Zemlja na dlanu - Geografija 2 by meridijani-izdavac

GEOGRAFIJA2 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u drugom razredu gimnazije]

Globalizacija Multinacionalne kompanije Demografski procesi u svijetu i u Hrvatskoj Struktura stanovništva Migracije Funkcije i obilježja naselja Gospodarstvo Hrvatske, Europe i svijeta Izvori energije Sirovine i resursi Energetski potencijali Hrvatske Stare i nove industrije Visoke tehnologije Problemi gospodarenja otpadom Prostorni i regionalni razvoj…

Autori: Andrea Dalić, Suzana Nebeski Hostić, Ružica Vuk Prema novom kurikulumu

GEOGRAFIJA2 Zemlja na dlanu

‘’Ne učimo za školu, nego za život.’’ (lat. Non scholae, sed vitae discimus)

Zemlja na dlanu − Geografija 2 Bibliotheka Geographia Croatica Knjiga 55 Prvo izdanje Autori: Andrea Dalić, Suzana Nebeski Hostić i Ružica Vuk Autori dodatnih digitalnih sadržaja: autori, doc. dr. sc. Ružica Vuk, Andrijana Horvat, mag. educ. geogr., Klara Somek Urednica: doc. dr. sc. Ružica Vuk Izvršna urednica: Petra Somek, prof. Recenzenti: doc. dr. sc. Dubravka Spevec i Maja Jurgec, prof. Lektura i korektura: Lidija Menges, prof. Korekture: Hrvoje Dečak, mag. nov. Fotografije: fototeka izdavačke kuće Meridijani te autori i izvori koji su navedeni uz svaku fotografiju Dizajn: Petra Somek i Siniša Nikolić Prijelom, grafička priprema i izrada grafikona: Grafički studio Duplerica d.o.o., Ulica Ivana Broza 8a, 10 000 Zagreb, Siniša Nikolić i Ivan Poslek Ilustriranje i pronalazak ilustrativnog materijala: Petra Somek, prof., prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, Andrijana Horvat, mag. educ. geogr., Klara Somek, Hrvoje Dečak, mag. nov. Tisak: Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, travanj 2020. godine Nakladnik: Meridijani, Obrtnička 26, 10 430 Samobor Tel.: 01 33 62 367, faks: 01 33 60 321 E-mail: meridijani@meridijani.com www. meridijani.com Za nakladnika: Petra Somek, prof. © Meridijani, izdavačka kuća – niti jedan dio ovog tiskanog ni digitalnog dijela udžbenika ne smije se umnažati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pisanog odobrenja jer je intelektualno vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom zaštićeno i mora se poštovati. ISBN 978-953-239-247-0 Tiskano u Hrvatskoj, travanj 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske odobrilo je uporabu ovog udžbenika Gramaža udžbenika: 500 grama Cijena: 105 kn

Otkrij i nauči

GEOGRAFIJA2 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u drugom razredu gimnazije]

Autori: Andrea Dalić, Suzana Nebeski Hostić i Ružica Vuk

[Tiskani udžbenik + dodatni digitalni sadržaji] www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-2

Zagreb, 2020. godine

Sadržaj

1. Globalizacija društva i gospodarstva................................................................................ 9 1. Utjecaj globalizacije na suvremeno društvo..............................................................................................10 2. Multinacionalne kompanije...........................................................................................................................15 3. Međunarodne integracije i organizacije.................................................................................................... 20

2. Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu...................................................... 26 4. Razmještaj, kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti..............................................................27 5. Razvoj naseljenosti i razmještaj stanovništva u Hrvatskoj.................................................................... 33 6. Pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva............................................................................................39 7. Očekivano trajanje života u svijetu i Hrvatskoj........................................................................................45 8. Demografska tranzicija...................................................................................................................................51 9. Čimbenici i tipovi prostornog kretanja stanovništva............................................................................. 55 10. Migracije u prošlosti i sadašnjosti.............................................................................................................59 11. Uzroci i posljedice suvremenih migracija radne snage..........................................................................63 12. Opće kretanje stanovništva........................................................................................................................ 69 13. Tipovi i mjere populacijskih politika..........................................................................................................72 14. Biološka struktura stanovništva.................................................................................................................76 15. Obrazovna i gospodarska struktura stanovništva................................................................................. 80 16. Nacionalna, vjerska i jezična struktura stanovništva............................................................................87 17. Utjecaj demografskih struktura na gospodarski i prostorni razvoj................................................... 94 3. Obilježja i funkcije naselja............................................................................................. 99 18. Kriteriji za određivanje gradskih naselja naselja.................................................................................. 100 19. Funkcionalna struktura naselja................................................................................................................. 105 20. Morfološka struktura naselja.....................................................................................................................111 21. Demografska i socioekonomska struktura gradova..............................................................................116 22. Etape urbanizacije i njihova obilježja...................................................................................................... 122 23. Obilježja kulturno-genetskih tipova gradova........................................................................................ 128 24. Nodalno-funkcionalna organizacije Hrvatske.......................................................................................133

4. Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva.............................................................. 138 25. Čimbenici lokacije gospodarskih djelatnosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta........................ 139 26. Struktura gospodarstva zavičaja, Hrvatske, Europe i svijeta........................................................... 144 27. Usporedba važnosti pojedinih sektora djelatnosti.............................................................................. 150 28. Gospodarski i socioekonomski pokazatelji razvijenosti.....................................................................153 29. Resursi i sirovine..........................................................................................................................................160 30. Izvori energije..............................................................................................................................................164 31. Energetski potencijali Hrvatske................................................................................................................168 32. Industrijalizacija, deindustrijalizacija i reindustrijalizacija – pojam i primjeri...............................175 33. Razlike između starih i novih industrija i industrijskih prostora.......................................................181 34. Industrije visokih tehnologija u svijetu i Hrvatskoj............................................................................. 185 35. Značenje industrije u gospodarstvu........................................................................................................189 5. Život u zajednici/svakodnevni život..............................................................................194 36. Gospodarenje otpadom............................................................................................................................. 195 37. Problemi gospodarenja otpadom.............................................................................................................201 38. Prostorno uređenje....................................................................................................................................208

Kako se služiti ovim udžbenikom Naslov nastavne jedinice

Jedno od pet poglavlja u ovom udžbeniku (svako ima svoju boju)

Šifra odgojnoobrazovnog ishoda

Provjerite predznanje Podnaslov

Ilustracije i slike podižu zornost sadržaja

6 Osnovni tekst nastavne jedinice

Zanimljivosti za one koji žele dopuniti svoje znanje

Ilustracije objašnjavaju tekst

Važni podatci (masno tiskana slova)

Crvene ikone upućuju na dodatne digitalne sadržaje

Provjerite usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda

Riječ na početku Dragi učenici, Ovaj udžbenik namijenjen je vama, učenicima 2. razreda gimnazija (koji nastavu iz geografije imate 70 sati godišnje). Pomoću ovog udžbenika ponovit ćete ranija te steći nova korisna i zanimljiva geografska znanja. Ovaj udžbenik sastavljen je od ukupno pet poglavlja te 38 nastavnih jedinica. Dodatne digitalne sadržaje za ovaj udžbenik možete pronaći na web stranici (www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-2), a oplemenjena je velikim brojem raznovrsnih dodataka namijenjenih svim učenicima te onim znatiželjnim koji žele upotpuniti i produbiti svoje znanje. Ti dodatni sadržaji označeni su ikonama čija značenja možete pročitati na sljedećoj stranici. Nadamo se da će vam udžbenik olakšati učenje geografije i učiniti ga zanimljivim. Geografija je predmet koji čini temelj opće kulture te omogućuje spoznaje i vještine važne u životu svakog čovjeka. Geografija je i jedan od najvažnijih nacionalnih predmeta jer geografski prostor na kojem živi pojedini narod presudno određuje njegovu samobitnost, opstojnost i razvoj, baš poput jezika i povijesti. Mnogo uspjeha i zadovoljstva u učenju geografskih sadržaja žele vam autori.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA KURIKULUMU IZ GEOGRAFIJE OBILJEŽENI SU BOJAMA NA MARGINAMA KNJIGE I NA OTVORIMA POGLAVLJA

Kako se služiti dodatnim digitalnim sadržajima Dodatne digitalne sadržaje za ovaj udžbenik možete pronaći na mrežnoj stanici: www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-2 U tiskanom izdanju otisnute su ikone koje upućuju na dodatne sadržaje kojih u tiskanoj inačici nema, a koji su dostupni na navedenoj mrežnoj stranici

VIDEO

Pogledajte kratak videozapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici FOTO

Pogledajte dodatne fotografije koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje

PROVJERITE NAUČENO

Odgovorite na pitanja za provjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Pronaći ćete i odgovore. Tu je i interakivni kviz kojim možete provjeriti što ste naučili. Kviz sadrži pitanja s više ponuđenih odgovora među kojima trebate pronaći točan ISTRAŽITE NA INTERNETU

Pronađite popis korisnih linkova koji upućuju na geografske sadržaje na internetu za proširivanje znanja GEO ISTRAŽIVANJE

Pronađite popis korisnih linkova koji upućuju na geografske sadržaje na internetu za proširivanje znanja

1 ISHOD GEO SŠ A.B.2.1. Učenik analizira utjecaj globalizacije na razvoj gospodarstva i društva na različitim prostornim razinama.

Globalizacija društva i gospodarstva NAKON UČENJA I POUČAVANJA PRVE TRI TEME MOĆI ĆETE: – analizirati utjecaj prometa i trgovine na proces globalizacije – objasniti utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti (trgovina, turizam, promet, poljoprivreda, industrija) i ekonomiju znanja – analizirati ulogu multinacionalnih kompanija u svjetskome gospodarstvu – analizirati ulogu ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svijetu

Globalizacija društva i gospodarstva

1. Utjecaj globalizacije na suvremeno društvo Provjerite predznanje Istražite tko je i kada kreirao termin „globalno selo“? Kakvo je značenje tog termina? Što je globalizacija i jeste li vi sastavni dio globalizacije? Objasnite navodeći primjere. Ima li globalizacija i svojih nedostataka? Navedite primjer(e). Je li globalizacija povezana s ekologijom? Navedite primjer.

ŠTO JE GLOBALIZACIJA? 10

Vodeći procesi koji oblikuju svijet 21. stoljeća jesu globalizacija, liberalizacija i tehnološki napredak. Pojam globalizacija (franc. globalisation) označava ukupnost dok globalizam označava način gledanja na zbivanja u globalu, cjelini. Globalizacija predstavlja proces povezivanja i međuovisnosti svijeta na društvenom, kulturnom, političkom i gospodarskom području. Na svjetskoj razini dovodi do stvaranja trgovačkih blokova, globalnih tvrtki i globalne ekonomije. Svijet na taj način postaje jedinstveni sustav, a svjetsko tržište dostupno svima. Globalizacija se pojavila na svjetskoj sceni kao posljedica razvoja znanosti, suvremene tehnologije, tržišne ekonomije i demokracije. Teoriju globalizacije osmislio je i javnosti predstavio 1980-ih godina sociolog Ronald Robertson. Začetci globalizacije prisutni su u vrijeme Velikih geografskih otkrića i jedrenjačke plovidbe, kada vodeće europske kolonijalne sile šire utjecaj europske politike i kulture diljem svijeta. Mnogo veći obol razvoju globalizacije dao je Drugi svjetski rat, kada se djelomično razrušena i novčano potpomognuta Europa, počinje udruživati i međusobno pomagati. Razlog tome bio je strah od daljnjih međusobnih neprijateljstava. Intenzivniji razvoj globalizacije uslijedio je nakon završetka Hladnog rata. Takva politika susretljivosti i suradnje dovela je

400 200 0

Pomoć po državi u milijunima dolara

Island

Norveška Ujedinjeno Kraljevstvo

Švedska

Sovjetski savez

Danska Irska Niz. Belgija Zapadna Njemačka

Istočna Njemačka Berlin

Austrija

Francuska

Jugoslavija Italija

Portugal

Turska Grčka

400

800

1200 km

Marshallov plan pomoći Europi, 1948.-1952.

Novčana sredstva koja su europske države dobile Marshallovim planom. Istraži tko je bio George Marshall i što je bio Marshallov plan.

Globalizacija društva i gospodarstva

UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA GOSPODARSTVO Slogan Marshallova plana. Prevedi ga i objasni njegovo značenje

Četiri faze razvoja industrije (industrijske revolucije) prema profesoru Christophu Roseru s Visoke škole u Karlsruheu

11 Prva industrijska revolucija

Mehanizacija, energija vode i vodene pare

Gusto isprepletene informacijske mreže svijet pretvaraju u “globalno selo”

Globalizacija je omogućila stvaranje jedinstvenog gospodarskog sustava. Vodeću ulogu u razvoju jedinstvenog gospodarstva imale su industrija, promet i trgovina. Nagli razvoj industrije počeo je s pojavom prve industrijske revolucije 1750-ih godina. Izmijenjen je politički, gospodarski i društveni sustav u većem dijelu svijeta. Zahvaljujući ugljenu i željeznoj rudi razvile su se prve teške industrije. Revolucionarnim izumom parnog stroja došlo je do intenzivnog razvoja različitih

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

do stvaranja svijeta kakav jest danas. Nositelji globalizacije danas jesu razvijene države Angloamerike, Europe i Istočne Azije, a vodeću ulogu ima SAD.

Druga industrijska revolucija Masovna proizvodnja, pokretna traka, električna energija

Treća industrijska revolucija

Računala i automatizacija

Četvrta industrijska revolucija

Kibernetičko-fizički sustavi

Globalizacija društva i gospodarstva

Aviopromet se u 20. stoljeću nevjerojatno razvio

prometnih sredstava, a time i prometa. Svi viškovi stečeni radom u poljoprivredi odvozili su se na sajmove pa se usporedo razvila i trgovina. Drugom industrijskom revolucijom pokretači promjena su nafta i električna energija, nove znanstvene spoznaje i brojna tehnička otkrića, a industrija bilježi vrlo važnu razvojnu etapu. Druga industrijska revolucija izazvala je velike promjene u načinu života. Nakon toga proces globalizacije imao je prave temelje te se od polovice 20. stoljeća počinje aktivirati ideja o trećoj, ali i danas prisutnoj četvrtoj industrijskoj revoluciji. Promet se ubrzano razvijao tijekom 20. stoljeća bivajući sve bržim i jeftinijim. Tako je primjerice 2000. godiZANIMLJIVOST

ne cijena povratne avionske karte na relaciji Hrvatska – SAD iznosila približno 5000 kn dok je danas ta ista cijena oko 3000 kn. Razvoj industrije i prometa usko je bio povezan i s razvojem međunarodne trgovine. Primjenom suvremene tehnologije, ukidanjem carinskih kontrola, intenzivnim razvojem prometa zabilježen je nagli razvoj i trgovine. Napretku i razvoju trgovine pridonijelo je i osnivanje gospodarskih organizacija i trgovinskih integracija kao što su Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, Europska unija i druge. Moderna trgovina promijenila se i organizacijski. Mogućnost online kupovine roba i usluga omogućila je trgovini da postane dostupna svakom stanovniku našeg planeta. U relativno kratkom razdoblju turizam je postao najmasovnija svjetska pojava, a globalizacija u turizmu pojava je novijeg datuma. Globalni značaj turizma ne proizlazi samo iz činjenice da je turizam suvremeni fenomen, u medijima i literaturi često prozvan vodećom svjetskom industrijom, već se ističe sve veća važnost razmjene ekonomskih i drugih utjecaja između turista i lokalnog stanovništva. Utjecaj globalizacije na turizam sagledan je s pet temeljnih aspekata koji se odnose na: gospodarstvo, tehnologiju, kulturu, ekologiju i politiku. Gospodarski gledano, globalizacija u turizmu dovodi do integracije turističkih poduzeća. Turistička tržišta postaju globalna i otvorena za strane investicije, razvija se globalni turistički menadžment, a kon-

INDEKS GLOBALIZACIJE

Indeks globalizacije švicarskog KOF instituta pokazuje razinu globaliziranosti pojedinih država. Sastoji se od gospodarskog, društvenog i političkog segmenta. Gospodarska globaliziranost mjeri se razinom vanjske trgovine, stranih investicija i ograničenja u gospodarskoj suradnji s drugim državama. Društvenu globaliziranost definiraju pokazatelji kao što su broj telefona i korisnika interneta prema broju stanovnika, razvijenost turizma i zastupljenost multinacionalnih tvrtki. Politička globaliziranost mjeri se brojem stranih ambasada u državi, članstvima u međunarodnim organizacijama i brojem sklopljenih međunarodnih ugovora. Najglobaliziranije države 2018. godine bile su Belgija, Nizozemska i Švicarska s indeksom globalizacije većim od 90 dok su najmanje globalizirani teritoriji Djevičanski otoci te Zapadna obala i pojas Gaze s indeksom manjim od 30. Hrvatska je sa 79,04 boda zauzela dvadeset i deveto mjesto u svijetu, ispred Japana i Novog Zelanda, a iza Italije i Slovenije. Istražite zadnje dostupne podatke na https://kof.ethz.ch/en/forecasts-and-indicators/indicators/kofglobalisation-index.html. Svijet kao “globalno selo”

Globalizacija društva i gospodarstva ZANIMLJIVOST ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

KRIPTOVALUTE

Bitcoin je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronički. Bitcoin nije tiskan i nije kontroliran od strane bilo koga. Proizvode ga brojni ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rješava jedan tip matematičkih problema. Bitcoin je prvi primjer ovakve valute nazvane kriptovalute (cryptocurrency). Koristi se za kupovinu u elektroničkom obliku. U tom se smislu ne razlikuje ni od jedne druge valute (kune, dolara, eura…) kojom se također trguje digitalno. Međutim, bitcoinova najznačajnija karakteristika i ujedno najveća razlika od ostalih valuta jest što je decentraliziran. Niti jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Trenutni pobornici bitcoina to smatraju velikom prednošću, budući da do oscilacija vrijednosti dolazi jedino zbog ljudi, odnosno tržišta. Kripto bankomati od 2014. godine postoje na nekoliko lokacija u Zagrebu i Splitu. Istražite postoji li u RH Bitcoin trgovina. Biotehnologija može poboljšati kakvoću proizvoda i povećati količinu proizvedene hrane

kurencija među turističkim destinacijama sve je veća. Napredak na području tehnologije i u turizmu doveo je do značajnih promjena. Suvremeni rezervacijski i distribucijski sustavi zbog gusto isprepletenih informacijskih mreža pretvaraju svijet u „globalno selo“. Mogućnost kupoprodaje bez fizičkog kontakta donosi radikalne promjene u cjelokupnoj ekonomiji pa tako i u turizmu. Informacija koja predstavlja moć, pomoću interneta postaje globalno dostupna, a uloga interneta u turizmu je višestruka. Cijene promidžbe destinacija, rezervacije te prodaje aranžmana i usluga naglo padaju, a oni sami postaju jednostavno i lako dostupni. Kod transportnih sredstava postoje propisane norme i standardizirane tehnologije koje se moraju zadovoljiti svugdje u svijetu. Kulturološke značajke globalizacije u turizmu ogledaju se u ujednačavanju ponašanja putnika. Suvremeni turist svjestan je kulture države u koju putuje i određenih normi ponašanja koje se moraju poštivati na svakom turističkom putovanju. Na području ekologije globalizacija je donijela brojne negativne posljedice po prirodne resurse i okoliš, kao npr.: efekt staklenika, ozonske rupe, uništavanje šuma, zagađenje opasnim spojevima, zagađenje teškim metalima, smanjenje resursa pitke vode itd. Primjenom moderne teh-

nologije, prometa, trgovine i ekonomije znanja razvila se suvremena poljoprivreda. Moderna biotehnologija nudi mogućnosti za poboljšanje kakvoće proizvoda, proizvodnju veće količine hrane i gospodarsku korist. Vrlo je korisna i efikasna primjena biotehnologije u obradi otpada i sprječavanju zagađenja. Neke bakterije efikasno se mogu uzgajati na različitim otpadnim tvarima, stimulacijom već prisutnih sojeva ili unosom GMO bakterija koje će otpad transformirati u bezopasne produkte, zbog čega je to područje sve većeg znanstvenog interesa, jer se nekoristan i štetan otpad na ovaj način može pretvoriti u biogoriva za pokretanje elektrogeneratora. Kako bi se izbjeglo oštećivanje ekološki osjetljivih područja i uništavanje šuma, preostaje povećanje prinosa usjeva, a to je moguće najbezbolnije ostvariti korištenjem biotehnologije.

EKONOMIJA ZNANJA Kao izvor dugoročnog ekonomskog rasta od industrijske revolucije, znanje se sada pojavljuje kao novi “generator rasta”. Pod utjecajem razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije i razvoja kvalitativno različitih društvenih odnosa, multiplicirani učinak primjene novih znanja ubrzava transformaciju modernih društava. Suvremeni ekonomski tokovi sve se više temelje na korištenju novih ideja, informacija i stjecanju novih znanja i vještina, a manje na materijalnim izvorima. Proizvodnja koja se temelji na znanju čini se

Globalizacija društva i gospodarstva

Tradicionalna ekonomija

Industrijska ekonomija

Tranzicijski period

Intelektualna ekonomija

Informacijska ekonomija

Intelektualnoinovacijska ekonomija

Industrija 4.0

Ekonomija znanja

Etape razvoja ekonomije znanja

„nematerijalnom“, „lakšom“ i „okretnijom“, što je čini konkurentnom na globalnom tržištu proizvoda i usluga. Zato ekonomija znanja i društvo znanja predstavljaju budućnost svakog društva i ekonomije na svijetu. Winston Churchill izjavio je da će “Carstva budućnosti biti carstva umova.” Iz ove izjave je jasno da ekonomska i politička snaga svijeta više neće biti određena količinom resursa koje zemlja posjeduje, površinom ili vojnom mehanizacijom, već znanjem i sposobnošću da to znanje iskoriste. Nažalost, kako znanje može služiti dobrom, tako može biti usmjereno na destrukciju. Izjava Alberta Einsteina u prilog je ovoj tezi i glasi: “Ne znam kako će se voditi treći svjetski rat, ali znam da će se u četvrtom svjetskom ratu ljudi boriti štapovima i kamenjem.”

Provjerite naučeno Odaberite deset nasumičnih proizvoda kojima ste okruženi, upišite ih u tablicu i za svaki proizvod navedite gdje se proizvodi (“made in”), a gdje je sjedište tih brandova/tvrtki. Što zaključujete? Istražite i u obliku tablice organizirajte informacije o tri prehrambena proizvoda koji su uvezeni u Hrvatsku s različitih kontinenata. Istraživanje provedite u obližnjem trgovačku lancu. Istražite koje su mjere postupanja u slučaju povrede intelektualnog vlasništva. Istražite što MUP savjetuje u slučaju prevare prilikom online kupovine. Istražite koji su uzroci i posljedice požara u Amazoniji u kolovozu 2019. godine

ZANIMLJIVOST

POŠTUJMO GRAD

“Poštujmo grad” (Respect the City, RTC) multidisciplinarni je projekt strateškog upravljanja destinacijom s akcijskim planom. Predstavlja skup kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera i aktivnosti u čijem fokusu je Dubrovnik, predvodnik održivog i odgovornog turizma na Mediteranu. Prepoznajući potrebu hitnog, ali i sustavnog djelovanja prema održivim modelima razvoja grada i njegovog turizma kao najveće gospodarske grane, Grad Dubrovnik pokrenuo je inicijativu Poštujmo grad čiji je cilj kroz suradnju dionika i kombinaciju mjera i rješenja u kontinuitetu smanjiti negativne učinke prekomjernog turizma. Glavne odrednice projekta “Poštujmo grad”

Globalizacija društva i gospodarstva

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

2. Multinacionalne kompanije Provjerite predznanje Objasnite izreku „Što niži troškovi i što veći profiti“. Prisjetite se sadržaja povijesti osnovne škole te objasnite važnost East India Company. Istražite čime se bave kompanije Walmart i Sinopec Group. Što je područje interesa nanotehnologije?

ŠTO JE MULTINACIONALNA KOMPANIJA? Svijet i vrijeme u kojemu živimo obilježeni su poslovanjem multinacionalnih kompanija u svakom pogledu. Riječ je o megakompanijama koje zbog svoje enormne ekonomske snage utječu na sve segmente života društvene zajednice u kojoj se nalaze, na nacionalnoj i svjetskoj razini. Mišljenja o multinacionalnim kompanijama su podijeljena. Dok ih jedni vide kao generator razvoja, drugi ih vide kao najveću prijetnju ekologiji, demokraciji i slobodi pojedinaca. Termin multinacionalna kompanija pojavljuje se tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Francuski ekonomist Maurice Byé prvi je 1958. upotrijebio termin “multi teritorijalna firma”, a 1960. godine Amerikanac David E. Lilienthal napisao je studiju o problemima američkih poduzeća s inozemnim poslovnim aktivnostima i ta je poduzeća nazvao “multinacionalne kompanije”. Koncept djelovanja multinacionalne kompanije

ja adn r u ze ,s nje ne ve a n b z o i os

PODRUŽNICE I SURADNIČKE TVORNICE

informacije i financijska pomoć

Multinacionalne kompanije su poduzeća koja obavljaju različite poslovne operacije u dvije ili više država i imaju važnu ulogu u svjetskoj trgovini i investicijama jer su nositelji globalizacije i internacionalizacije proizvodnje i trgovine. Za multinacionalne kompanije karakteristično je poslovanje u više država uz matičnu, velika geografska Logotipovi vodećih multinacionalnih kompanija Istražite čime se bave te kompanije.

SVEUČILIŠTA I INSTITUTI

info

aci

informacije i suradnja

SJEDIŠTE (CENTRALA)

ZAJEDNIČKE TVRTKE

anja

ulag

ula

rad

nja

informacije VELIKA MULTIKOMPANIJA

cij

inf

a rm

Globalizacija društva i gospodarstva

ZANIMLJIVOST

rasprostranjenost poslovnih aktivnosti, veličina ukupnog prihoda i dobiti, kao i kapital kojim raspolažu te broj zaposlenih.

BANANA DRŽAVE

Termin banana države (banana republic) skovao je 1904. godine američki pisac O. Henry (William Sydney Porter) koji je opisivao zbivanja u izmišljenoj Republici Anchuria, servilnoj diktaturi u kojoj se uzgajaju banane. Banana države vode se kao privatna poduzeća s ciljem stjecanja profita, država i monopolist usko su povezani, a javna se dobra (zemljište) iskorištavaju u privatne svrhe, dok se eventualni dugovi pretvaraju u javne. Najbolji primjeri banana država su Gvatemala, Honduras, Nikaragva i Panama.

NASTANAK I RAZVOJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA

Poduzeće u svom razvoju od nacionalnog do multinacionalnog prolazi kroz nekoliko faza. Počinje opskrbljivanjem domaćeg tržišta, a potom osvaja nova tržišta, prvenstveno prodajom svojih proizvoda putem inozemnog predstavnika, pa direktnom trgovinom i u konačnici vlastitom proizvodnjom na inozemnim tržištima. U srednjem vijeku oblikovali su se začeci današnjih multinacionalnih kompanija. Zahvaljujući novim brodovima i mornarskim putevima, upravo to doba je doba procvata međunarodne trgovine. Prvo poduzeće koje bi se moglo uvrstiti pod definiciju multinacionalne kompanije je britanska East India Company osnovana 1600. godine, koja je obavljala vrlo širok spektar poslova, od proizvodnje do distribucije i prodaje robe iz britanskih kolonija. To je bila prva multinacionalna kompanija i najveće trgovinsko društvo 17. i 18. stoljeća. Poslovala je 274 godine, nakon čega su njene dionice zamijenjene državnim obveznicama, a samim time je ona prestala postojati. Pravi početak razvoja multinacionalnih kompanija javlja se u drugoj polovici 19. stoljeća razvojem prometne infrastrukture, odnosno željezničkog i pomorskog prijevoza te razvojem komunikacijskih sredstava. Tome najbolje svjedoče izumi modernog industrijskog doba, prije svega parni stroj, razvoj vlaka, pojava telegrafa, električne struje, te na kraju benzinskog motora i zrakoplova. Također je važno i napomenuti kako sve to ne bi bilo moguće bez sudjelovanja banaka koje su se tada sve više internacionalizirale. Najvažniju ulogu u razvoju multinacionalnih kompanija imalo je Ujedinjeno Kraljevstvo s obzirom da je industrijska revolucija započela u toj državi. Industrijska revolucija širila se po zemljama Zapadne Europe, kao što su Nizozemska, Belgija, Njemačka, Danska i Švedska, te se samim time počela smanjivati premoć Ujedinjenog Kraljevstva u svjetskoj industrijskoj proizvodnji.

Najveća ekspanzija multinacionalnih kompanija dogodila se u razdoblju od 1950-ih do 1980-ih koje se naziva zlatnim razdobljem za multinacionalne kompanije. Nakon Drugog svjetskog rata multinacionalne kompanije zbog napretka u tehnologiji i znanosti doživljavaju svoj najveći rast i razvoj. Nagli razvitak multinacionalnih kompanija započeo je u SAD-u, nakon čega su i druge države počele stvarati paralelne konkurentne transnacionalne organizacije. Današnje multinacionalne kompanije prvenstveno tragaju za dobro obrazovanom radnog snagom jer je znanje glavni pokretač razvoja kompanije, a oso-

Nanotehnika, nanocjevčica

ZANIMLJIVOST

NANOTEHNOLOGIJA

Nanotehnika (nanotehnologija) (grč.ννος ili νάννος: patuljak + tehnika), skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nm (1 nm = 10–9 m), a koji zahvaljujući svojim malim izmjerama imaju posebna svojstva. To brzo napredujuće područje isprepleće se s nizom drugih područja, npr. s elektronikom, medicinom, znanošću o materijalima, kemijskom katalizom, a zasniva se na istraživanju osnovnih pojava i materijala u nano području (nanoznanosti).

Globalizacija društva i gospodarstva

bito iz područja nanotehnologija, genetskog inženjeringa, informatike i umjetnih materijala.

Kompanija

Država

Ukupan prihod (mlrd. USD)

Hon Hai Precision Industry

Tajvan

141

Gas Prom

Rusija

Petrobras

Brazil

Trafigura Group

Singapur

97 84

Lukoil

Rusija

Pemex

Meksiko

Banco de Brasil

Brazil

Rosneft Oil

Rusija

Petronas

Malezija

10.

PTT

Tajland

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

Nanotehnologija stvara nove materijale i uređaje širokog raspona primjene

Rang

Tab. 2. Prvih deset multinacionalnih kompanija kojima su sjedišta u srednje razvijenim i tranzicijskim državama prema ukupnom prihodu 2016. godine Usporedite tablicu 1 i 2 i objasnite prostorne promjene.

MULTINACIONALNE KOMPANIJE RAZVIJENIH DRŽAVA

mjesto na listi 500 najvećih multinacionalnih kompanija, a na istoj listi se nalazi već 22 godine. Zanimljiv je Najveći broj multinacionalnih kompanija ima sjedi- i podatak da Walmart zapošljava 2,3 milijuna radnika šta u SAD-u, Japanu i Europskoj uniji, točnije više što čini više od polovice hrvatskog stanovništva. od 70 % od 500 najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija. Međutim, ipak najveći broj multinacio- MULTINACIONALNE KOMPANIJE SREDNJE nalnih kompanija ima sjedište u SAD-u (Tablica 1.), RAZVIJENIH I TRANZICIJSKIH DRŽAVA a zatim slijede Kina, Japan te zemlje Europske unije - Čimbenici koji privlače multinacionalne kompanije Nizozemska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. prema određenim tržištima i gospodarstvima neravnoNajučestalija industrija među najvećim multinacional- mjerno su raspoređeni između država i regija. Srednje nim kompanijama je naftna, a prate je automobilska i slabije razvijene države zajedno imaju oko 20 % muli industrija električne energije. tinacionalnih kompanija na popisu 500 vodećih u Zanimljiv je podatak da iako su navedene industrije svijetu, među kojima najviše Indija, Tajvan, Brazil, brojne, nijedna od njih nije po veličini na prvom mje- Rusija i Singapur. stu, nego maloprodajni lanac supermarketa Walmart, Važno je napomenuti kako prema UN-ovoj klasifikakoji već nekoliko godina unatrag uvjerljivo drži prvo ciji država Kina pripada u skupinu srednje razvijenih Ukupan prihod (mlrd. USD) 1999. god.

Kompanija

Ukupan prihod (mlrd. USD) 2019. god.

Rang

Kompanija

General Motors

189

Walmart

514

Walmart

166

Sinopec Group

414

Exxon Mobile

163

Royal Dutch Shell

396

Ford Motor

162

China National Petroleum

393

General Electric

111

State Grid

387

IBM

Saudi Aramco

356

Citigroup

304

AT&T

Exxon Mobil

290

Altria group

Volkswagen

278

10.

Boeing

Toyota Motor

272

Analizirajte tablicu i izdvojite kompanije koje su uspjele zadržati poziciju među deset najvećih u dva desetljeća. Kako objašnjavate njihov poslovni uspjeh? Usporedite ukupni prihod kompanija 1999. i 2019. godine. Koje se kompanije izdvajaju po stopi rasta prihoda? Istražite kakvo je suvremeno stanje među deset vodećih multinacionalnih kompanija.

Tab. 1. Deset najvećih multinacionalnih kompanija po ukupnom prihodu u 1999. i 2019. godini

Globalizacija društva i gospodarstva država, no po broju sjedišta multinacionalnih kompanija Kina pripada među top 10 država s ukupno 103 multinacionalne kompanije na popisu 500 najvećih.

VAŽNOST I VRSTE MULTINACIONALNIH KOMPANIJA

O snazi multinacionalnih kompanija govori i podatak o njihovoj brojnosti. Prema UNCTAD-u, 2011. godine u svijetu je zabilježeno 82 053 matičnih društava multinacionalnih kompanija s ukupno 810 000 podružnica diljem svijeta. Od tog broja u Europskoj uniji bila su 43 492 matična društva, u Kini 3429, u SAD-u 2418, a u Hrvatskoj 485 matičnih društava, što je prilično velik broj uzmemo li u obzir veličinu naše države. Usporedimo li ove brojeve, koji su danas sigurno i veći, lakše je shvatiti snagu multinacionalnih kompanija i njihovu sposobnost da utječu na vlade pojedinih država diljem svijeta. Nekoliko je razina podjele kompanija koje svoje aktivnosti obavljaju izvan matične države, a to su: internacionalna, multinacionalna i transnacionalna. Internacionalna kompanija je svaka kompanija koja uvozi ili izvozi robu i usluge, odnosno koja se bavi međunarodJedno od prodajnih mjesta i sjedište vodeće nom trgovinom. multinacionalne kompanije prema dobiti u 2019. godini Multinacionalna kompanija je ona koja posluje u ― Walmart više država s ciljem jeftinije proizvodnje u većini slučajeva. Transnacionalna kompanija je multinacionalna ZANIMLJIVOST kompanija koja je proširila svoje poslovanje na više kontinenata, povećanjem svojih podružnica, ogranaka, ureda i svega ostalog povezanog s njezinom aktivBIG MAC INDEKS nošću. SAD 5,04 Francuska 4,51 Australija 4,30 Njemačka 4,17 Rep. Koreja 3,86

Švicarska 6,59

Kanada 4,60

Irska 4,40 Novi Zeland 4,22

Jedan od „najzanimljivijih“ indeksa koji pokazuju stupanj razvijenosti je Big Mac indeks. Njega je 1986. godine osmislila urednica uglednog britanskog časopisa Economist Pam Woodall. Ona je, kako bi na duhovit način ukazala na problem podcijenjenosti odnosno precijenjenosti pojedinih valuta, usporedila cijene Big Mac hamburgera u pojedinim državama i usporedila ih sa cijenama u SAD-u. Ideju su prihvatili i drugi ekonomisti dovodeći cijenu Big Maca u odnos s drugim gospodarskim pokazateljima pa je nastala „burgeronomija“. Prema njoj, najveću kupovnu moć su sredinom 2016. godine imali stanovnici Xiangganga (Hong Konga) u kojem je zaposlenik s prosječnom plaćom za jedan Big Mac morao raditi 8,7 minuta, a najmanje zarađuju zaposleni u Keniji koji za Big Mac rade 172,6 minuta.

UK 3,64

Usporedba cijena Big Mac hamburgera u pojedinim državama svijeta u američkim dolarima (USD), 2016. godine

Globalizacija društva i gospodarstva Kompanija

Država

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Walmart Sinopec Group Royal Dutch Shell China National Petroleum State Grid Saudi Aramco BP Exxon Mobil Volkswagen Toyota Motor

SAD Kina Nizozemska Kina Kina Saudijska Arabija UK SAD Njemačka Japan

Prihodi (mlrd. USD) 514,405 414,649 396,556 392,976 387,056 355,905 303,738 290,212 278,342 272,162

Porast prihoda u % (u odnosu na 2018.) 2,8 26,8 27,2 20,5 10,9 35.3 24,2 18,8 7,0 2,8

Dobit (mlrd. USD) 6,670 5,845 23,352 2,271 8,175 110,975 9,383 20,840 14,323 16,982

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

Rang

Tab. 3. Deset vodećih multinacionalnih kompanija svijeta prema prihodima 2019. godine Rang

Kompanija

1. 2. 3. 4. 5.

Zagrebačka banka INA d.d. PBZ Hrvatski telekom HEP ODS Erste & Steiermärkische Bank Hrvatske šume Hrvatske autoceste Hrvatska pošta HEP proizvodnja

6. 7. 8. 9. 10.

Dobit (tis. eura) 284 900 223 647 199 048 163 418 87 823

Izvoz (% prihoda) 0 40,4 0 6,3 0

Broj zaposlenih 3803 4125 3129 3960 6418

138 385

2532

9 284 81 250 7 658 71 617

0,2 0 6,4 0

7787 2779 9312 1909

Tab. 4. Deset vodećih multinacionalnih kompanija u Hrvatskoj 2018. godine

Provjerite naučeno Navedite dobre i loše strane multinacionalnih kompanija. Istražite čime se bavi Amnesty International. Istražite plan djelovanja Greenpeacea Hrvatska. Istražite u koliko država svijeta su prisutne tvrtke IKEA, McDonalds, Coca-Coca i Apple. Objasnite važnost internet tehnologije za tvrtku Rimac automobili. Istražite web stranice spomenute tvrtke. Istražite prošlost, sadašnjost i budućnost tekstilnog branda Varteks.

ZANIMLJIVOST

ANTIGLOBALIZAM

Antiglobalizacija je društveni pokret koji se pojavio na početku 21. stoljeća protiv neoliberalne globalizacije, modela globalizacije temeljenog na promicanju nesmetanog tržišta i slobodnoj trgovini. Riječ je o proaktivnom pokretu za globalnu demokraciju i globalnu pravdu. Dakle, može se bolje okarakterizirati pojmovima kao što su pokret za alternativnu globalizaciju ili pokret za demokratsku globalizaciju. Riječ je o transnacionalnom protestnom pokretu koji je globalnog karaktera i ima decentralizirani, umreženi oblik organizacije. Ovaj pokret komunicira uglavnom uz pomoć Interneta, koji se koristi za organiziranje prosvjeda širom svijeta i internetskih prosvjeda, za raspravu o strategijama, za odražavanje političkih događaja i proteklih prosvjeda i za izgradnju identiteta. Pojedinci i skupine koji zastupaju stavove antiglobalizma nazivaju se antiglobalistima. Neke od najpoznatijih antiglobalističkih organizacija jesu Greenpeace, Amnesty International itd.

Članovi Greenpeacea u prosvjednoj akciji

Globalizacija društva i gospodarstva

3. Međunarodne integracije i organizacije Provjerite predznanje Opišite zastavu Međunarodnog olimpijskog odbora. Kada je RH prvi put nastupila na ljetnim Olimpijskim igrama kao samostalna država? Tko je nosio hrvatsku zastavu na otvorenju OI? Što su Plave kacige i koja je njihova zadaća? Koje se valute osim eura koriste u Europi? Što obilježavamo svake godine 9. svibnja?

EKONOMSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Međunarodne integracije su institucionaliziran i trajniji oblik suradnje država članica u postizanju zajedničkih ciljeva. Prve stalne međunarodne integracije nastale su u 19. stoljeću, ali su zapravo fenomen 20. stoljeća. Sastavnice međunarodnih integracija jesu ekonomske integracije i međunarodne organizacije. Ekonomske integracije predstavljaju zajednice država sa zajedničkim tržištem i zajedničkom ekonomskom politikom. Neke od najvažnijih ekonomskih integracija jesu: Sporazum SAD-Meksiko-Kanada (USMCA), Zajedničko tržište Južne Amerike (MERCOSUR), Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEF- Amblem Sporazuma SAD-Meksiko-Kanada TA) te Organizacija država izvoznica nafte (OPEC). Međunarodne organizacije su specijalizirane ustanove koje se osnivaju zbog nužne suradnje u međunarodnoj zajednici. Neke najvažnije međunarodne organizacije jesu: Ujedinjeni narodi (UN), Svjetska trgovinska organizacije (WTO), Sjevernoatlantski savez (NATO) te Europska unija (EU).

EKONOMSKE INTEGRACIJE NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (eng. North American Free Trade Agreement) predstavlja gospodarsko povezivanje SAD-a, Kanade i Meksika. Osnovana je 1994. godine, a preimenovana u rujnu 2018. godine u USMCA ili Sporazum SADMeksiko-Kanada na prijedlog američkog predsjedni- Potpisnici povelje o osnutku USMCA-e ka Donalda Trumpa. Imenuj tadašnje predsjednike i premijera na čelu USMCA-e.

Globalizacija društva i gospodarstva

MERCOSUR ili Sporazum zajedničkog tržišta Južne Amerike. Osnovan je 1991. godine u Asuncionu s ciljem promicanja slobodne trgovine i kretanja robe, ljudi i valuta između država članica. Sjedište organizacije je u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja. Punopravne članice ove integracije jesu Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, a nekad je bila i Venezuela. Venezuela je suspendirana od 1. prosinca 2016. godine. Pridružene države članice su Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru i Surinam. Službeni jezici su španjolski, portugalski i gvarani. Amblem MERCOSUR-a

Amblem CEFTA-e Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Moldavija Srbija Bosna i Hercegovina Kosovo Crna Gora Sjeverna Makedonija

Albanija

Članice CEFTA-e

uniju članice su bile i Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. OPEC (Organizacija država izvoznica nafte) osnovan je 1960. godine u Bagdadu, a države osnivačice su Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela. Sjedište integracije od 1965. godine je u Beču. Ciljevi integracije su koordiniranje i objedinjavanje naftne politike država članica kao i osiguranje stabilizacije naftnih tržišta. Trenutne članice OPEC-a su: Alžir, Angola, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Republika Kongo, Saudijska Arabija (vodeća Predsjednici država članica MERCOSUR-a na summitu 2019. godine u Santa Feu, Argentina

CEFTA (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini) je osnovana 1992. godine u Krakowu s ciljem unapređenja trgovinske suradnje tranzicijskih država prije članstva u Europskoj uniji. Članice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Prije ulaska u Europsku

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

Cilj integracije jest uspostava najveće zone slobodne trgovine u svijetu koja bi dugoročno trebala obuhvatiti cijelu zapadnu hemisferu. Članice USMCA-e zalažu se za postupno ukidanje carina i svih ograničenja za slobodan protok kapitala i usluga, usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva. Članstvom u integraciji Kanada i Meksiko dobili su pristup američkom tržištu, a kompanije iz SAD-a slobodu djelovanja.

Amblem OPEC-a

Globalizacija društva i gospodarstva

Alžir

Angola

Ekvatorska Gvineja

Iran

Irak

Kuvajt

Gabon

Libija

Amblem UN-a

Nigerija Ujedinjeni Arapski Emirati

Republika Kongo

Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a od 2017. godine

Saudijska Arabija

Venezuela

Članice OPEC-a

država), Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Indonezija, Ekvador i Katar su bivše članice.

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE UN (Ujedinjeni narodi) najvažnija je međunarodna organizacija koja brine o očuvanju svjetskog mira i sigurnosti, rješavanju globalnih svjetskih problema, jačanju ljudskih prava te međunarodnoj suradnji i prijateljstvu među članicama. Organizacija je osnovana u lipnju 1945. u San Franciscu, a sjedište joj je u New Yorku. Trenutno broji 193 države članice i dvije države u statusu promatrača (Vatikan i Palestina). Republika Hrvatska postala je članicom 22. svibnja 1992. godine. Članica UN-a nije Tajvan (Republika Kina) jer je od 1971. godine članica NR Kina. Članice nisu ni Zapadna Sahara (Demokratska Arapska Republika Sahara) jer je okupirana od Maroka, zatim Vatikan, Palestina i Kosovo. Glavna tijela UN-a su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO, UNESCO, WHO i drugi. Opća skupština UN-a ima najviše nadležnosti. Čine je sve države članice UN-a. Skupština raspravlja o svim pitanjima iz osnivačke povelje, donosi proračun, imenuje glavnog tajnika te prima nove države članice.

Dvorana Opće skupštine UN-a

Vijeće sigurnosti predstavlja najvažnije tijelo UN-a zaduženo za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu, a za tu ulogu raspolaže mirovnim oružanim snagama (tzv. Plave kacige). Čini ga pet stalnih država članica s pravom veta (SAD, UK, Francuska, Ruska Federacija i NR Kina) i 10 nestalnih država članica koje izabire Opća skupština na dvije godine. Republika Hrvatska je bila nestalna članica 2008. – 2009. godine. Ekonomsko i socijalno vijeće usklađuje djelatnosti UN-a i specijaliziranih organizacija. Glavni cilj Vijeća je planiranje gospodarskog razvoja siromašnijih dijelova svijeta. Međunarodni sud sa sjedištem u Den Haagu čini 15 sudaca biranih od Opće skupštine i Vijeća sigurnosti, na mandat od 9 godina. Sud rješava sporove među državama članicama, odlučuje o pitanjima iz osnivačke povelje i drugim temama koje predlože članice. Tajništvo brine o tekućem poslovanju UN-a i provodi političke odluke. Mandat glavnom tajniku traje pet godina, a bira ga Opća skupština.

Globalizacija društva i gospodarstva

UNICEF (Međunarodni dječji fond UN-a za hitne potrebe), sjedište u New Yorku UNHCR (Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice), sjedište u Genevi FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu), sjedište u Rimu MMF (Međunarodni monetarni fond), sjedište u Washingtonu UNESCO (Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu), sjedište u Parizu WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), sjedište u Genevi

WTO (Svjetska trgovinska organizacija) međunarodna je organizacija koja razvija i jača utjecaj trgovinskog sustava u područjima carine i trgovine roba, usluga te intelektualnog vlasništva, a brine i o očuvanju okoliša. Sjedište organizacije je u Genevi, broji ukupno 161 članicu među kojima je i Republika Hrvatska od 2000. godine. WTO djeluje od 1995. godine, a do tada je djelovao Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT).

Sjedište NATO-a u Bruxellesu

Amblem WTO-a

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

DRUGA TIJELA FONDOVI I PROGRAMI UN-a

1949. 1952. 1955. 1982. 1990. 1999. 2004. 2009. 2017.

NATO (Sjevernoatlantski savez) osnovan je 1949. godine u Washingtonu. Ciljevi NATO-a na samim počecima rada bili su obrana Zapadne Europe od mogućeg napada komunističkih zemalja (početak hladnog rata) dok je današnja strategija NATO-a održavanje mira u svijetu te otklanjanje kriznih žarišta. Sjedište je u Bruxellesu. Ukupan broj članica NATO-a je 30 među kojima je i Republika Hrvatska od 1. travnja 2009. godine. Proširenje NATO saveza u Europi

Globalizacija društva i gospodarstva

Amblem Europske unije

EUROPSKA UNIJA

Europska unija jedna je od najvažnijih međunarodnih, ali i ekonomskih integracija. To je nadnacionalna organizacija europskih država. Površinom od oko 4,5 mil. km² i s oko 510 mil. stanovnika ostvaruje oko 40 % svjetske trgovine. Pod motom „Ujedinjeni u različitosti“ od 2020. godine broji ukupno 27 država članica, jer je Ujedinjeno Kraljevstvo istupilo iz članstva. Republika Hrvatska primljena je u članstvo 1. srpnja 2013. godine. Razvoj od prve ideje do današnje integracije tekao je postupno, kroz više od pola stoljeća. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe izrekao je Winston Churchill 1944. godine. Ideju su konkretizirale države Beneluksa 1947. godine. Uslijedilo je proglašenje Schumanove deklaracije, 9. svibanja 1950. godine, koja je imala za cilj obnovu i ujedinjenje poslijeratne razrušene Europe te ujedinjenje francuske i njemačke ZANIMLJIVOST

BREXIT

Brexit je složenica koja je nastala spajanjem dviju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak). Izraz se rabi za politički proces i medijsku kampanju koja je povezana s britanskim izlaskom iz Europske unije. Izraz je prvi put rabljen u lipnju 2012. godine u članku u The Economistu (tada u varijanti “Brixit”). Rezultat referenduma održanog 29. ožujka 2017. godine bio je 51,8 % za izlazak i 48,2 % za ostanak u Europskoj uniji.

Simbolički prikaz izlaska UK iz EU-a

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen

Marija Pejčinović Burić, glavna tajnica Vijeća Europe

Istražite djelovanje Vijeća Europe i države članice.

industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Pariškim ugovorom 1951. godine započeli su integracijski procesi kojima je osnovana integracija pod imenom Europska zajednica za ugljen i čelik, a članice su bile Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Francuska i (Savezna Republika) Njemačka. Pariški ugovor bio je potpisan na 50 godina. Rimskim ugovorima 1957. godine integracija je produbljena na sve grane gospodarstva i djeluje pod imenom Europska ekonomska zajednica sa sjedištem u Bruxellesu. Istim je ugovorom osnovana i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Cilj EEZ-a bio je nesmetano kretanje ljudi, dobara i usluga te ukidanje carina za međusobnu trgovinu. Tri dotadašnje integracije ujedinjuju se i od 1967. godine djeluju pod imenom Europske zajednice (od 1980-ih ime se koristilo u jednini). Godine 1968. uspostavljena je carinska unija, a Ugovorom u Maastrichtu (1993.) ostvaren je viši stupanj integriranja i zajednica preimenovana u Europsku uniju. Širenje članstva današnje Europske unije odvijalo se u više krugova. Godine 1973. priključile su se Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, 1981. Grčka, 1986. Španjolska i Portugal, 1995. Austrija, Švedska i Finska, 2004. Cipar, Malta, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska, 2007. Bugarska i Rumunjska te 2013. godine Republika Hrvatska. Kandidati za članstvo u EU su Turska, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija dok su potencijalni kandidati Bosna i Hercegovina i Kosovo. Glavne institucije Europske unije su Vijeće Europske unije, Europsko vijeće, Europski parlament, Europska komisija, Sud pravde Europske unije te Revizorski sud. Vijeće Europske unije glavna je institucija EU-a. Članovi Vijeća su ministri vlada država članica.

Globalizacija društva i gospodarstva

ISHODI GEO SŠ A.B.2.1.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu izabrani na izborima 2019. godine Izvor: tportal.hr Autor: Neven Bučević

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite u kojim resorima i tijelima djeluju hrvatski zastupnici i za koja im se pitanja možete obratiti kao građani Europske unije.

Vijeće EU-a donosi značajne pravne odluke, utvrđuje unutarnja pravila Unije (u suglasju s parlamentom), zaduženo je za proračun (u suglasju s parlamentom), zaključuje međunarodne ugovore. Principom rotirajućeg predsjedništva svakih šest mjeseci izmjenjuju se države koje predsjedavaju Vijećem. Hrvatska je predsjedavala Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine. Sjedište Vijeća Europske unije je u Bruxellesu. Europsko vijeće čine čelnici država ili vlada koji se sastaju na summitima dva do četiri puta godišnje te donose političke smjernice za nastavak rada EU-a. Europski parlament sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi. Trenutni saziv parlamenta čini 751 zastupnik, od čega 11 čine hrvatski zastupnici. Sjednice EU Parlamenta održavaju se u Strasbourgu (plenarne sjednice) i Bruxellesu. Sjedište tajništva EU Parlamenta je u Luxembourgu. Europska komisija ima izvršno-administrativnu vlast. Bavi se priprema-

ZANIMLJIVOST

CIPAR U EU

Cipar je predsjednička republika u kojoj je predsjednik na čelu države i vlade. Iako je pristupio EU-u kao de facto podijeljeni otok, cijelo područje Cipra područje je EU-a. Ciparski Turci koji imaju putne isprave EU-a ili ispunjavaju uvjete za njihovo dobivanje građani su EU-a. Pravo EU-a ne primjenjuje se u područjima u kojima ciparska vlada nema stvarnu kontrolu. Cipar ima dva službena jezika: grčki i turski. Samo je grčki službeni jezik EU-a.

njem pravnih akata, posreduje između država članica i provodi politiku EU-a. Sastavljena je od 28 članova koji se biraju na pet godina. Sud pravde Europske unije sa sjedištem u Luxembourgu osigurava poštivanje zakona u tumačenju i provedbi Ugovora. Sudac i glavni tužitelji imaju mandat šest godina. Revizorski sud bavi se analizom prihoda i rashoda Unije. Čini ga 25 članova izabranih na šest godina. Na kraju godine podnose godišnje izvješće.

Provjerite naučeno Obrazložite ulogu međunarodnih organizacija i ekonomskih integracija. U kojim su gradovima sjedišta vodećih međunarodnih organizacija? Istražite zašto je Venezuela izbačena iz MERCOSUR-a. Istražite što je Schengenski sporazum i u kojoj se fazi pristupanja Schengenu nalazi Republika Hrvatska. Istražite tko od političara iz Hrvatske ima mandat u pojedinim tijelima EU-a. Istražite koji su službeni jezici u Europskoj uniji. Istražite stav HNB-a o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj. Kako država članica EU-a može istupiti iz članstva zbog nezadovoljstva ili nekog drugog razloga? Što je Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja?

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

ISHOD GEO SŠ B.2.1. Učenik analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika, pokazatelje prirodnoga i prostornog kretanja stanovništva te demografske strukture i procese na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte.

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH DEVET TEMA MOĆI ĆETE: – analizirati razmještaj i kretanje broja stanovnika te gustoću naseljenosti – analizirati natalitet, mortalitet, infantilni mortalitet, fertilitet, vitalitet, prirodnu promjenu, koeficijent maskuliniteta i feminiteta – usporediti demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti – analizirati prostorno kretanje stanovništva (migracije prema uzroku, dometu i trajanju) – usporediti prostore s različitim trendovima općega kretanja stanovništva – analizirati demografske strukture (biološka, obrazovna, gospodarska, nacionalna, vjerska, jezična)

ISHOD GEO SŠ B.2.2. Učenik analizira uzroke i posljedice suvremenih demografskih procesa na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte.

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – usporediti i analizirati očekivano trajanje života u različitim dijelovima svijeta – analizirati tipove i mjere populacijskih politika (eugenička, redistributivna, restriktivna i ekspanzivna) i kritički ih prosuditi – analizirati utjecaj pojedinih demografskih struktura i procesa na gospodarski i prostorni razvoj – analizirati uzroke i posljedice suvremenih migracija radne snage

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

4. Razmještaj, kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti Koji prirodnogeografski faktori utječu na razmještaj stanovništva u nekoj državi ili na kontinentu? Opišite primjere utjecaja reljefa, klime i voda na razmještaj stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i na odabranom kontinentu. Navedite primjere utjecaja društvenogeografskih faktora na kretanje broja stanovnika u odabranom prostoru.

ŠIRENJE NASELJENOSTI Razvoj naseljenosti počinje s pojavom prvih ljudi krajem pliocena, prije oko 2 milijuna godina. U početku su to bili izolirani lokaliteti na jugu i istoku Afrike te jugoistoku i istoku Azije, a kasnije na području Europe. Stanišna područja čovjeka od početka nisu bila u sredinama istih prirodnih obilježja. Stoga se razvijaju različita vanjska obilježja ljudi i nastaju rase. Grci su poznati i naseljeni prostor Zemljine površine nazivali ekumena (grč. oikos = kuća, dom). Danas pojam ekumena označava stalno naseljeni kopneni prostor koji je moguće gospodarski koristiti kako bi se

osigurao život ljudi. Nenaseljeni prostori kontinenata (područja na velikim nadmorskim visinama, u višim geografskim širinama, ekvatorskim prašumskim područjima, polarnim krajevima te u pustinjama) imaju skupni naziv anekumena. Privremeno ili povremeno naseljena područja (npr. ekspediciju na Antarktici ili u amazonskoj prašumi) nazivamo subekumena. Subekumenska područja izrazito su slabo naseljena, s manje od 6 stan./km2 i bez gradova, pa ih obilježava demografska polupustoš. Kako su prvi ljudi živjeli od skupljanja plodova i lova, njihove su zajednice zauzimale veću površinu (3 km²

dolina Žute rijeke Mezopotamija dolina Nila

dolina Inda

Srednja Amerika

lokaliteti prapovijesnih ljudi žarišta prvih civilizacija

2500

5000

7500 km

Lokaliteti prapovijesnih ljudi i žarišta prvih civilizacija

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Evolucija čovjeka

po osobi). No, zbog teških uvjeta preživljavanja (stalne prijetnje glađu, iscrpljenosti, napada divljih životinja) životni je vijek bio kratak, a porast zajednice neznatan. Kroz cijelo starije i srednje kameno doba broj stanovnika je minimalno rastao. Prije završetka zadnjeg ledenog doba (prije 11,8 tisuća godina) čovjek se okoristio tadašnjom zaleđenošću kopna i nižom razinom mora. Iz Azije je preko kopnenog mosta (na mjestu današnjeg Beringova prolaza) prešao na kopno Sjeverne Amerike, a nekoliko desetaka tisuća godina ranije preko Jave do Australije. Time se naseljenost polagano, ali sustavno širila po svim kontinentima svijeta (osim Antarktike).

cijom, a omogućila je stvaranje prvih stalnih naselja, tj. sedentarnost. Postupnim usavršavanjem tehničkih pomagala i oruđa, stvara se višak prehrambenih proizvoda, što potiče razmjenu materijalnih dobara, trgovinu, a usporedno se javlja i niz novih nepoljoprivrednih djelatnosti. Stvaraju se veća naselja i gradovi. U dolinama velikih rijeka razvile su se prve civilizacije. Broj svjetskog stanovništva počeo je brže rasti, no još su se smjenjivala razdoblja rasta sa stagnacijom ili padom broja stanovništva (ratovi, gospodarske krize, elementarne nepogode, itd.). Kako ne postoje dovoljno pouzdani podaci o broju stanovnika (osim za neka kraća razdoblja velikih civilizacija kao što su Indija i Kina), obavljeno je više procjena. Ujedinjeni narodi prihvatili su onu koja prati populacijski razvoj u našoj eri. Procjena ukazuje na to da je postojalo neznatno povećanje svjetskog stanovništva tijekom prvih osam stoljeća. Primjetan porast uslijedio je tijekom sljedećih osam stoljeća (do kraja 16. st.), iako se u cjelokupnom razdoblju (do 16. st.) nije udvostručio broj svjetskog stanovništva. Osim toga, prisutan je različit regionalni porast stanovništva po kontinentima (veći za Afriku i Ameriku, a mnogo manji za Europu, Aziju te Australiju i Oceaniju).

PORAST BROJA STANOVNIKA Mlađe kameno doba donosi promjene u načinu života čovjeka, koji je do tada bio u neprestanom pokretu (živio je nomadskim načinom života). Prije 10 000 godina (8 tisućljeća prije Krista) uz pripitomljavanje i uzgoj životinja počeo se baviti i uzgojem žitarica, tj. obradom tla. Ta se pojava naziva prvom poljodjelskom revolu-

Kukuruz i krumpir uvezeni su u Europu nakon Velikih geografskih otkrića

Površina, stanovništvo i gustoća naseljenosti kontinenata 2019. godine kontinent

površina

stanovništvo

(tis. km )

Europa (s eur. dijelom Ruske Federacije)

10 038

6,7

Afrika

30 336

stan./km2

mil. 2019.

713,6

9,3

71,1

20,3

1 308,1

17,0

43,1

Azija

44 907

30,0

4 635,0

60,1

103,2

Sjeverna Amerika

24 646

16,5

587,5

7,6

23,8

Južna Amerika

17 839

11,9

427,2

5,5

23,9

Australija i Oceanija

8 514

5,7

42,1

0,5

4,9

7 713,5

100,0

naseljeno kopno

136 280

91,2

cijelo kopno

149 480

100,0

56,6 51,2

World Population Prospects, the 2019 Revision. United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division, Population Estimates and Projections Section. June 2019.

GEO ISTRAŽIVANJE Poredajte kontinente prema udjelu u svjetskom stanovništvu. Usporedite udio stanovništva kontinenata Staroga i Novoga svijeta. Koji je kontinent najgušće, a koji najrjeđe naseljen? Obrazložite razlike u gustoći naseljenosti kontinenata Staroga svijeta.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Afrika

Amerika

Australija i Oceanija

Europa

Azija

mlrd. stanovnika 8

500

450

400 350

300

250

14.

350.

600.

800.

1000.

1200.

1400.

1600.

Procjena porasta stanovništva svijeta od početka naše ere do kraja 16. stoljeća 1950. godine

1900. 1950. 2000. 2019.

1650. 1750.

100

1000.

500.

150

200

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

mil. stanovnika

svijet

Kretanje svjetskog stanovništva od početka naše ere

2019. godine

Europa s Rusijom 21,8%

Europa s Rusijom 9,7%

Azija 55,7%

Azija 62,4%

Afrika 8,8%

Afrika 17%

Angloamerika 6,6%

Angloamerika 4,8%

Latinska Amerika 6,6%

Latinska Amerika 5,5%

Australija i Oceanija 0,5%

Australija i Oceanija 0,6%

Udjeli svjetskih regija u stanovništvu 1950. i 2019. godine

Velik porast svjetskog stanovništva počinje nakon 16. stoljeća, odnosno nakon Velikih geografskih otkrića. Ona potiču europsko stanovništvo na gospodarsko iskorištavanje i naseljavanje novih, dotad nepoznatih velikih kopnenih prostranstava Amerike, Azije i Australije. Dolazi do prisilnog preseljavanja Indijanaca na karipske otoke i crnog stanovništva u Ameriku. Iz Amerike se na ostala svjetska područja donose nove poljoprivredne kulture (kukuruz i krumpir) koje su izdašniji izvor prehrane. Potrebe država za sve više radne snage nastaju kao rezultat uvođenja manufakturne proizvodnje, širenja kolonizacije te vođenja dugotrajnih ratova. Moć pojedinih zemalja počinje se mjeriti brojem stanovnika. Broj stanovnika svijeta povećava se za jednu milijardu u sve kraćim razdobljima. Nova etapa u razvoju svjetskog stanovništva traje od sredine 20. stoljeća do danas. Ona se očituje kroz sljedeća tri obilježja. 1) Dolazi do pojave naglog povećanja stanovništva, tj. do demografske ekspanzije.

Od 1950. do 2000. godine, dakle samo u 50 godina, broj svjetske populacije se dva i pol puta uvećao. 2) Stanovništvo slabije razvijenih zemalja bilježi mnogo više stope rasta nego stanovništvo razvijenih zemalja (a ta je pojava prisutna još od 1920.). 3) Sedamdesetih godina 20. stoljeća smanjuju se godišnje stope rasta svjetske populacije i kod gospodarski ZANIMLJIVOST

Porast broja stanovnika Broj svjetskog stanovništva je u stalnom porastu. U Zagrebu je 1987. godine, u povodu održavanja Univerzijade, proglašen petmilijarditi stanovnik. Dvanaest godina kasnije (1999.) tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan u Sarajevu je proglasio šestmilijarditog stanovnika Zemlje. Prema procjeni UN-a, sredinom 2019. godine na Zemlji živi 7713 milijuna stanovnika, 82,5 % u gospodarski slabije i srednje razvijenim državama, a samo 17,5 % u gospodarski visoko razvijenim državama.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

žave Azije, Latinske Amerike i Afrike u drugoj polovici 20. stoljeća. Rast stanovništva u ove tri regionalne cjeline nije usklađen s gospodarskim razvojem pa se u mnogim državama javljaju siromaštvo, glad i socijalni problemi. Kao rezultat očituje se sve veća razlika u raspodjeli svjetskog stanovništva na razvijene i slabije razvijene države. Prema projekcijama UN-a, te će razlike do kraja ovoga stoljeća biti sve veće.

Svjetsko stanovništvo u milijardama s brojem godina njegova povećanja za 1 milijardu Svjetsko stanovništvo 1 milijarda 2 milijarde 3 milijarde 4 milijarde 5 milijardi 6 milijardi 7 milijardi Projekcija broja svjetskog stanovništva (prema srednjoj varijanti fertiliteta) 8 milijardi 9 milijardi 10 milijardi 11 milijardi

Godina 1804. 1927. (123 godine kasnije) 1960. (33 godine kasnije) 1974. (14 godina kasnije) 1987. (13 godina kasnije) 1999. (12 godina kasnije) 2011. (12 godina kasnije)

GUSTOĆA NASELJENOSTI Gustoća naseljenosti ukazuje na prosječan broj stanovnika po jediničnoj površini određenog prostora. Postoji više tipova gustoće naseljenosti. Osnovna je opća (aritmetička) gustoća. Koristi se za usporedbu opće naseljenosti prostora jer pokazuje omjer apsolutnog broja stanovnika i površine prostora na kojem to stanovništvo obitava. Opća gustoća naseljenosti kopna 2019. godine iznosila je 51 stan./km². Fiziološka gustoća pokazuje koliko je neki prostor iskoristio svoje geografske (prirodne i društvene) potencijale. Izračunava se tako da broj stanovnika dijelimo s površinom pogodnom za obradu. Poredak kontinenata po gustoći naseljenosti ne razlikuje se mnogo od poretka kontinenata po udjelu u svjetskom stanovništvu pa prva tri mjesta zauzimaju Azija, Europa i Afrika, kontinenti Staroga svijeta s dugom tradicijom naseljenosti. Unutar svakog kontinenta vidljive su razlike u gustoći naseljenosti država.

Godina 2023. (12 godina kasnije) 2037. (14 godina kasnije) 2055. (18 godina kasnije) 2088. (33 godine kasnije)

World Population Prospects, the 2019 Revision. United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division, Population Estimates and Projections Section. June 2019.

razvijenih i slabije razvijenih država svijeta. Smanjenje stopa porasta stanovništva rezultira usporavanjem rasta ukupnog broja svjetskog stanovništva. Može se zaključiti da se eksponencijalni porast broja stanovnika ne događa istodobno u svim dijelovima svijeta. Na brojnost stanovništva, uz prirodnogeografske uvjete, utječu i brojni društveni faktori (stupanj gosRAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA podarske razvijenosti, dobno-spolna struktura stanovništva, politička situacija itd.). Europa i Angloamerika Promotrimo li gustoću naseljenosti unutar kontinenajveći su porast imale do polovice 20. stoljeća, a dr- nata, uočavamo da je veća koncentracija stanovništva

Stopa porasta broja stanovnika od 1950. do 2015. i projekcija do 2030. godine po kontinentima Koji će kontinenti bilježiti najveći porast broja stanovnika? Usporedite očekivano kretanje broja stanovnika u razvijenim i slabije razvijenim geografskim regijama svijeta.

2025. - 2030.

2020. - 2025.

Australija i Oceanija

2015. - 2020.

2010. - 2015.

Sj. Amerika

2005. - 2010.

2000. - 2005.

J. Amerika

1995. - 2000.

1990. - 1995.

Europa

1985. - 1990.

Azija

1980. - 1985.

1975. - 1980.

1970. - 1975.

1965. - 1970.

Afrika

1960. - 1965.

1955. - 1960.

stopa porasta (%) 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 -0,5 -1,0 1950. - 1955.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

stan./km2 0-9 10-49 50-99 100-200 > 200 0

2000

4000

6000 km

Prosječna gustoća naseljenosti po državama 2019. godine

Razmještaj stanovništva u svijetu Stanovnici/km2 > 200 101 - 200 51 - 100 11 - 50 1 - 10 <1 nenaseljeno

prisutna u priobalju (osim pustinjskog, prašumskog i polarnog područja). Velika je gustoća naseljenosti u području sjevernog umjerenog, djelomično južnog umjerenog te sjevernog suptropskog toplinskog pojasa. To su sjeveroistočna regija SAD-a, gotovo cijela Europa (osim krajnjeg sjevernog dijela) te južna, djelomično jugoistočna i cijela istočna Azija. Manja područja veće koncentracije stanovništva su na zapadnoj obali Srednje Amerike, sjeverozapadnoj i jugoistočnoj

3000

6000

9000 km

obali Južne Amerike te uz obale sjeverozapadne Afrike, zapadne obale tropske Afrike, u dolini Nila i središnjem prostoru istočne Afrike. Na sjevernoj polutki živi oko 86 % svjetske populacije. Ova polutka ima veći udio kopnene površine od južne te se velikim dijelom prostire u umjerenom toplinskom pojasu. Klimatski je on najpogodniji za život ljudi. Stoga je tu moguće uskladiti proizvodnju te potražnju i potrošnju, tj. ostvariti optimalnu naseljenost.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

O ČEMU OVISI GUSTOĆA NASELJENOSTI?

Na gustoću naseljenosti utječu i prirodni i društveni geografski čimbenici. Teorija koja se prije svega temelji na utjecaju prirodnogeografskih faktora (nadmorske visine, mogućnosti korištenja izvora pitke vode, utjecaja klime, vrste tla, vegetacije i životinjskog svijeta, izvora rudonosnog i energetskog bogatstva itd.) naziva se teorijom prirodnog determinizma (lat. determinare - odrediti). Priroda svojim obilježjima određuje, tj. uvjetuje gustoću naseljenosti. Ova teorija bila je iznimno važna u ranim fazama razvoja naseljenosti. Danas je donekle još važna za prostore svijeta koji su gospodarski slabije razvijeni. No, razvojem ljudskog djelovanja čovjek ima sve veću ulogu u određivanju gustoće naseljenosti nekog prostoPrimjer velike gustoće naseljenosti u gradu ra. Teorija koja se zasniva prije svega na utjecaju čovjeka, tj. na njegovu stvaMarakešu u Maroku i ruralnog područja ranju boljih uvjeta za život naziva se društveni posibilizam (lat. possibilis Francuske koje je rjeđe naseljeno (desno - mogućnost). Čovjek kroz primjenu znanstveno-tehnoloških i drugih dostidolje) gnuća osigurava bolje uvjete života i veću gustoću naseljenosti. Društveno uređenje, politička situacija kao rezultat djelovanja čovjeka, tj. društva ZANIMLJIVOST također ima odlučujuću ulogu u naseljenosti nekog prostora. Primjer mogu biti različite države svijeta kao što su Švicarska ili Japan. U Polovi u gustoći naseljenosti Švicarsku se doseljava novo stanovništvo bez obzira na to što je 60 % njezina teritorija planinski, alpski prostor. Japan pojedinih kontinenata 2019. godine se ističe vrlo gustom naseljenošću, iako obradivim Najgušće Najrjeđe 2 2 površinama može prehraniti samo oko Kontinent Stan./km Stan./km naseljena država naseljena država 75 % populacije. Azija

Singapur

8 292

Mongolija

2,1

Afrika

Mauricijus

625

Zapadna Sahara

2,2

Australija i Oceanija

Nauru

538

Australija

3,3

Europa

Monako

26 150

Island

3,4

Južna Amerika

Ekvador

Surinam

3,7

Sjeverna Amerika

Barbados

668

Kanada

4,1

World Population Prospects, the 2019 Revision. United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division, Population Estimates and Projections Section. June 2019.

Provjerite naučeno Objasnite značenje pojmova ekumena, subekumena i anekumena i navedite primjere. Uz pomoć tablice, dijagrama i geografske karte objasnite nejednak udjel svjetske populacije u gospodarski razvijenom te slabije i srednje razvijenom dijelu svijeta, Starom i Novom svijetu te po kontinentima. Uz pomoć tematske karte izdvojite područja veće koncentracije stanovništva na pojedinim kontinentima. Za svako područje navedite faktore koji su potaknuli tu naseljenost. Kako izračunavamo opću gustoću naseljenosti? Što nam pokazuju podaci o gustoći naseljenosti?

Ša

Uz pomoć tematske karte izdvojite po jednu vrlo rijetko, rijetko, gusto i vrlo gusto naseljenu državu na svakom kontinentu. Opišite kakve je demografske i gospodarske promjene potaknula prva poljodjelska revolucija. Objasnite što je utjecalo na porast stanovništva Provjerite naučeno kroz tri etape populacijskog razvoja: a) do velikih geografskih otkrića; b) od 16. stoljeća do 1950. godine; c) od 1950. godine do danas. Uz pomoć dijagrama objasnite projekcije demografskog razvoja svijeta i pojedinih geografskih regija.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

5. Razvoj naseljenosti i razmještaj stanovništva u Hrvatskoj Od kojeg povijesnog razdoblja postoje tragovi naseljenosti na prostoru današnje Hrvatske? Na primjeru iz zavičaja objasnite važnost dokaza naseljenosti u razvoju identiteta i suvremenoj turističkoj valorizaciji. Zašto nemamo pouzdane podatke o broju stanovnika u prošlosti? Od kada se provode suvremeni popisi stanovništva u Hrvatskoj?

RAZVOJ NASELJENOSTI U PRAPOVIJESTI I STAROM VIJEKU Prvi tragovi naseljenosti na prostoru današnje Hrvatske sežu u davnu prošlost. Na dodiru šumskih i travnatih vegetacijskih zona živjeli su paleolitski ljudi. Ostaci njihove kulture i načina života pronađeni su

Krapina

Vindija Cerje

Veternica Velika Gorica Lasinje

Slatina Bijelo Brdo Vukovar Vučedol Bapska

Šandalja starije kameno doba (150.000. - 6000. g. pr. Kr.) mlađe kameno doba (6000. - 2000. g. pr. Kr.) bakreno doba (2000. - 1800. g. pr. Kr.)

Ražanac Smilčić

brončano doba (1800. - 1000. g. pr. Kr.) željezno doba (1000. g. pr. Kr. do početka nove ere)

Danilo

Markova špilja

Grapčeva špilja

50 75 km

Tragovi naseljenosti na tlu Hrvatske iz prapovijesti najvažnija nalazišta

na više lokaliteta u Hrvatskoj. Te izolirane zajednice ljudi bile su malobrojne i nisu značajnije transformirale prirodni pejzaž. Postupnim civilizacijskim napretkom, uporabom novih oruđa i oružja, poboljšavali su se uvjeti života, a time i mogućnosti opstanka u borbi s prirodom. Početkom 2. tisućljeća prije Krista na prostor Jugoistočne Europe doselila su ilirska plemena. Živjela su u klimatskim uvjetima sličnim današnjima, pretežno na riječnim terasama i pobrđima. Pripadnici ilirskih plemena bavili su se ekstenzivnom obradom zemlje i uzgojem stoke. U 4. st. pr. Kr. dio keltskih plemena, nakon neuspješnog pohoda na Delfe, nastanio se u dravsko-savskom međurječju. Postupno su se asimilirali s brojnijim Ilirima i pridonijeli kulturnom napretku toga vremena jer su poznavali upotrebu željeza. Izmiješano ilirsko-keltsko stanovništvo od 1. st. pr. Kr. do 4 st. bilo je uključeno u upravno-teritorijalnu organizaciju Rimskog Carstva. Preuzeli su rimsku kulturu i stoga čine važnu civilizacijsku kariku u razvoju naseljenosti prostora današnje Hrvatske. U vrijeme burnih Uz pomoć geografske karte utvrdite koji su dijelovi današnje Hrvatske bili naseljeni u paleolitiku, a koji u neolitiku. Kakvi su prirodnogeografski uvjeti u tim područjima? Čime su se bavili najstariji stanovnici na tlu Hrvatske? Koja su ilirska plemena živjela na tlu današnje Hrvatske?

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu događaja uzrokovanih seobom naroda od 4. do 7. stoljeća dio ilirsko-keltskog stanovništva je izginuo, a dio se povukao u planinske prostore i u romanske gradove na istočnoj obali Jadranskog mora. Za razdoblje prapovijesti i staroga vijeka teško je ustanoviti i približan broj stanovnika.

milijuna stanovnika 5 4 3 2

2018. procjena

2011.

2001.

1991.

1981.

1971.

1961.

1953.

1948.

1931.

1921.

1910.

1900.

1890.

1880.

1869.

1857.

izginuo u ratnim sukobima, velik dio je emigrirao, a preostalo stanovništvo velikim je dijelom islamizirano. Dakle, osim smanjenja ukupnog broja stanovnika, započeo je proces promjene etničkog i vjerskog sastava stanovništva. Migracijama s istoka i zapada tijekom 17. i 18. stoljeća, pod okriljem osmanske i habsburške vlasti oblikovao se etnički i vjerski mozaik na nekada RAZVOJ NASELJENOSTI OD SREDNJEG homogenom hrvatskom prostoru. Procjenjuje se da je VIJEKA DO SREDINE 19. STOLJEĆA krajem 18. stoljeća u tadašnjim granicama Hrvatske Početkom 7. stoljeća na teritorij Istočnog Rimskog živjelo oko 1,5 milijuna stanovnika, dakle slično kao u Carstva doselila su hrvatska plemena i organizirala ranom srednjem vijeku. prve oblike državne organizacije na »ruševinama« rimskih provincija. Do kraja ranog srednjeg vijeka etnič- PROMJENA BROJA STANOVNIKA HRVATSKE 1857. GODINE DO DANAS ki sastav stanovništva je homogeniziran, zahvaljujući OD trgovačkim i kulturnim kontaktima starosjedilaca i Pouzdane podatke o kretanju broja stanovnika na proHrvata. Proces etničke homogenizacije odvijao se od storu današnje Hrvatske imamo od prvog cjelovitog Drave do Jadranskog mora, a ubrzalo ga je oblikovanje popisa 1857. godine kojeg je provela Habsburška MoTomislavove države. U to vrijeme broj stanovnika pro- narhija. Od 1857. do 1991. godine broj stanovnika kontinuirano se povećavao, osim u dva međupopisna cijenjen je na oko 1,5 milijuna. Tijekom razvijenog srednjeg vijeka, od 11. do kra- razdoblja koja obuhvaćaju razdoblje Prvoga i Drugoga ja 15. stoljeća, stabilizirala se naseljenost u današnjoj svjetskog rata. U posljednja dva međupopisna razdoPanonsko-peripanonskoj Hrvatskoj. Nema pouzdanih blja (1991. – 2001. te 2001. – 2011.) broj stanovnika pokazatelja o kretanju broja stanovnika u Hrvatskoj je smanjen zbog prirodnog pada. Prosječna godišnja tijekom srednjega vijeka. Parcijalne podatke daju nam stopa promjene broja stanovnika od prvog do posljedvizitacije katoličkih župa. Iz tih se vizitacija može za- njeg popisa iznosila je 4,22 promila pa se broj stanovključiti da je Hrvatska bila rijetko naseljena zemlja te nika samo udvostručio. Takav trend sličan je europda je broj stanovnika oscilirao zbog čestih epidemija, skom, a daleko zaostaje za svjetskim trendom. Dakle, ratova, nerodnih godina i ostalih prirodnih nepogoda. pod utjecajem društvenih, gospodarskih, političkih i Sredinom 15. stoljeća na prostoru zapadno od Drine vojnih faktora (ratovi, emigracija, epidemije, prirodno događale su se velike političke promjene koje su rezul- kretanje stanovništva, gospodarske i društvene prilitirale demografskim i gospodarskim nazadovanjem hr- ke) porast broja stanovnika bio je usporen. Dijagram vatskih zemalja. Zbog osmanskih osvajanja Hrvatska kretanja broja stanovnika ukazuje na tri bitno različije izgubila 4/5 teritorija na kojem je dio stanovništva ta razdoblja u promjeni broja stanovnika. Do Prvog

Kretanje broja stanovnika Hrvatske po popisima od 1857. do 2011. godine i procjena za 2018. godinu

Kako se mijenjao broj stanovnika Hrvatske od sredine 19. do početka 21. stoljeća? U kojim međupopisnim razdobljima se broj stanovnika smanjivao? Zašto? Zašto se broj stanovnika Hrvatske od 1857. do 2011. samo udvostručio? Objasnite uzroke usporenog demografskog porasta. Usporedite taj trend s Europom i svijetom.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Središnja Hrvatska

Gorska Hrvatska

Sjeverno primorje

Južno primorje

Hrvatska ukupno

Kretanje broja stanovnika Hrvatske prema regijama za odabrane popisne godine

1921.

1931.

1948.

1971.

svjetskog rata porast broja stanovnika bio je dvostruko brži (prosječna godišnja stopa 8,55 promila), a nakon Prvog svjetskog rata počinje usporavanje i zaustavljanje porasta (prosječna godišnja stopa iznosila je 2,42 promila). U posljednjem međupopisnom razdoblju broj stanovnika smanjuje se po stopi 3,5 ‰, što je sporiji pad nego u međupopisnom razdoblju 1991. – 2001.

1981.

1991.

indeks rasta stanovništva

2011.

svijet

Europa

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Istočna stanovnika (mil.) Hrvatska 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0 1869. 1900. 1910.

Hrvatska

450 400 350 300 250 200 150

Kretanje broja stanovnika Hrvatske od 1857. do 2011. godine God.

Broj stanovnika

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

2 181 499 2 398 292 2 506 228 2 854 558 3 161 456 3 460 584 3 443 375 3 785 455 3 779 858 3 936 022 4 159 696 4 426 221 4 601 469 4 784 265 4 437 460 4 284 889

Indeks 1857. = 100 100,0 109,9 114,9 130,9 144,9 158,6 157,8 173,5 173,2 180,4 190,7 203,9 210,8 219,3 203,4 196,4

Stan./km2 38,5 42,4 44,3 50,4 55,9 61,1 60,8 66,9 66,8 69,5 73,5 78,2 81,3 84,5 78,4 75,7

(Statistički ljetopis 2012., DZS; Popis stanovništva 2011.) Izračunajte prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika Hrvatske za sva međupopisna razdoblja. U kojem razdoblju je rast bio najbrži, a u kojem najsporiji? Koliko će stanovnika imati Hrvatska 2021. godine ako prosječna godišnja stopa promjene ostane -3,5 promila? Kojoj skupini europskih država pripada Hrvatska prema broju stanovnika?

100

50 0

1900.

1950.

1990.

Indeks promjene broja stanovnika u Hrvatskoj, Europi i svijetu tijekom 20. stoljeća (1850. = 100)

(7,2 ‰). Pri analizi dijagrama treba uzeti u obzir razdoblja koja odstupaju od trenda, a to su godine nakon ratova, kada se povećanim brojem sklopljenih brakova i učestalijim rađanjem kompenziraju ratni gubici. Nisu svi dijelovi Hrvatske imali ujednačeni tempo porasta ukupnog broja stanovnika. Južno hrvatsko primorje, Središnja i Istočna Hrvatska imali su veći porast od prosjeka države, dok je broj stanovnika Gorske Hrvatske tri puta manji u odnosu na sredinu 19. stoljeća. Još veće razlike u kretanju broja stanovnika uočavaju se između urbanih i ruralnih naselja, obale, otoka i unutrašnjosti Jadranske Hrvatske te između nizinskih i brdsko-planinskih prostora. Od popisa stanovništva 2011. godine procjenu broja stanovnika sredinom godine možemo pratiti prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku. Broj stanovnika kontinuirano se smanjuje zbog prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. Sredinom 2018. godine u Hrvatskoj je živjelo (prema procjeni) 4 087 843 stanovnika.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu Regionalne razlike u gustoći naseljenosti Hrvatske 2011. godine Prirodna cjelina SREDIŠNJA HRVATSKA ISTOČNA HRVATSKA GORSKA HRVATSKA SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE

Površina u km2 19 676 11 113 7 647

Broj stanovnika 2 109 630 741 630 88 560

Udio u ukupnoj površini (u %) 34,8 19,6 13,5

Udio u broju stan. (u %) 49,2 17,3 2,1

Gustoća stan./km2 107,2 66,7 11,6

RH=100 (gustoća naseljenosti) 142 88 15

6 300

496 847

11,1

11,6

78,9

104

11 860

848 222

21,0

19,8

71,5

RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ S općom gustoćom od 75,7 stan./km Hrvatska je srednje gusto naseljena europska država. Razvojem naseljenosti povećavala se i opća gustoća, pa je početkom 21. stoljeća Hrvatska dvostruko gušće naseljena nego u vrijeme prvog popisa stanovništva. Velike su razlike u gustoći naseljenosti pojedinih prirodnih cjelina, županija, općina i upravnih gradova Republike Hrvatske. Usporedimo li podatke o gustoći naseljenosti pojedinih prirodnih cjelina uočavamo da je najnapučenija Središnja Hrvatska (107 stan./km2) u kojoj živi gotovo polovica stanovništva Hrvatske. Iza 2

Središnje Hrvatske slijedi Sjeverno hrvatsko primorje s gustoćom od 79 stan./km2, ali je udio te cjeline u ukupnom stanovništvu svega 12 posto. U Južnom hrvatskom primorju živi petina stanovništva države, a gustoća naseljenosti nešto je manja od državnog prosjeka. Udio stanovništva Istočne Hrvatske u ukupnom stanovništvu države smanjuje se u posljednja dva međupopisna razdoblja i iznosi 17 % (2011.). Površinom veća od Sjevernog hrvatskog primorja, ali s najmanjim udjelom u stanovništvu države (2,1 %), Gorska Hrvatska predstavljala je najrjeđe naseljeno područje s manje od 12 stan./km2.

Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti hrvatskih županija 2011. godine ŽUPANIJA

Površina Broj Gustoća u km² stanovnika 2011. (stan./km2)

Postotni udio u broju stanovnika

Postotni udio u površini

Zagrebačka

3060

317 606

103,8

7,4

5,4

Krapinsko-zagorska

1229

132 892

108,1

3,1

2,2

Sisačko-moslavačka

4468

172 439

38,6

4,0

7,9

Karlovačka

3625

128 899

35,6

3,0

6,4

Varaždinska

1261

175 951

139,5

4,1

2,2

Koprivničko-križevačka

1748

115 584

66,1

2,7

3,1

Bjelovarsko-bilogorska

2640

119 764

45,4

2,8

4,7

Primorsko-goranska

3588

296 195

82,6

6,9

6,3

Ličko-senjska

5353

50 927

9,5

1,2

9,5

Virovitičko-podravska

2024

84 836

41,9

2,0

3,6

Požeško-slavonska

1823

78 034

42,8

1,8

3,2

Brodsko-posavska

2029

158 575

78,1

3,7

3,6

Zadarska

3647

170 017

46,6

4,0

6,4

Osječko-baranjska

4158

305 032

73,4

7,1

7,3

Šibensko-kninska

2984

109 375

36,7

2,6

5,3

Vukovarsko-srijemska

2453

179 521

73,2

4,2

4,3

Splitsko-dalmatinska

4540

454 798

100,2

10,6

8,0

Istarska

2813

208 055

74,0

4,9

5,0

Dubrovačko-neretvanska

1781

122 568

68,8

2,9

3,1

Međimurska

729

113 804

156,1

2,7

1,3

Grad Zagreb

641

790 017

1231,8

18,4

1,1

GEO ISTRAŽIVANJE Preuzmite podatke o procjeni broja stanovnika sredinom godine za zadnju dostupnu godinu s internetskih stranica Državnoga zavoda za statistiku (Priopćenja – Stanovništvo – Procjena ukupnog broja stanovnika sredinom godine, pregled po županijama), izradite tablicu i tematsku kartu na kojoj ćete prikazati trenutno stanje gustoće naseljenosti po županijama. Podatke o površini preuzmite iz gornje tablice, a kategorije gustoće iz karte koja prikazuje stanje 2011. godine. Usporedite stanje prikazano na vašoj karti sa stanjem iz 2011. godine i obrazložite prostorne promjene u demografskom razvoju.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

130 - 169 st/km2

Gustoća naseljenosti po županijama u Hrvatskoj 2011. godine

100 - 129 st/km2 50 - 74 st/km2

90km

75 - 99 st/km2

25 - 49 st/km2

< 25 st/km2

10 14

8 18

1 2 9

3 4 5 6

ZANIMLJIVOST 13

Najgušće i najrjeđe naseljene općine u Hrvatskoj

Velike su razlike u napučenosti administrativno-teritorijalnih jedinica, posebice između općina. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, vrlo rijetko naseljene su općine (s općom gustoćom naseljenosti do 6 stanovnika na km2) Lanišće, Udbina, Civljane, Lovinac, Karlobag, Saborsko, Gračac, Ervenik, Kijevo i Donji Lapac. Nasuprot tim općinama, prenapučene općine s gustoćom naseljenosti većom od 300 stanovnika na km2 su Podstrana, Viškovo, Dugi Rat, Župa dubrovačka, Kostrena, Okrug, Strahoninec, Šenkovec i Bibinje. Omjer između najrjeđe i najgušće naseljene općine (bez upravnih gradova), a to su Lanišće i Podstrana, iznosi 342:1.

Unutar regija najveće razlike javljaju se između urbanih i ruralnih područja, između ravničarskih i brdskoplaninskih predjela te između razvijenih i slabije razvijenih dijelova županija. U razmještaju stanovništva na razini županija odražava se dugotrajno premještanje stanovništva prema gospodarskim i upravnim središtima. Najveću gustoću naseljenosti ima Grad Zagreb (1232 stan./km2), a najmanju Ličko-senjska županija (9,5 stan./km2). Izrazito gusto su naseljene Međimurska i Varaždinska županija (130-169 stan./km2), te Krapinsko-zagorska, Splitskodalmatinska županija i Zagrebačka županija (100-129 stan./km2). Gusta naseljenost, na razini državnog prosjeka (75-99 stan./km2) karakteristična je za županije oko makroregionalnog i većeg regionalnog središta. To

Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Sisačko-moslavačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

≥ 170 st/km2

Bjelovarsko-bilogorska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija Vukovarsko-srijemska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija Međimurska županija Grad Zagreb

GEO ISTRAŽIVANJE Preuzmite podatke iz Popisa stanovništva 2011. godine za vašu županiju (dostupno na internetskim stranicama Državnoga zavoda za statistiku) i izradite kartu gustoće naseljenosti. Postoje li značajne razlike u gustoći naseljenosti između općina i upravnih gradova? Kako se to odražava na prostorni razvoj vaše županije?

su Primorsko-goranska i Brodsko-posavska županija. Gustoću naseljenosti ispod državnog prosjeka (50-74 stan./km2) imale su Istarska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Koprivničko-križevačka županija, rubno položene u odnosu na područje najgušće naseljenosti. Pojas rijetke naseljenosti (25-49 stan./km2) proteže se od srednje Podravine do sjeverne Dalmacije, a obuhvaća Zadarsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku, Šibensko-kninsku i Karlovačku županiju. Razmještaj stanovništva Hrvatske odraz je obilježja prirodne osnove, povijesnog razvitka, prostornog (migracijskog) i prirodnog kretanja stanovništva. Prostorna slika naseljenosti, broj i sastav stanovništva te smještaj

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Povećanje nataliteta demografska je nužnost Hrvatske

U hrvatskim je školama sve manje učenika - učenice osnovne škole u Crikvenici

i oblici naseljenosti pokazuju nam utjecaj prošlosti, zrcale sadašnjost i najavljuju budućnost. Razmještaj stanovništva znatno je poremećen tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. Popis stanovništva 2011. godine ukazuje na daljnju koncentraciju stanovništva oko glavnog grada i oko makroregionalnih i regionalnih središta. U posljednjem međupopisnom razdoblju povećana je gustoća naseljenosti u Gradu Zagrebu te Zagrebačkoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji, a sve ostale županije zabilježile su smanjenje udjela u ukupnom stanovništvu Hrvatske i gustoće naseljenosti. Najintenzivnije demografsko pražnjenje u odnosu na 2001. godinu bilježe Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Krapinsko-zagorska županija. U međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. najveću de-

mografsku depresiju zabilježile su Sisačko-moslavačka, Zadarska, Šibensko-kninska, Karlovačka i Ličko-senjska županija.

ZANIMLJIVOST

Hrvatska u demografskoj slici Europe

Države s najvećim brojem stanovnika u Europi 2019. godine (bez Ruske Federacije) su Njemačka (83,1 mil.), Ujedinjeno Kraljevstvo (67,1), Francuska (65), Italija (60,6) i Španjolska (46,7 mil. stanovnika). U odnosu na te demografske divove, demografski patuljci su Vatikan (801), San Marino (33 785), Lihtenštajn (37 910), Monako (38 682) i Andora (77 006). Hrvatskoj najbliže države po broju stanovnika su Moldavija (4,1 mil.), BiH (3,3) i Irska (4,8 mil. stanovnika).

Provjerite naučeno Kada je trajao proces etničke homogenizacije u Kraljevini Hrvatskoj? Zašto je broj stanovnika tijekom srednjeg vijeka oscilirao? Što je presudno utjecalo na kretanje broja stanovnika u tom razdoblju? Kada unutar homogenog prostora nastaje etnički i vjerski mozaik? Zašto? Koliko je stanovnika živjelo u hrvatskim zemljama krajem 18. stoljeća? Usporedite stanje krajem 18. stoljeća i početkom 10. stoljeća. Što zaključujete? Zašto je stanovništvo Hrvatske neravnomjerno raspoređeno? Navedite područja s najvećom gustoćom naseljenosti i objasnite uzroke takvog stanja. Pokažite te prirodne i upravne cjeline na geografskoj karti. Koji su dijelovi Hrvatske najrjeđe naseljeni? Koji su čimbenici utjecali na rijetku naseljenost? Pokažite ta područja na geografskoj karti. Zbrojite površinu i broj stanovnika Zagrebačke županije i Grada Zagreba i izračunajte gustoću naseljenosti zagrebačke regije. Što zaključujete? Kakve su posljedice prevelike koncentracije stanovništva oko glavnoga grada? Što je populacijska politika? Može li se redistributivnom populacijskom politikom postići ravnomjerniji prostorni raspored stanovništva? Koje europske države uspješno provode mjere redistributivne populacijske politike? Koje su to mjere?

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Koji faktori utječu na kretanje ukupnog broja stanovnika nekog područja? Koje su odrednice prirodnoga kretanja stanovništva? O kojim faktorima ovisi rodnost, a o kojima smrtnost stanovništva nekog područja?

ODREDNICE PRIRODNOG KRETANJA Prirodno kretanje stanovništva označava promjenu broja stanovnika nekog područja kao rezultat prirodnih, bioloških procesa ljudskog života. Odrednice prirodnog kretanja su broj živorođenih, tj. rodnost ili natalitet (N) i broj umrlih, tj. smrtnost ili mortalitet (M). Oduzimanjem broja umrlih od broja rođenih dobiva se razlika između rodnosti i smrtnost, tj. prirodna promjena (PR = N-M). Ako je rodnost veća od smrtnosti, onda je prirodna promjena pozitivna (prirodni prirast stanovništva). Ako je smrtnost veća od rodnosti, onda je prirodna promjena negativna (prirodni pad stanovništva). Odrednice prirodnog kretanja izražavaju se i u apsolutnim i relativnim pokazateljima. Relativni pokazatelji koriste se radi lakše usporedbe prirodnih odrednica različitih prostora ili između različitih vremenskih razdoblja. Formule za izračunavanje relativnih pokazatelja odrednica prirodnog kretanja stanovništva su:

U formulama n je oznaka za stopu nataliteta, m za stopu mortaliteta, a pp za stopu prirodne promjene. P označava broj stanovnika područja za koje se izračunava stopa prirodne odrednice. Vremensko razdoblje za koje računamo prirodno kretanje može biti jedan dan, mjesec ili godina pa govorimo o dnevnim, mjesečnim i godišnjim stopama. No stope se mogu iskazati i za višegodišnje razdoblje (obično je to petogodišnje ili desetogodišnje razdoblje). Treba imati na umu da se vremensko razdoblje za koje tražimo relativnu vrijednost odrednice treba poklapati s vremenskim razdobljem uz koje se veže apsolutan broj populacije. U slučaju izračunavanja godišnjih stopa koristi se procijenjeni broj stanovnika sredinom te godine. Podatke o odrednicama prirodnog kretanja prate matični uredi putem matičnih knjiga rođenih i umrlih, a objavljuju ih državni statistički uredi. Na svjetskoj razini podatke objavljuje Statistički odjel Ujedinjenih

N n = — x 1000 [‰] P M m = — x 1000 [‰] P N-M pp = —— x 1000 [‰] P

Broj rođenih ima značajan utjecaj na ukupan broj stanovnika i na opće kretanje stanovništva

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

6. Pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu naroda u suradnji sa svojim specijaliziranim organizacijama (Svjetska zdravstvena organizacija - WHO, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i neke druge). Priopćenje 7.1.1. koje objavljuje Državni zavod za statistiku glavni je izvor podataka o prirodnom kretanju stanovništva Hrvatske i pojedinih administrativnih jedinica.

NATALITET (RODNOST)

Osnovna odrednica prirodnog kretanja stanovništva je natalitet. Iako je natalitet prvobitno rezultat biološkog procesa (rađanja), na njega utječu i društveno-gospodarski faktori (rat, neimaština, bolesti, religioznost, stupanj obrazovanja itd.). Čovjekov utjecaj na biološke procese je jači što je neka država na višem stupnju gospodarskog i kulturnog razvoja. Vrijednosti stopa nataliteta se stoga mijenjaju kroz prostor i vrijeme. Prosječna stopa nataliteta u svijetu bila je 1998. godine 22 ‰, a 2018. godine 18,2 ‰. U državama višeg stupnja gospodarskog i kulturnog razvoja provodi se planiranje obitelji. To je kontrolirani natalitet, za razliku od prirodnog (fiziološkog) nataliteta koji je odraz spontane želje za potomstvom. S obzirom na moguće vrijednosti, izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰ na godinu), srednji (od 16 do 25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje).

Europska obitelj s jednim djetetom

Gotovo cijelo 19. stoljeće stope nataliteta imale su fiziološke vrijednosti jer se stanovništvo u borbi za preživljavanje borilo najvišom mogućom rodnošću. Od osamdesetih godina 19. stoljeća do šezdesetih godina 20. stoljeća, pod utjecajem intenzivne emigracije, početne industrijalizacije i planiranja obitelji, stope nataliteta naglo su smanjene s vrlo visokih na srednje vrijednosti (oko 15 promila). U posljednjih pola stoljeća nastavlja se smanjenje stopa nataliteta ispod održive razine prirodne reprodukcije stanovništva. Godine 2018. stopa nataliteta iznosila je 9 promila (36 945 živorođene djece).

<15‰ 15-25‰ 26-35‰ >35‰ nema podataka

2500

5000

7500 km

Stope nataliteta po državama svijeta 2018. godine Koje države imaju nizak natalitet? Koje države imaju najviše stope nataliteta?

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

broj djece po jednoj ženi ≤1,45 1,46-1,80 1,81-2,15 2,16-3,00 3,01-4,00 4,01-5,00 >5,00

2500

5000

7500 km

nema podataka

Stope fertiliteta po državama svijeta 2018. godine Koje države svijeta imaju najveći broj poroda po jednoj ženi? Kakvi su životni uvjeti u tim državama? Koji faktori utječu na visoke ukupne stope fertiliteta u tim državama? Koje države svijeta imaju najniže ukupne stope fertiliteta? Objasnite kratkoročne i dugoročne posljedice takvog stanja.

FERTILITET Uz natalitet, važan pokazatelj rodnosti je i fertilitet. Opća stopa fertiliteta pokazuje odnos broja živorođenih u jednoj godini i ukupnog broja ženskog stanovništvo u fertilnoj dobi odnosno ostvarenu plodnost. Fertilna dob je vremensko razdoblje u ženinu životu kada je ona fiziološki sposobna za sudjelovanje u reprodukciji. O trajanju fertilnog razdoblja žene podaci su različiti. Najčešće se uzima razdoblje između 15. i 49. godine života. Razvojem znanosti pomiče se i gornja granica fertilne dobi. Opća stopa fertiliteta izračunava se po formuli:

miranjem posebnih stopa fertiliteta za pojedinačne godine fertilnog razdoblja. Za ostvarenje jednostavne reprodukcije stanovništva u smislu obnavljanja broja stanovništva ukupna stopa fertiliteta trebala bi iznositi prosječno 2,1. Na taj se način društvo osigurava od određenoga gubitka koji je rezultat smrtnosti žena prije završenog fertilnog razdoblja. No, ako se uzme u obzir da sve žene u fertilnoj dobi stvarno ne sudjeluju u reprodukciji (iz više razloga), tada bi ukupna stopa fertiliteta trebala iznostotina tisuća

živorođeni

umrli

vjenčani

60 50

2018.

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

pri čemu je N broj živorođene djece, f stopa fertili- 30 teta, a Pf broj žena u fertilnom razdoblju. Za uspo20 redbu pojedinih populacija, koje se između ostaloga razlikuju po udjelu žena u pojedinim jednogodiš- 10 njim skupinama unutar fertilne dobi, pogodniji po0 kazatelj ostvarene plodnosti je ukupna stopa fertiliteta (TFR). Ona označava vjerojatan prosječan broj živorođene djece koju bi rodila »prosječna« Usporedba kretanja broja rođenih, umrlih i sklopljenih žena tijekom fertilnoga razdoblja. Izračunava se su- brakova u Hrvatskoj od 2004. do 2018. godine

2017.

2016.

N n = _________ x 1000 Pf (15-49)

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Industrijalizacija, urbanizacija i obrazovanje

Porast udjela nepoljoprivrednog i gradskog stanovništva

Porast udjela žena sa školskom spremom

Porast opće razine obrazovanja

Širenje zdravstvene zaštite

Širenje tzv. kontrole rađanja

Porast aktivnih u nepoljoprivrednim i gradskim zanimanjima

Promjena statusa žene u društvu

Kasnije ekonomsko aktiviranje zbog školovanja

Porast srednjeg trajanja života i produljenje radnog vijeka

Opća primjena kontracepcije

Smanjenje utjecaja tradicije

Kasnija dob stupanja u brak

Težnja za višim životnim standardom

Smanjivanje fertiliteta

Faktori društveno-gospodarskog razvoja u svom utjecaju na smanjivanje fertiliteta

siti 2,56 djece kako bi se osigurao stalan broj stanovništva. Općenito, gospodarski razvijene države svijeta imaju niske stope fertiliteta koje su u daljnjem padu, a slabo razvijene imaju više i visoke stope fertiliteta. Već od 60-ih godina 20. stoljeća ukupne stope fertiliteta u Hrvatskoj približile su se graničnim vrijednostima jednostavne reprodukcije i nastavile se smanjivati do danas (2018. god. 1,41). Kao specifičan pokazatelj kretanja nataliteta uzima se broj sklopljenih brakova jer se glavnina djece i dalje rađa u braku.

SMRTNOST ILI MORTALITET Mortalitet je rezultat bioloških procesa (starenja, a time i umiranja stanovništva) te društveno-gospodarskih faktora. Pritom mortalitet stvara potrebu za: 1) nadomještanjem umrlog stanovništva novorođenim kako bi se održao broj populacije 2) zamjenom prema raznim djelatnostima, zanimanjima, različitim stupnjem obrazovanja kako bi se održao određeni stupanj društveno-gospodarskog razvoja. Poboljšanjem standarda života, tj. općih uvjeta života

U slabije razvijenim državama rađa se više djece

(stupanj gospodarskog razvoja, stanje higijene, zdravstvena zaštita itd.) tijekom druge polovice 20. stoljeća smanjena je stopa mortaliteta. Prosječna stopa mortaliteta u svijetu je 2018. godine iznosila 7,7 ‰. Postoje goleme razlike između gospodarski slabije razvijenih i gospodarski razvijenih država. Dok se kod prvih stopa mortaliteta naglo smanjuje, u visoko razvijenim i dijelu srednje razvijenih država stopa se povećava zbog sve većeg udjela starog stanovništva. Izdvajaju se četiri tipa mortaliteta: vrlo niski (do 4 ‰ na godinu), niski (4-6 ‰), srednji (6-12 ‰) i visoki mortalitet (>12 ‰). Pod utjecajem slabo razvijene medicinske skrbi, posebice pri porodima, zbog slabe prehrane, niskog standarda i teških uvjeta života stope mortaliteta stanovništva Hrvatske do sedamdesetih godina 19. stoljeća iznosile su oko 35 promila. Sredinom sedamdesetih godina 19. stoljeća počelo je naglo smanjenje stopa mortaliteta. Taj trend potrajao je do šezdesetih godina 20. stoljeća. Razvoj medicine u Hrvatskoj, kvalitetnija prehrana i gospodarske prilike omogućili su smanjenje stopa mortaliteta na 10 promila. Od šezdesetih godina 20. stoljeća stope mortaliteta su u laganom pora-

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

≤5‰ 6-9‰ 10-13‰ ≥14‰ nema podataka

3000

6000

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Koje države imaju najniže stope mortaliteta? Koje države imaju najviše stope mortaliteta? Za svaku skupinu država objasnite uzroke visokih odnosno niskih stopa mortaliteta. 9000 km

Stope mortaliteta po državama svijeta 2018. godine

Koje države imaju najniže stope infantilnog mortaliteta? Koji su uzroci tako visokih stopa smrtnosti dojenčadi?

≤5‰ 6-20‰ 21-50‰ 51-80‰ >80‰ nema podataka

3000

6000

9000 km

Stope infantilnog mortaliteta po državama svijeta 2018. godine

prirodne promjene manjom od 5 ‰ su države niskog prirodnog prirasta, od 5 ‰ do 14 ‰ umjerenog prirodnog prirasta, od 15 do 20 ‰ visokog prirodnog prirasta, a u slučaju ako je prirodna promjena veća od 20 ‰, govorimo o vrlo visokom prirodnom prirastu. Vrlo visoki prirodni prirast imaju države Subsaharske Afrike te neke države Oceanije i Jugozapadne i Južne Azije. Za razliku od ovih dijelova svijeta, polovica europskih država i Japan bilježe prirodni pad. Zbog prirodne dinamike u sljedećim će se desetljećima promijeniti udio pojedinih PRIRODNA PROMJENA kontinenata u svjetskom stanovništvu. Prema vrijednosti nataliteta i mortaliteta određuje se tip U posljednjem desetljeću 20. stoljeća i u prvom deprirodne promjene za pojedine države. Države sa stopom setljeću ovoga stoljeća Hrvatska doživljava negativnu stu zbog sve većeg udjela starog stanovništva. Godine 2018. stopa mortaliteta iznosila je 12,9 promila (52 706 umrlih). Posebna vrsta mortaliteta je infantilni mortalitet, odnosno stopa smrtnosti dojenčadi. On pokazuje broj umrle djece u prvoj godini života (0-365 dana) na 1000 rođenih. Stopa manja od 6 ‰ je niska, a veća od 80 ‰ je visoka i karakteristična za izrazito slabo razvijene dijelove svijeta.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu tisuća ljudi

rođeni

100

umrli

prirodni prirast

prirodni pad

90 80 70 60 50 40 30 20 0

1948. 1949. 1950. 1951. 1952. 1953. 1954. 1955. 1956. 1957. 1958. 1959. 1960. 1961. 1962. 1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske od 1948. do 2018. godine

prirodnu promjenu jer su stope smrtnosti više od stopa rodnosti. Takvo stanje uzrokovano je dugotrajnim smanjenjem stopa rodnosti i blagim povećanjem stopa smrtnosti. Trend izumiranja pojačan je u godinama agresije na Hrvatsku. I 2018. godine Hrvatska je zabilježila negativnu prirodnu promjenu od 3,9 promila. Prirodni pad zabilježile su sve županije Republike Hrvatske. Prostorne razlike u vrijednosti odrednica prirodnog kretanja stanovništva vrlo su izražene na razini upravnih gradova i općina. Godine 2018. prirodni prirast zabilježen je u 58 upravnih gradova i općina, a prirodni pad u čak 492 upravna grada i općine Republike Hrvatske. Zabrinjava činjenica da je negativna prirodna promjena dugotrajan generacijski proces koji je zahvatio gotovo sve dijelove Hrvatske. Hrvatska vlada sustavnom pronatalitetnom populacijskom politikom mora zaustaviti negativni trend u prirodnoj reprodukciji i pokrenuti demografsku obnovu Hrvatske. To se posebno odnosi na prostor jadranskih otoka i Gorske Hrvatske, a posebno područja u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj koja su udaljenija od regionalnih centara jer su zbog depopulacije ostala bez fertilnog kontingenta. GEO ISTRAŽIVANJE Potraži na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr, Priopćenja 7.1.1.) podatke o rodnosti i smrtnosti u tvojem upravnom gradu/općini i županiji i usporedi ih s podacima za Hrvatsku. Na temelju prikupljenih podataka, linijskim dijagramom prikaži kretanje rodnosti i smrtnosti u tvojem upravnom gradu/općini u posljednjih pet godina.

VITALNI INDEKS Vitalni indeks pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba (Vi=N/Mx100). Ako je vitalni indeks veći od 100, broj stanovnika povećava se prirodnom promjenom, a ako je manji od 100, na djelu je prirodna depopulacija. Iznosi li vitalni indeks 100, radi se o prirodnoj stagnaciji ili nultoj stopi nataliteta. Godine 2018. vitalni indeks iznosio je 70,1. Najniži vitalni indeks 2018. godine imale su Ličko-senjska (42,7), Sisačkomoslavačka (48,3), Karlovačka (49,8), Šibensko-kninska (54,0) i Vukovarsko-srijemska županija (56).

Provjerite naučeno Objasnite u čemu je razlika između apsolutnih i relativnih pokazatelja odrednica prirodnog kretanja stanovništva. Kako izračunavamo stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene? Objasnite razlike između spontanog (fiziološkog) i planiranog nataliteta. Kako stupanj gospodarskog i kulturnog razvoja utječe na natalitet? Uz pomoć tematske karte navedite primjere država koje imaju niski, srednji i visoki natalitet. Što označava fertilitet i kolika je vrijednost ukupne stope fertiliteta koja osigurava konstantan broj stanovnika? Zašto se smanjuju stope mortaliteta u svijetu? Objasnite odnos između razvijenosti države i stope mortaliteta. Uz pomoć tematske karte navedite primjere država koje imaju niski, srednji i visoki mortalitet. Koje države imaju vrlo visoki prirodni prirast, a koje prirodni pad? Uz pomoć dijagrama i tablice obrazložite prirodno kretanje stanovništva Hrvatske.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Gdje je pronađen najstariji fosilni ljudski predak i koga on predstavlja? Tko je autor i o čemu govori pjesma „Lucy in the Sky With Diamonds“? Što je stopa smrtnosti dojenčadi i kakve su stope smrtnosti dojenčadi u svijetu? Kolika je stopa smrtnosti dojenčadi u Hrvatskoj? O kojim faktorima ovisi očekivano trajanje života za rođene u nekoj godini?

OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA U SVIJETU Očekivano trajanje života jedna je od ključnih mjera zdravlja stanovništva. Ono predstavlja mjerilo kvalitete života u nekoj državi te je odraz ukupne razine smrtnosti stanovništva. Očekivano trajanje života odnosi se na usporedbu prosječnog broja godina koje će proživjeti skupina ljudi rođenih u istoj godini, ukoliko smrtnost u svakoj dobi ostane konstantna. U predtranziciji životni vijek u svijetu iznosio je manje od 40 godina. Očekivano trajanje života povećavalo se od vremena prosvjetiteljstva. U ranom 19. stoljeću životni vijek se počeo povećavati u ranim industrijaliziranim zemljama, dok je u ostatku svijeta ostao nizak. Kao posljedica toga nastale su velike razlike u očekivanom trajanju života. Tijekom posljednjih desetljeća ova se globalna nejednakost smanjuje. U nijednoj državi na svijetu životni vijek nije kraći nego je bio 1800. godine u državi s najduljim životnim vijekom. Od 1900. godine očekivano trajanje života povećalo se 2,5 puta i sada iznosi više od 70 godina. Globalno očekivano trajanje života za rođene u 2019. godini je 72,5 godina. Najdulji životni vijek očekuje se za stanovništvo Japana (84,6 godina), Švicarske (83,7 godina) te Singapura (83,5 godine). Među deset država s najduljom očekivanom životnom dobi su još Španjolska, Italija, Australija, Island, Republika Koreja, Izrael i Švedska. Najkraće očekivano trajanje života

procjenjuje se za stanovništvo u afričkim državama. Za rođene u Nigeriji 2019. godine očekuje se životni vijek 54,2 godine, slijede Sijera Leone 54,1 godina, Čad 53,8 godina, Lesoto 53,5 godina te Srednjoafrička Republika sa samo 52,7 godina. Ukupno je 40 država koje imaju očekivano trajanje života iznad 80 godina (osim deset vodećih u toj su skupini još Republika Koreja, Švedska, Kanada, Norveška, Nizozemska, Slovenija i druge). U drugoj skupini s očekivanim trajanjem života između 75 i 80 godina su 54 države svijeta (neke od njih su SAD, Albanija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Mađarska i Srbija). U trećoj skupini s očekivanim trajanjem života između 70 i 75 godina je 46 država svijeta (neke od njih su Ruska Federacija, NDR Koreja, Venezuela i Ukrajina). Znatno kraće očekivano trajanje života, između 60 i 70 godina očekuje se za stanovništvo četvrte skupine u kojoj je 48 država (neke od njih su Indija, Afganistan i Pakistan). U petu skupinu pripada 13 država s najkraćim očekivanim trajanjem života, kraćim od 60 godina (osim već spomenutih pet država s najkraćim očekivanim trajanjem života, u toj su skupini i Bjelokosna Obala, Somalija i Kamerun). U većini država svijeta žene žive dulje od muškaraca. Očekivano trajanje života za žene je između 55,2 i 87,6 godina, a za muškarce između 50,8 i 81,9 godina. Razlika je najveća u Litvi u kojoj je očekivana životna dob

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

7. Očekivano trajanje života u svijetu i Hrvatskoj

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

1800. Globalni prosjek: 29 godina 25 godina 40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 85 godina

Očekivano trajanje života 1800., 1950. i 2015. godine Analizirajte promjene koje su se dogodile u očekivanom trajanju života u pojedinim dijelovima svijeta tijekom dva stoljeća.

1950. Globalni prosjek: 46 godina 25 godina 40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 85 godina

2015. Globalni prosjek: 71 godina 25 godina 40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 85 godina

za žene 11 godina dulja nego za muškarce. Slijede Ruska Federacija, Sirija i Ukrajina s razlikom od oko 10 godina u korist žena. Butan ima najmanju razliku između očekivane životne dobi žena i muškaraca, 0,74 godine. Očekivano trajanje života za rođene između 2000. i 2016. godine produljilo se za 5,5 godina, što je najveća promjena od 1960-ih godina. Tijekom 1990-ih značajno je smanjeno očekivano trajanje života za rođene u Africi, zbog epidemije AIDS-a te za rođene u

Istočnoj Europi zbog pogoršanja životnog standarda nakon raspada Sovjetskog Saveza. Promjeni zabilježenoj za rođene od 2000. do 2016. godine najviše je pridonijela Afrika jer je očekivano trajanje života za rođene u tom razdoblju dulje za 10,3 godine i iznosi 61,2 godine. Produljenju očekivanog trajanja života najviše su pridonijela poboljšanja vezana za skrb oko novorođenčadi, ali i širi pristup antiretrovirusima za liječenje HIV-a.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

70 60 50 40 30 20 10 0 1543.

1600.

1700.

1800.

1900.

Očekivano trajanje života za rođene od 1543. do 2015. godine u pojedinim državama svijeta Zašto je na dijagramu najdulja linija koja prikazuje očekivano trajanje života za stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva? Koji je razlog kratkog životnog vijeka stanovništva Indije na početku 20.stoljeća? Kakve su promjene zabilježene u očekivanom trajanju života za stanovništvo Republike Koreje?

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Japan

godine života 80

2015. godine

47 Očekivano trajanje života za rođene 2019. godine po državama svijeta

<20 godina Bez podataka

30 godina

40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 45 godina 55 godina 65 godina 75 godina >85 godina

1980.

2012.

1950.

Očekivano trajanje života u usporedbi s kretanjem BDP-a po stanovniku od 1800. do 2012. godine Kako je porast BDP-a po stanovniku utjecao na očekivano trajanje života u odabranim godinama?

Očekivane godine života

60 50 1800.

40 30 20 10 0

3.200

6.400

9.600

12.800 16.000 19.200 22.400 25.600 28.800 32.000 BDP po stanovniku u USD

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu Azija u 1990.: 7,5 milijuna umrle djece Azija u 2017.: 2,2 milijuna umrle djece

Afrika u 1990.: 4,2 milijuna umrle djece Afrika u 2017.: 2,9 milijuna umrle djece

Indija u 1990.:

Kina u 1990.: Nigerija u 2017.: 1,4 milijuna 714 000 umrle umrle djece djece

3,4 milijuna umrle djece

Indija u 2017.: 1 milijun umrle djece

Pakistan u 2017.: 404 000 umrle djece

Kina u 2017.: 156 000

Indonezija u 1990.: 393 000 umrle djece

Indonezija u 2017.: 125 000

Mjanmar 46 000

Filipini 67 000

Vijetnam 33 000

Iran 20 000 Jemen 48 000

Bangladeš u 1990.: 532 000 umrle djece Bangladeš u 2017.: 100 000

Afganistan 77 000

Nepal

Laos Kambodža

Mali 80 000

Egipat

Burkina Faso 58 000

Gvineja 38 000

Uganda 85 000

Madagaskar

Maroko 16 000

Somalija 78 000

Mozambik 81 000 Angola 96 000

Meksiko u 1990.: 110 000 umrle djece

Brazil u 2017.: 43 000

Kolumbija

Meksiko 31 000

Peru Venezuela 18 000

Južna Amerika 1990: 418 000 2017: 109 000

Malavi 37 000

Kamerun 71 000

Burundi 27 000

Gana 43 000

Senegal 25 000 Alžir 22 000

Togo

Benin 39 000

SAR 20 000

Zimbabve 27 000

Eritreja

Liberija

Mauritanija 19 000

Čad 76 000

Kenija 69 000

Ruanda

Sijera Leone 28 000

Bjelokosna Obala 77 000

Brazil u 1990.:

Irak 37 000

Sudan 82 000

Niger 82 000

235 000 umrle djece

Smrtnost djece je od 1990. do 2017. pala s 12,6 milijuna na 5,4 milijuna

Haiti 19 000 Gvatemala Dominikanska republika

SAD 27 000

Sjeverna Amerika 1990: 276 000 2017: 108 000

J. Afrika 44 000 J. Sudan 42 000 Zambija 38 000

Turska u 1990.:

104 000 umrle djece Turska u 2017: 15 000

Rusija u 1990.:

45 000 umrle djece Rusija u 2017: 14 000

Europa Oceanija 1990: 247 000 1990: 18 000 2017: 57 000 2017: 15 000

Usporedba smrtnosti djece 1990. i 2017. godine Koje države imaju najveću smrtnost djece, iskazanu apsolutnim brojevima? Koji su uzroci takvog stanja?

ZANIMLJIVOST

Mediteranska prehrana u Hrvatskoj

UNESCO i mediteranska prehrana

Tanzanija 114 000

Etiopija 189 000

DR Kongo 300 000

Godine 2013. potvrđena je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom Mediteranska prehrana, koja je upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Međusobna veza prirodnih resursa i ljudskih potreba te posljedično i ljudske vještine, odražava se na prehranu stanovništva. Život u suglasju s prirodnim blagodatima osnova je takvog života i prehrane. Prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku (osim u dijelu zaleđa) i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima. Temelj te prehrane svodi se na uporabu određenih namirnica, pripremu jela od tih namirnica, te njihovu pripremu i konzumaciju u određenim uvjetima (svakodnevici ili blagdanima).

Očekivani životni vijek u pojedinim je regijama svijeta dugo vremena ostao nepromijenjen, sve dok nije nastupila medicinska revolucija, kojom se životni vijek počeo produljivati. Da bi stanovništvo određene države imalo dulje očekivano trajanje života, trebaju se ostvariti niske stope smrtnosti dojenčadi, smanjena smrtnost u starijoj životnoj dobi, visok udio visokoobrazovanog stanovništva isto kao i napredak u razvoju medicine i medicinske tehnologije. Svi navedeni parametri odrazit će se i na rast BDP-a po stanovniku.

OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA U HRVATSKOJ U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva od 2012. do 2020.godine, Republika Hrvatska navodi kako očekivano trajanje života varira s obzirom na različite demografske i socioekonomske karakteristike. Osim po spolu, jedan od najčešće navođenih socioekonomskih činitelja po kojem se očekivano

ZANIMLJIVOST

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu Nije važna samo duljina života, nego i kvaliteta

Očekivano trajanje života za rođene od 1770. do 2019. godine po kontinentima Usporedite razlike u očekivanom trajanju života za stanovništvo pojedinih kontinenata krajem 18. stoljeća, tijekom 20. i početkom 21. stoljeća. Oceanija Europa

Hrvatska - očekivano trajanje života Godina

Godine života

Porast (u %)

Svijet

Azija

Amerike

Afrika

2019. 78,40 0,200 2018. 78,25 0,200 2017. 78,09 0,210 2016. 77,93 0,210 2015. 77,77 0,210 2014. 77,61 0,210 2013. 77,45 0,350 2012. 77,18 0,350 2011. 76,91 0,350 2010. 76,63 0,360 2009. 76,36 0,360 2008. 76,09 0,300 2007. 75,86 0,300 2006. 75.63 0,310 2005. 75,40 0,310 2004. 75,17 0,310 2003. 74,94 0,100 2002. 74.87 0,100 2001. 74,79 0,100 2000. 74,72 0,100 Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj za razdoblje od 2000. do 2019. godine

30 20 10 0 1770.

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Godine zdravog života

Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godine zdravog života, koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih poteškoća. Eurostat računa procjene za godine zdravog života pri rođenju te u dobi od 50 i 65 godina. Prilikom izračuna koriste se podaci mortalitetne statistike i rezultati samoprocjene o dugotrajnom ograničenju aktivnosti. Istraživanje ne obuhvaća osobe smještene u institucijama, npr. zdravstvenim i socijalnim, a upravo te osobe češće nego osobe koje žive u privatnom smještaju imaju veća ograničenja u aktivnostima. Prema podacima iz 2016. godine, muškarci iz EU-28 pri rođenju mogu očekivati 63,5 zdravih godina života, što čini 81,2 % njihove životne dobi od rođenja do očekivanih 78,2 godine. Žene pri rođenju mogu očekivati 64,2 zdrave godine života, što je 76,8 % njihovog očekivanog životnog vijeka pri rođenju. Za muškarce u Republici Hrvatskoj očekivani broj zdravih godina života pri rođenju je 57,1 (76,1 % njihove očekivane životne dobi), a za žene 58,7 godina (72,2 % njihove očekivane životne dobi). godine života

1800.

1850.

1900.

1950.

2000. 2019. godina

trajanje života razlikuje jest stupanj obrazovanja. Visokoobrazovane osobe u Hrvatskoj žive dulje od nisko obrazovanih, što je izraženije kod muškaraca nego kod žena. Nadalje, žene svih stupnjeva obrazovanja imaju dulje očekivano trajanje života od visokoobrazovanih muškaraca u Hrvatskoj. Ukoliko bi se povećalo očekivano trajanje života pojedinaca s nižim stupnjem obrazovanja, tada bi se moglo očekivati i produljenje očekivanog trajanja života čitave populacije. Predviđanja su da će se u budućnosti očekivano trajanje života u Hrvatskoj povećati usporedno s povećanjem udjela populacije koja ima završene neke od oblika tercijarnog obrazovanja. Godine 2019. očekivano trajanje života u Hrvatskoj za oba spola iznosilo je 78,4 godine, za muškarce 75,2 godine dok je za žene ono iznosilo 81,5 godinu.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu 82 80

Godine života

Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj za razdoblje od 2003. do 2017. godine

76 74 72 70 68

2003.

2005.

2007.

2009.

Oba spola

2011.

2013.

Muški

2015.

Žene

Zemlja/područje

Litva Latvija Bugarska Očekivano trajanje Rumunjska života pri rođenju Mađarska za oba spola u Slovačka Poljska Europskoj uniji Estonija 2016. godine Hrvatska Češka Danska Njemačka EU (28 zemalja Ujedinjeno kraljevstvo Slovenija Portugal Finska Grčka Belgija Nizozemska Austrija Irska Švedska Malta Luksemburg Cipar ZANIMLJIVOST Francuska Italija Španjolska

Ginijev koeficijent

Ginijev koeficijent statistička je mjera koju je razvio talijanskog statističar Corrado Gini za prikazivanje dohodovnih nejednakosti. Koeficijent neravnomjerne raspodjele može se rabiti za izračun bilo koje raspodjele. Ginijev koeficijent primjenjuje se primjerice u ekonomiji, ali i u geografiji kao mjera prihoda i bogatstva pojedinih država, a time i za klasifikaciju država i njihovom stupnju razvoja. Vrijednost Ginijeva koeficijenta 0 predstavlja potpunu jednakost, a vrijednost koeficijenta 1 predstavlja najveću nejednakost. 90 Japan Italija Francuska Kanada J. Koreja SAD Njemačka Australija Ujedinjeno Kraljevstvo Meksiko Turska Brazil Argentina Rusija

Očekivano trajanje života

2017.

80 75 70

Indonezija

Saudijska Arabija PRC Indija

65 y= -0,6068x + 100,52 R2 = 0,6762

Južnoafrička Republika

55 50 25

Očekivano trajanje života iskazano Ginijevim koeficijentom za 2015.godinu

76 78 Očekivano trajanje života

Provjerite naučeno Obrazložite razlike u očekivanom trajanju života u svijetu i u Hrvatskoj. Istražite tko su najstariji živući ljudi u svijetu i u Hrvatskoj. Istražite u kojem dijelu Hrvatske žive općenito najstariji stanovnici Lijepe naše. Istražite zakon o radu 67 je previše! O čemu on govori? Istražite novosti u Zakonu za umirovljenike i njihovom ponovnom zapošljavanju.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Zašto se u Hrvatskoj rađa sve manje djece? Kako se sve manja rodnost odražava na prirodnu reprodukciju stanovništva, na kontingent radno sposobnog stanovništva, na organizaciju uslužnih funkcija, organizaciju prostora i na gospodarsku vitalnost prostora? Što je uzrokovalo povećanu smrtnost stanovništva u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća? Kakvu populacijsku politiku mora provoditi Hrvatska? Kojim mjerama to može postići? Kako će se prirodna promjena stanovništva odraziti na biološku strukturu stanovništva Hrvatske? Razlikuje li se prirodno kretanje stanovništva Hrvatske od drugih europskih i izvaneuropskih država?

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

8. Demografska tranzicija

TEORIJA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE Posljedica takvih odrednica je niska vrijednost prirodne promjene koja je čas pozitivna, a čas negativna te je odraz kretanja vrijednosti mortaliteta. Nesigurni uvjeta života, tj. nestabilne političke situacije (ratovi, nedefinirane granice), suša, glad, nehigijenski uvjeti stanovanja, a time i učestale epidemije, visoka smrtnost dojenčadi i djece rezultiraju višim vrijednostima mortaliteta. Predtranzicijska etapa veže se uz demografski rani razvoj, tj. uz gospodarski slabije razvijene, tradicionalno orijentirane i teško pristupačne prostore. Visokim natalitetom obitelj osigurava održanje obiteljske »loze«, brojniju radnu snagu i osiguranu skrb za PREDTRANZICIJSKA ETAPA »stare dane«. Prva etapa u razvoju stanovništva obilježena je visoSmatra se da je u Europi ova etapa trajala do početka kim stopama nataliteta i mortaliteta (višim od 40 ‰). 18. stoljeća. Početkom 80-ih godina 20. stoljeća obilježja prirodnog kretanja stanovništva karakterističnih stope na 1000 stanovnika natalitet mortalitet za predtranzicijsku etapu ne mogu se naći ni u jednoj 60 zemlji ni na širem području. Tek u malim, izoliranim 50 prostorima, kao što su dijelovi tropske kišne šume 40 istočnog Paragvaja (npr. pleme Achea), postoje obilježja ove etape. 30 Razvoj stanovništva određenog prostora (kontinenta, države, regije) najčešće se objašnjava teorijom demografske tranzicije. Ta teorija prikazuje razvoj stanovništva kroz tri etape: predtranzicijsku, tranzicijsku i posttranzicijsku. Demografska tranzicija (lat. transire - prijelaz) općenito označava prijelaz s tradicionalnog na suvremeni režim prirodne reprodukcije, odnosno s visokih stopa rodnosti i smrtnosti preko »demografske ekspanzije« na niske stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene.

ETAPA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE

U toj se etapi odvija tranzicija mortaliteta, a potom i nataliteta, odnosno prijelaz s visokih na niske stope. Etapa demografske tranzicije odvija se obično kroz tri podetape: ranu, središnju i kasnu.

1. etapa

2. etapa

Troetapni model razvoja stanovništva

3. etapa

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Podetapa I. ‰ 40 30

Podetapa II. natalitet

mortalitet

PRIRAST

‰ 40

godine

mortalitet

natalitet

Podetapa III.

‰ 40

natalitet

mortalitet

30 20

PRIRAST

godine

PRIRAST

godine

Podetape demografske tranzicije

U podetapi rane tranzicije stope nataliteta su visoke i stalne, ali dolazi do izrazitog pada stopa mortaliteta. U danas gospodarski razvijenim državama svijeta (npr. UK, Švedska) ova je podetapa nastupila zbog poboljšanja društveno-gospodarske situacije, tj. uvođenja tehnoloških promjena u poljoprivredi, pokretanja industrijske proizvodnje, poboljšanja higijensko-sanitarnih uvjeta života, širenja novih medicinskih otkrića te cjepiva koja su zaustavila epidemije raznih bolesti kao što su šarlah i kolera. Smanjenje smrtnosti, osobito smrtnosti dojenčadi, uz visoke stope nataliteta i povećanje prosječnog životnog vijeka rezultiralo je »demografskom ekspanzijom«. Ova podetapa u danas gospodarski razvijenim državama trajala je niz godina (čak i do 170 godina). Slabije razvijene države ušle su u podetapu rane tranzicije sredinom 20. stoljeća. Smanjenje mortaliteta u ovim državama (za razliku od gospodarski razvijenih) nije nastalo kao rezultat domaćeg društveno-gospodarskog razvoja, nego kao rezultat uvoza zdravstvenih dostignuća iz razvijenih država. Usporedo su se više aktivirale i međunarodne organizacije kako bi opskrbile hranom područja zahvaćena glađu. Time mnogo brže dolazi do naglog pada mortaliteta, ali i do izražajnije »demografske ekspanzije« koja još više usporava gospodarski napredak i porast životnog standarda ovih država. U ovoj se podetapi nalazi većina afričkih država, ali i neke azijske države (npr. Afganistan, Istočni Timor). Smatra se da će u prvoj polovici 21. stoljeća svijet u potpunosti završiti s ovom etapom. U podetapi središnje tranzicije počinje pad nataliteta. Ovaj je pad izraženiji od smanjenja stope mortaliteta, čime dolazi i do laganog pada vrijednosti prirodnog prirasta. U ovoj su podetapi države čija je stopa nata-

Većina afričkih država je u podetapi rane tranzicije, a djeca žive u teškim životnim uvjetima, često bez dovoljne količine hrane i pristupa pitkoj vodi

U visokorazvijenim državama djeca imaju osigurane sve životne potrebe, posebice pristup obrazovanju

liteta 30 ‰ ili manja i pokazuju daljnju tendenciju pada. Većina europskih, danas gospodarski razvijenih država u ovu podetapu ulazi u drugoj polovici 19. stoljeća i ona traje do otprilike 30-ih godina 20. stoljeća. Pad nataliteta prouzročen je procesom industrijalizacije,

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Razdoblje

Država

1830. − 1840.

Francuska

1840. − 1850.

Irska

1880. − 1890.

Švicarska

1890. − 1900.

Švedska, Danska, Engleska i Wales, Škotska, Australija, Novi Zeland

1900. − 1910.

Nizozemska, Norveška, SAD

1910. − 1920.

Kanada, Finska, Austrija, Mađarska, Čehoslovačka

1920. − 1930.

Italija

1930. − 1940.

Poljska

1940. − 1950.

SSSR

1950. − 1960.

Japan, Hrvatska, Slovenija

Nejašmić, Demogeografija, 2005.

sičnih brakova. U prvoj podetapi rastao je broj mladog stanovništva te je prevladavalo muško stanovništvo, a u ovoj podetapi raste broj starih osoba te prevladavaju žene. Etapu demografske tranzicije razvijene države svijeta završile su 70-ih godina 20. stoljeća, a u njoj su neke danas gospodarski razvijene države Afrike (Sejšeli, Mauricijus, Tunis), dio država Latinske Amerike i manji dio Azije.

POSTTRANZICIJSKA ETAPA Tu etapu obilježavaju vrlo niske stope nataliteta i niske stope mortaliteta, pri čemu se vrijednost prirodne promjene približava nuli. Posttranzicijsku etapu danas prolaze visoko razvijene države svijeta i srednje razvijene europske države. U visoko razvijenim državama pod utjecajem stimulativne državne populacijske politike i nataliteta doseljenog stanovništva može nastupiti blagi rast stopa nataliteta (npr. u Irskoj). Neki autori ovu etapu nazivaju četvrtom podetapom demografske tranzicije. Kod većine europskih bivših i sadašnjih tranzicijskih država, tj. država koje su nakon sloma socijalizma doživjele gospodarsku i društvenu tranziciju, tijekom ove etape dolazi do prirodnog pada. On je rezultat velikog socijalnog i gospodarskog raslojavanja društva, brojnog iseljavanja mladog (reproduktivno sposobnog) stanovništva i sve nižih stopa rodnosti. Teorija demografske tranzicije daje samo osnovna obilježja kretanja stanovništva na temelju odrednica prirodnog kretanja. No ona omogućuje i razumijevanje demografske sadašnjosti, ali i predviđanje demografske budućnosti (u većoj ili manjoj mjeri). Prateći demografski razvoj afričkih država u posljednjih 30 godina možemo uočiti da njihov demografski razvoj značajno odudara od opisanog modela demografskog razvoja. Tranzicija mortaliteta s visokih na niske stope dogodila se u prvih dvadesetak godina od stjecanja neovisnosti, a u posljednjih 30 godina nastavljeno je smanjivanje stopa mortaliteta. No, stope nataliteta smanjuju se vrlo sporo ili stagniraju pa demografski razvoj značajno utječe na sporiji gospodarski razvoj.

urbanizacije te širenjem obrazovanja. Napuštanjem sela i poljoprivrede više nije postojala potreba (kao ranije) za brojnom radnom snagom. Podizanjem razine obrazovanja stanovništvo napušta tradicionalni način razmišljanja o obitelji i natalitetu te se smanjuje utjecaj religije. Promijenjena je i uloga žene u društvu. Ona nije više samo domaćica koja se prije svega veže uz dom i obitelj, nego osoba koja uspješno gradi i svoju poslovnu karijeru. Supružnici svjesno odlučuju o broju djece, tj. planiraju obitelj. Uz postojeće opće uvjete pada nataliteta među gospodarski razvijenim državama postoje i određene specifičnosti vezane uz tadašnju društveno-političku situaciju zemlje. U slabije razvijenim državama ova se podetapa teže događa bez obzira na to koliko je galopirajući razvoj njihova gospodarstva. To je zato što su običaji i tradicija među stanovnicima ovih država duboko ukorijenjeni. Do većeg pada nataliteta dolazi provođenjem državnih mjera populacijske politike te širenjem obrazovnog sustava i stupnja obrazovanja na cjelokupno stanovništvo (osobito na ženski dio populacije). Velik dio država Azije, veći dio Latinske Amerike, Australije i Oceanije te manji dio afričkih država (Sjeverna Afrika) je pri kraju ove etape. U podetapi kasne tranzicije stope mortaliteta su stabilne, ali na niskoj razini, a stopa nataliteta lagano se smanjuje. Time i dalje postoji smanjenje stopa prirodnog prirasta. Sve je manje vremena potrebnog za odgoj djeteta, a sve su veći troškovi njegova podizanja. DEMOGRAFSKA TRANZICIJA U HRVATSKOJ Ljudi modernog društva sve se više usmjeravaju sami Na temelju kretanja stopa rodnosti i smrtnosti mona sebe, što rezultira i manjim brojem sklopljenih kla- žemo izdvojiti karakteristične etape u prirodnoj pro-

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Desetljeća tranzicije koja su vodila k nižem natalitetu

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ‰

epidemija kolere

50 45 40

I. svjetski rat II. svjetski rat

35 30 n

25 20

1941.−1950.

1931.−1940.

1921.−1930.

1911.−1920.

1901.−1910.

1891.−1900.

m 1881.−1890.

1871.−1880.

n = natalitet m = mortalitet 1861.−1870.

Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske od 1861. do 1950. godine

mjeni stanovništva Hrvatske. Do osamdesetih godina 19. stoljeća zbog visoke rodnosti, ali i visoke smrtnosti stope prirodne promjene iznosile su oko 10 promila. Takvu reprodukciju nazivamo »skupom« reprodukcijom. To je predtranzicijsko razdoblje visokih stopa nataliteta i mortaliteta s niskim i nesigurnim prirodnim prirastom. Osamdesetih godina 19. stoljeća Hrvatska ulazi u podetapu rane demografske tranzicije za koju su karakteristične najviše stope prirodne promjene. Do Prvoga svjetskog rata ubrzano su smanjivane stope mortaliteta, uz zadržavanje visokog nataliteta. U međuratnom razdoblju prirodna promjena poprima umjerene vrijednosti pa 30-ih godina 20. stoljeća Hrvatska ulazi u podetapu središnje demografske tranzicije. Središnju etapu demografske tranzicije obilježava naglo smanjenje stopa nataliteta i usporavanje smanjenja stope mortaliteta. Nakon Drugoga svjetskog rata javila se kratkotrajna kompenzacija, a zatim postupno približavanje vrijednosti stopa rodnosti i smrtnosti. To je uvjetovalo niske vrijednosti priGEO ISTRAŽIVANJE Prikupite podatke o vrijednostima stopa rodnosti i smrtnosti za vašu županiju ili odabrano naselje, nacrtajte linijski dijagram i na njemu označite etape demografskog razvoja i podetape demografske tranzicije. U nekoliko rečenica opišite posebnosti demografskog razvoja vaše županije ili odabranog naselja i procijenite kakvi se trendovi mogu očekivati u sljedećem desetljeću (ili desetljećima).

U Hrvatskoj danas ima više starijeg stanovništva nego mladog i više umrlih nego rođenih

rodne promjene i usporavanje porasta ukupnog broja stanovnika, što je karakteristično za podetapu kasne demografske tranzicije. Posttranzicijska etapa počela je 80-ih godina 20. stoljeća, sa stopama prirodnog prirasta nižim od 5 promila.

Provjerite naučeno Obrazložite troetapni model populacijskog razvoj. Kakve su vrijednosti stopa nataliteta, mortaliteta i prirodne promjene u predtranzicijskog etapi populacijskog razvoja? Usporedite trajanje ove etape u gospodarski razvijenim i slabije razvijenim državama. Objasnite etapu demografske tranzicije kroz tri podetape na primjerima razvijenih i slabije razvijenih država. Objasnite prirodno kretanje stanovništva u post tranzicijskoj etapi populacijskog razvoja. Usporedite demografski razvoj Hrvatske s odabranom europskom i izvaneuropskom državom.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Što podrazumijevamo pod pojmom prostorno kretanje stanovništva? Kako prostorno kretanje stanovništva mijenja prostor u koji migranti dolaze, a kako prostor iz kojega odlaze? Po kojim kriterijima razlikujemo vrste prostornoga kretanja? Što je prouzročilo porast broja migranata posljednjih desetljeća?

GEO ISTRAŽIVANJE Nacrtajte obiteljsko stablo i od članova obitelji prikupite informacije o preseljenima. Ako imate fotografije predaka, pokušajte izraditi slikokartu tako da fotografije smjestite u mjesta rođenja vaših predaka, a strelicama ucrtate smjerove migracija. Usporedite „sliku“ prostorne pokretljivosti vaših predaka s drugim učenicima u razredu. Što zaključujete?

PROSTORNO KRETANJE ČINE MIGRACIJE I CIRKULACIJE Prostorno kretanje stanovništva označava pokretljivost stanovništva s obzirom na mjesto stanovanja. Ono je, uz prirodno kretanje, odrednica općeg kretanja stanovništva. S obzirom na trajanje i učestalost može se

Primjer dnevne cirkulacije na zagrebačkom željezničkom kolodvoru

podijeliti na migracije i cirkulacije. Pojam migracija, seljenje (lat. migrare - seliti), označava trajniju promjenu mjesta stalnog boravka, odnosno proces u kojemu dolazi do preseljenja osobe iz rodnog mjesta ili prethodnog mjesta stalnog boravka u novo mjesto na dulje razdoblje. Primjerice, napuštanje stalnog mjesta boravka kako bi se u novom mjestu pronašlo bolje radno mjesto ili ostvario mirniji obiteljski život. Cirkulacijom stanovništvo ne mijenja mjesto stalnog boravka, nego u kraćem razdoblju napušta mjesto stanovanja kako bi ispunilo određene zadaće i potrebe (poslovne, obrazovne, zdravstvene, kulturološke itd.). Primjerice, tjedni odlazak u veće mjesto radi pohađanja srednje škole. Nekada je postojala sporadična svakodnevna cirkulacija iz sela u grad, a danas je u gospodarski razvijenim državama prisutna masovna svakodnevna

Primjer sezonske cirkulacije: turisti u kampu

Dnevne cirkulacije stanovništva grada San Diega

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

9. Čimbenici i tipovi prostornog kretanja stanovništva

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu cirkulacija iz prigradskih, urbaniziranih naselja u velika gradska središta ili cirkulacija između dvaju većih gradskih naselja. Za razliku od migracija, cirkulacije su procesi koji se vežu uz kraće trajanje, ali mnogo češću učestalost događanja.

gracijski saldo (ili neto migracija ili migracijska bilanca). Može biti pozitivan (I > E), negativan (I < E) ili nulti (I = E). Može se izražavati u apsolutnim i relativnim vrijednostima (u % ili ‰). Opća stopa migracijskog salda izračunava se po formuli: I-E MS = ____ x 1000 P

Prostorna pokretljivost prema trajnosti i učestalosti MIGRACIJA

konačna privremena redovita

CIRKULACIJA

sezonska slučajna

PRIVLAČNI I POTISNI FAKTORI

I migracije i cirkulacije prisutne su u povijesnom razvoju ljudskog društva, no jačina i opseg njihova djelovanja mijenjaju se kroz prostor i vrijeme. Prostorno kretanje najčešće je rezultat trenutačne gospodarske i političke situacije određene regije. Njega stvaraju privlačni (pull) i potisni (push) faktori. Potisni faktori su nezadovoljavajući uvjeti života zbog kojih stanovništvo želi ili mora otići s nekog prostora, npr. nedostatak posla, rat, katastrofalni požar ili poplava itd. Privlačni faktori su oni koji nude bolje uvjete života, npr. veće mogućnosti zaposlenja, pogodnije klimatske prilike, bolje obrazovne mogućnosti itd.

ODREDNICE PROSTORNOG KRETANJA Prostorno kretanje ima trenutačne, ali i dalekosežne posljedice u demografskoj slici nekog prostora. Utječe na ukupan broj stanovnika, sastav stanovništva prema dobi i spolu, stručnoj spremi itd. Promjene se očituju i u prostoru koji otpušta (emigracijski prostor), ali i koji prima stanovništvo (imigracijski prostor). Razlika između broja doseljenih (imigranata, I) i broja odseljenih (emigranata, E) za neku regiju u određenom razdoblju naziva se mi-

POTISNI FAKTORI POLITIČKI NEZAPOSLENOST MALE MOGUĆNOSTI RAZVOJA PRIRODNE KATASTROFE RATOVI NEDOSTATAK HRANE

Pull i push faktori migracija

pri čemu je Ms oznaka za migracijski saldo, I - E razlika broja useljenih i odseljenih u određenom razdoblju, tj. apsolutna vrijednost migracijskog salda, a P broj stanovnika sredinom proučavanog razdoblja. Množimo li sa 100, dobivamo stopu migracijskog salda izraženu u postocima, a ako pomnožimo sa 1000, u promilima. Ako se želi uočiti u kojoj je mjeri prisutna migracija, tj. kolika je jačina migracijskih procesa između dvije prostorne jedinice (obično su to općine, županije ili države), zbrajaju se svi imigranti i emigranti u nekom razdoblju. To nazivamo bruto migracijom.

TIPOVI PROSTORNOG KRETANJA Do prostorne pokretljivosti stanovništva dolazi iz više razloga. Tipovi prostornog kretanja izdvajaju se na temelju sljedećih kriterija: državne granice (udaljenost), trajanje, uzroci i motivi, dobrovoljnost te organiziranost prostornog kretanja. Prema udaljenosti odnosno prelasku granice razlikujemo unutarnje i vanjske migracije. Unutarnje migracije su one čije je polazište i odredište unutar granica jedne države, dok je kod vanjskih migracija polazište unutar granica, a odredište izvan granica jedne države. Vanjske migracije uzrokuju promjenu broja stanovnika i u državi polazišta i u državi odredišta. Unutarnja migracija ne mijenja broj stanovnika neke države, već samo razmještaj stanovništva unutar nje. I unutarnje i vanjske migracije za određenu državu imaju različite demografske, gospodarske, socijalne, političke i druge posljedice. Unutarnje migracije u odnosu na vanjske više su PRIVLAČNI FAKTORI VIŠI STANDARD MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA BOLJI UVJETI ŽIVOTA STJECANJE ZNANJA BOLJE STANOVANJE OBITELJSKA POVEZANOST

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Veliki su gradovi odredišta brojnih migranata

spontane i slobodne, dok se kod vanjskih migracija više respektira postojeće zakonodavstvo odnosno određena migracijska politika. Unutarnje se migracije najčešće odvijaju u smjeru selo-grad. Migracije selo-grad imaju važnu ulogu u slabije razvijenim državama, dok migracije grad-grad ili grad-predgrađe više prevladavaju u razvijenim državama. Vanjske migracije prema njihovom prostornom dometu mogu biti: međudržavne, interkontinentalne i intrakontinentalne. U posljednje vrijeme vanjske su migracije sve intenzivnije, a omogućili su ih ili olakšali brojni faktori, primjerice opći razvoj prometa, uspostavljanje međunarodnih ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju radnika po načelima reciprociteta, mogućnosti osiguranja zaposlenja bilo izravnim kontaktima ili posredstvom sindikalnih ili drugih organizacija, mogućnosti dvojezične nastave u školama za djecu iseljenika i sl.

SAD pokušava spriječiti migracije iz Meksika gradnjom zida

Prema trajanju prostorno se kretanje dijeli na privremeno i konačno. Privremene migracije uključuju povratak na prethodno mjesto boravka ili migraciju na novo odredište, a konačnom migracijom ostvaruje se trajno boravište, i u unutarnjim i u vanjskim migracijama. Privremene migracije obuhvaćaju samo ekonomski aktivno stanovništvo koje privremeno migrira iz ekonomskih razloga u drugu državu ili drugo područje iste države. Ponekad mogu postati konačne. Konačne (definitivne) migracije utječu na ukupan broj stanovnika, na sve strukture stanovništva, često obuhvaćaju cijelu obitelj, a ne samo ekonomski aktivno stanovništvo. Prema uzrocima i motivima migracije mogu biti ekonomskog i neekonomskog karaktera. Neekonomski uzroci mogu biti osvajačkog (prisvajanje i zaposjedanje tuđeg teritorija nasilnim, vojnim djelovanjem), političkog (progon i bijeg zbog neslaganja s trenutačnom po-

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Prostorno kretanje stanovništva odvija se na cijelom planetu

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

litičkom situacijom), vjerskog (netolerantnost među postojećim vjerskim skupinama), kulturološkog (potreba za pripadanjem istovrsnom kulturološkom okruženju), etničkog (potreba za pridruženjem matičnom narodu, plemenu, jezičnoj skupini), demografskog (npr. odabir prostora koji ima povoljnu gustoću naseljenosti), prirodnogeografskog (npr. odabir klimatski najpogodnijeg prostora) ili nekog drugog karaktera. Ekonomski uzroci odnose se na mogućnosti zapošljavanja, bolje zarade ili opće poboljšanje životnog standarda. Dobrovoljnost se zasniva na postojanju mogućnosti izbora, tj. na postojanju slobode kretanja. Time se dijeli na dobrovoljno i prisilno prostorno kretanje. Razlozi prisilne migracije su politički sukobi (ratovi), prirodne katastrofe (potresi, poplave i dr.), degradacija okoliša i drugi razlozi zbog kojih osoba nema izbora i mora napustiti mjesto stalnog boravka. Prostorno kretanje može biti organizirano, ali i neorganizirano, spontano. Organizirane migracije su one u kojima migrant unaprijed zna područje u koje odlazi te prednosti koje mu ono donosi. Ovakve migracije uglavnom su društveno poželjne, a mogu biti motivirane ekonomskim i neekonomskim razlozima. Spontane (stihijske) migracije vođene su ekonomskim motivima i prevladavaju nad organiziranim migracijama.

cionalnom društvu žene su sklonije migrirati u prostore koji su bliži njihovu prvobitnom mjestu boravka (odlazak radi udaje), za razliku od muškaraca koji prevaljuju veće udaljenosti (potraga za poslom i boljim uvjetima života). U prosjeku su migracijama skloniji neoženjeni muškarci i neudane žene, ali i mladi bračni parovi bez djece. Ovisno o trenutačnoj potrebi države, traže se migranti različita stupnja obrazovanja. U gospodarski razvijenim državama postoji potražnja za određenim brojem niskokvalificirane radne snage (jer domaće stanovništvo ne želi obavljati poslove koji su slabo plaćeni ili one koji se odvijaju u težim uvjetima rada), ali i za visokoobrazovanom radnom snagom. Specifičan oblik migracije je tzv. odljev mozgova ili brain drain koji je od 60-ih godina 20. stoljeća pa sve do danas masovna pojava, a prije svega se odnosi na odlazak visokokvalificiranih stručnjaka iz jedne u drugu državu. U prvih nekoliko desetljeća toga procesa, najčešće su stručnjaci odlazili iz gospodarski slabije razvijenih u gospodarski razvijene prostore svijeta (npr. u zemlje Zapadne Europe, SAD, Japan, Kanadu, Australiju). Posljednja dva desetljeća sve se više migracija visokoobrazovanih odvija i između visokorazvijenih država istoga ili drugoga kontinenta. Odljev mozgova ili Brain drain danas je masovna pojava

SELEKTIVNOST MIGRACIJA U migracijskim procesima prisutna je selektivnost prema dobi, spolu i stručnoj spremi. Migranti su često mlađi stanovnici neke regije, u dobi od 20 do 40 godina. Stanovništvo te dobi u dobroj je fizičkoj kondiciji i dobrog zdravstvenog stanja, poduzetno je i radno perspektivno, a istodobno ih poslodavci iz tih razloga i traže. Ovisno o stupnju razvoja društva, postoji selektivnost migracije s obzirom na spol i udaljenost novog odredišta. U tradiGEO ISTRAŽIVANJE Na internetskoj stranici Državnog zavoda za statistiku pronađite podatke o unutarnjim i vanjskim migracijama u vašoj županiji (priopćenje 7.1.2.) i izračunajte bruto migraciju za posljednjih pet godina te neto migraciju za svaku godinu. Opišite trendove prostornog kretanja stanovništva u vašoj županiji u posljednjih pet godina i usporedite ih s trendovima za cijeli teritorij Republike Hrvatske. Iz navedenog izvora analizirajte strukturu vanjskih migranata prema zemlji podrijetla/odredištu i državljanstvu za cijeli teritorij Republike Hrvatske.

Provjerite naučeno Skicom prikažite prostorno kretanje prema trajanju i učestalosti i primjere u kojima osobno sudjelujete ili sudjeluju članovi vaše obitelji. Objasnite čimbenike (faktore) koji uzrokuju prostorno kretanje. Koje demografske odrednice mijenjaju migracije u ishodištu, a koje u odredištu? Kako se izračunava migracijski saldo? Nabrojite kriterije na temelju kojih se izdvajaju tipovi prostornog kretanja i za svaki tip navedite primjere iz vaše županije ili iz drugih županija Hrvatske. Objasnite selektivnost migracija.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Što podrazumijevamo pod pojmom migracije? Koji čimbenici uzrokuju migracije? Koje su se vrste migracija odvijale tijekom povijesti? Opišite njihove uzroke, smjerove, tijek i posljedice za ishodišni i odredišni prostor. Koje etape možemo izdvojiti u migracijama na prostoru hrvatskih zemalja? Koji su uzroci generirali migracije u pojedinim etapama? Kakve su posljedice migracija za današnju demografsku sliku Hrvatske?

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

10. Migracije u prošlosti i sadašnjosti

POČECI MIGRACIJA

ku iselili iz matične zemlje (npr. Kinezi u jugoistočnu Kroz povijest su se mijenjali glavni razlozi, ali i smje- Aziju, a kasnije i Sjevernu Ameriku; Irci u SAD). rovi migracija i cirkulacija. Pojedini narodi ili države INTERKONTINENTALNE MIGRACIJE naseljavali su susjedna područja zbog nedostatka obradivog zemljišta (npr. grčka kolonizacija otoka i obala Interkontinentalne migracije postojale su i prije veliSredozemnog mora) ili su osvajali pojedine zemlje i kih geografskih otkrića, no mnogo manjeg intenziteta proglašavali ih svojim posjedima (npr. Britansko kolo- (npr. migracija iz Azije u Ameriku preko kopnenog nijalno carstvo). No postojale su i velike kontinentalne mosta na mjestu današnjeg Beringova prolaza). Do i interkontinentalne migracije pojedinih naroda čiji prvog velikog vala interkontinentalne migracije došpripadnici danas žive u svim dijelovima svijeta (npr. lo je nakon napoleonskih ratova, u prvoj polovici 19. židovska, romska dijaspora) ili su se u velikom postot- stoljeća. Zahvatilo je stanovništvo zapadne i sjeveroATLANTSKI OCEAN

Olbija

Hersonez

Masilija

Ja dr

Kor z ika

Tingis

Kuma

Sa r din ija

Lucent

Neapol

Tarent

Majnaka

Atena

Efez Milet

Korint Si ci l i j a

Velika Grčka

Apolonija

Mesana

Trapezunt

Bizantij

Halikarnas

Hadrumet

Epidamno

Sparta

Biblos

K reta

C i par

Sidon Tir

Kirena

Grčke kolonije Kolonizacija Feničana

m o r e

Brundizij

Hipon Regij Kartaga

n o C r

Korkira Melajna

Naukrat 0

Grčka i fenička kolonizacija

200

400

600 km

Memfis

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Kolonijalne migracije od 17. do 19. stoljeća

europska kolonizacija “ugovorni radnici” robovi

3000

6000

9000 km

Interkontinentalne migracije od 1850. do 1920. godine

2000

4000

6000 km

zapadne Europe, i to pretežno engleskoga govornog područja. Uzroci migracije su različiti - od političkih do ekonomskih (npr. višak radne snage prouzročen prvom industrijskom revolucijom u Velikoj Britaniji, siromaštvo i glad irskih seljaka i norveških ribara itd.). Odredište prvog vala bila je Sjeverna Amerika. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća počinje drugi veliki val, prije svega iz država južne Europe u prekomorske zemlje (u SAD, Brazil, Argentinu, Čile i druge latinoameričke države te djelomično Australiju). Europu su tih godina pogodile bolest vinove loze, propast jedrenjaka i kriza ribarstva, a te su djelatnosti činile osnovu gospodarstva mediteranskih država pa je osiromašeno stanovništvo tražilo novi izvor prihoda u državama Novog svijeta. Treći val počinje u drugoj polovici 20. stoljeća kao posljedica korjenitih političkih i ekonomskih promjena svijeta. Iz Europe prije svega dolazi do iseljavanja stanovništva istočnoeuropskih, komunističkih i

socijalističkih država u prekomorske zemlje Sjeverne Amerike i Australije (s Oceanijom) te pojedine afričke države (npr. Južna Afrika, Gabon). Rušenje kolonijalnog sustava dovodi stanovništvo europskog podrijetla u njihove matične države. Primjerice, stjecanjem nezavisnosti Alžira mnogo se Francuza vraća u Francusku 60-ih godina 20. stoljeća, a 70-ih dolazi do većeg priljeva Portugalaca iz Angole i Mozambika u Portugal. Krajem 20. stoljeća sve su snažnije migracije iz slabije razvijenih u razvijene države, tj. jača prostorni smjer jug - sjever. U suvremene interkontinentalne migracije ubrajamo „odljev mozgova“ (osobito iz bivših istočnoeuropskih država u prekomorske zemlje), ali i priljev nekvalificirane radne snage na prostor Sjeverne Amerike, Australije i Oceanije te Europe. Sve je manje interkontinentalnih emigranata iz Europe, a sve više s prostora Azije, Afrike i Latinske Amerike.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

1890. - 1914.

Britanci 68%

Talijani i Španjolci 39%

Nijemci 22%

slavenski narodi 26,3%

Francuzi 5%

Britanci 24%

ostali 5%

Francuzi 3,5% Nijemci 2% ostali 4,7%

Udjeli pojedinih europskih naroda u prvom i drugom migracijskom valu

“U SVIJET JE RASELJENA JOŠ JEDNA HRVATSKA” Prva etapa migracija s prostora današnje Hrvatske trajala je od 15. do kraja 18. stoljeća. Uzroci su bili nesigurnost i neposredna ratna opasnost u vrijeme osmanskih osvajanja i oslobođenja hrvatskih zemalja. Hrvati su napuštali svoja ognjišta i preseljavali najprije u slobodne dijelove hrvatskih zemalja, a potom u ostale dijelove Habsburške Monarhije. Pod okriljem osmanske vlasti u izgubljene dijelove hrvatskih zemalja po-

SJEVERNA AMERIKA 650.000 San Francisco Los Angeles

Kanada 150.000

EUROPA 420.000

Detroit Toronto

Milwaukee Chicago St. Louis

New York Pittsburgh

SAD 500.000

Cleveland

Venezuela 4000 Brazil 15.000

Peru 500 Bolivija 500

Paragvaj 500

Čile 120.000

Sao Paolo

Buenos Aires

JUŽNA AMERIKA 300.000

Rio de Janeiro

Urugvaj 4500

Montevideo

Argentina 150.000

AUSTRALIJA i NOVI ZELAND 255.000

Australija 240.000 Melbourne

JUŽNA AFRIKA 6000

Sydney Auckland Hamilton Wellington

Novi Zeland 15.000 2000

4000

6000km

Važniji smjerovi iseljavanja Hrvata u svijet (procjena broja 90-ih godina prošlog stoljeća)

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

1810. - 1860.

čeli su doseljavati Vlasi. Nakon oslobođenja hrvatskih zemalja vratio se dio Hrvata, a paralelno s njihovim povratkom habsburške vlasti doseljavale su pripadnike naroda koji su živjeli u Habsburškoj Monarhiji. Među njima najbrojniji su bili Mađari, Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovaci i Rusini. Tijekom prve etape smanjen je broj Hrvata u hrvatskim zemljama i stvorena mozaična nacionalna struktura stanovništva. Ukupno je odselilo oko 300 000 Hrvata, a njihovi potomci danas žive u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj i u Vojvodini. Druga etapa migracija s prostora današnje Hrvatske počela je početkom 19. stoljeća, a završila uoči Prvoga svjetskog rata. Agrarna kriza, prezaduženost seljaka, raspad kućnih zadruga, opća gospodarska zaostalost i politička podređenost hrvatskih zemalja, bijeg od odsluženja vojnog roka (koji je trajao 3-4 godine), a posebice vinogradarska kriza, bolest vinove loze, propast jedrenjaka i kriza ribarstva poticali su stanovništvo da potraži egzistenciju daleko od rodnog kraja. Migracijama je najprije bila zahvaćena Jadranska Hrvatska, posebice otoci, a kasnije i ostali dijelovi Gorske i Panonsko-peripanonske Hrvatske. Iseljavanje je najintenzivnije od 80-ih godina 19. stoljeća do početka Prvoga svjetskog rata, u vrijeme rane podetape demografske tranzicije. Odredišta ovog ekonomsko-političkog migracijskog vala bile su zemlje Sjeverne i Južne Amerike te Australija. Do Prvoga svjetskog rata Hrvat-

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu 0

150

300

Švedska

450km

Danska Ujedinjeno Kraljevstvo

Nizozemska Njemačka

Belgija

Francuska

Švicarska

Glavni smjerovi iseljavanja u Europu od sredine 60-ih godina 20. stoljeća

Italija

ska je izgubila oko 350 000 Hrvata ili 12,6 % tadašnjeg ukupnog stanovništva. Navedene migracije ostavile su trajne posljedice u usporenom rastu broja stanovnika Hrvatske te bioreprodukciji i gospodarskoj vitalnosti područja zahvaćenih migracijom. Novi migracijski valovi javili su se u međuratnom razdoblju (treća etapa). Preseljavanja stanovništva počela su uspostavom nove države granice, a najveći intenzitet zabilježen je u Istri, Dalmaciji i na otocima. Gospodarsko-politički čimbenici izazvali su ukupni gubitak od 100 000 ljudi. Migracije su i dalje usmjerene u prekomorske zemlje, nešto više u Južnu Ameriku i Australiju nego u SAD, zbog sve strožih uvjeta useljavanja u SAD. Razdoblje od 1939. do 1960. godine čini četvrtu etapu migracija. Ratna i poslijeratna zbivanja pokrenula su političke migracije u kojima su sudjelovali ratni zarobljenici, radnici na prisilnom radu u Njemačkoj, izbjeglice, poražene vojne snage i politički prebjezi. Iz Hrvatske je iselilo oko 250 000 Hrvata, Nijemaca, Talijana, Čeha, Mađara i Poljaka. Njihova su odredišta bile europske i izvaneuropske države. U petoj etapi koja je trajala od šezdesetih do kraja osamdesetih godina manje je zastupljena politička, a pokrenuta je vrlo intenzivna ekonomska migracija. Politička i ekonomska podređenost Hrvatske u jugoslavenskoj državi uz usporeni gospodarski razvitak poticala je radno sposobno, ali i fertilno stanovništvo da potraži egzistenciju u razvijenim europskim državama. Oko 500 000 Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine odselilo je u Njemačku, Austriju, Švicarsku i druge razvijene države. Iako se dio iseljenika vratio, većina je ostala živjeti u razvijenim državama Europe. To se odrazilo na zaustavljanje porasta broja stanovnika Hrvatske, smanjenje fertilnog kontingenta i poremećaj svih demografskih sastavnica. Nakon 1990. godine zbog rata i političkih prilika u državama nastalim raspadom Jugoslavije u zapadnoeu-

Hrvati izvan Hrvatske i njihovi potomci – uspješni poduzetnici - obitelj Lukšić

ropske zemlje iselilo je oko 300 000 Hrvata. Osim tih prisilnih migracija, prisutan je i »odljev mozgova«. Danas visokorazvijene zapadnoeuropske države imaju problem za zaposlenošću pa primaju prije svega visokoobrazovane stručnjake. Odljev mozgova nije masovna emigracija, ali njome Hrvatska gubi mnoge vrsne stručnjake, one koji bi mogli pomoći u gospodarskom razvoju države. Hrvatske vlasti pozivaju hrvatsko iseljeništvo na povratak, no ti pozivi nisu doveli do većeg useljavanja. Zbog dugotrajnih migracija početkom 90-ih godina prošlog stoljeća izvan Hrvatske živjelo je oko 3,3 milijuna Hrvata (zajedno s generacijama rođenim izvan Hrvatske). Prema podatcima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske danas izvan Hrvatske živi oko tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka, najviše u SAD-u, Njemačkoj, Australiji, Argentini, Kanadi i Čileu.

Provjerite naučeno Uz pomoć priloženih tematskih karata u udžbeniku obrazložite valove, smjerove, uzroke i posljedice interkontinentalnih migracija. Izradite tablicu i u njoj prikažite etape vanjske migracije iz Hrvatske, uzroke, intenzitet, smjerove i posljedice. Umjesto tablice možete izraditi poster i na njemu lentu vremena s etapama emigracije iz Hrvatske. Za svaku etapu dodajte uzroke, površinama stupaca prikažite na dijagramu broj odseljenih za svaku etapu, a na karti svijeta glavne smjerove. Za svaki izvaneuropski kontinent na kojemu žive iseljeni Hrvati i njihovi potomci pronađite karakterističnu fotografiju i zalijepite ju na poster. Istražite aktivnosti nadležnog ministarstva vezane uz povratak iseljene Hrvatske i informacije o Hrvatima izvan Hrvatske i njihovim potomcima na internetskoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Po kojim kriterijima razlikujemo vrste migracija? Usporedite posljedice prisilnih migracija. Istražite po čemu se razlikuju osobe u statusu prognanika, izbjeglice i azilanta. Istražite etimologiju i značenje riječi etničko čišćenje te navedite jedan primjer. Koji su glavni uzroci migracija posljednjih desetljeća?

UZROCI I OBILJEŽJA SUVREMENIH MIGRACIJA

va, ali i širiti kulturni i socijalni spektar emigranata, zatim akceleracija migracijskih tokova kojom će se povećavati volumen migranata u svima, ne samo nekim, dijelovima svijeta te feminizacija migracijskih kontingenata, što je posljedica širenja kulturnoga i socijalnog spektra migracija. Navedenim obilježjima treba dodati i selektivnost migracija prema vrsti i razini obrazovanja. „Odljev mozgova“ predstavlja specifičan oblik migracije koji se odnosi na odlazak visokoobrazovnih stručnjaka, znanstvenika i intelektualaca iz neke države. Odljev mozgova postoji u svim državama, ali najčešći je iz slabije razvijenih u razvijene države (prvenstveno SAD, Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo). Uzroci odlje-

Najveću pozornost u suvremenim vanjskim migracijama svjetskih razmjera privlače migracije iz slabije razvijenih u razvijene države. Hrvatska je tradicionalno migracijska i iseljenička zemlja, a kroz povijest mijenjali su se modaliteti migracija pod utjecajem dosegnute razine društveno-gospodarskog razvitka Hrvatske i država imigracije ili emigracije hrvatskog stanovništva. Koji je glavni uzrok današnjih migracija? Najveći broj migranata odlučio se na iseljavanje zbog loše gospodarske situacije u svojim matičnim državama, a kao glavni razlog navodi se nezaposlenost. Nezaposlenost uz inflaciju predstavlja jedan od najtežih ekonomskih problema današnjice. U svakom gospodarstvu, nezaposlenost, predstavlja propuštanje proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove, umanjuje vrijednost ljudskog kapitala te povećava neravnopravnost među ljudima. Suvremeni svijet karakterizira nagli tehnološki razvitak s jedne strane i velika pokretljivost ljudi u potrazi za „svojim mjestom pod suncem“, s druge. Visoka koncentracija kapitala i stvaranje čvrstih centraliziranih ekonomija omogućuje jačanje uloge države u gospodarstvu te stvaranju uvjeta za brze reakcije na promjene na tržištu radne snage. Suvremene međunarodne migracije obilježavaju globalizacija, koja će povećavati broj emigracijskih drža- „Odljev mozgova“

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

11. Uzroci i posljedice suvremenih migracija radne snage

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu va mozgova su nezaposlenost, niske plaće u matičnim državama, radna nesigurnost te nedovoljan angažman države u poboljšanju uvjeta znanstvenog i istraživačkog rada. Osim navedenih potisnih faktora, na smjerove i intenzitet migracija visokoobrazovane radne snage kao privlačni faktori utječu bolji uvjeti rada općenito, ali i za znanstveni rad, složenije istraživačke poslove te mogućnost samoaktualizacije. Odljev mozgova u velikoj mjeri zahvaća i Hrvatsku. Pretpostavlja se da svaki treći Hrvat s diplomom u ruci svoje znanje i talente stavlja na raspolaganje nekoj drugoj državi. Procjena stope odlaska obrazovnog stanovništva iz države iznosi alarmantnih 29,4 %. Odredišne države u kojima su se hrvatski državljani najviše zapošljavali su Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija i Belgija. Upravo su te države zbog neuravnotežene ponude i potražnje kvalificirane i visokokvalificirane radne snage razvile migracijsku politiku koja privlači takvu radnu snagu. Na odljev mozgova iz Hrvatske trebalo bi djelovati promjenama okolnosti koje će povećati motivaciju istaknutih znanstvenika i stručnjaka za ostanak.

INTENZITET, ISHODIŠTA I ODREDIŠTA SUVREMENIH MIGRACIJA U posljednjih 50 godina sve je veći broj međunarodnih migranata u svijetu. Akceleracija je obilježila posljednjih 20-ak godina kada je broj migranata porastao sa 173,6 na 271,6 milijuna odnosno sa 2,8 na 3,5 posto svjetskog stanovništva. Većina međunarodnih migranata (74 %) 2019. godine bila je u radnoj dobi (20 do 64 godine), mlađi od 20 godina činili su 14 %, a stariji od 64 godine 12 % međunarodnih migranata. Među migrantima u radnoj dobi bilo je oko 70 % radnika. Struktura migranata prema dobi i aktivnosti nije se značajnije promijenila posljednjih godina, što znači da u svijetu i dalje dominiraju migracije radne snage. U strukturi međunarodnih migranata prema spolu nešto je više (52 %) muškaraca nego žena. Analiziramo li odredišta međunarodnih migranata po velikim geografskim regijama, možemo zaključiti da najveći broj migranata primaju Azija, Europa i Angloamerika. Stavimo li u odnos broj migranata i broj stanovnika tih regija, uočavamo da u Australiji i Oceaniji čine 21 % ukupnog stanovništva, u Angloamerici 16 %, a u Europi 11 %. U brojnim su državama Europe imigranti kompenzirali prirodni pad broja stanovnika, dok je u nekim afričkim državama imigra-

Intenzitet međunarodnih migracija od 1970. do 2019. godine Godina

Broj migranata (u mil.)

Udio u svjetskom stanovništvu (%)

1970.

84,5

2,3

1975.

90,4

2,2

1980.

102,0

2,3

1985.

113,2

2,3

1990.

153,0

2,9

1995.

161,3

2,8

2000.

173,6

2,8

2005.

191.6

2,9

2010.

220,8

3,2

2015.

248,9

3,4

2019.

271,6

3,5

Kretanje broja međunarodnih migranata prikažite linijskim dijagramom. U kojem je petogodišnjem razdoblju zabilježen najveći apsolutni, a u kojem najveći relativni porast.

cijom ublažen nagli porast broja stanovnika. Godine 2019. najveći su broj međunarodnih migranata primile SAD, Njemačka i Saudijska Arabija, a najveći broj stanovnika međunarodnom su migracijom izgubile Indija, Meksiko i Kina. Prema podatcima ILO-a, u 2017. godini 68 % radnika migranata (111 mil.) boravilo je u državama s visokim dohotkom, 29 % (47 mil.) u državama sa srednjim dohotkom i 3 % (5,6 mil.) u državama s niskim dohotkom po stanovniku. Podatci za utvrđivanje dugoročnog trenda nisu dostupni, a oni za razdoblje 2013. – 2017. ukazuju na porast udjela država sa viAfrika Azija Europa Latinska Amerika i Karibi

2019. 2015. 2010. 2005.

Sjeverna Amerika Oceanija 0

Vodeće imigracijske regije svijeta Usporedite odredišta međunarodnih migranata 2005. i 2019. godine. Što zaključujete? U kojoj je regiji zabilježen najveći apsolutni, a u kojoj najveći relativni porast od 2005. do 2019. godine? Koliki je udio međunarodnih migranata 2019. godine za odredišta birao Europu i Aziju zajedno?

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu Geografska raspodjela migranata radnika prema spolu 2017. godine po geografskim regijama i subregijama ILO-a Koje su ILO regije i subregije primile više žena nego muškaraca u statusu migranata radnika? Koji su razlozi dominacije muškaraca među migrantima radnicima u arapskim državama, Južnoj Aziji i Subsaharskoj Africi?

Muškarci

Središnja i zapadna Azija

Žene

Istočna Azija Istočna Europa Latinska Amerika i Karibi Sjeverna Afrika Sjeverna Amerika Sjeverna, južna i zapadna Europa Jugoistočna Azija i Pacifik Južna Azija Subhaharska Afrika 0

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Arapske države

milijuna

šim i srednjim dohotkom i pad udjela država s visokim dohotkom po stanovniku. Opisani trend posljedica je gospodarskog napretka država sa višim i srednjim dohotkom po stanovniku. Prema geografskim regijama i subregijama (ILO regionalizacija), najveći broj radnika migranata primile su Sjeverna, Južna i Zapadna Europa, zatim Angloamerika i arapske države.

Projekcije međunarodnih migracija za 2030. godinu ukazuju na veće promjene na unutarkontinentalnoj nego na svjetskoj razini kao i promjene statusa nekih ishodišnih i odredišnih država. Značajan broj međunarodnih migranata čine izbjeglice i ilegalni migranti, a unutar država, posebice afričkih, i interno raseljene osobe.

Neto stopa migracije 2030. po 1000 stanovnika 5+ 1–4,9 0–0,9 -0,4 – -0,1 -0,9 – -0,5 -4,9 – -1 <-5 Nema podataka

Top 5 država globalno s najvećom stopom imigracije u 2030. po 1000 stanovnika

Globalna neto stopa migracije Raspodjela u 2030. po 1000 stanovnika

KOSOVO - NAJVIŠA STOPA MIGRACIJE

Singapur Australija Katar Maku Ujedinjeni Arapski Emirati

0 Singapur

-10 6

-20

Kosovo

Projekcija svjetskih migracijskih tokova za 2030. godinu

-23,6

u 2030. zbog visoke razine siromaštva

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu Resident migrants

Migrants abroad Indija Meksiko Kina Rusija Sirija Bangladeš Pakistan Filipini Afganistan Indonezija Poljska Ujedinjemo Kraljevstvo Njemačka Kazahstan Palestina Mjanmar Rumunjska Egipat Turska

SAD Njemačka Saudijska Arabija Rusija Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeni Arapski Emirati Francuska Kanada Australija Italija Španjolska Turska Indija Ukrajina Južna Afrika Kazahstan Tajland Malezija Jordan Pakistan 0

Glavna odredišta i ishodišta međunarodnih migranata 2019. godine prema državama (u milijunima) Koje su države članice Europske unije među 20 vodećih destinacija međunarodnih migranata? Navedite države glavna odredišta međunarodnih migranata po kontinentima. Izuzmemo li Rusku Federaciju (kao euroazijsku državu), koja je azijska država primila najveći broj međunarodnih migranata? Koliko je azijskih država među 20 vodećih ishodišta međunarodnih migranata? Koja se država Europe koja nije članica Europske unije izdvaja među ishodišnim državama? Koja je država članica Europske unije izgubila najveći broj stanovnika u međunarodnoj migraciji?

POSLJEDICE SUVREMENIH MIGRACIJA U HRVATSKOJ I SVIJETU Posljedice migracija, ponajviše mladih, očituju se u promjeni struktura stanovništva u odredišnim i ishodišnim državama, dakle primarno su demografske. Emigriranje mladog radnog i fertilnog kontingenta stanovništva u ishodišnim državama uzrokuje negativne demografske trendove, prirodnu depopulaciju i povećan udio starog stanovništva. Hrvatska u posljednjih dvadesetak godina bilježi intenzivno iseljavanje mladog i visokoobrazovanog stanovništva, a posebno zabrinjava porast iseljavanja ne samo pojedinaca, već i cijelih obitelji. Svi ti mladi ljudi koji se isele, u većini slučajeva ne vraćaju se jer u drugim državama zasnivaju obitelji, a to znatno utječe na demografsku sliku Hrvatske. Projekcije stanovništva pokazuju da se broj radno aktivnog stanovništva Hrvatske smanjuje, dok je broj starog i ovisnog stanovništva u porastu. Također prema sadašnjim tren-

dovima stanovništvo Hrvatske moglo bi se smanjiti za 6,1 % u razdoblju od 2005. do 2025. godine i za 19 % do 2050. godine. Udio stanovništva starog 60 i više godina povećat će se s 22 % na 29,5 % do 2025. godine, odnosno na 35,5 % do 2050. godine. Budući da su države članice Europske unije suočene sa sličnim demografskim trendovima, Hrvatska će biti u skupini država koje će uvoziti radnu snagu odnosno uvesti promjene u migracijskoj politici. Vrlo je važno spomenuti da su posljedice migracija mladih i ekonomskog karaktera. Negativni utjecaj emigracije mladog stanovništva na gospodarski razvoj matične države prepoznaje se u sporijem rastu BDP-a per capita, usporavanju ekonomskog rasta, smanjenju konkurentnosti i povećanom pritisku na socijalne i mirovinske sustave. Društvene posljedice emigriranja mladih vidljive su kroz gubitak ljudskog potencijala i uloženog kapitala. Mladi koji se iseljavaju odnose sa sobom znanja i vještine, ali i prethodne investicije društva i obitelji u njihov odgoj i školovanje. Država im omogućuje kvalitetno školovanje, dobrim studentima dodjeljuje stipendije, omogućuje profesionalno usavršavanje, ali vrlo često upravo takve osobe koje su društvu važne i potrebne odlaze i pronalaze bolje zaposlenje u drugim državama. Prostorne posljedice emigracije vidljive su u porastu razlika u razvijenosti regija u ishodišnim državama jer gubitak ljudskog potencijala i ljudskih resursa slabije razvijenim regijama ZANIMLJIVOST

OD MJERE DO KARIJERE

Vlada Republike Hrvatske je u svom Programu za mandat 2016. – 2020. godine istaknula zapošljavanje i stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta kao temeljne ciljeve koje želi postići. Ti će se ciljevi postići stvaranjem uvjeta za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada koje će omogućiti dostojan rad, ali i uvažiti specifične potrebe osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada i postojeće regionalne razlike. Cilj je poticati aktivaciju i obrazovanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba te ciljanim obrazovanjem postići bolju zapošljivost nezaposlenih. Mjere aktivne politike zapošljavanja uključuju: potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje, potpore za samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove, potpore za očuvanje radnih mjesta i mjeru `Stalni sezonac`.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu Migranti / 1000 stanovnika

-3,2 -6,1 -6,1

2,1 4

2,5

1,9 5,4

15,5

1,1

-0,4

1,5

2,3

1,3 0,4 -1,7 -0,4

3,7

0,7

0,1

4,8

4,7

1,7

-0,2 0 -0,5

7,8

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

5,3

Migranti / 1000 stanovnika ispod 4,1 2,1 - 4

2,9 5,9

-9,

Migracijski saldo u državama Europe, u Turskoj i na Cipru 2017. godine

15,5 8,7 7,8 5,9 5,4 5,3 4,8 4,7 4,0 4,0 3,7 2,9 2,5 2,5 2,3 2,3 2,1 2,0 1,9 1,7 1,5 1,3 1,1 0,7 0,4 0,1 0,0 0,0 -0,2 -0,3 -0,4 -0,4 -0,5 -1,7 -3,2 -3,3 -4,5 -6,1 -6,1 -9,4

-0,3

-3,3

Luxemburg Cipar Španjolska Norveška Belgija Švedska Austrija Švicarska Irska Island Italija Finska UK Portugal Grčka Češka Danska Malta Nizozemska Rusija Njemačka Mađarska Francuska Bjelorusija Slovenija Slovačka Srbija Ukrajina Rumunjska Bugarska Poljska BiH Sjeverna Makedonija Hrvatska Estonija Albanija Turska Litva Latvija Moldavija

2,3

2,5

-4,5

-2 - 0

0,1 - 2

ispod -2,1

nema podataka

Izvor: The World Factbook by Central Intelligence Agency (CIA)

67 Broj izbjeglica 75 000 Zahtjevi za azil na osobe koje više 10 000 stanovnika puta podnose u zemlji odredišta zahtjev za azil prvi put podnose 1-3 zahtjev za azil 3-5 tražitelji azila 5-10 između 1. 1. i 10-20 30. 6. 2015. >20 0

IS FI

Sirija Kosovo Afganistan Albanija Irak Eritreja Srbija Pakistan Ukrajina Nigerija Somalija Rusija Sjeverna Makedonija nepoznato Gambija Iran Bangladeš osobe bez državljanstva BiH Senegal

Migracijske rute

Države podrijetla tražitelja azila

10 000 25 000 50 000

EE LV

100 000

LT IE

kružna ruta od Albanije do Grčke

Europska migracijska kriza 2015. godine

zapadnobalkanska ruta BG

crnomorska ruta istočnomediteranska ruta

GR MT

zapadnoafrička ruta

ruta istočnih granica

CZ CH

zapadnomediteranska ruta

Ostale važne ulazne točke su europske zračne luke gdje osobe stižu s valjanim dokumentima ali se ne vraćaju u svoje države

Ilegalni prelasci granice između 1. 1. i 30. 6. 2015

ruta Apulija i Kalabrija

sredinjomediteranska ruta

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

značajno ograničava preduvjete za sustizanje razvijenijih regija. Posljedice međunarodnih migracija za ishodišne države mogu biti i pozitivne, a među njima se izdvajaju međunarodne doznake odnosno financijska sredstva koja migranti radnici šalju obiteljima ili zajednicama u državi porijekla. Bez obzira što podatci o međunarodnim doznakama nisu dostupni za sve ishodišne države migranata radnika, ukazuju na trend porasta vrijednosti sa 126 milijardi USD u 2000. godini na 689 milijardi USD u 2018. godini. Već od sredine 1990-ih vrijednost međunarodnih doznaka nadmašila je financijska sredstva koja su u okviru međunarodne pomoći uplaćena slabije razvijenim državama za promicanje ekonomskog razvoja i blagostanja. Godine 2018. najveći iznos međunarodnih doznaka primile su Indija, Kina, Meksiko, Filipini i Egipat, a ako se doznake gledaju kao udio u bruto domaćem proizvodu, vodeći primatelji su Tonga (35 % BDP-a), Kirgistan (34 %), Tadžikistan (31 %), Haiti (31 %) i Nepal (28 %). Već desetljećima vodeća država iz koje se šalju doznake je SAD, a slijede Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Švicarska i Njemačka.

EUROPSKA MIGRANTSKA KRIZA

Europska migrantska kriza 2015. godine naziv je migracije stanovnika iz afričkih i azijskih država prema državama Europske unije. Migranti su na početku bili iz država pogođenih ratnim uvjetima nastalim stvaranjem Islamske Države Iraka i Levanta, tj. Iraka i Sirije, ali su se s vremenom migrantima iz nužde priključili i ekonomski migranti iz ostalih azijskih i afričkih ekonomski slabo razvijenih država. Migracijska kriza započela je 2015. godine kao jedna od posljedica uspona Islamske Države i pogoršanja odnosa između država Bliskog istoka, što je dovelo do pogoršanja gospodarskog sustava u tim državama. Većina izbjeglica i kasnije, ekonomskih useljenika, došla je iz većinski muslimanskih država Jugozapadne Azije, Pakistana i Subsaharske Afrike te su uglavnom bili suniti i šijiti te u manjem udjelu i kršćani te jazidi. Prema podacima Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, za razdoblje od siječnja 2016. pa nadalje, prema narodnosti se najviše useljenika izjasnilo Sirijcima, Afganistancima, Nigerijcima i Iračanima.

Balkanska ruta i njezine alternative GEO ISTRAŽIVANJE

Spašavanje migranata na Sredozemnom moru u operaciji Triton

Izaberite jednu od navedenih tema, prikupite dostupne podatke i na posteru prezentirajte odabranu temu: Politička situacija u Meksiku i ilegalne migracije stanovništva u SAD. Prihvatni migrantski centri u Hrvatskoj. Mjera aktivnog zapošljavanja mladih pod nazivom „Mladi i kreativni“.

Provjerite naučeno Obrazložite obilježja suvremenih migracija. Uz pomoć dijagrama i tematskih karata obrazložite glavne smjerove međunarodnih migracija. Vodeće ishodišne i odredišne države pokažite na geografskoj karti. Usporedite posljedice suvremenih migracija za ishodišne i odredišne države. Opišite položaj Hrvatske u međunarodnim migracijama.

12. Opće kretanje stanovništva Provjerite predznanje Na koji način saznajemo podatke o ukupnom broju stanovnika nekog područja? Provode li sve države popise iste kalendarske godine? Navedite primjer države koja ne provodi popis već vodi registar stanovništva. Gdje su dostupni podaci o prirodnom kretanju stanovništva?

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

h ove o ca h

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

TIPOVI OPĆEG KRETANJA STANOVNIŠTVA Prvi popisi stanovništva provođeni su još u dalekoj prošlosti (u Kini, oko 2000. g. pr. Kr.). Prvi moderan popis stanovništva proveden je u Belgiji 1846. godine. Suvremeni popisi obuhvaćaju cjelokupno stanovništvo nekog teritorija i do podataka se dolazi neposredno od stanovništva u određenom razdoblju. Uobičajeno je da se provode svakih deset godina (osim ako je njihovo provođenje ometano političkom krizom ili prirodnom katastrofom). Prvi moderan popis stanovništva Hrvatske proveden je 1857. godine, u sklopu Habsburške Monarhije. Prosječna godišnja promjena broja stanovnika (R̄) između dva popisa izračunava se po formuli P2-P1 R = _______ t

pri čemu je P2 broj stanovnika drugog popisa, P1 broj stanovnika prethodnog popisa, a t broj godina između dva popisa. Prosječna godišnja stopa promjene broja stanovnika između dva popisa je R r = ___ x 1000 P

a prosječan broj stanovnika (P̄) sredinom tog međupopisnog razdoblja je P1-P2 P = _______ 2

Ukupan broj stanovnika raste ako je prosječna godišnja promjena pozitivna, a smanjuje se ako je prosječna godišnja promjena negativna. Kako su odrednice općeg kretanja prirodno i prostorno kretanje, to znači da visoke stope smrtnosti i iseljavanja mogu negativno utjecati na opće kretanje. Istodobno visoke stope rodnosti i useljavanja pridonose boljoj općoj demografskoj slici prostora. Na osnovi prostornog kretanja izdvajaju se dva osnovna tipa općeg kretanja stanovništva: emigracijski i imigracijski. Unutar svakog tipa izdvajaju se trendovi (podtipovi) s obzirom na prirodno kretanje i njegov odraz na opće kretanje. Svi emigracijski podtipovi općeg kretanja imaju negativan migracijski saldo, tj. gube stanovništvo. S obzirom na brojčanu vrijednost prirodne promjene, razlikujemo četiri podtipa (trenda): E1 - EMIGRACIJA - prirodna promjena je pozitivna i veća po svojoj apsolutnoj, brojčanoj vrijednosti od migracijskog salda, migracijski saldo je negativan pa je opće kretanje pozitivno E2 - DEPOPULACIJA - prirodna promjena je pozitivna, ali je po svojoj apsolutnoj, brojčanoj vrijednosti manja od migracijskog salda, migracijski saldo je negativan pa je opće kretanje negativno E3 - IZRAZITA DEPOPULACIJA - prirodna promjena je pozitivna, ali je po svojoj apsolutnoj, brojčanoj vrijednosti mnogo manja od migracijskog salda, migracijski saldo je negativan pa je opće kretanje izrazito negativno E4 - IZUMIRANJE - prirodna promjena i migracijski saldo su negativni pa se ukupni broj stanovnika nekog prostora naglo smanjuje.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu emigracijski tip

imigracijski tip

Svi imigracijski tipovi općeg kretanja imaju pozitivan E - emigracija I - porast imigracijom migracijski saldo, pa kažemo da dobivaju stanovništvo. S obzirom na brojčanu vrijednost prirodne promjene, razlikujemo četiri podtipa (trenda): I1 - PORAST IMIGRACIJOM - prirodna promjena je pozitivna, ali manja od vrijednosti općeg kretanja, što znači da je i migracijski saldo pozitivan E - depopulacija I - obnova imigracijom I2 - OBNOVA IMIGRACIJOM - prirodna promjena je negativna, a opće kretanje pozitivno, što znači da je prirodna promjena manja po svojoj apsolutnoj, brojčanoj vrijednosti od pozitivne vrijednosti migracijskog salda I3 - SLABA OBNOVA IMIGRACIJOM - prirodna promjena je negativna, ali opće kretanje je još pozitivno, što znači da je prirodna promjena još nešto manja E - izrazita depopulacija I - slaba obnova imigracijom po svojoj apsolutnoj, brojčanoj vrijednosti od pozitivnog migracijskog salda I4 - VRLO SLABA OBNOVA IMIGRACIJOM - prirodna promjena je izrazito negativna i opće kretanje je negativno, no ne u tolikoj mjeri kao prirodna promjena. To znači da postoji pozitivan migracijski saldo, ali on ne kompenzira, nego samo ublažava smanjenje E - izumiranje I - vrlo slaba obnova imigracijom ukupnog broja stanovnika. Prostori koji pripadaju emigracijskom tipu u pravilu su gospodarski slabije razvijeni ili s trenutačno lošom društveno-političkom situacijom, u kojima nema izgleda za skorašnjim poboljšanjem životnih uvjeta. Imigracijski prostori su obično gospodarski razvijeni ili/i imaju neke prirodno kretanje popis druge povoljne i privlačne faktore za useljenje određene grupacije ljudi (npr. zdravstveno-socijalna prava u Nor- Tipovi općeg kretanja stanovništva veškoj ili Švedskoj; velike rezerve pitke vode i u velikoj mjeri nezagađen prirodno-geografski prostor Kanade). demografsku dinamiku imaju županije koje imigracijom kompenziraju gubitak stanovništva zbog negativnog priOPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE rodnog kretanja. To su mahom područja velikih urbanih Na području Republike Hrvatske prevladavaju emigracij- regija Hrvatske (Grad Zagreb, Zagrebačka i Zadarska žuski prostori. To je djelomično posljedica ratnih zbivanja u panija). Područja u koje se doselilo hrvatsko stanovništvo našoj zemlji 90-ih godina 20. stoljeća, ali u velikoj mjeri s područja susjedne Republike BiH ili povratnici tom i trenutačne gospodarske situacije. Osobito je loša demo- imigracijom ublažavaju izumiranje. Taj trend u posljedgrafska slika na prostoru Gorske i u dijelovima Panon- njem međupopisnom razdoblju zabilježen je u Primorsko-peripanonske Hrvatske. Ovo je povijesno gledano sko-goranskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj župaizrazito depopulacijski prostor (a danas većim dijelom i niji. Samo je u Istarskoj županiji zabilježen trend slabe prostor izumiranja) zbog prirodno-geografskih nepovolj- obnove stanovništva imigracijom. nih obilježja i u ono vrijeme prometne izoliranosti. To je Velike su razlike u općem kretanju stanovništva unutar rezultiralo gospodarskom nerazvijenošću. Danas se uklju- pojedinih županija, na razini upravnih gradova i općičivanjem ovog prostora u suvremenu mrežu prometnica na, a posebice na razini naselja. Na poboljšanje stanje može potaknuti i njegov gospodarski razvoj, a time djelo- u administrativnim jedinicama, ali i na razini cijele drmično i ublažiti depopulacija. Ni jedna županija ne bilje- žave moguće je utjecati mjerama populacijske politike ži porast stanovništva imigracijom. Najmanje nepovoljnu kao i mjerama prostornog i regionalnog planiranja. 1

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu 0

100 km

EMIGRACIJSKI TIP E1 - emigracija E2 - depopulacija E3 - izrazita depopulacija E4 - izumiranje

IMIGRACIJSKI TIP I1 - porast imigracija I2 - obnova imigracijom I3 - slaba obnova imigracijom I4 - vrlo slaba obnova imigracijom

Tipovi općeg kretanja po županijama Republike Hrvatske od 2001. do 2011. godine

Pronađite na internetskoj stranici Državnoga zavoda za statistiku podatke o prirodnom kretanju stanovništva vaše županije (priopćenje 7.1.1.) za sve godine nakon popisa stanovništva 2011., zatim podatke za prostorno kretanje (priopćenje 7.1.2.) i dijagramom prikažite opće kretanje stanovništva. Stanje možete prikazati i tematskom kartom na razini općina i upravnih gradova vaše županije.

GEO ISTRAŽIVANJE Pronađite na internetskoj stranici Državnoga zavoda za statistiku podatke o ukupnom broju stanovnika vaše županije (ili odabranog naselja, upravnoga grada ili općine) prema popisima stanovništva od 1857. godine. Izračunajte prosječnu godišnju stopu promjene broja stanovnika za svako međupopisno razodoblje i usporedite ju sa prosječnom godišnjom stopom promjene broja stanovnika Hrvatske. Obrazložite faktore koji su utjecali na trendove u vašoj županiji/naselju/općini/upravnom gradu.

Cestica

Petrijanec

Vinica

Sračinec

Donja Voća Maruševec

Klenovnik Bednja

Vidovec

Lepoglava

Trnovec Bartolovečki

Varaždin

Beretinec Ivanec

Sveti Gornji Ilija Kneginec

Sveti Đurđ

Novi Marof

Ludbreg

Ljubešćica

Tipovi veličine promjene broja stanovnika u upravnim gradovima i općinama Varaždinske županije od 2001. do 2011. godine

P2 jaka progresija P4 slaba progresija S stagnacija

Breznički Hum Visoko

R1 slaba depopulacija R2 osrednja depopulacija R3 jaka depopulacija R4 izumiranje

Mali Bukovec

Martijanec

Jalžabet

Veliki Bukovec

Varaždinske Toplice

P1 vrlo jaka progresija P3 srednja progresija

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

GEO ISTRAŽIVANJE

Breznica

20 km

Provjerite naučeno Što čini opće kretanje stanovništva? Koji se izvori mogu koristiti za prikupljanje podataka o općem kretanju stanovništva? Objasnite kako izračunavamo prosječnu godišnju stopu promjene broja stanovnika (r̄ ) između dva popisa. Na temelju koje odrednice se izdvajaju dva osnovna tipa općeg kretanja stanovništva? Što ima odlučujuću ulogu pri definiranju podtipova općeg kretanja stanovništva? Objasnite vezu između stupnja gospodarskog razvoja i tipa općeg kretanja stanovništva.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

13. Tipovi i mjere populacijskih politika Provjerite predznanje Čime se bavi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku? Istražite koliku novčanu naknadu izdvajaju gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek za prvo, drugo, treće i svako sljedeće rođeno dijete. Je li ta mjera osigurala porast nataliteta u Hrvatskoj? Istražite kako funkcionira produženi boravak u dječjim vrtićima u naselju u kojem živite ili susjednom većem naselju.

POPULACIJSKA POLITIKA: POJAM, SREDSTVA, CILJ

Još od antičkih vremena postojala je potreba i mogućnost svjesnog utjecaja na društvene odnose. Pojavila su se razmišljanja i praksa kojima se nastojalo utjecati na demografski razvitak jedne zemlje. To je u prošlosti, a još više danas, u mnogim zemljama dovelo do definiranja populacijske politike kojom se na taj razvitak utječe i usmjerava ga se u željenom pravcu. Neke europske države, a među njima i Republika Hrvatska, imaju definiranu populacijsku politiku, s ciljem da se i danas, ali i u budućnosti odgovarajućim sredstvima osobito djeluje na natalitet, migracije i teritorijalni razmještaj stanovništva, dovodeći ga u sklad s općim društvenim ciljevima. Ciljevi populacijske politike moraju biti u skladu s općim društvenim ciljevima odgovarajuće države, vodeći pritom računa o tome da su efekti dugoročnog karaktera. Neovisno o vremenu razvoja mogu se zapaziti i neki nedostaci populacijske politike. Populacijska politika bila je skoro isključivo vezana ili čak svedena na planiranje obitelji, a tek u nešto širem kontekstu na obiteljsku politiku. Nedostatak koji se danas uočava jest nemogućnost sustavnog praćenja efekata primijenjenih mjera populacijske politike. Uz mnogostruku međusobnu povezanost i isprepletenost društvenog, gospodarskog i demografskog razvoja, populacijska politika svojim mjerama može doticati raznovrsna područja ljudske djelatnosti. Za razliku od populacijske politike, demografska je politika usmjerena uglavnom na osnovne demografske varijable natalitet, mortalitet, broj sklopljenih brakova u nekoj državi u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Model populacijske politike u određenoj će mjeri ovisiti o društveno-političkom sustavu dotične države. U njezinoj se provedbi očekuje kao dominantno načelo dobrovoljnost, široka podrška stanovništva, maksimalna društvena i državna potpora te materijalna stimulacija. Sredstva populacijske politike su mnogobrojna. Među osnovnim mjerama populacijske politike ističu se one koje imaju obiteljski karakter i koje podižu razinu obiteljskog standarda, a po svojim su učincima pronatalitetnog karaktera, a to su: dječji dodaci, porezne olakšice ovisno o broju djece, plaćeni i neplaćeni roditeljski dopust, materijalna pomoć prigodom rođenja djeteta, subvencionirane jaslice i vrtići, zdravstvena zaštita djece i osoba u fertilnom razdoblju, plaćeni dopusti za njegu bolesne djece i pomoć u rješavanju stambenih problema mladih bračnih parova. U širem pristupu populacijske politike moraju se odrediti stavovi i mjere u odnosu na dostupnost i uporabu kontracepcijskih sredstava, pitanje abortusa, zakonsku regulativu razvoda braka, za zaposlene žene donose se mjere koje se odnose na dužinu plaćenog porodnog dopusta te na mogućnost dopusta za odgoj djeteta. Za ciljeve populacijske politike, najčešće se koristi podjela Warrena Thompsona na četiri tipa: 1. ekspanzivna (pronatalitetna) (s dvije inačice: pronatalitetna i imigracijska), 2. restriktivna (antinatalitetna) (s dvije inačice: antinatalitetna i emigracijska), 3. redistributivna (migracijska) i 4. eugenička (kvalitativna).

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Cilj ekspanzivne populacijske politike

Cilj restriktivne populacijske politike

Nacionalni program ranog otkrivanja bolesti – jedna od mjera eugeničke populacijske politike u Hrvatskoj

Prva tri tipa kvantitativnog su karaktera, pri čemu prva dva teže za promjenama u opsegu ili barem tempu razvoja broja stanovnika, dok redistributivna populacijska politika ima cilj teritorijalni prerazmještaj stanovništva zbog nekog bitnog razloga za tu državu, a najčešće zbog gospodarskog ili vojnog razloga. Eugenička populacijska politika ima kvalitativno značenje jer je usmjerena na zaštitu biološke kvalitete populacije, razumijevajući pod time njezine mentalne i fizičke kvalitete. Kao čisti tipovi u primjeni se obično javljaju samo ekspanzivna i restriktivna populacijska politika, dok se redistributivna i eugenička javljaju kao sporedni elementi populacijskih politika kombiniranoga tipa.

Najdužu tradiciju u bavljenju problemima stanovništva i vođenju populacijske politike među europskim državama ima Francuska. Francuska je primjer države s eksplicitnom pronatalitetnom populacijskom politikom. Sustav mjera koje se provode od 1946. godine do danas obuhvaća progresivne dječje doplatke ovisno o broju djece, razne jednokratne obiteljske dodatke, porodni i roditeljski dopust (mogu koristiti oba roditelja), rodiljne naknade, poticajnu stambenu i kreditnu politiku za mlade, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji, diferenciranu politiku cijena za određene proizvode za djecu, fleksibilno radno vrijeme majke s djecom do određene dobi te razne materijalne i nematerijalne povlastice i olakšice. Godine 1985. počela je kampanja pod geslom „Otvorimo Francusku djeci“ s ciljem stvaranja prijateljskog odnosa i okružja za djecu, a uključivala je i povećanje broja igrališta i parkova za djecu, specijaliziranih vrtića i edukativnih radionica. Neposredan cilj kampanje bio je stvaranje uvjeta za učvršćivanje reproduktivne norme s troje djece po obitelji. Švedska je primjer države koja provodi obiteljsku politiku u funkciji politike blagostanja u okviru države blagostanja, ali nikada nije imala od vlade deklariranu populacijsku politiku, kao primjerice Francuska. Prva skupina mjera koju provodi Švedska jest sustav roditeljskog osiguranja koje majci i ocu daje priliku za njegu novorođenčeta uz novčanu naknadu za „izgubljeni“ dohodak od zaposlenja za vrijeme dok traje porodni i roditeljski dopust. Drugi skup mjera obuhvaća olakšice roditeljima za dnevnu brigu o djetetu (čuvanje, njega, prehrana u kući, usluge dnevnih poslova u kući, i sl.), a treći znatnu financijsku potporu roditeljima u troškovima čuvanja, njege i odgoja djeteta, uključujući i jednoroditeljske obitelji. Švedska je već 1960. godine uvela fleksibilno i skraćeno radno vrijeme kako bi zaposlenici mogli više vremena provesti sa svojom djecom. Skraćeno radno vrijeme u Nizozemskoj koristi 77 % žena, a u Austriji i Njemačkoj oko 48 %. Program za djecu i mlade 2006. – 2016. obuhvaća niz mjera iz područja prava djece i mladih u Sloveniji. To je obiteljska politika s tri glavne komponente: produženi i vrlo dobro plaćeni roditeljski dopust, mreža ustanova za brigu o djeci, naknade za djecu iz siromaš-

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

PRIMJERI POPULACIJSKIH POLITIKA U EUROPI

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

POPULACIJSKA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Demografske posljedice Domovinskog rata u Hrvatskoj dodatno su pogoršale nepovoljne dugoročne trendove. Ciljevi demografske obnove Republike Hrvatske uvršteni su među prioritetne zadatke države. Njima se želi postići da u budućnosti bude više Inicijativa Rodilišta prijatelji djece - prizor iz Opće bolnice u Gospiću rođenih, manje iseljavanja, više povrataka iz iseljeništva te da stanovništvo RODILIŠTA PRIJATELJI DJECE bude ravnomjerno raspoređeno na Riječ je o inicijativi koju su 1991. godine pokrenuli UNICEF i Svjetska zdravstvena orgacjelokupnom državnom prostoru. nizacija s ciljem humanizacije rodilišta i podrške pri dojenju. Čak 152 države prihvatiIz Nacionalnog programa reformi le su inicijativu i gotovo 20 000 rodilišta nosi naziv “Baby Friendly Hospitals” (Rodikojeg je objavila Vlada 2019. godine lišta prijatelji djece). Zahvaljujući toj inicijativi, u Hrvatskoj se broj djece dojene pri izlasku iz rodilišta povećao na 91-95 %, a u svim rodilištima stvoreni su uvjeti za izdvajaju se sljedeći zaključci usmjereni zajednički boravak majki i djece. Hrvatska je 2014. godine istaknuta kao jedna na poticanje demografske obnove: od šest država s najvećim brojem rodilišta koja nose tu prestižnu titulu, uz • poticanje porasta nataliteta uz osiNovi Zeland, Kanadu, Švedsku, Norvešku i Sloveniju. Titulu “Rodilišta guranje minimalnog i podizanje poprijatelja djece” od 2016. godine nose sva rodilišta u Hrvatskoj stojećeg životnog standarda gdje će (ukupno 31 rodilište), a inicijativa se nastavlja podrškom u Vlada utjecati na izmjene u naknadi dojenju prijevremeno rođene djece, kao i podrškom majkama kako bi rodilišta postala i prijatelji za novorođeno dijete, naknadi za dru74 majki. gih šest mjeseci roditeljskog dopusta, dječjem doplatku, pravima i statusu roditelja odgajatelja u obitelji s četvero i više djece • osigurati ravnomjerniju rasprostranjenost i dostunijih obitelji. Roditeljski se dopust sastoji od 105 dana pnost ustanova i programa ranog i predškolskog odgoja majčinskog dopust, 260 dana roditeljskog i 90 dana i obrazovanja te povećati obuhvaćenost djece predškoločinskog dopusta, uz zadržavanje stopostotnog iznosa ske dobi institucionalnim zbrinjavanjem, radi približaplaće koju su imali prije rođenja djeteta. Skrb za predš- vanja jednom od Barcelonskih ciljeva prema strategiji kolsku djecu osigurana je gotovo u skladu s potreba- Europa 2020. sukladno kojem do 2020. godine 95 % ma, dječji doplatak dobivaju sva djeca do 18. godine, a djece u dobi od 4 godine pa do polaska u školu treba oni koji se školuju do 26. godine. Uz navedeno postoje biti obuhvaćeno predškolskim programima izravne i neizravne beneficije (npr. naknada za rođenje • smanjenje participacija u plaćanju jaslica i vrtića djeteta, besplatni udžbenici, stipendije, povlaštene ci- • besplatne knjige i školski pribor u osnovnoj školi • smanjene participacije u srednjoškolskim i studentjene javnog prijevoza i obroka u školi). Estonija provodi obiteljsku politiku od 2004. godine, skim domovima te prijevoza đaka do škole u seoskom a neke od mjera koje obuhvaća su korištenje porodilj- području skog dopusta do 18 mjeseci uz punu plaću, financijski • stambeno zbrinjavanje obitelji po povoljnim uvjetima kroz poticanu stanogradnju i subvencioniranje kapoticaji i skrb za svu djecu predškolske dobi. Specifične mjere za povećanje nataliteta provodi Ukra- mata na stambene kredite i za izgradnju kuća jina. Za prvo rođeno dijete država dodjeljuje financij- • posebnim mjerama poticat će se naseljavanje i zaposku pomoć od 3259 USD, za drugo dijete 6441 USD, šljavanje u ruralnim sredinama u cilju ravnomjernoga a za treće i svako sljedeće dijete 13 067 USD. Obitelji razvoja svih krajeva Hrvatske s petoro i više djece dobivaju stan, a majka koja rodi • uključivanje mladih kao partnera, a ne objekata politike petoro djece status „nacionalnog heroja“. Obiteljima s • osnaživanje obitelji i zaštita obiteljskih vrijednosti troje i više djece troškovi za vodu, struju, plin i telefon • zaustavljanje iseljavanja, afirmacija hrvatskog iseljeništva i zaštita Hrvata izvan RH. umanjuju se za 50 %.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite o čemu govori i tko je autor enciklike „Evanđelje života“. Istražite na primjeru Francuske poteškoće prilikom odabira populacijske politike. Istražite novosti u kineskoj Politici jednog djeteta po obitelji. Istražite koliko će iznositi rodiljne naknade u RH ulaskom u 2020. godinu. Istražite gdje se i s kojim ciljem trči utrka Mliječna staza.

STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA ILI STATUS NJEGOVATELJA

Status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom i bračnom ili izvanbračnom drugu, formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe sa invaliditetom, ako dijete ili osoba ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: • potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen • u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja. Pravo na status roditelja njegovatelja može se priznati roditelju do navršene 65. godine života, a dulje ako se pružanje pomoći i njege ne može osigurati od strane druge osobe iz obitelji.

Provjerite naučeno Koji su ciljevi populacijskih politika u pojedinim državama Europe? Jesu li mjere koje provode vlade tih država ostvarile željene rezultate? Raspravite koliko je uspješna populacijska politika u Hrvatskoj.

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

SUBVENCIONIRANI KREDITI

Subvencioniranje stambenih kredita je mjera pomoći kojom se mladima subvencionira plaćanje dijela stambenog kredita prvih pet godina otplate kredita. Mjera se provodi od 2017. godine, točnije pozivi su provedeni 2017. i 2018. godine, a u 2019. godini poziv je bio otvoren do listopada 2019.godine. Za sve koji se 2019. godine nisu prijavili u planu je raspisivanje još dva poziva koji bi trebali biti objavljeni u ožujku i rujnu 2020. godine. Na poziv se mogu prijaviti građani s prebivalištem na području Republike Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucija (banka), koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije mogu ostvariti oni koji namjeravaju kupiti stan ili kuću ili izgraditi kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. Ova mjera stambenog zbrinjavanja ujedno je i demografska mjera jer se za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija Države produžuje za dodatne dvije godine. Do sada je ovom mjerom stambenog zbrinjavanja više od 5300 obitelji osiguralo svoj dom a u tim je obiteljima rođeno više od 900 djece. ZANIMLJIVOST

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

14. Biološka struktura stanovništva Provjerite predznanje Kako prirodno i prostorno kretanje utječu na ukupan broj stanovnika nekog prostora? Što se, osim ukupnog broja stanovnika, pod utjecajem prostornog kretanja mijenja u ishodišnim i odredišnim državama? Po kojim se obilježjima (strukturama) razlikuje stanovništvo pojedinih država i kontinenata? Po čemu je stanovništvo svijeta slično? Zašto je važno poznavati strukturu stanovništva nekog prostora prema dobi i spolu?

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA DOBI

Dobnim se sastavom utvrđuje trenutačno životno stanje populacije. Određuje se stupanj njezine vitalnosti, tj. mladosti, zrelosti ili starosti (moguće i izumiranja) stanovništva. Dobni sastav temelji se na izdvajanju stanovništva po godištima (0, 1, 2, … navršene godine), petogodištima (npr. 0-4, 5-9, 10-14, … godina) ili dobnim skupinama određenim na temelju nekog obilježja. Najčešće se izdvajaju velike dobne skupine, tj. skupine koje ukazuje na mlado (0-14 ili 0-19), zrelo (15-64 ili 20-59) i staro (više od 60 ili 65 godina) stanovništvo. Unutar tih dobnih skupina ponuđeno je više graničnih godina, što je u uskoj vezi sa stupnjem gospodarskog razvoja države. Gospodarski razvijene države koriste gornje granične godine, a slabije razvijene su sklonije donjim vrijednostima jer je stupanj gospodarske razvijenosti u uskoj vezi sa stupnjem obrazovanja te kvalitetom i duljinom života. Dobne skupine izdvajaju se i na temelju školskog, radnog uzrasta itd.

Za usporedbu država i kontinenata prema dobnom sastavu koristi se više pokazatelja. Najčešći su koeficijent mladosti i koeficijent starosti. Koeficijent mladosti pokazuje udio mladih (0-14 ili 0-19 godina) u ukupnom stanovništvu, dok koeficijent starosti pokazuje udio starih (60 i više ili pak 65 i više godina) u ukupnom stanovništvu. Često se koristi i indeks starosti koji pokazuje brojčani odnos starih (60 i više ili pak 65 i više godina) i mladih (0-14 ili 0-19 godina). Kada vrijednost indeksa starosti prijeđe 40 (40 stanovnika starih 60 i više godina na 100 stanovnika u dobnoj skupini 0-19 godina), populacija počinje starjeti. Populacija u kojoj je udio mladog stanovništva veći od 35 % naziva se mladom populacijom (udio stanovništva starijeg od 65 godina iznosi 4 % ili manje). Mlada populacija osigurava daljnji porast stanovništva kroz moguće visoke stope nataliteta te nudi visok udio radno sposobnog, tj. aktivnog stanovništva. Ovakvu populaciju imaju gotovo sve države Subsaharske Afrike, Jemen, Irak, Afganistan, Tadžikistan i Papua Nova

Struktura stanovništva prema dobi i indeks starosti po geografskim regijama 2020. godine Regija

0-14 god.

15-64 god.

65 i više god.

Indeks starosti (65 i više godina/0-14 godina)

Europa

16,1

64,8

19,1

118,6

Angloamerika

18,1

65,1

16,8

92,8

Australija i Oceanija

23,6

63,6

12,8

54,2

Azija

23,5

67,7

8,9

37,9

Latinska Amerika

23,9

67,1

9,0

37,7

Afrika

40,3

56,1

3,5

8,7

SVIJET

25,4

65,2

9,3

36,6

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Gvineja (npr. Niger s udjelom od 50 % stanovništva mlađeg od 15 godina 2018.). Države s visokim udjelom mladog stanovništva najčešće imaju niske stope visokoobrazovanog stanovništva te gospodarstvo koje nije u mogućnosti zaposliti velik udio radne snage. Time ljudski potencijal ne dolazi do izražaja. Populacija u kojoj udio starog stanovništva (iznad 65) iznosi više od 8 % (ili > 12% stanovništva starijeg od 60 godina), a udio mladog manje od 30 % smatra se starom populacijom. U ovom je slučaju moguće uspostaviti ponovnu vitalnost ili usporiti proces starenja (senilizacije) populacije tek uz pomoć imigracije. Primjerice Japan, Italija, Portugal, Finska, Grčka, Njemačka, Bugarska i Hrvatska imaju udio starog stanovništva veći od 20 %, a udio mladog manji od 15 %.

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU

Osnovni pokazatelji strukture prema spolu su koeficijent feminiteta i koeficijent maskuliniteta. Koeficijent feminiteta ukazuje na broj žena na 100 ili 1000 muškaraca - ovisno izražava li se u % ili ‰. Koeficijent maskuliniteta ističe broj muškaraca u odnosu na 100 ili 1000 žena unutar određene populacije (gledano u % ili ‰). Sastav stanovništva prema spolu povezan je s gospodarskom razvijenošću društva. U strukturi stanovništva prema spolu sve su veće razlike između pojedinih kontinenata, ali i između pojedinih regija unutar kontinenata te između pojedinih država. Manjak muškog stanovništva imaju sve europske regije, Angloamerika i Latinska Amerika, Australija i Novi Zeland, Srednja i Jugoistočna Azija te Južna, Srednja i Istočna Afrika. Razlog većeg broja žena u razvijenim dijelovima svijeta je njihova veća biološka otpornost (manji stres na poslu) pa samim time i manja smrtnost. Isto tako, razvijeni dijelovi svijeta bilježe velik postotak starog stanovništva, a u toj dobnoj skupini broj žena je veći od broja muškaraca (što je posljedica biološke otpornosti i manje smrtnosti u zreloj dobi). S druge pak strane, slabije razvijeni dijelovi Azije i Afrike bilježe manjak muškog stanovništva zbog teških životnih uvjeta, ratova, epidemija i raširenosti AIDS-a u državama Južne i Srednje Afrike kao i suvremenih migra-

Sastav stanovništva prema spolu pokazuje brojčani omjer muškog i ženskog stanovništva pojedine populacije. Uravnoteženi omjer po spolu (podjednaki broj muškaraca i žena) osnova je za stabilan razvoj populacije. U prirodnim i društveno neporemećenim uvjetima života omjer spolova u populaciji je najčešće 1:1 (odstupanja su najviše do 6 %). No, to nije slučaj za sve dobne skupine. Statistički podatci ukazuju na to da se godišnje rađa više muške novorođenčadi (4-6 %). Za taj se fenomen koristi pojam diferencijalni natalitet. Istodobno je uočena veća smrtnost, tj. diferencijalni mortalitet muške populacije u prvoj godini života i u kasnijoj zreloj dobi (više od 50 godina). Objašnjenje je u činjenici da je ženski spol biološki otporniji. Žene su tjelesno predodređene za majčinstvo. Kako bi se očuvalo njihovo (te posredno i djetetovo zdravlje), priroda ih je obdarila većom otpornošću i fiziološkom izdržljivošću u odnosu na muški spol. Iako se tako uspostavlja ravnoteža u omjeru muškaraca i žena u zreloj dobi, u starijoj dobnoj skupini to rezultira povećanim Sastav stanovništva prema spolu analiziramo kroz omjer ženskog i muškog stanovništva u ukupnoj populaciji udjelom žena.

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Mlado, staro i zrelo stanovništvo

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Stanovništvo 65 i više godina (u %)

Udio starog stanovništva (65 i više godina) po državama svijeta 2020. godine

cija te ratnih sukoba, prirodnih katastrofa i političke nestabilnosti u državama Srednje Afrike. Ostale afričke regije bilježe manjak ženskog stanovništva (veća smrtnost zbog težih životnih uvjeta i učestalog rađanja). U nekim se zajednicama muška djeca vrednuju više od ženske pa mnoge žene prekidaju trudnoću kad saznaju da nose žensko dijete. Na manjak ženskog stanovništva utječu i teži životni uvjeti žena nego muškaraca u tim prostorima svijeta. Pojedine države Jugozapadne Azije imaju koeficijent maskuliniteta veći od 130, primjerice Katar (302), Ujedinjeni Arapski Emirati (224), Oman (194), Bahrein (183), Kuvajt (158) i Saudijska Arabija (137).

TIPOVI DOBNOG SASTAVA STANOVNIŠTVA Za grafički prikaz biološkog sastava stanovništva rabe se nazivi: dobno-spolna piramida, stablo života, populacijska piramida, piramida starosti, biološko stablo, dobno stablo itd. (no zbog kontura grafičkog prikaza naziv piramida nije primjeren pa je bolje koristiti naziv dijagram dobno-spolne strukture). Grafički prikaz čine dva uspoZANIMLJIVOST

KOEFICIJENT FEMINITETA

Koeficijent feminiteta izračunava se pomoću formule kf =Pf /Pm ×100 ili 1000, a koeficijent maskuliniteta pomoću formule km = Pm/ Pf ×100 ili 1000, pri čemu oznaka P(f) označava apsolutni broj žena, a P(m) apsolutni broj muškaraca u određenoj populaciji.

god.

redna stupca različite širine od baze prema vrhu. Jedan stupac predstavlja mušku populaciju, a drugi žensku. Širina stupca temelji se na udjelu stanovništva po dobnim skupinama. Najčešće se koriste petogodišnje dobne skupine, počevši od 0 do 4 pa sve do 85 i više godina. U praksi ne postoji potpuna simetrija obje strane dijagrama zbog različita mortaliteta muškaraca i žena unutar iste starosne skupine. Nagla izbočenja ili udubljenja na prikazu posljedica su utjecaja različitih vanjskih faktora (ratova, migracija, prirodne katastrofe). Na temelju udjela pojedinih dobnih skupina u ukupnom stanovništvu izdvajaju se tipovi dobno-spolnog sastava. Osnovni tipovi su izrazita mladost, zrelost i starost stanovništva. Tip dobnog sastava izrazita mladost (ekspanzivni tip) u punom smislu riječi grafički je prikazan istokračnim trokutom. Dijagram ima široku bazu, tj. visoki natalitet te time velik udio djece, a u daljnjim dobnim skupinama stupci se podjednako sužavaju. Ukazuje na nagli porast broja stanovnika te se danas veže uz gospodarski slabije razvijene države svijeta (osobito uz Ž

90 65 45 19 0

ekspanzivni tip

stagnantni tip

Karakteristični tipovi dobnog sastava stanovništva

kontraktivni tip

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Žene

Muškarci

Svijet 2018.

3 2,4 1,8 1,2 Populacija (u milijunima)

0,6

0 0 Godine

0,6

1,2 1,8 2,4 3 Populacija (u milijunima)

Japan 2018.

Muškarci

Žene

100+ 95-99 90-94 85-89 80-84 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4

5 4 3 2 Populacija (u milijunima)

0 0 Godine

2 3 4 5 Populacija (u milijunima)

Kina 2018.

Muškarci

Žene

100+ 95-99 90-94 85-89 80-84 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4

65 52 39 26 Populacija (u milijunima)

0 0 Godine

Žene

100+ 95-99 90-94 85-89 80-84 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4

26 39 52 65 Populacija (u milijunima)

Odabrani primjeri dobno-spolne strukture stanovništva 2018. godine

afričke države, npr. Niger, Uganda, Mali, Južni Sudan, Zambija i dr.). Tip zrelo (stagnantno) stanovništvo ima nešto užu bazu u odnosu na ekspanzivni tip. Povećan je udio zrelog stanovništva. Prikaz na dijagramu ima oblik »košnice« (zvona, bačve) i rezultat je niskih, stabilnih stopa nataliteta i manjih stopa mortaliteta. Karakterističan

400 300 200 100 Populacija (u milijunima)

0 0 Godine

100

200 300 400 Populacija (u milijunima)

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Afganistan 2018.

Muškarci

Dobno-spolna struktura stanovništva svijeta 2018. godine

je za države koje zagovaraju planiranje obitelji, a donedavno su imale ekspanzivni tip dobnog sastava (npr. Indonezija, Iran, Kina, Indija i dr.). U tipu staro (kontraktivno) stanovništvo na dijagramu je dosta smanjena baza (udio mladog stanovništva) u odnosu na središnji dio (udio zrelog stanovništva). Istodobno kako udio mladog stanovništva pada, povećava se udio starog stanovništva. Proces starenja stanovništva je u punom zamahu. Izgled ovog dijagrama podsjeća na »urnu« i karakterističan je za gospodarski visoko razvijene države koje su duboko u razdoblju demografske posttranzicije, npr. Italija, Njemačka, Austrija itd. Međutim, tu je i većina država koje su ili su bile u gospodarskoj tranziciji (takav tip ima i Hrvatska).

Provjerite naučeno Kako se izračunavaju koeficijenti feminiteta i maskuliniteta? U kojim je dijelovima svijeta poremećen sastav stanovništva prema spolu? Zašto? Kako se grafički prikazuje biološka struktura stanovništva? Objasnite uz pomoć dijagrama dobni sastav stanovništva odabranih država i prostorne razlike po geografskim regijama.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

15. Obrazovna i gospodarska struktura stanovništva Provjerite predznanje Koje osobe u suvremeno doba ubrajamo u pismene? Kako analiziramo obrazovnu strukturu stanovništva? Kako analiziramo gospodarsku strukturu stanovništva? Zašto je važno poznavati obrazovnu i gospodarsku strukturu stanovništva neke regije, države ili kontinenta? Na primjeru vaše obitelji obrazložite obrazovnu i gospodarsku strukturu stanovništva.

PISMENOST I OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U SVIJETU 80

Temeljna obrazovna obilježja stanovništva su pismenost i školska sprema. Pojam pismenosti označava najnižu razinu obrazovanja stanovništva i minimalna je pretpostavka za uključivanje u suvremeni proces rada i kvalitetniji život. Stope pismenosti, odnosno nepismenosti jedan su od pokazatelja opće razvijenosti neke društvene skupine. Stope (ne)pismenosti se najčešće

% stanovništva starijeg od 15 godina < 47,17 47,17 - 68,07 68,07 - 80,30 80,30 - 89,01 > 89,01 podaci nisu dostupni

Stope pismenosti u svijetu 2018. godine

2500

odnose na stanovništvo starije od 15 godina. Najviše stope nepismenosti u svijetu imaju pojedine afričke države (Južni Sudan, 65 % nepismenih). U većini razvijenih država svijeta nepismenost je zanemariva ili je uopće nema. Prosječna stopa nepismenosti u svijetu iznosi 13,7 % (2018.). Uz pismenost, važan pokazatelj razvijenosti države je i obrazovna struktura stanovništva. Školska sprema i kvalificiranost radne snage važan su faktor gospodar-

5000

7500 km

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA HRVATSKE Od 1961. do 2011. godine udio nepismenog stanovništva starijeg od 10 godina smanjen je sa 12,9 % na samo 0,8 % (32 302 stanovnika). Važno je napomenuti da je većina nepismenog stanovništva starija od 50 godina (80 %). Stopa nepismenosti žena trostruko je veća nego stopa nepismenosti muškaraca. U usporedbi

s ostalim državama Europe i svijeta, stopa pismenosti u Hrvatskoj je zadovoljavajuća. Struktura stanovništva prema školskoj spremi odnosi se na stanovništvo starije od 15 godina. Prema popisu 2011. godine u Hrvatskoj je 1,7 % stanovništva bez škole, nepotpuno završenu osnovnu školu ima 7,8 % stanovništva, potpuno završenu osnovnu školu 21,3 %, srednju školu 52,6 %, visoko obrazovanje 16,4 % (od toga 5,8 % stručni studij, 10,2 % sveučilišni studij, a doktorat 0,3 %) stanovništva starijeg od 15 godina. U Republici Hrvatskoj tercijarno obrazovanje ima samo 16 % stanovništva, a najviše je ljudi sa sekundarnim obrazovanjem (53 % stanovništva starijeg od 15 godina, prema popisu iz 2011. godine). Obrazovna struktura stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća u velikoj je mjeri poboljšana. Zahvaljujući uvođenju obveznog osmogodišnjeg školovanja, udio stanovništva s nepotpuno završenom osnovnom školom smanjen je devet puta (sa 83 na 9,5 %). Stanovništvo koje je 2011. popisano u toj kategoriji uglavnom pripada starijoj dobnoj skupini, u vrijeme čijeg obveznog obrazovanja nisu sve osnovne škole bile osmogodišnje. Kvalitativne promjene ostvarene su u razinama obrazovanja koje slijede nakon osnovne škole) posebno u segmentu visokog obrazovanja) u kojima je udio stanovništva povećan sa 7,6 na 69 %. S obzi-

1961. godina bez škole i 1 - 3 razreda OŠ 30,7% 4 - 7 razreda OŠ 53,2% osnovna škola 8,5% škola za KV ili VKV radnike 3,3% srednje stručne škole 2,1% gimnazije i druge srednje škole 1,4% više škole 0,2% fakulteti i umjetničke akademije 0,6%

1991. godina bez škole i 1 - 3 razreda OŠ 10,1%

2001. godina bez škole i 1 - 3 razreda OŠ 7,4% 4 - 7 razreda OŠ 11,2% osnovna škola 21,7% škola za KV ili VKV radnike 27,2% srednje stručne škole 15,1% gimnazije i druge srednje škole 4,8% više škole 4,1% fakulteti i umjetničke akademije 7,3%

2011. godina bez škole i 1 - 3 razreda OŠ 2,7%

4 - 7 razreda OŠ 21,2%

4 - 7 razreda OŠ 6,9%

škola za KV ili VKV radnike 12,7%

srednja škola 52,6%

osnovna škola 23,4%

srednje stručne škole 11,5%

gimnazije i druge srednje škole 11,8% više škole 4,0%

fakulteti i umjetničke akademije 5,3%

Stanovništvo starije od 15 godina prema najvišoj završenoj školi

osnovna škola 21,3% visoko obrazovanje 16,4% nepoznato 0,2%

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

skog razvoja svake države. Nove industrijske grane traže visokoobrazovanu radnu snagu jer je sve prisutnija povezanost znanosti i industrije. Razvijenost i gospodarski napredak neke države stoga uvelike ovise o obrazovanosti stanovništva. Razlikujemo tri osnovna stupnja obrazovanja. To su primarno obrazovanje (završena osnovna škola), sekundarno obrazovanje (završena neka od srednjih škola) i tercijarno obrazovanje (završena viša škola, visoka škola ili fakultet). Tercijarno obrazovanje je ono koje najviše utječe na gospodarski razvitak neke države (visokoobrazovana radna snaga). Najveći postotak visokoobrazovane radne snage (promatrana populacija je između 25 i 64 godine) imaju najrazvijenije države svijeta. Najobrazovanije stanovništvo u svijetu ima Kanada (56 % visokoobrazovanih u dobi između 25 i 64 godine), slijede Japan, Izrael i Republika Koreja.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

rom na naslijeđenu obrazovnu strukturu, današnje sta- zaposleni primarni sektor sekundarni sektor nje može se ocijeniti zadovoljavajućim. U usporedbi s u sektorima tercijarni sektor kvartarni sektor djelatnosti (%) visokorazvijenim državama Europe i svijeta, Hrvatska 80 ima mnogo manji udio visokoobrazovanog stanovništva. Radi usporedbe, u zapadnoeuropskim državama 70 udio stanovništva s fakultetskom naobrazbom penje se 60 i do 40 posto (za dobnu skupinu 15-64 godine, u Hr- 50 vatskoj je udio te dobne skupine 20,4 %). Osim udjela 40 deindustrijalizacija stanovništva sa završenim sekundarnim i tercijarnim 30 obrazovanjem, važna je usklađenost strukture tih razi20 na obrazovanja s potrebama na tržištu rada. Bez bitnih promjena u sustavu obrazovanja i pobolj- 10 šanja obrazovne strukture stanovništva Hrvatska teško 0 1880. 2000. vrijeme može računati na brže uključivanje u suvremeno globalno društvo. Zasad Hrvatska u sektor obrazovanja Promjena udjela glavnih sektora u gospodarskoj ulaže premalen dio svojeg BDP-a. Također je još ne- strukturi stanovništva razvijenih država dovoljno razvijeno obrazovanje odraslih (cjeloživotno uzdržavane, tj. gospodarski ovisne osobe (djeca, učeniučenje), što je okosnica modernih obrazovnih sustava. ci, studenti, kućanice, osobe nesposobne za rad). Aktivno stanovništvo prema djelatnosti dijelimo u pet GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA sektora. To su primarni, sekundarni, tercijarni, kvarRazvoj ljudske civilizacije utjecao je na razvoj i na- tarni i kvintalni sektor. Primarni sektor (I.) obuhvaća stanak brojnih ljudskih djelatnosti. Pojam djelatnost aktivno stanovništvo koje živi od poljoprivrede, ribaroznačava vrstu proizvodnje (npr. poljoprivrednu, me- stva, šumarstva i lova. To su prvotne ljudske djelatnosti taloprerađivačku, energetsku itd.) ili pružanje usluga koje su u ranijim fazama razvoja ljudskog roda čovjeku (npr. trgovačke, turističke, prometne, vojne itd.). Uz osiguravale opstanak. Bile su najvažnije gospodarske djelatnost se nadovezuje zanimanje - označava se vrsta djelatnosti do razdoblja prve industrijske revolucije, a posla koju obavlja pojedinac radi stjecanja sredstava za u slabije razvijenim državama Afrike i Azije one su to život. Ovaj pojam ne treba poistovjećivati s pojmom i danas. Etapa u razvoju gospodarstva u kojoj većina zvanje koje ukazuje na čovjekovu stručnu osposoblje- aktivnoga stanovništva stječe sredstva za život u djelatnost (kvalifikaciju) za izvršenje radne aktivnosti. nostima primarnog sektora naziva se poljoprivredna Osnovu za gospodarsku strukturu čini omjer broja sta- civilizacija. novništva fiziološki sposobnih za rad i onih koji nisu Sekundarni sektor (II.) obuhvaća aktivno stanovsposobni ili imaju samostalan izvor prihoda. Time se ništvo koje radi u industriji, rudarstvu, energetici, stvara podjela na dvije osnovne skupine - na aktivno građevinarstvu i proizvodnom zanatstvu. Razvojem i neaktivno stanovništvo. Aktivno je radno sposobno industrije, posebno krajem 19. i u prvoj polovici 20. stanovništvo koje se dalje može dijeliti na zaposleno stoljeća, te djelatnosti počinju prevladavati u razvije(radna snaga) i nezaposleno stanovništvo. Gospodarski nim državama. Etapa u razvoju gospodarstva u kojoj aktivno stanovništvo izdvaja se na dva načina. Prema većina aktivnoga stanovništva stječe sredstva za život prvom (kriterij radne snage) u aktivno se stanovništvo u djelatnostima sekundarnoga sektora naziva se induubrajaju: 1) svi zaposleni, 2) trenutačno nezaposleni strijska civilizacija. Primarni i sekundarni sektor zai oni koji prvi put traže posao te 3) sve osobe koje jednički nazivamo proizvodnim sektorima. obavljaju neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu Tercijarni sektor (III.) obuhvaća aktivno stanovništvo (poljoprivreda, ribarstvo, slobodni umjetnici...). Ne- zaposleno u neproizvodnim gospodarskim granama. aktivno stanovništvo čine: 1) osobe koje imaju vlastiti Djelatnosti tercijarnog sektora su promet, trgovina, izvor primanja, ali ne obavljaju neku djelatnost (umi- turizam, ugostiteljstvo, novčarstvo i uslužno zanatstvo. rovljenici, stipendisti, primaoci rente i ostale ekonom- Zajednički se djelatnosti tercijarnog sektora nazivaju ski neovisne osobe koje ne rade niti traže posao) i 2) uslužnim djelatnostima. One se naglo razvijaju u dru-

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu 2

goj polovici 20. stoljeća. Etapa u razvoju gospodarstva u kojoj većina aktivnoga stanovništva stječe sredstva za život u djelatnostima tercijarnoga sektora naziva se tercijarna civilizacija ili uslužno društvo. U posljednjih četrdesetak godina iz tercijarnoga sektora izdvaja se kvartarni, a u visoko razvijenim državama i kvintalni sektor. Kvartarni sektor (IV.) obuhvaća aktivno stanovništvo koje radi u školstvu, zdravstvu, vojsci, policiji, upravi, znanosti, kulturi i sportu, zanimanjima koja ne privređuju izravno nego se financiraju iz proračuna. U kvintalni sektor (V.) ubrajaju se informatičke djelatnosti. Zanimanja tercijarnog, kvartarnog i kvintalnog sektora zajednički se nazivaju neproizvodnim (uslužnim) djelatnostima, a naglo se razvijaju u drugoj polovici 20. stoljeća. U statističkim se podacima tercijarni, kvartarni i kvintalni sektor i dalje iskazuju zajedno (pod nazivom tercijarni sektor). Pod utjecajem gospodarskoga i društvenoga razvoja mijenja se udio aktivnog stanovništva u pojedinom sektoru, a time i redoslijed sektora u gospodarskoj strukturi stanovništva.

1 Poljoprivreda - primarni sektor 2 Ribarstvo - primarni sektor 3 Rudarstvo - sekundarni sektor 4 Građevinarstvo - sekundarni sektor 5 Novčarstvo - tercijarni sektor 6 Turizam - tercijarni sektor 7 Kultura - kvartarni sektor 8 Zdravstvo - kvartarni sektor

TIPIZACIJA DRŽAVA PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI Struktura stanovništva po sektorima djelatnosti ukazuje na stupanj gospodarskog razvoja regije ili države. Prvobitno je, u vrijeme tzv. ruralne civilizacije, najviše zaposlenih bilo u primarnom, a najmanje u tercijarnom sektoru djelatnosti. To je poljoprivredni tip društva u kojem je redoslijed udjela sektora u aktivnom stanovništva I. - II. - III. Danas u svijetu nema takvih društava. Prvom industrijskom revolucijom, primjenom parnog stroja (1769.), počinje jačati sekundarni sektor u zemljama rane industrijalizacije (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka). To je početak stvaranja tzv. industrijske civilizacije. Ujedno je postavljena osnova za industrijski tip društva u kojem je redoslijed udjela pojedinih sektora djelatnosti II. - III. - I. Danas takvu gospodarsku strukturu stanovništva imaju npr. Irak, Kuvajt i Libija. Između ova dva tipa društva postojala je i međufaza u kojoj razvojem industrije sekundarni sektor dolazi na čelo, ali odmah iza njega je

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

još primarni pa tek na zadnjem mjestu po udjelu tercijarni (II. - I. - III.). Danas ni jedna država nema takav redoslijed sektora u gospodarskoj strukturi stanovništva. Jačanjem državnog administrativnog aparata, ali i djelatnosti kao što je trgovina, novčarstvo i promet, tercijarni sektor povećava udjel u odnosu na primarni. Daljnjim civilizacijskim razvojem sve više raste potreba za uslugama. Stvara se tzv. tercijarna civilizacija i uslužni tip društva u kojem dominira udjel tercijarnog sektora. Redoslijed sektora je III. - II. - I. Više od polovice država svijeta danas ima takav redoslijed sektora u gospodarskoj strukturi stanovništva. U najrazvijenijim državama udio tercijarnog sektora veći je od 75 %, a primarnog manji od 5 %. Razvojem znanosti i primjenom novih znanstvenih otkrića u praksi provodi se mehanizacija i kompjutorizacija proizvodnje. Sve su veća ulaganja u kvartarne djelatnosti: školstvo, znanost, ali i obranu - stvaraju se nova, skuplja i sve razornija sredstva za ljudsko i materijalno uništenje. Kvartarni sektor izbija na čelo redoslijeda udjela zaposlenih po sektorima djelatnosti (IV. - III. - II. - I.). To je kvartarni tip društva i tzv. informatička civilizacija. Iako se na velik dio država u svijetu može primijeniti ova tipizacija gospodarske strukture stanovništva, postoje neke gospodarski slabije razvijene države koje nisu stigle razviti sekundarni sektor, a tercijarni je (trgovina, državni administrativni aparat, itd.) počeo naglo rasti. Time sekundarni sektor zauzima zadnje mjesto u redoslijedu udjela, a primarni i tercijarni su vrlo blizu (npr. Kenija, Etiopija, Pakistan itd.). Ovakav tip gospodarstva najbliži je poljoprivrednom tipu bez udio (%) 60

primarni sektor

sekundarni sektor

tercĳarni sektor

50 40 30 20 10 0

Niger

DR Kongo

Etiopĳa

Gospodarska struktura stanovništva Nigera, DR Konga i Etiopije 2017. godine

obzira na to što je započet proces deagrarizacije, tj. smanjuje se udio stanovništva koje se bavi djelatnostima primarnog sektora. Pritom visok udio tercijarnog sektora koči i usporava daljnji gospodarski razvoj. Istodobno mnoge tranzicijske države Afrike (države koje prelaze na tržišno gospodarstvo i postupno demokratiziraju društvo) pripadaju uslužnom tipu gospodarstva iako su do prije nekoliko godina pripadale poljoprivrednom tipu. One su u svom gospodarskom razvoju također preskočile fazu industrijskog tipa gospodarstva i time stvorile nesigurno ekonomsko ozračje u državi.

GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA HRVATSKE Gospodarska struktura stanovništva pokazuje odnos aktivnog, uzdržavanog i umirovljenog stanovništva. Za mlade populacije karakterističan je veći udio uzdržavanog, a za ostarjele populacije porast udjela umirovljenog stanovništva. Udio aktivnog stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine iznosio je 40,2 %, udio umirovljenog 28,2 %, a uzdržavanog 31,6 % stanovništva u zemlji. Promjene u općoj stopi aktivnosti stanovništva tijekom posljednjih šest popisa pokazuju da udio aktivnog stanovništva nije značajnije promijenjen od 1961. godine, ali se smanjuje u posljednja dva međupopisna razdoblja. Velike promjene dogodile su se u udjelu uzdržavanog stanovništva i umirovljenog stanovništva. Udio uzdržavanog stanovništva smanjen je s 48,1 % na 31,6 %, dok se udio umirovljenog stanovništva upeterostručio (rast s 4,9 % na 28,2 %). Takve promjene gospodarske strukture stanovništva odraz su procesa starenja populacije i poremećene bioreprodukcije, ali i prakse da se problem nezaposlenosti rješava umirovljenjem. U uvjetima tranzicije i gospodarske krize kretanje broja zaposlenih ima uglavnom silaznu putanju. U Hrvatskoj je 1990. godine bilo zaposleno gotovo milijun i šest stotina tisuća osoba, da bi se taj broj u 2002. smanjio na oko milijun i tri stotine i pedeset tisuća, prosjek za 2018. je 1 517 580, od toga kod pravnih osoba oko 1,3 mil. S druge strane, broj umirovljenika povećao se sa 567 000 u 1990. na čak 1 058 000 u 2017. godini. Najbrže je porastao broj nezaposlenih, pogotovo stoga što je upravo dio najvećih poduzeća smanjio broj zaposlenih. Godine 1991. popisano je u Hrvatskoj oko 161 000, 2001. čak oko 395 000 ne-

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

ULAGANJE U OBRAZOVANJE

Shvativši da je znanje najvažniji čimbenik razvoja društva i da bez obrazovanja nema gospodarskog napretka, slabije razvijene države svijeta sve više ulažu u obrazovanje. Prema ulaganju u obrazovanje posebno se ističu afričke države Bocvana, Lesoto, Burundi i Džibuti, oceanijske države Maršalovi Otoci, Kiribati i Istočni Timor, od američkih Kuba, a od europskih Švedska, Island i Danska. Međutim, djeca iz ruralnih krajeva siromašnih država često su prisiljena zapostaviti primarno školovanje zbog radova na poljoprivrednim dobrima. Iako je primarno obrazovanje besplatno, većina učenika iz ruralnih područja često mora prekinuti školovanje zato što njihove obitelji nemaju sredstava da plate radnu snagu za rad u poljoprivredi. Rezultat je taj da veoma mali postotak ruralnog stanovništva u slabije razvijenim državama ima potpuno primarno obrazovanje. Imajući na umu da u slabije razvijenim državama prevladava seosko stanovništvo (u nekim državama ga je i više od 70 %), lako je zaključiti da je jedan od glavnih razloga njihova nazadovanja što većina stanovništva mora birati između obrazovanja ili životne egzistencije.

% 100

aktivno

umirovljeno

uzdržavano

primarni sektor

sekundarni sektor

tercijarni sektor

70 60

50 40

20 10

10 0

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

Struktura stanovništva prema aktivnosti od 1961. do 2011. godine

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

Udio zaposlenog stanovništva u pravnim osobama prema sektorima gospodarskih djelatnosti Hrvatske

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

zaposlenih, a 2018. prosječni broj nezaposlenih je 153 500. Uzroci smanjenja zaposlenosti u zadnja dva desetljeća 20. stoljeća bili su gospodarska kriza krajem osamdesetih godina, ratna zbivanja i tranzicijski procesi prema tržišnom gospodarstvu. Istodobno je stopa nezaposlenosti (broj nezaposlenih od aktivnog stanovništva) porasla s oko 9 na oko 22 posto. Nezaposlenost se počela smanjivati 2002. godine i taj je trend nastavljen do kraja 2008. godine (7 %), zatim je uslijedio trend rasta nezaposlenosti do stope 21 %, a 2018. stopa je 9,2 %. Drugi segment analize gospodarske strukture pokazuje distribuciju kontingenta aktivnog stanovništva po sektorima i po pojedinim granama gospodarstva. Potrebe za radnom snagom u primarnom i sekundarnom sektoru smanjuju se zahvaljujući modernizaciji tehnologije, a u isto vrijeme tercijarni se sektor ne razvija zadovoljavajućim tempom da bi prihvatio viškove radne snage. Uz procese tranzicije i tercijarizacije događaju se i procesi privatizacije koji se očituju u povećanju broja zaposlenih u kategorijama obrt i slobodne profesije. U taj broj uključeni su vlasnici tvrtki koji samostalno obavljaju obrt ili slobodnu profesiju i njihovi zaposlenici, 13 % svih zaposlenih (2018.). Među pojedinim sektorima gospodarstva 2018. godine najveći udio u broju zaposlenih imao je tercijarni sektor (80 %), zatim sekundarni (18,2 %), a najmanji udio primarni sektor (1,8 % zaposlenih). Treba napomenuti da tu nisu navedeni stanovnici

ZANIMLJIVOST

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu koji obavljaju djelatnosti primarnog sektora na vlastitom domaćinstvu (jer oni nisu u radnom odnosu). Među pojedinim granama gospodarstva najveći udio stanovništva zapošljavale su 2018. godine industrija (18 %), trgovina (16 %) i obrazovanje (9 %). Gospodarska struktura stanovništva po sektorima gospodarstva u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća ukazuje na intenzivne procese deagrarizacije pod utjecajem nagle industrijalizacije. Hrvatska se u šest desetljeća razvila iz poljoprivrednog (redoslijed sektora I. - II. - III.) u uslužni tip (redoslijed sektora III. - II. I.) gospodarske strukture stanovništva.

Provjerite naučeno

GEO ISTRAŽIVANJE Ikona za istraživanje: Na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (publikacija Popis stanovništva 2011., podaci po županijama, gradovima i općinama) pronađite podatke o obrazovnoj i gospodarskoj strukturi stanovništva u vašoj županiji, upravnom gradu/općini, prikažite ih dijagramom i usporedite s državnim prosjekom. Objasnite uzroke tih razlika.

Zašto je važno poznavati obrazovnu strukturu stanovništva? Analizom dijagrama objasnite promjenu obrazovne strukture stanovništva u Hrvatskoj. Zašto se u Hrvatskoj povećava broj umirovljenog, a smanjuje broj uzdržavanog stanovništva? Koje grane gospodarstva zapošljavaju najveći udio aktivnog stanovništva? Kakve su se promjene dogodile u redoslijedu sektora gospodarstva u ukupnom broju zaposlenih tijekom druge polovice 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća? Usporedite gospodarsku strukturu stanovništva Hrvatske i razvijenih država. Što zaključujete? Koja je osnovna razlika između aktivnog i neaktivnog stanovništva? Tko pripada skupini neaktivnog stanovništva? U kojim se skupinama djelatnosti proizvode materijalna dobra, a koje djelatnosti osiguravaju usluge? Usporedite tipove gospodarske strukture stanovništva i redoslijed sektora prema udjelu zaposlenih. Zašto visok udjel zaposlenih u tercijarnom sektoru djelatnosti nije uvijek dobar pokazatelj stupnja gospodarskog razvoja neke države?

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Kako su geografski faktori utjecali na fizionomske razlike među ljudima? Koje su osnovne odrednice nacionalnog identiteta? Navedite primjere aktivnosti za očuvanje identiteta etničkih zajednica u pojedinim državama Europe i nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

16. Nacionalna, vjerska i jezična struktura stanovništva

JEDINSTVENI U RAZLIČITOSTI

geografska otkrića i razvoj gospodarstva (prva i druga industrijska revolucija) potaknuli su miješanje više naroda na novootkrivenim kontinentima. Stvaraju se nacije. One su složenijeg postanka i, osim prostornog zajedništva, uobičajeno im je gospodarsko te djelomično jezično i kulturno zajedništvo. Proces oblikovanja naroda završava stvaranjem države. Danas na Zemlji živi više od 2000 naroda, uzimajući u obzir od manjih etničkih skupina do višemilijunskih naroda. No, samo oko 200 naroda (između ostalima i hrvatski narod) ima više od milijun pripadnika te čini oko 95 % svjetskog stanovništva. Prema narodnosnoj strukturi, stanovništvo u državi može biti homogeno (jedna etnička skupina, tj. narod ima udio veći od 80 %) te heterogeno (suživot dviju ili više etnički ravnoNARODNOSNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA pravnih skupina). Tako je Belgija primjer bimodalne Razvoj naroda ili etnogeneza proces je koji je na ra- heterogene države (dva većinska naroda su Flamanci i zličitim stupnjevima razvoja u svijetu. Najranija etnič- Valonci), a BiH trimodalne nacionalne strukture staka zajednica je pleme. Čine ga potomci zajedničkog novništva (Bošnjaci, Hrvati i Srbi). pretka, tj. nastaje udruženjem manjih grupacija ljudi (rodova) koje su povezane krvnim srodstvom. Danas ETNIČKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA HRVATSKE je plemenska struktura očuvana još samo u prirodno teško pristupačnim dijelovima, kao što su Amazonija Od ukupnog stanovništva 2011. godine prema etnična području Južne Amerike, područje tropske Afrike i koj pripadnosti izjasnilo se 98,4 %, nije se izjasnilo unutrašnjost Australije. 1,35 % stanovništva, a 0,22 je nepoznato i neraspoUjedinjavanjem plemena na temelju prostornog, ra- ređeno. Među stanovništvom koje se nije etnički izjasnog, religijskog, kulturnog, jezičnog i gospodarskog snilo, 0,65 % stanovništva izjasnilo se u smislu regizajedništva kroz povijest su se formirali narodi. Velika onalne pripadnosti. Budući da su Hrvati činili 90,4 Čovječanstvo je jedno, no svaki čovjek je jedinstvena, neponovljiva jedinka. Pod utjecajem različitog prirodnog i društvenog okruženja nastale su populacije koje se međusobno razlikuju ili si nalikuju s obzirom na rasu, jezik, narodnost, vjeru ili neko drugo obilježje. Tim se odrednicama utvrđuje kulturno-antropološki sastav stanovništva. Procesi globalizacije sve više umanjuju njegovu raznolikost, ali i potiču pojedince i manje skupine da se bore za očuvanje svojih kulturno-antropoloških posebnosti. Nažalost, poneki u toj borbi za očuvanje posebnosti posežu za terorizmom. To su ekstremni i neprihvatljivi postupci koji zaslužuju svaku osudu.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu < 83%

83,1 - 86%

Prostorni raspored Hrvata po županijama u Hrvatskoj - prema postotnom udjelu 2011. godine

86,1 - 90%

90,1 - 95% > 95%

21 1

10 14

11 12

1 2 9

3 4 5 6 13

Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Sisačko-moslavačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija

120km

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

19 Hrvati 90,42% Srbi 4,36% Bošnjaci 0,96% Talijani 0,42% Albanci 0,42% ostale manjine 1,86% regionalno izjašnjeni 0,65%

Etnička struktura stanovništva Hrvatske 2011. godine

neizjašnjeni 0,70% nepoznato 0,22%

broj stanovnika (u tisućama)

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

700 600 500 400 300 200 100 0

Srbi

Bošnjaci

Talijani

Mađari

Albanci

Slovenci

Česi

Muslimani

Promjene udjela manjina u etničkoj strukturi stanovništva Hrvatske od 1961. do 2011. godine (Popis stanovništva 2001. i 2011., Statistički ljetopis 2008., DZS)

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Velike jezične skupine indoeuropska afro-azijska kinesko-tibetska uralo-altajska afrička dravidska australoazijska i australonezijska indijanska izolirani jezici nenaseljena područja

Velike jezične porodice u svijetu

3000

6000

9000 km

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

postoje i izuzeci (npr. Finci i Mađari). To su indoeuropska, afro-azijska, kinesko-tibetska, uralo-altajska, afrička, australoazijska, dravidska, indijanska skupina jezika te izolirani jezici. Smatra se da u svijetu ima više od 10 000 jezika i dijalekata te da svake godine nestaje 30-ak jezika. Najviše različitih jezika ima u Africi. Razlikujemo govorni i službeni jezik. Velike su promjene nastale u vrijeme kolonijalnih osvajanja i nakon velikih geografskih otkrića kada jezici velikih europskih sila (engleski, španjolski, francuski, portugalski te nizozemski) postaju službeni jezici u afričkim, azijskim državama te na novootkrivenim kontinentima. Iz tog razdoblja postoji podjela na anglofonske (engleski kao službeni jezik), frankofonske (francuski kao službeni jezik) i iberofonske zemlje (španjolski i portugalski kao službeni jezici). Danas se u većini država govori jedan službeni jezik, ali postoje i primjeri višejezičnih država kao što su BiH (bosanski, hrvatski i srpski jezik), Belgija (flamanski, francuski i njemački), Švicarska (njemački, francuski, talijanski i retoromanski), Kanada (engleski i francuski), Južna Afrika (11 službenih jezika) itd. Izjašnjavanje stanovništva po materinskom jeziku nadopunjava etnički sastav. Pri popisu u Hrvatskoj 2011. godine 95,6 % stanovništva izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a samo 1,2 % srpski jezik. JEZIČNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Ostali jezici ostalih zastupljenijih nacionalnih manjiVažno obilježje naroda je njegov jezik. On se, kao i na imali su udjel 2,01 %. Prema postotnom udjelu to narod, razvija, mijenja i prilagođava vremenu. Obično su talijanski, albanski, bosanski (bošnjački), romski, prostorno bliski narodi čine veće jezične skupine, iako mađarski, slovenski, a jezici ostalih manjina imali su % ukupnog stanovništva, Hrvatska je u europskim mjerilima nacionalno homogena država. Hrvatska danas ima velik broj etničkih manjina te nastoji graditi moderno multietničko i multikulturno društvo, bez obzira na ratne i druge događaje u prošlosti. Raznolikost obogaćuje život i kulturu države. Najveći udjel među etničkim manjinama imali su Srbi (4,4 %), Bošnjaci (zajedno s Muslimanima i Bosancima 0,96 %), Talijani (0,42 %), Albanci (0,42 %) i Romi (0,40 %). Zbog političkih događaja u Hrvatskoj i oko nje u drugoj polovici 20. stoljeća mijenjala se etnička struktura. Primjetno je i smanjenje udjela pojedinih manjina pod utjecajem iseljavanja (Nijemci), asimilacije i labavljenja osjećaja u miješanim bračnim zajednicama. Ratna zbivanja od 1991. do 1995. godine promijenila su etničku sliku. U odnosu na 1991. godinu povećan je udio Hrvata u stanovništvu koje se nacionalno izjasnilo, kao i udio stanovništva koje se izjasnilo u smislu regionalne pripadnosti. S druge strane smanjio se udio Srba, udio stanovnika koji se nisu nacionalno izjasnili te kategorije Jugoslaveni (kojih nije bilo na popisu 2001.) i neopredijeljeni. U sljedećim popisima očekuju se određene promjene u etničkoj strukturi stanovništva Hrvatske kao posljedica useljavanja drugih narodnosti.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu INDOEUROPSKI JEZICI Germanski jezici 1. islandski 2. norveški 3. danski 4. švedski 5. njemački 6. luksemburški 7. nizozemski 8. flamanski 9. engleski

Romanski jezici 1. portugalski 2. španjolski 3. katalonski 4. francuski 5. talijanski 6. retoromanski 7. rumunjski 8. moldavski 9. galješki

II 4 2

Slavenski jezici zapadnoslavenski 1. poljski 2. češki 3. slovački istočnoslavenski 4. ruski 5. bjeloruski 6. ukrajinski Ostali 1. irski 2. litavski 3. letonski

III južnoslavenski 7. slovenski 8. hrvatski 9. bošnjački 10. srpski 11. crnogorski 12. makedonski 13. bugarski

URALSKO-ALTAJSKI JEZICI

Altajski jezici

I. mađarski II. finski III. estonski IV. laponski

V. turski

VI 2

7 4

6 5

7 8 8 9 10

11 4

4 5

V V

OSTALI JEZICI VI. baskijski

4 9

4. albanski 5. grčki

Ugro-finski jezici

400

800

1200 km

VII

VII. malteški

Službeni jezici u europskim državama

udjel manji od 0,2 %. U Hrvatskoj je službeni hrvatski književni (standardni) jezik. Pripadnici etničkih manjina zakonom imaju zagarantirano pravo na svoj materinski jezik, odgoj i obrazovanje na svojem materinskom jeziku. Zaštita jezičnih i ostalih prava etničkih manjina u Hrvatskoj na razini je europskih standarda. Za hrvatsku kulturu od posebne je važnosti sačuvati i njegovati govore i narječja.

STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA VJEROISPOVIJESTI Vjerska ili religijska struktura stanovništva podjednako je važna kao i ostale, prije spomenute strukture. Religije su udarile temelje kulturno-civilizacijskim krugovima geografskih prostora. Pod njihovim su pokroviteljstvom nastajala duhovna i materijalna dobra. Ispočetka su to bila politeistička vjerovanja (višeboštvo), da bi se razvojem i postupnim oslobađanjem čovjeka od podložnosti prirodi razvile monoteističke religije. U bogatstvu vjera, s obzirom na broj sljedbenika, danas se izdvajaju velike religije: kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam te judaizam (židovstvo). Najraširenija religija je kršćanstvo koje se s vremenom podijelilo na katoli-

cizam, pravoslavlje, protestantizam i ostale sljedbe. Islam se dijeli na sunite (imaju većinski udio) i šijite, a hinduisti na vajšije i šive. Unutar budizma izdvajaju se mahajani, hinajani i lamaisti. Među stanovništvom koje se nije opredijelilo ni za jednu vjeroispovijest mogu se izdvojiti agnostici i ateisti. Agnostici vjeruju u postojanje nadnaravnog, ali svoje vjerovanje ne stavljaju pod »kapu« nijedne vjeroispovijesti, za razliku od ateista koji ne vjeruju u postojanje ičeg nadnaravnog. U nekim afričkim državama važnu ulogu u životu ljudi imaju tradicionalna vjerovanja. Vjerska struktura stanovništva Hrvatske uvelike se podudara s etničkom. Udjel rimokatolika 2011. godine iznosio je 86,4 %, pravoslavaca 4,4 % i ostalih vjera 2,2 %. Među ostalim vjeroispovijestima najveći udjel imala je islamska vjerska zajednica (1,5 %). Agnostici i neizjašnjeni činili su 2,9 % stanovništva, a 3,8 % stanovništva izjasnilo se da nisu vjernici i kao ateisti. Vjeroispovijesti su na prostoru Hrvatske vrlo izmiješane, pogotovo u gradovima. U Hrvatskoj dominira rimokatolička vjeroispovijest jer su rimokatolici, uz Hrvate, pretežno i Slovenci, Talijani, Česi, Slovaci, zatim većina Mađara, dio Albana-

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Rimokatolici 25,5% Protestanti 12,5%

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

Neovisne kršćanske crkve 5,7% Pravoslavni 3,5%

Ostali kršćani 1,5% Judaizam 0,5% Suniti 19,0% Šijiti 2,0%

Hinduisti 20,5% Budisti 10,0% ostali 6,5%

2500

5000

7500 km

Rimokatolici Protestanti

Suniti Šijiti

Hinduisti Budisti

Judaizam ostali

Pravoslavni

Prostorni raspored prevladavajuće vjeroispovijesti i udjeli broja sljedbenika po državama (procjena 2015.) 1

5 1 Šibenska katedrala 2 Hinduistički hram u Indiji 3 Džamija u Zagrebu 4 Židovska sinagoga 5 Indijanski totem 6 Budistički hram Wat Phra Kaew u Tajlandu

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

Struktura stanovništva u Hrvatskoj prema vjeroispovijesti 2011. godine

katolici 86,28 % pravoslavci 4,44 % protestanti 0,34 % muslimani 1,47 % ostali 0,43 % agnostici, skeptici i neizjašnjeni 2,93 % nisu vjernici i ateisti 3,81 % nepoznato 0,29 %

ca i drugi. Ona na ovim prostorima ima tradiciju dugu 14 stoljeća. Hrvati su pokršteni ubrzo nakon doseljenja u ove krajeve u ranom srednjem vijeku. Druga vjeroispovijest po broju vjernika je pravoslavna kršćanska crkva kojoj pretežno pripadaju Srbi, Makedonci, Rusi, Bugari i Crnogorci. Glavna su joj vjerska središta u Zagrebu, Dalju, Gomirju, Karlovcu, Pakracu i Kninu. Još su značajnije evangelička vjerska zajednica (s biskupijom u Zagrebu), islamska vjerska zajednica (s glavnom islamskom općinom u Zagrebu) te nekoliko vjeroispovijesti s manjim brojem pripadnika.

Mijene etničke strukture stanovništva

RASNI SASTAV STANOVNIŠTVA

Rase su određene nasljednim, vanjskim (fizionomskim) osobinama kao što su boja kože, kose, položaj očiju, oblik i visina stasa itd. Nastale su dugotrajnim čovjekovim prilagođavanjem određenim prirodnim uvjetima (npr. količini i jačini Sunčeve svjetlosti). Na temelju skupa karakterističnih, vanjskih osobina izdvajaju se tri osnovne rase na Zemlji. To su europeidna (bijela), mongolidna (žuta) i negro-australoidna (crna) rasa. Ako se izuzme populacija nastala miješanjem rasa, tada prema znanstvenim procjenama iz 80-ih godina 20. stoljeća nešto manje od polovice svjetskog stanovništva pripada europeidnoj rasi, oko 40 % mongolidnoj, a oko 12% negroidnoj. Unutar svake rasne skupine, kao rezultat velike geografske razdvojenosti i prožimanja s drugim rasnim skupinama, izdvajaju se podskupine, tj. tipovi. U europeidnoj skupini to su europski i indijski tip, u mongolidnoj američki i azijski tip, a u negroidnoj afrički i australsko-melanezijski tip. Prožimanjem rasa nastaju mješanci čiji je broj počeo rasti s velikim geografskim otkrićima i kolonizacijom svijeta. To su mulati (mješanci bijele i crne rase), mestici (mješanci žute i bijele rase) i zambi (mješanci žute i crne rase). Međusobnim vezama mješanaca sve je više rasno još složenijih mješanaca. Rasno najsloženiji dijelovi svijeta su Latinska Amerika, zatim Sjeverna Afrika te Jugozapadna i Središnja Azija. To su prostori na kojima su se dugo godina isprepletali politički i gospodarski utjecaji te interesne zone. Pokušaj podjarmljivanja jedne rase drugoj bio je tijekom prošlosti uzrok rasne netrpeljivosti. Teorija rasizma zasniva se na vjerovanju da je vlastita rasa superiornija nad ostalima. Danas međunarodna zajednica radi na suzbijanju ostataka politike rasne i etničke diskriminacije.

Pod utjecajem burnih političkih promjena, čestih promjena granica, prostornog premještanja stanovništva te gospodarskih i društvenih zbivanja, u hrvatskoj državi uz Hrvate žive i brojne etničke manjine. Velik utjecaj na promjenu etničkog sastava stanovništva imala su osmanska osvajanja i politika Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Jugoslavije, odnosno država u čijem je sastavu Hrvatska bila tijekom prošlosti. Dvostoljetni sukobi i osmanska osvajanja prouzročili su migracije Vlaha i Srba prema zapadu, ali i stvaranje posebnog bošnjačkog (muslimanskog) naroda. To je stubokom promijenilo prostorni raspored naroda i etničkih manjina na prostoru gdje su živjeli Hrvati. Kasnije su na promjene etničke strukture na prostoru Hrvatske utjecale različite državne uprave i načini njihova vođenja. Svakako se to odnosi najprije na dugo razdoblje Habsburške Monarhije koja je hrvatski državni teritorij držala pod različitim upravnim jedinicama (Istra, Dalmacija, Vojna krajina, banska Hrvatska). Na našoj obali dugo je djelovala Mletačka Republika, a za određene promjene etničke strukture »zaslužne« su i prva i druga Jugoslavija. Osim zbog novih ratova i kriza, koji su se i na prostoru Hrvatske zbivali od 18. do kraja 20. stoljeća, razlozi migracija naroda i etničkih manjina bili su i gospodarski, društveni, kulturni i politički. Takav slijed zbivanja uvjetovao je današnju sve izraženiju raspršenost nacionalnih manjina na prostoru Hrvatske, a pogotovo u gradovima. Nacionalne manjine sve su manje prostorno homogene, što također utječe na njihovu suvremenu asimilaciju. Nakon mnogih kriza, Hrvatska danas sve više postaje multietničko društvo, poput mnogih država u Europi i svijetu. Usprkos takvoj orijentaciji, u Hrvatskoj tijekom više desetljeća dolazi i do određenog povećanja homogenosti većinskog naroda. U ukupnom stanovništvu Hrvatske etnički korpus Hrvata ima sve izraženiju relativnu dominaciju. To je inače proces koji se odvija i u drugim europskim državama, posebice u bivšim tranzicijskim državama.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

PROSTORNI RASPORED ETNIČKIH MANJINA U HRVATSKOJ

Prostorni raspored etničkih manjina u Hrvatskoj ukazuje na njihovu raspršenost, što je posljedica povijesnih zbivanja. Najviše Srba i drugih etničkih manjina živi u graničnim područjima prema Srbiji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te u Gradu Zagrebu. Brojni su se narodi naselili na područje istočne Slavonije, Baranje i Srijema (od 18. stoljeća do danas). Zastupljenost etničkih manjina i regionalno izjašnjenih vidljiva je iz prostornog rasporeda većinskog hrvatskog naroda. Tako prema popisu iz 2011. godine razmjerno najmanje Hrvata živi na području Istarske (68,3%), Vukovarsko-srijemske (79,2), Sisačko-moslavačke (82,4) i Ličko-senjske županije (84,1%). Najhomogenija su pak područja Hrvata Krapinsko-zagorska (98,8 posto Hrvata), Varaždinska (97,9%), Splitsko-dalmatinska (97,1%), Zagrebačka (97,1%), Koprivničko-križevačka (96,2%) i Brodsko-posavska županija (95%). Dakako, značajne razlike u prostornom rasporedu postoje i unutar pojedinih županija.

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

ZANIMLJIVOST

Provjerite naučeno Objasnite razliku između naroda i nacije. Kakva je Hrvatska država prema svom narodnosnom sastavu, a kakva susjedna BiH? Navedite i pokažite na karti velike jezične skupine u svijetu. Izdvojite onu čiji se jezici najviše koriste kao jezici sporazumijevanja. Izdvojite najveće svjetske religije i odredite uz pomoć tematske karte njihov prostorni razmještaj. Uz pomoć dijagrama obrazložite narodnosnu, vjersku i jezičnu strukturu stanovništva Hrvatske.

KATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ

Katolička crkva na području Hrvatske teritorijalno je organizirana u četiri metropolije, jednu samostalnu nadbiskupiju (Zadarska nadbiskupija) i Vojni ordinarijat. U Zagrebačku metropoliju pripadaju Zagrebačka nadbiskupija te Varaždinska, Bjelovarsko-križevačka i Sisačka biskupija. Splitska metropolija okuplja Splitsko-makarsku nadbiskupiju, Šibensku, Hvarsku i Dubrovačku biskupiju te Kotorsku biskupiju (izvan teritorija Republike Hrvatske). Riječkoj metropoliji pripadaju Riječka nadbiskupija te Porečka i pulska, Krčka i Gospičko-senjska biskupija. Đakovačko-osječka metropolija okuplja Đakovačko-osječku nadbiskupiju i Požešku biskupiju te Srijemsku biskupiju (izvan teritorija Republike Hrvatske). Biskupije se dijele u arhiđakonate, a oni na dekanate i župe. Glavno središte Katoličke crkve u Hrvatskoj je Zagreb (Kaptol). Sjedište grkokatoličke biskupije je u Križevcima.

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite koji su se događaji odrazili na etničku (narodnosnu), jezičnu i vjersku strukturu stanovništva u vašem zavičaju.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

17. Utjecaj demografskih struktura na gospodarski i prostorni razvoj Provjerite predznanje Po kojim se demografskim strukturama razlikuju jedinice regionalne i lokalne samouprave u Hrvatskoj? Objasnite povezanost demografskih struktura i gospodarskog razvoja. Kojim se politikama i mjerama može ostvariti uravnoteženi prostorni razvoj? Koja se ministarstva u Hrvatskoj bave problematikom demografskog, gospodarskog i prostornog razvoja?

PROSTORNE IMPLIKACIJE PROMIJENJENIH DEMOGRAFSKIH STRUKTURA 94

Demografska dinamika promatrana kroz promjenu broja stanovnika, prirodno i prostorno kretanje stanovništva reflektira se na promjenu demografskih struktura, a demografske strukture na sve aspekte održivosti prostora. U prostornim cjelinama s negativnim trendovima demografske dinamike, posebice u područja s dugotrajnom depopulacijom, javlja se niz problema za čije rješenje su nužne strateške mjere na državnoj razini. Pristup toj problematici objasnit ćemo na primjeru Hrvatske.

REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA Prirodnoeografska obilježja, demografski i gospodarski razvoj Hrvatske i njenih regija rezultirao je značajnim razlikama između pojedinih prostornih cjelina pa je danas jedan od većih izazova ostvarenje ravnomjernijeg razvoja svih krajeva Hrvatske. Tome cilju treba pridonijeti regionalna politika kroz usmjeravanje financijskih ulaganja, poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta, bolje kvalitete života i održivog razvoja. Za podizanje regionalne konkurentnosti različitim mjerama stimuliraju se rast, zaposlenost i inovacije što ujedno pridonosi teritorijalnoj i društvenoj koheziji. Konkurentan i uravnotežen

Strategija prostornog razvoja Hrvatske

regionalni razvoj ostvaruje se politikom i programima koji se oblikuju na središnjoj državnoj razini odnosno pristupom „odozgo prema dolje“, ali zbog značajnih razlika u regionalnoj (županijskoj) razvijenosti nužna su specifična rješenja i time jačanje pristupa „odozdo prema gore“. Regionalni razvoj nadilazi ulaganje u infrastrukturu i zahtijeva jačanje poduzetničke klime te razvoj poduzetništva, istraživanja i razvoja, obrazovanja i tržišta rada na regionalnoj razini. Cilj je politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske pridonijeti ukupnom nacionalnom rastu i razvoju stvaranjem uvjeta koji će smanjiti društvene i gospodarske razvojne nejednakosti među županijama i omogućiti konkurentnost svim područjima i realizaciju vlastitog potencijala. Afirmacija policentričnog razvoja, ublažavanje trenda depopulacije najugroženijih područja, očuvanje identiteta hrvatskog prostora, korištenje prednosti prometno-geografskog položaja i održivi razvoj gospodarstva i infrastrukture osnovne su postavke Strategije prostornog razvoja Hrvatske.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Istražite aktualno stanje u razvrstavanju jedinica lokalne i jedinica području (regionalne) samouprave na http://regionalni.weebly.com/ indeksrazvijenosti.html.

I. skupina II. skupina

90km

III. skupina IV. skupina

Indeks razvijenosti jedinica području (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. godina Koje su jedinice regionalne samouprave, osim Grada Zagreba, razvrstane u IV. (najvišu) skupinu prema indeksu razvijenosti? U kojim se prirodnogeografskim regijama nalaze? Koje jedinice regionalne samouprave pripadaju potpomognutim područjima? U kojoj se skupini prema indeksu razvijenosti nalazi vaša županija? Što zaključujete o prostornom razvoju Hrvatske na temelju indeksa razvijenosti?

INDEKS RAZVIJENOSTI S ciljem ujednačavanja metodologije mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osmišljen je indeks razvijenosti. Obuhvaća sljedeće pokazatelje: stopu nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunske prihode jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopu obrazovanosti i indeks starosti. Dakle, radi se o kompozitnom indeksu koji uključuje demografske i gospodarske pokazatelje. Prema vrijednosti indeksa razvijenosti jedinice lokalne samouprave dijele se u osam skupina, a jedinice područne (regionalne) samouprave u četiri skupine. Jedinice lokalne samouprave s indeksom razvijenosti nižom od prosječne vrijednosti (100 %) dijele se u četiri jednake skupine označene kao I., II., III. i IV. skupina. One s vrijednošću indeksa iznad 100 % također se dijele u četiri jednake skupine označene kao V., VI., VII. i VIII. (najrazvijenija) skupina. Jedinice područne (regionalne) samouprave s ispodprosječnim vrijednostima indeksa (manjima od 100 %) dijele se u dvije jednakobrojne skupine - I. i II, a one s vrijednostima

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

GEO ISTRAŽIVANJE

95 iznad prosjeka u dvije skupine - III. i IV. Sve jedinice s indeksom razvijenosti ispod 100 % smatraju se potpomognutim područjima. Diferenciranim ulaganjima u pojedina područja u Hrvatskoj nastoji se omogućiti slabije razvijenim područjima da ubrzaju svoj razvoj i smanje zaostajanje u razvijenosti za nacionalnim prosjekom. To se provodi na način da se, naravno tamo gdje je to gospodarski i društveno opravdano, u slabije razvijena područja usmjerava veća koncentracija sredstava, odnosno veći intenzitet potpora.

PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA Područja s razvojnim posebnostima su geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja. Uz potpomognuta područja izdvojena na temelju vrijednosti indeksa razvijenosti, za primjenu mjera kojima je svrha izjednačavanja uvjeta i kvalitete života odnosno ravnomjerniji prostorni razvoj Hrvatske izdvojena

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Područja s razvojnim posebnostima Izvor: Strategija prostornog razvoja Hrvatske, str. 42.

su područja s razvojnim posebnostima koja uključuju područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja, otoke, minski sumnjiva područja i zaštićena područja Republike Hrvatske. Područja posebne državne skrbi razvrstana su u tri skupine. Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/ općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja. U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu. Trećoj skupini područja poseb- 0 100 200 km ne državne skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske Područja posebne državne skrbi

1. skupina 2. skupina 2. skupina - dio naselja (Karlovac) 3. skupina Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 148/13,76/14,147/14,18/15)

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

jedinice lokalne samouprave sa statusom BPP (brdsko planinska područja) Zakon o brdsko-planinskim područjima

100

200 km

Brdsko-planinska područja

Obalno područje i otoci Izvor: Strategija prostornog razvoja Hrvatske, str. 48.

koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom. Zbog prirodnogeografskih uvjeta, prometne dostupnosti, demografskih obilježja i uvjeta gospodarske valorizacije, dio opće politike regionalnog razvoja Re-

STRATEŠKI PRISTUP RAZVOJU GRADOVA Zbog demografske i funkcionalne koncentracije kao i zbog uloge gradova u razvoju prostora posebna je briga usmjerena i na razvoj urbanih područja. Zakon o regionalnom razvoju odredio je tri tipa urbanih područja: četiri gradske aglomeracije (sjedišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku), veća urbana područja (gradovi koji na razini jedinica lokalne samouprave imaju više od 35 000 stanovnika, a nisu uključeni u urbane aglomeracije) te manja urbana područja (gradovi koji imaju manje od 35 000 stanovnika, ali njihova središnja naselja imaju više od 10 000 stanovnika ili su sjedišta županija). Jedan od načina za ostvarivanje cilja poticanja konkurentnog i uravnoteženog razvoja svih krajeva Republike Hrvatske, s naglaskom na održivi razvoj gradova, uz učinkovito korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, je učinkovita provedba mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) za urbana područja/aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Pula, Slavonski Brod i Zadar. S ciljem smanjenja socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, poboljšanja infrastrukture, jačanja potencijala rasta, povećanja atraktivnosti za življenje i potencijalna ulaganja, jačanja socijalnog uključivanja i aktivnog sudjelovanja stanovnika tih područja u gospodarskom i društvenom životu provodi se i Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Program se provodi na području upravnih gradova Beli Manastir (uključivo općina Darda), Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar. Svaka hrvatska regija ima svoj specifični teritorijalni kapital kojim se razlikuje od drugih i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje investicija. Politika regionalnoga razvoja ima za cilj pomoći regijama da iskoriste svoj teritorijalni kapital i na taj način povećaju svoju konkurentnost u odnosu na druge regije, pridonoseći istovremeno ukupnom društveno-gospodarskom razvoju države kao cjeline.

ISHODI GEO SŠ B.2.1. i GEO SŠ B.2.2.

publike Hrvatske je i upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja. Cilj upravljanja razvojem brdskoplaninskih područja je osigurati podlogu za jačanje njihova održivog razvoja stvaranjem pretpostavki za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala tih područja.

Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj i svijetu

Planirani sustav središnjih naselja u Hrvatskoj Izvor: Strategija prostornog razvoja Hrvatske, str. 121.

Provjerite naučeno Svojim riječima opišite što obuhvaća regionalni razvoj i čime se bavi regionalna politika. Kako se izračunava indeks razvijenosti jedinica lokalne i području (regionalne) samouprave? Pronađite na internetskoj stranici nadležnoga Ministarstva vrijednosti indeksa razvijenosti za zadnje dostupno razdoblje i usporedite ih s prethodnim stanjem. Zaključite jesu li mjere regionalne politike ostvarile cilj. Analizirajte indeks razvijenosti vaše općine ili upravnoga grada za razdoblje 2017. – 2019. godina. Ima li promjena u odnosu na razdoblje 2014. – 2016. godina? Kojim se područjima u Hrvatskoj s razvojnim posebnostima posvećuje posebna pozornost u Strategiji prostornog razvoja Hrvatske? Ostvaruju li ta područja približavanje nacionalnom prosjeku po indeksu razvijenosti? Koje biste vi mjere regionalnog razvoja predložili za vašu općinu ili upravni grad ili županiju?

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Obilježja i funkcije naselja

ISHOD GEO SŠ B.2.3. Učenik analizira i uspoređuje morfološku i funkcionalnu strukturu naselja te uspoređuje obilježja i funkcije ruralnih i urbanih naselja u Hrvatskoj.

ISHOD GEO SŠ B.2.4. Učenik istražuje nodalno-funkcionalnu organizaciju Hrvatske.

ISHOD GEO SŠ B.2.5. Učenik analizira razvoj urbanih naselja, promjenu njihove prostorne i socioekonomske strukture.

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE TRI TEME MOĆI ĆETE: – navesti različite kriterije za određivanje gradskih naselja i prosuditi njihovu primjenu – analizirati funkcionalnu i morfološku strukturu naselja – usporediti funkcije naselja u kojemu živite s ostalim naseljima u zavičaju

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE TEME MOĆI ĆETE: – usporediti hijerarhijsku strukturu naselja (subregionalne, regionalne, makroregionalne i mikroregionalne centre u Hrvatskoj) – analizirati funkcionalnu strukturu naselja u kojemu živiš (funkcija rada, centralne funkcije) – istražiti nodalno-funkcionalnu organizaciju prostora u kojemu živiš

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE TRI TEME MOĆI ĆETE: – opisati etape urbanizacije – analizirati i usporediti razvoj urbanih naselja, njihovu prostornu i socioekonomsku strukturu – analizirati promjenu funkcionalne i morfološke strukture naselja – usporediti obilježja osnovnih kulturno-genetskih tipova gradova

Obilježja i funkcije naselja

18. Kriteriji za određivanje gradskih naselja Provjerite predznanje Mikena

Opišite važnost neolitske revolucije. Gdje su u svijetu nastala prva gradska naselja? Koja su najstarija gradska naselja u Hrvatskoj? Kada su nastala prva naselja na prostoru današnje Hrvatske? Koje su bile funkcije tih naselja? Kako je izgradnja Jadranske magistrale transformirala jadransku obalu i utjecala na proces urbanizacije?

TIPOVI NASELJA

Knosos

Troja An Yang

Babilon Harappa Mohenjo-Daro

Memfis Jerihon Ur Teba Luksor

Pod pojmom nastanjenosti podrazumijeva se prisut100 nost čovjeka, ljudi i njihovih zajednica u nekom prostoru, dok pojam naselje obuhvaća mjesto čovjekova obitavanja. Naselje može činiti samo jedna nastamba (osamljena), manja skupina nastambi ili kuća (zaselak), veća skupina kuća (selo) ili velika skupina nastambi (grad). Na osnovnoj razini razlikujemo gradska, seoska i naselja prijelaznog tipa koristeći sljedeće kriterije: veličina naselja (broj stanovnika), funkcije naselja, način života, izgled, oblik, postojanost i materijal za gradnju. Naselja u Hrvatskoj 2011. godine Tip naselja

Broj naselja

Broj stanovnika

Udio u ukupnom broju stan. (%)

Urbana

143

2 324 144

54,2

Ruralna i prijelazna

6613

1 960 745

45,8

Ukupno

6756

4 284 889

100

Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2018., DZS

ODREĐIVANJE GRADSKIH NASELJA Grad je kompaktno sagrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe širega prostora. Urbanizacija je

1000

2000

3000 km

svjetski i povijesni proces koji je započeo prije pet tisuća godina nastankom prvih gradova, a danas je vrlo intenzivan. Procjenjuje se da je 2018. godine više od četiri milijarde stanovnika Zemlje (55 %) živjelo u gradovima. Urbanizacija je proces koji označava postanak i razvoj gradova, širenje gradskog načina života i porast udjela gradskog u ukupnom stanovništvu. Zbog toga se tijekom pet tisuća godina broj gradova u svijetu stalno povećavao. Iz prvih žarišta urbanizacije u starom vijeku mreža se gradova postupno proširila po čitavom svijetu. Dinamika razvoja gradova i njihove funkcionalne promjene uvjetovane su društveno-ekonomskim razvojem pojedinih zemalja i svijeta u cjelini. Urbana geografija jest posebna disciplina geografije koja proučava urbanizaciju i gradske aglomeracije. To je geografska disciplina koja se razvila u 20. stoljeću. Predmet njezina proučavanja jest međudjelovanje elemenata prirodne osnove i društvenih čimbenika koji proučavaju i objašnjavaju pojavu i prostornu raširenost gradova, njihovu fizionomijsku, funkcionalnu i socijalnu strukturu te važnost i utjecaj gradova u prostoru. Grad je složen društveni fenomen koji se prostorno, a posebno vremenski, očituje u različitim oblicima i s različitim funkcijama. Ne postoji jedinstven kriterij za dodjeljivanje statusa grada nekom naselju. Najčešće se koriste sljedeći kriteriji:

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Gradske funkcije: funkcija obrazovanja, rada, zdravstvene zaštite i opskrbe za vlastito i za stanovništvo okolice

1. veličina naselja (broj stanovnika) 2. morfološki kriterij (kompaktnost naselja, izgled naselja) 3. ekonomski kriterij (gradski način života u naselju, gospodarska struktura stanovništva) 4. funkcionalni kriterij (funkcije, centralitet) 5. pravno-administrativni kriterij. Veličina naselja jest obilježje koje se najčešće uzima u obzir pri određivanju gradskih naselja. Minimalan broj stanovnika naselja za stjecanje statusa grada ovisi o obilježjima naseljenosti neke države, stupnju urbanizacije, ekonomskoj razvijenosti itd. U najvećem broju država kreće se između 2000 i 5000 stanovnika. Navodimo nekoliko primjera: u Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj itd. gradovi ne mogu imati manje od 2000 stanovnika, u Nizozemskoj, Belgiji, Austriji manje od 5000 stanovnika, dok status grada u Švedskoj, Finskoj i Danskoj mogu dobiti naselja s više od 200 stanovnika. Za razliku od njih, gradovi u Španjolskoj i Turskoj moraju imati najmanje 10 000 stanovnika, u Italiji 20 000, a u Japanu čak 30 000 stanovnika. Kompaktnost naselja najčešće se određuje gustoćom zgrada ili drugog urbanog sadržaja te gustoćom naseljenosti. Primjerice u Švedskoj se u gradsko naselje uključuje onaj prostor na kojem zgrade nisu međusobno prosječno udaljene do 200 m. U SAD-u se u urbanizirana područja oko gradova uključuju prostori s 500 i više stambenih jedinica na četvornu milju površine, što iznosi dvije stambene zgrade na hektar, dok srednja

udaljenost između njih iznosi 70 m. U Ujedinjenom Kraljevstvu u gradski kompleks uvrštavaju se one naseljene zone na kojima gustoća zgrada iznosi 25 i više na hektar, što je srednja udaljenost od 20 m. Gradski 101 se prostor češće i lakše određuje s pomoću minimalne gustoće naseljenosti, npr. u Francuskoj 500 stan./km², u Ujedinjenom Kraljevstvu 2500 stan./km², a u SADu treba iznositi 800 stan./km², itd. Gradski način života jest obilježje koje se često primjenjuje u određivanju gradova. Gradskim načinom živi ono stanovništvo u naselju čija proizvodnja i potražnja ovise o tržištu, odnosno o razmjeni s drugim grupama stanovništva. Tako primjerice, poljoprivredno stanovništvo kao i drugo stanovništvo u primarnim djelatnostima koje radi za vlastite potrebe, ne živi gradskim načinom života jer je manje ovisno o tržištu i o razmjeni s drugim grupama. Od njega se razlikuje stanovništvo koje radi u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, čijim se uslugama i proizvodima služi drugo stanovništvo, ne samo grada nego i šire okolice. Najizrazitije razlike u načinu života su između poljoprivredne i nepoljoprivredne djelatnosti. Zbog toga se danas u mnogim državama, kao jedno od relevantnih obilježja za diferenciranje naselja uzima odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva. Centralitet naselja jest obilježje koje je manje zastupljeno prilikom utvrđivanja statusa grada. Centralitet naselja mogu imati i ruralna naselja, a među autorima značajno se razlikuju kriteriji korišteni za određivanje centraliteta naselja.

Obilježja i funkcije naselja Administrativni grad je grad koji je dobio status gra- 15 vodećih gradova (urbanih naselja) u Republici da administrativnim putem (upravni gradovi u Hrvat- Hrvatskoj prema broju stanovnika 2011. godine Gradovi Broj stanovnika skoj) ili nekom povijesnom odlukom, odnosno povlaZagreb 688 163 sticom (npr. slobodni kraljevski gradovi).

GDJE PRESTAJE GRAD, A POČINJE SELO? Grad kao kompaktno sagrađeno veće naselje čiji su stanovnici većinski zaposleni u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, razlikuje se od seoskog naselja. U odnosu na seosko naselja, grad je prostorno veće naselje, ima više funkcija, a time i mnogo veću ulogu u prostoru. Utvrditi točnu definiciju i granice gradskih naselja je poprilično složeno, stoga razlikujemo pojam formalni i funkcionalni grad. Formalni grad je kompaktno sagrađeni prostor s cjelokupnim urbanim sadržajem. Administrativni grad je kontinuirano sagrađen prostor zajedno s urbaniziranom i funkcionalno integriranom okolicom.

102

administrativni grad

formalni grad

Odnos formalnog i administrativnog grada Usporedite granice formalnog i administrativnog grada. Na kojoj je slici prikazan formalni grad veći od administrativnog, a na kojoj manji od administrativnog? Kakav je odnos formalnog i administrativnog grada prikazan na zadnjoj slici?

URBANIZACIJA HRVATSKE Urbanizacija Hrvatske ima dugu tradiciju. Njezini počeci sežu u antičko vrijeme, kada su na našim otocima i obali nastali prvi grčki gradovi. Mrežu gradova potom su raširili Rimljani i na obali, ali i u unutrašnjosti Hrvatske. Razvoj gradova nastavljen je u srednjem vijeku i potom produžen sve do današnjih dana. Unatoč dugoj tradiciji urbanizacije Hrvatska pripada najslabije urbaniziranim europskim državama. Za to postoje brojni razlozi. Zbog slabijeg intenziteta industrijske urbanizacije u 19. stoljeću Hrvatska je dugo zadržala karakter agrarne zemlje, iako je postojala relativno gusta mreža malih gradova iz ranijih razdoblja. Sve to dovelo je do zaostajanja u gospodarskom razvo-

Split

167 121

Rijeka

128 384

Osijek

84 104

Zadar

71 471

Pula

57 460

Slavonski Brod

53 531

Karlovac

46 833

Varaždin

38 839

Šibenik

34 002

Sisak

33 322

Vinkovci

32 029

Velika Gorica

31 553

Dubrovnik

28 434

Bjelovar

27 024

Izvor: Popis stanovništva Hrvatske 2011. godine

ju i socijalnom prestrukturiranju. Industrijska urbanizacija jačeg intenziteta javlja se tek nakon Drugog svjetskog rata. Drugi razlog je politički jer je Hrvatska od 1102. do 1991. godine bila u sastavu drugih državnih tvorevina (npr. Habsburške Monarhije, AustroUgarske, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, SFR Jugoslavije) pa se najveći gradovi (Beč, Budimpešta, Beograd i dr.) razvijaju izvan nje. Tek su 1991. godine stvorene osnove za neovisni razvoj urbanog sistema. Prema popisima stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. godine u Hrvatskoj je prisutan porast stupnja urbanizacije. Godine 1981. udjel gradskog stanovništva iznosio je 47,8 %, 1991. godine 54,3 %, 2001. godine 53,6 % te 2011. godine 54,2 %. Hrvatska je nejednako urbanizirana po makroregijama. Urbanim (gradskim) naseljima u Hrvatskoj smatraju se: a) sva naselja sjedišta upravnih gradova; b) sva naselja s više od 10 000 stanovnika; c) naselja od 5000 do 9999 stanovnika s 25 i više posto zaposlenih u naselju stanovanja, i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (u odnosu na ukupan broj zaposlenih stanovnika naselja); d) naselja od 2000 do 4999 stanovnika s 25 i više posto zaposlenih u naselju stanovanja, i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (u odnosu na ukupan broj zaposlenog stanovništva naselja) te s udjelom nepoljoprivrednih kućanstava od 50 i više posto. Primjenom tog modela za popis stanovništva 2011. godine izdvojena su 143 urbana naselja.

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Osnova srednjovjekovnog mediteranskog grada - veduta Hvara iz 16. stoljeća

Dubrovnik - primjer mediteranske arhitekture iz kasnog srednjeg i ranog novog vijeka

103

ZANIMLJIVOST

U 19. stoljeću Zadar je na otoku (poslije poluotoku) već bio moderan grad - veduta iz 1840. godine

Veduta Varaždina iz 1780. godine - grad je najviše izgrađen u doba baroka

Sva ostala naselja, koja ne zadovoljavaju navedene kriterije, smatraju se ruralnim i prijelaznim naseljima. U tu skupinu uključena su sela i ostala, manje ili više urbanizirana naselja u ruralnom prostoru te suburbana naselja.

DUGA URBANA TRADICIJA NA PODRUČJU DANAŠNJE HRVATSKE Tradicija osnivanja i razvitka urbanih naselja na prostoru Hrvatske vrlo je stara. Razvoj naselja gradskog tipa, dakako prema kriterijima svojega vremena, može se na prostoru današnje Hrvatske pratiti još od brončanog doba, a pogotovo od vremena rimske uprave, dakle posljednjih oko tri tisuće godina. Iako ne znamo kako su točno izgledali i kakva je bila koncentracija stanovništva, urbani centri na našoj obali nastali su već u vrijeme grčke kolonizacije. Prvenstveno se to odnosi na otoke Vis (Issa), Korčulu (Korkyra) i Hvar (Pharos - Stari Grad). I ilirsko-keltsko stanovništvo u unutrašnjosti, još prije rimskih osvajanja, gradilo je neka naselja gradskog tipa. To potvrđuju arheološka iskopavanja stare keltske Segestice (Sisak) ili središta ilirskog plemena Japoda kod Otočca itd. U vrijeme rimske uprave na prostoru današnje Hrvatske nastala je prva mreža urbanih naselja. Na glavnim putovima mreža centralnih naselja bila je razmjerno gusta, osobito na jadranskoj obali i na glavnim smjerovima u Panonskoj nizini. Uz vojnu moć, ti su gradovi imali snažnu upravnu i gospodarsku funkciju, a neki su bili vjerska središta. Gradovi s važnijim regionalnim funkcijama imali su status municipija. Municipiji na obali bili su Pola, Tarsatica, Salona i Narona, a u unutrašnjosti Siscia, Sirmium i Iovia Botivo (Ludbreg). Veći je broj gradova bio nižeg centraliteta - civitas. Rimski su gradovi imali dobru gradsku infrastrukturu, od koje izdvajamo kupališta, vodovod, kanalizaciju, ponegdje i grijanje.

Obilježja i funkcije naselja ZANIMLJIVOST

Provjerite naučeno

NAJSIGURNIJI GRADOVI U HRVATSKOJ U 2018. GODINI

Novo istraživanje sigurnosti gradova provedeno je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb na temelju podataka MUP-a. Četvrti puta zaredom Sinj je po svim promatranim pokazateljima najsigurniji hrvatski grad. Sinj, Đakovo, Požega, Samobor i Križevci pet su najsigurnijih hrvatskih gradova u 2017. godini. S druge strane, Pula, Zadar, Varaždin, Šibenik i Slavonski Brod bili su najmanje sigurni hrvatski gradovi s populacijom iznad 20 000 stanovnika u 2019. godini. Sigurnost gradova s obzirom na broj kaznenih djela na 1000 stanovnika

Navedite kriterije za određivanje gradskih naselja. Na temelju kojih se kriterija u prostoru izdvaja grad u kojemu pohađate srednju školu? Navedite nekoliko razloga zbog kojih se radna mjesta iz gradova sele u obližnja dinamična strukturno jača naselja. Koje je najstarije naselje na tlu Hrvatske i tko ga je utemeljio? Opišite razvoj gradova u Hrvatskoj od antike do današnjih dana. Možete taj razvoj prikazati na lenti vremena i uz svako razdoblje dodati primjer vedute ili fotografije naselja.

104

RAZVOJ GRADOVA NA PODRUČJU DANAŠNJE HRVATSKE NAKON SEOBE NARODA

Tijekom seobe naroda stradala je većina naselja u panonsko-peripanonskom prostoru, a naselja na obali i otocima uglavnom su sačuvala kontinuitet naseljenosti i razvoja. Nakon doseljenja, Hrvati osnivaju prva naselja gradskog tipa od 8. do 11. stoljeća, primjerice Klis, Nin, Knin i Šibenik. Ulaskom u personalnu uniju s Ugarskom stabilizira se naseljenost u panonsko-peripanonskom prostoru i širi feudalni sustav. Uspostavom feudalnih odnosa, jačanjem neagrarnih djelatnosti, doseljavanjem stranih obrtnika i trgovaca te širenjem crkvene organizacije stvoreni su preduvjeti za osnivanje gradova u panonsko-peripanonskom prostoru. Oko feudalnih burgova, samostana i crkava, na raskrižjima putova i na prijelazima preko rijeka nastala su podgrađa ili suburbiji. To su bila mala naselja obrtnika i trgovaca, opasana obrambenim bedemima, koja postupno stječu samostalnu upravu u odnosu na feudalnu vlast vladarskim poveljama (bulama). Najveća koncentracija feudalnih burgova bila je na području prigorskih brežuljaka i na polojima (nizinske fortifikacije). Na tim je lokacijama nastalo i više slobodnih kraljevskih gradova i trgovišta, npr. Varaždin, Samobor, Gradec, Križevci, Perna, Koprivnica, Virovitica. Tijekom razvijenog srednjeg vijeka teritorijalnom integracijom Bizantske Dalmacije s Kraljevinom Hrvatskom jačaju hrvatska gradska naselja, a romanski gradovi se sve više pohrvaćuju. Svi srednjovjekovni gradovi u Primorskoj i Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj, građeni su uglavnom neplanski, ali su imali dobru organizaciju korištenja gradskog prostora. Neki su gradovi osnovani za vojne potrebe, primjerice Karlovac i kasnije Bjelovar. Oslobođenjem hrvatskih zemalja od osmanske vlasti stvoreni su uvjeti za gospodarski napredak i širenje mreže gradova tijekom 18. i 19. stoljeća. U to je vrijeme počela diferencijacija gradskih naselja po važnosti u prostoru (centralitet) i po broju stanovnika. Po broju stanovnika izdvajali su se Rijeka, Pula, Zagreb, Varaždin, Osijek, Split i Dubrovnik. Većina centralnih naselja bila je slične veličine - s dvije do osam tisuća stanovnika. Razvitkom manufaktura, a osobito procesima industrijalizacije, u posljednjim desetljećima 19. i u 20. stoljeću dolazi do snažnog napretka urbanizacije. Uz postojeća gradska naselja, koja naglo rastu brojem stanovnika, osniva se niz novih naselja, ali dolazi do izrazite diferencijacije prema važnosti funkcija. Procesi urbanizacije bili su najintenzivniji tijekom druge polovice 20. stoljeća.

Obilježja i funkcije naselja

Provjerite predznanje Koliki je udjel gradskog u ukupnom stanovništvu u svijetu i u Hrvatskoj? U kojim je djelatnostima zaposlena većina urbanog stanovništva? Kakve se promjene događaju u lokaciji tih djelatnosti, broju zaposlenih, važnosti u gospodarstvu? Opišite prostornu strukturu grada u kojemu je sjedište vaše škole. Po kojim se funkcijama razlikuju pojedini dijelovi grada?

GRADSKE FUNKCIJE Najčešće se pojava i razvoj gradova dovode u vezu s funkcijama koje oni imaju u prostoru, za svoje i za stanovništvo svoje okolice. Ekonomske djelatnosti razlikuju se po funkcijama koje imaju (proizvodnja dobara, usluge), po oblicima organizacije, a time i potrebama lokacije u prostoru. Na temelju pojedinih ekonomskih djelatnosti u gradu izdvojene su tzv. gradske funkcije: stanovanje, rad, opskrba, obrazovanje, odmor i rekreacija, promet i komunikacija.

Osnovne funkcije čovjekovog opstojanja i fizička infrastruktura grada Osnovne funkcije grada

Temeljne funkcije čovjekovog opstojanja

Informacije

Rad Proizvodne

Stanovanje

Opskrba

Odmor Uslužne

Rekreacija Komunikacije

Obrazovanje

Komunikacije

Promet

Stanovanje

Rad

Pojedinac

Shema osnovnih životnih funkcija čovjekova opstojanja (Izvor: Vresk, 2002.)

Fizička infrastruktura

Namjena gradskog zemljišta

Radionice, tvornice, uredi itd.

Obrazovanje

Opskrba

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

19. Funkcionalna struktura naselja

Stambene zgrade, zelene površine Škole, fakulteti

Različiti oblici iskorištavanja Prodavaonice, gradskog tržnice, restorani, zemljišta socijalna i komunalna infrastruktura Zelene površine, igrališta, parkovi Prometna i komunikacijska infrastruktura

Između funkcija rada i stanovanja najčešće se javlja nesklad. U nekim gradovima više ljudi radi nego što stanuje zaposlenih. No prevladavaju i obrnuti slučajevi. U većini gradova više zaposlenih stanuje nego radi. Između funkcija rada i stanovanja utvrđena je opća zakonitost: s veličinom grada povećava se i važnost funkcije stanovanja. Zbog toga je u malim gradovima veća funkcija rada od funkcije stanovanja. Grad sa svojom funkcijom rada potiče dnevnu pokretljivost radne snage iz okolice u grad, što utječe na promjene u okolici.

105

Obilježja i funkcije naselja Funkcija rada i proces urbanizacije okolice usko su povezane. Isto tako, iako znatno slabija, postoje dnevna kretanja radne snage i iz grada u okolicu.

FUNKCIONALNA STRUKTURA NASELJA Funkcionalno-prostorna struktura jedna je od triju međusobno uzročno povezanih prostornih struktura grada. Ona je vrlo složena i podložna stalnoj promjeni. Njezin razvoj uvjetovan je prirodnim i socijalnim čimstanovi zdravstvena stanica benicima. Funkcionalno-prostornu strukturu grada škole, predškolske ustanove garaže 0 300 m uslužni centar, trgovine parkirališta valja najprije promatrati s aspekta funkcija koje grad tržnica zelene i ostale površine ima. Zapruđe - novo stambeno naselje Zagreba godine 1980. Prostor grada može se diferencirati s aspekata namjene godine (Izvor: Vresk, 2002.) površina (podjela zemljišta na zone različitih veličina kojima se koriste pojedine gradske djelatnosti) i aspekta funkcionalne diferencijacije gradskog prostora na zone (rada, stanovanja, opskrbe, rekreacije i odmora itd.). Funkcionalno-prostorno strukturiranje grada jače je izraženo od 19. stoljeća i u stalnom je porastu. No, takvo funkcionalno-prostorno strukturiranje grada uvjetuje veliku mobilnost ljudi u gradu, što zahtijeva ade106 kvatnu prometnu infrastrukturu i prometne sustave. Velika mobilnost kao posljedicu ima veliku potrošnju, buku i onečišćenje. Danas prilikom strukturiranja grada naglasak se stavlja na održivi razvoj zbog sve većih pritisaka na gradske sustave.

STAMBENA GRADSKA ZONA Svaki grad ili drugo naselje ima funkciju stanovanja koja se mjeri brojem stanova, stambenom površinom po stanovniku i brojem stanovnika koji stanuju u gradu. Za potrebe stanovanja podižu se različiti tipovi stambenih objekata i uređuju dodatne površine koje su u funkciji stanovanja (dječja igrališta, šetališta, zelene površine, parkirališta itd.). Stambena politika vodi brigu o trima segmentima funkcije stanovanja. To su: 1) gradnja novih stanova i uređenje stambenih naselja, 2) obnova stambenog fonda i 3) održavanje i opremanje stanova. Položaj stambene gradnje u gradovima i u društvu općenito mijenja se u 19. stoljeću industrijalizacijom i razvojem tržišnog gospodarstva. Tvorničari podižu stambena naselja za svoje radnike i za iznajmljivanje, najčešće smještena uz tvornice. Stambene su jedinice najjednostavnije strukture, na primjer u Engleskoj, back-to-back houses. Smišljena, planska stambena

Prvi neboder na svijetu, Chicago, SAD, 1883.

Westgate Split business towers – neboder koji ima poslovnu funkciju, po završetku izgradnje bit će najviši neboder u Hrvatskoj

Obilježja i funkcije naselja

REKREACIJSKA GRADSKA ZONA

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

znatno je pridonijela zadovoljavanju stambenih potreba. Posebno se to tiče nižih, srednjih i gornjih slojeva stanovništva. Znatan udjel sagrađenih stanova otpada na socijalne stanove.

Potrebe gradskog stanovništva za odmorom i rekreacijom sve su veće. One su poticane dvama golemim faktorima: porastom životnog standarda i smanjenjem radnog vremena. Odmor i rekreacija provode se u određenim razdobljima. Najprije treba istaknuti dnevni odmor koji se pretežito provodi nakon radnoga vremena unutar grada, najčešće do 15 minuta hoda udaljenosti od stana. Drugo razdoblje je vrijeme odmora i rekreacije na kraju tjedna (vikend) koje se provodi u gradu i u regiji, uglavnom do udaljenosti 60 minuta vožnje od stana. Treće razdoblje je vrijeme rekreacije i odmora za vrijeme godišnjeg odmora. Slobodne poPrvi neboder u Hrvatskoj, Loewyjeva visoka kuća, vršine u gradu namijenjene odmoru i rekreaciji su sve Zagreb neizgrađene površine u gradu, uključujući i pješačke gradnja počinje u Europi u 19. stoljeću kapitalistič- zone, na kojima je moguća bilo kakva aktivnost vezana kom organizacijom industrijske proizvodnje. O tome za odmor i rekreaciju. To mogu biti sjedenje, šetnja, svjedoče brojna radnička naselja. To je vrijeme kada trčanje itd. Porast slobodnog vremena s rastom život- 107 se javljaju i prve ideje o humaniziranijim stambenim naseljima, tj. o „vrtnim gradovima“. Planska, uz spontanu gradnju stanova, nastavljena je i u 20. stoljeću. Osnovna stambena jedinica nazvana je susjedstvo (neighbourhood). Veličina te osnovne stambene jedinice uglavnom se kreće između 2000 i 10 000 stanovnika. Ideja stambene gradnje po stambenim jedinicama svoju je primjenu našla i u Hrvatskoj. U Zagrebu je počela podizanjem Novog Zagreba. Jedan od primjera takve gradnje jest stambeno naselje Zapruđe. Gradnja visokih stambenih zgrada, radničkih kasarni, postaje masovna pojava u 19. stoljeću. Industrijalizacija je potaknula preseljavanja u grad, što je povećalo stambene potrebe. Višekatne stambene zgrade sa stanovima za iznajmljivanje podižu se sve do danas. One su važan oblik stanovanja koji se zagovara i u državama tradicionalno niske gradnje. Općenito se može reći da se visina, starost, gustoća sagrađenosti mijenjaju, u pravilu, od središta prema rubu grada uz određene izuzetke. Planskim razvojem stambenih naselja sve su veće potrebe za površinama. To je uvjetovano potrebama za zelenim površinama, igralištima i šetalištima, te drugom infrastrukturom u Rekreacijska zona Zagreba: jezero Jarun i nasip rijeke funkciji stanovanja. Planska gradnja stambenih naselja Save

Obilježja i funkcije naselja nog standarda i smanjivanjem radnoga vremena jačaju potrebe za boljom organizacijom rekreacije i odmora u gradovima. Te potrebe potiču i sve naglašenije promjene u vrednovanju načina života uz jačanje duhovnih nad materijalnim vrijednostima.

POSLOVNA GRADSKA ZONA Poslovne djelatnosti čini jedna skupina uslužnih djelatnosti koje su međusobno funkcionalno povezane, a pokazuju slične tendencije lokacije i najčešće se koncentriraju na istim mjestima. Udjel gradskih površina namijenjenih poslovnim djelatnostima u većini je gradova manji od 5 %, dok udjel zaposlenih u tim djelatnostima iznosi i do 40 % ukupnoga broja zaposlenih. Poslovne djelatnosti najčešće se dijele na 1) trgovinu na malo; 2) trgovinu na veliko; 3) financijsko poslovanje (bankarstvo i osiguranje); 4) osobne usluge; 5) profesionalne usluge; 6) upravne poslove. Udjeli navedenih grupa u ukupnim poslovnim djelatnostima vrlo su različiti, a najveću važnost ima trgovina na malo. Dostupnost je bitna prostorna varijabla koja utječe na lokaciju navedenih djelatnosti u gradu. Poslovne 108 institucije u gradovima javljaju se u trima oblicima prostorne koncentracije kao poslovni centri (najzastupljeniji), poslovne ulice i specijalizirane poslovne zone. Poslovne djelatnosti nastoje se locirati na mjesto ili u blizini mjesta maksimalne dostupnosti u okviru grada ili njegovih dijelova. To je lokacija koja im omogućuje velik pristup pješačkog prometa, veliku dostupnost prometnim terminalima lociranim u središnjem dijelu grada (autobusne i tramvajske stanice, stanice podzemnih i nadzemnih željeznica) te veliku dostupnost za ZANIMLJIVOST

Središnja poslovna zona grada

Uz naziv središnji poslovni dio grada, postoje i brojni drugi nazivi. U Americi su to: downtown, the core of the city, central business district (CBD), dok je u Europi uvriježen naziv city. U ostalim zemljama, pogotovo engleskog jezičnog područja, pod utjecajem američke literature preteže naziv CBD (Australija, Novi Zeland, pojedine afričke i azijske zemlje itd.). Naziv city potječe iz Engleske. Izvorno je označavao grad posebnoga ranga i prava (kao npr. biskupski grad). Poslije je to ime prešlo na ostale gradove s posebnom upravom. Razvojem gradova, posebno s prostornim širenjem u razdoblju industrijske urbanizacije, city je ostao okružen novim dijelovima, ostao je, dakle, jezgra, odnosno srce, velikoga grada, uz izmijenjena funkcionalna obilježja.

Poslovni centar Green Gold, Zagreb

opskrbljivače trgovine na veliko. Poslovi centri često se podižu na raskrižjima glavnih prometnica ili na prometnicama koje povezuju zračne luke i središte gradova. U okviru gradskih aglomeracija poslovni se centri javljaju na određenim položajima. To je, prije svega, središnja poslovna zona (City, CBD), zatim poslovni centri u pojedinim četvrtima unutar grada, poslovni centri na rubu grada te poslovni centri izvan grada. Od svih navedenih centara središnja poslovna zona posebno se ističe po broju, strukturi i gravitacijskoj snazi svojih funkcija. Zahvaljujući žarišnom položaju u sklopu cijelog grada u njemu se, osim trgovine na malo, koncentriraju i druge institucije uslužno-servisnog i drugog karaktera. To su razne kulturno-zabavne, prosvjetne ustanove (kazališta, operne i koncertne kuće, muzeji, hoteli, restorani, fakulteti itd.), zatim novčarske ustanove (banke i osiguravajuća društva), putničke i turističke agencije, gradska uprava i uprave raznih poduzeća te razni drugi servisi. Za njega su bitne tri grupe funkcija: opskrba, posredovanje i uprava. Osim funkcionalnog značenja, ovaj se dio grada ističe i po fizionomskim obilježjima od koji su najznačajnija prevlast visokih zgrada, gradnja suvremenim građevnim materijalima (beton, čelik, staklo), prizemlja zgrada imaju duge izloge, trgovina na malo obavlja se na više etaža, ima mnogo reklama, gradnja pješačkih prolaza je sve češća, koncentracija kioska za novine i cvijeće, raznih automata je vrlo velika. Od funkcionalnih obilježja CBD-a ističu se: slabljenje funkcije stanovanja, visoka cijena zemljišta, velika gustoća prometa i radnih mjesta itd. U rubnoj zoni cityja, u prijelaznoj zoni, stvaraju se u mnogim gradovima slamovi i geta.

Obilježja i funkcije naselja

Lokacija industrije u hrvatskim gradovima

Lokacija industrije u većini naših velikih gradova odgovara zakonitostima razvoja srednjoeuropskog grada u kojima je prisutan i proces decentralizacije. Zagreb može poslužiti kao primjer takvih tendencija decentralizacije industrije. Industrijska zona Žitnjak nastala je nakon Drugoga svjetskoga rata, a drugi primjeri su industrijske zone na rubu grada i u pojedinim prigradskim naseljima kao što su Samobor, Sesvete, Zaprešić itd.

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

ZANIMLJIVOST

INDUSTRIJSKA GRADSKA ZONA

Divlje naselje na rubu velikoga grada

City London

Proizvodnja materijalnih dobara važna je, a u mnogim gradovima svijeta, i dominantna funkcija. U gradu se locira tek nekoliko proizvodnih djelatnosti. Izrazite „gradske“ djelatnosti jesu industrija, građevinarstvo i proizvodni obrti. Industrija zauzima maleni udio u ukupnoj površini grada, no na nju vrlo često otpada 109 velik udjel ukupnoga broja zaposlenih. Osim toga, industrija je najizrazitija bazna djelatnost grada. U pojedinim fazama razvoja industrije mijenjali su se i oblici organizacije i lokacije industrije. Industrijska se proizvodnja odvija u proizvodnim pogonima. Jedna industrijska tvrtka može u gradu imati

Obilježja i funkcije naselja

Industrijska zona izvan grada - Kukuljanovo, Rijeka

jedan ili više pogona, na jednoj ili na više lokacija, a lokacije mogu imati više morfoloških oblika (pojedinačne lokacije, lokacije s više industrijskih pogona, industrijske zone).

110 PROMETNA GRADSKA ZONA Promet je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na prostorno širenje i na prostornu strukturu grada. Gradovi su čvorišta regionalnog, odnosno međugradskog prometa. Osim toga, jaka je frekvencija prometa u smjeru grad-okolica i obrnuto. Promet u gradu može se podijeliti na unutargradski (mjesni), prigradski i međugradski, po funkciji na tekući promet i promet u mirovanju, po svrsi na putnički i teretni, s obzirom na način uporabe vozila, na javni ili masovni i individualni promet, glede smjerova kretanja (bez obzira na domet) na ulazni i izlazni. Struktura gradskog prometa s obzirom na smjerove kretanja, te s obzirom na polazišta i odredišta se mijenja s veličinom grada. S veličinom grada raste udio gradskoga, a smanjuje se udio tranzitnoga prometa. Najvažnija prijevozna sredstva u javnom prometu su tramvaj, trolejbus, autobus te podzemne i nadzemne željeznice. Individualni gradski promet odvija se i drugim sredstvima, kao što su automobil, motocikl, bicikl. Ne smijemo zanemariti ni pješački promet. Autobusni i tramvajski promet u gradu međusobno se dopunjuju. Tramvajska mreža građena je uglavnom u unutrašnjim, kompaktno sagrađenim gradskim zonama, dok su rubni dijelovi i prigradske zone povezane

autobusnim linijama. Glavna prometna čvorišta nalaze se oko željezničkih kolodvora. Osim porasta stanovništva i broja radnih mjesta, na jačanje intenziteta prometa u gradovima, a istodobno i na povećanje prometnih problema, utječe stalan porast broja automobila.

Provjerite naučeno Na primjeru grada u kojemu je sjedište vaše škole nabrojite gradske funkcije i uz pomoć plana grada analizirajte zakonitost njihove prostorne lokacije. Napišite esej Funkcionalna struktura mojega grada u kojemu ćete usporediti funkcije vašega grada s obilježjima navedenim u ovoj nastavnoj jedinici. Ako u analizi utvrdite da postoje potrebe za promjenom u lokaciji pojedinih funkcija, kome biste prezentirali prijedlog u gradskim službama i gradskoj upravi?

Obilježja i funkcije naselja

Provjerite predznanje Prema kojim se kriterijima izdvajaju gradska naselja? Koje funkcije imaju gradovi u vašoj županiji? Kako su se broj i snaga tih funkcija odrazili na razvoj i izgled grada? Analizirajte plan jednog od gradova u vašoj županiji. Kako izgleda pružanje prometnica i međusobni odnos prometnica?

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

20. Morfološka struktura naselja

MORFOLOŠKA STRUKTURA NASELJA

Zadar – dio grada s pravilnom mrežom ulica

Osim funkcionalne strukture, gradovi imaju i svoju morfološku strukturu. Pod pojmom morfološke strukture razumijevamo prostorni raspored i međusobni odnos morfoloških elemenata u gradskom prostoru. To su zgrade i drugi objekti, ulice, trgovi, parcele, javne površine, blokovi zgrada itd. Navedeni se elementi odlikuju svojim specifičnostima, kao što su gustoća sagrađenosti, visina, oblik i izgled građevina itd. U morfološkoj analizi grada posebna se pozornost pridaje tipovima zgrada. Šest je najznačajnijih obilježja

koja utječu na morfologiju grada a to su položaj kuća u odnosu prema ulici, način gradnje duž ulice, starost zgrada, visina zgrada, građevni materijal i oblik kro111 va. Morfološka struktura grada mnogo ovisi o planu grada, načinu iskorištavanja zemljišta, tj. o značenju i razmještaju funkcionalnih dijelova u gradu te o razvoju grada u prošlosti i sadašnjosti. Plan grada sadrži tri integralna elementa: ulice i njihov sustav, raspored parcela gradskog zemljišta i raspored zgrada. Tri su najvažnije skupine planova: nepravi-

Osnovni tipovi mreže ulica u gradu (Izvor: Vresk, 2002.) Koji su tipovi mreže ulica označeni slovima A, B, C i D?

Pariz – dio grada s radijalnim rasporedom ulica

Obilježja i funkcije naselja

112

Istanbul – dio grada s nepravilnom mrežom ulica

Al-Qahira (Kairo) – dio grada s nepravilnom mrežom ulica

lan, radijalno-koncentričan i ortogonalni (pravokutni i kvadratičan) plan. Većina gradova u svijetu ima heterogenu morfološku strukturu. Naglašeno složenu strukturu imaju gradovi s dugom urbanom tradicijom, koji su se razvijali tijekom nekoliko stoljeća. Zbog toga su se s protokom vremena izvornoj gradskoj jezgri dodavali novi dijelovi, najčešće s drukčijim rasporedom ulica. Gradovi s pravilnim mrežama ulica razvili su se u onim društvima u čijoj organizaciji grad ima važnu ulogu. Najčešće su to bile jake centralizirane društveno-političke državne tvorevine u kojima su gradovi centri političke i gospodarske moći. U takvim uvjetima gradovi se najčešće podižu planski, s unaprijed zamišljenim pravilnim rasporedom ulica i drugih sadržaja. Gradovi su se često podizali i planirali na brzinu, a pravokutni je raspored bio najpraktičniji za kretanje vojnih trupa, organizaciju gradskog prometa i cjelokupnog života u gradu. Gradovi s nepravilnim mrežama ulica razvijali su se neplanski, spontano. Ulice tih gradova različitih su širina i smjerova pružanja. Izrazit primjer gradova s nepravilnim planom islamski su gradovi u kojima je, uz nepravilnu shemu ulica, došao do izražaja i sustav

slijepih ulica. U tradicionalnim islamskim medinama postoji mnoštvo malih slijepih ulica koje od glavnih ulica vode u stambene dijelove grada. Iako je grad bio u žarištu organizacije islamskog društva, razvijao se neplanski, spontano. Ulice srednjovjekovnih europskih gradova pretežno su imale nepravilne sheme, što je posljedica spontanog razvoja. S obzirom na to da su se srednjovjekovni gradovi razvijali oko neke jezgre, feudalnog zamka, samostana, gradskog trga i sl., u njihovim se planovima nazire koncentričan raspored ulica i drugih elemenata.

IZGLED GRADOVA U POJEDINIM POVIJESNIM RAZDOBLJIMA Prvi gradovi u prapovijesnom razdoblju građeni su planski, s pravokutnim mrežama ulica. U Europi se pravokutna mreža pri gradnji gradova počinje primjenjivati u vrijeme antičke Grčke. To su helenistički gradovi koji se podižu u vrijeme jake, centralističke organizirane države Aleksandra Velikog. Model grada s pravokutnom mrežom ulica i središnjim trgom (agora) utjecao je na razvoj rimskih gradova koji također imaju izrazito pravokutnu mrežu. Tradiciju helenističkoga grada preuzeli su i rimski graditelji. U rimskim je gra-

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Plan grada Atene

Plan grada Dubrovnika

113

Tlocrt rimskog grada

Današnji izgled dijela grada Splita s Dioklecijanovom palačom N NW

I. Pharos

}

Aleksandrija (danas u Egiptu) – primjer gradnje helenističkog grada

Gradec (jezgra današnjeg Zagreba) – primjer srednjovjekovnog grada

Obilježja i funkcije naselja Naknadno su se u pravokutnu mrežu uvodili novi elementi, i to kružni trgovi, radijalne ulice i široke avenije. Zasluga za to pripada francuskim graditeljima. Te su ideje primijenjene i pri gradnji Washingtona. Primjena modela radijalnih ulica posebno je došla do izražaja u 19. stoljeću, ponajviše zbog razvoja novih oblika prometa. Novim prometnim sistemima nije odgovarala pravokutna već pogodnija radijalna mreža ulica. Spomenute su ideje došle do izražaja pri rekonstrukciji Pariza u drugoj polovici 19. stoljeća.

RAZVOJ MORFOLOŠKE STRUKTURE GRADA NA PRIMJERIMA IZ HRVATSKE

Palmanova (Italija) - primjer renesansnog grada

dovima izražena ortogonalna mreža ulica s naglašenom važnošću dviju glavnih ulica (cardo i decumanus) koje se sijeku na glavnom gradskom trgu (forumu). Rimski 114 grad ima svoj obrambeni sustav s dobro čuvanim ulaznim vratima. Pravilne mreže ulica primjenjivale su se i u gradnji gradova i u drugim kulturama tadašnjeg vremena, a kao primjer navodimo kineske gradove i gradove drevnih kultura Asteka, Maya i Inka u Latinskoj Americi. U Europi se pravilni planovi gradova u većem broju ponovno pojavljuju od 13. stoljeća. Primjena pravilnih planova posebno je došla do izražaja od 16. stoljeća, pojavom renesanse i baroka. Graditelji toga doba ponovno slijede antičke uzore. Pravilne planove dobili su i španjolski gradovi u Latinskoj Americi, a kasnije i u Angloamerici. U Europi se u vrijeme renesanse razvijaju ideje o novim gradovima s geometrijski pravilnim shemama ulica. Ishodište gradnje idealnih gradova bila je sjeverna Italija. Ideje o novim morfološkim oblicima gradova razvijaju se u nacionalnim apsolutističkim državama za čije se potrebe grade odgovarajući urbani sustavi. Primjer grada s radijalnokoncentričnom mrežom ulica i složenim obrambenim sustavom je Palmanova. Po renesansnim modelima podizali su se gradovi i u drugim europskim zemljama. Pod utjecajem baroka velika je pozornost usmjerena na palače monarha i plemića. Uz palače su nastali i pravilni perivoji, primjerice uz Versailles i Schönbrunn. Pravokutna mreža ulica dominirala je do 19. stoljeća.

Mnogi dosadašnji gradovi počeli su se razvijati prije naše ere, što znači da se razvijaju kroz dugo razdoblje te nose obilježja vremena i sredine u kojoj su se razvijali. Prvi stadij u razvoju gradova jest nukleusni stadij u kojemu se razvija starogradska jezgra. U brojnim europskim gradovima to je srednjovjekovni dio grada, specifičnih obilježja, koji je bio ograđen gradskim zidom. Drugi stadij je formativni stadij i odgovara razvoju gradova u 19. stoljeću, uz poticaj industrijske revolucije. U tom stadiju gradovi se nakon rušenja zidova šire izvan stare gradske jezgre i uzduž prometnica. Suvremeni stadij obuhvaća razvoj gradova u 20. stoljeću s razvojem motoriziranog prometa. U morfološkoj strukturi srednjoeuropskih, zapadnoeuropskih i mediteranskih gradova može se uočiti etapa razvoja iz rimskog razdoblja. Rimski su gradovi većinom porušeni, a ostali su samo temelji, zidovi ili dijelovi nekih građevina. U nekim gradovima rimski dio grada ima periferan položaj, a u nekim gradovima čini gradsku jezgru. To se lako može uočiti na primjerima Splita, Poreča, Pule, Rijeke, Zadra i drugih. U srednjem vijeku brži razvoj gradova u Europi počeo je u 12. stoljeću. Srednjovjekovni grad odlikuje se svojim specifičnim fizionomsko-morfološkim i drugim obilježjima. Po veličini to je bio mali grad okružen gradskim zidinama. U grad se ulazilo kroz nekoliko čuvanih vrata. Mreža ulica je bila nepravilna, a ulice su bile kratke i često nepravilne. U središtu grada isticao se gradski trg od kojeg su prema gradskim vratima vodile glavne ulice. Trg je ponekad imao i funkciju tržnice. Oko njega su bile raspoređene javne zgrade od kojih su posebnu važnost imale gradska vijećnica i crkva. Zgrade su bile niske, uglavnom prizemnice i jednokatnice. Kuće bogatijih građana građene su od 10. do 12. stoljeća u razdoblju romanike, a od 12. do 14.

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Karlovac - primjer renesansnog grada

stoljeća u razdoblju gotike. Kao primjer gradova iz tog ZANIMLJIVOST razdoblja navodimo srednjovjekovne gradove u Istri. U razvoju gradova važno je razdoblje od 16. do 18. Suvremeni futuristički gradovi stoljeća. Pod utjecajem humanizma i renesanse javU ovome stoljeću planski, uz golema ulaganja i podijeljena mišljenja o utjecaju na okoliš, nastaju ljaju se ideje o planskom podizanju gradova, ideje o gradovi ili njihovi novi dijelovi koji fasciniraju svojim idealnom gradu. Utjecaj renesanse u našim krajevima izgledom i privlače velik broj turista. najviše je došao do izražaja u primorskim krajevima. Pod utjecajem baroka grade se geometrijski pravilni novi gradovi, restauriraju brojni stariji gradovi. Neki primjeri takvih gradova u Hrvatskoj su Karlovac, Koprivnica, Bjelovar i drugi. Karlovac je 1579. godine podignut kao posve nov grad, u obliku šesterokrake zvijezde, a unutarnji dio ima ortogonalnu shemu ulica. Kao primjere gradova s baroknim trgovima i građevinama navodimo Varaždin, Zagreb, Osijek i Bjelovar. U drugoj polovici 18. stoljeća javljaju se nove tendencije u razvoju gradova. Gradovi se sve više šire, a njihove okolice postaju atraktivne. Obrambeni sustavi počinju se rušiti. Industrijskom revolucijom gradovi su doživjeli veliku ekspanziju u okolicu. Tako su nastali veliki urbani kompleksi. Taj se proces nastavio, i pojačao, u fazi metropoli- Palm Jumeriah, Dubai, UAE tanske urbanizacije, pod utjecajem jake automobilizacije. Od antičkog doba do danas izmjenjivali su se razni stiProvjerite naučeno lovi. Duljina primjene pojedinih stilova bila je različita. Romanika, gotika, renesansa i barok vremenski su U tablicu upišite povijesna razdoblja u razvoju gradova (npr. antika, srednji vijek, novi vijek), uz njih u najdulje trajali. Neki su se stilovi ponavljali. U velikom drugi stupac obilježja morfološke strukture gradobroju gradova vidljiva je mješavina više stilova. GEO ISTRAŽIVANJE Istražite povijest grada u kojemu je sjedište vaše škole. Prikažite povijesni razvoj tog grada kronološkom skicom ili na drugi način po vašem izboru.

va, a u treći stupac nacrtajte skicu mreže ulica. Usporedite razvoj i morfološku strukturu gradova u Hrvatskoj i gradova u Europi. Uz pomoć Google Eartha istražite kakvu mrežu ulica imaju Barcelona, Ciudad de Mexico i New York.

115

Obilježja i funkcije naselja

21. Demografska i socioekonomska struktura gradova Provjerite predznanje Izračunajte opću gustoću naseljenosti naselja u kojem živite i usporedite ju s gustoćom naseljenosti Hrvatske. Opišite kako je tekao razvoj grada u kojemu je sjedište vaše škole. Žive li u tom gradu pripadnici nacionalnih manjina i u kojem dijelu naselja oni žive? Po kojim se obilježjima razlikuje stanovništvo grada u kojemu je sjedište vaše škole?

GUSTOĆA NASELJENOSTI U GRADOVIMA I 116 RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA Brojnost stanovništva i gustoća naseljenosti čine bitna obilježja svakog grada. Veličina grada izražava se brojem stanovnika, a gustoća prosječnim brojem stanovnika na jedinicu površine. Gustoća se može podijeliti na opću gradsku gustoću i na stambenu gustoću. Opća

Razmještaj stanovništva u svijetu prema vrsti i veličini naselja U kojim je regijama najveća koncentracije vrlo velikih gradova (megagradova)? Na kojem je kontinentu najveći broj velikih i vrlo velikih gradova? Kakav je razmještaj gradova u Europi u odnosu na druge velike geografske regije? Koliki udjel svjetskog stanovništva živi u gradskim naseljima s više od milijun stanovnika?

gradska gustoća naseljenosti iskazuje se u odnosu na ukupnu gradsku površinu, dok se za izračunavanje stambene gustoće uzimaju površine stambenih zona. Gustoća naseljenosti u gradu ovisi o veličini grada, načinu određivanja gradske međe, tipovima stambenih zgrada, funkcionalnoj strukturi grada, starosti grada i drugom. Gustoća raste s veličinom grada, ali i sa starošću grada. Gustoća naseljenosti u gradu smanjuje se s udaljenošću od središta grada. U središnjem dijelu grada pretežno su koncentrirane poslovne djelatnosti pa je zbog toga gustoća naseljenosti velika. Tu zonu karakterizira velika gustoća sagrađenosti i prevlast visokih stambenih zgrada. Idući prema periferiji, gustoća sagrađenosti stambenih objekata i njihova veličina u prosjeku se smanjuju. U gradovima Angloamerike, zapadne Europe, Australije i Japana gustoća naseljenosti tijekom vremena smanjuje se u središtu, a povećava na rubovima grada. Uzroci tom trendu su koncentracija poslovnih

7,6 % 4,3 %

megagradovi 12,1 % ≥10 milijuna stan. veliki gradovi 5,3 % 5 - 10 milijuna stan.

2500

srednji gradovi 1 - 5 milijuna stan. mali gradovi 0,5 - 1 milijun stan.

5000

7500 km

3,7 % 23,2 %

najmanji gradovi 0,3 - 0,5 milijuna stan. ostala urbana područja < 0,3 milijuna stan.

43,8 %

ruralno područje

Obilježja i funkcije naselja Europa

1950. Kina 554**

Afrika

Latinska Amerika

2020.* Kina 1439**

Sjeverna Amerika

2100.* Indija 1450** Kina 1065

Indija 376

Indija 1380

SAD 159

SAD 331

Rusija 103

Indonezija 274

SAD 434

Japan 83

Pakistan 221

Pakistan 403

Njemačka 70

Brazil 213

DR Kongo 362

Indonezija 70

Nigerija 206

Indonezija 321

Brazil 54

Bangladeš 165

Etiopija 294

UK 51

Rusija 146

Tanzanija 286

Italija 47

Meksiko 129

Egipat 225

*procjene

Nigerija 733

Projekcije kretanja broja stanovnika odabranih država od 2020. do 2100. godine (u mil.) Na kojem će kontinentu prema projekciji biti najveći broj država s više od 200 milijuna stanovnika? Kako će se to odraziti na broj i razmještaj velikih i vrlo velikih gradova u svijetu?

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Azija

** ne uključuje Hong Kong, Makao ni Tajvan

117

Izgled poslovnog dijela Ciudad de Mexica i zagađenje iznad grada kao posljedica intenzivnog povećanja broja stanovnika

djelatnosti u središtu grada, kao i sve veća privlačnost rubnih i prigradskih zona za naseljavanje. U gradovima ostalih država prilike su drukčije. S vremenom se gustoća naseljenosti u njima povećava u svim dijelovima, tako da gradijent gustoće ostaje relativno konstantan. Razlozi tome su manje fleksibilan prometni sustav i želja bogatijih slojeva stanovništva za stanovanjem u središtu grada. Zbog toga se u gradskom središtu zadržava visok udio stambenih površina. Siromašniji i manje mobilni slojevi stanovništva koncentriraju se na rubne gradske zone.

UNUTARGRADSKA PRESELJAVANJA STANOVNIŠTVA Uz svaki grad vezane su tri vrste preseljavanja stanovništva. To su: doseljavanja stanovništva u grad iz drugih naselja, iseljavanja izvan grada te unutargradska preseljavanja. Unutargradska preseljavanja (promjena mjesta stanovanja unutar grada) značajan su fenomen koji zaslužuje veliku pozornost. Ovaj oblik kretanja

stanovništva sve je intenzivniji, a vrlo je izražen u urbanim sredinama razvijenih država. U proučavanju unutargradskih preseljavanja traže se odgovori na pitanja: zašto se ljudi sele, kamo se sele i kakve su posljedice selidbe. Selidbe stanovništva u gradu odvijaju se pod utjecajem ekspulzivnih (push) i atraktivnih (pull) faktora. Ekspulzivni faktori mogu biti unutarnji i vanjski. Najvažniji unutarnji ekspulzivni faktori jesu promjena društvenoga statusa, promjena gospodarskoga statusa, životni ciklus obitelji te drugi osobni razlozi. Ekspulzivni vanjski faktori mogu biti degradacija okoliša, promjena socijalne, vjerske i etničke strukture sredine stanovanja, povećanje ili smanjenje vrijednosti zemljišta itd. Atraktivni faktori također mogu biti unutarnji i vanjski. Od unutarnjih mogu se izdvojiti ponuda stanova na tržištu, cijene stanova, veličina stanova, opremljenost stanova itd. Najznačajniji vanjski atraktivni faktori jesu položaj u odnosu prema ostalim dijelovima

Obilježja i funkcije naselja od stambene do zona rada, opskrbljivanja, rekreacije, obrazovanja itd. Danju se dio gradskoga stanovništva nalazi na radnim mjestima, dio ostaje kod kuće, a jedan je u pokretu. Noću se slika znatno mijenja. Tada opuste zone rada, rekreacije i drugih ustanova jer se stanovništvo nalazi u stambenim zonama. Tijekom 24 sata gustoća naseljenosti u gradu znatno se mijenja.

SOCIJALNA TOPOGRAFIJA GRADA

118

Shanghai 1990. i 2010. godine - promjena izgleda grada zbog doseljavanja

grada, otvaranje novih radnih mjesta, otvaranje opskrbnih centara, otvaranje škola itd. Unutargradska preseljavanja stanovništva obilježava selektivnost. U većini slučajeva odlučujuću ulogu u preseljavanjima imaju ekspulzivni faktori. Osim toga, u preseljavanjima više sudjeluje mlado stanovništvo. Stanovništvo iz viših društvenih slojeva u prosjeku se seli na veće udaljenosti i u manjim vremenskim razmacima. Siromašniji slojevi stanovništva u prosjeku se sele na kraće udaljenosti i to pretežno u granicama svojih četvrti. Jedna od posljedica unutargradskog preseljavanja je jačanje procesa segregacije, posebice u gradovima s naglašenim socijalnim, vjerskim i etničkim razlikama.

DNEVNA POKRETLJIVOST STANOVNIŠTVA U GRADU Jedno od obilježja svakog grada jest velika dnevna pokretljivost njegova stanovništva. Dnevna kretanja stanovništva nastaju zbog toga što su stambene zone manje-više odvojene od zone rada i ostalih funkcionalnih dijelova grada. Dnevna kretanja teku na relaciji

Prema socijalnim obilježjima grad nije homogeni prostor. Različiti oblici socijalno-prostorne strukture (socijalne topografije) gradova nastaju pod utjecajem različitih društveno-ekonomskih i drugih faktora. Socijalna topografija objašnjava prostorni razmještaj stanovništva s obzirom na njihovu socijalnu strukturu. Povezana je sa stupnjem društveno-ekonomskog razvoja i urbanizacije. Značajno se razlikuje u gradovima razvijenih i slabije razvijenih država. Osim opće društveno-ekonomske razvijenosti, na socijalnu topografiju utječu i stupanj socijalne diferenciranosti stanovništva, zatim etnička, vjerska, rasna i jezična složenost. Gradovi u državama s jakom imigracijom s različitih kontinenata i iz različitih država imaju heterogenu socijalnu topografiju, dok gradovi u Europi imaju veću homogenost s obzirom na etničku, rasnu i vjersku strukturu. U gradovima na prostoru Angloamerike, Australije i Novog Zelanda prisutna je jaka etnička, vjerska, rasna i jezična složenost, a s obzirom na visok stupanj razvijenosti i gospodarska složenost stanovništva. U afričkim gradovima također se zapaža prisutnost različitih grupa stanovništva s obzirom na njihovo podrijetlo, rasu, vjeru i druge strukture. Slične prilike vladaju i u mnogim azijskim gradovima u kojima, uz razne grupe azijskih naroda, ima i doseljenih Europljana. U latinoameričkim gradovima također se opaža demografska složenost sa stanovitim specifičnostima. To je prostor rane i jake imigracije Španjolaca i Portugalaca koji nisu pokazali jaku otpornost na miješanje s drugim narodima.

UTJECAJ METROPOLITANIZACIJE I RURALNOG EGZODUSA NA SOCIJALNU TOPOGRAFIJU GRADOVA Promjene prostorne strukture gradova uvjetovane su socijalno-geografskim procesima i razlikama društveno-ekonomske razvijenosti pojedinih država. Za razvijene države karakterističan je proces metropolitani-

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Elementi segregacije u gradovima u SAD-u

zacije koji je u stalnom jačanju i dovodi do stvaranja gusto naseljenih urbanih regija. Slabije razvijene države nalaze se u početnim fazama industrijalizacije, što znači da je u njima nizak stupanj urbanizacije. U takvim se uvjetima javlja ruralni egzodus odnosno jaki priljev stanovništva u gradove koji uzrokuju prostorno širenje grada nekontroliranom gradnjom i stvaranje specifične socijalne topografije. Neplanska (squatter) naselja nastaju na rubovima gradova podizanjem malih nastambi na uzurpiranom zemljištu. Naziv squatter označava onog stanovnika koji se bespravno naselio na tuđem zemljištu. Takva naselja često se grade spontano, bez plana, od otpadnog materijala (kartona, dasaka, lima i drugog) sa skromnim komunalnim i higijenskim sadržajima kao što su vodovod, kanalizacija, odvoz smeća, škole, opskrbni centri itd. Pojedine države imaju lokalne nazive za squatter naselja. U Brazilu su to favelas i mocambos,

u Peruu i Venezueli barriadas, u Čileu calampas, u Indiji bustees, u Maroku bidonvilles, u Turskoj geçekondu itd. Nastankom neplanskih naselja oblikuje se socijalna topografija gradova u slabije razvijenim državama sa siromašnim stanovništvom na perifernim dijelovima, a bogatim u središnjim dijelovima gradova. Za američke gradove, za razliku od europskih, karakterističan je jak proces segregacije jer se pojedine skupine stanovništva koncentriraju u jednom dijelu grada. 119 Segregacija može postojati s obzirom na socio-ekonomski status, etničku pripadnost, državu podrijetla, religioznu pripadnost, jezik itd. S procesom segregacije povezan je i razvoj geta. Geto je dio grada kontinuirano naseljen stanovništvom specifičnih socijalnih, ekonomskih, etničkih, kulturnih ili drugih obilježja, čime se razlikuju od većine ostaloga stanovništva tog područja. U Americi u getu žive crnci, Indijanci, Portorikanci ili druge etničke skupine. Proces segregacije

Dharavi slam u Mumbaiju

Obilježja i funkcije naselja

Kružni model Burgess, 1925. godine

Sektorski model Hoyt, 1939. godine

120 Jezgroviti model Harris i Ullman, 1945. godine

Panorama grada Paname snimljena iz dvaju različitih dijelova grada, financijsko središte (gore) i granica urbanog i slam područja u kvartu Boca La Caja

i getoizacije u europskim gradovima nije toliko izražen kao u američkim gradovima.

MODELI PROSTORNE STRUKTURE GRADA Prema Burgessovom (koncentričnom) modelu kvaliteta stambenih zona i socijalni prestiž stanovništva u američkim gradovima rastu s udaljenošću od središta. Oko središnje poslovne zone nastanjuju se siromašni slojevi stanovništva. To je zona slamova i geta. U vanjskoj gradskoj zoni nastaju kvalitetna stambena područja u kojima stanuje stanovništvo najvišeg socijalnog statusa. Na primjeru Chicaga Burgess je izdvojio pet koncentričnih zona od središta prema periferiji. Prva obuhvaća središnju poslovnu zonu (CBD - Central Business District) u kojoj se nalazi velika koncentracija trgovina, banaka, hotela i uprave. Druga je prijelazna zona i u njoj prevladavaju laka industrija te geta. Treća je stambena zona, sa stanovima koji se većinom iznajmljuju radničkoj klasi druge zone. Četvrta je stambena zona za stanovništvo srednje društvene klase, dok u petoj prevladava stanovništvo najbogatijih slojeva. Za razliku od Burgessa, Hoyt ističe da se socio-ekonomske grupe, s obzirom na svoj status, nastoje koncentrirati u sklopu pojedinih sektora u gradu. U sklopu svakog sektora postoje zonalni

glavna poslovna zona veletrgovina / laka industrĳa stambena četvrt nižeg sloja stambena četvrt srednjeg sloja stambena četvrt višeg sloja teška industrĳa mali trgovački centri u predgrađu predgrađe industrĳsko predgrađe

Opći modeli prostorne strukture grada

Obilježja i funkcije naselja

Stopa kriminala

Kriminal (od lat. crimen - optužba, krivica, zlodjelo) ili kršenje zakona je postupak, čin, djelo kažnjivo po zakonu, zlodjelo. Znanost koja se bavi proučavanjem kako suzbiti kriminalitet je kriminalistika. Kriminalnost je pojava za koja je predviđena krivična prijava. Dakle pod kriminalom se ne podrazumijeva kršenje onih društvenih pravila za koja nije predviđena krivična sankcija. Svaka društvena zajednica poduzima mjere za suzbijanje kriminala. Visoka stopa kriminala karakteristična je za neke latinoameričke i afričke gradove.

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

ZANIMLJIVOST

Favela Rocinha u Rio de Janeiru

121 0

2500

5000

7500 km

Stopa ubojstava u svijetu 2017. godine Bez podataka 0

2.5

oblici koncentracije socio-ekonomskih grupa, pa se tako njihov status, idući od središta grada, povećava, iako svaki sektor ne mora sadržavati cijeli spektar socijalnih grupa. Schnore je utvrdio da raspored stanovništva, s obzirom na njegov socijalni status, ne ovisi samo o veličini nego i o starosti grada. U većim i starijim gradovima suburbiji imaju najviši, a matični grad niži socijalni status. U malim i novim gradovima grupe višeg socijalnog statusa premještaju se na periferiju, a grupe nižeg statusa u središte grada. GEO ISTRAŽIVANJE Prema dostupnim podatcima i podatcima prikupljenim metodom anketiranja ili intervjua, istražite socijalnu topografiju grada u kojemu je sjedište vaše škole. Jesu li na socijalnu topografiju utjecale cijene stambenog prostora? Kakva je kvaliteta života u pojedinim dijelovima grada?

>100

Provjerite naučeno Usporedite razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u gradovima na pojedinim kontinentima. Na primjeru odabranog grada objasnite unutargradska preseljavanja. Koje su posljedice unutargradskih preseljavanja? Na primjeru grada u kojemu je sjedište vaše škole objasnite dnevnu pokretljivost stanovništva. Usporedite socijalnu topografiju europskih i gradova na kontinentima Novoga svijeta. Za koje je gradove karakteristična segregacija i getoizacija? Usporedite opće modele prostorne strukture grada.

Obilježja i funkcije naselja

22. Etape urbanizacije i njihova obilježja Provjerite predznanje Na kojim su dijelovima svijeta nastali prvi gradovi? Kako se širila urbanizacija u Europi, a kako izvan Europe? Gdje su u Hrvatskoj nastali prvi gradovi? Kakva je morfološka i funkcionalna struktura tih gradova? Navedite primjere razlika u stupnju i obilježjima urbanizacije po velikim geografskim regijama.

PRIMARNA I SEKUNDARNA URBANIZACIJA Naziv urbanizacija potječe od latinske riječi urbs, što znači grad. Prema tome, urbanizacija bi mogla znači122 ti razvoj gradova. No urbanizacija je širi pojam koji obuhvaća pojavu i razvoj gradova, porast broja i udjela urbanog stanovništva te kompleksne promjene u ruralnim sredinama s kojima se u raznim oblicima smanjuju razlike između grada i sela. S obzirom na način kako se očituje u prostoru, urbanizaciju možemo podijeliti na primarnu i sekundarnu. Pod primarnom urbanizacijom podrazumijevamo postanak i razvoj „formalnog grada“ odnosno koncentraciju stanovništva u granicama grada ili u njegovim rubnim zonama. U toj etapi nastaju karakteristične gradske demografske strukture, koncentracija i razvoj sekundarnih i tercijarnih djelatnosti te širenje prostora sagrađenog urbanim sadržajem (stambenim zgradama, tvornicama, parkovima, igralištima i dr.) unutar ili izvan međa postojećih gradova. Primarnom urbanizacijom nastaju kompaktno sagrađene urbane tvorevine koje postaju žarišta sekundarne urbanizacije. Pod sekundarnom urbanizacijom podrazumijevaju se populacijsko-demografske, socijalno-ekonomske, funkcionalne, fizionomijske i druge promjene koje smanjuju agrarna obilježja u korist urbanih obilježja u ruralnim područjima oko grada. Te su promjene povezane s velikim mogućnostima socijalnog prestrukturiranja agrarnog stanovništva u neagrarno. Razvoj

industrije i drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti omogućuje zapošljavanje sve većeg broja ljudi u ruralnim sredinama, čime nije uvjetovano obvezno preseljavanje stanovništva u središte rada. Otvaranje radnih mjesta ne samo u gradskim nego i u ruralnim naseljima te razvoj prometa, koji omogućuje sve bolju prostornu pokretljivost radne snage, utječu na to da znatan dio deagrariziranog stanovništva ostaje u ruralnim naseljima. Tako u ruralnim naseljima nastaju dvije socijalno-ekonomske skupine stanovništva, agrarna i neagrarna. Prestrukturiranjem agrarnog stanovništva u ruralnim sredinama nastaju kompleksne promjene. Broj stanovnika, zbog smanjenja iseljavanja, a ponegdje i intenzivna doseljavanja te pozitivnog prirodnog prirasta, pokazuje tendenciju stalnog porasta. Poveća se i udjel stanovništva koji živi gradskim načinom života. Sekundarna urbanizacija najjače se očituje u okolicama velikih gradova. Oko gradova nastaju prigradske urbanizirane zone koje su prostorno i funkcionalno povezane s gradom. Dakle, primarnom urbanizacijom nastaju kompaktno sagrađena urbana područja s velikom koncentracijom stanovništva i gradskih aktivnosti, dok sekundarnom urbanizacijom nastaju urbanizirana područja.

POVIJESNE ETAPE URBANIZACIJE Svijet u cjelini, kao i pojedine države prolaze kroz različite etape urbanizacije. Danas se najčešće govori o tri etape koje se prostorno i vremenski mijenjaju. To su predindustrijska, industrijska i postindustrijska etapa ili primarni, sekundarni i tercijarni stadij urbanizacije. U predindustrijskoj etapi stupanj je urbanizacije vrlo nizak. Udio gradskog stanovništva ne prelazi 1/6 ukupnog stanovništva. Prevladavaju mali gradovi, a veliki se razvijaju samo kao metropole država. U strukturi aktivnog stanovništva prevladava primarni sektor djelatnosti. U ovoj se etapi urbanizacije danas nalaze neke slabije razvijene države. U industrijskoj etapi urbanizacije glavne poticaje urbanom razvoju daje razvoj sekundarnih djelatnosti, po-

Obilježja i funkcije naselja

100 90 80 70

- važan zid - mali gradovi - prevladava primarni sektor

- rušenje zida DEAGRARIZACIJA DERURALIZACIJA INDUSTRIJALIZACIJA

PRIMARNA CIVILIZACIJA

- širenje grada u okolicu

60 50

TERCIJARIZACIJA METROPOLITANIZACIJA MEGAGRADOVI - GLOBALNI GRADOVI

40 30 20 10 0

predindustrijska etapa 15% urbanog stanovništva

industrijska etapa 60% urbanog stanovništva

početak 19. stoljeća

postindustrijska etapa 70% urbanog stanovništva

kraj 20. stoljeća

Povijesni slijed urbanizacije

najviše industrije, po čemu je ta etapa nazvana. Razvoj industrije ne potiče samo razvoj gradova nego uvjetuje značajne socioekonomske i populacijske procese. Industrija koja ima svoje zakonitosti lokacije zahtijeva mnogo radne snage. To, s jedne strane, uvjetuje jaku koncentraciju stanovništva u centre rada i stvaranje velikih aglomeracija a s druge strane pospješuje ruralni egzodus. Zbog toga raste udjel gradskoga stanovništva do oko 2/3 ukupnoga stanovništva, od čega oko 1/3 živi u velikim gradovima. U strukturi aktivnoga stanovništva prevladavaju sekundarne djelatnosti. Postindustrijska urbanizacija najviši je stadij urbanizacije. Karakteristična je za najrazvijenije države. Glavne poticaje urbanom razvoju i specifičnim urbanim procesima daje razvoj tercijarnih djelatnosti. Lokacija tercijarnih djelatnosti uglavnom slijedi koncentraciju stanovništva. U uvjetima visokog standarda i zbog jake automobilizacije, velikih mogućnosti prostorne pokretljivosti, razvija se proces metropolitanizacije. Veliki gradovi postupno gube stanovništvo, a pogo-

tovo njihovi središnji dijelovi. Stanovništvo preseljava u rubne i prigradske zone koje se urbaniziraju. Tako nastaju nove urbane jedinice, karakterističnih morfoloških, funkcionalnih i populacijskih struktura. To su metropolitanska područja, odnosno urbane regije. U ovom stadiju urbanizacije više od 2/3 ukupnog stanovništva živi u gradovima, a nešto više od 1/3 u velikim gradovima. Većina aktivnog stanovništva radi u tercijarnim djelatnostima. Preseljavanja stanovništva iz sela u grad i ruralni egzodus prestaju, a jačaju preseljavanja iz grada u okolicu. U postindustrijskoj etapi urbanizacije socijalna se mobilnost uglavnom zbiva unutar nepoljoprivrednog stanovništva i jačaju dnevne cirkulacije.

DINAMIKA URBANIZACIJE U SVIJETU Povećanje broja gradova i porast gradskoga stanovništva u cjelini, kao i u pojedinim dijelovima svijeta, u potpunom su neskladu. Većina gradova u Europi i u svijetu osnovana je do 19. stoljeća, dakle, prije početka industrijske revolucije. U Europi je većina gradova podignuta u srednjem vijeku, a u Latinskoj Americi od godine 1521. do kraja 16. stoljeća. Bez obzira na 123 dinamiku podizanja gradova, broj i udio gradskoga stanovništva u ukupnom stanovništvu svijeta gotovo je neznatan sve do 20. stoljeća. Tek u 20. stoljeću broj i udio gradskoga stanovništva raste brže pa je sredinom 20. stoljeća više od 20 % stanovništva živjelo u gradovima. Takva dinamika porasta gradskoga stanovništva u svijetu posljedica je specifičnih oblika urbanizacije. Do 19. stoljeća porast gradskoga stanovništva pretežno je bio uvjetovan podizanjem novih gradova, a ne širenjem postojećih. Osim pojedinih, uglavnom velikih metropola moćnih država, gradovi su do 19. stoljeća bili maleni. Tek se u 19. stoljeću, uvođenjem liberalizma u društveno-ekonomske odnose i industrijalizacijom mijenja intenzitet urbanizacije. Brz porast gradskoga stanovništva uglavnom je posljedica ubrzanog

Model međuovisnosti urbanizacije i mobilnosti stanovništva Etape urbanizacije Glavni smjerovi migracija Predindustrijska Industrijska Postindustrijska Izvor: Vresk, 2002.

Dominantni tipovi migracija

Posljedice

selo-selo

preseljavanje (seobe)

slaba urbanizacija, mali gradovi

selo-grad

najprije preseljavanja selo-grad, a zatim dnevne migracije

brzi razvoj grada, nekontrolirana gradnja velikih aglomeracija

dnevne cirkulacije (migracije), preseljavanja grad-okolica, grad-grad

metropolitanizacija, nastanak metropolitanskih regija

grad-okolica grad-grad

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

% urbanog stanovništva

Obilježja i funkcije naselja razvoja postojećih gradova. I u 19. stoljeću grade se novi gradovi, ali ne dinamikom kao u prethodnim razdobljima. Velika koncentracija stanovništva u gradove bitno je obilježje industrijske urbanizacije 20. stoljeća. Uz navedeno, dinamika rasta udjela gradskoga stanovništva veća je od dinamike rasta ukupnoga svjetskog stanovništva. Europa koja se najranije počela industrijalizirati sve do 1900. godine imala je i najveći udjel gradskoga stanovništva, a onda su ju nadmašile Amerike i Australija. Europa, Angloamerika i Australija kao područja najranije i najintenzivnije industrijalizirale zabilježile su najbrži rast udjela gradskoga stanovništva. Slabije razvijene latinoameričke, azijske i afričke države doživjet će ubrzani porast gradskoga stanovništva u 20. stoljeću. Od sredine 20. stoljeća gradsko stanovništvo u svijetu u daljnjem je stalnom porastu po prosječnim godišnjim stopama uglavnom iznad 2 % godišnje, uz značajne regionalne razlike. One su uočljive između kontinenata, njihovih dijelova i pojedinih država. Od 1950. godine najviše stope rasta imaju Afrika, Azija i Latinska Amerika. U Africi su sve do danas stope porasta veće od 4 124 %, dok su u Aziji i Latinskoj Americi manje od 4 %. Znatno niže stope rasta gradskoga stanovništva bilježe Angloamerika, Sjeverna i Zapadna Europa, Australija i Novi Zeland. U razvijenim je dijelovima svijeta dinamika rasta urbanog i ukupnoga stanovništva usporena (stope su oko 1 %), s malim regionalnim razlikama i tendencijom izjednačavanja. Razvijene su države dosegle visoki stupanj ekonomske razvijenosti i urbanizacije. U demografskom razvoju ušle su u posttranzicijsku etapu. Stope nataliteta i mortaliteta vrlo su niske pa je i stopa prirodnog prirasta niska. U socijalnoj mobilnosti prevladavaju preseljavanja iz grada u okolicu ili iz grada u regiju. Zbog toga se broj stanovnika mnogih velikih Model klasificiranja stupnja urbanizacije prema udjelu gradskoga stanovništva

gradova razvijenih država smanjuje. S obzirom na postotni udjel gradskoga u ukupnom stanovništvu pojedine države ili regije mogu se klasificirati u pet stupnjeva urbanizacije. UN predviđa daljnji porast urbanog i ukupnoga stanovništva, ali s nižim stopama. Udjel urbanog u ukupnom je stanovništvu svijeta 2018. godine iznosio 55,3 %, a predviđa se rast na 68 % do 2050. godine. Prema podacima iz 2018. godine najviši stupanj urbanizacije imali su Singapur, Xianggang (Hong Kong), Monako i Kuvajt (100 %). Slijede Katar, Belgija, Urugvaj, Island, Japan, Izrael i Argentina. Države svijeta s najnižim stupnjem urbanizacije jesu Zimbabve (32 %), Uganda (24 %), Šri Lanka (18 %), Ruanda (17 %), Niger (16 %), Lihtenštajn (14 %) te Papua Nova Gvineja i Burundi (13 %). Udjel urbanog stanovništva u Hrvatskoj 2018. godine je 57 %.

PROSTORNE RAZLIKE U STUPNJU URBANIZACIJE Broj ljudi koji žive u urbanim područjima širom svijeta naglo se povećao sa 751 milijuna 1950. godine na 4,2 milijarde u 2019. godini. Unatoč nižoj stopi urbanizacije, u Aziji živi 54 % svjetskog urbanog stanovništva, a slijede Europa i Afrika sa po 13 %. Prema podacima UN-a za 2019. godinu danas su najurbaniziranije velike geografske regije Angloamerika (82 %), Latinska Amerika (78 %) i Europa (74 % stanovništva živi u urbanim područjima). Stupanj urbanizacije u Aziji gotovo je 49 %, dok je samo Afrika velika geografska regija u kojoj prevladava ruralno stanovništvo (stupanj urbanizacije je 43 %). 4 mlrd

Ruralna populacĳa

3 2,5

% gradskoga stanovništva

Stupanj urbanizacije

≤ 20

vrlo nizak

1,5

21-30

nizak

31-50

umjeren

51-75

viši

≥ 76

visok

Izvor: Vresk, 2002.

Urbana populacĳa

3,5

1 0,5 0 1960.

1970.

1980.

1990.

2000.

2010. 2017.

Promjena udjela stanovništva koje živi u urbanim i ruralnim područjima svijeta od 1960. do 2017. godine

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Odnos urbaniziranih i ruralnih područja u svijetu 2020. godine

Bez podataka

2500

5000

7500 km

Pretežno ruralno

Pretežno urbano

125 Stupanj urbanizacije u državama svijeta 2017. godine 0

Bez podataka 0 %

10 %

20 %

30 %

2500

5000

40 %

50 %

7500 km

60 %

70 %

80 %

90 %

100 %

82 %

Angloamerika

78 %

Latinska Amerika

74 %

Europa

68 %

Australĳa i Oceanĳa

Stupanj urbanizacije po velikim geografskim regijama 2019. godine

54 %

Svĳet Azĳa

49 % 43 %

Afrika 0%

20 %

40 %

60 %

80 %

Obilježja i funkcije naselja 2018. - 2030.

stopa rasta <1% 1-3% 3-5% >5%

stanovništvo gradova 500 - 700 tisuća 750 - 1000 tisuća 1 - 5 milijuna 5 - 10 milijuna > 10 milijuna

2500

5000

7500 km

Stope porasta stanovništva velikih urbanih aglomeracija (projekcija za razdoblje 2018. - 2030. godina) 2018.

126 stanovništvo stupanj gradova urbanizacije > 10 milijuna 80 - 100 % 5 - 10 milijuna 60 - 80 % 1 - 5 milijuna 40 - 60 % 20 - 40 % 0 - 20 % nema podataka

2500

5000

7500 km

Stupanj urbanizacije i urbane aglomeracije prema razredu veličine 2018. godine 2030.

stanovništvo stupanj gradova urbanizacije > 10 milijuna 80 - 100 % 5 - 10 milijuna 60 - 80 % 1 - 5 milijuna 40 - 60 % 20 - 40 % 0 - 20 % nema podataka

2500

5000

7500 km

Stupanj urbanizacije i urbane aglomeracije prema razredu veličine (projekcija za 2030. godinu)

Obilježja i funkcije naselja

Novi gradovi

Novi gradovi su koncept u urbanom i prostornom planiranju koji se razvijao u 20. stoljeću. Odnosi se na gradove koji su nastali planski na terenu na kome prethodno nije postojalo gradsko naselje. Mnoge prijestolnice nastale su kao novi gradovi, a neki od njih su Brazilia, Chandigarh, Washington, Canberra, Abuja, Yamoussoukro, Nur-Sultan, New Delhi, Islamabad i brojni drugi. Vrtni grad je specifičan koncept novih gradova s početka 20. stoljeća koji je dao osnovu za daljnji razvoj novih gradova. U Ujedinjenom Kraljevstvu je nakon Drugog svjetskog rata donesen Zakon o osnivanju novih gradova (engl. New Towns). Politika prostornog planiranja u Francuskoj predvidjela je osnivanje novih gradova (franc. villes nouvelles) u okolici Pariza i u blizini drugih velikih gradova u Francuskoj.

Canberra

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

ZANIMLJIVOST

Divlja naselja

Divlje naselje je naziv za naselje sagrađeno bez pripadajućeg urbanističkog plana i potrebnih dozvola. Takva naselja često nastaju oko postojećih gradova gdje postoji minimalna komunalna infrastruktura. Sastoje se uglavnom ili u cijelosti od provizornih ili improviziranih smještajnih objekata. U različitim zemljama divlja naselja imaju različite karakteristike i nazive: U Argentini se nazivaju Villa Miseria, favela u Brazilu, u Peruu pueblos jóvenes, u Ekvadoru invasiones, a u Turskoj geçekondu. Drugi nazivi su bidonville u frankofonskim državama Afrike, katchi abadi u Pakistanu i shanty town u izvaneuropskim državama s engleskim kao službenim ili govornim jezikom.

127

Villa Miseria u Argentini

Provjerite naučeno

GEO ISTRAŽIVANJE Prema dostupnim podatcima i podatcima prikupljenim metodom anketiranja ili intervjua, istražite socijalnu topografiju grada u kojemu je sjedište vaše škole. Jesu li na socijalnu topografiju utjecale cijene stambenog prostora? Kakva je kvaliteta života u pojedinim dijelovima grada?

Objasnite obilježja primarne i sekundarne urbanizacije. Uz pomoć tablice i dijagrama opišite obilježja pojedinih etapa urbanizacije. Uz pomoć tematskih karata obrazložite prostorne razlike u dinamici i stupnju urbanizacije velikih geografskih regija. Koje su negativne posljedice intenzivne urbanizacije?

Obilježja i funkcije naselja

23. Obilježja kulturno-genetskih tipova gradova Provjerite predznanje Istraži koja građevina dominira gradom Đakovom? Gdje je u Zagrebu smješten CBD? Što je bazar, a što medina?

Europski grad

128

Angloamerički grad

visoke zgrade stara jezgra

Obrisi američkog i europskog grada

gusta izgrađenost rjeđa izgrađenost

Latinoamerički grad

Siluete triju kontinenata

Nakon Drugog svjetskog rata, grad se počeo tretirati kao dio pejzaža, engleski townscape. Postojala je težnja da se izdvoje različiti tipovi gradskih pejzaža u svijetu. Gradovi su osim, opće društvo-ekonomske i tehnološke razvijenosti, morfološko-fizionomijskih obilježja gradova nekog prostora, odraz određenoga

kulturnog kruga. Tako su izdvojeni kulturno-genetski tipovi gradova. U Europi se najčešće izdvajaju: srednjoeuropski i zapadnoeuropski grad, sjeverno i istočnoeuropski, rusko-sovjetski grad, južnoeuropski grad. Izvan Europe najčešće se izdvajaju: angloamerički, australsko-novozelandski, latinoamerički, orijentalni grad, afrički grad, industrijski grad, gradovi jugoistočne Azije, kineski i japanski grad. Među kulturno-genetskim obilježjima najvažnija je mreža ulica i trgova te prostorni raspored drugih površina. Gradovi Hrvatske razvijali su se pod utjecajem dvaju kulturnih krugova, a to su mediteranski i srednjoeuropski. Isto tako treba istaknuti da se pojedini kulturno-genetski tipovi gradova međusobno razlikuju i po siluetama.

EUROPSKI GRAD Veliki broj europskih gradova nastao je na temeljima antičke, srednjovjekovne ili renesansno-barokne gradske jezgre. U jezgri je smješten veliki gradski trg s tržnicom, crkvom, gradskom vijećnicom ili drugim važnim zgradama za tadašnje funkcioniranje stanovništva. U

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

London Mreža ulica u Washingtonu

129

Carcassonne

srednjovjekovnim gradovima u gradskoj jezgri lako se uočava zamak ili burg. Podno zidina burga razvijalo se srednjovjekovno trgovačko-obrtnički naselje koje je zajedno s burgom tvorilo grad opasan zidinama. Ulice srednjovjekovnog grada bile su većinom uske i nepra- Siluete pojedinih gradova SAD-a vilne. Razvoj prometa utjecao je na transformaciju i širenje grada. Stara gradska jezgra sada je postala središnja poslovna zona (CBD). Zbog sve većeg broja poslovnih funkcija u središnjem dijelu grada, broj stanovnika koji žive u središtu se počeo smanjivati. Za rubne dijelove grada u prigradskom pojasu, zoni suburbija, karakterističan je porast broja stanovnika, preseljenje dijela uslužnih funkcija kao i industrijske proizvodnje a samim tim i industrijskih radnika.

ANGLOAMERIČKI GRAD Angloamerički tip grada obuhvaća gradove SAD-a i Kanade. Takav tip grada ima pravilan geometrijski tlocrt prepoznatljiv po pravilnoj (ortogonalnoj) mreži ulica. Angloamerički model izgleda gradova prenesen Panorama New Yorka

Obilježja i funkcije naselja je iz Latinske Amerike. Površina angloameričkih gradova podijeljena je na veliki broj blokova, čija duljina stranice iznosi oko 100 metara. Ulice u smjeru sjeverjug zovu se avenije, dok ulice u smjeru istok-zapad jednostavne ulice. Napretkom tehnologije i automobilizacije, središnji dio grada postupno je prenamijenjen isključivo za trgovačke i poslovne funkcije (CBD). Prepoznatljivo obilježje CBD-a je gradnja visokih nebodera. Prvi neboder izgrađen je u Chicagu 1883. godine. Stanovništvo grada koncentrirano je u rubnim i prigradskim zonama gdje prevladavaju obiteljske kuće.

LATINOAMERIČKI GRAD Latinoamerički tip grada obuhvaća gradove Srednje i Južne Amerike. Vodeći kolonizatori u tom dijelu svijeta bili su Španjolci i Portugalci. Španjolci su u Latinskoj Americi primjenjivali model ortogonalne mreže ulica po uzoru na antičke gradove. Gradovi su bili podijeljeni na jednake pravokutne dijelove koji se nazivaju cuadre ili manzane sa središnjim trgom (plaza). S obzirom na položaj središnjeg trga, valorizirala su se ostala zemljišta u gradu. Na samom trgu nalazile 130 su se institucije najvažnijeg značaja za funkcioniranje

Panorama Buenos Airesa

određenog grada. U kolonijalnim gradovima Latinske Amerike bogatije stanovništvo živi u središnjem dijelu grada dok siromašnije živi u rubnim zonama. Industrijalizacijom i automobilizacijom u središnjem dijelu grada oblikuje se poslovna zona, bogatije stanovništvo seli se u rubne zone grada dok siromašniji naseljavaju poslovni centar grada.

ORIJENTALNI GRAD Orijentalni grad naziv je za gradove s područja Jugozapadne Azije i Sjeverne Afrike. Najveći broj gradova niknuo je u srednjem vijeku. S obzirom na dominantan utjecaj islama na izgled takvih gradova, ovaj tip grada naziva se islamski grad. U središtu grada nalazi se džamija ili mošeja, s prepoznatljivom kupolom

Ulice Buenos Airesa

Mreža ulica u gradu Marrakeshu

Obilježja i funkcije naselja

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

i minaretom. Islamski gradovi osim džamije sadrže i tvrđavu ili kazbu koja se sastoji od zida s kulama te palačom vrlo često nekog uglednika. Trgovačko središte islamskih gradova naziva se suk (bazar ili čaršija) koji je vrlo često smješten u blizini džamije. Specifično obilježje islamskih gradova je njegova dvojna struktura. Osim tradicionalnog islamskog dijela (medina) s nepravilnom mrežom ulica, koje su vrlo često i slijepe (ćorsokaci), nalazimo i europski dio grada s pravilnom mrežom ulica i europskim načinom gradnje zgrada.

AZIJSKI GRAD Azijski gradovi obuhvaćaju gradove Južne, Jugoistočne i Istočne Azije. S obzirom na utjecaj kolonizatora, azijski gradovi mijenjali su svoj izgled. U gradu je vidljiv europske trgovine i hoteli europske stambene četvrti kineske trgovačke i stambene četvrti domorodačke četvrti (kampongs) 0

500

1000 m

industrija, skladišta, vojarne

Tlocrt trojnog grada (Bandung u Indoneziji)

Mreža ulica u Beijingu

obrambeni sustav sa zidinama, a važno obilježje azij- 131 skih gradova je dominacija duhovnog središta u obliku velikog hrama. Pod utjecajem kolonizatora, azijski gradovi imaju pravilan raspored ulica koje se sijeku pod pravim kutom. Veliki broj azijskih gradova imaju dvojnu strukturu, pa uz europske četvrti postoje i četvrti domaćeg stanovništva. Gradove jugoistočnog dijela Azije karakterizira trojna struktura tj. prisutnost europskih, domorodačkih, ali i kineskih ili indijskih četvrti.

AFRIČKI GRAD Afrički tip grada obuhvaća gradove južno od Sahare. U središtu je trg s nepravilnom mrežom ulica i kuća koje su opasane zidovima od blata. Stambene četvrti su nepravilna oblika. Veliki afrički gradovi imaju dvojnu strukturu i to afričke četvrti kao i europske četvrti koje su nastale kao posljedica kolonijalnog doba.

AUSTRALSKI GRAD

Mreža ulica u Jakarti

Urbanizacija Australije započinje tek u 19. stoljeću u vrijeme industrijskih revolucija i snažnog industrijskog razvoja. Australski gradovi imaju pravilnu mrežu ulica, to su planski gradovi koji se prema svojim obilježjima vrlo slični angloameričkim gradovima.

Obilježja i funkcije naselja

Panorama Cape Towna

Provjerite naučeno

Mreža ulica u Cape Townu

132

Mreža ulica u Sydneyju Panorama Sydneyja

Usporedite jezgru europskog grada iz vremena antike s modernim gradovima u SAD-u. Usporedite angloameričke i latinoameričke gradove navodeći po dvije sličnosti i razlike. Opišite afrički grad navodeći najmanje tri njegova obilježja. Usporedite australske gradove s gradovima njihovih kolonizatora. Istražite povijesni okvir razvoja grada Ciudad de Mexica. Kojim kulturno-genetskim tipovima pripadaju gradovi u Hrvatskoj?

Obilježja i funkcije naselja

Provjerite predznanje Koji su prirodnogeografski uvjeti utjecali na rijetku naseljenost Gorske Hrvatske? Kako je Zagreb postao nacionalna metropola? Kada i kako su Split, Rijeka i Osijek postali makroregionalni centri? Koji gradovi po značenju u prostoru slijede iza makroregionalnih centara u urbanom sistemu Hrvatske?

OPĆE ZNAČAJKE URBANOG SISTEMA HRVATSKE

Gradovi u Hrvatskoj prema veličini i udjelu u ukupnom stanovništvu 2011. godine Veličina (broj stanovnika) > 500 000

Gradovi 1

Broj stanovnika 688 163

100 001 − 500 000

295 505

6,7

50 001 − 100 000

320 651

7,2

20 001 − 50 000

342 971

7,7

10 001 − 20 000

274 938

6,2

5 001 − 10 000

190 194

4,3

2 001 − 5 000

184 729

4,2

≤ 2 000

26 993

0,6

UKUPNO

143

2 325 144

54,2

Suvremena nodalno-funkcionalna regionalizacija prostora Hrvatske polazi od fleksibilne i promjenjive stvarnosti odnosa među središnjim naseljima u državi. U hrvatskoj praksi se posljednjih desetljeća načelno

Rijeka

% u ukupnom stanovništvu RH 15,5

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

24. Nodalno-funkcionalna organizacija Hrvatske

upotrebljavao model definiranja regionalne strukture na četiri makroregije i više regija, subregija i mikroregija. Obilježja suvremene nodalno-funkcionalne 133 organizacije Hrvatske su stagnacija makroregionalnih funkcija u pojedinima vodećim gradovima, pad ili stagnacija funkcija u većini regionalnih središta, a gotovo sve urbane centre obilježava pad broja 0 50 100 km stanovnika, gospodarski pad, slabljenje dnevVaraždin no-migratornog kompleksa i sl. Samo pojedina središta, posebice glavni grad države, te neka Zagreb Bjelovar-Virovitica regionalna središta u sklopu svojih gradskih reOsijek gija (Zadar, Varaždin, Slavonski Brod) funkKarlovac-Sisak cionalno, a donekle i brojem stanovnika Slavonski Brod pokazuju zadržavanje ili čak jačanje otprije razvijene gravitacijske snage i utjecaja na širi prostor. Na prostoru Hrvatske nastao je složen, Kontinentalna Hrvatska specifičan, nesimetričan sustav središnjih naselja Jadranska Hrvatska s više regionalnih kompleksa ovisnih o realnim odnosima među središtima i prostorima koji im gravitiraju. Prema veličini gradova, urbani sustav Zadar Hrvatske, slabo je razvijen. Više od polovine gradova ima manje od 5000 stanovnika, pet ih ima između 50 000 i 100 000, a samo tri više od 100 000 stanovnika. Split Model potencijalnog suvremenog regionalnog povezivanja hrvatskih županija

Obilježja i funkcije naselja

Mreža središnjih naselja Hrvatske

134

NODALNO-FUNKCIONALNE REGIJE I SREDIŠNJA NASELJA Naselje koje svojim funkcijama privlači ljude, robu i informacije iz okolnog prostora nazivamo čvorištem (lat. nodus) ili središnjim naseljem. Čvorište i prostor koji mu gravitira čine nodalno-funkcionalnu regiju. Različitim prometnim vezama poput cesta, pruga ili telekomunikacija međusobno povezana čvorišta čine funkcionalni sustav. Funkcije prema kojima se određuje centralitet naselja u Hrvatskoj su: uprava, obrazovanje, zdravstvo, opskrba, financijsko poslovanje, pošta i telekomunikacija i dr. Veličina nodalne regije ovisi o veličini i važnosti grada (što grad ima više funkcija i što je veći, veće je njegovo gravitacijsko područje). Mreža središnjih naselja najgušća je u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Središnje Hrvatske te na istoku Istočne Hrvatske dok je najrjeđa u Gorskoj Hrvatskoj te na području Banovine i Korduna. Objasnite koji su razlozi takvom stanju.

MAKROREGIONALNA SREDIŠTA HRVATSKE Zagreb je vodeće demografsko, gospodarsko, političko, kulturno, obrazovno i znanstveno središte Hrvatske. Na razvitak u makroregionalno središte i nacionalnu metropolu utjecali su položaj, povijesni razvoj i koncentracija funkcija. Položaj na križištu prometnih pravaca iz Srednje, Južne, Zapadne i Jugoistočne Europe valoriziran je tek od 19. stoljeća izgradnjom željezničkih pruga Zidani Most – Sisak i Budimpešta – Rijeka. Osnutkom Zagrebačke biskupije krajem 11. stoljeća današnji Zagreb stekao je prvu značajnu centralnu funkciju. Od 16. stoljeća prerasta u političko središte Hrvatske jer u njemu počinje stalno zasjedati Hrvatski sabor. U vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda Zagreb je postao kulturno središte Hrvata. Obrtničko-trgovački Gradec i biskupski Kaptol ujedinjeni su 1850. godine u jedinstveni grad Zagreb. Nakon izgradnje željezničke pruge razvijaju se industrija, trgovina, financijske, kulturne i znanstvene in-

Obilježja i funkcije naselja

Stupanj centraliteta Lokalno središte

Obvezne funkcije

- područna ili osnovna škola - liječnik opće prakse/obiteljske medicine - poštanski ured - prodavaonica Područno - sve obvezne funkcije lokalnog središte središta - osnovna škola - ljekarna - stomatolog - samoposluga ili veći broj (10) minimarketa Moguće funkcije: poslovnica banke ili FINA-e Subregionalno - sve obvezne funkcije lokalnog središte središta - srednja škola - dom zdravlja ili veći broj ordinacija - prekršajni sud - supermarket, eventualno hipermarket Moguće funkcije: općinski sud

Primjer naselja - Velika - Zagvozd - Sveti Ilija

46,8 % - Vrlika - Vrbovsko - Grubišno Polje - Obrovac

- Gospić - Ogulin - Krapina - Kutina - Ludbreg - Đakovo - Županja - Poreč - Rovinj - Knin - Sinj - Metković Regionalno - sve obvezne i moguće funkcije - Pula središte subregionalnog središta - Zadar - opća bolnica - Šibenik - općinski i županijski sud - Dubrovnik - visoko učilište (ili podružnica) - Karlovac - hipermarket ili veći broj - Sisak supermarketa, specijalizirane - Velika Gorica prodavaonice, 100 i više - Varaždin prodavaonica - Čakovec Moguće funkcije: trgovački sud - Koprivnica - Bjelovar - Virovitica - Požega - Slavonski Brod - Vukovar - Vinkovci Makroregio- - sve obvezne funkcije regionalnog - Zagreb nalno središte središta - Split - sveučilište - Rijeka - klinički bolnički centri ili kliničke - Osijek bolnice - trgovački sud - većina tipova prodavaonica (hipermarketi, robne kuće) - središnje funkcije za barem dvije županije Glavni grad - nacionalno središte - Zagreb - sve obvezne i moguće funkcije makregionalnog središta - sve upravne funkcije najvišeg stupanja u RH (Vrhovni sud, Ustavni sud itd.) - središnje funkcije za više županija

Izvor: Lukić, A., Mozaik izvan grada, 2012.

53,2 %

802 762

muškarci

ukupan broj stanovnika

+ 22 055

+ 424

+ 0,1 %

+ 2,8 %

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

Primijenjeni kriteriji izdvajanja središnjih naselja Hrvatske 2008. godine

Procjena sredinom godine.

VITALNA STATISTIKA živorođeni

8 076 2017.

8 394 2012.

8 826

8 329

umrlih

- 3,8 % - 750 prirodna promjena 2017.

umrli

Broj stanovnika i vitalna statistika grada Zagreba 2017. godine

+ 6,0 %

stitucije koje su poticale demografski razvoj. Krajem 19. stoljeća u gradu je živjelo više od 50 000 stanovnika, 1921. godine 108 674, 1971. godine 566 224, 1991. godine 706 770, a 2011. godine 688 163 stanovnika. Demografski i gospodarski razvoj u drugoj polovici 19. stoljeća utjecali su na prostorno širenje grada do željezničke pruge, u prvoj polovici 20. stoljeća do Save i južno od Save u posljednjih pola stoljeća. U središnjem dijelu Dalmacije, na prirodnom križištu otočnih skupina i današnje zapadne Bosne, već u 4. st. pr. Kr. razvija se prvo gradsko naselje Salona. Kasnije se razvilo i naselje na u južnoj uvali splitskog poluotoka. Položaj, mogućnosti naseljavanja na flišnoj zoni, upravne funkcije u doba Rimskog Carstva i funkcija vjerskog središta osigurale su Saloni status vodećeg središta na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora. U blizini Salone u 3. st. izgrađena je Dioklecijanova palača u koju se sklonio dio stanovnika Salone u 7. stoljeću. Takvim ra-

135

Obilježja i funkcije naselja

Split – makroregionalni centar Južnog hrvatskog primorja i županijsko središte

Rijeka - makroregionalni centar Sjevernog hrvatskog primorja i županijsko središte

zvojem događaja očuvan je kontinuitet naseljenosti na splitskom poluotoku i postavljeni temelji razvoja Splita. Od 10. stoljeća Split je integriran sa zaleđem i postao je vjersko središte Kraljevine Hrvatske. Do 15. stoljeća razvio se u vodeće obrtničko, trgovačko, kulturno i pomorsko središte Dalmacije i prostorno se proširio izvan bedema palače. Politička podređenost Veneciji i upravna podređenost Zadru uvjetovali su gospodarsku stagnaci-

ju do 19. stoljeća. Ubrzani demografski i gospodarski razvoj počeo je izgradnjom prometnica prema zaleđu krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća kada je ponovno postao upravno i gospodarsko središte Dalmacije. Daljnja industrijalizacija, koncentracija ostalih gospodarskih, kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i upravnih funkcija poticala je tijekom druge polovice 20. stoljeća imigraciju stanovništva s otoka i Zagore i prerastanje Splita u makroregionalni centar. Godine 1857. u gradu je živjelo 10 358 stanovnika, 1953. godine 58 564, 1991. godine 189 388 stanovnika, a 2011. godine 167 121 stanovnik. Na razvoj Rijeke utjecali su položaj zaštićen od bure, izvori vode i reljefne uzvisine pogodne za obrambenu funkciju. Te preduvjete valorizirali su Liburni i osnovali naselje Tarsata, zatim Rimljani izgradnjom naselja Tarsatica. Razvoj pomorstva, obrta i trgovine tijekom srednjega vijeka bili su ograničeni položajem uz granicu Svetog Rimskog Carstva. Brži razvoj lučkih i trgovačkih funkcija uslijedio je u vrijeme ratova s Osmanlijama te nakon izgradnje Karolinske i Lujzinske ceste. Spektakularni razvoj Rijeka je doživjela nakon izgradnje željezničke pruge od Budimpešte koja je potakla industrijalizaciju, demografsku koncentraciju i prostorno širenje grada. Do 1918. godine bila je vodeća luka ugarskog dijela Monarhije. Uslijedilo je razdoblje stagnacije u vrijeme talijanske okupacije. Nakon povratka u sastav Hrvatske postala je vodeća luka Jugoistočne Europe s velikim potencijalima za tranzitni promet istočnog dijela Srednje Europe. Konflikt stambenih, prometnih i industrijskih zona uvjetovao je dislokaciju dijela lučkih funkcija u Omišalj, Bakar i Bršicu. Potencijali Pule, Senja i Lošinja u razvoju lučkih funkcija za sada nisu iskorišteni. U drugoj polovici 20.

136 ZANIMLJIVOST

RIJEKA - EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020.

Europska prijestolnica kulture je kulturni projekt i titula koju od 1985. godine dodjeljuje Europska komisija u natjecanju među gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svojeg razvoja i svoje preobrazbe. Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK) donosi ulaganja financijskih sredstava u razvoj kulture u gradu koji ponese titulu – i to javnih europskih sredstava, nacionalnih, regionalnih i lokalnih, ali i doprinos sponzorskih sredstava. U 2020. godini, u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, Rijeka gradi i otvara nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova te donosi više od 600 kulturnoumjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih država Europe i svijeta. Smještena između mediteranskog, srednjoeuropskog i istočnoeuropskog utjecaja, u zadnjih sto godina Rijeka se razvijala u čak sedam različitih država. Nalikujući po tome Europi u malom, postala je mjesto dinamičnog života, simbol slobodarskog duha i progresivnih ideja, otvoreni grad u koji su oduvijek svi dobro došli.

Obilježja i funkcije naselja

ZANIMLJIVOST

MARJAN

Marjan je brdo, vrh splitskog poluotoka i park šuma. Visok je 178 metara. Najviši vrh je Telegrin, po telegrafskoj stanici iz Napoleonovog doba. Dug je oko 3,5 km, a najveća širina 1,5 km. Ukupna je površine oko 340 ha (polovica je pokrivena borovom šumom) i čini prirodni valobran Kaštelanskom zaljevu. Issejski Grci su na njemu imali naseobine oko 2. st. prije nove ere. Na njemu je sedam crkvica ili njihovih ostataka. Od 1573. godine je na istočnim padinama ustanovljeno Židovsko groblje, s oko 700 starih grobova (spomenik prve kategorije). Godine 2005. osnovana je Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan. Na vrhu je Prirodoslovni muzej u sklopu kojeg je 1924. godine osnovan Zoološki vrt te 1926. g. i Meteorološki opservatorij. S južne strane u Vili Dalmacija djeluje MedILS - Mediteranski institut za istraživanje života, a sa zapadne je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

Osijek - makroregionalni centar Istočne Hrvatske i županijsko središte središte

ISHODI GEO SŠ B.2.3., B.2.4. i B.2.5.

stoljeća koncentracijom uslužnih i proizvodnih funkcija uslijedila je demografska koncentracija, prostorno širenje i razvoj u makroregionalni centar Sjevernog hrvatskog primorja. Početkom ovoga stoljeća slabe lučka i industrijska, a jača turistička i druge funkcije. Godine 1857. u Rijeci je živjelo 20 927 stanovnika, 1961. godine 100 989, 1991. godine 168 000 stanovnika, a 2011. godine 128 384 stanovnika. Na području današnjeg Osijeka postoji kontinuitet naseljenosti od paleolitika. U neolitiku su Iliri razvili agrarnu civilizaciju, a u 1. st. su ih pokorili Rimljani. Na najpovoljnijem prijelazu preko Drave i na križištu cestovne mreže panonskih provincija u doba rimske vlasti razvila se Mursa, vodeće vojno središte dunavskog limesa. Tijekom srednjega vijeka zapadno od ruševina antičkoga grada razvijalo se hrvatsko naselje s obrtničkim, trgovačkim i prometnim funkcijama, bez upravnih i vjerskih. U vrijeme osmanskih osvajanja Osijek je porušen, a zatim obnovljen kao orijentalno naselje s vojno-strateškim funkcijama koje su uvjetovale gospodarski i kulturni procvat grada u 17. stoljeću. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti u 18. stoljeću nastalo je novo kolonizacijsko naselje i izgrađena Tvr-

đa, a funkcije se nisu promijenile. U 19. st. razvijaju se proizvodne funkcije primarnog i sekundarnog sektora, čime je Osijek prerastao u vodeće demografsko i gospodarsko središte dravsko-savskog međurječja. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije razvija se u vodeće središte Slavonije i postupno povećava demografsku, gospodarsku, a time i funkcionalnu koncentraciju. Šezdesetih godina postaje makroregionalni centar Istočne Hrvatske sa svim centralnim funkcijama i s više od 100 000 stanovnika. U usporedbi s ostalim makroregionalnim centrima Hrvatske uočava 137 se sporiji demografski razvoj Osijeka, što je posljedica rubnog geografskog položaja u odnosu na glavne prometne koridore, zatim rubnog položaja u sklopu Istočne Hrvatske te poljoprivredne značajke područja njegove makroregionalne gravitacije. Zbog slabljenja demografskog i gospodarskog razvoja slabe i funkcionalno-gravitacijski utjecaji na zapadnom i jugozapadnom dijelu makroregije. Godine 2011. u Osijeku je popisano 84 104 stanovnika.

Provjerite naučeno Uz pomoć priložene geografske karte objasnite nodalno-funkcionalnu organizaciju Gorske Hrvatske, Središnje Hrvatske, Južnog hrvatskog primorja, Sjevernog hrvatskog primorja i Istočne Hrvatske. Pokažite na geografskoj karti regionalne i subregionalne centre u Zagrebačkoj, Splitskoj, Riječkoj i Osječkoj makroregiji. Usporedite razvoj Splita, Rijeke, Osijeka i Zagreba u makroregionalne centre. Kako teritorijalno-politička organizacija utječe na policentrični razvoj prostora? Istražite koje stupnjeve centraliteta imaju gradovi u vašoj županiji.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

138

ISHOD GEO SŠ B.2.6. Učenik istražuje i analizira promjenu čimbenika lokacije gospodarskih djelatnosti.

ISHOD GEO SŠ B.2.7. Učenik analizira i uspoređuje različite pokazatelje razvijenosti na svim prostornim razinama. ISHOD GEO SŠ B.C.2.8. Učenik analizira strukturu, rezerve i prostorni raspored energetskih izvora i mineralnih sirovina, prepoznaje važnost sirovina i energije za gospodarski razvoj.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE TEME MOĆI ĆETE: – analizirati prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike lokacije gospodarskih djelatnosti na različitim primjerima iz Hrvatske i svijeta – analizirati promjenu važnosti pojedinih čimbenika lokacije – analizirati i istražiti održivi razvoj prostora u kojemu živite s obzirom na lokaciju gospodarskih djelatnosti NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE DVIJE TEME MOĆI ĆETE: – analizirati strukturu gospodarstva u zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu (prema udjelu zaposlenih i dohotku prema sektorima djelatnosti) – usporediti važnost pojedinih sektora djelatnosti – navoditi, analizirati i kritički raspravljati o gospodarskim i socioekonomskim pokazateljima razvijenosti

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – razlikovati i objasniti važnost resursa i sirovina – s pomoću geografske karte analizirate prostorni raspored neobnovljivih i obnovljivih izvora energije – argumentirano raspravljati o važnosti i obvezi korištenja obnovljivih izvora energije te zauzimati stav o njihovu korištenju – analizirati energetske potencijale, proizvodnju i potrošnju električne energije u zavičaju i Hrvatskoj – usporediti proizvodnju i potrošnju energije u Hrvatskoj s odabranim državama u Europi i svijetu

ISHOD GEO SŠ B.2.9. Učenik analizira razvoj, obilježja, prostorni raspored i značenje industrije.

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – objasniti pojavu industrijalizacije, deindustrijalizacije i reindustrijalizacije na primjerima – razlikovati stare i nove industrije – opisati stare i nove industrijske prostore i pokazati ih na geografskoj karti – analizirati obilježja i navoditi primjere industrija visokih tehnologija u svijetu i Hrvatskoj – usporediti prostorni raspored tehnoloških parkova i tehnopolisa u svijetu – analizirati značenje industrije za gospodarski razvoj uspoređujući podatke o industrijskoj proizvodnji, broju zaposlenih u industriji i udjelu u BDP-u na primjeru Hrvatske i odabranih država

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Proučite priloženu tablicu i tekst i odgovorite na pitanja. Što se dogodilo s lokacijom industrijske proizvodnje u svijetu i proizvodnjom čelika? Možete li navesti još neke primjere promjene lokacije nekih djelatnosti? Jeste li primijetili promjene lokacije nekih djelatnosti u vašoj sredini, primjerice, trgovine?

SKUPINE LOKACIJSKIH ČIMBENIKA Čimbenike koji utječu na lokaciju pojedinih djelatnosti možemo grupirati u nekoliko skupina čije se značenje mijenja prostorno i vremenski. Važnost pojedinih čimbenika ovisi i o djelatnostima na koje se odnose. Promjene u broju stanovnika i njihovom prostornom razmještaju, gospodarski razvoj, tehnološke promjene,

Vrijednost industrijske proizvodnje Prostor

Udio u svjetskoj industrijskoj proizvodnji 1970. godine (u %)

Udio u svjetskoj industrijskoj proizvodnji 2010. godine (u %)

Europa

SAD

Ostali

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

25. Čimbenici lokacije gospodarskih djelatnosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta

Godine 1980. razvijene države proizvodile su 80 % čelika, a slabije razvijene 20 %. Godine 2008. razvijene države proizvodile su 40 % čelika, a slabije razvijene 60 %.

politički i drugi utjecaji, čine lokacijske čimbenike da- 139 nas znatno složenijima i drugačijima nego što su bili u prošlosti. Prirodno-geografski lokacijski čimbenici odnose se na mogućnosti prirodne osnove, od klimatskih uvjeta, izvora sirovina, reljefa, tla, hidroloških obilježja. U vrijeme kada je stupanj razvoja bio niži i kada se većina ljudi bavila primarnim djelatnostima, oni su bili pre-

Tradicionalna i suvremena poljoprivreda Prostor Hrvatske koji ima odlične prirodne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju, Slavonija, je do prije nekoliko stotina godina bila vrlo rijetko nastanjena i neiskorištena. Zamislite da ste tada dobili 100 hektara najplodnije zemlje. Koliko biste površine uspjeli obraditi s obzirom da na raspolaganju imate samo plug? Dobro došla bi vam pomoć više ljudi, jer to je bila osnova razvoja u to vrijeme… Za suvremene strojeve je to posao od nekoliko dana, a prije nekoliko stotina godina je to bila nemoguća misija.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva sudni. I danas su važni jer, primjerice, rudariti se može samo u prostorima s rudama a značajnija proizvodnja većine poljoprivrednih sirovina i dalje najviše ovisi o prirodnim uvjetima. Drugu, znatno veću i složeniju skupinu lokacijskih čimbenika čine društveno-geografski. Kako gospodarske djelatnosti često nazivamo i ljudske djelatnosti, onda možemo reći da su demografski čimbenici sigurno najvažniji u toj skupini. Potrebe ljudi su te koje aktiviraju gospodarske djelatnosti, ako nema potrebe za nečim, nema niti potrebe za tim djelatnostima. Naravno, za Zemlju i nas bi bilo dobro da su potrebe realne i održive. Bez ljudi, nema niti ljudskih djelatnosti. U ne tako davnoj prošlosti od nekoliko stotina godina, danas razvijeni dijelovi svijeta poput Europe i Hrvatske, svoj su razvoj temeljili na radnoj snazi. Što je država/prostor imala/o više stanovnika, to su gospodarske mogućnosti bile veće. Tehnološki napredak i primjena strojeva omogućila je razvoj poljoprivrednih djelatnosti i došlo je do promjena u tom prostoru.

140

Demografske čimbenike ne čini samo broj stanovnika nekog prostora. Bitna je i struktura stanovništva. Koliko imamo aktivnog stanovništava (potencijalne radne snage), je li ta struktura odgovarajuća za normalno funkcioniranje društva, je li radna snaga osposobljena i za koje djelatnosti? Kolika je cijena radne snage? Ostali društveno-geografski čimbenici lokacije gospodarskih djelatnosti su na prvi pogled manje prepoznatljivi, a u praksi, često i važniji od prethodno navedenih. Povijesni čimbenici odnose se na utjecaj tradicije i stečeno iskustvo u određenim djelatnostima. Iako se potrebe, trendovi i prostorni raspored gospodarskih djelatnosti u svijetu mijenjaju, imati brend (brand), ime s dugotrajnom tradicijom, jamči bolje poslovne rezultate, naravno, uz dobro vođenje. Neuvažavanje povijesnih čimbenika može imati loše posljedice za gospodarstvo, ali, s druge strane, ponekad je ekonomski neopravdano. Tehničko-ekonomski čimbenici vezani su organizaciju i poboljšanje poslovanja, tržište i potrebnu infra-

ZANIMLJIVOST

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla

Primjer dobrog iskorištavanja tradicije je današnje poduzeće Ericsson Nikola Tesla. Poduzeće Nikola Tesla osnovano je u Zagrebu 1949. godine i bavilo se proizvodnjom telefona i telefonskih centrala. Godine 1953. potpisali su licenčni ugovor s Ericssonom (švedska tvrtka) i obje su tvrtke od toga imale koristi. Nikola Tesla, kao poduzeće iz tadašnje socijalističke države, imalo je lakši pristup tržištima socijalističkih država, prvenstveno velikog SSSR-a, gdje je stvorio dobru reputaciju, naravno, dijelom zahvaljujući korištenju švedskih znanja. Nakon osamostaljenja Hrvatske, u Hrvatskoj su, opravdano ili neopravdano, nestala brojna industrijska poduzeća i izgubljena su tržišta na kojima je bila prisutna i cijenjena (socijalističke i nesvrstane države). Činjenica je da je to bio dio svijeta slabije platežne moći, ali je bio i dio svijeta u kojem drugi nisu bili prisutni i jedva su dočekali proširiti se na ta tržišta. Ericsson Nikola Tesla je upravo primjer kako zadržati tradiciju i proizvodnju, Ericsson je kupio Nikolu Teslu i u imenu je zadržao prepoznatljivo ime za nova/stara tržišta, a ujedno je i održao proizvodnju u Hrvatskoj. Danas je to jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki. S druge strane, Hrvatska ima i dugu tradiciju brodogradnje, imali smo i brodarski institut s vrhunskim i svjetski cijenjenim stručnjacima. Znanja i tradicije smo imali, pokušali smo to održati usprkos ekonomskoj neodrživosti i konkurenciji dalekoistočnih država koje su bile u boljoj ekonomskoj i političkoj situaciji od Hrvatske. Mogli su se pročitati i podatci da bi nam bilo jeftinije da smo zadržali sve zaposlene u brodogradnji i isplaćivali im dobre plaće za nerad, nego da smo im omogućivali daljnji rad, jer, mora se imati na umu da je gradnja velikih brodova izuzetno skupa i traje nekoliko godina, da biste pokrenuli proizvodnju, morate imate financijska sredstva, a ona koštaju - krediti s relativno visokim kamatama su bili naša realnost, i na kraju ispada da za svaki izgrađeni brod dobijete puno manje novaca nego što vas je to koštalo i gubitci se gomilaju.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

strukturu. Ekonomsko-politički i socijalni čimbenici vezani su razvijenost države i njezinih regija, a ostali uz ekološku održivost, različite troškove te utjecaj nacionalnih i lokalnih politika.

Vertikalno ozelenjavanje na neboderima

141

Hidroponski uzgoj

Koja je ljudska djelatnost prikazana na fotografijama? Jesu li prirodno-geografski lokacijski čimbenici uvjetovali smještaj tih djelatnosti u donedavno neobičnom okruženju?

ZANIMLJIVOST

OPG U NEBODERU

U zagrebačkoj četvrti Srednjaci, u neboderu na 17. katu, registrirano je i u stanu od 65 m² aktivno OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) koje se bavi vertikalnim uzgojem klica. Vlasnici OPG-a iskoristili su relativno niske troškove struje i grijanja u stambenoj zgradi, i svojim proizvodima opskrbljuju restorane diljem Hrvatske. Budući da stanuju u istoj zgradi nemaju troškove prijevoza na posao.

Provjerite naučeno O čemu ovisi lokacija pojedinih djelatnosti? Jesu li lokacije gospodarskih djelatnosti u prošlosti bile iste kao i danas? Navedite primjere utjecaja lokacijskih čimbenika na smještaj odabranih djelatnosti. Na temelju čega možemo predvidjeti lokacije djelatnosti u budućnosti? Zašto bismo trebali predvidjeti kako će se naše djelatnosti odraziti na naš dom, Zemlju?

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva 0

200

400

600

Kanari (ES)

Guadeloupe (FR)

0 100

Martinique (FR)

Francuska Gijana

800 km

Réunion (FR)

0 100

Mayotte (FR)

Malta

Azori (PT)

0 50

Madeira (PT)

Lihtenštajn

0 20

ZADATCI ZA SAMOSTALAN RAD

1 Karta prikazuje specijalizaciju zaposlenosti po statističkim regijama EU-28, 2016. godine. Boje ne prikazuju većinsku zaposlenosti po djelatnostima nego zaposlenost u djelatnostima koja je veća od prosjeka EU-28. Analizirajte i objasnite takvu raspodjelu.

Specijalizacija zaposlenosti po statističkim regijama EU-28, 2016. godine

142

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo industrija građevinarstvo trgovina na veliko i malo; prijevoz; usluge smještaja i prehrane; informacije i komunikacije

200

400

600

financije i osiguranje; nekretnine; znanost i tehnika; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti javna uprava, obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvo i socijalni rad, umjetnost, zabava i rekreacija; drugo podaci nisu dostupni Kanari (ES)

Guadeloupe (FR)

0 100

Martinique (FR)

Francuska Gijana

800 km

Réunion (FR)

EU-28 = 2,5 <1,0 1,0 - 2,4

2,5 - 4,0 >4,0 podaci nisu dostupni

0 100

Mayotte (FR)

Malta

2 Karta prikazuje zaposlenost u IT djelatnostima u EU 2016. godine. Analizirajte i objasnite prostorni raspored zaposlenosti u tom sektoru.

Azori (PT)

0 50

Madeira (PT)

Lihtenštajn

0 20

Zaposlenost u IT djelatnostima po statističkim regijama EU-28, 2016. godine

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

1950.

3 Karta prikazuje zaposlenost u tekstilnoj industriji SAD-a 1950. i 2010. godine. Zelenom oznakom označene su savezne države s tzv. Right to work zakonom koji ne uvjetuje zapošljavanje u pojedinoj industriji članstvom u sindikalnim organizacijama. U državama u kojima je to uvjetovano, radnici su zaštićeniji pa su time poslodavcu i skuplji. Analizirajte i objasnite uočene promjene.

Zaposlenost u tekstilnoj industriji SAD-a 1950. i 2010. godine

4 Na stranici Informacijskog sustava prostornog uređenja https://ispu. mgipu.hr/ odaberite vama poznat prostor Hrvatske i usporedite sadržaje gospodarskih djelatnosti iz ortofoto snimaka iz 1968. i 2011. godine. Za pomoć pri prepoznavanju prostora obratite se i starijim osobama. Istražite postoje li ili su postojale tvornice u vašem zavičaju. Ako postoje, bave li se još uvijek istom djelatnošću? Imate li trgovinu, trgovine ili trgovačke centre? Jesu li oduvijek tamo, jesu li se možda zatvorile? Što se i zašto promijenilo? Pitajte roditelje, bake i djedove gdje su išli u trgovinu, na kavu, u školu, na posao. Jesu li to ista mjesta na koja idete vi? Postoje li uopće?

2010.

milijuni zaposlenih >1,0 0,5 - 1,0 0,1 - 0,5 <0,1

GEO ISTRAŽIVANJE

države prava na rad

5 Promjena važnosti čimbenika lokacije pojedinih djelatnosti Na prostoru današnjeg užeg središta Zagreba nalazile su se tvornice kao što su Tvornica ulja Zagreb u Branimirovoj ulici, Kraš u Branimirovoj ulici te kasnije na Ravnicama, Nada Dimić - tekstilna tvornica također u Branimirovoj ulici, Astra tvornica obuće na Novoj vesi, Tvornica duhana Zagreb u Jagićevoj ulici… Danas su na tim lokacijama drugačiji sadržaji, primjerice kino-centar. U vrijeme kada su te tvornice nastale bile su logično locirane, na prometno dostupnim rubnim dijelovima grada posebice uz željezničku prugu i kolodvore (Glavni kolodvor i Zapadni kolodvor). Kasnije su nastale industrijske zone kao što su Žitnjak i Jankomir. Danas su i ti prostori velikim dijelom prenamijenjeni za druge djelatnosti. Istražite koje i pokušajte objasniti uočene promjene.

143

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

26. Struktura gospodarstva zavičaja, Hrvatske, Europe i svijeta Provjerite predznanje Tko je trenutni ministar gospodarstva Republike Hrvatske i koja je njegova zadaća? Koja je zadaća Hrvatske narodne banke i tko se nalazi na čelu te institucije? Istražite poslovanje hrvatskog obućarskog brenda Borovo i sudbinu tvrtke Agrokor.

PODRUČJA I GRANE GOSPODARSTVA

kože itd. Ili, u poljoprivredi: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ribarstvo itd.

STRUKTURA GOSPODARSTVA ZAVIČAJA NA PRIMJERU GRADA ZAGREBA Kvalitetno zemljište, pogodan prometni položaj i ukupna komunalna infrastruktura, stručna radna snaga, znanstvene, stručne, obrazovne, zdravstvene, financijske, bankarske i druge institucije, zatim tradicija u obavljanju određenih djelatnosti, te veličina i kvaliteta gospodarstva, bitni su potencijali u razvojnoj strategiji Zagreba. Najvažnije gospodarske grane grada Zagreba su industrija električnih strojeva i aparata, kemijska, farmaceutska, tekstilna, prehrambena industrija te industrija pića. Zagreb je i značajno međunarodno trgovinsko i poslovno središte te prometno čvorište. Grad Zagreb najjače je gospodarsko središte Hrvatske u kojem se ostvaruje trećina nacionalnog BDP‐a. Zapravo se radi o integriranom gospodarskom područ-

Gospodarstvo (engl. economics, njem. Wirtschaft), 144 ekonomija ili vrlo često kao politička ekonomija jest znanost koja izučava načine organiziranog ljudskog djelovanja u području proizvodnje, razmjene i potrošnje dobara s ciljem zadovoljenja ljudskih potreba i neprestanog poboljšavanja kvalitete života. Vodeće gospodarske sile svijeta jesu najrazvijenije i najnaprednije države svijeta (SAD, Japan, Kanada, članice Europske unije 7,61 % 12,38 % i dr.). Narodno gospodarstvo ili nacionalna privreda najvažnije je područje ljudske aktivnosti, jer o njemu 15,70 % 4,54 % izravno ovisi organizacija života svakog društva. Za razliku od neprivrednih djelatnosti (kao što su zdravstvo, prosvjeta, kultura, socijalna skrb i državna uprava), koje 15,46 % djeluju i financiraju se na temelju državnog proračuna (budžeta), koji se alimentira iz privrede (dio nacional11,97 % nog dohotka), iz emisije novca i zajmovima, pa iz tih razloga ovaj sektor društva ne stvara profit, narodno 5,11 % 8,59 % gospodarstvo stvara nove vrijednosti (nacionalni doho12,95 % 5,69 % dak ili čisti društveni proizvod). Narodno gospodarstvo, prema standardnoj međunarodnoj klasifikaciji, dijeli se Prerađivačka industrĳa Informacĳe i komunikacĳe Stručne, znanstvene Građevinarstvo na područja, a područja na grane. Primjeri područja su i tehničke djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; industrija i rudarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, građeAdministrativne i pomoćne popravak motornih vozila i motocikala vinarstvo, promet, trgovina i ugostiteljstvo, obrt, komuuslužne djelatnosti Prĳevoz i skladištenje Ostale uslužne djelatnosti nalne usluge i ostalo. Grane su npr. u industriji i rudarDjelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Ostalo stvu: elektroprivreda, proizvodnja ugljena, proizvodnja nafte i plina, crna metalurgija, prerada tekstila, prerada Struktura obrta u gradu Zagrebu 2017. godine

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Grad Zagreb

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Republika Hrvatska Udio Grada Zagreba BDP, BDP, BDP, BDP, u RH, % mil. HRK mil. EUR mil. HRK mil. EUR 33,9 111 724 15 334 329 143 45 173 33,7 112 383 15 117 333 457 44 854 33,7 111 488 14 831 330 825 44 008 33,4 110 779 14 627 331 785 43 808 33,6 111 505 14 614 331 570 43 456 33,7 114 356 15 028 339 616 44 630 33,6 118 100 15 685 351 349 46 664

Bruto domaći proizvod po stanovniku u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj od 2010. do 2016. godine Grad Zagreb Republika Hrvatska BDP po BDP po BDP po BDP po Indeksi stanovniku, stanovniku, stanovniku, stanovniku, (RH = 100) HRK EUR HRK EUR 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

141 683 142 119 140 592 139 260 139 655 142 824 147 166

19 445 19 117 18 702 18 388 18 303 18 769 19 546

76 610 77 857 77 494 77 985 78 273 80 707 84 207

10 514 10 473 10 309 10 297 10 259 10 606 11 184

184,9 182,5 181,4 178,6 178,4 177,0 174,8

Prema zadnjem dostupnom regionalnom indeksu konkurentnosti Hrvatske za 2013. godinu Grad Zagreb na prvom je mjestu po konkurentnosti među županijama. U zadnja tri mjerenja (2007., 2010. i 2013.) čak tri županije Sjeverozapadne Hrvatske (Grad Zagreb, Varaždinska i Međimurska) zauzele su jedno od prva četiri mjesta. Grad Zagreb je po većini statističkih indikatora nalazi iznad prosjeka Hrvatske. STRUKTURA GOSPODARSTVA HRVATSKE

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Bruto domaći proizvod u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj od 2010. do 2016. godine

Nacionalno gospodarstvo obuhvaća cjelokupnu aktivnost ljudi na području jedne države usmjerena na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju. Hrvatsko gospodarstvo pretrpjelo je ogromne štete tijekom Domovinskog rata 1991. – 1995. godine. Propuštena je i prilika za prva ulaganja koja su uslijedila u države istočno od „željezne zavjese“ nakon pada Berlinskog zida. Između 2000. i 2007. godine stanje je poboljšano uz umjeren, ali stalan rast BDP-a (od 4 % do 6 %), zbog porasta potrošnje u turizmu i potrošačkih kretanja. Inflacija u istom razdoblju ostala je niska, a valuta kuna, stabilna. Pod utjecajem svjetske gospodarske krize uslijedio je 145 nagli pad gospodarstva u 2008. godini, zatim spori oporavak od 2009. do 2014. godine. Na razvoj i danas negativno utječu neravnomjeran regionalni razvoj, teška investicijska klima, neučinkovito pravosuđe i gubitak obrazovanih mladih stručnjaka zbog emigracije, posljedice pandemije, a pozitivno smanjenje poreza na dohodak i uspješne ekonomske reforme. Turizam je jedan od glavnih stupova hrvatskog gospodarstva jer ostvaruje petinu hrvatskog BDP-a. Veliki su napori usmjereni u prerastanje Hrvatske u regionalno

ju Grada Zagreba i Zagrebačke županije sa snažnim primarnim i sekundarnim sektorom gospodarstva, financijskim kapacitetima i razvijenom poduzetničkom infrastrukturom, u kojemu živi više od 1,1 milijun stanovnika (27,01 % ukupnog stanovništva Republike Hrvatske). Prema podacima iz 2016. godine to integrirano područje ostvaruje 39,4 % hrvatskog BDP-a, 55,86 % ukupnog prihoda, tu koncentrirano oko 40 % registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) u Hrvatskoj i 41,6 % aktivnih trgovačkih društava te 25,6 % obrta i slobodnih zanimanja, 44 % ukupno zademografija, Grad Zagreb poslenih u poduzetništvu, 58 % ukupno ostvarene dozdravlje i kultura prosjek RH ekonomski biti poduzetnika Hrvatske i 50 % ukupnih investicija. 1 rezultati obrazovanje Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2017. dinamika godini vidljivo je da su od 21,9 milijardi kuna neto 11 dobiti u Hrvatskoj, dvije trećina ostvarili poduzetnici s ekonomski osnovna 21 rezultati infrastruktura i područja grada Zagreba i Zagrebačke županije. razina javni sektor Gospodarstvo Zagreba fokusirano je na razvojne prioritete i unapređenje djelatnosti, ali i gospodarstva u cjelini, stavljajući naglasak na optimalan odnos izrazvijenost Poslovna poduzetništva infrastruktura među proizvodnog i uslužnog sektora, poticanje svih investicije i poduzetnička oblika poduzetništva, investicija, izvoza te na efikasno dinamika korištenje domaćih resursa kao preduvjeta bržeg zapo- Usporedba indeksa konkurentnosti Grada Zagreba i šljavanja. Republike Hrvatske 2014. godine

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva milijuna 1,65 1,60 1,55 1,50 1,45 1,40 1,35 2000.

2005.

2010.

2015.

2020.

2025.

Prošla i predviđena zaposlenost u Hrvatskoj

energetsko čvorište. Članstvo u Europskoj uniji sredinom 2013. potaklo je rast izvoza (s <40 % BDP-a u 2008. na >50 % u 2018. godini). U planu je pristupanje Hrvatske eurozoni. Godine 2017. hrvatska vlada smanjila je javni dug na 78 % BDP-a i ostvarila proračunski suficit od 0,8 %. Gospodarski oporavak Hrvatske još uvijek je slab. Ograničavajući čimbenici gospodarskog razvoja su sta146 renje stanovništva, sve intenzivnije iseljavanje, globalni trendovi tehnološkog razvoja i promjenjiva priroda rada i života. Nedovoljno su iskorištene mogućnosti učinkovitog korištenja bespovratnih sredstava EU-a i strateških privatnih ulaganja. U pripremi su reforme koje uključuju ulaganja u ljudski kapital i upravljanje prirodnim resursima prema načelima održivog razvoja. Ekonomske prognoze za Hrvatsku od 2018. do 2021. godine Pokazatelji Rast BDP-a (%, međugodišnje) Inflacija (%, međugodišnje) Nezaposlenost (%)

2018. 2019. 2020. 2021. 2,6

2,9

2,6

2,4

1,6 8,4

0,9 6,9

1,4 5,8

1,5 4,9

STRUKTURA GOSPODARSTVA EUROPE Europa je gospodarski razvijen kontinent, ali postoje znatne razlike među pojedinim državama. Najrazvijenije su države Zapadne, Sjeverne i dijelom Južne i Srednje Europe. Bivše socijalističke države Istočne i Jugoistočne Europe slabije su razvijene. Europa je prva među velikim svjetskim regijama razvila moderno gospodarstvo temeljeno na komercijalnoj poljoprivredi, industrijskom razvoju i pružanju

specijaliziranih usluga. Uspješna modernizacija temelji se na bogatstvu gospodarskih resursa na kontinentu, brojnim inovacijama, evoluciji kvalificirane i obrazovane radne snage i međusobnoj povezanosti svih njezinih dijelova, razmjeni sirovina i gotovih proizvoda i komuniciranju ideja. Europska ekonomska modernizacija započela je značajnim poboljšanjem poljoprivredne proizvodnje u 17. stoljeću, ponajprije u Engleskoj, što se odrazilo na vrlo skori početak prve industrijske, a stoljeće nakon i druge industrijske revolucije. Tijekom 20. stoljeća Europa je doživjela razdoblja značajnog gospodarskog rasta i prosperiteta, uz širenje industrijalizacije. Daljnji gospodarski razvoj bio je otežan ekonomskim rivalstvom između država, dvama razornim svjetskim ratovima, iscrpljivanjem mnogih resursa i povećanom gospodarskom konkurencijom iz inozemstva. Ta su obilježja uvelike poboljšana procesima integriranja (EZ – EU). Krajem 20. i početkom 21. stoljeća proizvodnja je i dalje važna za europsku ekonomiju, ali sve ih je zasjenio dramatični rast uslužnog sektora. Proizvodnja je također pokazala veliku regionalnu nejednakost. Zapadna Europa težila je privlačenju takozvanih „velikih dodanih vrijednosti“ proizvodnih industrija (npr. izrada automobila i zrakoplova) čiji gotovi proizvodi vrijede mnogo više od materijala i rada potrebnih za njihovo stvaranje. Proizvodnja s nižom dodanom vrijednošću (npr. tekstil, odjeća i hrana) bila je prevladavajuća u Istočnoj, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Porast zaposlenosti u sektoru usluga pomogao je nadoknaditi gubitak proizvodnih radnih mjesta, a pridonio je i rastu urbanih regija. Dakle unutar Europe i pojedinih država i dalje postoje u stupnju razvijenosti koje se objašnjavaju konceptom jezgra-periferija. Smanjenje regionalne nejednakosti i dalje je prioritet za nacionalne vlade kao i Europsku uniju. Zahvaljujući jedinstvenom tržištu EU velika je svjetska trgovinska sila. Ekonomska politika Europske unije usmjerena je na stvaranje novih radnih mjesta i rast, a to se postiže pametnijim korištenjem financijskih sredstava, uklanjanjem prepreka ulaganjima, pružanjem tehničke potpore investicijskim projektima i povećanjem njihove vidljivosti. Gospodarstvo Europske unije mjereno vrijednošću BDP-a veće je od gospodarstva. BDP EU-a 2017. godine iznosio je 15,3 bilijuna eura. Iako u EU-u živi samo 6,9 % svjetskog stanovništva, trgovina EU-a s ostatkom svijeta predstavlja približno

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ESI FONDOVI

Iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine, Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura. Na razini ESI fondova 2014. – 2020. ugovoreno je projekata u vrijednosti od 6,6 milijardi eura odnosno 62 % dodijeljenih sredstva, dok je tijekom 2018. godine ugovoreno projekata u vrijednosti od 2,9 milijardi eura što iznosi čak 27 % dodijeljenih sredstva. Najveći projekti u provedbi u 2018. godini su: 1. Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom (Pelješki most), Hrvatske ceste 2. Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet Vinkovci-Vukovar, HŽ 3. Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja − Rekonstrukcija i dogradnja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada 4. Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar 5. Centar za napredne laserske tehnike (CALT), Institut za fiziku 6. Arheološki park Vučedol, Muzej Vučedolske kulture 7. eHZZO - Izgradnja integriranog informacijskog sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Ukupna vrijednost: 4.023.978.948,00 kn Bespovratna sredstva: 3.215.559.659,40 kn Ukupna vrijednost projekta: 677.701.939,19 kn Bespovratna sredstva: 412.504.370 kn

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

ZANIMLJIVOST

Ukupna vrijednost projekta: 235.430.453,25 kn Bespovratna sredstva: 232.602.280,72 kn Ukupna vrijednost projekta: 196.802.438,11 kn Bespovratna sredstva: 196.802.438,11 kn Ukupna vrijednost projekta: 121.304.417,38 kn Bespovratna sredstva: 121.297.812,38 kn Ukupna vrijednost projekta: 117.299.998,51 kn Bespovratna sredstva: 99.704.998 kn Ukupna vrijednost projekta: 114.705.000,00 kn Bespovratna sredstva: 97.098.586,40 kn

Stopa nezaposlenosti u državama članicama Europske unije (u dobi između 20 i 64 godine) 2019. godine

147

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva % 3,5

EU (bez UK) Eurozona UK

3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0 2014.

2015.

2016. 2017. Vode a gospodarstva svijeta prema vrijednosti BDP-a2018. 2019. godine

Kretanje stope rasta BDP-a EU (bez UK), Eurozone i UK od 2014. do 2018. godine

148

FILIPINI 0,95 bil. USD 0,7 % VIJETNAM 0,71 bil. USD 0,52 % BANGLADEŠ 0,7 bil. USD 0,52 % REP. SINGAPUR 0,57 bil. USD KOREJA 0,42 % 2,09 bil. USD KAZAHSTAN 0,51 bil. USD INDONEZIJA 1,53 % 0,37 % 3,49 bil. USD

2,56 %

HONG KONG 0,48 bil. USD 0,35 %

RUSIJA 3,99 bil. USD 2,92 %

PAKISTAN 1,18 bil. USD 0,86 % IZRAEL 0,36 bil. USD 0,27 % UAE 0,72 bil. USD 0,53 % IRAK 0,67 bil. USD 0,49 % SAUDIJSKA ARABIJA 1,86 bil. USD 1,36 %

INDIJA 10,5 bil. USD 7,69 %

BRAZIL 3,37 bil. USD 2,47 % MEKSIKO 2,52 bil. USD 1,85 %

TAJLAND 1,32 bil. USD 0,97 % MALEZIJA 0,73 bil. USD 1% BELGIJA 0,58 bil. USD 0,42 %

JAPAN 5,48 bil. USD FRANCU4,02 % SKA

3,07 bil. USD 2,25 %

KINA 25,36 bil. USD 18,58 %

SAD 20,49 bil. USD 15,02 %

KOLUMBIJA 0,74 bil. USD 0,55 % ARGENTINA 0,92 bil. USD 0,67 % ILE 0,47 bil. USD 0,35 % PERU 0,46 bil. USD 0,34 %

ŠVICARSKA 0,54 bil. USD 0,4 %

ITALIJA 2,54 bil. USD UJED. 1,86 % KRALJ. 3,07 bil. USD 2,25 % TURSKA 2,37 bil. USD 1,74 %

NJEMA KA 4,51 bil. USD 3,3 %

1,30 % KANADA 1,77 bil. USD

OSTALE 8,98 % Azija Angloamerika Ostale države

ŠVEDSKA 0,54 bil. USD 0,4 %

Europa Latinska Amerika Srednji istok

Vodeća gospodarstva svijeta prema vrijednosti BDP-a 2019. godine

AUSTRIJA 0,5 bil. USD 0,36 % EŠKA 0,43 bil. USD 0,31 % NIZOZEMSKA 0,98 bil. USD 0,72 % REP. IRSKA 0,41 bil. USD 0,3 % POLJSKA 1,23 bil. USD 0,9 %

UKRAJINA 0,39 bil. USD 0,29 % ŠPANJOLSKA 1,91 bil. USD 1,4 % JUŽNA AFRIKA 0,79 bil. USD 0,58 % EGIPAT 1,22 bil. USD 0,89 % ALŽIR 0,66 bil. USD 0,48 % NIGERIJA 1,17 bil. USD 0,86 % AUSTRALIJA 1,29 bil. USD 0,94 %

Afrika Australija

Izvor: https://howmuch.net The World Bank https://databank.worldbank.org

6,7

3,5

3,4

3,5

5,8

3,0

2,7

3,0

5,0

2,5

4,2

2,0

1,3

2,0

3,3

1,5

2,5

1,0

1,7

0,5

0,8

0,0

Stopa rasta proizvodnje strojeva i opreme te osobne potrošnje po kvartalima 2017., 2018. i 2019. godine

15,6 % svjetskog izvoza i uvoza pa je EU jedan od tri najveća svjetska trgovinska subjekta (uz SAD i Kinu).

STRUKTURA GOSPODARSTVA SVIJETA Globalni rast 2019. godine zabilježio je najslabiji tempo od globalne financijske krize prije jednog desetljeća. Aktivnosti na globalnoj razini usporene su rastućim trgovinskim preprekama, sve većom neizvjesnošću i strukturnim usporavanjem Kine. Zbog različitih uzroka negativne pokazatelji zabilježila su i gospodarstva Brazila, Indije, Meksika, Ruske Federacije, Argentine, Irana, Venezuele, Libije i Jemena. Zbog neizvjesnog ekonomskog okružja tvrtke su postale oprezne u potrošnji i pa je smanjena globalna kupnja strojeva i opreme. Oslabila je i potražnja kućanstava za robom za dugoročne potrebe. To se posebno očitovalo u prodaji automobila. Povezano s time, smanjena je industrijska proizvodnja, volumen svjetske trgovine i financijska ulaganja. Pad aktivnosti na globalnoj razini i značajne promjene u strukturi i trendovima svjetskog gospodarstva uzrokovala je pandemija koronavirusa COVID-19.

0,6

1,5 1,0

svjetska trgovina industrijska proizvodnja

svjetska trgovina

4,0

-0,1

0,5

-0,8

0,0

-1,5

I. 2017. III. 2017. V. 2017. VII. 2017. IX. 2017. XI. 2017. I. 2018. III. 2018. V. 2018. VII. 2018. IX. 2018. XI. 2018. I. 2019. III. 2019. V. 2019. VII. 2019. IX. 2019.

industrijska proizvodnja

4,1

osobna potrošnja

4,0

2019. 2. kvartal

7,5

2019. 1. kvartal

4,5

2018. 4. kvartal

4,8

2018. 3. kvartal

4,5

8,3

2018. 2. kvartal

9,2

5,0

2018. 1. kvartal

5,5

2017. 4. kvartal

5,5

2017. 3. kvartal

5,0

2017. 2. kvartal

10,0

2017. 1. kvartal

6,0

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

strojevi i oprema

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Kretanje stope rasta industrijske proizvodnje i svjetske trgovine po odabranim mjesecima 2017., 2018. i 2019. godine.

GEO ISTRAŽIVANJE Iz publikacija DZS-a prikupite podatke za zadnje dostupne godine o stopama rasta, vrijednosti i strukturi BDP-a u Hrvatskoj (Statistički ljetopis, Priopćenja). Na internetskim stranicama Svjetske banke pronađite podatke o stopama rasta BDP-a i vrijednosti BDP-a EU-a i svijeta u cjelini. Što zaključujete o trendovima u svjetskom, hrvatskom i gospodarstvu EU-a?

Provjerite naučeno Uz pomoć dijagrama i tablica objasnite trendove u gospodarstvu Hrvatske, Europe i svijeta. Objasnite utjecaj i važnost EU-a u gospodarstvu Europe i svijeta. Koji su izazovi i teškoće oblikovali trendove u gospodarstvu Hrvatske, Europe i svijeta.

149

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

27. Usporedba važnosti pojedinih sektora djelatnosti %

Provjerite predznanje U koje sektore grupiramo ljudske djelatnosti? Opišite značenje naziva pojedinih sektora ljudskih djelatnosti. Koje djelatnosti ubrajamo u pojedine sektore? Koje djelatnosti danas ostvaruju najveći udjel u BDP-u Hrvatske?

80 70

zaposlenost BDP

60 50 40 30 20 10

UVOD Analizom gospodarske strukture stanovništva upoznajemo udjel aktivnog, uzdržavanog i umirovljenog 150 stanovništva u nekoj populaciji te udjel zaposlenog aktivnog stanovništvo u svakom od pet sektora (primarni, sekundarni, tercijarni, kvartarni i kvintalni sektor). Važnost pojedinog sektora gospodarskih djelatnosti, osim u zaposlenosti, prepoznaje se i u ostvarenom dohotku i bruto domaćem proizvodu. Udjel pojedinog sektora u ostvarenom dohotku ili BDP-u ukazuje na strukturu gospodarstva i značajno se razlikuje u pojedinim prostornim jedinicama kao i u povijesnim razdobljima.

PRIMARNI SEKTOR Djelatnosti primarnog sektora (poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo, šumarstvo i lov) bile su najvažnije u strukturi gospodarstva većine današnjih država Europe i današnjih razvijenih država izvan Europe sve do prve industrijske revolucije. Godine 2017. djelatnosti primarnog sektora ostvarile su oko 6 % svjetskog BDP-a. U desetak slabije razvijenih država (npr. Sijera Leone, Somalija, Čad, Gvineja Bisau, Mali, Niger) i danas ostvaruju najveći udjel u BDP (više od 40 %), dok u još dvadesetak država Subsaharske Afrike, desetak država Azije i nekoliko država Oceanije te u Albaniji i Haitiju ostvaruju od petine do trećine BDP-a. Treba uzeti u obzir činjenicu da

I. sektor

II. sektor

III. sektor

Struktura BDP-a i zaposlenosti po sektorima u svijetu 2018. godine

u izdvojenim državama primarne djelatnosti osiguravaju egzistenciju za velik udjel stanovništva, ali zbog slabe produktivnosti i tehnološke razvijenosti primarne djelatnosti ostvaruju značajno manji udjel u dohotku nego u zaposlenosti. U drugim državama svijeta gospodarskim razvojem, osobito posljednjih oko pola stoljeća, smanjen je udjel primarnog sektora u strukturi dohotka na manje od 20 %, a time i važnost tih djelatnosti u strukturi gospodarstvu. Primjena mehanizacije u poljoprivredi smanjila je potrebe za brojnijom radnom snagom, a primjena znanstvenih dostignuća i orijentacija na tržišnu proizvodnju osigurali su visoku produktivnost i sredstva za daljnji tehnološki napredak, time i sve jaču konkurentnost na svjetskom tržištu. Konkurentnosti pridonosi i poljoprivredna politika pojedinih država i regionalnih integracija, primjerice visoke subvencije za poljoprivredu u Europskoj uniji. U danas visoko razvijenim državama svijeta primarni sektor ostvaruje manje od 5 % BDP-a (npr. u Australiji 3,6 %, u Japanu 1,1%, u SAD-u 0,9 %, u Njemačkoj 0,7 %, u Francuskoj 1,7 %). Mali udjel u BDP-u primarni sektor ima

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

500

1000

1500

2000 2500 milijardi USD

Vodeće države u svijetu prema vrijednosti poljoprivredne proizvodnje 2018. godine

2000

4000

6000

8000 10000 milijardi USD

Vodeće države u svijetu prema vrijednosti industrijske proizvodnje 2018. godine

i u državama u kojima prirodnogeografski faktori tridesetaka azijskih država. Primjerice u Angoli, Ekvatorograničavaju razvoj primarnih djelatnosti, a druge skoj Gvineji, Libiji, Republici Kongu, Kuvajtu, Brunedjelatnosti kao što su rudarstvo ili turizam ostvaruju ju, Azerbajdžanu, Iraku, Kataru, Ujedinjenim Arapskim većinu BDP-a (npr. u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Libiji, Bocvani, na Maldivima, Sejšelima, Bahamima). ZANIMLJIVOST

SEKUNDARNI SEKTOR Do 19. stoljeća proizvodni obrti, rudarstvo i manufaktura bile su najznačajnije djelatnosti sekundarnog sektora, ali su zapošljavale relativno mali udjel aktivnoga stanovništva i ostvarivale manji udjel u BDP-u pojedinih država. Razvojem industrije posebice u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća u europskim državama i SAD-u, a u drugoj polovini 20. stoljeća u drugim izvaneuropskim državama, poraslo je značenje djelatnosti sekundarnog sektora u svjetskom kao i u gospodarstvima danas visokorazvijenih država svijeta. Zbog porasta broja stanovnika povećane su potrebe za gradnjom stanova i infrastrukture, potrebe za energijom i industrijskim proizvodima pa uz industriju veliku važnost u gospodarstvu pojedinih država imaju i energetika, rudarstvo i građevinarstvo. Djelatnosti sekundarnog sektora uvelike su promijenile ne samo strukturu zaposlenosti i strukturu gospodarstva već i druge sektore te prouzročile velike promjene u prostoru (pozitivne i negativne). Godine 2017. djelatnosti sekundarnog sektora ostvarile su oko 30 % svjetskog BDP-a. Više od svjetskog prosjeka djelatnosti sekundarnog sektora ostvaruju u BDP-u desetak afričkih, desetak europskih i desetak američkih te

PROKLETSTVO RESURSA

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Kina SAD Indija Japan Indonezija Ruska Federacija Njemačka Republika Koreja Saudijska Arabija Meksiko Turska Brazil Francuska Iran Ujedinjeno Kraljevstvo Italija Kanada Poljska Tajland Tajvan

Kina Indija Indonezija Pakistan Nigerija Brazil Ruska Federacija SAD Iran Turska Egipat Tajland Vijetnam Bangladeš Argentina Meksiko Filipini Mjanmar Alžir Malezija

151

Resursi predstavljaju sve ono što ima određenu korist, nešto čemu dodjeljujemo vrijednost najčešće izraženu u novcu. Prirodne resurse dijelimo na obnovljive, neobnovljive, biotičke, nebiotičke i zalihe. Ljudski kapital također predstavlja resurse jedne organizacije ili države. Pravilno korištenje resursa može osigurati znatnu gospodarstvenu korist za pojedinu državu, no višak prirodnih resursa ne garantira uspjeh, štoviše može dovesti do određenog kolapsa gospodarstva pojedine države te fenomen gdje obilje resursa koči gospodarski rast nazivamo prokletstvom resursa. Prokletstvo resursa može se izbjeći putem političke stabilnosti u državi, učinkovite vlade, odsutnosti korupcije itd. Kao primjere država koje su doživjele fenomen prokletstva resursa su Venezuela, Sudan, Nigerija, Angola, Nizozemska ili Japan čiji su razvoj obilježili sukobi, korupcija i siromaštvo.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva Emiratima sekundarni sektor ostvaruje više od polovine BDP-a. U navedenim je državama rudarstvo važnije od industrije i gospodarstva navedenih država potpuno su ovisna o energentima i rudama koje eksploatiraju i plasiraju na svjetsko tržište. Države u kojima je industrija najvažnija djelatnost sekundarnog sektora ostvaruju veliku vrijednost tom proizvodnjom i dominiraju u svjetskom gospodarstvu, iako sekundarni sektor ostvaruje u tim državama od 30 do 40 % BDP-a. Najmanji udjel u BDP-u sekundarni sektor ostvaruje u slabo razvijenim državama u kojima je razvoj djelatnosti sekundarnog sektora ograničen zbog nedostatka sirovina, infrastrukture, izvora energije i obrazovane radne snage. Primjeri takvih država su Sudan, Somalija, Sijera Leone, Gvineja Bisau, Nepal. Skupini država sa slabo razvijenim sekundarnim sektorom pripadaju i one države koje su usmjerene na djelatnosti tercijarnog sektora, primjerice Malta, Maldivi, Sejšeli, Monako.

TERCIJARNI SEKTOR Djelatnosti tercijarnog sektora promet, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, novčarstvo i uslužno zanatstvo 152 naglo se razvijaju posljednjih sto godina, posebice od sredine 20. stoljeća. Za razliku od djelatnosti primarnog i sekundarnog sektora koje stanovništvu i drugim djelatnostima osiguravaju gotove proizvode, djelatnosti tercijarnog sektora usmjerene su na davanje usluga. Nagli razvoj prometa, trgovine, turizma, novčarstva i drugih djelatnosti tercijarnog sektora povećao je njihovu važnosti u BDP-u i gospodarskoj strukturi stanovništva, ali i prouzročio promjene i u ostalim sektoZANIMLJIVOST

INDIGO ERA

Mihael Fridman, međunarodni poduzetnik i osnivač LetterOne objavio je početkom 2016. godine koncept nazvan indigo era. Koristio je termin za opisivanje onog što on vidi kao novo razdoblje ekonomije koje se zasniva na idejama, inovacijama i kreativnosti, a koje on vidi kao zamjenu ekonomija temeljenih na posjedovanju prirodnih resursa. To je novo ekonomsko razdoblje u kojem glavni izvor nacionalnog bogatstva više nije korištenje resursa, već društveno-ekonomska infrastruktura koja omogućuje svakoj osobi ostvarivanje svojeg intelektualnog ili kreativnog potencijala. Riječ “indigo” u početku odabrana je na temelju izraza indigo djeca, koji se koristio za opisivanje ljudi s neobičnim i inovativnim sposobnostima.

SAD Kina Japan Njemačka Ujedinjeno Kraljevstvo Francuska Brazil Italija Kanada Indija Španjolska Australija Republika Koreja Ruska Federacija Meksiko Turska Nizozemska Švicarska Indonezija Belgija 0

3000

6000

9000

12000 15000 milijardi USD

Najveća gospodarstva svijeta prema doprinosu tercijarnog sektora u nominalnom BDP-u 2016. godine

rima djelatnosti. Budući da svjetske statistike donose objedinjene podatke za tercijarni, kvartarni i kvintalni sektor, valja razlikovati države u kojima veći udjel u BDP-u ostvaruju djelatnosti tercijarnog sektora. To su danas visokorazvijene države koje se izdvajaju i po ukupnom BDP-u. Osim država navedenih u dijagramu, po visokim udjelu tercijarnog sektora na pojedinim kontinentima izdvajaju se Novi Zeland, Bahami, Panama, Grčka, Malta, Luksemburg, Monako, Maldivi, Singapur, Sejšeli, Džibuti. Drugu krajnost, manje od trećine BDPa djelatnosti tercijarnog sektora ostvaruju u Somaliji, Čadu, Kolumbiji, NDR Koreji i Istočnom Timoru.

Provjerite naučeno Pronađite zadnje dostupne podatke o udjelu pojedinih sektora u BDP-u i usporedite ih s podatcima navedenim u ovoj temi. Mijenja li se udjel pojedinih sektora gospodarstva u BDP-u u državama svijeta? Obrazložite te promjene. Opišite kako djelatnosti sekundarnog sektora utječu na djelatnosti drugih sektora gospodarstva na odabranim primjerima država. Zašto visok udio zaposlenih u tercijarnom sektoru djelatnosti nije uvijek dobar pokazatelj stupnja gospodarskog razvoja neke države? Pronađite podatke o važnosti pojedinih sektora djelatnosti u BDP-u vaše županije i usporedite ih s podatcima za druge županije u Hrvatskoj. U nekoliko rečenica obrazložite prostorne razlike.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Obrazložite očekivano trajanje života kao pokazatelj razvijenosti. Opišite pomoću geografske karte (47. str.) prostorne razlike u očekivanom trajanju života za rođene 2019. godine. Koje podatke o razvijenosti saznajemo iz gospodarske, a koje iz obrazovne strukture stanovništva? Što nam o razvijenosti neke države, regije ili mjesta govore podatci u udjelu sektora u BDP-u? Što obuhvaća pravilna piramida prehrane? Istražite kada se obilježava Međunarodni dan pismenosti.

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

28. Gospodarski i socioekonomski pokazatelji razvijenosti

PODJELA SVIJETA PREMA RAZVIJENOSTI Gospodarski razvoj, a time i stupanj razvijenosti iznimno utječu na demografska obilježja i procese. No, postoje pozitivne i negativne posljedice razvoja. Za usporedbu razvijenosti država primjenjuje se više kriterija koji ukazuju na životni standard. Pozitivne posljedice razvoja su ekonomski rast i nacionalni napredak, bolja i kvalitetnija opskrba svakodnevnim potrebama (hrana, odjeća, stanovanje, obrazovanje, zdravstvena skrb itd.) te bolji oblik upravljanja. Negativne posljedice razvoja su povećanje nejednakosti između različitih skupina stanovništva, bogatih i siromašnih regija i država, ovisnost siromašnih država o bogatima te sve veće onečišćenje okoliša. S obzirom na razlike u stupnju razvoja, među državama svijeta postojala je podjela na zemlje u razvoju i razvijene zemlje, zatim zemlje „prvog“ svijeta (zemlje tržišnog poslovanja kao što su SAD, države Zapadne Europe, Japan i Australija), zemlje „drugog“ svijeta (zemlje Istočnog bloka, pretežno europske) te zemlje „trećeg“ svijeta (zemlje izrazito niskog stupnja gospodarske razvijenosti). Ta je podjela razgraničila svijet na razvijeni Sjever i nedovoljno razvijeni Jug. Političke i gospodarske promjene u svijetu u posljednja tri desetljeća rezultirale su novim odnosima među državama koji se iskazuju različitim pokazateljima razvijenosti.

153 ZANIMLJIVOST

BORBA PROTIV DJEČJEG RADA

Otprilike 152 milijuna djece diljem svijeta zbog siromaštva prisiljeno je raditi, često i najteže fizičke poslove (a tomu treba dodati još oko 300 tisuća djece vojnika, koji se bore u ratovima). Stoga se svake godine 12. lipnja obilježava Svjetski dan borbe protiv dječjega rada. Velika većina te djece radi u poljoprivredi i zato je geslo 2019. godine bilo: „Djeca ne bi trebala raditi na poljima, nego na snovima!“

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva POKAZATELJI RAZVIJENOSTI

BDP po državama Europe 2019. godine

Postoji niz pokazatelja razvijenosti, od kojih osnovu čine gospodarski, a dopunjuju ih socijalni pokazatelji. Socijalni pokazatelji obično ukazuju na zdravlje, obrazovanje i prehranu stanovništva, no koriste se i podaci o broju mobitela, automobila, gustoći prometne mreže, potrošnji energije i brojni sintetički pokazatelji. Jedan od češće korištenih sintetičkih (kompozitnih, agregiranih) pokazatelja je indeks društvenoga razvoja. Osnovni gospodarski pokazatelji su bruto domaći proizvod (BDP), ukupni i po stanovniku, te bruto nacionalni proizvod (BNP), ukupni i po stanovniku.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD Osnovni pokazatelj gospodarske razvijenosti države je bruto domaći proizvod (BDP). On označava ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj državi tijekom jedne godine, bez obzira na to tko posjeduje kapital i rad koji se koriste u proizvodnji tih dobara. Međunarodna pokrata je GDP (Gross 154 Domestic Product). Dobivene vrijednosti izražavaju se u američkim dolarima. Prema podatcima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP za 2019. godinu iznosio je 87,3 bilijuna američkih dolara, a stopa rasta u odnosu na prethodnu godinu 2,98 %. BDP Hrvatske u toj godini iznosio je 60,7 milijardi američkih dolara, pri čemu je Hrvatska zauzela 77. mjesto od ukupno 185 država svijeta za koje su podaci bili objavljeni. Sve članice EU-a (28) imale su ukupni BDP 18,705 bilijuna USD ili 21,6 % svjetskog BDP-a, što je bilo manje od SAD-a, a više od Kine. BDP po kontinentima i velikim geografskim regijama 2019. godine Kontinent/regija Azija

BDP (milijuna USD) 33 274 503

Udio svjetskog BDP-a (%) 38,4

Rang u svijetu

Država

Njemačka

3 863 344

Ujedinjeno Kraljevstvo

2 743 586

Francuska

2 707 074

Italija

1 988 636

11.

Ruska Federacija

1 637 892

13.

Španjolska

1 397 870

17.

Nizozemska

902 355

20.

Švicarska

715 360

21.

Poljska

565 854

23.

Švedska

528 929

24.

Belgija

517 609

26.

Austrija

447 718

29.

Norveška

417 627

32.

Irska

384 940

37.

Danska

347 176

43.

Finska

269 654

45.

Češka

246 953

46.

Rumunjska

243 698

47.

Portugal

236 408

50.

Grčka

214 012

54.

Mađarska

170 407

56.

Ukrajina

150 401

60.

Slovačka

106 552

69.

Luksemburg

69 453

72.

Bugarska

66 250

75.

Bjelorusija

62 572

77.

Hrvatska

60 702

82.

Slovenija

54 154

83.

Litva

53 641

84.

Srbija

51 523

95.

Latvija

35 045

97.

Estonija

31 038

108.

Island

23 918

111.

Bosna i Hercegovina

20 106

119.

Albanija

15 418

121.

Malta

14 859

BDP (milijuna USD)

Sjeverna Amerika

24 947 899

28,8

Europa (s RF)

21 402 105

24,7

Južna Amerika

3 507 727

4,0

130.

Sjeverna Makedonija

12 672

Moldavija

11 688

Kosovo

7 996

Afrika

1 906 530

2,2

136.

Australija i Oceanija

1 613 683

1,9

Angloamerika

23 183 031

26,8

148.

Crna Gora

5 424

6,1

170.

San Marino

1 591

Latinska Amerika

5 272 595

Izvor: International Monetary Fund, 23. 12. 2019.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

bilijuna USD 100

Rang

Država

BDP (milijardi USD)

Sjedinjene Američke Države

21 439

Kina

14 140

Japan

5 154

Njemačka

3 863

Indija

2 936

Ujedinjeno Kraljevstvo

2 744

Francuska

2 707

Italija

1 989

Brazil

1 847

10.

Kanada

1 731

milijardi stanovnika 8

60 4 40 2

. . . . . . . . . . . . 60 65 70 75 80 85 90 95 00 05 10 15 19 19 19 19 19 19 19 19 20 20 20 20 GDP Stanovništvo

Rast bruto svjetskog proizvoda i stanovništva od 1960. do 2018. godine

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU Kako bi se bruto domaći proizvod mogao koristiti za uspoređivanje gospodarstava različitih veličina (različitog broja stanovnika), dijeli se s brojem stanovnika i dobiva se vrijednost per capita (po stanovniku). Međunarodna pokrata je GDP per capita. Dobivene vrijedPrognoza BDP-a, % promjene u odnosu na prošlu godinu

-6 -4 -2

nosti izražavaju se u američkim dolarima. BDP po stanovniku za Republiku Hrvatsku u 2019. godini iznosio je 15 137 američkih dolara, što je Hrvatsku svrstalo na 60. mjesto od ukupno 275 rangiranih gospodarstava. Ovaj pokazatelj ima nedostataka, riječ je o tome da u obzir nisu uzete ljudske i prirodne vrjednote pa su 8 10

nema podataka

Najslabiji učinak 1. Venezuela .................................... -5,7 2. Jemen ............................................... -4,2 3. Iran ........................................................ -3,7 4. Ekvatorska Gvineja ........ -2,5 5. Argentina ...................................... -0,8 Najbolji učinak 1. Sirija ........................................................ 2. Bangladeš ...................................... 3. Butan ..................................................... 4. Indija ...................................................... 5. Ruanda ...............................................

9,9 7,9 7,4 7,4 7,3

Kina 0

2500

5000

Indonezija

7500 km

Njemačka Francuska Turska Italija

-2 -4 -6

Rusija UK Japan

SAD

Malezija

SVIJET UAE

Poljska

Republika Južna Afrika

2 0

Meksiko

Rep. Koreja Brazil

Izrael

Irska

Nikaragva

Prognozirane stope promjene BDP-a u svijetu 2019. u odnosu na 2018. godinu

Šri Lanka

Irak

Kenija

Vijetnam

Izvor: Economist Intelligence Unit

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Deset država s najvećim gospodarstvom (prema ukupnom BDP-u) 2019. godine

155

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva međunarodne institucije ponudile nove pokazatelje kao što su nacionalni dohodak po stanovniku i indeks društvenog razvoja, o čemu će biti riječi u nastavku. Za najveći broj država svijeta glavni pokazatelji razvijenosti nisu gore navedeni, već prehrana. Deset država u svijetu prema BDP-u po stanovniku 2019. godine Rang

Država

BDP p.c. (USD)

Luksemburg

113 196

Švicarska

83 717

Norveška

77 975

Irska

77 771

Katar

69 687

Island

67 037

Sjedinjene Američke Države

65 111

Singapur

63 987

Danska

59 795

10.

Australija

53 825

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_(nominal)_ per_capita

156

Luksemburg Švicarska Norveška Irska Island Danska Nizozemska Švedska Austrija Finska San Marino Njemačka Belgija Francuska Ujedinjeno Kraljevstvo Italija Malta Španjolska Slovenija Estonija Češka Portugal Grčka Slovačka Litva Latvija Mađarska Hrvatska Poljska Rumunjska Ruska Federacija Bugarska Crna Gora Srbija Bjelorusija Sjeverna Makedonija Bosna i Hercegovina Albanija Kosovo Ukrajina Moldavija 0

75 90 105 120 tisuća USD/stanovniku

Države Europe prema vrijednosti BDP-a po stanovniku 2019. godine

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD I BRUTO NACIONALNI DOHODAK Bruto nacionalni proizvod (BNP, eng. GNP) ukupna je tržišna vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj državi tijekom godine koje proizvode domaći čimbenici bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu, bez umanjenja troškova proizvodnje. Bruto nacionalni dohodak (BND, GNI - Gross National Income) označava razliku BDP-a i troškova proizvodnje i pružanja usluga. Dakle, BND se izračunava tako da se vrijednost BDP-a umanji za troškove proizvodnje i davanja usluga. Troškove čine materijalna dobra te vrijednost rada i vrijednost amortizacije sredstava uloženih u proizvodnju i pružanje usluga. Time BND pokazuje zaradu neke zemlje. Svjetska banka ga iskazuje ukupno, po stanovniku u američkim dolarima (GNI per capita) i po stanovniku u međunarodnim dolarima (GNI PPP - Purchasing Power Parity - BND izražen u dolarima preračunatim prema usporedbi kupovne moći). Jedan međunarodni dolar (ID) dobiva se preračunavanjem prema paritetu kupovne moći. Preračun se temelji na spoznaji da je u različitim dijelovima svijeta u vrijednosti 1 američkog dolara moguće pribaviti različitu količinu za život potrebnih namirnica. Usporedbom prodajnih cijena osnovnih proizvoda pokušava se dobiti unificirana vrijednost dolara (međunarodni dolar). Svake godine Svjetska banka klasificira države svijeta s obzirom na visinu nacionalnog dohotka i nacionalnog dohotka po stanovniku u četiri razreda: države s visokim dohotkom, sa srednjim višim, srednjim nižim i niskim dohotkom (ukupno i po stanovniku). Prema podatcima Svjetske banke za 2018. godinu ukupni bruto nacionalni dohodak u svijetu iznosio je 84,477 bilijuna USD, od čega je u državama s niskim dohotkom ostvareno 0,7 %, u državama sa srednjim nižim dohotkom 8 %, u državama sa srednjim višim dohotkom 27,9 %, a u državama s visokim dohotkom 63,4 %. Iste godine prosječni bruto nacionalni dohodak po stanovniku iznosio je 11 124 američkih dolara, a prema paritetu kupovne moći 17 896 međunarodnih dolara. S ostvarenih 57,236 milijardi USD bruto nacionalnog dohotka 2018. godine, Hrvatska je na 77. mjestu. Prema vrijednosti bruto nacionalnog dohotka po stanovniku Hrvatska je na 54. mjestu sa 14 000 USD po stanovniku, a prema paritetu kupovne moći Hrvatska je među državama svijeta na 51. mjestu s 27 180 ID po stanovniku.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

USD/stanovniku ≤ 1025 1026 - 3995 3996 - 12 375 ≥ 12 376 nema podataka

2000

4000

6000 km

Države svijeta prema nacionalnom dohotku po stanovniku 2018. godine Vodeće države svijeta prema nacionalnom dohotku po stanovniku 2018. godine (prema paritetu kupovne moći) Država

GNI PPP per capita, ID

Katar

124 410

Singapur

94 670

Kuvajt

84 250

Brunej

82 180

Ujedinjeni Arapski Emirati

75 440

Luksemburg

72 200

Švicarska

68 820

Norveška

68 310

Irska

67 050

10.

SAD

63 690

Rang

http://data.worldbank.org/data-catalog/world-developmentindicators, 23. 12. 2019.

INDEKS DRUŠTVENOG RAZVOJA Najkompleksniji pokazatelj (jer su drugi manjkavi) za mjerenje razvijenosti i diferenciranje država u svijetu prema razvijenosti je indeks društvenoga razvoja (Human Development Index). Uveo ga je Razvojni program UN-a (UNDP). Dobar je pokazatelj životnog standarda i utjecaja ekonomske politike na kvalitetu života. HDI je sintetski pokazatelj koji se izračunava na temelju triju pokazatelja: bruto nacionalnog dohotka po stanovniku prema paritetu kupovne moći (prije 2010. koristio se podatak o bruto domaćem proizvodu po stanovniku prema paritetu kupovne moći),

očekivanog trajanja života, stope pismenosti i obrazovne strukture stanovništva. Prema tim pokazateljima državama se dodjeljuju bodovi od 0,001 do 1,0, a na 157 temelju bodova države se rangiraju. Pri izračunavanju HDI-ja, vrijednost BND-a preračunava se na izjednačenu kupovnu moć (PPP) i iskazuje u međunarodnim dolarima. To znači da jedan PPP dolar ima istu kupovnu moć u domaćoj ekonomiji, kao i jedan američki dolar u gospodarstvu SAD-a. Države se prema izračunatim vrijednostima grupiraju u četiri skupine: države s vrlo visokim, s visokim, sa srednjim i niskim indeksom društvenoga razvoja. Prema podacima iz 2018. godine u prvu skupinu razvrstane su 62 države s vrlo visokim indeksom društvenoga razvoja, među kojima su najviši indeks imale Norveška, Švicarska, Irska, Njemačka, Australija i Nizozemska. Hrvatska je bila na 46. mjestu dok su na začelju ljestvice države Bahami, Malezija i Sejšeli. HDI Republike Hrvatske za 2018. godinu iznosio je 0,837. Na vrhu ljestvice 54 države s visokim indeksom društvenoga razvoja bile su Srbija, Trinidad i Tobago te Iran dok su na začelju te skupine država bile Bolivija, Gabon i Egipat. U trećoj skupini država sa srednjim indeksom društvenoga razvoja nalazile su se države Maršalovi Otoci, Vijetnam i Irak, a zadnje tri države u skupini od 37 država bili su Zimbabve, Pakistan i Solomonovi Otoci. U skupini država s niskim indeksom društvenog razvoja razvrstano je 36 država među koji-

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Indeks 0,800-1,000 vrlo visok 0,700-0,799 visok 0,550-0,699 srednji 0,350-0,549 nizak podaci nisu dostupni

2000

4000

6000 km

Države svijeta prema indeksu društvenoga razvoja 2018. godine

158

ma su najviši indeks imale Sirija, Nova Gvineja Papua i Komorska Unija, a posljednjih 12 mjesta zauzimale su afričke države od kojih su najnižu vrijednost indeksa imale države Čad, Srednjoafrička Republika i Niger.

PREHRANA Unošenje hrane u organizam (prehrana) jedna je od glavnih potreba svakoga čovjeka. Potrošnja hrane izražava se mjernim jedinicama kilokalorijama (kcal) ili kilodžulima (kJ). Dnevna potreba čovjeka za hranom

Razina gladi izuzetno alarmantna alarmantna ozbiljna umjerena niska nema dovoljno podataka, ali postoji zabrinutost nije uključeno ili podaci nisu dostupni

Globalni indeks gladi 2019. godine

razlikuje se s obzirom na toplinski pojas. Najmanja potreba za unosom kalorija je u žarkom pojasu. Suprotnosti uhranjenosti jesu pothranjenost (nedovoljan unos kalorija u organizam), neishranjenost (neuravnotežena prehrana uglavnom bez ključnih vitamina i minerala, npr. vitamin A, jod, željezo) i glad (nedovoljan unos hranjivih tvari koji dovodi do iscrpljenosti, poremećaja funkcija, povećava sklonost bolestima i mortalitet). Danas je glavno svjetsko pitanje kako osigurati dovoljnu količinu hrane stalno rastućem broju

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva ZANIMLJIVOST

Prehrana djece u Indiji – Indija je prema globalnom indeksu gladi 102. od 117 rangiranih država

stanovnika. Problemima gladi i pothranjenosti osobito je pogođeno područje Južne Azije i Subsaharske Afrike, tzv. pojas gladi (Sahel). Nedostatak hrane u brojnim afričkim i drugim državama posljedica je visokog nataliteta, oružanih sukoba, političke nestabilnosti, loše poljoprivredne politike, siromaštva, klimatskih promjena i drugih faktora. Broj gladnih ljudi na svijetu u 2018. godini iznosio je 821,6 milijuna stanovnika (ili jedna od devet osoba), najviše u Aziji (513,9 milijuna), Africi (256,1 milijun) te u Latinskoj Americi (42,5 milijuna stanovnika). Broj beba rođenih s malom težinom u svijetu iznosi 20,5 milijuna (jedna od sedam). Broj djece mlađe od pet godina s prekomjernom težinom (velika težina za

GEO ISTRAŽIVANJE Pronađite još neke podatke Svjetske banke o indeksima svjetskoga razvoja, izdvojite u tablici države (tri do pet) s najvišim i najnižim vrijednostima, a odabrani pokazatelj prikažite na tematskoj karti i pomoću karte opišite kakav jest i mijenja li se rang država prema razvijenosti.

visinu) iznosi 40 milijuna (5,9 %), broj djece i adolescenta školske dobi koji imaju prekomjernu težinu iznosi 338 milijuna te broj odraslih osoba koji su pretili iznosi 672 milijuna (13 % ili jedna od osam odraslih osoba).

Provjerite naučeno Koji se socijalni, a koji gospodarski pokazatelji koriste za usporedbu država prema razvijenosti? Što možemo saznati usporedbom udjela sektora gospodarstva u ukupnom BDP-u, a što usporedbom udjela sektora gospodarstva u zaposlenosti? Po čemu se razlikuju pokazatelji razvijenosti BDP, BNP i BND? Objasnite razliku u rangu odabranih država prema BDP-u po stanovniku, BND-u po stanovniku i prema indeksu društvenoga razvoja. Smanjuje li se glad u svijetu posljednjih dvadesetak godina?

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

GLOBALNI INDEKS GLADI

Globalni indeks gladi (GHI) pokazatelj je za mjerenje i praćenje gladi u svijetu. Obuhvaća četiri komponente: pothranjenost (udio stanovništva s nedovoljnim unosom kalorija), djecu s gubitkom težine (udio djece mlađe od pet godina koja imaju premalu težinu za svoju visinu; odražava akutnu pothranjenost), djecu koja zaostaju u rastu (udio djece mlađe od pet godina koja imaju malu visinu za svoju dob; odražava kroničnu pothranjenost) i smrtnost djece (stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina; dijelom odražava sinergiju neodgovarajuće prehrane i nezdrave okoline). Za 2019. godinu globalni indeks gladi izračunat je prema podatcima o udjelu pothranjenih su za razdoblje 2016. – 2018. godina, podatcima o djeci s gubitkom težine i zaostajanju u rastu za posljednju godinu u razdoblju 2014. – 2018. godina za koju su dostupni podaci te podatcima o smrtnosti djece za 2017. godinu. GHI nije izračunat za države za koje podatci nisu dostupni te za određene države s visokim dohotkom, države s malim brojem stanovnika i zavisna područja. Prema globalnom indeksu gladi za 2019. godinu, izuzetno alarmantna razina gladi je u Srednjoafričkoj Republici, četiri države (Jemen, Čad, Madagaskar i Zambija) pate od alarmantne razine gladi, a 43 od 117 rangiranih država imaju ozbiljnu razinu gladi. Još 23 države imaju umjerenu i 46 nisku razinu gladi. Iako podatci nisu dostupni za kompletan izračun globalnog indeksa glasi i rangiranje, stanje gladi i pothranjenosti u Burundiju, Komorskoj Uniji, Demokratskoj Republici Kongo, Eritreji, Libiji, Novoj Gvineji Papui, Somaliji, Južnom Sudanu i Siriji vrlo zabrinjavajuće. Svakako valja naglasiti da postoje države s velikim napretkom u smanjenju globalnog indeksa gladi, posebice u smanjenju stope pothranjenosti. Prema podatcima za 2019. godinu, u posljednja dva desetljeća najveći napredak ostvarile su Angola, Ruanda i Etiopija.

159

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

29. Resursi i sirovine Provjerite predznanje Zašto u vremenu kada sve više stanovništva radi u uslužnim djelatnostima koje ostvaruju najveći dio BDP-a svijeta moramo učiti o resursima i sirovinama? Jesu li one danas nevažne? Zamislite da se baš svi ljudi na Zemlji bave djelatnostima karakterističnima za razvijene prostore, uslužnim djelatnostima. Od čega bismo i kako živjeli?

ŠTO SU RESURSI, A ŠTO SIROVINE?

ZANIMLJIVOST PROMJENA BOGATSTVA SVIJETA „Put u pakao popločen je dobrim namjerama“ drevna je kineska poslovica. To se najčešće događa jer ljudi nisu educirani, nedovoljno promišljaju ili ne sagledavaju stvari u širem kontekstu. Prostor današnje Kine jedna je od kolijevki civilizacija i dao je svijetu epohalne izume, ali je u međuvremenu, do pred kraj 20. stoljeća, gospodarski zaostajao. Tako je Mao Zedong, kineski predsjednik, u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata odlučio preporoditi zaostalu, agrarnu Kinu. Naredba je bila da se mora povećati proizvodnja željeza/ čelika i na tome je angažirao velik dio kineskog naroda. Dojučerašnji ratari su umjesto oranja, sijanja i sađenja skupljali stare lavore, lonce, žice od kišobrana i bicikle, stavljali ih u improvizirane visoke peći ložene drvima (lomače) i svako selo je proizvelo X kilograma ili tona željeza. Bili su ponosni na to, jer su ih hvalili da su napravili više željeza nego npr. švedsko selo. Sljedeće godine od gladi su umrli deseci milijuna stanovnika Kine. Nisu proizvodili žicu, cijevi ili neki drugi upotrebljiv proizvod, već komade željeza koji se broje u tonama ili kilogramima i pokazuju da socijalističko gospodarstvo može proizvesti željezo. Je li u redu industrijski standard promatrati samo kroz brojke ili je potrebno sagledati širu sliku?

U svakodnevnom govoru često se pojmovi resursa i sirovina koriste kao sinonimi. Željezo (Fe) je metal kojega na Zemlji rijetko nalazimo u elementarnom obliku (osim željeza meteorskog podrijetla) i najčešće se nalazi u željeznim rudama koje sadrže minerale željeza kao što su hematit ili magnetit. Resursi su prirodna bogatstva koja u izvornom obliku 160 služe za gospodarske aktivnosti, njihovim iskorištavanjem i obradom dobivaju se sirovine. Primjerice, rude koje sadržavaju hematit ili magnetit (željezne rude) su resursi. Željezo koje dobivamo preradom željezne rude je sirovina, a iz sirovina možemo dobiti različite proizvode. Šuma je resurs, drvo je sirovina, daska je poluproizvod, a namještaj je gotov proizvod. željezo postalo nepotrebno, ali su ga zahvaljujući tehnološkom razvoju dopunili i drugi, praktičniji mateŽELJEZO I ČELIK rijali čije značenje raste te se mijenja slika bogatstva Koje proizvode možemo dobiti od željeza? Iako željezo svijeta s resursima i sirovinama. danas nema isto značenje i cijenu kao u prošlosti, današnja civilizacija se temelji na njemu. Željeza za današnje potrebe na Zemlji ima dovoljno, a možemo ga i ponovo preraditi i uporabiti. Do pred kraj prošlog stoljeća/tisućljeća, industrijski standard, koji je bio obilježje visokorazvijenih država, mjerio se proizvodnjom željeza ili čelika po stanovniku. Značenje željeza i njegove prerađevine, čelika, možemo vidjeti i u osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik 1951. godine, ekonomske zajednice koja je bila začetak stvaranja Europske unije. Danas su vodeći proizvođači čelika nekadašnje „slabije razvijene države“. Na tome ostvaruju solidnu zaradu, ali ne kao što su to nekada imale razvijene države. Nije

ULOGA RUDARSTVA U RANOJ INDUSTRIJALIZACIJI Današnje najrazvijenije i politički najutjecajnije države su države rane industrijalizacije koje su početke industrijskog razvoja temeljile na korištenju vlastitih prirodnih bogatstava, a neke su kasnije koristile i jeftine resurse iz svojih kolonija. Rudarstvo, iako tehnološki neusporedivo s današnjim, bilo je jedna od najznačajnijih djelatnosti i predstavljalo je osnovu jakom razvoju država rane industrijalizacije. Za dobivanje željeza i njegovu daljnju preradu u primjerice, čelik, potrebna je energija. Drvo je bilo preslab energent za potrebne temperature u visokim pećima za dobivanje željeza i

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

2000

4000

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Legenda: svi prehrambeni proizvodi poljoprivredne sirovine goriva industrijski proizvodi rude, metali, drago kamenje i nemonetarno zlato nema podataka

6000 km

Glavni izvozni proizvodi po državama 2018. godine Analizirajte priloženu kartu glavnih izvoznih proizvoda po državama. Kakva je gospodarska razvijenost prostora i država kojima su glavni izvozni proizvodi rude?

161

Legenda: boksit antimon, molibden, niobij, tantal, tungsten, vanadij krom ugljen kobalt, nikal bakar dijamanti grafit ferokrom, teški mineralni feromangan, pijesci feronikal, titan ferotungsten, olovo, cink, indij ferovanadij, mangan željezna ruda zlato rijetki minerali

litij metali iz grupe platine fosfati, ruda kalija srebro kositar U308

2000

4000

6000 km

Prostorni raspored gospodarski najznačajnijih mineralnih sirovina Analizirajte kartu rasporeda gospodarski najznačajnijih mineralnih sirovina u svijetu. Istražite za što se koriste prikazane sirovine te procijenite njihovo značenje. Podatke o proizvodnji možete potražiti na stranicama: https:// www.world-mining-data.info/?World_Mining_Data___Data_Section Istražite čemu služi litij i kakvo će biti značenje prostora u kojima ga nalazimo. Na primjeru Venezuele, države s jednim od najvećih procijenjenih zaliha u nafte u svijetu koja je trenutno u velikoj krizi i siromaštvu, procijenite znače li prirodna bogatstva nužno i blagostanje.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva prepoznata je moć ugljena, kamena koji gori. Upravo je ta dobitna kombinacija, ležišta željeznih ruda i ugljena kao energenta, bila temelj razvoja današnjih gospodarskih velesila Europe i Sjeverne Amerike. Suvremeni gospodarski razvoj ne možemo zamisliti bez mineralnih i nemineralnih sirovina i energenata. Za razliku od poljoprivrednih sirovina, njih ne možemo proizvesti i ovisni smo o njihovim ležištima. Eksploatacijom mineralnih i drugih sirovina bavi se rudarstvo koje je skupo i zahtijeva velika financijska sredstva. Tehnološkim razvojem raste potreba za rijetkim i plemenitim mineralnim sirovinama. Kao što im i ime kaže, oni su rijetki i nalazimo ih u malim količinama na relativno malo mjesta u svijetu, a potražnja za njima raste. Procjenjuje se da će značenje litija u bliskoj budućnosti, zbog korištenja za litij-ionske baterije, biti onakvo kakvo je današnje značenje nafte u svjetskom gospodarstvu i politici. Trenutne potrebe za rijetkim elementima na Zemlji

162

Rijetki element

Globalne zalihe

Trenutne godišnje potrebe

Ukupno

110 000 000 t (USGS, 2011)

136 000 t (USGS, 2011)

platina

48 000 000 kg (Wilburn, 2004)

245 000 kg (Loferski, 2011)

uranij

5 327 200 t (Supply, 2012)

68 000 t (Supply, 2012)

fosfor

71 000 000 t (USGS, 2012)

9 800 000 t (Schroder, 2010)

litij

13 000 000 t (Gruber, 2011)

220 000 t (Gruber, 2011)

Y 7%

Pr 5%

Ostali 3%

Ce 40%

Nd 18% La 26%

Prostor jezera u Rakitju danas i 1968. godine Kakve promjene u prostoru primjećujete?

Resurse kao što su pijesak i šljunak često ne doživljavamo kao osobito vrijedne, međutim, s obzirom na ubrzanu urbanizaciju i razvoj graditeljstva, potrebe za njima su ogromne i njihova eksploatacija predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost s velikim negativnim utjecajem na okoliš. Arapske države, primjerice Ujedinjeni Arapski Emirati, uvoze ogromne količine pijeska. Jesu li im pustinje u nestanku, ne žele trošiti svoj pijesak ili je stvar u nečem drugom?

Provjerite naučeno

poliranje, metalurgija, katalizatori, staklo, fosfor, keramika, ostalo

metalurgija,katalizatori, staklo, fosfor, keramika, poliranje, ostalo

magneti, keramika, metalurgija, staklo, katalizatori, fosfor, ostalo

fosfor, keramika, ostalo

magneti, fosfor, keramika, metalurgija, poliranje, ostalo

Ostali magneti, laseri, fosfor, staklo, metalurgija, ostalo

Procijenjene potrebe za rijetkim elementima 2012. godine i njihova primjena. Objasnite jesu li prikazani elementi u prošlosti bili jednako važni kao danas?

Zamislite primjer siromašne države koja leži na ogromnom rudnom bogatstvu koje se ne može iskoristiti jer nema financijskih sredstava za pokretanje vađenja i prerade. Pokušajte napraviti plan kako to održivo izvesti, vodeći računa o nacionalnim interesima države i njezinog stanovništva. S kojim problemima ste se susreli pri izradi zadatka? Navedite primjere istih ili sličnih problema u suvremenom svijetu. Istražite današnju ulogu Kine u rudarstvu Afrike. Istražite postoji li neobična korelacija između prirodnih bogatstava i stranih intervencija u cilju „zaštite ljudskih prava“ u nekim prostorima. Na čemu se može više zaraditi, na resursima, sirovinama ili njihovim proizvodima? Smijemo li resurse neograničeno iskorištavati?

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

NAPUŠTENI RUDNICI – OŽILJCI PROŠLOSTI U svijetu se godišnje potroši oko dvije milijarde tona metala, a dnevna količina potrošenog metala dostatna je za 500 Eiffelovih tornjeva. Geološke intervencije koje nastaju iz ciklusa rudarenja, a on uključuje otvaranje, aktivnost i neaktivnost (napuštanje) rudnika, ostavljaju ogromne ožiljke na Zemljinoj kori. Tko se bavi njima i kako? Koliko učinkovito? I, prije svega, kakav je utjecaj na naša društva? Utječući na tlo, zrak i vodu, rudnici mijenjaju ekosustave, a time i staništa i zdravlje ljudi. Rudnici mijenjaju krajolik (često ga nagrđuju), uništavaju obradivo zemljište i, ako se urušavaju, uzrokuju nastanak udubljenja. Oni kontaminiraju okolno tlo, vodne tokove i rijeke teškim metalima i drugim otrovnim proizvodima poput žive, arsena, fluora, sumporne kiseline i selena. Većina modernih rudarskih tehnika također zahtijeva uporabu velikih količina vode. Konačno, rudarstvo, a posebno rudnik ugljena, ispušta onečišćujuće tvari u zrak – npr. sumporov dioksid i ugljikov monoksid - koje utječu na zdravlje ljudi, kao i znatne količine metana, ubrzavajući globalno zatopljenje. Mnogo je rečeno i napisano o društvenim i ekološkim posljedicama rudarstva. Ljudi su od neolitika kopali stijene kako bi izvlačili minerale ili druge tvari, a ekonomije svih velikih civilizacija dijelom su se temeljile na vađenju kremena, opsidijana, soli, žada, željeza, bakra, srebra, zlata i dragog kamenja. Velika promjena dogodila se tijekom industrijske revolucije, prije nekih 300 godina. Od tada se iskorištavaju svi dostupni i profitabilni resursi u Zemljinoj kori, od malih rudnika do ogromnih otvorenih kopova, a imaju značajan utjecaj na krajolik i okoliš. Ekološke katastrofe uzrokovane miniranjem redovito su na naslovnicama medija. Manje je poznato što se događa kada se rudnik zatvori. Društvene posljedice mogu biti dramatične, na primjer tijekom vala zatvaranja rudnika europskih ugljenokopa krajem 20. stoljeća. Ali što je s posljedicama po okoliš? Najbolje proučavani slučajevi zatvaranja rudnika bivši su rudnici ugljena u Europi i u Apalačima. U rudnicima se oslobađaju različiti plinovi (u osnovi metan), a ponekad se eksploatira ugljikovodik. Rudnici se mogu urušiti ili kontaminirati podzemne vode dugo nakon zatvaranja. Uz neke napuštene rudnike ostala su „naselja duhova“, što znači da je osim gospodarske aktivnosti ugašen i život u tim područjima. Neki napušteni rudnici ponovno se pokreću kad cijena minerala raste ili se renoviraju i pretvaraju u turističke atrakcije, muzeje, pa čak i mjesta za kupanje ili parkove. Ali to se događa samo za mali broj njih, tipično one koji su najbliži gradskim naseljima, nisu previše toksični i dobili su javno ili privatno financiranje. Što je s ostalima? Većinu vremena jednostavno su napušteni i nastavljaju stvarati probleme sigurnosti ljudi i okoliša. Koliko ih ima? Što se radi po tom pitanju i tko je odgovoran? Nije moguće izračunati broj napuštenih rudnika, ali sigurno ih je nekoliko milijuna. U Australiji se procjenjuje da ih ima najmanje 50 000, u SAD-u identificirano je više od 550 000, uključujući preko 100 000 koji predstavljaju ozbiljan rizik za okoliš; u Kanadi je poznato više od 10 000 takvih rudnika. Za većinu država nema dostupnih podataka. Na javnim površinama država može snositi punu odgovornost za zatvorene rudnike svojim redovitim proračunom ili posebnim porezom na rudarenje. Države poput Njemačke, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Belgije osnovale su specijalizirane jedinice ili fondove za tu svrhu. Na privatnom zemljištu vlasnici su odgovorni, osim ako nisu sklopili osiguranje ili nisu primili državnu pomoć. Drugo delikatno pitanje je odgovornost za kemijsko onečišćenje uzrokovano rudarstvom i njegov utjecaj na vodu, tlo, faunu i floru. U nekoliko je država znatan dio rijeka i vodnih tokova bio zagađen rudarenjem. Ipak, neke države nemaju želju ili sposobnost kontrolirati to zagađenje. Rudarske tvrtke mogu biti ili su usko povezane s državom ili vladajućom klasom i „oslobođene“ poštivanja određenih zakona, što dovodi do dramatičnih posljedica za lokalne zajednice i višestrukih socijalnih sukoba svake godine. Zaključno, pitanje negativnog utjecaja rudarstva na okoliš općenito se zanemaruje i podcjenjuje, a odgovor glavnih sudionika u sektoru ostaje fragmentiran i potpuno neodgovarajući, unatoč činjenici da postoje poznata rješenja. Tu spadaju upravljanje rudarskim otpadom na licu mjesta (tlo, voda i zrak), reguliranje upravljanja otpadom, zatvaranje ilegalnih rudnika i nakon što prestane rudarenje, ponovno punjenje rudnika, čišćenje i sanacija okolnog zemljišta, rijeka i šuma i neutralizacija kiselosti tla korištenjem kalcijevih proizvoda za poticanje ponovne vegetacije. Ti se okolišni standardi moraju provoditi na globalnoj razini, uključujući velike rudarske proizvođače poput Rusije i Kine i slabije razvijenih država.

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

ZANIMLJIVOST

163

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

30. Izvori energije ostali obnovljivi izvori sunce vjetar nuklearna energija snaga vode prirodni plin sirova nafta

tisuća TWh 140 120 100

Provjerite predznanje

Koliko je ljudi živjelo na Zemlji početkom 19. stoljeća, a koliko živi danas? Usporedite porast broja stanovnika s porastom potrošnje energije u istom razdoblju.

60 40

ugljen

tradicionalna goriva 20 00 20 . 18 .

19 50 .

19 00 .

18 50 .

18 00 .

Potrošnja primarne energije u svijetu od 1800. do 2017. godine

PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE

164

električnu energiju (transformirani oblik energije) koja Proizvodnja i potrošnja energije u svijetu neprestano je najvećim dijelom proizvedena od fosilnih goriva. rastu, što je u skladu s gospodarskim razvojem i potroGEO šačkim društvom. Energiju dobivamo iz energetskih ISTRAŽIVANJE izvora (energenata). Istražite jesu li električni automobili ekološki 4%

7% 34% 24%

27%

nafta ugljen prirodni plin hidroenergija nuklearna energija obnovljivi izvori 13 865 milijuna tona ekvivalenta nafte

Izvor: BP Statisitical Review of World Energy 2019

Potrošnja primarne energije prema izvorima energije 2018. godine Koja su tri energenta najzastupljenija u strukturi potrošene energije u svijetu? Jesu li njihove zalihe na Zemlji neograničene? Kakav je utjecaj najzastupljenijih energenata na okoliš?

prihvatljiviji od automobila s benzinskim ili dizelskim motorom? Pri rješavanju problema uzmite u obzir što je sve potrebno da bi električni automobil radio i bio napravljen, a ne samu vožnju.

NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Energetske izvore koje kada jednom iskoristimo/potrošimo više nemamo, nazivamo neobnovljivima. Njihove zalihe na Zemlji su ograničene i sve su manje. Radi se o fosilnim gorivima nastalima u davnoj prošlosti Zemlje. Nastaju i danas, ali su potrebni milijuni godina da bi se pretvorili u energente. Energetske izvore koje ne možemo potrošiti u životnom vijeku Zemlje nazivamo obnovljivima. Koji od energenata prikazanih na dijagramu pripadaju obnovljivima, a koji neobnovljivima? Je li drvo obnovljivi ili neobnovljivi energent? Države s najvećim dokazanim zalihama neobnovljivih izvora energije

Energiju trebamo i energiju trošimo. Energetski potencijali Zemlje premašuju njezine energetske potrebe, Redni Nafta Ugljen Prirodni plin broj ali ne prema prikazanoj strukturi trenutno korištenih 1. Venezuela SAD Ruska Federacija energetskih izvora. Ukoliko zadržimo trenutnu struk2. Saudijska Arabija Ruska Federacija Iran 3. Iran Kina Katar turu, s vremenom ćemo ostati bez potrebne energije za 4. Kanada Indija SAD život i razvoj. Nafta, ugljen i prirodni plin najzastuplje5. Irak Australija Saudijska Arabija niji su energenti koje koristimo. Možda u svom kućan- Usporedite podatke o zalihama neobnovljivih stvu ne koristite niti jedan od navedenih, ali koristite energenata iz tablice s kartama proizvodnje energenata.

OdrĹživost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

2000

4000

6000 km

ISHODI GEO SĹ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Proizvodnja sirove nafte 2017. godine (milijuna tona ekvivalenta sirove nafte)

Proizvodnja ugljena 2017. godine (milijuna tona ekvivalenta sirove nafte)

165

2000

4000

6000 km

Proizvodnja prirodnog plina 2017. godine (milijuna tona ekvivalenta sirove nafte)

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Prednost obnovljivih izvora energije je u tome što su njihove zalihe neograničene ili su ograničene životnim vijekom Sunca. To su Sunčeva energija koja dospijeva do Zemlje u znatno većim količinama nego što su i dugotrajnije potrebe Zemljana, energija vjetra, vode (hidroenergija), geotermalna energija iz Zemljine unutrašnjosti, energija biomase. Drvo je dugo vremena bilo vodeći energent koji je s obzirom na malobrojnost stanovništva i skromne gospodarske aktivnosti zadovoljavao potrebe za energijom. Šume se prirodno obnavljaju pa drvo zato ubrajamo u obnovljive izvore, međutim, s obzirom na intenzivnu sječu i deforestaciju u nekim prostorima njegova obnovljivost postaje upitna. Dugu tradiciju korištenja imaju i energija vode (primjerice vodenice ili za navodnjavanje) i energija vjetra (vjetrenjače). Prva hidroelektrana u svijetu puštena je u pogon 1881. godine na rijeci Niagari, a druga u svijetu bila je na našoj Krki 1895. godine (hidroelektrana Jaruga). To su protočne hidroelektrane koje direktno koriste kinetičku energiju vodenog toka ili imaju akumulaciju iza 166 brane koja se može isprazniti u roku od nekoliko sati. Za razliku od njih, postoje i akumulacijske hidroelektrane koje zahtijevaju veću akumulaciju vode, jezero koje se umjetno stvara iza izgrađene brane i potapa veći ili manji prostor.

2000

4000

Ispražnjeno jezero Kruščica u Lici

Reverzibilne hidroelektrane imaju akumulacije na različitim nadmorskim visinama i nisu energetski efikasne jer troše energiju na pumpanje vode u gornju akumulaciju najčešće u noćnim satima kada je potrošnja manja i cijena energije niža. Za potrebe povećane dnevne proizvodnje voda se opet (s)pušta iz gornje akumulacije i pokreće turbine. Primjer reverzibilne hidroelektrane je RHE Velebit (rijeka Zrmanja i gornja akumulacija kod Gračaca). GEO ISTRAŽIVANJE Pripada li hidroenergija „čistim“ energijama? Istražite utjecaj hidroelektrana na okolni prostor nakon njihove izgradnje na jednom od primjera: HE Lešće na Dobri; jezero Kruščica u Lici; Asuanska brana; Tri klanca.

6000 km

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora 2017. godine (milijuna tona ekvivalenta sirove nafte) Detaljnije podatke po državama možete pronaći na: http://energyatlas.iea.org/#!/tellmap/-1076250891/0

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Znate li još neke drugačije primjere iskorištavanja geotermalne energije u Hrvatskoj? USD/MWh 400 350 300 250 200 150 100 50 0

. . . . . . . . . . . . . . 10 16 010 016 010 016 010 016 010 016 010 016 010 016 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 20 20

biomasa geotermalni voda

sunce fotonaponski vjetar na kopnu sunce toplinom vjetar na moru raspon cijena za prosjek fosilna goriva

Usporedba cijene električne energije proizvedene iz različitih izvora Dijagram prikazuje cijenu proizvodnje električne energije iz različitih izvora. Ekonomija se temelji na profitu zaraditi što više bilo povećanjem proizvodnje i prodaje ili smanjenjem troškova. Koji energetski izvori imaju najnižu cijenu? Jesu li ti energetski izvori dostupni svuda u svijetu?

godišnja istraživanja i znanstveni rad koštaju u svim djelatnostima. Za mnoge su inovacije i postignuća bila potrebna desetljeća u koja je uloženo znanje i rad. Nije isto hoćete li te troškove podijeliti na nekoliko ljudi ili milijarde. GEO ISTRAŽIVANJE Istražite koliku bi površinu trebali zauzimati suvremeni solarni paneli da bi zadovoljili potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj. Gdje bi ih smjestili? Koje su njihove prednosti, a koji nedostaci?

Vjerojatno ne želite nuklearnu elektranu u svom okružju jer se ne biste dobro proveli pri mogućoj havariji nuklearne elektrane, ali s obzirom da su podatci u sljedećem dijagramu svedeni na količinu proizvedene energije, odnosno, koliko ljudi umire zbog proizvedenog 1 TWh energije, razmislite još jednom. 32,72 24,62

1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981.

cijena solarnih panela

1982.

1987. 1988. 1989. 1990.

1983. 1997. 1984. 1998. 1985. 1991. 1999. 1986. 1992. 2000. 1993. 1994. 1995. 2001. 1996. 2002. 2003. 2004.

1 1

100 1000 kumulativni kapacitet

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

2016. 2015. 2014. 2013.

2010. 2011. 2012.

10.000

100.000 MW-p

Cijena solarnih panela potrebnih za korištenje solarne energije Proučite cijenu solarnih panela potrebnih za proizvodnju energije iz besplatnog energetskog izvora, Sunca.

Cijene solarnih panela i dalje su previsoke za većinu stanovnika Zemlje, ali s obzirom na sve veći broj korisnika i tehnološki napredak, značajno padaju. Dugo-

167

18,43 4,63 2,82 0,07

5 smeđi ugljen ugljen

USD/W

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

U novije vrijeme koristi se energija plime i oseke te energija valova. Također, značajno se povećava broj vjetroelektrana na kopnu, ali i na moru. Geotermalnu energiju najviše koriste države u prostorima izraženog vulkanizma kao što je primjerice Island. U Hrvatskoj je prva geotermalna elektrana otvorena 2019. godine u Ciglenici kod Bjelovara.

nafta biomasa

20 plin nuklearna

umrli po TWh proizvedene energije

Stope smrtnosti uzrokovane proizvodnjom energije iz različitih izvora Usporedite prednosti i nedostatke obnovljivih i neobnovljivih energetskih izvora bitne za održivi razvoj Zemlje.

Izvori za dodatna istraživanja: https://ec.europa.eu/eurostat/data/database http://energyatlas.iea.org/#!/topic/DEFAULT

Provjerite naučeno Na temelju analize svih priloga u ovoj nastavnoj jedinici napišite esej na temu Energetska sadašnjost i budućnost Zemlje. Uključite u argumentaciju i raspravu predrasude o sigurnosti proizvodnje energije iz pojedinih izvora.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

31. Energetski potencijali Hrvatske PJ 500

Provjerite predznanje

450

Na koje se načine proizvodi električna struja u Hrvatskoj? Jesu li iskorišteni potencijali za korištenje hidroenergije? Kako je riješeno zbrinjavanje nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško? Postoje li prekidi u opskrbi stanovništva i gospodarskih subjekata električnom i toplinskom energijom?

400 350 300 250 200 150 100 50 0

1988. 1990.

PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ 168 Bez energije nema razvoja. U ovoj temi analizirat ćemo energetske potrebe i mogućnosti Hrvatske na temelju raspoloživih podataka koji se mijenjaju. Podatci, pojave i procesi koje imamo danas, u bližoj i daljnjoj budućnosti neće biti isti. Hrvatska je srednje velika država, naša domovina. Nalazi se u Europi, na planetu imenom Zemlja, u Sunčevom sustavu, u galaksiji Mliječna staza. Vi ste jedna od 7,8 milijardi osoba koja obitava na Zemlji 2020. godine. I jedan/jedna od brojnih živih organizama koji mogu omogućiti da ovaj, za sada jedinstveni planet,

1995.

2000.

ugljen i koks drvo i biomasa tekuća goriva

2005.

prirodni plin snaga vode električna energija

2010.

2015. 2018.

obnovljivi izvori toplinska energija Izvor: EIHP

Potrošnja primarne energije u Hrvatskoj od 1988. do 2018. godine

0,3%

3,2%

2013.

vodne snage prirodni plin

10,5%

ogrjevno drvo 34,9%

sirova nafta

25,2%

obnovljivi izvori toplinska energija 25,9%

PJ 300 250

0,3%

200

7,3%

150

ogrjevno drvo 30,3%

50 0

vodne snage prirodni plin

14,1%

100

2018.

sirova nafta obnovljivi izvori

1988. 1990.

1995.

ugljen drvo i biomasa sirova nafta

2000.

2005.

prirodni plin snaga vode obnovljivi izvori

2010.

2015. 2018.

toplinska energija

28,5%

toplinska energija 19,5%

Izvor: EIHP

Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj od 1988. do 2018. godine

Struktura proizvedene energije u Hrvatskoj prema izvorima 2013. i 2018. godine

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva ZANIMLJIVOST

0,2%

2013.

prirodni plin

7,8%

USPOREDBA HRVATSKE S DRUGIM DRŽAVAMA

12,5%

Prema podatcima CIA World Factbook Hrvatska je 2016. godine bila 100 % elektrificirana, bila je 95. država u svijetu po proizvodnji električne energije, 76. po potrošnji, 42. po izvozu, a 28. po uvozu. Što vam to govori? Prema istom izvoru Hrvatska je 74. po proizvodnji nafte, 110. po izvozu, a po uvozu sirove nafte rangirana kao 55. država. Procijenjene zalihe sirove nafte su na 74. mjestu u svijetu. Hrvatska nema ugljena u komercijalnim količinama pa je zadnji rudnik zatvoren u 20. stoljeću. Znate li o kojim se rudnicima radi? Je li trebalo održati rudarsku proizvodnju? Države koje su bile bogatije kvalitetnijim vrstama ugljena od naših zatvorile su ugljenokope zbog neisplativosti. Napomene o izvorima podataka o energetici: CIA World Factbook je izvor u kojemu na jednom mjestu možete pronaći brojne podatke pogodne za usporedbu, ali nisu svi uvijek najtočniji, stoga ih treba oprezno interpretirati, no za „brzi“ pregled i usporedbu mogu poslužiti. Pouzdanije podatke donose United Nations Statistics Division, no podatci su često malo stariji, i EUROSTAT.

i dalje živi. Poznavanje današnjih podataka, pojava i procesa važno je za stjecanje vještina i znanja koje će vam omogućiti donošenje ispravnih zaključaka i odluka te odgovarajuće postupanje. Pitanje energije pitanje je našeg života i opstanka na Zemlji.

tekuća goriva vodne snage

30,8%

ogrjevno drvo ugljen i koks električna energija

20,4%

obnovljivi izvori

23%

toplinska energija 4,2% 4,7%

0,2%

2018.

tekuća goriva prirodni plin

vodne snage 32,9%

13%

ogrjevno drvo ugljen i koks električna energija

16,4%

obnovljivi izvori

23,6%

toplinska energija

Struktura potrošnje energije u Hrvatskoj prema izvorima 2013. i 2018. godine Analizirajte dijagram strukture proizvodnje primarne energije i dijagram strukture potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj od 1988. do 2018. godine i odgovorite na pitanja. Trošimo li više ili manje energije 2018. godine nego 1988. godine? Proizvodimo li dovoljno energije za naše potrebe? Postoje li oscilacije u proizvodnji i potrošnji energije? Možete li ih objasniti/ povezati s nekim događajima ili procesima? Kakve promjene u proizvodnji i potrošnji primarne energije primjećujete 2018. godine u odnosu na 2013. godinu? Je li Republika Hrvatska energetski neovisna?

GWh 7000

kućanstva usluge industrija gubici energetika promet ostalo

6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1988. 1990.

1995.

2000.

2005.

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

1,9% 3,4%

2010.

2015.

2018.

Izvor: EIHP

Potrošnja električne energije u pojedinim sektorima u Hrvatskoj od 1988. do 2018. godine Analizirajte prikazani dijagram potrošnje električne energije po pojedinim sektorima potrošnje. Što zaključujete?

169

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

AUSTRIJA

ITALIJA

MAĐARSKA

SRBIJA

SLOVENIJA

BOSNA I HERCEGOVINA

170

Legenda: A-G kamen barit bentonitna glina boksit ciglarska glina gips građevni pijesak i šljunak građevni pijesak i šljunak iz mora

karb. sir. za ind. preradu ker. i vatr. glina kreda kremeni pijesak kvarcit milovka morska sol silikatne sirovine kaol. granit sirovina za proizvodnju cementa T-G kamen tuf ugljikovodici ugljikovodici i gt voda ugljikovodici i živa

CRNA GORA

75 km

Eksploatacijska i istražna polja mineralnih i nemineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj Analizirajte kartu eksploatacijskih i istražnih polja mineralnih i nemineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj i izdvojite prostore eksploatacije ili istraživanja ugljikovodika i GT (geotermalne energije). Istražite lokalitete na stranici http://envi.azo.hr/?topic=9. Označite samo prikaz sloja Eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina. Uz kvačicu se nalazi polje s legendom, a prikaz svih lokacija možete dobiti u tablicu koju odabirete klikom na prikaz sloja. Koja su najznačajnija eksploatacijska polja, a koja su uglavnom istražna?

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE nespecificirani i ostali obnovljivi izvori energije 3,69%

prirodni plin 62,21%

26,3%

energija biomase 4,18% 71,18%

energija vode 79,05% nafta i naftni derivati 0,11%

kameni ugljen 37,67%

El. energija proizvedena iz obnovljivih izvora El. energija proizvedena iz fosilnih goriva Obnovljivi izvori energije

energija vjetra 11,56% energija Sunca 1,52%

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

2,45%

FOSILNA GORIVA

Udjeli pojedinih izvora energije u ukupno proizvedenoj električnoj energiji u Hrvatskoj 2018. godine

ELEKTRIČNA ENERGIJA Električna energija je transformirani oblik energije kojega dobivamo iz različitih izvora. Hrvatska većinu električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora (OIE). Analizirajte priložene dijagrame. Koji su najzastupljeniji obnovljivi, a koji neobnovljivi izvori energije u Hrvatskoj? U zadnjih nekoliko godina vlastitom proizvodnjom Hrvatska podmiruje oko 57 % potreba za električnom energijom. Godišnja potrošnja električne energije iznosi 17,5 TWh, a uvozimo 7,4 TWh u idealnim hidrometeorološkim uvjetima što znači da podatci mogu varirati. Budući da najviše električne energije proizvodimo u hidroelektranama, ovisni smo o količini padalina. Istražite proizvodnju električne i toplinske energije u Hrvatskoj na internetskoj stranici http://www.hep.hr/proizvodnja/.

JE LI HRVATSKA ENERGETSKI NEOVISNA I UČINKOVITA? Analizom podataka koji se odnose samo na Hrvatsku nije lako procijeniti kakva je energetska slika Hrvatske, zato ih uspoređujemo s drugim državama. U nastavku

su prikazane tematske karte prema podatcima EUROSTATA o energetskoj produktivnosti, potrošnji primarne energije, energetskoj ovisnosti o uvozu, udjelu obnovljivih energenata u ukupnoj potrošnji energije te 171 emisiji stakleničkih plinova uzrokovanih potrošnjom energije. Analizirajte priložene tematske karte i odgovorite možemo li biti zadovoljni energetskim stanjem u Hrvatskoj. ZANIMLJIVOST

MARGARET THATCHER I ŠTRAJK RUDARA

Istražite ulogu „čelične lady“ Margaret Thatcher, britanske premijerke koja je nadimak „čelična“ dijelom dobila i zbog nekompromisnog postupanja prema britanskim rudarima u štrajku. Kakve su bile socijalne, a kakve gospodarske posljedice ustrajanja na tome da su britanski rudari gospodarski neodrživi na svjetskom tržištu? Žalosno, ali istinito pitanje je: Zašto je, primjerice, indijski ili južnoafrički rudar za isti posao puno manje plaćen od britanskog, a stvara proizvod koji postiže istu cijenu na svjetskom tržištu? S druge strane, recimo da ste poduzetnik koji se bavi rudarstvom i zapošljavate velik broj ljudi kojima morate isplatiti plaće i, naravno, nešto zaraditi. Ako niste konkurentni, poduzeće/kompanija će vam propasti i nećete moći zapošljavati nikoga. Gdje ćete organizirati proizvodnju (prisjetite se lokacijskih čimbenika gospodarskih djelatnosti)?

OdrĹživost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

eura po kilogramu ekvivalenta nafte

2,1 - 4,5 4,5 - 4,9 4,9 - 5,9 5,9 - 7,5 7,5 - 18,8 nema podataka

172

400

800

1200 km

Energetska produktivnost 2017. godine (u eurima po kilogramu ekvivalenta nafte)

milijuni tona ekvivalenta nafte

< 4,5 4,5 - 8,3 8,3 - 23,1 23,1 - 46,5 > 46,5 nema podataka

400

PotroĹĄnja primarne energije 2017. godine (u milijunima tona ekvivalenta nafte)

800

1200 km

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

postotci potrošnje primarne energije

< 36,5 36,5 - 51,3 51,3 - 64,3 64,3 - 77,2 > 77,2 nema podataka

800

400

1200 km

Energetska ovisnost o uvozu 2017. godine (u postotcima potrošnje primarne energije)

< 10,7 10,7 - 16,3 16,3 - 21,5 21,5 - 32,6 > 32,6 nema podataka

Udio obnovljivih energenata u ukupnoj potrošnji energije 2017. godine (u %)

400

800

1200 km

173

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

2000. godina = 100

48,2 - 76,9 76,9 - 83,1 83,1 - 86,2 86,2 - 90,6 90,6 - 107,9 nema podataka

174

Emisija stakleničkih plinova uzrokovanih potrošnjom energije 2017. godine u odnosu na 2000. godinu (2000. godina=100)

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite zadnje dostupne podatke o proizvodnji energije u Hrvatskoj na stranicama Energetskog instituta Hrvoje Požar. Usporedite stanje s prikazanim na dijagramima u udžbeniku. Što zaključujete? Na poveznici https:// www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/ geos/hr.html/ istražite rang Hrvatske u proizvodnji, potrošnji, izvozu i uvozu energije te rang u proizvodnji i procijenjenim zalihama sirove nafte. GEO ISTRAŽIVANJE Kako će klimatski ekstremi (obilne padaline, suše, vjetrovi, globalno zatopljenje) utjecati na energetsku sliku Hrvatske?

Provjerite naučeno Objasnite prostorni raspored neobnovljivih i obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Zašto je važno koristiti obnovljive izvore energije? Je li Hrvatska obvezna koristiti obnovljive izvore energije? Obrazložite uz pomoć grafičkih priloga energetske potencijale, proizvodnju i potrošnju električne energije u Hrvatskoj. Usporedite stanje u vašem zavičaju sa stanjem u Hrvatskoj. Usporedite proizvodnju i potrošnju energije u Hrvatskoj s odabranim državama u Europi i svijetu.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Istraži kojim poslovnim putem je koračala tvrtka Podravka kako bi danas bila prepoznatljiva diljem svijeta. Istraži sudbinu Paromlina u Zagrebu. Istraži što je ekonomska, a što politika merkantilizma.

ULOGA INDUSTRIJE Nijedna gospodarska grana nije u tolikoj mjeri transformirala geografski prostor niti uzrokovala tolike revolucionarne socijalne i društvene promjene kao industrija. Razvoj industrije lančano je potaknuo i napredak brojnih drugih gospodarskih djelatnosti, poput prometa, poljoprivrede, šumarstva, turizma, trgovine. Industrija je kao niti jedna ljudska djelatnost prije nje pridonijela globalizaciji. Pojavom industrije svijet se gospodarski, ali i socijalno i politički transformirao. Međutim, industrija je i zaoštrila odnose između bogatijih slojeva stanovništva, koji su koncentrirali ne samo ekonomsku već i političku moć, i ostalih socijalnih slojeva koji su sve ovisniji o industrijskom razvoju. U svom najagresivnijem razdoblju industrija je postala najveći onečišćivač ekosustava.

INDUSTRIJALIZACIJA Industrija je proizvodna i gospodarska djelatnost u društveno-reprodukcijskom procesu koji se bavi dobivanjem sirovina te proizvodnjom poluproizvoda i gotovih proizvoda. To je grana sekundarnog sektora gospodarskih djelatnosti koja u proizvodnom procesu primjenjuje podjelu rada, strojeve, automatizaciju i specijalizaciju. Glavna obilježja industrije su velik broj zaposlenih radnika te ostvarivanje velikog dijela

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

32. Industrijalizacija, deindustrijalizacija i reindustrijalizacija − pojam i primjeri

BDP-a i nacionalnog dohotka država i svijeta u cjelini. U odnosu na predindustrijski, industrijski način proizvodnje obilježavaju serijska proizvodnja, masovna proizvodnja te pojedinačna proizvodnja velikih i složenih proizvoda poput brodova, zrakoplova ili industrijskih postrojenja. Industrija je ključna gospodarska djelatnost suvremenoga čovječanstva. Kao niti jedna djelatnost do sada, pridonijela je korjenitoj preobrazbi prostora što se očituje u promjenama društveno-gospodarskih sustava, promjeni organizacije prostora, ali i promjenama 175 krajolika. Zapravo, teško je uopće zamisliti današnji život na Zemlji bez industrije. Za utjecaj industrije na promjenu geografskog prostora, sa svim kompleksnim pozitivnim i negativnim posljedicama, upotrebljava se pojam industrijalizacija. Prostorna interpretacija industrijalizacije predmet je proučavanja industrijske geografije. Proces industrijalizacija uključuje širenje industrije i industrijskog načina života, nastajanje novih i rast postojećih industrijskih pogona, porast zaposlenih u industriji, ali i dublje socijalne i psihološke promjene u društvu, poput oblikovanja i stvaranja industrijskog mentaliteta stanovništva, produbljivanje socijalne diferencijacije te opću preobrazbu društva pod utjecajem industrijskih proizvodnih procesa. Službena statistika u Hrvatskoj pod pojmom industrije donosi podatke za sljedeće tri skupine gospodarskih aktivnosti: rudarstvo i vađenje nafte, zemnog plina i drugih ruda i kamena, zatim prerađivačku industrija te opskrbu energijom, vodom i plinom.

RAZVOJNI CIKLUSI I INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE Od primjene parnog stroja u rudarstvu i proizvodnji do danas industrijalizacija se odvijala kroz pet razvoj-

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

1840. 1850.

1860.

1870.

1880.

Proces širenja industrijske revolucije

nih ciklusa koji su u pojedinim razdobljima zahvaćali različite dijelove svijeta. Prvi ciklus traje od primjene parnog stroja do 1815. godine (završetak Napoleonovih ratova, kada Europa ulazi u mirniju fazu, što je omogućilo neometan gospodarski razvoj) obuhvaćajući industrijskim tehnološkim inovacijama Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgiju i SAD. Drugi ciklus traje do 1880-ih godina zahvaćajući područja zapadnoeu176 ropskih zemalja, poput Francuske (nakon Napoleonovih ratova i razdoblja građanskih revolucija sve do pada Napoleona III. i stvaranja nove republike), zatim Njemačku (u razdoblju nakon ujedinjenja), Rusiju (posebno u razdoblju ekspanzije prema istoku), Austriju (nakon Austro-ugarske nagodbe i stvaranja

Austro-Ugarske Monarhije) te Švedsku. U tom ciklusu počinje razvoj metalurgije koji se posebno očituje u proizvodnji čelika, gradnji željezničkih pruga, brodogradnji. Treći ciklus traje od 1880-ih do Prvoga svjetskog rata. U tom razdoblju industrijalizacija se širi na države Južne Europe, primjerice Italiju (pokrajine na sjeveru) te razvijene države Novoga svijeta (Kanadu, Australiju). Tehnološke inovacije kao što su električna žarulja, izmjenična struja, generator, elektromotor, dizelski motor i kemijska industrija ekspanzivno se šire u razvijenim državama Europe (u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Francuskoj) te u SAD-u. Četvrti ciklus obuhvaća razdoblje između dvaju svjetskih ratova, kada je industrijalizacijom zahvaćen prostor Srednje Europe, posebno Čehoslovačka i Poljska te dijelovi „Dalekog istoka“, npr. Japan. To je doba kada Ujedinjeno Kraljevstvo gubi poziciju vodeće gospodarske sile, dok SAD preuzima dominaciju u svjetskom gospodarstvu. U petom ciklusu, od sredine 20. st., industrijalizacija se proširila na države „pacifičkoga kruga“, države Jugozapadne Azije izvoznice nafte (Irak, Iran, Saudijska Arabija, Kuvajt), te azijske države i dijelove država (Singapur, Hong Kong, Republika Koreja, Tajvan). Industrijalizacija SSSR-a i Japana svrstala je te dvije zemlje među vodeće svjetske sile. Automobilska, avionska, elektrotehnička i kemijska industrija dosežu fazu zrelosti i ekspanzije. Krajem 20. st. započinje razdoblje industrije visoke tehnologije, mikroelektronike,

Nikola Tesla, hrvatski znanstvenik u svom laboratoriju u Coloradu Springsu

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

jednaka mogućnost globalne trgovine internet računala

električna energija strojevi

INDUSTRIJA

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

1780.

1900.

120 godina

1970. 70 godina

2000.

30 godina

2020. 20 godina

Ciklusi industrijalizacije

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

informatike, biotehnologije, svemirske tehnologije, robotike. U svjetskom gospodarstvu, uz već postojeće, jača nova industrijska sila, Kina. Ovisno o razvoju tehnologija i transformaciji prostora svijet su do danas zahvatile četiri industrijske revolucije. Svaka od njih označava fundamentalne promjene u proizvodnji što prouzročuje velike viškove proizvoda i porast broja stanovnika. Prva industrijska revolucija temeljila se na energiji pare i ugljena. Generička tehnologija određena je parnim strojem koji je masovno primijenjen u prometu, tekstilnoj industriji i metalurgiji. Stvoreni višak kapitala, veliki prihodi iz trgovine i pomorstva tražili su nove mogućnosti ulaganja. Ujedinjeno Kraljevstvo raspolagalo je velikim ležištima ruda, posebno kamenog ugljena, bakra, željezne rude i soli. Masovna proizvodnja željeza počinje nakon otkrića visoke peći 1709. godine. Transformacija posjeda s agrarnih na stočarske osigurala je tekstilnoj manufakturi stalni izvor vune kao sirovinske baze. Gusta mreža kanala i plovnih rijeka (Clyde, Temza, Trent) stvorila je mogućnosti da transport sirovina i proizvoda između pojedinih gradova i luka bude jeftiniji i masovniji od transporta kopnenim putem. Istodobno pojavio se i niz tehničkih izuma. Parni stroj kojeg je usavršio James Watt (1769.) najvažniji je izum koji je omogućio ekspanziju najprije tekstilne, a potom i ostalih industrijskih grana. Tekstilna industrija bila je prva koja je primijenila nove izume i inovacije radi povećanja proizvodnje i suzbijanja konkurencije. Izum lokomotive 1804. te gradnja željezničkih pruga omogućila je brzi transport i prevoženje velikih količina sirovina, posebno kamenog ugljena i željezne rude pa je već 1825. godine počeo željeznički transport ugljena iz rudnika nedaleko Durhama do lučkih gradova. Fultonov parobrod 1807. godine ubrzao je i olakšao plovidbu, osobito pomorsku, a gradnja željezničkih pruga i parobroda uzrokovala je porast potražnje za željezom i čelikom, što je otvorilo mogućnost za nove tehnologije u metalurgiji. Prve industrijske pokrajine nastaju u SZ Angliji, na estuariju rijeke Mersey i Peninskom gorju. Doba parnog stroja zahvatilo je u prvoj polovici 19. st. cjelokupno britansko otočje i stvorilo od Ujedinjenog Kraljevstva vodeću industrijsku silu svijeta. Primjena parnog stroja proširila se s britanskog otočja i na europsko kopno, u regiju Ruhr u Njemačkoj, dolinu Sambre i Meuse u Belgiji i na sjeverni dio Francuske. Industrijska revo-

lucija na europskom kopnu počela je upravo u Belgiji, proizvodnjom tekstila u Flandriji i obradom željezne rude u Valoniji. U ostalom dijelu Europe industrijski razvoj ograničen je na područja oko glavnih gradova, velikih luka (Hamburg, Rotterdam, Marseille) i na područja bogata željeznom rudom i ugljenom (Šljonsk, Saar, Sudeti). Tijekom prve industrijske revolucije proizvodnja je temeljena na četiri glavne industrijske grane: brodogradnja, rudarstvo, metalurgija i tekstilna industrija, koje su radno-intenzivne i privukle su veliki 177 broj ljudi u industrijske regije. U drugoj industrijskoj revoluciji dominantno pogonsko gorivo postaju električna energija i nafta. Razvojne djelatnosti koncentrirane su unutar kompanija, a počinje se investirati u obrazovanje i stvaranje visokoobrazovanog kadra na sveučilištima. Razdoblje između 1870. i 1914. ZANIMLJIVOST

BROJ 3 I NIKOLA TESLA

Nikola Tesla bavio se raznim eksperimentima, mnogi od njih su bili misteriozni, ali najveća misterija bio je on sam. Misterij koji ga je zaokupljao svakodnevno bio je broj 3. Gotovo sve što je radio trebalo je imati korelaciju s brojem 3. Uvijek bi obišao oko zgrade tri puta prije nego bi ušao, čistio je tanjure s 18 ubrusa, živio je u hotelskoj sobi, a brojeve soba birao je po tome mogu li se podijeliti s 3. Računao je s djeljivim stvarima oko sebe i uvijek želio da budu djeljive s 3. Sve je radio u setovima od 3. Sam Tesla rekao je „Ako vam je jasno značenje broja 3, 6 i 9 onda imate u svojim rukama ključ univerzuma“. Soba Nikole Tesle u hotelu New Yorker u New Yorku

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva skog, njemačkog i američkog, otvorila su mogućnosti za razvoj industrije u Argentini, Brazilu, Meksiku, Republici Južnoj Africi. Temelj industrijskog razvoja je teška industrija na koju se postupno nadograđuje prerađivačka. Istodobno s ekspanzivnim rastom industrijske proizvodnje i prostornim širenjem industrije javljaju se problemi okoliša (devastacija biosfere, divlja ilegalna gradnja, prenapučenost gradova). Od 1970-ih godina započinje postindustrijsko doba (doba informatizacije), obilježeno razvojem high-tech industrije, stvaranjem simbioze industrije i znanstvenih institucija, nastankom tehnopolisa lociranih u blizini velikih gradskih središta i sveučilišta. Međutim, smatra se da glavni učinci te znanstveno-tehnološko-informacijske revolucije još nisu vidljivi. Po nekima to je i „revolucija kontroliranih sustava“. Sredinom 1990-ih započela je druga faza revolucije, obilježena masovnom uporabom PC-ja, komunikacijskih sistema i digitalizacijom i još uvijek traje. Temelj svake industrijske revolucije čine znanja pojedinaca i mogućnost realizacije inovacija.

DEINDUSTRIJALIZACIJA Od 1980-ih mijenja se odnos industrije i znanosti, a znanstvena istraživanja na institutima i sveučilištima postaju temelj razvoja. Stvaranjem i širenjem veza s industrijom, sveučilišta vide mogućnost za povećanje izvora financiranja za svoja istraživanja te obnovu ugleda. Najviše ulaganja i inovacija imaju istraživanja u području elektronike, biotehnologije, farmacije i informatičke tehnologije. Ubrzani ekonomski razvoj i proizvodnja najviše potiču deindustrijalizacijski proces, koji se očituje prostornim i socijalnim promjenama u industrijskim područjima. Ograničeni prostori i nedostatne mogućnosti prostornog širenja industrije u gradu, prometna uska grla i teškoće u transportu, visoki troškovi komunalija i problemi onečišćenja u gradu potiču seljenje industrije iz gradova na 100% postotak radne snage

godine obilježava druga industrijska revolucija na prostoru Europe i SAD-a. Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje je vodeća industrijska sila, ali nakon ujedinjenja Njemačka preuzima vodstvo u razvoju novih industrijskih grana, poput kemijske industrije, elektroindustrije, metaloprerađivačke industrije koja je bila jedna od najvažnijih, a osim toga povećava i izvoz gotovih proizvoda i tzv. „nevidljivi“ izvoz (financije, bankarstvo, osiguranja). Iako je na britanskom otočju izumljen značajan broj strojeva i inovirane tehnologije (sintetske boje, parna turbina), najvažniji izumi koji su označili prekretnicu u gospodarstvu i početak nove ere nastali su u Njemačkoj (otto motor, dizelski motor, automobil, dinamo). Novi postupci u proizvodnji čelika povećali su proizvodnju uz pad cijene tone čelika. Nafta i motor s unutrašnjim izgaranjem omogućili su brzi gospodarski napredak Europe i SAD-a. Kraj 19. st. razdoblje je velike ekspanzije kemijske industrije. Vodeću ulogu u kemijskoj i elektroindustriji ima Njemačka. Važnu ulogu u načinu proizvodnje koja je obilježila gotovo cijelo 20. stoljeće imao je Henry Ford koji u proizvodnju automobila 1913. godine uvodi princip masovne proizvodnje na pokretnoj traci 178 tzv. fordizam, što je uzrokovalo i povećanu ponudu na tržištu, kao i potrošnju, a time i pad cijene industrijskih proizvoda. Međutim tijekom vremena fordizam je pokazao i određene slabosti. Manjak komunikacija i odsutnost interakcije kočili su daljnji razvoj, pojačala se društvena nejednakost između pojedinih socijalnih skupina ljudi, proizvodnja se koncentrirala u velikim gradovima, pogoni su postali statični i onemogućeni u razvoju. Fordizam označava i zapošljavanje velikog broja nisko obrazovane radne snage na ograničenom broju radnih operacija. Kompleksni proizvodni procesi, kao i nesigurnost tržišta, pojačana konkurencija i povećani zahtjevi za kvalitetnijim proizvodom onemogućili su opstanak fordističkoj proizvodnji. Atomska energija, biotehnologija i mikroelektronika obilježja su treće industrijske revolucije ili znanstveno-informacijske revolucije koja još uvijek traje. Razdoblje treće industrijske revolucije (doba atomske energije) učvrstilo je industriju kao najvažniju gospodarsku aktivnost koja je zahvatila cijeli svijet. Fordistički način proizvodnje u kojem nema timskog rada, ustupa mjesto fleksibilnijoj proizvodnji, odnosno tojotizmu. Visoka ulaganja u tehnološke inovacije kao i proizvodnja “just in time” obilježja su proizvodnje novog doba. Tehnologija postaje ključni element u regionalnom razvoju. Ulaganja stranoga kapitala, poglavito britan-

SEKUNDARNI SEKTOR

80% 60% 40% 20%

TERCIJARNI SEKTOR

PRIMARNI SEKTOR

0% predindustrijsko razdoblje

KVARTARNI SEKTOR

razdoblje industrijsko postindustrijsko razvoja industrije razdoblje razdoblje

gospodarski razvoj

Gospodarski razvoj društva, od agrarnog do postindustrijskog društva

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

primarni sektor tercijarni sektor

sekundarni sektor kvartarni sektor

QR KOD

QR kod (kratica od engl. Quick Response kod, odnosno brzi odgovor) tip je matričnog barkoda (ili dvodimenzionalnog koda) koji je prvotno osmišljen za autoindustriju. Relativno nedavno sustav je postao popularan i izvan autoindustrije zbog svoje brze čitljivosti i mogućnosti velike pohrane podataka. Standardna primjena QR kodova može biti u identifikaciji loyality kartica, URL tj. dohvaćanju različitih web-adresa jednostavnim očitavanjem koda, marketinškim akcijama u maloprodaji, kuponima za popuste, virtualnim trgovinama, ulaznicama za priredbe (kulturne, sportske...) te brojne druge namjene.

70 60 50

deindustrijalizacija

40 30 20 10 0

1880.

2000.

vrijeme

Clarkov model zaposlenosti po sektorima djelatnosti

periferiju ili u manje razvijene regije, odnosno u slabije razvijene države. Deindustrijalizacija je najviše uzrokovana ubrzanim ekonomskim razvojem i proizvodnjom. Deindustrijalizacija označava smanjenje udjela zaposlenih u sekundarnom sektoru i rast broja zaposlenih u tercijarnom i kvartarnom sektoru. Krajem 1960-ih završava tzv. „zlatno doba“ industrije kada je udio zaposlenih u industriji dosezao četvrtinu svih zaposlenih u gospodarski razvijenim državama. Tijekom 1970-ih i 1980-ih broj zaposlenih u industriji bilježi konstantni pad, a početkom 1990-ih manji je od 20 %. Deindustrijalizacija istodobno potiče industrijski razvoj slabije razvijenih krajeva i tercijarizaciju visokorazvijenih industrijaliziranih područja. 7 2

Primjer QR koda

REINDUSTRIJALIZACIJA Početkom 21. stoljeća članice EU-a i druge visoko razvijene države svijeta prestale su industriju smatrati zastarjelom i opasnom za okoliš. Sve je intenzivniji 179 proces povezivanja industrije s uslužnim djelatnostima te se razvijaju pametne usluge i industrije što je na povijesnoj sceni označilo početak četvrte industrijske revolucije. Zbog toga je u razvijenim državama svijeta uslijedio proces reindustrijalizacije. Reindustrijalizainovacijski indeks nizak

Švedska 3

Njemačka

Finska

Republika Koreja

visok

postotak BDP-a uložen u istraživanje i razvoj 4,3% 4,2%

3,4% Francuska

3,2% 3,2% 9

3,1% Japan

2,9% 2,7%

SAD

Švicarska

2,3% Izrael

Deset najinovativnijih ekonomija svijeta 2019. godine

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

ZANIMLJIVOST

zaposleni u sektorima djelatnosti (%) 80

2,2% Singapur

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Pametni proizvodi Senzori i aktuatori

M2M

Kibernetičkofizički strojevi

Zaštita podataka Informacijska sigurnost

Social machine Plug & produce

IT sigurnost

Podaci u realnom vremenu

INDUSTRIJA

4.0

Računalstvo u oblaku

IPv6

Četvrta industrijska revolucija

Apps

Big Data

Pametna tvornica

Automatizacija HMI Vision (VR/AR)

Industrijske Širokopojasni mreže internet Mobilne komunikacije Mobilni uređaji

Stara industrija

cija označava ekonomski, socijalni i politički proces organiziranja nacionalnih resursa u svrhu ponovnog razvoja industrije. Odvija se kao rezultat potrebe jačanja, osnaživanja ili povratka vitalnosti nacionalnim gospodarstvu. Neki od razloga reindustrijalizacije su 180 prirodni proces gospodarskog rasta ili ponovna uspostava gospodarstva, proizvodnja i drugi industrijski poslovi socijalno i ekonomski poželjniji od radnih mjesta u sektoru usluga ili financija, želja za samodostatnošću i sigurnijom opskrbom tijekom mogućih sukoba te Nova industrija kao reakcija na negativnu vanjskotrgovinsku bilancu.

STARE I NOVE INDUSTRIJE

GEO ISTRAŽIVANJE

Prema stupnju tehničkog razvoja industrija se dijeli na Istražite razvoj industrije i obilježja industrijskih staru (klasičnu) i novu. Stare industrije ne podliježu prostora u gradu u kojemu je sjedište vaše škole. većim tehnološkim promjenama, dok nove industrije podliježu uvođenju novih tehnoloških inovacija u proProvjerite naučeno izvodnju. S obzirom na ustrojstvo i način proizvodnje, industrije utječu na opći razvoj prostora u kojem su Nacrtajte tablicu, u njoj upišite redoslijedom indusmještene (npr. industrija telekomunikacija, proizvodstrijske revolucije i uz svaku industrijsku revoluciju nje i prerade željeza). Stare industrije obilježile su prvu upišite vrijeme početka revolucije, tehnički izum i drugu industrijsku revoluciju, dok je nova industrija koji je obilježio industrijsku revoluciju i obilježja karakteristična za treću i četvrtu industrijsku revoluindustrije toga razdoblja. ciju. Primjer starih industrija su metaloprerađivačka, Kako je razvoj industrije utjecao na okoliš? elektrotehnička, proizvodnja obuće, prerađivačka, Zašto su visokotehnološke industrije smještene u crna i obojena metalurgija, tekstilna, kemijska, previsoko razvijenim državama svijeta? hrambena, drvna te brojne druge industrije. Primjer Usporedite obilježja, trajanje i prostorna obilježja novih industrija su telekomunikacijska, biotehnološprocesa industrijalizacije, deindustrijalizacije i reka, vojna, elektronička, farmaceutska, avio i svemirska industrijalizacije. industrija te brojne druge.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Gdje je bila locirana industrija tijekom prve industrijske revolucije? Kakve su promjene u lokaciji i obilježjima industrije obilježile razdoblje druge industrijske revolucije? S kojim su se problemima suočile stare industrijske regije u 20. stoljeću? Navedite primjere stare i nove industrije u Hrvatskoj. Po čemu se razlikuju te industrije?

Industrijski krajolik koji se u Europi počinje stvarati u 19. stoljeću određen je nizom prirodnih faktora koji su odredili lokacije pojedinih industrija pa su se tradicionalne industrijske grane locirale u blizini izvora sirovina i dostupnih energetskih potencijala. Tijekom vremena važnost pojedinih faktora se mijenjala. Iako su prirodni faktori određena konstanta, danas na važnosti dobivaju novi faktori, a to su kvalificirana radna snaga, tržište, promet, sirovine, usluge i infrastruktura, kvaliteta života, poslovna klima, obilježja mjesta, obilježja zajednice te porezi. Dakle, često u lokaciji industrije presudnu ulogu imaju fizičke, ekonomske, povijesne, kulturne ili političke značajke određenog područja, ali treba naglasiti da utjecaj većine faktora nije dugotrajan i mijenja se pod utjecajem političkih i ekonomskih prilika (cijena zemljišta, cijena prijevoza, cijena sirovina).

ORGANIZACIJSKE PROMJENE U STARIM INDUSTRIJSKIM PROSTORIMA

Industrijski distrikt u Meksiku

dustrijska zona dio je grada s izrazitom koncentra- 181 cijom industrije, obično smještena na rubnim dijelovima grada. Industrijski distrikt je lokalni sistem u kojemu dominira jedna industrijska grana, organizirana u više malih specijaliziranih tvrtki. Industrijski klaster je viši oblik teritorijalne povezanosti unutar određenog geografskog prostora u kojemu se male industrijske tvrtke jače međusobno povezuju kako bi ostvarile konkurentnost. U Hrvatskoj je osnovano 13 klastera konkurentnosti (Hrvatski klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora, drvno-prerađivačkog sektora, automobilskog sektora, kreativnih i kulturnih industrija, industrije tekstila,

Industrijski klaster

PROMJENJIVOST FAKTORA RAZVOJA I LOKACIJE INDUSTRIJE

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

33. Razlike između starih i novih industrija i industrijskih prostora

Trgovački sektori: dobavljači dobara i kapitala, konzultanti, ugovorni R&D

Povezani (pripadajući) sektori: slične tehnologije, slične strategije, dijeljenje radne snage

Pod utjecajem treće industrijske revolucije nastale se Potporne institucije: obrazovanje, velike promjene u organizaciji industrije. Pojedine se istraživanje i razvoj (R&D), razvoj itd. kompanije povezuju u industrijske distrikte, klastere, komplekse, parkove, regije i industrijska područja. In- Shematski prikaz industrijskog klastera

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Industrijski klaster u Vijetnamu

kože i obuće, obrambene industrije, građevinske industrije, elektro-energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija, zdravstvene industrije, industrije kemije, plastike i gume, ICT industrije, pomorske industrije i personalizirane medicine). Klasteri su mreže povezanih industrijskih tvrtki koje dijele dobavljače, tržišta i specijaliziranu infrastrukturu. Uz industrijske tvrtke uključuju i druge institucije, npr. vladine koje osiguravaju edukaciju, istraživačku i tehničku potporu, zatim trgovačka udruženja, uslužne kompanije, financijske 182 institucije, dobavljače, proizvođače komponenti i sl. Industrijski kompleks čini veći broj industrija povezanih tehnološki, ekonomski i zajedničkom lokacijom. Početnu osnovu industrijskog kompleksa čini neka bazna industrija. Jednom smješten industrijski pogon u prostoru postaje razvojna jezgra. On privla-

či srodne industrije, ali i druge djelatnosti, primjerice opskrbne ili uslužne industrijske djelatnosti, prodaju osnovnih proizvoda, daljnju preradu proizvoda, a sve češće i preradu otpadnih tvari. Industrijski kompleksi u prostoru prate one lokacije koje imaju kvalitetnu prometnu infrastrukturu (najčešće prometna čvorišta) i odgovarajuće vodne resurse. Tipičan primjer industrijskog kompleksa je petrokemijski kompleks (npr. Kutina). Industrijski park je područje koje okuplja poslovne subjekte koji primarno obavljaju aktivnost proizvodnje, za razliku od znanstvenih, tehnoloških i istraživačkih parkova koji integriraju znanstvena istraživanja, razvoj novih tehnologija, proizvodnju i usluge. Termin tehnološki park češće se koristi u Aziji, dok se isti oblik prostorne koncentracije u Europi naziva znanstveni park (tehnopolis), a u SAD-u i Kanadi istraživački park. Znanstveni i istraživački parkovi manje su veličine i manje orijentirani na proizvodnju, a snažno povezani sa sveučilištima. Tehnološki parkovi su srednje veličine ili veliki i više orijentirani na proizvodne aktivnosti. Prvi tehnološki park u Hrvatskoj (Tehnološki park Zagreb) osnovan je tek 1994. godine na lokaciji industrijskih pogona Končara, a prvi u Europi osnovan je 1965. godine u Edinburghu. Primjeri uspješnih i poznatih znanstvenih parkova su Silicijska dolina (sa sveučilištem Stanford) i Cesta 128 (sa sveučilištem Massachusetts Institute of Technology) u SAD-u, Colworth u Ujedinjenom Kraljevstvu (izme-

Industrijski kompleks, Petrokemija Kutina

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

se odvija u uvjetima povezanosti industrije i sveučilišta, mobilnosti obrazovnog sustava i proizvodnje, tehnološke suradnje velikih korporacija te malih i srednjih kompanija. Veći oblici prostorne koncentracije industrije su industrijske regije (Sjeverna Rajna-Vestfalija, Porajnje, Baden-Württemberg, Barcelona, Pariz) i industrijalizirana područja (Plava, Zlatna i Žuta banana). Unutar europskog prostora moguće je izdvojiti dvanaest glavnih industrijskih regija. Regije Barcelone, sjeverne Španjolske i južne Švedske područja su novih razvojnih industrija oblikovanih izvan osovinske linije Ujedinjeno Kraljevstvo - sjeverna Italija. Industrijske regije nastale tijekom druge i treće industrijske revolucije krajem 20. stoljeća obilježio je pad produktivnosti, konkurentnosti i zaposlenosti. U cilju zaustavljanja nazadovanja pokrenuti su procesi prestrukturiranja odnosno zamjene tradicionalnih neprofitabilnih, novim razvojnim dohodovnim industrijama. Najbolji primjeri regija Europe koje su dosta uspješne u procesu prestrukturiranja su francuska industrijska regija Nord-Pas-de-Calais, njemački Ruhr, dok vrlo slabe rezultate u tom procesu imaju dijelovi Midlandsa u Engleskoj (Black country) 183 i sjeveroistok SAD-a. Pojas država i gradova od Ujedinjenog Kraljevstva do sjeverne Italije poznat je kao Plava banana. To je gusto naseljeni i visoko urbanizirani prostor brojnih gradova, poput Londona, Amsterdama, Bruxellesa, Frankfurta, Milana, koji čine tzv. „city belt“ ili Centralni megalopolis. To je ujedno područje s najvišim dohotkom i najnižom stopom nezaposlenosti, velikom koncentracijom industrije, s razvijenom prometnom i telekomu-

Tehnološki park u Xianggangu (Hong Kongu)

Lokacija znanstvenog parka Colworth u Engleskoj

đu prometnih pravaca koji vode prema sveučilištima Oxford i Cambridge), Sophia Antipolis u Francuskoj. Tehnološki parkovi osnivaju se u starim industrijskim regijama u cilju industrijske obnove te na novim lokacijama unutar i izvan gradova. Premještanje industrije na nove lokacije lokalna i državna vlast mogu poticati osnivanjem poduzetničkih zona u kojima je industrija samo jedna od djelatnosti. Tehnopolis je zamijenio industrijski kompleks kao prevladavajući faktor gospodarskih aktivnosti u geografskom prostoru. On je Industrijska zona Podi-Dugopolje, ujedno i jedini mogući oblik tehnološkog transfera jer Splitsko-dalmatinska županija

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva plava banana

najrazvijenija zona

žuta banana

nerazvijena područja (europska periferija)

zlatna banana

gospodarsko središte Europe

Hamburg Berlin

London Bruxelles

Varšava

Frankfurt Beč

Pariz Milano

Marseille

Zagreb Rim

Barcelona 0

400

800

1200 km

Industrijalizirana područja Europe

ju, Čile i Peru. Karakterizira ih brzi rast gospodarstva i visoke stope rasta BDP-a čemu posebno pridonosi industrija. Krajem 20. stoljeća zbog brzog rasta gospodarstva, visokih stopa zaposlenosti i izravnih stranih ulaganja, Republika Irska nazvana je keltski tigar. Za sličan model ekonomskog razvoja Estoniji, Latviji i Litvi dodijeljen je epitet baltički tigrovi, a Slovačkoj tatra tigar. Države u Africi čija gospodarstva ostvaruju stabilne i visoke stope rasta BDP-a nazivaju se afričkim lavovima, a taj se epitet u drugom desetljeću 21. stoljeća odnosi na Nigeriju, Angolu, Zambiju, Demokratsku Republiku Kongo, države koje imaju jasan potencijal, ali moraju poboljšati sigurnost, upravljanje ili makroekonomsku stabilnost, te Bocvanu, Bjelokosnu Obalu, Etiopiju, Keniju, Maroko, Ruandu, Senegal, Tanzaniju i Uganda, države s najvišim stopama rasta BDP-a u razdoblju 2010. – 2015. godine. Rast BDP-a ostvaren je eksploatacijom prirodnih resursa, ali i rastom produktivnosti i zaposlenosti u novim industrijskim područjima.

nikacijskom infrastrukturom te jakim obrazovnim i kulturnim institucijama. Plava banana posljednjih go184 dina gubi dominantnu poziciju. Dvije zone prepoznate su kao budući polovi razvoja, a to su Zlatna banana (Sunbelt) na jugu Europe te Žuta (Yellow) banana na GEO istoku. Sunbelt se proteže duž sredozemne obale, od ISTRAŽIVANJE Milana do Valencije, i obuhvaća gradove Nice, Marseille, Barcelonu. Širenjem Europske unije na istok Istražite kako je organizirana industrija u vašoj županiji. očekuje se i jačanje područja nazvanog Žuta banana, Pripada li po obilježjima u stare ili nove industrijske koje se proteže od Pariza, Kölna i Berlina do Varšave. prostore?

NOVI INDUSTRIJSKI PROSTORI Novi industrijski prostori razvijaju se u državama kasne industrijalizacije (Azija, Latinska Amerika i Afrika) koje su ulaganja privukla jeftinom radnom snagom, sirovinama i povoljnim prometnim položajem. Primjer brzog gospodarskog razvoja temeljenog na industriji ostvaren je u azijskim tigrovima u koje ubrajamo Republiku Koreju, Xianggang (Hong Kong), Tajvan i Singapur. Osim njih intenzivnim razvojem industrije ističu se i neke države Jugoistočne Azije kao što su Filipini, Vijetnam, Tajland, Malezija i Indonezija poznate kao mladi azijski tigrovi jer su primijenile model razvoja po uzoru na azijske tigrove. U napretku i razvoju industrije danas vrlo važnu ulogu imaju i Kina i Indija. Latinoameričke pume naziv je za visoko industrijalizirane države Latinske Amerike - Meksiko, Kolumbi-

Provjerite naučeno Koji su faktori utjecali na lokaciju industrije tijekom prve i druge industrijske revolucije? Navedite primjer. Koji lokacijski faktori imaju presudnu ulogu u suvremenom razvoju industrije? Navedite primjer. Opišite kako su se mijenjali oblici organizacije industrije u starim industrijskim prostorima. Gdje su nastali novi industrijski prostori? Pokažite na geografskoj karti primjere starih i novih industrijskih prostora.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Koja su obilježja petog ciklusa industrijalizacije? Kakve se promjene događaju u razdoblju nazvanom poslijeindustrijsko doba? Koji su dijelovi svijeta zahvaćeni reindustrijalizacijom? Koje industrije bilježe najdinamičniji rast i razvoj tijekom četvrte industrijske revolucije? Zašto ih svrstavamo u nove industrije?

OBILJEŽJA INDUSTRIJA VISOKIH TEHNOLOGIJA Četvrta industrijska revolucija (industrijska revolucija 4.0 ili digitalna revolucija ili umrežena industrija) industrijskoj proizvodnji donosi niz promjena. Temelji se na razvoju softvera, visokim tehnologijama i robotizaciji proizvodnih i komunikacijskih procesa što rezultira integracijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija s proizvodnjom, poslovanjem i pristupom tržištu. Pojam visoke tehnologije svakodnevno se koristi, ali s različitim značenjem. U klasifikacijama industrije koristio se za one grupe i grane koje proizvode visoku tehnologiju (npr. mikroelektronika, robotika) te za one grane koje koriste visoku tehnologiju (npr. biotehnologija, svemirska tehnologija). Suvremeni pristup klasifikaciji industrije podrazumijeva udjel istraživanja i razvoja (R&D) u pojedinom proizvodu odnosno u poslovanju tvrtke. Prema stupnju intenziteta korištenja tehnologije, prerađivačke industrije grupirane su u industrije visokih, srednjih visokih, srednjih niskih i niskih tehnologija. U industrije visokih tehnologija ubraja se proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja računalnih, elektroničkih i optičkih proizvoda te proizvodnja zrakoplova, svemirskih brodova i srodnih strojeva. U industrije srednje visoke tehnologije ubrajaju se proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, oružja i streljiva,

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

34. Industrije visokih tehnologija u svijetu i Hrvatskoj

električne opreme, strojeva i strojne opreme, motornih vozila, prikolica i poluprikolica, druge prometne opreme (osim izgradnje brodova, zrakoplova, svemirskih letjelica i pripadajućih strojeva), medicinskih i stomatoloških instrumenata i pomagala. Uz opisani sektorski pristup klasifikaciji industrije, primjenjuje se i proizvodni i patentni pristup. Proizvodni pristup uključuje izračunavanje izdataka u istraživanje i razvoj koji su omogućili proizvodnju visokotehnološkog proizvoda, a ti su proizvodi popisani u Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SITC). U međunarodnoj klasifikaciji patenata (IPC) navedena su tehnička polja čiji su patenti visokotehnološki (npr. zrakoplovstvo, komunikacijska tehnologija, računalna 185 i automatizirana poslovna oprema, laseri, mikroorganizmi i genetički inženjering, poluvodiči). Današnju industriju visokih tehnologija obilježava visoka povezanost sa znanstvenim istraživanjima, velika ulaganja u patente i inovacije, poduzetnost u prilagodbi načinima poslovanja (ako nisu fleksibilni na zahtjeve tržišta, teško se mogu održati u tržišnom natjecanju s konkurencijom), organizaciji rada i strukturi radne snage. Informacije kao i blizina znanstvenih instituta i/ili sveučilišta postaju sve važniji faktor poslovanja i lokacije industrije jer osiguravaju blizinu visokoobrazovane radne snage, pristup inovacijama, patentima, kreativnim idejama i sl. Posljednjih nekoliko godina jačaju procesi aglomeriranja industrija visokih tehnologija na greenfield lokacijama. Takve lokacije omogućuju lakši pristup radnicima, ali i za uvoz i izvoz roba kao i širenje u budućnosti. Pri tome se industrije visokih tehnologija lociraju jedna pored druge kako bi se lakše povezale međusobno i s drugim tvrtkama te sa znanstvenim institutima i sveučilištima. Novo obilježje industrija visokih tehnologija jest proces konvergencije odnosno međusobnog približavanja različitih industrija pri čemu se gube (zamagljuju) granice između prethodno različitih industrija. Primjeri uspješne konvergencije industrija visokih tehnologija: industrija pametnih telefona koja integrira mobitele, prijenosna računala i

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ZANIMLJIVOST Primjer greenfield lokacije i investicije – Belupo, Koprivnica

186

softver; prehrambena i farmaceutska industrija; industrija pametnih automobila koja ubrzava integraciju automobila, elektronike i softvera. Industrija pametnih telefona integrirala je različite funkcionalnosti, od brze razmjene podataka, kamera visoke rezolucije, kvalitetnih igrica do GPS navigacija i brojnih drugih aplikacija. Neke se kompanije nisu uspješno prilagodile, npr. Nokia pa ju je 2013. godine kupio Microsoft.

PRIMJERI INDUSTRIJA VISOKIH TEHNOLOGIJA Prema Interbrandovom popisu najvrjednijih svjetskih robnih marki (brendova) 2019. godine prvih 10 mjesta zauzeli su Apple Inc., Google, Amazon, Microsoft, Coca-Cola, Samsung, Toyota, Mercedes, McDonald’s i Disney. Apple je kompanija sa sjedištem u Silicijskoj dolini, u gradu Cupertino, osnovana 1976. godine

Izvorno greenfield označava zemljište koje nije bilo korišteno za djelatnosti sekundarnog ili tercijarnog sektora pa ne postoji potreba za uklanjanjem ili obnovom postojeće infrastrukture ili zgrada. Greenfield lokacija označava upravo takvo zemljište na kojemu se grade zgrade i infrastruktura za proizvodnju ili sličnu djelatnost. Često se za takve lokacije odlučuju strane tvrtke koje započinju poslovanje u drugoj državi, a za njihovo ulaganje kapitala u drugu državu odnosno izravno strano ulaganje koristi se naziv greenfield investicija. Nova tvornica Belupo u Koprivnici primjer je greenfied lokacije i investicije odnosno ulaganja u nove kapacitete.

koja je pridonijela revoluciji u osobnim računalima, inovacijama u softveru i hardveru te proizvodnji brojnih uređaja, npr. iPhone, iPad, iPod. Promjene u poslovanju i pristupu tržištu koje uvode od 1990-ih danas

Interbrandov popis najvrjednijih svjetskih robnih marki 2019. godine

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

oponašaju brojne tvrtke, a odnose se na proizvodnju stolnih i prijenosnih računala, prijenosnih glazbenih uređaja, poslužitelja i masovnu pohranu podataka. Google je multinacionalna kompanija sa sjedištem u gradu Mountain View u Kaliforniji, osnovana 1998. godine, koja dominira u internetskim uslugama i servisima, posebice pretraživanju, komuniciranju, pohrani podataka u računalnom oblaku i oglašavanju. Promjene u poslovanju primijenjene u posljednjem desetljeću, karakteristične za četvrtu industrijsku revoluciju, omogućile su uspon kompanije među vodeće u svijetu. Pliva je primjer tvrtke u Hrvatskoj koja se izdvaja ulaganjima u istraživanje i inovacije. Najveća je farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, vodeća u regiji i jedan od vodećih hrvatskih izvoznika. Članica je TEVA grupe koja je među vodećim farmaceutskim kompanijama u svijetu. Proizvodi velik broj gotovih lijekova za gotovo sve terapijske skupine, a vlastitim istraživanjem razvija nove lijekove i farmaceutske supstancije. Primjena suvremenih načina poslovanja, karakterističnih za industriju visoke tehnologije omogućila joj je uspjeh u regiji i izvoz na zahtjevna tržišta Europske unije, SAD-a i Ruske Federacije.

PROSTORNI RASPORED TEHNOLOŠKIH PARKOVA

Četvrta industrijska revolucija donijela je i promjene u tehnološkim parkovima kao obliku prostorne koncentracije u kojemu su integrirana znanstvena istraživanja, razvoj novih tehnologija, proizvodnja i usluge, s većim naglaskom na proizvodnju nego u znanstvenim i istraživačkim parkovima. Ako je takav oblik prostorne koncentracije dio grada ili gradske aglomeracije, s velikom gustoćom kreativnih industrija, koristi se i termin tehnopolis. Pojam tehnopolis nastao je u nastojanju japanske vlade 1960-ih godina da se izgradi znanstveno utemeljeni tehnopolis Tsukuba, 60-ak km udaljen Tehnološki park Obidos, Portugal

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Pliva – primjer industrije visoke tehnologije u Hrvatskoj

od Tokija. Tehnopolisi su sustavi koji se mogu gledati i kao grupa istraživačkih i poslovnih organizacija koje dijele zajednički interes u svim vidovima znanstvenog razvoja, od laboratorija do proizvodnje i trgovine, lociranih unutar atraktivnog prostora. Pri odlučivanju o njihovu formiranju potrebno je istražiti brojne indikatore koji mogu biti potisni faktor u njihovu nastanku. Najveće značenje ima radna snaga, odnosno udjel znanstvenih i tehnoloških radnih mjesta u ukupnom broju zaposlenih, troškovi sektora istraživanja i razvoja, kretanje zaposlenosti u okviru postojećeg sektora. Prema površini razlikujemo male (do 20 ha), srednje male (20 do 60 ha), srednje velike (60 do 100 ha) i velike (veći od 100 ha) tehnopolise. Prema prostornom rasporedu možemo izdvojiti tehnopolise u starim industrijskim regijama, u gradskim aglomeracijama i novim industrijskim prostorima. Stare industrijske regije nastoje formirati tehnopolis u okviru projekta industrijske obnove, kako bi se privukle nove gospodarske aktivnosti i modernizirali postojeći industrijski pogoni. Inovacije su povezane s tradicijom, čime se osigurava kontinuitet tehnologije. U obnovu starih regija uključena je i politika, na 187 lokalnoj ili regionalnoj razini, što je dodatni poticaj za uspjeh. Urbane lokacije pružaju mogućnosti za snažnu koncentraciju high-tech industrije i tranziciju iz tradicionalnih industrija u nove tehnologije (Boston - Cesta 128, Los Angeles). Novi industrijski prostori nastaju oko postojećih kompanija kojima se potiče rast lokalnoga gospodarstva. Takvi prostori često su bez industrijske tradicije i lako se prilagođavaju zahtjevima postojeće tehnologije (područje Sun Belta - Texas Arizona - Kalifornija). Prvi znanstveno-tehnološki park osnovan je u SAD-u, u blizini sveučilišta Stanford kod San Francisca, koji je

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva kasnije prerastao u Silicijsku dolinu. Od ostalih treba spomenuti tehnološki park Cesta 128, Boston (Massachusetts) i Research Triangle Park (Sjeverna Karolina). Tehnološki parkovi osnovani su i u europskim državama, a najpoznatiji su Cambridge Science Park i Edinburgh Science Triangle (Ujedinjeno Kraljevstvo), Sophia Antipolis kod Nice i Sorbona u Parizu (Francuska), Louvain (Belgija), Oulu (Finska). Japan je koncept tehnopolisa primijenio na državnoj razini u cilju ravnomjernijeg regionalnog razvoja i lokacije industrije visoke tehnologije u strukturno slabijim regijama, kako bi se smanjila migracija radnika i koncentracija kompanija u već prenaseljenim regijama. Primjeri takvih tehnopolisa su Aomori, Hakodate, Hamamatsku, Nishi-Harima, Asama, Kumamoto, Poslovni inkubator u Koryama tehnopolisu i Toyama tehnopolis. Unatoč činjenici da je prvi tehnološki park u Hrvatskoj počeo djelovati 1994. godine u Zagrebu, na lokaciji industrijskih pogona Končar, hrvatska inovativnost kasni za europskim i svjetskim prosjekom zbog toga što suradnja sveučilišta i tehnoloških parkova još uvijek nije dovoljno razvijena, nema odgovarajućeg inte188 resa gospodarstva i poduzetnika za korištenje stručnih znanja koja nude tehnološki parkovi. Hrvatski tehnološki parkovi tek se počinju otvarati u suradnji sa sličnim tehnološkim parkovima u susjednim državama. Osim Tehnološkog parka Zagreb, u Hrvatskoj (2000. godine) postoji još nekoliko znanstveno-inovacijskih parkova, a to su Tehnološki park Varaždin, Tehnološko-inovacijski centar Rijeka, Tehnološki park Kutina - impulsni centar (IC), Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku te Centar za tehnološki razvoj Slavonski Brod (CTR).

ZANIMLJIVOST

GENERACIJE TEHNOLOŠKIH PARKOVA

S obzirom na početke djelovanja i obilježja, možemo izdvojiti tri generacije tehnoloških parkova. Prvoj generaciji pripadaju parkovi osnovani prije i tijekom 1980-ih. Bili su prepoznatljivi po interijeru i eksterijeru (uređenom okolišu s kvalitetnim zgradama), povezanosti s visokoobrazovnim institucijama i transferu tehnologije i inovacija između obrazovnih institucija i proizvodnje u tehnološkim parkovima. Drugoj generaciji pripadaju parkovi osnovani 1990-ih koji su svoje usluge nudili početnicima u poslovanju, posebno uključenima u startupove. Tehnološki parkovi druge generacije ojačali su mreže koje podupiru inovacije. U treću generaciju mogu se ubrojiti oni tehnološki parkovi druge generacije koji su se dokazali uspješnošću poslovanja, a od početka 21. stoljeća pridonose stvaranju i organizaciji kvalitetnog fizičkog okružja koje potiče visoku kreativnost i inovacije.

Poduzetnički inkubator Vinkovci

Provjerite naučeno

Tehnološki park Zagreb, na Zagrebačkom velesajmu

Pronađite zadnje dostupne klasifikacije industrije koje koriste EUROSTAT ili OECD ili UNIDO i usporedite ih s klasifikacijom primijenjenom u ovoj temi. Djeluje li u vašoj županiji ili mjestu industrija koju ubrajamo u industrije visoke tehnologije? Navedite primjere tehnoloških parkova u Europi i izvan Europe. Gdje u Hrvatskoj djeluju tehnološki parkovi? Po čemu se razlikuju lokacije i djelatnosti tehnoloških parkova u Hrvatskoj od tehnoloških parkova u svijetu?

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Kakva je uloga djelatnosti sekundarnog sektora u zaposlenosti i BDP-u u svijetu? U kojim državama sekundarne djelatnosti imaju najveće značenje, a u kojima najmanje? Kakva je uloga industrije među djelatnostima sekundarnog sektora?

% 8

svijet Kina

industrijske države slabije razvijene i nove industrijske države (osim Kine)

6 4

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

35. Značenje industrije u gospodarstvu

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Od pojave industrijskog načina proizvodnje industrija je kao djelatnost značajno utjecala na gospodarstva pojedinih regija, država i svijeta u cjelini. Značenje industrije najčešće se iskazuje bruto dodanom vrijednošću industrijske proizvodnje, sudjelovanjem industrijskih proizvoda u vrijednosti izvoza i uvoza pojedinih država, indeksom obujma (volumena) industrijske proizvodnje, udjelom industrije u ukupnoj zaposlenosti,

0 2016.

2017.

2018.

2019.

Stope rasta dodane vrijednosti industrije od 2016. do 2019. godine

udjelom industrije u BDP-u države i drugim pokazateljima. Suvremena statistika prati stope raste indu- 189 strijske proizvodnje na mjesečnoj, kvartalnoj i godišnjoj razini.

2015. = 100

130 120 110 100 90

trajne robe široke potrošnje kapitalna dobra netrajni proizvodi za široku potrošnju ukupno industrija intermedijarni proizvodi energetski proizvodi

80 70 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Izvor: Eurostat (online data code: sts inpr_m)

Indeks obujma ukupne industrijske proizvodnje i glavnih skupina proizvoda u Europskoj uniji (28 članica) od 2005. do 2019. godine (2015. = 100) Usporedite kretanje indeksa proizvodnje trajnih roba široke potrošnje (npr. automobili), kapitalnih dobara (sirovine, repromaterijal, postrojenja), netrajnih proizvoda za široku potrošnju (npr. hrana), intermedijarnih proizvoda (dobra koja se upotrebljavaju kao sirovine ili poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara) i energetskih proizvoda. Koje su skupine proizvoda bilježile najviše stope rasta prije krize, a koje 2019. godine?

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva Prema podatcima za razdoblje od 2016. do 2019. godine uočava se trend smanjenja stopa rasta dodane vrijednosti industrije, ponajviše zbog nastavka sukoba oko trgovine i carina između dva najveća svjetska industrijska proizvođača, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Industrijska roba čini više od 80 % izvoza roba u obje države. U državama Istočne Azije prognoziran je umjereni rast (1,6 %), a u industrijskim državama nastavak smanjenja stopa (na 1,3 %). Rast veći od svjetskog prosjeka očekuje se u slabije razvijenim državama i novim industrijskim državama (osim Kine), čemu bi trebao pridonijeti oporavak gospodarstva u državama Latinske Amerike. Visok rast dodane vrijednosti očekuje se u Indiji (8,2 %) i Indoneziji (5,6 %) što će se odraziti i na obujam industrijske proizvodnje. Događaji tijekom 2020. godine (Brexit, pandemija virusa COVID-19) dodatno će poremetiti industrijsku proizvodnju kao i tijekove roba i kapitala. Promjenu obujma industrijske proizvodnje objasnit ćemo na primjeru država članica Europske unije, za razdoblje 2005. – 2019. godina. Od sredine 2003. godine obujam industrijske proizvodnje bilježio je stalan 190 rast pa je razina proizvodnje dosegla najveću vrijednost u travnju 2008., a nakon toga kontinuirano je padala do travnja 2009. godine. Oporavak od krize ostvaren je do sredine 2011., u drugoj polovici 2011. i u 2012. godini uslijedila je stagnacija indeksa obujma industrijske proizvodnje u EU-28, a od početka 2013. vrijednost indeksa lagano, ali kontinuirano raste do

kraja 2017. godine, gotovo do razine ostvarene prije krize. U 2018. i 2019. godini industrijska proizvodnja u EU-28 ponovo stagnira. U Hrvatskoj je nakon četiri godine kontinuiranog rasta u 2018. godini ostvaren godišnji pad industrijske proizvodnje od 1,0 %. Najveći pad ostvaren je u proizvodnji strojeva i uređaja (-13,0 %), potom gotovih metalnih proizvoda (-11,2 %), prehrambenih proizvoda (-1,6 %) te kemikalija i kemijskih proizvoda (-9,9 %). Veliki pad zabilježen je i u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-37,4 %, što uključuje i brodogradnju koja ima utjecaja i na druge grane prerađivačke industrije). Spomenute djelatnosti imale su najveći negativan utjecaj na kretanja u prerađivačkoj industriji. Pad industrijske proizvodnje u 2018. ublažile su: proizvodnja farmaceutskih proizvoda s rastom od 9,6 %, proizvodnja metalnih proizvoda (+16,0 %), proizvodnja gume i plastike (+16,2 %), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+12,6 %), popravak i instaliranje strojeva i opreme (+3,5 %) te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+1,5 %).

ZAPOSLENOST U INDUSTRIJI Godine 2019. u industriji je radilo 14 % svih zaposlenih u svijetu. Usporedimo li države prema dohotku po stanovniku, najveći udjel industrijskih radnika imaju države s višim srednjim dohotkom po stanovniku

2015. = 100

112

sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi

110

trend indeks

114

108 106 104 102 100 98

X. XI X I. 2 I. 01 8.

V. VI . VI I. VI II. IX .

IV.

II. III.

X. XI . XI I. 2 I. 01 8.

V. VI . VI I. VI II. IX .

III. IV.

XI I. 2 01 I. 2 8. 01 7. II.

96 Izvor: DZS

Indeksi obujma ukupne industrijske proizvodnje Republike Hrvatske od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine (2015. = 100)

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

20 25 30 % od ukupno zaposlenih

Države s najvećim udjelom industrijskih radnika u ukupnom broju zaposlenih 2017. godine

(17,5 %), slijede visokorazvijene države (13,5 %) i države s nižim srednjim dohotkom po stanovniku (12,5 %), a najmanji udjel imaju države s niskim dohotkom po stanovniku (7 % od ukupnog broja zaposlenih). Broj i udjel industrijskih radnika i dalje raste u državama s nižim srednjim dohotkom po stanovniku. Prema UN-ovim regijama, najveći udjel industrijskih radnika u ukupnom broju zaposlenih imaju regije Istočna Azija i Pacifik (16,3 %) te Europa i Srednja Azija (14,7 %), a najmanji Subsaharska Afrika (7 %). Prema podatcima za 2017. godinu, države s najvećim udjelom industrijskih radnika u ukupnom broju zaposlenih su Kina, nove članice Europske unije i Njemačka. Hrvatska je (sa 17,3 %) među dvadesetak država s najvećim udjelom industrijskih radnika u ukupnom broju zaposlenih.

Unatoč procesima deindustrijalizacije u visokorazvijenim i državama s višim srednjim dohotkom po stanovniku, industrija je i dalje po broju zaposlenih najvažnija djelatnost sekundarnog sektora. Udjel radnika zaposlenih u djelatnostima sekundarnog sektora u 2019. godini iznosi 23 % svih radnika svijeta. Države s najvećim udjelom zaposlenih u sekundarnom sektoru jesu Katar 54 % , Češka 38 %, Slovačka 37 %, Oman 36 %, te Bahrein s 35 % zaposlenih u sekundarnom sektoru. U Hrvatskoj je iste godine udjel stanovnika zaposlenih u sekundarnom sektoru iznosio 26 %.

UDJEL INDUSTRIJE U BDP-u

Udjel industrije u svjetskom BDP-u (2018.) iznosio je 16 %. U posljednjih 20 godina udjel je smanjen za dva postotna boda. Države s najvećim udjelom industrije u BDP-u su Oman (38 %), Republika Irska (32 %), Kina (29 %), Esvatini (29 %) i Republika Koreja (27 %). Više od četvrtine BDP-a industrija ostvaruje još u Alžiru i Tajlandu. U Hrvatskoj je iste godine udjel vrijednosti industrije u ukupnom BDP-u iznosio 12 %. Među skupinama država prema dohotku po stanovniku, najveći udjel industrija ostvaruje u BDP-u država 191 s višim srednjim dohotkom (>20 %) i taj udjel raste. Značenje industrije u BDP-u stagnira u visokorazvijenim državama, a udjel industrije u BDP-u država s nižim srednjim i niskim dohotkom po stanovniku smanjuje se posljednjih dvadesetak godina. Industrija

% 0-8 8 - 16 16 - 24 24 - 32 > 32 nema podataka

2000

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Kina Češka Slovenija Slovačka Mađarska Poljska Niger Sjeverna Makedonija Šri Lanka Rumunjska Bugarska Estonija Njemačka Tunis Bjelorusija

4000

6000 km

Zaposleni u sekundarnom sektoru (% od ukupnog broja zaposlenih) 2017. godine Usporedite udjel zaposlenih u industriji s udjelom zaposlenih u sekundarnom sektoru. Objasnite razlike u udjelima za države navedene u dijagramu.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva % 18,0

Kina SAD Japan Njemačka Republika Koreja Indija Italija Francuska UK Meksiko

17,5 17,0 16,5 16,0 15,5 15,0 14,5

28,4% 16,6% 7,2% 5,8% 3,3% 3,0% 2,3% 1,9% 1,8% 1,5% 0

199 7. 199 8. 199 9. 200 0. 200 1. 200 2. 200 3. 200 4. 200 5. 200 6. 200 7. 200 8. 200 9. 201 0. 201 1. 201 2. 201 3. 201 4. 201 5. 201 6. 201 7.

14,0

Udjel industrije u svjetskom BDP-u od 1997. do 2017. godine

je imala ključnu ulogu u gospodarskom rastu slabije i srednje razvijenih država. Smanjenje važnosti industrije u dohotku tih država nije prouzročeno razvojnim potencijalom industrije već preranom deindustrijalizacijom ili izostankom industrijalizacije ili pak propašću industrije u tranzicijskim procesima. Prema UN-ovim regijama, najveći udjel industrija ostva192 ruje u regiji Istočna Azija i Pacifik (oko 23 %), slijede Južna Azija, Europa i Srednja Azija te Jugozapadna Azija i Sjeverna Afrika (s 14 – 15 %), dok najmanji udjel imaju Subsaharska Afrika i Angloamerika (oko 11 %).

Kina je svjetska industrijska supersila – 10 vodećih država prema udjelu u vrijednosti industrijske proizvodnje 2018. godine

ZANIMLJIVOST

RADNO VRIJEME RADNIKA U INDUSTRIJI KROZ STOLJEĆA

Radno vrijeme radnika iznosilo je početkom 19. stoljeća oko 82 radna sata tijekom radnog tjedna ili gotovo 14 sati na dan u svakom od šest radnih dana. Početkom 20. stoljeća radno vrijeme je tijekom radnog tjedna iznosilo oko 60 sati. Danas zakonodavstvo propisuje radni tjedan od 40 sati, a u nekim gospodarskim razvijenim državama svijeta postoje naznake za daljnjim smanjenjem broja sati u radnom tjednu

Pronađite zadnje dostupne podatke o industrijskoj proizvodnji, GEO broju zaposlenih u industriji i udjelu u BDP-u, usporedite s ISTRAŽIVANJE podatcima u udžbeniku i opišite promjene trendova.

≥ 25 % 20,0 - 24,9 % 15,0 - 19,9 % 10,0 - 14,9 % 5,0 - 9,9 % <5% nema podataka

2000

Udjel industrije u BDP-u po državama svijeta 2018. godine

4000

30 %

6000 km

Izvor podataka: World Development Indicators Ažurirano: 18. 3. 2020.

ZANIMLJIVOST

Provjerite naučeno INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U EUROPSKOJ UNIJI

Usporedite podatke o industrijskoj proizvodnji, broju zaposlenih u industriji i udjelu industrije u BDP-u i zaključite kakva je uloga industrije u svjetskom gospodarstvu. Usporedite podatke o industrijskoj proizvodnji, broju zaposlenih u industriji i udjelu industrije u BDP-u Hrvatske i odabranih država. Što zaključujete? Razlikuju li se trendovi u obujmu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od prosjeka Europske unije? Usporedite udjel industrije u zaposlenosti i BDP-u u skupinama država prema dohotku po stanovniku te u pojedinim UN-ovim geografskim regijama. Kakve se promjene mogu očekivati u sljedećim godinama?

Najveći pad proizvodnje u 2009. godini u Europskoj uniji zabilježen je u proizvodnji osnovnih metala, strojeva i opreme te u proizvodnji motornih vozila, koji zajedno čine više od petine ukupne industrijske proizvodnje. Jedina skupina proizvoda koja nije zabilježila pad razine proizvodnje tijekom kriznih godina bili su proizvodi farmaceutske industrije. Godine 2018. najveća stopa rasta proizvodnje zabilježena je u proizvodnji lijekova i ostale transportne opreme, dok je proizvodnja duhanskih proizvoda pala za 8 %. Ekonomska kriza nije započela u svim državama članicama baš u istom trenutku. Estonija, Grčka, Španjolska, Luksemburg, Malta i Portugal su u 2008. godini zabilježile pad industrijske proizvodnje veći od 4 %, dok je većina drugih članica iste godine bilježila rast industrijske proizvodnje. U 2009. godini sve su članice EU-a zabilježile pad industrijske proizvodnje. U 2010. godini sve su države, osim Grčke, Hrvatske i Cipra, ostvarile pozitivne stope rasta. Nakon dvije godine oporavka, EU-28 tijekom 2012. ponovno ulazi u krizu i bilježi negativne stope industrijske proizvodnje. Taj se trend nastavio i u sljedećoj godini, ali po manjim stopama nego 2012. Od 2014. do 2018. godine ostvaren je rast industrijske proizvodnje, uz značajne prostorne razlike. Tijekom posljednje četiri godine najviše stope rasta industrijske proizvodnje (20 % ili više) zabilježene su u Irskoj, Latviji, Litvi, Austriji, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj. duhanski proizvodi iskopavanje ugljena i lignita odjeća tekstil ispis i reprodukcija snimljenih medija vađenje sirove nafte i prirodnog plina iskopavanje metalnih ruda kemikalije i kemijski proizvodi motorna vozila, prikolice i poluprikolice opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom proizvodi od gume i plastike osnovni metali namještaj prehrambeni proizvodi papir i proizvodi od papira koža i srodni proizvodi koks i rafinirani naftni proizvodi ostali nemetalni mineralni proizvodi ukupno industrija drvo i proizvodi od drva (osim namještaja) gotovi metalni proizvodi (osim strojeva) električna oprema ostalo rudarstvo računalni, elektronički i optički proizvodi pića pomoćne aktivnosti za rudarstvo strojevi i oprema nigdje drugdje razvrstani popravak i ugradnja strojeva i opreme ostala proizvodnja ostala transportna oprema lijekovi -8

-6

-4

-2

Izvor: Eurostat (online data code: sts inpr_a)

Stopa promjene industrijske proizvodnje u Europskoj uniji po vrstama proizvoda 2018. godine

6 %

ISHODI GEO SŠ B.2.6., B.2.7., B.C.2.8. i B.2.9.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

193

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

194

5 ISHOD GEO SŠ C.2.1. Učenik opisuje različite načine korištenja i zbrinjavanja otpada te u njima aktivno sudjeluje.

ISHOD GEO SŠ C.A.B.2.2. Učenik primjenjuje geografska znanja i vještine u rješavanju pitanja iz svakodnevnoga života vezanih uz prostorno planiranje kroz istraživački rad.

Život u zajednici/ svakodnevni život

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE DVIJE TEME MOĆI ĆETE: – objasniti važnost ponovnoga korištenja, smanjivanja, recikliranja i promjenu načina korištenja otpada – analizirati probleme gospodarenja otpadom u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu – samostalno i u skupini planirati, organizirati i provesti akciju zbrinjavanja otpada u školi i/ili zavičaju

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE TEME MOĆI ĆETE: – navoditi osnovnu funkciju zemljišne knjige (gruntovnice) i katastra te razlikovati katastarsku općinu od katastarske čestice – navoditi ciljeve i načela prostornog uređenja Hrvatske u skladu s važećim zakonskim odredbama – na odabranim primjerima opisati postupak provedbe zahvata u prostoru primjenjujući geografska znanja i vještine – služiti se informacijskim sustavom prostornoga uređenja (ISPU) – služiti se preglednikom katastarskih podataka za pronalazak katastarskih čestica na katastarskom planu – upotrebljavati aplikaciju za pregled zemljišnih knjiga

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Što ubrajamo u otpad? Koje vrste otpada nastaju u vašem kućanstvu? Koje se vrste otpada odvojeno sakupljaju u vašem domaćinstvu? Gdje završava otpad nakon odvojenog prikupljanja? Koje je Ministarstvo zaduženo za brigu o okolišu? Tko je na čelu tog Ministarstva?

PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

36. Gospodarenje otpadom

nim tvarima. Izravni sudionici u prevenciji nastajanja otpada su domaćinstva, uslužne djelatnosti, trgovine, industrija, sport i rekreacija, turizam, društvene djelatnosti (kultura, obrazovanje i dr.) i zdravstvo. Direktne mjere u prevenciji nastajanja otpada uključuju uvođenje kaucija, eko-poreza, isključivanje iz upotrebe materijala koji su nepoželjni u toku otpada (ukoliko postoji alternativa), poticanje čistije proizvodnje itd. Indirektne mjere u prevenciji nastajanja otpada vode do smanjenja otpada, primjerice, razvojem tržišta reciklabilnih materijala, uvođenjem novih proizvoda od ili s većim udjelom reciklabilnih materijala i jačanjem tog tržišta, poticanjem kompostiranja u domaćinstvima, uvođenjem izravnog ponovnog korištenja otpada npr. u građevinarstvu korištenjem materijala 195 od rušenja itd. S obzirom da provedba navedenih mjera zahtijeva znatna financijska ulaganja, koja stvarne rezultate postižu s pomakom od dvije do tri godine, financiranje mora biti kontinuirano. Iako su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada u sklopu cjelovitog gospodarenja otpadom regulirani zakonskim propisima, ipak mnoge pravne i fizičke osobe iz raznih razloga (nedo-

cij a

anj prikuplj

recik lira nje

zvodnja proi erada pr

Pojam otpad označava tvari i predmete koje vlasnik ili proizvođač odbacuje, odlaže, namjerava ili mora odložiti. U gospodarenju otpadom važno je ponovno korištenje, smanjivanje, recikliranje, zbrinjavanje i promjena načina korištenja otpada. Izbjegavanje nastajanja otpada najpovoljnija je metoda za rješavanje problema otpada te s drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada čini najvažniju kariku u sustavu gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. U tom smislu, prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada odnose se na procese ili mjesta nastajanja otpada u svim područjima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajuće postupsirovine diza ke, odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim jn procesima u svrhu smanjivanja otpada po količini, obujmu i štetnim sastojcima. Mjere za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada treba provoditi u propreostali otpad izvodnji materijalnih dobara te u potrošnji materikružno gospodarstvo jalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaća razvoj čistije proizvodnje i burze otpada, reciklaže tvari i energije, proizvodnju proizvoda s mak njim potencijalom otpada i proizvodnju s korištenjem tri ko orište dis riš nje, po vno ten sekundarnih sirovina. U potrošnji materijalnih dobara je, poprnaovak izbjegavanje otpada obuhvaća razvoj korištenja proizvoda s manjim potencijalom otpada, racionalnog korištenja proizvoda te racionalnog postupanja s otpad- Model kružnog gospodarstva

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva voljno poznavanje problematike, nedovoljno razvijen sustav gospodarenja otpadom, loša gospodarska situacija i dr.), ne postupaju u skladu s njima ili ih ne provode u potrebnoj mjeri. Stoga će njihovo uključivanje, odnosno provedba mjera za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada biti od iznimnog značaja u provedbi cjelovitog gospodarenja otpadom.

GOSPODARENJE OTPADOM

ZANIMLJIVOST

EKOLOŠKI OTISAK

To je površina zemljišta potrebna za proizvodnju hrane, energije i drugih dobara potrebnih da bi se zadržao sadašnji visoko potrošački način života. On se mjeri u hektarima i pokazuje koliko je svakome od nas, odnosno pojedinom gradu ili državi, potrebno površine da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili zbrinjavanju otpada.

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje, druge postupke oporabe npr. energetska oporaba i zbrinjavanje otpada. Mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjegao rizik onečišćenja mora, voda, tla i zraka, pojava buke, pojava neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te nastajanje eksplozije ili požara.

196

količina (t) 6000

RECIKLIRANJE

5000 4000 3000 2000 1000 0 2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

Količina plastike sakupljena na javnim površinama i kućanstvima na području grada Zagreba u razdoblju od 2015. do 2019. godine

Spremnici za odlaganje različitih vrsta otpada

Znate li da svatko od nas proizvede više od 400 kg otpada godišnje? Ako otpad odložimo u ispravne spremnike, on se može reciklirati i ponovno upotrijebiti. Ako ga bacimo u kantu s miješanim komunalnim otpadom, postaje smeće koje nije iskoristivo i koje štetno utječe na okoliš i zdravlje.

Simbol recikliranja

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

Recikliranje i ponovna upotreba

197 STAKLO

PLASTIKA

U POSUDU ZA PAPIR možete odložiti: novine, časopise, knjige, bilježnice, kartone, papirnate vrećice, uredski papir i tetrapack.

U POSUDU ZA STAKLO odlažite samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.)

U POSUDU ZA PLASTIKU možete odložiti: plastične vrećice, plastične boce, ambalažu od jestivog ulja, folije, ambalažu od destilirane vode, plastične čaše, sredstva za čišćenje, sredstva za dezinfekciju, kozmetiku (šampone).

U POSUDU ZA U POSUDU ZA METAL U POSUDU ZA MIJEŠANI BIOOTPAD odlažite odlažite samo metalnu ambalažu kuhinjski otpad (ostaci KOMUNALNI OTPAD (konzerve i limenke od pripreme hrane). odložite sav preostali od hrane i pića i sl.). MOŽETE odlagati ljuske otpad koji niste bili u od jaja, kore od voća i mogućnosti odložiti u IZ KONZERVI ostale posude za OBAVEZNO UKLONITI povrća, listove salate, selektivno PREOSTALI SADRŽAJ ljuske od krumpira, prikupljanje otpada. I ISPRATI VODOM! lišće, suho granje, uvelo cvijeće, opalo voće, ostatke od povrća, piljevinu i koru drveta.

IZ PLASITIČNE AMBALAŽE OBAVEZNO UKLONITI PREOSTALI SADRŽAJ I ISPRATI VODOM!

ZABRANJENO je odlagati kuhane tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, pepeo, gume, mačji pijesak, lijekove, cigarete, novinski papir, plastiku, celofan, ulje, mast, baterije

IZ STAKLENE AMBALAŽE OBAVEZNO UKLONITI PREOSTALI SADRŽAJ I ISPRATI VODOM!

Vodič za razvrstavanje otpada

METAL

BIOOTPAD

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

PAPIR

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva Recikliranje (prema engl. recycle, od re- + lat. cyclus krug) je svaki postupak preradbe otpadnih materijala i iskorištenih proizvoda radi dobivanja sirovina i energije za ponovno iskorištavanje i uporabu. Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe. Glavni ciljevi recikliranja su smanjenje uporabe prirodnih izvora, smanjenje količina otpada i zaštita okoliša. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ujedinjuje tokove otpada, njegovo skupljanje i oporabu s korišću za okoliš, gospodarskim optimiranjem i društvenom prihvatljivošću. Taj sustav obuhvaća različite materijale (papir, plastika, staklo, drvo, metal, guma), otpad iz različitih izvora (kućanstva, industrija)

i različitih područja primjene (npr. ambalažni otpad). Za gospodarenje otpadom treba više mogućnosti oporabe jer se jednim načinom ne mogu riješiti svi slučajevi i materijali.

ZAŠTO ODVOJENO SAKUPLJATI OTPAD? Održivi razvoj zahtijeva upravljanje otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Može se smatrati općim suglasjem da otpad najprije treba izbjegavati. Otpad koji se ne može izbjeći treba ponovno uporabiti koliko god je to moguće uz uravnotežene ekološke i ekonomske uvje-

ZANIMLJIVOST

EKOLOŠKI SAVJETI ZAGREBAČKE ČISTOĆE

198

Prilikom kupnje: 1. Ne kupujte više nego što stvarno trebate - kupujte racionalno. 2. Koristite vlastitu torbu ili košaru kad idete u kupnju zbog višekratne uporabe umjesto jednokratnih plastičnih vrećica. 3. Kupujte pića u povratnim bocama. 4. Po mogućnosti kupujte veća pakiranja umjesto više manjih. 5. Dodatnu ambalažu ostavite u trgovini. 6. Kupujte robu s duljim vijekom trajanja. 7. Kupujte reciklirane proizvode. 8. Izbjegavajte sprej doze, a upotrebljavajte proizvode s tzv. crpnim raspršivačima koji omogućavaju ponovno punjenje. 9. Kupujte svježe namirnice koje zahtijevaju manje ambalaže od vakumiranih pakiranja. Odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima i na poslu: 10. Kontrolirano izdvajajte svaki otpad u posebno za to predviđeni spremnik. 11. Papir odlažite u plavi spremnik, staklo u zeleni, a plastiku u žuti. 12. Posjetite reciklažno dvorište. 13. S otpadom postupajte odgovorno. 14. Odlažite papir, karton, plastiku, metalna ambalažu, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, ravno staklo, PET - boce, PE – folije, limenke, stare lijekove, otpadne gume bez naplatka (do 4 komada), metalni glomazni otpad (električna i elektronička oprema), elektronički otpad, glomazni otpad, drveni otpad, tekstil, odjeću, akumulatore, fluorescentne cijevi, zeleni otpad u reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta. 15. Razgovarajte s djecom i prijateljima o problemu otpada i očuvanju okoliša. 16. Ako vidite otpad odložen na za to nepredviđenom mjestu, prijavite to inspekcijskim službama. 17. Kao roditelj uključite se u program djetetove škole (vrtića) za očuvanje i zaštitu okoliša. 18. Uključite se u rad nevladinih udruga za zaštitu prirode i okoliša. 19. Sve što se može popraviti, popravite, te iskoristite. 20. Na svom radnom mjestu izbjegavajte nastajanje otpada i potičite druge na to. 21. Glomazni otpad pripremite u vrijeme zaprimanja zahtjeva po rasporedu za odvoz glomaznog otpada, prema gradskim četvrtima. 22. Kada izvodite kućnog ljubimca u šetnju, počistite što za njim ostane. U stanu ili u kući: 23. Rabite neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija za čišćenje. 24. Ako imate perilicu za pranje rublja i posuđa, uključite ih napunjene i to u vrijeme jeftinije tarife električne energije. 25. Dok perete posuđe, povremeno zatvorite slavinu. Neka voda ne teče cijelo vrijeme. 26. Štedite električnu energiju. Štedne žarulje troše mnogo manje energije od običnih žarulja.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

27. Sve ono što još ima uporabnu vrijednost, a Vama više ne treba i što želite odbaciti, poklonite onome kome to treba. 28. Ne upotrebljavajte proizvode za jednokratnu upotrebu, kao npr. upaljači, kemijske olovke ili baterije. 29. Upotrijebite boje na bazi vode za bojenje stana. 30. Spremite razrjeđivač u posude s poklopcem i upotrijebite ga ponovno. 31. Poklonite ostatak boje nakon bojanja susjedima, školama itd. 32. Iskoristite ostatke hrane, talog od kave, otpatke iz vrta za proizvodnju komposta. 32. Zatvorite vodu dok perete zube ili se brijete. 33. Provjeravajte slavine i ventile; cure li, odmah popravite. 34. Na slavinu stavite mrežicu za reguliranje mlaza. 35. Za pranje rublja rabite deterdžente bez fosfata. 36. Ne puštajte vodu da nepotrebno curi dok perete vozilo. 37. Vozite se što manje. Hodajte, vozite bicikl, vozite se u jednom vozilu. 38. Ne parkirajte ispred spremnika za otpad, kako bi naši djelatnici imali omogućen pristup. U vrtu: 39. Koristite prirodna sredstva za njegu i zaštitu biljaka. 40. Ako ste u mogućnosti, na balkonu ili terasi postavite bačvu za prikupljanje kišnice koju možete koristiti za zalijevanje vrta ili sobnih biljaka. 41. Čupajte korov umjesto da rabite herbicide. Upotrijebite zaštitni pokrov od vlažne slame, gnojiva ili lišća kako bi spriječili rast korova. 42. Koristite minimalnu količinu potrebnog gnojiva. 43. Vrt ili terasu polijevajte ljeti navečer ili rano ujutro kako bi spriječili isparavanje. 44. Pustite da se odrezana trava razgradi i time vrt opskrbi hranjivim tvarima umjesto drugoga gnojiva. 45. Stavite raspršivač na cijev za polijevanje. Savjeti za najmlađe: 46. Gasi svjetlo kad izlaziš iz prostorije. Tako štediš dragocjenu energiju. 47. Nemoj bacati otpatke po cesti i oko sebe. Sjeti se uvijek ih odložiti u spremnike za otpad. Tako će svijet oko tebe biti čišći i ljepši. 48. Sjeti se koristiti obje strane papira. Kada bismo to svi činili posjeklo bi se mnogo manje stabala za izradu papira. 49. Razvijaj kreativnost i od starog papira, plastičnih čaša i ostalog što bi inače završilo u smeću, izradi nove igračke, poklone za najmilije za blagdane i rođendane. Ovako će se smanjiti količina otpada odbačenog u prirodu. 50. Kad god možeš pješači do vrtića, škole, trgovine ili kamo god ideš. Pametno je koristiti i bicikl. Ovako se smanjuje zagađenje automobilima, zrak je čišći, a osim toga, šetnja je zdrava za tvoje tijelo. https://www.cistoca.hr/gospodarenje-otpadom-8/edukacija-1513/ekoloski-savjeti-1533/1533

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

količina (tisuće tona)

te. U tu ga je svrhu posebno važno odvojeno skupljati 30 (po vrstama) na mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom. U prvu skupinu pripada sakupljanje 25 otpada za izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, 20 karton, biootpad, plastika i dr.) s ciljem recikliranja, dok u drugu skupinu pripada sakupljanje otpada za 15 izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, lijekova, 10 kemikalija i dr.) s ciljem detoksikacije i recikliranja. 5 Odvojenim se sakupljanjem i recikliranjem otpada izbjegava odlaganje i time neiskorištavanje mnogih ko0 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. risnih sastojaka jer se odvojeno skupljene vrste otpada lako koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvo- Količina otpada skupljenog na reciklažnim dvorištima u da. Time se smanjuje onečišćenje okoliša, a posebno Gradu Zagrebu u razdoblju od 2015. do 2019. godine

199

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

ZANIMLJIVOST

ZELENI GRADOVI

Mnogi hrvatski gradovi provode razne projekte kako bi smanjili emisiju štetnih plinova, učinkovito gospodarili otpadom te prešli na korištenje čistih i manje štetnih izvora energije. U Hrvatskoj se tako na lokalnoj razini prijavljuju i provode razni projekti i mjere s istim zajedničkim ciljem, te se u nastavku nalazi popis hrvatskih gradova koji brinu o zaštiti okoliša i doprinose rješavanju globalnog problema zagađenja prirode, voda i atmosfere. To su gradovi Pula (prvi su uveli električne bicikle, a nabavlja se i 20 e-autobusa), Umag (60 milijuna kuna za projekt pametnog zelenog grada), Koprivnica (građanima besplatni e-bicikli i autobusi), Sveta Nedjelja (besplatni komposteri i e-punionica), Gospić (e-punionica sa solarnom elektranom), Poreč (najviše e-punionica po glavi stanovnika u Hrvatskoj).

200

štedi energija. Osim toga, odvojenim se sakupljanjem i recikliranjem otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi, kao npr. smanjenje uvoza sekundarnih sirovina (staklo, papir i metal), zapošljavanje radnika, smanjenje troškova odlaganja i dr. Sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, kao dinamički sustav koji se stalno nadopunjuje, uključuje posebne spremnike postavljene na javnim površinama uz spremnike za odlaganje miješanog komunalnog otpada i posebne spremnike za pojedine različite vrste otpada u domaćinstvima, spremnike grupirane u tzv. „zelene otoke“ (skupine spremnika za odvojeno skupljanje otpada na javnim površinama) te reciklažna dvorišta. Pri tome je za svaku pojedinu vrstu otpada točno određena veličina, vrsta i boja spremnika. Odvojenim sakupljanjem otpada po vrstama smanjujemo količine miješanog komunalnog otpada, čuvamo okoliš i ljudsko zdravlje.

GEO ISTRAŽIVANJE Koji udjel hrvatskih kućanstava odvaja otpad? Jeste li i vi dio toga? Istražite najbolje primjere naselja u Hrvatskoj koja recikliraju otpad. Istražite na koji način modni brend H&M pomaže u recikliranju odjeće. Istražite koje države svijeta uvoze otpad i koji je razlog tome.

Provjerite naučeno Objasnite zašto je važno reciklirati.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Provjerite predznanje Istražite kako je otok Krk postao hrvatski prvak u odvajanju otpada. Istražite koja europska i koja svjetska država prednjače u odvajanju otpada. Što je obuhvaćeno pojmom komunalni otpad?

SVE VEĆA KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA Komunalni otpad danas predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema modernog društva. Današnje društvo počiva na masovnoj proizvodnji, a samim time i na masovnoj potrošnji koja je pokreće. Modernizacija je uz brojne pozitivne ostavila i neke negativne posljedice. Jedna od negativnih posljedica u svijetu i u Hrvatskoj jest onečišćenje okoliša. U Hrvatskoj se prema podacima iz 2017. godine godišnje proizvede 1 716 441 tona komunalnog otpada, odnosno 416 kilograma po stanovniku, a dnevna količina iznosila je 1,1 kilogram po stanovniku. Posebno zabrinjava što količine prikupljenog komunalnog otpada rastu 2,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Iz navedenoga proizlazi kako proizvodnja otpada postaje ozbiljan ekološki problem čije je rješavanje od iznimne važnosti. Osim moguće primjene tehnoloških rješenja i strategija gospodarenja otpadom, vrlo je važno i svakodnevno ponašanje pojedinaca. Uspostava cjelovitog i učinkovitog sustava sprječavanje nastajanja priprema za ponovnu uporabu recikliranje oporaba odlaganje Hijerarhija odlaganja otpada

gospodarenja otpadom podrazumijeva i značajne investicije u građevinsku infrastrukturu, od jednostavnih, ali brojnih reciklažnih dvorišta pa do složenijih centara za gospodarenje otpadom ili postrojenja za energetsku oporabu.

PROBLEMI GOSPODARENJA OTPADOM U HRVATSKOJ

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

37. Problemi gospodarenja otpadom

Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor još 2005. godine. Strategija uvodno utvrđuje da je „neodgovorno gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i zato što se propisi gospodarenja otpadom ne provode 201 u cijelosti“. Petnaest godina nakon donošenja Strategije vrlo je slična ocjena stanja. Središnji aktualni problem u Republici Hrvatskoj je neusklađenost Plana sa Strategijom gospodarenja otpadom. Činjenica je da je sa zakašnjenjem, u siječnju 2019. godine usvojen nacionalni Plan, a tek zatim započeta izrada i usvajanje planova gospodarenja otpadom niže razine. Hrvatska je zbog toga bila duže vrijeme bez glavnog provedbenog propisa gospodarenja otpadom. Iako su stručnjaci jasno upozoravali na probleme kašnjenja, nitko za njega nije snosio odgovornost. Međutim najvažniji problem jest što Republika Hrvatska nema jasno određen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Isticanje samo pojedinih mjera za gospodarenje otpadom nije sustav. Strategija gospodarenja otpadom RH predviđala je sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta do kraja 2011. godine te izgradnju županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a da se od 2018. godine više ni na jedno odlagalište ne može odlagati neobrađeni otpad. To nije potpuno provedeno, ali se posljednjih 15 godina situacija bitno poboljšala. Pri rješavanju problema (sanacija i zatvaranje odlagališta), treba imati u vidu da postoji opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada. Isto je vezano uz moguć-

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

PROBLEMI GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBU

202

U Zagrebu neriješeno zbrinjavanje otpada nije samo ekološki, nego i ekonomski problem. I mogao bi skupo stajati ne samo građane nego i državu kojoj prijete kazne. Posrijedi je dugogodišnje uporno forsiranje zastarjelih metoda spaljivanja dijela smeća te nedovoljnog postotka recikliranih otpadnih tvari, uz zatrpavanje ostaloga u tlo. Da ne govorimo o zanemarivanju mogućnosti ponovne upotrebe nekih predmeta, popravljenih ili prilagođenih, koja se u bolje uređenim sustavima sve više prakticira. Postojeća količina otpada u gradu Zagrebu može se smanjiti za čak 80 % ako bi postojala volja gradskih vlasti da se taj problem riješi. Četiri koraka do rješenja problema otpada u gradu Zagrebu jesu: 1. uvođenje mjera za smanjenje nastanka otpada, poput naplaćivanja prema količini otpada, a ne prema kvadraturi kućanstva/poduNesanirano odlagalište Jakuševec-Prudinec zeća, 2. uvođenje mjera za povećanje recikliranja/kompostiranja otpada, poput sakupljanja sortiranog otpada “od vrata do vrata”, izgradnja sortirnice otpada, kompostane i postrojenja za bioplin, u kojima bi se odvajale različite vrste otpada koji se može reciklirati te izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, kojim se od ostatnog otpada (onog koji nije odvojen u primarnoj selekciji) dodatno izdvajaju vrijedne sirovine. Rezultat obrade je potpuno inertan otpad koji se bez ikakve opasnosti može odložiti, za razliku od toksičnog pepela koji nastaje kao produkt rada spalionice, tj. termičke obrade otpada. Iako se trenutno u Zagrebu odvaja tek 25 % otpada, problem se može početi rješavati relativno brzo. Primjerice, u novozagrebačkoj zgradi Mamutici se u sklopu pilotprojekta odvojenog prikupljanja otpada u jednoj godini količina otpada koji se odvozi na odlagalište smanjila za dodatnih 20 %, povećavajući ukupnu količinu reciklaže na 45 %. Ovaj iznos se daljnjim mjerama može povećati i do 70 %, kao što je slučaj u Austriji. Nakon toga se od ostatnog otpada i dalje mogu izvući vrijedne sirovine pomoću mehaničko-biološke obrade, te time dodatno smanjiti količine otpada koji se odlaže. Navedeni sustav je ne samo jeftiniji od gradnje spalionice, nego ga je moguće i brže ostvariti. Ovakav sustav gospodarenja otpadom u razumnom bi roku omogućio zatvaranje odlagališta na Jakuševcu, što je već niz godina zahtjev i lokalnih stanovnika i udruga za zaštitu okoliša. Sanirano odlagalište Jakuševec-Prudinec 2018. godine

količina (tisuće tona) 10 8 6 4 2 0

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

Odvezene količine otpada s divljih odlagališta na području grada Zagreba u razdoblju od 2015. do 2019. godine

Prosvjedi Zelene akcije protiv poskupljenja komunalne naknade

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

KUHINJSKI OTPAD 39%

1.600.000

1.595.259 1.588.612 1.410.000 1.210.000

1.200.000

1.010.000

PET PLASTIKA 12% STAKLO 6% LIMENKE 4%

800.000

OPASNI OTPAD 1%

400.000

OSTALO 13%

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Problem zbrinjavanja i saniranja komunalnog otpada

Smanjenje odlaganja otpada na odlagalištima u Hrvatskoj

nost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada. Osnovni pristup kreće od saniranja i zatvaranja malih odlagališta, preko srednjih pa sve do realizacije regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom. Prioritet Vlade jest razvijanje sustava primarnog odvajanja korisnih sirovina iz otpada, odnosno kružno gospodarstvo. Zbog toga treba izgraditi postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada jer i s vrlo visokim udjelom odvojeno prikupljanog otpada ostaje tzv. ostatni otpad koji se mora obraditi prije odlaganja. Radi toga je predviđena izgradnja 11 centara za gospodarenje otpadom. Centri Marišćina i Kaštijun su operativni, u tijeku je realizacija centara Biljane Donje i Bikarac, a za Babinu Goru i Lećevicu odobrena su EU sredstva te su u tijeku postupci javne nabave za njihovo projektiranje i gradnju, dok se za Lučino Razdolje i Piškornicu uskoro očekuje dodjela EU sredstava. Za centre Zagreb, Šagulje i Orlovnjak 2019. godine odobrena su sredstva za izradu studijsko-projektne dokumentacije.

Kao jednu od glavnih mjera usmjerenih na sprječavanje i smanjenje onečišćenja mora otpadom nadležno ministarstvo najavilo je da će novim zakonom o gospodarenju otpadom koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020. godine onemogućiti stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, a njihov popis može biti i dodatno proširen što će ovisiti o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje primjerice laganih ili

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

količina (t) PAPIR 25%

203

Transfer stanica Umag s prostorom za sortirnicu

Odvojeno prikupljena miješana otpadna plastika koja se ne može povoljno prodati na tržištu

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva vrlo laganih vrećica, što je počelo 1. siječnja 2019. U postupku donošenja je i izmjena zakonodavstva vezana uz ambalažni otpad koja se odnosi na ponovno uvođenje mliječne ambalaže u sustav povratne naknade kao i za automatizaciju sustava povratne naknade. Hrvatska je u 2019. godini na 31 % odvojeno sakupljanog komunalnog otpada, a na odlagališta se odlaže 66 % otpada. Najavljuje se i intenziviranje odvojeno sakupljenog biotpada.

PROBLEMI GOSPODARENJA OTPADOM U EUROPI Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u Europskoj uniji svake godine, njegova je količina vidljiv i složen problem prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje. Od 2005. do 2016. godine prosječna količina otpada po stanovniku pala

ZANIMLJIVOST

ZBOG INTENZIVNOG I NESAVJESNOG KORIŠTENJA PLASTIKE DOŠLI SMO DO GRANICE U KOJOJ SE PLANET DOSLOVNO GUŠI. ZATO MORAMO HITNO MIJENJATI SVOJE NAVIKE!

204

40%

SVAKE MINUTE

PROIZVEDENE PLASTIKE OTPADA NA AMBALAŽU, A 60% PLASTIČNOG OTPADA POTJEČE OD AMBALAŽE

U SVIJETU SE PRODA GOTOVO 1 000 000 PLASTIČNIH BOCA ZA PIĆE, A SAMO SE 1/5 CJELOKUPNE KOLIČINE PLASTIKE RECIKLIRA.

IZBJEGAVAJ KUPOVINU HRANE U PLASTIČNOJ AMBALAŽI.

KORISTI STAKLENU BOCU ZA VODU.

12 MINUTA

JE PROSJEČNO TRAJANJE UPOTREBE PLASTIKE, A NJEZINA RAZGRADNJA TRAJE 450 GODINA.

50%

KORISTI SVOJU ČAŠU I PIJ VODU IZ SLAVINE UMJESTO KUPOVNE.

UKUPNE PLASTIKE ČINI PLASTIKU ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU.

NE KORISTI PLASTIČNE SLAMKE NI PLASTIČNI PRIBOR ZA JELO.

ODBIJ

JEDNOKRATNU PLASTIKU KAD GOD JE MOGUĆE.

KAD NE MOŽEŠ NAĆI ALTERNATIVU PLASTICI, RECIKLILRAJ JE. Osnovne značajke projekta Stop plastici

KORISTI ALTERNATIVNE MATERIJALE.

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Cilj za ponovno korištenje i recikliranje kućnog otpada do 2025.

Cilj za smanjenje odlagališta kućnog otpada pod zemljom do 2035.

≥55%

≤10%

Podaci iz 2016.

recikliranje

spaljivanje

odlaganje

100 %

vrijednosti veće ili manje od 100% nastale su zbog zaokruživanja

Zbrinjavanje otpada u državama EU-28 2016. godine

je za sedam posto u EU-u, međutim značajne su razlike među državama. Više otpada proizvode bogatije te države s razvijenijim turizmom. Količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a smanjuje se u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po stanovniku vodeće su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Češka i Slovačka. Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor u zaštiti okoliša. Međutim, sve što trošimo prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Slijedi reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada) te odlaganje u tlo - što je najštetnije i najjeftinije. Prema statističkim podacima iz 2016. godine 47 % komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među državama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje u tlo za komunalni otpad. Odlaganje u tlo gotovo da ne postoji u Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 država odlaže više od polovice otpada u tlo, a Hrvatska, uz Latviju, Slovačku i Bugarsku više od 60 %. Godine 2018. usvojene su izmjene pravila o upravljanju otpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. Cilj novih pravila je prelazak na kružno gospodarstvo.

Komunalni otpad (kg/ stanovniku)

Udio recikliraUdio nog i komposti- odlagališta ranog otpada pod zemljom

EU28

482

47%

25%

Danska

777

48%

Malta

647

92%

Cipar

640

19%

81%

Njemačka

626

66%

Luksemburg

614

48%

17%

Republika Irska*

567

42%

22%

Austrija

564

59%

Nizozemska

520

53%

Francuska

510

42%

22%

Finska

504

42%

Grčka

497

17%

82%

Italija

497

51%

28%

UK*

482

45%

28%

Portugal*

453

30%

49%

Slovenija**

449

58%

24%

Litva

444

50%

31%

Španjolska

443

30%

57%

Švedska

443

49%

Belgija

420

54%

Latvija

410

28%

72%

Bugarska

404

32%

64%

Hrvatska

403

21%

78%

Mađarska

379

35%

51%

Estonija

376

32%

12%

Slovačka

348

23%

66%

Češka

339

34%

50%

Poljska

307

44%

37%

Rumunjska

261

15%

80%

* Podaci iz 2015. ** Podaci iz 2015. Izvori: Eurostat, EPRS, Europska komisija

Uz reciklirani, kompostirani otpad i odlaganje pod zemljom, postoje još neke manje korištene metode, poput spaljivanja.

Zbrinjavanje komunalnog otpada u Europskoj uniji

PROBLEMI GOSPODARENJA OTPADOM U OCEANIMA Procjenjuje se da svake godine osam milijuna tona plastičnog otpada završi u oceanu. Za usporedbu navodimo da je to količina kao da imate pet vrećica za kupovinu punih otpada na svakom koraku obale svih kontinena-

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

KOMUNALNI OTPAD: CILJEVI EU-a I STANJE U DRŽAVAMA ČLANICAMA

Njemačka Nizozemska Belgija Švedska Austrija Danska Luksemburg Francuska Finska Italija UK Rep. Irska Španjolska Slovenija Portugal Češka Mađarska Estonija Poljska Slovačka Cipar Grčka Latvija Litva Hrvatska Malta Bugarska Rumunjska

205

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva ta. Plastika je jedan od glavnih otpadnih proizvoda koji završavaju u moru, iako morski otpad može uključivati sve, od stakla i limenki, do napuštenih jedrilica. Mnogi predmeti u oceanu završavaju u „nakupinama otpada“ koje se nazivaju ‘gyre’ (engl. naziv za kružno kretanje). To su velika područja na kojima se pod utjecajem oceanskih struja nakuplja otpad. Većina nije vidljiva jer se nalazi ispod površine, a sastavljena je od mikroplastike. Postoji pet poznatih gyre-a, dvije u Tihom, dvije u Atlantskom i jedna u Indijskom oceanu. Otpad završava u oceanu iz više razloga. Ponekad je namjerno bačen u more (otpad s brodova ili ribolovna oprema). Ponekad je nastao na kopnu i završio u moru. Otpad u moru može biti posljedica prirodnih katastrofa (uragana, tsunamija). Život u moru često je pod utjecajem oceanskog otpada. Ptice, ribe i ostala morska stvorenja mogu biti zarobljeni u plastičnim vrećicama, mrežama ili ambalaži i mogu se ozlijediti ili uginuti, morski sisavci i ptice mogu progutati otpad u vodi. Dio otpada u moru sastoji se od materijala koji sadrži kemikalije štetne za ribe i druge vrste. Iako ne mora izravno naškoditi mor206 skom životu koji proguta otpad, može rezultirati unošenjem štetnih toksina u prehrambeni lanac. Mikroplastika je posebno štetna jer može ući u naš prehrambeni lanac i učiniti mnogo štete ekosustavima. Ekosustav predstavljaju sva živa bića, od biljaka ZANIMLJIVOST

MIKROPLASTIKA

Mikroplastiku čine male plastične čestice, manje od 5 mm. Postoje dva glavna izvora mikroplastike. Primarna mikroplastika proizvedena je za uporabu u raznim kućanskim i industrijskim namjenama. Najčešća je ona koja se koristi kao piling u sredstvima za čišćenje lica i abrazivima u pasti za zube. Sekundarna mikroplastika odnosi se na male plastične čestice nastale razgradnjom većeg plastičnog otpada (npr. sunčeva svjetlost odnosno UV zračenje čini veće plastične predmete krhkima, tako da ih valovi mogu razbiti ili istrošiti obalnim pijeskom i stijenama). Također mogu nastati od sintetičkih odjevnih vlakana; čak 1900 komadića se spušta niz umivaonik sa svakim opranim predmetom! Kombinacija ovih izvora rezultirala je nakupljanjem mikroplastike u oceanima i na obalama širom svijeta. Oko 311 milijuna tona plastike proizvedeno je u svijetu 2015. godine, od toga je oko osam milijuna tona završilo u oceanima. Brojevi su zapanjujući. Plastika ulazi u oceane zbog loše kontrole i odlaganja otpada na kopnu ili brodova na moru. Mikroplastika može nastati iz proizvoda za osobnu njegu (kozmetika, zubne paste, piling kože itd.). Plastika koja ne tone može putovati oceanskim strujama u velike oceanske gyre ili se može nasukati na vašoj mjesnoj plaži. Odete li na bilo koju plažu, sigurno ćete pronaći plastiku.

i životinja do mikroskopskih organizama, koji dijele određeno stanište. U morskom ekosustavu zooplankton može pojesti sitne plastične čestice, potom ta sićušna bića pojedu riblje ličinke, mali škampi, mekušci i druga mala stvorenja. Ove male ribe i životinje pojedu veće ribe, a ove veće ribe jedu čak i veće ribe, kao i morske ptice, tuljani, kitovi i druga oceanska bića. I naravno, ljudi jedu mnoge vrste u prehrambenom lancu. Tako bi plastika koju je pojeo zooplankton mogla završiti kroz hranidbeni lanac u grabežljivcima na vrhu lanca. Životinja koja jede plastiku umjesto hrane ima lošu prehranu, a to automatski znači da ćemo imati bolesne grebene, ribe... i na kraju ljude! Plastika također sadrži štetne kemikalije koje prodiru u oceanske vode dok plastika propada. Plastične čestice također mogu adsorbirati otrovne kemikalije (npr. pesticide i industrijske kemikalije) koje su dospjele s kopna u more. To čini plastične čestice još otrovnijima za životinje koje ih jedu. Plastika može poslužiti kao splav za male životinje kako bi se preselile iz njihovih staništa u nove dijelove oceana, što ih čini invazivnim vrstama. Uvođenje invazivnih vrsta u ekosustave koji na njih nisu navikli može uzrokovati neuspjeh ekosustava, nestanak važnog grebena i oceanskog života. Onečišćenje mora plastikom može se rješavati na dva načina. Kratkoročna rješenja odnose se na osiguravanje pravilnog gospodarenja plastičnim otpadom, recikliranje i/ili ispravno odlaganje, a ne odlaganje u okoliš. Međutim, trenutno se samo oko 10 % plastike reciklira, a sadašnjom stopom rasta proizvodnje plastike, teško je držati korak s količinom novostvorenog plastičnog

Problem otpada u morima

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva Distribucijski sustav morske plastike

sjeverni krug Atlantskog oceana

sjeverni krug Tihog oceana

2000

4000

južni krug Atlantskog oceana

južni krug Tihog oceana

krug Indijskog oceana

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

Struje plastike

6000 km

Točke uzorkovanja korištene u modelu

koncentracija mikroplastike* kg/km2 0

10 površinske struje

Izvor: Van Sebille, E., et al., A global inventory of small floating plastic debris, IOP Publishing, 2015; Cooperative Institute for Meteorological Satellite Studies www.grida.no/resources/6913

Koncentracija mikroplastike u oceanima

otpada, a da ne spominjemo kako takav sustav zahtijeva mnogo novca! Dugoročno rješenje prvenstveno se usredotočuje na generalno izbjegavanje plastike. Plastika koja završi u oceanu doprinosi uništavanju staništa te ugrožava i ubija desetke tisuća morskih životinja svake godine. Da biste smanjili svoj utjecaj u produkciji plastike, držite se ovih savjeta: ne bacajte smeće, koristite boce za višekratnu uporabu, čuvajte hranu u posudama koje nisu za jednokratnu uporabu, ponesite platnenu ili sličnu torbu za višekratnu uporabu prilikom kupovine, prije kupnje artikla razmislite o njegovu pakiranju (npr. voće koje se stavlja na stiropor sa plastičnom folijom preko njega ili voće u rinfuzi koje možete staviti izravno u torbu za višekratnu uporabu), konzumirajte sladoled u kornetu umjesto korištenja plastične šalice i žlice, budite oprezni pri bacanju opreme za ribolov te pažljivo birajte zubne paste, kozmetiku, sapune i deterdžente, kako biste bili sigurni da nemaju uključenih mikrogranula. Reciklirajte kad god je moguće.

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite lokacije u svom i susjednom kvartu s neprimjereno zbrinutim ili odloženim otpadom i izradite akcijski plan što i kome se obratiti kako bi se otpad uklonio. Istražite kako vaša škola sudjeluje u pravilnom zbrinjavanju otpada. Organizirajte akciju na razini razreda i vaše prijedloge uputite vodstvu škole. Istražite gdje se u Hrvatskoj nalaze tvornice koje prerađuju papir, plastiku i staklo.

Provjerite naučeno Koji su problemi gospodarenja otpada u Hrvatskoj, a koji u Europi? Zašto je štetna plastika u morima i oceanima? Kako se ona može smanjiti?

207

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

38. Prostorno uređenje Gradili biste kuću, vikendicu, stan, zgradu, poslovni objekt? Ili biste možda kupili nešto od toga? Vjerojatno ste čuli za neke projekte ili radove u Hrvatskoj koji su se odužili zbog „neriješenih imovinsko-pravnih odnosa“. U ovom poglavlju saznat ćete na što morate obratiti pozornost pri kupovini ili eventualnoj gradnji, i istražiti na primjeru osnovne postupke i procedure koje vam pri tome mogu pomoći. Imate li možda neki primjer iz vašeg okružja gdje su se ljudi susreli s problemima jer nisu znali što su sve trebali provjeriti prije početka kupovine/građenja? Radi približavanja teme, navest ćemo neke izmišljene primjere, ali temeljene na stvarnim situacijama... Kada ćete se vi ili netko bližnji naći u sličnoj situaciji, a stvari treba sagledavati kompleksno (složeno), nadamo se da će biti korisno („znanje je moć“; nepoznavanje zakona ne znači da ste oslobođeni odgovornosti od neprovođenja ili nepoštivanja). Problemi opisani u ovoj temi nisu primarni 208 zadatak Geografije, ali se provođenje/neprovođenje toga ogleda u društvu i prostoru. Ne postoji znanost ili disciplina koja cjelovito sagledava prostor kao što to čini Geografija, povezani smo sa svim procesima u prostoru, stoga je jedna od brojnih zadaća Geografije obrazovati vas za odgovorno upravljanje prostorom i donošenje informiranih odluka.

ŽIVOTNA PRIČA MATE I MATILDE Mate i Matilda, mladi bračni par iz Zagreba, oboje zaposleni, trenutno podstanari. Konačno su u oglasniku našli svoju kućicu iz snova s malim dvorištem na rubu grada, cijena prihvatljiva, nije daleko od posla, a uz pomoć roditelja i kredita kojeg bi mogli dobiti, ostvarili bi svoje želje, bili svoji na svome. Nazvali su broj iz oglasnika i dogovorili razgled. Kućica im se svidjela i odmah su donijeli odluku - kupujemo, i simpatičnom Milanu, koji ih je dočekao u kućici, dali su kaparu da ih netko ne bi preduhitrio. Kapara je polog u dogovorenom iznosu ili vrijednosti nečega, koji se daje kao jamstvo da će ugovor/kupnja biti izvršena. Ako Mate i Matilda odustanu od kupnje, Milanu ostaje kapara, jer, čekajući hoće li kupci isplatiti ostatak ili ne, on gubi vrijeme i moguće ozbiljne kupce. Ako bi Milan odustao od prodaje njima, kaparu bi morao vratiti i to najčešće u dvostrukom iznosu ili prema dogovoru iz razloga što je prevario

moguće kupce. Milanu su dali kaparu, rukovali se kao ljudi i dogovorili da se čuju sutra i odu kod odvjetnika sastaviti, pa kod bilježnika potpisati ugovor. U to ime, Mate i Milan su popili jednu ljutu, a Matilda je uživala u čaši ukusne vode iz budućeg vlastitog bunara (bila je trudna pa nije htjela “ljutu“). Iako je ljudski i pošteno, je li rukovanje bez svjedoka, kao što je to ovdje bio slučaj, nešto u što možemo biti sigurni? Isto pitanje si je postavio i Mate nakon što ga je pustilo prvobitno oduševljenje i „ljuta“. Nije želio to reći Matildi da ju ne uznemiri, ali cijelu noć se samo vrtio u krevetu. Mogućnost prva: Ujutro je zvao Milana, ali nitko se nije javljao… Zvao ga je svakih par minuta. Ništa… Mogućnost druga: Ujutro ga je zvao Milan, Mate je odahnuo i rekao mu da su zbog uzbuđenja, zaboravili pitati neke stvari, jesu li papiri „čisti“. Pod „čistim“ papirima mislio je da je prodavatelj vlasnik navedenoga ili da ima zakonske ovlasti to prodavati. Ponekad se iz praktičnih razloga, nekoga drugoga ovlasti da obavi posao/radnju za vas, naravno, to bi trebalo biti provjereno i ovjereno od strane javnog bilježnika. Pitanje provjere kod javnog bilježnika upitno je u praksi jer oni potvrđuju ono što im stranke donesu i ne provjeravaju imaju li stranke ovlasti za to. Apsurdno, ali ponekad ispada da biste vi kod bilježnika mogli potvrditi da, primjerice, prodajete Hrvatsko narodno kazalište nekome. Bilježnik taj papir može ovjeriti, ali teško da će se kupac moći zabilježiti kao vlasnik iz razloga što „prodavatelj“ nije stvarni vlasnik. Bilježnici ovjeravaju papire, a pitanje zakonitosti toga što piše u tim papirima nije u njihovoj nadležnosti. Zato je potrebno biti oprezan i informiran o tome što znači ovjera kod javnog bilježnika. Milan se na Matin upit malo uvrijedio. Pa to je od moje pokojne babe, mene je najviše voljela od nas sedam, jedini sam joj ja dolazio svaki dan i nosio stvari iz dućana, žena ju je presvlačila, nitko drugi joj nije dolazio, pokoj joj duši, nitko drugi nije zaslužio da dobije babinu kuću, rekao mu je. Mati je bilo neugodno, ali morao je pitati: Na koga glasi kuća? Pa na babu, odgovori Milan, ali nema problema, ostavinska je sljedeći tjedan... Ostavinski postupak provodi se nakon smrti ostavitelja i njime se utvrđuje ima li što za ostavinu, ima li

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Priča ide dalje: Mate i Milan su se sljedeći dan našli kod Matinog kuma, odvjetnika, da sastave predugovor. Predugovor nije nužan niti obvezan pri kupnji. Služi kao svojevrsna rezervacija kojom se kupac obvezuje da će s prodavateljem na određeni datum sklopiti ugovor o kupoprodaji, a prodavatelj se obvezuje da će predmet prodaje prodati upravo vama. Kako biste dobili stambeni kredit, banke često traže predugovor ukoliko buduću nekretninu stavljate pod hipoteku - kao zalog tj. osiguranje da ćete kredit vratiti. Ukoliko kredit ne vraćate, banka postaje vlasnik nekretnine i na taj način namiruje sredstva uložena u vaš kredit. Zabilježba o hipoteci upisuje se u zemljišne knjige kao teret. U predugovor se upisuju osnovni zemljišnoknjižni podatci o nekretnini (katastarska općina, broj katastarske čestice, broj zemljišnoknjižnog uloška u koji je nekretnina upisana), opis nekretnine, adresa, ukupna

REPUBLIKA HRVATSK OPĆINSK A I SUD U ZA GREBU ZEMLJIŠN OKNJIŽN I IZMIŠLJEN ODJEL I Stanje na dan: 30.02. 2020. Katastarska općina: LIJE PI GAJ Broj zadnje g dnevnika: Aktivne plo mbe: Broj uloška :5

ZK uložak je verificira

Redni bro j 1. 2. 3.

Posjedovn ica PRVI ODJEL JAK

Broj zemljišta (kat. čestic e) 228/4 229/1 230/4

Oznaka zem ljišta

KUĆICA U CVIJEĆU DVORIŠT E NEPLODN O RAVNICA

3. UDIO

MILANOVA

1/8

Primjedbe

39 36 25

Redni bro j 1. UDIO 3/4 2. UDIO

Površina u m 2 jutra čh v

Vlastovnica Upisi MAMA, Cv jetna ces ta 2, Zagre b

MILAN, Ge ografska 3, Zagreb 1/8 MILANOVA SESTRA, Peckham

Primjedbe

234, Lond on

Redni bro j Upisi

Teretovnica Iznos tereta

Primjedbe

Tereta nem a!

Zemljišnoknjižni uložak

cijena nekretnine, datum sklapanja konačnog ugovora te se kupac obvezuje isplatiti kaparu prodavatelju. Kum je zatražio dokumente kako bi sastavio predugovor i Milan mu je dao izvadak iz katastarskog plana s označenim katastarskim česticama na kojima je kućica u cvijeću i zemljišnoknjižni uložak (gruntovni izvadak).

KATASTAR I GRUNTOVNICA

Izvadak iz katastarskog plana

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

nasljednika, koji je nasljedni red kojega se mora poštivati, postoji li oporuka, je li ona valjana, i prema zakonu se određuje tko što nasljeđuje. Imajte na umu da prihvaćanjem ostavine možete naslijediti i dugove. Za detalje je dobro obratiti se pouzdanom odvjetniku. Kako nismo pravnici, prvenstveno se bavimo geografski relevantnim temama, dakle, onim što se odražava u prostoru kroz različite aspekte, pa i pravne … Mate se zabrinuo, što ako Milan ne dobije kućicu, od koga ćemo ju kupiti? A nismo ništa ni potpisali… Milan je javio da je ostavinska gotova i da mogu nastaviti…

Katastar je registar podataka o zemljištu i nekretninama Državne geodetske uprave. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem. Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, omeđena granicama (međama i drugim granicama) koje određuju pravni odnos na zemljištu te granicae načina uporabe zemljišta. Katastarski plan skupni je grafički prikaz katastarskih podataka koji sadrži podatke o brojevima katastarskih čestica, međama i drugim granicama katastarskih čestica, granicama načina uporabe dijelova katastarskih čestica, zgradama i drugim građevinama, kućnim brojevima zgrada i nazivlju (rudinama, ulicama, trgovima

209

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva i drugom nazivlju). Zemljišne knjige javne su knjige u koje se upisuju podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga dio je zemljišne knjige u koju se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. U glavnu knjigu upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine. Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka. Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova u Republici Hrvatskoj. Zemljišnoknjižni odjeli poznati su u narodu pod nazivom gruntovnica, a slijedom toga imamo gruntovni izvadak, uložak i slično. Zemljišnoknjižni uložak sastavni je dio glavne knjige u koji se upisuje zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu te stvarna i druga knjižna prava, glede zemljišnoknjižnog tijela i promjene tih prava. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od posjedovnice (popisni list, list A), vlastovnice (vlasnički list, list B) i teretovnice (teretni list, list C). Izvadak iz zemljišne knjige (zemljišnoknjižni ili gruntovni izvadak) izdaju općinski sudovi kao zemljišnoknjižni sudovi prvog 210 stupnja (gruntovnica/zemljišnik), neovisno o tome vode li zemljišnu knjigu za katastarsku općinu u kojoj se nalazi katastarska čestica za koju se traži izvadak. Zemljišnoknjižni izvadak moguće je ishoditi i kod odvjetnika ili javnog bilježnika koji ostvaruju pristup Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra putem osobnog korisničkog računa. Građani kao fizičke osobe putem sustava e-Građani, mogu ishoditi zemljišnoknjižni izvadak putem osobnog korisničkog pretinca. Za dobivanje izvatka potrebno je znati broj čestice i katastarsku općinu u kojoj se nalazi tražena čestica/parcela. Ukoliko ne znate broj čestice ili vam je poznat samo katastarski podatak o čestici, potrebno je obratiti se nadležnom katastarskom uredu. Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka. To je jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine (npr. ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu). Izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz potreban je i u nekim drugim postupcima (npr. prijava prebivališta ili boravišta, ishođenje kojeg drugog prava).

MOGU LI MATE I MATILDA KUPITI ŽELJENU KUĆICU? Kum se malo nakašljao i rekao: Mislim da ovo neće biti jednostavno. Gospodine Milane, pa kućica nije ucrtana u katastarski plan, to ste prema Zakonu trebali napraviti, na sreću, rokovi za to još uvijek nisu propisani. Vidim da niste jedini vlasnik kućice u cvijeću, prodaju li kućicu i vaša mama i sestra ili prodajete samo svoj dio? Ja sve prodajem, odgovori Milan. Imate li punomoć kojom vaša mama i sestra pristaju na to da ih zastupate, upita kum. Milan se malo zajapurio, pa šta će mi punomoć, rekle su mi da radim s tim što hoću. E, gospodine Milane, ne ide vam to tako, vi možete prodati samo svoj dio, a kad budete imali ovjerenu i potpisanu punomoć kod javnog bilježnika za taj posao, onda i mi možemo napraviti predugovor. Druga mogućnost je da vam mama i sestra „prepišu“ ostatak pa se vodite kao jedini vlasnik, taj postupak bi mogao potrajati. Najjednostavnije bi bilo da svo troje vlasnika dođete ovdje i svatko proda svoj dio Mati i Matildi. A, ti Mate, bilo bi dobro da dođe i Matilda, ipak će to biti vaša bračna stečevina koju kupujete zajedničkim novcem i pravno se oboje vodite kao vlasnici pa je bolje da to odmah tako i riješimo. Da ne bi bilo i drugih problema, gospodine Milane, imate li građevinsku dozvolu ako je kućica napravljena poslije 1968. godine, ne bi bilo u redu da sastavljam kumu ugovor za nelegalnu građevinu, i, imate li energetski certifikat, potreban je za svaku građevinu koja se kupuje ili prodaje ako je veća od 50 m², imate li struju, vodu, kanalizaciju? Milan reče, ma kakva građevinska, dida je to svojim rukama izgradio sedamdesettreće kad je došao u Zagreb, svi su tako gradili pa i on, ali, baba je bila pametna pa je 2011. podnijela zahtjev za legalizacijom, platila je geodeta, arhitekta, oni su sve nacrtali i izmjerili, i poslala je sve papire, no, odgovora još nema, kažu u uredu da još nije došla na red, ima toga puno za legalizirati… Struju imam, voda je prava, bunarska s hidroforom, imam i odličnu septičku, ne mora se nikad praznit. Za taj certifikat, ne znam jel ga imam… Da sam znao što me čeka, i ja bih se na ostavinskoj odrekao svog dijela kao što je njih četvero napravilo u materinu korist. Opet su me nasanjkali. Znate što, moram malo razmislit što ću sad i kako dogovorit s one dvije pa ću vas nazvati. Samo malo, reče Mate, dao sam vam kaparu, možemo li mi to napismeno? Oprostite, Milan će, ovo me zbunilo i zaboravio sam, naravno da možemo, pa nisam ja prevarant, ajde kume, piši to. Kum je sastavio predugovor u kojem je navedena kapara i rok

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, poznatiji kao zakon o legalizaciji donesen je 2011. godine. Prema dostupnim podatcima, nelegalna gradnja je bila više pravilo nego izuzetak. Do 1968. godine za gradnju nije bila potrebna građevinska dozvola u sadašnjem obliku pa se građevine izgrađene do tada smatraju legalnim (zakonitim), a tada je izvršeno i aerofotogrametrijsko snimanje cijelog prostora Hrvatske te postoje snimke koje mogu dokazati da je građevina izgrađena do tog vremena. Aerofotogrametrijskim snimanjem dobiju se tzv. ortofoto snimke.

Ortofoto snimka 2011. godine

Ortofoto snimka 2017. godine

Nazirete li buduću Matinu i Matildinu kućicu u cvijeću na snimci iz lipnja 2011. godine? To im može biti problem jer Zakon kaže da se mogu legalizirati samo one građevine koje su vidljive na toj snimci. Možda imaju sreću što je krov žute boje pa se nazire ispod drveća punog lišća. Na drugoj snimci drveća više nema, lišća je manje pa je kućica vidljiva.

Ortofoto snimanje s ciljem evidencije građevina trebalo bi obavljati u rano proljeće ili kasnu jesen. Tijekom zakonskog roka za legalizaciju zaprimljeno je oko 900 000 zahtjeva za dobivanje Rješenja o izvedenom stanju, a ako pretpostavimo da nisu svi podnijeli zahtjev u zakonskom roku, broj nelegalnih građevina u Hrvatskoj još je veći. Nelegalna gradnja je najčešće neplanska, stihijska gradnja koja ne poštuje osnovna načela uređenja prostora. U početku je obilježava i nedostatak osnovne infrastrukture kao što su ceste, voda, električna struja, kanalizacija. Ukoliko to nije predviđeno Prostornim planom pitanje je na koji su način nelegalne građevine opremljene navedenom infrastrukturom. Uvjeti i načini gradnje propisani su prostornim planovima. Hrvatski sustav registriranja nekretnina i prava na njima kao glavnu zadaću ima uspostavu sigurnosti u pravnom prometu nekretnina i zaštitu prava upisanih u registre. Sustav registriranja nekretnina i prava na njima u Republici Hrvatskoj temelji se na dva registra – katastru i zemljišnim knjigama (gruntovnici). Projekt sređivanja tih dvaju registara poznat je i pod nazivom Uređena zemlja. Prostorni planovi su dokumenti prostornog uređenja 211 kojima se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora države, županija, gradova i općina. Postoji više razina prostornih planova koji moraju biti usklađeni s planovima na višoj prostornoj razini. Neki od planova su: prostorni plan županije, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan uređenja grada / općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja, detaljni urbanistički planovi, provedbeni urbanistički planovi… Strategije, Zakone i Prostorne planove imamo, ponekad se mijenjaju, međutim, provode li se? Kakva je odgovornost države, a kakva je odgovornost građana za postizanje Uređene zemlje, nečega od čega bi država, lokalne zajednice i građani imali koristi, jesmo li toga svjesni? Mate i Matilda su postali svjesni. ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

od mjesec dana da Milan sredi papire ili će vratiti dvostruki iznos. Milan je otišao, a Mate je izgledao kao da su mu sve lađe potonule. Ma ajde Mate, pokušao ga je utješiti kum, nije sve tako crno. Možda čovjek uspije sve srediti, ili bar osnovne stvari, ako sredi vlasništvo, certifikat i dokaže da je pokrenuta legalizacija, za ostalo možemo probati spustiti cijenu pa vas dvoje to sredite. Vodu i kanalizaciju obvezno morate srediti, vidiš da mu je septička propusna, to je protuzakonito, ali i opasno, naročito ako koristite bunarsku vodu, tko zna kakvih bakterija ima u toj vodi, žena ti je trudna, nemojte se igrati s tim. Sumnjam da će uspjeti srediti papire za mjesec dana pa ćete dobiti još nešto para, možda nađete nešto bolje.

CILJEVI I NAČELA PROSTORNOG UREĐENJA HRVATSKE Hrvatski sabor 2017. godine donio je Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske (https://narodne-

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423. html), a članak 1. dijelom glasi: 1. UPORIŠNE VRIJEDNOSTI More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. – Ustav Republike Hrvatske Uporišne vrijednosti budućeg razvoja sustava planiranja, zaštite i uređivanja prostora Republike Hrvatske (RH) jesu: • vrijednosti hrvatskog prostora koje proizlaze iz mozaičnosti prostorne osnove i prostornog identiteta koji se utvrđuje na temelju prirodnih, kulturnih, krajobraznih i društvenih vrednota te kulture građenja, uređivanja i oblikovanja prostora • dosezi dosadašnjih modela planiranja i provedbe prostornog razvoja: tradicija urbanističkog i prostornog planiranja koja je čitljiva u hrvatskom prostoru i sustav 212 prostornog uređenja izgrađen na temelju usmjerenja Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (SPURH) iz 1997. godine • međunarodni kontekst, prije svega onaj koji je RH prihvatila u pretpristupnom razdoblju te zajedno sa statusom 28. države članice Europske unije (EU).[1](1. srpnja 2013.) Prepoznavanje, očuvanje, promicanje i održivo korištenje vrijednosti hrvatskog prostora, posebice onih na kojima se temelji njegov identitet, promiče se koncepcijom prostornog razvoja i ostvarivanjem prioriteta i usmjerenja prostornog razvoja te izradom i provedbom svih planova, programa i projekata koji se odnose na implementaciju ove Strategije i utječu na hrvatski prostor. Koji su ciljevi i načela prostornog uređenja Hrvatske navedeni u članku 1.?

MATE I MATILDA PRED NOVIM IZAZOVOM Dani su prolazili, a Milan se nije javljao. Prvih tjedan dana Mate i Matilda uglavnom su šutjeli, nisu znali što bi jedan drugom rekli, a da se još više ne rastuže, kućica u cvijeću izgledala im je sve dalje. Oboje su potajno gledali oglase i dalje tražili, pa nije to valjda jedina kućica u cvijeću, velika je Lijepa naša. Trideseti dan javio se Milan. Žao mi je što se nisam stigao javiti ranije, sestra u Londonu nikako ne može doći u Hrvatsku, nije mi stigla ni poslati punomoć, ma briga nju, ona ima novaca i ne razumije da je meni prodaja ove

kućice jedina šansa da se izvučem iz dugova, „švicarac“ me uništio. Ja sam pošten čovjek i vratit ću vam duplu kaparu kako smo se dogovorili, možete li pričekati još nekoliko dana, stavit ću svoj dio kućice pod hipoteku i uzeti novi kredit. Mogu li vam sutra vratiti ono što ste mi dali, a da za ostatak pričekate dok mi banka ne odobri kredit? Zvučao je očajno, Matildi se čak učinilo da govori plačnim glasom. Dobro, reče Mate, vidimo se sutra u 17 sati kod kuma pa ćemo se dogovoriti kako dalje… Matilda se malo zamislila i rekla, čuj, pa čovjek je u gorem stanju od nas dvoje, što kažeš da on nama sutra vrati našu kaparu i da zaboravimo na ostatak, mi nećemo zbog toga propasti, a njemu ću to puno značiti. I bijaše tako. Kada su sutradan to rekli Milanu, on se stvarno rasplakao i rekao, divni ste ljudi, želim da nađete ili napravite svoju kućicu u cvijeću, a ja znam svašta raditi, naučio sam na baušteli u Dojčland, ma, kad kupite i ako trebate zidara, keramičara, električara, samo zovite, besplatno ću vam napraviti, samo materijal morate platiti. No, ako Milan nema registrirano poduzeće ili obrt za navedene djelatnosti radio bi protuzakonito. Zakon je možda malo preoštar pri onemogućavanju „prijateljske“ pomoći pri građevinskim poslovima, a donesen je iz razloga smanjenja takozvanog „rada na crno“ koji je prilično raširen i šteti društvu u cjelini.

PROCEDURE PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU Matildi se već vidi trbuščić i stalno joj se spava. Kako za sada nisu našli svoju kućicu iz snova, počeli su razmišljati da Trebaju li vam zdravstvo, školstvo, ceste, policija za zaštitu…? Ako mislite da ne trebaju, odmah zatvorite udžbenik i nemojte prigovarati zbog loših usluga države ili lokalne zajednice. Uvijek postoji mogućnost da si platite privatno školovanje, privatne zdravstvene ustanove, pa i cestu možete sami izgraditi, potrajat će, bit će skupo, ali neće vam država ništa uzimati od onoga što ste sami zaradili. Mogu li ljudske zajednice humano i održivo funkcionirati na takav način? Za pomoć pri odgovoru preporučujemo analizu američkog zdravstvenog sustava i primjera bankrota osoba koje su se, na žalost, razboljele, a osiguranje nije pokrivalo te slučajeve. Razlozi mogu biti u „škrtosti“ osiguranika ili u njegovim nedovoljnim primanjima, ali, odgovorite iskreno, biste li radije bez potrebe korištenja zdravstvene zaštite plaćali primjerice, 1000 kuna mjesečno, a da vam usluga bude dostupna, ili ne biste plaćali ništa jer ste „zdravi“ pa vam se dogodi bolest ili nesreća, a trošak liječenja prelazi vrijednost vaše ušteđevine i imovine koju ste vrijedno zaradili? Ako se pitate kakve veze ovo ima s prostornim uređenjem, ima. Uređena zemlja i država u kakvoj biste vjerojatno svi željeli živjeti (osim ljudi sumnjivih moralnih i etičkih načela), funkcionira na legal-

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva NOVA UR

BANA ST

IZMJENE I DOPUN RNOG PL E ANA GR ADA ZAG RE

PROSTO

RATEGIJ

GRAĐEV

INSKA PO

DRUČJA

izmjene i

TUMAČ PL

ANSKOG

1. RAZVOJ

TORA

RUČJE NAS

ELJA

GRAĐEVI

NSKO POD

GRAĐEVI

RUČJE -

NSKO POD

1.1. POVRŠIN

LJA

JE PROS

INSKO POD

RUČJE -

E ZA GRA

14.

ZNAKOV

I UREĐEN

GRAĐEV

NASELJA

dopune 20

VEZA KA RATA

IZGRAĐEN

I DIO

NEIZGRA

ĐENI DIO

DNJU

ST-29

ST-30

ZE-21

Kako provjeriti je li zemljište stvarno građevinsko? Provjerite i vi. U tražilicu upišite: Prostorni plan prostora koji vas zanima i pronađite ga. Za Grad Zagreb može se pogledati na https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/PPGZ_ID_2014_knjiga1.pdf Pogledajte lokaciju u prostornom planu. Ako je zemljište označeno kao građevinsko, u tekstualnom dijelu provjerite uvjete i namjenu gradnje, da ne biste primjerice gradili u prostoru za građevine industrijske namjene. Zatim pogledajte kolika je minimalna veličina parcele, koja je minimalna širina parcele za određeni tip gradnje, kolika građevina se smije izgraditi, kolika je maksimalna izgrađenost parcele, na kojoj udaljenosti se smije graditi od međe ili ceste, kojeg Legenda Prostornog plana Grada Zagreba oblika smije biti građevina i slično... POVRŠINE

ST-36

ZA BUDU

ĆI RAZVOJ I POSEBNE površine rezer PROGRA virane za ME razvoj sredi šnjih sadrž površine rezer aja naselja virane za sadržaje u novu stam naselju koji benu gradn se ne izdva ju, prateće jaju u pose i druge bne zone POVRŠINE PRETEŽIT O NAMIJEN JENE STAN JAVNA I DRU OVANJU ŠTVENA NAMJENA školske i predškolsk e ustanove vjerske građe vine

ST-44

ZG-1

SA-20

SA-29

ostale površ ine za javne i društvene GOSPOD namjene ARSKA NAM JENA proizvodn a namjena

poslovna namjena (pretežito uslužna K1, pretežito ugostiteljs trgovačka ko-turističk - K2, komu a namjena (hotel - T1, nalna servis turističko na - K3) naselje - T2, poljoprivred kamp - T3) no-gospod arski komp leks

1.2. NEIZ

GRAĐEN

JA-18

JA-27

ŠUME

JAVNE ZELE

POVRŠINE

ZA SPOR

KORIDOR

ZA PLAN

NIH INRAST

IRANU JAVN

REZERVAC

POVRŠINE

I PROMET

100

U CESTU

IJA PROŠIRE

NJA POST

ZA ZRAČ

PROSTO

RNI PLAN

E CESTE

Broj kartog

TRAFOSTA

NICE

KORIDOR

I DALEKOVO

ODTERETN

I KANAL

INFRASTR

1.4. DRU

UKTURNI

GE POVRŠIN POSEBNA

Nositelj izrade

SUSTAVI

Gradski ured

Trg Stjepana

Pečat Grads

2. UVJET

GROBLJE

ZA KUĆN

I KORIŠTE

E LJUBIMCE

VODOZAŠ

ITE PROS

TITNO POD

RUČJE

I zona zaštit

TORA

Suglasnost na Plan: Broj suglas nosti: Izradio:

II zona zaštit

Republike

Pečat pravne

prostorno

Austrije 18,

osobe koja

ODE

zaštićeni krajolik KULTURN O -POVIJESN

prostorna

e povijesne

e etnoloških

arheološko

povijesni

I OBJEKTI

međa zaštit

međa zaštit područje

e cjeline -

područja

Odgovorni

seosko nase

lje

Stručni tim

vine

CIJE POST

OJEĆE BESP

RAVNE GRA

DNJE

a Zagreba

Zagreba =

prirode Medv

granica izrad

= granica

ednica = grani

e GUP-a

uređenje,

izrade GUP

ca izrade

ednica

uređenje Zagreb

je izradila

izgradnju

1:5.000

Grada, grad

iteljstvo, kom

Pročelnik

unalne posl

ovog plana

ove i prom

Gradskog ureda graditeljstvo, za prostorno uređen je, izgradnju komunalne Grada, poslove i promet

ve:

Marijana

Datum:

Grada Zagr

24. rujan

eba

Sironić, dipl.

ing. arh.

2014.

Plan:

odgov ravnatelj Zavod orna osoba izrađiv ača Plana: a za prosto rno uređen je Grada Zagre

Ivica Fanjek

, dipl. ing.

Sanja Šerbe

10. Ivan Lončarić, prof. geog. 11. Dubrav i pov. ka - Petra 12. Jasna Lubin, Magdić, dipl.ing dipl.ing.arh. 13. Tomisla .arh. 14. Višnja v Mamić Marinković 15. Nives Mornar, dipl.ing 16. Jasmin .arh. a 17. Vladimi Nađ, dipl.ing.agr. r 18. Larisa Ninić, dipl.ing.građ. Nukić

Geofoto d.o.o.

Grada Zagre

- Kartografski

tić Tunjić,

s Izvornikom

ovjerava:

arh.

dipl. ing. arh.

19. Ana Marija Rajčić, 20. Lidija Sekol, dipl.ingdipl.ing.arh. 21. Jasmin .arh a Sirovec Vanić, 22. Sanja Šerbetić Tunjić, dipl.ing.arh. 23. Sabina dipl.ing.arh. Šabanović, dipl.ing.arh. 24. Dubrav ko Širola, dipl.ing 25. Dubrav ka Žic, dipl.ing .prom. .arh.

odjel

Predsjednik

M.P.

Istovjetnost

2014.

a: izmjenama i dopunama Prostornog Odluke o donošenju plana Grada (Službeni Zagreba glasnik Grada Zagreba 21/14) Javni Ponovni javni uvid održan je od 2. svibnja uvid održan do 16. je od 23. srpnja 2012. svibnja 2011. do 6. kolovo za 2012.

Odluka o

Gradske skupš

tine Grada

-a Sesveta

PPPPO Medv

I DOPUNE

ELJA

rafskog prikaz

mr.sc. Dinko Bilić, dipl. Odgovorna oec. osoba za provođenje javne raspra

obrada:

Zagreba

IZMJENE

RUČJA NAS

Mjerilo kartog

dopuna Plana:

ke skupštine

čja grada

čja Sesveta

DS-23

GREB

M.P.

Pečat Grads

vinskog podru

granica Parka

u izradi Plana:

formatička

granica Grad

granica građe

Izmjena i

1. Dragica 2. Mirela Barešić, dip.ing.arh. Bokulić Zubac, 3. Marija dipl.ing.arh. Brković 4. Maja Bubrić, građ. teh. 5. Martina Čavlović, 6. Ivica dipl. Fanjek, dipl.ing iur. 7. Boris .arh. Gregurić, dipl.ing 8. Kristina Kiš-Bonačić, .arh. 9. Mario Livaja, dipl.ing dipl.ing.arh. .naft.rud. Geoin

sklop i građe

ZONA SANA

3. GRANICE

voditelj izrade

DS-22

DS-32

DS-42

600 m

M.P.

I CJELINE

graditeljsk

DS-31

DS-41

DS-13

VG-44

Ministarstvo graditeljstva KLASA: 350-02 i prostornog uređenja /14-11-34, URBROJ: 531-05-14-2

Zavod za

III zona zaštit e ZAŠTIĆEN I I OSOBITO VRIJEDNI DIJELOVI park šuma PRIR

ZG-40

ZG-50

DS-2

DS-12

KR-4

M.P.

NJA I ZAŠT

DS-21

VG-16

GREBA -

za prostorno

Radića 1,

ZG-39

ZG-49

DS-1

DS-11

ZG-30

VG-25

GRADA ZA

Zagreb kog ureda za graditeljstvo, prostorno uređen je, izgradnju komunalne Grada, poslove i promet

NAMJENA

GROBLJA

VG-43

izradi izmjen a i dopun a (Službeni glasnik GradaProstornog plana Zagreba 17/10 Grada Zagreba i 5/12) Javna raspra va objavljena Ponovna je: 20. javna raspra va objavljena travnja 2011. je: 13. srpnja 2012.

NJE

ZG-38

ZG-48

ZG-20

ZG-29

VG-8

INSKA POD

Odluka o

O POSTROJE

VG-15

ZG-37

ZG-47

VG-7

ZG-10

ZG-19

ZG-28

ZE-31

ZE-41

VG-34

GRAĐEV

rafskog prikaz

RASKLOPN

VG-14

VG-24

ZG-36

ZG-46

VG-6

400

rnog plana:

ZG-35

ZG-45

VG-5

ZG-9

ZG-18

ZG-27

ST-40

ST-50

GRAD ZA

Naziv prosto

NIH SUSTAV

OJEĆE JAVN

NU LUKU

HELIDRO

RUKTUR

VG-13

KR-3

200

ZG-34

ZG-44

VG-4

VG-23

VG-33

VG-42

KR-2

EACIJU

NA DOBRA

UNALNIH

ZG-33

ZG-43

VG-3

VG-12

VG-22

VG-32

T I REKR

VODE I VOD

ŠINE KOM

VG-41

000

POVRŠINE

PILIŠTA

VG-11

VG-21

VG-31

Mjerilo 1:5.

ŠINE

ZELENE

JA-30

JA-40

JA-50

NE POVR

ZAŠTITNE

JA-20

JA-29

JA-39

E POVRŠIN

VODOCR

1.3.POVR

JA-19

JA-28

JA-38

ZG-42

VG-2

ST-49

ZG-8

ZG-17

ZG-26

ST-39

ST-48

ZG-7

ZG-16

ZG-25

ST-38

ST-47

ZG-6

ZG-15

ZG-24

ST-37

ST-46

ZG-5

ZG-14

ZG-23

ZG-32

ZG-41

VG-1

ST-45

ZG-4

ZG-13

ZG-22

ZG-31

SA-50

JA-10

ZG-3

ZG-12

ZG-21

SA-40

SA-49

ZG-11

SA-30

SA-39

ZG-2

Zagreba:

Darinko Kosor

Pečat nadlež

nog tijela:

M.P.

nom radu i plaćanju poreza i doprinosa. Primjer fiskalizacije oživio je hrvatski proračun iz kojeg se financiraju i zdravstvo i školstvo i ceste. Naravno, i na žalost, u Hrvatskoj vjerojatno imamo i previše svakakvih poreza i doprinosa koji smanjuju kupovnu moć njezinih građana (a ljudi žele i vole imati veću kupovnu moć, pa toliko lijepih stvari bismo si htjeli priuštiti) i na tome treba poraditi. Jeste li čuli za poslovicu „Mala para − velika para“? Nedavno ju je upotrijebila i hrvatska država (mogla bi još malo) smanjivši neke poreze i gle čuda, prihodi proračuna su se povećali. Logika je u tome da ako je cijena nečega previsoka, ljudi će to izbjegavati na raznorazne načine, a ako je cijena razumna, ljudi će promisliti i zaključiti da im se zbog eventualno malo manje zarade i potencijalno velike kazne, više isplati poslovati po zakonu. Primjerice, razlika u cijeni 9,99 kn i 10 kn je zanemariva, ali psihološki ogromna. Građanski odgoj je međupredmetna tema i dobro se uklapa u ove sadržaje ne samo na primjerima prostornog uređenja. Ljudi koji su radili sve po Zakonu, platili građevinske dozvole, komunalne i ostale doprinose jer su željeli tako raditi, jer tako mora biti i jer društvo mora funkcionirati, možda se osjećaju izigrano. Postupci i procedure dobivanja građevin-

ISHODI GEO SŠ C.2.1. i GEO SŠ C.A.B.2.2

ju sami naprave, tako da sada gledaju i prodaju građevinskog zemljišta u oglasniku. Uz pomoć kuma i interneta napravili su popis što sve moraju napraviti i na što obratiti pozornost. Prva je na popisu kupovina građevinskog zemljišta od vlasnika, neopterećenog teretima.

ske dozvole, nezanemariva financijska sredstva, trajali su i zahtijevali znatna financijska ulaganja. Uređena, pravna država, cilj je kojemu bismo svi trebali težiti. Na žalost, pravna država nije funkcionirala, službe koje su trebale reagirati na nelegalnu gradnju nisu to na vrijeme učinile i izgrađeno je gotovo milijun nelegalnih građevina uz opravdanje da, tobože, svi tako grade… Broj stanovnika je rastao, nisu svi uspjeli „dobiti“ stanove u bivšem sustavu, moralo se graditi i krenulo je.. Nereagiranje nadležnih rezultiralo je s gotovo milijun nelegalno izgrađenih građevina nakon 1968. godine. U Hrvatskoj trenutno živi oko četiri milijuna stanovnika. Koliko je to ljudi po nelegalnoj građevini? Je li moguće da prije 1968. nismo imali građevina u kojima su ljudi živjeli, jer, da se radi o milijun novih građevina, gdje su do tada živjeli stanovnici Hrvatske? U špiljama? Nisu. Velik dio građevina odnosi se na kuće za odmor, vikendice. Istražite pojmove cost/benefit. Bi li bilo više štete ili koristi da se Zakon počeo provoditi i da se srušilo/uklonilo milijun nelegalnih građevina?

213

Održivost hrvatskog i svjetskog gospodarstva

214

Isječak kartografskog prikaza građevinskih područja u Prostornom planu

Na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/cadServices.jsp?action=publicCadastreParcel slijedite korake prikazane na grafičkom prilogu. Na prikazanoj stranici možete dobiti pregled katastarskih podataka kao i podatke o vlasništvu u Zemljišnim knjigama. 1

Ime katastarskog ureda Ime katastarske općine

3 4 Ako je broj kč 228/4, 228 upisati pod broj a 4 kao podbroj 5 Potvrdite da niste robot 6 Provjerite gruntovni izvadak 7 Pogledajte katastarski plan

Korisne informacije možete istražiti i na stranicama Informacijskog sustava prostornog uređenja https:// ispu.mgipu.hr/ te na stranicama https://pravosudje. gov.hr/UserDocsImages/6668 . Mate i Matilda crtaju svoju kućicu iz snova, svoju skicu će pokazati u ovlaštenom arhitektonskom uredu koji će i pratiti gradnju. Milana neće angažirati. Potražit će građevinsku tvrtku registriranu za obavljanje tih poslova, vjerojatno će

dobiti i garanciju na izvedene radove, a kada imate račun, možete se i žaliti ako je potrebno. Budući da je Matilda kod kuće jer joj je termin poroda za dvadesetak dana, poprilično istražuje na internetu raznorazne situacije i upozorava Matu da kod kupovine neposredno pred potpis ugovora provjeri stanje u Zemljišnim knjigama jer je pročitala da je bilo slučajeva da su ljudi vidjeli „čiste“ papire, a kada su ugovor o kupoprodaji donijeli u Zemljišnoknjižni ured vidjeli su da se već netko drugi zabilježio kao vlasnik. Zato mu je napomenula da nakon kupovine odmah otrči u gruntovnicu i preda papire. Matilda je rodila. Uživaju u napornim čarima roditeljstva i trenutno nemaju vremena posvetiti se traženju zemljišta i gradnji kućice. Pomozite im. Potražite u svom kraju lijepo, legalno zemljište za gradnju kućice za obitelj s više djece, jer, odat ću vam tajnu, Matilda je opet trudna. Uz pomoć potrebnih procedura koje su naveli u svom popisu, provjerite i Prostorni plan te smjestite odgovarajuću kućicu. Ne brinite, ne treba kućica biti u Zagrebu, njih dvoje vole sve dijelove Hrvatske i rado će se i preseliti, imaju sreću da su njihovi poslovi potrebni u cijeloj Hrvatskoj i ne bi trebao biti problem zaposliti se. Mate i Matilda vam zahvaljuju i pozdravljaju, a i bebač je mahnuo.

Tiskano u Hrvatskoj, 2020. godine

Otkrij i nauÄ?i

Zemlja na dlanu - Geografija 2

Articles inside

Zemlja na dlanu - Geografija 2