Zemlja na dlanu – Geografija 4 by meridijani-izdavac

GEOGRAFIJA4 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u četvrtom razredu gimnazije]

Globalizacija Antiglobalizacijski pokreti Državne granice Priznate i nepriznate države Hrvatske državne granice Krizna žarišta i rješavanje sukoba Održivi turizam Održiva poljoprivreda Pothranjenost i glad u svijetu Kvaliteta zdravlja, bolesti, epidemije, pandemije Slobodno vrijeme i potrošačke prakse Najnovije spoznaje o svemiru i Sunčevu sustavu...

Karlo Mak, Suzana Nebeski Hostić i Ružica Vuk

Prema novom kurikulumu

GEOGRAFIJA4 Zemlja na dlanu

‘’Ne učimo za školu, nego za život.’’ (lat. Non scholae, sed vitae discimus)

Zemlja na dlanu − Geografija 4 Bibliotheka Geographia Croatica Knjiga 60 Prvo izdanje Autori: Karlo Mak, Suzana Nebeski Hostić i Ružica Vuk Autori dodatnih digitalnih sadržaja: autori udžbenika i Andrijana Horvat, mag. educ. geogr. Urednica: doc. dr. sc. Ružica Vuk Izvršna urednica: Petra Somek, prof. Recenzenti: dr. sc. Domagoj Sremić i Maja Jurgec, prof. Lektura i korektura: Lidija Menges, prof. Korekture: Hrvoje Dečak, mag. nov. Fotografije: fototeka izdavačke kuće Meridijani te autori i izvori koji su navedeni uz svaku fotografiju. Ostale fotografije preuzete su sa servisa: www.unsplash.com, goodfreephotos.com, pixy.org i pexels.com. Zahvaljujemo autorima na korištenim fotografijama u edukativne svrhe.

Dizajn: Petra Somek i Siniša Nikolić Prijelom, grafička priprema i izrada grafikona: Grafički studio Duplerica d.o.o., Ulica Ivana Broza 8a, 10 000 Zagreb, Siniša Nikolić i Ivan Poslek Ilustriranje i pronalazak ilustrativnog materijala: autori udžbenika i Petra Somek, prof. Tisak: Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, travanj 2021. godine Nakladnik: Meridijani, Obrtnička 26, 10 430 Samobor Tel.: 01 33 62 367, faks: 01 33 60 321 E-mail: meridijani@meridijani.com www.meridijani.com Za nakladnika: Petra Somek, prof. © Meridijani, izdavačka kuća – niti jedan dio ovog tiskanog ni digitalnog dijela udžbenika ne smije se umnažati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pisanog odobrenja jer je intelektualno vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom zaštićeno i mora se poštovati. ISBN 978-953-239-258-6 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001097468. Tiskano u Hrvatskoj, travanj 2021. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske odobrilo je uporabu ovog udžbenika 9. travnja 2021. godine (KLASA: UP/I-602-09/21-03/002) Gramaža udžbenika: 500 grama Cijena: 115 kn

Otkrij i nauči

GEOGRAFIJA4 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u četvrtom razredu gimnazije]

Autori: Karlo Mak, Suzana Nebeski Hostić i Ružica Vuk

[Tiskani udžbenik + dodatni digitalni sadržaji] www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-4

Zagreb, 2021. godine

Sadržaj

I. VLASTITI I NACIONALNI IDENTITET U SUVREMENOME SVIJETU.......................................... 13 1.1. Narod, nacija i nacionalni identitet i suverenitet u globalizacijskim procesima....................................14 1.2. Globalizacija i suverenitet...................................................................................................................................21 1.3. Multikulturalnost u Hrvatskoj i svijetu........................................................................................................... 26 1.4. Ljudska prava u svijetu i Hrvatskoj................................................................................................................... 31 1.5. Vlastiti identitet kao građanina Hrvatske, Europe i svijeta ........................................................................37

II. DRŽAVE I POLITIČKI ODNOSI U SVIJETU (I. dio).................................................................40 2.1. Države - osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora........................................................41 2.2. Međunarodno priznate, djelomično priznate i nepriznate države u Europi i svijetu......................... 44 2.3. Nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru.............................................................................. 45 2.4. Neriješena granična pitanja i granični režimi...............................................................................................49 2.5. Pogranična područja s obzirom na društveno-gospodarska obilježja..................................................... 52 II. DRŽAVE I POLITIČKI ODNOSI U SVIJETU (II. dio).................................................................53 2.6. Vrste kulturalnih regija...................................................................................................................................... 54 2.7. Gospodarska polarizacija svijeta.......................................................................................................................55 2.8. Geopolitička polarizacija svijeta...................................................................................................................... 59 2.9. Suvremena krizna žarišta i rješavanje sukoba u svijetu..............................................................................61 III. TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU.................................................................................... 65 3.1. Pojava, razvoj i oblici turizma............................................................................................................................66 3.2. Utjecaj turizma na socioekonomske i prostorne promjene u svijetu i Hrvatskoj................................ 72 3.3. Čimbenici razvoja turizma u najrazvijenijim turističkim područjima...................................................... 76 3.4. Obilježja hrvatskih turističkih regija............................................................................................................... 83 3.5. Održivi turizam u Hrvatskoj..............................................................................................................................89

IV. POVEZANOST SUVREMENOG SVIJETA (promet, trgovina, novčarstvo).............................. 93 4.1. Funkcija i važnost prometa danas i u prošlosti.............................................................................................94 4.2. Utjecaj suvremenih tehnologija i interneta na povezivanje svijeta....................................................... 101 4.3. Važnije organizacije i institucije u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima........................... 104 4.4. Prometna, financijska i trgovinska povezanost svijeta............................................................................ 108 4.5. Migracije radne snage i povezivanje svijeta.................................................................................................113 V. POLJOPRIVREDA I DOSTUPNOST HRANE U SVIJETU......................................................... 118 5.1. Čimbenici razvoja poljoprivrede i oblici poljoprivredne proizvodnje..................................................... 119 5.2. Svjetska poljoprivredna proizvodnja hrane.................................................................................................. 125 5.3. Globalna dostupnost hrane i problem pothranjenosti i gladi u svijetu................................................. 135 5.4. Suvremene tehnologije u proizvodnji hrane i održiva poljoprivreda.....................................................139 VI. SLOBODNO VRIJEME...................................................................................................... 144 6.1. Radno i slobodno vrijeme u svijetu i Hrvatskoj ..........................................................................................145 6.2. Utjecaj potrošačkih praksi na prostorne promjene...................................................................................150 6.3. Provođenja slobodnog vremena na selu i u gradu i utjecaj socioekonomske strukture stanovništva.....155 VII. SVEMIR...........................................................................................................................160 7.1. Istraživanje svemira............................................................................................................................................ 161 7.2. Nastanak i obilježja svemira............................................................................................................................ 164 7.3. Položaj Zemlje u svemiru i Sunčevom sustavu........................................................................................... 168 7.4. Mogući utjecaji iz svemira na život na Zemlji..............................................................................................172 VIII. GEOGRAFIJA ZDRAVLJA................................................................................................ 176 8.1. Zdravlje, bolest i geografija.............................................................................................................................. 177 8.2. Endemije, epidemije i pandemije – prostorni aspekt................................................................................183 8.3. Indikatori zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini................................................................187 8.4. Svjetska zdravstvena organizacija i Liječnici bez granica........................................................................ 196

Riječ na početku Drage učenice, dragi učenici, pred vama je udžbenik iz geografije za četvrti razred gimnazije u kojemu smo odgojnoobrazovne ishode iz predmetnog kurikuluma razradili u 40 manjih tema. Neke od tih tema mogu se poučavati jedan sat, neke dva sata, a moguće je više tema spojiti u jedan nastavni sat, ovisno o dogovoru vas i vaših nastavnika. Redoslijed tema u udžbeniku ne mora biti redoslijed učenja i poučavanja. Teme su objedinjene u osam cjelina čiji naslovi jasno poručuju koji je sadržaj učenja i poučavanja geografije u četvrtom razredu gimnazije: vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu, države i politički odnosi u svijetu, turizam u Hrvatskoj i svijetu, povezanost suvremenog svijeta, poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu, slobodno vrijeme, svemir i geografija zdravlja. Naslovi naših tema zapravo su ključna pitanja suvremenog svijeta. Geografska znanja i vještine stečene učenjem sadržaja tih tema omogućuju vam prepoznavanje prostorno relevantnih problema od lokalne do globalne razine, predlaganje rješenja tih problema i potiču vas na aktivno sudjelovanje u oblikovanju bolje budućnosti. Dakle, sadržaj ovog udžbenika pomoći će vam da postanete osposobljeni članovi zajednice, svjesni odgovornosti prema sebi, drugim ljudima i prostoru u kojem živite. Pri tome je posebno važna izgradnja i očuvanje identiteta u globaliziranom društvu kao i djelovanje na promicanju lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta, uz poštivanje različitosti. Navedeno je razlog zašto smo prvu temu u udžbeniku posvetili identitetu. Politički odnosi u svijetu utječu na pojedince i društva. U stalnoj su mijeni. Kako bismo bili što aktualniji u toj temi, većinu smo sadržaja pripremili u digitalnom dodatku i ažurirat ćemo ga prema potrebi. Turizam je jedna od stožernih djelatnosti hrvatskoga gospodarstva. No, turizam je jedna od najranjivijih djelatnosti u vrijeme pandemija, političkih nestabilnosti ili elementarnih nepogoda. Turizam i druge djelatnosti međusobno su povezane i uvjetovane, stoga smo nakon teme o turizmu stavili teme o povezanosti suvremenog svijeta te o poljoprivredi i dostupnosti hrane. Načini provođenja slobodnog vremena značajno mijenjaju prostor, posebice urbanih naselja. Kako će ljudi raspolagati slobodnim vremenom, gdje će ga provoditi i kakve će to prostorne posljedice izazvati, značajno ovisi o zakonskoj regulativi u pojedinim državama, o stupnju gospodarske razvijenosti i životnom standardu, o funkcioniranju prometa, odnosno o sadržajima uključenim u teme koje prethode temi slobodno vrijeme. Na kraju udžbenika je tema o svemiru za koju smo, zbog načela aktualizacije, također većinu sadržaja pripremili u digitalnom dijelu udžbenika. U 2020. i početkom 2021. godine jedna od najzastupljenijih tema u svakodnevnoj komunikaciji bila je zdravlje. Uz želju da ostanete zdravi i da među temama ovog udžbenika nađete poticaj za nastavak geografskog obrazovanja, želimo vam puno uspjeha i zadovoljstva u radu! Mnogo uspjeha i zadovoljstva u učenju geografskih sadržaja žele vam autori.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA KURIKULUMU IZ GEOGRAFIJE OBILJEŽENI SU BOJAMA NA MARGINAMA KNJIGE I NA OTVORIMA POGLAVLJA

Kako se služiti ovim udžbenikom Naslov nastavne jedinice

Ilustracije i slike podižu zornost sadržaja

Provjerite predznanje

Jedno od osam poglavlja u ovom udžbeniku (svako ima svoju boju)

Šifra odgojnoobrazovnog ishoda

Međunaslov Važni podatci (masno tiskana slova)

Otvor poglavlja s navedenim ishodima učenja

Pitanja za istraživački rad

Zanimljivosti za one koji žele dopuniti svoje znanje Ilustracije objašnjavaju tekst

Osnovni tekst nastavne jedinice

Crvene ikone upućuju na dodatne digitalne sadržaje

Provjerite usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda

Kako se služiti dodatnim digitalnim sadržajima Dodatne digitalne sadržaje za ovaj udžbenik možete pronaći na mrežnoj stanici: www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-4 U tiskanom izdanju otisnute su ikone koje upućuju na dodatne sadržaje kojih u tiskanoj inačici nema, a koji su dostupni na navedenoj mrežnoj stranici

VIDEO

Pogledajte kratak videozapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici FOTO

Pogledajte dodatne fotografije koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje ISTRAŽITE NA INTERNETU

Pronađite popis korisnih linkova koji upućuju na geografske sadržaje na internetu za proširivanje znanja GEO ISTRAŽIVANJE

Pronađite popis korisnih linkova koji upućuju na geografske sadržaje na internetu za proširivanje znanja

1 ISHOD GEO SŠ A.4.1. Učenik analizira utjecaj globalizacije na nacionalni identitet i suverenitet te navodi primjere nematerijalne i materijalne baštine kao elemenata nacionalnoga identiteta.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH PET TEMA MOĆI ĆETE: – razlikovati naciju od naroda – analizirati utjecaj globalizacijskih procesa u suvremenome svijetu na očuvanje nacionalnih identiteta (utjecaj medija, glazbe, kulture, sporta, filmova i dr.) – navoditi primjere nematerijalne i materijalne baštine kao elemenata nacionalnoga identiteta – analizirati utjecaj globalizacijskih procesa na suverenitet država – analizirati uzroke jačanja/slabljenja nacionalizma – objasniti nastanak antiglobalizacijskih grupa i pokreta – opisati multikulturalnost i obrazložiti njezine utjecaje na primjerima iz Hrvatske i svijeta – usporediti ostvarivanje ljudskih prava na primjerima iz Hrvatske i svijeta danas i u prošlosti – aktivno sudjelovati u promicanju ljudskih prava – raspravljati o vlastitome identitetu kao građanin Hrvatske, Europe i svijeta

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

1. Narod, nacija i nacionalni identitet i suverenitet u globalizacijskim procesima Provjerite predznanje Jesu li pojmovi narod i nacija istoznačnice? Otkad postoje nacije? Kojim biste obilježjima odredili pripadnika neke nacije? Koja obilježja smatrate nedjeljivima od hrvatske nacije? Obrazložite jesu li obilježja nacionalnog identiteta nepromjenjiva? Kako globalizacija utječe na nacionalni identitet? Što mislite, koje je nacionalnosti djevojka na fotografiji?

Narod i nacija

Iako se pojmovi narod i nacija nerijetko koriste kao sinonimi, potrebno je razlikovati ih. Narod podrazumijeva etnički definiranu skupinu ljudi koja je povezana osjećajem identičnosti s aspekta povijesti, tradicije, jezika, vjere itd. Povijesno gledano, narod je zajednica ljudi koja prethodi naciji. U trenutku kad narod postane politički samosvjestan, odnosno kad nacionalni pokret postane masovan, narod postaje nacija. To se u hrvatskom slučaju dogodilo tijekom 1930-ih godina u okviru seljačkog pokreta Vladka Mačeka. Nacija je, dakle, politička kategorija. Podrazumijeva predodžbu političkog jedinstva i nezavisnosti. U novije vrijeme, pitanje nacionalne pripadnosti sve je više vezano uz izjašnjavanje građana kojoj nacionalnosti pripadaju, a sve manje uz zajedničku prošlost i tradiciju. U proučavanju nacije valja razlikovati dva osnovna pristupa. Prvi je primordijalistički te podrazumijeva mišljenje da nacija postoji oduvijek pa se njezin razvoj može pratiti daleko u prošlost. Drugi je konstruktivistički (modernistički). Prema njemu, nacija je društveni konstrukt nastao u određenom povijesnom razdoblju (u većem dijelu Europe tijekom 19. stoljeća) i u specifičnom prostorno-vremenskom kontekstu. Neki autori naciju poistovjećuju s državom. Stoga tvrde da hrvatski prijevod organizacije čiji je engleski naziv United Nations ne bi trebao biti Ujedinjeni narodi, već Ujedinjene nacije budući da su članice te organizacije države (nacije), a ne narodi.

Konfuziji između pojmova narod i nacija možebitno je pridonijela i činjenica da u socijalističkoj Jugoslaviji uopće nisu korišteni pojmovi nacija i nacionalna manjina, budući da su smatrani kapitalističkima, već pojmovi narodi (u značenju nacije) i narodnosti (u značenju nacionalne manjine). GEO ISTRAŽIVANJE Pročitajte Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske i u nekoliko rečenica obrazložite korištenje pojmova narod i nacionalna manjina.

Ustav Republike Hrvatske

Provjerite naučeno Vlastitim riječima definirajte pojmove narod i nacija. Obrazložite od kada možemo govoriti o hrvatskoj naciji. Objasnite dva dominantna principa u proučavanju nacije. Odaberite jedan od njih te argumentirajte zašto je primjereniji.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Nacionalizam je svjetonazor ili ideologija prema kojem je odnos prema naciji važniji od bilo kojeg drugog elementa individualnog ili kolektivnog identiteta. Nacionalisti nerijetko svoju naciju vide pozitivnijom od ostalih. S jedne strane, nacionalizam znači poštovanje i slavljenje vrijednosti vlastite nacije te je s tog aspekta blizak domoljublju (patriotizmu). Suprotno tomu, negativni nacionalizam u pravilu postaje šovinistički i ksenofobičan te je obilježen isključivošću koja vodi prema netolerantnosti, mržnji i nasilju u odnosu spram pripadnika drugih nacija. Većina europskih nacija nastala je u 19. stoljeću. Od tog razdoblja razlikujemo dva bazična tipa nacionalizma – građanski (liberalni) i etnički. Građanski nacionalizam je inkluzivan, izjednačava nacionalni identitet s građanskim (npr. svi građani Francuske, bez obzira na etničku pripadnost ili jezik, pripadaju francuskoj naciji), a obilježen je stvaranjem države prije nastanka nacije. S druge strane, etnički nacionalizam smatramo isključivijim. Vodeći se primordijalističkim načelom, to je shvaćanje prema kojem je nacija ta koja stvara državu (npr. njemačka nacija stvorila je njemačku državu), a građanski i nacionalni identitet ne podudaraju se. Nacionalizam je odigrao važnu ulogu u izbijanju svjetskih ratova te čitavog niza međuetničkih sukoba, ali je

Što zaključujete na temelju ovog crteža?

bio i važan element procesa dekolonizacije i stvaranja suverenih država. Iz povijesti nam je poznato da postoje razdoblja u kojima nacionalizam jača i u kojima je u opadanju. Razlozi za te varijacije mogu biti ekonomske, socijalne i političke prirode. Pojava ekonomskih uspona i padova, naročito krizna razdoblja u kojima raste nezaposlenost i egzistencijalna nesigurnost postaju okidačima predrasuda prema drugima i drugačijima, naročito strancima. Migrantska kriza 2015. godine te stotine tisuća izbjeglica i migranata koji su Europu vidjeli svojim odredištem izazvala je sličan učinak te ojačala nacionalističke političke opcije na Starome kontinentu. Nacionalizam se češće pojavljuje u državama s manje razvijenom demokratskom kulturom i institucijama. Naime, masovna mobilizacija birača temeljena na elementima (često nepostojeće) nacionalne ugroženosti i potrebe za zajedništvom često na vlast dovodi nacionalističke partije osiguravajući im političku moć. Cilj nacionalizma u višenacionalnim državama može biti slabljenje i/ili rušenje središnje vlasti, što ovisno o kutu gledanja može imati i negativne i pozitivne konotacije. Pozitivno značenje se nacionalizmu pridavalo posebice u razdoblju dekolonizacije Afrike i Azije između 1950-ih i 1970-ih godina. Osim toga, iako se obično tvrdi da globalizacija dokida nacionalne države, dio znanstvenika ističe da upravo zahvaljujući globalizaciji i pojavi straha od asimilacije, napose kod malih nacija, dolazi do reaktivnog buđenja nacionalizma.

Provjerite naučeno

Migrantska kriza 2015. godine ojačala je nacionalističke pokrete u Europi

Vlastitim riječima definirajte pojam nacionalizam. Usporedite dva bazična tipa nacionalizma. Obrazložite uzroke jačanja i slabljenja nacionalizma. Protumačite kako se aktualna politička situacija u Hrvatskoj, Europi i svijetu odražava na jačanje ili slabljenje nacionalizma.

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Nacionalizam

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Grb Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske

Nacionalni identitet

Nacionalni identitet podrazumijeva svijest i osjećaj pripadnosti nekoj naciji sa svim njezinim nedjeljivim i distinktivnim karakteristikama – jezikom, pismom, religijom, teritorijem, prošlošću i običajima. Važnost sastavnica nacionalnog identiteta relativna je i podložna promjenama. U simboličkom smislu, nacionalni identitet predstavljaju uobičajeni nacionalni simboli – zastava, grb i himna – ali i drugi kao što su nacionalni cvijet (kod nas hrvatska perunika), nacionalni svetac (kod nas sv. Josip) itd. Posebno važan dio nacionalnog identiteta čini prirodna i kulturna baština.

Dio te baštine međunarodno je prepoznat i zaštićen od strane UNESCO-a. Hrvatski lokaliteti prirodne baštine pod zaštitom UNESCO-a obuhvaćaju NP Plitvička jezera te bukove šume Velebita kao dio „Bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe“ s lokalitetima u NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica. S druge strane, kulturna baština brojnija je, a razlikujemo materijalnu (spomenici, građevine i arheološka nalazišta) i nematerijalnu baštinu (tradicija, društvene prakse i rituali, svečanosti, znanja i vještine koji su važan faktor u očuvanju kulturne raznolikosti).

Materijalna kulturna baština iz Hrvatske na UNESCOovom Popisu svjetske baštine

Himna Republike Hrvatske

Godina proglašenja

Materijalna kulturna baština

1979.

Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom

1979.

Povijesna jezgra Dubrovnika

1997.

Povijesna jezgra Trogira

1997.

Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču

2000.

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku

2008.

Starogradsko polje na Hvaru

2016.

Stećci (dvije nekropole kod Ciste Provo i u Konavalima); zajedno s BiH, Crnom Gorom i Srbijom

2017.

Mletačka fortifikacija u Zadru i Šibeniku (tvrđava Sv. Nikole); zajedno s Italijom i Crnom Gorom

Izvor: UNESCO

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu ZANIMLJIVOST ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Neki primjeri hrvatske materijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a: Šibenik, Dubrovnik, Trogir

Neki primjeri hrvatske nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a

Nematerijalna kulturna baština iz Hrvatske na UNESCOovom Popisu svjetske baštine Godina proglašenja 2009.

2010.

2011. 2012. 2013. 2016. 2018. Izvor: UNESCO

Nematerijalna kulturna baština istarsko dvoglasno pjevanje festa Svetoga Vlaha u Dubrovniku izrada tradicijskih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja godišnji proljetni ophod Kraljica ili Ljelja iz Gorjana noćna procesija Za križen na otoku Hvaru godišnji pokladni ophod Zvončara iz Kastva hvarska i lepoglavska čipka medičarski obrti sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije viteška igra Sinjska alka ojkanje s područja dalmatinskog zaleđa bećarac iz Istočne Hrvatske Nijemo kolo iz Dalmatinske Zagore klapsko pjevanje mediteranska prehrana ekomuzej Batana u Rovinju međimurska popevka vještina i tehnika izgradnje suhozida

Provjerite naučeno Opišite grb, zastavu i himnu Republike Hrvatske kao simbole nacionalnog identiteta. Navedite primjere hrvatske materijalne i nematerijalne baštine te obrazložite zašto su oni važan dio nacionalnog identiteta. Prokomentirajte rečenicu: “Nacionalni identitet i brend zemlje zaista su iste stvari: brend zemlje je nacionalni identitet na materijalan, snažan, priopćiv i prije svega koristan način” (Anholt, 2007, 75).

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Jezik se smatra osnovnim elementom kulturne raznolikosti

Globalizacija i nacionalni identitet

Globalizacija utječe na kulturne identitete nacija i pojedinaca. Taj se utjecaj reflektira u standardizaciji i homogenizaciji kulturnog izričaja, a posebno je vidljiv u medijima, glazbi, filmovima, jeziku, sportu itd. Jezik se smatra osnovnim elementom kulturne raznolikosti, no velik broj jezika je nestao, a mnogi su u opasnosti od izumiranja. U prošlosti je bilo nekoliko pokušaja stvaranja jedinstvenog svjetskog jezika s ciljem olakšavanja komunikacije među narodima. Najpoznatiji je, dakako, esperanto koji je osmislio poljski liječnik L. L. Zamenhof krajem 19. stoljeća. Riječ je o najrasprostranjenijem umjetnom jeziku na svijetu čiji se broj govornika procjenjuje na između 50 tisuća i dva milijuna. Stoga je njegov utjecaj na nestajanje autohtonih jezika zanemariv. Mnogo veću ulogu u tom procesu odigrali su jezici nekadašnjih imperija, napose britanskog, španjolskog i francuskog. Međutim, pogrešno bi bilo isključivo globalizaciju kriviti za smanjenje jezične raznolikosti. Naime, opredjeljenjem nacionalnih država za jedan nacionalni jezik, počinje propadanje svih ostalih jezika u okviru nacionalnog

Usprkos najvećoj produkciji filmova u Indiji, američki filmovi i dalje čine glavninu svjetskoga tržišta

Online streaming poslužitelji, kao što je npr. Netflix, sve više dobivaju na važnosti, pogotovo tijekom pandemije COVID-19

teritorija. To ne čudi budući da se smatra kako će dominantni jezik osigurati govorniku veću horizontalnu i vertikalnu mobilnost na društvenoj ljestvici. Svake se godine na globalnoj razini snima sve više filmova (taj je trend, doduše, poremetila 2020. godina s pandemijom COVID-19), a vodeće države po filmskoj produkciji su Indija, SAD, Kina, Japan te zapadnoeuropske države (UK, Francuska, Njemačka i Španjolska). Dakle, filmska produkcija koncentrirana je u ekonomski najjačim državama svijeta. Većina filmova snima se na engleskom jeziku, a usprkos najvećoj produkciji u Indiji, američki filmovi i dalje zahvaćaju glavninu svjetskoga tržišta. Stoga je njihov utjecaj na formiranje globalnih filmskih preferencija i dalje najveći, a propagandne mogućnosti neslućene (npr. uobičajeno prikazivanje Rusa kao negativaca, a Amerikanaca kao junaka). S druge strane, globalizacija je kroz film pridonijela osvješćivanju i jačanju ljudskih prava. Nerijetko se u novijim filmovima pojavljuju ljudi različitih boja kože i etničkog porijekla, seksualne orijentacije i sl. Filmskoj industriji valja pridodati i sve brže rastuće online streaming poslužitelje (npr. HBO ili Netflix) koji su uslijed zatvaranja kinoprikazivača 2020. godine sve više počeli dobivati na važnosti.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Slično filmskoj industriji, ujednačavanje globalnog ukusa vidljivo je i u glazbi, a u suvremeno je doba olakšano posredstvom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, napose interneta. Pritom će sličniji ukus biti izraženiji među geografski i jezično bliskijim državama (mikroglobalizacija), a povezanost na globalnoj razini moguće je ostvariti u pravilu samo na nekom od svjetskih jezika, prije svega na engleskom. Naravno, postoje i izuzetci pa više od stotinu milijuna pregleda na YouTubeu bilježe i neki latinoamerički i korejski glazbenici. Učinci globalizacije izuzetno su vidljivi i na sportskom planu. Najviše se manifestiraju za vrijeme velikih sportskih priredbi kakve su Olimpijske igre i Svjetska prvenstva u nogometu. Na tim natjecanji-

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Olimpijske igre prate milijuni gledatelja

ma sudjeluju sportaši iz čitavog svijeta, a putem malih ekrana prate ih milijuni gledatelja na svim kontinentima. Osim toga, nerijetko su na završnicama prisutne političke elite zemalja sudionica, a sport dobiva na važnosti kao element nacionalnog ponosa te se njime iskazuje snaga pojedine nacije. Istovremeno, izvrstan je poligon za brendiranje zemlje (npr. hrvatski crvenobijeli kvadratići). Nisu svi sportovi jednako popularni, ali nogomet je bez dvojbe najpopularniji. Stoga je i najvažniji globalizacijski sport. Ujedinjeni narodi su 2020. godine imali 193 zemlje članice. Istovremeno je FIFA, krovna svjetska nogometna organizacija brojala čak 211 pridruženih nogometnih saveza. Naime, dio zemalja članica FIFA-e nisu priznate unutar UN-a, a dio njih nalazi se u sastavu većih država (npr. posebne reprezentacije Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske). Mogli bismo tvrditi da FIFA ima veći potencijal utjecati na globalizacijske procese od UN-a! Globalizacija u sportu vidljiva je i kroz transfere igrača (npr. kineski košarkaši u američkoj NBA ligi, latinoamerički nogometaši u europskim ligama), kao i kroz vlasničke udjele u strukturi sportskih klubova (npr. arapski ili ruski kapital u engleskom ili francuskom nogometu). Hrvatski sport razmjerno je slabo globaliziran, no počeci takvih procesa vidljivi su u vaterpolu, rukometu i košarci u kojima funkcioniraju regionalne lige, u stranom kapitalu u nogometnim klubovima (npr. Rijeka, Osijek), kao i kroz organizaciju većih sportskih natjecanja od kojih valja izdvojiti Svjetsko i Europsko

ZANIMLJIVOST

Brediranje država, regija i gradova

„Jaffe i Nebenzahl (2006:138) brendiranje zemlje definiraju kao korištenje marketinških strategija radi promidžbe imidža, proizvoda i privlačnosti zemlje za turizam i izravna strana ulaganja. Sastoji se od razvijanja imidža na temelju pozitivnih temeljnih vrijednosti zemlje i njihova priopćavanja unutar granica i izvan njih. Papadopoulos (2004.) brendiranje mjesta definira kao „širok niz nastojanja vlasti zemalja, regija ili gradova te granskih organizacija u cilju promidžbe mjesta i sektora koje zastupaju“. Dodaje kako je u novije vrijeme brendiranje mjesta postalo popularno budući da se najveće industrijalizirane zemlje danas za unutarnja ulaganja natječu s gospodarstvima u razvoju, od kojih su neka postala članice Europske unije. Budući da je i turizam pretrpio znatnu štetu od terorističkih prijetnji, osobito nakon 11. rujna 2001., nastojanja da se pospješe ulaganja u turizam dovela su do agresivnih marketinških kampanja tih zemalja. Njihov sastavni dio uključuje pokušaj da se razviju nacionalni, regionalni ili gradski brendovi, bilo zasebno, bilo zajedno. Kako je istaknuo Van Ham (2001.), zemlja bez brenda imat će poteškoća pri ostvarivanju gospodarske i političke zastupljenosti u medijima, tako da imidž i ugled postaju sastavni dijelovi strateškoga kapitala zemlje (vidjeti Jaffe i Nebenzahl, 2006:138)“.

Pročitajte izvadak iz članka Uloga igranog filma u brendiranju država, regija i gradova, Prisjetite se primjera brendiranja država i za dvije napišite kratak osvrt. Je li vaše mjesto brendirano? Ako jest, navedite načine, a ako nije, navedite prijedloge.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu Primjeri nekih hrvatskih sportskih brendova – hrvatska nogometna reprezentacija, Dražen Petrović, Janica Kostelić

Globalizacija u sportu vidljiva je i kroz transfere igrača – prizor s utakmice američke NBA lige

prvenstvo u rukometu, utrke Svjetskog skijaškog kupa na Sljemenu, atletski miting u Zagrebu te teniski ATP turnir u Umagu. Neka istraživanja pokazala su da osobe koje prate sport, bolje poznaju geografiju. Primjerice, zaljubljenici u skijanje poznavat će imena alpskih sela u kojima se održavaju utrke Svjetskoga kupa, a osobe koje prate nogometna natjecanja, tenis, ostala prestižna ligaška natjecanja (NBA, NHL) i dr., bit će iznadprosječno upoznata s geografijom zemalja u kojima se ta natjecanja odigravaju. GEO ISTRAŽIVANJE Pratite geolocirane podatke trendinga na YouTubeu za države Europe nekoliko dana uzastopce. Bilježite navedene podatke te na temelju njih oblikujte tematsku kartu u Excelu koja će prikazivati podudaranje trendinga u Hrvatskoj s ostalim zemljama. Interpretirajte dobivene podatke.

Provjerite naučeno Protumačite utjecaj globalizacijskih procesa posredovanih putem medija, glazbe, filma i sporta na nacionalni identitet. Identificirajte i ostale globalizacijske utjecaje na nacionalni identitet, primjerice s aspekta korištenja suvremenih gadgeta ili brendirane odjeće i obuće, te objasnite kako se oni očituju.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

2. Globalizacija i suverenitet Provjerite predznanje Na nastavi povijesti učili ste o odredbama Westfalskog mira iz 1648. godine. Objasnite njegovu važnost. Kako globalizacijski procesi utječu na funkcioniranje države? Navedite konkretne primjere. Objasnite što je globalizacija. Navedite njezine pozitivne i negativne strane. Raspravite ima li globalizacija više pobornika ili protivnika. Argumentirajte svoja zapažanja.

Suverenitet u suvremenome svijetu Međunarodni sustav uspostavljen još Westfalskim mirom 1648. godine smatrao je državu suverenom silom u okviru njezinih granica. Suverenitet je podrazumijevao i podrazumijeva potpunu vlast koju država provodi na svome teritoriju. Upravo su teritorijalni integritet i suverenitet dva najvažnija elementa na kojima je ustrojena moderna država. Međutim, svijet prolazi kroz transformaciju iz sistema izrazito autonomnih država u mrežu međusobno zavisnih zemalja. Pritom nacionalna država postaje nefunkcionalna u svijetu koji nastoji funkcionirati bez granica budući da ona ne predstavlja prirodnu zajednicu ekonomskih interesa i ne definira logične tokove ekonomske aktivnosti. Tako postoje mišljenja kako globalizacija dokida ideju nacionalne države te da svjedočimo nastajanju nadna-

cionalnog svjetskog carstva. Suverenitet bi, međutim, i u tom slučaju postojao, samo njegov subjekt više ne bi bile nacionalne države, već globalni imperij. U svakom slučaju, globalizacija je promijenila klasično poimanje suvereniteta. Tradicionalne državne aktivnosti kao što su obrana, upravljanje gospodarstvom, komunikacije te zakonska regulativa više se ne mogu realizirati izvan međunarodnih okvira. Nacionalne države odriču se dijela svoje suverenosti radi priključivanja nadnacionalnim organizacijama pa dolazi do prijenosa mjesta odlučivanja na međunarodne organizacije i institucije (primjerice NATO ili Europska unija). Stoga govorimo i o procesu transnacionalizacije. S druge strane, treba upozoriti i na postojanje stalnih napetosti između ideje suvereniteta države i međunarodnog odlučivanja. Naučili smo da dio znanstvenika

Sjedišta NATO-a i Europskog parlamenta – neka su od mjesta odlučivanja o pitanjima važnim za sve članice tih organizacija

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu tvrdi kako globalizacija dokida suverenost nacionalne države, dok drugi ističu da upravo zahvaljujući globalizaciji i pojavi straha od asimilacije dolazi do reaktivnog buđenja nacionalizma. Stoga svjedočimo i pojavi tzv. suverenističkih pokreta na političkoj sceni.

Provjerite naučeno Protumačite utjecaj globalizacijskih procesa na funkcioniranje države s političkog, pravnog i ekonomskog aspekta. Objasnite međuodnos između ideje državnog suvereniteta i nadnacionalnog donošenja odluka u globaliziranom svijetu.

Antiglobalizacijski pokreti

Antiglobalizacijski pokreti obuhvaćaju heterogena društvena kretanja i grupacije (anarhisti, feministi, socijalisti, studenti...) kojima je zajednički cilj ukazati na nejednakosti u svijetu te boriti se protiv određenih međunarodnih institucija poput Svjetske banke, MMF-a ili Svjetske trgovinske organizacije. S obzirom na unutrašnje razlike unutar pokreta, ne postoji jasna organizacijska struktura ni jedinstveno upravljanje. Većina društvenih grupacija unutar pokreta ističu potrebu za drugačijom, alternativnom globalizacijom, a ne zagovaraju izolacionizam niti se globalizaciji bezrezervno protive. Stoga je umjesto naziva antiglobalizacija mnogo primjereniji naziv alterglobalizacija, a neki autori predlažu i sintagmu pokret za demokratsku globalizaciju. S obzirom na vrlo labavo terminološko određenje anti-/alterglobalizacije, teško je utvrditi trenutak u kojem su se takva nastojanja počela značajnije pojavljivati i afirmirati. Neki autori njihov početak vide u kontrakulturi i hipijevskom pokretu 1960-ih godina, 1968. godini i demonstracijama u Europi, kao i prosvjedima u SAD-u protiv Vijetnamskog rata. Drugi pak smatraju da početke pravog anti-/alterglobalizma treba tražiti u 1990-im godinama, naime u pobuni meksičkih Zapatista 1994. godine protiv vlasti i globalne ekonomije ili pak u prosvjedu u Seattleu 1999. godine povodom održavanja konferencije Svjetske trgovinske organizacije. Za taj se prosvjed i vezuje nastanak termina antiglobalizacija. Naime, prosvjednici, uglavnom lijevo orijentirane grupacije radnika, NGO-a, anarhista, feminista, zelenih i dr. (ali i neke kršćanske udruge) nastojali su upozoriti na gramzivost

Glavne odrednice projekta “Poštujmo grad”

Fotografije raznih recentnih prosvjeda protiv globalizacije, klimatskih promjena, ratova… Prokomentirajte poruke prosvjednika.

velikih korporacija te povećanje globalne nejednakosti i nepravednosti. Protesti su prerasli u nasilje te je došlo do primjene sile od strane američkog represivnog aparata. Stoga je čitav prosvjed bio izuzetno medijski popraćen. Mediji, ne mogavši jednom riječju obuhvatiti sve grupacije koje su u prosvjedima sudjelovale, osmišljavaju naziv kojim će označiti protivnike ovakve globalizacije – naziv antiglobalisti. Inače, WTO je bila

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

prisiljena prekinuti konferenciju, što je u anti-/alterglobalističkim krugovima doživljeno kao prva važna pobjeda. Već sljedeće godine organizirani su novi masovni prosvjedi, ovaj put usmjereni protiv MMF-a u Washingtonu, da bi dotadašnji vrhunac bio dosegnut već 2001. godine u švicarskoj Ženevi gdje se prosvjedovalo protiv skupine G8. Ženevski prosvjed bio je izuzetno masovan (službena policijska brojka iznosi, doduše, tek 20 tisuća ljudi, no organizatori govore o čak 200 tisuća), otpočetka nasilan (npr. razbijani su izlozi trgovina), a ujedno je i prvi anti-/alterglobalizacijski prosvjed na kojem je neka osoba poginula. Kao odgovor na djelovanje Svjetskog ekonomskog foruma (organizacija osnovana 1971. u švicarskoj Ženevi, a okuplja najutjecajnije svjetske političke, poslovne, kulturne i druge čelnike kako bi oblikovali globalne i regionalne politike) čije godišnje sastanke u švicarskom Davosu redovito prate prosvjedi anti-/ alterglobalizacijskih snaga, 2001. godine osnovan je Svjetski socijalni forum (engl. World Social Forum,

Na 50. zasjedanju Svjetski ekonomski forum pokrenuo je novi Davosov Manifest 2020. kao skup etičkih principa za vođenje kompanija u doba Četvrte industrijske revolucije

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Prosvjed protiv skupine G8

WSF). Vođen je idejom da upravo čovjek, a ne kapital, treba biti u središtu kreiranja i provođenja bilo koje politike. Funkcioniranje Svjetskog socijalnog foruma jedan je od najboljih pokazatelja kako je anti-/alterglobalizacijski pokret i sam globalan. Nakon nekoliko godina koje su bile obilježene ipak nešto mirnijim prosvjedima, nove velike demonstracije organizirane su u New Yorku 2011. godine. Prosvjed pod nazivom Occupy Wall Street bio je prije svega usmjeren protiv banaka i ekonomske nejednakosti, a upamćen je po izuzetno dugom trajanju – gotovo dva mjeseca prosvjednici su boravili u šatorima na

Primjeri nekih globalnih poruka sa Svjetskog socijalnog foruma. Prokomentirajte ih.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Prizor s prosvjeda ''Occupy Wall Street'' s porukom kako najbogatijih 1 % populacije raspolaže sa novcem i političkom moći

ZANIMLJIVOST

shoplifting), što tumače kao građanski neposluh nužan u svijetu kojim vlada neoliberalni kapitalizam. Organiziraju i večere pripremljene od ukradenih proizvoda ili pak večeraju u skupim restoranima, a u trenutku kad bi trebali platiti, poruče poslužitelju da račun isporuči nekoj od multinacionalnih kompanija. Freegani ili frigani (engl. free [jer uzimaju robu iz kontejnera] + vegan [misli se na odnos prema životinjama, nisu svi frigani vegani/vegetarijanci]) su ljudi koji se nastoje boriti protiv nepravedne raspodjele dobara specifičnim načinom života. To podrazumijeva što je moguće manje participiranje u kapitalističkom sustavu. Tako, primjerice, volontiraju umjesto da rade za plaću, žive u nekom napuštenom prostoru bez dozvole (engl. squat) umjesto da plaćaju najam ili obrađuju vrtove na praznim, zapuštenim zemljištima. Nadalje, iz smeća uzimaju namještaj i odjeću koji su drugi bacili, jednako kao i kućne potrepštine pa čak i hranu (engl. dumpster diving) kako bi upozorili na velike količine hrane koja se baca u najrazvijenijim državama svijeta,

Wall Streetu. Za organizaciju je bila zaslužna kanadska udruga Adbuster. Parolom „mi smo 99 %“ (engl. We are the 99 %), prosvjednici su htjeli ukazati da najbogatijih 1 % populacije raspolaže s neproporcionalno velikim udjelom u kapitalu i političkoj moći te da se razlika između njih i preostalih 99 % i dalje povećava. S obzirom da se kao glavna zamjerka globalizaciji često ističe ekonomska nejednakost, jedna od osnovnih sastavnica alterglobalizacijskih pokreta je antikonzumerizam – nastojanje da se, kroz otpor prema materijalnom, konzumerizam i potrošnja odbace kao poželjni životni stil i svjetonazor. Antikonzumerističkih udruga i pokreta postoji mnoštvo, a neki od najpoznatijih su Adbuster, Yomango, Enough! te friganstvo kao životni stil. Kanadska udruga i časopis Adbuster bavi se satiričnim ismijavanjem reklama (engl. culture jamming) kako bi potaknuli da se određeni proizvodi više ne koriste. Provode i akcije poput dana bez kupovine (engl. Buy Nothing Day) s ciljem osvješćivanja što, kako i zašto kupujemo, akciju tjedan bez TV-a (engl. TV Turnoff Week) u svrhu upozoravanja na zdravstvene i socijalizacijske probleme kao i mnoge druge. Britanski pokret Enough! pokrenuli su još 1990. godine radikalni zeleni aktivisti nezadovoljni tradicionalnim kampanjama za zaštitu okoliša i radničkim pravima. Po uzoru na Adbusterov Buy Nothing Day, organiziraju No Shop Day, a poznati su i po zauzimanju i proglašavanju „zona slobodnih od kupovine“ u trgovačkim centrima. Aktivisti “dumpster divin” koriste proizvode iz smeća Španjolski pokret Yomango (špa. yo mango = ja kra- kako bi upozorili na hranu i ostale proizvode koji se dem) poznat je po krađi proizvoda iz trgovina (engl. bespotrebno bacaju

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

dok istovremeno velik dio svjetske populacije i dalje gladuje. Njihovo djelovanje ne znači da su beskućnici ili da nemaju sredstava za uobičajen život, već je ono isključivo njihov odabir s uvjerenjem da je on moralno ispravan. Razlikujemo lijeve i desne anti-/alterglobalizacijske pokrete. Lijevi su brojniji i značajniji. Ističu da globalizacija vodi prema sve većoj nejednakosti u svim domenama ljudskoga života i rada te da favorizira interes multinacionalnih kompanija, dok istovremeno oni najsiromašniji još više osiromašuju. Zahtijevaju drugačiju, solidarniju globalizaciju. S druge strane, desni antiglobalistički pokreti u globalizaciji vide prijetnju nacionalnoj ekonomiji i nacionalnom identitetu. Ne ističu potrebu za alternativnim oblikom globalizacije (dakle, nisu alterglobalizacijski), već u nacionalizmu vide rješenje za aktualne probleme.

GEO ISTRAŽIVANJE Provedite anketno istraživanje kojem će u fokusu biti provjera anti-/alterglobalizacijskog raspoloženja unutar razreda. Osmislite pitanja i provedite anketiranje, a rezultate prikažite tablično i grafički. Usporedite stavove svojih kolega s obzirom na mjesto stanovanja, spol i dob. Pokušajte objasniti dobivene razlike.

Provjerite naučeno

Zeleni aktivisti diljem svijeta organiziraju ''No Shop Day'', ''Buy Nothing Day'' kako bi upozorili na preveliku potrošnju

Objasnite poteškoće pri definiranju antiglobalizacijskih pokreta. Odaberite jedan od mogućih početaka antiglobalizacijskih pokreta te argumentirajte svoj odabir. Analizirajte načine djelovanja antikonzumerističkih pokreta. Raspravite o njihovoj etičnosti. Raspravite o uporabi pojmova antiglobalizacija i alterglobalizacija.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

3. Multikulturalnost u Hrvatskoj i svijetu Provjerite predznanje Pokušajte vlastitim riječima definirati pojmove kultura i multikulturalnost. Koji dijelovi svijeta se ističu kao naročito etnički, vjerski i jezično heterogena područja? Koje su prednosti, a koji nedostaci života u takvim prostorima? Proučite priložene dijagrame i geografske karte i obrazložite posebnosti prikazanih područja. Hrvati 90,42 % Srbi 4,36 %

Bošnjaci 0,96 %

katolici 86,28 %

Talijani 0,42 %

pravoslavci 4,44 %

Albanci 0,42 %

protestanti 0,34 %

ostale manjine 1,86 %

muslimani 1,47 %

regionalno izjašnjeni 0,65 %

ostali 0,43 %

neizjašnjeni 0,70 %

agnostici, skeptici i neizjašnjeni 2,93 % nisu vjernici i ateisti 3,81 %

nepoznato 0,22 %

nepoznato 0,29 %

Etnička struktura stanovništva Hrvatske 2011. godine

Struktura stanovništva u Hrvatskoj prema vjeroispovijesti 2011. godine

Velike jezične skupine indoeuropska afro-azijska kinesko-tibetska uralo-altajska afrička dravidska australoazijska i australonezijska indijanska izolirani jezici nenaseljena područja

3000

6000

9000 km

Velike jezične porodice u svijetu

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu 16,8% 10,3% 2,8% 1,3% 24% 15,1% 6,9% 5,7% 0,2% 15,9% 1% 100%

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

rimokatolici protestanti pravoslavci ostali kršćani muslimani (suniti i šijiti) hinduisti budisti narodne religije judaisti ateisti ostali

2500

5000

7500 km

Rimokatolici Protestanti

Suniti

Pravoslavni

ostali kršćani

Hinduisti Budisti

Šijiti

Judaizam ostali i ateisti

Prostorni raspored prevladavajuće vjeroispovijesti i udjeli broja sljedbenika po državama (procjena 2015.)

Varaždin Zagreb

Bjelovar

Karlovac

Osijek

Rijeka

Požega

Ogulin

VARAŽDINSKA BISKUPIJA

Drava

Vinkovci

Slavonski Brod

Pula

Mura

Vukovar

Varaždin

Križevci

kajkavski govori

Zadar

Kupa

120km

Split

Prostorni raspored triju osnovnih govora (narječja) u Hrvatskoj

Krk KRČKA BISKUPIJA

GOSPIĆKOSENJSKA BISKUPIJA

Sisak SISAČKA BISKUPIJA

Đakovo ĐAKOV AČKO- OSJ E ČKA N ADB I SKU P I J A

Požega

Pula PO REČKA I PULSKA BI SK UPIJA

Rijeka RIJEČKA NADBISKUPIJA

Šibenik 0

Bjelovar BJELOVARSKOKRIŽEVAČKA POŽEŠKA BISKUPIJA BISKUPIJA

Zagreb ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA

štokavski govori

Duna

čakavski govori

Gospić

Zagrebačka metropolija Riječka metropolija

Dubrovnik

Zadar ZADARSKA NADBISKUPIJA

Splitska metropolija

ŠIBENSKA BISKUPIJA

Zadarska nadbiskupija Đakovačko-osječka metropolija

tin

Šibenik Split

Organizacija Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Zadarska nadbiskupija izravno je podređena Svetoj stolici. Više o tome pročitajte na internetskim stranicama Hrvatske biskupske konferencije.

sjedište nadbiskupije sjedište biskupije sjedište grkokatoličke biskupije granice nadbiskupija granice biskupija

HVARSKO -BRAČKO -VIŠKA BISKUPIJA

Hvar

SPLITSKOMAKARSKA NADBISKUPIJA 0

DUBROVAČKA BISKUPIJA Dubrovnik

90km

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Turci

713

Poljaci

398

Sirijci

271

dob (u godinama) 100

muškarci

Grci

197 167

Bugari

194 166

Afganistanci

Rusi

80 60 50 40 30 20 10

163

Strano stanovništvo (10 najzastupljenijih nacionalnosti) u Njemačkoj krajem 2019. godine (u tisućama)

Multikulturalnost

169

žene

375

222 193

Hrvati

muškarci

428

320

Talijani

464 466

324

Rumunji

760

0 800 600 400 tisuća stanovnika ukupno stanovništvo

200

stanovništvo bez migracijskog porijekla

200

400

600 800 tisuća stanovnika

stanovništvo s migracijskim porijeklom

Stanovništvo Njemačke u privatnim kućanstvima prema spolu, migracijskom statusu i dobi u 2019. godini (u tisućama)

granica neke države. Međutim, većini definicija zajednička je misao kako je kultura neizostavan dio života te da upravo multikulturalizam nastoji zaštititi kulturne raznolikosti i posebnosti. Kulturnu različitost potrebno je prihvaćati, poštivati i o njoj učiti jer ona obogaćuje društva, osigurava nova iskustva te omogućuje pojedincu da svijet gleda drugačijim očima.

Široko prihvaćeno određenje pojma multikulturalnost ne postoji. Multikulturalnost (neki autori kao sinonim koriste sintagmu kulturni pluralizam) podrazumijeva shvaćanje društva kao ukupnosti različitih etničkih, jezičnih, vjerskih, religijskih i drugih skupina sa svrhom da se one objedine u okviru jedinstvenog političkog narativa. Neki autori shvaćaju multikulturalizam tek kao puki suživot različitih kultura unutar Multikulturne i multikulturalističke države Malo koje društvo nije bar do neke mjere multikulturalno. Multikulturnim državama smatramo one u kojima žive različite etnokulturne skupine. Multikulturalistička država je, s druge strane, ona koja svoju multikulturalnost prihvaća, živi i promovira. Dobar primjer takve države svakako je Kanada sa svojom anglofono-frankofonom zajednicom. Koncept kulturnog pluralizma prihvaćen je i u SAD-u gdje je zamijenio dugo dominantnu ideju melting pota. Nasuprot tomu, susjedna BiH po mnogu čemu je nefunkcionalna država pa teško možemo reći da svoju multikultuKulturnu različitost u Njemačkoj prihvaćaju jer ona ralnost zaista i živi. obogaćuje društvo

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

GEO ISTRAŽIVANJE Na stranicama Državnog zavoda za statistiku pronađite podatke o etničkom, jezičnom i vjerskom sastavu stanovništva Istarske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije. Oblikujte tablične i/ ili grafičke priloge kojima ćete prikazati prikupljene podatke. Prokomentirajte jesu li navedene županije multikulturalističke ili samo multikulturne. Svoje odgovore potkrijepite konkretnim primjerima.

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Hrvatski povijesni prostor obilježen je stoljetnom interakcijom i isprepletenošću različitih kulturnih krugova – mediteranskog, srednjoeuropskog i jugoistočnoeuropskog. Drugim riječima, čitava je hrvatska prošlost obilježena iskustvom granice, iz čega proizlazi mozaičnost i pluralnost hrvatskog identiteta, odnosno multikulturalnost kao neupitno povijesno nasljeđe. Sudjelovanje predstavnika hrvatskih Srba na obilježavanju 25. godišnjice VRO Oluja u Kninu te izaslanika hrvatskog državnog vrha u Gruborima u kolovozu 2020. godine govore u prilog tomu da službeni Zagreb vidi Hrvatsku kao multikulturalističku državu, iako se ona od 1990-ih godina naovamo etnički, jezično i vjerski homogenizirala.

Provjerite naučeno Objasnite višeznačnost pojma multikulturalizam. Objasnite utjecaje koje multikulturalizam ima na društvo. Istražite kako se multikulturalnost manifestira u Novom svijetu, a kako u Europi. Raspravite u razredu je li hrvatsko društvo multikulturalno, tj. je li Hrvatska multikulturalistička država.

Kanada je dobar primjer multikulturalističke države u kojoj se multikulturalnost prihvaća, živi i promovira

J UT

o tv

Pro Ka tes to t li

GE R

TJECA

KI U

Isl

LIJ

ZE N

SRE

lic

PRIP

Kato

Geografski položaj na dodiru različitih prirodnogeografskih cjelina Europe omogućio je širenje utjecaja iz triju važnih europskih kulturnih EM A područja: zapadnoeuropsko-sredozemnog, srednjoeuropskog i jugoiLJE DIN am stočnoeuropskog. Zapadnoeuropsko-sredozemno kulturno područje lje lav formirano je u antičko rimsko doba, a jezgra područja bila je na teritoriju M s o v ED J Pra ITE CA današnje Italije. Romanskoj osnovi toga kulturnog područja novi sadržaj JE RA T IU U NU TJ A daje zapadno kršćanstvo (katoličanstvo). Zbog neposrednog dodira s tim EC NT AJ I ZA B kulturnim područjem preko Jadranskog mora Hrvatska je primala kulturne J U T J E C A R BI JE utjecaje od ranog srednjeg vijeka. Posebnu važnost u transferu kulturnih utjeIS caja s Apeninskog poluotoka prema Podunavlju imali su romanski gradovi na Ekohistorijsko okruženje Hrvatske sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora. Romanska urbana središta utjecala su i na razvoj primorskih hrvatskih gradova. Tijekom povijesti Hrvatska je Kulturno-vjerski utjecaji dala značajan doprinos razvoju zapadnoeuropsko-sredozemnog kulturnog Geostrateško okruženje područja. Kontinuitet utjecaja iz toga kulturnog područja nastavlja se u Položaj Hrvatske na dodiru različitih suvremeno doba, prije svega gospodarskim utjecajem Italije i drugih država kulturnih područja Europe zapadnog europskog Sredozemlja. Srednjoeuropsko kulturno područje oblikovalo se razvojem zapadnog kršćanstva (katoličanstva) u mješovitoj zoni germanskog, slavenskog i mađarskog stanovništva, iako je posebna obilježja imalo već u prapovijesti i u antičko rimsko doba. Hrvatska je kontinuirano primala kulturne utjecaje iz toga područja od srednjeg vijeka zbog kontakata sa Svetim Rimskim Carstvom Njemačkog Naroda, a dala je značajan doprinos razvoju srednjoeuropskog kulturnog područja zbog pripadnosti Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu i Habsburškoj (Austro-Ugarskoj) Monarhiji. U suvremeno doba utjecaji u prostoru Hrvatske odražavaju se kroz kulturnu, prometnu i gospodarsku povezanost s državama Srednje Europe, prije svega s Njemačkom i Austrijom. U širem smislu prva dva kulturna područja pripadaju cjelini europskog zapada, čime su odredili i pripadnost Hrvatske europskom zapadu. Tijek povijesnih zbivanja i razvoj državnih organizacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi Hrvatsku je stavljao na granicu različitih, često suprotstavljenih civilizacijskih područja i kultura. Granični položaj odredio je stoljetnu borbu Hrvatske za opstanak pod pritiscima jugoistočnoeuropskoga kulturnog područja. Jugoistočnoeuropsko kulturno područje prostorno je najslabije izdvojeno, vrlo složeno i povijesno promjenjivo. Počelo se oblikovati u antici podjelom Rimskog Carstva na romanski zapadni dio i grčko-rimski istočni dio, s upravnopolitičkom međom na rijeci Drini. Doseljavanjem Hrvata na prostor nekadašnje rimske provincije Dalmacije počinju dodiri s jugoistočnoeuropskim kulturnim područjem čija je jezgra u srednjem vijeku Bizantsko Carstvo. Crkveni utjecaj Bizantskog Carstva nije uspio trajnije prijeći staru granicu na Drini. Zapadno od Drine, u planinskom pojasu Dinarida, zapadnoeuropsko-sredozemni kulturni krug sporije se širio i učvršćivao. To je otvorilo mogućnost obnove autohtone ilirske tradicije u dinaridskoj planinskoj unutrašnjosti i širenje patarensko-bogumilske hereze među starohrvatskim stanovništvom. Zapadnoeuropsko-sredozemno i srednjoeuropsko kulturno područje bilo je snažnije od tradicionalne dinaridske autohtone kulture pa je do osmanskog razdoblja u starohrvatskom, bosanskom i hercegovačkom prostoru prevladao utjecaj europskog zapada. Time je zadržana civilizacijska granica europskog zapada i europskog istoka na Drini. Osmansko Carstvo obnovilo je bizantske imperijalne ciljeve i pomaknulo kulturno-civilizacijsku granicu prema sjeveru i sjeverozapadu, razdvajajući srednjoeuropsko i zapadnoeuropsko-sredozemno kulturno područje. Uslijedilo je širenje islamsko-orijentalnih i bizantsko-pravoslavnih utjecaja, dijelom islamizacijom pokorenog stanovništva, a dijelom doseljavanjem pravoslavnog stanovništva. Nakon 17. stoljeća za islamsko-orijentalno i bizantsko-pravoslavno kulturno područje, koje gospodarski i kulturno zaostaje za europskim zapadom, počinje se upotrebljavati pojam Balkan, odnosno kulturna balkanizacija. Nakon oslobođenja hrvatskog teritorija, koji je bio pod osmanskom vlašću do kraja 17. stoljeća, u oslobođena se područja vraćaju Hrvati starosjedioci, ali doseljava i novo stanovništvo, čime se mijenja etnička i vjerska struktura dotad homogenog hrvatskog prostora. U srazu s jugoistočnoeuropskim kulturnim područjem Hrvatska je branila i obranila tekovine zapadne civilizacije, a u agresiji na Hrvatsku od 1991. do 1995. godine obranila je i svoju opstojnost. Uspoređujući utjecaj kulturnih područja na Hrvatsku od 7. stoljeća do danas, možemo zaključiti da su zapadnoeuropsko-sredozemno i srednjoeuropsko područje presudno utjecali na pripadnost Hrvatske zapadnoeuropskoj civilizaciji, a jugoistočnoeuropsko područje presudno je utjecalo na oblik teritorija i hrvatske istočne granice. Položaj na granici europskog zapada i europskog istoka u doba mira i suradnje omogućavao je Hrvatskoj ekonomski i kulturni napredak i multikulturalnost. Kontaktni položaj često je bio i uzrok kriza, ratova i nazadovanja. TA

Položaj na granici europskog zapada i europskog istoka

Žid P A NO

ĐA

am t i za m n z a i c

ZANIMLJIVOST

JO E U R O PS KI D U EDN

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

4. Ljudska prava u svijetu i Hrvatskoj Provjerite predznanje Što za tebe znači pojam ljudska prava? Poštuju li se ljudska prava svugdje u svijetu? Kakvo je stanje s poštivanjem ljudskih prava u Hrvatskoj? Opišite situaciju u kojoj ste se susreli s kršenjem ljudskih prava.

Opća deklaracija o ljudskim pravima

racije o ljudskim pravima) – pravo na život, slobodu i sigurnost, jednakost pred zakonom, zaštitu od diskriminacije, presumpciju nevinosti, političku participaciju, slobodu kretanja, pravo tražiti i dobiti utočište pred progonom, pravo vlasništva, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda mirnog okupljanja i udruživanja; 2) ekonomska i socijalna (članci 22 do 28 Opće deklaracije o ljudskim pravima) – pravo na socijalnu sigurnost, pravo na rad, pravo na jednaku naknadu za rad bez diskriminacije, prikladan životni standard, pravo na odmor i slobodno vrijeme, pravo na obrazovanje te 3) prava treće generacije – pravo na zdrav okoliš, kulturna prava i prava na razvoj.

Izvor: Flicker

Prva polovica 20. stoljeća obilježena je najvećim ratnim sukobima i stradanjima u povijesti čovječanstva tijekom kojih su zanemarivana i gažena ljudska prava i životi. Nakon što su Poveljom Ujedinjenih naroda (1945. godine) internacionalizirana ljudska prava, Opća skupština UN-a poduzela je korak dalje u njihovom promicanju i zaštiti donijevši krajem 1948. godine Opću deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko nasljeđe sviju država članica. Riječ je o temeljnom međunarodnom dokumentu koji se tiče ljudskih prava. Njime je definirano da se ljudska bića, bez obzira na boju kože, spol, vjersko ili političko opredjeljenje, nacionalnost, društveni ili bilo koji drugi status, rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i u pravima. Drugim riječima, rođenjem se stječu neotuđiva, ljudska prava. Razlikujemo tri kategorije prava: 1) građanska i politička (članci 3 do 21 Opće dekla-

Žene u Japanu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1949. godine)

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Sjedište Vijeća Europe u Strasbourgu

Amblem Amnesty Internationala

Opća deklaracja o ljudskim pravima objavljena u Hrvatskoj. Pročitajte je na internetskoj stranici: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ medunarodni/2009_11_12_143.html GEO ISTRAŽIVANJE Istražite doprinose Američke i Francuske revolucije u borbi za ljudska prava. Izdvojite područja na koje se fokusiraju te deklaracije. Sličnosti i razlike prikažite Vennovim dijagramom te protumačite njihovu važnost.

Aktivnosti međunarodne zajednice u zaštiti i promicanju ljudskih prava Osim dosad spomenutih, u međunarodnom pravu postoji još čitav niz konvencija kojima se nastoji zaštititi ljudska prava. Tako je, primjerice, 1981. godine UN usvojio Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta, 2006. godine Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i tako dalje. Međutim, Ujedinjeni narodi nisu jedina organizacija kojoj su u fokusu ljudska prava. Vijeće Europe najstarija je europska organizacija te vodeća organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava na Starom kontinentu. Ne treba ga miješati s Vijećem Europske unije. Članice Vijeća Europe sve su europske države uz izuzetak Bjelorusije. U okviru Vije-

ća djeluje Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Njegov rad temelji se na Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ukoliko sud ustanovi da je neka članica prekršila Konvenciju, donosi obvezujuću presudu prema kojoj je ta država dužna postupiti u budućnosti. Vjerojatno najpoznatija globalna organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava je Amnesty International (AI). Riječ je o neprofitnoj i nevladinoj organizaciji koja je osnovana 1961. godine u Londonu. Među ostalim, zauzima se za ukidanje smrtne kazne, zaštitu seksualnih i reproduktivnih prava, borbu protiv diskriminacije, promicanje prava izbjeglica i migranata, slobodu govora itd. Članovi AI nikad se ne bave slučajevima iz svoje države kako bi se izbjegao mogući otpor vlasti, ali i potencijalna pristranost. Na godišnjoj razini objavljuje se Izvješće o stanju ljudskih prava za svaku zemlju pojedinačno, pri čemu se iznose informacije o postupcima protivnima Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Zbog svog djelovanja, ta je organizacija 1977. godine nagrađena Nobelovom nagradom za mir.

Provjerite naučeno Pronađite najnovije Izvješće o stanju ljudskih prava Amnesty Internationala za Hrvatsku na službenim internetskim stranicama AI-a. Raspravite to izvješće u razredu.

320 400 290 206

300 235

300 242

200 Izvor: OECD, 2020

234

246

100 150 0

Njemačka

167

SAD

Francuska

146 Ž

195

upravljenje domaćinstvom pranje rublja

289

250

224 135

294

236 286

241 145

167

175

pospremanje priprema hrane

103 Ž

plaćeno

400

Izvor: OECD, 2020

300 200 100 0

M Ž Prosječno plaćeno i neplaćeno radno vrijeme u danu s obzirom na spol u državama članicama OECD-a 2019. godine

(Ne)ravnopravnost žena

20 30 vrijeme (minute)

% 50

Prosječno vrijeme provedeno u obavljanju aktivnosti u domaćinstvu SAD-a 2019. godine

44% 29%

40 30 20

10 0

Luksemburg Malta Nizozemska Cipar Austrija Njemačka Italija Švicarska Belgija Španjolska Francuska EU Irska Hrvatska Portugal Švedska Grčka Rumunjska Bugarska Finska Norveška Poljska Litva Slovenija Latvija Češka Slovačka Mađarska Danska Estonija

neplaćeno

Slovenija Španjolska Južna Afrika

Prosječno plaćeno i neplaćeno radno vrijeme u danu s obzirom na spol u odabranim državama 2019. godine min. 500

žene muškarci

Izvor: Eurostat

500

neplaćeno plaćeno

popravci u interijeru/ eksterijeru održavanje travnjaka i vrta

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

minute 600

Izvor: U.S. Bureau of Labor Statistics, 2020.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Raskorak u prosječnim mirovinama među spolovima u korist muškaraca u državama EU-a 2019. godine

Iako su gotovo svi članovi društva u većem dijelu (zapadnog) svijeta formalno jednaki, to nije uvijek tako u stvarnosti. Ponajbolji primjer nejednakosti vidljiv je s aspekta rodne neravnopravnosti. U sjećanje na prosvjed koji su 8. ožujka 1857. godine radnice njujorške tekstilne industrije održale zahtijevajući bolje radne uvijete i više nadnice obilježava se Međunarodni dan žena. Više od 150 godina kasnije, žene su i dalje manje plaćene od muškaraca. Iako su u zapadnim društvima prosječno obrazovanije, žene se u pravilu teže zapošljavaju. Prosječno rade više od muškaraca, što uključuje i neplaćeni rad u domaćinstvu (kućanski poslovi, kupovina, ljubimci...) te brigu za djecu i obitelj. Npr. podatci Eurostata za 2016. godinu pokazuju da u kućanskim obvezama u Hrvatskoj su-

djeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena. Pojmom stakleni strop označavamo onemogućavanje napredovanja žena na radnomu mjestu kao posljedicu rodne diskriminacije. Rezultat smanjene vertikalne mobilnosti manji je udio žena na rukovodećim pozicijama. Osim toga, žene su u mnogo većoj mjeri izložene rodno uvjetovanom nasilju (obiteljsko i seksualno nasilje). Stoga je borba za promicanje i zbiljsko izjednačavanje prava i položaja žena dužnost svakog savjesnog građanina. Kvantifikacija neravnopravnosti žena moguća je pomoću indeksa rodne neravnopravnosti (engl. Gender Inequality Index, GII). On uključuje reproduktivno zdravlje (mjeri se smrtnošću majki pri porodu te brojem rođene djece od strane majki u adolescentskoj dobi), osnaživanje (mjeri se udjelom žena u nacional-

Izvor: OECD, 2020

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

nema podataka ≤ 0,150 0,151 - 0,200 0,201 - 0,300 0,301 - 0,400 0,401 - 0,500 0,501 - 0,600 0,601 - 0,700 0,701 - 0,800 > 0,800 Indeks rodne neravnopravnosti (GII) u svijetu 2018. godine

Porez na ženske higijenske potrepštine u odabranim državama Europe 2019. godine

Izvor: www.europeandatajournalism.eu

0 1000 km

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

25 20

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Porez na ženske higijenske potrepštine u odabranim državama Europe 2019. godine

visina poreza (%) 30

10 5

nim parlamentima te udjelom žena s visokim završenim stupnjem obrazovanja) te participacijom na tržištu rada. Vrijednost GII-ja kreće se između 0 i 1 pri čemu vrijedi pravilo što je GII niži, društvo je rodno ravnopravnije.

BIH Turska Albanija Moldavija Island

0 Irska Cipar UK Francuska Belgija Nizozemska Portugal Poljska Estonija Slovenija Španjolska Austrija Slovačka Grčka Luksemburg Njemačka Rumunjska Bugarska Češka Latvija Litva Italija Finska Danska Hrvatska Švedska Mađarska

Izvor: www.europeandatajournalism.eu

boji kože. Početkom 1960-ih se kao vođa pokreta iskristalizirao Martin Luther King, poznat po glasovitom govoru „Sanjam“ (engl. I have a dream). Zakonskim promjenama 1960-ih godina Afroamerikanci su for-

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite kada su žene stekle pravo glasa u državama Europe te izradite tematsku kartu u Excelu. Koja država je najkasnije osigurala žensko pravo glasa? Kako to tumačite?

Borba protiv svih oblika diskriminacije Milijuni Afrikanaca stoljećima su dopremani u Novi svijet u kojem su postajali robovi, posebice na plantažama američkog juga. Ropstvo je u SAD-u nominalno ukinuto tek uslijed Građanskog rata 1860-ih godina, no to ne znači da je crnačko stanovništvo time postalo ravnopravno. Štoviše, značajnije promjene nisu se događale sljedećih stotinjak godina. Prvi značajan korak na putu prema jednakosti bio je bojkot autobusnog prometa u Montgomeryju (SAD) 1955. godine do kojeg je došlo nakon što je aktivistkinja Rosa Parks odbila ustupiti mjesto u autobusu bijelom putniku i time na simbolički način prekinula segregaciju temeljenu na Djelovanje pokreta Crni životi vrijede 2020. godine

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

Izvor: ILGA Europe, 2020

Udio ostvarenih ljudskih prava LGBT osoba u Europi 2020. godine

36 malno izjednačeni s bjelačkim stanovništvom. Međutim, o stvarnoj jednakosti, nažalost, najbolje svjedoči pokret Crni životi vrijede (engl. Black Lives Matter) uzrokovan nasilnom smrću Afroamerikanca Georga Floyda u svibnju 2020. godine. Izvještaji o tim događajima načas su zasjenili vijesti o globalnoj pandemiji uzrokovanoj virusom SARS-CoV-2 te solidarizirali društva širom svijeta za borbu za ljudska prava. Početkom pokreta za LGBT prava smatra se Stonewallska pobuna. Naime, revoltirani višegodišnjom represijom i ugnjetavanjem od strane mafije koja je posjedovala njujorški noćni klub Stonewall In (homoseksualnost je tada bila ilegalna pa su mjesta na kojima su se LGBT osobe mogle okupljati u pravilu bila kontrolirana od strane mafije) te policije koje je u sprezi s mafijom vršila dogovorene racije i premlaćivanja, LGBT osobe su se prvi puta otvoreno suprotstavile policijskom nasilju. U sjećanje na taj događaj, u lipnju se obilježava mjesec ponosa te se održavaju povorke ponosa. Prva povorka ponosa u Hrvatskoj održana je 2002. godine u Zagrebu sa svega 200-tinjak sudionika koji su bili izloženi verbalnom nasilju, a nekoliko osoba je i ozlijeđeno. Otada se položaj LGBT

osoba u Hrvatskoj (barem nominalno) popravio, povorke više nisu praćene nasilnim ispadima, a stečeno je i pravo na sklapanje životnog partnerstva. Međutim, LGBT zajednica se i dalje suočava s homofobijom i drugim oblicima diskriminacije. Na svjetskoj razini, homoseksualnost je i dalje kriminalizirana u čak 36 % članica UN-a, a u nekim zemljama LGBT osobama i dalje prijeti smrtna kazna. Time se kao stalna potreba nameće edukacija i prihvaćanje različitosti te promicanje tolerantnijeg, otvorenijeg i inkluzivnijeg društva za boljitak današnjih i budućih generacija.

Provjerite naučeno Na stranicama MVEP-a pronađite Deklaraciju o ljudskim pravima, odaberite područja koja smatrate posebno važnima te obrazložite svoj odabir. Osmislite aktivnosti kojima biste mogli sudjelovati u promicanju i zaštiti ljudskih prava te ih provedite u školskom okruženju.

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

5. Vlastiti identitet kao građanina Hrvatske, Europe i svijeta Provjerite predznanje Obrazložite vlastitu pripadnost nekom od kolektivnih identiteta i obrazložite njegova najvažnija obilježja. Objasnite zašto ih smatrate važnima.

Svatko od nas posjeduje različite identitete, pri čemu je važno imati na umu da jedan identitet nužno ne isključuje drugi. Tako se osoba može osjećati pripadnikom hrvatske nacije, a istovremeno biti Europejac i građanin svijeta. Nadalje, identiteti nisu nepromjenjiva kategorija, već su podložni promjenama. Osim toga, nisu svi građani Hrvatske pripadnici hrvatske nacije. Naime, osim što je država hrvatskog naroda, Hrvatska je i država nacionalnih manjina koje u njoj žive. Svo stanovništvo Hrvatske, bez obzira na naciju, spol ili nego drugo obilježje, čini hrvatske građane sa svim njihovim distinktivnim obilježjima. O temeljnim

obilježjima hrvatskog nacionalnog identiteta već smo raspravili u prethodnim poglavljima. Svaka osoba koja ima državljanstvo neke od država članica Europske unije, automatski postaje građaninom EU. Taj status osigurava određena prava koja ne posjeduju državljani trećih zemalja. To se prije svega odnosi na slobodu kretanja, rada i života bilo gdje unutar Unije, što doprinosi gradnji zajedničkog, europskog identiteta. Europskim se vrijednostima smatraju ljudsko dostojanstvo, sloboda (kretanja, mišljenja, okupljanja, izražavanja…), demokracija, jednakost (pred zakonom, rodna ravnopravnost, jednakost plaće…),

Kulturna baština važan je dio našeg nacionalnog identiteta – hrvatska zastava vijori se nad Trogirom

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu Elementi regionalnih identiteta: Slavonija

Hrvatska je i dio zajedničkog europskog identiteta

vladavina prava (npr. neovisno pravosuđe) te poštivanje i promicanje ljudskih prava. Osoba koja ih dijeli s pravom se može smatrati Europejcem. Konačno, kozmopolitizam ili ideja postojanja građanina svijeta (kozmopolita) podrazumijeva shvaćanje čitavog svijeta svojom domovinom. GEO ISTRAŽIVANJE

Postoje li u vašem zavičaju regionalni identiteti? Gdje su izraženi (gdje se prepoznaju, gdje su vidljivi)? Kakav je osjećaj pripadnosti vaših vršnjaka mjestu i regiji? Ova ili slična istraživačka pitanja postavite u svojem istraživačkom radu. Prikupite podatke na terenu ili iz drugih izvora. Obradite podatke, prikažite ih tablično, grafički i kartografski (tematska karta) te donesite zaključak. Na kraju pisanoga rada navedite popis literature i izvora. Predstavite rezultate istraživačkoga rada u dogovoru s vašim nastavnikom. Također, u dogovoru s vašim nastavnikom dostavite nam primjere istraživačkih radova o regionalnom identitetu. Objavit ćemo ih na našoj internetskoj stranici i odabrane u časopisu.

Tambure su tipične za našu Slavoniju, kao i tamburaši

Slavonska narodna nošnja

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite na internetskoj stranici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj provedene i planirane aktivnosti. Prepoznajete li mogućnost osobnog uključivanja u neke od aktivnosti? Info: https://ljudskaprava.gov.hr

Slavonski kulen

Vlastiti i nacionalni identitet u suvremenome svijetu

ISHOD GEO SŠ A.4.1.

Dalmacija

Dalmatinska klapa; kroštule – omiljen tradicijski dalmatinski slatkiš; maslinovo ulje, masline, pršut, sir… tipične delicije Dalmacije; logo Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk iz Splita

Hrvatsko zagorje

Dvorac Veliki Tabor u Zagorju; tradicionalni zagorski štrukli; nalazište neandertalaca na Hušnjakovom brdu u Krapini

Elementi europskog identiteta

Novac euro (EUR); simbol eura pred Europskom središnjom bankom u Frankfurtu na Majni; zastava Europske unije; Oda radosti (Beethoven) je himna Europske unije; europska vozačka dozvola

Provjerite naučeno Podijelite se u dvije skupine, afirmacijsku i negacijsku te raspravite o mnogostrukosti identiteta i njihovom preklapanju.

Države i politički odnosi u svijetu

2 ISHOD GEO SŠ B.C.4.6. Učenik istražuje značenje državnih granica u suvremenome svijetu.

Države i politički odnosi u svijetu (I. dio)

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH PET TEMA MOĆI ĆETE: – identificirati države kao osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora – razlikovati enklave i eksklave te ih objasniti na primjerima iz svijeta – obrazložiti primjere međunarodno priznatih, djelomično priznatih i nepriznatih država na primjerima iz Europe i svijeta – obrazložiti nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru – istražiti načela rješavanja graničnih pitanja i primjere neriješenih graničnih pitanja iz svijeta i Hrvatske – obrazložiti različite granične režime s obzirom na protočnost ljudi i roba – razlikovati pogranična područja s obzirom na društveno-gospodarska obilježja

Države i politički odnosi u svijetu

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

1. Države - osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora Provjerite predznanje Kada su nastale prve države u svijetu? Gdje su nastale? Po čemu su se prve države razlikovale od modernih država nastalih u posljednja dva stoljeća? Koja disciplina geografije proučava države kao oblik organizacije prostora i odnose među državama?

Država - oblik organizacije prostora Političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću koja je sposobna ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima a koji ima međunarodnu pravnu osobnost nazivamo država. Elementi države su stalno naseljeno stanovništvo (državljani), prostor omeđen granicama koje susjedni entiteti priznaju i suverena vlast koja državljanima jamči sigurnost. Obično je ustavom (vrhovnim zakonom države) određeno koji državni organi obavljaju vlast. Države se razlikuju po obliku vladavine (monarhije, republike), po unutarnjem političkom uređenju (jedinstvene ili unitarne i složene ili federativne) te po političkom režimu (demokratske, autokratske).

Elizabeta II., kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (i 16 članica Commonwealtha) od 1953. godine

GEO ISTRAŽIVANJE Za svaku vrstu države navedite primjer iz Europe. Na kojem je kontinentu Staroga svijeta najmanje monarhija?

Državnost, suverenitet i međunarodno priznanje Neke su države dobrovoljno prenijele na drugu državu dio svojih suverenih ovlasti. Time nisu izgubile status države prema međunarodnom pravu. Primjeri takvih država su Lihtenštajn, Monako i San Marino. Suverenitet i državnost se ne gube niti u situacijama kada države dobrovoljno prenose ovlasti na organe međunarodnih organizacija koje imaju elemente naddržavnosti (npr. Europska unija). Državnost se ne gubi ako je dio države ili cijelo područje države okupirano. Nakon Drugog svjetskog rata uvelike je promijenjena politička karta svijeta, posebice u Africi i Aziji nakon procesa dekolonizacije. Nove države nastale su u Europi i Aziji krajem 20. stoljeća, nakon pada „željezne zavjese“ i raspada SSSR-a i Jugoslavije. Da bi nova država postala subjekt međunarodnog prava, nije joj potrebno priznanje drugih država i međunarodnih organizacija. To znači da takvo priznanje ima deklarativan učinak. Međunarodno priznanje svakoj je novoj državi

Države i politički odnosi u svijetu

Prizor s proslave Dana državnosti u Hrvatskoj

Zastave nekih država svijeta

važno za prosudbu odnosa s državama koje joj daju priznanje. Važno je i za uključivanje u međunarodne ekonomske i političke odnose, što može biti presudno za opstanak države. Sve države imaju određena temeljna prava čiji je izvor međunarodno pravo. To su pravo na samoodržanje (opstanak), neovisnost, jednakost, međunarodni promet i poštovanje. U ostvarivanju temeljnih prava nije važna veličina, ekonomska, politička ili vojna snaga države.

Složene države Za složene je države karakteristična veća ili manja autonomija političko-teritorijalnih jedinica od kojih su sastavljene. U konfederaciji (državnom savezu) sve su članice saveza subjekti međunarodnog prava, a isto tako i sâm savez. Federacija (savezna država) obično je sama subjekt međunarodnog prava. Vrlo rijetko federalne jedinice nastupaju samostalno u nekim međunarodnim odnosima.

Autonomne republike

Estonija - država

1 Karelska Republika (Petrozavodsk)

9 Čerkeska Republika (Čerkesk)

2 Komska Republika (Syktivkar)

10 Kabardinsko-balkarska Republika (Ordžonokidze)

3 Mordvinska Republika (Saransk)

11 Sj. Osetijska Republika (Vladikavkaz)

4 Čuvaška Republika (Čeboksary)

12 Čečensko-Inguška Republika (Grozni)

5 Marijska Republika (Joškar-Ola)

13 Dagestanska Republika (Mahačkala)

6 Tatarska Republika (Kazan)

14 Tuvinska Republika (Kizil)

7 Udmurtska Republika (Iževsk)

15 Burjatska Republika (Ulan-Ude)

8 Baškirska Republika (Ufa)

16 Jakutska Republika (Jakutsk)

Rusija

glavni grad

Tallinn - Estonija

7 Riga - Latvija 5 Vilnius Moskva -3 4 6 Litva 14 Rusija 8 Minsk Bjelorusija Kijev Astana Kazahstan Ukrajina 11 10 12 Kišinjev Biškek - Kirgistan 9 Moldavija 13 Ašhabad Tbilisi - Gruzija Taškent - Uzbekistan Turkmenistan Erevan - Armenija Baku Dušanbe - Tadžikistan Azerbajdžan

Prostorni raspored država i autonomnih područja na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza

Države i politički odnosi u svijetu talijanska uprava

portugalska uprava

britanska posredna uprava

belgijska uprava

španjolska uprava

francuska uprava

njemačka uprava

neovisne države

MAROKO

TUNIS

1 9 5 6 . - godina nezavisnosti

1956.

MAROKO

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

britanska uprava

1956.

ALŽIR

ZAPADNA SAHARA

LIBIJA

1962.

MAURETANIJA

MALI

1960.

SENEGAL

NIGER

1960.

KAMERUN

1993.

S R E D N J O A F R .J U Ž N I REPUBLIKA SUDAN 1960.

2011.

1960.

TOGO

1960.

DR KONGO 1960.

KONGO

BENIN

1960.

ETIOPIJA

SOMALIJA

Godine stjecanja nezavisnosti afričkih država i područje kolonijalnih utjecaja europskih država

1960.

UGANDA 1962. KENIJA 1963. RUANDA 1962. BURUNDI 1962.

GABON

1957.

1977.

1956.

1960.

GANA

DŽIBUTI

SUDAN

1960.

NIGERIJA

1960.

ERITREJA

1922.

ČAD

1960.

BURKINA FASO

1960.

EGIPAT

1951.

TANZANIJA 1964.

SEJŠELI KOMORI

ANGOLA

1976.

1975.

1975. MOZAMBIK EKVATORSKA ZAMBIJA 1975. GVINEJA 1964. 1968. OBALA NAMIBIJA ZIMBABVE MALAVI BJELOKOSTI 1990. 1980. 1964. 1960. BOCVANA MADAGASKAR LIBERIJA 1966. 1960. SIJERA LEONE 1965. SVAZI 1968. GVINEJA 1958. LESOTO 1966. GVINEJA BISAO 1965. JUŽNA

AFRIKA

GAMBIJA 1965. KAPVERDSKI OTOCI 1975.

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

MAURICIJUS

1961.

1968.

KANADA WASHINGTON

SJEV ERN A DAKOTA

MO NT A NA

Olympia

Helena Salem

OREGON

Boise

IDA H O

NE VA DA Carson City Sacramento

K A L I F O R NIJA

MIN N ES OTA

Bismarck

JU ŽN A DA K OTA

W Y O MING

U TA H

A R IZ O NA Phoenix

St. Paul

Denver

C O LO R A DO Santa Fe

NE W ME X IC O

MAIN E

MICHIGAN

Montpelier

Oklahoma City

Albany

Lansing

MIS S IS S IP P I Atlanta Jackson

Baton Rouge

JUŽN A KAROLIN A

Montgomery

ALABAMA GEORGIA

LOUIS IAN A

Tallahassee

FLORID A

KUBA

Juneau

H A VA JI

500

1000

1500

Sjedinjene Američke Države sastoje se od 50 saveznih država

2000 km

ATLANTSKI OCEAN BAHAMI

Meksički zaljev

MEKSIKO

Honolulu

Concord Boston

Columbia

Little Rock

Austin

ALJASKA

Augusta

V ERMON T N EW HAMP S H IRE

Madison N EW YORK Hartford MAS S ACHUS E TTS CON N ECTICUT ILLIN OIS Providence Des Moines OHIO P EN N S YLV AN IA RHOD E IS LA ND Lincoln IN D IAN A Trenton Harrisburg ColumbusZAP AD N A N EW JERS EY Springfield Annapolis Indianapolis Dover V IRGIN IA Topeka D ELAWARE Jefferson City Nashville Charleston WAS HIN GTON KAN S AS Richmond MARYLAN D KEN TUCKY MIS S OURI V IRGIN IA OKLAHOMA Frankfort Raleigh ARKAN S AS TEN N ES S EE S JEV ERN A KAROLIN A

TEKS AS

TIHI OCEAN

WIS CON S IN

IOWA

NEBRAS KA

Cheyenne Salt Lake City

Pierre

Države i politički odnosi u svijetu

2. Međunarodno priznate, djelomično priznate i nepriznate države u Europi i svijetu Provjerite predznanje Koliko je međunarodno priznatih država u svijetu? Zašto odgovor nije jednoznačan? Koje države nisu članice UN-a? Koje su najmlađe (po godini stjecanja neovisnosti) države u Europi, a koje u svijetu? Kojeg dana se u Hrvatskoj obilježava dan državnosti? Zašto je odabran taj dan? Kada je Hrvatska međunarodno priznata od članica današnje Europske unije?

Zasjedanje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

Pun Trg Bana Josipa Jelačića prigodom međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. godine

U digitalnom dijelu udžbenika detaljnije možete saznati: • zašto u svijetu postoje djelomično priznate države i primjere tih država • primjere nepriznatih država u Europi i svijetu, uzroke i posljedice takvog stanja • po čemu se razlikuju enklave i eksklave i primjere.

Države i politički odnosi u svijetu

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

3. Nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru Provjerite predznanje Na kojem je mjestu Hrvatska prema površini među europskim državama? S kojim državama Hrvatska ima samo kopnenu granicu, a s kojima granicu na kopnu i na moru? Kako se određuje granica obalnog mora, a kako granica teritorijalnog mora? Zašto Hrvatska ima dugu kopnenu granicu i neobičan oblik teritorija?

Površina kopna i obalnog mora Površinom kopna od 56 578 km² (DGU, 2013.) Republika Hrvatska spada u srednje velike države Europe. Udaljenosti između krajnjih točaka dosta su velike, a dužina svih kopnenih granica iznosi 2370,5 kilometara (Statistički ljetopis Hrvatske 2018.). Ukupna dužina obalne crte iznosi 6278 km, od čega obala kopna participira sa 29,9 %, a obala otoka sa 70,1 % Žabnik (Sv. Martin na Muri) 46º 33’ SGŠ 16º 22’ IGD

MAĐARSKA

Bašanija (rt Lako) 45º 29’ SGŠ 13º 30’ IGD

458 km

464 km

SRBIJA

SLOVENIJA

Rađevac (Ilok) 45º 12’ SGŠ 19º 27’ IGD

BOSNA I HERCEGOVINA

k 490

ITALIJA

120

otok Galijula 42º 23’ SGŠ 16º 21’ IGD

Kopnene granice Republike Hrvatske CRNA GORA

180km

dužine (SLJH 2018.). Uz granice na kopnu Hrvatska ima i 930 kilometara morske granice. Ta granica omeđuje obalno more površine 31 479 km², a obalno more sastoji se od teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda. Granica teritorijalnog mora povlači se 12 morskih milja (ili 22,2 km) od osnovne linije koja zatvara unutarnje morske vode Hrvatske. Unutarnje more čine more između obale i vanjskih otoka te svi otoci osim Visa, Jabuke, Kamika, Sveca, Biševa, Sušca i palagruške skupine. More između hrvatskog i talijanskog teritorijalnog mora podijeljeno je “linijom sredine” na dva epikontinentalna pojasa. U istočnom epikontinentalnom pojasu Hrvatska ima suverena prava na istraživanje i iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava, a more unutar epikontinentalnog pojasa otvoreno je za slobodnu plovidbu i ribarenje. U tom je dijelu Jadranskog mora Hrvatska proglasila isključivi gospodarski pojas (2020.).

rt Oštra 42º 24’ SGŠ 18º 32’ IGD

Krajnje točke Republike Hrvatske i udaljenosti između krajnjih točaka

S obzirom na veličinu teritorija, Hrvatska ima razmjerno duge kopnene granice. Najduža naša kopnena granica je granica prema Bosni i Hercegovini. Ta granica dužine 1010,9 km rezultat je kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih sukoba kršćanske Europe s Osmanlijama. Nakon Velikog rata, Karlovačkim mirom 1699. godine, uspostavljena je granica na Savi koja je pred-

Države i politički odnosi u svijetu

Piranski zaljev (Savudrijska vala) - granica prema Sloveniji

stavljala granicu Hrvatske i Slavonije s Osmanskim Carstvom. Požarevačkim mirom u 18. st. uspostavljen je segment granice od Une do Neretve, kao granica Mletačke Dalmacije i Osmanskog Carstva. Svištovskim mirom 1791. godine Hrvatska je proširena na području Korduna i gornjeg Pounja jer su joj pripali Dvor, Ličko Petrovo Selo, Drežnik, Zavalje, Lapac, Boričevac i Srb. Time je u cijelosti definiran zapadni segment današnje granice Hrvatske prema BiH. Južni segment prema Hercegovini povijesna je granica Dubrovačke Republike i Osmanlija. Koridori Neum i Sutorina (drugi danas više ne postoji) rezultat su Karlovačkog mira, odnosno dogovora prema kojemu je osmanski teritorij razgraničavao mletački i dubrovački posjed. Pri određivanju granice prema današnjoj BiH nije poštovano etničko načelo pa se hrvatski narod nalazio s obje strane granične crte, osobito na području bosanske Posavine i u Her-

Granični prijelaz prema Sloveniji, sjeverno od rijeke Mure

cegovini. Granica prema Bosni i Hercegovini velikim dijelom ima prirodno-geografska uporišta. Nakon međunarodnog priznanja Hrvatske i BiH, između te dvije države bilo je spornih točaka, a očekuje se ratifikacija ugovora o granici. Granicu prema Sloveniji dužine 659,1 kilometar po postanku i fizičkim obilježjima možemo podijeliti na tri segmenta. Središnji segment čini granica koja prati Sutlu, Žumberak i Kupu. Uspostavljena je već u srednjem vijeku formiranjem slovenskih pokrajina Kranjske i Štajerske te srednjovjekovnih hrvatskih kneževina. Definitivno je utvrđena u 16. stoljeću. Sjeverni segment između Drave i Mure uspostavljen je nakon Prvoga i ponovno nakon Drugoga svjetskog rata, uz manje korekcije na štetu Hrvatske. Segment u Istri koji dijelom prati tok Dragonje rezultat je podjele slobodnog teritorija Trsta 1954. godine. Na tom segmentu manje korekcije izvršene su 1956. godine na štetu Hrvatske. Hrvatsko-slovenska granica u središnjem segmentu je prirodna i etnička, a u preostala dva segmenta samo dijelom imaju prirodnogeografska uporišta. Danas Hrvatska i Slovenija još rješavaju nekoliko graničnih sporova, ponajprije razgraničenje u Piranskom zaljevu (Savudrijskoj vali), na Svetoj Geri i u Međimurju (meandri Mure). O razgraničenju u Piranskom zaljevu odlučivao je Arbitražni sud čiju je presudu Hrvatska odbacila. Granica prema Mađarskoj dužine 355,2 km također se dijeli na tri segmenta. Najveći, središnji segment većinom prati tok rijeke Drave, a uglavnom je definiran u 10. stoljeću u vrijeme borbi kralja Tomislava s Mađarima. Sjeverni segment na rijeci Muri uspostavljen je nakon Prvoga svjetskog rata i potvrđen nakon Drugoga svjetskog rata. Međimurje se nakon otuđenja od hrvatskih zemalja 1720. godine dva puta nalazilo u sastavu Hrvatske (od 1785. do 1789. i od 1848. do 1861.), da bi Trianonskim mirovnim ugovorom 1920. godine definitivno pripalo Hrvatskoj. Sjeverni i središnji segment predstavljaju prirodnu i etničku granicu. Istočni segment hrvatsko-mađarske granice ili granica u Baranji rezultat je međunarodnih sporazuma nakon svjetskih ratova. Granica je prvi put utvrđena 1920. godine priključenjem južne Baranje sa značajnim udjelom hrvatskog pučanstva Kraljevini SHS. Nakon Drugoga svjetskog rata potvrđena je granica iz 1920. godine. Ovaj segment granice nema prirodno-geografska uporišta niti predstavlja etničku među. Danas Hrvatska i Mađarska nemaju neriješenih graničnih pitanja.

Države i politički odnosi u svijetu

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

Granica na Dunavu prema Srbiji još nije posve definirana - pogled na Ilok

Poluotok Oštra s istoimenim rtom

Granica prema Srbiji, dužine 325,8 km, povučena je nakon Drugog svjetskog rata na štetu Hrvatske jer su istočni i središnji Srijem pripali Srbiji, bez obzira na etnički sastav stanovništva i povijesno načelo. Srijem je u cijelosti pripadao Hrvatskoj u vrijeme Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva, kao i nakon oslobođenja Slavonije od osmanske vlasti. To je potvrđeno mirom u Beogradu 1739. godine. Srijem je bio u sastavu Srijemske županije te dio Slavonske vojne granice (Petrovaradinska

pukovnija). Dio granice prema Bačkoj uglavnom prati tok Dunava, ali ne predstavlja etničku granicu. Između Hrvatske i Srbije postoji nekoliko spornih točaka oko granice, osobito kod Apatina i Šarengrada. Najkraća kopnena granica Republike Hrvatske je granica prema Crnoj Gori dužine 19,5 km, također je povijesna granica Dubrovačke Republike, odnosno Austrijske Dalmacije. Do kraja Prvoga svjetskog rata 1918.

AUSTRIJA

Mura1 9 2 0 . ME DravaĐ IM U R J E

SLOVENIJA

Zagreb K RA

. S T.

1920.

O R SK O TA

Pula

B UM

Koran

1954. Dra gon ja Rijeka I S T R A

1945. V I N B A Du ma R A na S R B I J A A Čes N a v ic š J A Kara Ž Ilova Osijek M O SL A V IN A 1699. Sisak S L A V O N I J A Vuka POKUPLJE Požega a Karlovac p P u Vukovar K Sava O S A V Orljava BosutVinkovci I NSlavonski Brod K O R D U N B A N O V IN A A Ogulin 1945. 1699. 1699. 1699. Una 1718. 1945. - 1947.

MAĐARSKA

P BjelovarO D

1945. (1947.)

. 16

Lonja

ITALIJA

Varaždin H R V A T SK O ZAGORJE

K A

1791.

Gospić

Zadar

Zrm an ja A B U K O V IC a D 1718. rk AK L M Šibenik A Split C I J

O G A a Z tin Ce

R A

Segmenti kopnenih granica Hrvatske, vrijeme njihova utvrđivanja i granice na moru

BOSNA I HERCEGOVINA

GRANICE HRVATSKE granica utemeljena prije 20. stoljeća granica utemeljena nakon I. svjetskog rata granica utemeljena nakon II. svjetskog rata 1954. godina demarkacije ili stoljeće nakon kojega nije bilo promjene granica unutarnjeg mora unutarnje more granica teritorijalnog mora teritorijalno more epikontinentalni i gospodarski pojas

1699. 1718. CRNA GORA Dubrovnik

120km

1918.

Države i politički odnosi u svijetu ZANIMLJIVOST

Međimurje - malo u Mađarskoj, malo u Hrvatskoj

Hrvatsko stanovništvo koje je uvijek činilo većinu u Istri i Međimurju bilo je više puta tijekom povijesti predmet osvajanja i međunarodne „granične trgovine“. U tom smislu osobito je poučan primjer Međimurja. Tu su oduvijek živjeli gotovo isključivo Hrvati. Dapače, njih je mnogo živjelo i sjeverno od Mure (gdje ih ima i danas). Na području Međimurja i kraja preko Mure u Mađarskoj još je u srednjem vijeku osnovan Bekšinski arhiđakonat, koji je potpadao pod Zagrebačku biskupiju (dio preko Mure izdvojen je tek u 19. stoljeću). S obzirom na gospodarsku i političku dominaciju Mađara na ovim prostorima, prvi znaci uključivanja Međimurja pod mađarsku upravu javljaju se još u vrijeme Zrinskih u 17. stoljeću. U vrijeme prodiranja Osmanlija najdublje na zapad, u organizaciji obrane, Međimurje (Legradska kapetanija) nije ušlo u sastav Varaždinskog, nego Kaniškog generalata. Uz to, Zrinski su postali i nasljedni veliki župani Zaladske županije pa je i njihov posjed, koji je obuhvaćao cijelo Međimurje, jedno vrijeme upravno pripadao toj mađarskoj županiji. Pod upravu mađarske Zaladske županije Međimurje je trajnije uključeno 1720. godine, a vlasnici velikog međimurskog vlastelinstva bili su mađaroni (Althani, Festetichi) sve do kraja Prvoga svjetskoga rata. Kratkom mijenom upravnih jedinica u vrijeme Josipa II. Međimurje je od 1785. do 1789. godine opet bilo u sastavu Hrvatske. Ban Jelačić uspio je vojnom silom Međimurje pripojiti Hrvatskoj prijelomne 1848. godine, ali to je trajalo samo do 1861. godine. Pomađareni Festetichi podveli su Hrvate u Međimurju opet pod Zaladsku županiju. Tek su dobrovoljačke hrvatske čete provalile iz Varaždina na Badnjak 1918. godine i oslobodile Međimurje. To je potvrđeno i Mirom u Trianonu 1920. godine. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske Međimurje se od 1941. do 1945. godine opet našlo u sastavu Mađarske. Usprkos intenzivnim procesima mađarizacije, Međimurje je ostalo kraj koji gotovo 94 posto nastanjuju Hrvati (prema popisu stanovništva 2011. g.). To se dobrim dijelom ima zahvaliti i djelovanju Katoličke crkve u ovom kraju jer je Međimurje kontinuirano crkveno pripadalo Zagrebačkoj nadbiskupiji.

austrijskoj je Dalmaciji pripadalo cijelo područje Boke kotorske, uključujući i Budvu (Kraljevina Crna Gora imala je granicu na Lovćenu, s glavnim gradom u Cetinju). Nakon Drugoga svjetskog rata Boka je pripala Crnoj Gori, kao i nekadašnji koridor Sutorina. Nakon agresije na Hrvatsku 1991. godine ostalo je sporno područje Prevlake s rtom Oštra. Tu su od 1992. do 15. 12. 2002. godine boravili vojni promatrači UN-a. Prevlaka je vraćena Hrvatskoj, a prema privremenom sporazumu, susjednim morem patroliraju zajedničke snage kontrole Hrvatske i Crne Gore.

Provjerite naučeno Pokažite na geografskoj karti segmente kopnenih granica Republike Hrvatske. Koji segmenti kopnenih granica imaju prirodnogeografska uporišta? Za koje segmente možemo reći da predstavljaju etničku granicu hrvatskog naroda? Koji su dijelovi kopnene granice RH najstariji, a koji najmlađi? Obrazložite važnost duljine kopnenih granica kada postanu „šengenske granice“.

Države i politički odnosi u svijetu

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

4. Neriješena granična pitanja i granični režimi Hrvatska još uvijek ima neriješena granična pitanja sa susjednim državama. No, to nije izuzetak niti u Europi niti na drugim kontinentima. U rješavanju graničnih pitanja primjenjuju se različita načela. Granice uvijek predstavljaju barijeru u kretanju ljudi i dobara. U svijetu postoje različiti granični režimi koji su posebnu važnost dobili u vrijeme pandemije koronavirusa.

Prema kojim se načelima rješavaju granična pitanja? Koliko je u Europi primjera neriješenih graničnih pitanja? Koja su granična pitanja riješena tek nedavno? Što iz medija možete saznati o rješavanju graničnih pitanja? (odgovorite uz pomoć priložene geografske karte iz jednog tiskanog medija u Hrvatskoj) S kojim državama Hrvatska ima otvorena granična pitanja i kako ih rješava? Koji granični režimi postoje u svijetu? Kakva je protočnost ljudi i roba ovisno o graničnim režimima? To su glavna pitanja na koje odgovore možete dobiti istraživanjem materijala pripremljenog u digitalnom dijelu udžbenika. Uz polazne tekstove pripremljene su kartografske podloge i upute za nastavak istraživanja.

Velike kolone kamiona ispred graničnog prijelaza Bregana

Države i politički odnosi u svijetu 8

POSEBNI SLUČAJEVI Island

12 Austrijski gradić Jungholz primjer je “četveromeđe” ili graničnog križa jer se četiri granice, koje pripadaju dvjema državama, Austriji i Njemačkoj, sastaju u jednoj točki 13 Gradić Baarle-Nassau. Podijeljen je u dvije općine: Baarle-Hertog (Belgija) i Baarle-Nasaau (Nizozemska)

Finska

Švedska Norveška

Danska

Irska Ujedinjeno Kraljevstvo

Bjelorusĳa

1 Nizozemska

10 13

Poljska Njemačka

Belgĳa

Ukrajina

Češka Republika 11

Slovačka

Francuska

Moldova

9 Austrĳa

Mađarska

Švicarska Slovenĳa

Rumunjska

Hrvatska

Bugarska

Italĳa

Turska

Portugal

Španjolska

Grčka

4 5

NERIJEŠENA GRANIČNA PITANJA

TEK NEDAVNO RIJEŠENI SPOROVI, NA SUDU ILI DOGOVOROM

1 Nizozemska i Njemačka - zaljev Dollart (Dollard) u Sjevernom moru, između nizozemske provincije Groningen i njemačke savezne zemlje Donja Saska 2 Španjolska - Portugal - granica na moru oko ušća rijeke Mino 3 Španjolska - Portugal - granica oko rijeke Guadiane 4 Španjolska - Portugal - granica oko grada i općine Olivenza 5 Španjolska - Ujedinjeno Kraljevstvo - Gibraltar 6 Grčka i Turska - u području Egejskog mora te otoka Imia (Kardak) 7 Poljska i Češka - u blizini grada Vidnave

8 Danska i Norveška u području između Grenlanda i otoka Jan Mayen 9 Mađarska i Slovačka - na Dunavu kod grada Gabčikova 10 Belgija i Nizozemska - modifikacija granice u kanalu Terneuzen u Gentu 11 Slovačka i Češka su 2002. utvrdile granicu i napravile manje izmjene granične crte * Granice na moru nisu označene na karti

Primjer kako mediji informiraju o rješavanju graničnih pitanja Izvor: www.vecernji.hr

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

Države i politički odnosi u svijetu

Mudre ljude granica spaja, a manje razdvaja – primjer Savudrijske vale

Odlukom stalnog arbitražnog suda u Haagu, Hrvatska bi (opet!) trebala izgubiti četvrtinu Savudrijske vale (Piranskog zaljeva). Rad suda grubo je kontaminiran djelovanjem Slovenije i Hrvatska je od 2015. izašla iz njegova posredovanja. Unatoč velikoj nepravdi koja se nanosi Hrvatskoj, u rješavanju granične krize valja zadržati hladnu glavu i mudrost Piran

Portorož EKV

ENJE

Savudrija

Lucija

Padna Nova Vas nad Dragonjo

Korte

IDIS

RJEŠ

Malija Cetore

TAN

Seča

ARB

gr sta anica roj na Dra gon

ITRA

Crveni Vrh

ŽE

Parecag Krkavče

Sv. Peter Dragonja

gra n kan ica na a lu S v. O d o r i ka

Kanegra

Bašanija

Sečovlje

Položaj granice ako bi ona išla starim koritom Dragonje, zatim linija ekvidistance (po sredini zaljeva) koja je vrijedila do sada te prijedlog Arbitražnog suda, kojim se Hrvatskoj oduzima još jedna četvrtina Savudrijske vale (Izvor: Večernji list)

Plovanija

Valica Zambratija

Kaštel

Kaldanija Sveta Marija na Krasu

RAZGRANIČENJE PREMA ARBITRAŽNOM SUDU U HAAGU Talijansko teritorijalno more

IJE

HRVATSKI PRIJEDLOG ZA RJEŠENJE GRANIČNOG SPORA

Trst

ITAL

R ŠE D Slovensko BIV teritorijalno R Završetak G A more RSK unutarnjih voda MO Piranskog zaljeva GRA Piran Izola NICA CA ANI

PO DR UČ JE JU NC TIO NA

Početak otvorenog mora

EI ŽAV

Hrvatsko teritorijalno more

Savudrija

Koper

Piran

SLOVENIJA zajedničko ribolovno more

Umag Buje

Hrvatsko teritorijalno more

HRVATSKA

SLO HRV

Granica koju žele Slovenci

Talijansko more

Trst

Dosadašnja morska granica Slovensko more Međunarodni koridor za koji će Slovenci dobiti direktan pristup

Sporni teritorij

Piran

Savudrija

Izola

Koper

SLOVENIJA

Umag

Međunarodne vode

Hrvatsko more

Buje

HRVATSKA

Karta nacrtana prema zaključku Arbitražnog suda – granica u južnom dijelu Savudrijske vale omogućava davanje Sloveniji znatnog dijela dosad hrvatskog teritorijalnog mora te stvaranje prolaza (junction) prema međunarodnim vodama. Na karti desno prikazan je jedan od mogućih prijedloga Hrvatske – formiranje oveće zone zajedničkoga gospodarenja i kontrole Podjela mora oko Savudrijske vale: sadašnja linija po sredini zaljeva onemogućava Sloveniji posjedovanje (izlaz) dijela teritorijalnih voda koje vode prema međunarodnom moru. Linija razgraničenja prema odluci Arbitražnog suda daje Sloveniji znatnu površinu mora (sporni teritorij), ali to još uvijek nije dovoljno za izlaz u međunarodne vode. Zato je određen koridor („dimnjak“) za taj prolaz, širok 2,5 morskih milja

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

ZANIMLJIVOST

Države i politički odnosi u svijetu

5. Pogranična područja s obzirom na društvenogospodarska obilježja

Povlačenjem novih državnih granica često s jedne i s druge strane granice ostaje stanovništvo iste etničke pripadnosti. Takvo stanje otvara pitanje buduće suradnje i komunikacije među pripadnicima istoga naroda. Stabilne i dugovječne političke granice imaju drugačiji učinak na pogranična područja. U nekim pogranič-

nim područjima intenzivna je svakodnevna cirkulacija ljudi, olakšana propusnicama. Neka su pogranična područja primjer uspješne dugogodišnje gospodarske i kulturne suradnje, bez obzira na granični režim. Grafički prilog ilustrira učinke prekogranične suradnje u Europi od 1990. do 2020. godine.

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

Trideset godina prekogranične suradnje u Europi

Pogranična područja najviše se razlikuju prema društveno-gospodarskim obilježjima. Koja su to obilježja, kakve su perspektive u tim područjima i kako Europska unija potiče prekograničnu suradnju možete saznati u digitalnom dijelu udžbenika. Uz polazne tekstove i drugi radni materijal s uputama za istraživanje, priložen je i prijedlog terenske nastave geografije.

Države i politički odnosi u svijetu

ISHODI GEO SŠ B.C.4.6.

2 ISHOD GEO SŠ B.A.4.2. Učenik analizira geopolitičke, gospodarske i kulturno-civilizacijske aspekte podijeljenosti svijeta.

Države i politički odnosi u svijetu (II. dio)

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – razlikovati vrste kulturalnih regija (formalna, funkcionalna, vernakularna, aspiracijska) – analizirati polarizaciju svijeta prema gospodarskoj razvijenosti – usporediti suvremene velesile prema njihovoj gospodarskoj moći i izdvajanjima za vojsku te analizirati njihove utjecaje i interese – analizirati uzroke nastanka suvremenih kriznih žarišta u svijetu i njihove posljedice te navoditi primjere – obrazložiti nužnost suradnje u rješavanju sukoba u svijetu

Države i politički odnosi u svijetu

6. Vrste kulturalnih regija Provjerite predznanje Obrazložite pojmove regija i regionalizacija. Koje prirodnogeografske regije izdvajamo u Hrvatskoj, a koje u Europi? Navedite primjere upravnih regija u Hrvatskoj i odabranim državama Europe. Koje se funkcionalne regije izdvajaju u Hrvatskoj? Obrazložite nodalno-funkcionalnu organizaciju Hrvatske pomoću priložene geografske karte (na str. 55).

Kulturalne regije U tumačenju suvremenog prostornog razvoja izdvajaju se i različite vrste kulturalnih regija. Formalne kulturalne regije su one regije koje obilježava homogeni kulturni identitet. Funkcionalne kulturalne regije oblikovane dosegom određene funkcije, koja vremenom jača ili slabi, nastaje i nestaje. Primjerice, funkcionalno područje može oblikovati TV postaja, izdavač novina i sl. Područje kojemu određena TV postaja osigurava uslugu emitiranja televizijskih emisija ili pak izdavač osigurava dostavu novina funkcionira kao regija tako dugo dok postaja odnosno izdavač novina posluju. Povećanjem dosega navedenih funkcija slijedi šire-

nje funkcionalnih kulturalnih regija, a npr. bankrotom TV postaje ili prestankom tiskanja novina u prostoru nestaje funkcionalna regija. Na sličan način oblikuju se i druge funkcionalne kulturalne regije, npr. crkvene 54 župe, područja poslovnih usluga trgovačkih centara i dr. Vernakularne kulturalne regije postoje kao mentalna slika stanovnika. Granice vernakularnih regija definiraju se na temelju percepcije i osjećaja pripadnosti toj regiji. Primjer različite percepcije prostora su regije Bliski Istok i Srednji zapad (u SAD-u). Primjer regije prema osjećaju pripadnosti su Turopolje, HrvatMEĐIMURJ E sko zagorje, Podravina (gdje žive Turopoljci, Zagorci, GORNJ A HRVATSKO PODRAVINA ZAGORJ E Podravci...). Neke vernakularne regije imaju jače izražene granice u prostoru, prije svega pod BARANJA SREDIŠNJ A ZAVAL A utjecajem fizičkogeografskih čimbenika SLAVONSKA GORSKI PODRAVINA ili historijskogeografskog razvoja (npr. KOTAR POŽEŠTINA ISTRA OGU L INSKOBANOVINA, Međimurje). Aspiracijske kulturalne ĐAKOVŠTINA P LAŠČANSKA KORDUN UDOL INA ZAPADNI I KARL OVAČKI regije postoje u mislima onih koji ih BRODSKA POSAVINA SRIJEM KRŠ KV ARN ERS KO žele stvoriti, najčešće osvajačkom poliP RIMORJE I VELEBITSKO tikom. Takve imaginarne regije mogu P OD GORJE L IKA se vremenom širiti, sažimati ili nestati, Panonsko-peripanonska Hrvatska Gorsko-kotlinska Hrvatska a mogu promijeniti i kulturne vrijednoJadranska Hrvatska sti. SJ EVERNA DAL MACIJ A

120km

SREDNJ A DAL MACIJ A

J UŽN A DAL MACIJA

Prirodnogeografske regije i subregije Hrvatske

Države i politički odnosi u svijetu Međimurje

ije

Pula

Gospić Zadar

Odabrane povijesne i vernakularne kulturalne regije u Hrvatskoj

Krb

ava

RavniD kotari

Šibenik

l Za go m ra

Split

O konceptu izdvajanja kulturalnih regija s uputama za istraživački rad detaljnije pročitajte u digitalnom dijelu udžbenika. Usporedite rezultate vašeg istraživanja odabrane vernakularne regije s prikazom granica te regije na priloženoj geografskoj karti.

ISHODI GEO SŠ B.A.4.2.

Pazin Istra

Čakovec 0 25 50 75 km Varaždin o k P Krapina s o t e dra Koprivnica va rj rje vin Hr zago rigo a Zagreb P Virovitica Bjelovar Baranja Žumberak Tu ro Osijek po Mosl avin S l a v Karlovac lje a o n i j a Vukovar Požega Rijeka Sisak Gorski B n a u Vinkovci novin kotar Nova Gradiška Kord a Kvarner Slavonski Brod L i k a

a c i j a Du s o bro toc va Dubrovnik im čko ai p Ko rim na or vli je ma

Mreža središnjih naselja Hrvatske

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

Države i politički odnosi u svijetu

7. Gospodarska polarizacija svijeta Provjerite predznanje Koje gospodarske i socioekonomske pokazatelji koristimo za mjerenje razvijenosti? Usporedite bruto domaći proizvod (BDP), bruto nacionalni proizvod (BNP) i indeks društvenog razvoja kao pokazatelje razvijenosti. Kojih desetak država u svijetu i po pet na svakom kontinentu ima najviši ukupni BDP i BDP po stanovniku? Jesu li te države na istim pozicijama i po bruto nacionalnom proizvodu i indeksu društvenog razvoja? Po kojim se socio-ekonomskim pokazateljima razvijenosti države najviše razlikuju? Koje države prema pokazateljima razvijenosti i gospodarskoj snazi ubrajamo u regionalne lidere, a koje u gospodarske velesile svijeta?

USD/stanovniku ≤ 1025 1026 - 3995 3996 - 12 375 ≥ 12 376 nema podataka

2000

4000

6000 km

Države svijeta prema nacionalnom dohotku po stanovniku 2018. godine

GEO ISTRAŽIVANJE

Istražite, potvrdite ili opovrgnite tezu: Posljednjih tridesetak godina gospodarska polarizacija izraženija je na svjetskoj nego na kontinentalnoj razini. Polazni tekstovi, statistički pokazatelji, upute za ažuriranje, obradu i vizualizaciju podataka te upute za oblikovanje istraživačkog rada dostupni su u digitalnom dijelu udžbenika. Usporedite rezultate vašeg istraživanja sa stanjem prikazanim na priloženim kartama.

Države i politički odnosi u svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.4.2.

indeks 0,800-1,000 vrlo visok 0,700-0,799 visok 0,550-0,699 srednji 0,350-0,549 nizak podaci nisu dostupni

2000

4000

6000 km

Države svijeta prema indeksu društvenog razvoja 2018. godine

U svijetu postoje velike razlike u razvijenosti između bogatih i siromašnih

Države i politički odnosi u svijetu

Razlike između bogatih i siromašnih su sve dramatičnije

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

Države i politički odnosi u svijetu

Uz druga značenja, pojam geopolitika odnosi se na istraživački pristup u političkoj geografiji i u proučavanju međunarodnih odnosa. Taj pristup obuhvaća analizu politički značajnih geografskih čimbenika kao što su veličina i geografski položaj, prirodni resursi, teritorijalno-politički odnosi i demografska obilježja nekog područja, najčešće države. Stupanj gospodarske razvijenosti i državna politika utječu na mogućnosti izdvajanja za vojsku. Vojna i gospodarska snaga odabranim državama omogućuje status suvremenih velesila koje, kako bi ostvarile svoje interese, uvelike utječu na razvoj srednje i slabije razvijenih država svijeta.

ISHODI GEO SŠ B.A.4.2.

8. Geopolitička polarizacija svijeta

59 Kako su posljednjih nekoliko desetljeća geografski čimbenici, uz demografsko-političke i vojno-strateške mijenjali geopolitičke odnose i produbili geopolitičku polarizaciju svijeta, saznajte u digitalnom dijelu udžbenika.

Geopolitički odnosi između SAD-a i Kine često su napeti

Države i politički odnosi u svijetu

Međunarodni odnosi znaju biti jako složeni

Vojna snaga omogućuje status suvremenih velesila

Detaljnije o ovoj temi možete saznati iz digitalnog dijela udžbenika.

Države i politički odnosi u svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.4.2.

9. Suvremena krizna žarišta i rješavanje sukoba u svijetu Provjerite predznanje Obrazložite ulogu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Navedite primjer sukoba u čijem rješavanju sudjeluju mirovne snage UN-a. Navedite primjer sudjelovanja hrvatskih vojnika u mirovnim misijama i operacijama UN-a i NATO-a.

Nasljeđe Drugog svjetskog rata Nakon Drugog svjetskog rata nisu riješene sve suprotnosti među državama. Grupiranjem država u Varšavski ugovor i NATO suprotnosti su se reflektirale na sveukupne međunarodne odnose. U toj blokovskoj podjeli afirmirao se „treći put“, pokret nesvrstanih kojemu su pristupile brojne nove afričke i azijske države koje su stekle neovisnost u procesu dekolonizacije. Novi svjetski sukob na sreću nije se dogodio, no ratovi i krize obilježili su razvoj brojnih država. Detaljnije o tome učite iz povijesti. Suvremena krizna žarišta najbrojnija su u Africi i Aziji. Ona značajno utječu na gospodarski i društveni razvoj u državama zahvaćenih sukobima, a posebice negativno na životni standard i osobnu sigurnost ljudi. Suvremena krizna žarišta jedan su od generatora velikih migracija, uglavnom ilegalnih, prema državama Europske unije. GEO ISTRAŽIVANJE Za odabrane primjere suvremenih kriznih žarišta istražite i opišite: uzrok(e) sukoba, sukobljene strane, trajanje sukoba, završetak sukoba, posljedice sukoba. Izradite tematsku kartu kriznih žarišta u svijetu. Posebnu pozornost posvetite izradi tumača. Klasificirajte krizna žarišta npr. prema uzrocima sukoba.

NATO snage na Cipru

Primjeri suvremenih kriznih žarišta: 1. Rusko-ukrajinski sukob 2. Tursko-kurdski sukob 3. Izraelsko-palestinski sukob 4. Afganistan – rat protiv terorizma 5. Sirija – građanski rat 6. Jugozapadna Azija i Sjeverna Afrika – rat protiv ISIL-a 7. DNR Koreja – nuklearna prijetnja 8. Nesuglasice oko teritorija u Istočnom kineskom i Južnom kineskom moru 9. Građanski rat u Jemenu 10. Nigerija (i Zapadna Afrika) – napadi terorističke skupine Boko Haram 11. Somalija – građanski rat i raspad države 12. Meksiko – rat protiv kriminalnih skupina

Arapsko proljeće ili arapsko buđenje Sjevernu Afriku krajem 2010. i početkom 2011. godine obilježili su masovni socijalni i politički pokreti naroda koji je tražio promjenu vlasti i vladara, temeljne ustavne, političke i ekonomske reforme, demokratizaciju društva, poštivanje ljudskih prava i sloboda. Otvorila su se i suštinska pitanja o vanjskopolitičkim i geostrateškim pozicijama država Sjeverne Afrike (i Jugozapadne Azije) i različiti interesi političkih (vele) sila u regiji. Uzroci nezadovoljstva prije svega bili su

Države i politički odnosi u svijetu

Kurdi su jedan od najbrojnijih naroda na Zemlji koji nema samostalnu državu, a njihov prostorni raspored u nekoliko država Jugozapadne Azije žarište je brojnih sporova i novih sukoba. Veliko je pitanje kako će se, u sveopćem kaosu Bliskog Istoka, snaći Kurdi i kako će završiti njihovi demokratski zahtjevi za slobodom Procjena broja Kurda u četiri države Bliskog istoka (stanje 2016.)

država

površina (km2)

stanovništvo (mil.)

Sirija Irak Turska Iran Ukupno

185 180 435 052 779 452 1 629 918 3 029 602

19,2 26,3 71,6 69,8 186,9

udjel Kurda (%) 10,0 19,0 20,0 5,0 13,7

broj Kurda (mil.) 2,0 5,0 14,3 3,5 24,8

površina na kojoj žive Kurdi (km2) 19 520 82 600 155 900 132 300 390 300

stanovnika na km2 102,6 60,5 91,7 26,5 63,5

Izvor: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb 2003.

Crno more

GRUZIJA

Ankara

TURSKA

AZERBAJDŽAN

Van Diyarbakir Afrin Alep

Sredozemno more

NIJ

Idlib

CIPAR

Raka

IRAN Mosul

SIRIJA Damask

Područje na kojem žive Kurdi Područje kurdske autonomije u Iraku

Erbil Sulaymanah Kirkuk

IRAK Bagdad

Glavna jezgra nacionalnog područja Kurda u Turskoj, Iraku, Siriji i Iranu s naznačenom pokrajinom Kurdistanom u Iraku

socijalni i demografski, zatim politički. Nagli porast broja stanovnika uzrokovao je povećanje udjela mladog stanovništva i mlađeg kontingenta radnog stanovništva. Velika nezaposlenost (u Libiji oko 40 %)

pogađala je upravo mladu populaciju, što je uz nagli porast cijena hrane i stanovanja povećavalo frustracije. Društvene odnose obilježili su autokratski režimi, eliminiranje političke opozicije, sprječavanje demokratizacije društva, pretvaranje izbora u farsu, širenje nepotizma. Takva unutarnja politika bila je praćena snažnim socijalnim raslojavanjem. Korupcijom i prisvajanjem prirodnih i državnih resursa bogatile su se režimske obitelji, a sve veći dio stanovništva tonuo je u siromaštvo. Režimi su lojalnost vojske i policije osigurali financijskom podrškom. Političke promjene 2011. godine dogodile su se u Tunisu, Egiptu i Libiji. Manje promjene i protesti zahvatili su Maroko i Alžir, no to nisu bile suštinske već kozmetičke promjene. Razdoblje koje je uslijedilo možemo podijeliti u dva dijela nazvana Arapska zima i Novo arapsko proljeće. Protesti su se 2011. godine iz država Sjeverne Afrike proširili i u države Zapadne i Srednje Afrike, ali bez značajnijih promjena. Nažalost, terorističke akcije sve su češće i u tim subregijama. Što je snažnije bilo uključivanje stranih aktera u

Države i politički odnosi u svijetu

100

150 km

TURSKA Qamishli Afrin

Hasakah

Manbij Alep

Raka

Idlib

Deir ez-Zor Hama

SIRIJA

IRAK

Homs Palmira

LIBANON Damask

Abukamal

Podjela Sirije prema vojnopolitičkoj kontroli sukobljenih snaga – stanje početkom travnja 2018. godine

ISHODI GEO SŠ B.A.4.2.

SIRIJSKE VLADINE SNAGE

Istočna Guta

ISIL KURDSKE SNAGE

JORDAN

BORCI OPOZICIJE OPERACIJA “MASLINOVA GRANČICA”

lokalne konflikte, to je tragičniji i smrtonosniji njihov konačni ishod. Tunisu, Egiptu, Libiji, Maroku i Alžiru od kraja 2018. godine pridružio se i Sudan. Razvoj događaja unutar sjevernoafričkih društava pokrenuo je rasprave o pravima i položaju žena. Prava žena nisu riješena ustavnim promjenama, a i problemi ravnopravnosti spolova teško se rješavaju. Prvo arapsko proljeće završilo je 2013. godine jer su vlade pojedinih država prosvjede ugušile primjenom sile i/ili korištenjem novca, kupujući socijalni mir. Drugi razlog za završetak prosvjeda jest svijest arapske javnosti o mogućem prerastanju sukoba u građanski rat kao što se to dogodilo u Libiji, Siriji i Jemenu. No, problemi koji su uzrokovali prosvjede nisu nestali, nestali su samo prosvjednici s ulica. Kada su cijene nafte u 2014. godini pale, smanjeni su prihodi od nafte, povećana je nezaposlenost, smanjen je rast BDP-a, povećan vanjski dug… Zapravo se životni standard dramatično pogoršao, povećale su se socijalne razlike među stanovništvom, a ekonomski je razvoj ušao u vrlo nestabilnu i neizvjesnu etapu. Budući da vlade koje su se održale na vlasti nisu provele ni političke niti ekonomske reforme namijenjene rješavanju korupcije, poboljšanju upravljanja i stvaranju radnih mjesta, bilo je za očekivati da će nagomilani problemi i nezadovoljstvo ponovo mobilizirati prosvjednike i zahtjeve za političkim, društvenim i ekonomskim promjenama. Dakle, problemi su ostali isti, nezadovoljstvo je bilo sve veće, ali s mudrijim akterima. To razdoblje od 2014. do kraja 2018. godine

u kojemu nema prosvjednika na ulicama, ali problemi nisu nestali, analitičari nazivaju Arapska zima.

Novo arapsko proljeće ili Arapsko proljeće 2.0 ili Arapsko ljeto Uzrok novog vala prosvjeda bila je neučinkovitost vlada u rješavanju političkih, socijalnih i ekonomskih problema. Po čemu se događaji od kraja 2018. do danas razlikuju od onih iz 2011. godine? Prvo obilježje jest nepovjerenje prema političkim liderima, strankama na vlasti i strankama u oporbi. Prosvjednici su svjesni da njihove vlade i oporbene snage ne mogu ostvariti željene reforme, stoga žele nove političke lidere i nove stranke. Drugo obilježje jest pacifizam. Prosvjedi su mirni i prosvjednici ni na koji način ne prihvaćaju nasilje. Takvim su pristupom ostvarili veliku unutarnju i vanjsku potporu pa su i vojske, primjerice u Alžiru i Sudanu, stale na stranu prosvjednika i nisu primijenile represiju i brutalnost, kao što su to činile desetljećima i time održavale na vlasti i Boutefliku i al-Bashira. Odbacivanje podjela prema vjerskoj i/ili etničkoj osnovi treće je obilježje događaja nazvanih Arapsko proljeće 2.0 ili Novo arapsko proljeće ili Arapsko ljeto. Možemo zaključiti da su događaje 2011. prije svega pokrenuli zahtjevi za osobno dostojanstvo, prava čovjeka i društvenu pravdu, a događaje krajem 2018. godine pokrenula je glad. Iako su u Arapskom proljeću 2.0 ostvarene značajne promjene i u Alžiru i u Sudanu, dug je put do novog

Države i politički odnosi u svijetu

Protesti u Jemenu u proljeće 2011. godine

Val prosvjeda u Jemenu (Sanaa) - slogan prosvjeda bio je ''narod želi srušiti režim''

arapskog poretka. Novi poredak trebalo bi obilježavati dobro upravljanje, na korist svim društvenim skupinama, produktivnost gospodarstva, pad nezaposlenosti, iskorjenjivanje korupcije, smanjenje vanjskog duga, otpornost na gospodarske krize itd. Prosvjedi u Tunisu odvijali su se 2018. godine zbog povećanih troškova života, poreza i mjera štednje. Nisu rezultirali političkim promjenama. Prosvjedi u Maroku 2019. godine uzrokovani su povećanjem socijalnog jaza i nedostatkom hrane, vode i radnih mjesta. Kralj Mohammed VI. nije proveo očekivane ekonomske reforme, a aktivisti iz jedne od najsiromašnijih pokrajina su uhapšeni i osuđeni na drakonske kazne. To je pokrenulo novi val prosvjeda u travnju i svibnju 2019. godine. Dok značajan udjel stanovništva ne može zadovoljiti osnovne životne potrebe za hranom i vodom, a više od petine aktivnog stanovništva naći radno mjesto, istovremeno se u državi pokreću megaprojekti za poboljšanje infrastrukture, primjerice prvi afrički vlak velikih brzina od Casablance do Tangera i obnova zračne luke glavnoga grada. Od tih megaprojekata siromašno, pretežno mlado stanovništvo nema nikakve koristi. U Egiptu su se prosvjedi odvijali u rujnu i listopadu 2019. godine. Prosvjednici su tražili smjenu predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija. Prosvjedi su ugušeni represijom snaga sigurnosti, a uhapšeno je oko 3000 prosvjednika. U Alžiru su prosvjedi tijekom 2019. godine nazvani Revolucija osmijeha ili Hirakov pokret uzrokovani pokušajem predsjednika Abdelaziza Bouteflike da se kandidira za peti predsjednički mandat. Mirni prosvjedi nisu isprovocirali represiju pa je vojska inzistirala na ostavci predsjednika koja se dogo-

dila u travnju 2019. godine. Najveće promjene (prema sadašnjem stanju) dogodile su se u Sudanu, gdje je svrgnut predsjednik Omar al-Bashir i stvoreni su uvjeti za tranziciju državnih institucija prema civilnoj vlasti te za demokratske izbore 2022. godine.

Provjerite naučeno Usporedite rezultate vašeg istraživanja s tekstom o događajima u Sjevernoj Africi. Po čemu se događaji u Sjevernoj Africi od 2011. do 2020. godine razlikuju od drugih žarišta sukoba u svijetu? Obrazložite svoje stavove o mogućim načinima rješavanja sukoba i smirivanju kriznih žarišta. Kakva je u tome uloga međunarodnih organizacija i regionalnih integracija?

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

3 ISHOD GEO SŠ B.A.C.4.3. Učenik istražuje pojavu i razvoj turizma u Hrvatskoj i svijetu.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH PET TEMA MOĆI ĆETE: – objasniti pojavu i razvoj turizma te vrednovati utjecaj pojedinih čimbenika na njegov razvoj – analizirati utjecaj turizma na socioekonomske i prostorne promjene na primjerima iz Hrvatske i svijeta – razlikovati oblike turizma u Hrvatskoj i svijetu – razlikovati osnovne od selektivnih oblika turizma – razlikovati turističko mjesto, turističku regiju, turističku destinaciju i turistički proizvod – analizirati podatke na razini država o broju turističkih dolazaka, noćenja i prihoda od turizma, izraditi tematske karte i izdvojiti turistički najrazvijenija područja – istražiti i usporediti čimbenike razvoja turizma u turistički najrazvijenijim područjima – razlikovati turističke regije Hrvatske te opisati njihova specifična obilježja, izdvojiti važnija turistička mjesta i njihove atrakcije – razlikovati pozitivne i negativne učinke pojedinih oblika turizma na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš – istražiti mogućnost održivoga turizma u Hrvatskoj

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

1. Pojava, razvoj i oblici turizma Provjerite predznanje Kako biste vlastitim riječima definirali turističku djelatnost i osobu koja sudjeluje u turističkim aktivnostima (turista)? Sudjeluje li svo stanovništvo u turističkim kretanjima? Koji su preduvjeti za uključivanje u turistička kretanja?

Počeci turizma u Hrvatskoj i svijetu

Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (engl. World Tourism Organisation, WTO), turizam definiramo kao društveni, kulturni i ekonomski fenomen koji uključuje putovanje izvan mjesta uobičajenog boravka, bilo u privatne, bilo u poslovne svrhe. Posjetitelj je osoba koja boravi izvan mjesta svojega uobičajenog prebivališta u trajanju do godinu dana, a zbog različitih motiva, osim radi zasnivanja radnoga odnosa. Turist je posjetitelj koji ostvari najmanje jedno noćenje u smještajnom objektu u mjestu koje je posjetio. Iako putovanja iz zdravstvenih (terme), vjerskih (proročišta), sportskih (olimpijske igre) i drugih pobuda možemo pratiti od antike, a prisutna su i u srednjemu vijeku (hodočašća u Rim, Jeruzalem, Santiago de ST. MORITZ

padaline

Campostelu, Meku i Medinu, Varanasi…), pojavu turizma u suvremenom smislu smještamo u 19. stoljeće. Naime, to je bilo razdoblje stabilizacije napetosti u Europi te početka razvoja suvremenih oblika prometa (željezničke pruge) koje je pratila čovjekova potreba za promjenom mjesta stalnog boravka. U početnom su se stadiju u takva putovanja uključivali imućniji društveni slojevi (aristokracija, tvorničari, trgovci…). Obilježavao ih je prosječni dug boravak, smještaj u

temperatura zraka

mm 280

°C 70

240

200

160

120

0 -10 I.

II.

III. IV.

VI. VII. VIII. IX. mjeseci

Klimatski dijagram za St. Moritz

XI. XII.

-20

St. Moritz od 19. stoljeća važno je termalno i klimatsko lječilište posjećivano u toploj polovici godine

Turizam u Hrvatskoj i svijetu °C 25

200

padaline

150

100

temperatura zraka

II.

III.

IV.

VI.

VII. VIII.

IX.

XI.

XII.

OPATIJA Godišnji hod temperature zraka i padalina u Opatiji 1961. – 1980.

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

mm 250

mjeseci

Izvor: Hrvatski muzej turizma

posjećivano u toplom dijelu godine. Mediteranske destinacije su, s druge strane, posjećivane u hladnom dijelu godine s obzirom da fokus nije bio na masovnom kupališnom turizmu kao što je to danas. Isticali su se Nica i Cannes na Azurnoj obali, zatim talijanski San Remo, ali i Opatija u Hrvatskoj. Svoju punu afirmaciju u globalnim razmjerima turizam doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća uslijed porasta količine slobodnog vremena, ali i financijskih sredstava bez kojih masovna turistička putovanja ne bi bila moguća. ZANIMLJIVOST

Opatija je od 19. stoljeća važno turističko mjesto posjećivano u hladnoj polovici godine

Cookovo putovanje

Engleski poduzetnik Thomas Cook organizirao je prvo masovno putovanje vlakom 1841. godine. Bio je to jednodnevni izlet s više od 500 sudionika, članova udruge antialkoholičara. Cooku je nakon provedbe tog putovanja ostalo novca iz čega se rodila ideja (komercijalnog) turizma. Stoga je osnovao putničku agenciju koja djeluje i potrošnja (mld. USD) danas.

objektima visokih standarda te relativno visoka potrošnja. Ta su putovanja bila usmjerena prema Alpama i Mediteranu, dvama ključnim receptivnim prostorima. Kao omiljenu destinaciju u Alpama treba izdvojiti švicarski St. Moritz kao termalno i klimatsko lječilište dolasci (milijuni) 1600

1600

2018.

2016.

2014.

2012.

1980.

2010.

200 2008.

200 2006.

400

2004.

400

2002.

Izvor: UNWTO, 2021.

2000.

600

1998.

600

1996.

800

1994.

800

Broj međunarodnih turističkih dolazaka i globalna turistička potrošnja (1980. – 2019.)

1992.

1000

1990.

1000

1988.

1200

1986.

1200

1984.

1400

1982.

1400

0 godina

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ZANIMLJIVOST

Baedeker

potrošnja (USD/turist) 1200

Nijemac Karl Baedeker 1830-ih godina osniva poduzeće za tiskanje turističkih vodiča. O njegovom uspjehu svjedoči činjenica što je „bedeker“ do danas ostao sinonim za turistički vodič.

1000

800 600

400

2018.

2016.

2014.

2012.

2010.

2008.

2006.

2004.

2002.

2000.

1998.

1996.

1994.

1992.

1990.

1988.

1986.

1984.

1980.

1982.

200

godina

prihodi (mld. USD)

Europa

Azija i Pacifik

Amerike

Afrika

Prosječna potrošnja međunarodnih turista (1980. – 2019.) Izvor: UNWTO, 2021.

Bliski Istok

1600

1400 1200

Prihodi od turizma prema regijama UNWTO-a od 2010. do 2019. godine

1000 800

Izvor: UNWTO

600 400 200 0 2010.

2011.

2012.

2013.

2014. 2015. godina

2016.

2017.

2018.

2019.

Provjerite naučeno Što je turizam? Koga smatramo turistom? Objasnite kako je došlo do pojave suvremenog turizma. Opišite obilježja prvih turističkih putovanja s aspekta sudionika i receptivnih područja. S pomoću fotografija i klimatskih dijagrama protumačite utjecaj pojedinih čimbenika na inicijalnu fazu razvoja turizma. Uz pomoć priloženih dijagrama protumačite kretanje broja međunarodnih turističkih dolazaka i prihoda od turizma. Raspravite tvrdnju da je prosječna potrošnja po turistu ušla u fazu stagnacije. Prihodi ostvareni na temelju turizma rastu u svim regijama. Koja regija bilježi najveći rast prihoda? Objasnite zašto.

GEO ISTRAŽIVANJE Vodeći se pravilima geografskog istraživanja, istražite što je Grand Tour i zašto je važan za početke suvremenog turizma.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

GEO ISTRAŽIVANJE

Hotel Kvarner u Opatiji

Razvoj turizma u Hrvatskoj Početke organiziranog turizma u Hrvatskoj vezujemo uz Opatiju (Vila Angiolina, 1844., Hotel Kvarner, 1884.) i otok Hvar (Higijeničko društvo, 1868.). Obje su destinacije svoj inicijalni turistički razvoj ostvarile zahvaljujući klimatološkim obilježjima pogodnim za organizaciju zdravstvenog turizma i to u hladnijem dijelu godine. Suvremeno razdoblje razvoja turizma u Hrvatskoj pratimo od druge polovice 20. stoljeća, napose od 1960ih godina kad počinje gradnja prometne infrastrukture (npr. Jadranska magistrala) i odgovarajućih smještajnih kapaciteta. Broj turističkih dolazaka koje je Hrvatska ostvarila polovicom 1980-ih godina, ponovo je dosegnut tek početkom 2010-ih. Međutim, struktura turističkih dolazaka i ostvareni prihodi stubokom su

Odaberite neko radničko odmaralište u županiji u kojoj živite ili u kojoj ljetujete. Istražite i opišite ponudu koju je to odmaralište nudilo te ju usporedite s ponudom suvremenih smještajnih objekata. Ako odmarališni kompleks više ne posluje, opišite njegovo aktualno stanje i/ili funkcionalne i morfološke prenamjene.

Provjerite naučeno Navedite ključne faktore koje su doveli do razvoja suvremenog turizma u Hrvatskoj. Objasnite razliku između hrvatskog turizma kakav je bio za vrijeme socijalizma te onog u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj. Uz pomoć dijagrama protumačite kretanje broja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj od 1980. do 2020. godine. Objasnite trend smanjenja trajanja prosječnog boravka turista u našoj zemlji te se osvrnite na naglo povećanje tog pokazatelja u 2020. godini.

dolasci (milijuni) 120

boravak (dani) 7 dolasci

noćenja

boravak

100 80

Turistički promet i prosječna duljina boravka turista u Hrvatskoj (1980. – 2020.)

Izvor: HTZ, 2021.

60 40 20 0 1980.

1985.

1990.

1995.

2000. godina

2005.

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

se promijenili. Naime, do 1990-ih godina u našoj je zemlji bio razvijen socijalni turizam koji se temeljio na radničkim, dječjim i omladinskim odmaralištima. Domaći turisti mogli su računati i na niže cijene hotelskog smještaja, a inozemnih je bilo kudikamo manje nego što je to danas.

2010.

2015.

4 2020.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu Oblici turizma

Osnovni oblici turizma prema UNWTO-u su domaći (unutar matične države), emitivni (odnosi se na turistička putovanja u druge države) i receptivni (dolazak stranih turista u promatranu državu). Kombinacijom tih tipova dobivamo unutarnji (domaći + receptivni), nacionalni (turistička putovanja domicilnog stanovništva u zemlji i u inozemstvu) te internacionalni turizam (receptivni + emitivni). Turizam možemo podijeliti i s obzirom na godišnje doba (primjerice na ljetni i zimski) ili s obzirom na prostor u kojem se odvija (primjerice maritimni i kontinentalni). U novije se vrijeme izdvaja čitav niz selektivnih oblika turizma, tj. onih koji su namijenjeni manjoj, specifičnoj populaciji (tržištu). Zamijenivši (i/ili nadopunjavajući) masovni (uglavnom kupališni) turizam, razvijaju se u okviru sveopće diverzifikacije ekonomskih aktivnosti u drugoj polovici 20. stoljeća. Neki od primjera selektivnih oblika turizma su: zdravstveni (termalna lječilišta, wellness, ali i putovanja s ciljem jeftinijih stomatoloških zahvata, estetskih korekcija itd.) sportski (vezan kako uz velika sportska natjecanja poput olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava, tako i uz manje sportske priredbe), ekoturizam,

seoski, nautički, naturizam (nudizam), robinzonski (bez suvremene infrastrukture, koji ostavlja dojam prave divljine), kamping, team-building, foto-safari (kod nas, primjerice, u PP Kopački rit), lovni, kulturni (Dubrovačke ljetne igre, Tjedan kajkavske kulture, Noć muzeja), kongresni, vjerski (hodočašća, npr. u Mariju Bistricu, Međugorje, Lourdes, Fatimu…), manifestacijski (Špancirfest, Advent u Zagrebu, Picokijada, karneval u Rijeci i Samoboru, ali i Rio de Janeiru, Nici…), enogastronomski (oslanja se na konzumaciju vina i hrane), urbani, filmski (festivali u Cannesu, Berlinu, Veneciji, Puli, Vukovaru, Sarajevu, Velikom Taboru, Motovunu…), kasino turizam (temelji se na kulturi kockanja i zabave), party turizam (InMusic u Zagrebu, Ultra u Splitu), pa čak i turistička putovanja u svemir, shopping turizam, studijska i poslovna putovanja, povijesni turizam (lokaliteti kulturnopovijesne baštine, mjesta sjećanja i pijeteta), polarni turizam, etnički (domorodački) turizam (kao cilj ima upoznavanje lokalnog stanovništva, njegovog načina i uvjeta života), politički (putovanja s političkom svrhom ma kakva ona bila te putovanja u političke destinacije, tj. središta političke moći), poratni i postkrizni, virtualni turizam (taj je tip turizma izuzetno

Za kupališni turizam karakteristična je masovnost, a za selektivne oblike turizma manji broj turista

Safari turizam u Keniji

Masovni turizam u Španjolskoj - plaža u Barceloni

Manifestacijski turizam - Advent u Zagrebu

Kamping turizam

ZANIMLJIVOST

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite stanje i mogućnosti razvoja selektivnog turizma u vlastitoj županiji. Predložite selektivne oblike turizma za koje postoji razvojni potencijal.

ZANIMLJIVOST

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

Vjerski turizam

Međugorje, kao destinacija selektivnog (vjerskog) turizma, ostvaruje znatno veće prihode od Neuma, destinacije kupališnog turizma.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Astroturizam

Križ na kalvariji u Međugorju u Bosni i Hercegovini

dobio na važnosti uslijed lockdowna uzrokovanog pandemijom COVID-19, a uključuje, primjerice, virtualne muzejske izložbe).

Astroturizam je selektivni oblik turizma usmjeren prema popularizaciji astronomije kao znanosti te prezentaciji astronomskih spoznaja. Kaže se da je to oblik turizma koji nudi noćno nebo kao turistički proizvod i uslugu. Zvjezdarnica u istarskom Višnjanu, jedna od najproduktivnijih na svijetu prema broju otkrivenih asteroida, ima iskustvo i mogućnost za organizaciju astroturizma u Hrvatskoj. Istražite koje su zapreke u realizaciji astroturizma u Istri.

Provjerite naučeno Objasnite razliku između osnovnih i selektivnih oblika turizma. Navedite konkretne primjere za svaki od navedenih selektivnih oblika turizma.

Od turističke regije do turističkog proizvoda Turističku regiju definiramo kao prostor relativno homogene atrakcijske osnove i turističko-geografskog razvoja. Turističkim mjestom smatra se bilo koje mjesto koje turisti posjećuju u većem broju zbog njegovih faktora privlačnosti, bez da nužno ima prateću turističku Zvjezdarnica u Tićanu infrastrukturu. S druge strane, turistička destinacija definira se kao odredište turističkog putovanja, bilo da je riječ o samostalnom turističkom objektu, putničkom terminalu, regiji ili državi, ali uključuje turističku infrastrukturu te prateće usluge. Prema UNWTO-u, turistički proizvod definira se kao kombinacija mateProvjerite naučeno rijalnih i nematerijalnih elemenata kao što su prirodni i kulturni resursi, atrakcije, usluge i aktivnosti koje Vlastitim riječima obrazložite razliku između pojpredstavljaju srž destinacije te oblikuju posjetiteljsko mova turističko mjesto, turistička destinacija, turistička regija i turistički proizvod. Navedite primjer iskustvo. Turistički proizvod posjeduje određenu vriiz Hrvatske za svaki od traženih pojmova. jednost, prodaje se kroz distribucijske kanale te ima vlastiti životni ciklus.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

2. Utjecaj turizma na socioekonomske i prostorne promjene u Hrvatskoj i svijetu Provjerite predznanje Turizam može dvojako utjecati na prostor. Navedite neke pozitivne i neke negativne učinke. Što se događa sa socioekonomskom strukturom stanovništva u prostoru koji se izrazito oslanja na turizam? Kako se to odražava na strukturu zaposlenosti?

Socioekonomske promjene pod utjecajem turizma

udio (%)

Turizam rezultira značajnim socioekonomskim pro- 70 I. sektor II. sektor III. sektor mjenama. One se, primjerice, ogledaju u strukturi 60 zaposlenih (izraženija dominacija uslužnog sektora), obrazovnoj strukturi i školstvu (zastupljenije učenje 50 stranih jezika), utjecaju na kvalitetu života lokalne zajednice, odnosu lokalnih stanovnika i turista, kao 40 i u razini zadovoljstva posjetitelja. Naime, turizam zadovoljava potrebe za odmorom i razonodom, opo- 30 ravkom/liječenjem, podizanjem kulturne razine te upoznavanjem i zbližavanjem ljudi i naroda. S druge 20 strane, često je prisutan i nerazmjerni rast cijena ne10 kretnina u turistički razvijenim prostorima, a nije rijetka ni pojava demografskog pražnjenja povijesnih jezgri 0 Karlovačka Istarska turistički najposjećenijih gradova (primjer Dubrovnika ili Venecije) uslijed prekomjerne posjećenosti, buke Zaposleni po sektorima u Karlovačkoj i u Istarskoj i rasta životnih troškova neproporcionalnih rastu ži- županiji 2019. godine Izvor: DZS, 2021 votnog standarda.

Dubrovnik i Venecija jedni su od turistički najposjećenijih gradova svijeta

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

Primjeri negativnih utjecaja turizma na prostor

Apartmanizacija obale na otoku Viru

Pandemija COVID-19 2020. godine uzrokovala je velik pad turističkih dolazaka

Istovremeno, turizam generira velik broj zaposlenih i radnih mjesta (u zreloj fazi javlja se i potreba za uvozom radne snage), kako izravno kroz zaposlenost u turističkim objektima, tako i neizravno kroz zaposlenost u djelatnostima usko vezanim uz turizam. U Hrvatskoj je 2019. godine 5,1 % stanovništva bilo zaposleno u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Uspješnost turizma u izravnoj je vezi s trgovinom i ugostiteljstvom, komunikacijom, infrastrukturom (promet, smještajni kapaciteti), industrijom u širem smislu (npr. prehrambena). Teško da postoji ikoja djelatnost koju ne možemo povezati s turizmom, tj. o kojoj turizam ne ovisi i na koju turizam povratno ne utječe. Međutim, pretjerano oslanjanje gospodarstva na turizam može biti rizično. Naime, najveća prijetnja razvoju turizma je nesigurnost, poput međunarodnih napetosti, vjerskog fundamentalizma, ratova, ali i pandemija. Tako je pojavom krize uzrokovane pandemijom COVID-19 došlo do izraženog pada broja turističkih dolazaka, noćenja i prihoda od Apartmanizacija španjolske obale turizma tijekom 2020. godine. ističe potreba za dugoročnom zaštitom izvornih značajki (turistički) vrijednog prostora, odnosno odrProstorne promjene pod utjecajem turizma živim prostornim planiranjem. Masovni kupališni Prostor se također promatra kao turistički resurs turizam, kao najrazvijeniji tip turizma u Hrvatskoj, i u tom je smislu on komodificiran (pretvoren u pokazuje izrazitu sezonalnost i prostornu koncenrobu na tržištu). Sve je veći broj proizvoda i usluga, traciju uz obalu. Kao tipični problemi u pravilu se uključujući i turističkih, podložan standardizaciji izdvajaju pretjerana apartmanizacija, kao i betoništo dovodi do smanjenja atraktivnosti, tj. smanje- zacija obale. Otok Vir predstavlja tipski primjer nanja razmjenske vrijednosti. Istovremeno, autentični rušavanja okoliša prekomjernom izgradnjom. Takve prostori imaju veće šanse za turistički rast. Time se i slične primjetne fizionomske promjene ponekad

Turizam u Hrvatskoj i svijetu dolasci / noćenja (milijuni) 30

dolasci noćenja

Sezonalnost u broju turističkih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj 2019. godine

Izvor: DZS, 2021

II.

III.

IV.

VI.

VII.

VIII.

IX.

XII. mjesec

XI.

broj posjetitelja 1.800.000 1.700.000

1.600.000 1.500.000 1.400.000 1.300.000 1.200.000 1.100.000 1.000.000 2011.

2012.

2013.

2014.

2015. godina

2016.

2017.

Kretanje broja posjetitelja u NP Plitvička jezera (2011. – 2019.)

2018.

2019.

Plitvička jezera su naš najposjećeniji Nacionalni park koji nema adekvatnu infrastrukturu za takav prihvat gostiju

U turističkoj sezoni velik je pritisak na trajektne luke – gužva na trajektnoj liniji Split – Supetar 2019. godine Izvor: Slobodna Dalmacija

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ZANIMLJIVOST

Prenapučenost turistima

Venecija predstavlja klasičan primjer grada koji trpi velik pritisak turizma na povijesnu jezgru. Posljedično, broj stanovnika u gradskoj jezgri smanjen je sa 175 tisuća 1951. na 59 tisuća 2011. godine. Prisutan je velik nerazmjer broja stanovnika i broja posjetitelja. Problem predstavlja i zagušenost glavnih atrakcija, čime pada i zadovoljstvo posjetitelja.

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

ne odobrava lokalna zajednica pa je moguća pojava nezadovoljstva i otpora. Negativni učinak turizma na okoliš vrlo se dobro može objasniti na primjeru nacionalnog parka Plitvička jezera. Iako je riječ o jednom od dva spomenika svjetske prirodne baštine pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj, taj je status bio ugrožen zbog pretjerane posjećenosti parka, prekomjerne gradnje, kao i neodgovarajuće infrastrukture (pročišćivači otpadnih voda, kanalizacijska mreža) za toliki broj posjetitelja. Neodgovorno ponašanje posjetitelja, koje uključuje skretanje izvan predviđenih staza za kretanje, može dovesti do oštećivanja sedre, temeljnog zaštićenog fenomena parka. Problem predstavlja i hranjenje riba, namakanje nogu u jezerskoj vodi itd. Kao optimalno rješenje nameće se ograničavanje broja posjetitelja.

ZANIMLJIVOST

Od euforije do iritacije

Tijekom turističkog razvoja obično dolazi do promjene stavova lokalnog stanovništva. Te se promjene u konceptualnom smislu nastoje objasniti indeksom iritacije (G. Doxey, 1975). U fazi euforije turisti su dobrodošli. Slijedi faza apatije u kojoj stanovništvo postaje indiferentno, a turizam se uzima zdravo za gotovo. U fazi iritacije prostor je zasićen turizmom, ali turistički promet i dalje raste. Lokalno stanovništvo zabrinjava rast cijena, pojava kriminala, ali i ponašanje turista koji ne poštuju lokalnu kulturu. Posljednji stadij, faza antagonizma, obilježena je okrivljavanjem turista za sve negativne pojave koje se događaju u zajednici.

75 GEO ISTRAŽIVANJE Odaberite neku turističku destinaciju u Hrvatskoj ili u svijetu. Izradite SWOT analizu utjecaja turizma na odabrani prostor. Izdvojite snage, slabosti, prednosti i prijetnje koje opažate u odabranom prostoru u vezi s turističkom djelatnošću.

Provjerite naučeno Opišite utjecaj turizma na promjenu socioekonomske strukture stanovništva. S pomoću fotografije opišite kakav učinak na prostor može imate pretjerana turistička aktivnost. Navedite pozitivne i negativne učinke koje turistička djelatnost može imati na stanovništvo, gospodarstvo i na okoliš. Obrazložite kretanje broja posjetitelja u NP Plitvička jezera nakon 2011. godine. Kako se taj trend odrazio na status na UNESCO-ovom popisu svjetske prirodne baštine?

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

3. Čimbenici razvoja turizma u najrazvijenijim turističkim područjima Provjerite predznanje Navedite pet prirodnih i pet društvenih čimbenika koje smatrate važnima da biste posjetili neku destinaciju. Poredajte ih prema važnosti. Pretpostavite koji su od faktora koje ste naveli najrelevantniji za turistički promet u globalnom kontekstu.

Faktori razvoja turizma

Kao i na svaku gospodarsku djelatnost, na turizam također utječu faktori ponude (atraktivni, privlačni faktori) i potražnje (pokretački faktori). Faktore (čimbenike, činitelje) ponude mogli bismo podijeliti na prirodne i društvene atrakcije. Prirodne atrakcije obuhvaćaju reljef (planine, vulkani, kanjoni, jame, obale…), klimu (insolacija, temperatura zraka, padaline…), hidrografske elemente (mora, jezera, slapovi, vodopadi…), vegetaciju (npr. stara stabla masline, Gupčeva lipa), životinjski svijet i zaštićena područja. Primjerice, temperatura mora često se izdvaja kao najvažniji faktor za razvoj kupališnog turizma, a donja granica vode ugodne za kupanje je 18 °C. Društvene atrakcije obuhvaćaju kulturno-povijesnu baštinu (npr. amfiteatri, hramovi, crkve, manastiri…), kulturne ustanove kao što su kazališta i operne kuće (npr. Boljšoj teatar u Moskvi, Scala u Milanu, Metropolitan u New Yorku, Opera u Sydneyju) i muzeji (npr. Louvre u Parizu, Prado u Madridu, Ermitaž u Sankt Peterburgu) te kulturne priredbe, zabavne i sportske manifestacije. Od potonjih valja izdvojiti tradicijske priredbe (npr. Sinjska alka), festivale (filmski, glazbeni) te karnevale (npr. Rio de Janeiro, Nica). Trećoj skupini faktora pripadaju receptivni (prihvatni) faktori, kako izravni (smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, trgovine, gradski prijevoz…) tako i neizravni (parkovi, šetališta, vodoopskrba, javna parkirališta..). Komunikacijski (prometni) čimbenici odnose se na prometnu infrastrukturu te turističke agencije. U početku se

isticala važnost željeznice, masovni turizam ostvaren je zahvaljujući automobilskom prometu, a izolacija geografski udaljenijih krajeva prekinuta je uslijed razvoja zračnoga prometa. Faktori potražnje obuhvaćaju radnu i životnu sredinu čija obilježja rezultiraju potrebom za putovanjem u predjele s netaknutom prirodom, čistim zrakom ili naprosto u prostor drugačijih obilježja. Kao važan čimbenik valja izdvojiti i postojanje slobodnog vremena te dovoljno sredstava da se turističko putovanje može realizirati (kao minimum za uključivanje u turistička kretanja uzima se 5000 USD po stanovniku), kao i brojni subjektivni faktori.

Najrazvijenije turističke regije svijeta Svjetska turistička organizacija (WTO) podijelila je svijet u pet turističkih regija. Brojem međunarodnih turističkih dolazaka te prihodima ostvarenim od turizma ističe se regija Europa, dok je glavna značajka suvremenog turizma uspon turističke regije Azija i Pacifik. Europa je kolijevka turizma. Pokazatelji turističkog prometa i dalje rastu u apsolutnim brojevima, no udio Staroga kontinenta u međunarodnim turističkim dolascima se smanjuje zahvaljujući većem rastu drugih regija nakon hladnoga rata. Francuska i Španjolska i dalje su najposjećenije države na svijetu. Više od 50 milijuna dolazaka 2019. godine ostvarile su i Italija i Turska. Francuska je država koja baštini dugu turi-

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

Afrika

Amerike

Azija i Pacifik

Europa

Bliski Istok

Izvor: Wikipedia

Turističke regije svijeta prema UNWTO-u

Izvor: UNWTO, 2021.

udio (%) Europa Azija i Pacifik Amerike Afrika Bliski Istok 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015. 2019. godina

Udio međunarodnih turističkih dolazaka prema UNWTO regijama 1980. – 2019. godine udio (%) 100

Europa

Azija i Pacifik Amerike

Afrika

Bliski Istok

90 80 70 60 50

Eiffelov toranj smatra se najposjećenijim spomenikom na svijetu

40 30 20 10 0

1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015. 2019. godina

Udio ostvarenih prihoda od turizma prema UNWTO regijama 1980. – 2019. godine

stičku tradiciju, a svoju ponudu temelji na kombinaciji prirodnih i društvenih atrakcija. Španjolska svoj turizam razvija prije svega na privlačnim prirodnim atrakcijama, dok u Italiji veću važnost ima bogata kulturno-povijesna baština. Usprkos izuzetno bogatoj kulturno-povijesnoj baštini Turske, naročito Istanbu-

Turizam u Hrvatskoj i svijetu Izvor: UNWTO, 2021.

dolasci (milijuni) 100 80 60 40 25.

Hrvatska

Njemačka

Tajland

Meksiko

Turska

Italija

Kina

SAD

Španjolska

Francuska

Kina*

Glavni tajlandski grad Krung Thep (Bangkok) je najposjećeniji grad na svijetu (kontinuirano od 2015. godine), ispred Pariza i Londona

Države s najviše međunarodnih turističkih dolazaka 2019. godine *zajedno s Hong Kongom i Macaom, Kina je prva

Izvor: UNWTO, 2021.

potrošnja (mld. USD) 250 200 150 100

Italija

R. Koreja

Kanada

Australija

Rusija

Francuska

Njemačka

SAD

Kina

la, u toj državi prirodne atrakcije dominiraju nad društvenima te je najrazvijeniji oblik turizma i dalje onaj kupališni. Turistička regija Azija i Pacifik bilježi najveći porast međunarodnih turističkih dolazaka od kraja hladnoga rata. Po broju dolazaka, Kina je četvrta država svijeta. Međutim, promatraju li se Kina, Xianggang (Hong Kong) i Aomen (Macao) kao jedna cjelina, tada je ona uvjerljivo vodeća turistička sila svijeta. Ističe se i najvećom turističkom potrošnjom, a u samom je svjetskom vrhu i s obzirom na prihode. Uz Kinu, po broju međunarodnih turističkih dolazaka se u regiji ističe i Tajland, a po ostvarenim prihodima i Tajland i Japan. Turizam Kine oslanja se na bogatu kulturno-povijesnu

Države s najvećom ukupnom potrošnjom na turizam 2019. godine

Veliki kineski zid najposjećenija je društvena atrakcija u Kini

baštinu (npr. vojska od terakote u Xi'anu, kip Bude u Leshanu, Veliki kineski zid, Zabranjeni grad u Beijingu...), a iskorištavaju se i prirodne atrakcije (krstarenje rijekom Chang Jiang, kupališni turizam u regiji Hainan...). Xianggang (Hong Kong) je vodeća destinacija shopping turizma, a Aomen (Macao) središte zabavišnog i kasino turizma. Tajland je turistički najvažnija država Indokine. Tropska klima osigurava mogućnost za odvijanje kupališnog turizma tijekom cijele godine, a jedan od motiva dolaska je i tzv. seks-turizam. U tom se kontekstu javlja i problem maloljetničke prostitucije. Iako se ističe prema ostvarenim prihodima, problem turizma u Japanu ogleda se prije svega u visokoj cijeni destinacije, naročito za zemlje u regiji te udaljenosti od emitivnih područja turista veće platežne moći. Indija se smatra uspavanim divom međunarodnog turizma budući da najveći dio atrakcija nije turistički valoriziran. Razlog tomu treba tražiti u nezadovolja-

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

Mt. Fuji je vrlo posjećena prirodna atrakcija u Japanu

Taj Mahal – jedna od izrazito valoriziranih društvenih atrakcija u Indiji Izvor: UNWTO, 2021.

prihodi (mld. USD) 200 160 120 80

33. Hrvatska

Macao

Njemačka

Australija

Japan

Italija

Tajland

Francuska

Španjolska

Opera House u Sydneyu

Kina*

SAD

vajućoj infrastrukturi (vodoopskrba, elektroopskrba, Države s najvećim prihodima od turizma na svijetu 2019. godine promet), ekološkim problemima (onečišćenje, sani- *zajedno s Hong Kongom i Macaom, Kina je druga tarni uvjeti), ali i demografskom pritisku te raširenom siromaštvu. Australija je udaljena od najvećih emitivnih i receptivnih područja. Jači turistički razvoj odvija se od 1980ih godina paralelno s padom cijena zračnog prometa, a naročito s pojavom low-cost letova. Ipak, Australija se u turističkom razvoju ponajprije oslanja na domaće turiste, kako zbog velike potražnje i platežne moći, tako i zbog relativne geografske izoliranosti. Amerike su početkom 1980-ih bile druga turistička regija svijeta po broju turističkih dolazaka i prihodima. Međutim, uslijed jačanja regije Azija i Pacifik, njihov se utjecaj smanjuje. Amerike obilježava relativno velika prometno-geografska udaljenost od ostalih receptivnih i emitivnih područja. Unutar regije, Angloamerika ima veliku emitivnu važnost zbog visokog životnog standarda te ostvaruje veće prihode (SAD ostvaruje najveće Grand Canyon prirodna je atrakcija SAD-a

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Yellowstone i Manhattan primjeri su prirodnih i društvenih atrakcija SAD-a

Vodopadi Niagare prirodna su atrakcija Kanade

prihode od turizma na svijetu), dok Latinsku Ameriku karakteriziraju znatno manji prihodi. Ključnu ulogu u turističkoj ponudi obiju Amerika imaju prirodne atrakcije (npr. nacionalni parkovi), a posjećuju se i milijunski gradovi. SAD je turistički najposjećenija država regije, a s više od 20 milijuna turističkih dolazaka godišnje valja izdvojiti i Meksiko i Kanadu. Turistički razvoj SAD-a temelji se na prirodnim atrakcijama (nacionalni parkovi Yellowstone, Grand Canyon, Yosemite, Crater Lake...), a glavnina atrakcija smještena je na zapadnom dijelu države. Razvijen je i skijališni turizam (Aspen, Vail, Salt Lake City...). Najposjećeniji grad je New York, glavni američki kulturni i zabavišni centar. Geografski smještaj Kanade uvjetovao je razvoj zimskog sportsko-rekreativnog turizma (Calgary, Edmonton, zaleđe Vancouvera). Klima je glavni ograničavajući faktor turističkog razvoja pa su najposjećeniji dijelovi koncentrirani na jugu države. Atraktivniji dio vodopada Niagare (tzv. Konjsko kopito) pripada Kanadi i

Cancun i Chichen Itza vrlo su posjećene destinacije u Meksiku

jedna je od vodećih turističkih destinacija u Kanadi, a valja istaknuti i razvoj ekoturizma i domorodačkog turizma na sjeveru (kultura i način života Inuita). Meksiko je turistički najrazvijenija države Latinske Amerike, što je, prije svega, rezultat blizine SAD-a kao emitivnog područja. Kupališni turizam razvijen je tijekom cijele godine (Veracruz, Tampico, Cancun...), a valorizira se i baština pretkolumbovskih civilizacija (gradovi Palenque, Chichen Itza...).

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

Piramide, foto-safari, Viktorijini vodopadi – primjeri najposjećenijih atrakcija u Africi

Afriku obilježava nizak stupanj razvijenosti, društveni problemi (što uključuje visok stupanj siromaštva i pojavu gladi), te politička nestabilnost, krize i bolesti (malarija, ebola, AIDS...). Unatoč blizini Europe, Afrika je u prometnom smislu i dalje relativno izolirana (uz iznimku zračnog prometa). Emitivno značenje regije je zanemarivo, a u atrakcijskom smislu su najvažniji prirodni faktori – divlje životinje i savane (razvoj foto-safarija). Maroko, Egipat (u UNWTO regiji Bliski Istok) i Republika Južna Afrika jedine su afričke države koje ostvaruju više od 10 milijuna dolazaka (2019.). Maroko svoju ponudu temelji na kombinaciji prirodnih (kupališni turizam) i društvenih atrakcija (Casablanca, Marakeš). U turističkoj ponudi Egipta dominiraju kulturno-povijesni spomenici (piramide kod Gize, lokaliteti Memfis, Luxor, Teba, Abu Simbel i Karnak te Dolina kraljeva), a prirodne atrakcije manje se iskorištavaju, primjerice u svrhu kupališnog turizma na crvenomorskoj obali. Republika Južna Afrika jedna je od malobrojnih država koja nema izraženu sezonalnost u turističkim kretanjima, a kao glavni motiv

dolaska turista iz susjednih država ističe se kupovina (shopping turizam). Do 1990-ih godina RJA bila je međunarodno izolirana zbog politike apartheida, no danas to više nije slučaj. Štoviše, u Johannesburgu postoji Muzej apartheida čijim se djelovanjem pospješuje suočavanje građana te države s vlastitom prošlošću. U regiji Bliskog Istoka ključne su društvene atrakcije, a naročito su razvijeni vjerski i shopping turizam. Međutim, razvojni problem predstavljaju političke krize, terorizam i vjerski fundamentalizam. Brojem međunarodnih turističkih dolazaka, uz Egipat, ističu se Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija. Ujedinjeni Arapski Emirati ističu se tolerantni(ji)m društvenim ozračjem od ostatka regije, a u turističkom se smislu prije svega oslanjaju na shopping turizam u gradovima poput Abu Dhabija i Dubaija. Najrazvijeniji oblik turizma u Saudijskoj Arabiji je vjerski turizam s hodočašćima u Meku (hadž) i Medinu (gdje je pokopan prorok Muhamed). Iako postoje izvrsni preduvjeti, šerijat ne dopušta razvoj kupališnog turizma.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu Dubai je vrlo posjećena destinacija u UNWTO regiji Bliski Istok

Europa

Azija i Pacifik

Amerike Afrika

1400 1200 1000 800 600 400 200

0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. godina

GEO ISTRAŽIVANJE Odaberite jednu od svjetskih turističkih regija te pomoću službene stranice UNWTO-a (https://www. unwto.org/global-and-regional-tourism-performance) istražite koje su vodeće države regije prema broju međunarodnih turističkih dolazaka i prihoda od turizma. Podatke prikažite grafički, bilo izradom stupčastog dijagrama, bilo izradom tematske karte. Time ćete izdvojiti turistički najrazvijenije područje (ili područja) regije.

Broj međunarodnih turističkih dolazaka prema UNWTO regijama 2010. – 2019. godine prihodi (mld. USD) 1600

Europa Azija i Pacifik Amerike Afrika Bliski Istok

1400 1200 1000 800

Izvor: UNWTO, 2021

Podijelite se u pet skupina u razredu. Svaka skupina neka pomoću interneta istraži vodeće čimbenike razvoja turizma jedne od pet turističkih regija UNWTO-a. Fokusirajte se na tri vodeće države po regiji. Dobivene čimbenike zapišite na školsku ploču te ih usporedite.

Bliski Istok Izvor: UNWTO, 2021

dolasci (milijuni) 1600

GEO ISTRAŽIVANJE

600 400 200 0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. godina

Prihodi ostvareni od turizma prema UNWTO regijama 2010. – 2019. godine

Provjerite naučeno Analizom dijagrama protumačite promjene u međunarodnim turističkim dolascima i prihodima od turizma s obzirom na turističke regije UNWTO-a. Objasnite dominantne čimbenike razvoja turizma za svaku regiju. Protumačite kretanje broja međunarodnih turističkih dolazaka te prihoda ostvarenih od turizma prema regijama UNWTO-a između 2010. i 2019. godine. Koja regija bilježi najveći porast turističkog prometa? Objasnite zašto.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

4. Obilježja hrvatskih turističkih regija Predložite turističku regionalizaciju Hrvatske. Objasnite na osnovu kojih ste obilježja izdvojili turističke regije. Usporedite vaše prijedloge s priloženom kartom turističkih područja i regija Hrvatske. Koja se od regija ističe prema turističkom prometu?

Vodeća turistička mjesta prema broju ostvarenih noćenja 2019. godine prema turističkim područjima i regijama Hrvatske Izvor: HTZ, 2021.

Faktori razvoja turizma u Hrvatskoj Hrvatska ima povoljne preduvjete (atrakcije) za razvoj turizma – kako prirodne, tako i one društvene. Dominantni oblik turizma još je uvijek onaj kupališni koji je moguć zahvaljujući toplom i čistom moru, a možemo se podičiti i izuzetno bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Sve je više kulturnih priredbi, zabavnih i sportskih manifestacija koje dodatno privlače turiste. Iako sporo, razvijaju se i selektivni oblici turizma. Izravni receptivni faktori, u smislu smještajnih kapaciteta, također su zadovoljavajući. Naime, rekordne 2019. godine bilo je popunjeno tek 45,9 % smještajnih kapaciteta, a ni u vršnim mjesecima (srpanj i kolovoz) taj udio nije prelazio 80 %. Komunikacijski čimbenici su, izgradnjom suvremenih autocesta, a naročito skorim otvaranjem Pelješkog mosta, također izuzetno povoljni, premda ih donekle ograničavaju prometne politike susjednih država.

Turistički promet po turističkim regijama Hrvatske Najrazvijenija turistička regija u Hrvatskoj je Sjeverno primorje koje sačinjavaju Istra i Kvarner. Osim duge tradicije, regija se ističe izuzetno povoljnim prometnogeografskim položajem u odnosu na emitivne države. Dominantnu ulogu ima masovni kupališni turizam, no razvijaju se i selektivni oblici. Primjerice, sportski (teniski turnir u Umagu), kulturni (filmski festivali u

Turizam u Hrvatskoj i svijetu ZANIMLJIVOST

Bajka na dlanu

Zračni balon s logom Bajke na dlanu

Najveća koncentracija dvoraca u Hrvatskoj inspirirala je brendiranje Hrvatskog zagorja kao destinacije pod imenom Bajka na dlanu. Posjećenošću se ističu Trakošćan i Veliki Tabor, no valja spomenuti i dvorac Oršić (Gornja Stubica), Gjalski (Zabok), Sveti Križ Začretje i druge. Zagorje se ističe i gustoćom termalnih izvora pa je razvijen lječilišni i kupališni turizam – Krapinske, Stubičke, Sutinske, Tuheljske Toplice (najposjećenije). Turistički proizvod upotpunjava se bogatom muzejskom ponudom (Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej Staro selo Kumrovec, Muzej seljačkih buna) i brojnim kulturno-povijesnim spomenicima (npr. Spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku, spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu). Izuzetno je važan i vjerski turizam koji se realizira unutar nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke. Kao noviji elementi turističke ponude ističu se Park znanosti u Oroslavju te Međunarodni festival zračnih balona u Zaboku.

Primjeri prirodnih i društvenih atrakcija turističke regije Južno primorje ∑ Stonske zidine kao najduži fortifikacijski sustav u Europi, NP Mljet, PP Lastovsko otočje, povijesna jezgra Dubrovnika

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Puli i Motovunu, kulturna baština), enogastronomski (tartufi, malvazija, teran…), zabavni (karneval u Rijeci), party turizam (Zrće), cikloturizam i tako dalje. Južno primorje ili Dalmacija u atrakcijskom se smislu oslanja na bogatu prirodnu (nacionalni parkovi i parkovi prirode) i kulturnu baštinu (katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, Dioklecijanova palača, jezgra Trogira, Dubrovnik…). Split je najprometnija trajektna luka u

Primjeri nekih posjećenih atrakcija i destinacija Peripanonske turističke regije - Advent u Zagrebu, Ozalj i dvorac Trakošćan

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

NP Plitvička jezera, skijalište na Platku – primjer izrazito valorizirane i nedovoljno valorizirane atrakcije u Gorskoj turističkoj regiji

Hrvatskoj, no unatoč tomu, Dalmacija u turističkom smislu i dalje zaostaje za Sjevernim primorjem. Gorska regija je gospodarski slabo razvijen prostor obilježen izrazitom depopulacijom. Ima prije svega tranzitno značenje. Turistički je najznačajniji NP Plitvička jezera koji je česta postaja stranim turistima na putu prema obali. Zimski turizam još je uvijek na razini (nedovoljno iskorištenog) potencijala (npr. skijališta Bjelolasica i Platak), a dobre razvojne mogućnosti nudi planinarenje (Risnjak, Velebit), poboljšanje pristupa i uređenje većeg broja skijališta i sanjkališta. Peripanonska regija ima najveće emitivno značenje unutar Hrvatske, a turistički razvoj temelji se na valorizaciji društvenih atrakcija. Posjećenošću se ističe grad Zagreb, naročito za vrijeme Adventa. U zimskom dijelu godine nezaobilazna je i Božićna priča obitelji Salaj kraj Čazme. Od manifestacija valja izdvojiti Samoborski fašnik, Špancirfest u Varaždinu, Porcijunkulovo u Čakovcu, Dani piva u Karlovcu i druge. Hrvatsko zagorje ističe se najvećom koncentracijom (baroknih) dvoraca i termalnih izvora u Hrvatskoj. Lječilišni turizam razvijen je i u Svetom Martinu na Muri, Daruvarskim Toplicama i Topuskom, ali i u Ivanić Gradu (Naftalan). Sve se više razvija enogastronomski i ruralni turizam. Panonska regija obuhvaća istočnu Slavoniju i Baranju. Osijek je uvjerljivo najposjećenija destinacija regije. U atrakcijskom smislu ističe se kulturna baština, primjerice Tvrđa u Osijeku, đakovačka katedrala, dvorci Eltz u Vukovaru, Prandau u Valpovu, Pejačević u Našicama i drugi. Od kulturnih manifestacija valja izdvojiti Vinkovačke jeseni i Đakovačke vezove, dok se povijesni turizam realizira u okviru memorijalnog centra Ovčara te Muzeja vučedolske kulture. Sve veću važnost ima i enogastronomski turizam.

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Njemačka 14,5 %

Slovačka 2,0 % Mađarska 2,9 % Italija 3,2 % Austrija 5,1 %

domaći 11,7 %

Slovenija 7,6 %

Francuska 3,2 % Češka 3,8 %

Struktura turističkih dolazaka u Hrvatskoj 2019. i 2020. godine prema emitivnim državama

UK Poljska 4,3 % 4,7 %

Vir

Rovinj

Poreč

Medulin

Split

Poreč

Medulin

Mali Lošinj

Umag

Crikvenica

Zagreb

Umag

Vir

Novalja

Mali Lošinj

Zadar

Crikvenica

Krk 0

Njemačka 20,1 %

Češka 6,7 %

Austrija 7,1 %

Dubrovnik

500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500

Poljska 8,7 %

Slovenija 12,7 % Izvor: HTZ, 2021.

500

1.000

1.500

noćenja (tisuće)

dolasci 1.400.000 2019. 2020.

1.200.000 1.000.000 800.000

Vodeće destinacije u Hrvatskoj po broju turističkih dolazaka 2019. i 2020. godine

600.000 400.000

Izvor: HTZ, 2021.

Medulin

Pula

Opatija

Umag

Poreč

Zadar

Rovinj

Split

Dubrovnik

200.000

2.000

2.500

noćenja (tisuće)

Vodeće turističke destinacije u Hrvatskoj prema broju noćenja 2019. (lijevo) i 2020. (desno)

Zagreb

Italija 5,8 %

domaći 21,3 %

Izvor: HTZ, 2021.

Ostali 34,1 %

Mađarska 3,1 %

Ostali 15,4 %

BIH 1,9 %

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Noćenja

Maksimalan mjesečni broj noćenja kojeg jedan turist može ostvariti jednak je broju dana u pojedinom mjesecu. U travnju 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 9,5 tisuća turista te 392 tisuće turističkih noćenja. Izračunajte trajanje prosječnog boravka turista u Hrvatskoj u danima u travnju 2020. godine te objasnite dobiveni podatak.

udio (%) 80

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

ZANIMLJIVOST

2019.

2020.

60 50 40 30

20 10 0

II.

III.

IV.

VI. VII. VIII. IX. mjesec

XI. XII.

Broj i struktura stranih turista zaraženih virusom SARSCoV-2 (VII./VIII., 2020)

Popunjenost smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj tijekom 2019. i 2020. godine

Izvor: HZJZ, 2020.

Izvor: DZS, 2021.

Rovinj je među vodećim turističkim destinacijama u Hrvatskoj

Turizam u Hrvatskoj i svijetu GEO ISTRAŽIVANJE

Istarska

Pronađite na web-stranici Hrvatske turističke zajednice (https://www.htz.hr/) podatke o broju turističkih dolazaka i noćenja za mjesta po vlastitom izboru od 2014. godine do zadnje dostupne godine. Podatke prikažite grafički s pomoću Excela te ih protumačite. Izračunajte promjenu prosječnog vremena trajanja boravka turista u odabranom mjestu u promatranom razdoblju te objasnite dobiveni trend. Navedite što čini atrakcijsku osnovu odabrane destinacije te predložite kako bi se mogao povećati njen potencijal.

Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Dubrovačko-neretvanska Zadarska Grad Zagreb Šibensko-kninska Ličko-senjska

2020.

ostale županije

2019. 0

1.000

2.000

3.000

4.000 5.000 dolasci (tisuće)

Vodeće županije po turističkim dolascima u Hrvatskoj 2019. i 2020. godine Izvor: HTZ, 2021.

Istarska Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Zadarska

Pronađite na web-stranici Hrvatske turističke zajednice (https://www.htz.hr) podatke o broju turističkih dolazaka i noćenja hrvatskih županija za posljednjih 12 mjeseci. Izradite tematske karte broja turističkih dolazaka i noćenja te protumačite dobivene razlike. Izračunajte prosječno vrijeme trajanja boravka turista u hrvatskim županijama te objasnite dobivene razlike. Odaberite jednu od županija s najmanjim te jednu od županija s najvećim turističkim prometom. Navedite što čini njihovu atrakcijsku osnovu te predložite kako bi se mogao povećati njihov potencijal.

Provjerite naučeno

Dubrovačko-neretvanska Šibensko-kninska Ličko-senjska Grad Zagreb

2020.

ostale županije

2019. 0

noćenja (milijuni)

Vodeće županije po turističkim noćenjima u Hrvatskoj 2019. i 2020. godine Izvor: HTZ, 2021.

GEO ISTRAŽIVANJE

Navedite turističke regije Hrvatske te opišite njihova specifična obilježja. Izdvojite vodeća turistička mjesta te turističke atrakcije za svaku od pojedinih regija. Na priloženim dijagramima i kartama usporedite strukturu turističkih dolazaka u Hrvatskoj 2019. i 2020. godine s obzirom na emitivne države. Povežite promjenu u strukturi s brojem stranih turista zaraženih virusom SARS-CoV-2. Usporedite vodeće turističke destinacije u Hrvatskoj prema broju ostvarenih noćenja 2019. i 2020. godine. Kako objašnjavate vodeću poziciju Vira 2020. godine? Usporedite vodeće destinacije u Hrvatskoj po broju turističkih dolazaka 2019. i 2020. godine. Kako objašnjavate znatno veći pad u Dubrovniku i Zagrebu nego li u istarskim destinacijama? Usporedite turistički promet po županijama 2019. i 2020. godine. Je li došlo do promjene u poretku vodećih županija? Kako to objašnjavate?

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

5. Održivi turizam u Hrvatskoj Provjerite predznanje Prisjetite se definicije pojma održivi razvoj. Pokušajte primijeniti tu definiciju na turističku djelatnost. Biste li rekli da se u Hrvatskoj upravlja turizmom na održiv način? Postoje li regionalne razlike? Argumentirajte svoj odgovor.

Obilježja održivog turizma Suvremeni turizam rezultat je bijega od svakodnevice. Istovremeno, svojim razvojem, organizacijom i učincima na prostor stvara iste nepovoljne društvene, ekološke i ekonomske uvjete koji su potaknuli turističko putovanje. Time se otvara pitanje njegove održivosti. Održivi turizam definira se kao oblik turističke djelatnosti koji zadovoljava potrebe turista i receptivnih regija (lokalnih zajednica) bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da ostvare vlastite potrebe. To znači da se u promicanju odrednica održivog turizma vodi računa o trenutačnom i budućem utjecaju na okoliš, gospodarstvo i društvo uzimajući u obzir posjetitelje,

druge djelatnosti, okoliš i lokalne zajednice. Takav tip turizma ne degradira prirodne niti kulturno-povijesne resurse i baštinu, optimalno ih koristi, promiče međukulturalno razumijevanje i toleranciju te osigurava dugoročnu gospodarsku održivost kroz pravičnu raspodjelu profita među svim dionicima kako neposredne turističke aktivnosti, tako i pratećih djelatnosti. Uz nastojanja usmjerena na očuvanje prirodnog nasljeđa, bioraznolikosti i georaznolikosti, iznimno je važno poštovati društveno-kulturološku autentičnost lokalne zajednice, očuvati njezino kulturološko nasljeđe i tradicionalne vrijednosti. Održivi turizam podrazumijeva dugoročno planiranje (10, 20 ili više godina), a promjene koje donosi najčešće su postupne i kumulativne.

„Molimo, ostavite samo otiske svojih stopala“ – globalno popularna poruka izletnicima u prirodu

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Turizam u Hrvatskoj i svijetu za slijepe i slabovidne osobe, uporaba električnih kataSvaki turist može pridonijeti održivosti i očuvanju marana iz NP Krka koji se napajaju solarnim panelima okoliša, primjerice, ponese li platnenu vrećicu prili- postavljenim na krovu broda, prezentacija tradicijskog kom odlaska u kupnju, zatim racionalnim korištenjem načina života u Baranji i Hrvatskom zagorju itd. vode u smještajnim objektima (prosječan gost u hotelu potroši 300 litara vode na dan, u luksuznim hotelima čak do 1800 litara), smanjenjem potrošnje energije, izbjegavanjem kupovine i konzumacije ugroženih vrsta, korištenjem javnog prijevoza (umjesto osobnog automobila) tamo gdje je to moguće i sl. Ako turisti kupuju lokalno izrađene suvenire ili posjećuju lokalne restorane, poduprijet će lokalno gospodarstvo.

ISHODI GEO SŠ B.A.C.4.3.

Uloga pojedinaca u održivom turizmu

Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj Iako je održivi turizam u Hrvatskoj još uvijek cilj prema kojem valja težiti, a ne stvarno stanje, postoji čitav niz primjera dobre prakse. Oni se uspijevaju odmaknu- „Ivanina kuća bajke“ u Ogulinu, rodnome mjestu Ivane ti od masovnog kupališnog turizma te ojačavaju selek- Brlić Mažuranić, interaktivni je i multimedijalni centar tivne oblike turističke djelatnosti. Takvi su, primjerice, za upoznavanje stvaralaštva velike književnice sustav za iznajmljivanje i punjenje električnih bicikala na otoku Krku, projekt govorne turističke karte Istre Museo Sheep Breeding Museum

dell’ovinicoltura

free entrance

entrata libera

Primjeri održivog turizma u Hrvatskoj

Muzej ovčarstva

Museum der Schafzucht

Musée de l’élevage de moutons

slobodan ulaz • vstop prost

Eintritt frei

entrée libre

Udruga „Ruta“ sa Cresa pretvara odbačenu ostriženu vunu ovaca u autohtoni proizvod - odjeću i obuću, igračke, ukrase i knjige. Tu su i radionice o obradi vune te Muzej ovčarstva u Lubenicama

Na ekološki osviještenom otoku Krku mogu se na više lokacija unajmiti električni bicikli, koji se mogu vratiti na bilo koju od tih elektropunionica

Mali Sakadaš prijemni je centar za posjetitelje Parka prirode Kopački rit i jedan od dobrih primjera interpretacije prirodne baštine kroz korištenje tradicijske arhitekture

Turizam u Hrvatskoj i svijetu

Foto Davorin Mance

Foto Denis Stošić

Međunarodne Plave zastave na plažama i marinama znače da se tamo pazi na čistoću i očuvanje okoliša

Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu kod Murskog Središća postao je središte promicanja prirodnih posebnosti Međimurja uz inovativnu prezentaciju

Aquatika u Karlovcu, gradu na četiri rijeke, jedini je potpuno slatkovodni akvarij u Hrvatskoj. Posjetitelji razvijaju svijest o velikoj biološkoj raznolikosti i uče održivo koristititi prirodu

Provjerite naučeno

Zagrebački vremeplov galerija je kostimiranih likova koji utjelovljuju hrvatske velikane, a održava se na Gornjem gradu u Zagrebu od proljeća do jeseni – Ljudevit Gaj i Sidonija Rubido-Erdödy

Istražite primjere dobre prakse u održivom upravljanju turizmom u Hrvatskoj pomoću poveznice: http:// www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=122. Napišite kratak sastavak o mogućnostima razvoja održivog turizma u vašoj županiji. Pomoću poveznice Tourism2030 - Knowledge Networking Portal for Sustainable & Responsible Tourism (destinet.eu) istražite primjere dobre prakse u održivom i odgovornom upravljanju turizmom u odabranim turističkim regijama svijeta ili odabranim državama. Usporedite te primjere s primjerima iz Hrvatske.

Povezanost suvremenog svijeta

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

4 ISHOD GEO SŠ B.4.4. Učenik istražuje utjecaj prometa, interneta i svjetskih trgovinskih i financijskih tokova na povezivanje svijeta.

Povezanost suvremenog svijeta NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH PET TEMA MOĆI ĆETE: – usporediti funkciju i važnost prometa u povezivanju svijeta danas i u prošlosti – analizirati povezanost prometa i trgovine – istražiti utjecaj interneta i suvremenih tehnologija na povezivanje svijeta – istražiti primjere djelovanja organizacija i institucija važnih u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima te njihov utjecaj na povezivanje svijeta – analizirati prometnu, trgovinsku i financijsku povezanost svijeta – opisati međunarodne migracije radne snage kao posljedicu povezivanja svijeta

Povezanost suvremenog svijeta

1. Funkcija i važnost prometa danas i u prošlosti Provjerite predznanje Objasnite izreku: „Svi putovi vode u Rim“. Zašto je prometna povezanost bila važna za Rimsko Carstvo? U čemu se danas očitava važnost prometa? Objasnite njegovu funkciju. Kako putujete od kuće do škole? Na koje prometne probleme nailazite? Opišite kako promet utječe na vaš svakodnevni život. Kako promet utječe na odabir lokacije nekog kupovnog centra?

Uloga prometa do industrijske revolucije

Suština prometne djelatnosti leži u povezivanju dvaju prostora čime se ostvaruje međusobna interakcija, odnosno uzajamni utjecaj jednoga prostora na drugi. Stoga se može tvrditi da je promet oduvijek bio važan. Još su stare civilizacije razvijale prometne mreže kako bi omogućile efikasniju razmjenu dobara i pri-

Rimska cesta

jevoz ljudi. Feničani su bili nadaleko poznati po pomorskoj trgovini, a jedna od najpoznatijih kopnenih prometnica staroga vijeka bila je perzijska Kraljevska cesta. Ona je omogućila pristizanje maslinova ulja s istočnog Mediterana te začina i tekstila s Dalekog Istoka u središte perzijske države. U srednjemu je vijeku postala dio glasovitoga Puta svile. No prije toga, još

Mreža cesta u rimskim provincijama Dalmaciji i Panoniji (Izvor: Legac, I., FPZ, Zagreb, 2006.)

Povezanost suvremenog svijeta

Provjerite naučeno Opišite prometne putove, kapacitet, brzinu i funkcije prometa do pojave parnog stroja. Istražite kako se odvijao promet u vašem zavičaju do prve industrijske revolucije.

Ostaci rimske ceste u Dalmaciji (tada provincija Dalmatia) kod Dugopolja Olbija

Yax arte s

Aral

jezero jsko spi Ka

Panticapes

Crno more

Ind

ris Tig

Ok Sinop s Perinthia Byzantium Daskyleion Pteria Bactria Sardes BAKTRIJA Ephesus Millet Naxos JA Sr Salamis Ecbatana IRI edo S A Euf BA zemno Sidon Behistun r BI more LO Tyre Damask at Cyrene NI Susa Jerusalem Babilon JA PERZIJA Memphis Pasargadae Persepolis EGIPAT sk Ni iz l

j rzi

a lj

Elephantine

Netretić

Čavle

Delnice Lokve

A7 A6

RIJEKA Bakar Hreljin

Fužine

Moravice Vrbovsko Ravna Gora

Bosiljevo A6

Dobr a

Mrkopalj

OGULIN

Kraljevica

Severin

Generalski Stol

Bjelsko Jasenak

KARLOVAC Novigrad Duga Resa Zvečaj

Dobr a Mrež nica

ina Rječ

Mrzla Vodica

Vukova Gorica

Oštarije

Tounj To un jčic a

Josipdol Modruš

Ledenice NOVI VINODOLSKI

Jezerane N SENJ 0

10 km

Vratnik

Žuta Lokva

Kraljevska cesta u Perzijskom Carstvu, jedna od najpoznatijih cesta staroga vijeka

a Koran

Ku pa

Skrad

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

u antici, nastala je izreka prema kojoj svi putovi vode u Rim. Rimljani su ceste gradili prvenstveno za vojne potrebe, ali koristili su ih i trgovci, poštanska služba, kao i drugi putnici.

Brinje

Karolina Karolina (prelaganje u 18. i 19. stoljeću) Jozefina (Struppi) Jozefina (Vukasović) Jozefina (Knežić) Lujzijana Rudolfina autocesta željeznička pruga

Trase makadamskih cesta Karoline, Jozefine, Lujzijane i Rudolfine te suvremenih autocesta A1 i A6 (Izvor: Feletar, P.: Hrvatske povijesne ceste, 2016.)

Povezanost suvremenog svijeta Važnost prometa od prve industrijske revolucije do danas Prevlast nemotoriziranih oblika prometa dokinula je industrijska revolucija izumom parnog stroja. Nakon početnog uzleta riječnog i kanalskog prometa, prevagu će dugo vremena držati željeznica. Industrijska revolucija dovela je i do jačanja međunarodnog prometa, kao i do uspostave velikih distributivnih mreža za prijevoz sirovina. Do pojave suvremenog prometa došlo je primjenom nafte kao pogonskog goriva, a njegov razvoj ubrzan je pojavom pokretne trake i masovne proizvodnje. III

Bratislava VII V

Osijek Zagreb

Užgorod

Ljubesevska

Budimpešta

Maribor

Ljubljana Trst Rijeka Venecija

Košice

Beč Graz

III

Lvov Žilina

Salzburg

Milano

Kijev

Krakov

Nürnberg

Obično se smatra da je utjecaj kriznih razdoblja i ratova na promet negativan. Ipak, čak i takvi uvjeti mogu stimulirati gradnju prometnica za potrebe dopremanja (vojne) opreme i ljudstva, najbolji primjer čega je Njemačka 1930-ih godina. Autocestovna mreža te zemlje svoje konture dobila je upravo u tom razdoblju. U eri globalizacije, promet je važniji nego ikada. Što je prostor bolje prometno povezan i dostupan, uključeniji je u globalne trendove, a vrijedi i obratno. Posebno se to očituje u prostorima koji su ostali izvan prometnih koridora pa sve više zaostaju kako u ekonomskom,

X Vc

Kišinjev

IV Arad Novi Sad Beograd

VII

Sarajevo Mostar

VII Varna

VIII

Sofija

Tirana Durres

VIII

Plovdiv

Paneuropski prometni koridori u jugoistočnom dijelu Europe

Bukurešt

Niš

Ploče Skoplje

Odesa

Istanbul

Aleksandroupolis

Solun Xd Atena 0

Paški most sagrađen 1968. godine spaja otok Pag i Ravne kotare

200

400

600 km

Krčki most sagrađen 1980. godine spaja otok Krk s obalom

Povezanost suvremenog svijeta

MAÐARSKA

SLOVENIJA

Zagreb

SRBIJA

Osijek

Karlovac

Rijeka

Pula

Bihać 4

BOSNA I HERCEGOVINA

Zadar Sarajevo Šibenik Ancona 0

100

Split

1 panonski pravac

5 pyhrnski pravac

2 sjevernojadranski pravac

6 južnojadranski pravac

3 posavski pravac

7 podravski pravac

4 srednjojadranski pravac

8 jadransko-jonski pravac

ITALIJA

Mostar

150km

Ploče

Dubrovnik

Pescara

Transverzalni i longitudinalni prometni pravci u Hrvatskoj

CRNA GORA

tako i u demografskom i socijalnom smislu. Negativnih primjera, nažalost, imamo i u Hrvatskoj. Dok dolinom Save prolazi paneuropski koridor X sa suvremenom autocestom, dvokolosječnom elektrificiranom željeznicom te (barem nominalno) od Siska plovnom Savom, dotle je stanje prometne infrastrukture u Podravini u potpunosti suprotno, što se reflektira i na drugačiji razvoj tih dvaju prostora. Slična situacija zamjetna je na otocima. Otoci koji su mostovima povezani s kopnom bilježe pozitivn(ij)e demografske trendove (npr. Krk, Čiovo, Vir…) od otoka čija povezanost ovisi isključivo o trajektnim linijama. Promet ima izuzetno važnu ulogu i u širenju civilizacijskih postignuća. Danas najzaostalijim zajednicama smatramo one koje su najduže bile izdvojene. Prometni sustav nastaje u nekom vremenskom odsječku, a koristi se u drugom. Stoga je potrebno mijenjati ga, razvijati i prilagođavati novim uvjetima. Prometni sustav integrira i organizira prostor što olakšava upravljanje. Svaka država ima pravo definirati vlastitu prometnu politiku, no pritom osjeća poziti-

Mreža slovenskih autocesta

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

AUSTRIJA

Povezanost suvremenog svijeta van ili negativan utjecaj prometne politike susjednih država. Primjerice, prioritet Slovenije nije gradnja prometne infrastrukture prema Hrvatskoj, već prema Italiji i Mađarskoj.

Provjerite naučeno Kako se krizna razdoblja mogu odraziti na prometni sustav neke zemlje? Obrazložite međuovisnost razvijenosti prometnoga sustava i uključenost neke države u globalizacijske procese. Zašto je važno koordinirati prometnu politiku na međunarodnoj razini?

Povezanost prometa i trgovine Jedan od temeljnih uzroka za nastanak prvih velikih prometnih tokova bila je potreba za robnom razmjenom. Počeci takve trgovine bili su ograničeni uglavnom na skupocjenu robu (svila, začini...). Međutim,

Foto: Toni Sente

iako strukturno limitirana, trgovina je stvorila potrebu za povezivanjem udaljenih prostora. Stoga se može tvrditi da bez ekonomskih aktivnosti i potrebe njihova povezivanja uopće ne bi bilo potrebe za prometom. Prostorna organizacija prometa na globalnoj razini uvjetuje produktivnost međunarodne trgovine, ali i specijalizaciju (proizvodnih) regija, optimizaciju proizvodnje i širenje tržišta. Promet utječe na gospodarstvo (time i trgovinu), ali i gospodarstvo utječe na promet. Bez razvijenog prometnog sustava teško je za očekivati razvijenu ekonomiju. Međutim, razvijeni prometni sustav ne mora nužno značiti gospodarski razvoj. Primjerice, iako kroz nju prolazi suvremena autocesta, Lika se, nažalost, još uvijek ne može pohvaliti naročito visokim stupnjem gospodarskog razvoja. Ipak, prometni terminali često imaju trgovinsku funkciju. Tako se u morske luke nerijetko smještaju burze, trgovačka i osiguravajuća društva, slobodne carinske zone sa duty free prodavaonicama i sl. Vrlo je važno promotriti ekonomsku dimenziju prometa. Troškovi prijevoza zasigurno će utjecati na cije-

Pogled na novi željeznički kolodvor u Zaboku

Za rad trgovačkih centara presudna je dobra cestovna infrastruktura Trgovački centar Roses Designer Outlet kod čvora Sv. Križ Začretje

nu proizvoda, a njihovim smanjenjem doći će do veće pokretljivosti stanovništva i rasta tržišta. Valja imati na umu i troškove izgradnje i održavanja prometne infrastrukture kao i potražnju koju generira pojedina ekonomska djelatnost. Primjerice, izgradnja trgovačkog centra Arena u Zagrebu udvostručila je gustoću prometne infrastrukture u naseljima Lanište i Remetinec, kao i količinu prometa s remetinečkog rotora usmjerenu prema tim naseljima. Istovremeno, povećanje stupnja automobilizacije također se odražava na ZANIMLJIVOST

Na čvorištu puteva

Karlovac je prošao razvojni put od vojne protuosmanlijske utvrde (16. i 17. stoljeće), preko prometno-trgovinskog središta (18. i 19. stoljeće), do suvremenoga grada (20. stoljeće). Smirivanjem osmanlijske opasnosti te uspostavom kombiniranog podunavsko-sjevernojadranskog transportnog sustava nastupa tzv. zlatna trgovačka fazu u razvoju grada. Karlovac postaje glavnim terminalom na trgovinskom putu od Panonije, putem Save i Kupe te dalje makadamskim cestama (Karolina, Jozefina, Lujzijana) prema moru. Međutim, gradnjom pruge Budimpešta-Zagreb-Rijeka 1873. godine gubi čvorišno značenje te dolazi do ekonomske krize koja će se ublažiti tek suvremenim industrijskim razvojem nakon Drugoga svjetskog rata. IZVOR: Maradin, M., 2009: Geografski položaj kao faktor razvoja Karlovca, https://www.geografija.hr/ (18. 8. 2020.).

razvoj trgovine i to upravo kroz njezinu suburbanizaciju i razvoj (suburbanih) trgovačkih centara. Prometni troškovi jedan su od osnovnih faktora pri određivanju lokacije proizvodnje, ali i potrošnje. Prema tomu, razvojem prometa i snižavanjem cijene prijevoza u nekoj regiji, doći će do koncentracije ekonomskih (tako i trgovinskih) aktivnosti. U trgovinskoj je djelatnosti izuzetno važan pristup, tj. mogućnost dolaska do kupovnog centra (ili grada u kojem se nalazi), kao i dostupnost, tj. broj prometnih pravaca koji vodi do kupovnog centra jer on znači veći razvojni potencijal.

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

Foto: Toni Sente

Povezanost suvremenog svijeta

Foto: Petar Feletar

Povezanost suvremenog svijeta

ZANIMLJIVOST

Uzlet i pad Senja

Foto: Stipe Nekić

100

Strelovit gospodarski uzlet Senja u prvoj polovici 19. stoljeća temeljen je na pomorskoj trgovini. Kao preduvjet takvome razvoju bilo je potrebno izgraditi prometnice prema unutrašnjosti. Tako je između 1776. i 1779. godine izgrađena Jozefinska ili Senjska cesta. Preko prijevoja Vratnik (698 m) povezala je Senj s Karlovcem putem Josipdola, Modruša i Brinja. Jozefina je uvjetovala i proširenje senjske luke pa je grad do polovice 19. stoljeća živio svoje zlatno razdoblje kao važno trgovačko središte na istočnoj obali Jadrana. Godine 1862. lučki promet Senja bio je na vrhuncu, iznosio je gotovo 130.000 tona roba, a trgovalo se prvenstveno žitom, solju i drvom. Iste godine, gradnjom pruge Zidani most – Zagreb – Sisak, zapravo nastavkom pruge Beč – Trst, počinje proces opadanja i krize senjske trgovine budući da je izvoz roba skrenut prema Trstu, a kasnije (1873.), gradnjom pruge Budimpešta – Zagreb – Rijeka, i prema Rijeci. Već polovicom 1870-ih robni promet Senja pada ispod 60.000 tona, dakle i više je nego prepolovljen u odnosu na desetak godina ranije. Polovicom 20. stoljeća tonaža robe iznosila je nešto manje od 30.000 tona, 1980-ih godina pala ispod 10.000 tona, da bi doskora prijevoz robe u potpunosti odumro. Izostanak željezničkog priključka te neadekvatna prometna lučka infrastruktura tome su uvelike pridonijele. Trasa Senjske ceste i danas predstavlja najkraću moguću vezu Zagreba s morem. Gradnjom prikladne prometne infrastrukture, napose tunela ispod Vratnika, Senj i Zagreb bi se prividno približili, a Senj bi dobio dobru perspektivu za vraćanje nekadašnjeg utjecaja u pomorskoj trgovini. IZVOR: Kos, L., 1988: Promet i trgovina – osnova ekonomskog razvitka Senja, Senjski zbornik 13, 139-148.

Pogled na Jozefinu s Vratnika

Nad Velikim ili Josipovim vratima na sjevernom ulazu u senjsku gradsku jezgru uklesan je natpis “Josephinae finis” – kraj Jozefine, a na lijevom dovratniku udaljenosti u germanskim miljama do nekih značajnijih lokaliteta

Provjerite naučeno Objasnite kako je došlo do potrebe za razvojem prometnog sustava. Obrazložite povezanost razvijenosti prometnog sustava i stupnja gospodarske razvijenosti prostora. Kako se automobilizacija održava na razvoj trgovine? Usporedite važnost prometne povezanosti i dostupnosti za odvijanje trgovinske djelatnosti.

Povezanost suvremenog svijeta

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

2. Utjecaj suvremenih tehnologija i interneta na povezivanje svijeta Provjerite predznanje Kupujete li putem interneta? Koje proizvode i odakle naručujete? Prokomentirajte utjecaj interneta na dostupnost različitih roba i usluga nekad i sad.

Internet omogućuje globalnu povezanost Živimo u svijetu globalne povezanosti temeljene na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te visokom stupnju međuovisnosti država što stvara neprestane promjene u svim sferama života. Internet i suvremena tehnologija revolucionirali su moderna društva. Korištenje interneta u svijetu bilježi neprestan porast. Početkom 2020. godine gotovo 60 % svjetske populacije koristilo se internetom. Istovremeno, taj je broj u Hrvatskoj iznosio nevjerojatnih 92,3 %. udio (%) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Komunikacija s ljudima u udaljenim državama nikad nije bila lakša, jeftinija i dostupnija tolikom broju ljudi kao što je to danas. To je dovelo i do veće senzibiliza101 cije za probleme u udaljenim dijelovima svijeta. Nadalje, pojavila se online kupovina koja nudi različite proizvode i usluge uz pristupačn(ij)e cijene te zadivljujuću širinu i dubinu asortimana, zaživjelo je internetsko bankarstvo i novčarstvo, sve manje ljudi koristi tiskane medije za informiranje ili oglašavanje... Osim toga, svijet rada više ne poznaje kruti koncept radnoga mjesta. Primjerice, moguće je živjeti u Hrvatskoj, a raditi za američku tvrtku te zarađivati američku plaću. udio (%) 60 50 40

20 10 2019. 2020.

2017.

2015.

2013.

2011.

2009.

2007.

2005.

2003.

2001.

1999.

1997.

0 1995.

Afrika

Azija

Svijet

Australija

Latinska Amerika

Europa

Angloamerika

godina

Korisnici interneta po svjetskim regijama početkom 2020. godine

Korisnici interneta u svijetu od 1995. do 2020. godine

Izvor: https://www.internetworldstats.com/stats.htm

Povezanost suvremenog svijeta povezanost 80

digitalne vještine

korištenje interneta

integracija digitalnih tehnologija

digitalne javne usluge

70 60 50

Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI, The Digital Economy and Society Index) 2020. godine – pokazatelj digitalne konkurentnosti članica Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva

40 30 20

Finska Švedska Danska Nizozemska Malta Irska Estonija UK Belgija Luksemburg Španjolska Njemačka Austrija Litva EU Francuska Slovenija Češka Latvija Portugal Hrvatska Mađarska Slovačka Poljska Cipar Italija Rumunjska Grčka Bugarska

Izvor: ec.europa.eu

80 70 60 50 40 30

102

20 0

Održavanje nastave na daljinu

SAD EU 4 najbolje Švicarska Norveška Island Australija Izrael Japan Kanada Novi Zeland Koreja EU prosjek Kina Rusija EU 4 najlošije Srbija Meksiko Brazil Čile Turska

Međunarodni indeks digitalne ekonomije i društva (I-DESI, The International Digital Economy and Society Index) 2020. godine – usporedba članica EU-a i 17 konkurentskih država svijeta

Rad od kuće doživjeli ste i sami za vrijeme održavanja nastave na daljinu sa svim njegovim pozitivnim i negativnim obilježjima.

Pozitivni i negativni učinci korištenja IKT-a

Rad od kuće

Nezaustavljiv protok informacija ubrzava promjene, prije svega u ekonomiji, a zatim u političkom životu, kulturi i ostalim sferama života i rada. Vrlo je važno prilagoditi se, pratiti suvremene trendove, koncentrirati se na unutrašnji razvoj i biti otvoren prema svijetu. Bez toga, perspektiva je neizvjesna – društva lako mogu postati nekompatibilna s vlastitim okružjem i globalnom ekonomijom. Posljedično, globalni razvoj baca ih na margine čineći ih nekonkurentnima i zastarjelima.

ZANIMLJIVOST

Povezanost suvremenog svijeta

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite udio osoba koje se koriste internetom u vašoj obitelji. Usporedite dobiveni rezultat sa službenim hrvatskim udjelom korisnika interneta. Protumačite dobivena odstupanja.

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

Kineska premoć?

Posljednjih godina pratimo utrku u proizvodnji opreme za korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Svaka inovacija najavljuje promjene koje će se odraziti na naše živote, ali i premoć pojedinih država ili kompanija. Početkom 2021. objavljeno je: „Kina je ostvarila kvantnu premoć s razvojem svog kvantnog računala Jiuzhang, koje je u prosincu 2020. godine nadmašilo Googleov kvantni uređaj Sycamore, koji ima sposobnost izračuna 100 bilijuna puta brže od najbržeg klasičnog superračunala.“ Ta vijest, kao i vijest o izgradnji prve u potpunosti integrirane kvantne mreže na svijetu, izazvala je veliku pozornost. Pratite nove informacije o kvantnom računalu i kvantnom internetu i otkrijte odgovore o mogućnostima primjene u prijenosu podataka, strojnom učenju, zaštiti od hakiranja, mogućnostima primjene u vojsci, financijskom poslovanju, komunikacijskom sustavu, dizajnu novih materijala, ... Ako se ostvari najavljeno, koje su moguće posljedice za gospodarske i geopolitičke odnose u svijetu?

GEO ISTRAŽIVANJE Provedite anketno istraživanje u razredu kojem će cilj biti utvrditi imaju li drugi učenici poznanike iz inozemstva s kojima komuniciraju putem društvenih mreža. Istražite u kojim državama njihovi poznanici žive te izradite tematsku kartu. Protumačite dobivene rezultate.

Kinesko kvantno računalo Jiuzhang

103

Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje doticaj s bilo kojim dijelom svijeta u bilo kojem trenutku. Međutim, važno je sagledati kako njezine pozitivne, tako i negativne učinke. Tehnološki napredak, ekonomija znanja, umrežavanje i otvorenost, kao i inovacije, dijeljenje znanja i smanjenje izolacije svakako su pozitivni čimbenici. S druge strane, zahtjev za neprestanim prilagođavanjem promjenama često je iscrpljujući, a u negativne faktore valja pribrojiti neravnomjernu raspodjelu rada, resursa, profita, informacija i znanja, ekološke probleme, širenje nejednakosti unu- Rad od kuće može imati i negativne faktore i biti tar i među državama, izrabljivanje ljudskih potencijala iscrpljujući kao i iscrpljivanje prirodnih resursa.

Provjerite naučeno Usporedite udjele korisnika interneta po svjetskim regijama. Objasnite međuodnos korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i povezivanja svijeta, navodeći različite primjere. Navedite primjere pozitivnih i negativnih učinaka primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Nikola Tesla – nacionalni portal za učenje na daljinu

Povezanost suvremenog svijeta

3. Važnije organizacije i institucije u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima Provjerite predznanje Navedite imena nekoliko međunarodnih organizacija čije djelovanje pridonosi povezivanju svijeta. Posebno se osvrnite na one organizacije u kojima je Hrvatska jedna od država članica. Objasnite važnost sudjelovanja u radu takvih organizacija.

104

Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka Povezivanje svijeta ima izraženu institucionalnu podlogu koju čine međunarodne organizacije i institucije. Među njima, velik globalizacijski utjecaj, naročito s ekonomskog aspekta, imaju Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija te burzovna tržišta. Polovicom 1944. godine predstavnici 44 zemalja okupili su se u Bretton Woodsu (New Hampshire, SAD) s ciljem uspostave stabilnog međunarodnog monetarnog sustava u svijetu poslije završetka Drugoga svjetskoga rata. Taj je susret bio ishodište nastanka dviju

važnih organizacija, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Međunarodni monetarni fond (MMF; engl. International Monetary Fund, IMF) osnovan je s ciljem reguliranja međunarodne valutne razmjene i poticanja svjetske trgovine. Kako bi se ta ideja mogla realizirati, MMF nadzire ekonomske politike na svjetskoj razini, pozajmljuje sredstva članicama te pruža tehničku podršku za provođenje ekonomskih politika. Donošenje odluka u tijelima te organizacije proporcionalno je prinesenom kapitalu (prinos se određuje prema BDP-u i ulozi u međunarodnoj trgovini), čime je odmah po osnivanju bila osigurana do-

Amblem MMF-a

Sjedište MMF-a u Washingtonu

Povezanost suvremenog svijeta

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

Sjedište Svjetske banke u Washingtonu

(engl. General Agreement on Trade and Tariffs, GATT). Cilj potonje organizacije bio je smanjenje carina i povećanje ekonomske razmjene među članicama. U odnosu na GATT, nadležnost WTO-a proširena je na trgovinu uslugama i na intelektualno vlasništvo, a kasnije i na područja ulaganja i zaštite okoliša. Temeljna načela WTO-a kojima se nastoji ostvariti multilateralni liberalni trgovinski sustav obuhvaćaju načelo nediskriminacije u međunarodnoj trgovini i načelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoći slabije razvijenim državama. WTO danas (2020. godine) broji 164 članice, a sjedište joj je u Že-

Logotip Svjetske banke

minacija i jačanje utjecaja SAD-a u globalnim razmjerima. Svjetska banka (engl. World Bank) je međunarodna financijska institucija koju (2020. godine) čini 189 zemalja članica. Osnovana je u svrhu pomoći u obnovi poslijeratnog svijeta i davanja zajmova vladama i privatnim kompanijama za razvojne projekte. Kako bi neka zemlja postala dio Svjetske banke, prvo mora postati članicom MMF-a. Te dvije institucije usko surađuju, a sjedište obiju nalazi se u Washingtonu.

105

Svjetska trgovinska organizacija Svjetska trgovinska organizacija (engl. World Trade Organization, WTO) otpočela je s radom 1995. godine, zamijenivši Opći sporazum o carinama i trgovini

Burza vrijednosnih papira u New Yorku (NYSE)

Sjedište Svjetske trgovinske organizacije u Ženevi

Amblem WTO-a

Povezanost suvremenog svijeta

Unutrašnjost burze vrijednosnih papira u New Yorku

nevi (Švicarska). Hrvatska je članica te organizacije od 2000. godine. Postupci usuglašavanja unutar WTO-a, tzv. runde pregovora, traju sve duže i sve su manje efikasni. Stoga mnoge države rješenje vide u bilateralnim 106 ili unutarregionalnim dogovorima, primjer kojeg može biti (neuspjeli) prijedlog Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) između EU i SAD-a. Burza podrazumijeva specijalizirano tržište gdje se na određenom mjestu trguje novcem, devizama, vrijednosnim papirima (npr. dionice, obveznice...) ili određenim standardiziranim robama (npr. nafta, žitarice...) i uslugama. Poslovanje na burzama odvija se putem posrednika, tzv. burzovnih agenata (brokera). Trgovce vrijednosnim papirima koji kupuju i prodaju u

svoje ime i za svoj račun nazivamo dilerima. Najpoznatija i najveća burza na svijetu je Njujorška burza vrijednosnih papira (engl. New York Stock Exchange, NYSE) koja se nalazi na Wall Streetu na Manhattanu. U globalnim se razmjerima ističu i londonska (LSE) i tokijska burza (TSE). Jedina burza vrijednosnih papira u Hrvatskoj je ona u Zagrebu. Pokazatelji promjena na burzama izražavaju se kretanjem cijena odabranih dionica, odnosno burzovnim indeksima (npr. NASDAQ, AMEX...). Indeksi pokazuju za koliko novca je moguće kupiti vrijednosni papir koji daje udio u zaradi ili pravima vezanim za neko poduzeće. Službeni indeks Zagrebačke burze nazivamo CROBEX. Taj indeks pokazuje cjelokupnu aktivnost burze, no postoje i indeksi koji se tiču samo određenog sektora, npr. CROBEXturist ili CROBEXkonstrukt. ZANIMLJIVOST

Film Vuk s Wall Streeta

Film M. Scorseseja Vuk s Wall Streeta (2013.) prati njujorškog brokera koji se bavi nelegalnom kupoprodajom vrijednosnih papira. Inspiriran je memoarima glavnog aktera koji tematiziraju stvarne događaje na Njujorškoj burzi 1990ih godina. Logo Zagrebačke burze

Povezanost suvremenog svijeta

Burza

Regija

Sjedište

Tržišna kapitalizacija (milijardi USD)

Mjesečni obujam trgovine (milijardi USD)

New York Stock Exchange

SAD

New York City

22 923

1 452

Nasdaq

SAD

New York City

10 857

1 262

Japan Exchange Group

Japan

Tokio, Osaka

5 679

481

London Stock Exchange

UK, Italija

London, Milano

4 590

219

Shanghai Stock Exchange

Kina

Shanghai

4 026

536

Hong Kong Stock Exchange

Hong Kong

3 936

182

Euronext

Europska unija

Amsterdam, Bruxelles, Dublin, Lisabon, Oslo, Pariz

3 927

174

Toronto Stock Exchange

Kanada

Toronto

3 256

Shenzhen Stock Exchange

Kina

Shenzhen

2 504

763

Bombay Stock Exchange

Indija

Mumbai

2 056

210

National Stock Exchange

Indija

Mumbai

2 030

196

Deutsche Börse

Njemačka

Frankfurt

1 864

140

SIX Swiss Exchange

Švicarska

Zürich

1 523

Korea Exchange

Rep. Koreja

Seoul, Busan

1 463

277

Nasdaq Nordic Exchange

Danska, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Island, Armenija

Kopenhagen, Stockholm, Helsinki, Tallinn, Riga, Vilnius, Island, Erevan

1 372

Australian Securities Exchange

Australija

Sydney

1 328

Provjerite naučeno Analizirajte međuovisnost MMF-a i Svjetske banke. Objasnite važnost tih organizacija za ekonomski razvoj svijeta nakon Drugoga svjetskog rata. Obrazložite važnost Svjetske trgovinske organizacije za međunarodnu razmjenu dobara i usluga. Vlastitim riječima definirajte što je burza i objasnite zašto su važni burzovni indeksi.

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

„Klub od bilijun dolara“ (burze s tržišnom kapitalizacijom većom od bilijun dolara) 2019. godine

107

Povezanost suvremenog svijeta

4. Prometna, financijska i trgovinska povezanost svijeta Provjerite predznanje Objasnite s kojih je sve aspekata današnji svijet povezan. Na koje se načine manifestiraju prometna, financijska i trgovinska međuzavisnost država? Kako one utječu na tvoj svakodnevni život?

Faktori razvoja trgovine Ljudi teže zadovoljavanju potreba za određenim proizvodima (materijalnim dobrima) i uslugama. Na razvoj trgovine utječu sljedeći faktori: razlike, želje i 108 udaljenosti. Pod utjecajem prirodnih i društvenih faktora, neki dijelovi svijeta i pojedinci posjeduju viškove proizvoda i usluga, a drugi pojedinci odnosno dijelovi svijeta imaju potrebe za tim proizvodima i uslugama. Dakle, razlike između pojedinaca na malom prostoru ili poduzeća i država na većem prostoru stvaraju uvjete za ostvarivanje trgovine. Razlike postoje u strukturi proizvodnje između pojedinih zona, npr. između poljoprivredne i industrijske proizvodnje u mediteranskoj i u tropskoj zoni. Postoje i umjetno stvorene razlike kao posljedica životnoga standarda. Drugi faktor razvoja trgovine je želja. Ona mora postojati i kod prodavača i kod kupaca. Reklamama u

masovnim medijima želja se može pojačati i kupce uvjeriti da im je reklamirana roba potrebna (umjetna želja). Treći faktor razvoja trgovine su udaljenosti koje mogu biti fizičke i druge. Fizičke udaljenosti iskazuju se u kilometrima i troškovima, a druge u kvaliteti prijevoza i ponašanju socijalnih skupina. Neke socijalne skupine npr. iz vjerskih razloga odbijaju neke proizvode. O udaljenostima ovisi mogućnost odvijanja trgovine. Trgovina se maksimalno razvija ako su razlike i želje

ZANIMLJIVOST

Sirovine

U mediteranskoj zoni uzgajaju se masline, vinova loza, agrumi, povrće i dr. Ti rezultati poljoprivredne proizvodnje mogu biti roba na tržištu, a mogu biti i sirovine za prehrambenu industriju pa će roba na tržištu biti maslinovo ulje, vino, sokovi. U tropskoj zoni uzgajaju se kakao, kava, uljevita palma, kaučukovac i dr. Ti se proizvodi češće na tržištu pojavljuju kao sirovine, a prerađuju se u drugim zonama. Tako nastaju razlike i u tipovima proizvodnje: prehrambeni nasuprot industrijskim proizvodima.

Što su veće udaljenosti to su troškovi pakiranja, skladištenja i prijevoza proizvoda veći

Francuska

BiH

Kina

Poljska

Nizozemska

Austrija

Mađarska

Slovenija

Italija

Španjolska

SAD

Francuska

Mađarska

Srbija

Austrija

BiH

Slovenija

Njemačka

Italija

Glavni poslovni partneri Hrvatske u izvozu 2019. godine

Njemačka

milijardi eura 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

Izvor: Priopćenje 4.2.2., DZS, 2020.

Povezanost suvremenog svijeta

Glavni poslovni partneri Hrvatske u uvozu 2019. godine

velike, a udaljenosti male. Što su udaljenosti veće, zbog španjolskog, britanskog i francuskog, a danas je moviših prijevoznih troškova i drugih razloga, uvjeti za guća eventualno unutar Ruske Federacije, suvremena društva povezana su rastućom međunarodnom trgovinu sve su slabiji. trgovinom čiji je razvoj temeljen na međunarodnim Trgovinska povezanost sporazumima. Razvoju međunarodne trgovine, osim Umjesto samodostatnosti kojoj se težilo i koja je bila njezine institucionalizacije i pravne regulacije, uveliostvariva u okvirima kolonijalnih imperija, napose ke je pomoglo drastično smanjenje cijena prijevoza i komunikacija. Primjerice, cijena trominutnog telefonudio (%) skog razgovora između New Yorka i Londona pala je 35 s 5,3 dolara 1950. na svega 0,9 dolara 2000. godine. 109 Istovremeno, cijena avionske putničke milje pala je s 30 0,3 dolara polovicom 20. stoljeća na svega 0,11 dolara 25 1990. godine. Uslijed pojave low-cost avionskih kompanija, dolazi do još izraženijeg pojeftinjenja. Osim 20 toga, izvoz ima sve veću ulogu u razvoju svjetskog gospodarstva. Dok je još početkom 1970-ih godina izno15 sio manje od 15 % svjetskog BDP-a, dotle je njegov udio do 2008. godine više no udvostručen te otada 10 1971. 1975. 1979. 1983. 1987. 1991. 1995. 1999. 2003. 2007. 2011. 2015. 2019. varira na oko 30 % iznosa svjetskog BDP-a. godina Udio izvoza u svjetskom BDP-u od 1971. do 2019. godine Izvor: Svjetska banka, 2020.

milijardi eura 25

izvoz

uvoz

Kretanje vrijednosti robnog izvoza i uvoza Hrvatske od 2002. do 2019. godine

15 10

Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske 2012. – 2018., DZS; Priopćenje 4.2.2., DZS. 2020.

5 0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. godina

Povezanost suvremenog svijeta ZANIMLJIVOST

Vrste trgovine

Prema području u kojem se odvija, razlikujemo unutarnju (unutar granica jedne države) i vanjsku trgovinu (izvoz, uvoz i tranzit). Sajmovi i tržnice tradicionalni su oblici unutarnje trgovine. Od kraja 19. stoljeća sajmovi uzoraka potiskuju robne sajmove, a mogu biti lokalnog, nacionalnog i međunarodnog karaktera, opći i specijalizirani. Sajmovi uzoraka olakšavaju uspostavljanje kontakata između kupaca i prodavatelja, formiranje cijena, pridonose predstavljanju najnovijih tehničkih dostignuća i racionalizaciji robne razmjene. Veletržnice se bave trgovinom na veliko, tj. u njima se opskrbljuju prodavači i trgovine. Smještene su uz glavne prometnice, imaju velika skladišta i hladnjače u kojima se roba čuva do prodaje. Unutarnja trgovina prema veličini i načinu organiziranja dijeli se na trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Trgovina na veliko obuhvaća nabavu robe od proizvođača u velikim količinama i prodaju trgovcima na malo, prerađivačkim poduzećima i drugim velikim potrošačima. Znatnim dijelom prodaja se odvija na burzama, velesajmovima i drugdje na temelju uzoraka ili utvrđenih osobina proizvoda. Trgovina na malo obuhvaća prodaju robe potrošačima koji kupuju za svoje ili za potrebe obitelji. Trgovina na malo opskrbljuje se od proizvođača i trgovine na veliko, a može biti općeg tipa ili specijalizirana. Trgovina općeg tipa nudi proizvode za podmirenje dnevnih potreba stanovništva, a specijalizirana trgovina bavi se prodajom robe za srednjoročne i dugoročne potrebe stanovništva. U trgovini na malo u posljednjih nekoliko desetljeća mijenjaju se lokacija i oblici trgovine. Te su promjene uvjetovane povećanjem stupnja automobilizacije i kupovne moći stanovništva, promjenom stavova kupaca, promjenom mjesta stanovanja. S unutargradskim premještanjem stanovništva premješta se i trgovina na lokacije najveće dostupnosti. Uz središte grada, najčešće lokacije su stambene zone, glavne ulazno-izlazne prometnice i prometna čvorišta na rubovima grada te lokacije između gradova. Oblici trgovine razlikuju se prema vrsti robe, načinu prodaje, veličini prodajnog prostora, načinu organizacije prodaje i broju prodavaonica.

110

Sajam

Financijska povezanost Međunarodno kretanje kapitala sve je značajnije u odnosu na kretanje roba pa u suvremenom kontekstu s pravom možemo govoriti o procesu financijske globalizacije. S tim su usko povezana izravna strana ulaganja (engl. Foreign Direct Investment, FDI). Ona obuhvaćaju investicije inozemnih poduzeća u tvrtke sa tuzemnim sjedištem pri čemu ulagač stječe najmanje 10 % vlasničkog udjela. Obično se investira u proizvodnju ili u podružnice domaće tvrtke u trećim državama. Ako se investira u potpuno novi proizvodni po-

Trgovina na malo

gon ili djelatnost, govorimo o greenfield investicijama. S druge strane, preuzimanje ili spajanje domaćeg poduzeća s postojećom inozemnom tvrtkom smatramo brownfield investicijom, baš kao i ulaganja u procesu privatizacije u postsocijalističkim zemljama. Brownfield investicije učestalije su od greenfield investicija. Izravna strana ulaganja mogu potaknuti inovacije ili restrukturiranje gospodarstva u pravcu modernizacije i povećanja konkurentnosti. Drugim riječima, mogu rezultirati povećanjem blagostanja u zemlji domaćinu kroz povećanje zaposlenosti, očuvanje radnih mjesta,

Povezanost suvremenog svijeta

5.000 4.000

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1992. do 2019. godine

3.000

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

FDI (mil. USD) 6.000

Izvor: UNCTAD, 2020.

2.000

1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1.000

godina

Najviše ZAGREB I ZAG. ŽUPANIJA 20,8 mlrd. eura

ISTARSKA ŽUPANIJA 2,3 mlrd. eura

111

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 2,2 mlrd. eura

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 2 mlrd. eura

Županije u Hrvatskoj s najvećim (gore) i najmanjim (dolje) stranim ulaganjima od 1993. do 2019. godine

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA 90 mil. eura SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 52,3 mil. eura POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 50,7 mil. eura VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 19 mil. eura

Ulagači investiraju u dobre i isplative ideje i poslove

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku po djelatnostima za razdoblje od 1993. do 1. travnja 2019. godine 40 % financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova 17 % trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 12 % telekomunikacije 11 % trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 8 % proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 6 % proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 4 % proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 2 % ostale djelatnosti Izvor: www.hnb.hr

Povezanost suvremenog svijeta modernizaciju proizvodnje, jačanje konkurencije, doprinosa BDP-u, povećanje potrošnje, punjenje državnog proračuna, integraciju u međunarodne tokove kapitala itd. Istovremeno, FDI mijenja strukturu vlasništva, a sredstva se često ne usmjeravaju u skladu s potrebama domaćeg gospodarstva. Primjerice, FDI može uzrokovati i smanjenje zaposlenosti uslijed racionalizacije ili pak pogoršanje platne bilance što je čest slučaj s multinacionalnim kompanijama koje uvoze iz svojih središnjica u korist platne bilance države ulagača. Prostorno-vremenska i troškovna konvergencija Povezivanju svijeta pridonosi i, uvjetno rečeno, sažimanje prostora. Prostorno-vremenska konvergencija ili sažimanje podrazumijeva skraćivanje vremena putovanja uslijed tehnološkog napretka. Time se prividno skraćuje put između dvaju mjesta, odnosno smanjuje prostor. Primjerice, putovanje između Londona i Edinburgha 1776. godine trajalo je četiri dana (5760 minuta), da bi se do 1966. taj put skratio na tri sata (180 minuta). To znači da su se navedeni grado112 vi u tom razdoblju približili čak 5580 minuta (5760 - 180), što bi godišnje iznosilo 29,3 minute (5580 / 190). Suprotan proces, a koji može biti posljedica neodržavanja prometne infrastrukture, prirodnih katastrofa, vremenskih nepogoda, ratova i sl. nazivamo prostorno-vremenskom divergencijom. Slično gore opisanom modelu, definira se i troškovna konvergencija. Naime, prostorno kretanje stanovnika određeno je vremenom i troškovima. Drugim riječima, spremni smo putovati i duže ako nam je jeftinije. Primjerice, ako je cestarina za putovanje autocestom toliko visoka da ne kompenzira brži dolazak u željenu destinaciju, vjerojatno nećemo putovati autocestom. ZANIMLJIVOST

Vrsta ulaganja

Ulaganja mogu biti motivirana čitavim nizom faktora. Primjerice, iskorištavanjem prirodnih resursa kao klasičnom obliku investicija, zatim ulaganje s ciljem osvajanja novih tržišta (tzv. horizontalna ulaganja), smanjenja troškova proizvodnje (tzv. vertikalna ulaganja) ili pak strateška ulaganja.

GEO ISTRAŽIVANJE U drugoj polovici 2019. godine u promet je puštena nova elektrificirana željeznička pruga između Zaboka i Zaprešića. Istražite za koliko su se ta dva grada približila uslijed navedene tehnološke inovacije. Usporedite ostvarenu prostorno-vremensku konvergenciju u slučaju putničkog i brzog vlaka.

Provjerite naučeno Navedite nekoliko faktora koji utječu na sve veću prometnu povezanost svijeta. Vlastitim riječima definirajte izravna strana ulaganja (FDI) te protumačite njihove pozitivne i negativne posljedice. Analizirajte izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1992. do 2019. godine te objasnite zašto dolazi do smanjenja FDI-ja nakon 2008. godine. Objasnite razliku između prostorno-vremenske konvergencije i troškovne konvergencije navodeći primjere. Istražite postoje li u vašem zavičaju greenfield i brownfield investicije. Kako su utjecale na zaposlenost i BDP?

Povezanost suvremenog svijeta

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

5. Migracije radne snage i povezivanje svijeta Provjerite predznanje Može li Hrvatska na odgovarajući način zadovoljiti radne potrebe svog stanovništva? Javlja li se u Hrvatskoj potreba za uvozom radne snage? Na koje se sektore djelatnosti to odnosi? Protumačite razloge iseljavanja radne snage iz Hrvatske. Usporedite emitivne i receptivne migrantske države s obzirom na gospodarsku razvijenost. Kako međunarodne migracije radne snage utječu na povezivanje svijeta?

Prostorne razlike u brojnosti međunarodne radne snage

JI Azija i Pacifik 7%

Latinska Amerika 3%

Afrika Prema dometu, migracije radne snage mogu biti unutar8% Europa nje (unutar granica države) i vanjske (međunarodne). U 32 % globalizacijskom smislu su mnogo važnije vanjske migracije. Međunarodna radna snaga definira se kao skup svih međunarodnih migranata koji su trenutno zaposle- Azija* ni, ili nezaposleni koji traže posao u državi u kojoj imaju 13 % prijavljeno boravište. Globalna povezanost značajno je utjecala na rast broja međunarodnih migranata. U svijetu je 2017. godine bilo gotovo 165 milijuna međunarodnih radnika, od čega više od polovice u Europi i AngloameAngloamerika rici. Značajan udio međunarodnih radnika živi u pogra- Arapske države 23 % 14 % ničju, što omogućava lakši odlazak na radno mjestu u susjednu državu. Europska unija ozbiljne napore ulaže u Raspodjela međunarodne radne snage po svjetskim transgraničnu suradnju uz isticanje da će se upravo prema regijama 2017. godine * Srednja, Zapadna, Istočna i Južna Azija uspješnosti transgraničnih regija procjenjivati uspješnost Izvor: migrationdataportal.org čitavog projekta europske integracije.

Mnogo stranih radnika zaposleno je u građevinarstvu

Hrvatskoj nedostaje medicinskih radnika

113

Izvor: Željko Hladika,Večernji list

Povezanost suvremenog svijeta

Radnici iz Kine na gradilištu Pelješkog mosta (2020.)

Arapske države odredište su velikog broja radnika iz Južne, Jugoistočne i Istočne Azije

Novi trendovi međunarodnih migracija, u prostornom smislu, favoriziraju naftom bogate arapske države i Istočnu Aziju. Arapske države i Južna Azija čine svjetske polove po udjelu međunarodne radne snage u ukupnom broju zaposlenih. Naime, više od dvije petine radne snage u arapskim državama čine strani radnici, dočim u Južnoj Aziji oni čine tek 1 % od ukupnog broja radnika. 114 Većina međunarodnih migranata zapošljava se u djelatnostima tercijarnog sektora. Po broju zaposlenih slijede industrija i građevinarstvo, poljoprivreda te kućanski poslovi. Veliki gradovi privlačni su za brojne strane međunarodne migrante - Frankfurt

Provjerite naučeno Usporedite i protumačite udjele međunarodnih radnika po svjetskim regijama. Zašto je razmjerno velik udio međunarodne radne snage u arapskim državama? Koje poslove obavljaju strani radnici u tim državama?

Potisni i privlačni čimbenici migracije radne snage Gospodarski čimbenici smatraju se najvažnijim odrednicama prostorne pokretljivosti stanovništva, naročito radne snage. Proizlaze iz prostorne neusklađenosti između gospodarske i populacijske stope rasta i/ili struktura stanovništva koje ne odgovaraju gospodarskim potrebama. Što je razlika između stvarnog stanja i potreba veća, bit će veća prostorna pokretljivost. Ona može biti motivirana nemogućnošću za dobivanjem odgovarajućeg zaposlenja u mjestu (državi) sta- Potresi, poplave i druge prirodne nepogode potiču novanja, nedostatkom mogućnosti profesionalnog ra- stanovništvo na odseljavanje

Povezanost suvremenog svijeta

U drugom ste razredu naučili da su migracije selektivne. Naime, češće migrira mlađe stanovništvo te još uvijek u većoj mjeri muškarci, iako s primjetnim regionalnim razlikama te izraženim trendom feminizacije migracije (selektivnost prema dobi i prema spolu). Osim toga, veću sklonost migraciji pokazuju obrazovanije osobe, a pojavu iseljavanja stručnjaka označavamo engleskim terminom brain drain. U suprotnom smjeru, događa se priljev stručnjaka, tzv. brain gain. Zbog nepotpunih ili nepouzdanih informacija o strukturi potražnje radne snage, dio visokoobrazovane radne snage ne nađe posao ili prihvaćaju poslove za koje nisu potrebne njihove vještine. Tu pojavu nazivamo brain waste.

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

Selektivnost migracija i migracijske politike

Nestašica vode i dezertifikacija uzrok je pojave klimatskih migranata

zvoja, nezadovoljstvom radnim mjestom, nesigurnim radnim okruženjem, željom za stjecanjem veće zarade (često za obavljanje jednakog posla), poboljšanjem životnog standarda i slično. Izdvojit ćemo još socijalne (država blagostanja, stupanj urbaniziranosti, veličina kućanstva, privlačnost velikih gradova...), demografske (npr. utjecaj agrarne prenapučenosti) i političke čimbenike (prisila, diskriminacija...), prirodne katastrofe (potresi, poplave...) i tako dalje. Kao posebnu skupinu unutar međunarodne radne snage valja izdvojiti klimatske migrante. Riječ je o ljudima koji su, uslijed klimatskih promjena (porast učestalosti i intenziteta vremenskih nepogoda, dezertifikacije, suše i nestašica vode, porast razine mora), prisiljeni migrirati budući da okoliš u kojem žive više ne može zadovoljiti osnovne životne pa tako ni radne potrebe. Zbog svog geografskog smještaja i slabašne materijalne osnove te ovisnosti o poljoprivredi, najviše klimatskih migranata brojat će slabije razvijene države čija je radna snaga u prosjeku slabije obrazovana.

Provjerite naučeno Navedite čimbenike međunarodnih migracija radne snage. Objasnite važnost suočavanja s klimatskim migracijama. Istražite i za svaki čimbenik međunarodnih migracija radne snage navedite jedan primjer države ili regije.

115 Za iseljavanje stručnjaka koristi se termin brain drain

Razdoblje između 16. i 20. stoljeća obilježeno je velikim interkontinentalnim migracijama koje su u znatnoj mjeri bile uzrokovane potrebom za radnom snagom s jedne strane te nemogućnošću osiguravanja egzistencije s druge strane. Dio tih migracija vezan je i za robovlasništvo. Procijenjen broj crnih robova u Novom svijetu polovicom 19. stoljeća iznosio je čak 15 milijuna. Tijekom 19. stoljeća pa do Velike ekonomske krize 1929. godine, kad je SAD zatvorio svoje granice, oko 60 milijuna Europljana odselilo je u Novi svijet. Glavno odredište bio je SAD, tipična imigracijska zemlja (danas s prilično tvrdom migracijskom politikom) i kolijevka ideje kotla za taljenje (engl. melting pot) – fenomena kulturnog jedinstva oformljenog od elemenata kulturnog nasljeđa doseljenika. U drugoj polovici 20. stoljeća izrazito emigracijskim zemljama u Europi smatramo Italiju, Tursku i Jugoslaviju. S druge strane, najviše strane radne snage primile su Njemačka, Francuska i Švicarska. Čak trećina jugoslavenskih emigranata otpada na hrvatske građane. Emigracija je bila posebno intenzivna od 1960-ih

Povezanost suvremenog svijeta

Turski radnici na „privremenom radu“ u Njemačkoj 1960-ih

godina kad znatan udio stanovništva Hrvatske odlazi na „privremeni rad u inozemstvo“ – koji je nerijetko postao trajnim. U tom su razdoblju doznake iz inozemstva činile nezanemariv udio u BDP-u Hrvatske, polovicom 1970-ih godina do čak 7,4 %, a strani radnici u Njemačkoj poznati su kao gastarbajteri. Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, hrvatskim su 116 građanima otvorena vrata europskog tržišta rada s kojim se domaće, nažalost, još uvijek ne može ravnopravno nositi. Stoga je došlo do velikog iseljavanja stanovništva. Sličnu sudbinu doživjele su i druge postsocijalističke zemlje po ulasku u zapadnoeuropske integracije. Budući da je austrijsko tržište rada hrvatskim građanima otvoreno polovicom 2020. godine, a ta je država zbog svojih ekonomskih obilježja i blizine atraktivna za hrvatsku radnu snagu, samo je pandemija uzrokovana virusom SARS-CoV-2 spri-

ječila nastavak iseljavanja u većim razmjerima. Sjedinjene Američke Države provode izuzetno tvrdu migracijsku politiku koju simbolizira selektivnost u odabiru poželjnih doseljenika (korisne radne snage), zid na državnoj granici s Meksikom te afirmacija tzv. NIMBY doktrine (engl. not in my backyard). Njoj je imanentna militarizacija granica (zid, žica i kontrola od strane represivnog aparata), kriminalizacija migracija opetovanom upotrebom termina poput ilegalni migranti, kao i stvaranje osjećaja ugroženosti od migranata koji nadilazi njihova ljudska prava. S druge strane, Europska unija je također privlačan prostor za migracije, što je rezultat njezinog gospodarskog blagostanja i stabilnosti. Imigraciji pridonosi i sve veća potreba za stranom radnom snagom s obzirom na uznapredovali proces senilizacije i negativnu prirodnu promjenu. Posljedično, demografska slika

migranti (1000) 50 45 40

doseljeni odseljeni

Doseljeni i odseljeni iz Hrvatske od 2000. do 2019. godine

30 25

Izvor: DZS, 2020.

20 15 10 5 0

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. godina

Povezanost suvremenog svijeta Iseljavanje Hrvata na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Danska

Nizozemska Njemačka Belgija

KANADA

SJEVERNA AMERIKA

Toronto Detroit New York Pittsburgh Los Angeles St. Louis Cleveland

S A D Milwaukee Chicago San Fracisco

Švicarska Austrija Francuska

EUROPA

ISHOD GEO SŠ B.4.4.

Švedska Irska Ujedinjeno Kraljevstvo

Italija

VENEZUELA PERU

BRAZIL JUŽNA BOLIVIJA AMERIKA Rio de Janeiro P A R A G V A J Sao Paulo URUGVAJ Č I L E Montevideo Buenos Aires ARGENTINA

AUSTRALIJA Sydney Auckland Melbourne Hamilton Wellington NOVI ZELAND

JUŽNA AFRIKA

Smjer iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje U kojoj prekomorskoj državi postoji hrvatska iseljenička zajednica?

Smjer iseljavanja Hrvata u europske zemlje U koje se europske zemlje iseljavaju Hrvati? Zašto baš u te zemlje? Koja je danas europska zemlja najprivlačnija za Hrvate?

ZANIMLJIVOST

Povratni migranti

U brojnim slabije razvijenim državama obrazovani stručnjaci teško pokreću vlastite tvrtke jer im nedostaje kapitala, a pristup kreditima je ograničen. Ako odsele u inozemstvo, zaposle se na odgovarajuće plaćenim poslovima i s ušteđevinom se vrate u domovinu, mogu biti pokretači gospodarskog oporavka svojeg mjesta pa i šireg područja. Pokretanjem vlastitih tvrtki osiguravaju značajan broj radnih mjesta čime se smanjuje nezaposlenost i siromaštvo. U nekim državama povratni migranti vlasnici su trećine novoosnovanih tvrtki (npr. na Tajvanu), a u nekim granama industrije visoke tehnologije i do polovice tvrtki (npr. u Indiji). Poduzetnički duh, marketinške i druge vještine omogućuju povratnicima do četvrtine veće zarade od nemigranata. Povratni migranti mogu u matične države prenijeti i ideje o kvaliteti političkih institucija i demokratskim normama. Tehnološki razvoj i globalna prometna povezanost omogućuju migrantima jače veze sa državom porijekla čime se povećava vjerojatnost njihovog povratka. Ako se ne vrate, i dalje doprinose gospodarstvu matične države novčanim sredstvima koja dostavljaju članovima obitelji (doznake).

Provjerite naučeno Staroga kontinenta mijenja se, postaje sve heterogenija i kulturno raznolikija čime na važnosti dobiva geslo „Ujedinjeni u različitosti“. Međutim, ne odnose se sve države članice spram njega jednako, o čemu nam zorno svjedoči migrantska kriza 2015. godine.

Protumačite važnost fenomena gastarbajtera za povezivanje Hrvatske s Europom te za hrvatski gospodarski rast. Usporedite imigracijsku politiku SAD-a i Europske unije vodeći se konkretnim primjerima.

117

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

118

5 ISHOD GEO SŠ C. 4.1. Učenik istražuje važnost poljoprivrede te analizira neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – analizirati prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike koji utječu na razvoj i mogućnosti različitih oblika poljoprivredne proizvodnje – usporediti najveće proizvođače i izvoznike/uvoznike glavnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda prema statističkim podatcima FAO-a – analizirati globalnu dostupnost hrane i načine rješavanja problema pothranjenosti i gladi u svijetu – raspravljati o primjeni suvremenih tehnologija u proizvodnji hrane – raspravljati o održivoj poljoprivredi

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

1. Čimbenici razvoja poljoprivrede i oblici poljoprivredne proizvodnje Provjerite predznanje Zašto poljoprivredu ubrajamo u djelatnosti primarnog sektora? Opišite važnost poljoprivrede za stanovništvo. Obrazložite povezanost poljoprivrede s drugim gospodarskim djelatnostima. Koja su područja svijeta povoljna za poljoprivrednu proizvodnju? O čemu ovisi učinkovitost poljoprivredne proizvodnje?

Poljoprivreda je primarna ljudska djelatnost Poljoprivreda je primarna djelatnost koja se bavi uzgojem i korištenjem biljnih i životinjskih vrsta kako bi se zadovoljile prehrambene i druge potrebe ljudi i stoke, ali i koristile kao sirovine u pojedinim industrijama. Poljoprivreda obuhvaća poljodjelstvo, koje je usmjereno na biljnu proizvodnju, i stočarstvo, koje se bavi uzgojem životinja. Poljoprivredom se bavi sve manje ljudi na Zemlji, ljudi je sve više i proizvodnja hrane je sve veća, ali nije usklađena s potrebama stanovništva, posebice u slabije razvijenim državama. Poljoprivredna proizvodnja ovisi o prirodno-geografskim i društveno-geografskim čimbenicima. Oko 36 % kopnenog dijela Zemlje pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju pri čemu oranice zauzimaju oko Poljoprivreda obuhvaća uzgoj biljnih i životinjskih vrsta 11 % površine.

Površine za poljoprivrednu proizvodnju: oranica, voćnjak, livada

119

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

Provjerite naučeno Razmislite i obrazložite posljedice sljedećih činjenica: broj stanovnika na Zemlji raste, raste proizvodnja hrane, a poljoprivredom se bavi sve manje ljudi. Koje površine osim oranica možemo ubrojiti u poljoprivredne površine?

Čimbenici razvoja poljoprivrede Mogućnosti uzgoja ili uspijevanja određenih ratarskih kultura ovise o klimi, reljefu, tlu, čimbenicima koje ubrajamo u prirodnogeografske čimbenike. Postoje područja i prostori koji su prirodno-geografski povoljni za uzgoj određenih kultura, ali ih ne iskorištavaju u potpunosti. Ne zahtijevaju sve biljke iste prirodne uvjete pa je moguća raznolika proizvodnja jer neke biljke trebaju vlagu, neke više sunca, neke bolje uspijevaju u hladovini itd. Poznavanje godišnjeg hoda padalina bitno je za određivanje vrste kulture koja će se uzgajati jer, primjerice, riža zahtijeva veću količinu padalina od pšenice. Kod 120 temperatura je osim srednje godišnje vrijednosti potrebno poznavati i ekstremne vrijednosti kako se ne bi prekinula vegetacija zbog preniskih ili previsokih temperatura. Ukoliko su temperature više, onda je biljkama potrebna i veća količina padalina u toplijem vegetacijskom razdoblju. Hladna granica je prostor preniske temperature za poljoprivrednu proizvodnju pri čemu razlikujemo polarnu granicu u višim geografskim širinama (Euroazija između 60° i 70° N, Sjeverna Amerika između 53° i 65° N, Južna Amerika između 46° i 55° S) te visinsku granicu koja je u ko-

Prirodnogeografski faktori određuju granice poljoprivrede

Uzgoj riže na terasama – utjecaj reljefa na poljoprivrednu proizvodnju

relaciji s geografskom širinom (Ande i Tibet oko 4000 m). Reljef utječe na poljoprivrednu proizvodnju preko temperatura te nagibom i ekspozicijom padina (prisoj i osoj). Najpogodniji prostori za poljoprivredno iskorištavanje su nizine te prisojne padine u višim područjima koje imaju višu temperaturu od okolnog prostora. U gusto naseljenim brdovitim krajevima nije rijetkost vidjeti obrađene terase. Tlo je bitan čimbenik poljoprivredne proizvodnje i uvjetuje izbor određenih kultura. Tla se razlikuju po boji, plodnosti, kiselosti, sastavu i izmijenjenosti (prirodna i antropogena tla). Društveni čimbenici o kojima ovisi razvoj poljoprivrede su brojniji. Veličina posjeda bitan je čimbenik i utječe na moguću vrstu proizvodnje. Kod intenzivne proizvodnje kao što je u povrtlarstvu, posjed može

Poljodjelska proizvodnja na velikim posjedima pretežno je usmjerena na tržište

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu naročito korištenje poticaja treba biti kontrolirano, jer se često događalo da se poticaji traže samo zbog novčanih sredstava, a ne stvarnog unaprjeđenja proizvodnje. Zanimljivo je da je Novi Zeland bio ukinuo poticaje, izazvao negodovanje poljoprivrednika, a nakon relativno kratkog razdoblja poljoprivredna proizvodnja je povećana i bez poticaja. Danas je značajan i politički utjecaj na globalnom planu na strukturu proizvodnje, a ne treba zanemariti običaje i kulturno nasljeđe nekog prostora, primjerice utjecaj na razvoj svinjogojstva ili govedarstva.

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

biti manji dok uzgoj pšenice zahtijeva veće površine. Općenito se smatra da je minimalna veličina posjeda za komercijalno bavljenje poljoprivredom 20 ha, a optimalna 30-100 ha. S obzirom na različite kulture i način uzgoja posjedi iste veličine ne ostvaruju jednake prinose i prihode. Bitna je i okupljenost posjeda. Često države provode komasaciju tj. okupljaju posjed kako bi se unaprijedila proizvodnja jer usitnjeni posjedi otežavaju suvremenu obradu. Prosječna veličina posjeda u Hrvatskoj postupno raste, početkom 21. stoljeća iznosila je 2,8 ha, a trenutno je blizu 10 ha, što je znatno manje nego primjerice u Češkoj u kojoj je prosječna veličina preko 60 ha. Bez obzira na prosječnu veličinu, Hrvatsku karakteriziraju brojni rascjepkani posjedi koji otežavaju obradu. Oblik vlasništva također utječe na poljoprivrednu proizvodnju, a najefikasniji se pokazao privatni posjed. Ovisno o društveno-političkom uređenju u brojnim državama postoje ili su postojali različiti tipovi zadružnog, društvenog ili državnog vlasništva kao što su bili kolhozi i sovhozi u Sovjetskom Savezu, mošavi i kibuci u Izraelu te poljoprivredne zadruge u bivšoj Jugoslaviji. U suvremenoj poljoprivredi radna snaga mora biti obrazovanija nego prije, a sve je važnija i njezina cijena zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu. Razvijenost i blizina tržišta te njegove potrebe također su bitni čimbenici uz neophodnu dobru prometnu povezanost. Državna regulativa može utjecati na poljoprivrednu proizvodnju kroz različite poticaje ili uskraćivanje istih ovisno o procijenjenim potrebama. Davanje, a

Provjerite naučeno Na primjeru iz zavičaja obrazložite utjecaj pojedinih prirodnogeografskih faktora na razvoj poljoprivrede. Koristi li Hrvatska sve svoje poljoprivredne potencijale? Što je pogodnije za obradu, pet hektara u komadu (jedna parcela) ili sedam hektara malih, rascjepkanih i međusobno udaljenih parcela? Istražite je li se poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj povećala uvođenjem poticaja?

121

broj kućanstava 140.000

kućanstva

površina u ha 350.000

površina

100.000

20.000

50.000

Razvijeni prometni sustav omogućava jeftinije dopremanje poljoprivrednih proizvoda na tržište

> 20

40.000

10,01 - 20

150.000

5,01 - 10

60.000

3,01 - 5

200.000

2,01 - 3

80.000

1,01 - 2

250.000

0,51 - 1

100.000

0,11 - 0,5

300.000

< 0,1

120.000

Broj kućanstava u Hrvatskoj prema veličini posjeda 2003. godine

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ZANIMLJIVOST

Mehanizacija

122

Konačnu cijenu poljoprivrednog proizvoda ne čini samo cijena i vrijeme rada već i uložena sredstva da bi se nešto proizvelo. Suvremenu, tržišno konkurentnu poljoprivredu ne možemo zamisliti bez mehanizacije tj. strojeva. Cijena tih strojeva uračunata je u konačnu cijenu proizvoda. Ako imate relativno malo poljoprivrednog zemljišta i proizvodite relativno malo, isplati li se uložiti u stroj koji će najveći dio godine biti van pogona jer s njime sav posao možete obaviti u nekoliko dana, a ostatak godine će stajati? A stroj treba otplatiti. Čime? Prodajom proizvedenog. Razmislite o efikasnosti kupnje stroja za mužnju krava koji, primjerice, ima kapacitet 60-70 krava dnevno, a vi imate 10 krava. Radi se o 50-60 krava razlike, a u proizvedenim litrama mlijeka je to, i uz lošu mliječnost, razlika veća od 1000 litara dnevno. Je li isto ugraditi u cijenu mlijeka cijenu stroja za 300 litara ili 1500 litara dnevno? Na godišnjim i višegodišnjim razinama razlike su stotinama puta veće. Slična je situacija primjerice s traktorima. Koliko je realno da poljoprivrednik s 20 ha koje obrađuje kupi traktor koji može obrađivati 1000 puta veću površinu i očekuje da će biti konkurentan? Vjerojatno očekuje, ali je li to opravdano očekivanje? Raspravite u razredu o tome. Koja su moguća rješenja?

Oblici poljoprivredne proizvodnje

ZANIMLJIVOST

Lov i skupljanje plodova

Sigurno imate puno više znanja i informacija u odnosu na ljude kojima je lov i sakupljanje plodova primarna djelatnost, egzistencija. Na sreću, ne živimo u tim vremenima i prostorima u kojima bi to bilo neophodno. Razmislite kako biste se sa svojim znanjima i vještinama snašli u takvim uvjetima. Znate li koje biljke ili plodove biste sakupljali, kako biste ulovili životinju?

Kao osnovni oblici poljoprivredne proizvodnje, s obzirom na usmjerenost tržištu, najčešće se izdvajaju samoopskrbna i komercijalna (tržišna) poljoprivreda. Samoopskrbna (autarkijska) poljoprivreda je ona koja proizvodi za vlastite potrebe i eventualno prodaje ili mijenja za druge proizvode do 25 % svojih proizvoda. Karakteristična je za slabo razvijena područja koja jedva proizvode dovoljno za vlastite potrebe i izrazito su ovisna o prirodnim uvjetima. Postoje prostorne i vremenske razlike među samoopskrbnim oblicima i uglavnom su vezani uz promjene u razvijenosti. Lovačko-sakupljačko gospodarstvo je najstariji, pokretni oblik autarkijske poljoprivrede. Danas se rijetko susreće i u najizoliranijim područjima kao što su dijelovi Amazonije, središnje Afrike, Kalimantana, Kalaharija i australskih pustinja. Ne postoji niti najjednostavnija obrada zemljišta već se živi od onoga što se pronađe ili ulovi. Nomadsko stočarstvo u Nigeriji

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Nomadsko stočarstvo je također pokretno s tom razlikom što se životinje ne love već su pripitomljene i vode se sa sobom i na taj način se stanovništvo prehranjuje. I danas ga nalazimo u suhim područjima od Zapadne Afrike do Središnje Azije. S obzirom na (ne) mogućnosti ispaše u navedenim prostorima, logično je migriranje sa stokom u potrazi za hranom. Suvremeni procesi, politička previranja u tim područjima ne pogoduju opstanku tog tipa poljoprivrede. Tradicionalna poljoprivreda je ovisna o području u kojem se nalazi. Razlikuje se intenzivna koja se bazira na ratarstvu u kombinaciji sa stočarstvom i ekstenzivna koja se bazira na transhumantnom stočarstvu u kojemu se kombinira ljetna i zimska ispaša. Tržišna (komercijalna) poljoprivreda posljedica je napretka agrarne proizvodnje i stvaranja viškova namijenjenih tržištu te razvoja prometa i trgovine. Farme su velika gospodarstva koja zahtijevaju i veća ulaganja. S obzirom na broj kultura koje se uzgajaju i na ulaganja razlikuje se intenzivni tip s većim ulaganjima i većim prinosima uz kombiniranu proizvodnju žitarica, krmnih kultura i stoke i ekstenzivni tip uzgoja na velikim površinama, s manjim ulaganjima i manjim prinosima, ali i dalje s dobrom zaradom. Ra-

123 Komercijalna plantažna proizvodnja kave u Brazilu i čaja na Šri Lanki

Suvremena farma u SAD-u

Uzgoj ovaca na ranču u Novom Zelandu

zvili su ih Europljani i kasnije raširili u kolonije pa ih nalazimo i u prostoru američke prerije, južnoameričke pampe, u Australiji. Povoljni uvjeti za taj oblik su i u prostranstvima stepa Ukrajine i Rusije. Intenzivni tip raširen je na istoku SAD-a, u Australiji, na jugu Afrike, na jugu Brazila i u većem dijelu Europe. Ranč je veliko gospodarstvo usmjereno na komercijalno ekstenzivno stočarstvo gdje stoka slobodno pase na velikim pašnjačkim površinama što smanjuje ulaganja na minimum. Stoka je uglavnom namijenjena za proizvodnju mesa, kože i vune. Rašireni su na pašnjačkim prostorima Južne i Sjeverne Amerike, u središnjoj Aziji i u Australiji. Komercijalna plantažna poljoprivreda predstavlja početke komercijalne poljoprivrede. Bazira se na monokulturnom plantažnom uzgoju u tropskom pojasu. Na plantažama se uzgajaju kava, kakao, šećerna trska, banane, čaj, duhan itd. U tropskom području plantaže su uglavnom u vlasništvu stranih multinacionalnih kompanija.

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

Mediteranska poljoprivreda

Mediteranska poljoprivreda izdvaja se u poseban tip zbog svojih posebnosti uzgoja na ograničenim površinama. Uzgajaju se žitarice, krmne kulture, masline, 124 smokve, agrumi, povrće i vinova loza. Nekad karakteristično transhumantno stočarstvo danas se odvija na vrlo ograničenim površinama.

GEO ISTRAŽIVANJE Usporedite podatke o poljoprivrednoj proizvodnji iz razdoblja prije samostalnosti Hrvatske s današnjim stanjem. Podatke prikupite na stranicama Državnoga zavoda za statistiku iz starijih izdanja Statističkog ljetopisa. GEO ISTRAŽIVANJE Uz pomoć internetskih stranica Svjetske banke istražite i obrazložite stanje poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/ handle/10986/32304/Sector-Diagnostic-and-Analysisof-Public-Spending-in-Agriculture-and-RuralDevelopment.pdf?sequence=1&isAllowed=y Uz pomoć navedenog dokumenta odredite kojim oblicima pripada poljoprivreda Hrvatske.

ZANIMLJIVOST

Sankcije su preporodile rusku poljoprivredu

Nakon aneksije Krima 2014. godine, 37 država je uvelo sankcije Rusiji koje su obuhvatile naftni, obrambeni i bankarski sektor. Kao odgovor, Rusija je zabranila uvoz njihovih poljoprivrednih proizvoda što je dovelo do velikih viškova i pada cijena hrane, naročito u EU. Viškovi hrvatskih mandarina koje su trebale završiti na ruskom tržištu su se bacali ili donirali školama. Rusija je odlučila postati samodostatna u proizvodnji hrane i u nekoliko je godina drastično povećala proizvodnju i danas izvozom hrane zarađuje više nego izvozom oružja. Rublja je devalvirala 2014. godine što je poskupilo uvozne proizvode, a ruske je proizvode učinilo jeftinijim i konkurentnijim na svjetskom tržištu. Objasnite zašto je poljoprivreda strateški važna.

GEO ISTRAŽIVANJE Na stranicama Eurostata https://ec.europa.eu/ eurostat/web/main/data/database usporedite obilježja poljoprivredne proizvodnje Hrvatske s ostalim članicama Europske unije.

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

2. Svjetska poljoprivredna proizvodnja hrane Provjerite predznanje Obrazložite kako klima utječe na strukturu poljoprivredne proizvodnje u pojedinim klimatskim zonama? Koje skupine poljoprivrednih proizvoda imaju veću zastupljenost na svjetskom tržištu? Koja se poljoprivredna područja ili države izdvajaju po udjelu pojedinih proizvoda na svjetskom tržištu?

Žitarice

nema podataka 0 t

Pšenica je kultura stepe i stepsko-savanskih područja, vrlo je prilagodljiva i podnosi niske temperature (do -14 °C, ali i do -43 °C, ako je pokrivena snijegom), 125 ne traži velike količine padalina (najvažnija područja uzgoja imaju do 600 mm padalina godišnje), vegetacijsko razdoblje joj je oko 37 tjedana za ozimu i 16 do 20 tjedana za jaru pšenicu, pa je njezin uzgoj karakteriIzvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Poljoprivredne prehrambene proizvode možemo podijeliti u više skupina od kojih su najvažnije žitarice, uljarice, biljke za dobivanje šećera, biljke za dobivanje napitaka, vinovu lozu, voće i povrće, meso, mlijeko i ribe. U prehrani ljudi žitarice imaju najvažniju ulogu pri čemu je pšenica vodeća žitarica po zasijanim površinama, prinosima te udjelu u svjetskoj trgovini.

1 mil. t

5 mil. t

Proizvodnja žitarica u svijetu 2018. godine

10 mil. t

50 mil. t

100 mil. t

500 mil. t

1 mlrd t

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

Suvremena žetva pšenice (lijevo) i uzgoj riže na terasama (desno)

stičan za umjereni pojas. Prema podatcima FAO-a, vodeći proizvođači 2019. godine redoslijedom su Kina, Indija, Ruska Federacija, SAD, Francuska, Kanada, Ukrajina, Pakistan, Njemačka i Argentina. Riža je glavna žitarica u prehrani Monsunske Azije, najgušće naseljenog dijela svijeta. Zahvaljujući kratkom vegetacijskom razdoblju moguće je više žetvi godišnje. Uzgaja se u vlažnim i toplim područjima u kojima druge žitarice ne bi mogle uspi126 jevati. Sije se u vodom natopljeno tlo te se naknadno presađuje sadnica po sadnica (dijelom se to još uvijek odvija ručno). Rižište se odvodnjava prije žetve. Prema podatcima FAO-a, vodeći proizvođači 2019. godine redoslijedom su Kina, Indija, Indonezija, Bangladeš, Kukuruz (lijevo) i ječam (desno) Vijetnam, Tajland, Mjanmar, Filipini, Pakistan i Kambodža. Kukuruz ima veliko značenje u svjetskoj poljoprivrednoj proizvodnji, bilo kao stočna hrana ili u preProvjerite naučeno hrani ljudi. Služi i u druge industrijske svrhe upitne Vodeći proizvođači pšenice 2004. godine su bili isplativosti u smislu održivosti. Prema energetskoj Kina, Indija, SAD, Ruska Federacija, Francuska, vrijednosti proizvedenih žitarica, na prvom je mjeNjemačka, Kanada, Australija, Turska i Ukrajina. stu, ispred pšenice, riže i ječma. Klimatski je osjetGlavni proizvođači riže 2004. godine su bili Kina, ljiviji od pšenice, ne podnosi niske temperature i Indija, Indonezija, Bangladeš, Vijetnam, Tajland, mraz, vegetacijsko razdoblje mu je 6 mjeseci i traži Mjanmar, Filipini, Brazil i Japan. Vodeći proizvođači dosta sunca i kiše. Najpovoljniji uvjeti za uzgoj su u kukuruza 2004. godine su bili SAD, Kina, Brazil, toplijim dijelovima umjerenog pojasa iako uspijeva Meksiko, Francuska, Indija, Rumunjska, Argentina, i u tropskim i suptropskim krajevima. Najpoznatije Indonezija i Italija. Izradite usporednu tablicu za područje uzgoja je tzv. Corn belt (pojas kukuruza) u 2004. i 2019. godinu i obrazložite prostorne proSAD-u koji se pruža između rijeka Missouri i Missimjene među vodećim proizvođačima žitarica. Na ssippi. Prema podatcima FAO-a, vodeći proizvođači stranicama https://ourworldindata.org/agricultu2019. godine redoslijedom su SAD, Kina, Brazil, ral-production analizirajte prostorni raspored proArgentina, Ukrajina, Indonezija, Indija, Meksiko, izvodnje pšenice, riže i kukuruza. Istražite i opišite Rumunjska i Ruska Federacija. upotrebu kukuruza u ostale svrhe. Ostale važnije žitarice su ječam, raž i zob.

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Uljarice U svjetskoj trgovini biljna ulja i masnoće važnije su od skupljih, životinjskih masnoća. U tropskom pojasu najznačajnija uljarica je kokosova palma iz koje se sušenjem mesnatog dijela kokosovog oraha dobiva kopra koja sadrži 50-60 % ulja. Iz kopre se dobiva i kokosovo brašno. Najrasprostranjenija je na otocima Indijskog i Tihog oceana. Najveći proizvođači 2019. godine bili su Indonezija, Filipini, Indija, Šri Lanka i Brazil.

nema podataka 0 t

100 000 t

Palma uljarica i plod

Palma uljarica ili afrička palma se danas osim u području Gvinejskog zaljeva i ekvatorske Afrike uzgaja na plantažama Jugoistočne Azije. Plodovi rastu u grozdovima iz kojih se tiještenjem dobiva ulje. Na svjetskom tržištu hrane ne javlja se samo u obliku ulja već se koriste i ostatci nastali nakon tiještenja. Najveći proizvođa- 127 či 2019. godine bili su Indonezija, Malezija, Tajland, Nigerija i Kolumbija.

500 000 t

Proizvodnja plodova uljevite palme (u tonama) 2018. godine

1 mil. t

5 mil. t

>10 mil. t

Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Kokosova palma i plod od koje se proizvode mijeko i brašno

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu ZANIMLJIVOST

Arašid (kikiriki ili zemni orah), iako je vjerojatno najraširenija i omiljena „grickalica“ širom svijeta, također je važna uljarica. Najveći proizvođači 2019. godine su bili Kina, Indija, Nigerija, Sudan i SAD. U umjerenom pojasu najznačajniji je suncokret čiji su najveći proizvođači 2019. godine bili Ruska Federacija, Ukrajina, Argentina, Rumunjska i Kina, zatim uljana repica koju najviše proizvode Kanada, Kina, Indija, Francuska i Njemačka te soja čiji su najveći proizvođači Brazil, SAD, Argentina, Kina i Indija.

Plod kikirikija raste pod zemljom

S obzirom da plod kikirikija kojeg konzumiramo raste pod zemljom, prije stavljanja na tržište potrebno ga je oprati. Pogledajte deklaracije proizvoda koje koristite u kućanstvu. Jeste li na nekima primijetili „mogu sadržavati tragove kikirikija“ iako vam nije jasno što bi kikiriki uopće radio u tim proizvodima? Istražite količine potrebne vode pri uzgoju kikirikija i orašastih plodova za tržište.

Plod kikirikija kojeg konzumiramo raste pod zemljom

128 Uljarice umjerenog pojasa suncokret, uljana repica i soja

Maslina je tradicionalna mediteranska uljarica, a najveći uzgajivači 2019. godine su Španjolska, Italija, MaMaslina je tradicionalna uljarica mediteranskih roko, Turska i Grčka. područja – berba maslina u Istri

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Biljke za dobivanje šećera Šećerna trska uspijeva u tropskoj i dijelom suptropskoj klimi. Vegetacijsko razdoblje joj je 1-2 godine, zahtijeva mnogo sunca, visoku temperaturu i puno vlage. Naraste i do 4 metra. Sadrži 14-16 % saharoze. Najveći proizvođači 2019. godine bili su Brazil, Indija, Tajland, Kina i Pakistan. U umjerenom pojasu uzgaja se šećerna repa koja sadrži 14-18 % saharoze. Najveći proizvođači su Ruska Federacija, Francuska, Njemačka, SAD i Turska. Većina šećera na svjetskom tržištu dobivena je preradom šećerne trske. Plantaža kave i plod kave

se prerađuju prženjem u kakaov prah koji je jedan od najznačajnijih luksuznih prehrambenih artikala. Glavni proizvođači 2019. godine bili su Bjelokosna Obala, Gana, Indonezija, Nigerija i Ekvador.

129

Šećerna trska i šećerna repa

Biljke za dobivanje napitaka Od brojnih biljaka za dobivanje napitaka najveće značenje imaju kavovac, kakaovac i čaj. Kavovac je biljka koja uspijeva u vrućoj i vlažnoj klimi, na visinama od 200 do 4000 m, podrijetlom je iz Afrike, a 2019. godine najveći proizvođači bili su Brazil, Vijetnam, Kolumbija, Indonezija i Etiopija. Najpoznatije vrste kave su arabica i robusta. Kakaovac je biljka podrijetlom iz ekvatorskog dijela Latinske Amerike. Osjetljiva je biljka pa se često sadi ispod banana kako bi se zaštitila od sunca i vjetra. Zahtijeva plodno tlo. Koriste se sjemenke iz plodova koje Stablo i plod kakaovca

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

Plantaža čaja i biljka čajevac i tržišne vrste čajeva

Čajevac je grmolika biljka tropskog monsunskog područja koja ne podnosi hladnoću i nedostatak vlage. Uzgaja se na padinama jer ne podnosi tlo zasićeno vodom. Kao i kakaovac, zahtijeva plodno tlo, ali je znatno otporniji. Uzgaja se zbog listova, a ne ploda. Listovi sadrže tein (kofein). Sušenjem se dobiva zeleni čaj, a fermentacijom listova crni čaj. Najveći proizvođači 2019. godine bili su Kina, Indija, Kenija, Šri Lanka i Vijetnam.

Vinova loza, voće i povrće 130 Vinogradarstvo ili uzgoj vinove loze je oblik intenzivne poljoprivrede. Sredozemlje je najpovoljniji prostor za uzgoj vinove loze kao i prisojne padine umjerenog pojasa. To je biljka koja zahtijeva dosta sunca i relativno malo padalina u vegetacijskom razdoblju. Uzgaja se zbog grožđa te proizvodnje vina. Najveći proizvođači 2019. godine bili su Kina, Italija, SAD, Španjolska i Francuska. Uzgoj voća je klimatski uvjetovan, ali je razvojem prometa i tehnologijom očuvanja proizvoda omogućena

Suvremeni uzgoj vinove loze u Kutjevu

cjelogodišnja opskrba tržišta agrumima, voćem tropskog i umjerenog pojasa. Suvremena proizvodnja odvija se na plantažama. Povrtlarstvo je izrazito intenzivan oblik poljoprivrede i sve više je smješteno u blizini tržišta tj. velikih gradova. Potrebe za povrćem su cjelogodišnje pa je sve raširenija upotreba staklenika i plastenika. Veliki rad i ulaganja prati i veća zarada.

Provjerite naučeno

Proizvodi voćarstva dostupni su cijele godine na svjetskom tržištu

Izradite poster vodećih uzgajivača i proizvođača uljarica, biljaka za proizvodnju šećera, biljaka za proizvodnju napitaka, grožđa i vina, voća i povrća. Koje prostorne pravilnosti uočavate. Objasnite faktore koji su utjecali na utvrđene prostorne pojave. Podatke o vodećim proizvođačima ostalih ratarskih proizvoda možete pronaći na internetskim stranicama http://www.fao.org/faostat/ en/#rankings/countries_by_commodity, a u kartografskim prikazima na stranicama https://ourworldindata.org/agricultural-production.

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Oceanija Afrika Srednja Amerika

mil. t 300

Južna Amerika 250

Sjeverna Amerika

200 Europa

Proizvodnja mesa u svijetu od 1961. do 2018. godine

150

100 Azija 50

0 1961.

1970.

1980.

1990.

2000.

Meso i mlijeko

2018. godina

U posljednjih 50-tak godina došlo je do promjena u strukturi proizvodnje mesa u svijetu, primjerice, piletina je 1961. godine činila 12 %, a 2013. godine 35 % proizvedenog mesa u svijetu, govedina je 1961. godine činila oko 40 %, a 2013. godine oko 22 %, dok je udio svinjskog mesa konstantno između 35 i 40 %. 131 Istovremeno, proizvedena količina svih vrsta mesa je rasla. Najveći proizvođači govedine 2019. godine su SAD, Brazil, Kina, Argentina i Australija. Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Razvijenost stočarstva može se analizirati prema broju grla stoke, proizvodnji mesa i proizvodnji mesa po stanovniku. Broj stoke nije najbolji pokazatelj jer ovisi o načinu i vrsti uzgoja. Količina proizvedenog mesa po grlu može biti različita. Na svjetskom tržištu najzastupljenija je perad, slijedi svinjsko meso te govedina (različite starosti: teletina, junetina).

2010.

nema 0t podataka

1 000 t

10 000 t

100 000 t

250 000 t

Proizvodnja govedine po državama svijeta 2018. godine

500 000 t

1 mil. t

2,5 mil. t

5 mil. t

10 mil. t

15 mil. t

Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

nema 0t podataka

1 000 t

10 000 t

25 000 t

50 000 t

100 000 t

250 000 t

500 000 t

1 mil. t

3 mil. t

60 mil. t

Proizvodnja svinjskog mesa po državama svijeta 2018. godine

Uz proizvodnju mesa, veliku važnost ima i proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Najveći proizvođači kravljeg mlijeka 2019. godine su SAD, Indija, Brazil, Njemačka i Kina. Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Najveći proizvođači svinjetine 2019. godine bili su 132 Kina, SAD, Njemačka, Španjolska i Brazil, piletine SAD, Kina i Brazil, Ruska Federacija i Indija, ovčjeg mesa Kina, Australija, Novi Zeland, Turska i Alžir.

nema 0t podataka

1 000 t

10 000 t

250 000 t

500 000 t

1 mil. t

Proizvodnja mesa peradi po državama svijeta 2018. godine

2,5 mil. t

5 mil. t

10 mil. t

20 mil. t

25 mil. t

nema 0t podataka

10 000 t

100 000 t

1 mil. t

2,5 mil. t

5 mil. t

10 mil. t

25 mil. t

50 mil. t

100 mil. t

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

>150 mil. t

Proizvodnja mlijeka po državama svijeta 2018. godine

133 Provjerite naučeno Izradite usporednu tablicu vodećih proizvođača mesa i mlijeka. Usporedite porast broja stanovnika s porastom proizvodnje mesa u svijetu. Ima li proizvodnja mesa i mlijeka veze s razvijenošću i brojnošću stanovništva? Koji se kontinent ističe s niskom proizvodnjom navedenih proizvoda? Neke od navedenih poveznica uz karte su interaktivne i možete doznati stvarne proizvedene količine za pojedine godine. Istražite i obrazložite prikazane vrijednosti. Podatke o vodećim proizvođačima ostalih stočarskih proizvoda možete pronaći na internetskim stranicama http://www.fao.org/faostat/en/#data/QL/visualize, a karte na stranici https://ourworldindata.org/meat-production#global-meat-production. mil. t 100

akvakultura (umjetni uzgoj)

Budući da su glavna ribolovna područja u svijetu zahvaćena prekomjernim izlovom, raste značenje akvakulture. Analizirajte priložene dijagrame i objasnite stanje i trendove u svjetskom ribarstvu i akvakulturi.

ribolov

Ribe

GEO ISTRAŽIVANJE

0 1960.

Istražite ostale podatke na stranicama: https://ourworldindata.org/seafood-production 1970.

1980.

1990.

2000.

2010. 2015. godina

Usporedba proizvodnje morskih riba i organizama ulovom i uzgojem (morski ribolov i akvakultura)

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu 100

GEO ISTRAŽIVANJE

mil. t Bliski Istok i Sjeverna Afrika Subsaharska Afrika Sjeverna Amerika

Proučite priložene tablice, pregledajte navedene poveznice i napišite sastavak pod naslovom Vodeće države u svjetskoj poljoprivrednoj proizvodnji hrane, njezinom izvozu i uvozu.

Latinska Amerika 60

Europa i Srednja Azija

GEO ISTRAŽIVANJE

Južna Azija 40

Analizirajte i usporedite podatke o najznačajnijim državama uvoznicima i izvoznicima te koje proizvode uvoze ili izvoze na poveznicama http://www. fao.org/faostat/en/#rankings/ major_commodities_imports http://www.fao.org/faostat/ en/#rankings/major_ commodities_exports

Istočna Azija i Pacifik

0 1960.

1970.

1980.

1990.

2000.

2010.

2016.godina

Ulov ribe u svijetu od 1960. do 2016. godine Uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda u svijetu Najznačajniji proizvodi u uvozu prema količini 2019. godine*

134

Svijet

Afrika

Amerike

Azija

Europa

Australija i Oceanija

kukuruz

pšenica

kukuruz

soja

kukuruz

ostaci prerađene palme

pšenica

kukuruz

pšenica

kukuruz

pšenica

soja

riža

soja

pšenica

soja

palmino ulje

šećer

banane

palmino ulje

uljana repica

riža

palmino ulje

riža

šećer

banane

kukuruz

Izvor podataka: http://www.fao.org/faostat/en/#rankings/commodities_by_regions_imports

Najznačajniji proizvodi u izvozu prema količini 2019. godine* Svijet

Afrika

Amerike

Azija

Europa

Australija i Oceanija

kukuruz

naranče

soja

palmino ulje

pšenica

kakao

kukuruz

riža

kukuruz

šećer

soja

šećer

pšenica

šećer

ječam

palmino ulje

kukuruz

šećer

ostaci prerađene palme

suncokretovo ulje

uljana repica

riža

indijski orah

banane

pšenično brašno

ostaci hrane

mlijeko u prahu

Izvor podataka: http://www.fao.org/faostat/en/#rankings/commodities_by_regions_exports

*U tablicama su podatci za soju, šećer i njihove derivate/prerađevine/ostatke dani zbirno. Izostavljeni su podatci koji se odnose na uvoz i izvoz vode, leda i pića, a nalaze se među vodećim uvoznim/izvoznim proizvodima pojedinih područja. Na navedenim stranicama istražite tko uopće troši velike količine vode, leda, alkoholnih i bezalkoholnih pića i pokušajte objasnite podatke.

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

3. Globalna dostupnost hrane i problem pothranjenosti i gladi u svijetu Provjerite predznanje Koliko ljudi danas živi u svijetu? Obrazložite zašto je gladno ili pothranjeno oko 700 milijuna ljudi u svijetu, a prema procjeni proizvodi se hrane dovoljno za 10 milijardi ljudi? U kojim je dijelovima svijeta otežana dostupnost hrane? Kako se širenje virusa SARS-CoV-2 odrazilo na dostupnost hrane u svijetu?

Raširenost gladi, neishranjenosti i pothranjenosti u svijetu

nema podataka 0

Usporedite karte broja pothranjenih i udjela pothranjenih u svijetu (na ovoj i sljedećoj stranici). Obrazložite razlike u broju i udjelu pothranjenih. Koji se prostori ističu većim udjelom pothranjenih? Obrazložite povezanost pothranjenosti i razvijenosti. Na poveznici izvora karte istražite podatke za pojedine države. Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Glad definiramo kao nedovoljan unos hranjivih tvari koji dovodi do iscrpljenosti, poremećaja funkcija organizma, bolesti i povećane smrtnosti. Neishranjenost i pothranjenost predstavljaju neuravnoteženu prehranu s manjkom nutrijenata i nedovoljnom energetskom vrijednošću.

GEO ISTRAŽIVANJE

1 mil.

5 mil.

10 mil.

Broj pothranjenih po državama svijeta 2017. godine

25 mil.

50 mil.

100 mil.

>200 mil.

135

Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

nema podataka 0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

>60 %

Udio pothranjenih po državama svijeta 2017. godine

136

% 30

GEO ISTRAŽIVANJE

25 Subsaharska Afrika

Južna Azija

Svijet Istočna Azija Latinska Amerika Južna Amerika

0 2000.

Analizirajte priloženi dijagram i odgovorite: Što se događa s udjelom pothranjenih u svijetu i po regijama u prikazanom razdoblju? Obrazložite visok udio pothranjenih u Subsaharskoj Africi.

2002.

2004.

2006.

2008.

2010.

2012.

2014.

2016.

Iako se udio pothranjenih u svijetu i regijama smanjuje, UN procjenjuje da će do 2030. godine broj pothranjenih narasti na 840 milijuna ljudi. Procjene za 2020. godinu su da je 8,9 % svjetskog stanovništva gladno, dvije milijarde ljudi nemaju pristup sigurnoj i nutritivno odgovarajućoj prehrani, tri milijarde ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu. Također se procjenjuje da

2018. godina

Udio pothranjenih u svijetu i po geografskim regijama od 2000. do 2018. godine

zdrava prehrana može smanjiti 97 % troškova u zdravstvu te smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 74 %. Utjecaj pandemije uzrokovane širenjem virusa SARSCoV-2 na porast broja gladnih 2020. godine procjenjuje se za dodatnih 132 milijuna ljudi. Ujedinjeni narodi su 2015. godine kao jedan od ciljeva održivog razvoja Zemlje postavili i „nultu glad“ (Zero

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Dostava pomoći gladnima u Africi Kako riješiti apsurdno stanje u kojem proizvodimo previše hrane, a imamo gladne u svijetu?

Jedan od ciljeva UN-a o održivom razvoju Zemlje

Hunger) tj. Zemlju bez gladi do 2030. godine, međutim, noviji podatci i zbivanja ukazuju da to neće biti ostvareno u predviđenom razdoblju. Uzroci gladi su složeni, prvenstveno se ističu siromaštvo, neučinkovitost gospodarskog i političkog sustava, ratovi i oružani sukobi, poljoprivredna politika i poljoprivredne mogućnosti prostora, porast broja stanovnika, klimatske promjene, rasipanje i propadanje hrane pa i sama glad koja vodi u siromaštvo, a siromaštvo u glad i imamo zatvoreni krug iz kojega je teško izaći. Na Zemlji se proizvodi više nego dovoljno hrane za današnje stanovništvo pa je podatak o ukupnom broju gladnih vrlo uznemirujući. Hrana se rasipa u razvijenim državama između ostalog zbog njezine jeftinoće i dostupnosti, prevelikih porcija, ali i propada u slabije razvijenim državama zbog nedostatka uvjeta za njeno odgovarajuće čuvanje, primjerice, u Indiji 30 do 40 % hrane propada zbog nedostatka hladnjača i hladnjaka. Prema Ujedinjenim narodima, od 1900. godine nestalo je 75 % bioraznolikosti usjeva, prvenstveno zbog

Problem gladi i pothranjenosti najveći je u Africi i Indiji

Ako sadimo velike površine s istom kulturom ili sortom, gubimo bioraznolikost Kako proizvodnju hrane učiniti održivom, sa što manje negativnih utjecaja na okoliš? Pozitivni pomaci postoje, ali su brojke i dalje nepovoljne i sramotne za 21. stoljeće.

komercijalnih razloga. Kako bi proizvodnja rasla uzgajale su se one kulture i sorte s višim prinosima, a zanemarile su se slabije produktivne. Prije nekoliko stotina godina u Indiji je postojalo više od 2000 sorti riže, a danas ih se uzgaja 10-tak. Tih 10-tak sorti daju veći urod.

137

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu Globalni indeks gladi

Provjerite naučeno

Izvor: UN Food and Agricultural Organization (FAO); OurWorldInData.org

Istražite i obrazložite navedene uzroke gladi na primjerima. Obrazložite kako životni uvjeti u Africi utječu na čuvanje hrane. Razmislite o mogućim posljedicama smanjenja bioraznolikosti. Bolesti ne pogađaju samo ljude. Što se može dogoditi ukoliko neka bolest napadne određene sorte i one nestanu? Postoji mogućnost da su neke, slabije rodne sorte otporne na tu bolest… Što je veća raznolikost, veća je mogućnost i opstanka. Istražite primjere iz prošlosti kao što su bolesti krumpira, štete od krumpirove zlatice ili bolesti vinove loze i posljedice koje su te bolesti i štetnici ostavili na stanovništvo tih prostora.

Globalni indeks gladi je pokazatelj za mjerenje i praćenje gladi u svijetu prema sljedećim sastavnicama: 1. pothranjenost: udio stanovništva s nedovoljnim unosom kalorija, 2. djeca s gubitkom težine: udio djece mlađe od pet godina koja imaju premalu težinu za svoju visinu; odražava akutnu pothranjenost, 3. djeca koja zaostaju u rastu: udio djece mlađe od pet godina koja imaju malu visinu za svoju dob; odražava kroničnu pothranjenost, 4. smrtnost djece: stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina; dijelom odražava sinergiju neodgovarajuće prehrane i nezdrave okoline.

138

nema podataka

nisko

umjereno

ozbiljno

zabrinjavajuće

jako zabrinjavajuće

Globalni indeks gladi 2018. godine

Provjerite naučeno Razmislite o izreci koja se pripisuje Lao Tse-u: Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za jedan dan, nauči čovjeka loviti ribu, nahranit ćeš ga za cijeli život. Primijenite izreku na stanje dostupnosti hrane u svijetu i predložite moguće načine rješavanja tog problema.

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

4. Suvremene tehologije u proizvodnji hrane i održiva poljoprivreda Provjerite predznanje Pročitajte tekst i obrazložite faktore koji su omogućili opisane promjene. Danas u SAD-u poljoprivrednici uzgoje pet puta više kukuruza na 20 % manje poljoprivrednih površina nego što su ih imali 1930. godine. Godine 1940. jedan američki poljoprivrednik proizvodio je hrane i vlakana za 19, a danas za 155 ljudi. Povećanje prinosa kukuruza u kilogramima po kilogramu aktivne tvari gnojiva danas je 70 % veće nego 1970-ih. Smanjena obrada tla i poboljšana agrotehnička praksa smanjila je eroziju tla za oko 43 % u posljednjih 20 godina. Emisija ugljika po jedinici proizvodnje u ratarskoj proizvodnji smanjena je za trećinu u posljednjih 20 godina, a potrošnja energije po jedinici biljne proizvodnje smanjila se za 60 %.

Rast proizvodnje hrane Globalna proizvodnja hrane utrostručila se u razdoblju između 1961. i 2011. godine. Povećanje proizvodnje nije pratilo i odgovarajuće povećanje obradivih površina. S obzirom na porast broja stanovnika, procjenjuje se da će do 2050. godine biti potrebno povećati proizvodnju hrane za trećinu na svjetskoj razini, a u slabo razvijenoj Subsaharskoj Africi i Južnoj Aziji čak za 50 %.

Povećanje proizvodnje prvenstveno je posljedica primjene mehanizacije, agrotehničkih mjera i suvremenih tehnologija. Suvremena poljoprivreda je, s obzirom na rastuće potrebe, a sve lošije prirodne uvjete, nezamisliva bez primjene znanosti i tehnologije. Do prije stotinjak godina poljoprivredni prinosi bili su niski i nisu se pretjerano mijenjali. Ovisili su o pri-

Primjena dronova u poljoprivredi

Hidroponski uzgoj salate

139

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu rodnim uvjetima, recikliranju organske tvari, plodosmjeni i raznolikosti usjeva kako bi se regulirali napadi štetočina, bolesti i korova te se očuvala plodnost tla. Poljoprivreda je bila usko povezana s prirodom tako da je degradacija okoliša bila rijetka. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje dovela je do povećane produktivnosti, veće dostupnosti hrane, globalizacijom je omogućena raznolikost prehrane u velikom dijelu svijeta, produžen je životni vijek, broj stanovnika je ubrzano rastao. Povećanje poljoprivredne proizvodnje ima i brojne loše strane.

Smanjenje produktivnosti i onečišćenje zbog poljoprivredne proizvodnje Produktivnost tla smanjuje se zbog erozije vodom i vjetrom, prekomjerne gnojidbe, zbijanja tla primjenom teške mehanizacije, gubitka organske tvari u tlu jer nedostaje organska gnojidba, intenzivne obrade te zbog spaljivanja ili uklanjanja žetvenih ostataka. Smanjen je kapacitet zadržavanja vode u tlu, ponegdje dolazi do zaslanjivanja tla zbog prekomjernog navodnjavanja naročito u sušim područjima, dezertifikacija je 140 intenzivirana, primjerice zbog prekomjerne ispaše. Poljoprivreda je veliki potrošač pitke vode, ali i izvor onečišćenja nadzemnih i podzemnih voda. Primjena pesticida rezultirala je razvojem otpornosti na njih kod preko 400 insekata i štetočina i na više od 70 gljivičnih patogena, a štetno djeluje na oprašivače i druge korisne vrste. Zbog širenja proizvodnih površina uništena su brojna močvarna i šumska staništa, kao i staništa niza divljih životinja, a smanjena je biološka raznolikost prvenstveno zbog genetske ujednačenosti većine usjeva i stoke. Iako modernizaciju proizvodnje možemo uzeti kao pozitivnu, mogući su ekonomski i socijalni pro-

Primjena mehanizacije nekad

Primjena mehanizacije danas

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

Provjerite naučeno Raspravite u razredu: Trebamo li se vratiti tradicionalnoj održivoj poljoprivredi kakva je bila u prošlosti? Je li to realno s obzirom da nam treba hrane za skoro osam milijardi ljudi.

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

blemi povezani sa smanjenjem potrebnog broja zaposlenih u poljoprivredi što može predstavljati problem u slabije razvijenim državama s velikim udjelom poljoprivrednog stanovništva. Postoje i primjeri u kojima je zdravlje ljudi ugrozila nekontrolirana ili pretjerana uporaba pesticida i drugih agrokemikalija, antibiotika i hormona u uzgoju životinja.

Primjer suvremene poljoprivrede u Izraelu Izrael je država površine 22 000 km² s 8,5 milijuna stanovnika koji uglavnom žive na pustinjskom, slanom tlu, a ostvaruje 80 posto samodostatnosti u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Uvoze žito, uljarice, šećer i nešto mesa, ali su zato europski staklenik iz kojeg se u zimskim mjesecima Europa opskrbljuje mnogobrojnim vrstama voća i povrća te cvijeća. Samo 20 % površine je obradivo i iznosi 310 000 hektara od kojih se polovina navodnjava. Nedostatak vode i Primjer navodnjavanja povrća kap po kap život u pustinji nije spriječio Izrael da postane vodeći u području poljoprivredne proizvodnje u pustinji, navodnjavanju kap po kap i desalinizaciji. Od kada je 1965. godine počelo s komercijalizacijom inovacije navodnjavanja kap po kap dijelovi pustinje pretvoreni su u poljoprivredna polja i pošumljena područja. Gotovo sva voda se ponovno reciklira, a neka koristi i više puta za različite namjene. Primjerice, u pustinji na slanoj vodi u bazenima uzgaja se riba za komercijalnu proizvodnju. Nakon što se voda iskoristi za uzgoj ribe upotrebljava se za navodnjavanje stabala datulja i maslina. Politika cijena vode ohrabruje štednju vode i njezino korištenje iz svih drugih izvora osim pitke. Na taj način znatno se smanjuje potrošnja vode u poljoprivredi. U Izraelu je poljoprivredna proizvodnja u posljednjih nekoliko desetljeća povećana 12 puta, a potrošnja tek tri puta. Staklenička proizvodnja u Izraelu je također nastala kao odgovor na prirodna ograničenja tla, vode i klime, koja omogućuje proizvodnju cijelu godinu uz minimalne potrebe potrošnje energije i kemikalija. Od 900 hektara početkom 1980-ih, godina površine pod staklenicima su narasle na 13 000 hektara. Visoka ulaganja u staklenike traže stalno unapređenje produktivnosti i troškovne efikasnosti kako bi se mogli podnijeti financijski troškovi. Prosječna proizvodnja odnosno prinos rajčica danas je u Izraelu 400 t/ha, a krastavaca 280 t/ha. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je prosječni prinos u proizvodnji rajčica 44,6 t/ ha, a krastavaca 43,9 t/ha. Još je jedan nevjerojatan primjer kako se uz primjenu suvremenih tehnologija dolazi do vrhunskih rezultata – proizvodnja mlijeka. Oko 10 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Izraelu čini proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Gotovo 80 % potreba za mliječnim proizvodima ostvaruje se iz vlastite proizvodnje. Danas je prosječni prinos po kravi narastao na 12 500 kg mjesečno. Koriste naprednu tehnologiju i suvremene softvere za upravljanje mliječnim farmama čime smanjuju troškove na farmama te postižu visokokvalitetan sustav nadzora zdravlja i reprodukcije. Uz kvalitetnu hranidbu i genetiku rezultat je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi 12 500 kilograma ili 30 % povećanje prinosa po kravi. Njihova rješenja jednostavna su za primjenu putem softvera kojem se pristupa s računala, tableta ili pametnog telefona. Visok stupanj razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane u Izraelu može se pripisati suradnji između znanstvenika, administracije, savjetodavnih službi, farmera i industrije. Izvor: dijelovi članka Učimo od Izraela koji je pustinju pretvorio u pustinjsku oazu, autor: Zvjezdana Blažić; https://www.poslovni.hr/hrvatska/ucimo-od-izraelakoji-je-pustinju-pretvorio-u-poljoprivrednu-oazu-325861 (pristupljeno 5. 1. 2021.)

141

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

Provjerite naučeno Istražite podatke o primjeni suvremenih tehnologija u poljoprivredi, agrotehničkih mjera, biotehnologije i genetski modificirane hrane. Raspravite o prednostima i nedostatcima. Analizirajte i obrazložite prikaze na fotografijama na prethodnim stranicama.

GEO ISTRAŽIVANJE Je li poljoprivreda „zelena“ ili je ozbiljna prijetnja okolišu? Procjenjuje se da je proizvodnja hrane zaslužna za 26 % emisije stakleničkih plinova. Polovina naseljivog kopna koristi se za poljoprivredu. 70 % slatke vode na Zemlji koristi se za poljoprivredu. 78 % eutrofikacije oceana i slatkih voda uzrokovano je poljoprivrednim aktivnostima. 94 % biomase svih sisavaca na Zemlji, osim ljudi, čine uzgojene životinje. Istražite i raspravite o podatcima na stranici: https:// ourworldindata.org/environmental-impacts-of-food Raspravite o tvrdnji da je u smislu održive poljoprivrede i Zemlje bitnije što jedemo nego odakle.

142

Načela održive poljoprivrede FAO navodi pet načela za strateški razvoj poljoprivrede i njen prijelaz na održivost: 1. Poboljšanje učinkovitosti u korištenju resursa, 2. Održivost zahtijeva izravno djelovanje radi očuvanja, zaštite i unapređenja prirodnih resursa, 3. Poljoprivreda koja ne štiti i poboljšava ruralni život i socijalnu dobrobit neodrživa je, 4. Održiva poljoprivreda mora povećati otpornost ljudi, zajednica i ekosustava, posebno prema klimatskim promjenama i nestabilnostima tržišta i 5. Dobro upravljanje bitno je za održivost prirodnih resursa i ljudskog društava.

Provjerite naučeno Na koje bi načine suvremene tehnologije mogle pomoći ostvarenju održive poljoprivrede? Istražite permakulturu. Koliko je primjenjiva na globalnoj razini? Predložite mjere kojima bi se u Republici Hrvatskoj mogla osuvremeniti poljoprivredna proizvodnja u skladu s načelima održivosti. Kako možete pridonijeti održivosti?

Poljoprivreda i dostupnost hrane u svijetu

ISHOD GEO SŠ C. 4.1.

Kako bi Europska unija trebala promicati održivu poljoprivredu? Poljoprivreda u EU nakon 2020. – Strategija „Od polja do stola“: Strategija „Od polja do stola“ je desetogodišnji plan Europske komisije radi promicanja održive poljoprivrede u EU. Postavila je brojne ciljeve do 2030. godine:

25 % svih farmi mora imati organsku poljoprivredu

50 % treba smanjiti uporabu kemijskih pesticida

50 % smanjiti gubitke hranjivih sastojaka u tlu

40 % 50 % smanjiti prodaju smanjiti antimikrobnih sredstava uporabu (npr. antibiotika) kod životinja gnojiva za uzgoj i u akvakulturi

Poljoprivreda u Europi – Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) • Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) regulira poljoprivredu u EU • Od 1984. godine do danas poduzeto je nekoliko reformi kako bi ZPP bila učinkovitija, jeftinija i zdravija za okoliš • Udjel ZPP u proračunu EU pao je sa 73 % u 1985. godini na 37 % u 2017. Izvor Europska komisija

143

Slobodno vrijeme

144

6 ISHOD GEO SŠ B.A.4.5. Učenik razlikuje i analizira mjesta i prakse provođenja slobodnoga vremena te njihove posljedice u prostoru.

Slobodno vrijeme

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE TRI TEME MOĆI ĆETE: – objasniti historijsko-geografske pretpostavke pojave slobodnoga vremena – usporediti trajanje radnoga/slobodnoga vremena i trajanje radnog vijeka na odabranim primjerima – obrazložiti utjecaj slobodnoga vremena na potrošačke prakse (kupnja, prehrana, zabava i kultura) – analizirati utjecaj potrošačkih praksi na promjene u prostoru na primjerima iz Hrvatske i svijeta – objasniti mogućnosti različitih načina provođenja slobodnoga vremena na selu i u gradu i navesti primjere iz svoje okoline – istražiti utjecaj socioekonomske strukture stanovništva na provođenje slobodnoga vremena

Slobodno vrijeme

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

1. Radno i slobodno vrijeme u svijetu i Hrvatskoj Provjerite predznanje Pokušajte definirati vlastito (učeničko) radno i slobodno vrijeme. Protumačite razlike u količini svog radnog i slobodnoga vremena s obzirom na dob, odnosno razinu obrazovanja.

Radno vrijeme Moderno radništvo nastaje kao produkt industrijskih revolucija. Naime, sve veća mehanizacija proizvodnje povećala je produktivnost, ali je rezultirala i težim položajem radnika s obzirom na gotovo neograničeno radno vrijeme. Stoga je težnja za regulacijom radnoga vremena bila jedan od ključnih zahtjeva nastajućih sindikata i radničkog pokreta. Još je početkom 19. stoljeća teoretičar R. Owen formulirao ciljeve osmosatnog radnog dana te slogan „osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati odmora“. Nakon inicijalnog poboljšanja položaja radnika u drugoj polovici 19. stoljeća, kao važan korak u institucionalizaciji međunarodnog radničkog pokreta treba istaknuti osnivanje Međunarodne organizacije rada (engl. International Labour Organization, ILO) 1919. godine. Iste je godine ILO donijela konvenciju kojom se zalaže za osmo-

satni radni dan, tj. radni tjedan u trajanju od 48 sati. Konvencija o četrdesetosatnom radnom tjednu donesena je 1935. godine, a njezinom širom primjenom nakon Drugog svjetskog rata počinju se ostvarivati bit- 145 ne pretpostavke za pojavu slobodnoga vremena.

R. Owen je formulirao ciljeve osmosatnog radnog dana

Ilustracija prosvjeda u Chicagu 1. svibnja 1886., godine. Radnici su izašli na ulice pod parolom: 8 sati rada, 8 sati rekreacije, 8 sati odmora

Slobodno vrijeme ZANIMLJIVOST

Prvi svibnja

Početkom organiziranog radničkog pokreta smatra se britanski čartistički pokret unutar kojeg je zahtijevano skraćivanje radnoga vremena i poboljšanje radnih uvjeta. Od 1864. godine djeluje Međunarodno udruženje radnika (tzv. Prva internacionala) koje je podržalo zahtjeve za osmosatnim radnim vremenom. U spomen na štrajk koji je završio krvavim obračunom radništva i represivnog aparata u Chicagu 1. svibnja 1886. , na taj se datum obilježava međunarodni praznik rada. Nizom prosvjeda i sukoba u Zagrebu prvi svibnja prvi puta obilježen je u Hrvatskoj 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. Dok je početkom 1860-ih godina industrijski radnik radio gotovo 70 sati tjedno, pred Prvi svjetski rat taj je broj smanjen na 55 sati.

1. svibnja je svjetski Praznik rada radnih sati godišnje 2500 Francuska

Švedska

SAD

2300

146 2100 Ukupni broj radnih sati godišnje po odabranim državama (1950. – 2019.)

1900

Izvor: OECD, 2020.

1700 1500

1950. 1953. 1956. 1959. 1962. 1965. 1968. 1971. 1974. 1977. 1980. 1983. 1986. 1989. 1992. 1995. 1998. 2001. 2004. 2007. 2010. 2013. 2016. 2019.

1300 godina

vrijeme (sati) 42 41

EU-28 Estonija Slovenija

Njemačka Hrvatska Švedska

Prosječno tjedno radno vrijeme u odabranim članicama EU (2008. – 2019.)

39 38

Izvor: Eurostat, 2020.

37 36 35 34

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. godina

Slobodno vrijeme Prosječno tjedno radno vrijeme s obzirom na djelatnost u EU i Hrvatskoj 2019. godine

djelatnosi izvanteritorijalnih organizacija građevina opskrba električnom energijom i plinom prijevoz i skladištenje proizvodnja

Izvor: Eurostat, 2020.

vodoopskrba i gospodarenje otpadom poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

rudarstvo i vađenje

informacije i komunikacije financije i osiguranje javna uprava i obrana stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

EU-28 Hrvatska

poslovanje nekretninama trgovina na veliko i malo zdrastvo i socijalno osiguranje obrazovanje ostale uslužne aktivnosti administrativne djelatnosti pružanje smještaja i gastronomija umjetnost, zabava i rekreacija aktivnosti u kućanstvu 20

radni vijek (godina) 40

EU-27 (uk) Hrvatska (uk.)

30 vrijeme (sati)

EU-27 (m) Hrvatska (m)

147

EU-27 (ž) Hrvatska (ž)

38 36 34

Prosječno trajanje radnog vijeka u EU i Hrvatskoj s obzirom na spol (2000. – 2019.)

32 30

Izvor: Eurostat, 2020.

Slobodno vrijeme Iako slobodno vrijeme postoji otkad postoji i društvo, kad je riječ o njegovoj masovnosti, radi se ipak o prilično novoj pojavi. Slobodno vrijeme je u svom suvremenom značenju baština industrijskih revolucija. Naime, odvojivši mjesto rada i mjesto stanovanja, industrija je uspostavila više ili manje jasnu granicu između radnog i slobodnog vremena. Vrijednost i količina slobodnoga vremena kontinuirano raste od 19. stoljeća. Međutim,

2019.

2018.

2017.

2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

godina

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

2002.

2001.

2000.

ne postoji ujednačena definicija tog fenomena. Najjednostavnije određenje slobodnoga vremena bilo bi vremenski odsječak koji preostaje kad se od dana oduzme radno vrijeme te vrijeme potrebno za obavljanje fizioloških potreba. Kod učenika je to vrijeme koje preostaje nakon škole i školskih obveza. Slobodno vrijeme u pravilu uključuje odmor i zabavu uz samostalno i dobrovoljno odabrane aktivnosti. Važno je za razvoj osobnosti pojedinca.

Slobodno vrijeme radni vijek (godina) 45 40

Prosječno trajanje radnog vijeka u državama Europe 2019. godine

35 30

Izvor: Eurostat, 2020.

25 20

ZANIMLJIVOST

Privilegija bogatih

10 5

Sve vrijeme koje ne provodimo na poslu (ili u školi) sma148 tra se slobodnim vremenom u širem smislu. Dokolica ili slobodno vrijeme u užem smislu je ono vrijeme koje pojedinac može samostalno organizirati, tj. dio slobodnoga vremena u kojemu se posvećuje aktivnostima po vlastitom izboru. Pri analizi slobodnoga vremena teškoću predstavlja činjenica da aktivnosti izvan radnoga vremena za sve ljude nemaju jednako značenje. Primjerice, šetnja psa za nekoga predstavlja zamornu obvezu, dok za drugu osobu može biti ugodna i relaksirajuća aktivnost. Geografija slobodnoga vremena je geografska znanstvena disciplina koja proučava širok skup

Srbija Crna Gora S. Makedonija Turska

Island Švicarska Norveška UK

Švedska Nizozemska Danska Njemačka Estonija Finska Portugal Austrija Cipar Irska Litva Latvija Malta Češka EU-27 Slovenija Francuska Španjolska Mađarska Slovačka Bugarska Luksemburg Rumunjska Belgija Poljska Grčka Hrvatska Italija

Nekad je slobodno vrijeme bilo privilegija isključivo viših društvenih slojeva s obzirom da su važni preduvjeti za njegovu kvalitetnu realizaciju bili kraće radno vrijeme i veći prihodi.

tema koje proizlaze iz odnosa slobodnoga vremena i društvenih praksi, ali prije svega prostore slobodnih aktivnosti te prostorne obrasce, distribucije i manifestacije ljudskog ponašanja u slobodno vrijeme. Pri odabiru aktivnosti provođenja slobodnoga vremena izuzetno važnom smatra se dostupnost mjesta provođenja dokolice, ali i utjecaj sociodemografskih karakteristika stanovništva. Kao prostori proučavanja, u novije vrijeme ističu se tematski parkovi, trgovački centri i ulice, sportski objekti i događanja, ali i virtualne mogućnosti provođenja slobodnoga vremena.

Slobodno vrijeme u pravilu uključuje odmor i zabavu i važno je za razvoj osobnosti

Slobodno vrijeme radni vijek (godina)

40 35

Prosječno trajanje radnog vijeka muškaraca u državama Europe 2019. godine

30 25

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

Izvor: Eurostat, 2020.

20 15 10 5

Turska S. Makedonija Srbija Crna Gora

Island Švicarska UK Norveška

Nizozemska Švedska Danska Njemačka Malta Irska Cipar Austrija Portugal Finska Estonija Češka EU-27 Španjolska Mađarska Francuska Rumunjska Slovenija Latvija Litva Grčka Slovačka Italija Poljska Luksemburg Bugarska Belgija Hrvatska

radni vijek (godina) 45

149

40 35 30

Šetnja psa za nekoga predstavlja zamornu obvezu, a za nekog ugodnu aktivnost

25 20 15 10 5 Srbija Crna Gora S. Makedonija Turska

Island Švicarska Norveška UK

Švedska Nizozemska Estonija Finska Danska Litva Njemačka Latvija Portugal Austrija Slovenija Cipar Irska Francuska EU-27 Češka Španjolska Bugarska Malta Belgija Luksemburg Slovačka Mađarska Poljska Hrvatska Rumunjska Grčka Italija

Prosječno trajanje radnog vijeka žena u državama Europe 2019. godine Izvor: Eurostat, 2020.

Provjerite naučeno Vlastitim riječima definirajte slobodno vrijeme i geografiju slobodnoga vremena. Objasnite historijsko-geografske preduvjete pojave slobodnoga vremena. Služeći se grafi čkim prilozima, usporedite trajanje radnoga/slobodnog vremena u prikazanim primjerima. Protumačite zašto je došlo do povećanja trajanja radnoga vijeka. Raspravite moguće prednosti i nedostatke skraćivanja radnoga vremena na manje od 40 sati tjedno.

Slobodno vrijeme

2. Utjecaj potrošačkih praksi na prostorne promjene Provjerite predznanje Navedite pet aktivnosti koje najčešće obavljate u vlastito slobodno vrijeme. Ima li među njima potrošačkih aktivnosti? Objasnite zašto potrošačke aktivnosti čine važan dio provođenja slobodnoga vremena u životu suvremenih ljudi. Kako se potrošačke aktivnosti odražavaju na prostor? Navedite do kojih promjena u urbanom/ruralnom okolišu može dovesti izgradnja nekog trgovinskog kompleksa. ZANIMLJIVOST

Sistemi potrošnje Naučili smo da su industrijske revolucije dovele do odvajanja mjesta rada i mjesta stanovanja. Istovreme150 no, mjesto stanovanja odvojeno je od mjesta potrošnje koja se od polovice 20. stoljeća afirmiraju kao važne lokacije provođenja slobodnoga vremena. Često se govori o komercijalizaciji slobodnoga vremena pa se smatra da su dokolica i potrošnja temeljne sile koje oblikuju suvremena zapadna društva. U početku se to očitovalo kroz uređenje parkova, gradnju sportskih dvorana, robnih kuća, klubova i kafića da bi kasnije došlo do veće diverzifikacije potrošnje i njezinog širenja u gotovo sve domene društva. Stoga je važno poznavati osnovne potrošačke aktivnosti, ali i mjesta u kojima se glavnina njih odvija. Osnovnim sistemima potrošnje, odnosno osnovnim potrošačkim aktivnostima smatramo kupovinu, prehranu, zabavu i kulturu. Ponekad ih je teško razlučiti, posebice zbog isprepletenosti zabave s ostalim potrošačkim praksama. To dovodi do nastanka hibridnih oblika potrošnje poput shoppertainment (engl. shopping + entertainment) u kojem dolazi do spajanja kupovine i zabave, a kupovina postaje zabav(n)a, što je posebno vidljivo u trgovačkim centrima i tematskim parkovima. Nadalje, javljaju se eatertainment (engl. eating + entertainment), spoj prehrane i zabave (npr. konzumacija kokica i pića za vrijeme boravka u kinu) i edutainment (engl. education + entertainment), spoj obrazovanja i zabave koji se manifestira kroz film, glaz-

Rad od kuće

Gledanje televizije omiljena je aktivnost mnogih

Uslijed pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 2020. godine, velik broj poslovnih subjekata omogućio je svojim radnicima rad od kuće, naročito kad je riječ o IT sektoru. Time ponovno dolazi do spajanja mjesta stanovanja i mjesta rada. Kakve će to posljedice imati na slobodno vrijeme?

bu, muzejske izložbe, edukacijske igre, kao i razne računalne softvere. S obzirom na restrikcije proizašle iz pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2, nekoliko mjeseci tokom 2020. godine nisu radili kinoprikazivači. To je imalo velik utjecaj na filmsku industriju, ali i na pružatelje online streaming usluga kao što su Netflix ili HBO.

Slobodno vrijeme

žene muškarci

čitanje iz osobnih razloga uporaba računala (bez igrica)

Prosječno vrijeme provedeno u obavljanju dokoličarskih aktivnosti u SAD-u 2019. godine

igranje igara opuštanje i razmišljanje

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

sport i rekreacija

Izvor: U.S. Bureau of Labor Statistics, 2020.

gledanje TV-a druženje i komunikacija 0

40 60 80 vrijeme (minute)

Mjesta potrošnje Osnovna mjesta potrošnje danas su ulica, trgovina, trgovački centar i obiteljski dom. Ulica je temeljno mjesto urbane potrošnje koje poprima i ulogu izloga. Trgovačka ulica gotovo je uvijek srce modernoga grada (npr. Ilica u Zagrebu), a u suvremenim se gradovima javljaju i tzv. brendirane ulice s brojnim dizajnerskim prodavaonicama (npr. DKNY, Louis Vuitton, Versace i dr.). Osim toga, ulica je oduvijek i mjesto društvenosti, a društvenost je sastavni dio potrošačke aktivnosti. Trgovine su zamijenile ulicu kao ključni prostor po-

Trgovačka ulica Ginza u Tokiju

100

120

trošnje, što je naročito bilo vidljivo pojavom robnih kuća u 19. stoljeću. Robne kuće često su bile monumentalni objekti pri kojima se mnogo pažnje posvećivalo dizajnu interijera pa su doživljavane spomenicima modernosti, a često su nazivane i katedralama potrošnje. One su premjestile ulicu u interijer te feminizirale 151 kupovinu, dotad maskulinu dokoličarsku aktivnost. Time su otvorile prostor za nastanak ženske potrošnje, socijalizacije i rodne egalitarnosti. Sam čin kupnje postao je beznačajnim prema aktivnostima potrošnje. Sljedeći važan korak u razvoju trgovine bio je uvođenje

Trgovačka ulica Ilica u Zagrebu

Slobodno vrijeme

ZANIMLJIVOST

Southdale Mall

Prvim suvremenim trgovačkim centrom smatra se Southdale Mall (1956.) u Mineapollisu u SAD-u. Bio je prvi u potpunosti zatvoren i potpuno klimatiziran trgovački centar. Pokušajte protumačiti zašto.

Robna kuća NAMA iz druge polovice 20. stoljeća u Zagrebu, na Kvatriću

samoposluge u prvoj polovici 20. stoljeća. Samoposluge su povećale atraktivnost kupovine, ali i demokratizirale potrošnju dokinuvši obvezu da se nešto kupi kroz afirmaciju principa „samo gledam“. Southdale Mall (1956.) u Mineapollisu prvi je trgovački Trgovački centar definira se kao jedinstven skup pro- centar na svijetu dajnih i drugih komercijalnih objekata (kino-dvorane, ZANIMLJIVOST restorani, kafići, klizališta…) koji je planiran i razvijan 152 kao cjelina te kojim se upravlja kao cjelinom. NajjedTrgovački lanac nostavnija podjela trgovačkih centara bila bi na one Nosi li skup prodajnih i drugih komercijalklasične te na centre otvorene strukture (engl. opennih objekata naziv trgoair) kakav je primjerice Designer Outlet Croatia. Rasvačkog lanca (npr. Super pored komercijalnih objekata u centru osmišljava se Konzum u Radničkoj ulitako da osigura maksimalno kretanje posjetitelja proci u Zagrebu), ne smadajnim prostorom što rezultira i najvećom mogućom tramo ga trgovačkim potrošnjom. Primjerice, broj izlaza mora biti minimacentrom. lan, pri čemu oni moraju biti čim više udaljeni.

Unutašnjost tipičnog europskog trgovačkog centra

Unutrašnjost jednog trgovačkog centra u Vijetnamu

Slobodno vrijeme

GEO ISTRAŽIVANJE

Kupnja od kuće uključuje kupovinu putem interneta

Obiteljski dom kao mjesto potrošnje Obiteljski dom smatra se jednim od ključnih mjesta potrošnje iz nekoliko razloga. Prvi obuhvaća katalošku prodaju koja se, u trenutku pojave, smatrala revolucionarnom, posebice za ruralno stanovništvo. Shodno tomu, u uvjetima prije masovne pojave interneta, u SAD-u su katalozi često nazivani Biblijama farmera ili robnim kućama na papiru. Nadalje, potrošnja od kuće uključuje i TV-kupovinu sa specijaliziranim televizijskim kanalima i emisijama gdje se reklamiraju različiti tipovi robe koja se zatim telefonski naručuje. Većinu prometa unutar tog oblika kupovine ostvaruju potrošači nižeg dohotka, napose starija populacija. Naposljetku, dom je mjesto gdje se odvija internet kupovina, oblik prodaje koji je napravio najveću promjenu u kupovanju od kuće uopće. Ipak, ona i dalje služi tek kao dopuna, a ne zamjena za konvencionalnu potrošnju. Troškovi dostave najveća su kočnica njezinoj ekspanziji, a osim toga, unatoč mogućnosti pisanja osvrta i komunikacije putem online kanala, e-trgovina ne može osigurati zahtjev za društvenošću koji nude ostali (fizički) prostori potrošnje.

Prostorne promjene pod utjecajem potrošačkih praksi Trgovački centri su najfrekventniji prostori suvremene potrošnje. Stoga su učinci koje njihova izgradnja i s njima vezane potrošačke prakse imaju na promjene u prostoru najimpozantniji. Često se planiraju kao sastavni dio novih gradskih četvrti, u nekim slučajevima i novih gradova. Koncentracija trgovinskih funkcija

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

obično intenzivira populacijsku dinamiku. Stoga se paralelno s gradnjom trgovačkih centara odvija gradnja okolne rezidencijalne (nova stambena naselja), kulturne (npr. knjižnica, kazalište...) i druge infrastrukture (npr. komunalna, prometna...) potrebne novom stanovništvu.

Provedite anketno istraživanje u razredu kako biste utvrdili koje potrošačke prakse i koja mjesta potrošnje pretežu u vašem razredu. Rezultate prikažite grafički pomoću Excela. Posebno se osvrnite na tumačenje prostornih i spolnih sličnosti i razlika u količini i strukturi odabranih potrošačkih aktivnosti.

Provjerite naučeno Obrazložite utjecaj slobodnog vremena na različite potrošačke prakse. Navedite nekoliko mogućnosti provođenja slobodnog vremena u svakom od četiri osnovna sistema potrošnje. Raspravite o dosezima i ograničenjima e-trgovine.

Suvremeni trgovački centri u pravilu su suburbana pojava. Njihovo lociranje na rubovima gradova posljedica je ograničenog prostora za širenje u središtima, kao i prometne zagušenosti. S druge strane, urbana periferija obilježena je demografskim rastom, obiljem dostupnog i jeftinijeg zemljišta te sve većim stupnjem automobilizacije. Lokacija trgovačkog centra odabire se tako da on bude što bolje prometno povezan i lako dostupan što većem broju ljudi (položaj uz važne prometne čvorove) te da ima zadovoljavajuće parkirališne mogućnosti. Naime, trgovački centri jedan su od najvećih generatora cestovnog prometa u gradu. Velik broj posjetitelja često stvara opterećenje za postojeću prometnu infrastrukturu te zahtjeva regulaciju i/ili proširivanje prometne mreže. Jednako kao i u ostalim postsocijalističkim državama, trgovački centri u Hrvatskoj početak svoga razvoja bilježe tek 1990-ih godina. Njihova pojava smatra se jednim od ključnih elemenata preobrazbe prostorne strukture postsocijalističkih gradova. Dinamika rasta broja trgovačkih centara u Hrvatskoj bila je najveća između 2008. i 2015. godine, nakon čega dolazi do usporavanja i faze zasićenja pa se gradi sve manje novih centara.

153

Slobodno vrijeme

ZANIMLJIVOST

Prenamjena zemljišta

154 Kompleks Arena centra s pogledom na parkiralište i okolne stambene zgrade broj centara 50 45

Prostor oko zagrebačkog Arena centra je pred najavu izgradnje sportske dvorane i trgovačkog centra (2005.) bio izgrađen tek oko 38,5 %, da bi izgrađenost 2019. godine iznosila čak 87,2 %. Taj je proces pratila i prenamjena zemljišta. Tako je zemljište namijenjeno u poljoprivredne svrhe postalo stambeno, komunalno ili s javno-društvenom namjenom. Istovremeno, gustoća prometne mreže u neposrednoj blizini centra udvostručena je, a gradska četvrt Novi Zagreb – zapad zabilježila je drugi najveći porast broja stanovnika u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. godina u Gradu Zagrebu. GEO ISTRAŽIVANJE

40 35

Analizirajte utjecaj najbližeg trgovačkog centra ili većeg prodajnog objekta na prostorne promjene u njegovoj bližoj okolini. Poslužite se Google Earthom.

30 25 20 15 10 5

Provjerite naučeno

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

0 godina

Kretanje broja trgovačkih centara u Hrvatskoj od 1994. do 2019. godine Izvor: Mak, 2019.

Obrazložite prostorne promjene koje su rezultat potrošačkih aktivnosti. Potkrijepite svoj odgovor konkretnim primjerom.

Slobodno vrijeme

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

3. Provođenje slobodnoga vremena na selu i u gradu i utjecaj socioekonomske strukture stanovništva Provjerite predznanje Navedite pet aktivnosti kojima se bavite u slobodno vrijeme. Poredajte ih s obzirom na učestalost bavljenja tim aktivnostima te izložite u razredu. Usporedite i protumačite dobivene sličnosti i razlike s kolegama u razredu. Raspravite koje skupine stanovništva raspolažu s najviše slobodnog vremena. Kako se mijenja struktura dokoličarskih aktivnosti s obzirom na dob, spol i radni status stanovništva?

Provođenje slobodnog vremena na selu i u gradu Fizički, društveni i okolišni čimbenici u nekom prostoru znatno utječu na aktivnosti kojima se stanovništvo može baviti. Fizički uvjeti uključuju opremljenost sadržajima, javnim servisima, rekreacijskim prostorom i slično. Društveni uvjeti podrazumijevaju stupanj povezanosti

stanovništva, postojanje kulturnih društava i pratećih sadržaja, a okolišni se prije svega odnose na prirodnogeografske uvjete. Najvažniji faktor pri odabiru aktiv- 155 nosti u slobodnom vremenu je infrastrukturna opremljenost naselja koja uključuje postojanje prostora za organizirano javno okupljanje, adekvatnu prometnu mrežu, optimalni javni prijevoz, prodajne i zabavne centre i dr.

Prostori za javno okupljanje u ruralnom naselju:

Pogled na selo Beloslavec nedaleko Zagreba sa svom infrastrukturom: kapelicom (lijevo), dućanom i vatrogasnim domom te trgom (desno)

Pogled na selo Bedenicu; u prvom planu je škola sa dvoranom i igralištem, općina, na vrhu brijega crkva sa župnim dvorom, a u daljini nogometno igralište, pored kojeg je kafić

Slobodno vrijeme

Promijenjena društvena i gospodarska fizionomija ruralnog naselja; pogoni za skladištenje građevinskog materijala

156

Ruralno stanovništvo znatno više prakticira odlazak u crkvu od gradskog

Odlazak u kino ili kazalište tipične su gradske aktivnosti, jer tih sadržaja na selu nema

Nekad se ruralni način života mogao poistovjetiti s agrarnim, a radno i slobodno vrijeme bilo je isprepleteno tijekom dana. Međutim, selo više nije homogena sredina budući da njegovo stanovništvo obavlja sve više neagrarnih djelatnosti. Posljedično, ruralni prostori stječu novu društvenu i gospodarsku fizionomiju, bolja je prometna povezanost te dolazi do širenja upotrebe suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Sve to dovodi do povećanja mogućnosti provođenja slobodnoga vremena u ruralnim sredinama, a nekad značajne razlike između grada i sela sve se više smanjuju. Unatoč smanjenju razlika, zbog kojih se često govori i o ruralno-urbanom kontinuumu, mogućnosti za provođenje slobodnog vremena na selu i dalje su ograničene u usporedbi s urbanim kontek-

stom. Drugim riječima, život na selu djeluje restriktivno na sudjelovanje u aktivnostima provođenja slobodnog vremena. Osim što ruralno stanovništvo raspolaže s manje slobodnoga vremena, zamjetan je i nedostatak kulturne ponude koji se manifestira kroz limitiranost mogućnosti odlaska u kino ili kazalište, posjećivanja umjetničkih izložbi, odlazaka na javne tribine ili koncerte itd. Osim nepostojanja, slabije ponude i/ili teže dostupnosti kulturno-zabavnih sadržaja, u obzir valja uzeti i socijalno uvjetovane pretpostavke provođenja slobodnog vremena. Primjerice, ruralno stanovništvo znatno više prakticira odlazak u crkvu, što je motivirano kako većim utjecajem tradicije i socijalnog pritiska, tako i manjim brojem alternativnih mjesta za okupljanje. I dok je nekad slobodno vrijeme ruralnog

Slobodno vrijeme

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

stanovništva bilo gotovo isključivo vezano uz „odlazak u crkvu i u krčmu“, danas se ono uglavnom provodi na pasivan način. Naime, slušajući radio, gledajući TV ili provodeći vrijeme na internetu. Internet je velikim dijelom zamijenio nekadašnje čitanje novina, no koristi se i za online kupovinu, računalne igre i sl.

Provjerite naučeno Objasnite mogućnosti različitih načina provođenja slobodnog vremena u gradu i na selu. Navedite nekoliko primjera dokoličarskih aktivnosti karakterističnih za gradsku i za seosku sredinu.

Utjecaj socioekonomskih struktura stanovništva na provođenje slobodnog vremena

Slobodne aktivnosti muškaraca obično uključuju sport

Način provođenja slobodnog vremena ovisi o čitavom nizu faktora. Pritom su izuzetno važna demografska (spol, dob, veličina kućanstva...) i socioekonomska (najviši završeni stupanj obrazovanja, radni status, prihodi, bračni status, životni ciklus obitelji, zdravstveno

stanje...) obilježja stanovništva. Dokolica se obično istražuje mjerenjem broja aktivnosti i broja sati posvećenih određenim aktivnostima tijekom određenog vremenskog razdoblja te njihovom ulogom u kvaliteti života stanovništva.

157

R. Koreja Japan Izrael Finska Meksiko SAD Kanada UK Njemačka Švicarska Austrija Češka Slovačka Francuska Čile Australija Poljska Island Portugal Mađarska Švedska Novi Zeland Italija Norveška Danska Grčka Belgija Kolumbija Rumunjska

Raskorak u prosječnim plaćama među spolovima u korist muškaraca u odabranim državama 2019. godine Izvor: OECD, 2019.

35 %

Slobodno vrijeme

Djeca raspolažu s razmjerno mnogo slobodnoga vremena

Roditelji imaju najmanje slobodnoga vremena

Mladi se vole zabavljati uz slušanje glazbe

Djed i unuk kvalitetno provode slobodno vrijeme zajedno na pecanju

Provođenje slobodnoga vremena razlikuje se s obzirom na spol. Muškarci raspolažu s prosječno više slobodnoga vremena, ali i višim prihodima od žena. To znači da su njihove inicijalne pretpostavke za dokoličarske aktivnosti raznolikije i brojnije. Praksa donekle odražava tradicionalne rodne uloge pa se žene više bave čitanjem, društvenim i umjetničkim aktivnostima, dok se muškarci obično uključuju u momčadske sportove i aktivnosti na otvorenome. Nadalje, važan faktor u načinu provođenja slobodnog vremena predstavlja dob. Stoga valja razmotriti utjecaj životnog ciklusa. Djeca i mladi raspolažu s razmjerno mnogo slobodnoga vremena. U dokolici mladih dominiraju aktivnosti usko vezane uz zabavu, razonodu i rekreaciju (gledanje televizije, slušanje glazbe, druženje s prijateljima/rođacima, izlasci, provođenje vremena na društvenim mrežama, bavljenje sportom…). Odrastanjem se količina radnoga vremena povećava pa s najmanje slobodnoga vremena raspolaže stanovništvo 35-44 godina starosti, obično obitelji s djecom. Naime, preuzimanje trajnih životnih uloga, od kojih je uz obavljanje profesionalnog rada najvažnija roditeljska, često znači dokidanje

dijela slobodnoga vremena. Faza u kojoj djeca napuštaju dom, a posebno odlazak u mirovinu pozitivno utječe na povećanje količine slobodnoga vremena. Najvećom količinom istog ističe se stanovništvo starije od 65 godina, tj. umirovljenici. U razvijenim društvima upravo su oni socioekonomska skupina koja raspolaže s dva ključna elementa za kvalitetno i potrošački orijentirano provođenje svakodnevice – imaju i novac i slobodno vrijeme. Mladima u pravilu nedostaje prvo, a radno aktivnom stanovništvu drugo. Važnost organizacije slobodnoga vremena mladih leži u tomu što oni prolaze kroz formativnu životnu fazu, a potrebno se sve više baviti i organizacijom slobodnoga vremena starijeg stanovništva budući da se produljuje očekivano trajanje života. Pripadnost određenoj socioekonomskoj skupini prilično utječe na odabir dokoličarskih aktivnosti. Značajno se razlikuje način provođenja slobodnog vremena stanovništva s obzirom na najviši završeni stupanj obrazovanja. S porastom obrazovanosti, povećava se participacija u odlascima u kino, kazalište, na izlete i ljetovanje, kao i u čitanju knjiga, pisanju, sviranju i slikanju. Istovremeno, pada učestalost odlazaka u crkvu. Zamjetan učinak imaju

158

Slobodno vrijeme minute (linija) 450 gledanje TV-a opuštanje i razmišljanje čitanje iz osobnih razloga uporaba računala

270 240

druženje i komunikacija sport i rekreacija igranje (računalnih) igara ukupno

400 350

210

300

180

250

150

200

120

150

90 60

100

15-24

25-34

35-44

godine

45-54

55-64

65 i više

Prosječno vrijeme utrošeno na odabrane dokoličarske aktivnosti u SAD-u 2019. godine s obzirom na dobne skupine

ISHOD GEO SŠ B.A.4.5.

minute (stupci) 300

Izvor: Izvor: U.S. Bureau of Labor Statistics, 2020.

159

Porastom obrazovanja povećava se zanimanje za čitanje knjiga ili slikanje

i prihodi domaćinstva koji su često vezani uz stupanj (ne)zaposlenosti. Naime, mogućnost participacije u aktivnostima slobodnoga vremena raste postoje li dvije plaće u obitelji. Nadalje, život u bračnoj zajednici ima ograničavajući učinak na aktivnosti poput odlazaka u kino, kazalište, bavljenje sportom, ali i provođenje vremena s prijateljima. S obzirom na sve kasnije sklapanje brakova i sve veći broj brakova bez djece, ali i porast broja samaca, utjecaj obiteljskog statusa na provođenje slobodnoga vremena u suvremeno je vrijeme sve značajniji. Već ste upoznali razlike u načinima provođenja slobodnoga vremena na selu i u gradu. Dakle, na aktivnosti provođenja slobodnoga vremena utječu i obilježja prostora u kojem stanovništvo živi. U obzir valja uzeti povezanost naselja s mjestima koja osiguravaju sadržaje za provođenje dokolice, prometnu infrastrukturu, dostupnost javnog prijevoza itd.

Planinarenje i boravak u prirodi poželjne su aktivnosti s obzirom na naš sjedilački način života GEO ISTRAŽIVANJE

Provedite anketno istraživanje s temom dokoličarskih aktivnosti te fokusom na stanovništvo različitog demografskog i socioekonomskog statusa. Podatke grafički predočite u Excelu. Protumačite dobivene rezultate.

Provjerite naučeno Obrazložite utjecaj dobi, spola, životnog ciklusa obitelji, prihoda i bračnog statusa na količinu i strukturu dokoličarskih aktivnosti.

Svemir

160

7 ISHOD GEO SŠ B.4.8. Učenik istražuje najnovije spoznaje o svemiru i Sunčevu sustavu.

Svemir NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – navoditi primjere tehnoloških dostignuća koja su doprinijela istraživanju svemira – opisati nastanak svemira, njegovu starost i veličinu prema znanstvenim spoznajama – opisati strukturu svemira (galaksije, zvijezde, ostala svemirska tijela) – opisati položaj Zemlje u svemiru i Sunčevu sustavu – opisati Sunčev sustav u skladu sa znanstvenim spoznajama – istražiti moguće utjecaje iz svemira na život na Zemlji

Svemir

Provjerite predznanje

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

1. Istraživanje svemira Od kada postoji interes za istraživanje svemira i otkrivanje nebeskih tijela? Što su o tome spoznali mislioci već u doba antike? Kakve je mogućnosti otkrivanja tajni svemira omogućio izum teleskopa? Što se promijenilo u istraživanju svemira od druge polovice 20. stoljeća?

Prve spoznaje o svemiru Svemir je sve oko nas, najveći mogući prostor ispunjen okupljenih u galaksije. Ljude je oduvijek privlačila zagozračenjem i materijom u različitim oblicima. Materiju netka postanka i funkcioniranja svemira. Već su narodi čine plin, prašina, manja tamna tijela i mnogo zvijezda Starog istoka proučavali nebeska tijela i na temelju njihova položaja organizirali život. Te spoznaje prenijeli su Grcima, a oni Rimljanima. Predodžbe o Zemlji i postanku svijeta bile su uglavnom temeljene na mitološkim vjerovanjima, manje na promatranju gibanja nebeskih 161 tijela. Astronomija kao znanost počela se razvijati u antičkoj Grčkoj. GEO ISTRAŽIVANJE

Geocentrični (Ptolemejev) sustav

Heliocentrični (Kopernikov) sustav

Istražite i povežite sadržaje sa spoznajama u nastavi fizike: 1) Koja je astronomska znanja Aristotel objedinio u kozmološkoj teoriji koja je egzistirala do 17. stoljeća? Kako je Aristotel zaključio da je Zemlja okrugla? 2) Kako je Eratosten izračunao približan opseg Zemlje? 3) Kako je Aristarh utemeljio heliocentrični sustav? Zašto njegovo mišljenje nije bilo prihvaćeno do 16. stoljeća? 4) Kako je Ptolemej upotpunio Aristotelovu kozmološku teoriju i osigurao prevlast geocentričnom sustavu od 2. stoljeća prije Krista do 16. stoljeća? 5) Kako su arapski znanstvenici „sačuvali“ znanja antičke Grčke i Dalekog istoka i prenijeli ih europskim znanstvenicima? 6) Koje je spoznaje Kopernik objedinio u heliocentričnom sustavu? 7) Što je Galileo Galilei otkrio svojim prvim dalekozorom konstruiranim za astronomske svrhe? 8) Koji Keplerovi zakoni dopunjuju Kopernikovu teoriju? 9) Koji su Newtonovi aksiomi mehanike protumačili gibanja nebeskih tijela? U čemu je važnost Newtonovog zakona opće gravitacije?

Svemir ZANIMLJIVOST

Istraživanja Sunčeva sustava

Primjenom svoje teorije Isaac Newton je dobio i najprecizniji rezultat za iznos Zemljine spljoštenosti i ispravno objasnio plime i oseke, precesiju i nutaciju Zemlje. Pokazao je da su i kometi tijela Sunčeva sustava koji se u svom gibanju pokoravaju zakonu gravitacije. Problemom određivanja staza tijela Sunčeva sustava bavio se i naš veliki znanstvenik Ruđer Bošković. Bošković je među prvima odredio stazu tijela nazvanog Uran, a radi se o tijelu koje je otkrio engleski astronom William Herschel 1871. godine. Temeljem promatranja i proračuna 1846. godine otkriven je Neptun. Godine 1930. otkriven je Pluton, tijelo Sunčeva sustava do 2006. Kršćansko učenje u srednjem vijeku o Zemlji kao okrugloj ploči smatrano planetom. sa svetim gradom Jeruzalemom u središtu Zemlje

Znanstvene spoznaje o svemiru proširene su upotrebom teleskopa (17. st.), a posebno istraživanjima tijekom druge polovice 20. stoljeća reflektorskim i refraktorskim teleskopima, elektroničkim detektorima svjetla, radioteleskopima, svemirskim teleskopima (Hubbleov), 162 satelitima, lansiranjem sondi i svemirskih letjelica. Novim spoznajama pridonijele su i nove metode opažanja i istraživanja, usavršavanje računala i računalnih modela. Otkrićem dijela zakonitosti u svemiru čovjek otkriva i objašnjava svoju prošlost i budućnost. Postanak svemira objašnjavamo teorijom velikog praska. Nove spoznaje o svemiru omogućuju suvremeni teleskopi, primjerice FAST („Nebesko oko“) najveći radio teleskop na svijetu 2020. godine, Hubbleov teleskop, Curiosity, rover NASA-e u istraživanju Marsa Divovski teleskop Magellan.

Hubbleov teleskop

Divovski teleskop Magellan

Izvor: NASA

Novije spoznaje o svemiru

Svemir

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

Kineski teleskop FAST zauzima površinu trideset nogometnih igrališta ZANIMLJIVOST Izvor NASA

Razvoj novih tehnologija

Velik se novac ulaže u svemirska istraživanja posljednjih pola stoljeća. U tu je utrku uključen sve veći broj država jer je doprinos spoznajama o svemiru između ostalog pokazatelj prestiža. Neke tehnologije koje danas koristimo u svakodnevnom životu prvo su upotrijebljene za vojne potrebe. No, neki su dijelovi proizvoda ili cijeli proizvodi iz svemirske industrije „preseljeni“ u druge industrije, npr. sjedala koja se danas ugrađuju u automobile izrađuju se prema modelu sjedala u svemirskim letjelicama. Također senzori koji su korišteni na svemirskim letjelicama danas se ugrađuju u automobile (npr. senzor za razinu tlaka u gumama). Roveri i sonde koje se danas koriste za istraživanje Mjeseca ili Marsa mogle bi se primijeniti na autonomnim vozilima na Zemlji. Istražite druge primjere primjene svemirske tehnologije u svakodnevnom životu.

Lunarni rover na Mjesecu

Provjerite naučeno

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite koji su rezultati u istraživanju svemira izazvali najveću pozornost znanstvenika i javnosti u prošloj godini.

Opišite primjere tehnoloških dostignuća koja su doprinijela istraživanju svemira posljednjih nekoliko desetljeća. Kako su rezultati tih istraživanja unaprijedili spoznaje o svemiru? Posjetite Planetarij u Tehničkom muzeju ili najbližu zvjezdarnicu i doznajte više o zvjezdanom večernjem nebu i istraživanjima svemira.

163

Svemir

2. Nastanak i obilježja svemira Provjerite predznanje Kako danas znanstveno tumačimo postanak svemira? Što su galaksije? Zašto je ime naše galaksije Kumova slama ili Mliječni put?

Teorija velikog praska Mnoge zakonitosti o funkcioniranju svemira su otkrivene, ali istraživanja su ograničena dostignućima tehnologije (za sada su letjelice bez ljudske posade doprle do kraja Sunčeva sustava, a s ljudskom posadom do Mjeseca) i činjenicom da gledajući svemir zapravo gledamo prošlost. Svjetlost putuje brzinom od 300 000 km u se164 kundi i mi je vidimo onakvu kakva je bila u trenutku emitiranja. Prema teoriji velikog praska, prije oko 13,8 milijardi godina dogodila se velika eksplozija kugle neshvatljive gustoće, malog promjera i visoke temperature. Nastala materija širila se na sve strane nezamislivom brzinom. Sastojala se od elementarnih čestica (protoni, neutroni, elektroni, fotoni svjetlosti) i antičestica, bila je izuzetno vruća i gusta. Pod utjecajem eksplozije materija se postupno širila, hladila i razrjeđivala. Nakon približno tri minute stvoreni su uvjeti za spajanje protona i neutrona u jezgre atoma

Promjene u svemiru od velikog praska do danas

vodika, helija i litija, a nakon oko 400 000 godina pridruživanjem elektrona nastali su cjeloviti atomi. Oni su okupljali slobodne čestice i oblikovali plinovita tijela u čijim se jezgrama nuklearnim procesima fuzije akumulirala golema temperatura. Ona tijela koja su skupila kritičnu toplinu, prosvijetlila su i zarobila u svoju gravitacijsku zonu ostala tijela koja nisu prosvijetlila. Takvim gravitacijskim kolapsom nastale su zvijezde i tamna, na površini hladna svemirska tijela (planeti, sateliti, kometi, meteori). Tijekom prve milijarde godina starosti svemira prevladavali su procesi širenja i hlađenja te oblikovanja prvih galaksija. Galaksije se sastoje od stotina milijardi zvijezda. Danas ih je u vidljivom svemiru oko stotinu mi-

Svemir

lijardi, različite mase, veličine i oblika (spiralne, eliptične, nepravilne). Galaksije se udaljuju jedna od druge velikim brzinama.

30.000 g. s.

Naša galaksija je spiralnog oblika Udaljenosti u svemiru mjere se parsecima, godinama svjetlosti, a u Sunčevu sustavu astronomskim jedinicama. Astronomska jedinica je srednja udaljenost između Zemlje i Sunca, godina svjetlosti put koji svjetlost prijeđe u jednoj godini, a parsek 3,26 svjetlosnih godina. Naša galaksija, Mliječna staza, spiralnog je oblika. U 10 godina

KORO

SUNCE

kuglasti skupovi zvijezda

središnje ispupčenje

15.000 g. s.

DISK

100.000 godina svjetlosti Presjek Mliječne staze

2x106 godina

jato galaksija

4,2 godina

ɑ-Centaur

8 minuta

Sunce

1 s

Spiralna galaksija (M 51)

Andromeda (M31)

Mjesec Zemlja

Udaljenosti u svemiru

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

Zvjezdarnica u Višnjanu (Tićanu) među najuspješnijima je u svijetu

njoj se nalazi nekoliko stotina milijardi zvijezda. Sunce se nalazi na pola puta od središta galaksije, na jednom od četiri spiralna kraka. Starije zvijezde okupljene su u kuglaste skupove u koroni, a mlađe u disku i središnjem zadebljanju. Pretpostavlja se da je u samom središtu crna rupa. Između zvijezda u svakoj galaksiji

165

Svemir đusobno razlikuju po boji, temperaturi, sjaju i evoluciji. Prividni sjaj zvijezde ovisi o njezinoj udaljenosti i snazi zračenja. Sunce pripada sjajnijim zvijezdama. Količina materijala okupljena u zvijezde određuje njihovu boju i sjaj. Količina materijala potrebnog za stvaranje zvijezde iznosi 1/12 mase Sunca. Astronomi ne znaju sigurno kolike su najmasivnije zvijezde (oko šezdeset puta masivnije od Sunca). Plavičastu boju imaju masivne zvijezde kojima je površinska temperatura veća od 30000 °C, brzo troše nuklearno gorivo i žive nekoliko milijuna godina. Sunce je žuta zvijezda površinske temperature oko 6000 °C, a u proteklih pet milijardi godina potrošilo je pola nuklearnoga goriva. Energiju stvara pretvaranjem vodika

nalaze se oblaci prašine i plina. Kad se oblak prašine ili plina počinje skupljati djelovanjem gravitacije, zagrijava se i infracrvenim zračenjem oslobađa energije stvorene sažimanjem. Najrasprostranjenija međuzvjezdana tvar je vodik, okupljen u apsorpcijske, emisijske i refleksijske oblake (crvena i modra svjetlost).

Rađanje i umiranje zvijezda Zvijezde se rađaju iz guste nakupine vodika i prašine (molekulski oblak). U središtu nakupine stvara se protozvijezda koja s polova otpuhuje materiju, a privlači je oko ekvatora. Nova zvijezda okružena je diskom prašine i plina iz kojeg se stvara planetarni sustav. Zvijezde se me-

166

Stvaranje zvijezde: (1) U molekulskom oblaku stvaraju se guste nakupine vodika i prašine; (2) U središtu nakupine stvara se protozvijezda; (3) Materija je otpuhnuta s polova zvijezde, a skuplja se oko ekvatora; (4) Nova je zvijezda okružena diskom od prašine i plina iz kojeg se na kraju najvjerojatnije stvara planetni sustav Masivna zvijezda

Rađanje zvijezda u vlastitim oblacima plina i prašine

crveni superdiv

supernova

crna rupa maglice

neutronska zvijezda

bijeli patuljak

planetarna maglica

zvijezda nalik našem Suncu

crveni div

Životni ciklusi dviju različitih zvijezda

Sjajni ostatci umiruće Suncolike zvijezde Stvaranje planeta u tri koraka, koji ukupno traju oko 100 milijuna godina. (1) Protozvijezda okružena maglicom. (2) Maglica se polako hladi i u njoj rastu nakupine materije tako da se nakon 50 milijuna godina počinju stvarati divovski plinoviti planeti. (3) Naposljetku se iz kamenita materijala u unutrašnjem dijelu Sunčeva sustava stvaraju Merkur, Venera, Zemlja i Mars

Svemir ZANIMLJIVOST

Super divovi…

Bijeli patuljak je zvijezda veličine Zemlje, s milijun puta više materije. Pulsari ili neutronske zvijezde gušće su od bijelih patuljaka, malog promjera i emitiraju radiovalove. Superdivovi su mase 35 puta veće od Sunca, tisuće puta sjajnije. Crne rupe su dijelovi prostora u kojima je sabijeno toliko mase da njezina gravitacija ne dopušta da iz nje izađe čak ni svjetlost.

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

u helij nuklearnim procesima u jezgri. Crvene zvijezde imaju površinsku temperaturu manju od 3000 °C i promjerom su deset puta manje od Sunca. Kada zvijezde potroše vodik u jezgri, počinje izgarati vodik u ljusci koja se širi prema van. Zvijezda znatno naraste, ohladi se i pretvara u crvenog diva ili superdiva. Superdivovi umiru u spektakularnoj eksploziji i pretvaraju se sažimanjem materije u neutronske zvijezde ili crne rupe. Manje masivne zvijezde (npr. Sunce) pretvore se u crvene divove, otpuhnu materijal iz ljuske i uruše se u bijelog patuljka. Iz odbačenog materijala rađaju se nove zvijezde. ZANIMLJIVOST

Mliječna staza

Mliječna staza (Kumova slama), naša galaksija, ime je dobila prema narodnoj priči (kradljivac je kumu ukrao slamu, ali mu se ona rasipala i ostavila trag). Prema starogrčkoj legendi, Zeus je želio da mu sin Herkul postane besmrtan pa je dijete stavio na prsa svoje usnule božanske supruge Here. Hera se probudila, odgurnula dijete, a mlijeko iz njezinih grudi rasulo se po nebu tvoreći prekrasnu mliječnu stazu. Sunčevu sustavu najbliža zvijezda je Proxima Centauri (ili Alfa Centaura C, udaljena 4,22 svjetlosne godine), a Mliječnoj stazi najbliža galaksija je Andromedina maglica (M31). Najsjajnija zvijezda na noćnom nebu je Sirius A.

Mliječna staza

Pulsar – Rakova Maglica ZANIMLJIVOST

HR dijagram

HR (Hertzsprung-Rusellov) dijagram je dijagram zvijezda koji pokazuje odnos apsolutnih veličina (sjaja zvijezda) u odnosu na njihove zvjezdane klasifikacije (efektivne temperature). Na dijagramu os x označava boju, a os y proizvodnju energije zvijezda. Većina zvijezda nalazi se na dijagonalnoj crti koju astronomi zovu glavni niz. Zvijezde su poredane od plavih (najmlađih, najsjajnijih i najmasivnijih), preko žutih (srednje starosti, kao Sunce) do crvenih zvijezda (ostarjele, najhladnije).

GEO ISTRAŽIVANJE Pročitajte vijest o sudjelovanju znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković u opažanju raspada bozona na fundamentalne čestice (b kvarkove) (https://www.irb.hr/ Novosti/Ruderovci-sudjelovali-u-opazanju-dugo-trazenograspada-Higgsovog-bozona-u-b-kvarkove-na-CERN-u). Koje čestice nazivamo Higgsov bozon? Zašto je svjetska znanstvena zajednica i javnost s velikom pozornošću pratila rezultate istraživanja Higgsovog bozona 2012. godine? Što je CERN? Na mrežnim stranicama Instituta Ruđer Bošković saznajte druge novosti iz svijeta znanosti, odaberite jednu i prepričajte ju drugim učenicima u razredu.

167

Provjerite naučeno Kako objašnjavamo postanak svemira? Koje se teškoće javljaju u istraživanju svemira? Opišite strukturu svemira. Objasnite oblik i obilježja Mliječne staze. Opišite kako se rađaju zvijezde i kako umiru. Izračunajte udaljenost koju svjetlost prijeđe u jednoj godini.

Svemir

3. Položaj Zemlje u svemiru i Sunčevom sustavu Provjerite predznanje Nabrojite redoslijedom planete Sunčeva sustava. Kako je nastalo Sunce? Od čega su nastali planeti i druga tijela Sunčeva sustava? Koje su posljedice Zemljine ophodnje (revolucije)? Koje su posljedice Zemljine vrtnje (rotacije)?

Sunčev sustav Sunčev sustav čine jedna zvijezda, osam planeta, asteroidi (planetoidi), sateliti, kometi, meteori, plin i svemirska prašina. Sunce se nalazi u jednom žarištu elipse po kojoj se gibaju planeti. Te spoznaje poznate su od novoga vi168 jeka. Grčki filozof Platon naučavao je da se sva nebeska tijela gibaju kružnom stazom, stalnom brzinom. Njegov učenik Aristotel bio je siguran da je Zemlja središte svemira i da se Sunce, Mjesec i planeti okreću oko Zemlje. To gledište, geocentrični sustav, zapisao je Klaudije Ptolemej (2. st.) i nitko ga nije osporio do 16. stoljeća. Nikola Kopernik objedinio je spoznaje više istraživača kojima su

prominencije toplina se prenosi u fotosferu toplina se prenosi zračenjem do vanjskog vodikova sloja vodikov sloj

Planeti slični Zemlji i Jupiteru helijska jezgra

Građa Sunca

osporene postavke geocentričnog sustava (1543. god.). Prema tim spoznajama Sunce leži u središtu planetarnog sustava, a Mjesec se okreće oko Zemlje. Takav model naziva se heliocentrični sustav. Kopernikovu pogrešku o stazama planeta ispravio je Johannes Kepler koji je tvrdio da imaju oblik elipsa. Kepler je prvi utvrdio da između Sunca i planeta djeluje nekakva sila. Isaac Newton je gibanja planeta objasnio teorijom gravitacije. Sunce je žuti patuljak, zvijezda druge ili treće generacije. Nastalo je prije oko 4,6 milijardi godina iz rotirajućeg plina koji je, među ostalim, sadržavao i ostatke ranijih supernova. Pretežni dio tog plina oblikovao je Sunce ili je otpuhnut od njega, a mala količina težih elemenata skupila se i oblikovala planete slične Zemlji. Astronomi žele doznati što više o Suncu kako bi upoznali i ostale zvijezde, ali i objasnili utjecaj Sunca na okoliš na Zemlji. Temperatura na površini Sunca je oko 5500 °C, a u vanjskom dijelu njegove atmosfere (u Sunčevoj koroni) nekoliko milijuna stupnjeva Celzijevih. U jezgri se vodik pretvara u helij i pritom se oslobađa energija. Žuta svjetlost dolazi s 500 kilometara debelog sloja atmosfere, nazvanog fotosfera. Na površini opažamo pjege, bljeskove i velike eksplozije.

Sunčeve pjege fotosfera

Osam planeta sustava možemo prema obilježjima svrstati u dvije skupine. Prvu skupinu, planete slične Zemlji (terestrički, unutarnji), čine Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Malog su promjera, male mase (manje od Ze-

Svemir Na površini se nalaze kanjoni, krateri i najveći vulkani u Sunčevu sustavu. Rijetka atmosfera sastavljena je od CO2, malo kisika i vode. Zimi na polovima nastaje suhi led (smrznuti CO2), a ljeti oko ekvatora pješčane oluje. Nekad je bio topliji i vlažniji. Drugu skupinu čine Jupiter, Saturn, Uran i Neptun ili planeti slični Jupiteru (jovijalni planeti). Većeg su promjera i mase (14 puta veće od Zemlje), male gustoće, građeni su od lakih elemenata (uglavnom od vodika i helija) imaju plinovitu površinu i otrovne atmosfere, velik broj satelita, prstenove, brzo rotiraju, a treba im mnogo vremena za ophod oko Sunca. Najveći planet Sunčeva sustava je Jupiter. Rotira se najbrže od svih planeta pa je izrazito spljošten. Zbog različite brzine rotacije u atmosferi nastaju tamne i svijetle pruge te

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

mljine), velike gustoće i čvrste površine. Zbog blizine Sunca međusobno se razlikuju po broju satelita, sastavu i gustoći atmosfere, brzini gibanja oko osi i oko Sunca. Merkur je najbliži Suncu i najmanji među planetima. Gotovo nema atmosferu. Tijekom dvije revolucije izvrši tri rotacije (88x2=58,65x3). Za dugačkog dana temperatura raste do 430 °C, a noću se spušta na 180 °C. Zbog sudara s asteroidima i meteoritima u davnoj prošlosti nastali su krateri i pukotine, pa je reljef sličan Mjesecu. Venera, kao ni Merkur, nema satelita, ali ima vrlo gustu atmosferu sastavljenu od CO2, malo dušika, kisika i sumporne kiseline. Gusta atmosfera stvara efekt staklenika i jako reflektira svjetlost pa je ljudi zovu zvijezdom Danicom i zvijezdom Večernicom. Veličinom je slična Zemlji, ali rotira se suprotno od Zemlje. Vrijeme rotacije najsporije je u Sunčevu sustavu (243 dana). Pokazuje faze kao i Mjesec. Reljef je specifičan po velikom broju vulkana. Mars je sličan Zemlji, ali je manji i hladniji. Zbog crvene prašine na površini zovu ga »crveni planet«.

Uran Saturn Jupiter

Neptun

169 Mars

Zemlja

Sunce Venera Merkur

Prostorni raspored planeta Sunčeva sustava

Sunce i planeti Sunčeva sustava

OSOBNA KARTA SUNČEVA SUSTAVA planet

udaljenost od Sunca (a. j.)

masa (Zemlja=1)

promjer (Zemlja=1)

gustoća (g/cm3)

Merkur Venera ZEMLJA Mars

0,387 0,723 1,0 1,5237

0,06 0,82 1,0 0,11

0,38 0,949 1,0 0,53

5,43 5,25 3,95

Jupiter

5,203

318,0

11,2

1,31

Saturn

9,54

95,0

9,46

0,71

Uran Neptun

19,2 30,0

14,5 17,2

4,0 3,9

1,27 1,77

temperatura površine (°C) 180 do 480 480 prosjek: -23 -160 na vrhu oblaka -150 na vrhu oblaka 220 213

period rotacije (dana) 58,65 243,0 0,9973 1,02 0,41 (9,93 h) 0,426 (10,54 h) 17,23 h 17,87 h

period revolucije (dana) 87,97 224,7 365,24 687,0

broj satelita 0 0 1 2

11,86 g.

29,46 g.

84,0 g. 165,0 g.

27 14

Svemir Manja tijela Sunčeva sustava: sateliti, asteroidi, kometi, meteori

Zemlja i Mjesec Jupiter

Jupiter je najveći planet. U njega stane 318 Zemlji

Sateliti su prirodni pratioci planeta. Otkriveno ih je više od 180 u Sunčevu sustavu. Razlikuju se veličinom, masom, sastavom, gustoćom, geološkom i atmosferskom aktivnošću. Asteroidi su mala kamena tijela iza Neptuna te između Marsa i Jupitera (gdje je, prema Bodeovu zakonu, na 2,8 a. j. trebao biti planet). Najveći Ceres, promjera je 1000 km. Ceres, Pluton, Haumea, Makemale i Eris nazivaju i patuljastim planetima. Za put oko Sunca treba im tri do šest godina. Kometi su manja tijela sastavljena od zaostalog materijala pri nastanku Sunčeva sustava. Prašinu, kamenje i grumenje metala labavo povezuje led (smrznuta voda, CO2, metan, amonijak). Nepredvidivo se gibaju prema Suncu. Kada se nađu unutar Jupiterove putanje, Sunčevo zračenje ugrije led i oko jurećeg kometa stvara se plinski oblak (koma), a na površini kora kroz koju plin izbija kao vulkan. Ti mlazovi plina i prašine rastežu se iza jurećeg kometa u obliku repa. Te spektakularne pojave na nebu ljudi nazivaju zvijezde repatice. Istodobno se ljušte komadi prašine, stijena i metala koji stvaraju meteorske rojeve. Nakon obilaska Sunca komet se hladi i rep nestaje. Nakon nekoliko obilazaka kometi sagore. U Sunčevu sustavu su milijarde asteroida i kometa. Između planeta nalazi se velika količina sve-

orkanski vjetrovi. Velika crvena pjega, veća od Zemlje, zapravo je oluja u atmosferi. Temperatura i tlak povećavaju se prema središtu planeta. Ispod atmosfere je tekući vodik, slijedi sloj u kojem vodik poprima svojstva metala te jezgra, vjerojatno kamenoželjezna. Među brojnim satelitima ističu se Ganimed, Io, Kalisto i 170 Europa. Saturn bi plutao na vodi zbog male gustoće. Sličan je Jupiteru, ima mnogo prstenova od zaostalog materijala pri oblikovanju planeta i zdrobljenih satelita. Uran i Neptun divovski su plinoviti planeti pri kraju sustava. Uran se »prevrnuo« zbog sudara s nekim planetom u davnoj prošlosti pa izgleda kao da se kotrlja oko Sunca po ekvatoru. Rotira se obrnuto od Zemlje. Neptun, kao i Jupiter, zrači više topline nego što je prima od Sunca, a izvori topline su ostaci od stvaranja planeta, radioaktivni raspad i sažimanje planeta. Iza Neptuna se nalazi skupina manjih tijela od stijena i leda (Kuiperov pojas), zaostalih od stvaranja Sunčeva sustava. Kada skrenu na putanje koje ih vode u Sunčev sustav, opažamo ih kao komete. Asteroidi GEO ISTRAŽIVANJE Istražite odnos veličina tijela Sunčeva sustava koristeći materijale na YouTube-u (https://youtu.be/iEEr16FTuKw ) ili iz drugih izvora. Istražite podatke o planetima Sunčeva sustava i izradite tablicu u kojoj ćete redom za svaki planet upisati: udaljenost od Sunca (u astronomskim jedinicama), masu (u odnosu na Zemlju, Zemlja = 1), promjer (Zemlja = 1), gustoću (g(cm3), površinsku temperaturu, trajanje rotacije (u danima), trajanje revolucije (u danima) i broj satelita (navedite godinu na koju se odnose podatci).

Kompjutorska simulacija pada meteorita na Zemlju

e š in pra rep

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

ionski rep

Svemir

glava

Kometi koji se stalno vraćaju, pa ih viđamo mnogo puta, putuju kroz Sunčev sustav po eliptičnim putanjama. Putanja Halleyjeva kometa, prikazana na slici, vrlo je izdužena

Glava kometa sastoji se od leda, prašine i stijenja. Plinski je rep uvijek okrenut od Sunca

mirskog otpada. Meteorid je komadić stijene ili prašine u svemiru. Meteori su tijela veličine od zrnca prašine do nekoliko kilograma, koja ulaze velikom brzinom u Zemljinu atmosferu pri čemu izgaraju. Ljudi ih nazivaju zvijezde padalice. Meteorid koji padne na Zemlju nazivamo meteorit. Prema sastavu dijele se na kamene, željezne i kamenoželjezne.

Interplanetarne sonde - najprije moraju napustiti Zemlju (minimalna brzina 11,2 km/sek), zatim se prebacuju na eliptičnu putanju po kojoj lebde pod djelovanjem Sunčeve gravitacije. Kad se svaka sonda približi željenom planetu, pale se motori koji je primiču cilju. Kad je sasvim blizu planeta, rakete je uspore i ubacuju u putanju oko planeta.

ZANIMLJIVOST

Interplanetarne sonde

ZANIMLJIVOST

Smrt Sunca

Sunce će umrijeti kao bijeli patuljak za oko pet milijardi godina kada se sav vodik u jezgri pretvori u helij. Postupno će mu rasti temperatura i veličina. Pretvorit će se u crvenog diva (tri puta veće nego sada), zagrijat će oceane koji će ispariti, a stijene će pretvoriti u rastaljenu lavu. Helijevi atomi u jezgri udružit će se u atome ugljika i teže elemente. Na kraju će se ohladiti i pretvoriti u bijelog patuljka.

Još zanimljivosti

Merkur, u rimskoj mitologiji bog trgovaca i zaštitnik lopova, planet je površine kao Azija i Afrika zajedno. Venera je ime dobila po rimskoj božici ljubavi, a zbog veličine slične Zemlji zovu je Zemljinom sestrom. Mars je ime dobio po rimskom bogu rata. Na njemu se nalazi najviši vulkan, Olimpsko brdo, visok 27 km, a širok 4000 km. Asteroid promjera 60 km, otkriven 1906. godine, kao 589., zove se Croatia. Raspored planeta objašnjava Bodeov zakon: nizu brojeva 0, 3, 6, 12, 24, 48... pridodamo 4 i sumu podijelimo s 10. Dobijemo udaljenost od Sunca u astronomskim jedinicama.

Sonda Mars InSight

Provjerite naučeno Što je geocentrični, a što heliocentrični sustav? Objasnite postanak i obilježja Sunca, nama najbliže zvijezde. Opišite po čemu se razlikuju planeti prve i druge skupine. Uz pomoć tablice koju ćete izraditi i priloženih slika opišite planete. Koja se manja tijela nalaze u Sunčevu sustavu? Kako su nastala manja tijela? Zašto su kometi i meteori najzanimljivije pojave na nebu? Istražite doprinos zvjezdarnice Višnjan i drugih u Hrvatskoj istraživanjima Sunčeva sustava.

171

Svemir

4. Mogući utjecaji iz svemira na život na Zemlji Provjerite predznanje Koje zračenje iz svemira dopire do Zemljine površine? Kako to zračenje, prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama utječe na ljude? Imaju li astronauti po povratku na Zemlju zdravstvene poteškoće?

Kozmičke zrake Na Zemlju iz svemira prodiru kozmičke zrake. To su i vrlo brze atomske jezgre i elektroni. Dolaze iz galaksije 172 sa svih strana, a najvjerojatnije potječu s neke zvijezde koja je eksplodirala. Kroz svaki četvorni centimetar našeg tijela prolazi u sekundi po jedna čestica. Čestice bi mogle štetno djelovati na tijelo kad bi ih bilo više. Ne zna se da li ih je nekad bilo više i jesu li štetno utjecale na ljude.

Kozmičke zrake

Svemirska medicina Zbog života u skučenom prostoru svemirske letjelice u bestežinskom stanju i izloženosti svemirskomu zračenju javljaju se poteškoće i bolesti koje proučava i nastoji spriječiti svemirska medicina. Posebice se brine za zdravlje astronauta nakon povratka na Zemlju. Svemirska medicina proučava biofiziku svemirskog prostora, medicinsko-biološke probleme bestežinskog stanja, kabinu svemirskog broda kao radno mjesto astronauta i psihosomatske probleme vezane uz svemirske letove.

Pljusak čestica

Svemir

Život astronauta

Ruski astronaut Jurij A. Gagarin prvi je čovjek koji je boravio u svemiru. Bilo je to 12. travnja 1961. godine. Sa svemirskim brodom Vostok (Istok) napravio je jedan krug oko Zemlje. Let je trajao 108 minuta. Od ovog prvog povijesnog leta čovjeka u svemir sve su češći ljudski letovi u svemirski prostor izvan Zemlje. U budućnosti se s obzirom na napredak znanosti i tehnike očekuje još učestalije pojavljivanje čovjeka u svemiru. S time u vezi razvila se posebna grana medicine, svemirska medicina. Jedan od ciljeva svemirske medicine jest uspješna prilagodba ljudskog organizma na posebne uvjete svemira. Iznad 1000 km od površine Zemlje počinju svemirska prostranstva u kojima se uvjeti bitno razlikuju od onih na Zemlji. U svemiru nema zraka za disanje, temperature su ili izrazito visoke zbog izravnog Sunčevog zračenja ili vrlo niske u sjeni planeta, a posebnu opasnost predstavljaju vrlo štetna Sunčeva ili svemirska zračenja od kojih nas inače štiti atmosfera. Razne sitne čestice koje lutaju svemirom mogu oštetiti i svemirski brod. Posebno je značajno privikavanje astronauta na bestežinsko stanje. U pedesetak godina čovjekovih svemirskih letova znanstvenici su otkrili više od 50 promjena koje se javljaju u ljudskom tijelu za boravka u svemiru. Zemljina sila teža jedna je od najpostojanijih sila našeg planeta. Mnogi životni procesi u prvom redu cirkulacija krvi, održavanje ravnoteže i postojanje tonusa mišića, nastali su djelovanjem sile teže. Posebna pažnja posvećuje se srčano-žilnom sistemu i cirkulaciji krvi, održavanju ravnoteže, orijentaciji u prostoru i pojavi svemirske bolesti. Zbog bestežinskog stanja astronauti su za vrijeme letenja vezani za sjedišta, uzimaju tekućinu iz tuba te dobivaju niz uputa kojih se moraju pridržavati, a vezane su za uzimanje hrane, spavanje te ostale fiziološke potrebe. U pripremnom razdoblju između ostalog potreban je cijeli niz lijekova kojima se utječe na funkcionalne poremećaje organizma. Svemirska medicina postaje sve važnijom znanstvenom disciplinom zbog napretka svemirskih istraživanja i popratnih zdravstvenih problema.

Astronauti se hrane na poseban način

Po povratku na Zemlju astronauti mogu imati brojne zdravstvene probleme

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

ZANIMLJIVOST

173

Svemir

174

GEO ISTRAŽIVANJE Samostalnim istraživanjem pronađite odgovore na pitanja: Koje se promjene događaju u tijelu astronauta u vrijeme dugotrajnih letova? Je li moguća kirurška intervencija na astronautima u vrijeme boravka u letjelici ili svemirskoj stanici?

Svemir

ZANIMLJIVOST

Različitost uzroka smrti u zimskoj i ljetnoj sezoni uočena je već prije oko 2500 godina. Znanstveno se dokazalo prije stotinjak godina u SAD-u da ljeti ljudi češće umiru od malarije, žute groznice, kolere, gastroenteroloških bolesti, tuberkuloze, dok se zimi češće umire od gripe, srčanog i moždanog udara te bolesti koje su u relaciji s hladnoćom. Znanstvena analiza sezonske smjene učestalosti bolesti na različitim geografskim širinama, klimama, različitim dobnim skupinama i socioekonomskim uvjetima ukazala je da u svim državama mortalitet ima zimski i ljetni vrhunac. Ekonomskim razvojem države postupno se premješta maksimum smrtnosti od ljeta prema zimi. Od druge polovice 20. stoljeća uočena je pojava desezonaliteta, tj. nestajanje maksimuma bilo ljeti bilo zimi. To je posljedica povećanog životnog standarda. Smanjen je težak rad, pravilnija je prehrana tokom cijele godine, bolja je dostupnost čiste i zdrave vode za piće, napreduje i dostupnija je medicinska skrb, proizvodi kao što je hladnjak omogućuju bolje čuvanje hrane. Ipak, što se pojedinih bolesti tiče, sezonalitet je i dalje prisutan, primjerice kod gripe i upale pluća, tipičnih zimskih bolesti. ZANIMLJIVOST

Sezonalitet – sezonski afektivni poremećaj

Zdravstveni djelatnici davno su uočili utjecaj promjene vremena na ljudsko zdravlje. Smjena godišnjih doba posebno je značajna jer svako godišnje doba donosi drugačije vrijeme s posebnim obilježjima klimatskih elemenata kao što su tlak zraka, temperatura i sl. Djelatnici psihijatrijskih bolnica prate i znanstveno objašnjavaju psihijatrijske i neurološke promjene kod bolesnika u jesenskom i proljetnom razdoblju. Znanstvenom analizom utvrđeno je da jednu od odrednica depresivnog poremećaja predstavlja i sezonalitet. Depresivne epizode počinju u jesenskim i zimskim mjesecima, a smanjuju se početkom proljeća.

ISHOD GEO SŠ B.4.8.

Sezonalitet i desezonalitet mortaliteta

Virus gripe od kojeg se češće umire zimi

GEO ISTRAŽIVANJE Samostalnim istraživanjem pronađite odgovore na pitanja: Primaju li svi planeti istu količinu svemirskog zračenja? Zašto ljudi imaju veliku želju spustiti se s ljudskom posadom na Mars? Kako europski programi Kopernik, Galileo, EGNOS i drugi pridonose društvenom i gospodarskom razvoju Europe i pojedinih država? Može li izloženost mikrogravitaciji biti korisna za zdravlje? Kako su svemirske tehnologije iskorištene u borbi protiv pandemije koronavirusa? Koja se nova zanimanja javljaju vezana uz opažanje Zemlje i geoinformatiku?

Provjerite naučeno

Depresije su češće u jesenskim i zimskim mjesecima

Jedan od načina provjere naučenoga jest primjena stečenih znanja i vještina u samostalnom radu. Izradite istraživački rad na temu sezonalitet mortaliteta u svijetu. Istražite smrtnost (mortalitet) po mjesecima u godišnjim dobima u Hrvatskoj i odabranim državama svijeta u različitim geografskim širinama.

175

Foto: Hrvoje Dečak

Geografija zdravlja

176

8 ISHOD GEO SŠ B.4.7. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

Geografija zdravlja

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: - analizirati utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskih čimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Hrvatske i svijeta, - analizirati prirodnogeografske i društvenogeografske čimbenike koji utječu na zdravlje ljudi, - analizirati prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije, - razlikovati prostorni aspekt i navesti primjere endemije, epidemije i pandemije, - usporediti podatke o indikatorima zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini, - obrazložiti značenje i ulogu izobrazbe, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-a) i Liječnika bez granica na suzbijanje bolesti

Geografija zdravlja

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

1. Zdravlje, bolest i geografija Provjerite predznanje Promislite o sljedećim izrekama: Zdrav čovjek ima tisuću želja, bolestan samo jednu. Čistoća je pola zdravlja. Bolje spriječiti nego liječiti. Zdravlje je najveće bogatstvo. Čime se bavi Svjetska zdravstvena organizacija? Tko je u Hrvatskoj zadužen za brigu o zdravlju na državnoj, a tko na županijskoj i lokalnoj razini? Pregledajte zadnju dostupnu publikaciju Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite, izaberite tri informacije koje su vama osobno važne i prezentirajte ih drugim učenicima u razredu.

Pojam zdravlje ne odnosi se samo na odsustvo bolesti. Bolest je stanje kod kojega su poremećeni normalni odnosi u organizmu. Nastaje kao reakcija organizma na različite unutarnje ili vanjske čimbenike. Bolest ima specifičan uzrok i prepoznatljive znakove i simptome. Bolesti se mogu podijeliti prema različitim kriterijima pa razlikujemo akutne i kronične, organske i funkcionalne, opće i lokalne, nasljedne i stečene, zarazne i nezarazne bolesti. Mogu se klasificirati i prema organskom sustavu kojeg zahvaćaju, primjerice, respiratorne bolesti, bolesti krvožilnog sustava, bolesti lokomotornog sustava i slično. Medicinska geografija (geografija zdravlja) je disciplina društvene geografije koja proučava pojavu

177

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO, WHO - World Health Organization) iz 1948. godine, zdravlje čovjeka je stanje potpunoga tjelesnoga, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći; ono je osnovno ljudsko pravo, a postizanje najviše razine zdravlja najvažniji je svjetski društveni cilj. Povelja o unaprjeđenju zdravlja, koja je donesena u Ottawi 1986. godine, zdravlje je definirala kao stupanj na kojem su pojedinac ili skupina sposobni prepoznati i zadovoljiti svoje potrebe; unaprjeđenje zdravlja proces je koji omogućuje ljudima veću kontrolu nad stanjem svojega zdravlja ili bolesti. Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. (pristupljeno 8. 9. 2020.)

Liječnici i medicinsko osoblje u operacijskoj sali

bolesti, indikatore zdravlja i zdravstvenu zaštitu na različitim prostornim razinama. Posebnu pozornost posvećuje zdravstvenim prilikama u pojedinim geografskim područjima koje se značajno razlikuju zbog niza uzroka. Proučava i geografsku rasprostranjenost pojedinih bolesti, što također ovisi ponajprije o kli-

Geografija zdravlja matskim, terenskim i socijalnim čimbenicima. U novije su doba predmet ove discipline i načini širenja zaraznih bolesti, što je važno za međunarodnu kontrolu epidemijskih bolesti. Prostorna, ali i vremenska analiza bitna je za objašnjenje pojavnosti te predviđanje i prevenciju određenih bolesti. Zahvaljujući tehnološkom napretku i globalizaciji danas imamo na raspolaganju alate koji mogu značajno ubrzati praćenje i analizu pojavnosti određenih bolesti pa samim time možemo i lakše donijeti odgovarajuće zaključke i djelovati prema potrebi.

Mingma Sherpa, prvi Nepalac koji je osvojio 14 najviših vrhova svijeta u prvom pokušaju

Utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskih čimbenika na zdravlje ljudi Prisjetite se prostornog rasporeda i kretanja broja stanovnika na Zemlji u različitim razdobljima (nastavni sadržaj drugog razreda). Obrazložite odgovore na sljedeća pitanja s aspekta geografije zdravlja: Je li prostorni raspored stanovništva na Zemlji u prapovijesno, antičko, industrijsko ili postindustrijsko doba bio isti? Je li kretanje broja stanovnika, njegov porast ili pad bio 178 isti u svim razdobljima? Ima li kretanje broja stanovnika veze i sa zdravljem? O čemu su ovisili zdravstveni uvjeti u različitim razdobljima? Odgovori na pitanja vezani su uz prirodnogeografske i društvenogeografske čimbenike koji utječu na zdravlje ljudi, na njihov životni vijek i prostorno širenje čovječanstva na Zemlji. Budući da ti čimbenici djeluju međusobno povezani, možemo ih nazvati okolišni čimbenici. S obzirom na različite prirodnogeografske i društvenogeografske uvjete ne može se donijeti zaključak koji bi istovremeno vrijedio za sve dijelove Zemlje, ali općenito, u prošlosti su za raspored i kretanje broja stanovnika bili presudni uvjeti prirodne sredine, a razvojem znanja, zdravstvenim, tehnološkim, pa i civilizacijskim napretkom, sve bitniji postaju društvenogeografski čimbenici. Prirodnogeografski i društvenogeografski uvjeti pripadaju skupini vanjskih čimbenika uzročnika bolesti i utječu na njihovu pojavnost i raširenost. Prirodnogeografski okolišni čimbenici koji, u većoj ili manjoj mjeri utječu na zdravlje ljudi su reljef, klima, vode i tlo. Čovjek je uglavnom nizinsko biće. Malo ljudi živi na velikim nadmorskim visinama, a zato postoje i prirodni razlozi.

Narod Aymara prilagođen je životu u visokim planinama GEO ISTRAŽIVANJE Utjecaj reljefa na život i zdravlje Na Andama i Himalaji živi vrlo malo ljudi koji su se prilagodili životu na velikim visinama. Predstavljaju izazov alpinistima iz cijelog svijeta koji ih pohode, ali značajan broj njih ne uspije u svom naumu zbog visinske bolesti. Osim nedostatka kisika na višim nadmorskim visinama, na nastanak bolesti utječe i brzina uspona, najviša dosegnuta visina, spavanje na velikim visinama te stanje organizma pojedinca. Ukoliko imate volje, želje i novca za pothvate osvajanja svjetskih vrhunaca, uzmite si dovoljno vremena za prilagodbu organizma. Jesu li si ljudi u prošlosti mogli priuštiti život u kojem bi se mjesecima penjali ili živjeli u prostorima bez previše mogućnosti za proizvodnju hrane? Bi li uopće mogli tamo živjeti i preživjeti? Koji su još mogući razlozi zbog kojih ne možemo očekivati velik broj ljudi na velikim visinama? Istražite tko su Šerpe i kakva je njihova uloga u ekspedicijama na Himalaji.

Geografija zdravlja

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

Provjerite naučeno

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

Prostorni raspored malarije u svijetu 2017. godine

Objasnite prostorni raspored malarije u svijetu uz pomoć priložene karte. Ovisi li i danas pojava malarije o klimi ili prirodnogeografskim čimbenicima? Može li se malarija suzbiti? Kako? Istražite suzbijanje malarije na Brijunima.

Klimu često identificiramo kao faktor uzročnika različitih bolesti, a rezultat je utjecaja ostalih prirodnogeografskih čimbenika, primjerice, geografskog smještaja i položaja te reljefa. U prethodno navedenom primjeru spomenuli smo visinsku bolest, međutim, postoji i problem niskih temperatura. Današnje stanje je bitno različito od onog u relativno nedavnoj prošlosti. Neke karakteristične bolesti za određene klime, kao što je malarija, danas ne predstavljaju toliki problem kao u prošlosti. Pri tome, nije stvar u promjeni klime, već u društvenogeografskim čimbenicima. Malarija je jedna od najčešće spominjanih bolesti s kojima se vjerojatno niste niti susreli, a jedna je od učestalijih bolesti s vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu. U malaričnim prostorima živi sve veći broj ljudi, ali se učestalost malarije smanjuje. O utjecaju tla na zdravlje ljudi najčešće se ne razmišlja. Treba imati na umu da većina nutritivnih vrijednosti hrane koju konzumiramo direktno ovisi o stanju tla u kojem se namirnica uzgaja. Ukoliko tlo sadrži veće količine štetnih tvari ili spojeva, može doći do njihovog apsorbiranja u biljkama te konzumacija tako kontaminiranih proizvoda može dovesti do različitih bolesti ili oštećenja organizma. S obzirom da je za život voda neophodna, njena dostupnost i kakvoća imaju veliki utjecaj na zdravlje ljudi. Pri tome se ne mora raditi isključivo o slatkoj vodi, tj. vodi za piće, već i o kakvoći morske vode u kojoj žive

ribe i organizmi s kojima se također hranimo. Primjer Minamata bolesti u Japanu posljedica je zagađenosti zaljeva Minamata živom te prehrane ljudi ribom u ko- 179 joj se nataložila živa. GEO ISTRAŽIVANJE Potražite podatke o količini arsena u tlu u istočnoj Slavoniji i moguće posljedice po zdravlje ljudi. Istražite kako je došlo do povećanja količine žive u zaljevu Minamata.

Prirodne nepogode također mogu neposredno ili posredno utjecati na zdravlje i život ljudi. Čovjek nije prilagođen za život u svim mogućim uvjetima, stoga izbjegava nepovoljne prostore za naseljavanje, a ukoliko postoje potrebe za naseljavanjem određenih prostora (uglavnom gospodarske), zahvaljujući društvenom, tehnološkom i zdravstvenom napretku danas je moguć i raširen je život u takvim područjima. Klimatske promjene koje su naša realnost sigurno će dovesti do određenog prerazmještaja stanovništva na Zemlji. Društvenogeografski uvjeti su sve značajniji čimbenik za zdravlje ljudi. Uglavnom radi se o pokazateljima razvijenosti određenog prostora jer je činjenica da se porastom razvijenosti način i kvaliteta života mijenja, životni vijek se produžuje. Usvajanje higijenskih navika kao što je obično pranje ruku vjerojatno je naj-

Geografija zdravlja ZANIMLJIVOST

Smrtnost dojenčadi

ZANIMLJIVOST

Dostupnost medicinske pomoći i povjerenje

Zahvaljujući razvoju medicine, danas se dehidracija može riješiti jeftinim, ali efikasnim postupkom-infuzijom, kojom se nadoknađuje tekućina ili hranjivi sastojci (glukoza) intravenskim ili sličnim putem. Razmislite o prostornoj dostupnosti tog jednostavnog i jeftinog postupka koji smanjuje smrtnost od najobičnije dijareje (proljeva). U toj jednostavnosti mogu se javiti i brojni problemi, uglavnom uzrokovani neznanjem ili objektivnim (ne)mogućnostima. Budite kritični i informirani. Za primjenu bilo kojih sredstava/lijekova pitajte stručne osobe i vjerujte im. Nekada su brijači vadili zube i pomogli su dijelu ljudi. Neki su i preživjeli. Želite li svoje eventualne probleme sa zubima danas riješiti kod lokalnog brijača ili frizera? Ili ćete radije posjetiti stomatologa?

Prije nekoliko desetljeća, jedna velika multinacionalna kompanija je došla na loš glas i doživjela osudu zbog velikog broja dojenačkih smrti u Africi. Radilo se o propagiranju i uporabi instant dječje hrane, kao idealne zamjene za majčino mlijeko, što je za Afriku, kontinent s raširenom pothranjenošću i gladi, izgledalo kao dobra alternativa. Međutim, priprema takve hrane zahtijeva svježe pripremljen obrok, s dobrom, prokuhanom vodom i sterilizacijom bočica, a tako pripremljenu hranu treba konzumirati odmah ili ju baciti. Dostupnost pitke vode, znanje stanovništva i problemi koji slijede nakon držanja pripremljene hrane na visokim temperaturama i vlazi, problemi su koje u Africi nije bilo moguće riješiti u kratkom vremenu i doveli su do povećane smrtnosti dojenčadi. Realno, nije bio problem u hrani već u neznanju kako ju koristiti. S druge strane, postoji uvijek majčino mlijeko, sterilna, dostupna i dojenčadi prilagođena hrana. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se dojenčad isključivo doji najmanje do šest mjeseci starosti djeteta. Zahvaljujući znanosti, u slučaju da to nije moguće, postoje hladnom) su se značajno smanjila trovanja hranom, a nadomjesci koje treba pripremiti i koriposljedično time dehidracija organizma i smrti uzrostiti prema uputama.

više pridonijelo smanjenju smrtnosti u svijetu. Tome 180 možemo dodati i prokuhavanje vode upitne kakvoće koje pridonosi smanjenju učestalosti određenih bolesti. Vodu smo naveli kao prirodnogeografski čimbenik, ali znanje da i vodu lošije kakvoće možemo uz primjenu određenih postupaka konzumirati možemo svrstati u društvenogeografske čimbenike. Uporabu hladnjaka danas uzimamo zdravo za gotovo, no nekada nije bilo tako, a još uvijek nije u svim dijelovima svijeta. Čuvanjem hrane u odgovarajućim uvjetima (sigurno ste puno puta pročitali uputu: čuvati na suhom i

kovane time. Dehidracija je do nedavno bila vodeći uzrok smrti u svijetu, a posljedica je uglavnom bolesti koje pogađaju probavni sustav. Bez hrane možemo izdržati duže nego bez vode, međutim, kod takvih bolesti je izbacivanje vode iz organizma puno brže nego što se voda u organizmu može nadomjestiti. Razvoj medicine, broj liječnika, medicinskog osoblja te bolničkih kreveta uvelike utječu na zdravlje ljudi. Na zdravlje populacije utječu i način života, običaji pa i društveno-političko uređenje. Međutim, razvoj sa sobom donosi i neke druge i drugačije bolesti vezane uz način života pa se mijenja i mogućnost brzine širenja pojedinih bolesti.

Prostorni raspored kolere u svijetu između 2010. i 2015. godine Istražite pojavu kolere na Haitiju 2010. godine nakon velikog potresa.

Geografija zdravlja

ISHOD GEO SŠ B.4.7. Preporuke u doba pandemije o higijeni ruku Izvor: HCK, 2017., Zavod za javno zdravstvo

181

GEO ISTRAŽIVANJE U vrijeme pisanja udžbenika nemamo dovoljno informacija i znanstvenih istraživanja vezanih uz COVID-19 i SARSCoV 2, novootkriveni ili novonastali virus, koji će vjerojatno biti aktualan još nekoliko godina (to je hipoteza, nije proročanstvo) pa možemo postavljati samo hipoteze/pretpostavke koje treba ispitati, potvrditi ili opovrgnuti. Stoga je važno pratiti i istražiti nove znanstvene spoznaje. Prijedlog za vaše istraživanje: Na primjeru bolesti COVID-19 analizirajte koji su čimbenici u različitim dijelovima svijeta utjecali na pojavu, raširenost i smrtnost od te bolesti. Jesu li sve države imale jednak pristup borbi protiv pandemije? Jesu li imale iste rezultate? Obrazložite odgovore.

Geografija zdravlja

Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar. GEO ISTRAŽIVANJE

182

Andrija Štampar bio je pionir javnog zdravstva i jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije

Deset Štamparovih principa koji su i danas temelj javnog zdravstva i socijalne medicine 1. Važnije je obavještavanje naroda od zakona 2. Najvažnije je pripremiti teren u jednoj sredini i pravilno shvaćati zdravstvena pitanja 3. Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike 4. Socijalna terapija bitnija je od individualne 5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku 6. Ne smije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih 7. U zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu 8. Liječnik treba biti narodni učitelj 9. Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značenja 10. Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija

Istražite djelatnost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Imaju li sve države u svijetu slične sustave javnog zdravstva? Iz publikacija HZJZ prikupite podatke o stanju primarne zdravstvene zaštite u vašoj županiji i usporedite stanje s drugim županijama. Istražite djelatnost Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Raspravite deset Štamparovih principa na kojima se danas temelji javno zdravstvo i socijalna medicina.

Provjerite naučeno Uz pomoć stranica Svjetske zdravstvene organizacije analizirajte prostorni raspored i širenje različitih bolesti u svijetu. S obzirom na brojnost bolesti, zakonsku ograničenost broja stranica udžbenika, a i vremensku promjenjivost podataka istražite to na stranicama: https://www.who.int/data/gho/mapgallery Treba li razdvojiti prirodnogeografske i društvenogeografske čimbenike uzročnika bolesti ili oni čine cjelinu? Zašto stariji ljudi ne mogu odgovoriti na pitanja liječnika od čega su im bolovali ili umrli predci? Zašto to liječnici pitaju? To se zove anamneza i služi boljem razumijevanju nastanka bolesti. Ako znamo uzrok, možda ga možemo i ukloniti, lakše je i jeftinije spriječiti nego liječiti. Koje prirodne nepogode i na koje načine utječu na zdravlje i život ljudi? Kako su potresi 2020. godine u Hrvatskoj utjecali na zdravlje ljudi?

Geografija zdravlja

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

2. Endemije, epidemije i pandemije ∑ prostorni aspekt Provjerite predznanje Koje su bolesti u prošlosti značajno utjecale na promjenu broja stanovnika? Jesu li jednako zahvatile sve kontinente? Za koje ste bolesti čuli posljednjih godina (osim COVID-19), a uzrokovale su velik broj umrlih?

Osnovni pojmovi Pojmovi endemija, epidemija i pandemija odnose se na prostornu raširenost neke bolesti, a ne na njihovu težinu, neke su smrtonosne, a u uz neke se može doživjeti i duboka starost. Endemije, epidemije i pandemije pratile su razvoj ljudskog roda. Postojale su i u vremenima kada uopće nisu postojale kompanije, a kamoli visokotehnološke farmaceutske tvrtke, koje bi se mogle obogatiti na eventualnom lijeku ili cjepivu. Endemija je veća učestalost neke bolesti na ograničenom području, a trajanje joj nije vremenski određeno. Može se raditi o zaraznoj bolesti kao što su kuga, kolera ili sifilis, ili se primjerice radi o pojavi gušavosti u područjima s prehranom siromašnom jodom. Epidemija označava naglo obolijevanje većeg broja ljudi na većem prostoru. Najčešće epidemijske bolesti su: zarazne crijevne bolesti kao što su trbušni tifus ili kolera, zatim one koje se prenose kapljičnim putem kao što su gripa i šarlah te one koje prenose kukci i primjerice, uzrokuju malariju. S obzirom na veliku raširenost u svijetu, danas se govori i o epidemiji kardiovaskularnih bolesti, epidemiji prekomjerne tjelesne težine (pretilosti) i slično. Ukoliko se epidemija naglo proširi na više kontinenata ili cijeli svijet, govorimo o pandemiji, primjerice pandemija COVID-19.

183

Život u doba pandemije COVID-19

Geografija zdravlja Prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije

Provjerite naučeno

Ljudi se najčešće boje zaraznih bolesti i skloni su zanemarivati druge od kojih obolijeva sve više ljudi. To je razumljivo s obzirom na brzinu širenja i razvoja bolesti. Još do druge polovice 20. stoljeća jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu bila je dehidracija organizma izazvana dijarejom (proljevom) i povraćanjem, a uzrokovana virusima, bakterijama i parazitima. Virusi, bakterije i paraziti su oko nas, na ili u nama. S nekima živimo ne primjećujući ih, bez nekih ne možemo, a neki nam štete. Primjerice, neke bakterije nam s razlogom reklamiraju i prodaju. Istražite bez kojih bakterija ne bismo mogli živjeti.

ishemijska bolest srca

Svijet 2016. 1.

moždani udar

6. tuberkuloza

3. kronična opstruk. bolest pluća infekcije donjih 4. dišnih putova bolest 5. alzheimerova i druge demencije dušnika, 6. rak bronha i pluća

7. HIV/AIDS

7. šećerna bolest

3. infekcije donjih dišnih putova kronična opstruk. 4. bolest pluća

184

5. proljevi

zbog 8. komplikacije prijevremenog porođaja dušnika, 9. rak bronha i pluća 10. prometne nesreće 0

ishemijska bolest srca

8. prometne nesreće 9. proljevi 10. tuberkuloza

Afrika 2000. 1.

HIV/AIDS infekcije donjih dišnih putova

Afrika 2016. infekcije donjih 1. dišnih putova

2. 3. proljevi

4. malarija

HIV/AIDS

3. proljevi 4. ishemijska bolest srca

5. ospice

5. malarija

6. tuberkuloza

zbog 7. komplikacije prijevrem. porođaja 8. ishemijska bolest srca porođajni 9. kisika i por.gubitak trauma 10. moždani udar

80 100 0 20 40 60 80 100 120 0 50 100 150 0 okvirne stope smrtnosti (na 100 000 stanovnika); oba spola, sve dobne skupine

7. moždani udar zbog 8. komplikacije prijevrem. porođaja gubitak 9. porođajni kisika i por. trauma 10. prometne nesreće 50

100

Glavni uzroci smrti u svijetu i Africi 2000. i 2016. godini na 100 000 stanovnika

GEO ISTRAŽIVANJE Kako globalizacija utječe na mogućnost širenja bolesti? Kako globalizacija može pomoći u prevenciji i liječenju određenih bolesti? Istražite zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude kao što su bjesnoća, leptospiroza, trihineloza, salmoneloza, mišja groznica. Za bolesti kao što su AIDS (uzrokovan HIV virusom), „ptičja gripa“, „svinjska gripa“ pa i COVID-19 znanstvena istraživanja potvrđuju da su prešle sa životinja na ljude zahvaljujući određenim mutacijama virusa kojim je omogućen prijelaz na ljude. To se događalo i u prošlosti, međutim, zbog toga što su se najčešće javljale u izoliranim prostorima bez komunikacije ili mogućnosti brze komunikacije s ostatkom svijeta, često su ostajale kao endemske bolesti. Istražite kako suvremeno iskorištavanje prostora tropskih kišnih šuma utječe na mogućnost širenja nekad endemskih bolesti na veći prostor ili cijeli svijet.

Izvor: https://www.who.int/data/gho/data/themes/topics/causes-of-death

Svijet 2000.

Proučite priložene dijagrame glavnih uzroka smrti u svijetu. Koji su glavni uzroci smrti u svijetu 2000., a koji 2016. godine? Koji su glavni uzroci smrti u Africi 2000., a koji 2016. godine? Do kakvih je promjena u uzrocima smrti došlo u prikazanim razdobljima? Koje biste uzroke smrti povezali s prirodnogeografskim, a koje s društvenogeografskim čimbenicima?

Geografija zdravlja

GEO ISTRAŽIVANJE

Obje Amerike 2016.

Jugoistočna Azija 2016.

Europa 2016.

Istočno Sredozemlje 2016.

1. moždani udar 2. ishemijska bolest srca 3. kronična opstruktivna bolest pluća 4. rak dušnika, bronha i pluća 5. alzheimerova bolest i druge demencije 6. rak jetre 7. infekcije donjih dišnih putova 8. rak želuca 9. prometne nesreće 10. visoki tlak 0 Skupine uzroka: zarazne bolesti, bolesti trudnica i novorođenčadi i prehrambeni poremećaji nezarazne ozljede bolesti

Istražite endemsku škrljevsku bolest. Pronađite još primjera endemskih bolesti u svijetu. Istražite prostornu rasprostranjenost ebole. Zašto je bitno epidemije bolesti kao što je ebola držati pod kontrolom? Istražite koje su bolesti u prošlosti imale pandemijska obilježja? Usporedite njihovo trajanje i brzinu širenja po svijetu sa širenjem bolesti COVID-19. Više informacija o aktualnim epidemijama i pandemijama u svijetu potražite na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije: https://www. who.int/emergencies/ diseases/en/.

Glavni uzroci smrti u ostalim svjetskim regijama na 100 000 stanovnika 2016. godine (prema WHO-u)

Zapadni Pacifik 2016.

100 150 200 okvirna stopa smrtnosti (na 100 000 stanovnika) oba spola, sve dobne skupine

250

Usporedite smrtnost od različitih bolesti po regijama Svjetske zdravstvene organizacije. Povežite uzroke smrti po regijama s prirodnogeografskim i društvenogeografskim čimbenicima i objasnite ih.

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

1. ishemijska bolest srca 2. moždani udar 3. kronična opstruktivna bolest pluća 4. alzheimerova bolest i druge demencije 5. šećerna bolest 6. infekcije donjih dišnih putova 7. rak dušnika, bronha i pluća 8. bolesti bubrega 9. nasilje 10. prometne nesreće 1. ishemijska bolest srca 2. moždani udar 3. kronična opstruktivna bolest pluća 4. infekcije donjih dišnih putova 5. tuberkuloza 6. proljevi 7. šećerna bolest 8. prometne nesreće 9. ciroza jetre 10. bolesti bubrega 1. ishemijska bolest srca 2. moždani udar 3. alzheimerova bolest i druge demencije 4. rak dušnika, bronha i pluća 5. kronična opstruktivna bolest pluća 6. rak debelog crijeva i rektuma 7. infekcije donjih dišnih putova 8. šećerna bolest 9. ciroza jetre 10. rak dojke 1. ishemijska bolest srca 2. moždani udar 3. infekcije donjih dišnih putova 4. komplikacije zbog prijevrem. porođaja 5. masovno nasilje 6. šećerna bolest 7. ciroza jetre 8. prometne nesreće 9. porođajni gubitak kisika i por. trauma 10. proljevi

185

Geografija zdravlja

ZANIMLJIVOST

Zarazne bolesti

Provjerite naučeno

Uzročnici zaraznih bolesti su patogeni mikroorganizmi kao što su neki prioni, bakterije, virusi i eukarioti (gljive, paraziti, praživotinje), a prenose se izravnim dodirom ili kapljičnim putem u kontaktu s kliconošom/bolesnikom, životinjom, kontaminiranom hranom, vodom, zaraženim predmetima, kukcima. Bitna je činjenica da zaraznu bolest ne možete dobiti ukoliko ne dođete u kontakt s uzročnikom. Danas se najviše govori o aktualnom, trenutno globalno rasprostranjenom virusu SARS-CoV-2, poznatijem kao „korona“. Koronavirusi su velika skupina virusa koja je na Zemlji možda i duže od čovjeka (homo sapiensa). Neki koronavirusi su bezazleni za čovjeka, a neki nisu. „Ptičja gripa“, „svinjska gripa“, SARS su neke od varijanti toga virusa. Pandemija COVID-a-19 nije prva, a niti zadnja, koja je zadesila čovječanstvo. Zarazne bolesti najčešće nastaju u prostorima u kojima postoji problem pitke vode, problem odgovarajućeg zbrinjavanja fekalnih voda, čuvanja hrane u neodgovarajućim uvjetima, primjene osnovnih higijenskih mjera…

Obrazložite značenje pojmova endemija, epidemija i pandemija. Navedite primjere i prostorni raspored endemije, epidemije i pandemije. Obrazložite prostorni raspored i širenje bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije.

Istražite „španjolsku gripu“. Je li stvarno potekla iz Španjolske? Koliko je ljudi umrlo? Neupitno je da je jako puno ljudi umrlo, je li to stvarna brojka ili je procijenjena?

186

broj umrlih 7500 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

6500

Smrtnost stanovništva u Hrvatskoj po mjesecima od 2016. do 2020. godine Usporedite broj umrlih u pojedinim godinama po godišnjim dobima i odabranim mjesecima. Kako je COVID 19 utjecao na smrtnost u Hrvatskoj?

5500

4500

3500

II.

III.

IV.

VI. VII. mjesec

VIII.

IX.

XI.

XII.

Geografija zdravlja

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

3. Indikatori zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini Provjerite predznanje O čemu ovisi zdravlje neke populacije? Koji su čimbenici utjecali na naglo smanjenje smrtnosti u svijetu, posebice dojenčadi i djece? Koje prirodne i društvene pojave uzrokuju povećanu smrtnost u svijetu ili pojedinim državama?

Indikatori zdravlja Danas na Zemlji živi oko 7,8 milijardi ljudi. Porast broja stanovnika ostvaren je dugotrajnim procesom. Trebalo se prehraniti, obuti i odjenuti, obraniti, preživjeti bolesti... Pokazatelji/indikatori zdravlja populacije su mortalitet i uzroci smrti, infantilni mortalitet, procijeplje-

nost populacije, očekivano trajanje života, mogućnosti zdravstvene zaštite i broj liječnika, količina i kakvoća prehrane, dostupnost pitke vode i sl. Uobičajeno, povećanu smrtnost ljudi povezujemo s 187 bolestima, ali i ratovima, raznim nepogodama, uvjetima prirodne sredine i razvijenošću.

≤5 ‰ 6-9 ‰ 10-13 ‰ ≥14 ‰ nema podataka

3000

6000

9000 km

Stope mortaliteta po državama svijeta 2018. godine Koji su mogući uzroci viših stopa mortaliteta u nekim prostorima koje prema obilježjima razvijenosti možemo uvrstiti u razvijenije dijelove svijeta (Rusija, države na istoku Europe), a nižih stopa mortaliteta u nekim slabije razvijenim prostorima (dio afričkih i većina država Azije i Latinske Amerike)? Proučite kartu stopa infantilnog mortaliteta u svijetu 2018. godine i usporedite ju s kartom stopa općeg mortaliteta.

Geografija zdravlja

≤5 ‰ 6-20 ‰ 21-50 ‰ 51-80 ‰ >80 ‰ nema podataka

3000

6000

9000 km

Stope infantilnog mortaliteta po državama svijeta 2018. godine Koja karta prikazuje stanje koje ste očekivali kao odgovor na pitanje u kojim su dijelovima svijeta više stope mortaliteta?

Karta stopa infantilnog mortaliteta poklapa se s uvriježenim mišljenjem da su stope smrtnosti više u slabije 188 razvijenim područjima, a karta općih stopa mortaliteta može zbuniti dio ljudi jer ne sagledavaju širu sliku stanja, nemaju odgovarajuće podatke ili nemaju odgovarajuća znanja i vještine analize i sagledavanja pojava i procesa. GEO ISTRAŽIVANJE Hipoteze navedene u tekstu provjerite u svojoj okolini. Pitajte obitelj i osobe s kojima vi i vaša obitelj kontaktirate te obrazložite zašto se vaša okolina slaže ili ne slaže s podatcima vidljivim na tematskim kartama. Pitanje je jednostavno: U kojim područjima možemo očekivati veću smrtnost (više stope mortaliteta), u razvijenim ili slabije razvijenim? Neočekivano stvarno stanje vezano uz navedeno pitanje možete pojasniti postavljanjem sljedećeg pitanja: Gdje možemo očekivati više stope mortaliteta (u sličnim uvjetima sredine), u dječjem vrtiću ili staračkom domu?

Treba imati na umu da su djeca do godine dana starosti najosjetljivija na uvjete prirodne i društvene sredine u kojima odrastaju s obzirom da tek trebaju izgraditi svoj imunitet. Dobra vijest je da ako prežive prvu godinu, imaju veliku mogućnost doživjeti duboku starost. Pojmovi prosječna starost i očekivano trajanje života često se ne razlikuju. Ako pročitate podatak da je oče-

kivano trajanje života u vrijeme antike bilo oko 30 godina, vjerojatno ćete se upitati, jesu li ljudi s 30 godina bili starci, djedovi i bake? Nisu. Vjerojatnije je da su bili roditelji. Ljudi koji su doživjeli duboku starost bilo je i tada. Puno manje, ali ih je bilo. Prosječna starost se izračunava aritmetičkom sredinom starosti određene populacije. Kao i sve, možemo ju promatrati na različitim prostornim razinama, od obitelji, naselja, županije, države, kontinenta, svijeta. Budući da je očekivana starost, tj. vjerojatnost doživljenja određenih godina prvenstveno posljedica stopa mortaliteta koje su u prošlosti bile vrlo visoke, niža očekivana starost u prošlosti je razumljiva.

ZANIMLJIVOST

Izračunavanje prosječne starosti

Primjerice, u obitelji od tri člana, imamo jednog osamnaestogodišnjaka te roditelje od 54 i 55 godina. Prosječna starost je 18+54+55 podijeljeno s tri. Zajedno imaju 127 godina, a u prosjeku 42,33 godina, vrlo blizu današnje prosječne starosti stanovništva Hrvatske.

Geografija zdravlja

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

godine 45+

41-45 36-40 31-35 26-30 21-25 14-20

Prosječna starost u svijetu 2016. godine Proučite kartu prosječne starosti života u svijetu. Povežite ju s razvijenošću i kartom stopa mortaliteta u svijetu. Je li objašnjenje jednoznačno i jednostavno? Obrazložite svoj odgovor.

Očekivano trajanje života je statistička vjerojatnost doživljenja određenih godina. Odnosi se na rođeno stanovništvo određene godine. Primjerice, očekivano trajanje života za rođene 2021. godine odnosi se na vjerojatnost doživljenja određenih godina za djecu rođenu 2021. godine, a ne na ljude koji su živi u 2021. godini. To je promjenjiva kategorija koja ne može uzeti u obzir sve buduće, nepoznate događaje koji mogu

utjecati na promjenu i stvarnu vrijednost očekivanog trajanja života. Ponekad je niža od stvarne, a ponekad 189 viša. Prema podatcima Svjetske banke (World Bank), očekivano trajanje života u Hrvatskoj za rođene 2004. godine je 75,52 godine. Više je za žensko nego za muško stanovništvo. To ne znači da da će svi rođeni te godine doživjeti 75,52 godine. Neki će umrijeti ranije, a neki i puno kasnije, to je očekivani prosjek.

Japan Rep. Koreja Ujedinjeno Kraljevstvo Svijet Indija Etiopija Južna Afrika

godine života 80 70 60 50

Očekivano trajanje života za rođene od 1543. do 2015. godine u pojedinim državama svijeta

40 30 20 10 0 1543.

1600.

1700.

1800.

1900.

2015.

godina

Geografija zdravlja

1800. Globalni prosjek: 29 godina 25 godina 40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 85 godina

190

1950. Globalni prosjek: 46 godina 25 godina 40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 85 godina

2015. Globalni prosjek: 71 godina 25 godina 40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 85 godina

Očekivano trajanja života u svijetu 1800., 1950. i 2015. godine Proučite priložene karte očekivanog trajanja života u svijetu za različite godine. U 215 godina, očekivano trajanje života u svijetu povećalo se s 29 na 71 godinu. Čime to možete objasniti? Što je bilo u tisućljećima prije 1800. godine? Kakve su vremenske i prostorne razlike u očekivanom trajanju života na Zemlji po kontinentima?

Geografija zdravlja

Obrazložite razlike u promjeni očekivanog trajanja života u odabranim državama. Objasnite prostorne razlike u svijetu u očekivanom trajanju života za rođene 2019. godine na kontinentalnoj i regionalnoj razini.

30 godina

40 godina 50 godina 60 godina 70 godina 80 godina 45 godina 55 godina 65 godina 75 godina >85 godina

Mogućnosti zdravstvene zaštite, broj liječnika, cijepljenje Uzročnik COVID-a-19 detektiran je 2020. godine (vjerojatno se pojavio i ranije, ali nije prepoznat zbog malog broja slučajeva pa se nije niti istraživao). Pojavio se tamo gdje je bilo i očekivano da će se pojaviti novi virus koji će vjerojatno prijeći sa životinja na ljude. Broj zaraženih je ogroman u usporedbi s prijašnjim epidemijama i pandemijama koje su pratile razvoj čo-

Oboljeli

4 500 000

vječanstva. To je razumljivo s obzirom na današnji broj stanovnika Zemlje te mogućnosti širenja bolesti zahvaljujući globalizaciji. Prijenos ovog virusa ili neke druge zarazne bolesti je puno složenije pitanje od postojanja 191 virusa i globalizacije, a tiče se i našeg odgovornog ponašanja. Trenutno dostupni podatci mogu biti zbunjujući jer je najveći broj oboljelih i umrlih u razvijenijim državama, s razvijenom zdravstvenom zaštitom (istina, ra80 000

Amerike

4 000 000

Sjeveroistočna Azija

3 500 000

Europa

3 000 000

Afrika

70 000 60 000

Istočno Sredozemlje

50 000

Zapadni Pacifik

2 500 000

40 000

Umrli

2 000 000

30 000

1 500 000

20 000

1 000 000

10 000

500 000

Umrli

nema <20 godina podataka

COVID-19 slučajevi prema tjednim izvješćima i WHO regijama te globalna smrtnost do 6. prosinca 2020.

30.XI.

09.XI.

19.X.

28.IX.

07.IX.

17.VIII.

27.VII.

06.VII.

15.VI.

25.V.

04.V.

13.IV.

23.III.

02.III.

10.II.

20.I.

0 30.XII.

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

Očekivano trajanje života za rođene 2019. godine po državama svijeta

Vjerojatno ćete biti informiraniji u vrijeme korištenje udžbenika, ali promotrite priloženi dijagram i pokušajte objasniti službene podatke iz 2020. godine. Mogu li se svi podatci uzeti kao relevantni? Imaju li sve WHO statističke regije jednake uvjete i mogućnosti prikupljanja podataka? Je li logično da najrazvijeniji dijelovi svijeta imaju najveći broj oboljelih i umrlih? Nose li se slabije razvijena područja bolje s pandemijom ili podatke možemo interpretirati drugačije? Primjerice, Hrvatska je tijekom nedjelje, ponedjeljka, dijelom i utorka, kada su se obrađivali podatci iz neradnih dana kada je broj testiranja bio puno manji, bilježila značajno smanjenje broja oboljelih, a onda je broj oboljelih rastao… Je li virus „uzeo“ vikend, ili godišnji odmor, kada „ne napada“ ili postoje drugi argumenti kojima objašnjavamo broj zaraženih?

Geografija zdravlja zličito dostupnom i s različitom cijenom) i to može dovesti do pogrešnih zaključaka. Početkom pandemije, objavljene su procjene koje će se države najbolje nositi s pandemijom. Bile su skoro u potpunoj suprotnosti s gore predstavljenim podatcima. Naravno da virusi i druge bolesti ne uzimaju odmor za vikend. Pri analizi podataka i donošenju zaključaka moramo uzeti u obzir da ljudi imaju vikend, ili bi ga trebali imati, da slabije razvijena područja nemaju uvjete za testiranje, testiraju manje ljudi i logično, imaju dokazani manji broj oboljelih. Primjerice, ako testiramo ili imamo mogućnosti testirati samo dva čovjeka, i oba su pozitivna, objavljuje se da su dva čovjeka novozaražena, a incidencija je 100 %. Testovi koštaju, nemaju sve države iste mogućnosti pa podatke treba uzeti s rezervom, vodeći računa o objektivnim okolnostima. Hrvatska pripada najrazvijenijim državama svijeta prema HDI-ju (indeksu društvenog razvoja), istina, pri kraju smo kategorije, ali možemo biti zadovoljni stanjem u odnosu na veći dio Zemlje.

Pacijentica oboljela od dječje paralize na umjetnim plućima

u svijetu najviše je doprinijelo pridržavanje osnovnih higijenskih mjera kao što je pranje ruku, dostupnost pitke vode, čuvanje namirnica na odgovarajućoj temperaturi. Međutim, ne možemo se od svih bolesti zaštiti na te jednostavne i dostupne načine. U 20. stoljeću su cjepiva pridonijela najvećem smanjenju broja oboljelih i umrlih od određenih bolesti od bilo koje 192 Cijepljenje druge medicinske intervencije. Cjepivom se u organiCjepiva i cijepljenje su aktualne teme o kojima postoje zam unosi antigen s ciljem stvaranja protutijela. Cjerazličita mišljenja i stavovi. Smanjenju stopa smrtnosti piva služe za kontrolu zaraznih bolesti protiv kojih se Stanje zdravstvene zaštite u odabranim državama i odabranim godinama država

broj liječnika na 1000 stanovnika

udio izdvajanja za zdravstvo u BDP-u (%)

bolnički kreveti na 1000 stanovnika

Hrvatska

3,00 (2016. god.)

6,8

5,5 (2017. god.)

SAD

2,61 (2017. god.)

17,1

nema podataka

Njemačka

4,25 (2017. god.)

11, 2

8 (2017. god.)

Bosna i Hercegovina

2,26 (2017. god)

8,9

3,5 (2014. god)

Srbija

3,11 (2016. god.)

8,4

5,6 (2017. god.)

Afganistan

0,28 (2016. god.)

11,8

0,4 (2017. god.)

Angola

0,21 (2017. god.)

2,8

nema podataka

Niger

0,04 (2016. god.)

7,7

0,4 (2017. god.)

Kina

1,98 (2017. god.)

5,2

4,3 (2017. god.)

Brazil

2,17 (2017. god.)

9,5

2,1 (2017. god.)

Luksemburg

3,01 (2017. god.)

5,5

4,7 (2017. god.)

Kanada

2,31 (2017. god.)

10.6

2,5 (2017. god.)

Japan

2,41 (2017. god.)

10,9

13,1 (2017. god)

Australija

3,68 (2017. god.)

9,2

3,8 (2016. god.)

Izvor podataka u tablici: https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html

Procijenite zdravstveni/medicinski standard prema podatcima iz tablice. Na navedenoj poveznici možete pretražiti podatke i za ostale države. Povežite podatke iz tablice sa stopama mortaliteta, infantilnog mortaliteta i očekivanim trajanjem života i raspravite o njima u razredu.

Geografija zdravlja

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

prošlom stoljeću dječja paraliza bila je veliki problem. Nedavno je u SAD-u umro zadnji čovjek koji je više od 70 godina života proveo u „željeznim plućima“. U Hrvatskoj je cijepljenje u dječjoj dobi zakonska obveza za tuberkulozu, hepatitis B, difteriju, tetanus, hripavac, dječju paralizu, ospice, zaušnjake, rubeolu i bolesti izazvane s Haemophilusom influenzae tip B. Da bi se spriječile eventualne epidemije, procijepljenost pučanstva bi trebala biti oko 95 % ili više. Procijepljenost je rijetko 100 % iz razloga što se dio djece ne smije cijepiti, primjerice neurorizična djeca, ili ih se cijepi s odgodom. Cijepljenjem štitimo sebe, ali i osobe koje Još ne postoje cjepiva za sve vrste zaraznih bolesti se iz nekih razloga nisu smjele cijepiti. Procijepljenost se u Hrvatskoj zadnjih 15-tak godina smanjuje, ali se cijepi. Ne postoje cjepiva za sve zarazne bolesti, ali ona stanje razlikuje po županijama. koja postoje uspješno su suzbila širenje nekad raširenih bolesti, a neke su i iskorijenile, primjerice velike boGEO ginje. Zahvaljujući cijepljenju, od 1977. godine nije ISTRAŽIVANJE zabilježen niti jedan slučaj u svijetu velikih boginja, Istražite procijepljenost po županijama vrlo zarazne bolesti u kojoj je smrtnost isznosila 30 %. i usporedite ju s pojavnošću bolesti Kako su iskorijenjene, danas se protiv njih ne cijepi. protiv kojih postoje cjepiva na Iako neke od bolesti koje se mogu spriječiti cijeplje- stranicama https://www.hzjz.hr/ njem kod velikog broja ljudi prolaze bez većih poslje- periodicne-publikacije/hrvatski193 dica, neke, kao primjerice poliomijelitis (dječja para- zdravstveno-statisticki-ljetopis-za2019-tablicni-podaci/. liza) mogu uzrokovati smrt i trajne posljedice. Neki ljudi su cijeli život proveli u umjetnim „željeznim“ plućima zbog dječje paralize. Vjerojatno niste upoznali osobu koja je preboljela dječju paralizu jer ste mladi. U 16 000

15 183

Broj oboljelih prije i nakon uvođenja obveznog cijepljenja u Hrvatskoj

broj oboljelih prije uvođenja cijepljenja

12 000

11 248

Izvor: http://www.zzjzkzz.hr/dokumenti/CIJEPLJENJE.pdf

Kako bolesti protiv kojih postoje cjepiva uglavnom pogađaju djecu i traju oko 14 dana, za njegu djeteta roditelji moraju otići na bolovanje. To je trošak za poslodavca i državu. Izračunajte koliko je radnih sati ušteđeno cijepljenjem i smanjenjem pojavnosti bolesti prikazanih u dijagramu (broj slučajeva X 8 sati X 10 radnih dana, dobiveni rezultat možete pomnožiti i s prosječnom satnicom u Hrvatskoj kako biste izračunali o kolikim se novčanim sredstvima radi). Je li trošak za bolovanja usporediv s troškovima cijepljenja?

broj oboljelih danas 8569

7393

8 000

73 parotitis

219

ospice

poliomijelitis

186 4

hripavac

difterija

tetanus

1133

rubeola

4 000

Geografija zdravlja polio (Pol3)

21 %

tuberkuloza (BCG)

88 %

polio (Pol3)

difterija/ tetanus/ hripavac (DTP3)

20 %

ospice (MCV1)

16 %

tuberkuloza (BCG)

15 %

rubeola (RCV1)

10 %

15 %

20 %

Globalna procijepljenost u svijetu 1980. godine

86 % 85 %

hepatitis B (HepB3) ospice (MCV1) difterija/tetanus/ hripavac (DTP3) inaktivirano cjepivo protiv dječje paralize (IPV)

85 % 85 % 82 %

gripa tipa b (Hib3)

72 %

rubeola (RCV1)

71 %

ospice (MCV2) pneumokokno cjepivo (PCV3)

71 % 48 % 46 %

žuta groznica (YFV) rotavirus 0%

39 % 20 %

40 %

60 %

80 %

tuberkuloza

1,61 mil.

ospice

700.438

tetanus

314.660

95.290

hripavac

91.804 89.590

170.583

hepatitis B

hib meningitis

159.119

hib meningitis

89.919

meningokokni meningitis

54.253

1,18 mil.

ospice

hripavac

hepatitis B

194

tuberkuloza

75.703

tetanus

38.134

meningokokni meningitis

29.967

difterija 17.321

žuta groznica 4.786

žuta groznica 11.670

difterija 3.624

200.000 400.000 600.000 800.000

1 mil.

1,4 mil.

Smrti uzrokovane bolestima koje je moguće spriječiti cjepivom u svijetu 1990. godine

200,000

400,000

600,000

800,000

1 mil.

Smrti uzrokovane bolestima koje je moguće spriječiti cjepivom u svijetu 2017. godine

Usporedite dijagrame procijepljenosti svjetskog stanovništva i povežite ih sa smrtnošću od tih bolesti. Jesu li nam cjepiva potrebna?

Dostupnost pitke vode

Količina i kakvoća prehrane

Neodgovarajuća kakvoća vode odgovorna je za približno 1,2 milijuna smrti godišnje. U slabije razvijenim državama smrt uzrokovana neodgovarajućom vodoopskrbom uzrok je 6 % svih smrti. Oko 666 milijuna ljudi na Zemlji nema pristup izvorima vode, a 2,1 milijarda ljudi nema pristup sigurnoj i pitkoj vodi.

Oko 11 % svjetskog stanovništva je pothranjeno. Pothranjenost utječe na imunosni sustav i potiče podložnost bolestima. Smrtnost od „španjolske gripe“ vjerojatno ne bi bila tolika da se nije dogodila u vrijeme nakon Prvog svjetskog rata odnosno u razdoblju s neodgovarajućom prehranom stanovništva, u uvjetima velike iscrpljenosti stanovništva dugotrajnim ratom. Detaljnije ste problem pothranjenosti i gladi upoznali u petom poglavlju. Koja se područja ističu pothranjenošću?

Izvor: ourworldindata.org

Globalna procijepljenost u svijetu 2019. godine

Geografija zdravlja

nema podataka 0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 %

80 %

90 %

100 %

Smrtnost uzrokovana neodgovarajućom kvalitetom vode 2017. godine Usporedite dostupnost pitke vode u svijetu i smrtnost uzrokovanu neodgovarajućom kvalitetom vode.

nema podataka 0

>100

Provjerite naučeno GEO ISTRAŽIVANJE HALE (Healthy life expectancy) je noviji pokazatelj očekivanih zdravih godina života, ne pokazuje očekivano trajanje života nego godine očekivanog kvalitetnog života s odsustvom ozbiljnijih bolesti. Podatke istražite i usporedite na stranicama: https://www.who.int/dana/ gho/dana/indicators/indicator-details/GHO/gho-ghehale-healthy-life-expectancy-at-birth.

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

Udio stanovništva s dostupnom pitkom vodom po državama svijeta 2015. godine

Usporedite podatke o indikatorima zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini: mortalitet i uzroke smrti, infantilni mortalitet, procijepljenost populacije, očekivano trajanje života, dostupnost zdravstvene zaštite, broj liječnika, količinu i kakvoću prehrane, dostupnost pitke vode. Napišite sažetak u nekoliko rečenica o stanju u svijetu, regionalnim razlikama i stanju u Hrvatskoj (te vašoj županiji).

195

Geografija zdravlja

4. Svjetska zdravstvena organizacija i Liječnici bez granica Provjerite predznanje Opišite proces demografske tranzicije. Usporedite prirodno kretanje stanovništva današnjih slabije razvijenih prostora s kretanjem od prije 50-60 godina. Kako nagli porast broja stanovnika zbog smanjenja smrtnosti utječe na razvijenost? Moraju li žene i dalje primjerice roditi 10 djece da bi ih dvoje preživjelo ili danas mogu roditi manje, a da je veća vjerojatnost da će većina ostati živa?

196

Sjedište i zastava Svjetske zdravstvene organizacije

Svjetska zdravstvena organizacija Svjetska zdravstvena organizacija (WHO - World Health Organization) specijalizirana je organizacija Ujedinjenih naroda osnovana 7. travnja 1948. godine. Osnivački dokument izradio je i naš Andrija Štampar te je predsjedao i Prvom svjetskom zdravstvenom skupštinom 1948. godine. Sjedište Svjetske zdravstvene organizacije je u Ženevi. Početkom 2021. godine u članstvu su bile 194 države. SZO razlikuje šest statističkih regija i osim po državama, prema njima objavljuje podatke. Glavni cilj Svjetske zdravstvene organizacije, naveden u osnivačkom dokumentu, je postići najveću moguću razinu zdravlja za sve ljude na svijetu. U dosadaš-

njem djelovanju izdvajaju se sljedeća postignuća organizacije: (1) iskorjenjivanje velikih boginja, jedine zarazne bolesti koja je službeno uspješno iskorijenjena 1980. godine (zadnji zabilježeni slučaj je bio 1977. godine) zahvaljujući globalnoj imunizaciji cijepljenjem; (2) program cijepljenja djece u svijetu čime su spašeni milijuni djece; (3) od 2000. godine do danas spašeno je 53 milijuna života zahvaljujući prevenciji, dijagnozi i liječenju tuberkuloze; (4) od 2000. do 2015. godine smanjena je smrtnost od malarije za 60 %; (5) osiguravanje pristupa sigurnoj vodi odgovarajuće kvalitete; (6) borba protiv zanemarenih tropskih bolesti; (7) osiguravanje jeftinijih, generičkih lijekova za liječenje HIV infekcije; (8) izrada osnovne medicinske

Geografija zdravlja

Washington, DC, SAD

Kairo Egipat New Delhi, Indija

Manila, Filipini

ISHOD GEO SŠ B.4.7.

Kopenhagen, Danska

Brazzaville, Rep. Kongo

Regije Svjetske zdravstvene organizacije sa sjedištima

liste lijekova koje bi trebala imati svaka država; (9) rad na osiguranju boljih uvjeta za trudnoću i porod; (10) promicanje dojenja; (11) rad na edukaciji adolescenata kako bi se smanjili najčešći uzroci smrti u toj dobi, kao što su prometne nesreće i slično; (12) poboljšanje zdravlja i kakvoće života starijih osoba; (13) rad na prevenciji nezaraznih bolesti kao što su karcinomi, dijabetes, srčane bolesti, promičući zdrave načine života; (14) praćenje bolesti i identifikacija trendova u zdravlju. Trenutno su glavne akcije organizacije vezane uz pandemiju COVID-a 19. Djelovanje Svjetske zdravstvene organizacije pridonijelo je poboljšanju zdravstvenih uvjeta na Zemlji. Uspoređivati priče o tome kako su nekad ljudi živjeli bolje i zdravije sa stvarnim podatcima je besmisleno iz razloga što to nije točno. Činjenica jest da veliki broj ljudi na Zemlji živi u puno lošijim uvjetima od ovih na koje smo mi navikli, činjenica je da bacamo hranu, a u svijetu postoji puno ljudi koji umiru od posljedica gladi, ali je i činjenica da je u relativnom udjelu broj ljudi koji žive u lošim uvjetima manji nego u prošlosti. Apsolutne brojke su razumljivo velike jer je i broj ljudi porastao, no, pitanje je bi li ti ljudi u prošlosti imali šansu za preživljavanje.

Afrika Amerike Europa Istočni Mediteran Jugoistočna Azija Zapadni Pacifik

manitarna organizacija osnovana 1971. godine, a predstavništva imaju u 20-ak država. Sjedište organizacije je u Ženevi. Volontirajući, dakle, bez plaće, pružaju medicinsku pomoć žrtvama oružanih sukoba, epidemija i različitih katastrofa te onima kojima je medicinska skrb uskraćena ili teško dostupna zbog različitih razloga. Godišnje preko 3000 liječnika, medicinskih sestara, sanitarnih stručnjaka i drugog medicinskog i 197 nemedicinskog osoblja odlazi i pomaže ljudima u ratom zahvaćenim područjima ili u siromašnim državama s endemskim bolestima. Financiranje je s oko 80 % bazirano na privatnim donacijama, a oko 20 % osiguravaju različite vlade i korporacije. Sa skromnim budžetom od oko 400 milijuna američkih dolara po-

Logo humanitarne organizacije Liječnici bez granica

Detaljnije o djelovanju Svjetske zdravstvene organizacije možete istražiti na stranicama: https://www.who. int/about

Liječnici bez granica Liječnici bez granica (Médecins Sans Frontières, Doctors Without Borders) su međunarodna neprofitna, hu-

Ambulanta Svjetske zdravstvene organizacije u Čadu

Geografija zdravlja

Države u kojima djeluju Liječnici bez granica

mažu ljudima u najugroženijim državama. Pružaju im primarnu zdravstvenu zaštitu, obavljaju operativne zahvate, cijepe stanovništvo, osposobljavaju bolnice i ambulante, provode razne sanitarne i prehrambene programe, obučavaju lokalno stanovništvo i slično. Dobili su Nobelovu nagradu za mir 1999. godine, a 1996. godine Nagradu za mir u Seoulu.

198 Ujedinjeni narodi (kao sljedbenik Lige naroda) i njihove specijalizirane organizacije nastale su u 20. stoljeću nakon Prvog i Drugoga svjetskog rata s ciljem ostvarenja mira u svijetu i poboljšanja životnih uvjeta.

To su glomazni, često pretjerano birokratizirani i skupi sustavi. Podložni su i političkim interesima jer ovise o financiranju najmoćnijih država ili državnika svijeta. Pitanje je li nekada bilo bolje ili će biti bolje je relativno. Bilo je drugačije i bit će drugačije. Imamo dostupna znanja, podatke i informacije (provjerene i neprovjerene, točne ili netočne) do kojih prethodne generacije nisu mogle doći. Količina informacija koje dobivamo tijekom jednog dana, zahvaljujući dostupnim medijima, je veća od one koju su ljudi prije nekoliko stotina godina dobivali tijekom cijelog života. I utječu na naše zdravlje i naše živote. Za razdoblje u kojem imamo podatke prikupljene na odgovarajući način, može se zaključiti da stanje nije u skladu s postavljenim ciljevima SZO, no ostvaren je velik napredak.

Zastava i sjedište Ujedinjenih naroda

Provjerite naučeno Istražite postupke bivšeg američkog predsjednika Trumpa vezane uz financiranje UN-a i Svjetske zdravstvene organizacije i raspravite o njima u razredu na temelju prikupljenih podataka iz relevantnih izvora. Uz pomoć podataka Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke provjerite hipotezu: racionalizacijom prirodnog kretanja očekuje se poboljšanje životnih uvjeta u skladu s uvjetima prirodne sredine i društveno-gospodarskim razvojem. Koji ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a nisu ostvareni?

Tiskano u Hrvatskoj, 2021. godine

Otkrij i nauči

Cijena 115 kuna

Zemlja na dlanu – Geografija 4

Articles inside

Zemlja na dlanu – Geografija 4