Učiteljica života - Povijest 5

[Radna bilježnica za povijest u petom razredu osnovne škole] Mladen Tomorad, Ivana Malus Tomorad, Hrvoje Gračanin, Vjera Brković i Rona Bušljeta

POVIJEST5 Učiteljica života

[Radna bilježnica za povijest u petom razredu osnovne škole]

Mladen Tomorad, Ivana Malus Tomorad, Hrvoje Gračanin, Vjera Brković i Rona Bušljeta

Učiteljica života POVIJEST 5

Otkrij i nauči

Prema novom kurikulumu

POVIJEST5 Učiteljica života

Radna bilježnica za povijest u petom razredu osnovne škole

Mladen Tomorad, Ivana Malus Tomorad, Hrvoje Gračanin, Vjera Brković i Rona Bušljeta

Zagreb, 2019. godine

Učiteljica života – Povijest 5 Bibliotheka Historia Croatica Knjiga 89 Prvo izdanje Autori: Vjera Brković, prof. pred. (Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište), doc. dr. sc. Rona Bušljeta (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu), red. prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivana Malus Tomorad, prof. povijesti i geografije (OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić), doc. dr. sc. Mladen Tomorad (Odsjek za povijest, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) Izbor dodatnih digitalnih sadržaja: doc. dr. sc. Mladen Tomorad Priprema digitalnih kvizova: doc. dr. sc. Mladen Tomorad i Bartol Tomorad Autori crteža: Damir Facan Grdiša, akademski slikar, i doc. dr. sc. Mladen Tomorad Urednik: doc. dr. sc. Mladen Tomorad Izvršna urednica: Petra Somek, prof.

Glavni urednik udžbeničkih izdanja: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Petrić Recenzenti: red. prof. dr. sc. Marko Pranjić i Jasenka Štimac, prof.

Lektura i korektura: Lidija Menges, prof.

Korekture: autorski tim i Hrvoje Dečak, mag.nov.

Fotografije: autori i izvori navedeni uz svaku fotografiju Dizajn: Petra Somek i Siniša Nikolić Prijelom, grafička priprema i izrada grafikona: Grafički studio Duplerica d.o.o., Brozova 8, 10 000 Zagreb, Siniša Nikolić i Ivan Poslek Izrada karata: Meridijani, Neven Olah, Hrvoje Herceg i Mario Žerjav Izrada lenti vremena: Jelena Toš, Mirjana Rain Tisak: Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagrebu, svibanj 2019. godine Nakladnik: Meridijani, Obrtnička 26, 10 430 Samobor Tel.: 01 33 62 367, faks: 01 33 60 321 E-mail: meridijani@meridijani.com www. meridijani.com Za nakladnika: Petra Somek, prof. © Meridijani, izdavačka kuća – niti jedan dio ovog tiskanog ni digitalnog dijela udžbenika ne smije se umnažati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pisanog odobrenja jer je intelektualno vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom zaštićeno i mora se poštovati.

ISBN 978-953-239-???-?

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ???

Tiskano u Hrvatskoj, svibanj 2019. godine

Draga učenice i dragi učeniče, kako bismo tvoje učenje povijesti učinili korisnim, ali i uzbudljivim i zabavnim, pripremili smo radnu bilježnicu pomoću koje ćeš ponoviti i uvježbati ono što si naučio/la na nastavnom satu. Radna bilježnica prati sadržaj udžbenika, no pred tebe postavlja i nove izazove kojima ćeš biti potaknut/potaknuta dodatno promišljati, istraživati, ali i koristiti svoju kreativnost.

Zadacima i pitanjima poput usporedi, promisli, zaključi, poveži, osmisli i istraži želimo te potaknuti da samostalno propituješ i primjenjuješ stečena znanja te ih povezuješ sa svakodnevnim životom. Želja nam je bila da uz različite zadatke naučiš razmišljati i istraživati kao pravi povjesničar/povjesničarka te shvatiš kako se od povijesti može puno toga naučiti.

Nadamo se da će ti pitanja i zadaci iz ove radne bilježnice biti zanimljivi i izazovni i potaknuti te da proširiš i produbiš svoja znanja o najranijoj prošlosti čovjeka.

Autori

1

Što je povijest i zašto je učimo

5

Što je povijest i zašto je učimo

Što je povijest 1. Obrazloži zašto je korisno učiti i znati povijest.

2. Poveži crtama pojmove s njihovim objašnjenjima. osoba koja se bavi proučavanjem najstarijih materijalnih • arheolog ostataka ljudskih zajednica • arhiv ustanova u kojoj se pohranjuju i čuvaju pisani povijesni izvori • muzej (stare isprave i spomenici) • povjesničar ustanova u kojoj se pohranjuju i čuvaju različiti vrijedni predmeti i drugi ostaci ljudske prošlosti u svrhu njihova čuvanja, proučavanja i širenja znanja o prošlim vremenima stručnjak koji se bavi proučavanjem prošlosti 3. Opiši što povjesničari mogu saznati o prošlosti iz povijesnih ostataka prikazanih na slici.

6

Što je povijest i zašto je učimo

4. Prepoznaj vrste povijesnih izvora na temelju slika.

5. Napiši kojim sve vrstama pripadaju ovi povijesni izvori: film fotografija videozapis 6. Opiši svojim riječima zašto je važno koristiti povijesne karte i snalaziti se u prostoru.

7

Što je povijest i zašto je učimo

Računanje vremena i podjela povijesti 1. Zaokruživanjem slova odredi je li tvrdnja točna ili netočna.

Tisućljeće je razdoblje od tisuću godina.

T N Stoljeće je razdoblje od petsto godina.

T N Desetljeće je razdoblje od devet godina.

T N Godina je razdoblje od 365 dana. T N 2. Veliko povijesno razdoblje koje počinje važnim događajem prema kojem se broje godine naziva se .

3. Na crti vremena oboji različitim bojama povijesna razdoblja i upiši njihove nazive.

pr. Kr.

3500.

po. Kr.

476.

1492.

1918.

4. Napiši kojim stoljećima i tisućljećima pripadaju ove godine i ucrtaj ih na crtu vremena. stoljeće tisućljeće 1201. g. pr. Kr. 509. g. pr. Kr. stoljeće tisućljeće 30. g. pr. Kr. stoljeće tisućljeće 313. g. po Kr. stoljeće tisućljeće 476. g. po Kr. stoljeće tisućljeće

pr. Kr. 100

8

po. Kr. 100

Što je povijest i zašto je učimo 5. Objasni važnost i ulogu kalendara kod starih naroda.

6. Crtežom prikaži podjelu povijesnih razdoblja.

9

Što je povijest i zašto je učimo

PONAVLJANJE Što je povijest i zašto je učimo?

1. Nalijepi slike povijesnih izvora na pripadajuća mjesta. Slike potraži na kraju radne bilježnice.

Novac

Hram

Zidna slika

Odjeća 2. Na internetu ili iz starih časopisa pronađi fotografije, nalijepi ih te ispod njih napiši kojem povijesnom razdoblju pripadaju.

10

Što je povijest i zašto je učimo 3. Riješi križaljku i otkrij koji se pojam krije u zlatnim poljima. Objasni njegovo značenje.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

1. Najstarije povijesno razdoblje 2. Slikovni povijesni izvor; slika dobivena snimanjem fotografskim aparatom 3. Predmetni izvor; sredstvo plaćanja 4. Razdoblje od tisuću godina 5. Umanjena slika koja prikazuje dio Zemljine površine kako je izgledao u prošlosti 6. Crtovni prikaz povijesnih događaja 7. Skup metodoloških međusobno povezanih sustavnih spoznaja nekog područja, ljudskog znanja o prirodi, čovjeku i društvu utemeljenih na opažanju, pokusu i dokazima 8. Skup pravila o određivanju vremenskih razmaka - dana, tjedana, mjeseci, godina 9. Veliko povijesno razdoblje koje počinje prvim Olimpijskim igrama od kojih su stari Grci brojili godine

10. Znanost koja proučava i objašnjava prošlost ljudskog društva 11. Ustanova u kojoj se pohranjuju i čuvaju različiti vrijedni predmeti ostaci ljudske prošlosti u svrhu njihova čuvanja, proučavanja i širenja znanja o prošlim vremenima 12. Povijesno razdoblje od otkrića Amerike do kraja Prvoga svjetskog rata 13. Znanost koja se bavi proučavanjem predmetnih ostataka ljudskih zajednica 14. Zajednica ljudi povezanih istim jezikom, običajima i vjerovanjima 15. Ustanove u kojima se pohranjuju i čuvaju pisani povijesni izvori

11

2

Prapovijest

Prapovijest

Čovjek starijeg kamenog doba − život lovca i sakupljača plodova 1. Navedi najvažnije čovjekovo otkriće tijekom starijeg kamenog doba.

Objasni kako je ono utjecalo na promjene u načinu života praljudi.

2. Na crti vremena različitim bojama označi razdoblja kamenog doba te upiši godine od kada do kada je trajalo pojedino podrazdoblje.

3. Koja oruđa kojima su se služili praljudi prepoznaješ na slikama? Upiši njihova imena ispod slika.

4. Što na temelju slike možeš zaključiti o uvjetima i načinu života ljudi u prapovijesti?

13

Prapovijest 5. Zaokruživanjem slova odredi je li tvrdnja točna ili netočna.

Oblutak je najstarije oruđe od kamena kojim su se služili praljudi.

Najstarije nastambe praljudi bile su spilje.

Kromanjonac je najstariji čovjekov predak.

6. Opiši sliku i objasni njezinu važnost.

14

T N T N T N

Prapovijest

Čovjek mlađega kamenog doba − početak proizvodnje hrane i prvi obrtnički proizvodi 1. Objasni kako su luk i strijela pridonijeli poboljšanju kvalitete života.

2. Poveži crtama pojmove s njihovim objašnjenjima.

• koliba nastamba u zemlji pokrivena granjem i zemljom • zemunica drvena kuća izgrađena na stupovima u vodi • sojenica nastamba od drveta, slame, trske i zemlje 3. Objasni i usporedi sličnosti i razlike selilačkog i sjedilačkog načina života.

4. Zaokruživanjem slova odredi je li tvrdnja točna ili netočna.

Rod je manja zajednica ljudi povezanih krvnih srodstvom.

Pleme je zajednica sastavljena od jednog roda.

Tijekom starijeg kamenog doba čovjek je pripitomio govedo, ovcu i svinju.

T N T N T N

15

Prapovijest 5. Objasni zašto su prvi gradovi nastali na prostoru prednje Azije.

6. Pogledaj slike i odgovori na pitanja.

a) Što je prikazano na slikama?

b) Nacrtaj i na lenti vremena označi razdoblje u kojem se zemlja obrađuje na isti način.

c) Pronađi fotografiju načina obrade zemlje u suvremeno doba na kraju radne bilježnice te je zalijepi u kvadratić.

16

Prapovijest

Metalno doba − veliki izumi i prvi poznati narodi 1. Brojevima od 1 do 5 poredaj metale prema redoslijedu njihova otkrića.

kositar

željezo

bronca

bakar

zlato i srebro 2. Objasni postupak kojim su drevni ljudi prerađivali željezo iz željezne rude.

3. Pomoću tablice usporedi koje promjene donose mlađe kameno doba i metalno doba.

Obrazloži uzroke promjena.

Mlađe kameno doba

Metalno doba

Promjene

17

Prapovijest 4. Pomoću teksta u udžbeniku dopuni rečenice. su bili najvažniji narod doba u Europi. Oni su prvi počeli željezo i usavršili su način dobivanja . Izrađivali su različite svakodnevne upotrebe (posuđe, noževe, oružja, oklope) kao vrsni poznavatelji umijeća metala. Kako bi lakše tvrdu zemlju, umetali su metalne dodatke na vrhove . Prvi su izrađivali keramičko posuđe na . Bavili su se , , i . Živjeli su na prostoru današnje i Europe.

5. Pomoću karte u udžbeniku navedi na kojem su prostoru nastale prve države tijekom metalnog doba.

6. Objasni zbog čega dolazi do pojave trgovaca i trgovine. Što misliš o načinu trgovine tijekom metalnog doba?

18

Prapovijest

Prapovijesna baština na hrvatskome povijesnom prostoru 1. Na slijepoj karti Hrvatske upiši nazive najvažnijih nalazišta kamenog doba i metalnog doba.

Dra

va

av

Dun

Ku

pa

Sav

a

2. Pogledaj sliku i opiši život ljudi najvažnijeg hrvatskog nalazišta starijeg kamenog doba.

19

Prapovijest 3. Pogledaj predmet na slici i odgovori:

Kako se zove predmet na slici?

Kojoj prapovijesnoj kulturi pripada?

4. Koji su najstariji poznati narodi na tlu Hrvatske?

5. Pomoću teksta u udžbeniku dopuni rečenice.

Svakodnevni život uvelike je ovisio o prirodnim uvjetima u kojima su živjeli. Jedni su bili pretežno , a kod drugih je prevladavalo . Neki su se više bavili ili bili umješniji . U oblastima bogatim rudama glavne su djelatnosti bile i . Stanovnici uz obalu bili su vješti i , trgovali su i pljačkali tuđe trgovačke brodove. je bilo vrlo unosno zanimanje. Pojedini ilirski narodi bili su zloglasni koji su plovili na i lađama.

6. Objasni navedene pojmove: gradina jantar

20

Prapovijest

PONAVLJANJE Život ljudi u prapovijesno doba 1. Ispuni tablicu te usporedi kulturna i tehnička dostignuća prapovijesnih ljudi.

Starije kameno doba

Srednje i mlađe kameno doba

Metalno doba

Stanovanje

Hrana

Materijali

Oruđa i oružja

Izumi

Nalazišta

Vjerovanja

Umjetnička dostignuća

21

Prapovijest 2. Na temelju slika opiši oblikovanje predmeta svakodnevne upotrebe.

3. Objasni najstarije oblike vjerovanja ljudi u prapovijesti. Posluži se slikama u udžbeniku.

22

3

Kulture i civilizacije starog Istoka

Kulture i civilizacije starog Istoka

Društvo i svakodnevica starog Egipta i Mezopotamije 1. Pomoću karte u udžbeniku dopuni slijepu kartu:

a) oboji područja velikih civilizacija prvih pisama b) upiši nazive rijeka c) na prostoru na kojem su živjeli upiši imena Egipćana, Feničana, Židova, Sumerana, Babilonaca i Asiraca, Perzijanaca 2. Prema slikama u udžbeniku nacrtaj faraona i nekog njegovog podanika.

24

Kulture i civilizacije starog Istoka 3. Opiši uloge navedenih pripadnika društva starog Istoka. a) faraon/kralj b) činovnici c) svećenici d) vojnici e) obrtnici f ) seljaci g) robovi

4. Objasni važnost godišnjih poplava Nila za svakodnevni život Egipćana.

5. Usporedi položaj žena na prostoru Egipta s ostalim dijelom starog Istoka.

6. Smatraš li da su odredbe Hamurabijeva zakonika bile pravedne? Obrazloži svoj stav.

25

Kulture i civilizacije starog Istoka

Grad i država − Središte kulture i života naroda starog Istoka 1. Pomoću karte u udžbeniku izdvoji najvažnije staroegipatske gradove.

2. Usporedi razvoje država na prostoru starog Istoka. Napiši sličnosti i razlike.

Egipat

Sumer

Akad

Babilonija

Asirija

Vrijeme Prostor Vlast Gradovi

4. U kakvim državama su živjeli drevni Sumerani?

5. Pronađi na internetu koja država danas zauzima najveći prostor nekadašnje Mezopotamije.

26

Kulture i civilizacije starog Istoka 6. Pronađi na kraju radne bilježnice slike građevina starog Egipta i Mezopotamije. Slike građevina zalijepi u kvadrate. Istakni uočavaš li neke sličnosti i razlike među građevinama.

27

Kulture i civilizacije starog Istoka

Pismo, znanost i umjetnost starog Istoka 1. Usporedi oblik pisma naroda starog Istoka i navedi nazive njihova pisma.

2. a) Koji je narod na prostoru starog Istoka izumio pismo? b) Koja se godina smatra važnom za to otkriće. c) Objasni zašto s tom godinom prestaje razdoblje prapovijesti.

3. Koji je francuski znanstvenik odgonetnuo staroegipatsko pismo? Istraži priču kako je to uspio.

4. Zaokruži točne tvrdnje.

Egipćani su razvili geometriju i algebru.

Proučavajući mumije Sumerani su razvili medicinu.

Sumerani su podijelili godinu na 12 mjeseci.

Egipatski kalendar imao je 300 dana.

Stanovnici Mezopotamije razvili su prve kotače i kola.

28

T N T N T N T N T N

Kulture i civilizacije starog Istoka 5. Navedi spomenike prikazane na slikama.

6. Stavi se u ulogu pisara u starom Egiptu i napiťi pomoću slikovnog pisma pojam stari Egipat.

29

Kulture i civilizacije starog Istoka

Vjerovanja i pogrebni običaji naroda starog Istoka 1. Upiši oblike vjerovanja naroda starog Istoka.

Egipat Mezopotamija Židovi 2. Istraži pomoću interneta kako su drevni Egipćani čuvali tijelo pokojnika od propadanja. Napiši kratki sastavak.

3. Zaokruži točne odgovore.

Oziris je bog podzemnog svijeta i plodnosti.

Izida je Horusova sestra.

Horus je zaštitnik faraona.

Narodi drevne Mezopotamije bili su jednobošci. Židovi vjeruju u boga Jahvea. Židovi su osmislili brojne priče o postanku svijeta.

T N T N T N T N T N T N

4. Napiši razloge za i protiv ove tvrdnje. Postoji zagrobni život. za

5. Crtama poveži početak i kraj rečenice.

• Razdoblje Starog kraljevstva obilježila je • Knjiga mrtvih je naziv za • Najpoznatije arheološko otkriće je

30

protiv

grobnica faraona Tutankamona svitke koji se s pokojnikom polažu u grob gradnja grobnih građevina – piramida

Kulture i civilizacije starog Istoka

PONAVLJANJE Civilizacije starog Istoka 1. Zaokruživanjem slova odredi je li tvrdnja točna ili netočna.

Prostor staroegipatske države povijesno se dijelio na Gornji i Donji Egipat. T Najstarije države u Mezopotamiji razvili su Babilonci.

T Pismo naroda Mezopotamije naziva se klinastim pismom.

T Najstarije pismo pojavilo se na istočnoj obali Sredozemlja.

T Asirci su bili vrlo blagi prema svojim podanicima.

T U piramide su se pokapali niži slojevi egipatskog društva.

T Na čelu država starog Istoka nalazili su se svećenici.

T Egipćani i narodi drevne Mezopotamije bili su mnogobošci.

T Sumerani i Egipćani razvili su medicinu.

T Asirci su bili ratnički narod.

T 2. Zaokruži točne odgovore.

Zigurat je: a) hram u obliku stepenaste piramide Najveći grad starog Istoka bio je: a) Ur b) Babilon

b) kuća starih Babilonaca

N N N N N N N N N N

c) grobnica

c) Niniva

31

Kulture i civilizacije starog Istoka 3. Na crte pokraj slika upiťi: a) Što slika prikazuje? b) Kojem narodu starog Istoka pripada prikazano dostignuće?

a) b)

a) b)

a) b)

32

a) b)

a) b)

a) b)

4

Grčki svijet

Grčki svijet

Rani društveni razvoj u grčkim gradovima državama na Sredozemlju 1. Postoji više razloga propasti minojske kulture. Izdvoji onaj koji smatraš ključnim i obrazloži svoj odabir.

2. Navedi poznata graditeljska i umjetnička djela otkrivena na otoku Kreti.

3. Crtežom prikaži društvenu podjelu najstarijih grčkih plemena.

4. Kojim je plemenima započela, a kojim završila seoba Grka na egejskom prostoru?

5. Ispod slika navedi imena pripadajućih građevina.

34

Grčki svijet

Grci i Feničani − pomorci, trgovci i kolonizatori 1. Zaokruži točne odgovore.

Feničani su se bavili obrtom, trgovinom i pomorstvom.

Feničani su dobili ime po pužu.

Feničani su živjeli u južnim područjima Kanaana.

Najpoznatiji fenički gradovi bili su Tir, Biblos i Sidon.

T N T N T N T N

2. Pomoću karte u udžbeniku pronađi i navedi nekoliko najvažnijih grčkih i feničkih kolonija na obalama Sredozemlja. a) grčke kolonije: b) feničke kolonije: 3. Izdvoji uzroke i posljedice kolonizacije.

Uzroci

Posljedice

4. Kako su se Grci odnosili prema svojim kolonijama?

35

Grčki svijet 5. Grci su tijekom naseljavanja na hrvatsku obalu proširili i uzgoj vinove loze, maslina i smokava. Nacrtaj plodove tih poljoprivrednih kultura: grožđe, maslina i smokve.

6. Izradi tablicu s dva stupca. U jedan stupac upiši nazive starogrčkih kolonija na jadranskoj obali, a u drugi njihove današnje nazive. Možeš se koristiti kartom i tekstom u udžbeniku.

36

Grčki svijet

Grčki gradovi države: Sparta i Atena 1. Pomoću teksta u udžbeniku dopuni rečenice.

Pleme naselilo se u dijelu poluotoka Oni su pokorili i osnovali polis u polisu obavljalo je . Članovi tog vijeća bila su i koji su u ratu zapovijedali vojskom. vlast imalo je tanaca. Oni su štitili interese te nadzirali rad i skupštine u koju su ulazili svi Spartanci.

. . Državne poslove najutjecajnijih Spar-

2. Grafički prikaži društveni poredak atenske države.

3. Zaokruži točne odgovore.

Sparta je bila aristokratska republika.

Reformama tijekom 6. st. pr. Kr. Atenjani su stekli udio u upravljanju polisom.

Tijekom prve polovice 5. st. pr. Kr. Atenom je upravljao Periklo.

Periklo je uveo dnevnice za obavljanje državnih dužnosti.

Atena je tijekom 5. st. pr. Kr. postala demokratska republika.

T N T N T N T N T N

37

Grčki svijet 4. Nacrtaj tablicu s dva stupca te u njoj usporedi način odgoja djece u Ateni i Sparti.

5. Opiši položaj i ulogu žene u grčkom društvu.

6. Crtama poveži pojmove s njihovim objašnjenjima.

• demos • gimnazij • agora • pedagog

38

skupština; sastajalište, zborište, trg narod, puk vježbalište odgojitelj, učitelj

Grčki svijet

Ratovi stare Grčke

1. Na odgovarajuća mjesta na karti upiši sljedeće pojmove: Grčka, Atena, Sparta, Mala Azija, Maratonsko polje, Salamina.

480.

490.

480.

2. Poveži crtama osobe s njihovim postignućima. na njegov prijedlog osnovana jaka atenska mornarica • Herodot poražen u pomorskoj bitki kod Salamine • Leonida opisao ratove između Grka i Perzijanaca • Darije I. Veliki predvodio spartansku vojsku u drugoj velikoj bitki protiv Perzijanaca • Kserkso I. poražen na Maratonskom polju • Temistoklo

39

Grčki svijet 3. Brojevima od 1 do 4 poredaj događaje iz grčko-perzijskih ratova ispravnim vremenskim slijedom. bitka kod Salamine bitka na Maratonskom polju ustanak maloazijskih Grka bitka u Termopilskom klancu 4. Zaokruži točne odgovore.

Maloazijski Grci podigli su ustanak protiv Perzijanaca zbog: a) lošeg podneblja b) perzijskog podupiranja grčkih trgovaca c) velikog danka koji su plaćali Perzijancima d) gradnje perzijskih cesta Atenjani su pobijedili Perzijance kod otoka Salamine zbog: a) malobrojnosti perzijskih vojnika b) lako pokretljivih atenskih brodova c) neuspješnog zapovijedanja kralja Darija I. d) umješnosti spartanske mornarice 5. Navedi na koje se glavne države raspala Aleksandrova država. Posluži se kartom u udžbeniku.

6. Pročitaj izvor Tukidid – Peloponeski rat Trajanje ovog rata veoma se produžilo i Helada [Grčka] je u njemu doživjela stradanja, kakvih nije inače iskusila za jednako vrijeme, jer niti su bili osvojeni i opustošeni toliki gradovi, jedni od barbara, drugi od njih samih u međusobnom ratu – ima gradova, koji su za osvajanja promijenili i stanovnike - niti je bilo tolikoga bijega ljudi i pokolja... I ono, o čemu se prije čulo pripovijedati, ali je činjenicama bilo rjeđe utvrđeno, ne postade nevjerojatno. To su bili potresi, koji su i zahvatili veoma velik dio zemlje i bili izvanredno žestoki, pa pomrčine sunca, koje su se dogodile češće nego se pamtilo iz prijašnjega vremena, zatim negdje velike suše i odatle strašna glad i kužna bolest, koja je mnogo naškodila i uništila velik broj ljudi. To je, naime, sve u ovom ratu zajedno provalilo. Rat su započeli Atenjani i Peloponežani prekršivši tridesetogodišnje primirje, koje su sklopili iza zauzeća Eubeje. A zašto su ga prekršili, na prvom sam mjestu naveo uzroke i razmirice, da ne bi tko jednom zapitao, iz čega se porodio toliki rat među Helenima. Najistinitijim uzrokom, ali koji se najmanje spominje,

40

Grčki svijet držim to što su Atenjani postajali moćni i zadavali straha Lakedemonjanima [Spartancima] te ih natjerali u rat... Lakedemonjani su ustanovili da je ugovor prekršen i da se treba zaratiti, ne toliko pod utjecajem nagovora svojih saveznika (npr. - Egina, Megara i Korint), koliko bojeći se Atenjana, da još više ne ojačaju, jer su vidjeli da im je već velik dio Helade podložan.

O čemu govori ovaj izvor? Što misliš zašto je nastao ovaj povijesni izvor? Je li pisac bio očevidac onog što se dogodilo? Prisjeti se i napiši što je uzrok ovog povijesnog događaja. Razmisli na osnovi ovog izvora i odgovori kakav je Tukididov pristup u objašnjavanju povijesnih događaja.

41

Grčki svijet

Vjera i vjerovanja starih Grka 1. Pronađi u osmosmjerci: božicu zaštitnicu žena i braka, božicu ljubavi i ljepote, božicu mudrosti, božicu lova, božicu poljodjelstva, boga podzemnog svijeta, boga rata, boga vina i vinogradarstva, boga mora, vrhovnog boga starih Grka, boga vatre i kovačkog umijeća, boga svjetlosti i pjesništva A

H

I

N

L

E

J

O

D

I

S

O

E

J

M

E

A

T

I

D

O

R

F

A

A

S

N

J

E

L

A

N

D

E

M

E

T

R

A

E

I

F

J

S

U

E

Z

T

M

E

P

O

E

I

A

A

E

H

R

P

N

R

D

I

T

S

P

O

R

I

A

J

R

A

I

A

R

E

H

M

A

D

A

P

O

L

O

N

Ako ispravno zaokružiš sve navedene pojmove, nezaokružena slova otkrit će ti imena sudionika grčko-tro­ janskog rata. Ispišite ih na crte.

2. Crtama poveži pojmove s njihovim objašnjenjima. grčki polis u kojem je Apolonovo svetište • heroj priče o bogovima i herojima • hramovi zgrada posvećena nekom božanstvu • proročišta ljudsko biće prožeto božanskim svojstvima • mitovi svetišta u kojima svećenici tumače volju bogova • Delfi

42

Grčki svijet 3. Objasni sljedeće pojmove: mitologija mit 4. Odaberi i opiši jednog heroja iz grčke mitologije.

5. U čiju čast i gdje su se održavala najstarija sportska natjecanja?

6. Izradi kratki strip temeljen na mitu o tvome omiljenom grčkom junaku.

43

Grčki svijet

Znanstvena i kulturna ostavština starih Grka 1. Na crte upiši brojeve koji pripadaju zanimanjima znamenitih grčkih znanstvenika i umjetnika.

Hipokrat

1. Kipar, izradio kip Bacača diska Fidija

2. Filozof Sofoklo

3. Pisac tragedija Sokrat

4. Kipar, izradio kip Božice Atene Miron

5. Liječnik 2. Objasni pojmove: drama tragedija komedija helenizam 3. Pomoću slike opiši izgled grčkog kazališta.

44

Grčki svijet 4. Nalijepi slike istaknutih grčkih kiparskih djela. Slike pronađi na kraju radne bilježnice.

Atena

Bacač diska

5. Na slici je prikazana zgrada Doma zdravlja Željezničara u Zagrebu. Navedi koje elemente grčke arhitekture uočavaš na ovoj građevini.

6. Zašto se Aleksandrija smatrala središtem helenističke znanosti i kulture?

45

Grčki svijet

PONAVLJANJE Grčki svijet 1. Riješi križaljku i otkrij pojam koji se krije u crvenim poljima.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Najvažniji grad na Peloponezu Starosjedioci Grčke Div iz grčke mitologije s jednim okom na čelu Stari Grad na Hvaru Napisao Ilijadu i Odiseju Atenski vojskovođa, pobjednik kod Salamine Savez predvođen Spartom Grčki grad država

46

9. Moćna rana grčka država koju su osnovali Ahejci 10. Perzijski kralj 11. Fenički grad na istočnoj obali Sredozemlja 12. Naseobina 13. Najmoćniji, najugledniji i najbogatiji sloj građana; vlast najboljih 14. Kultura čije je središte Kreta 15. Grčke kolonije na jugu Italije i na Siciliji

Grčki svijet 2. Riješi križaljku i otkrij pojam koji se krije u crvenim poljima. Objasni njegovo značenje.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

1. Proročište boga Apolona 2. Najglasovitiji atenski državnik 3. Znameniti grčki kipar 4. Sukob Atenskog pomorskog saveza i Peloponeskog saveza 5. Povjesničar koji je opisao Peloponeski rat 6. Najmoćniji polis na Peloponezu 7. Znameniti grčki filozof 8. Otok koji su Atenjani pokušali zauzeti tijekom Peloponeskog rata 9. Najvažnije grčke igre 10. Homerov spjev o doživljajima junaka Odiseja 11. Bolest koja je poharala Atenu tijekom Peloponeskog rata

47

Grčki svijet 3. Riješi slagalicu, upiši dobivena slova u poljima prema bojama i otkrij jedno od čuda starog vijeka.

Gdje se nalazila ta građevina?

2.

1.

3.

9.

5.

4.

6.

7.

8.

10.

1. Prijestolnica države Aleksandra Velikog 2. Stranci za Grke 3. Ustanova u Aleksandriji u kojoj su se proučavale brojne znanosti 4. Istaknuti starogrčki znanstvenik 5. Glasoviti starogrčki znanstvenik 6. Jedan od najpoznatijih starogrčkih filozofa 7. Naslov koji je Aleksandar Veliki uzeo nakon Darijeve smrti 8. Aleksandrov učitelj, najglasovitiji starogrčki filozof 9. Istaknuti helenistički kipar 10. Jedan od trojice starogrčkih pisaca tragedija

48

5

Rimski svijet

Rimski svijet

Najstariji narodi na tlu Italije 1. Dopuni povijesnu kartu.

• Različitim bojama oboji područja najstarijih naroda Apeninskog poluotoka.

• Upiši imena najstarijih naroda.

• Na odgovarajuća mjesta upiši nazive gradova: Rim, Neapol, Tarent i Sirakuza.

Po

J a

d

r a

Arno

n

s Korzika

er

Tib

T i r e n s k o m o r e Sardinija

50

k

o m

o

r

e

Rimski svijet 2. Objasni na koji su način Grci utjecali na ostale narode Italije.

3. Prema kome je Italija dobila ime?

4. Zašto se Etruščani smatraju utemeljiteljem prve visoke kulture u Italiji?

5. a) Kako se naziva najduži sačuvani etruščanski tekst? b) Gdje se on čuva?

6. Objasni pojmove. gladijator politika Galija

51

Rimski svijet

Rim - središte rimske civilizacije 1. Zaokruži točne odgovore. a) Prema legendi prvi kralj Rima bio je: a) Eneja b) Romul c) Rem d) Turno

b) Smatra se da su se latinska naselja na sedam rimskih brežuljaka ogradila zidom i tako stvorila grad: a) 814. g. pr. Kr. b) 753. g. pr. Kr. c) 575. g. pr. Kr. d) 509. g. pr. Kr. 2. a) Koja se rimska legenda veže uz prizor na slici?

52

Rimski svijet

b) Ukratko opiši priču o dvojici dječaka koje vidiš na slici.

3. Crtama poveži početak i kraj rečenica.

• Romul i Rem su • Kolijevka je • Rim je nazvan • Velika Grčka bila je

na jugu Italije. po Romulu. bačena u rijeku Tiber. braća blizanci.

4. Izdvoji što su sve Rimljani preuzeli od Etruščana.

5. Nacrtaj lentu vremena i označi razdoblja rimske povijesti.

6. Kako se zvalo i kako je bilo uređeno najstarije savjetodavno vijeće rimske države?

53

Rimski svijet

Vlast u rimskoj državi 1. Grafički prikaži ustroj rimske države u doba Republike.

2. Zaokruži točne odgovore.

Senat je neposredno upravljao državom.

Najviši državni službenici u Rimskoj Republici bili su konzuli.

Vrhovna vlast tijekom Rimske Republike pripadala je narodnoj skupštini.

3. Objasni sljedeće pojmove: patricij plebejac diktator

54

T N T N T N

Rimski svijet 4. Tko je i kako pokušao provesti društvene reforme u Rimu?

5. Pomoću dijagrama izdvoji prava koja su imali patriciji i plebejci. Zaključi postoje li sličnosti u pravima patricija i plebejaca te ih upiši u dio gdje se dijagram preklapa.

Patriciji

Plebejci

55

Rimski svijet

Širenje rimske države

1. Na temelju slika usporedi grčkog i rimskog vojnika. Izdvoji sličnosti i razlike.

2. Objasni sljedeće pojmove: legija trijumf provincija

56

Rimski svijet 3. Uz navedene događaje navedi godinu te je zatim godinu upiši na lentu vremena.

- upad Gala u Rim - Rimljani pokorili Etruriju - početak punskih ratova - završetak punskih ratova - osvajanje Makedonije - osvajanje Grčke - osvajanje Egipta - završetak osvajanja Ilirika

Na lenti vremena upiši sljedeće događaje: 400.

350.

300.

250.

200.

150.

100.

pr. Kr. 50.

po. Kr. 50.

4. Crtom poveži događaje s odgovarajućim stoljećima. kraj 3. st. pr. Kr. • Gali osvajaju Rim 1. st. pr. Kr. • Rimljani pokoravaju Italiju početak 4. st. pr. Kr. • Punski ratovi 3. - 2. st. pr. Kr. • Rim postaje gospodar Sredozemlja

5. Na temelju karte u udžbeniku izdvoji smjerove širenja rimske države prema vremenskom slijedu od najranijeg prema najkasnijem.

6. Koji su bili uzroci, a koje posljedice uspona rimske države?

57

Rimski svijet

Rimsko osvajanje Ilirika i ustroj provincija 1. Pomoću teksta u udžbeniku dopuni rečenice.

Ilirsko bilo je kamenom spoticanja jer je ugrožavalo nesmetanu plovidbu Tome se pridružila i opasnost koju je označilo uzdizanje i širenje jugu. U takvim uvjetima jadranski su se odlučili osloniti na hunac moći Ilirsko kraljevstvo doživjelo je za vladavine kraljice . Tijekom ilirskog rata Teuta je i s prijestolja, a Ilirima je ograničena 2. Pomoću lente vremena u udžbeniku dopuni tablicu.

Vrijeme 229. – 228. g. pr. Kr.

Događaj Treći ilirski rat

35. – 33. g. pr. Kr. Veliki ustanak Ilira 3. Navedi imena rimskih pokrajina koje su nastale na tlu Hrvatske početkom 1. stoljeća.

4. Objasni svojim riječima pojam širenja rimske kulture Ilirikom.

58

. na . Vr.

Rimski svijet 5. Oboji kartu i na odgovarajuća mjesta upiši imena rimskih provincija.

6. Pronađi na kraju udžbenika slike spomenika koji dokazuju prisutnost rimske vlasti na području hrvatskog povijesnog prostora na početku 1. stoljeća. Slike spomenika zalijepi u kvadrate i ukratko opiši.

59

Rimski svijet

Svakodnevni život u rimskoj državi 1. Opiši rimsku obitelj.

2. a) Navedi ime zakonika koji je temelj rimskoga prava.

b) Istraži i opiši kako su prema zakoniku propisani odnosi između patricija i plebejaca.

3. Čime se sve najviše trgovalo u prvim stoljećima Rimskog Carstva? Što misliš zašto?

5. Istraži pomoću interneta način prehrane starih Rimljana i osmisli jedan recept iz rimske kuhinje.

4. a) Istraži svakodnevni život starih Rimljana na primjerima različitih društvenih slojeva. b) Zalijepi u kvadrat sliku cara Augusta. Sliku ćeš pronaći na kraju radne bilježnice. Zamisli da živiš u vrijeme vladanja cara Augusta i da si pripadnik jednog od rimskih društvenih slojeva. Opiši jedan svoj dan. Opis započni s Moj dan je započeo…

60

Rimski svijet

Moj dan je započeo…

6. Istraži i opiši što smo od odjeće baštinili od starih Rimljana.

61

Rimski svijet

Život u rimskim pokrajinama na tlu Hrvatske 1. Na slijepoj karti različitim bojama označi rimske oblasti Panoniju, Dalmaciju i Histriju te upiši njihove nazive.

Mu

ra Drava

Sava Du v

na

Drava

Ku

pa

Sa

va

Una

sna

Bo

av

Drina

Dun

J a

a

Drin

d r a n

s k o

Panonija Dalmacija

o

r

e

Histrija

2. Zašto su Panonija i Dalmacija bile važnije provincije Rimskog Carstva?

62

Var dar

m

Rimski svijet 3. Zamisli da možeš putovati kroz vrijeme i da živiš u Hrvatskoj tijekom rimske vlasti. Napiši kratak sastavak o odnosu Rimljana prema starosjediocima.

4. Na koji se način širila rimska kultura pokrajinama na tlu Hrvatske?

5. Crtama poveži imena rimskih gradova s njihovim današnjim nazivima.

• Salona Osijek • Jader Pula • Siscija Solin • Mursa Zadar • Pola Sisak

6. Navedi nekoliko najvažnijih rimskih spomenika na hrvatskome tlu.

63

Rimski svijet

Vjera starih Rimljana

1. Dopuni tablicu.

Ime grčkog božanstva

Područje njegova djelovanja bog neba i zemlje, groma i oluje

Ime rimskog božanstva

Hera Minerva Artemida

božica lova bog rata

Posejdon

Neptun božica ljubavi i ljepote

Had 2. Zaokruži točan odgovor.

Kapitolijsko trojstvo činili su Jupiter, Junona i Dijana.

Rimljani su od Etruščana preuzeli proricanja budućnosti i gatanja.

Isus Krist rodio se u gradiću Nazaretu za Tiberijeva carevanja.

Svjedočanstva o Isusovu životu sabrana su u Novome zavjetu.

Isusa su Rimljanima izručili židovski svećenici.

Isus je bio pogubljen u Rimu.

Vjera u Isusovu smrt postala je središnjom misli kršćanske vjere.

3. Objasni pojmove: apostoli kršćanska općina crkva biskup

64

T N T N T N T N T N T N T N

Rimski svijet 4. Zaokruži točne odgovore.

Pavao je bio vrlo obrazovan: a) Grk b) Rimljanin c) Židov d) Egipćanin Kršćanstvo je ime dobilo po: a) Isusu Kristu b) Ivanu Krstitelju c) kršćanskim općinama d) kršćanskim mučenicima Kršćanstvo je najbrojnije sljedbenike steklo među (moguće zaokružiti više odgovora): a) bogatim građanima b) veleposjednicima c) siromasima d) vojnicima e) trgovcima f ) obespravljenima 5. Koji su razlozi i posljedice carskih progona kršćana?

6. Zaokruži točne odgovore.

Prve progone kršćana započeo je car: a) August b) Tiberije c) Neron d) Hadrijan

65

Rimski svijet

Prvi progoni kršćana bili su ograničeni na: a) Jeruzalem b) Salonu c) Kartagu d) Rim

Car Dioklecijan je kršćane: a) povremeno proganjao b) trpio c) najžešće proganjao d) štitio Sveti Dujam bio je: a) rimski papa b) biskup Siska c) kršćanski mučenik

66

Rimski svijet

Rimska umjetnost, kultura i graditeljstvo 1. Izdvoji i opiši najvažnija graditeljska dostignuća starih Rimljana.

2. Objasni pod čijim su utjecajem Rimljani razvijali svoju kulturu i graditeljstvo.

3. Gdje je bilo središte kulturnog života?

4. Protumači izreku Svi putevi vode u Rim i poveži je s gradnjom cesta.

67

Rimski svijet 5. Uz odgovarajuće slike navedi njihov naziv i namjenu.

6. Pronađi na kraju radne bilježnice slike triju znamenitih rimskih građevina i zalijepi ih u predviđene kvadrate. Svaku sliku kratko opiši (Prilog 7).

68

Rimski svijet

Propadanje i slom Rimskog Carstva 1. a) Izradi lentu vremena i na njoj obilježi ključne događaje koji su ukazivali na početak propasti Rimskog Carstva.

b) Izdvoji jedan događaj i objasni ga.

2. U sljedećem tekstu pronađi četiri pogreške i podvuci ih.

Car Dioklecijan je rodom bio iz Panonije. Kako bi olakšao nadzor nad Carstvom, uveo je podjelu vlasti na trojicu vladara. Dioklecijan i njegov suvladar preuzeli su brigu nad zapadnim granicama. Dioklecijan je preuredio i vojsku. Zakonima je pokušao obuzdati pretjeranu skupoću. Obnovu i unutarnje učvršćenje države nakanio je ostvariti i ustrajanjem uz kršćanstvo.

3. Da si na mjestu cara Dioklecijana bi li se odrekao prijestolja i ostavio ga svojim nasljednicima?

Obrazloži svoj odgovor. Uz razlog naveden u udžbeniku, istraži još koji razlog zašto se Dioklecijan odrekao carske vlasti.

69

Rimski svijet 4. Svojim riječima objasni zašto se središte rimske vlasti premjestilo na istok. Navedi ime novoga glavnog grada.

5. a) Koji je car podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela?

b) Zašto je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela?

70

Rimski svijet

PONAVLJANJE Rimski svijet 1. Riješi križaljku i otkrij koji se pojam krije u narančastim poljima.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

1. Predaja o nekoj znamenitoj osobi ili kakvom istaknutom događaju 2. Zgrada posvećena nekom božanstvu, građevina koja služi za vjerske obrede 3. Zemlja Etruščana 4. Osoba koja je pripadala povlaštenoj skupini politički punopravnih Rimljana 5. Posljednji rimski kralj 6. Najviše državno vijeće u staroj Rimskoj Republici 7. Razdoblje u povijesti čovječanstva koje obuhvaća sve što je stvorila grčka, helenistička i rimska uljudba

8. Osnova rimskog društva 9. Izučeni borac koji se u borilištu borio protiv suparnika ili divljih životinja 10. Romulov brat 11. Sustav odvodnje otpadnih voda 12. Naziv za veliku pokrajinu koju su Rimljani stvorili od osvojenih ilirskih područja 13. Važan spomenik iz rimske Pole koji je postavila ugledna obitelj Sergijevaca

71

Prilozi radnoj biljeĹžnici

Prilog 1

Prilog 2

73

Rimski svijet

Prilog 3

Prilog 4

74

Prilog 5

Prilog 6

Prilog 7

75

Molimo vas da primjedbe i prijedloge za poboljšanje ove radne bilježnice pošaljete poštom ili javite telefonom.

Adresa nakladnika: Meridijani, p.p. 132, 10430 Samobor, tel.: 01/3362-367, faks: 01/3360-321, e-mail: meridijani@meridijani.com

Za nakladnika: Petra Somek, tiskano u Hrvatskoj 2019. godine

[Radna bilježnica za povijest u petom razredu osnovne škole] Mladen Tomorad, Ivana Malus Tomorad, Hrvoje Gračanin, Vjera Brković i Rona Bušljeta

POVIJEST5 Učiteljica života

[Radna bilježnica za povijest u petom razredu osnovne škole]

Mladen Tomorad, Ivana Malus Tomorad, Hrvoje Gračanin, Vjera Brković i Rona Bušljeta

Učiteljica života POVIJEST 5

Otkrij i nauči

Prema novom kurikulumu