Bobovac 227

9 771 512 81 300 6

ISSN 1512-813X Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €

LIST VAREŠKIH HRVATA

GODINA XIX. • BROJ 227 • STUDENI 2013.

UVODNIK

Z

avrš i se popis i postpopisna anketa, politič ari odmah licitirali s prvim rezultatima, kako i ne bi kad su se upinjali i potroš ili divnu sunč anu jesen proseć i svaki od "svojih" da budu popisani u glavu, a da se gdjekad popiš e i koga viš ka jer od viš ka glava ne boli, i jer je to "vitalni nacionalni interes". Vitalan je to interes samo njima zarad ostvarivanja nacionalnih kvota u vlasti, a parametri važ ni za građane i druš tvo u cjelini njih ne zanimaju.

Prije dva broja pisali smo konkretno kako puš taju niz vodu poticajna sredstva iz predpristupnih fondova EU-a i sami potkopavaju svaki napredak svoga gospodarstva, time i poreznih obveznika koje muzu. Njihove projekcije u punjenju prorač una granaju se isključ ivo u dva pravca: podizanje postojeć ih nameta i izmiš ljanje novih, i puzanje oko nogu MMF-a da se iskamč e nova zaduž enja. Naime, odluka o iskanju dodatnih vreć a novca od MMF-a donesena je upravo nakon propalog plana o prikupljanju dodatnih prihoda preko poveć anja PDV-a. Nove stotine milijuna maraka vlastima BiH, kojima se razvojni projekti genetski nalaze negdje u peti, ako i ondje, potrebne su za krpanje prorač unskih dubioza i zadovoljenje prekobrojne i nadasve rasipne administracije.

Alternativa je i dalje jasna: skresati javni sektor ili mu skresati plać e, u susjednoj Srbiji su recimo plać e u drž avnoj služ bi u jednom dahu umanjene za č ak 25 posto, ali iluzorno je oč ekivati da bi naš e vlasti slijedile taj model jer iduć a im je godina izborna. Nasuprot njima u sinekuri, nezaposlenost u ostatku zemlje nabujala je na preko 60 posto. Radi se već inom o mladim ljudima koji zbog pomanjkanja ulaganja u cjelokupni sustav ostaju bez prakse, a pogotovo bez posla u struci.

Primorani su raditi bilo š to, najč eš će "na crno", odricati se karijera koje im je diploma obeć avala, i još za koju godinu vrać ati dugove koje im namič u kao omč u oko vrata samoprijegorni č uvari svojih stolica, zaklinjuć i se da su izrađene od najtvrđeg nacionalnog interesa i po mjeri samo

IZ ŽUPNIH MATICA

Između 2 broja njihovih straž njica. Dakako, uz rijetke izuzetke, nisu niš ta č estitiji ni oni koji su svoj prostor za profitiranje od politike pronaš li u tobož njim građanskim strankama; razlika između pozicije i opozicije odavno je nevidljiva, a obrazac ponaš anja i neodgovornost "kurte i murte" potpuno su isti. Evo primjera koji ć e to potkrijepiti.

Osim fotelja u kabinetima svi oni imaju i jednako draga sjedala u služ benim prometalima; obvezatno grijana, nerijetko presvuč ena kož om i s posebnom lumbalnom potporom. Toč an broj služ benih vozila koja koriste naš i vlastodrš ci na č etiri razine – drž avnoj, entitetskoj, kantonalnoj i opć inskoj – zapravo je nepoznat jer nema jedinstvene evidencije. Nesluž beno se barata podatkom o 10 tisuć a vozila, uz procjenu da se na njihovo održ avanje, popravke, registracije i gorivo

ŽUPA VAREŠ

DONACIJE ZA "BOBOVAC"

Kršteni: Gracia Lučić (Kristijana i Stjepane).

Vjenčani: Dean Djaković i Stacey Marie Lloyd.

Umrli: Janja Bosiočić (1925.), Vesna Vezir rođ. Konjedić (1958.), Marija Mirčić rođ. Jakić (1937.), Štefanija Šimičević rođ. Jozić (1928.), Pavao Simon (1937.), Berta Adašević rođ. Filipović (1931.).

EVIDENCIJA MUJE ČURTIĆA

Umrli: Nesiba Hasanspahić (72), Esed Likić (60), Nezira Džindo (87), Zdravko Milanović (77), Anto Pavić (80), Ignjac Kajić (72).

Na naslovnici – ostaci kraljevskih dvora na Bobovcu, 550 godina nakon pada Bosne (foto: M. M.)

2

godiš nje potroš i oko 60 milijuna KM novca poreznih obveznika. Drž ava i opć ine, kad bi bar prodisale kako treba, neizbjež no trebaju imati vozni park, druga je stvar koliki. Uz drž avu i njezine socijalno neosjetljive parlamentarce š lepa se oko 70 agencija, direkcija i instituta (oni se, prema podacima Ureda za reviziju institucija BiH, vozikaju u 3.549 luksuznih jurilica), a ukupan je broj opć ina – 142 (rač una se da svaka ima po bar tri služ bena vozila). Daytonsko naslijeđe – entiteti – raspolaž u s 2500 (Federacija BiH) i 1356 (Republika Srpska) limuzina. A koliko služ benih vozila trcaju privilegirani u deset kantona Federacije, to se ni ne zna.

U kom pravcu se vozi naš grad i naš a opć ina na izmaku ove 2013., dva desetljeć a nakon prož ivljene ratne kataklizme, pokazali su i rezultati popisa. Bio on oslobođen ili pao, prepolovio se. Onı ̂koji bi i danas otvarali diskusiju o dvjema stranama i o nekoj pobjedi neka se zagledaju u brojku od 9556 stanovnika, koji su i dalje bez jasne perspektive. Svi gubitnici.

Istina, normalni ljudi vratili su se odavno normalnom (su)ž ivotu i subotnje jutro 2. studenog ove godine ni po č emu nije odavalo onu sliku koju su kreirali gospodari rata na taj dan prije 20 godina, kad je Vareš definitivno pukao po š avovima. U ljetnim baš tama kraj pijač ne vreve traž ilo se mjesto viš e. Neki su pod suncem studenoga sjedili č ak u majicama kratkih rukava. Kraj stolova nailazili su i ljudi koji svojom pojavom "vratiš e film" na onaj pacifistič ki Vareš uoč i kataklizme, poput Darija Andrijevića, u ono doba prvog č ovjeka grada, ili Gorana Mijatovića, pokretač a Vareš ke televizije. I sve š to se događalo u međuvremenu u kom je "pamet zaš utjela, budale progovorile, a fukara se obogatila" č inilo bi se navedenog subotnjeg jutra nekako relativnim da nije pomisli na one koji su ostali lež ati u grobljima. A i kad je o ž ivima nedostajuć ima riječ , podvuč ena brojka raseljenih (ne samo Hrvata) viš e je nego porazna.

BROJ 227

S. L., Vareš – 30 KM, J. Š., Zagreb – 30 KM, Ana Kristić, Kiseljak – 30 KM, Miroslav Božić, Švicarska – 60 CHF, Mario Bogeljić, Zagreb – 150 KM.

Svima hvala lijepa!

STUDENI 2013.

U sklopu služ benog drž avnog posjeta Bosni i Hercegovini, visoko izaslanstvo Sabora Republike Hrvatske na č elu s predsjednikom Josipom Lekom, u pratnji veleposlanika RH u BiH Ivana Del Vechija, dana 30. listopada 2013. godine posjetilo je i opć inu Vareš , te se susrelo s predstavnicima lokalne izvrš ne i zakonodavne vlasti, a potom i s nekolicinom poduzetnika.

Nakon sastanka održ anog u Opć ini s nač elnikom Avdijom Kovač ević em i njegovim pomoć nicima, na kom je ukratko prezentirana vareš ka situacija s naglaskom na ekonomsko stanje, predsjednik Sabora RH Josip Leko u izjavi za medije kazao je: "Vareš je tipič na sredina za BiH u cjelini i zanimalo nas je kako se odvija povratak u ovom dijelu BiH, te koji problemi tiš te građane ove opć ine iz koje je evidentan odlazak stanovniš tva zbog ekonomskih razloga. Ovdje se zaista dogodio egzodus Hrvata; od prijeratnih devet tisuć a trenutno se u Vareš vratilo oko tri tisuć e Hrvata, no i to su bolji rezultati nego u mnogim drugim sredinama", zaključ io je Leko. Po njegovu zapaž anju, kod opć inskih vlasti su prisutne velike razvojne ambicije, a odnosi među stanovniš tvom Vareš a danas su jako dobri. Naglasivš i da Republika Hrvatska ima prijateljske, otvorene i konstantne politič ke odnose s Bosnom i Hercegovinom, Leko je još kazao da ć e se nakon ovog posjeta konkretno sagledati kakve su trenutne moguć nosti za podupiranje projekata bitnih za opć inu Vareš .

Susret sa saborskim izaslanstvom RH nač elnik Kovač ević ocijenio je sljedeć im riječ ima: "Sretan sam š to politič ki i zakonodavni predstavnici Republike Hrvatske vode rač una o BiH i posebno istič em znač aj dosadaš njeg pomaganja opć ini Vareš , na č emu izraž avam veliku zahvalnost. Ta pomoć je dosad bila materijalno impresivna, politič ki nesebič na, a u futuristič kom smislu još već a i obeć avajuć a", podcrtao je Kovač ević .

Pred zgradom "Male š kole" predsjednika Hrvatskog sabora doč ekala je č asna sestra Ana Jeleč , a unutra je zatim održ an sastanak s predstavnicima vodeć ih privatnih poduzeć a ("MPM", "Profitex", "Simić -prom" i dviju farmi sa Zarudja) č iji su vlasnici povratnici Hrvati. Oni su saborsko izaslanstvo informirali o poduzetnič kim aktivnostima i problematici koja se odnosi pr-

venstveno na infrastrukturu. Predstavnici hrvatskog veleposlanstva u BiH obeć ali su vareš ke poduzetnike povezati s udrugom poslodavaca "Prsten".

Po završ etku drugog radnog sastanka predsjednik Sabora RH susreo se izvan protokola s vareš kim ž upnikom fra Mirkom Majdandž ić em te se izaslanstvo uputilo u kratki obilazak obliž nje najstarije sač uvane katolič ke crkve u BiH. Prema podacima sa služ bene internetske stranice Opć ine Vareš , pored predsjednika Sabora Leke i veleposlanika RH u BiH Del Vechija, kompletno su hrvatsko izaslanstvo sač injavali: Đurđica Pralas – predstojnica Ureda predsjednika Hrvatskog sabora, Stjepan Vukas – zamjenik predstojnice Ureda predsjednika Hrvatskog sabora, Ilija Jandrić – osobni savjetnik predsjednika Hrvatskog sabora, Zdeslav Perković – predstojnik Ureda za protokol Hrvatskog sabora, Ivan Suker – predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH, Igor Dragovan – predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, Perica Jeleč ević – zastupnik u Hrvatskom saboru, Nives Tiganj – ministrica-savjetnica u Veleposlanstvu RH u BiH i Tomislav Krznar – prvi tajnik u Veleposlanstvu RH u BiH.

M. M.

Dana 23.10.2013. polaganjem cvijeć a na spomen č esmu i obilaskom posljednjih poč ivališ ta ž rtava obiljež eno je 20 godina od stradanja Boš njaka Stupnog Dola. Odavanju poč asti ž rtvama prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi. Osim nač elnika Avdije Kovač ević a prisutnima su se obratili sljedeć i uzvanici: č lan predsjedniš tva BiH gospodin Bakir Izetbegović (koji je ranije tog dana posjetio i zgradu opć ine Vareš i održ ao kratki sastanak sa nač elnikom Avdijom Kovač ević em), predsjedavajuć i predstavnič kog doma Parlamenta FBiH gospodin Fehim Skaljić , izaslanik reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH, Huseina efendije Kavazović a, muftija sarajevski, magistar hadž i Husein efendija Smajić , premijer ZE-DO kantona gospodin Munib Husejnagić , ministar za borač ka pitanja ZE-DO kantona gospodin Nedž ad Lokmić , savjetnik za unutraš nju politiku i odnose s medijima u kabinetu predsjedavajuć eg Predsjedniš tva BiH Zeljka Komš ić a i savjetnik potpredsjednika FBiH gospodina Mirsada Kebe, gospodin Nedim Avdić . (www.vares.info) STUDENI 2013.

BROJ 227

3

OBLJETNICA EGZODUSA

U

neuspjelom pokuš aju zaustavljanja prodora brojč ano nadmoć nijih snaga Armije BiH prema vareš koj enklavi, u obrani sela Pogar poginulo je 9, a u obrani š ireg područ ja brda Perun poginulo ili zarobljeno pa zloč inač ki umoreno 25 pripadnika HVO-a. Dogodilo se to na dan 2. studenoga i iste več eri rezultiralo masovnim zbjegom hrvatskog stanovniš tva iz grada...

Ovaj datum iz (viš e i ne tako bliske) povijesti – pa stoga pomalo zaboravljene, a dobrim dijelom i krivo interpretirane – daje na znanje zbog č ega se Hrvati-katolici u Vareš u na Duš ni dan osjeć aju posebno sjetno i raž aloš ćeno. U ž upnoj je crkvi, ispunjenoj kao uz blagdane, na taj dan služ ena več ernja misa zaduš nica za ž rtve rata, a potom je vani kod spomenobiljež ja održ ano opijelo i uz odsjaj lampiona u atmosferi duboke, suzne tiš ine polož eni vijenci udruga proisteklih iz rata, te lokalnih politič kih duž nosnika i vareš kih č asnika u Oruž anim snagama BiH. Koordinacijski odbor spomenutih udruga tijekom Svih svetih i Duš nog dana organizirao je obilazak svih mjesta gdje su pokopani poginuli branitelji i civilne ž rtve, a središ nje je obiljež avanje, s akademijom, zakazano 8. studenog. Toga dana započ elo se puč kom misom, na kojoj je ponovo propovijedao ž upnik fra Mirko Majdandž ić . Na porazne demografske posljedice rata u Vareš u ukazao je zbirnom statistikom triju ž upa na područ ju opć ine Vareš , u kojima je do rata ž ivjelo 8907 deklariranih katolika, a danas ih je 2530.

"Te '93. zlo se u Bosni bilo razigralo", kazao je ž upnik. Podsjeć ajuć i na č injenicu da su poginuli branitelji puš kom pokuš ali č uvati mir, unatoč apsurdnosti takve misije, slič an primjer je naš ao u svjedoč anstvu pok. vareš kog fratra Vitomira Slugić a koji se zadesio u fojnič kom samostanu kod ubojstva i ukopa tamoš njega gvardijana (i vikara) u studenom 1993., a č iji su lijes na groblje nosili smijenjeni zapovjednici Armije BiH i HVO-a, prethodni potpisnici lokalnog sporazuma o miru, odnosno nenapadanju. "Smijenjen je i lokalni imam koji je uz gvardijana bio č etvrti supotpisnik tog sporazuma i po tome se vidi kakva je bila sudbina mirotvoraca u to vrijeme", naglasio je ž upnik ž alosnu paradigmu.

Poslije mise, uz prigodnu glazbu Vojnog orkestra OS BiH i poč asnu straž u, vijence su kod spomen-obiljež ja polož ili i svijeć e upalili predstavnici udruga, predstavnici HDZ-a BiH i Zupanijskog odbora HDZ-a Zenica (poslanici u kantonalnoj skupš tini Pero Mamić i Ivo Tadić , te mini-

4

Dvadeset je godina prošlo od ratnih događanja koja su sudbinski preokrenula živote velike većine Varešana. Prisjećanje na žrtve i na egzodus Hrvata u studenom 1993. godine, uz komemoracijsko ozračje, zaokruženo je akademijom na kojoj su aktualni općinski čelnici prepoznali trenutak da se, u cilju otrežnjenja, napokon izreknu neke suštinske stvari vezano za rat i poraće.

star za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Ivica Curić ) i visoki č asnici OS BiH (brigadni general Tomo Kolenda, brigadiri Mario Andrić i Zoran Duspara, te pukovnik Josip Sliš ković ).

"Dan sjeć anja" nastavljen je akademijom u kinodvorani. Nju je otvorio Vojni orkestar odsviravš i himnu BiH, zatim je intonirana himna hrvatskog naroda, a nakon š to su iš čitana imena poginulih održ ana je minuta š utnje. Prvi se obratio predsjedatelj Opć inskog vijeć a Zdravko Maroš ević podsjetivš i, uz 125 poginulih, na 207 ranjenih, 8 nestalih branitelja i civila, 326 zarobljenih, preko 70 posto iseljenih Hrvata. "Gdje smo danas kao grad?", zapitao je zatim. "Gdje smo danas kao opć ina, i kao narod? Slož it ć ete se da nakon 20 godina nismo daleko odmakli.

Kada uzmemo u obzir najnoviji popis, da nas u Vareš u ima neš to viš e od devet tiBROJ 227

suć a, onda mož emo zaključ iti da posljedice rata i posljedice boš njač ko-hrvatskog sukoba plać amo visoku cijenu." Maroš ević se još osvrnuo na ostraš ćene forumaš e "koji i poslije 20 godina na druš tvenim mrež ama vode neki njihov rat, a vjerojatno ne znaju š to je rat", pozivajuć i ih da moguć nosti tehnike koriste za prosperitet.

"Punih 20 godina", započ eo je svoj govor opć inski nač elnik Avdija Kovač ević , "u drugoj polovini oktobra i prvoj polovini novembra u Vareš u porastu tenzije: politič ke, nacionalne, nacionalistič ke, ratnič ke, patriotske, pobjednič ke, gubitnič ke, uplakane, raspjevane, senzibilne, neostvarene ljubavne č ež nje i osjeć aj krivice zaš to je preš uć eno ono š to je trebalo biti kazano." Pozivajuć i na "prikupljanje dokaza i institucionalno kaž njavanje svih zloč ina u Vareš u bez obzira tko ih je i u ime koga poč inio, umjesto povođenja za traž enjem kolektivne odgovornosti", Kovač ević je bio eksplicitan: "Na sudbinsko, ključ no, povijesno i svako drugo pitanje da li se na teritoriji opć ine Vareš koncem 1993. desio zloč in nad hrvatskim narodom Vareš a, odgovorno, suhoparno, pravnič ki odgovaram – da, jeste. Poč injen je zloč in. U tome kvalifikovanom i proknjiž enom krivič nom djelu ima elemenata druš tvene kataklizme, pogroma i etnič kog č iš ćenja hrvatskog naroda opć ine Vareš ."

Okupljenima se obratila i predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civilnih ž rtava rata Vareš Draž ena Klarić rekavš i da "hrvatski stradalnici rata duboko suosjeć aju sa svim ž rtvama s ovih prostora bez obzira kako se zvale", ali i ukazala na nepravdu koju dandanas dož ivljaju pripadnici ove populacije.

Skup je antiratnim pjesmama razgalio dječ ji zbor ž upe sv. Mihovila Vareš pod ravnanjem s. Ruž ice, a kulturnog obola ovoj akademiji osebujno britkim riječ ima dao je i knjiž evnik Tvrtko Gavran.

STUDENI 2013.

MOLITVENI DAN NA BOBOVCU

D

ana 26. listopada 2013. uprilič en je 12. molitveni dan za domovinu i ujedno 10. hodoč aš će pripadnika Ministarstva obrane, Oruž anih snaga BiH i redarstvenih snaga na srednjovjekovni grad Bobovac. Neuobič ajeno toplo vrijeme pogodovalo je i velikom odzivu vjernika iz raznih krajeva BiH. Molitvena kolona vojnika sa stjegovima, redarstvenika i drugih vjernika na č elu s nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljić em i vojnim biskupom u BiH msgr. Tomom Vukš ić em zaputila se s platoa na Lukama ispod Kopijara prema ostacima kraljevskoga grada. Sveč anom misnom slavlju, uz veliki broj sveć enika i vojnih kapelana, nazoč ila su izaslanstva Vojnog ordinarijata Hrvatske i Vojnog vikarijata Slovenije, kao i vojni ataš ei tih zemalja, te poč asna zaš titna bojna iz RH u prepo-

Dvanaesta sjednica Općinskog vijeća Vareš, održana 22. listopada 2013. godine, na dnevnom je redu imala deset točaka. Na njoj se pokazala diskutabilnost odluke da se zasjedanja Vijeća održavaju u izvanradno vrijeme odnosno u (cjelo)večernjem terminu jer gosti na sjednici i vanjski konzultanti nisu dužni, a pokazalo se niti voljni, trošiti svoje slobodno vrijeme da bi bili na raspolaganju vijećnicima. Tako je, primjerice, Informacija o stanju napajanja električnom energijom na području općine Vareš i mjerama za poboljšanje iste ostala bez dopunskih obrazloženja i odgovora na neka pitanja koje su trebali dati predstavnici javnih poduzeća iz ove oblasti, ali oni su poslali opravdanja za svoj nedolazak. Informacija o realizaciji projekata infrastrukture na području općine Vareš za 2013. godinu bila je jedna od rijetkih koju bi vrijedilo izdvojiti s ove sjednice, i to zbog istupa načelnika Avdije Kovačevića. Iako projekti za 2014. godinu nisu bili tema ove točke, on je iznio brojne optimistične najave o asfaltiranju dionica – koje su zbog svog značaja trebale imati prioritet u odnosu na krakove u pojedinim selima, no dosad ga nisu imale – kao što su Bijelo Borje-Mir, Pogar-Mrestilište (i dalje prema Lukama), uz nastavak rada na putnim pravcima za Oćeviju i Vijaku. Financijska sredstva za spomenute radove trebaju doći s viših razina.

STUDENI 2013.

znatljivim povijesnim odorama. Priključ ili su se i duž nosnici iz struktura vlasti Bosne i Hercegovine te predstavnici domać eg vojnog i policijskog vrha. Liturgijsko pjevanje povjereno je ove godine ž upnom zboru iz Vareš a.

"Doš li smo da otmemo zaboravu svoje korijenje", poruč io je kardinal Puljić u propovijedi i dodao: "Kad je potpisan Daytonski sporazum u jednom televizijskom intervjuu rekao sam: ovaj Dayton ž eli nas ž ive u zemlju pokopati. Ali nije, tu smo! I nisu nas pokopali. Jesu nas protjerali, ali nisu pokopali", ustvrdio je kardinal. On je potaknuo vjernike na č uvanje pamć enja i na molitvu za ostanak i bu-

P

oč etkom ljeta ekonomsko i pastoralno vijeć e ž upe Vijaka, zajedno sa ž upnikom fra Vjekom Tomić em, pokrenulo je inicijativu za izradu klupa u ž upnoj crkvi u Gornjoj Vijaci. Reakcije su ubrzo uslijedile, pa su potrebna sredstva osigurana, klupe nabavljene i postavljene u rujnu mjesecu.

Klupe (ukupno 22) građene od hrastovine, s podnicom u kojoj je termoizolacijska podloga, s mekim klecalima te s podmetač ima za sjedenje, izrađene su u stolariji "Antolović " u Zepč u te su se u crkvi naš le u rekordnom roku od 100 dana od odluke o pokretanju ove akcije. Ukupna vrijednost ovog projekta je 24.060 KM. Najzasluž niji, koji su svojom financijskom potporom pomogli da ž upljani osjete udobnost novih klupa, su: poduzeć e "MPM" Vareš , nač elnik opć ine Vareš , SPD BROJ 227

duć nost, te još poruč io: "Moliti za domovinu znač i voljeti ovu zemlju koja je natopljena krvlju, znojem i suzama".

Molitveni dan, otkad je prvi put skromno održ an na Bobovcu 2001. godine, vezuje se za obiljež avanje obljetnice smrti posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić , koja preminu u egzilu u Rimu na dan 25. listopada prije 535 godina.

Poslije mise, na zbornom mjestu na Lukama gdje je podignuta privremena logistič ka baza, svim sudionicima misnog slavlja tradicionalno je služ en vojnič ki grah.

M. M.

Zavidović i – Sumarija Olovo i grupa naš ih ž upljana i njihovih prijatelja iz australskog grada Sydneyja. Njihova imena posebno izdvajamo: Mladen Ilić (2.000 AUD), Tomo Ilić (2.000 AUD), Anto Miletović (500 AUD), Zlatko Jakić (300 AUD), Darko Terzić (200 AUD), fra Ivo Tadić (100 AUD), Miš o Marjanović (100 AUD), Josip Josipović (100 AUD), Cedo Jakić (100 AUD), Blaž enko Barkić (100 AUD), Jasenko Jakić (50 AUD), Ambrozije Nikolić (50 AUD) i Zdravko Alilović (50 AUD).

I ovim putem ž upna vijeć a, ž upnik i svi ž upljani Vijake koriste prigodu da se zahvale na ovom velikom daru, a č ine to i svake nedelje na svetoj misi moleć i za sve dobroč initelje.

B. Andrić

5

INTERVIEW  Poštovani mr. Sudžuka, Rudnik olova, cinka i barita "Veovača" Vareš, koji se nalazio u stečaju, kupljen je krajem prošle godine od strane privrednog društva "MM project" Kreševo i to je društvo u proljeće ove godine dobilo koncesiju za istraživanje i eksploataciju, a sada se kao koncesionar pojavljuje privredno društvo "Eastern Mining" Visoko, čiji ste Vi predstavnik.

Možete li, za naše čitatelje, pojasniti do kakvih je statusnih promjena u međuvremenu došlo?  Tač no. Privredno druš tvo "MM Project" d.o.o. iz Kreš eva potpisalo je u martu mjesecu Ugovor o koncesiji sa nadlež nim Ministarstvom za privredu Zenič ko-dobojskog kantona. Interesantno je prije svega napomenuti kako je uopć e doš lo do ideje za ovaj projekat. Gospodin Zdravko Milič ević iz Kreš eva, boraveć i u Australiji, upoznao se sa predstavnicima kompanije "Balamara", te su razgovarajuć i doš li na ideju pokretanja projekta, obzirom da je "Balamara Resurces Limited" rudarska kompanija koja ima niz rudarskih projekata i u Evropi, a koji su u različ itim fazama realizacije. Navedena kompanija ima firmu – kć erku u stopostotnom vlasniš tvu koja se zove "Balkan Mining Pty Ltd.", koja je nosilac Balamarinih projekata na prostorima Balkana, o kojima ć u vam malo kasnije neš to viš e reć i. Gospodin Milič ević je ponudio predstavnicima investitora da posredstvom kompanije "MM Project" pristupe natječ aju za dobijanje projekta.

Nakon š to je "MM project" izabran za najpovoljnijeg ponuđač a, izvrš ena je kupovina Rudnika olova, cinka i barita – u steč aju, plać ena je kupoprodajna cijena, upisano pravo vlasniš tva na nekretninama koje su bile predmet prodaje, te potpisan Ugovor o koncesiji. Tako da je gospodin Milič ević ustvari najzasluž niji za pokretanje ovog projekta obzirom da je pronaš ao stranog investitora, stupio u kontakt, te ponudio model i aktivno uč estvovao u dobijanju projekta.

Nakon izvrš enog potpisivanja Ugovora o koncesiji, ispoš tovane su obaveze kupca, tj. kompanije "Balamara" prema prodavcu odnosno vlasniku kompanije "MM Project", te su sa tim stvoreni uslovi da se kompanija osamostali i poč ne usmjeravanje u pravcu poč etka realizacije.

Ja sam imenovan za direktora projekta, a po nalogu uprave vlasnika odluč ili smo izvrš iti statusne promjene jer se "MM Project" nalazio u Kreš evu, u Srednjobosanskom kantonu, a predmet koncesije je u Zenič ko-dobojskom kantonu. Odluč eno je da sjediš te firme bude u Visokom za vrijeme trajanja istraž nih radova, inovacije postojeć e stare geološ ke i rudarske

6

Godina je dana prošla od kupovine Rudnika olova, cinka i barita "Veovača" Vareš – u stečaju. Emir Sudžuka, magistar prava i kandidat na doktorskom studiju iz oblasti poslovnog prava, kao generalni menadžer kompanije "Eastern Mining" d.o.o Visoko – koja je postala novim vlasnikom "Veovače", u susretljivom razgovoru za naš list pojašnjava planove i dinamiku oživljavanja ovog rudnika, kao i otvaranja drugog eksploatacijskog polja na području sela Borovica.

dokumentacije, izrade rudarskih projekata itd. Dakle, radi se o istom privrednom druš tvu na kojem su izvrš ene statusne promjene sjediš ta i naziva druš tva, a u skladu sa odredbama Zakona o privrednim druš tvima Federacije BiH. Moram naglasiti da su u kontekstu navedenih promjena ostali jako korektni i prijateljski odnosi između bivš ih vlasnika kompanije "MM Project", koji su i vlasnici kompanije "Milič ević " d.o.o. iz Kreš eva, te da tu nema nikakvih konkurentnih odnosa niti sukoba. Oni su jednostavno doš li na ideju, pronaš li odgovarajuć eg investitora i ponudili ulazak u projekat obnove Rudnika, te asistirali za vrijeme kupovine i dobijanja projekta. A novi vlasnik ć e kreirati politiku poslovanja, razvoj projekta u skladu sa pravima i obavezama iz pozitivnih važ eć ih zakona u Bosni i Hercegovini, ali i u skladu sa potrebama lokalne zajednice jer se ovdje radi o obostranom interesu.  Pripremajući se za ovaj razgovor s Vama, od strane osoba živo zainteresiranih za daljnju sudbinu ovog rudnika, zamoljen sam da postavim pitanje koje je i sasvim logično: zašto je za sjedište društva, čija se imovina nalazi na području općine Vareš, izabrano VisoBROJ 227

ko: zbog lakšeg obavljanja administrativnih poslova ili su posrijedi neki drugi razlozi?  To je uč injeno isključ ivo iz praktič nih i organizacionih razloga, obzirom da ima jako puno posla koji se trenutno obavlja u Zenici gdje su nadlež na kantonalna tijela, u Sarajevu gdje su nadlež na tijela iz oblasti geologije i ekologije, u Mostaru gdje je sjediš te Federalnog ministarstva energetike i rudarstva, i na Opć inskom sudu u Visokom koji je nadlež an za područ je opć ine Vareš . Za izvrš avanje svih navedenih poslova bilo je racionalnije sjediš te projekta smjestiti u Visoko odakle je lakš e obavljati gore navedene poslove jer Visoko se nalazi u Zenič ko–dobojskom kantonu, a opet je blizu terena odnosno lokalitetâ na kojima ć e se vrš iti istraž ivanje i uspostavljanje projekta. Onog momenta kada se svi navedeni poslovi završ e, kada izvrš imo inovaciju potrebne dokumentacije i kada pribavimo sve potrebne dozvole i odobrenja od nadlež nih organa, odnosno kada budu stvoreni uslovi da se krene sa eksploatacijom rude, sjediš te i poslova i firme ć e logič no biti smješ teno u Vareš u. Pored navedenog, potrebno je izvrš iti i adaptaciju kupljene upravne zgrade, gdje ć e svakako biti sjediš te Rudnika STUDENI 2013.

ukoliko dođe do realizacije projekta. Sto se tič e imovine Druš tva, koja se nalazi u Vareš u, koncesionar, kompanija "Eastern Mining" je postala vlasnikom jednog dijela zemljiš ta kupovinom Rudnika olova, cinka i barita u steč aju. To je dio zemljiš ta na kojem je potrebno prije bilo kakvih daljnjih aktivnosti izvrš iti sanaciju na ekološ ki prihvatljiv nač in, š to naravno ide na teret investitora. Sve ove aktivnosti podrazumijevaju mnogo administrativnih procedura koje su već započ ete, ali i velike troš kove. Ja vjerujem da ć e lokalna zajednica prepoznati i podrž ati ove napore koncesionara, obzirom da su već do sada napravljeni znač ajni troš kovi ulaganja, a oni veliki tek predstoje. Ozbiljnost ovog investicionog projekta ogleda se upravo u tome š to se radi studiozno na uspostavljanju projekta jer se vrš e ulaganja koja ć e trajati nekoliko godina prije nego se uopć e krene sa ekspolatacijom i ostvarivanjem prihoda. Iz tog razloga smatram da bi ovakvi investicioni projekti trebali da imaju podrš ku i od lokalne zajednice, kao i od viš ih nivoa vlasti, jer je ovaj projekat zasigurno od velikog znač aja za razvoj Federacije BiH i Kantona, a svakako najviš e koristi od njegove realizacije bi trebali da imaju pripadnici lokalne zajednice u Vareš u. Obzirom na tradiciju u rudarstvu, mi oč ekujemo u lokalnom stanovniš tvu partnere u realizaciji ovog projekta, koji ć e u krajnjoj liniji koristiti njima. Dat ć e doprinos privrednom razvoju lokalne zajednice i dat ć e doprinos zapoš ljavanju, š to su dva ključ na elementa razvoja.  Prema Ugovoru o koncesiji, predviđeni period za istraživanje i pripreme za eksploataciju od pet godina već teče, a paralelno s "Veovačom" istraživanja će se vršiti i na drugom kraju općine, na ležištu "Rupice-Brestić-Juraševac" iznad sela Borovica. Koje su radnje dosad poduzete i odvijaju li se prema zacrtanoj dinamici?  Da, rok od pet godina za istraž ivanje teč e od dana potpisivanja Ugovora. Obzirom da ovaj ugovor o koncesiji obuhvata i lokalitete na kojima se ranije nije radila eksploatacija, mož emo reć i da je kompletan projekat podijeljen zapravo na dva dijela prema lokalitetima istraž no-ekploa-

STUDENI 2013.

tacionih prostora. Prvi je lokalitet "Rupice-Juraš evac-Brestić " na kojem tek trebaju da se rade detaljna geološ ka istraž ivanja, koja ć e pokazati koje su zalihe rezervi rude olova, cinka i barita na ovom lokalitetu. Prema Zakonu o geološ kim istraž ivanjima Federacije BiH i Zakonu o geološ kim istraž ivanjima Zenič ko-dobojskog kantona, investitor je duž an prije poč etka radova pribaviti dozvolu od strane Federalnog ministarstva energetike i rudarstva. Uslov za dobijanje dozvole je da se uradi Projekat detaljnih geološ kih istraž ivanja i pribavi urbanistič ka saglasnost Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaš titu okoline Zenič ko-dobojskog kantona. Mi smo završ ili Projekat detaljnih geološ kih istraž ivanja koji nam je radio Rudarski institut u Tuzli, izvrš ena je i revizija projekta od strane certificiranog privrednog subjekta, tako da je Projekat sa revizionom klauzulom predat nadlež nom kantonalnom ministarstvu sa zahtjevom za izdavanje urbanistič ke saglasnosti. Taj upravni postupak je u toku i oč ekujemo da ć e uskoro biti završ en. U narednom koraku ć emo predati Federalnom ministarstvu energetike i rudarstva zahtjev za izdavanje dozvole za poč etak izvođenja istraž nih radova na lokalitetu "Rupice". Prema Projektu detaljnih geološ kih istraž ivanja, planirano je da se istraž ivanja završ e u periodu od tri godine.

Drugi dio projekta odnosi se na lokalitet "Veovač a". Na ovom lokalitetu je bio bivš i Rudnik olova, cinka i barita Vareš , tako da se ovdje neć e ponovo izvoditi detaljna geološ ka istraž ivanja. Izvrš it ć e se revizija postojeć eg Eleborata o rezervama na tom lokalitetu od strane certificiranog privrednog subjekata. Postoji moguć nost da ć e se uraditi i par kontrolnih buš otina, ali o tome još nije donesena konač na odluka. Međutim, da bi se podnio zahtjev za dobijanje dozvole za ekspolataciju, potrebno je prije svega uraditi Idejni projekat rudnika, pribaviti Okolinsku dozvolu Federalnog ministarstva okoliš a i turizma, a uporedo sa tim raditi na reviziji Elaborata o rezervama. Kada se ovi koraci završ e, onda ć e se raditi Glavni rudarski projekat za lokalitet "Veovač a".

Prvi naredni korak na ovom lokalitetu bit ć e sanacija terena, odnosno kruga sepa-

BROJ 227

racije bivš eg Rudnika, na nač in da ć emo sklopiti ugovor sa firmom koja ima licencu Federalnog ministarstva okoliš a i turizma da uradi Studiju uticaja na okoliš , koja je ujedno i uslov za dobijanje dozvole za eksploataciju. Od iste firme ć emo traž iti da uradi potrebna ispitivanja i plan zbrinjavanja otpada koji se trenutno nalazi u krugu Rudnika kako bismo dobili dozvolu od nadlež nog ministarstva da isti uklonimo sa terena. Oč ekujemo da ove inicijalne aktivnosti budu okonč ane do kraja ove godine.  Prilikom zaključivanja Ugovora o koncesiji, potpisnica u ime privrednog društva "MM project" kazala je da bi na poslovima istraživanja trebalo biti angažirano 20-30 radnika. Stoji li još uvijek ta procjena i hoće li priliku za rad na tim poslovima dobiti domicilno stanovništvo odnosno odgovarajuća radna snaga iz lokalne zajednice?  U ovoj fazi projekta, još uvijek je rano govoriti o tome koji ć e biti potreban broj uposlenika na poslovima za vrijeme trajanja istraž ivanja, ali je sigurno da ć e biti potrebe i da ć e se prema dinamici razvoja posla poveć avati i broj zaposlenih. Prema iskustvima sa crnogorskog projekta, za vrijeme trajanja istraž ivanja za opsluž ivanje jedne buš ač ke garniture potrebno je 12-15 radnika. Mi planiramo imati najmanje tri garniture, š to ć e zahtijevati između 30-50 radnika na "Rupicama". Mi smo do sada raspisali jedan konkurs za izbor geologa koji ć e biti angaž ovan za rad na terenu, naž alost nismo imali prijavljenih kandidata iz Vareš a. Trenutno smo u fazi izbora najpovoljnijeg ponuđač a za izvođenje istraž nih radova na lokalitetu "Rupice" i jedan od naš ih zahtjeva prema izabranom izvođač u ć e biti da u skladu s potrebama izvrš i angaž ovanje lokalnog stanovniš tva na ovim poslovima. Za sada imamo angaž ovanu jednu osobu iz Vareš a koja je zaduž ena za nadzor terena i imovine druš tva. Nakon š to se izvrš e istraž ivanja i potrebne pripreme, odnosno kada se krene sa proizvodnjom, naravno da ć emo maksimalno iskoristiti kapacitete i iskustva domać eg stanovniš tva, uposlenika koji su ranije bili zaposleni u rudniku, kao i mladih ljudi koji budu spremni da se kvalifikuju i da rade na ovim poslovima. Nije isključ ena moguć nost da se uspostave projekti prekvalifikacije radne snage za osobe koje budu zainteresirane za rad na rudniku, a u skladu sa postavljenom dinamikom i potrebama.

Na poč etku razgovora sam rekao da kompanije "Balamara Resurces Limited" ima pored ovoga još dva projekta na prostorima Balkana; jedan je Rudnik olova cinka i barita na Brskovu, opć ina Mojko-

7

UKRATKO vac u Crnoj Gori, koji vodi firma "North Mining" d.o.o. iz Podgorice i pojekat na lokalitetu Celebić i, opć ina Foč a, koji vodi firma "Western Mining" d.o.o. iz Banja Luke. Sve tri navedene firme, i "North Mining", "Western Mining" i "Eastern Mining" su u već inskom vlasniš tvu kompanije "Balkan Mining Pty Ltd.", a koja je u stopostotnom vlasniš tvu kompanije "Balamara Resurces Limited". Prvi je započ et projekat u Crnoj Gori, oni su sada u završ noj fazi istraž ivanja i realiziraju projekat prekvalifikacije radne snage koja ć e biti zaposlena po samom otvaranju rudnika, a to je između 100-150 zaposlenika u prvoj fazi. Oč ekujemo da ć emo po završ etku istraž ivanja naš ih lokaliteta i mi imati slič an projekat u Vareš u. Projekat "Western Mininga" za lokalitet Celebić i, opć ina Foč a, je otprilike započ et kada i vareš ki projekat i slijedi uskoro poč etak istraž nih radova i na tom projektu.

Slijedom pozitivnih iskustava naš e kompanije, oč ekujemo uspješ nu realizaciju projekta, a uz adekvatnu podrš ku i zadovoljstvo lokalne zajednice Vareš a.

Prema određenim analizama koje su urađene unutar kompanije postoji bojazan da neć emo imati dovoljan broj kvalifikovanih kadrova za rad na rudniku, to ć e svakako otvoriti moguć nost masovnog zapoš ljavanja, prvenstveno stanovniš tva opć ine Vareš .  Na koncu ono što također zanima lokalnu javnost i napose stanovništvo u područjima eksploatacije jest poštivanje ekoloških standarda. Kakva jamstva možete ponuditi u tom smislu?  Poš tivanje ekološ kih standarda je conditio sine qua non za realizaciju ovog projekta. Dakle, nemoguć e je uopć e govoriti o poč etku eksploatacije odnosno proizvodnje rude, a da se ne ispune uslovi iz ove oblasti. Postoji č itav korpus propisa, a dosta njih je već usklađeno sa standardima Evropske unije, tako da oni moraju biti primijenjeni, pogotovo kada se radi o djelatnostima kakva je rudarstvo. To podrazumijeva da ć e se u postupku proizvodnje morati koristiti savremene tehnologije za separaciju, te za izdvajanje i zbrinjavanje otpada. Već sam prije rekao da je naš a prva aktivnost sanacija terena i to isključ ivo na ekološ ki prihvatljiv nač in te uz strogi nadzor nadlež nih drž avnih organa. Iz tog razloga ć emo od kompanije koju angaž ujemo da radi na ekologiji, odnosno na Studiji uticaja na okoliš , insistirati da ista bude urađena u skladu sa važ eć im zakonima, kao i da njihove preporuke budu isključ ivo u korist oč uvanja i zaš tite ž ivotne sredine.

8

N

a Fakultetu politič kih nauka u Sarajevu na Odsjeku sigurnosti i mirovnih studija svoj je magistarski rad, naslovljen "Uloga religije u odgoju mladih kao preduvjetu prevencije konflikta u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini", 11. listopada 2013. uspješ no obranio naš sugrađanin Edin Karamustafić .

Razloga za makar kratki osvrt na taj događaj ne manjka.

Riječ je ne samo o pozitivnom postignuć u naš eg sugrađanina, nego i o vrlo zanimljivoj temi. A koliko je aktualna, pogotovo ako se pojam konflikta shvati neš to opć enitije, govore vijesti o zastraš ujuć im provalama nasilja među mladima u naš oj domovini.

Svjestan postkonfliktnog karaktera naš eg druš tva, snaž ne nazoč nosti religija u svim aspektima tog druš tva i mladih kao bitnog faktora za smjer njegovog buduć eg razvoja, Edin Karamustafić se na sustavan nač in pozabavio pitanjem trenutnog i moguć e g doprinosa religija u odgoju mladih kao prevencije konflikta u postdaytonskoj BiH. Premda već samo to pitanje mož e izazvati skepsu, nadasve suč e lice neporecivoj sukrivnji religija za ratne i poratne strahote, taj je pristup ne samo opravdan nego i posve logič an: ono š to je dio problema, to bezuvjetno mora biti i dio rješ enja.

Drugač ije kazano: dvoznač ne, kao i sve ljudsko (ili makar djelomič no ljudsko), religije u sebi kriju gotovo beskrajan potencijal za nasilje, ali i za nenasilje, i to ne samo kao put rješ avanja nego i kao put prevencije konflikata.

Rad Edina Karamustafić a – rijedak već prema svom usmjerenju – upravljen je upravo pokuš aju raskrivanja i (re)animiranja tog nenasilnog potencijala religija u naš em druš tvu, i to u područ ju odgoja mladih. Moć religija je neuniš tiva, no hoć e li to biti nemoć na moć nenasilja za nemoć ne ili moć na nemoć nasilja za moć ne trajno je pitanje koje je polož eno u svako izvrš enje religijskog.

Pored uvodnih poglavlja, posveć enih teorijskim i metodološ kim okvirima rada, Edin Karamustafić je svoj rad podijelio na tri dijela. Prvi je dio posveć en razmatranju pojma religije i ulozi religije kako u odgoju mladih tako i u prevenciji konflikta. Središ nje mjesto u drugom dijelu zauzimaju temeljni faktori religijskog odgoja u prevenciji konflikta u naš oj domovini (obitelj, religijske institucije, š kola i mediji). Treć i dio je usmjeren konkretnim oblicima religijskog služ enja miru i prevenciji konflikata, pri č emu je istaknuta uloga međureligijskog dijaloga.

Uz č estitke i iskrene ž elje da nastavi sa znanstvenim napredovanjem, i to upravo na ovom područ ju, ovaj ć emo nevelik osvrt zaključ iti riječ ima samog Edina Karamustafić a s posljednjih stranica njegova rada, iz kojih prosijava njegova motivacija pri pisanju rada, ali i važ nost tog rada odnosno (re)animiranja mirotvornog potencijala religija u naš em druš tvu: "Jer upravo tolerancija potič e na poš tovanje ljudi i njihove slobode te prihvać anja kultura, drugih i drugač ijih. Navedeno upuć uje da religija, kao neizostavni dio druš tvene strukture, ima znač ajnu ulogu u odgoju mladih i funkciji prevencije konflikta i tako daje doprinos razvoju opš te sigurnosti i postdejtonskoj BiH. Ono š to dijelom slabi ovaj stav jeste instrumentalizacija religije. Iako instrumentalizacija slabi njene mirovne potencijale, religija i religijske zajednice u BiH mogu i trebaju biti jedan od faktora mira i stabilnosti. Doista, nemaju vojsku, ali imaju brojne sljedbenike, nemaju vojskovođe, ali imaju (autoritativne) poglavare, nemaju vojne, ali imaju obrazovno-odgojne institucije. Ne posjeduju naoruž anje, ali imaju snaž ne etič ke norme i moralne pouke. Religije nisu u stanju same riješ iti nasilne konflikte, nagomilane politič ke, ekonomske i socijalne probleme. Međutim, odgojnim djelovanjem mogu uticati na pojedinca, osnovnu i polaznu č esticu svakog druš tva i njegovu duhovnu suš tinu. Ako konflikti nastaju u glavama ljudi, u njima nastaju i vizije njihove prevencije."

BROJ 227

STUDENI 2013.

DAN SEOSKIH ŽENA

P

roslava je održ ana ispred "Jazz" kluba u Vareš u, a uključ ile su se sve organizacije na područ ju opć ine Vareš s predznakom foruma ž ena ili udruž enja ž ena uključ ujuć i: Stricu-Zarudje, Budož elje, Strijež evo, Stupni Do, Pogar, Vijaku, Oć eviju, Dragović e i Radonjić e, kao i BZK "Preporod", ali i ž enske organizacije i udruž enja iz susjednih mjesta i gradova: Kraljeve Sutjeske, Breze, Visokog, Olova i Sarajeva.

U sklopu ove manifestacije, ž ene su bile zaduž ene da naprave neki svoj domać i specijalitet ili proizvod, š to je rezultiralo bogatim sajmom hrane koji su građani imali priliku ocijeniti ne samo okom, nego i okusom. Uz domać e slastice pojedine organizacije ž ena su nas poč astile i svojim umijeć em, vrać ajuć i u neka stara vremena kada je pjesma, u danu i noć i, uz slavlje ili rad, bila uobič ajena na selu. U program je također bila uključ ena i kulturna baš tina, pa je, pod motom "Da se ne zaboravi", gospođa Viktorija Vijač kić iz Oć evije govorila o narodnom obič aju "svekrve", a gospođa Behija Fatić s Budož elja o narodnom obič aju "knivanje mlade".

Kada su se ovali izlož eni na bogatom "š vedskom stolu" ispraznili, doš ao je trenutak za izbor najbolje ormaš ice. Ziri nije imao lagan posao birajuć i najbolju, najukusniju, najsoč niju ormaš icu od desetak ponuđenih, ali nekako su "prež ivjeli" i skupina ž ena iz zbora "Kraljica Katarina", iz Kraljeve Sutjeske, odnijela je pobjednič ku titulu. Nakon još malo pjesme i veselja bilo je vrijeme za sveč anu sjednicu koja je održ ana u dvorani Opć ine Vareš .

Riječ i dobrodoš lice na sjednici uputila je Marijana Dinek, direktorica BHWI fondacije i inicijator osnivanja mrež e ruralnih ž ena "Dunje", te je izrazila veliko zadovoljstvo š to je obiljež avanje Svjetskog dana ruralnih ž ena u BiH ove godine uprilič eno upravo u Vareš u, gradu s kojim je i sama blisko povezana jer je rođena u njemu.

Olivera Franjić , predsjednica Foruma ž ena "Strica-Zarudje", istaknula je kako je ponosna š to na područ ju Opć ine Vareš postoji nekoliko organizacija ž ena koja pripadaju različ itim religijskim i etnič kim podrijetlima, kazavš i da su upravo te razlike naš e bogatstvo koje treba njegovati.

Olivera je također istaknula važ nost druž enja seoskih ž ena, kojima je, nakon naporna rada, potreban i socijalni angaž man, gdje si mogu dati oduš ka, ali i pronać i neki svoj skriveni talent.

U ime nač elnika Opć ine Vareš pozdrav je uputio Rusmir Berberović , pomoć nik nač elnika za druš tvene djelatnosti, koji je istaknuo da je Opć ina uvijek imala prakSTUDENI 2013.

Međunarodni dan seoskih žena u svijetu se slavi 15. listopada, a ove je godine obilježen i u Varešu (28. listopada). Udruženje žena "Strica-Zarudje", Mreža žena za ruralni razvoj "Dunje" uz podršku Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i Fondacija bosansko-hercegovačke inicijative žena, organizirali su proslavu uz sajam domaćih proizvoda, narodne običaje, svečanu sjednicu i lutkarsku predstavu. su, i nastavit ć e u tom smjeru, da pomaž e organizacijama ž ena na područ ju naš e opć ine, te naglasio da je bitno da ove organizacije sve viš e apliciraju na projekte kao partneri a ne samostalno, š to bi zasigurno pozitivno utjecalo na ishod apliciranog projekta.

Poč asna goš ća na sjednici, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović -Hadž iabdić , obratila se prisutnima i pruž ila ž enama svoju podrš ku da nastave biti dio svojih organizacija te na taj nač in promoviraju važ nu ulogu ž ene, posebno seoske ž ene č ija je uloga inač e u obitelji i zajednici neprepoznata i marginalizirana.

Govornici su također pristupile Almira Muftić iz Udruž enja ž ena "Budož elje", Ranka Miletović iz Foruma ž ena MZ Pogar i Adisa Likić koja je predstavila novoosnovano Udruž enje ž ena za ruralni razvoj "Zvijezda – Vareš ".

Obiljež avanje Svjetskog dana seoskih ž ena zatvoreno je s predstavom Studija lutkarstva Sarajevo "Od kamena prič a", č ija je redateljica Dubravka Zrnč ić -Kulenović . Predstava je održ ana u prostorijama "Male š kole" sestara franjevki u Vareš u.

Zene koje su prisustvovale ovom događaju vratile su se kuć ama ispunjene BROJ 227

lijepim utiscima i obogać ene novim prijateljstvima.

Zene sa sela su već stoljeć ima u nepovoljnom polož aju u svim sferama ž ivota uključ ujuć i zapoš ljavanje, obrazovanje, politič ki angaž man i dr., a č esto su i ž rtve obiteljskog nasilja. Iako je situacija danas bolja, neke stvari se nisu bitno promijenile i ž ene sa sela još uvijek se bore za svoja prava. Njihov rad, poč evš i od osnovne uloge u kuć anstvu do tež ač kih poslova na obiteljskim poljoprivrednim gazdinstvima, koji poč inje zorom a završ ava s mrakom, i tako cijele godine, bez godiš njeg odmora, na kraju završ i č injenicom da za svoj rad ne mogu primiti mirovinu kada jednom zađu u te godine. Zbog loš e prometne infrastrukture ž ene s ruralnih područ ja su č esto i socijalno isključ ene, a snaž ne tradicijske uloge predstavljaju prepreku za razvoj njihovog potencijala.

Zato su organizacije poput udruž enja ž ena u naš im lokalnim zajednicama tako važ ne. Ove organizacije promoviraju rad seoske ž ene i daju joj platformu da se predstavi, da se uključ i i, naravno, da se izbori za svoja prava.

Međunarodni dan ruralnih ž ena utemeljen je 1995. godine za vrijeme č etvrte UN-ove konferencije o ž enama u Pekingu.

9

SUMRAK TRADICIJE U metalce neću ja Segrt je naziv za dječ aka kojeg bi roditelji dovedi nekom od majstora na izuč avanje zanata. Obič no bi roditelji dovedi dijete majstoru u zanatsku radnju i tu bi dogovori da ga majstor uč i svom zanatu.

Stanovao bi kod majstora u obitelji i imao strogo podč injen status, ponekad i vrlo teš ke uvjete ž ivota, radeć i sve i svaš ta. Tek na kraju uz majstora je uč io i stjecao majstorske vješ tine. Vremenom su se prilike i uvjeti mijenjali pa je š egrt postajao svaki onaj uč enik koji je poslije osnovne š kole upisao neku strukovnu, usmjerenu ili š kolu s praktič nom obukom, ili kakav je već naziv nosila. Naravno, trebao je u toj š koli nauč iti mnogo toga, prvo teoretski pa potom da to zna primijeniti i u praksi. I na kraju, kako je pisalo na naš oj ž eljezari, morao je znati "upotrijebiti zaš titna sredstva i zdrav se vratiti kuć i".

Tradicija š egrta i majstora u Vareš u stara je koliko i sâ m Vareš , te je jedno bez drugog nezamislivo. U nekom od proš lih brojeva "Bobovca" proč itao sam (tek u dva reda) da provedenom anketom roditelja, a i uč enika, nije bilo zainteresiranih za zanimanja metalske struke. Jednostavno, nije bilo odaziva za ta zanimanja. Poš tujem svač iji izbor, međutim makar i usputna informacija kazuje da je majstorluk, zbog mnogih okolnosti, najviš e devalvirao u samoj kolijevci majstorluka – u Vareš u.

Vareški šegrt u ovoj priči je isto što i vareški majstor. Pitajmo se je li to "brend" (a jest) među kadrovima po kojima je Vareš davno, vrlo davno bio Kako se kalilo stručnjake poznat i prepoznat, kadrovima koje je Vareš stvarao i njegovao, darujući im VARESKI MAJSTOR stoljeć ima se piš e zlatne ruke i sve što ih je krasilo. Da li je taj "brend" trebalo zaštititi i sačuvati velikim slovima i upravo ga stoljeć ima od nestanka i izumiranja pokazat će vrijeme.

vež u za metal i metalsku struku. Cijenila ga carstva i kraljevstva, cijenili ga svi proš li sistemi, samo, eto, zadnjih dvadeset godina sustavno se zatire vareš ko metalstvo i vareš ko majstorstvo. Oč ito Vareš nema potrebu za tim kadrom. Vratimo se dva-tri desetljeć a unazad pa ć emo vidjeti da nije bilo vareš ke obitelji bez dva-tri š egrta ili dva-tri majstora. Da se razumijemo, dobra već ina vareš kih intelektualaca, struč njaka svih profila, prvo su proš li š egrtsku š kolu i š egrtovanje. Naravno, kasnije ovisno o sposobnosti, ž eljama, upornosti i moguć nostima postajali su cijenjeni inž enjeri, profesori, magistri i akademski struč njaci. Pitajmo se sada gdje je danas već ina tih vareš kih majstora, gdje su ti virtuozi zlatnih ruku. Ne zaboravljam ni one š to su i danas u rodnom Vareš u, ali znamo da ih ima i na svim meridijanima i paralelama svijeta, u svim drž avama Amerike, Kanade, u svim europskim metropolama, Aziji, Australiji, na svim velikim brodovima i naftnim

10

platformama. Nema grada bivš e drž ave, ako ima iole industrije, a da tamo neć eš sresti nekog vareš kog majstora.

Od svih gradova mož da je Rijeka jedan od onih koji je najduž e bio privlač an Vareš anima. Zaš to? Upravo zbog svoje industrije, a i svojih viš ih i visokih š kola koje su privlač ile mlade ljude i nudile im viš e. Tako je, mislim, i poslije vareš kog egzodusa upravo u Rijeci dobar broj Vareš ana, zahvaljujuć i svom majstorstvu, naš ao novi posao i poč eo novi ž ivot.

I dok ovo š aram po papiru, u glavi su mi svi vareš ki š egrti i svi vareš ki majstori, svih profila i zanimanja, mnoga su tu imena, sva prezimena naš eg kraja, te dolazim u iskuš enje da ih poč nem spominjati, ali znam da bih se time doslovno zatrpao.

Ipak, da se na koncu vež em za Australiju i da spomenem ime Vlad. Australci, da ne kaž em Englezi, sve š to mogu u izgovoru BROJ 227

skrate, pa je naš Vlado tako već dugo godina Vlad. Naravno, za mnoge ovdje on je i naš Vlado ili Vlado Gavran. Na rodnoj Vrovini još su rijetki oni koji ga pamte, a znaju ga i kao Vladu Smitanova. S razlogom jer Vladin se ž ivot perfektno uklapa u ovaj uvodni dio, te je ovo mala prič a i o Vladi.

Pomalo je ovo prič a o vareš kom š egrtu koji je, usput reč eno, ovih dana proslavio svoj 83. rođendan. Dugo je u Australiji, prva je karika u lancu koji č inimo i mi, mnogi koji smo danas ovdje. Vlado je, eto, svojim davnim dolaskom ovdje pomalo trasirao i naš e ž ivotne puteve. Na kraju, sve su to naš e ž ivotne sudbine koje su nas dovele upravo ovdje gdje jesmo.

Vladin životni put S prvim orozima u prohladno praskozorje isprati ga mati s vrata rodne kuć e.

Još je bio mrak, pa kao da ga u trenu izguSTUDENI 2013.

bi. Da je dana, vidjela bi barem kako preko ravni zamič e niz mekote, ovako ni to ne vidje. On mlad momak, na hodu lak k'o povjetarac, zač as skliznu niz strmu Kusač u. U Kralupima na stanici već se znojila parnjač a, č ekajuć i putnike ranoranioce.

A i putnici oznojeni od ž urbe i duga puta, svatko zaogrnut svojom brigom, gledali su da ujagme mjesto u jednom od tri vagona. Tek malo kasnije, kad oda(h)nu, paž ljivo ć e odmjeriti suputnika pored sebe, da nije mož da vlast il' kakva gospoda.

On uskoč i u srednji vagon, nađe mjesto do prozora pa je viš e pogledavao kroz prozor, a misli mu bile daleko, daleko.

Nije se pozdravio ni oprostio s rodnim gradom, nije č ak ni primijetio kad voz krenu.

Blijede i maglovite su te slike i samom Vladi. Davno je to bilo kada se on kao mlad momak sa završ enom š egrtskom te '48. godine otisnuo iz rodnog kraja u bijeli svijet. Po završ etku š egrtske imao je svoje snove, svoje ž elje. Vareš je nudio jedno, a on ž elio neš to viš e. Rudnici i industrija traž ili su puno radne snage, pa je mladost iz svih krajeva u potrazi za poslom dolazila u naš u kotlinu. Zbog lakog zaposlenja, pa i dobrih plać a za ono vrijeme, Vareš je bio primamljiv mnogima. Tako je to bilo; dok su neki snivali Vareš , Vlado je sanjao Rijeku. Skromne roditeljske moguć nosti nisu pruž ale priliku za dalje š kolovanje, pa je odlazak iz rodnog kraja bio jedina solucija. Rijeka je bila grad Vladinih snova i on se konač no nađe u njemu. Svaki poč etak od nule bio je tež ak, jedino je bilo posla koliko ž eliš , a on je bio spreman da se izbori za ostalo.

Nastavio je kroz ž ivot radeć i, i kao mlad č ovjek zaljubio se, ož enio, kuć io se, iš ao u š kolu, a i vrijeme je brzo prolazilo. Povremeno bi se pojavio u rodnom kraju da obiđe roditelje i familiju.

Dvadeset je godina u trci s obavezama i poslom proveo u Rijeci, već je bio obiteljski č ovjek sa suprugom i dvoje djece. Nekako mu i Rijeka postaje tijesna, ponovo bi on negdje dalje, ali sada je tu obitelj i nije to isto kao nekad – uzeti tor-

bu pa niz Kusač u. Ipak, '69. godine donosi odluku i s obitelji kreć e za Australiju. Ponovo nova sredina, novi poč etak, novi ljudi, drugi jezik, drugi standardi, sve nekako suprotno onom dosadaš njem. Bio je to novi izazov, da se održ i i uspije u toj nepoznatoj sredini. Za poč etak, ali kratko, radio je š to je stigao, dok se ponovo nije naš ao među majstorima i u poslu u kom se najbolje snalazio.

Teš ko je to sve u jednu prič u. Ponovo duž i vremenski period i par novih dolazaka, druga i treć a obitelj, a onda dolaze naš e ratne godine, pa, zahvaljujuć i njima, i mnogima od nas Australija postaje nova domovina.

Samo majstori o(p)staju U tom nizu dolazaka je i moja malenkost i tako u tim prvim australskim danima upoznajem Vladu. Od tada, kad god se sretnemo, kucnu se č aš e i poteč e prič a, malo o Vareš u, malo o Rijeci i, naravno, o majstorluku. Stekao je veliko iskustvo radeć i u mnogim kompanijama na dva kontinenta. Prije mirovine radio je 16 godina za jednu kompaniju u kojoj je doč ekao zasluž enu mirovinu. Vladinim odlaskom u mirovinu mogao bih i završ iti svoju prič u o vareš kom š egrtu, da ž ivot u to nije još malo upleo svoje prste. Igrom sluč aja, poslije krać eg vremena, na Vladino radno mjesto dolazi drugi vareš ki š egrt. I narednih 16 godina u toj kompaniji vidljivi su tragovi vareš ke š egrtske š kole. Period od preko 32 godine dug je za metalsku industriju i maš instvo. Dolazile su i proš le velike promjene, dolazile nove tehnologije s kompjutorima i drugi suvremeni proizvodni procesi, a u Australiji je doš lo i do promjena mjernog sistema i svega š to je vezano uz te standarde. I dotič na kompanija je proš la sve moguć e transformacije, mijenjao se vlasnik, mijenjao se upravni i proizvodni kadar, a sve to vrijeme ostali su nepromijenjeni samo vareš ki majstori. Oč ito su duboki temelji vareš ke š egrtske š kole i na tim temeljima mogli bi se i dalje odgajati novi naraš taji.

AMI

TR

Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor STUDENI 2013.

BROJ 227

11

PROMOCIJE

U

domu kulture na Prž ić ima 12. listopada 2013. godine održ ana je promocija zbirke pjesama Slobodana Babić a "Tamo, u mojoj dolini sna". Vedro i toplo jesenje predveč erje, ureš eno š arenilom liš ća u kroš njama, stvorilo je inspirativan ambijent za druž enje s poezijom. Okupljene je najprije pozdravio Mario Mirč ić , predsjednik vareš ke podruž nice "Napretka", u č ijoj je biblioteci objavljena ova knjiga. Podsjetio je da ovo kulturno druš tvo uspješ no slijedi zacrtani cilj, a to je, između ostalog, objavljivanje bar jedne knjige godiš nje. Riječ je u pravilu o knjigama č ija je tematika vezana za Vareš ili č iji su autori Vareš ani, a u već ini sluč ajeva i jedno i drugo. O knjizi je govorio njezin urednik Mladenko Marijanović .

Kao temeljni element Babić evih pjesama istaknuo je prognanič ku tugu i kazao: "Babić kroz stihove artikulira beznađe koje zahvać a č ovjeka otuđenog od onog ž ivota koji je bio njegov izbor i primoranog da uđe u jednu drugu 'kož u'. Makar danas ž ivi u Americi, Babić eva privrž enost 'dolini sna', odnosno Vareš u, od ovoga trenutka ostaje trajno i veoma lijepo ukorič ena", dodao je Marijanović . Nastavilo se obrać anjem autora i č itanjem pjesama, a intimno ozrač je produž ilo se druž enjem uz harmoniku i gitaru. Prž ić i su kao mjesto promocije odabrani jer je Babić , kako je sentimentalno obrazlož io, ondje ž ivio u djetinjstvu i pohađao č etverogodiš nju š kolu.

Iz Babić eve zbirke donosimo dvije pjesme, uz napomenu da je zbirku moguć e kupiti u knjiž ari "Terzić " u Vareš u.

R. R.

Uoč i svete Kate (24.11.1963.) u crkvi svete Barbare u Vareš Majdanu uzeli su se Nevenka Turbić i Tihomir Musić . Kako tad, tako i danas danle.

12

BROJ 227

STUDENI 2013.

ŽIVOTNE PRIČE

N

arodna izreka kaž e: "Sto beš ika zaljulja, to motika zakopa". Premda, usput reč eno, u današ nje vrijeme malo tko upotrebljava motiku, a beš ika viš e nema, mož emo ih vidjeti samo u etnosobama.

Nema viš e među ž ivima ni ž ene kojoj je posveć ena ova prič a.

Katarina je rođena 1916. godine u Semizovoj Ponikvi u brojnoj obitelji, č etiri sestre i tri brata. Udaje se u Potoke u obitelj Terzić , a ž ivi s muž em u zaselku Prestanovica. Tu u sretnom braku izrodiš e č etvero djece, kć erku i tri sina. Govorila je da im je bilo lijepo ž ivjeti u tom zaselku.

Ali, sve š to je lijepo ne traje dugo. Tako pri kraju Drugog svjetskog rata ostaje bez muž a, kojemu za ž ivota ni za grob nije saznala. Postaje samohrana majka č etvero malene djece. Na sreć u, po završ etku rata dobije posao spremač ice, kancelarija u direkciji RiZ-a Vareš . Radno vrijeme spremač ica je uvijek bilo u drugoj smjeni, od 15 do 23 sata, pa se kuć i vrać ala kasno noć u i to putem kroza š umu koja je dijelila zaselak od sela. Kako djeca ne bi ostajala sama kod kuć e, u obitelj je primila jednu nezbrinutu ž enu po imenu Jelka. To su bila još jedna usta za nahraniti, ali su djeca imala skrb i zaš titu dok je ona bila na poslu. I upravo kad je pomislila da je za takvu obiteljsku situaciju sve poslož ila kako treba, primijeti kod najstarijeg sina vidne promjene. Dijete poč inje usporeno govoriti, gubiti ravnotež u i sve tež e hodati. Odvede ga u bolnicu na pregled, a ondje ga zadrž e na pretragama. Poslije izvjesnog vremena utvrdi se da joj najstariji sin ima genetski poremeć aj pod dijagnozom – distrofija miš ić a, i sazna da je to neizlječ iva bolest koja mož e svakoga dana pogorš avati njegovo stanje. Poš to se radilo o genetici, odmah su je upitali ima li još djece i ako ima da ih dovede na pregled.

Po pregledu ostale djece utvrde da je jedan sin zdrav, a ostalo dvoje boluje od iste bolesti kao i najstariji sin! Od toga trenutka ta ž ena postaje prava muč enica koja se natprosječ nom snagom bori s novonastalom situacijom. Slijede brojni odlasci u bolnice od Vareš a do Sarajeva i sve do sanatorija na Palama, a prometna komunikacija tadaš njeg vremena bila je na jako niskoj razini.

Mješ tani sela su teš ko prihvatili saznanje o bolesti njezine djece i u okvirima svojih moguć nosti pomaž u toj obitelji.

Salju svoju djecu da se druž e s bolesnom djecom, kad ona viš e nisu mogla odlaziti od svoje kuć e. Slali su i poklone djeci kad su boravila u bolnici, a neki su ih iš li i posjetiti. Katarina bi govorila kako polazi, tobož e, posjetiti djecu u Sarajevu, a nije STUDENI 2013.

imala prebijene pare u dž epu potrebne za put, ali dok bi prođi kroza selo imala je i viš ak novca jer su sumješ tani bili solidarni i pripomagali joj. Cijela ta situacija je zahtijevala puno novca pa se teš ko ž ivjelo i u onom periodu kad su djeca boravila u svom domu, u zaselku.

Sjeć am se kad sam sa svojim kolegom iš ao posjetiti ih u njihovu domu, svakako noseć i neš to za bolesnike, a Jelka koja se brinula o njima, kad je pregledala š to smo donijeli, pitala nas je: "Bi l' vi, momci, popili kavu?". Na naš potvrdan odgovor kazala nam je: "I ja bih, ali naž alost nemamo kave", stavljajuć i nam tako do znanja, na mudar nač in, da drugi put ponesemo i kave, š to smo uč inili vrlo brzo.

Zdravstveno stanje oboljele djece vidno se pogorš avalo pa prvo umire najstariji sin u svojoj dvadesetdrugoj godini, zatim najmlađi u dvadesettreć oj, a neš to kasnije i kć erka, treć e dijete po redu, u svojoj tridesetdrugoj godini. I hrabra muč enica izdrž a sve te ž ivotne udarce te ostade ž ivjeti u istom domu, s jedinim zdravim sinom i s njegovom obitelji. Taj sin je dobio, od poduzeć a u kojem je radio, i stan u gradu, a vrlo ga je malo koristio jer nije htio ostaviti majku samu.

Po odlasku u mirovinu hrabra ž ena je poč ela lijepo ž ivjeti už ivajuć i u svojih š estero unuč adi. Ali kako smo već rekli da lijepo ne traje dugo i hrabra muč enica pred sama vareš ka ratna zbivanja dož ivi BROJ 227

lakš i mož dani udar pa je sin, zajedno sa svojom obitelji, preseli u svoj stan u gradu. Uto se dogodi egzodus Hrvata iz Vareš a. Njezin sin i nevjesta dogovore se da se svatko brine o svojoj majci, a djeca su već odrasla pa ć e se brinuti sami o sebi.

I tako nevjesta pođe sa svojom majkom u izbjegliš tvo, a njezin sin ostane da se brine o njoj. Ali nedugo, jer je bio u ž ivotnoj opasnosti od ekstremnih grupa kojih je bio pun grad. Na nagovor svoga susjeda Boš njaka po imenu Sabit, koji mu je obeć ao da ć e se brinuti o njegovoj bolesnoj majci, prebaci se u kamp UNPROFOR-a u Ponikvama, pod njihovu zaš titu. Odlaskom sina njezino se stanje pogorš a i nakon desetak dana brige o njoj, susjed je smjesti u bolnicu oformljenu u prostorijama dječ jeg vrtić a. Nakon tjedan dana boravka u toj improviziranoj ustanovi ona napusti ovaj svijet, a civilna zaš tita, ne znajuć i za njezinu ž elju izraž enu za ž ivota – da bude pokopana kraj svoje djece na groblju Vranjkovci, sahrani je, bez ikoga prisutnog od rodbine i prijatelja, u groblje na Stogić u. Ali sin je znao za njezinu ž elju i, č im su se stvorili uvjeti za to, njezine posmrtne ostatke prenese kod njezine djece gdje sada poč iva u miru. I stoga se još jednom vrać amo na poč etak ove prič e i izreku koja se kroz sudbinu ove ž ene pokaza bolno vjerodostojnom: "Sto beš ika zaljulja, to motika zakopa..."

13

IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV Naš oj dragoj majci

ŠTEFANIJA ŠIMIČEVIĆ (2.IX.1928. – 20.X.2013.)

Bila si nam uporiš te, putokaz, moliteljica, jednom riječ ju ljubav.

Poč ivala u miru Bož jem!

Zahvalna djeca

SJEĆANJE

JANJI BOSIOČIĆ

na voljenog sina i brata

(13.IX.1925. – 10.X.2013.)

TONY VIDOVIĆ (16.X.2006. – 16.X.2013.)

Draga mama, bako i prabako, Tvoja ljubav, vjera, nada i iskrenost, pož rtvovnost, veselost i nadasve jakost, duboko su prenesene i urezane u naš a srca.

Zivot nestane u trenu, ljubav, sjeć anja i uspomene ostaju zauvijek.

Proš lo je sedam tuž nih godina otkako ti ne vidimo smijeh i ne č ujemo tvoj glas, ali u dubini duš e znamo da si uvijek pored nas.

Hvala ti, mama, na svemu š to si nas nauč ila, a sada mirno i spokojno odmaraj u vječ nom domu Nebeskog Oca, gdje ć eš jednom i nas doč ekati.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Uvijek zahvalna, tvoja djeca: Vera, Ilinka, Miroslav, Radoslav, Zdravko, Darko i Nenad, zet Josip, nevjesta Sandra, unuč ad Maja, Dalibor, Nina, Kristina, Branko i Denis, praunuke Jelena i Kristina

U domu Gospodnjem poč ivaj u miru!

Tvoji: tata Mijo, mama Marija, sestra Sonja i neć ak Roman-Ante

IN MEMORIAM

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP RAJIĆ (1885. – 1943.)

KATARINA RAJIĆ rođ. Dusper (1888. – 1953.)

ANĐELKA RAJIĆ (1926. – 1953.)

ČEDOMIR

MIROSLAV

ANA RAJIĆ ud. Josipović

(1932. – 2000.)

(1957. – 1994.)

L U K I Ć

(1931. – 2010.)

Ovih mjeseci navrš ilo se 70 godina od tragič ne pogibije oca naš e obitelji Josipa, 60 godina od smrti majke Katarine i sestre Anđelke, i tri godine od muč enič ke smrti sestre Ane. S neizbrisivom sjetom, ž aloš ću, ali i ponosom, zahvalni sin i brat Florijan

TUŽNO SJEĆANJE Dana 22. listopada navrš ila se godina dana otkako viš e nije s nama naš dragi

JUSTIN DODIK (1937. – 2012.)

Ostaješ ž ivjeti u naš im sjeć anjima.

Poč ivao u miru!

Tvoji najmiliji

14

BROJ 227

JASENKO

VEDRAN

(1960. – 1993.)

(1984. – 1996.)

Netko sa svojim bolom ide Ko s otkritom ranom: svi neka vide.

Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi I ne da mu prijeći u suze i riječi.

(D. Cesarić)

Vaš e: Bazilija, Zeljka, Jasna i Adrijana STUDENI 2013.

TUŽNO SJEĆANJE VLATKO MIOČEVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE VLATKO MIOČEVIĆ

(25.III.1971. – 23.X.2010.)

(25.III.1971. – 23.X.2010.)

Nestao si u trenu, ali si zauvijek ostao u naš im srcima. Vrijeme teč e, dani prolaze, a mi još nismo svjesni da smo te zauvijek izgubili.

Tuga i bol su samo riječ i, one ne mogu iskazati kolika je praznina u naš im ž ivotima i srcima otkad te nema, dragi Vlatko, neizmjerno nam nedostaješ .

Suze poteku, sjeć anja naviru, pogled odluta u daljinu, a ti ostaješ u naš em srcu, odatle nam te nitko uzeti ne mož e, tu ostaješ vječ no.

Poč ivaj u miru!

Tvoji: otac Franjo, sestra Marica, brać a Mijo, Vilim i Blaž enko s obiteljima

Ne postoji utjeha niti zaborav, samo beskrajna praznina. Tuga i bol nisu u riječ ima, one su u naš im srcima.

Poč ivaj u miru!

Tvoji: Danijela, Dado, Draž en, Danijel, Dario, Brano, Davor, Vedro i Silvija

TUŽNO SJEĆANJE (28.X.2011. – 28.X.2013.)

Dana 28. listopada navrš ile su se dvije godine od smrti naš eg dragog

IVE MIOČEVIĆA Pamtit ć emo te s ljubavlju i poš tovanjem.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Supruga Anđa, sinovi Juro, Stanko, Dragan, Ratko i David, nevjeste i unuč ad

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE Dana 29. listopada navrš ila se godina dana od smrti naš eg dragog sina i brata

Na naš eg dragog brata i snahu

KREŠU PENTIĆA (1.XI.1993. – 1.XI.2013.)

IVANU PENTIĆ

MLADENA LEKIĆA (1975. – 2012.)

Ne postoje riječ i dovoljno snaž ne da opiš emo naš u bol koju osjeć amo bez tebe. Nismo te mogli sač uvati od smrti, ali ljubav i sjeć anje na tebe ostaju. Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu u naš im ž ivotima, ali zauvijek ć eš ž ivjeti u naš im srcima i biti dio naš ih najljepš ih uspomena.

Ponos za nas, kao i č ast za sve one koji su te poznavali, je naš a najveć a utjeha u boli i tuzi za tobom.

Poč ivao u miru!

Tvoji najmiliji: majka Stjepanka, otac Marko i sestra Nela

TUŽNO SJEĆANJE

(6.XII.2001. – 6.XII.2013.)

Zivot se ugasi u trenu, a ljubav i sjeć anje ostaju zauvijek.

Poč ivajte u miru Bož jem!

Vaš i najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE (1.XI.2001. – 1.XI.2013.)

Navrš ilo se 12 tuž nih godina otkako nije s nama naš a draga supruga i majka

VALERIJA SEMUNOVIĆ Bila si nam radost, utjeha i nada, u tebi je bila neizmjerna snaga. Voljela si ljude, prirodu i cvijeć e, a za dug ž ivot nisi imala sreć e.

Tvoji najmiliji: Mijo, Toni, Zlatko, Maja, Ana, Matea, Antonio i Marko

SJEĆANJE

(2.XI.1993. – 2.XI.2013.)

MLADEN ZOVKO Uvijek u naš im mislima i srcima.

Poč ivaj u miru!

Tvoje: supruga Vera i kć erka Iva

TUŽNO SJEĆANJE (2.XI.1993. – 2.XI.2013.)

Dana 2. studenog navrš ilo se 20 tuž nih godina otkako nije s nama naš voljeni sin i brat

MARIJANA I MARINKO FRANJIĆ

ANDRIJA DODIK Tvoj odlazak prekinuo je Tvoju mladost, a nama svu radost koju smo s Tobom imali. Bol nije u naš im suzama i riječ ima, bol je u srcima gdje ostaješ vječ no voljen i nezaboravljen, naš dragi sine i brate.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Tvoji najmiliji STUDENI 2013.

BROJ 227

''Rijekom ž ivota, š to ka nebu hlapi teč e bezbroj krhkih a prekrasnih kapi.

Svaka ima srce š to za ljubav tuč e, š to stremi prema gore kada dno ga vuč e.

Svaka od njih sjajem beskonač nog blista, bez svake od njih rijeka viš e nije ista...''

Volimo vas zauvijek, kć erke Marijeta i Marijela

15

IN MEMORIAM

POGREBNO DRUŠTVO & CVJEĆARNA

SJEĆANJE Na naš eg dragog brata, striku i ujku

RANKO BAJTELA Mate

VAREŠ PRIJEVOZ U ZEMLJI I INOZEMSTVU

(2012. – 2013.)

tel. 032/ 843 465 843 321 mob. 061/ 793 032

vl. Snježana Tomić

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječ i nosimo te u srcu.

Znaš , fališ nam.

SVJEŽE CVIJEĆE  BUKETI  VJENČANI BUKETI  ARANŽMANI LONČANICE  VIJENCI  POGREBNA OPREMA I USLUGE

Obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Na naš e drage roditelje

Dana 7. studenoga navrš ilo se š est godina otkako nije s nama naš dragi

JANJU ŠIMIĆ

MIJO MRLJIĆ

(4.XI.2011. – 4.XI.2013.)

MARIJANA ŠIMIĆA (14.XII.2008. – 14.XII.2013.)

S mnogo ljubavi, ponosa i poš tovanja č uvamo uspomene na vas.

Zivite u naš im srcima i ž ivjet ć ete dok i mi ž ivimo.

Zahvalna djeca: sinovi Jozo i Luka, kć erke Marija i Zorica

(19.IX.1936. – 7.XI.2007.)

Po dobroti ć emo te pamtiti, s ljubavlju i poš tovanjem spominjati i u srcu zauvijek č uvati. Hvala ti za svaki trenutak ž ivota š to si ga prož ivio s nama. Poč ivaj u miru Bož jem!

Tvoja supruga Katarina, djeca Tanja, Tomislav i Dajana, nevjesta Irena, zet Mile, unuč ad Philip, Mia i Mateo

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Na naš eg voljenog sina i brata

JOSIPA (Mihovila) DODIKA

Dana 8. studenoga navrš ile su se č etiri godine od smrti

(7.VII.1968. – 8.XI.1993.)

MATE PAVLIĆA

Dvadeset godina tuge i boli, sjeć anja na tvoju prekinutu mladost.

Uvijek ć emo te voljeti.

(1943. – 2009.)

Vrijeme prolazi, ali sjeć anje ostaje.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Tvoji: majka Genoveva, sestre Dinka, Marina i Ljilja, s obiteljima

Supruga Marija

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

(11.XI.1993. – 11.XI.2013.)

Proš lo je 20 dugih i tuž nih godina otkako je tragič no preminuo naš voljeni otac

(11.XI.2008. – 11.XI.2013.)

Dana 11. studenog navrš ilo se pet bolnih godina otkako nas je zauvijek napustio naš voljeni suprug, otac, svekar i djed

JERKO TERZIĆ

VINKO GAVRAN

S ljubavlju i tugom ponosno č uvamo uspomenu na tebe i tvoju plemenitu dobrotu.

Poč ivaj u miru Bož jem, voljeni naš oč e.

Tvoji: Ljerka i Braco

Godine prolaze, ali praznina koju si ostavio svojim odlaskom je još uvijek tu... S ljubavlju te spominjemo, po dobroti i plemenitosti pamtimo, a u srcu zauvijek nosimo.

Poč ivao u miru Bož jem!

Tvoji najdraž i: supruga Lucija, djeca Ranko, Darko i Gabrijela, nevjesta Stanislava, unuke Monia, Kristina i Klara

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

(13.XI.1993. – 13.XI.2013.)

Dana 13. studenog navrš ilo se 20 godina od smrti naš eg dragog

(14.XI.1993. – 14.XI.2013.)

Dana 14. studenog navrš ilo se 20 tuž nih godina od smrti dragog nam

LJUDEVITA ADAŠEVIĆA

BOŠKA FRANJIĆA

Vrijeme prolazi, a mi te se sjeć amo s ponosom i tugom.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Proš lo je i prolazi vrijeme, i još puno ć e proć i, ali ti nikad neć eš biti zaboravljen u naš im srcima.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Supruga i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

(16.XI.2012. – 16.XI.2013.)

Dana 16. studenog navrš it ć e se dvije godine od smrti naš eg dragog supruga, oca i djeda

Dana 16. studenog navrš ava se godina od smrti naš eg dragog oca, svekra, punca i djeda

JOSIPA FILIPOVIĆA

TADIJE ŠIMIČEVIĆA

Sjeć anje na tebe ostaje ž ivjeti u nama, s ljubavlju i poš tovanjem č uvamo te u srcima.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Uspomene na tebe ostaju ž ivjeti u nama.

Poč ivao u miru Bož jem!

Tvoja obitelj

16

Tvoji najmiliji

BROJ 227

Tvoji najmiliji STUDENI 2013.

KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA • PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU

TUŽNO SJEĆANJE (16.XI.2011. – 16.XI.2013.) povodom druge godiš njice smrti naš e drage

SNJEŽANE PLEJIĆ rođ. Mutić Sjeć amo te se s ljubavlju i poš tovanjem.

Poč ivala u miru!

Sin Nikola i suprug Zeljko

tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326

BUKETI • SVADBENI BUKETI LONČANICE • SVJEŽE CVIJEĆE POGREBNI VIJENCI

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

(19.XI.2001. – 19.XI.2013.)

(20.XI.2012. – 20.XI.2013.)

MARIJA KRIŠTIĆ

Na naš eg dragog

Dana 20. studenog navrš it ć e se godina dana otkako si nas napustila zauvijek. S ljubavlju i poš tovanjem nikad neć eš biti zaboravljena, vječ no ć eš biti u naš im srcima. Poč ivaj u miru!

ROBERTA FRANJKOVIĆA Tuga i bol nije u riječ ima, već u naš im srcima.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji: suprug Anto, kć erke Jasna, Roza i Sanela, zetovi Marfi, Stjepan i Miro, unuč ad Damir, Arni, Draž en, Jelena, Ivana, Sanja i Mario

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

FRANO MAROŠEVIĆ

(24.XI.2011. – 24.XI.2013.)

Dana 24. studenog navrš it ć e se dvije godine otkako s nama nije

(23.XI.1993. – 23.XI.2013.)

ZDENKA-BEBA MAROŠEVIĆ (5.VII.1992. – 5.VII.2013.)

SLAVKO DODIK

S ljubavlju i poš tovanjem č uvamo uspomene na vas.

Poč ivali u miru Bož jem!

U tiš ini vječ nog doma neka te prate naš e misli i molitve. Uvijek ć eš biti u naš im srcima.

Poč ivao u miru Bož jem!

Supruga i mama Jozefina, brać a i sinovi, sestre i kć erke i ostala mnogobrojna obitelj

Tvoji najmiliji

IN MEMORIAM

SJEĆANJE na naš u voljenu

MARKO LOVRENOVIĆ (27.XII.1989. – 27.XII.2013.)

BERNARDICA LOVRENOVIĆ (12.XI.1993. – 12.XI.2013.)

MLADEN LOVRENOVIĆ (16.IX.2004. – 16.IX.2013.)

NADU KALFIĆ

BRANIMIR LOVRENOVIĆ

(24.XI.2008. – 24.XI.2013.)

(18.X.1993. – 18.X.2013.)

s ljubavlju koju smrt ne mož e prekinuti, s tugom koju vrijeme ne mož e izliječ iti.

Sjeć anja i uspomene na vas trajat ć e vječ no u naš im mislima i srcima.

Poč ivajte u miru!

Tvoji: sestra Kać a i Onjegin, brać a Zeljko i Miro s obiteljima, sestrič na Silvana s obitelji

Vaš i: Nada i Nenad s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

IVO TURBIĆ

(30.XI.2006. – 30.XI.2013.)

Dana 30. studenoga navrš it ć e se sedam godina od smrti naš eg dragog

(1.III.1928. – 29.XI.1986.)

ZVONKE MARIĆA

Uvijek si prisutan u naš im srcima.

Supruga i djeca

Prolazi sedma godina, proć i ć e i mnoge, ali uvijek ć e boljeti tvoj odlazak.

Poč ivaj u miru Bož jem!

Tvoji najmiliji

STUDENI 2013.

BROJ 227

17

OGNJENO PERO

Često putujem ovom čudesno lijepom zemljom. Obično ne vozim pa imam vremena za razgledavanje, razmišljanje, prisjećanje, nigdje kraja mojim mislima o zemlji koju volim najviše na svijetu. Vezan sam korijenima, običajima, ljudskom toplinom i iskrenom dobrodošlicom koja se pruža putniku namjerniku.

Piše Ognjen Krivošić Ljudi u Bosni su duhoviti, š ale se i kad im do š ale nije. Svaki dan neki novi vic.

Ljudi duhoviti, a Bosna kako sramež ljiva da je. Stidi se, sigurno, š to ovako ž ive oni koji je nisu mogli ostaviti. A nije ona jadna kriva! Krivi su drugi, ali tko te pita!

I nepredvidiva je ova naš a Bosna.

Mož da se desi neko č udo, pa zasja sunce i svanu neke ljepš e zore.

I ja sam nekako k'o ova nam jadna zemlja. Ima me, nije da me nema. Cak me je i previš e! I u Bosni je brda previš e. Ali, i Bosna i ja imamo svoje razloge. Ona da pokaž e svoju raskoš , pa iza svakog brda otkriješ neš to novo. Ja svoju "raskoš " pokuš avam sakriti prostranim dž empe-

rima. Normalno, nisam održ ao obeć anje o dijeti. A i kako bih? U neč emu moram pronać i utjehu.

Djecu prijatelja sam konač no uvjerio da sam progutao balon i udahnuo zraka.

Skoro su mi povjerovali pa se nekako lakš e nosim sa č injenicom da još uvijek nisam zaokruž io datum i probuš io kaš iku. Na dijetu ć u sigurno ić i, a kada ne znam.

Prije par dana sam se č uo sa dugogodiš njom prijateljicom. Izmamila mi je osmijeh, ali to nije dugo potrajalo. Njena prič a, kao i stotine prič a prije njene, bila je još samo jedna potvrda da mladi i š kolovani ljudi u ovoj zemlji, ma koliko je

voljeli, nemaju priliku pokazati š to mogu i znaju.

Davno sam pisao o š kolstvu u Bosni i Hercegovini. Završ iš fakultet, diploma ti služ i kao suvenir na zidu, obeć anjima nigdje kraja, nadaš se i č ekaš . Pa ako doč ekaš ! Nisu nam rekli do kada to trebamo č ekati. Mi nismo drž ava, mi smo dijagnoza i to pogreš na.

Sto reć i? Cemu se nadati? Kuda sve ovo vodi? Ja nemam odgovor na ova pitanja. Volio bih da imam. Katkad se pitam zaš to sam se uopć e š kolovao. Još malo pa ć u postati kolekcionar odbijenica.

Kako to oni samo lijepo sastave, namjeste i odrade da su ovce site i svi vuci na broju. A nisu ovce site, a vukova ima i previš e.

Nadam se da ć u jednog dana i ja dobiti obavijest u kojoj mi javljaju da ć u konač no poč eti raditi. Hoć u li to dož ivjeti, a ako dož ivim, hoć u li prež ivjeti? Da mi ne otkaž e srce!

Poš to se to neć e desiti u skorije vrijeme, oč ekujem da padne snijeg. Jedva č ekam da padne i da prekrije sramotu koju nam nanose iz dana u dan. Snijeg bi pocrnio od sramote samo da zna na kakvu je zemlju pao. A Bosna i njeni ljudi zasluž uju bijeli snijeg.

Podržimo Zakladu/Fondaciju za obnovu i razvoj regije Vareš Donacije se mogu uplatiti na: Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH, račun broj: 154-160-20036145-76 (za BAM i EUR) SWIFT: UPBKBA22 l IBAN: BA 39 1541602003614576

www.fondacija.vares.info

95,

Hz

01 3 i 1 ,1 M

LIST VAREŠKIH HRVATA

Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda

18

osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, Hrvatska i Europa – 54 KM, Sjeverna Amerika – 75 KM, Australija – 87 KM • naklada: 1000 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 227

STUDENI 2013.

IZ STARIH ALBUMA

PRIJE

63 GODINE Učenici osnovne škole sa Strice, Zarudja i Javornika 1950. godine. Fotografiju posudila Janja Mutić STUDENI 2013.

BROJ 227

19

TURISTIČKA RAZGLEDNICA VAREŠA

IZVOR RIJEKE STAVNJE Kroz stisnutu varešku dolinu vijuga kao srebrna nit, tiha i gotovo neprimjetna rječica Stavnja. Kad kiše dođu, kad se stušti dažd, Stavnja nabuja i hukom prolazi kroz svoje kamenito korito. Nerijetko se pitamo: a gdje taj gradski ukras izvire, gdje nastaje? Nagađa se, negdje u Stijenama, možda ispod zvjezdanskih vrhova, spominju se Banje, a ona mirno, tiho i nezaustavljivo izbija ispod ogromne kamene stijene, da bi samo na koji metar od vrela primila vode zarudjanskog i ponikvarskog potoka, te tako ojačana krenula prema gradu i dalje, stvarajući golemu duboku klisuru na svome putu k matici Bosni.

Tko zna što se sve krije u tajnovitim dubinama pećina i bedemima stijena koje okružuju ovaj izvor, što se svojom bistrinom i snagom odupire mutnim vareškim vremenima.

Izvor Stavnje je potvrđena blagodat, u spisima proglašen za spomenik prirode prvog reda, ali čini se da će proteći još mnogo vremena i vode dok naši turistički "spavači" otkriju i shvate što zdrava i bistra voda može značiti u turističkoj ponudi Vareša.

Jer, kao što reče mađarski književnik Lajos Zilahy u naslovu jedne svoje knjige: "Voda nešto nosi".

Priredio J. Klarić