Bobovac 277

LIST VAREŠKIH HRVATA

GODINA XXIV. • BROJ 277 • SIJEČANJ 2018.

9 771 512 81 300 6

ISSN 1512-813X

Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €

UVODNIK

U

novoj smo kalendarskoj godini; u zemlji koja u nju zakorači, ne noseći, nego vukući za sobom preteški kofer nakupljenih problema. Još kad se pomisli da je 2018. u BiH izborna godina, odmah postaje jasno da ta neće biti normalna.

Dakle, s ovu stranu Europe nastavlja se propadanje povijesnih razmjera, gledano po svim elementima, a najveći problem naše zemlje je – političari to zovu odljev (kao da se radi o spontanu pobačaju), ali bolji je izraz – rastjerivanje mladih i perspektivnih ljudi. Čast onima koji ipak ostaju i zabluda je zbog toga ih proglašavati manje perspektivnim, nego su čak i hrabriji jer misle da se znanjem, radom i poštenjem još uvijek može doprinijeti izgradnji boljeg društva u BiH. Uglavnom, kad govorimo o političkim kolovođama, uspjeli su u 2017. godini ne ispuniti famozni upitnik za kandidatski status za prijem u članstvo Europske unije pa iz Bruxellesa stižu porazne najave da bi se to pitanje moglo razmatrati tek 2019.; ova je godina, dakle, odmah otpisana i stajalište glavešina EU-a prema BiH u posljednje vrijeme bitno se promijenilo – nagore. Naravno, naši će lideri pred javnošću krivicu svaljivati jedni na druge, pogotovu što treba već početi homogenizirati biračko tijelo, ali će iza kulisa jedni drugima namignuti u znak dobro obavljena posla za račun međusobnog održanja na vlasti. Jer, iskreno, kome je uopće stalo da se uvede reda i prigrli europske norme, to bi samo pokvarilo ovaj njihov raj korupcije i nepotizma. A narod, opterećen večernjim dnevnicima i praćenjem dijaloških emisija u kojima se nadripolitičari prepucavaju, još uvijek se naivno pita: zašto Amerika ili Europa napokon ne stanu u kraj ovoj našoj bratiji pa da se dočeka providan dan, ne uviđajući tako očitu stvar – da se pojavi 'd' od nekog našeg državnika koji bi stvarno pokazao patriotizam, pa to bi narušilo cijeli lanac neoliberalnih interesa i upravljanja ovom zemljom iz pojedinih veleposlanstava.

"Izvoz" najvažnijeg resursa – ljudi, i to u naponu radne i reproduktivne dobi, u zemlje Zapada gdje su na mjesto djece i unučadi uzdignuta štenad, ruku na srce, proces je koji odgovara i samom Zapadu.

A kao posljedicu tog izvoza dobivamo i negativan priraštaj s kojim je istupila

IZME\U DVA BROJA Agencija za statistiku BiH, iako nekompletno za prošlu godinu, ali dovoljan je i uzorak iz prvih devet mjeseci tijekom kojih je u BiH rođeno 21.455 djece, dok je umrlo 27.176 osoba. Iz tih podataka vidljivo je kako je BiH kroz to razdoblje 2017. priraštajem izgubila 5.721 osobu. No, vratimo se iseljavanju kao ključnom problemu. Unija za održivi povratak i integracije u BiH, koja okuplja 98 nevladinih organizacija i provodi vlastiti monitoring, prilaže podatak da je za devetomjesečno razdoblje prošle godine BiH napustilo oko 35 tisuća ljudi! Naše se obitelji cijepaju, a u mnogim slučajevima odlaze i kompletne. Kako bi zataškali svoj veliki doprinos tome – jer njihov je posao da stvaraju pozitivan i povoljan ambijent, a oni djeluju suprotno – naši nas političari tješe da iz BiH odlaze i ljudi koji imaju solidan posao, ne samo oni koji su lišeni šanse za zapošljavanje i izgradnju karijere, a sve podebljaju "argumentom" da se to događa i u Republici Hrvatskoj koja je punopravna članica Europske unije. Drugim riječima, oni nam poručuju: sve i da se borimo i izborimo za približavanje Uniji ne bi se mlade moglo zaustaviti, tj. "džaba bismo krečili". I na koncu se još prevali krivica na medije jer potenciraju negativne činjenice i tako navodno još više potiču mlade na dizanje ruku od svoje zemlje.

Unatoč općoj situaciji i nepovoljnim trendovima, u Varešu se pokušava misliti i djelovati pozitivno. Iako je u procjepu iz-

IZ ŽUPNIH MATICA ŽUPA VAREŠ Umrli: Anton Trogrlić (1930.), Andrija Rudakijević (1942.), Jelena Mlivončić rođ.

Dugonjić (1926.), Anto Parlov (1938.).

Izdavanje ovog broja potpomognuto je sredstvima Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

2

Naslovnica: M. Marijanović

BROJ 277

među infrastrukturne zapuštenosti i želje za boljim iskorištenjem bogomdanih potencijala, ako iz toga s vremenom nađe dobar izlaz, naš grad će se također suočiti (i sad je to prilično lako spoznati) s nedostatkom radno sposobnih. Postoji uvjerenje, ako nećemo raditi mi, doći će netko drugi, bitno je da život profunkcionira, i zasad se na to oslanjamo, ali pravo stanje pokazat će se s realizacijom projekata koji bi, prema najavama iz kabineta načelnika općine, u ovoj godini trebali donijeti nova radna mjesta u realnom sektoru, a što bi osnažilo i samu Općinu da se nastavi izbavljati iz dužničke krize.

U "iščekivanju Godota" nastavlja se vareška svakodnevica u kojoj se može konstatirati da je tijekom prošle godine rast općinskih dugovanja potpuno zaustavljen, i preokrenut, da se uklanjanjem ruševnih objekata mijenjala slika a medijskim istupima mijenjao imidž grada, ali toliko je "repova" svih vrsta iz cijelog poslijeratnog razdoblja da se pomaci zasigurno ne mogu odvijati dinamikom kojom bismo željeli. Međutim, 2017. treba ipak ubilježiti kao prijelomnu godinu, a u ovoj što je pred nama krenuti punom parom nakon što se uhvatilo pravi kurs.

Malo nam je, u dosadašnjem dijelu zimske sezone, snijeg izostao – nekom je to dobro, nekome nije ako se na neki način vezivao za nj, a ionako se sve pobrkalo pa i godišnja doba, i otkako se sve manje brinemo oko sjetve i žetve, dobrog proljeća i rodne jeseni, pa čak i trava na kosnim njivama predstavlja samo problem, ostaje da ćemo sve sezonske karte baciti na ljeto; i to kao sva prigorska (lapsus!) primorska mjesta – na turističko ljeto.

DONACIJE ZA "BOBOVAC" Mladen Ilić – 100 AUD, Anto Miletović – 100 AUD, Zlatko Jakić – 100 AUD, Čedo Jakić – 100 AUD, Tomo Ilić – 100 AUD, Josip Josipović – 100 AUD, Gordana Ljuboja – 100 AUD, Blaženko Barkić – 100 AUD, Mišo Marijanović – 100 AUD, Darko Terzić – 100 AUD, Ambroz Nikolić – 100 AUD, (svi iz Australije); N. N., Vareš – 20 KM, Željo Iličić, Hrvatska – 50 KM, Mato Matošević, Austrija – 150 KM.

Svima hvala lijepa!

SIJEČANJ 2018.

VIJESTI

SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Dana 28. prosinca 2017. godine održana je 13. redovita sjednica Općinskog vijeća Vareš, a na razmatranju se našlo 14 točaka dnevnoga reda. U svom usmenom izvješću o aktualnostima između dvije sjednice općinski načelnik Zdravko Marošević kazao je da se 2017. godina zaključno može smatrati uspješnom i da se u narednu ulazi s daleko boljim polaznim osnovama. Rezultat je to, po njegovim riječima, raspolaganja proračunskim sredstvima na odgovoran način i drugačijeg nastupa pred višim instancama vlasti, što je onda urodilo i dobivenom pomoći od milijun KM za sanaciju dugova općinskog organa uprave.

– Taj iznos je morao do isteka godine u cijelosti biti utrošen, strogo namjenski, i tako je učinjeno – kazao je načelnik, dodajući – za ostatak dugova smo u raznim pregovorima i reprogramiranju, a razumijevanje je poraslo jer smo dokazali spremnost sve izmiriti. Zato Vladi Kantona, Vladi Federacije, državi želim reći jedno iskreno hvala i mi sada možemo prilično relaksirani ući u nastavak sanacije proračuna i konačno postavljanje naše općine na zdrave noge – podcrtao je.

Na red je zatim došao pretres Prijedloga općinskog proračuna za 2018. godinu, kod čega su se iz oporbe, konkretno iz kluba vijećnika SDP-a, oglasili s primjedbama na rast broja uposlenika i planirano povećanje izdvajanja za njih od oko 25 posto, smatrajući da Općina ostaje taocem politika već viđenih u ranijim mandatima. Naveli su i drugih primjera neslaganja s Prijedlogom proračuna, kazavši ipak da je golem dio problemâ naslijeđen i da proračun za 2018. ima i dobrih ciljeva, no da ga svejedno iz principijelnih razloga neće podržati, uz ogradu da će tijekom njegove realizacije dići ruke za sve ono što bude na opću dobrobit građana. Predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Mario Mirčić na to je podsjetio kako se prošle godine kod usvajanja proračuna razgovaralo o tri milijuna KM kao krajnjem dometu, a sada se razgovara o četiri milijuna, što predstavlja rast prihoda od 25 posto za samo godinu dana.

– U godini koja ostaje za nama – naglasio je – toliko je dugova i obveza sanirano da se o tome moglo samo sanjati. Ujedno je ukazao na vremena kad je na troškove uposlenika odlazilo preko 70 posto proračunskih sredstava, pri čemu nitko nije dizao buku kao danas kad na njih otpada 36 posto troškova, a generalno se smatra da oko 30 posto predstavlja podnošljivu granicu za funkcioniranje javnih subjekata. – Ovakav trend govori da idemo jednim pozitivnim pravcem i da ćemo, nakon sanacije dugova prema dobavljačima u 2018. godini poslije čega ostaje samo još čišćenje duga prema Poreznoj upravi, u drugoj polovici mandata aktualnog načelnika govoriti o razvojnim proračunima, a ne više o sanacijskim i socijalnim – zaključio je Mirčić.

Prijedlog proračuna je potom testiran na glasanju te sa 16 glasova "za" i SDP-ova dva "protiv" – usvojen.

Vezano za izvješće o stanju poljoprivredne proizvodnje na vareškom području tijekom 2017. godine bilo je pohvalnih riječi i za prezentirani dokument kao i za učinjene pomake.

Međutim, načelnik je imao potrebu skrenuti pažnju na pojavu da mnogi svoju proizvodnju zasnivaju samo na poticajima, pri čemu je njihova fokusiranost na dobivanje poticaja veća od namjere da se bave zemljoradnjom na ozbiljan način i postanu samoodrživi.

– To ne znači da ne treba davati poticaje – obrazložio je on – nego treba dobro nadzirati kome se oni daju i tko s poticajem napreduje, slušajući stručne savjete, a tko ostaje isti. U nekim malinjacima veća je paprat od malina – dodao je kao ilustraciju.

Isto je tako apostrofirao da se kod šteta na usjevima i nasadima, uslijed prirodnih nepogoda, tako nešto uopće ne prihvaća kao faktor rizika koji postoji u svakoj djelatnosti, pogotovu ovisnoj o klimatskim utjecajima, nego jednostavno računa to će pokriti Općina i čak možda izađe profit iz toga. – Općina može i treba pomoći, ali da plati svaku jagodu koju su nekome razbucale divlje svinje jer nije propisno ogradio plantažu, pa onda bi se poljoprivredom bavili svi, samo posadili i čekali što će im prvo nanijeti štetu da završe s poslom i požure naplatiti kod načelnika. E to više neće tako moći – rezolutno je poručio.

Informacija o stanju napajanja električnom energijom na području općine Vareš i mjerama na poboljšanju istog kroz diskusiju je prošla na način da nitko nije imao lijepe riječi na račun elektroopskrbe. Vijećnici su iznosili primjere iz raznih krajeva općine odnosno probleme koji se ponavljaju iz godine u godinu, osobito u zimskom periodu kada su hladnjaci napunjeni svime, a stanovništvo ostane bez struje dovoljno dugo da se te zalihe upropaste. To se događa i bez vremenskih nepogoda, složili su se vijećnici. Načelnik je već redovit i posebno glasan u svojim kritikama na birokratiziranost i potpunu neosjetljivost prema potrošačima.

– A to su ljudi, ljudska bića koja se drži u 19. stoljeću dok im se pričaju priče o održivom povratku, oduzimate im dostojanstvo i pravo na normalan život, gospodo iz moćne Elektroprivrede – prozivao je načelnik i upitao – da li bi vi svoju mamu vratili i držali bez struje osam godina? Aludirao je time na slučajeve koji su gruba realnost u povratničkim zakucima općine Vareš, kao što su Osredak i Toljenak.

Na koncu je izglasan zaključak da se na adresu obaju poduzeća koja vrše elektroopskrbu na vareškom području uputi oštro pismo i u njemu izrazi nezadovoljstvo zbog lošeg napajanja i neodgovornosti prema potrošačima, te da se u mjesnim zajednicama formiraju komisije, s ovlastima od Općine, za evidentiranje šteta koje su nastale kao posljedica nestanaka struje pa da se pokrene sudske postupke i zatraži namirenje gubitaka.

Podržimo Zakladu/Fondaciju za obnovu i razvoj regije Vareš www.fondacija.vares.info Donacije se mogu uplatiti na: Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH, račun broj: 154-160-20036145-76 (za BAM i EUR) SWIFT: UPBKBA22 l IBAN: BA 39 1541602003614576

SIJEČANJ 2018.

BROJ 277

3

AKTUALNI PROJEKTI

Potpora iz Hrvatske U

Zagrebu je, dana 21. prosinca 2017. godine, upriličeno potpisivanje ugovora o dodjeli financijskih potpora projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranje održivih uvjeta života u Bosni i Hercegovini. Od 102 projekta zaprimljena putem Javnog poziva odobrena su 52.

Njih će pratiti financijska sredstva u visini 5.649.072 kuna dodijeljena temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 9. studenoga 2017., a u okviru Programa pomoći Vlade RH za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu.

Potpisivanje je održano u prostorijama Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, gdje je pozdravne riječi uputio čelnik toga ureda, državni tajnik Nikola Mažar, a nazočili su državni tajnik i zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i Ivana Perkušić, te potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković.

Među projekte koji su dobili potporu spada i "Opremanje Radničkog doma" u Varešu u iznosu od 70 tisuća kuna, te je povodom toga na potpisivanje u Zagreb otputovao vareški općinski načelnik Zdravko Marošević. Ujedno je to bila pri-

Državni tajnik Milas, načelnik Marošević i akademik Markotić

lika za novi susret s akademikom Antom Markotićem, pri čemu se razgovaralo o njegovim daljnjim aktivnostima glede ishođenja podrške Varešu, osobito na aktualnom projektu fotomonografije, ali i u pogledu drugih projekata.

Inače, u Radničkom domu su trenutno u tijeku finalni građevinski radovi i rok za njihov završetak je 15. veljače, kada će se moći pristupiti opremanju, a ostat će neriješeno jedino grijanje (što ne uključuje instalacije jer su one već postavljene).

Vrijednost posljednje faze radova iznosi 164 tisuće KM, glavni je financijer UNDP, a Općina participira s 24 tisuće KM.

M. M.

Dana 29. prosinca Središnji državni ured za Hrvate izvan RH objavio je rezultate svoga 2. Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH za 2017. godinu na koji je prijavljen 531 projekt, a odobrena su i bit će financirana 93. Od ukupno dva milijuna i 42 tisuće kuna u Vareš stiže 35 tisuća za projekt "Saniranje kapele Josipa Plečnika" koji je kandidiran od strane vareškoga Župnog ureda. Kapela se nalazi na gradskom groblju "Stogić" i ima posebnu vrijednost kao jedino projektantsko djelo u BiH poznatoga slovenskog arhitekta Plečnika.

PORUKA ZA NOVU GODINU I ovu su Novu godinu, uz dočekivanje u kafićima, Varešani imali priliku dočekati na otvorenom, na igralištu kod pijace, što su mnogi i iskoristili. Prethodni put ni iznimno jaka hladnoća nije osujetila zajednički doček, pa je s razlogom bilo vjerovati da će i ovaj uspjeti. Stoga je općinski načelnik Zdravko Marošević odlučio, umjesto službenog novogodišnjeg prijema za osobe iz javnog života, sredstva usmjeriti na korist svih građana te tako osigurao besplatan roštilj, kuhano vino i čaj, angažman glazbenika (Trio band) i, svakako, ponoćni vatromet. A tko je želio, mogao je okušati svoju sreću i kupnjom novogodišnje tombole.

U prvoj minuti nove godine plesao se, po vareškom običaju, bečki valcer, a načelnik, koji je i sam došao na doček s građanima, zatim se obratio i uputio ovu poruku: "U novoj godini želim vam prvo zdravlja, pa onda ljubavi i sreće, to jeste dovoljno, ali u tom zdravlju, ljubavi i sreći moramo imati više odgovornosti i više rada. Ja to želim vama, a vi to poklonite svome gradu, poklonite svojoj općini odgovornosti, rada i ljubavi. To želim svima nama ovdje, ali i svim Varešanima u cijelom svijetu. Želim da budete raspoloženi cijelu godinu, ali zaista moramo svi dati više od sebe pa ćemo zasigurno u ovoj godini biti i sretniji i zadovoljniji."

M. M. 4

BROJ 277

SIJEČANJ 2018.

PROSINAČKE AKCIJE

Prvi blagdanski sajam

V

areški Turist info centar organizirao je u dane 20. i 21. prosinca 2017. blagdanski sajam na prostoru gradske pijace. Ovakav komercijalni događaj, kakav se tijekom prosinca upriliči u gradovima razvijenog svijeta s ciljem podizanja blagdanske atmosfere, u Varešu je održan prvi put. Kratko i relativno skromno s obzirom na ukupne prilike, ali značajno je da su se odazvale i štandove popunile (naravno da su ih i dekorirale) sve vareške udruge koje se bave domaćim proizvodima, kako onim za svakodnevnu konzumaciju tako i tradicionalnim, zatim rukotvorinama, suvenirima i sl. Pa i spomenimo ih: Udruga "Izvorno vareško", Forum žena MZ Pogar, Forum žena MZ Strica-Zarudje, Udruženje za ruralni razvoj "Zvijezda" Vareš te Udruženje žena "Zvjezdangrad" Vareš, koje je inače najmlađe i polovicom prosinca svečano je otvorilo svoju prostoriju za rad. Njima se individualno pridružila Irmela Suljić –

Zabilježeno na sajmu

kreatorica brendiranog nakita "Mon cheri", a i vareški osnovci s blagdanskim čestitkama, svijećnjacima, nakitom za jelke i sličnim stvarčicama što su ih sa svojim učiteljicama i nastavnicama izradili na školskim radionicama.

Vrijeme je bilo prilično hladno, moglo se donekle ugrijati jedino "iznutra" kuhanim vinom što ga je besplatno osigu-

rala Općina Vareš, pa su neki prolaznici od sveg sajma posjetili jedino taj kazan, a osim domaćeg stanovništva bilo bi dobro s vremenom steći i posjetitelje koji bi bili gosti u gradu te uz neke druge predblagdanske sadržaje obišli i ovaj sajam, odnosno doprinijeli boljem prometu jer trud vareških vrijednih žena, još na studeni, to zaslužuje.

M. M.

Kolači za siromašne

Darivanje mališana

G

U

odine 2005. registrirana je udruga pod nazivom "Izvorno vareško", koja je veoma brzo uspjela objediniti sve autohtone i prepoznatljivo vareške proizvode te raditi na njihovoj promociji, i otad je ona glavnom čuvaricom vareških običaja, predmeta i starina. Članice Udruge, koju inače predvodi Marina Marošević, za ovogodišnje božićne i novogodišnje blagdane dodatno su se potrudile i tako pripremile 120 "paketića" s kolačima i čestitkom, te ih 22. prosinca 2017. osobno donijele u pučku kuhinju u Varešu, gdje su oni podijeljeni korisnicima kuhinje u Varešu i Vareš Majdanu.

Iz Udruge napominju kako blagdansko vrijeme vjerojatno nije podjednako sretno našim sugrađanima koji su u stanju potrebe i u neimaštini, pa su tako ovim činom pokušale barem malo pomoći i pružiti im osjećaj da nisu zaboravljeni.

Naravno, članice Udruge nisu zaboravile ni djelatnice pučke kuhinje, koje su također dobile prigodne darove za njihov doprinos i dugogodišnji rad sa štićenicima.

V. R.

Trgovinska radnja

N na

prostoru ispred "City bara" u Varešu u nedjelju 24. prosinca bilo je vrlo živo, a male djece, što bi se reklo, k'o u priči. Kako se bližilo podne, to je uz prigodne praznične pjesmice, raslo raspoloženje, ali i nestrpljenje mališana u iščekivanju Djeda Mraza. I stiže on, vedar i duhovit, u bijeloj kočiji jer saonice nisu prikladne za gradskih ulica.

Riječ je o inicijativi koju je pokrenuo vlasnik ovoga kafića Ahmed Likić, a u sklopu koje se dječacima i djevojčicama do 12 godina starosti osiguralo besplatne novogodišnje paketiće (za one preko tog uzrasta roditelji su mogli uplatiti za paketiće pa da i oni budu uvršteni u podjelu).

Po dolasku Djeda Mraza program je otvorio općinski načelnik Zdravko Marošević kratko se obrativši i podcrtavši da će Općina, kao što je uz ovu, materijalno stati uz svaku drugu akciju na radost svojih najmlađih.

Zatim je nastupila prozivka po petero djece i podjela paketića uz fotografiranje s bjelobradim veseljakom, a to je trajalo gotovo tri sata budući da je bilo preko 500 mališana na popisu.

Podršku ovom događaju pružili su djelatnici Hrvatskog radija "Bobovac" Vareš i članovi odreda izviđača "Zvijezda" Vareš, te Josip Babić sa svojom zapregom.

M. M.

Vareš školski pribor • udžbenici • knjige • uredski materijal • suveniri

ul. Čaršija bb

darovni program • čestitke i razglednice • usluge fotokopiranja

vl. Nikolina Dodik • mob. 061 988 179

SIJEČANJ 2018.

BROJ 277

5

IZ EVAN\EOSKE CRKVE

Pomoć na sve načine

Z

a službenicima evanđeoske crkve u Varešu je još jedna godina ispunjena nizom uspješno provedenih aktivnosti, i to je šesta već. Mario i Dejana Opačak povrh svega sada napokon imaju adekvatan objekt za svoje djelovanje u ulici Selište na broju 16. Kuća koju su kupili propisno je opremljena, osim dvorane ima i dva apartmana za vlastite goste, a oni ostaju redom opčinjeni pogledom s balkona na staru varešku četvrt Matijeviće.

Mario i Dejana, o kojima smo pisali i prije, ponovno su željeli istaknuti da su od početka iznimno prihvaćeni i da im predstavlja zadovoljstvo biti dijelom vareške zajednice, za koju su se opredijelili kao sredinu gdje uz duhovni život ima jako puno prostora i za materijalno pomaganje stanovništva. U današnje vrijeme, i daleko od tog da je to samo u Varešu, u ljudi je sve primjetniji gubitak vjere i nade, složiše se u zaključku dodajući da žele svojim poslanjem i pomaganjem, uz podršku volontera i članova evanđeoske crkve iz svijeta, podsjetiti na Božju prisutnost i usmjeravanje života na dobro.

Iako su u 2017. godini unutar svoje crkve obilježavali 500. obljetnicu refor-

Sjedište evanđeoske crkve na Selištu

macije i tim povodom sudjelovali na vjerskim skupovima, ipak nisu zapostavili nijednu zacrtanu aktivnost na dobrobit ne samo stanovništva u Varešu nego i u njegovim ruralnim područjima. A te su aktivnosti zaista raznovrsne i red ih je barem taksativno nabrojiti.

Lanjskoga su siječnja (a tako će i ovog) razdijelili pakete hrane za ljude u najudaljenijim selima. Od siječnja do travnja imali su troje mladih studenata iz SAD-a koji su u sklopu svoga diplomskog rada na

temu druge kulture i jezici radili s vareškom djecom. U travnju su, također iz SAD-a, imali "liječnike bez granica" odnosno zubare s njihovom mobilnom ambulantom koji su pružali besplatne usluge. U travnju je bio i pogodan trenutak da se podijeli sjemena za 50 obitelji. A posebno su pomogli u Stupnom Dolu, odnosno kupili namještaj i drugo pokućstvo za pet obitelji koje su pretrpjele štetu u klizištima prilikom nepogoda 2016. godine, te jednoj studentici uplatili za smještaj u studentskom domu.

Potkraj ljeta, okreću se kupovini knjiga i školskog pribora za 20-oro djece, te odjeće za još 10-oro školske djece. A s dolaskom zime pomoć su usmjerili na deset obitelji koje uzdržavaju samohrane majke i ona se sastojala ili u nabavi ogrjeva ili u plaćenom grijanju na struju. I kao jedan od najvažnijih segmenata, a to se odvijalo periodično tijekom cijele godine, jest rad s djecom i njihovo okupljanje kroz igraonice, radionice, izlete.

Uz malo neobaveznog razgovora o nedovoljno iskorištenim vareškim prirodnim potencijalima, a koje zamjećuju njihovi gosti iz inozemstva uživajući najčešće u šetnjama i trčanju, Mario i Dejana završiše porukom da će i dalje djelovati i pomagati gdje god im se ukaže prilika.

M. M.

U MALOJ ŠKOLI

Priredba visoke vrijednosti

D

ana 23. prosinca 2017. u Maloj školi u Varešu upriličena je svečana priredba nazvana Božićni kulturni dar, što je već tradicionalna manifestacija i programski najraznovrsniji kulturni događaj u adventsko vrijeme.

Publika je stoga dobro zagrijala dlanove tijekom jednosatnog programa u kom su se nizale točke u izvedbi polaznika plesnih, glazbenih i dramskih radionica Male škole Vareš, kao i dječjeg zbora sv. Mihovila pod ravnanjem s. Ružice Marijić, ali nastupili su i profesionalci: glumac Narodnog pozorišta Sarajevo Slaven Vidak, baletni umjetnici Chiara Licata i Ioan Vasile Soit, plesači Jovana Milosavljević i Branko Sarić, te sarajevska violinistica Tamara Arsovski i član sarajevske opere Ileš Bečei.

6

Djevojčice su izvele "Ples vila"

Posebni gosti na ovoj svečanosti bili su apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, te provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki s. Kata Karadža, a nazočili su, dakako, i župni fratri te općinski načelnik. Ravnateljica BROJ 277

Male škole u Varešu s. Snježana Pavić na koncu je svima uputila božićnu čestitku i tako je ta čarolija, za koju su i djeca i njihovi mentori zaista uložili truda, završila ispunivši duše toplinom i (pred)božićnom radošću.

M. M. SIJEČANJ 2018.

DOŽIVLJAJ BLAGDANA

Ozarena lica Bešlićevih

U Borovicu po Božić

P

odno Zorkovice, u najvišem dijelu Borovice za koji lokalno stanovništvo koristi naziv Bešlije, dvoje djece sretno se zaigralo. Dovikuju se na njemačkom, sav snijeg Borovice njihov. Selo je to u kom inače preko cijele godine žive samo povratnici starije dobi. Pedesetak stanovnika, a i kad im župnik popravi prosjek ne može se naći petu osobu da je ispod pedeset ljeta. Zato su djeca na borovičkom snijegu pojava vrijedna pažnje.

Kuća tek obnovljena i opremljena, fasada još nije. Unutra krizban i kompletan blagdanski ugođaj, udahnut život kakav je do rata bio. Njezini vlasnici, doduše, nisu mogli doći. Starost, pobolijevanje, daljina... primoraše ih na "božićovanje" u

Njemačkoj, gdje danas žive. Ali sin i nevjesta pokupili djecu i došli da se to doživi. Nakon 25 godina... Dočekao ih stric Tadija, naložio, razgrijao.

Dario i Dijana vjenčali su se podaleko gore u Saarlandu i ondje obitelj stvorili, a djeca Mia i Stjepan rastu uz djeda i baku, samo svima fali Borovica. U toj njemačkoj pokrajini nemaju ni snijega ili ako pada ne ostaje. Ima tu još poneko od Varešana, susreću se i druže svake nedjelje poslije mise u HKM u Saarbrückenu, slavi se i gore Božić. Ali to je po zapadnom modelu: rastegnuto adventsko razdoblje, sajmovi, mamipare, a kad nastupi Božić većina ljudi, već umornih od blještavila i potrošnje, zapravo zapostavi sam blagdan.

U Borovici, pak, Božić se doživjelo srcem. S baterijskom lampom išli pješke na polnoćku. U kući ostala vatra u šporetu pucketati, vani snijeg svjetlucao, djeci sve to živa bajka. Pjesma se pod misom doslovce orila pod svodom crkve na Požeblju, nitko se tu ne štedi niti se usta tek onako otvaraju. A poslije mise istinsko zajedništvo, srdačno čestitanje, zdravica, domjenak. E to je Božić. U gori dalekoj. Na grudi rodnoj.

Hoće li dogodine još koji borovički par tako svoju djecu na izvor dovesti, da to nekom tradicijom postane i pretvori se u božićno zavičajno druženje...? Beč i Austrija nisu daleko, Zagreb i Hrvatska još manje. A Bešlići su prevalili dvostruko više i ne da nisu požalili; osjetiše se sretnim i rasterećenim kao rijetko kad ili bolje reći kao davno nekad, u djetinjstvu.

Kratko zaboravili na internet, na stres bilo koje vrste pa i onaj što bi se nazvalo blagdanskim. Jer ne treba puno da se otkrije nepatvoreni Božić. Mirisna šumska jelka, pod njom janje iz starog kalupa, uz to neki skroman darak, a lampice mogu biti i zvijezde na noćnom nebu iznad. I još snijeg domaći, besplatan... Mia i Stjepan zacijelo su ga na kraju željeli i ponijeti.

P.S. Bešlići su u Borovici dočekali i Novu, a naknadno dobismo informaciju da je u Gornjoj Borovici (u Nevjestinu selu) u božićno vrijeme boravila i obitelj Nikolićevih; Terezija, udovica poginulog bojovnika Pave, sa sve četvero djece i unučadima, 14 njih. Oni su došli iz hrvatskog primorja i djeci također priuštili božićnu snježnu radost za pamćenje.

M. M.

S POGARSKIM ŠKOLARCIMA

Program u dva čina

K

ad se male ruke slože... Da to zaista jest tako pokazali su učenici područne škole Pogar koji već četvrtu godinu zaredom sa svojom učiteljicom Almom pripremiše priredbu povodom božićnih i novogodišnjih blagdana. Iako u tekućoj školskoj godini pogarska škola ima tek tri učenika, raspoređena u dvokombinirani odjel, oni su izveli nekoliko simpatičnih scenskih nastupa dana 22. prosinca pred svojim roditeljima i dragim gostima. Bilo je tu pjesme, plesa i igrokaza, a za trud su nagrađeni pljeskom i najposlije paketićima.

Zahvaljujući predsjednicima mjesnih zajednica Pogar i Duboštica, Stjepanu Petroviću i Daliboru Pendiću, darovima su obradovani i djeca koja još ne pohađaju školu. A Djed Mraz je došao u pravom stilu, sa zapregom, i podijelio im darove u svom prirodnom okruženju, na snijegu, da bi se poslije svi vratili u učionicu na bogati domjenak uz raspaljenu peć. Tako se, dakle, i vani odigrala kratka, ali dražesna predstava, uz nadahnutog Djeda Mraza, koja je na studeni pogarskog vjetra ugrijala dječja srca.

M. A. SIJEČANJ 2018.

BROJ 277

Na Pogari, nakon podjele paketića

7

INTERVJU

EDIN KARAMUSTAFIĆ, komandir PS Vareš

Mjesto sigurnijeg življenja Razgovarao M. Marijanović n Za nama je netom ostala prošla godina pa zacijelo je i u lokalnoj policijskoj stanici dosad podvučena crta ispod analitičkih podataka. U to ime, komandire Karamustafiću, podijelimo s javnošću Vašu generalnu ocjenu stanja sigurnosti na području općine Vareš tijekom proteklih 12 mjeseci. Jesmo li i dalje bolje rangirani od većine drugih općina u sastavu našeg Kantona? o Na početku svakako se želim zahvaliti listu "Bobovac", odnosno Vama kao uredniku, što ste našli vremena za ovaj razgovor. Meni je pripala čast, ali i obaveza da govorim u ime policijske stanice o stanju sigurnosti na području općine Vareš. Generalno, može se kazati da je stanje sigurnosti na području naše općine zadovoljavajuće, što se zaključuje i iz analitičkih podataka godišnjeg Izvještaja PS Vareš.

Važno je spomenuti da analitika jeste značajan pokazatelj, ali važniji je ukupni dojam o sigurnosti koji iznose sami građani općine. Kako je nama poznato, veći dio naših sugrađana smatra da je Vareš mjesto sigurnijeg življenja u odnosu na mnoge druge sredine našeg kantona, a i šire. n Da malo dublje proniknemo u stanje po oblastima, pa počnimo od prometa: koji su najčešći uzroci prometnih nezgoda, s kakvim su posljedicama one završavale i do kakvih su pokazatelja dovela alkotestiranja, koja su, čini se, lani bila nešto pojačana? o Tokom 2017. godine, na području PS Vareš, registrovano je 40 saobraćajnih nezgoda i to dvije nezgode sa troje teže povrijeđenih lica, četiri nezgode u kojima je lakše povrijeđeno sedam lica i 34 nezgode sa materijalnom štetom, i najvažnije, nije bilo saobraćajnih nezgoda sa smrtno stradalim licima. Moram spomenuti da je 2015. godine bila registrovana 71 nezgoda, 2016. godine 61, pa je vidljivo da je broj saobraćajnih nezgoda smanjen za oko 40 posto. Kada govorimo o uzrocima saobraćajnih nezgoda uglavnom su to: vožnja pod uticajem alkohola, neprilagođena brzina stanju i uslovima puta, sta-

rost motornih vozila, loši putevi i prateća infrastruktura; a kraće bi mogli reći – uzrok saobraćajnih nezgoda su čovjek, vozilo i put.

Spomenuli ste i alkotestiranje vozača.

Sigurno se radi o vrlo značajnom segmentu koji direktno utiče na sigurnost svih učesnika u saobraćaju. U našem dosadašnjem iskustvu, vožnja pod uticajem alkohola vodeći je uzrok nastanka nezgoda sa smrtnim posljedicama. Vozači sa predumišljajem konzumiraju alkohol, svjesni da u takvom stanju neće moći ispravno prosuđivati, pa ipak upravljaju vozilima i tako ugrožavaju svoje i živote drugih učesnika u saobraćaju. Mi smo prepoznali težinu takvih posljedica i pojačanim alkotestiranjem vozača radimo na sprječavanju istih. Ističem da smo općina koja u proteklih sedam godina nije imala saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom!

Kao primjer navodim podatak da smo za tri godine iz saobraćaja isključili 440 vozača koji su upravljali motornim vozilima pod dejstvom alkohola (u 2017. godini isključena su 132 vozača). Izmjerene vrijednosti alkohola u krvi bile su čak i do 4,7 promila! Sve navedeno upućuje nas na zaključak da alkotestiranje vozača treba

POGREBNO DRUŠTVO & CVJEĆARNA VAREŠ

8

| SVJEŽE CVIJEĆE | BUKETI | VJENČANI BUKETI | ARANŽMANI BROJ 277

biti radnja koju će podržati svaki odgovoran građanin, odnosno učesnik u saobraćaju. n Koliki je broj registriranih vozila na području općine Vareš jer smo, iz vozačkog kuta, u sve izraženijem problemu s parkirališnim prostorom? A kazne zbog nepropisnog parkiranja, odnosno prekršaja u tzv. mirujućem prometu, česti su izvor prijepora vozača s policijom jer se argumentira zašto npr. bolje ne pripazite na one vozače koji izazivaju opasnost ili izvode nepodopštine noću. o Prema našim podacima na području općine Vareš registrovano je oko 1.850 motornih vozila. Kada ovome broju dodamo vozila u tranzitu, dostavna vozila i sl., te nedostatak parking prostora, vidimo svu složenost problema koji se odnosi na parkiranje vozila, posebice u užoj gradskoj jezgri. PS Vareš je tokom 2017. godine izdala 122 prekršajna naloga zbog nepropisnog parkiranja. U velikom broju slučajeva radilo se o prijavama građana kojima su smetala parkirana vozila ili su parkirana vozila ugrožavala bezbjedno odvijanje saobraćaja; tada su policijski službenici pristupali izdavanju prekršajnih naloga počiniocima navedenih prekršaja.

U potpunosti razumijemo naše sugrađane i njihov revolt, ali odgovorno tvrdim da niti jedan nalog nije izdat u suprotnosti sa važećim Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH. U narednom periodu PS Vareš će uložiti maksimalne napore da, zajedno sa svim relevantnim institucijama u općini Vareš, radi na zakonskom rješavanju problema parkiranja vozila na zadovoljstvo svih građana. Kada su u pitanju vozači, kako ste rekli, koji izazivaju opasnost i izvode nepodopštine noću, oni su svakako predmet naše kontrole i protiv istih su poduzimane zakonom predviđene mjere.

Jedna od mjera koju smo u tom pravcu poduzimali jeste i da smo vršili privremeno oduzimanje motornih vozila koja su kasnije, Rješenjima nadležnog suda u Visokom, trajno oduzimana i uništavana.

| LONČANICE | VIJENCI | POGREBNA OPREMA I USLUGE | PRIJEVOZ U ZEMLJI I INOZEMSTVU

vl. Snježana Tomić tel. 032/ 843 465 843 321 mob. 061/ 793 032 SIJEČANJ 2018.

n Kad smo kod toga, petak i subota udarne su noći za izlazak mladih, pa uspijevate li to dovoljno pokriti? Čini se da tu ima problema i s pritužbama građana koji bi željeli spavati... A osim u prometu i narušavanju javnog reda i mira, ima li porasta kojih drugih neželjenih pojava, odnosno što pokazuju kontrole posjedovanja i konzumiranja opojnih sredstava? o Dani vikenda, posebice petak i subota, na području naše općine dani su kada mladi izlaze i posjećuju neke od ugostiteljskih objekata na području grada. Svakako da mi pridajemo važnost ovoj činjenici i u skladu sa našim mogućnostima obezbjeđujemo pojačano prisustvo policijskih službenika. Što se tiče prekomjerne buke u navedenim danima, ona uglavnom dolazi iz ugostiteljskih objekata u vremenu kada nastupa noćni odmor. U navedenom periodu građani nas putem telefona obavještavaju o tim pojavama i policijski službenici odmah reaguju na iste. Također, nije rijetka pojava galame od strane onih koji u vrlo kasne sate napuštaju ugostiteljske objekte pa i na taj način remete javni red i mir, gdje naši policijski službenici zaustavljaju takva lica, vrše upozorenje ili preduzimaju druge mjere i radnje u skladu sa našim ovlastima. Možemo konstatovati da su pritužbe građana opravdane, ali ovaj problem se mora rješavati zajedno sa nadležnim općinskim službama. Odnosno, bilo bi dobro da se uskladi produženo radno vrijeme ugostiteljskih objekata sa vremenom noćnog odmora, što su uradile neke općine u okruženju (konkretan primjer Breze i Olova). Što se tiče konzumiranja i posjedovanja opojnih sredstava, registrovali smo takve pojave. Prema našim operativnim saznanjima postoje lica koja su sklona konzumiranju i prodaji opojnih sredstava, ali je to svakako u manjoj mjeri nego u drugim općinama koje nas okružuju. U skladu s tim preduzimane su operativnotaktičke mjere i radnje na pronalasku takvih lica, što je rezultiralo oduzimanjem određene količine opojnih sredstava (marihuana i spid), a protiv počinioca su podneseni izvještaji o počinjenim krivičnim djelima nadležnom kantonalnom tužilaštvu. n Ostaje nam još oblast općeg kriminaliteta: krađe, provale, napadi, poku-

šaji istih... Ima li nerasvijetljenih slučajeva te vrste u samom gradu? Ali da ne zaboravimo i ruralna područja, posebno rubna, krađu stoke i drugih dobara; doduše, stoke je na vareškom području još toliko malo da se gotovo i nema što ukrasti... o U prethodnom pitanju već sam nešto rekao o oblasti kriminaliteta, pa ću nastaviti u tom pravcu. Za period I-XII 2017. godine nadležnom KT Zenica podneseno je ukupno 35 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, od čega 31 izvještaj po poznatom i četiri izvještaja po nepoznatom izvršiocu. Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela prijavljeno je 45 lica, od kojih su 16 povratnici u vršenju krivičnih djela. Tokom 2016. godine evidentirana su 43 krivična djela, pa je jasno kako je došlo do smanjenja broja krivičnih djela. Koristim priliku da spomenem krivično djelo razbojništva, koje se dogodilo dana 14.2.2017. godine u mjestu Pajtov Han, nad licem K. Z., rođeno 1939. godine, kojom prilikom je NN počinioc izvršio nasilan ulazak u kuću, istom nanio lakše tjelesne ozljede i iz kuće otuđio 500-600 KM. Naši policijski službenici postupili su po ovome krivičnom djelu, te dana 15.2.2017. godine, nakon izvršenog uviđaja i preduzimanja niza drugih operativnih radnji pronašli i lišili slobode počinioca ovog KD-a, koji je u potpunosti priznao izvršenje istog. Lice je nakon kriminalističke obrade sprovedeno Kantonalnom tužilaštvu na dalje postupanje.

U pogledu ostalih krivičnih djela koja su nerasvijetljena, radi se o manjem broju djela koja ćemo, nadam se, u narednom periodu rasvijetliti. Napominjem da u ruralnim dijelovima općine Vareš u protekloj godini nije bilo evidentiranih krađa stoke ili sličnih dobara. n Za kraj: suradnja građana s policijom, kako ste zadovoljni na tom planu?

I, pitao sam Vas mahom o prekršajnim djelima i provođenju represivnih mjera, no imamo li i nekih preventivnih ili neku poruku građanima s Vaše strane, prilika je tu... o Kako ste sami rekli, do sada smo govorili o represivnim mjerama, a puno je ljepše govoriti o onim preventivnim akcijama koje preduzimaju policijske agencije.

Sigurno je da smo i mi u PS Vareš preduzimali takve akcije. Zajedno sa nastavnim

AMI

TR

SIJEČANJ 2018.

BROJ 277

osobljem u osnovnim i srednjim školama realizovana su predavanja na teme: "Prevencija maloljetničke delikvencije", "Prevencija vršnjačkog nasilja", "Zloupotreba opojnih-narkotičkih sredstava" i sl. Tokom godine radilo se sa školskim saobraćajnim patrolama, što će se još intenzivnije nastaviti i u 2018. godini. Ističem i projekte pod nazivom "Rad policije u zajednici" i "Forum za bezbjednost građana". Ovaj način rada postao je dopuna tradicionalnoj policijskoj praksi, a fokusiran je na uspostavljanje partnerstva između policije i šire lokalne zajednice, gdje sve službe (Općina, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja, škole i dr.) zajedno djeluju na rješavanju nastalih problema. Ovakav rad je najbolji mogući način da se ostvare pozitivni odnosi i stiče povjerenje između građana i policije, naročito u manjim lokalnim zajednicama kao što je općina Vareš. U našoj dosadašnjoj praksi suradnja građana i policije bila je dobra, a uvjereni smo da može biti i bolja. Možemo to potkrijepiti i činjenicom da je veliki broj KD-a, prekršaja iz oblasti JRM-a i saobraćaja, riješen korištenjem informacija koje su dali naši sugrađani.

Koristim priliku da ukažem i na to da PS Vareš ima znatno manji broj policijskih službenika nego što je to predviđeno postojećom sistematizacijom. Međutim, to ne utiče na stanje bezbjednosti u našoj općini, naprotiv; postojeći broj policijskih službenika ulaže dodatne napore da sigurnost bude na zadovoljavajućem nivou.

Kao dokaz takvog rada PS Vareš je od strane MUP-a ZE-DO kantona 15.5.2016. godine dobila najznačajnije kolektivno priznanje "Zastava ministarstva sa državnim grbom". Ono što ohrabruje jeste da naša policijska stanica ima i 11 policijskih službenika koji su visokoobrazovani u različitim oblastima (diplomirani kriminalisti, pravnici, politolozi, inženjeri saobraćaja itd.), kao i jedan broj službenika koji se trenutno školuju na visokoškolskim ustanovama.

Na kraju poruka građanima: "Međusobnim razumijevanjem, suradnjom i uvažavanjem građana i policije, zajedno trebamo doprinijeti kvaliteti življenja u oblasti lične i imovinske sigurnosti, što je nama policajcima profesionalna dužnost, a građanima svakodnevni interes."

Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor 9

RAZGOVOR O MONOGRAFIJI

Došao je trenutak da se iz prve ruke sazna više o tome što nam donosi fotomonografija koju će Vareš dobiti prvi put u svojoj povijesti. Bilo je i ranijih pokušaja da se taj projekt iznese, osobito u drugoj polovici 20. stoljeća, na njemu su pojedini entuzijasti radili i sami, ostavili svoga doprinosa, ali to nikada nije dovedeno do kraja. Sada će napokon biti, na čelu sa Željkom Ivankovićem kao autorom i urednikom.

Razgovarao Vladimir Ruf n Fotomonografija Vareški kraj kroz stoljeća ušla je u završnu fazu. Budući da je riječ o djelu pod Vašom autorskom i uredničkom palicom, možete li nam ga ukratko predstaviti? o Da, projekt jest u završnoj fazi, no još uvijek mi nije ugodno o njemu govoriti.

Najradije bih o njemu govorio dan nakon izlaska knjige. Prevelik je ovo projekt, prevelik. Treba li spominjati koliki su ga sve pokušavali realizirati, čak i specijalno formirani timovi između 1966. i 1978. i nikad ništa nije bilo. No, i duga je i bogata povijest vareškoga kraja.

Ovdje je obuhvaćena povijest od petnaest stoljeća, iznimno bogatih petnaest stoljeća, a sve to bi trebalo nekako uobličiti u samo jednu knjigu i, po mogućnosti, sa što više fotosa i što čitljivijim i "prohodnijim" tekstom. Vrijeme je to od Ilira i Rimljana, preko slavenske prapovijesti i riznice srednjovjekovne Bosne, dvaju velikih carstava (osmanskog i austrougarskog) i dviju Jugoslavija. Sva ta povijest u osnovici ima rudarstvo, a u potki kulturu, kulturno-povijesne i civilizacijske mijene. n Vareš je sredina koja je prihvaćala pripadnike raznih nacionalnosti i svjetonazora. Kako je to "nacionalno pitanje" riješeno u monografiji, tom kapitalnom djelu? Točnije, pitanje se odnosi na nacionalnu i vjersku zastupljenost, kako osoba, tako i ostalog. o Varešku su povijest ispisivale, kako rekoh, povijesne mijene. One su bile i konstruktivne i destruktivne, donosile novo, uništavale staro, često kušajući konstruirati svijet iznova. Tako su i formirale vare-

10

Željko Ivanković

Vareška povijesna čitanka šku raznolikost. No, kako Hamdija Kreševljaković zapisa da je "stanovništvo Vareša pretežno katoličke vjere, od njegova postanka do danas", ne treba iznenađivati i da je ta povijest ponajvećma katolička. Ali nema cjelovite slike vareške povijesti bez svih sastavnica i aktera te povijesti. Dakako, u mjeri u kojoj su u toj povijesti ostavili svoj trag. Jer sve je to naše bogatstvo: i ranokršćanska bazilika, i avarska strelica, i rimska svjetiljka, i staroslavenska božanstva, i bobovačka utvrda, i stećci, i osmansko naslijeđe, i vareški franjevci, i austrougarska željezara, i tri religijske tradicije, i impresivan radnički pokret, i čudesna galerija vareških velikana... Ničega toga ne bi bilo, ili ne barem u tim razmjerima, bez vareške željezne rude koja je u temeljima svega... n Rekli ste da monografija obuhvaća razdoblje od 15 stoljeća, ali zašto se BROJ 277

povijest Vareša u njoj "završava" baš devedesetih? o Sve je u vareškom kraju u svezi s rudnim blagom ili, drukčije rečeno, sve bi bez ruda u vareškom kraju bitno drukčije bilo. Za to nam potvrdu nude povijesni artefakti kroz rečenih petnaest stoljeća.

Vareš je, danas je to više nego evidentno, u povijest ušao kao rudarski kraj, svojim rudnim bogatstvom, ponajprije sa srebrom i željezom. A iz te je povijesti, one koju ova knjiga tretira, izišao kad je prestao biti rudarski kraj... Dokad? Otvara li se događajima 1992-1995. neka nova povijest, ne znam, ali znam da je onim što se zbilo ujesen 1993. jedan Vareš zauvijek izišao iz povijesti.

Nisam niti želim biti imalo patetičan, ali činjenica da nikad prije u povijesti – ni za pada Kraljevstva, ni za Bečkog rata i Eugena Savojskog, niti za dva velika svjetSIJEČANJ 2018.

o Da, to je moj podatak koji sam naveo u promidžbenom letku ovog projekta, a broj je i veći. Pazite, još su u pitanju samo knjige.

A kad bismo nabrajali i svu znanstveno relevantnu literaturu, brojka bi bila enormno veća.

No, ne govorim to ni da bih hvalio Vareš, premda je to jedna od najznačajnijih vareških kulturalnih legitimacija, ni da bih rekao – vidite što ja sve znam i što sam sve pročitao (sve te i brojne druge knjige spadaju u onu literaturu za koju sam rekao da je tri puta veća), nego da bih i time podigao spomenik Varešu kakav druge sredine, pa čak i daleko veći gradovi, ne mogu ni sanjati.

ska rata – nije u dan-dva Vareš gotovo nepovratno napustilo toliko njegovih žitelja, daje mi za pravo takvo što reći. Otuda je ova knjiga povijest vremena prije Velikog egzodusa 1993.

Ono što se živi sad ili što će biti u vremenima koja dolaze, može biti i mnogo bolje i mnogo gore, no svakako će biti bitno drukčije. No, to ne može biti predmetom ove knjige. n Od koliko se poglavlja sastoji monografija? o Ova je knjiga utemeljena u svoj poznatoj i dostupnoj literaturi, no nije pisana kao znanstveni rad, jer bi onda širokoj publici bila teško čitljiva. Pisana je veoma popularno, dakako uz nebrojeno mnogo podataka i činjenica, unatoč kojima ostaje otvorena za sve razine čitanja. Tako će se moći čitati od početka do kraja ili od svake stranice gdje je radoznalnost otvoriti.

Bit će ozbiljna i referentna, ali će biti i čitanka za uzglavlje svima onima koji vole Vareš i žele ga što detaljnije upoznati. Već sam objavljivanjem niza podataka u letcima koji su najavljivali ovaj projekt vidio koliko ljudi malo znaju o svom kraju i koliko su radoznali što više toga doznati.

Još sam ja tu dao tek jedan manji izbor činjenica. Zato knjiga neće imati poglavlja na način na koji me vi pitate koliko ih je.

Imat će ih, baš kao neka povijesna čitanka, mnogo, sedamdesetak... n Koliko je napora uloženo u obilazak terena i prikupljanje artefakata, te da li ste se u tome ograničili samo na područje vareške općine ili ste išli dalje? o Znate, ovakav se projekt radi godinama i uz svu literaturu ne možete ga raditi a da pritom ne obiđete i osobno ne prehodate sve ono što je relevantno za povijest vareškog kraja. No, jednako je tako mnogo toga što se tiče vareškoga kraja daleko izvan Vareša. Ne samo u bh. muzejima ili u arhivama franjevačkih samostana, nego često i daleko izvan naših krajeva, u arhivama Dubrovnika, Zadra, Zagreba, Vatikana, Beča, Istanbula... A kako se ovakav projekt radi gotovo cijeli život ili se za njega priprema cijeli život, naprosto je nemoguće pobrojati sva mjesta, sve izvore, svu literaturu. Pa već su i sve lokacije koje sam obišao samo na današnjoj vareškoj općini, teško pobrojive.

n Kako će biti moguće i putem kojih kanala nabaviti varešku fotomonografiju?

Materijal Josipa Tokmačića iz 1968.

n Koliko je vremena trebalo da se izradi jedna ovakva monografija, od same ideje, preko realizacije Vas i Vaših suradnika, do konačnog tiska? Koliko je građe upotrijebljeno u izradi ove fotomonografije? o Kako već rekoh, ovakvo se što radi cijeli život ili barem dobar dio kreativnog životnog vijeka. No, za samu realizaciju projekta, uz sve pripremne radove od kojih evo spominjem samo 140 nastavaka Bilježaka o zavičaju što sam ih kroz 12-13 godina objavio u Bobovcu, trebalo je gotovo tri godine rada. Najčešće nevidljivog rada, teškog "rudarskog" rada daleko od očiju javnosti, o kojemu najradije ne bih.

Dio iščitane literature naći će se i u popisu na koncu knjige. To je broj od cca 200 knjiga i radova, a broj nespomenutih, jer ne možete baš sve spomenuti, tri puta je veći. Pa vi gledajte koliko je to! n Impresivna je činjenica da su vareški autori samo u 21. stoljeću izdali šezdesetak knjiga?!

IZLETIŠTE - ŠIMIN POTOK ZVIJEZDA/VAREŠ

o Bojim se da to nije pitanje za mene. Varešani i svi oni koji budu zainteresirani za tu knjigu, a vjerujem da neće biti vareške kuće od Novog Zelanda do Kanade koja je ne bi željela imati, znat će gdje i kako je nabaviti. Tu sve zasluge pripadaju vareškom Napretku koji je oko toga učinio ogroman napor. Od početnih tihih i nevidljivih poslova, preko ekipiranja uglednog tima, stalnog "dolijevanja goriva" u jednom pokrenut veliki stroj, do promoviranja projekta i evo, pred nama je i taj posao, definitivne izvedbe, koja će biti sva vareška, osim tiskare, jer Vareš, a ni bliža nam okolica nemaju ni izbliza kvalitetnu tiskaru za tako zahtjevan projekt.

I zato na početku rekoh da bi mi draže bilo da o ovome govorim dan po izlasku knjige nego, evo, nekoliko mjeseci pred njezin izlazak. Već ste vidjeli iz spomenutih letaka koji su sve ljudi uprli svoje snage, autoritet, znanje, želju, volju u ovaj projekt, tako da je moj posao autora teksta i urednika projekta, inače super zahtjevan i nimalo lagan, u takvom timu umnogome olakšan i gotovo bih rekao pravo zadovoljstvo. No, dopustite da o zadovoljstvu govorim dan nakon objavljivanja knjige.

ORGANIZIRAMO:

IZLETE • SUSRETE • SVADBE MATURE • ZABAVE • RUČKOVE vl. J. Klarić • 032 593 053 • 061 781 802 SMJEŠTAJ • KOMBI PRIJEVOZ

SIJEČANJ 2018.

BROJ 277

11

SPORT I TURIZAM

Džudaši na Strici

– Odsjeli smo u apartmanima Lukše Kraljevića, našeg Dubrovčanina čija je majka odavde. Pružio nam je sjajne uvjete smještaja i gostoprimstva, a posebno smo zahvalni Udruzi žena Strice i Zarudja koje su nam svakodnevno donosile svježe pripremljene domaće specijalitete. Hrana i bogatstvo ukusa, ali ponajviše onaj fini ljudski odnos pravih domaćina, koji smo osjetili u svakom kontaktu, potpuno su nas osvojili i vjerujemo da je ovo tek početak brojnih druženja u vašem pitomom gradu i samom mjestu Strica – kažu nam džudaši iz Dubrovnika. Dodaju kako se nadaju da će tijekom ljetnih priprema imati priliku obići i povijesne znamenitosti u okolici Vareša, kao i otkriti druge prirodne ljepote koje ga okružuju.

Doznajemo kako ovo nije prvi put da su sportaši dubrovačkog JK "Ura Nage" na Strici. Prije dvije godine, za vrijeme održavanja Svjetskog kadetskog prvenstva u džudu kojem je domaćin bilo Sarajevo, također su za bazu odabrali naš kraj. Spavali su na Strici i svakodnevno išli na natjecanja u Sarajevu. Napominju da će u lipnju Sarajevo biti domaćin i Europskog kadetskog prvenstva u džudu te u tome vide priliku za novi boravak na Strici.

G. M.

ladi dubrovački sportaši iz Judo kluba "Ura Nage" proveli su pet dana (2.-6.1.2018.) na pripremama u mjestu Strica iznad Vareša. Dvadesetak džudaša u pratnji trenera Marka Giljače i Mara Đapića iskoristili su idealne zimske uvjete i nadmorsku visinu kako bi radili na povećanju aerobnog kapaciteta, trčanjem, planinarenjem i bazičnim vježbama snage u predivnom ambijentu.

– Oduševljeni smo boravkom na Strici.

Imali smo sjajne uvjete za ono po što smo došli, trening na nadmorskoj visini od

M

preko 1.200 metara. A snijeg koji je padao prva dva dana, još je dodatno uokvirio pitoreskni doživljaj ovog iznimnog mjesta.

Penjali smo se na Oblu glavu, vježbali na tamošnjem izletištu koje je bilo prekriveno snijegom i svakodnevno trčali i radili specifične džudo vježbe koje se mogu izvesti na otvorenom – kazao je Maro Đapić, trener dubrovačkih džudaša.

Dojmovi s priprema su nepodijeljeni.

Svi su naročito oduševljeni gostoljubivošću domaće čeljadi i sjajnim prijemom koji su zatekli u Varešu i na Strici.

K

Uspješni i nogometni puleni

ao što uspjehe žanju vareški puleni u karateu i tekvandou, takav je slučaj i s nogometnim pomlatkom. U prosincu su na turniru u Ilijašu pod nazivom "Kup mladih nada" osvojili treće mjesto. S njima predano radi skupina trenera NK "Vareš" i, uz sve materijalne poteškoće, rezultati ne izostaju.

Nedavno su se najmlađi članovi vareškog nogometnog kluba, uz roditeljsko

ulaganje, opremili i trenirkama, pa su sada još ponosniji s otisnutim imenom svoga grada na plećima i grbom kluba na grudima.

A kako bi im dao poleta, općinski načelnik i ujedno predsjednik NK "Vareš" Zdravko Marošević, kratko ih je ugostio

dana 28. prosinca 2017. godine u dvorani Općinskoga vijeća, te im podijelio blagdanske darove uz poduku da je s dobrim trudom i radom svaki rezultat lakše postići. Naposljetku je napravljena i zajednička fotografija.

S. P.

Općinski načelnik s nogometnim pomlatkom

12

BROJ 277

SIJEČANJ 2018.

OSVRT UZ ŽUPNU STATISTIKU ivjeti srcem u Varešu, a ne životariti tu, ako nisam uspio naći neko bolje mjesto u svijetu i otići. A također, nositi Vareš u srcu, ma gdje jesam, bez obzira na koordinate koje pokazuje GPS na pametnom telefonu. Tko je tako vezan s Varešom, tko tako voli Vareš, za njega statistika i brojke ništa ne mijenjaju: ljubav prema Varešu nisu brojke i slova, nisu samo podaci, ljubav prema Varešu jesu otkucaji srca darovani Varešu, na bilo kojem djeliću zemaljske kugle.

U božićnom vremenu u većini naših župa svećenici nastoje obići bolesne i starije, i također doći u svaki vaš dom, u svaku vašu kuću, posjetiti svaku obitelj, bez obzira koliko članova imala. Tako smo uradili i mi ovdje u Varešu. Fra Anto i ja, uz pomoć fra Silvija, đakona na praksi u Varešu, pokušali smo bez velike žurbe svratiti do vas, posjetiti vas, razgovarati, moliti s vama. A vi ste, otvarajući vrata svojih domova, otvarali i vaša srca: križ na stolu (kod mnogih obitelji stari križ, koji se prenosi u nasljedstvo), blagoslovljena voda i u njoj grančica za škropljenje, upaljena svijeća, okićen bor i molitva (ponegdje i na koljenima). I nakon molitava zahvale i preporuke, za žive i pokojne, slijede ponude: iće, piće, slano, slatko, domaće ili ne, s više, manje ili bez alkohola. Kad je srce puno duha, tada i svega ostalog ima dovoljno: i hrane, i pića, i ruha.

I tako smo pohodili 853 stana, doma ili kuće. Pred još 103 stana smo došli, u neke i ušli, jer ste ostavili ključeve susjedima, da ne ostanu bez blagoslova. Oko 160 vas je bilo odsutno (najčešće u posjetu djeci po svijetu, da zajedno proslavite Božić).

Kad oni nisu mogli doći k vama, onda ste vi otišli k njima. Sve smo uključili i u molitvu i u broj župljana. Dakle, ima nas 1.851 župljanin u 956 obitelji ili domaćinstava.

Obitelj čine osobe koje zajedno obitavaju. Često sam se pitao kako zvati obitelj s jednim članom, jer ta osoba obitava sama?

No, odgovor treba tražiti malo drugačije.

Obitelji s jednim članom, a imamo ih 424, imaju i drugi dio obitelji negdje u svijetu.

One su samo privremeno razdvojene. Ali ako njihova srca kucaju jednih za druge, onda su oni vezani, oni su obitelj, pa makar i ne stanovali na istom mjestu. S dva člana imamo 295 obitelji, s tri člana 141, a sa četiri člana 72 obitelji. S pet članova je 20 obitelji, sa šest 3 i jedna (1) je obitelj sa sedam članova. U ove brojeve nismo uvrstili Malu školu, jer je ona obitelj malo drugačije vrste.

Od ovih 1.851, njih 1.016 su župljanke, a 835 je muških župljana. Čak je bilo i šaljivih komentara. U jednoj zgradi, kod

Ž

SIJEČANJ 2018.

Vareš u srcu – srcem u Varešu Piše fra Mirko Majdandžić jednog samca, nakon molitve popili smo po rakiju od jabuka. Dobra. I on, 'nako malo i tužno kaže: "Paroče, u ovoj zgradi je 14 udovica, a nas samo četvorica. Jedva stignemo svima čestitati blagdane". Vjerojatno je slično i u drugim zgradama.

I dalje smo većinski gradska župa. U gradu imamo 557 obitelji, pa sa 134 obitelji u Vareš Majdanu (a i to je grad, zar ne?) to je sveukupno 691 obitelj. U oba dijela grada živi 1.327 naših župljana. Na selima žive 524 župljanina u 265 obitelji.

Prosjek članova po jednoj obitelji je 1,94 člana. A prosjek starosti je 54,9 godina.

Ove godine fra Anto i ja smo prešli u gornju polovicu, stariji smo od prosjeka župe. Svi zajedno odživjeli smo 101.754 godine. Imamo 12 župljana s više od 90 godina. I tu je odnos 7:5, za žene, naravno.

Najbrojnija godišta su 1956. i 1958. s po 51 osobom, a samo po jedan župljanin su 1922., 1924. i 1926. godište.

U našoj župi imamo 48 djece koja su predškolskog uzrasta. Oko 80 dječaka i djevojčica ide u osnovnu školu, a njih 61 su srednjoškolci. Nadalje, 55 mladića i djevojaka iz Vareša, iz župe Svetog Mihovila, studira negdje na različitim sveučilištima i fakultetima. Oni stječu znanje i vještine, da mogu napraviti kvalitetne promjene u Varešu i tako osigurati svjet-

liju budućnost svoga kraja. To nisu zanemarive brojke. Isus je s 12 apostola izmijenio cijeli svijet. Juda je izdao Isusa i njegovu ideju Vesele vijesti (Evanđelja).

Od 12 apostola to je više od 8 posto. Ali su ostali svim srcem bili uz Njega. Kucaju li naša srca za ideju Vareša?

U župi imamo 296 različitih prezimena. Najbrojnije prezime s 56 nositelja je Dodik. Slijede Božić (46), Malbašić (40), Franjić (39), Josipović (36), Petrović (34), Gavran (33), Grabovac (33) i Terzić s 32 nositelja. Imamo čak 85 prezimena sa samo jednim nositeljem. A u prošloj godini "nestalo" je deset (10) prezimena. Župljani nam nose 496 različitih imena. Neka su, doduše, slična jer su izvedena od istog korijena. Najčešća ženska imena su: Ana (37), Marija (37), Jelena (26), Katarina (24) i Nada (21). Najčešća muška imena jesu: Ivan (28), Josip (27), Zoran (22), Mijo (21) i Anto (20). Župljana, koji nemaju imenjaka u župi, znači samo jedan nositelj, imamo 214, kao što su Zakarija, Sidonija, Niceta ili Milijan i tako dalje.

Uz župnu crkvu imamo četiri filijalne crkve u kojima redovito imamo svete mise. Filijalnoj crkvi u Duboštici gravitira dvadesetak obitelji s 50 župljana. Na misu na Pogar dolaze vjernici iz 70 obitelji i broje oko 150 duša. Majdanu pripada 150 obitelji s nešto više od 250 župljana. Na Pržiće dolaze s Vr(h)ovine, a to je oko 160 vjernika razasutih u 7 sela i 86 obitelji.

Posjećenost nedjeljnih misa je prilično dobra, osim u vrijeme lova. Tada u Duboštici i na Pogari nema lovca ni za lijeka na misi: "otišli za kerovima", kako to narod u šali kaže.

I da se vratim naslovu: Vareš u srcu = srcem u Varešu. Živjeti i raditi u Varešu sa srcem – kako se trude i čine ovih 1.851 – jednako je kao živjeti, boriti se i raditi bilo gdje u svijetu (preko cijele Europe, Amerike i Kanade, pa sve do Australije) s Varešom u srcu. Nositi Vareš u srcu i tom "iskrom iz Vareša" oplemeniti svaki prostor gdje su se razmiljeli Varešani, to je važan zadatak i ozbiljna misija. Tko to od nas zna kakav je bio Božji plan s Varešom?

Nekad ćemo i to saznati. A do tada: svi ste vi župljani svojih vareških župa: Borovice, Vijake i Vareša. I ako se i vi budete tako osjećali, tada su svi ovi podaci apsolutno nevažni. I dalje smo svi mi župljani svojih matičnih (krsnih) župa, privremeno raspoređeni na druga mjesta s Varešom u srcu, a srcem u Varešu. I, čuvajte se aritmije!

UG "Majka Terezija" zahvaljuje djeci iz OŠ "Vareš" za donaciju uz Dan bolesnika od 155,50 KM, prikupljenih zaradom od prodaje na Blagdanskom sajmu.

BROJ 277

13

PUTOPIS

Svetoj zemlji u po'ođane (XI) Piše Ivana M. Slugić

Citadela – Davidova kula Jedan izdvojeni znak Jeruzalema su bedemi – ukrasni kameni zagrljaj koji ga dobro podpasuje i ojačava, otegnut na oko 4 kilometra i mjestimice visok do 20 metara. Ovaj zagrljaj prekinut je na onim mjestima gdje su gradske kapije umetnute tako vješto da ne remete čvrstinu i nepopustljivu nježnost kamenog zagrljaja. Kapije – vrata grada – kroz svoje raširene ruke propuštaju da prema ulicama teku struje i kolaju ljudi nezaustavljivom snagom života. Gradske kapije, njih sedam, sa svoje ljupkosti samo što ne progovore i udare snagom damara i vještine svoga tvorca. Tako vrata od Jaffe, čije ime sjeća na drevna vrata od Izraela, ujedno su najvažniji prolaz prema zapadu. Uzbibanost i živost posvuda okolo i njihov dobro sračunat položaj čine ova vrata bilom grada. Arapi ovu srčiku Jeruzalema zovu Bâb-el-Khalili.

Jutro, sve orno, čilo, taze poiskakalo iz krevetâ. Kraj Jaffa kapije onaj isti – mješaja za pekmez, pritka bogdao – čovjek. Samo što nam je, jutros – pružajući kruvčiće od durum 'šenice kojima nas je sinoć povratio od glada – pokazao lice. Iz tog ošćocanog tijela – kakvo je imao jedan dječak iz Jušića, zvani Lumumba – izvuklo se lice; sve što se moglo navadit' iz lijepog, on je navadio – k'o seb!

Na citadelu pada jasna i dobro izvagana mjera svjetlosti pa ne kriva ni ljupkosti ni čvrstini ove kamene gradske ljepotice.

Jeruzalemska citadela danas izgleda kao izrazito jak bedem s pet kula. Ona zakriva jedno guvno zaposjednuto trima kulama koje je posljednji židovski kralj Herod Veliki uzdigao 24. godine prije Krista, imenujući ih svojim "ljubljenim": bratu Fazaelu, prijatelju Hipikusu i jednoj od svojih žena zvanih Mariamna; bile su toliko lijepe da ih rimski imperator Tit, ništeći Jeruzalem 70. godine prije Krista, ostavlja netaknute. Ostavio ih je neozlijeđene da bi se kasniji naraštaji mogli diviti njenoj otmjenosti. Ali za Hadrijanova razaranja Jeruzalema, 135. godine po

14

Kristu, vojska nije imala milosti: sastavila je sve sa zemljom. Ostali su fragmenti dubokih zidnih temelja.

Ime Davidova kula daju citadeli, čini se, u srednjem vijeku kršćanski hodočasnici, pripisujući je, oduševljeni njenim drevnim tragovima, samom biblijskom kralju.

Nakon arapskih osvajanja citadela doživljava djelomičnu obnovu; u križarskom odsječku vremena ona je bivak latinskim kraljevima; opet nakon paklenih razaranja, a u momentu muslimanskih osvajanja, u dogovoru Mameluka i osmanskog sultana Sulejmana II. dolazi do potpune obnove i vraćanja utvrde u prvotno stanje. U godini 1635. na glavnu kulu dograđen je i danas razvidan minaret.

Unutar citadele, čije kule okružuju jednu udolicu, može se kretati u tri smjera: preko arheoloških iskopina može se doći do ostataka mamelučkog luka; okolnim stazama do kula s kojih se pruža buran, ubav i trajan pogled na grad; posjet muzejima. Doista, u unutrašnjosti kula, u različitim prostorijama, Historijski muzej grada Jeruzalema sklanja i štiti karte i filmove o rekonstrukciji velikih građevina, te ilustriranu povijest grada od kanaanskih do današnjih dana. U jednoj od prostorija čuva se maketa starog Jeruzalema. Sjeverno od citadele, na mjestu današnje policijske vojarne, uzdizala se palača Heroda Velikog, ali ne toliko velikog da ga ne bi pokrila tama paklenog pokolja u Betlehemu.

Ostavljamo citadelu da na njoj sunce blaguje i mlači joj kamen. Zbilja, ovako mlačna i pitka k'o jamuža otvara nam put u Armenski kvart, ako od nje skrenemo desno.

Armenska četvrt Na jugozapadnoj strani staroga grada osamila se Armenska četvrt kao zasebna klijetka grada, izdvojen "otok" u kom žive isključivo Armenci nadošli ovdje s rimskim osvajanjima u prvom stoljeću po Kristu. Prisuće armenske zajednice u Jeruzalemu dokumentirano je već s početka 5. stoljeća, a sve do 20. stoljeća

BROJ 277

organizirana je kao isključivo religijska zajednica. Za našeg vremena ona počinje uključivati i svjetovne obitelji.

Armenci čine prvo stanovništvo koje je još u antici prigrlilo kršćanstvo (301. godine po Kristu, sa sv. Grigorijem Prosvjetiteljem): dijele se na Armence katolike, Armence gregorijance koji se zovu i monofisti. Radi se o pristašama ranokršćanskog učenja 5. i 6. stoljeća da Krist ima samo jednu, i to božansku narav, bez ljudske. Službena je crkva proklela i izopćila monofiste, ali se njihovo učenje zadržalo još u koptskoj i sirijskoj crkvi Jakobita.

Gorka povijest armenskog naroda, čija se domovina Armenija nalazi između Male Azije, Perzije i Kavkaza, poznata je kao i povijest Židova: rasutost, progon, uništenje. Otomansko carstvo počinilo je protiv ovoga naroda ono što se izgovara šaptom. Nećemo ovdje isticati brojku žrtvovanih, Abdul Hamidovim (II.) načinom "ukidanja armenskog pitanja", to bi bilo uvredljivo za ovaj narod. Ono što treba reći glasno: 1915. godine jedan dio ljudi iz Armenije otjeran je do mezopotamske pustinje Deir-er Zor i tu ostavljen da svisne i pocrka od svega što pustinja jest.

Je li važan broj (mada se zna) protrulih tabana, otpalih i otkinutih stopa na ovome putu... Abdul Hamid II. u tome nije bio sam: imao je suučesnika i otvorenih i zatvorenih očiju.

Na prvom katu muzeja Armenaca dat je iscrpan pogled na povijest ovog naroda: pogrom 1915. i povijest zajednice u Jeruzalemu; na drugom katu izloženi su arheološki dokazi proistekli iskapanjem u četvrti i predmeti armenske umjetnosti: keramika, crkveno ukrašavanje, obredni predmeti, živo obojeni rukopisi i dragocjenosti kao što su imprimerie (tiskovine). Armensko pismo sastavio je biskup Mesrop krajem 4. stoljeća ugledajući se na perzijsko i grčko pismo. Alfabet ima 38 slova i danas je armensko nacionalno pismo. Slikarstvo je došlo do izražaja u iluminaciji – ukrašavanju rukopisnih knjiga šarama i minijaturama prvotno crveno obojenih ukrasa. Kao primjer takvog osebujnog djela navodi se Edžmijadzinski evanđelistar.

SIJEČANJ 2018.

Katedrala svetog Stjepana Sa širenjem kršćanstva, već od 4. stoljeća u Armeniji su se počele dizati crkvene građevine. Crkveno graditeljstvo Armenije je most između perzijskih građevina od cigle i turskih građevina od kamena. U građevinama s kupolom armenska arhitektura još prije 1000. godine primjenjuje nove konstruktivne elemente: stupovi potpornjaci i svežnjevi stupova. Za armensku crkvenu arhitekturu naročito je upečatljiva kupola, povrh četvrtaste osnovice, koja je konstruirana po-moću ugaonih trompa (dio kon-strukcije u podziđu kupole koji ima statičku – da ojača – ali i ukrasnu za-daću).

Kada se kružna kupola diže nad ovakvom osnovicom uglovi četverokuta ispunjavaju se trompima pomoću kojih se kvadrat pretvara u krug. U armenskoj arhitekturi crkve česti su višekutni tamburi koji nose zrakaste i čunjaste kupole, krovovi u obliku piramide i podstupovi, plitke apside. Najstarije crkvene građevine nastale između 7. i 12. stoljeća ističu se tehnikom gradnje: zidovi su izljeveni od mase slične betonu i pokriveni pločama od kamena ili lave. Primjer zasljepljujući lijepe crkvene arhitekture je crkva u Mamaršenu, a najstarija kršćanska crkva na svijetu i civilizacijski spomenik kulture je crkva u gradu Edžmijadzinu.

Katedrala svetog Stjepana od najljepših je crkava Jeruzalema; sagradili su je u 12. stoljeću armenski križari na mjestu jednoga gruzijskog manastira. Unutrašnjost građevine je podijeljena na tri broda pomoću četiri stupa na koje se naslanja tambur kupole i pruža obilje boja, ukrasa i nakita, kao obrazac armenskih crkava; koliko je na "janjici" latica, toliko se uljanih svjetiljki (kandila) slijeva sa stropa; podovi su pokriveni najfinijim svilenovunenim tepisima s kojih progovaraju životinje i pjevaju ptice; vrata iza kojih je najsvetije mjesto – kapela sv. Stjepana s pohranjenom glavom mučenika – i pregradne ploče od drveta ukrašene su pozlatom i u njih utisnut sedef, ravno, bez ispupčenja. Primjer besprijekorne intar-

Unutrašnjost katedrale sv. Stjepana

zije. Na koru, jedna antička stolica nazvana je katedra ili propovjedaonica sv. Stjepana kao simbol odanosti vjernika koji misle da se radi o onoj propovjedaonici odakle je govorio sam apostol. Od četiri kapele koje se otvaraju na sjevernoj strani crkve dvije su podignute u 5. stoljeću: jedna je kapela sv. Mene (egipatskog mučenika), gdje je sačuvano blago katedrale s lijepim rukopisima, a druga je kapela sv.

Stjepana. Na suprotnoj strani nalazi se Edžmijadzinska kapela koja čuva tri kamena porijeklom iz Jordana i s Brdâ Sion i Tabor.

Idući ulicom od katedrale sv. Stjepana prolazi se ispod Armenske patrijaršije tako da ta golema sveta gromada istovremeno i lebdi, a i ne miče se.

Naspram armenskog sjemeništa, trgić je s čijih ćemo se caklenih kamenih ploča i dvije povruće stepenice naći u rashlađenoj tišini Armenskog umjetničkog centra za keramiku. Iz unutrašnjosti prostorije izašao je muškarac. Pravilno, na licu ovog muškarca, postavljen nos, njegov isklesani oblik i veličina ostavljaju prostor da se isto tako ubavo i komotno smjeste oči i

KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU

tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326

BUKETI • SVADBENI BUKETI • LONČANICE SVJEŽE CVIJEĆE • POGREBNI VIJENCI SIJEČANJ 2018.

usta. Njegova uljasta put, tamna i mirisna, bila mi je tokom razgovora često opasno blizu. Ruke su mu bile zau-zete, a i dovoljno slobodne da ih mo-gu dotaći pogledom.

"Keramika (lončarska vještina) jeste izrada posuđa, ukrasnih predmeta, građevinskog materijala od gline, pečenjem na visokoj temperaturi. Proces izrade obuhvaća: pripremu smjese od gline, pijeska glinenca i vode, ručno oblikovanje dobivenog tijesta, sušenje, pučenje, glaziranje, bojenje. Armenska keramička umjetnost potiče iz turskih gradova Iznika i Kutahije. Rad armenskih umjetnika keramičara ovdje počinje 1919. godine dolaskom Davida Ohamessijana iz Kutahije, da bi renovirao pločice na 'Kupoli nad stijenom'. Njegovo umijeće doneseno iz zavičaja sastojalo se u sjedinjavanju geometrijskih oblika i arabeske sa cvjetnim motivima.

Popis ukrasa i motiva predstavlja svijet gazela, cvjetova tulipana, vinove loze, znakovima važnim i za kršćane, Židove i muslimane. Keramički predmeti funkcioniraju na nekoliko razina: sentimentalnoj – razina dodira; na estetskoj kao zamišljeni raj; i na simboličkoj kao obećanje. Svjet-lost koja je 'uhvaćena' u glazuri armen-skih posuda i pločica simbolizira upijanje božanske svjetlosti na materijalnim predmetima." (prema prof. Nurith Kenaan Keder) Rekao mi je da za rad koji drži u ruci – keramička pločica s podlogom boje cvjetića "gospice" (enciana) i njeno ukrašavanje – treba sedam radnih dana s po osam sati rada. Ne znam kako, na njegovom zapešću, u prorezu otkopčanog rukava, ukazao se mali isicani (izbocani) križ i pomicao u ritmu njegova smirenog bila.

Protrnula sam, isti Štefanijin! Neizbrisivim pigmentom (kod njega crnim) izbocan je križić i njegove jednake strane dotjerane su "iglicama". Mislim da se u nas takav sličan križ zove "kupreški". Dok nas je ispraćao puhnuo je hladnjikav vjetar i ispunio rukav njegove košulje. Tim umlaćenim vjetrom u rukavu svoje košulje prošao je cijelom duljinom moje nepokrivene ruke. (nastavit će se)

BROJ 277

15

IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Dana 11. studenog 2017. u 86. godini života preminula je naša draga

Dana 13. prosinca 2017. preminuo je naš dragi

ANDRIJA RUDAKIJEVIĆ Andrije

ANĐA DOVADŽIJA (1932. – 2017.)

Dok živimo, nećemo zaboraviti tvoju veliku ljubav koju si nam nesebično poklanjala.

Sjećanje na tebe je dio naših života u kojima ćeš nam vječno nedostajati.

Tvoji: kćerke, sinovi, unučad i praunučad

(5.III.1942. – 13.XII.2017.)

Uspomene na tebe zauvijek će živjeti u našim srcima i mislima.

Počivao u miru!

Supruga Mara, sin Davor, kćerka Darjana s obitelji

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

BOŽO KLARIĆ

Dana 15. prosinca 2017. u 92. godini života preminuo je naš dragi

Ma nije zar! Jest, borami! Izodo je i lego Božin sat.

Oko svoje jake i pravo pobijene stožine smirio je Božo svoj stog, a da su mu sijeno bacala dva fratra ukoričena Andrićevom rukom. Podinu mu je ložio fra Marko Krneta: "nesmira" koji je i kupus gonio da raste, čarobnjak prometanja šire u "sjajnu i vatrenu tečnost, bistru i ljekovitu, bez trunja i čađi"...

Fra Serafin zvani Bego – baš on, nalet što samo vragove sklanja i navodi – taj veliki pjevčik, završio je a da ne zakisuje ovaj golemi stog.

Sve dok bude zvonilo javorničko, dotle će se vidjeti kako po Strici ravna i popravlja, prikiva i zakiva, a u sudje ražljeva rakiju "dragocjenu i čistu kao duša" nevidljiva Božina ruka.

Kome god ovog Badnjaka nije otvorio vrata nije mu ni svanulo – još se više uvuko u se!

Ne "rušimo" se za Božom! Živimo ga! Zar nam je malo dao!?

Ivana M. Slugić, obitelj Klarić

ANTO BOŽIĆ (1926. – 2017.)

Ostaješ dio naših najljepših uspomena.

Počivao u miru!

Ožalošćena obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV Našem dragom

MIJI KRIŠTIĆU (26.III.1933. – 25.XII.2017.)

Zauvijek ostaješ u našim sjećanjima.

Počivaj u miru!

Supruga Ljiljanka, kćerka Slobodanka, sin Petar, unuke Gabrijela i Ana, zet Vladimir, brat Filip s obitelji, te ostala rodbina i prijatelji

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALNICA

Našoj dragoj

Povodom smrti naše drage

MIRJANI JOVIĆ

MIRJANE JOVIĆ

(25.X.1939. – 2.I.2018.)

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Neka ti je laka zemlja.

Tvoji sinovi Nenad i Predrag s obitelji i sestre Borka, Lena i Nada

(1939. – 2018.) izražavamo zahvalnost osoblju Doma zdravlja Vareš koje joj je olakšalo posljednje dane života. Takođe zahvaljujemo Anici Dodik na pažnji, ljubavi i brizi za vrijeme njene bolesti.

Zahvalna porodica

U SPOMEN

TUŽNO SJEĆANJE

SLAVKO DODIK

(12.XII.2012. – 12.XII.2017.)

(2011. – 2018.)

Pet godina je prošlo otkako nije s nama naš

BERTA DODIK

TOMISLAV PLEJIĆ

(2014. – 2018.)

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

Počivao u miru Božjem!

Uvijek ćemo vas se sjećati s ljubavlju i poštovanjem.

Počivajte u miru Božjem!

Tvoja obitelj

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Na naše drage roditelje

Na našeg dragog

DRAGO FRANJKOVIĆ

VLATKA MIRČIĆA

(1.I.1982. – 1.I.2018.)

(2.I.2001. – 2.I.2018.)

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe ostaje u našim srcima.

Počivaj u miru Božjem!

ANA FRANJKOVIĆ rođ. Jerković (30.V.2013. – 30.V.2018.)

Počivali u miru Božjem!

Djeca s obiteljima

16

S ljubavlju i poštovanjem, tvoji najmiliji

BROJ 277

SIJEČANJ 2018.

TUŽNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

Dana 9. siječnja navršile su se tri tužne godine otkako nas je napustio naš suprug, otac i brat

(9.I.2015. – 9.I.2018.)

SLAVEN KRLJIĆ

SLAVEN KRLJIĆ

(1963. – 2015.)

Svojim odlaskom ostavio si veliku prazninu i bol u našim srcima, ali sjećanje na tebe daje nam nadu da postoji bolji svijet u vječnosti.

Počivaj u miru!

Katarina, Gorana, Jana i brat Bojan s obitelji

Počivaj u miru, DRUŽE!

Darko

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

KATARINA DODIK

(11.I.2010. – 11.I.2018.)

Dana 11. siječnja navršilo se osam godina otkako nije s nama naš dragi

(5.III.1943. – 9.I.2010.)

MARIJAN ANĐIĆ

Tvoja ljubav i dobrota ostaju živjeti u našim srcima.

Počivaj u miru!

Tvoji: Zakarija, Željko, Nada i Krunoslav

Po dobroti te pamtimo, s ljubavlju spominjemo.

Počivao u miru!

Tvoji najmiliji: majka Lucija, otac Ljudevit, supruga Nevenka, kćeri Nina i Katarina, sestra Katarina s obitelji, braća Miljenko i Boro s obiteljima, zet Bruno

TUŽNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

BOŽENA GAVRAN

JOSIP GRGIĆ

(1929. – 2013.)

(11.I.1979. – 11.I.2018.)

SLAVKO GAVRAN

ANA GRGIĆ

(1923. – 1971.)

(18.IV.1993. – 18.IV.2018.)

Prolaze godine bez naših dragih roditelja. Dugujemo im neizmjerno poštovanje, zahvalnost i ljubav.

Počivali u miru Božjem!

Marijana, Josip i Andrijana s obiteljima

Vaša djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

Dana 11. siječnja navršile su se tri godine otkako nas je napustila naša draga

KATARINA MARIĆ

Dana 12. siječnja navršilo se 11 godina otkako nije s nama naš dragi suprug, otac, djed, brat, stric i ujak

(10.IX.1928. – 11.I.2015.)

Sjećanje na tebe živi u nama. Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam za života podarila.

Počivala u miru!

(1941. – 2007.)

Pamtimo Te s ljubavlju.

Počivao u miru Božjem!

Tvoja djeca

Obitelji Marijanović, Divković, Javor i Cicnjak

SJEĆANJE

IN MEMORIAM Dana 16. siječnja navršava se 18 godina od smrti naše drage mame

DRAGO JOZELJIĆ

RUŽE PETROVIĆ

(1928. – 1997.)

(16.I.2000. – 16.I.2018.)

S ljubavlju i tugom...

Osamnaest godina od tvoje smrti nije malo, ali kao da je bilo jučer jer u svakom našem razgovoru ima i dio tebe, mama. Počivaj u miru!

Tvoji najmiliji

Tvoja djeca s obiteljima

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

DRAGO JOSIPOVIĆ

DAVORA VIDOVIĆA

(29.X.1937. – 17.I.2013.)

Otišao si tiho, kako si i živio. Tvoj lik čuvat ćemo s ponosom.

Počivaj u miru Božjem!

Supruga s djecom

SIJEČANJ 2018.

MATO MARIJANOVIĆ

(21.I.2014. – 21.I.2018.)

Neće te izbrisati vrijeme, niti skriti tama, ostaje zvijezda koja sja, prati nas i vječno živi s nama.

Počivaj u miru Božjem!

S velikom ljubavlju, tvoja obitelj

BROJ 277

17

IN MEMORIAM TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

(22.I.2016. – 22.I.2018.)

(25.I.2009. – 25.I.2018.)

MIROSLAVA DRMEŠIĆ

FRANO DODIK

Vrijeme ide, ali praznina i dalje ostaje.

Počivala u miru!

Tužan je ovaj dan koji me podsjeća na rastanak s tobom. Prolaze dani, prolaze godine koje ne ublažuju tugu, ne umanjuju bol...

Tvoji najmiliji

Tvoja Bernada

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN DUSPER

ROZALIJA GRGIĆ

(2002. – 2018.)

(2.III.1934. – 29.I.2011.)

ŠTEFICA DUSPER

MIRKO GRGIĆ

(1980. – 2018.)

(20.III.1939. – 26.I.2009.)

Tuga i bol nije u riječima već u našim srcima, gdje zauvijek ostajete voljeni i nikad zaboravljeni. Počivajte u miru Božjem!

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na vas ostaju.

Počivali u miru Božjem!

Vaša obitelj

Brat Branko i sestra Anica

SJEĆANJE (13.XI.1928. – 30.I.2002.)

IN MEMORIAM FINKA FRANJKOVIĆ rođ. Babić

BERNARDA DODIK

IVAN FRANJKOVIĆ

VINKO DODIK

(1925. – 1997.)

(2.II.1932. – 30.XII.2004.)

(1924. – 2016.) Živite u našim sjećanjima.

Počivali u miru Božjem!

Zahvalna djeca

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo sjećanja na vas.

Počivajte u miru Božjem!

Djeca s obiteljima

IN MEMORIAM Po dobroti vas pamtimo, s ponosom spominjemo i u srcu zauvijek čuvamo.

STIJEPO GAVRAN LUCIJA GAVRAN (1997. – 2018.) rođ. Josipović

Počivajte u miru Božjem!

Vaši najmiliji

(1998. – 2018.)

TUŽNO SJEĆANJE

FERDINAND GAVRAN

RUŽICA MEDAN rođ. Gavran

(2014. – 2018.)

(1996. – 2018.)

IN MEMORIAM

(29.I.2017. – 29.I.2018.)

ŽELIMIR VUKANČIĆ Dragi moj Miki, Tebi koji živiš u mom srcu, u našim srcima, mislima, riječima, molitvama, ljubavi, Tebi posvećujemo ove retke povodom prve godišnjice Tvoje iznenadne smrti, zahvaljujući dragom Bogu za vrijeme u kojem si i tjelesno bio dio naših života. U našim očima i srcima to je vrijeme bilo kratko, ali zalog Tvoje dobrote, razumijevanja i ljubavi koju si nam ostavio traje vječno. Hvala ti što si bio tako divan suprug, otac, djed, prijatelj – divan čovjek. Moja tuga je svakim danom sve veća i svakim danom sve mi više nedostaješ. Do dana kada ćemo se ponovo naći Ti i ja, nosim zahvalno sjećanje na Tebe, voljeni moj.

Ožalošćena supruga Vesna, kćerka Željka, sin Darijo, zet Mladen, nevjesta Iva, te unučad Robert, Lea, Luka i Roko

18

TEREZIJA SIMON (23.I.1944. – 31.I.2017.)

Dana 31. siječnja navršit će se godina dana otkako naša majka nije s nama. Našu tugu ne mjerimo vremenom – uvijek će nam nedostajati.

Kćerke s obiteljima

BROJ 277

SIJEČANJ 2018.

IZ STARIH ALBUMA

RAZ GLED NICE Ove nam dvije (što je posebno važno – makar rukom datirane) razglednice, koje sačuvaše njegovi ugledni preci, ustupi Mladen Rudež. Zacijelo spadaju u najstarije sačuvane, pogotovu prva.

Uglavnom, uz slike šalju se pozdravi iz Vareša, dvojezično ili na dva pisma, pa imamo i podsjećanje na dva državna sustava u čijem se sastavu (nakon osmanske vladavine) grad nalazio: AustroUgarsku Monarhiju i Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

PodrŽite izradu fotomonografije svoga grada Broj računa (za uplate u KM): 3385802224035182, kod UniCredit Bank d.d. Vareš.

Svrha doznake: donacija (ili sponzorstvo) za izradu fotomonografije "Vareški kraj kroz stoljeća".

Primatelj: HKD "Napredak" – Podružnica Vareš.

Za uplate iz inozemstva: IBAN BA39 3385 8048 2428 8089 i SWIFT UNCRBA 22.

LIST VAREŠKIH HRVATA

Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda

SIJEČANJ 2018.

osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, Hrvatska i Europa – 54 KM, Sjeverna Amerika – 75 KM, Australija – 87 KM • naklada: 1000 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 277

19

Priredio M. Marijanović

BLAGDANSKE ČARI

Božićne oku radosti Advent i posljednja dekada prosinca oboje vareške noći šarenilom titrajućih lampica u prozorima i na balkonima, možda ne kao u drugim gradovima gdje se to pretvara u pitanje prestiža i demonstraciju kupovne moći, gdje uostalom ima i više mlađeg stanovništva, ali ne dâ se ni Vareš, još uvijek.

Za najmaštovitije koji blagdanskom dekoru i uljepšanju grada doprinesu okitivši cijele objekte, a na tržištu danas raspamećujuće širok izbor svjetlosnih ukrasa, malo je nedostajalo da po jednoj privatnoj inicijativi dobiju i novčane nagrade. Ideja se pojavila naknadno, da se pokaže zahvalnosti takvima koji su založili truda i sredstava, ne zbog natjecanja već zbog ljepšeg općeg ugođaja, ali nije dovedena do kraja iako je načinjen širi izbor od deset kuća i uži u koji su ušle tri (jedna je od njih ova na fotografiji). Proglašenje je trebalo biti održano u novogodišnjoj noći, u sklopu dočeka na otvorenom, i sad jedino ostaje obnoviti pokušaj dogodine jer bi to moglo djelovati i stimulativno.

Bilo je i pirotehnike, više se bez toga gotovo i ne pomišlja, ali treba razlučiti riskantnu dječju igru s tim eksplozivnim stvarčicama od ispaljivanja u kontroliranim uvjetima. Općina se pobrinula

za

legalni

vatromet,

kako

novogodišnji tako i božićni, nakon polnoćke, a taj je našim objektivom i zabilježen.