Međimurske novine 1010

Godina XIX.

Broj 1010.

^akovec, PETAK, 23. sije~nja 2015.

Cijena 7 kuna

Ra a li se ljubav izme u S-a? HDZ-a i HNS-a?

str. 10

NA KRILIMA POBJEDE na izborima za vije a mjesnih odbora u Gradu Mursko Središ e...

12 RADNIKA Eko Me imurja postalo tehnološki višak

str. 2-3

Cigla se u Darko Horvat priziva Šenkovcu istu koaliciju i za više ne parlamentarne izbore proizvodi

Osvojite ulaznice za Cinestar! Osvojite ulaznice za film u Centru za kulturu!

OP INE I GRADOVI još ne znaju za koliko ih je država odrezala “miniporeznom reformom”

str. 2-3

media 16

Tko je bio Matija Cimerman, ije ime nosi novi vrh Me imurja? str. 12

Samo akovec i Belica imaju prireze, ali ve duže od deset godina

SAZNAJEMO zahvaljuju i akov anki Aniti Cimerman

SMRT Dine Molnara još jednom preispitana od DORH-a s istim zaklju kom

str. 48

Samoubojstvo policajca opet potvr eno str. 8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ho e li Matija Posavec prihvatiti javnu prosidbu Darka Horvata? U

etvrtak je pala i javna politi ka prosidba predsjednika HDZ-a Darka Horvata, koji za parlamentarne izbore u III. izbornoj jedinici žarko želi okupiti u koaliciji sve politi ke snage “centra” koje je okupio oko sebe Matija Posavec kada je uspješno stigao do mjesta župana. DZ je otvoren partnerstvu da stvori bolju perspektivu gra anima ove županije. Posebno nas vesele zasluge HNS-a u toj koaliciji u Murskom Središ u i što je Ivana Maltari (HNS) preta e i na županijsku razinu. - istaknuo je Horvat. - Moja je želja da ova lista upotpunjena i s našim partnerima iz HSS-a i Hrasta zajedno iza e na predstoje e parlamentarne izbore, smatram da bi ta lista bila dobitna kombinacija za III. izbornu jedinicu. - poru io je Horvat u etvrtak u Murskom Središ u na krilima tamošnje uspješne dvogodišnje koalicije HDZ-a i HNS-a koja donosi rezultate jednima i drugima. ije to prva prosidba Darka Horvata i me imurskog HDZ-a upu ena Matiji Posavcu i HNS-u. Ali, nikad nije bilo izglednije nego sada da bi Matija kona no HDZ-u mogao re i: DA. agreba ka središnjica HDZ-a ve je odavno u koaliciju dovela Matijine partnere koji su s njima trenuta no u izvršnoj vlasti u našoj županiji: HSS i HSLS. Sve više k tome idu i a i evi Reformisti. Sada je na lokalnom nivou Horvatov jedini zadatak da SDP-u preotme HNS, nakon ega bi se ova stranka mogla na i u nebranom grož u da na izbore ide gotovo pa samostalno. aktualnoj situaciji, kad se preslaže hrvatska politi ka scena u kojoj se o ekuje da bi HDZ na krilima predsjedni kih mogao osvojiti i parlamentarne izbore i predvoditi novu Vladu, HNS bi vrlo lako mogao promijeniti tabor, posebice jer Vesna Pusi više ne može tako vrsto držati glavne konce donošenja najvažnijih odluka. Tim više što se kalkulira da bi ona vrlo lako mogla oti i put me unarodne diplomacije i na taj na in prepustiti svoje mjesto nekome drugome. atija Posavec nakon uspješnog obavljanja mandata župana zasigurno želi napraviti i “korak dalje” u politi koj karijeri, a to bi zasigurno trebao biti i neki od važnijih položaja kako u strana koj, tako i u hrvatskoj izvršnoj vlasti (tamo gdje se donose najvažnije odluke). Odluka o koalira-

-H

N Z

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

nju s HDZ-om, koji bi vrlo lako mogao od 2016. godine preuzeti Vladu i vlast u zemlji, zasigurno bi s njegove strane bila vrlo pragmati na, kao što su bili i svi njegovi dosadašnji potezi. e utim, zasigurno se nešto treba pitati i SDP. Zoran Milanovi se, izgleda, kona no probudio. Donio je najprije kona no jednu odlu nu odluku kad su u pitanju krediti u švicarskim francima koja je naišla na odobravanje u javnosti, a onda je i sazvao elništvo stranke upravo na temu predizbornih koalicija. Me utim, izgleda da se prekasno probudio. što se ti e vladanja Vlade i strana kog “kombiniranja” za predstoje e parlamentarne izbore. Na ljevici sa SDP-om ne želi nitko, posebice to isti e OraH, ija je predsjednica Mirela Holy svjesna da bi na krilima plutaju e popularnosti, koja je ovih mjeseci uzdignula Živi zid i spustila njezinu stranku, vrlo lako mogla potonuti ranije nego Laburisti. Laburisti se nude, ali pitanje je kakva je zapravo njihova realna snaga u ovom trenutku. to se ti e politi kog centra, na njemu osim HNSa više nema nikoga s kim bi mogao koalirati SDP. Sve je ve pridobio HDZ. Bez obzira koliko vrijedio HNS u ostatku Hrvatske, injenica je da u pet županija sjeverozapadne Hrvatske, kao i još nekim gradovima, ova stranka ima svoje bira e, tako da bi upravo ona mogla biti, bez obzira tko što mislio o njoj, onaj jezi ac na vagi koji bi mogao i odlu iti predstoje e izbore. aravno, obi nom ovjeku od politi kog kombiniranja uglavnom do e muka. Njih mu e prvenstveno svakodnevni egzistencijalni problemi, a ne “tko e s kime” kako bi došao ili ostao na vlasti. Politi ari mainstream stranaka o tome itekako trebaju voditi ra una, a poznato je da se Matija Posavec i u takvim situacijama itekako zna sna i.

VIJEST(I) TJEDNA

Tisu u kuna za jednu dozu cjepiva protiv HPV-a roditeljima previše HPV je naj eš i uzrok spolno prenosivih bolesti, a cijepljenje se preporu uje mladim djevojkama kako bi ih zaštitilo od raka grli a maternice i genitalnih bradavica, ali i muškarcima. Me utim, u javnosti još uvijek postoje dvojbe oko cijepljenja protiv HPV-a, o emu dr. ginekologije Ida Makovec govori: - Jedan od problema je i cijena, koja za jednu dozu iznosi tisu u kuna. Potrebno je primiti tri doze cjepiva. Prvu dozu pla a grad, odnosno op ina, drugu Županija, a tre u sama osoba. Detaljnije na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Bit e novih radnih mjesta i u našem najsjevernijem gradu Na godišnjem susretu poduzetnika u Murskom Središ u poduzetnici su istaknuli dobru poduzetni ku klimu koja se stvorila u gradu, emu nakon ulaska u EU pogoduje i dobar strateški položaj. - U gospodarstvu na podru ju Grada Mursko Središ e napokon su se stvari pokrenule, vidljivo je to i iz pokazatelja o padu broja nezaposlenih. - kazao je gradona elnik Dražen Srpak. Na podru ju Grada niknule su brojne poduzetni ke inicijative, me u kojima su se dvije irme izdvojile i predvode gospodarski konvoj, tvrtka Neores i tvrtka Sobo an Interijeri. Više na str. 6 - 7.

Pijani voza teško ozlijedio 16-godišnjakinju U utorak nave er kod nadvožnjaka u akovcu došlo je do teže prometne nesre e u kojoj je 60-godišnjak s promilima u krvi naletio na mladu žensku osobu koja je prelazila cestu na pješa kom pr ijel a z u . Lije ni kom dijagnozom u ŽB-u akovec ozlije enoj su ustanovljene teške tjelesne ozljede. Policija e podnijeti kaznenu prijavu protiv voza a, priop ila je PU me imurska. Str. 8.

23. sije nja 2015.

OPREZ me imurskih gradova i op ina oko uvo enja “protumjera” PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

orez na dohodak, koji se izdvaja iz pla a i dohodaka zaposlenih, najvažniji je prihod op ina i gradova. Zato je op inama i gradovima više nego ikad važno da na svom podru ju imaju zaposlene s dobrim pla ama, jer od minimalnih pla a nemaju koristi u svojim prora unima. Za one koji to nisu znali, napomena: porez iz pla e zaposlenog ide u onu op inu u kojoj imate prebivalište, a ne onu u kojoj radite. Primjerice, ako ste iz akovca i radite u Prelogu, prihodi od poreza na dohodak idu u akove ki, a ne preloški gradski prora un. Jednako tako, ako ste iz Murskog Središ a i radite u akovcu, porez na vaš dohodak ide u mursko središ anski, a ne akove ki prora un. Ove godine država je uvela miniporeznu reformu, pri emu je smanjila porezno optere enje na pla e, zbog ega bi zaposleni trebali od ovog mjeseca dobiti nešto ve e pla e. Me utim, to porezno rastere enje negativno e se odraziti na pojedine gradove i op ine, jer e im se poreznog rastere enja pla a smanjiti prihodi prora una. Uvo enje prireza, odnosno poreza na porez, zbog toga je posljednjih tjedna došlo u središte pažnje, kao protumjera koju bi op ine i gradovi mogli uvesti kako bi nadomjestili manjak svojih prihoda. Svi kao da su zaboravili da prirez nije novi porez. On u Hrvatskoj postoji ve godinama, a u Me imurskoj županiji prirez su ve prije mnogo godina za pove anje prora unskih prihoda iskoristile svega dvije jedinice lokalne samouprave: akovec još od mandata gradona elnika Branka Šalamona i

na s

Samo a imaju pr ih još pri Prošle godine (2014.) temeljem prireza na porez na dohodak u prora unu Grada akovca prikupljeno je 7.235.792,91 kn. Sredstva su namjenska, a u Gradu akovcu troše se za investicije u komunalnu infrastrukturu

Grad akovec od prireza godišnje ubire oko sedam milijuna kuna

Op ina Belica tako er prije više godina, potvrdio nam je sadašnji na elnik Zvonimir Taradi. Ho e li tu zakonsku mogu nost iskoristiti još koja

me imurska op ina ili grad, znat e se za koji mjesec, kada e se u stvarnosti vidjeti efekti miniporezne reforme i u inci na punjenje op inskih ili gradskih prora una.

EKO ME IMURJE privremeno obustavilo ciglarsku proizvodnju, a opekari

Fokus na metalop djelatnost koja je - U ovom trenutku Eko Me imurje e napustiti dvanaest radnika. Prema svim radnicima ispoštovat e se sve odredbe Kolektivnog ugovora i Zakona o radu. - poru uju iz Uprave Eko Me imurja Gasi li se ciglarska proizvodnja u Eko Me imurju, pitali smo Upravu Eko Me imurja, te što e biti sa zaposlenicima koji rade u proizvodnji opeke. Koliko e njih ostati bez posla i na koji na in e biti zbrinuti.

Zbog stanja u gra evini pogon opeke ne proizvodi Iz Uprave Eko Me imurja, koja ina e radi u

tro lanom sastavu: Saša Novakovi , predsjednik, te Jurica Soldat i Tomislav Radek, lanovi, dobili smo odgovor u pisanom obliku u kojem stoji: - Me imurska metaloprera iva ka tvrtka Eko Me imurje d. d. kontinuirano provodi procese optimalizacije poslovnih procesa s ciljem postizanja ve e razine u inkovitosti, održavanja konkurentnosti te stva-

ranja temelja za budu i rast i širenje poslovanja. Sukladno poslovnoj strategiji, Uprava planira još snažnije fokusiranje na metaloprera iva ku djelatnost koja je u stalnom porastu, a trenutno u ukupnim prihodima tvrtke sudjeluje s 85 %, te je u potpunosti izvozno orijentirana. S druge strane, djelatnost proizvodnje opeke, na koju otpada manje od 10 %

23. sije nja 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

smanjenje poreza na dohodak

akovec i Belica rireze, a uveli su ije deset godina Župan poziva gradove i op ine na suzdržavanje od “protumjera” poreznoj reformi Kontaktirali smo i Županiju kako bismo doznali kakva su razmišljanja u drugim op inama i gradovima oko prireza. Nakon detaljne provjere podataka, kao i odgovora koje smo dobili od op ina i gradova s podru ja Me imurske županije, izvijestili su nas da osim Grada akovca te Op ine Belice nijedna druga jedinica lokalne samouprave nema prirez, odnosno nije uvela prirez kao “protumjeru” poreznoj reformi Vlade RH. Župan

Smanjenje prihoda akovec ne e prelijevati na gra ane O tome koliko iznosi prirez u Gradu akovcu, koliko na ime prireza godišnje oprihode u prora un i za što ga koriste,

Matija Posavec u nekoliko navrata u posljednjih nekoliko mjeseci pozivao je me imurske na elnike i gradona elnike da ne posežu za takvim rješenjima, koja u kona nici opet padaju na le a upravo samih gra ana. Prema procjenama iz Županije, sama reforma u kona nici ne e pretjerano utjecati na prora une me imurskih JLS-a, a stvarne posljedice miniporezne reforme bit e vidljive ve nakon prvog kvartala. odgovorio nam je u ime Gradske uprave David Vugrinec, pro elnik Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove Grada akovca. - Prirez na podru ju Grada akovca iznosi 10 posto.

i u tvrtki postali višak

prera iva ku profitabilna ukupnih prihoda Eko Me imurja d. d., ve duži niz godina bilježi negativne poslovne rezultate uzrokovane višegodišnjom gospodarskom krizom, smanjenjem ukupne gra evinske aktivnosti i posljedi no kontinuiranim smanjenjem vrijednosti hrvatskoga gra evinskog tržišta. Upravo iz tog razloga pogon za proizvodnju opeke u ovom trenutku ne proizvodi, a kada e se proizvodnja pokrenuti prvenstveno ovisi o razvoju situacije na tržištu. U okviru takvoga transformacijskog procesa po-

javio se višak radnika koji je dosad obavljao poslove unutar radne jedinice OPEKA, te smo, nažalost, bili primorani manjem dijelu radnika otkazati ugovore o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U ovom trenutku tvrtku e napustiti 12 radnika. Prema svim radnicima ispoštovat e se sve odredbe Kolektivnog ugovora i Zakona o radu. - piše u odgovoru. Još ja e okretanje metaloproizvodnji U nastavku iz Eko Me imurja objašnjavaju svoje daljnje poteze.

poslodavci, te ti podaci nisu dostupni ili je do njih izuzetno teško do i. Bez obzira na sve, u prora unu Grada akovca za ovu godinu predvi en je manji priliv po osnovi poreza na dohodak, no najvjerojatnije ne e biti potrebno rebalansom smanjivati ili u potpunosti odustajati od planiranih investicija, projekata i programa. Stav je izvršne vlasti da se smanjenje ne e preliti na teret gra ana putem pove anja gradskih nameta ili cijena komunalnih usluga (tamo gdje Grad ima utjecaj na njeno formiranje). Svi eventualni manjkovi prora unskih prihoda kompenzirat e se iz vanjskih izvora inanciranja (doma i i europski fondovi, sredstva državnog prora una i državnih tvrtki i sli no). - poru io je pro elnik Vugrinec.

Ho e li tu zakonsku mogu nost iskoristiti Belica ve deset još koja me imurska op ina ili grad, znat godina ima minimalni e se za koji mjesec, kada e se u stvarnosti prirez od jedan posto vidjeti efekti miniporezne reforme i u inci Op ina Belica ima prirez na punjenje op inskih i gradskih prora una od jedan posto ve deset go-

su sredstva, kao i druga porezna sredstva, za tzv. široku upotrebu, a to zna i krpanje i velikih i manjih rupa. U Belici unato miniporeznoj reformi ne razmišljamo ni o pove anju prireza ni drugih optere enja poreznih obveznika. Jednako tako zasad ne mogu procijeniti utjecaj novih miniporeznih rješenja, to e se tek vidjeti otprilike u prvih šest mjeseci jer Belica ima dosta zaposlenih s manjim pla ama ili u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, pa e se tek za pola godine znati realni u inci miniporezne reforme na op inski prora un. - odgovorio nam je Zvonimir Taradi, na elnik Op ine Belice. Treba re i, mada se i o prirezu znatnije govori nakon miniporezne reforme, dug je spisak op ina i gradova u drugim dijelovima Hrvatske koji su ve godinama ranije iskoristili zakonsku mogu nost uvo enja prireza i on se po op inama kre e od tri, pet i esto osam posto. Neke op ine i gradovi prirez su uveli kao protumjeru državnoj poreznoj minireformi od 1. sije nja ove godine. Belica je, kao što smo rekli, iskoristila prije deset godina minimalnu zakonsku mogu nost od jedan posto prireza, a akovec od deset posto, što je za dva posto manje od zakonskog maksimuma od dvanaest posto za grad njegove veli ine. No, istini za volju, treba re i da akovec uz to što ima prirez inancira i mnoge potrebe gra ana koje su iznad standarda obveza inanciranja iz gradskog prora una. Uzmimo samo stipendiranje studenata za koje ove godine iz prora una izdvajaju preko pet milijuna kuna, a tu je i su inanciranje školskih udžbenika, produženog boravka za djecu te razni drugi socijalni programi i pomo i udrugama.

Prirez porezu na dohodak je porez na porez. Izra unava se tako da se za njegovu osnovicu uzima ranije utvr eni iznos poreza na dohodak. Dakle, na podru ju Grada akovca, gdje prirez iznosi 10 posto, zaposleni kojemu ukupni porez na dohodak iznosi 500 kuna pla a prirez od 50 kuna, onaj za 700 pla a 70 kuna, a onaj s ukupnim porezom na dohodak 1000 kuna pla a dodatnih 100 kuna prireza. U Hrvatskoj je prirez isklju ivi prihod jedinica lokalne samouprave, a prema broju stanovnika odre eni su maksimalni postotci koliko on može iznositi. Za gradove do 30.000 stanovnika, kamo spada i akovec, maksimalna stopa prireza može iznositi 12 posto. Za op ine najve a propisana stopa je 10 posto.

Prošle godine (2014.) temeljem prireza na porez na dohodak u prora unu Grada akovca prikupljeno je 7.235.792,91 kuna. Sredstva su namjenska, a u Gradu akovcu troše se za investicije u komunalnu infrastrukturu. - Bez obzira na sve tvrdnje, brojke i procjene koje su prošlih mjeseci bile u ‘opticaju’, još se uvijek sa sigurnoš u ne može procijeniti koliko e biti smanjenje prihoda po osnovi poreza na dohodak za bilo koju jedinicu lokalne ili regionalne samouprave u Hrvatskoj. Prve podatke imat emo krajem sije nja, kad emo mo i usporediti ovaj s istim mjesecom prošle godine. Razlog nemogu nosti izrade procjena je u tome što podatke o bruto iznosima pla a s ura unatim olakšicama za svakoga zaposlenog imaju

dina, tako da ga je sadašnji na elnik Zvonimir Taradi naslijedio. No razlog zbog kojeg je uveden, pojasnio nam je na elnik Taradi, bio je taj što je država ve onda morala vršiti takozvana redovna poravnanja za op ine koje imaju manji prosjek od prosjeka BDP-a u Hrvatskoj. - To je onda bio lanak 48. Zakona o inanciranju op ina. Jedan od uvjeta bio je da op ine same pokušaju na i na in popravljanja prihoda, a jedan od na ina bilo je i uvo enje prireza. Stopa prireza od jedan posto bila je minimum. Država nikad nije poštivala tzv. sredstva poravnanja onako kako je to trebalo (prema kriterijima), ve je davala županijama sredstva ‘pomo i op inama’, a županijama se dijelio kako je koja stranka dolazila na ideju da treba. Sredstva koja Belica ubire iz prireza troše se za sve ono što dozvoljava zakon, ta

- U sklopu fokusiranja na izvozno orijentiranu metaloprera iva ku djelatnost, Eko Me imurje d. d. poduzima niz aktivnosti s ciljem postizanja kvalitete proizvoda u skladu s o ekivanjima kupaca, te pove anja leksibilnosti i brzine u cjelokupnom poslovanju s inozemnim kupcima. Izuzetno se puno radi i na pove anju troškovne u inkovitosti te ukupnom pove anju produktivnosti kroz unaprje enje svih proizvodnih procesa. Tvrtka je u proteklih nekoliko godina investirala više od 15 milijuna eura u nove proizvodne objekte, strojni park, te je danas jedna od vode ih metaloprera iva kih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Za 2015. godinu Eko Me imurje je postavio vrlo ambiciozne ciljeve i plan rasta, temeljen na mogu nostima i novim razvojno-investicijskim projektima koji se

provode u okviru metaloprera iva ke djelatnosti. U skladu s tim Eko Me imurje je snažno fokusirano na razvoj ljudskog potencijala kao jednog od najvažnijih imbenika rasta i razvoja. Stoga se kontinuirano ulaže u stru no usavršavanje i obrazovanje radnika, posebno na segmentima gdje e implementacija ste enog znanja unaprijediti pokrenute poslovne i razvojne procese. Eko Me imurje trenutno zapošljava 538 radnika, te ovisno o kretanjima gospodarske situacije na svjetskim tržištima broj radnika prilago ava koli ini narudžbi. Tvrtka Eko Me imurje proteklu je poslovnu godinu završila s prihodima nešto višim od 200 milijuna kuna, te je ostvarila pozitivan poslovni rezultat. - poru ili su iz Uprave društva Eko Me imurje. (BMO)

Padom gra evinskog tržišta bez posla je ostala i opekarska industrija

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

VRA ANJE DUGOVA starih pet godina

Županija vra a dug za subvencije koje su poljoprivrednici ve “otpisali” U nazo nosti predstavnika šest udruga poljoprivrednih proizvo a a Matija Posavec, me imurski župan, javno je klikom miša pokrenuo isplatu zaostalih dugova Županije za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje. Od srijede, 21. sije nja tako kre e povrat zaostalog duga me imurskim poljoprivrednicima na ime subvencija od 2010. godine. U naredna tri- etiri dana na ra une preko etiristo korisnika bit e upla eno 1.338.937,42 kune. - Time smo u potpunosti i cijelosti vratili naš dug, ali, vjerujem, i pomogli u ovim teškim vremenima barem simboli no. - kazao je župan. Marija Vranovi , pred-

- Od srijede, 21. sije nja tako kre e povrat zaostalog duga me imurskim poljoprivrednicima na ime subvencija od 2010. godine. U naredna tri- etiri dana na ra une preko etiristo korisnika bit e upla eno 1.338.937,42 kune

Milijardu i pol kuna prihoda od poljoprivrede

Župan je pokrenuo pla anje zaostalih subvencija poljoprivrednicima još od 2010. godine

Županija sufinancira edukacije o sigurnom rukovanju pesticidima - Treba re i i to da je u prora unu za poljoprivredu u ovoj godini predvi eno 5.345.000 kn, što je najviše u zadnjih pet godina. Tako e se Županija prora unskim sredstvima uklju i i u su nanciranje edukacije poljoprivrednika o sigurnom rukovanju pes cidima i njihovoj pravilnoj primjeni. Za tu namjenu osigurano je oko 100 su a kuna. Zbog toga se svi zainteresirani poljoprivrednici mogu javi Županiji. Dakako, sve to ovisi o interesu naših poljoprivrednika, a u edukaciju bi se moglo uklju i oko šest su a OPG-ova. - kazao je zamjenik župana Zoran Vidovi , te dodao: - Pobrinut emo se da jedan lan svakoga obiteljskog gospodarstva pro e edukaciju te emo ga u suradnji s op inama proves i nancijski, sa 150 kuna po polazniku, od ega e 50 kuna dodijeli op ina, a 100 kuna Županija.

sjednica Udruge uzgajiva a holstein goveda, kazala je da poljoprivrednim proizvo a ima godina nije mogla bolje zapo eti, jer su te subvencije ve otpisali. Župan je dodao: - Na Županiji smo se aktivno uklju ili i u pomo mljekarima kako bi se njima vratio dug koji nismo mi stvorili, ali otkupom doma ih proizvoda otvorili smo prostor da se zahvaljuju i našoj narudžbi podmire dugovanja i njima. Od prošle godine ponovno su u prora unu uveli sufinanciranje ekološke proizvodnje, s kojom se nastavlja i ove godine. Novost je da se Hrvatskoj kao lanici EU-a otvara sve

više izvora financiranja poljoprivrede, od programa resornih ministarstava i agencija do EU ondova. Županija e preko REDEA-e organizirati grupu ljudi koja e jedino i isklju ivo biti zadužena za in ormiranje poljoprivrednika o programima ruralnog razvoja. - U najskorije vrijeme otvorit emo in ocentre u akovcu, Prelogu i Murskom Središ u, sa zadatkom in ormacija, pomo i u projektima poljoprivrednicima. Niz je natje aja pred raspisivanjem kroz izravna pla anja i tržišne intervencije do europskoga poljoprivrednog onda za ruralni razvoj, a Hrvatskoj e biti na raspola-

Poljoprivreda i prehrambena industrija spadaju me u najvažnije grane me imurskog gospodarstva. Me imurje ima 14,3 % poljoprivrednog stanovništva. Ima 72.956 hektara, od ega su 71 % ili 51.447 hektara poljoprivredna zemljišta. Od toga 96 % ili 49.621 hektar obradive površine. U djelatnos poljoprivrede registrirana su 140 pravna subjekta, od ega u poljoprivrednoj proizvodnji 93 tvrtke i 47 u prehrambenoj industriji. Ukupni prihodi kre u se oko 1,5 milijarde kuna. Prosje na neto pla a po zaposlenom je 4001 kn. ganju godišnje 2,5 milijarde kuna narednih sedam godina. Naša je uloga ovdje vrlo važna. - naglasio je župan, kazavši da e stvoriti ekipu od deset do petnaest ljudi koji e u Županiji biti na raspolaganju poljoprivrednicima koji e samo morati znati za koju bi svrhu htjeli povu i raspoloživa sredstva, a na ljudima iz raspoložive ekipe za pomo poljoprivrednicima je da im budu servis te da im odrade svu potrebnu papirologiju, uklju uju i i dolazak na njihova poljoprivredna imanja. - Kada smo preuzeli vlast, jedna od odluka bila je i uspostavljanje bolje, zdravije komunikacije s poljoprivred-

nim sektorom. - istaknuo je Zoran Vidovi , zamjenik župana, zadužen za poljoprivredu. - Odmah smo krenuli s detektiranjem problema koje treba riješiti. Jedna od po nas važnijih odluka bila je izvršiti isplatu subvencija, i to prvom prilikom kada se za to pokaže financijska mogu nost. MESAP je kao sajam ponovo bio uspješan, pokazao kakav ugled uživamo u regiji kada je u pitanju poljoprivreda, a tamo je proveden i Sto arski sajam, s izložbom goveda koja e, siguran sam, tek u narednim godinama pokazati svoj zna aj. - naglasio je Vidovi . (BMO)

POGLED ODOZDO

Uzbuna zbog malih pla a zaposlenih M

ali zaposleni gra ani i visina njihovih pla a odjednom su postali važni, ne iz nekoga novoprobu enog ovjekoljublja, ve zbog njihovih prihoda. Mali ovjek koji prima pla u glavni je izvor prihoda svima u zajednici. Iz njegove pla e financiraju se zdravstvo, školstvo, mirovine, socijalne naknade, op ine, gradovi, županija i država. Njih vole politi ari pred izbore i banke kad potpisuju ugovore za kredit. Vole banke i njihove ušte evine, jer iz nje daju kredite drugim gra anima. Zaposlene gra ane

vole i na tne kompanije i automobilska industrija, plinari i druga komunalna poduze a, turisti ke agencije i šoping-centri. e utim, sada je mali zaposleni gra anin u Hrvatskoj kolabirao, leži bolestan u postelji zbog kreditne nesposobnosti. Uplašio je sve svoje vjerovnike i državu, op ine i gradove. A banke u panici zbrajaju koliko bi takvih bolesnika još moglo pasti u kome, pa im više ne e mo i ploditi sredstva. Ako nema oplodnje sredstava, nema prihoda od kamata, a švicarac raste li ga, raste.

ako e naši “poslovo e” zaposleni u bankama stranih vlasnika pravdati to kolabiranje hrvatskoga gra anskog dužnika? Zbrajaju u sebi koliko e im stimulacija oduzeti gazda, ako ih uop e bude trebao, podlegnu li ovi naši nepouzdani bolesnici zgureni u postelje kreditne nesposobnosti. trepi nad tom bolesni kom posteljom našega gra anina i vlast. Ako im sve oduzmu banke, što e od bolesnikovih prihoda ostati za prora une od države do op ine. Platežno obogaljeni gra anin ne e mo i više

ni kupovati benzin, trošiti plin, kupovati auto ni odlaziti u šoping? t a ko dok plat e ž no smrtno bolesni gra anin leži u agoniji, banke i Vlada natežu se kome e više pripasti, tko e imati prednost u namirenju bolesnikovih dugova. Zaboravili su da prvo moraju barem bolesnika osoviti na noge kako bi ga osposobili da opet po ne zara ivati, ako ne i nešto više zara ivati, kako bi svi oni odahnuli i zadržali postoje e privilegije. ako e se s njegovom mizernom ostavštinom podijeliti banke i

vlast i svi oni koje je dosad uzdržavao od svoje pla e? a po et ak vlast je ograni ila te aj ranka da gra anin ne bi sve zara eno morao odnijeti u banku. Država je pak i mrvicu smanjila porez na pla e ne bi li osokolila gra ane da po nu trošiti više, jer ve potrošnja više novca ulijeva u njezinu blagajnu preko PDV-a. Op ine su u toj igri velikih igra a: države i banaka, izvukle kra i kraj. One od gra ana mogu tražiti više, ali je pitanje ime e to gra ani platiti? to, tako su svi shvatili važnost gra ana i vi-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

sine njihovih pla a, iz kojih se financira cijela nadgradnja. Sada samo preostaje da u drugom i tre em koraku izna u rješenje kako pove ati platežnu sposobnost zaposlenih gra ana, jer koga briga raste li proizvodnja, ako istodobno proizvodi platežno slabo sposobne gra ane, one koji primaju male pla e!

23. sije nja 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dio sudionika javnozdravstvene akcije obilježavanja Dana mimoza

Vesna Kos, predsjednica Kluba žena oboljelih od ginekoloških zlo udnih tumora “Vita”

OSMI HRVATSKI DAN MIMOZA obilježen javnozdravstvenom akcijom u akovcu, koja je bila u znaku preventivne borbe protiv raka maternice

Tisu u kuna za jednu dozu cjepiva protiv HPV-a roditeljima previše u vrijeme krize Makedonija je uvela cijepljenje protiv HPV-a u svoj redovni kalendar cijepljenja i ono je tamo besplatno. U brojnim europskim zemljama cijepe se i muškarci PIŠE: ROBERTA RADOVI

PV je naj eš i uzrok spolno prenosivih bolesti i nije isklju ivo samo ženska bolest. Proširena je dogma da su muškarci samo prenositelji virusa. I žena i muškarac jesu subjekti i prenositelji ove bolesti, tako da se niz bolesti uzrokovanih ovim virusom može pojaviti i kod muškaraca. Cijepljenje se

preporu uje mladim djevojkama kako bi ih zaštitilo od raka grli a maternice i genitalnih bradavica, ali i muškarcima.

Visoka cijena cijepljenja Me utim, u javnosti još uvijek postoje dvojbe oko cijepljenja protiv HPV-a, o emu dr. ginekologije Ida Makovec govori: - Jedan od problema je i cijena, koja za jednu dozu iznosi

ISKUSTVA OBOLJELIH ŽENA

Prvu borbu sam dobila i ne dam se! Ljubica Golubi iz Krištanovca lanica je Udruge “Nova nada”, koja okuplja oboljele od raka dojke. Ak vno se uklju ila i u obilježavanje Dana mimoza: - Prije jedanaest godina oboljela sam od raka dojke. Svim ženama bih preporu ila obavezno se pregledava svaki mjesec jedanput pred ogledalom. Ako primije mo nešto neobi no, svakako se treba posavjetova s lije nikom. A tu je i naša Udruga, gdje se žene mogu svaki prvi ponedjeljak u mjesecu javi ili do i. Sve lanice e svima pomo i savjetom ili druženjem. Evo i današnja akcija i Dan mimoza pokazuju senzibilitet gra ana prema zlo udnim boles ma i nama oboljelima. Biserka Tompoš iz Strahoninca lanica je Kluba “Vita” i svima preporu uje redovitu kontrolu: - Oboljela sam prije godinu i pol dana. Imala sam karcinom

Ljubica i Biserka svim ženama preporu uju redovite kontrole i preglede

jajnika. Prvu borbu sam dobila i ne dam se! Borim se i dalje. Svim ženama preporu ujem prije svega kontrolu. Makar, i ja sam se kontrolirala svakih šest mjeseci, ali bolest je, nažalost, došla. A kad kriza i bolest do u treba se bori , ima volju i op mizam.

tisu u kuna. Potrebno je primiti tri doze cjepiva. Prvu dozu na dan dolaska, drugu dva mjeseca nakon prve doze i tre u šest mjeseci nakon prve doze. Prvu dozu pla a grad, odnosno op ina, drugu Županija, a tre u sama osoba. Problem je i to što postoji strah od cijepljenja. Postoji nedovoljna informiranost roditelja, a i same majke koje bi trebale odvesti djevoj ice na cijepljenje imaju bojazan i nedoumicu cijepiti li dijete ili ne. Upravo zbog toga bi i sama zdravstvena struka trebala još više javno govoriti o toj problematici. U pubertetu ima dosta neodgovornoga spolnog ponašanja. I de ke bi trebalo malo više educirati. To posebno naglašavam jer su oni ve inom prenositelji bolesti, ali ima i slu ajeva kad se i kod njih razvija karcinom uslijed zaraze HPV-om. Stoga se u brojnim europskim zemljama cijepe i de ki. Naglašavam, cijena cjepiva, koja je o ito u ovo vrijeme krize jedan od najve ih problema što nema masovnijeg cijepljenja, bila bi još viša (cijepljenje od tri doze iznosi ukupno tritisu e kuna) da ne uska e naša lokalna samouprava, Županija, gradovi i op ine koji su inanciraju iznos od dvije tisu e kuna. Ina e, humanitarnom prodajom gran ica mimoza u brojnim je gradovima proteklu subotu obilježen 8. hrvatski Dan mimoza. Akcija je održana u sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice u organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Kluba žena oboljelih od ginekoloških zlo udnih tumora “Vita”, uz potporu zdravstvenih djelatnika Županijske bolnice akovec, Doma zdravlja akovec, primarnih ginekoloških

CIJEPLJENJE protiv HPV-a izaziva i strah

Majke u nedoumici strahuju: cijepiti djevoj ice ili ne?

Dr. Ida Makovec: - Studentska populacija još uvijek nije dovoljno svjesna koliko je HPV raširen problem

Samo je oko trinaest posto odaziv na cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj i Me imurskoj županiji ordinacija i maturantica Srednje škole akovec, koje su u sat vremena podijelile gra anima sve mimoze i edukativne materijale. Akciju je podržao i župan Matija Posavec, kao i Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije a Grada akovca. Akcijom se odaslao apel za zaštitu zdravlja, preventivu, odgovorno spolno ponašanje, redovitu kontrolu i preglede koji mogu spasiti život, što je posebice istaknuo dr. Hussein Saghir, predsjednik Županijske lige protiv raka akovec.

Prevencija je najbitnija Samo u 2013. godini u Hrvatskoj je od raka vrata maternice umrlo 127 žena, od toga u Me imurskoj županiji jedna

žena. Od 2007. do 2012. vidljiv je porast pojavnosti raka vrata maternice na podru ju naše županije. Sve oboljele žene mogu savjet potražiti i u Klubu žena oboljelih od ginekoloških zlo udnih tumora “Vita”, o ijem je radu predsjednica Vesna Kos kazala: - Klub ima pet lanica, ali djelujemo zajedno s Klubom ‘Nova nada’. Sastanci grupe održavaju se svaki prvi ponedjeljak u mjesecu. Pozivamo sve, oboljele, lije ene i izlije ene, lanove njihove obitelji da daju svoj doprinos u radu našeg kluba. Jedna od naših aktivnosti je i ova javnozdravstvena akcija iji je osnovni cilj prevencija i edukacija. Novac prikupljen prodajom mimoza namijenjen je rehabilitaciji lanica Kluba ‘Vita’, edukaciji lanova Županijske lige protiv raka akovec te kupnji laboratorijske opreme za odjel Klini ke citologije Županijske bolnice akovec.

Subotnjoj javnozdravstvenoj akciji prethodilo je i predavanje za studente na Me imurskom veleu ilištu u akovcu. O važnos prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice govorile su dr. med., spec. epidemiologije Suzana Tarandek Strnad i dr. med., spec. ginekologije i opstetricije Ida Makovec, koja is e nedovoljnu informiranost mladih o razlozima prevencije infekcije Humanog papilloma virusa (HPV): - Predavanju se odazvalo pedesetak studenata. Mladi još uvijek nisu dovoljno svjesni koliko je HPV raširen problem i koliko on može utjecati na pojavu raka vrata maternice. U okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice pozivaju se žene od 25 do 64 godina, što zna i da mla e studentice moraju same o i na pregled koji uklju uje PAPA test. Mladi se ljudi još uvijek nedovoljno kontroliraju. Naglasak na predavanju bio je upravo na preven vi, odgovornom spolnom ponašanju, na redovnim pregledima i odazivu na cijepljenje pro v Humanog papilloma virusa, koji je u našoj županiji, kao i u Hrvatskoj, jako loš, negdje oko 13 posto. Osim visoke cijene, kako se govori u javnos postoji kod roditelja i strah od cijepljenja posebice nakon što se na Internetu mogu pro itati razli ita iskustva, pa i ona vrlo nega vna oko mogu ih nus pojava.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPTIMIZAM PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

ME IMURSKI TURIZAM sve kvalitetnija kontinentalna destinacija u Hrvatskoj

Samo u Termama Sveti Martin rast od gotovo deset tisu a no enja T ijekom pr osi nc a i z Hrvatskog sabora došla je velika potvrda i priznanje me imurskom turizmu kao jednoj od najkvalitetnijih kontinentalnih destinacija u Hrvatskoj. Na inicijativu i poziv župana Matije Posavca Odbor za turizam Hrvatskog sabora idu i tjedan održat e tematsku sjednicu na temu razvoja hrvatske enogastronomije upravo u Me imurju. - Brojke u 2014. godini pokazuju porast broja no enja, jednako kao i broja dolazaka turista, što je pokazatelj da planovi na kojima intenzivno radimo i koje provodimo u posljednje vrijeme daju rezultat. - rekao je Posavec, te najavio da e se tematska sjednica održati u Svetom Martinu na Muri, u Li eClass Termama Sveti Martin. - To-

plice su i ove godine zabilježile rast no enja od gotovo deset tisu a više u odnosu na prošlu godinu. Tako er, s obzirom na to da sve najave govore o popunjenosti kapaciteta u Svetom Martinu tijekom predstoje ih blagdana, najmanje što mogu napraviti je osigurati daljnju promociju i Toplica i Me imurja na na in da se ova tematska sjednica održi upravo u Li eClass Termama. - istaknuo je Posavec. Na tematskoj sjednici o ekuje se sudjelovanje oko šezdeset sudionika iz reda najviših državnih predstavnika turisti kog i ugostiteljskog sektora, Gospodarske i Obrtni ke komore, kao i predstavnici medija koji prate enološku i gastrotematiku te predstavnici stru ne javnosti. (BMO)

ME IMURSKE VODE izašle ususret potroša ima/korisnicima vodnih usluga u stanovima u višestambenim zgradama

Stanari mogu sami o itati vodomjer

Izjavu koju potroša i trebaju dostaviti za vlastito o itanje vodomjera

Me imurske vode d. o. o. odlu ile su iza i ususret potroša ima u stanovima u višestambenim zgradama koji su tražili da sami o itavaju svoje vodomjere, kako im se ne bi ulazilo u privatne dijelove stambenog prostora, kao što su kupaonice i ostave, a gdje se u ranije gra enim stanovima

nalaze vodomjeri. Dakle, stanari mogu sami mjese no o itavati svoj vodomjer i stanje o itanog vodomjera prijaviti Me imurskim vodama. Da bi potroša mogao koristiti takvu mogu nost, dužan je prethodno potpisati izjavu kojom se obvezuje mjese no sam o itati svoj vodomjer i o itano stanje vodomjera prijaviti Me imurskim vodama, s time što e Me imurske vode d. o. o. najmanje dvaput godišnje izvršiti kontrolno o itanje vodomjera. Izjave su potroša i uz obavijest o tome da sami mogu o itati vodomjere dobili i na ku ne adrese. Potrebno je samo da tu izjavu popune i potpisanu predaju Me imurskim vodama d. o. o. u Odjel odnosa s korisnicima, akovec, Matice hrvatske 10, ili dostave poštom na istu adresu. (BMO)

a godišnjem susretu poduzetnika u Murskom Središ u poduzetnici su istaknuli dobru poduzetni ku klimu koja se stvorila u gradu, emu nakon ulaska u EU pogoduje i dobar strateški položaj. U novoj zoni Brezje od 13 raspoloživih prodano je 9 parcela, a upiti stižu i za preostale. Ve ove godine otvarat e se i nova radna mjesta. - U gospodarstvu na podru ju Grada Mursko Središ e napokon su se stvari pokrenule, vidljivo je to i iz pokazatelja o padu broja nezaposlenih. S 513 u 2013. godini broj nezaposlenih je u 2014. pao na 451 nezaposlenu osobu. - kazao je Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, na godišnjem susretu s gospodarstvenicima. Nakon duže stagnacije u devedesetima i prvim godinama ovog stolje a, zbog propasti dviju velikih firmi na ovom podru ju, te priljeva otpuštenih radnika iz Slovenije, gospodarska situacija na podru ju Murskog Središ a dugo je bila depresivna. U me uvremenu su ipak na podru ju Grada niknule brojne poduzetni ke inicijative, me u kojima su se dvije firme izdvojile i predvode gospodarski konvoj, tvrtka Neores koja zapošljava najve i broj radnika u Murskom Središ u i tvrtka Sobo an Interijeri, obje prisutne i na me unarodnom tržištu. Boljoj gospodarskoj slici doprinosi i tvrtka Team koja je svoje poslovanje preselila u Mursko Središ e. Gradona elnik Dražen Srpak istaknuo je da ne samo ove firme, ve svaki onaj tko otvori ili sa uva ijedno radno mjesto važan je za Grad.

Brezje spremno za ulazak investitora No, ni Grad nije što se otvaranja perspektive za daljnji gospodarski razvoj stajao na mjestu. Lani je zonu Brezje doveo u stanje gdje je mogu e zapo eti nove investicije. To je bilo šumsko zemljište za koje je Grad platio skoro 800 tisu a kuna obešte enja državi. Nakon što je Grad parcele u toj zoni o istio i uredio, te dobio trinaest gra evinskih parcela, prodao je njih devet, a i za preostale etiri parcele postoje interesenti, me u kojima pojedinci planiraju ozbiljne investicije u novoj zoni. No dok je Mursko Sreiš e lani puno toga u inilo na stvaranju preduvjeta da se gospodarski subjekti imaju kamo širiti, na državnoj razini i dalje postoje administrativne zapreke koje otežavaju procese. Primjerice, samo prijenos zemljišta s države na Grad trajao je osam godina. Tri gradona elnika su se borila s prenošenjem, tek je zadnjem u

23. sije nja 2015.

SUSRET GOSPODARSTVENIKA

Bit e novi mjesta i u n najsjeverni Lani je gospodarsku zonu Brezje Grad doveo u stanje gdje je mogu e zapo eti nove investicije. To je bilo šumsko zemljište za koje je Grad platio skoro 800 tisu a kuna obešte enja državi. Nakon što je Grad parcele u toj zoni uredio i formirao trinaest gra evinskih parcela, prodao je njih devet, a i za preostale etiri postoje interesenti, me u kojima pojedinci planiraju ozbiljne investicije u novoj zoni

Gradona elnik Dražen Srpak istaknuo je da su ne samo firme, ve je svaki onaj tko otvori ili sa uva radno mjesto važan za Grad

nizu, Draženu Srpaku, uspjelo prenijeti zemljište, a da bi se i on suo io s problemom. Pri prijenosu državnog zemljišta dva poljska puta ostala su neprenesena, unutar navedene zone. Godinu i pol hodanja

po Zagrebu ne daje rješenje. Da bi ubrzao rješenje, Grad je nudio ta dva puteljka, ali bez rezultata. Ti puteljci sada otežavaju isho enje gra evinske dozvole za izgradnju komunalne mreže. Ipak, ini se da

je rješenje na pomolu, kako u kasnijoj azi ne bi došlo do zastoja u realizaciji investicija vlasnicima parcela u zoni. Za ulaganje na podru ju Murskog Središ a interesiraju se i strani ulaga i, zasad još u azi upita, ali gradona elnik Srpak vjeruje da e Gradu na ruku i i i zemljopisni položaj oko kvalitetnijih ulaganja i ve eg zapošljavanja. Gra evinsko zemljište u poduzetni koj zoni je u vlasništvu Grada, što uvijek i nije prednost, jer isklju uje cjenkanje s poduzetnicima. U sredinama gdje poduzetnici mogu kupiti zemljište od privatnih vlasnika lako se cjenkaju i s danas na sutra mogu kupiti zemljište po željenoj cijeni, što po proceduri s gradskim zemljištem nije mogu e, jer cijenu postavljaju Porezna uprava, sudski vještak, a mora je potvrditi Gradsko vije e.

Poduzetnici iz M. Središ a zapošljavaju oko tisu u radnika Na podru ju Grada Mursko Središ e posluje 107 firmi, ne ra unaju i obrtnike, što ih stavlja na 4. mjesto po broju tvrtki u Me imurju, prema podacima iz 2013. godine, koje je iznio Mladen Križai , predsjednik Županijske gospodarske komore akovec. Prema dostupnim podacima, murskosrediš anski poduzetnici ukupno zapošljavaju 959 djelatnika i, gledaju i prema broju zaposlenih, 6. su po redu u Županiji s udjelom u broju zaposlenih. Prema ukupnim prihodima s 3,35 posto u prihodima

me imurskog gospodarstva nalaze se na 5. mjestu od ukupno 15 jedinica lokalne samouprave. Ostvarili su dobit od 12,7 milijuna kuna, što je 2,45 posto dobiti ostvarene u me imurskom gospodarstvu, koja je 2013. godine iznosila 518 milijuna kuna. Prosje na pla a ispla ena kod gospodarstvenika u Murskom Središ u iznosila je 3458 kuna i za 0,90 posto je bila manja od prosje ne neto pla e u Me imurskoj županiji, koja je 2013. iznosila 3835 kuna. Ulaganja u investicije u 2013. na podru ju Murskog

Središ a porasla su za ak sto posto u odnosu na 2012. godinu. Investirano je 14,5 milijuna kuna, a godinu dana ranije 7,3 milijuna kuna. Poduzetnici s podru ja Murskog Središ e jednako kao i ostali poduzetnici s podru ja Me imurske županije više izvoze nego uvoze. Murskosrediš anski poduzetnici u 2013. ostvarili su 53,9 milijuna kuna izvoza naspram 21,7 milijuna kuna uvoza, s time da su trendovi prošle godine bili još bolji, ali to e se u službenim rezultatima vidjeti tek po obra enim godišnjim izvještajima o poslovanju za 2014. godinu.

23. sije nja 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

A u Murskom Središ u

ZA IZRA UN kreditnih rata te aj se fiksira na 6,39 kn

h radnih našem ijem gradu Na podru ju Grada Murskog Središ a posluje 107 firmi, ne ra unaju i obrtnike

I tisu e Me imuraca mu e krediti u “švicarcima”

Stanislav Sobo an, investitor iz Lendave

Novi investitor iz Lendave koji e otvoriti do 40 radnih mjesta Stanislav Sobo an iz lendavske firme UKOM najavio je da e u skoro vrijeme, tijekom ove godine, u Murskom Središ u otvoriti 20 - 40 radnih mjesta. Njegova tvrtka kupila je parcelu za gradnju pogona u industrijskoj zoni, a bave se brizganjem plasti nih masa.

U Neoresu zaposleno najviše dvjesto radnika Andreas Ste an Kresta, lan Uprave tvrtke Neores, kazao je da je firma osnovana prije deset godina. Zapošljavaju dvjesto radnika, a svi zaposlenici dolaze iz Murskog Središ a i bliže okolice. Firma se bavi proizvodnjom bezšavnog tekstila: medicinskih kompresivnih arapa i medicinske bandaže. Dnevno proizvode 12 tisu a komada kompresivnih arapa i otprilike 1500 bandaži po najnovijim medicinskim i svjetskim standardima. Drugi segment proizvodnje po vla-

stitom patentu je proizvodnja milijun komada specijalnoga bezšavnog donjeg rublja za deset najja ih brendova u proizvodnji rublja. Sve što proizvedu izvoze u Austriju, Njema ku, Dansku, Norvešku, Ameriku i Australiju. Vode a su firma u EU-u, a pogotovo u jugoisto noj Europi, u segmentu bezšavne tehnologije. Jako puno ulažu u nove tehnologije i razvoj. Andreas Ste an Kresta, Nijemac, iznio je zanimljiva opažanja o poduzetni koj klimi u Murskom Središ u i položaju grada na

poduzetni koj karti nakon ulaska u EU. - Budu i da Mursko Središ e leži na sjevernoj granici Hrvatske i Slovenije, to je strateški jako važno i zbog blizine autoputa kroz Sloveniju. Uz to je naglasio da je gradona elnik Srpak jako otvoren za svaki projekt i investitora te da se bori za svako radno mjesto, što je i za tvrtku Neores bio razlog da ne gradi pogon negdje drugdje, ve u Murskom Središ u. Tako er, ovaj kraj i okolica imaju jako vrijedne i pouzdane radnike. - istaknuo je Kresta.

Andreas Stefan Kresta kao Nijemac istaknuo je pozitivnu poslovnu klimu u Murskom Središ u i dobar strateški položaj, budu i da Mursko Središ e leži na sjevernoj granici Hrvatske i Slovenije, to je strateški jako važno i zbog blizine autoputa kroz Sloveniju

Sobo an Interijeri godinu otpo eli s novim zapošljavanjem

Franjo Sobo an upozorio je da e svake godine dio najboljih radnika zbog blizine granice oti i u Austriju, a da je jedini na in osiguranja potrebnih stru nih kadrova obrazovanje novih u suradnji sa školama i fakultetima

Franjo Sobo an, vlasnik Sobo an Interijera, poslovnu godinu završio je s 97 zaposlenih, ali ve je ove godine zaposlio sedam novih djelatnika, a za dva mjeseca planira zapošljavanje još pet djelatnika. Tvrtka se snažno profilirala na inozemnom i doma em tržištu proizvodnjom opreme za poslovne prostore. Franjo Sobo an kazao je da su opremili sve nove INA-ine pumpe i 1200 izloga za nakit Svarowski. Okupljenim kolegama poduzetnici-

ma poru io je da se isplati trud oko povla enja sredstava iz EU strukturnih ondova. - Živi smo primjer za to da se može i isplati, jer smo iz EU onda povukli 5,3 milijuna kuna za daljnji razvoj firme. Naglasio je da e se poduzetnici ubrzo susresti s nedostatkom proizvodnih i stru nih kadrova, jer treba uzeti u obzir da smo rubno podru je, zbog ega e svake godine jedan dio najboljih radnika oti i u Austriju. Jedini na in borbe protiv toga

je da obrazujemo opet nove radnike. - kazao je Franjo Sobo an. Zbog toga je jedan od bitnih interesa firme Sobo an Interijeri da preko suradnje s akultetima i srednjim školama do e do pregleda novih kadrova, kako bi osigurali kadar s kojim e i dalje uspješno raditi.

I u Me imurju nekoliko su a gra ana mu e kredi koje su sredinom do kraja 2000.-ih uzeli u švicarskim francima, nakon što je te aj franka “preko no i” dostignuo, a ovaj etvrtak i prestigao, euro (1 CHF = 7,72 kn). Vlada je nakon telefonske sjednice u hitnu saborsku proceduru u utorak upu la dopune Zakona o potroša kom kredi ranju, kojima se za otplatu rata kredita u švicarskim francima (CHF) te u kunama s valutnom klauzulom u švicarskom franku te aj “švicarca” prema kuni utvr uje na razini 6,39 kuna na godinu dana, a razliku u odnosu na te aj koji se slobodno formira na tržištu snosit e kreditne ins tucije, odnosno banke. - Cilj donošenja ove hitne mjere jest ublažavanje velikoga dužni kog tereta za korisnike kredita u CHF-u, izazvanog naglim porastom te aja te valute na me unarodnim deviznim tržiš ma, zbog odustajanja Švicarske narodne banke od obrane minimalnog te aja od 1,20 CHF za euro. Posljedica navedenoga jest i promjena te aja kune u odnosu na CHF te je sa 6,39 kuna za 1 CHF te aj porastao za cca 18 posto (na 7,54 kune za 1 CHF) uz daljnju visoku volatilnost te aja. - stoji u priop enju Vlade. Zakonu nisu sklone banke, a guverner HNB-a poru uje da mjera zna i gubitak od oko 400 milijuna kuna. Svima je, me u m, jasno da se mora na i trajno rješenje. Modele e, obe ao je ministar financija Boris Lalovac, ponudi narednih mjeseci, a spominje se mogu nost da is ne e vrijedi samo za stambene kredite u popularno zvanim švicarcima, ve i u eurima. Rješenje bi bilo izme u ostaloga pre-

tvaranje kredita u one vezane uz kunu. Hrvatska Vlada zainteresirana je za rješenja koja je ponudila Ma arska, ali i Poljska, odnosno one EU lanice koje su se uhva le u koštac s is m problemom. S druge strane, jedan od najprozivanijih u ovoj cijeloj pri i, guverner HNB-a Boris Vuj i , javnos je u srijedu ponudio nekoliko modela rješavanja ove teške situacije, ali za njega je najrealniji onaj koji najmanje optere uje banke, a koji predvi a pomo samo za socijalno ugrožene korisnike kredita. - U današnjoj situaciji u interesu je banaka riješi taj problem budu i da su cijene nekretnina niske, tržišta nelikvidna, a šansa naplate od klijenta nakon prodaje nekretnine vrlo mala. Zato je bankama u ve ini slu ajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. - navodi se u tom prijedlogu. Takva su rješenja, smatra HNB, bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku. Da bi banke preuzele aktivniju ulogu u kreiranju rješenja, potrebno ih je podrža regula vom. Takva bi rješenja bila preugovaranje kredita polaze i od današnje vrijednos nekretnine i kreditne sposobnos dužnika, a u krajnjem slu aju prijenos nekretnine na banku s dugoro nim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnine. - Tijekom trajanja zakupa klijent bi imao mnogo niže troškove nego što ima danas, a zbog posebnih bi poreznih boni kacija bio u prednos pri ponovnoj kupnji iste nekretnine. - kazao je Vuj i . Udruga Franak, koja se aktivno bori za rješavanje pitanja kredita u švicarskim francima, ima svoju podružnicu i u Me imurju, koja djeluje od ožujka 2013. godine. (mn)

Crna kronika

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POLICIJA poziva gra ane da se sporazumijevaju s policijskim službenicima kod lakših prekršaja

Iskoristite pravo na “popust” od 50 posto ili opraštanje kazne Voditelj Službe policije PU me imurske Kristijan Srpak javno je pozvao gra ane da iskoriste svoje oportunitetsko pravo - pravo na sporazumijevanje s policijskim službenikom. Ukoliko je gra anin, naime, zate en pri manjem prekršaju (npr. nije upalio svjetla na vozilu) te nakon toga prizna svoj prijestup i ispravi pogrešku (upali svjetla), na neki je na in zadovoljio zakonski zahtjev te mu se daje prilika za sporazumijevanje s predstavnikom policije u kojem ima pravo argumentirati svoje ponašanje i izbje i kaznu. Srpak je tako er kazao da po po injenom lakšem prekršaju (do 1000 kuna kazne) i nakon što na ku nu adresu prime prekršajni nalog, gra ani osobno do u u sjedište PU me imurske te izlaganjem argumenata i iznošenjem olakotnih okolnosti nadležnom policijskom službeniku zatraže sporazumijevanje prije nego se policija sa slu ajem obrati sudu. U vezi s naplatom kazni Srpak je naglasio da je veliki broj prekršaja u protekloj godini riješen na licu mjesta, što je veliki pomak ne samo što se ti e naše Policijske uprave, nego i

Kao što je poznato, gra ani mogu iskoristiti svoje pravo da pola kazne plate na licu mjesta (daje se mogu nost uplate i preko POS-a bankovnim karticama), ime izbjegavaju pokretanje prekršajnog postupka i pla anje pune kazne uz troškove postupka. Osim odmah po prekršaju, polovica se iznosa kazne može platiti i do tri dana nakon samog izricanja prekršajnog naloga u odnosu na cijelu zemlju. Kao što je poznato, gra ani mogu iskoristiti svoje pravo da pola kazne plate na licu mjesta (daje se mogu nost uplate i preko POS-a bankovnim karticama), ime izbjegavaju pokretanje prekršajnog postupka i pla anje pune kazne uz troškove postupka. Osim odmah po prekršaju, polovica se iznosa kazne može platiti i do 3 dana nakon samog izricanja prekršajnog naloga. Za lakše se prekršaje, naime, kod gra ana kojima je to prvo kršenje zakona i koji svojim postupkom nisu ugrozili živote drugih osoba za kazne do 1000 kuna ina e obi no izri e upozorenje.

Manje poginulih na me imurskim cestama od državnog prosjeka Izraženo u brojkama, u 2014. godini bilo je 713 prometnih nesre a, što je 30,4 % manje nego godinu ranije i,

Voditelj Službe policije PU me imurske Kristijan Srpak poziva gra ane da se sporazumijevaju s policijom i tako izbjegnu pla anje pune visine prekršajnih kazni

iako je broj ozlije enih porastao, zabilježeno je 7 umjesto 9 smrtno stradalih osoba, što je pad za 22 %. Dok državni prosjek poginulih na cestama

iznosi 7,2 na 100 tisu a gra ana, u Me imurskoj županiji taj prosjek iznosi 6,2, što voditelj Službe policije Kristijan Srpak ocjenjuje zadovoljavaju im,

istaknuto je u ponedjeljak u PU me imurskoj. Naj eš i su uzroci stradanja na cestama, ali i prometnih nezgoda op enito, još uvijek prekora enje brzine i alkohol - prošle je godine prevelika brzina dovela do 164 nesre e, a alkohol ak do 150 njih. Policijska uprava me imurska 2014. provela je i 52 represivne akcije i 27 preventivnih, kojima postojano pokušava smanjiti negativne statistike na svim poljima svoga rada. Nepovoljni je trend zabilježen u podru ju reme enja javnog reda i mira koji su u odnosu na 2013. porasli za 18 % (u 2014. ih je zabilježeno ak 1348). Ve ina se odnosila na drsko ponašanje, tu njave, omalovažavanje policijskih službenika, kao i davanje lažnih iskaza. Najviše se incidenata odvilo na samim ulicama županije, a na drugom su mjestu po brojnosti incidenti u ugostiteljskim prostorima. Velikom je dijelu tih ekscesa podloga bila u prekomjernom konzumiranju alkoholnih pi a. Od spomenutih prekršaja, ak 82 nose reme enja reda i mira koje su po inili maloljetnici! etrdeset je

maloljetnika ujedno zate eno pri no nom izlasku bez potrebne pratnje roditelja ili skrbnika.

Na triježnjenju završilo devedesetak osoba - Prema policijskoj statistici za 2014., uhi ene su ukupno 84 osobe kojima je na Prekršajnom sudu izre ena kazna od maksimalno 15 dana zatvora, a u posebne je prostorije za triježnjenje tijekom prošle godine smješten 91 gra anin. Uz obavljanje svojih redovnih djelatnosti tijekom proteklih 12 mjeseci Policijska uprava me imurska s jedinicama lokalne samouprave sura ivala je i na nizu projekata, a od zainteresiranih je za suradnju najviše istaknut sam Grad akovec. U teku oj godini s Gradom akovcom Uprava tako er sura uje na dva programa za poboljšanje sigurnosti prometa kod dva raskrš a. Prilika je iskorištena tako er i kao poziv PU me imurske svim op inama i gradovima za zajedni ku suradnju u projektima Nacionalnog programa sigurnosti u prometu. - poru io je Srpak. (n , dz)

CRNA KRONIKA SMRT POLICAJCA Dine Molnara iz Novakovca još jednom preispitana od DORH-a, nakon što su njegovi srodnici podnijeli kaznenu prijavu zbog sumnji u teško ubojstvo

Potvr eno samoubojstvo pištoljem Županijsko dr žav no odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o odbacivanju kaznene prijave protiv nepoznatog po initelja zbog kaznenog djela teškog ubojstva koju je podnio ošte enik (netko od srodnika pokojnoga). Istom se nepoznatog po initelja sumnji ilo da je u ve ernjim satima 21. sije nja 2013. iz neposredne blizine hicem iz službenog pištolja u glavu usmrtio policijskog službenika Policijske postaje Mursko Središ e, priop io je ŽDORH Varaždin. Iako ne navode ime i prezime policajca, poznato je da se radi o pokojnom 27-godišnjem Dini Molnaru. Ovom istragom još jednom je otklonjena pri a o “teoriji zavjere” u ovom slu aju, koja je i dalje prisutna u dijelu javnosti, posebice u ovim danima kada se navršava druga godina od tragi nog doga aja.

- Postupaju i povodom podnesene kaznene prijave provedeni su izvidi kaznenih djela i potrebne dokazne radnje, odnosno obavljen je uvid u raniji predmet ovoga Državnog odvjetništva, u kojemu je zamjenik županijske državne odvjetnice sudjelovao u o evidu na mjestu doga aja te je obavljena kompletna kriminalisti ka obrada doga aja. Ujedno, pribavljen je podatak o ispisu telefonskih poziva mobilnih telefona kojima se koristio pokojni policijski službenik te je provedeno sudsko medicinsko vješta enje po stalnom sudskom vještaku koji je ispitan i neposredno. Isto tako, provedeno je balisti ko vješta enje i neposredno ispitivanje balisti kog vještaka, kao i prometno vješta enje po stalnom sudskom vještaku za motorna vozila i cestovni promet, a od Držav-

noga hidrometeorološkog zavoda pribavljen je podatak o vremenskim uvjetima i visinama snijega kriti nog dana. U svojstvu svjedoka ispitan je u ovom odvjetništvu mrtvozornik koji je pregledao mrtvo tijelo te je obavijesno ispitano više osoba i obavljen je uvid u posebno izvješ e nadležne službe za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova. Prema utvr enom injeni nom stanju, ne postoje materijalni tragovi, dokazi, a ni indicije koji bi upu ivali za zaklju ak, na razini osnovane sumnje, da je kriti ne zgode druga osoba iz neposredne blizine ispalila hitac u policijskog službenika te ga usmrtila. Iz izloženih rezultata provedenih dokaznih radnji i izvida proizlazi kako je policijski službenik po inio samoubojstvo, stoji u priop enju ŽDORH-a iz Varaždina. (mn)

MALA SUBOTICA

Pijani voza teško Alkoholizirani voza ozlijedio šesnaesto- kamiona polomio godišnjakinju spušteni polubranik U utorak nave er kod nadvožnjaka u akovcu došlo je do teže prometne nesre e u kojoj je 60-godišnjak s promilima u krvi naletio na mladu žensku osobu koja je prelazila cestu na pješa kom prijelazu. Lije ni kom dijagnozom u ŽB-u akovec ozlije enoj su ustanovljene teške tjelesne ozljede. - U utorak, 20. sije nja oko 19.04 sati u akovcu, na raskrižju Kalni ke ulice - Ulice Vladimira Nazora - Vukovarske ulice, dogodila se prometna nesre a u kojoj se 60-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, upravljaju i pod utjecajem alkohola, kre u i se kolnikom Kalni ke ulice u smjeru Vukovarske ulice, obilježenom pješa kom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su stupili na pješa ki prijelaz, zbog ega je prednjim dijelom vozila udario u 16-godišnju pješakinju koja je prelazila kolnik preko obilježenoga pješa kog prijelaza. Policija e podnijeti kaznenu prijavu protiv voza a, priop ila je PU me imurska. (n )

Nalet na pješakinju dogodio se na prometnom raskrš u koje, usprkos regulaciji prometa jedinice mladeži, donosi probleme

U srijedu je 53-godišnji alkoholiziran voza kamiona u Maloj Subotici slomio polubranik na željezni kom prijelazu, te u daljnjem kretanju još dvaput sišao s kolnika, pri emu je udario u prometni znak, kao i u parkiran automobil koji je odba en u obližnju dvorišnu ogradu. - 21. sije nja oko 22.37 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici, na prijelazu ceste preko željezni ke pruge dogodila se prometna nesre a gdje se 53-godišnji voza teretnog automobila akove kih registarskih oznaka, upravljaju i pod utjecajem alkohola, nije zaustavio pred prijelazom ceste preko željezni ke pruge u trenutku kada je ure aj za zatvaranje prometa bio spušten, zbog ega je prednjim dijelom vozila udario u polubranik i slomio ga. Nakon prometne nesre e napustio je mjesto doga aja te je nastavio vožnju kre u i se kolnikom Ulice Zorana Šegovi a, gdje je u lijevom zavoju vozilom sišao izvan kolnika i prednjim dijelom udario u prometni znak, a zatim je nastavio kretanje kolnikom Ulice Nikole Tesle, gdje je ponovno vozilom sišao izvan kolnika i prednjim dijelom udario u izvan kolnika parkirani osobni automobil akove kih registarskih oznaka, vlasništvo 31-godišnjakinje. Od siline udara osobni automobil odba en je u dvorišnu ogradu, vlasništvo 32-godišnjaka. U nesre i su zabilježene lakše tjelesne ozljede. Slijedi kaznena prijava protiv voza a, stoji u policijskom priop enju. S puno sre e u nesre i valja posebno istaknuti onu da nije došlo do sudara vlaka i kamiona, jer bi posljedice vjerojatno bile još gore. (n )

23. sije nja 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CESTA Donji Kraljevec – Prelog ide u rekonstrukciju

“Crna to ka”: most preko Bistreca Most je sužen s desne strane te voza teško može reagirati prilikom naleta. Na tom dijelu ve je bilo nesre a, a opasnost postoji i zbog blizine benzinske stanice Cesta koja povezuje Grad Prelog i Op inu Donji Kraljevec, u dužini od dva kilometra, rekonstruirat e se jer predstavlja opasnost za sigurnost prometa – zaklju ak je to s nedavnog sastanka župana s predstavnicima Op ine i poduzetnicima, te je dogovorena rekonstrukcija same ceste, kao i pripadaju eg mosta. Cesta je ravna, ali uska, ali u tijeku je izgradnja biciklisti ke staze i proširenje cijele prometnice koja bi trebala nakon toga biti puno sigurnija. No, najve i problem javlja se zbog uskoga betonskog mosta na potoku Bistrec na ulazu u Donji Kraljevec, koji, osim što onemogu uje pravovremenu reakciju voza ima svojim zavojem, ujedno stvara opasnost teškim teretnim vozilima koji se upravo zbog njegove premale širine ne mogu mimoi i. Most je sužen s desne strane te voza teško može reagirati prilikom naleta. Na tom dijelu

Planira se proširiti južni dio ceste Prema prvim idejnim rješenjima, treba krenuti u rekonstrukciju južnog dijela ceste, time i njenog proširenja, uz dodatak izgradnje pješa ko-biciklisti ke staze, kako bi se ispravila krivina koja zadaje probleme. Op ina Donji Kraljevec i Tehnix izdvojit e sredstva za izradu projektne dokumentacije, Hrvatske vode de inirati uvjete voda, a ŽUC ceste, dok e Me imurska županija osigurati inancije za što skorije zaklju enje radova. Planirano je i postavljanje signalne plo e na ulazu u naselje, kako bi se i na taj na in svi sudionici prometa upozorili na brzinu vožnje kroz naselje.

Najproblemati niji dio ceste: uski most preko potoka Bistreca

ve je bilo nesre a, a opasnost postoji i zbog blizine benzinske stanice. - Na prvom nam je mjestu sigurnost svih sudionika u prometu, osobnih voza a, biciklista i pješaka, ali ujedno moramo voditi brigu i omogu avati nesmetani

prijevoz u ovim krajevima s izraženom metaloprera iva kom industrijom. - rekao je župan Me imurske županije Matija Posavec, te zahvalio direktoru tvrtke Tehnix uri Horvatu na inicijativi za sastankom i hitnom intervencijom na

Zemljani radovi na pješa ko-biciklisti koj stazi pri završetku Za nekoliko dana, ako vrijeme posluži i ne padne snijeg, bit e završeni zemljani radovi na postavljanju posteljice za pješa ko-biciklisti ku stazu ceste Grad Prelog – Donji Kraljevec. Rije je o županijskoj cesti ŽC 2026 koja povezuje ta dva

mjesta, a posebno je zna ajna zbog povezivanja prometa s autoceste od strane Gori ana prema Prelogu i Podravini. Procijenjena vrijednost radova (bez PDV-a) iznosi 1.152.000 kuna. Radove izvodi Pavlic-asfalt-beton iz Gori ana.

Cesta snimljena iz pravca Grada Preloga prema Donjem Kraljevcu, s biciklisti kom stazom u izradi

dionici koja je itekako problemati na za promet. - Htio sam da se danas okupljeni na koordinaciji na licu mjesta uvjere u opravdanost rješavanja ovog problema sigurnosti. Donji Kraljevec je jako industrijsko središte u Me imurju, industrija s kooperantima zapošljava više od 1500 radnika, a tereti koji se proizvode velike su težine i specijalne širine, što pove ava opasnost od nesre a i ugrožava sigurnost gra ana. - objasnio je uro Horvat. Zajedni kom sastanku bili su nazo ni gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek sa zamjenikom Zdravkom Kvakanom, na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, direktor Hrvatskih voda Ivica Musta , arhitekt Darko Žagar, Željko Pavlic kao korisnik prometnice u svom poslovanju, ravnateljica Županijske uprave za ceste Ljerka Cividini te Josip Kobal, gospodarstvenik iz Draškovca. Pregledom mosta i prometnice te nakon odra enog sastanka zaklju eno je kako e izgradnjom pješa ko-biciklisti ke staze Prelog – Donji Kraljevec, koja je u tijeku, taj problem biti još ve i, a opasnost gotovo neizbježna, iako se na njoj radi upravo zbog pove anog prometa u oba smjera. (J. Šimunko, foto: dh)

NEDELIŠ E

Potpisani ugovori o energetskoj obnovi ku a U Op ini Nedeliš e potpisani su prvi ugovori o su inanciranju projekta “Pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a” s 23 korisnika. Rezultat je to javnog natje aja koji je krajem lipnja prošle godine Op ina u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost po prvi put raspisala na svom podru ju. Iako su na natje aj pristigle 72 prijave, samo ih je 33 zadovoljilo uvjete, a i 10 korisnika je u me uvremenu odustalo. Ukupna vrijednost investicije iznosi 1.600.000 kn, od ega e Op ina i Fond osigurati 700.000 kuna.

“Imamo kunu” G

odinama su zaduženima u švicarskim francima u Hrvatskoj govorili: Sami ste krivi. Gra ani u našem kraju naj eš e su uzimali stambene kredite u švicarskim francima kako bi riješili životno pitanje, a banke su naširoko nudile vezane kredite za franak i manju kamatu, no bez pravih objašnjenja. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka nije reagirala kad je to trebalo i sprije ila vezanost za franak, što je sistemski

dovelo do toga da je danas u opasnosti cijela država i njezina ekonomija jer se našla u te ajnom bubnju, a niti je politika zakonskim rješenjima u inila mnogo. ad kad je, kako se kaže, vrag došao po svoje, svi su odjednom pametni. Traže se savjeti od drugih zemalja, zamrzava se te aj franaka, a premijer najavljuje da bi se ubudu e stambeni krediti mogli obra unavati samo u kunama bez valutne klau-

zule, mijenjat e se Zakon o potroša kom kreditiranju. o što se ekalo dosad da se nije reagiralo? Korisnici kredita u švicarcima su se ubijali, obitelji ostajale bez domova koji su im oduzeti zbog dugova, gra ani postajali robovi banaka i tako godinama, a to nikoga nije bilo briga. ovo rješenje e po svoj prilici biti uvjetovano dogovorom izme u banaka, korisnika kredita i HNB-a,

P S

Korisnici sredstava mogli su maksimalno po prijavi zatražiti do 37.500 kn, no u principu im se priznaje 50 % troškova investicije. Putem ovog programa su inancira se zamjena postoje e ugradnjom nove vanjske stolarije, pove anje toplinske zaštite ovojnice obiteljske ku e, pove anje energetske u inkovitosti sustava grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova te pove anje energetske u inkovitosti sustava prozra ivanja ugradnjom ure aja za povrat topline otpadnog zraka, tzv. rekuperatora. (vv)

Potpisivanje ugovora u prostorijama Op ine u Nedeliš u

OP INA Dekanovec

Obavljeno bodovanje za energetsku efikasnost U Op ini Dekanovec obavljeno je bodovanje obiteljskih ku a za su inanciranje programa pove anja energetske e ikasnosti. Prema neslužbenoj listi, prijavljeni kandidati koji su zadovoljili kriterije bodovanja poredani su od najvišeg prema najmanje osvojenih bodova. Ukupno je bodovano 19 kandidata. Najviše bodova na listi, 138, ima Jelena Sabolek iz Kalni ke ulice 36, a slijede: Marija Soka , F. Andrašeca 17, Katarina Soka , F. Andrašeca 99, Šte ica Me imurec,

GLOBALNO I LOKALNO odnosno Vlade, spominje se da e banke morati ponijeti teret društvene odgovornosti. Zar se to nije znalo dosad? Tretiralo se banke kao svete krave, a naš novac kunu kao nužno zlo. remijer se napokon sjetio kune rekavši: - Imamo kunu 20 godina, a ponašamo se kao da nije naša valuta. Krivnju, dakako, snose i prijašnje vlade zbog nedostatka razvoja i pogrešnih poteza, ali i HNB. ad se vidi kolika je zapravo naša ovisnost o europskoj politici. Prema scenariju koji ve vide ekonomski stru njaci, ako ljevi ari pobijede u Gr -

koj i odreknu se eura te uvedu drahmu, švicarski franak e kao rezervna valuta oti i nebu pod oblake, a euro e pasti, što može dovesti do još ve ih potresa. Ako pobijedi desnica, franak e pasti, a euro porasti, što opet može imati nesagledive posljedice za nas. Danas Gr ka, sutra netko drugi. A cijelo se vrijeme vlasnici kapitala ( itaj: banke) kockaju s te ajnim razlikama u zadnjih dvadeset godina, dok gra ani pla aju i postaju robovi. ko se uvedu krediti samo u kunama bez devizne klauzule, nema sumnje da e kamatne stope drasti no po-

Kalni ka 46, Ivan Kocijan, Kalni ka 20, Mijo Novak, F. Andrašeca 65, Stjepan Ciceli, Kalni ka 31, Ana Andrašec, F. Andrašeca 13, Vladimir Andrašec, Prvomajska 22, Verica Malovi , F. Andrašeca 7a, Zlatko Mu i , F. Andrašeca 9, Dragutin Kontrec, J. Kocijana 7, Tomica Hranilovi , F. Andrašeca 101, Josip Jambroši , Kalni ka 4, Zdravko Ciceli, F. Andrašeca 31, Nada Blagus, F. Andrašeca 105, Matija Mu i , Kalni ka 65, Mikac Zlatko, Prvomajska 19, te Mladen Baksa, Marka Kova a 16. (J)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

rasti, a to zna i promjenu cijeloga inancijskog miljea. Drugim rije ima, zbogom stabilnosti kune. Kre e se u avanturu koja može završiti na razli ite na ine, no pravo je pitanje zna li Vlada to u initi na najbolji na in.

Kroz Međimurje

KOALICIJSKI PARTNERI koji su podržavali Ivu Josipovi a zadovoljni polu enim rezultatom, a Kolindi Grabar Kitarovi poru ili:

Poruka iz Me imurja prema središnjoj vlasti i novoizabranoj predsjednici jest ta da se pozitivni primjeri mogu na i upravo ovdje u Me imurju po apsolutno svim parametrima, kao i po funkcioniranju javne uprave

Pozitivne primjere nova predsjednica može na i upravo ovdje Matija Posavec, izborni koordinator Ive Josipovi a za Me imursku županiju, župan i predsjednik me imurskog HNS-a, u džentlmenskoj maniri najprije je estitao novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarovi . Izrazio je želju da bude dobra predsjednica, kao što je Ivo Josipovi bio dobar predsjednik u prošlom mandatu. - Što se ti e izbornih rezultata od ‘90-ih naovamo, Me imurci su uvijek bili specifi ni po odabiru i o ekivanjima. - kazao je Posavec na kon erenciji za novinare, održanoj zajedno s partnerima koji su podržavali Josipovi a. Kazao je: - Ostvarili smo rezultat koji je bio u skladu s našim o ekivanjima, radom, podrškom naših gra ana prema lijevoj opciji i kandidatu Josipovi u. Nakon toga iznio je i broj ane podatke. Ivo Josipovi dobio je 72, 6 posto glasova od 60 posto gra ana izašlih na izbore. Raspon podrške Josipovi u bio je od 54 posto u Dekanovcu do 81,86 posto u Strahonincu. - Jedina smo županija u Hrvatskoj gdje je u svim op inama i gradovima Ivo Josipovi odnio izbornu pobjedu. U Me imurju imamo 153 bira ka mjesta i na pet bira kih mjesta izbornu pobjedu je odnijela Kolinda Grabar Kitarovi , a na 148 mjesta Josipovi . U prvom krugu Josipovi je dobio 27.630, a u drugom krugu to je pove ano za 13.653

glasa. Odnosno Josipovi u je u drugom krugu povjerenje dalo 41.183 bira a. - kazao je Matija Posavec. - Razlika u izbornom rezultatu izme u Josipov a i Kolinde Grabar Kitarovi u Hrvatskoj bio je 1981 glas u korist Kolinde, ne ra unaju i dijasporu. Ovi rezultati dokaz su da je bira ko tijelo izuzetno podijeljeno, a nama zajedništvo treba više nego ikad. I zato se više nego ikad treba gledati boljitak društva, a pojedina ni politi ki interesi trebaju biti zatomljeni. - istaknuo je Posavec. Poruka iz Me imurja prema središnjoj vlasti i novoizabranoj predsjednici jest ta da se taj toliko pozitivni primjer može na i upravo ovdje u Me imurju po apsolutno svim parametrima i unkcioniranju javne uprave. Mladen Novak, predsjednik me imurskog SDP-a, zahvalio je svim Me imurkama i Me imurcima koji su dali podršku Ivi Josipovi u, kao i volonterima. - To je dobra osnova i za budu i rad. Grupa stranaka koja je podržavala Josipovi a vodila je pozitivisti ku kampanju, iznose i prednosti našeg kandidata, iznose i stvari koje su važne za Me imurje. Na taj emo na in nastaviti i dalje raditi. - kazao je Novak, pa je pozvao gra ane da im i dalje iskazuju što ih tišti kako bi mogli zastupati njihove interese. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

IZBORI ZA VMO u Gradu Mursko Središ e - gra ani zaokrenuli k dešnja koj koaliciji PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI

Gradona elnik Srpak ima razlog za slavlje, njegova koalicija je apsolutno pobijedila na izborima za VMO u naseljima Grada M. Središ e i sada ima kompatibilnu situaciju u Gradskom vije u i vije ima mjesnih odbora. Tim povodom u etvrtak je u gradskoj vije nici u Murskom Središ u bila održana kon erencija za novinare koalicije HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi , na kojoj su bili predstavnici koalicijskih stranaka i ve ina nositelja izbornih listi po mjesnim odborima, izuzev onih koji su morali izostati zbog poslovnih razloga. Svi redom estitali su svojim bira ima, ali i gra anima na izlaznosti na izbore. Dražen Srpak, predsjednik gradskog HDZ-a i gradona elnik Murskog Središ a, nije krio zadovoljstvo izbornim rezultatima, emu je, kako je kazao, doprinijelo i što se pri sastavljanju listi gledalo na kvalitetu osoba koje e zastupati. Gdje su predsjednici mjesnih odbora agilniji, to se vidi po kvaliteti života u naseljima. - Rezultati izbora pokazali su zaokret bira kog tijela prema ovoj koaliciji, ve i ranije na predsjedni kim izborima kada je naša predsjedni ka kandidatkinja dobila 29 posto glasova, što je najve i postotak na ovom podru ju za našeg kandidata. - kazao je Srpak. - Sada pak se dogodilo i to da je sastav u vije ima mjesnih odbora kompatibilan s Gradskim vije em, što e doprinositi još boljoj suradnji. U romskom naselju Sitnice ova koalicija nije imala svoju listu, ali otprije dobro sura uju s Miloradom Mihanovi em, ija je lista u Sitnicama pobijedila, a to naselje po ure enosti i kvaliteti života prednja i u Me imurju.

Darko Horvat p koaliciju HDZ – parlamentarne - Moja je želja da ova lista upotpunjena i s našim partnerima iz HSS-a i Hrasta zajedno iza e na predstoje e parlamentarne izbore, smatram da bi ta lista bila dobitna kombinacija za III. izbornu jedinicu. - poru io je predsjednik me imurskog HDZ-a u Murskom Središ u pera mjese no. U Peklenici kre e ure enje pješa ko-biciklisti ke staze duge skoro kilometar te uz nju odvodnja oborinskih voda. Ivana Maltari (HNS) u ime predsjednika Matije Posavca kazala je da su u ovu koaliciju u Murskom Središ u ušli prije dvije godine. Suradnja s Gradom pokazala se dobrom pa je brzo dogovorena zajedni ka suradnja i za izbore za VMO. - Nije došlo u pitanje da i dalje ne sura ujemo. Izabrali smo kvalitetne ljude, a za dobre rezultate u radu važna je i dobra poveznica sa Županijom. U VMO-u Peklenica ona je kao nositeljica liste drugi put dobila mandat za predsjednicu VMO-a. Potvrda mandata tim je sla a što je na ovim izborima koalicijska lista HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP A. Star evi , ija je ona bila nositeljica pobijedila s uvjerljivom pobjedom. Na prethodnim izborima, premda je izlaznost bira a bila podjednaka, izborna pobjeda nije u Peklenici bila tako uvjerljiva. Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, kazao je da u Me imurskoj

županiji pušu neki novi vjetrovi. - HDZ je otvoren partnerstvu da stvori bolju perspektivu gra anima ove županije. Posebno nas vesele zasluge HNS-a u toj koaliciji u Murskom Središ u i što je Ivana Maltari preta e i na županijsku razinu. - istaknuo je Horvat. - Moja je želja da ova lista upotpunjena i s našim partnerima iz HSS-a i Hrasta zajedno iza e na predstoje e parlamentarne izbore, smatram da bi ta lista bila dobitna kombinacija za III. izbornu jedinicu. Na novinarsko pitanje priželjkuje li on to koaliciju s HNS-om na županijskoj razini, odgovorio je da on to predlaže ve dvije godine. Ho e li Ivana Maltari odigrati ulogu politi ke poveznice i posrednice za suradnju HDZ-a s HNS-om. Njezina uloga u HNS-u nije samo ograni ena na unkciju predsjednice VMO-a Peklenica. Politi ko iskustvo brusi i kao vije nica u Gradskom vije u Mursko Središ e, gdje je i zamjenica predsjednika Gradskog vije a. Veoma je agilna u svojoj sredini, a politi kih ambicija joj ne nedo-

staje, pa e možda njezino lokalno iskustvo u suradnji HNS-a s HDZ-om dobro do i i na višoj, županijskoj razini.

Pobjeda centristi kodesne koalicije Koalicija stranaka HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi na nedjeljnim izborima u svim naseljima na podru ju Grada Mursko Središ e dobila je ve inu u vije ima mjesnih odbora. Raspon glasova koje je Koalicija HDZ-a dobila po mjesnim odborima kre e se od 58,87 posto u Murskom Središ u do 74 posto u Hlapi ini. U Sitnicama pak se nije kandidirala ni koalicija HDZ-a ni koalicija SDP-a, ve dvije nezavisne liste, Milorada Mihanovi a, odnosno Marija Novaka. Ako se tome doda da navedena koalicija ima ve inu u Gradskom vije u, tada gradona elnik i predsjednik murskosrediš anskog HDZ-a ima razlog za zadovoljstvo jer je rezultat desne koalicije na mjesnim izborima potvrda ulaznog trenda ove koalicije na podru ju Grada Mursko Središ e.

HNS u koaliciji s HDZ-om Srpak je naveo što je u narednom razdoblju od poslova pred Gradom i mjesnim odborima. - eka nas aglomeracija, zbog ega e Grad u dogledno vrijeme biti raskopan. Obnova doma kulture. Dogovorena je sanacija Hrastinke iz europskog onda i uz sufinanciranja države, bez troškova Grada. Izra eno je idejno rješenje mosta i zaobilaznice Grada, a u Hrvatskim cestama izra uje se studija izvodljivosti i za brzu cestu do akovca, koja e odteretiti naselja uz državnu cestu od teretnog prometa. Izmještanje teretnog prometa s postoje eg mosta tako er nije manje važno, jer on zasigurno nije bio projektiran za prometno optere enje od 15.000 šle-

Dražen Srpak, Darko Horvat i Ivana Maltari – uspješna suradnja HDZ-a i HNS-a u Gradu Mursko Središ e. Slijedi li isto i na županijskom nivou?

23. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

URO GLOGOŠKI, vo a prosvjeda u šatoru ispred Ministarstva branitelja u Zagrebu, na druženju s me imurskim i varaždinskim invalidima i braniteljima Domovinskog rata

Ostajemo i dalje u šatoru priziva – HNS i za e izbore - Zadnjih godina mirovine braniteljima smanjene su od 28 do 40 posto, što se ne zna u javnosti. Dok se braniteljima uzima, prioritet su oni koji su uništavali Hrvatsku

NOVI SASTAV vije a mjesnih odbora

Mursko Središ e Mursko Središ e kao najve e naselje na podru ju Grada Mursko Središ e ima sedam lanova VMO-a Mursko Središ e. U Murskom Središ u je koalicija HDZ-a dobila 58,87 posto ili 292 glasa, a koalicija SDP-a 41,13 posto, odnosno 204 glasa. Prema izbornom rezultatu etiri lana VMO-a jesu iz koalicije HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi , i to Kristijan Antolovi , Stjepan Lisjak, Miljenko Cmre ak, Martin Horvat i tri lana koalicije SDP - NS Reformisti - HSU- MDS: Marijan Kutnjak, Marina Orehovec i Klara Glavina.

Peklenica U Peklenici je koalicija HDZ-a i partnera dobila: (69,4 %) 175 glasova, a SDP i partneri 30,6 posto, odnosno 77 glasova. VMO ima pet lanova, od toga sukladno izbornom rezultatu etiri iz koalicije HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi : Ivana Maltari , Rudolf Mesari , Ksenija Flac i Goran Novak. U sastav Vije a Mjesnog odbora ušao je Josip Murkovi iz koalicije SDP – NS Reformisti – HSU – MDS.

Križovec U Križovcu je Koalicija HDZ-a dobila 61,45 posto, odnosno 153 glasa, koalicija SDP-a 6,02 posto, odnosno 15 glasova, a Nezavisna lista Danice Kova i 32,53 posto, odnosno 81 glas. Tako er je pet lanova VMO-a, od toga je troje izabrano s liste iz koalicije HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi : Marko Strojko, Gordana Šolti i Leonard Sanjkovi , a dva lana s Nezavisne liste Danice Kova i , i to Danica Kova i i Željko Horvat.

Hlapi ina U Hlapi ini je koalicija HDZ-a dobila 74 posto, odnosno 158 glasova, koalicija SDP 11 posto, odnosno 25 glasova, a Nezavisna liste Dine Žganca 13,27 posto, odnosno 28 glasova. VMO se sastoji od pet lanova, od toga prema izbornom rezultatu svih pet je iz koalicije HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi : Dragutin Stojko, Leonard Bašnec, Marko Vinko, Ivan Jambroši i Vladimir Peras.

Štrukovec U Štrukovcu je koalicija HDZ-a dobila 71,3 posto, odnosno 87 glasova, koalicija SDP-a 28,7 posto, odnosno 35 glasova. U VMO-u je pet lanova, od toga su etiri iz koalicije HDZ – HNS – HDS – HSLS – HSP Ante Star evi , i to: Stjepan Jurovi , Ivan Vrši , Tomislav Jalšovec i Stjepan Hoblaj, a peti lan VMO-a je Mihael Ma ari iz koalicije SDP – NS Reformisti – HSU – MDS.

Sitnice U Sitnicama je Lista Milorada Mihanovi a dobila 86,99 posto ili 107 glasova, a Nezavisna lista Marija Novaka 13,01 posto ili 16 glasova. Od pet lanova VMO-a, od toga su svih pet s Nezavisne liste Milorada Mihanovi a, i to: Milorad Mihanovi , Aleksander Koša, Senad Balog, Dalibor Hum i Dragan Balog.

Me imurski branitelji sredinom sije nja odradili su novo no no dežurstvo u Savskoj 66

Tijekom etvrtka i petka, 15. i 16. sije nja, branitelji iz Me imurske županije ponovno su prosvjedovali u Savskoj 66. Oko dvadesetak njih odradilo je dežurstvo na prosvjedima koji se nastavljaju sve do ispunjenja njihovih zahtjeva, koji su ve odavno poznati hrvatskoj javnosti. Za razliku od dežuranja oko adventskih blagdana, ovaj ih je put vrijeme dobro poslužilo. Smjena je trajala nekih 30 sati, ali je uslijed relativno toplog vremena bila izdržljiva. Govore i na tribini u varaždinskom hotelu Turist pred oko pet stotina hrvatskih branitelja i invalida iz Varaždinske i Me imurske županije, koji je održan nedavno, vo a braniteljskih prosvjeda uro Glogoški je uz ostalo je rekao: - Ve smo preko osamdeset dana u šatoru ispred Ministarstva branitelja i nitko od institucija nema razumijevanja. Strpljenje branitelja i invalida Domovinskog rata ima kraj. Nakon sjednice Sabora, koja po inje krajem sije nja, odlu it emo što i kako dalje. Zadnjih godina mirovine braniteljima smanjene su od 28 do 40 posto, što se ne zna u javnosti. Dok se braniteljima uzima, prioritet su oni koji su uništavali Hrvatsku. Politi ari su samo uništavali Hrvatsku, to više nije ona država za koju smo se borili i kakvu smo željeli, mi nismo željeli da naša djeca nemaju budu nost.

nu, koji treba postati ustavnim zakonom. - Ve je umrlo 38.000 hrvatskih branitelja, a 3000 ih je diglo ruku na sebe. - rekao je uz ostalo Glogoški, napominju i da je vlast ugrozila dostojanstvo branitelja. Organizator skupa Loborec rekao je da se pobjedni ka Hrvatska vojska nalazi na socijalnoj skrbi kod Milanke Opa i , što vrije a dostojanstvo hrvatskih branitelja. Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Ante Deur naglasio je da je Domovinski rat iznad svakog pojedinca i svakog osobnog interesa te da se ne e dopustiti pojedincima iz bilo koje stranke da se poigravaju s Hrvatskom.

Zahtjev za smjenama ostaje nepromijenjen

U Prelogu je 16. sije nja obilježena godišnjica pogibije ratnog veterana Božidara Horvata. Po ast palom branitelju paljenjem i polaganjem lampaša na grob odali su predstavnici preloškog ogranka Udruge veterana Domovinskog rata i predstavnici Grada Preloga uz obitelj preminulog

Zahtjevi prosvjednika hrvatskih branitelja i invalida i dalje su isti: smjena ministra branitelja Predraga Mati a, zamjenice i pomo nika. Zahtijeva se i vra anje svih prava braniteljima, odnosno obveza države prema braniteljima u jednom zako-

uro Glogoški: - Nakon sjednice Sabora krajem sije nja odlu it emo što i kako dalje

Upitao je gdje su 1991. bili Ivo Josipovi , premijer Zoran Milanovi te Vesna Pusi . Hrvatski branitelj Stjepan Culaj, pripadnik Specijalne policije Varaždin, ispri ao je kako je podnio 54 kaznene

Velika dvorana hotela Turist u Varaždinu bila je prepuna

prijave protiv onih koji su ratovali protiv Hrvatske u Slavoniji, obilazio premijera i predsjednika države, no ništa nije pomoglo. Traži pravdu za 12 hrvatskih redarstvenika koji su pobijeni, a govorio je o velikoj nepravdi – razvoja eni hrvatski branitelji bez posla gradili su ku e upravo onima koji su ih napadali i ubijali. Predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Republike Hrvatske Emil Vibovi predao je uri Glogoškom požurnicu, u kojoj se od ministra branitelja Mati a traži da se utvrdi uzro no-posljedi na veza u estalosti pobola braniteljske populacije nakon završetka rata. Branitelji, naime, stalno obolijevaju, zahtijeva se analiza perioda od 5 do 12 godina nakon završetka rata, a ujedno je poslao i pismo podrške hrvatskim braniteljima, stopostotnim invalidima, u Savskoj. Skup branitelja u Varaždinu bio je prvi veliki skup nakon niza godina, a okupio je desetak udruga branitelja iz Varaždinske i etiri udruge branitelja iz Me imurske županije. Skupu je bio nazo an i dožupan Zoran Vidovi , a iz akovca su ratni vojni invalidi Domovinskog rata krenuli posebnim autobusom. (J. Šimunko)

PRELOG

Sje anje na ratnog veterana Božidara Horvata branitelja. Božidar Horvat ro en je 9. listopada 1971., a u Domovinski rat uklju io se 1991. u Zboru narodne garde. Kasnije je ZNG preformiran u 1. gardijsku brigadu. 1992. na isto nom bojištu u Belom Manastira ranjen je u glavu te je odveden na lije enje u Pe uh, a kasnije je nastavio lije enje

u Hrvatskoj. Na Uskrs 1992. zarobljen je u Srijemskoj Mitrovici i u zarobljeništvu je proveo nekoliko mjeseci, dok nije 14. kolovoza oslobo en u razmjeni zarobljenika u Nemetinu. Nakon ozdravljenja prešao je u Rezervni sastav policije, gdje je ostao do svoje smrti 16. sije nja 1995. godine. (j)

Kroz Međimurje

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA saznanja o Cimermanovom brijegu, najvišem vrhu Me imurja, ponudila nam je Anita Cimerman iz akovca:

“Najviša to ka Me imurja dobila je ime po mojem prastricu” Matija Cimerman ro en je u Štrigovi 1900. godine, a bio je poznati vinar, u Dragoslavcu bi rekli – vincer. Njegov rizling koji je odnjegovao za akove ku obitelj Vajda bio je nadaleko poznat, pa je vjerojatno od njih otkupio i taj brijeg, koji je po njemu kasnije dobio ime U prošlom broju pisali smo o novootkrivenom najvišem vrhu Me imurja koji danas nosi lokalni naziv Cimermanov brijeg ili možda Cimermanov breg, na kajkavski na in. Dosad se vjerovalo da je Mohokos najviši vrh Me imurja, no ure aji i sateliti pokazali su da nije tako.

uveni rajnski rizling Matije Cimermana iz Dragoslavca Zanimalo nas je kako je nastalo ime Cimermanov brijeg i je li ono starije ili mla e od ime-

na Mohokos. Teško da bismo saznali nešto više o tome da nije bilo i sre e. Nakon što je pro itala tekst o najvišem brijegu, javila nam se Anita Cimerman iz akovca i razjasnila nedoumicu o sadašnjem nazivu brijega. Cimermanov brijeg dobio je ime po njezinom prastricu Matiji Cimermanu. Ro en je 1900. godine u Štrigovi, a umro je mlad zbog bolesti, kažu artritisa, negdje pedesetih godina prošlog stolje a. Bio je nadglednik kod Matija Cimerman, vlasnik Cimermanova brijega i urinove grabe, po kojemu je brijeg dobio ime. Bio je poznati vinar u prvoj polovini i sredinom dvadesetog stolje a

Svadba u urinovoj grabi šezdesetih godina prošlog stolje a, sastavnom dijelu imanja. Stare ku e odavno nema, a Anita Cimerman sje a se bake urin

obitelji Vajda, vrlo vjerojatno i vlasnika tadašnje mesne industrije Vajda. On je ujedno bio poznat vinar, u Dragoslavcu bi rekli - vincer. Njegov rizling koji je odnjegovao za obitelj Vajda bio je nadaleko poznat, a samo

Anita Cimerman: - Cimermanov brijeg dobio je ime po mojem prastricu Matiji, koji je bio poznati ‘vincer’

su bogate obitelji mogle imati nadglednika. Anita Cimerman kazuje: - Matija Cimerman postao je vlasnikom imanja na kojemu se nalazi najviši vrh Me imurja, Cimermanov brijeg, i urinove grabe u podnožju tog brijega, negdje uo i ili tijekom Drugoga svjetskog rata. Spominje 1940. godinu, ali nije sigurna. Naime, u obitelji Cimerman znaju da je prastric Matija Cimerman kupio imanje od Židova i u tom se kontekstu spominje prijašnji vlasnik brijega, obitelj Vajda, što se pak vezuje i uz progon Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Ako je Matija Cimerman bio nadglednik i “vincer” kod obitelji Vajde, onda je gotovo sigurno da je obitelj prodala imanje njemu kao onome tko se znao brinuti za njega i gorice. Kako bilo da bilo, Matija Cimerman postao je vlasnikom najvišeg brijega u našem kraju i urinove grabe u podnožju brijega i sasvim sigurno nasta-

DIJAMANTNI PIR Elizabete i Josipa Kutnjaka iz Marofa

Recept za dugovje nost braka: - Ne uvijek sve uti Dijamantni pir ili 60. objetnicu braka proslavili su prošli tjedan Elizabeta i Josip Kutnjak iz Marofa kraj Svetog Mar na na Muri. Elizabeta ima 81, a Josip 83 godine i š enici su Doma za starije i nemo ne “Novinš ak” u akovcu. Proslavu su im u Domu orga-

nizirala djeca: Josip, Ivan, Nadica i Darinka, koji, nažalost, taj dan nisu mogli bi s njima jer svi rade u Njema koj, ali su ih iznenadili i u suradnji s ravnateljicom Doma organizirali slavlje na koje su pozvali pozvali rodbinu i prijatelje. Slavljenicima je es tao i Mihalj No-

Elizabeta i Josip Kutnjak, rodom iz Marofa, veselo su nazdravili 60. godišnjici braka

vinš ak, vlasnik Doma, ali i dugogodišnji prijatelj. Ganut, sa suzom u oku, zaželio im je zdravlje i još puno godina. Slavljenicu Elizabetu upitali smo koji je recept dugovje nog braka, a ona je spremno odgovorila: - Strpljenje, me usobno razumijevanje i

ne uvijek sve sluša . U životu nai u problemi, i esto kažemo i ono što ne mislimo. Pa treba nekad i ne sve u . Njezin suprug Josip s veseljem je ispri ao kako su oni susjedi po vrtu, a i šesnaest su godina zajedno radili u Lendavi.

vio proizvoditi kvalitetno vino. Bez vina o ito ne bi bio poznat ni Cimermanov brijeg.

Ime ostalo zapam eno u narodu po dobrom vinu To da je ime brijega danas poznato po njemu, a ne po prijašnjim vlasnicima, govori nam o tome da je bio u svoje vrijeme veoma poznat kao vinar, kažu da je nadaleko prodavao svoje vino, za koje se znalo da je s Cimermanova brijega. Na taj je na in vino, kažu rizling, postalo uvar naziva Cimermanova brijega. Zna se i da je Matija Cimerman imao dva brata, Ivana i Stjepana. Njihov otac bio je Jakob Cimerman iz Štrigove, sa uvana je obiteljska fotogra ija nastala 1926. godine, kad je Jakob Cimerman ve imao dosta godina. Za Stjepana se zna da je radio u nekadašnjem “Vjesniku” u Zagrebu, a i sinovi Matije Cimermana su ve umrli. Kako smo ve pisali, današnji vlasnici Cimermanova bri-

Nije bilo lako ostaviti etvero djece i oti i u Njema ku Kako su vremena bila teška i bilo je veliko siromaštvo, odlu ili su ostavi svoje etvero djece na uvanje njegovoj mami i oti i u Njema ku. Nakon dvije godine stvorili su uvjete da mogu do i i djeca, te su svi zajedno tamo dalje radili i živjeli. Djeca su završila školu, rade, neki imaju i svoje rme. Imaju i šestero unu adi: Andreasa, Miroslava, Suzane, Barbaru, So ju, te praunuku Anastaziju. Josip je dvadeset godina radio u servisu Mercedesa, pa onda 26 godina u tvornici kamiona Mailer kiper.

Svi uzvanici na proslavi dijamantnog pira u Domu “Novinš ak” u akovcu

jega, najvišeg vrha Me imurja, jesu Andreja i Davor Doboši iz Svetog Jurja na Bregu. Na taj je na in otklonjena i dilema koje je ime starije, Cimermanov brijeg ili Mohokos. Ime Mohokos je starije, zasad se pretpostavlja da potje e iz davnina i vezuje se uz stare bogove. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan, album obitelji Cimerman)

Jakob Cimerman, otac Matije Cimermana, porijeklom je iz Štrigove. Fotografija je snimljena 1926.

U Domu su našli svoj mir, sigurnost i uto ište. Kažu, odli an je, bolji nisu mogli na i, hrana je dobra, osoblje jako dobro, stru no i ljubazno. - A k tome i zgodno. - našalio se gospodin Josip. - Imamo dobru penziju - pri a Josip - ja su u tristo eura, supruga 450. Nama sasvim dovoljno, a djeca su zbrinuta. Kris na Furdi, ravnateljica Doma, u ime osoblja Doma upu la im je najbolje želje i poklonila crveni anturijum, cvijet ljubavi, i an ele da ih uvaju. Ugodnom druženju doprinijeli su Renata i Ivica Bogdan koji su svojom svirkom i pjesmom dodatno uveselili sve prisutne. (S. Zorkovi )

23. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U MUZEJU “Croata insulanus” Grada Preloga

Predstavljena “Dabrova pri a”

Josipa Horvata Majzeka U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stolje a, lovili su ga zbog krzna i mosušne žlijezde zbog upotrebe u industriji mirisa, a ponovno je vra en 1996. - 1998. godine u okviru projekta “Dabar u Hrvatskoj”

mult imedijalnoj dvor a n i Mu zeja “Croata insulanus” Grada Preloga u srijedu je održano predstavljanje knjige “Dabrova pri a” autora Josipa Horvata Majzeka iz akovca. Autora je predstavila Iva Kožnjak, kustosica Muzeja. U po etku su prikazana dva kratka filma Josipa Horvata Majzeka o dabrovima i njihovim navikama, koji su posebno zainteresirali mlade. Knjiga “Dabrova pri a” je druga knjiga istraživa a flore i aune Josipa Horvata Majzeka iz akovca, nakon knjige “Naše rode”. Vrijedan je doprinos siro-

mašnoj ekološkoj biblioteci Me imurja jer donosi 215 otografija u boji o životu dabrova kroz sva etiri godišnja doba, popra enih kratkim tekstovima, ali i stru nim objašnjenjima o životu i navikama dabrova uz otografije. Dabar je izrazito korisna životinja u prirodi jer svojim branama i jezercima pomaže drve u, ali stvara i nova staništa za mnoge organizme. Uz rijeku Muru, Dravu, Plitvicu i Bednju ve se dobro proširio, a stigao je i do Graza. Prvi primjerci pušteni su kod Legrada prije dvadesetak godina.

Josip Horvat Majzek: - U pripremi je tre a knjiga o životu vidre u Me imurju. Sve fotografije snimljene su na vodama našeg kraja

Mladi na predstavljanju knjige o dabrovima

Osam godina pratio obitelji me imurskih dabrova Josipa Horvata Majzeka posebno su zanimale obitelji dabrova u Me imurju koje je pratio osam godina, a toliko je trebalo da nastane knjiga. Autor tuma i i brojne predrasude o dabrovima. Majzek kao pisac i istraživa donosi vrijedne detalje iz života dabrova uz rijeku Muru i Dravu te suživot dabrova s lokalnim stanovništvom. Knjigu su recenzirali pro . dr. sc. Marijan Grubeši i mr. sc. Gerhard Schwab, jedan od najpoznatijih svjetskih stru njaka za da-

OREHOVICA

Edukacija za zaštitu bilja Sredstva za zaštitu bilja u poljoprivrednim ljekarnama ubudu e se ne e mo i kupiti bez posebne iskaznice, tj. rješenja koja e poljoprivredni proizvo a i dobiti nakon završene izobrazbe. Osnovna izobrazba traje 15 sati. Svi obveznici edukacije moraju završiti osnovni modul izobrazbe najkasnije do 26. studenoga 2015. Uvjeti upisa jesu 18 godina starosti te završena minimalno osnovna škola u trajanju od 8 godina. Op ina Orehovica u suradnji s Pu kim otvorenim

u ilištem akovec organizira polazak edukacije u zimskim mjesecima 2015. godine. Prva i druga grupa su popunjene i zaklju ene te s predavanjima po inju 26. sije nja 2015. Ukupna cijena edukacije iznosi 370 kn, a obuhva a trošak predavanja (300 kuna), pisane materijale (20 kuna) te trošak ispita (50 kuna). U navedenu cijenu nije uklju en trošak izdavanja iskaznice od 30 kuna, koji se pla a izravno Savjetodavnoj službi prilikom izdavanja. Polaznici edukacije s prebivalištem na podru ju Op ine Oreho-

a, lovili su ga zbog krzna i mosušne žlijezde zbog upotrebe u industriji mirisa, a ponovno je vra en 1996. - 1998. godine u okviru projekta “Dabar u Hrvatskoj”.

vice pla aju samo 120 kuna za trošak edukacije, materijala i polaganja ispita izravnom uplatom na žirora un Pu koga otvorenog u ilišta akovec, o emu e biti obaviješteni nakon utvr ivanja termina po etka edukacije. Edukacija traje 15 školskih sati (školski sat = 45 min) te je organizirana u tri dana. etvrti dan edukacije planirano je polaganje ispita. Svi koji se još uvijek nisu prijavili mogu to u initi do kraja sije nja, kako bi se edukacija mogla organizirati u velja i 2015. godine ispunjavanjem prijavnog obrasca. Obrazac je dostupan i na www.orehovica.hr te se može dostaviti e-mailom na opcinaorehovica@ck.t-com.hr.

brove, a tiskana je u Tiskari “Zrinski” u akovcu. Uz hrvatski jezik, tekstovi su prevedeni na njema ki i engleski jezik, pa knjiga uz popularno-edukativnu vrijednost i vizualnu izvrsnost ima i potencijal postati jedan od ekosuvenira Me imurja. Govore i o knjizi u Prelogu, pro esorica biologije Marija Puri Hranjec naglasila je uz ostalo da je rije o izuzetnoj knjizi o zaštiti prirode u našem kraju, koja osim što je edukativna donosi ljubav prema prirodi i životinji koja je kod nas bila izumrla. U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stolje-

Izuzetan fotograf flore i faune našeg kraja Novinar Josip Šimunko posebno je naglasio da je Majzek, ina e ro en u Prelogu, izuzetan otogra flore i aune našeg kraja, koji je do danas ostvario preko dvadeset zapaženih izložbi. On je u jednoj osobi otogra , istraživa prirode Me imurja i pisac knjiga. Strast prema istraživanju prirode, koja traje ve dvadesetak godina, isti e ga kao jedinstvenog uvara prirode našeg kraja izvan institucionalnih okvira. Ve danas njegov je doprinos poznavanju prirode u Me imurju znatan, a rasti e svakom novom knjigom. Na predstavljanju knjige obratio se ljubiteljima prirode i pro . Mišo Rašan iz Srednje škole Prelog, koji se tako er duže vrijeme bavi istraživanjima prirode sa svojim u enicima i vodi više projekata. On je, potaknut saznanjima iz života dabrova u Me imurju i njihovim navikama, koje je iznio Josip Horvat Majzek, potvrdio izre eno o dabrovima i iznio svoja zapažanja o toj vrsti. (JŠ)

Poljodjelstvo

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DEJAN BOROVI , magistar ekološke poljoprivrede iz Donjeg Pustakovca, govori optimisti no o proizvodnji vo a i povr a u našem kraju

Pustakovski ekološki miks velikim koracima osvaja tržišta - Mama je i danas glavna što se ti e ‘kuha e’, odnosno prerade naših proizvoda. Radimo male serije i idemo na kvalitetu, a ne kvantitetu. Danas smo dogurali do 42 razli ita proizvoda. Pokušali smo odjednom kuhati ve e koli ine, no gubili smo na kvaliteti Pustakovski miks, paprika u umaku od raj ice, kiseli krastavci, kisela paprika, cikla, doma i džemovi od jagode, kupine, maline, breskve, razni kompoti, doma i sokovi, likeri od lješnjaka i šipka, ips od jabuke, samo je dio asortimana koji proizvodi obitelj Borovi na svom imanju u Donjem Pustakovcu.

Put do ekološke proizvodnje Nositelj svega toga je mladi Dejan Borovi , iz prve generacije magistara ekološke poljoprivrede u Križevcima. - Naše se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ve tri godine bavi ekološkom poljoprivredom. - upoznaje nas mladi magistar, koji trenutno radi posao koji nema veze s njegovom strukom. Kako kaže, od ne ega treba živjeti, a ova proizvodnja još uvijek nije dostatna za normalan život. - Imamo

oko hektar površine pod vo kama te oko 400 hv pod povr em. Prije smo se bavili komercijalnom proizvodnjom jabuka, no prije tri godine predali smo zahtjev za ekološku proizvodnju. Ove godine završava to prijelazno razdoblje i u ožujku o ekujemo certi ikat. Sve vo e i povr e koje proizvedemo doma i prera ujemo te plasiramo na tržište. Naravno, i proizvodnja i prerada su pod ekološkim nadzorom certi iciranih službi. Kako su se prije bavili komercijalnom proizvodnjom, trenutno posjeduju vo njak jabuka star trinaest godina i u njemu prevladavaju sorte poput ajdareda, zlatnog delišesa, jonagolda. S vremenom, kako kaže, kako e te vo ke vaditi, sadit e otpornije sorte poput topaza, koje su puno otpornije na bolesti i štetnike pa e samim time trebati i manje njege.

Kako bismo zadovoljili sve standarde, odnosno i nadzor i sanitarne inspekcije, za preradu smo morali preurediti prostor od etiri prostorije - pripremu, preradu, skladište i WC. Sve to rade vlastitim sredstvima i nikad nisu tražili pomo (ustvari, jednom jesu, no nisu prošli). Uklju ili su se u rad Udruge “Duga”, preko koje im u pomo priska e MŽ subvencioniraju i im certi iciranje, posjet sajmovima i sli no.

Ostanak mladih na rodnoj grudi

Do ak 42 razli ita ekološka proizvoda ve je dogurao donjopustakovski OPG Borovi

- Kako sam se školovao za ekološku proizvodnju, veliko znanje stekao sam u Križevcima. Naravno, još uvijek moram u iti kako valjano prskati i gnojiti vo e i povr e. U našoj zemlji trenutno postoji tek jedna specijalizirana trgovina s ekosredstvima, no mi se trudimo što više toga proizvesti na vlastitom ima-

Ljubica Borovi , koja pomaže sinu i snahi u OPG-u, najviše je angažirana u preradi

nju. Tako beremo i koristimo preslicu, koprivu i ostalo srodno bilje kao zaštitu, dok gnojidbu, izme u ostaloga, obavljamo vlastitim kompostom i gnojivom od koprive. Naravno, imamo i navodnjavanje, sustav kap po kap. Što se pak sjemena ti e, sadimo uglavnom vlastito sjemenje ili pak ono što dobijemo razmjenom s ostalim ekoproizvo a ima. Ekološka proizvodnja je, dodaje, po mnogo emu speci i na. - Naime, sijati i saditi se ne može gdje se kome prohtije. Naime, jedan od uvjeta je i tampon-zona koja parcelu dijeli od mogu eg zaga enja, poput insekticida sa susjednih površina. Njihovo imanje nalazi se na dvije lokacije. Prvo i ve e je uz samu ku u i imaju sre e što tuda prolazi poljski put. No, svejedno, Hrvatske šume koje im obavljaju nadzor zahtijevale su još dodatnih

metar zemljišta kao zaštitu. Druga pak lokacija na kojoj su zasadili breskve, šljive, višnje, trešnje nalazi se uz ku e, gdje tako er nema opasnosti od zaga enja. - Predstavnici Hrvatskih šuma - kaže nam dalje - dolaze k nama dvaput godišnje i uzimaju uzorke za ispitivanje. Prera evine mi sami nosimo u nadzornu stanicu na mikrobiološku analizu, kako bismo robu mogli slobodno plasirati na tržište. A tržište su nam tržnice (ali ne i u Me imurju), trgovine, hoteli, sajmovi… Proizvode radimo po vlastitoj recepturi koje datiraju od moje bake, ali i mame. Mama Ljubica je i danas glavna što se ti e ‘kuha e’, odnosno prerade. Radimo male serije i idemo na kvalitetu, a ne kvantitetu. Danas smo dogurali do 42 razli ita proizvoda. Pokušali smo odjednom kuhati ve e koli ine, no gubili smo na kvaliteti.

Prema Borovi evim rije ima, ekološka poljoprivreda ima itekakvu perspektivu tu u Me imurju. Naime, svi znamo da nam je zemljište usitnjeno te da je komercijalna proizvodnja onda nekonkurentna i nepro itabilna. - Upravo bi bavljenje ekološkom poljoprivredom - naglašava - mogao biti motiv za ostanak mladih na rodnoj grudi. Još e bolje biti ako uspijemo dobiti certi ikat i za EU, što je sada nemogu e. Naime, naši certi ikati ne vrijede u EU-u, što je sramota. Tim više što je Hrvatska prenijela sve EU zakone, njihove regulative i pravilnike i svoje zakonodavstvo uskladila s njihovima. A sada naši papiri u EU-u nisu priznati. Zašto, pitanje nije za mene, ve za više instance. I za kraj nam daje važnu ilustraciju. Kilogram ekojabuka u Njema koj stoji 3 eura, a kod nas se ne može dobiti ni 3 kn. No, oni ne odustaju od te proizvodnje, ve se žele polako širiti, koliko e im dozvoljavati vlastita sredstva. (Vlasta Vugrinec)

UDRUGA p elara “Nektar” Prelog

Preloški p elari imaju ve dvije tisu e košnica Usprkos silnim neda ama koje zadnjih godina prate p ele, kao i problemima s pesticidima, p elarstvo se ipak razvija. O tome najbolje svjedo i rast novih udruga, tako u Prelogu. Udruga p elara “Nektar” iz Preloga održala je u nedjelju, 18. sije nja svoju godišnju skupštinu. Osnovana je 4. rujna 2013., na inicijativu osniva a Ivice Balenta, Nenada Režeka i Vladimira Saboli a, koji su sazvali osniva ku skupštinu. Cilj je suradnja s Hrvatskim p elarskim savezom te obrazovanje p elara.

Skupštini su nazo ili predstavnici Grada Preloga i Turisti ke zajednice Grada Preloga uro Ujlaki i Josip Grade ak, predsjednik Udruge p elara “Agacija” Branko Lipi , predsjednik Udruge p elara “Lipa” iz Koprivnice Marijan Hrženjak te predsjednik Udruge p elara Ludbreg Krešo Piljak. Nakon pozdrava gostiju predsjednik Udruge Ivica Balent podnio je izvještaj o radu i aktivnostima koje su se odvijale tijekom 2014. godine. Izra ena je internetstranica Udruge, održano druženje lanova udruge kod

p elara Nenada Režeka, a nastavilo se kod streljane lova kog društva Fazan iz Draškovca, gdje je održano predavanje uz aktualne p elarske teme, održano je druženje lanova na p elinjaku Ivana Mihocija u Oporovcu uz prezentaciju sublimatora oksalne kiseline, obilježen blagdan Svetog Ambrozija, zaštitnika p elara, služenjem svete mise u Draškovcu te prezentacijom proizvoda lanova udruge. U Udruzi je okupljeno tridesetak lanova koji zajedno posjeduju oko dvije tisu e košnica. (j, foto: Facebook)

Udruga “Nektar” održala je godišnju skupštinu

23. sije nja 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Ugodno iznena enje – nema ega nema

Na prvi pogled akove ki plac ovaj tjedan nije bio nimalo obe avaju i. Naime, prodava a je sve manje i manje. No, dolaskom do njihovoga prodajnog mjesta slijedi iznena enje. Koroma , raj ica, krastavci, tikvice, blitva, brokula, cvjeta a, nema ega nema.

I što je još važnije, sve je svježe i doma e, doduše, ne baš iz Me imurja, ali je zato s juga naše zemlje. U izobilju je bilo i salate, od crvenog radi a preko endivije, kristalke, do puterice i kineskog zelja. Naše Me imurke pohvalile su nam se sa svježe odrezanim keljem na kojemu se uop e

ne vide niti pak osje aju niske jutarnje temperature, esto i ispod nule. Ista stvar je i s keljom pup arom, koji je ovih dana prava poslastica, budu i da je u punoj zrelosti. Sre u imaju i proizvo a i špinata, matovilca, poriluka te celera. Ni te se kulture ne moraju brati i spremati u po-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - limun 15 kn/kg - naran e 10 kn/kg - klemen ne 12 kn/kg - kaki 20 kn/kg - kivi 20 kn/kg - jabuke 3 - 6 kn/kg - zelje 7 kn/kg - salata endivija 15 kn/kg - salata kristalka 15 kn/kg - salata puterica 18 kn/kg - blitva 15 kn/kg - raj ica 25 kn/kg - koroma 20 kn/kg - krastavci 20 kn/kg - kvice 25 kn/kg - poriluk 15 kn/kg - i oka 10 kn/kg - špinat 25 kn/kg - grincajg 5 kn - kelj 10 kn/kg - kinesko zelje 10 kn/kg - jaglac 6 - 7 kn - ciklama 15 - 20 kn

drume, ve mogu direktno s vrta na plac. Lijepo je prošetati i izme u tabli s rascvjetanim ciklamama te sve ve om ponudom jaglaca. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Puerperalna pareza Piše: Mihael Kacun, dvm.

Moderna govedarska proizvodnja zahtjeva od mlije nih krava proizvodnju od preko 8000 lit. mlijeka i ra anje jednog teleta godišnje. Podmirenje potreba krava hranidbom za održavanje života i proizvodnju, odnosno formiranje i ra anje zdrave, vitalne i napredne teladi i dovoljno kvalitetnog mlijeka, predstavlja najvažniji zadatak od kojeg zavisi uspjeh govedarske proizvodnje. Pored organskih hranljivih sastojaka, za život, proizvodnju i dobro zdravlje, neophodne su i mineralne tvari, odnosno makroelementi: Ca, P, Mg. Svaki od njih ima speci i nu i važnu ulogu u organizmu krava. Puerperalna pareza je akutno stanje hipokalcemije i hipermagnezijemije koje nastaje 6 do 72h posle poro aja. Puerperalne pareze javljaju se prvenstveno kod visoko mlije nih krava, ali i ovaca i koza. Što su životinje starije ve a je vjerojatnost

da e životinje od puerperalne pareze i oboljeti.Težina poro aja nema utjecaja na razvoj bolesti. Potrebe za kalcijem tijekom suhostaja su male, apsorpcija iz crijeva i mobilizacija iz kostiju je inaktivna. Neposredno prije teljenja, jarenja,janjenja u vimenu po inje produkcija kolostruma i mlijeka. Za normalnu produkciju mlijeka potrebna je i velika koli ina kalcija koji se apsorbira iz krvotoka. Koli ina kalcija u krvi pada za 30-60%, a kako organizam nije u stanju u kratkom vremenu nadoknaditi izgubljenu koli inu kalcija dolazi do hipokalcijemije. Niska koncetracija kal-

cija u krvi ometa normalnu funkciju miši a. Puerperalna pareza javlja se u više stadija što se ranije javljaju klini ki znakovi burnija e i biti klini ka slika. U prvoj(laganoj) fazi javlja se nesiguran hod, otežano ustajanje životinje, mogu se javiti lagana podrhtavanja miši a u podru ju le a i vrata. U drugoj fazi bolesti javljaju se slijede i klini ki znakovi životinja ne može ustati, glava je okrenuta na stranu i naslonjena je na grudni koš, životinja je apati na ne reagira na vanjske nadražaje,rad srca i disanje su ubrzani. U tre em najtežem obliku bolesti životinja

leži na boku i polako upada u komu ,iz komatoznog stanja može nastati pogoršanje cirkulacije, nepravilno disanje i smrt uslijed as iksije, pa je pravovremena terapija neophodna. Sigurna preventiva protiv puerperalne pareze za sada nije poznata. Preporu ljivo je davanje kalcija i vitamina D deset dana prije poro aja, što smanjuje mogu nost nastanka bolesti. Pašno držanje, prostrano i udobno ležište koje nema sklisku podlogu i pravilna hranidba sa izbalansiranom koli inom kalcija i fosfora u hrani važni su inioci u spre avanju bolesti.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

Moj vrt

VAŠ VRT

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Sjeme

Aloe vera Kako Vaše novogodišnje dobre odluke? Jeste li po eli zdravije živjeti? Odlazak u teretanu, svakodnevne šetnje, jedna cigareta manje, alkohol pod kontrolu, kompjutorske igrice dvaput tjedno..., kreditne kartice zabranjene? Nema odga anja? Samo hrabro, možete Vi to! Uzgoj ljekovitih biljaka je moja novogodišnja odluka. Nema odga anja i nema kod mene odustajanja. Do ožujka e trajati pripreme, a onda akcija. Sije se, sadi i presa uje. Baš se veselim. Aloe vera je prva na spisku. Zbog ljekovitih svojstava esto je nazivaju “kraljicom ljekovitih biljaka”. Nadajmo se da se ne e uobraziti. Ne e. Skromnost je vitamin u svim sokovima koji kruže biljnim tkivima. Rod Aloe pripada obitelji Aloeaceae, koja uklju uje oko 250 vrsta iz Afrike, Madagaskara i Arabije. Od tog su etiri vrste posebno ljekovite: Aloa barbadensis, Aloa arborescens, Aloa chinensis i Aloa ferox. Kod nas se obi no koriste samo prve dvije. Ime aloe je orijentalnoga podrijetla (vjerojatno arapski), što zna i ‘gorko’ ili od gr kog alsalos, što zna i ‘sol’, te podsje a na gorak okus

morske vode. Bez obzira na etimologiju, zna se da je biljka poznata od davnina po mnogim ljekovitim sposobnostima. Prvi dokazi prona eni su na zemljanoj plo ici prona enoj u Nippuru, u blizini Bagdada, 2200 godina prije Krista. U asirsko-babilonskoj kulturi brojni zapisi govore da se sok aloje (zvan sibaru ili siburo) koristio kod probavnih problema. U starom Egiptu bio je korišten u smjesi za balzamiranje i u terapeutske svrhe. ak i danas u Egiptu ova biljka, zasa ena na vratima ku e, simbol je dugog života i sre e. Legende kažu da je za nju znala i egipatska kraljica Kleopatra koja je gel aloe vere koristila za njegu kože, a Aleksandar Veliki navodno je ispijao goleme koli ine alojina soka za snagu, prije velikih pohoda. Kad ovako nabrajam sve njene prednosti, gotovo me strah pretjerivanja. Što mislite da svi superjunaci današnjice po nu umjesto red bulom svoj adrenalin dokuhavati sokom aloe..., a ma kaste ljepotice svoju kožu umjesto kirurškim skalpelima dotjerivati aloinim gelom. Bi li to pomoglo? Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

Sjeme je, kao što znamo, jedan od temelja života. Kupuju i sjeme brinemo o tome je li dobra klijavost. Ako nismo sigurni u klijavost, možemo na initi pokus da utvrdimo postotak klijavosti sjemena. Ako pada kiša kada biljka cvjeta, cvijet se uništava, a ako se vrati zima ili hladno vrijeme ne dolazi do cvjetanja. Pretjerana vlaga tako er uništava cvijet i preslabo svjetlo ne dopušta cvijetu da cvate. Dakle, ako želimo dobar cvijet, treba svjetlo, toplinu, suhe i prozra ne dane, jednom rije ju - Sunce. To ujedinjenje dviju polarnosti peluda i sjemena dozvoljava novi život koji se skuplja u sjemenu. Ako želimo da to sjeme pokaže život, mora do i u zemlju. Ako je zemlja hladna, sa sjemenom se ne e dogoditi ništa ili e tamo u zemlji spa-

vati ili e nabubriti i umrijeti. Zato ne smijemo u rano prolje e žuriti u vrt, nego treba pri ekati da toplina do e u tlo. To se može u initi sijanjem po Mjese evom sjetvenom kalendaru. Problemi u poljoprivredi su vidljivi. Problemi s novim bolestima tako er su prisutni, a kako poboljšati svoje vlastito sjeme moramo nastojati povezati naše biljke s Mjesecom, planetima i zodijakom. Primjenjuju i biološko-dinami ku metodu spremaju i vlastiti kompost koji je oplemenjen s preparatima dobivate novi i ja i impuls za vitalizaciju i reprodukciju vašega vlastitog sjemena, kojemu je klijavost izuzetno velika. Ako uvate stare vrste sjemena koje su se udoma ile u vašem vrtu, to je još i ve a dragocjenost.

23. sije nja – Dan cvijeta P elari, prijepodne uklonite zimske uloške i o is te ždrijela.

24. sije nja – Dan lista Ako imate mogu nos za sjetvu ranih sor salate, sada je vrijeme da pripremite humus koji unesemo u tople prostore stana ili u plastenik ako se zagrijava.

25. sije nja – Dan lista do 8 sati i od 15 sati Vrijeme od 8 do 15 sati nepovoljno zbog pomr ine planeta Urana.

26. sije nja – Dan lista U lon anice ili pogodne posude sijemo ranu salatu, peršin liš ar i otporne korabe.

27. sije nja – Dan ploda Pogodno je vrijeme za pregled vašeg sjemena i nabavu onog sjemena koje vam nedostaje.

28. sije nja – Dan ploda do 11 sa Od 12 sa biljke korijena. Po etkom velja e po inje pogodno vrijeme za sjetvu ranih vrsta povr a te ve sada pregledajte vaše posude za sjetvu jer one moraju biti dobro oprane, te pripremite kvalitetan humus.

29. sije nja – Dan korijena Ako je vaš luk koji koris te u kuhinji po eo tjera u rast, možete ga posadi u tegle i dobit ete ranije mladi luk za upotrebu.

VRTLARICA

imula – prava zimska poslastica raste i u našim vrtovima Kad se spomenu imule, malo tko e znati o emu se radi. Tek oni u Puš inama znaju kako je rije o pravoj zimskoj poslastici. No, kažemo li kako su imule ustvari zalisnice ili pak zaperci zelja, tada je to ve puno jasnije. Radi se o malim glavicama zelja, nešto ve ima od kelja pup ara, koje su narasle na stabljici ostavljenoj u zemlji nakon što je odrezana velika glava. Kako nam je objasnila Tatjana Žnidari iz Puš ina, kraj ljeta i po etak jeseni bio je izrazito kišovit i nisu mogli u polje kako bi izorali parcelu na kojoj je bilo zasijano zelje (bilo je blato, pa ni

mi nismo mogli u polje, ve nam je Tatjana pripremila glavice za fotogra iranje).

Glavice su porezali i ostala je gola stabljika koja je s vremenom po ela

tjerati izbojke sa strane, otprilike 5 - 6 po stabljici. Ti mali izbojci ubrzo su postali glavice zelje koje zovu imule. Shodno postoje em vremenu, ove ih godine ima jako puno. Kaže da su jako ine i mogu se spremati na razli ite na ine. No, njoj su najbolje spremljene onako kako se radi blitva. Dakle, krumpir se oguli, nareže na kockice i stavi kuhati u slanu vodu. Kad je ve skoro kuhan, dodaju se imule izrezane na rezance. Kuhano povr e se ocijedi, doda se maslinovo ulje te ešnjak i prilog je gotov. (vv)

23. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZLATNI ILI MEĐIMURSKI GURMAN

Prije nekoliko tjedana u akovcu je otvoren Shamper. Novi enogastrosubjekt predstavlja se kao bistro i vinarija. U najavi je skoro otvaranje još jedne gastrodestinacije u samom centru grada. Novos i pomaci se zbivaju na mnogim adresama širom Me imurja. Velikom ve inom oni su mali, dobri i a rma vni. Možda globalna percepcija stanja stvari u zemlji ima druga ije boje, ali Turis ka zajednica Me imurske županije ve dugo gleda “više i op mis no prema sutra”. TZ MŽ-a po e put prema više, a u Me imurju se to “više” ita bolje. Ako na staru narodnu “s kim si - takav si” stavimo pove alo naše svakodnevnice, onda se lako zaklju uje kako je vrlo, vrlo važno s kim smo. Ili - tko je to sve oko nas. Sada i minulih tjedana prvenstveno govorimo o kuharima, vlasnicima restorana i osoblju. Ve nekoliko mjeseci kampanjom “Najte nikaj zameri ” TZ preko Mystery shoppera, tajnog gosta koji u restorane na objed ili ve eru dolazi nenajav-

ljeno, pra i ocjenjuje 42 detalja s kojima svaki gost pri ulasku u odre eni lokal dolazi u dodir. Osobito strani gost. Zapisnici i ocjene Mystery shoppera završit e proglašenjem najboljih, prak nije re eno ozna avanjem restorana prestižnom oznakom “Zlatni Me imurski Gurman” ili oznakom “Me imurski Gurman”. Kategorije (prostor, osoblje, oprema, jela i ponuda) te brojni detalji koji se vrednuju samo mali su dio velike, sveme imurske cjeline na koju TZ MŽ-a želi utjeca . Godinama i godinama smo upirali o i u magazine, asopise ili ekrane kojima su de lirali uzori, naj naj ovi ili oni, a uglavnom uvijek neki drugi, van granica naše županije. Ako mogu drugi - možemo i mi. Ta je jednostavna is na bila dovoljan razlog da se odlu nije krene u rad na sebi i preobrazbe tamo gdje nam je to osobito važno. U TZ je odlu eno da se krajem 2014. i u novim godinama posebne ak vnos i pomaci ostvare upravo na enogastrosceni Me imurja. Ne govori se

o trenutnim revolucijama, ve o izgradnji sustava i sustavnog podizanja kvalitete. Na taj su dinamizam i novos pozvani svi. Svi restorani, gos onice, hoteli, bistroi, kr me, odnosno svi lokali koji gostima nude jelo i pilo. Sustavno vrednovanje scene zamišljeno je kao dugotrajna kampanja u kojoj osvojene oznake vrijede samo godinu dana. Tako se prilike daju svima, a trenutnim laurea ma ne dopušta da drijemaju do vje nosti u jednom dosegnutoj kvaliteti. Ona, kvaliteta, je trajni cilj, a traži svakodnevni i puni angažman svih snaga na nekoj konkretnoj adresi. Mystery shopper je do danas obišao desetak des nacija. U oko upada injenica da gotovo na svim posje enim adresama postoje nesnalaženja, neznanja ili podcjenjivanja juhe. Predjela, jela i deser su uglavnom solidne kvalitete. Kategorija JELA je najvažniji element, srce kampanje. Dva od desetak restorana nisu bodovima dosegla minimalnu kvotu za oznaku Me imurski Gurman. Pokazna tablica prika-

zuje mogu e maksimume i minimalne kvote za osvajanje jedne od oznake. Što u situaciji kad restoran ne osvoji predvi eni minimum? Najgrublje re eno, godinu dana ne e mo i ra una na preporuke, uvrštavanja u vodi e, preporu ene posjete ili pozive na doga anja od županijskog ili državnog zna aja koje su nancira ili protežira TZ MŽ-a. Restorani koji ne e pro i lter i dalje e djelova kao da se ništa nije dogodilo, ali e mo i, budu li to htjeli, intenzivnije radi na sebi i ve do godine pokuša u i u “privilegirano” društvo. Ponavljamo i naglašavamo kako su na nekim adresama potrebni tek skromniji materijalni zahva , ali naj eš i su i najvažniji problemi ljudske naravi gdje se radi o ponekim samodopadnim vlasnicima, voditeljima, odnosno konobarskom osoblju. Izuzetno jelo e podnije i prosje no ure en prostor, ali razo aranje iz tanjura ili aše briše preporuke, stvara revolt i glasove koji kreiraju dalekosežne štete.

Mystery shopper u čakovečkom restoranu Barok Prije nekoliko dana MS je u akovcu posjetio restoran Barok. Maksimalan zbroj koji odre eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova. Nakon dvosatne ve ere i boravka u restoranu gost je sumirao zapažanja i ocijenio doživljeno. Sveukupan zbroj: 254 bodova. Za osvajanje znaka kvalitete “Me imurski Gurman” potrebno je prikupiti preko 199 bodova, a za prestižnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman” preko 289 bodova. Zbirom od 254 boda restoran Barok debelo je prešao prag i osvojio oznaku “Me imurski Gurman”. estitamo! Samo nekoliko naglasaka iz službenog zapisnika: “Vanjski izgled restorana uredan. Preporu uje se na neki na in vizualno “ublažiti” uli na ulazna vrata, ona po-

stoje, ali kroz njih gosti ne ulaze, a tik iza stakala se gleda u vertikale sanduka. Prihvat od strane osoblja korektan, zbirna usluga vrlo korektna. Jela: vrlo solidna svježina i organolepti ka isto a namirnica. Uravnoteženost i harmonija namirnica na tanjuru solidni. Prili no je solidan i ukupan dojam, a zaostaje i traži poboljšanja prezentacija jela.

Restoran u zbiru svih vrednota zaslužuje preporuku.” Slu ajnim izvla enjem iz šešira odre en je poredak posjete svim restora-

nima Me imurja. Sa sve ve im zanimanjem iš ekujemo nove zapisnike i nove bodove. itatelji, gosti, doma ini: Najte nikaj zameriti!

Projekt u organizaciji Turis ke zajednice Me imurske županije

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

LANOVI OBITELJI Mr ela iz akovca ilustratori, recenzenti i autori udžbenika za osnovnu školu

Mladen i Ivana ilustriraju, a Ana piše recenzije i ispite znanja - Vrlo sam zadovoljan jer smo Ana, Ivana i ja u prosvjeti, kulturi i novinarstvu te normalno živimo od toga. Ne znam to an broj knjiga i drugih izdanja u kojima smo sura ivali. Mislim da je broj oko trideset izdanja Školske knjige, koja se nalaze na školskim klupama ove ili e biti idu e godine. - rekao nam je tata Mladen

alo je poznato da troje lanova akove ke obitelji Mr ela, Mladen, Ivana i Ana, sura uju sa Školskom knjigom na ilustriranju, recenziji i izradi ispita znanja. Tata Mladen i k erka Ivana ilustriraju brojne školske udžbenike, a druga k erka Ana radi recenzije rukopisa i izra uje ispite znanja iz hrvatskog jezika za u enike od 1. do 4. razreda osnovne škole. Ovog se trenutka na školskim klupama nalazi trideset školskih izdanja: itanki, radnih listova, udžbenika, ispita znanja, priru nika u kojima se sa svojim ilustracijama pojavljuju tri Mr ele.

Mladen i Ivana ilustriraju školske udžbenike Kako je do toga došlo, najprije nam je ispri ao tata Mladen. - Suradnja sa Školskom knjigom traje godinama. Kad radite s najboljima, onda nema potrebe tražiti druge izdava ke ku e. - komentira Mladen Mr ela. - Ilustriranje školskih udžbenika je specifi no jer djeca moraju razumjeti ilustraciju i mora im biti bliska. Svi projekti su više-manje isti ili sli ni ako pro esionalno pristupite poslu. - kazao je Mladen Mr ela. - Vrlo sam zadovoljan jer smo Ana, Ivana i ja u prosvjeti, kulturi i novinarstvu te normalno živimo od toga. Ne znam to an broj knjiga i drugih izdanja u kojima smo sura ivali. Mislim da je broj oko trideset izdanja Školske knjige, koja se nalaze na školskim klupama ove ili e biti idu e godine. Mo-

ram istaknuti da Bunjevci u Vojvodini u e hrvatski jezik u 3. i 4. razredu iz udžbenika koje smo Ivana i ja ilustrirali. To nije bezna ajna stvar jer je u pitanju oko 250 ilustracija koje su raspore ene u nekoliko izdanja. Ivana i Ana dobile su priliku u tako zna ajnoj izdava koj ku i kao što je Školska knjiga, iako u Zagrebu ima puno ilustratora, u itelja, pro esora, jezikoslovaca. Odabrane su baš njih dvije. • No, Vi ilustrirate i za druge ku e i izdanja? — Ilustrirao sam i knjige za izdava ku ku u Dowani iz Liechtensteina za violinu i violon elo, flautu i blok-flautu te klavir. Radio sam i s izdava kom ku om Ognjiš e iz Kopra. To je Koparska nadbiskupija, a knjiga se zove ‘Zgodbe za dušu’. Moj primarni posao je suradnja s novinama i ovog trenutka objavljujem u gradovima kao

Ivana, mama Vesna, tata Mladen i Ana Mr ela na okupu

što su Sydney, Seul, Warszawa, Oslo, Firenza, Pittsburgh, Munchen, Beograd (Politikin zabavnik) i, naravno, u Sloveniji. Imam jedan zanimljiv poda-

Mladen sa suprugom Vesnom za stolom gdje nastaju ilustracije za školske knjige, ali i asopise i publikacije po cijelom svijetu

tak – u Sloveniji sam za jednu redakciji objavio oko 360 naslovnih stranica s ilustracijama. Kontaktirali smo Bulls Press agenciju i nakon nekoliko mjeseci provjere i ispitivanja tržišta poslali su mi ugovor za nekoliko država u koje me žele plasirati. To je najve a svjetska agencija i velika potvrda mojoj kvaliteti rada. Ivana objašnjava kako je došlo do sadašnjeg angažmana ilustratora. - Ilustriranjem sam se po ela baviti za vrijeme studiranja na Likovnoj akademiji u Zagrebu. U suradnji s autoškolom AUTO-STOP d. o. o. iz akovca ilustrirala sam preventivnoedukacijski materijal - bojanku za djecu predškolske dobi ‘Djeca u prometu kao pješaci i putnici’. Nakon toga se pri a s ilustriranjem zahuktala i krenula je suradnja s izdava kom

ku om Alka script, za koju sam ilustrirala zbirke zadataka za djecu s posebnim potrebama. Nakon toga je došao poziv iz Školske knjige i naša suradnja je zapo ela i još uvijek traje. U me uvremenu sam ilustrirala i virtualni desktop kalendar za bio&bio trgovine zdravom hranom. Svaki projekt je pri a za sebe, ali je pristup uvijek isti – s puno entuzijazma, pro esionalizma i s puno slikanja ili crtanja. S ilustracijama sam dva puta sudjelovala na me unarodnom Biennalu ilustracije u Klovi evim dvorima, te smatram da je to lijepa potvrda mojoj kvaliteti rada.

Ana recenzira i izra uje ispitne zadatke za hrvatski Ana Mr ela u kreiranju udžbenika i ispitnih zadataka

sudjeluje na druga iji na in, kroz recenzije udžbenika sa zadacima i izradu ispita znanja iz hrvatskog jezika. Zapo ela je s recenzijama. - To mi je svakako bio izazov jer sam se prvi put susrela s takvom vrstom projekta, no dobro sam se pripremila, prou ila materijale i primila se posla. Sljede e sam pisala vježbenice i ispite za 1., 2., 3. i 4. razred. To je bio veliki zalogaj za mene, no, kako sam dobro upoznata s gradivom koje djeca moraju i mogu svladati, ideje su samo dolazile. Zadaci su razli iti, od u enika se traži da nadogra uju novo znanje na postoje e. Svi oni vode u enike da ponove i utvrde gradivo te provjere svoje znanje. Zadnje na emu sam radila bilo je pisanje priru nika za u itelje za 1. i 2. razred osnovne škole. Kako želim dati sve od sebe i napraviti dobar posao, priprema je klju na. Prou ila sam sav materijal kako bih u startu što bolje mogla približiti odre ene teme u enicima. Bitno ih je povezati s onim što je u enicima blisko, no tu uklju iti i bezvremenske vrijednosti koje se danas dosta podcjenjuju. Svaki od ovih projekata bio je zahtjevan na svoj na in i bilo je puno posla. Zbilja sam uživala rade i na svakom od njih i ni u jednom momentu nisam pomislila kako ja to ne mogu. Rezultati su tu, jer se ve sada mogu pohvaliti kako iza sebe imam nekoliko autorskih djela. Jedini lan obitelji koji je na neki na in izvan tog posla je supruga i mama Vesna, koja radi u Elektri, ali i ona daje doprinos svojim kreativcima kroz primjedbe i prijedloge kako bi malo poboljšali ideju, crtež ili tekst. Mladen Mr ela, koji kroz ilustracije sura uje po cijelom svijetu, ipak smatra da su akovec i Me imurje izvrsno mjesto za život. (BMO, oto: arhiva obitelji Mr ela)

UDRUGA UMIJE E ŽIVLJENJA provela humanitarnu akciju - Ljubav pokre e svijet

Donacije šti enicima dje jeg doma Bogar Humanitarnom akcijom Ljubav pokre e svijet volonteri udruge Umije e življenja iz akovca te u enici Osnovne škole Domašinec prikupili su igra ke, slikovnice, knjige, školski pribor, kupili slatkiše i grickalice novcem doniranim od lanova udruge, napravili 108 boži nih paketa i u suradnji sa Zavodom za socijalnu skrb podijelili djeci slabijega imovinskog statusa. U akciji su sudjelovali i lanovi FRAMA-e (Franjeva ka mladež). Cijeli doga aj uprili en je po etkom prosinca u Centru za obrazovanje akovec. Tom

prilikom lanovi PINAART grupe iz Varaždina Nataša i Neven Pilipovi nadahnuto su izveli duhovitu lutkarsku predstavu “99 zlatnika” te oduševili klince koji su i sami recitacijama i pjevanjem razveselili sve prisutne. Prodajom estitki udruga Umije e življenja i ove je godine prikupila vrijednu donaciju za SOS Dje je selo Lekenik, koje brine o djeci bez odgovaraju e roditeljske skrbi. U nekoliko hrvatskih gradova, Zagrebu, Splitu, Zadru, akovcu, Makarskoj i Osijeku, u plemenitoj akciji koja je trajala

od 5. do 14. prosinca volonteri udruge prodali su 2960 blagdanskih estitki. Na taj na in pomoglo se djeci bez roditelja i pravog doma da osjete duh Boži a. U akovcu su se prodavale i estitke koje su izradili u enici OŠ-a “Vladimir Nazor” u Pribislavcu, u enici OŠ-a Donji Kraljevec, u enici iz u eni ke zadruge U eni kog doma Varaždin, te volonteri udruge Umije e življenja. Donacije prikupljene prodajom tih estitki namijenjene su šti enicima dje jeg doma Bogar iz Banfija, u kojem je smješteno

desetak djece bez adekvatne roditeljske brige. Udruga Umije e življenja zahvaljuje svim gra anima koji su svojom dobrotom osigurali sretne blagdane i podržali rad SOS Dje jeg sela Lekenik. Obiteljski dom za djecu Bogar iz sveg srca zahvaljuje svim lanovima udruge Umije e življenja, posebno podružnici akovec, i svima koji su sudjelovali u toj humanoj gesti na neizmjernoj dobroti, nesebi nosti i podršci rada njihovog doma. SOS dje je selo Hrvatska tako er zahvaljuje svim volonterima koji su sudjelovali u akciji.

23. sije nja siije nja 2015. 2015.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovin

ANINO KUTNJAK novi predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije

Borba da Slovenija prizna Hrvate kao nacionalnu manjinu Ro eni Preložanin anino Kutnjak ve dugi niz godina živi u Sloveniji, a sada je postao i predsjednikom krovne udruge slovenskih Hrvata Na redovitoj op oj skupštini Saveza hrvatskih društava Slovenije, koja je krajem mjeseca studenoga održana u hrvatskom društvu Komušina u Ško joj Loci, za novoga predsjednika Saveza hrvatskih društava izabran je 51-godišnji anino Kutnjak iz Lendave. Kutnjak je ina e rodom iz Preloga. Primaju i dužnost predsjednika za sljede i mandat od etiri godine od dosadašnjega predsjednika Petra Antunovi a, novi predsjednik je u svom me imurskom dijalektu rekao: - Teško bude. Doista problema je puno, pitanja još više. Novi predsjednik je stoga odmah rekao da sve što bude inio ne može u initi sam, nego sa svojim najbližim suradnicima, lanovima predsjedništva Saveza i s dvojicom potpredsjednika. To su Mijo Stanko, koji je i predsjednik Hrvatskoga društva “Me imurje” Ljubljana, i Vladimir Pobežin, ujedno predsjednik Hrvatske

kulturne udruge “Novo Mesto”. Društava je sada više i, kako je rekao predsjednik anino, moraju sada pružiti više kroz još plodniji rad po sekcijama i u cjelini. Nas e cijeniti u Sloveniji i u Hrvatskoj prema tome koliko budemo aktivni, koliko pripremimo i izvedemo priredbi, izložbi, radionica, susreta, posjeta, radionica i humanitarnih akcija. Predsjednik anino želi nastaviti djelo Petra Antunovi a s još više prepoznatljivim djelovanjem u lokalnim i nacionalnim razinama, što bi bio temelj za traženje inancijskih sredstava od Slovenije i Hrvatske, u kona nici je to jedini pravi put koji vodi priznavanju Hrvata u Sloveniji kao nacionalne manjine, sa svim pravima koja iz toga slijede. Novi predsjednik ostaje i dalje predsjednik Hrvatskoga kulturno-umjetni koga društva “Pomurje” iz Lendave, kao što i Petar Antunovi ostaje predsjednikom

Kutnjak je u Lendavi lan Gradskog vije a i vrlo dobro zna koliko prava i materijalnih uvjeta imaju Ma ari u Sloveniji kao priznata nacionalna manjina, premda ih u Sloveniji živi oko devet tisu a, ili Talijani, kojih ima u Sloveniji oko tri tisu e, a Hrvata oko pedeset tisu a. On je i ovom prilikom rekao da Hrvati “ne traže ništa više prava nego što to imaju Ma ari i Talijani u Sloveniji” Hrvatskoga društva Ljubljana, tako da to predstavlja snažan impuls za nove akcije hrvatskih društava. I Antunovi i Kutnjak u svojim su nastupima istaknuli kao klju ni problem i prepreku za uspješniji ili, bolje re i, normalan rad injenicu da u Sloveniji Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina.

Hrvata oko pedeset tisu a, a nemaju prava kao Ma ari, kojih je tek devet tisu a Kutnjak je u Lendavi lan Gradskoga vije a i vrlo dobro zna koliko prava i materijalnih uvjeta imaju Ma ari u Sloveniji kao priznata nacionalna manjina, premda ih u Sloveniji živi oko devet tisu a, Talijani, kojih ima oko tri tisu e, a Hrvata oko pedeset tisu a. On je i ovom prilikom rekao da Hrvati “ne traže ništa više prava nego što to imaju Ma ari i Talijani

u Sloveniji”. Na neke izgovore u slovenskoj javnosti i politici da navodno Hrvati nemaju autohtonost u Sloveniji, upravo na ovome skupu je dokumentirano uzvratila nazo na predstavnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dubravka Severinski: - Nije to no da Hrvati u Sloveniji nisu autohtona nacionalna zajednica. Samo na podru ju Pokuplja i Bele Krajine ve više stolje a žive Hrvati, posebice u op ini Metlika. Na ovoj op oj skupštini središnje organizacije Hrvata u Sloveniji bili su nazo ni gradona elnik Ško je Loke mr. Miha Ješe i predstavnica Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Sloveniji Azra Popovi , koji su prigodnim rije ima izrazili podrške nastojanjima Hrvata u Sloveniji da javno zamjetnu aktivnost u kulturnom životu Slovenije oplode u ostvarenju svojih ciljeva o uvanja hrvatskoga identiteta i tradicionalno

dobre suradnje s civilnim društvom Slovenije. Nažalost, ovom skupu nije bio nazo an nitko iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji. U odlukama koje je usvojila s velikim odobravanjem prihva en je i prijedlog da se dosadašnjega predsjednika Saveza hrvatskih društava Petra Antunovi a za dugogodišnji rad i rezultate koje je postigao u a irmaciji i ugledu Hrvata odlikuje državnim odlikovanjima od strane predsjednika Republike Hrvatske i Republike Slovenije. To je prvi takav prijedlog u Sloveniji od stjecanja njezine samostalnosti i osnivanja hrvatskih društava u Sloveniji. Treba re i da je hrvatsko društvo Komušina, koje je bilo doma in op e skupštine Saveza hrvatskih društava, spremno do ekalo sve sudionike, osiguralo sve uvjete za uredno održavanje skupštine i na kraju rada skupštine organiziralo

ukusan i prijatan ru ak te druženje svih sudionika. Predsjednik ovog društva Pejo Mijatovi pozdravio je sve nazo ne i podsjetio na višegodišnje nastojanje Hrvata iz Komušine da u novom kraju svojega bivanja organiziraju svoje društvo u Ško joj Loki, koja ih je s velikim srcem primila, te da tu nastave gajiti tradicije svojega kraja Komušine, ali i da uvaju svoj hrvatski nacionalni identitet. Op oj skupštini bile su nazo ne delegacije ve ine hrvatskih društava u Sloveniji i ve ina predsjednika tih društava. U kra oj raspravi sudjelovalo je nekoliko predstavnika hrvatskih društava, koji su izražavali želje i davali neke prijedloge za još ve u a irmaciju društava u svojim lokalnim sredinama i djelovanju Saveza hrvatskih društava. Objavljene rezultate tajnih izbora pozdravile su s odobravanjem sve delegacije nazo ne na ovom skupu. (mn)

UDRUGA Pomo neizlje ivima iz Me imurske županije

Žele ublažiti bol i patnju najtežim bolesnicima u našem kraju Za provo enje projekta Volonteri u palijativnoj skrbi Europska unija e osigurati 749.772 kn bespovratnih sredstava iz Europskoga socijalnog fonda, a u sklopu operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013. Partneri na ovom projektu jesu: Franjeva ki svjetovni red, Mjesno bratstvo Kaptol, Zagreb, posebno njegov Mobilni tim volontera u palijativnoj skrbi kao nositelj projekta, te udruga Naš život i Grad Petrinja u Sisa ko-moslava koj županiji i udruga Pomo neizlje ivima u Me imurskoj županiji kao partneri. Cilj projekta je unaprijediti sustav palijativne skrbi na podru ju tih triju županija uklju ivanjem volontera i ja anjem organizacija civilnog društva. Naime, kao i u cijeloj Hrvatskoj, tako i na podru ju naših triju županija sustav pružanja palijativne skrbi nije dovoljno razvijen i ne odgovara potrebama. Ovaj se sustav u cijeloj našoj zemlji tek gradi. Palijativna skrb jedno je

od podru ja koje zahtijeva multidisciplinarni pristup te zajedni ki rad zdravstvenih i nezdravstvenih struka, s ciljem postizanja cjelovite skrbi za bolesnika suo enog s neizlje ivom boleš u, kao i za njegovu obitelj. U toj cjelovitoj skrbi uloga volontera je zna ajna.

Uklju ivanje volontera Volonteri mogu pružiti konkretnu pomo bolesniku i njegovoj obitelji u svakodnevnim potrebama, doprinijeti smanjenju izolacije i poboljšanju socijalnih odnosa, doprinijeti ublažavanju boli i patnje. Vrlo zna ajna je uloga volontera u senzibiliziranju stru ne i op e javnosti o potrebi sustavne palijativne skrbi te promicanju palijativne skrbi. Udruga Pomo neizlje ivima speci i na je jer od 2010. djeluje na podru ju Me imurja: u 3 grada i 131 selu, i jer je od 50 lanova velik broj zdravstvenih radnika. Oni povezuju službe i profesionalce te

doprinose dostupnijoj, bržoj i cjelovitijoj skrbi za bolesnike. Profesionalci tako er sudjeluju u edukaciji profesionalaca i volontera. Drugi volonteri udruge angažirani su na zagovaranju i informiranju javnosti o palijativnoj skrbi, nabavi sredstava za posudionicu pomagala te vo enju udruge i posudionice pomagala udruge. Nadalje, volonteri prepoznaju palijativne bolesnike u svojoj lokalnoj zajednici, posje uju ih te kontaktiraju profesionalce i ukazuju im na potrebe bolesnika i obitelji. Ovim projektom posti i e se kontinuitet skrbi i rada volontera, ja anje udruge i doprinos razvoju palijativne skrbi u Me imurju. Ovim vas putem pozivamo na tribinu Volonteri u palijativnoj skrbi – projekt inanciran od strane Europske unije, koja e se održati ovaj petak, 23. sije nja u 18 sati u prostorima Tehnološko-inovacijskog centra Me imurja u akovcu. Tribinu organizira udruga Pomo neizlje ivima, koja je partner u projektu. (mn)

ŽUPANIJSKA LIGA PROTIV RAKA

Bolnici donirani instrumenti vrijedni gotovo 32.000 kn! Županijska liga protiv raka zajedno sa svojim lanovima i klubovima tijekom 2014. godine tradicionalnim humanitarnim akcijama, kao što su Dan mimoza, Dan narcisa, Zajedno protiv raka pjesmom, plesom i modnom revijom i Kestenijada,

prikupili su inancijska sredstva namijenjena prevenciji i borbi protiv raka. Prikupljenim sredstvima nabavljene su igle za biopsiju prostate za odsjek za

urologiju, sistemi za ambulatorne pumpe za dnevnu bolnicu koji su namijenjeni onkološkim bolesnicima, instrumenti za ginekološki odjel i sistemi za core biopsiju za dijagnostiku bolesti dojke. Primopredja nabavljen i h materijala održana je protekli petak u Bibliotec i u R a v n ateljst v u Župa n ijske bolnice akovec. Vrijednost donacije iznosi 31.767,49 kn. (rr, zv)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2015.

VOLIM

23. sije nja 2015.

JER…

METSS 246, Puš ine

Dean (32) i Štefanija (28) Juri iz Svet e Marije dobili su Alana, ro enog 17. sije nja. Imaju i petogodišnjeg Nou.

Željka Golub voli itati (i isprobavati) recepte kuharica Sretna dobitnica platnene vre ice “Me imurskih novina” za šoping koja uva okoliš, jer može bezbroj puta poslužiti za kupnju i isklju uje odbacivanje plasti nih vre ica za okoliš, ovaj je tjedan Željka Golub iz Trnovca, redovita itateljica “Me imurskih novina”. Zanimljivo da Željka najviše voli

iz Strahoninca dobili su Zoran Korpar (28) i Martina Gyofi (24) nja. sije 11. Noela, ro enog

Danijel (39) i Katarina (29) Špancer iz Strahoninca dobili su Adelu, ro enu 11. sije nja.

ehovca dobili su Azru Refik (45) i Jadranka (34) Mahmutovi iz Helenu (16) i Emu (13). (17), a Elvis Imaju Reju, ro enu 11. sije nja.

Dražen (27) i Nataša (27) Oršuš iz Para ga dobili su Davida, ro enog 14. sije nja. Imaju i Ivkicu (4).

itati recepte kuharica, pa onda po tim receptima isprobava jela i u svojoj kuhinji. Ali voli ona pro itati i aktualne stvari i Mediju, kao i pratiti nagradne igre. U METSSovoj prodavaonici u Puš inama zatekli smo je s prodava icom Laurom Preložnjak iz Gornjeg Kuršanca.

VJEŽBAJTE JOGU – upis nove grupe do 3. velja e

Joga poboljšava koncentraciju i smiruje um U SMART VISION centru u Nedeliš u ve nekoliko godina uspješno se provode programi vježbanja joge u koje su uklju eni svi, bez obzira na spol i dob. Polaznici mogu biti i starije dobi, djeca, trudnice te kroni ni bolesnici. Joga za po etnike osmišljen je sustav osnovnih joga-pokreta (asana) i kontroliranoga svjesnog disanja, te dubokog opuštanja. Svojim holisti kom pristupom joga doprinosi zdravlju izi kog tijela, uravnotežuje mentalno te smiruje emotivno tijelo ovjeka. Joga se u svojoj osnovi de inira kao jedinstvo pokreta, daha i uma. S tog stanovišta, kao provjerena drevna disciplina potvrdila je svoje dobrobiti kroz mnoga medicinska istraživanja, te se primjenjuje kao redovita praksa u mnogim zdravstvenim sustavima diljem Europe i svijeta. Kao izvrstan

korisno nau iti kako kontrolirati ili umiriti svoje disanje, što za posljedicu ima i kontrolu nad našim emocijama i osje ajima. Upravo to ini dah najboljim alatom u borbi protiv stresa, koji uzrokuje itav niz bolesti. Vježbaju i jogu djelujemo na cijelo tijelo, ne samo na miši e, tkiva, ligamente, zglobove i živce, ve postižemo kompletno zdravo funkcioniranje cijelog organizma. Vježbanje joge poti e metabolizam, limfni sustav, lu enje hormona i kemijsko balansiranje organizma. Istovremeno relaksira tijelo i um.

Termini vježbanja • Joga za po etnike: ponedjeljkom od 19 do 20.30 sa . • Joga za napredne vježba e (ashtanga yoga): utorkom od 19 do 20.30 sa .

alat samopomo i pokazala se e ikasnom u smanjenju i otklanjanju suvremenih bolesti iji je uzrok u svakodnevnom stresnom okruženju.

Blagotvorno djelovanje na cijeli organizam Joga djeluje pozitivno na izi ko tijelo, ali i na poboljšanje koncentracije i smirenost uma. Uz stru no vodstvo kroz posebno de inirani program koji uklju uje usmjerene joga vježbe

te svjesno kontrolirano disanje rezultati su vidljivi vrlo brzo. U vježbanju joge poseban je naglasak na svjesnom disanju jer na taj na in dovodimo više kisika u tijelo, što doprinosi boljoj elasti nosti, podatnosti miši a, tkiva, zglobova, ligamenata i kostiju, ime se izbjegava napetost i gr enje te preveliko naprezanje kroz vježbanje joge. Dah ve ine ljudi je plitak i ubrzan, iako bi trebao biti smiren i dug. Kako je dah jedina spona izme u naših misli i emocija, vrlo je

Uz redovito vježbanje joge olakšavamo i ublažavamo razne bolove, probleme s krvnim tlakom, kroni ni umor, nesanicu, migrenu, stanja poput tjeskobe, panike i depresije. Joga-položaji pospješuju probavu, eliminaciju toksina iz tijela, ja aju tjelesne sustave, a nadasve djeluju dobro na našu kralježnicu te itavi tijelo-duh-um sustav. Tijelo postaje zdravije i vitalnije, manje podložno bolestima i stresu. Upisi nove grupe traju do 3. velja e, s oglednim satom u ponedjeljak u 19 sati. Do ite i probajte, možda vam se svidi.

UDRUGA DONA u suradnji s udrugom Me imurske mame i trudnice

Besplatna radionica o pripremi za porod Udruga Dona u suradnji s udrugom Me imurske mame i trudnice poziva sve zainteresirane na besplatnu radionicu o pripremi za porod. Radionicu o pripremi za porod vode educirane savjetnice, pomo nice i pratilje koje nude emocionalnu

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

i izi ku potporu te pomo kroz trudno u i pri porodu. Govorit e o fazama poroda i tome kako ih uz odre ene tehnike masaže i kretanja u initi što ugodnijima i manje bolnima. Radionica e se održati u petak, 23. sije nja 2015. u 17 sati u prostori-

jama udruge Me imurske mame i trudnice, na adresi A. Schulteissa 19, “Barake”, bo ni ulaz, akovec. Dobrodošli su i partneri i djeca, a zbog ograni enog broja mjesta molimo da se javite na udrugadona@gmail.com ili na 098/165-6756 (Tihana).

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

PREDSTAVLJANJE KNJIGA

“L’idole de I’Armoricaine” Autobiograﬁja i DVD Dinamovog igrača Drage Vabeca

KONCERTNI PIJANIST I PEDAGOG DANIJEL OTO - Prošle godine jedan je moj u enik upisao Muzi ku akademiju u Zagrebu, što smatram velikim uspjehom, i to kod prof. Krpana. Svake godine prima se samo deset studenata iz cijele države, znaju pro i godine i godine a da ne prime nijednoga tvojeg u enika. Sad se radujem nastupu sa svjetski pozna m trombonistom Carstenom Svanbergom. - odgovorio je koncertni pijanist i pedagog Danijel Oto iz Preloga na pitanje što smatra svojim najve im profesorskim uspjehom. Razgovor u cijelos pro itajte u rubrici kulture ovotjedne Medije. (jš,zv)

“Dvije ljubavi i jedan rat Eve Panić Nahir” autorice Aleksandre Ličanin VELIKO PRIZNANJE

Vladimir Kalšan - Vitez svjetske kulture! NAGRADNE IGRE

S “Međimurskim novinama” u kino!

media

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 23. siječnja ČAKOVEC Zgrada Scheier, dvorana Zrinski 17 sa - Predstavljanje knjige i DVD-a Drage Vabeca “L’idole de I’Armoricaine” Dom sindikat 19.00 Predstavljanje knjige Aleksandre Li anin “Dvije ljubavi i jedan rat Eve Pani Nahir” Podroom Drink And Music Club 21.00 Muzi ari koji piju Cafe-bar Paladin 21.00 grupa Vigor

Subota, 24. siječnja ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 “Sve je crveno” - predstava Plesnog studija “Vivona” Zgrada Scheier, dvorana Zrinski 18.00 koncert Ana Labazan Brajša, violina, Kosjenka Turkulin, klavir (pratnja), Vesna Coufal Jai , sopran (pratnja), Sandra Mikuklandra Tutavac, klavir Arcus cafe 21.00 A erSki Party Vizija bend Cafe-bar Paladin 21.00 TS ELITA Stari hrast 21.00 COME TOGETHER NO. 3 Ružni, prljavi i zli, Clearwater, FKK, Tablete pro v s da, Muzi ari koji piju, Sinhro

PRELOG Hotel Panorama 19.00 Ruska ve er

ŠTRIGOVA 9.00 Vincekov pohod

Nedjelja, 25. siječnja ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 16.00 EKIPA ZA 6 animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18.00 RITAM LUDILA glazbena drama 20.00 REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA: JOURNEY TO JAH

PRELOG Dom kulture 19.00 TEORIJA SVEGA drama, biografski

SVETI MARTIN NA MURI 14.00 Vincekovo 2015. Start pohoda u 14 sa iz centra Sv. Mar na

PREDSTAVLJANJE KNJIGA

DRUŠTVO ZA BIODINAMIČKO GOSPODARENJE “DUGA”

ZGRADA SCHEIER, petak, 23. siječnja, 17 sati

Autobiograﬁja i DVD Dinamovog igrača

Drage Vabeca Francuz Johann Le Roux još je kao dijete dolazio na nogometni stadion i pratio Vabecovu igru na terenu. Trideset godina kasnije njegovo divljenje prema našem nogometašu i nekadašnjem jugoslavenskom reprezentativcu preraslo je u potrebu objavljivanja i investiranja biogra ije i sportske karijere naše nogometne legende. Nastavak pri e je jednostavan: Johann Le Roux potražio je Vabeca. Zajedno su zavirili u stare fotogra ije, dokumentaristi ku arhivu, pripremili knjigu i objavili je krajem prošle godine. Nakon dva predstavljanja u Francuskoj autobiografsko djelo “L’idole de I’Armoricaine” Drage Vabeca stiže i u akovec. Predstavljanje knjige i

Drago Vabec u Francuskoj uživa status nogometne legende

DVD-a održat e se u petak, 23. sije nja u zgradi Scheier s po etkom u 17 sati. Moderator programa bit e Miljenko Ov ar, a me u uzvanicima bit e i predstavnici Hrvatskoga nogometnog saveza i Nogometnog kluba “Dinamo”. Knjiga je objavljena na francuskom jeziku te na 170-ak stranica donosi životni put nogometne karijere našega proslavljenog nogometaša koji u Francuskoj uživa status nogometne legende. Cijena knjige je 170 kuna i izdana je u nakladi od dvije tisu e komada, koju je u cijelosti inancirao Johann Le Roux. Na predstavljanje knjige i DVD-a u akovcu pozvani su do i svi zaljubljenici u nogomet i sport.

DVIJE LJUBAVI I JEDAN RAT EVE PANIĆ NAHIR

Romaneskna biograﬁja koja se čita u jednom dahu Novinarka Aleksandra Li anin autorica je knjige “Dvije ljubavi i jedan rat Eve Pani Nahir”, koja je realizirana u suradnji i nakladništvu Židovske op ine akovec i Ogranka Matice hrvatske akovec. Promocija djela održat e se u petak, 23. sije nja u akovcu, što su na konferenciji za medije uz autoricu najavili dr. Andrej Pal, predsjednik Židovske op ine akovec, i Ivan Pranji , predsjednik Ogranka Matice hrvatske u akovcu. - Eva Pani Nahir je Židovka porijeklom iz akovca. Preživjela je holokaust, robijala na Golom otoku i otišla živjeti u kibuc u Izrael. Iako joj je 97 godina, još je uvijek vitalna gospo a koja zra i nevjerojatnim elanom. Njezina sudbina i životna pri a koju sam spoznala rade i intervju s njom 2012. toliko je emotivna i snažna da me inspirirala i potaknu-

la na pisanje knjige koja je nastajala godinu dana. Moji razgovori s Evom promijenili su i moju percepciju o gradu akovcu, koji je po etkom prošlog stolje a bio sjajni europski grad, što mi sami dovoljno ne znamo ili nedovoljno govorimo o tome. - naglasila je autorica Aleksandra Li anin. Ivan Pranji knjigu “Dvije ljubavi i jedan rat Eve Pani Nahir” najavljuje kao romanesknu biogra iju koja se ita u jednom dahu: - Pred nama je sjajno publicisti ko djelo, koje se ita kao beletristika. Nije pisano kao znanstveno djelo, ve trodimenzionalni rukopis Eve Nahir, njezine k erke i Aleksandre Li anin. Posebnost je i to što sadrži prijevod na engleski jezik. Nakon knjige dr. sc. Branimira Bunjca ‘Iz pepela akove ke singagoge’ - ‘Životopis Eve Schwarz’,

PRIPREMILA: ROBERTA RADOVIĆ

- Intervju s Evom Nahir prerastao je u književno djelo. - kazala je autorica Aleksandra Li anin

koju smo predstavili po etkom prošle godine, ovom novom knjigom, nadam se, otvaramo seriju dokumentarnih izdanja kojima se progovara o stradanjima me imurskih Židova u Drugom svjetskom ratu i vjerujem da to nije zadnja biogra ija na tu temu.

Predsjednik Židovske op ine akovec dr. Andrej Pal posebice je zahvalio Gradu akovcu i Me imurskoj županiji koji su dali potporu za tisak ovog djela. Predstavljanje knjige najavljeno je za tjedan dana, u petak, 23. sije nja s po etkom u 19 sati u Domu sindikata.

Razmjena ekološki proizvedenog sjemenja Društvo za biodinami ko gospodarenje “Duga” poziva sva ljubitelje zemlje i prirode na dan otvorenih vrata, koji e se održa u subotu, 7. velja e u centru Millenium u akovcu od 9 do 13 sa . U sklopu priredbe bit e razmjena i prodaja ekološki proizvedenog sjemenja i proizvoda, mogu nost dobivanja avjeta iz ekološke proizvodnje vo a i povr a. Od 10.30 sa na programu je predavanje o Mjese evom sjetvenom kalendaru.

CENTAR ZA MLADE ČAKOVEC PROSTOR, utorak, 3. veljače, 18 sati

Večer s FiggyPiggy i predstavljanje (ne)kuharice sirove hrane Centar za mlade akovec poziva sve zainteresirane na druženje koje e se održa 3. velja e s po etkom u 18 sa pod nazivom: Ve er s FiggyPiggy i predstavljanje (ne)kuharice sirove hrane “Hvala, ne kuham: prak ni vodi za (sirove) gurmane novog doba”, autorice Marine Zrni . Druženje nije zamišljeno ni kao predavanje ni kao radionica, ve kao što organizator kaže: - Sjedimo u Prostorskom boravku i ‘hengamo’ uz grickanje sirovih zalogaj i a. Pošto je ovo ‘henganje’, vodit emo ugodni razgovor u kojem god pravcu on o šao pa ete ima priliku pita i komen ra što god vam srce želi. Da ne odemo ku i gladni, pripremit emo nekakav gerilski ( itaj: radiš s onim što imaš, život je improvizacija) meni, ovisno o tome što na emo od sezonskog i dobavljivog vo a i povr a. Imat ete priliku iskusi i okusi gotovo nemogu u misiju koja se zove ‘(održiva) sirova hrana zimi… u Hrvatskoj’. Bit e rije i i o Marininoj friško tiskanoj ‘kuharici’ sirove hrane ‘Hvala, ne kuham’, koju ete mo i nabavi po promo vnoj cijeni od 40 kuna. Kuharicu možete naru i ve sada jer je broj komada koji e biti raspoloživ na ovom doga anju ograni en.

23. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr SVEMIRSKA VEČER u Scheierici, ponedjeljak, 26. siječnja, 18 sati

Privatna industrija i svemirski letovi

NOĆ MUZEJA U ČAKOVCU

Žive slike, kulinarske delicije i ugođaj s kraja 19. stoljeća! - Program cjelokupne No i muzeja u Muzeju Me imurja bit e tematski i donijet e žive slike društvenog života višeg sloja gra anstva akovca s kraja 19. i po etka 20. stolje a. Pripremili smo izložbu ‘Ve ernji soirée: Fin de siècle’, kulinarsku prezentaciju jela iz tog doba, modnu reviju povijesnih kostima, a, dakako, posjetitelji e mo i razgledati i stalni postav uz kuhano vino i aj. Naši partneri su Gospodarska

škola akovec i Srednja škola Prelog. - najavila je Maša Hrustek Sobo an, koordinatorica programa No i muzeja 2015. na održanoj konferenciji za medije. Program su uz Mašu Hrustek Sobo an predstavili i ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan, Ana-Marija Bogdanovi iz Gospodarske škole, koja je pozvala sve da do u uživo vidjeti atraktivne povijesne kostime prema poznatim li nostima

NOĆ MUZEJA U PRELOGU

Tri izložbe za Noć muzeja Grad Prelog, Turisti ka zajednica Grada Preloga i Muzej “Croata insulanus” i ove se godine uklju uju u No muzeja. Ovogodišnja jubilarna, deseta No muzeja održat e se 30. sije nja od 18 sati do 1 sat uz slobodan ulaz za sve programe. Sudjelovat e više od dvjesto muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, znanstveno-istraživa kih centara, obrazovnih i drugih institucija iz više od sto gradova i mjesta iz cijele Hrvatske. Tema desete No i muzeja ‘’Izumi i otkri a – Nikola Tesla univerzalni um’’ nastavak je pristupa organizatora No i muzeja da se podsje anjem na velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti utje e na rea irmiranje mogu nosti razvoja lokalnih zajednica, upravo temeljenim na takvim vrijednostima i razvijanjem takvih programa u kulturno-turisti kim itinerarima. Prošlogodišnja tema bila je Ivan Meštrovi i razvoj njegovoga rodnog kraja, temeljenog upravo na li nosti ovoga velikog umjetnika.

Priče iz života Nikole Tesle U jubilarnoj 10. No i muzeja Muzej “Croata insulanus”

Grada Preloga svoje posjetitelje obradovat e mnogim kulturnim sadržajima. Uz stru no vodstvo mo i e se razgledati stalni postav muzeja “Naivna umjetnost - hrvatski ponos”, koja daje presjek fenomena naivne umjetnosti i predstavlja najreprezentativnije autore, poput Ivana Generali a, Franje Mraza, Ivana Ve enaja, Mirka Virusa, Ivana Lackovi a Croate i mnogih drugih. Izložba “Etno” prikazat e kako se u Me imurju živjelo nekad i kojim su se zanatima bavili mještani. Tada su se pojavili majstori kolari, foringaši, tkalci, šopari, splavari, la ari, dravski zlatari, kova i, potkiva i, sedlari, nožari, postolari i izmari, lon ari, košaraši, mlinari, licitari, kožari i drugi. Najve i broj nekadašnjih zanata pregazilo je vrijeme. Nestala je potreba i svrha za pojedinim zanatima, sa uvani su tek u srcu vrijednih me imurskih obrtnika. Izumi koji su današnjem ovje anstvu vrlo vrijedni prikazat e se uz pri u iz života Nikole Tesle, velikog izumitelja. Iz donatorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka bit e izložena djela Ivana Lackovi a Croa-

U ponedjeljak, 26. sije nja voditelj Planetarija u Tehni kom muzeju u Zagrebu Ante Radoni u nizu predavanja Svemirske ve eri održat e novo predavanje, i to u prostoru zgrade Scheier u akovcu od 18 sa . Nakon interesantnog, uspješno organiziranog i dobro posje enog predavanja po etkom prosinca prošle godine fizi ara i astronoma Radoni a, te iskazanog interesa posjetitelja za nastavkom održavanja Svemirske ve eri u akovcu, Hrvatski astronau ki i raketni savez (HARS) s doma inima, Zajednicom tehni ke kulture Me imurske županije i Me imurskom županijom, organizira

Izložba knjiga iz ciklusa “Grička vještica” Knjižnica i itaonica Grada Preloga u No muzeja uklju it e se izložbom knjiga iz ciklusa “Gri ka vještica” Marije Juri Zagorke, donatora dr. Matije Berljaka. Iz Knjižnice kažu da e klinci mo i obojati Zagorku, a odrasli se mogu prijaviti za Trivija kviz. U enici Osnovne škole Prelog itat e dijelove “Gri ke vještice” u sklopu projekta Tulum s(l)ova. Turisti ka zajednica Grada Preloga pripremila je bogat glazbeni program. Svirat e lanovi Kulturne udruge “Selja ka sloga” iz Preloga, tamburaški sastav Kumovi, a za one zahtjevnije bit e tu i program klasi ne glazbe, u suradnji s Koncertnim uredom iz Varaždina. Vezano uz ovogodišnju temu No i muzeja ‘’Izumi i otkri a – Nikola Tesla univerzalni um’’, svi posjetitelji mo i e pogledati tematski ilm o životu i radu Nikole Tesle. Za gastronomsku ponudu pobrinut e se Kiš - meso i prerada mesa, a mo i e se kušati i odli na vina vinske ku e Dvanajš ak - Kozol, najavljuju iz Grada Preloga.(J)

ponedjeljak AKOVEC 18.00 Zgrada Scheier Svemirska ve er: Privatna industrija i svemirski letovi

30. siječnja petak

novo predavanje: “Privatna industrija i svemirski letovi”. Nakon predavanja Astronomsko društvo “Vega” akovec organizirat e promatranje Mjeseca kroz teleskop bude li vedro vrijeme.

tog doba, i Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog, koji je u pozivnici na muzejsko druženje u akovcu naglasio kako e u enici ove škole pripremiti kulinarske delicije prema receptima iz tog doba, prezentirati serviranje jela na ondašnji na in, a i sami e biti odjeveni u duhu 19. stolje a. Po etak programa je u 18 sati i potrajat e do 1 sat, nakon ega slijedi after-party u cafe-baru Arcus. (rr)

te s temom cvije a. U No i muzeja uprili it e se izložba Borisa Leinera, akademskog kipara i poznatoga hrvatskog glazbenika. Boris Leiner provest e nas kroz svijet portreta u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga.

26. siječnja

NO MUZEJA 2015. Muzej Me imurja 18.00 Ve ernji soirée: Fin de siècle u akovcu 20.00 Modna revija u enika Gospodarske škole akovec 20.00 - 03.00 Arcus cafe, akovec A er-no Muzeja PRELOG NO MUZEJA 2015. 18.00 - 01.00 Muzej “Croata insulanus”

31. siječnja subota AKOVEC Centar za mlade - Prostor 22.00 PRTI DO SMRTI: PRTI BEE GEE (SRB) + JANTAR (VŽ) + DJ DORI ( K)

3. veljače utorak HOTEL PANORAMA PRELOG - Ruska večer, subota, 24. siječnja, 19 sati

Upoznajte svijet kroz tanjur i kupicu. Ovu subotu gastronomija iz svijeta babuški! Preloški hotel Panorama za ovu je godinu pripremio avanturu putovanja svijetom kroz serijal tematskih gastrove eri. Prva e bi Ruska ve er koja e se održa ovu subotu, 24. sije nja u 19 sati. Program ve eri zapo inje prezentacijom tradicionalne kulture ispijanja “kralja” Rusije. Osje te dašak Rusije, uživajte u izvornoj ruskoj pjesmi, narodnoj nošnji i bogatoj autohtonoj gastronomiji u kojoj ne nedostaje ribe, divlja i, gljiva, bobica

i slavnog kavijara. Gosti Ruske ve eri mo i e uživa u eleganciji roman ne modne revije dizajnerice Alenke Mikulan. lanice Udruge ruske nacionalne manjine “Kalinka” ispunit e prostor ugodnim glasovima i melodijama drevne ruske glazbe, dok e se za atmosferu ve eri pobrinu svira i Udruge “Kalinka”. Cijena po osobi je 240 kuna, a mjesto se može rezervirati na tel. 040 648 090 ili email: panorama@ dg-sport.com.

AKOVEC Centar za mlade - Prostor 18.00 Ve er s FiggyPiggy i predstavljanje (ne)kuharice sirove hrane

4. veljače srijeda VARAŽDIN Lumini centar 21.00 Humanitarni koncert Srce za Mariju i Rudolfa

7. veljače subota AKOVEC 9.00 - 13.00 Dan otvorenih vrata društva za biodinami ko gospodarenje - razmjena i prodaja ekološki proizvedenog sjemenja i proizvoda

14. veljače subota

COME TOGETHER NO. 3 u Starom hrastu

U najboljim ste godinama? Ovo je svirka za vas! Tre u godinu zaredom u Starom hrastu u akovcu održat e se svirka onih u najboljim godinama, odnosno koncertno druženje - Come together No. 3. Ve su prva dva izdanja ovoga glazbenog druženja okupila zavidan broj koncertne publike i nesumljivo je kako e i ovogodišnji koncert bi odli no posje en, a ne e izosta ni dobra svirka i ugodno raspoloženje. Come

together No. 3 održat e se ovaj vikend, u subotu, 24. sije nja, u 21 sat. Ulaz je mogu uz donaciju od 15 kuna, a nastupit e ak šest bendova - Ružni, prljavi i zli, Clearwater, FKK, Tablete pro v s da, Muzi ari koji piju i Sinhro. Program organizira Udruga mladih “3FF” i udruga CeZaM. Sve one željne dobre svirke, stare ekipe i dobre zabave pozivamo na Come together No. 3. (rr)

VARAŽDIN Arena 18.00 Maraton smijeha ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova LJUBLJANA Centar Stožice - dvorana 19.00 Dino Merlin

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KONCERTNI PIJANIST i pedagog Danijel Oto iz Preloga:

Sretan sam Otvaranje izložbe u Galeriji Sveti Martin na Muri

SVETI MARTIN na Muri

Zajednička izložba hrvatskih i slovenskih likovnih autora U Galeriji Sveti Martin na Muri otvorena je 17. sije nja izložba radova likovnih umjetnika iz Slovenije i Hrvatske, nastalih na koloniji u Sloveniji na kojoj su bili lanovi Likovne republike. Nazo ne je pozdravila predsjednica Likovne republike Milena Petkovi u ime doma ina, a nakon nje o izložbi je govorila Marjana Kmet, organizatorica likovne kolonije u Sloveniji. Izložbu je otvorio na elnik Franjo Makovec. Slike i skulpture nastale su prošle godine od 3. do 9. lipnja na Me unarodnoj likovnoj koloniji u Velikoj Polani, na posjedu Marof. Koloniju su organizirali i sponzorirali Zavod ZARUM - Trnje, pod vodstvom Marjane Kmet, i Apartmani Marof iz Velike Polane Janeza Kmeta. Kolonija je bila tematska, pod utjecajem Shakespearove erotske komedije “Sen kresne no i”. Na koloniji su sudjelovali Lojze Kalinšek i magistra umjetnosti Irena Gayati

Horvat iz Cerkelja, koji su bili stru ni mentori slikarima pa su predstavili mnoge pristupe i tehnike slikarstva. Iz Hrvatske su došli: Mladen Pali iz Sv. Martina na Muri, Milena Petkovi iz M. Središ a i Janja Blažona iz Varaždina. Umjetnici iz Slovenije bili su Ivana Andri Todi iz Celja, Ana Canjko iz Mokronoga, Andrej Okreša iz Maribora, Branko Po kar iz Selnice ob Dravi, Predrag Szilvassy (Silvasi) iz Postojne, Marija Pavli iz M. Sobote, kipar Robert Jurak iz Logarovec, Zvonko Bartok iz Maribora, Andreja Repnik iz Makol, Andrea Schneider iz Lendave, Janez Štros iz Kranja, Dana Štrucelj iz G. Radgone i Marjana Kmet iz Velike Polane, koja je taj susret i organizirala. Prošle godine izložba je predstavljena u Kulturnom domu Lendava i u prostorima Zveze kulturnih društev u Lendavi te u galeriji Kolodvor u Besnici, a sada i u Svetom Martinu na Muri. (J)

AMERIČKA DONACIJA čakovečkoj Knjižnici

Odnos prema radu i ženama na tržištu radne snage U Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec protekli je tjedan uprili ena dodjela donacije knjiga u sklopu projekta “Work with US”, koji provodi Veleposlanstvo SADa. Donacijom “Books that shapes work in America”, odnosno “Knjige koje su oblikovale poslovanje u Americi”, oslikava se odnos ameri kog društva prema radu, kapitalu i radništvu. Kako je na predstavljanju rekao šef Ureda za odnose s javnoš u ameri kog veleposlanstva Chris an Wright, ve ina knjiga nakon objavljivanja ostvarila je velik utjecaj na itatelje, ali i ekonomsku misao. Iz njih je vidljivo kako su se u ovoj zemlji od osnivanja pa do danas razvijali odnosi izme u rada i kapitala. Donaciju je uru io Chris an Wright, is u i: - Ameri ko Veleposlanstvo ima suradnju s ve im brojem knjižnica u Hrvatskoj. Knjige je prikupio Department of Libraries i The Library of Congress. Iako se radi o maloj donaciji, dvade-

setak djela, knjige su zna ajne i zanimljive po tome jer govore o povijes odnosa prema radu, o ulasku žena na tržište radne snage, povijes kapitalis kog iskorištavanja radne snage u prošlom stolje u, a tu je i tema koja govori o tome kako preživljavaju ljudi s minimalnim pla ama. Radujemo što smo ovdje i što e korisnici ove Knjižnice mo i pro ita i ove knjižne naslove. O projektu i donaciji govorila je Zrinka Udiljak Bugarinovski, voditeljica Knjižnice Ekonomskog fakulteta. Prema njezinim rije ima, ovakvi modeli postoje u SAD-u i Velikoj Britaniji te imaju veoma dobre rezultate. Poslovni knjižni ar rad svog odjela ak vno prilago ava potrebama poduzetnika, tržišta rada, novim trendovima u poslovanju, inovacijama, te tako pomaže u razvijanju novih poduzetni kih ideja te doškolovanju. Projekt je u po etnoj fazi te se traže dva partnera u Hrvatskoj koji bi bili ogledni primjeri. (rr)

sebe pronaš Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

ladi pijanist i klavirist Danijel Oto iz Preloga ro en je 1986. godine, a klavir je po eo u iti tek s 12 godina zadnjih godina dvadesetog stolje a. Kao dje ak kod ku e je malo svirao i pjevušio, pa ga je mama odvela profesorici Ljubici Crn ec da ga nau i svirati sintesajzer. Potom u i kod prof. Jasminke Pervan koja uo ava njegov veliki talent. Prof. Jasminka Pervan inzistirala je da upiše Srednju glazbenu školu u Varaždinu, a na kraju ga je stavila u svoj auto i odvezla u Varaždin, smatraju i da tako veliki talent ne smije propasti. U to je vrijeme Danijel Oto, kako sam kaže, bio prava “špek bomba” s gotovo 120 kilograma, pa je imao probleme s tehni kom izvedbom. Zapo inje, kako kaže, “lu a ki” vježbati uz svoju srednjoškolsku mentoricu Mirjanu Slunjski i uz silnu upornost ve 2003. osvaja svoju prvu nagradu u Križevcima na regionalnom natjecanju mladih pijanista. S 18 godina upisuje Muzi ku akademiju u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Krpana. Naime, na prijamnom ispitu je toliko dobro svirao da je bio najbolji, ak su ga zapitali nisu li mu možda roditelji aristokrati. Odgovorio je da nisu, otac je po zanimaju zidar, a majka radi u vrti u. Na Akademiji dnevno vježba od osam do dvanaest sati, stanuje u Studentskom domu na Laš ini. Usavršava se na brojnim ljetnim glazbenim akademijama i seminarima kod niza glazbenih pedagoga, kao što su: P. Eicher, F. Scala, N. Flores, . Staneti, K. Krasnitski, G. Apostolova i, naravno, kod prof. mentora Vladimira Krpana. Uz brojne solo recitale, nastupa kao korepetitor i komorni glazbenik na mnogim manifestacijama u Hrvatskoj, Srbiji, Ma arskoj, Austriji i Italiji. Uspješno sura uje s Varaždinskim komornim orkestrom i mnogim dirigentima. Nakon završetka Muzi ke akademije u Zagrebu radi kao prof. klavira i korepeticije u Glazbenoj školi u Varaždinu ve pet godina, a njegovi u e-

nici postižu zapažene rezultate na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Za pet godina sa svojom je klasom osvojio šest nagrada na me unarodnim natjecanjima, kao i osamnaest nagrada kao korepetitor na doma im i inozemnim natjecanjima. Od prošle godine lan je me unarodnog žirija Panonskoga glazbenog takmovanja mladih pijanista. • Spomenuo si da si u osnovnoj i srednjoj školi bio prava ‘špek bomba’. To je, naravno, šala na vlastiti ra un, no kako si se - Jedan je moj učenik oslobodio viška kislijep, no jako dobro svira lograma, što je bilo na sluh. Sad mu pokušavamo odlu uju e? — Upisao sam nabaviti note na brajici. Sva četiri Muzi ku akademiju učenika su odlična, imam sreću 2004., ve sam bio što su svi talentirani, prezadovoljan težak 120 kilograsam. U načelu uspjesi učenika ma. Bio sam nezadovoljan svojim ovise o tome koliko se u njih uloži. izgledom, no nisam Konkretno, o količini vremena mogao smršavjeti, koje uložiš u njih, svaki dan ja e su bile životne radim s njima koliko god mi navike. Tada sam kao solist dobio priliku svirati vrijeme to dopušta na klaviru sa Zagreba kom ilharmonijom koncert Proko jeva i bio sam oduševljen. Vježbao sam, no na kraju nisam mogao pristupiti audiciji zbog debljine, stalno sam bio prespor. To me toliko razo aralo i pogodilo da sam odlu io smršavjeti po svaku cijenu. Stavio sam se na dijetu i po eo tr ati, za mjesec dana izgubio sam tridesetak kilograma.

“

23. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

m što sam šao u glazbi

Danas živim dobro i pazim što jedem, te nemam nikakvih problema, no moram se suzdržavati od mamine kuhinje kad do em doma u Prelog. • Koje kompozitore najviše voliš? — Od kompozitora najviše volim svirati romanti are, Bramsa, Chopina, Schumana, Schuberta i nadasve Bacha, kao i druge. Najviše volim komornu klasi nu glazbu. Bavim se ‘ istom’ klasi nom glazbom i ne pratim današnje moderne tendencije da se klasi na glazba pretvara u ono što nije, kao što je pop. Mislim da je to banaliziranje umjetnosti. • Tko je za tebe Bach? — Bach je savršenstvo, savršena harmonija bez ikakve greške, sve ima svoj tijek. To je savršenstvo koje nema ni kad jednoga drugog kom-

pozitora. Još uvijek na klaviru tražim to savršenstvo. • Koliko esto sviraš me imurske teme? — Svim me imurske pjesme relativno esto, naravno, kad je to u programu. Na diplomskom koncertu svirao sam ‘Suvenir iz Varaždina’ za pro . Krpana. Svirao sam i ‘Pjesme mojoj majci’ Slavenskog sa solisticom Blankom Tkal i . Me imurske narodne pjesme veoma su lijepe i rado ih sviram, no treba više obrada. • Koliko je važan instrument kod nastupa? — Neizrecivo mnogo. Tu je dosta problema. Imamo sre u što u Varaždinu imamo jedan izuzetan klavir tvrtke Steinway. Na klaviru, kao i na svakom drugom instrumentu, treba svirati da bi bio u ormi i treba ga stalno održavati, što nije lako.

Konkretno u Prelogu imamo jedan Petro u Domu kulture. Dobar je to klavir, no strada zbog grijanja pa ga treba esto naštimavati, ako se to ne radi dovoljno esto, gubi se na kvaliteti zvuka. • Nekad je bilo problema s notama, kako je danas? — Sada je mnogo lakše zbog interneta. Note se pla aju, no Srednja škola u Varaždinu naru uje dosta nota i nemamo probleme. Samo iz sje anja starijih znam da je prije bilo dosta problema s nabavkom notnog materijala za koncerte. • Stavljaš li svoje snimke na mrežu? — Zasad ne, naprosto mi nije palo na pamet. No ve na mreži postoje snimke mojih u enika. • Kako provodiš dan? — Po cijeli dan vježbam i ne stignem ništa drugo. Svaki mjesec putujemo na neko natjeca-

nje. Najteži posao je korepeticija, to je vrlo zahtjevan program, zbog toga cijele dane provodim za klavirom. Danas ujutro sam bio sa sedam u enika trombona, popodne imam svoju klasu, a pratim i dvije klase pjeva a. • Koliko u enika imaš u svojoj klasi? — Trenutno etiri pijanista, ostalo je korepeticija. Kod u enika je teško odmah uo iti talent i zato treba i i postupno i s istim pristupom. • Je li to no da imate i slijepog u enika? — Da, jedan je moj u enik slijep, no jako dobro svira na sluh. Sad mu pokušavamo nabaviti note na brajici. Sva etiri u enika su odli na, imam sre u što su svi talentirani, prezadovoljan sam. U na elu uspjesi u enika ovise o tome koliko se u njih uloži. Konkretno, o koli ini vremena koje uložiš u njih. Svaki dan radim s njima koliko god mi vrijeme dopušta. • Što smatraš svojim najve im profesorskim uspjehom? — Prošle godine jedan je moj u enik upisao Muzi ku akademiju u Zagrebu, što smatram velikim uspjehom, i to kod pro . Krpana. Svake godine prima se samo deset studenata iz cijele države, znaju pro i godine i godine a da ne prime nijednoga tvojeg u enika. Sad se radujem nastupu sa svjetski poznatim trombonistom Carstenom Svanbergom. • Dosta je naših mladih glazbenika u Be u i drugdje. Kako gledate u školi na to? — Vani postoji hrpa privatnih konzervatorija, no nisu svi u istom rangu i treba paziti. Koliko znam, jako se cijeni Muzi ka akademija u Zagrebu. Dosta solo pjeva a odlazi u Be , kako zbog glazbe, tako i zbog jezika, znaju da e nastupati na inozemnim pozornicama. Vani studira onaj tko to može, studij je skup. • Baviš li se komponiranjem? — O tome zasad nisam razmišljao, no vrijeme e vjerojatno donijeti svoje i nigdje ne piše da ne u i komponirati. • Gdje sad živiš? — Sad živim u Varaždinu jer naprosto ne bih stigao putovati iz Preloga, imam obveze po cijeli dan, a nave er esto i nastupe, da putovanja i ne spominjem. No sretan sam jer sam pronašao sebe u glazbi.

VELIKO PRIZNANJE iz Mađarske

Vladimir Kalšan Vitez svjetske kulture! Zaklada za njegovanje kulture naselja dodijelila je Vladimiru Kalšanu titulu Viteza svjetske kulture na gala priredbi 19. ma arskog dana kulture, prire enoj u sve anoj dvorani hotela Corinthia u Budimpešti. Priznanje i ast viteza ove je godine dobila po jedna zaslužna osoba iz Švedske, Slovenije, Nigerije i Hrvatske, a Hrvatsku je predstavljao Vladimir Kalšan. Od 1976. godine kao kustos, a posljednjih devet godina i kao ravnatelj Muzeja Me imurja akovec, magistar Vladimir Kalšan

uva sponu hrvatske i ma arske kulture. Niz godina istražuje povijest i kulturu ma arskog naroda te njeguje i razvija kulturne veze izme u Ma arske i Hrvatske, stoga je veliko priznanje ma arske kulturne javnosti otišlo u prave ruke. Sama sve anost dodjele nagrade u Budimpešti održana je na visokom nivou, a za dašak kulture plemi ke obitelji pobrinuli su se i lanovi Zrinske garde akovec, dok je u kulturnom dijelu programa prikazano olklorno naslje e Ma ara u Slavoniji.

PETA REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA

Dokumentarci su više nego ikad “in” U Centru za kulturu akovec ovaj je etvrtak zapo ela Peta revija nagra enih dokumentarnih filmova, tijekom koje e biti prikazano šest ponajboljih ostvarenja iz prošle 2014. Iako dokumentarni film nema toliku popularnost i publiku kao igrani film, njegova važnost zbog toga što se oslanja na stvarno bilježenje doga aja nije manja. S obzirom na sadržaj, najpoznatije vrste dokumentarnog filma jesu putopisni, antropološki, obiteljski, prirodnoznanstveni, arhivski, kompilacijski i reportažni film te filmske novosti. Razli iti su pristupi prema radu dokumentarnog filma, tj.

vrste na ina snimanja, pa se tako neki doga aj može konstruirati ili snimiti metodom skrivene kamere ili pak prikupiti in ormacije metodom ankete ili intervjua. Da bi se neki doga aj razjasnio, može se to u initi i postupkom pra enja osobe ili kompilacijskom metodom, tj. uz pomo postoje ih dokumenata i snimaka. Upravo sve više filmske publike njeguje kulturu pra enja dokumentarnih filmova. U idu im danima pogledajte još sljede a nagra ena dokumentarna filmska ostvarenja: “SLIKA KOJA NEDOSTAJE”, “SVAKODNEVNA POBUNA”, “JOURNEY TO JAH”, “GOLI” I “LJUBAVNA ODISEJA”.

media

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1010

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Emma Chase: “Ukroćeni”

Goran Tribuson: “Propali kongres” U sije nju 1990. teku pripreme za kongres na kojemu e se jugoslavenska komunis ka par ja raspas i zauvijek nesta . Medijski i poli ki ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvla i strah pred onim što e se dogodi . Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autorita van, ali jedan od najboljih. Tijekom

Ivica Prtenjača: “Brdo” BELETRISTIKA

Mjesto i poštanski broj:

Tre i dio serije romana “Zapleteni”, koji se s romanima “Zapleteni”, “Uvrnuti” i “Povezani” pretvorio u pravu književnu senzaciju, zasjeo je na vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga New York Timesa i USA Todaya. Kad muškarac poput Matthewa Fishera, koji je uvijek rado mijenjao cure, sretne ženu poput Dee Warren, koja se previše puta opekla, nitko ne zna ho e li njih dvoje naposljetku bi “ukro eni”. “Zaustavite me ako ste ovo ve uli: djevojka upozna ženskara, zaljube se i ženskar se promijeni. To je dobra pri a. Ali, nije moja i Deeina. Naša je mnogo uzbudljivija. im sam upoznao Dee, shva o sam da

KNJIŽARA “LJEVAK”

je posebna. Kad je ona upoznala mene, mislila je da sam is kao i svi drugi koji su je prevarili i razo arali. Bilo mi je potrebno neko vrijeme da je uvjerim u suprotno, ali ispostavlja se da sam, kad je seks na kocki, sposoban izna i uvjerljiv argument. Možda mislite da znate kako e se ova pri a odvi . Ali, najbolji dio nije ono što se naposljetku dogodilo. Najbolje je to kako smo s gli do toga.”

tog sije nja u Zagrebu se pojavljuje udna, tajnovita spodoba koja prijeti da e uz pomo cijanida uštrcanog u prehrambene ar kle, što ih gra ani kupuju po robnim ku ama i du anima, potrova velik broj ljudi. Taj p, koji sebe naziva Stršljenom, zapo inje svoj mra ni naum, ucjenjuju i gradsku upravu povelikim iznosom u njema kim markama. Gradom se širi panika, prodaja hrane, osim one u neprobojnim limenkama, gotovo da zamire, a inspektora Dogana, koji je na tragu manijakalnog ubojice, sve više mu i pitanje ne bavi li se zapravo taj udan p nekim posve druga ijim planom.

Glavni protagonist, ujedno i pripovjeda “Brda”, bivši PR u izdava koj ku i i Muzeju suvremene umjetnosti, napušta svoju gra ansku egzistenciju, promocije, otvorenja izložbi, pozivnice i govore da bi se uspeo na brdo koje dominira nekim jadranskim otokom i od tamo, iz napuštene vojne karaule, itavo ljeto uvao otok od požara. Ondje u društvu psa i ostarjelog magarca doživljava vrhunac svog života. Tekst nam pruža istan an i kompleksan uvid u junakovu nutrinu, ali istodobno i u kontekst u kojem živi, pa se tako na brdu te podno njega pojavljuju suvremeni hodo asnici koji odlaze na duhovne pripreme, bajkeri, izgubljene duše novoga doba, radnici s PTSP-om, lovci, zlo-

Ivica Prtenja a: Brdo James Patterson: Alex Cross Roslund & Hellström: Pretinac 21

PUBLICISTIKA

stavlja i: otok itekako pamti traumati ne devedesete. Sve se to pred itateljem odmata polagano i nenametljivo, u okviru realisti no ispri ane pri e koja se i na mikrorazini i na makrorazini gradi pomno i suptilno, baš kao što se piše najbolja poezija. Rije je o duboko uznemiruju em tekstu, do

Jaron Lanier: Vi niste gadget Gill Rapley, Tracey Murkett: Beba – vo a dohrane Carmen Bostic St. Clair John Grinder: Promjena i mogu nosti izbora

pucanja nabijenog emocijama i traumatskim iskustvima urušenog, implodiranog urbanog pojedinca koji vapi za životnim smislom. Ho e li do ekati svoju životnu katarzu? Autor je dobitnik nagrade V.B.Z-a i TISAK medije za najbolji roman 2014.

ALBUM TJEDNA ovjek koji je ve i dio svoje karijere hitove izbacivao gotovo lopatom, bar mu pet pjesama znaju i vrapci na grani (“Girl, You’ll Be The Woman Soon”, “Solitary Man”, “I’m A Believer”, “Song Sung Blue”, “Red Red Wine”), nakon pedeset godina karijere izdaje album primjerenog naslova “Melody Road”. ovjek je stare pjesmopisa ke škole, prekaljen autor koji je imao dugu i stabilnu karijeru te isto takvu publiku. Njegova je karijera jedna duga serija uhu ugodnih znala ki sastavljenih melodija koje su definirale mainstream pop-ljigu. Diamond je svoje melodije radio pametno, poput vrhunskog obrtnika koji ne e izdati nešto što bi ga ikad bilo sram, ali mnogi njegovi sljedbenici nisu imali tu sre u, znanje i talent. On je nešto poput ameri kog Nene Belana, odnosno, možda je Neno Belan hrvatski Neil Diamond. Diamond bi bio mnogo slavniji da je imao nekakve skandale, neke dramati ne zaokrete, ekscese, nešto, bilo što. Umjesto toga on ostavlja dojam tipa kojemu je pisanje pjesama posao, u emu uživa i nakon toliko godina rada i može se zamisliti da se svako jutro budi rano, odlazi u svoj glazbeni studio ili atelje, te kre e sastavljati svoje pjesme i to radi bar osam sati dnevno. Takav je i njegov recentni uradak, set od 11 pjesama

Neil Diamond: “Melody Road”

Wiesław Myśliwski: “Traktat o ljuštenju graha” Roman “Traktat o ljuštenju graha”, suvremenoga poljskog i europskog književnog klasika Wies awa My liwskoga, za koji je autor 2007. godine po drugi put dobio veliku poljsku književnu nagradu NIKE, svojevrsna je ispovijest glavnoga junaka koji, u monologu upu enom tajanstvenom došljaku tijekom jednog dana provedenog u zajedni kom ljuštenju graha, svodi ra un svoga života. Pritom opisuje traumati ne doživljaje iz vremena rata, razdoblje mladena kih iluzija i strasti, godine “u enja i potucanja”, traženje zarade u tu ini i sviranje sakso ona te napokon – povratak u zemlju.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Hold Back The River - JAMES BAY 2. Every Breaking Wave - U2 3. Walk - KWABS 4. Miracles - COLDPLAY 5. Make It Rain - ED SHEERAN 6. Masterpiece - JESSIE J 7. Ony One - KANYE WEST ft. PAUL McCARTNEY 8. What I Did For Love - DAVID GUETTA ft. EMELI SANDE 9. Living For Love - MADONNA 10. Uptown Funk - MARK RONSON ft. BRUNO MARS 11. Hands - MACY GRAY 12. Lips Are Movin - MEGHAN TRAINOR 13. Wake Me Up - GARETH MALONE’S ALL STAR CHOIR 14. From Eden - HOZIER 15. If U Slip U Slide (You Could Be Mine) SHAGGY ft. MELISSA MUSIQUE

plus kratka repriza, koji odaje dojam ovjeka koji je bio i ostao bezo ni romantik zaljubljen u pop i olk-muziku iz pretpsihodeli nog razdoblja. Diamond zna, može i radi fine pop-pjesme koje poti u mnogo emocija, a nijedna ne vrije a inteligenciju, kako ve to ini dobar dio mainstream pop-ljige. A zašto i bi? “Melody Road”, “Nothing But A Heartache”, “Sunny Disposition”, “Marry Me Now” i “Art o Love” gotovo su jednako dobre poput svih onih hitova koje je potpisivao sve ove godine. Glas mu

je ugodan, topao, neposredan, a jedine zamjerke albumu jesu pretjerana, gotovo nametljiva, glasno a (Zašto? emu?), nepotrebno zaše eren zvuk, te jedina pjesma na kojoj se poskliznuo do banalnosti i pretjerane narativnosti - “Seongah and Jimmy”. Ajde, imamo sada moderne tehnologije pa možemo pritistnuti tipku “skip” i poprili no se dobro zabavljati uz nenametljivu glazbu starog majstora koji zavodi tiho, ali to ini bolje nego mnogi. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

RADIO 1 Top Hit List 1. IVAN ZAK - Daleko 2. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara Zapjevajmo onu našu 3. VIGOR - Divna 4. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 5. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 6. VATRA - Saturn 7. SEVERINA i U iteljice - Generale 8. GRETTA - Sre a 9. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 10. JELENA ROZGA - Tsunami 11. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 12. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu 13. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 14. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 15. BU ENJE - Nije to ljubav

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

LIKOVNJAK KREŠIMIR NOVAK novim radovima kritizira teško socijalno stanje većine ljudi

petak, 23. 1.

Crno-bijele

animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

vrbe kao novi međimurski brend

CZK ČAKOVEC: DRAMSKI STUDIO “DADA”

Upisi u dramske grupe za djecu i mlade Dramski studio “Dada” poziva sve zainteresirane na upis u dramske grupe za djecu i mlade od 6 do 18 godina (drugo polugodište). Polaznici se mogu do i upisati od 26. do 30. sije nja od 18 do 20 sati u Centar za kulturu akovec. Upisati se može i putem telefona 040/314775 u vrijeme upisa. Pravo na upis imaju sva djeca i mladi osnovnoškolske, srednjoškolske i studentske dobi. Grupe po inju s radom po etkom velja e, a završavaju u lipnju. Edukacija se održava jednom tjedno po dva sata. Voditelji grupa jesu Tanja Novak, Jelena Dokleja, Igor Baksa, Bruno Kontrec, Alen Barbi i Davor Dokleja. Termini grupa ostaju isti i u ovom polugodištu – srijeda od 18 do 20, etvrtak od 18 do 20 (dvije grupe), petak od 18 do 20 i subota od 10 do 12 (dvije grupe) te od 13 do 15 sati. Najstarija grupa (srednjoškolci i stariji) probe e imati kao i dosad, ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 19.30 do 21.30 sati. Sve dodatne informacije na tel. 040 314 775 ili 040 311 488.

Borba za koricu kruha

REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA

subota, 24. 1. 16.00 EKIPA ZA 6 animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

18.00 RITAM LUDILA glazbena drama

REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA

Druga tematika koja je aktualna u kreativnom radu Krešimira Novaka još je više obojana socijalnim promišljanjem:

20.00 SLIKA KOJA NEDOSTAJE

20.00 SVAKODNEVNA POBUNA

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

vaj je etvrtak u Izložbenom salonu Centra za kulturu otvorena 10. jubilarna izložba Likovnog udruženja akovec. Jedan od izlaga a je i akov anin Krešimir Novak. Kako nam je kazao, u svom aktualnom likovnom stvaralaštvu doti e se socijalnih tema jer svakodnevno svjedo i sve težem životu ve ine Me imuraca: - Radim zimske pejzaže na crnom papiru s bijelom bojom. Ve inom su djela formata A3, A4, a neki ak i manji. Slikam vrbe koje izgledaju kao ovjek, dajem im ljudske karakteristike. Simoblika tih vrba je u tome što se i one poput malih ljudi danas bore za goli život. U Me imurju ih je sve manje, rastu uz rijeke i bore se za opstanak. Nažalost, izgleda da im prijeti izumiranje kao i brojnim drugim biljnim vrstama. Želim taj serijal slika pretvoriti u brend. Jer, upravo smo mi Me imurci simbolika ljudi koji se odnekada bore za opstanak, za život obitelji. Upravo o toj borbi govore moje vrbe.

18.00 EKIPA ZA 6

nedjelja, 25. 1. 16.00 EKIPA ZA 6 animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

18.00 RITAM LUDILA glazbena drama

20.00 JOURNEY TO JAH REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA

ponedjeljak, 26. 1. 18.00 EKIPA ZA 6 animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 GOLI REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA Borba za opstanak ovjeka glavna je tematika novih djela Krešimira Novaka

- Namirnica koja predstavlja simboliku borbe za život je kruh, pa se esto puta ssure emo s izrekom - borba za koricu kruha. Upravo ta borba za goli opstanak i preživljavanje ovjeka u ovim teškim kriznim vremenima inspirirala me da radim djela i seriju radova s tematikom borbe za koricu kruha, gdje doslovno koristim osušene korice

kruha. Upravo su i mrvice kruha simboli za dohotke koje danas ljudi dobivaju. Vrijedni i marljivi me imurski radnici sve su eš e u poziciji da dobivaju mrvice ili ak ni ne primaju pla u, dok privatni poslodavci ili država ubiru vrhnje i šlag dohotka. To su problemi naše svakodnevnice i današnjice o kojima promišljam u svom radu.

SLIKA KOJA NEDOSTAJE

SVAKODNEVNA POBUNA

Redatelj i scenarist: Rithy Panh Država: Kambodža, Francuska Godina: 2013.

Redatelji:Arash T. Riahi, Arman T. Riahi Država: Austrija, Švicarska Godina: 2013.

utorak, 27. 1. 18.00 RITAM LUDILA glazbena drama

20.00 LJUBAVNA ODISEJA REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA

četvrtak, 29. 1. 20.00 TRIBINA “ČČ” - po etak sezone Satiri ko kazalište “Kerempuh” PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 24. 1., i nedjelja, 25. 1. 17.00 EKIPA ZA 6 Rithy Pahn kambodžanski je redatelj koji je imao samo jedanaest godina kad je krajem sedamdesetih godina komunisti ka organizacija pod nazivom Crveni Kmeri došla na vlast i prouzro ila strašne zlo ine pod vodstvom nemilosrdnog Pola Pota. “Slika koja ne-

dostaje” lm je koji na speci an na in pokušava prikaza is nu i zlo ine onog doba unato nedostatku auten nih prikaza. Rithy Pahn u ovom lmu odlu io je zaobi i osu ivanje i vlastitu ogor enost te se koncentrira na jedinstvenost prikaza samih doga aja.

Ove godine na zagreba kom Human Rights Film Fes valu prikazan je lm bra e Riahi, vrsta dokumentarnog lma koji je uspješno spojio klasi nu filmsku formu i internetski medij u takozvani krosmedijski projekt. Svakodnevna pobuda slavi mo i raznoli-

kost krea vnih, nenasilnih prosvjeda na na in da pra akcije i razmišljanja ak vista ukrajinskog Femena, srpskog Otpora, ameri kog Occupyja, španjolskih Indignadosa, Arapskog prolje a, Zelene revolucije u Iranu, britanske grupe Everything Is OK itd.

animirana komedija

subota, 24. 1., i nedjelja, 25. 1. 19.00 TEORIJA SVEGA

drama, biografski

media

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MAKE UP TRENDOVI ZA PROLJEĆE 2015. BIK (21.4. - 20.5.)

Posljedni tjedan mjeseca sije nja donijet e zna ajne promjene vezane uz posao, a posebice ako on ima veze s inozemstvom. Bit ete zabrinu zbog kašnjenja odre enih projekata. Dio odgovornos za takav razvoj doga aja snosite i vi sami jer niste pravoremeno reagirali. Ukoliko doživite materijalni i nancijski gubitak, imajte na umu kako je novac energija koja stalno cirkkulira. U ljubavnim odnosima mogu e su sva e. Nastupit e bolji dani. Promijenite na in razmišljanja.

Ovih e se dana pojaviti prilika za novi posao koji vam obe ava bolju zaradu i više rada. Ve inom ete se baviti stvarima koje vam donose nancijsku korist. Ne ete se bavi sitnicama. U emo vnim odnosima slijede iznimno ugodni trenuci s partnerom. Godit e vam druženje s prak nim osobama. Ako ste sami, mogu e je da ete obnovi vezu s osobom iz prošlos , što e bi i više nego dobra odluka. Zvijezde su vam naklonjene. Dobrog ste zdravlja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Pokušat ete obnoviti neke stare poslovne kontakte koji obe avaju. To e bi najbolji dio ovog tjedna, jer e se iz jednog razgovora pokrenu poslovni projekt koji e vam donije mnogo osobnog zadovoljstva, ali i nancijsku korist. U ljubavnim odnosima humorom ete pos i mnogo. Budite vedri i nasmijani i sve e bi lakše. Is nski uživajte u zajedni kim trenucima s partnerom. Idite tamo gdje se osje ate dobro i opus te se. Imate dovoljno energije za sve.

RAK (22.6. - 22.7.) U poslovnom okruženju vladat e organiziranost i dobra komunikacija. Odli no je vrijeme za potpisivanje unosnih ugovora. Mogu i su i nov ani priljevi iz inozemstva, koji e vam da vjetar u le a. U ljubavnom životu slijede lijepi trenuci bez obzira jeste li u vezi ili ste sami. O ekuju vas iznenadni susre , ljubavne romanse, neo ekivani pozivi... Opus te se i uživajte maksimalno. Kraj sije nja prote i e bez stresa. Slobodno vrijeme posve te sebi.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U poslovnoj domeni osje a se stagnacija, pa e sve nekako kasniti. I zarada. Nemojte se previše zbog toga nervirati jer uskoro e se svi poslovni problemi riješi . Pripazite na komunikaciju, kako nekoga ne biste nepotrebno uvrijedili. U ljubavi e sve bi onako kako želite. Ako ste sami, jedna osoba eka na vas. Odbacite sve nedoumice i bacite joj se u zagrljaj. Neka srce zavlada glavom. U zdravstvenom pogledu preporu uje se umjerenost u svemu.

Kraj mjeseca sije nja vašem znaku donosi uspješan poslovni period. Maksimalno ga iskoris te. U pojedinim projek ma bit e vam potrebno više strpljenja i mudrosti. Mogu i su nov ani priljevi iz inozemstva koji e vam znatno olakša procjene novih inves cija. Slobodno vrijeme iskoristite za dodatnu poslovnu edukaciju. Ako ste sami, prepus te se arima jedne osobe koja vas ve dulje vrijeme strpljivo eka. Dobrog ste zdravlja i dobro se osje ate.

VAGA (24.9. - 23.10.) Ovih dana slijedi faza poslovnog napretka. Suradnike ete “gnjavi ” svojim perfekcionizmom, ali samo ete tako do i do željenog cilja. Nemojte dozvoliti da izgubite živce i strpljenje jer e se sve riješi na vrijeme i na zadovoljstvo poslovnih partnera. U ljubavi su mogu e nesuglasice. Jedna osoba izlu uje vas ponašanjem. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za izlazak. Mogu e je zanimljvo poznanstvo. U odli noj ste formi.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Ovih e vam dana i i od ruke svi poslovi koji su vezani uz kreativnost. Svojom originalnoš u i novim idejama zadivit ete sve poslovne suradnike. Uslijedit e i ve i nov ani prihod. Iskoris te ove dane za planiranje novih poslovnih projekata. U ljubavi slijede dani stras . Izvedite partnera na roman nu ve eru ili organizirajte zajedni ki vikend i izlet na neko mjesto za dvoje. Ako ste sami, ne e nedostaja prilika za nova poznanstva. Vitalni ste.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Vaš intelekt ovih e dana bi na zavidnom nivou. Iskoristite to za planiranje novih poslovnih ak vnos . I u društvenim odnosima prate vas iznimno povoljne okolnos . Ako ste sami, svakako iskoris te dane vikenda za izlazak s prijateljima. Upoznat ete novu ljubav. Ako ste u dugotrajnoj vezi ili braku, prate vas dani stras i skladnih odnosa. Dobro raspoloženje odrazit e se i na vaše zdravlje. Imat ete volju za tjelovježbu i razne sportske ak vnos .

JARAC (22.12. -20.1.) Sve poslovne projekte dobro ste zamislili i isplanirali, tako da slijedi uspješan poslovni period. U svim zadacima imat ete potporu ma, kao i utjecajnih ljudi iz vašega poslovnog okruženja. Ako se u emo vnim odnosima želite “baciti” na voljenu osobu, u inite to. Nemojte se dvoumi . Suprotna strana do ekat e vas raširenih ruku. Poradite na tjelosnoj kondiciji. Bavite se sportskim ak vnos ma u kojima uživate i dobro se osje ate. Dobrog ste zdravlja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Ukoliko ste ovih dana krenuli s novim poslovnim projektom, zaposlili se na novom radnom mjestu ili po eli radi s novim mom, uspjeh je zajam en. Sve e se odvija upravo onako kako želite. Emo vni odnosi bit e obojani uzbudljivoš u. Jedna osoba vas je o arala. Nemojte misli da je to prolazna avantura. Radi se o potencijalnom bra nom partneru. Samci e tako er uživa u upoznavanju novih osoba. U dobroj ste kondiciji. Ipak, malo više spavajte.

RIBE (20.2. -20.3.) Marljivim radom i ustrajnoš u mo i ete napraviti preokret u životu. U sljede im danima o ekuje vas mnogo žrtvovanja i nerviranja. Na materijalnom planu ne cvjetaju vam ruže, stoga se okrenite krea vnom radu. Nezadovoljni ste s partnerom jer mislite da vam ne poklanja dovoljno svog vremena i pozornos . Ne krivite samo partnera. I vi trebate uloži napor kako bi odnos bio kvalitetniji. Imunitet vam je oslabljen, poradite na njemu.

Prirodno, kreativno i pomalo ekscentrično... Neki od make up trendova za prolje e 2015. ve su vi eni, dok e vas neki svojom kreativom, izgledom i bojama zasigurno oduševiti. Govorimo o trendu popularnih obrva, koje su sada moderne ako su vrlo naglašene, ali i u bojama poput ruži aste i plave. Kreativne linije na o ima oduševit e one koji imaju hrabrosti za nešto odvažnije, dok je prirodan i plavi make up uvijek popularan za sve prilike. Tako er, ovu sezonu obilježit e

cat eyes - igra olovkom za o i i eyelinerom za stvaranje ma jih o iju i izgleda (Givenchy, John Galliano, Jean Pierre Braganza). Uz plavu boju sada je u igri i ljubi asta (mauve) koja je po nekima idealna za svakodnevno nošenje te vrlo minimalisti ka. Spomenut emo i usne koje ostaju vjerne svestranoj boji - crvena i berry cherry.

dom bez šminke. Upravo tome sada su se posvetili neki modni kreatori koji stavljaju fokus na prirodnu ljepotu, to jest na minimalizam šminke. Nijanse su ve inom identi ne kao koža modela, a ovakve primjere donose: Donna Karan, Gucci, Alberta Ferretti, Altuzarra, Victoria Beckham, Alexander Wang, Thakoon...

Prirodan make up

Ekscentrične obrve

Nijedna šminka ne može se usporediti sa savršenim izgle-

Eksperimentiranje s obrvama itekako je na-

glašeno u sezoni prolje a 2015. Trendovi su zaista inovativni jer prikazuju ono neo ekivano i nesvakidašnje, poput piercinga po cijelim obrvama, zatim bojanje u pastelne boje poput ruži aste i plave, kao i apstraktne linije olovke za o i iznad obrva. Pogledajte kod: Betsey Johnson, Givenchy, Giambattista Valli, Rodarte, Badgley Mishcka, Prada, Vivienne Westwood. (izvor: zena.hr)

imun je prava supernamirnica jer, osim što je izuzetno zdrav i prepun C vitamina, savršen je proizvod i kad je rije o njezi lica i tijela. Otkrivamo vam nekoliko vrlo jednostavnih i u inkovitih na ina kako možete koristiti limun u njezi lica. Prirodne kiseline koje se nalaze u limunu odli ne su za uklanjanje mrtvih stanica kože pa je upravo zato limun est sastojak prirodnih pilinga i maski za lice. Tako er, dobar je za uklanjanje masno e, pjegica i mitesera. Umjesto da kupujete skupe i neprirodne maske za lice, sami napravite svoju masku ili piling od prirodnih sastojaka. Maska za lice od limuna: iscijedite sok od 3, 4 limuna u drvenu zdjelicu i dodajte nekoliko kapi vru e vode. Koriste i blazinice natapkajte kožu lica (izbjegavajte podru je oko o iju) i isperite nakon nekoliko minuta. Ako se borite s miteserima, smjesi možete dodati i nekoliko kapi ajevca koji je odli an za borbu s aknama. Za masnu kožu: ako imate problem s masnom kožom lica, prije spavanja

Limun u službi ljepote pomo u blazinice nanesite sok limuna na T-zonu (nos, brada, elo) i ostavite da djeluje preko no i.

Maska od banane i limuna: zgnje ite jednu bananu i pomiješajte s jednom žlicom soka od limuna. Nanesite na

lice i ostavite da djeluje 10 minuta te temeljito isperite. Piling za lice: uzmite krišku limuna i umo ite je u kristalni še er te njome istrljajte suhe dijelove kože, poput laktova, peta i koljena. (izvor: zena.hr)

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Stil je nešto što svatko od nas već ima. Sve što trebamo učiniti jest pronaći ga.” Diane von Furstenberg

media

9 13

media

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Temfani picek na međimurski način Temfanje je tradicionalni na in pripreme me imurskog jela. Recepata i savjeta kako i na koji na in pripremiti temfanje ima mnogo. Svoje umije e u pripravi ovog jela otkriva nam i kuharica Martina Biškup iz Novakovca, koja trenutno radi u Domu za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” u akovcu. U ugostiteljstvu radi kao kuharica sedam godina i zasigurno emo o temfanju nau iti nešto novo. U nastavku slijedi njezina preporuka za pripremu temfanog piceka. Na ulju popržimo luk i dodamo piletinu da se malo zape e. Zatim sve zalijemo vodom, po-

Sastojci klopimo i kuhamo oko pola sata. U drugu posudu stavimo glatko brašno, crvenu papriku, kiselo vrhnje i malo mlijeka te sve zajedno izmiksamo štapnim mikserom. Smjesu dodamo u piletinu te na kraju dodamo vrhnje za kuhanje i sve skupa malo provrijemo. Temfani picek serviramo uz tjesteninu (široke rezance ili prema želji). Dobar tek.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

- piletina - ulje - luk - crvena paprika - kiselo vrhnje - vrhnje za kuhanje - glatko brašno - sol, vegeta, biber - lovorov list

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Krenimo mijesiti...

krafne! Sastojci

Njoki od brašna Izmiješajte sve sastojke s toliko vode da dobijete mekano tijesto. Žlicom uzimajte jednake koli ine tijesta i stavljajte kuhati u vrelu slanu vodu. Kuhajte oko 10 minuta, ocijedite i isperite hladnom vodom da se njoki ne lijepe. Dobro ocije ene njoke poslužite kao prilog glavnom jelu.

Sastojci - 300 g glatkog brašna akove kih mlinova - 2 jaja - sol - 2 žlice ulja - 100 g maslaca - voda

Bliži se vrijeme fašnika, pa e i kuharice po eti razmišljati kakvim e krafnama razveseliti svoje uku ane. Predlažemo recept za koji nije potrebno mnogo ulja, jer se krafne peku u pe nici. Krenimo mijesiti! U ve u posudu stavimo brašno, suhi kvasac, tri žlice še era i vanilin še er, malo soli i limunovu koricu. Zatim se doda ulje (ili rastopljeni maslac), lagano razmu ena jaja, rum, toplo mlijeko i sve povežemo s brašnom. Umijesimo glatko tijesto, pokrijemo ga i ostavimo da se diže na toplom. Kad se tijesto digne, premijesi se i razvalja na prst debelo. Režu se okrugli oblici (modlicom, ašom ili lon i em). Izrezane krafne pore-

- 400 g brašna - 1 suhi kvasac - 3 žlice še era - 1 vanilin še er - malo soli - limunova korica - 5 žlica ulja (ili otopljenog maslaca) - 1 jaja + 2 žumanjka - 2 žlice ruma - 2 dcl toplog mlijeka - malo otopljenog maslaca za premazivanje - še er u prahu dati u tepsiju i na papir za pe enje te ostaviti na toplom da se dižu još 30 minuta. Pe emo ih u zagrijanoj pe nici na 180 - 185 °C, dok ne poprime boju. Na kraju pe enja, ako želimo, premažemo krafne s malo otopljenog maslaca. Još tople krafne posipamo še erom u prahu.

Silvanac zeleni vinarije Tomšić Iza imena silvanac zeleni stoji kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, svjetlozelenkaste boje, naglašene sortne arome. Vino je proizvedeno u vinariji Tomši (alk. 12,3 %, berba 2012.). Ovo polusuho vino u ustima djeluje harmoni no i pitko, osvježavaju eg je okusa i naglašene puno e. Silvanac zeleni odli no e se sljubiti s jelima od bijelog mesa, tjestenine, plodova mora i slatkovodne ribe. (rr, zv)

23. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

Espreso kava Prije svega potrebno je naglasi da bez kvalitetnoga sirovog zrna i svježeg prženja nema dobre šalice kave, bez obzira o kojem se na inu pripreme radilo. Kod espresa potrebno je još nekoliko preduvjeta, a to su: aparat za espreso, mlinac i “ruka”. Talijani to još nazivaju 4M (Macchina, Mulino, Mano i Miscela). U našoj su ponudi COLOMBIA SUPREMO, BRASIL MONTE CRISTO, MEXICO ORGANIC SHG, NICARAGUA itd. Možete sami po svojoj želji napravi svoj vlas blend (mješavinu), pa su mogu nos kombinacija beskona ne. O na inu prženja ovise arome, pa što je kava tamnije pržena bit e gor a, a za svjetlije prženje bit e kiselija. Kod pripreme espreso kave, uslijed velikog pri ska pumpe na porta lter, arome kave se mul pliciraju i do sto puta. Stoga kod kratkog espresa imamo dojam da je strahovito jak. No, i “a ertaste” je puno duži.

APARAT ZA ESPRESO Patent prvog aparata prezen rao je Luiggi Bezzera još davne 1901. godine. U ugostiteljskim objektima koriste se aparati naj eš e s 2 ili 3

grupe pa se može istovremeno pripremati od 3 do 6 espreso kava. Postoje automatski i poluautomatski, s analognim i digitalnim pokaziva ima temperature vode u kotlu. Zrna pržene kave jesu razli ita, pa je nakon odabira mješavine kave potrebno pravilno namjes temperaturu vode koja se kre e izme u 88 i 92 stupnjeva Celzijevih. Pri sak vode u kotlu morao bi biti oko 1 bar, a pumpe na protafilter morao bi biti 9 bara. Tvrdo a vode tako er je jedan od važnih faktora, pa se tako koriste omekšiva i vode (automatski ili ru ni) koji istovremeno i razbijaju kamenac da se ne stvore naslage istog po cijevima i kotlu aparata. Mi koris mo ru ni depurator od 12 l koji je prethodno spojen na mikro ltere i me je naša voda, osim pravilne tvrdo e, i o iš ena od raznog mikrosme a. Za dobru espreso kavu potrebno je redovito održavanje aparata. Pa je tako aparat potrebno is svaku ve er sredstvom za iš enje. Pripremanje espreso kave na prljavom portafiltru identi no je pripremi

dobroga svježeg komada mesa na prljavoj tavi.

MLINAC Odabir mlinca ovisi o koli ini kave isporu ene u nekom vremenskom razdoblju. Ukoliko ugos teljski lokal ima periode gužve, pa u kratkom vremenskom periodu treba “izbaciti” velike koli ine kave, potreban je mlinac s ve im dijametrom ravnih noževa ili mlinac s konusnim noževima (mi koris mo COMPAK K10, s konusnim noževima). Postoje ON DEMAND mlinci koji melju zrna kave na pri sak gumba (1 ili 2 doze, odnosno npr. 8 g ili 16 g). Ovo je najbolji na in jer se kava melje neposredno pred pripremu. Potrebno je svakodnevno podesiti granulaciju mljevenja. Zašto? Jer je vlažnost zraka pro-

mjenjiva, kao i udio esencijalnih ulja u zrnu kave (svakim danom pomalo hlape). iš enje mlinca tako er je potrebno, s obzirom na to da se izme u noževa stvara sloj kave koji se ne može izbaci kod pripreme, i stvara se neugodan miris.

RUKA (Mano) U ovom slu aju to nikako ne zna i da pod rukom možete zna je li kava pravilno mljevena za dobar espreso. Pravila su sljede a: potrebno je 8 g kave i potisak od 20 kg da bi se kod ekstrakcije od 20 do 25 s dobilo 0,03 espreso kave. Poga ica od kave mora bi suha i kompaktna, što je znak ravnomjernog po ska tamperom. Nikako ne smije bi “blatna” i puna vode.

KAKO PREPOZNATI DOBAR ESPRESO U espreso kavi 100 % arabica daje kremu boje lješnjaka, pomalo crvenkastu. Krema mora bi konzistentna (elas na), odnosno kod miješanja žli icom

Piše: Željko Herceg Licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

ista se mora vra . Kod robuste krem je u presjeku deblji, nekako pjenas ji. Odabir aroma i okusa prepuštamo Vama.

MZ DETERGENTE Vrhunsko sredstvo za iš enje espreso aparata možete kupi u našoj trgovini po cijeni od 50 kn.

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Od espressa, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i ﬁlter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

BIOVRT Svatko tko planira i sadi vrt u skladu s prirodom ne bi smio izostavi neven. To je biljka koja ozdravljuje i vrt i vas. Naraste do 60 cm i grmolikog je rasta. Cvate neprekidno cijelo ljeto, pa ak i nakon prvih mrazeva. Neven se može sijati od ožujka nadalje van na otvoreno. Tijekom ljeta može se zaraziti pepelnicom (gljivi na bolest koja se širi po lijepom i sun anom vremenu, kao siva prašina na liš u) – u tom slu aju samo uklonite zaražene dijelove, ali ne upajte biljku: najesen e potjera opet iz korijena i iznova cvas . Idealan je susjed, tj. me ukultura raj icama i kupusnja ama. Svojim mirisom privla i nematode k sebi i tako ih odvra a od korijenja ostalih biljaka. Jednom dok te nematode zagrizu korijenje nevena otrovaju

Neven – lat. Calendula officinalis

se tvarima koje neven lu i. Tako neven djeluje ozdravljuju e na stanje tla. Odli na je stvar u vezi s nevenom ta što nije prebujnog rasta, pa ga možete uklopi kao me ukulture u postoje e gredice s povr em. Tako ga ja esto kombiniram s raj icama, paprikama, s kupusnja ama, esto završi na rubovima gredica. Vrlo se uspješno sam zasijava, jednom dok ga uzgojite u svom vrtu sam se nadalje zasijava, pa ne morate brinu oko njegove sjetve. Neven cvate u naran astoj i žutoj boji, ali postoje i brojni novi dupli kul vari s više crvenkas h, žu kas h i svijetlih nijansi. Najljekovi ji je, naravno, obi ni starinski neven jednostrukih cvjetova. Listovi i latice nevena jesu jes vi, a la ce dodane u hranu koriste se kao zamjena za šafran. Tako er se koriste i kao prirodna boja. Neven je ljekovita biljka, njeguje i omekšava nadraženu i suhu kožu, is ne istu i masnu kožu, zatvara proširene pore i

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

otklanja pjegice. Neven djeluje an bakterijski, an sep ki i protuupalno. Koristi se u mnogim kremama, a priprema se i kao tinktura, mast, ulje, aj. Latice sadrže eteri no ulje, a može se koris cijela biljka. aj od la ca nevena te mast od la ca i listova mnogi smatraju udotvornim lijekom. Stari Egip ani cijenili su neven kao biljku koja pomla uje.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u 2014. po top modelima Model

koli ina udio, %

Škoda Octavia

2028

Volkswagen Golf

1861

5,48%

Volkswagen Polo

1557

4,58%

Opel Astra

1407

4,14%

Opel Corsa

1394

4,10%

Hyundai i30

848

2,50%

Renault Clio

844

2,49%

Škoda Rapid

817

2,41%

Volkswagen Up

10 Volkswagen Passat

5,97%

777

2,29%

717

2,11%

11 Ford Fiesta

693

2,04%

12 Ford Focus

666

1,96%

13 Peugeot 208

648

1,91%

14 Toyota Yaris

599

1,76%

15 Citroën C4

598

1,76%

16 Peugeot 308

587

1,73%

17 Kia Cee'd

569

1,68%

18 Mazda 3

546

1,61%

19 Dacia Sandero

511

1,50%

20 Renault Captur

486

1,43%

21 ostali

15809 46,55%

UKUPNO

33962 100%

Cactus je auto godine u izboru TV Automagazina Novinari televizijske emisije TV Automagazin, proglasili su Citroën C4 Cactus za „Auto Godine 2015“. Novim vizijama koje nudi, odvažnoš u dizajna, tehni kim rješenjima, ponudom prostora, izgledom unutrašnjos kao i povoljnom cijenom te niskim troškovima održavanja istaknuo se i osvojio tulu Auto godine 2015. Nagradu je primila Gordana Brlek, generalna direktorica Citroën, DS i Peugeot, na sve anos koja se održala u muzeju automobila Ferdinand Budicki u Zagrebu, u prisutnos predstavnika najzna ajnijih automobilskih marki u Hrvatskoj.

“Reciklirajte i pro

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

Seat Leon 4Fun već od 99.900 kn

26. siječnja 1920. je utemeljen Lincoln Motor Car Company. Samo dvije godine kasnije kupio ga je Ford Motor Company. Najpoznatiji model je Lincoln Continental kao jedan od najpopularnijih luksuznih automobila.

Citroën ponovo pokr

Po etak 2015. godine Seat obilježava lansiranjem vrlo atrak vne ponude za sve potencijalne kupce. Tako se od 16.01. u ovlaštenim Sea salonima u ponudi nalazi Leon 4Fun s po etnom cijenom ve od 99.900 kn! Na ovaj na in je svim kupcima dostupna izuzetno konkurentna ponuda gdje se po cijeni ve od 99.900 kn nudi Leon s 4 vrata i vrlo bogatom serijskom opremom. Uz to je važno napomenu da kupnjom bilo kojeg Seat modela kupci dobivaju i 5 godina originalnog tvorni kog jamstva. Koli ina vozila u ponudi je ograni ena.

Potaknut uspjehom prošlogodišnje akcije „Reciklirajte i Profitirajte“, u kojoj je reciklirano više od 200 starih vozila, Citroën ponovo pokre e veliku akciju otkupa dotrajalih vozila svih marki pod nazivom „Reciklirajte i profitirajte“. Cilj akcije je ukloniti s hrvatskih cesta stara i dotrajala vozila budu i da stari i neispravan vozni park predstavlja dodatnu opasnost za sve sudionike u prometu kako voza a, tako i pješaka, a prije svega djece. Ovom akcijom Citroën Hrvatska poti e sigurnost u prometu jer novo i ispravno vozilo klju an imbenik sigurnosti svih sudionika u prometu. Citroën e uz pomo ove akcije pozitivno djelovati na o uvanje okoliša jer se marka Citroën nalazi u samom

Mitsubishi produžio jamstvo na 5 godina Kroz etrdeset godina Europski kupci spoznali su kvalitetu i pouzdanost Mitsubishi vozila a kao dokaz tome govori i injenica o prodanih 2,6 milijuna Pajero, Lancer, Colt, Galant, L200, Outlander, ASX..i ostalih vozila koja su i dalje u svakodnevnoj uporabi. Ro ena u stolje e dugoj tradiciji vrhunske inženjerske tehnologije ova zamisao je zapravo krucijalni aktor pri kupovini vozila za zahtjevne Europske kupce. Stvarano na stru nosti i

ugledu, Mitsubishi Motors odlu io je tvorni ko jamstvo u Europi produžiti sa postoje ih 3 godine na 5 godina ili 100.000 km. Novi uvjeti jamstva po inju vrijediti od 1. sije nja 2015., koje e pokrivati 99% dostupnih modela za EU tržište, uklju uju i i Outlander PHEV koji ve ima pet godišnje jamstvo na baterije i EV komponente. Novo jamstvo biti e primjenjivo za Mitsubishi vozila registrirana kao nova vozila od 1. sije nja 2015.

23. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

reće akciju

oﬁtirajte” vrhu proizvo a a automobila u pogledu niske emisije ispušnih plinova. Otkupljuju se dotrajala vozila svih marki, bilo da su registrirana ili ne, koja se recikliraju u suradnji s tvrtkom C.I.O.S., specijaliziranoj za zbrinjavanje otpada. Vozila se „otkupljuju“ kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën u Hrvatskoj. U prodajnoj akciji sudjeluju Citroën C3 i C-Elysée. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C-Elysée iznosi do 15.000 kn, a u akciji je Citroën C-Elysée HDi dostupan ve od 90.900 kn. Citroën C3 PureTech 82 BVM u akciji je dostupan od 79.900 kn. Gordana Brlek, generalna direktorica Citroën, DS i Peugeot izjavila je: „Nakon vrlo uspješne prošlogodišnje

akcije, iznimno smo ponosni što ponovo pokre emo akciju koja e utjecati na pomla ivanje voznog parka u Hrvatskoj, na sigurnost u prometu i pozitivno djelovati na o uvanje okoliša. Naime, Citroën se smjestio u sam vrh proizvo a a automobila u pogledu niske emisije ispušnih plinova. Ekološka u inkovitost marke Citroën ne o ituje se samo u ponudi hibridnog dizela na modelu DS5 i elektri nog automobila C-Zero, ve i u novim ekološki u inkovitim motorima kao što su PureTech motori i BlueHDi tehnologija! Na mnogo svojih modela, Citroën nudi i mikrohibridnu tehnologiju e-HDi sa sustavom Stop&Start, što tako er rezultira nižom potrošnjom i emisijom za 15%".

Međunarodni laboratoriji potvrdili kvalitetu CRODUX goriva

CRODUX je zatražio analize kvalitete svojih goriva koje su provedene u tri me unarodna ispitna, neovisna i akreditirana

Porsche Croatia i HRS potpisali sponzorski ugovor U etvrtak, 15.1.2015., u Kataru je potpisan etverogodišnji sponzorski ugovor kojim tvrtka Porsche Croa a i marke koje zastupa - Volkswagen, Audi, Seat, Škoda, VW gospodarska vozila, Das WeltAuto - postaje službeni sponzor Hrvatskog rukometnog saveza. Ugovor su potpisali

lanovi Uprave Porsche Croa je g. Ivo Ivan evi i g. Franz Lohninger te predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, g. Sandi Šola. Uz potpisnike ugovora, potpisivanju i konferenciji za medije prisustvovali su i izbornik Hrvatske muške rukometne reprezentacije Slavko Goluža te

naši reprezenta vci Zlatko Horvat, Ivan Nin evi i Igor Kara i . Ovaj sponzorski ugovor našem rukometnom savezu omogu it e korištenje automobila svih marki tvrtke Porsche Croatia Volkswagen, Audi, Seat i Škoda – koji time postaju i službena vozila Saveza.

laboratorija - u Petrol d.d., Ljubljana; I.M.U. Schwechat, Be i Société Générale de Surveillance (SGS) s.r.o., Prag. Analize po-

kazuju da su testirana dizelska goriva s CRODUX benzinskih postaja vrhunske kvalitete te u potpunosti ispunjavaju i navodno sporni uvjet filtrabilnosti s vrijednostima od minus 16 Celzijevih stupnjeva na dvije benzinske postaje, odnosno minus 15 na jednoj postaji. CRODUX je u me uvremenu zaprimio i pismenu potvrdu Hrvatske akreditacijske agencije koja je potvrdila da Zavod za ispitivanje kvalitete (ZIK) nema potrebne akreditacije za analize koje je radio u akciji Oktan. Naime, ZIK nema akreditiranu metodu za ispitivanje filtrabilnosti, a što je prema njihovim nalazima bila jedina sporna stavka u CRODUX dizelskim gorivima.

Osim što nemaju akreditaciju za ispitivanje filtrabilnosti, postupak uzorkovanja napravljen je suprotno zakonom propisanim normama, što potvr uju o itovanja lanice najve e svjetske kontrolne i inspekcijske ku e švicarskog SGS-a. To potvr uje i nalaz Croatiainspecta, vode e hrvatske inspekcijske ku e. Cijeli ovaj slu aj CRODUX-u je nanio višemilijunske štete zbog ega e svoju zaštitu potražiti na Sudu. CRODUX e tražiti odštetu, jer mu je nestru nom akcijom Oktan i zlonamjernim i tendencioznim plasiranjem lažnih in ormacija nanijeta velika poslovna šteta te je izravno ugroženo više od 800 radnih mjesta u CRODUX mreži.

media

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE NOVO RUHO RAČUNALA

SPRJEČAVANJE ZLOUPORABE BESPILOTNIH LETJELICA

Tehnologija koja se mora voljeti. I imati!

Istraživanje o blagdanskom šopingu provedeno krajem prošle godine u Velikoj Britaniji pokazalo je da, osim klasi nih gadgeta poput pametnih telefona i tableta, sve ve i broj ljudi pod borom želi vidjeti bespilotne letjelice. Brojne velike kompanije, poput Amazona i Googlea, ve dugo vremena ulažu u bespilotne letjelice te možemo o ekivati da e u budu nosti nebo iznad nas biti prepuno dronova koji e dostavljati pakete, hranu, nadzirati sigurnost i sli no, a cijene ovih gadgeta sve su jeftinije pa su i ovi ure aji postali pristupa ni i masovnom tržištu. No, kao što je to dobro poznato, bespilotne letjelice nose i velike probleme s privatnoš u jer bi mnogima mogle postati alat za špijuniranje ljudi – koliko su dronovi opasni za privatnost, najbolje zna jedna Amerikanka koja se prošle godine šokirala kada je, dok se u svom stanu u zgradi presvla ila, kroz prozor vidjela bespilotnu letjelicu koja ju je snimala. Kako bi sprije ili ovakve stvari i zlouporabu bespilotnih letjelica, ekipa “veterana ove industrije”, kako su ih nazvali na The Guardianu, radi na bespilotnoj letjelici za presretanje Rapere. Trenutno je ovaj ure aj još u fazi koncepta, ali traju pregovori oko njegovoga masovnog razvoja. Rapere radi na princi-

Macintosh je kultno ime u svijetu ra unala ili IT tehnologija, sasvim svejedno kako ete to nazvati. I oduvijek je, htjeli mu to oponenti priznati ili ne, Apple znao “prodati pri u”, uz performanse je dolazio vrhunski dizajn koji je prvo sa stolnim ra unalima, potom prijenosnicima, pa pametnim telefonima privla io poglede i izazivao zavist. Da, to je možda i najve a ostavština pokojnog Stevea Jobsa, kojem možete prona i stotinu mana, prigovoriti mu što god želite, ali morate i priznati da je znao upakirati vrhunske, dobre ili ak prosje ne ure aje u - fantasti an dizajn. Tako je od prvih dana, od originalnog Macintosha pa sve do današnjih dana... Kada se prije trideset godina pojavila “Lisa”, Appleovo ra unalo s novim dizajnom, fantasti nu pri u obilježile su kontroverze koje su na odre eni na in postale zaštitni znak Applea i Jobsa... Ekipa inovatora iz kompanije CURVED/labs odlu ila je spojiti naizgled nespojivo, ponuditi hibrid Macintosha iz nekih “pradavnih” vremena i ra unalo modernog doba. Futuristi kog dizajna koji svoje “gene” pronalazi u Macintoshu, koji je zapravo prvo “pravo” Appleovo ra unalo, ova igra ka

e, ne sumnjamo, izazvati ogroman interes. Jer, rije je o doista sjajnom ra unalu, koje “ispod haube” ima sve što mora imati moderno ra unalo, a opet, ponavljamo, nudi dašak prošlosti i mitskog izgleda... Tehnološki, ra unalo je temeljeno na Macbook Air Apple prijenosniku s 11-in nim zaslonom, koje je “zamotano” u predivno ku ište. Ovaj moderni Macintosh možete kontrolirati na klasi an na in, tipkovnicom i mišem ili se pak možete odlu iti da se “igrate” zaslonom osjetljivim na dodir dijagonale 11,6 in a. Tu je SSD disk kapaciteta 128 GB, procesor je iz zadnje i7 Intelove generacije, možete odabrati verziju s 4 ili 8 GB memorije...

Ku ište je napravljeno od materijala vrhunske kvalitete koji se koristi za Macbookove, iPhoneove i iPadove, tu su priklju ci za 3.5-in ni disk, utor za SD kartice, FaceTime kamera, zvu nici, mikrofon, WiFi, Bluetooth, USB 3.0... Ugra ena baterija omogu uje vam da ovo ra unalo koristite bilo kad i bilo gdje, što ga ini dodatno “hibridnim”, jer je rije o prijenosniku koji izgleda poput stolnog ra unala. Kao i trenuta ni modeli iPhonea i iPada, ovaj e ljepotan biti dostupan u tri boje: srebrnoj, sivoj i zlatnoj. Cijena zasad nije poznata, ali ne sumnjamo kako e biti u skladu s Appleovim konceptom i na tom planu. (izvor. http://zimo.dnevnik.hr)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Raspjevano uz zagrebačku grupu Lips! Fanovi zabavno-glazbene emisije “Fio show” proteklu su se nedjelju zabavljali uz zagreba ku grupu Lips. Gledatelje su zabavili nizom pjesama zabavnog karaktera koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. U sklopu emisije gledatelji su mogli vidjeti i videomaterijal iz doga aja “Nova prije Nove”, koji su realizirali “Fioshow” i Gastro Globus, kao i promotivni prilog stalnog sponzora emisije – limarije Sebastijan. Gledaju svi gledajte i Vi! (rr)

Pripremite se za “rat dronova”

pu da, kada uo i neprijateljski dron, doleti iznad njega te mu u rotore ubaci posebnu traku koja blokira okretanje elisa rotora i na taj na in obara dronove. - Dosad nikada nismo naišli na nepropisnu uporabu bespilotnih letjelica, no neizbježno je da e se to dogoditi. - stoji na internetskim stranicama Raperea, te se navodi da bi s dronovima najve ih problema mogle imati slavne osobe kojima bi takve letjelice kojima upravljaju novinari stalno mogle letjeti iznad glave i kršiti njihovu privatnost, zbog ega bi im ovakav “presreta dronova” odli no došao. Nakon što poleti Rapere skenira nebo i traži dronove,

a nakon što ih obori vra a se u bazu kako bi pokupio nove trake za obaranje. Ekipa koja stoji iza razvoja Raperea kaže kako ovo ne e biti igra ka koju e svatko mo i kupiti, ve e za posjedovanje i upravljanje ovim gadgetom biti potrebna posebna dozvola, npr. mo i e je kupovati i koristiti zaštitarske službe, organizatori velikih doga aja, policija i sli no. Korištenje Raperea tako er donosi brojne opasnosti – osim potencijalnih tužbi zbog obaranja letjelica, problem se nalazi u tome što oborena letjelica na tlu može uništiti imovinu i ozlijediti ili ak ubiti ljude. (izvor. http:// zimo.dnevnik.hr)

23. sije nja 2015.

PETAK, 23.01.

SUBOTA, 24.01.

NEDJELJA, 25.01.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Shi (r) 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a 20:40 Ju er, danas, sutra 21:00 Igra ni lm 22:45 Vijes dana 23:20 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjeetnos (r) 12:45 Zagrljaj ljepote (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

SUBOTA, 24.01.

NEDJELJA, 25.01.

08:00 08:15 09:15 10:00

10:40 11:10 12:10 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10

Dom 2 (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00 02:05

PETAK, 23.01.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra TV Prodaja Privredni.hr 24 Sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Emisija VTV-a (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

06:58 07:00 07:05 07:30 07:40 07:45 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:50 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Mali oglasi Moja Istra (R) Iz fundusa galerije GE RA MA Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 Sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Rezervirano vrijeme TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

07:28 Najava programa 07:30 VTV Dnevnik (R) 07:50 Zlatna dolina (R) 08:15 TV Prodaja 08:30 Velike tajne malog vrta (R) 09:15 TV Prodaja 09:30 Hrana i vino 10:30 TV Ordinacija (R) 11:30 Druga strana (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:30 TV Prodaja 12:45 Glazbeni izazov (R) 13:15 Zajedno (R) 13:45 TV Prodaja 14:00 Ku onica (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 TV Prodaja 15:15 Razgovori (R) 16:15 Dokumentarni program (R) 17:00 TV Prodaja 17:15 Doma ija (R) 18:45 TV Prodaja 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Emisija VTV-a 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 26.01.

08:15 09:15 10:00 10:40

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela

UTORAK, 27.01. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 28.01.

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 26.01.

UTORAK, 27.01.

SRIJEDA, 28.01.

11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 Sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 Sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV Razglednica 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Doma ija (R) 12:45 TV Prodaja 13:00 24 Sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV Prodaja 17:15 Otvoreno nebo 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 Sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Mužikaši i pajdaši (R) 21:30 Pressica (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Vremenska prognoza (R) 22:56 Iz prošlos (R) 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

ČETVRTAK, 29.01. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Zagrljaj ljepote (r) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 29.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave 24 Sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV TV Razglednica Dokumentarni program Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 3 601

PODROOM ugostio dvadesetak bendova povodom Muzičke nove godine

Veselica je potrajala do ranih jutarnjih sati...

Kad zasviraju Sanjari, nitko na plesnom podiju ne miruje

Erupcija odli ne svirke dogodila se uz grupu Vulkan FOTO: ZLATKO VRZAN

Kad muzi ari slave svoju Novu godinu, veselica potraje, kako i treba, do ranih jutarnjih sati. Doma in proslave Muzi ke nove godine, na op e zadovoljstvo brojnih okupljenih glazbenika i posjetitelja, bio je Podroom Drink And Music Club. Za odli nu svirku i glazbeni

program pobrinuo se bend doma in No na smjena. Dobrom raspoloženju doprinijeli su i glazbenici, tamburaši, bendovi i grupe Sanjari, Dobre vibracije, Kom3dija, Larva, Jungleband, Fantom Slobode, Sinhro - EKV tribute, Flashback, Monaco, Globus Band, Atomi, Vertigo, Skanadal Band, Vulkan, October Light, Žiga, tam-

buraši Kumovi i Garestin te njihovi prijatelji i lanovi obitelji. Tradicionalno okupljanje glazbenika povodom proslave njihove Nove godine zasigurno ne e izostati ni sljede e godine, jer se ve sada svi vesele ponovnom okupljanju tako velikog broja doma ih glazbenika u jednoj no i i na jednom mjestu. (rr)

Za dobro raspoloženje pobrinuli su se i tamburaši Kumovi

S “ME IMURSKIM NOVINAMA” U KINO! DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “U šumi”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “U šumi”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da

NAGRADNO PITANJE: Navedite engleski naziv filma “U šumi”.

pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 28. sije nja 2015.

www.mnovine.hr

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “BIG HERO 6”! “Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Big Hero 6” (“Ekipa za 6”). Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

Nagradno pitanje: Kako se zove glavni junak filma “Ekipa za 6”?

www.mnovine.hr petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA

FILMA “EKIPA ZA 6”: Petak, 23. 1., 18 sati, Nedjelja, 25. 1., 16 sati, Ponedjeljak, 26. 1., 18 sati

sport@mnovine.hr

STRELJAŠTVO FORMA ŽIVOTA u ga anju zra nim pištoljem strijelca AK-a Alzas akovec

SAŠA KRALJ sjajnim pucanjem u Rušama potvrdio nastup na EP-u u Arnhemu Strijelac Alzasa ušao je u veliko finale turnira u vrlo jakoj konkurenciji (osam najboljih) s odli nim rezultatom od 572 kruga, što je njegov ponajbolji rezultat ove sezone. U finalu je bio još bolji izvrstan - peti

trijelac akove kog Alzasa u ga anju zra nim pištoljem Saša Kralj sjajnim nastupom na velikom me unarodnom turniru u streljaštvu u slovenskim Rušama potvrdio je nastup u hrvatskoj reprezentaciji na EP-u u Arnhemu. U subotu i nedjelju u tom slovenskom gradu održana su posljednja dva turnira na kojem su hrvatski strijelci “vadili vizu” za nastup na Europskom prvenstvu u Arnhemu, a naš strijelac potvrdio je u najvažnijem trenutku svoje karijere da ima jake živce i preciznu ruku.

Kralj je u subotu ušao u veliko finale turnira u vrlo jakoj me unarodnoj konkurenciji (osam najboljih) s odli nim rezultatom od 572 kruga, što je njegov ponajbolji rezultat ove sezone. Finale je izborio i njegov mogu i reprezentativni kolega Ka avenda (Slovenac koji bi trebao dobiti hrvatsku putovnicu) koji je tako er na taj na in osigurao nastup na EP-u, ako dobije hrvatsko državljanstvo. Dan kasnije na drugom turniru Grand prix Ruše, na kojem nisu nastupili strijelci Alzasa, izvrsno je pucao i tre i

hrvatski reprezentativac Cindri koji je osvojio tre e mjesto i potvrdio najbolji prosjek od svih hrvatskih strijelaca koji su konkurirali za reprezentaciju. Kralj je tre i ako se ra una Ka avenda, a drugi bez njega. Kralj u finalu “upucao“ nekoliko desetki Subotnje finale bilo je vrlo napeto, a Kralj je ušao u top-5 i na kraju ostvario bolji rezultat od Ka evende, koji je otpao krug ranije. Po novom sustavu od osam najboljih u prvom dijelu natjecanja u finalu otpa-

Saša Kralj ušao je u reprezentaciju Hrvatske s tre im najboljim rezultatom u zra nom pištolju

daju jedan po jedan u kup sustavu sve do zadnjeg metka. akove ki Alzasovac pogodio je nekoliko sjajnih desetki, ali za ulazak u samu završnicu me u etiri najbolja kobne su bile dvije osmice. Me utim, bio je to ukupno gledaju i odli an Kraljev nastup, a peto mjesto u tako jakoj konkurenciji jedan od najboljih rezultata cijele karijere. Nastupala su još dva strijelca Alzasa, Kolari i Taka , koji su solidno otpucali prvi dio natjecanja. U ekipnom poretku ekipa Alzasa zauzela je vrlo dobro peto mjesto (uglavnom

su nastupale reprezentacije). U poretku za ulazak u reprezentaciju na kraju je Kolari zauzeo 8. mjesto, a Taka 12. poziciju. Ponajbolji nastup u karijeri Kraljev nastup u Rušama može se ocijeniti kao jedan od najboljih u njegovoj dosadašnjoj karijeri, posebice s obzirom da su akove ki strijelci amateri koji treniraju u slobodno vrijeme i uz podršku njihove mati ne firme Alzas Alarms, dok su ve ina onih iz europskog i svjetskog vrha koji su zauzeli elne

pozicije i na ovom natjecanju u Rušama pro esionalci kojima je bavljenje streljaštvom – pro esionalni poziv. Me imurske streljaštvo i SK Alzas akovec tako su po prvi put u zra nom pištolju dobili hrvatskog reprezentativca koji e nastupiti na Europskom prvenstvu u streljaštvu. Sašu Kralj e u reprezentaciji Hrvatske nastupati najprije krajem sije nja na jednom od najja ih svjetskih turnira IWK Munchen 2015., a onda po etkom ožujka slijedi i nastup na EP-u u Arhhemu, Nizozemska. (Dejan Zrna)

ODBOJKA ODIGRANA završnica Kupa Me imurja

Centrometal o ekivano slavio u finalu protiv Pekleni ana U finalu Kupa Me imurja prvoligaš iz re ana o ekivano je bio mnogo bolji od Peklenice i po 12. put zaredom osvojio naslov pobjednika. Od samog po etka bila je uo ljiva velika razlika u kvaliteti dva suparnika, ali i vidljiva želja doma ih da se prikažu u što boljem izdanju. Niti ne udi jer je susretu bio nazo an velik broj gledatelja koji su tijekom cijelog susreta davali glasnu podršku svojoj ekipi. Od po etka je Centrometal poveo 4:0, nakon toga stalno pove avao prednost, da bi završio prvi set s 25:13. Plavi su imali velikih problema uhvatiti servise Gotala i Kurteša. Na drugoj strani Centrometalov prijem

OKM CENTROMETAL OKM PLAVI PEKLENICA 3:0 (13, 9, 23) Dvorana OŠ Mursko Središ e, gledatelja 250. Suci : Kozjak (Šenkovec), Novak ( akovec). Centrometal : Palinkaš, i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Kopa evi , Posavec, Kurteš, A.Stankovi , Demirovi (treneri Kiri i Kova i ). Plavi : Hranilovi , Drlji , Trstenjak, J. Novak, G. Novak, Premuži , Radikovi , Turk, Krumpi , S.Stankovi , Jan iki , Varga (trener Bilas).

je radio dobro, naro ito libera Jurasa, te su bez problema realizirali svoje napade. Drugi set jako sli no, odmah je poveo Centrometal s 8:1. I ta je prednost samo rasla, pa je ovaj set završio još ve om prednoš u od 25:9. No tre i set su Plavi odigrali vrlo dobro i bili blizu osvajanja

istog. Poveli su 3:0, Centrometal je to odmah preokrenuo u 9:5. Ležernija igra prvoligaša omogu avala je Pekleni anima stalni priklju ak, da bi izjedna ili kod 14:14. Opet je Centrometal poveo 19:16, no borbeni doma in nije se predavao. Došli su na 20:21. Nešto kasnije Centrometal ipak ima tri me -lopte kod 24:21. I iskoristili su tek tre u, i to uz malo sre e. U redovima pobjednika iskusni igra i odigrali su solidno, no valja istaknuti mladog 16-godišnjeg Stankovi a koji je odli no iskoristio pruženu priliku za igru. Kod doma ih svi igra i pružili su dobru igru.

Njima je ovaj plasman u finale Kupa Me imurja dosad najve i uspjeh. Prije finalne utakmice odigran je i susret za tre e mjesto. U toj utakmici igra i Nedeliš a bili su mnogo bolji od druge mom adi Centrometala sastavljene od veterana. Bilo je 3:0, po setovima 25:11, 25:19 i 25:21. Po završetku obje utakmice predsjednik Odbojkaškog saveza Me imurske županije Dragutin Novak podijelio je pehare najboljim mom adima. (mn)

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

23. sije nja 2015.

RUKOMET PRVA hrvatska liga mla ih kate

NASTAVLJENO prvenstvo I. Ĺženske hrvatske rukometne lige

Izvrsno prvo poluvrijeme Zrinskica protiv Zeline JoĹĄ jedna lijepa rukometna predstava u akovcu. RukometaĹĄice Zrinskog pruĹžile su izvrsni otpor favoriziranim goĹĄ ama iz Zeline i pale hrabro nakon izvrsno odigranog poluvremena (15:15) s kona nih previsokih -7 golova razlike u korist goĹĄ i. Presudila je ĹĄirina i ve a kvaliteta gostuju eg sastava, posebice kada je u pitanju igra u obrani. Doma e su drĹžale priklju ak dok su najvaĹžnije poluge u sastavu Stela i Paula Posavec te Prevendar imale snage, ali kada su goĹĄ e zaigrale kompaktniju i vrĹĄ u obranu, a naĹĄe se umorile, stiglo je i rjeĹĄenje utakmice u korist Zeline.

ProĹĄle nedjelje godine u dvorani Graberje u VaraĹždinu mla i kadeti akove kog San-Sporta odigrali su dvije nove utakmice natjecanja u I. HMKRL u kojima su ostvarili polovi an uspjeh i ku i donijeli dva boda. Naime, u prvom ogledu s rukometaĹĄima RK Slatine igra nije bila na nivou kakav se od njih o ekivao, te su uz podosta greĹĄaka utakmicu jesno izgubili rezultatom 18:16.

Sljede u utakmicu koje su se moĹžda i viĹĄe pribojavali, pro v starog rivala, odli ne ekipe RK Virovi ce, uz koncentriraniji i predaniji pristup igri, okon ali su u svoju korist i to prili no visokim rezultatom 25:15. Vremena za korekciju nedostataka u igri mla ih kadeta San â&#x20AC;&#x201C; Sporta nema mnogo jer ve idu eg tjedna na doma em parketu o ekuju kvalitetne pro vnike RK Bjelovar i RK Ivanjsku, te se nadaju sva 4 boda zadrĹža u akovcu.

MRK AKOVEC organizirao veliki turnir mla ih kategorija â&#x20AC;&#x153;Zvonko Kupec Mokaâ&#x20AC;?

Pobjedu odnio OrmoĹž Stela Posavec ponovno je vukla sve dok gostuju a obrana nije postala vrsta i kompaktna u drugom poluvremenu

ZRINSKI â&#x20AC;&#x201C; ZELINA 26:33 (15:15) AKOVEC â&#x20AC;&#x201C; Dvorana Graditeljske ĹĄkole. Gledatelja: 150. Sutkinje: Irena Pahor i Sanja Trbovi (obje Rijeka). ZRINSKI: Rob, Iva i , Kova evi , P. Posavec 8, Ĺ ari , Glad, S. Posavec 1o, Ladi , Bali 2, Resman, Car, Ben ik, ZagorĹĄ ak, Prevendar 6, Androi , LaptoĹĄ. Trener: Ĺ˝eljko Golik. Ostali rezulta 11.kola: TreĹĄnjevka â&#x20AC;&#x201C; Sesvete 21:28, Koka â&#x20AC;&#x201C; Podravka odgoda, Split â&#x20AC;&#x201C; Lokomo va 23:32, Zamet â&#x20AC;&#x201C; Osijek 35:18, Dalma nka â&#x20AC;&#x201C; Umag 14:28, Samobor â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar 32:28.Utakmica 14.kola: Dalma nka â&#x20AC;&#x201C;Podravka 21:31.

San-Sportu u VaraĹždinu pobjeda i poraz

Zrinskice su rezultatski drĹžale priklju ak do 44. minute. Da su na vratima imale malo bolje raspoloĹženu vratarku (prva uvarica mreĹže Krmpoti zbog ozljede nije uop e ulazila u igru), uz bolje su enje ina e katastrofalno loĹĄeg Ĺženskog suda kog para Pahor-Trbovi , koji je tako er goĹĄ e â&#x20AC;&#x153;drĹžao u egaluâ&#x20AC;&#x153;, moĹžda su do toga

trenutka s obzirom na raspoloĹženost u napadu mogle i voditi, ali nije iĹĄlo. Kod rezultata 22:22 goĹĄ e su napravile razliku, otiĹĄle najprije na +3, a kasnije i na viĹĄe i povratka za doma e viĹĄe nije bilo. Zelina je na kraju slavila (pre) uvjerljivu pobjedu 26:33. Koliko nije bilo ravnoteĹže u doma em sastavu kada su u

pitanju nositelji igre najbolje svjedo i da je prije spomenuta trojka igra ica: sestre Posavec i Prevender dala 24 od 26 golova, ĹĄto teĹĄko moĹže biti dostatno kada je u pitanju susret s ovako jakim protivnikom. U sljede em kolu slijedi gostovanje kod TreĹĄnjavke u Zagrebu. (dz)

MRK akovec bio je izvrstan doma in i organizator tre eg Memorijala â&#x20AC;&#x153;Zvonko Kupec Mokaâ&#x20AC;?, turnira mladih sastava rukometnih klubova igra a ro enih 2002. i 2003. godine i mla ih koji je protekli vikend odigran u dvorani II. OĹ akovec. Nastupilo je osam ekipa hrvatskih i slovenskih klubova podijeljenih u dvije skupine. U skupini A igrali su: akovec 1, OrmoĹž, Koprivnica 2, Prelog, a u skupini B: Virovitica, Koprivnica 1, VaraĹždin 1930. i akovec 2. Pobjeda je o ĹĄla u Sloveniju, budu i da je pobjedni ki trofej pripao ekipi OrmoĹža. Dino MiloĹĄevi iz RK Koprivnice najbolji je igra turnira, a AleĹĄ Zemlji iz OrmoĹža najbolji vratar.

Rezulta : akovec â&#x20AC;&#x201C; Prelog 9:5, akovec 2 â&#x20AC;&#x201C; VaraĹždin 1930 5:6, OrmoĹž- Koprivnica 2 18:6, Virovi ca â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 8:8, akovec â&#x20AC;&#x201C; OrmoĹž 5:8, akovec 2 â&#x20AC;&#x201C; Virovi ca 4:9, Prelog â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 2 9:7, VaraĹždin 1930 â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 4:15, akovec â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 2 16:12, Prelog â&#x20AC;&#x201C; OrmoĹž 3:12, VaraĹždin 1930 â&#x20AC;&#x201C; Virovi ca 5:10, akovec 2 â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 2:10, Prelog â&#x20AC;&#x201C; VaraĹždin 1930 7:8, OrmoĹž â&#x20AC;&#x201C; Virovitica 12:9, akovec â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 4:7, Koprivnica 2 â&#x20AC;&#x201C; akovec 2 8:12. Za 3.mjesto: Virovi ca â&#x20AC;&#x201C; akovec 12:6, za 1.mjesto- nale:OrmoĹž â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 10:7. Kona ni poredak: OrmoĹž, Koprivnica, Virovitica, akovec, VaraĹždin 1930, Prelog, Koprivnica 2, akovec 2. (mn)

KOĹ ARKA C LIGA

JUNIORSKA LIGA

A 2 LIGA SJEVER

Donji Kraljevec bolji od NedeliĹĄ a

akovec proĹĄao dalje!

O ekivani rezultati

Zapo ele su i utakmice drugoga dijela najniĹžega ranga u organizaciji Me imurskog koĹĄarkaĹĄkog saveza. Donji Kraljevec je u derbiju bio ja i od NedeliĹĄ a i sada je na tablici za jedno mjesto iznad svog protivnika, a 5 pobjeda kao i Donji Kraljevec imaju joĹĄ i Petrijanec i Kotoriba. Na vrhu je neporaĹženi Dubrav an. (bh)

TABLICA 1. Dubrav an 2. Me . Globetka 3. Kotoriba 4. Petrijanec 5. D. Kraljevec 6. NedeliĹĄ e 7. Prelog 8. Rudar 9. Vinica

9 9 9 9 9 8 9 9 8

9 7 5 5 5 4 2 1 1

0 2 4 4 4 4 7 8 7

18/178 16/134 14/57 14/13 14/6 12/-6 11/-52 10/-207 9/-123

Donji Kraljevec (Ivanovi J.12, Ivanovi D. 17, Ĺ venda 12) - NedeliĹĄ e (Ĺ egovi I. 15, Horvat 16) 63:50

Dubrav an (Varga 19, LukĹĄa 22, Me imurec 12) - Petrijanec 72:63

Prelog (Zrna 11, Pus 12) - Me imurje Globetka (Markovi 11, Golubi N. 13, Leva i 21) 55:77

Kotoriba (ZvoĹĄec F. 13, Triplat 13, Sla na 15, Sabol 12) - Rudar(Baksa 12, Vinko 20, Vehtersbah 10, Radikovi 13) 78:61

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER

U direktnom dvoboju dva akove ka juniorska sastava koja su odlu ivala o etvrtom sudioniku daljnjega tijeka natjecanja, odlu ivali su ja i u inci akove kog tria KeresteĹĄ, Vojkovi , Mihol ek. Na drugoj strani raspoloĹženi su bili Guld, Kova i i Lesar, no nisu imali nikakvu pomo od ostalih suigra a. Dapa e! Dakle, u daljnjem tijeku natjecanja igraju me usobno Kotoriba, Vindija, Ivan ica i akovec za plasman na prva dva mjesta koja donose regionalno takmi enje. (bh) Me imurje(Guld 23, Kova i 15, Lesar 17) - akovec(KeresteĹĄ 24, Vojkovi 26, Mihol ek 22) 67:78

akovec - Radnik, subota 24. sije nja u 17.30 sa , IIOĹ akovec

C LIGA D. Kraljevec - Kotoriba, nedjelja 25. sije nja u 17.30 sa Rudar - Dubrav an, srijeda 28. sije nja u 19.30 sa , M. SrediĹĄ e

JUNIORSKA LIGA Kotoriba - akovec, utorak 27.sije nja u 20.45 sa Donji Kraljevec - Lepoglava, nedjelja 25. sije nja u 15 sa

Donji Kraljevec(Ĺ venda 16, Ĺ upljika 10)- Ivan ica 39:78 Lepoglava - Kotoriba(ZvoĹĄec 14, Andrlon 15, Ujlaki 14, FuĹĄ 20, Andrlon M. 11) 62:81

KADETSKA LIGA TABLICA

Rudar akovec - Ivan ica, nedjelja 25. sije nja u 18, M. SrediĹĄ e

LIGA MLA IH KADETA Ĺ˝KK Radost - Vindija, subota 24. sije nja u 15.30 sa , II OĹ Dubrav an - akovec II, subota 24. sije nja u 16 sa Prelog - akovec I, subota 24. sije nja u 15 sa Rudar - Ivan ica, nedjelja 25. sije nja u 16.15 sa , M. SrediĹĄ e Ĺ˝KK Radost - D. Kraljevec, etvrtak 29. sije nja u 18.30 sa , IOĹ akovec Dubrav an - NedeliĹĄ e, nedjelja 25. sije nja u 11 sa

1. Kotoriba

6 6

2. Vindija

6 5

12/126 11/205

3. Ivan ica

6 4

10/68

4. akovec

6 3

9/-34

5. Me imurje

6 2

8/-64

6. Lepoglava

6 1

7/-88

7. D. Kraljevec

6 0

6/-208

U 13.kolu najsjevernije Druge lige vrlo bitna utakmica igrala se u Ludbregu gdje je Gra i ar bio doma in Podravcu i-izgubio. Na taj je na in pitanje pobjednika ovoga natjecanja manje-viĹĄe rijeĹĄeno, jer Podravac sada ima jedan poraz, a pratitelji Gra i ar, Me imurje i Petar Zrinski su ubiljeĹžili 3 poraza. Tek je sada jasno koliki je bio kiks Me imurja na doma em parketu poraz od Bjelovara. Problema Me imurje u posljednjem kolu protiv bivĹĄega prvoligaĹĄa KriĹževaca nije imalo. Utakmica u laganom ritmu na

15-20 koĹĄeva razlike za doma ina. Svi su igrali, skoro svi se upisali, minutaĹžu su dobro iskoristili oki i Lepen uz standardne nositelje ove mom adi. akovec je gostovao u Vrbovcu kod Petra Zrinskoga i solidno proĹĄao, nije bilo niti 30 razlike za doma ina. Na tablici Me imurje dijeli drugo mjesto s joĹĄ dvije gore navedene mom adi, a akovec je prikovan za samo dno tablice sa samo jednom pobjedom, a bjeĹže mu Mladost sa dvije, a Koprivnica i Ivan ica s tri pobjede. Obje je

mom adi akovec imao kod ku e nedavno i od obje - izgubio! No, moĹžda ih Radnik podcijeni ove subote, pa akovec potraĹži bodove spasa gdje ih ne bi trebao traĹžiti. Vidjet e se ove subote u dvorani Druge osnovne ĹĄkole u 17.30 sati. Me imurje pak gostuje u Koprivnici. (bh) Me imurje - KriĹževci 86:70 (21:19, 25:20, 19:14, 21:17) ME IMURJE: GaĹĄpari 3, Kranj ec 2, Novak 21, Lepen 7, Kraja i 15, POsavec 5, Varga 8, Drk 8, oki 10, Guld 7. Trener Novak S.

Petar Zrinski - akovec 94:66 (28:16, 22:14, 25:22, 19:14) AKOVEC: Novak 11, KeresteĹĄ 7, Vojkovi 8, RanteĹĄ 8, Vinko 11, Per i 4, Vehtersbah 17. Trener Damjanovi B.

VETERANSKI KOĹ ARKAĹ KI TURNIR VINCEKOVO 2015.

NaĹĄi veterani tre i! Protekloga je vikenda odrĹžan me unarodni(Slovenija, BiH, Hrvatska) turnir za veterane 45+ na kojem je u eĹĄ e uzelo 9 ekipa podijeljenih u 3 skupine. NaĹĄi su veterani pod imenom Veteranski koĹĄarkaĹĄki klub Me imurje najprije u skupini pobijedili Maribor

rezultatom 48:30, a onda i priredili veliko iznena enje pobijedivĹĄi jakoga Fortunala iz Zagreba koji posljednjih godina osvaja sve turnire na kojima se pojavi, pa i ovaj u Sv. Mar nu. Pobjeda od pola koĹĄa je posebno slatka za pobjednika, a gorka za poraĹženoga, m viĹĄe ĹĄto

su zagreba ki veterani imali joĹĄ 8 sekundi za posljednji napad, ali ga nisu realizirali. Ovjen ani ovom velikom pobjedom, naĹĄi su se veterani zadovoljili m dosegom (tre e mjesto), pa su slijede e dvije utakmice od Ĺ tajerske i Tuzle glatko izgubili. NaĹĄi su nastupili u slijede em sastavu: Ga eĹĄa or e, Ga eĹĄa NebojĹĄa, Bel, Hrka , Kasapovi , Leva i , Lajtman, Franji , JaluĹĄi , Horvat.

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAĹ KA KOĹ ARKA

Svi zabili po 13 koĹĄeva Protekloga je vikenda za naĹĄe najkvalitetnije koĹĄarkaĹĄe sve bilo u znaku (ne)sretnoga broja 13! Naime, ak 3 igra a su zabili po 13 koĹĄeva, a etvr -Patrik Jambrovi nije ni igrao, jer je Kvarner bio slobodan. Dakle, u A1 Hrvatskoj koĹĄarkaĹĄkoj ligi Sandi

MarciuĹĄ, igra GKK Ĺ ibenika u pobjedi u Osijeku je zabio 13 koĹĄeva, te 8 puta sko io. U slova koj Extra ligi Goran Fodor je najprije u pobjedi svoje Iskre u Levicama igrao 26 minuta i zabio 8 koĹĄeva, uz dva asista, a onda u porazu od Intera igrao 28 minuta i zabio

13 koĹĄeva. Andrija Hrka je u istoj ligi u porazu u Banskoj Bistrici igrao 28 minuta i zabio 13 koĹĄeva, uz dva skoka, a onda u neo ekivanoj pobjedi u Handlovoj igrao ak 36 minuta i zabio 13 koĹĄeva, uz 3 skoka i dvije ukradene lopte. Ina e, 5 tjedana prije kraja regularnog dijela natjecanja, Fodorova Iskra je ĹĄesta, a Hrka ev SNV osmi, dakle za sada oba kluba ulaze u play o .

23. sije nja 2015. NOGOMET ŽNK TRNAVA iz Gori ana odli no stoji na tablici najbolje ženske hrvatske nogometne lige

NK ME IMURJE krenuo s pripremama

Cure igraju nogomet sa srcem i zato imamo tako dobar rezultat

etiri varaždinska poja anja

- Kao igra uvijek sam igrao za ekipu srcem i želio pobijediti, pa sam tu borbenost uspio prenijeti na naše igra ice, što nam je uz njihovu veliku pojedina nu kvalitetu donijelo odli an rezultat na kraju prvog dijela sezone. - rekao nam je trener Markan Odli an rezultat u prvom dijelu sezone postigle su nogometašice Trnave iz Gori ana koje nakon jesenskog dijela dijele drugu poziciju u najja oj I. hrvatskoj nogometnoj ligi za žene. U devet susreta zabilježile su šest pobjeda, jedan remi i samo dva poraza uz postignut 21 pogodak, koliko je bilo i primljenih. Rezultati pokazuju da se u klubu ozbiljno radi, pa uz poraz od Osijeka koji je nedodirljiv prema svima naše su se nogometašice mogle nositi sa svima, odnosno bile bolja mom ad pa to pokazuje i druga pozicijakoju dijele sa Splitom koje su svladale na doma em terenu s 3-2. Najbolji strijelac kluba je Leona Požgaj sa 7 pogodaka, a prate je s 4 pogodaka Klara Radmanovi i Perica Cicijelj. Porazgovarali smo trenerom Nikolom Markanom o prvom dijelu sezone. • Prvi dio sezone prošao je izvrsno za Trnavu… — Uspjeh je više nego dobar, zapravo odli an s obzirom na malu sredinu iz koje dolazimo i kad se pogleda tablica I. hrvatske ženske lige, jer mi se ipak borimo s ‘velikanima’. • S ime ste zadovoljni u svojoj mom adi, a što nije dobro i želite promijeniti u nastavku prvenstva?

Igra ice Za ŽNK Trnavu u prvom dijelu sezone igrale su: Marina Domjan, Marica Korolija, Sara Klari , Sanja Herman, Natali Frani , Mateja Videc, Mihaela Horvat, Sandra Trstenjak,Klaudija Vran i , Lana Zeli , Perica Cicijelj, Romana Njari, Klara Radmanovi , Leona Požgaj, Štefica Markan, Dina Vugrinec, Tatjana Ribi , AnaMarija Pandur, Iva Horvat i Dunja oki .

— Zadovoljan sam injenicom da su igra ice moju ideju kad je u pitanju igra pretvorile u odli an rezultat i sve zasluge pripadaju njima. • Što je najve a snaga ove mom adi? — Kao igra uvijek sam igrao za ekipu srcem i želio pobijediti, pa sam tu borbenost uspio prenijeti na naše igra ice, što nam je uz njihovu veliku pojedina nu kvalitetu donijelo odli an rezultat na kraju prvog dijela sezone ! • Koja su bila Vaša o ekivanja prije sezone, jeste li o ekivalo ovako visoku poziciju ili ste bili skromniji? — Na po etku sezone o ekivao sam da emo biti u gornjem djelu tablice, me u 4 - 5 ekipa, pa nam je ovaj rezultat donio dodatno zadovoljstvo. • Kako biste ocijenili najja i hrvatski rang i konkurenciju? — Stavimo li na stranu Osijek kao ekipu koja je trenutno nedodirljiva, liga je dosta ujedna ena i u svakoj utakmici su mogu a sva tri rezultata. • Odlazite na gostovanja i vidite stanja u svim ženskim klubovima, jesu li uvjeti u ostalim klubovima puno bolji nego ovdje kod nas u Me imurju? — Osobno mislim da bi uvjeti morali biti puno bolji jer cure to zaslužuju, ni u Me imurju a ni u drugim sredinama nisu na nivou koje zaslužuje prva liga, istaknuo bih jedino Split koji koristi objekt i teren HNK-a Split i iji su trenutni uvjeti primjer kako bi to trebalo izgledati. • Ho e li biti promjena igra kom kadru za nastavak sezone? — Promjena u igra kom kadru e biti, ali o tome vam još ne mogu govoriti.

Borbenost i kvaliteta donijele su nogometašicama Trnave mjesto u samom vrhu tablice najbolje ženske hrvatske nogometne lige

Trojica bivših igra a Varteksa i varaždinski vratar poja ali su tre eligaša Me imurje. Boje akove kog kluba tako e u drugom dijelu sezone nositi Matija Kristi , Mario Sa er, Toni Petrovi i Jurica Valenti . To su važna poja anja u nastojanju da se klub uklju i u borbu za gornji dio tablice i gleda prema samom vrhu III. HNL-istok. Trenuta no je Me imurje na neuglednom 12. mjestu tablice. Stoper Kristi u svojoj karijeri branio je boje Varteksa, Slaven Belupa, poljske Zag bije Lubin, ruskog Luch-Energiya iz Vladivostok, Zeline, austrijskog Neuberga, a posljednji angažman imao je u slovenskom Zavr u. Me imurju se priklju io i napada Toni Petrovi te vratar Jurica Valenti koji je u prvom dijelu sezone branio boje Na te iz Lendave, a branio je za Slobodu i Nedeljanec. Najzvu nije poja anje Me imurja je Mario Sa er koji je kao junior Varteksa otišao

u Hajduk. Tamo se baš i nije naigrao pa se 2010. godine vratio u Varaždin, gdje je bio do izbacivanja NK Varaždina u najniži rang natjecanja. U sezoni 2012./2013. nastupao je za slovensku Muru 05, idu e sezone branio je boje Istre, a prošle godine potpisao je za albanski Partizani. Ove sezone igrao je za Podravinu, a u drugom dijelu sezone dogovorio je suradnju s Me imurjem. - Obe ao sam treneru Kova evi u ako ne prona em inozemni angažman do 20. sije nja da u sti i u Me imurje. Imamo ekipu za sam vrh Tre e lige i vjerujem da emo u drugom dijelu sezone u i me u prvih pet mom adi lige. - rekao je Sa er, novi igra Me imurja, za EVaraždin.hr. Ina e, Me imurje je krenulo s pripremama pod vodstvom trenera Kova evi a i svi uklju eni igra i marljivo rade na terenima SRC-a Mladost u akovcu, a slijedi i odigravanje ve eg broja utakmica. (mn)

NK NEDELIŠ E

Gordan Vuk otišao u inozemstvo Po etkom tjedna s pripremama za proljetni dio prvenstva krenuo je i NK Nedeliš e. Prema planu i programu trenirat e se kako na vanjskim terenima, tako i u dvorani, dok e se odigrati dosta pripremnih Trener Nikola Markan: - Na po etku sezone o ekivao sam da emo biti u gornjem dijelu tablice, me u 4 - 5 ekipa, pa nam je ovaj rezultat donio dodatno zadovoljstvo • Kako ocjenjujete suradnju s vodstvom kluba? — Suradnja s vodstvom kluba je jako dobra. Mladen Pongrac kao predsjednik radi odli an posao, naša tajnica i igra ica Iva Horvat je pokreta ka snaga kluba, sportski direktor Alen Mohari jako dobro brine o igra icama, a veliki dio posla obavlja i naš dopredsjednik Mijo Horvat

kojemu ništa nije teško u initi za klub i ekipu. • Je li lakše raditi u ženskom nogometu ili je ipak to u muškome? — Uspore ivati rad s ženskom i muškom ekipom ne mogu jer mi je ovo prvi trenerski angažman u seniorskoj ekipi ali mogu re i da je s ovim curama super raditi. (nb)

PREDSJEDNIK MLADEN PONGRAC

Tajnica Iva Horvat istinska je duša kluba • Kakvi su bili planovi uprave prije prvenstva i kako biste Vi ocijenili jesenski dio? — Nakon neopozive ostavke dugogodišnjeg predsjednika Vlaheka na samom po etku prvenstva uprava je odabrala mene za v. d. predsjednika do redovite godišnje skupš ne koja e se održa u velja i. Cilj uprave i mene je da se konsolidira rad kluba, nancijski stabilizira i rezultatski da budemo u sredini tablice. • Jeste li zadovoljni radom svojih suradnika u upravi? — Izrazito sam zadovoljan funkcioniranjem kluba i uprave. Tajnica kluba Iva Horvat koja je ve godinama ovdje duša je ovog kluba i brine o organizaciji utakmica i cjelokupnoj administraciji. S dugogodišnjem sportskim djelatnikom i lanom IO-a, me imurskim nogometnom Mijom Horvatom, koji je dopredsjednik i moja desna ruka, na sastancima donosimo sve važne odluke zajedni ki, a koji se održavaju svaki tjedan.

• Klupski planovi? — Cilj je da se pod vodstvom mladog trenera Nikole Markana na kraju prvenstva izbori plasman me u e ri najbolje ženske ekipe u Hrvatskoj jer, ruku na srce, teško se oduprijeti klubovima kao što su Osijek, Split i Dinamo koji dolaze iz velikih gradskih sredina s puno ve im prora unom od našeg. Dugoro no je želja da se klub formira u stabilnog prvoligaša. Treba napomenuti da imamo i mla u selekciju kadetkinja koje aktivno nastupaju godinu dana pod vodstvom trenera Mladena Vlaha te su u šest utakmica zabilježile tri pobjede, što je veliki uspjeh za klub. Utakmice seniorske mom adi na doma em terenu redovito pra sto njak navija a bez kojih nogomet jednostavno ne bi imao smisla. Sav ovaj uspjeh o kojem pri amo ne bi bio ostvariv bez brojnih sponzora kojima ovim putem iskreno zahvaljujem te se nadam da e se naša suradnja nastavi i dalje.

utakmica, a prva je na rasporedu 31. sije nja s Varaždinom. U prijelaznom roku Nedeliš e bi se trebalo poja ati s dva-tri imena, dok je zasad otišao samo Gordan Vuk u inozemstvo. (mn)

ZIMSKI KUP Op ine Nedeliš e

Turnir pun pogodak, završnica u nedjelju U nedjelju u dvorani Aton odigran je prvi dio Zimskog kupa Op ine Nedeliš e u malom nogometu koji je organizirala Op ina Nedeliš e. Na turniru su sudjelovali svih osam nogometnih klubova iz Op ine Nedeliš e koji su bili raspodijeljeni u dvije skupine. Turnir se pokazao kao pun pogodak pa je u planu da on postane tradicionalnim. Ono što veseli doma ine, osim što su sve mom adi prihvatile poziv, da su bile u

punim sastavima pa su gledatelji mogli vidjeti kvalitetan nogomet i pregršt dobrih poteza i akcija. Doma ini pozivaju u nedjelju na zanimljivu završnicu koja zapo inje u 15 sati polufinalnim susretom Slobode i Trnovca, a nakon njih na teren e Nedeliš e i Me imurec. Nakon toga slijedi borba za tre e mjesto i finale, a zanimljiv nogometni doga aj u Nedeliš u uveli at e i mažoretkinje Nedeliš a. (nb)

Skupina A

stao na tome pa je iznena uju e slavio nad Macincem s 2-1. Trnovcu je trebala samo pobjeda u posljednjem kolu da bi izborio vode u poziciju, a stajala im je samo mom ad Paraga koja je u prva dva susreta poražena sa visokih 10-2 od Centrometala i 11-2 od Nedeliš a. No susjedi iz Paraga su se pokazali kao tvrd orah za Trnovec i pripremili najve u senzaciju remijem od 6-6, premda je Parag dvije minute prije kraja imao vodstvo od 6-4. U posljednjem susretu koji je odlu ivao o putniku u polu nale Nedeliš e je bilo uvjerljivo s 5-0 i pobjedom iskoris lo kiks Trnovca te preuzelo vode e mjesto skupine B.

U skupini A Sloboda je bila uvjerljiva te je s maksimalnim u inkom ostvarila mjesto u polu nalu. Drugoplasirani je završio Me imurec koji je ostvario pobjede u prva dva susreta, da bi u posljednjem u borbi za prvo mjesto bio poražen od Sloboda. Rezultati - Puš ine - Me imurec 0:1 - Pobjeda - Sloboda 1:2 - Puš ine - Sloboda 1:5 - Me imurec - Pobjeda 6:2 - Puš ine - Pobjeda 3:5 - Me imurec - Sloboda 1:3 Tablica 1. Sloboda 3-0-0 10:3 9 2. Me imurec 2-0-1 8:5 6 3. Pobjeda 1-0-2 8:11 3 4. Puš ine 0-0-3 4:11 0

Skupina B Ve a iznena enja bila su u skupini B. Favorizirana mom ad Nedeliš a u prvom susretu je remizirala sa Trnovcem, a u izvo enju penala bio je uspješniji Trnovec sa 2-0. Trnovec nije

Rezultati - Centrometal - Parag 10:2 - Nedeliš e - Trnovec 0:0, 0:2 7m - Centrometal - Trnovec 1:2 - Parag - Nedeliš e 2:11 - Parag - Trnovec 6:6 - Nedeliš e - Centrometal 5:0 Tablica 1. Nedeliš e 2-1-0 16:2 7 2. Trnovec 1-2-0 8:7 5 3. Centrometal 1-0-2 11:9 3 4. Parag 0-1-2 10:27 1

23. sije nja 2015.

STOLNI TENIS SUPERLIGA - ŽENE

Igra ice Hodošana izgubile kod Dr. asla Prvo kolo nastavka prvenstva nije se pokazalo sretnim za igra ice Hodošana. Gostovale su u Zagrebu kod vode e ekipe prvenstva Dr. asla i izgubile rezultatom 4:0. Bio je ovo susret u kojem su se teško mogli o ekivati bodovi za igra ice Hodošana jer igra ice Dr. asla nakon prvih 9. kola imale savršen skor od 9 pobjeda. Doma e su goš ama prepustile tek jedan set, koji je Ivani Malobabi u drugoj partiji uzela Paula Markati, dok su Tamara Rami protiv Ivane Tubikanec, Ana Švarc protiv Sun ice Vugrinec i par Markati/Rami protiv Tubikanec i Vugrinec izgubile s po 3:0. U derbiju kola TIS je s visokih 4:1 izgubio od HASTK Mladosti, a u preostalim utakmicama Pula je kao doma in s 4:0 poražena od Varaždina, a istim je rezultatom petrinjska Mladost savladala Jasku i Bjelovar vinkova ku Lokomotivu. Rezultati: Pula – Varaždin 0:4, TIS – HASTK Mladost 1:4, Mladost Petrinja – Jaska 4:0, Bjelovar – Lokomotiva 4:0, Dr. asl – Hodošan 4:0 (Tubikanec – Rami 3:0 /11:5, 11:6, 11:9/, Malobabi – Markati 3:1 /9:1, 11:6, 11:8, 11:8/, Vugrinec – Švarc 3:0 /11:8, 11:4, 11:7/, Tubikanec/Vugrinec – Markati/ Rami 3:0 /11:6, 11:6, 14:12/) Parovi 11. kola, subota 24. sije nja u 11 sati: HASTK Mladost – Dr. asl; u 17 sati: Bjelovar – Pula, Lokomotiva – Mladost Petrinja, Jaska – TIS, Hodošan – Varaždin. (dg) TABLICA 1.Dr. asl

10 10 0

40:7

2.HASTK Mladost

10 9

38:10 19

3.Varaždin

10 7

33:17 17

4.Bjelovar

10 5

30:26 15

5.TIS

10 5

27:26 15

6.Pula

10 5

26:26 15

7.Mladost Petrinja 10 5

23:24 15

8.Hodošan

10 3

18:31 13

9.Jaska

10 1

8:37

10.Lokomo va

10 0

10 1:40

BELICA

U nedjelju, 1. velja e Otvoreni zimski stolnoteniski turnir Udruga stolnotenisa a amatera Belica u nedjelju, 1. velja e, s po etkom u 10 sati, organizator je Otvorenoga zimskog turnira u stolnom tenisu. Turnir se igra u dvorani beli koga Zadružnog doma, a prijave se najkasnije do srijede, 28. sije nja dostavljaju emailom na zeljko_poljak@yahoo.com ili na mobitele 091/1504781(Željko) ili 098/823758 (Josip Habijan). Kotizacija je 20 kn, a uklju uje jelo i pi e za svakoga prijavljenog. Ždrijeb je u dvorani sat prije po etka natjecanja. (dg)

POJEDINA NO stolnotenisko prvenstvo Me imurja za mla e i seniorske kategorije odigrano je u Kotoribi u organizaciji ST

Najbolji stolnotenisa peti put Sara Mikac Na prvenstvu su po dva pokala osvojili Kotorip ani Stjepan Škoda i Nika Lukša te igra Mihovljana Noa Vresk. Najviše, ak 13 pokala za prva, druga i tre a mjesta, osvojili su lanovi Mihovljana U 10 kategorija igralo je respektabilno puno 118 igra a i 26 igra ica

Pojedina no stolnotenisko prvenstvo Me imurja za mla e i seniorske kategorije koje se odigravalo u školskosportskoj dvorani u Kotoribi privuklo je u 10 kategorija respektabilnih 118 igra a i 26 igra ica. Prvenstvo je uz predsjednika STK-a Kos Kotoribe, organizatora prvenstva, Ivana Špicara prigodnim rije ima otvorio na elnik Op ine Kotoribe Ljubomir Grgec.

deta prvi bio Stjepan Škoda koji je u finalu svladao s 3:0 Nou Vresku. U kategoriji najmla ih kadetkinja prvo mjesto osvojila je Marta Novak koja je s 3:2 u finalu pobijedila Venesu Bubek, dok je kod najmla ih kadeta prvo mjesto osvojio Denis Toplek svladavši u finalu s 3:0 Matiju Strbada.

Velika borba u muškom finalu, u ženskom bez dilema Seniorski prvaci Sara Mikac iz Mihovljana i Matija Bari , lan varaždinskoga Igea Željezni ara, prvim su mjestima osvojili svoje pete seniorske titule. Matija Bari je do prvog mjesta stigao pobijedivši u finalu Ninu Bujana s 3:2, dok je Sara Mikac u finalu slavila s 3:0 protiv Maje Trupkovi . Kod juniorki najuspješnijom se pokazala Marta Cividini koja je u finalu s 3:1 pobijedila Doru Cividini, dok je kod juniora najuspješniji bio Benjamin Podkrajac, koji je u finalu s 3:2 svladao Karla Jambora. Kod kadetkinja prvo mjesto osvojila je Nika Lukša koja je u finalu s 3:0 pobijedila Emu Polanec, a kod kadeta prvo mjesto osvojio je Marko Lovrek koji je u finalu s 3:2 pobijedio Stjepana Škodu. U kategoriji mla ih kadetkinja prvo mjesto zauzela je Tonka Hozjak, dok je kod mla ih kaNajmla e kadetkinje (7 igra ica) – polufinale: Vanesa Bubek (Mih) – Frida Kralji (Mih) 3:1, Marta Novak (Put) – Antonija Mar nec (Prelog) 3:0; za 3. mjesto: Kralji – Martinec 3:1; nale: Novak – Bubek 3:2. Najmla i kadeti (22 igra a) – etvrtfinale: Nikola Musta (SM) – Marsel Špiranac (Kos-K) 3:2, Ma ja Strbat (Putjane) – Dino Sovi (Kos-K) 3:2, Jura Tisaj (Mih) – Ali Avdija (Mih) 3:0, Denis Toplek (Mih) – Andrija Železnjak (Put) 3:0; polufinale: Strbat – Musta 3:2, Toplek – Tisaj 3:0; za 3. mjesto: Musta – Tisaj 3:2; nale: Toplek – Strbat 3:0. Mla e kadetkinje (5 igra ica): 1. Tonka Hozjak (Prelog) 4/0, 2. Izidora Pongrac (Prelog) 3/1, 3. Petra Habola (Prelog) 2/2, 4.

Igra i Mihovljana uzeli 13 medalja Seniori

Na prvenstvu su po dva pokala osvojili Kotorip ani Stjepan Škoda i Nika Lukša te igra Mihovljana Noa Vresk. Najviše, ak 13 pokala za prva, druga i tre a mjesta, osvojili su lanovi Mihovljana, a njihovi su igra i i igra ice usto osvojili i 6 etvrtih mjesta, za koja se, nažalost, ne dobivaju pokali. Prvenstvo je, pod vodstvom Dražena Radmani a, bilo odli no organizirano, a zahvaljuju i Marku Kedmencu i prvi put vo eno je kompjutorski. “Me imurske novine” bile su pokrovitelj ovog prvenstva i najbolja tri igra a i igra ice u seniorskog konkurenciji nagradile su prigodnom nagradom – pretplatom na “Me imurske novine”. (dg, oto: al )

Seniorke

REZULTATI

Završnica po kategorijama Laura Horvat (Mih) 1/3, 5. Brigita Tkal ec (Kos-K) 0/4 Mla i kade (17 igra a) – etvrtfinale: Stjepan Škoda (Kos-K) – Josip Dolenec (Mih) 3:0, Lovro Varga (Mih) – Borna anaki (Sveta Marija) 3:0, Niko Vidovi (Mih) – Dominik Toplek (Mih) 3:1, Noa Vresk (Mih) – Filip Molnar (Mih) 3:0; polu nale: Škoda – Varga 3:0, Vresk – Vidovi 3:0; za 3. mjesto: Varga – Vidovi 3:2; nale: Škoda – Vresk 3:0. Kadetkinje (8 igra ica) – polu nale: Nika Lukša (Kos-K) – Dijana Matotek (Kos-K) 3:1, Ema Polanec (Mih) – Mirna Vibovec (Mih) 3:1; za

3. mjesto: Matotek – Vibovec 3:1; nale: Lukša – Polanec 3:0. Kade (20 igra a) – etvr inale: Stjepan Škoda (Kos-K) – Filip Vinkovi (Mih) 3:0, Noa Vresk (Mih) – Dominik Toplek (Mih) 3:0, David ukulic (MSTC) – Lovro Bali (Šen) 3:0, Marko Lovrek (MSTC) – Filip Godina (MSTC) 3:1; polu nale: Škoda – Vresk 3:1, M. Lovrek – ukulic 3:0; za 3. mjsto: Vresk – ukulic 3:1; nale: M. Lovrek – Škoda 3:2. Juniorke (5 igra ica) – polu nale: Marta Cividini (Mih) – Mirna Vibovec (mih) 3:0, Dora Cividini (Mih) – Nika Lukša (Kos-K) 3:0; za 3. mjesto: Lukša – Vibovec 3:1; nale: M. Cividini – D. Cividini 3:1.

Juniori (13 igra a) – etvrtfinale: Ivan Mikac (Mih) – Lovro Bali (Šen) 3:0, Benjamin Podkrajac (Mih) – Ivan Lovrek (Mih) 3:1, Mašan Sredanovi (MSTC) – Jan Zrna (Hodošan) 3:0, Karlo Jambor (MSTC) – Filip Vinkovi (Mih) 3:0; polu nale: Podkrajac – Mikac 3:0, Jambor – Sredanovi 3:1; za 3. mjesto: Sredanovi – Mikac 3:2; nale: Podkrajac – Jambor 3:2. Seniorke (8 igra ica) – polufinale: Sara Mikac (Mih) – Dora Cividini (Mih) 3:0, Maja Trupkovi (Šenkovec) – Anja Novak (Šen) 3:1; za 3. mjesto: D. Cividini – Novak 3:0; nale: Mikac – Trupkovi 3:0.

Seniori (75 igra a) – osmina nala: Ma ja Bari (Igea Željezni ar VŽ) – Michell eh ( akovec) 3:0, Benjamin Podkrajac (Mihovljan) – Ivan Lovrek (Mih) 3:0, Bruno Damjan ( K) – Vinko Legin (Kos-K) 3:0, Tomislav Repalust (HE-DRA) – Dubravko Hozjak (Prelog) 3:2, Kris an Lipi (Mih) – Nikola Varga (HEDRA) 3:2, Nino Bujan (Mih) – Kris an Kova i (Katex) 3:0, Igor Tkalec (MSTC akovec) – Vlado Rapai (Kat) 3:2, Nikola Mikac (Mih) – Josip Repalust (HE-DRA) 3:0; etvrtfinale: Bari – Podkrajac 3:0, Damjan – T. Repalust 3:2, Bujan – K. Lipi 3:0, Tkalec – N. Mikac 3:1; polu nale: Bari – Damjan 3:0, Bujan – Tkalec 3:0; za 3. mjesto: Damjan – Tkalec 3:2; nale: Bari – Bujan 3:2.

23. sije nja 2015.

TK Kos Kotoriba

a i Me imurja po i Matija Bari Dejan Zrna, glavni urednik “Me imurskih novina”, i Robert Mikac, predsjednik Me imurskoga stolnoteniskog saveza

DOGOVORENA SURADNJA “Me imurskih novina” i Stolnoteniskog saveza

Najmla i kadeti

Najmla e kadetkinje

Mla i kadeti

Mla e kadetkinje

Kadeti

Kadetkinje

Juniori

Juniorke

U 2015. godini Me imurske stolnoteniske lige “Me imurske novine” “Me imurske novine” i Me imurski stolnoteniski savez po etkom sije nja dogovorili su kvalitetniju suradnju pra enja rada Saveza, liga, turnira i stolnoteniskih klubova. Tako e u ovoj 2015. godini prema službeno postignutom dogovoru izme u “Me imurskih novina” i Me imurskoga stolnoteniskog saveza, glavnog urednika “Novina” Dejana Zrne i predsjednika Saveza Roberta Mikaca, “Me imurske novine” biti pokrovitelj osam me imurskih stolnoteniskih liga koje se od ove godine službeno zovu: Me imurske stolnoteniske lige “Me imurske novine”, kao i samoga Me imurskog stolnoteniskog saveza. Tako er su “Me imurske novine” ve bile i pokrovitelj netom završenih pojedina nih prvenstava Me imurja u svim kategorijama od mla ih uzrasta, seniora pa sve do veteranskih. Isto e to vrijediti i za nekoliko turnira mla ih uzrasnih kategorija koje organizira Savez tijekom ove godine.

Još bolje pra enje “pingi a” “Me imurske novine” e na svojim sportskim stranicama u tiskanom izdanju, kao i putem on-line medija portala: mnovine.hr u ovoj godini još više i poja ano pratiti stolnoteniska doga anja u našoj županiji i šire, te promptno na portalu u sklopu sporta i rubrike stolni tenis ažurirati tablice svih osam me imurskih stolnoteniskih liga odmah nakon što budu odigrani svi susreti redovnog kola. Tako er e veliki reportažni prilog o aktualnom kolu svih liga koje se igraju od subote do srijede biti objavljivani svaki petak u tiskanom izdanju “Me imurskih novina”. Ina e, neke lige poput Superlige pod ingerencijom Hrvatskoga stolnoteniskog saveza ve su nastavljene protekli vikend, dok se dio me imurskih stolnoteniskih liga nastavlja ve predstoje i vikend, a prvenstvene stolnoteniske lige e se u potpunosti ponovno “zahuktati” krajem sije nja. (mn)

23. sije nja 2015.

ATLETIKA

KUGLANJE II. HKL - SJEVER

akove ki Željezni ar slavio kod Ciglenice s 5:3

KROS LIGA GLOBETKA 2015. – 1. kolo 24. sije nja

Globetka ovu subotu kre e u svoju etvrtu sezonu Kros liga Globetka, koju e ve etvrtu godinu zaredom organizirati Atletski klub Me imurje iz akovca, zapo inje ve 24. sije nja s po etkom u 14 sati, kada e se održati prvo kolo. Liga e kao i u 2014. godini imati osam kola raspore enih kroz cijelu godinu, a posljednje osmo kolo održat e se 14. studenoga, kada e se najboljim i najupornijim sudionicima uru iti nagrade. Prosjek od 107 trka a po kolu iz 2014. godine ne e biti lako nadmašiti, no organizatori vjeruju da e svi oni koji su dosad postali “ovisnici” o tr anju sigur-

no nastupiti i ove sezone te da e se tijekom godine priklju iti i dosta novih imena.

STARTNI BROJ I KOTIZACIJA Podsje amo trka e koji su dosad ve nastupali da za nastup moraju imati startni broj koji su zadužili u prijašnjim godinama. Novi sudionici broj zadužuju prilikom prvog nastupa i više ga ne vra aju, ve ga koriste u svim kolima ove i u idu im godinama. Kotizaciju za svih osam kola u iznosu od 50 kn potrebno je uplatiti prilikom prvog nastupa.

OSTALE NAPOMENE Okupljanje i prijave sudionika odvijat e se na pomo nom nogometnom terenu stadiona SRC-a Mladost, a odlazak na start 3 minute prije zakazanog po etka utrke. Molimo sudionike da na start utrke na koji se odlazi preko brze prometnice (ulica Globetka) obavezno idu u grupi i preko pješa kog prijelaza. Organizator lige, Atletski klub Me imurje, želi svim sudionicima puno uspjeha u novoj, etvrtoj po redu, Kros ligi Globetka. (md)

Proteklu subotu, 13. sije nja po eo je drugio dio kugla ke sezone. akove ki Željezni ar u 12. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever upisao je novu pobjedu svladavši u gostima Ciglenicu s 5:3. S obziorom na to da se radilo o susretu izme u vode ega Željezni ara koji je u prvom dijelu sezone izgubio samo jednom i posljednje Ciglenice koja pak nije uspjela upisati nijednu pobjedu o ekivala se sigurna pobjeda naših kugla a. Iako nije bilo premo no kao u ve ini susreta pr-

vog dijela sezone, pobjeda od 5:3 bila je dovoljna da se ku i vrate s novim bodovima. U setovima je bilo 14:10, dok je u srušenim unjevima bilo 3214:3148. Najviše srušenih unjeva kod Željezni ara imao je Tomislav Tvarog, 574, dok je kod Ciglenice sa srušena 562 unja najbolji bio Luko del Ponte. Nakon 12. kola Željezn ar se nalazi na 1. mjestu ljestvice s 22 bodova, dok drugoplasirana Lepoglava ima 19 bodova. U 13 kolu koje se igra u subotu kugla i Željezni ara do ekuju Koprivni-

cu koja se nalazi na 7. mjestu s 12 bodova. Rezultati 12. kola: Obrtnik Krapinske Toplice - Belina Novska 2:6, Cesta - Sirela 2:6, Koprivnica - Zanatlija Kutina 6:2, Ciglenica - Željezni ar akovec 3:5, Lepoglava -Željezni ar Varaždin 7:1, Zanatlija Sisak - Zabok 7:1. Parovi 13. kola: Zanatlija Sisak - Obrtnik Krapinske Toplice, Zabok – Lepoglava, Željezni ar Varaždin – Ciglenica, Željezni ar akovec – Koprivnica, Zanatlija Kutina – Cesta, Sirela – Belina Novska. (dg)

III. HKL - SJEVER

Prosvjetar slavio protiv Dubrav ana Protekli tjedan zapo eo je drugi dio sezone 3. Hrvatske kugla ke lige sjever. U susretu izme u Prosvjetara i Dubrav ana uspješnijim se pokazao Prosvjetar koji je slavio sa 6:2. U setovima je bilo 15:9, dok je u srušenim unjevima bilo 3204:3108. Najviše unjeva kod Prosvjetara imao je Josip Šari , koji je srušio 556 unjeva, dok je kod Dubrav ana najuspješniji bio Saša Štefi sa srušenim 551 unjem. Željezni ar 2 je nastavio sa slabom igrom iz prvog dijela sezone. Ovaj put su

izgubili od Elektre iz Križevaca s 5:3. U setovima je bilo 15,5:8,5, dok je u srušenim unjevima bilo 3168:3023 u korist Elektre. Sa srušenih 556 unjeva Luka Štrukelj bio je najuspješniji kod Željezni ara, dok je kod Elektre najbolji bio Ivan Šimatovi koji je uspio srušiti 555 unjeva. Zanatlija je tako er upisao poraz u 12. kolu. Izgubili su na gostovanju kod Željezni ara iz Koprivnici s 5:3. Iako su uspjeli srušiti 3186 unjeva, što je bilo jednako kao što su srušili doma ini, zbog

slabije set-razlike ipak su upisali poraz. Mladen Graši srušio je 554 unjeva, što je bilo najviše od igra a Zanatlije, no ni to nije bilo dovoljno jer je njegov protivnik Miroslav Šaško uspio srušiti 563 unjeva. Grani ar je svoj susret igrao naknadno protiv Ivan ice. Parovi 13. kola: Varteks – Željezni ar Koprivnica, Zanatlija - Grani ar, Ivan ica – Prosvjetar, Dubrav an – Željezni ar akovec, Elektra Križevci – Obrtik Oroslavlje, dok je Obrtnik 2011 slobodan. (dg)

PLIVANJE

Svi sudionici natjecanja, kojih je bilo više od sto

AKOVE KI PLIVA KI KLUB organizirao

Pojedina no pliva ko prvenstvo se u okupilo stotinjak djece Uklju ite treninge plivanja Proteklu subotu, 17. sije nja na Bazenima “Marija Ruži “ u akovcu održano je 13. pojedina no prvenstvo županije u plivanju. Sudjelovalo je stotinjak djece iz svih dijelova naše županije. Natjecanje je organizirao akove ki pliva ki klub. Natjecatelji su bili podijeljeni u ženskoj i muškoj kategoriji od 1. do

8. razreda pa su se tako i dijelile medalje u svakoj kategoriji za prvo, drugo i tre e mjesto. Pliva i, a i njihovi roditelji koji su ih bodrili s tribina, vrlo su zadovoljni postignutim rezultatima jer im je ovo bila uvertira i provjera za Ekipno prvenstvo osnovnih škola županije koje e se održati u utorak, 27. sije nja.

Iz PK akovec s že i obavijest o ak vnos ma i mogu nos uklju ivanja u treninge plivanja. Organiziraju termine za nepliva e srijedom od 17-17,5o (3-4 godina), 18,15-19,15 (5-8 godina), po etnike (pliva i do 9 godina): utorkom i etvrtkom 18,45-19,45, mla e kadete (pliva i do 11 godina):ponedjeljkom i srijedom 18,45-19,45, kadete (pliva i do 13 godina): ponedjeljkom i srijedom 2021, te juniore (pliva i do 13 godina): utorkom i etvrtkom od 20-21 sat. Postoji mogu nost i za individualnu obuku nepliva a za djecu i odrasle prema dogovoru. Upisi se vrše prema gornjem rasporedu 15 minuta prije po etka treninga. Sve detaljne informacije mogu se dobi na adresi kluba: 40000 akovec, Športska 2. Telefon/fax: 040/328-233, mobitel 098 260 123 i 098 96 74 620 ili na email: cpk@pk-cakovec.hr. (mn)

23. sije nja 2015. SPORTSKI RIBOLOV ŠRD “Glavatica” Prelog održao izbornu godišnju skupštinu

Novi predsjednik Franjo Bermanec Kod postignutih natjecateljskih rezultata natjecateljske ekipe Glavatica - Pfeifer ove su godine ispisale zlatne stranice sportskog ribolova u Prelogu. Tako su seniori Glavatica - Pfeifer u Prvoj hrvatskoj ligi HŠRS-a proglašeni viceprvacima Hrvatske. U pojedina noj konkurenciji Alan Perko osvojio je tre e mjesto, a Miljenko Perko etvrto Glavatica je najbolje sportsko ribolovno društvo u Hrvatskoj, istaknuo je predsjednik Glavatice Zoran Pfeifer na godišnjoj skupštini društva, održanoj u subotu u Prelogu, u svojem izvješ u u kojemu je pobrojio bogatu aktivnost udruge u prošloj godini, koja je bila jedna od najboljih. Prošle je godine društvo imalo 263 ribolovca, a prodano je još 259 dnevnih karata, što ih po brojnosti svrstava na drugo mjesto u Me imurju. lanovi Glavatice svojim su zalaganjem i radom dali veliki doprinos u samoj organizaciji i realizaciji 61. Svjetskog ribolovnog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, koje je trajalo od 7. do 14. rujna. U to vrijeme Grad Prelog bio je centar svijeta sportskog ribolova, a sudjelovalo je 37 zemalja svijeta. lanovi su odradili deset radnih akcija u svrhu iš enja okoliša, zaštite ribe i ribljeg fonda, uredili okoliš oko ribi kog doma. Poduzete su mjere spašavanja riba koje su bile ugrožene prilikom pražnjenja akumulacijskog jezera. Održala su se dva natjecanja za lanove društva i druženje za posjetitelje natjecanja. Organiziran je tradicionalni

Kup Grada Preloga, nastavljeno je s druženjem, koje traje od 1976., s pobratimljenim ribolovnim društvom Mura - Paloma iz Slovenije. Organizirana je tradicionalna Mala škola ribolova za koju je svake godine sve ve i interes djece. Na skupštini je za novog predsjednika društva izabran Franjo Bermanec, koji je na tom mjestu zamijenio dugogodišnjeg predsjednika Zorana Pfeifera koji e u novom mandatu biti dopredsjednik. Izabrani su i novi Upravni i Nadzorni odbor društva. Skupštini je nazo io i predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga Goran Gotal, koji je istaknuo veliko zadovoljstvo radom Glavatice te ponos Grada Preloga na sve njihove uspjehe. Posebna priznanja primili su lanovi društva Alan Perko, Erwin Škoda, Alan Lehkec i Antun Kalšan, a skupštini su bili nazo ni i predstavnici prijateljskih sportskih i ribolovnih društava iz Me imurske i Varaždinske županije.

Viceprvaci zemlje Kod postignutih natjecateljskih rezultata natjecateljske ekipe Glavatica - Pfeifer

SEKCIJA sportskih novinara Me imurja

Novi predsjednik – novi elan U utorak 20. sije nja organizirana je Edukativno - sportska ve er novinara na kojoj su svoja iskustva okupljenim sportskim novinarima i suradnicima iz prakse iznijeli Darija Pavlic iz Speedway kluba UNIA Donji Kraljevec, Mario Vukoja iz Gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan, voditelj press centra 61. Svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak u Prelogu Tomica Jakopec i voditelj press centra Svjetskog rukometnog prvenstva za juniorke u akovcu Željko Kralji , ina e predsjednik Sekcije. U planu za 2015. godinu u radu Sekcije isti e se akcija Iz školskih klupa na sportske tribine u suradnji sa Zajednicom sportskih saveza i udruga Me imurske županije, Zajednicom školskih sportskih društava i Me imurskom županijom. U suradnji sa sponzorima plan je da se organizira dan otvorenih vrata na jedan prvenstveni susret ŽRK Zrinski akovec, OKM Centrometal re an, NK Me imurje i utrke u organizaciji SK UNIA Donji Kraljevec.

Djeca i roditelji imat e slobodan ulaz na sportski susret, njihov zadatak e biti da žustrim i fer navijanjem pomognu našim sportašima, poslat e jednu fotogra iju s tog susreta i najbolji razredi bit e nagra eni vrijednim i zanimljivim sponzorskim nagradama za cijeli razred. Druga akcija je Sportski novinari u školi u kojoj e lanovi Sekcije u kontaktu s našim školama dovesti nekog sportaša u školu ili organizirati druga iji sat tjelesne i zdravstvene kulture. Primjerice predsjednik Sekcije Željko Kralji u OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu doveo je Ivanu Posavec koja je s pedesetak u enika sedmih razreda odradila zanimljiv workout trening, a o ekuje se i od ostalih lanova sekcije da e tijekom godine organizirati i realizirati jednu svoju sportsku ideju u nekoj od škola diljem Me imurja. Svoju potporu akcijama dali su zamjenik župana Zoran Vidovi i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije Mato Kljaji koji su bili nazo ni na ovome skupu. Projekti

ove su godine ispisale zlatne stranice sportskog ribolova u Prelogu. Tako su seniori Glavatica - Pfeifer u Prvoj hrvatskoj ligi HŠRS-a proglašeni viceprvacima Hrvatske. U pojedina noj konkurenciji Alan Perko osvojio je tre e mjesto, Miljenko Perko etvrto, Dario eki 10. mjesto i Miro Škoda 12. mjesto. Svojim pojedina nim plasmanima kompletna ekipa Glavatica - Pfeifer izborila je ulazak u majstorice za svjetsko prvenstvo. To je prvi put u povijesti sportskog ribolova da se jedna kompletna ekipa uspjela plasirati na majstorice za reprezentaciju. Vo a i kapetan ekipe bio je Zoran Pfeifer. Alan Perko viceprvak je majstorica seniora za 2014. Svojim plasmanom ušao je u reprezentaciju Hrvatske te na Svjetskom prvenstvu reprezentacijom osvaja šesto mjesto. Šesto mjesto drugi je po redu najbolji plasman Hrvatske na svjetskim prvenstvima. Na prvenstvu Hrvatske mladeži HŠRS-a u kategoriji U-23 Alan Perko proglašen je prvakom Hrvatske. Svojim plasmanom ušao je u reprezentaciju Hrvatske i sudjelovao na svjetskom prvenstvu u Nizozemskoj gdje

i akcije koji e se provoditi tijekom 2014. godine bit e realizirani s prora unom od nula kuna uz volonterski rad lanova sekcije i uz pomo sponzora, a kako bi se nivo i kvaliteta rada podigli namjera je kroz razne natje aje zatražiti inancijsku podršku za 2016. godinu. Još jedna akcija koja je ve de inirana datumom je Jahanje i muzej za najmla e zamišljena kao pozdrav prolje u u subotu 21. ožujka. U organizaciji s Ponylandom od 10 do 12 sati organizirat e se dva besplatna sata jahanja ponija u akovcu za djecu predškolskog uzrasta i razredne nastave. Uz besplatno jahanje djeca e u to vrijeme imati prigodu i besplatno razgledati stalni postav Muzeja Me imurja akovec pa e se tako spojiti sportski dio jahanjem i edukativni dio posjetom muzeju. Predsjednik Sekcije sportskih novinara Me imurja je Željko Kralji , tajnik Darko Jambrovi , a Izvršni odbor ine Josip Freiler, Rajko Kolarek, Ivan Žižek, Mladen Grubi i Zlatko Premuš. Nakon službenog i radnog dijela na akove kim bazenima sportski novinari su svoj susret nastavili onako kako najbolje znaju - aktivno i sportski, kuglanjem na akove koj kuglani gdje im je doma in bio jedna od lanova Sekcije An elko Crn ec. (sn/mn)

Franjo Bermanec (desno) zamijenio je dosadašnjeg predsjednika Zorana Pfeifera s reprezentacijom osvoja 15. mjesto. Na prvenstvu Hrvatske u kategoriji U-14 Erwin Škoda proglašen je prvakom Hrvatske. Svojim plasmanom ušao je u reprezentaciju Hrvatske i sudjelovao sudjelovao na svjetskom prvenstvu u Nizozemskoj, gdje s reprezentacijom osvaja 3 mjesto. U pojedina noj konkurenciji proglašen je 8. ribolovcem svijeta u kategoriji U-14. Trener reprezentacije bio je Miroslav Škoda, a direktor reprezentacije Zoran Pfeifer. Na završnici 61.

Kupa Hrvatske koji je održan u Belom Manastiru, juniori su viceprvaci Hrvatske. U pojedina noj konkurenciji Alen Lehkec proglašen je viceprvakom Hrvatske. Uz Alena u ekipi bili su Vanja Bernad, 15. mjesto, i Goran Kova , 20. mjesto. Kapetan ekipe bio je Ivan Deban. Isti sastav juniora osvaja prvo mjesto na Kupu 3. zone i prvo mjesto na Kupu Me imurja Na završnici 60. Kupa Hrvatske za kadete, koji je održan u Vinkovcima, kadeti osvajaju 4.

mjesto. U pojedina noj konkurenciji Erwin Škoda proglašen je prvakom Hrvatske za 2014. Za kadetsku ekipu Glavatice Pfeifer lovili su još i Luka Orehov 20. mjesto i Matija Orehov 37 mjesto. Kapetan ekipa bio je Miroslav Škoda. Na Županijskom kupu kadeti osvajaju prvo mjesto. U pojedina noj konkurenciji Ervin Škoda osvaja prvo mjesto, Matija drugo, a Luka Orehov etvrto mjesto. U 2. Me imurskoj ligi Istok osvojeno je ekipno prvo mjesto. Pojedina no Franjo Krišto i osvaja prvo mjesto, Željko Mikloška drugo, a Josip Mikloška 10. mjesto. U 2. Me imurskoj ligi Zapad osvojeno je ekipno prvo mjesto. Pojedina no Alen Lehkec osvaja 4., Boris Klari 5., Goran Kova 8. mjesto. U Me imurskoj Ligi kadeta - Erwin Škoda osvaja tre e mjesto. U Me imurskoj Ligi juniora Goran Kova osvaja 6. mjesto, Alan Lehkec 8. mjesto. Na Apsolutnom prvenstvu Me imurja U-14 Erwin Škoda osvaja prvo mjesto, a u kategoriji U-18 Vanja Bernat 3. mjesto, Alan Lehkec 5., a Goran Kova 6. mjesto. U Ligi veterana Mladen Kova osvaja prvo mjesto, a Zoran Pfeifer 3. mjesto. (mn)

PREDSTAVLJANJE STRATEŠKOG MARKETING PLANA RAZVOJA TURIZMA NA ZAVRŠNOJ KONFERENCIJI PROJEKTA JOINT PLANNING CODE Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA u srijedu, 28. sije nja 2015. godine, organizira završnu konferenciju projekta Joint Planning CODE, inanciranog kroz prekograni ni Program IPA Ma arska-Hrvatska. Glavni cilj projekta je osigurati kvalitetnu osnovu za upravljanje razvojem u pograni noj regiji na temelju zajedni kih planskih dokumenata i to: Strategije potpore znanstvenim mrežama i Studije turisti kog destinacijskog menadžmenta u Zala županiji te Strateškog marketing plana razvoja turizma Me imurske županije za razdoblje 2015.-2020. Izra en je tako er i Zajedni ki planski dokument za obje županije koji de inira probleme u podru ju gospodarstva, društvenim djelatnostima, prometu, okolišu i ruralnom razvoju, a imaju i u vidu navedene probleme, de inira i njihovu me usobnu povezanost i mogu nost suradnje u tim podru jima. Na konferenciji e biti predstavljeni klju ni rezultati projekta, a stru njaci i predstavnici partnerskih organizacija prezentirat e ukratko sadržaj svih dokumenata izra enih u okviru projekta. Sve aktivnosti koje su provodili hrvatski partneri, REDEA i Turisti ka zajednica Me imurske županije, naišle su na izuzetno dobar odaziv javnosti te se u izradu dokumenta Strateškog marketing plana razvoja turizma Me imurske županije uklju ilo više od 300 dionika. Marketinški plan e na završnoj konferenciji po prvi put biti predstavljen javnosti. Konferencija e se održati u multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje (B. J. Jela i a 22 B, akovec), s po etkom u 11 sati. Ukoliko ste i vi zainteresirani za sudjelovanje na završnoj konferenciji, prijaviti se možete na adresu elektroni ke pošte valentina.hazic@redea.hr ili putem telefona na broj 395-586. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, ali zbog ograni enog broja mjesta prijave su obavezne.

23. sije nja 2015.

TURNIR BELE u Otoku

Turnir okupio stotinu mladih Ukupno 33 para igra a natjecala se 17. sije nja u Otoku na turniru bele koji je drugu godinu zaredom organizirala Udruga mladih Oto anci. Turnir je trajao cijelo popodne, a najbolji su bili Oto anci Ivica KalĹĄan i Ivica Ko iĹĄ. Drugi su bili Prilo anci Alen Viher i Dino BoĹžek, a tre i Oto anci Velimir Ĺ imec i Mladen Vuji . Zahvaljuju i dobroj organizaciji doma ina, te dolascima udruga mladih iz Mihovljana,

Ĺ enkovca, Donjeg Pustakovca, ehovca i Malog Mihaljevca, turnir je protekao sjajno, a zahvaljuju i kotizaciji od 70 kn po paru i sponzorima podijeljene su i lijepe nagrade. Najbolji par osvojio je 1400 kuna te poklon-bonove pizzerije Rosa i caffe bara Baza iz Preloga. Drugoplasirani su dobili 800 kuna i poklon bonove istih ugostiteljskih objekata. Poklon bonove dobio je i tre eplasirani par.

Posebna zanimljivost â&#x20AC;&#x201C; osvaja i etvrtog mjesta, Josip Mari i Marijan Ratkai iz VaraĹždina svoje su poklon bonove donirali lanovima Udruge mladih iz Mihovljana. Kako isti e predsjednik Udruge mladih iz Otoka, Miljenko BlaĹžin i : - Velika hvala od strane organizatora ide i glavnom sucu turnira, Oto ancu Ljubi Balentu. Za sve sudionike bile su pripremljene besplatne porcije graha. (j)

GODIĹ NJA skupĹĄtina udruge Prijatelji u Gori anu

Svaku nedjelju nogomet u 10 sati Najaktivnija udruga op ine Gori an Prijatelji odrĹžala je za vikend svoju redovnu izvjeĹĄtajnu godiĹĄnju skupĹĄtinu uz prisustvo pedesetak svojih lanova i uzvanika. SkupĹĄtina je proĹĄla u sve anom tonu s obzirom na uspjehe u proĹĄloj godini te uskla enju s novim zakonom o udrugama. U izvjeĹĄ u predsjednika udruge Prijatelji Zvonimira Lepoglavca vidljiv je ponos Prijatelja na postignute rezultate u 2014. godini. Za Valentinovo organiziran je izlet za lano-

ve i njihove supruge u naĹĄe prelijepo gornje Me imurje, obiljeĹžili su i Dan Ĺžena, sudjelovali u akciji iĹĄ enja op ine povodom Dana planeta Zemlje. Zamijenjen je pokrov na â&#x20AC;&#x17E;Domu Prijateljaâ&#x20AC;&#x153;, objektu na koji je ponosan cijeli Gori an. Udruga je sudjelovala na mnogobrojnim turnirima, a vrlo uspjeĹĄno organizirala je i svoj malonogometni turnir â&#x20AC;&#x153;Damir Kranj ec â&#x20AC;&#x201C; Sixiâ&#x20AC;&#x153;, dvadeset drugi po redu. Predsjednik Lepoglavec s ponosom je istaknuo 2. Kestenijadu organizira-

nu za Dje ji vrti â&#x20AC;&#x153;RuĹžicaâ&#x20AC;&#x153; uz svesrdnu pomo op ine Gori an. U novoj 2015. godini Prijatelji nastavljaju tradiciju staru dvadesetak i viĹĄe godina druĹženja: nedjeljom uz nogomet to no u 10 sati. Posebni naglasak za predstoje u godinu stavljen je na izlet u Baranju, tradicionalnu uskrsnu zabavu No Prijatelja, turnir Vulica i drugu izloĹžbu Poljoprivrednih proizvo a a op ine Gori an koja se odrĹžava u sklopu 3. Gor koga starinskog kolinja. (j)

KARNEVAL U VENECIJI 31.01., 07.02., 14.02.15. HIT cijena 210,00 kn KARNEVAL U MOHAÄ&#x152;U 14.02.15. 180,00 kn KARNEVAL U RIJECI 15.02.15. 120,00 kn KARNEVAL I VALENTINOVO O VERONA & VENECIJA 14.-15.02.15. 545,00 kn Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$ Ă&#x152; Ă&#x152;$.29(& 2EUWQLĂ?ND

Poslovnica Ä&#x152;akovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

BROJNE udruge i dalje imaju podrĹĄku lokalne samouprave u donjem Me imurju

etiri op ine osigurale ukupno 1,2 milijuna kuna za sport i kulturu etiri najisto nije me imurske op ine â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Sveta Marija za idu u godinu u svojim su prora unima kroz programe javnih potreba u kulturi i sportu osigurale gotovo 1,2 milijuna kuna. Op ina Kotoriba u svom je prora unu za kulturu predvidjela 317 tisu a kuna, od ega se najviĹĄe odnosi na KnjiĹžnicu i itaonicu, i to 77 tisu a kuna. Za sport je

predvi eno 170 tisu a kuna, od ega skoro polovica â&#x20AC;&#x201C; 80 tisu a, ide Nogometnom klubu Grani ar. U Op ini Sveta Marija 70 tisu a namijenjeno je za potrebe u kulturi (KUD, Udruga Svetomarska ipka i Ĺ˝upa), dok iznos od 160 tisu a kuna ide za sport. NajviĹĄe novaca e dobiti NK Mladost (60 tisu a) i NK Drava (40 tisu a kuna). 300 tisu a kuna za te je potrebe rezervirala Op ina Donji Vidovec. Od toga najviĹĄe, sva-

kome po 60 tisu a kuna, dobit e KUD-u Donji Vidovec i NK Vidov an. U 2015. godini inanciranje javnih potreba u kulturi i sportu u Op ini Donja Dubrava predvi eno je iznosima od 33.500 kuna za kulturu i 105 tisu a kuna za sport. Treba napomenuti da su prilikom donoĹĄenja prora una svi naglasili kako brojne udruge predstavljaju bogatstvo svakog mjesta. (alf)

23. sije nja 2015.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe propriocepcije Vježba 1 Oslonjeni na samo jednu nogu, dotaknite dlanovima pod pa se vra te u po etni položaj. Tijekom spuštanja trupa prema podu, nogu na koju ste oslonjeni pogr ite. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

Vježba 2 Po u anj u uporu na jednu nogu. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

Vježba 3 Podizanje pogr ene noge.

Vježba 4 Vaga na ravnu ili lagano pogr enu nogu. Važno je osta miran jekom izvedbe. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

Vježba 5 Podizanje suprotne ruke i noge u položaju planka. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

Naše je tijelo jedan mehanizam koji možemo poboljšati ili pogoršati, a to sve ovisi o tome koliko se brinemo o njemu. Svakodnevno ponavljamo iste pokrete i koristimo isti obrazac kretnji te nam se amplitude pokreta iz dana u dan smanjuju i postajemo sve više tromi. To za nas nije dobro jer smo izloženi raznim opasnostima i ozljedama. Zbog toga je potrebno vježbati, više trening nije nešto što želimo, ve nešto što moramo! Naš bi trening trebao sadržavati što više motori kih sposobnosti pa vam ovaj put predstavljam vježbe propriocepcije, odnosno vježbe za ravnotežu iliti balans. Proprioceptori su živ ane stanice koje se nalaze u zglobovima, miši ima i tetivama, oni niz informacija koje dobivaju iz okoline o poziciji tijela i dijelova lokomotornog sustava šalju u centralni živ ani sustav, nakon ega se te informacije šalju natrag u miši na vlakna kako bi naše tijelo stvorilo optimalnu reakciju na to što se doga a u njegovoj okolini.

Takvim treningom dobit ete svjesnost o položaju tijela u prostoru, graditi ravnotežu koju kako starimo iz dana u dan gubimo, pove ati amplitudu pokreta u svakom zglobu, ja ati ligamente i tetive. Bilo koji program rekreativnog vježbanja odabrali, izrazito je važno da taj trening ima dijelove propriocepcijskih vježbi jer ete se tako zaštititi od sportskih povreda lokomotornog sustava i spretnije reagirati tijekom padova i raznih kriti nih situacija koje nam život donosi. U današnje vrijeme vježba i treniraju sve žeš e pa se time doga aju i povrede koje ne bi trebale, ali vježbaju i na ovakav na in zaštitit ete sebe i svoje tijelo. Vježbamo zbog zdravlja, a ne zbog zabave, pa se samim time vježbe ravnoteže ne smiju izostaviti. Propriocepcijske vježbe su se ne tako davno koristile samo u rehabilitacijske svrhe, dok se danas sve više trenera educira i u svoj trening ubacuje vježbe kao što

su podizanje suprotne ruke i noge iz položaja planka, stajanje na nestabilnoj bazi oslonca, stajanje na jednoj nozi, na dvije noge, u anj na jednu nogu i još stotine vježbi koje spadaju u tu grupu. Naj eš e se osobe koje su imale povrede sko nog ili koljenskog zgloba boje vježbi ravnoteže, te štede nogu koja itekako treba ovakvu vrstu treninga i kojoj je ovaj trening nužan zbog toga što se osje aj za ravnotežu gubi i tako se

ozljede mogu samo nizati. Osobama koje imaju problem s propriocepcijom preporu ujem

da potraže stru nu pomo te da ne vježbaju same kod ku e. Vježbe koje vam savjetujem jesu vježbe za zdrave osobe, ali ih preporu ujem uz kontrolu instruktora. Morate znati da je naše tijelo osjetljivo i da pamti sve, loš trening i trening bez kontrole ne e vam donijeti ništa dobro, on vam može samo odmo i, a ne pomo i. Slušajte svoje tijelo i ako vam ono govori da postoje problemi savjetujem vam da potražite pomo . Vaš e trener/instruktor znati što i kako. uvajte svoje zdravlje i vjerujte ljudima koji znaju.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

GORNJE ME IMURJE protekli vikend u znaku Vincekovih pohoda

Rekreirali se, zbudili trs Sve prognoze najavljivale su kišni vikend. Nebo je ipak nagradilo sve doma ine, organizatore i sudionike Vinc 17. VINCEKOV POHOD okupio oko 2100 pohodnika, od toga oko 450 djece

Bundeki privukli najve i broj poklonika Sv. Vinka!

Vrijedni volonteri vodili su brigu da nitko ne ostane gladan i žedan

Vincekov pohod, koji ve 17 godina organiziraju agilni planinari iz Murskog Središ a, prate superlativi: najmasovniji, najdugovje niji, najsigurniji, najdruštveniji... Upravo takav bio je i ovogodišnji, što potvr uje i Sonja Vrši , predsjednica PH-a “Bundek”: - Primje uje se da se pohodu pridružuje jako puno mladih i obitelji. Pristiglo je 44 društva iz svih krajeva

Hrvatske ( akovec, Prelog, Varaždin, Ludbreg, Koprivnica, Križevci, Zagreb, Zapreši , Lokve, Skrad, Brod Moravice, Pula, Umag, Senj, Osijek, Vinkovci, Našice, Beliš e). Iz Slovenije su pristigla društva iz Maribora, Celja, Polj ana, Savinjske doline, Ormoža, Ljutomera, Murske Sobote, Lendave, a iz Ma arske su pristigla društva iz Kaposvara i Lentija.

HGSS, Stanica akovec, prvi put osiguravao pohod O sigurnosti na stazi brinuli su vodi i Bundeka, ekipa DVDa Mursko Središ e, ali i po prvi put i HGSS, Stanica akovec. Dužina staze bila je oko 14,5 kilometara. Mnogi vinogradari otvorili su svoje klijeti za brojne goste, pa je bilo i nekoliko “službenih” stajanki. Prvu je organizirao TZGMS, pa na

startu u Toplicama Sv. Martin bila je organizirana Bundekova stajanka, zatim kod obitelji Gori anec, Kranjec, Kutnjak, Hrženjak, na Balogu NK Koncov ak i kod Bundeka DVD M. Središ e.

Za finale druženja plesnjak u gojzericama U sportskoj dvorani ugostiteljsku ponudu pripremio je ST Gori anec pa je pohod završio kao plesnjak u gojzericama. U

dvorani je predsjednica Sonja Vrši podijelila zahvalnice društvima koja su organizirano pristigla na pohod, a gradona enik Srpak podijelio je prigodne poklone najstarijem pohodniku - Alojziju Bogdanu iz Murske Sobote, 79-godišnjaku, te maloj sedmogodišnjoj Senjanki kao najmla oj. Za ovogodišnju manifestaciju Bundeki su otisnuli knjižice viceva o malom Ivici, koju su pohodnici dobivali na startu.

OVAJ VIKEND još dva Vincekova pohoda

U subotu se ide u štrigovske brege! Op ina Štrigova pod krilaticom “Idemo u štrigovske brege” poziva sve na rekreativno-zabavno druženje povodom obilježavanja blagdana Sv. Vinka. Štrigov ani organiziraju Vincekov pohod u subotu, 24. sije nja s po etkom u 9 sa . Staza dužine 11 kilometara vodi po prekrasnim predjelima štrigovskog kraja. Na odre enim punktovima sudionici pohoda obi i e vinare, gdje e bi organiziran prikaz obi aja rezidbe vinove loze, što ozna ava po etak radova u vinogradima. Druženja kod vinara pratit e i živa glazba. Pohod završava u Štrigovi u klubu avlek, gdje je organizirano druženje sudionika pohoda. Kotizacija iznosi 50 kuna (4 bona za pi e i 1 za hranu). Prijave i informacije: mob.: 099/2851-325, mail: tic-strigova@hi.t-com.hr, web: www.strigova.info.

U nedjelju start u Sv. Martinu na Muri

Susreti s poznatima nezaobilazno su veselje na pohodu

Na pohodu su bile i tete iz selni kog vrti a Kruni, Snješka i Anita

Sudionici pohoda iz Lendave stalni su posjetitelji ove manifestacije

Slovenci za o uvanje tradicijskih obi aja Vesela skupina iz Lendave, koja svake godine dolazi na Vincekov pohod, rado se fotogra irala

za naše novine te najavila da e i ubudu e dolaziti na Vincekovo “v Me imurje”. Kako su nam rekli, žele

održavati tradicionalne obi aje i upoznavati krajeve i njihove prirodne ljepote. Ove godine bilo

je nešto manje sudionika nego prethodnih, a jedan od razloga je što su se pribojavali kiše. Oni koji

su pak došli uživali su u mladom vinu i susretu s dragim ljudima i vinogradarima.

Tradicionalno, po 15. put, u organizaciji Hrvatske kulturno-umjetni ke udruge “Sve Mar n” u nedjelju, 25. sije nja održat e se pohod u župni vinograd. Okupljanje je od 13.30, a pohod kre e u 14 sati iz centra Svetog Mar na na Muri do župnog vinograda, gdje e se održati tradicionalni obred uz stihove pu ke pjesme “Trsek moj, zbudi se” te kuhano vino, aj i doma e kobasice s doma im kruhom. U pohodu e se HKUU-u “Sve Mar n” priklju i i prijateljska kulturno-umjetni ka društva iz Štrigove i Žiškovca.

23. sije nja 2015.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIPREMILE: ROBERTA RADOVI I NEVENKA ŠARDI

seke i dobro se zabavili! cekovih pohoda održanih prošli vikend. Nastavak slijedi ovu subotu i nedjelju u Štrigovi i Sv. Martinu na Muri

Jedanaest kilometara lagodno se propješa ilo

TZO NEDELIŠ E I VINSKA KU A KERMAN

KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e zabavila je sudionike pohoda

Stotinjak “Vincekaša” pješa ilo od Macinca do Sv. Urbana Turisti ka zajednica Op ine Nedeliš e i Vinska ku a Kerman po drugi put u suradnji bile su doma in Vincekovog pohoda. U subotu, 17. sije nja održan je drugi Vincekov pohod u organizaciji

TZO-a Nedeliš e i Vinske ku e Kerman, na kojem je stotinjak sudionika propješa ilo 11 km od Macinca do Svetog Urbana. Svi sudionici željni rekreacije i dobrog društva okupili su se na startu u Macincu, gdje su

predstavnice Društva žena Macinec poželjele dobrodošlicu i pripremile okrjepu za sve pješake. Pauza na pohodu napravljena je u Badli anu kod nogometnog igrališta, a nakon tri sata laganog hoda

sudionici su stigli do cilja u Svetom Urbanu, gdje je nakon kratkog odmora uprili ena ceremonija Vincekova u vinogradu, a atmosferu su upotpunili plesa i i tamburaši KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e.

Tradicionalni obred u vinogradu

ZABAVNO-REKREATIVNI POHOD udruge IPA Me imurje

I glazbenici Makedonske muzi ke akademije svirali u ast Vinceku! Kupica - nezaobilazni suvernir svakog sudionika pohoda

Zabavljalo se i uz svirku glazbenika Makedonske muzi ke akademije

Faringaši iz Varaždina, tamburaši Selja ka sloga Nedeliš e, klapa Labin, glazbenici Makedonske muzi ke akademije i grupa Meteori, svi oni zabavljali su više od dvjestotinjak sudionika Vincekovog pohoda, koji je organizirala policijska udruga IPA Me imurje - akovec. Pohod se odvijao od vinske ku e Tomši do vinske ku e Kerman i natrag uz veselo raspoloženje i druženje. Uz laganu rekreaciju i pješa enje organiziran je i tradicionalni obred i misa u vinogradu, a zabavno-rekreativni pohod bio je obojan obiljem dobre kapljice i jela te druženjem koje je potrajalo do kasnih no nih sati.

Klapa Labin odli no se snašla u me imurskim bregima

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imurskoj i Varaždins 1. Tesarstvo VUMI, Brezje 149, traži m/ž gra evinskog limara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 1175-336 do 27.01.2015. 2. Malenovi d.o.o. akovec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1920 800 do 31.01.2015 3. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž konobara u ca e baru Trihller na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 540 do 7.02.2015. 4. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, traži m/ž instruktora B kategorije s uvje ma za predava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 6453 555 do 07.02.2015 5. Mul -star d.o.o. akovec, traži 3 m/ž blagajnikauautomatklubuna neodre enovrijeme,posla pismenuzamolbu na adresu: Koprivnica 48 000, Zrinski trg 7 ili na email: mul star.doo@gmail. com do 31.01.2015

slikara na neodre eno vrijeme, m/ž zidara i m/ž tesara na neodre eno vrijeme. Za sve potrebno radno iskustvo 5g., javi se na mob: 091 5370 317 do 10.02.2015 15. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 54, traži 2 m/ž zavariva a na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu do 9.02.2015. 16. Ca e bar “Mar , Prelog, akove ka 105, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 964 3111 do 31.01.2015. 17. Ema teks, Mursko Središ e, Poljska 43, traži m/ž šiva a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zvati na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553 do 15.02.2015 18. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži m/ž kuhara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 15.02.2015.

6. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži m/ž kuhara i m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 802 273 do 31.01.2015

19. Vrbi & Dora, akovec, traži 2 m/ž kuhara i m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 160 1509 do 31.01.2015

7. Ca e bar Amadeus, Pleškovec 166A, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 908 1063 ili 099 681 4522 31.01.2015

20. Kroja ki obrt “Zanos”, Šenkovec, traži m/ž šiva a teks la na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na mob. 091 894 6688 do 31.01.2015.

8. Kr ma “Na Voglu”, Trnovec 7, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 858 501 do 31.01.2015.

21. Ljekarna Kova , akovec, traži m/ž magistra farmacije na neodre eno vrijeme, javiti se na e-mail: ljekarna. kovac@gmail.com do 5.2.2015

9. Agrome imurje d.d. akovec, R. Boškovi a 10, traži m/ž mehani ara polj. strojeva i mehanizacije na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: marijan.skvorc@agromedjimurje.hr do 31.01.2015

22. Ca e bar “Mi-ni”, akovec, traži m/ž konobaranaodre enovrijeme,javi se na mob. 0989162910 do 31.01.2015.

10. Stolarija Radionica Serec, Nedeliš e, Dravska 4a, traži m/ž pkv stolara i m/ž stolara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 822 426 ili mob. 098 241 494 do 25.01.2015 11. Ca e bar Dragon, Mursko Središ e, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 207 6245 31.01.2015

23. Industrija konfekcije,gra . i turizam d.o.o., M. Središ e, Poljska 43, traži 2 m/ž šiva a na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na mob. 099 2120 553 do 31.01.201 24. Le na inox d.o.o. akovec, Dr. I. Novaka 50, traži m/ž knjigovo u na odre enovrijeme, posla pismenuzamolbu na adresu ili email: posao@le na.com do 30.01.2015

12. Barfly obrt, Orehovica, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025 do 31.01.2015

25. M-Dekor, akovec, traži 2 m/ž cvje ara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 092 3021532iliemail:mirjana.dekor@gmail.com do 30.01.2015

13. Dje ji vr Kotoriba, Ignaca Svetomar nskog 1, Kotoriba, traži m/ž odgojitelja predškolske dobi za stru no ospos. bez zasnivanja r.o., javi se na tel. 040 682 038 do 13.02.2015

26. Ke keš d.o.o., Trg sv. Florijana 25, traži m/ž bravara/varioca na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9229105 ili e-mailom: keckes.doo@gmail.com do 06.02.2015

14. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži m/ž gra . limara i m/ž sobo-

27. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme,

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC Jedinstveni upravni odjel Klasa: 350-01/15-01/2 Ur. br. 2109/20-15-1

Dekanovec, 19.01.2015.

JAVNI POZIV Kojim Op ina Dekanovec kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama: „Murska“ u Dekanovcu na k br. 2606/2, 2576, 2634/56 u k.o. Dekanovec i „Josipa Kocijana“ u Dekanovcu na k br. 2634/25, 2634/26 u k.o. Dekanovec, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno grani e s zemljiš ma na kojem su izvedene ceste i na kojima je izvedena nerazvrstana cesta o po etku postupka eviden ranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama odnosno jedinice lokalne samouprave zapo e e s obilježavanjem granica zemljišta dana 26.01.2015. godine, na kojem su izgra ene ceste uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem su izvedene ceste mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 26.01.2015. do 27.01.2015. godine.

javi se na mob. 098 528 570 ili na gornju adresu do 16.2.2015. 28. TMR Paško d.o.o., Sv. Martin na Muri, traži m/ž voza a viljuškara na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na email: info@paskovoce. com ili posla na faks: 01 245 0069 do 31.01.2015 29. Slasti arstvo Cvek, akovec, traži m/ž prodava a pekarskih proizvoda i m/ž samostalnog pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 895 525 ili na email: racunovodstvo@cvek.hr do 31.01.2015 30. Tremak d.o.o. Domašinec - mjesto rada Varaždin, traži m/ž ekonomistu marke nga i 4 m/ž zavariva a na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na tel. 040 863 923 ili email: lidija.visnjic@tremak.eu do 31.01.2015.

31. Athena d.o.o. akovec, traži m/ž inž. strojarstvanaodre enovrijeme,poznavanje solid works, javi se na mob.092 1868 076 do 25.01.2015 32. Logico d.o.o. akovec, traži m/ž web developera za stru no ospos. bez zasnivanja r.o.; m/ž web developera na odre eno vrijeme i m/ž gra kog inženjera za stru no ospos. bez zasnivanja r.o., više inf.na www.hzz.hr. Poslati molbu na email: gordana.kocijan@logico.hr do 25.01.2015. 33. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 091 570 6984 do 22.02.2015. 34. Mariteks j.d.o.o. Mihovljan, traži m/ž šiva a rukavica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 260 087 ili posla na email: nadj@ck.t-com.hr do 07.02.2015

35. OMT d.o.o. Ivanovec, traži m/ž cnc gloda a; m/ž cnc tokara i m/ž kontrolora strojne obrade na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 338 120 do 31.01.2015. 36. Auto moto centar Me imurje d.o.o. akovec, traži m/ž autoelektri ara na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na: Športska 8, akovec do 31.01.2015. 37. Imprimis d.o.o. akove ka 128, Strahoninec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 095 186 9425 do 20.02.2015. 38. Puri d.o.o., I.G. Kova i a 36, akovec - Friz. salon Backstage, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 3850 55 ili osobno na gornju adresu do 03.02.2015.

39. AC Instalacije, Pribislavec, traži m/ž instalatera grijanja i m/ž plinoinstalatera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 20.02.2015. 40. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži m/ž kozme arananeodre enovrijeme,javi se na tel. 040 333 256 ili na email: marijana.knezic@gmail.comdo20.02.2015 41. Stolarija Dragon, Mihovljan, J.H. Zdelara 7, traži 2 m/ž armira a na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 207 6246 do 31.01.2015. 42. Mega metal d.o.o. Kotoriba, traži m/ž inž. strojarstva-tehnologa; 2 m/ž bravara i 2 m/ž autolakirera na neodre enovrijeme,posla pismenuzamolbu: Nedeliš e,Varaždinska 45 ili email: megametal@ck.t-com.hr do 31.01.2015 43. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž pomo nog kuhara na odre eno

23. sije nja 2015.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

skoj županiji

IN MEMORIAM korištenja vlas tog vozila, iskustvo nije važno. Prijavu posla na mail: anita. dombaj@grawe.hr ili osobni dolazak na adresu poslovnice (Zagreba ka 66, Varaždin) uz obaveznu prethodnu najavu putem mobitela 099 730 5868, do 31.1.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

vrijeme, javi se na mob. 098 393 001 ili osobno na gornju adresu 44. Protega teks l d.o.o., V. Nazora 37, Prelog, traži 3 m/ž šiva a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 232 8053 ili osobni dolazak do 20.02.2015. 45. Junior d.o.o. akovec, traži m/ž pekara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.098 396 933, do 20.02.2015. 46. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž montera grijanja na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javiti se na mob. 098 210 166 do 31.01.2015.

Radna mjesta Varaždin 1. GRAWE Hrvatska osiguravaju e d.d. - mjesto rada Varaždin, traži 1 m/ž predstavnika prodaje - kombinacija rada u uredu te rada na terenu na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS - ekonomija, komercijala, trgovina, B kateg. uz mog.

2. Edilnova za proizvodnju, trgovinu i usluge, Ga ice, Radi se na terenu RH, traži 3 m/ž SSS gra . poslovo a i 2 VŠS, VSS m/ž gra evinska inženjera na neodre eno uz obavezan probni rad od 6mj., uvje :, Poželjno je najosnovnije znanje njem. ili engleskog ili talijanskog jezika, ali nije uvjet, Potrebno je znanje rada na ra unalu, MS O ce, Stru ni ispit je poželjan, ali nije uvjet, B kategorija, iskustvo nije važno, Kontakt na mobitel: 091 2444 429, do 31.1. 3. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž voza a kamiona sa prikolicom na neodre eno vrijeme, kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kat., iskustvo na navedenim poslovima: najmanje 2 godine. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla isklju ivo na sljede u adresu: Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr, do 7.2. 4. HANJES za proizvodnju i trgovinu, mjesto rada Slobodna zona Trnovec Bartolove ki, traži 10 m/ž mag zavariva a na odre eno vrijeme uz mog. stalnog r.o., uvje : KV, SSS, 2 g radnog iskustva, voza ki B kat. Više informacija na www.hanjes.com, Molbe slati isklju ivo na adresu Gospodarska 10,

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Trnovec Bartolove ki poštom ili e-mailom: n.marjancic@hanjes.com do 7.2. 5. ŠTROMAR za prijevoz, trgovinu i gra evinarstvo, Beletinec, traži 1 m/ž kv voza ateretnogvozilazame unarodni transport na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, iskustvo 3 g, C i E kat., poznavanje engl./njem. jezika. Kontakt: najava na telefon: 042 749 929 ili e-mailom: vstromar@inet.hr do 7.2. 6. TRANSPORTI KRAJAN za cestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž voza a kamiona za me unarodni prijevoz na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, Kategorija C i E, iskustvo: Nije važno. Kontakt: mobitel: 098 284 495, do 12.2.

telefon: 042 404 841, pismena zamolba na gornju adresu ili e-mailom: pravna. sluzba@arsenal-ivezic.hr do 26.1.

IVAN KARLOV EC

9. Obrt za ugostiteljstvo vl. Dominik Kolari , Sra inec, traži 1 m/ž konobara u cafe baru ‘ ile” u Varaždinu, Gajeva ulica na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo: Nije važno - Po etak rada: 01.02.2015. i 3 m/ž konobara u novom cafe baru ‘ ILE’ u Sra incu na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo: Nije važno. Kontakt: Dominik Kolari (091 4179909) ili osobni dolazak na adresu ugos teljskog objekta ‘ ile ‘SRA INEC, VARAŽDINSKA 105 - izme u 08 i 21 h, do 12.2.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

10. VELEBIT OSIGURANJE - mjesto rada: Varaždinskažupanija,traži 10m/žzastupnika za neživotna osiguranja na odre eno nepuno radno vrijeme uz mog. na puno i stalno zaposlenje, uvje : razina obrazovanja i iskustvo nisu važni, komunikacijske i prodajne vješ ne, samoinicija vnost, osnovno poznavanje rada na ra unulu, B kategorija, mogu nost korištenja vlas tog vozila. Zamolbe sa životopisomdostavi nae-mailmar na. trzec@velebit-osiguranje.hr do 29.1.

7. Boxmark leather d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu - mjesto rada: Trnovec. Prijevoz autobusom osiguran od strane poslodavca. Traži 50 m/ž ŠIVA A - KV ili SSS (šiva , kroja , galanterist, obu ar, obu arski tehni ar), radno iskustvo na poslovima šivanja u proizvodnim pogonima (6 mj); 2 m/ž VATROGASCA - SSS vatrogasni tehni ar, poznavanje njem. i/ili engl. jezika, informati ka znanja: osnovno do napredno znanje, iskustvo nije važno, Kategorija B. Sva su radna mjesta na odre eno vrijeme. Mogu nost osobnog dolaska na adresu poslodavcaGospodarska12,TrnovecBartolove ki te popunjavanje upitnika na por ili zamolbu posla poštom na navedenu adresu ili e-mailom: posao@boxmark. com. Molbu sa životopisom, preslikom svjedodžbe o završenom obrazovanju i preslikom potvrde o ostvarenom stažu sa HZMO dostavite na e-mail: posao@ boxmark.com do 31.1. Sve dodatne informacije na brojevima telefona: 042/404-692 ili 042/404-695

11. GRAPAK d.o.o. za trgovinu - mjesto rada: Gornji Kneginec, traži 1 m/ž administratora za pripremu dokumentacije za projekte, prijevod uputstva za uporabu, jednostavniji knjigovodstveni poslovi, prijem gos ju i ostali poslovi u uredu na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, obavezno služenje engleskim i njema kim jezikom, informati ka znanja: MS O ce, izvrsna informa ka pismenost, prednost poznavanje mreža, Kategorija B, iskustvo nije važno. Kontakt: e-mailom: prodaja@grapak. com do 27.1.

8. ARSENAL-IVEZI d.o.o., Pavlinska 5, Varaždin traži 4 m/ž zaš tara na odre eno vrijeme (2 kandidata za K i 2 kandidata za VŽ), uvje : završena srednja stru na sprema, Rješenje MUP-a (licenca) - zaš tar, važe e lije ni ko uvjerenje, radno iskustvo poželjno. Najava na

12. BILI -ERI d.o.o. za privatnu zaš tu - mjesto rada: akovec, traži 1 m/ž zaštitara osoba i imovine na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno, ali je uvjet licenca za obavljanje poslova zaš tara osoba i imovine, Kontakt: mobitel: 099 7869 562, do 31.1.

Županijska uprava za ceste Me imurske županije akovec, Mihovljanska 70

JAVNI POZIV Kojim Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskom cestom ŽC 2003 - „Glavna ulica “, „Trg pekleni kih rudara“, „Ulica dr. Ante Star evi a“ u Peklenici, na kat. est. br. 1942/1, 1942/2, 1940/2 u k.o. Peklenica, „Mar nska“, „Trg bra e Radi a“, „Trg bana Josipa Jela i a“, „Frankopanska ulica“ u Murskom Središ u na kat. est. br. 7089/1, 7089/2, 7089/3, 7091/1, 7091/2, 7091/3, 7091/4 u k.o. Mursko Središ e i dio „Križovec“ u Križovcu na kat. est. br. 1268/1 u k.o. Križovec, obavještava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojima je izvedena cesta o po etku postupka eviden ranja javne ceste u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra uju snimke izvedenog stanja županijske ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama odnosno Županijska uprava za ceste Me imurske županije zapo e e s obilježavanjem granica zemljišta dana 28. i 29.01.2015. godine, na kojem su izgra ene ceste uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani e sa zemljištem na kojemu je izvedena cesta mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 29.01.2015. do 31.01.2015. godine. RAVNATELJICA: Ljerka Cividini mag.ing.tra .

28.1.1993. - 28.1.2015.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI SURI BLAŽEKA MEZGA, k i Sanje i Dina; NIKŠA MAJHEN, sin Petre i Ivice; LUKA FU EC, sin Željke i Roberta; ERIK BALOG, sin Jovanke i Ivana; EMILIJA ORŠOŠ, k i Sla ane i Gorana; TONKA HRANJEC, k i Željke i Tomislava; ESMA ORŠUŠ, k i Draženke i Slobodana; IVNA SUBOTI , k i Ivane i Marka; KLARA ŠKVORC, k i Irene i Vjekoslava; PATRICIJO ORŠOŠ, sin Terezije i Damira; PATRICIJO BALOG, sin Tatjane; ANTONIO RAI , sin Jasmine i Dragana; IZAK PAVLIC, sin Monike i Željka; SLA AN ORŠUŠ, sin An ele i Sr ana; NOEL KORPAR, sin Martine i Zorana; HANA BAJKOVEC, k i Jelene i Borka; LINAMARIJA TRSTENJAK, k i Kristine i Ivana; VANESSA FURDI, k i Elene i Mihaela ( akovec)

VJEN ANI Martina Strahija i Matija Horvat, Ema Dodlek i Nikola eh ( akovec); Ksenija Golub i Josip Vrši , Monika Oleti i Damjan Kutnjak (M. Središ e); Sanela Kova i Josip Žvorc (Prelog)

UMRLI Cecilija Oleti r. Kova i r. 1932., Katarina Turk r. Gojnik r. 1937.,

Jula Berdin r. Brati r. 1921., Agata Ladi r. Bajs r. 1927., Marija Škvorc r. anadi r. 1934., Terezija Polundak r. Divjak r. 1935., Sreten Fileš r. 1960., Rozalija Stankovi r. Lovrek r. 1948., Mijo Breznik r. 1931., Ivan Herc r. 1939., Rozalija Sever r. 1924., Dragutin Hali r. 1957., Ladislav Krznar r. 1929., Marija Kova r. Hobor r. 1932., Anica Fu ko r. Krivec r. 1956., Branimir Jagec r. 1953., Mladen Lesjak r. 1965., Elizabeta Na r. Petermanec r. 1926., Smiljana Oršoš r. 1964. ( akovec); Stjepan Zvonar r. 1938. (Kotoriba); Marija Horvat r. Novak r. 1922., Rok Željeznjak r. 1944. (M. Subotica); Alenka Muhvi r. 1949., Marija Karlov ec r. Varši r. 1968., Stanislav Karlov ec r. 1962., Margareta Štiber r. Križari r. 1925. (M. Središ e); Zdravko Vuk r. 1939., Ivan Posavec r. 1947. (Nedeliš e); Ljubica Slavi ek r. Dolen i r. 1957., Marija Žvorc r. Kova r. 1916., Ivan Posavec r. 1934., Franjo Bašnec r. 1937. (Prelog); Dragutin Hunjadi r. 1957. (Štrigova)

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 24.1.2015. od 15-20 sa Nedjelja 25.1.2015. od 8-20 sa dr. Renata Hranjec Gašpari ms. Silvana Igrec DEŽURNI PEDIJATAR Petak 23.1.2015. od 13:00-20:30 20:30 Subota 24.1.2015. od 08:00-15:30 0-15:30 (primanje pacijenata do 14:30) 4:30)

dr. Branka Zuzel-Šantek antek Franca Prešerna 16, akovec,, tel. 390 245 Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO NE Utorak i etvrtak - POPODNE

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODA JEM RENO CLIO 2001.g., metalik boja, nove gume (cijena 1.950 eur), te skuter 50cm (700 eur), mob 091 970 1929 PRODAJE SE PASSAT 2.8 V6 4mo on 2002.g, plin (Tartarini), reg do 8/2015, 4x nove ljetne gume na alu felgama 16’, 4x eli ne felge sa zimskim gumama, napravljen veliki servis (stazni, zup as remen, svi zateza i i vodilice, vodna pumpa, termostat, ...), auto u solidnom stanju, cijena 4.400 eur, mog. zamjena, mob: 092 3100 282 PRODAJEM PEUGEOT 307 SW 2,0 HDI 2003.g., u odli nom stanju, full oprema, reg. do 7/2015, nove gume, napravljen servis, cijena 3.900 eura, mob 098/551-267

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJE SE VJETRENKA, odli na, masivna, robusna ispravna radi, za seoski turizam ili upotrebu, iš enje i klasiranje, pšenice, graha, graška, bu inih koš ca, kukuruza koki ara, itd., samo 900 eura. info: 01/2923-068 PRODAJEM SADNICE bobi astog vo a; crveni krupni ribiz po 12 kn, imamo još jostu, malinu i kupinu. Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODA JEM L JETNE GUME BF Goodrich 185/65/15, DOT 06/14, vožene ni mjesec dana, odli ne, cijena 1.200 kn za 4 gume. k, mob: 098/551267

PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632494

PRODA JEM NISAN MIKRU 1988.g, 170tkm, odjavljen 19. 12 2014, jako o uvan, garancija, ksna cijena 6.000 kn, mob, 099 7944 117.

PRODAJU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumljavanje i lingstrum za živicu. Nazva na broj: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE VW POLO 1.4 TDI diesel 2004.g., reg. do 11/2015., 170tkm prije enih, 55 kW, mehani ki mjenja , 2.vl., serv. knjiga, garažiran, centr. zaklj., crne boje, te gume s felgama dim 195 R 14 CMS, Tubeles Kontinental (2 kom), pogodno za malu prikolicu, tel. 099/808-7586 ŠKODA OCTAVIA 1,6 benzin sa ugra enim plinom 2008 g., reg. do 11/2015.g., 1.vl., cijena 45.000 kn. mob 091 646 3334 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/9205620 P R O DA J EM S U Z U K I A l t o 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM Michelin gume na twingo felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S, cijena 400 kn. Tel: 858-424 VW POLO 1.2 benz 2010.g., reg. do 1/2016., u dobrom stanju, papiri uredni, prodaje se ili mijenja za stan u k, Vž, ZG uz doplatu. mob. 098/749-131 PRODAJEM VW KOMBI 1.6 dizel registr. do 1.6.2015., tel. 091/4356-187 PRODAJEM MERCEDES E190 2.0 benz, reg. do 1.4.2015., u odli nom stanju, garažiran, redovito servisiran, abs, centr. zaklj., mob. 098/9988-762 PRODA JEM OPEL CALIBRA 1991.g., sa atestom za plin, odjavljen, cijena 4.000 kn. mob. 099/649-0914

PRODAJE SE DOMA I SUHI O IŠ ENI GRAH trešnjevac, cijena 20 kn/kg. tel: 042/819020 PRODAJEM TRIMER Husqvarna 323RII najpopularniji i najprodavaniji model, za samo 2.550 kuna te prodajem hambar za žito šir. 3.80 i duž. 9.45, hrvatskog pisca i povjesni ara, pogodan za seoski turizam, sjenicu, klet, vikendicu itd. Info: 01/2923-068 PRODAJEM STARI PLUG, ornice, jaram, drveno rudo za kola i starinska drvena korita razli i h veli ina. Tel. 098/970-7703 PRODAJEM TRAKTOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/16484-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059. PRODAJEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424 PRODAJEM DRVA za ogrjev iz vo njaka (jabuka) i betonske stupove za vinograd, vo njak ili ogradu. Mursko Središ e, tel. 091/584-5561 PRODAJE SE CRNI GRAH kornja a, info na tel. 829-316 ili 099/2510-283

KUPUJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi 732 ili 830, manje korišteno, mob. 091/7632790 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 540, pod ra un može jeftiniji, prikolica 1-osovinka kiper, kola gumenjak, tanjura a 28 i 16 diska, te kupujem gumu 11.24. info: 091/517-5821 KUPUJEM STARIJI TRAKTOR do 40KS, te prodajem boreke (boži na drvca) za sadnju, visine 40-60cm, mob. 098/190-3753

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

POSAO RIJE ANIN (49) - SSS, ak vno znanje talijanskog jezika, traži bilo kakav posao na seoskoturisti ko gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske. Tel: 091 542 5602 TRAŽIM POSAO briga o starijim i nemo nim osobama - kuhanje, iš enje i briga oko doma instva, mob. 092 186 4928 TRAŽIM POSAO IZRADE STOLOVA i elemenata namještaja po mjeri. Mob: 099/64-111-90 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069 TR A ŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 091 528 66 69

POZNANSTVA DE KO (35g), zap oslen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUŠK AR AC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za druženje, mogu a ozbiljna veza, samo ozbiljne molim na tel. 099/574-8435 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO

NEKRETNINE

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93. PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, K, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559 KOPRIVNICA (središnja Hrvatska): ku a 200m2, popratni objekti još 250m2, sa 12.923m2 kvalitetnog zemljišta (seosko imanje pogodno za farmu) ili seoski turizam, stara ki dom, p elarstvo itd., hitno prodajem za samo 67.000 eur, info: 01/2923-068 LUDBREG, Sajmišna ulica: prodaje se gra . zemljište od 1326 m2, cijena 23.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/980-5511 AKOVEC - prodajem gra . parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 2424 143 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u K, Martane, za samostoje u ku u, dim. 18x38 m, mob. 099/2771-330

PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, 23.000 m2 u jednom komadu a šume 1400 hv, nalazi se pored gl. ceste i mogu e ga je podijeli u više gra . parcela. Svi papiri riješeni. mob. 099 752 8800 KOPRIVNICA (središnja Hrvatska, 100 km od Zg): prodajem veliko gra . zemljište ravno u jednom komadu ak 50.126 m2, uz veliki isti potok sa poto nim rakovima, do gradilišta struja, gradski vodovod, bunar, tel 01/2923-068 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

23. sije nja 2015. KUPUJEM VE E IMANJE u gornjem Me imurju, mob. 098/9051-006 PRODAJEM ZEMLJU-ORANICA u Strahonincu, SRATKA 1000 hv. Pita na tel 343-162 ili 098 186 7189

IZNAJMLJIVANJE ZAGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 DA JEM U Z AKUP 8 0 rali ravnih i plodnih oranica u Koprivni koj Podravini. Na nekima je mogu e i navodnjavanje, po caji idu Vama. Info: 01/2923-068 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središ u, mob. 091 5495 873

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438

AKOVEC - strogi centar iznajmljujem ure en jednosoban stan. Tel: 091 24 24 143

PRODA JE SE GR A EVINS KO Z EM L J I Š T E o d 7 71 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni donji dio ku e/ stan s posebnim ulazom i brojilima, u akovcu, za info nazva 098/938-7532

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646

DAJEM U ZAKUP 75 rali ravnih i plodnih oranica na potezu Novigrad-Virje-Molve, na nekima je mogu e i navodnjavanje, po caji idu Vama. Info: 01/2923-068

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno. Tel. 091/5016-685 PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559 PRODAJEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra . vrt i vo njak, vel. 1306 hv, sve legalizirano, EC/F, cijena 35.000 eur. mob. 098/908-2302 PRODAJEMO NOVI 2-sobni stan od 56m2 u akovcu, blizina centra, 2. kat, EC/B, cijena 61.500 eur. info: 091/1730803 ili 091/8955-885

TR A ŽIM U VIŠEGODIŠNJI NAJAM VINOGRAD sa 10002000 trseva na podru ju Železne Gore i okolice. info: 098/99 22 643 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN stan od 45 m2 i garsonijeru od 25 m2 u prizemlju ku e, s posebnim ulazom, zaposlenim samcima ili studentima, sve namješteno, mob. 091 384 3359 TRAŽI SE OBITELJSKA KU A za stanovanje u Gornjem Me imurju. Tel: 822-362, 0995166-780 ZAGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

23. sije nja 2015.

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999

PRODAJEM KANARINCE, golubove engl. gušane i akvarije za ribice, info: 310-519

IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, iza Pedagoške akademije. mob. 091/150-1837

RAZNO

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan na Jugu, poseban ulaz i brojila, pl. centr. grijanje, može i na kruta goriva, vrlo povoljno. info: 091/5636323 IZNAJMLJUJE SE namješten stan od 44m2 u akovcu, samcima, studen ma ili posl. ljudima, info: 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM GORNJI DIO KU E u Savskoj Vesi, namješteno, poseban ulaz, velika terasa, upotreba garaže. info: 095/8120-752 IZNA JML JUJE SE NA DUŽE VRIJEME stan od 47m2 i garsonijere od 25-32m2 u k, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM KU U u Savskoj Vesi, mob. 098/553-270 SVETI KRIŽ - iznajmljujemo novi namješteni 3-sobni stan, odmah kod glavne ceste Prelog akovec. info: 098/632-452 IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR od 20m2 u centru akovca, info: 310-519

ŽIVOTINJE PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM ŠTENCE NJEMA KOG OV ARA, roditelji štenaca izlagani na izložbama vrhunski psi. Uz štence se dobiva vet. knjižica, cijena 700 kn, kontakt: 098 1640 913 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

Oglasnik 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM zra nu pušku “ANSCHIC” sa opti kim nišanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Zagreb, mob. 098908-4675. PRODAJE SE perilica su a (590 kn); cafe aparat Senseo (290 kn); spava a soba; kosilica, auto radio i stol za stolni tenis. info: 091 970 1929 OTKUPL JUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ, satove, komode kredence i dr., može i u lošem stanju. mob. 091 506 1028 PRODAJE SE bijeli IPhone 4 i bijeli Samsung Galaxy SIII mini, malo korišteni, tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM HRASTOV STOL sa šest stolica, povoljno. Info: 091/7343-953 PRODAJEM DRVO ORAHA u rastu za rušenje, orah ve i, doma i i zdrav, raste u dvorištu, cijena 500 kn, rušenje i prijevoz u režiji kupca. mob. 098/986-2668 ili 099/7969541 PRODAJE SE MUŠKA ZIMSKA JAKNA s kapulja om, sive boje, vel. XL, o uvana i malo nošena za samo 100 kn. tel. 099 7969 541 PRODAJEM brija i aparat PHILIPS (rabljeni), odli an (100 kn) i mobitel HTC HD7, nova baterija, vrlo dobar (400 kn), mob. 095/848-9753 PRODAJEM FOTELJU za dnevni boravak, sivu, uš uvanu, za 150 kn. info na mob: 091/7613467 PRODAJEM NOVI ŠTEDNJAK NA DRVA. Tel. 098/970-7703. PRODA JEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog dr veta, unikat, ru ni rad i umjetni ke slike. Mob: 099/650-5381

PRODAJEM kompjuter AMD 1.90GHz, 1.25 Gb ram, 100 Gb disk, xp Pro; muški bicikl orig. Rog; ženski sa 5 brzina i Sony Playstation2. Mogu nost zamjene za sintesajzer ili laptop. Tel. 098/539-169. PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava. Karakterno je pi no za ma ku.

PRODAJEM GROBNICU broj 0119310010 na gradskom groblju u akovcu, polje 19, red 31, broj groba 0010. Mob 091 1211 509 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969

Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o iš ena od nametnika i kastrirana. Traži dom!

Kosjenka - stara oko 3 mjeseci, cjepljena, zdrava i jako zaigrana i umiljata. Traži dom!

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390692

Mitzi - stara oko godinu dana, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cjepljena i izrazito umiljata i mirna ma ka. Traži dom!

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Predivni bijeli ma ak star oko 6 mjeseci i njegova dva crnobijela brata te wiskas sekica traže svoje ljude. Zovite za njih na 097-7727-785.

Eliza je kujica niskog rasta i staros do godine dana. S gla je u sklonište silno prestrašena, ali ve nakon nekoliko dana na sigurnom, suhom i uz redovitu hranu, dala nam je svoje povjerenje i tek sad vidimo koliko je draga i lijepa. Zovite za nju na 091-8988-004. Mumin je 4 mjeseca star štenac, bit e srednjeg rasta i kao i svi štenci zaigran je, veseo i drag psi . Udomljuje se isklju ivo kao ku ni ljubimac te razna dvorištarenja i uvarenja ne dolaze u obzir. Zovite za njega na 098-241-060. Peaches je predivno štene staro oko 4 mjeseca. Bit e srednjeg rasta, izuzetno je mazna i draga, voli druge pse, obožava ljude i bila bi idealna za ve u obitelj i puno druženja. Zovite za nju na 098-241-060.

UDOVICI zanemarenoj dajem smještaj, mob. 092/247-8334 PRODAJU SE HRASTOVE FOSNE friško rezane 1m3 400 e; Lancol ulje 1lit./17kn; motorno ulje Eneos 10W40 30kn/lit., mob. 091/605-2007 PRODA JEM kia pride 1.3i 1997.g., reg. do 8.mj., povoljno, te prodajem guske i novu motornu pilu Mac 50cm. info: 099/598-3497 PRODAJEM DRVENI PROZOR dim. 120x120 sa šalaporkama, novo, nekorišteno + 2 kom dovratnika, vrlo povoljno, cijena po dogovoru. info: 098/9427170 PRODAJEM RABL JENE LCD MONITORE Lenovo i Samsung 17”, cijena povoljna, upita na mob. 097/7821-438. Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

TEREZA-49

18+

Vesela, raskošna, ali usamljena! Tražim vezu.

UPOZNAJMO SE! 0-24

064/56-56-57 3,49/4,78 kn/min. RTL teletekst – str. 816

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561

Jack - micek star oko 8 mjeseci, o iš en od nametnika, zdrav, jako umiljat i drag, traži dom. Zbog boles ne vidi na jedno oko.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1010

Savjeti

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena KlinÄ?eviÄ&#x2021;, spec. kliniÄ?ki psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 Ä&#x152;akovec, tel: 040 312-330

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

PiĹĄe prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Dani mimoze Postoji veliko neznanje iz tog podru ja zdravstva posebno u mladih ljudi, koji su seksualno aktivni i najviĹĄe izloĹženi infekciji s HPV-om. Spolniseksualni odgoj u ĹĄkolama je diskutabilan,uglavnom se ne provodi. Za neke ljude je to joĹĄ uvijek tabu-tema. Mnogi politi ari se rado godinama uklju uju u akcije â&#x20AC;&#x17E;Dani mimozeâ&#x20AC;&#x153; no to je viĹĄe zbog vlastite promocije nego Ĺželje za iskrenom pomo i. U toj problematici sigurno pomaĹže ĹĄirokoobuhvatni zdravstveni odgoj mladeĹži o spolnoprenosivim bolestima i o odgovornom seksualnom ponaĹĄanju. Sigurno pomaĹže i cijepljenje mladeĹži protiv HPV-a, no ono je skupo i nitko ga ne Ĺželi platiti. Rezultat nam se vra a kao bumerang, umiru mlade Ĺžene koje to ne bi trebale.

PEDIJATAR SAVJETUJE PIĹ E: IGOR Ĺ EGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u Ĺ˝B-u akovec

Gripa ili influenca Influenca ili gripa akutna je infek vna bolest diĹĄnoga sustava koju uzrokuju virusi in uence A, B i C. Lako se prenosi i pojavljuje se u manjim ili ve im epidemijama svake zime. Karakteriziraju je visoka temperatura, glavobolja, bolovi u miĹĄi ima i suhi kaĹĄalj. Bolest moĹže bi pra ena komplikacijama, me u kojima su upale plu a vrlo este i teĹĄke. Prvi opis boles potje e od Hipokrata iz petog stolje a prije Krista. Prvi opis pandemijske pojave in uence potje e iz godine 1580. Od tada je zabiljeĹžena 31 pandemija (epidemija zarazne boles koja se ĹĄiri kroz populaciju kon nenta ili cijelog svijeta). Najve a i svakako najdrama nija pandemija bila je ona iz godine 1918, nazvana ĹĄpanjolskom, kada je od in uence umrlo viĹĄe od 20 milijuna ljudi diljem svijeta. Od 1980. se podtipovi virusa influence A ozna avaju kao HN, prema antigenskoj srodnosti hemaglutinina i neuraminidaze, npr. H0N1. In uenca je jedina neukro ena poĹĄast iz proĹĄlos . Epidemije uzrokovane virusom in uence A izbijaju naglo, vrhunac doseĹžu za 2 do 3 tjedna, a obi no traju 4 do 6 tjedana. U epidemijama obi no oboli 10 do 20% pu anstva, a u odre enim populacijskim skupinama i do 50%. Porast broja prehla ene djece s poviĹĄenom temperaturom naj eĹĄ e je prvi znak epidemije kao i nagli porast broja hospitaliziranih bolesnika sa upalom plu a i egzacerbacijom kroni nog bronhi sa. In uenca se pojavljuje u hladnijem dijelu godine od prosinca do travnja. Jedini prirodni izvor infekcije je ovjek. Kao kaplji na infekcija in uenca se brzo prenosi. ZaraĹžena osoba govorom, kaĹĄljanjem ili kihanjem izbacuje infek vni sekret kroz nos i usta rasprĹĄen u kapljice razli ite veli ine. Osobito teĹžak oblik bolesti, s brojnim bakterijskim komplikacijama i smrtnim ishodom, imaju stariji i iscrpljeni kroni ni bole-

SavjetovaliĹĄte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 â&#x20AC;˘ Srijeda: 15.00 - 18.00 â&#x20AC;˘ etvrtak: 9.00 - 12.00

Tjelesno samopoĹĄtovanje Ima li zadah iz usta tinejdĹžerice veze s alkoholom?

PiĹĄe dr. med. Damir Mamuzi

Mimoza je mediteransko stablo koje cvate prekrasnim,. utim cvjetovima u zimi u sije nju i velja i. Ona je postala simbolom udruga koje se bore protiv raka grli a maternice. Svake zime provode se akcije diljem svijeta kojima se ukazuje na ovu opaku bolest. Prodaju se mimoze i skuplja novac kojim se podupire rad tih udruga. Rak grli a maternice je spolno prenosiva bolest a uzrokuje ga HPV, humani papilloma virus. To je jedini rak za koji se zna uzro nik i koji se moĹže odgovornim ,seksualnim ponaĹĄanjem izbje i,prevenirati. U Hrvatskoj oboli godiĹĄnje oko 400 Ĺžena, a od toga umire oko 150. Ta negativna brojka ostaje godinama ista, ĹĄto zna i da su naĹĄe preventivne mjere zakazale.

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

snici (dijabe ari, alkoholi ari, kardiopa ). Inkubacija je in uence kratka, 1 do 2 dana. Bolest nastupa vrlo naglo, pra ena je visokom temperaturom i vrlo izraĹženim op im simptomima. Ve ina bolesnika ima jaku glavobolju, bolove u miĹĄi ima, posebno u noĹžnim i le nim miĹĄi ima, te bolove u zglobovima. Osje aju potpunu klonulost i nemo , gubitak teka, mu ninu, a neki su pospani, smeteni ili dezorijen rani. Povra anje i proljev se javljaju kod male djece. Od strane diĹĄnog sustava javljaju se osje aj Ĺžarenja i stezanja u nosu i Ĺždrijelu, Ĺžare a bol iza prsne kos , suhi nadraĹžajni kaĹĄalj, promuklost. Osnovno je lije enje in uence simptomatsko: mirovanje, nadoknada teku ine i elektrolita peroralno ili infuzijama, uzimanje an pire ka i an tusika, po potrebi primjenu kisika. Dana 2. prosinca 2014. godine laboratorijski je potvr en prvi slu aj gripe u Hrvatskoj u ovoj sezoni. U uzorku bolesnice sa simptomima gripe, koja se javila u Kliniku za infek vne boles â&#x20AC;&#x17E;dr Fran Mihaljevi â&#x20AC;&#x153;, utvr en je virus in uence pa A/H3 u Nacionalnom laboratoriju Svjetske zdravstvene organizacije za in uencu koji se nalazi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Dakle virus gripe je s gao, a cijepi se moĹže svatko.

Pada mi na pamet da e na stranici ispred ili iza ove, a moĹžda i na obje, blistati neko fotoĹĄopirano Ĺžensko lice i tijelo savrĹĄenih proporcija, a u borbi s takvom vizualnom konkurencijom preostaje mi samo nada da novine ipak imaju svoje itatelje... Da, i ja u progovoriti o tjelesnom izgledu, pod pretpostavkom da moju kolumnu itaju uglavnom odrasli koji su osim toga i roditelji pa ne o ekuju da e ovdje prona i instant savjete kako njihove k eri mogu posti i atraktivan izgled, a bez najmanje sumnje da e same tinejdĹžerice, uklju ivĹĄi moju vlastitu k er, baciti oko na ove retke. Ne, tinejdĹžerice ne itaju novine. One imaju druge sadrĹžaje i brige u Ĺživotu. IstraĹživanja pokazuju da ve ina tinejdĹžerica, za razliku od svojih muĹĄkih vrĹĄnjaka, kao prvu i najvaĹžniju brigu u Ĺživotu navodi vlastiti tjelesni izgled. Svakodnevno razmiĹĄljaju o obliku i veli ini vlastitog tijela, o proporcijama i disproporcijama pojedinih dijelova tijela te o na inima da postignu promjene u skladu s nekim propisanim kriterijima Ĺženske ljepote. Eh, ti kriteriji, te nametnute norme dobrog izgleda, iza kojih stoji itava industrija ljepote i prate a propagandna maĹĄinerija! Pritisak koji mlade djevojke osje aju oko sebe i svojeg izgleda uzrokuje drasti no pove anje broja oboljelih od poreme aja prehrane, od kojih je u toj populaciji najprisutnija anoreksija. Ĺ to moĹžemo u initi mi odrasli, ponajviĹĄe majke i Ĺžene, da bi mlade djevojke bolje prihva ale sebe i svoj izgled ne robuju i pretjerano medijski nametnutim normama? Dobro bi bilo, ponajprije, osvijestiti

koje sve poruke mi same ĹĄaljemo svojoj djeci o naĹĄem vlastitom, a i o njihovom tjelesnom samopoĹĄtovanju. Krenimo od sebe. Majka koja je nezadovoljna svojim tijelom teĹĄko to moĹže prikriti i djeluje nevjerodostojno, bez obzira na svoje teoretsko znanje. Ona moĹže rije ima govoriti ispravne stvari, ali ve i i vaĹžniji dio informacije je onaj neverbalni i k er e ga sasvim sigurno dobro detektirati. Ako majka misli za sebe da je ruĹžna i debela, a ne govori o tome i stidi se svoga izgleda, ona u k erinom postizanju boljeg izgleda moĹže vidjeti kompenzaciju za vlastito nezadovoljstvo. K i moĹže nesvjesno pokuĹĄati odraditi zadatak, joĹĄ dok je mala djevoj ica. TinejdĹžericama je teĹže, one preziru naĹĄe dvostruke poruke i kriterije, a istovremeno im robuju... Problem nije toliko u tome kako majka izgleda, nego u tome kako pristupa svojem izgledu i koliko sama robuje kliĹĄejima o dobrom Ĺženskom izgledu. Upitajmo se zato, za po etak, kakav odnos imamo prema vlastitom tijelu. Volim li svoje tijelo? Mislim li da sam loĹĄe gra ena? Jesam li neprestano na dijeti? Primje ujem li deblje od sebe na cesti ili plaĹži, rugam li im se? Ĺ˝alim li se kako s godinama izgledam sve loĹĄije?

t SVÇ?OB NBTBĂ¤B t DFOUSJSBOKF LSBMKFĂ¤OJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ć&#x17D;*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 â&#x20AC;&#x201C; "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄ&#x152;KI CENTAR J. MarÄ?eca bb, NedeliĹĄÄ&#x2021;e, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Zadah iz usta odnosi se na situaciju u kojoj se kod neke osobe primijete neugodni mirisi povezani s disanjem. DeĹĄava se da sama osoba nije svjesna svog zadaha, sve dok joj netko drugi - naj eĹĄ e netko blizak - to ne kaĹže. Tada svjesnost o vlastitom zadahu iz usta negativno djeluje na samopouzdanje osobe, jer se osje a nelagodno u prisustvu drugih ljudi. Bojazan osobe da ima loĹĄ zadah iz usta moĹže biti izvor zabrinutosti i nespokojstva, a esto i uzrokom povla enja od drugih. LoĹĄ zadah moĹže biti znak da osoba ima zdravstvene probleme - esto je povezan s problemima s jetrom i sa Ĺželucem. MoĹže biti rezultat probavljanja hrane tj. namirnica koje imaju jak miris (pr. eĹĄnjak), ili rezultat konzumacije za injene hrane, a i odraz nakupljanja Ĺželu ane kiseline, uzrokovanog loĹĄom prehranom. Nekad je zadah znak bolesti desni. Ili nehigijene usta. Infekcije usta ili grla tako er mogu uzrokovati loĹĄ miris iz usta. Uzrok loĹĄeg daha moĹže biti i puĹĄenje; esto se kaĹže da ljudi koji puĹĄe â&#x20AC;&#x153;miriĹĄuâ&#x20AC;? kao pepeljara. No jedan od vode ih uzroka neugodnog zadaha je kroni na konzumacija alkohola. Op enito gledano, ako ljudi pretjerano piju, obi no ima dosta dokaza koji upu uju na to. Primjerice: osoba je esto mamurna, pije sve viĹĄe alkohola i sve eĹĄ e (jer joj treba viĹĄe alkohola da bi postigla efekt opijenosti). Znaci alkoholizma su i zanemarivanje posla, obitelji, doma, prijatelja. Sve su eĹĄ e burne emocionalne reakcije, svadljivost, sukobi s drugima. A jedan od znakova alkoholizma je i loĹĄ zadah iz usta. Neosporna je injenica da alkoholi ari esto pate od loĹĄeg daha, jer alkohol isparava iz organizma putem diĹĄnog sustava. (Dio alkoholnih tvari isparava kroz znoj pa je za alkoholi ara tipi an i neugodan miris tijela.) Neugodan zadah dolazi i iz Ĺželuca. Znano je da pretjerana konzumacija alkohola izaziva niz ozbiljnih zdravstvenih problema, a me u ostalima, tu su oĹĄte enja probavnog sustava i bolesti Ĺželuca. Kad se konzumira alkohol, estice alkohola idu u probavni sustav. Njih probavni sustav ne moĹže ignorirati. Pove ava se koli ina Ĺželu ane kiseline ĹĄto oĹĄte uje sluznicu Ĺželuca. Svaki put kad osoba izdahne, to e biti neugodan miris. Uslijed alkoholnih tvari stradava i jetra. Nakupljanjem

nusprodukata uzrokovanih kroni nim konzumiranjem alkohola, jetra slabi, a tu nastaje vrlo karakteristi an tip zadaha. Suha usta tako er su uzrokom neugodnog zadaha. Alkohol je diuretik (to zna i tvar koja uzrokuje pove ano izlu ivanje vode, tj. urina iz tijela). Konzumiranjem alkohola u ve im koli inama, zbog diureti kog djelovanja dehidrira cijeli organizam. Dolazi do smanjenja u proizvodnji sline i usta se isuĹĄuju. Slina ina e prirodno isti usta, a ako je nema, uobi ajene bakterije u ustima ostaju, i one zapravo uzrokuju zadah. Kroni no opijanje kao posljedicu e imati uporni loĹĄ dah, zbog opisanih problema u probavnom traktu i zbog bolesti drugih organa, te zbog metaboli ke aktivnosti povezane s konzumiranjem alkohola. Pa i kod osobe koja nije alkoholi ar, jedna no opijanja moĹže ostaviti neugodan trag u vidu loĹĄeg zadaha iz usta, jer je dehidrirala, i jer je alkohol utjecao na probavni sustav. Osoba koja ima problem zvan alkoholizam naj eĹĄ e e poricati prekomjerno pijenje. Svjesna problema, esto e pokuĹĄati sakriti zadah po alkoholu nekim mentol bombonima i Ĺžvakama, ili pomo u sprejeva za osvjeĹživanje daha, ili sli no. Ali nije mogu e u potpunosti ukloniti ovaj simptom alkoholizma. Kad osoba posumnja da pati od loĹĄeg zadaha, i da je uzrok zadaha prekomjerno pijenje, vrijeme je da se problem krene rjeĹĄavati na odgovoran na in. To zna i drĹžanje boce podalje od sebe i traĹženje stru ne pomo i. Kombinacija postupaka lije enja, konzumacije zdrave hrane i odgovaraju e koli ine vode, te svakodnevno odrĹžavanje higijene usta, pomo i e ukloniti neugodne mirise iz ustiju zbog alkohola. Netko tko pati od problema zadaha, moĹže zaista biti osuje en u svakodnevici. Ako vodi ra una o zdravlju, uklju uju i ne-pijenje alkohola, ne bi trebao brinuti u tom pogledu.

23. sije nja 2015.

Savjeti 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pravodobno otkrivanje i adekvatne terapije poboljšavaju život oboljelih od kardiovaskularnih bolesti Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti uzrok su smrti 17,3 milijuna ljudi na razini svijeta, odnosno 30% ukupne smrtnosti, a na razini Europe odgovorne su za 47% svih smrti. U Hrvatskoj su tako er vode i uzrok smrti s udjelom od 48,3% u ukupnom mortalitetu. One su uzrok su smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca. Kardiovaskularne bolesti su godinama na prvom ili drugom mjestu po broju hospitalizacija, izmjenjuju i se s malignim bolestima. Stope hospitalizacija za kardiovaskularne bolesti rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast bolni kog pobola po inje u dobi iznad 40 godina, desetak godina ranije od porasta smrtnosti. Posljednjih deset godina u nekim zemljama uo ava se kontinuirani trend smanjenja smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca i to osobito za dob od 0 do 64 godine, no one su i dalje vode i uzrok smrtnosti i pobola. U skupini kardiovaskularnih bolesti naj eš e su ishemijske bolesti srca,cerebrovaskularne bolesti, te hipertenzija koja

smrtnosti te poboljšava kvaliteta života. Anamneza, klini ko stanje bolesnika i pregled kardiologa nezaobilazna je stepenica u dijagnosticiranju kardiovaskularnih oboljenja. Na osnovu tako dobivenih rezultata odre uju se daljnje pretrage do postizanja kona ne dijagnoze odnosno procjene prisutnih imbenika rizika. Tako u rutinske pretrage prilikom dijagnostike arterijske hipertenzije spadaju: glukoza natašte, ukupni, LDL i HDL serumski kolesterol, trigliceridi natašte, kalij, mokra na kiselina i kreatinin u serumu, procijenjen klirens kreatinina, hemoglobin i hematokrit, analiza urina i EKG. U preporu ene pretrage ubrajaju se: 24-satno mjerenje artrijskoga tlaka, ultrazvuk srca, ultrazvuk karotidnih arterija, proteinurija kvantitativno, indeks tlaka gležanj-nadlaktica, pregled

o ne pozadine te test optere enja glukozom u slu aju da je plazmatska glukoza natašte > 5,6 mmol/L. Kod dijagnostike ishemijske bolesti srca uz ostale pretrage nezaobilazna je i ergometrija kojom se dijagnosticira postojanje bolesti koronarnih krvnih žila, procjenjuje težina ve od ranije prisutne koronarne bolesti, ispituje razina oporavka sr anog miši a nakon sr anog udara, ispituju razne aritmije srca, procjenjuje se funkcio-

Deset naj eš ih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj su:

Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa je i zasebna bolest i rizi ni imbenik za neke bolesti srca. Kardiovaskularne bolesti su zna ajni javnozdravstveni problem diljem svijeta. Glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu

i prestiže stope smrtnosti od infektivnih bolesti. Pravovremenim otkrivanjem i dijagnostikom navedenih oboljenja kao i prepoznavanjem prisutnih rizi nih imbenika, te odre ivanjem adekvatne terapije zna ajno se smanjuje stopa

1. Ishemijske bolesti srca

22,17%

2. Cerebrovaskularne bolesti

14,10%

3. Zlo udna novotvorina dušnika, dušnica i plu a

5,40%

4. Zlo udne novotvorine debelog crijeva

3,88%

5. Kroni ne bolesti donjeg dišnog sustava

3,20%

6. Insuficijencija srca

3,01%

7. Hipertenzivne bolesti

2,99%

8. Dijabetes melitus

2,57%

9. Kroni ne bolesti jetre (fibroza i ciroza)

2,10%

10. Zlo udne novotvorine dojki

2,03%

nalni statusa u sklopu valvularnih bolesti srca, te se ispituje kondiciono stanje osobe. Ultrazvuk srca nezaobilazna je pretraga kod dijagnosticiranja razli itih vrsta kardiomiopatija i valvularnih bolesti, dok se 24-satno snimanje EKG-a prvenstveno koristi kod dijagnostike razli itih poreme aja sr ane frekvencije. U ve ini zemalja postoji nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti koji obuhva a navedene dijagnosti ke postupke i kojim se uspijeva smanjiti stopa smrtnosti i pobola. Kao najbolji primjer mogu nam poslužiti neke razvijene zemlje poput SAD ili Finske kod kojih je u zadnjih 30 godina došlo do smanjenja mortaliteta i do 50% . To ukazuje na mogu nost utjecaja na obolijevanje i umiranje od kardiovaskularnih bolesti odgovaraju im programima prevencije.

godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi

Bolesti živčanog sustava

opći internistički pregled; dijagnostika; ciljni kardiološki i gastroenterološki pregledi; zaključno mišljenje i savjetovanje; timski rad; individualni pristup; cjelovitost

EMNG; kronična bol; neuropatska bol; križobolja; išijas; periferne polineuropatije; bolna dijabetička polineuropatija; postherpetička neuralgija

Bolesti srca i krvnih žila

UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; UZV trbušnih organa, UZV prostate, UZ štitnjaće; UZV dojke; citopunkcija štitnjače, citopunkcija dojke

kardiološki pregled; UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka; EKG i 24 satni EKG; ERGOMETRIJA i kondicijsko testiranje

Bolesti probavnog sustava gastroenterološki pregled; UZV trbušnih organa; GASTROSKOPIJA; REKTOSKOPIJA; KOLONOSKOPIJA; bolesti jednjaka, želuca, crijeva, jetre, gušteraće

Ultrazvučna dijagnostika

Psihijatrijski poremećaji nemir; tjeskoba; sniženo raspoloženje; tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe; panični poremećaj; nesanica; nezadovoljstvo; oslabljeno funkcioniranje; slaba kvaliteta života; kronični stres; individualna psihoterapija; partnerska, bračna; obiteljska psihoterapija

Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost. Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

23. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

MALO HLADNIJE

VREMENSKA SLIKA: Ulaskom u drugu polovicu sije nja ušli smo u prosje no najhladniji dio godine, a temperature zraka su znatno više od normale, i na Jadranu i u unutrašnjosti. U Zagrebu, na meteorološkoj postaji Gri prošlog petka i subote su izmjerene rekordno visoke datumske temperature. U petak 16. sije nja izmjerena je maksimalna temperatura od 15.2°C, što je ak za 12.4°C više od prosjeka za taj datum. Dnevne rekorde su još zabilježili Varaždin sa 14.7°C (stari rekord od 14.0°C je iz 2007.) i Zadar sa 14.1°C (stari

rekord od 13.8°C je iz 1997.). U Zagrebu je i u subotu 17. sije nja izmjeren novi datumski rekord najviše temperature od 16.1°C. Sli no je bilo i u Zadru. U nedjelju je zahladilo, ali samo na jesenskih 8°C, dok je u ponedjeljak ujutro uz još malo nižu temperaturu i višem gorju bilo i slabog snije-

ga. Ovaj tjedan provodimo kao usred jeseni, a od subote možda se vrati i neka blaga zima. ini se da e i dalje biti uglavnom tmurno i vlažno. Povremeno e biti kiše, u malim do umjerenim koli inama. S blagim padom temperature otvara se mogu nost za nešto susnježice i snijega prema

kraju tjedna, ali ništa konkretno. Tijekom vikenda vremenska situacija na Jadranu e se postupno popraviti uz sve više sunca, ali i jaku i olujnu buru iji bi orkanski udari mogli znatno ograni iti promet. U unutrašnjosti zemlje smirivanje vremena e i i sporije pa u subotu još ima dosta oborina – u gorju e pasti 10-15 cm snijega, a malo susnježice i snijega e biti i u nekim nizinskim predjelima, osobito u zapadnoj Slavoniji, Moslavini, Banovini, Posavini i na Kordunu. Opširniju prognozu do kraja tjedna pro itajte u nastavku. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak e se nastaviti ve inom obla no vrijeme. Kiša e biti eš a nego prethodnih dana tako da možemo najaviti jedan mokar jesenski dan. Malo e i zahladiti uz povremeno umjeren i jak vjetar sjevernih smjerova. S padom temperature o ekuje se spuštanje snježne granice pa e u gorju biti susnježice i snijega, do ve eri e granica kiše i snijega biti na oko 400 metara nadmorske visine pa u no i na subotu malo snijega može pasti u Slavoniji i Posavini. U subotu uglavnom obla no i hladno. Povremeno e padati susnježica i snijeg, a s obzirom da e temperatura zraka biti malo iznad nule ponegdje se može stvoriti i tanji snježni pokriva . Najmanje oborina na krajnjem sjeverozapadu pa ovdje kod nas vjerojatno ne e biti snijega na tlu, a tanji pokriva mogao bi nastati na Kordunu, Banovini, Moslavini, zapadnoj Slavoniji i Posavini. U Gorskom kotaru i Lici mjestimice više od 15 cm snijega. Oborina e biti više u prvom dijelu dana dok se popodne i nave er sa zapada o ekuje slabljenje i prestanak oborina. Puhat e umjeren vjetar sjevernih smjerova. Nedjelja donosi postupno smirivanje vremena i prestanak oborina. Malo snijega mogu e je još u Slavoniji i Lici. Poslijepodne i nave er mogu e je i djelomi no razvedravanje sa zapada. I dalje ostaje hladno, ali e vjetar oslabjeti. Jutarnja temperatura od -2 do 2, a najviša dnevna od 1 do 6 Celzijevih stupnjeva. I po etak novog tjedna donosi nam jesensko-zimsku kombi-

naciju uz puno oblaka i napokon temperaturu zraka primjerenu sije nju. Jutra e biti mrazna s temperaturom ispod 0°C, možda ak ponegdje i blizu -5°C. Danju izmjena oblaka i kra ih sun anih razdoblja, a temperatura zraka i sredinom dana ostaje zimska, ali u plusu. U utorak i etvrtak mogu e su slabe oborine na granici kiše i snijega, a u no nim i jutarnjim satima pripazite na mogu u poledicu. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 22.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 23. 1. 1857. u Voloskom ro en hrvatski geofizi ar Andrija Mohorovi i 24. sije nja 1942. god. u Zagrebu na Gri u izmjereno -22,2°C 26. 1. 1723. po eo je padati snijeg u Zagrebu i nije prestao cijeli tjedan

VICOTEKA

Došla Muji svekrva u goste. Pita je Mujo: - Do kada ete ostati? Svekrva: - Dok vam ne dosadim. Mujo: - A što tako kratko? ----------------------------------------------------Pita sudac Muju: - Kako ste mogli pregaziti 52 ljudi? - Otkazale mi ko nice na nizbrdici! - Pa zar niste mogli negdje skrenuti? - Ma, jesam! Lijevo su bila 2 ovjeka, a desno na autobusnoj stanici njih 50! Pomislih, bolje pregaziti ovu dvojicu nego onih 50. I kad sam pregazio prvoga, ovaj drugi, idiot jedan, potr ao me u onih 50! ----------------------------------------------------Še e bakica grobljem i sretne grobare: - Oprostite, možete li mi re i gdje je polje 564, grob 93? - A kog si vraga izlazila ako se ne znaš vratiti? ----------------------------------------------------Mujo i Haso došli vaditi osobnu iskaznicu u policiju. Kako su oba bila nepismena, rekli su im da se potpišu kažiprstom. Mujo se potpiše kažiprstom, a Haso dade palac. - Bolan, to nije kažiprst! - kažu mu u policiji. - Ali ja se zovem razli ito od Hase!

SAŠA KRALJ UŠAO U HRVATSKU REPREZENTACIJU U STRELJAŠTVU

NASTAVLJENO PRVENSTVO U PRVOJ HRL ZA RUKOMETAŠICE

Strijelac Alzasa puca na EP u Arnhemu

Zelina prejaka za naše Zrinskice

ŽNK TRNAVA UGODNO JE IZNENA ENJE PRVE ŽENSKE HNL

Cure igraju nogomet sa srcem

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ide i Tito z Pantov aka P K

ak je lepo živeti v Lepoj našoj, a još je lepše zbirati precednika, o em re i, precednico. Najme kaj, hodili smo glase davat, jeni so drukali za druga, a drugi za precednico, a posle izborov se zazvedilo da so vsi pobedili. I levi i desni i rleni i plavi, vsi feštajo. Ipak, kak je da je, ipak so na desnoj strani malo vekše fešte jerbo je Kolinda, za prsa, pobedila Ivija, a te jene atribute, štere joj je Božek dal, je zapazilo bira ko telo, a posebno moško i dok so se sorterali glasi malo vekši kup ek je bil na desnoj strani. Kak bilo da bilo, ipak je uda lepše pobediti, a ve je na Kolindi kaj opravda ove naše glase, o em re i, nek dela tak kaj se bomo i dale štimali žnjom! epo nam je obe al prvi, o em re i, vode i me imorski hadezeovec, Darkec Horvatov, kak naša i hrvaška nova precednica Kolinda Grabar Kitarovi ne bode pozabila na nas Me imorce, šteri smo joj svoje glase dali na minulim izborima. Nekaj si gruntam,

kak nas je strašno uda bilo, ona bi mogla, kaj održi re štero je Darkec dal, jen den dojti v Me imorje i obiti celo svoje bira ko telo i vsakomo se zafaliti, stisnoti mo roko i nagraditi ga z svojim lepim osmjehom šteri osvaja. Ona je pragmati na žena, kuliko smo vidli v ovih par dni otkak je zebrana i najbrž bode tak naprajla. rez mesec dni se drug Tito seli z Pantov aka. Najte me nikaj udno gledati, kaj ste pozabili kaj je Ivo rekel: Tak dugo dok je on tam bode i drug Tito žnjim, a ve on ide, pak bode brz as i drug Tito odišel žnjim. Najgerek sam kam bode itak odišel drug Tito? Je li bode i on odišel na Faks za pravico (mortik i tam nucajo šlosara) ili pak bode ostal v politiki gde je navek i bil? No, ne kanim se pravzaprav zbogradi toga preve sekerati, za Fašnik bodemo vse znali. A Fašnik je ne preve dauko. ržavno izborno poverenstvo je potvrdilo da je na izborima za precednika pobedila Kolinda i da bodemo ve pet let meli precednico, a kaj to zna i da so izbori još navek ne gotovi za precednika Vlade Zokija Milanovi a i jegovo prvo potprecednico Vesno Pusi . Oni so žilavi kak sam vrag i još se navek nadjajo da se

POD VUROM

Mogu li dužnici kredita u “švicarcima” mirno spavati? Jesu li banke smjele davati kredite s valutnom klauzulom vezanom za švicarski franak i promjenjivom kamatnom stopom? Što mislite o aktualnim mjerama kojima hrvatska Vlada nastoji pomo i svima koji imaju kredite u švicarskim francima? Brojna su to aktualna pitanja na koja odgovore traže državne institucije, banke, dužnici... Pitali smo i vas, gra ane, što mislite o tome. Jer, dok premijer, Vlada, banke... traže rješenje, dužnici i njihove familije još uvijek ne mogu mirno spavati. (rr, zv)

Dario Kova evi , akovec Svatko je odgovoran za sebe i svoje postupke. Ja imam kredit u eurima. Zasad je to sre a, a danas-sutra tko zna. Kad je netko potpisivao kredit u francima, nitko ga nije prisiljavao na to. Ali, nisam siguran da su banke sve dobro objasnile klijentima. U cijeloj toj pri i odgovornost snosi više faktora. I primatelji i davatelji kredita. Mislim da se s tim kreditima loše krenulo devedesetih godina i ova sadašnja situacija je samo preslika toga.

bode pripetilo udo i da bode Ivo i dale ostal na Pantov ako. Zakaj smo Ivija išli mejat ak so se oni tak lepo priv ili jedni na druge? vek Josipovi ov, šteri broji zadje precedni ke dneve, je mel pravoga izbornoga slogana i iskal je pravoga pota sam kaj ostane tam gde je bil, a posle kak mo je Kolinda zela mero pravoga pota so našli jegovi savjetniki, šteri so spakerali kufre i genuli z Pantov aka. A kam? Vsaki na svojo strano, kak rakova deca. Pet let so živeli kak bubregi v lojo, nikaj so preve ne delali, niš i je to od jiv niti ne iskal tak da je od jiv ne bilo bilo skorom nikšega hasna. Bar smo mi obi ni smrtniki to ne primetili, o em re i, toga hasna. Nesam mogel nikak zazvediti kuliko so penez povlekli z državne kase, vu svoje žepe, za teh pet let, ali znate da so ne malo koštali. Oni, jive žene, ljubavnice (kakši je to savjetnik precednika države šteri nema bar jedno ljubavnico ili pak ljubavnika?), deca, kartice, o em re i, nejso bili maloga stroška. A vse smo to mi težaki i porezni obvezniki morali namiriti. Morem si misliti kuliko je teža kih žepov ostalo na pol prazno kaj so se vsi te la ni zobi na Pantov ako mogli nahraniti?

recednik Vlade, Zoki Milanovi furt kaže z prstom na svoje politi ke protivnike da so oni lopovi i da vse zlo ovoga našega hrvaškoga sveta dohaja z te strane. Nekak si gruntam da je niti Zoki ne takši poštejak kak bi on štel kaj bi mi veruvali jerbo se v državnoj kasi nabere hajdi penez, prek vsih porezi i nameti, a minister za peneze, Boris Lalovac, mora vsaki as iti prek meje po novoga zajma. Jako sam najgerek gde so pak unda penezi ak niš i ne krade, a nikaj se ne dela? Kaj ne bo zišlo kak v akoskomo Stanorado da so penezi vseposot cureli nekam drugam, mortik i v privatne žepe i da so lukje uda vekše nek so i nejvekši protivniki, stare postave na vlasti, mislili? Što bi si da mislil da se je v tak maloj fabriki tak uda penez vrtelo i to mimo kase, mimo paperov i to tak da so ovi v nadzornomo odboro o tomo pojma ne meli. ebrem si nikak pregruntati, pak bi vas prosil kaj mi pomorete: iji je, itak, minister Fred Mati ? Zoki i jegova družba velijo da je on minister branitelov, a oni ga ne priznajo i iš ejo jegovovo ostavko. Velijo: niti smo ga mi zebrali, niti on ne zna kaj mi o emo, niti ne dela kaj bi nam bilo bole. I još velijo, kaj se rata dotikavle

Ivan Vabec, akovec - Nasre u, ja nemam takav kredit, ali u obitelji imaju. To je veliki problem. Mislim da Vlada treba intervernirati i zaštititi na neki na in gra ane koji su ne svojom krivicom došli u velike egzistencijalne probleme. Svi koji su u mogu nosti trebali bi se angažirati oko toga da se taj problem dugoro no riješi. Željko Bacinger, akovec - U obitelji imamo slu aj kredita u francima. Problem je to za sve gra ane koji imaju takve kredite. Ova odluka Vlade o zamrzavanju te aja mislim da nije dugoro no rješenje. To je kratkoro no rješenje, ime se zapravo ljudi ne e riješiti toga dužni kog ropstva prema bankama. U Hrvatskoj mi zara ujemo kune i krediti bi se trebali vezati isklju ivo uz kunu, a ne uz strane valute.

mi prodiremo dublje

da je Fred luka ne jel, a niti preve podihaval. Ne priznajo niti jega, a niti mladoga Glavaševi a. Ne znati da bodo braniteli, gde i zkim našli zajedni koga jezika kaj se dospomenejo tak kaj ne bodo ve morali meti non-stop otprtoga štacuna v Savskoj vulici. Ve je skradja vura za to! ajgerek sam, jako sam najgerek kak bode naša Vlada rešila probleme z švicarskim frankom. Nebrem re i da so toga franka naši politi ari zgrabili kak ma ka miša, ali rez kratek as vsi so sko ili v zrak. Nikomo ne paše. Niti se slažejo bankari, a niti pak dužniki. Najbrž smo to mi morali rešit z Švicarcima, pak oni nam delajo probleme, oni nam zdiguvlejo te aja, a nas nikaj ne pitajo. Vsi so se smejali z našega šenkoskoga sabornika, Drageca Lesara dok je v Saboro lepo predložil (pred cirka pet let) nek se pozabijo te devizne klauzule i nek bodo dugi naših težakov v kunama, ak kune služijo, kune so dobili od banke i unda nek i kune vrnejo. Ali ne, kaj bode on, sindikalec, kak ga zovejo oni šterima ne paše, vu il ministre i bankare kak tre delati z penezi. A da so ga posluhnuli ve nej meli te friške brige. Trelo je nekaj naprajti prevenitvno, za stalno, a ne kaj naša

Zoran Kolari , akovec - Hvala Bogu, sada nemam kredit u francima. Imao sam prije par godina i, sre om, otplatio sam ga na vrijeme, tako da sam samo posljednjih šest rata otplatio prema novom višem te aju. Mislim da bi krediti u Hrvatskoj morali biti u kunama. Aktualne mjere koje vrijede za godinu dana samo su kratkoro no rješenje. Treba na i trajni model rješenja problema.

Vlada navek o e pogasiti ogja dok se on ve rezgori! aj se nebomo, mi Me imorci i to brežni, preve brigali okoli franka, kak strela z vedra neba nam je doletela vest da je Mohokos ve ne nejvekši breg na ovom našem fala eco zemle med dvemi vodami. A bil je nejvekši od stoletja sedmog do ve. I meni je moj rvek ne dal mira, pak sam išel zazvediti o emo se to pravzapraf dela. I neje mi dugo trelo kaj sam zazvedil. Vse so to naprajli naši ljudi. Pred nekaj vej od dvajsti let so Me imorske vode delale obeliska na vrho Mohokosa kaj bodo vsi znali da je tu nejvekši breg našega maloga Me imorja. Ali kak je te vrh bil jako špi asti trelo ga je malo zravnati kaj se kamen z metražom ne bi prehitil. Težaki so ne znali kaj naprajti, pak so pitali svojega direktora Zokija. I unda so oni naprajli kak jim je on rekel. Otpelali so z Mohokosa cirka deset kamijonov zemle na Cimermanov breg, a to so ne nigdi zapisali i istam je unda normalno da je ve Cimermanov breg za te kup zemle višeši od Mohokosa. Leta ido, trava raste, tragi od kamijonov se ne vidijo i istam je unda nekak normalno da mladi ljudi, kak so Andreja i Davor, zmerijo onak kak je je. To kaj sam zazvedil moral sam vam re i tak kaj bodete i vi znali da i naši ljudi morejo negda spremeniti ono kaj je dragi Božek napravil!

Danijel Jan ec, akovec Trenutna situacija s tim kreditima je katastrofalna za sve te dužnike. Banke su krive što su dovele gra ane u takvo dužni ko ropstvo. Zara ujemo u kunama i krediti bi morali biti isklju ivo u našoj valuti, a ne da se vežu uz strane valute. Banke su najve i krivac, jer ljudi nisu mogli znati kako e se to razvijati. Mjere koje donosi Vlada je samo ‘pometanje pod tepih’. To je odga anje problema, a ne rješavanje.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine