šansu za pobjedu i u našoj izbornoj jedinici

Važnije je pitanje koliko će Međimuraca sada biti u Saboru jer se izborne liste dogovaraju u središtu stranaka i guraju svoje zastupnike na vrh

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Na sljedeće parlamentarne izbore iduće godine izlazimo u prekrojenim izbornim jedinicama. Međimurska županija ostala je cjelovita u III. izbornoj jedinici uz Varaždinsku i

Krapinsko-zagorsku županiju kojima je pridodano šest općina iz Zagrebačke županije: Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. U novopridodanim općinama prema dostupnim podacima živi oko 17.700 stanovnika, dakle nešto više nego u Čakovcu.

Što o prekrajanju izbornih jedinica kažu zastupnici

Andreja Marić (SDP):

Može se dogoditi manje zastupnika iz Međimurja

Naša treća izborna jedinica zadržala je dosadašnje tri županije, ali su pripojeni i dijelovi Zagrebačke županije koje će vjerojatno predstavljati ljudi za koje je pitanje koliko će ih naši građani poznavati i u kojoj će mjeri brinuti za našu regiju. Stoga bi se moglo lako dogoditi da Međimurje više nema dosadašnji broj zastupnika u Saboru. Uz navedeno, tome može pridonijeti i izgled izbornih lista, hoće li vodstva stranaka omogućiti pravednu zastupljenost kandidata iz svih županija u izbornoj jedinici, tu je i pitanje zastupljenosti žena, a najvažnije je da naši

Većinsko raspoloženje u tim općinama na prošlim izborima bilo je “plavo”, naginjalo je HDZ-u i njegovu spektru partnera, što bi zbog metode računanja izbornog praga i ulaska u Sabor moglo donijeti laganu prevagu. Naime rezultati prošlih izbora u III. izbornoj jedinici bili su mrvicu više na strani “crvenih”. Izgledali su ovako: 37,67 SDP i partneri, 29,48 HDZ i partneri, Domovinski pokret 6,23, HNS 5,78 i Reformisti 5,46.

Do sada smo uglavnom imali četiri zastupnika

Liste za Sabor kao i raspored na listama kroje se u središnjicama stranaka. Dva su faktora presudna za ulazak zastupnika u Sabor. Čim je položaj na listi viši, tim je izvjesniji ili broj preferencijalnih glasova kandidata s liste.

Međimurci su u pravilu do sada imali četiri zastupnika u Saboru. Na prošlim izborima u III. izbornoj jedinici najviše mandata dobila je lista SDP-a s partnerima, njih šest i od toga troje iz Međimurske županije.

Andreja Marić, saborska zastupnica SDP-a građani dobro prouče tko su kandidati na listama, što su do sada učinili za našu sredinu, što mogu očekivati od njih, istakla je zastupnica Andreja Marić.

Dražen Srpak (HDZ): Promjene neće utjecati na broj zastupnika iz Međimurja

- Vjerojatno ste uočili kroz razne analize da su izmjene Zakona o izbornim jedinicama samo u toj mjeri da se zadovolji kriterij jednakog broja birača, temeljene po odluci Ustavnog suda.

U našem slučaju dodano je nekoliko općina koje se naslanjaju na dio III. izborne jedinice, tj. na Krapinsko-zagorsku županiju i to svakako nije takav broj da bi mogao mijenjati trendove u glasanju u III. izbornoj jedinici.

Uz to uvijek postoji mogućnost izbora i na temelju preferencijalnih glasova.

Dražen Srpak, saborski zastupnik HDZ-a

Stoga smatram da ove minimalne promjene neće imati utjecaj na broj zastupnika iz Međimurja, kazao je zastupnik Dražen Srpak.

Matija Posavec, premda drugi na toj listi, ulaz u Sabor je izborio kao prvi zbog najvećeg broja preferencijalnih glasova. U Sabor je poslao kao svoju zamjenu Bošku Ban Vlahek. Stjepan Kovač je bio četvrti na listi, a Andreja Marić peta na listi. I s to troje spomenutih su naši zastupnici s “crvene” liste u Saboru, premda je Kovač crvenu promijenio u zelenu, HSS.

S HDZ-ove liste u Sabor iz Međimurske županije ušao je samo jedan zastupnik i to Darko Horvat koji je bio drugi na listi. Kao tadašnji ministar svoje mjesto prepustio je da ga dijele svaki po polovicu mandata Ljubomiru Kolareku koji je bio 6. na listi i Draženu Srpaku koji je bio 9. na listi. Nijedan od njih dvojice zbog vlastitog položaja na listi ne bi vidio Sabor. Naime s HDZ-ov liste u trećoj izbornoj ušlo je 5 kandidata u Sabor, od čega samo jedan međimurski zastupnik.

Ono što nas prije svega zanima je kako će se pripajanje birača iz Zagrebačke županije odraziti na broj zastupnika u Međimurskoj županiji, jer će na sljedećim parlamentarnim izborima međimurske saborske zastupnike birati i stanovnici Zagrebačke županije i mi njihove.

Ulaz u Sabor garantira velika popularnost ili vrh liste

Poučak s prošlih izbora glasi: ako je riječ o manjim strankama koje imaju određenu vidljivost i popularnost, za zeleno svjetlo za Sabor je najvažnije biti na prvom, eventualno drugom mjestu liste. Na listama većih stranka najvažnije je biti pozicioniran na prvoj polovici liste, jer obično se kocka zaustavlja na broju šest. S nižih mesta u Sabor se ulazi kao zamjena ako nositelj liste odlazi na izvršnu funkciju u Vladu.

Liste najvećih stranka se u pravilu slažu tako da se na najviša mjesta na listi postavljaju naizmjence kandidati iz svake županije. S liste HDZ-a Darko Horvat je za Sabor bio na drugom mjestu, a prvi Darko Tušek iz Krapinsko-zagorske županije. Dakako postavlja se pitanje i što će biti s oslabljenim SDP-om s čije liste su u Sabor ušla tri zastupnika u Sabor.

Trećoj izbornoj jedinici koja slovi kao “crvena” pridodavanje “plavih” zagrebačkih općina pokušaj je da se popravi izborni rezultat HDZ-a u trećoj izbornoj jedinici. No opet se postavlja pitanje kako će na njihovoj listi za treću izbornu jedinicu biti pozicionirani međimurski HDZ-ovci. Naime Andrej Plenković, kao predsjednik HDZ-a, ne želi jake, nego lojalne ljude oko sebe. Zbog toga su i kod nas nestali političari s jakim osobnim integritetom.

Nekad jaki SDP je u Međimurju oslabio, također nije rasadnik osoba s jakim, političkim integritetom, niti na mjestima načelnika, gradonačelnika i župana, pa je lako moguće da naši kandidati neće biti pri vrhu te liste.

Crni scenarij je da ostanemo na jednom ili dva umjesto četiri ili više zastupnika.

Iznimno je važan i broj preferencijalnih glasova. Za ilustraciju, Matija Posavec koji je bio drugi na listi SDP-a za Sabor na prošlim izborima dobio je najviše, 16.379 glasova, a zamijenila ga je u Saboru Boška Ban Vlahek s 284 glasa. Istovremeno Siniša Hajdaš Dončić na istoj toj listi je dobilo 14.485 preferencijalnih glasova i kao kandidat iz Krapinsko-zagorske županije ušao u Sabor premda je bio zadnji, 14. na SDP-ovoj listi.

ŽELJEZNIČKI MOST preko Drave Juri, juri vlak

preko Drave 20 na sat!

Svi koji putuju vlakom na liniji Čakovec-Varaždin mogli su primijetiti da u posljednje vrijeme vlak preko mosta na rijeci Dravi vozi sve sporije. Također, ako se pažljivo zagledate kroz prozor, vidjet ćete pukotine na mostu koje nikome ne ulijevaju povjerenje. Upravo to bio je povod za naš upit HŽ Infrastrukturi.

Odgovorili su nam da se na mostu provodi redoviti stručni nadzor i da je siguran za željeznički promet. Dodaju i da je trenutno na snazi ograničena vozna brzi- na od 20 km/h i da će ona biti dopuštena do konačne sanacije mosta, odnosno do zatvaranja, ne bi li se popravila oštećenja. Doznajemo i da su trenutno u fazi pripreme natječajne dokumentacije radi ugovaranja izrade tehničke dokumentacije za sanaciju mosta Drava Varaždin. Još uvijek nije poznata vrijednost radova kao ni odakle će se �inancirati.

S istim smo se upitom javili i na Županiju, gdje su nam rekli da nemaju nikakvih saznanja o stanju mosta. (pt)

OPĆINSKO VIJEĆE Štrigova

Novi predsjednik

Ivan Frlin

Blaženka Heric iz Reformista, dosadašnja predsjednica Općinskog vijeća Štrigova, dala je ostavku na tu funkciju, a zamijenit će ju dosadašnji HNS-ov vijećnik Ivan Frlin iz Železne Gore. Potvrđeno je to jednoglasno na sjednici Općinskog vijeća Štrigova koja je bila održana protekle srijede, 31. svibnja.

- Praksa je da da stvaramo koalicije kada se ide na izbore. Tako je u okviru koalicije SDP – HNS – Reformisti bila dogovorena suradnja da HNS i Reformisti imaju svog predsjednika Općinskog vijeća, s tim da su Reformisti bili prvi na redu. Zbog toga se događa ta promjena, pojasnio je

Ivan Frlin, novi predsjednik Općinskog vijeća Štrigova načelnik Stanislav Rebernik (SDP).

Tako će naredne dvije godine funkciju predsjednika vijeća obnašati Ivan Frlin, koji je inače već dugi niz godina u političkim vodama. (sh)

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Second hand više nije tabu, nego baš suprotno. Polovno, rabljeno, iz druge ruke – sve je popularnije. U doba in�lacije, kad je sve skupo, rijetko kome biznis ide dobro. Ali pokazalo se da ide second hand trgovinama.

Ako ste ikad ušli u takvu trgovinu, sjećate se oduševljenja koje ste osjetili. Traperice za 2 eura, majice, duge, kratke, košulje – sve po svega par eura. Kao da ste u nekom drugom svijetu. Jer to zaista i je tako. No, treba u startu iz glave izbaciti predrasudu.

To je većinom roba koju su trgovine kao svoj višak stavile u kontejnere, koje potom otkupljuju oni koji tu istu robu prodaju pod “rabljenom”. Zato se u second hand trgovinama često nađe i nova roba.

Pronaći pravu stvar koja ti odgovara iziskuje malo više vremena. Treba dobro pretražiti, ali zato se trud na kraju isplati. U trgovinama u kakvima smo navikli kupovati, sve ima svoje mjesto. Kolekcije su složene po bojama i sezoni, a ovdje to baš nije tako, pa tako potrebno dobro otvoriti oči i pronjuškati.

To dobro zna naša sugovornica Elvira Bratko iz Čakovca, koja unatrag četiri godine većinom kupuju upravo u second handu.

Elvira Bratko:

Za pričest sam se obukla za 2 eura

U Čakovcu postoje dvije second hand trgovine, jedna se nalazi preko puta dm-a, Textile house, a druga je Bar Cod u prostoru takozvanog Mercatora kod Galerije Sjever. Svaka ima svoju robu i svoje kupce.

- Većina mojeg ormara je upravo iz second hand trgovine. Najviše kupujem tu kod placa u Textile houseu. Najbolji je izbor kad im stigne nova kolekcija, uglavnom je to jednom tjedno. Prve cijene su uvijek najskuplje, a kako tjedan odmiče, tako cijene padaju, govori nam naša sugovornica i dodaje kako u novoj kolekciji ima i najviše izbora.

Nekad je u trgovini 5 minuta, nekad pola sata. Dogodi se da kupi 2 hlače, 2 majice i torbu za što ukupno izdvoji 5 eura, a zna izaći i praznih ruku. Ulogu malo igra i sreća.

- Kupujem sve, osim grudnjaka i gaća naravno. Znala sam naletjeti i na ganc nove tenisice, isto tako puno je robe koja je nova, nikad nošena. Jako se isplati kupovati za djecu koja odjeću najlakše prerastu ili strgaju. Ovako hlače za euro nikome nije žao ako se poderu tijekom igre, nastavlja naša sugovornica.

Govori nam kako se za pričest proteklog tjedna obukla za svega 2 eura. Suknja koju je kupila koštala je euro, isto kao i elegantna bluzica. U bilo kojem drugom dućanu, to bi isto platila minimalno 20 eura. I to po odjevnom predmetu.

Em je eko, em je vintage

Slično razmišlja i Eva Trstenjak, koju smo zatekli u drugom second hand shopu

Odakle sva ta roba uopće dolazi?

Kako nam kaže vlasnica

Second Hand Bar Coda Sandra Novak, robu nabavljaju isključivo iz veleprodaje u Njemačkoj i Austriji.

- Kad sam radila u Njemačkoj, upoznala sam djelatnice u second handu koje mi objasnile na koji način to funkcionira i gdje se roba nalazi. Upoznala sam vlasnika koji snabdijeva robom od Mađarske do Poljske. Svi oni dolaze u veliki distributivni centar u Njemačku s kamionima i uzimaju robu. Postoji razlika, prva klasa robe, uzima li se na kile ili pak je u pitanju potpuno nova roba, pojašnjava Sandra.

– Second baru. Ona isključivo u Čakovcu kupuje baš u tom, a kako kaže, razlog je što taj imaju vintage robu koja najviše odgovara njenom stilu.

- 90 posto ormara mi je second hand. Ili su to mamine stvari, bakine ili pa baš kupljene u second handu. Razlog je održivost, a i retrovibe koji nosim pa takvu robu najlakše nađem u takvim trgovinama.

Uz to je i cjenovno prihvatljivo. Makar, odvojila bih čak i više za rabljenu robu koja je retrostil. Dosta sam bila po Erasmusu u Europi, pa sam i tamo dosta kupovala u second handu, govori nam Eva Trstenjak.

A kako funkcionira second hand, upitali smo 57-godišnju Sandru Novak iz Strahoninca koja uz supruga Romea Novaka Second Hand Bar Cod u Čakovcu vodi već sedam godina.

- Mi smo zapravo butik second hand. Imamo ciljanu robu, prvu klasu, potpuno novu ili jako malo nošenu. Uzimamo najskuplju robu koja je na tržištu, a koja snabdijeva second hand trgovine.

Zamislili smo to kao vremeplov, tako kod nas možete kupiti robu, stilski iz doba 20-ih, pa sve do današnjih, modernih vremena. Orijentirali smo se na razne partije koji su sve popularniji, od gatsbyjevskog stila, pin-upa, pa sve do kafanske večeri, govori nam vlasnica Sandra. Imaju odjeću i za kazalište. Tako je HNK Varaždin čest gost upravo te trgovine u Čakovcu.

- Prije rata, bavili smo se veleprodajom tekstila. Nabavljali smo robu iz Turske te smo imali dva butika, u Nedelišću i Varaždinu.

Kad je počeo rat, sve je naglo nestalo. Naravno, ljudi su kupovali osnovno, a ne odjeću i tako se sve ugasilo.

Ostali smo bez posla, a ja sam trbuhom za kruhom otišla raditi u Njemačku, gdje sam se u Stuttgartu zaposlila u hotelu.

SECOND HAND trgovine sve popularnije i među Međimurcima