Niti z žepa niti v žep

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IKEA) ova je godina prekretna. Po prvi put nakon industrijske revolucije i novije ljudske povijesti ulaganja u solarnu energiju Sunca bit će ove godine veća od ulaganja u svijetu u fosilna goriva i plin. U solarnu energiju bit će uloženo oko 365 milijardi dolara, a u fosilna goriva za desetak posto manje. Ili drugačije, prije pet godina omjer novih ulaganja u fosilna goriva i čistu energiju iznosio je jednako, danas je to 1,7 dolara prema 1 dolaru u korist zelene energije dobivene od Sunca.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Dobro je znati da od ove godine naš svijet predvodi čista energija od Sunca i vjetra, koja tako postupno postaje najvažniji izvor energije ljudima.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Radi istine treba reći da su ukupna ulaganja u fosilna goriva još uvijek velika, ove godine porasla samo šest posto, pa su još uvijek dominantna energija koju trošimo. To je zapravo zabrinjavajući podatak jer govori u kojem omjeru još uvijek zagađujemo. Posljedice svi znamo, nagle promjene klime, zagrijavanje planeta, zagađenje vode i tla i podizanje razine mora.

Hrvatska se tek polako budi, postignut je napre-

POGLED ODOZDO pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. dak u ulaganjima u solarne elektrane i energiju vjetra, ali i u automobilskoj industriji, no on je obzirom na druge zemlje u Europi premali. Spašavaju nas vodotoci u hidroelektrane. Manje je poznato da niz hrvatski tvrtki globalno proizvodi sustave za napredne automobile na električni pogon, drugim riječima, da nemamo samo Rimca. Usprkos tome, uvozimo gotovo pola potrebne energije i skupo je plaćamo. sto za višu. Tijekom četvrtog kvartala ove godine općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. Nadamo se da temeljem te druge mogućnosti, povećanja poreza na dohodak, neće za time posegnuti i međimurske općine i gradovi u slučaju pojave rupa u proračunu.

Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. Kad je riječ o zaposlenima u Međimurskoj županiji, to je njima niti z žepa niti v žep, jer međimurske općine i gradovi ne ubiru prireze, a i oni koji su ih do prije nekoliko godina imali, sami su ih ukinuli mimo najnovije odluke Vlade. Općina Belica imala je jedan posto prireza, ali su ga ukinuli još prije nekoliko godina, a potom i Čakovc nakon njih, 2020. godine. Čakovec je imao prirez od 10 posto.

Sve samo radi pripetavanja sa Zagrebom

Do kraja lipnja trebale bi biti usvojene zadnje uredbe o ulaganjima u obnovljive izvore u Hrvatskoj, čime bi se napokon zaokružio zakonski okvir.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Tko čeka, taj dočeka, pa će napokon građani bez frustracija moći postavljati solare na krovove kuća i zgrada, dok bi porez na višak proizvedenih kilovata u sustavu samoopskrbe do određenog iznosa plaćao opskrbljvač energijom, u našem slučaju najčešće HEP. To znači da građani za samoopskrbu solarnom energijom neće trebati status proizvođača električne energije, što je do sada bilo sporno i zaustavilo mnoge manje privatne investicije i u Međimurju.

Ta olakšica zaposlenima u drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj može biti gorki bumerang. Ostanu li njihovi gradovi i općine bez prihoda od prireza, mogu posegnuti u džep građana povećanjem cijena komunalnih usluga ili povećati poreze na dohodak što im je Vlada također omogućila.

Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, ali kad ga silom zakona ukine, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a na višu od 25 do 35,4 posto. Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i od 25 do 33 po-

Bože ne daj da država iz bilo kojeg razloga ne uplati svoj dio u mirovinski fond

Kada je riječ o zahvatima u mirovinske doprinose, stopa i dalje ostaje 15 posto za prvi stup, no oni s bruto plaćama do 700 eura imat će fiksnu olakšicu od 300 eura, čiji trošak će preuzeti država. Za plaće od 700 do 1300 eura bruto bit će postupno smanjenje olakšice, a računa se 0,5 x (1300 – osnovica). Primjerice, ako ste samac, a bruto plaća vam je 1290 eura, onda će vaš poslodavac u mirovinski stup uplatiti pet eura manje, a vi na ime toga imati 0,75 eura veći neto iznos. Kad se zbroje sve navedene reforme, vaša će neto plaća na kraju biti veća tek 6,42 eura. U primjeru samaca s bruto plaćom do 700 eura i olakšicom od 300 eura, konačno neto povećanje plaće bilo bi 41,82 eura.

Država se igra šibicama s mirovinskim doprinosom

Država je preuzela dio troška mirovinskog na sebe. Međutim postavlja se pitanje kako će se to odraziti na buduće mirovine, koje se obračunavaju prema uplatama. Što ako u državnoj blagajni ponestane novca? Što će biti kad se promijeni vlast i odluči za se neku drugu politiku?

Takve stvari ne bi trebale biti

Hrvatska će uskoro biti zemlja za starce i strance

dio predizborne igre, nego konsenzusa svih političkih stranaka jer se radi o sudbinama ljudi neovisno o mandatu i političkoj boji vlasti. Bože ne daj da država iz bilo kojeg razloga ne uplati svoj dio u mirovinski fond. Naime, stariji građani pamte vremena kad je država bila najveći dužnik. Primorac umiruje da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine. Za samca s bruto plaćom od 700 eura to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura ona bi bila 6,42 eura. Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bila bi 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece 75 centi. Druga stavka porezne reforme je dizanje osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura, a briše se pojam osnovice osobnog odbitka. Primjerice, ako vam je porez na dohodak 20 posto, onda bi ova razlika od nešto manje od 30 eura osobnog odbitka značila da će vam se samo na ime toga plaća povećati otprilike šest eura. No, to je ako računamo samo vaš osobni odbitak, a dižu se ujedno i osobni odbici za uzdržavane članove pa, ovisno o tome koliko imate djece, trebala bi vam rasti neto plaća. Smanjeni su koeficijenti za broj djece, no neto bi primanja rasla. Za uzdržavanog člana ili jedno dijete, prema novoj visini osobnog odbitka od 560 eura, osobni odbitak trebao bi se povećati za 48 eura, za drugo dijete 60 eura, treće 95, četvrto čak 154 eura, i tako dalje. Kad uračunamo porez na dohodak od 20 posto, dolazimo od neto povećanja plaća od 9,6 eura ako imate jedno dijete do 37 eura ako imate četvero djece. (BMO)

Župan Međimurske županije Matija Posavec donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode poplave za područje grada Murskog Središća te općina Donje Dubrave, Gornjeg Mihaljevca, Kotoribe, Selnice, Svetog Jurja na Bregu, Svetog Martina na Muri, Štrigove i Vratišinca nakon što su mu predstavnici lokalne samouprave dostavili prve procjene šteta nanesenih nedavnim obilnim padavinama te izlijevanjima rijeka i potoka, te na prijedlog jedinica lokalne samouprave Poplave i bujice uzrokovane dugim kišnim razdobljem u svibnju uzrokovale su na području navedenih općina te grada Murskog Središća štete na građevinskim objektima, cestovnoj infrastrukturi, ratarskim i povrtlarskim kulturama i krmnom bilju.

Zato su se zadužila gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da konačnu procjenu štete prijave županijskom povjerenstvu u Registru šteta u roku od 50 dana od dana proglašenja te prirodne nepogode, kako bi županijsko povjerenstvo u zakonskom roku izradilo zbirno izvješće o šteti nastaloj na našem području. (sh)

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

Iza nas je Dan državnosti, praznik zbog kojega bismo trebali pucati od ponosa, slaviti do neba, ali nije tako. I neću sada o tome kako se i taj datum dva puta u kratkoj povijesti selio sa svibnja na lipanj i s lipnja na svibanj, kao da pripada političkim elitama, a ne građanima. Nećemo ni o tome je li zastava bilo premalo i zašto ih nije bilo čak ni na svim javnim zgradama, tek iznimno na privatnim kućama.

Ali hoćemo o tome zašto je Hrvatska maćeha svojim građanima i zašto građani nikad nisu dospjeli u središte pažnje? Zašto im država nije servis? Zašto se premijer osjeća kao vladar, koji svojim podanicima milošću svojom “daje”? Zašto više ne znamo nabrojiti ni imena svih ministara u Vladi, jer se izmjenjuju kao na traci?

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Nemaju autoritet i integritet da bismo ih doživljavali kao važne. Politika se svodi na krug odabranih u užem sastavu. Kao da se mentalno i politički ubrzano vraćamo u vrijeme jednopartijske države s komitetom na čelu koji jedini ima monopol na mišljenje, a sudom partije postavlja i razrješuje dužnosnike.

Srce boli koliko se time udaljavamo od demokracije. Pametni i stručni ljudi su isključeni, a ne traži se, a ni uvažava njihovo mišljenje. Živimo od novca koji se prelijeva iz EU fondova i stvara privid da BDP raste. Turizam nam sudjeluje u stvaranju BDP-a s 20 posto.

Strancima prodajemo more i naše prirodne ljepote. Naučili smo doduše sve skuplje prodavati zimmer frei i kave na terasama.

Hrvatska je postala preskupa zemlja svojim građanima za odmor, a sve manje poželjnija i za život i rad u njoj.

Teško je mladima doći do nekretnina, nezadovoljni su uređenjem države kao takve, žele bolji život i više plaće. Odlaze s cijelim obiteljima. Tako da će Hrvatska uskoro biti zemlje za starce i strance. Stranci već sada značajno sudjeluju u kupnji nekretnina na najboljim lokacijama u Zagrebu i uz more. Kako domaći radnici više ne žele raditi uslužne poslove u svojoj zemlji, nego drugdje, postat ćemo čudna zemlja u kojoj su nekada živjeli Hrvati, a sad se njome za svoj odmor koriste bogati stranci koje poslužuju siromašni stranci iz trećeg svijeta.

Sve smo to uspjeli ostvariti u samo 33 godine od Dana državnosti.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

MURSKO SREDIŠĆE privremeno odustaje od proširenja

Gospodarske zone Brezje zbog visoke financijske odštete

Zašto bi platili šumsko

Zemlji Te Ako Ga Mogu Dobiti Besplatno

- U izmjene Zakona o šumama, koji u proceduru ide na jesen, ugradila bi se klauzula o neplaćanju obeštećenja za šumsko zemljište za gospodarsku namjenu

Lete, lete komarci

Došlo je do izlijevanja rijeka iz prirodnih korita što je uz oborine dovelo do stvaranja velikih poplavnih područja koja su u kombinaciji s povećanjem temperatura moguće leglo komaraca

Piše: Vlasta Vugrinec

Krvopije, napasnici ili kako već zvali dosadne komarce počeli su izvirati sa svih strana i time svima zagorčavaju život. Ne može se u vrt, dvorište niti pak sjediti na terasi u uživati u mirnoj večeri.

Napasnici se tretiraju, istina, kako i gdje, no ovih ih dana ima posebno puno. Razlog su naravno obilne kiše i voda koja je zaostala nakon nje. Kakva je točno situacija, pojasnio je za naše novine Marko Klemenčić, rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Prema njegovim riječima, dugotrajne kiše praćene poplavama povećavaju populaciju prijenosnika zaraznih bolesti kroz povećanje staništa i mjesta razmnožavanja prijenosnika zaraznih bolesti poput komaraca, krpelja i glodavaca, a time i pojavnost bolesti koje prenose. S obzirom na količinu oborina na području Međimurske županije u ovoj godini, a posebice posljednjih mjesec dana, za očekivati je pojavu većih najezdi komaraca. S pojavom prvih larvi u

4. mjesecu na području više općina i gradova na području

Međimurske županije započelo se s provođenjem larvicidnih mjera (suzbijanje ličinki komaraca u vodi). S mjerama se nastavlja i tijekom ovog mjeseca. No unatoč tome što se s larvicidnim mjerama rano počelo, za očekivati je pojavu većih najezdi komaraca zbog više razloga. Visoki vodostaji rijeke Mure i Drave uzrokovali su poplave u nekim dijelovima županije, došlo je do izlijevanja rijeka iz prirodnih korita te uz obilne oborine dovelo do stvaranja velikih poplavnih područja. Svako takvo područje u kombinaciji s povećanjem temperatura predstavlja moguće leglo

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) komaraca. Situaciju dodatno otežava da mjere suzbijanja komaraca ne provode sve jedinice lokalne samouprave na području Međimurske županije te prekogranično područje drugih država gdje se također ne suzbijaju komarci. Bitno je napomenuti da poplavne vrste komaraca za sada ne predstavljaju prijetnju zdravlju ljudi zato što za sad nije zabilježeno da prenose zarazne bolesti.

Veći je fokus na urbane vrste komaraca, tj. umjetna legla komaraca kao: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome u koje upada kiša, začepljeni slivnici i žljebovi, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite slične nakupine vode.

Zbog toga Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije neprestano provodi edukaciju od odgovornih ljudi iz jedinica lokalne samouprave do stanovništva o važnosti eliminacije takvih legla u svojoj neposrednoj okolini. (vv)

Mursko Središće želi proširiti Gospodarsku zonu Brezje za oko 13 hektara. Radi se o šumskom zemljištu koje se naslanja na sadašnju gospodarsku zonu. I prvi dio zone je izgrađen na šumskom zemljištu, za koje je plaćeno obeštećenje.

Prema važećem zakonu, Grad bi za nove hektare zemljišta da ga država prenese u gradsko vlasništvo trebao Hrvatskim šumama platiti 627.000 eura obeštećenja. Duže od dvije godine sređivali su papirologiju kako bi došli do zemljišta u Gospodarskoj zoni, a na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća na kraju su odbili prihvatiti obvezu spomenutog iznosa obeštećenja. Naime, zakonskim izmjenama ošumama priprema se mogućnost da zemljište dobiju besplatno, ako samo malo pričekaju.

Iznos od 627.000 eura za obeštećenje je Gradu velik novac

Spomenutih 627.000 eura je za gradski proračun velik novac, pogotovo ako se uzme u obzir da Grad čekaju velike �inancijske obveze za dogradnju dječjeg vrtića uz obvezu od milijun eura te su�inanciranje kanalizacije u Štrukovcu i Križovcu, također u sedmeroznamenkastoj cifri, a i druge manje komunalne akcije.

No to ne znači da je Mursko Središće odustalo od proširenja Gospodarske zone Brezje. Kočnicu su pritisnuli zbog izglednih zakonskih izmjena koje se spremaju najesen. Po njima bi zemljište dobili besplatno, pa nisu htjeli trčati pred rudo, prihvaćanjem zemljišta uz obeštećenje, pošto-poto.

Srpak je kazao da je bio na sastanku s premijerom, ministricom poljoprivrede i direktorom Hrvatskih šuma na kojem je dogovoreno da se u izmjene zakona o šumama ugradi klauzula oslobođenja plaćanja obeštećenja Hrvatskim šumama, ako se to zemljište daje za gospodarsku namjenu.

- Vjerujem da ćemo s obzirom na to i s obzirom na promjenu Zakona o državnoj imovini koji će jako ubrzati prijenos imovine riješiti problem proširenja zone u 2024. godini, kazao je gradonačelnik Srpak.

Dodao je: - Navedene zakonske izmjene će osim za nas biti jako dobre i za buduće potrebe drugih jedinica lokalne samouprave.

Zakon o šumama na jesen ide u saborsku proceduru s klauzulom o oslobođenju od plaćanja nameta ako se šumsko zemljište upotrebljava za gospodarsku svrhu.

Poduzetnici će malo pričekati

Tu inicijativu podupire i predsjednik Udruge gradova, a i osnažit će ju i članovi udruge zajedničkim pismom prema Vladi. Uz taj zakon idu i izmjene Zakona o državnoj imovini kojim će se pojednostavniti prenošenje državne imovine, a odlučivanje o raspolaganju državnom imovinom spustiti na razinu županija pa i većih gradova.

To znači da u postupku koji Grad Mursko Središće treba ponoviti da dođe do zemljišta za proširenje zone, obeštećenje Hrvatskim šumama više ne bi trebali platiti. - Došli smo do kraja postupka za dobivanje zemljišta, ali za 627.000 eura, koliko bismo platili obeštećenje, a ne moramo, spreman sam ponovno svaki tjedan obijati vrata u Zagrebu, kazao je Srpak i dodao: - Taj novac možemo umjesto za obeštećenje Šumama uložiti u vrtić, cestu u zoni, a naši poduzetnici će zbog toga još malo pričekati na građevinske parcele. (BMO)