Pčele nisu tu da bismo im mi pljačkali med

- Prava vrijednost pčelarstva je oprašivanje. Med se može uvesti, no oprašivanje ne. Insekti, među koje svrstavamo i pčele, oprašuju oko 80 % biljaka na Zemlji, naglašava prof. Lušić

Piše: Vlasta Vugrinec travnu traku, svake druge godine uz rub parcele treba posijati traku široku najmanje 5 m i dugu najmanje 100 m koja se ne smije upotrebljavati kao put ili prolaz, traka može zauzimati najviše 30 % površine parcele ARKOD. Cvjetne trake trebaju sadržavati propisane cvjetne vrste iz Tablice 4. ili 4a. iz Priloga 4. Pravilnika o IAKS mjerama RR. Travne trake trebaju sadržavati propisane vrste trava iz Tablice 4b. iz Priloga 4. Pravilnika, moraju se kositi dva puta godišnje. Prva košnja obavlja se u prvoj polovici travnja (za jesensku sjetvu) ili u drugoj polovici travnja (za proljetnu sjetvu), druga košnja se obavlja u listopadu. Cvjetne trake moraju se kositi dva puta godišnje, umjesto jedne košnje dozvoljeno je malčiranje. Košnju ili malčiranje potrebno je obaviti u srpnju i nakon cvatnje (od 15. rujna do 15. listopada), a mogu se zaorati najranije 1. listopada. Primjena pesticida na cvjetnim trakama tijekom provedbe ove operacije nije dozvoljena, dok na travnim trakama nije dozvoljena primjena insekticida. Ovisno o vremenu sjetve cvjetne trake trebaju sadržavati različite biljne vrste u različitom odnosu smjesi za sjetvu. Biljne vrste koje treba sadržavati cvjetna traka za jesenski rok sjetve su: facelija, bijela gorušica, lucerna, esparzeta, inkarnatka, crvena i bijela djetelina i ozima grahorica. Tijekom proljetne sjetve smjesa treba sadržavati: suncokret, faceliju, bijelu gorušicu, smiljkita, esparzetu, inkarnatku, crvenu i bijelu djetelinu i heljdu. Kod sjetve travnog pojasa obavezne su sljedeće biljne vrste: klupčasta oštrica, vlasulja trstikama, vlasulja nacrvena, vlasulja livadna, mačji repak, oštrica busolika (vlažna tla) i talijanski ljulj (suha tla).

Svjetski dan pčela koji se obilježava svake godine 20. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi radi upozoravanja javnosti na smanjenje njihova broja i podizanja svijesti o njihovu značaju. Jer pčele ne postoje samo i isključivo zbog nas ljudi kako ni nam proizvele med. Pčele su puno više od toga, puno više od staklenke zdravog i �inog meda.

- Svjetski dan pčela je dan kada nam se pruža prilika da pčele sagledamo i iz drugog kuta kao i plemenitu djelatnost pčelara, naglasio je u Čakovcu na obilježavanju tog dana Dražen Lušić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci i predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda.

Propolis, cvjetni prah, matična mliječ pa i pčelinji otrov, sve su to proizvodi koje nam daju pčele.

- Ali prava vrijednost pčelarstva, odnosno pčela je oprašivanje, naglašava prof. Lušić.

Med se može uvesti iz inozemstva, iz trećih zemalja, ako nemamo svoj domaći, no oprašivanje ne. To moramo sami s našim pčelama.

Insekti, među koje svrstavamo i pčele, oprašuju oko 80 % biljaka na Zemlji.

Mehaničko oprašivanje pčelama ili bumbarima robotima za njega su još uvijek misaone imenice jer se puno razmišlja i radi na tome. I to jer pčele nestaju, a s njima i biljni svijet koji se bez oprašivanja teško može dalje množiti i širiti.

Istina, mehaničke pčele i bumbari već postoje u svijetu, na plantažama, no koji je njihov efekt, još nije poznato.

Svibanj nije slučajno odabran jer život naprosto buja, kako kod pčela tako i prirode. No, datum, 20. svibnja, vezan je za rođenje Antona Janše 1734. godine, slovenskog pčelara, pionira modernog pčelarstva i jednog od najvećih stručnjaka za pčele. Divila mu se i cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo. Svjetski dan pčela obilježava se u svibnju i jer se tijekom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.

Život s pčelama je neprocjenjiv

- Uspjeh međimurskih pčelara najbolje pokazuje činjenica da bez obzira na sve probleme, oni i dalje ostaju tu gdje jesu i dalje to rade, navodi Lušić koji je probao i analizirao mnoštvo međimurskih medova.

Svaka djelatnost, pa tako i pčelarstvo, ima svoje ulazne i izlazne troškove i kad se podvuče crta, mora postojati ekonomska računica. Ako je u tome i zadovoljstvo samog pčelara, onda je uspjeh još i veći. Očito je to tako, jer pčelari doista pčelare dalje i vrcaju med iznimne kvalitete potvrđene na brojnim natjecanjima.

Uz to što medare, pčelari su tu i da pomažu pčelama kako bi bile zdrave i mogle se razmnožavati. Poznato je, naime, da zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede, ali i promjene klime nestaje pčelinja paša pa svaki od njih sadi i sije medonosno bilje. Međutim, napori pčelara su nedostatni jer pčele trebamo i mi u svom vrtu, voćnjaku, vinogradu, cvjetnjaku. Bez njih ne bi bilo �inih i sočnih jagoda, jabuka i krušaka, rajčice i paprike. Stoga i mi, obični ljudi trebamo pomoći pčelama. Ne treba to biti neki veliki i impresivni zadatak. Dovoljno je primjerice da im u travnjaku ostavimo cvijeće, naročito maslačak, što duže, odnosno ne moramo kositi svaki tjedan. Bit će dovoljno ako na balkonima i prozorskim klupčicama zasadimo cvijeće. Lavanda, kadulja, kamilica, jorgovan sigurno će uspijevati u dvorištima, a na javnim površinama medonosne glicinije, lipe, divlje trešnje, lijeske… U Sloveniji, Austriji i Italiji posađeno je primjerice 14.000 stabala evodije 2016. U Mađarskoj su selekcionirane sorte bagrema koje ulaze u kasniju cvatnju, a daju i do 30 % više nektara po jedinici površine. U Njemačkoj je odavno praksa da se na javnim površinama orežu žive ograde tek nakon što ocvatu. U mnogim zemljama je standard za predkulturu postala facelija umjesto crvene djeteline.

Osim toga, uz malo truda, svatko može sam svojim rukama napraviti, danas tako popularni, hotel za kukce. Bit će to korisna, a ujedno i ukrasna tvorevina u dvorištu ili vrtu.

Zanimljivost za kraj Da bi sakupila 1 g meda, pčela dnevno obleti oko 5000 cvjetova. Oprašuje do 15 komada u minuti. Stoga, što su medonosne biljke bliže, to pčele troše manje vremena na let.

Cvijeće koje najčešće posjećuje je svjetložute, ružičaste i ljubičaste boje, dok im crveno i bijelo nije previše interesantno. Ipak ih najviše privlači miris cvijeta. Na biljkama bez mirisa oprašivači praktički nisu pronađeni.(vv)