Bazga spada u najstariju ljekovitu biljku

Cvjetovi mirisne, slobodno možemo reći divlje, biljke beru se i kuha se sirup, suše se za čajeve te se čekaju bobice od kojih je također moguće napraviti sirup, vino, liker, ali i pekmez

Piše: Vlasta Vugrinec Miris rascvjetane bazge širi se ovih dana na sve strane. Cvjetovi te mirisne, slobodno možemo reći divlje biljke beru se i kuha se sirup, suše se za čajeve te se čekaju bobice od kojih je također moguće napraviti sirup, vino, liker, ali i pekmez. Danas doduše postoje i kultivirane vrste koje se mogu kupiti u rasadnicima i odnjegovati u dvorištu ili vrtu. Kultivirane sorte mogu se i formirati prema želji kao stablo ili jednostavno pustiti da raste kao grm isto kao i samonikla bazga.

Dobrobiti cvjetova bazge

U branju cvjetova bazge sreli smo Ljubicu Miri iz Štefanca koja će od njih praviti fini sok. Cvjetove je brala podalje od ceste, na takoreći zapuštenom mjestu koje garantira da cvjetovi nisu onečišćeni ispušnim plinovima automobila te eventualnim tretiranjem okolnog bilja.

Dio cvjetova će i osušiti kako bi se iskoristili za čaj. Malo je poznato i da su pohani bazgini cvjetovi vrhunska delikatesa, laki su za organizam, pikantni i vrlo ukusni. Od bobica se čak može napraviti i domaće vino koje je idealno protiv akutnog bronhitisa, gripe i upale pluća.

Međutim, treba dobro paziti pri rukovanju s njom jer su joj listovi otrovni, a isto tako i sirove bobice u većoj količini. Međutim, prerađene više nisu. Naime, bobice daju intenzivnu tamnoplavu boju, odnosno ljubičastu, koja se koristi u prehrambenoj industriji. Dodaje se kao boja bombonima, a služi i kao boja za pečate kojima se obilježava meso.

Po svojim svojstvima svrstana je među najljekovitije biljke svijeta. Indijanci su ju upotrebljavali za liječenje infekcija, Egipćani pak za ljepši ten i zacjeljivanje rana. Na svijetu postoji čak 30 vrsta unutar porodice bazge, a u Europi se najviše koristi crna bazga, Sambucus nigra, i to njezini cvjetovi i plodovi.

Cvjetovi bazge prije svega spadaju u niskokaloričnu hranu, ali su prepuni korisnih tvari poput glikozida, tanina, flavonoida, karotenima, rutina te vitamina C. Bobice pak sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.

Zbog toga se bazga upotrebljava u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma. Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Može se stoga reći da pomaže kod ublažavanja simptoma gripe i prehlade, izlučivanja toksina iz limfnih žlijezda i bubrega, kod zdravlja srca i krvnih žila, olakšavanja disanja kod astmatičara, smanjenja simptoma peludne alergije, uklanjanju bakterijskih i virusnih infekcija, u zaštiti kože od štetnih UVA i UVB zraka, poboljšava probavu, može pomoći i pri smanjivanju visoke temperature, proljepšava kožu i smiruje organizam. Pomaže i pri upali sinusa i neprohodnih dišnih puteva, a najbolji način za otvoriti sinuse je inhalacija. U ljekovite svrhe upotrebljavaju se svi dijelovi bazge: cvijet, lišće, bobice, kora i korijen. Od lišća se radi čaj koji se upotrebljava kod nečiste kože, a pospješuje i izlučivanje mokraće. Od korijena i kore radi pak se mast protiv ekcema i psorijaze.

Nakon svega rečenoga, postavlja se pitanja zbog čega se bazga ne uzgaja više, već se sve prepušta majci prirodi. Štoviše, bazga se čupa kao nešto neželjeno u šumarcima, na rubu šuma, ali i prvo je što se siječe na zapuštenim mjestima.

Prefini sok od cvjetova bazge

Za sve one koji do sada nisu probali kuhati sirup od bazge donosimo vrlo jednostavan i isproban recept.

Pedeset cvjetova bazge prelije se s pet litara hladne vode i ostavi stajati 24 sata. Nakon toga voda se procijedi, najbolje kroz gustu gazu, i stavi se kuhati uz dodatak 4 kg šećera. Voda mora prokuhati 5 – 10 minuta. Na kraju se doda 4 dag limunske kiseline. Tko voli kiselije, može i više. Isto tako može se smanjiti i količina šećera. Vrući sirup potom se ulije u vruće boce i začepi. Tako može stajati i godinama, naravno, ako se prije ne potroši.

Važno je napomenuti da se cvjetovi beru po suhom i sunčanom danu, kad ne puše vjetar jer su tada cvjetovi puni peluda.

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT