Međimurske novine 1499

MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. pokosio konkurenciju i omogućio trenutačno jeftinije cijene svim građanima

Kako je Nenad Hranilović spustio plin u Zagrebu

str. 3 i 6

... i ostala bitna pitanja: Hoćemo li ostati bez plina, od koga ćemo sada mi kupovati plin, kome prijavljujemo kvarove i tko provjerava instalacije?

TEMA BROJA

VIKENDICE NA DRAVI

ILEGALNI RAJ NA DRAVI ponovno na udaru državnog inspektorata

Tražili legalizaciju,

dobili naloge za rušenje

str. 4-5

Poseban prilog

IZDVAJAMO:

• Fotke svih maturantskih razreda

• Istražili smo u kojim gradovima najradije studiraju međimurski studenti

PRIJAVITE SE (IH) NA NAGRADNI NATJEČAJ: Čiji je vrt najljepši

VRTNA OAZA Mirjane Matotek str. 55

Nema cvijeta koji nisam uzgojila

OPLJAČKALI IM TRGOVINU i odnijeli mobitele

Policija je stigla prije nas

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

Biste li srušili ilegalne kućice uz rijeku Dravu?

Obale rijeke Drave pojedini građani odlučili su “urediti” izgradnjom svojih vikendica. Zahvaljujući državnim službama koje su tu divlju gradnju prešutno dopustile, niknula su prava naselja kojih se ne bi postidjele ni razvikane turističke destinacije. I pitanje koje se sada postavlja, što učiniti s ilegalnom gradnjom? Rušiti, legalizirati, izvući korist

koliko je to moguće? S druge strane, je li to pošteno spram onih koji su morali plaćati građevinsku dozvolu i za svoje garaže, da ne velimo kokošinjce i svinjce. Pošto se nedavno u Hrvatskoj opet aktualiziralo to pitanje, za mišljenje smo upitali Međimurce te ih pitali što misle o ilegalnoj gradnji uz rijeku Dravu. (Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan)

Nikola Lesjak (Žiškovec) - Treba sruši� svu ilegalnu gradnju uz rijeku Dravu. Ako sam ja kod gradnje svoje kuće morao sve radi� po zakonu i legalizira�, neka i vlasnici �h kućica naprave isto. Još k tome oni su ih sagradili na državnom zemljištu, a ja na svojem.

Jagoda Krušić (Čakovec) - Mišljenja sam da ilegalnoj gradnji tamo nije mjesto. To sve treba poruši� jer sam krajolik uz rijeku Dravu nije namijenjen za građenje kućica i drugih nastambi. On bi trebao služi� ljudima onakav kakav jest, ispunjen zelenilom, a ne nečijim “vikendicama”.

Antun Križaić (Štefanec) - Smatram da se sva ilegalna gradnja mora sruši�. Ljudi nemaju pravo gradi� bilo što na tuđem posjedu. Ako ja bilo što radim doma, za sve moram imati papire, a oni nemaju ništa i još k tome sagradili su kućice na državnoj zemlji.

Ivan Grahovec (Čakovec) - Svu tu ilegalnu gradnju treba sruši� i još vlasnike is�h kazni�. Zbog njih, mi ostali ispadamo budale, jer sve što radimo, radimo po zakonu i moramo legalizira�. Najtužnije je to što su te kućice izgradili na tuđem zemljištu, a ne na svojem.

Milan Šafarić (Belica) - Ostavio bih tu ilegalnu gradnju, ali pod uvjetom da ljudi istu legaliziraju. Bio sam tamo dosta puta i smatram da kućice i nastambe ne štete krajoliku uz rijeku Dravu, već ga dapače, uljepšava. Neka ljudi plate državi što moraju i neka ih imaju i dalje.

Cvjetna djevojka osvojila Čakovčance

Teško je danas vidjeti bilo koji event bez cvjetnih instalacija. Na tom tragu, i u gradu Čakovcu, ljudi naprosto pasu oči na cvjetnoj djevojci Tatjane Lukman. Smještana je u hladovini ispred crkve sv. Nikole biskupa i nemoguće je proći, a ne zapaziti je. Nekoliko odabranih cvjetnih vrsta, strateški raspoređenih, naprosto su oživjeli običnu plastičnu lutku iz izloga. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

OPĆINE I GRADOVI organiziraju masovno gledanje utakmica Vatrenih

Počinje nogometna ekstaza, nadamo se da će potrajati

Iako nas do početka Europskog nogometnog prvenstva i nastupa hrvatske reprezentacije dijeli još tjedan dana, nogometna groznica već je zahvatila Hrvate. Naime, mnoge međimurske sredine pripremaju se za organizirano gledanje utakmica, muževi upozoravaju žene da ih ostave na miru kako bi uživali u igri Luke Modrića i ekipe. Istina, nije ni sva ženska populacija imuna na najvažniju sporednu stvar na svijetu. Formiraju se ekipe, a mnogi će nabaviti i televizore većih dimenzija.

No, ima i onih koji će s ekipom navijati za Vatrene na organiziranom gledanju utakmica i to na otvorenom,

na velikim ekranima u masi navijača i time slati vibracije kockastima za bolju igru. Mursko Središće je za ljubitelje nogometa osiguralo prijenos otvaranja Europskog nogometnog prvenstava i prijenos nogometnih utakmica na kojim igra naša reprezentacija pod velikim šatorom i na velikom ekranu veličine 4x6 metara, uz svu potrebnu zvučnu tehnologiju.

Za prijenos pod šatorom su se odlučili zbog toga da se prostor može dobro zamračiti kad se utakmice igraju po danu, što osigurava dobru sliku. Dakle od 14. lipnja kad je svečanost otvorenja pa nadalje u terminima kad igra naša reprezentacija mjesto

okupljanja skupnog praćenja utakmica naše nogometne reprezentacije u Murskom Središću je pod šatorom na Šetnici uz Muru. Grad Prelog organizira gledanje utakmica Vatrenih protiv Italije i Španjolske. U Čakovcu će se gledanje utakmica uklopiti u Antunovsko proštenje. Za sada znamo kako se organizirano gledanje utakmice organizira i u Gornjem Mihaljevcu u Parku Mladosti s početkom u 18 sati, kao i u Nedelišću u dvorištu Mesapa gdje vas očekuju dva video zida. Sigurno je kako će se utakmice masovno gledati u još nekim sredinama koje se još nisu izjasnile. (BMO, vv, sh, Foto: Zlatko Vrzan)

Najsjevernija točka Hrvatske seli sjevernije

Jedna od novosti iz Općine Sveti Martin na Muri je i ta što će se uskoro odseliti i najsjevernija točka iz Žabnika. Nova lokacija bit će na lijevoj obali Mure. Ova promjena će konačno smjestiti ovu znamenitost na mjesto koje joj i pripada – na istinsku najsjeverniju točku naše zemlje. - Napravili smo idejno rješenje. Nova lokacija bit će nasuprot skele u Žabniku, a preseljenje bi se trebalo završiti kroz četiri ili pet mjeseci. Nadamo se da će to biti za Martinje i naše Dane Općine, najavio svetomartinski načelnik Martin Srša. (sh)

ŽABNIK

Ljepše je navija� u navijačkom okruženju

Najsjevernija točka Hrvatske do sad se nalazila u centru Žabnika

Piše: Tomislav Novak

Nevjerojatno dobra vijest o tome kako je Međimurje-plin dobio javnu distribuciju plina na području Zagreba, odjeknula je vrlo glasno i umjesto pozitivne reakcije izazvala bijes, naročito u nekih političara. Međimurje-plin ustvari je dvaput dobio taj natječaj. Naime, na prvi su se javili u ožujku kad su pobijedili i dobili distribuciju na širem području Zagreba, Osijeka, Bjelovara i naravno Međimurja (o tome opširnije pročitajte na stranici 6).

Natječaj je to za pružanje javne usluge opskrbe plinom za razdoblje koje kreće od početka listopada ove godine pa sljedeće tri godine. Uspješni su na natječaju bili zato što su građanima ponudili bolje uvjete od konkurencije koja se javila na natječaj. Nakon početnog šoka i nevjerice kako će tamo neka međimurska �irma nakon 162 godine preuzeti distribuciju plina nad Zagrebom... Očito je bilo održano niz kružoka na nivou visoke i niske politike te drugih interesnih skupina kako to spriječiti, jer Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donosi odluku o poništavanju natječaja.

Samo zbog naših krojili nove uvjete

No to nije sve. HERA iz šešira vadi i nove

UMEĐIMURJE-PLIN d.o.o. učinio uslugu svima u Hrvatskoj

Kako je Hranilović dobio Zagreb. Dvaput!

U Međimurju i dalje Međimurje-plin izdaje priključke i popravlja kvarove te vrši distribuciju onim građanima koji s njima potpišu ugovor

uvjete, očito zbog Međimurje-plina. Naime, njihova im poslovna banka ili Grad Čakovec kao najveći vlasnik mora dati neobavezujuće Pismo namjere, kako će �inancijski pratiti Međimurje-plin ako negdje zapne, jer kao da se osigura sigurna opskrba od ovako male nepoznate “�irmice“ (koja doduše postoji već 50 godina, ima 70 zaposlenih, samo 30 manje od Gradske plinare Zagreb i ima informacijski sustav za opsluživanje više od milijun korisnika).

Drugi novouvedeni uvjet je da jedan dobavljač ne smije držati više od 20 posto tržišta opskrbljivanja plina. To znači da tko dobije distribucijsko područje Zagreba, ne može dobiti i druga područja kao vršitelj javne usluge. Moja je osobna procjena da se očekivalo kako će Međimurje-plin zbog toga odustati od najvećeg zalogaja, Zagreba, jer bi se morao odreći i Međimurja i svih drugih područja na koje će se opet prijaviti i vjerojatno dobiti.

Hrvatskoj će se izbori za EU parlament održati u nedjelju, 9. lipnja. Biračko pravo u Hrvatskoj imaju hrvatski državljani stariji od 18 godina. Moguće je i glasanje na biračkim mjestima u inozemstvu, uz određene uvjete. Zastupnike za EU parlament biramo kao jedna izborna jedinica. Hrvatska bira 12 zastupnika u Europski parlament, a za tih 12 mjesta natječe se 25 listi. Biramo listu ili preferencijalno kandidata s liste, čime smo dali podršku listi, ali i više šanse odabranom kandidatu da bez obzira na mjesto na listi ide u EU parlament. Birat ćemo na standardnim mjestima izbora gdje je naše biralište. Glasovanje traje neprekidno od 7 do 19 sati. Birališta se zatvaraju u 19 sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje.

No Nenad Hranilović odšutio je sve ovo bez reakcije, no onda se u maniri dobrog gospodara, kakvi bi trebali biti svi koji brinu naročito o javnim tvrtkama, ponovno javio na natječaj, dostavio neobvezujuće pismo namjere od svoje poslovne banke… i opet pobijedio. No sada je dao najpovoljnije ponude na još više područja, čak 12: uz Zagreb i Međimurje dobili su i Slavonski Brod, Rijeku, Bjelovar, Ivanić Grad, Đurđevac, Vrbovec, Pitomaču, Križevce i Zabok. No zbog onog novog HERA-inog pravila da distributer smije imati samo 20 posto tržišta, Međimurje-plin je morao birati između zagrebačkog područja, koje je samo po sebi veće od 20 posto tržišta, ili svih ovih ostalih na čijim su natječajima pobijedili. Naravno da je izabrao Zagreb, jer je to jedina dobra poslovna odluka.

Drugi najbolji ponuđač za područje Međimurja je bio HEP-plin iz Osijeka, no kako je on u drugoj rundi ipak dobio svoj Osijek, nije

mogao preuzeti i naše područje, pa je njega preuzeo E.ON Hrvatska d.o.o. kao vršitelj javne usluge.

Plaćat ćemo njihove gubitke?!

Ovaj drugi šok i nevjerica su bili javni i svi ste im svjedočili. Od povrijeđenog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i njegovih prijetnji, koji se kasnije smirio pa rekao nešto u stilu: - Evo, sad će Zagrepčani imati jeftiniji plin. Do domaćih političara koje su nacionalni (zagrebački) mediji pitali uglavnom zato da se na nacionalnom nivou stvara negativan dojam kako je Međimurje-plin neka tamo sumnjiva �irma koja ne sluša svoje vlasnike. Ustvari ih se nije imalo što pitati. Oni ne zastupaju tvrtku i ne odgovaraju za njezino poslovanje.

Dok naprotiv, direktor Međimurje-plina mora djelovati u korist tvrtke koju vodi ako, umjesto da poduzima najbolje poslovne poteze sluša dioničare, on snosi svu odgovornost, čak

U NEDJELJU biramo zastupnike koji će određivati budući put Europe

do te mjere da ga se može kazneno goniti. Dakle, Nenad Hranilović je prije svega riskirao vlastitu kožu. No, dobro riskira i Međimurje-plin d.o.o. za koji pa su mnogi do jučer smatrali da ga se treba riješiti.

Također, Pismo namjere koje se tražilo, bilo je neobvezujuće. Dakle nitko od vlasnika, gradova i općina, ne bi snosili nikakvo pokrivanje eventualnih minusa. Čak niti banka koja je sad dala neobvezujuće pismo ne snosi �inancijsku odgovornost. Nisu u HERA-i toliko blesavi, jer je ustvari taj uvjet besmislen i zakonski upitan, jer istu “garanciju“ nisu tražili od drugih, a osim toga prema zakonu vlasnici ne pokrivaju gubitke svojih poduzeća. Osim ako se ne dokažu nedozvoljene radnje. Ako ste vlasnik dionica neke od �irma, dobro znate da ne odgovarate za njihovo loše poslovanje. Možete izgubiti eventualno na vrijednosti dionica. No ovdje će doći ustvari do velikog povećanja vrijednosti tvrtke.

Biramo 12 hrvatskih zastupnika

Ajmeee, ostat ćemo bez plina! Informacija kako će nas sad drugi opskrbljivati plinom također je netočna. Tvrtka E.ON dobila je posao javne usluge distribucije plina na našem području pa će se tako oni kod nas m orati držati cijene koju određuje ministarstvo. No istovremeno ovdje će i dalje djelovati Međimurje-plin i to tržišno. Što znači da će se njegove cijene držati tržišnih, a ne zagarantiranih. Tko sada potpiše novi ugovor s Međimurje-plinom (koji dolaze već ovog mjeseca) može kod njega ostati onoliko dugo dok mu je povoljnija cijena te u svakom trenutku prijeći na javnu uslugu koju daje E.ON ako mu je tako povoljnije. Upravo kao što i Zagrepčani mogu prelaziti između GPZ-a kao tržišnog ponuđača i Međimurje-plina. Dakle nitko neće ostati bez plina. Može samo dobiti jeftiniji plin. Štoviše, svi građani Hrvatske će dobivati jeftiniji plin jer je Međimurje-plin svojim natjecanjem postigao da se napokon dogodi tržište u distribuciji plina. Također, na kraju, no ne i najmanje važno – za priključke, kvarove i ostalo na plinskim instalacijama i dalje rješava Međimurje-plin, jer je vlasnik plinsko-distribucijskog sustava u Međimurju.

Među hrvatskim kandidatima za EU parlament je i nekolicina kandidata iz Međimurske županije. Sunčana Glavak, dosadašnja europarlamentarka iz redova HDZ-a, na 7. je mjestu njihove liste i jedina iz Međimurja ima iskustvo u EU parlamentu te sada lovi drugi mandat. Na zbirnoj listi 12 stranka, među kojima je i Nezavisna platforma Sjever, na 2. mjestu liste je Matija Posavec, a na 9. mjestu Anita Perišin, pro-

čelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju u Međimurskoj županiji. Češljajući 25 listi za EU parlament našli smo još međimurskih kandidata, a to su: Janja Kontrec iz Murskog Središća koja je na 9. mjestu liste Ladislava Ilčića, Zdenka Perić iz Nedelišća je na 10. mjestu liste stranke Odlučnost i pravednost te Ivica Smolić iz Šenkovca koji je na 3. mjestu stranke Zelena alternativa.

EU parlament ima 720 zastupnika

Na izborima 2024. bira se ukupno 720 zastupnika, 15 više nego na prošlim izborima. O broju zastupnika svake zemlje odlučuje se prije svakih izbora i temelji se na načelu opadajućeg razmjera, što znači da svaki zastupnik iz zemlje s većim brojem stanovnika predstavlja više ljudi od

zastupnika iz zemlje s manjim brojem stanovnika. Najmanji broj zastupnika svake zemlje je šest, a najveći 96. U pravilu se o broju zastupnika odlučuje prije svakih izbora. Ukupan broj ne može prijeći 750 plus predsjednik. Ovo je broj zastupnika koji će biti izabrani u svakoj zemlji na

europskim izborima 2024.: Njemačka: 96, Francuska: 81, Italija: 76, Španjolska: 61, Poljska: 53, Rumunjska: 33, Nizozemska: 31, Belgija: 22, Grčka: 21, Češka: 21, Švedska: 21, Portugal: 21, Mađarska: 21, Austrija: 20, Bugarska: 17, Danska: 15, Finska: 15, Slovačka: 15, Irska: 14, Hrvatska: 12, Litva: 11, Slovenija: 9, Latvija: 9, Estonija: 7, Cipar: 6, Luksemburg: 6, Malta: 6.

Zastupnici djeluju prema političkoj pripadnosti, a ne nacionalnosti

Zastupnici u EU parlamentu organizirani su prema političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti i djeluju unutar klubova zastupnika. U Europskom parlamentu trenutačno postoji sedam klubova zastupnika.

To su: Klub zastupnika Europske pučke stranke (Kršćanski demokrati), Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Renew Europe Group, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Europski konzervativci i reformisti, Klub zastupnika Identitet i demokracija Klub zastupnika Ljevice.

Potrebno je 23 zastupnika da se osnuje klub zastupnika i u klubu mora biti zastupljena barem četvrtina država članica. Zastupnik može biti član samo jednog kluba zastupnika. Neki zastupnici, tzv. „nezavisni zastupnici”, ne pripadaju ni jednom klubu zastupnika.

Prije svakoga glasovanja na plenarnoj sjednici klubovi zastupnika analiziraju izvješća koja su sastavili parlamentarni odbori i na njih podnose amandmane. Stajalište koje usvaja klub zastupnika rezultat je rasprave unutar kluba. Ni jednog se zastupnika ne može prisiliti da glasuje na određeni način.

Ma�ja Posavec 2. je na zbirnoj lis� stranaka kao kandidat NPS-a

Sunčana Glavak 7. je na lis� HDZ-a

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan, V. Vugrinec

Rješenje o rušenju ilegalno izgrađenih kućica/vikendica/ vila uz obale rijeke

Drave u Međimurju, ali i susjednoj Varaždinskoj županiji, ponovno je ovih dana stiglo na adrese vikendaša. Čak njih 85 u Međimurju mora srušiti svoje “vikendice” dok je 29 njih podnijelo zahtjev za legalizaciju!’ I upravo to kao i dovoz kamiona građevinskog otpada bio je moment zbog kojeg su građevinski inspektori izašli na teren.

Istina, oni izlaze van na to područje svako malo tijekom posljednjih 30 i više godina. Naime, toliko traje ilegalna gradnja na državnom zemljištu, odnosno zemljištu kojim upravlja Hrvatska elektroprivreda, odnosno Hrvatske vode. Gledano jasnije, riječ je o području koje je javno vodno dobro, području koje dakle pripada svima nama i koje su pojedinci uzurpirali. Uzurpacija je danas poprimila neviđene razmjere. U razgovoru s vikendašima, doznali smo kako primjerice na području Gornjeg Kuršanca kod Vrbija, na mjesečnoj bazi niknu 3 – 4 nove “kućice”. I dok s jedne strane vikendaši (opet) strahuju za svoju imovinu, kako sada stvari stoje, ponovno će sve ići po principu: Tresla se brda, rodio se miš!

Drugim riječima, sve je to već viđeno, inspekcije tobože narede rušenje, nađe se pokoji vikendaš, rekli bi ostali naivac, koji se povinuje rješenju te sruši svoju drvenu “potleušicu”, eventualno se za primjer drugima sruši po defaultu još pokoja takva, naplati nekakva simbolična kazna i to je to. Vuk sit i koze na broju. I to ide tako iz desetljeća u desetljeće. Jedna potleušica se sruši, a nikne deset novih kućica. Sad se postavlja pitanje dokle tako i zašto?

Ako je to državno zemljište s de�inicijom javnog dobra, znači da svi mi imamo pravo tamo doći, rasprostrti ručnik, namazati se kremom i sunčati se te kupati. Svi mi imamo pravo doći tamo roštiljati, provoditi subotnji ili nedjeljni dan s obitelji, prijateljima. Ali, brus, nebreš! Jer, eto, netko je tamo zakolčio svoj posjed, privezao svoj čamac i to bez ikakve dozvole. Nit ima građevinsku niti pak je izvadio i platio tonu

potrebne dokumentacije za gradnju poput drugih koji možda nadograđuju terasu, garažu ili obični kokošinjac. Zašto oni mogu, a drugi ne? Odgovor je vrlo kratak i jasan: Ne može se i ne smije se tu ništa graditi ili kako se to administrativnim riječima kaže: Zabranjeno je zadirati u prostor. Međutim, pravo je pitanje je li tu na djelu “silovanje” građana koji poštuju zakone države u kojoj žive ili je to “silovanje” i devastacija prirode, �lore i faune koja prirodno obitava na tom području. U konačnici, je li to i obuzdavanje same rijeke zidanjem i utvrđivanjem njenih obala. Odgovor se nameće sam po sebi: - Je, to je ekocid koliko god se vikendaši pravdali uređenjem i održavanjem okoliša, obuzdavanjem šikara, uklanjanjem smeća i što god već svega ne.

Poraz je to i državnih institucija koje to dozvoljavaju već 30-ak godina. Sada se već može reći i nemoć jer tko će se usuditi ići bagerima na kućice, vile i viletine. Naime, ima vlasnika koji su itekako “moćni i važni” pa sve do onih “običnih” ljudi.

Kućice u cvijeću sa solarcima

Ovih dana i sami smo obišli tu vikendašku meku, kako na obali Drave kod Gornjeg Kuršanca, tako i skrivenim otočićima. Svojim čamcem rijekom nas je proveo Zvonimir Špiranec iz Strahoninca, strastveni ljubitelj prirode i Drave koje je i inače dobro upoznat s cijelom situacijom. Zvonko je naime član HVIDRA-e koja imaju svoju kućicu upravo uz jezero u Gornjem Kuršancu. - Divlja gradnja je zadnjih par let jako zela maha, naglašava Zvonko Špiranec te dodaje kako zaštitari hodaju, voze se rijekom, slikaju i sve ostaje na tome. Sjeća se i pokušaja rušenja kućica još za vrijeme

član HVIDRA-e, udruge koja uz jezero ima

Ti imaš kućicu, zašto

ne bih i ja?

PONOVNO UDAR NA VIKENDAŠE: Hoće li se srušiti ilegalni raj na Dravi?

Tražili legalizaciju, inspektorat im poslalo naloge za rušenje

Do sada su obavljena 135 inspekcijska nadzora građevina na predmetnom području i izdana su 85 rješenja o uklanjanju. Za 29 građevina investitor/korisnik je podnio zahtjev za legalizaciju

župana Branka Levačića početkom 90-ih godina prošlog stoljeća kako se digla velika buna. I od tada, kaže, sve je ostalo isto osim što se povećao broj ilegalnih objekata.

Po njegovim riječima, problema među vikendašima nema, zna se do kud se može ići pa nitko nikoga ne prijavljuje niti se tko buni.

- Problem je jedino u tome što pojedinci naprave kućicu, urede teren i onda prodaju. I bedaki to kupuju bez papira, bez ičega, kaže Zvonko.

ve za legalizaciju pa inspekcija sada ima i njihova imena, naglašava i dodaje: - Napravil si si i sad magadi kak je!

Slaže se u jednu ruku da su vikendaši i “čuvari prirode” jer su samo branitelji odvezli tko zna koliko kamiona smeća:Da nismo čistili i uređivali svi od reda, sigurno bi taj prostor postao drugi Totovec.

Kućice na Dravi vječna su tema i po raznim Facebook grupama. Izdvojili smo jedan komentar: - Znaci ti koji imaš 40 godina na Dravi kućicu, ti ju možeš imati a ne daj Bože da ju i netko drugi napravi... 0dkuda vama pravo na devastaciju? Znači vi možete, a mi ne?

Ili svi možemo ili i te koje su tamo 40 i kusur godina zravnati s zemljom pa bude veliki mir i lijepa zelena oaza! (vv)

Novonastala situacija pak je eskalirala, napominje, bacanjem kamiona građevinskog materijala zbog kojeg je izašla inspekcija i pokrenula se nova lavina oko rušenja.

- I sami vikendaši su krivi jer su pojedini podnijeli zahtje-

A sada, umjesto odlagališta otpada imamo lijepo uređeno ilegalno turističko naselje u kojem se nalazi i Udruga Labud iz Gornjeg Kuršanca koja se bavi uređenjem i očuvanjem okoliša uz rijeku Dravu. Uglavnom, naselje je puno kućica od kojih većina na krovu ima ugrađene solarne panele. Postavlja se pitanje je li i to ilegalno jer se zna koji je postupak za njihovo

postavljanje i koje dozvole treba ima. Glavna među njima je građevinska. Dvorišta prepuna cvijeća, oko voćki lijepo pokošena i vidi se da su održavana. Ograda je uglavnom od zelene živice. Naselje ima čak i ulice brižljivo nasipane drobljenim kamenom, a postoje i putokazi s imenima “ulica” poput Ribički put ili Put sv. Nikole. Naravno, smeća nema, nema opušaka niti pak ikakvog papirića. Zajedničko je svima zidani roštilj i terasa. Treba reći kako se u tom dijelu nalazi i HEP-ova baraka još iz vremena izgradnje HE Čakovec, no vidi se da ju zub vremena nije nagrizao. Drugim riječima, baraka se održava, a ujedno služi i pojedinim vikendašima da se na nju spoje za struju.

Takvo urbano rješenje nema kućice na tzv. otočićima jer je ipak riječ o manjim površinama. No, kućice su reprezentativne, lijepo uređene, čak i sa zavjesama na prozorima. Neke imaju čak i vrt, uspjeli smo iz čamca vidjeti gredice s lukom i salatom. Umjesto vrbe, autohtone vrste, zasađeno je cvijeće, vinova loza, smokve te ukrasno grmlje. U oči pak bode utvrđena obala, bilo da je riječ o kamenju povezanom betonom ili pak o samom betonu.

Naravno, kako bi stigli do kućice, napravljeni su i molovi s vezovima za čamce. Ako pak su otoci blizu, jednostavno je razapeta sajla (oni malo više moraju paziti da im sajla ne dođe glave).

Zvonimir Špiranec,

svoju kućicu

Kućice u cvijeću

Zvonimir Špiranec provozao nas je čamcem po Dravi

Vikendica na otočiću uz zazidanu obalu

legalizaciju, a poslalo

Motorka u ruke i idemo!

Gradnja vikend kućice u Gornjem Kuršancu vrlo je jednostavna. Novopečeni vikendaš samo mora obići područje zaraslo u grmlje, izabrati parcelu i baciti se na posao. Dakle, uzeti motornu pilu, a potom i kramp ili manji bager kako bi se raščistio teren. Potom se uzmu četiri kolca i uže te se ogradi parcela. Istina, mora se požuriti kako mu se netko ne bi prije uselio

TEMA BROJA

na već očišćeni teren. I onda se polako dovozi najprije kamperica, pa se izgradi po-

Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće: - I mi bi htjeli urediti obale jezera po uzoru na Grad Prelog

predstavlja javno vodno dobro. S obzirom na to da su akumulacijska jezera sastavni dijelovi hidroelektrana koje su objekti nacionalne kritične infrastrukture, aktivnosti HEP-a odnose se prvenstveno na održavanje područja akumulacijskih jezera u projektiranom stanju. Posebno treba napomenuti da je krajem prošle godine donesen Plan upravljanja Regionalnim parkom Mura-Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže koji je ključan planski dokument za sve korisnike područja. Naravno da se HEP protivi legalizaciji jer je riječ o poplavnom području pa bi onda morao odgovarati za svu štetu koju bi porast vodostaja prouzročio. Inače, poslali smo im konkretna pitanja poput hoće li, kada i kako krenuti proces rušenja – nisu nam odgovorili. Čak ni na ponovljeni upit.

Tko će guliti vrući krumpir i praviti krumpir salatu?

tome što su one pretežito u vlasništvu stranaca. (Pitamo se samo usude li se ti stranci u svojoj zemlji nešto takvo ilegalno izgraditi). - Išli smo čak i prema Branku Bačiću, ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, da malo smanji pritisak s rješenjima o rušenju dok se ne dogovorimo i pronađemo izlaz, naglasio je načelnik Novak te dodao kako su rješenja prestala dolaziti. Spomenuo je čak i Javnu ustanovu Međimurska priroda koja bi se također trebala uključiti u cijeli proces. - Ne želim to uopće komentirati, za nas je ta priča završila prije 10 godina, oštro je odgovorio na naš upit Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurska priroda. Prijedloga ima svakakvih, od toga da vlasnici plaćaju koncesiju za svoje vikend kućice, da plaćaju mjesečni ili godišnji najam.

I tko tu ne bi uživao. Sjedneš na terasu, oko tebe mir i tišina, čuje se samo kreket žaba i cvrkut ptica. Oči pasu po rijeci čiju površinu narušavaju labudovi i divlje patke, eventualno koja riba u okretu. Zaustavljaju se na plohi prepunoj žutih cvjetova lokvanja. Jedino čega se moraju bojati je jako nevrijeme i eventualni enormni porast rijeke koji bi im mogao uništiti sav višegodišnji trud. Naime, nikoga ne mogu teretiti za štetu jer radi se o ilegalnoj, divljoj gradnji na tuđoj, čitaj našoj zemlji, koju su uzurpirali i sagradili vikendice.

HEP se ne usudi rušiti!?

Ne može se reći da to Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske vode nisu znale za tu praksu. Štoviše, šutjelo se, prešutno se odobravalo, tu i

tamo malo reagiralo radi dojma u javnosti. No, sada je sve već doista predaleko otišlo. Nitko živ se ne usuđuje ući tu s bagerom i rušiti sve od reda, pa čak ni sa specijalcima. Koliko pak ima kućica na Međimurskoj strani Drave i što će biti s njima, upitali smo Državni inspektorat. - Građevinska inspekcija

Državnog inspektorata kontinuirano obavlja inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti, utvrđuje činjenično stanje u svakom pojedinom slučaju te pokreće upravne postupke sukladno utvrđenom činjeničnom stanju. Nadalje, u slučaju nezakonito izgrađenih građevina građevinska inspekcija donosi rješenje o uklanjanju kojim se počiniteljima naređuje da sami uklone nezakonito izgrađene građevine dragovoljno, u zakonskom (tzv. paricijskom)

roku. Protekom tog roka javnopravno tijelo (građevinska inspekcija Državnog inspektorata) može pristupiti izvršenju rješenja prisilnim putem. Do sada su obavljena 135 inspekcijska nadzora građevina na predmetnom području i izdana su 85 rješenja o uklanjanju. Od ukupnog broja izdanih rješenja (85) za 29 građevina, rješenjem je prekinut postupak izvršenja inspekcijskog rješenja o uklanjanju građevine na temelju članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (investitor/korisnik je podnio zahtjev za prekid postupka izvršenja s priloženom dokumentacijom da su podneseni zahtjevi za legalizaciju). Ostali inspekcijski postupci su u tijeku.

Dakle, Inspektorat je rekao svoje, zemljište je u nadležnosti HEP-a koji bi dalje trebao

tleušica koja iz dana u dan raste kao i zasađeno cvijeće, živa ograda itd. (vv)

tjerati proces. A evo što oni kažu:

- Uzurpacijom prostora i bespravnom gradnjom objekata na uzvodnim dijelovima akumulacijskog jezera nastalog izgradnjom HE Čakovec (1982.) krše se mnogobrojne zakonske odredbe (Zakona o vodama, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Navedeno područje (uključujući navedenu česticu 2380/1) je prema važećem Zakonu u vodama javno vodno dobro u vlasništvu RH (na upravljanju Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb).

HEP-Proizvodnja se jasno i nedvosmisleno izričito protivi eventualnoj legalizaciji odnosno ozakonjenju izvedenog stanja bespravno izgrađenih objekata na području koje

I kaj ve? Pitanje je to svih pitanja. Jasno je da rušenja svih ilegalnih objekata neće biti niti se prostor može vratiti u prvobitno stanje, ma kako se to sazivalo sa svih strana. Previše je tu uloženo da nestane samo tako. Štoviše, ilegalni graditelji traže pomoć na sve strane, traže čovjeka, instituciju ili kako već koga zvali da im se pomogne. A u čemu? Legalizaciji? A gdje su onda svi ostali građani? A ako sve tako ostane, zašto ne bismo i mi uzeli motornu pilu i kramp i krenuli u gradnju vlastite vikendice.

Kako smo doznali od Nikole Novaka, načelnika Općine Nedelišće u čijem se sastavu nalazi Gornji Kuršanec, početkom ovoga tjedna održan je sastanak na Županiji sa županom Matijom Posavcem.

- Sjeli smo kako bismo zajednički našli rješenje za nastalu situaciju, objasnio je načelnik Novak. Išlo bi se za tim da ostanu samo one kućice koje služe kao vikendice za povremeno korištenje. Međutim, njihovi vlasnici ne bi imali pravo na odštetu ako im objekte Drava poplavi.

No, sve one kuće koje služe za stanovanje i mahom su zidane, dodaje načelnik, išle bi u rušenje. Jedino je problem u

Što će se na kraju izroditi – teško je reći. Pokušali smo doći i do župana Posavca, no nije odgovarao ni na pozive ni poruke. Naime, kampanja za EU izbore u punom je jeku. Međimurci vole svoju Dravu i željeli bi uživati u njoj Činjenica je da Međimurci vole svoje rijeke i Muru i Dravu i da bi im trebalo dozvoliti uživanje u riječnim radostima. Međutim, to treba urediti, dati jasna pravila igre i kazniti sve one koji ih ne poštuju. Jer čemu rijeke, ako nam nisu dostupne. S druge strane, problem je u tome što su rijeke, ali i područje oko njih, tobože državne, odnosno svačije i ničije. Iz svakodnevne prakse je vidljivo kako se država brine o svom (čitaj našem vlasništvu) i nekima biva žao pa stvar uzimaju u svoje ruke. I to pod izlikom dobre namjere, prema staroj dobroj poslovici koja govori kako je put u pakao popločen dobrim namjerama.

Rješenja ima i to vrlo jednostavnih. Primjer je, premda se neki neće složiti, preloška Marina. Grad je naime područje dobio na dugogodišnju koncesiju i uredio ga. Ljudi tamo dolaze, druže se, a Marina je i mjesto brojnih kulturnih, društvenih i sportskih zbivanja. Po istom principu bi željela područje dobiti i Općina Nedelišće koja bi obalu također uredila za svoje mještane. No, da bi to bilo moguće, potrebno je promijeniti razne planove, hodočastiti u Zagreb i sjedište mnogobrojnih ministarstava, pa HEP-a i Hrvatskih voda. Očito to samo treba iz donjeg dijela tijela doći u gornji dio onima u Zagrebu. Gradnju više ne mogu zaustaviti, pitanje je samo kako iz nje izvući korist, odnosno ono najbolje za stanovništvo koje tamo gravitira. Da su gradnju htjeli zaustaviti, napravili bi to prije 30-ak i više godina.

Naselje na obali ima čak i putokaze

www.mnovine.hr

Trgovine otvorene ove nedjelje, 9. lipnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Čakovec-Jug, T. Goričanca 6

• Čakovec, S. Radića 22

• Domašinec, Glavna 164

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Držimurec 98, M. Subotica

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Podturen, I. Grčića 6

• Savska Ves, J. Bajkovca 2

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

Trgovine NTL

• Mursko Središće, Frankopanska 11

• Pleškovec 160

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53

Ostale trgovine

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• Pekara Čakovec,Junior, A. Starčevića 6 (6-22 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• Stop ČakovecShop(9-15 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

Međimurje je doživjelo strahovitu transformaciju unazad nekoliko godina i napustilo je svoj ruralni mentalitet.

Počelo je s time što su Međimurci napustili obradu malih poljoprivrednih površina. U krajoliku se to još ne vidi, jer su vlasništvo zadržali, ali obradu su propustili onima koji se poljoprivredom bave ozbiljno, pri čemu je obrada 200 hektara zemlje standard. Otkad se ne živi jednom nogom u �irmi,

MEĐIMURJE-PLIN izazvao plinsku buru u Zagrebu

Kao da su “Mađari”

- Nakon što je na ponovljenom natječaju Međimurje-plin ponovno bio najpovoljniji izvođač, krenula je hajka

Samo što nije organiziran stožer za obranu u Zagrebu protiv toga što je Međimurje-plin kao najpovoljniji ponuđač dobio posao opskrbe plinom za distribucijsko područje Gradske plinare Zagreb.

I to iz drugog pokušaja, jer na prvom natječaju na kojem su također bili najpovoljniji ponuđač, natječaj je poništen, a na drugom se “zbog otpora prema Međimurje-plinu” isključivo za njih u natječaju mora dostaviti neobvezujuće pismo namjere kojim poslovna banka Ponuditelja ili član/ osnivač Ponuditelja s najvećim poslovnim udjelom (grad Čakovec) �inancijski prati Ponuditelja u ispunjenju svih njegovih obveza.

Iz drugog

pokušaja

Nakon što je na ponovljenom natječaju Međimurje-plin ponovno bio najpovoljniji izvođač, krenula je hajka na njega u stilu da je iza te ponude politika, Mađari, da je gradonačelnica Cividini ljuta što nije obaviještena, da će Međimurci ostati bez plina na račun opskrbe Zagreba. Da se radi o maloj �irmi, kao da su se jučer pojavili na tržištu.

Vlasnici Međimurje-plina su općine i gradovi, nakon što su građani koji su svo-

Nema fešte bez kotlića i koncerata

a drugom na zemlji, došlo je i do velikog društvenog raslojavanja. Stvorio se veći poduzetnički sloj.

Tisuće Međimuraca odlučilo je uzeti sudbinu u svoje ruke, umjesto da radi za druge. Oni pak koji nisu htjeli biti radnici kod domaćih poduzetnika, otišli su u inozemstvo.

Nedavno sam pročitala podatak da 18 posto naših radno sposobnih ljudi radi u inozemstvu. U Njemačkoj za razliku od nas 1 posto radno

sposobnih ljudi radi u drugim zemljama.

Dakako da se u Međimurju vidi rast standarda na svakom koraku, a to je dovelo i do uživanja u slobodnom vremenu. Našim je očevima i majkama bilo nezamislivo da se španciraju po Čakovcu, po svojim selima šetaju pse ili da sjede besposleno u ka�ićima.

Obavezan element pri uređenju kuće je terasa, čijem uređenju se pridaje sve više pažnje. Kupuje se poseban namještaj za nju jer terasa je

jim sredstvima sudjelovali u izgradnji plinske mreže prenijeli osnivačka prava na općine i gradove.

Dakle, ovime je ne samo međimurska �irma nego i Međimurje kao regija prikazana u odnosu na Zagreb kao inferiorna kojoj nije mjesto poslovati u Zagrebu. Kao da je sva pamet samo u Zagrebu, a one �irme izvan nje nisu tome dorasle.

Vrhunac histerije bila je izjava do jučer prominentnog energetskog stručnjaka da bi trebalo monopolizirati plinsko tržište jer je previše usitnjeno. Po toj logici zašto ne povratak u socijalizam i ukidanje tržišta?

Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina tako je preko noći postao najpoznatija međimurska �igura u nacionalnim okvirima. A kako je i predsjednik međimurskog HNS-a, ispao je i “politički moćnik”, kojemu se odmah zalijepila etiketa: tko zna, tko iza njega stoji?

Teorije zavjere počele su se množiti, jer u predvečerje smo lokalnih izbora, pa se u tome što je Gradska plinara Zagreb izgubila posao, tumači kao udarac protiv gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića.

Ni gradonačelnik ni “stožer za obranu” protiv Međimurje-plina ne postavlja si pitanje odgovornosti njihove uprave, rezultata

poslovanja ili ne daj Bože njihove inertnosti. Kriv je Međimurje-plin koji je bio povoljniji na javnom natječaju. Evo što o tome kaže Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina:

- Međimurje-plin javio se na javni natječaj za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada do 30. rujna 2027. godine, kao i prvi put 2020. godine kada se natječaj provodio za razdoblje od 1. travnja 2021. do 30. rujna 2024. godine.

Dana 22. ožujka 2024. godine bio je objavljen natječaj za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. godine, kojem je 19. travnja 2024. bilo javno otvaranje prvog natječaja ove godine, te je isti bio poništen

Samo od Međimurjeplina tražili da ih prati Grad Čakovec

ili poslovna banka

Drugi put natječaj je objavljen 16. svibnja 2024.

po novom – dnevna soba na otvorenom. Ljudi su se povukli u svoje domove i druženje među rodbinom je splasnulo. Puno su popularnije proslave Dana općine i Dana mjesta. To je trenutno najpopularniji oblik druženja. Tko god organizira kuhanje kotlića uz glazbeni sastav za atmosferu, nije pogriješio. Ljudi naprosto obožavaju taj oblik okupljanja. Ali muzičare doživljavaju kao zvučnu kulisu. Ma kako oni svirali, više nitko ne zapleše kao na

nekadašnjim zabavama, čak ni na koncertima popularnih estradnjaka, već ljudi u publici radije pijuckaju svoja pića, razgovaraju i življe reagiraju tek kad zabavljač s pozornice podvikne: ruke gore.

Đura z Međimurja i njegova Mara s kojim su se poistovjećivale generacije Međimuraca, otišao je u povijest. Radnici na gradilištu više nisu naši, već stranci iz dalekih istočnih zemalja. Međimurci neke poslove više neće raditi ni pod koju cijenu.

godine s izmijenjenim uvjetima u dijelu da jedino Međimurje-plin u Republici Hrvatskoj, s aspekta vlasništva, mora dostaviti neobvezujuće pismo namjere kojim poslovna banka Ponuditelja ili član/ osnivač Ponuditelja s najvećim poslovnim udjelom �inancijski prati Ponuditelja u ispunjenju svih njegovih obveza koje će proizlaziti na temelju odluke o određivanju opskrbljivača u obvezi javne usluge za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027., a to je grad Čakovec ili poslovna banka. Međimurje-plin na tržištu nije od jučer i tko je htio mogao se uvjeriti u njegove reference.

- Naši vlasnici, odnosno suvlasnici, u najvećoj globalnoj energetskoj krizi ostvarili su dobit od Međimurje-plina. Međimurje-plinu nikad ništa nije osigurano iz proračuna i Međimurje-plin nikad nije dobio nikakva sredstva na ime naknade razlike u cijeni u vrijeme svjetske globalne energetske krize, kazao je Hranilović.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina

DODIJELJENO DVADESET novih turističkih potpora

Tko će dobiti potporu za nove sadržaje?

Međimurska županija dodijelila je tako 20 ugovora ukupne vrijednosti 60.000 eura međimurskim tvrtkama, udrugama, pojedincima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

Piše: Sanja Heric

- Sve više raste broj gostiju koji dolaze u Međimurje i oni koji dolaze u Međimurje su više nego iznenađeni. Pun pogodak su naše pješačke staze. To je sadržaj koji traže naši gosti, rekla je na dodjeli ugovora korisnicima bespovratnih potpora u turizmu Međimurske županije za 2024. godinu proteklog ponedjeljka, 3. lipnja, Tatjana Hažić, jedna od dobitnica potpore.

Prošle godine 7400 noćenja više nego 2022. To je samo jedan od razloga za optimizam u vezi s budućnošću turizma u Međimurju, gdje se godinama ulažu sredstva u nove projekte. Međimurska županija dodijelila je tako 20 ugovora ukupne vrijednosti 60.000 eura međimurskim tvrtkama, udrugama, pojedincima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za razvoj

SVETI MARTIN NA MURI

Murska dekla dočekat

će vas uz Muru

U TZ-u Sveti Martin sretni pak su zbog sredstava HTZ-a za razvoj pješačko-biciklističkog turizma uz lijevu obalu rijeke Mure u iznosu od 33.000 eura. - Uredit ćemo lijevu stranu Mure od Žabnika do Skelarske kuće kod mosta na Muri za pješačenje i bicikliranje uz postavljanje odmorišta, istaknuo je direktor TZ-a Sveti Martin na Muri David Novinščak.

- Uz pješačko-biciklističku stazu postavit ćemo turističke informativne ploče s QR kodovima koji se mogu učitati putem mobitela. Kada se QR kod očita, pokazat će vam se primjerice Murska dekla i ispričati vam neke od zanimljivosti koje se vežu uz nju, pojasnio je Novinščak te dodao da će klupice za odmor biti od prirodnih materijala.

turističkih projekata i novih turističkih proizvoda. Minimalni iznos potpore je 2500 eura, a maksimalni 10.000 eura.

Inače, ovo je najveća dodjela sredstava u okviru programa turističkih potpora koje županija provodi od 2011. godine. Do sada je u program uloženo ukupno 535.725 eura, a rezultiralo je sa 193 nova turistička proizvoda. Župan Matija Posavec naglasio je da je turizam važan dio gospodarstva županije i da se ulaganjem u ovu djelatnost postižu dobri rezultati. U prošloj godini zabilježeno je više od 220.000 noćenja, što je 7400 više nego 2022. godine.

U prošloj godini zabilježeno je više od 220.000 noćenja, što je 7400 više nego 2022.

Ugovore su u ovom ciklusu potpora Međimurske županije primili: Boutique Lapaž – Toplice Sveti Martin, OPG Tatjana Hažić iz Jurovčaka, Toplice sveti Martin d.o.o., zatim Arcadia wellness park Čakovec, DG Sport Pre-

log, Autoelektrika Nedelišće, David Perišić iz Čakovca, PG Geler iz Malog Mihaljevca, Udruga oldtimer vozila Selnica, Darinka Kovačić iz Hlapičine, Klaudija Krajačić iz Žabnika, Stjepan Vinko iz Hlapičine, Željko Azenić iz Čakovca, OPG Branko Hren iz Selnice, Martina Patafta iz Mihovljana, Siniša Šajnović iz Ivanovca, OPG Ina Kerman Sveti Urban, OPG Šumska vila Ban�i, Saša Novak iz Strahoninca te Mirjana Trstenjak iz Male Subotice. HTZ dodijelila 205.347 eura

Međimurju

Hrvatska turistička zajednica u Međimurskoj je županiji 2024. godini dodijelila 205.347,39 eura sredstava regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu. TZ Grada Čakovca dobila je 9305 eura za unapređenje gastronomske ponude Čakovca kroz promociju lokalnih specijaliteta i restorana. Isto tako, dodijeljeno joj je 27.915 eura za jazz koncerte u Čakovcu, čime će se grad dodatno

ŠTRIGOVA

Svjetski centar pušipela dobiva interaktivne

TZ Općine Štrigova je od Hrvatske turističke zajednica za Razvoj turističkog proizvoda Centra za posjetitelje Svjetski centar Pušipela druge faze dobila 25.705,06 eura.

- Postavit će se pano s vizualima i gra�ikom, izlagačka vitrina za vina te interaktivna interpretacijska vitrina za koju će biti potrebna i interaktivna

promovirati kao destinacija za ljubitelje jazza.

TZ-a Grada Preloga dodijeljeno pak je 9305 eura za vodene sportove u Prelogu, a 37.220 eura za Festival balona na vrući zrak. TZ Sveti Martin na Muri dobila je 18.610 eura za organizaciju manifestacija i turističkih događanja od izuzetnog značaja za destinaciju Sveti Martin na Muri te 33.498 eura za razvoj pješačko-biciklističkog turizma uz lijevu obalu rijeke Mure, čime će se ova destinacija učiniti atraktiv-

aplikacija. Ovaj dio postava dovodi do oblikovanja prezentacijsko-edukacijskog prostora u kojem će se moći vršiti i degustacije, rekla nam je direktorica TZ-a Štrigova Ivana Kelner Tkalčec. Rok za dovršetak ove faze radova je do kraja tekuće godine, ali se iz turističke zajednice nadaju da će to biti i ranije.

nijom za ljubitelje prirode i aktivnog odmora. TZ Štrigova dobila je za drugu fazu razvoja turističkog proizvoda Centra za posjetitelje Svjetski centar Pušipela 25.705 eura, što će doprinijeti bogatijem iskustvu turista. Dobili su i 15.874,33 eura za �inanciranje manifestacija i događanja u sklopu ljetne sezone u Štrigovi. I naposljetku, TZP Mura i gorice dobila je 27.915 eura za Spomen-dom rudarstva – iz separatora u rudnik.

Dobitnici turis�čkih potpora Međimurske županije u 2024.

Alenka Bilić dodijelila je povelju Sanimiru Štefičaru za 20 godina bavljenja udomiteljstvom NACIONALNI DOM Udomitelja

Sanimiru Štefičaru nagrada za 20 godina bavljenja udomiteljstvom

Povodom Nacionalnog dana udomitelja koji se obilježava 31. svibnja, u zgradi Scheier održan je prigodan skup na kojem su se okupili međimurski udomitelji. Najsvečaniji dio bila je dodjela priznanja. Tako su prvo priznanje dobile udomiteljice koje se sada nalaze u “udomiteljskoj” mirovini, a to su: Branka Bratinščak, koja se udomiteljstvom bavila 17 godina te Nada Martinjak, koja se udomiteljstvom bavila 15 godina. Karolina Muškinja i Vera Tabaček nisu se mogle priključiti svečanom slavlju, ali su im ovim putem čestitali i odali priznanje za ovako hvalevrijedan trud.

Za pet godina uspješne suradnje, predanosti, truda,

promicanja i nesebičnog bavljenja udomiteljstvom povelju su dobile sljedeće udomiteljske obitelji: Slobodan Balog, Dejan oršuš, Gordana Rodiger, Tatjana Trupković i Renata Dominić. Povelje za 10 godina bavljenja udomiteljstvom dobili su: Biljana Bedić, Suzana Biškup, Jasminka Horvat, Marija Magdalenić, Doris Pintarić, Jasmina Pintarić, Jadranka Šegović, Marija Škiljo i Željka Živko. Za 15 godina bavljenja udomiteljstvom povelje su dobili: Boro Horvat, Marijan Knežević, Vesna Kovač, Marta Pintar, Dejan Štefičar, Danica Toplek i Darko Grahovec, dok je povelju za 20 godina dobila udomiteljska obitelj Sanimira Štefičara. (sh)

10. EKO KVIZ Ne dvoji nego smeće odvoji

Beličanci

znaju najbolje

gospodariti otpadom

U srijedu, 5. lipnja, u Poduzetničkom centru Prelog održan je tradicionalni, deseti po redu Eko kviz o gospodarenju otpadom za učenike sedmih razreda, u organizaciji Gradskog komunalnog poduzeća Pre-kom d.o.o. Kviz je održan na Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

U ovogodišnjem Eko kvizu sudjelovalo je trinaest osnovnih škola, s područja gdje GKP Pre-kom d.o.o. pruža javnu uslugu gospodarenja otpadom (Grad Prelog te Općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec, Podturen, Jalžabet i Pribisla-

VRTIONICA – nagradni natječaj Vrtnog centra Iva i Međimurskih novina

vec). I ove školske godine Eko kviz dio je projekta "Ne dvoji nego smeće odvoji !", a kviz su financijski pomogle sve jedinice lokalne samouprave koje dio obitelji GKP Pre-kom d.o.o. Za sve škole učesnike kviza osigurana je i naknada za troškove prijevoza i sudjelovanja u kvizu u iznosu od 70 eura. Glavna osobitost kviza je što se uz teoretska znanja provjerava točnost i brzina sortiranja korisnog otpada. Nakon teoretskog i praktičnog dijela i zbrajanja ukupnog broja bodova, prvo je mjesto i nagradu od 1000 eura osvojila Osnovna škola Belica (Mateja Drk, Mura Kanižaj, Fabijan Krznar), drugo mjesto i nagradu od 500 eura Osnovna škola Prelog (Tija Balent, Tesa Škoda, Matija Švenda), a treće mjesto Osnovna škola Donja Dubrava (Tena Brljak, Mihael Štefić, Helena Gadanec). (vv, foto: studio Vipro)

Pošaljite nam maketu dvorišta

vrtića i osvojite 1200 eura!

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta dobit će vrtić koji će napraviti najljepšu maketu svog željenog dvorišta

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, uz koji će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je izrada makete vlastitog željenog dvorišta. Sve što trebate je izraditi maketu, poslati nam je na e-mail i opisati što vaša maketa prikazuje, odnosno što biste željeli u svom dvorištu učiniti s ovom nagradom. Predstavit ćemo vaš projekt u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom kreativnošću osvojit

će ovu vrijednu nagradu. Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktiv-

nosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Natječaj počinje ovog petka, 3. svibnja, a prijave primamo do 29. lipnja. Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotografiju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako

ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Možete nam poslati kako su klinci sudjelovali u izradi makete, kakve su želje imali, koliko su se uključili roditelji, čime ste izradili maketu. Prijavu pošaljite na e-mail marketing@mnovine. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vrtića Dječja mašta iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama i roditeljima zasadili su biljke u dvorištu vrtića Dječja mašta

OMOGUĆITE GLAS

MEĐIMURJA U EUROPSKOJ UNIJI

Drage građanke i građani Međimurske

županije

Izbori za Europski parlament šansa su za novi korak prema zaštiti vrijednosti u koje duboko vjerujemo i koje su ukorijenjene u svakom međimurskom čovjeku i zato ne propustimo priliku da se naš glas čuje tamo gdje je Međimurju mjesto –u srcu Europske unije, u njezinu Parlamentu.

Međimurska županija je regija koja na svoj glas polaže pravo jer je svojim razvojnim rezultatima pokazala da je perjanica europskih vrijednosti i najznačajnijih postignuća Europske unije. To su dosezi međimurskog mentaliteta koji krase marljivost, produktivnosti i upornost – vrline kojima stvaramo bolji svijet i vrline koje smo darovali Europskoj uniji.

Međimurje, kao i ostali dio hrvatskoga sjevera, zelena je oaza Europe i zato ćemo naš zavičaj pozicionirati kao najsjajniju zvjezdicu na europskom nebu solidarnosti i prosperiteta.

još hrabrije i za svojim pravima.

Ne propus�mo priliku da se naš glas čuje tamo gdje je Međimurju mjesto – u srcu Europske unije, u njezinu Parlamentu

Marljivost, produktivnosti i upornost – vrline su ljudi Međimurja, kojima stvaramo bolji svijet, vrline koje smo darovali Europskoj uniji

Međimurska županija svojim je pos�gnućima zaslužila bi� glas Unije jer je odavno perjanica europskih vrijednos�

Iskoristili smo šanse koje nam je dala Europska unija, gradili smo i gradimo vrtiće, muzeje, škole... Jačamo gospodarstvo i turizam, a pritom suvremenoj Europi darujemo najvrjednije što imamo – kulturu, naš identitet i ljude čije ruke znaju slijediti zamisli uma i stvarati nove vrijednosti. U Europskom parlamentu, Međimurje ima priliku promicati vlastite vrijednosti i svoj put razvoja, ali i dalje koristiti sve šanse i europske �inancijske resurse kako bismo se približili najrazvijenijim regijama Unije. U mnogim podr učjima dali smo svoj doprinos i pokazali snagu dosezanjem zahtjeva Unije, poput područja zbrinjavanja otpada u kojem smo odavno na razini razvijenih zemalja, a u našoj zemlji smo predvodnici po korištenju europskih sredstava po glavi stanovnika. Nama obveze nisu teret, već izazov, stoga posegnimo

Prisjetimo li se 2013. godine kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije: s centralne proslave u Zagrebu tada su spektakularno odjeknuli stihovi međimurske popevke Vuprem oči. Bila je to najava vizionarskog puta Međimurja u krilu Europe, našega pogleda u visinu koji je dao stotine projekata su�inanciranih sredstvima Europske unije u prvih deset godina članstva. Zvjezdani krug na zastavi Europske unije simbolizira jedinstvo, solidarnost i sklad među europskim narodima, a 12 zvjezdica savršenstvo i cjelovitost. Put takvih odlika od davnina se trasira u Međimurju, a u našem vremenu taj put znači stvaranje čvrstih veza s europskim regijama i suradnju koja osnažuje, kao i stvaranje duboko humane i sigurne zajednice.

I politika Međimurja je takva i opstaje samo u slučaju da bezuvjetno služi razvoju svoje rodne grude i svojim ljudima. Europski parlament zastupa interese građana Europske unije. Bez ljudi sa sjevera Hrvatske, bez ljudi Međimurja, ta će krovna institucija Unije ostati bez istinskih, prekaljenih boraca koji su se do svojih razvojnih pobjeda uspinjali strmim stazama. Zato je vaš glas za još snažniju Europsku uniju i glas za Međimurje i njegovo mjesto u svijetu napretka koje mu pripada. 9. lipnja glasamo za razvoj i šanse, glasamo za perspektivu – i što je najvažnije – toga dana izborit ćemo svoju kartu za putovanje u budućnost.

Vaš Matija Posavec

Bivši ministar zdravstva i jedan od najuglednijih liječnika daje snažnu podršku sustavu palija�vne medicine u Međimurju

prijateljice Nere

Život u Međimurju

GLOBALNO I LOKALNO

povezusu više

nisam ni Ove godine

želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

"Lipanj,

nestabilan prethodnik ljeta"

LU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

ipanjsko nevrijeme pokazalo je svu svoju razornost u pojedinim mjestima Hrvatske, istočnoj Slavoniji, u nama bliskoj Rasinji, mjestu između Križevaca i Koprivnice, u Hrvatskom zagorju i Varaždinskoj županiji te u mjestima Dalmacije i sjevernom Primorju. Teški oblaci prošli su Međimurjem ovaj put bez većih i katastrofalnih šteta, uz obilne kiše. Meteorolozi su danima najavljivali nevrijeme, a radarske slike pokazivale su veoma brzo kretanje oblaka i iznad Međimurja, a to su potvrđivali i mnogi građani jer se nebo zacrnilo za svega dvadesetak minuta.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

jega na Alpama, a za lipanj se oduvijek zna da je "nestabilan prethodnik ljeta", kako ga je davno prozvao meteorolog Milan Sijerković. To još više vrijedi u današnje doba brzih meteoroloških promjena.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Još donedavno nije bilo tako, iako je i u ranijim godinama i stoljećima vrijeme znalo pokazati da o njemu ovise naši životi zbog nevremena i kiša bilo je često velike gladi.

Marija Škvorc

GASTRO MANIFESTACIJA Kukuruzijada u Sivici

Kao i u davna vremena, čovjek je i danas prepušten velikim silama prirode, no sve su točnija upozorenja meteorologa o vremenskim nepogodama, tučama i pijavicama te opasnim vjetrovima. To znači da će se priroda i njene promjene morati više uvažavati pri gradnji kuća i objekata, za sada se tek povisuju nasipi, kao onaj na Muri.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Zbog izgradnje hidrocentrala, poplave u Međimurju mogu biti katastrofalne, pa zbog toga treba biti stalno na oprezu. Zabilježena visina vode u slučaju proboja nasipa jezera dovoljno upozorava ili bi to trebala. U davnoj prošlosti, Međimurci su u svojem neznanju krivili rječicu Sratku za sve lipanjske nevolje, samo ime dovoljno govori.

Zadnjih godina i u Međimurju su poplave sve češće, prije četiri godine plivale su svinje u Macincu, a prošle godine županija se jedva sačuvala od većih poplava.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Kako bi ipak prognozirali kad dolazi nevrijeme, ljudi u našem kraju ravnali su se na razne načine. Smatralo se da će se dogoditi prolom oblaka ako mravi svoja jaja iznesu na površinu mravinjaka, a za pticu prepelicu koju Međimurci zovu pućpulika, za koju se vezuju i razna vjerovanja, govorilo se: “Što se češće čuje u svibnju, to će biti jačih nevremena i manje kruha.” U Međimurju je još poznata stara poslovica: "Što nam Sveti Medardo (8. lipnja) daje, četrdeset dana traje, ako je kiša, bit će je četrdeset dana."

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

No došlo je neko drugo vrijeme kad je riječ o vremenu, danas imamo načine da barem upozorimo na nevrijeme i da se zaštitimo od nepogoda, no ne i većih poplava, više nam narodne poslovice ne pomažu.

Ovaj smo put s vremenskom nepogodom doista imali i malo sreće, no ona ne može predugo trajati.

Domača melja tekla je z melina

Održalo se natjecanje u pripremi tradicijskih jela od kukuruza (močjek i žganci), a posjetitelji su uživali u brojnim drugim proizvodima od kukuruza – čurkama, zlevankama, pogačama

Piše: Aleksandra Sklepić

Kroz višednevni program ispunjen kulturno-umjetničkim sadržajima i gastro događanjima, Općina Podturen tijekom proteklog vikenda, od 30. svibnja do 2. lipnja 2024., slavila je svoje dane.

U Društvenom domu u Sivici je u nedjelju, 2. lipnja 2024. u poslijepodnevnim satima održana prva po redu gastro manifestacija “Kukuruzijada”. Cilj manifestacije bio je da se kroz pripremu jela i kolača od kukuruznog brašna prisjeti na vrijednost kukuruza kao

prehrambene namirnice, te da se kroz pripremu kolača i natjecanje u kuhanju jela od kukuruza ožive davni recepti za pripremu jela u ovom kraju. Kukuruzijadu su organizirale vrijedne članice Udruge žena Sivica. Održalo se natjecanje u pripremi tradicijskih jela od kukuruza (močjek i kuruzni žganci) koja su se dijelila posjetiteljima, a posjetitelji su uživali u brojnim drugim proizvodima od kukuruza –čurkama, zlevankama, pogačama, domaćem kuruznom kruhu i slično, kao i u mesu s tiblice i slaninama, sve "po

negdašjem". Voditeljica programa Elena Maria Palir lijepim je riječima prisjetila okupljene na važnost njegovanja tradicije kraja u kojem živimo. Kroz Općinu Podturen teče rijeka Mura, a rijeke su nekada bile mjesta gdje su bili “melini”.

“Domača melja tekla je z melina” a naše su je bake i mame čuvale kao dragocjeno blago od kojeg se živjelo. U Sivici je također još postojao jedan tradicionalni mlin, u kojem je cijelo selo mljelo svoje žitarice, pa se u spomen tom dobu i organizirala manifestacija s temom kukuruza.

Dobro se jelo, a posle i zapopevalo

Na pozornici je bio uprizoren negdašji motiv ružđenja kuruze, kojeg su pripremili Marija Škvorc i Zdenka Juršić iz Podturna te Ivan Fodor i Horvat Slavko iz Sivice. Društvo žena Sivica uveselilo je publiku i međimurskom pjesmom, a prema riječima organizatora, "niko nije išel dimo, dok se se nije pojelo". Događaj je posjetio i načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović koji se rado odaziva na sve pozive Udruga iz Općine. Osim članica Društva žena Sivica, u manifestaciji su sudjelovali i stanovnici Podturna, članovi Udruge Turen, kao i Udruga žena iz Ferketinca. Za uređenje pozornice i dekoraciju stolova, izložbu likovnih radova i mozaika od kukuruza pripremile su učiteljice Područne škole Sivica i tete iz dječjeg vrtića u Sivici. Organizatori se nadaju da je ovim lijepim nedjeljnim popodnevom započela nova tradicija koja će se uspješno očuvati za generacije koje dolaze.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Dostava računa za vodne usluge putem e-pošte

S ciljem poboljšanja i modernizacije komunikacije s korisnicima, Međimurske vode d.o.o. uspostavile su besplatnu uslugu slanja računa za vodne usluge u elektroničkom obliku kojom se omogućuje da se računi, umjesto u papirnatom obliku kao do sada, šalju isključivo na e-mail adresu, a što je i ekološki prihvatljivije. Obrazac zahtjeva za slanje računa i ostalih dokumenata

vezanih uz potrošno mjesto elektroničkom poštom može se preuzeti na https:// medjimurske-vode.hr/zahtjevi-i-obrasci/ ili u Odjelu odnosa s korisnicima Međimurskih voda d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10, prizemlje u uredovno vrijeme 07-15h (ponedjeljak-petak). Ukoliko korisnici žele pristupi� usluzi potrebno je ispunjen i potpisan obrazac zahtjeva dostavi�:

• na e-mail adresu korisnik@ medjimurske-vode.hr, ili • poštom ili osobno na adresu Međimurske vode d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10.

Zahtjev se može u svakom trenutku opozva�, čime se računi nastavljaju sla� u papirnatom obliku. Račun poslan elektroničkom poštom je u PDF formatu te je sadržajno i vizualno iden�čan računu koji se izdaje u papirnatom obliku.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

VARAŽDINU, Gajeva 5

i Zdenka Juršić sudjelovale su u kuhanju močjeka, a Ivan Fodor i Slavko Horvat pokazali su kak se negda ružđila kuruza na ružđeku

IZ VACOMA OPLJAČKANI mobiteli

Policija je bila ovdje prije nas!

Petra Krajačića, zaposlenika trgovine elektroničke opreme Vacom, proteklog vikenda u ranim jutarnjim satima probudio je žurni telefonski poziv. Javljeno mu je kako je provaljeno u njihovu trgovinu u sklopu trgovačkog centra STOP SHOP u Čakovcu. - U subotu u sitnim satima, rano ujutro, dobio sam poziv da se dogodila provala u našoj trgovini u Čakovcu. Stigavši do trgovine, policija je već bila na terenu, što je za svaku pohvalu. Nakon pregleda ukradene robe, ustanovili smo da je ukradeno nekoliko mobitela, a materijalna šteta procijenjena je na oko tisuću eura, rekao nam je zaposlenik Petar Krajačić. U trgovini je postavljen i alarm koji se aktivirao čim su lopovi razbili staklena vrata. Zatim je zaštitarska služba odmah na teren pozvala i policiju koja je brzo stigla, no nije uspjela odmah

Zaposlenik Vacoma Petar Krajačić ispred vrata koje su lopovi razbili

uhvatiti lopove koji su na brzinu uzeli što su mogli i brzo pobjegli. Također, postavljene su i nadzorne kamere, koje su

snimile dvojicu maskiranih počinitelja.

Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela

IZBJEGNUTA TRAGEDIJA za dlaku na relaciji Turčišće - Domašinec

teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd, foto: Zlatko Vrzan)

Auto umalo pregazio dijete

koje je palo s bicikla!

Uskoro završava još jedna školska godina, što znači da nas očekuje povećani broj djece koja na biciklima sudjeluju u cestovnom prometu. Stoga se vozači svih cestovnih vozila pozivaju na dodatni oprez kako bi se prevenirale moguće prometne nesreće. Ovog utorka, 4. lipnja, na prometnici između Turčišća i Domašinca dogodila se prometna nesreća u kojoj je lakše ozlijeđen biciklist mlađi od 14 godina.

U trenutku nesreće dijete je upravljalo biciklom biciklističkom trakom uz lijevi rub kolnika, bez zaštitne kacige i bez pratnje osobe koja je navršila 16 godina. U jednom trenutku dijete je izgubilo nadzor nad upravljanjem zbog čega se bicikl prevrnuo, a dijete je palo na prometnu traku. Na prevrnuti bicikl, u kočenju je prednjim

26-godišnji vozač. Uslijed pada dijete je zadobilo ozljede te je vozilom hitne medicinske pomoći prevezeno u čakovečku

ČAKOVEC

Propalo mu veselje s marihuanom

Policija je izvijestila da su u četvrtak, 30. svibnja u 19:20 u Čakovcu, u Ulici Dobriše Cesarića, zatekli 20-godišnjeg mladića koji je neovlašteno posjedovao drogu marihuanu.

Mladić je prilikom pregleda policijskim službenicima dragovoljno predao PVC vrećicu ispunjenu marihuanom ukupne mase 19,2 grama

te je potom priveden na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 20-godišnjak počinio prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga te će se protiv njega podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)

VOZIO BEZ VOZAČKE

Uhićen i ostao

bez auta!

Preloški policajci prilikom nadzora cestovnog prometa protekle subote, 1. lipnja, u popodnevnim satima u Glavnoj ulici u Donjem Vidovcu, zaustavili su 47-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom bez istaknutih registarskih oznaka. Iste su mu privremeno oduzete jer nije otklonio nedostatke utvrđene izvanrednim tehničkim pregledom. Također, prilikom provjere putem evidencije vozača i vozačkih dozvola policijski službenici utvrdili su kako je vozač upravljao

ŠENKOVEC

osobnim automobilom bez položenog vozačkog ispita. Pošto se radi o višestrukom ponavljaču spomenutog prometnog prekršaja, 47-godišnjak je uhićen te priveden u policijsku postaju. Privremeno mu je oduzet i osobni automobil koji je vučnom službom prevezen u dvorište Policijske ostaje Prelog. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa, protiv 47-godišnjeg okrivljenika podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (rd)

Odnio mi je svo obiteljsko zlato

U Šenkovcu u Jelenskoj ulici u prijepodnevnim satima u ponedjeljak, 3. lipnja, provaljeno je u obiteljsku kuću 51-godišnjeg vlasnika s kojim smo i razgovarali.

- Ukradeno mi je sve obiteljsko zlato i nešto novaca. Lopov je vjerojatno došao iz obližnje šume, mostićem preko potoka, a istim putem je i pobjegao s obzirom na to da ga nitko nije vidio. Iskreno,

niti sam ne znam kako se uspio probiti, jer je šuma skoro pa neprohodna i zarašćena visokim koprivama, rekao nam je shrvani 51-godišnjak koji je želio ostati anoniman. Iznos materijalne štete utvrdit će se naknadno. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

bolnicu. Liječničkom intervencijom ozljede su sanirane te je pritom utvrđeno kako je dijete lakše ozlijeđeno. (rd)

U razdoblju od 15. ožujka do 5. lipnja 2024. godine u Murskom Središću, u Ulici Franje Koroša, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, odakle

nije ništa ukrao. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

bočnim dijelom naletio osobni automobil s pridodanom lakom prikolicom, kojim je iz suprotnog smjera upravljao

Na prevrnuti bicikl naletio je auto s prikolicom (ilustracija)

USUSRET

ANTUNOVSKOM proštenju

Duhovna i kulturna fešta

na čakovečkom jugu

Turistička zajednica grada Čakovca u suradnji s Gradom Čakovcem i Župom sv. Antuna Padovanskog Čakovec, organizira manifestaciju Antunovsko proštenje, koja će se održati na jugu Čakovca od 13. do 16. lipnja 2024. godine.

Antunovsko proštenje u prvom redu je duhovna manifestacija, povezana s blagdanom sv. Antuna Padovanskog, po kojem ime nosi i župa na čakovečkom jugu, koja je službeno ustoličena 1999. godine, a njome kao i drugom župom u gradu upravljaju Franjevci.

Vjerski dio kreće duhovnom obnovom

Crkveni program počinje u ponedjeljak 10. lipnja slavljenjem i duhovnom obnovom u 18:30, nakon čega se kroz tri dana služe svete mise u 19 sati.

Središnji dio crkvene svečanosti je u četvrtak, 13. lipnja. Dan kreće misama u 7 i 9 sati dok je ona glavna u 11 sati. Predvodit će je fra Filip Đurđević, gvardijan franjevačkog samostana i župnik župe sv. Nikole biskupa Čakovec. Nakon mise slijedi procesija s moćima sv. Antuna Padovanskog.

U 17 sati na rasporedu je Antunovski blagoslov djece i ljiljana te dodjela nagrada i zahvalnica sudionicima natječaja Cvjetići sv. Antuna. Vjerski dio Antunova završava euharistijskih slavljem u 19 sati koje predslavi fra Josip Šoštarić.

Antunovskim proštenjem započinje ljetni dio događanja u Čakovcu

Antunovskim proštenjem počinju i ljetna događanja na čakovečkom području. Cilj je organizatora i južni dio grada oživjeti u večernjim satima raznim programima.

Stoga će Antunovo i ove godine biti usmjereno sadržajima za sve generacije.

Tako se u petak, 14. lipnja, u 17:45 na Trgu sv. Antuna Padovanskog očekuje nastup Dixieland banda, u 19 sati na Trgu Pape Ivana Pavla II. nastupaju KUD Šafran iz Štefanca, KUD Mihovljan i KUD Žiškovec, dok je u 20 sati na rasporedu koncert popularnog tamburaškog sastava Gazde.

Subotnji program, 15. lipnja, na Trgu Pape Ivana Pavla II. otvara se zajedničkim gledanjem nogometne utakmice Hrvatska – Španjolska u 18 sati, a glazbeni program nastavlja se u 19:45 nastupom Ivana Horvata na usnoj harmonici, u 20 sati predstavit će se Etno duo Goga & Željko i Kajezzery band, dok je u 21 sat vrijeme rezervirano za nastup Tarapana banda. U nedjelju, 16. lipnja, posljednjeg dana ovogodišnje manifestacije, na Trgu Pape Ivana Pavla II. u 17 sati je nastup Big Banda Čakovec, u 17:30 održat će se Dječji aktivni kutak s voditeljicom Tenom Vrzan, a večer i ovogodišnje Antunovsko proštenje zatvorit će Tamburaški sastav Prim. (vv)

MLADI ISTRAŽIVAČI

po prvi put nagrađeni Nagradom Feletar

Zala, Ela, Jakov i Karlo napravili najbolje radove

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu Nagradom “Dragutin Feletar“ nagradio najbolje mlade istraživače

Piše i foto: Mario Golenko

U ponedjeljak, 3. lipnja, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu upriličio je dodjelu Nagrade “Dragutin Feletar“. Ova nagrada, ustanovljena je u čast vrsnog hrvatskog geografa, povjesničara i izdavača krajem prošle godine te je ovo bila njena prva dodjela. Sastavljena od novčane nagrade i vrijednih književnih izdanja čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, zasebno se dodjeljuje u kategoriji osnovnih i kategoriji srednjih škola, a na temelju najboljih učeničkih istraživačkih radova.

U spomen na akademika Dragutina Feletara

Istaknuti hrvatski geograf, akademik Dragutin Feletar, koji je preminuo prije godinu dana, bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a svojim radom vezan i uz Međimurje, u kojem je proveo dio života. Od 1965. do 1983. radio je kao profesionalni novinar i djelatnik u kulturi u Čakovcu i Koprivnici, a od 1983. do 2007. predavao je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Plodnim radom iz sebe je ostavio 300-tinjak znanstvenih djela, kako s područja geogra�ije i demogra�ije, tako i s područja povijesti, umjetnosti, etnologije i ekologije te pokrenuo specijalizirana tiskana izdanja. Pozdravivši kao domaćin na početku svečanosti sve okupljene, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk izrazio je zadovoljstvo brojem prisutnih učenika i mentora. Kratak pregled odaziva međimurskih učenika i njihovih mentora, odnosno obrađivanih tema potom je pružio predsjednik Komisije za dodjelu nagrade Anđelko Vlašić. Nakon njega publici se obratio Petar Feletar koji je kao sin akademika Dragutina Feletara izrazio zahvalnost na pruženoj časti na nazivu nagrade po njegovom ocu. Svoje

su čestitke nagrađenima i pohvale zbog ovakve inicijative uputili i gradonačelnica Ljerka Cividini te međimurski župan Matija Posavec.

Čiji su radovi bili najbolji?

Na temelju odluke Komisije, koju su činili Zoran Turk, Anđelko Vlašić i Ivan Vuk, u kategoriji osnovnoškolskih učeničkih istraživačkih radova prvu je nagradu osvojio rad Jakova Virča “Crno zlato u Međimurju“ (III. OŠ Čakovec, mentorica Vesna Katuša), drugu rad “Biološka struktura odabranoga seoskog i

odabranoga gradskog naselja“ koji potpisuje Tena Brljak (OŠ Donja Dubrava, mentorica Ana Lukša), a treću rad Larise Logožar i Vide Horvat naslovljen “Uskršnji običaji u Međimurju“ (III. OŠ Čakovec, mentorica Vesna Katuša).

Najboljim radom u kategoriji srednjoškolskih autora proglašen je rad Karla Košira pod naslovom “Ljudi iza brojeva: Holokaust u Međimurju“ (Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, mentorica Andreja Talan Gombar). Za njim slijedi rad Hane Jaušovec “Svjetlosno onečišćenje ZAVNOH-ove“ (Srednja škola Čakovec, men-

tor Mladen Tota) kao drugonagrađeni, odnosno “Usporedba gospodarenja otpadom između Čakovca i Zagreba“ Martine Šestak (Srednja škola Čakovec, mentor Mladen Tota) kao trećerangirani.

Nagradu za najbolju prezentaciju osvojile su Zala Bedić i Ela Karamarković, za rad “Hrvati u Mađarskoj” (III. OŠ Čakovec, mentorica Vesna Katuša).

Vjerujemo da će sve nagrađene učenike, kao i sve druge sudionike natječaja te druge učenike i škole, ova nagrada potaknuti da se iduće godine uključe u novi natječaj.

Učenici i članovi Ma�ce uz gradonačelnicu i Petra Feletara

ŽUSTRA RASPRAVA na Općinskoj sjednici u Dekanovcu

PUŠĆINE Novi biciklistički raj

Općina Nedelišće dobila je 102.385 eura za projekt Neposrednog su�inanciranja provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina.

Sabolek: Imamo najskupljeg načelnika i vijećnike

- Jasno je da nas je narod birao, no rad se mora vrednovati. Ako vama novci ne trebaju, potpišite izjavu i darovat ćemo novce udruzi kojoj su novci potrebni. To je moj prijedlog i savjet, riječi su načelnika Hajdarovića

Piše: Luka Pongračić

Proteklog utorka, 28. svibnja, održana je 16. sjednica Vijeća Općine Dekanovec u općinskoj vijećnici Dekanovca. Sjednicu je vodila predsjednica Općinskog vijeća Dekanovca Melani Baumgartner, a prisustvovali su i načelnik Ivan Hajdarović, članovi Općinskog vijeća Stjepan Krhač, Snježana Sabolek, Katarina Kolarić, Melani Baumgartner, Monika Magdalenić, Vladimir Hajdarović i Ljubica Đurkin te Goran Erent, predsjednik Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije. Najviše je polemike nastalo kad je stigao red za posljednju točku sjednice, točnije na donošenje odluke o naknadi troškova predsjedniku Općinskog vijeća i vijećnicima Općinskog vijeća Općine Dekanovec te su ovdje Sabolek i Krhač preuzeli riječ.

Trebaju li općinski vijećnici primati naknade za rad?

- Bila sam prije, a i dalje sam protiv jer smatram kako imamo i najskupljeg načelnika i najskuplje vijećnike. Biti vijećnik ovakve male općine trebala bi biti čast jer ljudi su izabrali upravo nas te me sram uzeti 50 eura za jednu sjednicu. Mislim da nisam jedina, ističe Snježana Sabolek. Stjepan Krhač također je bio protiv i imao je slično razmišljanje o ovoj temi. - Gledajte, mi želimo nešto učiniti za ovo selo, a meni ovi novci ne trebaju. Ti euri neće me ni obogatiti, a bome ni osiromašiti. Ako sam tu zbog ljudi, zbog dobrobiti sela, onda ne trebamo novce. Meni je nagrada činjenica što su me ljudi izabrali i smatram da ne trebam nekakvu smiješnu naknadu za to. Ako se ne želim ovime baviti neću ni

ići na sjednice i ne treba mi naknada za to. Vi radite što god želite, govori Krhač, a s njegovim se razmišljanjem složio se i vijećnik Vladimir Hajdarović.

Katarina Kolarić smatra da svatko mora biti nagrađen za rad Katarina Kolarić nije se slagala s ovim tvrdnjama te je istaknula kako svaki čovjek mora biti novčano nagrađen za svoj rad. - Ne mogu se složiti s vama jer mi se pripremamo za ove sastanke i mislim da i dalje imamo najmanje naknade u Međimurju za sjednice. Ako se netko, bila to ja ili bilo tko od vas, želi spremiti za sjednicu, onda smatram kako zaslužuje primiti nov-

Projektom se planiraju urediti biciklističke staze na bivšem zapuštenom nasipu u Pušćinama. Uz nasip će se zasaditi i drvored od 125 stabala vrste Tilia sp. (lipa). Odabrana vrsta, osim pružanja hladovine uz biciklističku stazu, pomaže i očuvanju oprašivača. Također

NEDELIŠĆE

projektom bi se biciklistički promet sa županijske ceste Pušćine – Gornji Hrašćan preusmjerio na novouređenu biciklističku stazu. Navedena čestica spaja obližnje naselje Pušćine do obližnje šume, a spomenutu lokaciju lokalno stanovništvo koristi za šetnje, bicikliranje i provođenje slobodnog vremena na otvorenom. Dodatno uređenje zasigurno će povećati broj korisnika staze u ljetnim mjesecima.

(rd)

Napravili četiri nova ureda

Jučer, 6. lipnja, u Nedelišću su pored zgrade Općine u nekadašnjoj poslovnici PBZ banke službeno otvoreni novi prostori Općinske uprave u Nedelišću. U zgradi

su napravljeni prostori za geronto ured, komunalno redarstvo, upravu NEDKOM-a i ured TZ-a područja Srce Međimurja. (rd)

Alen Blagović itekako se ponosi svojom 26-mjesečnom kujicom tornjaka Gerom. Pošto jako voli životinje, doma uzgaja guske i kokoši. Upravo iz tog razloga, zbog njihove sigurnosti odlučio se na pasminu tornjaka jer je upravo ona izrazito čuvarski nastrojena, a uz to i vrlo lijepa. Nedavno je na nagovor prijatelja Denisa Dobše sudjelovao i na svjetskoj izložbi World dog show u Zagrebu.

naknade, zaključuje Kolarić. Nastala je oštra rasprava te je tada načelnik Ivan Hajdarović uzeo riječ. - Bilo je vrijeme da se ovo uskladi s nekim našim aktivnostima koje nemaju veze s veličinom Općine i činjenice što smo najmanji u Međimurju. Vidimo se jednom na tri mjeseca i mislim da je ovo sasvim korektno i pošteno. Jasno je da nas je narod birao no rad se mora vrednovati. Ako vama novci ne trebaju, potpišite izjavu i darovat ćemo novce nekoj od udruga kojoj su novci potrebni. To je moj prijedlog i moj savjet, sljetku, povećanje naknada

- Među 48 pasa izabrana je za drugog najljepšeg tornjaka u svojoj kategoriji. Ovo je bilo njezino prvo natjecanje, a već je ostvarila ovako lijep uspjeh kojem se iskreno nisam nadao. U budućnosti nemam baš neke velike ciljeve što se tiče natjecanja, možda posjetim neko koje bude u blizini. Ja prvenstveno Geru imam jer je volim, a ne da se njome dičim

natjecanje

me. Svaki dan zbog sjaja dlake preporučuje se tornjacima dati jedno kokošje jaje, a naravno prije samog natjecanja treba im dobro pročešljati dlaku. Dobro to radim i svaki dan, jer stvarno Gera ima puno dlake, rekao nam je kroz smijeh Alen. Njegov prijatelj Denis također voli pse, a na njegovom dvorištu zatekli smo čak dva. Vlasnik je međija Lade te njemačkog ovčara.

DANI

Općine Nedelišće

jicom Ladom redovito pohađam izložbe, pa je tako nedavno u Zagrebu Lada proglašena najljepšim međijem na svijetu. Jako volim pse te se svakodnevno bavim njima. Na samoj izložbi Lada je morala hodati uz mene, a s obzirom na to da je ona jako uplašena trebalo mi je puno truda, rada i vremena da je odviknem od nekog prirodnog straha kojeg ima u sebi, rekao nam je skromni Denis.

Nogomet, pa Leteći odred

Povodom ovogodišnjih

Dana Općine Nedelišće očekuje vas bogat program. Započeo je jučerašnjim otvaranjem novih prostora

Općine Nedelišće i Turističke zajednice područja Srce Međimurja, a završit će 22. lipnja Sportskim susretima žena Općine Nedelišće. Subota 8. lipnja donosi Kup

Općine Nedelišće u lovu ribe udicom na plovak, a za kraj subote od 17 sati u SGC-u ATON očekuje vas 40. Smotra Međimurske popevke. Četvrtak, 13. lipnja, na rasporedu je Svečana

sjednica OV-a Općine Nedelišće, a cjelodnevni program očekuje vas u subotu 15. lipnja. Započet će u 7 sati ujutro Svetom misom, nastavit će se utrkom Nedelskom cenkom, pa gledanjem utakmice Hrvatska – Španjolska, a završit će uz koncert Letećeg odreda. Posljednjeg dana, 22. lipnja, osim sportskih susreta žena očekuje vas još i natjecanje VZ-a Općine Nedelišće u Slakovcu. Sve u svemu i više nego bogat program koji se isplati posjetiti! (rd, foto: terca art)

Načelnik Hajdarović smirivao je tenzije

Najviše polemike izazvala je posljednja točka

Alen i Gera

Leteći odred zapalit će Nedelišće

MURSKO SREDIŠĆE Rođendaonica za najmlađe

Grad kupuje zemljište i nekretnine u centru kad mu se za to ukaže prilika. Nedavno je otkupljena kuća kraj crkve u čijem prizemlju je desetljećima bila trgovina s raznim potrepštinama, ali je unatrag nekoliko godina bila prazna. Grad ju je kupio po cijeni od 43.200 eura na temelju procjene sudskog vještaka. Objekt nije za rušenje pa se počelo razmišljati o njezinoj namjeni. Gradonačelnik Dražen Srpak je odlučio na iduću sjednicu Gradskog vijeća uputiti pri-

jedlog da se u donjem dijelu objekta uredi rođendaonica spojena s dvorištem u kojem bi bilo smješteno dječje igralište. Kako je dvorište ograđeno, djeca će u njemu biti sigurna.

Gornji dio objekta pogodan je za uređenje triju poslovnih prostora. Zgradu je potrebno obnoviti i privesti željenoj svrsi za što će se pokušati naći sredstva iz EU fondova ili državnog proračuna. Nakon toga bi se rođendaonica i uredi dali u najam. (BMO)

Tjelesni u Sokolskom domu kao nekad

Prije izgradnje sportske dvorane uz zgradu Osnovne škole Mursko Središće, učenici su desetljećima trčećim korakom odlazili na nastavu tjelesnog odgoja i u pedesetak metara udaljenu staru dvoranu.

Povijest će se još jednom ponoviti i to zbog obnove sportske dvorane uz školu.

Još jednom su dvije dvorane, tzv. stara i nova, zamijenile uloge. Nekadašnja starija, a sada obnovljena i izvorno građena kao

Sokolski dom, ponovo će primati učenike na nastavu tjelesnog odgoja dok se njihova dvorana uz zgradu škole bude obnavljala. Za vrijeme izvođenja radova sportska dvorana će biti u potpunosti zatvorena. Za vrijeme preuređenja udruge koje su u njoj odigravale utakmice koristit će sportske dvorane u okolnim mjestima, a Grad će im pokrivati troškove korištenja tuđih dvorana. (BMO)

VRATIŠINEC OSNIVA općinski vrtić preuzimanjem privatnog vrtića Srčeko

Preuzet će privatni vrtić da ne stresiraju djecu

Božena Malekoci-Oletić

Do početka nove pedagoške godine Vratišinec će osnovati vlastiti vrtić. Za roditelje će to biti dobrobit da svoju djecu mogu ostaviti u mjestu stanovanja od jasličke dobi pa sve do prije polaska u školu. Trenutno polovica djece s područja Općine polazi vrtiće u okolnim mjestima, posebice zbog toga što nema jaslica u privatnom vrtiću Srčeko u Vratišincu.

U su�inanciranje predškolskih ustanova u novije vrijeme uključila se i država, a ona općini uplaćuje iznos za onaj broj djece koja su zbrinuta u vrtiću na njezinu području, da-

PODTURENSKI kotlići od prve privukli ljubitelje jela na žlicu

Zlatni pehar za najbolji kotlić ide u Ferketinec

S jelom na žicu se ne može pogriješiti jer jelo kuhano na vatri u kotliću mami mirisom, okusom i okuplja ljude na druženje.

Uspješnim se to ukazalo u Podturnu koji je ove godine po prvi put na proslavi Dana općine Podturen organizirao kulinarsko natjecanje u ku-

Općina je �inancira nabavu mesa, a ekipe koje su se složile oko pripreme kotlića donijele su ostale sastojke: povrće i začine koji su svaki kotlić učinile posebnim.

Smazalo se sve što je skuhalo 14 ekipa Nakon što su kotlići skuhani i ocijenjeni sve što je bilo

u njima kuhari su besplatno podijelili, a publika “v tek pojela”.

Čak 14 ekipa motivirano su kuhale za druge: ekipa DVD Podturen, NK Podturen, Udruga žena Sivica, Lepen d.o.o, Malo pečemo, Umirovljenici, KUU Čaplja Podturen, Stare čonte, Čuvari tradicije KUD Podturen, Udruga Turen i prijatelji, Vikend igrači, DSR Mura Ferketinec. Malo karlovačko i DUO Fantastikus. Po ocjeni žirija najbolji kotlić pripremili su članovi DSR-a Mura Ferketinec, a s time da je njihov kotlić brzo ispražnjen, ocjene publike i žirija su se poklopile. U času proglašenja pobjede već se še�icom strugalo po dnu ne bi li sretnici zahvatili još koji zalogaj. Drugo mjesto osvojila je ekipa Malo pečemo, a treće Stare čonte.

Uspjeli smo kušati pobjednički kotlić da se uvjerimo u sud žirija i publike i što reći – izvrstan omjer mesa i povrća sa začinima, sve prirodno, ništa bez umjetnih dodataka. Zaslužili su pobjednički pehar.

U pobjedničkoj ekipi u pripremi kotlića sudjelovali

kle Vratišincu samo za njihovu djecu u vrtiću u Vratišincu. Financijska razlika po tom prihodu za općinu je velika. - Do sada smo imali pravo na 1600 eura mjesečno iz državnog proračuna, a od jeseni kad osnujemo vlastitu ustanovu za svu djecu sa svojeg područja u vrtiću, imat ćemo pravo na 5000 eura mjesečno, kazao je načelnik Mihael Grbavec.

To nije važno samo za Općinu koja su�inancira predškolski odgoj, već i za roditelje koji mogu očekivati i određene bene�ite od toga. Druge općine i gradovi s osnova državne dotacije oslobađaju roditelja plaćanja vrtića mjesec ili

dva godišnje. To će moći i Vratišinec kada ostvari puni iznos su�inanciranja od strane države za boravak djece u vrtiću, nakon osnivanja vlastite ustanove.

- Općina je pokrenula postupak osnivanja vrtića, ali u dogovoru sa sadašnjim privatnim vrtićem Srčeko. Ovlašteni procjenitelj radi procjenu vrijednosti vrtića. Sreća po općinu da ne mora preuzeti zgradu ni opremu, jer privatni vrtić djeluje u najmu u staroj zgradi u vlasništvu Općine, kaže načelnik Grbavec. Dodaje: - No dobro za nas je to što preuzimanjem njihova vrtića ne moramo obavljati proceduru osnivanja vrtića,

su: Ivan Berdin, Vera Posavec, Ana Juršić, Jolanda Jalšovec, Dušanka Berdin, Rudolf Juršić i Zdravko Posavec.

Vera Posavec i Jolanda Jalšovec “prve kuhače”

Ipak kao i u svakoj kuhinji netko je glavni, a netko guli luk. Vera Posavec i Jolanda Jalšovec su imale glavnu riječ u pripremi pobjedničkog kotlića. - S pripremom smo počeli u 12 sati počevši od čišćenja i rezanjem luka i ribanjem mrkve. Zatim se sjeckalo drugo povrće i meso. Na mesu smo odvojili svaku žilicu. Najprije se dinsta meso da omekša, pa omekšano izvadi iz kotlića da se umjesto mesa stavi dinstati povrće. Kad povrće do pola omekša u kotlić se vrati meso i dodaju začini. Svi sastojci skupa u kotliću su se kuhali

jer preuzimamo već osnovani. Spremni smo preuzeti i djelatnike jer će nam odgojiteljica trebati i više od sadašnjih u privatnom vrtiću. Razmišljali smo o tome da djeci ne radimo dodatni stres jer su navikla na sadašnje tete, a pogodnost ovog aranžmana je i ta da će vrtić Srčeko raditi tako dugo u starim prostorima dok novi ne bude spreman za preseljenje. U novom će i oprema i igračke biti nove, tako da će u rujnu, kad se planira preseljenje, samo tete i djeca iz starog preseliti u novi prostor. Odluku o preuzimanju vrtića kao i cijenu toga na sljedećoj sjednici donijet će Općinsko vijeće.

tri sata. U kotliću se lagano dinstalo četiri kilograma mesa sa šest kilograma raznog rezanog povrća koje se dugim kuhanjem pretvorilo u

Pobijedila je ekipa DSR Mura Ferke�nec

fantastičan umak s tajnim omjerom i količinom začina. Kotlić je bio malo “šarf”, ali baš do mjere koja je bila nepcu ugodna. (BMO) Glavne kuharice pobjedničke ekipe Vera Posavec i Jolanda Jalšovec

Sve što se skuhalo se i u slast pojelo

Piše:

Mihael Grbavec, načelnik: - Spremni smo preuze� i djelatnike jer ćemo treba� i više odgojiteljica od sadašnjih u privatnom vr�ću

KOŠARKAŠKI JACKPOT u Svetom Martinu na Muri

Loto gubitnici donijeli sreću Mortinščanima

Košarkaško igralište koje su su�inancirali igrači Hrvatske lutrije svečano je otvoreno u ponedjeljak, 3. lipnja, kod Poletovih terena u Svetom Martinu na Muri. - Ugradili smo polipropilensku, vodopropusnu, UV stabilnu, eco friendly reciklažnu podlogu vrhunske kvalitete, svjetski renomiranog proizvođača Bergo s certi�ikatima FIBA level 1 i 2, rekao je na otvorenju načelnik Martin Srša. Na takvoj se podlozi igra Europsko prvenstvo u 3x3 košarci, koji je nedugo postao i Olimpijski sport (3×3 košarka), American cup i nekoliko turnira Prvenstva Hrvatske koji se održavaju na više lokacija po Hrvatskoj. - To znači da smo ovim novim sportskim sadržajem,

osim apetita rekreativaca, zadovoljili i one profesionalaca. Imamo mogućnost organiziranja službenih na-

OTVORENI DANI LIPE u Gornjem Mihaljevcu

tjecanja i turnira, što je još jedan dodatan korak razvoju sportskog turizma, istaknuo je načelnik Martin Srša te

dodao da ovakva igrališta nema u Međimurju, a ni u okolici. (sh)

SVETI

MARTIN

NA MURI Big Brother dolazi u najsjeverniju općinu

Općina Sveti Martin na Muri uspješno je prijavila projekt na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dobit će bespovratnih 32.128 eura. Sredstva će se koristiti za �inanciranje niza projektnih aktivnosti s ciljem poboljšanja prometne i sigurnosne infrastrukture u Općini. Projektom se predviđa nabava kamera za nadzor i praćenje prometa sa solarnim punjenjem, postavljanje sigurnog pješačkog prijelaza kod kapelice u Vrhovljanu i centru Svetog Martin na Muri, nabava sustava video nadzora

OPĆINA SELNICA

Jelačićev trg 4, 40314 Selnica OIB: 92185452390

javnih površina na kružnom toku u Vrhovljanu i centru mjesta, implementacija mobilne i web aplikacije ABOWE, programskog rješenja za pravovremeno obavještavanje stanovništva na razini lokalne samouprave te ugradnja profesionalne meteorološke postaje s WMO preciznošću za praćenje temperature, tlaka zraka, količine oborina te brzine i smjera vjetra. Ukupna vrijednost projekta iznosi 81.195,01, pa će se ostatak pokriti iz općinskog proračuna. (sh)

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Uz izložbu starinskih predmeta "Da se ne zaboravi" i predstavama u izvedbi

KUD-a Kaštel Pribislavec i KUD-a Donji Kraljevec svečano su otvoreni 30. Dani lipe u Gornjem Mihaljevcu.

Izložba je pružila jedinstvenu priliku da se Mihalovčani prenesu u prošlost i prisjete se starih dana kroz bogatu kolekciju starinskih predmeta. Od starinskih kola i pribora za hranu, preko starih igračaka, namještaja i štumbleka za mlijeko, do cekera, harmonike, violine i još puno toga, izložba je oživjela uspomene i dotaknula

srca. Za glazbeni dio bili su zaslužni Karlo Novak Posavec i Lipin zbor.

Jubilarne 30. Dane lipe otvorio je načelnik Goran Lovrec najavivši bogat program koji će u narednom razdoblju obogatiti društveni život Gornjeg Mihaljevca. U subotu, 8. lipnja, u 15 sati pripremljena je manifestacija "Postani vatrogasac na jedan dan" u Parku Mladosti, a dramska sekcija Lune izvest će predstavu "Bajka o ribaru i ribici". U nedjelju, 9. lipnja, u 10 sati u Lovačkom domu Šljuka bit će održana tradicionalna Gulašijada. (sh)

Da mi je netko prije pet godina rekao da će se ljudi početi vraćati kući s rada u inozemstvu, rekla bih mu da se grdno vara. No ipak, počelo se i to događati u našem Međimurju. Igrom slučaja, ovog sam tjedna susrela ženu koja se nakon sedam godina vratila iz Njemačke kući u Brezje. Prema njenoj priči, život u Njemačkoj značajno se promijenio u posljednjih neko-

liko godina. Troškovi života su porasli, a plaće su ostale stagnirati, što je otežavalo da ona i njen suprug uštede novac za budućnost.

Kaže da nije više Njemačka kao što je to bilo kada je otišla prije sedam godina. Sada im više gotovo ništa nije kao familiji ostalo za ušparati kada su platili najam i sve režije. Troškovi života gore u Njemačkoj dosta su porasli i bilo joj je

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena SE-111 Starčevićeva ulica u naselju SELNICA u k.o. SELNICA, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Starinska zipka kakva se rijetko viđa

Obitelj Hatlak oduševila je starinska zipka

Neje Nemčija kak je negda bila

bolje da se vrati doma. Ovdje je ipak svoj na svome, a u tih sedam godina dobro je naučila njemački jezik pa se nada da će joj to poslužiti u budućem poslu kod nas doma.

Ona je u Njemačkoj radila je na održavanju bazena, a njen suprug je bio električar. On je, za sada, ostao tamo. Mora izdržati još pet godina da bi do kraja uredili kuću – ostala im je još fasada i

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općina Selnica.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste SE-111 Starčevićeva ulica izradit će tvrtka Geodet No.1 d.o.o., P. Preradovića 4, 40000 Čakovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započelo je 10. lipnja 2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Dinka Zelenbabe, mag.ing.geod et geoinf. koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 12. lipnja 2024. godine u 11:00 sati u prostorijama Općine, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica

Jedinstveni upravni odjel Općine Selnica

ograda za napraviti. Zanat je još uvijek dobro plaćeni posao u Njemačkoj. Kaže mi gospođa da im sada nije lijepo živjeti tako razdvojeno i vidjeti se samo jedanput mjesečno, ako i to. Ali izdržat će i to razdoblje, a onda će se i on vratiti doma, za nekih cca pet godina. A koliko čujem i vidim, nisu jedini koji su se vratili. Nedavno sam upoznala i jedan mladi bračni par koji

se isto tako nakon rada u Njemačkoj vratio u rodno Međimurje. Dobili su dijete i više im je odgovaralo, a ruku na srce bilo i praktičnije, da žive doma. Tu je i baka servis koja može uskočiti kada god im to zatreba, dok gore u inozemstvu baš i nije bilo moguće niti izvedivo. Ono što je sada sigurno jest da “Nemčija” sigurno više nije kak je negda bila, a doma je ipak doma.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Jurica Lacić, direktor Regije Sjever Hrvatske lutrije i Mar�n Srša, načelnik Općine Sve� Mar�n na Muri

PRELOG

Najstarije

ulice

više neće plivati

Na području Grada Preloga u tijeku su radovi na dogradnji sustava odvodnje na području Prelog – jugoistok. Radi se o Ulicama Vladimira Nazora, Stjepana Radića, Jug I i Dragutina Domjanića i ovo je jedno od najvećih ulaganja na području Grada Preloga u ovoj godini. U tijeku je dogradnja sanitarne kanalizacije, a u Upravi Grada Preloga, u ponedjeljak 3. lipnja, potpisan je Ugovor o nabavi radova na izgradnji oborinske odvodnje u Ulici

V. Nazora u Prelogu. Ovo je uređenje potrebno kao preduvjet za uređenje prometnice u Ulici Vladimira Nazora, s izgradnjom pješačke staze i kolnih prilaza. Ugovor su potpisali izvođač radova član Uprave tvrtke Szabadics Zrt. Laszlo Zoltan te gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Ovu će investiciju u iznosu od 82.497,50 eura s PDV-om financirati Grad Prelog iz svojih proračunskih sredstava. (vv)

BOGATI PROGRAM uz Ljeto u Gradu Prelogu

Tko će voditi preloški turizam?

Petra Bobić više nije direktorica Turističke zajednice Grada Preloga. Njen zadnji posao bila je Prvomajska biciklijada nakon čega je odrađivala otkazni rok. Drugim riječima, Prelog trenutno nema direktora već taj posao, privremeno, do izbora novog, obavlja gradonačelnik. On je inače, po defaultu, predsjednik Turističke zajednice Grada Preloga. Natječaj za izbor novog direktora/ce traje do 10. lipnja 2024. (vv) Petra Bobić

Gradski park dobit će i učionice na otvorenom

Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao je u Zagrebu ugovor kojim je Prelogu odobreno 350.000 eura za projekt uređenja Gradskog parka na južnom dijelu Preloga. Planirano je uređenje parka sa zelenom površinom koja obuhvaća sadnju 467 sadnica autohtonog bilja, uređenje šetnica kroz novouređeni park kao i uređenje učionica na otvorenom s dvije vrtne sjenice. Osim uređenja prostora parka projekt Prelog GoGreen

II obuhvaća i radionice za djecu predškolske i školske dobi gdje će se djeci prezentirati važnost sadnje drveća i očuvanja biološke bioraznolikosti. Predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je 24 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 625.200,45 €. Za provedbu aktivnosti projekta u proračunu za 2024. godinu planira se iznos od 300.000 eura, a sama realizacija aktivnosti će se provoditi u 2024. i 2025. godini. (vv)

Poklanjaju se otpisane knjige

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga u procesu je redovnog otpisa građe koju poklanja zainteresiranim knjigoljupcima. U ponudi se nalaze naslovi domaće i strane beletristike koji su oštećeni, džepnog formata i duplikati. U planu je otpis preko 1000 komada beletristike. Knjige se nalaze na polici u hodniku zgrade na adresi Glavna 33, Prelog te ih se može razgledati i pokupiti za vrijeme radnog vremena Knjižnice i Muzeja. Ponuda se svakodnevno na-

dopunjava te će akcija trajati do kraja lipnja – sve dok se otpisane knjige ne podijele ili premjeste u male slobodne knjižnice Grada Preloga. Za preuzimanje donacija ne trebate biti član knjižnice niti stanovnik Grada Preloga, nema ograničenja u količini knjiga koje možete preuzeti. Rezervacije se ne primaju, knjige se preuzimaju isključivo osobno, ne šalju se poštom. Sve što je na polici, može se uzeti. Svi knjigoljupci su dobrodošli! (vv)

Od Moto susreta do Lova na labuđe pero

- Slijedi još dosta toga tijekom srpnja i kolovoza, no možda na malo drugačiji način nego što je to bilo do sada, bio je tajanstven Željko Sokač, inače “Katica za sve u Prelogu” i dodao da se to prije svega odnosi na Ljetne noći Grada Preloga

Piše: Vlasta Vugrinec

Vrijeme koje nam dolazi, dakle, ljeto, u svim našim općinama i gradovima vrlo je intenzivno razdoblje. Razdoblje koje je bogato različitim sportskim, kulturno-umjetničkim i društvenim zbivanjima. Zavisno od sredine do sredine, riječ je ili o obilježavanju Dana općine ili pak manifestacijama vezanim uz ljeto, poput Ljeta u Gradu Zrinskih, Ljeta uz Muru ili u ovom slučaju Ljeto u Prelogu.

Iako je Prelog trenutno bez direktora Turističke zajednice, sve planirane priredbe ipak idu svojim tijekom.

Novi termini i skriveni detalji

Dio programa već je i održan, naročito onog dijela koji se odnosi na sport, poput Sportskih igara mladih

nja i u prvoj polovici srpnja, napominje Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, a trenutno i prvi čovjek tamošnje Turističke zajednice. Niz završava s tradicionalnim Lovom na labuđe pero.

Pobroje li se sve manifestacije, ispada da ih je desetak koje se nastavljaju jedna na drugu i koje će biti interesantne kako samim Preložanima tako i gostima. Naime, najveći dio toga održava se na Marini, dakle u prirodi, uz obalu rijeke Drave.

drugačiji način nego što je to bilo do sada, bio je tajanstven Željko Sokač, inače “Katica za sve u Prelogu”.

To se prije svega odnosi na Ljetne noći Grada Preloga. Ekrani za praćenje

EP-a u nogometu

Dvije nagrade u desetak dana ničim izazvane

Grad Prelog bio je naša prva sredina koja je ponijela titulu europskog grada sporta, a i zna se da se u njemu sport živi. Shodno tome, neće samo tako proći ni predstojeće Europsko prvenstvo u nogometu u Njemačkoj. Nogometna ludnica kreće već krajem idućeg tjedna, točnije 14. lipnja, a završava točno mjesec dana kasnije. Vatreni igraju u grupi B u kojoj su joj protivnici Španjolska, Albanija i Italija.

Najbogatija događanjima bit će subota, 8. lipnja, kada se održava 23. Moto susret Fić na Marini kao i Gulašijada Rotary cluba. Otok je domaćin Međunarodnog boćarskog turnira dok se u Čehovcu održava treće izdanje manifestacije Fčofci pre kovačnici. Organizatori se samo nadaju da će im vrijeme biti sklono. Subota nakon toga, 15. lipnja, rezervirana je za već dobro poznate Dane dravske ribe. Lipanj će završiti Operom pod zvijezdama i nastupom varaždinskog Tamburaškog orkestra uz niz solista.

- Organizirat ćemo i gledanje utakmica na otvorenom i to onih u kojima Vatreni igraju protiv Španjolske i Italije, navodi gradonačelnik

Niz završava vikendom i to od 5. do 7. srpnja koji je posvećen Lovu na labuđe pero. Kako doznajemo od Maria Naranđe iz NK-a Labud Prelog, manifestacija će trajati tri dana. Utrka pak se neće održati u standardnom terminu nedjeljom prije podne, već u subotu, 6. srpnja, u večernjim satima. Međutim, to nije kraj jer poslije slijedi novi niz.

- Organizirat ćemo gledanje utakmica na otvorenom i to onih protiv Španjolske i Italije, odnosno 15. i 24. lipnja, navodi gradonačelnik dalje.

- Slijedi još dosta toga tijekom srpnja i kolovoza, no možda na malo

Shodno tome, može se reći kako će raspoloženje Preložana, a možda i posjećenost programima, diktirati upravo raspoloženje u Njemačkoj, dakle igra Vatrenih. Prođu li dalje, cijelo Ljeto u Prelogu moglo bi biti u znaku nogometa.

U vrlo kratkom vremenu Grad Prelog je dobio dvije prestižne nagrade. Hrvatsko novinarsko društvo, odnosno Zbor novinara za okoliš, dodijelio je nagradu Velebitska degenija i Gradu i njegovom komunalnom poduzeću za uzornu brigu o zaštiti okoliša i prirode zelenilu grada i razvrstavanju otpada. U Poreču pak je Grad Prelog proglašen gradom liderom u činjenju dobrih dijela za 2024. godinu. - Kad dobijete dvije nagrade koje nisu, reći ću, ničim bile izazvane, mi nastojimo činiti dobro u svim onim okvirima u kojima možemo i netko je to prepoznao, istaknuo je gradonačelnik Kolarek. Naime, kroz cijeli travanj, u činjenju dobrih dijela uključili su se brojni pojedinci, udruge i ustanove poput tamošnjih osnovnih škola i dječjih vrtića, Udruge umirovljenika sa svojim sekcijama, Udruge Kalinka, gradskog Pjevačkog zbora, Udruge Priločko srce, volontera Crvenog križa i Caritasa, Kluba liječenih alkoholičara, Udruge sportske rekreacije Sport za sve iz Goričana i prijatelja iz Serdahelja i Murakeresztúra iz Republike Mađarske.

Lov na labuđe pero svake godine okupi brojne zaljubljenike u Dravu

- Sada nas očekuje jedan

Željko Sokač

ELEKTRONIČKA

poljoprivredna iskaznica

Jedinstvena kartica

zamjenjuje sve postojeće

Iz Ministarstva Poljoprivrede stigla je obavijest da svaki poljoprivrednik u Hrvatskoj od sada može zatražiti elektroničku poljoprivrednu iskaznicu – službeni dokument Ministarstva poljoprivrede koji uvodi poljoprivrednike u digitalno doba i budućnost digitalnih usluga.

Ova iskaznica poljoprivrednicima omogućava jednostavno i brzo obavljanje administrativnih postupaka iz udobnosti svog doma.

Elektronička poljoprivredna iskaznica (ePI) zamijenit će sve postojeće kartice koje su poljoprivrednici do sada koristili – tzv. Zelenu poljoprivrednu karticu, karticu plavog dizela i karticu za korištenje sredstava za zašti-

tu bilja. Prva pogodnost koju iskaznica donosi za poljoprivrednike je potpuno elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu u AGRONET-u.

Za podnošenje zahtjeva, koji se ispunjava u elektroničkoj formi, nužna je osobna iskaznica, OIB, e-mail i kontakt broj mobitela nositelja poljoprivrednog gospodarstva. Prvo izdavanje iskaznice je besplatno za nositelja (odgovornu osobu) poljoprivrednog gospodarstva. Tako se ePI može koristiti i za pristup sustavu e-Građani radi korištenja digitalnih usluga, npr. dohvaćanje dokumenata (domovnica, rodni list, potvrde o prebivalištu,...), za usluge HZMO-a, HZZO-a i porezne prijave. (vv)

RADIONICA udruge pčelara Agacija Koje su strane tvari pronađene u pčeli?

Iz Udruge pčelara Agacija pozivaju se pčelari i svi zainteresirani na predstavljanje rezultata istraživanja u sklopu projekta "Utvrđivanje prisutnosti i kvanti�ikacija ksenobiotika u pčeli i pčelinjim proizvodima". Članovi Udruge ustupili su uzorke svojih pčela i pčelinjih proizvoda u lipnju prošle godine. Tijekom dvogodišnjeg istraživanja na prikupljenim uzorcima pčela, fermentirane peludi, meda u saću i vrcanog meda provedena je analiza na ostatke pesticida, metala, antibiotika i nozemozu.

Termin sastanka je 10. lipnja 2024. (ponedjeljak) u 18 sati u multimedijskoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje u Čakovcu. Ksenobiotik je tvar koja je prisutna u organizmu, ali se u njemu ne proizvodi niti se očekuje da bude prisutna. U ksenobiotike se mogu svrstati i tvari koje su prisutne u mnogo većoj koncentraciji od uobičajene. Pod tim imenom, općenito se smatraju tvari koje su strane cijelom biološkom sustavu, kao npr. umjetno proizvedene tvari, koje ne postoje u prirodi. (vv)

CUJZEKI I PICEKI, ali međimurski, na MESAP-u u Nedelišću

Podržite međimurskog konja i kokoš

Ovoga vikenda na MESAPu u Nedelišću po prvi put se održava manifestacija pod nazivom Cujzeki i piceki, ali međimurski.

Osim prezentacije i izložbe autohtonih međimurskih konja i kokoši, vožnje kočijom, edukativnog predavanja za djecu te bogate ugostiteljske ponude, cjelokupni događaj praćen je i sajamskim dijelom u vidu promocije i prodaje vrhunskih

BERBA mladog krumpira u punom je jeku

Koji su gomolji slađi, sitniji ili krupniji?!

Međimurski krumpiraši na svojim su poljima i ujutro i uvečer. Tijekom ranog jutra vadi se prvi ovogodišnji urod kako bi svjež stigao na tržište

Piše: Vlasta Vugrinec

Berba mladog krumpira u punom je jeku. Stoga i nije čudno što su kombajni za branje krumpira u našim poljima već od ranog jutra. Međutim, često to nisu oni standardni kombajni kakve viđamo u jesen već pretežno tzv. lađice. Kažu krumpiraši, one manje oštećuju �inu i nježnu kožicu tek stasalog krumpira. Upravo iz tog razloga ne beru se velike količine jer ne može dugo stajati. Pocrni, smežura se i onda ga je teško plasirati.

Rano jutro je zato idealno za berbu s time da se uglavnom beru količine koje već imaju poznatog kupca. Istina, ujutro još nisu one velike vrućine, krumpir nije topao pa, ako i nešto ostane, ipak može stajati par dana.

Puno je velikih, ne prevelikih, taman onakvih gomolja kakvo tržište traži, a vrlo malo, pa čak nimalo sitnijeg, stanje je u krumpirovim jamicama. Doduše, ima ljudi koji traže baš taj sitni jer, kažu da je prefini pečeni u jednom komadu

Različite želje kupaca

Mladi krumpir, za sve ljubitelje ove namirnice, prava je poslastica. Sitni okrugli gomolji poredani oko cijelog pileta i pečeni u pećnici uz dodatak zelene salate, trenutno je nedjeljni hit ručak. No, nije to jedino jelo, jer mladi krumpir pre�ini je i kuhani u slanoj vodi i potom dodan na domaće slanine, uz eventualno prepečeni domaći špek.

Sve te želje kupaca, krumpiraši uzimaju u obzir kada pakiraju, odnosno prodaju svoj urod.

proizvoda obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Priredba započinje u 10 sati i traje sve do 17 sati na vanjskom sajamskom prostoru. Manifestacija se održava u organizaciji Međimurskog sajma poduzetništva d.o.o. i Udruge uzgajivača međimurskog konja Međimurec pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Općine Nedelišće. (vv)

Naime, dosta ljubitelja krumpira voli one male, sitne gomolje koje tijekom pripreme ne treba ni rezati, dok se drugima ne da igrati sa sitnim pa preferiraju krupne gomolje. Krumpir se vadi svaki dan, prema narudžbi Krumpir, kako smo već spomenuli, vadi se svaki dan pomalo, shodno potrebama.

- Ne može se ući u polje i odjednom pobrati sve. Naime, krumpir još nije u onoj fazi zriobe u kojoj može dugo stajati. To je sada krumpir za trenutnu uporabu i tako se i plasira. Stoji li nekoliko dana već se to vidi na njemu, i to onda nije to, kažu krumpiraši.

Na međimurskim poljima uglavnom rastu bijele, rane sorte, sorte koje se mogu ra-

SUSRET Eko škola Republike Hrvatske

nije prodati dok krumpir ima kakvu-takvu cijenu. Trenutno je već na 2 do 2,5 eura za kilogram dok se prije kojih par tjedana prodavao i po duplo višoj cijeni.

Kako se može čuti od drugih krumpiraša urod krumpira je dobar, svi su za sada zadovoljni.

Istina, gledaju u nebo, jer kombinacija velike vlage i visokih temperatura smrt je za krumpir, odnosno cimu. To su, naime, idealni uvjeti za razvoj bolesti poput plamenjače, crne pjegavosti.

Vozeći se pak uz polja, vidi se kako su naši krumpiraši ozbiljno shvatili sušu tako da gotovo nema većeg polja bez sustava navodnjava koji je danas nasušna potreba.

Tim više što meteorolozi najavljuju paklene vrućine. Istina, iz godine u godinu pokušavaju se zasaditi što ranije sorte. Najidealnije su se pokazale upravo rane i srednje rane sorte koje već donekle imaju formirane gomolje kada započinje najveća vrućina tijekom mjeseca kolovoza. Rane sorte moguće je, naime, vaditi još tijekom ljeta, a srednje rane krajem ljeta i početkom jeseni. Srećom, hladnjače su tu i krumpir mogu prihvatiti i ljeti i zimi. Krumpiraši, naravno, uz visoke temperature strepe i od tuče. Dakle, koliko god pažljivo birali, svaka godina sa sobom donosi nove izazove koji im na kraju pomrse računicu. Poljoprivrednicima smanjeni urod, a nama kupcima veću cijenu krumpira.

Dodijelit će se povelje i zelena zastava

Osnovna škola Donji Kraljevec danas, u petak 7. lipnja, domaćin je Susreta međunarodnih Ekoškola u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja tema Susreta su klimatske promjene, a

bit će posebno obilježena kroz različite aktivnosti i predavanja. U Republici Hrvatskoj imamo 300 odgojno-obrazovnih ustanova sa statusom međunarodne Ekoškole.

Ovaj Susret, također, označava važan trenutak za naše Ekoškole 2., 4., 6., 8., 10., 12., 14., 16., 18., 20. i 22. generacije koje obnavljaju svoj status, dok će 24. generacija stvoriti povijesni trenutak stjecanjem

statusa međunarodne Ekoškole. U sklopu Susreta svim Ekoškolama parnih generacija bit će uručene odgovarajuće povelje (certi�ikati) i zelena zastava. Priredba započinje u 11 sati. (vv)

Pčela u letu može pokupi� svašta iz prirode

Krumpir bijele kožice je najpopularniji

Zbog osjetljive kožice, mladi krumpir bere se i ručno

BIOINSTITUT

PESTICIDI U VOĆU I POVRĆU

Najviše

• jabuke

• breskve

• nektarine

• jagode

• grožđe

• celer

• špinat

• paprike

• krastavac

• cherry rajčica

Najmanje

• avokado

• kukuruz

• ananas

• kupus

• grašak

• crveni luk

• šparoge

• mango

• papaja

• kivi

Tražili su se piceki, žibeki i pureki

Ugodna srijeda izmamila

je brojne Međimurce na čakovečki sajam. Šetalo se, razgledavalo, a malo i kupovalo. A imalo se i što kupiti. Naravno, u ovo vrijeme u prvom je planu mladi krumpir, i naravno, sada već i s međimurskih polja, kao i grašak. Prije par tjedana tražilo se i osam pa čak i 10 eura za kilogram da bi se cijena sada spustila na svega tri eura.

Ono što je bolo oči bila je cijena trešanja. Naime, za kilogram se tražio od četiri do šest eura, zavisno od krupnoće ploda. Svaka čast debeloj, crvenoj i sočnoj trešnji, ali brate mili, šest eura za kilogram! Pa nismo u Splitu ili Dubrovniku. S druge strane, imam i razumijevanja jer su se stabla trešanja čupala iz dvorišta koja su se popločavala

ili pak uredila u nepregledni travnjak. I sada to dolazi na naplatu.

Na sajmu pak se sve nekako vrtjelo oko “mladine”, odnosno pilića, patkica, purića te kokoši nesilica. Komad kljuna cijenio se s obzirom na rast

CIJENE PLAC

Mladi grašak (kg): 3 €

Breskve (kg): 4 €

Mladi krumpir (kg): 2 €

Mlado zelje (kg): 2 €

Trešnje (kg): 4-6 €

Paprika (kg): 5 €

Rajčica (kg): 2-4 €

Krastavci (kg):

Presadnice (kom):

pa su se pilići mogli kupiti od euro na dalje, patkice od dva eura dok su najskuplje bile purice s početnom cijenom od osam eura. Kokoši nesilice nudile su se po 10 eura, a bilo je i odraslih patki, guski i zečeva. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

CIJENE SAJAM

Mladi grašak (kg):

Kukuruz (kg): 0,3 € Mladi krumpir (kg): 1,5 €

(vezica): 4 € Kokoši: 10

(kg): 5 € Rajčica (kg): 4 €

Pesticidi u voću i povrću

Piše: dr.sc. Teuta Tompić, dipl. ing. preh. tehn.

Pesticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoida i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka. Njihovom uporabom povećava se urod ratarskih kultura, voća i povrća. Korištenje pesticidima mora biti odgovorno pridržavajući se uputa proizvođača te stoga ne smije biti štetno za živi svijet i okoliš. Iako aktivne tvari pesticida najviše očekujemo u hrani biljnog podrijetla, one vrlo jednostavno ulaze u čitav hranidbeni lanac i u njemu se dugo zadržavaju zbog svoje postojanosti i spore razgradnje. Posljedično tome može se pojaviti štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja uzrokujući brojne bolesti, između ostalog i neki oblik karcinoma.

Prema izvješću nepro�itne organizacije Environmental Working Group iz SAD-a, voće i povrće u kojem su pronađene najveće količine pesticida su jagoda, špinat, nektarina, jabuka, breskva, kruška, trešnja, grožđe, celer, rajčica, paprika i krumpir. Najmanje razine pesticida izmjerene su u svježem kukuruzu, avokadu, ananasu, kupusu, luku, grašku, papaji, šparogi, mangu, patlidžanu, dinji, kiviju, cvjetači i grejpu.

Bitno je napomenuti da se količina pesticida u hrani značajno smanjuje pranjem voća i povrća pod tekućom vodom, guljenjem i ljuštenjem vanjskog omotača odnosno kore voća i povrća te toplinskom obradom (kuhanje, pečenje, prženje) hrane biljnog i životinjskog podrijetla.

Znanstveno je dokazano da u konvencionalno uzgojenom voću i povrću koje sadrži određene, niske

razine pesticida, a prirodno je bogato �itokemikalijama, taj poželjan utjecaj �itokemikalija na zdravlje poništava štetan utjecaj pesticida. Prema tome, neovisno je li hrana iz organskog uzgoja ili ne, njena konzumacija povezana je s nižom stopom karcinoma te s jačom zaštitom od bolesti. To upućuje na zaključak da zdravstvene dobrobiti hrane bogate �itokemikalijama značajno nadmašuju rizike kojima bi nas pesticidi mogli izložiti. Nova istraživanja povezuju izloženost organofosfornim spojevima s neurorazvojnim de�icitima kod djece. Svakako, preporuka je jesti voće i povrće iz organskog uzgoja, no uslijed nemogućnosti nabave takvih proizvoda, bolje je koristiti uzgojeno pomoću pesticida nego ga uopće ne konzumirati. Organski uzgojene povrtnice općenito sadrže više hranjivih tvari i imaju jače antioksidacijsko djelovanje nego njihove konvencionalne inačice. Naime, istraživanja pokazuju kako su biljke koje ra-

stu na taj način prisiljene boriti se s prirodnim opasnostima poput kukaca i time stvaraju više antioksidativnih spojeva. Osim toga takve kulture punijeg su i prirodnijeg okusa iako često manje primamljive izgledom. Konzumacijom organski uzgojene hrane izloženost pesticidima svodimo na najmanju moguću mjeru, a organski uzgoj poželjan je i za okoliš.

U Bioinstitutu se ispitivanja pesticida u voću i povrću provode međunarodno priznatim i akreditiranim metodama. Trenutno raspolažemo s približno 500 certi�iciranih referentnih tvari pesticida te posjedujemo visokoso�isticiranu opremu (GC-MS/MS i LCMS/MS) pomoću koje možemo identi�icirati i kvanti�icirati sadržaj pesticida u navedenim matricama. U tom smislu neprekidno se razvijamo prateći zakonsku regulativu, potrebe tržišta te imajući na umu osnovne ljudske potrebe, a to su zdrava hrana i zdrav okoliš.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Iz Dubovice s OPG-a Mikulan na klupe placa s�gao je mladi grašak i krumpir

Danijel Friščić iz Donje Dubrave na sajam redovno vozi malu perad iz svoje valionice

Da bismo bili sretni u životu trebamo stvaranje, a ne stvari

ovjek nikada ne može biti

zaista sretan samo kao potrošač. Svaka stvar koju kupimo, koliko god mi mislili da će nas uveseliti, prije ili poslije postaje smeće i jednostavno zaboravimo na to. A čovjek nakon toga i dalje osjeća prazninu i nezadovoljstvo.

Ona karika koja mnogim ljudima u životu nedostaje da bi zaista bili sretni i da bi se osjećali ispunjeno je STVARANJE. Čovjek je po prirodi radoznala vrsta, koja je zaista u stanju napraviti čudesa i divote na ovom planetu. Stvaranjem dobivate one iskre, onaj ushit, onu radost kad vidite što ste sve u stanju zamisliti, kreirati i napraviti. Što god da čovjek radi, zaista može naći veliko ispunjenje u stvaranju. Ne biti tupa jedinka koja samo kon-

zumira, trči za novcem, zgrče stvari i stvara smeće na ovom planetu. Time ubijate duh u sebi, ali svojim izborima pridonosite uništenju ovog planeta i svih njegovih čuda. Pronađite stvaratelja u sebi, istraživača, kreatora. Time ćete pronaći i istinsku radost u životu.

Ja sam ga pronašla u vrtu, u suradnji s prirodom. Kreirajući svakog proljeća ispočetka svoj vrt, uzgajajući hranu, promišljajući o biljkama i kombinacijama koje ću uzgojiti, počevši od praznih parcela poput praznog slikarskog platna, kreiram prekrasnu umjetničku kreaciju svake godine iznova. Kreirajući trajne dijelove vrta, pergole, sadeći šumske vrtove, voćnjake, “spašavajući” parcele od sustavnog

trovanja... Od malog vrta prije 18 godina, do pravog imanja od šest hektara danas, i dalje sam sva u zanosu i ushitu i uživam u STVARANJU.

A u suradnji s prirodom nikad ne možete pogriješiti, jer osim ove prekrasne radosti – kreirate i svoju neovisnost, imate svoju vlastitu zdravu hranu, i dali ste si svrhu i smisao u ovom životu. I ne pridonosite uništenju planeta nego ste dio nade na ovom planetu koja ga zaista može spasiti i za one koje dolaze nakon nas. Kreirajte vrt – još uvijek nije kasno. Zadnji je trenutak za sjetve i sadnje koje će rezultirati velikim obiljem već ove sezone. Posadite cvjetnu gredicu i pomozite i oprašivačima. Uživajte u stvaranju u suradnji s majkom Prirodom.

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12 Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

komercijala@medjimurje-plin.hr

komercijala2@medjimurje-plin.hr

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

PROSLAVILI

50 GODINA braka

Zlatni pir

Dragice i Ivana

Mesarića

Dragica i Ivan Mesarić iz Zasadbrega, prošlog vikenda proslavili su 50 godina zajedničkog života u pjesmi, plesu i veselju. Proslavi su prisustvovali najbliži članovi obitelji, sin i kćer s unucima i braćom. Uz najljepše želje za puno zdravlja i veselja u svim nadolazećim godinama, zabava je trajala dugo u noć. (rd)

Vaši stupci/Mozaik

Prigodna zdravica Dragice i Ivana Mesarića

30. SPORTSKO NATJECANJE dragovoljaca i veterana Domovinskog

U ukupnom poretku Čakovec prvi

U povodu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske na prostoru SRC-a Mladost Gornji Mihaljevec, pod pokroviteljstvom Općine Gornji Mihaljevec i Međimurske županije, održano je 30. Sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije i 11. Susreti djece - unuka hrvatskih branitelja Međimurske županija. Na natjecanju su nastupile 22 ekipe ogranaka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Međimurske županije s oko 400 natjecatelja kao i 50 djece-unuka hrvatskih branitelja.

Ceremonija je započela mimohodom ekipa od Doma kulture do SRC-a Mladost predvođeni nositeljima zastava, članovima Počasnog zdruga UDVDR-a uz pratnju Limene glazbe Nedelišće i mažoretkinja Udruge Luna Gornji Mihaljevec.

Otvaranje natjecanja održano je na nogometnom igralištu, samom činu otvaranja prisustvovali su: Sanja Jakopec, predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja i voditeljica Područne jedinice Čakovec; Josip Grivec, zamjenik župana Međimurske županije; Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec s općinskim vijećnicima; Goran Đurašanin, predstavnik Policijske uprave Međimurske i Miljenko Vrbanec, načelnik PP Mursko Središće, kao i predsjednici i predstavnici općinskih Udruga.

Franjo Kovačić, predsjednik ogranka, uvodno je pozdravio sve natjecatelje te im zaželio dobre sportske rezultate. Dopredsjed-

nik podružnice Josip Jezernik u svom obraćanju zahvalio je načelniku Općine što je Općina �inancijski pomogla u organizaciji i omogućila održavanje natjecanja na prostoru sportskog parka. Natjecanje na Dan državnosti Goran Lovrec, načelnik Općine, uputio je zahvalu braniteljima za sve ono što su učinili u stvaranju Republike Hrvatske i zaželio im ugodan boravak u Gornjem Mihaljevcu. Sanja Jakopec u svom obraćanju ukratko se osvrnula na povijesne trenutke i razloge zašto se 30. svibnja obilježava kao Dan državnosti. Josip Grivec, zamjenik župana, uputio je zahvalu braniteljima na doprinosu u stvaranju države, čestitajući svima Dan državnosti te službeno proglasio sportska natjecanja otvorenim. Nakon otvaranja natjecanja delegacija je položila vijenac i zapalila svijeće kod spomen-obilježja Krist iz Farkašića u Gornjem Mihaljevcu, odajući počast svima koji su dali svoje živote za stvaranje države Hrvatske. Nakon provedenih sportskih natjecanja, iskazanih umijećima, znanjima i vještinama, najboljima po sportovima su u pojedinačnoj konkurenciji podijeljene medalje, a ekipama pehari. Ovo natjecanje služilo je kao izlučno natjecanje za popunu ekipa Podružnice koje će nastupiti 21. rujna 2024. godine u Varaždinu na 28. Sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske. Natjecali su se pojedinačno i ekipno u više disciplina: kuglanju, boćanju, šahu, streljaštvu

zračnom puškom, stolnom tenisu, beli, elektronskom pikadu i visećoj kuglani. Ukupni poredak ekipa UDVDR-a na natjecanju bio je sljedeći: 1. Čakovec, 2. Savska Ves, 3.Belica, 4. Gornji Mihaljevec, 5. Mihovljan, 6. Ivanovec, 7. Štrigova, 8. Prelog, 9. Kotoriba, 10. Donja Dubrava, 11. Strahoninec, 12. Šenkovec, 13. Mala Subotica, 14. Sveti Juraj na Bregu, 15. Nedelišće, 16. Mursko Središće, 17. Podturen-Dekanovec, 18. Pribislavec, 19. Krištanovec, 20. Donji Kraljevec, 21. Goričan, 22. Sveti Martin na Muri. Natjecalo se 50 djece Na natjecanju je nastupilo 50 djece. Oni su se natjecali u dvije dobne kategorije: mlađa od 1. do 5. razreda OŠ i starija dobna kategorija od 6. do 1. razreda srednje škole. Natjecali su se u stolnom nogometu, elektronskom pikadu, likovnoj radionici i modeli-

ranju. Djeca su za svoj trud i rezultate primila medalje. Natjecanje nam je poslužilo kao izlučno natjecanje za popunu ekipa Podružnice koje će nastupiti 21. rujna 2024. godine u Varaždinu na 28. Sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, a Susreti djece za popunu ekipe Međimurske županije koja će nastupi na Državnim Susretima djece krajem kolovoza 2024. godine u Savudriji.

Voditelj natjecanja i tajnik Podružnice Dražen Tkalec zahvalio je sucima po sportskim disciplinama Ivanu Rođaku, Darku Lajtmanu, Stjepanu Miri, Zlatku Turku, Mladenu Tkalčecu, Dejanu Janušiću, Mladenu Novaku, Marijanu Horvatu, Zvonimiru Špirancu, Miljenku Košaku i Goranu Miljančiću na stručnoj pomoći odvijanja natjeca-

nja, a domaćinima članovima ogranka Gornji Mihaljevec na uspješnoj i dobroj organizaciji natjecanja. Predsjednik ogranka Franjo Kovačić, zahvalio je članovima općinskih udruga na pomoći oko organizacije natjecanja posebno istaknuvši Udrugu Luna Gornji Mihaljevec, DVD Gornji Mihaljevec, Šahovski

klub Gornji Mihaljevec, Streljačko klub Gornji Mihaljevec, Sport za sve Dragoslavec, a posebnu zahvalu uputio je načelniku Općine Goranu Lovrecu na pokroviteljstvu kao i osobnom angažiranju na uspješnoj organizaciji natjecanja.

(Dražen Tkalec, foto: Zlatko Hergotić)

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1499

Postrojavanje ekipa

Obitelj Mesarić na okupu

TRGOVINA KRK, Čakovec, Ulica Stjepana Radića

Posebno

gledam špicu,

horoskop i vrtove!

Ovog tjedna zaputili smo se u prodavaonicu

Krk koja se nalazi u Ulici

Stjepana Radića u Čakovcu.

Tamo smo zatekli čitateljicu Tamaru Habjan

iz Belice u ovotjednoj nabavci. Kako nam je rekla, u Međimurskim novinama obavezno pogleda špicu, horoskop, recepte i naš novi natječaj Čiji je vrt najljepši.

Međimurske bebe

Darovali smo joj platnenu vrećicu s našim logom. S čitateljicom smo poslikali i uslužnu voditeljicu trgovine Ninu Škvorc. (sh, foto: Z. Vrzan)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Ivka Gattin iz Čakovca odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 109. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Ivka Gattin iz Čakovca.

Svoje je naočale preuzela u srijedu u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale

koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

(mk, foto: Z. Vrzan)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donije

Ivka Ga�n iz Čakovca je uz pomoć ljubaznih djelatnika Briljanta odabrala svoje naočale

Drugi kupon 110. kola

Novo, 110. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u

centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. lipnja. Sretnog dobitnika 110. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. lipnja. (mk)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Čitateljica Tamara Habjan i voditeljica trgovine Nina Škvorc s našim platnenim vrećicama

Ante (29) i Rahela (30) Buterin iz Mihovljana dobili su Jakova rođenog 9. veljače. Stariji Gabriel ima 3,5 godina.

Pin-up ljepotica Ivana Benko osvojila svijet influencera

Ivana Zotel Benko, pozna�ja pod umjetničkim imenom kao Greta Gardner, rođena je Čakovčanka koja je svoju slavu stekla u inozemstvu. Po struci je primarno profesor povijes�, no kasnije je završila i digitalni marke�ng u Algebri. Trenutno ima svoju tvrtku za digitalni marke�ng te stvaranje foto i video sadržaja. Bavi se produkcijom i fotografijom, a pin-up modeling joj je oblikovao s�l, donio brojna poznanstva i iskustva u svijetu mode, fotografije i marke�nga. Također Ivana je prva hrvatska pin-up djevojka/model, a mnogi je po tome i pamte. Igrom slučaja iz modelinga je ušla i u tzv. svijet influencera i stekla velik

broj pra�telja, pa je tako postala i kreator foto i video sadržaja. Produkciju radi za sebe, ali i za druge, kako za brendove tako i za druge influencere i klijente, a povremeno radi i kao s�lis�ca i make up/hair ar�st. Mi�ng američkih automobila i rock&roll fes�val Trash & burn također ju je spojio s brojnim ljudima, kako s prijateljima i ljudima privatno, tako i poslovno, a posebno s ljudima iz svijeta fotografije. To je danas velik i poznat događaj u našoj regiji, a Ivana je izrazito ponosna što je organizator Neven Fajić uspio podići tu scenu upravo u Međimurju. Ideja za taj mi�ng došla im je kad su ona i Neven sjedili za šankom kod “Minersa”

i uočili njihovu kolekciju časopisa o Kustom kulturi. Na naslovnici je bila jedna američka pin-up djevojka, pa joj je Neven rekao: “Ajde i � bi mogla tako, vidiš”. Ivana mu je odgovorila da bi on mogao organizira� neki fes�val s old�merima, rock’n’roll bendovima i pin-up djevojkama i tako je sve krenulo. Pin-up modeling i općenito produkcija kojom se bavi odveli su je na brojna putovanja od Las Vegasa, Japana, Londona i ostalih gradova, a uskoro ponovno dolazi u naš kraj. Ivana će 14. i 15. lipnja bi� u Svetom Mar�nu na Muri na ovogodišnjem, već 16. Izdanju Trash & Burn mi�nga. (rd; Foto: privatna arhiva)

najave

petak,

7. svibnja

10:00

Dani otvorenih vrata udruga

Centar DOSTI, Podturen

11:00

Murski patuljci

Centar za kulturu Rudar subota,

8. svibnja

9:00

Treća Dravska gulašijada

Marina Prelog

10:00

Cujzeki i kokoši, ali međimurski!

MESAP Nedelišće

11:00

Murski patuljci

Centar za kulturu Rudar

14:00

BarFight by Shankeri Jezero Starog grada

14:00

fČofci pre kovačnici Čehovec

15:00

Moto susret ‘’Fić’’ Sportsko-rekreacijska zona Marina

17:00

Međimurska popevka Nedelišće 2024.

MESAP Nedelišće

20:00

Koncert Zlatka Pejakovića NK Budućnost Podbrest

21:00

Metal slušaona Ščuri i Jelena Pivnica Zrinski

nedjelja,

9. lipnja

9:00

Z biciklinom ili pešice do Polev: Od zajtreka do večerje

šumica Poleve

10:00

Gulašijada

Lovački dom Šljuka

Gornji Mihaljevec

HUMANITARNI KONCERT

Pjesmom, plesom i modnom revijom do zdravlja

Jedan vrlo važni događaj čeka nas u četvrtak 13. lipnja od 19 sati. U Centru za kulturu Čakovec na rasporedu je humanitarni program u organizaciji Županijske lige protiv raka pod nazivom Zajedno protiv raka pjesmom, plesom i modnom revijom. Nastupaju: Klub laringektomiranih Međimurske žu-

panije, Zbor umirovljenika Novi Marof, Dječji vrtić Cipelica – skupine Zmajčeki i Medenjaci, Ženska vokalna skupina Stridonne, Krunoslav Lajtman i njegovi gosti, Vokalna skupina Udruge Turen, Plesna točka članova Lige, Modna revija –Srnec Style, Plesna skupina Vivona, Etno duo Goga i Želj-

40. SMOTRA MEĐIMURSKE POPEVKE u Nedelišću

Užitak međimurske

tradicionalne glazbe

Međimurska popevka kao izvorni napjev neizostavan je dio današnje tradicijske kulture naše regije, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta toga kraja. Međimurska popevka sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu), oblikujući pjesmu (pesem), dok se ritmičke strukture napjeva pjevaju s naglašenom osjećajnošću. Jer upravo bi ovo bila de�inicija međimurske popevke

da pitate nekog glazbenog stručnjaka. No, ovaj vikend imamo poseban događaj, jer popevku možete slušati i uživo. Tako KUU Seljačka sloga Nedelišće i Općina Nedelišće pozivaju na jubilarnu 40. smotru Međimurske popevke Nedelišće 2024. Smotra će se održati u subotu 8. 6. 2024. godine u SGC-u Aton u Nedelišću s početkom u 17 sati. Ulaz je slobodan. Vrijedi spomenuti i da je naša popevka na listi UNESCO-a, zaštićene nematerijalne baštine čovječanstva. (pt)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - LEE CHILD: NEMAŠ ŠTO IZGUBITI

Dobitnik knjige Babičini kolači objavljene u prošlom broju je Biserka Lončarić iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1499

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Kratki sadržaj: Jack Reacher putuje prema jugozapadu, a put ga neplanirano navede na pustu cestu između dva samotna gradića u Coloradu, Hope i Despair. Čim je s�gao u Despair napadne ga grupa policijskih pomagača te ga protjeraju iz gradića pod sumnjom da je skitnica. Jedino što on želi je šalica dobre kave, no ono što otkriva u tom gradiću zaintrigira ga i Reacher odluči osta�. U Despairu se nalazi golema tvornica opasana zidovima koja se bavi tajnovi�m poslom. Odande svake večeri polijeće mali avion u isto vrijeme, a vraća se sedam sa� poslije.

U blizini se nalazi i vojna baza dobro naoružanih vojnih policajaca koji, čini se, samo promatraju okolinu.

ko, Mješoviti zbor ELIAM, Sci�idelity Orchestra, Mirko Švenda Žiga, Marija Jambrošić, Cui Shasha, Klara Miljančić i Vinka Siladi. Cijena ulaznice iznosi 7 eura. (pt)

UzVinku i brojne druge goste uživajte u humanitarnom programu u CZK-u

VIVONINA

Spektakl za kraj sezone

Ove nedjelje 9. lipnja od 16 sati u čakovečkom Centru za kulturu čeka nas 10. Revija plesa Studija Vivona. Predstavit će se 150 plesača i plesačica. Osim domaćih članova Vivone, tu su i gosti: Feel Varaždin, Crazy Hill Ludbreg i Zemlja sreće iz Varaždina. Cilj revije je promovirati plesnu umjetnost, pokret i kretanje, muzikalnost i prostorno-scensku snalažljivost, a Revija je idealno mjesto

susreta i za produbljivanje povezanosti plesnih studija te razmjenu ideja. Na pozornici će zaplesati plesačice i plesači u dobi od 4 do 20 godina. Na kraju sezone očekuje se podjela priznanja onima koji u Vivoni broje 5, 10 ili 15 godina plesa kao i oproštaj od maturantica. Svi sudionici će na kraju zaplesati zajedničku koreogra�iju. Cijena ulaznice je 4 eura. (pt)

KEREKESHI u Donjem Mihaljevcu

Smijeh do suza

Stanovnici Donjeg Mihaljevca ove subote 8. lipnja 2024. godine od 19 sati na prostoru NK-a Drava moći će uživati u predstavi Ja, trudnica. U ovoj komediji

Svi romani o Jacku Reacheru zapravo su fantazije o osveti. Reacher ne traži nevolje, nevolje ga pronalaze same

nedjelja,

9. lipnja

19:00

Predstava Jašarpašići CZK Rudar Mursko Središće

15:00 ŽNK Međimurje vs. ŽNK Donat Zadar SRC Mladost Čakovec 16:00

10. Revija plesa Vivone Centar za kulturu Čakovec

13. lipnja 19:00 "Zajedno pro�v raka pjesmom, plesom i modnom revijom" Centar za kulturu Čakovec

15. lipnja

20:00

Priva� bend Šetnica svete

Barbare Mursko Središće

16. lipnja

Promenadni koncert Šetnica svete

Barbare Mursko Središće

21. lipnja

18:00

Wine fest Šetnica svete

Barbare Mursko Središće 21:30

4 Tenora Šetnica svete

Barbare Mursko Središće

22. lipnja

21:30

Savršeni marginalci ex. Hladno pivo Šetnica svete

Barbare Mursko Središće

glumci Ana Begić Tahiri i Jan Kerekeš ispričat će neobičnu ljubavnu priču. Druženje mještana nastavit će se i nakon predstave. (rd)

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

MJESEČNI VODIČ

POKLANJA KNJIGU

Lee Child: Nemaš što izgubiti

10. revija plesa

Međimurska popevka stiže u Nedelišće

MEĐIMURSKI MATURANTI 2024.

Maturantski godišnjak međimurskih srednjih škola

Međimurska županija

Sponzor priloga:

Piše: Božena Malekoci-Oletić

to odlučiti nakon završetka srednje škole: na posao ili na studij? Sve ima svoje čari. Pogotovo za današnju generaciju mladih kad je posla više nego zainteresiranih za posao. Danas nitko ne mora strahovati od školovanja za burzu jer se nudi dovoljno posla za zanimanja koja su lako zapošljiva i sve bolje plaćena. No dio srednjoškolaca se odlučuje nastaviti školovanje na studijima.

I na studijima ima dovoljno mjesta za sve željne nastavka školovanja jer su u jednom razdoblju studijski programi nicali posvuda. Umjetnost je samo upasti na studij koji je prvi izbor i koji će omogućiti dobar povrat uloženog i dobivenog. Naime, studij izvan mjesta školovanja donosi znatne troškove za vrijeme godina studiranja.

Očito je naginjanje prema prirodnim, medicinskim i tehničkim studijima

Svaka generacija ima određene prioritete što studirati. Trenutni podaci ukazuju na to da su Međimurci skloniji studirati prirodne tehničke znanosti, strojarstvo, medicinske fakultete, den-

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet 4

Farmcija 1

Filozofski fakultet 4

Kemija i biologija 6

Kineziološki 3

Pravni 2

Prehrambeno-biotehnološki 4

Elektrotehnika 1

Medicina 3

Građevinski 5

Ukupno 33

Sveučilište Sjever Varaždin

Sestrinstvo 27

Elektrotehnika 18

Graditeljstvo 18

Multimedija i oblikovanje 25

Novinarstvo 7

Proizvodno strojarstvo 32

Tehnička i gospodarska logistika 11

Fizioterapija 22

Geodezija 13

Mehatronika 8

Medijski dizajn 18

Prehrambena tehnologija 5

Ukupno 204

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma 7

Financijski menadžment 6

Muzička akademija 2

Informatika 5

Menadžment i poduzetništvo 4

Kultura i turizam 3

Medicinski 2

Dizajn i komunikacije 2

Ukupno 31

talnu medicinu, biotehnologiju, nutricionizam, elektrotehniku, informatiku i prehrambene tehnologije. No ostali su vjerni i pedagoškim i učiteljskim zanimanja, pravu, ekonomiji i studijima vezanim uz prehranu. No ne zapostavljaju ni umjetničke fakultete ni duhovna i vjerska zvanja. Na Katoličko-bogoslovnom fakultetu su 22 međimurska studenta.

Po fakultetima: na medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli ukupno studiraju 83 studenta. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu 144 studenta. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu je 67 međimurskih studenata, plus 32 na studiju proizvodnog strojarstva Varaždinu. Metalska struka u Međimurju trebala bi biti zadovoljna preferencijama međimurskih studenata prema strojarstvu, pod uvjetom da ih nakon studija vrate u Međimurje.

Na PMF-u u Zagrebu je 86 studenata, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 12 studenta, na Odjelu matematike i informatike Sveučilišta u Rijeci 15 studenata, a na Tehničkom fakultetu u Rijeci 20 studenata.

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu studiraju 74 međimurska studenta. Na studiju Elektrotehnike u Osijeku jedan student, a na Elektrotehnici u Varaždinu 18 studenata.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je 47 međimurskih studenata, 25 na studiju u Rijeci i dva na studiju u Osijeku.

Na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu studira 12 međimurskih studenta i 3 na Fakultetu dentalne medicine u Rijeci. U Rijeci je i Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova na kojemu studiraju dva naša studenta. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu su 22 studenta, a na studiju Sestrinstva u Varaždinu 27 studenta. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu studira 25 studenata.

ŠTO I GDJE STUDIRAJU MEĐIMURSKI STUDENTI

Na Učiteljskim fakultetima u Rijeci, Zagrebu i Čakovcu studiraju 154 studenta. Na Filozofskom u Zagrebu 112 studenta. Na umjetničkim studijima dramskih, likovnih i muzičkih umjetnosti u Zagrebu, Puli i Rijeci, 17 studenata.

Na studijima ekonomije, menadžmenta, financija, od Zagreba do Pule su 104 međimurska studenta.

"U inozemstvu 135 Međimuraca

Najviše studenata studira u Zagrebu, slijede studiji u Varaždinu, Rijeci

NaFakultetuorganizacijeiinformatike u Varaždinu 144 studenta. Na Fakultetu strojarstvaibrodogradnjeuZagrebuje67 međimurskihstudenata,plus32nastudiju proizvodnogstrojarstvaVaraždinu.Metalska strukauMeđimurjutrebalabibitizadovoljnapreferencijamameđimurskihstudenata premastrojarstvu,poduvjetomdaihnakon studijavrateuMeđimurje.

Iz pregleda što međimurski studenti studiraju vidi se preferencija k studijima koji garantiraju dobar posao i plaću. Naime, premda je u dijelu studentske populacije izražena sklonost prema prosvjetnim zanimanjima, može se reći da je i ta struka zadnjih godina doživjela značajan rast plaća, a omogućava i sigurnost radnog mjesta. Jedini rizik je demografski pad, što na neki način ugrožava ta radna mjesta. Ali, najava cjelodnevne nastave

povećavat će potrebe za zapošljavanjem učitelja u osnovnim školama.

Studiranje u Zagrebu apsolutni favorit

Studiranje u Zagrebu je daleko najprivlačnije međimurskim studentima. Od ukupno 1872 studenta, njih 840 studira u Zagrebu. Zanimljivo da se Međimurci pri redovnom studiranju drže javnih fakulteta.

Na privatnim studijima redovno studira svega 18 međimurskih studenata.

Za analizu je je li to rezultat toga što su javni fakulteti, posebno oni prestižni studiji, još uvijek superiorniji u očima studenta od privatnih studija, ili pak Međimurci ne daju lako novac za privatne škole, ako ocijene da se jednako dobro mogu školovati na javnima.

Treba stati na loptu

Premda su trenutno u Međimurju hit zanimanja vezana uz metalsku in-

dustriju i obrtnička zanimanja koja su dobila znatno na cijeni, jer se u njima jako dobro zarađuje što je i zaustavilo odljev radnika u susjedne zemlje, ipak treba stati na loptu.

Međimurje u budućnosti mora kreirati visokodohodovna radna mjesta i stvarati proizvode više dodane vrijednosti, jer sve su to preduvjeti za stvaranje uvjeta za visoki standard građana, koji svi želimo. Visoko plaćena radna mjesta za sobom povlače visoke mirovine, visok zdravstveni i socijalni standard. Obrazovani ljudi su u pravilu ljudi širokih vidika koji imaju potrebe i za kulturom, a ne samo utakmice nedjeljom.

O tome moraju razmišljati i vodeći političari i vodeći poduzetnici. A za to im trebaju visokoobrazovani ljudi. Međimurci su pokazali da se žele obrazovati, ali ih treba nakon diplome vratiti doma. U nekoliko desetljeća od šljakera postali smo samopouzdani, i

inozemstvu studira Međimuraca

Gdje studiraju međimurski studenti

Zagreb

Varaždin

Inozemstvo Rijeka

samouvjereni. Pokazali da možemo. Poslali smo svoju djecu u visoke škole. Završavaju najviše stupnjeve obrazovanja. Ima ih svugdje u medicini, znanosti, umjetnosti, kulturi, menadžmentu velikih kompanija. Uspješni su u zemlji i svijetu. Ali ne možemo se zadovoljiti time da budemo inkubator za obrazovanje uspješnih ljudi za druge, niti da nam vlastita djeca postavu preobrazovana Međimurje iz kojega su otišli. Ne smije nam biti biti doseg da smo regija marljivih radnika i uspješnih zanatlija. Za primjer bih istaknula Novsku koja se ambiciozno lansirala u gaming industriju. Mladi iz velikih centara oduševljeno odlaze na školovanje u Novsku jer su je prepoznali kao center nečega uzbudljivo novoga.

"Svakageneracijaimaodređene prioriteteštostudirati.Trenutnipodaciukazujunatodasu Međimurcisklonijistudirati prirodnetehničkeznanosti,strojarstvo,medicinskefakultete, dentalnumedicinu,biotehnologiju,nutricionizam,elektrotehniku,informatikuiprehrambenetehnologije.Noostalisu vjerniipedagoškimiučiteljskim zanimanja,pravu,ekonomijii studijimavezanimuzprehranu.

Ne smijemo postati samo zemlja za Filipince

To nešto uzbudljivo i novo treba i Međimurju, koja se ne smije zadovoljavati visokom zaposlenošću u niskoakumulativnim industrijama, zbog čega se obrazovni Međimurci u njega ne vraćaju, već ih zamjenjuje stanovništvo iz dalekoistočnih zemalja, kojima su i takvi poslovi i te naše plaće prihvatljive.

Međimurje mora taj kapital od 1800 studenata u trenutnoj generaciji studenta iskoristiti za sebe. Vidi se da mladi pažljivo prate što je propulzivno i što se isplati studirati, ali mi se moramo zapitati za koga?

Ovdje se ne otvaraju firme iz područja farmacije, biotehnologije, čak ni strojarske industrije.

Nažalost iz ruku nam je izmakla mogućnost da ostvarimo veliku želju s početka 2000-ih kad smo još sanjali osnivanje Međimursko veleučilišta sa studijem strojarstva. Varaždinci su bili spretniji u tome i osnovali su ga kod sebe.

Sada imamo neispunjenu poveznicu između metalske industrije i visokog obrazovanja. Imamo jaku Tehničku školu koja obrazuje srednji stručni kadar, ali nedostaje logični nastavak u visokom obrazovanju koje bi unaprijedilo našu metalsku industriju i bila karika izmeđiu firmi, TEhničke škole i Metalske jezgre. Ma kako dobri bili trenutni poslovni rezultati metalske branše budućnost je uvijek u sagledavanju onoga što će biti potrebno za pet godina. Sada se trebamo pobrinuti za to. U protivnom ćemo biti zemlja za Filipince, a naša će djeca seliti negdje drugdje.

Sveučilište i veleučilišta u Zagrebu

Agronomski fakultet 25

Akademija dramske umjetnosti 3

Akademija likovnih umjetnosti 2

Arhitektonski fakultet 13

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 24

Ekonomski fakultet 61

Fakultet elektrotehnike i računarstva 74

Fak. Kemijskog inženjerstva i tehnologije 12

Fakultet organizacije i informatike, Varaždin 144

Fakultet političkih znanosti 16

Fakultet prometnih znanosti 9

Fakultet strojsarstva i brodogradnje 67

Farmaceutsko-biokemijski fakultet 32

Filozofski fakultet 112

Geodetski fakultet 4

Geotehnički fakultet 6

Građevinski fakultet

STUDIRAJTE NA UČITELJSKOM FAKULTETU – ODSJEKU U ČAKOVCU

Odaberite atraktivne studije na UF-u

Na Učiteljskom fakultetu – Odsjeku u Čakovcu u akademskoj godini 2024./25. možete odabrati različite programe učiteljskog ili odgojiteljskog studija. Posebno ističemo studijski program učiteljskog studija smjera engleski jezik kojim uz kompetencije učitelja razredne nastave stječete i kompetencije za poučavanje engleskog jezika. Završetkom nekog od naših studija možete raditi kao učitelji/ce razredne nastave i/ili učitelji/ce engleskog jezika u osnovnoj školi te kao odgojitelji/ce u vrtiću, zanimanjima sve traženijima na tržištu rada.

Ne propustite zanimljive izborne kolegije, aktivnosti ili europske projekte

Studiranje na UF-u na Odsjeku u Čakovcu omogućava Vam daljnji kreativni razvoj Vaših a�initeta. Educirajte se uz vrhunske informacijske tehnologije u Digitalnoj učionici budućnosti. Ako pak volite pjevati i nastupati možete izabrati Akademski zbor. Želite li se baviti volonterskim radom odaberite kolegije Odgoj za dobrotu i Volontiranje u obrazovanju. Svoja znanja možete produbiti kolegijima kao što su Terenska nastava u prirodi ili Vizualno oblikovanje lutkarske predstave i dr., a možete

neposredno biti uključeni i u europske projekte.

Studiranje na UF na Odsjeku u Čakovcu je jedinstveno U studentskom bistrou dostupna je studentska prehrana uz iksicu. U ugodnom okruženju Odsjeka nalazi se poučna staza s izložbom o povijesti učiteljstva i parkovnoj kulturi te Glazbena klupa Popevka s izvedbama međimurskih popevki. Studentima je dostupan dnevni boravak koji je ugodno mjesto za razgovor, gledanje TV-a ili opuštanje na trosjedu uz pogled na dvorište. Moderne i novouređene

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

Odaberite jedan od studijskih programa

sportske dvorane i vanjski tereni pružaju dodatnu mogućnost rekreacije i opuštanja.

Studiranjem na UF-u ne morate biti uvijek na istom mjestu

Učiteljski fakultet potiče mobilnost studenata te omogućava studiranje u drugim europskim zemljama provedbom dvaju programa mobilnosti: Erasmus+ i Ceepus. Oba programa nude mogućnost međunarodne mobilnosti studenata. Osim semestralne mobilnosti moguća je i mobilnost studenata u svrhu odrađivanja stručne prakse.

1. Učiteljski studij - smjer engleski jezik Integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij

2. Učiteljski studij Integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij 5 godina

3. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (redovi� studij) Prijediplomski sveučilišni studij

4. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (izvanredni studij) Prijediplomski sveučilišni studij

5. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (izvanredni studij) Diplomski sveučilišni studij 2 godine (4. i 5. godina studija)

6. Poslijediplomski doktorski i specijalis�čki studiji

Potičemo razvoj poduzetničke energije

i talenta svakog pojedinca

Fleksibilnost studija s ciljem obrazovanja visokostručnih kadrova potrebnih gospodarstvu jedna je od temeljnih značajki MEV-a. Glavni cilj je pružiti svim studentima kvalitetno obrazovanje, odnosno teorijska i praktična znanja iz područja računarstva, menadžmenta turizma i sporta i održivog razvoja.

Stručni prijediplomski studij Računarstvo

Osnovni cilj je izobrazba inženjera računarstva za samostalno obavljanje poslova održavanja, posluživanja i oblikovanja računarskih sustava, manjih mreža, informacijskih sustava i aplikacija. Studij ima dva smjera. Programsko inženjerstvo za programiranje, izradu i održavanje složenih aplikacija i programskih alata. Inženjerstvo računalnih sustava i mreža za projektiranje i održavanje računalnih sustava i mreža.

Stručni prijediplomski studij Održivi razvoj

Osnovni cilj usmjeren je na obrazovanje i stjecanje specijaliziranih kompetencija u području tehničkih znanosti, polje interdisciplinarne tehničke znanosti, kroz tri studijska smjera: održiva gradnja, ekoinženjerstvo i termotehničko strojarstvo.

Prijave za upise na stručne prijediplomske studije Veleučilišta su u tijeku, a informacije vezane uz način i rokove prijave nalaze se na web stranici www.postani-student.hr. Prijave za stručni diplomski studij Menadžment turizma i sporta počinju 1. srpnja 2024. a kandidati prijavama pristupaju putem web stranice https://diplomski.studij. hr/. Veleučilište omogućuje prijelaz studenata s drugih visokih učilišta sukladno Pravilniku o studiranju MEV-a. Više informacija potražite na broj +385 40 396 999 ili mail referada@mev.hr

Studentske sportske igre

Radijske emisije "Studentska srijeda"

Stručni prijediplomski studij Menadžment turizma i sporta

Cilj je izobrazba stručnjaka ekonomije – menadžmenta turizma i sporta za obavljanje poslovnih i ekonomskih analiza, za rad na svim poslovima u smještajno-ugostiteljskim objektima. Polaznici mogu raditi na poslovima menadžmenta u turizmu, turističkim zajednicama, sportskim društvima, zabavnim parkovima, bazenima, sportskim dvoranama. Također, mogu raditi na poslovima menadžmenta i organizacija svih vrsta skupova i voditi poslovanja turističkih ili sportskih organizacija. Osposobljeni su za rad u

marketinškim tvrtkama za promidžbe turističko-sportskih usluga te za vođenje i organiziranje projekata u turizmu i sportu. Stručni diplomski studij Menadžment turizma i sporta

Polaznici se osposobljavaju za praktični rad u turističkom gospodarstvu, sportskim organizacijama, za izvršenje svih vrsta poslova vezanih uz organizaciju i realizaciju različitih turističkih i sportskih usluga te manifestacija. Polaznici uče o poduzetništvu i menadžmentu u poduzećima i ustanovama koje su izravno ili posredno uključene u domaći i međunarodni turistički promet i sport.

Svečana promocija

Studijski program Vrsta

Trajanje ECTS

MEĐIMURSKA

Sve što ulažemo u obrazovanje i mlade, višestruko se vraća

Prema svim relevantnim i neovisnim analizama, Međimurje je i u aktualnom razdoblju među vodećim regijama Hrvatske po ulaganjima u obrazovanje. Djeca i mladi su u fokusu interesa Županije jer bez uvjeta za vrhunsko obrazovanje, bez uvjeta u kojem će, kao odrasli ljudi, u zavičaju moći graditi svoje karijere i podizati vlastite obitelji, nema budućnosti. Sve što se uloži u mlade i u njihovo obrazovanje, vraća se višestruko i to je moto koji je ugrađen u strateške razvojne odrednice Međimurske županije. Da bi se postigao maksimalni efekt takve politike, potrebno je razvojne smjernice granati na više razina te kroz mrežu potpora usmjerenih mladima i njihovim roditeljima tijekom razdoblja školovanja djece. Međimurska županija je u mnogim modelima potpore predvodnik u Hrvatskoj. U našem je kraju još 2003. godine osmišljen poseban oblik stipendiranja učenika koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja u koji su danas, uz Županiju i Obrtničku komoru Međimurja, uključeni naši gradovi i općine. S obzirom na sjajne rezultate tog modela, koji se pozitivno održavaju i na domaćem tržištu rada, raduje izniman porast interesa među učenicima za ovu vrstu stipendije. U zadnjem ciklusu potpisano je 180 novih ugovora o stipendiranju, najviše dosad. Tijekom deset godina provođenja ove jedinstvene mjere u Hrvatskoj, više od 500 učenica i učenika steklo je zvanja u obrtništvu u što je uloženo oko pola milijuna eura, a međimursko gospodarstvo osnaženo kvalitetnim domaćim kadrom. Uz navedeno, redovito se stipendiraju i djeca hrvatskih branitelja. Izvrsnost se u Međimurskoj županiji potiče i putem županijske Zaklade dr. Vinko Žganec, odakle je tijekom 2023. dodijeljeno ukupno 13.400 eura učenicima i studentima upravo za poticanje izvrsnosti te doktorandima za znanstvena istraživanja. Uz to, Županija nagrađuje osvajače dekanovih i rektorovih nagrada. I ova školska te akademska godina u Međimurskoj je županiji započela nizom potpora učenicima i studentima. Svi

učenici u Međimurju imaju besplatan prijevoz, a uz besplatne udžbenike te pomoćnike u nastavi za djecu i mlade s poteškoćama, svaki srednjoškolac je dobio 50 eura od Međimurske županije za nabavu radnih materijala. Redovni studenti iz Međimurja koriste neograničen prijevoz vlakom cijelom Hrvatskom, a nedavno je studentima na račune isplaćena jednokratna potpora Županije koju su primila 1873 studenta i studentica, u ukupnom iznosu od 187.300 eura.

Ulaganjem u centre izvrsnosti pri srednjim školama te u sadržaje Centra znanja Međimurja, gdje se odvijaju i kvalitetni programi za mlade iz STEM područja, otvaraju se nove obrazovne perspektive, a rezultati su vidljivi na mnogim područjima: - Škole Međimurske županije iz godine u godinu bilježe izvrsne rezultate u nacionalnim rangiranjima prema čitavom nizu parametara, pa ni školska godina koja je pri kraju, siguran sam, neće biti izuzetak. Naznake o tome već vidimo u brojnim osvajanjima prvih mjesta naših učenika na aktualnim državnim natjecanjima. Također, dugi niz godina maturanti naših srednjih

RIJEČ ŽUPANA Matije Posavca:

Dragi maturanti, drage maturantice, nakon razdoblja veselja i opuštanja pred vama je završni korak u vašem srednjoškolskom obrazovanju kojim ćete zatvoriti jedno poglavlje života, možda i najvažnije jer ste upravo u tom razdoblju odrasli i iza sebe ostavili djetinjstvo. Zatvaranje jednog poglavlja života znači novi početak koji će od vas tražiti zrelost samostalnog odlučivanja i zato – kamo god vas život odveo –sa sobom ponesite mudre riječi vaših roditelja i nastavnika. Sjetite se zaštite koju ste primali kao djeca i hrabro je pružite onima kojima nedostaje. Sjetite se ljubavi kojom su vas hranili i darujte je kroz djela plemenitosti i humanosti.

Kamo god vas životni putovi odveli, Međimurje će uvijek biti vaš dom, mjesto s kojeg ste pošli vlastitim stazama i zavičaj kojem vuče srce. Moja najveća želja je da upravo u zavičaju jednom osnujete vlastite obitelji i gradite svoje karijere. Odlučite li se za nastavak školovanja na fakultetima i veleučilištima, znajte da ćete u Međimurskoj županiji uvijek imati podršku. Uz besplatan, neograničen prijevoz vlakom na području cijele Hrvatske, uz nagrađivanje izvrsnosti, studenti iz Međimurja dobivaju i jednokratnu potporu svoje Županije. Modele pomoći razvijat ćemo i dalje kako bismo vam bili istinska

škola u pravilu su visoko rangirani na prijemnim listama fakulteta koje su odabrali, kaže župan Međimurske županije Matija Posavec.

POTICAJ I SOLIDARNOST Nekoliko zadnjih godina ne prekida se kontinuitet ulaganja u školske objekte i infrastrukturu te svake jeseni i po nekoliko škola učenike dočeka u obnovljenom prostoru. Pri tome se jednaka pažnja pridaje matičnim školama kao i područnim odjelima, bez obzira koliko ih djece pohađa: - Područne škole imaju osobit značaj u malim sredinama. Ne samo da olakšavaju roditeljima i učenicima prve godine školovanja, već su nerijetko pokretači društvenog života zajednice i njezina posebna vrijednost, ističe župan Matija Posavec. Razvojna snaga Međimurske županije odjeknula je u Hrvatskoj otkada je Međimurje stalo na čelo nacionalne ljestvice u privlačenju sredstava Europske unije. Dio velikih projekata realiziran je i u području obrazovanja, poput projekta formiranja Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu koji je Tehnička škola Čakovec, uz podršku

Škole

Međimurske županijeiz godineu godinubilježe izvrsne rezultate u nacionalnim rangiranjima

Županije, provela prva u Hrvatskoj. Danas je Centar suvremeni praktikum učenicima i njihovim nastavnicima, ali i mjesto cjeloživotnog učenja i razmjene iskustava gospodarstvenika. S osobitom pažnjom formiraju se mjere podrške ranjivim skupinama u društvu, te Međimurska županija – kao jedina u Hrvatskoj – osigurava pomoćnike u nastavi za djecu s razvojnim poteškoćama i u školama i u vrtićima.

NADSTANDARDI

Školska godina koja je pri kraju donijela je novost za 300-tinjak učenika u 15 osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija, gdje je uveden građanski odgoj, a za provođenje nastave Županija je osigurala priručnike i edukaciju nastavničkog kadra.

AKO TREBA I SAMI!

Usprkos spremnim projektima za rekonstrukcije, dogradnje i adaptacije škola Međimurske županije, kasne suglasnosti resornog Ministarstva, a time i početak radova. Neke investicije više nisu mogle čekati pa ih je Županija prebacila na vlastita leđa – kao što je slučaj sa završetkom izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Sveta Marija. Radovi su u punom jeku i zahvaljujući arhitektonskom rješenju, odnosno dodatnim prostorima, od jeseni će djeca iz Općine Sveta Marija imati i novu dvoranu i jednosmjensku nastavu. Zadnjih nekoliko godina u Međimurju se bilježi povećanje broja upisanih učenika iz drugih krajeva Hrvatske u naše srednje škole. Na takav trend sigurno je utjecala kvaliteta naših obrazovnih ustanova. No, da bi se strategija ulaganja u mlade u potpunosti zatvorila, potrebno je nastaviti podržavati naše gospodarstvo, razvijati poduzetničke zone i otvarati nova radna mjesta. Istodobno, potrebno je stvarati uvjete u vrtićima u smislu dovoljnog kapaciteta, ali i misliti na rasterećenje roditelja kada je u pitanju financijski teret koji donosi skrb o djeci. Uz snažniju podršku s državne razine, mnogi od aktualnih problema, barem u Međimurju, riješili bi se u trenu.

podrška tijekom obrazovanja. Radit ćemo uporno i predano na uvjetima za otvaranje novih radnih mjesta te stvaranju sredine u kojoj je ugodno i sigurno živjeti, s težnjom da naš zavičaj bude mjesto iz kojeg se ne odlazi. Želim vam najbolje rezultate na ispitima državne mature, jednako koliko i uspjeh pri upisu na visokoškolske ustanove koje ste odabrali za nastavak školovanja. Onima koji ulaze u svijet rada, želim zadovoljstvo u radnom okruženju i dobru plaću. Neka vam znanja koja ste stekli i koja ćete tek steći budu putokaz i svjetlo na životnom putu. Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec

4.B - Ekonomist

Razrednik: Josip Posavec, prof.

Popis učenika: Antolašić Laura, Babić Roko, Belić Roberta, Bojinović Luana, Glavina Emili, Grubić Gloria, Hrešć Doris, Jambrečić Goran, Jambrošić Karlo, Jazvić Jana, Kinderić Bernarda, Kolman Patrik, Kuzma Jasmina, Novak Karla, Novak Lana, Novak Larisa, Oletić Karla, Patafta Anja, Šafarić Kristina, Šarić Nikol

Najmaturantica: Melani Mesarić

4.A - Ekonomist

Razrednica: Valentina Perčić Štefok, prof.

Popis učenika: Branilović Darija, Bulat Sven, Dolenčić Helena, Fegeš Estela, Friščić Ema, Horvat Lea, Jakopić Anđelina, Juras Dragica, Jurišić Jelena, Kolarić Martina, Ladika Rino, Lukša Nika, Lukša Sara, Mesarić Melani, Novak Nika, Pergar Lovro, Rodek Jura, Šardi Fran, Vidović Mia, Vuglač Ena, Vuk Emily, Žerjav Lea

Najmaturantica: Paula Vrtarić

Najmaturant: Petar Borak

4.K - Komercijalist

Razrednica: Gordana Lovrečić, prof.

Popis učenika: Baranašić Mihaela, Borak Petar, Farkaš Sara, Gložinić Viktorija, Hlišć Nika, Horvatić Nika, Huzjak Leona, Jakopić Josipa, Kočiš Iva, Kvakan Nikolina, Lajtman Lorena, Mesarić Leona, Novak Dorotea, Novinić Magdalena, Sklepić Katja, Štumberger Laura, Toplek Elena, Turk Marta, Vinko Rašić Lucija, Vrtarić Paula

4.HT - Hotelijersko-turistički tehničar

Razrednica: Petra Knok, prof.

Popis učenika: Bogdanović Lisa Marie, Branović Rachela, Brezovec Sara, Brkić Nika, Flinčec Isabela, Horvat Iva, Janić Teodor Karlo, Karol Noa, Klemenčić Karla, Lajtman Gita, Magić Dora, Marčec Rea, Mesarić Ida, Nađ Pavla, Novoselec Ela, Panić Luka, Posavec Maja, Rajher Zoe, Rozinkranc Dino, Setnik Laura, Šimunić Ema, Vrbanec Leo

Najmaturantica: Lana Novak

Najmaturant: Fran Šardi

Najmaturant: Roko Babić

Najmaturantica: Gita Lajtman

Najmaturant: Dino Rozinkranc

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec

Najmaturantica: Žana Vuković

4.UR - Upravni referent

Razrednica: Lucija Bihar Srnec, prof.

Popis učenika: Andrašec Nika, Bistrović Ricca, Bogdan Ivona, Crnčec Lea, Domjanić Klara, Horvat Linda, Jančec Leona, Klobučarić Melany, Kovačić Iva, Lakić Marin, Lesar Karlo, Lukša Lea, Medlobi Elena, Mikulan Alma, Mlinarić Lana, Mustač Mišel, Nešić Iva, Posedi Lana, Silaj Sandra, Vuković Žana, Zadravec Ena, Zadravec Sara

Najmaturantica: Helena Damjanović

4.KŠ - Komercijalist (odjel za sportaše)

Razrednik: Nikolina Drvenkar – Fučko, prof.

Popis učenika: Bacinger Matej, Branilović Iva, Crnčec Arian, Damjanović Helena, Drk Matteo, Frančić Laura, Hergotić Karla, Horvat Dino, Horvat Dora, Horvat Lovro, Kerovec Tena, Košak Karlo, Kušter Marko, Lončar Magdalena, Marčec Ema, Marodi Lea, Marodi Tena

Najmaturantica: Lana Furdi

Najmaturant: Karlo Košir

3.AD - Administrator

Razrednica: Sandra Veličković, prof.

Najmaturantica: Ivana Vuk

3.T - Prodavač (dualno obrazovanje)

Razrednica: Sanja Koraj, prof.

Popis učenika: Horvat Ana, Ignac Dijana, Ignac Kristijan, Ignac Valentina, Jezernik Albina, Kamenar Dorijan, Kovačić Kristina, Levačić Hrvoje, Mesarić Lucija, Oršuš Sara, Pec Rosana, Šoštarić Valentina, Tomašić Hana, Vidović Ivan, Vuk Ivana

Najmaturant: Matteo Drk

Najmaturant: Karlo Lesar

Popis učenika: Furdi Lana, Košir Karlo, Levačić Tomislav

Najmaturant: Ivan Vidović

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturantica: Paola Vadlja

Najmaturant: Martin Zadravec

4.b razred - Opća gimnazija

Razrednica: Marta Kramar Burela, prof.

Popis učenika: Barić Sara, Bodulica Luka, Ciglar Julia Magdalena, Danilović Ciara, Flac Jana, Haček Vida, Horvat Frida, Hranjec David, Jagec Hana, Klasić Teo, Kovač Lea, Marčec Lovro, Naranđa Lana, Novak Luna Marija, Novinić Rebeka, Novinščak Jakov, Ovčar Klara, Perhoč Tena, Šestan Mia, Vadlja Paola, Vidović Nika, Vlašić Jana, Zadravec Martin

Najmaturantica: Mara Barbić

4.a razred - Opća gimnazija

Razrednica: Andreja Talan Gombar, prof.

Popis učenika: Banožić Lucija, Barbić Mara, Benkovič Selena, Bogdan Maja, Dokleja Ivan, Horvat Dora, Hozjan Vito, Hren Nika, Jambrović Magdalena, Kocijan Ana, Kralj Karla, Lukman Domagoj, Mađarić Roko, Novosel Paola, Pintarić Mia, Šela Ema, Turk Teodora, Turk Vedran, Vrtarić Filip, Zeman Elena

Najmaturantica: Barbara Vrčić

Najmaturant: Jakov Sanjković

4.d razred - Opća gimnazija

Razrednica: Martina Mavrek, prof.

Popis učenika: Blagus Marijana, Ceilinger Lea, Hatlak Valentina-Dora, Horvat Anja, Hranjec Dora, Jalšovec Petar, Kamenar Margareta, Košir Karlo, Kovačić Nika, Kozar Erin, Kozar Timon, Krnjak Lucija, Munda Žana Marie, Nomo Nemi Larisa, Novak Ana, Palašek Magdalena, Preložnjak Nera, Ružić Lea, Sanjković Jakov, Simov Ivona, Tučić Niko, Vinko Petar, Vrčić Barbara, Zaspan Jelena

Josipa Petrović

4.c razred - Opća gimnazija

Razrednica: Elvira Dolenec, prof.

Popis učenika: Balog Lorena, Barić Ivano, Čmrlec Mia, Dania Katja, Dominić Lana, Drk Emanuel, Jankulija Hana, Kraljić Frida, Lisjak Lucija, Marčec Ana, Mekovec Tia, Mesarić Nora, Mihalković Karla, Novak Rija, Petek Šimun, Petrović Josipa, Popović Stipe, Posavec Ian, Posavec Stjepana, Potočnjak Lana, Radek Florijan, Srnec Tia, Šimunković-Meznarić Sabrina

Najmaturant: Roko Mađarić

Najmaturantica:

Najmaturant: Šimun Petek

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

4.f razred - Prirodoslovnomatematička gimnazija

Razrednica: Melita Sambolek, prof.

Popis učenika: Bistrović Vito, Cmrečki Ela, Ćurak Lara, Dakić Luka, Krauthacker Mislav, Krištofić Bruno, Kurti Ian, Loparić Neo, Lukačević Luka, Marodi Marija Dora, Murković Vjeran, Mustač Nikola, Novak Marko, Novaković Vedran, Olčar Antonija, Posedi Fabian, Posedi Karlo, Požgaj Ivan, Rameša Marin, Resman Žan, Žinić Lovro, Žulić Marta

Najmaturantica: Marta Premuš

4.e razred - Prirodoslovna gimnazija

Razrednik: Krešimir Trojko, prof.

Popis učenika: Burela Lucija, Časni Keona Chiara, Dvorščak Klara, Fumić Katarina, Gombar Viktor, Ilić Luka, Juračić Elena, Jurčec Mia, Kalinić Barbara, Kolarić Fran, Lukša Blaž, Lukša Paola, Međimurec Grgur, Nemec Filip, Novak Ema, Petričević Zora, Pilaj Danijel, Požgaj Lena, Premuš Marta, Srpak Anamarija, Stojko Jana, Šarić Samuel, Žarković Paola

Najmaturantica: Janja Taradi

Najmaturant: Alen Novak

3. VO – vozač motornog vozila

Razrednica: Irena Mavrin

Popis učenika: Baksa Dorijan, Balent Leo, Balog Leon, Knežević Ivan, Kolmanić Denis, Korpar David, Košir Leon, Marčec Doris, Novak Alen, Orehovec Lovro, Pavić Rikardo, Taradi Janja, Vlahek Ivan

Najmaturantica: Melisa Matulin Najmaturant: Fran Hozmec

4.g razred - Jezična gimnazija

Razrednica: Nikola Lepen, prof.

Popis učenika: Božić Edgar, Brković Arian, Čmrlec Dajana, Đurković Lara, Embreuš Melisa, Hozmec Fran, Kolarić Nikolas, Malvić Agia, Matulin Melisa, Mujezinović Ida, Novak Dora, Pahek Laura, Palnec Sara, Pintarić Ana, Posavec Petra, Sisek Dora, Sovar Jakov, Sršan Magdalena, Toplek Lana, Vegh Elena, Vlahek Kiara, Žignić Paolo

Najmaturantica: Antonija Olčar

Najmaturant: Grgur Međimurec

Najmaturant: Ian Kurti

Gospodarska škola Čakovec

3. PVO – pismoslikar i vozač motornog vozila

Razrednica: Rusa Trajkova

Popis učenika: Avdović Filip, Horvat Ignac Viktorija, Kenjereš David, Marđetko Ivana, Novak Mirna, Patafta Leonardo, Podgorelec Luka, Sakač Matija, Srpak Ariana, Valentić Magdalena, Višnjić Erik, Zorić Roberta

Najmaturantica: Ariana Srpak

Najmaturant: Matija Sakač

3. KO – krojač i obućar

Razrednica: Marija Lisjak

Popis učenika: Cesar Lorena, Foder Josipa, Granatir Lea, Horvat Filipa, Horvat Gabrijela, Lastavec Lana, Nestić Marija, Pavić Silvija, Sabol Sara, Šardi Josip

Najmaturantica: Antonija Foder

Najmaturantica: Nina Mićanović

3. FK – frizer i kozmetičar

Razrednica: Ines Krznar Hajdinjak

Popis učenika: Deban Tia, Flac Dora, Foder Antonija, Ladić Ana-Mari, Makar Viktoria, Marčec Barbara, Marčec Jana, Mezga Josipa, Mićanović Nina, Palfi Nina, Posel Lea, Rešetar Evita, Srpak Nicol, Zanjko Katja

Najmaturantica: Josipa Foder

Najmaturantica: Petra Dominić

Najmaturant: Borna Posel

3.CG – cvjećar i poljoprivredni gospodarstvenik

Razrednica: Ljiljana Škrobar

Popis učenika: Bistrović Jura, Blagus Erik, Blažinčić Lorena, Bucifal Lea, Dominić Petra, Đunđuš Veronika, Hlišć Magdalena, Kolenko Lana, Mihaljković Zana, Mihaljuš Karin, Mikor Nikolina, Novak Prohaska Chiara, Posel Borna, Tkalčec Patrik, Trstenjak Leona, Vrtarić Mia

Najmaturantica: Gabrijela Horvat

Gospodarska škola Čakovec

Najmaturantica: Karla Petrić

Najmaturant: Sven Poljak

4. CP – tehničar cestovnog prometa

Razrednica: Barbara Goričanec

Popis učenika: Balog Bojana, Drvenkar Noel, Furdi Sven, Grula Emina, Kalšan Lorena, Kregar Roko, Krušić Samanta, Levačić David, Marčec Antonia, Matoša Patrick, Obadić Rikardo, Oršuš Dušanka, Petrić Karla, Poljak Sven, Slamek Sebastijan, Vadas Rođak Katja, Vindić David

Najmaturantica: Dora Hren

Najmaturant: Teo Srnec

3. CKV – pomoćni cvjećar i pomoćni vrtlar

Razrednica: Biserka Vojnović

Popis učenika: Balog Selman, Balog Vanesa, Hren Dora, Oršoš Valentino, Srnec Teo, Šalamon Laura

Najmaturantica: Klara Težak

Najmaturant: Vito Novak

4. AT – agrotehničar

Razrednik: Miljenko Kalšan

Popis učenika: Dodlek Dino, Leček Rene, Novak Vito, Perčić David, Ptiček Marinko, Težak Klara, Turk Teo, Žvorc Dino

Najmaturantica: Tonka Mihalic Najmaturantica: Rahela Magdalenić

4. MT – modni tehničar

Razrednica: Ana-Marija Bogdanović

Popis učenika: Čurin Laura, Deban-Šimunić Nika, Horvat Ana, Hranilović Katja, Jančec Lucija, Kovačić Andreja, Lesar Antonija, Magdalenić Rahela, Mihalic Tonka, Rajher Rea, Sabol Ema, Sabol Roberta, Šafarić Lana, Šantavec Dora, Šatvar Patricija

Graditeljska škola Čakovec

3.f - keramičar-oblagač, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, podopolagač

Razrednica: Darja Šupljika, mag. educ. philol. croat.

Popis učenika: Ivačić Leo, Krebs Bruno, Mikac Patrik, Novak Bruno, Grgas Gabriel, Horvat Dario, Horvat Luka, Horvat Marin, Mihalinčić Marko, Miljančić Leon, Novak Lovro, Trakoštanec Filip, Varga Siniša, Ban Noah, Kereži David

3.e - instalater grijanja i klimatizacije, monter suhe gradnje

Razrednik: Damir Novak, prof.

Popis učenika: Baksa Filip,

Najmaturant: Edi Horvat

3. h - stolar (jmo), zidar (jmo)

Razrednik: Marko Dolar, prof.

Popis učenika: Mrazović Patrik, Kolar Luka, Kontrec Mateo, Križanec David, Krznar Patrik, Lushaj Leon, Moharić Petra, Rihtarec Toni, Sabol Ivan, Sabolčec Lovro, Vrtarić Antonijo, Horvat Edi

3.g - fasader, vodoinstalater

Razrednica: Srebrenka Pongrac, dipl. ing.

Popis učenika: Koša Santiago, Oršuš Stiven, Bedić Romeo, Farkaš Matija, Lesar Leo, Perko Bartol, Šibić Leon, Vrbanec Karlo, Vurušić Bruno

Čukulic Luka, Hađikan Niko, Hlebec Gabriel, Horvat Kevin, Kneklin Vinko, Kramar Damian, Kregar Lovro, Lepoglavec Lovro, Merlak Luka, Tkalčec Sven, Turk Petar, Novak Matija

Najmaturant: Gabriel Hlebec

Najmaturantica: Petra Moharić

Najmaturant: Petar Turk

Najmaturant: Lovro Novak

Graditeljska škola Čakovec

Najmaturant: Žan Erik Veble

3. j - pomoćni podopolagač (tes)

Razrednik: Davor Toplek, mag. paed. relig. et catech.

Popis učenika: Oršoš Karlo, Oršoš Kristijan, Štefković Josip, Veble Žan Erik

Najmaturant: Josip Pintar

3. i - pomoćni soboslikar i ličilac (tes)

Razrednik: Renato Čuka, prof.

Popis učenika: Bakač Leon, Goričanec Luka, Horvat Luka, Ignac Mateo, Kalanjoš David, Oršuš Aleks, Oršuš Damijan, Pintar Josip

Najmaturantica: Ana-Marija Mislović

Najmaturant: Štefan Štirinić

4. a - građevinski tehničar, arhitektonski tehničar

Razrednik: Ilija Vabec, mag. ing. arch.

Popis učenika: Bedi Matija, Belše Vanesa, Božić Gabriel, Cinkuš Sebastian, Đukes Dino, Juršić Matija, Kocijan Ema, Kralj Luka, Mihoci Fran, Pokrivač Fabian, Bunić Tea, Gunc Mihael, Kovač Hanna, Mađerić Matea, Mesarić Sara, Miličević Ivan Borna, Mislović Ana-Marija, Novak Petra, Pregelj Maša, Radiković Hana, Štirinić Štefan

Najmaturant: Leon Žerdin

Najmaturant: Karlo Balog

3. k - soboslikar ličilac dekorater (DO)

Razrednik: Darko Jezidžić, dipl. ing.

Popis učenika: Amić Fernanda, Balog Karlo, Balog Marino, Balog Mateo, Goricaj Stjepan, Novak Nino, Perhoč Jurica, Tomašek Leon, Zrna Luka, Žerdin Leon

Graditeljska škola Čakovec

Najmaturantica: Veronika Hlebec

Najmaturantica: Anja Rukljač

4. c - dizajner unutrašnje arhitekture, dizajner keramike

Razrednica: Tatjana Novak, prof.

Popis učenika: Balog Lana, Branković Irena, Dolar Nera, Hlebec Veronika, Horvat Ema, Lisjak David, Lovrinović Hanna, Lovrinović Sonja, Mihoci Elvira, Perošić Mia, Žganec Lana, Cukor Magdalena, Godina Fabiana Sanela, Jambrović Tara, Mutvar Antonio, Novak Lorena, Rukljač Anja, Udovičić Lana, Žvorc Ema

Najmaturantica: Ena Kovačić

4. b - medijski tehničar, web dizajner

Razrednik: Doc. dr. sc. Matija Varga, mag. inf., univ.spec.oec.

Popis učenika: Blažon Lovro, Habuš Karla, Hižman Nika, Jankaš Lana, Kovačić Ena, Kovačić Hana, Kramar Laura, Matešin Gabriel, Srđenović Dora, Štebih Luka, Treska Tena, Varga Dina, Varga Luka, Benček Lana, Benček Lucija, Bermanec Antonija, Bobovec Kristijan, Burjek Iris, Hlapčić Leo, Ladić Bruno, Lončarić Mario, Petek Petra, Rukavina Petar Krešimir, Strahija Jesse

Srednja škola Čakovec

Najmaturantica: Lorena Dodlek

Najmaturant: Luka Žižek

4.a - opća gimnazija

Razrednica: Barbara Čalopek

Popis učenika: Balent Lucija, Bašić Ida, Blagović Luka, Bogdan Nina, Dodlek Lorena, Dukić Lucija, Ferlin Eva, Haman Klara, Horvat Korina, Hutinec Dora, Jambrošić Nola, Kacun Lucija, Karlovčec Lea, Marciuš Matej, Mikulić Mata, Poljaković Marta, Požgaj Gloria, Prstec Hana, Sabolić Petar, Sanjković Teo, Srša Jelena, Šafarić Karin, Turk Jana, Vićentijević Emina, Zadravec David, Žižek Luka

Najmaturantica: Kaja Grudić

3.e - njegovatelji

Razrednik: Marko Štefan

Popis učenika: Balog Dora, Fric Ivan-Lukas, Grudić Kaja, Ignac Emilija, Paler Kaja, Vrtarić Antonia

Ivan-Luka Fric

Najmaturant:

Najmaturant: Bruno Ladić

Srednja škola Čakovec

Najmaturant: Lovro Lesjak

4.d - fizioterapeutski tehničar/tehničarka

Razrednica: Željka Ivanušić

Popis učenika: Blažinčić Niko, Bogdan Sara, Farkaš Lovro, Farkaš Sara, Hajdarović Rebeca, Hemetek Ana, Horvat Lovro, Janković Tina, Kelkedi Anja, Knežević Luka, Kolonić Sara, Kovačić Sara, Kralj Ena, Lesjak Lovro, Merdanović Filip, Nemec Ema, Posedi Sven, Ružman Marta, Špoljarić Petar, Verteš Rea

Najmaturantica: Nika Ciglarić

4.b - opća gimnazija

Razrednica: Ivana Kos

Popis učenika: Bister Emily, Borković Lana, Ciglarić Nika, Drvoderić Marijela, Đuranec Tonka, Gogić Ivano, Hajdarović Karla, Hasnaš Anja, Horvat Marta, Horvat Paola, Hren Karla, Kovač Leona, Laptoš Hana, Lukša Lana, Mesarić Klara, Mesarić Lucija, Mezga-Antolović Megi, Nestić Nina, Petek Ema, Podgorelec Lucija, Šajnović Leo, Šegović Ana, Varga Nina, Vinković Eva, Vlahek Dina

Najmaturantica: Valerija Novak

Najmaturant: Fran Kemec

Razred 3.KU - Kuhar

Razrednica: Anica Čerepinko

učenika: Lana Brezenci, Lukas Bubek, Dorian Goricaj, Tin Horvat, David Igrec, Nika Karloci, Fran Kemec, Deni Kerovec, Albin Ljušaj, Stjepan Novak, Valerija Novak, Manuela Oršuš, Mark Strbad, Vita Strnad, Helena Veseli

5.c - medicinska sestra opće njege/tehničar opće njege

Razrednica: Ivana Kacun Mlinarec

Popis učenika: Cenko Ena, Debelec Dora, Fundak Vinko, Hozjan Sofie, Kinderić Karolina, Kovačević Niko, Krumpić Katja, Kukolić Magdalena, Matovina Rea, Nikolić Ivor, Novak Laura, Novak Magdalena, Novak Veronika, Orehovec Franjo, Oršuš Nina, Oršuš Sabina, Pokasić Gloria, Sabol Nina, Strnad Lovro, Šarić Simona, Šiljak Venera, Škec Staša, Škvorc Diana, Topličanec Katja, Valadžija Milena, Varga Deni, Vojvoda Dora

Najmaturantica: Rea Matovina

Najmaturantica: Sara Kovačić

Najmaturant: Ivano Gogić

Najmaturant: Ivor Nikolić

Popis

i Leon Vinković

Srednja škola Prelog

Najmaturant: Bruno Dominić

Razred: 3.PM – Pekar i mesar

Razrednica: Nives Novko

Popis učenika: Ivana Čurila, Bruno Dominić, Dario Đuran, Jakov Hergotić, Leonardo Kocijan, David Oršoš i Patricio Oršoš

Razred: 3.PKS/KO – Pomoćni kuhar i slastičar/pomoćni konobar

Razrednica: Milena Štajerec

učenika: Maja Mlinarić,

Najmaturant: Ivan Mikulaj

Razred: 4.EK - Ekonomist

Razrednica: Dragica Koštarić

Popis učenika: Marta Brisar, Kali Frančić, Nikola Frančić, Lana Grabant, Lovro Hozjak, Tea Kos, Ana Kovačić, Patricija Kovačić, Kjara Matjašec, Deni Mezga, Ivan Mikulaj, Antonio Novak, Marta Novak i Ines Oršuš

Razred: 3.SL – Slastičar

Razrednik: Vlado Turek

Popis učenika: Sara Marijana Dragović, Ines Fuček, Ivana Hamer, Matea Horvatić, Marijana Ignac, Katarina Markač, Emil Pongrac, Melani Širok, Karolina Težak i Gabriela Vajdić

Popis

Magdalena Novak, Anita Oršoš, Krešo Oršoš i Dominik Tkalčec

Najmaturantica: Maja Mlinarić

Najmaturantica: Ivana Čurila

Najmaturantica: Lana Grabant

Najmaturant: Dominik Tkalčec

Najmaturantica: Karolina Težak

Najmaturantica: Melani Širok

Srednja škola Prelog

Najmaturantica: Gloria Levačić-Tkalec

Najmaturant: Tin Vegi

Razred: 4.THK – Turističkohotelijerski komercijalist

Razrednica: Darinka Mustač

Popis učenika: Ivan Andjel, Patrik Dodlek, Anna Fernandez Mekovec, Petar Gazdek, Nina Kolar, Dora Kos, Mihaela Kraljić, Gloria Levačić-Tkalec, Neela Mašanski, Nikolina Mehanović, Marta Mesarić, Saša Mezga, Laura Novak, Lovro Purić, David Sabol, Nikola Topličanec, Ivana Tot, Lorena Turk i Tin Vegi

Najmaturantica: Ana Gregur

Najmaturant: Nikola Srpak

Razred: 4.G – Opća Gimnazija

Razrednica: Željka Ivančok Varga

Popis učenika: Lucija Bermanec, Lara Bihar, Erik Fundak, Dmytro Galiguzov, Leo Golubić, Ana Gregur, Lovro Hlišć, Laura Kolarek, Matija Kramar, Ana Mikec, Sara Mikec, Marko Režek, Martina Sokač, Nikola Srpak, Lucian Škoda, Valentina Vrhovski, Ivona Žvorc i Sara Žvorc

Tehnička škola Čakovec

Najmaturantica: Aliana Pongrac Najmaturant: Nikola Bogdanović

4.GM – prirodoslovnomatematička gimnazija

Razrednica: Mateja Šafarić Novak

Popis učenika: Bogdanović Nikola, Čeh Maksimilijan, Halić Nikola, Jalšovec Josipa, Karničnik Karlo, Krišto Tijana, Marodi Anja, Pongrac Aliana, Vikert Konrad

Najmaturantica: Eva-Gracia Jakupek Najmaturant: Marko Štefan

4.ET – elektrotehničar

Razrednica: Jelena Horvat

Popis učenika: Čavlek Borna, Čmrlec, Fran, Debelec Martin, Gal Fabijan, Horvatić Leonardo, Jakšić Niko, Jakupek Eva-Gracia, Jambrošić Jona, Lukša Sebastian, Mandlin Leon, Mezga David, Novak Dominik, Perčić Filip, Prekupec Lukas, Šafarić Marko, Šegović Moris, Štefan Marko, Ude Tkalčec Luka, Vinko Matija, Vrhar Tristan, Vuk Dino

Tehnička škola Čakovec

Najmaturant: Franjo Kranjčec

4.RT – tehničar za računalstvo

Razrednica: Valerija Poljanec

Popis učenika: Bel Vinko, Biškup Jakov, Blažeka David, Gotal Florijan, Horvat Orsat Luko, Ivanović Antonio, Kočet Mihael, Kranjčec Franjo, Krnjak Damijan, List Vito, Magdalenić Ivan, Miklin Bruno, Novak Frano, Novak Lucijan, Preložnjak Karlo, Rašperger Dante, Suvajac Andro, Špoljarić Noel, Tilošanec Borna, Topolnjak Marin, Trstenjak Ivor, Turk Noa

Najmaturant: Dino Krištofić

4.MT – tehničar za mehatroniku

Razrednik: Anđelko Borković

Popis učenika: Bistrović Eric, Flac Andrija, Flac Erik, Herman Dorian, Hozjan Benjamin, Jalšovec Niko, Jarni Alen, Juras Roko, Kontrec Gabriel, Kraljić Jakov, Krčmar Erik, Krištofić Dino, Krznar Florijan, Lovrenčić David, Nedeljko Patrik, Novak Luka, Novak Roko, Radiković Rikarda, Sijarto Petar, Solarić Alex, Strojko Martin, Vibovec Jan, Zadravec David

Najmaturant: Nikola Štefić

3.E1 – autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar

Razrednik: Marko Možek

Popis učenika: Bašek Ivan, Granatir Luka, Grkavac Noa, Haček Sebastijan, Horak Igor, Janušić Luka, Kerovec Alen, Kontrec Filip, Korunić Marin, Kovačić Rafael, Krajnik Mato, Mađarić Marko, Mlinarić Borna, Pavlic Ante, Ružman Stjepan, Sever Goran, Sklepić Jakov, Slamek Sven, Štefić Nikola, Tisaj Leonard, Toplek Marko, Trstenjak Dario, Volf Vanja

Najmaturant: Emanuel Medved

Najmaturant: Antonio Srpak

4.ST – strojarski računalni tehničar

Razrednica: Dijana Savić

Popis učenika: Belak Jan, Bistrović Juraj, Debelec Rafael, Detelj Ozren, Dolenčić Ivan, Kopasić Lovro, Krznar Marko, Medved Emanuel, Novak David, Novak Luka, Perčić Niko, Petek Vedran, Pintarić Ivan Patrik, Srpak Antonio, Strbad Lovro, Šajnović Mateo, Škoda Rok, Štefić Ivan, Toplek Denis, Tota Domagoj, Trstenjak Mateo, Trstenjak Niko, Varga Jan

Najmaturant: Jakov Biškup

Najmaturant: Noa Grkavac

Najmaturant: Patrik Nedeljko

Tehnička škola Čakovec

3.S1 – CNC operater

Razrednik: Ivan Fučko

Popis učenika: Barulek Franko, Brizo Frano, Habijan Vanja, Hatlak Teo, Hažić Lukas, Hoblaj Fran, Horvat Patrik, Krčan Luka, Majerski Emanuel, Maslać Matija, Molnar Matija, Monaco Patrik, Novak Leon, Prelog Patrik, Sabol Marko, Senčar Lovro, Stančin Renato, Šmit Fran, Vaser Florijan, Zadravec Sebastijan, Zorković Simon

3.S2 – bravar

Razrednica: Ivana Rodiger

Popis učenika: Bartolić Marino, Đurđević Leonardo, Fundak Filip, Jalušić Niko, Juras Luka, Kalanjoš Manuel, Kolar Šimun, Kolman David, Krajner Filip, Lajtman Predrag, Majc Domagoj, Novak Filip, Pigac Fabijan

Najmaturant: Vanja Tuksar

3.S4 – tokar

Razrednica: Marta Topličanec

Popis učenika: Belše Drago, Blagović Nino, Čop Sergej, Huljak Ema, Ignac Nino,

3.S3 – strojobravar

Razrednica: Emilija Rodinger

Popis učenika: Baumgartner Roko, Bogdan Nino, Cikatić Rivaldo, Čurin Matija, Fodor Leon, Horvat Emil, Horvat Matej, Jakup Fabian, Kočiš Arijan, Košak Benjamin, Krištofić Niko, Lajtman Matea, Makšadi David, Novak Dario, Novak Karlo, Novak Marin, Petković Dominik, Sokač Matija, Vičar Dorian

Najmaturant: Frano Brizo

Najmaturant: Sven Lesjak

Najmaturant: Renato Stančin

Kanižaj Patrik, Lesjak Sven, Maloić Marko, Matijašec Sebastian, Mišić Filip, Muršić Neo, Novak Jakša, Novak Josip-Mathias, Pavlic Karlo, Petrac Sebastijan, Tuksar Vanja, Vidović Vanja, Volchevski Jovan, Zrna Martin

Najmaturantica: Matea Lajtman

Najmaturant: Dorian Vičar

škola Čakovec

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE U VARAŽDINU

Studij

Dok mnogi govore o neskladu između obrazovnog sustava i tržišta rada te o ekonomistima koji često imaju problema s pronalaskom posla, na Sveučilištu u Zagrebu, na Fakultetu organizacije i informatike, izvodi se studij ekonomije koji obrazuje najtraženije ekonomiste na tržištu rada – one koji lako pronalaze zaposlenje! U Hrvatskoj se studij ekonomije može upisati na brojnim fakultetima. No samo je jedan studij ekonomije koji vješto spaja ekonomska znanja i informatičke vještine u poslovanju. Na najvećem hrvatskom sveučilištu, Sveučilištu u Zagrebu, studij Ekonomike poduzetništva Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu ključ je uspjeha za sve one koji žele postati najtraženiji ekonomisti na tržištu rada. Ekonomika poduzetništva naziv je sveučilišnog studijskog programa na preddiplomskoj i diplomskoj razini nakon čijeg završetka polaznici stječu naziv sveučilišnog prvostupnika/ce ekonomije, odnosno magistra/ce ekonomije

Ključ uspjeha studija

Ekonomika poduzetništva Ključ uspjeha ovog studija je u vrlo uspješnom balansu ekonomskih i informatičkih znanja i poduzetničkih vještina. Studijski program Ekonomika poduzetništva upoznaje studente s novim ekonomskim i informatičkim spoznajama, konceptima i poslovnim modelima poduzetništva koji su utemeljeni na znanju i stvaralaštvu. Uspješni studenti imaju temeljna znanja iz ekonomskih disciplina i poslovne informatike kojima mogu i znaju unaprijediti poslovne procese u organizacijama iz privatnog i javnog sektora, a odličan su preduvjet i za pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata.

Razvoj vlastitih proizvoda i povezanost s gospodarstvom Nastavni plan i program na varaždinskom FOI-ju dodatno obogaćuje velik broj gostujućih predavača iz uspješnih poduzeća koji svoja znanja i iskustva rado dijele studentima FOI-ja. Među prvim

3.S5 – autolimar, automehaničar

Razrednik: Jurica Keresteš

Popis učenika: Antonović Borna, Balaško Dorijan, Borko

sandar, Grahovec Nikola, Grula Vanja, Gudlin

NajvišeekonomistavaraždinskogFOI-ja zapošljavaseuITsektoru,brzorastućoj granigospodarstva,kojanepotražujesamo informatičare,većzanaprednoposlovanje potražujeneizostavanekonomskikadar

fakultetima u Hrvatskoj, FOI se povezao s poslodavcima iz cijele Hrvatske, stoga ih danas samo u bazi stručne praske, koja je obavezan dio ovog studija, ima više od 550. Dio njih uključuje i u nastavni proces, pa tako i više od 10 puta tijekom akademske godine poslodavci održavaju tematske radionice i predavanja, kao i Sajam studentskih proizvoda kao simulaciju praktičnog poslovanja u kojoj studenti sami pribavljaju inpute za proizvodnju, organiziraju i realiziraju proizvodni proces, de�iniraju cjenovnu strategiju te jačaju prodajne vještine.

Sve to im omogućuje stjecanje vrijednih iskustava i nezaboravnih lekcija, zbog čega ih poslodavci prepoznaju na tržištu i nude vrlo dobro plaćene startne pozicije u svojim tvrtkama.

Širok spektar poslova – od ljudskih resursa do fintecha Ekonomistima FOI-ja nudi se vrlo širok i dinamičan spektar poslova. Dio njih specijalizirani su za �inancije i �intech industriju (bankarski poslovi, osiguranja, platni promet, analiza...), značajan dio njih bavi se računovodstvenim poslovima u privatnom i poslovnom sektoru. Također su važan dio brzorastuće marketinške industrije, a dio njih svoje područje djelovanja pronalazi u menadžmentu gdje se bave poslovima istraživanja u području ljudskih resursa i razvoja te na ostalim konzultantskim pozicijama. Komercijalni poslovi zapošljavaju najviše ekonomista, a vrlo su traženi i u turizmu

Ekonomisti u poslovnoj informatici

Danas je pak na tržištu rada vrlo atraktivna struka ekonomista specijaliziranih za područje poslovne informatike, a tu se FOI dokazao kao vodeći fakultet u obrazovanju ekonomista koji svoja ekonomska znanja mogu i znaju iskoristiti za uvođenje modernih rješenja primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju.

Najviše ekonomista varaždinskog FOI-ja zapošljava se u IT sektoru, brzorastućoj grani gospodarstva, koja ne potražuje samo informatičare, već za napredno poslovanje potražuje neizostavan ekonomski kadar – koji dobro vlada osnovnim znanjima i vještinama informatičke struke!

Kako bi kandidati upisali ovaj studij obvezni su položiti ispite državne mature. Više o studiju i uvjetima upisa pogledajte na www.foi.unizg.hr

Alek-

Luka, Hrašćan Jakov, Hunjadi Teo, Kalinić Hana, Kelenc Leon, Kolarić Emanuel, Kukovec Frano, Majsen Ivan, Medvar Mihael, Mlinarič Patrik, Peras Noah, Strah Leon, Turk Marko, Vidović Damjan, Vinko Petar

Najmaturantica: Hana Kalinić

Najmaturant: Mihael Medvar

Sveučilišni studij  inženjerstva okoliša  obuhvaća teme iz  područja ‘zelenih  poslova’ (EU Green  Deal):

zaštita okoliša, zaštita voda,  gospodarenje  otpadom,geotehnika, zelena energija, cirkularna ekonomija …

UPIŠI STUDIJ INŽENJERSTVA OKOLIŠA!

 INTERDISCIPLINARNE TEHNIČKE ZNANOSTI  STEM PODRUČJE   SVEUČILIŠNI STUDIJI 

Studiraj na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu Stekni diplomu Sveučilišta u Zagrebu

Završetkom sveučilišnog diplomskog studija stječeš akademski naziv  sveučilišnimagistar inženjerstva okoliša(univ. mag.ing.amb.)

U europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO):  Environmental Engineer

Standard zanimanja je upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog  okvira, čime i RH jamči potrebu za ovim zanimanjem  

 Praktična nastava održava se u vrhunskim laboratorijima, informatičkim učionicama i STEM centru  Stručna praksa odvija se kod  brojnih poslodavaca, a obavezna je i na prijediplomskoj i na diplomskoj razini  Terenska nastava je neizostavan dio cijeloga studija 

Više o studiju i  uvjetima upisa  saznaj skeniranjem  QR koda

BudućnostEuropeovisiozdravomplanetu.ZemljeEU‐apredanesupostizan juklimatskeneutralnostido2050.i ispunjenjusvojihobvezanatemeljuPariškogsporazuma. EuropskizeleniplanstrategijajeEU‐azapostizanjetogciljado2050.‐ https://www.consilium.europa.eu/

MIROVNI CENTAR MOHANJI GORIČAN

Svaki čovjek čista srca je dobrodošao gost

Mohanji centar Hrvatska u Goričanu je mjesto gdje možete postići svoj unutarnji mir

Početkom ožujka ove godine bivše izletište i restoran Zelengaj u Goričanu je zatvoreno, a zemljište je kupila Zaklada Mohanji te u Goričanu otvorila Mirovni centar Mohanji Hrvatska. Zaklada Mohanyi djeluje na pet kontinenata, službeno je registrirana u petnaest zemalja, a aktivnosti provode u više od osamdeset zemalja širom svijeta.

Sjedište zaklade Mohanji International je u Švicarskoj pod izravnim nad-

U centru Mohanji Hrvatska u Goričanu zatekli smo člana udruge Rajka te mlade volonterke

Dariju, Padmu i Vimalu

Član udruge

Mohanji Hrvatska Rajko Gavez: - K nama može doći svaka osoba čista srca i nenasilja koja želi pronaći svoj mir

zorom švicarske savezne vlade, stoji na internetskim stranicama Udruge. Trenutno smo u centru Mohanyi u Goričanu zatekli nekoliko volontera i članova udruge Mohanyi, koji rade na preuređenju, ponajprije okoliša centra. Jedan od članova udruge, Rajko Gavez, inače iz Čakovca, naglašava: - Planiramo proizvoditi hranu, naš je način života veganski, što znači da ne jedemo meso. Naime, čovjek je prilagođen da jede biljnu hranu, a ne meso.

Trenutno preuređujemo okoliš centra. Planiramo uz ogradu posaditi borovnice te ekološko povrće i voće koje ćemo sušiti uz pomoć dehidratora. Prema učenju koje promoviramo, čovjek je zemlja, mi smo zemlja i treba se vratiti prirodi. Cilj udruge Mohanji Hrvatska je u konačnici čovjek kao sretno i stabilno biće, a to može biti svaki čovjek ako pronađe svoj mir. Naši učitelji smatraju da je duhovnost znanost, Bog je u sva-

kom čovjeku, dok sve vjere na svijetu govore da se Boga moraš bojati, a to je jedna velika obmana.Čovjek jedini od svih živih bića može nadići emocije kojima robujemo i spoznati tu inteligentnu energiju koja je naša istina i čista ljubav.

U Mohanji centru ćemo u prvom redu učiti ljude boljem načinu života i da budu sretni i pronađu svoj mir kroz razne tehnike koje su nam na raspolaganju, od raznih vrsta joge i meditacija, do događanja, susreta i predavanja. Kod nas je dobrodošla svaka osoba čista srca koja prihvaća nenasilje, svako živo biće, svi smo mi jednaki, a svako živo biće u prirodi utječe na nas.

Prema našem učenju, u dogledno vrijeme će Balkan postati najveći duhovni centar svijeta, a svi koji ovdje dođu naći će svoj mir.

Trebat će neko vrijeme dok ovaj centar u Goričanu ne prilagodimo svrsi proizvodnje hrane za nas i naše posjetitelje. Zasadili smo i voćke i smilje, planiramo proizvoditi i razna ulja za aromaterapiju za bolje funkcioniranje tijela, moramo postupno urediti i zgrade. Priroda je ovdje jako lijepa, imamo dva mala jezera, blizu je Mura i mađarska granica. Centar Mohanji Hrvatska je otvoren za sve ljude čista srca koji slobodno mogu doći do nas, mi nismo nikakva zatvorena sekta.

ZNANJE, USPJEH: SVEUČILIŠTE SJEVER

Otkrijte Sveučilište Sjever siguran put do karijere u

Na Sveučilištu Sjever student zaista nije samo broj. Tu se radi o intelektualnoj i kreativnoj zajednici iskusnih profesionalaca i mladih talentiranih kreativaca, govori Alen Dumić, bivši student Sveučilišta Sjever koji je već po završetku studija na prijediplomskoj razini dobio priliku da svoja znanja i vještine stečene na fakultetu primijeni u jednoj od prestižnih tvrtki u njegovoj struci.

- Upravo ta zajednica između studenata i profesora čini studiranje na Sveučilištu Sjever posebnim razvojnim, ali i životnim iskustvom, zaključuje Alen. Studenti u fokusu i pristupačni profesori koji dolaze s iskustvom u gospodarstvu zbog čega studenti imaju priliku učiti na stvarnim primjerima iz prakse, samo su neke od karakteristika Sveučilišta Sjever koje veliki naglasak stavlja i na opremljenost specijaliziranih kabineta i laboratorija gdje studenti pohađaju praktični dio nastave.

- Ovogodišnja analiza Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazala je kako je Sveučilište Sjever treće po redu u Republici Hrvatskoj po broju upisanih studenata, odmah iza Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. - Sveučilište Sjever kao integrirano sveučilište ima dva centra – u Varaždinu i Koprivnici. U protekloj akademskoj godini na prijediplomskim studijima u SC-u Varaždin upisano je 2436 studenata od kojih je 1269 redovnih, a 1167 izvanrednih. U Koprivnici trenutno na prijediplomskom studiju studira 766 studenata, od kojih 281 izvanredno. Na prvoj godini imamo 561 redovnog i 111 izvanrednih studenta u Varaždinu, i 168 redovnih te 54 izvanredna u SC-u Koprivnica. Kad zbrojimo sve te brojke, na Sjeveru je 3202 studenta na prijediplomskom studiju, a toj brojci treba pridodati naravno još i naše diplomske i doktorske studente. Ponosni smo što iz godine u godinu bilježimo sve veći broj prijava na naše studijske programe, a koje pak nastojimo razvijati u suradnji s gospodarskim sektorom. I ovi podaci resornog ministarstva pokazuju kako sve više mladih ljudi izabire doći u Varaždin i Koprivnicu i ovdje započeti svoje akademsko obrazovanje. Pred nama su novi izazovi, kako još bolje unaprijediti

U dvama Sveučilišnim centrima,Koprivnicii Varaždinu,studentiimajumogućnostrazvijati seutehničkim, biotehničkim, biomedicinskim, društvenim, umjetničkimi interdisciplinarnimpodručjima

obrazovni proces, više ulagati u prostorne kapacitete i opremu, ali i naše djelatnike. Nedavno smo potpisali Ugovor o radovima na zgradama novog kampusa Sveučilišta Sjever u bivšim vojnim prostorima u Optujskoj ulici u Varaždinu u vrijednosti 4,5 milijuna eura, dok je u Koprivnici krenula javna nabava za izgradnju prvog paviljona studentskog doma, investicije vrijedne 5 milijuna eura, a paralelno s time je u tijeku i javna nabava za Znanstveno-tehnološki park koji je dio ITU programa, investicije vrijedne 6 milijuna eura. Time će se dodatno intenzivirati suradnja između visokog obrazovanja, znanstvene zajednice i gospodarstva u razvoju novih tehnologija i inovacija, ističe rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković.

Snažna povezanost s gospodarstvom i jačanje mreže partnerskih institucija

gospodarstvom i vodećim tvrtkama omogućuje studentima praktično iskustvo u stvarnom svijetu. Sveučilište koje prati potrebe na tržištu rada Sveučilište Sjever pruža dinamično, inspirativno i obrazovanje usmjereno prema budućnosti te obrazuje čak oko 90 % studenata u STEM području. Upravo zbog osluškivanja potreba na tržištu rada Sjever obrazuje kadrove koji po izlasku iz studentskih klupa pronalaze posao u struci. Moderna oprema i stručni kadar omogućuju studentima da svoje ideje pretvore u stvarnost i stvore nešto što će ostaviti trag u području njihova djelovanja, a sa Sveučilišta Sjever izlaze stručnjaci za poslove budućnosti.

Kontinuirano se ulaže u prostorne kapacitete Sveučilišta i u Varaždinu i u Koprivnici. Prošle godine je u Sveučilišnom centru Koprivnica otvorena nova zgrada Prehrambene tehnologije s četirima modernim i najsuvremenije opremljenim laboratorijima gdje studenti pohađaju vježbovnu nastavu, a trenutno su oba sveučilišna centra pred velikim investicijama koje će dodatno doprinijeti kvaliteti nastavnog procesa. Najveće integrirano sveučilište u Hrvatskoj redovito aplicira za sredstva iz državnih i europskih fondova, kao i sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nastojeći tako osigurati više sredstava za rast i razvoj usmjeren ne samo na poboljšanje obrazovne strukture u ovom dijelu Hrvatske i šire, već i gospodarstva.

Poželjeli ste se vratiti u studentske klupe i stjecati nova znanja, a niste poput mladih generacija položili državnu maturu?

Studijske programe možete upisati i ako ste završili srednjoškolsko obrazovanja od najmanje četiri godine prije 2010. godine. Cjeloživotno je obrazovanje imperativ današnjeg vremena i uz naše stručne nastavnike možete i vi slijediti aktualne trendove.

Sveučilište Sjever je od svojih početaka usmjereno na povezivanje s gospodarstvenicima i poduzetnicima u ovom dijelu Hrvatske, jer time ne samo da se osigurava praćenje gospodarskih trendova i noviteta u znanstvenom i nastavnom dijelu, već se studentima osigurava praksa i za vrijeme studija, a vrlo često po završetku studija i radno mjesto. Upravo je iz tog razloga pokrenut UNIN Connect Week, tjedan karijera na Sveučilištu Sjever koji je u svibnju ove godine održan po peti put te se u pet dana u oba sveučilišna centra studentima predstavilo oko 200 predstavnika gospodarskog sektora. To je još jedan pokazatelj da je Sveučilište Sjever prepoznat i pouzdan partner u povezivanju gospodarstva i znanstvene zajednice. UNIN Connect Week prilika je za umrežavanje i ostvarivanje novih kontakata, a mnogi poslodavci su među našim studentima pronašli svoje buduće stručnjake. Upravo suradnja s

Sjever –u struci

Kvaliteta u fokusu

Poticanje izvrsnosti studenata, ali i nastavnika iznimno je važno za Sveučilište Sjever. Ponosni smo što nastavni kadar čine brojni istaknuti znanstvenici i priznati djelatnici u svojim strukama. Unatrag dvije godine dvojica profesora Sveučilišta nalaze se među 2 % najcitiranijih znanstvenika u različitim disciplinama, a svoje bogato poslovno iskustvo iz različitih sektora profesori i predavači predaju studentima na 31 odjelu, koliko ih ima Sveučilište Sjever. Također, bilježimo i značajan rast broja objavljenih publikacija u zadnjim godinama u obje znanstvene baze relevantne za vrednovanje i napredovanje nastavnika – WoS te SCOPUS. Sve su to ključni faktori za ostvarivanje visoke kvalitete u nastavnom procesu i obrazovanju mladih stručnjaka, naših studenata. S popularizacijom znanosti Sveučilište Sjever kreće već od najmlađih generacija, pa je tako i ove godine uspješno organiziran Festival znanosti gdje su kroz stotinjak radionica i predavanja sve dobne skupine imale priliku zaroniti u tajanstveni svijet inteligencije, te iz perspektive znanosti pristupiti i istražiti središnju temu ovogodišnjeg festivala. Tijekom četiri dana održavanja Festivala oba sveučilišna centra posjetilo je više od 600 djece vrtićke i osnovnoškolske dobi te više od 500 srednjoškolaca koji su ujedno, kroz Dane otvorenih vrata održane u sklopu Festivala znanosti, imali priliku upoznati studijske programe, vidjeti laboratorije i kabinete na Sveučilištu te dobiti odgovore na sva pitanja vezana uz upise.

Sveučilište Sjever je više od obične učionice –ono je partner u učenju i uspjehu

Ovog lipnja će gotovo 1000 studenata primiti svoje diplome, a veliki broj njih već sada radi u struci. Po prvi će put biti svečano promovirane i generacije specijalističkog poslijediplomskog studija Poduzetništvo i EU fondovi koji su postali eksperti u pripremi i realizaciji europskih projekata, a Sveučilište je posebno ponosno i na doktore znanosti koji su uspješno stekli najviše akademsko obrazovanje na prvom samostalnom doktorskom studiju – Mediji i komunikacija. Tijekom cijelog visokoškolskog obrazovanja studenti na Sjeveru imaju prilike sa svojim mentorima i nastavnicima raditi na projektima, objavljivati znanstvene radove, sudjelovati u istraživačkim projektima kao i na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim konferencijama, simpozijima i savjetovanjima, čiji je domaćin često i samo Sveučilište Sjever.

Erasmus, gostujuća predavanja, terenska nastava

"Povezivanje znanstvenih istraživanja, umjetničkog stvaralaštva i inovativnih oblika nastave misijajeSveučilištaSjever,čime ujednodoprinosiirazvoju gospodarstvai javnogsektora

Nova znanja i kompetencije studenti Sveučilišta Sjever stječu i kroz brojne Erasmus programe. Kroz kraće i duže boravke u inozemstvu imaju priliku proširiti svoja znanja i iskustva s dobrim praksama drugih zemalja, upoznati druge kulture i postati bogatiji za jedno nezaboravno iskustvo. Kako bi život na Sjeveru studentima bio što zanimljiviji i inspirativniji, tu su i česta gostujuća predavanja renomiranih predavača iz društvenog, političkog i gospodarskog života što im omogućava da uz teorijska znanja steknu i praktična, iskustvena znanja i preporuke za buduće poslovne izazove od poznatih i priznatih stručnjaka.

Terenska nastava nadopunjuje teorijska i praktična znanja stečena na predavanjima i vježbovnoj nastavi u opremljenim kabinetima i laboratorijima te studenti kroz terensku nastavu imaju priliku upoznati suvremene tehnologije i sve procese koji ih očekuju na radilištu.

Cjeloživotno obrazovanje nametnulo se kao imperativ današnjice te u skladu s time Sveučilište Sjever omogućava niz raznih edukacija i specijaliziranih programa za sve dobne skupine.

Uz znanje i kompetencije stečene na Sveučilištu Sjever studenti vrlo brzo pronalaze posao u struci, a povratne informacije potvrđuju kako se na Sjeveru sa studentima radi s velikom predanošću, pristupajući svakom od njih individualno uz poticaj da budu što bolji te da sa Sveučilišta Sjever jednog dana odu s lijepim uspomenama na studentske dane.

Da je uistinu tako potvrđuje i najbrojnija ALUMNI UNIN zajednica koja će biti još jedan most suradnje između bivših, sadašnjih, ali sigurno i budućih generacija studenata Sveučilišta Sjever.

22. MEĐIMURSKI FESTIVAL LJUBO KUNTARIĆ

Čak 19 pjesama odjeknut

će

iz atrija drevne palače

Međimurski festival Ljubo Kuntarić održava se 14. lipnja od 21 sat u atriju Staroga grada, na pozornici koja nudi savršenu atmosferu za uživanje u glazbenim poslasticama

Organizacijski odbor Međimurskog festivala “Ljubo Kuntarić“ u �inalnim je pripremama za novo izdanje međunarodne glazbene manifestacije koja dulje od dva desetljeća sa sjevera naše zemlje, iz Čakovca, odjekuje te doziva izvođače i autore odane i predane glazbi.

Izvođači će po 22. puta 14. lipnja od 21 sat zapjevati u zagrljaju drevnih zidina Staroga grada u Čakovcu, scene kakvom se može pohvaliti malo koja sredina u našoj zemlji. Atrij palače Zrinskih pretvara se u pozornicu kojoj ne treba dodatnih ukrasa. Drevno zdanje samo po sebi je tron i uzdiže svakog izvođača koji se ovdje pokloni publici. Od 80 skladbi, samo 19 prošlo dalje

Stručna komisija Međimurskog festivala “Ljubo Kuntarić“, među više od 80 novih skladbi pristiglih na ovogodišnji natječaj, odabrala je 19 najboljih koje će biti interpretirane u završnoj večeri glazbene manifestacije. Za svoje mjesto

na ovoj spektakularnoj pozornici natjecali su se brojni izvođači iz Hrvatske i šire, što svjedoči o ugledu koji MEF “Ljubo Kuntarić“ uživa na domaćoj glazbenoj sceni, kojom pronosi odjek djela legendarnog skladatelja bezvremenskih nota. MEF od 2017. čuva spomen na Ljubu Kuntarića, skladatelja koji je u hrvatskoj riznici ozbiljne i popularne glazbe ostavio najljepše bisere.

Zlatni glas Međimurja, Marija Küpper Jambrošić, predsjedat će žirijem 22. Međimurskog festivala “Ljubo Kuntarić“, uz Filipa Horvata, člana sjajnog Sci�idelity Orchestra, te Tamaru Korunek Lesar, magistricu solo pjevanja. Njihov sluh, znanje i iskustvo odlučit će o pobjedniku te dodatnih šest festivalskih nagrada. 19 izvođača natjecat će se za veliku nagradu MEF-a “Ljubo Kuntarić“ 2024., za Grand Prix koji otključava mnoga vrata u svijetu glazbe. Pjevačice i pjevače pratit će festivalski orkestar. Na Festivalu će nastupiti: Ivan Vlahek - Sto problema, Grupa Bumerang - Luda košulja, Esmeralda Slaviček - Moje malo, Duško Krznar - Naj, naj, naj, naj, Altra feat Silvio - U dvoje, Davor Mustač - Jakša

od rakije, Andreja Čepek - Napaka srca, Patrik Kontrec - Haljina koja raskopčavat se voli, Etno duo Goga i Željko - Dok bu sveta bude ljubavi, Fra Miroslav PetracMeđimurje moje ti si moj pajdaš, Tihomir Kožina - Drama, Grupa Tornado i Mirjana Bradić - Pedesete, Jadranski maestraliNeka gore tambure, Lorena Puhar Lola - Otopi me, Nestručna praksa - Zove me Međimurje, Kiara Cenko - Tisuću dobrih razloga, Božidar Wolfand Wolf - Ti si sreća mog života, Vanessa Kralj - Digni glavu i Julijan Veliss - Ljubezen. Festivalsku večer, 14. lipnja, vodit će popularni radijski i TV-voditelj i glumac Mario Petreković, čija će vedrina ohrabriti natjecatelje i zabaviti publiku. I u revijalnom dijelu programa, publiku očekuju glazbene poslastice u izvedbama Sci�idelity Orchestra i Sashe Cui. Međimurje pjesmom i vinom dočekuje ljeto

Uoči samog Festivala “Ljubo Kuntarić“, u četvrtak 13. lipnja, stare zidine će oživjeti u pratećem dvodnevnom programu nazvanom Međimurje pjesmom i vinom dočekuje ljeto, kojim organizator

Zdravko Škender prošlogodišnji je dobitnik Grand Prixa MEF-a 2023.

predstavlja dom marljivih ljudi sa sjevera naše zemlje – domaćina Festivala. U četvrtak počinje Sajam obrtništva, priča o poduzetnicima okupljenima u Obrtničkoj komori Međimurja, kojima će se pridružiti članovi Društva vinogradara i vinara Međimurja “Hortus Croatiae“ s glasovitim međimurskim vinima, a i domaća Pivovara “Lepi dečki” također ima što za ponuditi. Taj sajam vina i vrlina imat će i glazbenu kulisu istkanu glasovima domaćih izvođača i interpretacijama kulturno-umjetničkih društava. Međimurje vas u goste zove pjesmom i vrhunskom zlatnom kapljicom, da vas razgali i uvede u dugo, toplo ljeto! Za naše čitatelje pripremili smo i nekoliko ulaznica koje ćemo u ponedjeljak, 10. lipnja, dijeliti na našem portalu Međimurskih novina. Čitamo se!

Piše: Sanja Heric

intervju tjedna

ŽENSKA VOKALNA SKUPINA STRIDONNE iz Štrigove

Zlatni zaokret iz klapske pisme u klasičnu glazbu

U novom sastavu ŽVS-a Stridonne nalazi se devet članica. Promijenile su i svoj repertoar te iz klapskog pjevanja otišle u klasične vode

Piše: Sanja Heric

Od 2009. godine, Ženska vokalna skupina Stridonne obogaćuje kulturnu scenu Međimurja svojim glasovima i interpretacijama. Ovaj talentirani ženski sastav, trenutno sastavljen od devet članica, prošao je u posljednjih mjeseci značajnu tranziciju, o čemu smo razgovarali s voditeljicom skupine Norom Nemec i novom predsjednicom Silvijom Novak.

Voditeljica zbora Nora Nemec, rođena u Szombathelyu u Mađarskoj, diplomirala je glazbenu pedagogiju i zborsko dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Budimpešti, te solo pjevanje u Grazu. Bogato iskustvo stjecala je pedagoškim radom u srednjim školama te kao voditeljica mješovitih zborova. Od 2009. godine, osnivanjem Stridonna, aktivno sudjeluje u kulturnom životu Štrigove, a od 2012. godine radi kao učiteljica glazbene kulture u OŠ Štrigova i voditeljica školskih zborova. Osim u Hrvatskoj, glazbenu kulturu predaje i u Austriji tako da tjedno putuje između te dvije zemlje. Srećom, živi u Štrigovi blizu granice zbog čega je takav život moguć.

Silvija Novak postala je nedavno predsjednica udruge ŽVS Stridonne, a iza sebe ima bogato pjevačko iskustvo. Po struci je profesorica francuskog jezika i geogra�ije, a od 2014. godine radi u turizmu u odjelu rezervacija u Termama Sveti Martin na Muri.

- Tko sve danas čini ŽVS Stridonne?

- Trenutno ŽVS Stridonne broji devet talentiranih pjevačica, od kojih su neke relativno nove članice. Tea Sović iz Varaždina svojim glasom obogaćuje sastav od prošle godine. Jelena Horvat iz Malog Mihaljevca također je nova članica. Stridonnama se priključila i Marija Kraševac Sakač, međimurska sneha iz Koprivnice. Već od ranije dio Stridonna su Vlasta Migač (šest godina) i Martina Pongrac (dvije godine). Od početnog sastava tu su i naše domaće pjevačice, sestre Dejana i Danijela Brežnjak i Nora Nemec, a Silvija Novak, priključila se u veljači 2012. godine.

- Možete li izdvojiti neke od dosadašnjih uspjeha?

Među najznačajnijima su nagrada publike za debitant-

ski nastup na Festivalu klapa Omiš 2013. i 3. nagrada ocjenjivačkog stručnog žirija Omišljanske rozete 2019. godine. Prošle godine na Festivalu ženskih vokalnih sastava u Bocanjevcima osvojile smo prvu nagradu stručnog žirija te nagradu za najbolje izvedenu etno pjesmu. Na 56. Susretu hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu osvojile smo srebrnu plaketu u svojoj kategoriji.

- Nedavno ste osvojile zlato na natjecanju hrvatskih pjevačkih zborova u Zagrebu u Koncertnoj dvorani Lisinski? Kako vam je bilo na natjecanju?

- Na natjecanju smo izvodile četiri kompozicije, sve u različitim stilovima klasične glazbe. Najprije renesansni madrigal, pa skladbu hrvatskog skladatelja u narodnom izričaju, skladbu nordijskog skladatelja i na kraju modernu skladbu na latinskom jeziku uz pljeskanje, pucketanje i lupanje nogom. Sve su bile različitog stila i karaktera tako da je bilo dosta zahtjevno. Prije samog nastupa pitale smo se hoćemo li sve to uspjeti pripremiti? Naime, do travnja praktički niti jednom nismo sve zajedno bile na probi, a jedna kompozicija je u nekim dijelovima čak sedmeroglasna. Ali evo, uspjele smo i osvojile zlatnu plaketu na što smo jako ponosne! Možemo reći da je ovo zlato dijamantnog sjaja.

- Novost je i ta što ste proširile repertoar koji pjevate?

- U prošloj godini smo osjetile da stagniramo, izgradile smo se u međimurskoj i klapskoj pjesmi, imamo dobrih izvedbi u pop glazbi, kao i crkvenoj, ali taj osjećaj stagnacije potaknuo nas je na promišljanje o budućnosti. Članice su otvoreno izrazile svoje želje i smjernice za daljnji razvoj. Došle smo čak i do točke gdje smo si postavile pitanje hoćemo li nastaviti s radom ili ne. Nakon promišljanja i dugih razgovora odlučile smo da se sastav usmjeri i na klasičnu glazbu, ali ne isključivo, već da njegujemo i dosadašnje stilove pjevanja tako da smo odlučile da uz klasiku sudjelujemo i na barem jednom klapskom natjecanju u godini. Ovaj izazovniji put zahtijevao je i širenje sastava, što je dovelo do uvođenja novih članica prošle godine.

Od svibnja prošle godine pa sve do Državnog natjecanja u Novigradu u listopadu, u pomoć nam je priskočila Ivana Šte�ić Pavlic, koja vodi crkveni zbor u Šenkovcu i pjeva u varaždinskom zboru Chorus Angelicus.

Osvojeno zlato nam je dokaz da smo na dobrom putu i da smo dobro odlučile što smo otišle u klasične vode. Mada nam neki sada spočitavaju da to više nisu štrigovske puce. U takvim situacijama im Nora s osmijehom kaže: „Pa nisam ni ja iz Štrigove nego iz Mađarske“.

Nove članice ŽVS-a Stridonne su talentirane pjevačice s glazbenom naobrazbom. Svaka nova članica donosi nešto svoje, a to je pravo bogatstvo! Svaka od nas ponekad pjeva sama svoj glas i mora biti jako sigurna i staložena. To je novi smjer kojim želimo nastaviti. Jedini uvjet je bio da nas

ne bude više od 9, jer toliko nas stane u kombi kojim se vozimo na nastupe. Općina Štrigova ima novi kombi koji možemo koristiti za putovanja, to je sada pravi luksuz!

- Kamo ste najduže putovale i koje anegdote pamtite s tih putovanja?

- Putovale smo skoro po cijeloj Hrvatskoj, ali imale smo nastupe i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, čak i u Francuskoj. Anegdota ima koliko želite! Na veće udaljenosti uglavnom putujemo kombijem. Jednom nam nije radila ručna kočnica u kombiju. Putovale smo u Omišalj na otok Krk i morale smo parkirati na uzbrdici. Uz kotač kombija smo stavile veći kamen nadajući se da ga nećemo naći u nečijoj ogradi. Imale smo sreću što je tada bio s nama i Norin muž Srećko, koji se pobrinuo za kombi.

Imamo i puno anegdota s našom djecom. Kad je Silvija rodila, njezin sin Urban išao je s nama na svaki nastup i radionicu. Tijekom tonskih probi i nastupa netko je morao pričuvati dijete. Za vrijeme jedne tonske probe ta je uloga zapala čak i maestra koji je odlično odradio ulogu babysittera. Mogla bi se prepričati još hrpa anegdota jer naša putovanja često su nepredvidiva, ali ono što im nikako ne nedostaje je zajedništvo i obilje smijeha.

- Za kraj, koji su vam planovi?

- S natjecanjem u Zagrebu zahuktale smo sezonu nastupa i smotri. U lipnju nastupamo na Međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova ”Zlatna Lipa Tuhlja”, a isti vikend smo i na smotri pjevačkih zborova i vokalnih sastava Međimurske županije. Ako nas selektor izabere, sudjelovat ćemo na 21. Susretu hrvatskih malih

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 19.06.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Osveta desne ruke

Dobitnica ulaznica za film: Tatjana Živko

VODE VAS U KINO KAKO DO

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

vokalnih sastava. U ljeti nas čeka Omišaljska rozeta na Krku, a u jesen Croatia Cantat kod nas u Čakovcu. Osim natjecateljskih nastupa već tradicionalno nastupamo na Festivalu sv. Jeronima, a pripremamo i susret vokalnih sastava u Štrigovi te za kraj godine naš samostalni koncert kojim bismo htjele obilježiti naših 15 godina djelovanja. Čeka nas još puno napornih proba, ali ako radiš što voliš i još k tome za predivnu publiku kakvu mi imamo, ništa nije teško. Kroz Stridonne je prošao veći broj pjevačica. Svaka od njih utkala je nešto svoje u skupinu i da nije bilo njih, ne bi ni mi danas bile takve kakve jesmo te koristimo priliku reći iskreno ''Hvala'' svakoj od njih.

ŽVS Stridonne u novom sastavu promijenile i s�l pjevanja

Čakovečka špica

Mom jeans i košulja kombinacija je za dobro odjevene dame

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Andreja i Dražen poklonili su nam osmijeh i dobro raspoloženje

Darinkinu suknju cvjetnog uzorka

Snješkin ceker

odlično se slaže uz kožnu jaknu

Crvena i plava najbolje su prijateljice

Duge haljine veselih uzoraka i traper polako postaju klasik

NOGOMET

FINALE Kupa MNS-a

DRUGO mjesto u preskoku

Polet do duple krune

Piše i foto: Nikola Lukman

Pred više od 1000 gledatelja odigran je drugi �inalni susret Kupa Međimurskog nogometnog saveza između Međimurca i Poleta (SMnM). Prvi susret završio je 0:0, stoga u drugi dvoboj niti jedna momčad nije ušla s prednošću.

Uvod u susret bio je špalir za igrače obje momčadi koje su napravile Mažoretkinje

Nedelišća, dok je himnu kao i u prvom susretu otpjevala

Chriztel Renae Aceveda. Na samom �inalu nazočni su bili

brojni međimurski nogometaši, a Međimurec je uoči susreta predao zahvalnicu za 10 godina igranja u klubu koja je pripala Darku Vabecu.

Međimurcu prvo, Poletu drugo poluvrijeme

Sama utakmica bila je puno živahnija od prve, a s prilikama se krenulo već od 9. minute kada je Hrustekov pokušaj blokiran. U 13. minuti gosti imaju dobru priliku, ali Amaral na crti brani udarac

Šarića. U 18. minuti veliko slavlje domaćih. Prvo je Jambres obranio udarac Špoljaru koji je nekoliko sekundi kasnije ponovno dobio loptu, a ovog puta je šalje Vručini koji mirno loptu posprema u gol za 1:0.

Uzvraća Polet udarcem Mezge iz daljine, ali lopta je išla ravno u Šafarića. Jakov Pintarić imao je veliki zicer u 23. minuti, a udarac koji su mnogi vidjeli u golu, završio je pokraj gola. U nastavku prvog dijela Mraz u dva navrata

nije dobro reagirao dok je s druge strane Šafarić upisao dvije obrane nakon udaraca Mezge i Benka. Polet je bolje otvorio drugi dio pokušajem Jurinića koji nije uspio uputiti udarac. U 53. minuti slavlje gostiju. Iz slobodnog udarca ubacio je Mezga, a glavom je loptu u gol pospremio Marijan Fotak za 1:1. Odmah potom, nova prilika Poleta, ali Jurinićev udarac obranio je Šafarić. Čekalo se zatim na prave prilike sve do same završni-

ce. Prvo je Šafarić obranio Baratu, a zatim je s druge strane Mraz imao još bolju priliku, ali Jambres je sjajno obranio. Sve karte u napad bacili su domaći u sudačkoj nadoknadi, što je otvorilo mjesta za kontru gostiju. Međutim, Polet je preko Mezge promašio vrlo izglednu priliku.

Gol u gostima presudio

Zbog gola u gostima nakon dva izjednačena susreta, više razloga za slavlje imali su Poletovci kojima je ovo dvostruka kruna.

Medalje najboljim dijelili su predsjednik MNS-a Kristijan Antolović, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak i načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša.

Polet (SMnM): Jambres, Mesarić, Benko Fotak, Mezga, Barat, Jurinić, Patafta, Šarić, Telebar, Perčić (Horvat, Muršić, Štefanec Novinščak, Tuksar, Lajtman, Žganec) Međimurec: Šafarić, Volar, Hrustek, Oršić, Cerovčec, Amaral, Horvat, Pintarić J., Vručina, Mraz, Špoljar (Marciuš, Logožar, Zadravec, Vabec, Dobša)

Tijana srebrna na Svjetskom kupu

Piše: Luka Maruševec

Tijana Korent ponovno je pokazala odličnu formu te osvojila novo odličje, ovaj put na Svjetskom gimnastičkom Challenge kupu u slovenskom Kopru koji se održao proteklog vikenda. Nakon što je ove sezone nekoliko puta bila blizu postolja, sada je stigla do novog zasluženog srebra kojeg je ostvarila u preskoku u kojem je svoje standardne skokove izvela odlično. Nakon sjajno odrađenih kvali�ikacija, još bolji nastup ostvarila je u �inalu. Takva je bila i ocjena – 12.900. Članica Gimnastičkog kluba Nedelišće držala je vodeću poziciju sve do nastupa Meksikanke Alexe Moreno koja je opravdala ulogu favoritkinje i slavila s ocjenom 13.600.

Šećer na kraju - Sretna sam što sam uspjela u �inalu odraditi skokove, čak i bolje nego u kvali�ikacijama i to je evo rezultiralo srebrom na kraju. Ovo nam je ujedno i zadnji Svjetski kup u ovom dijelu sezone, mogu reći da je na neki način bio šećer na kraju. Ovaj dio sezone je bio dugačak i dosta naporan, ali završio je na najbolji mogući način, medaljom sa Svjetskog kupa u Kopru. Uzet ću sada nekoliko dana odmora, a zatim nastaviti normalno sa treninzima jer me čeka još državno prvenstvo 21. lipnja u Osijeku, poručila je sjajna međimurska gimnastičarka.

Nastupom u Kopru Tijana je četvrti put završila druga na Svjetskom kupu te iza sebe ima i dvije pobjede. Najbolja je bila 2010. godine u Ostravi, a slavila je i u Varni prošle godine.

GIMNASTIKA

Tijana s osvojenom medaljom

Slavlje nogometaša Poleta kojima je ovo dvostruka kruna

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Dubravčan najbolji u 1. MNL

4:0 pobjedom protiv Croatije iz Orehovice, Dubravčan je osvojio naslov prvaka i izborio ulazak u Premier ligu

Piše: Dino Jambrović

Foto: Sania Bižupić

U Premier ligi, Centrometal je s pet komada u mreži ispratio kući Dinamo. Nakon prvih 30 minuta vodstvo Macinčana 3:0 zgodicima Filipa Debeleca, Marka Istera i Leona Meglića. U 2. dijelu još jednom se u strijelce upisuje Meglić te Darijan Treska. Jurovčani bolji od Mladosti Komet. U 12. minuti, Bratstvo je povelo golom Svena Mlinarića. Pobjedu domaćina potvrđuje Kristijan Padarić u 54. minuti. Međimurec poražen u Gornjem Mihaljevcu. Nakon 1. dijela vodstvo Jedinstva 1:0 zgoditkom Lea Vurušića. Vodstvo domaćina povisuje Roman Rog u 71. minuti. Poraz gostiju ublažio je Dean Volar u 1. minuti sudačke nadoknade. Podturen slavio u Savskoj Vesi. Nakon 13 minuta igre vodstvo gostiju 2:0 golovima Igora Šegovića. Tri minute kasnije za Bratstvo zabija Ronaldo De Jesus. Za 1:3 zabija Andrej Goričanec u 47. minuti. Savčani 5 minuta kasnije smanjuju preko Danijela Mesarića. Domaćini izjednačuju na 3:3 golom Tomoki Kaija u 74. minuti. Tri boda Podturnu donosi

Goričanec, svojim 2. zgoditkom na susretu u posljednjoj minuti. Bratstvo će tako u kvali�ikacijama igrati protiv Kraljevčana 38. Prvi susret igra se u Donjem Kraljevcu 9. lipnja, dok je uzvrat u Savskoj Vesi 12. lipnja.

Spartaku derbi začelja. Patrik Kirić dovodi momčad iz Male Subotice u vodstvo golom u 22. minuti. Za Mladost izjednačuje Dominik Gašparić u 35. minuti. U posljednjoj minuti 1. dijela za 1:2 zabija Juan Suarez Bermudez. Isti igrač 2. golom na susretu u 63. minuti potvrđuje pobjedu Spartaka. Bez pobjednika u derbiju kola. Trećeplasirano Nedelišće dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Saše Treske u 3. minuti. Bod drugoplasiranom BSK-u donosi Roberto Skoliber u 44. minuti.

Draškovec bolji od Sloge. Diego Campos da Silva dovodi domaćine u vodstvo golom u 16. minuti. Za Draškovčane je u 27. minuti opravdano dosuđen penal. Udarac Camposa brani gostujući vratar Patrik Novak. Dvije minute kasnije vodstvo “zelenih“ povisuje Gabriel Coutinho. Poraz Štrigovčana ublažio je Goran Spasić u 39. minuti.

Rezultati: Centrometal - Dinamo (P) 5:0 (2x Meglić, Ister, Debelec, Treska), Draškovec - Sloga (Š) 2:1 (Campos Da Silva Diego, Coutinho ; Spasić), Nedelišće - BSK 1:1 (S. Treska ; Skoliber), Jedinstvo (GM) - Međimurec 2:1 (Vurušić, Rog ; Volar), Bratstvo (SV) - Podturen 3:4 (De Jesus, Mesarić, Kai ; 2x Šegović, 2x Goričanec), Mladost (SM) - Spartak 1:3 (Gašparić ; 2x Suarez, Kirić), Bratstvo (J) - Mladost Komet 2:0 (Mlinarić, Padarić).

I. MEĐIMURSKA LIGA

Omladinac uvjerljiv protiv ČSK-a. Nakon 12 minuta već je bilo 4:0 za domaćine. Po 2 gola postigli su Kazuma Suzuki i Noa Medved. Potkraj 1. dijela pogađa Benjamin Horvat. Hattrickom u 77. minuti, Medved postavlja konačan rezultat. Polet bolji od Trnave. Predrag Višnjić dovodi Pribislavčane u vodstvo zgoditkom u 8. minuti. Pobjedu gostiju potvrđuje Leonardo Žuti u 60. minuti. Trnava će se u kvali�ikacijama dva puta sastati s Murom iz Hlapičine.

isključen Nikola Šavora zbog dvije opomene. Brojčanu nadmoć na terenu za igru Pekleničani su realizirali zgoditkom Siniše Čeke u 87. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je Niko Trstenjak pogodivši mrežu gostiju u posljednjoj minuti. Veneri PMP općinski derbi u prekrasnom ambijentu pred 400-tinjak gledatelja. Fran Meglić pobrinuo se za početnu prednost domaćina u 28. minuti. Isti igrač zabija i za 2:0 u 47. minuti. U listu strijelaca za Veneru PMP upisuje se i Sven Šenji u 49. minuti. Poraz Zasadbrega 77 ublažio je Filip Levačić u 68. minuti postigavši zgoditak bivšem klubu.

kol - Naprijed 1:2 (Novak ; Sajko, Černov), Strahoninec - Kraljevčan 38 4:3 (Mihaljuš, Mihalic, Lađević, Žunić ; 2x Novak, Mihoci).

II. MEĐIMURSKA LIGA

Preokret Pušćina. Borac PMP je poveo u 21. minuti golom Nikole Tomašeka. Minutu kasnije za domaćine izjednačuje kapetan Karlo Levanić. Za potpuni preokret Pušćina pobrinuo se Robert Punčec u 26. minuti. Treći zgoditak domaćina djelo je Yoshita Motonage u 44. minuti. Svoj drugi zgoditak na susretu za goste, Tomašek postiže u 70. minuti. Za 4:2 zabija Erik Stojko u 78. minuti. Hattrickom u 80. minuti, Tomašek postavlja konačan rezultat.

Dubravčan prvak I. MNL. Već u 4. minuti, domaćini su poveli golom Nevena Andrlona. Vodstvo Dubravčana povisuje Dominik Klarić u 23. minuti. U 2. dijelu, dva puta se u listu strijelaca upisuje Igor Kvezić te potvrđuje naslov prvaka. U susretu od aktivnog igranja oprostio se dugogodišnji kapetan Dubravčana Dominik Jadan.

Plavi do pobjede u završnici. Hodošanu je u 46. minuti

Preokret Naprijeda. Nakon 1. dijela, Sokol je imao 1:0 golom Filipa Novaka. Za Naprijed u 55. minuti izjednačuje Nikola Sajko. Za potpuni preokret Cirkovljančana i 3 boda pobrinuo se Borna Černov u 63. minuti. Strahoninec bolji od Kraljevčana 38. Za domaćine su redom zabijali Karlo Mihaljuš, Igor Mihalic, Luka Lađević i Filip Žunić, a za goste dva puta Dino Novak i David Mihoci. Momčad Kraljevčana 38 pokušat će izboriti ulazak u Premier ligu u susretima protiv Bratstva iz Savske Vesi.

Rezultati: Omladinac (NSR) - ČSK 6:0 (3x Medved, 2x Suzuki, Horvat), Trnava - Polet (P) 0:2 (Višnjić, Žuti), Dubravčan - Croatia 4:0 (2x Kvezić, N. Andrlon, Klarić), Plavi - Hodošan 2:0 (Čeko, N. Trstenjak), Venera PMP - Zasadbreg 77 3:1 (2x Meglić, Šenji ; Levačić), So-

Ivanovčani uvjerljivi protiv Radničkog. Dva puta je mrežu Gardinovčana pogađao Mario Sečan te po jednom Goran Krišto�ić, Matija Meznarić i Nino Gajnik. Počasni gol za goste postigao je Neven Horvat. Momčad Radničkog je cijeli susret odigrala s devetoricom igrača. Vidovčan bolji od Slobode. Slakovčani su došli do prednosti zgoditkom Leonarda Krampeka u 13. minuti. Za domaćine izjednačuje Patrik Strbad u 35. minuti. Od 40. minute gosti su nastavili susret s desetoricom igrača zbog ozljede Luke Pongračića. Vodstvo Vidovčana u 62. minuti zgoditkom Dalibora Varge. Svojim 2. golom na susretu Strbad u 87. minuti potvrđuje pobjedu svoje momčadi.

Mura “potopila“ Mladost iz Dekanovca. Pet zgoditaka za domaćine postigao je Nenad Radiković. Po jednom su mrežu gostiju pogađali Tomica Nerer, Lovro Koščak i Nikola Šoltić. Momčad Mure u kvali�ikacijama za ulazak u I. MNL očekuju 2 susreta protiv Trnave iz Goričana. Hajduku susjedski derbi. Četverostruki strijelac za Brezovčane bio je Luka Marčec, dok je još jedan gol dodao Davor Buhanec. Za Mihaljevčane su zabijali Leonardo Srša, Marin Kelner i Damjan Tomšić. Bez pobjednika u Miklavcu. Nakon 1. dijela vodstvo Jadrana zgoditkom Joao Pedra Ramosa. Bod Budućnosti donosi Matija Antolović u 78. minuti. Sloga proslavila naslov prvaka na domaćem terenu. U slavljeničkom ambijentu Čakovčani dolaze do vodstva u 33. minuti golom Gabriela Agapita. Za Pobjedu izjednačuje Karlo Dodlek u 65. minuti. Za Slogu je u 87. minuti, opravdano dosuđen penal koji realizira Pero Obadić. Rezultati: Mura - Mladost (D) 8:0 (5x Radiković, Nerer, Koščak, N. Šoltić), PušćineBorac PMP 4:3 (Levanić, Ro. Punčec, Motonaga, Stojko ; 3x Tomašek), Sloga (Č) - Pobjeda 2:1 (Agapito, Obadić ; Dodlek), Budućnost (M) - Jadran 1:1 (M. Antolović ; Joao Pedro), Vidovčan - Sloboda (S) 3:1 (2x Strbad, Varga ; Krampek), Hajduk (B) - Mali Mihaljevec 5:3 (4x Marčec, D. Buhanec ; Srša, Kelner, Tomšić), Mladost (I) - Radnički 5:1 (2x Sečan, Krišto�ić, Meznarić, Gajnik ; N. Horvat).

Slavlje igrača, uprave i navijača Dubravčana nakon pobjede

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Otok je uvjerljivo slavio u Novom Selu na Dravi. Po dva gola za goste postigli su Erik Horvat i Dino Božek, dok je jedan još postigao Martin Vlah. Počasni zgoditak za Jedinstvo zabio je Nino Blagović. U susretu s 10 golova Drava iz Kuršanca je bila bolja od Budućnosti. Dvostruki strijelci za domaćine bili su Gianluca Halić i Patrik Piškor, a za goste Krunoslav Hruškar i Renan De Carvalho, dok su još jedan gol postigli Marko Zavrtnik i Luka Jakup.

Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Graničar u Mihovljanu. Hattrick je za Novakovčane ostvario Vitor Trevisan, dok su jednom mrežu domaćina pogađali Karlo Bobičanec, Josip Kovač i Ivan Babić. Poraz Slobode ublažio je Deni Pečarko. Omladincu tri boda u Donjem Hrašćanu. Dva gola za Borac postigao je Matija Kelčec. Za Omladinac je također dvostruki strijelac bio Mate Omazić, dok su jednom mrežu domaćina pogađali Saša Novak, Patrik Horvat i Tomica Mlinarec. Rezultati: Jedinstvo (NSnD) - Otok 1:5 (Blagović ; 2x Božek, 2x Horvat, Vlah), Sloboda (M) - Graničar (N) 1:6 (Pečarko ; 3x Trevisan, Bobičanec, Kovač, Babić), Borac (DH) - Omladinac (DS) 2:5 (2x Kelčec ; 2x Omazić, Novak, Horvat, Mlinarec) Budućnost (P)Drava (K) 4:6 (2x Halić, 2x Piškor ; 2x Hruškar, 2x Renan, Zavrtnik, Jakup). Drava (DM) je bila slobodna.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Omladinac bolji od Paraga. Po dva puta mrežu gostiju pogađali su Marko Dokleja i Tomas Makar. Počasni gol za Parag postigao je Sandi Balog. Iznenađenje u Šenkovcu. Domaćini su uvjerljivo bili bolji od Hajduka. Hattrick je ostvario Nikola Krištofić, dva gola postigao je Vedran Oršoš, a jedan Nelson Miamzia. Dubravi derbi kola. Već nakon 64 minute Sivičani su imali uvjerljivu prednost 3:0 s dva zgoditka Dine Halabareca te jednim zgoditkom Petra Kovača. U posljednjih 10 minuta poraz Donjeg Koncovčaka ublažili su Dominik Bistrović i Mario Novak.

Torpedo slavio u Preseki. Križovčani su poveli u 39. minuti golom Stjepana Šoltića. Minutu kasnije za Bratstvo izjednačuje Karlo Jambrović. Pobjedu Torpedu donosi Karlo Pintarić, 20 minuta prije završetka. Šestica Trnovca u Gornjem Kraljevcu. Mrežu Napretka tri puta je pogađao Mario Pintarić te jednom Moris Kuhta, Luka Škvorc i Karlo Hajdinjak.

Rezultati: Omladinac (M) - Parag 4:1 (2x Dokleja, 2x Makar ; Sa. Balog), Donji Koncovčak - Dubrava 2:3 (Bistrović, Novak ; 2x D. Halabarec, Kovač), Bratstvo (P) - Torpedo 1:2 (K. Jambrović ; Šoltić, Pintarić), Šenkovec - Hajduk (Š) 6:0 (3x Krištofić, Miamzia, 2x Oršoš), Napredak - Trnovec 0:6 (3x Mario Pintarić, Kuhta, Hajdinjak, Škvorc).

NOGOMET

UZBUDLJIVA završnica sezone

Veliko slavlje u Donjoj Dubravi

Pobjeda u zadnjem kolu neće ostati u sjećanju samo po osvojenom naslovu, već i po dirljivim oproštajima dvojice ključnih figura NK-a Dubravčan

Piše i foto: Sania Bižupić

Vikend iza nas bio je pun uzbuđenja i neizvjesnosti, posebice za dva kluba – NK Venera Sveti Juraj na Bregu i NK Dubravčan Donja Dubrava, jer je njihova igra tog vikenda odlučivala o naslovu prvaka 1. MNL. Dubravčan je na Krbulji ugostio NK-a Croatia Orehovica, a 220 strastvenih navijača je svih 90 minuta susreta neumorno bodrilo svoju momčad.

Neven, Dominik i Igor predvodili tim Već u četvrtoj minuti zatresla se mreža Croatije. Neven Andrlon donio je vodstvo Dubravčanu. Bilo je jasno – spremni su za pobjedu. Igra se nastavila u visokom ritmu, a Dominik Klarić je u 23. minuti sjajnim pogotkom glavom povisio na 2:0. Drugo poluvrijeme donijelo je nastavak dominacije domaće momčadi. Igor Kvezić je sa svoja dva gola, u 71. i 80. minuti, zapečatio sudbinu Croatije i osigurao Dubravčanu uvjerljivu 4:0 pobjedu, koja im je donijela titulu prvaka. Svaki pogodak bio je popraćen gromoglasnim pljeskom, a igrači su na terenu pokazali izuzetnu vještinu i borbenost. Ovaj naslov prvaka za Dubravčan predstavlja povratak na vrh nakon šest godina, od kada su posljednji put osvojili titulu u 2. MNL. Uz titulu, osigurali su i plasman u Premier ligu. Kapetan završio karijeru nakon 19 godina u klubu

Utakmica protiv Orehovice ostat će upamćena ne samo po osvajanju naslova, već i po dirljivim oproštajima dvojice ključnih figura kluba. Dominik Jadan, kapetan Dubravčana, odigrao je svoju posljednju utakmicu nakon 19 godina vjernosti klubu. Jadan je tijekom svoje

karijere igrao isključivo za Dubravčan, upisujući više od 500 nastupa nosivši dres s brojem 7. Simbolično, u sedmoj minuti susreta po posljednji je put izašao s terena. - Najljepši trenuci karijere su sigurno osvajanje prvenstva. Svako mi je bilo posebno jer sam ga osvojio praktički s tri različite ekipe, a osvajanje titule prvaka 1. MNL mi je bilo treće osvojeno, govori Jadan. Njegova obitelj bila je neizostavan dio njegove nogometne strasti, uvijek uz njega na tribinama, bodreći ga kroz sve uspone i padove.

- Naravno da su oni jako važni u toj cijeloj priči… Najveća podrška. Od početka, mama, tata i brat pa nadalje žena i djeca. Trebalo je trpjeti toliko izostanaka i prilagođavanja treninzima i utakmicama. Tako da njima ide najveća zahvala, priznaje Dominik. Uprava kluba, navijači i prijatelji priredili su mu divan

i emotivan oproštaj, daleko iznad njegovih očekivanja.

- Mogu samo zahvaliti svima na tako lijepom oproštaju. Razmišljao sam kako bi moglo biti, ali nešto ovako nisam ni zamišljao. Još jednom veliko hvala svima, dodao je. Kapetan Dubravčana, koji je pola svog života posvetio nogometu, također ima važnu poruku za mlađe generacije.

- Red, rad i disciplina. Trening i upornost – bez toga se ne igra nogomet, rekao je Jadan čiji će predanost, angažman i vođenje na terenu zauvijek ostati upisani u povijest NK-a Dubravčan, inspirirajući generacije koje dolaze.

Trener Tihomir Nestić napušta klupu

No, odlazak kapetana nije jedina promjena u klubu.

Trener Tihomir Nestić, koji je vodio Dubravčan kroz mnoge bitke na terenu, odlazi nakon tri uspješna mandata. Za Ne-

stića, kao i za svih dvadesetak igrača, ova je utakmica bila puna emocija.

- Za mene je bilo dosta emotivno, to su trenuci u nogometu koji se pamte za cijeli život, a pošto sam najavio već ranije svoj odlazak, ova je utakmica za mene imala poseban značaj. Iako smo ostvarili već sam cilj – odlazak u viši rang, prije tjedan dana, rekao sam svojim igračima da se samo pamte pobjednici, objasnio je trener.

- NK Dubravčan je jedna zdrava sredina gdje vlada jedno veliko zajedništvo između uprave, navijača i igrača i uvjeren sam 100 % da će bez ikakvih problema participirati u višem rangu natjecanja, govori Nestić. Posebna povezanost i poštovanje između nogometaša i trenera uvijek su bili temelj uspjeha.

- A što se tiče mojih igrača, oni su za mene heroji. Bila mi je izuzetna čast i zadovoljstvo voditi takve igrače i ljude. U nepune tri godine baš nikad nisam imao ni najmanji problem s njima, zato im od srca zahvaljujem, istaknuo je trener.

- I na kraju bih se htio zahvaliti upravi na korektnosti i povjerenju, svim navijačima na podršci, a igračima poručiti da uživaju u nogometu. Bit ću vaš najvjerniji navijač, poručio je Nestić, pokazujući da će njegova podrška klubu trajati i nakon odlaska s trenerske pozicije. Stigao je kraj ove nogometne sezone, obilježen pobjedama, emocijama i promjenama. Dok se zatvaraju jedna vrata, otvaraju se nove mogućnosti za Dubravčan. Sada preostaje vidjeti kako će se s novim vodstvom snaći u jačoj, Premier ligi. Iako će izazovi biti veći, zajedništvo navijača i predanost igrača ostaju neupitni temelji na kojima će klub graditi buduće uspjehe.

Dominik sa suprugom Ivonom te kćerima Leonom i Lanom

Dominik Jadan i trener Tihomir Nestić

NOGOMET

ŽNK Međimurje

I sljedeće

sezone u 1. ligi

Nakon osiguranog ostanka u 1. HNL za žene, nogometašice Međimurja u revijalnom tonu dočekuju zadarski Donat. Četvrtu uzastopnu pobjedu upisale su protiv Agrama i kolo prije kraja nalaze se s 20 bodova na 2. mjestu u ligi za ostanak.

Čakovčanke su potvrdile da će i iduće sezone igrati u najvišem rangu, a također da su ponajbolja ekipa 2. dijela prvenstva i najavile da će u novom prvenstvu biti još bolje. Na posljednjoj konferenciji trener Ivan Dizdar najavio je da će u novoj sezoni pokušati napasti sami vrh tablice.

Na utakmicu u nedjelju 9. lipnja u 15:00 pozivaju navijače da uz besplatan ulaz zajedno proslave ostanak u najvišem rangu. Podrška će djevojkama biti dodatan motiv i poticaj za pozitivan rezultat. (md)

Više od 20 trojki haklalo na Macanu

Na Dan državnosti se na vanjskom igralištu Macanova doma haklalo od 9 ujutro do kasnih večernjih sati na 3 koša. Najprije su krenule mlađe kategorije U-11 i U-15. U najmlađoj se prijavilo 7 ekipa koje su podijeljene u dvije skupine. U jačoj je KK Čakovec pod imenom KKČK1 s 20:2 pobijedio 2. ekipu Murske Sobote pa Mladost Ivanovec s 12:3 te na kraju Međimurje I s 14:1 i osvojio 1. mjesto u skupini. U 2. je skupini igrala 2. ekipa KK-a Čakovec pod imenom KKČK 2 i izgubila od 1. ekipe Murske Sobote 4:12 pa pobijedila 2. ekipu Međimurja sa 7:2 i osvojila 2. mjesto, iza Murske Sobote I. U polufinalima su međusobno igrale ekipe KK-a Čakovec, a nakon njih 1. i 2. ekipa Murske Sobote. Finale su igrali

ZAVRŠENO PRVENSTVO u 3. NL Sjever

Prvoplasirani KKČK1 u bijelim nadmajicama i četvrtoplasirani KKČK2 u dresovima

KKČK 1 i Murska Sobota I, a uvjerljivu pobjedu izvojevali su dječaci iz KKČK1 s 11:4. Turnir su osvojili Novak, Pleh, Naglić P., Vabec. Trener: Hrkač. U borbi za 3. mjesto je 2. ekipa Murske Sobote bila bolja od KKČK2 za koju su

igrali Patafta, Kramar, Angel i Naglić A. Najboljim igračem turnira za U-11 proglašen je Sven Novak iz KKČK1. Turnir U-15 su osvojili mladi košarkaši bjelovarskog Borika 2. Domaći Konjići su bili 4. Glavni sponzor turnira mlađih kategorija Blukids pripremio je lijepe nagrade za tri najbolje ekipe. Turnir seniora pod nazivom All star igralo je 7 ekipa, a nakon niza odličnih haklova najbolji su bili renomirani hakleri iz Zagreba Pharma Classic. Domaće su zastupali dečki iz Ciglane Jug u sastavu Šarić, Dakić, Perčić i Zaspan. Spomenimo odličnu organizaciju od strane KK-a Međimurje koji su poručili da se obavezno vidimo na jubilarnom 10. izdanju iduće godine! (bh)

Polet bez poraza, Rudar drugi

Piše: Miljenko Dovečer

Utakmicama 27. kola završeno je prvenstvo u 3. NL Sjever u kojoj je prvak već ranije poznat. To je Polet iz Sv. Martina na Muri koji je uvjerljivo osvojio 1. mjesto s 21 pobjedom i 6 remija, bez poraza. Osvojili su 69 bodova, čak 13 više od drugog Rudara. Još nekoliko klubova ima odraditi kup susrete pa će svi na godišnje odmore pošto nitko nema dodatne kvalifikacije niti doigravanja za viši rang ili ostanak. Jedini koji je mogao u kvalifikacije je bio Varteks, ali položaj na tablici nije bio dovoljan da se ostvari želja. Na kraju pravila kažu da zadnji uvijek ispada, no čini se da od toga neće biti ništa pošto se još čeka pravorijek o proširenju lige o čemu se prije svega moraju izjasniti klubovi pa se sve odigrava prema tome da se liga proširi na 16 klubova. Zadnje kolo je proteklo u odigravanju utakmica s prijateljskim predznakom pa su čak i u ranijem terminu duel u Domašincu odradili Dinamo i Podravina. U nedjeljnim ogledima Virovitica nije uspjela doći do pobjede koja bi osigurala izbjegavanje posljednje pozicije, no pošto Koprivnica nije uspjela osvojiti 3 boda, ostala je na zadnjoj poziciji. Varteks je u Virovitici podario navijačima završnu pobjedu, dok je Pitomača potvrdila 3. poziciju bodom na Apašu. Rudar se okitio naslovom viceprvaka pobjedom u Kotoribi, a Polet potvrdio da je ipak prejak za konkurenciju. Nino Patafta je

jednim golom potvrdio i osobnu titulu najboljeg strijelca, a momčadi donio nestvaran niz.

Jedino iz ove

skupine 3. NL nitko ne ide u kvalifikacije

Prvak neće u viši rang jer nije iskazao želju za kvalifikacijama, a uz preostalih 9 članova zahtjev za igranje u ovome rangu ili, bolje rečeno, zahtjev za licenciranje su podnijeli klubovi koji se nadaju da imaju i ispunjavaju tražene uvjete predviđene za ovaj rang (mlađe uzrasne kategorije, infrastruktura, logistika, stručni kadar i zatvorena financijska konstrukcija za cijelu sezonu). Jedini koji je dobio licencu je varaždinski Varteks, no plasman na 4. mjesto ne dozvoljava igranje u kvalifikacijama. Zahtjeve iz nižih rangova Regije Sjever za licencu su podnijeli Garić Garešnica, Bilogora Grubišno Polje, Graničar Đurđevac, Dinamo Predavac, Slatina i Nedelišće.

Ako im se nakon uvida i obilaska komisije odobre licence, nitko od sadašnjih članova 3. NL Sjever ne ispada, ali nitko ne ulazi u viši rang pa će liga vrlo vjerojatno brojati 16 klubova u sezoni 2024./25.

Prvak Polet apsolutni vladar lige

Prvak je u Čakovcu bio s 2:0 bolji od domaćeg Međimurja, a pobjedu je osigurao već u ranoj fazi u 1. poluvremenu.

U 6. minuti Nino Patafta dovodi Polet u vodstvo, a već u 17. minuti Luka Mezga zabija

za konačnih 0:2. U 58. minuti dosuđen je penal za Međimurje kojeg nije uspio realizirati Dominik Drk.

- Na najljepši mogući način završili smo sjajnu prvenstvenu sezonu u kojoj smo ostvarili podvig za povijest ostavši neporaženi tijekom sezone. Velika čestitka igračima na ovom uspjehu i zahvala na svakoj kapljici znoja koju su utkali. Moram spomenuti i sve one koji više nisu s nama, a bili su dio kluba u jesenskom dijelu, ovaj uspjeh je i njihova zasluga. Iskoristio bih ovu priliku i zahvalio se predsjedniku Miroslavu Novinščaku i cijeloj upravi koja nam osigurava uvjete u kojima možemo kvalitetno raditi. Hvala našim navijačima Red Boysima i svima koji nas podržavaju i prate, vjerujemo da smo im se odužili igrama. Hvala i onim ljudima iz sjene bez kojih je nezamisliv kvalitetan rad kluba, tajniku, domarima, snimateljima, šankistima i svima koji na bilo koji način doprinose radu. Veliko hvala i članovima stručnog stožera, trenerima Orehovcu i Horvatu te fizioterapeutu Rihtarcu. Ovaj uspjeh je uspjeh svih nas zajedno. Na kraju bih se zahvalio svima onima koji prate ligu i amaterski nogomet i sport te rade na popularizaciji, rekao je trener Poleta Zoran Šardi. Međimurje je sezonu završilo na 6. mjestu, a trener Jukić i bivši predsjednik Toplek nisu bili nezadovoljni.

- Utakmica za publiku, poslastica. Brojne šanse s obje strane. Gosti konkretniji, ubojitiji i zasluženo nose 3

boda kući. Nama ostaje da se konsolidiramo za iduću sezonu, prokomentirao je trener Međimurja Antun Jukić. Možda su očekivali više, niz je razloga da nije tako, od objektivnih do subjektivnih. O tome će se odgovorni sigurno nakon analize očitovati na konferenciji.

- Na konferenciji za medije ćemo više o svemu, ovaj put tek toliko da smo u natjecateljskom pogledu unatoč teškoća mogli više, da smo uspjeli do kraja prvenstva stabilizirati teško stanje u kojem se je klub tijekom sezone nalazio, da smo osigurali trećeligaški status koji nam je zbog znanih problema jedno vrijeme bio ugrožen i da ćemo u novu sezonu krenuti dobro organizirani s više optimizma, rekao je bivši predsjednik, a sada novi direktor Rajko Toplek.

Pobjedom u Kotoribi Rudar potvrdio 2. mjesto

I drugi međimurski derbi otišao je na stranu gostiju. U Kotoribi je Graničar poražen od Rudara iz Murskog Središća 1:4. Poveli su gosti u 14. minuti golom Petra Ratajca, a domaći se vraćaju u igru u 25. minuti golom Luciana Škode. Tim rezultatom otišlo se na odmor. U nastavku apsolutno bolji gosti postižu 3 gola, prvo u 56. minuti pogađa Arpad Vaš, 6 minuta kasnije precizan je Kevin Nedeljko, a za konačnih 1:4 zaslužan je Ilija Liklin koji zabija u 74. minuti. Domaći trener momčadi koja je završila na 7.

mjestu i najslabije je plasirana od međimurskih momčadi, nije u potpunosti zadovoljan. - U utakmici koja nije odlučivala ni o čemu gosti su zasluženo pobijedili. Prvo poluvrijeme je bilo potpuno izjednačeno, no mi u 2. dijelu protiv utreniranih ekipa kao sto su Polet, Rudar i ostale iz vrha lige, nemamo dovoljno moći kako bismo bili konkurentni do kraja utakmice.

Nažalost to se provlačilo tijekom cijele sezone i želimo li se sljedeće godine natjecati u ovoj ligi potrebno je puno više vremena posvetiti treningu. Sedmo mjesto na kraju je naša trenutna realnost, kazao je trener Graničara Mario Piškor.

Njegov kolega s druge strane mladi trener Lepen Jurak ističe zadovoljstvo.

- Odličnom utakmicom završili smo sezonu. Čestitke mojim igračima na predanom radu kroz sezonu i na igrama. Idemo se odmoriti i brzo će početi pripreme za novo prvenstvo koje će sigurno uz veći broj članova lige biti zahtjevnije, a imat ćemo i više daljih putovanja. Siguran sam da ćemo i u narednom prvenstvu biti ekipa koju će se nešto pitati, rekao je trener Rudara Damir Lepen Jurak.

Dinamo uvjerljiv protiv Podravine

Pobjedom su igrači Dinama iz Domašinca otvorili zadnje kolo, ali i zaključili svoj put u ovosezonskoj avanturi. Pobjedom 4:1 potvrdili su 5. mjesto. Gost iz Ludbrega je stigao rasterećen pa je utakmica

okončana pobjedom domaćina koji je s po 2 pogotka u svakom dijelu potvrdio zadovoljavajuću sezonu.

Već u 3. minuti Mezga pogađa za 1:0, da bi se Podravina vratila u igru u 28. minuti golom Huzjaka. No za kratko, jer 4 minute kasnije novo vodstvo domaćih, a strijelac je Novak. U nastavku u dominantnoj igri još 2 gola u gostujućoj mreži, a za domaće pogađaju Krznar u 60. i Bacinger u 76. minuti. - Poslije najbolje fair-play ekipe u 4. MŽNL VŽ-ČK, ove sezone smo i najbolja fair-play ekipa 3. NL Sjever. Ova nagrada je za sav trud svima, igračima, upravi i navijačima koji su ponašanjem na terenu i van njega pokazali što je nogomet i kako se ponašati prije i nakon utakmice (3. poluvrijeme). Generalno sam zadovoljan plasmanom i igrom u prvenstvu, jedino smo malo prerano ispali u Kupu. Nova sezona će biti sigurno zahtjevnija i skuplja, pred nama je prijelazni rok i moramo se dobro posložiti, rekao je sportski direktor Dinama Josip Đurkin.

MIRJANINA vrtna oaza u Kotoribi

Nema cvijeta kojeg nije uzgojila

Ako si nešto zacrta da će napraviti taj dan, radit će tako dugo dok to i ne napravi. Nema te boli ili bilo čega što će je otjerati iz vrta

Piše: Roberto Dežđek

Kotoripčanka Mirjana Matotek odmalena je ljubiteljica vrta, cvijeća i prirode. Već dugi niz godina uređuje svoj vrt i općenito veliki grunt. Iako se svojim vrtom ne želi isticati, prijatelji su je već nekoliko puta prijavili na razne natječaje, a dvaput je od Općine Kotoriba primila nagrade za najljepše uređeni vrt i okućnicu.

U vrtu od ranog djetinjstva

- Odmalena sam ljubitelj vrta, cvijeća i prirode. Otkad znam za sebe, doma sam mami pomagala u slaganju gredica i uvijek sam težila da one izgledaju lijepo te da budu simetrične. Vrlo brzo sam shvatila da sam rođena za to i da me rad u vrtu ispunjava. Već kao osnovnoškolka ljudima sam izrađivala aranžmane, koje i sada svake godine izrađujem iz gušta. Jednostavno, to je nešto u meni, što god si zamislim to i izradim. Opet s jedne strane težim perfekcionizmu i za mene sve u vrtu mora biti kako treba i na svojem mjestu, rekla nam je Mirjana.

Kad ode na vrt, ne da se van iz njega

Kad god putuje, s putovanja se vraća sa sjemenjem novih biljki. Tako Mirjana u svom vrtu ima sjemenja s raznih hrvatskih otoka, Slovenije, Crne Gore, mnogih drugih europskih država koje je posjetila te dalekog Egipta. Nema kulture koju nije probala uzgojiti.

- Jednostavno uživam kad dođem negdje i donesem bar jedno novo sjeme koje nemam doma. Zna se puno puta dogoditi da tijekom vožnje autom ugledam nešto što nemam doma i odem do vlasnice ili vlasnika te ih pitam mogu li

dobiti to sjeme. Uspjela sam uzgojiti avokado, indijsku bananu, ruže iz Egipta, karan�il iz Bohinja, palmu cikasicu iz Budve, ružmarin i mnoge druge biljke i kulture. Mislim da nema ruže koju doma nisam imala, pa samo tako jedne sezone imala 400 sadnica ruža. Brzo se zasitim istog izgleda vrta, pa ga onda gotovo kompletno mijenjam. Kako nam je rekla Mirjana, ima tu manu da kad ode na vrt, ne da se van iz njega. Svakodnevno provodi barem dva sata za uređenje vrta i okućnice. Naravno kad je vikend slobodan onda na vrtu provede i cijelo popodne s mužem Draženom koji joj rado pomaže. - Ako si nešto zacrtam da ću napraviti taj dan, radit ću tako dugo dok

to i ne napravim. Nema te boli ili bilo čega što će me otjerati iz vrta. Ja sam takva osoba da kad nešto radim to mora biti kako treba. Jednog dana kada više ne budem mogla uređivati svoj vrt kako treba tada ga neću ni imati, zaključila je skromna Mirjana.

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Mirjana ispred jednog dijela svoje vrtne oaze

Palme su se udomaćile u njenom vrtu

Crveni japanski javor trenutni je hit kod ljubitelja cvijeća

Okućnica je također lijepo uređena

Kineske umjetnice iz Chinesse Hua Opere, Xhia Shya i Xhia Rong iz kineskog prijateljskog grada Yangchenga predstavile su dio duge i bogate kulturne tradicije svoje zemlje

Kulturni i sportski događaji te izložbe, obilježili i ovogodišnju manifestaciju

Program obilježavanja Dana Grada Čakovca i ove godine privukao je brojne Čakovčane i njihove goste. Festival cvijeća, jagoda i tradicije, odlični koncerti, kazališne predstave, zanimljive izložbe i sportska događanja s velikom notom humanosti, samo su dio ponude koja je obilježila i ovu godišnjicu.

Dani Grada još jednom su pokazali kako je Čakovec prava riznica kulture, tradicije i zabave, kojim se njegovi stanovnici ponose, a gosti uvijek vrlo rado vraćaju. Svečanost povodom

Dani Grada Čakovca bili su prilika i za prezentaciju projekta nove OŠ Čakovec

Unatoč kiši, mališani iz DV „Cipelice“ pažljivo su slušali i uživali na predavanju o ljepotama i tajnama Perivoja Zrinski

Veliki odaziv građana na ovogodišnji humanitarni Čak Bajk, biciklijadu ulicama Čakovca i 13 mjesnih odbora

I ove godine akcija „Pogled na golf“ privukla je veliki broj sudionika i imala humanitarnu notu

Čakovec živi sport od malih nogu

Kazališne predstave u organizaciji KD-a Pinklec oduševile male i velike gledatelje

Otvorena izložba u čast legendarnih „Demona“ s presjekom njihovog dugogodišnjeg djelovanja

Čakovečke rock legende „Demoni“, primili su Zlatnik „Grb Grada Čakovca“

Dana Grada bila je prilika da se dodijele priznanja zaslužnim građanima i udrugama

Uz Dane Grada Čakovca i zanimljivo predavanje otkrivena je velika slamnata skulptura pčele

Povodom 50 godina Dječjeg odjela knjižnice otvorena je zanimljiva izložba s radovima najmlađih članova

U čakovečkoj knjižnici Nikola Zrinski postavljen Zeleni ormar za “zeleno“ š�vo

Instalacija #čk30 postala omiljeno mjesto za fotografiranje

Gradu Čakovcu i Muzeju Međimurja doniran restaurirani original radne povelje Jurja IV. Zrinskog kojom je naš grad davne 1579. godine dobio trgovačka prava

Čakovec dobio novi „stari“ spomenik posvećen Jurju IV.

izložbe, koncerti i predstave

manifestaciju Dana Grada Čakovca

Čakovečke mažoretkinje za svoj 30. rođendan Gradu Čakovcu poklonile nastup i veliku smotru

Grad Čakovec nagradio najuspješnije učenike osnovnih škola koji su pos�gli odlične rezultate na državnim natjecanjima i smotrama

Urban&4 održali odličan koncert za Dan Grada

Fes�val cvijeća privukao je velik broj posje�telja

obrtnici na Trgu Republike oživjeli su stare zanate

Mjesni odbori Ivanovec i Šandorovec bili su najbolji domaćini ovogodišnje biciklijade Čak Bajk

Koncertom čakovečkih amaterskih zborova započeli su ovogodišnji Dani Grada Čakovca

Otkrivena spomen ploča obitelji Elizabete i Geze Legenstein, koja je uvelike doprinijela povijesti Čakovca

Zrinskom

- Citroen e-C4 X Max

Električna limuzina s crossover začinima

Citroen s električnom izvedbom modela e-C4 X ulazi na tržište bez direktne konkurencije zahvaljujući svojem trovolumenskom izgledu, ali i pomodnoj karoseriji u vidu crossovera, što donosi jedinstvenost s kojom se želi osvojiti što veći broj kupaca

Piše i foto: Igor Rudež

Limuzinska karoserija u 2024. godini? Rijetkost je u ponudi, a pokretana isključivo strujom je još veća rijetkost. Kupci su već odavno prešli na crossovere i SUV-ove, a zašto ne bi kombinirali crossoverski podignutu karoseriju s limuzinskom karoserijom kupeovskih linija? E pa upravo su tako razmišljali u Citroenu, a rezultat toga je C4 X, odnosno e-C4 X u slučaju testnog modela. Osim toga, dizajn je prilično zanimljiv i nije samo dodan prtljažnik, već je napravljena skladna linija dugog spuštanja s krova na poklopac prtljažnika, pa u neku ruku možemo reći i kako je riječ o kupeovskim linijama. One su čak i nešto više izražene nego kod nekih modela koji baš spadaju u kategoriju coupe limuzina.

A koje su mane ovakvog tipa karoserije? Veliki prtljažnik manje iskoristivosti. Naime, kao i kod svake limuzine, otvor prtljažnika je nešto manji, a iako se naslon stražnjih sjedala da preklopiti, mogu se utovariti dugi, ali ne obujmom preveliki komadi prtljage. Za pohvalu je i što električna izvedba nudi jednak obujam prtljažnika kao

i benzinska izvedba, bez obzira na bateriju. Osnovni obujam mu je 510 litara, što je dovoljno veliko, no praktičnost je manja zbog šarki poklopca prtljažnika koja ulaze u prostor. To je oduvijek bio problem kod mnogih modela, a samo su rijetki imali plinske amortizere koji ne smetaju prtljazi. Osim velike površine za pohvalu je i otvor za skije, pa će zimovanje proći jednostavnije i bez prljavih skija. A kako je s prostorom na stražnjoj klupi? Pa iznenađujuće je što je prostora sasvim dovoljno ako ste visoki do 185 cm, jer tada nećete ni zapinjati glavom, a ni koljenima za naslon prednjih putnika, čak i ako su prednja sjedala pomaknuta do kraja. Osim toga, tu su i dva USB priključka za punje-

nje uređaja, kao i ventilacijski otvori, te udobna sjedala, pa putnicima straga neće ništa nedostajati.

Sprijeda je isto tako dostupno mnogo prostora, a ni najviši vozači neće imati problema s postavljanjem idealne vozačke pozicije. Prostora za glavu je i više nego dovoljno, a jedino bi voljeli da je naslon između prednjih sjedala malo mekši, jer ovako na dužim putovanjima zna žuljati. A sam izgled unutrašnjosti je jednak ostalim izvedbama modela C4, uz nezaobilazne plave detalje, koje možemo vidjeti i vani na karoseriji.

Advanced Comfort sjedala su serijska oprema, a baš ona uvelike pomažu općem dojmu udobnosti u vožnji zahvaljujući svojoj veličini, ali i odlično

pogođenoj tvrdoći. Upravljač je također dobro odmjerene veličine i debljine, a maleni digitalni instrumenti daju osnovne informacije. Puno pregledniji je 10-inčni središnji multimedijski zaslon koji je dovoljno brz pri upotrebi, ali i pregledan te ga se može poprilično dobro prilagoditi vlastitim željama. Tu je i praktična tipka za paljenje, odnosno kotačić za podešavanje glasnoće, �izička tipka za povratak na početni zaslon, ali i �izička tipka za prečace za isključivanje sustava u vožnji. Za pohvalu su i komande dvozonskog automatskog klima uređaja koji donose �izičke tipke i kotačiće, pa je sve moguće podešavati bez gledanja. Nezaobilazan je i bežični punjač, polica za sitnice i dva držača za čaše koja se mogu

prekriti. Ispred suvozača se nalaze nesvakidašnja rješenja, pa je tako na vrhu smještena posebna mala ladica koja skriva nosač za tablet, a ispod nje se nalazi dodatna izvlačna ladica u koju možete pohraniti A4 papire, te ih time zaštititi od oštećenja. A ispod njih se nalazi i standardni pretinac za rukavice koji je poprilično velik, i to ne samo za današnje pojmove.

A sad ono glavno, elektromotor koji pokreće e-C4 X je već jako dobro poznati motor koji razvija 100 kW/136 KS i nudi 260 Nm okretnog momenta, a koji se može naći u mnoštvo modela iz Stellantisovog portfelja, od Peugeota 206 preko Corse, Astre, Ypsilona i mnogih drugih modela. Nudi vožnju u trima načinima

Dimenzije (DxŠxV): 4600 x 1834 x 1525 mm

Osovinski razmak: 2670 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1659 kg/ 381 kg

Veličina prtljažnika 510/1360 litara

Vrsta motora: Električni

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski

Snaga: 100 kW / 136 KS

Okretni moment: 260 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h: 150 km/h / 9,7 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 14,9

CO2 emisija: 0 g/km

Cijena: 43.500 eur

Oprema: 10-inčni mul�medijski sustav, automatski dvozonski klima-uređaj, Advanced Comfort sjedala, grijana sjedala, head-up ekran, stražnja kamera, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, nadzor mrtvog kuta, 18-inčni aluminijski naplatci...

TEHNIČKI PODACI

Osim plavih detalja, razlike u odnosu na benzinsku inačicu ne postoje

e-C4 X je radi svojeg izgleda bez konkurencije na tržištu

Visoki stražnji kraj je prilično nepregledan, pa bi bez kamera i senzora parkiranje bilo stvarno izazovno

Prednja svjetla u LED izvedbi dolaze na svim izvedbama

KS je sasvim dovoljno za ugodnu vožnju

7. lipnja 2024.

rada – Eco, Normal i Sport, gdje je Eco režim rada prvenstveno namijenjen vožnji kreni-stani u jutarnjim i popodnevnim gužvama, dok će Normal način rada poslužiti u većini slučajeva, dok u Sport načinu rada ovaj model postaje prilično brz, pa je odličan za prestizanje ili vožnju na autocesti, no istovremeno je vožnja u ovom načinu rada i najrastrošnija, pa je u prosjeku preko 20 kWh/100 km. U Eco načinu rada je od 11 do 13 kWh/100 km, dok u Normal načinu rada troši između 15 i 16 kWh/100 km. Nama je prosjek na kraju testa bio 14,9 kWh, što je odličan rezultat, ali moramo napomenuti i kako je vrijeme bilo toplo s temperaturama koje nisu išle ispod 12 stupnjeva, a često su bile 20 i više stupnjeva. Samim time, ugrađena baterija od 50 kWh nudi autonomiju od oko 320 km, što je gotovo 40-ak

Prostora na stražnjim sjedalima ima dovoljno za prosječno visoke putnike

km manje od deklariranog, a zimi je ta razlika još veća. Već smo rekli da je odziv na gas dobar, a ubrzanje od 0 do 100 km/h e-C4 X odrađuje za 9,7 sekundi, a maksimalna brzina mu je elektronski ograničena na 150 km/h. Neki će reći kako je to malo, no s druge strane i s papučicom gasa pritisnutom na kranu pri vožnji autocestom

ne možete prekoračiti ograničenje. Uostalom, pri maksimalnoj brzini je potrošnja oko 30 kWh, što znači da autonomija pada na manje od 200 km, pa se tako brzo ni nećete voziti, već ćete kao i svatko drugi s električnim automobilom voziti do 110 km/h.

Za pohvalu je i što se nudi punjenje snagom do 100 kW, a

18-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

takvi punjači kod nas gotovo ni ne postoje, pa smo uglavnom punili pri snazi od 40 do 50 kWh, s time da je nakon što je baterija napunjena na 80 % snaga punjenja pala na oko 12 kWh. U ponudi je i snažnija izvedba sa 156 KS i baterijom tek malo većeg kapaciteta od 54 kWh, a za nešto malo više autonomije i malo življi motor treba doplatiti 1200 eura.

No ovako opremljen model kakav je testni ćete platiti 43.500 eura, a do sljedeće godine neće biti poticaja (izuzev za pravne osobe) pa morate računati na oko 10.000 eura višu cijenu nego kod benzinske izvedbe. Također, razlika između najpovoljnije izvedbe You (40.900 eur) i testne Max je tek 2500 eura, a za taj iznos dobijete i više nego izdašnu opremu.

Lako i jednostavno podešavanje klimatizacije

Sjedala su zasigurno najudobnij u klasi

Nema klasične ručice mjenjača, no upravljanje je lako Sivilo u unutrašnjosti “razbijaju” plavi detalji

Električni e-C4 X podržava brzo punjenje pa ne treba gubiti puno vremena na javnim punionicama

zahvaljujući fizičkim tipkama i kotačićima

Prtljažnik je velik, no šarke ulaze u njegov prostor pa treba pametno slagati torbe

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 7. do 13. lipnja 2024.

P 7 PRESVETO SRCE ISUSOVO, Koloman, Antun de Fata�s; Proštenje Gardinovec, Vularija, Otok

S 8 Bezgrešno Srce Marijino, Medardo, Fortunat

N 9 10. KROZ GODINU, Efrem, Kolumban, Diomed

P 10 Josip glavni zaštitnik Hrvatske, Dijana

U 11 Barnaba ap., Borna, Jolanda, Ratimir

S 12 Bosiljko, Leon III. papa, Bazilid

Č 13 Antun Padovanski, Ante, Antonija; Titular Župa sv. Antuna Padovanskog Čakovec, D. Mihaljevec

Sretan

Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Ziva David, kći Anite i Marka

Tara Horvat, kći Barbare i Vanje

Maro Balent, sin Jelene i Nikole

Edi Blažinčić, sin Barbare i Nikole

Marla Srša, kći Kris�ne i Mar�na

Lias Damla, sin Ivane i Antonija

Tara Prelovšek, kći Mirne i Ilije

Leon Husić, sin Ivane i Dražena

Julio Ivković, sin Katarine i Nevena

Elias Tigeli, sin Lucije i Renea

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

VJENČANI

Čakovec

DOKTORI

KOJI RADE OVU SUBOTU 8. LIPNJA

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Brigita Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Jelena Krešić

Glavna 31, tel. 040/631-220

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Tražimo

Čakovec:

Nataša Milenković i Tomislav Sever

Iva Treska i Nino Pintarić

Petra Oršuš i Milan Oršoš

Ema Srnec i Filip Kralj

Mursko Središće:

Petra Hasanović i Denis Perčić

Prelog:

Mateja Mikulić i Filip Palir

UMRLI

Čakovec:

Terezija Vugrinec r. Vuković r. 1933.

Ana Sršan r. Zadravec r. 1932.

Franjo Varga r. 1946.

Ivan Grahek r. 1953.

Dragu�n Kare r. 1938.

Julijana Hozjan r. Strnad r. 1935.

Ladislav Veseli r. 1941.

Ivan Dominić r. 1935.

Jelena Mesarić r. Novak r. 1943.

Dragu�n Horvat r. 1955.

Mursko Središće:

Angela Hasanović r. Glavina r. 1927.

Prelog:

Franjo Hržić r. 1942.

Đuro Bižupić r. 1950.

Štrigova:

Juraj Levačić r. 1934.

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Kino raspored

6.6. Četvrtak

20:00 Bad Boys -prem.

7.6. Petak

17:00 Nerazdvojni -sink. 20:00 Furiosa

8.6. Subota

10:00 Kina & Yuk

17:00 Nerazdvojni 20:00 Bad Boys

9.6. Nedjelja

10:00 Nerazdvojni -sink. 13:30 Kina & Yuk -sink.

20:00 Planet majmuna

10.6. Ponedjeljak

17:00 Nerazdvojni -sink. 20:00 Furiosa

11.6. Utorak

17:00 Kina & Yuk -sink. 20:00 Planet majmuna

12.6. Srijeda

Četvrtak 6.6. PETAK 7.6. SUBOTA 8.6. NEDJELJA 9.6. PONEDJELJAK 10.6. UTORAK 11.6. SRIJEDA 12.6.

20:00 Bad Boys

na našeg dragog direktora, osnivača Međimurke BS

STANISLAVA BRZUHALSKOG

iz Mihovljana 05.06.2023. – 05.06.2024.

Prošla je godina, a tuga i praznina su kao i prvog dana. Sjećamo Vas se s puno ljubavi i poštovanja

Vaši djelatnici Međimurke BS d.o.o.

Franjo Jurinec

iz Novog Sela Rok preminuo 1. lipnja u 81. godini života

Dragutin Horvat

iz Gornjeg Kraljevca preminuo 28. svibnja u 70. godini života

Višnja Matotek rođ. Dornik preminula 2. lipnja u 52. godini života

Magdalena Zobić rođ. Novak iz Novakovca preminula 4. lipnja u 90. godini života

Ana Zemljić rođ. Klobučarić iz Šenkovca preminula 1. lipnja u 87. godini života

Jurica Krnjak iz Novakovca preminuo 30. svibnja u 45. godini života

Ivan Kukec

iz Cirkovljana preminuo 4. lipnja u 76. godini života

Ana Podvez rođ. Ferlin

iz Frkanovca preminula 2. lipnja u 95. godini života

Nevenka Gavez rođ. Posavec iz Dunjkovca preminula 2. lipnja u 82. godini života

Franciška Zadravec rođ. Ferlin

iz Dragoslavca preminula 29. svibnja u 77. godini života

Nada Sutnjak iz Dunjkovca preminula 2. lipnja u 73. godini života

Marija Mezga iz Domašinca preminula u 88. godini života

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, brata, djeda i svekra

STANISLAVA BRZUHALSKOG

iz Mihovljana

05.06.2023. – 05.06.2024.

Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i sreću koju si nam pružao. Uspomene na vrijeme provedeno s tobom nikad neće nestati. Zauvijek si u našim srcima.

Supruga Marija, sinovi Slaven i Nikola, brat Drago, unuci Sven, Miha, Jan, Roko, unučica Ela, snahe Petra i Maja

Katarina Lukač iz Donjeg Vidovca preminula u 92. godini života

Stjepan Pongrac iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 81. godini života

Milan Baranašić iz Čakovca preminuo 5. lipnja u 84. godini života

Leonard Markan iz Goričana preminuo 28. svibnja u 73. godini života

Marija Šte�ko iz Kotoribe preminula u 69. godini života

Stanislav Novak iz Gornje Dubrave preminuo u 71. godini života

Ljubica Ignac rođ. Ignac iz Trnovca preminula u 64. godini života

7. lipnja 2024.

Izvor podataka:

www.mnovine.hr

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1.ACCREDOd.o.o.,Zasadbreg,tražim/ž radnika za održavanje voznog parka, javiti se na mob. 098/426-380 ili na email: info@accredo.hr do 30.6.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.6.

3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijenti.hr do 20.6.

4. Autotransporti Majnić vl. Marijan Majnić, Čakovec, J. Muraia 4, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-524 ili na email: kristina@at-majnic.com do 24.6.

5. Autoprijevoznički obrt Kol-transporti, Prelog, Frankopanska 6, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E, javiti se na tel. 040/646-363 ili na mob. 098/482-748 do 30.6.

6. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 1 m/ž vozača dostavnog vozila, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@ blazeka.hr do 30.6.

7. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž prodavača rezervnih auto dijelova, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 3 m/ž krojača, 6 m/ž radnika - ketlanje, 2 m/ž tekstilna tehnologa i 2 m/ž konstruktora, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 30.6.

8. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži 2 m/žradnikauskladištu,m/žvozača,m/ž stolara, 2 m/ž šivača, 2 m/ž lakirera i 3 m/ž djelatnika na izradi kreveta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.6.

9. Bravarija Strnad j.d.o.o., Podbrest, traži m/ž pomoćnog bravara, javiti se na mob. 099/215-2022 do 8.6.

10. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog predstavnika, javiti se na email: racunovodstvo@markov-trade.com do 15.6.

11. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Ul. dr. I. Novaka 38, Čakovec, traži 2 m/ž gerontodomaćina, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/2092-613 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ pomocukuci-mz.eu do 30.6.

12. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javiti se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 15.6.

13. Čateks d.d., Čakovec, traži m/ž kalkulanta-suradnika u kontrolingu, javiti se na email: posao@cateks.hr do 10.6.

14.DimnjačarskiobrtIvanZver,Putjane 89,tražim/ždimnjačara,javitiseosobno na adresu ili na mob. 098 293985 ili na email: ivicazver@gmail.com do 30.6.

15. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara i 2 m/ž njegovatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 30.6.

16. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, traži m/ž njegovatelja za mjesto rada Mursko Središće i Štrigova, javi� se na mob. 098/259-865 ili na email: mursko.sredisce@japa.com.hr

17. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec, traži m/ž ravnatelja doma za starije i nemoćne, javi� se na email: dom.madona@gmail.com do 15.6.

18. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 25.6.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na tel. 040/679-368 ili 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 20.6.

20. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž ravnatelja doma za starije, m/ž njegovatelja, m/ž fizioterapeuta i m/ž socijalnog radnika, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853-943 ili na email: sivicadom@gmail.com do 14.6.

21. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, m/ž psihologa, 4 m/ž njegovatelja, 4 medicinske sestre ili tehničare te m/ž radnog terapeuta, javi� se na mob. 098/377304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 14.6.

22. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog girjanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 30.6.

23. EKOS CAKES d.o.o., D. Kraljevec, traži 6 m/ž radnika u proizvodnji slastica i kolača i 2 m/ž prodavača, javi� se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ ekos-pekarnica.hr do 28.6.

24. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera ven�liranih fasada, m/ž limara u proizvodnji i m/ž montera fasada, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 30.6.

25. ERVA d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž knjigovodstvenog referenta s iskustvom, javi� se na mail: ervin@erva.hr do 13.6., više info na: više na www.hzz.hr

26. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž stolara-montera i m/ž prodajnog savjetnika dizajnera, javi� se na email: posao@filo.hr do 28.6.

27. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara u Mamas& tapas baru, javiti se na tel. 040/363-726 ili 091/238-2175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 28.6.

28. GKP ČAKOM d.o.o., Mihovljan, Mihovljanska 10, traži 2 m/ž vozača komunalnog vozila, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: cakom@cakom.hr do 8.6.

29. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. u međunarodnom prometu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/473063 ili na email: info@gregorincic.com do 30.6.

30. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subo�ca, Gospodarska 1, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 14.6.

31. HILL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž fasadera, javiti se na mob. 095/770-5207 ili na email: hillmont2@ gmail.com do 10.6.

32. Hrvatska transpersonalna asocijacija, Avenija Dubrovnik 10, Zagreb, traži 30 m/ž pružatelja usluga starijim osobama u programu “Zaželi” za rad u Čakovcu, javi� se na tel. 01/554-8358 ili na mob. 092/1700-839 ili na email:

zazeli.eu@gmail.com ili putem linka: www.zu-ptsp-zazeli.com do 29.6.

33. Mihalec trgovina d.o.o., Prelog, traži m/ž servisera - prodavača bicikla i m/ž radnika na poslovima silikoniranja, javi� se na mob. 099/2169-252 ili na email: info@beciklin.hr do 30.6.

34. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž radnika na kutnoj savijačici, m/ž radnika na protočnoj sačmari i m/ž radnika na bušenju, javi� se na email: posao@ midi.hr do 16.6.

35. Moharić Commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-599 ili na email: moharic. commerce@gmail.com do 9.6.

36. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćnog montera za mjesto rada Njemačka, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: mul�.ing. hr@gmail.com do 30.6.

37. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž skladišna rukovatelja mosnom dizalicom i m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.5.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM AUTOMOBIL, traktor, kamion - neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D4D AWD diesel 2010. god., reg. do 30.6.2024., cijena 6.700 eur; te 4 krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM PEUGEOT 206 1.4 2009.god., reg. do 4/2025., 113 tkm, očuvan, garažiran, te skuter Aprilia 2016. g., 59 tkm, malo vožen, očuvan, info na mob. 098/553-002

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan i vrtna kosilica na struju s košarom. info na mob. 091/164-8472

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM DRVENE BAČVE ZA VINO - više dimenzija, povoljno. Info na mob: 095/505-2760

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 095/816-5206

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sati na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

KUPUJEM oranicu, voćnjak, vinograd u briježnom Međimurju, može i sa klije�. Info: 095 505 2760

PRODAJEM MLIN ČEKIČAR, motor sa dvije remenice, jedna za šrotanje druga za ruljač, el. motor 2 KW sa sklopom i tri sita, povoljno. Info. 097/600-6038

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

IZVOĐENJE HIDROIZOLACIJE NA PRIVATNIM I POSLOVNIM

OBJEKTIMA. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

ZAPOŠLJAVAMO MONTERA GRIJANJA ILI VODOINSTALATERA sa znanjem plinskog varenja. Kociper company, Varaždin, tel: 042/ 232-293

SOBOSLIKAR\FASADER TRAŽI

POSAO - samo na području Međimurja. mob. 099/851-5535

POZNANSTVA

SLOBODAN MUŠKARAC (54 g) traži srodnu dušu do 60 godina. Molim samo ozbiljne i bez sms-a. Mob. 097/738-4072

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU staros� do 50 godina za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… Fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlastita brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u kući u Čakovcu, preko puta MEV-a u Ul. bana Jelačića. Upita� na tel. 040/395-936

STUDENTIMA (za 4 osobe) dajem u najam stan u strogom centru Čakovca, 1. kat, sa 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc i posebnim sanitarnim čvorom. info na mob. 098/426-021

PRODAJU SE NOVI STANOVI u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone), mogućnost preinake u MANJE stanove od 40 m2, ulica F. Kuharića 14, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502

ŽIVOTINJE

AKVARIJ OSMEROKUTNI 30 litara, sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, 60 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

POKLANJAM ČISTOKRVNU ŽENKU NJEMAČKOG OVČARA. info na mob. 097/600-6038

RAZNO

PRODAJE SE NOVA ORIG. ZAPAKIRANA KLIMA 3,5 kW wi-fi, račun, jamstvo 5 god., cijena 310 EUR, info na mob. 099/404-5455

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM manji hladnjak sa zamrzivačem, ugradbena ploča za štednjak (3 plin, 1 struja) sa pećnicom na struju, jednodjelno korito sudopera, televizor Samsung (86 cm) i televizor Philips (60 cm). Info na mob. 097/738-4072

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom, Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 200-210 x 90, 95, 155, 160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, ormar za spavaću, ivericu cca. 50 m2, za pod leno-leume, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin. boce, bicikl mot., dvije vrtne ispravne kosilice (starije) i još ostalog iz domaćinstava. Mob. 091/5727-670

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675

Tražimo osobu za radno mjesto: OPERATER NA LINIJI ZA PAKIRANJE (M/Ž)

Mjesto rada: DODLEK-AGRO d.o.o., Lipovke 6, 40319 Belica

Odgovornosti:

- Upravljanje strojevima za pakiranje svježeg povrća

- Izvršavanje proizvodnih procesa i zadataka sukladno proizvodnom nalogu i uputama za proizvodni proces

- Vizualna kontrola i evaluacija gotovih proizvoda

- Sudjelovanje u pomoćnim poslovima u mjestu rada

Tražene kvali�ikacije:

- Minimalno SSS

- Savjestan i odgovoran pristup radu

- Otvorenost prema novim načinima i principima rada

Nudimo:

- Rad u ugodnom i profesionalnom okruženju

- Dugoročno zaposlenje i stabilna primanja

- Dinamičan posao u rastućoj kompaniji te mogućnost profesionalnog razvoja

Za sve upite javiti se na:

Mirjan: 098 312 185 ili mirjan.dodlek@dodlek-agro.hr

Andrija: 099 841 0542 ili andrija.dodlek@dodlek-agro.hr

OPĆINA ŠTRIGOVA

OBAVIJEST

Obavještavamo mještane naselja Štrigova da su djelatnici Međimurskih voda d.o.o. obišli sva domaćinstva na području obuhvata – "Izgradnja kanalizacije naselja Štrigova", a čije je priključenje predviđeno u sklopu realizacije projekta �inanciran bespovratnim sredstvima iz programa MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST, NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI 2021-2026.

S obzirom da je priključenost stanovništva na javni sustav odvodnje jedan od glavnih indikatora opravdanosti projekta, molimo preostala kućanstava koja nismo zatekli doma ili se nisu naknadno javili i s kojima do sada nije izrađena skica priključenja da se najkasnije do 15. 06. 2024. jave u Međimurske vode d.o.o. kako bi dogovorili način i mjesto priključenja svoje nekretnine na sustav odvodnje te ujedno sklopili Ugovor o priključenju.

Kontakt: 040 373 700

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, 70 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084676

PRODAJEM grobno mjesto (Mihovljan), stol za PC, stol za hi-fi, gramofonske ploče, cd, dvd i stare novčanice i kovanice. info na mob. 099/679-0553

PRODAJEM grobno mjesto (Mihovljan), stol za PC, stol za hi-fi, gramofonske ploče, cd, dvd i stare novčanice i kovanice. info na mob. 099/679-0553

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

KOTLIĆ BAKRENI s miješalicom na struju, te tronožac s lancem 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM MOBITEL Sony Xperia 10 V, zaš�tno staklo, 2 maskice za 250€. 0915759603

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); dvije el. pumpe za vodu (150 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (200 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (200 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (20 eur); dva skoro nova madraca dim. 180x200 (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

Kralja Tomislava 2

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Šumi more, svijetu reci…

Bilo je to jednog toplog dana. I more je bilo mirno poput prostrane ravnice. Tiho sam se vozio bistrim morem. Nešto je počelo šumovito šumiti poput zvuka čarobne frule. Vidio sam nešto zelenkasto, golemo, tajanstveno. To je bila kristalna riba –na sebi je imala nešto poput kristalnih bisera. Dala mi je školjku. Kada sam tu školjku stavio na uho rekla je: „Šumi more, svijetu reci…“ Nisam znao što to znači. Odjednom se nešto poput nebeskog prostranstva otvorilo u moru. Nešto kao Atlantida. Nekakva morska zvijezda kao zaigrano dijete mi skoči na nos. Osjetio sam nešto mirisno. Ta zvijezda mi je dala moć da mogu disati pod vodom. Uronio sam i vidio da tamo nema nikog. Na sredini tog grada bila je blistava knjiga. U njoj je pisalo modrim slovima „Šumi more, svijetu reci…“ i odmah sam saznao kako je to bitna rečenica za taj grad pa sam brzo doplivao do broda i došao na kopno. Na kopnu sam pojurio do svih mikrofona i vikao „Šumi more, svijetu reci! Brzo u plovila! Grad pod vodom će propasti!“. Svi su me sneno gledali, ali su išli. Kod toga grada pod vodom svima su na nos skočile čarobne zvijezde i spasili smo grad. „Šumi more“ je značilo da su ribe u tom gradu uplašene jer on propada pa su šumjele. I na kraju je taj grad postao samo turistička atrakcija. Ako vas zanima ulaznice koštaju 20 € (grad pod vodom treba visoku cijenu) ne mogu se kupiti on-line.

Patrik Martinjak, 4. r., PŠ Novo Selo Rok, Učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Alana Takač, Moj čarobni stroj, 1.a, I.OŠ Čakovec, učiteljica Slavica Pospiš

Ida Trstenjak, Proljetna igra, 3.r.PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Stjepana Šoštarić, Proljetna igra, 3.r.PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Ana Preininger, Moj čarobni stroj, 1.a, I. OŠ Čakovec, učiteljica Slavica Pospiš

Noa Lukman, P�ca, 4.r, PŠ Novo Selo Rok, učiteljica Alexandra Sašek - Strbad

Maksim Rok, 2.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Izabela Poljaković, Proljetna igra, 3.r.PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Povjerenje u stručnjake za mentalno zdravlje

U našoj je profesiji uspostavljeno povjerenje važno već i za dobivanje valjanih dijagnostičkih rezultata, a ne samo u tretmanu psihičkih teškoća

Nakon dugogodišnjeg bavljenja kliničkom psihologijom pitam se je li došlo do smanjenja predrasuda o psihičkim poremećajima i manje stigmatizacije osoba sa psihijatrijskom dijagnozom u našoj sredini ili se razvojem psihoterapijskih profesija težište pomaknulo sa psihopatologije na psihološki rast i razvoj, zaobilaznicu kojom se stvarna psihička patnja i poremećaj dobrim dijelom izmiču iz domene psihijatrije i kliničke psihologije. Kamo to vodi ne znamo... Procjena psihičkog stanja osobe je u opisu poslova kliničkog psihologa i psihijatra. Svaka procjena stvara izvjesnu nelagodu, tako je i kad nam u kliničkom laboratoriju testiraju krv i kada sjednemo na stomatološki stolac, to je dio procedura kojima stručnjaci dolaze do potrebnih informacija. Sve dijagnostičke, kao i terapijske metode u zdravstvu se neprekidno usavršavaju zahvaljujući tehnološkom razvoju, ali i osvještavanjem važnosti kvalitetne, empatizirajuće komunikacije stručnjaka i pacijenta (klijenta). U području psihologije, a posebno u kliničkoj psihologiji to je od osobite važnosti, temelj našega uspješnog rada je u uspostavljenom povjerenju. Ovdje ću naglasiti, pogotovo zbog mlađih kolega, da je u našoj profesiji uspostavljeno povjerenje važno već i za dobivanje valjanih dijagnostičkih rezultata, a ne samo u tretmanu psihičkih teškoća. U medicinskom laboratoriju nam tehničari mogu i bez osobitog udubljivanja u naše emocionalno stanje izvaditi krv i dobiti upotrebljiv uzorak, a zatim i nalaz, ali ulazni podaci i nalaz psihologa uvijek u nekoj mjeri ovise o uspostavljenom odnosu između psihologa i ispitivane osobe. Najvažnije je u radu s ljudima steći njihovo povjerenje, a dodat ću i osjećaj uvažavanja, jer to stvara sigurnost i omogućava klijentima da se otvore i povjere stručnjaku. Do tog sam zaključka došla metodom vlastite kože, svakodnevnim radom u ambulanti. Također želim naglasiti da specijalizacija u kliničkoj psihologiji otvara put povjerenja klijenta prema stručnjaku koji je svojim akademskim obrazovanjem kvali�iciran prepoznati i diferencirati psihopatologiju kao i zdra-

ve snage ličnosti, izmjeriti kognitivne i konativne karakteristike pojedinca te dati relevantne informacije o njegovom psihološkom pro�ilu, prisutnim tegobama i njihovom stupnju, ali i mogućnostima psihološkog tretmana i drugim alternativama psihološke pomoći, kao i potrebe za psihijatrijskim liječenjem. Treba jasno reći da najveći broj osoba sa psihičkim tegobama ne treba psihijatrijsko liječenje. Klinički psiholog kao stručnjak djelotvoran je u primjeni psihodijagnostičkih alata, komunikacijskih vještina i širokog raspona savjetodavnih i terapijskih tehnika koje prepoznaju, razlikuju, oblikuju i/ili preoblikuju ljudsko ponašanje, kako bi se eliminirala ili smanjila patnja, postigla psihološka dobrobit i bolja psihička prilagodba. Velike su promjene unatrag dva-tri desetljeća nastale naglim razvojem kliničke psihologije koja uspješno identi�icira i tretira različite kategorije emocionalnih poremećaja, kao i razne stresom i teškim životnim događajima uzrokovane smetnje u psihičkoj prilagodbi. Psihologijska struka je u većini razvijenih država svijeta među najbrže rastućim i najrazgranatijim profesijama u zaštiti mentalnog zdravlja svih dobnih skupina stanovništva. To je razumljivo kada se zna da svaka četvrta osoba pati od nekog problema mentalnog zdravlja i, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, u budućnosti će taj broj još rasti, a depresivni poremećaj već do 2030. bit će vodeći uzrok invaliditeta.

Alkohol

kao uzročnik raka

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Rizik za nastanak raka se povećava s količinom ispijenog alkohola ali i s vremenom pijenja, pa će oni alkoholičari koji piju velike količine alkohola, svaki dan, kroz dugi niz godina, imati najveći rizik za nastanak nekih od spomenutih karcinoma

Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj i od njega umire svaka četvrta osoba u zemlji. Istraživanja su pokazala da je alkohol povezan s pojavom barem sedam vrsti raka. Sa sigurnošću se može reći da je povezan s nastankom raka usne šupljine, rak jednjaka i rak grla (ždrijela i grkljana), dok je indirektno, jedan od sukrivaca za nastanak raka jetre, debelog crijeva, rektuma i dojke. Rizik za nastanak raka se povećava s količinom ispijenog alkohola ali i s vremenom pijenja. Tako će oni alkoholičari koji piju velike količine alkohola, svaki dan, kroz dugi niz godina, imati najveći rizik za nastanak nekih od spomenutih karcinoma. Međutim, rizik postoji i za one koji piju velike količine alkohola jednom u dva do tri tjedna (epizodno opijanje), kao i za one koji piju često, ali umjerene količine alkohola. Rizik za nastanak raka gornjeg dišnog i probavnog sustava drastično se povećava, ako se uz alkohol konzumiraju i cigarete. Prema nekim istraživanjima rizik je i do sedam puta veći u osoba koje piju i puše. Smatra se da alkohol pospješuje kancerogeno djelovanje duhana tako što povećava propusnost tkiva usne šupljine i omogućava ulazak štetnih tvari iz cigarete u stanice. Pri tom štetnom sinergijskom djelovanju alkohola i cigarete, značajniju ulogu u nastanku karcinoma ima alkohol. Primjerice, ako pušač koji pije alkohol udvostruči količinu popijenog alkohola, ima veći rizik za nastanak karcinoma usne šupljine od onog koji udvostruči broj cigareta. Prekomjerno konzumiranje alkohola dovodi do lošije prehrane, manjka �izičke aktivnosti i drugih negativnih stilova života koji također utječu na povećanje rizika za nastanak raka.

Alkohol može uzrokovati rak jer njegovom razgradnjom u čovjekovu organizmu nastaje produkt koji se naziva acetaldehid, koji može oštetiti sposobnost stanice da popravi vlastitu DNA. To može rezultirati većom vjerojatnošću da će se dogoditi

mutacije na onkogenima, koji mogu uzrokovati početni stadij karcinoma. Također, alkoholno oštećenje jetre uzrokuje smanjenje njezine sposobnosti za eliminaciju određenih kancerogena. U žena pak može poremetiti hormonsku ravnotežu i na taj način uzrokovati rak dojke. Poznato je i da su neki vitamini i minerali protukancerogeni, a kod alkoholičara je čest njihov manjak, što isto tako može potencijalno uzrokovati rak. Alkohol oslabljuje i djelovanje čovjekovog imunološkog sustava te ga tako čini podložnijim raznim zaraznim i drugim bolestima. Iako je relativno niski postotak (oko 4%) utjecaja alkohola na pojavu svih vrsta karcinoma, čak svaki drugi karcinom usta, ždrijela ili grla povezuje se s alkoholom. Pri tome nije bitno koja vrsta alkoholnih pića se konzumira. Postoji nekoliko istraživanja iz cijelog svijeta koji su istraživali uzrokuje li češće rak konzumiranje piva, vina ili žestokih pića. Rezultati su bili različiti zbog različitih navika društva u pojedinim krajevima svijeta. No svima je bilo zajedničko da alkohol znakovito utječe na pojavu karcinoma gornjeg dišnog i probavnog sustava i da količina alkohola ima znatno veći utjecaj od same vrste alkoholnog pića. Smanjiti rizik od nastanka navedenih vrsta raka možete smanjivanjem količine popijenih pića. Ako smanjite pijenje alkoholnih pića s najmanje četiri popijenih pića dnevno na najviše jedno popijeno piće dnevno, rizik za nastanak raka jetre smanjuje se za 21 %, za nastanak raka debelog crijeva 31 % i za nastanak raka dojke 30 %. Uz zdrav način života, pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, važnu ulogu u prevenciji karcinoma imaju i redoviti odlasci na preglede. Zato preporučujemo da svakako ne preskačete sistematske preglede i Nacionalne programe za rano otkrivanje raka, jer što se ranije rak dijagnosticira, veće su šanse za izlječenje.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

DVD GORNJI KRALJEVEC održao javnu vježbu spašavanja farme od požara

Vatrogasci spašavali koze

Vježbali kako ugasiti požar na farmi Mikolaj

Pod pretpostavkom što bi bilo i kako bi se odvijala akcija da se dogodio požar na farmi koza, DVD Gornji Kraljevec u suradnji s vatrogasnom zajednicom Općine Vratišinec organizirao je javnu vježbu pod nazivom „Požar farme Mikolaj 2024.“.

Gornji Kraljevec je poznat po farmama koza, pa je ovaj

scenarij i više nego dobrodošao kako bi vatrogasci bili spremni ako se takva ugroza zaista i dogodi. U stvarnom životu je dovoljna samo jedna iskra da se štagalj zapali. Vježba se odvijala pod pretpostavkom da je došlo do požara u štaglju farme, na traktoru koji je bio parkiran u njemu. Prema scenariju vjež-

be vlasnik farme prilikom obilaska primjećuje požar u štaglju i poziva vatrogasce na broj 193.

Operativni dežurni alarmira zapovjednika DVD-a. Dok zapovjednik DVD-a o događaju obavještava ostale članove DVD-a. Po dojavi o požaru zapovjednik alarmira članove DVD-a putem sirene.

Dolaskom na mjesto intervencije zapovjednik izviđa situaciju. Budući da je ustanovio da se u štaglju nalazi veća količina dima, šalje dva vatrogasca s izolacionim aparatima i vitlom za brzo gašenje u unutrašnjost štaglja, dok s drugim mlazom vatrogasci štite objekt koji se nalazi u blizini štaglja, jer se u njemu nalaze koze.

Požar izazvao traktor u štaglju

Nakon gašenja štaglja vatrogasci izvlače traktor vitlom za izvlačenje iz navalnog vozila. Zapovjednik

zapovijeda izvlačenje koza iz štale.

Punjenje navalnog vozila vodom vrši se iz obližnjeg hidranta.

Elaborat vježbe je pripremio zapovjednik DVDa Gornji Kraljevec Darko Hutinec s vlasnikom farme Nevenom Mikolajom.

Vatrogasci u 60 minuta odigrali vježbu

Zadatak opisane vježbe bio je osposobljavanje članova DVD-a za stvarno djelovanje, rukovanje opremom, testiranje sustavnog

zapovijedanja na intervencijama, sustava uzbunjivanja te provjera vatrogasne tehnike i opreme i hidranta iz kojega se vodom puni navalno vozilo.

Po završetku vježbe pristupilo se pospremanju opreme i pregledu vozila. Vježba je održana na farmi koza OPG Mikolaj u Glavnoj ulici u Gornjem Kraljevcu, u gusto naseljenom dijelu mjesta. Trajala je 60 minuta i uspješno je provedena. Vježbom je rukovodio Darko Hutinec, zapovjednik DVD-a Gornji Kraljevec. (BMO)

DEFILE VATROGASACA prigradskim naseljima

Koliko je sirena potrebno da se probudi Čakovec?

Jutro je bilo bučno, građane su uzbunile brojne sirene, ali svakako zabavno i vrijedno pažnje za stanovnike grada Čakovca i prigradskih naselja kroz koje je prošla vatrogasna povorka Piše i foto: Mario Golenko

U Hrvatskoj se mjesec svibanj obilježava kao Mjesec zaštite od požara. U svibnju završavaju pripreme za glavni dio protupožarne sezone, a vatrogasci provode niz aktivnosti usmjerenih na upozoravanje od opasnosti od požara.

Iza nas je 4. svibnja, Dan svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, koji je ujedno i Svjetski dan vatrogasaca pa tako i kod nas u Hrvatskoj.

To je dan promicanja vatrogastva, posebice prevencije požara i stavljanja naglaska na svekoliku obuku u zaštiti od požara, u čemu posebno mjesto nalazi i preveniranje požarnih ugroza u zaštićenim područjima prirode.

Svjedoci smo sve učestalijih požara tijekom proljeća kada se obavljaju radnje za pripremu obradivih površina za sjetvu u proljeće. Od požara nisu pošteđene ni površine koje se nalaze unutar zaštićenih prirodnih područja, a najčešći uzrok požarima na otvorenom je čovjek, odnosno ljudska nepažnja. Postoje brojni zakoni i odluke koji zabranjuju odnosno reguliraju paljenje vatre na otvorenom, no iako je zakonima jasno navedeno što je zabranjeno, sve je više požara koji, ne samo da ugrožavaju prirodu, njenu �loru i faunu, nego dovode u opasnost i materijalna dobra i ljudske živote. U Čakovcu i prigradskim naseljima održan je mimohod

vozila vatrogasne zajednice Grada Čakovca. Naime, vatrogasci VZG-a Čakovca održali su de�ile (mimohod) vatrogasnih vozila po ulicama grada Čakovca i okolnih naselja. Mnogi su građani iskoristili priliku i izašli ispred svojih dvorišta te pozdravili vatrogasce. Poštujući vatrogasnu tradiciju i program aktivnosti i VZG Čakovec organizirao je ovo okupljanje kako bi obilježili svibanj – mjesec zaštite od požara. To je poticaj da kontinuirano razvijaju i unaprjeđuju vatrogastvo, a samim time moraju biti dobro opremljeni kako bi mogli odgovoriti na sve izazove koji se pred njih postavljaju.

U mimohodu je sudjelovalo 14 DVD-ova s 30-ak vozila, na

čelu sa zapovjednikom Nikolom Besedićem.

U 11:30 stigli su na postrojavanje na parkiralište GPK-a Čakom u Čakovcu iza bolnice i šatora za COVID testiranje, koje je nadgledao zapovjednik Nikola Besedić, a prijavu je podnio predsjedniku VZMŽ-a / VZGa Čakovca Mariju Medvedu. Nakon izvršenog pregleda Mario Medved prigodno se obratio i izrazio ponos postrojbama i želju da nastave s tako dobrim radom i pomaganjem zajednici. No, zbog promjena klime, sve je više poplava, a upravo vatrogasci su ti koji prvi izlaze na teren te pomažu zaštiti ugrožena područja. I tu je prava vrijednost vatrogasaca.

Postrojeni vatrogasci ispred svojih vozila nakon defilea

Klincima su veliki vatrogasni kamioni posebno zanimljivi

Spašavanje koza na farmi Mikolaj da ih ne zahva� požar

Izvlačenje traktora iz štaglja

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjski medaljoni u umaku od tartufate s prepečenom palentom

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Restoran Kristal izvanredan je ugostiteljski objekt s raznovrsnim jelovnikom. U ponudi se mogu izabrati odlična lokalna jela, ali i raznovrsna regionalna jela. Ugodan ambijent, odlična gastronomska ponuda, vinska karta i ponuda ostalih pića, izvrsna usluga i još mnogo privlačnih detalja, izvrsna su

Sastojci:

- palenta 100 g

- maslac 80 g

- kiselo vrhnje 25 g

- sol, papar

- svinjski file 250 dag

- temeljac 100 ml

- tartufata 20 g

- svježi tartuf 10 g

- dekoracija po želji

pozivnica za odlazak u Kristal. A evo što je vrsni kuhar Karlo Mesarić izabrao za blagovanje i pripremu nedjeljnog obroka. Iz svoje knjige recepata izdvojio je jelo pod nazivom: svinjski medaljoni u umaku od tartufate s prepečenom palentom. Krenimo iskreno i s radošću u kuhinju i pripremu ovog jela koje već nazivom djeluje zamamno. Kukuruznu palentu skuhamo i začinjenoj vodi dodamo maslac i vrhnje. Ulijemo u posudu, zagladimo i ostavimo palentu da stvrdne. U međuvremenu svinjski �ile narežemo na medaljone, začinimo te ga pečemo na srednjoj vatri. Napravimo umak od tartufa tako da u visoku posudu stavimo luk, blendamo ga dok ne dobijemo �inu smjesu, zalijemo jušnim temeljcem, začinimo te stavimo tartufatu i svježe naribane tartufe. Medaljone

od svinjskog �ilea stavimo da se “prokrčka” u umaku. Palentu narežemo na kocke i prepečemo na suhoj tavi. Na tanjuru serviramo medaljone s umakom te dekoriramo po želji. Mogu se dodati šparoge, cherry rajčica, rotkvica, bosiljak, matovilac… Dobar tek vam želi Karlo Mesarić i ostali djelatnici restorana Kristal.

Silvanac zeleni

- Tomšić

Zdenko Težački iz čakovečkog restorana Kristal uz svinjske medaljone u umaku od tartufate s prepečenom palentom preporučuje poslužiti bijelo vino. Odabrao je silvanac zeleni, odnjegovan i proizveden u vinogorju Železne Gore u obiteljskoj vinariji Tomšić. Riječ je o kvalitetnom suhom bijelom vinu (11,5

Recept plus

Omlet sa slaninom

Ponekad se dogodi vremenski tjesnac i nemamo odviše vremena za pripremanje obroka. Jaja su za takve zgode uvijek dobrodošla. Mogu poslužiti za pripremu zasitnog obroka, a neće trebati utrošiti mnogo vremena. U svega nekoliko minuta može se poslužiti jelo punog okusa. Evo recepta. U velikoj tavi zagrije se malo bijelog ulja. Na ulje se stavi slanina i prži se dok ne postane hrskava. Slanina se može narezati na kockice ili može biti narezana na tanke

šnite. Zatim slaninu izvadimo iz tave i stavimo je na tanjurić sa strane. Na ulje stavimo pirjati luk kojeg smo narezali na ploške oko deset minuta. Luk miješajte kako ne bi zagorio i pazite da vatra ne bude prejaka. Kad luk postane staklast, i njega izvadite na tanjurić. U zdjeli miješajte pjenjačom jaje, bjelanjke, sol, papar i mlijeko dok ne dobijete �inu smjesu. Tavu premažite maslacem te na nju ulijte dobivenu smjesu. Dodajte pečeni luk, slaninu i svježe nasjeckan peršin, i sve lagano zapecite dok omlet ne

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Osnovni recept za tijesto za pizzu

Sastojci: - slanina (hamburger, špek) - luk - 2 jaja - 2 bjelanjka - malo mlijeka - obično ulje - maslac - svježi peršin - naribani tvrdi sir - sol, papar

Priprema:

Suhi kvasac, žličicu šećera, žličicu brašna i malo toplog mlijeka dobro izmiješajte te ostavite na toplom mjestu da se kvasac digne. U većoj posudi prosijte brašno, dodajte mu sol i dobro izmiješajte.

% alk.). Vino karakterizira nježna voćnost, miris i aroma zelene jabuke, limete i herbalne note u tragovima. Blago naglašene kiseline djeluju osvježavajuće, potenciraju pitkost i �inoću. Vino je lagano, pitko i svježe. Svakako kušajte uz ovo ili neko drugo jelo po vašem odabiru. Živjeli! (rr, zv)

Zatim u brašno dodajte dignuti kvasac i mlaku vodu pa umijesite tijesto. Mijesite ga 10 minuta uz dodavanje brašna sve dok ne dobijete mekano tijesto koje se ne lijepi za ruke.

Tijesto lagano nauljite maslinovim uljem, vratite u zdjelu, prekrijte ga, a zatim ostavite da se diže barem 45

minuta. Preporučuje se čim duže odmaranje tijesta jer će biti prozračnije. Tijesto podijelite na dva dijela, svaku polovicu stavite na papir za pečenje, dobro razvucite, prebacite na pleh pa nadjenite omiljenim sastojcima. Pecite

Sastojci:

- 500 grama pšeničnog brašna za pizzu bijelog Čakovečki mlinovi

- 1 žličica soli

- 1 vrećica suhog kvasca

- 50 ml mlijeka

- 1 žličica šećera

- 250 - 280 ml mlake vode

- 1 žlica maslinovog ulja

u prethodno zagrijanoj pećnici na 250°C (uz ventilaciju) na donjoj rešetki oko 10 minuta.

Kuhar Karlo Mesarić

bude �ino pečen. Servirajte uz dodatak naribanog tvrdog sira. U slast! (rr)

NADA ŠKVORC iz Sivice

Kuruzna tenka zlevanjka nikad ne izlazi iz mode

Tanke su zlevanjke najpopularnije jer nisu previsoke i jedna je taman dovoljna za zasladiti se ili okrijepiti

Piše: Aleksandra Sklepić

Zlevanjka ili zlevanka, ovisno o kraju u kojem je pečemo nikada ne izlazi iz mode i svaka je kuharica ili slastičarka u svom životu ispekla barem jednu. Zlevanjka je dobila svoj naziv, što već svi znamo, zbog načina na koji se priprema, a to je da sastojke koje smo prethodno dobro promiješali izlijemo (međimurski: zlejemo) na lim za pečenje i time je postupak izrade gotov. “Tenka” je međimurska riječ za tanka, a ovakve su zlevanjke najpopularnije jer nisu previsoke i jedna je taman dovoljna za zasladiti se ili okrijepiti. Bila od pšeničnog ili kukruznog brašna, svaka je zlevanjka dobro prihvaćena i raduju

se joj i mladi i stari. Još kad je zlevanjka pripremljena od svježe mljevenog domaćeg kukuruznog ili pšeničnog brašna, razveselit će i najizbirljivije. Kako se priprema i peče kuruzna tenka zlevanjka u Sivici pokazala nam je i s nama podijelila svoj recept Nada Škvorc iz Sivice. - Tenku kuruznu zlevanjku pečem po receptu svoje mame Agate (85) koja me naučila peći većinu kolača koje još i danas rado pečem. Rado kuham i trgance, šulenku, pretepeni grah te mnoga domaća jela. Osim zlevanjke volim peći i domaći kukuruzni kruh koji svi u obitelji jako volimo.

Nada je radila u trikotaži, a sada je u mirovini. Aktivna je članica Udruge žena Sivica, gdje sudjeluje u svim

Kuruzna tenka zlevanjka

Sastojci:

- 4 dl brašna

(3 dl kukuruznog i 1 dl pšeničnog bijelog �p 550)

- 4 dl svježeg mlijeka

- 5 dl kiselog mlijeka

- 1 žličica šećera

- 1 mala žličica soli

- 3 kom naribanih jabuka

- 5 dl kiselog vrhnja

Priprema:

radnim akcijama: uređenje okoliša, sadnja cvijeća, pljevljenje, čišćenje, pospremanje, kao i u manifestacijama koje se događaju u Sivici ili na kojima gostuje Udruga žena. Pjeva u pjevačkoj skupini Udruge te rado ide na nastupe zajedno s kolegicama pjevačicama. Nadin suprug Rudolf također je u mirovini pa se zajedno brinu o dvorištu, kući, voćnjaku, cvjetnjaku i povrtnjaku.

Nada s tenkom kuruznom zlevanjkom koju svi u obitelji vole

Dobro kuhačom umu�� brašno, svježe mlijeko i kiselo mlijeko. Doda� očišćene, oguljene i naribane jabuke iz kojih smo is�snuli višak soka. Sve sjedini� i izli� na lim za pečenje dimenzija 34 x 40 cm. Na �jesto rasporedi� 5 dl kiselog vrhnja. Peći na 220 stupnjeva oko 40 minuta kad zlevanka dobije lijepu boju.

Njihova djeca žive u inozemstvu, sin Martin u Švicarskoj, a kćer Ivana u Njemačkoj. Unučica Anela koja ima deset godina raduje se dolasku k baki i djedu u Sivicu, a nedavno kad su bili na vikendu, u narodnoj je nošnji kao gošća nastupala na priredbi u Podturnu, na što su djed i baka posebno ponosni.

Recepti iz domaće

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Mala Anela obožava bakina jela. Najbolji su joj trganci s vrhnjem koje baka Nada posebno priprema za nju, a voli i međimursku “šulenku” z mlijekom koju zove “bijela juhica”.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

Svoje vještine Nada je prenijela i na kćer, pa se u Njemačkoj često kuha pretepeni grah, trganci i druga jela koja mirišu na djetinjstvo i na rodnu Sivicu.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 11. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 14. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 11. lipnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14. lipnja 2024.

Domaći kruh od kukuruznog brašna također je jedan od Nadinih specijaliteta

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kasno brončano doba u Međimurju

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Kasno brončano doba područja sjeverne Hrvatske i Međimurja obilježila je kultura polja sa žarama – kulturna pojava čija se uniformiranost ogleda u načinu pokapanja, odnosno u kremaciji kao dominantnom pogrebnom običaju te pohranjivanju spaljenih ostataka pokojnika u žare koje su ukopavane u zemljane rake unutar prostranih ravnih groblja. Spomenuti nadregionalni kulturni kompleks sastavljen od mnogobrojnih regionalnih varijanti bio je raširen na pro-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

stranom području srednje i zapadne Europe, a obuhvaćao je cjelokupno kasno brončano doba, odnosno, vremensko razdoblje od 1300. do 800. godine pr. Kr. Rasprostranjenost kulture polja sa žarama uvjetovano je postojanjem razvijenih mreža komunikacije koje su tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćale široko područje Istočnih Alpa, Balkana i Karpata. Te su komunikacije bile predmetom kontakata brojnih zajednica ljudi, potaknutih uglavnom cirkuliranjem bronce, koja od kasnoga brončanog doba nije više bila prestižan materijal, već sirovina za izradu raznovrsnih svakodnevno korištenih predmeta. Dakle, postojanje razvijenih komunikacijskih mreža omogućilo je učestalije veze među brojnim zajednicama ljudi s različitim tradicijama i materijalnom kulturom što je, među ostalim, potaknulo i razmjenu njihovih razmišljanja, stavova i vjerovanja te rezultiralo stjecanjem još veće količine znanja i usvojenih ponašanja. Kultura polja sa žarama u Karpatskoj se kotlini razvila kontinuirano na temeljima srednjobrončanodobne kulture grobnih humaka, a na području sjeverne Hrvatske egzistirale su jugoistočne regionalne grupe srednjopodu-

navskoga kruga kulture polja sa žarama, prema vremenu trajanja podijeljene na stariju i mlađu fazu. Stariju fazu kulture polja sa žarama na području Podravine, gornje Posavine, Međimurja, Hrvatskoga zagorja, slovenskoga i austrijskoga dijela Štajerske te mađarskoga jugozapadnog Podunavlja, tijekom vremenskoga razdoblja od 1300. do 1100. godine pr. Kr. obilježila je regionalna kulturna pojava pod nazivom grupa Virovitica. Formiranje mlađe faze kulture polja sa žarama u kontinentalnoj Hrvatskoj započelo je u 12. stoljeću pr. Kr. pristizanjem kulturnih utjecaja istočnoalpske grupe Baierdorf-Velatice s područja sjeveroistočne Austrije, Moravske i sjeverozapadne Mađarske. Novopridošli elementi obilježili su vrijeme 11. stoljeća pr. Kr. i na području sjeverne Hrvatske sudjelovali u oblikovanju mlađe faze kulture polja sa žarama koja je trajala od 1100. do oko 800 godine pr. Kr. Tijekom spomenute mlađe faze nastao je još veći broj regionalnih kulturnih grupa ili istaknutih identiteta lokalnih zajednica, formiranih uz glavne riječne tokove, a uz rijeku Dravu na području slovenskoga Podravlja i istočne Slovenije, au-

strijske Štajerske, Hrvatskoga zagorja i Međimurja postojala je grupa Ruše. Nosioci su virovitičke i ruške grupe svoja naselja uglavnom osnivali na nizinskim povišenim predjelima blizu vodotoka, nedaleko komunikacija čiji su se pravci protezali uz riječne tokove. Naseljavani su i brežuljkasti predjeli, a visinska su naselja osiguravala sigurna zakloništa, nadzor područja i komunikacija. Među najbrojnije pokretne arheološke nalaze ubrajaju se keramičke posude (lonci, zdjele, šalice), oprema za tkanje (pršljeni, utezi za tkalački stan) te brončani predmeti (igle, koplja, sjekire i srpovi). Na mnogim su visinskim i nizinskim naseljima ustanovljene metalurške aktivnosti, o čemu svjedoče nalazi ognjišta, kalupa, ostava i sirovine. Uobičajen pogrebni običaj virovitičke grupe obuhvaćao je polaganje spaljenih ostataka pokojnika u žaru, odnosno lonac koji je najčešće bio pokriven zdjelom u funkciji poklopca. Groblja su se nalazila u neposrednoj blizini naselja. Na temelju analiza ostataka spaljenih kostiju vidljivo je da su pokojnici spaljivani u svojoj nošnji te da su s lomače uglavnom bile prikupljane veće kosti, dok je ponekad ostatkom paljevine zasipavana grobna raka nakon polaganja žare.

HOROSKOP

LJUBAV: Diskrecija i in�mnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovodi� u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo koopera�vniji.

KARIJERA: Ponekad će vam se čini� da je oko vas previše ljudi s kojima morate komunicira� oko nevažnih stvari. Napravite selekciju i odredite što je prioritet. Tako vam se neće dogodi� da imate osjećaj da ste izgubili vrijeme na suvišna razmatranja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Zdrav duh u zdravu �jelu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana miješat ćete dva privatna s�la: jedan je senzacionalan, atrak�van, s puno ljudi, a drugi je �h, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete bi� glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro.

KARIJERA: Kako ćete ovih dana dobi� potrebne informacije, počet ćete radi� s određenom lakoćom. Mali napori bit će povezani s komunikacijama, ali sve ćete lakše izlazi� i s tom temom na kraj. Pokazat ćete se dorasli zadacima.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono

što zaista jeste.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet posta� otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnovi� nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probudi� i izaći iz kuće.

KARIJERA: Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisi� o vašoj sposobnos� suradnje s drugima. Trebat će malo strpljenja, a to će vas živcira�. O vama ovisi kako ćete se nosi� s postavljenim vam zahtjevima. Budite suzdržani kad treba.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne može se ništa na silu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: U društvu voljene osobe vi ćete vjerojatno nalazi� utjehu i mir nakon burnih radnih sa�. Oni koji su još sami teško da će nakon posla naći dodatnu energiju za ljubavna osvajanja. Radije će se opušta� u �šini ili u krugu dragih im prijatelja.

KARIJERA: Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada. Povezat ćete se s njima i razmjenjiva� poslovna isustva. Neki će zbog posla i putova�. To će ih osvježi� i probudi� u njima nove poslovne ideje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vaši talen�

čekaju da se pokrenu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Svakodnevne stras� i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događa� nešto lijepo, ali ne uvijek i ugodno. Mnogi će zapam�� ove dane po dinamici. Osobe suprotnog spola pozivat će vas u svoje društvo.

KARIJERA: Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije. Ovo je vjerojajatno vaš uzlet kad počinjete ostvariva� mnoge svoje planove. Nećete zaboravi� ni� jedna detalj, ali bit će potrebni i napori da uspijete.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite korak po korak.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vi ćete se vjerojatno opus��. Počet će vas zanima� najrazliči�je teme o kojim ćete rado komunicira� s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primije�t će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shva�la, više pričajte i s njom.

KARIJERA: Informacije koje trebate dobi� s�žu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Jednostavno se prihva�te nove upute i napravite sve što možete. Budite realni u očekivanjima. Rezulta� će već doći.

ZDRAVLJE&SAVJET: Strpljen, spašen.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

Pokojnicima su uglavnom prilagane keramičke posude, dok je pojava brončanih predmeta kao grobnih priloga rijetkost. Pretpostavka je da su grobovi imali vanjska obilježja, s obzirom na to da su vrlo rijetki slučajevi oštećenih starijih grobnih ukopa, iskopom novih. Na temelju rezultata antropoloških analiza uočena je posebnost ženskih grobova koji su bogatije opremljeni dijelovima nošnje i nakita, što upućuje na tradiciju posvećivanja posebne pažnje prilikom otpraćivanja ženskih osoba u zagrobni život. U vrijeme mlađe faze kulture polja sa žarama dolazi do pojave velikih ravnih groblja s više stotina grobova. Tijekom kulture polja sa žarama na širem europskom području ustanovljen je velik broj ostava ili skupina predmeta zajedno pohranjenih i zakopanih u zemlju najčešće iz sigurnosnih razloga, ali i iz ritualnih pobuda. U Europi se pojavljuju još od kamenoga doba, ali njihova najučestalija pojava zabilježena je tijekom kasnoga brončanog doba, odnosno 12. stoljeća pr. Kr. Zanimljivost je činjenica da sjeverna Hrvatska pripada rijetkim područjima na kojima su ustanovljene u prilično velikom broju. Obično su otkrivene u keramičkoj posudi ili direktno u zemlji, što upućuje

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete na neki način trpje� ili bar osjeća� frustracije kad se radi o ljubavi. Izdržite, a najviše zato jer je ovo prilika da is�nski preispitate sebe i svoja ljubavna očekivanja. Povucite se i razmislite, pa će sve krenu� na bolje.

KARIJERA: Konačno će se drugi pokrenu�. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih, s�ći će. To će razbistri� neke stvari u samoj opera�vnoj razini posla, pa ćete poče� radi� lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki uživaju s društvom.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete je zaboravi�. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelova� po�cajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozi�vnom pravcu.

KARIJERA: Napokon ćete dočeka� željene izazove kroz koje možete pokaza� svoje talente. Neki će dobi� lijepe pohvale, a na vidiku bi moglo bi� i promaknuće. Sada možete potegnu� još više i još bolje. Radite jer vi to sigurno volite. ZDRAVLJE&SAVJET: Redovno se opuštajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnos� koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Vremena su takva da ćete se treba� prilagođava�. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis, bit će sretniji. Razmislite.

KARIJERA: Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. Samo uz primjenu takvih vješ�na možete uspje�. Samostalni rad ili tjeranje po svom trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Ključ uspjeha za vas nalazi se u suradnji s drugima oko sebe.

ZDRAVLJE&SAVJET: Posve�te se onome što volite.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživje� i posta� toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihva�te pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem.

KARIJERA: Sve što radite nekako će odlazi� u sjenu. Ipak, kako ćete bi� potpuno svjesni svojih prethodnih uspjeha, to što niste u prvom planu neće vam smeta� kao što bi to bilo inače. Ne mogu se sve kockice baš složi� u isto vrijeme.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Kasnobrončanodobni kalup za lijevanje sjekira otkriven u središtu Čakovca

da su izvorno vjerojatno bile pohranjene u vreći od organskoga materijala. Kasno brončano doba karakterizira i eksplozija stanovništva koja je zajedno s razvojem novih oblika oruđa i tehnologija proizvodnje, rezultirala povećanim uzgojem biljaka i životinja. Spomenuti je razvoj jasno vidljiv u Karpatskoj kotlini na čijim je nalazištima zabilježena veća količina i raznolikost biljnih vrsta u odnosu na prethodna razdoblja. Ljudi kasnoga brončanog doba svoja su kultivirana područja dijelili na polja, vrtove, pašnjake i voćnjake, a radi zaštite plodnog površinskog sloja zemlje od erozije, za ratarstvo su korišteni nizinski predjeli, dok su oni brežuljkasti korišteni za pašnjake.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ribe, Bik, Vodenjak

LJUBAV: Male brige u privatnom životu bit će ublažene dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo osta� dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete priča� sa svima.

KARIJERA: Vjerojatno ćete izbi� u prvi plan. Na vama je da radite i pokažete što znate. Okolnos�, ljudi i događaji ići će vam na ruku. Mnogi će dobi� onu pravu priliku koju su dugo čekali. Ako budu profesionalni, uglavnom će pobjeđiva�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne razbijajte glavu sitnicama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Atrakcije na koje ćete svaki dan nailazi� budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko mo�vacije da biste mogli pretjera� s tulumima. Nemojte zbog svega zapostavi� svoje dužnos� iz drugih područja života. KARIJERA: Sve što je povezano s krea�vnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas ak�vira�. Tko radi u spomenu�m profesijama, imat će sve više posla. Svi ostali postat će pravi zabavljači na radnom mjestu, ali i dalje profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Potražite veselo društvo.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

lipnja 2024.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Ljetne temperature

Pučka meteorologija

Sveti Medardo (8.6.) što nam daje, četrdeset dana traje

VREMENSKA SLIKA: Ovogodišnji svibanj nam je dao dosta promjenjivo vrijeme uz čestu pojavu kiše i pljuskova, ali temperatura je bila primjerena prosječnoj. To je razdoblje tzv. europskog monsuna koji u jačoj ili slabijoj mjeri svake godine krajem proljeća donese promjenjivo vrijeme. U subotu, 1. lipnja, počelo je i klimatološko ljeto, a tijekom ovog tjedna dolazi i pravo ljetno vrijeme uz temperature oko 30 °C. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Uglavnom stabilne vremenske prilike trebale bi se nastaviti i u petak. Puno sunca i topline, pravi ljetni dan. Mo-

gućnost za neki kraći lokalni pljusak postoji u kasnim popodnevnim ili večernjim satima. Njih će više biti u Austriji i Sloveniji, ali mogu okrznuti i nas. Jutarnja temperatura još uvijek ugodna, a najviša dnevna oko 30 Celzijevih stupnjeva.

I u subotu očekujemo vruće vrijeme uz puno sunca.

Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar pa će dnevna temperatura možda narasti do 30 Celzijevih stupnjeva, a bit će i sparno. Pokoji kraći pljusak može dolutati i do nas, ali i dalje će ih više biti preko granice. Ako ćete ove dane provoditi na otvorenom, pripazite na visoki UV indeks, osobito između 10 i 17 sati.

I u nedjelju dosta sunčanog vremena uz južinu i temperaturu oko 30-ak Celzijevih stupnjeva u najtoplijem dijelu dana. Krajem nedjelje i osobito u ponedjeljak postoji realnija mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom i ovdje. U tom slučaju bi se temperatura malo snizila, ali čini se da to neće biti nikakvo veće zahlađenje. Ni te oborine nisu baš uvjerljive, više se radi o kraćim pljuskovima. Nadajmo se samo da neće biti nevremena nakon ovih visokih temperatura.

Promjenjivo ostaje i prema sredini sljedećeg tjedna, u utorak je šansa za pljuskova malo

manja, a u srijedu i četvrtak ponovno veća. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 6.6.2024.)

• 6. 6. 1978. na Korani kraj Veljuna uspostavljena prva automatska hidrološka postaja u Hrvatskoj

• 7. 6. 1902. rođen u Splitu fizičar i meteorolog Ante Obuljen

• 10. 6. 1964. požar uniš�o meteorološku postaju na Medvednici (na Sljemenu u Tomislavovom domu)

• 12./13. 6. 1974. mraz u Gorskom kotaru (temperatura u Zalesini -2 Celzijusa)

SKANDINAVKA VICOTEKA

Snješko

Odselio Mujo u Norvešku. Došao on malo doma nakon par godina i ispituju ga sad jarani kako ovo, kako ono... – Kako je, je l’ zima? – Jarane, napravio ja djeci snješka, eno ga treća godina samo mu mrkvu mijenjamo.

Godine

Fata daje podatke na šalteru: Koliko imate godina?

- 29.

- Ali, to ste mi rekli i prije tri godine. - Pa nisam ja od onih žena koje danas pričaju jedno, a sutra drugo!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Anja Pintar

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 21.

Najbrž je jako lepo kak v Međimorjo tak i prinas v Čakovco?

Dok sam minuli tjeden došel na čakosko Gracko veče ostal sam iznenađen i zatečen jerbo sam vu prvomo redeo videl Stipea Mesičovoga. Bil je svetešje kredno oblečeni kaj je govorilo kak je došel na svetešjo sesijo Grackoga veča, a bil je vu prvomo redo kaj znači da je pozvani kak gost i to ne bilo kakši neg gost enc A (1A) prve klase. Neje minulo niti mesec dni kak je Stipe bil prinas vu Međimorjo na fešti za Den županije. Za Den županije je bil skupa z precednikom Lepe naše Zokijom Milanovičem. Još sam ne fregnul nikoga pitati je li bode i na Den grada došel precednik Zoki, a on se je več pojavil i smestil se mam polek Stipea. Mam mi se je vužgala svečica vu glavi kak so Stipe i Zoki došli uveličati Dan grada Čakovca isto onak kak so to naprajli Županiji pred mesec dni. Ve si znajo kuliko je naša županija i kuliko je naš grad Čakovec važen v Lepoj našoj da so denes važeći precednik Zoki Milanovičov i negdašji precednik Stipe Mesičov šteri to nikak neče i nebre prestati biti došli dvapot i to za mesec dni. Več sam si dosti dugo gruntal kakša je to sila štera Stipea i Zokija saki mesec vleče v Međimorje naše malo. Najbrž jiv nešči zove da furt dohajajo. Hajdi pot znuomo reči da otkod je čoveko žena otod je i on, istina božek, Mesičova žena Milka je z Štrigove i on ima nekšega juša kaj sem dohaja, ali kaj Zoki furt dela prinas? Ve na Dnevo grada Čakovca nam je Zoki povedal kakša je to sila kaj ga furt i navek vleče v Međimorje. Najme kaj, Zoki je tak lepo govoril o Zrinskima i Frankopanima kaj smo i mi zazvedili kak je Međimorje več zdavnja v Evropi i kak so Međimorje dopelali v Evropo Zrinski pred nekaj vejč od štiristo let tak da god Stipe i Zoki dojdo v Međimorje oni pravzaprav doha-

Lepo je prinas v Međimorjo

jajo v "Staro Evropo" nejstarešo na ovomo hataro, štera je tu, ne od stoletja sedmoga, ali je zato tu od stoletja šesnajstoga, a to je čuda predi nek je Jadranka Kosor pustila Evropo k nam, na of naš hatar prek Šentilja pred 15 let. Morem vam reči da je Zoki govoril o nam Međimorcima tak kak da se štima z nami i da smo mi Međimorci pravzaprav jedna svetleša točka (čitaj: županija) na celomo hataro Lepe naše. Morem vam reči da je Zoki jako lepo govoril o "falačko zemle med dvemi vodami", o ljudima šteri tu živijo, o političarima šteri tu hercujejo, tak nas je falil kaj je i Međimorje naše malo zarival vu grb Lepe naše, ali na se zadje nam je pozabil čestitati Den Državnosti. No, makar ga nam je ne čestital mi smo drugi den ostali doma i preslavili Den državnovnosti skupa z cirkvenim svetkom Tijelovim. Kaj se fešti dotikavle tu smo čuda bole zgrabni nek dok se tre posla prijeti.

Zrinski so dobili spomenike

Kak so čakoski gracki oci navelikom obečuvali Čakovčanke i Čakovčanci so za svoj Den grada dobili i spomenika vu vulici Matice Hrvatcke i to prek nejlepše čakoske hiže vu šteroj hercujejo Međimorske vode. Još lani je na svetlo dneva došla istina kak je Juraj Zrinski IV napisal Poveljo 1579. leta po šteroj je ondašje naselje Čakovec dobilo status trgovišča pak se je mogel �letneše razvijati i hajdi predi je postal grad nek nešterna druga mesta ne sam v Lepoj našoj nek i okoli toga hatara. Spomenik je Juriju Zrinskom IV Grad Čakovec postavil kaj mo se zafali kaj je ubrzal razvoj grada i kaj je Čakovec postal trgovačko središte čuda predi nek so se to Čakovčanci i Čakovčanke nadjali. Spomenika "Juraj Zrinski IV" je grado Čakovco poklonika čakoska Matica Hrvacka, a nabavila ga je v stečajo tiskare Zrinski jerbo so menađeri i težaki tiskare hitili puške v kuruzo tak da Zrinski ne posluje več duže od pet let. Razmim da

je svojega spomenika dobil Juraj Zrinski jerbo je on bil vizionar i zafremal je prvo tiskaro v Nedeliščo 1574. leta, ali mi nikak nejde v glavo kaj so Čakovčanci postajli spomenika tiskari Zrinski štera je, kak smo več rekli, odišla po riti k meši več pred 5-6 let. Po takšemo bi spomenike morali dobiti i druge fabrike štere so hitile puške v kuruzo i več ne poslujejo, a to so napriliko GK, MTČ, Hrast, Trgocentar… i kaj nem dale nabrajal.

Međimorski plinači so došli na dober glas Što bi se tomo nadjal kaj se bodo si spominali o našemo Međimorje-plino, očem reči, o našaj međimorskaj plinačaj. Lani so naši Međimorski plinači bili na hudomo glaso jerbo so prodavali plina nam Međimorcaj nejdražeše od sih trgovcov v Lepoj našoj i ne smo si mogli nikak pomoči. Dugo je trajal rat nas potrošačov z našaj plinačaj i na se zadje znate što je zvlekel krajšega kraja. Ovo leto so zagrebečki purgeri zazvedili da morejo kupiti falešega plina prinas v Međimorjo nek jim to prodavlejo Zagrepčanci. Ve se pokazalo da naši Međimorci morejo čuda vejč nek MOREJO ovi Tomaškovičovi vu Zagrebo i to čuda faleše. Delali so pomalem ili pak nikak dok jiv je nišči nikaj ne pital, a ve dok so došli Međimorci unda se je pokazalo da je naš teški međimorski konj čuda bolši za trke po zagrebečkim vulicama od zagrebečkih "lipicanerov". Naši Međimorski plinači so pokazali purgerima kak se posli delajo, a najbrž bodo i naši međimorski političari, šteri so si navek bili zdobra z Hrvatima, pokazali kak se vodi politika, očem reči, kak se dela z penezima i kak se za meje penez more dobiti vejč toga. Ve pomalem dohaja vum ono kaj smo se mi Međimorci navčili od Zrinskih, šteri so još negda hercuvali v Austro:Ugarskoj, se bi bilo drugač da se je ve toga pitalo nas Međimorce (čitaj: Zrinske).

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Zvonko Krušić iz Čakovca nije kao drugi građani kojima sve ide na živce i samo kritiziraju. Drugi bi se žalili, upućivali kritike zaduženima za održavanje dječjih igrališta kad ljuljačke zacvile, jer dugo nisu bile namazane. A on je uzeo kanticu ulja i svaki mjesec obilazi ljuljačke

da ih naulji, da ne “cvile”. Njemu ne remete popodnevni mir, a djeca se bezbrižno mogu ljuljati i uživati na njima. Da nas je više takvih kao što je Zvonko koji nešto daju svojoj zajednici, a ne samo čekaju što će za njih učiniti drugi. (BMO; foto: Z. Vrzan)

KARIKATURA

TJEDNA

Autor Damir Novak