Septička uzbuna u Selnici MEĐIMURSKE VODE poslale ugovore i onima bez kanalizacije
DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik Murskog Središća Prekidamo inflaciju događaja
europskog javnog tužitelja Foto: Studio Marrtinez, model: Dina Korent BRAČNI PAR iz Mihovljana Svojoj mladoj isheklao vjenčanicu
JAVNI APEL MARTINA SRŠE, načelnika Sv. Martina na Muri Kakvo smo to društvo postali? str. 15 str. 14 str. 31 str. 12
Na žalost svih nas Hrvata, ponovno se dokazalo da naši nogometaši teško prolaze skupine na Europskim nogometnim prvenstvima.
Ipak nitko od nas se nije nadao da ćemo ispasti iz grupe na baš ovakav šokantan i pomalo traumatičan način. Nakon poraza od Španjolske, golom primljenim u posljednjoj minuti, osvojili smo samo bod protiv Alba-
nije. Teško je opisati kako, no isti scenarij ponovio nam se i protiv Talijana te su se Vatreni s dvama osvojenim bodovima i službeno oprostili od nastupa na EURU u Njemačkoj. Kako su utakmicu doživjeli naši Međimurci i što kažu o ispadanju s Europskog prvenstva, pročitajte u nastavku.
(Roberto Dežđek, Foto: Zlatko Vrzan)
Sanja Novak (Čakovec) - Volim gleda� utakmice nogometne reprezentacija, no zadnju utakmicu pro�v Italije nisam baš pomno pra�la. Tu i tamo sam prebacila na program kako bih provjerila koji je rezultat. Ne smatram ovo nekom dramom jer smo prethodno pos�gli fantas�čne uspjehe i moramo bi� ponosni na Vatrene.
Antun Jukić (Čakovec) - Dobro smo krenuli u utakmicu i sve je išlo po planu. Izborniku i stožeru zamjeram što nakon postignutog pogotka nisu reagirali na talijansku opsadu našeg gola dodatnim očvršćivanjem obrane. Unatoč teškoj skupini, ovaj rezultat smatram podbačajem. Uzrok nije loša igra naših igrača, već loše tak�čke zamisli.
Đuro Sklepić (Šandorovec)Mišljenja sam da nam je ovaj turnir pokazao da su nam potrebne promjene u reprezentaciji. Gledajući prijateljsku utakmicu protiv Portugala, očekivao sam lagani prolazak grupe, no nije mi jasno što se dogodilo u Njemačkoj. Razočaran sam ovim ishodom, no opet ne možemo stalno ostvariva� super uspjehe.
Franjo Hertarić (Žiškovec) - Jezoš i Marija, srce mi je skoro postalo! Navek nas nažalost ti suci oštete. Naši dečki su se stvarno trudili, no ovaj put nas sreća stvarno nije mazila i to u sve tri utakmice. Smatram da bih se reprezentacija morala još dodatno pomladi� i s mladim snagama krenu� u nove pobjede.
Dragutin Mavrin (Čakovec)
- Prije utakmice nisam baš bio veliki optimist pošto su Talijani veliki glumci koji znaju igra� na rezultat. Šokiralo me vrlo loše suđenje, no opet ovo ispadanje ne gledam kao veliki neuspjeh. Mišljenja sam da su do kraja utakmice u igri ostali Modrić i Kovačić, ne bismo primili pogodak.
Napetost se mogla rezati nožem prošlog petka točno u 21:06 sati. Uzbuđenje kao da se čeka Nova godina prolazilo je kroz 866 trkača kojima je zvuk topa značio start (i uključivanje pametnih satova) utr-
ke na paklenih 35 stupnjeva sa saharskim pijeskom u zraku. Borba s kilometrima u pustinjskim uvjetima potpomognuta je vodenim topovima međimurskih vatrogasaca, ali i volontera, koji su nesebično
nudili pauziranje sata usred rušenja trkača. Na kraju je ponos zbog preživljavanja ovakve utrke bio jači od mješavine boli i znoja. Čakovečki noćni cener postao je pravi društveni
KOTORIBA – nakon naguravanja smeća srušen ilegalni most
Prošlog je tjedna Dario Friščić, načelnik Kotoribe, vjerojatno osvojio sljedeći mandat zgrnuvši bagerom ilegalno smeće stanovnika obližnjeg romskog naselja i gurnuvši ga pred isto tako ilegalno izgrađeni most. Pridobio je time simpatije velikog dijela sugrađana, naročito onih u Ulici I. G. Kovačića koji žive, takoreći, preko puta tog ilegalnog deponija. To je bilo u ponedjeljak, a drugog dana smeće je bilo odgurnuto u stranu čime je most opet bio prohodan za romsku djecu koja ga koriste kao prečac u školu, o čemu načelnik nije bio baš pričljiv.
Mogli ste o tome čitati u prošlom broju Međimurskih novina, no sve je dobilo nadogradnju. Ispalo je kako smeće s prilaza mostu nisu maknuli sami Romi kako je kružio glas, već opet sam načelnik. Vjerojatno se zbog toga i nije javljao na telefon u vezi micanja smeća. Koji je tome bio razlog, nije poznato. Možda je dobio špotanciju od “nekog gore” ili je nešto drugo posrijedi pa je odlučio kako je pametnije u tišini ipak maknuti smeće s mosta. Tako je kao u pjesmi Prljavog kazališta načelnik Friščić postao heroj ulice, na jedan dan. Ustvari na dva dana.
Hrvatske vode srušile most Pisali smo kako Općina već dugo vremena ima problema s otpadom iz romskog naselja zbog čega je postavljeno i 16 nadzornih kamera, no bez pravog efekta jer se smeće svaki put kad bi ga Općina zbrinula, brzo ponovno nakupilo. Zbog toga se vjerojatno Friščić i odlučio na ovu strategiju, a koja je svoje �inale dobila prošli petak.
Naime, tvrtka Hidrotehnika proteklog je petka porušila spomenuti most uz pratnju policijske patrole s dvama automobilima. Cijeli događaj protekao je bez incidenata i pritužbi. Kako su Hrvatske vode vlasnik i kanala i zemljišta na kojem je bio izgrađen most, o samom rušenju kontaktirali smo Ivicu Mustača, predstavnika Hrvatskih voda za naše
događaj među trkačima zahvaljujući fantastičnoj organizaciji. Popis svih sudionika možete naći na 30. stranici ovog broja Međimurskih novina.
(mk)
područje, na čijoj čestici je most i bio izgrađen.
- Ovakav improvizirani drveni prijelaz preko kanala Rakovica u Kotoribi već treći put smo morali micati. To su vrlo nesigurne građevine. Prije par godina imali smo i smrtni slučaj zbog pada s ovog improviziranog mosta. Navodno je muška osoba pod utjecajem alkohola pala u vodu i utopila se. Takvi prijelazi postoje na par lokacija u Međimurju, a mi ih svaki put tijekom krčenja i uređenja mičemo, no ljudi ih ponovno izgrade. Nisam siguran, ako već sada nije postavljena pokoja daska za novi prijelaz. Dobili smo nalog za rušenje i srušili smo ga prošlog petka, a Romi svakako imaju službeni prijelaz u selo, rekao nam je Mustač.
Želimo novi most!
Kontaktirali smo i predstavnika romske Udruge za Bolje sutra iz Kotoribe, Damira Ignaca.
- Prvo odmah želim pojasniti navode u medijima. Istina je da sam se složio s rušenjem ilegalnog mosta, no pod uvjetom da se Romima izradi novi željezni most sa zaštitnom ogradom. Zar je normalno da naša školska djeca te stariji lju-
di moraju ići sve okolo do sela i koristiti kilometar i pol duži put? Uskoro ćemo se ponovno sastati s načelnikom, a ako treba pozvat ću i saborskog zastupnika Kajtazija. Problem koji je nastao rušenjem mosta moramo riješiti do početka 9. mjeseca, jer ja neću dozvoliti da naša djeca u školu idu okolnim i dužim putem. Neka im ovdje naprave siguran put i siguran most, rezolutan je Damir Ignac. Nadamo se da će mališani i ostali mještani dobiti legalni most za brži prelazak kanala, no isto tako hoće li cijela priča imati pozitivnog utjecaja i na ilegalno odlaganje smeća na zemljištu Hrvatskih voda te nestanak muka stanovnika Ulice I. G. Kovačića? (rd, vv, tn)
Ministar ne popušta, a župan računa na svoje adute
Kao što je i najavio, župan Matija Posavec u ponedjeljak je bio na sastanku kod ministra zdravstva, Vilija Beroša. Tema je bila Županijska bolnica Čakovec, tko će njome upravljati, ali i projekti uređenja palijative i laboratorija, koji su kod ministra na ledu.
Država je od 1. siječnja zakonom preuzela osnivačka prava svih bolnica, pod plaštem racionalizacije bolnica, ali unatoč tome bolnice u Hrvatskoj i dalje grcaju u dugovima. Samo za lijekove i medicinski potrošni materijal prema veledrogerijama na dan 31. svibnja dugovale su 600.000.000 eura, dok dospjeli dug prelazi 400.000.000 eura.
U tijeku je uvođenje novih Upravnih vijeća u kojima većinu određuje
Vlada. Četiri člana su predstavnici ministarstva, jedan iz redova zaposlenika bolnice, jedan je predstavnik sindikata, a na jednog člana ima pravo Međimurska župa-
nija. Država si je unaprijed osigurala većinu i preglasavanje sa svoja četiri člana. Novo Upravno vijeće trebalo bi biti izabrano 1. srpnja ili koji dan kasnije, kazao je župan.
Beroš još ne otkriva svoje ljude
Sonja Tošić Grlač, dosadašnja predsjednica vijeća i dalje će zastupati Međimursku županiju, potvrdio je župan. Ministar Beroš mu nije želio otkriti koga će oni postaviti u Upravno vijeće Županijske bolnice Čakovec, ni to hoće li to biti domaći ljudi od ministrova (HDZ-ova) povjerenja.
Upravno vijeće bira i ravnatelja. A ministar je županu najavio da će vijeće napraviti analizu poslovanja bolnice i nakon toga odlučiti hoće li se birati novi ravnatelj.
Ono do čega je županu naročito stalo je uređenje zgrade zapalijativnu skrb, a to je kod ministra na ledu. Međimurska županija ishodila je građevinsku dozvolu, ali bez suglasnosti
ministra ne može raspisati natječaj za odabir izvođača.
Trenutno su u zgradi majstori koji saniraju statiku zgrade, preko jednog drugog projekta, što će u mnogome olakšati buduće radove. Ministrov alibi za to zašto ne želi ući u uređenje zgrade za palijativne pacijente je – novaca za to nema.
No, župan kaže da bi samo suglasnost ministra za prenošenje građevinske dozvole koja je izdana na bolnicu, na Dom zdravlja, Županiji omogućilo da sama krene u tu investiciju.
No župan se nada da u tom političkom kartanju ni on nije bez aduta.
Međimurska županija nije prihvatila prepuštanje državi osnivačkih prava nad bolnicom, već je zatražila ocjenjivanje ustavnosti te odluke. Ustavni sud još nije dao odgovor. Nejasno je i kako će se urediti odnos između vlasništva i osnivačkih prava bolnice. Naime, država je uzela samo osnivačka prava, vlasništvo ne može uzeti.
POTPISAN UGOVOR o izgradnji zaobilaznice Nedelišća i Pušćina
Župan se uzda u razgovor s premijerom
Očekuje se skori dolazak premijera Plenkovića u Međimurje po stranačkoj liniji, ali župan je kazao da će ga pozvati i u posjet Međimurskoj županiji kako bi i s premijerom razgovarao o otvorenim pitanjima oko bolnice, posebno investicije za palijativnu skrb koja je zbog starenja stanovništva u Međimurju nasušno potrebna.
Ministarstvo zdravstva puno bi učinilo da samo dozvoli prenamjenu građevinske dozvole s bolnice na Dom zdravlja i time bi Međimurskoj županiji otvorilo put da iznađe �inancijsku konstrukciju za uređenje palijative, bilo putem fondova ili kreditnog zaduženja. Najteži, neizlječivi bolesnici ne smiju biti ulog u ovoj političkoj igri, jer to nije ni moralno ni zdravo, nego iziskuje prioritetno rješenje. (BMO, Foto: Z. Vrzan)
ANTUN MARODI ljut je na novinare
Pojedini mediji raspisali su se o prodaji tvrtke “Toni” Antuna Marodija iz Donjeg Kraljevca, tvrtki PIPO Perutnina Ptuj d.o.o. U želji da saznamo stoji li ta informacija, nazvali smo direktora Marodija. Uzbuđen i ljut, sasuo je na nas pravu kanonadu uzvika.
- Ako ste dovoljno pametni pogledat ćete u katastarski izvadak, ali očito niste, raspalio se. A što se tiče prodaje, to moja privatna stvar jer je i tvrtka privatna.
ZAGREBAČKA plinara tuži Međimurje-plin
Gradska plinara Zagreb-Opskrba (GPZO) podnijela je tužbu Upravnom sudu u Zagrebu protiv odluke Hrvatske regulatorne energetske agencije (HERA) jer smatra da je natječaj, kojim je posao javne opskrbe plinom u Zagrebu dobilo Međimurje-plin, proveden nezakonito i da treba biti poništen.
Gradska plinara koja inače bilježi velike gubitke, odlukom HERA-e izgubila je unosan posao i rekli bismo –ima se pravo ljutiti.
U Međimurje-plinu i nisu nešto uzbuđeni zbog tužbe.
- Ne bojimo se tužbe, kaže Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina.
Dodao je kako je Hrvatska regulatorna agencija raspisala javni natječaj za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. na koji su se transparentno javili sa svom potrebnom dokumentacijom i dobili Grad Zagreb. Zagrebačka plinara, odnosno sam gradonačelnik Tomislav Tomašević, izjavio je kako očekuje da će Upravni sud poništiti odluku HERA-e kojom je Međimurje-plin dobilo opskrbu plinom u Zagrebu jer je u javnom natječaju počinjeno niz grešaka i nepravilnosti koje su protivne odredbama Zakona o tržištu plina. (vv)
obilježavanja Dana Grada i na svečanom otvorenju Sokolskog doma. Potpisivanju ugovora o izgradnji uz ministra Butkovića, prisustvovali su Matija Posavec, župan Međimurske županije, Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta te Silvija Kolmanić, članica Uprave tvrtke Tegra d.o.o. Ukupna vrijednost projekta je 28.433.657,05 eura. - Danas sam u radnom posjetu Međimurskoj županiji, što je jako dobro jer su vijesti stvarno pozitivne. Izgradnja obilaznice velika je stvar za
ovu općinu i ovaj kraj, a njezinom izgradnjom cilj nam je rasteretiti cestu D3 koja je svaki dan prepuna vozača. Iznimno mi je drago što sam danas ovdje i što smo potpisali ovaj vrijedan ugovor. U Međimurju imamo još stvari koje planiramo napraviti. To su obilaznica u Šenkovcu, sjeverna obilaznica u Čakovcu, obilaznica Mursko Središće, novi most preko Drave te obnova željezničke infrastrukture, rekao je ministar Butković.
- Puno je vremena i živaca potrošeno, no danas konačno možemo biti ponosni jer ćemo uskoro konačno krenuti
s realizacijom ovog važnog projekta. On prati dinamiku razvoja Međimurja, a također krenuli smo i s izgradnjom obilaznice Prelog te mnogih drugih cesta kojim ćemo Međimurje još bolje prometno povezati. U postupku je i natječaj za izvođača radova za rekonstrukciju pruge Zagreb – Čakovec – Koprivnica. Nakon završetka tog projekta naši građani iz Čakovca do Zagreba vlakom će stići za jedan sat, poručio je župan Posavec.
Ponos nije krio ni načelnik Općine Nedelišće, Nikola Novak.
Ministar Oleg Butković posjetio je Prelog, a zatim nazočio potpisivanju ugovora o izgradnji obilaznice u Nedelišću, pa sudjelovao na svečanoj sjednici u Murskom Središću Ovog četvrtka Međimurje je posjetio Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture. Ministar je svoj radni posjet započeo u Prelogu gdje je bacio oko na radove na projektu “Sjeverna obilaznica grada Preloga”, a potom je u Nedelišću nazočio svečanosti potpisivanja ugovora za izgradnju Obilaznice Nedelišća i Pušćina. Posjet Međimurskoj županiji potpredsjednik Vlade i ministar Butković završio je u Murskom Središću gdje je sudjelovao na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće povodom
U nazočnos� ministra Butkovića, ugovor o izgradnji obilaznice Nedelišće – Pušćine potpisali su Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta te Silvija
- Ovo je veliki dan za Općinu Nedelišće i samo Međimurje. Dugo smo čekali ovaj trenutak, a 20 godina nakon same ideje za ovu obilaznicu, ona napokon kreće i u realizaciju. Obilaznica je jako bitna za našu općinu jer dnevno kroz nju prođe i po 20.000
vozila po državnoj cesti D3. Prema procjeni izgradnjom obilaznice količina prometa u Nedelišću i Pušćinama smanjit će se za 50 %. Samim time povećat će se i sigurnost svih sudionika prometa te mještana, ponosno je zaključio Novak. (rd, Foto: Zlatko Vrzan)
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Vruće je, živa se u termometru nemilice penje preko 30 stupnjeva, a zrak naprosto titra pred očima. Sa svakim novim stupnjem sve smo više mokri, memljivi i ljepljivi od znoja. On pak se cijedi niz lice, kapljice onako polako klize niz leđa, jedna za drugom i škakljaju sa svakim milimetrom puta prema dolje te se zaustavljaju na rubu hlača/gaća. Zalijepio je znoj i kosu za vrat, nema ni daška vjetra da ga malo podraška, malo podigne kosu.
Ne pomaže ni tanka, svjetla ljetna odjeća jer se majica zalijepila za tijelo i ocrtava svaku njegovu liniju.
Ne funkcionira ni mozak. Okupiran je samo jednom mišlju, kako se ohladiti. Pa makar to bila boca hladne vode koju čovjek može onako prisloniti na lice, kotrljati ju niz vrat, pa prema grudima, kotrljati ju gore dole do vrućim rukama, nogama... Čovjek počinje razmišljati o kockicama leda koje će staviti u usta, pustiti niz tijelo da se tope ostavljajući za sobom mokar, ali hladan trag.
Sanja i naprosto ima fatamorganu o velikoj hladnoj vodi u koju s guštom uranja uzavrelo golo tijelo, prepušta
ga vodi da ga polako miluje centimetar po centimetar.
Vode, dajte mi vode!
Pijemo vodu kao deve i znojimo se sve više i više, imamo osjećaj da smo se usmrdjeli kao da se nismo tuširali mjesec dana. Klima radi na najjače, no nije to onaj pravi osjet osvježenja kao što to pruža voda. E, da mi se sad baciti negdje u vodu, samo je pitanje gdje. Vremena su se promijenila i ne nosimo više na sebi kupaće kostime te se po povratku s posla zaustavljamo na prvoj šoderici, niti pak dolazimo doma, ubacimo nešto u kljun, uzmemo bicikle i s cijelom obitelji pravac na kupanac.
Umjesto toga, važemo u glavi i razmišljamo o dostupnim mjestima. O čakovečkim gradskim bazenima, Toplicama Sveti Martin, Varaždinskim toplicama, a ni slovenske nisu daleko. Druga opcija su rijeke Mura ili Drava, šoderice kojima nekako nismo skloni. Postoji i opcija vlastitog bazena koji pun vode stoji u dvorištu i samo čeka na nas. Nije loša ideja ni polijevanje običnim šlaufom za zalijevanje vrta ili cvjetnjaka. Naravno, sve nam je to dostupno, s više-manje dobrim i lošim stranama koje u današnjim okolnostima, svaki čovjek dobro važe. Posebno, ako želi
Zbog ljetnih temperatura građani osvježenje od vrućina i sparina traže u kupanju na rijekama, jezerima, bazenima ili u moru, pri čemu nerijetko zanemaruju opasnosti koje im prijete zbog čega se nažalost događaju tragedije. Osim mogućeg utapanja, vrebaju i brojne druge opasnosti, poput neopreznih skokova u vodu koji mogu rezultirati ozbiljnim tjelesnim ozljedama kao što su teške povrede kralježnice, vrata ili drugih dijelova tijela.
Rijeke su opasne jer su protočne, imaju često virove, usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu pa zbog panike može doći do utapanja. S obzirom na to da se na većini kupališta u rijekama, jezerima pa čak i u bazenima građani kupaju na vlastitu odgovornost, ponekad i bez kakvog nadzora, radi vlastite sigurnosti, potrebno je pridržavati se minimalnih uvjeta kod ulaska u vodu, a koji mogu povećati sigurnost na kupalištu.
osvježenje, odnosno kupanje svakog vrućeg dana, pa makar samo koji sat.
Koju ćemo opciju izabrati ovisi o mnogo faktora. Prvo i osnovno je jesmo li sami, u paru ili pak imamo obitelj. Naime, jedna je stvar sjesti sam u auto i odvesti se do bazena ili rijeke Drave, a druga spremati nestrpljivu djecu, pa njihove lopte, šlaufe i sličnu opremu pazeći pri tome da se međusobno ne posvađaju i sve to samo za sat ili dva.
Treba računati i na to u kojem dijelu Međimurja živimo jer nije svejedno jesmo li iz Kotoribe ili Čakovca, odnosno Svetog Martina na Muri. U konačnici, ne manje važna stvar je i stanje u novčaniku jer bazeni i toplice nisu badava. Znaju svi roditelji da je cijena ulaznica još možda i najmanja stavka jer su djeca najprije žedna, pa su onda gladna, pa im se jede sladoled i eto ti duplog troška. Ne daj Bože da su prerasli lanjske kupaće kostime pa im treba kupiti nove.
Komocija na prvom mjestu
Policijska uprava međimurska upozorava kupače na potencijalne opasnosti i daje savjete kako se ponašati na kupališnim mjestima: - ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale
- koristite se uređenim plažama na kojima postoji spasilačka služba
- ne skačite u vodu s mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno
- ne ulazite u vodu pod utjecajem alkohola ili droga - ne plivajte neposredno nakon obroka
- ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući i izbjegavajte plivati sami
- djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe
- imajte stalni nadzor nad djetetom jer se ono može utopiti i u plitkoj vodi - neplivači ili osobe koje slabije plivaju obvezno se trebaju koristiti pomagalima za plivanje, uz nadzor dobrih plivača, a ako u vodi primijetite nekoga u opasnosti, odmah mu pokušajte pomoći ili potražite pomoć te pozovite pomoć na 112 ili 192.
U vrijeme pasjih vrućina kada je i mozak “prokuhao” najmanje što čovjeku treba je razmišljanje kakav će kupaći obući, gdje će naći parking, ima li dovoljno ojera na kartici, što će obući i kako smjestiti mokru djecu natrag u auto po povratku doma iz nekog kupališta. Jer, mozak ne radi punim kapacitetom, tijelo je tromo, lijeno i samo traži najlakši put do osvježenja. A gdje to potražiti ako ne u vlastitoj kući, u vlastitom dvorištu gdje danas gotovo svi imaju bazen, veći ili manji. Riječ naravno nije o olimpijskim zidanim bazenima već onim plastičnim u koje stane i 5000 litara pa i više vode. Istina, početna investicija je nešto veća, ali je i višestruko isplativija. Naime, uz bazen se kupuju i sredstva za održavanje vode, može se pokriti pa vodu ne treba često mijenjati. Upravo takvi bazeni u dvorištu su “in”. U svakom trenutku se u njemu čovjek može osvježiti, mogu se djeca kupati i igrati cijeli dan pa i roditelji s njima. Čak se mogu pozvati i prijatelji, nabaciti usput koji ćevap ili kobasica na roštilj. Podrazumijeva se da se piće hladi u frižideru, kupljeno u trgovini po puno povoljnijoj cijeni nego u ka�iću. Ista je stvar i sa sladoledom. Za izležavanje ne treba nova, moderna prostirka već je dobra i ona lanjska ili preklanjska. I što je još važnije, čovjek je doma gdje se osjeća najbolje i najkomotnije. Ne mora paziti je li mu istekao sat kupanja ili parkiranja, hoće li mu netko ukrasti stvari, skočiti na glavu, paziti da mu djeca ne odlutaju ili ne pogube stvari.
GDJE POTRAŽITI spas od pasjih vrućina?
Čakovečki bazeni, Varaždinske ili Terme Sveti Martin, rijeka, šuderica, ma svejedno, samo da je osvježenje
Doduše, ne kupuju svi bazene, već imaju inovativnija rješenja. Stare prikolice, kade, korita pa čak i bale sijena ili slame, uz malo dobre volje i čvrstog najlona vrlo lako je pretvoriti u bazen.
Međutim, tu privilegiju nemaju svi, naročito oni koji stanuju u stanovima. Spas im je svakodnevni odlazak prijateljima ili rodbini s bazenom, što i nije nešto naročito mudro. Naime, moglo bi zbog svakodnevnog viđanja i opuštanja doći do svađa i raspada prijateljstva.
Čakovečki bazeni su jeftiniji, a samim time i puni
Dakle, “stanari” su prisiljeni potražiti drugo jednostavno, dostupno i e�ikasno rješenje za svakodnevno ubijanje vrućine.
Čakovečki gradski bazeni, hm? Sada, s vanjskim bazenima, puno su privlačniji nego samo s unutarnjim, a i cijena im je solidnija od Svetog Martina. No, to što smo shvatili mi, shvatili su i brojni drugi, pa
su tamo gužve svakog dana, a vikendom još i izraženije. A, baš da nam se da gužvati, i nije neko rješenje jer smo željni osvježenja pa čak i malo mira. Unutra baš i nema gužve, ali čemu se mučiti s previše klora koji nam nadražuje oči. Što se cijene tiče, one su različite i ovise o dužini boravka. Tako primjerice sat kupanja za odraslu osobu stoji 4 eura, dva sata 5 eura, 4 sata 8 eura. Moguće je kupiti i dnevnu ulaznicu koja za
odraslu osobu stoji 10 eura ili 20 eura za roditelje s dvoje djece.
Oni željni noćnog kupanja, to zadovoljstvo mogu upražnjavati petkom i subotom od 20 do 24 sata za 10 eura. Stanovnici Čakovca imaju tu pogodnost da je noćno kupanje za njih svega 3 eura i to nedjeljom od 18 do 22 sata.
Ulaznice za bazene jedino se ne naplaćuju djeci starosti do 4 godine i to u pratnji odrasle osobe.
Preračunamo li to da idemo svaki dan u tjednu na bazene barem na dva sata, ispada da će nas ulaznice stajati
35 eura, a obitelj s dvoje djece čak 105 eura (7 dana po 15 eura). Doda li se tome pokoja kavica, pivo, sok ili sladoled, nabere se to i duplo.
Luksuz Toplica nije za svačiji džep
Toplice Sveti Martin, odnosno njihov Aquapark MartiLandia, su nam onako, od ruke, no ipak su puno veće i pružaju bogatiji sadržaj kako za odrasle tako i djecu. Međutim i taj sadržaj ima svoju cijenu. Tako primjerice kupanje do 3 sata za odraslu osobu stoji 11 eura radnim danom, a vikendom i blagdanom 14
mjerice iznajmiti ogrtač za 20 eura ili ručnik za 10.
Razlika je doista velika, no treba reći da je i velika razlika u sadržajima.
Dakle, sve ima svoju cijenu, pa tko voli nek izvoli, odnosno tko može, izbora ima pa makar u MartiLandiji uživao tek samo vikendima u mjesecu. Teško da će se većina Međimuraca odlučiti baš svakog dana na kupanje u MartiLandiji, čisto onako radi osvježenja i ubijanja vrućeg ljetnog dana.
Istina, svatko je gospodar svog novčanika i svog vremena, pa možda ima i takvih. Nemojmo im biti zavidni.
Šoderice i rijeke pune su podvodnih opasnosti
Srećom, u našem kraju postoje i brojne šudrane, šoderice ili grabe kako ih tko već zove, a imamo rijeku Dravu i Muru i njihove pritoke itekako popularne za kupanje. Nekad je primjerice rijeka Drava vrvjela od kupača, ali gradnjom hidrocentrala i odvodnih kanala to se sve promijenilo. Ostalo je sada tek par mjesta. Istina, to su mjesta gdje se ljudi kupaju na vlastitu odgovornost, gdje nema spasioca, ali ipak privlače kupače. Blizu su im pa mogu skoknuti nakon posla.
Oni koji nisu odrasli uz rijeku ili šudericu zaziru od takvih mjesta smatrajući ih opasnima za razliku od domicilnog stanovništva koje, recimo, nogom ne bi stalo u bazen ili toplice.
Rijeke i šuderice mnogima nisu privlačne jer smatraju da su zmazane, pune otrova poljoprivrednika, kojekakvih ispušnih tvorničkih otpadnih voda. Možda takvih i ima, no u Međimurju, zasad, još ne.
Jedna od poznatijih riječnih plaža je tzv. Svetomarska plaža koja se nalazi točno ispod brane HE Dubrava. Općina ju je uredila i dalje ju održava, a na njoj se održava i poznati Big Jump, odnosno Skok za spas rijeke Drave ili Europske Amazone. Plaža
Nekoliko savjeta kako se zaštititi od kaznenih djela krađe na kupalištu: - ne nosite novčanike i vrijedne predmete na kupalište (mobitel, prijenosno računalo, novčanik) - nosite samo onoliko novca koliko vam je stvarno potrebno - ne ostavljajte osobne stvari bez nadzora; ako
je uvrštena čak i na Google kartu kao kupalište kod Vidikovca u Svetoj Mariji.
Tu ni za djecu nema opasnosti jer je prostrani plićak, a i voda je čista i relativno topla.
- Najveće zamke kupanja u Dravi su rupe, pojasnio je iskusni kupač. Ideš po vodi do gležnja i najedanput propadneš u duboku hladnu vodu, tu je i vodno raslinje u koje se čovjek može zaplesti, kao i granje, pa čak i cijela debla koja plove tekućom vodom. A more te i som napasti koji čuva svoje gnijezdo s mladima. Ima ih i trimeternih, a tu su i školjke na koje se vrlo lako porezati.
Ljudi podcjenjuju, kaže, i opasnost od udara groma jer voda provodi struju. Naravno, dobri poznavatelji rijeke sve to dobro znaju, paze kako na sebe, tako i osobe oko sebe i srećom tragedija na toj plaži zasad nije bilo.
Drava je ukroćena, nažalost ili nasreću, pa ju kupači ponovno otkrivaju jer je pristupačna, ne treba daleko putovati i što je danas najvažnije, besplatno je cijelog dana.
Kupanje u Dravi nije samo u Svetoj Mariji. Nažalost, Prelog svoju Marinu na kojoj želi razvijati turizam još uvijek nije prilagodio kupačima. Na potezu od Preloga pa nizvodno je Cirkovljanska graba, za hrabre je kupalište i na kanalu gdje je voda vrlo hladna.
I naravno, tko još nije čuo za popularni dobravski Otok
se kupate u društvu, neka uvijek netko čuva stvari.
Upućujemo apel građanima da se za kupanje koriste uređenim kupalištima koja su pod nadzorom, nikako nije dobro koristiti se rijekama, jezerima ili šljunčarama koje nisu uređene za kupanje i koje se ne nalaze pod nadzorom stručnih službi.
ljubavi koji vapi za dobrom obnovom kako bi postao prava meka.
Nažalost, nekad popularno Totomore više nije za kupanje. Istina, postoje još tu i tamo koja graba, koji rukavac koji možda nismo spomenuli, no i za njih vrijedi sve ono što smo nabrojili. I za kraj, pitanje, jesmo li sad nakon svega pametniji i znamo li gdje na kupanje? Istina, nije nam bila namjera nekoga negdje tjerati, preusmjeravati i podcjenjivati već naprosto proanalizirati današnju situaciju i olakšati ljudima odluku. Naravno, na kraju će svatko odabrati svoje, želi li ići u čiste i sigurne bazene i toplice poput današnjih modernih mama ili su više avanturističkog duha pa će prakticirati kupanje u Dravi, Muri ili šoderici. A oni najkomotniji izabrat će pogled na vodu iz vlastitog udobnog naslonjača s kojeg se, ruku na srce, može i skočiti u dvorišni bazen. No, svi, bez obzira gdje se kupali na moru, u bazenu ili u rijeci, trebamo itekako dobro paziti jer nepažnja je nepažnja ma gdje ona bila i može dovesti do tragedije. I posebnu pažnju treba posvetiti djeci čija znatiželja nema granica pa tako ni mašta pa im može svašta pasti na pamet. I nije zgorega još spomenuti, da treba paziti i na ljude oko sebe.
eura. S druge strane, cjelodnevnu će ulaznicu samac platiti 17,50 eura, odnosno 20,50 eura vikendom. Obitelj s dvoje djece dnevnu kartu platit će 46 eura radnim danom ili 55 eura vikendom i blagdanom. Dakle, dva dana Toplica obitelj s dvoje djece platit će kao i tjedan dana bazena. Kupanje vikendom za obitelj stoji nešto manje od cijene apartmana na moru. I tu se može uživati u noćnom kupanju petkom i subotom te dan prije blagdana od 20 sati do ponoći i to za 15 eura. I to su naravno, samo cijene ulaznica. Može se pri-
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Čakovec, V. Morandinija 21
• Domašinec, Glavna 164
• Donji Vidovec, R. Končara 9
• Draškovec, Draškovićeva 13
• Držimurec 98
• Dunjkovec, Glavna 21
• Goričan, Školska ulica 15
• Gornji Kraljevec, Potočna 4
• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b
• Kotoriba, Sajmišna 2a
• Lopatinec, I. G. Kovačića 17
• Mačkovec, J.B. Jelačića 114
• Mursko Središće, Frankopanska 1
• Novo Selo Rok, M. Tita 49
• Palinovec 183a
• Podturen, I. Grčića 6
• Pribislavec, B. Radića 54
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25a
• Trnovec 11
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Vularija, Prvomajska 22
Trgovine NTL
• Mursko Središće, Frankopanska 11
• Okrugli Vrh 62b
• Pleškovec 160
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 53
Ostale trgovine
• KAUFLAND, Čakovec (8-15 h)
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)
• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)
• STUDENAC, Cirkovljan (7-21 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (7-21 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (7-21 h)
• STUDENAC, Pribislavec (7-21 h)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
POGLED ODOZDO
FESTIVAL FICKO u Selnici – prvi put se ocjenjivale rakije
- Čelni ljudi Udruge Međimurska žganica, Općine Selnica i Turističke zajednice područja Mura i Gorice odlučili su organizirati prikupljanje uzoraka, pozvati najkompetentnije kušače i ocijeniti rakije
Od davnina su žganice međimurskih žganičara dobre, zdrave i jake. Proizvodnja je domaća, priručna, bolje reći arhaična. Imaju li one objektivnu vrijednost, jesu li svjetska roba i istinski original Hrvatske – pet dosadašnjih izdanja festivala FICKO nije uspjelo razriješiti. Zato su čelni ljudi Udruge Međimurska žganica, Općine
Selnica i Turističke zajednice područja Mura i Gorice odlučili organizirati prikupljanje uzoraka, pozvati najkompetentnije kušače i izvršiti ocjenjivanje. Očekivalo se dvadesetak uzoraka, a prikupilo se njih čak 87. U utorak, 18. lipnja, u Domu kulture Selnica, za kušačke stolove sjeli su Aleksandar Brodski, dipl. ing. agr., Marijan Čižmešija dipl. ing. agr. te izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj koji su u četverosatnom trajanju kušali i ocijenili prikupljene uzorke iz Međimurja, šire Hrvatske, Slovenije i Austrije.
REDOVNA godišnja skupština Međimurje-plina
Na neglumljeno iznenađenje domaćini Stjepan Mesarić, Marina Matjašić i Branko Perčić s ushitom su slušali ocjene koje su se gotovo na svakom petom uzorku kretale oko srebra, što je posredno značilo kako su međimurske žganice doista vrlo dobar proizvod. Šampion festivala je Drago Čurić iz Bjelovara sa svojom šljivovicom i maksimalnih 19 bodova. Tik uz njega su još četiri zlatna dečka: Robert Šafarić sa svojom marelicom osvojio je 18,6 bodova, kao i Boštjan Gabor s dunjom također je osvojio 18,6 bodova.
Za njima nam slijede Robert Šafarić s kruškom i 18,3 bodova i Mihael Kolar s mastikom i 18,3 bodova. U kategoriji likera zlatnu medalju osvojio je Zlatko Mošmondor. Nagrade dobitnicima bit će dodijeljene na šestom izdanju Festivala FICKO u novim prostorima DVD-a Selnica u subotu, 29. lipnja. Program Festivala počinje već u 13, a središnji program u 17 sati. Ulaz je na sve sadržaje je slobodan. Dobrodošli, poručio je Branko Perčić iz Udruge Međimurska žganica. (BMO)
Redovnom godišnjom skupštinom poduzeće Međimurje-plin stavilo je “točku na i” na poslovne 2023. godine. Prema riječima direktora, Nenada Hranilovića, bila je to za njih “povijesna godina” s obzirom na uspješnost poslovanja i ostvaren rezultat na kraju godine. Naime, neto dobit iznosi 2.433.757,16 eura.
Shodno odluci Skupštine, polovica tog iznosa određena je kao zadržana dobit Društva dok će se preostalih 1,2 milijuna eura isplatiti vlasnicima, dakle općinama i gra-
Od početka srpnja bolnicom će upravljati država, čime će za još jednu rupicu stegnuti remen centralizacije.
Kako će bolnica funkcionirati u tim uvjetima i što to znači za pacijente, za sada je nepoznanica.
Hoće li se obim usluga smanjivati da bi se smanjili troškovi? Što će biti s ulaganjima?
Do sada se, kad je bolnica bila u nadležnosti Županije, puno ulagalo u uređenje bolnice. Hoće li se
na tome stati pitanje za koje ne znamo odgovor, a najgore bi bilo da se bolnica zatvori za javnost, pa da ta pitanja uzalud lupaju na zaključana vrata bolnice.
Budući da će bolnica biti podržavljena, teško je odgovoriti i na pitanje hoće li budući ravnatelj za sve trebati pitati Zagreb?
Našu smo bolnicu do sada doživljavali kao našu, stoga je i velika odgovornost na budućem ravnatelju da bolnicu ne izolira.
Ne zaboravimo, međi-
murski građani, ali i poduzetnici su puno iz vlastitih prihoda uložili u bolnicu na korist pacijenata.
U zadnje vrijeme počelo se raditi i na poboljšanju komunikacije između zdravstvenog osoblja i pacijenta. Bilo bi šteta da se ti procesi ne nastave.
Svaka regija ima neke svoje speci�ičnosti pa i u zdravstvenim potrebama.
Hoće li država koja je na sebe preuzela sve bolnice u državi imati kapacitete prepoznati regionalne spe-
dovima i to do 31. listopada ove godine. Valja spomenuti kako 1 % poslovnog udjela
iznosi 12.000 eura. To znači da će primjerice Grad Čakovec koji ima udio od 23,72 %
dobiti oko 285.000 eura. Kako je poduzeće sada dobilo i Grad Zagreb, za pretpostaviti je kako će ta dobit i dalje rasti.
- Građani Međimurja ne moraju se bojati jer će plina biti kao i uvijek do sada, bez obzira na to što sad imamo i Grad Zagreb, poručio je direktor Nenad Hranilović. Inače, poduzeće je lani krajnjim kupcima isporučilo 414.323.626 kWh s time da se na kućanstvo odnosi 309.761.355 kWh energije plina. (vv, foto: zvrzan)
ci�ičnosti ili će nametnuti jedinstvenu matricu, pa kome odrezati prst, kome ruku, nogu, a kome i glavu.
Za koji tjedan ili mjesec vidjet će se po izboru ravnatelja u kojem pravcu će se razvijati bolnica i kome će on biti lojalan, lokalnoj sredini ili onima koji će ga postaviti za ravnatelja.
Županija je izgubila kontrolu nad bolnicom. Od ustanova ostali su joj Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo. Možda je
to sada prilika da nakon velikih ulaganja u bolnicu fokus bace na ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu. Prilika je to da čim više dijagnostike približe građanima, da što manje moraju u bolnicu.
Svejedno, država bi pri svojoj težnji za centralizacijom trebala imati mjeru, jer prejaki stisak može ugušiti.
A državna politika centralizacije ne smije biti sama sebi svrha. Božena Malekoci - Oletić
PRVI PUT u povijesti subvencije za odabrane umirovljenike ušle u županijski proračun
- Pravo na jednokratnu potporu dobilo je 365 umirovljenika u domovima za starije s najnižim mirovinama
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Foto: Zlatko Vrzan
Briga za starije nameće se kao prioritet u društvu. Starimo i očito generacijska solidarnost unutar obitelji više nije u stanju preuzeti svu brigu o starijim članovima, već se širi na cijelu zajednicu. Po prvi put u povijesti rebalans proračuna Međimurske županije donio je novost za korisnike domova za starije s najnižim mirovinama. Za 365 umirovljenika s najnižim mirovinama smještenim u domovima za starije i nemoćne iz proračuna će biti osiguran jednokratni iznos od 200 eura svakome od njih. U Međimurskoj županiji djeluje 25 domova koju brinu za starije osobe. Oni ukupno mogu primiti 1523 osobe. U zadnje vrijeme u sveopćem poskupljenju i domovi su digli cijene za oko 20 posto, pa je Županija odlučila ublažiti taj trošak onima s najnižim mirovinama.
Potrebe za smještajem su ogromne. Unatoč tome što u Međimurju o starijim osobama brine 25 domova za starije, od obiteljskih domova do ustanova za starije, i što će se graditi novi u Nedelišću, potreba postoji za gradnjom još triju domova u Međimurju kako bi se zadovoljile potrebe za smještajem starijih osoba po povoljnijim cijenama, kazao je župan Posavec.
- Uvodimo su�inanciranje boravka naših umirovljenika u domovima za starije i nemoćne osobe u vrijednosti od 107.000 eura, čime nastavljamo politiku snažne potpore umirovljenicima, pohvalio se župan.
TREBA LI i ravnatelj bolnice iskaznicu
HDZ-a
Ivica Baksa: Evo što nas čeka, na čelu bolnice s legionelom je ravnatelj iz HDZ-a
Vijećnik Igor Ivković (HDZ) komentirao je rezultate parlamentarnih izbora o čemu smo pisali u prošlom broju Međimurskih novina. Prigovorio je županu Matiji Posavcu što nije ni pokušao pregovarati s premijerom o eventualnoj participaciji u vlasti: - Zašto više volite ponavljati da je država Međimurju maćeha, umjesto da ste pregovarali u jedinstvenoj prilici koja vam se pružila nakon nedavnih izbora. Sve bi kamere bile usmjerene u Međimurje, rekao je Ivković. Župan mu je na to odgovorio: - Iz vašeg pitanja iščitavam: ili si s HDZ-om ili nećeš dobiti ništa. To je opasno razmišljanje i smatram da se i vi i ja protiv takvog razmišljanja trebamo boriti, kazao je. U raspravu se uključio i Ivica Baksa, županijski vijećnik i saborski zastupnik
Uz �inanciranje mnogobrojnih aktivnosti, neograničenog korištenja javnog autobusnog prijevoza u Međimurju, željezničkog prijevoza u cijeloj Hrvatskoj i korištenje sportske i bazenske infrastrukture, dodatno ćemo odobriti sredstva za Dom za starije i nemoćne osobe kako bi i dalje cijena bila među najnižima u Hrvatskoj, a razliku troškova podmirit će se iz županijskog proračuna, istaknuo je župan Posavec.
Od ostalih tema na Skupštini Međimurske županije vijećnici su nametnuli sljedeće teme: prometna povezanost, status bolnice, uspjeh Međimurje-plina i nalaz poslovanja Međimurske županije iz 2022. godine bili su u fokusu pažnje županijskih vijećnika.
Brza pruga i vlak puževim korakom putuju prema
Međimurju
Kazao je da je HŽ infrastruktura raspisala natječaj za odabir izvođača na rekonstrukciji spomenute pruge kako bi ju modernizirala i omogućila vožnju vlakovima uz brzinu od 120 kilometara na sat, čime bi za jedan sat stigli u Zagreb. Istodobno su naručeni i brzi vlakovi, njih 9, pa će jedan ili dva biti usmjereni na prometovanje i ovom prugom, kazao je župan. Tako se puževim korakom približava čas kada ćemo moći za sat vremena vlakom do Zagreba.
Ni Upravno vijeće ni ravnatelj bolnice nisu smijenjeni
Vijećnik Ivica Požgaj sa županove koalicijske liste pitao je župana je li došlo do promjena u ravnateljstvu Županijske bolnice Čakovec. - Nitko nema potrebu za smjenom ravnatelja osim ako bi to bila politička intervencija u što ne želim vjerovati, kazao je župan.
poslovanja Županije za 2022. godinu. Županiji je državna revizija dala uvjetnu ocjenu, a vijećnik Igor Ivković je kazao da propusti i pogreške koje je našla revizija govore o tome da se u Županiji ne radi dobro. Propusti su nabrojani na 53 stranice, a mogu se grupirati u 11 segmenata, kazao je. Natalija Šoltić, pročelnica službe za unutarnju reviziju kazala je da nepravilnosti nemaju obilježja prekršaja, a kamoli kaznenog djela te da nema nenamjenskog trošenja javnog novca ni neosnovanih isplata i transakcija iz proračuna. Dodala je da je više od polovice nepravilnosti otklonjeno već naredne 2023. godine.
Srednjoškolcima
50 eura u džep
Džeparca nisu ostali prikraćeni ni učenici srednjih škola. Njima je iz proračuna osigurana jednokratna potpora od 50 eura za nabavku radnih materijala.
Vijećnici su dali i suglasnost za energetsku obnovu OŠ Prelog, OŠ Strahoninec, Gospodarske škole, kao i za pomoć pri izgradnji zgrade i sportske dvorane edukacijsko-rehabilitacijskog centra u Čakovcu, te za provedbu niza projekata iz domene prilagodbe na klimatske promjene.
Odobrili su i sklapanje sporazuma o suradnji između Međimurske županije i regije Središnja Grčka, kao i s davanjem nekretnine u kompleksu Centra znanja Međimurskom veleučilištu.
(NPS), usmjerivši “oštru strelicu” prema Igoru Ivkoviću ustvrdivši da je na čelu bolnice KB Zagreb, u kojoj je legionela i pokosila pacijente, ravnatelj iz HDZ-a. - Evo što nas čeka ako i na čelu naše mora biti ravnatelj iz HDZ-a, kazao je. Župan je umirio raspravu kazavši: - Nemojmo prejudicirati stvari.
Željko Pavlic, vijećnik MDS-a, ne odustaje od svojih pitanja o prometnoj povezanosti Međimurja prema Zagrebu. Pitao je što je s obnovom željezničke pruge od Kotoribe prema Zagrebu i zatražio pisani odgovor HŽ infrastrukture, posredstvom Županije.
Odgovor župana Pavlicu zasigurno će razveseliti one koji zbog posla ili iz drugih razloga nestrpljivo iščekuju brzu vezu sa Zagrebom.
Osim što je 1. siječnja stupio na snagu zakon kojim je država preuzela osnivačka prava nad bolnicom, do sada se nije promijenjeno ništa: ni Upravno vijeće ni ravnatelj. Ustavni sud na zahtjev Županijske skupštine o ustavnosti preuzimanja osnivačkih prava nije se očitovao, ali je ovih dana zatražio dodatnu argumentaciju. - Uz to, vlasnička prava ostala su Međimurskoj županiji u čijem je vlasništvu među ostalim i magnet i zgrada dograđene radiologije, kazao je.
Ivković: Propusti o poslovanju Županije na 53 stranice
Raspravu na Skupštini izazvao je i revizijski nalaz
Pročelnik županijskog Ureda za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović vijećnicima je iznio iscrpno izvješće o stanju u poljoprivredi na našem području, vijećnik Zvonimir Siladi je predložio da se u Međimurje pozove resorni ministar te mu se izlože mjere potrebne za očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje. Ivan Martan zauzeo se za ratare i cijenu pšenice, kazavši da se žetva približava, a cijena nije poznata. No pitanje je što može učiniti Međimurska županija kad cijenu pšenice određuje država. Za okrupnjavanje sitnih posjeda, rješenje bi bila komasacija i time racionalizacija troškova proizvodnje, kazao je.
Željko Pavlic (MDS): Što je s obnovom željezničke pruge od Kotoribe prema Zagrebu?
prijateljice Nere
povezusu više hororima
nisam ni Ove godine
želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Vrijeme za potrošačke genijalce
SU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
ve se više pitamo što jedemo, zdravlje postaje najveći prioritet, gladnih u našoj zemlji gotovo da i nema, društvo je postalo bogatije. Očito je da je veliki napredak u proizvodnji hrane postignut zbog umjetnih gnojiva i kemizacije u dvadesetom stoljeću, ali i zbog kulturne selekcije biljaka. No došlo je vrijeme da se ljudi u Europi i kod nas sve više pitaju što jedu. Pogotovo to radi mlada generacija koja je odgojena uz mnoštvo znanja o ekološkim temama i opasnostima ako se pesticidi dovoljno ne kontroliraju. Devedesetih godina prošlog stoljeća europska industrija pesticida i kemizacije po prvi je put ozbiljnije ustuknula pred naletom javnosti i javnih pitanja što jedemo, što sadrži voće i povrće te prisilila proizvođače hrane da uvedu takozvanu integriranu poljoprivredu. Od tada se svake godine donose smjernice kako smanjiti opasne pesticide i zamijeniti ih manje opasnima. No to je zapravo sporno pitanje, gotovo u pravilu su pesticidi nedovoljno ispitani na duža razdoblja, tako da zapravo ne znamo dovoljno o tome što nam donose u genetskom kodu.
njihovim ispitivanjima kao i državnim. To je kao na sajmu, ako vlasnik konja kaže da je konj dobar, kupac bi mu morao povjerovati, a nije baš tako.
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Da bi potrošači doista postali “kraljevi“ barem kad je riječ o hrani, nužan je preokret. To je danas moguće jer tehnologije i suvremene tehnike napreduju. S druge strane potrošači više ne vjeruju na riječ nikome, u trgovinama i tržnicama vlada blago ili jače nepovjerenje. Potrebno je samo desetak genijalaca i inovatora, odnosno timova, koji će svijetu ponuditi razne senzore i metode, odnosno mobilne uređaje koje potrošač može nositi sa sobom i u samoj trgovini ili na tržnici vidjeti je li na primjer jagoda, jabuka ili nektarina previše tretirana kemijskim sredstvima. Ako pak se uređaji baziraju na spektrometriji, moguće je odrediti i čime je nešto tretirano i mnogo toga drugoga.
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Kako je u današnjem društvu potrošač ipak kralj, iako tako na prvi pogled ne izgleda, on odlučuje što će i gdje kupiti, trgovine i trgovački lanci prisiljeni su ispitivati poljoprivredne proizvode jer će u protivnom izgubiti kupce, a time i zaradu. Naime, niti oni dovoljno ne vjeruju sasvim državnim ispitivanjima, kojih je naprosto premalo.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Za sada takvih uređaja na tržištu zapravo nema, jer kemijskoj industriji i trgovačkim lancima to nije u interesu, da ne objašnjavamo zašto. Da ti uređaji postoje i da ih potrošači imaju, veoma bi brzo napravili reda u izboru kvalitetne hrane, a cijeli ekosustav zemlje bi bio zahvalan jer bi se zagađivanja i bolesti bitno smanjile.
za specijalne i progresivne naočalne leće
- Tretiranje larvi smo napravili, a adulticidno špricanje odraslih komaraca je skupo i nije preporučljivo zbog kolateralnih šteta, stav je Valentina Škvorca, načelnika Općine Mala Subotica, koji već drugu godinu za redom odbija tretirati odrasle komarce.
Prema njegovim riječima, sredstvo za tretiranje djeluje samo tri dana, a stoji oko 5000 eura.
- Špricamo cestu, što po meni ne drži vodu, naglasio je dalje.
Stoga je dogovoreno kako će se na području Općine špricati komarci, kako je rečeno, lokalno, odnosno samo na onim dijelovima gdje ih ima najviše i gdje su najdosadniji.
Dogovoreno je kako će se na području Općine komarci špricati lokalno, odnosno samo na onim dijelovima gdje su najdosadniji, poput dječjih i sportskih igrališta, parkova, uz rubove šuma te uz rijeku Trnavu
To su dječja i sportska igrališta, parkovi, uz rubove šuma te uz rijeku Trnavu.
Istina, još nisu odlučili kako će to izvesti jer Općina sama ne može krenuti u taj pothvat jer nije licencirana za taj posao.
Jedini tko ima licencu i može tretirati komarce u Međimurju je Bioinstitut.
Svaka sredina mora naglasiti kritična mjesta
- Kod tretiranja odraslih komaraca koristimo sredstvo koje je u zraku aktivno još 3 do 4 sata, naglašava Slavica Mustač, voditeljica DDD službe Bioinstituta d.o.o. Čakovec. To je jedino sredstvo koje smijemo koristiti na javnim površinama.
A u tretiranje se ide, kaže, na temelju monitoringa koji obavlja županijski Zavod za javno zdravstvo, ali i po “naredbi” pojedinih načelnika i gradonačelnika.
Valen�no Škvorc, načelnik Općine Male Subo�ce
- Oni nam ukazuju na posebna kritična mjesta koja žele dodatno i višekratno tretirati, primjerice poput Fuseka u Murskom Središću te Marine u Prelogu.
Tretiraju, kaže, sva područja po potrebi i želji, jedino ne špricaju zaštićena područja te ne ulaze u šume: - I komarci imaju svoju funkciju u prirodi i moraju negdje živjeti, dodala je dalje.
Dakle, naglašava, nije problem tretirati komarce uz rubove šuma i sportske terene:
- Naselja nam moraju pomoći, doći i s prstom pokazati gdje žele tretiranje, naglašava dalje. Najbolje je to iskomunicirati s komunalnim redarom koji najbolje poznaje područje.
Tretiranje komaraca temelji se na olakšavanju situacije stanovništvu, pa stoga kaže, špricaju se tamo gdje boravi najviše ljudi, a to su naselja. Pri tome ne žele pobiti sve što leti i gmiže i stvoriti sterilnu okolinu jer sredstvo uništava sve kukce, a ne samo komarce.
Ili se priviknemo na život s komarcima ili promijenimo nešto
Komarci naši svakidašnji, top su tema svakog ljeta. Bodu na sve strane, stižu čak i opasni uvozni primjerci. DDD služba je, kažu, stalno na terenu u okviru svojih ovlasti, a opet ih ima. Troše se novci, vrijeme i živci jer na terenu ima svakakvih situacija pa i priča da se djelatnici DDD službe samo prevezu naseljem punom brzinom.
- To naravno ne stoji, kaže naša sugovornica. Eventualno se naseljem prevezu samo do početne točke tretiranja i onda idu sporo. Jer ipak tretiraju zrak 50 metara lijevo i isto toliko desno.
Što onda ne valja, pitaju se svi koji su bili negdje vani gdje nema komaraca. Jesu li oni pobili sve živo? Jer kod nas ih, unatoč tretiranju larvi i odraslih, ima puno i previše. Pitanje je jesmo li postali preosjetljivi ili jednostavno postojeći sustav ne daje rezultate pa nam treba neki drugi, novi i učinkovitiji.
BANKARICA iz Preloga K. Š. (54) izašla je iz pritvora
- Riječ je o dobroj ženi, rastavljenoj majci petero djece, no s druge strane, kad malo bolje razmislim, čini mi se da se nešto o njoj i prije pričalo dok je još radila u Prelogu, dodao je naš sugovornik
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
- Je, kako ne bi znali o kojoj je osobi riječ, pa cijeli Prelog je brujio o tome. I ne sam to, došli su po nju u nedjelju pred cirkvu i čekali da meša završi, rekla nam je osoba iz Preloga koja nije željela javno istupiti.
Još je dodala kako je osumnjičena K. Š. na misu dovela majku koju su potom djelatnici policije odveli doma, a nju u pritvor.
Zamračile
1,8 milijuna eura
Priča je to o osobnoj bankarici iz Preloga koja je s 54-godišnjakinjom osumnjičena, a potom i privedena zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.
- Riječ je o dobroj ženi, rastavljenoj majci petero djece, no s druge strane, kad malo bolje razmislim, čini mi se da se nešto o njoj i prije pričalo dok je još radila u Prelogu, dodao je naš sugovornik.
No, to su sad priče koje će, ili bi trebale, istražiti druge institucije. Prema njegovim riječima, K. Š. je još početkom ove godine dobila
Poslovnica Zagrebačke banke u Čakovcu
otkaz u Čakovcu, odnosno u banci gdje je navodno počinila nedjela za koje je se terete.
Kako su pisali nacionalni mediji, “Sad već bivša direktorica poslovnice ZABA-e u Čakovcu, koja je sa svojom podređenom, neviđenom makinacijom oštetila banku za 1,8 milijuna eura, zove se Narcisa Mrazović-Hegedić (50)” što je potvrdio i njen suprug, Zoran Hegedić (HNS) načelnik Općine Breznički Hum.
Jednomjesečni pritvor
Kako je izvijestilo Državno odvjetništvo (DORH), osumnjičenim djelatnicama banke određen je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, a mlađoj osumnjičenici i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. Osumnjičene su da su u svojstvu djelatnica banke u Čakovcu u razdoblju od listopada do prosinca 2023. klijen-
NA OPTUŽNICI europskih istražitelja, nalazi se i jedna Međimurka
Uz J. P. iz Čakovca osumnjičeni su i D. S., D. M. te J. M. iz Varaždinske županije, s time da je jedna muška osoba izuzeta od daljnje istrage
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu podigao je optužnicu protiv troje hrvatskih državljana i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i krivotvorenja isprava, i to nakon istrage u svezi s dobivanjem financijskih potpora za mala i srednja poduzeća (SME).
Osnivali fiktivne tvrtke U pojedinim medijima u naslovima se isticalo kako se radi o osobama s područja Međimurja budući da je u akciji uhićenja sudjelovala i PUM-a.
Međutim, riječ je o samo jednoj osobi iz Međimurja i to o J. P. koja iza sebe već ima aferu Erste banka i koja barem osam godina ne živi u Čakovcu, no nije se odjavila. Ostale osobe su s područja Varaždinske županije koje su bile osumnjičene s njom (D. S., D. M. i J. M.). Jedan od spomenutih muškaraca u međuvremenu je ispao iz istrage. Ako budu proglašeni krivima, optuženici bi mogli biti osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci do deset godina.
Sporne tvrtke Dani građa i Gemolos
Sve ih se tereti da su u razdoblju od 2019. do 2020. godine u trima navratima počinili subvencijsku prijevaru s ciljem nepripadnog dobivanja financijske potpore za SME financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), konkretno, tri kredita iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), uključujući i kredit za pokrivanje gubitaka prouzročenih pandemijom Covid-19.
TRI AUTOMOBILA, dvojica ozlijeđenih Zabio se u auto pred sobom, pa nakon toga u drugi
tima banke nudile te zatim sklapale ugovore o oročenim štednjama uz mjesečne kamate od 1 %, s rokom oročenja od šest mjeseci. Spomenute štednje uz kamate od 1 % kao proizvodi banke nisu se nalazile u službenoj ponudi. Ujedno, osumnjičene su prilikom preuzimanja novca predavale klijentima lažne ugovore o štednji, čime su kod njih stvorile lažni dojam o legalnosti takvog bankarskog poslovanja. Nakon sklapanja ugovora, takva oročenja nisu evidentirana u službenim evidencijama banke. Osumnjičene su novac s oročenih štednji koristile za razne financijske malverzacije te su time stekle protupravnu imovinsku korist. Opisanom zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju prouzročile su znatnu štetu trgovačkom društvu sa sjedištem u Zagrebu u iznosu od najmanje 1.800.000 eura.
Možda cijela priča ne bi ni došla u javnost da jedan od oštećenih nije odbio nagodbu banke ponuđenu nakon saznanja o lažnim oročenjima te je sve prijavio policiji. Osumnjičene su već puštene iz istražnog zatvora, jer je prošlo mjesec dana od privođenja.
Istragom je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su te osobe osnovale lanac tvrtki u njihovom vlasništvu i pod njihovom upravom kako bi dokazali da imaju pravo na financijsku potporu za SME. Također je utvrđeno da su predočili krivotvorene investicijske planove, fakture za nepostojeće transakcije, kao i nepouzdane korporativne bilance koje su pokazivale uspješno poslovanje. Analiza novčanog tijeka društava pokazala je da dobiveni krediti nisu korišteni za prikazane namjene, već su ih okrivljenici podigli s poslovnih računa u roku od 24 sata nakon dobivanja. Smatra se da je opisanom prijevarnom aktivnosti prouzročena šteta u iznosu od 160.165,52 eura, budući da zajmovi nisu vraćeni, niti je njihova naplata iz sredstava osiguranja bila moguća.
(Vlasta Vugrinec)
Na raskrižju dviju lokalnih cesta kod skretanja za Donji Mihaljevec, prošlog četvrtka, 20. lipnja, dogodila se prometna nesreća u kojoj su ozlijeđena dva sudionika. U trenutku nesreće 57-godišnji vozač upravljao je osobnim automobilom, lokalne ceste u smjeru Donje Dubrave.
Prema policijskom izvješću, brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste i gustoći prometa zbog čega je prednjim bočnim dijelom automobila udario u stražnji bočni dio osobnog automobila kojim se ispred u namjeri skretanja ulijevo te propuštanja vozila iz suprotnog smjera, zaustavio 47-godišnji vozač.
Uslijed siline udara osobni automobil kojim je upravljao 47-godišnjak odbačen je izvan
kolnika, gdje je prednjim bočnim dijelom udario u zaštitnu odbojnu ogradu.
Osobni automobil kojim je upravljao 57-godišnjak u nastavku kretanja prešao na suprotnu prometnu traku te je prednjim bočnim dijelom udario u prednji bočni dio drugog osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je u smjeru Preloga upravljao 59-godišnji vozač. Zbog siline udarca automobil 59-godišnjaka izletio je izvan kolnika na poljoprivrednu površinu. Ozlijeđeni 47-godišnjak i 57-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezeni su u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da su u nesreći lakše ozlijeđeni te su nakon pružene liječničke pomoći pušteni na kućnu njegu. (rd)
“GENERALNI DIREKTOR” nazvao ju je osobno
Uvjerili je da je osvojila 800.000 eura pa izvukli novac za “troškove”
Policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće zaprimili su prijavu 43-godišnjakinje zbog prijevare.
Kako iz njezine prijave proizlazi, oštećena je sredinom travnja ove godine putem mobilne komunikacijske aplikacije stupila u kontakt s osobom koja joj se predstavila kao generalni direktor jedne od svjetski poznatih tvrtki za dostavu pošiljaka. Lagali su joj, što se ispostavilo kasnije, da je osvojila 800.000 eura te da će joj se novac dostaviti na kućnu adresu. Kako bi primila osvojeni iznos
ČAKOVEC
oštećena je najprije morala platiti troškove dostave, carinjenja, kao i dr. troškove, što je i učila. U razdoblju od travnja do lipnja ove godine u više navrata ukupno je uplatila nekoliko tisuća eura na bankovne račune raznih primatelja. Nakon izvršenih uplata prevarant je i nadalje tražio nove uplate te je oštećena shvatila kako je prevarena i događaj prijavila policiji. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela prijevare, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (bmo)
Tek mu je 18, a već “zaradio” prekršaje od 2730 eura
U subotu 22. lipnja, 47 minuta nakon ponoći u Čakovcu, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec, prilikom nadzora prometa u Zrinsko-frankopanskoj ulici zaustavili su 18-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka. Alkotestiranjem vozača utvrđeno je kako je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola
u koncentraciji od 1,80 g/kg, dok je provjerom putem evidencija vozača i vozačkih dozvola utvrđeno kako nema položeni vozački ispit. Vozač je uhićen i priveden u policijsku postaju. Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 18-godišnjak je sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 2730 eura. (bmo)
U skladu s godišnjim planom gradnje, a uzimajući u obzir i nove potrebe te inicijative građana, u Gradu Čakovcu realiziraju se brojni projekti obnove i izgradnje rasvjetnih instalacija. Jedan od nedavno završenih projekata je dopuna javne rasvjete u Ulici Globetka, na potezu od spoja s Vukovarskom ulicom do spoja s Ulicom braće Graner. U okviru ovog projekta postavljena je podzemna mreža s ukupno 27 stupova s modernom LED rasvjetom. Vrijednost radova iznosila je 74 tisuće eura.
Trenutno su u tijeku radovi na dopuni rasvjete u Ulici 34. Inženjerijske bojne. Planirano je postaviti 16 novih stupova, a uku-
pna vrijednost investicije je procijenjena na oko 36 tisuća eura.
Također su započeli radovi na izgradnji dodatne rasvjete u Vukovarskoj ulici, na dijelu od raskrižja s Ulicom Jakova Gotovca do raskrižja s Ulicom Globetka. Procijenjena vrijednost ove investicije je 23.500 eura.
Osim novih instalacija, provodi se i obnova dotrajalih rasvjetnih tijela. Tako je obnovljena horizontalna rasvjeta ispred župne crkve sv. Nikole biskupa, odnosno na Franjevačkom trgu u Čakovcu. Ukupna vrijednost svih spomenutih radova na izgradnji i dopuni javne rasvjete iznosi 133.500 eura. (vv)
Na čakovečkom Jugu, ispred II. osnovne škole, otvoren je poligon namijenjen edukaciji djece u prometu. Poligon je namijenjen vrtićkoj populaciji za igru na njihalima te učenju pravila ponašanja u prometu i osnovnoškolskoj populaciji djece za pripremu te provođenje ispita za osposobljavanje djece za samostalno upravljanje biciklom u prometu na cestama. Iz proračuna Grada Čakovca osigurana su sredstva u iznosu od 2125 eura za nabavku igrala, njihalica na oprugama u obliku autića. U dogovoru s predstavnicima Grada Čakovca, montaža igrala planirana su na površini koja bi sadržavala elemente prometnog poligona za pješake, vozače bicikla i vozače osobnih prijevoznih sredstava.
Upravo asfaltirana površina ispred II. osnovne škole koja nije prethodno imala posebnu svrhu, a u čijoj se blizini nalazi park i igralište, pokazala se idealnom za pozicioniranje prometnog poligona. Na poligonu se uz njihalice nalazi ploča na kojoj su prikazani svi prometni znakovi koji su predviđeni da se postave na poligon. Nakon što se djeca upoznaju s nazivima i značenjem pojedinih prometnih znakova, mogu na poligonu samostalno postaviti mobilne prometne znakove, i to na mjesta gdje oni pripadaju. Potom djeca mogu u svojstvu pješaka, vozača bicikla i osobnog prijevoznog sredstva iskusiti realni dio sudjelovanja u cestovnom prometu i time steći znanja i vještine kako bi mogla sigurno sudjelovati u cestovnom prometu. (vv)
U središtu Štefanca, čakovečkom prigradskom naselju, nakon poduže stanke nastavljeni su radovi na uređenju parka, odnosno dječjeg igrališta. Igrala su
već prije postavljena, a trenutno se uređuju staze na koje se postavljaju tlakovci. U sredini pak parka naziru se obrisi kućice, sojenice ili kako je već nazvati. (vv)
NAJAVLJEN petodnevni program Porcijunkulova u Čakovcu
Manifestaciju 1. kolovoza otvaraju dečki iz grupe A strana dok ga Crvena jabuka zatvara 5. kolovoza
Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan
Crvena jabuka, Joško Čagalj Jole, Vesna Pisarović, A strana i Halid Bešlić imena su poznatih estradnjaka koji će, između ostalih, zabavljati Međimurce tijekom ovogodišnjeg Porcijunkulova.
Od Halida Bešlića do Zdenke Kovačiček
Ovogodišnje 60. po redu Porcijunkulovo kuca na vrata pa je javnosti predstavljen, kako se moglo čuti, bogat i raznolik program, po principu – za svakoga ponešto.
- Manifestacija započinje 1. i završava 5. kolovoza, istakla je tom prilikom Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica.
Program otvaraju dečki iz grupe A strana s HRT-a dok ga Crvena jabuka zatvara. Za to će vrijeme Grad biti podijeljen u 5 zona.
- Jedna od njih je obiteljska ili park zona koja se pokazala jako interesantnom i doista je lani zasjala podno bedema Staroga grada, naglasio je Filip Horvat, direktor TZ-a Grada Čakovca.
Druga je urbana zona u Strossmayerovoj ulici i parku Rudolfa Kropeka na kojoj će se predstaviti domaća urbana scena (među izvođačima je najavljena i Zdenka Kovačiček) koja je u Hrvatskoj često zapostavljena, a u Čakovcu postoji publika za nju. Treća je komercijalna zona ili velika pozornica na kojoj će nastupiti domaći izvođači poput spomenute A strane te Crvene jabuke, zatim Joleta, Halida Bešlića i Vesne Pisarović. Koncerti će se i dalje održavati “van” Grada, odnosno na velikoj pozornici na SRC-a Mladost. Četvrta je zona tradicije koja se ove godine nadogradila pa će tako, između ostaloga,
tu biti i tamburaške glazbe, nastupit će naši KUD-ovi, a sve kako bi se naša tradicija pokazala u najboljem svijetlu. Ovogodišnja pak je novina Proštenje u doba Zrinskih što će biti svojevrsni vremeplov onoga svega što se dešavalo u počecima Čakovca.
Gospa od Anđela i Porcijunkulski oprost Kako je Porcijunkulovo vezano uz Gospu od Anđela, odnosno čakovečko prošćenje, nezamislivo je bez vjerskog dijela programa. Ove godine bit će posebno svečano jer se obilježava i 365. godina dolaska franjevaca u Čakovec.
Vjerski dio započinje u utorak 30. srpnja i to kratkim programom ispred crkve sv. Nikole biskupa gdje će se čitati bula kojom je proglašen potpuni oprost koji je sveti Franjo izmolio u crkvici Porcijunkuli u Asizu. Oprost se danas može
zadobiti u svim bazilikama, svetištima i župnim crkvama na svijetu počevši od podneva na dan 1. kolovoza do ponoći na dan 2. kolovoza. Ne može se dobiti u privatnoj kapelici. Osoba koja želi dobiti oprost mora ispunjavati sljedeće zahtjeve: pohoditi crkvu, izmoliti Oče naš i Vjerovanje, pristupiti sakramentu pokore, pričestiti se i moliti na nakanu Svetoga Oca.
- Organiziramo i Porcijunkulski buvljak u samostanu gdje će biti razno razne zanimljive krame, ali i lijepih stvari za kupiti i donirati novac za obnovu našeg oltara Majke Božje, kaže fra Filip Đurđević
Novina ovogodišnjeg Porcijunkulova je Proštenje u doba Zrinskih koje će biti vrhunac zone tradicije. Bit će to svojevrsni vremeplov života grada Čakovca u njegovim počecima, dakle kada se osnovala crkva te kada je izgrađen dvorac. Jednom riječju, pokušat će se dočarati tadašnja raskoš u kojem je živjelo tadašnje stanovništvo predvođeno članovima obitelji Zrinskih. - U suradnji s Udrugom Anno domini i koprivničkim Renesan-
snim festivalom uspjeli smo dovući iz cijele Europe zanimljive grupe koje će predstavljati svoje vještine, pohvalio se Filip Horvat. Tako će se na prošćenju Zrinskih naći konjanici, odnosno vitezovi i sokolari iz Slovačke, streličari i naravno stari zanati koji će se posebno predstaviti, a gdje drugdje nego u atriju bedema Staroga grada. Posjetitelji će, između ostaloga, moći uživati i u viteškim igrama te isprobati jela koja su se tada nalazila na plemićkom stolu. Sve će to biti dostupno svih pet dana trajanja Porcijunkulova. (vv)
Središnjem misnom slavlju prethodit će trodnevnica koju će voditi fra Siniša Pucić koji je poznat po svom socijalnom angažmanu. Riječ je o čovjeku koji je pokrenuo popularni časopis Ulične svjetiljke kojemu je cilj “vratiti malog čovjeka sputanog ekonomskim problemima ovog svijeta ponovo na noge i vratiti ga u život dostojna čovjeka.” Dakle, u petak 2. kolovoza, na dan Gospe od Anđela, središnje misno slavlje u 10 sati predvodit će varaždinski biskup, mons. Bože Radoš. Misi će prethoditi tradicionalna procesija s kipom Gospe od Anđela. Nakon nje, održat će se svete mise na slovenskom, odnosno mađarskom jeziku.
RAZGOVOR s Valentinom Škvorcom uz Dan općine Mala Subotica
Iako se prirodni prirast povezuje s romskom nacionalnom manjinom, moram naglasiti kako je kod njih natalitet u padu. S druge strane, rođeno je više djece u ostalim našim naseljima, ističe načelnik Škvorc
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Zlatko Vrzan
Općina Mala Subotica priprema se za obilježavanje svog Dana koji je vezan uz posvećenje tamošnje župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije.
Kao i svih godina do sada, uz svoj Dan, Općina je pripremila bogati program po principu za svakoga ponešto.
Nama je to prilika za poduži razgovor s načelnikom Valentinom Škvorcom.
Trenutno je u vrtić upisano 106 mališana s time da je 21 dijete ostalo na listi čekanja. Dva nova boravka koja dograđujemo bit će taman za sve te neupisane
- Stanovništvo Općine nikako da dočeka realizaciju projekta Aglomeracije. Kako sada stvari stoje, bageri neće još nekoliko godina izaći na teren.
- Da, nema nas u državnom proračunu iako je Aglomeracija ono što sve nas tišti već duže vrijeme i to za podizanje kvalitete života. Ono što mogu potvrditi je činjenica da intenzivno pregovaramo s Međimurskim vodama koje su nositelj tog projekta, koji prijavljuju sve na natječaje i koji Aglomeraciju mogu odraditi. Nažalost, još uvijek smo na nuli. Vrijednost naše Aglomeracije je 67 milijuna eura, a tu su uključene i Općine Belica, Dekanovec, Domašinec i Podturen i zapravo su sve te općine spojene kanalizacijskim sustavom koji će se izlijevati u pročistač Podturen. Kanalizacijski sustav samo za nas procijenjen je na oko 10 milijuna eura. Usporedi li se taj iznos s našim proračunom koji je oko 3,9 milijuna za ovu godinu s time da izvorno iznosi oko 2 milijuna, jasno je koje bi to bilo opterećenje da idemo sami graditi. Cijela kanalizacija jednostavno je preskupa da se sami uputimo u taj pothvat. Petnaestak godina ne bismo se mogli maknuti s nule. Osim toga, ako bi kanalizaciju kojim slučajem i sami is�inancirali, mi se ne
bismo imali kamo spojiti jer nemamo pročistača. Jednostavno čeka se neki izvor sredstava, pozorno se prate svi natječaji i kako bi se jednostavnim rječnikom reklo – sve je u Božjim rukama.
- Čekanje Aglomeracije nagomilalo je i niz drugih problema. Kojih?
- Naravno, riječ je o stanju naših cesta koje nisu obnavljane već duži niz godina upravo zato što su se čekali radovi na kanalizaciji. Stanje na državnoj cesti i županijskim cestama sada je već alarmantno. To izaziva veliko nezadovoljstvo mještana i na svakoj sjednici Općinskog vijeća poteže se to pitanje. Prije svega jer stanje predstavlja već i sigurnosni problem što pak nikako ne može čekati. Sad smo u nekakvom zrakopraznom prostoru. I dalje se čeka kanalizacija pa se ne planiraju neki veliki zahvati na rekonstrukciji cesta već se kreće sa saniranjem kritičnih dijelova.
- Dječji vrtić Potočnica dogradili ste 2019. godine i već je premali pa se ide u novo proširenje. Kako to?
- Zadovoljni smo dinamikom radova na rekonstrukciji našeg dječjeg vrtića. Kroz mjesec dana kreće javna nabava za njegovo opremanje. Dogradnjom ćemo dobiti još dva prijeko potrebna boravka tako da ćemo ih na kraju ukupno imati sedam. Trenutno je u vrtić upisano 106 mališana. Na novim upisima upisali smo 29 mališana s time da je 21 dijete ostalo na listi čekanja. Ta dva nova boravka bit će taman za svu tu neupisanu našu djecu. Ustvari, za naše mještane koji više neće svoje mališane voditi po vrtićima okolnih općina. Općina, naime, na zadovoljstvo svih, bilježi pozitivni prirodni prirast. Jedna smo od rijetkih sredina koja se može time pohvaliti. Iako se prirodni prirast obično povezuje s populacijom romske nacionalne manjine, moram naglasiti kako se i kod njih mijenja trend, odnosno natalitet im je u padu. Primjerice 2022. godine u Piškorovcu je rođeno 47 mališana, a lani 27. S druge strane, rođeno je više djece u ostalim našim naseljima.
Povećanje broja djece nije osnovni razlog zbog kojeg dograđujemo vrtić. Pet godina je dugi period i totalno se promijenio način života. Jednostavno, više nema baka i djedova koji bi čuvali djecu jer i oni rade pa se djeca voze u vrtić već od jasličke dobi. I tu je bit cijelog problema, odnosno velikog pritiska na vrtić. Osim toga, dječji vrtić već odavno nije više samo mjesto za čuvanje već je odgojno-obrazovna institucija i na tome puno radimo. Naime, uz infrastrukturu, pratimo te
usklađujemo plaće odgojitelja s kolektivnim ugovorima jer želimo zadržati kvalitetne ljude, a vezano uz to i kvalitetnu uslugu. Samim time, i s novim boravcima nećemo imati problema sa stručnim kadrom.
To usklađenje plaća, moram reći, s velikom pomoći države koja nam godišnje spušta 200.000 eura na ime �iskalne održivosti vrtića, neće biti opterećenje ni za roditelje ni za općinski proračun. Što više, zahvaljujući državnim sredstvima, smanjili
smo čak i udio su�inanciranja ekonomske cijene boravka mališana za roditelje prije kojih pola godine.
- Osim dječjeg vrtića za mališane, u planu je i slična ustanova za najstariju populaciju. U kojoj je to fazi?
- Do kraja mandata želja mi je da ovdje de�initivno završimo i dnevni boravak za starije i nemoćne osobe. Projektna dokumentacija je spremna i spremno čekamo raspisivanje odgovarajućeg natječaja. A riječ je o svojevrsnom dječjem vrtiću za starije osobe. Članovi obitelji bi ih, kao i djecu, prije odlaska na posao doveli u dnevni boravak i pokupili bi ih kad idu s posla. Korisnici dnevnog boravka time bi izbjegli institucionalizaciju u domovima te bi i dalje spavali u vlastitom domu. S druge strane, na neki bi način odlazili na “posao” gdje bi se družili s vršnjacima te se bavili stvarima koje ih interesiraju. Naravno, imali bi osiguran obrok, vodila bi se briga o tome uzimaju li svoje lijekove i slično. Poznati smo i po našem Međugeneracijskom parku koji radimo fazno, ovisno o proračunskim sredstvima. Ove godine odradili smo hortikulturno uređenje, posadili smo dovoljno drveća oko dječjeg igrališta kako bismo im osigurali dovoljno hladovine, a istodobno kako bi to bilo mjesto za okupljanje i druženje. Ranijih godina odrađen je dio za park, pa za dječje igralište, a sada je na redu dio koji je namijenjen mladima. Odradili smo već nabavu, ugovoreni su radovi za postavljanje stolova za stolni tenis, za šah i društvene igre kao i za završetak staza oko samog parka. Kao
posebna atrakcija za mlade je postavljanje zip linea. Nažalost, projekt uređenja središnjeg sportskog dijela parka nije nam prošao na natječaju pa ćemo to ostaviti kao zeleno igralište. A onda, ako uspijemo dobiti neka sredstva, vidjet ćemo što i kako dalje to urediti. Istina, ni postojeće zeleno igralište nije problem jer se igra nogomet. Mogu potvrditi da je park postao mjesto okupljanja što nam govori da smo napravili dobru stvar. - Što biste još istaknuli kao važno za stanovništvo Općine?
- I za naredno razdoblje imamo velike planove i ciljeve. Ne odnose se oni samo na izgradnju i obnovu infrastrukture već i na razvoj zajednice te samih usluga. Općina godišnje u prosjeku posljednje četiri godine osigurava oko 70.000 € godišnje za provedbu projekata udruga, dok još posebno za vatrogasna društva izdvaja 80.000 €. Stav je Općine da je ulaganje u udruge ulaganje u budućnost i zadovoljstvo zajednice i stoga je većina projekata usmjerena na kvalitetniji rad udruga građana. To ulaganje udruge vraćaju kroz svoj dobar rad i brigu o zaštiti okoliša, ljudskog zdravlja, očuvanju kulturne baštine. Ove godine posebno smo ponosni na vrhunske rezultate karatista, mažoretkinja, tamburaša i folkloraša koji i na državnim nivou ponosno prezentiraju ime naše općine i dokaz su jednog kvalitetnog rada. Ujedno naša vatrogasna društva spadaju u sam vrh vatrogastva Međimurske županije te njihova spremnost i opremljenost čini nas sigurnijima u ovom ubrzanom vremenu.
Vijećnici Općinskog vijeća Općine Domašinec proteklog su četvrtka, 20. lipnja održali 20. sjednicu. S obzirom na činjenicu da trenutni koncesionar za dimnjačarske poslove odlazi u mirovinu, Općina će morati pronaći novog koncesionara.
– U velikom smo problemu jer znamo da je interes za zanimanje dimnjačar jako slab u našoj županiji. Već sam kontaktirao i PRE-KOM i nekoliko dimnjačarskih obrta, no oni su mi odgovorili da nemaju dovoljan broj ljudi te me odbili. Raspisat ćemo natječaj, djelomično naslijepo, a nadamo se da ćemo imati sreće i pronaći novog koncesionara za dimnjačarske poslove, rekao je načelnik Mario Tomašek.
Također, vijećnici su raspravljali i o osam točaka dnevnog reda, a jednoglasno su usvojili rebalans proraču-
Načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek
na. Tako su prihodi proračuna povećani za 222 tisuće eura, a povećat će se i iznos stipendiranja studenata. (rd)
DANI OPĆINE Mala Subotica
Bogat program, a dolazi i klapa Kampanel!
Ove godine Dani općine Mala Subotica održat će se u razdoblju od 28. lipnja do 13. srpnja 2024. godine. Dani Općine započinju u petak 28. lipnja svečanom sjednicom nogometnog kluba Spartak. Subota vam donosi nogometne utakmice Nogometne škole Općine
Mala Subotica te Šahovski turnir u Društvenom domu u Palovcu. U četvrtak 4. srpnja u Domu kulture u Maloj Subotici održat će se Svečana sjednica Općine Mala Subotica i dodjela javnih priznanja Općine Mala Subotica. U petak će u šatoru ispred Osnovne škole Mala Subotica nastupiti Tamburaški sastav Frikovi i klapa Kampanel. Subota 6. srpnja donosi vam nastup Grupe Vulkan, a slavlje se nastavlja u nedjelju mimohodom udruga, svetom misom u
Maloj Subotici te sajmom obrtnika, poljoprivrednika i udruga. Taj dan podijelit će se i nagrade osnovnoškolcima, nastup Puhačkog orkestra Općine Mala Subotica i Murskog Središća te podjela priznanja najboljim sportašima Općine Mala Subotica, a dan će završiti koncertom Etno duo Goga & Željko. U ponedjeljak 8. srpnja očekuje vas mimohod te nastup folklornih sekcija iz Hrvatske, Bugarske, Njemačke, Indije i Perua. Posljednji dan Dana Općine je subota 13. srpnja, kada će na nogometnom igralištu Nogometnog kluba Dinamo Palovec biti natjecanje u kuhanju gulaša, nogometni turnir "med vulicama", seoske igre te zabava uz Gorana i Andreu Šafarić. Istog dana u Maloj Subotici očekuje vas 7. utrka Općine Mala Subotica. (rd)
Ljubav je snažna emocija koja ima snagu stvoriti nešto uistinu posebno. U Mihovljanu pored Čakovca, ljubavna priča Dijane i Luke Knezića utjelovljuje tu snagu na najljepši mogući način. Nakon sedam godina ljubavi, ovaj mladi par odlučio je ozakoniti svoju vezu na način koji će svi pamtiti. Luka, zaljubljenik u heklanje, izradio je vjenčanicu za svoju suprugu Dijanu, pokazujući svoju ljubav i predanost kroz svaki ubod igle.
Od srednjoškolskih prijatelja do supružnika
Dijana Knezić, gra�ička dizajnerica s vlastitim obrtom i Luka Knezić, programer mobilnih aplikacija u Zagrebu, žive u Mihovljanu, a njihovo poznanstvo potječe još iz srednjoškolskih dana. - Poznajemo se jako dugo. Osam godina prije nego što smo prohodali smo se poznavali i to je bilo u srednjoj školi, a nakon fakulteta smo shvatili da smo jedno za drugo. Prohodali smo i evo, sedam
Luka, zaljubljenik u heklanje, izradio je vjenčanicu za svoju suprugu Dijanu
smo godina zajedno, otkrila je Dijana.
Njihovo vjenčanje, održano početkom lipnja, bilo je opušteno i veselo. - Vjenčali smo se kod matičara i vjenčanje je bilo u Bedemu, tako da je sve bilo praktički na istoj lokaciji. Nama je to bila samo formalnost, rekla je Dijana.
Za sto sati izradio unikatnu vjenčanicu
No, ono što je zaista izdvojilo njihovo vjenčanje od drugih bila je jedinstvena vjenčanica koju je Luka izradio za Dijanu. - Kako sam počeo heklati, svidjelo mi se i uvijek si volim postaviti malo veće izazove, objašnjava Luka. Nakon godinu i pol bavljenja heklanjem, Luka je započeo projekt izrade vjenčanice za koji mu je bilo potrebno oko 100 sati rada. - Poslije posla sam se time bavio i bilo mi je potrebno otprilike 100 sati, odnosno dva mjeseca, dodaje. Luka nije imao mnogo pomoći tijekom izrade. - Tražili smo savjete, no jedini savjet koji smo iskoristili je taj da
odnesemo na parenje poslije i to je puno pomoglo, ali to je praktički sve, otkriva Luka. Obitelj i prijatelji bili su iznenađeni, ali ne i potpuno šokirani njegovom namjerom, jer su znali da Luka voli izazove. - Meni je jedina sumnja bila kako će haljina ispasti. Da možda neće biti lijepa, ali na kraju je super ispala, priznaje. Dijana je bila oduševljena Lukinom idejom. - Bila sam sretna zato jer ne moram hodati po salonima vjenčanica. On je odlučio to napraviti, a ja sam bila samo podrška i vjerovala sam procesu, otkriva. Iako je možda imala sumnje kako će haljina ispasti, vjerovala je u Lukine vještine. - Jedini zahtjev je bio da haljina bude dužine do koljena, a kako god da je ispala, ja bih ju nosila. Na kraju je super ispala, tako da je dobro prošlo,
OTVORENA obnovljena i proširena cesta Belica – Gardinovec
rekla je Dijana kroz smijeh. Haljina je na kraju bila savršena i jedinstvena. - Posebna je, nema duplikata. Luka je mogao kupiti vjenčanicu, ali je uložio svoje vrijeme i to mi je puno značilo, otkriva. Ovaj mladi par ne planira stati na ovome. Luka radi na aplikaciji za heklanje, a vjenčanica je bila jedan od prvih projekata testiranja te aplikacije. - To je bio jedan projekt kojim je testirao aplikaciju, ali aplikacija još nije gotova, kaže Dijana, na što se Luka nadovezao: - Nadamo se da do kraja godine bude završena.
Ovaj je bračni par zaista pokazao kako djela govore više od riječi, te su dokazali da ljubav, posvećenost i kreativnost mogu stvoriti nešto uistinu jedinstveno. (sb, foto: zvrzan)
Kolnik je sada s biciklističkim trakama širok devet metara. Samo da podsjetim, stari je varirao u širini od 5,5 do 7 metara, rekao je tom prilikom načelnik Taradi
Luka Biber, Maša Trupković i Lena Dodlek, polaznici Dječjeg vrtića Belica, imali su tu čast da budu glavni na svečanom otvaranju obnovljene i proširene ceste između Belice i Gardinovca.
Prometnicu između Belice i Gardinovca dugu 2222 metra koja je bila u izrazito lošem stanju, a i poznata je bila po svoja tri oštra zavoja, u potpunosti smo rekonstruirali, proširili je i uz nju izgradili i pješačko-biciklističku stazu. Kolnik je sada s biciklističkim trakama širok devet metara. Samo da podsjetim, stari je varirao u širini od 5,5 do 7 metara, rekao je tom prilikom Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica.
Biciklističke trake nalaze se uz lijevi i desni rub kol-
nika, jednosmjerne su, širine jednog metra i bankine od pola metra. Posebna se pozornost posvetila oštrim
zavojima s time da i oni imaju biciklističke staze, ali s uzdignutim rubnjacima. Novoobnovljena cesta naravno
ima izgrađenu i oborinsku kanalizaciju. Dakle, svi uvjeti za sigurniji promet na ovoj frekventnoj cesti sada su ispunjeni. Riječ je o investiciji vrijednoj 743.972 €, koju financijski nose Međimurska županija i ŽUC, u partnerstvu s Općinom Belica koja snosi troškove od 100.000 eura. Radove su izveli djelatnici domaće tvrtke Pavlic-asfalt-beton iz Donjeg Kraljevca, izabrani u postupku javne nabave. Njenim svečanim puštanjem u promet ustvari je započeo i program uz Dan Općine.
Obnovljenu cestu prvi su isprobali biciklisti, tradicionalnom biciklijadom koja je bila i tempirana upravo za ovaj čin. (vv)
U Društvenom domu Dekanovec održana je u subotu, 22. lipnja, 29. Županijska smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi u organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije. Nastupilo je deset glazbi: Limena glazba Dekanovec, Puhački orkestar Općine Mala Subotica, Puhački orkestar Donja Dubrava, Limena glazba Općine Podturen, Gradski puhački orkestar Mursko Središće, Puhački orkestar Općine Donji Kraljevec, Puhački Orkestar Općine Nedelišće, Puhački orkestar Grada Preloga, Limena glazba Belica te Puhački orkestar Goričan. Kako je državno natjecanje limene glazbe već prošlo, ova revijalna županijska smotra bila je prilika da orkestri prikažu svoje nove izvedbe. Zbog godišnjih odmora nastupilo je samo deset limenih glazbi, od petnaestak koliko ih djeluje u Međimurju. Treba međutim naglasiti da je u Međimurskoj županiji jedino u Hrvatskoj održano izlučno natjecanje za državnu smotru limenih glazbi, što govori o izuzetnoj aktivnosti i dobroj organizaciji, ali i interesu mladih kao i aktivnosti glazbenih škola.
Dekanovec je veoma zahvalno mjesto za održavanje smotri limenih glazbi zbog dugogodišnje tradicije, a tako je bilo i ovoga puta, publike i druženja nije nedostajalo. Goste i publiku pozdravili
su načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović, te župan Matija Posavec, uz nazočnost načelnika susjednih općina, Zvonimira Taradija iz Belice i Perice Hajdarovića iz Podturna. Program je vodila
Aleksandra Ličanin, a svaki nastup popraćen je dugačkim pljeskom.
Trendovi izbora skladbi kad je riječ o limenim glazbama u našem kraju nisu se mnogo pvromijenili zadnjih
godina. Tako je bilo i u Dekanovcu. Prvi izbor su omiljene američke i europske skladbe pisane za orkestre koje su dominirale prošlih godina, no sve više limenih glazbi izvodi i �ilmsku glazbu kao što je izvodila Mala Subotica što je, čini se, postao trend. Ne odustaje se i od najljepših hitova, pa su gotovo zaštitni znak Limene glazbe Belica skladbe grupe ABBA u obradi. Mnogo se nije promijenilo niti kad je riječ o izvođenju međimurskih skladbi za puhače, i dalje ih je premalo na smotrama. Dobar glas Međimurja branili su ovaj put mladi puhači iz Goričana te Puhački orkestar Općine Donji Kraljevec s jednom skladbom, no najviše Limena glazba Dekanovec. Naime, sve limene glazbe i orkestri su zajednički izvele međimursku popevku “Dekanosko grobiče“, kao spomen na Florijana Andrašeca.
(JŠ; Foto: Mario Golenko)
DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik Murskog Središća u povodu u Dana Grada Mursko Središće
- Od iduće godine imat ćemo dva koncerta top kvalitete, bez šatora, na otvorenoj pozornici u prozračnom ambijentu
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Foto: Zlatko Vrzan
Unazad nekoliko godina
Grad Mursko Središće ima iza
sebe intenzivan razvoj i stječe se dojam da je došao do granica kada bi trebala učiniti iskorak i probiti sadašnje granice kako bi grad nadrastao sadašnje gabarite.
Tom temom započeli razgovor s Draženom Srpakom, gradonačelnikom Murskog Središća u jeku programa Ljeto uz Muru u povodu Dana grada.
- I sami smo došli do tog zaključka gledajući ovogodišnje programe koje smo pripremili za Ljeto uz Muru. Uz analizu donijeli smo neke zaključke za iduće ljeto, otpočeo je razgovor Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća.
Nastavlja: - Ljudi su se de�initivno promijenili zbog korone. To se vidi i osjeća, a istodobno se dogodila velika in�lacija događaja. Nema više ni najmanje općine ili sela u kojemu nije organiziran neki koncert. Pitanje je mogu li tu silinu događaja ljudi i �inancijski podnijeti. Uz to pojavio se i problem klimatskih poremećaja. Koncert pod šatorom pod 35 stupnjeva u kasnim večernjim satima zasigurno publici nije privlačan. Na koncertu 4 tenora ove godine bilo je više ljudi vani, nego u šatoru zbog vrućine i sparine, a na otvorenom u lijepom ambijentu šetnice bilo je ugodnije slušati tenore.
Potrebno je naći novu paradigmu kako zadovoljiti interese i želje građana. Od iduće godine imat ćemo dva umjesto šest koncerata.
- Idemo na to da je manje više i na top kvalitetu. Odlučili smo se za koncerte na ljetnoj bini bez šatora, čime ćemo izbjeći trošak šatora i umjesto toga kupiti još više suncobrana pa će veliki prostor šetnice biti prozračan, a pod krovom, kazao je.
Ističe: - Pitanje kvalitete života građana stavljamo u prvi plan, a ono uključuje i ispunjeno slobodno vrijeme, nakon posla. Želimo izgraditi sportski park, koji je jednako tako važan kao i Centar za kulturu Rudar. Prilikom otvaranja Centra za kulturu kazao sam da nismo ni svjesni koliko će to utjecati na društveni život u gradu. Sada to vidimo, kad se prikazuju vrhunske kazalište predstave i koncerti. Postali smo grad kulture.
Ponosan sam na predstavu Globine s 30 glumaca o povijesti grada koja će biti
izvedena uz Dan grada. To su sve postignuća koja su nadilazila naš grad. Tako će i sportski park donijeti neku kvalitetu sportske ponude. Važnu ulogu u tome ima i NK Rudar koji se natječe u trećoj nogometnoj ligi. Njegova škola nogometa okuplja 150 djece, koji su u dnevnom ritmu treninga, izvučeni od sjedenja i gledanja u ekrane. To su za budućnost nesagledivo dobri dosezi.
Od pumpe do industrijske zone prvi metri zaobilaznice
Novu budućnost ispisat će i obilaznica Murskog Središća. I to će biti nadogradnja postojećem standardu građana jer će povećati sigurnost i umiriti promet. Odlučili smo je otpočeti tako da smo priču preokrenuli na glavu, s obzirom na to da sa Slovencima još uvijek nema dogovora, premda se ta tema stavlja na dnevni red svakog bilateralnog razgovora.
Na novu ideju navela me situacija u Ulici Marka Kovača koja je opterećena kamionskim prometnom prema industrijskoj zoni da idemo u prvu fazu izgradnje zaobilaznice od Inine pumpe na ulazu u grad do industrijske zone.
Kad se dogodi sporazum sa Slovencima, ta dionica će se uklopiti u cijeli projekt: novi most preko Mure, spoj na slovenske ceste i nastavak lijevo od Štrukovca prema Čakovcu gdje bi se spojila na sjevernu obilaznicu Čakovca.
Početna dionica mogla bi krenuti vrlo brzo. Grad će naručiti projektnu dokumentaciju, jer u tom slučaju nije potrebno raditi studiju utjecaja na okoliš, ali bi izgradnju �inancirale Hrvatske ceste.
Kad govorimo o nadogradnji kvalitete života građanima, u narednih desetak godina moramo dobiti dom za starije i nemoćne pri čemu bi osnivač bio grad ili županija.
To je povezano s mogućnošću �inanciranja iz fondova, jer sami to ne možemo �inancirati. Treba nam dom sa su�inanciranim smještajem ili povoljnim cijenama za štićenike doma. Takav dom bi bio velik doprinos brizi za stariju populaciju. U gradu doduše imamo dva privatna doma za starije s kapacitetom od 150 mjesta, ali u njima polovicu kapaciteta popunjavaju Slovenci, kojima je u njima jeftinije nego u Sloveniji. Problem je da su i tamo liste čekanja na dom do 10 godina, a
kod nas mogu za manje novaca brže nego doma dobiti mjesto u privatnom smještaju, kazao je gradonačelnik.
Nastavlja: - Želim da u narednim godinama budemo još više ekološki osviješteni. Dosta smo učinili preuzimanjem Murs-ekoma, kojemu smo pet puta povećali vrijednost i podigli kvalitetu usluge: odvoz otpada razvrstanog u četiri ankete, granja i glomaznog otpada. Uređujemo groblja, grad je čist, pokošen, pun cvijeća, imamo zimsku službu. Ono što je važno je da imamo kvalitetan predškolski i školski odgoj, a za to ćemo uskoro imati uvjete.
Na jesen
dogradnja škole
Idući tjedan potpisat će se otpis za dogradnju vrtića, a u kasnu jesen i škole. Ne smijemo zaboraviti da smo dobili i sredstva za izgradnju multikulturnog centra u Sitnicama, što je prevažno za integraciju
Roma, za edukativne, kulturne i zabavne sadržaje u naselju. Važno je da i dalje budemo tolerantna sredina u kojoj se ljudi razumiju. Promjena u mentalitetu se dogodila zadnjih deset godina, i da toga nije bilo ne bi bilo svih projekata koji su iza nas.
- U Murskom Središću nedostaje još barem jedna jača �irma da svojim primanjima zadržava mlade, ali i stanovi, koje mladi preferiraju radi lakšeg održavanja, ima li šanse za to?
- Imamo dva, tri zemljišta koja bi bila pogodna za višestambenu izgradnju. U više navrata smo imali natječaj za prodaju, po stimulativnim cijenama, ali u komunikaciji s potencijalnim graditeljima nismo naišli na interes. Njihov odgovor je sljedeći: - Gradnja kvadrata košta me isto kao u Čakovcu, a tamo ga prodam za 500 eura više, prepričava gradonačelnik.
Naglašava: - Meni se to nikako ne sviđa, to prazni naša sela. Mladi kupuju stanove u Čakovcu, a ostavljaju kuće svojih roditelja. U nekom vremenu taj će se trend preokrenuti. Mi naše zemljište ne želimo potratiti, već ćemo otvarati nove ulice i čekati pogodniji trenutak za prodaju.
Što se tiče gradnje novih proizvodnih pogona, za to je potrebno proširenje poslovne zone. Upita za gradnju ima, ali trenutno potencijalnim investitorima nemamo što ponuditi. Oni koji su kupili zemljište u prvom dijelu zone čuvaju ga ze sebe i za svoja proširenja. U najavi je širenje �irme STS, tekstilne tvornice I-Kong, a planove za proširenje imaju i druge �irme u zoni. Da imamo dodatnih 13 hektara za koliko želimo proširiti zonu, znam da bi se odmah prodalo, kazao je gradonačelnik.
Ali pitanje je i tko će raditi u tim novim tvornicama. Stranci. Stvari su se promijenile. Da je netko prije deset godina rekao da će u Murskom Središću danas raditi stotinjak radnika iz Nepala ili neke druge dalekoistočne zemlje, pozvali bi mu hitnu, a danas je to realnost. Na promjenu je utjecao i naš speci�ični položaj, “na pola sata boljim autom do Graza”. Zagreb i Graz su na istoj udaljenosti od Murskog Središća, a mladi vole isprobavati i otići. Migracije su nakon Schengena puno lakše.
Bio bih najsretniji da imamo dvoje, troje djece po obitelji
Zbog toga smo veseli kad se gospodarstvo razvija. Ali, Mursko Središća kao naselje ima oko 3100 stanovnika, ali s još jednom većom �irmom došli bi u situaciju da imao 10 posto stanovništva koje je iz sasvim drugog kulturnog i civilizacijskog kruga što bi
utjecalo na drugačije tokove razvoja.
Bio bih najsretniji da imamo više djece, dvoje, troje po obitelji, jer smo se našli u situaciji da nema tko raditi. Neki su otišli izvan Hrvatske, drugi se raspršili po Hrvatskoj, mortalitet je veći od nataliteta. Još 2016. godine na svečanoj sjednici u Centru za kulturu, koji je tada bio nedovršen, kazao sam da nam slijedi borba za puni prostor. Slutio sam što nam se događa, a ako se prostor isprazni to de�initivno ovako ili onako znači zamjenu stanovništva. To je neizbježno i to vidimo po nekim dijelovima Hrvatske.
Zaključio je: - Tako da sve što god je moguće moramo ulagati u djecu i kvalitetu života. Posla ima dovoljno, tko želi raditi može, ali kvaliteta života znači i to kolika su primanja i ima li dovoljno mogućnosti za dobro i ispunjeno vrijeme nakon posla. Tako da netko tko je otišao u Austriju brzo počne uspoređivati što mu se više isplati.
S obzirom na investicije koje predstoje jesu li gradske �inancije stabilne? Gradske �inancije su stabilne, ali ćemo u naredne dvije, tri godine biti pod velikim opterećenjem zbog aglomeracije Štrukovca, dogradnje vrtića, i učešća u troškovima dvorane te gradnji pješačko-biciklističkih staza. Sve to koštalo bi preko 2 milijuna eura, što je ozbiljan novac za nas. Ali ako dobijemo dodatan novac iz nacionalnih izvora za vrtić, tada bi se olabavila proračunska omča. No od projekta nećemo odustati pa i po cijenu korištenja minusa na poslovnom računu da bismo dovršili projekte.
A za neke često ne jedna godina, nego ni jedan mandat nije dovoljan. Dražen Srpak zasigurno će od građana zatražiti povjerenje za još jedan mandat.
SVEČANA SJEDNICA Dana Grada Mursko Središće održana u obnovljenoj sportskoj dvorani uz Muru
- Grad je staru sportsku dvoranu prodao Ministarstvu financija, nakon ukidanja granice ministarstvo ju je vratilo gradu, a i obnovljena je uz pomoć države, a ne na trošak grada
Svečana sjednica Dan Grada Mursko Središće održana je u novouređenom Sokolskom domu, koji je desetljećima bio skriven iza granične konstrukcije i kontejnera za potrebe bivšeg graničnog prijelaza.
Izvorno građen kao mjesto za sportski i društveni život grada, nakon 90 godina od izgradnje ponovno nosi staro ime te je nakon ove obnove dobio izvornu funkciju, mjesta za sportski i društveni život grada. Čast otvaranja Sokolskog doma pripala je Josipu Krištofiću, suvremeniku dvorane, dok su vrpce pridržavale učenice OŠ Mursko Središće. Sokolski dom je blagoslovio svetomartinski župnik Mladen Gorupić. Gradonačelnik
Dražen Srpak nije zaboravio naglasiti da je Sokolski dom vraćen gradu zahvaljujući nekadašnjem ministru Darku Horvatu.
Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća, u prigodnom govoru je istaknuo da je Sokolski dom primjer kako se upravlja gradom. Prodan je Ministarstvu financija za potrebe carine, potom je, kad je potreba za tim prestala, Ministarstvo financija dvoranu vratilo Gradu, a onda je i obnovljen uz pomoć fondova, a ne na trošak grada.
Od grada slučaja do grada za primjer
Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, u svom govoru je naglasio:Najvećim postignućem smatram promjenu klime u gradu zbog čega smo od grada slučaja postali grad primjer. Svečanoj sjednici nazočili su Davor Butković, potpredsjednik Vlade RH, Ljubomir Kolarek, saborski zastupnik gradonačelnik Preloga i izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, međimurski župan Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, načelnici i gradonačelnici prijateljskih gradova i međimurskih općina, gospodarstvenici i predstavnici javnih ustanova. Davor Butković, potpredsjednik Vlade i ministar prometa najavio je početak gradnje južne obilaznica
Murskog Središća u dužini od 3,5 km, od ulaza u grad do poduzetničke zone, a kasnije i nastavak dok se dogovori točka spajanja sa Slovenijom.
Tko su dobitnici najviših priznanja
Najsvečaniji dio sjednice je dodjela priznanja zaslužnima. Ove godine Povelju “Počasni građanin Mursko Središće” dobio je Željko Medved, rodom iz Murskog Središća, s kojim se grad ponosi zbog njegovih uspjeha na području tehničke kulture.
Nagrada Grada Mursko Središće za životno djelo
“Dr. Jakov Kostović” pripala je Košarkaškom klubu Rudar
Mursko Središće, za njegov dugogodišnji rad i promociju grada.
Povelju Lapornik dobili su Branko Srpak, gospodarstvenik iz Murskog Središća i Nogometni klub Hajduk Štru-
PRAŽNJENJE SEPTIČKIH jama prema ugovoru Međimurskih voda na području Selnice uzrujalo građane
Četiri puta nekima premalo, a drugima previše
- Hoće li zbog uravnilovke u pražnjenju septičkih jama cestom teći fekalne vode
Na adrese građana u Općini Selnica pristižu ugovori o pražnjenju i odvozu komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje.
kovec za 50 godina djelovanja. Nagradu “Magna cum laude” koju dobivaju učenici za osobna postignuća dobili su David Pahor i Ivan Majsen. Gradonačelnik je na temelju svojih ovlasti dodijelio Zahvalnice zaslužnim građanima. Dobili su ih: Dragutin Balaž, Vladimir Kukovec, Damir Vrančić, Društvo žena Hlapičina, Društvo žena Mursko Središće, Jurica Novak, Marija Sakač i Bojan Kodba. U kulturnom dijelu programa sudjelovali su solistica Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav na gitari i Mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura. Tamara Korunek Lesar je pjevajući Rudarsku baladu mnogima izmamila suze na oči, budeći emocije na rudarsku prošlost grada u kojoj je gotovo svaka obitelj imala barem jednog člana koji je radio u rudniku, a nekima i stradao. (BMO, foto: Z. Vrzan)
Ugovor šalju Međimurske vode, ali ga zbunjeni građani zbog nelogičnosti u njemu ne žele potpisati. U razrješenje problema se uključio i načelnik Ervin Vičević, stajući na stranu građana. - Slažem se da ugovor nije jasan, kaže. Neka kućanstva imaju sabirne jame od 2 m3 dok neki imaju do 30 m3. Stoga ne vidim logiku definiranja odvoza od četiri puta godišnje jer netko će trebati odvoz svaki mjesec, a netko možda dva puta godišnje. Ova problematika bila je i tema sjednice Općinskog vijeća u utorak, 25. lipnja. Vijećnik Josip Bogdan je naglasio kako potpisani ugovor ima obvezujuću i pravnu težinu i da bi bilo potrebno prvo točno definirati sve uvjete pa tek onda potpisati. Predložio je da se Međimurskim vodama uputi zahtjev za izradu anketnog upitnika u kojem će svako kućanstvo ispuniti relevantne podatke za izradu ugovora. - Prihvatio sam prijedlog te vas ovim putem obavještavam kako ćemo Međimurskim vodama uputiti zahtjev za izradu obrasca za svako kućanstvo u kojem će se navesti veličina sabirne jame i broj potrebnih odvoza otpadnih voda kroz razdoblje od jedne godine, istaknuo je načelnik Vičević.
S ugovorom ili bez, građanima će naplatiti i odvoziti Međimurske vode kao da ne žive u stvarnosti. U srijedu su odgovorili da 1. srpnja kreće u odvoz otpadnih voda i da odvoza za one koji ne potpišu ugovor – nema!
Načelnik Vičević ih je upozorio da je protupravno
naplatiti uslugu koja se ne koristi. Ako ćemo svi, uz cijenu potrošnje voda, plaćati i odvoz otpadnih voda, onda se očekuje da se taj odvoz i izvrši, odlučan je Vičević, a ne da se prijeti da odvoza neće biti. Za navedeno postoje i pravne mjere, poručio je.
Pa neće valjda fekalne vode teći cestom jer Međimurske vode neće biti u stanju pravodobno odvoziti otpadne vode iz septičkih jama?
Ravnateljica jedno, a rukovoditeljica drugo Zanimljivo je da je prije sjednice Općinskog vijeća povodom toga načelnik Vičević kontaktirao direktoricu Međimurskih voda, gospođu Glavina, i prenio joj upite građana vezane za plan pražnjenja u kojem se navodi da je isti do četiri puta godišnje, što je za većinu kućanstava premali broj odvoza. Gospođa Glavina je na to usmeno izjavila kako će se do kraja ove godine svim kućanstvima odvoziti otpadne vode prema potrebi, bez ograničenja. U međuvremenu je u utorak, 25. lipnja, rukovoditeljica regulatornih poslova Međimurskih voda poslala dopis kojim dijelom demantira svoju direktoricu i pojašnjava da je do kraja 2024. godine plan pražnjenja definiran do četiri puta godišnje, međutim da će se on kasnije svakako mijenjati.
Opravdava se da je razlog to što nisu odmah definirali detaljnije, jer plan pražnjenja možemo izraditi na temelju potreba i iskustva na terenu, a važan kriterij je i hoće li se odvoziti na Pročistač otpadnih voda u Čakovcu ili u Murskom Središću. Pa zar nisu mogli prije toga anketirati građane o njihovim potrebama? (BMO)
Proračun Grada Preloga doživio je prve ovogodišnje izmjene. Naime, povećan je za 270.000 eura. U izmjene i dopune unio se i preneseni višak iz prethodne godine u iznosu od 198.421,31 eura. Istodobno je u osnovnom planu proračuna za ovu godinu planirani manjak od 500.000 eura.
Iz navedenog slijedi da se predloženim Izmjenama i dopunama za 2024. godinu planira očekivanim prihodima i primicima u iznosu od 9.271.578,69 eura dodati preneseni višak iz prošle godine od 198.421,31 € i rashodi i izdaci ove proračunske godine od 9.470.000 eura. (vv)
Preloški gradonačelnik
Ljubomir Kolarek koji je izabran u Hrvatski sabor, odrekao se svoje gradonačelničke plaće te bilo kakve naknade za taj rad. Drugim riječima, primat će samo plaću saborskog zastupnika.
Gradonačelnička će plaća, kaže, ostati u gradskom proračunu i koristit će se prema potrebi za djecu, mlade...
Plaće se odrekao i u prošlom sazivu kada je u saborske klupe sjeo umjesto, tada svog stranačkih kolege, Darka Horvata. Tada je mandat od četiri godine podijelio s Draženom Srpakom, gradonačelnikom Murskog Središća, odnosno svaki je odradio dvogodišnji mandat. (vv)
Nakon Plodina, Grad Prelog je u očekivanju još jednog trgovačkog centra koji nikako da se počne graditi. Tim više što se o njemu priča unatrag nekoliko godina, a povezuje se i sa zaobilaznicom. Kako je ona pri kraju, svi su u Prelogu već nestrpljivi. Prema riječima gradonačelnika Kolareka, od trgovačkog centra nije se odustalo, dobio je već i građevinsku dozvolu. Međutim, malo se stalo s planovima.
- Pojedini trgovački lanci, pogotovo mali, nisu pokazali velik interes. Ne možete u jednom trgovačkom centru imati tri dućana s cipelama i tri s košuljama, jer će promet biti slab. Želimo da u centru budu raznolike trgovine te ljekarna, kaže gradonačelnik.
Smatra, naime, da donje Međimurje zaslužuje ljekarnu koja će raditi 24 sata. (vv)
Preloški Muzej organizira originalnu i zanimljivu izložbu pod nazivom Priče s klupice. Riječ je izložbi koja ističe važnost očuvanja kulturnog identiteta i nasljeđa Preloga kroz priče i sjećanja njegovih starijih stanovnika. Kroz razgovore s korisnicima Doma za starije i nemoćne osobe Mesmar te članovima Udruge umirovljenika Prelog, izložba oživljava tradiciju, običaje i svakodnevicu donjeg Međimurja. Nekoć su se ove priče pričale na klupici ispred kuća, okupljajući cijelo susjedstvo i prenosile znanje s generacije na generaciju, što je i inspiracija za naziv izložbe.
Kazivači: Članovi Udruge umirovljenika Prelog i
korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Mesmar, Prelog; Agata Čemerika, Ana Bengez, Ana Pavčec, Anđela Koledić, Antonija Krleža, Đurđa Vargek, Đuro Kalšan, Franjo Novak, Greta Stančin, Jelena Novak, Katarina Balent, Katarina Novak, Magdalena Hegeduš, Marija Habula, Marija Pavlic, Nada Blažeković, Paula Rusak, Rudolf Stančin. Autorice izložbe: Iva Kožnjak i Tajana Štefok. Otvorenje izložbe će se održati na Marini u Prelogu u subotu, 29. lipnja 2024. godine u 10 sati. Izložba će se moći razgledati tijekom ljeta na samom početku šetnice. (vv)
FRCALE ISKRE na relaciji M. Horvat – Lj. Kolarek
- Česticu koriste samo dvije obitelji, nekadašnji put je nastavak njihovog dvorišta i ne vodi nikamo, pojasnio je gradonačelnik uz napomenu da se vijećnik Horvat protivi isključivo zbog međuljudskih odnosa
Tekst i foto: Vlasta Vugrinec
- Na što mi trošimo energiju, ljutio se Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, na posljednjoj sjednici tamošnjeg gradskog vijeća. Na 1200 kvadrata zemljišta koje ne vrijedi ništa, koje se nalazi Bogu iza nogu, tri dana jahanja od Preloga, a imamo 155 drugih živih problema. Bavimo se glupostima, grmio je dalje s govornice.
Oranica posvađala M. Horvata i gradonačelnika
Da će nešto poći po zlu na sjednici bilo je jasno još na njenom samom početku kad je oporbeni vijećnik Mario Horvat (SDP) predložio skidanje točke vezane uz oranicu u Cirkovljanu s dnevnog reda.
Međutim kako prijedlog nije dobio potrebnu većinu, točka je ipak ostala.
A bila je riječ o 1231 kvadratnom metru zemljišta, koje je trenutno oranica i koju koriste dvije mlade obitelji koje imaju OPG i bave se uzgojem svinja i htjele bi je jednog dana kupiti. Međutim, problem je u tome što je ta čestica “od pamtivijeka” u svim knjigama uvedena kao put, odnosno javno dobro. Tako je u Grad stigao njihov zahtjev da se s čestice skine oznaka “javno dobro”.
- Česticu koriste samo te dvije obitelji, nekadašnji put koji je u principu nastavak njihovog dvorišta i ne vodi nikamo, nije u pitanju niti prodaja niti pak kupnja, pojasnio je gradonačelnik uz napomenu da se vijećnik Horvat protivi tome isključivo
zbog međuljudskih odnosa te ga zamolio da ostavi emocije po strani. Naravno, vijećnik Horvat mu je replicirao kako nisu u pitanju nikakvi međuljudski odnosi.
- Sporno je javno dobro u općoj uporabi, dodao je Horvat. Kako je moguće da se tamo izgradila betonska zgrada prije promjene vlasništva, odnosno gradnja na gradskom zemljištu, nije se dao Horvat te naglasio kako javno dobro ne može biti privatno vlasništvo.
MO Cirkovljan nema pojma o čestici
U pripremi točke dnevnog reda, gradske službe kontaktirale su MO Cirkovljan koji je bez problema dao svoju suglasnost na ukidanje javnog dobra.
- Išli smo u dobroj vjeri da pomognemo mladim obiteljima, objasnio je Božidar Glavak, predsjednik MO-a Cirkovljan. Tada nismo znali da je na čestici nešto izgrađeno. To sad prvi put čujem. - Predsjednik Glavak nema pojma o čestici, ni gdje ni što je, nadovezao se Horvat koji je inače rodom iz Cirkovljana.
Horvat je potom zapitao koji je razlog da se baš sada skida oznaka javno dobro s te čestice i tko će ju jednog dana kupiti kad već netko stanuje na njoj.
I riječ po riječ, kuhalo se i kuhalo i na kraju je cijela situacija izbacila iz takta gradonačelnika koji je potom povišenim tonom izbacio iz sebe sve što ga je mučilo. Kako vladajući imaju većinu, tako je točka usvojena.
Pred članovima Nautičkog kluba Labud iz Preloga veliki je i izazovni zadatak. Drugim riječima, čeka ih novo izdanje manifestacije Lov na labuđe pero koje će se ovaj put održavati tri dana. Naime, na rasporedu je od petka do nedjelje, od 5. do 7. srpnja, s time da će se sam Lov na labuđe pero održati u večernjim subotnjim satima, 6. srpnja. Kako bi mogli izdržati sav taj napor, kao pravi sportaši krenuli su na “visinske pripreme”, odnosno kao pravi prijatelji i članovi udruge na momčadski team building. Naravno, izabrali su destinaciju u blizini rijeke gdje su mogli veslati i pokazati svoje znanje te snagu. Shodno tim smjernicama uputili su se na rijeku Neretvu, u susjednoj Bosni i Hercegovini. U avanturu su članovi Labuda krenuli iz Konjica, a rafting Neretvom bio je zaista za pamćenje. Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1095 metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i kroz
tu zemlju protječe u dužini od 205 km, a posljednjih 20 km teče kroz Hrvatsku. U antici je Neretva nosila imena Naron, Narenta i Nestos. Neretvani, ili popularnije, Neretvanski gusari, dugo su bili strah i trepet Jadranskog mora, a Dan hrvatske ratne mornarice obilježava
se 18. rujna, kada su Neretvani davne 887. godine u bitci kod Makarske porazili mletačku flotu dužda Kandijana, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija. Poprište je Bitke na Neretvi, jedne od poznatijih bitaka iz Drugog svjetskog rata na po-
dručju europskog jugoistoka. Upravno-teritorijalno, bitka se odvila na području današnje Bosne i Hercegovine, a tada je to bilo na području NDH. Svake godine, druge subote u kolovozu, na Neretvi se vozi poznati turističko-športski Maraton lađa. (vv)
29 DECANTERA
Međimurski vinari na ovogodišnjem su Decanter World Wine Awardsu, najuglednijem i najstrožem ocjenjivanju vina na svijetu, dobili ukupno 29 medalja, jednu zlatnu, 13 srebrnih i 15 brončanih medalja. Bilo je vrlo napeto jer iako je ocjenjivanje u Londonu održano u svibnju, do kraja prošlog se tjedna nije znalo tko su sve dobitnici zlatnih Decantera 2024. pa je zlatni Decanter međimurske vinarije St. Jerome za njihov Prestige Traminac izostavljen iz mnogih članaka napisanih na ovu temu prije objave konačnih, službenih rezultata. Međimurske su vinarije pretežito pro�itirale pušipelom koji zahtijeva vrlo stroge standarde kvalitete. Opisuju ga kao lagano i živahno vino, žućkaste je boje, okus i miris iznimne su kvalitete. Uglavnom, a što pokazuju i nagrade na Decanterima, pušipel danas predstavlja prestižnu autohtonu marku Međimurskog vinogorja.
Dobitnica zlatne medalje, Vinarija St. Jerome osnovana je 2019. godine na temeljima Podruma Štrigova i zlatni Decanter rezultat je petogodišnjeg rada na usavršavanju kvalitete. Uz poznate i na svjetskoj sceni prepoznate međimurske vinare, Štampar, Cmrečnjak, Horvat, Dvanajščak Kozol, Jakopić, Hažić, Kunčić, Kerman, Preiner, Kocijan i Medenjak, na ovogodišnjim se Decanterima kao ugodno iznenađenje istaknuo OPG Kovač, koji je za svoj Pušipel Classic dobio 93 boda, dva su ga boda dijelila od zlata, i zauzeo je čelnu poziciju međimurskih, srebrnih Decanter vina. Na Decanteru 2024. ocjenjivano je više od 18.000 vina, iz Hrvatske njih 600-tinja, koja su ukupno osvojila 366 medalje. Međimurskih 29 Decantera znači da su međimurski vinari u samom vrhu hrvatskog vinarstva.
OBAVIJEST IZ Čakovečkih mlinova o otkupu pšenice
otkup
Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da će od utorka 25. lipnja 2024. godine u silosu u Čakovcu primati u otkupu pšenicu roda 2024.
Pšenica se prima svakim danom od 7 do 19 sati.
Otkupni blokovi na temelju vagarinki se obrađuju samo radnim danom (od ponedjeljka do petka) od 7:00 do 15:00.
Pšenica se ne prima na polog niti na uslužno skladištenje.
Otkup će trajati do popunjena silosnih kapaciteta, a najkasnije do 31. 7. 2024. sukladno uvjetima otkupa koji su javno objavljeni na otkupnom mjestu u silosu Čakovec i na web-stranicama Čakovečkih mlinova.
Cijena za tonu pšenice Premium klase je 188 €, 1. klase 178 €, 2. klase 172 €, 3. klase 162 € i 4. klase 157 €.
Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 9,8 %, vlagom iznad 18 %, hektolitarskom masom manjom od 70 kg/hl, niti s primjesama iznad 6 %, od toga crnih primjesa iznad 2 %.
Također se ne primaju tritikal (pšenoraž), ječam, raž i zob. Pšenica koja se prima mora biti zdravstveno ispravna za upotrebu u mlinskoj industriji (detaljnije u Uvjetima otkupa).
UDRUGA uzgajivača malih životinja iz Nedelišća
Prošla je nedjelja bila namijenjena izletu i druženju članova Udruge malih životinja iz Nedelišća. Ovo je izuzetno aktivna udruga koja vrijedno radi i priprema mnogobrojne što pokazne, što prodajne izložbe na prostoru Mesapa. Vrtićarci iz Nedelišća česti su gosti Udruge jer im
Pšenica se prima svakim danom od 7 do 19 sa� do 31. srpnja
Isplata za prodanu pšenicu je u roku od 2 radna dana po predaji žitarica u silos (odnosno 2 radna dana od dana izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture).
Vlasnici žitarica prilikom predaje žitarica obavezni su dati na uvid broj računa za isplatu u IBAN formatu i potvrdu Porezne uprave ako imaju status obveznika po PDV-u. Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu.
Dostavni traktori i kamioni dolaze Ulicom žrtava fašizma (od strane Elektre) prema Mlinskoj ulici te će na parkiralištu uzduž navedene ulice formirati kolona. Iz Gajeve i Novakove ulice neće se moći ulaziti u kolonu niti na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva.
je cilj upoznati djecu već od najranije dobi sa životinjama i kućnim ljubimcima.
“Punkt” u Nedelišću uvijek je pokazni primjer kako izgleda uređeno dvorište.
A kad ne rade, druže se i putuju tijekom godine na razne izložbe malih životinja, kako po Hrvatskoj, ta-
OPASNA GLJIVICA opet udara po rajčici
ko i inozemstvu. No, ova je nedjelja bila zamišljena kao upoznavanje jednog dijela, uglavnom donjeg Međimurja. Posjetili su župnu crkvu, Muzej Croatia Insulanus i Marinu u Prelogu. U Donjem Vidovcu naučili su kako se nekad zlatarilo, kušali pivo koje rade u Hotelu Golf, posje-
tili najstariji živi hrast ispred crkve, razgledali etno zbirku, kupili medenjake i gvirc. Pojeli sladoled u Domašincu, a u Križovcu razgledali muzej Med dvemi vodami. Turneja je završena kasnim ručkom i druženjem na ranču Curek u Pleškovcu do večernjih sati. (sz)
Gljivica plamenjače prenosi se zrakom, a u nasadu se može raširiti zalijevanjem ili kišom. Česte kiše u kombinaciji s temperaturama od 16 do 22 °C idealni su uvjeti za njeno nastajanje i brzo širenje
Tekst i foto: Vlasta Vugrinec
Svi se slažu kako je plastenik najbolja zaštita od bolesti, a kažu pojedini vrtlari i od kiselih kiša. A upravo bolest, prije svega plamenjača, top je tema svih koji imaju svoj vrt. Naime, ta se opaka bolest ponovno okomila na paradajz koji nije u plasteniku. Istina, ni ondje nije siguran jer se bolest širi zrakom.
Lanjska godina bila je katastrofalna jer paradajza je rijetko tko imao. A kako sada stvari stoje, situacija bi se mogla ponoviti čak i usprkos tretiranju. I oštri protivnici fungicida sada su pohrlili u poljoapoteke tražeći spas za svoju gredicu s rajčicom. Kupuju se sredstva na bazi bakra ili aluminija i tretira li se ga tretira.
- Bolje da ja tretiram, barem znam s čime i koliko sam sredstva upotrijebila nego da pustim da mi opet sve propadne. I ne samo to, onda ću kupovati plodove, ne tretirane nego zalijevane fungicidom, ispričala nam je jedna gospođa na čakovečkom placu.
Domaća sredstva Industrijske fungicide, koliko god oni bili slabi, ipak ne želi svatko u svom vrtu. Stoga
s tretiranjem svog povrća kreću već od same sadnje, kažu preventivno, i to različitim sredstvima Majke prirode. Uz to, koristi se kravlje mlijeko pa pasta od sode bikarbone i još niz drugih običnih i neobičnih tvari. Internet je prepun recepata i samo se treba baciti na proučavanje i izradu pripravaka. Doduše, jednostavniji i e�ikasniji način je slušati iskusne vrtlare Istina, u poljoprivrednim trgovinama se mogu kupiti već gotove mješavine tih biljaka ili samo bilje od kojih se potom kuha čaj. Prva na popisu biljaka iz prirode je naravno kopriva,
slijedi gavez, pa preslica, koristi i kamilica...
Vrlo je važno zaražene dijelove skidati s biljke i odstraniti iz vrta. I ne naravno u kompostište, već spaliti. Ako je biljka jako zahvaćena, najbolje ju je iščupati i zasaditi novu, ne na isto mjesto. U principu, trebalo bi tako raditi cijele sezone, list po list van iz vrta kako se gljivica eventualno ne bi “zabila” u zemlju i tamo prezimila pa iduće godine sve iz početka.
Što je plamenjača ili peronospora?
Plamenjača je najučestalija i najopasnija gljivična bolest koja se javlja gotovo svake
godine, kako na polju tako i u zaštićenom prostoru. Uzrok je gljivica pseudoperonospora cubensis koja se javlja na nadzemnim biljnim organima. Prenosi se zrakom, a u nasadu se može raširiti zalijevanjem ili kišom. Česte kiše u kombinaciji s temperaturama od 16 do 22 °C idealni su uvjeti za njeno nastajanje i brzo širenje. U Međimurju se javlja uglavnom u lipnju i može se uočiti neposredno nakon početka cvatnje tj. pred formiranje prvih plodova na krastavcima. Kod rajčice je ista stvar samo što plamenjača napada sve nadzemne organe od lista, stabljike do plodova. Plodovi počinju crnjeti te propadati.
Srijeda u Čakovcu nije ni na placu ni na sajmu donijela neke veće novine u odnosu na prošli tjedan. Istina, može se jedino naglasiti sve veća ponuda paradajza koji je na klupama izgledao kao naslikan, kao da je iz kataloga. I još k tome, bilo ga je različitih sorti, od crvenog, žutog pa sve do narančastog. Naravno, za sada je sve to iz plastenika, mislimo ovdje na onaj OPG-a Krebs iz Celina.
S druge strane, većina malih vrtlara muku muči s plamenjačom i pita se hoće li se ponoviti lanjska katastrofa. No, zato krastavaca ima “ko u priči”. Mali, srednji i veliki nude se na sve strane, a već je krenula i njihova sezona kiseljenja. Doduše, sada još uvijek za trenutni gušt, a ne za
zimnicu. Da se primijetiti i sve veća ponuda mahuna pa im je cijena pala na “svega” četiri eura u odnosu na 10 prije kojih par tjedana. Stigli su i prvi patlidžani, a valja spomenuti
CIJENE PLAC
Mladi krumpir (kg): 1,5 €
Mlado zelje (kg): 2 €
Mladi kelj (kg): 3 €
Paprika (kg): 4 €
Rajčica (kg): 3 €
Krastavci (kg): 2-4 €
Mahune (kg): 4 €
Marelice (kg): 4 €
Breskve (kg): 4 €
Lubenica (kg): 3 €
Bobičasto voće (mjerica): 2 €
Presadnice (kom): 0,8 €
Piše: Andrija Lesar, dipl. ing., mag. spec.
Ki papriku i to baburu, paradajzericu i rogove. Na svoje su došli i ljubitelji cvijeća koji mogu birati između trenutno popularnih kala i ljiljana. (vv, Foto: Zlatko
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1 €
Mlado zelje (kg): 1 €
Mladi kelj (kg): 1 €
Paprika (kg): 3 €
Rajčica (kg): 3 €
Krastavci (kg): 1-3 €
Mahune (kg): 5 €
Mrkva (kg): 1,5 €
Kukuruz (kg): 0,3 €
Patkice: 2 €
Pilići: 1 €
Kokice (kom): 10 €
ada se govori o štetnim utjecajima sredstava za čišćenje na ljudsko zdravlje, najčešće pomišljamo na direktne štetne učinke na kožu poput iritacije, crvenila itd. Međutim mnogobrojna novija istraživanja ukazuju na ozbiljne dugoročne posljedice. Komercijalni pritisak na javnost o korisnosti i nužnosti upotrebe sredstava za čišćenje i dezinfekciju sve je veći, naravno sve zbog interesa proizvođača da prodaju svoj proizvod. Vrlo su česte reklame na kojima su mikroorganizmi pretjerano uvećani te su im pridodana svojstva čudovišta uz navode o njihovoj sveprisutnosti i općoj štetnosti, gotovo kao smrtnim opasnim.
Zbog toga je dokazano sve veći broj ljudi s određenim poremećajem o higijeni. Jedan oblik anksioznosti, obuzeto-prisilni poremećaj, manifestira se, među ostalim, upravo uzastopnim pranjem ruku. Neki oboljeli pribjegavaju čestom pranju cijelog tijela i čišćenju prostorija u kojima se nalaze. U krajnjem slučaju, mogu izbjegavati dodirivanje drugih ljudi i tuđih predmeta. U temelju takvog ponašanja je strah od zaraze, ali još češće neodređena tjeskoba, koju osoba nastoji ublažiti angažirajući tijelo i um na nekoj aktivnosti koja pruža osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Fizički čin pranja i čišćenja terapijski je postupak kojim takve osobe same sebe oslobađaju od neželjenih osjećaja i misli. Na sve to se nadovezuje i prekomjerna zaokupljenost simetrijom i određenim redom stvari, uređenošću. Jedan od uzroka tjeskobe i posljedične opsesije čistoćom jest sve veća međuljudska izolacija jer takve osobe često prekidaju druženja s drugima upravo zbog straha od zaraze. Sve više studija ukazuje na to da se pretjeranom higijenom ruku i higijenom općenito smanjuje prirodni imunitet. Više je istraživanja ukazalo da prekomjerno
pranje ruku antibakterijskim sapunom izaziva alergije i smanjuje imunitet, poglavito u adolescentnoj dobi.
Također, dugoročna upotreba jednog te istog sredstva može u konačnici dovesti do rezistentnosti (otpornosti) mikroorganizma. Što pogotovo predstavlja problem kada se za kućnu upotrebu upotrebljavaju blagi dezin�icijensi iz “kućne radinosti”, zbog toga se preporučuje s vremena na vrijeme promijeniti aktivne komponente takvih pripravaka.
Aktivne komponente sredstava za čišćenje vrlo su različite, a jedna od vrlo čestih je klor, koji ima vrlo snažan dezinfekcijski učinak, a ujedno ima i učinak izbjeljivanja. Međutim nedavna istraživanja su pokazala jednu nepoznatu, štetnu dimenziju upotrebu sredstava za čišćenje / izbjeljivanje, tzv. izbjeljivača na bazi klora. Naime, istraživanje koje je provedeno na čak 9.000 djece u dobi između 6 i 12 godina u Finskoj, Španjolskoj i Nizozemskoj pokazalo je da djeca u čijim se domovima upotrebljavaju sredstva za izbjeljivanje na bazi klora imaju 18 % veći rizik za obolijevanje od bilo koje infektivne bolesti, 20 % veći rizik za obolijevanja od
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
gripe i čak 35 % veći rizik za ponavljanje od angine, od djece u čijim se domovima ne upotrebljavaju sredstva za izbjeljivanje na bazi klora. To dovodi do zaključka da prekomjerna upotreba takvih sredstva može dovesti do smanjenog imuniteta. Istraživanje je također pokazalo da se u Španjolskoj izbjeljivači na bazi klora koriste u 72 % slučajeva, a u Finskoj samo u 7 %. To istraživanje ukazuje da upotreba sredstava za čišćenje na bazi klora ima javnozdravstveni interes. Upotreba sredstva za čišćenje i dezinfekciju je neophodna, kao i održavanje uredne higijene tijela, prostora i predmeta. Međutim i u tome je potrebno ne pretjerivati i po mogućnosti odabirati ona sredstva koja imaju manji direktni štetan utjecaj na cjelokupno zdravlje. Napominjem kako u nekim profesijama kao što su medicinska, sanitarna, prehrambena, veterinarska itd. gotovo nije moguće govoriti o prekomjernoj upotrebi dezinfekcijskih sredstava te je potrebno razmatrati povećanje upotrebe higijensko-tehničke zaštite (zaštitne rukavice itd.)
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
www.mnovine.hr
28. lipnja 2024.
Crna malina (Rubus idaeus occidentalis) bobičasto je voće porijeklom sa sjevernoameričkog kontinenta. U našim krajevima nije toliko poznata i na tržištu se može naći zadnjih 10 godina. Njeno kultiviranje počelo je zadnjih desetljeća prošlog stoljeća i do sada se je već prilično proširila po cijelom svijetu, tako da vjerujem da će i kod nas uskoro biti sve poznatija.
Crna malina je po svojim karakteristikama slična i crvenoj malini, ali i kupini. Naime, bujnijeg je rasta i razmnožava se ukopavanjem vrhova mladih grana, a tako možemo razmnožavati i kupine. Također ima i bodlje, pa zato isprva nije bila zanimljiva uzgajivačima. Rodi na prošlogodišnjim rodnim granama, koje se nakon što rode posuše te ih trebamo nakon berbe orezati, a istovremeno već tjera i nove izbojke koji će roditi iduće godine.
Cvate relativno kasno pa je otporna na kasne proljetne mrazeve. Cvjetovi jako privlače pčele i ostale oprašivače. Plodovi dozrijevaju samo jednom u godini i to u kontinentalnoj Hrvatskoj krajem
lipnja i u prvoj polovici srpnja. Plodovi su prvo zeleni, pa jarko roza boje i zreli su kad postanu potpuno crni. Plodovi su okruglastog oblika, jako ukusni. Okus pomalo podsjeća na mješavinu okusa kupine i maline, a meni osobno ovo su po okusu najukusnije vrste malina. Plodovi su odlični za izradu kolača, sokova, pekmeza. A možete ih i zamrzavati i koristiti za zelene sokove i sl.
Crna malina smatra se antikancerogenim voćem jer je bogata antocijaninima, vrstom �lavonoida koja može pomoći u borbi protiv raka. Studija o tome je objavljena u siječnju 2009. godine u časopisu Cancer Prevention Research. Ljekovita je zapravo od sjemena do ploda, a u ljekovite svrhe koristi se čak i njeno lišće.
Crna malina je i po rastu puno otpornija od svog srodnika crvene maline – puno bolje podnosi gljivične bolesti i obolijeva od njih u puno manjem intenzitetu. Za rast najviše voli blago kiselo tlo, vlažno i dobro drenirano, a po mom iskustvu, dobro podnosi i sušu. Može rasti i
na direktnom suncu i u blagoj polusjeni. Uzgajam ju bez ikakvih potpornja za rast, ali ih možete napraviti tj. dovoljno ju je privezati uz žicu.
U svakom slučaju, radi bogatog nutritivnog sastava, jako ukusnih plodova i vrlo nezahtjevnog rasta, svakako preporučujem da nađete kutak u svom vrtu za posaditi ovo bobičasto voće. Zadnjih nekoliko godina može se naći u vrtnim centrima i rasadnicima diljem Hrvatske.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12
Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE
komercijala@medjimurje-plin.hr
komercijala2@medjimurje-plin.hr
GKP ČAKOM d.o.o.
Mihovljanska 10 Mihovljan, Čakovec
NADZORNI ODBOR
KLASA: 003-01/24-02/4
URBROJ: 2109-74-04-01/1-2024-2
Mihovljan, 25. lipnja 2024.
Na temelju članaka 17. i 27. Društvenog ugovora o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću GKP ČAKOM d.o.o. te članaka 239. i 423. Zakona o trgovačkim društvima, društvo GKP ČAKOM d.o.o. dana 25.06.2024. godine raspisuje sljedeći
I. Uprava društva sastoji se od jedne osobe – Direktora. Uprava – Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 5 godina.
II. Na natječaj se mogu prijaviti samo punoljetne poslovno sposobne �izičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske i za koje ne postoje okolnosti iz čl. 239.st. 2. i 423. Zakona o trgovačkim društvima: - da kandidat nije osoba koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, �inanciranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili - da kandidat nije osoba protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno premetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana te - da kandidat nije osoba protiv koje je izrečeno pravomoćno rješenje nadležnog suda o postojanju potvrđene optužnice, presude o izdavanju kaznenog naloga te postojanju pravomoćne presude.
III. Osim općih uvjeta propisanih Zakonom o trgovačkim društvima kandidat mora ispunjavati sljedeće posebne uvjete: - imati akademsko obrazovanje: 6.st ili 6.sv ili 7.1.sv razina cjelovite kvali�ikacije prema HKO (Zakon o hrvatskom kvali�ikacijskom okviru NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) ili stručni pristupnik društvenih znanosti ili stručni prvostupnik društvenih znanosti ili sveučilišni prvostupnik društvenih znanosti ili magistar društvenih znanosti ili stručni pristupnik inženjer tehničkih znanosti ili stručni prvostupnik inženjer tehničkih znanosti ili sveučilišni prvostupnik inženjer tehničkih znanosti ili magistar inženjer tehničkih znanosti prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07; 118/12), - program rada za mandatno razdoblje, - osnovno znanje rada na osobnom računalu, - imati radno iskustvo 5 godina na rukovodećim radnim mjestima te - posjedovati organizacijske sposobnosti, biti sklon timskom radu, imati komunikacijske vještine. IV. Uz vlastoručno potpisanu prijavu u kojoj su navedeni osobni podaci kandidata - podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj mobitela, e-mail adresa) potrebno je priložiti sljedeće dokaze: - životopis s detaljnim opisom dosadašnjeg rada na rukovodećim mjestima (uz životopis se kao dokaz rada na rukovodećim mjestima prilažu i preslike ugovora o radu, odnosno preslike drugih odgovarajućih dokumenata kojima se dokazuje iskustvo rada na rukovodećim mjestima) i obrazloženjem ispunjenja uvjeta iz javnog natječaja, - dokaz o odgovarajućem stupnju i smjeru akademskog obrazovanja u skladu s uvjetima iz natječaja (preslika diplome ovjerena kod javnog bilježnika), - dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis o radnom stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – ne stariji od 30 dana od dana objave ovog natječaja) - presliku domovnice (ili elektronički zapis iz knjige državljana) i presliku rodnog lista (ili elektronički zapis iz matice rođenih), - uvjerenje nadležnog suda da protiv kandidata nije doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage, da ne postoji potvrđena optužnica, da nije donesena presuda o izdavanju kaznenog naloga te da nije donesena nepravomoćna presuda (ne starije od 90 dana od dana objave ovog natječaja),
- vlastoručno potpisanu izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika danu pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću da u slučaju imenovanja prihvaća izbor za Upravu – Direktora trgovačkog društva GKP ČAKOM d.o.o. te da kod kandidata ne postoje okolnosti iz čl. 239. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, - potvrdu o osnovnom znanju rada na računalu ili sastavljenu i vlastoručno potpisanu izjavu o osnovnom znanju rada na računalu, - dostaviti program rada za mandatno razdoblje.
V. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve tražene dokaze u ovom natječaju. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati, kao niti prijava kandidata koji ne udovoljava propisanim uvjetima.
VI. Prijave na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola. Riječi i pojmovi korišteni u ovom natječaju koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu. VII. Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo, priložiti isprave kojima dokazuje status na temelju kojih ostvaruje pravo prednosti. Prednost u odnosu na ostale kandidate ostvaruje se samo pod jednakim uvjetima. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti prilikom zapošljavanja u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uz prijavu je dužan priložiti sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja, poveznica: https://branitelji.gov.hr/ izaposljavanje-843/843
VIII. Podnošenjem prijave na natječaj, kandidati su izričito suglasni i daju privolu za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na natječaj te dokumentaciji dostavljenoj s prijavom, u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, podnošenjem prijave na natječaj kandidati su izričito suglasni i daju privolu za provjeru vjerodostojnosti dostavljene dokumentacije.
IX. Rok za podnošenje prijava je do 12. srpnja 2024. godine do 13:00 sati na urudžbeni zapisnik GKP ČAKOM d.o.o.
X. Prijave na natječaj s traženim dokazima podnose se na hrvatskom jeziku u papirnatom obliku, u zatvorenoj omotnici na adresu: GKP ČAKOM d.o.o.
Mihovljanska 10
Mihovljan
40000 Čakovec s napomenom: „Za Nadzorni odbor GKP ČAKOM d.o.o.“
i naznakom:
„Natječaj za izbor i imenovanje Uprave - direktora društva GKP ČAKOM d.o.o. - NE OTVARATI“.
XI. Prijavljeni kandidati koji udovoljavaju uvjetima natječaja i koji su dostavili potpunu i pravodobnu prijavu bit će pozvani na razgovor. Kandidati su obvezni pristupiti razgovoru, a kandidat koji se ne odazove pozivu, smatrat će se da je povukao prijavu i odustao od prijave na natječaj.
XII. Odluku o imenovanju Uprave - Direktora društva donosi Skupština društva, na prijedlog Nadzornog odbora.
XIII. O rezultatu natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku 15 dana od dana donošenja odluke o imenovanju na Skupštini društva.
XIV. Skupština zadržava pravo ne odabrati ni jednog kandidata i poništiti ovaj natječaj u bilo kojem trenutku i bez postojanja opravdanog razloga.
U slučaju poništenja ovog natječaja društvo nikome ne odgovara za bilo kakvu štetu.
XV.Ovaj natječaj će se objaviti na internet stranici GKP ČAKOM d.o.o., u lokalnim tjednim novinama (List Međimurje i Međimurske novine) te na portalu „BURZA RADA“ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
GKP ČAKOM d.o.o.
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
Trg Braće Radića 4
Mursko Središće
Klasa: 024-02/24-01/18
Urbroj: 2109-11-01-24-2
Mursko Središće, 25. lipanj 2024.
Na temelju članka 123.-133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23) te članka 67., 74. i 75., Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) GRAD MURSKO SREDIŠĆE objavljuje
Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem su izvedene nerazvrstane ceste:
1. Nerazvrstana cesta u k.o. Štrukovec, čbr. 1867/1, van naselja Štrukovec (početak ceste kod kućnog broja 117)
2. Nerazvrstana cesta u k.o. Štrukovec, čbr. 2323, u naselju Štrukovec (početak ceste kod kućnog broja 42)
o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23) temeljem kojeg će se nerazvrstane ceste evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Mursko Središće, OIB: 10935908515, Trg braće Radića 4, Mursko Središće.. Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će �irma MREŽA M d.o.o.,Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.
Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene predmetne ceste započeti će dana 04.07.2024. god., (četvrtak) od 9.00.sati uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane, te uz prisustvo predstavnika Grada Mursko Središće. U slučaju lošeg vremena obilježavanje se odgađa za dan 05.07.2024. (petak) od 9.00. sati.
Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem su izgrađene nerazvrstane ceste mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 08.07.2024. god. (ponedjeljak) od 9.00 do 13.00 sati u prostorijama �irme Mreža M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.
Grad Mursko Središće Gradonačelnik
Čitajte nas i putem naše web stranice
www.mnovine.hr
Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/ MedimurskeNovine
Zvonimir (28) i Valen�na (28) Vlah iz Pušćina dobili su Samuela rođenog 29. siječnja.
Najstariji Jošua ima pet godina, Noemi če�ri, a David dvije godine.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Nataša Cmrečnjak iz
Savske Vesi sretna dobitnica vrijednih naočala 110. kola
Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja
Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – diop-
trijske naočale u vrijednosti od 70 eura.
U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u
Novo, 111. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,
trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
Ime i prezime:
našem tradicionalnom natječaju.
Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Nataša Cmrečnjak iz Savske Vesi. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. srpnja. Sretnog dobitnika 111. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. srpnja. (mk)
Adresa: kupona skupi i naočale pokupi
Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Dejan Podvezanec (43) i Ines Varga (38) iz Pribislavca imaju Evu rođenu 31. siječnja. Nevjerojatno, na is� dan 31. siječnja prije če�ri godine rodio im se i sin Jakov koji je sekicu dobio za četvr� rođendan.
MOHARIĆ COMMERCE d.o.o. NEDELIŠĆE, BENZINSKA FORMULA V Ništa crno, čitamo samo pozitivne vijesti
Maju Prahić iz Varaždina upoznali smo u Nedelišću na benzinskoj postaji
Formula V. Kako sama kaže, ne voli čitati ništa crno u novinama i na portalima. Zanimaju je samo lijepe vijesti i pozitivne priče, događanja i najave. Dok
smo razgovarali s Majom, u smjeni su radili Nikola Miholček iz Strahoninca i Mario Strniščak iz Merhatovca. Nikola nam je rekao kako prati sport, posebice nogomet, i ono što se događa u njegovom kraju.Najprije pročitam naslove,
pa ako me privuku, onda čitam taj tekst, a kako sam i sam sportaš, sport uvijek čitam prvo, kaže Mario. Svi troje su se razveselili kada su dobili platnenu vrećicu za kupnju s logom Međimurskih novina. (sz)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Mlada pijanistica
Una Strbad iz Čakovca svoju je ljubav prema glazbi, a posebno prema sviranju klavira, otkrila već u nižim razredima osnovne škole, a nedavno joj je kao kruna za njenu predanost i posvećenost stigla prestižna Nagrada za izvrsnost koju svake godine dodjeljuje Rotary Club Varaždin. Una je učenica
Srednje glazbene škole u Varaždinu pa je tako ušla u konkurenciju za nagradu u Varaždinskoj županiji. Razgovarali smo s njom te doznali kakav je osjećaj biti među nagrađenima te još mnogo toga o njoj i njenoj obećavajućoj karijeri, a što nam je sve rekla pročitajte u intervjuu tjedna na 3. str. Medije. ( as; Foto: Zlatko Vrzan )
28. lipnja
11:30
Decenter 2024.
Atrij Starog grada
17:00
Ljetni fes�val mašte
Šetnica svete Barbare
18:00
Wine fest Mursko Središće
Šetnica svete Barbare
19:00
Predstava Globina
Centar za kulturu Rudar
19:00
Koncert Josipa Bilić, Franjo Bilić
Crkva svetog Jeronima, Štrigova
21:30
Lidija Bačić
Šetnica svete Barbare
29. lipnja
10:00
Utrka Belica, Belica
13:00
Ficko
DVD Selnica
17:00
Murska alka
Ljeto uz Muru
18:00
Wine fest Mursko Središće Šetnica svete Barbare
18:00
Završna produkcija ŠAF-ovih
filmova te filmova s 30 IFR Centar za kulturu Čakovec
19:00
Meditacija put do pakla ili put do raja
Zgrada Scheier
19:00
Ad gloriam brass
Crkva svetog Jeronima, Štrigova
20:00
Promenadni koncert Hrvoje
Šenjug / The Bypassers Fontana u Perivoju Zrinskih
LIDIJA BAČIĆ: Od Cesarice do Središća
Ovo ljeto u Međimurju prepuno je različitih koncerata. Tako nam na ''Ljeto uz Muru'' stiže nezamjenjiva Lidija Bačić-Lille. Njezine pjesme narodu su drage, pa tako nema slavlja na kojem se nije pjevala barem jedna njezina pjesma. A upravo
je ona nedavno osvojila Cesaricu za pjesmu ''Nemam više ni snage ni volje'' koju je snimila u duetu s Draženom Zečićem. Cesaricu su osvojili u kategoriji ''Hit svibnja''. Na Šetnici svete Barbare, u petak 28. lipnja od 21:30 možete zapjevati
ČAKOVEČKO LJETO
U sklopu programa Čakovečko ljeto radionice u Školi animiranog �ilma vrijedna ekipa marljivo radi na radionicama koje su krenule 23. lipnja i traju sve do 30. lipnja. Ovogodišnji voditelji su dr. sc. Midhat Ajanović i dr. Geza M. Toth., sveučilišni profesori �ilma, ali i animatori, karikaturisti, glazbenici. Uz glavne ra-
dionice održat će se i radionica karikatura Damira Novaka te će se otvoriti izložba karikatura Midhata Ajanovića. Izložba će biti otvorena 27. 6. u 19 sati u Galeriji Centra za kulturu Čakovec, a bit će ju moguće razgledati do 1. rujna 2024. Izložba se realizira u suradnji s Centrom za kulturu Čakovec. (pt)
Haljinicu od satena, Mucho Loco, Viski, Sat otkucava i Najdraže moje. Za koncert je obavezno dobro društvo i udobne cipelice jer čeka nas fešta do dugo u noć. (pt)
SPEKTAKL U ŠTRIGOVI
Vikend provod započinje uz Lidiju Bačić
Štrigova se ovog vikenda može pohvaliti s vrhunskom glazbenom poslasticom, stižu im dečki iz Ad gloriam brass. Ansambl Ad gloriam brass sastav je šestorice virtuoza na limenim puhačkim instrumentima. Sviraju od 1993. godine. Danas repertoar ansambla obuhvaća gotovo sva stilska razdoblja od renesanse, baroka, klasike, romantizma do modernih autora te latinske glazbe, jazza i swinga. Počeli su svirati glazbu baroka te se
PREMIJERA U MURSKOM SREDIŠĆU
razvijali do danas. Ansambl se zaputio i na nekoliko velikih azijskih turneja te posjetio Kubu, Azerbajdžan i Bali. Nastupao je i u brojnim manjim mjestima promovirajući hrvatsku i svjetsku glazbenu tradiciju te zvuk limenoga ansambla, a nastupili su i diljem Hrvatske. Članovi ansambla Ad gloriam brass jesu Mario Lončar, Luka Buljan i Peter Firšt (trube), Srđan Peić (rog), Mario Šincek (trombon) i Ivica Geček (tuba). (pt)
Ovog petka, 28. lipnja od 19 sati u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću očekuje nas predstava Globina. Dramski tekst potpisuje nagrađivana autorica
Kristina Štebih, a redatelj je Ivan Goričanec s članovima dramske sekcije KUD-a Mura, Makamusa, xenixa i grupa Sarcas. Inače, ova je predstava bila višegodišnja
želja svih mještana grada, pa je na radost mnogih, konačno puštena na kazališne daske. Ulaz na predstavu je slobodan. (pt)
29. lipnja
21:30
Vlado Kalenber
Šetnica svete Barbare
Nedjelja,
30. lipnja
9:00
Međimursko prošćenje u Zagrebu
Sveta misa u Bogoslužnom pastoralu blaženog Alojzija Stepinca
10:00
Međimursko prošćenje u Zagrebu
Park Zrinjevac
11:00
Zlatna misa Pavao Markač Crkva Goričan
Subota, 6. srpnja
14:00
Dobravski kotlić
Park Krbulja
18:30
Koncert u Zmajevom vrtu Znajev vrt, Železna gora
20:00
Promenadni koncert
Zvjezdan Ružić
Fontana u Perivoju Zrinskih
Nedjelja 7. srpnja
Šahovski turnir Dani lipe
Gornji Mihaljevec, Park Mlados�
12:00
Gradski kotlić
Zalešće, Mursko Središće
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Dobitnik knjige Posljednji gost objavljene u prošlom broju je Ivana Horvat iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1502
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:
i poštanski broj:
knjige 10 dana od objave dobitnika. NAGRAĐUJEMO
Kate Silverton: Ne postoji neposlušno dijete
Kratki sadržaj: Želite li sazna� tajnu borbe pro�v napada bijesa i suza, kako u nekoliko sekundi prekinu� svađu i postavi� temelje dobrog mentalnog zdravlja svog djeteta? U ovoj knjizi donosimo revolucionarni novi pristup roditeljstvu djece mlađe od pet godina koji pomaže učiniti obiteljski (su)život puno jednostavnijim i, svakako, puno zabavnijim.
Kateine jedinstvene strategije i jednostavne tehnike omogućit će vam da s lakoćom savladate svakodnevne obiteljske izazove – i pomoći vam da uživate u najjačoj mogućoj vezi sa svojim djetetom, kako sada, tako i u godinama koje su pred vama.
Zabavan, pristupačan i mudar roditeljski vodič promijenit će vaš stav o odgoju djece, s novom spoznajom da djecu mlađu od pet godina ni u kojem slučaju ne možemo okarakterizira� kao neposlušnu
UNA STRBAD pijanistica iz Čakovca osvojila prestižnu nagradu Rotary kluba Varaždin
- Mišljenja sam da je u životu dobro znati svirati neki instrument, rekla je pijanistica Una Strbad, učenica Glazbene škole Varaždin
Piše: Aleksandra Sklepić
Foto: Zlatko Vrzan
Mlada pijanistica Una Strbad iz Čakovca svoju je ljubav prema glazbi, a posebno prema sviranju klavira, otkrila već u nižim razredima osnovne škole, a nedavno joj je, kao kruna za njenu predanost i posvećenost, stigla prestižna Nagrada za izvrsnost koju svake godine dodjeljuje Rotary Club Varaždin. Una je učenica Srednje glazbene škole u Varaždinu, pa je tako ušla u konkurenciju za nagradu u Varaždinskoj županiji. Nagradu za izvrsnost “Prof. dr. sc. Franjo Ruža” Rotary Cluba Varaždin nagrađenim učenicima i studentima na svečanosti je dodijelio Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije. Razgovarali smo s njom te doznali kakav je osjećaj biti među nagrađenima, te još mnogo toga o njoj i njenoj karijeri koja je obećavajuća. Una Strbad ima 17 godina. Završila je drugi razred srednje škole u Glazbenoj školi u Varaždinu.
- U klasi sam profesorice Ivane Godec - Vinceković. Osnovno glazbeno obrazovanje sam započela u Umjetničkoj školi “Miroslav Magdalenić” u Čakovcu, nakon čega sam upisala srednju školu u Varaždinu, kaže Una.
Kada je krenulo tvoje glazbeno obrazovanje i koji je glavni razlog i motivacija da izabereš klavir kao instrument kojem se želiš posvetiti?
- Osnovno glazbeno obrazovanje sam započela u trećem razredu osnovne škole. Godinu dana prije sam u Umjetničkoj školi “Miroslav Magdalenić” u Čakovcu pohađala pripreme za osnovnu glazbenu školu. Motivaciju za sviranje klavira dobila sam u Iloku u posjeti obiteljskim prijateljima kad sam slušala njihovu kćer kako vježba.
Već nekoliko godina sudjeluješ na Međunarodnoj pijanističkoj ljetnoj školi u Grožnjanu u Istri, što bi istaknula kao najveću dobrobit ove ljetne škole?
- U kolovozu ove godine ću četvrti put ići u Grožnjan na Međunarodnu pijanističku školu. Međunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu i ove godine priprema sadržajima bogat program 54. Ljetne međunarodne pijanističke škole. Održava se od 15. do 24. kolovoza u Grožnjanu, a seminare će voditi profesori Dragomir Bratić, Konstantin Krasnitski, Danijel Oto i Katarina Krpan, voditeljica Ljetne međunarodne pijanističke škole. U ljetnoj školi organiziran je individualni rad s učenicima i studentima i svakodnevni koncerti, izložbe, predavanja i slično. Istaknula bih da sam kroz sudjelovanje na ljetnoj školi proteklih godina upoznala puno novih prijatelja i profesora, ali što je najbitnije, jako sam puno toga naučila. Od profesora radim s profesorom Danijelom Otom i profesoricom Katarinom Krpan. Sudjelovanje na ljetnoj školi većim dijelom mi �inanciraju roditelji, a su�inancira i Grad Čakovec. Nije potrebno polagati nikakav prijemni ispit, treba se samo prijaviti na njihovim web-stranicama, a broj sudionika je ograničen. Ima li neka glazba koju posebno voliš svirati? Kako
se osjećaš kad sjedneš za klavir?
- Sviram najviše klasičnu glazbu, a u zadnje vrijeme mi je jedan od dražih skladatelja postao F. Liszt. U slobodno vrijeme znam svirati neke popularne pjesme sa svojim prijateljicama. Kod javnih govora osjećam se nervozno i nelagodno. Kad sjednem za klavir, panika i strah nestanu. Lakše mi je svirati pred puno ljudi jer je to nešto u čemu uživam i na neki način je to moje sigurno mjesto.
Da imaš čarobni štapić, što bi u Hrvatskoj promijenila ili popravila vezano uz glazbu i glazbeno školovanje?
- Smatram da bi trebalo što više djece potaknuti da se bave glazbom. Meni je to užitak raditi, a sigurna sam da ima djece koja još nisu otkrila da su stvorena za glazbu. Ako se i ne bi posvetili tome u potpunosti, mišljenja sam da uvijek dobro dođe u životu znati svirati neki instrument. Imaš li kakve koncerte?
Tko uživa u tvojoj glazbi?
- Za sad još nisam imala solo koncerte, ali planiram u budućnosti imati neke recita-
le, a ako ne prije, u 4. razredu imam maturalni koncert. Za sada sviram najviše u školi, a kod kuće za sebe, za svoju obitelj i prijatelje. Kako provodiš slobodno vrijeme, imaš li kakve hobije?
- Bavila sam se plesom od četvrte do šesnaeste godine, ali sam prestala, jer sam se u potpunosti željela posvetiti glazbi. Volim se u slobodno vrijeme družiti s prijateljima ili čitati.
Tko ti pomaže u tvom napredovanju, sigurno je mnogo učenja, vježbanja, potrebni su različiti prijevozi, a tu je uvijek i pitanje novca?
- Najveća podrška u svemu mi je moja obitelj koja je uvijek uz mene. Također su mi podrška profesori koji mi pomažu da napredujem i da budem što bolja u tome što radim.
Je li teško spojiti redovnu i glazbenu školu?
- U Glazbenoj školi u Varaždinu imam općeobrazovne predmete i glazbene predmete, pa mi nije teško to uskladiti. Ima dosta učenja i vježbanja, ali sve je na
jednom mjestu, pa se lakše organizirati. Nešto vremena izgubim na putovanje jer ne živim u Varaždinu, a putujem busom ili vlakom, no, sve se to nadoknadi ako si dobro organiziran i ako imaš volju, a ja sam stvarno motivirana da uspijem.
Kako si se osjećala kad si saznala da si izabrana za nagradu za izvrsnost? Tko te predložio kao kandidata za nagradu?
- Za Rotary nagradu sam, uz još dvije cure, bila predložena od strane profesora na našoj školi. Morala sam poslati diplome, nagrade s natjecanja i programe s važnijih koncerta, pa su oni odlučili prema tim podacima da će me nagraditi za moje uspjehe. Uz priznanje dobili smo i 150 eura novčane nagrade.
Što nagrada za izvrsnost znači za tvoju buduću karijeru?
- Nagrada koju sam primila mi je veliki poticaj da se nastavim truditi i vježbati i iznimno mi je drago što je moj dosadašnji trud bio primijećen. Naravno da sam ponosna i sretna zbog toga što sam nagrađena za izvrsnost.
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 10.7.2024. u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Horizont: Američka saga - prvo poglavlje
Dobitnik ulaznica za film: Mario Strnad
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Gdje se vidiš u bliskoj budućnosti, recimo za pet godina, a gdje za deset godina?
- Za pet godina bih voljela biti na akademiji u Zagrebu, a za 10 godina bih voljela biti profesorica klavira u nekoj srednjoj školi i nadam se da ću uspjeti ostvariti svoje želje. Čestitamo mladoj Uni na osvajanju prestižne nagrade. Nadamo se da će njen primjer potaknuti mlade i još neotkrivene talente da budu uporni i da njeguju svoju ljubav prema glazbi. Glazba uljepšava svijet oko nas, a još je ljepša kad su za nju zaslužni mladi ljudi poput naše sugovornice Une.
Uz cvijetne mo�ve, Filipu je rad
Široke traperice vra�le su se na velika
Vesele prijateljice utjehu od vrućine pronalaze u hladovini
Momčad iz Dunjkovec-Prete�nca slavi naslov prvaka
PRVACI Međimurske Premier lige
Momčad Međimurca iz
Dunjkovec-Pretetinca osvojila je naslov prvaka u Međimurskoj Premier ligi, upisavši 16 pobjeda, osam neriješenih ishoda i dva poraza. Osvojili su 56 bodova, dok je prvi pratitelj bio BSK s 49 bodova, zatim slijedi Nedelišće s 48 osvojenih bodova.
Čvrsta obrana
Imali su naje�ikasniji napad lige sa 66 postignuta
RUKOMET
zgoditka, dok mjesto drugog napada lige pripada Nedelišću s 56 postignuta zgoditka. Prvaci lige imali su treću najčvršću obranu lige s 30 primljenih zgoditaka, dok je najčvršća obrana lige momčad BSK-a sa samo 23 primljena zgoditka u vlastitoj mreži. Pod vodstvom trenera Jurice Vručine naslov prvaka osvojili su: Dean Šafarić, Matej Marciuš, Marin Zadravec, Filip Hrustek, Patrik Mraz, Mario Oršić, Bruno Mihal-
ARNAUDOVSKI otišao u Austriju
ković, Ivan Špoljar, Jakov Pintarić, Pono Pintarić, Jan Horvat, Darko Vabec, Bojan Vručina, Dean Volar, Fran Cerovčec, Fabio Amaral, Luka Logožar, Diego Garcia, Dino Kirić, Sandro Novak, Gabriel Fuček, Matej Dobša i Ante Vukelić. Predstavnik kluba je Tomislav Marciuš, a �izioterapeut Dragutin Marciuš.
Najbolji strijelac lige dolazi iz redova Međimurca, a to je Bojan Vručina s 20 postignutih zgoditaka koji prvo
mjesto dijeli s Goranom Spasićem iz Sloge. Drugi klupski strijelac je Patrik Mraz s 12, dok je treći Jakov Pintarić s 10 postignutih zgoditaka. Odlični i u kupu Svakako treba spomenuti da je momčad Međimurca izborila i pretkolo kupa Hrvatskog nogometnog saveza. U dvije �inalne utakmice kupa Međimurskog nogometnog saveza, bolji od njih bio je Polet iz Svetog Martina na Muri.
Trener Vručina spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvenstva. Cilj prije početka sezone bila je borba za sami vrh na prvenstvenoj ljestvici. Posebno se zahvaljuje svojim vjernim navijačima koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba na čelu sa predsjednikom Mišelom Ganzerom, koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: Privatna arhiva
Risto Arnaudovski se kratko zadržao u čakovečkom prvoligašu koji se pod njegovom palicom plasirao u Europu. Vraća se u Austriju gdje će trenirati jednog austrijskog prvoligaša pa je sporazumno s njim dogovoren raskid ugovora. Iz kluba su sada već bivšem treneru zahvalili na kratkom, ali uspješnom radu s prvom ekipom te će dalje surađivati sa Zrinskim kao stručni suradnik.
Poznato trenersko ime na klupi Novi trener kluba bit će Vladimir Vujović iz Varaždina, poznato ime, koji se kao odlični vratar a�irmirao u Zagrebu. Sa Zagrebom je i osvojio naslov prvaka i tadašnji Kup prvaka, branio je za Metković, kasnije igrao u Francuskoj i Austriji, bio i reprezentativni vratar, a kao trener vodio je Koku, Vardar, trenirao vratarke Podravke, bio izbornik juniorske reprezentacije Hrvatske, ima EHF licencu potrebitu za vođenje europskih utakmica. S radom će krenuti 1.
kolovoza kada počinju pripreme za novu prvenstvenu i europsku sezonu.
Čakovčanke su se plasirale i prijavile za europsko natjecanje službenog naziva "EHF European League Women 2024/25." Tim je povodom uplaćena garancija EHF-u 15.000 eura, početkom srpnja znat će se lista mogućih protivnika i biti će ždrijebom određeni parovi. U klubu je zbog toga formiran posebni Organizacijski odbor, iz kluba pak zahvaljuju gradonačelnici Cividini i županu Posavcu, gradskoj i županijskoj sportskoj Zajednici na velikoj
potpori ovom značajnom projektu gdje su kriteriji EHF-a vrlo su strogi i treba veliki angažman i odgovornost da se isti i poštuju.
Što se tiče igračkog kadra, u klubu su nam potvrdili s velikim zadovoljstvom da ostaje Gabrijela Gudelj, reprezentativka koja će biti potpora mladim igračicama na prelasku iz mlađih dobnih skupina u seniorski rukomet, a tu posebno spominju: sestre Novak, Makarovu, Vidović, Janković i Vargu. Stižu i nove igračice Dogovorena je daljnja suradnja s vratarkom Dorom Po-
Međimurski nogometaš Mihael Rebernik neće s Naftom igrati u najvišem rangu slovenskog nogometa. Rebernik je prebolio tešku bolest, a nogometu se vratio 28. srpnja 2023. godine. U tom susretu postigao je povratnički pogodak, a bio je proglašen i za igrača utakmice.
- Nakon 5 godina u istom klubu s puno lijepih i uspješnih uspomena, na kraju i promocijom u 1. ligu, nažalost tu staje naša priča. Hvala svim dobrim ljudima u klubu i oko kluba, poručio je Mihael Rebernik. 27 nastupa imao je Mihael Rebernik u protekloj sezoni, a pritom je postigao tri pogotka.Uz Naftu, Rebernik je seniorski nogomet igrao za Međimurje, Rijeku, Aluminij, Slaven Belupo, Muru i ZTE.
Nakon što je u mađarskom ZTE-u imao emotivan oproštaj, Zoran Lesjak nije dugo tražio novi angažman. Vraća se u staro jato, na mjesto gdje je već igrao i bio najbolji igrač. Zoran Lesjak novi je igrač lendavske Nafte u koju se vraća nakon 13 godina igranja u Hrvatskoj, Italiji i Mađarskoj. (nl)
točnjak, potpisan je stipendijski ugovor sa Sarom Golub, naje�ikasnijom igračicom netom završenog Prvenstva Hrvatske U-17. Klubu je pristupila Tia Robida iz slovenske 1. lige koja igra na poziciji "srednjeg vanjskog". Pristupila je i Bruna Zrnić, desno krilo koja je igrala u zagrebačkoj Lokomotivi, Podravki, Budućnosti Podgorica, a u završnoj su fazi pregovori s još 4, 5 igračica čija će imena biti znana nakon što 1. srpnja počinje službeni prijelazni rok. Izvršen je i ždrijeb za novo prvenstvo koje počinje 7. rujna kada Čakovčanke gostuju u Sinju kod tamošnjeg novog istoimenog prvoligaša. Cilj Zrinskica je biti u gornjem dijelu prvenstvene tablice, promovirati nekoliko mladih igračica i dostojno prezentirati Čakovec i Međimursku županiju u europskom natjecanju.
ODBOJKA
SVE je spremno za novi turnir
Prošlogodišnje izdanje privuklo je 50 momčadi, a organiziran je i turnir odbojke na vodi. Kao i svakog srpnja, Ženski odbojkaški klub Kaštel organizira turnir u odbojci na pijesku i na vodi od 1. do 13. srpnja. Prošle godine natjecanje se održalo u više kategorija: žensko klupsko prvenstvo, turnir amatera za žene i posebno za muškarce, turnir male odbojke (U13) te turnir mini odbojke (U11). Iz
Kaštela ne kriju zadovoljstvo Pješčanom olujom, a ove godine čeka ih 26. izdanje koje je kroz godine ušlo u legendu međimurske odbojke.
- Zaista smo prezadovoljni, posebice brojem navijača i momčadi. Svake godine viđamo nova lica, sve više ekipa je zainteresirano, a i turnir odbojke na vodi je hit. Pješčana oluja nam je šlag na tortu uspješne sezone, a kao i uvijek hvala roditeljima te članovima kluba bez kojih organizacija ne bi bila moguća. Prijave su na internetskoj stranici te po ekipi iznose 30 eura. potrebno je uplatiti najkasnije 24 sata prije početka prvog dana, tj. do 30. lipnja. Nakon potvrde dobivate na e-mail poruku (provjerite i spam) s podacima, a u slučaju netočnih podataka kontaktirate nas telefonski. Otkazivanje nastupa moguće je do 24 sata prije početka. Za sve upite kontaktirati nas možete na 098/888-630 i 098/913-0969, poručuju iz kluba.
Iza ŽOK-a Kaštel je još jedna sjajna sezona, a mlađe kategorije, minići i mala odbojka, predvođene trenericom Željkom Obadić, oduševile su regiju te s dvije srebrne medalje osigurale novi pohod na državno prvenstvo, koje se već tradicionalno održalo u Zadru.
Minići su bili senzacija te su stigli do 4. mjesta, dok su djevojke iz male odbojke bile 12. (lp)
NOGOMET
Momčad Dubravčan s osvojenim pokalom i medaljama
OSVOJILI prvo mjesto i izborili Premier ligu
Piše i foto: Dino Jambrović
Momčad Dubravčana osvojila je naslov prvaka 1. MNL upisavši 16 pobjeda, pet neriješenih ishoda i pet poraza. Prvenstvo su završili s 53 osvojena boda, kao i prvi pratitelj Venera PMP. Imali su drugi najefikasniji napad lige sa 67 postignutih zgoditaka, dok je Kraljevčan 38 postigao čak 69 zgoditaka. Druga su
najčvršća obrana lige s 36 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. U tome segmentu igre najbolja je bila Venera PMP sa svega 27 primljenih zgoditaka.
Pod vodstvom trenera Tihomira Nestića, naslov prvaka osvojili su: Ivan Markulinčić, Vladimir Mesec, Mišel Andrlon, Marko Matulin, Dominik Klarić, Domagoj Medved, Ivan Harači, Nino Mirić, Danijel
U-12 OTVORENO prvenstvo Hrvatske
Piše: Bojan Hrkač Foto: Marin Sušić
Na tradicionalnom Otvorenom prvenstvu Hrvatske za mlade rođene 2012. godine i mlađe nastupile su tri momčadi iz naše županije, od ukupno 35 ekipa iz cijele Hrvatske. U muškom dijelu nastupilo je KK Međimurje i selekcija Košarkaškog saveza Međimurske županije. U ženskom turniru nastupila je selekcija KŠMŽ sastavljena od igračica iz KK-a Dubravčan i KK-a Mladost Ivanovec. Treneri Bruno Kovačić i Mirjana Čituš i njihove uzdanice najprije su imale "vatreno krštenje" protiv Crikvenice te izgubile 1:54, zatim ih je s 56:9 pobijedila
Nađ, Lovro Rebrek, Igor Kvezić, Marin Golubić, Roko Fabić, Adrijan Radiković, Saša Latin, Jan Vučenik, Luka Volar, Neven Andrlon, Dominik Jadan (kapetan), Lovro Balažinec, Karlo Mlakar, Tin Čmrlec, Marko Ujlaki, Niko Štefić, Karlo Rebrek i Filip Mirić. Fizioterapeut Dubravčana je Andreas Pongrac, a predstavnik kluba Dejan Vučenik. Predsjednik kluba je Franjo
Knez, dopredsjednik je Romeo Čituš, a tajnik Nikola Radmanić. Uprava broji 13 članova. Najbolji klupski strijelac je Dominik Klarić s 18 zgoditaka, drugi je Igor Kvezić s 14, a treći Lovro Rebrek s 12 postignutih zgoditaka. Trener Nestić spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom
nakon završetka prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta, što je i ostvareno. Posebno se zahvaljuje svojim vjernim navijačima koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, sponzorima kao i upravi kluba na čelu s predsjednikom Franjom Knezom, koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.
Selekcija KŠMŽ-a dvaput je pobijedila na prvenstvu
i Akademija A. Jelavić, no 3. sreća i pobjeda 11:7 protiv Trešnjevke 2009!
Dječaci Međimurja pod vodstvom Marija Novaka Medija su u skupini od četiri momčadi izgubili od Zapada 27:36, pa od RI Basketa 26:30, Split ih je pregazio s 51:17 te su zauzeli 4. mjesto i igrali protiv 4. iz susjedne skupine – Alkara iz Sinja za plasman od 25. do 32. mjesta. Tu su izvojevali uvjerljivu pobjedu od 46:16!
Ukupno 4 pobjede naših ekipa
Muška selekcija KŠMŽ-a koju su vodili treneri Hrkač i
Ružić okupila je 14 igrača iz 4 kluba – po 4 iz KK-a Čakovec, KK-a Donji Kraljevec, KK-a Dubravčan te dva iz Mladosti Ivanovec igrala je u skupini od 5 momčadi. Odmah u prvoj utakmici upisana je pobjeda nad DOŠK-om iz Drniša 54:23, zatim poraz od Novoga Zagreba 24:45, pa poraz od Pazina 15:22 te očekivani poraz od Cedevite Junior 24:40. "Upali" su u borbu od 25. do 32. mjesta kao i KK Međimurje, pa upisali 2. pobjedu, nad Cedevitom II 39:25. Ukupno su tri međimurske ekipe upisale četiri pobjede. Na prvenstvu je sudio i mladi čakovečki sudac Ivano Rodek.
ReZultAtI I KOŠevI MuŠKOg tuRNIRA
KSMŽ - DOŠK Drniš 54:23
(7:6, 26:7, 19:2, 2:8)
KSMŽ: Pesek 12, Naglić 8, Smolković 6, Križaj 6, Horvat 6, Globlek 4, Mohl 4, Glavina 2, Pleh 2, Novak 2, Vlašić 2
KSMŽ - N. Zagreb 24:45
(4:10, 9:6, 3:14, 8:15)
KSMŽ: Horvat 5, Glavina 5, Novak 4, Pesek 2, Globlek 2, Naglić 2, Pleh 2, Smolković 2
KSMŽ - Pazin 15:22
(1:3, 6:5, 2:7, 6:7)
KSMŽ: Novak 4, Pleh 2, Naglić 2, Globlek 2, Smolković 2, Brljak 1, Pesek 1, Križaj 1
Cedevita Junior - KSMŽ 40:24
(8:3, 18:2, 8:9, 6:10)
KSMŽ: Pleh 6, Smolković 5, Horvat 4, Križaj
3, Novak 2, Naglić 2, Pesek 2
KSMŽ - Cedevita II 39:25
(17:5, 10:12, 6:6, 6:2)
KSMŽ: Smolković 7, Pleh 6, Mohl 6, Naglić 6, Vlašić 6, Horvat 4, Pesek 2, Novak 2
Međimurje - Zapad 27:36 (11:10, 3;8, 9:9, 4:9) Međimurje: Tomašek 11, Hatlak 6, Pavlic 5, Novak 2, Đurkas 2, Posavec 1 RI Basket - Međimurje 30:26 (2:8, 2:8, 12:5, 14:5) Međimurje: Tomašek 10, Novak 5, Đurkas 4, Čurin 3, Štefičar 2, Pavlic 1, Hatlak 1 Split - Međimurje 51:17 (13:8, 12:5, 15:3, 11:1) Međimurje: Đurkas 6, Pavlic 3, Tomašek 2, Hatlak 2, Mezga 2, Novaković 2 Međimurje - Alkar 46:16 (24:2, 4:3, 10:6, 8:5) Međimurje: Štefičar 15, Tomašek 14, Pavlic 6, Đurkas 5, Posavec 4, Novaković 2
KAPETAN POLETA (SMnM) Nikola Barat:
Piše: Miljenko Dovečer
Polet iz Svetog Martina na Muri nikada nije bio dominantan u ligi kao ove sezone. Netom završena sezona počela je tamo još u kolovozu prošle godine. Cijelu jesensku polusezonu Polet je bio neporažen u prvenstvu i zasluženo osvojio jesenski naslov. Također su na jesen prošli i prvu prepreku u Kup natjecanju. Tijekom zimske pauze konsolidirali su još više redove, a nakon odlaska Josipa Brezovca za trenera su postavili domaćeg dečka Zorana Šardija i potajno priželjkivali dvostruku krunu. Savršena sezona bez poraza
U proljetni nastavak prvenstva ušli su s istim navikama kao i ujesen. Uglavnom pobjeđivali sve protivnike pa čak kad bi i gubili do 90. minute. Suvereno su osvojili 3. NL Sjever s čak 13 bodova prednosti ispred prvog pratitelja. U 27 kola pobijedili su 26 puta, a u 6 navrata remizirali i prvenstvo osvojili sa 69 bodova bez poraza.
Rijetko kad u nogometu neka momčad odigra savršenu sezonu bez poraza, a ne pamti se kad je netko od međimurskih klubova odigrao cijelu sezonu bez barem jednog kiksa. Ali Polet ruši sve rekorde i barijere te je ostvario i taj nezapamćeni podvig. Niz neporaženosti u natjecateljskim utakmicama traje duže od godine dana. Uz to treba spomenuti i najbolju gol razliku lige, najbolji napad lige, najbolju obranu lige te s 18 golova najboljeg
strijelca lige, a to je Poletov Nino Patafta.
U Kupu MNS-a prošli su sve prepreke i nedaće i osigurali si mjesto u �inalu. Tamo ih je čekala vrlo organizirana momčad NK-a Međimurec Dunjkovec-Pretetinec. U dvije napete utakmice ipak su na kraju bili za nijansu bolji te osvojili i taj trofej. I tako na najljepši mogući način zaključili besprijekornu sezonu koju će teško, ali ne i nemoguće, netko s naših krajeva ponoviti.
Uz dužno i veliko poštovanje prema svim protivnicima i ostalim klubovima, u našem okruženju sasvim opravdano smatramo da je to podvig koji ulazi debelo u međimurske sportske knjige i slobodno može poslužiti kao primjer odlično odrađene sezone. Da bi se ostvario takav uspjeh u klubu, uz kvalitetne igrače i trenere, moraju biti zadovoljeni i ostali aspekti od organizacije, infrastrukture, �inancija.
Za ovaj veliki uspjeh zaslužni su igrači: Dino Jambres, Leonard Mesarić, Davor Telebar, Marijan Fotak, Domen Štefanec, Filip Perčić, Vanja Tuksar, Fran Bistrović, Luka Mezga, Irian Novinščak, Silvestar Žganec, Andrej Jurinić, Marko Šarić, Gabrijel Lajtman, Rafael Lajtman, Mišel Horvat, Nino Patafta, Mauro Benko, Marko Težak, Leon Novak, Fran Hočurščak, Jona Gradiček, Neo Muršić, Ivan Novinščak, Petar Novak, Erik Vincetić i kapetan Nikola Barat. Naravno i prvi trener Zoran Šardi, pomoćni trener Želimir Orehovec, tajnik Mihael Breznik, �izioterapeut Petar Rihtarec, domar Jože
Kirec i predsjednik Miroslav Novinščak.
Nikola je istinska legenda kluba
O protekloj sezoni i daljnjim planovima razgovarali smo s kapetanom momčadi Nikolom Baratom. Nikola Barat je istinska legenda kluba, pristigao je 2013. i prometnuo se u pravog kapetana i motor kluba. Ove sezone za prvaka 3. NL Sjever odigrao je 26 utakmica od 27 u prvenstvu, što dovoljno govori koliko je bio spreman i na raspolaganju treneru. Osim toga, ove sezone proglašen je najboljim igračem 3. NL Sjever i osvojio "Trofej HRnogomet".
TURNIR podigli na višu razinu Hakl
Piše: Nikola Lukman
Završilo je 5. izdanje Malonogometnog hakla koje se 2. godinu zaredom održavalo u Nedelišću na SRC-u Trate. U dva dana ukupno se odigrala 191 utakmica, igralo je 365 natjecatelja u 72 ekipe. Prvo mjesto u kategoriji 2009. i mlađi odnijela je ekipa Seljaci koja je u �inalu slavila protiv Kamikaza. Za 3. mjesto igrali su Štibidi Gang i Zmajevi, a uspješnija je bila ekipa Štibidi gang. U kategoriji 2013. i mlađi, 9 ekipa u 2 skupine odigralo je 29 utakmica, a najbolja je bila ekipa Okolica Blue svladavši u �inalu Međimurske kokote. U borbi za broncu, protiv ekipe Donje Međimurje, slavila je ekipa Fisi Boys.
- Zadovoljan sam ovom sezonom koja je bila naporna jer smo imali tijekom cijelog prvenstva borbe s brojem igrača, što zbog kartona, što zbog ozljeda, pa je 12 do 13 igrača iznijelo cijelu sezonu. Amaterski nogomet diže se iz godine u godinu na više razine, pogotovo zbog lokalnih i regionalnih portala koji to dižu na nove razine, što zbog aplikacije kao što je i naša. Moji suigrači pratili su utrku cijelu vrijeme, ali nikad nisu stavljali individualne uspjehe iznad klupskih, što je na kraju rezultiralo osvajanjem prvenstva. Okosnica ekipe je na okupu već nekoliko sezona i to je vjerojatno ključ našeg uspjeha. Igrački kadar se iz sezone u sezonu minimalno mijenja, igrači se međusobno dobro poznaju i djeluju homogeno kako na terenu, tako i izvan njega. Nismo profesionalci u nogometu i prije svega dolazak na svaki trening i utakmicu mora biti zadovoljstvo, inače gubimo poantu i smisao svega na razini na kojoj se mi natječemo, rekao je Nikola i nastavio.
- Dosta njih kaže da je za ostvarivanje rezultata dosta ključna atmosfera i kohezija u svlačionici. Slažem se s tom konstatacijom jer smo svi disali kao jedan i na terenu i izvan njega, od najstarijeg
do najmlađeg. Naravno jako bitno za postizanje atmosfere je i to da igrači na terenu daju maksimum, da su požrtvovani. Osim toga u tome je ne mala uloga trenera koji su nas vodili, na jesen Josip Brezovec s kojim smo bili jako agilni i na proljeće Zoran Šardi koji je sve nas dignuo na još jedan viši nivo, govori nam najbolji napadač lige.
Dvostruka kruna i jedan od najvećih klupskih uspjeha
Osvojili su, kako se kaže, "dvostruku krunu" i postigli jedan od najvećih uspjeha u povijesti kluba, itekako su zadovoljni u svim pogledima te je pred njima kratki odmor, nakon čega slijede nova iskušenja.
- Naslov prvaka smo osigurali četiri kola prije kraja i mogli smo se posvetiti završnici kupa. Jako zahtjevne su bile utakmice polu�inala i �inala protiv Nedelišća i Međimurca kada smo igrali doma i vani. Oba takmaca pokazala su se kao tvrd protivnik, ali smo na kraju uspjeli postići zacrtani cilj i uzeti osim prvenstva i Međimurski kup. U
kupu bismo htjeli proći prvu prepreku pa da u Sv. Martin na Muri onda dođe jedan od prvoligaša. To bi bio onda praznik nogometa mislim pred rekordnim brojem gledatelja, govori Barat. Nova sezona i pripreme su pred vratima, a kapetan Poleta otkrio je daljnje planove. - Ovo je više pitanje za struku i vodstvo kluba, a što se tiče mene kao igrača i kapetana ekipe, očekujem da nastavimo dobrim radom i onda rezultati neće izostati. Mislim da će većina igrača ostati na okupu što je jako bitno, da imamo pravu okosnicu uz koju lakše mogu stasati mladi igrači koji nadiru. U Kupu, rekao sam, da nam je svima želja da dođemo čim dalje, a u prvenstvu koje će biti zahtjevnije od prošlog, da se borimo za sami vrh. Iako po najavama već sada dosta klubova ističe kandidaturu za visoki plasman i time ulazak u Drugu ligu preko kvali�ikacija. Što se osobno mene tiče želim si samo zdravlja kako bi i dalje mogao doprinositi uspjesima mog najdražeg kluba, rekao je alfa i omega, kapetan kluba, Nikola Barat.
U kategoriji 2015. i mlađi natjecale su se 22 ekipe, najviše se istaknula ekipa Pikavci koja je u �inalu pobijedila Laviće. U borbi za broncu s(p)retnija ekipa bili su Međimurski lepi dečki pobjedom nad Varteksom 2015. U kategoriji 2017. i mlađi, prijavljeno je bilo 6 ekipa. Ekipa s najviše bodova bila je Sloga boys, 2. mjesto pripalo je ekipi Međimurje dok su 3. mjesto podijelili Kraljevski vitezovi i Markirne majice. Peti su bili Žibeki, a 6. Nogometaš 13. Hakl je završio u nedjelju utakmica kategorije 2013. i mlađi. U konkurenciji od 12 ekipa najboljom se pokazala ekipa Rudara koja je u �inalu bila bolja od ekipe VŽ on �ire. Bronca je pripala ekipi Trčki koja je slavila protiv Skibidi majstori.
Bilo nas je zaista jako puno. Sada smo podignuli turnir na još veću razinu što nam je motiv za sljedeću godinu. Od srca zahvaljujem ekipi iz NK-a Nedelišće, načelniku i zamjeniku, roditeljima, igračima, sponzorima i svima koji imaju barem malo veze s našim Haklom. Prvi dan upotpunili su djelatnici PU Međimurske koji su imali info pult na samom travnjaku. Domaćini su osigurali poklon iznenađenje za natjecatelje. Medalje i poklone su u ime Općine Nedelišće dijelili načelnik Nikola Novak te njegov zamjenik Zlatko Marciuš.
ČAKOVEČKI NOĆNI CENER oborio rekorde 866 trkača
Gotovo 900 trkača u petak je, u točno 21:06, utrčalo u suton i tako obilježilo prvi dan ljeta. Imamo predivnu tradiciju, rekao je organizator Krešo Biškup, već punih pet godina u Čakovcu trčimo na prvi dan ljeta. Ove je godine ČakovečkI noćni cener, odnosno CK10, srušio sve rekorde, one po posjećenosti, po broju gledatelja, ali i po popularnosti!
Točno 866 trkačica, trkača, klinaca na biciklima i rekreativaca završilo je ovu utrku s pričom. Sunčani dan, saharski pijesak u oblacima, suton i vrela
ljetna noć označili su još jednu utrku s teškim uvjetima, no zato su tu bili međimurski vatrogasci koji su šmrkovima i vodenim topovima rashladili atmosferu.
Ova utrka je plod cjelogodišnjeg rada, pomoći brojnih volontera, partnera i sponzora, ali i odličnih trkača koji su već godinama najvažniji dio ove priče. Sretni smo što su prepoznali bit ove utrke, ali i sretni smo što nam je domaćin Čakovec, grad koji podržava ovakve sportske i turističke projekte, dodao je Biškup. - Ove je godine s nama trčala i naša gradonačelnica, što je odličan primjer za sve
Popis svih trkača pročitajte na lijevoj stranici.
trkače, rekreativce, one koji se možda dvoume, ili one koji se boje malog natjecanja, da dođu iduće godine. Jednostavno je –trčanje je sport za sve!
Po peti puta za redom utrka je održana 21. lipnja, a ukupno je na dvije dionice istrčano točno 6010 kilometara.
Pobjednik CK10 muške utrke bio je Jurica Tomac ispred Andreja Hladnika i Luke Bartolića, dok je u ženskoj CK10 utrci pobjedu po četvrti put odnijela Sara Špiranec iz Pitomače ispred Čakovčanke Kristine Dudek i Branke Vidović Kostelac iz Siska.
U utrci IPC5K pobjeda je otišla u ruke Jana Kramera iz Slovenije ispred Vedrana Rešetara i Viktora Sabe, odnosno Niki Svetec ispred Ivane Zeljko i Iris Jambrešić.
Zbog obijesnih vozača postavljaju se kamere, usporivači prometa i na sve načine se pokušava doskočiti malobrojnim bahatim pojedincima koji krše prometnu kulturu, a sve da se spasi nečiji život. Krade se po grobljima, parkovima, pljačkaju kućanstva, prebijaju se djeca zbog nekoliko eura u parku, prebijaju se i zastrašuju starci u svojim krevetima, varaju se mještani od raznih nazovi “kontrolora novca” po domaćinstvima, spaljuje se smeće po okućnicama i po “određenim naseljima” iako za to postoji izuzetno dobro izgrađen sustav odvoza tog istog smeća s kućnog praga i njegovo adekvatno zbrinjavanje i da ne nabrajam ostalo. Nekad su stariji ljudi rekli, a čini mi se da su bili itekako u pravu, da ako želiš uvesti reda da djecu treba po guzici, a odrasloga po džepu. Nisam pobornik nasilja niti �izičkog kažnjavanja nikoga, ali zar stvarno dozvoljavamo takav nered problematičnim pojedincima koji maltretiraju veliku većinu poštenih i savjesnih mještana. Svatko bi ukrao samo da on ima ne misleći pritom da je za to netko morao mukotrpno raditi. A što mi radimo? Zatvaramo oči pred problemom i šutimo
u stilu “ne bih se htel zameriti”, “a kaj bum se mešal”, a ako netko ukaže na problematično ponašanje nečijeg djeteta najčešći je odgovor roditelja: “Kaj te briga za moje dete.” I umjesto da se dijete prekori, roditelji pred njim omalovažavaju i vrijeđaju osobu koja je ukazala na problematično ponašanje pa dijete misli da je takvo ponašanje normalno. Prozivaju se odgajatelji u vrtiću, nastavnici u školi i svi su krivi osim roditelja.
Zna se od davnina da je temeljna jedinica svakog društva obitelj i da su djeca kopija svojih roditelja. Zašto sve ovo pišem? Ponukao me potez kolege načelnika jedne međimurske općine koji je nagurao smeće na put onima koji su ga tamo i dovezli. Ponukali su me silni napisi i objave na portalima o stvarima koje nisu normalne, a događaju se diljem naše županije, a najviše su me ponukali događaji u našoj inače mirnoj općini, a to je krađa ruža stablašica u centru Svetog Martina i krađa cvijeća kod autobusnog stajališta u Jurovcu ili događaj za vrijeme sprovoda kada je “�ina gospođa” u bijelom autu za vrijeme odavanja posljednjeg pozdrava preminulom, bez
srama, bahato iz svog auta izbacila šest prepunih vreća smeća iz svog domaćinstva u kontejner na groblju na očigled svih onih koji su u tišini davali posljednju počast zaslužnom mještaninu naše općine. Zar ćemo iz svake općine ili grada napraviti “big brother show”? Zar ćemo zbog pojedinaca morati postavljati kameru iznad svake gredice ili tegle s cvijećem ili iznad svakog groba. Mislim da je krajnje vrijeme da se probudimo kao društvo i da svim pravnim sredstvima stanemo na kraj takvim bahatim pojedincima.
Neka se umjesto inicijala napiše puno ime i prezime i da se ne govori da je “otuđio” već da je ukrao, da se ne govori da “ne govori istinu” već da laže jer takav pojedinac ne zaslužuje da mu se štiti identitet. Neka se zna tko je i neka se srami. Zar moramo trošiti desetine pa i stotine tisuća eura da spriječimo ono što bi se moglo spriječiti normalnim kućnim odgojem i ako treba visokim kaznama represivnog aparata. I na kraju se postavlja pitanje s početka ovog osvrta: Zaista, pa kakvo smo to postali društvo? (Martin Srša, načelnik Sv. Martina na Muri)
NATJECANJE U pečenju “proštenjskih” kolača na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću
Piše: Aleksandra Sklepić
Već nekoliko godina Grad Mursko Središće, u sklopu manifestacije Dan Grada i Ljeto uz Muru, organizira i priprema zanimljivo natjecanje u pečenju tradicionalnih domaćih “proštenjskih kolača“. U našem se kraju proštenja još uvijek na veliko slave, pa je festival kolača poput ovog, dodatna inspiracija posjetiteljima i izvor ideja za pripremu deserata.
Natjecanje se odvija na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću.
Prijaviti se svake godine može tko želi, a za sudjelovanje je potrebno pripremiti bilo koju vrstu kolača: kremaste kolače, suhe kolače, pogače, pite ili popularne tradicionalne kolače od dizanog tijesta. Svaka natjecateljica u
pobjednica s maštovi�m Međimurskim tartom
konkurenciji priprema i izlaže tridesetak komada kolača, koje ocjenjuje tročlani žiri. Ove su godine u žiriju bile Božica Hanc Rendarić, Gordana Kovačić i Jasminka Levačić.
Nagradu za najbolji proštenjski kolač 2024. osvojila je Zlatka Vinković iz Okruglog Vrha za Međimurski tart odnosno modernu verziju Međimurske gibanice. Drugo mjesto osvojila je Mateja Panić iz Križovca za Međimursku gibanicu, a treće mjesto osvojila je Kristina Vinković koja je ispekla kukuruznu zlevanku.
Nagradu Termi Sveti Martin za najoriginalniji i najmaštovitiji kolač dobila je
Tanja Franjo iz Hlapičine za Ljetno iznenađenje – voćne tortice. Nagrade su osigurali Grad Mursko Središće i Terme Sveti Martin. Nagrade je natjecateljicama uručio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak. Ova manifestacija svaki put probudi veliki interes posjetitelja, te kolači koje natjecateljice pripreme jako brzo nestanu jer je svaki od njih poseban i vrlo ukusan, a za dobrim kolačima uvijek se diže prašina. Dobra atmosfera na Šetnici svete Barbare bila je dodatno naglašena glazbom i dobrim društvom šetača iz cijelog Međimurja.
„MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – ODVODNI SUSTAV TOPLICE SVETI MARTIN. POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti) – nepotpuno izvlaštenje.“
Na temelju članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ 74/2014, 69/2017, 98/2019) MEĐIMURSKE VODE d.o.o. objavljuju sljedeći
kojim se pozivaju svi vlasnici na sporazumno rješavanje pitanja ustanovljenja služnosti na sljedećim nekretninama:
K.O. GRADIŠČAK
KAT.ČEST. BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA POVRŠINA SLUŽNOSTI
3361/1 3361/1 k.o. Gradiščak dvorište, zemljište za sport i rekreaciju, sportska dvorana 127 m2
3364 3364 k.o. Gradiščak livada
3350 3350 k.o. Gradiščak
zemljište za sport i rekreaciju, dvorište, bazen, zemljište za sport i rekreaciju, bazen, zatvoreni bazen, poslovna zgrada, restoran i spojni hodnik, pomoćna zgrada, stanica ugljičnog dioksida
3349 3349 k.o. Gradiščak zgrada, dvorište, zemljište za sport i rekreaciju, bazen, bazen, bazen, poslovna zgrada 331 m2
3348 3348 k.o. Gradiščak cesta, trafostanica 257 m2
3341 3341 k.o. Gradiščak zemljište za sport i rekreaciju, gospodarsko dvorište, nadstrešnica, nadstrešnica 186 m2
3433 3433 k.o. Gradiščak dvorište, livada, kuća, garaža 87 m2
3891 3891 k.o. Gradiščak put 178 m2
3760 3760 k.o. Gradiščak vinograd, izgrađeno zemljište, dvorište, izgrađeno zemljište 102 m2
352 352 k.o. Gradiščak livada 328 m2
388 388 k.o. Gradiščak pašnjak, livada 55 m2
423 423 k.o. Gradiščak dvorište, gospodarska zgrada, stambena zgrada 68 m2
505 505 k.o. Gradiščak livada 68 m2
503 503 k.o. Gradiščak livada 113 m2
504 504 k.o. Gradiščak livada 22 m2
3557 3557 k.o. Gradiščak izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, dvorište, livada, izgrađeno zemljište, gospodarska zgrada, kuća 124 m2
3558 3558 k.o. Gradiščak livada 83 m2
3559 3559 k.o. Gradiščak livada 129 m2
3560 3560 k.o. Gradiščak livada
3561 3561 k.o. Gradiščak livada
3687 3687 k.o. Gradiščak livada
MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – ODVODNI SUSTAV TOPLICE SVETI MARTIN.
KAT.ČEST. BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA
991/2 234/7/1/2 k.o. IV Brežni kotar voćnjak 194 m2
996/2 196/A/2/A/3 k.o. IV Brežni kotar put
997 231/5/1 k.o. IV Brežni kotar voćnjak, dvorište, gospodarska zgrada 92 m2
1000 231/3 k.o. IV Brežni kotar dvorište, voćnjak, stambena zgrada 72 m2
1011/4 196/B/2/2 k.o. IV Brežni kotar voćnjak, put 33 m2 1010 231/2/2/2 k.o. IV Brežni kotar kuća za odmor, voćnjak 253 m2 1005 231/1/1 k.o. IV Brežni kotar kuća, dvor, voćnjak, vinogradi put 53 m2
1011/1 230/1 k.o. IV Brežni kotar kuća, dvor i voćnjak 16 m2 1033 224/2 k.o. IV Brežni kotar vinograd, voćnjak i klijet 65 m2 1043 224/1 k.o. IV Brežni kotar vinograd, voćnjak i klijet 25 m2 1028 196/A/2/C/1 k.o. IV Brežni kotar šuma 41 m2 1057 - voćnjak 13 m2
828/1 209/1 k.o. IV Brežni kotar dvorište, nadstrešnica, spremište, stambena zgrada
823 209/2/1/1 k.o. IV Brežni kotar dvije kuće, gospodarska zgrada, zgrada, dvorište
736 281/A/1/1 k.o. IV Brežni kotar oranica, livada
735 281/A/1/2 k.o. IV Brežni kotar oranica
733/1 281/B/4 k.o. IV Brežni kotar livada
689/4 383/11/4 k.o. IV Brežni kotar put
689/3 383/11/3 k.o. IV Brežni kotar oranica
148/3 916/7 k.o. IV Brežni kotar livada
Za projekt izgradnje ODVODNOG SUSTAVA TOPLICE SVETI MARTIN na katastarskim česticama u k.o. Gradiščak, k.o. Sveti Martin na Muri i k.o. Železna Gora (naselja Jurovec, Brezovec, Gradiščak, Jurovčak, Grkaveščak, Toplice Sveti Martin na Muri, Železna Gora i Prekopa), izdana je Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/23-01/000012, URBROJ: 2109-09-1/02-23-0009 od dana 27. srpnja 2023. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije.
KATASTARSKA OPĆINA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (EUR/m2)
k.o. Gradiščak, k.o. Železna Gora 1,00 EUR/m2 0,82 EUR/m2
Rok isplate naknade radi ustanovljenja prava služnosti je 8 dana od dana sklapanja ugovora.
POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom
POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom služnosti (nepotpuno izvlaštenje), zaključe ugovore o osnivanju prava služnosti temeljem procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi:
KATASTARSKA OPĆINA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE (EUR/m2)
k.o. Gradiščak, k.o. Železna Gora 3,18 – 43,55 EUR/m2 5,16 – 10,31 EUR/m2
od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti). Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719.
MEĐIMURSKE VODE d.o.o.
- Ponosno nam pokazuje svoje hortenzije, ruže, patuljaste i velike ljiljane kraljevskih boja
Margareta Šardi iz Murskog Središća ima 85 godina i, premda živi sama, dvorište joj je uzorno uređeno i puno cvijeća. Na poziv da razgledamo i snimimo njezin vrt, lako smo ju pronašli u mirnoj pokrajnjoj ulici, jer čim smo polako vozeći i ulicom tražili njezinu adresu, ugledali smo ženu kako se bavi cvijećem. Znali smo da smo na pravoj adresi.
Ponosno nam pokazuje svoje hortenzije, ruže, patuljaste i velike ljiljane svih boja.
I odmah nas dočekuje s pričom. Pokazuje visoki sljez.
Za nju je to katruža. Ne može drugo biti, kaže ova visoka stabljika s cvjetovima na kat koji cvatu jedan iznad drugog. -To su ruže na kat i to je moja mama zvala katruže, kaže Margareta. Dodaje: - To žene ne znaju i božure krivo zovu katružama. Margareta iznimno voli cvijeće pa ih može od milja zvati kako želi.
Istina je da se na književnom jeziku, ono što mi zovemo katruže, zovu božuri.
Za nju je sljez katruža
Margareta ima i priču o dolasku božura u naše vrtove.
Kaže: - Donijeli su ih davno iza nekog rata vojnici u Međimurje. A uporna je u tome da je sljez katruža i da je taj cvijet tako zvala i njezina mama. Tvrdi da ih i u Njemačkoj zovu Stockblumen, što bi u prijevodu bile ruže na kat –katruže. Zanimljiva tvrdnja.
Margareta nam pokazuje i svoj mali rodni voćnjak u kojemu zore predivne slatke brusnice i crvene višnje, a ima i povrtnjak s gredicama bez ijednog korova, kako se to šika uzornoj međimurskoj gazdarici.
Puno cvijeća i sadnica dobila je od kćerke iz Švicarske, ali je i ona svoje preko kćeri slala u Švicarsku.
Vrt njeguje od šezdesetih godina prošlog stoljeća
Margareta je radni vijek provela kao krojačica u lendavskom hotelu Lipa. Tamo je bila zadužena za šivanje
hotelskih stolnjaka u vrijeme kad su se oni šivali, a ne kupovali gotovi. S pokojnim suprugom dosta je putovala po svijetu.
Bili smo vesela i raspjevana obitelj, a kad su djeca odrasla otišla su za svojim poslovima, dok je Margareta ostala da se brine o svojoj kući i dvorištu.
Uređujem ga otkad smo se doselili u Poljsku ulicu i počeli graditi kuću šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tako je nastalo dvorište puno cvijeća u kojemu Margareta uživa. - Ovo je moj raj, pokazuje nam svoju nadstrešnicu u hladovini zaklonjenu puzavcima u kojoj je ugodno hladovito i za najvećih ljetnih vrućina.
(BMO)
UKLJUČITE SE u naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši
Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.
Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.
Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)
Objavljene su prve fotografije i informacije o novoj Pandi, sestri novog Citroena C3, koja je sada veća i nudi više prostora, a pokretat će je hibridni i električni motor te ujedno i izgleda jako dobro.
Kada je nekadašnji Punto u svojoj trećoj generaciji narastao u svim smjerovima, dobio je ime Grande Punto, a sada Fiat radi to isto i s Pandom, koja je narasla u svim dimenzijama i dobila ime Grande Panda. No novu Grande Pandu ne krase samo veće dimenzije, već i jedinstven izgled koji odlično kombinira moderne linije s detaljima prve generacije Pande iz 1980. godine.
Ona je postavljena na novu multi-energetsku globalnu platformu STLA Smart koja olakšava prilagodbu za različita tržišta. Tako će i Grande Panda biti dostupna u Europi, Bliskom istoku i Africi, a kasnije će stići i u Južnu Ameriku, ali i u Aziju.
Grande Panda je duga 3,99 m, što je preko 33 cm više nego aktualna Panda, odnosno Pandina, kako će aktualni model imati ime od ove jeseni. To znači i više prostora za putnike i prtljagu jer će biti tipični predstavnik gradskih modela.
A ako vas malo i podsjeća na neki model, nije ni čudno, jer mnoge dijelove dijeli s novom generacijom Citroena C3. Također, potvrđeno je kako će se nuditi u električnoj izvedbi snage 83 kW/113 KS
i 44 kWh baterijom s autonomijom od oko 320 km, te u hibridnoj izvedbi s 1,2-litrenim trocilindričnim benzincem i snagom od 100 kW/136 KS. Za sada još nije potvrđena benzinska izvedba sa 100 KS kakvu će dobiti i C3, no više će detalja, uključujući i fotogra�iju unutrašnjosti, već sljedećeg mjeseca, kada Fiat slavi rođendan.
Nova Grande Panda sprijeda odlično kombinira moderno LED osvjetljenje i Fiat natpis s lijeve strane maske, kao na prvoj generaciji, a zahvaljujući kutijastoj karoseriji i s boka izgleda retro. Kao nekad 4x4 izvedbe, i nova panda ima natpis na bočnim vratima, a i straga je u lim udubljen natpis Fiat. Ne smijemo zaboraviti ni retro izgled 17-inčnih aluminijskih naplataka sa središnjim X dizajnom.
Prema svemu viđenom, Fiat bi mogao napraviti veliki bum s Grande Pandom, no na kraju će ipak prevagnuti cijena, kao i ponuda slabijeg čistokrvnog benzinca koji bi dodatno snizio cijenu. Inače, nova Grande Panda će se proizvoditi u Kragujevcu u Srbiji, od kuda će se isporučivati za čitavo europsko tržište. (ir)
NOVITET
Potpuno nova generacija modela X3 donosi aktualan dizajnerski potpis marke, s prednjom maskom koja bi opet mogla donijeti polemike, a veće dimenzije nude i više prostora, dok će najviše zadovoljni ostati ljubitelji dizelaša jer će se i novi X3 moći dobiti s turbo dizel motorom, a moći će se izabrati i benzinske, kao i plug-in hibridne izvedbe
Piše: Igor Rudež
BMW je s modelom X3 postigao veliki uspjeh, a prve tri generacije su prodane u preko 3,5 milijuna primjeraka, od 2003. godine, kada je predstavljena prva generacija ovog modela. A svakako ostaje zanimljiva i činjenica kako je prošle godine upravo X3 bio i najprodavaniji model BMW-a s 350.000 prodanih primjeraka. A nova generacija je bolja u svemu, a kako i ne bi, kada se zna koliko je važan ovaj model za tvrtku.
Stoga i ne čudi kako će kod kupnje široka lepeza pogonskih sklopova zadovoljiti sve kupce. Tako će se u ponudi naći benzinski i dizel motori, a tu je i plug-in hibridna izvedba. Početni model je X3 20 xDrive kojeg pokreće 140 kW/190 KS snažan turbo benzinac, a slijedi X3 M50 xDrive snage 280 kW/381 KS. Oba motora koriste 48 V blagohibridnu tehnologiju.
Dizel ponudu čini model X3 20d xDrive kojeg pokreće 145 kW/197 KS snažan turbo dizel motor, koji također dolazi s 48 V blagohibridnom tehnologijom. Plug-in hibridna izvedba dolazi pod oznakom X3 30e xDrive, a pokreće je turbo benzinac snage 140 kW/190 KS i elektromotor snage 135 kW/184 KS, dok je ukupna snaga sustava 220 kW/299 KS. Tu je i 19,7 kWh baterija s autonomijom od 81 do 91 km. Sve izvedbe dolaze s pogonom na sve kotače, a sve izvedbe koriste i 8-stupanjski Steptronic automatski mjenjač.
Što se tiče izgleda, novi X3 je poprimio dizajnerske linije najnovijih modela, a svakako je zanimljivo dizajnirana maska, odnosno bubrezi. U odnosu na prethodnu generaciju je veća, pa je sada duga 4755 mm (+34 mm), široka 1920 mm (+29 mm), a s 1660 mm (-25 mm) je nešto niži. Međuosovinski razmak je dug 2865 mm. Prtljažnik je obujma 570 litara, odnosno
1700 litara s preklopljenim stražnjim naslonom, dok plugin hibrid ima manji prtljažnik i to 460 litara, odnosno 1600 litara.
se
Unutrašnjost donosi puno više promjena, a sve se svodi na minimalizam i nedostatak �izičkih tipki. Digitalni instrumenti su dijagonale 12,3 inča, dok je središnji multimedijski zaslon dijagonale 14,9 inča, a dolazi s iDrive 9 operativnim sustavom te dolazi i okrugli gumb između prednjih sjedala s kojim se može upravljati sustavom. Naravno, zahvaljujući većim dimenzijama, novi X3 donosi i više prostora za putnike, a u unutrašnjosti se koristi umjetna koža, kao i reciklirani materijali. BMW je objavio kako u Njemačkoj cijene kreću od 57.900 eura, dok će one kod nas biti poznate na jesen, kada se očekuje početak prodaje i na našem tržištu.
Adrienne Barbeau i Tare Buckman, glumice iz filma The Cannonball Run, koje su ujedno i pobijedile na utrci u Countachu, po prvi put su se našle uživo od premijere filma 19. 6. 1981. godine.
Jedan od kultnih automobilskih filmova svih vremena bez sumnje je “The Cannonball Run”. Kako bi proslavili 45. obljetnicu Countacha LP 400 S koji je “glumio“ u filmu, Lamborghini je okupio izuzetnu žensku ekipu glumica, Adrienne Barbeau i Tare Buckman, po prvi put od izlaska filma 19. lipnja 1981. godine.
Lamborghini Countach LP 400 S proizveden je prije četrdeset i pet godina, u studenom 1979. s Nero (crnom) vanjštinom i Senape (senf) unutrašnjosti, te je ovaj Countach završio na Floridi. Njegov vlasnik bio je prijatelj redatelja filma i dogovorena je suradnja, te je to početak njegove legende.
Kao “scenski make-up” dobio je krilo i dva duga svjetla na nosu, spojler, tri
antene i 12 ispušnih cijevi straga, uz dva dodatna lažna instrumenta ispred suvozača. Nakon završetka snimanja, Countach je vraćen svom zakonitom vlasniku, ali se nije odrekao svojih jedinstvenih transformacija koje su posebno napravljene za njega. 2009. godine automobil je pronašao novog vlasnika,
Jeffa Ippolitija, entuzijasta podrijetlom iz New Yorka, a sada nastanjenog na Floridi, koji kao dječak, gledajući uvodnu scenu filma 1981. godine, nije
ni slutio da će jednog dana imati isti auto koji ga je sanjao na ekranu.- Uvijek sam bio lud za automobilima, prisjetio se Ippoliti, ali otvaranje filma bilo je prvi put da sam vidio i čuo Countach u pokretu, i bio sam očaran! Prvi put sam ga osobno vidio tek dvadeset i šest godina kasnije, a trebalo mi je još osamnaest mjeseci pregovora prije nego što sam ga uspio odvesti kući.
“The Cannonball Run” inspiriran je stvarnom utrkom Cannonball, u kojoj su automobili koji su sudjelovali morali prijeći Sjedinjene Države, počevši od New Yorka pa do cilja u Los Angelesu, u naj-
kraćem mogućem vremenu. U najmanju ruku, glumačka postava filma bila je izvanredna s glumcima kao što su Roger Moore, Dean Martin, Sammy Davis, Jr., i Jackie Chan, te glumicama kao što su Farrah Fawcett, Adrienne Barbeau i Tara Buckman. Potonje dvije igrale su kao jedina ženska posada na utrci i vozile su Countach, koji je pobijedio u utrci. Među najupečatljivijim scenama je početna trominutna policijska potjera, u kojoj je Countachov 12-cilindrični motor opremljen karburatorima dodan u zvučni zapis. Nisu se vidjele uživo otkad su zajedno glumile u filmu
1981. Zbog toga se intervju i prikaz zvijezda Adrienne Barbeau i Tare Buckman može smatrati nesvakidašnjim. Isti Countach koji su tada vozili, a koji je poslužio kao kulisa, sve je činio još fascinantnijim. I njihova su sjećanja počela izlaziti na površinu. Priznaju da niti jedan do tada nije vidio, a još manje vozio Lamborghini. S druge strane, ne treba zaboraviti da je tada Lamborghini proizvodio nešto više od pedesetak automobila godišnje i time je bio puno ekskluzivniji automobil nego danas. A ako još niste, pravo je vrijeme da pogledate film
The Cannonball Run. (ir)
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 28. lipnja do 4. srpnja 2024.
P 28 Irenej, Mirko, Vincenta, Vinka, Lucija, Smiljan
S 29 Petar i Pavao ap., Paula, Krešimir; Mačkovec župa sv. Petra i Pavla, blagdan
N 30 13. KROZ GODINU, Rimski prvomučenici, BDM od Mora
P 1 Aron, Predrag, Estera, Oliver, Zvjezdana
U 2 Oton, Višnja, Ostoja
S 3 Toma apostol, Tomislav, Toma, Rajmund, Leon
Č 4 Elizabeta Portugalska, Elza, Laura, Berta
Čakovec:
Sia Lajtman, kći Helge i Marka
Adam Breslauer, sin Lidije i Nenada
Dora Škvorc, kći Mar�ne i Ivice
Rea Sermek, kći Anamarije i Davora
Tin Horvat, sin Senade
Helena Barić, kći Andreje i Dominika
Saša Treska, sin Mateje i Gorana
Noa i Lea Kalanjoš, djeca Monike i Roberta
Lukas Samuel Kavran, sin Leone i Aleksandra
Čakovec:
Sandra Kovač i Sandro Novak
Marina Gašparić i Denis Krištofić
Danijela Drakulić i Zvonimir Vinković
Ivana Sermek i Filip Frančić
Tihana Novak i Neven Pajtak
Morena Đud i Dario Vizinger
Mursko Središće:
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
Čakovec
KOJI RADE OVU SUBOTU 29. LIPNJA
dr. Martina Novak
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
dr. Verica Grkavec-Mađarić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
Domašinec
dr. Zdenka Ivanović-Azenić M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Goričan
dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162
Kotoriba
dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-059
Nedelišće
dr. Jurica Vidović
M. Tita 1, tel. 040/313-216
Prelog
dr. Ljubica Slaviček
K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Selnica
dr. Monika Friščić
Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Ines Ivančok i Karlo Šol�ć
Prelog:
Sabina Glavina i Ivan Đurajec
Karla Taradi i Stjepan Markač
Ivanka Židov i Zoran Lacković
Čakovec:
Franciska Komorski r. Horvat r. 1935.
Danica Vurušić r. Jurašić r. 1959.
Miljenko Ivelić r. 1962.
Marija Šoštarić r. Goričanec r. 1950.
Bojan Štelcer r. 1963.
Ivan Sklepić r. 1930.
Goran Kolar r. 1981.
Bernarda Škvorc r. Stojko r. 1963.
Franjo Posavec r. 1932.
Barbara Horvat r. Kerovec r. 1952.
Branko Vrbanec r. 1950.
Mursko Središće:
Branko Brzović r. 1938.
Katarina Meričnjak r. Koroša r. 1927.
Marko Panić r. 1954.
Magdalena Požgaj r. Furdi r. 1952.
Prelog:
Monika Čemerika r. Kolarić r. 1930.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
27.6. Četvrtak
13:30 Nerazdvojni 20:00 Bajkeri -prem. 28.6. Petak
20:00 Zločesti dečki 4 29.6. Subota
10:00 Nerazdvojni -sink. 13:30 Izvrnuto obrnuto 2 -sink.
20:00 Bajkeri 30.6. Nedjelja
13:30 Nerazdvojni -sink. 17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 20:00 Zločesti dečki 4 1.7. Ponedjeljak
13:30 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 17:00 Nerazdvojni -sink. 20:00 Bajkeri 2.7. Utorak
17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 20:00 Zločesti dečki 4
3.7. Srijeda
13:30 Priča o leptiru
20:00 Bajkeri
Ivica Kruljac
iz Čakovca preminuo 26. lipnja u 70. godini života
Ivan Hozjan
iz Šenkovca preminuo 25. lipnja u 81. godini života
Stanislav Varga
iz Čakovca preminuo 25. lipnja u 84. godini života
Franjo Antončić
iz Mihovljana preminuo 23. lipnja u 88. godini života
Đuro Hrešć
iz Preloga preminuo 21. lipnja u 65. godini života
Škoda Emilija rođ. Ptiček
iz Preloga preminula 23. lipnja u 72. godini života
Đurđica, Gordan i Linda s obitelji na
S ljubavlju i ponosom nosimo vas u srcima, mislima i lijepim uspomenama.
Franjo i Katarina s obiteljima
Katarina
Goričanec
iz Novakovca preminula 22. lipnja u 79. godini života
Zlata Kozar rođ. Vrabec iz Mačkovca preminula 22. lipnja u 90. godini života
Katarina Janušić rođ. Štrok
iz Dragoslavca preminula 19. lipnja u 92. godini života
Ana Marčec
iz Nedelišća preminula 22. lipnja u 88. godini života
ŽELJKO GOLIK BRACO
2.7.2017. - 2.7.2024. Nedostaješ… za sve što prošlo je i što doći će… Nedostaješ…
Mirjana Horvat iz Gornjeg Mihaljevca iznenada preminula 21. lipnja u 54. godini života
Franjo Čižmešija
iz Donje Dubrave preminuo u 94. godini života
Zoran Slaviček preminuo 22. lipnja u 55. godini života
Mladen Novak iz Preloga preminuo 19. lipnja u 48. godini života
Barbara Marđetko rođ. Hranjec iz Goričana preminula 19. lipnja u 88. godini života
Marija Marđetko
iz Goričana preminula 19. lipnja u 93. godini života
Bojan Štelcer preminuo u 62. godini života
zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje
OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600 s fotografijom u boji već od 9,29eur
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
28. lipnja 2024.
89. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž servisera - prodavača bicikla i m/ž radnika na poslovima silikoniranja, javiti se na mob. 099/216-9252 ili na email: info@ beciklin.com do 30.6.
90. METAL–EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž operatera na cnc kutna preša, 2 m/ž samostalnog bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž operatera cnc laser/plazma, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.6.
91. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-588 ili na email: moharic.commerce@gmail.com do 31.7.
92. MV MOTORI d.o.o., J. Slavenskog 2a, Ivanovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu, na tel. 040/337-066, na mob. 098/426-106 ili na email: valentina@ pro-bike.hr do 30.6.
93. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com. hr do 30.6.
94. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inž. arhitekture, javiti se na email: kadrovska.nording@gmail.com do 3.7.
95. NOVI GODOVI d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 38, Čakovec, traži m/ž komercijalistu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email:novi-godovi@novi-godovi.hrdo1.7.
96. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž skladištara, javiti se na tel. 040/338-120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt.hr do 30.6.
97. PANEX DINAMIC d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 1, Čakovec, traži m/ž prodavača - servisera bicikala, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ dinamic.hr do 7.7.
98.PANISd.o.o.Selska3,MurskoSredišće, traži 2 m/ž pekara, javiti se na 040/544015, 099/736-0951 ili 099/736-0951 ili panis.pekara@gmail.com do 30.6.
99. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, 2 m/ž cestara - ophodara - radnika niskogradnje, 2 m/ž vozača kamiona kiper s prikolicom, 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima, 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi i m/ž voditelja gradilišta, javiti se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.6.
100. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličaristu, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćnog radnika u preradi, m/ž pomoćnogradnikauproizvodnji,m/žmlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž predradnika na farmi, m/ž analitičara u proizvodnji, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja sanitacije i zaštite okoliša, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž tehnologa u industriji mesa i m/ž održavatelja na farmi, javiti se na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 23.6.
101. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 24.7.
102. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kategorije, javiti se na mob. 098/282-147 do 7.7.
www.mnovine.hr
103. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž tehnologa u tvornici stočne hrane i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 30.6.
104. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž koordinatora montaže, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora i 2 m/ž skladištara, javiti se na tel. 040/396-333, na mob. 099/380-7104, na email: posao@promming.hr ili osobno na adresu do 14.7.
105. PROMETAL d.o.o., Savska Ves ,traži m/ž cnc tokara, m/ž cnc glodača i m/ž tokarazaradnaklasičnojtokarilici,javitisena mob. 099/6762-864ili na email:prometal. ck@gmail.com do 31.7.
106. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera, 3 m/ž zavarivača tig i 2 m/ž tokara, javitiseosobnonaadresu,natel.040/396556, na mob. 098/1830-293, pismenom zamolbomnaadresuilinaemail:e.filipic@ primabiro.hr do 30.6.
107. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javiti se osobnim dolaskom ili na mob. 098/993-2114 ili pismenomzamolbomnaadresu ili naemail: voce.sarcevic@gmail.com do 31.8.
108.PERPETUUMMOBILEd.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača i servisera informatičke opreme, javiti se osobno na adresu ili na email: info@p-mobile.hr do 5.7.
109. RESTORAN PREPELICA Otok 2, traži m/ž kuhara, m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž čistača, javiti se na mob. 098/393-001 do 7.7.
110. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara i m/ž prodavača, javitiseosobnonaadresu,natel.040/608058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 17.7.
111. ROTOCOMERC d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž skladišna radnika, javiti se na email: zeljko.peter@rotocomerc.hr do 30.6.
112. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prometnika - blagajnika na autobusnom kolodvoru Čakovec i m/ž vozača autobusa, javiti se na email: maja@ rudi-express.hr do 31.8.
113. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858-170 do 30.6.
114.SVAM-LIMd.o.o.,I.L.Ribara31,Novo SeloRok,traži2m/žlimara-krovopokrivača i 2 m/ž radnika za rad na visini, javiti se osobno na adresu ili na email: svamlim1@ gmail.com ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 do 30.6.
115. SLAD d.o.o., D. Vidovec, Glavna 79, tražim/žkuhara,javitiseosobnonaadresu ili na tel. 040/615-245 ili na mob. 098/242670 do 10.7.
116. S-SEČAN d.o.o., Ulica Preloge 19, Ivanovec, traži 3 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338000 ili na mob. 091/101-0402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 31.7.
117. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Pribislavec i Čakovec, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr ili putem linka: https://studenac.talentlyft.com/o/vdG/ apply do 30.6.
118. STOL j.d.o.o., Belica, traži m/ž stolara - montera, javiti se na tel. 040/845351 ili na mob. 098/1975-455 ili na email: stoljdoo@gmail.com do 31.7.
119. TAHO CENTAR d.o.o., Pušćine, traži m/ž servisera - tahografa, javiti se na email: tahocentar.sara@gmail.com do 31.7.
120. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se putem linka: https:// tisak.talentlyft.com/o/sHe/apply do 7.7.
121. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu
ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.6.
122. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-673 ili na mob. 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 30.6.
123. Transporti Klinec, Čakovec, I. Gundulića 4, traži m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098/260-201 do 5.7.
124. Transporti Kliček, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača C+E kat., javiti se na mob. 098/426-949 do 7.7.
125. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika, javiti se na email: posao@tubla.hr do 5.7.
126. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži
m/ž videćeg pratitelja i 4 m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom, javite se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm.hr do 30.6.
127. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl.inž. elektrotehnike, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.6.
128. UGOSTITELJSTVO – Kavana Braco, Ul. dr. I. Novaka 46, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž kuhara, javite se osobno na adresu, na tel. 040/328-505, na mob. 099/738-2010 ili na email: info@ braco.hr do 30.6.
129. UNION d.d., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 14, traži m/ž čistača u Hotelu Park, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/703-1622 do 5.7.
130. WELDEX d.o.o., Belica, traži m/ž voditelja proizvodnje, javiti se na email: posao@weldex.hr do 8.7.
131. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, M. Subotica, traži m/ž magistra farmacije, javiti se na email: ljekarne. petek@gmail.com do 30.6.
132. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.6.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095
PRODAJE SE RENAULT MEGA-
NE 4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura.
Kontakt: 098/846-010
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZE-
MLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339
MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821
PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 095/816-5206
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121
PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
VUČNA SLUŽBA I TRANSPORT TUZEMNI I INOZEMNI, pomoć na cesti, teret koji se prevozi je osiguran. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com
MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206
TRAŽIM HONORARNI POSAO - čišćenje u privatnim kućama ili zgradama (stubišta), peglanje, pranje prozora. Popodne od 13-17 sa� dvaput na tjedan ili po dogovoru. Info na mob. 099/354-4512
POZNANSTVA
DJEVOJKA ŽELI UPOZNATI
SRODNU DUŠU za život u dvoje/brak od 44-50 godina. Tel. 099/5166-780, molim samo ozbiljne ponude!
NEKRETNINE
PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu, parcela vel. 110x27 m, pogodno za gradnju, voda i struja dostupni. Info na mob. 098/1600-415
PRODAJU SE NOVI STANOVI u Pribislavcu od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) mogućnost preinake u MANJE stanove od 40m2, ulica F. Kuharića 14. Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/8581502
IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
DAJEM U NAJAM studentima (4 sobe), stan u strogom centru Čakovca, 1.kat, sa 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021
IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u kući, preko puta MEVa, upita� na tel. 040/395-936
ŽIVOTINJE
AKVARIJ osmerokutni 30 litara, sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, 60 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
RAZNO
PRODAJEM VRLO POVOLJNO očuvane kao nove francuske ležaje dim. 200-210 x 90, 95, 155, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, ormar za spavaću, ivericu cca. 50 m2, za pod leno-leume, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl mot. Vrtne dve ispravne kosilice-starije i još ostalog iz domaćinstava. Mob. 091/5727-670
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
BAKRENI KOTLIĆ za gulaš s miješalicom na struju, tronožac s lancem, cijena 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM aluminijsku skelu na kotačima, u pola cijene, info na mob. 098/426-021
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
ŠATOR za 3 osobe s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107
PRODAJEM PEGLU sa stolom na vakum, model Comelux C. info na mob. 098/1879-655
ARMIRANO CRIJEVO ZA VODU s motalicom na kotačima, duž. 35 m, cijena 60 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
i
Maza Mala Maza ima dvije i pol godine, cijepljena je, čipirana i kastrirana. Mikročip broj je 191035000124634. Voli djecu i druge pse. Nalazi se u okolici Čakovca i traži novi dom. Kontakt: 099 4800 640.
Booker Booker ima skoro 11 godina, naučen je na život u stanu, ali sad traži novi dom. Čip broj je 900182000803833. Kontakt: 099 4800 640.
Ben ima 2 godine, cijepljen je, čipiran i kastriran. Voli šetnje i druženje. Njegova skrbnica odlazi na operaciju i nema tko o njemu brinu�. Traži novi dom. Mikročip broj 191035000159015. Nalazi se u Čakovcu. Kontakt: 099 4800 640.
Ozzy traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, ima 7,5 godina. Cijepljen je, čipiran, mikročip broj je 191035000012956. Kontakt: 099 4800 640
KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092
NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 kom, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
UMIVAONIK 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, cijena 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); dvije el. pumpe za vodu (150 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (200 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (200 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (20 eur). Tel. 858424 ili 098/9422-821
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših či-
Današnji svijet i mediji pobjednike smatraju samo one koji u natjecanjima osvajaju prva mjesta, a za mene pobjednik znači kada u životu postigneš ono što želiš svim svojim srcem.
Ja smatram da imam puno životnih pobjeda koje sam savladala s puno truda. Jedna od najvažnijih su moji prijatelji i prijateljice. Stvarno sam zahvalna što ih imam jer mi pomažu u svemu i velika su podrška kad god ih trebam. Od svoje treće pa do jedanaeste godine trenirala sam gimnastiku i išle smo na razna natjecanja u Poreč, Opatiju, Zagreb, Varaždin i još na mnoga mjesta. U glavi su mi ostala predivna sjećanja koja jednostavno ne smijem zaboraviti. Isto tako sada treniram odbojku već dvije godine i ne mislim tako brzo odustati.
Trudim se i više nego što mogu. Serviram, smečiram, blokiram, lovim lopte, bacam se na sve strane. Iako imam štitnike na koljenima, i dalje su mi noge pune modrica. Ponosim se svakom našom pobjedom. Svaki put kada pobijedim
u nečemu osjećam sreću, radost i stvarno se lijepo osjećam kad se netko zbog toga ponosi, a pogotovo moji roditelji. Daju mi puno samopouzdanja. No u svakoj pobjedi postoje i porazi. Na jednoj utakmici sam zeznula gležanj te sam dosta dugo bila na pauzi od odbojke, ali sada, kada mi se oporavio, ponovno sam aktivna na terenu, na svakoj utakmici. Nažalost, izgubila sam nekoliko osoba zbog nesporazuma, pokušala sam ih riješiti, ali nije išlo. Stvarno se kajem zbog toga, ali što je, tu je. Možda se jednog dana sve vrati u normalu. Kada sam loše volje, tu su uvijek prijatelji da uskoče. Sve podijelim s njima jer im vjerujem, a hoće li tako ostati, vidjet ćemo. Svatko u životu doživi pobjede i poraze. Bez njih se jednostavno ne može živjeti. Zbog svojih pobjeda grizemo dalje, a iz poraza i grešaka učimo. One su kao besplatne lekcije tvojeg života te ih uvijek možeš i moraš savladati. Lara Podvezanec, 8. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, A. Šenoe 2a
RADNO VRIJEME:
PON. – PET: od 16 do 18 sa�
Subota prema dogovoru.
Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com
Postoji biološka potreba za ljubavlju i srećom, poput potrebe za hranom, i nije manje važna za naš opstanak i zdravlje
Emocije su važne od najranije životne dobi. Stručnjaci za duševno zdravlje naročitu pozornost pridaju stvaranju tzv. zdravog emocionalnog imunološkog sustava, koji je podloga za pravilan duševni razvoj i čuvar našeg zdravlja u izazovnim i stresnim situacijama. Kad se radi o istraživanju psihičkog razvoja djece taj imunitet možemo povezati s protektivnim faktorima i faktorima rizika, koji utječu na emocionalnu dobrobit djece već od najranije dobi. Istraživanja pokazuju da kada roditelji prepoznaju negativne emocije svojih beba – njihovu ljutnju i tugu – i pomažu im da se nose s tim emocijama, djeca s vremenom razviju bolju psihološku regulaciju svojih emocija i pokazuju pozitivnije ponašanje. S druge strane, ako roditelji ignoriraju ili kažnjavaju djecu zato što pokazuju te emocije, ili se naljute na dijete koje se ljuti, postoji mogućnost da će dijete s vremenom neke emocije isključiti, znajući da ih ne može podijeliti. Zbog toga je dijete pod velikim stresom, psihološki i �iziološki, jer je emocija i dalje prisutna, i stvara se barijera u razvoju temeljnog povjerenja između djeteta i roditelja. Veći dio skrbi za malo dijete najčešće pruža majka. Zato se već do prve godine života može razviti obrazac da dijete izbjegava kontakt s majkom, umjesto da dođe k njoj kad je uznemireno i tužno. Djeca s takvim problemima ne uče zdrav način kontrole emocija, ona imaju kon�likt između emocionalnog približavanja i izbjegavanja, vrlo su nesigurna i pitanje je kako će kasnije u životu uspostavljati kontakte i ostvari-
vati bliskost s drugim ljudima. Među najvažnijim faktorima koji bebe stavljaju pod rizik je majčina depresija. Majke koje su letargične i tužne, pasivne i distancirane, imaju djecu koja kasnije pokazuju više stupnjeve depresije, agresije i anksioznosti. Čak i u najranijoj dobi djeca depresivnih majki pokazuju manje pozitivnih emocija i neobičan obrazac aktivacije u mozgu. Dobro je to znati i čim prije poduzeti potrebne korake kako bi se, osim psihijatrijskog liječenja depresije, osigurala dodatna podrška majci, kao i potrebna njega i stimulacija djetetova razvoja. Danas se smatra da je količina pozitivnih emocija u najranijem djetinjstvu, poput radosti, ključna za pravilno oblikovanje mozga. Jednostavno rečeno, ako je beba sretna, stvorit će se putovi u mozgu koji joj pomažu da osjeća pozitivne osjećaje ostatak svog života. Postoji biološka potreba za ljubavlju i srećom, poput potrebe za hranom, i nije manje važna za naš opstanak i zdravlje. Beba treba dobiti ljubav i nježnost da bi se razvijala, emocionalni imunološki sustav stvara se u ranom djetinjstvu. Sretno djetinjstvo osiguravaju roditelji i okolina koji djetetu pružaju svoju blizinu, razumijevanje i ljubav onda kada to dijete traži. Društvena i emocionalna deprivacija izaziva biokemijske promjene u mozgu, pa u ranoj životnoj dobi izravno može štetiti razvoju mozga i njegove plastičnosti. Imajte u vidu da najteže i teško popravljive posljedice za kasnije duševno zdravlje mogu nastati upravo u tom razdoblju života.
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
nazivom, tako da su potrošači izloženi visokom riziku od trovanja i/ili predoziranja. Kanabis je i dalje najčešće konzumirana nezakonita droga u Europi. Važno je naglasiti da proizvodi od kanabisa postaju sve snažniji i raznolikiji, što se direktno odražava na zdravlje konzumenata. Ne čudi stoga što je 2021. godine u Europi 97.000 konzumenata uključeno u neki oblik liječenja ovisnosti zbog problema povezanih s uporabom kanabisa.
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Droge se pojavljuju u brojnim novim oblicima, mješavinama i kombinacijama, često i pod krivim nazivom, tako da su potrošači izloženi visokom riziku od trovanja i/ili predoziranja
Od proglašenja u Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 1987. godine, svake se godine 26. lipnja obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem jačanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju ovog problema i rade na uspostavljanju društva u kojem neće biti zlouporabe droga. Ovogodišnja kampanja pod motom “Dokazi su jasni: investirajte u prevenciju!” naglašava da učinkovita politika suzbijanja zlouporabe droga mora biti utemeljena na znanstvenim istraživanjima uz puno poštovanje ljudskih prava i razumijevanje društvenih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica upotrebe droga. Takav pristup omogućit će empatiju i promjenu odnosa prema osobama koje su ovisne o drogama, u smislu odbacivanja osuđivanja i stigme te pružanja pomoći, uz pokazivanje poštovanja i uvažavanja.
Zlouporaba droge jedan je od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice u cijelom svijetu, a sve veća dostupnost i raznolikost ponude droga donosi nove izazove i iskušenja.
Prema podacima UNODC World Drug Report 2023. godine zlouporaba droga u stalnom je porastu. Procjenjuje se da je broj korisnika porastao s 240 milijuna u 2011. godini na 296 milijuna u 2021. godini (5,8 % populacije u dobi od 15. do 64. godine), što predstavlja porast od 23 % u odnosu na prethodno desetljeće.
Europsko izvješće o drogama za 2024. godinu potvrđuje da su i u Europskoj uniji dostupnost i potražnja droga na veoma visokoj razini. Na tržištu se pojavljuje sve širi spektar droga visokog stupnja čistoće i potentnosti. Droge se pojavljuju u brojnim novim oblicima, mješavinama i kombinacijama, često i pod krivim
Poseban izazov za javno zdravlje predstavljaju novi proizvodi od kanabisa, a raste i dalje proizvodnja novih sintetičkih droga u Europi. U 2023. godini prijavljena je 41 nova psihoaktivna tvar, čime je broj novih psihoaktivnih tvari koje prati EMCDDA narastao na 930. Sve je veća potražnja za kokainom koji je u ponudi sve jeftiniji, jačeg djelovanja te time njegova konzumacija raste među marginaliziranim skupinama društva. Primjetan je i rast potražnje i korištenja raznih vrsta sintetskih stimulansa (amfetamin, metamfetamin, ecstasy), kao i sve veća raznolikost na tržištu opioida. Ponuda droga nikada do sada nije bila toliko raznolika i dostupna. Zbog toga su i problemi koje zlouporaba droga donosi pojedincu i cijelom društvu sve izraženiji i teži. Međutim, važno je naglasiti da alkohol, kao najstarija i najraširenija droga na ovim prostorima, nije nimalo izgubio popularnost. Još uvijek je to najčešće prvo psihoaktivno sredstvo s kojim dolaze u kontakt naša djeca i mladi. Žalosti činjenica da je većina djece alkohol prvi puta konzumirala na nagovor roditelja, ili nekog drugog odraslog člana obitelji.
Alkohol je za punoljetne osobe legalno sredstvo koje ima snažan psihoaktivni učinak koji je još jače izražen u mlađoj životnoj dobi. Nerijetko dovede do pretjeranog opuštanja mlade osobe i donošenja loše odluke o korištenju ilegalnih sredstava. A priča o razvoju ovisnosti uvijek započinje eksperimentiranjem i prvim uzimanjem. U alkoholiziranom stanju svi rizici se čine daleki i namijenjeni nekome drugome, pa su mnogi mladi neko ponuđeno ilegalno sredstvo prvi put probali u pijanom stanju. Stoga je važno u prevenciji zlouporabe droga ujedno prevenirati i naviku pijenja alkohola kod djece i mladih, a osobama s već razvijenom ovisnošću o alkoholu pružiti pomoć i potaknuti ih na liječenje. U vremenu i u okolnostima u kojima živimo izloženi brojnim iskušenjima važno je poticati aktivnosti za suzbijanje zlouporabe droga i pri tome se voditi znanstvenim pokazateljima, ali i načelima suosjećajnosti i solidarnosti. Preventivnim djelovanjem usmjerenim ka zaštiti djece, mladih i njihovih obitelji pomažemo stvoriti svijet u kojem su pojedinci osnaženi da vode zdrave, ispunjene živote u kojima nema mjesta za zlouporabu bilo koje vrste droge.
lipnja 2024.
„MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – ODVODNI SUSTAV TOPLICE SVETI MARTIN NA MURI.
„MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – ODVODNI SUSTAV TOPLICE SVETI MARTIN. POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti) – nepotpuno izvlaštenje.“
Temeljem članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ 74/2014, 69/2017, 98/2019) MEĐIMURSKE VODE d.o.o. objavljuju sljedeći
(PONUDU ZA STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA NEKRETNINA) kojim se pozivaju svi vlasnici na sporazumno rješavanje pitanja stjecanja prava vlasništva na sljedećim nekretninama:
K.O. SVETI MARTIN NA MURI
KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA POVRŠINA
1907/2 1907/2 k.o. Sve� Mar�n na Muri oranica 79 m2 1507/2 1507/2 k.o. Sve� Mar�n na Muri oranica 71 m2
K.O. GRADIŠČAK
KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA POVRŠINA
3361/2 3361/2 k.o. Gradiščak livada
506 506 k.o. Gradiščak livada
K.O. ŽELEZNA GORA
KAT.ČEST.BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA POVRŠINA
693/3 383/21 k.o. IV Brežni kotar oranica
MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – ODVODNI SUSTAV TOPLICE SVETI MARTIN. Za projekt izgradnje ODVODNOG SUSTAVA TOPLICE SVETI MARTIN na katastarskim česticama u k.o. Gradiščak, k.o. Sveti Martin na Muri i k.o. Železna Gora (naselja Jurovec, Brezovec, Gradiščak, Jurovčak, Grkaveščak, Toplice Sveti Martin na Muri, Železna Gora i Prekopa), izdana je Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/23-01/000012, URBROJ: 2109-09-1/02-23-0009 od dana 27. srpnja 2023. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije.
POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom izvlaštenja (potpuno izvlaštenje), zaključe ugovore o stjecanju prava vlasništva na temelju procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi:
KATASTARSKA OPĆINA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE (EUR/m2)
k.o. Sve� Mar�n na Muri 11,42 EUR/m2
k.o. Gradiščak 12,04 – 15,18 EUR/m2
k.o. Železna Gora 10,31 EUR/m2
Rok isplate naknade radi stjecanja prava vlasništva je 8 dana od dana sklapanja ugovora.
POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (stjecanje prava vlasništva).
Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719. MEĐIMURSKE VODE d.o.o
VATROGASCI na redovnoj dislokaciji na Jadranu
Goran Dokleja i Damir Tomašić te Dragutin Zorčec i Rafael Taradi čine prvu ekipu koja je otišla na ispomoć
Kao i prethodnih godina, naši su hrabri vatrogasci ponovno pozvani i upućeni na priobalje po zapovjedi Glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića. Ove su godine iz naše županije na prvu redovnu dislokaciju, na otok Brač u mjesto Bol, krenula četiri vatrogasca kombi vozilom koje će imati na raspolaganju tijekom cijele misije.
Iskusni vatrogasci iz Međimurja već imali prve intervencije
Iz Javne vatrogasne postrojbe Čakovec u ispomoć su otišli Goran Dokleja i Damir Tomašić, dok je iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čakovec upućen Dragutin Zorčec, a iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Palovec, Rafael Taradi. Ova četvorka će se izmjenjivati u smjenama od po 15 dana, osiguravajući stalnu prisutnost i spremnost za intervencije na otoku.
Vatrogasce su na njihovom putu ispratili vodeći ljudi vatrogastva – Robert Meglić, županijski zapovjednik VZMŽ-a, Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec i Leon Krišto�ić, zamjenik zapovjednika JVP-a Čakovec. Ova gesta podrške naglašava važnost njihove misije i ulogu koju imaju u osiguravanju zaštite priobalnih područja.
Vatrogasci su već imali intervencije na otoku Braču. Naime, bili su angažirani u otvaranju dizala i gašenju požara. Dana 25. lipnja, u 01:44 sati, Vatrogasni operativni centar Brač dobio je dojavu o požaru iznad uvale Smrka na južnoj strani Brača, najvjerojatnije uzrokovanim udarom munje tijekom grmljavinskog nevremena koje je tijekom noći zahvatilo otok. Na mjesto požara odmah su upućene vatrogasne snage cijeloga VOP-a Brač – DVD Supetar, DVD Bol, DVD Milna, DVD Pučišća i DVD Selca – ukupno osam vatrogasnih vozila s 24 vatrogasca, stoga je požar do jutra stavljen pod kontrolu. Od 8 sati počelo je helikoptersko desantiranje kruški iz
Bola i Supetra na požarište nakon čega se krenulo sa saniranjem požarišta pa je u 8:50 požar lokaliziran.
Sve angažirane snage i dalje ostaju na terenu sve do njegovog potpunog gašenja, a gasiteljima na ruku ide i kiša koja je počela padati. Prema prvim procjenama opožarena površina je nešto manja od jednog hektara trave, makije i mlade borovine.
Mladi vatrogasci dokazuju svoju spremnost na priobalju
Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice
Međimurske županije, naglašava da za naše vatrogasce rad na priobalju nije ništa novo.
- Dislokacije se provode još od 1957. godine, a ovaj su put na dislokaciji mlađi vatrogasci, no imaju iskustvo, bili su već na dislokacijama.
Dislokacija s putom traje 15 dana, rekao je. Vatrogasci su prošli posebne pripreme i treninge za rad na priobalju prije odlaska. Profesionalni i interventni vatrogasci su obučeni za helikopterske operacije, uključujući ulazak i izlazak iz helikoptera te spuštanje užetom. - Moraju biti tamo.
Rade isto što i domaći vatrogasci, a rade u smjenama – dva ujutro, dva popodne, tako da su u slučaju intervencije na dispoziciji 24 sata, otkriva zapovjednik Meglić. Ova misija nije samo pomoć međimurskih vatrogasaca u zaštiti priobalnih područja, već i prilika za stjecanje vrijednog iskustva. Njihova prisutnost i spremnost ključni su za sigurnost otoka Brača, a njihove su vještine i predanost još jednom dokazali koliko su vatrogasci nezamjenjivi u borbi protiv požara i drugih opasnosti. (Sania Bižupić)
Peklenički i mursko-središćanski vatrogasci morali su udružiti snage da bi uklonili polomljenu granu na županijskoj prometnici koja kroz Peklenicu vodi prema Vratišincu da ne
ugrozi pješake ili vozače. Radilo se o grani koja se odlomila i prijetila padu na prometnicu. Cijelu operaciju osigurala je i policija. Zbog visine odlomljene grane u pomoć im je stigao i radni stroj koji je podigao vatrogasce kako bi svezali granu za ruku stroja, koji je istu spustio na tlo gdje se grana ispilila i maknula s prometnice. (BMO)
Piše: Roberta Radović
Foto: Zlatko Vrzan
U vrućim ljetnim danima uvijek je na jelovniku dobrodošla tjestenina koja ne zahtijeva vremenski dugu pripremu i kuhanje. Bez obzira koju vrstu tjestenine odaberete, nećete pogriješiti.
Sastojci:
- zelena tjestenina
- pile�na file
- češnjak
- sušene rajčice
- bijelo vino
- vrhnje za kuhanje
- poriluk
- sol, papar
Kuharica Nikolina Topličanec iz popularnog čakovečkog ugostiteljskog objekta Stara vaga iz svoje knjige recepata preporučuje pripremiti tagliatelle s piletinom i sušenom rajčicom. Evo njezinih savjeta i uputa. U visokoj posudi tjesteninu skuhamo u slanoj vodi. Piletinu narežemo na tanke trakice te je začinimo po želji (sol, papar) te popržimo na ulju. Zatim dodamo sitno sjeckane sušene rajčice, češnjak te kratko popržimo. Sve to zalijemo bijelim vinom i �lambiramo. Na kraju dodamo vrhnje za kuhanje, tagliatelle te začinimo po potrebi. Na kraju u tanjur
dodamo svježe narezani poriluk. Dobar tek vam želi Nikolina Topličanec i ostali djelatnici Stare vage.
Ljeto se uvijek povezuje uz dobro raspoloženje, druženje s obitelji i prijateljima. Opuštena ljetna atmosfera može se pripremiti i uz posluživanje �inih jela. Veseli ljetni tanjur može biti mozaik priloga od mladog krumpira i tjestenine te svinjskih medalja s �inim umakom. Priprema je, kako se već iz odabranih namirnica naslućuje, jednostavna i brza, pa će ostati više vremena za druženje. Tjesteninu (špagete ili neku drugu prema želji) stavimo kuhati u zasoljenu vodu. Mladi krumpir
očistimo, posolimo i stavimo peći na papir za pečenje u pećnici. Kad je pečen, posipamo ga origanom i promiješamo. U tavu na malo bijelog ulja stavimo peći svinjske medaljone. Zapečemo ih lagano s obje strane, zatim izvadimo iz tave i na preostaloj masnoći napravimo umak. Dodamo pasiranu rajčicu, bijelo vino, češnjak, sol, papar i prema potrebi jušni temeljac. Lagano prokuhamo i zatim vratimo meso u tavu. Pečemo dok meso ne postane �ino mekano. Na tanjuru poslu-
Sastojci: - svinjski medaljoni - češnjak - bijelo ulje
- bijelo vino
- jušni temeljac
- svježi peršin
- pasirana rajčica
- mladi krumpir
- origano
- sol, papar
žimo mladi krumpir, tjesteninu i meso te ukrasimo brokulom ili drugim sezonskim povrćem (rajčica, paprika). U slast! (rr)
Karlo Končić iz ugostiteljskog objekta Stara vaga u Čakovcu uz tagliatelle s piletinom i sušenom rajčicom preporučuje poslužiti bijelo vino. Odabrao je muškat žuti (10 % alk.), proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Kunčić. Ovo kvalitetno vino proizvedeno od grožđa štrigovskog vinogorja, točnije naselja Ban�i, za-
vodljivog je mirisa slatkastih i cvjetnih aroma s primjesom zrelog muškatnog grožđa. Vino karakterizira izražena svježina, a prepoznaje se po osebujnom mirisu i slatkoći. Svakako kušajte s preporučenim jelom ili nekom laganom ljetnom slasticom. Vino prije posluživanja dobro rashladite u hladnjaku. Živjeli! (rr, Foto: Zlatko Vrzan)
Priprema:
Pećnicu zagrijte na 190 °C. U manjoj zdjeli pomiješate jogurt i jaje. U većoj zdjeli pomiješajte obje vrste brašna, sol i sodu pa im dodajte mješavinu jogurta i jaja. Miješajte kuhačom dok se svi sastojci ne povežu u homogenu masu. Tijesto premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu te ga mijesite nekoliko minuta da postane glatko i podatno. Od tijesta oblikujte kuglu pa ju razvaljajte na debljinu oko 3 cm. Pospite ga raženim brašnom, stavite u pleh prekriven papirom za pečenje, a zatim vrh tijesta dva puta zarežite nožem.
Pecite u pećnici zagrijanoj na 190 °C oko 40 minuta, tj. dok korica kruha ne postane čvrsta i hrskava.
Sastojci:
- 100 grama raženog brašna Čakovečki mlinovi
- 250 grama pšeničnog integralnog brašna Čakovečki mlinovi - 1 žličica soli - 1 žličica sode bikarbone - 300 ml tekućeg jogurta
- 1 jaje
MATEJA PANIĆ iz Križovca
Gibanica je okusom i kalorijama veoma bogat kolač, a sastojci od kojih se priprema jedinstvena su domaća kombinacija
Piše: Aleksandra Sklepić
Međimurska gibanica slatki je kolač koji je dio tradicijske međimurske kuhinje, a njegova popularnost nikada ne prestaje, već ga, naprotiv, priprema sve više kuharica i to iz mlađe generacije. Gibanica je okusom i kalorijama veoma bogat kolač, a sastojci od kojih se priprema jedinstvena su domaća kombinacija. Orasi koji su u vrijeme naših baka rasli u svakom dvorištu, jabuke iz
domaćih voćnjaka, mak koji je bio neizostavan u tradiciji pečenja kolača u Međimurju te kravlji sir, jer svaka je kuća imala svoju kravicu koja je snabdijevala cijelu obitelj mlijekom, sirom i vrhnjem. Danas su neka druga vremena, ali sastojci koji su potrebni za nabavu ove božanstvene delicije mogu se nabaviti, pa uz dobru volju, nedjelja ili blagdan mogu biti uljepšani međimurskom gibanicom na stolu.
Sastojci
(za veliki pleh):
- 1 paket kora za savijaču
- 300 g mljevenog maka
- 1 kg svježeg kravljeg sira
- 400 g mljevenih oraha
- 1 kg jabuka
- 1 kg šećera podijeli� u nadjeve,
- 1 vanilin šećer
- 400 g kiselog vrhnja (pola za u sir, pola za premaza�)
- 2 jaja
- Malo ruma
- Malo cimeta
- Mlijeko po potrebi, za nadjeve
Priprema:
Na dno namašćenog ili nauljenog pleha stavi� tri kore za savijaču. Nadjeve pripremi� u posebnim posudama.
Nadjev od maka: mljeveni mak pomiješamo sa šećerom i zalijemo s vrelim mlijekom.
Nadjev od sira: pomiješa� sir, jaja i šećer, te malo vanilin šećera.
Nadjev od oraha: mljevene orahe pomiješamo sa šećerom i također zalijemo vrelim mlijekom te dodamo malo ruma za aromu.
Nadjev od jabuka: očišćene, oguljene i naribane jabuke pomiješa� sa šećerom i malo cimeta i ocijedi� višak soka.
Na donje kore stavljamo redom nadjeve: mak, dvije kore za savijače, sir, dvije kore za savijače, orasi, dvije kore za savijače, jabuke, te na kraju dvije kore za savijače. Dobro zali� vrhnjem i peći na 180 – 200 °C oko sat vremena.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Mateja Panić (33) iz Križovca pokazala nam je kako ona priprema ovaj jedinstveni kolač. Mateja je po struci kuharica, a zaposlena je u Dječjem vrtiću Cipelica u Čakovcu na radnom mjestu kuharice. Jako voli svoj posao, a nije joj nikakav problem ni u slobodno vrijeme upustiti se u veće projekte poput ovoga – priprema međimurske gibanice.
- Volim kuhati i peći kolače, domaće, ali i kremaste,
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
ispričala nam je Mateja. Kuhati sam naučila kao jako mlada, a i još danas uživam u pripremi svih obroka – ručkova, večera i raznih deserata. Svi u obitelji vole jesti sve što ja pripremim, pa mi to daje volju svaki put kad nešto započnem. Recepti po kojima kuham i pečem dio su tradicije, ali volim i moderna jela i kolače. Rado kombiniram stare i nove recepte. Sa svojom međimurskom gibanicom Mateja je sudjelo-
vala na natjecanju u pripremi proštenjskih kolača na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću, gdje je osvojila drugo mjesto.
U slobodno vrijeme, Mateja se najviše voli posvetiti svojoj obitelji, suprugu Davoru, sinu Janu koji je završio treći razred i kćerkici Mili koja ujesen kreće u prvi razred. Svake nedjelje na ručak pozovu i Matejinog tasta Danijela koji je također veliki obožavatelj snahine kuhinje.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 2. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 5. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
ŠTO SE u muzeju radi?
Janja Kovač, viši kustos
Etnografskog odjela
Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak – Petak: od 8 do 20 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
Predmeti daleko
od očiju javnosti
Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici. U prethodnom tekstu na ovu temu pisala sam o tome kako predmeti dolaze u muzej te što se s njima potom događa. Podsjetimo se: predmeti u muzeje najčešće dolaze darovanjem ili otkupom, a nakon ulaska u muzej ih se priprema za dugotrajnu pohranu u čuvaonicama. Predmeti u čuvaonicama su u pravilu nedostupni javnosti, s iznimkom poluotvorenih čuvaonica što se kao koncept izlaganja predmeta pojavilo u posljednjih dvadesetak godina. Primjer prve takve poluotvorene čuvaonice u Hrvatskoj je novouređena čuvaonica Etnografskog muzeja Zagreb otvorena za javnost u svibnju ove godine. Dva najčešća modela predstavljanja predmeta javnosti je njihovo izlaganje
na povremenim i stalnim izložbama (često zvanima i stalni postav).
Izložba
Ukratko rečeno, povremena izložba je događaj organiziran s ciljem predstavljanja odabranih predmeta na određenom mjestu i u određenom vremenskom trajanju. Prva izložba održana je 1673. godine kada su u Parizu svoja djela izložili članovi francuske Akademije za slikarstvo i kiparstvo. Prva izložba održana u Hrvatskoj bila je „Umjetničko-obrtna izložba“ 1894. godine u Zagrebu. Izloženi predmeti mogu biti materijalni (npr. tekstil, namještaj, fotogra�ije, knjige i slično) ili
nematerijalni (fenomeni ili umjetničke instalacije predstavljeni pomoć multimedije). Izložbe su većinom tematske te obrađuju jednu temu, odnosno imaju manji tematski opseg no stalne izložbe (ili postavi). Uzmimo kao primjer izložbu “Lončarska obitelj Lesjak – Izbor predmeta iz donacija članova obitelji Lesjak“ koju ste imali prilike razgledati u Muzeju Međimurja Čakovec krajem 2023. godine. Izložba je bila fokusirana samo na lončarstvo i to predmete koje su izradili članovi obitelji Lesjak, a ne na svu cjelinu nematerijalne baštine Međimurja kao što je primjer u “Riznici Međimurja“.
LJUBAV: U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet posta� otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnovi� nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će opet više izlazi�.
KARIJERA: Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čeka� da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane o nekim temama bit će mudrije šutje� ili ih odgodi�. Najbolje će proći oni koji će zna� balansira�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slijedite svoju intuiciju.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Čini se da polako dolazite na svoje. Kako ste već neko vrijeme to čekali, pokazat ćete svoju radost. Izgledne su i zabave na kojima biste se mogli osjeća� vrlo ugodno. U svakom slučaju, nemojte sjedi� kod kuće. Idite među ljude.
KARIJERA: Izaći će na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokova� nove poteze koje je malo tko očekivao. Svi će se prilagođava�. Vi ćete bi� osoba od povjerenja i onaj koji budi nadu da se može naprijed. Računajte na određene napore.
ZDRAVLJE&SAVJET: Kondiciju poboljšajte sportom.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit ćete raspoloženi za ljubav, ali druga strana držat će blagu distancu prema vama. Trebat će malo više truda da joj se približite. Ne odustajte, nego ustrajte. Oni koji su mladi lakše će se poveziva�, a izlazaka neće nedostaja� kod svih.
KARIJERA: Pred vama su neke nove mogućnos�. Odgovori na prije postavljena pitanja s�žu. Sve vas to usmjerava na daljnji rad u kojem mogu doći do izražaja neki vaši mali talen�, kao i znanje. I dalje ste u brojnim kontak�ma koji vas po�ču.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete željni novih spoznaja i učenja.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Sad već možete lakše priča�, pa i proanalizira� neke nedoumice iz svoje ljubavne prošlos�. Partner će vas rado sasluša�, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pame� kad se počnete povjerava�.
KARIJERA: Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije. Ovo je vjerojatno vaše vrijeme kad počinjete ostvariva� sve ono o čemu ste sanjali. Nećete zaboravi� ni� jednu sitnicu. Samo ne žurite, snage imate i više nego dovoljno.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite da ne pregorite. Vježbajte jogu. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će bi� mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život postajat će ih dana u dan sve boga�ji, a vi sve veseliji. Nemojte sjedi� kod kuće, idite van među ljude, pokažite se i uživajte.
KARIJERA: Niste svjesni svojih mogućnos�. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Potrudite se odradi� ono što morate, a onda se posve�te onom što želite. Tako ćete napredova� na stabilan i siguran način.
ZDRAVLJE&SAVJET: Neki razmišljaju o odlasku kozme�čaru.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vra�o onaj stari mir. Oni koji su još sami rado će izlazi� s prijateljima preko kojih bi mogli sres� novu ljubav.
KARIJERA: Većina stvari ipak dolazi na svoje mjesto, a vi počinjete radi� �še i mirnije. Vama takav s�l i odgovara. Dosta vam je buke. Posebno dobro razvijat će se poslovi koji su povezani s komunikacijama ili putovanjima općenito. To ćete se i više angažira�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Brinite svoju, a ne tuđu brigu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotoči� na zajednički boravak u svakodnevici. Neće vam više bi� potrebne atrakcije. Bit će dovoljno osta� kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete bi� sami.
KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, vama će postaja� sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno razvijaju dobro. Ova spoznaja ispunit će vas mirom i zadovoljstvom. Bit ćete spremni na svaku suradnju. Također ćete lako ruši� predrasude.
ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će osvježi� stare uspomene.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Ojačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače, a i obratno je. Neki će ponovno istraživa� teme koje dugo nisu. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na putovanju ili u nekoj intelektualnoj ins�tuciji.
KARIJERA: Još uvijek dobar dio glavnih poteza ovisi o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke. Sreća da je tako, jer vi znate upravlja�, a i svi se bolje osjećaju kad je tako. Utoliko će doći do poboljšanja na vašem radnom mjestu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite poneku frustraciju.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
Stalna izložba (muzejski postav)
Za razliku od privremene izložbe, stala izložba je, riječima poznatog hrvatskog muzeologa Ive Maroevića, „najsloženiji komunikacijski oblik muzejske prezentacije“, odnosno osobna iskaznica svakog muzeja. On bi trebao biti detaljno promišljen, stabilan u odnosu na izbor materijala i vrijeme, treba oblikovati znanje koje predmeti nose te to znanje prenijeti na posjetitelje. Osmišljavanje stalne izložbe započinjem sinopsisom u kojem se formulira jasna ideja izložbe te uočava ima li potrebe za dodatnim istraživanjima ili akvizicijama. Sinopsis se izrađuju „unutar
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ
LJUBAV: Možda ste mogli učini� i više, ali nema razloga za nezadovoljstvo. Sad ćete svoje snage usmjeri� na učvršćivanje onog što ste pos�gli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više in�mnos� i sve vam opet ide u prilog.
KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori o�ći na godišnji, pa će svima bi� lakše. Neki će mora� pozavršava� zaostatke i to će im ići na živce. Nedostatak prave akcije u vama će izaziva� monotoniju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit će vam potrebno više sna i odmora.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primije�� da se vaši osobni odnosi počinju poboljšava�. To će vas ohrabri� da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome.
KARIJERA: Ustanovili ste nova pravila igre i sad postupate po njima. To što je naporno, naporno je i nemate kud. Prihva�te nove izazove i nosite se s njima uz pomoć bolje organizacije poslovanja. Tako ćete posta� učinkovi�ji.
ZDRAVLJE&SAVJET: Osigurajte si više sna i odmora.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
kuće“, odnosno u samim institucijama u kojima će ta stalna izložba i biti postavljena. Njega osmišljavaju kustosi zaduženi za fundus. Potom se u proces uključuje dizajner izložbe koji s autorima sinopsisa razrađuje detaljni scenarij. Glavni cilj ovog koraka je kako u prostor smjestiti odabrane predmete. Posljednja faza je izrada makete ili vizualizacije, �izičke ili digitalne. U ovoj se fazi stručnjacima uključenima u projekt priključuju arhitekt, konzervator i pedagog. Osmišljavanje stalnog postava je izrazito kompleksan i dugotrajan proces čiji bi rezultat trebala biti izložba koja će u dužem vremenskom periodu odražavati viziju muzeja.
LJUBAV: U idućim danima vama će se ipak postepeno otvara� ljubavna vrata. Primije�t ćete to po tome što se opet sve češće smijete. Neće to doduše još bi� bajka, ali ohrabrenje je tu. Samo ne reagirajte na male provokacije. Bit će ih i dalje.
KARIJERA: Ako se stvari još ne pokreću, pokrenut ćete se vi. Bit ćete spremni animira� sve oko sebe kako bi pos�gli više. To će ujedno i razbistri� neke stvari u samoj opera�vnoj razini posla, pa ćete poče� radi� lakše i znat će se što je čiji zadatak.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete vrlo ak�vni i u sportu.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: U idućim danima vaši će se osobni odnosi poboljšava�. Svakim danom vi ćete postaja� sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet bi� otvorena prema vama. Organizirajte neki izlet ili putovanje. Bit će vam lijepo.
KARIJERA: Mnogo toga je pred vama. Nema mnogo vremena za predah. Neki će čak radi� i prekovremeno. Posla će bi� dosta, a bit će i atrak�van. Kako ste dugo ovo priželjkivali, dat ćete sve od sebe da uspijete. Gotovo ništa vas neće odvra�� od toga. ZDRAVLJE&SAVJET: Povremeno treba zasta� i opus�� se. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Prva polovica ovog tjedna donijela nam je ugodniju temperaturu uz povremenu kišu i pljuskove, ali i dosta jak osjećaj sparine. Kraj ovog tjedna obilježit će opet sunčanije i vruće vrijeme, ali sljedeći tjedan dolazi nova promjena s pljuskovima i osvježenjem. Trajne stabilizacije vremena
još uvijek nema na vidiku. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Stabilnije vrijeme bismo trebali imati u petak kad se očekuje uglavnom suh dan s dužim sunčanim razdobljima. Mogućnost za neki kraći izolirani pljusak je vrlo mala. Temperatura
sve viša pa ćemo u petak doći do 30 °C. Vikend nam donosi povoljno vrijeme za planove i aktivnosti na otvorenom. Bit će suho, sunčano, vruće i sparno. Subotnja temperatura će u popodnevnim satima uhvatiti 32 ili 33 stupnja, a nedjelja bi trebala biti najtoplija uz puno sunca i
temperauru do 34 Celzijeva stupnja. Puhat će umjeren jugozapadni vjetar kao najava promjene vremena za ponedjeljak. Taj vjetar će ipak malo olakšati vrućinu. Početkom sljedećeg tjedna opet nestabilno i promjenjivo. Već tijekom ponedjeljka velika je mogućnost za kišu i jače grmljavinske pljuskove.
Pučka meteorologija
Nema ljeta do sv. Petra
Zapuhat će umjeren sjeveroistočni vjetar pa će temperatura zraka ponovno biti niža, između 23 i 27 Celzijevih stupnjeva.
Promjenjivo vrijeme će se onda nastaviti i sljedećih dana. U utorak djelomično sunčano, još mjestimice uz malo kiše ili pljusak. Jutro malo svježije, a dnevna temperatura oko 25 °C. Čini se da još jedna fronta s pljuskovima dolazi u srijedu kad opet može biti jačih pljuskova s grmljavinom. A promjenjivo vrijeme bi se moglo nastaviti i u četvrtak. Sukladno tome
će i temperatura zraka ostati malo niža, između 24 i 27 Celzijevih stupnjeva. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 27. 6. 2024.)
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 30. lipnja 1950. god. –najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj, u Karlovcu izmjereno 39 Celzijusa
• 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno)
• 5. srpnja 1950. god. dosad najtopliji dan u Hrvatskoj, u Zagrebu temperatura 41 Celzijusa
Neizbježno
- Konobaru, u vinu su tri mušice, protestira nezadovoljni gost restorana.
- Žao mi je, gospodine! Ma koliko se svi trudili, uvijek nam poneka ostane...
Kamo?
- Molim jednu povratnu kartu.
- Za kamo?
- Do ovdje, naravno!
Što je bliže
Mama: - Perice što je bliže, mjesec ili Australija?
Perica: - Mjesec jer ga se može vidjeti.
MOZGALICA - pronađi 10 razlika
Na pol pota so naši labodoritaši vpešali
Ne moram vam to reči jerbo to vi znate bole od mene, to znuomo si, od prvoga do zadjega, si smo se čuda vejč nadjali od naši labodoritaši, od naši Vatreni. A zakaj smo se tak čuda nadjali? Jerbo so nas v zadji šest let otkak je Zlatko Daličov zel cugle vlasti med labodoritašima vu svoje roke, otkak jiv je on počel prebirati i zbirati dimo so donašali sam želencije i to srebrne zlatnoga sjaja ili pak brončane, pak zlatnoga sjaja. Pak se kaj Zlatko donese mora biti zlatno. Dalič i labodoritaši so nas scartali tak da smo se nadjali da bodo i z Dojčlanda došli s želencijama okoli šijaka i z peharom v rokaj. No, neje se to pripetilo i to ruom ve dok smo se nejbole nadjali i dok smo meli nejveč kibicov po stadionima v Dojčlando, kak Hajdukovci prinas v Lepoj Našoj. Si znuomo kuliko je naši ljudi odišlo želocom za kruhom, z praznim žepima za nejpredi dojč markama, a ve več hajdi dugo za ojerima i to na kratko, a tam so ostali, kak to lepo teca Franca veli, zanavek tak da so tam i dočakali naše labodoritaše. Kak smo več zadjipot rekli načeli so nas Španjolci, prijeli so nas na brzino, a unda smo se karte hitili na Albance. Nišči, pak niti oni šteri pod milim Božekom ne trpijo niti Daliča, a niti pak Modriča so se ne nadjali kaj mi nej pobedili Albance. Vodili so Albanci, a unda je došlo naših pet minot i naši labodoritaši so preobrnuli rezultata i, kak bi se to lepo reklo, kupili so si karte za drugi krug. No, na se zadje ipak so Albanci deli točko na i, očem reči, v zadjoj minoti socovoga cajta so nam zabili gola i tak nas porinuli �krej od drugoga kruga. Ne smo još dobili karte za dimo, ali smo drugoga kruga morali “zgrabiti“ ili ne protiv Talijanov. "Na Ivaje v Gorčani proščeje" na leta je lepo popevala teta Liza, ali ovoletošje Ivaje je našim labodoritašima ne doneslo proščeje makar so bili čistam blizo. Vodili smo 1:0 kaj nam je bilo dosti za drugi krug i to se do 98. minote, a unda je bič počil,
ali ne nam nek Talijanima jerbo je lopta odišla v naš gol, a sodec je to jedva dočakal: zafučkal je gola i odfučkal kraja, Talijane je poslal dale, a nas dimo. Velijo da nam je sodec dosodil se kaj je moral, a ja vam morem reči da je fučkal i vejč od toga, fučkal je tak kaj je Talijanima bilo dosti, a nam je daval sam žute kartone makar smo ga to ne prosili. Ne znati kaj bi vam rekel, jeni velijo da je nizozemski sodec gej, a drugi velijo da je peder? Kaj je da je, ali tak je i sodil!
Verjem da to si znajo, a znajo zbogradi toga jerbo se je to vidlo i prostim okom kak so naši Vatreni, naši Kockasti meli nejveč publike. Kak velijo oni šteri brojijo naši kibicov je bilo prek sto jezer. A nišči nebre reči kak je sto jezer duša, sto jezer kibicov malo i zato mi nikak nejde v glavo kak so naše labdoritaše poslali dimo, a znali so da bodo žnjimi odišli i kibici. Znuom da nišči nebre reči kak naši kibici malo trošijo, malo jejo i malo pijejo dok drukajo za naše Vatrene jerbo to nebre biti istina. Poznato nam je kak naši ljudi, a posebno naši kibici ne šparajo dok so negdi, a posebno so široke roke i posebno se gavalerijo kibici labodoitašov. I zato nikak nebrem razmeti kaj je bilo Nemcima kaj so naše dimo poslali?
Žganica se ne da doli vinima, ima i ona svojega festivala
Več duže od šezdeset let se zna kak prinas v Međimorjo rastejo nejbolša vina ne sam prinas nek vum meji Lepe naše i to priznajo si štero so, malo vejč pot od jempot, pili naša vina. Šezdeset let je minulo od da je naš prvi vinogradar i vinar Francek Lebarov vu �laše natočil ono kaj je nabral vu svojim goricama, a to je bil Savignon, a za jega so si čuli šteri imajo radi ne sam dobra nek i i nejbolša vina. Posle Franceka vinarov je sako leto bilo se vejč i vejč, pak so naprajli Urbanovo festival međimorskih vini. Dosti dugo so to magadili naši ljudi šteri nemajo gorice, ali imajo sadovjake pak žgajarijo kak bi se mogli krepiti svojom žganicom. Dečki šteri
se štimajo z svojimi žganicami so naprajli svojo udrugo Međimorska žganica i to pod kapom Opčine Selnica i selničkoga načelnika Ervina Vičeviča šteri je mel nejveč sluha za dečke šteri žgajarijo. Ne sam kaj so dečki zafremali udrugo Međimorska žganica nek imajo i svoj festival žganice šteromo so dali ime FICKO, a ovo leto bode se održal več šesti pot i to na Petrovo (29. 6.) odvečer vu novomo Vatrogasnomo domo v Selnici. I ne sam to, kak vinari davlejo ocjenivat svoja vina tak žgajari ocjenivlejo svoje žganice. Se kak dragi Božek zapoveda. I ne bodete veruvali, ne da so jim žganice dobre nek so jim odlične. Mlada so udruga, ali čuda znajo i spametno delajo. Pak vam furt pripovedam, se za kaj se Međimorci primejo v zlato pretvorijo makar posle i to spijejo. Pak saki čovek mora i za sebe i za svoje zmočeno teli se nejbolše naprajti, očem reči, nažgajariti.
Kaj bodemo z pužima?
Posle sih nevoli (mraz, toča, veter) v naše sadovjake i vrčake dorivali so se i puži. I to ne bilo kakši puži nek ovi golači šteri nemajo niti za kučice jerbo so jim stareši nikaj ne privredili pak so jiv gole otirali od hiže nek se sami pobrigajo kaj preživijo. Ne znati de jiv se tuliko zmoglo jer vu vrčakima, med povrtelima ga jiv tuliko kaj morate jako paziti kaj nebi šteroga pogazili ili pak se na jega poškliznoli. Ne sam kaj so golači nek jiv imate sake fele farbi. Ne znati što jiv je itak farbal. Odnavek smo znali prepovedati kak so puži leni i kak se pomalem giblejo po ovomo našemo sveto. To je točno, ali sikam ftegnejo dojti, a dojdejo sam tu de imajo kaj jesti. A dok zazvedijo de je "dobra košta" unda se jiv nebrete rešiti. Imamo i pužomora, soda bikarbono, vapno i sol, ali puži ga tuliko da nigdar nebrete dojti do zadjega. Mortik ste denes navečer se pobrali ili pak sfondali, ali zutra vjutro so več novi na paši. Trebalo bi najti nekoga što bi kupuval te puže unda bi se našlo cajta kaj bi jiv čovek pobirali. Mortik nej došli do kraja, ali bi bar nekaj zaslužili. A do unda, Božek pomori!
Marija na svojoj terasi udomila grlicu
Marija Kolac iz Palinovca velika je ljubiteljica životinja. U cvjetnjaku na svojoj terasi tako je udomila grlicu koja je jedan dan samo sletjela na njezinu terasu. Grlica je već tri tjedna je na Marijinoj terasi, a na iznenađenje svih izlegle su se i dvije male grlice. - S obzirom na to da je moj unuk Jacob bio doma kad se grlica nastanila, zvat ćemo ih Jacobove grlice, rekla nam je vedra Marija. (rd, foto: Zlatko Vrzan)
KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
