Međimurske novine 1506

Organizirana skupina Roma sije strah i terorizira i svoje i nas

Baksa najviše štedi, Ban Vlahek ima najviše nekretnina, a Kolarek najnižu kamatu za kredit NAČELNICI Varga i Friščić progovorili

IMOVINSKE KARTICE naših saborskih zastupnika

GRAĐANE

uznemiruju zvuk vibro traka Oslobodite nas buke ili

Koji je naš zastupnik najboljestoječi?

MARKO KARLOCI (74) iz Donje Dubrave posljednji je bubnjar

Porcijunkulovo

OŠ Belica, PŠ Gardinovec, OŠ Donja Dubrava, PŠ Donji Vidovec, OŠ Donji Kraljevec, OŠ Vratišinec, OŠ Gornji Kraljevec, OŠ Draškovec

ANKETA POD VUROM

Stiže još jedno Porcijunkulovo

Srce svih međimurskih događanja svakako je Porcijunkulovo. I ove godine čeka nas bogata ponuda, brojni izlagači, koncerti, lunapark i raznorazna gastro ponuda. No ono što ostaje u sjeni svega toga jest onaj glavni dio same manifestacije i ono odakle ona potječe, vjerski dio. Vjerski dio sastoji se od svetih misa i velikih ispovijedi. Inače, spaja vjeru, tradiciju i veselje u Čakovcu. Sve je za-

počelo kao Sajam tradicijskih zanata povodom Gospe od anđela, a svake se godine širi i postaje sve veće. Ove godine novitet na Porcijunkulovom svakako je i “Proštenje u doba Zrinskih”, atrakcija smještena u jezeru Staroga grada. U ovotjednoj Anketi pod vurom, pitali smo naše sugrađane hoće li posjetiti ovogodišnje Porcijunkulovo te idu li i na vjerski dio manifestacije. (Piše i foto: Paulina Topolko)

Miljenko Lipić (Novo Selo Rok) - Pa da, ići ću malo na Porcijunkulovo, kao i svake godine. Ja sam sam, tako da sam i idem, a razgledat ću svašta, naravno, pogledat ću i zgodne žene. Na koncerte ne idem, ali idem navečer pa ću razgleda� štandove, grad i ostalo što se nudi. Neću doći svaki dan, ali jedan sigurno hoću. Idem i na gverc.

Stjepan Varga (Čakovec)Ovo je svakako veliko pitanje, i da i ne. U doba kad je Porcijunkulovo idem na more najvjerojatnije. Unatoč tome, idem na Porcijunkulovo svake godine. Štandovi mene toliko ne interesiraju, ali ostalo posje�m. Na koncerte isto idem, volim to, ali nisam redovan. Posje�t ću i vjerski dio, ja sam katolik.

Sandra Novak (Novo Selo Rok) - Posje�li budemo sve, štandove i koncerte, a imam i curicu koja lunapark čeka od prošle godine, tako da, bit će veselo i lijepo kod nas. Ići ćemo svaki dan, barem se nadam. Od koncerata, možda posebno ciljamo Crvenu Jabuku, ali vidjet ćemo još. Moguće je i da ćemo posje�� misu i porcijunkulski oprost, vidjet ćemo. Tatjana Pata�a (Čakovec) - Ja neću ići, evo, nažalost. Radim u Njemačkoj i taman tad moram o�ći. Žao mi je zbog toga. Davno je bilo to kad sam mogla ići, prije nekih 10 godina. A lijepo je tad bilo, i oni kišobrani tu u gradu, pa i lunapark je bio jako lijep. Prošetali bi po centru, išli na kavu, sladoled… Na koncerte nismo išli jer smo imali malo dijete.

Benjamin Šimunković (Lopa�nec) - Ne znam ako ću ići ove godine, još nisam odlučio. Većinom posjećujem štandove, lunapark, prošetam po gradu i tako. Lunapark me jako veseli. Vezano za koncerte, nije mi baš nešto ponuda ove godine tako da ću to zaobići.

Kako ću joj reć da varin?

… a u fušu i kuharim. Ovu veselu ekipu iz tvrtke NDK iz Štrigove susreli smo

na jedinstvenom gastro događaju Međimurska žlica. Dečki su se odlično snašli za

PREMJEŠTAJI SVEĆENIKA

kuhačom i skuhali tikvinu župu (čitaj juhu). Nedostajao im je još samo Nikolin brat

Novi župnici u Gornjem

Mihaljevcu, Macincu,

Sv. Jurju u Trnju i Nedelišću

PORCIJUNKULOVO

Komentari zapeli na zapetim

jedrima

Varaždinski biskup Bože Radoš u svom je biskupskom ordinarijatu u Varaždinu primio svećenike kojima su, njegovom odlukom o imenovanjima i razrješenjima u Varaždinskoj biskupiji 2024. godine, dodijeljena nova zaduženja i službe. Biskup im je tom prigodom podijelio dekrete o novim službama. Tako je vlč. Andrija Botković razriješen službe župnog vikara u Župi Presvetog Trojstva u Nedelišću i imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Jurja mučenika u Đurđevcu. Nadalje, vlč. lic. theol. Filip Jakupec imenovan je župnikom u Župi sv. Katarine dj. i mč. u Gornjem Mihaljevcu i župnim upraviteljem u Župi Pohoda BDM u Macincu.

Tu je i vlč. lic. theol. Silvio Košćak koji je razriješen službe župnika u Župi Presvetog Trojstva u Legradu i službe župnog upravitelja u Župi Uznesenja BDM u Đelekovcu i imenovan je župnikom u Župi sv. Jurja mučenika u Svetom Jurju u Trnju. Vlč. Mislav Mikac razriješen je službe župnika u Župi sv. Katarine dj. i mč. u Gor-

njem Mihaljevcu i službe župnog upravitelja u Župi Pohoda BDM u Macincu i upućuje se na studij kanonskog prava u Rim (Italija). Iz Đurđevca nam dolazi i vlč. Josip Špoljarić koji je razriješen službe župnog vikara u Župi sv. Jurja mučenika u Đurđevcu i imenovan je župnim vikarom u Župi Presvetog Trojstva u Nedelišću. Fra Danijel Maljur, OFM, imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu. (sh, Foto: Terca art, Varaždinska biskupija i Općina Kotoriba)

Odmah čim smo objavili fotogra�iju razapnutih bijelih jedara iznad glavne čakovečke šetnice ususret Porcijunkulovom, dobili smo brdo komentara na tu fotogra�iju. Jedni su se zgrožavali što nema kišobrana, drugi su komentirali da je ružno, monotono i dosadno. - Vratite kišobrane, ovo vam liči na poderane gače. Ne razumijem zašto se mijenja nešto što je dobro i po čemu je grad bio prepoznatljiv, komentirala je Marina Slokan. Bilo je onih koji su pohvalili inicijativu da je dobra ideja te da izgleda lijepo i bez kišobrana. Pomalo neobična, ali lijepa promjena. - Sviđa mi se, podsjeća me na staro laneno platno iz kojeg su se nekada radile narodne nošnje. Tako da mi je asocijacija na tradiciju, narodno/etno. Bit će to lijepi kontrast sa štandovima, sadržajem i šarenilom ljudi ispod njih. Od mene veliki palac gore, napisala je Paula Radek. Čini se da izbor nije toliko loš čim je toliko prijepora. (sh)

Daniel Kolmanić, koji je bio u Njemačkoj. (sh)

Filip Jakupec dolazi u Župe u Gornji Mihaljevec i Macinec

Silvio Košćak imenovan je župnikom u Župi u Svetom Jurju u Trnju

Josip Špoljarić imenovan je župnim vikarom u Župi Presvetog Trojstva u Nedelišću

GRAĐANI HLAPIČINE odlučili peticijom ukloniti vibro trake zbog potmule buke koju stvaraju vozila kad prelaze preko njih

Oslobodite nas buke ili blokiramo cestu

U samo petnaest minuta Dragica Kovačić je nabrojila 67 vozila koje je prošlo preko vibro traka i svako od njih proizvelo je neugodan zvuk

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Građani Hlapičine koji žive uz županijsku cestu koja vodi prema

Svetom Martinu na Muri izloženi su neugodnoj buci koju stvara prijelaz vozila preko vibro traka za usporavanje prometa.

U utorak smo pozvani kako bi nam na licu mjesta ukazali na problem. U sat vremena koliko smo razgovarali s mještanima za svakog prelaska vozila čuo se potmuli zvuk “dum-dum” i cvileći ton, ovisno o brzini i težini vozila koje je prelazilo preko trake.

Naši sugovornici su se okupili u dvorištu kuće Vladimira Kovačića čija kuća je najbliže vibro trakama. Uz njega je bio dio potpisnika peticije: Marija Kovačić, Vladimir Cipot, Jasna Stojko, Vilim Srša i Dragica Kovačić. Peticiju su predali Gradu Mursko Središće, a s njom upoznali policiju i ŽUC.

Dragica Kovačić nam je kazala: - Najgore je ujutro kad radnici tom cestom idu na posao u industrijsku zonu u Svetom Martinu na Muri, a dnevni migranti na posao u susjednu Sloveniju ili Austriju te biraju kraći put tom prometnicom prema prijelazu Hotiza, umjesto Petišovci.

Dodaje: - Jedno jutro u samo petnaest minuta nabrojila sam 67 vozila koje je prošlo preko vibro traka i svako od njih proizvelo je neugodan zvuk.

Vladimir Kovačić:

Preživio sam infarkt i buka mi smeta za zdravlje

Noću zbog toga ne možemo spavati, a naj-

gore je od četiri sata ujutro na dalje kad prvi radnici kreću na posao kazao je Vladimir Kovačić, koji je kazao da mu to izaziva i zdravstvene tegobe, jer je preživio infarkt. Neispavan, po danu postaneš nervozan i nekoncentriran na posao, kaže, a s čime se slažu i drugi. Hrvatski sam branitelj i mene ti zvukovi podsjećaju na rafale, kazao je.

Samo u ulici u kojoj žive naši sugovornici prikupili su peticijom 40 potpisa građana za uklanjanje vibro traka na županijskoj cesti na zapadnom ulazu u naselje Hlapičina. - Mogli smo i više i sigurno bi imali podršku drugih građana Hlapičine, jer nas pitaju možemo li spavati zbog toga. Pojedini su premještali i spavaće sobe iz prednjeg dijela kuće koji je bliže cesti u udaljeniji dio ili spavaju s čepićima u ušima, ispričali su nam. Predlažu kamere ili otok na ulazu u naselje kao u Sloveniji Peticijom tražimo uklanjanje vibro traka u što kraćem roku. Spomenuta lokacija zahtijeva usporavanje prometa i mi gradu nudimo prihvatljivija rješenja, jer je više puta na to lokaciji došlo do teški prometnih nesreća, kažu. Tu su izgubljena tri ljudska života, a bilo je i više ozlije-

đenih, ispričao je Vladimir Kovačić.

- Predlažemo postavljanje kamere za nadzor brzine ili izgradnju otoka na ulazu u naselje, čime se stvara dvostruki zavoj i prisiljava vozače na usporavanje, a da se pritom ne generira buka. Navedeno rješenje moguće je vidjeti na ulazi u brojna naselja u Sloveniji, što je veoma funkcionalno. - Mi ne želimo biti građani drugog reda, ako su u Murskom Središću postavili tri kamere, a ovdje ni jednu. Ako ima za proslave i koncerte, mora biti i za sigurnost građana koja je važnija, kažu. Nije u redu ni to da su postavljali vibro trake, a da nas građane nisu ništa pitali što mi mislimo o tome, kažu.

Ističu: - Ako se nadležni ogluše na zahtjeve peticije, spremni smo na daljnje korake, uključujući prosvjed i blokadu prometnice, odlučni su.

Vibro trake na ulazu u Hlapičinu iz smjera Svetog Martina na Muri na županijskoj cesti 2003. postavljene su sredinom lipnja ove godine radi smirivanja prometa. No, kažu naši sugovornici, svrha nije postignuta, mnogi voze još brže da što prije prelete vibro trake ili ih dijelom izbjegavaju, vozeći s dva kotača po pješačko-biciklističkoj stazi da ublaže “hupsanje”. Time pak ugrožavaju pješake i bicikliste

ZA DIREKTORA GKP-a Čakom stigle dvije prijave

Davor Križaić

ili Zlatko Božić!?

Natječaj za novog direktora GKP-a Čakom završio je 12. srpnja. Za prvog čovjeka čakovečkog poduzeća koji će sjesti na mjesto Ivice Perhoča koji se sprema u mirovinu pristigle su tek dvije prijave. I, ne, među njima nema prijave Marija Medveda, bivšeg čakovečkog dogradonačelnika. Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, na natječaj se prijavio Davor Križaić iz Pleškovca te Zlatko Božić iz Čakovca.

naročito strane radnike koji romobilima i biciklima dolaze na posao u obližnju industrijsku zonu.

Da je buka problem potvrdili su i iz Policijske uprave međimurske koji navode da su na to upozorili nadležne iz Grada Mursko Središće, prilikom izrade projektne na možebitno nezadovoljstvo stanara zbog buke koju stvaraju vibro trake. Policija im dala za pravo - “S obzirom na nezadovoljstvo stanara i činjenicu da ste nadležnima uputili apel, obavještavamo vas da ćemo stupiti u kontakt s predstavnicima Grada Mursko Središće i Županijske uprave za ceste Međimurske županije, u cilju ponovnog izvida na terenu i iznalaženja rješenja koje neće remetiti mir mještana zapadnog dijela Hlapičine”, stoji u očitovanju policije potpisnicima koje je u ime Ureda načelnika Policijske uprave međimurske potpisao Radovan Gačal, glasnogovornik.

Iz Grada Mursko Središće potpisnici peticije dobili su odgovor ispod kojega se nitko nije potpisao, što građane smeta. U odgovoru iz Grada stoji: - Smatramo da je jedino ispravno rješenje da vozači poštuju propisane brzine i da policija vrši nadzor nad time i one koji to ne poštuju da ih kažnjava. Dodaju da će njihov problem biti jedna od točaka dnevnog reda iduće sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se donijeti neki zaključci. Iz ŽUC-a građani Hlapičine nisu dobili nikakav odgovor do sada.

S kandidatima su već obavljeni razgovori, a danas, u petak 25. srpnja ujutro sastaje se nadzorni odbor koji bi trebao odlučiti koji je kandidat bolji, odnosno koji je ponudio kvalitetniji program. Može se dogoditi i da nijedan ne zadovolji, pa će se natječaj poništiti i raspisati novi.

U svakom slučaju, Ivica Perhoč ostaje na mjestu direktora do jeseni. (vv)

NOVI RASPORED školske godine

Nema jesenskog

odmora, a i skraćeni su proljetni praznici

Prolongirani početak nove školske godine, s 2. na 9. rujna, donio je sa sobom i neke izmjene. Naime, tih tjedan dana trebalo je negdje nadoknaditi. A nadoknađuju se na račun jesenskog odmora koji se ukida te skraćivanjem proljetnih praznika.

Drugim riječima, nema više jesenskog odmora koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024. Prvi dio zimskog odmora ostaje isti i traje dva tjedna,

od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025. Drugi dio zimskog odmora traje pet dana, od 24. do 28. veljače 2025. Proljetni pak praznici od pet dana počinju u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traju do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak).

Nastavna godina završava 13. lipnja umjesto 18. lipnja. Nastavna godina za maturante ima 163 nastavna dana, a za ostale učenike 177. (vv)

MEĐIMURJE-plin produžio rok za dostavu Ugovora do kraja srpnja

Od 1. kolovoza imat

ćete jeftiniji plin

Iz poduzeća Međimurje-plin obavještavaju svoje dosadašnje potrošače da su produžili rok za dostavu potpisanih ugovora. Riječ je o ugovoru kojim korisnik potvrđuje da će i dalje biti njihov potrošač. Raniji rok bio je 15. srpnja da bi on sada bio do 31. srpnja. Ugovori su stigli na kućne adrese i samo ih treba potpisati i vratiti. Zajedno s ugovorima, korisnici su dobili i papire koje ispunjavaju ukoliko žele novog opskrbljivača. Međutim, direktor poduzeća obećava kako će njihovi potrošači imati najpovoljnije cijene. Stoga je važno je da ispunjene ugovore

vratite do kraja mjeseca kako bi, ističu u tvrtki, već od 1. kolovoza 2024. godine imali jeftiniju cijenu plina. (vv) Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina, obećava najpovoljniju cijenu plina na tržištu

Hoće li Ivica Perhoč već danas dobi� svog nasljednika?

Pe�cija s potpisima građana

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Imovinske kartice uvijek su u fokusu javnosti jer otkrivaju �inancijsku sliku onih koji rade za našu dobrobit, a koje mi (čitaj: porezni obveznici) plaćamo iz svojeg džepa. Naime, uvijek je zanimljivo vidjeti tko je koliko plaćen, koliko nekretnina posjeduje, kakav auto vozi i koliko štedi… A pogotovo je to sada u žiži javnosti kada je Vlada najavila da planiraju podizati dužnosničke plaće, što znači plaće ministara i zastupnika, pa i samog premijera i predsjednika. Prema toj informaciji, plaće bi radikalno rasle po osnovici od više od 80 posto, a s dodacima do 60 posto, pa bi tako i predsjednik Vlade i predsjednik države nakon povećanja mjesečno primali više od 5000 eura neto plaće.

Prema izračunu na temelju te osnovice, ministri bi imali plaću od 3500 do 4000 eura, a slično bi zarađivali i saborski zastupnici. Hoće li to doista tako proći, vidjet ćemo uskoro.

No da se vratimo mi na naše saborske zastupnike. Ljubomir Kolarek (HDZ), Boška Ban Vlahek (SDP) i Ivica Baksa (NPS) troje su Međimuraca koji nas predstavljaju u 11. sazivu Hrvatskog sabora, a čije smo imovinske kartice detaljno u nastavku iščitali. Koje su povlastice saborskih zastupnika?

Na račune saborskih zastupnika mjesečno sjedaju plaće u rasponu od 1800 do 3000 eura bruto. Osim plaće, koja ovisi o radnom stažu, osobnom odbitku te porezima kao i dužnostima koje obavljaju, zastupnici imaju pravo i na zastupnički paušal u iznosu od oko 200 eura mjesečno. Taj paušal može biti umanjen, ali samo ako zastupnik neopravdano izostane sa sjednice Sabora i ne dostave nadležnima bilo kakvo opravdanje. U slučaju da ne opravdaju, za svaki dan izostanka paušal se umanjuje za 19,91 euro.

Saborski zastupnici koji imaju prebivalište izvan Zagreba, a takvih je većina, imaju pravo i na naknadu za odvojeni život koja mjesečno iznosi 133 eura. Ta naknada se pak ne isplaćuje tijekom ljetne stanke u radu Sabora koja traje od 15. srpnja do 15. rujna te od 15. prosinca do 15. siječnja. Oni koji imaju prebivalište udaljeno više od 50 kilometara od Zagreba imaju pravo na smještaj u stanovima za službene potrebe te u unajmljenim garsonijerama i jednosobnim stanovima. Mi porezni obveznici im za to mjesečno plaćamo do 332 eura za najam te do 66 eura za režije. Moguće razlike u troškovima najma i režija moraju snositi sami.

Troje je zastupnika iz Međimurja u Saboru u novom, jedanaestom sazivu. Oni su Ljubomir Kolarek (HDZ), Boška Ban Vlahek (SDP) i Ivica Baksa (NPS)

Zastupnici imaju pravo i na isplatu dnevnice koja za službeno putovanje u zemlji iznosi 19,91 euro. Isto tako imaju pravo i na naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe za koji će dobiti 0,27 centi, kao pravo na naknadu troškova cestarina uz predočenje računa. Spomenimo još i cijenu ručka u saborskom restoranu koji iznosi samo 6,10 eura.

Jedna od saborskih povlastica je i ta da ako odrade minimalno godinu dana mandata imat će pravo na šest mjeseci pune plaće te još šest mjeseci na pola zastupničke plaće. U slučaju da na dužnosti budu kraće od godinu dana, imaju pravo na tri mjeseca pune i tri mjeseca pola dužnosničke plaće.

KAKAV JE vozni park naših zastupnika

Ljubomir Kolarek ima najmanju kreditnu stopu za kredit

Saborski zastupnik Ljubomir Kolarek (HDZ) rođen je 7. rujna 1967. u Prelogu. Završio Veterinarski fakultet u Zagrebu (VSS - doktor veterinarske medicine). U ovom sazivu Sabora član je Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za poljoprivredu i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Izvještaj o svom imovinskom stanju predao je 12. lipnja, a u njoj navodi da živi u Prelogu, da je oženjen i da ima djecu. Funkciju gradonačelnika obavlja volonterski bez naknade, dok kao saborski zastupnik prima 1203,72 eura neto. U posebnoj napomeni stoji da su mu primanja za svibanj ostvarena ukupno u bruto iznosu od 2899,11 eura (1.280,79 eura Grad Prelog i 1618,32 Hrvatski sabor), odnosno neto iznosu 2182,58 eura (988,86 eura Grad Prelog i 1203 eura Hrvatski sabor). Neto iznosu pridodaju se i neoporezivi dodaci (187,60 eura Grad Prelog) i 102,76 eura (Hrvatski sabor). Potrebno je naglasiti kod ove stavke kako je od 1. do 15. svibnja bio dužnosnik u gradskoj upravi Grada Preloga, a od 16. do 31. svibnja zastupnik u Hrvatskom saboru.

Supruga mu od 1. 1. 2020. godine radi u Međimurskoj županiji i mjesečno prima neto plaću od 1277,47 eura. 2020. godine primala je plaću 6355 kuna, odnosno 8584,97 kuna bruto. Supruga mu prima i poticaj (potporu) od Hrvatskog zavoda za socijalni rad u mjesečnom iznosu od 162 eura.

Što se tiče obveza, kreditno je zadužen kod Hrvatske poštanske banke od 2022. godine. Iznos duga je 19.908,02 eura. Iznos mjesečnog anuiteta iznosi 247,79 eura, a ugovorena kamatna stopa jest 1,60 eura. Rok vraćanja kredita ugovoren je na 96 mjeseci.

Vlasnik je dvaju voćnjaka u Prelogu koje je stekao darovnim ugovorom ukupne površine 443 kvadratnih metara, a približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja imovinske kartice iznosi ukupno 1725,39 eura. Vlasnik je i oranice površine 4438 kvadratnim metara tržišne vrijednosti 1990,84 eura. U vlasništvo oranice došao je isto darovnim ugovorom.

Tko ima najviše a tko najviše

Saborski zastupnik Ivica Baksa sa suprugom ima štednju snica još tri u Malom Lošinju i Čakovcu, dok je Ljubomir štednja mu iznosi 21.000 eura

Vlahek

Prema imovinskim karticama, saborski zastupnik Ivica Baksa ne posjeduje auto, a nije upisano ni da bi njegova supruga imala auto u vlasništvu. Njegova kolegica iz saborskih klupa Boška Ban Vlahek pak je vlasnica auta MG ZS iz 2022.

vrijednog 20.000 eura. Njezin suprug posjeduje Golf iz 1999. godine vrijedan 500 eura. Zastupnik Ljubomir Kolarek također nije vlasnik niti jednog auta, no njegova supruga ima Tiguana iz 2018. godine vrijednog 22.961 eura.

Darovnim ugovorom postao je i vlasnik kuće s okućnicom u Prelogu površine 1017 metara kvadratnih, a vrijednosti od 46.452,98 eura. Kolarek posjeduje i 25 posto kuće s okućnicom u Strahonincu vrijednosti 2322,65 eura, a steknuo ju je darovnim ugovorom. Supruga pak mu posjeduje kuću s okućnicom, također u Strahonincu, ukupne površine 137 čhv te vri-

jednosti od 2322,65 eura. U vlasništvo je došla, kako piše u imovinskoj kartici, darovnim ugovorom. Supruga mu posjeduje i auto marke Tiguan iz 2018. godine zaduženjem kod banke. vrijednost auta je 22.961,05 eura. U imovinskoj kartici iz 2020. godine pak je stajalo da je posjedovala Jaguar vrijedan 37.500 kuna iz 2007. godine. Kolarek ima i štednju od 21.000 eura od primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada. Ako usporedimo to s

2020. godinom, ima štednju od 120.000 kuna, što znači da je u četiri godine uspio ušparati još dodatnih 38.130 kuna, odnosno 5063 eura.

Ivica Baksa ima štednju od 172.000 eura i dvije kućice za odmor

Ivica Baksa novi je saborski zastupnik iz redova Nezavinske platforme Sjever, koji mijenja Matiju Posavaca. Rođen je 27. prosinca 1983.

u Čakovcu, a završio je Tehničku industrijsko-obrtničku školu Čakovec (SSS - tehničar cestovnog prometa). Kao saborni zastupnik Član je Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Svoju imovinsku karticu predao je 14. lipnja, a u njoj navodi da živi u Belici, oženjen je i ima djecu. Kao saborski zastupnik Baksa prima plaću od 1242 eura neto mjesečno, odnosno 1915 eura bruto. Volonterski će nastaviti obavljati

ŠTO SU U IMOVINSKIM KARTICAMA prijavili međimurski saborski

Ivica Baksa (NPS) ušao je u Sabor kao zamjena za Ma�ju Posavca

Ljubomir Kolarek prvi je put u Saboru podijelio mandat sa stranačkim kolegom Draženom Srpakom, a drugi put dobio je cijeli mandat

Boška Ban Vlahek već je drugi mandat u Saboru

u saborske klupe 2020. kao zamjena za župana Matiju Posavca. Na izborima u proljeće ove godine, kao četvrta na listi SDP-a, osvojila je 1198 preferencijalnih glasova, čime je osigurala svoje mjesto u Saboru.

Rođena 6. studenoga 1981. u Čakovcu, Boška Ban Vlahek završila je specijalistički diplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu te stekla zvanje magistre ekonomije. Prije ulaska u Sabor, radila je kao pomoćnica direktora Turističke zajednice grada Čakovca i bila vijećnica u Skupštini Međimurske županije od 2017.

Njezin suprug ima podignuta tri kredita. Prvi je u OTP banci podignut 2022. godine u iznosu od 30.000 eura s rokom vraćanja od 10 godina. Mjesečni anuitet iznosi 315,13 eura uz kamatnu stopu od 4,79. Drugi kredit također je dignuo kod iste banke iste godine. Riječ je o iznosu od 5000 eura s rokom vraćanja od 5 godina. Mjesečni anuitet iznosi 98,05 eura uz kamatnu stopu od 5,99 eura. Treći kredit koji se navodi je isti kao i prethodno spomenuti. Što se tiče nekretnina, u imovinskoj kartici iz 2024. dodani su podaci o još jednoj nekretnini i dvjema livadama, a kao oblik vlasništva navodi se suvlasništvo s trećim osobama. Dakle, prema zadnjom podnijetoj imovinskoj kartici Boška Ban Vlahek vlasnica je kuće s okućnicom u Čakovcu površine 197 čhv, vrijedne 180.000 eura i kupljene zaduženjem kod banke.

TEMA BROJA

saborski zastupnici

najviše nekretnina,

štedi?

od 172.000 eura, Boška Ban Vlahek vlasnica je kuće u Čakovcu i suvlaKolarek vlasnik kuće u Čakovcu, a suvlasnik jedne kuće u Strahonincu, a

i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Ivica Baksa radi i kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. u Pribislavcu. Mjesečno u svojoj firmi zarađuje 778,12 eura neto. Njegova supruga radi u osnovnoj školi Dr. Ivana Novaka od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno, odnosno 2322,13 eura bruto mjesečno.

Baksa je lani digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s

kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Mjesečni anuitet iznosi 424,07 eura. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura. Baksina pak supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura od 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura. Ugovorena kamatna stopa iznosi 2,78 eura. U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita.

Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je

suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine 549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto. Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Boška Ban Vlahek sa suprugom kreditno najopterećenija

Boška Ban Vlahek, zastupnica SDP-a, prvi put je ušla

U Saboru obnaša sljedeće dužnosti: potpredsjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, članica Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, članica Odbora za međuparlamentarnu suradnju te zamjenica člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative. Svoju novu imovinsku karticu predala je 11. lipnja.

U svom prvom mandatu u Saboru primala je plaću od 15.214,22 kuna neto, odnosno 22.140,32 kuna bruto, prema imovinskoj kartici objavljenoj 2020. godine. U drugom mandatu, kao saborska zastupnica prima plaću od 2153,17 eura neto mjesečno, odnosno 2979,33 eura bruto. Usporedivši ta dva mandata razlika saborske plaće je u 999,37 kuna, odnosno 132,7 eura.

U novoj imovinskoj kartici stoje još podaci o ostalima prihodima. Tako uz saborsku plaću prima mjesečno iznose od 199,10 eura te 132,72 eura uz što je napisana napomena da su to primici koji se ne smatraju dohotkom i primici na koje se ne plaća porez na dohodak.

Suprug joj je 2020. godine zaposlen te je mjesečno primao 3250,00 kuna neto, odnosno 4062,08 kuna bruto. U novoj imovinskoj kartici stoji da je promijenio �irmu, a promijenila su mu se i primanja. Tako sada mjesečno prima 2917,25 eura bruto, odnosno 2240,00 eura neto.

U prvom mandatu otplaćivali su dva kredita, a prema novim podacima, danas otplaćuju pet kredita. Prvi navedeni kredit saborska zastupnica je dignula u OTP banci u iznosu od 10.000 eura 2023. godine. Mjesečni anuitet iznosi 436,43 eura uz kamatnu stopu od 4,49. Otplaćivat će ga dvije godine. Uz taj, kredit, stoji da je te iste godine također u OTP banci podignula kredit od 94.000 eura. Mjesečni anuitet za njega iznosi 586,96 eura uz kamatnu stopu od 2,96.

Najveću saborsku plaću prima Boška Ban Vlahek i ona iznosi 2.153,17 eura neto. Ivica Baksa prima 1.242,00 eura, a Ljubimir Kolarek 1.203,72 eura

Također, navodi se da je nasljedstvom postala suvlasnik s trećim osobama kuće u Malom Lošinju površine 390 metara kvadratnih. Vrijednost te kuće procjenjuje se na 250.000,00 eura. Postotak vlasništva je 12,5 posto. Nakon toga spominje se i druga nekretnina od 113 metara kvadratnih, također na Malom Lošinju u vrijednosti od 50.000 eura. Ovdje je naslijedila 25 posto nekretnine.

Nova stavka upisana u podacima o nekretninama je kuća s okućnicom u Čakovcu 189 čhv. Postotak vlasništva je 25 posto, a tržišna vrijednost nekretnine procjenjuje se na 200.000 eura, a dobila ju je darovnim ugovorom. U usporedbi s 2020. godinom, sada su dodane još dvije livade u Gornjem Pustakovcu, vrijedne 2000 i 1500 eura. Postotak vlasništva je 33,33. Ova međimurska zastupnica imala je prije četiri godine auto Kia Sportage iz 2016. godine vrijedan 120.00 kuna, a sada je naveden auto MG ZS iz 2022. godine vrijednosti 20.000 eura. Suprug joj posjeduje Golf iz 1999. godine vrijedan 500 eura. U novoj imovinskoj kartici dodana je i dječja štednja za 1882,46 eura. Druge štednje nema, kao ni dionica.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 28. srpnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati)

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22 Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h)

• STUDENAC, Čukovec (8-21 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

Jednom odlukom političari si dižu plaće za iznos koji je znatno veći od prosječne plaće radnika u Hrvatskoj. Kao da mokrom krpom udaraju građane u lice. Čime smo mi, a čime to oni zaradili?

Ostajem bez komentara, jer što se tu još može pametno reći. Što god kažeš, njihova ignorancija to može podnijeti.

Možda ih je na povećanje ponukao pogled na tuđi, bogatiji tanjur, kao što mi iz svoje skromne perspektive gledamo u njihov.

Oni u naš sigurno ne žele gledati, njima bi neki tajkunski bio privlačniji. Tko ovih dana ne bi želio pogled s jastoga za stolom na jahti baciti na osvježavajuće modro more. Život nije pravedan pa nekoga dopadne jahta, a drugoga valjak za ravnanje vrućeg asfalta. Doduše, na tom stroju sve je manje naših, jer su pobjegli iz zemlje i građevinske strojeve na našim cestama prepustili stranim radnicima.

Igor Šegović, v. d. ravnatelj Županijske

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Novi saziv Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec u kojemu država ima većinu, nakon što je u paketu s općim bolnicama preuzela i Županijsku bolnicu Čakovec, sastao se prošli petak. Novo Upravno vijeće radit će barem u početku ubrzanim tempom. Nova sjednica je već u pripremi, očito da bi se čim prije pohvatali konci i započelo raditi na novom kolosijeku.

Kao što smo pisali u Međimurskim novinama, država si je zakonskim izmjenama osigurala većinu u Upravnom vijeću i imenovala na zatvorenom dijelu sjednice svoja četiri člana i predsjednicu Upravnog vijeća.

Nove članove kao i odluke s prve sjednice Upravnog vijeća predstavila je Antonija Marodi Medvedec, nova predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, priopćenjem koje je odaslala medijima.

- Dužnost predsjednice Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec tako je preuzela Antonija Marodi Medvedec, mag. oec, MBA, dok su za nove članove Vijeća imenovani Marko Jurović, mag. oec. i Ivana Batisweiler, mag. oec., svi iz Međimurja te dr. med. Anita Milas-Anzić, trenutna načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravstva. Pre-

Udarili mokrom krpom građane u obraz

Državni službenici i proračunski korisnici država za sebe. To je svijet privilegija, koe�icijenta, spajanja praznika, dugih godišnjih odmora, jubilarnih nagrada, dnevnica... U realnom sektoru je sve drugačije. U njemu je najveća pobjeda zaposlenih bila redovita isplata plaća. Jer dugo je država kroz prste gledala na neisplatu plaća. Teško je iz te prizemne perspektive slušati o uspjesima koje “smo postigli”: zaustavljanju rasta in�lacije, dolasku broja turista,

UPRAVNO VIJEĆE Županijske bolnice Čakovec u novom sastavu, nakon što je bolnicu preuzela država, donijelo prve odluke

Tko će biti ravnatelj bolnice nakon v. d. IgoraŠegovića?

ostalih dvoje članova činili su i prošli saziv Upravnog vijeća – Dražen Krišto�ić, dr. med., kao predstavnik Stručnog vijeća,te dr. sc. Sonja Tošić-Grlač, kao predstavnica Međimurske županije. Mandat Ivana Bacingera, mag. med. techn., kao predstavnika zaposlenika Bolnice, istekao je te se očekuju novi izbori za predstavnika bolnice, stoji u priopćenju predsjednice.

Prioritet budućeg rada – rješavanje financija bolnice

Novoimenovana predsjednica Vijeća izrazila je zadovoljstvo što je, uz neke od članova koji su već obnašali funkciju u sklopu rada Vijeća, imenovano i dvoje stručnjaka iz područja ekonomije, kao i predstavnica Ministarstva koja je u svom svakodnevnom radu zadužena upravo za osiguravanje kvalitete zdravstvene zaštite.

Zanimljivo je da u priopćenju ne koristi izraz Županijska bolnica Čakovec, već Opća bolnica, dodajući da ona predstavlja jednu od ključnih institucija svake županije.Izrazita mi je čast, prvenstveno kao rođenoj Međimurki, što sam se mogla staviti na raspolaganje i dati doprinos svom kraju kroz potrebu za stvaranjem još kvalitetnijeg okruženja i načina rada naše bolnice, na dobrobit svih naših građana. Istaknula je: - Iznimno mi je stalo do toga da našu bolnicu u pravnom,

rastu BDP-a, milijunima eura povučenim iz EU fondova. A ti gledaš kao tele u šarena vrata i čudiš se da se to ne vidi na tvojem računu. Vidiš stvarnost na blagajni kad svaki put za istu količinu novca spakiraš sve manje robe u vrećicu.

Odmor u Hrvatskoj nije krojen za građane Hrvatske s prosječnim plaćama. Jeftinije je ili iz prkosa otputovati drugdje i biti dio tuđe statistike stranih turista. Slično je i sa stanovima.

financijskom i organizacijskom smislu dovedemo na jedan viši nivo, bez dosadašnje samovolje pojedinaca i netransparentnosti, rekla je tom prilikom Antonia Marodi Medvedec. Dodala je i kako jedan od glavnih prioriteta budućeg rada vidi u rješavanju �inancijske situacije vezane uz samu bolnicu. - Ono što nam svakako slijedi jest detaljna analiza dosadašnjeg poslovanja bolnice, s obzirom na to da je i prema statutu jedna od najvažnijih zadaća Upravnog vijeća vezana uz nadzor i upravljanje �inancijama.

Cilj nam je osigurati odgovorno poslovanje te odgovorno odnošenje prema javnom novcu, a samim time i prema žiteljima Međimurja.

To dakako ne znači štednju, jer svjesni smo činjenice da je potreban i novi investicijski zamah, naročito u segmentu nabave nove opreme, ali isto tako i u realizaciji trenutnih, kao i svih budućih novih projekata, naglasila je. Zadaća svih nas kroz savjesno i odgovorno poslovanje mora biti smanjenje listi čekanja što će rezultirati zadovoljstvom pacijenata.

Nova predsjednica Upravnog vijeća zaista si je postavila izazovne zadatke, a građane kao sadašnje ili buduće pacijente dakako najviše zanima razina i kvaliteta usluge koju će ubuduće moći dobiti u našoj bolnici. Bolesne i njihove obitelji, kad trebaju usluge u bolnici, jedino to zanima.

Postavlja se pitanje gdje će stanovati nova generacija čije plaće su nedostižne za cijene stambenih kvadrata. Ja li na djelu stambeni izgon iz Hrvatske?

Jednaka sudbina čeka starce koji priželjkuju mjesto u domovima za starije. U njima će moći naći mir oni inozemnim mirovinama i napokon moći uživati u domovini o kojoj su cijeli gastarbajterski život sanjali. Čija je ovo država koju smo stvarali, pojma nemam.

Nakon doktora Šegovića, pravnik Hren?

- Za vršitelja dužnosti ravnatelja Županijske bolnice Čakovec imenovan je Igor Šegović, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske gastroenterologije, dok je za njegovog zamjenika imenovan Danko Blažeka, dr. med., spec. otorinolaringologije. No to je privremeno rješenje.

Rok za raspisivanje natječaja za novog ravnatelja je mjesec dana od imenovanja Upravnog vijeća i nakon izbora znat će se kome će država dati povjerenje da vodi bolnicu. U kuloarima se kao “siguran” kandidat i dalje spominje Nikola Hren, pravnik, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec, koji ne krije da je zainteresiran za prijavu na natječaj.

Za koji dan, kad bi trebala biti održana i nova sjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, novi saziv Upravnog vijeća upoznat će se među ostalim i s aktualnim projektima bolnice koji su sada na čekanju: palijativa i laboratorij, ali i drugim projektima koji su u tijeku. Po prvim odlukama novog Upravnog vijeća vidjet će se kuda smjera novo vodstvo bolnice: liječenju bolničkih �inancija ili će im, kako to voli isticati ministar zdravstva Vili Beroš, u fokusu biti pacijent.

bolnice Čakovec

Nikola Hren, u dijelu javnos� figurira kao “sigurni” budući ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

KAKO SU MEĐIMURSKI maturanti prošli na državnoj maturi

132 palo neki predmet, a time i maturu

- Od 503 učenika koji su pristupili državnoj maturi, njih 371 je položilo, a 132 palo iz nekog predmeta i time nisu prošli maturu. Najviše ih je iz strukovnih škola, ali i 5 iz Gimnazije Josipa Slavenskog koja se istodobno može pohvaliti i s 9 izvrsnih maturanata

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

U sedam međimurskih srednjih škola na državnu maturu izašlo je 503 učenika. Od toga je njih u prvom roku 371 učenika prošao maturu, što znači da nisu pali ni na jednom ispitu koji se polagao na maturi. Njih 132 palo je na prvom roku, što znači da novu šansu za popravak iz palih predmeta imaju na jesen. Prošle godine državnu maturu iz svih sedam međimurskih škola pisalo je 608 učenika. Lanjski prosjek međimurskih učenika na maturi bio je 3,39 onih koji su maturu pisali na A razini, a 2,69 onih koji su pisali na B razini. Podrobnije analitike za pojedine škole na Školskom e- rudniku Ministarstva znanosti i obrazovanja za ovu godinu još nema.

Što se tiče prolaznosti na ovogodišnjoj državnoj maturi, očekivano najbolje rezultate na ovogodišnjoj državnoj maturi postigli su učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

Maturi je pristupilo 157 učenika, od toga ih 152 uspješno položilo, a pet palo maturu na prvom roku.

Danijel Pilaj

100 % riješio test iz matematike

Danijel Pilaj, maturant Gimnazije J. Slavenskog Čakovec, učenik prirodoslovne gimnazije, ostvario je nevjerojatan uspjeh na ispitu dr-

žavne mature iz matematike postigavši savršenih 100 %.Danijel je tijekom školovanja prošao brojna natjecanja znanja i ljubitelj je matematike i prirodnih znanosti, a njegove matematičke vještine te njegova predanost, marljivost i ljubav prema učenju i ovaj su put rezultirali postignućem vrijednim divljenja, pohvalili su se na službenoj stranici škole.

Iz Graditeljske škole maturi je pristupilo 59 učenika,od čega je 35 položilo, a 24 su pala maturu.

U Tehničkoj školi Čakovec maturi je pristupilo 93 učenika,od čega je njih 66 položilo, 27 palo maturu.

U Gospodarskoj školi Čakovec maturi je pristupilo 36 učenika. od čega su četiri prošla, a 32 pala maturu. U Srednjoj školi Čakovec državnoj maturi je pristupilo 97 učenika, pri čemu je njih 86 prošlo, a 11 palo maturu.

U Srednjoj školi Prelog ukupno je maturi pristupilo 47

učenika. Svi koji nisu položili ispite na državnoj maturi u ljetnom roku priliku za popravak imaju na jesenskom roku.

Tko mora, a tko ne mora pisati državnu maturu?

Srednje obrazovanje učenika gimnazijskih programa obrazovanja završava polaganjem državne mature jer bez položene državne mature nisu završili srednjoškolsko.

Državna matura obvezni je završni pisani ispit koji učenici gimnazija polažu nakon završetka četvrtog razreda.

Srednje obrazovanje učenika u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja koji traju najmanje četiri godine, završava izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole.

Učenici četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih srednjih škola mogu polagati i ispite državne mature ako žele nastaviti svoje obrazovanje na nekom od visokih učilišta.

Također ispite državne mature mogu polagati i ostali pristupnici koji su najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje završili u Republici Hrvatskoj prije 2010. godine te pristupnici koji su izvan Republike Hrvatske završili ili završavaju srednje obrazovanje usporedivo s četverogodišnjim srednjim obrazovanjem u Republici Hrvatskoj.

Koje fakultete biraju međimurski maturanti

Sistematizirane podatke na koje fakultete su nakon mature upali naši maturanti našli smo na e-rudniku Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali za prošlu godinu. Naime, za ovu godinu, tek su zaključene liste za upis na fakultete, a krajem tjedna počinju prijave za tzv. jesenski rok.

Lani se najviše naših studenta odlučilo se za Sveučilište Sjever - Koprivnica, čak njih 78, slijedi FOI njih 49. Očito blizina studija igra veliku ulogu prilikom odabira za upis jer k tome je 23 studenta na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu, ali svega osam na Međimurskom veleučilištu.

S druge strane, naši studenti raspršeni su po svim mogućim fakultetima i visokim učilištima diljem Hrvatske. Veća grupa njih, 23, upisala je Filozofski fa-

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec opet među top školama

Devet maturanata iz čakovečke Gimnazije napisalo je za peticu sve obvezne predmete, a neki k tome i izborne, a to su: Vito Bistrović – svi obvezni predmeti, Luka Dakić – svi obvezni predmeti + informatika i �izika, Vik-

kultet u Zagrebu. Ekonomski fakultet u Zagrebu njih 17, PMF u Zagrebu njih 17. Filozofski fakultet Rijeka njih 15, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb njih 14. Fakultete elektrotehnike i računarstva Zagreb njih 12, Medicinski fakultet Zagreb njih devet. Pravni fakultet u Rijeci sedam studenata. Prehrambeno-biokemijski fakultete u Zagrebu sedam studenata, studije na Sveučilištu Juraj Dobrila u Rijeci upisalo je sedam međimurskih studenata. Pravni fakultet Zagreb upisalo je šest međimurskih studenata, kao i Tehničko veleučilište u Zagrebu. Pet studenata upisalo je Kineziološki fakultet Zagreb. Po četiri studenta upisala su Fakultet menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, Građevinu u Rijeci i Gra�ički fakultet u Zagrebu, Stoma-

tor Gombar – svi obvezni predmeti + biologija, kemija i �izika, Marija Dora Marodi – svi obvezni predmeti, Ema Novak – svi obvezni predmeti + biologija, kemija i �izika, Danijel Pilaj – svi obvezni predmeti + kemija i �izika, Marta Premuš – svi obvezni predmeti + psihologija, Dora Sisek – svi obvezni predmeti i Marta Žulić – svi obvezni predmeti.

tološki fakultet u Zagrebu, te na studije u Sveučilištu u Rijeci i Zadru, po tri studenta iz Međimurja upisala su Arhitektonski fakultet Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Rijeka, Fakultet zdravstvenih studija Rijeka, Građevinski fakultet Zagreb, Pravni fakultet Osijek, Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb, Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Šest fakulteta upisala su po dva međimurska studenta: Fakultet političkih znanosti, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet elektrotehnike i informacijske tehnologije u Osijeku, Veterinu, Vern, i Visoko učilište Lavoslav Ružička u Vukovaru.

A na 13 fakulteta ili visokih učilišta upisao se po jedan student iz Međimurja.

Čakovečka, metkovska i splitska Treća gimnazija na državnoj maturi imaju bolje rezultate od zagrebačke I., V. i XV. gimnazije.

Splitska Treća gimnazija iz Matematike, Gimnazija Metković iz Hrvatskog i Gimnazija Čakovec škole su čiji su učenici najbolje riješili testove iz tri obvezna predmeta na državnoj maturi. Slijede ih zagrebačke XV., V. i I. gimnazija te I. i IV. splitska.

Nakon maturantskih ludorija, uslijedili su ispi� na državnoj maturi

Danijel Pilaj, riješio sve zadatke iz matema�ke

prijateljice Nere

povezusu više hororima

se nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli različitih žanrova, klasike na voli navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

VARAŽDINU,

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Nova blokovska slika svijeta

Čini se da će ova godina biti u povijesti zapamćena po novoj slici svijeta, na djelu su nove blokovske podjele koje će u narednim desetljećima itekako utjecati na život svakog čovjeka. Svijet se dijeli na Ameriku s Europom i NATO savezom s jedne strane te s novom osovinom Kina – Rusija – Iran odnosno zemljama BRICS-a s druge strane, odnosno na istočni i zapadni blok zemalja.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Naime, jedno vrijeme je svjetsko javno mijenje, ako ga uopće ima, donosilo zaključke da SAD neminovno slabi i da više ne može vladati svijetom, pa Ameriku treba jednostavno prisiliti da prihvati novu realnost, ako treba i mekom silom. Rusija je pak ocijenila da je vrijeme naplate dugova nakon raspada Sovjetskog saveza te napala Ukrajinu tvrdom silom.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No ove godine se to promijenilo, vidjelo se da su SAD, Europa i NATO suviše jaki za naglo slamnje kako se potiho priželjkivalo.

Do realističnije nove slike svijeta došlo je zbog spoznaje Kine da joj ne odgovara poraz Rusije u ratu s Ukrajinom jer će onda i ona oslabiti.

Istočni je blok sad predvođen Kinom shvatio da se brzo moraju organizirati kako ne bi bili u podređenom položaju. Zbog toga se ubrzava organiziranost zemalja BRICS-a, a na red čeka tridesetak manje bogatih zemalja, većinom na jugu. No završni i možda najvažniji događaj nove slike svijeta dogodio se upravo ovih dana.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Pred potpisivanjem je sporazum o strateškom partnerstvu između Rusije i Irana s dalekosežnim značajem po svijet. Prije kraćeg vremena objavljeno je da će

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

preko Irana Rusija plasirati svoje viškove plina pa dijelom i naftu, a još prije toga da se platni promet između njih više neće voditi preko dolara.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Sad slijedi učvršćivanje saveza s tim da glavnu riječ ima Kina, a cilj je stvoriti što jači blok otpora američkoj politici na svakom koraku i na svim meridijanima, od Arktika, sjeverni pomorski put samo što nije, sve do Afrike, pa do Hamasa i Hezbolaha sporazumom upravo ovih dana uz nazočnost Kine.

Nova podjela svijeta na Istok i Zapad zapravo neće donijeti ništa dobra svijetu već probleme, a koliko će to svrstavanje ići daleko, još nije jasno.

Benjamin i Ivica ponosni

dobitnici Rektorove nagrade

trud donosi rezultate koji su prepoznati i cijenjeni

Piše: Luka Pongračić

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Ipak treba reći da je naš svijet s osam milijardi ljudi već daleko širi i raznolikiji i od blokovske podjele, pa će svrstavanje imati svoje političke i druge granice. Može se reći da je Istok kao izazivač sad bacio rukavicu u lice Zapadu jer se osjeća dovoljno jakim da donese promjene u svjetsku politiku.

U četvrtak 11. srpnja 2024. godine na Sveučilištu Sjever u Koprivnici održana je svečana dodjela Rektorovih nagrada za akademsku godinu 2022./2023. Ove je godine dodijeljeno 26 Rektorovih nagrada studentima s najboljim uspjehom u prošloj akademskoj godini te četiri nagrade za najbolji studentski rad, a na ovoj impresivnoj listi našla su se imena i dvojice Međimuraca: 21-godišnjeg Benjamina Zadravca iz Ivanovca, studenta stručnog prijediplomskog studija Proizvodnog strojarstva te 35-godišnjeg Ivice Vugrinca iz Čakovca, studenta diplomskog studija Poslovne ekonomije. Kako kažu, studentski dani prepuni su izazova, ali važno je pronaći dobar balans između obaveza i privatnog života.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Potres koji se dogodio u Americi odustajanjem Bidena od utrke za novi predsjednički mandat prati se sad s još većom pažnjom jer će to utjecati na svijet u narednim godinama. Zbog speci�ičnosti američkih izbora, utjecaja duboke države i medijskih utjecaja, valja očekivati neočekivano, a to znači da pobjeda Trumpa koju su neki već proglasili, dolazi u pitanje.

Koja je dobitna formula?

- Najveći izazov u doba studiranja koje još uvijek traje, bilo je svladavanje pojedinih zahtjevnijih kolegija kao što je npr. Termodinamika. Na tom primjeru se najbolje može vidjeti kako treba postaviti prioritete između privatnog života i studiranja kako bi se postigli željeni rezultati. Još nemam posao u struci, za sad sam fokusiran samo na studiranje i praćenje različitih vijesti iz područja struke, a isto tako volim izrađivati metalne modele preciznom brusilicom i provesti vrijeme s prijateljima kad nismo zaokupljeni obavezama na fakultetima, ističe Benjamin.

S druge strane, Ivica je već godinama zaposlen u Euroherc osiguranju te je uz dodatne radne obaveze

Ivica Vugrinec je već godinama zaposlen u Euroherc osiguranju te je uz dodatne radne obaveze još teže studira�

specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

još teže, ali ne i nemoguće pronaći dobitnu formulu. - Najveći izazov je svakako upravljanje vremenom. Balansiranje između brojnih fakultetskih, obiteljskih i poslovnih obaveza zahtijeva izuzetnu organizaciju i disciplinu, a za izvrstan akademski uspjeh potrebna je visoka motivacija i puno truda. Moj cilj je bio dobivanje novih ekonomskih i poslovnih znanja koja su mi svakodnevno potrebna te stjecanje sveučilišne diplome i akademskog naziva magistra ekonomije kao zaloga za budućnost. Odabrao sam smjer Digitalna ekonomija i inovacije jer smatram kako je digitalna transformacija globalni trend, ali i logičan

slijed u sektoru osiguranja. Rektorova nagrada je simbol izvrsnosti i pokazatelj da uložen trud donosi rezultate koji su prepoznati i cijenjeni. Osobno smatram kako, bilo čime se bavite, morate težiti da u tome budete izvrsni.

Daljnje usavršavanje

Kako ističu, i dalje će kontinuirano ulagati u svoj osobni i profesionalni razvoj, - Sljedeći cilj je obavljanje prakse i stručno se usavršavati te svakako nastaviti obrazovanje na Sveučilištu Sjever u Varaždinu, upisivanjem sveučilišnog diplomskog studija Strojarstva te ga završiti jednako uspješno kao i prijediplomski studij. Nakon diplomiranja, nadam se

ROTOR kod Lidla pušten je u promet

Kruži se kruži, kružnim tokom

U srijedu, 24. srpnja, u promet je pušten kružni tok kod Lidla. Samim time, promet se normalizirao u tom dijelu Grada. No, još uvijek traju tzv. kozmetički radovi što ne ometa promet.

Kružni tok ima 4 kraka, polumjer središnjeg otoka je 7 metara, a vanjskog kruga 16 metara. Širina voznog traka je 10 metara, ulaznog kraka od 3,5 do 4,5 metara, a izlaznog biti od 3,75 do 4,5 metara. Sam rotor malo je zamaknut prema trgovačkom

zaposlenju u svojoj struci i daljnjem usavršavanju. Zadovoljan sam dobivenim kompetencijama te stručnošću i željom predavača da nam što kvalitetnije prenesu svoje znanje, dodaje Zadravec. - Nakon dvije fakultetske diplome i niza stručnih edukacija iz područja osiguranja, svoju daljnju karijeru želim razvijati unutar društva i sektora osiguranja u kojem radim, kreirajući nove proizvode i usluge koje će biti više usmjerene novim generacijama i njihovim �inancijskim navikama, a želja mi je posvetiti se i znanstveno-istraživačkom radu, zaključuje Ivica Vugrinec.

centru Lidl. Ulazni, odnosno izlazni kraci su u Sajmišnoj ulici, Ulici Stjepana Radića, Ulici 34. inženjerijske bojne te Spinčićevoj ulici. Novina je i 40 metara dug bukobran

oslikan ornamentima Grada te novi potpornji zid i pješačka staza na drugoj strani podvožnjaka. Treba dodati i da je sanirana cesta ispod njega. (vv)

Kako tvrdi ovaj sjajan dvojac, Rektorova nagrada je simbol izvrsnosti i pokazatelj da uložen

21-godišnji Benjamin Zadravec iz Ivanovca student je stručnog prijediplomskog studija Proizvodnog strojarstva

Promet normalno od srijede teče novim rotorom

Organizirana skupina nasilnika sije strah u Dobravi

Izgrednici i dalje slobodno šeću i siju strah među mještanima koji se ne usuđuju govoriti, a sve od straha od odmazde

Nakon dvanaest dana od nemilog događaja u Donjoj Dubravi, odnosno od brutalne tučnjave, oglasio se i načelnik Marijan Varga te njegov kolega, načelnik Kotoribe, Dario Friščić. Kako su tom prilikom naglasili, čekali su da se prašina slegne, da pribave što više informacija, ali i da osmisle što i kako dalje da se ovakvi izgredi ne bi više događali.

Kulminacija dvogodišnjeg nezadovoljstva Varga je iznio cijelu kronologiju događanja napomenuvši pri tome kako je masovna tučnjava 12. srpnja ustvari kulminacija dvogodišnje netrpeljivosti i čarkanja domaćeg stanovništva i pojedinih Roma.

- Prije dvije godine Udruga mladih uredila si je prostor uz skakaonicu na Dravi, naglasio je Varga. Tu su si uz pomoć Općine napravili nadstrešnicu, uredili teren za odbojku na pijesku, nogomet…

Međutim, kontinuirano su na tu plažu počeli dolaziti pojedini Romi, većinom iz susjedne Kotoribe, koji su svojim ponašanjem narušavali javni red i mir. Bacali su smeće na sve strane, kidali su mreže za odbojku, lani su uništili i roštilj. Posebna pak je priča

luđačko divljanje automobilima, nabijanje gasa, proklizavanje guma, a nije nedostajalo ni alkohola. Naravno, Dobravčani su u početku pokušali razgovorom riješiti stvar, no nije išlo, da bi nakupljena frustracija kulminirala masovnom tučnjavom.

Organizirana i vrlo zatvorena skupina nasilnika Strašna je činjenica, dodao je Varga, da se u roku 20 minuta okupila ekipa desetero Roma koji su nekako znali da su se Dubravčani preselili u ka�ić i nasrnuli povikom “Udaraj, sve udaraj” na goste ugostiteljskog objekta i samo je pukom srećom izbjegnuta smrtna ozljeda. - Riječ je zatvorenoj skupini Roma, s posloženom hijerarhijom i dobro mobilno povezanoj. Problem je i u tome što nitko od njih neće progovoriti, odnosno cinkati onoga drugoga. Ni jedan od njih nigdje ne radi, ali zato svi voze skupocjene automobile poput Audija A 6, opisao je Varga skupinu, pitajući se otkud im novci. Je li riječ o kamatarenju, odnosno lihvarenju ili drugim nečasnim radnjama? Ti ljudi, između ostaloga, žive i od djece, a ne za djecu. Naravno, riječ je o dječjem doplatku i ostalim povlasticama

Udruga mladih se gasi

Razočarana i nemoćna Udruga mladih na čelu s predsjednikom Davidom Miserom, odlučila je staviti “ključ u bravu”. Dosta im je čišćenja smeća iza drugih, neprestanog uznemiravanja, ludiranja automobila, glasne muzike, ali i uništavanja njihove imovine.

Drugim riječima, Udruga se raspušta i formalno više ne postoji. A sva druženja mladih preselila su se na privatne terene kao i sva njihova sportska druženja poput odbojke, nogometa, roštiljade... (vv)

koje imaju kao nezaposlena i socijalno ugrožena manjina.

Prema njegovim riječima, skupina je odmah trebala završiti u pritvoru na minimalno 30 dana, a ne da i dalje mirno šetaju.

I upravo u tom segmentu vide i on i njegov kolega problem za koji kaže da nije policijski već politički. Drugim riječima, i opet je zakazalo, kao i mnogo puta do sada – pravosuđe.

Što reći na to? Koju su nam poruku htjeli poslati izgrednici?, upitao je Marijan Varga.

- Dobravčani sad razmišljaju o poruci koju ostavlja ovaj čin, naglašava Varga, a ona glasi: - Ako nas dirate, slijedi brutalna odmazda. Izgrednici dakle šeću i siju strah među mještanima koji se ne usuđuju govoriti niti pak prijavljivati krađe i narušavanje javnog reda i mira. Drugim riječima, agresijom dolaze do cilja.

Da je tome tako, svjedoči i primjer nekoliko mještana koji su bili na konferenciji za novinare i molili nas da im ne objavljujemo fotogra�ije.

Strože zatvorske kazne, javni radovi i humano preseljenje

U svemu tome, naglašeno je kako izgrede radi tek 10 posto Roma dok ostali žive normalno pa čak i u strahu od te skupi-

BREZJE 28 partijanera posjedovalo

drogu

ne kao ostalo stanovništvo. Načelnici su svjesni da problem nije nastao preko noći te da ni neće nestati jednim potezom pera, stoga su iznijeli svoj program rješenja. Riječ je o novom akcijskom programu za razdoblje od 2025. do 2035. i kojeg će u rujnu predstaviti na kolegiju načelnika i gradonačelnika Međimurske županije. Jer s problemima se, osim te dvije općine, susreće još nekoliko sredina, a posljedice trpi cijelo stanovništvo Međimurja.

Akcijski bi plan, između ostaloga, uključivao strože zatvorske kazne, brže sudske procese, javne radove za radno sposobne te humano preseljenje Roma u adekvatne životne uvjete, i to na područje cijele Hrvatske. Jer dok Romi žive u svojim getima, jednostavno neće biti pomaka u poboljšanju njihovih života i socijalizacije. Jer, djeca su ipak ogledalo svojih roditelja.

I jedan i drugi složili su se kako su Romi itekako upoznati sa svojim pravima dok se na dužnosti oglušuju.

- Prvo neka ispune obveze koje svaki pojedinac ima prema društvu, a tek onda neka traže prava. Ne može biti obrnuto, naš sustav sasvim pogrešno funkcionira. Trebamo to promijeniti.

Proteklog vikenda, od 19. do 21. srpnja, Brezje je pulsiralo ritmom elektronske glazbe na spektakularnom festivalu koji je privukao tisuće ljubitelja. Osim zvukova koji su odzvanjali kroz noć, jedan od najvažnijih aspekata bio je visoki nivo sigurnosti koji je osigurao bezbrižnu zabavu za sve posjetitelje.

Tijekom javnog okupljanja ostvarena je kvalitetna i koordinirana suradnja s predstavnicima organizatora, kao i s pripadnicima ostalih žurnih službi koja je rezultirala time da su se svi posjetitelji festivala osjećali sigurno.

Prilikom provođenja pojačanih aktivnosti suzbijanja zlouporabe droga, policijski službenici Policijske uprave međimurske utvrdili su ukupno 28 prekršaja neovlaštenog posjedovanja droge te su pritom pronašli i oduzeli razne vrste droga, kao što su marihuana, MDMA (ecstasy), amfetamin (speed) i kokain. Ukupno je u neovlaštenom posjedovanju droge pronađeno 28 osoba u dobi od starijeg maloljetnika do 44-godišnjaka. Svi prekršitelji sankcionirani su sukladno odredbama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. (sh)

Motorom je udario u zaš�tnu metalnu ogradu

Sletio u metalnu ogradu

U ponedjeljak 22. srpnja oko 15:30 na kolniku državne ceste broj 20, između Donjeg Mihaljevca i Svete Marije, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen 23-godišnji motociklist. Nesreća se dogodila u trenutku kada je 23-godišnjak upravljao motociklom, čakovečkih registarskih oznaka, iz smjera Donjeg Mihaljevca u smjeru Svete Marije te pritom brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste (zavoj).

U oštrom lijevom zavoju izgubio je nadzor nad

ŠTRUKOVEC

upravljanjem te motociklom izletio izvan kolnika, gdje je prednjim bočnim dijelom motocikla udario u zaštitnu (odbojnu) metalnu ogradu. Nakon udara motocikl se prevrnuo, dok je vozač pao na travnatu površinu. Ozlijeđeni motociklist vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u prometnoj nesreći lakše ozlijeđen. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa, 23-godišnjak je sankcioniran novčanom kaznom. (sh)

Iscrtao neprimjerene grafite

U Štrukovcu, u utorak 23. srpnja poslijepodne, dogodio se nesvakidašnji incident. Nepoznati počinitelj odlučio je iskoristiti sunčani dan za provalu u podrumske prostorije obiteljske kuće 55-godišnje mještanke. No, ni provala mu nije bila dovoljna, ovaj vandal ostavio je svoj trag na potpuno drukčiji način. Nakon što je uspio provaliti u podrum, zlonamjerni uljez proširio je svoje "umjetničke" ambicije i na

obližnju garažu. Zidovi ovih prostorija postali su platno za seriju gra�ita neprimjerenog sadržaja. Unatoč počinjenoj šteti, vlasnica kuće potvrdila je kako ništa nije ukradeno, ali šteta prouzrokovana gra�itima procijenjena je na stotinu eura. Za sad nepoznatog počinitelja očekuje kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog pokušaja teške krađe i oštećenja tuđe imovine.

SVETA MARIJA

Piše: Vlasta Vugrinec

MARIJAN Varga i Dario Friščić progovorili o masovnoj tučnjavi u Donjoj Dubravi

Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava naglašava kako Romi teroriziraju i svoje sunarodnjake

ČAKOVEC

- Žao mi je što je do svega toga došlo, komentirala je Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica, na ostavku kompletnog Mjesnog odbora Totovec. Nije istina da se tamo ništa ne radi, radimo “100 stvari”.

Ostavka članova Mjesnog odbora za sobom povlači i nove izbore na koje će Totovčani morati izaći. No, ako i izaberu svoje nove predstavnike, njihova vladavina bit će kratkog daha.

Naime, odluku o izborima donosi čakovečko Gradsko vijeće koje će svoju prvu sjednicu imati tek na jesen, dakle najranije u rujnu.

- Rok za raspisivanje izbora je 90 dana, tako da će novi članovi biti imenovani

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

tek u prosincu, dodala je gradonačelnica. A, kako su iduće godine lokalni izbori, dodaje gradonačelnica, tijela lokalne vlasti raspust će se već negdje u ožujku.

Ostaje samo da se čovjek zapita, jesu li to trebali napraviti prije ili pak pričekati kraj mandata!? (vv)

ČAKOVEČKA djeca u strahoninskom vrtiću

Savčanima

je bliže u Strahoninec

Zahvaljujući Sporazumu između Grada Čakovca i Općine Strahoninec, u tamošnjem Dječjem vrtiću Suncokret osigurana su mjesta za 12 polaznika koji imaju prebivalište na području Grada Čakovca.

Općina Strahoninec dograđuje objekt s prostorima za dvije skupine te vježbaonicu, a zahvaljujući Sporazumu u njima će svoje vrtićke dane provoditi i djeca s čakovečkog područja.

Njihov boravak u vrtiću su�inancirat će se iz

Proračuna Grada Čakovca tako da će roditeljski udio biti jednak onom koji plaćaju roditelji čija djeca polaze vrtiće koji su na administrativnom području Grada Čakovca. Dakle, cijena koju plaćaju roditelji i tamo će biti 119 eura mjesečno za jaslice te 92 eura za vrtić.

- Iako će Grad Čakovec dogradnjom Cipelice i Cvrčka te gradnjom

MAČKOVEC

novog vrtića na čakovečkom Jugu imati dovoljne kapacitete, ovim Sporazumom omogućujemo prvenstveno djeci iz Savske Vesi da po istim uvjetima, ako žele, pohađaju vrtić u Strahonincu koji im je najbliži te koji polaze njihovi budući školski prijatelji, kazala je gradonačelnica Cividini.

U jaslice DV-a Suncokret upisano je već nekoliko djece s područja Grada Čakovca, a očekuje se da će već na idućim upisima predviđena mjesta biti popunjena. Sporazum naravno ne znači da se djeca s područja Savske Vesi moraju upisivati samo u vrtić u Strahonincu ili da će u “gradskoj kvoti“ u njega moći biti upisani samo mališani iz tog čakovečkog naselja. Dječji vrtić Suncokret u Strahonincu s novim kapacitetima počinje raditi od rujna ove godine. (vv)

Trčimo za Udrugu sindrom Down

Udruga Zajedno za druge iz Mačkovca priprema 3. Humanitarnu utrku sindrom Down Međimurske županije koja će se održati 25. kolovoza.

Sav prihod od događaja ići će izravno za podršku

Udruga za sindrom Down Međimurske županije. Registrirati se možete od 1. kolovoza 2024. Sva obavijest o uplati bit će objavljena naknadno na Facebook stranici Zajedno za druge. (vv)

USUSRET Gospi od Anđela i čakovečkom proštenju

Doživite milost oprosta i susret s Bogom

Piše: Vlasta Vugrinec

Blagdan Gospe od Anđela koji se slavi 2. kolovoza dan je potpunog oprosta, tzv. Porcijunkulskog oprosta. Na ovaj dan u svim franjevačkim crkvama diljem svijeta (ali i u svim bazilikama, svetištima te župnim crkvama, vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni). U Međimurju će tog dana najsvečanije biti u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu koja se priprema za proslavu Blažene Djevice Marije od Anđela, poznate i kao Porcijunkula.

Kako dobiti potpuni oprost?

- I vas dragi vjernici pozivam da u čakovečkoj Porcijunkuli, našem komadiću raja na zemlji, doživite milosti oprosta i susret s Bogom koji nas ohrabruje za živo susretanje jednih s drugima, poru-

čuje fra Filip Đurđević, OFM, gvardijan i župnik u Čakovcu.

Oprost vjernici mogu dobiti od 1. kolovoza u podne do 2. kolovoza u ponoć ako pohode crkvu, ispovjede se i pričeste te izmole Vjerovanje, Oče naš i pomole se na nakanu Svetoga Oca.

Potpuni oprost je godine 1216. sv. Franjo izmolio od pape Honorija III., koji je odredio posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkulu. Oprost je prvotno bio vezan uz pohod Porcijunkuli, ali kasnije se proširio na sve franjevačke crkve.

- Ljudi su nekoć morali hodočastiti u Svetu Zemlju da bi zadobili ovakav oprost, oprost od vremenitih kazni za grijehe, što je mnogima bilo nemoguće. U tome je i veličina svetog Franje koji je učinio da se i u Asizu u Porcijunkulskoj crkvici može dobiti takav oprost, naglašava fra Filip. - Sve vas želim poslati

u raj, tim je riječima Franjo Asiški vjernicima okupljenim u Porcijunkuli 2. kolovoza 1216. godine objavio da je od pape Honorija III. izmolio potpuni oprost za sve koji posjete tu crkvicu, ispovjede se i pokaju.

Čakovečki crkveni program uz Porcijunkulovo ili blagdan Gospe od Anđela započinje u utorak, 30. srpnja. Označit će ga postavljanje zastava Kraljici mira, Gospi od Anđela, ispred crkve svetog Nikole. Dakle tri dana prije samog blagdana. Ti dani važni su za vjernike jer se održavaju svete mise trodnevnice koje su u stvari pripreme za središnje slavlje 2. kolovoza. Predvodit će ih fra Siniša Pucić, OFM.

Porcijunkula, komadić raja na zemlji

Porcijunkula, što je to uopće? Na nešto podsjeća?

Oprost vjernici mogu dobiti od 1. kolovoza u podne do 2. kolovoza u ponoć ako pohode crkvu, ispovjede se i pričeste te izmole Vjerovanje, Oče naš i pomole se na nakanu Svetoga Oca

Na porciju, komadić. To je komadić raja na zemlji. Mala drevna crkvica Gospe od Anđela u dolini podno Asiza gdje su Sveti Franjo kao i mnogi ljudi prije njega rado dolazili u potrebi za uslišanjima. Mnogi svjedoče da su čuli pjesmu anđela moleći u crkvi Gospe od Anđela. Na toj porciji, komadiću zemlje, i Sveti Franjo je doživio djelić neba, kada su mu se u molitvi ukazali Isus i Marija u pratnji anđela. Jedno je molio samo – potpuni oprost grijeha. To je na koncu izmolio ne samo za sebe, nego i za sve ljude koji to mjesto pohode. "Sve vas želim poslati u raj!", govorio je asiški svetac. To je i poruka Porcijunkule, susret s otajstvenim, pomirenje s Bogom i ljudima te novi početak protkan milostima koje Bog rado dijeli svima koji ih iskreno mole. Porcijunkula je komadić raja na zemlji i putokaz u vječnost!

Radove prvo omela kiša, a onda i vrućina

Stanovnici Novog Sela Rok već su jedno vrijeme na nogama. Naime, njihova žila kucavica, cesta koja ih spaja s Gradom, još uvijek je zatvorena pa do Čakovca kruže okolnim putevima. No, prema riječima Ljerke Cividini, čakovečke gradonačelnice, i njihovim mukama uskoro dolazi kraj.

- Cesta će biti puštena u promet prije Rokova, odnosno prije mjesnog proštenja, poručila je.

Istina, to ne znači da će radovi do tada biti gotovi. Naime, ovih dana postavljen je prvi, habajući sloj asfalta, a potom slijedi i završni sloj. U trenutku puštanja u promet, cesta će biti sigurna za prometovanje, a usput će se još dovršavati postavljanje rubnika i uređenje jaraka. (vv) Postavlja

Fra Filip Đurđević, OFM, gvardijan i župnik u Čakovcu, poziva vjernike na misna slavlja

se prvi habajući sloj asfalta

MURSKO SREDIŠĆE

Groblje nije šetalište pasa

Vlasnici kućnih ljubimaca ponekad izgube mjeru u obožavanju kućnih ljubimaca. Vode ih svugdje sa sobom pa i na groblje. Zaboravljaju pritom na pravo na mir i dostojanstvo preminulih.

Psi to ne znaju i oni nuždu obave bez obzira na mjesto. Na mjesnom groblju

u Peklenici zatekli smo tako na prolazu između grobova neugodnu kakicu koju vlasnik, ako je već i odveo psa na groblje, nije očistio za njim, a na ulazu je u groblju jasno postavljen znak da je ulaz na groblje s kućnim ljubimcima zabranjen. (BMO)

Prilika za sadržajnije slobodno vrijeme za djecu

Za provedbu edukativnih, sportskih i kulturnih aktivnosti za djecu predškolske dobi te učenika od 1. do 4. razreda, Gradu Mursko Središće dodijeljeno je 30.000 eura iz Pilot projekta Središnjeg državnog ureda za demogra�iju i mlade. U kolovozu će biti dogovoreni detalji kad će započeti radionice i na koji način će se djeca moći uključiti na njih. Djeca će imati na raspolaganju sljedeće aktivnosti: radionice stranog jezika: engleski i/ili njemački – ovisno o interesima, koje provodi certi�icirani provoditelj učenja jezika. Jednom tjedno održavat će se tečaj stranog jezika za djecu predškolske dobi u tri skupine od 20 djece predškolske dobi jedan školski sat. Druga radionica je folklorna skupina za 20-ak djece jednom tjedno s certi�iciranim voditeljem. Provoditelj aktivnosti bit će KUD Mura Mursko Središće, a aktivnosti su namijenjene predškolskoj i školskoj djeci i djeci nižih razreda od 1. do 4. razreda.

Sportske aktivnosti su: škola nogometa za uzrast do 4. razreda uz provođenje aktivnosti tri puta tjedno po dobnim skupinama s uključenih 35 djece. Provedbu aktivnosti odradit će certi�icirani treneri i Škola nogometa Rudar. Druga sportska aktivnost je vježbanje mažoret plesa u organizaciji Mažoretkinja Mursko Središće s certi�iciranim trenericama

MIHAEL GRBAVEC, načelnik Vratišinca, dobio novu dužnost

dva puta tjedno za djecu vrtićke i školske dobi za ukupno 20 djece. Financirat će se atletski trening za djecu vrtićke i školske dobi u organizaciji Atletskog kluba Mursko Središće dva puta tjedno s licenciranim trenerima i uključivanjem 20 djece. Zanimljivost je vježbaonica za djecu od 0 do 1 godine i vježbaonica za djecu od 1 do 5 godina pod vodstvom licenciranih trenera u organizaciji udruge Serjojnske mame i bebe za 20 djece. Još jedna sportska aktivnost je i trening košarke jedanput tjedno za uzrast od 1. do 4. razreda u organizaciji Košarkaškog kluba Rudar i pod vodstvom licenciranih trenera za 10 djece. Organizirat će se i trening odbojke jedanput tjedno za uzrast 1. – 4. razreda u organizaciji Odbojkaškog kluba Plavi Peklenica pod vodstvom licenciranog trenera za 10 djece. Planirani su i Treninzi karate sporta u organizaciji Shotokan karate kluba Muraken Mursko Središće pod vodstvom licenciranih trenera za dob od 6 godina do 4. razreda za petero djece.

Osigurana je i provedba kreativnih radionica jedanput tjedno za udomljenu djecu u dobi od vrtićke do 4. razreda pod vodstvom stručnih voditelja u organizaciji Udruge udomitelja Međimurja za 10 djece. Sve aktivnosti provodit će se u razdoblju od 8 mjeseci. (BMO)

Načelnik vodi vrtić Srčeko

Prvi put u povijesti Općina Vratišinec osniva vlastiti dječji vrtić, kao što smo već pisali u Međimurskim novinama, preuzevši privatni Dječji vrtić Srčeko. No odmah po preuzimanju ravnateljica privatnog vrtića dala je otkaz i dječji vrtić je od 10. srpnja ostao obezglavljen.

Tako su na zadnjoj sjednici vijećnici Općinskog vijeća donijeli odluku o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje Dječjeg vrtića Srčeko.

Ta dužnost je zapala načelnika Mihaela Grbavca.

Odlukom je ovlašten obaviti pripremne radnje i ostale poslove vezane za osnivanje i poslovanje Dječjeg vrtića Srčeko kao samostalne ustanove i to poslove koji se odnose na početak, odnosno nastavak rada ustanove, podnošenja prijave za upis promjena podataka u sudski registar pri nadlež-

- Silom prilika Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, prihvatio se dužnosti upravljanja dječjim vrtićem

Općina Vratišinec nadopunila je Povjerenstvo za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države svojim članovima. Povjerenstvo se sastoji od sedam članova od koji je Vijeće imenovalo svoja četiri člana. To su Nikola Žganec, Rahela Srša, Biserka Tarandek i Milena Granatir.

Vanjski članovi su Ivica Miše, Elvira Herman, kao predstavnica Međimurske

nom sudu te ostale poslove koji su ključni za nastavak poslovanja ustanove.

Tko su članovi povjerenstva za poljoprivredno zemljište

županije i Milorad Šubić (zamjena Marijan Čižmešija) kao predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Zadaća Povjerenstva je predložiti Općinskom vijeću odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Općine Vratišinec nakon dobivanja prethodne suglasnosti Ministarstva poljoprivrede.

Načelnik do imenovanja ravnatelja na temelju javnog natječaja upravlja dječjim vrtićem. zastupa i predstavlja dječji vrtić, pokreće postupak za imenovanje Upravnog vijeća, obavlja postupak za imenovanje članove i predsjednika Upravnog vijeća te predlaže dopune i izmjene Statuta dječjeg vrtića. Antonija Šoltić, vijećnica SDP-a, pitala je načelnika Grbavca koji su daljnji koraci prema otvaranju novog vrtića. Rok za završetak vrtića je 12. rujna ove godine i za sada se radovi odvijaju prema planu, kazao je. Dobra vijest je da općine u svoj proračun iz nacionalnih izvora očekuju 600.000 eura zbog razlike u cijeni koja je nastala od trenutka ugova-

Besplatni drobljenac na groblju

Da bi groblje bilo urednije, korisnici groblja u Vratišincu mogu koristiti drobljenac koji je na svoj trošak osigurala Općina. Građani ga mogu uzeti i nasuti oko svojih grobova i time spriječiti rast trave oko grobova. Time će olakšali posao komunalcima i spriječiti nesporazume i nezadovoljstvo zbog trave koje prilikom košnje pada po grobovima i nadgrobnim spomenicima.

ranja projekata proširenja vrtićkih kapaciteta iz fonda EU-a i poskupljenja radova i materijala u građevinarstvu kad su započele realizacije vrtića diljem Hrvatske pa tako i u Vratišincu. Budući da je prvobitni udio su�inanciranja vrtića od strane države nedostatan za zaokruživanje �inancijske konstrukcije vrtića, vijećnici iz Vratišinca su već ranije donijeli odluku o kreditnom zaduženju za vrtić kako bi se završio na vrijeme. Ne budu li ta sredstva potrebna u dijelu ili u cijelosti za vrtić, Općina neće stopirati kredit, već će ga prenamijeniti za druge potrebe, koji je u Vratišincu na pretek, kazao je načelnik Grbavec. (BMO)

Šte�ica Jambrošić, vijećnica Općinskog vijeća Vratišinec, požalila se da su građeni Gornjeg Kraljevca u dvama navratima unatrag dva mjeseca ostali satima bez struje. Razlog je pad stabala na dalekovod blizu mjesta.

Za nevremena u travnju, kad je grom udario u crkveni toranj u Vratišincu, stara vrba pala je na dalekovod blizu Gornjeg Kraljevca i naselje je 13 sati bilo bez struje i to na dan kad je u Župi Vratišinec

Dva puta Kraljevčani zbog pada stabla na dalekovod satima bili bez struje

bila sveta potvrda. Sreća što se to dogodilo nakon podjele svete potvrde. Građani su upozoravali da će stara vrba pasti na dalekovod, ali ne znam što se događa da je reakcija izostala, kazala je vijećnica Jambrošić. Dodala je: - Nekad su djelatnici HEP-a redovito obilazili i kljaštrili stabla koja su prijetila padom na vodove, ali sada je to izostalo, kazala je. Po drugi put su građani Gornjeg Kraljevca zbog pada granja na dalekovod ostali

brošić.

Odvratan prizor psećeg izmeta ispred grobova

Mihael Grbavec (HNS), načelnik

Antonija Šoltić (SDP) vijećnica Štefica

Jambrošić, vijećnica

NA DANU OPĆINE Štrigova dodijeljena općinska priznanja zaslužnim mještanima

Tko su štrigovski biseri?

Na svečanoj sjednici OV-a Štrigova obilježen je Dan općine, a ujedno je bila i izvanredna prilika za pridavanje dugoročnog priznanja onima koji svojim neumornim radom i izvanrednim postignućima doprinose napretku Općine

Piše: Sanja Heric

Najsvečaniji dio sjednice OV-a Štrigova povodom

Dan Općine bila je dodjela priznanja najzaslužnijim mještanima. Nagrađeni su bili odlični učenici svih osam godina osnovne škole: Helena Kovač, Ana Štampar, Larisa Kuqi, Vjera Hrlec, Fran Novak, Marta Škvorec, Lucija Borko i Borna Horvat, potom učenici plasirani na državnom natjecanju u šahu: Lucija Heric, Ema Jambrović, Kjara Čavničar i Ena Jambrović i njihov mentor Mario Kovačić.

Daniel Maxim Nemec dobio je priznanje za plasman na državnom natjecanju u poznavanju njemačkog jezika, a mentorica mu je bila Jasmina Tuksar. Priznanja su dobili i učenici plasirani na državnom natjecanju iz građanskog odgoja: Azra Žibak, Šimun Mesić Mikeč, Ana Štampar i Helena Kovač uz mentorice Klaudiju Kežman i Jasminu Tuksar. Nagrađeni je i Veliki zbor OŠ Štrigova s voditeljicom Norom Nemec za plasman na državnom natjecanju zborova.

Zotim ojrima su si ponoreli!

Zotim ojrima si su ponoreli! Cene su kak da smo milijarderi. Niti ne skužiš, dok ti na račune ne nestaneju pare.” Tako glasi razgovor koji svako malo čujem. I zaista je tako, ako ne paziš, jako brzo ti iz novčanika ili kartice nestanu bez traga. A nedaj Bože da ideš svako malo u trgovinu u nabavku jer ispod 30 eura jako rijetko možeš proći.

A o kvaliteti proizvoda da ne govorimo. Sve se odmah potrga, rastrga. Nedavno sam kupila novi ruksak, doduše u Sloveniji. Platila ga 40 eura, a za dva dana su nestali šavovi na pojedinim mjestima. Vrag mi nije dao mira pa sam ga išla zamijeniti. Ponovno potrošila benzin do Murske Sobote, no dobila sam novi. Valjda će izdržati malo duže za tih 40 eura.

Nagrade su primili sljedeći zaslužni mještani. Jurica Tomac za postizanje vrhunskih rezultata na trkačkim natjecanjima i njegov trener Mario Sever za doprinos promociji zdravog načina života i postizanje zapaženih rezultata na trkačkim natjecanjima. OPG Zlatko Novak za uspješan rad i djelovanje na području stočarstva od 1998. godine, zatim OPG Krešimir Posedi za uspješan rad i djelovanje u poljoprivredi preko 20 godina.

Voćarstvo Šarčević dobilo je priznanje za modernu proizvodnju jabuka i dugogodišnji rad u tom području. Agro

Kocen za 24 godine uspješnog rada u trgovini namijenjenoj vinarstvu, vinogradarstvu i podrumarstvu. METAL-KO za 20 godina uspješnog rada u strojobranskoj djelatnosti, s naglaskom na proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Karlo-knauf za 30 godina uspješnog rada u poduzeću koje se bavi izradom fasada, žbukanjem i namještajem. Stanko Pfeifer (posthumno) za izniman doprinos radu i djelovanju lokalne zajednice, posebno u Grobljanskom odboru i Lovačkom društvu “Fazan” Štrigova. Zahvalnicu je preuzela supruga Sabina Pfeifer.

PJEŠAČKO-BICIKLISTIČKA STAZA Nova staza spaja Železnu

Goru i Toplice Sveti Martin

U tijeku je izvođenje radova na rekonstrukciji ceste s izgradnjom pješačko-biciklističke staze na dionici od naselja Železna Gora do naselja Toplice Sveti Martin. Prometno važno područje koje se nalazi većim dijelom na području Općine Štrigova i manjim dijelom na području Općine Sveti Martin na Muri tako će dobiti proširenu prometnicu te izgrađenu pješačko-biciklističku stazu.

- Duljinom zahvata od preko tri kilometra uvelike povećavamo sigurnost svih sudionika u prometu, osobito pješaka i biciklista, a koja vodi od turističkog kompleksa Toplica Sveti Martin pa sve do državne ceste DC 227, rekla nam je ravnateljica ŽUC-a Đurđica Hamer.

Nakon završenih zemljanih radova i iskopa za proširenje prometnice i pješačko-biciklističke staze te izvedenih potpornih zidova na dvije lokacije duž trase u prvom dijelu ove godine, trenutno se odvijaju radovi na izvedbi rubnjaka počevši od Toplica Sveti

Martin pa sve do spoja na državnu cestu DC 227 u Železnoj Gori.

ZASADBREG

- Usporedno sa završetkom rubnjaka započet će radovi na uređenju zelenih površina i pripremi podloge za asfaltiranje proširenja prometnice i površina pješačko-biciklističkih staza. Završni radovi u pogledu izvedbe horizontalne i vertikalne signalizacije izvest će se na samom kraju, dodaje Hamer.

Predmetnom dionicom također je izvedena oborinska odvodnja. U sklopu projekta na spoju javnih cesta Železna Gora i Herjakovčina rekonstruirat će se postojeće nepregledno raskrižje. Raskrižje će biti denivelirano tako da se omogući bolji pregled vozilima koja se sa spojne ceste priključuju na LC 20080. Nova prometna regulacija umjesto dosadašnja dva priključka i spoja na cestu LC 20080 uključuje jedan okomiti spoj bez razdjelnog otoka. Završetak radova očekuje se najkasnije do stupanja na snagu zimskih uvjeta 2024. godine. Ukupna ugovorena vrijednost projekta iznosi 625.269,07 eura, od čega Općina Štrigova su�inancira 246.800 eura, a Općina Sveti Martin na Muri 10.600 eura.

(sh)

Gdje će se napraviti nova cesta?

Lijepe vijesti stižu i u Zasadbreg. Naime, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je odluku kojom se Općini Sveti Juraj na Bregu dodjeljuje �inancijska sredstva u iznosu 13.600 eura za su�inanciranje projekta “Modernizacija nerazvrstanih cesta u naselju Zasadbreg“.

Projektom se planira obnoviti 377 metara nerazvr-

stanih cesta u naselju Zasadbreg, i to: Zasadbreg (kućni broj 249 – 250) dužine 105 m, zatim Zasadbreg (kućni broj 247 – 248) dužine 78 m, pa Zasadbreg (kućni broj 246) dužine 128 m i Zasadbreg (kućni broj 190) dužine 66 m. Provedbom projekta doprinijet će se boljoj prometnoj infrastrukturi te podizanju razine javnih usluga i većoj kvaliteti života stanovnika Zasadbrega. (sh)

I onda kao da te netko dobro lupio – tako zvuče vijesti o povišicama naših političara. Ako si sami izglasaju te odluke to će značiti da se osnovica diže na 947,18 eura što znači da se diže za više od 83 posto. Tako bi plaća predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji ima najveći koe�icijent od svih državnih dužnosnika, sa sadašnjih oko 3600 eura

neto narasla na čak 6074 eura, odnosno bit će veća za 2474 eura ili za 68 posto. Mjesečna plaća predsjednika Vlade Andreja Plenkovića narasla pak bi sa sadašnjih 3263 eura na 5535 eura, odnosno dobio bi jaku lijepu povišicu od 2272 eura. To znači da će mu plaća za srpanj, koja će se isplatiti u kolovozu, biti veća za gotovo 70 posto. Plaće ministara i

saborskih zastupnika rast će u prosjeku za 1600 eura, a plaća predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića s 3113 eura porast će na 5314 eura, odnosno za 2201 eura ili za 70 posto. Kakva li pljuska za radnike koji rade za cca 800 eura! Kao da živimo u nekom drugom svemiru. Možda da se malo ti naši političari spuste na zemlju?

Piše: Sanja Heric

Nagrađeni poljoprivrednici i gospodarstvenici iz Štrigove uz predsjednika Općinskog vijeća Ivana Frlina i načelnika Stanislava Rebernika

Sabina Pfeifer primila je posthumno priznanje za svog supruga Stanka Pfeifera

Nagrađen je i sportski trkači dvojac – Jurica Tomac i Mario Sever

PRELOG

Trasira se cesta prema kompostani

Ovih je dana u prostorima Uprave Grada Preloga potpisan Ugovor o javnoj nabavi radova na izgradnji prometnice s pješačko-biciklističkom stazom, oborinskom odvodnjom i priključkom na DC 20. Radi se o ulasku u Prelog iz smjera Čakovca, na prostoru gradnje budućeg trgovačkog centra. Prometnica će spajati državnu cestu DC 20 s novom prometnicom prema komposta-

ni GKP-a PRE-KOM d.o.o. Ugovor s Gradom potpisao je Tomica Huđek u ime Niskogradnje Huđek, obrt za niskogradnju, koji će biti izvođač radova. Ugovor je vrijedan 450.002,63 eura s PDV-om, a izgradnja ove prometnice predviđena je u roku od šest mjeseci. S jeseni bi na ovom prostoru trebala krenuti i dugoočekivana izgradnja trgovačkog centra. (vv)

Obilježen blagdan

sv. Jakoba

25. srpnja Prelog je obilježio dan zaštitnika svoje župne crkve, blagdan sv. Jakoba.

Od 1650. godine župna crkva u Prelogu spominje se pod titularom sv. Jakoba starijeg apostola te je apostol Jakob stariji zaštitnik Preloga. Blagdan je i ove godine obilježen nizom duhovnih i svjetovnih događanja.

Sve je započelo trodnevnicom i to u ponedjeljak 22. srpnja koju je predslavio vlč. Kristijan Stojko, župnik u Ludbregu, u utorak je misu predslavio vlč. Petar Mlakar, župnik u Ludbregu, a u srijedu vlč. Andrija Botković, župni vikar u Nedelišću.

Glazbenim programom slavlja su obogatili tamošnji Pjevački zbor Udruge umirovljenika, Zbor sv. Lovro Cirkovljan, Dječji pjevački zbor “Ribari sv. Jakoba“, VIS Agnus te Mješoviti pjevački zbor Župe sv. Jakoba ap. st. Središnje misno slavlje na sam blagdan sv. Jakoba, jučer, 25. srpnja, predslavio je mons. Antun Sente,

rektor svetišta sv. Josipa u Karlovcu.

Uz blagdan sv. Jakoba, zaštitnika “župe priločke”, Grad Prelog i Turistička zajednica Grada Preloga organizirali su koncert sestara Husar na Trgu Slobode, ispred Doma kulture. Sestre Husar, Ivana i Marija, slavu su stekle još u grupi Divas, a danas su prepoznatljive po duhovnoj glazbi kojom nastupaju na najvećim hrvatskim pozornicama.

Uz presjek njihovih glazbenih karijera, na repertoaru su se našle i neke od najljepših pjesama duhovne glazbe, čime se posebno proslavio blagdan sv. Jakoba.

Priločkim proščenjem ujedno su završila i ljetna događanja u Gradu u srpnju. S druge strane, u nedjelju će se mjesnim proštenjem blagdan sv. Jakoba obilježiti u Čukovcu, gdje je ovaj svetac također mjesni zaštitnik. Misna će se slavlja održati u 7:30 te u 10:30. (vv)

Dominika Lukačić Murković i Maja Lesinger, kreatorice dječjih radionica

Priče uz kućice

Ljetne dječje radionice nastavljaju se i u kolovozu i to u drugom dijelu mjeseca, odnosno od 19. kolovoza. Radionice na temu Priče uz kućice održavat će se po svim gradskim naseljima uz male kućice za knjige. Radionice su besplatne, a prigodne su za djecu i mlade u dobi od 6 do 16 godina. Broj sudionika je neograničen i za sudjelovanje nije potrebna prijava. (vv)

VIJEĆE ZA PREVENCIJU Općine Kotoriba

Ignac: Naša djeca u školu neće ići

dužim putem!

Smeće koje je bilo nedaleko romskog naselja ponovno je zbrinuo upravo PRE-KOM na trošak Općine Kotoriba

U Kotoribi se ponovno podigla prašina. Naime, Vijeće za prevenciju koje je održano prošlog ponedjeljka na “meniju” je imalo tri stvari: problematika neadekvatnog odlaganja otpada, remećenje javnog reda i mira u romskom naselju te životni uvjeti djece u romskom naselju.

Platite prvu ratu dugova i dobit ćete kante

Naime, stanovnici romskog naselja u Kotoribi nisu plaćali odvoz otpada te su nagomilali dugove. Većina njih ne posjeduje kante za odvoz otpada te svoje smeće bacaju u okoliš uz romsko naselje. Naime, smeće koje je bilo nedaleko od ilegalnog mosta ponovno je zbrinuo upravo PRE-KOM na trošak Općine Kotoriba.

O toj temi kontaktirali smo i predstavnika romske Udruge Za bolje sutra iz Kotoribe, Damira Ignaca.

- S direktorom PRE-KOM-a Sinišom Radikovićem dogovoreno je sve oko otplate starih dugova. Obećao nam je da kada dužnici plate prvu ratu dugovanja, postavit će se kante u romskom naselju. Svjesni smo da je problem u neplaćanju, stoga smo mi Romi međusobno napravili sastanak. Dogovorili smo se da ćemo se ponašati odgovorno te da ćemo uredno plaćati kante. U cilju nam je da svi mi imamo normalne uvjete za život, a ne da živimo okruženi hrpom smeća. Ne želim

da nas se zbog neodgovornih pojedinaca trpa sve u isti koš, rezolutan je Ignac.

Hoće li se graditi novi most ili ne?

Ignac je također na sve prisutne apelirao da do početka nove školske godine riješe problem koji je nastao rušenjem ilegalnog mosta. Naime, most je služio Romima kao skraćeni put iz romskog naselja do Kotoribe.

- Ja neću dozvoliti da naša djeca u školu idu okolnim i dužim putem. Oko dva i pol kilometra je udaljenost koju bi oni svakodnevno morali pješke prolaziti. S obzirom na to da ta udaljenost ne promašuje tri kilometra ne može im se omogućiti organizirani prijevoz. Ja bih osobno želio da naprave željezni most sa zaštitnom ogradom koji bi pružio siguran put. Ujedno on bi uvelike koristio i osobama starije životne dobi kojima je vrlo teško palo što moraju koristiti okolni i duži put, zaključio je Ignac.

Kako nam je rekao, nada se da će naići na razumijevanje i da će apeli na Hrvatske vode rezultirati izgradnjom novog mosta. Po tom pitanju kontaktirali smo i općinskog načelnika Daria Friščića.

- Iskreno ne vjerujem da će se ići u izgradnju novog mosta. To je jedna procedura koja teško da će biti završena u kratkom roku, odnosno do početka školske godine. Mi kao Općina tu ne možemo ništa, jer je to čestica Hrvatskih voda. Kada smo rušili ilegalni most, gospodin Ignac složio se sa mnom da je to ispravno rješenje. Ja znam da je put duži, ali je asfaltiran i puno sigurniji za djecu i sve mještane romskog naselja, kratko nam je rekao načelnik.

Policija proaktivno pojačala nadzor u Kotoribi

Ono što mještane Kotoribe već dugo muči je i remećenje javnoga reda i mira u romskom

Policijske

naselju. Policija je samoinicijativno krenula u rješavanje ovoga problema te proaktivno, ne čekajući dojave, pojačala nadzor u Kotoribi. Načelnik Policijske postaje Prelog Zdravko Kolarić rekao je kako policija nastoji najbolje obavljati svoj posao te da se i sami Romi bune radi određenih aktivnosti u romskom naselju. - Jedan od najvećih izazova za policajce je utvrditi tko je zapravo odgovoran za prekršaj. Primjerice kod puštanja glasne glazbe, gotovo nikad nam se ne veli točna lokacija, već ljudi samo vele romsko naselje. Stoga policajcima treba vremena da istraže gdje se kriju počinitelji, a često se događa da se oni dolaskom policije u naselje primire, a odlaskom ponovne nastave s narušavanjem javnog reda i mira.

Stanje ide na bolje, a prošlog vikenda su upravo na prijave građana o narušavanju javnog reda i mira oduzeta dva zvučnika. Također dogovorno s općinskim vijećnicima, komunalni redar Marinko Lukša u suradnji s kontakt policajcima krenuo je u naplaćivanje kazni za opijanje na javnim mjestima. - Nastavit ćemo s pojačanim aktivnostima te intenzivnije i bezpogovorno kažnjavati sve prekršitelje. Ovim putem još jednom želim pozvati sve građane da nam prijavljuju sve prekršaje jer im inače ne možemo pomoći, zaključio je Kolarić.

RADNI SASTANAK u Prelogu Župan i gradonačelnik Kolarek za zajedničkim stolom!

Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti sastanci župana

Matije Posavca i gradonačelnika Ljubomira Kolareka i to u

Prelogu gdje sjede za zajedničkim stolom. I ne samo to, već i razgovaraju o ulaganju u obrazovanje na području Grada Preloga, odnosno o ulaganjima u obnovu sportske dvorane i zgrade Osnovne škole u Prelogu, dogradnji Srednje škole

Prelog kao i obnovi Područne škole Cirkovljan. Razgovaralo se o organizaciji rada županijskih službi i ustanova na području Grada Preloga, gdje su također nužna ulaganja u

obnovu prostora, zatim o izgradnji Logističko-distributivnog centra za voće i povrće na području Grada Preloga na području Gospodarske zone Sjever, s time da uskoro slijedi potpisivanje sporazuma o su�inanciranju izrade projektne dokumentacije – vrijedne 140.000 eura. Zajednički nazivnik ima i potreba obnove zgrade u kojoj je smješten Dom zdravlja. Naglašeno je kako je tijekom 2024. godine u ambulantu Doma zdravlja u Prelogu uloženo 46.000 eura. Županijska zdravstvena ustanova Dom zdravlja Čakovec, u

suradnji sa Županijom i Gradom Prelogom, kontinuiranim ulaganjem u zdravstveno osoblje, opremu i prostore ambulante osigurava visoku razinu kvalitete zdravstvenih usluga. Dgovorili su i modele zajedničkog održavanja i ulaganja u prostore službi Međimurske županije koje djeluju u prostoru Grada, kako bi servis koji pružaju građanima bio na što višoj razini. Kada je riječ o domeni gospodarstva, samo je tijekom 2023. godine nadležni županijski ured u Prelogu riješio više od 300 zahtjeva, a preloški gospodarstvenici koriste

modele podrške Međimurske županije – od potpora male vrijednosti do stipendiranja učenika koji se školuju za rad u obrtničkim zvanjima. Teme razgovora bili su i ugovori o su�inanciranju radova na sustavu odvodnje otpadnih voda. Ujedno su potpisali i sporazum o su�inanciranju izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u jugoistočnom području Preloga kojeg će Međimurska županija su�inancirati sa 100.000 eura, što je prvi primjer participiranja Županije u ovoj vrsti infrastrukture.

Damir Ignac iz romske Udruge Za bolje sutra

Načelnik Općine Kotoriba

Dario Friščić

Načelnik

postaje Prelog Zdravko Kolarić

DAN OTVORENIH vrata OPG-a Opor

Provedite dan

Pre Zadravcima

U subotu 27. srpnja na imanju obitelji Stjepana i Jasminke Zadravec iz Oporovca, od 10 do 18 sati, održat će se popularna manifestacija “Pre Zadravcima”.

Za posjetitelje je pripremljen bogat program i brojne delicije. Očekuje vas igraonica i druženje sa životinjama naziva “Pomazi meeee”, obilazak imanja,

degustacija kozjih sireva te razgledavanje obiteljskog muzeja. Moći ćete kušati kozji sir, med, ljute papričice, črno olje, jaretinu i gulaš. Bilo da Dane otvorenih vrata posjetite biciklom, pješice ili autom, zasigurno ćete kući ponijeti samo pozitivne doživljaje i pokoji ukusni suvenir. Dođite, obitelj Zadravec očekuje! (vv)

17. DANI LJUKA i ekološke proizvodnje u Donjoj Dubravi

Prijavite se za sudjelovanje

Donja Dubrava polako se priprema za svoju tradicionalnu manifestaciju Dani ljuka i ekološke proizvodnje. I ove će se godine svojevrsni sajam održati posljednje nedjelje u kolovozu, točnije 25. kolovoza. Službeno otvorenje najavljeno je za 11:30. To znači da će se izlagači okupiti već oko 10 sati. Organizatori ovim putem pozivaju sve zainteresirane da se odazovu i sudjeluju u manifestaciji. A da bi to mogli, trebaju ispuniti prijavnicu i dostaviti ju u Općinu Donja Dubrava osobno, putem pošte ili putem maila: opcina@ donjadubrava.hr.

Žetva pira je teška jer se zrno osipa zbog lomljivog klasnog vretena

PRIČA O prapšenici

Općina je ujedno raspisala javni poziv za dodjelu sredstava potpore za razvoj “Dobravskog ljuka“ na području Donje Dubrave u ovoj godini.

Potpora se dodjeljuje za proizvodnju Dobravskog ljuka i to za sjeme, lučice i luk.

Subvencionirati će se troškovi za: - jednu žlicu sjemena – 0,66€ - jednu litru lučice – 1,66€ - jedan kilogram luka – 0,66€ Za provođenje ovog Javnog poziva osigurana su sredstva u Proračunu Općine Donja Dubrava u 2024. godini. (vv)

JUBILARNO 20. Županijsko natjecanje orača

Traži se najbolji međimurski

orač

Udruga orača Međimurske županije organizira 20. jubilarno natjecanje orača. Ove godine oračima je u pomoć priskočila Općina Goričan koja je ujedno i domaćin natjecanja. Shodno tome, natjecatelji će svoje snage odmjeravati 27. srpnja na parceli Jelas uz cestu Goričan – Hodošan nakon mosta s desne strane. Kao i do sada, orači će se natjecati u dvije kategorije, plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima.

Udruga osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje. Natjecanje će suditi licencirani suci kao i svake godine do sad. Prvoplasirani orači iz obje kategorije zastupat će Međimurje na državnoj smotri. Svečano otvorenje natjecanja je u 10 sati, a dodjela priznanja i proglašenja pobjednika u 14:30. (vv)

Zrno pira bogato je hormonom sreće

Pir je nastao prije nekih 7000 godina na području Transkavkazija, najvjerojatnije spontanim križanjem samoniklih travnih vrsta

Piše: Vlasta Vugrinec

Završila je ovogodišnja ljetna žetva žitarica. Drugim riječima, pšenica, ječam i zob, naše najzastupljenije žitarice, nalaze se u silosima, poljoprivrednici zbrajaju zaradu/ gubitke, a cijena na buri skače gore-dolje.

No, u svemu tome, nekako je u zapečku i žetva pira, žitarice koja ponovno osvaja naša polja. Istina, nije u tolikoj velikoj komercijalnoj količini, već više, onako, za potrebe malih OPG-a, najčešće ekoloških.

Stare, nekomercijalne sorte žitarica

Posljednjih desetak godina primjećen je trend povratka prirodi i ljudi se sve više brinu o vlastitom zdravlju. Izbjegavaju masne, teške i prerađene namirnice i u svoju prehranu uvrštavaju domaće voće, povrće i žitarice. Tako je u “modi” ponovno pir, pražitarica koju su iz proizvodnje istisnuli komercijalni visokoprinosni hibridi pšenice, više se traži i zob, starinske sorte kukuruza, a na mala vrata vraćaju se i kaše. Prije svega heljda, ječam i proso.

Pir se još naziva dinkel ili krupnik i jedna je od najstarijih uzgojenih žitarica. Često ga stoga zovu i drevna žitarica, a kako je blizak srodnik sveprisutne pšenice, zovu ga i prapšenicom.

Pir (Triticum spelta L.; Triticum aestivum spp. spelta) je polimorfna strna žitarica čija sistematska pripadnost nije potpuno utvrđena. Pretpostavlja se da je nastao spontanim križanjem tetra-

ploidne dvozrne pšenice Tritcum turgidum var. dicoccum i diploidne vrste Triticum tauschii (Aegilops squarrosa). S botaničkog stajališta pripada u porodicu trava, rod Triticum (pšenica) i bliski je srodnik obične (meke) pšenice. U našim krajevima postoje različiti nazivi za ovu kulturu: pir ozimi, pir pravi, gobino, krupnik, dinkel, pirovica, silj, žilj, noktaš, opah, osvah itd. Prema novijim istraživanjima pir je nastao prije nekih 7000 godina na području Transkavkazija, najvjerojatnije spontanim križanjem samoniklih travnih vrsta. Najstariji nalazi ove vrste pšenice potječu iz četvrtog tisućljeća prije Krista, a pronađeni su u dolini Nila. Azijska plemena značajno su doprinijela širenju proizvodnje pira diljem Europe, dok su ga kasnije prihvatili Rimljani šireći njegovu proizvodnju po cijelom carstvu. Stvaranjem visokorodnih sorti meke pšenice pir je potisnut iz proizvodnje i održavan je samo u bankama gena širom svijeta. Žitarica skromnih zahtjeva

Buđenjem ekološke svijesti stanovništva o potrebi korištenja zdravstveno ispravne hrane sedamdesetih godina prošlog stoljeća ponovno se polako vraća na poljoprivredne površine diljem svijeta. Za ispunjenje toga cilja gotovo idealnim su se pokazala nutritivna i ljekovita svojstva oljuštenog zrna pravog pira. Prvi koraci učinjeni su u

Švicarskoj, zatim Austriji, a kasnije i u drugim razvijenim zemljama zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Razlozi još uvijek manjeg broja hektara na kojima se uzgaja pir, osim kod ekoloških proizvođača, su: teška vršidba, osipanje zrna pri žetvi zbog lomljivog klasnog vretena, dodatni postupci ljuštenja zbog pripreme zrna za meljavu. No, zasigurno najvažniji razlog je manji ostvareni prinos u odnosu na meku pšenicu. Pri uzgoju ove kulture možemo očekivati prinos od 2,5 do 4 t/ha zrna u ljusci (pljevici). Ovisno o sorti može se očekivati 21 do 32 % udjela pljeva i pljevica u ukupnoj masi klasa. U agroekološkim uvjetima povoljnim za rast i razvoj pira (voda i temperatura) manji je indeks pljeva nego u sušnoj godini. Najveći broj sorata može se pronaći u Švicarskoj, dok su kod nas raširene sorte u uzgoju: Ostro i Bc Vigor. Vrijeme sjetve mu je od sredine do kraja listopada sa sjetvenom normom od 170 do 230 kg/ha. Na istoj parceli može

se uzgajati svakih 3 do 5 godina, a povoljni predusjevi su mu: korjenasti usjevi, uljana repica, suncokret, kukuruz, krumpir, mahunarke i zob. Pir ima skromne zahtjeve prema klimatskim i zemljišnim uvjetima u odnosu na pšenicu. Za uzgoj mu najbolje odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije. Međutim, može uspijevati i na tlima lošije kvalitete te na većim nadmorskim visinama. Pir ima brži proljetni porast od pšenice i otporniji je na niske temperature. U korištenju hraniva iz tla pir je ekonomičniji u odnosu na meku pšenicu. Zrno sadrži mnoge tvari koje su važne u ljudskoj prehrani. Neki kultivari sadrže bjelančevine čak i više od 20 %. Ima veću razinu dijetalnih vlakana, proteina, nezasićenih masnih kiselina, aminokiselina i vitamina (A, D i E) u odnosu na pšenicu. Predstavlja i bogat izvor minerala poput mangana, fosfora i niacina (vitamin B3) te ima puno ugljikohidrata. Ljepak koji sadrži je više topljiv u vodi od ljepka pšenice, zbog čega je lakše probavljiv i pogodniji za ishranu ljudi koji boluju od celijakije. Ima višu razinu esencijalnih aminokiselina od većine vrsta pšenice. Pirovo zrno jedno je od rijetkih biljnih proizvoda koji sadrži sve potrebne esencijalne aminokiseline potrebne čovjeku. Osobito je bogato aminokiselinom triptofan, koja stimulira proizvodnju hormona serotonina bitnog za raspoloženje čovjeka.

Djeca se mogu družiti s životinjama

Zrnje pira pogodno je za osobe oboljele od celijaklije

Bogata ponuda piceka, racica i žibeki

Leti, leti vrijeme i već je stiglo doba za pripremu zimnice. Vidljivo je i to po asortimanu robe kako na placu tako i na čakovečkom sajmu srijedom. Naime, mladi grah, krastavci, posebno oni sitni i paprike nude se i kupuju na vreće. Ruku na srce, cijena im i nije tako nepristupačna jer se paprika može dobiti već po euro do euro i pol, ako se kupuje na vreće. Slično je i sa sitnim krastavcima. I cijena mladog krumpira je u opadanju i nudi se i po 75 centi. Začuđujuće, lani se rajčica tražila svijećom, a sada je ima koliko ti srce želi i to već po euro ili euro i pol. Doduše, vrijedi potegnuti do sajma budući da više trgovaca znači veću konkurenciju, a time i niže cijene.

Kako je temperatura malo pala, na sajmu je i više uzgajivača peradi i zečeva. Nudilo se sve, od malih pilića po 1 euro do odraslih kokica po 10 i 13 eura. Osim toga, mogli su se kupiti i mali pačići, guske i

PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 3 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 8 €

Krumpir (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Kelj (kg): 3 €

Paprika (kg): 3 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Mahune (kg): 3-4 €

Tikvice (kg): 2 €

Šljive (kg): 3 €

Presadnice (kom): 0,8 €

purice, različite životne dobi pa im je tako i cijena varirala. Sada je i nešto primjerenije vrijeme za presadnju pa su i klupe bile prepune presadnica kasnije epohe sazrijevanja. (vv)

CIJENE SAJAM

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 8 €

Krumpir (kg): 0,75-1 €

Zelje (kg): 1 €

Luk: 1 €

Paprika (kg): 1,5 €

Rajčica (kg): 1,5 €

Krastavci (kg): 1-2,5 €

Kokoši: 10 €

Mrkva (kg): 1 €

Kukuruz (kg): 0,34 €

Pšenica (25 kg): 8 €

BIOINSTITUT

Ketoza krava muzara

Piše: Vedran Trogrlić, dr. vet. med.

Ketoza je metabolički poremećaj visokoproizvodnih mliječnih krava koji se najčešće javlja u prvih 10 do 60 dana laktacije, a može se pojaviti i nekoliko dana prije poroda. Nastaje kao posljedica nedovoljne opskrbe organizma energijom potrebnom za sintezu mlijeka. Posljedično tome organizam poseže za vlastitim tjelesnim rezervama (mast, mišići) kako bi podmirio potrebe na energiji te sastojke vlastitog tkiva pretvara u sastojke mlijeka. Zbog istovremeno niske razine glukoze u krvi iskorištavanje tjelesnih masti je nepotpuno što ima za posljedicu nakupljanje njihovih razgradnih produkata (ketonskih tijela) u krvi te njihovo izlučivanje iz organizma putem urina, mlijeka i izdahnutog zraka. Skup simptoma koji nastaje kao posljedica pojačane tvorbe i nagomilavanja ketonskih tijela u organizmu nazivamo ketozom. Uzroci bolesti: Genetski �iksirana visoka mliječnost –dugotrajnom selekcijom na visoku mliječnost uspjelo se stvoriti grla koja u početku laktacije daju 35 do 50 kg mlijeka dnevno, a da istovremeno ne mogu konzumirati za to potrebne količine hrane. Kako istovremeno organizam nije razvio regulacijske mehanizme kojima bi se uskladila proizvodnja mlijeka s mogućnošću unosa potrebnih količina hranjivih tvari dolazimo u situaciju da u početku laktacije i u normalnim okolnostima krava “gladuje”. O stupnju tog “gladovanja” ovisi da li i u kojem obliku će se razviti ketoza.

sirišta, bolesti papaka, zaostajanje posteljice, kronična upala maternice, akutni mastitis i drugi poremećaji koji značajno utječu na apetit krave. U tom slučaju govorimo o sekundarnoj ketozi na koju otpada oko 1/3 svih ketoza. Znakovi bolesti: Bolest se u početku očituje nejasnim simptomima kao što su: promjenjiv apetit, krave radije jedu sijeno, slamu i drugu grubu voluminoznu krmu dok istovremeno odbijaju prekrupu žitarica i koncentrat, neuravnotežena muznost (dnevne razlike u količini mlijeka bez vidljivog uzroka), sklonost mršavljenju, nejasni probavni poremećaji te povremeno izlučivanje ketonskih tijela u mokraći. Kao komplikacije ove bolesti mogu se pojaviti reproduktivne smetnje (zaostajanje posteljice, upala maternice, izostanak i kašnjenje estrusa, veći indeks osjemenjivanja), zatim sekundarne upale vimena i papaka, dermatoze, zamašćenje s cirozom jetre i dr., a sve kao posljedica iscrpljenosti i pada opće otpornosti životinje.

Dijagnoza ketoze temelji se na dokazivanju ketonskih tijela u mokraći i mlijeku. Po-

uzdanom i brzom metodom se pokazao keton-test (testna traka se uroni u urin i očita promjena boje te usporedi sa standardom na kutiji). Da bismo na vrijeme otkrili ketozu potrebno je izvršiti pretragu mokraće 5. i 21. dana nakon poroda, a po potrebi i 5. dana prije poroda.

Preventiva i liječenje: Osnova preventive je pravilna hranidba u suhostaju. Ona uključuje dobro izbalansirane obroke s manjim sadržajem energije (ograničiti količinu kukuruzne silaže na 10 – 12 kg/dan, travna silaža do 20 kg/dan, sijeno po volji) kako se krave ne bi previše udebljale (poželjna kondicija 3+ do 4), postupno privikavati krave na hranu kojom će biti hranjene u punoj laktaciji, na vrijeme početi uvoditi smjesu u obrok. Suhostaj treba trajati najmanje 45 – 60 dana. Liječenje ketoze temelji se na podizanju razine glukoze u krvi i/v aplikacijom glukoze u �iziološkoj otopini te davanjem preteča glukoze u obroku krava. Također se uz glukozu primjenjuje i terapija vit. B1 i vit. C te kortikosteroidima ne bi li se razina glukoze u krvi što prije podigla.

Hranidba – ima središnje mjesto u razvoju i prevenciji ketoze. Ključnu ulogu ovdje ima nedovoljna koncentracija energije i manjak preteča ugljikohidrata (glukoze) u obroku na početku laktacije. Bolesti su sklonije krave koje su u suhostaju izuzetno debele, a napose one prekomjerno hranjene s obiljem kukuruzne silaže. Isto tako, ne izbalansiranost obroka pred kraj suhostaja kao i nagla promjena hrane pogoduju razvoju bolesti.

Stres – telenje, naglo lučenje velikih količina mlijeka, stalno držanje u zatvorenom prostoru, loši uvjeti držanja. Isto tako ketoza se može javiti i u vezi s nekom drugom bolesti kao što je: dislokacija

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE

Jasmina Groman iz Novog Sela Rok svakog je dana na placu

Danijel Friščić iz Donje Dubrave na sajam redovno dovozi perad sa svog gospodarstva

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Imamo odličnu vijest za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju. I ove godine imate priliku posjetiti imanje Biovrt u Novom Selu Rok i to u doba godine kada je on najšareniji i najbujniji – tijekom kolovoza i početkom rujna.

Upoznajte i doživite pravu oazu bioraznolikosti u Međimurju. Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču.

Glavna ideja na imanju je kako uzgojiti obilje hrane uz čim manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta.

Imanje Biovrt nastalo je prije 18 godina u Novom

VRIJEME je za tikvice

Idealno

Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje dva povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja veliki dio starinskih i tradicijskih sorti, dvije pergone na kojima prakticira vertikalni uzgoj, voćnjake, šumski vrt, livade, šume i močvaru na preko šest hektara te predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti.

Mnogi koji su posjetili ovaj vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“. Stoga posjet imanju Biovrt nije samo obični obilazak, nego pravi doživljaj uz vrhunsku edukaciju.

Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu. Upoznat će vas s osnovama organskog vrta,

povrće za

Sezona je tikvica, idealne kulture za ljetne dane. Lagana je za uzgoj, a još je lakša za pripremu. Kod uzgoja je jedini problem što brzo raste i dovoljno su samo nekoliko dana da se pretvori u pravu tikvu. Što se pak pripreme tiče, samo je nebo granica. Naime, može se peći na roštilju, u tavi, može se pohati, raditi na varivo, puniti, a o pogači s tikvicama i makom pa i sirom, da se i ne govori. Vole ju mesni tipovi, vole ju vegetarijanci, a još više sirovojesci. Doda li se tome i bezbroj vrsta i podvrsta tikvica, postaje jasno koliko su zahvalno povrće.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

šumskog vrta te voćnjaka i tehnikama koje ona primjenjuje na svom imanju. Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti kako funkcioniraju u praksi, imate priliku inspirirati i osnažiti se za primjenu istih na svom imanju.

Kada i kako možete posjetiti imanje Biovrt

Posjete imanju primamo uz obaveznu prethodnu prijavu i to za unaprijed predviđene termine u kolovozu i početkom rujna. Prijave su obavezne putem on-line prijavnice, sve detalje pogledajte na www.biovrt.com

ljetne dane

Za samo nekoliko dana narastu do prave tikve

U tikvicama se može uživati i tijekom zimskih mjeseci jer se mogu kiseliti poput kra-

stavaca, a izvrsno podnose i zamrzivač. (vv)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

komercijala3@medjimurje-plin.hr

dijana@medjimurje-plin.hr

Protiv drastičnih povišica ministrima i zastupnicima

Kao politička stranka koja u fokusu ima bolji standard i dostojanstven život sadašnjih i budućih umirovljenika, zgroženi smo iznosom najavljene povišice dužnosničkih plaća od 60 % i više. To je izravno poniženje velike većine hrvatskih radnika i umirovljenika čija bi godišnja primanja bila na razini jedne mjesečne premijerske ili predsjedničke plaće.

Takvu socijalnu aroganciju vladajućih i oporbe koja se tomu ne usprotivi ne možemo progutati!

Hrvatski umirovljenici su visinom mirovine na dnu svih europskih ljestvica. Plaćaju najviše cijene hrane i lijekova, uz sve izraženiji manjak pravodobne zdravstvene zaštite. Sadašnji umirovljenici, a sutra će to biti današnji radnici, najugroženiji su sloj društva. Do toga su ih doveli političari štetnim i zakidajućim odlukama, kojima su devastirani

mirovinski fondovi. Zbog toga tražimo i na to imamo pravo da se plaće dužnosnika koji vode državu i odlukama izravno utječu na umirovljenički standard – vežu uz usklađivanje mirovina koje su stečene radnim vijekom. Prosjek sveukupnih mirovina iznosi svega 39 % udjela u plaći. Kroz period na koji se Vlada poziva, navodeći da dužnosničke plaće nisu rasle, mirovine su pale za oko 8 % udjela u plaći, a realna vrijednost mirovina pala je i do 20 %. Stoga je posve neprihvatljivo da za traljavo vođenje države, odgovorni sami sebe nagrađuju. Dok Hrvatska ima preko 750 000 umirovljenika koje žive ispod praga siromaštva, svako povećanje plaća dužnosnika više od iznosa usklađenja mirovina, a u korist odgovornih za takvo sramotno stanje, smatramo nakaradnim. Tražimo da rast

ŠKOLSKI SINDIKAT PREPOROD

Itekako su pazili na tajming!

Da je odluka o dizanju plaća političarima i državnim dužnosnicima itekako problematična, svjesni su u Vladi, jer su pri donošenju itekako pazili na “tajming“. Prvo se pričekalo da se ona nikako ne odrazi na rezultate izbora, a nakon toga se donošenje odluke uskladilo s godišnjim odmorima kad su najveće šanse da prođe manje zapaženo.

Ova je odluka završni čin rekonstrukcije plaća u državnim i javnim službama. Pod geslom povećanja plaća svima, Vlada je neznatno povećala plaće radnicima u javnim službama. Značajno su, npr. dvostruko više no u obrazovanju, povećane plaće u državnoj službi. Na kraju, po onoj narodnoj da je Bog “najprije sebi bradu stvorio“, slijedi drastično povećanje dužnosničkih plaća.

Ministrima i državnim tajnicima, ali i ravnatelju porezne uprave, pravobraniteljici i glasnogovorniku Vlade plaće će porasti otprilike onoliko koliko iznosi učiteljska plaća nakon svih povišica. Jednima plaće rastu dvadesetak, a drugima pedeset, šezdeset i više posto.

Zdrav razum vrijeđaju pojašnjenja da se sve ovo čini jer nitko više ne želi raditi

plaća dužnosnika i saborskih zastupnika bude strogo vezan za parametre prosjeka rasta cijena, rasta plaća i visine inflacije. Odgovorni i socijalno osviješteni političari, vladajući i oporbeni, dužni su svoj standard vezati uz stan-

LIJEPA GESTA

u državnoj službi. Gospodo iz Vlade, stvari stoje posve suprotno. Plaće se najviše dižu onima za čije se usluge nitko ne otima. Ni ovdje, a ni nigdje drugdje. One pak koje se “mora svijećom tražiti“, a među njima su sve češće i učitelji, ovakvim se odlukama tjera što dalje od škole, što dalje od Hrvatske. Sustav plaća u državnim i javnim službama nikada nije bio pravedan. Oduvijek se je u ovoj zemlji bolje ugrijao onaj tko je bio bliže vatri. Na žalost, umjesto uklanjanja postojećih. Sada se uvode nove razlike i nepravde. Vlada je ovom odlukom definitivno bacila rukavicu sindikatima u onim javnim službama koje su izvukle deblji kraj u ovogodišnjoj raspodjeli proračunskog novca. Oni koji su sebi ovoliko podigli plaće, za dva će se mjeseca pokušati usprotiviti zahtjevima sindikata za povećanjem osnovice. Ako Vlada ne udovolji sindikatima, poslušnost bi joj mogli otkazati i oni “partneri“ koji su je dosad bezrezervno podržavali. Čeka nas, po svemu sudeći, zanimljiva sindikalna jesen. Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod

dard građana, koji je jedino mjerilo uspješnosti vođenja države. U suprotnom svi podjednako zaslužuju kaznu građana. U ime upravnog odbora stranke: Predsjednica Dragica Trumbetaš

Inner wheel klub Čakovec donirao klime Domu za starije i nemoćne

Na inicijativu nove predsjednice IW kluba Čakovec Katarine Šafarić te uz financijsku pomoć tvrtke Media-Soft d.o.o. iz Čakovca, nabavljena su i montirana dva klima uređaja u prostor ulaznog hola i restorana u Domu za starije i nemoćne osobe u Čakovcu. Uvidjevši da u ovim nesnosno vrelim danima boravak za korisnike predstavlja veliku neugodu bez adekvatnog hlađenja, u dogovoru s ravnateljicom i osnivačem ustanove Međimurskom županijom, pokrenuta je i vrlo brzo realizirana ova korisna akcija. Klime su nabavljene i montirane, a ukupna vrijednost donacije iznosi više do 2000 eura.

Prema riječima Suzane Belović, ravnateljice Doma,

ova vrijedna donacija s oduševljenjem je prihvaćena te u ime svih korisnika zahvaljuje gđi. Šafarić i članicama IW kluba Čakovec što su prepoznale hitnu potrebu i odmah reagirale. Ovo nije jedina donacija za potrebe Doma, jer Inner Wheel klub Čakovec na jesen planira i novu nabavku potrebne opreme kako bi se boravak starijim i nemoćnim osobama u Domu učinio što ugodnijim. S obzirom na to da je udruga nedavno proslavila 25 godina djelovanja te je i jedna od ovogodišnjh dobitnika nagrade Grada Čakovca za dugogodišnji doprinos zajednici i promociji interesa Grada, u uspješnu realizaciju budućih dobrotvornih akcija ne treba sumnjati. (sh)

Na temelju članka 6. Odluke o osnivanju Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/14 i 7/18), Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije, na 22. sjednici, održanoj 13. lipnja 2024. godine, donio je

ODLUKU

o poništenju Javnih poziva i dopunskih Javnih poziva za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije I.

Poništava se JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109/1-02-21-02, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 1. listopada 2021. te Međimurskim novinama od 1. listopada 2021. II.

Poništava se JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109/1-02-21-04, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 19. studenoga 2021. te Međimurskim novinama od 19. studenoga 2021. III.

Poništava se JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-07, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 24. siječnja 2022. te listu Međimurje od 24. siječnja 2022. IV.

Poništava se JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-11, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 21. veljače 2022. te listu Međimurje od 21. veljače 2022.

V.

Poništava se JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-15, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 15. travnja 2022. te Međimurskim novinama od 15. travnja 2022.

VI.

Poništava se dopunski JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-26, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 23. svibnja 2022. te listu Međimurje od 23. svibnja 2022. VII.

Poništava se dopunski JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-32, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 20. lipnja 2022. te listu Međimurje od 20. lipnja 2022.

VIII.

Poništava se dopunski JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-34, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 15. srpnja 2022. te Međimurskim novinama od 15. srpnja 2022. IX.

Poništava se dopunski JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-22-40, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 10. listopada 2022. te listu Međimurje od 10. listopada 2022. X.

Poništava se dopunski JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ:2109-02-22-48, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 21. studenoga 2022. te listu Međimurje od 21. studenoga 2022. XI.

Poništava se dopunski JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor članova Antikorupcijskog povjerenstva Međimurske županije, KLASA: 022-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-23-51, koji je objavljen na mrežnoj stranici Međimurske županije 30. siječnja 2023. te listu Međimurje od 30. siječnja 2023. XII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljena na mrežnoj stranici Međimurske županije, listu Međimurje i Međimurskim novinama.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

KLASA: 022-06/21-03/2 URBROJ: 2109-02-24-60 Čakovec, 13. lipnja 2024. PRESJEDNIK Vladimir Peršić, v.r.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.

OŠ BELICA

1.a - Razrednica:

Gordana Turk

Odlični učenici: Ivona Borković, Karlo Braniša, Ena Čurin, Iva Dodlek, William Fegeš, Aida Herman, Teo Jelenić, Kiara Kanižaj, Eva Kovačić, Dino Krajner, Mihael Makar, Leon Marušić, Borna Mesarić, Ivan Mihalec, Jan Mlinarić, Klara Novak, Mia Opricović, Lena Srpak, Yehor Starynin, Tessa Tomašek, Azra Vrban, Dora Živec

2.a - Razrednica:

Marijana Marčec

Odlični učenici: Emir Bajrić Šimunić, Lina Bajrić Šimunić, Illia Blazhko, Nola Dodlek, Toma Huić, Katarina Janković, Nika Kolar, Fran Kosir, Dvina Medved, Vito Mesarić, Mia Mikac, Doroteja Miri, Erin Novak Matić, Leo Polgar, Ema Požgaj, Nika Sitar, Lucija Srpak, Martin Zrna

3.a - Razrednica:

Vesna Herman

Odlični učenici: Niko Baumgartner, Klara Borković, David Čeh, Pia Dužić, Ivano Đurkin, Zita Habjan, Lovro Lehkec, Marko Palašek, Kim Polgar, Nika Srpak, Oliver Sršan, Filip Škvorc, Klara Gabriela Turkalj, Matej Vučinić

4.A - Razrednica:

Zdenka Novak

Odlični učenici: Enes Bajrić, Evita Bihar, Leo Braniša, Tomi Bratišćak, Nikola Ciglarić, Tessa Herman, Annie Janušić, Dorian Kneklin, Matej Kocijan, David Krčmar, Gilijan Makar, Tia Mihalec, Luna Mlinarić, Roko Srnec, Noa Škvorc, Maja Zahirović

5.A - Razrednica:

Jelena Novak Pojer

Odličan učenik: Gabrijel Miri

5.B - Razrednica: Nina Magdalenić Veselko

Odlični učenici: Emil Baksa, Leona Habula, Kaja Jurčec, Stella Požgaj, Lucija Trstenjak, Asja Vranović

6.A - Razrednica:

Silvija Micek

Odlični učenici: Nela Bajrić, Petar Borković, Petar Filipović, Erik Furjan, Bianca Kolar, Antonia Požgaj, Jakov Srnec, Vito Srnec

6.B - Razrednica: Emina Kefelja

Odlični učenici: Tena Horvatić, Lina Kaučić, Erik Lesjak, Tia Šarkanj, Tea Rozina Turkalj

7.A - Razrednica: Ivana Pavlic

Odlični učenici: Mateja Drk, Jona Kanižaj, Mura Kanižaj, Fabijan Krznar, Tena Novak

7.B - Razrednica: Mirjana Turk

Odlični učenici: Jana Horvat, Natan Janušić, Niko Kocijan, Petar Kocijan, Tena Mesarić, Karlo Novak, Ana Katarina Palašek, Lana Železnjak

8.A - Razrednik: Violeta Mak

Odlični učenici: Sara Braniša, Maša Bratišćak, Eva Lajtman, Melani Strahija

1.B - Razrednica: Maja Kanižaj

Odlični učenici: Nola Baksa Barbaš, Mila De Angelis, Lena Herman, Jakov Jalšovec, Valena Lisjak, Laura Lovrek, Ana Murk, Lucija Šantek

2.B - Razrednica: Štefanija Mihalic

Odlični učenici: Dejana Magdalena Babić, Lora Baksa, Roko Baksa, Nika Borko, Fran Hajdarović, Vida Horvatić, Mia Kelkedi, Lina Kolarić, Paula Kolarić, Vinko Kolarić, Nikol Nemet, Matej Zadravec

3.B - Razrednica: Lidija Hertarić

Odlični učenici: Karlo Fažon, Julia Horvat, Dino Kelkedi, Katarina Kolarić, Leon Lovrek, Rafael Paler, Vanja Puškarić, Ema Toplek, Sara Vranović

4.B - Razrednik: Martina Kolar

Odlični učenici: Leo Fažon, Leo Mavrin, Dina Paler, Franka Ružić, Leon Sokač OŠ DONJA

DUBRAVA

1.a razred – razrednica: Koraljka Jakupak-Popović

Odlični učenici: David Holenda, Noa Holenda, Anabel Hošnjak, Leona Jadan, Toma Krušelj, Mateo Lisjak, Lori Majcen, Tena Rusak Sokač, Noa Švenda, Mark Vadla, Lara Varga, Franka Žinić, Kiara Žinić, Sebastijan Žinić

2.a razred – razrednica: Marina Horvat

Odlični učenici: Karlo Horvat, David Mihaljac

3.a razred – razrednica:

Ines Fot

Odlični učenici: Ena Golubić, Anja Haramija, Ela Horvat, Vinko Jakupak, Nela Klipić, Ela Međimurec, Nela Mihaljac, Eva Mikulan, David Mišković, Maša Švenda, Petar Vitković, Leonarda Zvonar

4.a razred – razrednica: Sanela Žinić Balog

Odlični učenici: Patrik Brljak, Naomi Horvat, Paula Horvat, Tesa Horvat, Timon Horvat, David

Kvakan, Laura Lisjak, Luka Lovasić, Bruna Maltar, Luna Vučenik, Veronika Žinić

5.a razred – razrednica:

Renata Heric

Odlični učenici: Jakov Globlek, Greta Kontrec, Anja Poljak, Borna Sabočanec

5.b razred – razrednica:

Ivana Friščić Dornik

Odlični učenici: Rea Horvat, Josipa Lukša, Anela Mikulan, Marta Nestić, Deni Varga

6.a razred – razrednica:

Renata Dolenec

Odlični učenici: Zara Horvat, Tin Jambrešić, Sara Knez, Ana Marija Lisjak, Lana Lovasić, Viktoria Lovrek, Ivano Lukša, David Punčikar, Lukas Vladimir Srnec, Leona Zvošec

6.b razred – razrednik:

Anđelko Lisjak

Odlični učenici: Mateja Horvat, Karlo Kelava, Vito Lukša, Marko Matotek, Patrik Pongrac, Bruna Rusak, Petar Šestak, Dina Štefić, Brigita Vadas, Mateja Žinić

7.a razred – razrednica:

Antonia Sirutka

Odlični učenici: Tena Brljak, Ena Mikulan, Dorotea Horvat, Mihael Štefić

7.b razred – razrednica:

Marina Vadas

Odlični učenici: Helena Čižmešija, Helena Gadanec, Jan Horvat, Gregor Kuzmić, Teo Međimurec

8.a razred – razrednik:

Gašpar Mikulan

Odlični učenici: Antonija Ipša, Lorena Jankulija, Ivan Lisjak, Andro Lovrenčić, Karlo Nestić, Aron Punčikar

8.b razred – razrednica:

Gordana Mirović

Odlični učenici: Morena Habjan, Magdalena Horvat, Teo Knez, Karlo Lukša, Luka Lukša, Marija Šestak, Patrik Žinić

1.b razred – razrednica: Petra Žerjav

Odlični učenici: Noel Bočkaj, Deni Fuš, Ina Golub, Lovro Horvat, Toni Jambrešić, Patrik Jankulija, Emili Kramar, Dina Lukša, Fran Poljak, Simon Tilošanec, Liam Zvošec, Lorna Zvošec, Lovro Žerjav

2.b razred – razrednica: Valentina Jambrešić

Odlični učenici: Sunčica Bogdan, Vid Čmrlec, Valentino Horvat, Erik Jankulija, Mihaela Kontrec, Simon Lukša, Lejla Nestić, Vito

Ostrugnjaj, Lara Smolek, Ashton Aleks Srnec, Niko Šubaša, Matej Vadas, Mihael Žemlić

3.b razred – razrednica: Rajka Kalšan Odlični učenici: Jan Jambrešić, Ivona Kegalj, Domagoj Matulin, Lucija Ostrugnjaj, Luka Šestak, Erik Zvošec, Jelena Žerjav

4.b razred – razrednik: Damir Dolenec Odlični učenici: Ian Golub, Zoran Jovanović, Gabrijel Lukša, Tena Vugrinec, Jakov Žinić

OŠ DONJI

KRALJEVEC

1. razred - Razrednica: Anita Purić Učenici: Roko Čevizović, Vito Herman, Lovro Kovač, Mislav Kramar, Ivona Sečan, Petar Slaviček, Ema Tota

2. razred - Razrednica: Miljenka Vidović Mohl

Učenici: Gita Balent, Emili Cvek, Lukas Drvoderić, Lovro Kiš, Luka Merlić, Ariana Sabol Ivančić, Arian Tisaj, Kjara Vrbanec

3. razred, razrednica: Petra Prgomet

Učenici: Lukas Blažeka, Mia Gosarić, Samanta Horvat, Morena Klemenčić, Roko Kolarić, Zara Lipić, Deni Novak, Timea Petrac, Lukas Zadravec, Tija Zdravković, Matija Zrna

4. razred - Razrednica: Martina Radić

Učenici: Kiara Barić, Kain Blažek, Larisa Cvek, Ema Čevizović, Marcel Glavak, Viktor Habuš, Iris Hobor, Matija Kavran, Adela Kovač, Andrijana Petrac, Mia Plaftarić, Mihael Siladi, Maša Tota, Niko Tota, Vito Vlahek

5. razred - Razrednica: Sanja Horvat Pahek

Učenici: Karlo Horvat, Matej Klemenčić, Leon Križaj, Maksim Mohl, Julijan Slaviček, Niko Vičar, Krsto Vlašić

6. razred -Razrednica: Nevenka Reif

Učenici: Tea Đurđa, Klara Horvat, Mihael Mesarić, Vilim Recek, Vita Sršan, Magdalena Štefok

7. razred - Razrednik: Damir Žegarac

Učenici: Zita Barlović, Lorena Cvek, Jan Grabant, Anamari Horvat, Franka Horvat, Mia Križaj, Korina Šupljika, Ivan Vlahek

8. razred - Razrednica: Ana Dovečer

Učenici: Nika Brodarić, Hana Filipašić, Iris Jurčec, Matija Kramar, Leonard Strbad, Ana Vlah

OSNOVNA ŠKOLA VRATIŠINEC

1. Razred – razrednica: Dubravka Baksa

Odlični učenici: Frano Bedić, Leo Drk, Emilli Jedvaj, Nola Šafarić, Liam Šoltić, Petar Šoltić, Elena Tuksar

2. Razred – razrednica: Marijana Škvorc

Odlični učenici: Ozren Balaž, Ivan Radiković, Franka Zember

3. Razred – Razrednik: Damir Grašić

Odlični učenici: Jura Moharić, Franka Nemec, Šimun Šoltić, Tian Mrazović

4. Razred – razrednica: Željka Novak

Odlični učenici: Roko Bedić, Iva Kordić, Lukas Ian Perhoč, Veronika Šoltić, Adam Vugrinec

5. Razred – razrednica: Petra Bedić

Odlični učenici: Natko Balaž, David Cerovec, Nikol Lipović, Ema Muršić, David Kustec, Juraj Kolarić, Zara Drk

6. Razred – razrednik: Daniel Dobranić

Odlični učenici: Leo Juršić, Timon Mrazović, Deni Šoltić, Franka Kolarić, Roberto Lukačić, Viktor Mavrek, Vito Odlak

7. Razred – razrednik: Ivan Jakupak

Odlični učenici: Gabriel Hodić, Benjamin Jan Perhoč, Filip Cerovec

8. Razred – razrednica: Martina Kuretić Sedlar

Odlični učenici: Helena Hajdinjak, Sara Kovačić, Veronika Mavrek, Josipa Tuksar, Martina Moharić, Katja Kukić Bedić

PŠ GORNJI KRALJEVEC

1. Razred – razrednica: Andreja Vrbanec

Odlični učenici: Tena Hutinec, Mila Jambrošić, Ena Kovač, Marcy Žnidarić

2. Razred – razrednica: Andrijana Jakopić

Odlični učenici: Ivano Horvat, Sven Mikolaj, Roko Šoštarić

3. Razred – razrednica: Andreja Vrbanec

Odlični učenici: Lea Kovač, Samuel Maček, Lora Tkalec, Jakov Vrbanec, David Žganec

4. Razred – razrednica: Andrijana Jakopić

Odlični učenici: Adela Jalušić, Tea Tkalec, Jan Kovačić, Ilija Šoštarić, Leo Tkalec

OŠ DRAŠKOVEC

1. Razred - Razrednica: Stela Srpak

Odlični učenici: Paola Kovač, Gita Malašić, Maša Pavčec, Petar Sabolić, Leon Slaviček, Roko Slaviček, Mateo Špoljarić, Sven Štrok, Roza Tota, Nika Varga, Mateo Vrhaj

2. Razred - Razrednica: Ksenija Dukarić

Odlični učenici: Maša Cimerman, Dora Hižman, Maša Horvat, Erni Horvat, Iva Kočiš, Rea Magić, Moreno Mihaljac, Iris Vadas, Petra Žeželj

3. Razred - Razrednik: Filip Židov

Odlični učenici: Fajić Lara, Hemar Ema, Horvat Mia, Kovač Niko, Matjačić Matej, Pintarić Nesa, Sabolić Ana, Taradi Klara, Tota Vida, Varga Ella, Vlah Roko

4. Razred - Razrednica: Nina Lesinger Odlični učenici: Manuel Bartolić, Patrik Gašparić, Eva Jančec, Mirna Jesenović, Matias Mihaljac, Lorena Mikec, Tena Mikec, Nadia Mirić, Lovro Pigac, Emanuel Pongrac, Dora Repalust, Ivia Slaviček, Renee Slaviček, Karla Taradi

5. Razred - Razrednica: Mateja Vrhaj Odlični učenici: Roko Gorupić, Leon Marđetko, Bela Pavčec, Lana Pavičić, Jakov Pavlic, Gabrijel Verli, Sara Zadravec

6. Razred - Razrednica: Ana Marija Balent Žemlić Odlični učenici: Simon Balent, Tonka Križaj, Dora Mikec, Patrik Repalust, Marsel Švenda

7. Razred - Razrednica: Marina Držanić Odlični učenici: Edi Horvat, Ela Horvat, Bruno Topličanec

8. Razred - Razrednica: Martina Kovač

Odlični učenici: Erika Bartolić, Greta Bartolić, Ana Gorupić, Leo Lipić, Leona Orehovec, Helena Pongrac, Marija Slaviček

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

MEĐIMURSKA ŽLICA čuva blago naših baka

Starinska jela na žlicu privukla preko 500 posjetitelja!

Čak 28 ekipa kuhalo je starinska jela kakva se danas rijetko viđaju

Piše i foto: Sanja Heric

Štrigova je prošle nedjelje postala centar mirisa i okusa starinskih jela na žlicu kakve su nekada pripremale naše bake. Bograč, gulaš, juneći paprikaš, čobanac, pretepena juha i šporga, vrgojovica, ričet, špek �ileki, tikvina župa, bujta repa, pretepeni želuci, grah, šlikr�i –sve je to mamilo posjetitelje svojim bogatim aromama i ukusom.

Tražio se kotlić više

Manifestacija Međimurska žlica održana je po drugi put, a cilj joj je da preraste u pravu tradiciju. Ove godine sudjelovalo je čak 28 ekipa, a neke su, nažalost, morale biti odbijene zbog ograničenog prostora. Ukupno je događaj privukao preko 500 posjetitelja.

- Za sljedeću godinu moramo potražiti veći prostor, i zbog ekipa koje kuhaju i zbog sve većeg broja posjetitelja, rekao je načelnik Stanislav Rebernik. Dodao je da će u program

posjet eminentnog kuhara koji će obilaziti ekipe i davati im savjete.

- Natjecateljski karakter manifestacije neće biti uvršten, ali će naglasak biti na

druženju, promociji tradicionalne kuhinje i uživanju u ukusnim jelima, dodao je načelnik Rebernik, koji je ovog vikenda imao pune ruke posla, a najviše telefonskih poziva – njih preko 300. Kolinska juha koja se rijetko viđa Među brojnim ekipama istaknuo se i dvojac iz susjedne svetojurjevske fare iz Udruge Vredne roke iz Dragoslavca. Njihova kolinska juha, rijetko viđena delicija u današnjem Međimurju, oduševila je posjetitelje bogatim okusom i autentičnim receptom. - Plučeca, jezici, srčeca, svinjski rep i nogice i malo krumpira. Najprije smo malo zdinstali luk i stavili kuhati nogice, repi i jeziki. Naravno, sve treba nasjeckati. To su negda na kolinama kuhali, dok su pajceka klali, objasnili su nam Anđelko Pintarić i Stevo Mikec. Njihova želja je da se ovaj recept ne zaboravi, a Međimurska žlica im je dala idealnu platformu za to.

RECEPT

Temfani zojec z domačim žličjakima

- Pripremamo temfani zojec s domaćim žličjakima. Prvo smo popržili luk i češnjak, kad je omekšao dodali smo komade narezanog kunića, domaćeg zeca, dodali vodu i kuhali ga otprilike sat vremena i na kraju zgusnuli s kiselim vrhnjem i brašnom. I naravno stavili smo začine, sol, vegeta, papar i malo crvene paprike. Dodatak na kraju su domaći trganci, ispričala nam Andrijana Jakopić iz

Akademska kiparica Vesna Osojnički odlično se snašla u kuhanju pretepene šporge

Temfani zojec z žličjakima nestao je u trenu

Grabrovnika, koja je bila dio ekipe Štrigovskih parklina. Kako je istaknula, doma vrlo često rade ovaj specijalitet jer za svoje potrebe uzgajaju domaće kuniće. A koliko je dobar bio recept, u prilog govori činjenica da je njihov lonac nestao u trenu.

Ekipa Štrigovskih parklina pripremila je paprikaš od zeca sa žličjakima

Ekipa Župe sv. Marije Magdalene skuhala je slastan goveđi gulaš

Kolinska juha a la Anđelko Pintarić i Stevo Mikec

Starinske delicije smazale su se u trenu

Nora Nemec i Silvija Novak, predstavnice ŽVS-a Stridonne, pripremile su vrgojovicu

PRODAVAONICA METSS br. 225 Sveti Urban

Majda Krznar: Čitam crnu kroniku i vijesti iz Štrigove

www.mnovine.hr

040 323 601

Međimurske bebe

Majdu Krznar iz Leskovca susreli smo ovog tjedna u trgovini Krk u Svetom Urbanu. Bila je u brzoj nabavci, a mi smo joj poklonili platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina. Upitali smo je kakve teme voli pročitati u novinama.

- Crna kronika i događaji iz Štrigove i okolice me najviše zanimaju, rekla nam je čitateljica Majda Krznar. Gordani Herjavec iz Štrigove,

simpatičnoj prodavačici uvijek na usluzi, također smo darovali crvenu platnenu vrećicu koju će koristiti za kupnju namirnica umjesto plastičnih vrećica. (sh)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Biserka Lončarić iz Nedelišća sretna dobitnica

vrijednih naočala 111. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Biserka Lončarić iz Nede-

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

lišća. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. 112. kolo počinje u idućem broju

Novo, 112. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u idućem broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima

brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. kolovoza. Sretnog dobitnika 112. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30.kolovoza (mk)

DAN PIKAČA u Selnici

Mališani crtali simbol

Selnice

Tradicionalni Dan Pikača i ove se godine održao u Selnici unatoč nevremenu koje je spriječilo održavanje namatanja velikog pikača. Umjesto toga, program je uključivao dječju likovnu radionicu koja se pokazala kao veliki hit među najmlađima. Na radionici su sudjelovala djeca s područja Općine Selnica, ali i djeca iz Udruge za sindrom Down Međimurske županije te djeca iz DV-a Stonoga iz Novog Sela Roka. Radionicu je vodio Siniša Novak uz pomoć Jagode Srše, članice KUD-a Žiškovec. Djeca su se s velikim veseljem upustila u kreativne aktivnosti, crtanje i bojanje pikača. Preostali program, namatanje pikača na ulazu u Selnicu, održat će se u subotu, 27. srpnja s početkom u 7 sati. (sh) Dora Hren sa svojim crtežom Pikača

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

Zvjezdana i Damir Kovačić iz Železne Gore dobili su Tea rođenog 21. travnja 2024. Malenom bratu jako se obradovala Zita (5). (sh)

Čitateljica Majda Krznar iz Leskovca i prodavačica Gordana Herjavec iz Štrigove

Magdalena među međimurskim suncokretima

Magdalena Strniščak iz Čakovca fotogra�irala se za naš vrlo popularni prilog Ljeto na sjeveru 2024. kojeg ste mogli pronaći uz pretprošli broj Međimurskih novina. Za ovu izvrsnu ljetnu fotogra�iju zaslužna je Martina Strahija iz Marrtinez studija. (sh, Foto: Studio Marrtinez)

petak,

26. srpnja

19:00

Pub Quiz

Ljetno kino, MS

20:00

Ljubav s dva lica

Društveni dom Hlapičina

21:00

Film Swatch

Ljetno kino, MS

subota,

27. srpnja

7:15

Namatanje pikača Selnica

9:00

Besplatni spust Murom

Motonau�čki klub Mura

10:00

Dan otvorenih vrata OPG-a Zadravec

OPG Zadravec Oporovec

10:00

Natjecanje u oranju

Jelas parcela, cesta Goričan – Hodošan

17:00

25 godina od ređenja Ivana Hercega

Misa i okrepa, druženje, crkva u Nedelišću

19:00

50 godina, NK Bratstvo Društveni dom DVD-a Lapšina

19:30

Predstava Ljubav s dva lica Društveni dom Hlapičina

nedjelja

,

28. srpnja

10:30

Misa povodom svete Ane Crkva svete Ane, Hlapičina

11:30

Tradicionalno pečenje vola i sportska natjecanja nogometno igralište Pocurke, Peklenica

60. PORCIJUNKULOVO u Čakovcu

Svečano otvorenje uz vatromet

Ovog četvrtka 1. kolovoza počinje nam i dugoočekivano Porcijunkulovo, 60. po redu. Prvi dan rezerviran je za svečano otvorenje, vatromet i mimohod Zrinske garde. Pred nama je pet dana vjere, tradicije i najboljeg provoda na sjeveru Hrvatske. Očekuje

OMG Oko

Mure Gravel

Ove nedjelje u Goričanu nas čeka prava biciklistička avantura za sve željne dobrog provoda i druženja. OMG Oko Mure Gravel vođena je tura, odnosno izlet biciklima s vodičem na relaciji Goričan – Murakeresztur - Ortilos – Legrad - D.Dubrava –

VRATIŠINEC

najave

vas lunapark i brojni koncerti, a manifestaciju ove godine otvara popularna grupa A strana. Naravno tu su i brojni izlagači, a novost su i Zrinski koji vas čekaju podno zidina Starog grada. Cijeli program donosimo na 41. str. (pt)

Nedjeljna avantura u Goričanu

Kotoriba – Goričan. Polazak je ispred restorana Herman u Goričanu, a u 10 se starta uz Mađarske. Sudjelovanje na izletu je besplatno. Sudionici će razgčedati prošćenje u Mađarskoj i čamcima se vratiti u Hrvatsku. (pt)

Koncert marijanskih pjesama

Društvo žena Gornji Kraljevec, u ponedjeljak, 5. kolovoza, u 18 sati u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu organizira koncert sakralnih marijanskih pjesama.

Nastupaju KUD Žiškovec iz Žiškovca, Mješovita vokalna skupina KUU-a Ivan vitez Trnski iz Nove Rače,

Crkveni zbor Kraljica Mira Mađarevo, sopranistica Marija Magdalena Kočila, Mješoviti župni zbor Vratišinec, Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec Vratišinec i Ženska vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec. Koncert se održava uz podršku Općine Vratišinec. (BMO)

Izlagači su spremni i ove godine osvojiti vaša srca i nepca

LJETNA FILMSKO-KVIZAŠKA VEČER

Druženje iza ljetnog kina

U petak 26. srpnja 2024. godine u 19 sati u suradnji Udruge Kreativna zona Mursko Središće i Centra za kulturu Rudar Mursko Središće održat će se jedinstvena �ilmsko-kvizaška večer na lokaciji Ljetnog kina iza Sokolskog doma. U prvom dijelu večeri čeka vas Pub Quiz općeg znanja koji će se održati na istoj lokaciji gdje se održavaju �ilmske projekcije Ljetnog kina iza Sokolskog doma. Kviz počinje u 19 sati, a kotizaci-

ja po osobi iznosi 2 eura. Drugi dio večeri započinje u 21 sat, a rezerviran je za projekciju �ilma “Snatch”. Pripremite se za večer ispunjenu akcijom, humorom i nezaboravnim likovima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u ovoj večeri druženja, učenja i zabave. Ne propustite priliku da pokažete svoje znanje i uživate u odličnom �ilmu u društvu prijatelja i drugih zaljubljenika u kvizove i �ilmove. (pt)

KUU GORNJI MIHALJEVEC U HLAPIČINI

Ima li ljubav lice?

Vikend proštenja u Hlapičini slavi se povodom blagdana svete Ane i Joakima, a čiji imendan je u Katoličkom kalendaru 26. srpnja, a sveta Ana jest zaštitnica �ilijalne crkve u Hlapičini. Program započinje nagrađivanom predstavom u tri čina “Ljubav s dva lica“ u režiji Franje Halabarec. Izvedba započinje u 20:00, a ulaz je slobodan. Predstava se održava u sklopu manifestacije Ljeto uz Muru. (pt)

četvrtak, 1. kolovoz

20:00

Svečano otvorenje Porcijunkulova Čakovec, centar grada

21:30

Koncert A strana (komercijalna zona) Porcijunkulovo (Čakovec) petak, 2. kolovoza

15:00

3. US car picnik, susret američkih automobila Brezje

21:30

Koncert Vesna Pisarović Porcijunkulovo subota, 3. kolovoza 10:00

3. US car picnik, susret američkih automobila Brezje

21:30

Koncert Halida Bešlića Porcijunkulovo nedjelja, 4. kolovoza

21:30

Koncert – Jole Porcijunkulovo ponedjeljak, 5. kolovoza 21:30

Koncert – Crvena Jabuka Porcijunkulovo petak, 9. kolovoza

15:00

Dani vina i jabuke Kod Dražena Ole�ća, Kapelščak subota, 17. kolovoza

Povorka starih zanata i običaja i koncert Zlatka Pejakovića Sve� Mar�n na Muri

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Dobitnica knjige Smrt u oluji objavljene u prošlom broju je Goran Holcinger iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1506

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Susan Patterson, Susan Dilallo, James Patterson: Sve što sam htjela reći majci

knjige 10 dana od objave dobitnika.

Kratki sadržaj: Kći ima vlas��, prepoznatljiv izričaj, s�l i – tajne. Tridesetšestogodišnja Laurie radi u marke�nškoj agenciji, u sebi krije spisateljski dar, svijetom putuje s iznošenom platnenom torbom i još se uvijek oporavlja od bolne rastave. Majka ima vlas��, prepoznatljiv izričaj, s�l i – tajne. Ginekologinja Liz, ugledna liječnica boga�h i slavnih, ne dopušta da je svijet vidi bez šminke i dizajnerske odjeće, gotovo če�ri je desetljeća bila u skladnom braku, a svijetom putuje s barem dva elegantna – i prikladno skupa – kovčega. Nakon što Liz završi u bolnici, Laurie je odluči iznenadi� putovanjem iz snova.

Iz pera dviju vrsnih autorica – i uz malu pomoć nenadmašnog Jamesa Pattersona – duhovita je, šarmantna i neodoljiva priča o ljubavi, različitostima i tajnama te prava posveta posebnoj vezi između majki i kćeri.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - S. PATTERSON, S. DILALLO, J. PATTERSON: SVE ŠTO SAM HTJELA REĆI MAJCI

POKLANJA KNJIGU

intervju tjedna

HALID BEŠLIĆ, kralj sevdaha, uskoro stiže u Čakovec

Međimurci obožavaju kad izvodim Srebrni mjesec

Priprema za nastup više nema, jer, kako ističe Bešlić, kad uđeš u formu i nema potrebe za posebnim treninzima glasnica

- Svaki kraj ima neku melodiju i stil koji više preferira od drugih stvari, a imam tu sreću da nisam pjevač od par hitova nego zaista publika zna gotovo sve pjesme na koncertima, ističe Halid

Piše: Luka Pongračić

Foto: Borna Jakšić/Pixsell

Porcijunkolovo je sve bliže, a “kralj sevdaha“ još će jednom dobiti priliku da raspameti čakovečku publiku. Halida smo ukratko prekinuli u godišnjem odmoru te popričali o nadolazećem koncertu.

- U Pelješcu smo na ljetovanju i, evo, malo sam napravio pauzu od sunca da porazgovaram s vama. Prijašnjih godina smo mijenjali mjesta, a sad ovdje renoviramo jednu kuću, odlučio sam uložiti u to da imamo destinaciju za odmor s cijelom obitelji. Smatram kako godišnji odmor jedino ima smisla ako je cijela obitelj na okupu i ako se svi u

miru družite, započinje Halid. Odmor je vrlo važan jer, kako tvrdi Bešlić, započinje burna ljetna turneja, a potom i priprema nove pjesme. - U zadnje vrijeme osjećam bol u mišićima pa se stalno konzultiram s doktorima i radim vježbe kako bi minimalizirali bolove i olakšali mi pripremu za nastup. Nastupa ima više nego ikad, a nažalost ne možemo sve uzeti. Jurimo po cijelom svijetu, ima nas i u Varaždinu i u Sidneyu. Nastupamo uskoro i na Krku, pa u Biogradu na Moru, uskoro će i Osijek te Samobor. Veseli su dani pred nama, kroz smijeh nam govori ovaj sjajni bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe. Priprema za

NIKAD jači Forestland

nastup više nema, jer, kako ističe Bešlić, kad uđeš u formu i nemaš pauze između nastupa nema potrebe za posebnim treninzima glasnica.

- To vam je kao kod sportaša. Kad zagriješ mišiće, napravio si skoro pa cijeli posao. Trema je sastavni dio mojeg posla, iako bih to nazvao nekim pozitivnim uzbuđenjem prije svakog nastupa, to je rutinska trema. Nakon 45 godina karijere i brojnih nastupa, u najljepšem mu je sjećanju ostao Kemal Monteno, još jedan rođeni Sarajlija.

- Ima puno kolega koje smatram prijateljima i koji imaju posebno mjesto u mom srcu, ali Kemo je jedan

jedini. Družim se i s rokerima i s narodnjacima, to je širok dijapazon. Što se tiče najdražih arena, Zagreb će mi uvijek ostati u posebnom sjećanju. U Hrvatskoj je atmosfera zaista unikatna, dodaje Halid. Postoji i pjesma koja, kako kaže, ne prolazi nigdje toliko dobro koliko u Međimurju.

- Ljudi u ovome kraju obožavaju kad izvodim Srebrni mjesec. Meni osobno je isto jako draga, ali energija kakvu ona izazove u Međimurju nije mjerljiva ni s čim drugim. Svaki kraj ima neku melodiju i stil koji više preferira od drugih stvari, a imam tu sreću da nisam pjevač od par hitova nego zaista publika zna gotovo sve pjesme na koncertima.

Što se tiče nove generacije pjevača, Halid ima nekoliko potencijalnih nasljednika na umu.

- Teško je govoriti o imenima, ima zaista puno talentiranih glazbenika na ovim prostorima. Primjerice, Mirza Selimović i Adi Šoše su fantastični, a poznajem ih i privatno pa je moj sveukupni dojam o njima još bolji. Oni idu svojim putem i mislim da je tako najbolje, danas je lakše plasirati se na tržište, ali teže je izdvojiti se nečim od nekolicine sličnih, priča nam 70-godišnji Bešlić. Bliži se koncert u Čakovcu, a Halid vas sve poziva na još jednu nezaboravnu večer u subotu, 3. kolovoza!

U malo Međimurje stigle

najveće svjetske DJ zvijezde!

Dvanaesto izdanje Forestlanda pomaknulo je sve granice očekivanja partijanera iz svih dijelova Europe. U dvama danima festivala, na tri pozornice, nastupilo je više od 60 DJ-a, a na njihovu glazbu plesalo je oko 6000 partijanera.

Prvi dan festivala najveće ovacije publike dobili su popularni Relja i jedan od najvećih DJ-a današnjice, Fedde le Grand. Ovaj iskusni DJ koji nastupa na najboljim svjetskim festivalima sa sobom je dobio i poseban audio-vizualni doživljaj. Uz apsolutni show koji su organizatori pripremili, mladim partijanerima nije smetalo ni noćno osvježenje, već su plesali usprkos kiši. Drugi dan festivala ušao je u povijest zbog dolaska DJ Diesela aka Shaquille O'Neal-a, jednog od najboljih košarkaša svih vremena, ali i DJ-a koji od osamdesetih godina prošlog stoljeća stvara svoju fantastičnu

elektronsku glazbu. Prije njegovog dolaska, partijanere je zabavljao Devito, srpski trap izvođač kojeg mladi obožavaju. Već za njegovog nastupa, na pozornici se pridružila O’Neal ekipa. Nastupu DJ Diesela prethodio je nastup njegovog DJ-a Myles O'Neal, koji je osvojio srca publike Modrićevim dresom. Apsolutni spektakl priređen je dolaskom DJ Diesela za DJ pult koji je na pozornicu izašao u posebnom dresu, na kojem je pisalo "O'Nealović". Konfeti, dim, svjetlosni efekti, lopte – mladi su zaista uživali u vrhunskoj glazbi i spektaklu na svjetskoj razini. Forestland će svakako pamtiti ovaj trenutak jer je dolaskom ovih DJ zvijezda Međimurje upisano na svjetsku DJ scenu, a mali Forestland u šumici u Brezju postao je veliki i ozbiljni festival od kojeg u budućnosti možemo očekiva-

ti velike uspjehe. Organizatori su ove godine oduševili i pokupili pohvale, a nemali broj Međimuraca bio je ponosan što su naši dečki ponovno dokazali koliko su prodorni. Osim što su uspjeli dovesti ovako poznate izvođače, pokazali su i da znaju kako napraviti neviđeni spektakl. Tu je i popratni sadržaj, food corner, zip line, barber shop, bodypainting, tattoo majstor, foto corner. Nije ni čudo što su Forestland počeli nazivati međimurskom Ultrom.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 7.8.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Arcadian

Dobitnik ulaznica za film: Dorijan Kopasić

VODE VAS U KINO KAKO DO

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

DJ Diesel i sin DJ Myles okupili su oko 6000 partijanera, Foto: Marko Kiš

DJ Diesel i Devito

zajedno na pozornici

bili su pravi hit, Foto: Marko Kiš

kavalir nosi cvijeće i osmijeh

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Brigita i Lara gradom su prošetale prugaste majice i svijetle traperice

Pravi

Za najbolje društvo na kavi, tu je uvijek vesela prijateljica

Majica zanimljiva dizajna ukrala je svu pažnju na špici

Naš fotograf u gradu je sreo i nasmijanu trendi mamu

Traper kombinaciju, malu torbicu i osmijeh vole pravi ljubitelji mode

NOGOMET

MILJENKO ZOBIĆ, predsjednik NK-a Rudar Mursko Središće

Za 80. godišnjicu želim da osvojimo Kup

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Tomislav Novak

Rudar iz Murskog Središća u sezoni 2023./24. završio je u 3. NL Sjever na visokom 2. mjestu, odmah iza Poleta. Klub je najstarija je sportska udruga u Gradu Mursko Središće, a već se više godine natječe u spomenutoj ligi.

Uspješna škola nogometa

Uz klub također djeluje vrlo uspješna škola nogometa s 8 mlađih kategorija u kojima trenira i takmiči se preko stotinjak djece. I Rudar, a i škola nogometa, djeluju uz veliku potporu Grada, a svakako treba naglasiti da i roditelji djece u školi nogometa aktivno sudjeluju u svim aktivnostima te ona bez toga ne bi bila toliko uspješna. U sezoni 2021./22. došlo je do određenih turbulencija jer je na kraju sezone 20./21. ondašnji predsjednik Damir Cilar podnio ostavku na samom kraju prvenstva te je klub bio bez vodstva, a bila je potrebna brza reakcija da bi se spriječilo urušavanje. Za v. d. predsjednika postavljen je Miljenko Zobić, dotadašnji dopredsjednik. Cilj sezone je bio ne ispasti iz lige što je i ostvareno, a s obzirom na to da su mladi igrači u sezoni 2021./22 stekli jedno vrhunsko iskustvo, dobrobit je nemjerljiva. Tako je nakon toga počeo uspon Rudara na svim poljima, napravila se nova infrastruktura, nove svlačionice, nova velika tribina, pa je došlo i do još boljih rezultata na zelenom travnjaku. Samozatajni predsjednik Miljenko Zobić uspješno kormilari sa svojim suradnicima već skoro tri godine. O tome kako su zadovoljni proteklom sezonom u klubu te koji su daljnji planovi, osvrt na to dao nam je Miljenko Zobić. Predsjednika Rudara uhvatili smo između dvije žetve, naime Zobić bavi se ratarstvom, a trenutno traje žetva žitarica.

“Prezadovoljni smo napravljenim, ali nogomet se previše materijalizira”

- Prezadovoljni smo napravljenim u proteklom prvenstvu gdje smo neplanirano osvojili visoko 2. mjesto. Tu se vidi rad trenera Lepena kojega moram pohvaliti i stoga što smo u ligi imali najviše mladih igrača, ne samo u 1. sastavu već i na klupi. S druge strane malo je to donijelo nezadovoljstvo kod dijela mladih igrača koji su imali manju minutažu pa su nas na kraju sezone napustili. Osim toga tu moram naglasiti da su otišli i zbog �inancijskih ponuda klubova u nižem rangu koji moraju imati isto mlađe igrače po propisu i vabe ih s abnormalno visokim �inancijskim iznosima. Nezadovoljan sam što se nam to događa u Međimurju u amaterskom nogometu jer se nogomet previše materijalizira i ne znam od kuda ti klubovi uzimaju novce, rekao je u uvodu predsjednik. No igrački Rudar to puno ne

uznemirava jer imaju dobru školu nogometa. - Iako je škola nogometa zasebna udruga sa svojim žiro računom, velika je povezanost s klubom. Moram odmah pohvaliti predsjednika škole Tomislava Sabu koji je jako angažiran u radu i stručnog voditelja i trenera Mihaela Božića koji vodi brigu nad svim selekcijama od vrtićke grupe do juniora. Taj rad se očituje baš u tome što svake godine u 1. ekipu dolaze perspektivni kadeti i juniori. Mali problem za mlade nogometaše su tereni za trening i prije nego se napravi veliki teren s umjetnom travom i atletskom stazom moramo intervenirati. Iako smo skučeni prostorom gdje je sadašnji glavni teren probat ćemo iza gola napraviti trenažni poligon, igralište manjih dimenzija. U svemu tome uvelike je angažiran Grad Mursko Središće s gradonačelnikom Srpakom koji jako puno pomaže klubu, izrazio je zadovoljstvo s radom škole i protokom nogometaša u 1. ekipu. Sve to ne bi bilo moguće bez suradnika za

koje predsjednik Zobić posebno naglašava.

Uhodano vodstvo i disciplinirana momčad

- Što se tiče Izvršnog odbora koji broji 15 članova, tu sve funkcionira već po nekom uhodanom redu. Zna se koje su obaveze, osim �inancijskih, pojedinih članova, a godišnje se sastajemo 12 do 15 puta. Što se tiče 1. ekipe već sam rekao da smo izuzetno zadovoljni trenerom Lepenom, jedino možda mali kiks smo napravili ranim ispadanjem u Kupu. Nakon toga tražio sam sankcije zbog toga i da si trener i igrači sami odrede kaznu i na kraju se desilo to da su igrači s trenerom počastili cijeli klub roštiljem i pićem. Nakon ispadanja iz kupa još bolje su zapeli u prvenstvu i osvojili, kako sam rekao neočekivano 2. mjesto. Prvi put u stručnom stožeru imamo i pomoćnog trenera, a to je naš dugogodišnji igrač Nino Vuri. Nedavno je angažiran još

jedan bivši igrač, tj. golman Mario Reif koji trenira vratare. Osim njih pohvalio bih naravno sportskog direktora Tomislava Nedeljka koji odlično surađuje s trenerom i izvršnim odborom, izrazio je zadovoljstvo suradnicima i strukom Zobić. Ovakvi rezultati nisu prošli nezapaženo kod gledatelja, a rad kluba bez planiranih �inancija nije moguć. - Nama su troškovi utakmice minimalno 500 eura pa je bitan svaki gledatelj s plaćenom ulaznicom. Bilo je na nekim derbijima veliki broj gledatelja, ali u prosjeku imamo oko 150 njih na domaćim utakmicama. Znam, moglo bi ih biti i više, a mali problem je što i većina susjednih klubova (Sokol, Plavi, Mura) igra utakmice u subotu kad i mi igramo. Može li tu savez utjecati ne znam, ili da ovi klubovi prebace utakmice na nedjelju obzirom da je klubovima 3. lige naređeno da igraju u subotu, ne znam. No moram reći da naši navijači “Laporniki” zdušno bodre svoje pulene koji su im

sve vratili dobrim rezultatima. Što se �inancija tiče treba nam barem 150 000 eura godišnje i sigurno da nije lako doći do tih sredstava. Osim Grada veliki doprinos daju i naši sponzori na čemu im ovom prilikom jako zahvaljujem. Moram još jednom spomenuti gradonačelnika Srpaka koji je povezan s klubom kao s pupčanom vrpcom. Kao bivši predsjednik zna za sve probleme koji muče nogometaše i daje veliki doprinos u funkcioniranju kluba. Makar nas preferira znam da pomaže i sve ostale klubove i udruge na području Grada, kazao je predsjednik Rudara. Oslonac na mlade, nova pojačanja i monografija

S obzirom na to da smo već pisali o rezultatima i igračima koji su otišli i koji su došli, za kraj smo upitali predsjednika s kakvim planovima ulaze u novu sezonu u kojoj će biti sada umjesto 10, čak 16 klubova, od toga 6 iz Međimurja. - Već sam prije rekao da u igračkom kadru imamo zacrtanu politiku, a to je oslonac na domaće mlade snage, s nekoliko potrebitih pojačanja. Da ovo mora biti razvojna liga pokazao je i HNS koji je u propozicije ugradio da klub treba započeti i završiti utakmicu s 3 mlađa igrača od 21 godine. Znam da ta odluka ne odgovara nekim klubovima. Što se rezultata tiče, u sljedećoj godini kad klub slavi 80. godina postojanja volio bih da osvojimo Međimurski kup, a u prvenstvu da budemo u gornjem dijelu tablice. Za tako veliki jubilej klub će izdati veliku monogra�iju jer ipak je nogomet najbolja sporedna stvar na svijetu. I ono što sam već prije naglasio, a tiče se infrastrukture, da izgradnjom pomoćnih terena omogućimo igračima čim bolje uvjete, a time i bolje rezultate, realan je bio u svojim željama predsjednik Rudara Miljenko Zobić.

Predivna nova tribina koja privlači gledatelje

Miljenko Zobić uspješno kormilari klubom

IZVANREDAN

uspjeh GPK-a Međimurje

Matej Bračko dvostruki državni prvak

- Uvijek se trudim biti svoj, na natjecanjima se fokusiram na sebe i na što bolji rezultat, govori talentirani plivač iz Šenkovca kojeg trenira Antonio Turk iz Sivice

Piše i foto: Luka Maruševec

Uvrućim ljetnim mjesecima, ali i tijekom cijele godine, brojni građani, rekreativci i plivači odmor ili trening potraže na čakovečkim Gradskim bazenima “Marija Ružić” gdje gotovo svakog dana, između ostaloga, mogu susresti sportaše koji svoj talent “bruse” od malih nogu.

Jedan takav primjer, koji svoje medalje već teško može izbrojati, predano radi pod vodstvom trenera Antonija Turka u Gradskom plivačkom klubu Međimurje. Naravno, riječ je o Mateju Bračku iz Šenkovca koji je ovaj put osvojio tri medalje na Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine.

Natjecanje je održano u Zagrebu na Bazenskom kompleksu Svetice od 18. do 21.

srpnja te je Matej postao prvak Hrvatske u disciplinama 50 slobodno i 50 leđno, dok je u disciplini 50 metara leptir osvojio srebro. Nastupao je još u disciplini 100 leđno u kojoj je osvojio četvrto mjesto, dok je u 100 metara slobodno bio deveti.

U plivanju od šeste godine, a glavni motiv je što bolji rezultat

- Plivanjem se bavim od svoje šeste godine, a krenuo sam u sport jer se moj stariji brat Luka već bavio plivanjem pa smo zajedno dolazili na treninge. Trenutno mi je najdraža disciplina kraul, rekao nam je u uvodu 15-godišnji Matej pa otkriva kako sportskog uzora ustvari niti nema.

- Uvijek se trudim biti svoj. Uzor nemam, već se na

natjecanjima većinom fokusiram na sebe i na što bolji rezultat. Također često odlazim i u teretanu, nastavlja Matej koji konstantno radi i na kondicijskoj spremi kako bi što bolje bio pripremljen za natjecanja, dok u slobodno vrijeme gleda nogomet i ponekad košarku.

- U sportu nije presudan samo talent jer mora tu biti i trud i rad od malih nogu. Ne može se samo tako krenuti od sedmoga ili osmoga razreda i odmah očekivati dobre rezultate, potrebno je vrijeme. U budućnosti se također vidim u plivanju, govori Matej koji trenutno trenira čak šest puta tjedno.

- Naravno tu je važan i rad trenera, ali i podrška, pogotovo obitelji i prijatelja. Istaknuo bih brata Luku, mamu Nataliju te tatu Bojana. Ove godine završio sam osmi razred te

na Graditeljskoj školi Čakovec upisao smjer instalater grijanja i klimatizacije, nastavlja talentirani plivač iz Šenkovca. Također treba istaknuti kako se poziv u reprezentaciju, koji bi svakako trebao stići, još uvijek čeka.

Oduvijek trenirao sa starijima

- Matej, koji je rođen 2009. godine, pokazao je da

se može nositi i sa starijim plivačima u kategoriji mlađih juniora plivavši s 2008. godištem.

Od malih nogu je rano krenuo i s natjecateljima trenirati, tj. sa starijima barem dvije ili tri godine. Primjerice, kada je njegov brat trenirao s devet godina, Matej je trenirao u istoj kategoriji sa samo sedam godina.

bodno), broncu 200 mješovito te na ljetnom u 50 metarskom bazenu tri zlata (100 slobodno, 100 i 200 leđno), kao i srebro na 200 slobodno, podsjetio je Turk na prošlu sezonu. Kada se sagledaju svi rezultati, Matej spada u društvo najboljih plivača u državi u svojoj kategoriji.

Ovakav trening i rad od malih nogu, uz njegov talent, imaju velike veze sa njegovim sadašnjim uspjehom, a naznake toga već su se onda vidjele, govori nam trener Antonio Turk iz Sivice koji predano radi s Matejem od malih nogu.

- Sada ćemo za sljedeću sezonu još malo pojačati tempo. Treba istaknuti kako je ove godine, pošto je ulazno godište, plivao sa starijima od sebe, rekao je Turk, inače predsjednik kluba.

Među najboljima u državi

- Matej je prošle godine u kategoriji kadeta, kada je bio izlazno godište na Zimskom prvenstvu Hrvatske u 25-metarskom bazenu u pet nastupa osvojio dva zlata (100 slobodno, 100 leđno), srebro (100 leptir, 200 slo-

- Krećemo u jače pripreme, ciljevi su postavljeni, čekamo poziv za reprezentaciju. Dakle, nećemo se zaustaviti samo na državnom nivou već razmišljamo i o budućnosti u kojoj su cilj europska natjecanja.

Sada, zadovoljni rezultatima, idemo se dobro odmoriti da bi mogli spremno krenuti u novu sezonu po nove pobjede i još bolje rezultate, nastavlja Matejev uspješni dugogodišnji trener.

- Upisi u klub, koji nudi školu plivanja, obuku neplivača, natjecateljsko plivanje, rekreativno plivanje te individualno plivanje traju tijekom cijele godine. Svi zainteresirani mogu se upisati svakog ponedjeljka, utorka i četvrtka od 17:45 do 20:00 na bazenima ili kontaktirati nas na 092 222 6955, odnosno, pkmc.kontakt@gmail. com, zaključio je Turk na kraju razgovora.

Matej Bračko, jedan od najboljih hrvatskih plivača u svojoj kategoriji

Antonio Turk, uspješni trener i predsjednik kluba

PRVAKINJA u dvije discipline

Anamarija Turk najbolja u državi

Talentirana Anamarija Turk, inače članica Streljačkog kluba Zelenbor Brezje, ponovno je zasjala, ovaj put na Prvenstvu Hrvatske za juniore. Anamarija, inače iz Zasadbrega, u streljaštvu je od devete godine, a sada je ponovno potvrdila kako se trud, rad i treninzi isplate. Na prvenstvu održanom

NOGOMET

SEZONA 2024./2025.

u Solinu osvojila je naslov prvakinje Hrvatske u dvije discipline.

- U 60 ležeći postavila je svoj novi osobni rekord (618,3), dok je u trostavu pogodila 577 krugova. Luka Jambreuš je u trostavu osvojio šesto, a u ležećem deveto mjesto, poručili su iz SK-a Zelenbor Brezje. (lm)

Utvrđeni sastavi nogometnih liga

Piše: Miljenko Dovečer

Međimurski nogometni savez proveo je postupak licenciranja klubova za natjecateljsku sezonu 2024./25. kojim je utvrđeno da su svi prijavljeni klubovi zadovoljili uvjete za sudjelovanje u natjecanju.

Bez predstavnika u najviša tri hrvatska stupnja natjecanja

Ni u ovoj sezoni MNS neće imati predstavnika u najviša tri stupnja natjecanja Hrvatskog nogometnog saveza, no zato će s čak šest klubova sudjelovati u 3. NL Sjever. Svoj trećeligaški status zadržali su branitelj naslova prvaka Polet (SMnM), Rudar, Dinamo (D), Međimurje i Graničar (K), dok je za novu sezonu sve uvjete ispunilo i Nedelišće koje se plasiralo s trećeg mjesta u Međimurskoj Premier NL. U međimurskim nogometnim ligama bilo je dosta promjena, u Međimursku Premier NL plasirali su se prvak 1. MNL Dubravčan, drugoplasirana Venera i nakon kvali�ikacija trećeplasirani Kraljevčan 38. Ligu su napustili 14. plasirana Mladost (SM) i porazom u kvali�ikacijama 13. plasirano Bratstvo (SV), dok se Nedelišće plasiralo u 3. NL Sjever. Napredovanje u 1. MNL ostvarili su prvak 2. MNL

Sloga (Č) i drugoplasirano

Pušćine, a ligu je napustio samo posljednjeplasirani ČSK jer je u kvali�ikacijama

Trnava protiv Mure uspjela zadržati svoj status u 1. MNL. Prvaci 3. MNL Drava (K) (skupina A) i Trnovec (skupina B) plasirali su se u 2. MNL koju je napustio samo Radnički, dok je Pobjeda svoje mjesto u 2. MNL zadržala nakon kvali�ikacija.

Uskoro plenumi klubova

Plenum klubova svih MNL-a održat će se u utorak, 30. srpnja, u Novom Selu Rok u prostoriji društvenog doma po sljedećem rasporedu: u 18:00 obje skupine 3. MNL, u 18:45 2. MNL, u 19:30 1. MNL i u 20:15 Međimurska Premier NL. Plenum klubova 3. NL Sjever održat će se u srijedu, 31. srpnja, od 18:00 u Varaždinu u prostorijama tamošnjeg ŽNS-a. Utvrđeno je i rukovodstvo natjecanja u okviru MNS-a, pa će tako Igor Križarić biti povjerenik za natjecanje svih MNL i kupa za seniore i povjerenik za određivanje sudaca mlađih uzrasta i veterana, Darko Jambrović će biti disciplinski sudac za sve MNL i kup natjecanje i povjerenik za natjecanje veterana i mlađih uzrasnih kategorija, dok će Marin Horvat biti povjerenik za određivanje sudaca svih

MNL i kupa za seniore, a Davor Drvenkar povjerenik za određivanje delegata svih MNL i kup natjecanja.

Sastavi liga

Međimurska Premier NL: Bratstvo (Jurovec), BSK (Belica), Centrometal (Macinec), Dinamo (Palovec), Draškovec, Dubravčan (Donja Dubrava), Jedinstvo (Gornji Mihaljevec), Kraljevčan 38 (Donji Kraljevec), Međimurec (Dunjkovec-Pretetinec), Mladost Komet (Prelog), Podturen, Sloga (Štrigova), Spartak (Mala Subotica), Venera (Sv. Juraj na Bregu).

1.MNL: Bratstvo (Savska Ves), Croatia (Orehovica), Hodošan, Mladost (Sveta Marija), Naprijed (Cirkovljan), Omladinac (Novo Selo Rok), Plavi (Peklenica), Polet (Pribislavec), Pušćine, Sloga (Čakovec), Sokol (Vratišinec), Strahoninec, Trnava (Goričan), Zasadbreg 77 (Zasadbreg).

2.MNL: Borac PMP (Turčišće), Budućnost (Miklavec), ČSK (Čehovec), Drava (Kuršanec), Hajduk (Brezje), Jadran (Štefanec), Mali Mihaljevec, Mladost (Dekanovec), Mladost (Ivanovec), Mura (Hlapičina), Pobjeda (Gornji Hrašćan), Sloboda (Slakovec), Trnovec, Vidovčan (Donji Vidovec).

3.MNL - skupina A: Borac (Donji Hrašćan), Budućnost (Podbrest), Galeb (Oporovec), Graničar (No-

RUKOMET

SEZONA u Paket24 Premijer ligi Leteći medvjedi započeli pripreme

Pod trenerskom palicom Josipa Borkovića i kondicijskog trenera Gorana Vuka, igrači MRK-a Čakovec započeli su 22. srpnja intenzivne pripreme za sezonu u Paket24 Premijer ligi. Uz prvi sastanak s upravom, igrači su otvorili seriju redovitih kondicijskih i rukometnih treninga te pripremnih utakmica koje slijede. Prije početka treninga na SRC-u Mladost igračima su se obratili predsjednik Željko Kavran i trener Josip Borković, a prisustvovali su i svi iz uprave. Trenirat će se uglavnom dva puta dnevno, prvo u teretani i na terenima SRC-a Mladost, balon dvorani na terenima Učiteljskog fakulteta, iza toga u dvorani Graditeljske škole, a odigrat će se i nekoliko pripremnih susreta.

Popis igrača pozvanih na pripreme

vakovec), Jedinstvo (Novo Selo na Dravi), Omladinac (Držimurec-Strelec), Otok, Radnički (Gardinovec).

3.MNL - skupina B: Bratstvo (Preseka), Donji Koncovčak, Dubrava (Sivica), Hajduk (Štrukovec), Napredak (Gornji Kraljevec), Omladinac (Mačkovec), Parag, Sloboda (Mihovljan), Šenkovec, Torpedo (Križovec).

Nagrade za najbolje klubove

Izvršni odbor MNSa donio je odluku o nagradama za prvake svih međimurskih nogometnih liga za seniore i za sudionike završnice Međimurskog nogometnog kupa koja stupa na snagu od natjecateljske sezone 2024./25.

Nagradni fond za međimurske nogometne lige iznosi ukupno 6000 €, a namijenjen je prvaku Međimurske Premier NL u iznosu od 2000 €, prvak 1. MNL bit će nagrađen s 1500 €, prvak 2. MNL s 1000 €, a prvaci obje skupine 3. MNL sa 750 €. U Međimurskom nogometnom kupu nagradni fond iznosi ukupno 5000 €, i to na sljedeći način: za pobjednika 2000 €, za �inalista 1500 € te za oba poražena polu�inalista po 750 €.

Vratari: Đurčević Andrija, Horvat Vito, Martinez Adán, Marciuš Nikola. Vanjski igrači: Baković Tin, Ćuk Matej, Goričanec Filip, Hozjan Mateo, Malović Šimun, Novak Tom, Varošanec Simon, Vuković Nikola, Levak Bruno. Lijeva krila: Baković Luka, Friščić Fran, Tkalčec Tibor, Vincek Lovro. Desna krila: Horvat Erik, Tompić Tin. Pivoti: Kranjec Karlo,

ATLETIKA

Lukac Martin, Sklepić Petar, Solarić Alex, Zadravec Karlo. Brojne pripremne utakmice, prvenstvo kreće 7. rujna Prvu kontrolnu utakmicu odigrat će 28. srpnja s rumunjskim prvakom i sudionikom Lige prvaka Constantom (Bukurešt) u 17:00 u dvorani Graditeljske škole, a dva dana kasnije s prvakom Kine, momčadi Jiangsu Team u istoj dvorani u 18:00. U subotu 10. kolovoza u čakovečkoj dvorani igra se sa HSG Barnbach/Ko�lach. U petak i subotu 16. i 17. kolovoza Čakovčani su sudionici turnira "Johan Berger" u austrijskom Linzu. Slijedi 20. kolovoz i susret sa slovenskim prvoligašem Jeruzalem Ormož u dvorani u Čakovcu, pa onda 24. kolovoz s MRK-om Vidovec u tamošnjoj dvorani, a na kraju 30. kolovoza do nedjelje 1. rujna završne pripreme u Dramlju i 31. kolovoza posljednji susret sa Zametom Rijeka. Nova sezona počinje u subotu 7. rujna, u prvom kolu gostuju u Vinkovcima kod Spačve, a sedam dana kasnije domaćini su susjedima iz Varaždina momčadi Varaždina 1930. (md)

TRČITE u Domašincu Uskoro utrka Murščak

NK Dinamo Domašinec u suradnji s AK Međimurje, pod pokroviteljstvom Općine Domašinec, organizira 6. utrku Murščak koja će se održati 17. kolovoza. Organiziraju se utrke na dvije staze, na 4,5 i na 12 km, kao i utrke za djecu. Dječje utrke počinju u 17:20, kraća utrka u 18:00, a glavna u 18:05. Za obje utrke kategorije su: M/Ž do 20 godina, Ž/M-20, Ž/M-30, Ž/M40, Ž/M-50, Ž/M-60, Ž/M-70. Apsolutni pobjednici u obje utrke ne ulaze u konkurenciju po kategorijama. Raspored dječjih utrka: 100 m (vrtić 2018. godište i mlađi), 100 m (predškolci 2017.), 300 m (djeca 2016. i 2015.), 300 m (2014. i 2013.), 600 m (2012. i 2011.).

- Djeca prije starta popunjavaju listiće s podacima, a potpisani od strane roditelja, predaju se na cilju. Na 4,5 km ne mogu sudjelovati djeca 2011. godište i mlađi, dok na 12 km ne mogu sudjelovati djeca 2008. godište i mlađi, napominju organizatori. Prijaviti se možete online na stranici www.utr-

ka.com, startnina iznosi 18 €, a uplate se vrše na IBAN HR7723400091116017502 (NK Dinamo (D)). Dječja utrka je besplatna.

- Za prijave i uplate startnine do 10. kolovoza zagarantiran je potpun startni paket koji sadržava startni broj sa chipom, majicu te bon za topli obrok i piće nakon utrke. Nakon tog datuma ne garantiramo potpuni startni paket. Paketi se podižu ispred dvorane 17. kolovoza od 16:00 pa do starta, ali moć i će se podići tijekom cijelog dana uz prethodnu najavu, dodaju organizatori.

Informacije možete dobiti na e-mail (durkinjosip46@ gmail.com ili dijanalegolas@ gmail.com) te na: 091/7673011 (Dijana Novak), 091/504-7583 (Josip Đurkin), 091/727-6721 (Ivica Bister). Osigurane su medalje za prva tri natjecatelja po kategorijama u obje utrke, kao i za dječje utrke te pehari za najbolje natjecatelje u ukupnom poretku za obje utrke. Djeca u dječjim utrkama dobivaju �inišerske medalje. (lm)

Anamarija Turk i Luka Jambreuš (Foto: SK Zelenbor Brezje)

TALENTI

NA NAŠOJ

Murskog

POZORNICI: David Pahor iz Murskog Središća

Drugi na svijetu u breakdance-u

breakdance-u

Dragi naši mali i veliki

čitatelji Stvaraonice, kroz naše višegodišnje ugodno druženje otkrili smo da među vama, osim odličnih pisaca i slikara ima i mnogo talentiranih pjevača, plesača i glazbenika. Pozivamo vas da nam se javite kako bismo predstavili našim čitateljima vaš, zasada još mož-

Piše: Aleksandra Sklepić

David Pahor iz Murskog Središća bavi se breakdanceom, takozvanim “uličnim plesom” koji je nastao u New Yorku. Trenira već devet godina, a ozbiljnije se natječe u zadnje dvije godine, te je ostvario brojne uspjehe u solo i ekipnim nastupima. Ove je godine završio osmi razred i upisao se u srednju školu, smjer tehničar za računalstvo. Osim što je odličan plesač, David je i proglašen učenikom godine u Murskom Središću, zbog svog odličnog uspjeha, izvrsnog vladanja i sudjelovanja na državnom natjecanju iz tehničke kulture. Razgovarali smo s njim i uputio nas je u ovaj zanimljiv sport i ples.

- Baviš se break danceom, kakav je to ples, ispričaj nam nešto o povijesti brekadancea?

- Break dance je vrsta uličnog plesa koji je usko povezan

da nedovoljno poznat talent koji je zaslužio biti otkriven. Ukoliko vam je neugodno da to napravite sami, pozivamo vaše roditelje, bake, djedove, učitelje i učiteljice, da to učine umjesto vas, a mi ćemo vas vrlo rado i s ponosom predstaviti na našoj Pozornici u sklopu svima nam poznate Stvaraonice.

s Hip Hopom. Ima elemente plesanja gore (toprock) i dolje (footwork), a uključuje i gimnastiku i akrobatiku (powermoves) te freezeove. Break dance je nastao u New Yorku. James Brownova pjesma “Get on the Good Foot” bila je ključna za razvoj break dancea. Prvi powermoves su bili windmill (helikopter) i backspin (vrtenje na leđima).

- Gdje treniraš i koliko često?

- Treniram u Murskoj Soboti u Sloveniji. Član sam kluba Plesna šola Zeko, gdje me trenira Dejan Zečević. Treninge imamo dva puta tjedno, a svakodnevno treniram i kod kuće. Odlazim i na radionice koje vode svjetski poznati brejkeri, a lani sam prvi put bio i 4 dana na break dance kampu u Slovačkoj, kamo idem i ove godine. To je jedan od najjačih break dance kampova. U break danceu, glavni je pokret windmill (he-

Mnogi ljudi nisu ni svjesni koliko je to svestran i težak sport. Dokaz tome je i što je ove godine prvi puta uvršten na Olimpijske igre u Parizu

likopter) i obično je prvi koji se uči. Od zahtjevnijih pokreta su �lare, halo, air�lare, 1990. Ja sam savladao headspin, �lare, swipe, windmill, �lare, cricket i jackhammer.

- Gdje se odvijaju natjecanja?

Postoje natjecanja koja organizira Plesna zveza Slovenije, kao i ona koja može organizirati bilo tko. Državna natjecanja uglavnom se održavaju u Ljubljani i okolici. Prije ljeta organizira se pet pokalnih turnira na kojima se skupljaju bodovi. Ako skupiš dovoljno bodova, možeš se kvali�icirati za europska i svjetska natjecanja.

- Koje si značajnije rezultate do sada ostvario i kako se osjećaš dok plešeš?

- Značajniji rezultati: 2022. godine: peto mjesto u solo kategoriji, kategorija crew europski viceprvaci, deveto mjesto solo na svjetskom. 2023. godine: pokalni prvak Slovenije, treći na državnom, treće mjesto europsko prvenstvo solo kategorija, europski viceprvaci crew kategorija, vice prvak svijeta solo i viceprvaci crew kategorija. 2024. godine: treći na državnom solo, treći na pokalnom solo, peto mjesto solo na europskom, europski prvaci kategorija crew i europski prvak u kategoriji duo ( crew znači kao plesna skupina).

Volim trenirati break dance pa mi to dođe kao slobodno vrijeme i nije mi teško. Na većinu natjecanja vode me roditelji i vrlo sam im zahvalan. Kad sam prvi put probao plesati, bilo je to kao ljubav na prvi pogled. Nikada nisam prestao jer, kad plešem, zaboravim na sve probleme i osjećam se sretno.

Preporučio bih svima da barem isprobaju break dance. To nije toliko poznat sport kao, primjerice, nogomet, ali se može puno naučiti. Također, možete upoznati mnoge ljude i steći prijatelje na natjecanjima. Ljudi nisu ni svjesni koliko je to svestran i težak sport. Dokaz tome je i što je ove godine prvi puta uvršten na Olimpijske igre uz Parizu. - Ove si godine dobio i nagradu kao učenik godine u Murskom Središću, kako si se tada osjećao i što je potrebno da se dobije ta nagrada?

- Bio sam jako sretan kad sam saznao da sam postao učenik godine. To mi je kao nagrada na kraju osnovne škole. Prije mi je bilo teže balansirati između učenja i slobodnog vremena, ali u osmom razredu otkrio sam način kako sve uskladiti, pa nisam morao ništa žrtvovati. Drago mi je što su na priredbe koje je organizirala moja škola uvijek došli i moji kolege iz kluba u Murskoj Soboti, pa sam uvijek bio sretan kad se publika iznenadila i razveselila. Radovali smo se svakom tom pozivu za nastup.

- Kakvi su ti planovi?

Planiram nastaviti s treninzima i natjecanjima, ali

želim biti I što bolji učenik. Super je što me sve te stvari zanimaju i već imam neko iskustvo s programiranjem jer sam pohađao neke tečajeve. Ove godine sam sudjelovao i na državnom natjecanju iz elektronike pa vjerujem da će mi i to iskustvo i znanje pomoći. Za to mogu zahvaliti mentoru Sanjinu Tomšić.

- Može li se i u Hrvatskoj natjecati u breakdance-u?

Za Hrvatsku nisam toliko siguran. Poznajem nekoliko brejkera i mogu reći da su stilom dosta slični brejkerima u Sloveniji. Hrvatska scena počela se razvijati. Više pratim svjetski poznate brejkere i

u njima pronalazim uzore i inspiraciju. S oko pet godina, spontano sam počeo plesati, iako nisam znao za break dance.

To je bio kao znak, pa smo od tada tražili način da se učlanim u break dance klub. Moj prvi klub je bio Nexus u Čakovcu, a prvi trener Zlatko Tomašić. Njemu sam zahvalan za svoje prve ozbiljnije break dance korake. Kada je navedeni klub prestao postojati morali smo pronaći novi jer sam silno želio nastaviti. Najbliži je bio u Murskoj Soboti u Sloveniji. Trenutno mi je najveći cilj sudjelovati na najvećem natjecanju na svijetu, Red Bull BC One World Final.

Osim što je odličan plesač, David je i proglašen učenikom godine u Murskom Središću U

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Zbogom osmaši, učitelji i moja školo

Moja škola je kao zoološki vrt, učitelji kao radnici u tom vrtu, a moj razred kao nekakve papige. Zanimljivi smo, no ako ideš u zoološki vrt, rijetko tko bi prvo pomislio na njih.

U ovu školu idem već osam godina i poznajem svoj razred koliko poznajem likove iz �ilma kojeg sam pogledala samo jednom, ne znam mnogo o njima, no mogu pretpostaviti kako bi reagirali u nekim situacijama. Sad, iz te rečenice, možda ste pretpostavili da nismo najsložniji razred, no vjerujte mi, nije uvijek tako. Većina nas bi rado podijelili zadaću s drugima ili pomogla nekima prije ispita s gradivom koje nisu baš razumjeli. Na primjer, prije ispita iz povijesti većina razreda pitala bi mene za pomoć jer “dobro prepričavam priče“, ili prije provjere iz glazbenog bismo se uvijek ispitivali na tjelesnom kako bismo utvrdili gradivo. Uvijek bismo našli nekakav način ponavljanja prije ispita, bilo to prije, poslije ili usred sata. Osim toga imamo i mnogo fora, većinu njih su izmislili dečki. Jedna od fora su silne riječi koje su izmislili. Riječi kao “zbenalo“ i “nisan“ će mi još neko vrijeme ostati u vokabularu. Te naše riječi često su zbunjivale i nervirale učitelje, pogotovo našu razrednicu koju neki zovu “Iks“ jer su to inicijali njezinog imena. Ona je odlična razrednica, uvijek se bori za nas i brani nas od drugih učitelja, barem tako ona tvrdi. Na maturalcu nam je rekla da smo bili „predobri“ s čime se neki ne bi složili. Često smo bili preglasni, te četvrtašima nismo dali puno mira.

Naša razrednica je uvijek pokušavala biti iskrena s nama, tako i većina učitelja, pogotovo učiteljica iz biologije. Ona nam je ispričala toliko priča o sebi da mislim da znam više o njezinom životu nego o vlastitom. Učitelj iz �izike bio je odličan po tome da nas je uvijek slušao i pokušao nam pomoći, isto tako je i s učiteljicom iz matematike. Učiteljice iz glazbenog i likovnog često su me podsjećale jedna na drugu jer su imale sličan stav prema svom predmetu. Učitelj iz povijesti je pričao zanimljive priče, no rijetko tko je znao nešto o njemu, dok je učitelj iz vjeronauka pričao mnogo osobnih priča, pa smo ponekad zaboravili na sam predmet. Učiteljica iz kemije je davala više zadataka nego što smo učili gradiva, što nam je ponekad išlo na živce. Učiteljicu iz hrvatskog pola razreda nije slušalo, no kad je počela vikati se vidjelo tko je glavni. Učiteljice iz informatike i engleskog su bile slične jer su obje znale komunicirati s nama i naučile su nas više nego o samom predmetu. Učitelj iz tjelesnog nas je znao staviti na mjesto, no znao se i našaliti, takvi su bili većina učitelja. Imali smo šarenilo učitelja, no mislim da bolje nismo mogli dobiti. Sve u svemu, ova škola je stvarno bila nezaboravna, no sad je vrijeme da doputujem u srednju. Ostavljam ovu školu s mnogo zabavnih, tužnih te nezaboravnih uspomena. No sada je vrijeme da je ostavim u prošlosti. Sad mogu reći sa velikim smiješkom, zbogom školo!

Karla Kraljić , 8. b, OŠ

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Roko Deban, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Tena Novak, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Tena Mesarić, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Tia Klara Filipović, 8. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Zala Rajf, 1.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Valerija Ružić, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

DJEČJI VRTIĆ CIPELICA, PO Mrav Mačkovec

Željeli bismo stazicu od kamenčića

- Htjeli bismo puno, puno cvijeća koje lijepo cvijeta, dodali su Erik i Dominik. Samo ne bismo htjeli ono na koje plaze puževe i onda pojedu sve listove

Piše: Vlasta Vugrinec

- Mi bismo htjeli stazicu od malih kamenčića, a pored nje zasađeno cvijeće koje puževi ne vole, rekla nam je Dora Kovačić (6), jedna od polaznica dječjeg vrtića u Mačkovcu koji je naš novi kandidat u nagradnom natječaju Vrtionica.

Mravići žele urediti ulaz u svoj vrtić

Dječji vrtić Mrav u Mačkovcu ustvari je Područni odjel čakovečkog Dječjeg vrtića Cipelica. Kako su sada ljetni školski praznici, mali Mravići od ovoga tjedna borave u Čakovcu jer je njihov vrtić u Mačkovcu zatvoren.

Dvije mješovite skupine u dobi od 3 do 7 godina vode odgajateljice Branka Marciuš i Dijana Fučko, odnosno Marijana Novak i Marija Kovačić.

Sa svojim tetama mališani se druže svaki dan od 6 pa do 16 sati. Trenutno su malo žalosni jer su se morali oprostiti od svojih kolega koji na jesen kreću u školu. No, s druge strane, raduju se novoj djeci koja pak tek kreću u vrtić. Kažu, igrat će

se i družiti s njima i pokazati im cijeli svoj vrtić. Vole svoj vrtić i odgojiteljice, a voljeli bi ga još i više da se uredi sam ulaz.

- Tu su trenutno betonske ploče, visoki borovi i grmlje koje se previše razraslo, objasnila je Dijana Fučko, voditeljica Područnog odjela. Htjeli bismo zasaditi novo, mlado grmlje poput razne crnogorice na štapu, urediti stazu te ukloniti te stare borove.

Mlado grmlje ujedno bi i prikrilo postojeću ogradu na ulazu koja također više nije u cvijetu mladosti.

- Ja bih htjela i krov na ulazu pa kad me dovedu u vrtić da mi ne pada kiša po glavi, dodala je Dora.

Kako pak su zamislili sam ulaz, dočarali su nam maketom koju su izradili svojim rukama uz malu pomoć sa strane.

Naime, uvjet za naš ovogodišnji natječaj je izrada makete dvorišta koju je trebalo potom fotogra�irati i poslati nam. Tako će i djelatnicima Vrtnog centra Iva i Rasadnika Iva biti jasnije kako osigurati nagradu.Htjeli bi puno, puno cvijeća

koje lijepo cvijeta, dodali su Erik i Dominik. Samo ne bi htjeli ono na koje plaze puževe i onda pojedu sve listove.

Ispričali su kako se ne boje puževa, primili su ih već u ruke i onda su im bile sve ljepljive i ljigave.

Naime, njihovi doma, roditelji, djedovi i bake, imaju puno puževa pa ih moraju svaki dan soliti i stavljati pivo u posudice. Oni ne bi baš da to moraju raditi u vrtiću.

- Cvijeće onda ne bi lijepo izgledalo bez lišća kad bi ih puževi pojeli, poručili su nam mali Mravići.

Pohvalili su se još i kako su marljivo bojali maketu, tako da su im svi prstići bili zmazani. Čak su, kažu, potrošili svu plavu i zelenu boju. Za izradu makete koristili su isključivo papir.

Karton im je poslužio kao podloga dok su od mekog papira izradili cvjetiće i

Kako se prijaviti?

Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@ mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste

grmlje. Nisu znali kako koji grm izgleda pa su tako jedino napravili pravi bor.

Kako žele prilaznu stazicu od kamenčića, maketi su dodali i pravo kamenje koje su skupili i očistili.

Uređuju stražnje dvorište

Lijepo im je u vrtiću, no najljepše je kad su vani u dvorištu. - Imamo njihaljke, penjalice i još puno toga, rekao je Erik te dodao da im još fali samo vrtuljak koji bi također žarko željeli imati.

Vole se igrati i u pješčaniku, ali ne vole kad je netko zločest pa im baca pijesak koji im onda uđe i u usta i kosu.

Ako pada kiša i kad je jako zima, ne mogu van, ali zato imaju veliko staklo kroz koje mogu gledati u dvorište.

željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu.

Sa svojim odgojiteljima svakodnevno borave u igri i istraživačkim aktivnostima te bi im ova nagrada omogućila još kvalitetniji boravak na otvorenom. Dio istraživanja odnosi se i na promatranje bilja i voćki koje su zasadili. Kruške još ne beru jer je stablo mlado, ali uskoro će ih biti puno. Proučavaju i pčele te leptire, hrane ptice i to ne samo u svom dvorištu već i po cijelom naselju. Naime, često idu u šetnje, posebno kad je lijepo vrijeme. Kako su trenutno u realizaciji oslikavanja ograde dječjim motivima, ova bi im nagrada zaokružila uređenje. "Nasred sela našega, vrtić Mrav stoji, Srečni smo z dena v den vu njem vsi..!

Pozdravljaju vas Mravleki i njihovi odgojitelji!”

Maketa dvorišta, a posebno ulaza kakvog bi željeli

Ema Faić, Sara Brgles, Sofija Vadlja, Hana Sakač, Liam Varga, Dora Kovačić, Liam Turk, Niko Borko, Jura Levačić, Maro Koren, Bruno Kustec, Vito Plevnjak, Gabriel Lesar, Lora Munđar, Jasmina i Marija Ignac, Erik Sakač

VALENTINA NOVAK nakon bolesti našla novu snagu i svrhu u svome vrtu

VRT MILJENKA Dominića iz Hodošana

O, kaj bi sve napravio samo da imam vremena

- Pun sam ideja, taman jedno napravim i već mi se u glavi stvori slika nove stvari, kaže Miljenko

Miljenko Dominić iz

Hodošana zaljubljenik je u cvijeće i prirodu pa je od svog dvorišta napravio pravi mali raj. U njemu uživa sa suprugom Vinkom kojoj je “zabranio” bilo kakvu intervenciju, osim eventualnog zalijevanja. Svoj kutak u njegovom raju imaju i ptice, prije svega grlice i

vrapci. Dok je bio mlađi, na gruntu su živjele dvije obitelji čiji stariji nisu imali ni volje ni želje za njegovim uređenjem. - Uvijek sam zamišljao da grunt uredim onako, po svom guštu, s pravim cvjetnjakom i da svaki cvijet zasadim sam, rekao je Miljenko Dominić. Kaže, sve što zasadi, odmah se i primi.

- Žene koje idu pored kuće mi se znaju čuditi, kak to

ja, sam, muški, mogu i znam, sigurno mi žena pomaže. Ali, ne, ja sve to sam radim, ističe sa smijehom. Praktički ni jednu biljku nije kupio već sam sve pelca.

- Sadim sve kaj raste, no najljepše su mi ruže, katruže, volim začinsko bilje, a posebno matičnjak koji koristim i za pripremu mesa.

Dvorište mu je doista prepuno bilja. Ima ga u teglama poput adama, truba, raznih seduma, agava, kaktusa do trajnica poput albicije, paprati, lovora, banane, hibiskusa, hosti, ružmarina... Kaže, puno toga bi još htio, u principu bi htio sve, samo da mu je više slobodnog vremena.

Veliki kreativac

Uređenje dvorišta Miljenku dođe kao svojevrsni ispušni ventil od svakodnevice. Velikom kreativcu nije problem ujutro ustati u 4 sata i prije posla obići svoje biljke, zaliti ih, otrgnuti suhi cvijet ili list i malim usisavačem ih pokupiti sa šljunčane stazice ili tlakovca.

Uz uređenje dvorišta koje krase i njegove ručne instalacije, još stigne slikati, ići na ribičiju, a član je i ZEU Prode.

- Rado kuham i uvijek kuham u Udruzi kad god trebam, napravio sam si čak i američki smoker, dodaje Miljenko.

To i nije čudno jer radi bravariju u poduzeću u Do-

UKLJUČITE SE u naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da

sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv. Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na

vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju kreativnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje. Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj:

njem Kraljevcu. Tragove svog rada s metalnim materijalom ostavio je po cijelom dvorištu. Nije mu strana ni cementna tehnika o čemu svjedoče brojne tegle.

- O, kaj bi ja toga napravio samo da imam vremena! Pun sam ideja, taman jedno napravim i već mi se u glavi stvori slika nove stvari, kaže Miljenko.

Bambusi za skrovište grlica i kao potporanj za paradajz

Dok mnogi ljubitelji cvijeća bježe glavom bez obzira od bambusa jer se nekontrolirano širi, Miljenko svoje drži pod kontrolom. Štoviše, zasadio ih je zbog grlica koje tu grade svoja gnijezda i uspio

redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

je uzgojiti stabla impozantne debljine, naravno i visine.

- Samo jednoga sam zasadio prije 5 – 6 godina,

pohvalio se Miljenko. Puštam ih ograničeno isključivo zbog ptica. Po noći tu zna biti “milijun” vrabaca.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS – daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac poklanja prilikom dodjele priznanja svim nagrađenima bukete cvijeća. (sh) Kakve

Piše: Vlasta Vugrinec

Miljenko Dominić u svom cvjetnom raju

Raskošna albicija nadvisuje cijelu Miljenkovu džunglu

Vodenica je Miljenkovih ruku djelo

Šuma bambusa je skrovište za p�ce

Rascvjetana Alstromerija (peruanski ljiljan)

PREDSTAVLJENA druga generacija

Novi MG HS s još atraktivnijim dizajnom i najboljom autonomijom u klasi

MG je predstavio drugu generaciju modela HS, ujedno i najtraženijeg modela u Europi, a ponovno će biti dostupan u benzinskoj izvedbi i kao plug-in hibrid, a potonji će imati najbolju autonomiju u klasi od 120 km.

HS je MG-jev najtraženiji model, a s novim modelom se nastoji zadržati ta pozicija ovog modela. A tome će svakako pridonijeti puno bolji i moderniji izgled koji je s 4636 mm od prethodnika duži za 26 mm, dok je širina proširena za 14 mm na ukupno 1890 mm. S druge strane, visina je snižena za 30 mm, s međuosovinski razmak je povećan za 30 mm na 2750 mm. Osim toga, sada je i prtljažnik veći, pa u osnovi zaprima 507 litara. Sve to je rezultiralo i elegantnijim ukupnim dojmom ovog modela. Sprijeda je sada nova rešetka koja podsjeća na one s novih modela MG3 i MG4, a prednja i stražnja svjetla dolaze u LED tehnologiji. Nov je i dizajn aluminijskih naplataka, a u ponudi će biti šest boja karoserije: Pearl bijela, Pebble crna, Sterling srebrna, Hampstead siva, Diamond crvena i Sky plava.

Unutrašnjost je puno modernija nego kod prethodnika i dolazi s dva 12,3-inčna zaslona – jedan za digitalne instrumente, a drugi za multimediju. Sada sustav s navigacijom nudi informacije o prometu u stvarnom vremenu, a dostupan je i pristup Amazon Music glazbenom servisu. Osim toga, Luxury izvedbe su opremljene novim kamerama visoke rezolucije u 360 stupnjeva, a dostupno je i bežično punjenje mobitela.

Iz MG-a najavljuju i kako se sada koriste puno kvalitetniji materijali nego ranije, a posebno se pazilo

na detalje, kako bi boravak u kabini bio što ugodniji. Uz presvlake od crne eko kože u Luxury verziji, također će

biti dostupna opcija presvlaka unutrašnjosti u nijansi smeđe boje, što dodatno ističe privlačnost nove kabine.

koji razvija snagu od 125 kW/169 KS i pritom nudi 275 Nm okretnog momenta, a može se upariti sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem ili 7-stupanjskim DCT automatskim mjenjačem.

Plug-In hibridnu (PHEV) izvedbu pak pokreće pogonski sustav koji se sastoji od 1,5-litrenog benzinca koji razvija snagu od 105 kW/142 KS i elektromotora koji razvija snagu od 154 kW/209 KS, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 6,8 sekundi. No tu je važnije kako je ovaj model opremljen 24,7 kWh baterijom koja omogućuje autonomiju i do 120 km, što je najbolji rezultat u klasi.

mjenjača

Nažalost, klimatizacijom se i dalje upravlja putem zaslona, no zato je tu ostala klasična ručica

umjesto pomodnih i ponekad nepraktičnih prekidača. Novi HS pokreće novi 1,5-litreni benzinski motor

I novi HS dolazi s MG Pilot sigurnosnim sustavima u svim izvedbama, a serijska oprema će uključivati i automatska LED prednja svjetla s funkcijom ‘followme-home’, stražnje parkirne senzore, stražnju parkirnu kameru, električno podesive i grijane retrovizore, vozačko sjedalo električno podesivo u šest smjerova i suvozačko sjedalo podesivo u četiri smjera, klima uređaj, ulazak u vozilo bez upotrebe ključa (“keyless entry”), brisače sa senzorom za kišu, tempomat, električnu parkirnu kočnicu (EPB) s funkcijom automatskog zadržavanja te dva 12,3-inčna ekrana s funkcijama poput navigacije i MG iSmart sustava povezivanja s pametnim telefonima. Prodaja i prve isporuke se očekuju u listopadu, a tada će se znati i cijene. (ir)

automatskog

Moderna unutrašnjost donosi dva zaslona, ali se klima�zacija podešava na zaslonu

Zaslon dolazi s novim so�verom koji je puno brži u radu Veća maska i tanja LED svjetla zaš�tni su znak novog HS-a

Putnici na stražnjim sjedalima dobivaju više prostora za koljena i za glavu

Prtljažnik u osnovi sada zaprima 507 litara

Straga se svjetla protežu čitavom širinom, a ovo je možda i najljepši kut gledanja novog modela

Osim imena, s originalom nema veze: ovo je novi Ford Capri

Ford je predstavio novi električni SUV koji se temelji na Volkswagenu ID.4, a odjenuli su mu ime Capri, iako, osim par dizajnerskih detalja, nema ništa zajedničko s coupeom koji je bio iznimno tražen tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća

Prvo je Ford ime coupea Puma iz 90-ih godina prošlog stoljeća postavio na gradski SUV, a sada je ponovno iskoristio jedno legendarno ime coupea Capri, koji je bio veliki hit u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, kako bi predstavio novi SUV. I to električni. A što je najbolje, ispod karoserije se krije Ford Explorer EV, koji je pak nastao na osnovu Volkswagena ID.4! Eto, to su osnove.

A što se tiče dizajna, Capri pokušava biti coupe SUV, no original je bio fastback coupe, pa je Ford pokušao podsjetiti na original s crnim dijelovima oko prednjih i stražnjih svjetala, no nekako nam to nije dovoljno. Iskreno, da su ovom modelu dali drugo ime, i ostavili isti dizajn, vjerojatno bi svi mi novinari hvalili retro detalje koji su preuzeti s legendar-

nog modela, a ovako je to ispalo bez veze. Novi Capri je dug 4633 mm, širok je 1872 mm i visok 1626 mm, dok mu je međuosovinski razmak 2769 mm, a vozi se na kotačima veličine od 19 do 21 inč. Prtljažnik ima obujam od 570 litara, odnosno 1510 litara kada se preklope stražnji nasloni.

Težina mu je između 2098 i 2190 kg, ovisno o izvedbi. Osnovnu ponudu čini izvedba s pogonom na stražnje kotače i jednim elektromotorom koji razvija maksimalnu snagu od 210 kW/286 KS i nudi 545 Nm okretnog momenta, što omogućuje ubrzanje do stotke za 6,4 sekunde i maksi-

malnu brzinu od 180 km/h. Ugrađena Li-NMC baterija ima kapacitet od 77 kWh, što bi trebalo omogućiti do 627 km autonomije, a nudi se podrška snage punjenja do 135 kW.

Top model ima dva elektromotora, od kojih je svaki postavljen na jednu osovinu, a ukupna snaga ove izvedbe

je 250 kW/340 KS i 679 Nm okretnog momenta, a pogon je na sve kotače. Ova izvedba ubrzava do stotke za 5,3 sekunde, a najveća brzina je ista – 180 km/h. No dolazi s baterijom od 79 kWh, da, 2 kWh više nego osnovni model, a nudi se podrška za snagu punjenja do 185 kW, a autonomija joj je 592 km.

Unutrašnjost je poznata iz modela Explorer EV, a ističe se 14,6-inčnim, okomito postavljenim zaslonom koji se može pomicati gore-dolje, kako bi se pristupilo tajnom pretincu. No kao i kod ostalih modela, štedi se na detaljima, pa i Capri na vozačevim vratima ima samo dva prekidača električnih podizača prozora te tipku osjetljivu na dodir kojom se prebacuje na upravljanje stražnjim prozorima. Zašto? Već niz godina svi pišemo kako je to problem kod Volkswagenovih ID modela, a Ford nastavlja s istim greškama, a sve to radi uštede od 2 eura pri proizvodnji? Pa trebalo je taj trošak uračunati u cijenu vozila koja ionako započinje od 51.950 eura, u Njemačkoj naravno, dok izvedba s pogonom na sve kotače starta od 55.950 eura.

Bočna linija podsjeća na nekoliko aktualnih modela drugih proizvođača

Unutrašnjost je vrlo slična modelu Explorer

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 26. do srpnja do 1. kolovoza 2024.

P 26 Joakim i Ana, roditelji BDM, Anka, Anica; Proštenje Držimurec-Strelec Hlapičina, Mihovljan, Novakovec

S 27 Klement Ohridski i Gorazd i dr, Natalija

N 28 17. KROZ GODINU, Prohor, Viktor I. papa, Nazarije

P 29 Marta, Marija i Lazar, Urban II. papa, Vilma

U 30 Silvan Dubrovački, Petar Krizolog, Julija, Anđa

S 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav, Ognjen, Žarko

Č 1 Alfonz Liguori, Jonatan, Vjera, Nada

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Lian Vinko, sin Tihane i Mirana

Nia Kolmanić, kći Mar�ne i Dejana

Vigo Živković, sin Ivane i Nebojše

Lena Mezga, kći Tatjane i Gorana

Nella Kalanjoš, kći Karoline i Alena

Rahela Bobičanec, kći Petre i Antonia

VJENČANI

Čakovec:

Mateja Gača i Ma�ja Brumen

Tatjana Škorjanec i Tomislav Samobor

Sanja Šamarija i Denis Đuran

Mar�na Đuran i Patrik Kernjak

Tena Hadeljan i Ivan Dokleja

Valen�na Perenc i Mar�n Jelenić

Maja Rogina i Ma�ja Štefulj

Prelog:

Mia Vadas i Mathias Novak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 27. SRPNJA

Belica

dr. Iva Trstenjak-zamjena:

dr. Lucija Zanze

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Goričan

dr. David Skandul

Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

Tim bez nositelja Glavna 26, tel. 040/858-475

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija

dr. Marko Šrajbek

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić

Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Tražimo

Sabina Kolenda i Vinko Ujlaki

Jasmina Kozarić i Dejan Mucafir

Klemen�na Kalanjoš i Klaudijo Kocijan

Marta Gosarić i Nikola Šestan

Štrigova:

Ivana Vuković i Igor Drk

UMRLI

Čakovec:

Đuro Drvenkar r. 1933.

Ana Petek r. Samac r. 1937.

Marija Mesarić r. Baksa r. 1932.

Antun Kolac r. 1952.

Cecilija Jančec r. Mikulić r. 1942.

Josip Medved r. 1932.

Željko Novak r. 1959.

Pavao Kutnjak r. 1941.

Stjepan Žibek r. 1942.

Ivan Kolarić r. 1943.

Ruža Novak r. Križanec r. 1958.

Josip Pevec r. 1946.

Nikola Kolar r. 1957.

Stjepan Petrović r. 1959.

Mursko Središće:

Josip Jambrošić r. 1942.

Prelog:

Marija Novak r. Horvat r. 1935.

Danijela Krobot r. Baksa r. 1972.

Stjepan Nađ r. 1942.

Kata Mikec r. Mirić r. 1935.

Branko Novak r. 1949.

Margareta Kobal-Glavina r. Horvat r. 1936.

Štrigova:

Ignac Kovačič r. 1938.

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

25.07.2024., četvrtak 13:30 Malci 17:00 10 Lives - premijera 20:00 Deadpool - premijera

26.07.2024., petak 17:00 Malci 20:00 Deadpool

27.07.2024., subota 10:00 10 Lives 13:30 Combat Wombat 2 17:00 Izvrnuto Obrnuto 2 20:00 Deadpool 28.07.2024., nedjelja 10:00 Combat Wombat 2 13:30 Malci 17:00 10 Lives 20:00 Deadpool

10

17:00 Malci 20:00

utorak 13:30 Combat Wombat 2 17:00 10 Lives 20:00 Deadpool

srijeda 13:30 Malci 17:00 Combat Wombat 2 20:00 Deadpool

Josip Cirkvenčić

iz Podbresta preminuo 21. srpnja nakon duge i teške bolesti u 70. godini života

Terezija Baranašić rođ. Purić iz Čakovca preminula 24. srpnja u 89. godini života

Leonard Gotal

iz Goričana preminuo 14. srpnja nakon duge i teške bolesti u 75. godini

Ivan Kolarić

iz Čakovca preminuo 17. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 82. godini života

Marica Mesarić rođ. Horvat

iz Goričana preminula 23. srpnja u 84. godini života

TUŽNO SJEĆANJE

Florijan Kovač

iz Kotoribe preminuo u 90. godini života

Stjepan Sabol

iz Pribislavca preminuo 19. srpnja nakon teške bolesti u 69. godini života

Zvonimir Vuk

iz Domašinca preminuo 24. srpnja u 65. godini života

Terezija Jalušić rođ. Zadravec

iz Strahoninca preminula 21. srpnja u 99. godini života

Katarina Valpatić

iz Kotoribe preminula u 86. godini života

Rozalija Habuš

iz Svete Marije preminula u 80. godini života

Franciska Hanić

iz Palinovca preminula u 86. godini života

na dragog i voljenog

Stjepana

Mladena Vrhara 21. 7. 2023. - 21. 7. 2024.

Tkokaže davrijemeliječi?

Tvoja Zlatica

Franjo Horvat

iz Pušćina preminuo 22. srpnja u 84. godini života

Margareta Lehki iz Čukovca preminula u 94. godini života

Barbara Farkaš rođ. Bergovec iz Goričana preminula 14. srpnja u 76. godini života

Goran Matoša

iz Križovca preminuo u 48. godini života

Marija Hižman rođ. Levačić

iz Murskog Središća preminula u 90. godini života

26. srpnja 2024.

66. LE´SLASTICE d.o.o., traži 1 m/ž prodavača, m/ž prodavače u kantini za mjesto rada Čakovec i Donji Kraljevec, javiti se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 11.8.

67. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće traži m/ž pomoćnog bravara, javiti se na email: igor.novak@liming.hr do 3.8.

68. Ljekarna Štefan, Nikole Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 16.8.

69. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž mlađeg analitičara poslovnih sustava, 2 m/ž radnika na izvlačenju žice i 8 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 31.8.

70. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera i m/ž poslovođu, javiti se na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 31.8.

71. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 3 m/ž djelatnika u proizvodnji tjestenine, javiti se osobno na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 5.8.

72. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopati za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnika na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni estrih, 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojnu žbuku, javiti se na mob: 098/241533 do 26.7.

73. MEC d.o.o., Industrijska 9, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: ks@mec.hr do 4.8.

74. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/390-011 ili na mob: 098/9580-727 ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 31.7.

75. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača C+E kat., m/ž vozača miksera, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji AB konstrukcije, m/ž ovlaštenog inženjera, m/ž građevinskog tehničara, m/ž projektanta čeličnih konstrukcija i m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob. 099/5389083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 5.8.

76. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, 2 m/ž informatičara, m/ž energetičara-frigomehaničara, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu i m/ž radnika na sanitaciji pogona - tehnologa, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info@ vajda.hr do 31.7.

77. Metal dekor d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži 2 m/ž tehnologa tehnološke razrade nacrta, 2 m/ž sačmarista - pomoćna bravara i m/ž rukovatelja viličarom, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ metal-dekor.hr do 16.8.

78. METAL –EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 do 31.7.

79. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na poslovima silikoniranja i m/ž servisera-prodavača bicikla, javiti se na mob. 099/216-9252 ili na email: info@ beciklin.com do 31.8.

80. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.8.

81. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-588 ili na email: moharic.commerce@gmail.com do 31.7.

82. MULTI-STAR d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž blagajnika, javiti se na email: multistar. posao@gmail.com do 1.8.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

83. Naranđa transport d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 31.8.

84. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavača za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Štrigova, javiti se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 5.8.

85. NDM PRODUKT j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž bravara, zavarivača tig i mag postupkom, javiti se osobno ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 31.8.

86. NI-SAM ugradnja stolarije d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera pvc i alu stolarije, javiti se na mob. 098/734-704 ili na email: nisam.montaza@gmail.com do 31.7.

87. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija i m/ž NDT kontrolora, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 1.8.

88. Novak Team 2M j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž fasadera i m/ž soboslikara - montera suhe gradnje, javiti se na mob. 095/7666391 ili na email: novakteam2m@gmail. com do 30.7.

89. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja, javiti se na mob: 091/933-5666 do 31.8.

90. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107 a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 098/242-929 ili na email: info@okno.hr do 31.7.

91. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javiti se na tel: 040/655-252 ili na mob: 091/665-5508 do 18.8.

92. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi, Donji Pustakovec, traži 2 m/ž vozača C kategorije - vozača B kategorije za mjesto rada: Donji Pustakovec, 5 m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada: Zabok, Samobor, Zaprešić, Zagreb, javiti se na mob: 098 282 147 do 17.8.

93. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika zaštite i sanitacije, m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž skladištara-viličarista, m/ž vozača traktora, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u klaonici, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, m/ž predradnika na farmi, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž radnika na pranju pogona, javiti se putem linkova dostupnih na https://perutnina-ptuj.my.site.com/ recruitment/s/?language=hr do 31.7.; više informacija na https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx

94. PHRIXUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehničara-domara, javiti se na email: ivica. grgic@phrixusgroup.com do 12.8.

95. PLODINE d.d., traži m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec i Prelog, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.7.

96. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na mob: 098/9932-114 ili na email: voce. sarcevic@gmail.com do 31.8.

97. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d., Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.8.

98. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž parketara - podopolagača i stolara, javiti se na mob: 098/160-1153 do 1.9.

99. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača tig, m/ž lakirera, 2 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž bravara, m/ž poslovođu izrade podsklopova, m/ž voditelja odjela održavanja i investicije, javiti se osobno na adresu, tel. 040/396-556 ili 098/1830-293, pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@ primabiro.hr do 31.7.

100. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž radnika u šivaoni, javiti se na email: office@p-pg.hr do 31.7.

101. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara, m/ž cnc glodača i m/ž tokara za rad na klasičnoj tokarilici, javiti se na mob. 099/6762-864 ili na email: prometal. ck@gmail.com do 31.7.

102. REINOX d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži 2 m/ž bravara-strojobravara, javiti se osobnim dolaskom ili zamolbom na adresu

ili na tel: 040/855-845 ili mob: 098/268-700 ili na email: reinox@reinox.hr do 5.8.

103. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača autobusa, m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravak autobusa, javiti se na email: maja@ rudi-express.hr do 31.8.

104. Sanitas gebäudetechnik d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 2 m/ž zavarivača tig postupkom ili autogeno, montera centralnog grijanja, vodoinstalatera, javiti se na mob: 098/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 10.8.

105. SECURITAS HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara, javiti se na email: ivica.budin@securitas.com.hr do 31.7.

106. SMRTIĆ OPREMA STOLARIJA, Zrinskih 11, Gornji Kuršanec, traži m/ž pomoćnog radnika - stolara, javiti se na mob: 098/980-6580 do 12.8.

107. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača - blagajnika, javiti se na email: posao@spar.hr do 26.7.

108. S-SEČAN d.o.o., Ul. Preloge 19, Ivanovec, traži 3 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/338-000 ili na mob. 091/1010402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan. hr do 31.7.

109. STOL j.d.o.o., Belica, traži m/ž stolaramontera, javiti se na tel. 040/845-351 ili na mob. 098/1975-455 ili na email: stoljdoo@ gmail.com do 31.7.

110. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Pribislavec i Čakovec, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr ili putem linka: https://studenac.talentlyft.com/o/vdG/ apply do 30.7.

111. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži 2 m/ž cjevara, 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@ summa-con.hr do 31.7.

112. SVAM-LIM d.o.o., I. Lole Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika za rad na visini, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/853813 ili mob: 091/572-2091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 26.7.

113. SVJEĆARSTVO DOBOŠIĆ d.o.o., Lopatinec, traži m/ž dostavljača, javiti se na email: komercijala@svjecarstvo-dobosic. hr do 31.7.

114. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži m/ž spremača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098 173 6941 ili na email: info@sercer.hr do 16.8.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM crni Citroen C4

2007. godište, motor 1,4 benzin + LPG, ima euro kuku, 228.000 km, napravljen servis zupčasti, zatezači, vodena pumpa, cijena 1200 eura. info na mob. 091/5060-821

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura.

Kontakt: 098/846-010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM VRTNU KOSILICU samohodnu, naprijed 1 kotač, snage 5,2 kw 7 KS, mogućnost košnje u koš ili bočno, šir. košnje 53 cm, stara dvije godine, cijena 280 eura. info na tel. 098/632156

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Prak� k Garden. Informacije na mob 098/539-169

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE MALA PRIKOLICA ZA TRAKTOR, dimenzije: D160xŠ108xV70 cm, cijena 400 eura, info na mob.: 099/683-9984

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM MOTIVIRANOG SVESTRANOG RADNIKA za rad u Prelogu, razni poslovi oko uređivanja okućnice, na kući i u kući… Isplata pošteno i odmah po dogovoru. Molim samo seriozne i poštene ljude da se jave na mob. 091/5855-171

POZNANSTVA

TRAŽIM SRODNU DUŠU od 50 nadalje, vitka i nižeg rasta. mob. 097/738-4072

NEKRETNINE

KUPUJEM PARCELU voćnjak/ vinograd sa ili bez vikendice u brežnom Međimurju. Info: 095 505 27 60

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu na lijepoj parceli vel. 17x100 m, voda i struja dostupna. Info na mob. 098/1600-415

IZNAJMLJUJEM STUDENTICAMA renovirani dvosobni stan u Čakovcu, novi PVC prozori, rolete, laminat, kuhinja, namještaj, etažno grijanje, balkon. Najam 450 eur + režije. What’sApp/Viber +41/796-55-77-89

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

DAJEM U NAJAM studen�ma (4 sobe), stan na 1. katu u strogom centru Čakovca, 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

RAZNO

PRODAJEM bakreni kotlić za gulaš, paprikaš, s miješalicom na struju, tronožac s lancem, 150 eura. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

CRIJEVO ZA VODU, armirano, 35 metara s motalicom na kotačima, prodajem za 60 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM novo nekorišteno posuđe Emporio 10-dijelno + pekač + indukcijska ploča sa dva + kuharica, te rus�kalni hrastovi stol i 6 stolica. info na mob. 091/519-1164

KONOPI RAZNI za sidrenje-privez brodica, debljine 2 cm, prodajem od 10 eura na više. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/7384072

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. ZagrebUtrina, 091/9240-293

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ORAHOVO ULJE hladno prešano i drvene bačve. Info: 095 505 27 60

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240293

PRODAJE SE SPAVAĆA SOBA + madraci, cijena po dogovoru. info na tel. 040/855-297

PRODAJU SE TEPISI (2 kom) dim. 230x160 i tepih staza dim. 347x99, te stol za PC. Info na mob. 099/6790-553

TRAŽE SE! Molimo sve ljude velikog srca da nam pomognu Lunu i Mišu vra�� doma. Odlutali su 12. 7. iz Strmca Stubičkog. Luna je u �pu istarskog goniča, a Mišu ćete prepozna� po

TRAŽI SE NODI!!!

Iz Gornje Radgone je u svibnju nestao pas Nodi. Ima slovenski čip i njegovi ljudi ga neumorno traže. Za pronalazak Nodija nude i novčanu nagradu. Imate li kakve informacije, javite na broj +386/40-167-227.

bijelim čarapama na prednjim nogama. Nemamo do sada nikakvu informaciju. Bojimo se, očajni smo, brinemo, ludimo.. Ako ste ih vidjeli, molimo javite na broj 099 799 4433.

Šime ima godinu i pol, mješanac je border collia/terijera, nalazi se u Zagrebu, kastriran je, cijepljen i čipiran, ima 18 kg. Broj čipa je 191100002230950. Treba mu netko tko će s njim kon�nuirano radi� i trenira�. Voli šetnje, trčanje i istraživanje. Voli ljude, ali nije baš pogodan za djecu. traživa� i bi� slobodan. Sve dodatne informacije možete dobi� na broj 099 445 8484

Ozzy ima 6 godina, dobar je s ljudima i djecom. Traži novi dom. Broj mikročipa je poznat skloništu. Nalazi se u okolici Čakovca, a zainteresirani za detalje mogu nazva� 099/4800-640.

MOTORNA VOZILA

PRVA CJELINA

PORCIJUNKULOVO PROGRAM 2024.

Proštenje Gospe od Anđela

– vjerski program

Crkva sv. Nikole biskupa, 30. 7. - 2. 8.

• Porcijunkulski buvljak za obnovu Gospinog oltara (svaki dan)

• Trodnevnu pripravu vodi fra Siniša Pucić iz Rijeke, pokretač časopisa “Ulične svje�ljke”, prenoćišta za beskućnike u Rijeci te socijalne samoposluge.

Utorak, 30. 7.

- Prvi dan Trodnevnice

• 17:00 Otvaranje programa (Čitanje bule, pjesma, Skeč Glasnika Velikog Kralja); 17:30 Ispovijed; 17:30 Krunica i Klanjanje Presvetom oltarskom Sakramentu; 18:30 Sveta Misa te blagoslov djece i mladih Srijeda, 31. 7. - Drugi dan Trodnevnice

Komercijalna zona

• 21:30 Koncert - A Strana Malo tu, malo tam

• 20:30 Cirkuski show - Večernji cabaret - Tricycle Trauma, Trg Republike; Caffe bar Brasil - Noćna smjena band; Caffe bar Paladin - Live koncert – Connect; Gradska kavanaSiniša Biško & bend; Deklina Oaza by Murska Dekla, Mamas & Tapas i Angry Moose - svakodnevni glazbeni program; Pivnica Zrinski - svakodnevni glazbeni program Petak, 2. 8. Zona tradicije

• Od 18:30 Folklorna skupina COF Ljubljana, HKUU Sve� Mar�n Doba Zrinskih

– Kompleks Starog grada Urbana zona

SKENDER

• DJ program u terminu 18:00 - 21:00, 22:30 - 02:00

• 9:00 Sveta Misa za bolesnike; 17:00 Krunica; 17:30 Ispovijed; 18:30 Sveta Misa i blagoslov starijih i bolesnih Četvrtak, 1. 8.

- Treći dan Trodnevnice

• 9:00 - 12:00 Razgovor s voditeljem Trodnevnice; 17:30 Ispovijed; 17:30 Franjevačka krunica s posvetom Župe Gospi od Anđela; 18:30 Sv. Misa i blagoslov obitelji željnih potomstva i trudnica; Nakon mise duhovni koncert Željka Thesa i gos�ju u samostanskom dvorištu Petak, 2. 8. Porcijunkula

• 6:30 Sveta Misa; 8:00 Sveta Misa; 9:30 Procesija od gradskog trga; 10:00 Središnje euharis�jsko slavlje predslavi mons. Bože Radoš; 11:30 Sveta Misa na slovenskom i mađarskom jeziku; 18:30 Završno Misno Slavlje blagdana Porcijunkulova

DRUGA CJELINA

Porcijunkulovo

– program po danima Četvrtak, 1. 8.

• 20:00 Svečano otvorenje manifestacije “Porcijunkulovo 2024.” - Atrij Starog Grada; Mimohod Zrinske garde Čakovec, Centar grada; Vatromet.

Zona tradicije

• Od 18:30 KUD Šafran Štefanec, KUU Lipa Gornji Mihaljevec Doba Zrinskih

– Kompleks Starog grada Urbana zona

• DJ program u terminu

18:00 - 21:00, 22:30 - 02:00

• 21:00 Koncert - Generator Park zona

Honolulu dječji park

9:00 - 10:00 Predstava za djecu Lisica bez repa (Peripe�ja teatar VŽ)

10:00 - 12:00 Radionice: Plesna (vod. Dora Žerjav); DJ (vod. DJ Tesh); Rolerska i koturaljkaška (vod. Simona Tošić); Grafiterska (vod. Ma�ja Bajc); Street art (vod. Ružica Segarić); Otpadnici (vod. Mario Jakšić); Crtaonica, 3d POPUP modeliraonica, igraonica na otvorenom, gumi-gumi, špekulanje

17:00 - 20:00 Urban Street Hangout Day (graffi�, street art, hip hop, rolanje, skejtanje...)

18:00 - 20:00 Roller disco

- za građanstvo Deklina Oaza

• 12:00 - 16:00 Ručak u parku; 18:00

- 20:00 Sip & Smoke; 20:00 Koncert - Zdenka Kovačiček; 22:00 - 00:00 DJ Sladoled

- Izložba povijesno vrijednih vozila Old�mer kluba Međimurje

• DJ program u terminu

18:00 - 21:00, 22:30 - 02:00

• 21:00 Koncert - Kandžija Park zona

Honolulu dječji park

10:00 - 11:00 Predstava za djecu i mlade: Što ću bi� kad odrastem (teatar.002 ČK); 11:00 Nastup “Čakovečki mališani”

11:00 - 13:00 Radionice: Plesna (vod. Dora Žerjav); DJ (vod. DJ Tesh); Rolerska i koturaljkaška (vod. Simona Tošić); Street art (vod. Ružica Segarić); Otpadnici (vod. Mario Jakšić); Face Pain�ng by Magdalena Sklepić; Crtaonica, 3d POPUP modeliraonica, igraonica na otvorenom, gumi-gumi, špekulanje 18:00 - 20:00 Igre bez granica - za obitelji

Deklina Oaza

11:00 - 13:00 Radionice: Plesna (vod. Dora Žerjav); DJ (vod. DJ Tesh); Rolerska i koturaljkaška (vod. Simona Tošić); Street art (vod. Ružica Segarić); Otpadnici (vod. Mario Jakšić); Face Pain�ng by Magdalena Sklepić; Crtaonica, 3d POPUP modeliraonica, igraonica na otvorenom, gumi-gumi, špekulanje 18:00 - 20:00 Igre bez granica - za obitelji Deklina oaza

• 12:00 - 16:00 Ručak u parku; 18:00 - 20:00 Old Fashion Cocktails; 20:00 Koncert - Funk fact + Lorei; 22:00 - 00:00 - Koncert - Green Room Komercijalna zona

Svakodnevno u programu

Porcijunkulski sajam 9:00 –22:00; Svjetlosna predstava 22:00 – 2:00; Doba Zrinskih - Kompleks Starog grada; Prezentacija streličarstva u terminu 10:00 - 12:00, 18:00 - 20:00 - Streličarski klub Katarina Zrinski Čakovec; Kaj penzioneri delaju dok ništ ne delajuUdruga umirovljenika Međimurske županije, Haustor - Kralja Tomislava 2; Eduka�vne radionice starih za-

Deklina Oaza

• 12:00 - 16:00 Ručak u parku; 18:00 - 20:00 Coffee �me; 20:00 Koncert - Sugabeat & Friends Feat. Shondell Mims; 22:00 - 00:00 Koncert - VOADO

Komercijalna zona

nata; Gastro ruta; Vinograd 18:00; Pop-Up izložba na otvorenom1. c, Graditeljska škola Čakovec; Mentorica: Darija Dujam; Pop-Up kupole; Izložba "Biciklinom po pu�ma i poljima...i slikam", Mateja Balent, Knjižnica "Nikola Zrinski"; Izložba bonsai drvca, Bonsai udruga “Sjeverozapad”, Zgrada Scheier; Ulični performansi; Ulični glazbeni program

vitezova Hector (Slovačka); 20:00 - Oroszlánszív Lovagrend egyesület (Mađarska); 20:30 - nastup dvorske lude Jage III. Kukuriječkog Večernji sa�

• Osvjetljavanje bedema bakljama i svijećama

• 21:00 Koncert - Bluvinil Park zona

Honolulu dječji park 9:00 - 10:00 Predstava za djecu: Legenda o Pozoju (teatar.002 ČK)

10:00 Predstavljanje zvučne slikovnice ˝Koprivko f Čakovcu˝, Branimir Dolenec

10:00 - 12:00 Radionice: Plesna (vod. Dora Žerjav); DJ (vod. DJ Tesh); Rolerska i koturaljkaška (vod. Simona Tošić); Street art (vod. Ružica Segarić); Otpadnici (vod. Mario Jakšić); Crtaonica, 3d POPUP modeliraonica, igraonica na otvorenom, gumi-gumi, špekulanje

17:00 - 20:00 Urban Street Hangout Day (graffi�, street art, hip hop, rolanje, skejtanje...)

18:00 - 20:00 Roller disco - za građanstvo

Deklina Oaza

• 12:00 - 16:00 Ručak u parku; 18:00 - 20:00 Spritz �me; 20:00 Koncert - Beverly Brooks; 22:00 - 00:00 DJ Tesh

Komercijalna zona

• 21:30 Koncert - Vesna Pisarović Malo Tu, Malo Tam

• 17:00 Predstava za djecu-Legenda o Pozoju (teatar.002 ČK),Dvorište Muzeja Međimurja ČK; 18:00 Radionice Zagonetni pozoj - Ma�ja Bobek, Perivoj Zrinski; 20:30 Cirkuski show - S�gli su mornari - Tricycle Trauma, Trg Republike; Caffe bar Brasil - Noćna smjena band; Caffe bar Paladin - DJ Kolak M; Deklina Oaza by Murska Dekla, Mamas & Tapas i Angry Moose - svakodnevni glazbeni program; Gradska kavana - Vulkan band; Pivnica Zrinski - svakodnevni glazbeni program

Subota, 3. 8. Zona tradicije

• Od 18:30 KUD Mihovljan i Zbor umirovljenika Mihovljan, KUD Bel�nci

• 20:00 Sincere Praise (Gospel zbor) Doba Zrinskih

– Kompleks Starog grada Urbana zona

• 7:00 - 12:00 25. Međunarodni old�mer susret “Međimurje 2024.”

• 12:00 - 16:00 Ručak u parku; 18:00

- 20:00 Art & Wine; 20:00 Koncert

– Pokle; 22:00 - 00:00 KoncertRobi i Tomo

Komercijalna zona

• 21:30 Koncert - Halid Bešlić

Malo tu, malo tam

• 17:00 Predstava za djecu-Legenda o Pozoju (teatar.002 ČK),Dvorište Muzeja Međimurja ČK; 18:00 Radionice Zagonetni pozoj - Ma�ja Bobek, Perivoj Zrinski; 20:30 Cirkuski show - Vučko, čovjek od principa - Tricycle Trauma, Trg Republike; Caffe bar Brasil - Noćna smjena band; Caffe bar PaladinDJ Stankoo & MC Ma�eo; Deklina Oaza by Murska Dekla, Mamas & Tapas i Angry Moose - svakodnevni glazbeni program; Gradska kavana - Privat bend; Pivnica Zrinski - svakodnevni glazbeni program Nedjelja, 4. 8. Zona tradicije

• Od 18:30 Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, KUD Lipovac Generalski stol

Doba Zrinskih

– Kompleks Starog grada Urbana zona

• DJ program u terminu 18:00 - 21:00, 22:30 - 02:00

• 21:00 Koncert - Daliborovo Granje Park zona

Honolulu dječji park

10:00 - 11:00 Predstava za djecu: Lovci na snove (LOFT ZG)

Dođite vlakom

Pozivamo vas da nam na Porcijunkulovo dođete vlakom. Svim putnicima posje�teljima “Porcijunkulovo 2024.” HŽ Putnički prijevoz odobrava popust u visini od 40 % od redovne prijevozne cijene u 1. i 2. razredu svih vrsta redovnih vlakova. Popust se može koris�� isključivo za kupnju povratnih prijevoznih karata. Putnici će svoje karte moći ovjeri� u Turis�čkoj zajednici grada Čakovca, Kralja

RAMADANI (40) zvan Pajdo čakovečki je kebab majstor

• 21:30 Koncert - Jole Malo tu, malo tam

• 17:00 Predstava za djecu-Legenda o Pozoju (teatar.002 ČK),Dvorište Muzeja Međimurja ČK; 18:00 Radionice Zagonetni pozoj - Ma�ja Bobek, Perivoj Zrinski; 20:30 Cirkuski show, Večer svila - Tricycle Trauma, Trg Republike; Caffe bar Brasil - Noćna smjena band; Caffe bar Paladin - DJ Nicola Moreno & DJ Studo; Deklina Oaza by Murska Dekla, Mamas & Tapas i Angry Moose - svakodnevni glazbeni program; Gradska kavana - TS Kumovi; Pivnica Zrinski - svakodnevni glazbeni program Ponedjeljak, 5. 8. Zona tradicije

• 18:00 Svečana dodjela priznanja “Najbolje na Porcijunkulovome”; Od 18:30 Županijski tamburaški orkestar „Stjepan Bujan S�pić“ Doba Zrinskih

– Kompleks Starog grada Urbana zona

• DJ program u terminu 18:00 - 21:00, 22:30 - 02:00

• 21:00 Koncert - Tacoor / Techno Vikings Park zona

Honolulu dječji park

9:00 - 10:00 Predstava za djecu: Kravica Muu (KD Pinklec ČK)

10:00 - 12:00 Igre bez granica - za vr�će

Radionice: Plesna (vod. Dora Žerjav); DJ (vod. DJ Tesh); Street art (vod. Ružica Segarić); Otpadnici (vod. Mario Jakšić); Face Pain�ng by Magdalena Sklepić; Crtaonica, 3d POPUP modeliraonica, igraonica na otvorenom, gumi-gumi, špekulanje

18:00 - 20:00 Prezentacija radionica; Besplatno fotkanje i Disko za klince

Tomislava 1, Čakovec, svakim danom od 1. do 5. 8. 2024. od 8:00 do 22:00 sata. Popust se u navedene dane mogu koris�� i za dvosmjerna putovanja s područja svih kolodvora Hrvatskih željeznica i Slovenskih željeznica do kolodvora Čakovec i natrag. Popust se ne može primijeni� na udaljenos�ma kraćima od 25 kilometara. Organizator zadržava pravo izmjene programa!

• 21:30 Koncert - Crvena Jabuka Malo tu, malo tam

• 20:30 Cirkuski show - Party povorka - Tricycle Trauma, Trg Republike; Caffe bar Brasil - Noćna smjena band; Caffe bar Paladin - Live koncert – Cvija; Deklina Oaza by Murska Dekla, Mamas & Tapas i Angry Moose - svakodnevni glazbeni program; Gradska kavana - Ringišpil (tribute Balašević); Pivnica Zrinski - svakodnevni glazbeni program

TREĆA CJELINA

Doba Zrinskih – Stari grad Čakovec Svakodnevno do 1. do 5. 8.

• Sajam u „Doba Zrinskih“: srednjovjekovne radionice starih zanata za djecu i odrasle; život u srednjovjekovnim viteškim logorima; čarke vitezova iz vremena Ernušta i Keglevića; viteška interak�vna radionica (gađanje lukom i strijelom); mala škola mačevanja; putujući trgovci; dječje srednjovjekovne igre; svađe kmetova i gubavaca; tortura; lakrdijaši; koprivnički; muške�ri – vatreni show; izložba divljih i domaćih živo�nja, nastupi sokolara; kmetske igre; srednjovjekovna glazba; jela iz doba Zrinskih; alkemičari; srednjovjekovna pivara „Lepi dečki“; 1. 8. – četvrtak

• 17:00 – Sajam u „Doba Zrinskih“ 2. 8. – petak

Utvrda i opkop

• 10:00 – 13:00 i 17:00 – 22:00 –Sajam u „Doba Zrinskih“; 17:00 - predstava za djecu – „Legenda o Pozoju“; 17:30 - nastup srednjovjekovnih muzičara Le tre cipolle (Italija); 18:00 – nastup dvorske lude Jage III. Kukuriječkog; 18:30 – konjički turnir vitezova Hector (Slovačka); 19:15 - Oroszlánszív Lovagrend egyesület (Mađarska); 19:45 – nastup srednjovjekovnih muzičara Le tre cipolle (Italija); 20:30 - nastup dvorske lude Jage III. Kukuriječkog Večernji sa�

• Osvjetljavanje bedema bakljama i svijećama;

• 21:00 - vatreni show (Koprivnički muške�ri)

3. 8. – subota

• 10:00 – 13:00 i 17:00 – 22:00

– Sajam u „Doba Zrinskih“; 16:30 – predstava za djecu –„Legenda o Pozoju“; 17:00 - nastup srednjovjekovnih muzičara Le tre cipolle (Italija); 17:30 – nastup dvorske lude Jage III. Kukuriječkog; 18:00 - Sokolari Sv. Bavona (Slovačka); 18:45 – nastup srednjovjekovnih muzičara Le tre cipolle (Italija); 19:15 - konjički turnir

• 21:00 - vatreni show (Koprivnički muške�ri)

4. 8. – nedjelja

• 10:00 – 13:00 i 17:00 – 22:00 – Sajam u „Doba Zrinskih“; 16,30 - predstava za djecu –„Legenda o Pozoju“; 17,00 - nastup srednjovjekovnih muzičara Le tre cipolle (Italija); 17,30 – nastup dvorske lude Jage III. Kukuriječkog; 18,00 - Sokolari Sv. Bavona (Slovačka); 18,45 – nastup srednjovjekovnih muzičara Le tre cipolle (Italija); 19:15 - konjički turnir vitezova Hector (Slovačka); 20:00 - Oroszlánszív Lovagrend egyesület (Mađarska); 20:30 - nastup dvorske lude Jage III. Kukuriječkog Večernji sa�

• Osvjetljavanje bedema bakljama i svijećama

• 21:00 - vatreni show (Koprivnički muške�ri)

5. 8. – ponedjeljak

• 10:00 – 13:00 i 17:00 – 22:00 – Sajam u „Doba Zrinskih“ Sudionici:

• Viteške skupine iz Hrvatske i inozemstva: Zrinska garda (Čakovec); Vitezovi Zelingradski (Sv. Ivan Zelina); Koprivnički muške�ri i haramije (Koprivnica); Ra�us Mor�s (Varaždin); Loops (Varaždin); Manufaktura mojster Janez (Slovenija); Društvo Baron (Slovenija); Hector (Slovačka); Sokoliari Sv. Bavona (Slovačka); Le tre cipolle (Italija); Oroszlánszív Lovagrend egyesület (Mađarska); Houn�ng (Mađarska)

Napomena: Kretanje i zadržavanje na mjestu održavanja manifestacije na vlas�tu odgovornost.

Dolaskom na programe manifestacije Porcijunkulovo pristajete na fotografiranje i video snimanje kao posje�telj javnog događaja. Foto i video dokumentaciju organizator, Turis�čka zajednica grada Čakovca će koris�� isključivo za vlas�tu arhivu i za objavu medijima i s njom postupa� u skladu sa Zakonom o zaš�� podataka i Općom uredbom o zaš�� podataka (GDPR). Zahvaljujemo se na razumijevanju. Zabranjeno svako audio i/ ili video snimanje te objavljivanje snimaka u bilo koje svrhe (u vlas�te promo�vne svrhe) bez odobrenja organizatora!

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Smijeh je lijek

Humor ima funkciju emocionalne regulacije, važan je moderator u stresnim i bolnim situacijama i najčešće se definira kao sposobnost osobe da doživi neke podražaje i iskustva smiješnima i da uživa u njima

Humor je važna sastavnica mentalnog i tjelesnog zdravlja, a ne samo socijalno poželjna osobina ličnosti. Djeluje opuštajuće, oslobađa od straha, tuge i anksioznosti, omogućuje pozitivniju procjenu situacije u kojoj se osoba nalazi… U istraživanjima se pokazalo da je negativno povezan s depresijom, pesimizmom i zabrinutošću oko različitih životnih pitanja. Ali to svi znamo i bez istraživanja! Humor ima funkciju emocionalne regulacije, važan je moderator u stresnim i bolnim situacijama. Na �iziološkoj razini smijeh stimulira imunološki odgovor organizma zbog smanjenja razine hormona stresa kortizola i oslobađanja hormona endor�ina, na emocionalnoj razini pomoću smijeha negativne emocije zamjenjuju se pozitivnima, na kognitivnoj razini smijeh rasterećuje, jer odvlači pažnju s problemne situacije, a na socijalnoj razini smijehom se osiguravaju povezanost i socijalna podrška. Različiti aspekti humora, poput pretvaranja negativnog u pozitivno, optimizam i nada, učinkovite su strategije suočavanja. Pozitivnom procjenom i realističnijim kognitivnim procesiranjem informacija humor dovodi do kognitivno-afektivne promjene i omogućuje pojedincu suočavanje s izazovnom ili zastrašujućom situacijom, a da ga pritom ne preplave neugodni osjećaji. Humor se smatra zrelim obrambenim mehanizmom, jer smanjuje stres, dok istodobno ego i realitet ostaju povezani. Prema Freudu, razlog zašto uživamo u vicevima je to što nam omogućuju da osjetimo zadovoljstvo koje proizlazi iz otpuštanja primitivnih seksualnih i agresivnih impulsa. Iznenadilo bi ga da može vidjeti koliko smo danas pro-

duktivni po tom pitanju! Smiješne su nam stvari koje su neočekivane i neobične, kao i razne situacije koje uključuju kršenje socijalnih, kulturalnih, lingvističkih, logičkih i moralnih normi. Smijati se možemo na vlastiti i na tuđi račun! Agresivni humor koji je okrenut ismijavanju i kritiziranju tuđih mana često koristi ironiju i cinizam, ali i opet svi znamo da to može biti dobar ventil u frustrirajućim okolnostima. Postoji i humor koji nas povezuje i namijenjen je postizanju zajedništva i smanjivanju osjećaja napetosti. Ovaj tip humora karakterističan je za otvorene, dobronamjerne ljude koji su jako društveni i manje su skloni anksioznosti i depresivnim epizodama. Humor tipa „život kroz ružičaste naočale“ pomaže ljudima da se lakše nose sa svakodnevnim životnim izazovima i stresom, a sklone su mu optimistične osobe koje često opisujemo kao veseljake i podizatelje morala. Smisao za humor se najčešće de�inira kao sposobnost osobe da doživi neke podražaje i iskustva smiješnima i da uživa u smiješnim stvarima. No, on ima puno aspekata: sposobnost shvaćanja šala i viceva, način na koji osoba izražava humor, stupanj u kojem sama aktivno traži duhovite sadržaje koje će čitati ili gledati, pamćenje za viceve ili smiješne događaje iz vlastitog života te korištenje humora kao mehanizma nošenja sa stresom. Smisao za humor ovisi o mnoštvu faktora, kao što su kultura u kojoj osoba živi, inteligencija, zrelost, obrazovanje i kontekst. Smisao za humor vrlo je poželjna karakteristika ličnosti i vrlo bitna komponenta mentalnog zdravlja, a smijeh je jednostavno, jeftino i prirodno terapijsko sredstvo u svim životnim situacijama!

(Godišnji) odmor važan je za zdravlje

Dolaskom ljeta stigla je i sezona godišnjih odmora. Spas od vrućine mnogi traže na moru ili u bazenima, a nekima je dovoljno i odmarati se u vlastitim domovima, pauzirajući od posla.

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

No, prednosti uzimanja pauze od posla ne odnose se samo na dulje stanke poput godišnjeg odmora. Jasno je da je godišnji odmor nužan za tjelesnu i mentalnu dobrobit, no on ne može biti zamjena za kraće stanke na poslu, kao ni za slobodno vrijeme nakon posla i tijekom vikenda. Bez obzira radi li se o kratkim, srednjim ili dužim pauzama od posla, svaka od njih (ako se kvalitetno iskoriste) može pozitivno utjecati na dobrobit osobe.

Svatko od nas u teoriji uzima pauzu od posla tijekom radnog tjedna, odnosno na kraju dana i vikendima, a miran i neometan san bitan je za sveukupno zdravlje i kvalitetnije obavljanje posla

Naravno, ne može svatko odabrati kako i kada će uzeti pauzu na poslu – neki imaju pauze u određeno vrijeme i s ograničenim mogućnostima kako ih provesti. Ako se nalazite u ovoj situaciji, svejedno je bitno iskoristiti pauze, a ne ih preskočiti. Ljudi ne mogu održati maksimalnu razinu koncentracije tijekom cijelog radnog dana. Ukoliko imate mogućnost odabira kako i kada uzeti pauzu, učinite to kad osjetite napetost u tijelu ili pad koncentracije koja vam otežava izvršavanje radnih zadataka. Ključno je preduhitriti stres kako ne bismo osjetili njegove negativne posljedice. Čak i kratke pauze od nekoliko minuta mogu dovesti do poboljšanja raspoloženja i kvalitete rada na poslu – pod uvjetom da se to vrijeme provede radeći nešto opuštajuće, društveno ili nešto što uključuje mentalnu angažiranost. Pauza za užinu je važna zbog konzumiranja hrane koja nam daje potrebnu energiju za ostatak radnog dana, no korist od pauze proizlazi i iz toga da mozak koristimo za nešto drugo, a ne da jednostavno prestanemo raditi. Istraživanja su pokazala da dvije aktivnosti mogu biti posebno korisne tijekom pauza, a to su �izičko kretanje (uključujući i jednostavnu šetnju) i vježbe relaksacije. Obje aktivnosti dovode do poboljšanja koncentracije te smanjuju napor i umor u poslijepodnevnim satima.

Svatko od nas u teoriji uzima pauzu od posla tijekom radnog tjedna, odnosno na kraju dana i vikendima. Ali vrijednost ovog slobodnog vremena dijelom ovisi o tome koliko dobro možemo odvojiti privatan život od posla. Mentalno odvajanje od posla, tj. ne razmišljanje o poslu, ne odgovaranje na telefonske pozive i ne provjeravanje e-maila snažno

je povezano s općom dobrobiti, odnosno dovodi do većeg zadovoljstva poslom i životom, rjeđeg doživljavanja stresa i izgaranja na poslu, kvalitetnijeg sna te rjeđim bolovima u leđima i glavi. Naravno, mogućnost odvajanje od posla ovisi o vrsti posla ili zahtjevima radnog mjesta. Bez obzira na to, bitno je pronaći vrijeme za sebe i upustiti se u aktivnosti koje će nam pomoći da se �izički i mentalno odmaknemo od posla – nekima su to sportske aktivnosti ili druženje s prijateljima, dok drugima više odgovara čitanje knjiga ili odlazak u muzej. Čak i ako kod kuće volite razmišljati o poslu, pokušajte ne raditi to prije odlaska na spavanje. Miran i neometan san bitan je za sveukupno zdravlje i kvalitetnije obavljanje posla. Godišnji odmor i duže pauze od posla nisu samo uživanje već mogu biti ključni za dugoročno zdravlje i dobrobit osobe. Velik broj istraživanja pokazuje da su duži odmori povezani s nižim stopama srčanih bolesti, depresije i anksioznosti, smanjenjem stresa, većom produktivnosti na poslu i sveukupnom većim zadovoljstvom životom. Čak i kraći godišnji odmor od 4 do 5 dana pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit nakon povratka kući, osobito kad je osoba opuštenija i odvojena od posla. S druge strane, rad tijekom godišnjeg odmora može biti povezan s pogoršanjem zdravlja i dobrobiti nakon povratka s odmora. Jedno istraživanje pokazalo je da u tjednima prije godišnjeg odmora kod osoba dolazi do smanjenja broja otkucaja srca, što znači da već i samo iščekivanje i radovanje odmoru može imati pozitivan učinak na zdravlje krvožilnog sustava i ublažiti štetne učinke stresa. Godišnji odmor može, ali i ne mora uključivati izlete ili putovanja, a ako je dobro iskorišten, njegova korist se može osjećati tjednima ili čak mjesecima kasnije. Iako je alkohol često neizostavan dio godišnjeg odmora, potrebno je biti svjestan njegovih negativnih učinaka, pogotovo tijekom iznimno vrućih ljetnih dana. No, ako ipak odlučite konzumirati alkoholna pića, pijte i dovoljno vode tijekom cijelog dana te pojedite nešto prije ili tijekom pijenja. Pijte sporo, a između dva alkoholna pića popijte i bezalkoholno, najbolje vodu. Izbjegavajte direktnu izloženost suncu te plivanje pod utjecajem alkohola kako biste izbjegli mogućnost nesreće s ozbiljnim ili čak smrtnim posljedicama.

Nikola Petričević, magistar psihologije

MURSKO SREDIŠĆE dobilo višenamjensku vatrogasnu cisternu na korištenje

S jednim punjenjem može napojiti 3500 građana pitkom vodom

Vatrogasna cisterna ima rezervoar od 7000 litara za pitku vodu ili za dva sata intenzivnog gašenja

Mursko Središće je odlukom Vlade dobilo na korištenje višenamjensku vatrogasnu cisternu kapaciteta 7000 litra vode.

Grad ima ozbiljnih problema s čestim poplava, a prošle godine zabilježen je povijesni vodostaj rijeke Mure od 543 centimetara.

U takvim okolnostima uvijek je potrebno voditi računa o dostupnosti pitke vode zbog mogućeg onečišćenja kod poplava.

Što znači ovakva cisterna za građane pojasnio nam je Rajko Bogdan, zapovjednik DVD-a Mursko Središće.

- Živimo u složenim vremenima: suša, globalne krize i opasnosti od terorizma. To nas prisiljava da vodimo računa da se građanima uvijek osigura pitka voda iz neovisnih čistih izvora za slučaj bilo kakvog onečišćenja javnog vodovoda, kazao je.

Da ljudi i životinje ne ostanu bez pitke vode

Nastavlja: - Višenamjenska cisterna je odličnih performansi i za više namjena. Do sada su vatrogasci raspolagali s navalnim vozilom u koji su mogli spremiti 2400 litara vode i prevesti 7 vatrogasaca u akciju. Ono ima više opreme i manji kapacitet rezervoara za vodu od cisterne, ali prvo kreće na intervenciju. Cisterna s većim rezervoarom od 7000 litara ide za njim pri čemu može nadopunjavati navalno vozilo vodom, ali je i sama višenamjenska cisterna opremljena i za gašenje požara, kaže. Uz to je namijenjena i za opskrbu pitkom vodom iz neovisnih izvora pitke vode za opskrbu građana ili životinja. Ako se uzme liječnička preporuka da jedan građanin dnevno treba popiti dvije litre tekućine, jednim punjenjem

cisterna može se napojiti do 3500 građana pitkom vodom. No za slučaj kakve nepogode, vodom se mogu napojiti i žedne životinje, a ne samo ljudi, kazao je Rajko Bogdan, zapovjednik DVD-a Mursko Središće.

No postoje i drugi razlozi zbog kojih je potrebna cisterna tako velikog kapaciteta rezervoara za vodu, a to je eventualno gašenje požara

u zaštićenom krajoliku rijeke Mure te u gašenju divljih odlagališta smeća kraj romskih naselja gdje postoji problem s hidrantskom mrežom. Rezervoar cisterne od 7000 litara omogućava količinu vode koja je dovoljna za dva sata intenzivnog gašenja.

U veljači ove godine Grad Mursko Središće uputio je zamolbu za dodjelu vatrogasne cisterne s pitkom vodom

Ekipa koja brine za svoje sumještane

PROJEKT

Kako bi pomogli mještanima starijim od 65 godina s područja Općine Donji Kraljevec, a u koju spadaju naselja Donji Kraljevec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju, osigurana je pomoć u kući kroz 4. fazu projekta “Snažno zaželi i ostvari“. Cilj je pomoći osobama u njihovim svakodnevnim poslovima i druženjima te ih tako spasiti od prerane institucionalizacije. Projekt će trajati 36 mjeseci umjesto dosadašnjih godinu dana (faza III trajala je samo 8 mjeseci), a vrijednost projekta koji je 85 posto sufinanciran sredstvima iz Europskog

socijalnog fonda te 15 posto iz državnog proračuna je čak 594.000 eura. Početak provedbe projekta je bio 22. ožujka 2024. i trajat će do 22. ožujka 2027. Trenutno imamo 90 korisnika, od čega 60 žena i 30 muškaraca starijih od 65 godina, kojima usluge pomoći pruža 12 žena (pružateljica usluga), a svaki mjesec dijeli im se i paket potrepština – rekla je voditeljica projekta “Snažno zaželi i ostvari IV” Irena Srpak, naglasivši kako je na stranicama Općine objavljen poziv korisnicima, koji je otvoren za vrijeme cijelog trajanja

projekta. Koordinatorica projekta Slađana Dolenec nam je rekla kako je pomoć koju žene pružaju starijim i nemoćnim mještanima iznimno dobro prihvaćene. Žene koje su zaposlene na projektu kao pružateljice usluga su : Nada Pandur, Marija Vadlja, Verica Furdi, Smiljana Cerovec, Ana Andročec, Danijela Smolek Lengelić, Nataša Pozderec, Jadranka Cvek, Danica Špirk, Marija Šestan, Ružica Mlinarić i Svetlana Čanadi. Pružateljice usluga potpore i podrške obavljaju kućanske poslove, organiziraju prehranu, pomažu u osobnoj

higijeni te pomoći u zadovoljavanju ostalih potreba korisnika te ono najčešće i najvažnije, druže se s njima i razgovaraju te stvaraju tu tako bitnu emocionalnu povezanost. Nositelj projekta je Općina Donji Kraljevec, dok je partner na projektu Udruga sportske rekreacije “Sport za sve“ Općine Donji Kraljevec. Suradnja je ostvarena i ovaj put s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – PU Čakovec i Hrvatskim zavodom za socijalni rad – PU Prelog. Projekt je svojim prisustvom podržao i Mato Fofić, voditelj Ureda za ugovaranje i financiranje projekata EU HZZ-a Zagreb,

Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Početkom travnja Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o dodjeli na korištenje višenamjenskih autocisterni za pitku vodu te je na temelju Ugovora o smještaju, čuvanju, održavanju i korištenju višenamjenske cisterne za pitku vodu Gradu Mursko Središće dodijeljena na korištenje jedna višenamjenska autocisterna za pitku vodu, bez naknade, na rok od četiri godine.

Za sada na četiri godine, ali uz mogućnost produženja

- U pravilu Vlada cisterne povjerava u početku na četiri godine s mogućnošću produženja na još četiri godine, a nakon toga na trajno korištenje, barem je takva praksa bila do sada, pojasnio je zapovjednik Bogdan. Mursko Središće i vatrogasci DVD-a Mursko Središće su to zaslužili jer su se svojim

Nikola Hren predstojnik Ureda HZZ-a PU Čakovec i Melita Novak Ban Voditeljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad – PU Prelog. U ime partnera na projektu, USR “Sport za sve“ Općine Donji Kraljevec i njezine predsjednice Katice Blagus, nekoliko riječi rekla je članica te udruge Dubravka Mihoci. Podsjetila je kako je ovaj projekt krenuo na prijedlog Katice Blagus i USR-a “Sport za sve“, koja je i bila nositelj projekta u 2. fazi, a sada je partner, što je udruzi iznimna čast. Miljenko Horvat, načelnik Općine Donji Kraljevec, s ponosom je istaknuo ka-

radom nebrojeno puta dokazali da pomažu građanima u obrani njihovih života i imovine.

Do primopredaje je višenamjenske vatrogasne cisterne došlo 11. srpnja ove godine. Ugovor o primopredaji autocisterne potpisao je gradonačelnik Dražen Srpak u Ozlju u tvrtki Flammifer koja proizvodi takva vozila. Članovi DVD-a Mursko Središće preuzeli su autocisternu i prošli obuku o načinu rada i korištenja autocisterne te za to dobili odgovarajuće uvjerenje.

Složni i uvijek spremni članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mursko Središće kao i predstavnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Peklenica i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Križovec s radošću su dočekali dolazak višenamjenske autocisterne za pitku vodu u Mursko Središće. (BMO)

ko je ovo jedan od najboljih projekata, pošto smo sve starija populacija i moramo razmišljati o budućnosti. - Žene koje brinu o tim starijim ljudima su izuzetno bitne i posebno bih im zahvalio, kao i članicama udruge “Sport za sve“ jer one su “žene za sve“ i pomažu u svemu! A kako bismo starijim osobama pružili što stabilniju budućnost, općina radi i na projektu cjelodnevnog boravka za starije osobe, koji bismo voljeli realizirati. Jer, kako je rekao, dok su žene zdravije i obitelj je zdravija, a dok je obitelj zdravija onda je takvo i cijelo društvo.

U Murskom Središću vatrogasci su s radošću su dočekali višenamjensku vatrogasnu cisternu

Rajko Bogdan, zapovjednik DVD Mursko Središće i Civilne zaštite Mursko Središće

Odrezak u umaku

Piletina

s tjesteninom i umakom od cherry rajčica

od senfa s rizi – bizi

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Kuharica Larisa Klobučarić iz ugostiteljskog objekta Menza u Čakovcu za vaš nedjeljni objed preporučuje pripremiti svinjski odrezak u umaku od senfa s rizi-bizi.

Sastojci:

- svinjski odrezak

- češnjak

- peršin

- 2 dcl vode

- bijelo vino

- sol, papar

- Vegeta

- brašno

- riža

- grašak

- senf

Za pripremu ovog jela nije potrebno utrošiti mnogo vremena, stoga je ovaj recept dobrodošao za pripremu u radnom tjednu kad zbog dinamike poslovnih i drugih obveza često ponestaje vremena ili pak u danima vikenda i odmora kad više vremena želimo provesti u prirodi ili druženju s obitelji. Evo recepta: batićem za meso lagano istučemo odreske (svinjetina), dodamo sol i papar te uvaljamo u brašno. Na zagrijanoj masnoći ispečemo odreske, dodamo sitno sjeckan češnjak i peršin te zalijemo s dva dcl vode te jedan dcl bijelog vina. Prema potrebi dodamo još malo vode. Na kraju dodamo dvije do tri žlice senfa. Za prilog pripremimo klasičan rizi-bizi.

Ako pak želite probati druga jela na način restora-

Pinot

Uz svinjski odrezak u umaku od senfa i rizi-bizi

Tina Srpak iz čakovečekog ugostiteljskog objekta Menza preporučuje poslužiti crno vino. Odabrala je pinot crni, proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Belović na padinama štrigovskog vinogorja. Radi se o suhom kvalitetnom vinu

Kuharica Klarisa Klobučarić

na Menza, spremite se i krenite na adresu gdje u odličnim jelima uživaju poklonici dobre kuhinje, brzih i zasitnih gableca, ljubitelji tradicionalne kuhinje, ali i internacionalnih jelovnika. Adresa glasi –Zagrebačka 87 u Čakovcu. Za pažljivo osmišljene jelovnike uvijek se nabavljaju svježe namirnice lokalnih i domaćih proizvođača, a ponuda je uvijek raznovrsna. Dobar tek vam želi kuharica Larisa Klobučarić kao i ostali djelatnici restorana Menza.

U vrućim ljetnim danima ne treba mnogo vremena provoditi u zagrijanim kuhinjama. Stoga je uvijek na jelovniku dobrodošlo jelo koje se brzo i jednostavno priprema. Ovog puta preporučujemo piletinu s tjesteninom i umakom od cherry rajčica. Krenimo s veseljem kuhati. Piletinu (bijelo meso) narežemo na komadiće ili manje odreske. Stavimo je u tavu pirjati na malo bijelog ulja. U drugoj posudi na ulju također dinstamo cherry rajčice i nari-

banu mrkvu uz dodatak pola žličice šećera. Kad omekšaju, u blenderu ih izmiksamo te vratimo u tavu i dodamo malo povrtnog jušnog temeljca kako bismo dobili �ini kremasti umak. Umak ostavimo minutu dvije da provrije te začinimo s malo soli i papra. U umak dodamo piletinu te još minutu sve zajedno pustimo da se okusi i mirisi sjedine. U međuvremenu u visoku posudu stavimo kuhati tjesteninu po izboru. Na tanjuru serviramo tjesteninu, piletinu i umak

Sastojci:

- pile�na (bijelo meso)

- bijelo ulje

- cherry rajčica - pola žličice šećera - povrtni temeljac

- mrkva

- sol, papar - tjestenina po izboru - naribani tvrdi sir

od cherry rajčica. Na kraju jelo posipamo naribanim tvrdim sirom. U slast! (rr)

Pinsa romana s pestom i mortadelom

Sastojci za tijesto:

- 210 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova

(alk. 12,5 %). Vino karakterizira svježina i osobita aroma. Osim uz preporučeno jelo, ovo vino odlično će se sljubiti s okusima i mirisima klasičnih pečenki, zatim odreskom tune ili pak nekim drugim jelom po vašem odabiru. U zdravlje! (rr, zv).

Priprema: Umijesite sve sastojke u tijesto i ostavite da fermentira 12-18 sati na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto premijesite i stavite u hladnjak na 2 sata. Nakon 2 sata izvadite tijesto na sobnu temperaturu da se temperira tridesetak minuta. Razvaljajte ili razvucite rukom u ovalni oblik. Namažite pestom od bosiljka i pinjola i pecite 20 min na 200 stupnjeva

- 40 grama semolina brašna

na prethodno zagrijanoj tepsiji/ pekaču/kamenu.

Na tople pečene pinse stavite nadjeve po želji.

- 1/2 žličice soli

- 1/2 žličice kvasca - 1 žlica maslinovog ulja - 150 ml vode

Sastojci za nadjev: - pesto od bosiljka i pinjola - burrata - mortadela - pistacije

DANIJEL ŠARDI iz Svetog Martina na Muri

Grah sa suhim mesom najbolji je u kotliću

Okupljanja među ljudima uz dobro jelo i hladno piće postala su sve popularnija i uz razgovor i veselu atmosferu, recepti za tradicionalna jela izvlače se iz ladica i oživljavaju

Piše: Aleksandra Sklepić

Grah sa suhim mesom kao

što su šunka, kobasice, svinjske nogice i špek popularan je izbor za kuhanje na vanjskim prostorima, u kotliću, na nekom lijepom kutku u prirodi,

a takvih kutaka u našem zelenom Međimurju ne nedostaje. Zbog toga su okupljanja među ljudima uz dobro jelo i hladno piće postala sve popularnija i, uz razgovor i veselu atmosferu, recepti za tradicionalna jela izvlače se iz ladica i oživljavaju.

Grah sa suhim mesom

Sastojci:

- 4 kg luka

- 1,5 kg mrkve

- 300 g celera

- 8 češnja češnjaka

- 2 kg graha

- lovorov list više komada

- 2 kg sušene šunke

- 1,5 kg špeka

- 1,5 kg domaćih kobasica

- 2 komada sušenih svinjskih jezika

- 2 komada sušenih svinjskih nogica

- pasirana rajčica

- ulje

- začini: vegeta, sol, mljeveni papar, papar u zrnu, slatka mljevena paprika, ljuta mljevena paprika po želji

Svaki

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Priprema: Luk sitno nareza� na kockice i dinsta� ga dok ne pocrveni. Doda� naribanu mrkvu, naribani celer, češnjak u češnjima te lovorov list i sve zajedno dinsta� dok povrće ne pus� vodu. Za�m doda� sve suhomesnate proizvode i začine. Količinu začina određujemo prema vlas�tom ukusu, ovisno želimo li da je grah začinjen manje ili jače. Grah dan prije namoči� u vodi te ga doda� u kotlić nakon mesa. Sve zajedno kuha� još jedan sat. Ukupno vrijeme kuhanja je oko tri sata na laganoj vatri. Pred kraj doda� pasiranu rajčicu i po potrebi još začina. Dolijeva� vodu kad je potrebno, da meso i povrće uvijek imaju dosta, ali ne previše tekućine.

Danijel Šardi iz Svetog Martina na Muri jedan je od kuhara koji uživaju kuhati u prirodi, a to znaju svi koji ga poznaju. Kuhati je naučio od svog oca, koji je oduvijek bio kuhar; znao je skuhati svakojaka jela, a poput Danijela, najbolje mu je išlo na okupljanjima na otvorenom.

Danijel uvijek kuha na feštama koje priprema i organizira NK Polet iz Svetog Martina čiji je dugogodišnji simpatizer, navijač i član uprave.

- Volim sudjelovati na svim događanjima koja organiziraju RED BOYS-i, to su navijači NK-a Polet, ispričao nam je Danijel. Ponekad za igrače pripremimo feštu uz �ino jelo iz kotlića, pa sam ja glavni kuhar u tim prilikama. Nije mi teško jer uživam i u kuhanju i u druženju. Zbog posla sam dosta odsutan pa mi vikendi uz kuhanje daju priliku za opuštanje.

dicija i stari recepti nikad ne zaborave.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Danijel živi sa suprugom u Svetom Martinu na Muri. Imaju kćer i sina i malog unuka koji ima dvije i pol godine. Obitelj također voli njegova jela iz kotlića, a on se trudi prenijeti na svoju djecu znanje i iskustvo koje je naslijedio od svog oca, tako da se tra-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 30. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 2. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kad ne kuha i nije na poslu, Danijel obožava restaurirati motore oldtimere. Taj mu je hobi najdraži, pa sudjeluje na svim okupljanjima i događajima vezanim uz njega. Restauriranjem se bavi već više od dvadeset i pet godina pa je postao pravi stručnjak. Rado odlazi i na sve gastro događaje u svojoj općini, ali i dalje. Sa svojim šogorom rado odlazi u Sloveniju, na Bogračijadu u Lendavu i na

kulinarsku manifestaciju u Veliku Polanu gdje ove godine planiraju kuhati bujtu repu, još jedno od jela karakteristično za našu i slovensku tradiciju, koje su usko i nerazdvojno povezane.

Za Martinje, odlazak s ekipom na Gulašijadu u Svetom Martinu se također ne propušta, a ponekad navrate i prijatelji iz Jadranova, pa se na taj način recepti prenose iz regije u regiju, što opet daje novu motivaciju za druženja uz �ina jela iz kotlića.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1506

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 30. srpnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 2. kolovoza 2024.

Danijelov grah iz kotlića tražen je na svim okupljanjima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Oglas! Doje se na znoje!

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

Ljudi sve teže podnose nesnosne ljetne vrućine koje su, tvrde dobri poznavatelji vremenskih prilika, rezultat klimatskih promjena. Tu zabrinjavajuću konstataciju trebali bismo shvatiti krajnje ozbiljno, no kada se u nju upletu mediji i njima svojstven senzacionalizam, onda se ta zahtjevna i kompleksna problematika pretvara u paradu medijskog kiča, poluistina i naklapanja. Fokusirajući se primarno na negativnosti, mediji naizmjence napuhavaju i otpuhavaju

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

problem klimatskih promjena, sukladno sindromu "kuglice sladoleda" kojim javnost drže u stalnoj napetosti. Šire paniku kad zimi padne nekoliko centimetara snijega da bi već s prvim ljetnim danima počeli dramatizirati zbog “nesnosnih“ vrućina. U posljednje vrijeme nešto se doista događa s globalnom klimom, ali djeca su ne tako davno od obilnog snijega gradila utvrde, a debeli minusi bili su uobičajeni. S druge strane, težacima je rad na polju po “nesnosnim“ vrućinama bio nešto najnormalnije i nikome nije padalo na pamet žaliti se na prirodu ili očekivati da se prilagodi ljudima i njihovu komforu.

Stvar je bila u tome što nije bilo medija koji bi nam ubrizgavali dnevnu dozu straha, plašeći nas crvenim alarmima i uvjeravajući nas, kao da smo maloumni, da moramo popiti najmanje osam čaša vode dnevno jer ćemo se inače sasušiti na suncu kao odbačena kora banane. Naši stari nisu poput nas sjedili uz radio ili televiziju i nervirali se slušajući vijesti koje nisu imale nikakve veze s njihovim svakodnevnim brigama, a rijetke pojedince koji bi uzeli novine u ruke posprdno su

nazivali “neveljašima“. Današnji naraštaji mogu im samo zavidjeti jer su dane provodili u svojim malim svjetovima, mentalno opušteni i oslobođeni od sulude dnevne količine informacija koje nam se u današnjoj kulturi medija serviraju putem novina, radija, filma, televizije, videa i interneta. Što su manje znali o planetarnim zbivanjima, to su se više mogli usredotočiti na sebe, svoje najbliže i svoju mikrozajednicu. Možda ne uvijek sreća, ali mrvica zadovoljstva stalno im je bila nadohvat ruke. Stoga vrijedi nakratko zaviriti u taj čarobni svijet bez masovnih medija i njima opsjednutih ljudi. Ne trebamo ići daleko, ostanimo doma, u Međimurju. Neki misle da su u vrijeme kad nije bilo masovnih medija informacije bile "zamrznute" jer nisu postojale tehničke mogućnosti da ih se podijeli širem krugu ljudi. E, pa nije bilo baš tako. Istina, današnji elektronički prijenosnici nisu postojali, no vijesti su se na lokalnoj razini, širile brzinom munje – od usta do usta, a postojao je čak i jedan malo napredniji način njihova prenošenja.

Stariji će se odmah sjetiti seoskoga bubnjara koji je po selu najavljivao lokalne do-

gađaje te kupnju ili prodaju koječega. Čim bi začuli bubnjanje ljudi bi naćulili uši, prekidali poslove i požurili se iz dvorišta i kuća jer bubnjar je svojom pojavom donosio neku čudnu svježinu u ustaljenu svakodnevicu pa se dočekivao s radošću i znatiželjom. Prašnjava seoska cesta začas bi se ispunila narodom, ozarenim licima mladeži i razigranom dječurlijom. Bubnjarskom “špicom“ – nešto kao ram-tam-digi-dam – seoski bi “spiker“ najavio početak “informativnog programa“ koji je započinjao: „Oglas! Doje se na znoje!“ te bi potom stao čitati “novosti“: bez politike i političara, bez umetnutih reklama, globalnog zatopljenja, rata, kriminala, kriminalaca i ljubavnih afera kojekakvih bjelosvjetskih bezveznjaka. I to je bilo to. Program je završavao istom bubnjarskom „špicom“ nakon koje je glasnogovornik zasjeo na bicikl te se po prašnjavoj makadamskoj cesti, krivudajući amo-tamo da izbjegne krupnije kamenje, otpravio stotinjak metara dalje kako bi sve ponovio. Neki će se na sve ovo nasmijati, no mudrije bi bilo duboko se zamisliti i upitati se kakav smo svijet stvorili i kakav ostavljamo svojoj djeci.

HOROSKOP

Pustimo sad globalno zatopljenje i okrenimo se globalnoj medijskoj kulturi koja nas je preko noći učinila robovima informacije te unijela strašnu zbrku u naše duše. Suvremeni filozofi iznijeli su čak tezu kako su totalitarni režimi 20. stoljeća, fašizam i komunizam, posljedica ubrzanog razvoja tehnologija masovnog komuniciranja. Sve je to, dakako, utjecalo i na mentalno zdravlje čovjeka kao pojedinca. Neki prosvjetilac je na tu pojavu upozorio jasnom i nedvosmislenom sentencijom: „Što više toga čovjek ima na umu, teže mu je postići unutarnji mir i spokoj“. Zvuči nevjerojatno, ali kraj tolikih mogućnosti komunikacije, načina razmjene informacija i dvadeset četverosatnog „druženja“ na internetskim mrežama, problem suvremenog svijeta postala je usamljenost i socijalna izolacija. Koliko je to postalo akutno govori i činje-

nica da neke zemlje otvaraju ministarstva usamljenosti. Bubnjar kao da je znao odmjeriti količinu informacija koje će koristiti ljudima, a da ih ne otjera u depresiju. To je znao bubnjar, ali ta dragocjena spoznaja izgubila se na višim razinama, u svijetu pukog znanja, kapitala te ideološke i vjerske zatucanosti koje nas sve više udaljavaju od razboritosti i mudrosti, čiji je preduvjet mir, samo mir. Eto, na jednom jednostavnom primjeru pokušalo smo ukazati na nepremostiv jaz koji današnjeg homo digitalisa, upregnutog u jaram informatizacije, sve više odaljava od nečega što se u starogrčkoj tradiciji zvalo Arkadija: postojbina boga šuma, pašnjaka, stada i lovaca, mjesto koje simbolizira jednostavan, nepokvaren i idiličan život. Možda nas to u mislima nakratko vrati u naše staro, pastoralno Međimurje.

LJUBAV: Manjak interesa za ljubav rezultat je vaše sumnjičavosti. Sami ćete sebi stavljati prepreke za ljubav premda su objektivne okolnosti dobre. Oni koji su u duljim vezama primijetit će da su se distancirali od partnera, a bez pravog razloga. Razmislite.

KARIJERA: Snaga i uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge. Ako nekog trebate pridobiti, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspjeti iznad očekivanja. Pokažite što znate i ne zaustavljajte se dok ne postignete cilj.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će biti presigurni u sebe.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Kako tjedan bude prolazio, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi.

KARIJERA: Vrijeme je dobro za unutrašnje introspekcije, istraživanja u tišini i povučen rad. Kako ovo nije svojstveno vašoj prirodi, mnogi vas neće prepoznati kad vas vide kako mirno sjedite i predano radite bez brbljanja i buke.

ZDRAVLJE&SAVJET: Tko ima umjetničkih ideja, neka se izrazi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlosti. Neke od istih u vama će izazivati emocije, pa ćete ih odrađivati s nostalgijom ili s ljutnjom. Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam biti jasno na čemu ste. Pričekajte.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pijte hladne napitke.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji su još sami povremeno će dvojiti hoće li izaći ili ostati kod kuće gdje će se osjećati zaštićeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjećati još bolje. Zato bi bilo šteta propustiti priliku za novo poznanstvo.

KARIJERA: Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Vaše ambicije nisu male, ali okolnosti će vas navoditi na miran rad u tišini. Vrijeme je dobro za planiranje novih poteza.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte biti nestrpljivi.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaš zanimljiv ljubavni period potrajat će kroz cijeli ovaj tjedan. Pred vama su iskustva koja će zasigurno obogatiti vaš privatni život. Oni koji su možda još sami imat će mnogo udvarača. Moći će birati. Neka ne spuštaju kriterije.

KARIJERA: Većinu idućih dana najradije ćete plandovati. Mnogi će biti na godišnjem odmoru. Oni koji rade gledat će čim prije zbrisati s posla. Nadređeni i njihova kontrola padat će im teško, ali izdržat će uz svoj neobični smisao za humor.

ZDRAVLJE&SAVJET: Preispitajte prvo sebe.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Oni koji su još sami kontakt će započeti na intelektualnoj razini.

KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Jednostavno zato što bi vas netko mogao doživjeti kao neprofesionalnu osobu. Odmjerite kad i koliko osjećaja treba pokazati.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vrijeme je za odlazak u prirodu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Svaki trenutak osjećat ćete svoju snagu bilo da se suočavate s ljepotom, izazovom zavođenja ili pak s problemom. Malo je toga što ovih dana nećete moći prebroditi. Vaše samopouzdanje bit će veliko, a energija zavidna.

KARIJERA: Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. Pokrenut ćete neke stvari koje možda neće odmah dati rezultate, ali bit ćete na dobrom putu. Pomoći će i neki ljudi od utjecaja koji imaju znanje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Mirujte. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Većinu ovog tjedna vaš privatni život neće biti sasvim miran. Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovori napredovali u konstruktivnom pravcu. Nastojte vagati svaku svoju riječ. Postat ćete realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja.

KARIJERA: Otvaraju vam se vrata jedne suradnje sa sasvim novim ili mladim suradnicima. Bit ćete veseli zbog toga. Pedagoški djelatnici imat će sve više posla koji će im dobro ići od ruke.

ZDRAVLJE&SAVJET: Brže ćete se umarati.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama su mnogobrojne ljubavne prilike, a neke od njih čekaju vas na putovanju. Bit će vam lijepo. Vaše strasti bit će veće nego inače, a vi privlačni svakoj osobi suprotnog spola. Na vama je samo da se razmašete.

KARIJERA: Radna atmosfera na poslu zahuktat će se, a od vas će se očekivati sve veći angažman. Vaše radne navike negdje su se uspavale, pa ćete ih pod hitno morati probuditi. Ne pitajte previše, nego se držite pravila posla. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Gimnasticirajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će trebati pokazati malo više razumijevanja za drugu stranu. Uspjet će.

KARIJERA: S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena ozbiljnost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pretjerujte s vježbanjem.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Moguće je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvarati umjetne situacije zbog “sporta“. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoj šarm.

KARIJERA: Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju. Niste baš perfekcionist po prirodi, ali ćete potražiti sve informacije koje bi vam u tome mogle pomoći.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zanemarujte istinu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine kroz odlazak na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti van iz kuće.

KARIJERA: Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjesti. Ipak, morat ćete prihvatiti ono što se nudi i prilagoditi se najbolje kako znate. Imajte na pameti da će kasnije biti lakše.

ZDRAVLJE&SAVJET: Relaksacija je imperativ. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Strijelac, Lav, Ribe

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Puno sunca i topline

VREMENSKA SLIKA: Nakon dva tjedna velikih vrućina, krajem prošlog tjedna stiglo je olakšanje uz kišu i sjeverni vjetar. Zanimljivo je spomenuti da se temperatura mora na Jadranu prošli tjedan popela na 30 Celzijevih stupnjeva, što je dosad najviša temperatura mora kod nas otkad se mjeri! U sljedećih tjedan dana nema prevelikih

vrućina, ali imat ćemo ljetne temperature između 27 i 32 Celzijeva stupnja. Taman kad u nedjelju malo previše ugrije, novo lagano osvježenje dolazi u ponedjeljak. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak se nastavlja pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz većinom slab sjeverni vjetar. Jutarnja temperatura

zraka od 14 do 18 °C, a najviša dnevna bi se mogla popeti na 30 °C. Lijepo normalno ljetno vrijeme. I bioprognoza će biti povoljna.

Subota će biti sunčana i vruća jer bi se temperatura nakon ugodnijeg radnog dijela tjedna opet trebala popeti iznad 30 Celzijevih stupnjeva uz okretanje vjetra na slab jugoistočnjak.

I u nedjelju sunčano i još malo toplije, ponegdje možda i do 34 °C. Potkraj nedjelje nešto više oblaka kao najava kraće promjene koja nam dolazi na prijelazu u novi tjedan. Zato bi u noći na ponedjeljak mjestimice moglo biti kiše ili grmljavinskih pljuskova praćenih sjevernim vjetrom i osvježenjem.

Pučka meteorologija

Srpanj močvaran svačemu je kvaran

Početak novog tjedna izgleda ugodnije. Fronta će nas vrlo brzo napustiti pa će veći dio dana biti suho i pretežno sunčano, ali bi se temperatura mogla zadržati malo ispod 30 Celzijevih stupnjeva.

Za utorak i srijedu prognoziramo puno sunca i topline. Temperatura će opet lagano rasti, vjerojatno do 34 °C, ali zasad nije na vidiku onako veliki toplinski val kao sredinom srpnja jer bi se krajem srijede ili oko četvrtka opet mogla pojaviti

jedna kraća fronta s laganim osvježenjem.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 25.7.2024.)

• 27. srpnja 1651. godine u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe

• 28. srpnja 1947. godine na Savi kod Zagreba počela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana

• 30. srpnja 1776. godine katastrofalna tuča u Osijeku

SKANDINAVKA VICOTEKA

Autoškola

Vozi se Mujo u autoškoli.

Pita ga instruktor:

- Kakav je ovo znak?

- Aluminijski! - odgovara Mujo.

Zagorski haiku

Bara orje s kravami.

Kojn se vritnul, otpala mu potkova. Došel Joža na gemišta.

Kalkulatori

Šetala dva kalkulatora ulicom i jednog pokupi auto, a kaže drugi: Ne računaj na mene.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje

Još nekaj o prvim partizanima i Brezovici

Ne bodete veruvali, ali jega i drugih profesorov povijesti, a ne sam Jakovina, Klasič, Markovina, Goldštajn… i oni so nekaj napisali o Dnevo antifašizma, očem reči, o 22. junjušo četrdesetprvoga leta. I velijo povjesničari: Sisački partizanski odred je ne mel nikšo snago, a niti pak organizacijo 22. junjuša 1941. leta, a niti pak je bil prvi organizerani i naoružani odred v bilo šterom krajo negdašje Kraljevine Jugoslavije, a pogotovo ne v bilo šterom hatro Evrope. Istina je da so komunisti posle napada Dol�ija Hitlera na Josifa Visarjonoviča Đugašvilija Staljina i SSSR pobegli od doma kaj jiv ne bi što spravil v rešt i to nešterni sam po dnevo, a oni drugi, šteri so bili na glaso, so niti ne dimo hodali spat. Kak velijo povjesničari to je prinas v Lepoj Našoj namjerno neznanje jerbo je 22. junjuš postal državni svetek stopram 1991., kaj znači da je v Jugi to ne bil kak je pedeset let moralo prejti kaj se je itak zazvedilo kaj se je 1941. pripetilo? I kuliko čujemo ne je se zazvedilo ono kaj se je pravzaprav pripetilo nego so namjerno zapamtili onak kak jim je pasalo i kak je čuda lepše za čuti. Istina je najbrž nikoga ne preveč intereserala.

Kaj mi (ne)znuomo o Ljubičici beloj?

Sima nam je poznato kak ga prinas v Lepoj Našoj još hajdi trgi i vulici štere se još navek zovejo po Ljubičici beloj. Si znamo kuliko je on nevoli donesel Lepoj našoj, a da je sfondal cirka šesto jezer Hrvatov to je i Evropa potvrdila več zdavnja. Ve vidite kak smo mi Hrvati čudni ljudi, se znuomo i sam ne damo Ljubičico belo kaj bi se prestala šepuriti po našaj vulicaj. Kak sam vam i zadji pot rekel uspeli smo natirati komunizam z Lepe Naše, ali je ostal vu Hrvatima. I komunizam i Tito. A kaj se tomo čudimo ak znuomo kak još trečina Hrvatov ne živi v Lepoj Našoj nek so još navek v Jugi i nečejo se je rešiti. Mi šteri imamo malo vejč let se zmislimo kak je to bilo dok smo se z autima vozili par-nepar jerbo ga ne bilo benzina za saki den, zmislimo se kak smo hodali v Trst, Graz ili pak Leibnic po praha za prati, pelene, banane, kavo, olje, rižo, čokolade… i kaj nem dale nabrajal.

Si v malo Međimorje, imate kaj videti, jesti, piti…

Mortik smo unda ne znali jerbo so to komunisti skrivali kak zmija noge da je drug Ljubičica bela napravil po celoj Jugi 26 podzemni gradi (Srbija 7, Bosna 6, Lepa naša 5, Dežela i Crna Gora po 3, Makedonija 2) za saki slučaj ak bi nucal, mel je 8 Mercedesi extra luksuzne klase, a neje mel za benzin, kavo, olje… To se kaj je za sebe napravil, kaj ne bodemo pozabili Brijune, de se je on sako leto šepuril, je koštalo nas porezne obveznike (i ne male jerbo so porezi bili nigdar vekši) prek sto milijardi denešjih dolarov. To je dosti penez kaj bi se naprajli dva utobani od Triglava do Gevgelije i od Mađarske do Jadrana i još bi ostalo penez za par školi i vrteci. Ljubičica bela je trošil na sebe, a mi ga nebremo ili nečemo pozabiti. Nebremo ga pozabiti, a ne znamo što je bil Tito? Znuomo da je bil rođen Josip Broz i znuomo da je hmrl Tito, a ne znamo de je i da hmrl i de je zakopani Josip Broz. Kak sam rekel znuomo da je hmrl Tito, a ne znamo de je, na se zadje zakopani, jerbo nišči ne zna što je pravzaprav zakopani v Hiži Cvetja v Beogrado. Dosti toga znuomo, dosti toga smo i ve zazvedili, ali ga nedamo z vulice?

Mam se je znalo da je ubojica iz Daruvara Hrvatski branitelj, a niti dva tjedne posle kak je vužgal borove šume pre Šibeniko se ne zna da je to napravil četnik?

Bode nam akademik precednik?

Navelikom se šepetuji i to se glasneše i glasneše da bodo hadezeovci kandiderali za precednika Lepe naše precednika Matice hrvacke Mirija Gavrana, čoveka za šteroga so si čuli i si ga poznajo. No, to je još ne se, HAZU, naša Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je prijela akademika Mirija Gavrana za svojega redovitog člana. Kak veli teca Franca to je voda na hadezeov melin tak da ve hadezeovci morejo kak svoje precedničkoga kandidata predložiti akademika Gavrana. Kak bi to lepo bilo da bi precednik Matice Miro Gavran bil i precednik Lepe Naše. Mi kak biračko telo ve čakamo koga bodo hadezeovci brzčas predložili, a unda se bode vidlo koga bodemo mi zebrali. Kaj si vi gruntate je li bode nam kak biračkomo telo nekaj značilo kaj je Miro redoviti član HAZU ili pak bodemo mi i dale zbirali po nekšemo drugomo svojemo ključo šteroga niti mi sami ne razmimo?

Sam kaj još nekaj rečem, znuomo da dok je Miro Gavran bil zebrani za precednika Matice hrvatske unda

je Matica pokrenula inicijativo kaj se donese, konačno, Zakon o hrvackomo jeziko. Matica je pokrenula zakona, a sam dve-tri leti posle več toga Zakona o hrvatskomo jeziko imamo, a donesel ga je naš Hrvatski sabor. Kaj vam očem reči? Očem vam reči kakši je čovek akademik Miro Gavran, za kaj se čovek prime to i napravi, a takši nam treba na Pantovčako, a ni oni šteri sam pripovedajo i šlajdrajo na mesti. Ak Hadezeovci očejo meti svojega čoveka na Pantovčako bodo najbr išli vu trko za precednika Lepe Naše z Mirijom Gavranov i unda najbrž ne bodo zgubili.

Još je malo ljudi na sveto šteri so ne čuli za Međimorje naše malo

Počeli smo i to pomalem i srmežljivo, kak več to mi Međimorci znuom, se faliti kak prinas v Međimorjo rastejo, a mi Međimorci pijemo nejbolša vina na sveto. Se je počelo od Štrigove i jive pelnice, a posle se je preselilo vu Sveti Urban, Železno Goro, Vukanovec, Vugrišinec, Dragoslavec, Leskovec, Ban�i…. Posle nejbolših vina dobili smo i festival vina, festival pušipela šteri je denes poznati po celoj Lepoj Našoj, po celoj Evropi i celomo sveto. Što je ne bil prinas v Štrigovi na Festivalo vina i pušipela te se nema kaj spominati o vinima. Štrigova ima Festival vina, ima i Mađerkinoga brega na šteromo je "zrasel" vidikovac i to z orguljaj tak kaj naši gosti morejo čim dale videti, a jiva vuha i srca uživajo. Posle Štrigove opčina Selnica i Selničari so zafremali Festival naše domače međimorske žganice tak da se ve znua kak mi v Međimorjo polek nejbolših vini na sveto imamo i nejbolše žganice i koktele. No, to je još ne se, si znuomo kak se je Majka Božja, Kraljica mira, skazala vu Međugorjo pred nekaj vejč od četrdeset let i kak denes več hoda celi svet v Međugorje kaj se pokloni Majki Božji i kaj se joj moli za se ono kaj nuca, a toga ga ne malo. Vidite kaj so se naprajli naši Hercegovci za nekaj vejč od četrdeset let, a mi se nikak nebremo genuti kaj bi nazaj vrnuli hodočasnike svetoga Remuša vu Štrigovo šteri se je v Stridono, nšoj Štrigovi, narodil pred nekaj meje od 1700 let. Več na leta šlajdramo na mesti, a sveti Remoš (čitaj: Jeronim) još navek strplivno čaka. Veselim se dnevo da se bode sveti Remuš vrnul nazaj vu svojo katedralo na Štrigovčako, a za jim i jegovi hodočasniki, romari.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Mirjana Gregur-Sever uvijek tu na pomoć

Što god da trebate u Općini Štrigova, bilo da imate neki problem ili trebate neku informaciju, uvijek će vam je iz rukava dati Mirjana Gregur-Sever. Ali i ne samo to, ona je i uvijek tu kada

su u pitanju općinski događaji. Tako smo je susreli i proteklog tjedna kada je pomagala prilikom organizacije utrke Stridon run i Štrigovskih noći. Bravo! (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak