Dušan Vesić
ZAMISLI ŽIVOT Novi val – prva generacija
Zagreb, lipanj 2020.
Zamisli život AMEN.indd 3
20/05/2020 16:35
S adržaj
9 Uvodna riječ 13 Uvodna napomena 14 Značenje pojma novi val 16 Političke i društvene prilike u Jugoslaviji u drugoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća 19 Rock glazba u Jugoslaviji do pojave punka i novog vala 24 Grupa Buldožer kao najvažniji utjecaj na prvu generaciju bendova punka i novog vala u Jugoslaviji 27 29 49 71 111 185 257 287
prolog glava prva: 1977. (Prevrat) glava druga: 1978. (Povezivanja) glava treća: 1979. (Prestrojavanja) glava četvrta: 1980. (Euforija) glava peta: 1981. (Eksplozija) glava šesta: 1982. (Kraj) zaključak: Novi val u Jugoslaviji 1977 – 1982.
297 Sudbine i komentari 317 Što je bilo poslije
Zamisli život AMEN.indd 7
20/05/2020 16:35
323 Prilozi Prilog 1: Mirjana Mijatović (1961 – 1991.) Prilog 2: Robert Tičić Tica (1961 – 1984.) Prilog 3: Goran Čavajda Čavke (1962 – 1997.) 329 Zahvale 331 Odabrana diskografija 335 Izvori i literatura 339 Kazalo imena i bendova 351 Bilješka o autoru
Zamisli život AMEN.indd 8
20/05/2020 16:35
U vo dn a ri j eč
N
egdje oko 1977. godine činilo mi se da su dvije stvari neizdržive: rock muzika u svijetu i politička situacija u Jugoslaviji. U proljeće te čudne godine stari mi je sa službenog puta donio dupli album Works moje do tada omiljene grupe Emerson, Lake & Palmer. Čak i da ih nisam volio, bili su u tom času najveće svjetske zvijezde pa je bio red da vidim o čemu je riječ. S nestrpljenjem sam stavio prvu ploču na gramofon. Vrlo brzo sam shvatio da sam prevaren. Album je bio potpuno smeće. Kako je krenulo, tako se poslije i raširilo. Album Animals grupe Pink Floyd bio je jednako razočaranje. Također i film The Song Re mains The Same o grupi Led Zeppelin, za koji je i jutarnja projekcija na FEST-u 78 u Domu sindikata u Beogradu (u osam sati!) bila prepuna. Gledali smo slike njihovog luksuza, a ne slike njihove umjet nosti. Bio sam zgađen. Tog jutra, vraćajući se kući potpuno razočaran, obećao sam sebi da rock bogataši neće više oteti ni kintu mog teško ušteđenog džeparca. Bio sam, dakle, nesvjestan da se tamo negdje već događa punk. Ljudi s kojima sam tada razmjenjivao ploče kasnili su, pa sam se i ja kasnije uključio, tek negdje ujesen 1977. Punk nije došao samo kao nešto što je zaustavilo realan pad rock muzike, nego je to bio jedan od njenih vrhunaca. Ali to nije bilo za mene. Energija je bila velika, ali ja sam želio više glazbe. Valjda nisam bio dovoljno ljut. Novi val je bio nešto isto, a drugačije, skroz dobro. Izgledalo je kao da se duh vratio. 9
Zamisli život AMEN.indd 9
20/05/2020 16:35
Zamisli život
Kako me je jugoslovenska popularna glazba uvijek više zanimala od svih drugih glazbi na svijetu, strašno me je zanimalo kako će se novi zvuk odraziti na domaću scenu koja je postojala fragmentarno, ali ne i kao cjelina. I hoće li tu biti nečega za nas, koje nisu zanimali Titovi jubilarni samrtni govori, za nas koji smo – kad je Jovanka jednog dana misteriozno nestala – shvatili da je počeo posljednji čin farse, za nas koji nismo htjeli na radnu akciju jer nismo htjeli raditi džabe, za nas koji nismo htjeli među omladinske rukovodioce jer smo ih smatrali seljacima, za nas koji nismo htjeli u Partiju jer joj nismo vjerovali, za nas koji smo se stidjeli njenih gluposti, za nas koji se nismo slagali s velikim ovlaštenjima policije, za nas koji smo bili protiv ponižavajućeg služenja vojnog roka, za nas koji smo shvatili da će najbolji trenutak za političke i ekonomske reforme biti propušten, za nas koji nismo htjeli rušiti sustav jer nismo imali drugi koji bi ga zamijenio, ali smo znali da mu ničim nećemo pomoći da se održi. Za nas kojima bi sve to bilo smiješno da nije bilo tragično. Za nas koji smo bili užasnuti jer nam se činilo da će psihološki teror Partije trajati vječno. Za nas koji znamo da nije tako kako oni pričaju nego je drugačije i želimo govoriti o tome. Za nas koji želimo imati svoje pjesme i novine koje će govoriti o onome o čemu mi želimo govoriti. Tijekom sedamdesetih uredno su nas podmićivali, ali valjda više nisu mogli. Energija se bila nakupila. Činilo se da bi se oba problema mogla riješiti jednim udarcem, da bismo kroz novi zvuk mogli doći do svoje glazbe i poslati svoju poruku. Ali, nismo mogli sjediti prekriženih ruku i čekati da nam oni daju i našu glazbu i našu poruku, jer bismo uzalud čekali. Morali smo uzeti stvari u svoje ruke. Neki od nas napravili su bendove, neki su se oprobali kao organizatori prvih koncerata tih bendova, neki od nas otišli su napraviti njihove prve fotografije. Ali, da bi se uopće čulo za te nove bendove, netko je morao nešto napisati o njima. Moju prvu pisaću mašinu posudio je moj stari od nekog prijatelja. Prvi tekst objavio sam u magazinu Zdravo! u travnju 1980, taman kad se stvarala 10
Zamisli život AMEN.indd 10
20/05/2020 16:35
Uvodna riječ
nova beogradska scena. Imao sam dvadeset godina i bio sam oduševljen i uzbuđen. Četrdeset godina kasnije, kada sam dobio prijedlog da knjigom obilježimo četiri desetljeća od prvog albuma novog vala, a to je bio prvi album Prljavog kazališta, objavljen 1979. godine, uzeo sam neko vrijeme da razmislim. Mogu li čitatelju prenijeti to oduševljenje i uzbuđenje a pritom se odmaknuti od svega i objasniti neke stvari što je moguće objektivnije? Mogu li napisati dobru knjigu bez suradnje nekih od glavnih aktera, jer su neki u međuvremenu otišli s ovog svijeta, neki nisu a kao da jesu, neki i dalje govore kroz svoju medijsku sliku (nevjerojatno, a prošlo je toliko godina!), neki su u međuvremenu povjerovali u nju, neki su se pak zgadili nad njom. Uostalom, četiri desetljeća dijelimo isti prostor, normalno je da imamo i osobne odnose, koji ne moraju nužno biti dobri. U svakom slučaju, znao sam da će biti malo spremnosti da se post festum kaže kako je stvarno bilo. Nažalost, postoji jedna škola koja zamrzava junake u vremenu, tako da izgledaju kao junaci iz stripa: ne stare, ne mijenjaju se, ne odrastaju, ne postaju ličnosti. (Johnny Štulić je najtragičniji slučaj, ali je daleko od jedinog.) Mogu li, dakle, prevladati sve ove probleme i sklopiti relevantnu sliku? U tom smislu uzimao sam svako mišljenje koje mi se činilo vrjednijim od onog koje sam sâm do tada imao i svaku izjavu koja je bila bolja od one koju sam sâm dobio. Htio sam da čitatelj dobije naj bolje, ono na što će se moći osloniti u razumijevanju novog vala, bez obzira tko je autor, je li izrečeno u ovom ili onom vremenu, je li ranije objavljeno ili se prvi put pojavljuje u ovoj knjizi. Volim priče u kojima se prepliću vremena i koje se pišu iz raznih kutova. (To Johnny Štulić najbolje razumije, zato mi je učinio čast kad me je u jednoj prilici nazvao „Borgesom“.) Naravno, sve što sam uzeo od nekoga pažljivo sam obilježio. Podaci o izvorima i literaturi nalaze se na kraju knjige. Ono pak što nisam preuzeo nego je moje nisam posebno obilježavao – osim nekoliko novinskih intervjua iz tog vremena. Mislio 11
Zamisli život AMEN.indd 11
20/05/2020 16:35
Zamisli život
sam da bih time nepotrebno opteretio tekst. Dovoljno je što sam bio ondje tad kad se sve to događalo, što sam mnogo ovih koncerata vidio, što sve ove stvari znam iz prve ruke. U predpostavi jednog od tih bendova čak sam i svirao. Zato vjerujem kako nije bilo nužno da posebno ističem svoje prisustvo, pogotovo što moja uloga u novom valu nije od presudnog značaja. Bio sam samo sretni promatrač. Ova knjiga je, dakle, neminovno moj doživljaj tog vremena, ali sam dao sve od sebe da ona ne nalikuje na nekakvu moju osobnu fikciju. Želio sam da čitatelj ipak dobije jasne slike o likovima i djelu. I odnosima među ljudima. Mnogo je više u odnosima među ljudima nego u detaljima, pogotovo je malo toga u popisima, čak i kad su potpuni. Možda će se u svemu tome nekome učiniti da netko nedostaje. Nužno je zato da kažem da ova knjiga nije enciklopedija – kome je potrebna enciklopedija neka se (s pravom!) obrati Petru Janjatoviću – jer ja ne umijem praviti enciklopedije. Ova knjiga je moj doživljaj tog vremena. Kod mene nikad nema dovoljno prostora i zato je u prvom planu ono što ja mislim da je važno. Meni je često važno ono što većini drugih kroničara i kritičarma nije, i često mi nije važno ono u što se neki drugi zaklinju. Moji junaci nisu zamrznuti u vremenu. Na kraju, poslužit ću se riječima Ante Perkovića. On je bio jedan od najtalentiranijih među nama, a otišao je najbrže od svih, pa nek' mi bude dopušteno da mu na ovom mjestu odam počast: „Zato sad imamo povijest. Ili više njih, od kojih nijedna nije sasvim točna, ali sve mogu biti jednako pogrešne.“ Dušan Vesić, rujan 2019. godine
12
Zamisli život AMEN.indd 12
20/05/2020 16:35
U vo dn a n apomena
O
va knjiga tretira punk grupe prve generacije kao početak i kasnije ravnopravni sastavni dio scene novog vala. Više je razloga za to. Najprije, jugoslavenska rock scena bila je u to vrijeme nedovoljno razvijena i odvajanje bendova po malim žanrovskim razlikama moglo je biti kontraproduktivno. U svemu ostalom, prvi bendovi punka i novog vala nimalo se ne razlikuju. Imali su iste korijene, djelovali su na istom prostoru, dijelili iste bine, svirali pred istom publikom, imali iste izdavače, suočavali se s istim problemima. Najzad, neki od bendova pripadali su u isto vrijeme i punku i novom valu. Tek će druga generacija punk bendova formirati svoju zasebnu scenu i uspješno je održavati godinama, bez jačeg utjecaja na sveukupnost jugoslavenske muzike. Druga generacija novovalnih bendova nije imala svoju scenu i razvijala se u odnosu na mainstream.
13
Zamisli život AMEN.indd 13
20/05/2020 16:35
Zn ač en je p o jma novi val
P
ojam novi val (new wave) označava pokret, trend ili modu, na primjer u umjetnosti, književnosti ili politici, kojim se prekida s tradicionalnim konceptima, vrijednostima ili tehnikama. Termin je prvi put upotrebljen 1960. godine kako bi označio novi pokret u francuskom filmu. U odnosu na stare tehnike izražavanja, novi val francuskog filma izbacio je u prvi plan improvizaciju, apstrakciju i subjektivni simbolizam. U ovim filmovima često su korištene eksperimentalne tehnike snimanja. U sljedećoj inkarnaciji novi val je označio pravac u popularnoj glazbi, rođen u drugoj polovici sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća.1 To je bila popularna glazba, izdanak punk rocka ali manje sirova, u velikoj mjeri minimalistička, ali zato emocionalno intenzivna, za koju su tipične nekonvencionalne melodije, prenaglašeni ritmovi i za to vrijeme neobični stihovi. Glavne odlike novog vala su oskudni i repetitivni aranžmani i naglasak na energičnom i neuglađenom izvođenju. To je bio svojevrsni kulturni pomak unutar rocka: namjesto starih utjecaja bluesa, klasičnog rocka i progresivnog rocka, dominantnih početkom i sredinom sedamdesetih, pojavilo se mnoštvo novih unakrsnih utjecaja. Rani punk, dub reggae, funk, art rock, glam pop, kraut rock i eksperimentalna elektronska glazba 1 Bilo je pokušaja da se glazba grupe Velvet Undergorund označi kao „novi val“ (oko 1967. godine), ali takvo tumačenje nije opstalo ni kod kritike ni kod publike. 14
Zamisli život AMEN.indd 14
20/05/2020 16:35
Značenje pojma Novi val
imali su vrlo jak utjecaj na novi val. Novi val se vezuje za punk rock i elektronsku glazbu. Termin novi val u početku je korišten naizmjenično s terminom punk, naročito u SAD-u, gdje je industrija bila na oprezu pred „punk pomodarstvom“, ali to je trajalo kratko. Neki glazbeni novinari smatraju novi val žanrom koji preuzima energiju i etos punka i kombinira ih s (nešto soničnijim) strukturnim eksperimentiranjem. Već sredinom osamdesetih pojam novi val rjeđe je korišten i od strane muzičke industrije i od strane novinara, ali kasnih devedesetih i početkom dvadeset prvog stoljeća, nostalgija za popularnom glazbom osamdesetih vratila je ovaj termin u čestu uporabu. Mnogi će reći i to da je novi val u međuvremenu postao jedan toliko širok krovni pojam da je izgubio svaku moć da nešto definira, postao je termin s viškom značenja, isto kao demokracija, urbano, pa i rock’n’roll. Samo su tijekom 2018. godine registrirana dva nova oblika korištenja pojma novi val, oba u SAD-u: najprije se pojavio novi val kritiziranja njujorške policije, a onda je pronađeno da je i obnova kuća u Salemu 1944. godine doživjela novi val.
15
Zamisli život AMEN.indd 15
20/05/2020 16:35
P o l i t i č ke i d r u š t v e n e p r i l i ke u J u g o s l av i j i u d r u g o j p o l o v i c i sedamdesetih godina 20. stoljeća
U
Jugoslaviji2 od 1945. do 1991. godine bio je na snazi režim jednopartijske diktature, najprije Komunističke partije Jugoslavije, a potom Saveza komunista Jugoslavije (od 1952. godine do raspada 1990. godine). Od kraja Drugog svjetskog rata do druge polovice pedesetih godina dvadesetog stoljeća taj režim bio je rigidan i revanšistički, s jakom cenzurom u svim sferama javnog života. Godine 1948, poslije raskida sa SSSR-om, a u skladu s naraslim međunarodnim ambicijama predsjednika države i šefa Komunističke partije Josipa Broza Tita, došlo je do postupnog otvaranja zemlje prema svijetu. To je pak dovelo do naglog slabljenja unutarnje represije. Na prijelazu iz pedesetih u šezdesete izgledalo je da je Goli otok već relikt daleke prošlosti, a bilo je prošlo samo nekoliko godina od njegova zatvaranja. U desetljeću koje je uslijedilo, darovane su i izborene brojne slobode. Glavni pomak dogodio se u sudstvu, pa se sve češće sudilo po zakonima a sve manje po ideološkoj propagandi i osobnoj mržnji.
2 Od 1945. Demokratska Federativna Jugoslavija, potom, također 1945, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, zatim od 1963. godine Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. 16
Zamisli život AMEN.indd 16
20/05/2020 16:35
Političke i društvene prilike u Jugoslaviji
Moglo se odlaziti iz zemlje i vraćati se u nju. Kontakti s crkvom više nisu kažnjavani. Sve se lakše moglo zaposliti i bez pripadnosti Partiji. Više nisu obavljane opsežne policijske provjere za svaku „dojavu“. Filmska i muzička cenzura napustile su ideološki kliše. Strani tisak slobodno se prodavao, izostajali bi jedino brojevi u kojima bi Josip Broz bio spominjan u negativnom kontekstu. Obnažena ženska tijela pozirala su na kioscima s tiskom. U drugoj polovici šezdesetih godina umjetničke slobode bile su često na višem stupnju nego u mnogim zapadnim demokracijama. Mjuzikl Kosa prvo je postavljen u SAD-u pa vrlo brzo u Beogradu, s čuvenom „scenom golotinje“ – koja u Trstu nije prošla. U sedamdesetima su došle nove slobode. One su se najbolje mogle uočiti kroz „vanškolski odgoj tinejdžera“ koji se dogodio iznenađujuće sustavno. Činilo se da su neke generacije praćene od ranog pubertetskog doba do kasnih tinejdžerskih godina. Tijekom tog razdoblja te generacije su postupno odvajane od utjecaja roditelja. Početkom sedamdesetih tinejdžeri su najprije dobili svoje novine (Tina, Lada), zatim svoju književnost (Momo Kapor), potom svoju glazbu (Bijelo dugme), kroz nju i najlakši način za razumijevanje kapitalizma, a onda – na kraju – i mogućnost da zauzmu životni stav koji neće biti nužno socijalistički – a to se dogodilo kad su se knjižare u drugoj polovici sedamdesetih najednom napunile literaturom koja je imala jasnog dodira s ezoterijom. Carlos Castaneda je lako zamijenio junake partizanskih stripova i to se nikom nije učinilo čudnim. Sve se to događalo u vrijeme narastajuće ekonomske krize, koju neki analitičari smatraju najvećom od Drugog svjetskog rata. Prilikom proslave „dvostrukog jubileja“ Josipa Broza 1977. godine (osamdeset pet godina života i četrdeset godina na čelu Partije) lako se moglo uočiti da je režim digao ruke od sebe samog: sve parole korištene tom prilikom izgledale su kao samo malo retuširane parole iz 1945. godine. Svatko tko je htio mogao je vidjeti da socijalizam, ogrezao u korupciji, nepotizmu i licemjerju, ne može opstati bez radikalnih reformi – ali za to, u tom času, nije bilo snage. 17
Zamisli život AMEN.indd 17
20/05/2020 16:35
Zamisli život
Godine 1968, poslije studentskih demonstracija, Josip Broz je studentima „dao za pravo“. Deset godina kasnije, izgledalo je da više nema nikoga tko bi to pravo mogao dati, ali niti ikoga tko bi ga mogao oduzeti. Kad se sve to sabralo, dobili smo čitave generacije sasvim ravnodušne spram svakog oblika političkog angažmana. One bi sa zahvalnošću prihvatile sve promjene koje bi joj odgovarale, ali da se odigraju bez njihovog sudjelovanja. Naviknute dobijati više nego što traže, te generacije nisu razumjele da same moraju biti nositelji tih promjena. Ako one to ne bi bile, onda do promjena ne bi ni došlo – ili bi naprotiv došlo do onih promjena koje nitko nije želio. Ipak, prvi put poslije Drugog svjetskog rata imali smo generacije koje su bile spremne odreći se sudjelovanja u obrascima, sasvim svjesne cijene koju treba platiti. Na kraju je od jake represije iz 1945. u kasnim sedamdesetima bilo preostalo jedino to da je kažnjivo samo pljuvanje po Vođi – pa i to sve češće prekršajno naspram nekad obavezno krivičnog. Sve drugo je bilo moguće, na ovaj ili onaj način, ako ne izravno onda izokola, ali bilo je moguće uz stalan oprez, jer smo svi znali da bi se režim mogao lako upustiti u kršenje ljudskih prava ako bi vjerovao da će jedino tako očuvati svoje privilegije. Na kraju drugog desetljeća 21. stoljeća čini se da su slobode koje su vladale krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća najviši stadij slobode koji su jugoslavenski narodi ikada imali. Ta sloboda uspavala nas je i onesposobila. Od tada svi smo samo gubili slobodu, dio po dio, isto onako kako smo je nekad osvajali.
18
Zamisli život AMEN.indd 18
20/05/2020 16:35