Riznica - Rujan 2010 by nclmediagrupa

VANJA SERTIC: KAKO SAM SVOJU FRANŠIZU PRODAO U 17 DRŽAVA SVIJETA

RUJAN 2010.

KRAH AUTOPLINA: EKOLOŠKO GORIVO KOJE JE POSTALO PRESKUPO

POSLOVNIH IDEJA ZA BRZU ZARADU

KAKO VODITI OSOBNI BUDŽET TOP 10 EDUKACIJA: TEČAJEVI POMOĆU KOJIH ĆE VAŠA KARIJERA DOŽIVJETI UZLET

SADRŽAJ I BROJ 01.

KAMATE IPAK PADAJU

VIJESTI

ZANIMLJIVE NOVOSTI S FINANCIJSKOG TRŽIŠTA

TABLIČNI PREGLED KAMATNIH STOPA NA KREDITE DOMAĆIH BANAKA

KAKO ODABIROM PRAVE TARIFE SMANJITI RAČUN ZA MOBITEL

JEFTINIJE TELEFONIRANJE ZLATNA GROZNICA

BANKARI ANALIZIRAJU BUDUĆE KRETANJE CIJENE ZLATA

FONDOVI U UZLETU ULAGANJE NA 18 GODINA

4 FINANCIJSKA PLANA ZA MIRNU BUDUĆNOST VAŠE DJECE

TABLIČNI PREGLED STANJA U DOMAĆIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

TOP 10 EDUKACIJA

SPAS OD BANKROTA

OSIGURANJE OD NEPLAĆANJA KREDITA HIT NA TRŽIŠTU

TEČAJEVI KOJI ĆE VAM DONIJETI KARIJERNI USPJEH I NAPREDAK

ULOG ZA MIRNU STAROST MINI INTERVJU

DAMIR NOVOTNY O VAŽNOSTI MIROVINSKIH FONDOVA

'KAKO SAM SVOJU FRANŠIZU PRODAO U 17 DRŽAVA SVIJETA'

MAJSTORI ZA POPRAVKE DOLAZE KAD GOD VAM ZATREBAJU

SNJEŽANA BLAŽIĆ IZ HPB-a O POVOLJNIM KREDITIMA ZA MLADE

VANJA SERTIĆ OTKRIVA:

OSIGURANJE DOMA =(51( :,9;0*! KAKO SAM SVOJU FRANŠIZU PRODAO U 17 DRŽAVA SVIJETA

9<1(5

29(/ (<;67305(! EKOLOŠKO GORIVO KOJE JE POSTALO PRESKUPO

POSLOVNIH IDEJA ZA BRZU ZARADU

IMPRESSUM Zagreb, Vlaška 40 tel: 01/5555-000, 01/5555-050 fax: 01/4814-393

GLAVNI UREDNIK: Mislav UREDNIK PRILOGA: Marko

ART DIREKTORICA: Sabina

IZDAVAČ

NCL Media Grupa PREDSJEDNICA UPRAVE

Sanja Konforta

KAKO VODITI OSOBNI BUDŽET TOP 10 EDUKACIJA: TEČAJEVI POMOĆU KOJIH ĆE VAŠA KARIJERA DOŽIVJETI UZLET

DIREKTORICA SVIH IZDANJA NCL MEDIA GRUPE

Sina Karli DIREKTORICA

Ida Šagovac

Šimatović

Biočina (marko.biocina@nacional.hr)

NOVINARI: Boris

Rešić

DIREKTORICA PRODAJE OGLASNOG PROSTORA:

Bilas, Marina Čizmić, Sanija Hasanić, Ante Mihić, Hrvoje Šimićević

FOTOGRAFI: Josip

Regović, Tomislav Smoljanović, Mario Strmotić, Mateja Vrčković

LEKTORI: Ivona

Bečeić, Višnja Grgić, Biserka Rožanković

GRAFIČKA REDAKCIJA: Damir

Čizmin, Tin Horvat

DIREKTOR PROIZVODNJE: Ivica TAJNIŠTVO: Melita

Horvat

Cavrić

Linda Badrić

MARKETING:

telefon 01/5555-008

oglasi@nacional.hr

VODITELJICA MARKETINGA:

DIREKTORICA MARKETINGA I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA:

Silvia Praprotnik telefon 01/5555-073 fax 01/4814-394

Jasmina Globan

telefon 01/5555-009 PROMOCIJA:

Nina Šmigmator

telefon 01/5555-014

VIJESTI 4 PRIREDILA P PR RIREDILA MARTINA ČIZMIĆ

ŠVICARCI RASTU, banke pokušavaju spasiti štediše (i sebe) ŠVICARSKI FRANAK BIO JE JEDNA OD OMILJENIJIH VALUTA ZA KREDITE U HRVATSKOJ DO POČETKA GOSPODARSKE KRIZE PRIJE DVIJE GODINE.

23% NARASLE SU RATE PROSJEČNOG STAMBENOG KREDITA U ŠVICARSKIM FRANCIMA OD POČETKA 2007. GODINE

ranak je bio na glasu kao stabilnija valuta od dolara ili eura, a krediti u popularnim švicarcima u nekim su slučajevima bili i povoljniji nego krediti u drugim valutama. No s dolaskom financijske i gospodarske krize, stvari su se naglo promijenile na gore. Prema posljednjim podacima iz Hrvatske narodne banke, vrijednost švicarskog franka dosegnula je onu američkog dolara, a neki analitičari smatraju da bi do kraja godine mogla još više rasti. Sredinom rujna tako je jedan švicarski franak vrijedio oko 5,6 kuna, a do kraja godine mogao bi dosegnuti i 5,8 kuna. Najoptimističnije prognoze govore kako bi prvo slabljenje franka moglo biti zabilježeno u prvom tromjesečju sljedeće godine. “Trenutačno se devizni tečaj, sukladno tečajnici Hrvatske narodne banke, kreće oko 5,6 kuna za jedan švicarski franak, a kada to usporedimo s njegovim devetogodišnjim prosjekom, zaključujemo kako je njegova sadašnja razina oko 13 posto veća. Dakle, ako je klijent 1. 1. 2007. ugovorio stambeni kredit od 100.000 franaka uz kamatnu stopu od 5 posto, njegov mjesečni anuitet bi iznosio oko 540 franaka, što bi po deviznom tečaju 1. 1 .2007. iznosilo 2450 kuna. Isti taj anuitet bi po tečaju od 8. 9. iznosio 3020 kuna, što znači porast veći od 23 posto”, upozorava

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

Krešimir Jušinski iz Anicazne. S obzirom na to da su zbog jačanja franka i povećavanja kamata rate kredita rasle i do 25 posto u odnosu na prije dvije godine, građanima je u većini slučajeva bilo sve teže otplaćivati kredite redovito. Stoga su banke prepoznale potrebu da izađu u susret građanima i olakšaju im otplaćivanje kredita ili konverzijom u kredit u eurima uz naknadu za konverziju ili smanjenjem kamate. Već smanjenje kamate od 0,5 posto može ratu stambenog kredita smanjiti između 150 i 200 kuna, što, gledano na godišnjoj razini, znači uštedu od 2000 kuna. BANKE ISTIČU kako su od pojave kreditiranja u švicarskom franku na hrvatskom tržištu upozoravale građane na oprez upravo zbog povećanog tečajnog rizika kojem su se izlagali uzimajući takve kredite. Stoga su i u ugovorima posebno upozoravale klijente na povećani rizik volatilnosti franka prema kuni. Neke banke su od samog početka klijentima nudile povoljnije konverzije kredita iz švicarskih franaka u kune, što je dio građana prihvatio, dok je drugi dio nastavio otplaćivati kredit u švicarskim francima. JUŠINSKI ISTIČE kako je krajnja odluka o tome prebaciti kredit u eure ili stisnuti zube i pričekati da se situacija poboljša prepuštena samom građaninu. Pesimisti, koji vjeruju kako će gospodarska kriza potrajati, a što se sve češće može čuti i od svjetskih ekonomskih analitičara, vjerojatno će odabrati

NCL RUJAN 2010.

> KREŠIMIR JUŠINSKI, FINANCIJSKI ANALITIČAR IZ ANICAZNE

LAŽNE NADE O UŠTEDI

euro

Ništa od uvođenja vinjeta na autocestama

chf prelazak na euro koji, za razliku od švicarskog franka, ima stabilniji tečaj. Naime, vrijednost eura u odnosu na kunu brani HNB te je tako euro uz kunu trenutačno najbolji izbor za kredite. POSTOJI I MOGUĆNOST prelaska na euro sada, pa povratka na švicarske franke kad se situacija u svjetskom gospodarstvu popravi. No u tom slučaju treba dobro čitati “sitna slova” u ugovorima kako bi se izbjeglo višestruko plaćanje naknade za konverziju koja će na kraju još i povećati cijenu kredita. “Ako je klijent stambeni kredit od 100 tisuća franaka digao 2007. godine i cijelo vrijeme uredno vraćao svoje rate kredita, nakon nekih 3,5 godine glavnicu bi smanjio na cca 95.000 franaka, što bi, kada se preračuna u eure, po tečaju od 8. 9. iznosilo oko 73.500 eura, što je pak za 11.300 eura više nego da se istih 100.000 franaka 1. 1. 2007. godine preračunalo u eure”, ističe Jušinski. Optimisti, koji se nadaju brzom oporavku gospodarstva, vjerojatno će ostati pri kreditu u švicarskim francima i pričekati da njihova vrijednost ponovo padne te na taj način smanjiti gubitke koje im je rast franka izazvao. Analitičari ipak ističu kako jačanje švicarskog franka neće imati veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo jer je trgovinska razmjena sa Švicarskom relativno mala, a devizne rezerve su većinom u eurima i dolarima. Stoga upozoravaju građane da dobro razmisle prije konačne odluke o tome što će učiniti sa svojim kreditom u švicarskim francima.

HRVATSKE AUTOCESTE demantirale su informacije objavljene u nekim medijima o tome kako će se na domaćim cestama uvesti sustav naplata putem vinjeta. Ta najava izazvala je velik interes javnosti, jer se procjenjuje kako bi na taj način vožnja autocestama bila znatno jeftinija nego što je sada. Ipak, čini se kako zasad od vinjeta na hrvatskim cestama neće biti ništa. Kako je za tjednik Lider izjavio Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatska ima sustav koji uredno funkcionira i s kojim nema nikakvih problema, radi se u skladu s protokolima Europske unije prema kojima se naplaćuje po kilometru, dakle jednostavno, koliko koristiš toliko i plaćaš: "Postojeći sustav naplate cestarine je najpošteniji jer se korisniku naplaćuje stvarno korištenje autoceste, uz mogućnost korištenja raznih oblika pretplatnih pogodnosti ovisno o količini i dionicama korištenja usluge."

NOVA NAGRADNA KARTICA

HRVATSKIM GRAĐANIMA od ovog tjedna dostupan je prvi koalicijski program nagrađivanja MultiPlusCard. Partneri novog programa, tvrtke Konzum, Zagrebačka banka, Atlas Airtours, Kozmo, T-Mobile, Tisak i TisakMedia, korisnicima programa omogućili su brz i jednostavan način prikupljanja nagradnih bodova, veliku ponudu proizvoda i usluga te nagrade ukupne vrijednosti oko 100 milijuna kuna na godišnjoj razini.

100 MILIJUNA KUNA VRIJEDNE NAGRADE DOBIT ĆE KORISNICI MULTIPLUS CARDA

ZLATNA GROZNICA Ekonomski analitičari hrvatskih banaka raspravljaju o budućem kretanju cijene zlata

Dalibor Balgac

Zdeslav Šantic

voditelj tima Istraživanja tržišta kapitala hypo alpe adria banke

glavni ekonomist SG Splitske banke

ercepcija zlata kao “sigurnog utočišta” te izrazito velika neizvjesnost oko oporavka svjetske ekonomije prisilili su investitore na sve veće pozicioniranje u tu vrstu imovine. U međuvremenu, veliki novčani priljevi u ETF-ove (Exchange Trade Funds) koji su fizički vezani za zlato također su potaknuli potražnju, što je dalo dodatnog vjetra u leđa cijenama. Posljedično, zlato je krenulo u nezaustavljiv pohod prema vrhu te je u više navrata u zadnjim mjesecima rušilo cjenovne rekorde. Stoga i ne začuđuje što konsenzus financijskih stručnjaka oko cijene zlata poprima dimenziju balona koji samo što ne pukne. Iako je u realnim uvjetima zlato još uvijek daleko od svoje najviše cijene dostignute u 1980. godini. Stoga ako prilagodimo sadašnju cijenu zlata s američkim indeksom proizvođačkih cijena (PPI) iz 1980. godine, trenutačna cijena zlata bila bi oko 1,450 dolara za uncu. Isto tako ako uzmemo udio vrijednosti zlata u svjetskoj ekonomiji koji je 1980. godine bio na vrhuncu te iznosio 0,20 posto, navedeni paritet bi implicirao cijenu zlata od 1,500 dolara za uncu. Sve u svemu, smatramo da cijena zlata još nije dosegla one krajnje ekstreme koji su potrebni za pucanje balona, a okruženje niskih kamatnih stopa, povećanih makro rizika te potencijalno daljnje slabljenje dolara idu na ruku aprecijaciji zlata.

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

ijene zlata na svjetskom tržištu u posljednjih nekoliko godina, odnosno od eskalacije globalne financijske krize, višestruko su porasle. Tako je primjerice prosječna cijena zlata u 2006. godini bila oko 600 dolara za uncu, a trenutačno se nalazi iznad razine od 1250 dolara. Naime, u uvjetima pojačane nesigurnosti investitori preusmjeravaju većinu svojih sredstava u “sigurna ulaganja”, a ulaganje u zlato se percipira upravo kao takvo. Buduća kretanja cijene zlata prije svega će ovisiti o brzini i održivosti gospodarskog oporavka SAD-a i Eurozone te reformama koje trebaju osigurati fiskalnu održivost. S obzirom na to da smo posljednjih mjeseci svjedoci da se pojačavaju bojazni od W oblika recesije u SAD-u, moguće je očekivati daljnji rast cijena zlata u kratkom roku. Također, i problemi s kojima se suočavaju periferne članice Eurozone pridonose zabrinutosti investitora. Tijekom iduće godine analitičari Société Générale grupe očekuju kako bi prosječna cijena zlata mogla premašiti razinu od 1400 dolara. Ipak bi se već krajem te godine mogao zabilježiti postupni trend pada cijena, no one bi i u 2012. (1380 dolara) mogle biti tek neznatno niže od očekivane razine za 2011. godinu. U prilog takvoj tvrdnji ide i puno manja mogućnost za povećanje ponude zlata negoli je to bilo primjerice prošle godine. Nadalje, potražnja za zlatom, prije svega iz Kine, i dalje raste.

INVESTICIJE NA 18 GODINA

MALO ULAGANJE OD KOJEG ĆE ZARADITI VAŠA DJECA

TEKST MARTINA ČIZMIĆ FOTOGRAFIJE DOK RIZNICE

Novac potreban za fakultetsko obrazovanje ili početak samostalnog života djeteta moguće je osigurati i prije njegova rođenja. Skromno ulaganje danas na rok od 18 godina, uz prihvatljiv rizik, donosi i potencijalno golemu dobit PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

obili ste dijete? ao Čestitamo! svakom pravom roditelju želja vam je omogućiti bezbrižno djetinjstvo i odrastanje svom potomku. Većina gradova i općina u Hrvatskoj svojim žiteljima dodjeljuje jednokratnu novčanu naknadu za rođenje djeteta. Ona varira od mjesta do mjesta, a kreće se između 500 i 3000 kuna.Taj novac uglavnom se isplaćuje u mjesečnim ratama, konkretno u Zagrebu u 30 rata po 100 kuna. Utoliko je jasno kako taj novac ne predstavlja naročito pobo-

ljašnje vašeg kućnog budžeta, pa je pitanje što se može učiniti s tim novcem pa da on zaista i bude koristan za dijete. Amerikanci već godinama imaju praksu otvaranja zaklada za djecu putem kojih se novac ulaže u fondove i dionice te oplemenjuje, a djeca njime mogu raspolagati nakon napunjene određene dobi. Takav novac može im poslužiti za plaćanje troškova školovanja, pokretanje nekakvog privatnog posla ili pak za početak samostalnog života. U Hrvatskoj tako nešto nije moguće, no moguće je na neki drugi način investirati novac. Uzmemo li kao

NCL RUJAN 2010.

ŠTEDNJA >LOGIČAN IZBOR KOJI SE NAMEĆE KAD ŽELITE štedjeti novac je naravno štednja u banci. Različite banke nude različite vrste i oblike štednje. U načelu, ukoliko samo ostavite novac da stoji na štednoj knjižici, nećete učniti ništa dobro s njim. Istina, on će tijekom godina prikupljati kamate, no te će kamate biti gotovo zanemarive. U većini banaka one iznose manje od jedan posto godišnje, što bi na kraju onih 3000 kuna povećalo za manje od 500 kuna. Ukratko, u financijskom smislu štednja je najneisplativiji način investiranja, ali i onaj s najmanje rizika. Praktički ne postoji način kako da izgubite novac, a ako ga želite prije isteka planiranog roka od 18 godina podići s računa i potrošiti, slobodni ste to učiniti bez ikakvog ograničenja.

OROČENJE 10.000 EUR, 36 mjeseci KAMATA

VRSTA KAMATE

ZARAĐENA KAMATA

VRIJEDNOST PO DOSPIJEĆU

Profitni devizni depozit

6,35%

Promjenjiva

2.029

12.029

HPB

Oročena devizna štednja

5,25%

Promjenjiva

1.659

11.659

Partner Banka

Devizna štednja

5,20%

Promjenjiva

1.643

11.643

OTP

Ljetna štednja - akcija

4,78%

Promjenjiva

1.504

11.504

Karlovačka banka

Bonus štednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

Veneto banka

Oročeni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

PBZ

Oročena devizna štednja

4,45%

Promjenjiva

1.395

11.395

IKB

Devizna štednja

4,30%

Promjenjiva

1.346

11.346

ERSTE

Standardna štednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,10%

Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Oročena devizna štednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

BANKA

PROIZVOD

Banka Kovanica

RATA

ŠTEDNJA UZ MJESEČNE UPLATE, POČETNA GLAVNICA 1.000 EUR, MJESEČNE UPLATE 100 EUR, 36 MJESECI

PO 100 KUNA IZNOSI JEDNOKRATNA NOVČANA NAKNADA ZA ROĐENJE DJETETA

okvirnu svotu tri tisuće kuna, na primjeru nekoliko izračuna pokazati ćemo vam gdje sve možete investirati i koliko će iznositi krajnji iznos. Radi izračunavanja uzeli smo rok od 18 godina, donosno do punoljetnosti djeteta.

VRIJEDNOST PO DOSPIJEĆU

DOBIT

Promjenjiva

5.138

538

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Otvorena devizna štednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

OTP

Planirana štednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Partner Banka

Otvorena štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Volksbank

Bonus štednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

RBA

Rba štednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Karlovačka Banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

BANKA

PROIZVOD

KAMATA

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

6,25%

HPB

Dječja štednja

Banco Popolare

VRSTA KAMATE

2 OROČENA ŠTEDNJA rugi model je oročena štednju. Za razliku od obične štednje, kamate se obračunavaju na kraju štednje i što je dulji period to je i kamata obično veća. Ovisno od banke do banke kamata na oročenu štednju kreće se između tri i pet posto. Primjerice, ukoliko se odlučite na oročenu štednju 3000 kuna na period od 18 godina, po isteku štednje na računu ćete imati 7219,85 kuna. Radi se o značajnoj zaradi, no ovaj izračun temelji se na 18 jednogodišnjih ugovora o oročenju. Ukoliko s bankom dogovorite 18-godišnji ugovor može se pretpostaviti kako bi kamata bila značajno veća. S druge strane, za razliku od nekad, većina ugovora o oročenju danas u sebi sadrži klauzulu koja štediši omogućava da svoj novac podigne i prije ugovorenog roka, ali se zauzvrat štediša odriče značajnog dijela kamate. Oročena štednja je u pravilu puno isplativija forma investiranja novca, koja uz znatnu sigurnost ulaganja omogućava solidnu zaradu, posebno na dulji rok.

INVESTICIJSKI FONDOVI

> IPAK, ZA ULAGANJA NA ROK OD 18 GODINA možda i najbolji omjer rizika i zarade predstavlja ulaganje u investicijske fondove. Većina banaka u Hrvatskoj svojim klijentima nudi mogućnost investiranja u fondove. Na taj način banka tijekom određenog razdoblja novac oplemenjuje ulaganjem u različita područja. U slučaju ovakve investicije, kamatna stopa, odnosno zarada je veća na dulji rok, a većina banaka garantira minimalan prinos na godišnjoj razini. Dionički fondovi imaju najveće godišnje prinose koji se za dobrih godina mogu penjati i na više od 20 posto. S druge strane, mješoviti fondovi su nešto umjereniji i njihovi su prinosi u prosjeku oko sedam posto, ali imaju manje oscilacije od godine do godine. Prosječni godišnji prinos doničkih fondova je između 12 i 15 posto, što gledano na

rok od 18 godina početnu svotu od 3000 kuna povećava na 23.069,90 kuna odnosno čak 37.126,36 kuna. Prilikom odabira ulaska u investicijski fond ipak treba voditi računa i o ulaznoj odnosno izlaznoj naknadi koja se može kretati od 0,5 pa do 3,5 posto. Iz tog proračuna vidljivo je kako ulaganje u fondove u ovom slučaju podrazumijeva mogućnost značajne zarade, pa tako i relativno malo ulaganje nakon rođenja djeteta, 18 godina kasnije se može pretvoriti u svotu sasvim dostatnu za financiranje cjelokupnih fakultetskih školarina. Ipak valja napomenuti kako ulaganje u fondove podrazumijeva i preuzimanje značajnog rizika, naročito u slučaju da dođe do šire financijske i gospodarske krize kao prije dvije godine, kad vrijednost svih dionica i ostalih vrijednosnih papira na tržištu pada, pa tako i vrijednost fondova koji su u njih ulagali.

DIONICE

upovina dionica d čini se najrizičnijim odabirom. Osim što cijena dionica dio ovisi o tržištu, ali i cjelokupnom stanju u gospodars gospodarstvu, čemu smo svjedočili protekle dvije godine kada su i najsta najstabilnije dionice imale velike padove vrijednosti, njih nije moguće kkupovati direktno na burzi. Potrebno je za trgobro vanje ovlastiti brokera koji će se brinuti o tim dionicama, odnosno kupiti ih u va vaše ime. Uvijek je moguće da odaberete neku malu tvrtku koja ćće za 18 godina biti veliki magnat i čije će dionis ce vrijediti poput suhog zlata. Isto je tako moguće i da kupite dioć za šest mjeseci ili godinu dana propasti. Stoga nice tvrtke koja će ovakav način ulaganja zahtijeva konstantno praćenje stanja na tržištu i rreagiranje u pravom trenutku, a to onda zahtijeva i nešto vveće znanje. Ipak, jedna od prednosti samostalnog ula ulaganja na tržištu je i mogućnost zarade od dividendi dendi. Primjerice, jedna od najlikvidnijih dionica na Zagre Zagrebačkoj burzi je ona Hrvatskog telekoma, čija se cijena kreće k oko 300 kuna. HT je kompanija koja redovito ispla isplaćuje dividende, ove godine ta dividenda iznosila je 34,05 ku kune po dionici. Kupite li za vaš početni kapital od 3000 kuna deset d dionica HT-a i pretpostavi li se da će kompanijina razina profitabilnosti i iznos dividende ostati isti, ispa ispada kako bi samo do dividendi tijekom 18 godina ostv ostvarili 6120 kuna čiste zarade. Radi se o profitu od 200 pos posto, a ako mu se pridoda i mogući rast vrijednosti dionice u koju ste uložili, jasno je kako ulaganje na dugi rok na burzi može biti iznimno isplativo.

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

NOVOST NA TRŽIŠTU

OSIGURANJE ZA SPAS OD BANKROTA I GUBITKA DOMA

CARDIF OSIGURANJE u Hrvatskoj posluje već tri godine, a prisutno je još u 37 zemalja svijeta

TEKST BORIS BILAS FOTOGRAFIJE DOK. RIZNICE

Cardif osiguranje specijalizirana je osiguravateljska kuća koja omogućava korisnicima kredita da se zaštite od buduće nemogućnosti njihova otplaćivanja, te tako izbjegnu mogući gubitak stana, kuće ili neke druge vrijedne imovine

rema podacima HNB-a od kraja lipnja ove godine, čak 9,27 posto kredita banke ne mogu naplatiti, odnosno njihova naplata dulja je od 90 dana. Iako najveći udio u nenaplaćenim kreditima i dalje imaju tvrtke, udio građana u kašnjenjima duljim od 90 dana iznosi 35 posto. Budući da je nezaposlenost u Hrvatskoj svakim danom sve veća, očekuje se da će i tendencija nemogućnosti plaćanja kredita građana biti sve veća. Naime, analitičari procjenjuju da će broj onih koji imaju problema s otplatama rata sigurno rasti do polovine iduće godine. Problemi s otplatama kredita kod građana krenuli su početkom 2009., kada je nezaposlenost snažno počela rasti. Procjenjuje se da će broj onih koji imaju problema s otplatama rata sigurno rasti do polovine iduće godine. Povećanje broja kašnjenja bankama diže rizik posuđivanja, a dok je on visok, kamate neće značajnije padati. Upravo zbog toga dobro je znati da se na hrvatskom tržištu pojavila mogućnost osiguranja otplate kredita. PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

ANA IVANČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE CARDIF OSIGURANJA

NCL RUJAN 2010.

Cardif osiguranje u Hrvatskoj posluje gotovo pune tri godine, i to u području osiguranja sposobnosti otplate gotovinskih, autokredita, kratkoročnih i stambenih kredita.

CARDIF OSIGURANJE osnovano je prije 34 godine kao podružnica BNP Paribasa, jedne od najvećih bankarskih grupacija na svijetu. Prisutno je u 37 zemalja svijeta, a Hrvatska je prva zemlja na području bivše Jugoslavije u kojoj je Cardif počeo djelovati. Ana Ivančić, predsjednica Uprave Cardif osiguranja, kaže kako je osiguranje sposobnosti otplate kredita idealna zaštita za sve koji se namjeravaju kreditno obvezati, te istovremeno svojim bližnjima omogućiti bezbrižniju i mirniju budućnost u slučaju neželjenih životnih situacija. “Od samog početka Cardif osiguranje posluje sa Zagrebačkom

kredita. Bitno je naglasiti vezano za otkaz da Cardif osiguranje isplaćuje naknadu štete u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, što znači da polica osiguranja ne pokriva slučajeve u kojima je osiguranik skrivio ili dao otkaz”, kazala je Ana Ivančić, ali napominje da, bez obzira na vrstu otkaza, svi osiguranici Cardif osiguranja imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć i besplatan savjet stručnjaka portala Moj Posao, s ciljem ostvarivanja prava iz radnog odnosa i pronalaženja novog posla. Ovakva vrsta osiguranja pokriva i određene rate kredita u slučaju dugotrajnog odlaska osiguranika na bolovanje. Poznato je da u slučaju bolovanja duljeg od 45 dana plaća djelatnika postaje obveza HZZO-a, što sa sobom nosi bitno smanjenje platežne moći osiguranika. “U tom slučaju Cardif osiguranje preuzima otplatu do 12 anuiteta, za koje vrijeme naknada koju osigura-

U SLUČAJU DA KLIJENT DOBIJE OTKAZ, OSIGURANJE PREUZIMA OTPLATU OD 6 DO 12 MJESEČNIH RATA DOK NE NAĐE NOVI POSAO bankom, i to na svim spomenutim vrstama kredita. Prije godinu dana je započeta suradnja i s Banco Popolare Croatia, u kojoj se Cardifovim osiguranjem kao obveznim pokrivaju nenamjenski gotovinski krediti i krediti za adaptaciju stanova. Ove je godine Cardif osiguranje započelo osiguranje otplate nenamjenskih gotovinskih kredita s Privrednom bankom Zagreb i OTP Bankom u kojoj su Cardifovim osiguranjem, kao obveznim, pokriveni nenamjenski gotovinski i autokrediti”, kaže Ana Ivančić. Ova vrsta osiguranja funkcionira na način da je osiguranik komitent banke, a potencijalni štetni događaji koji mogu dovesti do nesposobnosti servisiranja njegovih financijskih obveza, u kojem slučaju se isplaćuje naknada štete su smrt, trajni invaliditet, dulje bolovanje i otkaz. “U slučaju otkaza osiguranika, Cardif osiguranje preuzima otplatu do 6, odnosno 12 anuiteta po osnovi

nik dobiva tijekom bolovanja ostaje u potpunosti samom osiguraniku za rješavanje ostalih životnih potreba”, rekla je predsjednica Uprave Cardif osiguranja koja dodaje da u slučaju smrti osiguranika Cardif osiguranje preuzima otplatu iznosa koji odgovara preostalom dugu po kreditu.

ONO ŠTO KORISNIKE kredita sigurno najviše zanima jest koliko bi za ovakvu vrstu osiguranja trebali izdvojiti financijskih sredstava. Ana Ivančić kaže da se premija Cardif osiguranja kreće već od oko 20 kuna na mjesec. “Visina premije ovisi o vrsti, iznosu i trajanju kredita. Primjerice, gotovinski krediti se osiguravaju do maksimalnog iznosa od 20 do 30 tisuća eura, a stambeni do 200 tisuća eura”, kaže Ana Ivančić i dodaje kako u Hrvatskoj ne postoji slično osiguranje na tržištu te ističe da je taj proizvod kreiran posebno za hrvatsko tržište. 13

RIZNICA 14

INTERVJU

> SNJEŽANA BLAŽIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA DIREKCIJE POSLOVANJA S GRAĐANIMA HPB-a

POVOLJNI KREDITI ZA MLADE Hrvatska poštanska banka osobama mlađim od 42 godine nudi stambene kredite po vrlo niskoj kamatnoj stopi od 5,99 posto

rvatska poštanska banka nedavno je najavila smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite, a u povodu toga izvršna direktorica Direkcije poslovanja s građanima Snježana Blažić za Riznicu je odgovorila na neka od najčešćih pitanja građana koji razmišljaju o podizanju stambenog kredita.

> HRVATSKA POŠTANSKA BANKA NEDAVNO JE NAJAVILA DALJNJA SMANJENJA KAMATNIH STOPA NA STAMBENE KREDITE, PA TAKO I ZA MLAĐE OSOBE

Za početak, možete li nam reći zašto bi se netko odlučio za stambeni kredit u HPB-u? Kamatna stopa na kredite je 6,49 posto u redovnoj ponudi i 5,99 posto za mlade do 42 godine, koja ostaje fiksna za prvu godinu otplate. To je sigurno jedna od najkonkurentnijih kamatnih stopa u Hrvatskoj. Uz atraktivne kamate, HPB nudi i mogućnost otplate kredita do 30 godina, mogućnost izbora instrumenta osiguranja, namjene kredita, kao i povoljne naknade za obradu kredita. Smanjili ste kamatnu stopu, o kolikoj je konkretno uštedi riječ ako koristim kredit na 30 godina na 100.000 eura i kolika je razlika između kredita za mlade i standardnih stambenih kredita? Kod stambenih kredita za mlade mjesečni anuitet je manji za 32,50 eura, a za kredite u redovnoj ponudi 33,22 eura. Stara kamatna stopa u redovnom kreditu iznosila je 6,99%, a nova iznosi 6,49%. Time je prije mjesečni anuitet iznosio 664,63 eura, dok je sada smanjen na 631,41 eura. Također, stara kamatna stopa u akciji za mlade iznosila je 6,49%, a sada iznosi 5,99%, pri čemu je mjesečni anuitet smanjen sa 631,41 na 598,91 euro. Je li moguće dobiti kredit ako niste klijent banke i jesu li uvjeti različiti za one koji nisu klijenti HPB-a? Ako niste klijent banke, ne možete dobiti kredit, no status klijenta se dobiva otvaranjem tekućeg računa. Nakon što je doznačeno najmanje jedno mjesečno primanje na račun, možete dignuti kredit u HPB-u.

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

Jesu li vaši stambeni krediti isključivo za kupnju stana (kuće) ili je moguće dignuti kredit i za adaptaciju? Namjena stambenih kredita HPB-a može biti za kupnju, adaptaciju, izgradnju, dovršenje objekta ili zatvaranje ranije realiziranih stambenih kredita u banci ili drugim bankama. Radi li se o vlasništvu nad prvom nekretninom, kredit se može koristiti i za izgradnju ili adaptaciju vikendice. U tom slučaju kamata na kredit je nešto veća. Koje sve uvjete trebaju građani ispuniti da bi mogli zatražiti kredit u HPB-u? Prije svega moraju biti klijenti banke, a potom trebaju predati potrebnu dokumentaciju: zahtjev za kredit, presliku osobne iskaznice sudionika u kreditu i izvod iz matične knjige rođenih fizičke osobe vlasnika nekretnine. Nadalje, ovisno o statusu klijenta trebaju predati i ostalu potrebnu dokumentaciju o nekretnini, ugovor o kupnji, elaborat o procjeni vrijednosti nekretnine, dokaz o vlasništvu nekretnine ili građevinsku dozvolu ako je riječ o izgradnji ili adaptaciji. Kako utvrđujete kreditnu sposobnost klijenata? Kreditna sposobnost utvrđuje se prema iznosu primanja u odnosu na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj koja trenutačno iznosi 5.309 kuna, i to do jedne trećine ili jedne polovine primanja. Konkretno, za korisnika kredita, solidarnog dužnika i solidarnog jamca čija su novčana primanja manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj kreditna sposobnost utvrđuje se do 1/3 primanja i kreditno su sposobni korisnik kredita, solidarni dužnik i solidarni jamac čiji neopterećeni iznos 1/3 njihovih stalnih novčanih primanja pojedinačno ili zajedno pokriva iznos anuiteta. S druge strane, ako je iznos primanja koji je izuzet iz ovrhe veći od 1/2 primanja, kreditno su sposobni korisnik kredita, solidarni dužnik i solidarni jamac čiji iznos neopterećenog dijela njihova primanja izuzetih od ovrhe pojedinačno ili zajedno pokriva iznos anuiteta.

PREGLED KREDITA

KAMATE IPAK PADAJU TEKST MARKO BIOČINA FOTOGRAFIJE DOK RIZNICE

Nakon značajnog rasta kamatnih stopa na kredite izazvanih recesijom, posljednjih mjeseci stanje na bankarskom tržištu se normalizira pa su i krediti sve povoljniji, naročito oni za kupnju ili opremanje nekretnina BANKA

STAMBENI KREDIT kupnja nekretnina 75.000 EUR 25 GODINA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA Fiksna 24 mjeseci Fiksna 12 mjeseci Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

OTP

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

ERSTE

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Volksbank

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Stambeni kredit uz paket tekućeg računa «Vaša sretna zvijezda»

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

U PARTNERSTVU SA:

NCL RUJAN 2010.

BANKA

LOMBARDNI KREDITI 10.000 EUR 12 mjeseci

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

ZABA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50% Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00% Promjenjiva

Partner Banka

- ZA KUPNJU, IZGRADNJU, DOGRADNJU I REKONSTRUKCIJU OBJEKATA -

50.000 EUR, 10 godina

AUTO KREDITI 15.000 EUR, 7 godina

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

13,50%

874

10.489

8,90% Promjenjiva

Splitska banka

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99% Promjenjiva

ZABA

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50% Promjenjiva

ERSTE

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95% Promjenjiva

PROIZVOD

OTP RBA ERSTE

10,95% Fiksna

ANUITET OTPLATA NKS

KAMATA

7,49%

578

69.235

6,89% Promjenjiva

7,68%

587

70.441

7,25% Promjenjiva

8,04%

584

70.099

7,14% Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50% Promjenjiva

Splitska banka

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79% Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65% Promjenjiva

RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75% Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32% Promjenjiva

Volksbank

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60% Promjenjiva

Podravska banka

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00% Promjenjiva

BANKA

PROIZVOD

EKS

Volksbank ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank RBA Banco Popolare

Za kupnju novog automobila Model II Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II Akcija Autowill Kredit za kupnju novih automobila - Model II Krediti za kupnju vozila Auto krediti uz osiguranje potraživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja) Kredit za kupnju novih motornih vozila model B Krediti za kupnju vozila Krediti za kupnju automobila Kredit za kupnju motornih vozila Krediti za kupnju motornih vozila temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji s autokućama

8,41% 8,45% 8,55% 8,72% 8,88%

232 230 225 232 233

19.482 19.326 18.925 19.482 19.576

7,75% 7,50% 6,85% 7,75% 7,90%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

9,27% 9,62% 10,47% 10,71%

235 241 249 245

19.701 20.208 20.911 20.587

8,10% 8,90% 9,99% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

11,01%

248

20.852

9,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP HPB Podravska banka

BANKA

PROIZVOD

Splitska banka Krediti za kupnju plovila

ANUITET OTPLATA

NKS

KAMATA

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

9,74%

518

31.065

8,90%

Promjenjiva

PBZ

Kredit za kupnju plovila

10,38%

525

31.488

9,48%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora

10,47%

531

31.863

9,99%

Promjenjiva

ERSTE

Krediti za kupnju plovila - Model II

10,88%

525

31.503

9,50%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju plovila

10,99%

525

31.495

9,49%

Promjenjiva

BANKA

TEKUĆI RAČUNI

EKS

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BON US Turistički kredit za građane - Model II

PBZ

KREDITI ZA BRODICE, 25.000 EUR, 5 godina

KAMATA

Podravska banka Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

BANKA

KREDIT ZA TURIZAM,

NKS

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

PBZ

tekući račun za studente

30000

14%

PBZ

Tekući račun za umirovljenike

30000

14%

PBZ

Tekući račun

30000

14%

ZABA

Tekući račun

10000

14%

RBA

Tekući račun

40000

14%

OVI PODACI SU INFORMATIVNE NARAVI. SLUŽBENE INFORMACIJE DOSTUPNE SU ISKLJUČIVO U POSLOVNICAMA BANAKA.

OBRAZOV PLANIRA

VIŠE RADA

raspodjela IMOVINE

raspo IMO

MATO CRKVENAC DANAS PREDAJE NA EKONOMSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

PRILOG PRIL PR RIIILOG RIL R OG NACIONAL NA N NACI NAC NACIONALA A AC ACI C CIION ON ONAL ONA NA NAL ALA RU AL RUJ R RUJAN UJAN JA AN N2 2010. 010. 010 01 0 10

NCL RUJAN 2010.

JJEE

podjela OVINE

VIŠE RADA

JJE E

PAMEETTNO PAMETNO ZZADUŽENJE ADUŽ NJE

više išš rada

VIŠE VIŠE RADA R ADA

OPREZ raspodjela IMOVINE

ANJE

oprez

Z VANJE

VIŠE RADA

raspodjela IMOVINE

MATO CRKVENAC KROJI VAŠ KUĆNI BUDŽET FINANCIJSKA PODUKA TEKST MARKO BIOČINA FOTOGRAFIJE DOK. RIZNICE

Kao ministar financija upravljao je državnim proračunom od 2000. do 2003., a sada čitatelje Riznice savjetuje kako da izbjegnu zamke zaduženosti, rasporede svoju imovinu i ostvare dugoročni financijski prosperitet

lobalna financijska kriza takve je dileme samo dodatno zakomplicirala jer u tako skučenim recesijskim okolnostima, u kojima se građani suočavaju s dodatno smanjenom platežnom moći, nužno je još opreznije upravljati kućnim financijama. Stopa inflacije, povećanje kamatnih stopa i nezaposlenosti, samo su neke specifičnosti recesije koje neminovno utječu i na osobne financije. U Hrvatskoj navika redovnog pla-

niranja budžeta još nije zaživjela kod većine obitelji. Međutim, u novim gospodarskim okolnostima svijest o financijskom planiranju unutar obitelji sve više jača. “S obzirom na aktualnu globalnu ekonomsku situaciju, idućih 10 godina može se smatrati vremenom turbulencija, nestabilnosti, različitih promjena koje mogu imati milenijske značajke, i to ne zato što nije samo u financijskom svijetu došlo do poremećaja, već i u realnom sektoru. Zbog toga će građani morati još opreznije upravljati svojim financijama”, ističe SDPov saborski zastupnik i bivši ministar financija Mato Crkvenac. Samo za čitatelje Riznice, Crkvenac je ovom prilikom pripremio šest koraka koji će građanima omogućiti lakše krojenje kućnog budžeta te bolje snalaženje u nadolazećem financijskom razdoblju.

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

TREBA BITI MAKSIMALNO OPREZAN PRILIKOM SVAKOG POSTUPANJA S FINANCIJAMA U RAZDOBLJU RECESIJE

> EKONOMIJA I FINANCIJE NEMAJU nikakve veze s pjesništvom pa zato u ovom slučaju ne vrijedi ona teza prema kojoj je ‘oprezan čovjek nikakav čovjek’. Naprotiv, u kontekstu financija oprezan čovjek je pravi čovjek. Štoviše, mislim da se sljedećih sedam

do 10 godina u kontekstu financija u svakom trenutku treba pridržavati opreza. To vrijedi i za trenutke kada se nenadano povećaju prihodi. I u tom se, naime, slučaju lako prevariti jer se može dogoditi da dođe do pokušaja ostvarivanja želja koje znatno nadilaze realne okvire kućnog budžeta.

PO PITANJU UPRAVLJANJA FINANCIJAMA JAKO JE VAŽNA ŽIVOTNA DOB ČLANOVA OBITELJI

NCL RUJAN 2010.

> STARIJI ČLANOVI VIŠE PAŽNJE usmjeravaju štednji, i to prvenstveno onoj koja se odnosi na osiguravanje zdravstvene i socijalne skrbi, što je razumljivo samo po sebi. Mlađi pak naraštaji u kriznim vremenima trebaju preuzeti veći rizik u upravljanju financijama. Štoviše, bez njihove ambicije može se dogoditi da onih sedam do 10 godina preraste i na 20 godina financijske nestabilnosti. Mlađi naraštaji općenito trebaju biti spremni za rizičniji ulazak u biznis, za stjecanje znanja preko rada, što će posljedično rezultirati materijalnom komocijom. Da bi se, međutim, osigurali takvi životni uvjeti za prosječnog građanina Hrvatske, potrebno je prvenstveno promijeniti dosadašnju filozofiju prema kojoj je uobičajeno da se obi-

teljska skrb prema djeci dominantno iskazuje preko kupnji nekretnina. Suprotno tome, stvari bi se trebale preokrenuti u smjeru da prioritet postane edukacija mlađih naraštaja. Zapravo, djeci je bazično potrebno osigurati najbolje moguće obrazovanje i malo toga drugog. Preko edukacije će doći i adekvatno radno mjesto, odnosno navedeni materijalni prosperitet. To, dakako, podrazumijeva preokret u dosadašnjem promatranju naše cjelokupne ekonomije. Cjelokupna ekonomija bi se trebala aktivirati u smjeru stavljanja sustava nekretnina u funkciju gospodarstva. Stariji se, dakle, trebaju brinuti prema onomu što je njima briga, a mlađi trebaju stremiti ambicioznosti, ali u okvirima opreza koji je u ovakvim okolnostima itekako poželjan.

BITNO JE DA SE NA POČETKU PLANIRANJA KUĆNOG BUDŽETA ODMAH POSTAVE I KRATKOROČNI I DUGOROČNI CILJEVI

>TO JE NAPROSTO PREDUVJET da se pametno postupa s kućnim financijama, i u tekućem poslovanju i na duži rok. Evidentiranje prihoda i rashoda bez postavljenog cilja nema nikakakvog smisla jer ako i dođe do oblikovanja

plana na temelju tih podataka, bez jasnog cilja taj plan je znatno neučinkovitiji. Dakako, ciljeve treba objektivno i realno postaviti, iako nije loše da njihovo ostvarenje bude malo ‘rizičnije’ jer na taj način dolazi i jača motivacija, a s tim i bolji efekti u korištenju vlastitih potencijala i mogućnosti. Dosta korisno može biti i vođenje redovne pismene evidencije troškova. To daje efekte, posebno kod onih obitelji koje nisu naprosto sklone svakodnevnom promišljanju o troškovima s kojima se na kraju svakog mjeseca neminovno moraju suočavati. Nadalje, napismeno bi trebali definirati i sve kratkoročne i dugoročne ciljeve koji bi trebali biti najbolji poticaj za sređivanje osobnih financija. Naime, onda će planiranje kućnog budžeta za sljedeće razdoblje biti znatno lakše jer će na temelju tih podataka biti puno lakše planirati buduće financijsko razdoblje. Naravno, ne treba u potpunosti robovati takvim rješenjima, ali takvo preciznije planiranje troškova je svakako korisno.

ELEMENTARNA LOGIKA NAMEĆE ZAKLJUČAK DA SVAKA OBITELJ TREBA USKLAĐIVATI POTROŠNJU I RASHODE SA SVOJIM PRIHODIMA

> ZA POBOLJŠANJE FINANCIJSKE SITUACIJE uvijek su moguća samo dva načina: prvi je povećanje prihoda, drugi je smanjenje troškova. Međutim, većina hrvatskih građana se već duže vrijeme ne pridržava takve logike. Ovdje se, nažalost, uvriježilo pravilo prema kojem radnik teži tome da što manje radi, izbjegne naporan rad i pripadajuću kreativnost, ali da unatoč takvim svjetonazorima živi u što kvalitetnijim uvjetima. Kada dođe do promjene takvih pogleda, što će se zbog niza razloga dogoditi, jedino će se u takvim novonastalim uvjetima moći usklađivati ono što netko ima s onim što objektivno može potrošiti. Najbitnije je da se u skladu s tim načelom u aktualnim uvjetima naprave precizni planovi za postizanje minimalnih troškova. Dakako, pritom treba voditi računa i o dugoročnijim rashodima koji su, primjerice, vezani uz neke kredite, kao i o mogućim prihodima koji će doći kao posljedica pametnog investiranja. Jasno je da planiranju financija ne prilaze iz iste perspektive visokoobrazovani kadar s, primjerice, velikom plaćom ili pak trgovac s znatno manjim primanjima. Da bi se došlo do toga da se promišlja o tome kako zaraditi na vlastitom novcu, prvo treba detektirati sve troškove te ih početi planirati, a ne razmišljati o novcu tek kada dođemo do nule ili još gore, do minusa. Veliki dio građana u Hrvatskoj ograničava se na to da rad i plaću naknadno iskorištava za kupnju svega preko kredita. Daleko bolji i racionalniji put je sređivanje svih osobnih financija preko eliminiranja dugova, kontrole troškova i štednje, odnosno ulaganja novca.

UNATOČ RECESIJSKIM VREMENIMA NIJE NAJBOLJE RJEŠENJE PRIDRŽAVATI SE MAKSIME O TOME KAKO NI POD KOJIM UVJETIMA NIJE PAMETNO UĆI U NOVA ZADUŽIVANJA

> UPRAVO SUPROTNO. Potrebno se, naime, zaduživati, ali dakako sve u skladu sa svojim mogućnostima. To se posebno odnosi na mlađe ljude koji moraju ulaziti u određene rizike na tržištu, što nerijetko podrazumijeva zaduženje i tomu slično. Starijim ljudima se pak u takovim okolnostima PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

> "EKONOMIJA I PJESNIŠTVO NEMAJU NIŠTA ZAJEDNIČKO, PA JE TAKO U EKONOMIJI OPREZAN ČOVJEK - PRAVI ČOVJEK", SMATRA CRKVENAC

NCL RUJAN 2010.

nikako ne preporučuje zaduženje bilo koje vrste, a naročito ne oblici zaduživanja koji su u Hrvatskoj popularizirani posljednjih nekoliko godina. Riječ je, dakako, o zaduženjima preko kartičnog poslovanja, gdje se dugovi gomilaju malo po malo, da bi na kraju godine izrasli u veliki problem za bilo čiji budžet. Svatko se zbog toga mora sam disciplinirati da ne troši one novce koji su bili predviđeni za nešto drugo. Olakotnim kreditiranjem većina ljudi neoprezno ulazi u sve veće troškove koji se potom sve teže iz plaća pokrivaju. Posljedica je toga sve veća dužnička kriza iz koje je teško izaći. Da do toga ne dođe, potrebno je jako dobro razmisliti i izračunati isplati li se kupnja neke nove stvari i može li se to vlastitim prihodima pokrivati. Kapital je kod nas skup, ali ne zato što su vlasnici banaka kod nas lakomi ili pak zato što na taj način žele brzo zaraditi. Štoviše, banke u Hrvatskoj teško da mogu imati povoljnije kamate u ovom trenutku i u ovim uvjetima. Dakle, uz ove depozitne troškove koje banke imaju i sve ostalo, i za smanjenje kamata i za smanjenje troškova kapitala trebat će i vremena i napora sa svih strana, uključujući i trud tih institucija. Sve to skupa međutim ne znači da se ne treba zadužiti ako je to u skladu s mogućnostima građana i ako se radi o poslovima koji su, uvjetno rečeno, sigurniji. S obzirom na to da je kroz dugoročne, primjerice, desetogodišnje planove krojenja budžeta kroz pametno ulaganje moguće skupiti lijepu količinu financija, nije naodmet znati i podatke o osnovama ulaganja i kamatnim stopama.

CJELOKUPNU IMOVINU U OBITELJI TREBA RASPODIJELITI U TRI TREĆINE

> TREBA UVIJEK VODITI RAČUNA da je jedan dio kapitala u nekretninama, zatim u bankama u gotovini, dok je treći dio na tržištu kapitala. No i uz racionalno balansiranje s ovim trima kategorijama, uvijek je potrebno imati još poneko rezervno rješenje za slučaj neočekivanih situacija. Naime, pred nama su i dalje teške i nestabilne godine što se globalne financijske situacije tiče, tako da rezervno rješenje ne znači samo pitanje pukog preživljavanja u izvanrednom slučaju financijskog kraha u obitelji, već to znači i puno više. Znači prvenstveno stabilnost i sigurnost da možete normalno funkcionirati u najtežim uvjetima na tržištu. Rezanjem troškova gdje god je to moguće, pametnim planiranjem i ulaganjem doista je moguće uskladiti želje i realne mogućnosti te na taj način poboljšati kvalitetu života.

24 4

RACIONALNO TELEFONIRANJE

PLAĆATE LI ZA MOBITEL VIŠE NEGO ŠTO BISTE TREBALI? TEKST BORIS BILAS FOTOGRAFIJE DOK. RIZNICE

Jaka konkurencija mobilnih operatera na domaćem tržištu omogućava svakome da odabirom tarife koja odgovara njegovim navikama i potrebama maksimalno smanji svoju potrošnju. Ipak, rijetki te mogućnosti u potpunosti i koriste PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

ržište mobilnih komunikacija raste u cijelom svijetu. Podaci o prodaji mobilnih telefona u prvom polugodištu ove godine pokazuju posebno rast u zemljama u razvoju dok su proizvodi povezani s mobilnim internetom pokretači novih kupovina u zapadnim industrijaliziranim zemljama. Na kraju prvog tromjesečja 2010. godine hrvatski su mobilni operateri imali 6 milijuna korisnika mobitela. Najviše mobitela ima u Zagrebu - 91% kućanstava u kojima postoji barem jedan mobitel. Broj korisnika mobitela u Hrvatskoj dosegnuo je šest milijuna (138,4 posto), a prosječni račun za mobitel iznosi 12 eura na mjesec, dva eura manje od svjetskog prosjeka. Još prije tri, četiri godine prosječni je mjesečni račun iznosio 16 eura. Najveći broj korisnika u Hrvatskoj ima T-Mobile. Ukupan broj T-Mobileovih korisnika na kraju prvog tromjesečja 2010. godine bio je 2.797.773, od čega je 34% pretplatnika. U istom razdoblju prošle godine T-Mobile je imao 2.780.836 korisnika.

NCL RUJAN 2010.

T-MOBILE MRAK TARIFA

TELE 2 KNOCK OUT TARIFA

> PRETPLATA:

> PRETPLATA UNUTAR VLASTITE MREŽE: 100 MINUTA OSTALE MREŽE: 50 MINUTA FIKSNE LINIJE:10 MINUTA SMS PORUKE: 75

> POSTPAID: UNUTAR VLASTITE MREŽE: 60 MINUTA OSTALE MREŽE: 60 MINUTA FIKSNE LINIJE: 30 MINUTA SMS PORUKE: 90

MJESEČNA POTROŠNJA: 140 KUNA

MJESEČNA POTROŠNJA VIP HOĆU SVE +: 180 KUNA

UNUTAR VLASTITE MREŽE: 60MINUTA OSTALE MREŽE: 60 MINUTA FIKSNE LINIJE:30 MINUTA SMS PORUKE: 90

VIP HOĆU SVE + TARIFA

VRIJEME RAZGOVORA: IZMEĐU 19 I 7 SATI

MJESEČNA POTROŠNJA: 190 KUNA

Na troškove za mobitel danas otpada značajan dio kućnog budžeta hrvatskih građana, pa tako i poznatih osoba kao što je LUKA NIŽETIĆ Vipnet je krajem prvog tromjesečja 2010. godine imao 2,6 milijuna korisnika, što je povećanje za 5,2 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2009. godini. Tele2 Hrvatska u tijeku prvog tromjesečja 2010. godine stekao je 26.000 novih korisnika. Rast je bio najsnažniji u segmentu pretplatnika glasovnih usluga te mobilnog interneta. Ukupna baza korisnika Tele2 Hrvatska sada iznosi 624.000. No, prosječnog korisnika najviše zanima kako izabrati najjeftinijeg operatera, najbolju tarifu ili najjednostavnije, kako što više pričati za što manje novca. Uz pomoć portala www.pametnakuna.hr pokušali smo odgovoriti na neka od tih pitanja te smo došli do zanimljivih odgovora. Kao što je poznato većina operatera ima posebne tarife za razgovore unutar vlastite mreže i za razgovore s ostalim mrežama. Za Tele 2 pretplatnika koji koristi tarifu Knock out i mjesečno razgovara 100 minuta unutar svoje mreže, 25 minuta s korisnicima druge dvije mreže i deset minuta s fiksnim linijama, uz 75 SMS-ova, mjesečni će ra-

čun iznositi oko 140 kuna. Tele 2 prepaid korisnik pod ovim će uvjetima mjesečno potrošiti oko 130 kuna. S druge strane korisnici prepaid bonova Vipa koji imaju sličnu strukturu računa trošit će za mobitel oko 140 kuna. Nakon što smo ispitali koji operateri imaju najpovoljnije uvjete razgovora unutar vlastite mreže, zanimalo nas je kakve uvjete pružaju korisnicima koji podjednako razgovaraju sa svim mrežama. Kao polazišnu točku uzeli smo korisnika koji mjesečno obavi po 60 minuta razgovara sa svim mrežama, 30 minuta prema fiksnim linijama te pošalje 90 SMS-ova. Pod takvim uvjetima najbolje će proći pretplatnik koji koristi Tele 2 Knock out tarifu koji će mjesečno za račun izdvojiti oko 180 kuna. U T-Mobile mreži najbolje će proći korisnici Mrak tarife s mjesečnim računom od oko 220 kuna, dok je Vip Easy + tarifa najpovoljnija opcija za Vip pretplatnike koji će mjesečno izdvajati oko 227 kuna. Za korisnike prepaid usluga pod ovim uvjetima najisplativija je Vip Hoću sve + tarifa jer će mjesečno izdvojiti oko

PROSJEČNI RAČUN ZA MOBITEL U HRVATSKOJ IZNOSI 12 EURA, ŠTO JE 4 EURA MANJE NEGO 2006. 180 kuna. Nešto skuplja je Tele 2 tarifa Knock out čiji će korisnik mjesečno kupiti bonove u vrijednosti od 190 kuna, a u T- Mobile mreži najisplativija tarifa je T-Mobile Simpa Ekipa Preko mreže za koju ćete mjesečno morati izdvajati više od 200 kuna. Za kraj smo provjerili kakva je potrošnja za one koji mobitel koriste iza 19 sati navečer i tokom noći. Uz podjednaku raspodjelu poziva na sve operatere (60 minuta) i 90 poslanih SMS-ova došli smo do zaključka da jedino T-mobile nudi pogodnosti za one koji razgovaraju u to doba dana. Računi Tele 2 i Vipa jednaki su kao i oni koje smo već prethodno spomenuli, dok T-Mobile nudi Mrak tarifu u kojoj bi pod ovim uvjetima mjesečni računi iznosili oko 190 kuna, dakle oko 30 kuna manje nego u ranije spomenutim rezultatima. 25

Hrvatski investicijski fondovi bilježe sve veću profitabilnost, pa se može zaključiti kako je oporavak od krize kod njih već počeo, iako još dugo neće dosegnuti nekadašnju razinu

OPORAVAK FONDOVSKE INDUSTRIJE

UZLET PROFITA FONDOVA TEKST MARKO REPECKI www.hrportfolio.com

kolovozu je porasla imovina kojom upravljaju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom a najveći porast zabilježila je imovina obvezničkih fondova. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom je, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, krajem kolovoza iznosila 12,775 milijardi kuna, što je porast od 3,34 posto u odnosu na mjesec ranije. Imovina dioničkih fondova u kolovozu je porasla za 0,18 posto te je iznosila 2,907 milijardi kuna, što je 5,209

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

milijuna više u odnosu na kraj srpnja. Najveći relativni rast imovine u ovoj grupi ostvario je fond ZB BRIC+ kojem je imovina porasla za 10,86 posto te je njegova imovina krajem kolovoza iznosila 69,416 milijuna kuna. Promatramo li porast u apsolutnom iznosu, dobitnik je ZB euroaktiv kojem je imovina porasla za 7,807 milijuna kuna te je krajem mjeseca pod upravljanjem imao 221,356 milijuna kuna. Izraženije padove imovine u kolovozu imali su fondovi A1 kojim upravlja Alternative Invest kojem je imovina smanjena za 12,14 posto (-2,814 milijuna kuna) te Aureus US Equity kojem je imovina smanjena za 11,19 posto (-1,497 milijuna kuna). Mješovitim fondovima imovina je porasla za 0,59

NCL RUJAN 2010.

U KOLOVOZU

SU U HRVATSKOJ NAJVIŠE RASLI OBVEZNIČKI FONDOVI, A NAJVEĆE DOMAĆE DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA I DALJE JE PBZ INVEST

posto što je za 11,398 milijuna kuna više u odnosu na prethodni mjesec te je iznosila 1,952 milijarde kuna. Najveći dobitnik u ovoj grupi fondova, kao i u srpnju, je fond Raiffeisen Prestige kojem je imovina uvećana za 17,574 milijuna kuna, što je porast od 13,07 posto te sada raspolaže sa 151,996 milijuna kuna. Najveći pad u apsolutnom iznosu od 19,677 milijuna kuna zabilježio je fond HPB Global, što predstavlja pad od 16,67 posto te sada raspolaže s 98,384 milijuna kuna. Najveći mješoviti fondovi i dalje su ZB global (731,2 milijuna) i Raiffeisen Balanced (326,2 milijuna). Najviše je porasla imovina obvezničkih fondova koji su u kolovozu zabilježili porast od 6,33 posto te je krajem mjeseca njihova imovina iznosila 834,460 milijuna, što je u odnosu na kraj srpnja porast od 49,692 milijuna kuna. Najveći apsolutni porast zabilježio je Raiffeisen Bonds koji je porastao za 30,001 milijun kuna, odnosno za 10,46 posto te je razdoblje završio s imovinom od 316,8 milijuna kuna. Najveći postotni rast, od 17,98 posto, imao je fond PBZ Bond, što je povećanje imovine za 13,877 milijuna te fond sada pod upravljanjem ima 91,066 milijuna kuna imovine. Najveći gubitnik u apsolutnom i relativnom iznosu među obvezničkim fondovima je ICF Fixed Income kojem je imovina smanjena za 14,824 milijuna kuna, što je pad od 35,16 posto.

Imovina novčanih fondova u kolovozu je porasla za čak 5,14 posto te je krajem mjeseca iznosila 7,081 milijardu kuna, što je za 345,967 milijuna više u odnosu na srpanj. Najveći dobitnik u apsolutnom i relativnom iznosu je fond PBZ Euro Novčani kojem je imovina uvećana za 137,698 milijuna kuna, što je porast od 51,70 posto pa taj fond sada raspolaže s 404,022 milijuna kuna. Pad od 37,74 posto zabilježen je kod fonda ICF Money Market fonda, što je za 30,612 milijuna kuna manje u odnosu na mjesec ranije te je on najveći relativni gubitnik među novčanim fondovima. Najveći novčani fond je još uvijek ZB plus koji upravlja s 2,241 milijardom kuna a slijedi ga PBZ Novčani koji raspolaže s 1,019 milijardi kuna. Promatrano po društvima za upravljanje najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest koji je pod upravljanjem krajem kolovoza imao 4,263 milijarde kuna, što je 33,37 posto tržišta (pad od 1,39 posto). Na drugom mjestu nalazi se PBZ Invest s 2,428 milijardi kuna, što je tržišni udjel od 19,01 posto (porast od 0,56 posto), a treće mjesto, s tržišnim udjelom od 16,31 posto, zauzima Raiffeisen Invest te njegova imovina pod upravljanjem iznosi 2,083 milijarde kuna. S više od milijardu kuna upravlja još i Erste invest čija imovina iznosi 1,820 milijardi kuna.

Poredak investicijskih društava po imovini Profit posljedica rasta azijskih tržišta DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE PREMA TRŽIŠNOM UDJELU

*TRŽIŠNI UDIO [%]

*IMOVINA [u mil. kn]

ZB Invest

33,37%

4.263,34

PBZ Invest Raiffeisen Invest Erste Invest HPB Invest OTP Invest Allianz Invest Hypo Alpe-Adria-Invest VB Invest Ilirika Investments Agram Invest NFD Kapital KD Investments ICF Invest ST Invest Adriatica Capital FIMA Global Invest MP Invest Alternative Invest ICAM Ceba Invest Platinum Invest Poba Ico Invest

19,01% 16,31% 14,25% 3,08% 2,60% 2,35% 1,91% 1,47% 1,29% 0,97% 0,89% 0,79% 0,71% 0,61% 0,46% 0,27% 0,19% 0,16% 0,14% 0,14% 0,13% 0,05%

2.428,85 2.083,88 1.820,83 393,06 332,72 299,81 244,19 187,61 164,22 123,67 113,41 101,06 90,08 77,87 59,13 34,77 24,15 20,37 18,51 18,00 17,16 5,96

* na dan 30. 8. 2010. godine izvor: www.hrportfolio.com

PRVU POLOVINU 2010. GODINE obilježila

DOK GOD

JE GOSPODARSKI RAST U SAD-u USPOREN, DOBIT FONDOVA BIT ĆE OGRANIČENA, PA SE SVI OKREĆU AZIJI

je nestabilnost prinosa agresivnijih fondova prije svega uvjetovana nesigurnošću ulagača u snagu i kontinuitet oporavka realnog sektora. Kako su se izmjenjivale pozitivne i negativne vijesti, izmjenjivala su se i pozitivna i negativna razdoblja na tržištima kapitala te su se na taj način kretale i vrijednosti udjela fondova. Što se europskih tržišta tiče, prvi dio godine obilježila je zabrinutost vezana uz grčku krizu te širenje slične krize na još neke članice Eurozone, te zabrinutost oko budućnosti zajedničke europske valute. Takva situacija, naravno, nije pogodovala investitorima na tržištima kapitala te je uzrokovala nestabilnost koja se odrazila i na prinose fondova izloženih tim tržištima. Najveću snagu pokazala su * NAJVEĆI azijska tržišta koja imaju snažno KATEGORIJA FOND RAST [%] uporište u kineskom gospodardionički MP-Mena.HR +10,78 skom rastu, koji unatoč globalnoj krizi, iako usporen, i dalje postoji dionički Ilirika Azijski tigar +9,59 te se od Azije na neki način očedionički Platinum Blue Chip +7,73 kuje da bude temelj za oporavak dionički Ilirika BRIC +7,04 kompletnog svjetskog gospodarmješoviti AC Global Balanced EM +5,79 stva. dionički AC Global Dynamic EM +5,58 Što se tiče naše regije, glavno obveznički ZB Bond +5,47 obilježje tržišta je iznimno niska obveznički ERSTE Bond fond +5,23 likvidnost kao rezultat nepovjereobveznički Raiffeisen Bonds +5,20 nja investitora, koja onemogućuje dionički HPB WAV-DJE +5,15 bilo kakvo realno vrednovanje * za razdoblje od 31. 12. 2009. do 30. 6. 2010. godine, izraženo u kompanija koje kotiraju na tržištu.

FONDOVI - polugodišnji pregled 2010.

postocima; izvor: www.hrportfolio.com

RIZNICA

RUBRIKA

TEKST SANDRA ŽUPANIĆ FOTOGRAFIJE MATEJA VRČKOVIĆ, NCL

DOBRA INVESTICIJA

EDUKACIJE KOJE DONOSE ZARADU KAKO STEĆI VJEŠTINE KOJE SU TRAŽENE NA TRŽIŠTU RADA

Poslodavcima formalno obrazovanje više nije dovoljno, no sve dodatne vještine radnika spremni su i platiti. Ulaganje u znanje danas je isplativije nego ikada prije

SAŠA MATIJAŠEVIĆ, VODITELJ EDUCENTRA

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

ponudi nije velik broj poslova, a za radna mjesta koja oglašavaju poznate kompanije koje djeluju u našoj zemlji za jedno mjesto prijavi se i nekoliko stotina ljudi. Podaci pokazuju da je nezaposlenost u kolovozu ove godine gotovo 13 posto veća nego u istom razdoblju 2009. pa je jasno da je konkurencija među potencijalnim posloprimcima golema i često tek sitnice odlučuju tko će dobiti posao. Odlučili smo istražiti koja dodatna znanja i vještine poslodavci vrednuju u slučaju velikog broja prijava za neko radno mjesto i zašto. Isto tako provjerili smo u koje se edukacije i tečajeve najviše isplati uložiti novac te tako unaprijediti vlastito znanje ili već postojeće vještine.

NCL RUJAN 2010.

Vješt komunikator za 1400 kuna Isključivo formalno obrazovanje nije dovoljno za kvalitetno obavljanje posla tako da je, bez obzira na završeni stupanj, potrebno dodatno se obrazovati, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje koje je proveo portal za zapošljavanje MojPosao i EduCentar. Prema ovom istraživanju samo 10 posto posloprimaca i 7 posto poslodavaca izjavilo je kako formalno obrazovanje daje odličnu osnovu za obavljanje radnih zadataka. S time da poslodavci smatraju da dobru osnovu daju tehnički fakulteti poput FER-a i Fakultet strojarstva i brodogradnje, dok kao nedovoljnu osnovu ističu ekonomski fakultet. Kako je objasnio Saša Matijašević, voditelj EduCentra, čak 29 posto posloprimaca i 35 posto poslodavaca svoje formalno obrazovanje, odnosno formalno obrazovanje svojih zaposlenika ocjenjuje dovoljnom ili nedovoljnom ocjenom. U ovom istraživanju pod nazivom Edukativne potrebe i ponuda profesionalne edukacije najviše je tvrtki poslodavaca iz primarne djelatnosti trgovina, nakon toga iz IT djelatnosti, dok ih je 10 posto iz područja znanosti, obrazovanja i odgoja. “Čak 85 posto poslodavaca izjavilo je kako

ŠKOLA POSLOVNIH STRANIH JEZIKA I CENTAR SPECIJALIZIRAN ZA PODUČAVANJE KOMUNIKACIJSKIM VJEŠTINAMA HALPET jednodnevni treninzi komunikacijskih vještina, 8 sati  samo neki od tečajeva su Akcijsko učenje i prezentiranje znanja, Javni nastup, Komunikacijom do cilja, Neka Vam vjeruju  trening prezentacijskih vještina i Vještine pregovaranja  trenutačno je u tijeku akcija u kojoj je cijena dvaju ovakvih tečajeva 1400 kn 

Info: www.halpet.hr

Za četiri dana do savršenog vođe ZADRUGE ZA RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA PROSPERITA trening Leadershipa gdje pojedinac dobiva znanje kako dobiti najviše od članova svog tima trening traje četiri dana po 7 sati cijena je 3200 kn + PDV 

13%

NEZAPOSLENOST U KOLOVOZU OVE GODINE U PORASTU JE U ODNOSU NA ISTO RAZDOBLJE 2009. GODINE

dodatne edukacije kandidata za radno mjesto utječu na njihovu odluku prilikom zapošljavanja. Naravno, to ne znači da je dodatno obrazovanje ključni faktor prilikom zapošljavanja, no u slučaju da kandidati posjeduju jednako radno iskustvo i ostave jednak dojam, dodatno obrazovanje može biti ono koje će donijeti prevagu. Upravo iz svih navedenih razloga jasno je u kojoj se mjeri dodatno obrazovanje isplati”, rekao je Matijašević. Najviše poslodavaca smatra da su njihovim zaposlenicima prije svega potrebne komunikacijske i prezentacijske vještine. Komunikacijske vještine se odnose na tehnike koje poboljšavaju interakciju s kolegama i nadređenima, omogućavaju lakše izražavanje vlastitih ideja i zamisli, primanje i davanje povratnih informacija, te pomažu u rješavanju konflikata. Prezentacijske vještine su orijentirane na javni nastup odnosno prezentaciju određenog sadržaja, bilo unutar vlastite tvrtke ili klijentima, i to na razumljiv i uvjerljiv način. Na drugom mjestu za poslodavce su strani jezici (poslovni) za koje 42 posto poslodavaca smatra da su potrebni njihovim zaposlenicima. Na trećem mjestu za poslodavce su specijalizirane

Info: www.prosperita.hr

Stjecanje karizme za 16 sati NAJVIŠE POSLODAVACA SMATRA KAKO SU ZAPOSLENICIMA POTREBNE KOMUNIKACIJSKE I PREZENTACIJSKE VJEŠTINE

ZADRUGE ZA RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA PROSPERITA  trening prezentacijskih vještina gdje su uči sve potrebno da se postane karizmatični govornik  trening traje dva dana po 8 sati  cijena treninga je 2000 kn + PDV

Info: www.prosperita.hr

 29

RIZNICA 30

Učenje jezika za dva tjedna



ŠKOLA STRANIH JEZIKA LATINA intenzivni tečajevi desetak stranih jezika namijenjeni svima koji u kratkom vremenu moraju svladati osnove nekog jezika, traju dva tjedna, odnosno 30 školskih sati  cijena je 999 kn 

Info: www.latina.hr

Kreiranje vlastite nastave ŠKOLA STRANIH JEZIKA SOVA nastava je namijenjena zaposlenima s malo slobodna vremena tako da sami kreiraju termine i sadržaj nastave  cijena od 2260 do 2980 kn 

prodajne vještine. Ovo istraživanje, koje se provodi već pet godina, pokazalo je da posloprimci nisu u potpunosti svjesni koje dodatne vještine poslodavcima trebaju. Najvećem broju posloprimaca najzanimljivija je edukacija iz područja stranih jezika (govorni), a samo trećina se zanima za tečajeve komunikacijskih i prezentacijskih vještina. Većina posloprimaca pohađala je dodatne edukacije. “Posloprimci preveliku važnost stavljaju na poznavanje stranih jezika, koji su važni, ali često nisu ključni, dok donekle zanemaruju komunikacijske i prezentacijske vještine, informatičke vještine, a osobito specijalizirane prodajne vještine. Također, posloprimci su u većoj mjeri zainteresirani za poslijediplomske studije, odnosno programe koji im osiguravaju međunarodno priznato uvjerenje ili mogućnost upi-

NAJVIŠE POSLOPRIMACA ZA EDUKACIJU JE SPREMNO IZDVOJITI DO 1000 KN

Info: www.sova.hr

Strani jezici za menadžere ŠKOLA STRANIH JEZIKA SOKRAT Sokrat Business Premium tečaj stranih jezika namijenjen je studentima ekonomije, netom diplomiranima bez radnog iskustva, osobama koje nisu ekonomske struke no rade u ekonomskom sektoru te menadžerima kojima je besprijekorno vladanje engleskim u svim sferama nužno  trajanje 15 tjedana, predavanja jednom tjedno po tri školska sata  cijena za gotovinu 2500 kn 

DOBRO POZNAVANJE INFORMATIČKIH VJEŠTINA VELIKI SU PLUS ZA SVAKOG POSLOPRIMCA

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

sivanja programa u radnu knjižicu. Razumljivo je kako je ovo važnije posloprimcima jer oni moraju razmišljati o svojoj karijeri u cijelosti, odnosno i o svojim budućim radnim mjestima, dok poslodavce zanima što bolje odrađivanje trenutačnog posla. Što se tiče utjecaja recesije na potrebe za edukacijom, trenutačna gospodarska situacija nije značajnije utjecala na povećanje potrebe za učenjem prodajnih vještina, niti je imala utjecaja na strukturu potražnje za edukacijom od poslodavaca. Ono na što je recesija najviše utjecala zapravo su ulaganja u edukaciju, pa je tako zbog gospodarske krize najviše poslodavaca smanjilo financijska ulaganja u edukaciju, a dio poslodavaca je u potpunosti zamrznuo edukacije”, objasnio je Matijašević. Poslodavcima najviše odgovaraju jednodnevni i višednevni programi edukacija. Nešto više od 20 posto poslodavaca smatra da su tjedni i dvotjedni programi optimalni. Za posloprimce mjesečni i dvomjesečni te semestralni programi najtraženije su skupine programa. Prilikom valorizacije nekog edukativnog programa i poslodavci i posloprimci se najčešće vode kvalitetom edukacijskog materijala i cijenom edukacijskog programa. A do većine informacija o željenoj edukaciji dolazi se putem interneta. Kao što smo već rekli, potencijalni posloprimci svjesni su da će im dodatna edukacija pomoći pri dobivanju željenog radnog mjesta, a istraživanje Educentra pokazuje da takve tečajeve najčešće plaćaju sami. Za edukaciju kojom bi stekli nove vještine i povećali mogućnost apliciranja na bolje radno mjesto najviše posloprimaca mjesečno su spremni izdvojili između 500 i 1000 kuna. Do 500 kuna mjesečno bi izdvojilo 32 posto posloprimaca, dok bi ih 15 posto izdvojilo između 1000 do 2000 kuna mjesečno.

NCL RUJAN 2010.

Do znanja njemačkog za 2700 kuna CENTAR POSLOVNE KOMUNIKACIJE I JEZIČNE USLUGE LITTERATA

tečajevi poslovnog njemačkog - nastava je pretežno konverzacijska i održava se u otvorenim skupinama s maksimalno četiri polaznika  traje 60 školskih sati  cijena je 2700 kn + PDV 

Info: www.litterata.eu

Informatička naobrazba Na pitanje kakva je kvaliteta edukacijskih programa na raznim školama i učilištima koje pohađaju posloprimci u našoj zemlji Matijašević odgovara: “Budući da u Hrvatskoj postoji velik broj privatnih učilišta, škola i trening centara, nije moguće donijeti općeniti zaključak je li određeno učilište u cjelini dobro ili loše. Razina uspješnosti u velikoj mjeri ovisi o tome koliko program koji je polaznik odabrao odgovara njegovim potrebama i razini znanja koje

42%

POSLODAVACA SMATRA DA JE ZNANJE STRANOG JEZIKA POTREBNO NJIHOVIM ZAPOSLENICIMA posjeduje. Također je važno da li je područje koje program obrađuje područje ‘uže specijalnosti’ edukativne ustanove za koje ona ima odgovarajuće iskustvo i stručnjake koji provode edukaciju te je ujedno područje u kojem je ‘dobra’. Cijene tečajeva se znatno razlikuju ovisno o tome radi li se o specijaliziranim ili općim programima, o kakvoj se vrsti edukacijske ustanove radi i slično. Zaista se ne može govoriti o prosjecima. Isplativost edukacije prije svega ovisi o tome koliko je ona prilagođena polazniku. Edukacija u vrijednosti na primjer 3000 kuna nekome će biti odlično uložen novac, dok druga osoba možda već posjeduje te vještine te joj se takvo ulaganje neće isplatiti. U svakom slučaju, ako dobro odaberemo edukaciju, provjerimo reference ustanove i uvjerimo se da predviđeni program zaista obuhvaća sva područja na kojima bismo trebali unaprijediti svoja znanja, to zasigurno neće biti uzalud potrošen novac.”

VAŽNO JE DA PODRUČJE KOJE PROGRAM OBRAĐUJE BUDE PODRUČJE UŽE SPECIJALNOSTI

UČILIŠTE ALGEBRA čitav niz informatičkih tečajeva, od osnovnih do naprednih, nakon čijeg završetka se dobiva međunarodna ECDL diploma  primjer - tečaj MS Access traje 5 dana, odnosno 20 sati, a cijena mu je 750 kn za gotovinu 

Info: www.algebra.hr

Sve tajne prodajnog procesa POSLOVNO UČILIŠTE EXPERTA menadžer prodaje - cilj je usavršiti znanja za samostalno vođenje i upravljanje prodajnim procesom  jednogodišnje usavršavanje, ukupno 210 sati  cijena 20.000 kn 

Info: www.experta.hr

Unaprjeđenje poslovnih vještina TVRTKA ZA OSOBNU I POSLOVNU EDUKACIJU VERNAR ADRIA

radionica za razvoj prodajnih vještina s tečajevima poput Profesionalna priprema za prodaju, Savjetodavna prodaja, Uspješan prodavač u prodavaonici, Telefonska prodaja, Uspješno rješavanje pritužbi i reklamacija  tečajevi se organiziraju kada se prijavi više od 10 pojedinaca  radionice najčešće traju dva dana  cijena je oko 2000 kn 

Info: www.vernar-adria.com 31

DAMIR NOVOTNY:

GRAĐANI MORAJU ULAGATI U TREĆU DOB TEKST MARTINA ČIZMIĆ FOTOGRAFIJE DOK. RIZNICE

Iako se u domaćoj javnosti raspravlja o reformi mirovinskog sustava, on i u aktualnom obliku hrvatskim državljanima omogućava sigurnu štednju za budućnost uz značajnu zaradu na temelju državnih poticaja od 1250 kuna godišnje

ada je 2002. godine Vlada odlučila ući u mirovinsku reformu i modernizirati način na koji se isplaćuje mirovina, mnogima nije bilo previše jasno što to točno znači. Ni osam godina poslije, mladim ljudima koji ulaze u svijet mirovinskih fondova prvi put nitko nije točno objasnio koja je razlika između prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te koji mirovinski fond odabrati. “Reforma koja je napravljena početkom proteklog desetljeća stvorila je dobar okvir da se budući umirovljenici ne oslanjaju samo na međugeneracijsku solidarnost, nego da se stvori taj drugi stup koji je obavezan i privatno upravljan te treći koji je u potpunosti dobrovoljan i privatno upravljan”, ističe ekonomist Damir Novotny.

PRVI STUP Prvi stup mirovinskog osiguranja označava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i članstvo u tom stupu je obavezno te se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti. Svi zaposleni mjesečno izdvajaju 15 posto bruto plaće za financiranje mirovina današnjih umirovljenika. “Stup je uvijek povezan s mirovinskim doprinosima te generacije. Danas je teško ocijeniti kakva će biti razina PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

DAMIR NOVOTNY, EKONOMSKI ANALITIČAR

BUDUĆI UMIROVLJENICI NEĆE SE MOĆI OSLONITI SAMO NA MEĐUGENERACIJSKU SOLIDARNOST mirovina za 20 godina. Vlada je trebala pojačati izdvajanje u drugi stup ovih mlađih zaposlenika. Posebno je pitanje koliko je građana RH uopće obuhvaćeno, koliko je građana zaposleno. Mi nažalost imamo jako mali broj radnih mjesta, zaposlenih, u odnosu na ostatak populacije. Kod nas je od ukupnog radnog kontingenta oko 50 posto ljudi radno aktivno. Mi imamo vrlo nisku razinu zaposlenosti, pa su mirovinski problemi veliki. Ako bi se povećala razina zapošljavanja, tada bi problemi pr-

NCL RUJAN 2010.

DRŽAVNI POTICAJI ZA ŠTEDNJU U TREĆEM STUPU TREBALI BI BITI VEĆI, SMATRA NOVOTNY

strane, najmanji je rast zabilježio Raiffeisenov obavezni mirovinski fond s 8,16 posto. Korisniku je bitno koliki će rast ostvariti njegov mirovinski fond jer s većim rastom prinosa mirovinskog fonda, raste i njegova imovina u tom fondu. Pojednostavnjeno, što je mirovinski fond uspješniji u svom poslovanju, to će više novca na kraju dobiti njegovi korisnici. Prošla je godina za obvezne mirovinske fondove bila iznimno dobra. Ostvarili su prinose koji su među najvećima u regiji, a sve zahvaljujući pametnom investiranju u prijašnjim godinama. Njihova imovina danas iznosi oko 25 milijardi kuna, od čega je većina uložena u državne obveznice koje su siguran način financiranja, dok je manji dio uložen u dionice koje su kupili na burzi u Hrvatskoj.

TREĆI STUP

vog mirovinskog stupa bili ublaženi, pa bi i mirovine bile veće”, pojašnjava Novotny.

DRUGI STUP Drugi stup, odnosno Obavezni mirovinski fond je fond koji je svaki osiguranik trebao izabrati nakon provođenja mirovinske reforme 2002. godine, odnosno tri mjeseca nakon početka radnog odnosa. Ako u tom roku nije odabrao između Raiffeisen OMF-a, PBZ Croatia osiguranje OMF-a, AZ OMF-a i Erste Plavi OMF-a, Regos ga je po službenoj dužnosti smjestio u jedan te o tome obavijestio. U drugi stup svaki zaposlenik mjesečno iz plaće

odvaja pet posto na svoj osobni račun. “Drugi stup je realan. On je zapravo štedni račun kojim upravljaju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i ta se sredstva kasnije pretvaraju u mirovinu”, dodaje Novotny. Mirovina iz prvog i drugog mirovinskog stupa isplaćuje se osiguranicima koji su ostvarili uvjete za odlazak u mirovinu, odnosno navršili 65 godina života. Među obaveznim mirovinskim fondovima trenutačno je najveći prinos u proteklih godinu dana imao Erste Plavi OMF koji je ostvario rast od 9,5 posto, dok je AZ ostvario tek nešto manji rast od 9,44 posto. S druge

Za razliku od prvog i drugog mirovinskog stupa koji su obavezni, treći mirovinski stup je dobrovoljan, odnosno u njemu svatko sudjeluje koliko želi. “Smisao mirovinske reforme bilo je jačanje drugog i trećeg mirovinskog stupa, da oni budu gotovo ravnopravni s ovim prvim stupom jer se tako olakšava budućim umirovljenicima položaj, da imaju više izvora mirovine. U europskim zemljama se na taj način potiče ljude da štede za starost. U Njemačkoj se primjerice potiče posebnim poreznim poticajima. U Hrvatskoj se to ne potiče posebno. Ulaganja u treći stup nisu osobito poticana. Bila su jedno vrijeme, ali ne toliko da bi se ljudi odlučivali uplaćivati u treći stup”, pojašnjava Novotny. Većina se starijih zaposlenika tako umjesto uplaćivanja u treći mirovinski stup okreće štednji, iako bi uplaćivanjem u treći stup mogli godišnje od države dobivati 1250 kuna poticaja. Za razliku od drugog stupa, uvjet za isplatu ušteđevine iz trećeg stupa je navršenih 50 godina života. To znači da je ušteđevinu moguće dobiti i za radnog vijeka. Ušteđevina se u obliku mirovine može isplaćivati doživotno, a ako osiguranik umre prije nego što iskoristi sva sredstva iz trećeg stupa, taj novac se isplaćuje nasljednicima. Tako se mogu financijski osigurati i mlađe generacije. “Mi moramo poticati naše građane da ulažu u taj treći stup, da se brinu o svojoj seniorskoj, trećoj dobi. Jer jednostavno neće biti moguće taj strukturni problem manjeg broja zaposlenika u odnosu na umirovljenika riješiti u kratkom vremenu”, upozorava Novotny.

RIZNICA 34

USPJEŠAN POSLOVNI KONCEPT TEMELJI SE NA INOVATIVNOJ IDEJI

INSTANT-USPJEH

9 INOVATIVNIH POSLOVNIH IDEJA ZA BUDUĆE HRVATSKE PODUZETNIKE Diljem svijeta pojavljuju se novi poslovni koncepti , proizvodi i usluge. Tko ih prvi ponudi na hrvatskom tržištu mogao bi pokrenuti uspješan posao i ostvariti značajnu zaradu

TEKST MARKO BIOČINA FOTOGRAFIJE DOK. RIZNICE

rivatno poduzetništvo glavni je pokretački mehanizam kapitalističkog sustava, a inovativna ideja temelj na kojem nastaje poduzetnički pothvat. Ipak, što ako autor temeljne poslovne ideje nije onaj koji je iz nje razvio biznis? Takav scenarij u jednakoj je mjeri svojstven kapitalizmu. Povijest 20. stoljeća obiluje primjerima ljudi koji su poslovni uspjeh i golemo bogatstvo izgradili na tuđim idejama, samo zato što su bolje procijenili njihovu vrijednost, bili spremni uložiti više novca i vremena u njihov razvoj ili naprosto jer su imali više sreće. Uostalom, i sam Bill Gates, osnivač Microsofta i godinama najbogatiji čovjek svijeta, svoj glavni proizvod - grafički operativni sustav Windows, temeljio je upravo na konceptu koji su kao neperspektivan prije toga odbacili stručnjaci iz tada velike informatičke korporacije Xerox.

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

Novi proizvodi i poslovni koncepti neprestano nastaju diljem svijeta, sukladno novim tržišnim trendovima i društvenim potrebama, a u globaliziranom svijetu, te su ideje dostupne svima. Ukratko, razvojem komunikacijskih tehnologija danas je gotovo svatko u prilici da pronađe zanimljiv novi proizvod ili uslugu u nekoj stranoj državi, uloži nešto novca i pokuša pokrenuti uspješan privatni posao. Postoje i specijalizirane internetske stranice na kojima je moguće pronaći izbor inovativnih poslovnih ideja iz cijelog svijeta. Takva je i internetska stranica Springwise.com. Springwise obuhvaća 8 tisuća suradnika iz pedesetak država svijeta koji nalaze i izvještavaju o novim poslovnim idejama koje se pojave u njihovoj okolini, na taj način skupljaju bodove koje mogu mijenjati za određene darove. Takav globalni inkubator poslovnih ideja služi svima koji namjeravaju krenuti u poduzetništvo da dobiju ideju za proizvod ili uslugu koju će ponuditi na svom tržištu. Riznica donosi izbor takvih novih i uspješnih svjetskih poslovnih koncepata koji bi se uskoro mogli pojaviti i na hrvatskom tržištu.

NCL RUJAN 2010.

01 EKOLOŠKI ODRŽIVO OGLAŠAVANJE

> OGLASI SE ISPISUJU I ISCRTAVAJU NA JAVNIM POVRŠINAMA POMOĆU VODE, FOSFORESCENTNIM ALGAMA ILI DRUGIM PRIRODNIM MATERIJALIMA

amislite stotine logotipa velike kompanije ili njezinog novog proizvoda nacrtanih na središnjem trgu grada u kojem živite. Svaki reklamni profesionalac vjerojatno će pomisliti kako je tako nešto nemoguće postići bez desetaka raznih dozvola i uloženih stotina tisuća kuna, no upravo suprotno čini britanska reklamna AGENCIJA CURB. Njihov koncept održivog i ekološki prihvatljivog oglašavanja podrazumijeva da se oglasi vodom, fosforescentnim algama ili nekim drugim prirodnim materijalom ispisuju na javnim površinama, utiskuju u zemljane površine ili svježe napadali snijeg. Vijek trajanja takvih reklama je kraći od konvencionalnih, ali efekt je jači, nikakve dozvole nisu potrebne, pa nije ni čudo da se na taj način već oglašavaju velike svjetske kompanije kao što su Puma, Nokia, Unilever, Vodafon ili korejska Kia Motors. U današnje vrijeme krize kad kompanije smanjuju svoje reklamne budžete nema sumnje kako bi i u Hrvatskoj bilo interesa za takvo oglašavanje.

www.curbmedia.com

MOBILNI MAJSTORI ZA POPRAVKE

www.pikkujuttu.com

SVAKODNEVNA ODJEĆA ZA BOLESNIKE rvatska tekstilna industrija već godinama se sve teže bori protiv jeftine konkurencije s Dalekog istoka, no možda je ključ opstanka takvih kompanija u proizvodnji uskospecijaliziranih odjevnih predmeta. Primjerice, u SAD-u je u travnju osnovana tvrtka Libre Clothing koja proizvodi odjeću s posebno dizajniranim i smještenim patentnim zatvaračima, koji pacijentima omogućavaju da se lakše i jednostavnije podvrgnu medicinskim pretragama i tretmanima, poput dijalize, kemoterapije i svih intravenskih terapija. Iako se na prvi pogled radi o pomalo bizarnoj ideji, treba napomenuti kako se Libreov običan muški pulover u SAD-u prodaje po cijeni od 300-tinjak kuna, što je značajno više od uobičajenih cijena za takvu odjeću, no tvrtka ne može zadovoljiti potražnju. Pridoda li se tome informacija da planiraju pokrenuti i posebnu liniju odjeće za djecu dijabetičare, pomoću koje će lakše primati inzulinsku terapiju, čini se kako bi LIBRE CLOTHING uskoro mogao značajno uvećati svoje poslovne prihode.

http://www.libreclothing.com

> DIZAJN ODJEĆE PRILAGOĐEN JE POTREBAMA OSOBA KOJE SE MORAJU PODVRGAVATI UČESTALIM MEDICINSKIM PRETRAGAMA I TRETMANIMA

z Finske potječe uspješna tvrtka Pikku Juttu, mobilni servis za sitne kućne popravke. Koncept je jednostavan. Tvrtkin kamion, opremeljen svim potrebnim alatima i materijalima za kućne popravke, od bojenja zidova, montiranja raznih predmeta, do vodoinstalaterskih poslova, vozi se po gradu. Građani njegovo kretanje mogu pratiti putem kompanijine web-stranice i tamo zakazati njegov dolazak, te unaprijed odrediti i sve potrebne radove. Cijena radova je univerzalna, naplaćuje se po satu, a klijenti potreban materijal mogu kupiti od kompanijina majstora na licu mjesta. Inače, radi se o novoj varijaciji već poznatog poslovnog koncepta, čak i u Hrvatskoj. Već godinama na sličan način posluje prodavač sladoleda i zamrznute hrane Family Ice, a u SAD-u je iznimno uspješna tvrtka GeekSquad, koja je specijalizirana za popravke i instalaciju svih vrsta tehničke i informatičke robe.

> GRAĐANI MOGU KRETANJE MOBILNIH MAJSTORA PRATITI PUTEM INTERNETA I ZAKAZATI NJIHOV DOLAZAK 35

RIZNICA 36

04 ELEKTRONIČKI DNEVNICI ZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA drav život je globalni trend već više od desetljeća, a tijekom proteklih godina na tržištu se pojavilo mnogo proizvoda koji služe za nadzor i kontinuirano praćenje životnih aktivnosti vezanih za zdravlje. Bilo da se radi o bežičnim trakama za glavu koje bilježe faze snova, elektroničkim uređajima koji bilježe kretanje osobe ili internetskim stranicama koje ljudima omogućavaju da naprave precizan plan i vode dnevnik svojih aktivnosti. Ipak, veći dio ovih uređaja zasad nije dostupan u Hrvatskoj, što bi mogla biti odlična poslovna prilika za zainteresirane distributere i lokalne operatere.

http://www.myzeo.com/, http://www.fitbit.com/

PRECIZNIM PRAĆENJEM ZDRAVSTVENOG STANJA POREMEĆAJI U ORGANIZMU UOČAVAJU SE U NAJRANIJOJ FAZI

> U HRVATSKOJ JOŠ UVIJEK NIJE DOSTUPNO MNOGO UREĐAJA KOJI PRATE ZDRAVSTVENO STANJE

5 KAKO DO NAJBOLJE TURISTIČKE FOTOGRAFIJE

> PRAĆENJE MOŽDANE AKTIVNOSTI MOŽE BITI OD VELIKE POMOĆI PRI UČENJU ILI NEKIM DRUGIM NTELEKTUALNIM NAPORIMA

igitalna fotografija iznimno je napredovala tijekom posljednjeg desetljeća, no dosad nije bilo rješenja za ozbiljan problem. Ako želite snimiti grupnu fotografiju s prijateljima ili obitelji, tko će držati kameru? Rješenje nudi australska kompanija FOTOPOL, koja proizvodi samostojeće stalke za fotoaparate, koji se postavljaju na frekventnim turističkim lokacijama. Pozicionirani su tako da kamere na njima obuhvaćaju atraktivan kadar, a sve što korisnici moraju napraviti je programirati tajmer, namjestiti se, nasmiješiti i to je to. S obzirom na to da je izum koristan, ali i besplatan, treba naći način kako da se od njega profitira, a prva ideja je da ga se koristi kao reklamni pano.

http://www.fotopol.biz/ PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

> POSTAVLJANJEM STALAKA ZA FOTOAPARATE TURISTIMA SE OMOGUĆUJE SLIKANJE CIJELE OBITELJI UZ POMOĆ TAJMERA NA APARATU NA ATRAKTIVNIM LOKACIJAMA

NCL RUJAN 2010.

VJEŽBANJE U UREDU http://www.compactix.com/ prave i naprave za vježbanje vjerojatno su glavni komercijalni izdanak istog trenda zdravog načina života kao i elektronički dnevnici. Na tržištu postoje tisuće takvih proizvoda, ali nedavno stvoreni COMPATIX DESKMATE svojim konceptom se razlikuje od većine ostalih. Naime, tvorci Deskmatea ne obećavaju čudesne rezultate ili tjelovježbu bez napora. Dapače, on je namijenjen onima koji su naviknuti na redovnu i napornu vježbu, ali su u tome spriječeni svojim poslom, koji nalaže sate provedene u sjedećem položaju. Sprava se pričvrsti za stol

i vježba mišića bicepsa, leđa, prsa i ramena može početi. Budući da isti problem dijeli i tisuće hrvatskih građana, može se pretpostaviti kako bi lokalni distributer ovog proizvoda mogao ostvariti lijepu zaradu.

> DESKMATE JE NAMIJENJEN ONIMA KOJI SU NAVIKNUTI NA NAPORNU VJEŽBU, ALI SU SPRIJEČENI ZBOG POSLOVNIH OBVEZA > UREDSKA SPRAVA ZA VJEŽBANJE JEDNOSTAVNO SE MONTIRA I KORISTI

> OVAJ KONCEPT POSTOJI VEĆ GODINAMA U AMERICI, A BAZIRA SE NA TOME DA SE BRANDOVI MALOPRODAJNOG PROSTORA MIJENJAU SVAKA DVA TJEDNA ILI NAJDULJE ZA MJESEC DANA

PRIVREMENI DUĆANI okrenuli bi prodaju novog proizvoda ili branda, ali vam je cijena najma prodajnih prostora u velikim trgovačkim centrima previsoka? Upravo tome služi ”POP UP RETAIL”, poslovni koncept koji u SAD-u postoji već dugo, no sve učestalije pojavljuje se i u drugim državama. Ukratko, radi se o maloprodajnim prostorima u velikim trgovačkim lancima koji nije fiksno vezan za jedan brand ili vrstu robe koju prodaje, već ga je moguće unajmiti i urediti na kratki period od dva tjedna do mje-

http://www.brandnewstores.com/ http://www.planeshop.net/ sec dana. Najnoviji primjer toga je planeshop, mobilni maloprodajni prostor u zračnim lukama, čiji se prodajni asortiman i vizualni identitet mijenjaju svakih nekoliko tjedana. 37

RIZNICA 38

AUTOMAT ZA BESPLATNE UZORKE

http://www.fosfor.be/

ryvertising je već poznati naziv za reklamiranje proizvoda dijeljenjem besplatnih uzoraka. Ipak, belgijska dizajnerska tvrtka Fosfor smislila je BOOBOX, automat za distribuciju besplatnih uzoraka. Princip je takav da svi koji žele dobiti nešto pošalju SMS na određeni broj i zauzvart dobiju aktivacijsku šifru koju utipkaju u automat i dobiju željeni predmet. Tvrtke korisnici na taj način dobivaju golemu bazu podataka potencijalnih korisnika koju potom mogu koristiti za ostale reklamne akcije. Prva testiranja pokazuju kako je reklamni efekt Boomboxa višestruko veći od tradicionalnih reklamnih panoa. Hrvatsko oglašivačko tržište čeka domaćeg distributera.

> NA OVAJ NAČIN MOGUĆE JE ISPROBATI NOVE PROIZVODE, A TVRTKE DOBIVAJU INFORMACIJE O POTENCIJALNIM KORISNICIMA

PRVA TESTIRANJA BOOMBOXA POKAZALA SU VEĆI REKLAMNI EFEKT OD TRADICIONALNOG

9 OSOBNI UNAJMLJENI POVRTNJAK vijek dostupno prirodno uzgojeno povrće pozadina je poslovnog koncepta Le verdure del mio orto. Ta tvrtka klijentima nudi da uzgaja njihov osobni povrtnjak. Za mjesečnu naknadu korisnici mogu putem interneta upravljati svojim povrtnjakom, odlučivati što će se saditi i kada, te na kraju zatražiti da im se uzgojeno povrće dostavi kući. Ako se zna da distributeri i veletrgovci zajedno ostvaruju često i više od 100 posto marže na poljoprivrednim proizvodima, ovaj koncept direktnog kontakta neposrednih uzgajivača i potrošača mogao bi se pokazati iznimno korisnim za mnoga mala poljoprivredna gospodarstava.

> KORISNICI MOGU UPRAVLJATI SVOJIM POVRTNJAKOM, ODLUČIVATI ŠTO ĆE SE SADITI I KADA, A PROIZVODI SE DOSTAVLJAJU KORISNICIMA BEZ MARŽE TRGOVACA

http://www.leverduredelmioorto.it/

GOTOVINSKI KREDIT, 5.000 EUR, 5 GODINA Uz dobru poslovnu ideju i puno volje poduzetnički pothvat moguće je pokrenuti i s relativno malom količinom novca. Gotovinski krediti domaćih banaka bili su početni kapital cijelog niza danas uspješnih hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka PBZ ERSTE RBA ZABA Partner Banka HPB Karlovačka Banka

PROIZVOD Nenamjenski kredit - model I Gotovinski kredit za mlade Nenamjenski kredit Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA Gotovinski (nenamjenski) kredit Erste ljetni paket Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca) Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja Gotovinski kredit Nenamjenski kredit

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

9,25% 9,38% 9,83% 9,86% 10,00% 10,24% 10,29% 10,60% 10,85% 11,03% 11,09%

101 104 103 103 103 105 103 104 105 104 106

6.054 6.226 6.162 6.197 6.184 6.279 6.191 6.264 6.271 6.226 6.359

7,80% 8,99% 8,55% 8,79% 8,70% 9,35% 8,75% 9,25% 9,30% 8,99% 9,90%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

VANJA SERTIĆ

PODUZETNIK SA STILOM I POBJEDNIČKIM STAVOM TEKST SANIJA HASANIĆ FOTOGRAFIJE TOMISLAV SMOLJANOVIĆ PRILOG PRIL RILOG LOG G NACI NAC NACIONALA C ONAL ONA A RU ONA RUJ R RUJAN UJ U JA JA AN N2 2010. 01 010 010. 0 10.. 1 10

NCL RUJAN 2010.

Prije sedam godina Vanja Sertić imao je inovativnu ideju i želju da postane poduzetnik. Danas njegove tvrtke posluju u 17 država svijeta zato što, kako sam voli reći, nikada ne odustaje

Kupime.hr porrtal na po kojem kupci koje zajedničkim kupovinom ostvaruju goleme uštede

a je moguće gotovo bez ikakvog značajnijeg kapitala pokrenuti vlastiti posao i sedam godina nakon njegova pokretanja imati iza sebe dva uspješna projekta, dvije tvrtke i raditi na novim idejama, svjedoči primjer 32-godišnjeg magistra znanosti i diplomiranog ekonomista Vanje Sertića, u zadnje vrijeme javnosti poznatijeg zbog pokretanja portala za grupnu kupovinu KupiMe.hr. Sertićeva poslovna priča počinje na trećoj godini studija ekonomije, kada je došao na ideju da u Hrvatskoj pokrene alternativan način oglašavanja na pokretnim pločama – panoima koje hodajući ulicama na svojim tijelima, sprijeda i straga, nose ljudi. Kako sam kaže, Sertić nije ni mogao zamisliti na kakve će sve probleme nailaziti u želji da pokrene vlastiti posao za koji je ideju dobio prilikom jednog posjeta Indoneziji, gdje je vidio da se lokalni restorani reklamiraju tako da unajme radnike koji na svojim tijelima nose drvene ploče na kojima su urezbarene reklame tih restorana. Uz još dvojicu prijatelja došao je na ideju da sličan posao pokrenu u Hrvatskoj, a po povratku u svoju zemlju jedini je ostao pri želji da tu ideju i realizira. Objašnjava Sertić da su tada počeli problemi jer mladim ljudima koji žele sami započeti vlastiti posao u Hrvatskoj nije lako.

„Želio sam da moj projekt zaživi i da pokrenem vlastiti posao. Ono što svi moraju zapamtiti je – nema odustajanja. Susreo sam se s mnogim problemima. Oko realizacije prototipa moje ideje imao sam pomoć ljudi s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, no tada je taj projekt trebalo zaštititi. Nisam imao novca da platim odvjetnike koji bi mi napisali aplikaciju za zaštitu projekta i industrijskog dizajna i nije mi bilo duge no pročitati brdo knjiga iz kojih sam naučio kako to sam napisati“, ispričao je Sertić te dodao kako problemima tu nije bio kraj. Vrlo je ambiciozno, priznaje, krivo procijenivši stanje u Hrvatskoj, krenuo u kampanje koje baš nisu imale željeni odaziv.

POBJEDNIČKI STAV

3 PODUZETNIČKA NAČELA VANJE SUTLIĆA

IMATI ŽELJU

> Čovjek koji želi biti privatni poduzetnik mora imati entuzijazam i ne smije mu biti problem stalno stjecati nova znanja.

BITI UPORAN > Ne odustajati od zadanog cilja iznimno je važno jer realizacija projekta često ne ide u prvobitno zamišljenom smjeru.

STEĆI POVJERENJE > U poslu je jako važno ne oštetiti nikoga ali isto tako i ne biti oštećen.

NA PORTALU KUPIME.HR DO SADA JE OSTVAREN UKUPAN PROMET OD 2,5 MILIJUNA KUNA

> 'TARIK FILIPOVIĆ MOJ JE VELIKI PRIJATELJ I U POČETKU MI JE MNOGO POMOGAO

> REKLAMIRANJE PUTEM MOVING BOARDA U HRVATSKOJ NIJE U POČETKU DOBRO PRIHVAĆENO, STOGA JE SERTIĆ ISTI POSAO S PUNO VIŠE USPJEHA POKRENUO U NJEMAČKOJ

„Imao sam svega 20 tisuća kuna početničkog kapitala, a to je malo novca. Nisam, nažalost nailazio na pozitivne reakcije u Hrvatskoj na moj projekt. No, moj veliki prijatelj Tarik Filipović bio je uz mene na mojim počecima i kontaktima mi mnogo pomogao. Mislio sam kako će Moving board imati bolji uspjeh jer je riječ o hrvatskoj ideji, no nije bilo tako. Hrvatska nije tada bila spremna na takav oblik oglašavanja i odlučio sam da ću s jednim partnerom posao pokrenuti u Njemačkoj. To je bila izvrsna odluka jer smo potezom da glavni ured otvorim tamo, a operativni dio ostane u Zagrebu, pokrenuli odličan posao koji i danas izvrsno funkcionira u inozemstvu, a i kod nas znatno bolje nego na početku“, ispričao je Sertić. Noviji projekt Vanje Sertića je KupiMe.hr – portal za grupnu kupovinu, koji je, kako kaže Sertić, u tri mjese-

MOVING BOARD

FRANŠIZA PRODANA U 17 ZEMALJA DILJEM SVIJETA BUDUĆI DA JE ZAŠTITIO SVOJ PROJEKT, njegova tvrtka Moving board, financirala se prodajom franšiza, sad ih je 17 u svijetu, a u Australiji, Njemačkoj, Srbiji, Turskoj i Mađarskoj djeluju na razini joint venturea- zajedničkog pothvata, partnerstva gdje je zaposleno 37 ljudi. Mnoge su tvrtke koje se danas u svijetu oglašavaju pomoću moving boarda, a među njih spada Coca Cola, McDonald’s, Puma, Seat, Nokia, Walt Disney Pictures, American Express, Milka, Audi, a tako se oglašavalo i lanjsko natjecanje u Formuli 1 u Turskoj. Na pitanje koliko tvrtka vrijedi i koliko je novca u sedam godina uspio zaraditi, Sertić odgovara da mu je to teško procijeniti jer je sav novac, koji je tvrtka zaradila reinvestiran u nove poslove i projekte.

> PORTAL KUPIME. HR NAMIJENJEN JE GRUPNOJ KUPOVINI PRILIKOM KOJE KUPCI OSTVARUJU KOLIČINSKE POPUSTE I DO 80 POSTO NA POJEDINE USLUGE I PROIZVODE

PRILOG PRIL PRI P PR RIIIL R RIL LO LOG OG G NA NACI N NAC NACIONALA ACI AC A C CIIO ONA ONAL ON NAL N ALA R AL RU RUJ RUJAN UJ U JAN AN 2 201 2010. 010. 01 0 010 10. 1 10 0.. 0

NCL RUJAN 2010.

ca koliko posluje postigao izvrsne rezultate. Objašnjava kako je do sada na portalu ostvaren promet od 2,5 milijuna kuna, a kupci su uštedjeli 1,2 milijuna kuna te je KupiMe tvrtka postala vodeća u tom segmentu poslovanja u regiji. Kako je objasnio za sada ne može govoriti o ozbiljnoj zaradi jer je u fazi stjecanja povjerenja kupaca i klijenata, no ističe kako je za razliku od Moving boarda, ovaj projekt u Hrvatskoj prošao znatno uspješnije. „Poslujući sa mnom i upoznavši me ljudi su stekli povjerenja u mene, jer mnogi zaboravljaju da je u po-

U PREGOVORIMA SE TREBA ZNATI POSTAVITI I NAĆI NAJBOLJI NAČIN PREZENTACIJE ONOG ŠTO NUDIŠ slovnom svijetu nevjerojatno važno ne oštetiti nikoga, a jednako tako i ne biti oštećen. Upravo zbog takvog poštenog odnosa imam partnere s kojima sam pokrenuo internetski portal KupiMe.hr namijenjen grupnoj kupovini. Portal funkcionira poput američkog servisa za grupnu kupovinu Groupon i njemačkog CityDeala, a riječ je o sistemu i modelu poslovanja američkih tvrtki, trenutačno najbržem rastućem biznisu u svi-

jetu. KupiMe.hr je zapravo antirecesijski portal jer omogućuje kupcima da uštede prilikom kupnje. Ako ima dovoljno kupaca koji se zanimaju za određenu uslugu koju nudimo na portalu, može ju se kupiti uz vrlo velike popuste. To je poanta grupne kupovine. Za primjer ću navesti kako smo nedavno u jednom danu prodali 600 kupona za uslugu četverosatnog čišćenja po cijeni od 72 kune prilikom čega su kupci značajno uštedjeli“, rekao je Sertić te otkrio kako KupiMe svoje urede već ima u Srbiji i Sloveniji, a uskoro se planiraju otvoriti i u više zemalja srednje i istočne Europe. Tu nije kraj njegovim poslovnim planovima i pothvatima. Trenutačno je u suradnji s firmama partnerima, čija imena još nije želio navoditi, osnovao tvrtku Moving Screen koja će se baviti postavljanjem reklamnih panoa u ljekarnama u Njemačkoj. „U inozemnom poslovanju doista najveći posao obavljamo u Njemačkoj, ali za to je zaslužna gospodarska situacija u toj državi, iako moram spomenuti i Tursku, gdje također izvrsno poslujemo s Moving boardom. Nisu sva tržišta jednaka, postoje značajne multikulturalne razlike. Nije isto razgovarati o poslu s Nijemcima, Španjolcima ili Turcima, treba se znati postaviti, naći način na koji najbolje prezentirati ono što nudiš“, rekao je Vanja Sertić.

> DANAS SE NA MOVING BOARDIMA OGLAŠAVAJU VELIKI SVJETSKI BRANDOVI: COCA COLA, MCDONALD'S, PUMA, SEAT, AUDI, NOKIA, WALT DISNEY, AMERICAN EXPRESS...

NCL RUJAN 2010.

> MERICA

KOMENTAR

KAMATE NA OROČENJE SU NAM VEĆE NEGO U EU

ORŠULIĆ, DIREKTORICA ODJELA ŠTEDNJE I RAČUNA SEKTORA STRATEGIJA I MARKETINGA SPLITSKE BANKE

Gospodarska kriza, ali i povoljni uvjeti banaka rezultirali su kontinuiranim rastom štednje hrvatskih građana

2010. godini štednja građana i sklonost građana prema štednji rastu, unatoč trenutačno teškoj gospodarskoj situaciji. Posljedica je to nekoliko čimbenika od kojih su najznačajniji:

POTREBA ZA SIGURNOŠĆU domaći bankarski sustav pokazao se kao iznimno stabilan i otporan na šokove, a i država garantira za depozite u domaćim bankama do 400 tisuća kuna. Sukladno posljednjim inicijativama u EU, taj bi se iznos uskoro mogao i povećati VISOKE KAMATNE STOPE NA OROČENE DEPOZITE bez obzira na određeni pad pasivnih kamatnih stopa tijekom ove godine, one su i dalje na visokim razinama, odnosno višestruko veće nego u zapadnoeuropskim gospodarstvima.

> SPLITSKA BANKA OSMISLILA JE CIJELI NIZ NOVIH PROIZVODA KOJI SU PRILAGOĐENI AKTUALNOM GOSPODARSKOM STANJU U DRŽAVI

Stoga nas ne iznenađuje nastavak rasta oročenih depozita građana bez obzira na pad plaća i zaposlenosti. Splitska banka prati tržišna kretanja, potrebe i želje klijenata, te tome prilagođava svoju ponudu proizvoda i usluga. Klasična oročena štednja je jedan od najpopularnijih načina štednje u Banci. Kako bi klasičnoj štednji dali dodanu vrijednost, učinili je još atraktivnijom i jedinstvenom na tržištu, gdje klijent ostvaruje uz kamatu i druge vrijedne pogodnosti, osmislili smo depozit uz osiguranje. To je novi model oročenja, u kojem klijent besplatno kao poklon dobiva i osobno osiguranje u iznosu depozita, maksimalno 100.000 eura. Banka u potpunosti preuzima plaćanje premije osiguravajućoj kući. Osobno osiguranje je bonus kao dar Banke klijentu i ovakav način nagrađivanja je vrlo vrijedan jer vrijednost štednje raste znatno više nego kad je u pitanju bonus koji je klijentu moguće isplatiti povećanom kamatnom stopom. Dvostruka dobit i dvostruka sigurnost su osnovne značajke ovog proizvoda. Uz sigurnost uloga, osobna sigur-

nost klijenta i njegove obitelji su ono što ovo oročenje čini različitim od svih drugih vrsta oročenja na tržištu. Uz oročenu štednju štedni računi su sve popularniji i velika je zainteresiranost klijenata za ovu vrstu štednje. U zadnjih godinu dana ovi ulozi u Splitskoj banci su se utrostručili, kako postojećih tako i novih klijenata koje je privukla ova ponuda. Štedni Ritam račun ima vrlo atraktivne dinamične kamatne stope, koje se mijenjaju ovisno o visini uloga. Proizvod bi mogli definirati kao ”dva u jeda”, brza dostupnost novca kao na tekućem računu i kamata kao na oročenoj štednji. Posebne pogodnosti u vidu novčanih bonusa na Ritam računu imaju djeca i mladi. Posebno dizajnirani proizvodi prate potrebe klijenata, pa u ponudi imamo stambenu štednju, u akcijskoj ponudi trenutačno imamo ”Dječju policu”, dječju štednju s osiguranjem, koju je Splitska banka razvila sa SG Osiguranjem, također članom Societe Generale Grupacije. Štednja je osmišljena kako bi dijete u budućnosti imalo sredstva za ostvarenje svojih snova kao odrasla osoba, čak i u slučaju nepredviđenih događaja. Osiguranje od nepredvidivih događaja je uključeno u štednju, te u nastupu istog Osiguranje u potpunosti preuzima plaćanje ugovorenog iznosa na račun djeteta. Našim štedišama i ulagačima također omogućavamo korištenje drugih proizvoda i usluga Banke na jednostavan i dostupan način. Samo za njih osmislili smo pakete usluga i proizvoda, na koje ostvaruju pravo i ako nemaju primanja usmjerena na Banku. Među klijentima popularni su paketi DEPO i DEPO+ jer na osnovi štednje pružaju potpuno korištenje svih proizvoda i usluga Banke uključujući sve tipove kartica, tekući račun uz prekoračenje, internet i telefonsko bankarstvo, devizni i žiro račun, Ritam račun, povoljnije kamatne stope na kredite i štednju, popuste na naknade po kreditima i platnom prometu. Unutar paketa se nalazi niz osiguranja kao što su putna osiguranja i asistencije, te medicinske pomoći na putu.

ZELENO GORIVO BEZ EKONOMSKE RAČUNICE

DRŽAVA UMANJILA ISPLATIVOST AUTOPLINA

U svibnju 2009. godine cijena autoplina bila je fiksna i iznosila je 3,35 kuna po litri što je u odnosu na 8,40 kuna po litri, koliko je tada iznosila cijena benzinskog goriva, bila više nego isplativa investicija za sve one koji su tada vozili svoje automobile na plin ili su razmišljali o ugradnji plinskih spremnika u svoja vozila. TEKST ANTE MIHIĆ FOTOGRAFIJE IGOR ŠOBAN, DOK RIZNICE

pak uvođenjem trošarina na ukapljeni naftni plin Hrvatska je postala zemlja s najskupljim autoplinom u Europi i danas ugradnja plina više nije toliko prihvatljiva investicija kao u vremenima kada je cijena plina bila i do 60 posto jeftinija od cijene benzinskog goriva. Prema Zakonu o trošarinama od 1. siječnja 2010. godine za litru UNP-a plaća se 51 lipa trošarine, čime litra autoplina za krajnjeg potrošača iznosi 4,80 kuna, dok se cijena goriva kreće oko 8,50

PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

kuna, a za mnoge je to premala razlika da bi se odlučili na investiciju ugradnje autoplina u svoj automobil. Iako će neki kao razlog sve manje potražnje za ugradnjom autoplina u osobne automobile navesti i cijenu same ugradnje u tvrtki “Auto Fortuna” koja se bavi ugradnjom i servisom autoplina smatraju da sama ugradnja i nije prevelik luksuz. Cijena ugradnje ovisi o snazi motora koji pokreće automobil i o broju cilindara, pa je tako prosječna cijena za ugradnju autoplina u automobile do 80 KW, 7500 kuna dok cijena ugradnje autoplina u automobile preko 80 KW s četiri cilindra iznosi oko 8500 kuna dok maksimalna cijena ugradnje u takve automobile nikada ne prelazi cifru od 9500 kuna. Nešto je veći iznos za ugradnju u automobile sa šest odnosno osam cilindara jer kod tih automobila koriste se specifični sistemi, a i ugradnja je nešto kompliciranija, pa cijena ugradnje plinskih instalacija za te automobile iznosi između 10.000 i 12.000 kuna ovisno o snazi tih automobila tj. broju konjskih snaga koja ih pokreće. “Cijena ugradnje plinskih spremnika danas je 25 posto jeftinija u odnosu na period od prije godinu, dvije kada je autoplin koštao malo više od 3 kune. Nažalost

NCL RUJAN 2010.

OD POČETKA OVE GODINE VOZAČI PLAĆAJU TROŠARINU OD 0,51 KUNU PO LITRI AUTOPLINA

PLIN JE ZNATNO JEFTINIJI OD BENZINA, ALI GA SE TROŠI U PROSJEKU 15-20 POSTO VIŠE

potražnja za ugradnjom sve je manja, pa smo tako znali imati čak pet ugradnji dnevno dok danas imamo maksimalno pet ugradnji u mjesec dana. Iako je cijena plina nska goriva drastič narasla i razlika u odnosu na benzinska drastično se smanjila, još uvijek smatram da je autoplin puno vi oni koji se odisplativiji u odnosu na benzin te da svi luče na ugradnju neće pogriješiti”, rekao je Andrej Petrlić, jedan od suvlasnika tvrtke Auto Fortuna. mnika, odnosno Postoje dva oblika plinskih spremnika, boca za autoplin; toroidalni koji se ugrađuje umjesto rezervnog kotača i cilindrični koji imaličina ju oblik klasične plinske boce. Veličina ZBOG spremnika iznosi od 45 do 120 litara za ciUVOĐENJA lindrične boce odnosno od 30 do 800 liTROŠARINA NA inu tara za toroidalne spremnike. Pojedinu UKAPLJENI NAFTNI

plina, odnosno 54 kune s obzirom na današnju cijenu plina. Kolika je stvarna isplativost ugradnje plinskih spremnika ovisi o automobilu i njegovoj potrošnji, ali i aktualnim cijenama plina i goriva, a koliko se usitnu može uštedjeti rekao nam je Krunoslav Kodžoman koji već godinama ugrađuje plinske instalacje u automobile, ali i vrši njihov servis: “Isplativost ugradnje autoplina ovisi o mnogo faktora, ali ako ćemo biti realni onda će se takav zahvat isplatiti samo osobama koje godišnje svojim automobilom pređu između 25.000 i 30.000 kilometara i čiji automoi bili imaju prosječnu potrošnju veću od 10 litara na 100 kkilometara. Ukoliko imate mali automobil i s njim godišnje prelazite oko 10.000 kilometara, ugradnja plinskih instalacija nije isplativa. Svakako

PLIN SVE JE MANJI INTERES GRAĐANA ZA INSTALACIJU UREĐAJA KOJI treba spomenuti da svi vlasnici vozila koji imaju IM OMOGUĆAVAJU DA ugrađenu plinsku instalaciju svakih 10.000 kiloUMJESTO BENZINA U VOZILIMA KORISTE metara moraju obaviti i redoviti servis koji košta PLIN o oko 400 kuna, a nakon svakih 50.000 kilometara

bocu moguće je napuniti do 80 posto sto njezina d 100 litara kapaciteta što bi značilo da u bocu od to postavlja stane 80 litara plina. Iako se vrlo često h spremnika ik pitanje sigurnosti ugradnje plinskih u automobile u Auto Fortuni tvrde da je vožnja na plin u potpunosti sigurna te da nema opasnosti od bilo kakve eksplozije ili incidenta u slučaju automobilske nesreće ili neke nepredviđene prometne situacije. “Voziti na plin je sigurnije nego voziti se na benzin. Prije svega zbog činjenice da je gotovo nemoguće da dođe do puknuća boce jer se izrađuju od čelika debljine 4mm. Također je i bitan podatak da u plinskoj boci nema kisika, a za eksploziju je potreban kisik, što automatski znači da plinska instalacija, odnosno boca ne može eksplodirati. Kod benzina može doći do istjecanja ako se spremnik ošteti dok sigurnosni ventili koji se nalaze na plinskom spremniku u slučaju bilo kakve nesreće onemogućuju isticanje plina”, rekao je Petrlić. Potrošnja plina veća je za 15 do 20 posto na 100 kilometara u odnosu na potrošnju goriva, pa tako recimo vlasnik automobila koji u prosjeku ima potrošnju oko 10 litara benzina na 100 kilometara mora izdvojiti 85 kuna, dok bi za istu kilometražu trebao oko 11,5 litara

CIJENA UGRADNJE PLINSKE INSTALACIJE U VOZILO IZNOSI IZMEĐU 7500 I 12.000 KUNA

postoji veliki servis čija se cijena kreće oko 1000 kuna. Svakako bi spomenuo da autoplin omogućuje nešto kvalitetniji rad motora te povećava njegov vijek trajanja, a također omogućava da ulje u motoru dulje zadržava svoje najvažnije karakteristike, a i čišći su ispušni plinovi što je u današnjim vremenima razvijene ekološke svijesti vrlo važan čimbenik.”

NCL PROMO 48

OSIGURANJEM DOMA ULAŽE SE U BUDUĆE UŠTEDE U KUĆI

NOVE USLUGE OSIGURANJA

KUĆNI POPRAVCI DOSTUPNI UVIJEK KAD VAM TREBAJU TEKST MARKO BIOČINA FOTOGRAFIJE DOK. RIZNICE

Među hrvatskim građanima sve je veći interes za osiguranje doma jer se s malo uložena novca mogu spriječiti veliki troškovi i neugodnosti kad dođe do kvara ili krađe u domaćinstvu

“V

ratila sam se s godišnjeg odmora, a kod kuće me dočekao kaos. Kad sam otključala ulazna vrata od stana shvatila sam da mi je stan tijekom mog dvotjednog odsustva bio praktički potpuno poplavljen, zahvaljujući puknutoj vodovodnoj cijevi u stanu susjeda iznad. Da bi cijela situacija bila još gora, susjeda također nije bilo kod kuće, a djelatnici gradske službe hitnih intervencija koje sam pozvala da zatvore glavni ventil u zgradi i na taj način zaustave curenje, rekli su mi da tijekom ljetnih mjeseci imaju manje radnika i da zato u noćnoj smjeni radi tek jedna ekipa koja će kod mene doći kad završi sa svim ostalim intervencijama. Ipak, pojavili su se za nekoliko sati i zatvorili vodu, no pokazalo se da su moji problemi tek počeli. Naime, susjed PRILOG NACIONALA RUJAN 2010.

čiji je stan iznad moga tvrdi da nije puknula njegova cijev, nego zajednička dovodna cijev cijele zgrade, a kako živim u novoj zgradi gdje kućni savjet još nije formiran, pa tako ni uplaćivana obvezna pričuva, ispalo je da cijeli popravak moram financirati sama. Račun uključuje popravak zidova, sanaciju podova i poplavljenih parketa i iznosi oko 12 tisuća kuna, a kako tog novca nemam, jedina opcija mi je da podignem kredit u banci. Naknadu štete pokušat ću od susjeda ishoditi sudskim putem, no takav proces će potrajati i pitanje je kad ću i hoću li uopće dobiti povrat novca za popravke”, ispričala nam je Zagrepčanka Iva Bakančić o neugodnom događaju koji je doživjela u svom novouseljenom stanu nakon povrataka s godišnjeg odmora i koji će je koštati znatnu količinu novca i potrošenih živaca. Ipak, njezin slučaj u suštini se ne razlikuje od pro-

NCL RUJAN 2010.

blema na koje gotovo svakodnevno nailaze tisuće hrvatskih građana koji zbog problema poput puknuća cijevi, prokišnjavanja krova ili začepljenja WC-a pretrpe znatnu financijsku i materijalnu štetu koju na kraju zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa u zgradi u kojoj žive moraju snositi sami ili za povrat novca pokretati dugotrajne i skupe sudske procese. Prema službenim podacima Zagrebačkog holdinga, takvih intervencija samo u Zagrebu godišnje bude više od 28 tisuća, a vrlo često se radi o iznimno neu-

godnim situacijama. Utoliko je jasno da nitko nije imun na takve nezgode, no i da se vjerojatnosti za takav neugodni događaj u značajnoj mjeri mogu smanjiti. Primjerice, postoji cijeli niz jednostavnih savjeta koji mogu umanjiti potencijalnu štetu zbog nekog od opisanih kvarova, a naročito su korisni u situacijama kad vlasnici duži period izbivaju od kuće, kao u slučaju godišnjih odmora. Primjerice, stručnjaci savjetuju da se u tom slučaju obavezno u stanu zatvore glavni dovodni ventili vode i

plina te isključe svi električni uređaji, čime se sprječava mogućnost štete zbog strujnog udara. S druge strane, curenje cijevi dosta je teško predvidjeti, no često je upravo to razlog kontinuiranog pada tlaka u sustavu centralnog grijanja. Ustanovi li se takav pad, može se unaprijed spriječiti veća šteta zbog puknuća cijevi. Ipak, takve preventivne metode često nisu dovoljne,

MANJE JE POZNATO DA SE KROZ PRIČUVU NE PLAĆA OSIGURANJE POKRETNINA U DOMU, VEĆ SAMO INSTALACIJA I ZIDOVA a i rijetki ih se pridržavaju, pa pravi problemi za građane nastaju kod pokušaja da se barem dijelom nadoknadi šteta. Naime, u široj javnosti je slabo poznato da se osiguranja zgrada, koje svi suvlasnici neke zgrade moraju uplaćivati putem pričuve, odnose isključivo na građevinske elemente, zidove i instalacije, dok na taj način nije osigurana eventualna šteta koja se zbog tog kvara dogodi na ostaloj imovini u stanu - namještaju, bijeloj tehnici, novcu, odjeći i umjetninama. Slična je situacija i s policama osiguranja privatne imovine koje građani uplaćuju prilikom podizanja stambenog kredita, koji također ne pokriva eventualnu štetu na pokretninama pa je zato praktički jedini siguran način zaštite vlastitog doma od štete - otvaranje police osiguranja stvari u kućanstvu. Riječ je zapravo o financijskom ulaganju, gdje građani za malu količinu uloženog novca danas mogu ostvariti značajne uštede u budućnosti. Iako cijena takvog osiguranja varira ovisno o brojnim faktorima, računa se da osiguranje stvari u kućanstvu u prosjeku košta već od 35 kuna mjesečno za prosječno veliki stan od oko 65 četvornih metara, a obuhvaća rizike krađe, požara, udara groma, oluje, tuče, poplave, bujice, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi te eksplozije. Obično se dodatno naplaćuje osiguranje štete od loma stakla, potresa, osiguranja kućanskih aparata od utjecaja električne energije te

NOVI TREND NA TRŽIŠTU

“Majstor od 0-24 sata” OSIGURAVAJUĆA KUĆA Allianz tako odnedavno svojim osiguranicima nudi uslugu 24-satne pomoći u kući, gdje Allianzovi majstori u kratkom periodu dolaze otkloniti bilo kakav kvar u kućanstvu, bilo da je riječ o oštećenenim ulaznim vratima, puknutom ključu, šteti na električnim ili vodovodnim instalacijama ili razbijenom prozorskom staklu. Usluga funkcionira tako da osiguranici telefonskim pozivom pozovu pomoć, nakon čega operater u najkraćem mogućem roku organizira dolazak kvalificiranog i pouzdanog majstora koji će sanirati kvar. Dakako, riječ je tek o interventnom saniranju kvara, kao što je zatvaranje ventila gdje curi voda ili otključavanje vrata od kojih je klijent izgubio ključ, dok se sva preostala šteta nadoknađuje redovitom procedurom police osiguranja.

GODIŠNJE SE SAMO U ZAGREBU DOGAĐA 28 TISUĆA KVAROVA U KUĆANSTVU KOJI ZAHTIJEVAJU HITNU INTERVENCIJU šteta od eventualnog pada i udara zračne letjelice. Ipak, i uz taj dodatni trošak riječ je o poprilično jeftinom načinu da se izbjegne plaćanje skupih popravaka u budućnosti, a u većini osiguravateljskih kuća primjenjuje se tzv. “princip novo za staro”, što znači da osiguranja u slučaju štete plaćaju novu nabavnu vrijednost osiguranih stvari jednake kvalitete. Upravo zato interes građana za takvo osiguranje kontinuirano, unatoč gospodarskoj krizi, raste tijekom posljednjih godina, a tome su dodatno pridonijele i osiguravajuće kuće s cijelim nizom novih pogodnosti.