Priručnik za nastavnike UNICEF-Genesis

Priručnik za nastavnike ama) (za rad u odjeljenskim zajednic realiziran u okviru projekta: „Sigurno okruženje za djecu u m krovom” školama - Dvije škole pod jedni

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) realiziran u okviru projekta: „Sigurno okruženje za djecu u školama - Dvije škole pod jednim krovom”

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) SADRŽAJ: 1. sastanak ››› Tema: Što je nasilje?

– Riješimo dvojbu – zlostavljanje ili...?

– Kako bih se osjećao/la kad...

..................................

4 ..................................

6 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2. sastanak ››› Tema: Predrasude i stereotipi – Crno janje – Identitet – stereotipi

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 3. sastanak ››› Tema: Komunikacija – Komunikacija – neverbalna i verbalna komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 – Komunikacija – aktivno slušanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 – Komunikacija – „ja poruke” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Dodatak: – Riječi mogu biti kao cvijeće ili kao trnje – Pjesme

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

4. sastanak ››› Tema: Identitet, stavovi, samopouzdanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 – Identitet – stavovi – Identitet – diskriminacija i izoliranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Dodatak: – Moje ruke

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

5. sastanak ››› Tema: Konflikt – Konflikt 1 – Konflikt 2 – Konflikt 3 – Učini što možeš

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Dodatak: – Rješavanje konflikta – mišljenje srcem – Vještina prekidanja sukoba

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

6. sastanak ››› Tema: Istina – druželjubivost – Pet glavnih odlika druželjubivog ponašanja – Ovdje se govori samo istina

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Dodatak: – Pozitivne osobine i ponašanja – Negativne osobine i ponašanja

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

7. sastanak ››› Tema: Potrebe – Potrebe – Empatija – Podrška – Razderano srce

.................................. .................................. .................................. .................................. ..................................

3

64 66 68 69 70

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

1. SASTANAK TEMA: ŠTA JE NASILJE?

4

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

RIJEŠIMO DVOJBU – ZLOSTAVLJANJE ILI...?

CILJEVI: ü podsjetiti učenike na ključne elemente po kojima prepoznajemo zlostavljanje ü naučiti razliku između zlostavljanja i sukoba ü potaknuti učenike koji se nađu u ulozi promatrača da nešto poduzmu RAZREDNIK: Kakve odnose želimo u svome razredu? (Dopustiti učenicima da kažu - npr. poštovati jedni druge, pomagati jedni drugima, koristiti se pristojnim i ljubaznim riječima, osjećati se sigurnima i prihvaćenima…).

Kakve odnose ne želimo u svome razredu? (Dopustiti učenicima da kažu - npr. ne želimo se tući, vrijeđati, rugati, psovati, isključivati nekog iz igre…).

Ovih pravila se moramo svi pridržavati i upozoriti učenika koji ih krši da to nije u redu. Na taj način doprinijet ćemo smanjivanju nasilja u školi, a vi ćete se osjećati ugodno i sigurno. Naravno da među vama može doći do nesuglasica i sukoba, ali to moramo rješavati na nenasilan način.

Danas ćemo najprije naučiti razliku između zlostavljanja i sukoba. Da bismo nešto smatrali nasiljem, u smislu zlostavljanja, važna su tri ključna elementa (ovo treba napisati na ploču jer će učenicima trebati prilikom analize situacija): 1. da nasilje traje duže vrijeme (npr. nekoliko mjeseci ili duže) 2. da jači napada slabijega (dakle, osoba koja trpi nasilje ne zna se ili ne može sama obraniti) 3. da osoba koja se nasilno ponaša čini to sa namjerom da povrijedi drugu osobu (dakle, namjerno, a ne slučajno).

Sada ćete se podijeliti u pet grupa. Svaka grupa dobiće opis jedne situacije. Vaš zadatak je da zajednički analizirate tu situaciju, da odgovorite na postavljena pitanja i izaberete predstavnika koji će prezentirati vaš rad.

Učenicima je potrebno dati desetak minuta da analiziraju situaciju koju su dobili, a zatim predstavnik grupe pročita situaciju i iznese njihova razmišljanja i ideje. Svi učenici iz razreda mogu se uključiti sa svojim idejama, bez obzira na to kojoj su grupi pripadali. Razrednik ima smjernice za analizu situacija kako bi se lakše snašao i poslao poruku koja je važna. Učenici svoje odgovore mogu napisati s druge strane ili na posebnome papiru.

Smjernice za razrednika (prema situacijama): 1. Ovo je tipičan oblik zlostavljanja jer traje već godinu dana, Damir je fizički jači od Alena i namjerno mu se ruga. Dakle, prisutna su sva tri ključna elementa zlostavljanja.

2. Ovo nije zlostavljanje jer ne traje duže vrijeme. Nije ni sukob jer se dječaci nisu ni oko čega sukobili. Ovo je pogrešan način zabavljanja. Međutim, ovdje ipak nalazimo elemente nasilja - dječak iz šestog razreda stariji je i jači od Denisa; gurnuo ga je namjerno, a guranje je oblik nasilja. No dječak nije želio toliko ozlijediti Denisa, želio se samo našaliti.

Zapamtite: Nasilni postupci (guranje, ruganje, ismijavanje…) NIKADA ne smiju biti oblik zabave jer time možemo nekoga ozbiljno povrijediti!

6

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) 3. Ovo nije zlostavljanje jer ne traje duže vrijeme (izoliran slučaj), Zlatko i Dado su podjednake snage i Zlatko mu nije namjerno podmetnuo nogu. No ovaj događaj se pretvorio u sukob sa elementima nasilja (tučnjava, vrijeđanje).

4. Ovo je tipičan oblik zlostavljanja – uzimanje i uništavanje tuđih stvari, prijetnja. Ključni elementi – traje već četiri mjeseca, Alen je jači od Sanele, radi to namjerno.

5. Ovo je tipičan oblik nasilja – ogovaranje, došaptavanje, pisanje uvredljivih poruka. Isključivanje iz društva također spada u nasilje. Ključni elementi: traje nekoliko mjeseci, Mirela je mirna i povučena te se ne zna sama zauzeti za sebe, djevojčice iz razreda rade to namjerno.

PORUKA: Kad god vidiš da neko trpi nasilje, razmisli šta možeš učiniti da pomogneš toj osobi, a onda to i učini! Ne budi promatrač kojega nije briga!

Općenito: Šta može učiniti osoba koju neko zlostavlja?

§Češće se zlostavljaju oni koji su mirni, sramežljivi, prestrašeni – nastoj hodati uzdignute glave, izgledati sigurno, ostati „hladne glave“. §Pokušaj ignorirati onoga ko te pokuša zlostavljati. Ako vidi da te ne može povrijediti, možda i sam odustane. §Gledaj ga u oči, reci mu da prestane i udalji se iz rizične situacije. Nemoj misliti da bježiš! §Oni koji zlostavljaju vole vidjeti tvoj strah i suze, pa pokušaj ne pokazivati osjećaje. §Na nasilje ne uzvraćaj nasiljem! Neko će pomisliti da upravo ti izazivaš nevolje. Osim toga, napadač je obično jači. §Ako neko traži od tebe novac ili neki predmet, daj mu da ti ne bi to nasilno oduzeo. Odmah poslije toga obrati se odraslima za pomoć. §Izbjegavaj mjesta na kojima se osobe koje zlostavljaju najčešće pojavljuju ili budi u društvu drugih učenika ili odrasle osobe. §Zapiši u dnevnik što ti se dogodilo i kakav je pritom osjećaj. Biće ti lakše da se poslije nekom povjeriš. §Nemoj patiti u tišini. Ispričaj odraslima (roditeljima, učiteljima, razredniku, pedagogu, psihologu…) šta ti se događa. Njihova dužnost je da te zaštite. Ako ne kažeš šta ti se događa, niko ti ne može pomoći!

7

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

1. situacija: Alen je učenik trećeg razreda. Jedinac je. Živi sa majkom, otac mu radi u inozemstvu. Vrlo dobar je učenik.

Voli matematiku. No, ima problema sa čitanjem i pisanjem. Čita sporo, slovka, zamjenjuje glasove. Damir, učenik iz njegovog razreda, već mu se cijelu godinu, gotovo svakodnevno, za vrijeme velikog odmora zbog toga ruga. Kad god prođe pokraj njega, unese mu se u lice pjevušeći: „Ti ne znaš čitati! Ti ne znaš čitati!”.

Jednom je Alen umjesto „bebica” pročitao „dedica”. Damir je to iskoristio za novu rugalicu „bebicadedica, bebica-dedica”. Alen se htio požaliti učiteljici, ali Damir je stao na vrata i nije mu dao da prođe.

Damir je fizički jači od Alena i Alen nije uspio proći. Niko od učenika iz razreda ne uključuje se da mu pomogne. Alen ne želi opterećivati mamu s tim, ali sve mu je teže i ne zna ni sam šta da učini.

Odgovorite na ova pitanja: § Je li to zlostavljanje? Obrazložite svoj odgovor – koje elemente zlostavljanja prepoznajete? § Šta bi Alen mogao učiniti da se zaštiti? Navedite što više ideja. § Zbog čega učenici iz razreda ne poduzimaju ništa? § Na koji način učenici koji promatraju mogu pomoći Alenu?

2. situacija: Denis je učenik četvrtoga razreda. Tokom velikog odmora sjedio je sa prijateljima na zidiću visokom oko 1,5 metar i jeo užinu. Došao je učenik iz šestog razreda i gurnuo ga. Denis je pao i razbio koljena. Plačući, otišao je učiteljici. Učiteljica ga je pitala je li mu taj dječak i prije pravio probleme. Denis je rekao da nije, da ga je danas prvi put vidio. Dječak koji ga je gurnuo, ispričao se Denisu i rekao da se samo šalio, da se učenici iz njegovog razreda često tako igraju.

Odgovorite na ova pitanja:

§ O čemu se ovdje radi? Je li to zlostavljanje, sukob ili nešto treće? Obrazložite svoj odgovor. § Je li Denis dobro postupio? Šta biste vi napravili na Denisovom mjestu?

3. situacija: Zlatko i Dado su učenici četvrtog razreda. Do sada se nisu međusobno sukobljavali. Trčeći hodnikom za vrijeme odmora, Zlatko je zapeo za Dadinu nogu i pao. Zlatko misli da mu je Dado namjerno podmetnuo nogu, a bilo je slučajno. Ne razmišljajući previše, Zlatko pljusne Dadu i kaže mu: „Idiote, zašto si mi to uradio? Mogao sam razbiti naočale!” Dado mu uzvrati šakom i poviče: „Ćoro, gledaj kud ideš!”

Odgovorite na ova pitanja:

§ Je li to zlostavljanje ili sukob? Obrazložite svoj odgovor. Prepoznajete li neke elemente zlostavljanja? § Šta biste vi učinili da ste na Dadinom mjestu, a da ne budete nasilni? Navedite što više ideja.

8

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

4. situacija: Sanela je učenica drugog razreda. Živi sa majkom, bakom i djedom koji su vrlo brižni. Otac živi u drugome gradu jer su se roditelji rastali. Sanela je mirna, pristojna, lijepo odgojena. Već četiri mjeseca sjedi sa Alenom koji nigdje nema mira. Saneli najviše smeta što joj Alen uzima stvari i uvijek joj nešto uništi, pokvari, sakrije... Nekoliko joj je stvari nestalo, ali on kaže da ih nije ni pipnuo. Ako kaže da će reći učiteljici, on joj prijeti da će je istući kada se budu vraćali kući. Prije nekoliko dana jedva je uspjela pobjeći od njega jer je nakon nastave trčao za njom sa nekakvim štapom u ruci. Kad pomisli na školu, Sanelu stegne u želucu i najradije ne bi ni išla na nastavu.

Odgovorite na ova pitanja: § Je li ovo zlostavljanje? Obrazložite svoj odgovor – koje elemente zlostavljanja prepoznajete? § Šta bi Sanela mogla učiniti da se zaštiti? Navedite što više ideja. § Zbog čega učenici iz razreda ne poduzimaju ništa? § Na koji način učenici koji promatraju mogu pomoći Saneli?

5. situacija: Mirela je učenica trećeg razreda. Mirna je i povučena. Najčešće se druži sa Jasnom koja je njezina najbolja prijateljica. Zajedno sjede u klupi. Već nekoliko mjeseci Mirela primjećuje grupu djevojčica iz razreda kako se nešto došaptavaju i smiju se gledajući u nju. Za vrijeme nastave počele su pisati neka pisamca i slati ih jedna drugoj. Prije nekoliko dana jedno je pismo završilo na Mirelinoj klupi, a naslovljeno na Jasnu. Ne sluteći šta piše, Jasna je otvorila pismo tako da ga je mogla pročitati i Mirela. Pismo je bilo puno uvredljivih riječi o Mireli, a završavalo je rečenicom: „Stvarno nam nije jasno kako se možeš družiti sa tom glupom kravom koja ne zna reći ni MUUUU!” Odgovorite na ova pitanja:

§ Je li to zlostavljanje? Obrazložite svoj odgovor – koje elemente zlostavljanja prepoznajete? § Šta bi Mirela mogla učiniti da to prestane? Navedite što više ideja. § Na koji način Jasna može pomoći Mireli?

9

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Primjerak za razrednike. Tačno ili netačno?

Br. TVRDNJA

Tačno ili netačno

1.

Nasilje je samo kada neko nekoga tuče, gura ili mu otima stvari.

T

N

2.

Zlostavljanje je kada neko ko je jači namjerno nanosi tjelesnu ili psihičku bol nekomu ko je slabiji i to se ponavlja.

T

N

3.

Kada vidim da se neki učenik nasilno ponaša prema drugom učeniku, najbolje se praviti da ne vidim.

T

N

4.

Kada počne nasilje među djecom, djeca to trebaju sama riješiti. Ne trebaju u to uvlačiti učitelje i roditelje.

Nasilje među djecom je normalno.

Kada odrastu, toga se više neće ni sjećati.

T

N

T

N

6.

Na nasilje treba uzvratiti nasiljem.

Tako ćemo osobu koja se nasilno ponaša „naučiti pameti.“

T

N

7.

Reći odraslima kada se neki učenik nasilno ponaša, ne znači tužakati ni biti izdajica.

Nasilja među učenicima ima više u gradskim nego u seoskim školama.

T

N

T

N

T

N

T

N

5.

8.

9.

Djeca koja promatraju nasilje i ne poduzmu ništa najčešće to rade zato što ih je strah da bi i sami mogli postati žrtvom.

10. Osobe koje se nasilno ponašaju uživaju u tome što drugima nanose bol.

10

OBRAZLOŽENJE Netačno. Najčešći oblik nasilja među učenicima je ruganje i nazivanje ružnim imenima, a tu su još ogovaranje, prijetnja, isključivanje iz društva…

Tačno. Osnovni kriteriji za zlostavljanje jesu kad osoba to radi namjerno, kada želi povrijediti drugu osobu, kada jači napada slabijega i kada to traje duže vrijeme.

Netačno. Ne reagirati znači podupirati nasilje. Ako se osjećaš sigurno, reci osobi koja se nasilno ponaša da prestane. Ako se ne osjećaš sigurno, zatraži pomoć odrasle osobe - roditelja, nastavnika, razrednika ili bilo koje druge odrasle osobe u školi u koju imaš povjerenja.

Netačno. Osoba koja trpi nasilje nema snage oduprijeti se i potrebna joj je pomoć učenika iz razreda, učitelja i roditelja.

Netačno. Nasilje nikada nije normalno.

Osobe koje u dječjoj dobi trpe nasilje, imaju posljedice i kad odrastu – najčešće su niskog samopoštovanja. A one koje su zlostavljale u dječjoj dobi, nastave s takvim ponašanjem, pa se čak većina njih nađe u sukobu i sa zakonom.

Netačno. Na nasilje ne uzvraćaj nasiljem - psovkom ili tučnjavom! To ne rješava problem. Nemoj oponašati nasilno ponašanje jer onda i ti postaješ nasilan.

Tačno. Time pomažeš i djetetu koje je izloženo nasilju i djetetu koje je nasilno.

To nije tužakanje.

Netačno. Na nasilje ne utječe veličina mjesta, škole ili razreda.

Tačno. Osim straha, djeca katkad ne poduzmu ništa jer misle da odrasli neće primjereno reagirati i spriječiti nasilje.

Tačno. Osobe koje se ponašaju nasilno uživaju u tome i to ih zabavlja. Zato im je potrebna stručna pomoć.

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Primjerak za učenike. Tačno ili netačno?

Br. TVRDNJA

Tačno ili netačno

1.

Nasilje je samo kada neko nekoga tuče, gura ili mu otima stvari.

T

N

2.

Zlostavljanje je kada neko ko je jači namjerno nanosi tjelesnu ili psihičku bol nekomu ko je slabiji i to se ponavlja.

T

N

3.

Kad vidim da se neki učenik nasilno ponaša prema drugom učeniku, najbolje se praviti da ne vidim.

T

N

4.

Kada počne nasilje među djecom, djeca to trebaju sama riješiti. Ne trebaju u to uvlačiti učitelje i roditelje.

T

N

5.

Nasilje među djecom je normalno.

Kad odrastu, toga se više neće ni sjećati.

T

N

OBRAZLOŽENJE

UPUTSTVO: Navedeno je pet tvrdnji o nasilju među djecom. Pozorno ih pročitajte, razgovarajte o njima u grupi, dogovorite se je li tvrdnja tačna ili netačna, a zatim obrazložite svoj odgovor. U obrazloženju navedite razloge zbog kojih mislite da je tvrdnja tačna, odnosno netačna. Izaberite predstavnika koji će prezentirati vaš rad.

11

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Primjerak za učenike. Tačno ili netačno?

Br. TVRDNJA

Tačno ili netačno

1.

Na nasilje treba uzvratiti nasiljem.

Tako ćemo osobu koja se nasilno ponaša „naučiti pameti.“

T

N

2.

Reći odraslima kad se neki učenik nasilno ponaša ne znači tužakati ni biti izdajica.

T

N

3.

Nasilja među učenicima ima više u gradskim nego u seoskim školama.

T

N

4.

Djeca koja promatraju nasilje i ne poduzmu ništa najčešće to rade zato što ih je strah da bi i sami mogli postati žrtvom.

T

N

5.

Osobe koje se nasilno ponašaju uživaju u tome što drugima nanose bol.

T

N

OBRAZLOŽENJE

UPUTSTVO: Navedeno je pet tvrdnji o nasilju među djecom. Pozorno ih pročitajte, razgovarajte o njima u grupi, dogovorite se je li tvrdnja tačna ili netačna, a zatim obrazložite svoj odgovor. U obrazloženju navedite razloge zbog kojih mislite da je tvrdnja tačna, odnosno netačna. Izaberite predstavnika koji će prezentirati vaš rad.

12

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KAKO BIH SE OSJEĆAO/LA KAD...

CILJEVI: ü razviti empatiju kod djece ü razviti osjetljivost djece za posljedice ismijavanja, isključivanja i drugih okrutnih ponašanja ü znati prepoznati vlastite i tuđe osjećaje i s njima se suočiti ü izgraditi rječnik za izražavanje osjećaja MATERIJALI: ü prazni papirići ü flomasteri RAZREDNIK: Da vidimo, šta je nama u razredu važno? Kako se trebamo ponašati jedni prema drugima? Danas ćemo razgovarati o tome kako biste se osjećali kada biste se našli u različitim situacijama koje se svakom od nas mogu dogoditi.

Vidjećemo kako ono što kažemo ili činimo može utjecati na osjećaje druge osobe.

REALIZIRANJE RADIONICE: Učenici sjede u krugu.

Zatim podijelite učenicima prazne papiriće na koje će pisati svoje odgovore na pitanja koja ćete im čitati.

Poželjno je da učenici odgovaraju jednom riječju. Razrednik pročita pitanje, učenici napišu odgovor i odmah se analiziraju odgovori za svako pitanje (pitanje po pitanje). Svaki učenik kaže šta je napisao, a razrednik sabira odgovore (može na ploči) i gleda kojih je odgovora najviše jer će vjerojatno biti odgovora koji će se ponavljati. Potaknite učenike da se pokušaju sjetiti različitih riječi za svaku situaciju. Naglasite da će ista situacija pobuditi različite osjećaje kod različitih učenika te da su svi ti osjećaji prihvatljivi jer svako od nas različito doživljava iste situacije.

Učenici skloni zlostavljanju imaće drugačije osjećaje od drugih. Nemojte ih komentirati, čuditi im se niti ih popravljati. Nemojte ni drugim učenicima dopustiti da komentiraju i vrednuju tuđe osjećaje.

Jednostavno, sve što učenici kažu zapišite na ploču.

PITANJA: „Kako bi se osjećao/la…” § kada bi se neko šalio na tvoj račun, zbog tvog izgleda? § kada bi osvojio prvo mjesto na nekom natjecanju? § kada bi te uvijek birali zadnjeg prilikom biranja za neku igru? § kada bi ti neko rekao da si jako dobar u nečemu što radiš? § kada bi te neko nazvao pogrdnim imenom kao na primjer „ljigavcem”? § kada bi ti neko pomogao riješiti problem koji te već dugo muči? § kada se niko s tobom ne bi želio družiti? § kada ne bi imao hrane, pa bi bio prisiljen prositi na ulici? § kada bi neko proširio jako ružan trač o tvojoj obitelji? § kada bi te neko prisiljavao da činiš nešto što ne želiš?

Usporediti situacije koje u nama bude ugodne osjećaje sa situacijama koje bude neugodne osjećaje te za kraj razgovarati sa učenicima o tome na koji bi način oni mogli pomoći drugima kada vide da ih neko zadirkuje, ruga im se, ogovara ih, potcjenjuje, ismijava, tuče i slično.

Pokušati sa učenicima doći do zaključka šta činiti a šta ne činiti.

13

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) I ovdje će učenici izražavati različita mišljenja, pa i neprimjerena. Nemojte „ispravljati” njihova mišljenja, saslušajte ih do kraja i pitajte druge šta oni misle. Tako će većina „tiho” i spontano nadjačati manjinu neprimjerenih odgovora.

Primjeri: ŠTA MOŽEŠ UČINITI? Ako vidiš da se neko dijete nasilno ponaša prema drugome djetetu: Razmisli: Kako bi se ti osjećao/la da se prema tebi neko nasilno ponaša.

Ako se osjećaš sigurno, reci osobi koja se nasilno ponaša da prestane.

Ako se ne osjećaš sigurno, zatraži pomoć odrasle osobe – roditelja, nastavnika, razrednika ili bilo koje druge odrasle osobe u školi u koju imaš povjerenja.

Reći odraslima ne znači tužakati. Time pomažeš i djetetu koje je izloženo nasilju i djetetu koje čini nasilje.

Svojim ponašanjem i poštovanjem budi dobar primjer drugima.

Pomozi djetetu koje trpi nasilje. ü Budi mu prijatelj. ü Pozovi ga da ti se pridruži tokom odmora. ü Potakni ga da razgovara s nekim o tome što mu se događa, da potraži pomoć. ü Ponudi se da ćeš biti uz njega kad se obrati odraslima za pomoć. ü Objasni svojim prijateljima da nasilno ponašanje NIJE FER i zamoli ih da ti se pridruže u pomaganju. ŠTA NE ČINITI? D Nasilna djeca možda misle da su smiješna ili „cool”. Ne podupiri nasilje smješkanjem, divljenjem, prešućivanjem ili navijanjem.

D Na nasilje ne uzvraćaj nasiljem, psovkom ili tučnjavom! To ne rješava problem.

D Nemoj oponašati nasilno ponašanje.

D Nemoj misliti da si izdajica ako se obratiš odraslima za pomoć.

D Nemoj biti pasivni promatrač kao da se to tebe ne tiče.

14

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

15

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

2. SASTANAK TEMA: PREDRASUDE I STEREOTIPI

16

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

CRNO JANJE CILJEVI: üobjasniti učenicima da su isključivanje iz društva ili nagovaranje drugih da se s nekim ne druže, također nasilje üpotaknuti učenike promatrače da nešto poduzmu, da pomognu učeniku koji trpi nasilje RAZREDNIK: Na ovome času ćemo se podsjetiti kako se trebamo ponašati jedni prema drugima? Šta je nama u razredu važno (razumijevanje, iskrenost, poštovanje, prihvaćanje…)? Šta mislite, koje od ovih pravila najčešće kršite? Zbog čega? Možete li se sjetiti koje sve vrste nasilja razlikujemo? (Dopustiti učenicima da navedu čega se sjete.)

Podsjetnik razrednicima – vrste nasilja: VERBALNO – psovanje, ponižavanje, ruganje, nazivanje pogrdnim imenima FIZIČKO – udaranje, guranje, rušenje, otimanje i uništavanje stvari SOCIJALNO – isključivanje iz društva, izbjegavanje, ignoriranje, izoliranje PSIHIČKO – prijeteći pogledi, uhođenje, ucjenjivanje REALIZIRANJE RADIONICE: Za svakog učenika pripremiti primjerak započete priče „Crno janje” (radni list za učenike – prilog), a učenike podijeliti u grupe od 4 do 5 učenika.

RAZREDNIK: Sada ću vam pročitati jednu nezavršenu priču, a vaš zadatak će biti da je završite tako što ćete napisati prvo što vam padne na pamet. Najprije neka svako za sebe napiše svoj završetak priče, a onda u maloj grupi ispričajte jedni drugima završetak koji ste smislili. Razgovarajte u grupi o mogućim završecima, te iz pojedinačnih završetaka napravite jedan zajednički. Na kraju napišite i pouku u obliku narodne mudrosti ili izreke koju možete izvući iz ove priče (npr. Ponašaj se prema drugima onako kako bi želio da se drugi ponašaju prema tebi!). Izaberite predstavnika grupe koji će pročitati vaš zajednički rad.

CRNO JANJE U stadu koje su pastiri doveli na ispašu u planinu, među bijelima, našlo se jedno crno janje. Mladunci ga prihvatiše i igrahu se s njime; razlika u boji nije im smetala. Samo je jednorogi ovan, otprije poznat po zloj ćudi, počeo govoriti kako bi ga trebali negdje ostaviti jer će stadu donijeti nesreću. A kad su, razmiljevši se obronkom, u daljini ugledali nekoliko crnih ovaca, jednorogi odlučno zatraži da se riješe nevoljnika.

– Ako ga sad otjeramo, može se priključiti sebi sličnima. Pravi je trenutak za to! – opravdavao je svoju netrpeljivost. Shvaćajući da će biti izopćeno, crno janje oborene glave sâmo krene niz padinu…

Završite priču!

ANALIZA: Nakon što učenici napišu svoj završetak priče, neka dogovore zajednički završetak u grupi. Predstavnik svake grupe pročitaće njihov završetak priče i pouku, a radni list sa završetkom priče predati razredniku (razrednik psihologu).

RAZREDNIK: Zanima li vas kakav je završetak predvidjela autorka Nada Iveljić? Pročitaću vam. Dakle: 18

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) Shvaćajući da će biti izopćeno, crno janje oborene glave sâmo krene niz padinu… Ovce nisu mogle gledati taj prizor. No, ostali bijeli janjići, koji se dotad s njime lijepo igrahu, zapriječe mu put te ga povedu svomu predvodniku: – Tvojoj se odluci pokorava cijelo stado – rekoše. – Molimo te da crno janje ostane s nama.

Jest drukčije, ali je naše.

Premda je ovan zle ćudi i dalje zahtijevao izgon, predvodnik s vidljivim zadovoljstvom presudi: – Mladunci su u pravu. Janje je drukčije, ali boja ništa ne znači. Naše je. Neka ostane!

Iveljić, N., Crno janje

Evo, čuli smo nekoliko različitih završetaka. Koji vam se najviše sviđa? Zbog čega? Da ste na mjestu crnog janjeta, koji biste završetak sebi poželjeli? Zbog čega? Kada biste trebali odglumiti neki lik iz ove priče, u koji biste se lik najlakše uživjeli – u crno janje, u jednorogog ovna, u janjiće koji su se lijepo igrali sa crnim janjetom ili u ovce koje to nisu mogle gledati, ali nisu ništa poduzele da zaštite crno janje?

Molim vas da dignu ruku oni koji bi se najlakše uživjeli u crno janje (razrednik će na tabli nacrtati dolje predloženu tablicu i upisati broj učenika koji dignu ruku), u jednorogog ovna, u janjiće, u ovce.

§Ko se u ovoj priči ponaša nasilno? (Jednorogi ovan) §Ko trpi nasilje? (Crno janje) §Ko su promatrači? (Janjići i ovce) §Po čemu se razlikuju janjići i ovce u ulozi promatrača? (Ovcama je bilo žao, ali nisu ništa poduzele da pomognu crnom janjetu. Janjići nisu nijemo promatrali, nego su se obratili za pomoć predvodniku koji je stariji i zna šta treba učiniti.)

Jeste li ikada vidjeli slično ponašanje među djecom? Navedite primjer bez navođenja imena (npr: isključivanje iz društva samo zato što nam se ne sviđa nečija odjeća, izgled, porijeklo, ocjene…). Šta ste učinili u ulozi promatrača?

Je li vam se ikada dogodilo da vas neko nagovara da se s nekim ne družite? Šta ste tad učinili? Što možemo naučiti od janjića? (Uvijek možemo pokušati učiniti NEŠTO da zaustavimo nasilje. Ako se pravimo da ne vidimo, znači da odobravamo takvo ponašanje!)

Radionicu zaključiti porukom učenicima: Ako si svjedok zlostavljanja, ne ponašaj se kao da te se to ne tiče.

Nasilje i zlostavljanje tiču se svakoga! Ako ne reagiraš, znači da podupireš takvo ponašanje! Što možeš učiniti ako primijetiš da je neki učenik osamljen, izoliran, da se niko ne želi s njime družiti? üBudi mu prijatelj. üPozovi ga da ti se pridruži tokom odmora. üPotakni ga da razgovara s nekim o tome šta mu se događa, da potraži pomoć. üPonudi se da ćeš biti uz njega kad se obrati odraslima za pomoć. üObjasni svojim prijateljima da nasilno ponašanje NIJE FER i zamoli ih da ti se pridruže u podršci. üAko ne možeš izravno pomoći onima koji trpe nasilje (jer se bojiš da će onda i tebe isključiti iz društva ili se ne osjećaš sigurno), obrati se odraslima – razredniku, učiteljima, roditeljima… Tražiti pomoć odraslih nije znak poraza ni slabosti. I NIJE tužakanje!

19

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) UPUTA: Napiši svoj završetak priče. Zatim razgovarajte u grupi o mogućem završetku priče Crno janje, dogovorite se koji vam je najprihvatljiviji te iz vaših pojedinačnih završetaka napravite jedan zajednički.

Na kraju napišite i pouku u obliku narodne mudrosti ili izreke koju možete izvući iz ove priče (npr: Ponašaj se prema drugima onako kako bi želio da se drugi ponašaju prema tebi!). Izaberite predstavnika grupe koji će pročitati vaš rad.

CRNO JANJE U stadu koje su pastiri doveli na ispašu u planinu, među bijelima, našlo se jedno crno janje. Mladunci ga prihvatiše i igrahu se s njime; razlika u boji nije im smetala. Samo je jednorogi ovan, otprije poznat po zloj ćudi, počeo govoriti kako bi ga trebali negdje ostaviti jer će stadu donijeti nesreću. A kad su, razmiljevši se obronkom, u daljini ugledali nekoliko crnih ovaca, jednorogi odlučno zatraži da se riješe nevoljnika.

– Ako ga sad otjeramo, može se priključiti sebi sličnima. Pravi je trenutak za to! – opravdavao je svoju netrpeljivost. Shvaćajući da će biti izopćeno, crno janje oborene glave sâmo krene niz padinu…

Završite priču!

20

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

IDENTITET - STEREOTIPI Kakvi su tvoji susjedi CILJEVI: ü potaknuti djecu da uoče kako su stereotipi oblik diskriminacije, osporiti uobičajene stereotipe MATERIJALI: ü 16 koverti (u svakoj će biti po jedna riječ koja označava pripadnike određenog pola, grupe, profesije, ... i slično) REALIZIRANJE RADIONICE: Recite učenicima da sjednu u krug, a u sredinu kruga stavite koverte u kojima su napisane riječi. Uputa glasi ovako: „Ti ćeš, Senka, započeti igru. Uzmi jednu kovertu iz sredine našeg kruga i pročitaj šta piše na kartici. Onaj ko sjedi desno od tebe reći će ono što mu prvo padne na pamet u odnosu na riječ koju si ti, Senka, pročitala. Potom sljedeći u krugu govori svoju asocijaciju na ključnu riječ dok vi sve to zapisujete na jedan papir”. Kada se asocijacije završe, Senka svoj papir na kojem je pisalo, na primjer PLAVUŠA, kači na ploču i počinje formirati ZID STEREOTIPA, zatim sljedeći u krugu izvlači kovertu, započinje asocijacije, papir kači na ZID STEREOTIPA. Na kraju od svih papira dobijemo ZID o kojem možemo diskutirati. Svaki papir predstavlja po jednu opeku. Pojedine izjave postaju povod rasprave i diskutiramo o svakom članu grupe ili ljudima iz njegove bliže okoline.

Prijedlog pitanja za raspravu:

üIma li ovdje neko ko je pripadnik jedne od ovih opeka na zidu, npr. ima li plavuša? Da li je tačno ovo što piše o plavušama? Kako se osjećaš?

üPoznaje li neko neku plavušu (majka, sestra, nastavnica)? Misliš li isto o toj osobi kao što piše na zidu?

Nakon rasprave o pojedinom pripadniku i stereotipima koji mu se pripisuju, opeka sa zajedničkom odlukom se vadi iz ZIDA. KOVERTE SA POJMOVIMA: 1. Manekenke su ...

2. Trgovci su ...

3. Nogometaši su ....

4. Operne pjevačice su ...

5. Fizički radnici su ...

6. Policajci su ....

7. Romi su ....

8. Oni koji ne rade su ...

9. Plavuše su ....

10. Kompjuteraši su ....

11. Bogataši su ...

12. Zubari su ....

13. Doktori su ....

14. Odlikaši su .....

15. Jedinci su ....

16. Šefovi su ....

21

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

22

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

23

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

3. SASTANAK TEMA: KOMUNIKACIJA

24

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KOMUNIKACIJA – NEVERBALNA I VERBALANA KOMUNIKACIJA Pantomima CILJEVI: üosvještavanje neverbalne komunikacije REALIZIRANJE RADIONICE: Podijelite skupinu u dvije do tri manje skupine i dajte im zadatak da, koristeći se pantomimom, odigraju neku poznatu bajku ili priču. Važno je da svi sudjeluju. Skupine se trebaju povući na mjesto gdje si uzajamno neće smetati dok vježbaju predstavu. Nakon vježbanja, skupine nastupaju redom kojim žele.

Prijedlog pitanja za razgovor: §Pitati glumce kako su se osjećali. §Znamo li čitati neverbalne poruke?

Aktivnost: Lica osjećaja TRAJANJE AKTIVNOSTI: 15 minuta CILJ AKTIVNOSTI: Prepoznavanje neverbalnih poruka REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: Djeca naizmjenice odabiru osjećanja koja će pokazati: Kako izgledam kada sam bijesan, razočaran, uplašen, nestrpljiv, povrijeđen, usamljen, ponosan, oduševljen, zabrinut itd. Ta grimasa putuje u krug.

Aktivnost: Loši slušači TRAJANJE AKTIVNOSTI: 15 minuta CILJ AKTIVNOSTI: Naučiti slušati i osvijestiti problem neslušanja REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: Djeca sjednu u polukrug, a dobrovoljac iziđe iz prostorije. Voditelj mu vani daje kratku uputu da u pet minuta ispriča sadržaj svojeg najdražeg filma. Potom se djeca i voditelj dogovaraju što će raditi „slušaoci”.

Oni će svatko po izboru jasno pokazivati svoju nezainteresiranost i nepažnju prema pripovjedaču i gledat će u drugom smjeru, češkati se, čistiti nokte, gledati na sat, kašljucati..... Prekidamo igru nakon kraćeg vremena, a svi slušači zahvaljuju pripovjedaču za njegov napor.

Prijedlog pitanja za razgovor sa pripovjedačem:

§ Što se događalo dok si pričao priču? § Kako si se osjećao? § Što bi najradije učinio? § Po čemu si vidio da te nitko ne sluša?

Prijedlog pitanja za razgovor sa slušačima: Što mislite kako se pripovijedač osjećao dok je pričao, a vi niste slušali?

26

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KOMUNIKACIJA – AKTIVNO SLUŠANJE CILJEVI: üusvajanje pravila aktivnog slušanja, „ja poruka” i parafraziranje MATERIJAL: Veliki papiri i flomasteri REALIZIRANJE RADIONICE: Djeca se podijele u dvije skupine i sjednu u dva koncentrična kruga: parovi koji sjede sučelice razgovaraju tako da na govorni znak započinju o istoj zadanoj temi pričati oni iz vanjskog kruga, a oni iz unutarnjeg kruga slušaju. Za razgovor o jednoj temi imaju pet minuta. Zatim istu temu preuzima unutarnji krug, a oni iz vanjskog kruga slušaju. Cijelo vrijeme slušače opominjemo da ne prekidaju („A zašto si ...”), ne daju savjete („Mogla si....”) ili spominju svoje doživljaje („I ja takođe...”).

Teme o kojima se razgovara imaju osobni karakter (veseo, smiješan ili uzbudljiv doživljaj) mogu se odnositi na prijateljstvo, ljubav, uspješno obavljen zadatak, a može biti i doživljaj iz mašte. Govori se u „ja obliku” o tome kako smo se osjećali kada se događalo to o čemu pričamo.

Primjeri tema: § Moj najuspješniji doživljaj ... §Kad sam se najviše naljutio/la ... §Da sam moćni kralj/ica ja bih ... §Što bih htio/htjela za rođendan?

Nakon toga pomjere se za jedno mjesto ulijevo (promijene partnere). Kod druge teme uvodimo novi postupak i nova pravila. Slušatelj ponavlja ono što je čuo: „Ako sam te dobro shvatio, ti si ...”. Djeci se kaže da se to zove PARAFRAZIRATI, tj. svojim riječima ponoviti što smo čuli o problemu: glavne činjenice i osjećaje. To nam pomaže da provjerimo da li su nam misli odlutale, a onomu tko je govorio, da bolje vidi svoj problem. („Ako sam dobro shvatio, oni su te isljučili iz svog društva, nisu ti više govorili kada i gdje se sastaju i ti si bio bijesan i uvrijeđen.”). Isti par nakon toga zamijeni uloge.

Prijedlog pitanja za razgovor: § Što vam je bilo draže? Slušati ili govoriti? § Po čemu ste vidjeli da vas sluša? § O kojoj je temi bilo najzanimljivije razgovarati? § Jeste li zadovoljni kako je vaš sugovornik ispričao/la šta je čuo/la?

ZAKLJUČAK: Većina ljudi radije govori nego što sluša. Štoviše, dok drugi govore oni smišljaju što će reći čim sugovornik prestane govoriti ili ga prekidaju usred rečenice. To se doživljava kao neuvažavanje ili kao osobni napad, a može uroditi i potpunim nesporazumom u komunikaciji. Ne čujemo li ono što je bitno, možemo posve krivo postupiti. Važno je slušati ako želite biti dobri pomagači, ali treba znati slušati.

Djeca prave panoe za svoje odjeljenje.

27

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) DOBAR SLUŠATELJ: ü NE PREKIDA ü GLEDA SUGOVORNIKA U OČI ü NE OTIMA RIJEČ ü NE NAPADA ü NE GOVORI U SEBI ü SLUŠA STRPLJIVO ü OSTAVLJA TIŠINU I PAUZE ZA RAZMIŠLJANJE SUGOVORNIKU ü SMJEŠKA SE ü VRAĆA TI NATRAG ONO ŠTO SI ISPRIČAO ü STAVLJA SE U TVOJ POLOŽAJ ü PRIHVAĆA ŠTO GOVORIŠ (BEZ VRJEDNOVANJA I PROCJENE) ü NE NAMEĆE SVOJE SAVJETE ü OHRABRUJE TE SVOJIM GESTOVIMA I MIMIKOM ü NE RUGA SE I NE OMALOVAŽAVA ü NE PRAVI SE PAMETAN

28

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KOMUNIKACIJA – JA PORUKE CILJEVI: ürazlike govora prihvaćanja i govora odbijanja, prihvaćanje „ja poruka”, razvijanje sposobnosti slušanja i razvijanje pažnje MATERIJALI: ü veliki papiri ü flomasteri ü kartice situacija TRAJANJE AKTIVNOSTI: 45 minuta REALIZIRANJE RADIONICE: „Sada ćemo izvesti vježbu u kojoj ćemo vježbati govor prihvaćanja i govor odbijanja. Prvo ćemo pokazati dva različita načina kako se može postupiti u istoj situaciji.”

Voditelj što izražajnije pred skupinom pročita tekst sa kartice UČITELJICA. Tekst čita najprije jezikom zmije, a potom jezikom žirafe, pomičući se pri tom na dvije različite pozicije u prostoru, jedna za zmiju a druga za žirafu. Poslije toga voditelj članove skupine pita po čemu se razlikuju ova dva govora (jezik zmije je hladan i napadački. Osoba koja tako govori kritizira, okrivljuje i etiketira drugu osobu. Jezik žirafe je topao, prijateljski, iskren, govori o onomu što se dogodilo, o vlastitim osjećajima i željama. Takav govor otvoren je za nastavak razgovora.)

Nakon ovoga, članovi skupine izvlače ostale situacije. Uputa djeci glasi: „Sada nekoliko puta pročitajte svoju karticu i pripremite se da pred skupinom što vjernije odglumite situaciju.”

Voditelj zatim pozove prvog dobrovoljca, a odmah iza njega ide drugi koji ima istu situaciju, ali sa suprotnim govorom.

Kada se sve situacije odglume, voditelj potiče diskusiju. Raspravlja se tko je glumio jezik zmije, a tko jezik žirafe. Voditelj ponavlja djeci razliku između jezika zmije i jezika žirafe i pokazuje im formulu jezika žirafe.

FORMULA JEZIKA ŽIRAFE

29

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KARTICE GOVORNE SITUACIJE JEZIK ZMIJE

JEZIK ŽIRAFE

30

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Prijedlog pitanja za razgovor: § Kakav je govor zmije, a kakav žirafe? Da li ponekad svi govorimo kao zmije i zašto nam se to događa? § Kako ste se osjećali dok ste glumili govor zmije, odnosno govor žirafe? § Što smo naučili iz ove vježbe? Koji je govor korisniji? Kojim se govorom ljudi češće služe u životu? (Žirafa je, naime, sisavac sa najvećim srcem.)

31

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) DODATAK:

Riječi mogu biti kao cvijeće ili kao trnje Mozgalica Upoznajte djecu sa temom: Sreću mogu donijeti i riječi.

Zatim navedite primjere i za jedno i za drugo. Prije nekoliko dana rekli ste mi da ...(navedite nekoliko primjera koje su iznijeli dok su sjedili poređani u krug:Da su srećni kada im majka kaže da ih voli, kada im prijatelji kažu da su posebni...). Primjetio/la sam da Marko voli kada Petar kaže ...(dajte više specifičnih primjera.)

Cilj je da djeca shvate kako riječi mogu da usreće – što je slično poklanjanju cvijeća, odnosno da mogu povrijediti, što je slično ubodu trna.

Dok tako sjede, postavljajte im pitanja: §Zbog kojih se riječi osjećate loše ili tužno? §Koje riječi vas ljute? §Što možete reći da biste usrećili druge?

Mozgalica Razgovarajte o sljedećoj temi: Drugima možemo da donesemo sreću riječima koje su poput cvijeća, a ne trnja.

Dok ste poređani u krug, pitajte djecu da li bi netko htio da prepriča neko svoje iskustvo i iskaže kako ga je doživio. Prihvatite sve odgovore. Usmjerite ih da slobodno razgovaraju, ali im recite da u skladu sa situacijom biraju riječi i vode računa o tome kako se izražavaju i kako se pri tome osjećaju. Neka daju svoja rješenja za pojedine situacije.Dajte svoje viđenje vezano za ovu temu.

Volio/voljela bih da ovog tjedna svi obratimo pažnju na davanje cvijeća. Ukoliko netko učini nešto loše, obrati mu se riječima: Daj mi cvijeće, a ne trnje.

Podstičite djecu da ovo usvoje kao verbalnu vještinu. Trebalo bi da se njom posluže prije nego što nekoga udare ili kažu nešto loše kao odgovor na negativnu primjedbu. Zamolite djecu da ponove frazu nekoliko puta.

Napravi, pokaži Zamolite djecu da crtežom prikažu današnju aktivnost. (Neka djeca mogu da prikažu trenutak kada su se osjećala nesretno, dok druga mogu crtežom prikazati trenutak kada su bila sretna. Dozvolite im da crtaju što god žele.

32

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Pjesme Ljubaznost i finoća Uvijek se može naći vrijeme Za ljubaznost i fine teme.

Kada ti finoća krene od ruke, Drugi će ti isto vratiti bez muke.

Podijeli kiflu. Igračku pruži I svatko će htjeti sa tobom da se druži.

Ako hoćeš da te vole ljudi, Ljubazan budi – pomoć ponudi.

Priskoči baki, pridrži vrata, Snesi joj torbu sa drugoga sprata.

Otvori kapiju i pozdravi susjeda: Kako ste? Reci te dvije riječi, Kojima se samoća liječi.

Ako vidiš druga da plače, Ne rugaj se – to boli jače.

Pitaj ga što mu je, naćuli uši, Da čuješ što mu leži na duši.

Kada ti ispriča svoju muku, Nasmiješi se pruži mu ruku.

Takva je finoća – prava jeftinoća, Ne troši drugarstvo već ga uvećava, I svima život uljepšava. Čitav svijet će biti ljepše mjesto, Ako smo ljubazni i fini često.

Lijepe riječi Reći ću ti lijepe riječi, Uzvrati mi isto tako.

Tople, fine, lijepe riječi Dobro je da čuje svatko.

I zato ih neprestano, Svuda pomalo rasipajmo. „Što si dobra”, „Ljepotom zračiš”, „Ljubazna si”, „Mnogo mi značiš”. „Sviđaš mi se”, „Pametan si”, „Drug si pravi”, „Zabavan si”. Što se divno osjećamo, Kada lijepe riječi znamo!

I zato ih neprestano, Svuda pomalo rasipajmo.

33

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

34

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

35

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

4. SASTANAK TEMA: IDENTITET, STAVOVI, SAMOPOUZDANJE

36

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

IDENTITET – STAVOVI Medalja ima dvije strane: Sličnost i različitost CILJEVI: üizražavanje i zauzimanje za vlastite stavove, prihvaćanje različitosti TRAJANJE AKTIVNOSTI: 20 minuta MATERIJAL: ü set kartica sa ispisanim osobinama REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: Zamoli djecu da sjednu u krug. Na sredinu kruga stavi kartice «okrenute naopako», sa ispisanim osobinama: HRABROST, BAHATOST, UPORNOST, STIDLJIVOST, NAMETLJIVOST, LJUTNJA, OTVORENOST, LIJENOST, RADOZNALOST, MARLJIVOST, ISKRENOST, MUDROST, SEBIČNOST, BEZOSJEĆAJNOST. Reci jednom članu skupine da izvuče jednu karticu, pročita osobinu s kartice i kaže koje su dobre strane te osobine. Ostali članovi skupine mogu dodati i objasniti sve ono dobro što takva osobina znači onome tko je ima.

Učenik koji sjedi do onoga koji je izvukao karticu, u sljedećem koraku, protuargumentima pokušava pronaći razloge zbog kojih ta osobina može biti loša za osobu koja je ima, a zatim povlači svoju karticu i govori koje su dobre strane osobine koju je on izvukao. To se ponavlja dok svi ne kažu dobru stranu osobine sa kartice i lošu stranu osobine koju je učenik do njega izvukao.

U ovoj je vježbi važno posebno naglasiti da se ne procjenjuje osoba već osobina.

Prijedlog pitanja za raspravu:

§ Što je bila svrha ove vježbe? § Što smo naučili novo iz ove vježbe?

AKTIVNOST: Duga sličnosti TRAJANJE AKTIVNOSTI: 20 minuta CILJ AKTIVNOSTI: Bolje međusobno upoznavanje, uočavanje sličnosti i različitosti, razumijevanje i poštivanje razlika i međusobna tolerancija MATERIJAL:

ükazetofon, üopuštajuća klasična glazba, üpapiri (po jedan za svaki par djece), üboje.

REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: 1. Dio: Upoznavanje na trgu (oko 5 min.)

Pozvati učenike da ustanu i da oslobode dovoljno prostora za kretanje. Recite učenicima: Prolazite trgom koji je pun ljudi, ali nikoga ne poznajete.

38

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) Hodate bez određenog cilja, a na prekid glazbe, prilazite nekome i predstavljate se ... npr: „Ja sam Lara i volim čitati stripove!”. Igra može trajati dok svatko ne upozna više osoba. Nakon posljednjeg zaustavljanja muzike, neka se parovi koji su se upravo upoznali zadrže za drugi dio vježbe.

2. Dio: U duginim bojama (20 min.)

U parovima oformljenim nakon posljednjeg upoznavanja, učenici u kratkom razgovoru pronalaze tri osobine koje su im zajedničke ili slične, te tri osobine koje ih razlikuju. Recite učenicima slijedeće: „Pitaj svog para o navikama, onome šta voli (biljke, životinje, ljude, stvari, aktivnosti), čega se boji, čemu se nada, kakve ima planove i želje”.

Neka na listu papira svaki par crta svoju dugu sličnosti i svoju dugu razlika.

Napomena: Prilog radionici „Kartice sa osobinama” nalaze se na sljedećoj strani.

DUGA SLIČNOSTI

DUGA RAZLIKA

39

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

PRILOG RADIONICI: Kartice sa osobinama

40

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

IDENTITET – DISKRIMINACIJA I IZOLIRANJE Aktivnost: Razbijanje kruga TRAJANJE AKTIVNOSTI: 40 minuta CILJ AKTIVNOSTI: Osjetiti kako je biti dio manjine ili većine, analizirati strategije kojima se koristimo kako bismo bili prihvaćeni u skupini, osvijestiti kada i u kojim slučajevima želimo biti dio većine – manjine.

MATERIJAL: üpapir üolovke REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: 1. Zamolite da se jave četiri dobrovoljca (dvoje po dvoje). Kada se jave prva dva, kažite im da su se upravo kandidirali za ulogu promatrača u ovoj vježbi i njihov će zadatak biti bilježiti ponašanja koja uoče u ovoj vježbi. Kada se jave slijedeća dva, objasnite im kako se ispred njih nalazi skupina njihovih najboljih prijatelja koja je zbog svojih dobrih osobina upravo nagrađena od strane voditelja, odlaskom na more. Vas dvoje „jako volite ovu skupinu”, ali vam je ona iz nekog razloga okrenula leđa i izbacila vas iz igre. Želite se vratiti u skupinu i provesti prekrasne ljetne praznike. Skupina će vas ponovo prihvatiti ako uspijete probiti krug i ponovo ući u njega. Tako ćete steći pravo da idete s njima na more.

2. Recite promatračima da bilježe slijedeće!

§ Što osobe u krugu govore međusobno? § Što govore izbačeni iz kruga? § Što rade i kako se ponašaju osobe u krugu i kako sprječavaju izbačene da probiju krug? § Kako osobe izbačene iz kruga pokušavaju probiti krug i kako se ponašaju?

3. Osobe u krugu zamolite da stoje „rame uz rame” jedna drugoj da bi oformili što čvršći krug na način da između dvije osobe u krugu nema slobodnog prostora. Osobe koje pokušavaju probiti krug, na sve moguće načine se trude da ostvare svoj cilj, dok će ih oni koji formiraju krug pokušavati spriječiti u tome.

4. Svatko ima otprilike dvije minute da se probije u krug. Nakon što vrijeme istekne, priključuje se skupini bez obzira da li je uspio/uspjela da probije krug.

5. U slučaju da se tijekom aktivnosti pojave bilo kakvi znakovi agresije, voditelji trebaju odmah prekinuti aktivnost (učenicima se to kaže prije početka aktivnosti).

Nakon što svi odrade vježbu, vraćaju se na svoja mjesta, a zapažanja bilježimo na ploču. Prvo bilježimo zapažanja promatrača, tj. što su oni uočili kao metode za ulazak u krug, koja su ponašanja koristili za probijanje kruga i vraćanje u skupinu, a koja je ponašanja koristila skupina kako bi ih spriječila.

Prijedlog pitanja za razgovor: §Kako ste se osjećali kao odbačeni? §Kako ste se osjećali dok ste sprječavali vaše prijatelje da uđu u krug? §Što mislite kako su se osjećali oni koji su izbačeni iz skupine kojoj pripadaju i koju vole? §Kako se osjećaju oni koji nisu nikada ni bili prihvaćeni od skupine?

41

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) § Sjeća li se netko neke konkretne situacije kada se osjećao odbačenim u odnosu na skupinu? § Sjeća li se netko situacije kada je nekoga izbacio iz skupine?

DODATAK:

Moje ruke Mozgalica Razgovarajte sa djecom o sljedećoj temi: Samopoštivanje znači biti zadovoljan samim sobom Pitajte djecu: Kada ste zadovoljni samim sobom?

Djeca će često pominjati konkretne primjere pomaganja drugima, a to su ujedno i trenuci kad su zadovoljni samim sobom. Potvrdite činjenicu da kada radimo nešto dobro, osjećamo zadovoljstvo samim sobom i motivišite djecu da kažu kada su se tako osjećala. Neka opišu situaciju u kojoj su bila zadovoljna sobom. Prihvatite njihove odgovore sa pažnjom.

Napravi, pokaži U ovoj bi aktivnosti svako dijete trebalo da napravi otiske svoje šake. Zamolite djecu da sama naprave otiske šaka. Prvo mogu obojiti šake, a potom napraviti otisak. Zatim je potrebno isjeći otiske šaka svakog djeteta. Zamolite djecu da na velikom papiru poređaju svoje otiske u krug, lijevi otisak pored desnog.

Zalijepite ih i napišite pored njih imena djece.

U krugu ili u skupini razgovarajte o prethodnoj aktivnosti i recite djeci što sve njihove ruke/šake čine u stvarnosti, kakve sve akcije i aktivnosti njihove ruke izvode i što čine kada djeca osjećaju sreću ili tugu.

Pitajte djecu što je dobro, a što bi ona željela da njihove ruke učine. Zapisujte njihove odgovore u untarnjost kruga od otisaka šaka. Djeca mogu da naprave čestitke za svoje roditelje. Isijecite bedž od obojenog papira. Zatim neka opcrtaju obje svoje šake, pa neka taj crtež oboje onako kako žele. Starija djeca mogu da opcrtaju šake na bijelom papiru, da crtež isijeku i zalijepe ga na podlogu u boji, a zatim ga ukrase bojama ili ožive likovima. Neka starija djeca napišu sama, a umjesto mlađe djece vi napišite na poleđini bedža slijedeću rečenicu.

Male ruke čine dobra djela. One ...(zapišite dečiji odgovor).

Djeca mogu jedna drugima praviti bedževe i poklanjati ih u različitim prilikama (za rođendan, praznike, kada je netko tužan – da bi mu popravila raspoloženje, kada žele zahvaliti za nešto i sl.).

42

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

43

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

5. SASTANAK TEMA: KONFLIKT

44

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KONFLIKT 1 Aktivnost 1: Moj crtež života TRAJANJE AKTIVNOSTI: 45 minuta CILJ AKTIVNOSTI: Po završetku ove vježbe učenici će moći ilustrirati svoje ideje sukoba.

Ključni pojmovi: Analiza sukoba, empatija MATERIJAL: üveliki papiri üflomasteri REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: 1. Uputite učesnike da nacrtaju sukob. Recite im da mogu nacrtati šta god žele da bi pokazali svoje viđenje sukoba.

2. Svaki učesnik analizira svoj crtež i objašnjava šta to znači.

Pitanja za diskusiju: § U čemu su sličnosti između naših crteža? § U čemu su razlike? § Kako većina nas sagledava sukob? Pozitivno ili negativno? Zašto? Šta je sukob?

Sukob je normalna činjenica života. On je nužan rezultat različitih potreba, interesa i pretpostavki. Većina ljudi misli da je sukob iznimna situacija i da je neizbježno destruktivna. Riječ sukob većinu ljudi asocira na negativne pojmove i neugodne situacije. No, mi ćemo sukob prihvatiti kao svakodnevnu pojavu koja predstavlja i opasnost i priliku. Riječ konflikt potječe od latinskog „CONFLIGERE” (udarati nešto o nešto, npr. udarati kremen o željezo da bi dobili vatru), a naša riječ SU-KOB može značiti i zajedničku kob.

Aktivnost 2: 1. Uputite učesnike da nacrtaju nasilje. Recite im da mogu nacrtati šta god žele da bi pokazali svoje viđenje nasilja.

2. Svaki učesnik analizira svoj crtež i objašnjava šta to znači.

Pitanja: § U čemu su sličnosti između nasilja i konflikta? § U čemu su razlike? § Da li sukob može biti pozitivan i negativan? § Da li nasilje može biti pozitivno?

(Podijeliti radne listove. Primjer radnog lista se nalazi na sljedećoj stranici.)

46

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

DODATAK:

RADNI LIST GDJE JE NASILJE? 1. Opiši ukratko šta ti misliš da je nasilje?

2. Da li je riječ o nasilju kada neko udari ili ozlijedi drugoga?

DA

NE

3. Da li je riječ o nasilju kada neko nekog naziva pogrdnim imenima?

DA

NE

4. Da li je riječ o nasilju kada neko slučajno ozlijedi drugoga? Na primjer, ako slučajno stanete nekome na nogu, da li ste počinili nasilje?

DA

NE

Zašto DA?

Zašto NE?

5. Imenujte barem četiri mjesta gdje se može vidjeti ili čuti nasilje (Na primjer, nasilje se može vidjeti na televiziji ...).

RAZGOVARATI O PONUÐENIM ODGOVORIMA!

47

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KONFLIKT 2 VODIČ ZA „POBJEDNIK – POBJEDNIK” RJEŠENJE

§Ako je potrebno, prvo se smirite i nađite druge načine da ispoljite bijes (primjer: brojanje do deset, „Priča o magarcima”...). Pogledati prilog (priča u slikama: „Priča o magarcima”).

§Svaka osoba iskazuje svoje osjećaje i problem onako kako ga ona vidi, koristeći se „ja izjavama”. Nema optuživanja druge strane, nazivanja pogrdnim imenima, nema prekidanja.

§Svaka osoba pokušava sagledati problem onako kako ga druga osoba vidi (priča „Zli vuk”). Pogledati prilog (priča „Zli vuk”). §Svaka osoba kaže na koji je način ona odgovorna za taj problem. §Zajedno nastojte da dođete do rješenja (komunikacija, oluja mozga, slike magaraca) i izaberite ono rješenje koje zadovoljava obje strane, tj. „POBJEDNIK – POBJEDNIK” RJEŠENJE („Priča o pomorandžama”). Pogledati prilog („Priča o pomorandžama”). §Potvrdite dogovoreno, oprostite ili se zahvalite.

PRILOG: Slika „Priča o magarcima”

48

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) PRILOG: Priča „Zli vuk”

Crvenkapica na drugi način (vukova priča) Šuma je moj dom. Živio sam tu i volio je. Nastojao sam da je očuvam urednom i čistom. Jednoga sunčanog dana dok sam čistio smeće koje je za sobom ostavio jedan kamper, čuo sam nečije korake.

Sakrio sam se iza drveta i ugledao malu djevojčicu kako ide stazom i nosi košaru. Odmah mi je ova djevojčica bila sumnjiva jer je bila čudno obučena, sva u crvenom, a glava joj je bila prekrivena kao da nije htjela da ljudi vide ko je ona. U jednom trenutku, zaustavio sam je da je ispitam kuda ide i šta radi u šumi.

Ispričala mi je neku priču, navodno da ide do kuće svoje bake jer joj nosi ručak. Činila mi se kao poštena osoba, ali ona je bila u mojoj šumi i zaista mi je izgledala sumnjivo u toj čudnoj odjeći koju je imala na sebi.

Zato sam odlučio da joj održim lekciju koliko je opasno tek tako skakutati po šumi nenajavljen i obučen tako čudno. Pustio sam je da ide svojim putem, ali sam otrčao prije nje do bakine kuće.

Kada sam vidio tu krasnu staricu, objasnio sam joj u čemu je problem i ona se složila sa time da njena unuka zaista treba da nauči lekciju. Dogovorili smo se da se drži po strani dok je ja ne zovnem. Zapravo se sakrila ispod kreveta.

Kada je djevojčica stigla, pozvao sam je u sobu u kojoj sam ležao u krevetu obučen kao baka. Djevojčica je ušla u sobu sva zarumenjena i rekla nešto grozno za moje velike uši. I prije sam bio vrijeđan, te sam nastojao da pređem preko toga na najbolji mogući način, time što sam rekao da će mi moje velike uši pomoći da je bolje čujem. Šta sam mislio time da kažem jeste da mi je ona simpatična i da sam htio da obratim posebnu pažnju svemu što ona kaže. Zato me je još više uvrijedila djevojčicina primjedba da imam velike uši. Onda je ona dala još jedan uvredljiv komentar na račun mojih buljavih očiju. Sad vam je jasno šta sam počeo da osjećam prema ovoj djevojčici, koja se pravila da je fina, a u stvari je bila veoma loša osoba. Pošto se ja ponašam po načelu, ako me neko ošamari, ja mu okrenem drugi obraz, tako sam joj rekao da će mi moje velike oči pomoći da je bolje vidim.

Kada me je ponovo uvrijedila, to me je zaista zaboljelo. Imam taj problem. Zubi su mi zaista veliki, a ta mala djevojčica je upravo ružno govorila o mojim zubima. Trebao sam se bolje kontrolirati, to znam, ali sam skočio iz kreveta i prorežao da će mi moji zubi pomoći da je lakše pojedem.

Da svima bude jasno, ni jedan vuk ne bi mogao pojesti malu djevojčicu, to svi znaju, ali ta čudna djevojčica je počela da trči po kući i da vrišti, a ja sam trčao za njom da bih je smirio. Skinuo sam bakinu odjeću, ali je to samo pogoršalo stvar.

Iznenada, vrata su se otvorila sa treskom i na njima je stajao krupni drvosječa sa sjekirom. Pogledao sam ga i odjednom mi je postalo jasno da sam u nevolji. Iza mene je bio otvoren prozor i iskočio sam kroz njega van.

Hoću da vam kažem! To je sve što se desilo, ali ta baka nikad nije ispričala šta se u stvari zbilo. Nije puno prošlo, a pročulo se da sam ja zlobni, zli tip. Svi su me počeli izbjegavati. Ne znam šta se desilo sa tom malom djevojčicom u čudnoj crvenoj odjeći, ali ja poslije toga nisam živio sretno do kraja svog života.

49

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) PRILOG: „Priča o pomorandžama”

Dvije djevojčice su se posvađale zbog pomorandže. „Daj mi je, treba mi pomorandža” - viknula je prva. „I ja hoću pomorandžu. Smjesta!” – viknula je druga. Ušla je učiteljica i saslušala zahtjev svake od djevojčica. Obje su htjele istu stvar. Učiteljica uze nož i rasiječe pomorandžu na pola. Svakoj djevojčici dala je po jednu polovinu pomorandže.

Prva djevojčica je svoju polovinu ogulila, bacila koru i pojela unutrašnjost. Druga djevojčica je svoju polovinu ogulila, ali je bacila unutrašnjost, a koru stavila da se suši. Ona je htjela da pravi kolačiće od pomorandže.

Razmisli i pokušaj odgovoriti na sljedeća pitanja:

§Šta je bio zahtjev prve, a šta zahtjev druge djevojčice? §Šta je bio interes prve, a šta druge djevojčice? §Da je učiteljica slušala njihove interese, a ne zahtjeve, da li bi sukob bio riješen drugačije?

50

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

KONFLIKT 3 Konfliktna situacija – eskalacija i deeskalacija Rezultat naših reakcija na neku konfliktnu situaciju se može odraziti kao eskalacija ili kao deeskalacija. Ako želimo da izaberemo najbolji način reakcije na neku konfliktnu situaciju, poželjno je prije svega da razumijemo koji su to uslovi koji određuju da li će ta reakcija biti eskalacija ili deeskalacija. (eskalirati – proširiti se u veličini, zapremini, broju, količini, opsegu, intenzitetu).

Konfliktna situacija će vjerovatnije prerasti u eskalaciju: §kada je još više naglašeno takmičarsko ponašanje, §kada oni koji su uključeni u sukob ne vide mogućnost da nađu obostrano zadovoljavajuće rješenje, §kada je želja da se nešto dobro dobije iz konfliktne situacije potisnuta zbog želje za pobjedom i/ili zbog želje da se naudi drugoj strani, §kada se drugi ljudi uključe u konflikt i zauzmu strane, §ukoliko se jedna ili obje strane osjećaju ugrožene jedna od druge, §kada ne postoji interes niti ulaganje u održanje postojećeg odnosa, ili ako postoji neki raniji negativni i neproduktivni konflikt između stranki, §ukoliko stranke ne posjeduju potrebne vještine za stvaranje pomirljive atmosfere.

Konfliktna situacija će se umanjiti, odnosno deeskalirati u sljedećim slučajevima: §ukoliko je odnos između stranki uključenih u konflikt zasnovan na neovisnosti, ali sa obje strane postoji briga o ishodu i posljedicama konflikta, §ukoliko su stranke uključene u konflikt i prije uspješno rješavale nesporazume, §ukoliko su stranke uključene u konflikt više usredotočene na problem, a ne jedna na drugu, §kada se osjećanja ljutnje, straha i frustriranosti izražavaju direktno u kontaktu sa strankom u konfliktu, a ne indirektno, §kada su otvorene prijetnje umanjene ili otklonjene, §kada se otvoreno razgovara o potrebama, §kada stranke u konfliktu spretno koriste vještine za pomirenje, ili imaju pomoć u provođenju tih vještina.

POMOZITE MI DA RIJEŠIM PROBLEM Uputstvo učenicima: §Desnom rukom, obrisnom linijom, ocrtati lijevu ruku (raširenih prstiju u obliku lepeze). §U središtu (dlana) upisati jedan svoj (»gorući«) problem. §Sve obrise ruku sa problemima izložiti na pano. §Svi trebaju pažljivo pročitati izložene probleme. §Svako se odluči kome će pomoći. §Na obris jednog prsta napisati priloženo »rješenje« za dotični problem. §Treba popuniti sve »prste«. §Nakon što su svi problemi dobili po pet rješenja, svaki učesnik uzme papir sa svojim »dlanom«. §Svaki učesnik u grupi diskutira na koji način on sad vidi svoj problem i osjećanja koja su se javila tokom rada u zajednici.

51

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

UČINI ŠTO MOŽEŠ CILJEVI: üpoticati učenike da pomažu drugima üpoticati suosjećanje s osobama koje su u nevolji REALIZIRANJE RADIONICE: RAZREDNIK: Pokušajte se prisjetiti nekog dobrog djela koje ste učinili bilo kome i recite nam ukratko o kakvu se djelu radi.

Zatim razrednik kaže: „Sada ću vam pročitati članak koji su prije nekoliko godina objavile gotovo sve američke novine. Radi se o istinitome događaju. Pozorno ga poslušajte jer ćemo ga poslije analizirati.” „Kiti je slijedio manijak kad se vraćala kući s posla u tri sata ujutro. Trideset osam njezinih susjeda pojavilo se na prozoru kad je užasnuta kriknula: nijedan nije izašao da joj pomogne iako ju je progonitelj maltretirao više od pola sata i na kraju ubio. Nijedan čak nije učinio niti toliko da pozove policiju.”

§Šta mislite, zbog čega niko nije učinio ništa? (Dopustiti učenicima da iznesu svoje mišljenje. Obično učenici navode: Možda su se bojali za sebe. Možda se nisu htjeli uplitati u tuđe probleme da ih neko ne okrivi. Možda je svako od njih mislio da će neko drugi pomoći. Možda su se ukočili od straha. Tako je u Americi… i slično).

Zabilježite dječije odgovore na ploči ili na papiru A3 formata, ako ih želite zadržati za sebe, jer bude doista zanimljivih razmišljanja. Zatim naglasite šta je sve utjecalo na tu odluku: otuđenost ljudi u velikim gradovima, gdje se svako brine samo za sebe; veliki broj promatrača, što smanjuje osjećaj osobne odgovornosti, jer svako razmišlja „zašto bih baš ja nešto učinio” ili „valjda će neko nešto učiniti” i slično.

§Na koji način su promatrači mogli pomoći djevojci? Ovo se dogodilo u Americi, mislite li da bi kod nas bilo drukčije? Obrazložite odgovor. Zbog čega bi bilo ili zbog čega ne bi bilo?

§Jeste li ikada vidjeli da se neko prema nekome ružno ponaša (ruga se, ismijava ga, tuče, ogovara…)? Šta ste kao promatrač tada učinili?

Nakon toga razrednik će pročitati drugu priču. „Sada ću vam pročitati drugu priču, a vi ćete mi reći koja je osnovna razlika između ova dva događaja.”

Oluja se smirila i lagana kiša počela je natapati pijesak. Dječak je primijetio, kao i mnogi drugi znatiželjnici, da su morski valovi na pješčanu obalu izbacili mnogo morskih zvijezda. One su se otimale smrti koja im je prijetila. Njihovo mnoštvo privuklo je pozornost ljudi koji su se tiskali promatrajući neobičan prizor.

Morske zvijezde ležale su nepomično svega nekoliko metara od mora koje im život znači. U tome mnoštvu našao se i dječak koji je promatrao ovu zvjezdanu borbu sa smrću. Svi su mirno gledali, ali dječak se oteo svom ocu iz ruku i otrčao do morskih zvijezda. Sagnuo se, rukama zgrabio tri zvijezde i otrčao do mora.

Vratio se i ponovio isto. „Šta radiš, mali?” – upita ga neki znatiželjnik. „Vraćam morske zvijezde u more, inače će uginuti na pijesku” – odgovori dječak, ponavljajući iste radnje. „Ali zar ne vidiš da ih ima hiljade i da ih ne možeš sve spasiti? Previše ih je. To se uvijek događa nakon olujnih valova. Ti ne možeš promijeniti stvari!” – reče mu znatiželjnik.

52

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) Dječak se osmjehne, zahvati opet nekoliko zvijezda, baci ih u more i odgovori: „Za ove sam uspio promijeniti stvari.” Čovjek je nakratko ostao zatečen, potom se sagne, te sam poče bacati zvijezde u more. Vidjevši to, dvije djevojke učine isto i sad ih je već bilo četvoro koji su zvijezde vraćali u život. Malo nakon toga i ostali znatiželjnici pristupe i sad ih je već bilo pedesetak koji su morske životinjice bacali u vodu. Tako su ubrzo bile spašene sve zvijezde.

§U čemu je razlika između ove dvije priče? §Kakav je utjecaj na brojne promatrače imao dječakov postupak? §Kakav vam se zaključak nameće?

Razrednik će na kraju naglasiti: Za razliku od promatrača iz prvog primjera, od kojih se niko nije odvažio niti nazvati policiju, ovaj dječak učinio je prvi korak i pokušao spasiti što se spasiti može. Istina, možda u nekoj situaciji ne možemo učiniti mnogo, ali neka to ne bude prepreka da učinimo ono malo što možemo. Možda ne možemo spasiti cijeli svijet, ali, kako je govorila Majka Terezija: „Ako ne možeš pomoći cijelome svijetu, pomozi jednome čovjeku.” Imajte na umu da kada nekome pomažete, svojim primjerom možete potaknuti i druge da počnu pomagati i tako se dobro širi! Često je nasilje među djecom poput pozornice!

Imamo: §dijete koje se nasilno ponaša, §dijete koje trpi nasilje, §promatrače – publiku.

Najbrojniji su promatrači koji najčešće ništa ne čine da bi pomogli. Razlozi zbog kojih ne čine ništa obično su: §ne žele da ih drugi smatraju izdajicama, boje se da će i sami onda postati žrtva, §misle da će im se drugi smijati ako pokušaju pomoći, §a možda su i ravnodušni te ne suosjećaju sa osobom koja trpi nasilje.

ZAPAMTITE: Prijaviti nasilje nije tužakanje. Time pomažete i osobi koja trpi nasilje i osobi koja se nasilno ponaša!

53

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) DODATAK:

Rješavanje konflikta – mišljenje srcem Zažmiri Uradite vježbu: Ispunimo se ljubavlju Pričaonica Diskutujte o sljedećoj temi: Kada ima ljubavi u nama, bijes nestaje.

Postavite im pitanje: §Možete li se sjetiti situacije u kojoj ste ljubavlju otjerali ljutnju?

Zamolite djecu da razmijene iskustva. Saslušajte ih i po potrebi to prokomentarirajte.

Napravi, pokaži Uvedite ih u temu riječima: Danas ćemo imati priliku da vidimo kako uz pomoć glave i srca možemo nešto naučiti. Rješavanje konflikata je mnogo lakše ukoliko pokažemo malo ljubavi. Nacrtajte veliko srce na podu (toliko da u njega može da stane dvoje djece).

Opišite situaciju u kojoj se desio konflikt ili je zamislite. Zamolite djecu koja su u njoj učestvovala (ili su je zamišljala) da se prisjete šta je iniciralo sukob. Nemojte precjenjivati njihove stavove. Pohvalite ih za saradnju u vezi sa utvrđivanjem trenutka kada je sukob počeo. Nakon toga recite im: Sada želim da razmislite o tome na koji ste način mogli da postupite u trenutku kada je sukob započeo. Dok zamišljate, zakoračite u srce. Čestitajte djeci riječima: Dobro ste mislili srcem, ukoliko dođu do pozitivnog rješenja situacije.

Napomena nastavniku: Nastavite da koristite crtež srca na podu za svaki konflikt koji se desi tokom obrade ovog poglavlja.

Pričaonica Nastavite sa diskusijom tako što ćete im postaviti sljedeća pitanja: §Šta sve stvara sukob na igralištu? §Šta stvara sukob u grupi?

Poštujte sve dječije odgovore. Zamolite ih da misle srcem – kada budu spremna, neka stanu u veliko srce nacrtano na podu i daju svoja rješenja.

Napravite simbole za data rješenja (srca, golubove,...). Podignite ih u vis i na svemu obrazlažite zašto je rješenje dobro.

54

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

Vještina prekidanja sukoba Pričaonica Vježbu počnite nekom pjesmom o poštovanju. Vježbajte pozdrave na raznim jezicima, onako kako ste naučili.

Razgovarajte o sljedećoj temi: Poštovanje znači lijepo se ponašati prema drugima.

Postavite pitanje:

§Šta podrazumijeva lijepo ponašanje?

Saslušajte odgovore s poštovanjem i razumijevanjem. Podstičite djecu da se sjete što više primjera iz svog života.

Ponekad ljudi kažu ili urade nešto što nije lijepo. To znači da nisu osjećali dovoljno poštovanja prema drugima. Postavite pitanja: §Šta je to što ne voliš da ti drugi ljudi govore? §Kako se osjećaš kada se tako nešto desi? §Šta je to što ne voliš da drugi ljudi rade? §Kako se osjećaš kada se tako nešto dogodi?

Kada neko kaže ili uradi nešto što ne voliš, možeš da mu kažeš: Ne volim kada to radiš. Želim da prestaneš.

Tražite od djece da ponove ove dvije rečenice nekoliko puta, izgovarajući ih odlučno, jasno i sa samopoštovanjem.

Napravi, pokaži Nađite dva dobrovoljca da glume u ovoj vježbi. Pozovite zatim još nekoliko parova da glume. Postavite im pitanja: §Kada se ljudi obično rugaju drugima i daju im pogrdna imena? §Šta u takvim situacijama možemo da učinimo?

Napomena za nastavnika: Molimo vas da prije vježbe pogledate dio o posredovanju kod sukoba iz poglavlja o miru da biste mogli da uradite sljedeće.

Kažite: Sjećate li se ona tri pitanja za rješavanje konflikata? Hajde da opet malo vježbamo, ali tako što ćemo pažnju posvetiti slušanju drugih s poštovanjem i ponavljanju s poštovanjem onoga što druga osoba kaže.

Pokažite vještinu zaustavljanja sukoba uz pomoć dva đaka, kao u poglavlju o miru. Starija djeca mogu da budu mirovni posrednici. Pokažite im kako da uz poštovanje postave tri pitanja. Pohvalite njihove napore.

Pričaonica Pročitajte neku priču iz narodne književnosti o poštovanju. Onda razgovarajte o priči i crtežom prikažite događaj opisan u njoj ili je odglumite.

55

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

56

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

57

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

6. SASTANAK TEMA: ISTINA – DRUŽELJUBIVOST

58

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

PET GLAVNIH ODLIKA DRUŽELJUBIVOG PONAŠANJA Uvijek se smješi! To je svakako mnogo bolje nego da ideš po školi i namrštiš se svakome na koga naiđeš.

Jasno i glasno se pozdravi sa svima koje sretneš u hodniku, pa čak i ako ih ne poznaješ baš najbolje.

Moguće je da će te u prvi mah neko gledati malo čudno (pitaće se da li te zna i odakle te zna), ali ubrzo će shvatiti da se, zapravo ponašaš druželjubivo.

Potrudi se da svakoga dana zbog nečega pohvališ bar jednu osobu u školi ili odjeljenju. Naravno, nećeš reći nešto kao: „Opa, frizura ti je danas, za promjenu, baš super!”

Ako si u timu koji je izgubio, budi pravi sportista i nauči da priznaš poraz. Uvijek treba da čestitaš pobjednicima i da im zahvališ na dobroj utakmici, a ne da uvrijeđeno istrčiš s terena, vičući nešto poput: „Ne mogu da vjerujem da smo izgubili od ovih tikvana!”

Razgovaraj sa drugom djecom kad god ti se za to ukaže zgodna prilika. To može biti prije ili poslije časa, poslije fizičkog, dok čekate prevoz do kuće, odnosno dok stojite u redu. Svaka osoba sa kojom razgovaraš može ti postati prijatelj.

§Mali savjet: Pravilo broj 5 nemoj primjenjivati na času, jer ćeš vjerovatno naljutiti mnoge nastavnike.

Sada se sigurno pitaš kakve bi koristi mogao da imaš od svega toga i čemu sve to može da te nauči. Pa, znaćeš kako treba postupati sa ljudima, ali i to kako se započinje uspješan razgovor i kako se on održava.

Naravno, osoba kojoj to polazi za rukom mora biti vesela, ljubazna, nesebična i zanimljiva – baš kao što ćeš biti i ti.

Zaista nije teško biti fin!

Svoju „finoću” uvijek možeš da „povećaš!” Pitaš se kako? Postani magnet za drugare. Osmijehni se svaki put kada nekoga sretneš, nemoj sakrivati radost, pokaži svima da imaš samopouzdanja, pažljivo slušaj nastavnike na času i nemoj se plašiti da budeš ono što jesi. Takvo ponašanje svi cijene i vole. Sigurno ćeš postati pravi pravcati magnet za drugove, a možda ti se smiješi čak i ...

Ovdje se govori samo istina Napravi, pokaži Sprovodite svakodnevne intervjue u kojima će djeca govoriti istinu o sebi, drugima, svojoj porodici, o onome što dotad drugi o njima nisu znali, a željeli bi da im kažu (kao kada odgovaraju na pitanja iz leksikona). Vodite intervjue sve dok radite na aktivnosti o poštenju. Možete to činiti preko zamišljene televizije sa kartonskim ramom umjesto televizijskog ekrana. Napišite iznad mjesta na kojem će se održavati intervjui: Ovdje se govori samo istina. Kasnije, kada djeca nauče kako se intervjuiše, mogu da se smjenjuju kao novinari. Djeca mogu sama nešto da ispričaju, ili im možete postavljati jednostavna pitanja.

Bilješka za vaspitače/nastavnike: Ako radite sa mlađom djecom koja još ne mogu da razlikuju stvarno od zamišljenog, ispričajte im nekoliko stvarnih i kobajagi priča. Neka vaše kobajagi priče budu veoma očigledne, a zatim ih pitajte: Šta se zatim desilo?

Na primjer: Jednoga dana sam šetao/la ulicom i vidio/la Alena i njegovu majku..... nasuprot: Jednoga dana sam šetao/la ulicom i odjednom ugledao/la ogromno zeleno stopalo! Bilo je veliko kao kuća!

60

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) DODATAK: Pozitivne osobine i ponašanja:

Cambiciozan Cbistar Cbrižan Cbrz Cčastan Cčestit Cdarežljiv Cdinamičan Cdobar Cdobar pratitelj Cdobar organizator Cdobar slušatelj Cdobar takmičar Cdobro opaža Cdobro rješava sukobe Cdobroćudan Cdosljedan Cdovitljiv Cdruštven Cdruželjubiv Cduhovit Cefikasan Cenergičan Centuzijast Cfer Cfin Chitar Chrabar Chuman Cinformiran Cinovativan Cinspirativan Cinteligentan Ciskren Cistrajan Ckoncentriran Ckoristan Ckreativan Clogičan Cljubazan Cmaštovit Cmekog srca Cmnogostran Cmoralan

Cmotiviran Cmudar Cna dobrome glasu Cneiskvaren Cnesebičan Cnježan Cnezavisan Cobazriv Codan Codgovoran Corganiziran Cosjetljiv Cotvoren Cotvorenog uma Cpametan Cpazi na sigurnost Cpazi na zdravlje Cpažljiv Cplemenit Cposlušan Cposrednik Cpostavlja ciljeve Cposvećen Cpotvrđen Cpouzdan Cpovjerljiv Cpozitivan Cprecizan Cpredvodnik Cprijatan Cprimjeran Cproduktivan Cprofesionalan Cpromišljen Cpronalazatelj Cpronicljiv Cpun duha Cpun nade Cpun povjerenja Cpun razumijevanja Cpun života Cradostan Crazuman Crječit 61

Crješava probleme Csamodiscipliniran Csamouvjeren Csimpatičan Cskroman Csmiren Csnalažljiv Csnažan Cspreman na kompromis Cspreman na suradnju Cstabilan Cstaložen Cstrpljiv Ctačan Ctolerantan Culjudan Cumješan Curedan Cuspješan Cvedar Cvelikodušan Cvjeran Cveseo Cvoli ljude Cvrijedan Czabavan Czahvalan Czanimljiv Czainteresiran Czreo Cželjan Cživahan

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) DODATAK: Negativne osobine i ponašanja:

Dne primjećuje neke ljude Dlaže Dtjera druge da rade što ne žele Dčini da se drugi osjećaju neugodno Dnaziva druge pogrdnim imenima Dmaltretira ili napada druge zbog njihove rase,

Dponaša se kao da vlada svijetom Dzloban je Dneljubazan je Dnapada druge Dnaređuje drugima Dhvali se da je opasan Dlomi tuđe stvari Dnosi oružje Dvara Duništava tuđe stvari Dposramljuje druge Dtjera druge da mu daju svoj novac Dtjera druge da mu daju svoje stvari Dzastrašuje Dogovara Dmaltretira Dšikanira Dudara Dponižava Dpovređuje tuđa osjećanja Dignorira Dvrijeđa Dšutira Dismijava Dpravi nepristojne gestove Diznosi diskriminatorske stavove (u vezi sa rasom i

vjere, pola, porodičnog porijekla, kulture itd.

Dmaltretira ili napada druge zato što su na neki način drugačiji Dgura Dodbija da razgovara Dodbacuje neke ljude Dgovori uvredljivo o drugima Dplaši Dvrišti Dćuška Dširi glasine Dkrade Dpsuje Duzima tuđe stvari Dpodsmijava se Dzadirkuje Dpravi zlobne šale Dprijeti Dzlostavlja druge tako što ih neprestano dodiruje Dsluži se verbalnim porugama Dsluži se fizičkim nasiljem Dpiše uvredljivo o drugima Ddere se

polom)

Dčini da se drugi osjećaju bespomoćno Dčini da se drugi osjećaju potčinjeno Dčini da se drugi osjećaju neprimjetno

62

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

63

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

7. SASTANAK TEMA: POTREBE

64

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

POTREBE Piramida života TRAJANJE AKTIVNOSTI: 30 minuta CILJEVI: üpomoći učenicima da nauče prepoznavati osobne potrebe i uvažavati potrebe drugih MATERIJALI: üpo jedan papir üprimjerak priče „Košulja sretnog čovjeka” za svakoga ükonferencijska ploča REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: 1. Svaki učenik dobije svoj primjerak priče „Košulja sretnog čovjeka” koju voditelj ili netko od učenika pročita naglas. Nakon priče slijedi razgovor sa učenicima o tome kako su je razumjeli.

2. Učenici se podijele u tri skupine uz uputu: „Razmislite o svemu što vam je u životu potrebno da biste bili zadovoljni, sretni, dalje rasli i razvijali se.

Napišite sve što vam vezano za to padne na pamet (osobe, osobine, stvari, pojave). Pokušajte biti realni!

Kada završite, označite sve što ste napisali brojevima od jedan na više, tako da ono što vam je najvažnije označite brojem jedan, a manje važno većim brojevima. Imate deset minuta.” „Sada zamislite da je sve ono što ste napisali kamenje od kojega ćete graditi piramidu. Na dno upišite ono što vam je najvažnije. To su kameni temeljci koji nose piramidu. Složite kamenje tako da je ono što vam je najmanje važno na vrhu piramide. Sa prijateljima u skupini podijelite što ste napisali. Sada pokušajte složiti zajedničku piramidu vaše skupine, uvažavajući druge, ali i zalažući se za svoje kamenje. Piramide predstavite jedni drugima, a nakon toga, ako želite, možete napraviti i piramidu cijele skupine.”

Prijedlog pitanja za razgovor:

§Što smo doznali o sebi, što o drugima? Imamo li slične ili različite potrebe? Koje su nam potrebe na dnu piramide?

§Kako zadovoljavamo potrebe sa dna piramide, a kako one sa vrha piramide? U kojim načinima zadovoljavanja potreba se malo, a u kojim dosta razlikujemo? §Jesmo li se zabavljali, uvažavali, surađivali?

Moj dan TRAJANJE AKTIVNOSTI: 20 minuta CILJEVI: üidentifikacija potreba üsposobnost procjene situacije REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: 1. Svatko zamisli dan koji može provesti onako kako mu srce želi, od trenutka kada se probudi do odlaska na počinak.

2. U parovima ispričaju jedni drugima svoj scenarij i daju mu ime (npr. „Ela ide na Karibe”, „Benjamin igra šah sa svjetskim velemajstorom”). Nakon toga pokušavaju otkriti o kojoj se potrebi radi u njihovim scenarijima (putovati, igrati se, biti sa nekim...).

66

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) Pitanja za razgovor u velikoj skupini: §Što je većina poželjela? Jesu li to moguće ili nemoguće želje? Možete li ostvariti takav dan? Što vas sprječava? (prostor, ljudi, sredstva,...) §Ako ste zamislili nemoguće, možete li napraviti neke preinake, neku drugu varijantu koja bi zadovoljila istu potrebu? Sjetite se o kojim se potrebama radi.

PRILOG: Priča „Košulja sretnog čovjeka” U jednom kraljevstvu živio je kralj koji je imao bolesnu kćer. Liječnici su je obilazili neprestano, ali lijekovi koje su joj propisivali nisu davali nikakve rezultate.

Na kraju su se liječnici složili da joj ozdravljenje može donijeti samo košulja sretnog čovjeka. Kraljevi ljudi razbježaše se kraljevstvom kako bi pronašli sretnog čovjeka.Propješačili su sela i gradove, obišli imanja i kolibe, i svuda gdje bi zatekli čovjeka koji nije izgledao uplašen, namrgođen ili sjetan, pitali su ga je li on sretan čovjek. Međutim uvijek bi dobivali negativan odgovor – svakoga je na ovom svijetu snašlo ponešto zbog čega se osjećao nesretnim – bilo to što nije imao poroda, ili to što mu je porod pokosila bolest, bilo to što je bio siromašan, ili to što je strepio nad svojim bogatstvom, ili što je bio osamljen, ili to što je živio sa ljudima koje nije volio, ili to što je volio ljude, koji nisu živjeli s njim...

Odlazili su od čovjeka do čovjeka, ali odgovor je kod svakog bio isti: „Kada bih imao još samo ovo ili ono bio bih najsretniji čovjek na svijetu”. Na kraju su odlučili da potragu treba privesti kraju, budući da u kraljevstvu nema sretnog čovjeka.

Na povratku kući, u polju, čuli su pjesmu. Pjesmu je iz sveg grla pjevao jedan seljak. Odlučili su upitati još i njega da li je sretan. Prišli su seljaku koji je pjevao. „Zašto pjevaš dobri čovječe?” – upitali su ga. „Sretan sam!” – odgovori im on. „Sretan? Zašto si sretan?” – upitali su ga još jednom. „Sretan sam jer imam svoju obitelj, sretan sam jer mi je obitelj zdrava, sretan sam jer imam ovo malo polje…” – reče im sretni čovjek.

Kraljevim ljudima se ozari lice. Napokon, pomislili su, imamo košulju sretnog čovjeka, kraljevna će ozdraviti! Ispričali su mu priču o bolesnoj kraljevni, i na kraju su ga upitali: „Da li bi nam htio dati svoju košulju, kako bi kraljevna ozdravila?”

Sretnom čovjeku tuga zamijeni osmijeh: „Ali ja nemam košulju!“

67

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

EMPATIJA (Empatija je sudjelovanje u osjećajima drugoga i uživljavanje u njegove osjećaje. Za taj je pojam usko vezano i empatično slušanje sugovornika uz uvažavanje ne samo sadržaja poruke nego i njegovih osjećaja i želja, te olakšavanje komunikacije parafraziranjem.)

Da sam ja ti TRAJANJE AKTIVNOSTI: 15 minuta CILJEVI: üuživljavanje u osjećaje i stanja drugih REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: 1. Učenici se podijele u parove. Osoba 1 zamišlja da je osoba 2 i govori, npr.: „Da sam ja ti, zvala bih se Sanela, imala bih plave oči, kratku kosu, malog brata Denisa, bila bih velika spavalica, voljela bih pomagati drugima da savladaju matematiku” itd. Uloge se izmjenjuju s tim da svaka osoba nastoji o drugoj navesti što više istinitih pozitivnih tvrdnji.

2. Skupina se dijeli na skupine od 4 do 5 članova. Prva članica skupine dobiva zadatak pokazati kako se ona veseli. Ostali oponašaju i slobodno se nadovezuju svojim iskazima. Drugi član pokazuje kako tuguje, ostali oponašaju, treći kako se odmara, četvrti kako se brine, peti kako obavlja neki kućni posao koji ga frustrira ili ljuti.

Prijedlog pitanja za razgovor:

§Što smo radili? (uživljavanje u stanja, karakteristike i osjećaje drugih) §Jesmo li prepoznavali njihove osjećaje? §Izgledamo li slično kada mi pokazujemo svoje osjećaje?

68

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

PODRŠKA Čovjek je čovjeku najveća potreba TRAJANJE AKTIVNOSTI: 15 minuta CILJEVI: ürazvijanje potrebe za davanjem i primanjem podrške REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: Objasnimo da će vježbati davanje i primanje podrške. Podrška je pozitivna misao koju ćemo izreći o nekome u skupini.

Svi sjede u krugu. Svaki član ulazi u sredinu kruga, okrene se nekome i kaže nešto pozitivno o toj osobi, a zatim taj ulazi u sredinu i kaže nešto lijepo o sljedećem i tako dok svi ne dođu na red. Pripazite na to da se o svakome iz skupine kaže nešto pozitivno. Dok osoba u sredini kruga smišlja što bi rekla, ostali ga ne ometaju gestama ili riječima.

Prijedlog pitanja za razgovor:

§Kako ste se osjećali dok ste slušali o sebi pozitivne izjave? (Dobro, loše, zadovoljno – nezadovoljno, postiđeno – važno, napeto – opušteno, vedro – zabrinuto). Kada netko o vama govori lijepe stvari, osjećate li napad ili podršku? §Što je bilo teže, primati ili davati pozitivna mišljenja? Zašto?

Zaključak: Svi želimo biti cijenjeni i priznati od drugih. Podrška nam treba. Ako želite dati i dobiti podršku – počnite govoriti pozitivno o drugima (i sebi) i to baš ono što zaista i mislite.

Načini iskazivanja pozitivnih poruka 1. Pokušajte biti originalni. Recite: „volim tvoj način smijanja” radije nego „sviđa mi se tvoj izgled”.

2. Recite originalnu poruku koja se ne može primijeniti na nekoliko ljudi.

Ako se vaše poruke mogu lako odnositi na dvije ili tri druge osobe u skupini, tada niste bili dovoljno jasni. Pokušajte ne govoriti na uobičajen način, jednostavnim pozitivnim naglašavanjem onoga što svi znaju i svi vide i predstavlja najuočljiviju karakteristiku na nekoj osobi.

3. Pokušajte reći svakoj osobi što ste primijetili kod nje u pogledu njene važnosti ili uspjeha u skupini, i zašto bi ju željeli bolje upoznati.

4. Učinite vašu poruku stvarno vašom i upotrijebite ime te osobe. Poruke govorite i pišite u prvome licu jednine, te upotrebljavajte izraze poput „želim ti” ili „osjećam”...

69

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

RAZDERANO SRCE TRAJANJE AKTIVNOSTI: 15 minuta CILJEVI: ürazvoj empatije i osvješćivanje postupaka koji su u osnovi pozitivnih poruka MATERIJALI: üveliko papirnato srce sa tekstom „JA SAM VAŽAN ILI VAŽNA” napisanim velikim slovima na srcu üselotejp üpriča „Razderano srce” REALIZIRANJE AKTIVNOSTI: Svi selotejpom na prsa nalijepe veliko papirnato srce. Voditelj čita priču „Razderano srce”.

Uputa: „Svaki put kada u priči čujete nešto što može povrijediti osobu, utjecati na to da se osjeća loše i ima o sebi loše mišljenje, pokažite palcem prema dolje i otrgnite komad papirnatog srca.”

Prijedlog pitanja za razgovor: §Što mislite kako se Damir osjeća? Zašto se tako osjeća? Kakav utjecaj bi takvi osjećaji mogli imati na njega ako se tako postupa s njime iz dana u dan? §Opiši situaciju u kojoj si se tako ponio ili si vidio nekoga da se tako ponaša. Zamisli i opiši kako se ta osoba osjećala... §Pitajte učenike za rečenice potpore, pozitivne poruke i one koje osnažuju. Što biste rekli Damiru? Što biste za njega učinili da se bolje osjeća? Uz svaku osnažujuću poruku koju netko izgovori, neka djeca dignu palac prema gore. §Što mislite kako bi se Damir sada osjećao nakon što je čuo sve poruke podrške?

70

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) PRILOG: Priča „Razderano srce” Jednoga utorka ujutro, kad je zazvonila budilica, Damir nije ustao iz kreveta. Deset minuta nakon toga, njegova mama otvara vrata sobe i kaže: „Hajde, ponovno ćeš zakasniti u školu. Stvarno si lijenština!”

(PODERITE KOMAD) „Ali mama, ne osjećam se dobro!” „Zašto se uvijek ponašaš kao mala beba?” (PODERITE KOMAD) pita Damirova mama. „Uvijek se osjećaš loše kad je tjelesni u školi. Samo ti ustani i spremi se. Tvoj je brat već gotov!” (PODERITE KOMAD) Damir se brzo obukao i otišao u kuhinju nešto pojesti. Njegov stariji brat Alen je upravo završavao. „Ja idem mama”, rekao je. „Čekaj Damira!”, rekla je mama. „Taj šmokljan uvijek kasni” (PODERITE KOMAD), reče Alen. „Ne želim zakasniti.”

Damir je potrčao za starijim bratom i na vrijeme su stigli na školski autobus. Ali, upravo kada su se vrata autobusa zatvorila, Damir se sjetio da je ostavio na pisaćem stolu domaću zadaću. Pitao je vozača bi li mogao pričekati da se vrati i uzme zadaću. Vozač ga je pogledao: „Što je tebi blesane?” (PODERITE KOMAD) „Pa nije ovo taksi! Uostalom, tako ti i treba kada kasniš!” (PODERITE KOMAD) Kada je stigao u školu Damir je rekao učiteljici da je zaboravio domaću zadaću a ona je odgovorila: „Damire, to je već četvrti put ovaj mjesec da zaboravljaš domaću zadaću. Jesi li zaista radio? Počinjem misliti da lažeš.” (PODERITE KOMAD) „Bojim se da ću morati porazgovarati sa tvojim roditeljima o tome.”

Damir je volio sportove, ali je mrzio tjelesni jer je bio najmanji od svih dječaka u razredu. Toga dana trebali su igrati košarku koja je bila jedan od najgorih sportova za Damira. Učiteljica je zamolila djecu da se podjele u dva tima, Lavove i Tigrove. Za nekoliko trenutaka bilo je deset dječaka u svakom timu, a Damir je bio jedini koji je ostao neraspodijeljen. (PODERITE KOMAD) Kapetan Lavova je rekao: „Mi ga nećemo. On nije dobar igrač.” (PODERITE KOMAD) “On nije Tigar. Više sliči na uplašenu mačku” (PODERITE KOMAD), rekao je kapetan Tigrova. Ostali su se dječaci počeli smijati.

(PODERITE KOMAD) Na kraju je učiteljica raspodijelila Damira u tim Lavova, ali on je sjedio na klupi cijelo vrijeme jer ga kapetan nije htio uključiti u igru. (PODERITE KOMAD) Toga je dana nakon škole Damirov brat Alen igrao nogomet sa svojim prijateljima nedaleko od njihove kuće. Damir je bio znatno bolji u nogometu nego u košarci. Nogomet mu je bio najdraži sport. Zato je pitao Alena može li i on igrati. „Ni slučajno”, rekao je Alen, „ti bi upropastio igru.” (PODERITE KOMAD) Njihova je mama to čula i rekla: „Trebao bi pustiti bratu da igra sa vama, Alene.” „Ali mama, on je prespor!” (PODERITE KOMAD) „i uvijek je nekome na putu...” (PODERITE KOMAD)

71

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

72

PriruÄ?nik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

73

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama)

NASLOV:

Priručnik za nastavnike (za rad u odjeljenskim zajednicama) realiziran u okviru projekta: „Sigurno okruženje za djecu u školama - Dvije škole pod jednim krovom”

REALIZACIJA:

74