Putokazi by Nela Kacmarcik-Maduna

UNICEF I INSTITUCIJA OMBUDSMANA FEDERACIJE BIH

PUTO KAZI

UNICEF I INSTITUCIJA OMBUDSMANA FEDERACIJE BIH

Naslov:

Putokazi Izdavač:

UNICEF i Institucija ombudsmana Federacije BiH

Autorski i urednički tim: Zlatko Ilić

Vera Jovanović

Ljiljana Krunić-Zita Esad Muhibić

Mirsada Poturković Branka Raguz

Dževada Sarajlija

Tehnički urednik: UNICEF

Grafički dizajn: Mirna Ćesović Tiraž: 10.000 primjeraka

PUTO KAZI Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine OMBUDSMENI/OMBUDSMANI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE URED U SARAJEVU

Sadržaj:

O PUTOKAZIMA

KOGA SMATRAMO DJETETOM

ZNAŠ LI KOJA PRAVA IMAŠ

KO SU OMBUDSMANI, ORGANI STARATELJSTVA I NGO/NVO

ŠTA AKO UPRAVO RODITELJI/STARATELJI KRŠE TVOJA PRAVA I INTERESE

ŠTO TREBAŠ ZNATI O SVOJIM PRAVIMA U ŠKOLI

DISKRIMINACIJA I NASILJE ZBOG SPOLA

KAO DIJETE SA POSEBNIM POTREBAMA ŽELIŠ U ŠKOLU

PRAVA DJECE U ŠKOLI IMAJU PRIORITET

ZLOSTAVLJANJE U ŠKOLI

IMAŠ PRIMJEDBE NA ŠKOLU

IMAŠ PRAVO NA SLOBODU VJEROISPOVJESTI U ŠKOLI

NEMAŠ RODNI LIST

OSIGURANJE OD NESRETNOG SLUČAJA

NEMAŠ ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZAŠTITU

IMOVINSKA PRAVA

KAKO DOBITI JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ

TVOJA OBITELJ JE BEZ STALNIH PRIMANJA ILI SU ONA NEDOSTATNA ZA PREŽIVLJAVANJE

NOVČANA POMOĆ ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA ZA VRIJEME ČEKANJA NA POSAO

DA LI SI ČLAN PORODICE POGINULE, UMRLE ILI NESTALE CIVILNE ŽRTVE RATA

40 44

SAM/A SI DIJETE SA INVALIDITETOM ILI CIV. ŽRTVA RATA TKO IMA PRAVO NA DODATAK ZA DJECU

ŽELIŠ PUTOVATI A NEMAŠ PASOŠ/PUTOVNICU

OTAC NE ŽELI PRIZNATI OČINSTVO/MAJKA NE ŽELI PRIZNATI MAJČINSTVO

RODITELJ S KOJIM NE ŽIVIŠ IZBJEGAVA PLAĆATI ZA TVOJE IZDRŽAVANJE

NE VIWAŠ JEDNOG RODITELJA

ŠTO JE USVOJENJE

DIJETE POD SUMNJOM DA JE IZVRŠILO KAZNENO DJELO

RODITELJI/STARATELJI/USVOJITELJI ILI NEKA TREĆA OSOBA TE TJERA DA PROSIŠ OTMICA DJECE I TRGOVINA DJECOM (Trafficking) SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE

ODRASLI NE POŠTUJU TVOJU PRIVATNOST

ŠTA MORA URADITI INSPEKTOR AKO JE HRANA ILI…..

IMAŠ PRAVO NA ZDRAV OKOLIŠ PRAVO NA UDRUŽIVANJE

ZNAŠ LI ŠTA JE EUROPSKA UNIJA

ETIČKI KODEKS

DA TE JOŠ JEDNOM PODSJETIMO…..

STIGAO/LA SI GOTOVO DO KRAJA

NAUČI KOMUNICIRATI O SVOJIM PRAVIMA

Materijali za ovu publikaciju prikupljeni su u okviru projekta podrške Odjelu za prava djeteta Institucije Ombudsmana Federacije BiH, koji podržava Save the Children Norway.

Putokazi

O PUTOKAZIMA.....

Putokazi su ozbiljna publikacija koja je namijenjena najprije djeci. Napisana je kako bi iz nje djeca naučila prepoznati svoja prava i načine na koje ih mogu ostvarivati i/ili spriječiti kršenja svojih ili prava njima dragih osoba.

Putokazi su istovremeno namijenjeni i odraslima. Poželjno je da Putokaze pročitaju i roditelji, staratelji, nastavnici i direktori škola, liječnici, socijalni radnici, policajci. Možda ovi Putokazi sadrže sve što već oni znaju, ali nije suvišno stalno se podsjećati na prava djeteta, jer je na odraslima isključiva odgovornost za ostvarenje najboljeg interesa djece.

Dok budete čitali Putokaze, nemojte oklijevati da za pojašnjenje i savjet pitate one za koje smatrate da imaju više iskustva i znanja. Cilj Putokaza je da potaknu razgovor među djecom o njihovim pravima i obavezama, kao i između svih onih kojima je ostvarivanje prava djece prioritetni interes. Zato su Putokazi dotakli brojne oblasti života i nadamo se, poslužit će za diskusiju u razredu, društvu, u obitelji, a što je najvažnije potaknuti na akciju. Svako ko nešto nauči iz ove publikacije, naučio je lekciju o pravima djece i ljudskim pravima, korisnu za sebe, ali i druge. Sigurni smo da ovo učenje kroz Putokaze jača tvoju svijesti o vlastitim pravima i obavezama, ali i pravima i obavezama drugih osoba.

Sve to vodi ka jednom važnom cilju - razvoju demokratskog društva, uređenom za dobro svih, jednakopravnih građana. Vodi te da što je moguće ranije naučiš šta je to “građanska inicijativa”. U demokratskim društvima građani sami iniciraju brojne aktivnosti, čak i donošenje ili izmjenu zakona ili izgradnju nekog objekta, sve za dobrobit njih samih. To bismo željeli i u Bosni i Hercegovini.

UNICEF/INSTITUCIJA OMBUDSMANA

Nisi siguran/a na koji način možeš ostvariti neko svoje pravo koje ti se čini ugroženo; ili kako zadovoljiti svoje potrebe koje nisu zadovoljene,a misliš da su to realne potrebe djeteta tvog uzrasta i stanja. Primjeri sadržani u ovoj knjižici pokazat će ti načine kako to postići.

Nauči da se boriš za svoja prava i prava drugih, posebno kada znaš da se krše. Znaj da je to građanska dužnost svih ljudi u demokratskim društvima.

O svemu što ti je u ovoj brošuri nejasno pitaj nastavnike, roditelje, druge učenike, ili nazovi organ starateljstva ili Instituciju Ombudsmana.

Sve što piše u ovoj brošuri slobodno kopiraj, umnoži, preštampaj ili na neki drugi način učini dostupnim što većem broju djece i odraslih. Na taj način ćeš i sam/a doprinijeti širenju informacije o pravima djeteta, a time i o načinu zaštite.

Putokazi

ZNAŠ LI KOJA PRAVA IMAŠ?

Putokazi

Znaš li da postoji međunarodni zakon koji se zove UN KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA?

Tvoja prava su prava koja ti pripadaju samim tim što si dijete. Tvoja prava su ono što ljudi koji su odgovorni za tebe trebaju napraviti da budeš sretan/na, zdrav/a i siguran/na. Naravno, i ti imaš odgovornost prema drugoj djeci i odraslima kako bi i oni uživali prava koja im pripadaju.

Konvencija o pravima djeteta je dogovor između zemalja koji djeci garantira ista prava gdje god živjela. Kada vlada neke zemlje prihvati UN Konvenciju, znači da ona pristaje poštivati prava djeteta propisana Konvencijom. Ovom Konvencijom djeca su po prvi put izdvojena kao poseban subjekat međunarodnog prava i zaštite. Djeca su kroz Konvenciju prihvaćena kao ljudska bića koja mogu iskazati svoje potrebe i učestvovati u svim aktivnostima po pitanjima koja ih se tiču.

Bosna i Hercegovina je notifikacijom o sukcesiji preuzela UN Konvenciju 23.11.1993. god. To znači, obavezala se na njezinu primjenu tako da svako dijete ima sva prava iz Konvencije. Do sada si u školi ili na nekom drugom mjestu najčešće učio/la o svojim pravima i obavezama navedenim u Konvenciji o pravima djeteta. Međutim, važno je naučiti kako neko svoje pravo ostvariti, kako ispraviti povredu ili nepravdu koja ti je, namjerno ili nenamjerno učinjena. Ostvarivanje prava zajamčenih Konvencijom prvenstveno je obaveza naše države i njenih organa. Iz tog razloga smo ti u ovoj brošuri, kroz određene životne situacije, nastojali pokazati put ka ostvarivanju nekih tvojih prava koja se trebaju ostvariti putem državnih organa i institucija.

> Nijedno putovanje, pa tako niti ovo, nije lako i jednostavno ako ne znaš kuda ideš, ali ako imaš "Putokaze" i naučiš da ih koristiš, imaš realne šanse da stigneš do cilja. SRETNO!

Putokazi

KOGA SMATRAMO DJETETOM? Dijete je ljudsko biće koje nije navršilo 18. godina ako se na temelju zakona tvoje zemlje, koji se odnosi na dijete, punoljetstvo ne stječe ranije. (članak 1. Konvencije o pravima djeteta)

Djeca su i djevojčice i dječaci. Oni su ravopravni u svim svojim pravima. U Bosni i Hercegovini postoji Zakon o ravopravnosti spolova koji promovira i štiti oba spola i garantira jednake mogućnosti svim građanima, bez obzira na njihov spol.

Najbolji interes djeteta

Učitelji, nastavnici, profesori, liječnici, policajci, novinari, socijalni radnici i državni službenici moraju prilikom donošenja odluka u vezi sa djecom postaviti sebi jednostavno pitanje:

Da li je ovo što činim najbolje baš za to dijete?

Putokazi

KO SU OMBUDSMANI?

Ombudsmani su osobe koje imaju zadatak da štite ljudska, samim tim i dječija prava i slobode. Postupak zaštite ljudskih/dječijih prava pred Ombudsmanima je uvijek besplatan. Obaveza je svih državnih organa i službenika da surađuju sa Ombudsmanima. Što više, organi starateljstva i sudovi i drugi organi koji vode postupke vezane za prava djeteta su dužni u svim slučajevima kada otkriju da postoji kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda članova porodice i interesa djeteta, a koji se uobičajenom procedurom ne mogu riješiti, tu povredu prijave Instituciji Ombudsmana i zatraže njeno AKTIVNO učešće u postupku. Kada ustanove da postoji povreda nekog prava, Ombudsmani će zatražiti od nadležnog organa da tu povredu odmah otkloni i vrati u stanje prije povrede prava (da se ranije pravo ponovno uspostavi, restituira).

Putokazi

ORGAN STARATELJSTVA (CENTRI ZA SOCIJALNI RAD/ SLUŽBE SOCIJALNE ZAŠTITE)

Imaju zadatak da pruže stručnu pomoć i zaštitu prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, kao i da rješavaju sporove između članova porodice u slučajevima poremećenih porodičnih odnosa. Pod organima starateljstva podrazumijevaju se centri za socijalni rad ili službe socijalne zaštite organizirane u kantonima i općinama.

NGO/NVO (NEVLADINE ORGANIZACIJE)

U Bosni i Hercegovini postoje brojne nevladine organizacije, međunarodne i domaće, koje se bave praćenjem ostvarivanja, odnosno kršenja ljudskih prava i posebno prava djeteta. To se zove monitoring. Takve organizacije pišu izvještaje o kršenjima prava, prezentiraju ih u javnosti kroz medije i na taj način utječu na stvaranje pritiska na pasivne organe vlasti koji u svom radu ne ispunjavaju dužnu obavezu poštivanja najviših međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava.

Svako može biti uključen u mrežu monitora. Potrebno je da poznaje međunarodne standarde za zaštitu ljudskih prava, i prava djeteta i nauči prepoznavati situacije u kojima se krše ti standardi. Ako te zanimaju nevladine organizacije, čime se bave i gdje se nalaze, lako možeš saznati i putem interneta. Potraži website: www.icva-bih.org tu ćeš naći treženu informaciju o nevladinoj organizaciji koja te zanima. Možeš poslati upit e mail-om na adresu: icva@bih.net.ba. Sigurni smo da će ti dati početne informacije.

Putokazi

ŠTA AKO UPRAVO RODITELJI/STARATELJI KRŠE TVOJA PRAVA I INTERESE?

U novom Obiteljskom zakonu FBIH je napisano cijelo poglavlje pod naslovom “Prava i dužnosti roditelja i djece”. Sve su te odredbe usklađene sa odredbama iz UN Konvencije o pravima djeteta. U Zakonu je posebno je objašnjena zaštita osobnih prava i interesa djeteta.

Npr. ukoliko su tvoji roditelji nasilni prema tebi tako što te zlostavljaju (fizički ili emocionalno), zanemaruju tvoj odgoj i vaspitanje, uskraćuju ti obrazovanje u ustanovi za koju si zainteresiran/a i koja najviše pruža za puni razvoj tvojih mogućnosti i sposobnosti, a da za to nemaju objektivno opravdanje, imaš pravo na zaštitu.

Tu zaštitu ti je dužan pružiti organ starateljstva i putem njega sud. Ako si u takvoj situaciji slobodno im se obrati direktno ili preko osobe u koju imaš povjerenje. Organ starateljstva će:

pismeno upozoriti roditelje na propuste i pružiti pomoć u njihovom otklanjanju (ako se tiče propusta u zanemarivanju zdravlja i odgoja)

odrediti nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja

oduzeti roditelju roditeljsko pravo da živi sa djetetom (ako roditelj ugrožava interese djeteta i u većoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta ili ne sprečava drugog roditelja da se tako ponaša prema djetetu)

oduzimanjem roditeljskog staranja (ako roditelj grubim zanemarivanjem svojih dužnosti ili napuštanjem djeteta stavlja u opasnost sigurnost, zdravlje ili moral djeteta, sud će mu u vanparničnom postupku oduzeti roditeljsko staranje)

Putokazi

Iz ovoga teksta vidiš koliko su obitelj i odnosi unutar obitelji važni, ne samo za tebe, jer je to tvoja obitelj, nego i za cijelo društvo. Država Zakonom uređuje odnose u obitelji, koji se moraju zasnivati na zaštiti privatnosti i porodičnog života, ravnopravnosti, međusobnom pomaganju, poštivanju, obavezi roditelja da osiguraju zaštitu interesa i dobrobiti svog djeteta, njihovu odgovornost za djetetov odgoj i obrazovanje, obavezu same države da osigura zaštitu porodice i djeteta, starateljsku zaštitu za djecu bez roditeljskog staranja, stare i iznemogle i sl.

Zakon kaže da si ravnopravan/a u svojim pravima i obavezama prema svojim roditeljima jednako kao i tvoja braća i sestre; ravopravni su tvoji roditelji i međusobno i prema tebi. Ta ravnopravnost znači da su oba roditelja podjednako dužna starati se o tebi, izdržavati te, obrazovati, voditi računa o tvom zdravlju, jednom rječju voditi računa o tvom najboljem interesu, isto kao i o tvojoj braći i sestrama, ako ih imaš. Izuzetak je samo slučaj kada roditelj zbog svoje bolesti ili nekih drugih okolnosti koje su izvan njegove kontrole nije u stanju brinuti se ni o sebi, pa niti o tebi. Djeca su dužna poštivati svoje roditelje. U slučaju kada roditelji nemaju sredstva za život, ili se nisu u stanju više samostalno brinuti o sebi, tada se njihova odrasla djeca moraju brinuti o njima i izdržavati ih. U cilju potpunije zaštite obitelji u Federaciji BIH je donesen Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Taj Zakon propisuje načine na koji su državni organi dužni zaštiti tvoja prava u slučaju da trpiš nasilje od druge osobe (to mogu biti tvoji roditelji, vanbračni partner tvog roditelja, srodnici sa kojima živiš, tvoj

staralac ili hranitelj). Ti državni organi su policija, organ starateljstva, tužilaštva i sud. Oni su dužni pružiti ti zaštitu, jer nitko ne treba trpiti nasilje, niti itko ima pravo vršiti nasilje nad drugim.

Također, Zakon obavezuje svaku osobu koja zna za nasilje da to prijaviti najbližoj policijskoj upravi ili organu starateljstva. Znači da nasilje trebaju prijaviti ne samo osobe koje trpe nasilje, nego i drugi članovi obitelji koji znaju za nasilje, susjedi, nastavnici, doktori, policajci, svi koji su na neki način saznali da se nasilje negdje dešava. To je njihova zakonska obaveza.

Pomoć

Ako si u takvoj situaciji, ili je to član tvoje obitelji, neko koga poznaješ, reci im šta si pročitao/la u Putokazima i pouči ih o načinu na koji se mogu zaštititi.

Putokazi

DISKRIMINACIJA I NASILJE ZBOG SPOLA

Svaka diskriminacija po spolu je kažnjiva. Zato ako sam/a trpiš ovakvu diskriminaciju ili primijetiš da to trpi neko drugi, da se toj osobi ne dozvoljava željeno obrazovanje, da nastavnici pri ocjenjivanju nemaju isti odnos, da joj se ne dozvoljava bavljenje sportom, ili učestvovanje u nekim aktivnostima samo zato što je određenog spola, zatraži pomoć, odnosno savjetuj je da zatraži pomoć kod najbližeg organa starateljstva, a ako bude trebalo i sudskih organa. Koliko je važna ravnopravnost bez obzira na spol dokazuje i postojanje Gender centara u oba entiteta, Agencije za ravnopravnost spolova u BIH, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH vrši nadzor na provođenjem Zakona o ravnopravnosti spolova.

Pomoć

možeš tražiti putem organa starateljstva i Ombudsmana, ali i Gender centra FBIH i Agencije za ravnopravnost spolova u BIH.

Ova temeljna ravnopravnost svih ljudi, bez obzira na spol, dalje se širi na ravnopravnost oba spola bez obzira na boju kože, jezik kojim govore, državu iz koje potječu, vjersko i nacionalno opredjeljenje, političko i drugo mišljenje. Ipak moraš znati, da sva ta prava imaš samo do granica tuđih prava. Na toj granici, gdje se susreću prava dviju osoba jeste prostor za toleranciju. Biti tolerantan/a znači insistirati na svojim pravima samo dok se tvoja prava ne sukobe sa pravima drugih, a tada biti spreman/a tražiti rješenje prihvatljivo za obje strane. To je pravilo koje važi u svim odnosima, uključujući tvoju obitelj, prijatelje, poznanike. U svijetu se 16. Novembar slavi kao DAN TOLERANCIJE.

Uradite zajedno

Putokazi

Sa svojim prijateljima organiziraj skup na kojem ćete pričati o primjerima svoje tolerancije. Razmislite koje su to situacije, naročito u školi ili igri. Razmislite jeste li uvijek toga svjesni? Jeste li primijetili kako se ponašaju odrasli u vašem okruženju, jesu li oni uvijek tolerantni prema vama ili jedni prema drugima?

Putokazi

ŠTA TREBAŠ ZNATI O SVOJIM PRAVIMA U ŠKOLI?

Dio obrazovanja u osnovnoj ili srednjoj školi stekao/la si u inozemstvu. Kako nastaviti školovanje u BiH?

Putokazi

U školu se možeš uključiti odmah, ali u roku od 30 dana moraš izvršiti nostrifikaciju diplome ili ekvivalenciju svjedodžbe (priznavanje postojeće diplome preko Ministarstva obrazovanja kantona u kojemu želiš živjeti). Rješenje o ekvivalenciji donosi kantonalni ministar obrazovanja. Nastavljaš školovanje u drugom entitetu/kantonu u istom obrazovnom programu. Bez ikakvih dodatnih uvjeta možeš nastaviti školovanje. U slučaju da ti škola osporava pravo na nastavak školovanja, obrati se prosvjetnoj inspekciji.

Roditelji te sprečavaju/ometaju u redovnom pohađanju nastave.

Jedno od tvojih temeljnih prava iz UN Konvencije o pravima djeteta jeste pravo na obrazovanje.

U Bosni i Hercegovini je osnovna škola obavezna za svu djecu.

Srednja škola nije zakonom obavezna, ali je besplatna i dostupna svoj djeci prema njihovim interesovanjima i mogućnosti roditelja. Školskim obveznikom smatra se dijete do navršene 15.godine života. Roditelj je obavezan dijete koje je školski obveznik upisati u školu, omogućiti mu redovno pohađanje nastave i surađivati sa školom i nastavnicima. Protiv roditelja koji ne ispunjava ove obaveze pokreće se prekršajni postupak. Srednja škola je za sada besplatna, ali nije obavezna. Očekuje se da uskoro i srednja škola bude obavezna, kao što je to sada osnovna.

Smatra se da je svako dijete koje roditelji nisu upisali u osnovnu školu zanemareno dijete i organ skrbništva je dužan odmah po saznanju pomoći da dijete to pravo ostvari. Roditelji odgovaraju zbog toga što svoje dijete nisu upisali u osnovnu školu, kažnjavaju se, stavlja se pod nadzor njihova skrb nad djetetom, a može im se u slučajevima naročito grubih kršenja (npr. kada uporno izbjegavaju da dijete upišu u školu, ili ga tjeraju da radi, umjesto da ide na nastavu i uči) oduzeti pravo na skrb nad djetetom.

Pomoć

Ako ne ideš u školu jer ti to roditelji ne omogućavaju obrati se najbližem starateljskom organu ili kaži najbližem policajcu i traži pomoć.

Putokazi

Prilikom upisa u srednju školu zahtijevaju od tebe da platiš upisninu/ školarinu.

Javne škole nemaju pravo naplaćivati školarinu/upisninu, jer se finansiraju iz proračuna kantona. Školarinu/upisninu mogu naplaćivati samo privatne škole. Smije li tvoj nastavnik/profesor naplaćivati instrukcije?

Nastavnik/profesor zahtijeva od tebe da zbog loše ocjene koju si dobio/la iz predmeta koji ti predaje, dolaziš kod njega na instrukcije koje plaćaju tvoji roditelji.

Osim što je ovo nemoralno, za nastavnike je i kažnjivo. Neki kantonalni zakoni su predvidjeli visoke novčane kazne za nastavnike koji iz svoga predmeta organiziraju instruktivnu nastavu za koju im se plaća.

Nisi zadovoljan ocjenom koju ti je nastavnik zaključio.

Ti ili tvoj/i roditelj/i možete podnijeti prigovor nastavničkom vijeću u roku od 3 dana od obavijesti o ocjenama. Nastavničko vijeće dužno je odgovoriti na tvoj prigovor u roku od 3 dana. Ako se tvoj prigovor usvoji, formirati će se komisija koja će u roku od 2 dana provjeriti tvoje znanje i donijeti konačnu ocjenu. Možeš zahtijevati izuzeće predmetnog nastavnika iz ispitivačke komisije. Ako tvoj prigovor bude odbijen možeš podnijeti žalbu ministarstvu obrazovanja koje u roku od 7 dana treba donijeti konačnu odluku.

Kao vrhunski sportista/nadaren učenik trebaš odsustvovati sa nastave radi priprema i takmičenja.

Imaš pravo zatražiti odsustvovanje u skladu sa Pravilima škole. Propušteno gradivo moraš nadoknaditi u toku školske godine. Ako si posebno nadaren/a, po zakonu imaš pravo na specijalni status. Taj status dodjeljuje kantonalno ministarstvo obrazovanja na prijedlog škole ili kluba. Odličan si učenik i misliš da bi mogao/la završiti dva razreda u toku jedne školske godine.

Nije nemoguće - zakon ti ovo dopušta. Ostale pojedinosti nalaze se u Pravilima škole. Razgovaraj o tome s roditeljima, razrednikom i pedagogom škole. Uključi i kantonalno ministarstvo obrazovanja.

Sva kantonalna ministarstva obrazovanja su putem Federalnog ministarstva obrazovanja prihvatila poreporuku Institucije Ombudsmana FBIH da pedagoški zavodi/zavodi za školstvo godišnje izvještavaju o povredama prava djeteta i načinu na koji je povreda sanirana, odnosno o razlozima zbog kojih nije. Zato reagiraj na ponašanja kojim se kršte tvoja prava u školi.

Putokazi

KAO DIJETE SA POSEBNIM POTREBAMA ŽELIŠ U ŠKOLU!

Tko su djeca sa posebnim potrebama?

Uradite zajedno

Ako ideš u školu koja nema prilagođen ulaz za osobe sa poteškoćama u kretanju, dogovori se sa svojim drugovima da napišete dopis direktoru škole i inicirate postupak za uklanjanje barijera.

Djeca sa posebnim potrebama su i djeca uvećanih sposobnosti tj. posebno nadarena djeca, kao i djeca umanjenih sposobnosti, tj. djeca koja imaju izvjesne tjelesne ili mentalne poteškoće.

Djeca sa posebnim potrebama su i djeca izuzetno nadarena za nešto (pravi mali virtuozi u nekoj aktivnosti, dijete sa nadprosječnim koeficijentom inteligencije - IQ), ali koja mogu imati neke fizičke poteškoće.

Sva ova djeca trebaju dodatnu pažnju kako bi se u cjelosti pravilno razvile sve njihove sposobnosti.

Tu pažnju trebaju ne samo od svoje obitelji, nastavnika ili npr. liječnika, socijalnih radnika, nego i od svojih vršnjaka.

Sva djeca imaju pravo na puni razvoj u svom prirodnom okruženju, na razvoj svojih sposobnosti i potencijala do najviših razina. Stoga i djeca sa posebnim potrebama imaju pravo da se druže, igraju, uče sa svojim vršnjacima, uz veći angažman odraslih, naročito u svojim školama u kojima se odvijaju za njih individualni programi.

Odluku o školovanju djeteta sa posebnim potrebama predlaže stručni mobilni tim, koji vrši opservaciju u prirodnom okruženju, predškolskoj ustanovi ili redovnoj školi koju pohađa dijete. Stručni mobilni tim daje svoje mišljenje školi i roditeljima sa uputem šta je optimalno za dijete. Kada roditelji to žele u slučajevima djece sa umanjenim sposobnostima mogu se obratiti i organu starateljstva, koji će ih uputiti u ostavarivanje i drugih, socijalnih prava koja djetetu pripadaju.

Imaš li pravo na posebnu ili redovnu školu kao dijete sa posebnim potrebama zbog umanjenih sposobnosti? Ovisno o zdravstvenom stanju i sposobnostima možeš ići u:

redovnu školu, po individualnom programu specijalnu školu

Ako tvome stanju ne odgovara ništa od navedenog, poduku možeš dobivati i kod kuće. Tvoji roditelji se trebaju obratiti najbližoj školi/ministarstvu obrazovanja koje je obavezno preuzeti brigu o tvom obrazovanju na način koji je za tebe prihvatljiv. Tvoji roditelji trebaju znati da se radi potpune skrbi o tebi moraju istovremeno uključiti nadležni organi iz oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.

Ako je dijete sa umanjenim tjelesnim i mentalnim sposobnostima ima pravo, osim na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, na obrazovanje, besplatan prijevoz, užinu i udžbenike, kao i subvenciju u predškolskoj ustanovi i produženom boravku.

Dijete, ima pravo na rani fizikalni, logopedski i defektološki tretman, sve u cilju ranog pomoganja i postizanja što boljih rezultata.

Osim djeteta i roditelji imaju pravo na edukaciju, od strane mobilnog tima, kako bi mogli ostvariti partnersku ulogu sa učiteljem/učiteljicom, u smislu bolje pomoći i podrške u toku djetetovog školovanja.

Roditelji se mogu uključiti u udruge/udruženja roditelja, koja se bore za ostvarivanje prava djece sa posebnim potrebama.

Putokazi

Pomoć

Odgovorne osobe u javnim ustanovama pred kojima su arhitektonske barijere moraju obavezno zatražiti njihovo uklanjanje, jer su inače odgovorne za prekršaj koji se novčano sankcionira. O svemu tome govore članci 7.i 8. Zakona o građenju FBIH.

Ako organi u javnim ustanovama ili u nadležnim općinama ne poduzmu traženo, obratite se Instituciji Ombudsmana.

Putokazi

PRAVA DJECE U ŠKOLI IMAJU PRIORITET

Pomoć

Ako se u školi dešavaju politički skupovi, ili su samo najavljeni znaj da je to zakonom zabranjeno i sami učenici ili njihovi roditelji/staratelji trebaju na to upozoriti školu. Učenici i roditelji se mogu i izravno obratiti ministarstvu obrazovanja, a ukoliko i u tome ne uspiju, mogu se obratiti Instituciji Ombudsmana.

Prema članu 5. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BIH:

Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, skrb za dobrobit njegovog tjelesnog i duševnog zdravlja i sigurnosti, u školama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim pravima.

U slučaju sukoba dvaju prava, prednost se uvijek daje onom pravu, tumačenju ili djelovanju koje najviše koristiti interesu djeteta.

Škola je obrazovna ustanova kojoj je svrha da kroz optimalni umni, tjelesni, moralni i društveni razvitak pojedinca, prema njegovim mogućnostima i sposobnostima doprinese stvaranju društva utemeljenog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvitku koji će osigurati najbolji životni standard građana. Rad škola je javan.

U školama je zabranjeno djelovanje političkih stranaka i njihovih podmladaka.

Time su sva politička okupljanja u školskim objektima, a to su školske zgrade, dvorišta i igrališta, okarakterizirana kao nedopustiva. Ne dozvoli da te zbog svog političkog stava zloupotrebljavaju nastavnici, roditelji, poznanici.

Nedopustivost dugotrajnog prekida nastave

Putokazi

Višednevni štrajkovi nastavnika u toku same školske godine su u Federaciji BIH postali vrlo učestali. Za vrijeme štrajka učenici danima ne pohađaju nastavu.

UN Konvencija o pravima djeteta naročito odredba člana 3. Konvencije, inzistira da u svim aktivnostima koje se tiču djece, od primarnog značaja budu interesi djeteta, bez obzira na to da li te aktivnosti provode javne ili privatne institucije. Odredbe člana 5. i 6. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BIH nalaže da u slučaju sukoba dvaju prava (u ovom slučaju nastavnika koji traže svoja prava s jedne strane i učenika da imaju nastavu i ostvaruju pravo na obrazovanje sa druge strane), uvijek prioritet imaju prava učenika.

Škola ima odgovornost da doprinese stvaranju takve kulture koja poštuje ljudska prava i temeljne slobode svih građana kako je to utemeljeno Ustavom i ostalim međunarodnim dokumentima za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda. Sa oba aspekta obustava nastave radi štrajka nije dopustiva jer predstavlja kršenje prava djeteta.

Posebno je nedopustivo pozivati i učenike da se solidariziraju sa svojim nastavnicima.

Posljedice štrajka su brojne i ozbiljne. To su: kršenje prava djeteta na obrazovanje, kršenje prava djeteta na odmor i igru; objektivno manje kvalitetna nastava zbog brzog prelaska gradiva, kako bi se formalno mogla zaključiti školska godina, neobjektivno ocjenjivanje.

Stav Ombudsmana FBIH o nedopustivosti dugotrajnog prekida nastave zbog štrajka nastavnog osoblja je prihvatilo i Vijeće za djecu BIH.

Pomoć

U slučaju da se organiziraju štrajkovi višednevnom obustavom nastave ukazati na njihovu nedopustivost sa aspekta prava djeteta, najprije organima u školi, ministarstvu prosvjete, a ukoliko nakon toga ne počne redovna nastava, obratiti se Ombudsmanima.

Putokazi

IMAŠ PRIMJEDBE NA ŠKOLU? Imaš primjedbe:

Na kvalitetu nastave i način rada nastavnika (broj časova, rad u smjenama, neopravdana skraćivanja ili produžavanja školskog sata, nestručnost nastavnika),

Uvjete u školi (loša higijena, loše zagrijavanje i rasvjeta),

Opremljenost škole (zastarjela oprema i učila, biblioteka s nedovoljnim fondom knjiga),

Ocjenjivanje (neobjektivno ocjenjivanje, neujednačenost ili nedostatak kriterija, korumpiranost nastavnika, reketiranje),

Sigurnost (loša disciplina, nasilničko ponašenje, grupe koje teroriziraju mlađe/druge učenike, otimanje novca i predmeta od vrijednosti, alkohol i droga),

Sve ostale pojave koje na bilo koji način mogu štetiti učenicima.

Ovi problemi dešavaju se u školi i logično je pokušati rješavati ih upravo u školi.

Djelovati se može:

Preko roditelja i upravljačkih tijela u kojima su zastupljeni roditelji - vijeće roditelja i školski odbor, Preko učeničkih struktura - odjeljenska zajednica i vijeće učenika,

Preko stručnih, rukovodnih i upravljačkih tijela škole - razrednik, pedagog, direktor, razredno vijeće, nastavničko vijeće, školski odbor.

Ukoliko problem nije bilo moguće riješiti u školi iz bilo kojeg razloga ili ponuđenim rješenjem nisi/niste zadovoljni, pomoć se mora potražiti na višem nivou i to:

U kantonalnom predagoškom zavodu ili u ministarstvu obrazovanja kantona - prosvjetna inspekcija/inspektori, ministar.

Ako se problem tiče grupe učenika ili svih učenika škole, nastupajte kao grupa. Napišite pismeni podnesak i ponudite ga na potpisi svim zainteresiranim učenicima. Predložite rješenja, naročito putem Vijeća učenika!

Pomoć

Putokazi

Ukoliko se desi da zahtjev učenika ne razmatra ni škola, ni pedagoški zavodi, niti ministarastvo obrazovanja, ili je ponuđeno rješenje očigledno u suprotnosti sa zakonom, obrati se Instituciji ombudsmana.

Putokazi

ZLOSTAVLJANJE U ŠKOLI Škola je dužna osigurati okruženje u kojem će učenik biti motiviran za učenje. U školi se mora poštovati individualnost svakog djeteta.

ZAPAMTI, UKOLIKO TI ILI NEKO IZ ŠKOLE PODNESETE PRIJAVU, MOŽETE TRAŽITI DA SE TVOJE IME NIGDJE NE POMINJE!

Škola mora biti sigurna za svako dijete. U njoj ne smije biti zastrašivanja, zlostavljanja, fizičkog kažnjavanja, vijeđanja, ponižavanja i degradiranja ili štete po zdravlje učenika.

Što trebaš učiniti ako te ipak zlostavljaju u školi ?

Ukoliko ste ti ili neko drugo dijete napadnuti ili na bilo koji način zlostavljani u školi od strane učenika (bulling), nepoznatih osoba ili djelatnika škole (fizički, mentalno, seksualno itd), sve fizičke i pravne osobe su dužne o tome odmah obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Bulling je vršnjačko nasilje koje može biti fizičko (udaranje, štipanje, guranje, čupanje), verbalno (vrijeđanje, zadirkivanje, ismijavanje), socijalno (ingorisanje, ogovaranje, širenje laži i glasina, isključivanje iz zajedničkih aktivnosti), seksualno (neželjeni fizički kontakti i uvredljivi komentari sa seksualnim značenjem), kulturno (vrijeđanje na nacionalnoj, kulturnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi) i ekonomsko (krađa, iznuđivanje novca). Sve ovo nisi dužan/a trpjeti.

Putokazi

Ako te fizički zlostavljaju u školi, potrebno je učiniti sljedeće:

Roditelj/staratelj ili samo dijete mora obavezno tražiti liječnički pregled u najbližoj medicinskoj ustanovi, školskoj ambulanti ili kod nekog drugog liječnika (obiteljska medicina). Obavezno uzeti dokaz o liječničkom pregledu sa dijagnozom.

Što prije se obratiti odgovornoj osobi u školi tj. razrednom starješini, školskom pedagogu, psihologu ili direktoru škole,

Istovremeno (moguće je i bez obraćanja školi) obratiti se najbližoj policijskoj upravi ili tužiteljstvu i to u pismenoj formi (može i rukopisom).

Uvijek tražiti da policija/tužiteljstvo ovjeri prijem tog pismenog podneska i zadržati taj primjerak kao dokaz obraćanja.

Nadležna policijska uprava, centar/služba za socijalni rad i tužiteljstvo će u okviru svojih nadležnosti, a zajedno sa tvojim roditeljem/starateljem i školom, pokrenuti postupak da te zaštiti. Ovisno o težini zlostavljanja, protiv nasilnika se mogu voditi kazneni ili prekršajni postupci, a za djelatnike škole i disciplinski, jer se takvo ponašanje, ma ko ga čini, ne smije tolerirati, nego kažnjavati. Ako se nasilje dešava u školi ili ispred škole od strane tvojih vršnjaka, tada će se učenik/ca-nasilnik/ca uputiti u disciplinske centre za korekciju ponašanja, ali tamo će ići i njihovi roditelji ili staratelji kako bi i oni naučili više o roditeljskim i starateljskim obavezama.

Pomoć

U slučaju da tvoje obraćanje nije pomoglo, jer nadležni nisu učinili ništa efikasno da te zaštite, obrati se za pomoć najbližoj Instituciji ombudsmana.

Putokazi

IMAŠ PRAVO NA SLOBODU VJEROISPOVJESTI U ŠKOLI Nastavu vjeronauke pohađaj samo ako je to u skladu sa tvojim uvjerenjima ili uvjerenjima tvojih roditelja. Onemogućavanje vjerskih sloboda u školi je kažnjivo. Za učenike koji ne pohađaju vjeronauku, škola je dužna organizirati druge izvannastavne aktivnosti u vremenu dok traje nastava vjeronauke. Ove aktivnosti škola mora planirati godišnjim programom rada škole.

ŽELIŠ IĆI NA VJERONAUKU?

Ako u tvojoj školi nema vjeronauka tvoje vjeroispovjesti, a ti je želiš pohađati, reci roditeljima da traže od škole da se i za pripadnike tvoje vjeroispovijesti organizira vjeronauka. O tome trebaju razgovarati sa direktorom škole i pismeno podnijeti zahtjev.

NE ŽELIŠ IĆI NA VJERONAUKU?

Čak i kada svi učenici iz tvog razreda osim tebe pohađaju časove vjeronauke, ti ne moraš ići na časove ako ne želiš. Imaš pravo misliti drugačije od ostalih!! Učenici koji ne pohađaju nastavu vjeronauke ne smiju ni na koji način biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike. Pravo na slobodu vjeroispovjesti je pravo dato svim građanima najvišim aktom u državi, Ustavom.

Pomoć

U slučaju da imaš neki od gore navedenih problema vezano za nastavu vjeronauka školi, tvoj roditelj/staratelj se treba obratiti školi i prosvjetnoj inspekciji ministarstva obrazovanja.

Putokazi

OSIGURANJE OD NESRETNOG SLUČAJA Na početku školske godine svi se učenici osiguravaju kolektivnim osiguranjem od posljedica nesretnog slučaja (nezgode). Takvo osiguranje važi cijelu godinu počevši od početka jedne školske godine do početka nove školske godine. Osiguranje plaćaju roditelji učenika.

Vrlo često osiguravajuća društva nude da djecu poginulih boraca (ili šehidsku djecu) osiguraju od nesretnog slučaja, bez plaćanja premije. Osiguranje nije vezano isključivo za nesretan slučaj u školi, nego su učenici pokriveni ovom osiguravajućom zaštitom, nevezano za prostor i vrijeme. Iako se radi o kolektivnom osiguranju, osiguravajuće kuće imaju spiskove djece za koje je plaćeno osiguranje i koja su osigurana. Djeca su u suštini osigurana pojedinačno, a ne kolektivno. Zato je važno da i ti imaš osiguranje.

Putokazi

ŠTO AKO NISI OSIGURAN/A?

Ako nisi osiguran/a, u slučaju nezgode nemaš pravo na isplatu premije. Zbog toga je nužno je da su sva djeca osigurana od nezgode. O tome škola mora voditi računa. Ako neki roditelj, zbog socijalnog stanja obitelji nije u mogućnosti platiti za osiguranje svog djeteta, škola treba urediti sa osiguravajućom kućom da se i ova djeca, kao što se to čini za djecu poginulih boraca (šehida), obuhvate osiguranjem, bez plaćanja od strane roditelja. Broj takve djece nije veliki i za svaku osiguravajuću kuću/društvo je takav potez afirmativan.

O ČEMU ŠKOLA MORA VODITI RAČUNA KADA ZAKLJUČUJE UGOVOR OSIGURANJU?

Osiguranje se može zaključiti u nekoliko varijanti. Između ostalog, osiguranje može biti sa troškovima liječenja ili bez njih. Isto tako, troškovi osiguranja nisu isti za djecu udaljenu od medicinskih ustanova i za djecu u gradskim sredinama. Stoga se preporučuje da škola sa roditeljima pažljivo izabere najpovoljniju varijantu osiguranja koja je u interesu djece, te da prije zaključenja ugovora dobro provjeri bonitet osiguravatelja (da li je osiguravajuća kuća dobra ili ne) i izabere najpovoljnijeg.

VAŽNO:

ako si ti jedno od te djece ili znaš neko djete koje nije osigurano, traži od škole da izvrši osiguranje i za vas.

Putokazi

NEMAŠ RODNI LIST?! Dijete nakon rođenja mora biti upisano u matičnu knjigu rođenih. Matična knjiga služi zato da bismo znali koliko ima djece u jednoj zemlji, kako se ona zovu, ko su im roditelji itd. Dijete koje nije upisano u Matičnu knjigu rođenih (MKR), nema jedinstven matični broj, nema zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ne može dobiti putnu ispravu, ne može se upisati u vrtić i školu, ne može naslijediti penziju ili imovinu. Dijete koje nije upisano u MKR može biti prodato ili na neki drugi način zloupotrebljeno. Dijete koje nije upisano u MKR je građanin bez ikakvih prava. Zato svako djete mora imati rodni list.

ŠTO TREBAŠ UČINITI DA DOBIJEŠ RODNI LIST?

Pitaj roditelje imaš li rodni list u koji je upisano tvoje puno ime i prezime. Podsjeti ih da je rodni list važan, jer bez njega ne možeš dokazati da si živ i da imaš prava. Čak i kada se naprave propusti, pa imaš neka prava iako nemaš rodni list doći će vrijeme kada će ti sigurno trebati. Na primjer, ako sada ipak ideš u školu, iako nemaš potpun rodni list, imaćeš problem kod upisa u srednju školu ili kada u osmom razredu osnovne škole tvoj razred odluči da ide na ekskurziju. Možda ćeš tada zbog kratkoće vremena, jer se naknadni upisi vrše putem policijskih uprava i traju duže vrijeme, propustiti ekskurziju.

Također znaj da samo jedno različito slovo može dovesti u pitanje vjerodostojnost tog dokumenta. Zato ime iz svih dokumenata, a za tebe je naročito važno svjedočanstvo, diploma, pohavala, putna isprava, moraju biti usuglašeni sa imenom iz rodnog lista.

Pomoć

Ukoliko nemaš neki od dokumenata, nemoj odustajati, već se odmah obrati najbližem centru za socijalni rad.

Ako i dalje imaš problem da dobiješ rodni list, obrati se najbližoj Instituciji ombudsmana za pomoć.

Putokazi

Ako ti u Matičnom uredu kažu da uopće nisi upisan u matičnu knjigu, tvoji roditelji ili staratelji (a to može biti i organ starateljstva ako se nemaš kome obratiti) moraju pokrenuti postupak naknadnog upisa djeteta u policijskoj upravi mjesta gdje živiš. Za naknadni upis policiji treba dostaviti: rodne listove roditelja,

uvjerenje o državljanstvu za jednog roditelja,

kopije osobnih/ličnih karata roditelja,

suglasnu izjavu roditelja o imenu djeteta, a u slučaju da nema suglasnosti, onda suglasnost centra/službe za socijalni rad.

Putokazi

NEMAŠ ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZAŠTITU?

Djeca do navršene 15. godine života, odnosno školska djeca do navršene 19. godine života i redovni studenti do navršene 26. godine života su najčešće zdravstveno osigurani preko svojih roditelja. Moguće je da djeca imaju pravo na zdravstveno osguranje i dulje od navedenog perioda preko svog roditelja, ako su zbog bolesti ili ozljede prekinula redovno školovanje. Tada se pravo na korištenje zdravstvenog osiguranja produžava za toliko vremena za koliko je prekinuto redovno školovanje. Ako djeca postanu trajno i potpuno nesposobna za rad prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovnog školovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti. To pravo imaju i djeca bez roditelja koja je osiguranik uzeo na izdržavanje, ali i djeca koja imaju bolesne roditelje ili roditelje koji se iz drugih razloga ne mogu brinuti o svojoj djeci, te su stoga data na izdržavanje drugoj osobi koja je sama osiguranik. Zdravstvena knjižica za djecu se ovjerava u firmi gdje radi roditelj ili staratelj ili u PIO ako je roditelj ili staratelj penzioner. Međutim, čest je slučaj da su roditelji djece navedenog uzrasta i statusa neuposleni, odnosno da sami nisu osiguranici. Šta se tada dešava sa zdravstvenim osiguranjem njihove djece?

Putokazi

KAKO DOBITI ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Ako roditelj radi, tada djete ima zdravstveno osiguranje preko roditelja. Ukoliko roditelj NE RADI, ali je prijavljen u zavodu za zapošljavanje i ima status osiguranika, dijete će i dalje preko njega imati zdravstveno osigu¬ranje i zdravstvenu knjižicu ovjeravati u zavodu. Moguće je da sam roditelj, iako je prijavljen u zavodu za zapošljavanje, nema status osiguranika. Ukoliko ta porodica prima dječiji dodatak, njihovo dijete kao redovan učenik ili student ima pravo na zdravstveno osiguranje kroz dječiji dodatak. Knjižicu ovjerava u centru za socijalni rad. Moguće je da sam roditelj nema status osiguranika i tada ti kao redovan učenik osnovne, srednje škole ili student do navršene 26 godine možeš imati status osiguranika neovisno o statusu svog roditelja. Tada zdravstvenu knjižicu ovjeravaš u ministarstvu obrazovanja tvog kantona. Potrebno je da tom prilikom doneseš pismenu potvrdu svoje škole da si redovan učenik. Ministarstvo obrazovanja je dužno, prema prihvaćenoj preporuci Institucije Ombudsmana FBIH da zajedno sa zavodom za javno zdravstvo istog kantona planira u proračunu sredstva namijenjena za zdravstvenu zaštitu učenika/studenata koji nemaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu.

ŠTO AKO SI NAVRŠIO 15 GODINA, A NE IDEŠ U ŠKOLU ILI SI VANREDAN UČENIK?

I tada možeš imati zdravstveno osiguranje, pod uvjetom da si se u roku od 30 dana od navršenih 15 godina ili završetka školovanja prijavio u zavod za zapošljavanje.

Pomoć

Ako si učenik ili student, javi se Ministarstvu obrazovanja. Ako si vanredni student, ili si završio školovanje, javi se zavodu za zapošljavanje, vodeći računa o rokovima. Ako si to ispoštovao/la, a ipak nisi osiguran/a, obrati se najbližoj Instituciji ombudsmana.

Putokazi

IMOVINSKA PRAVA

(obuhvataju npr. nekretnine-kuću, zemlju; pokretnine veće vrijednosti-automobil, slike, novac)

Imovina tvojih roditelja je njihova bračna ili ako nisu sklopili brak vanbračna stečevina. To znači da su je zajedno stekli i zato pripada i jednom i drugom roditelju. Ako ne postoji ugovor između roditelja za imovinu koju su stekli kada nisu bili u zajednici, Zakon smatra da jedna polovina sve imovine pripada jednom, a druga drugom roditelju. To je i u slučaju ako jedna roditelj nikada nije bio zaposlen izvan kuće, nego se brinuo o održavanju domaćinstva, više nego drugi roditelj brinuo o djeci ili npr. obrađivao zemlju, uzgajao stoku i sl. Imovinu možeš imati i ti. Tom imovinom do tvoje punoljetnosti upravljaju tvoji roditelji, osim one imovine koju si stekao svojim radom (ugovor o radu se može zaključiti i sa maloljetnom osobom, koja je navršila 15 godina). Sav prihod od tvoje imovine roditelji mogu koristiti samo za tvoje uzdržavanje, liječenje, odgoj, obrazovanje ili neki drugi tvoj interes.

Samo uz odobrenje starateljstva tvoji roditelji mogu otuđiti ili opteretiti tvoju imovinu, i samo radi ostvarenja tvog interesa. Isprava o raspolaganju imovinom malodobnih osoba i poslovno nesposobnih mora biti notarski obrađena. Notar je nova institucija u Bosni i Hercegovini, koji ima ovlasti da ovjerava ovakve dokumente.

Putokazi

Imovinu djece bez roditeljskog staranja mora evidentirati organ starateljstva koji će kontrolirati postupanje sa tom imovinom, bez obzira što dijete ima staratelja. Staratelj organu starateljstva mora redovito podnositi izvješće o imovini djeteta o kojem skrbi.

O imovinskim pravima djece sa invaliditetom će organ starateljstva posebno voditi računa, jer su to djeca čije su potrebe veće nego potrebe ostale djece. To je dodatni razlog da se vrši pojačan nadzor nad zaštitom njihove imovine.

Imovina Roma je često bez dokaza da upravo njima pripada, čak i kada su u posjedu te imovine dugi niz godina. Ako nemaju dokaz da je njihova, tada nemaju niti mogućnosti zaštite te imovine, a niti pravo raspolaganja tom imovinom. Može im se desiti čak i da ostanu bez nje. Zato moraju pokrenuti postupke pred državnim organima (npr. legalizacija ili neki sudski postupak) da dokažu da su njezini vlasnici, jer su je kupili, ili su je preuzeli od svojih roditelja koji također nisu imali dokaza o vlasništvu ili su toliko dugo u njezinom posjedu da su možda mogli steći vlasništvo na neki drugi način. Da bi ostvarili ta prava trebaju se obratiti kancelariji za besplatnu pravnu pomoć najbližoj mjestu gdje žive.

Da bi uopće mogli voditi sve te postupke moraju imati i uredne svoje identifikacione dokumente. Ako su to tvoji roditelji ili staratelji ili su to tvoji prijatelji pitaj ih imaju li dokaz da su vlasnici zemlje i kuće na kojoj žive, imaju li uredne rodne listove, prijave mjesta boravka i lične karte.

Upozori ih da moraju sve to imati za dobro i korist njihove djece, ali i njih samih.

Pomoć

Sve informacije o navedenim pravima mogu se tražiti u mjesnim zajednicama, najbližim starateljskim organima, kancelarijama za besplatnu pravnu pomoć, općinama, Instituciji Ombudsmana.

Putokazi

TVOJA OBITELJ JE BEZ STALNIH PRIMANJA ILI SU ONA NEDOSTATNA ZA PREŽIVLJAVANJE? Ako su tvoji roditelji ili staratelji spriječeni da rade zbog bolesti, invalidnosti ili starosti, ili pak, nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje svoje obitelji, PREDLOŽI IM DA SE OBRATE CENTRU ZA SOCIJALNI RAD u općini gdje živite, te da tamo provjere da li imaju pravo na novčanu pomoć.

ZAŠTO TO TREBAŠ URADITI?

Upravo zbog toga što neke obitelji nemaju dovoljno sredstava za život postoje programi socijalnog zbrinjavanja (stalna i jednokratna novčana pomoć), koji su pravo djeteta i njegove porodice. Zato reci roditeljima ili starateljima da traže tu pomoć.

KAKO OSTVARITI PRAVO NA STALNU NOVČANU POMOĆ?

Da bi ostvarili pravo na stalnu novčanu pomoć, mora se podnijeti pismeni zahtjev i naravno, zadovoljiti zakonom propisane uvjete. Mora se napisati molba ili zahtjev i uz to priložiti sljedeće dokumente koji se moraju ovjeriti u općini: kopija lične/osobne karte podnositelja zahtjeva (tvoji roditelji), prijava prebivališta,

rješenje o statusu raseljene osobe ili novi karton raseljene osobe, prijava prebivališta, potvrda mjesne zajednice o broju članova domaćinstva ili kućna lista iz općine, uvjerenje o kretanju za povratak u kanton,

izvod iz matične knjige rođenih ili lična/osobna karta za članove domaćinstva,

medicinska dokumentacija za osobe od 60 godina (žene) i 65 godina (muškarci), potvrda o redovnom pohađanju škole,

dokaz o prihodima domaćinstva (ček od penzije),

uvjerenje da niste korisnici prava po osnovu BIZ-a (Boračko-invalidske zaštite) ili CŽR (civilne žrtve rata), uvjerenje o poreskom zaduženju - općina, potvrda o visini plaće i dr.,

uvjerenje da niste vlasnik automobila (može se dobiti od nadležne policijske uprave),

potvrda ili uvjerenje o vlasništvu kuće ili stana (koja se može dobiti iz katastara u općini, iz gruntovnice, mjesne zajednice, može se dokazati utvrđivanjem na licu mjesta ili uz pomoć svjedoka).

Putokazi

(ZAPAMTI da niste dužni platiti taksu za ovjeru ovih dokumenata. Dovoljno je na šalteru usmeno kazati da se dokumenti koriste u svrhu ostvarivanja prava za socijalnu/novčanu pomoć).

Pomoć

Ukoliko ipak imaš neki problem ili pitanje u vezi sa ostvarivanjem ovoga prava tvoje obitelji, možeš se obratiti za pomoć i Instituciji ombudsmana.

Putokazi

KAKO DOBITI JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ?

Socijalna zaštita porodice i njenih članova, te građana pojedinaca, ostvaruje se sticanjem određenih prava iz socijalne zaštite, kako bi se umanjile, ili otklonile posljedice uzroka koji je doveo do takvog stanja. Tvoja porodica je možda u stanju socijalne potrebe zbog: pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije (povratak u tvoju domovinu), elementarne nepogode, smrti jednog ili više članova porodice, povratka sa liječenja, otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja odgojne mjere.

Kada u porodici nema dovoljno prihoda za izdržavanje njenih članova, niti ima odraslih koji su po zakonu obavezni izdržavati malodobne i punoljetne članove svoje obitelji, nastaje problem u čijem rješavanju može pomoći organ starateljstva.

Putokazi

KAKO OSTVARITI PRAVO NA JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ?

Obrati se centru za socijalni rad, odnosno službi, u mjestu stanovanja tvoje porodice i uz zahtjev ili molbu priloži: potvrdu mjesne zajednice o broju članova porodice,

kopiju lične karte podnosioca zahtjeva, prijavu mjesta boravka, kućnu listu,

uvjerenje da porodica ne koristi pravo po osnovu boračko invalidske zaštite ili zaštite civilnih žrtava rata (uvjerenje iz službe za društvene djelatnosti općine),

dokaz o prihodima u domaćinstvu (ček od penzije, uvjerenje od zavoda za zapošljavanje, od firme),

uvjerenje da podnosilac i punoljetni članovi porodice sa kojima živiš nisu vlasnici automobila (od policijske uprave), dokaz o veličini stana (rješenje, ugovor, dokaz iz katastra/gruntovnice, uvid u stanu ili dokazivanje svjedocima),

uvjerenje o poreskom zaduženju za sve punoljetne članove sa kojima živiš u zajedničkom domaćinstvu (od poreske uprave),

rodne listove za djecu do 15 godina starosti,

potvrde od škole za učenike srednje škole ili studente fakulteta.

Ukoliko se prilažu kopije, one moraju biti ovjerene u općini, bez plaćanja takse. Da bi bili oslobođeni plaćanja ovjere, potrebno je reći za šta vam je ovjera potrebna.

Pomoć

Ukoliko ipak imaš neki problem ili pitanje u vezi sa ostvarivanjem ovoga prava, možeš se obratiti za pomoć i Instituciji ombudsmana.

Putokazi

NOVČANA POMOĆ ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA ZA VRIJEME ČEKANJA NA POSAO! Ako si djete sa posebnim potrebama i upravo si završio školu, a nemaš posao, imaš pravo ostvarivati novčanu naknadu dok ne dobiješ posao!

Zato se po završetku škole odmah javi Zavodu za zapošljavanje, kao i Centru za socijalni rad, odnosno Službi socijalne zaštite u mjestu u kojem živiš gdje ćeš podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje!

ŠTO MORAŠ UČINITI DA DOBIJEŠ NOVČANU POMOĆ?

Prvo se moraš javiti Zavodu za zapošljavanje i ako ti ne nađu i ne ponude posao, odmah se javi Centru za socijalni rad, odnosno Službi socijalne zaštite općine svog prebivališta i podnesi pismeni zahtjev uz koji ćeš priložiti sljedeću dokumentaciju:

ovjerenu kopiju lične karte ukoliko je imaš, ili neki drugi lični dokument,

Prijavu mjesta prebivališta koju ćeš izvaditi u policijskoj upravi opštine u kojoj živiš,

Diplomu ili svjedočanstvo o završenoj školi,

Nalaz i mišljenje, ili rješenje o kategorizaciji,

Uvjerenje Zavoda za zapošljavanje da si nezaposlen/a, Medicinsku dokumentaciju UKOLIKO JE IMAŠ.

Ne zaboravi da nisi dužan/a plaćati taksu za ovjeru dokumenata.

Pomoć

Putokazi

Ukoliko ipak imaš neki problem ili pitanje u vezi sa ostvarivanjem ovoga prava, možeš se obratiti za pomoć i Instituciji ombudsmana.

Putokazi

DA LI SI ČLAN PORODICE POGINULE, UMRLE ILI NESTALE CIVILNE ŽRTVE RATA?

Ako je odgovor DA, i ispunjavaš zakonom propisane uvjete, možeš ostvariti pravo na:

porodična invalidnina, dodatak na djecu,

KOJI SU TO UVJETI?

Premalo je prostora da se detaljno obrazlože uvjeti potrebni za ostvarivanje ovih prava. Zato se za sva detaljna objašnjenja obrati nadležnoj službi općine svog prebivališta – boravišta, odnosno centru za socijalni rad i dostavi sljedeću dokumentaciju: kopiju potvrde o prijavi boravišta - prebivališta sa kopijom lične karte podnositelja (punoljetni član obitelji),

potvrdu o smrti člana porodice izdatu od strane instituta za sudsku medicinu ili druge nadležne medicinske ustanove da je smrt bila nasilna, ili potvrdu da je osoba proglašena nestalom, izvod iz matične knjige rođenih za jednog roditelja,

uvjerenje o nesposobnosti za privređivanje roditelja ili staratelja (za žene mlađe od 55 godina, a za muškarce mlađe od 65 godina),

potvrdu o redovnom školovanju za djecu stariju od 15 godina, kućnu listu,

medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja, povrede ili oboljenja.

Pomoć

Ako smatraš da ispunjavaš uvjete ali da ipak nisi ostvario pravo, obrati se Instituciji ombudsmana.

Putokazi

ILI SI SAM/A DIJETE SA INVALIDITETOM ILI CIVILNA ŽRTVA RATA?

Ako si dijete sa invaliditetom ili si civilna žrtva rata sa najmanje 60%, ovisno o procentu oštećenja možeš imati pravo na:

ličnu invalidninu,

dodatak za tuđu njegu i pomoć druge osobe

ortopedski dodatak.

pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala

osposobljavanje za rad

dječiji dodatak za dijete sa invaliditetom

Da bi se ova prava ili neko od tih prava ostvarilo potrebno je organu starateljstva: dostaviti obrazac zahtjeva ( odvojeno za svako pravo)

zahtjev za prijavu-odjavu prebivališta-boravišta za dijete

izvod iz matične knjige rođenih

uvjerenje o državljanstvu

dokaz o utvrđenom procentu oštećenja, ili ako nemaš, dostaviti postojeću medicinsku dokumentaciju

uvjerenje nadležnog organa starateljstva da si korisnik njege i pomoći, invalidnine ili ortopedskog dodatka kao civilna žrtva rata

rješenje o kategorizaciji

Invaliditet može biti zbog sljepoće ili slabovidnosti, gluhoće ili nagluhosti, poremećaja govora i glasa, tjelesnog oštećenja i trajne smetnje u fizičkom i psihičkom razvoju, smetnje u psihičkom razvoju (lake, umjerene, teže i teške) sa kombiniranim smetnjama (višestruka ometenost u razvoju).

Putokazi

TKO IMA PRAVO NA DODATAK ZA DJECU? Socijalno okruženje nudi veoma malo podrške razvoju djece. Veliki broj roditelja pati od nerazriješenih problema, i često nisu u stanju adekvatno odgovoriti na potrebe djece. Zaštita porodice sa djecom, između ostalog predstavlja osiguranje porodice kroz materijalna i druga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece.

Jedan od oblika pomoći je i dodatak za djecu.

Putokazi

POMOĆ ILI PRAVO?

To je pravo, koje može pomoći. Pravo na ovu pomoć ima porodica čiji ukupni mjesečni prihodi ostvareni po svim osnovama (izuzev primanja ostvarenih iz socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom), po članu domaćinstva ne prelaze iznos koji je utvrđen propisom kantona u kojem živiš.

NIJE TI POTPUNO JASNO, ALI TE INTERESUJE KAKO OSTVARITI DODATAK ZA DJECU!

Sada znaš da to pravo postoji, a detaljna uputstva o uslovima i načinu ostvarivanja možeš dobiti u nadležnoj službi općine svog prebivališta/boravišta.

Za ostvarenje ovog prava treba ti sljedeća dokumentacija:

kopija potvrde o prijavi prebivališta - boravišta sa kopijom lične karte za roditelje, kućna lista,

rodni listovi za djecu,

potvrda o redovnom školovanju za djecu stariju od 15 godina (izdata od škole koju dijete pohađa),

kopija presude o razvodu braka (ako su roditelji razvedeni),

ovjerena izjava roditelja da žive u vanbračnoj zajednici (ako je to slučaj).

Pomoć

Ukoliko ipak imaš neki problem ili pitanje u vezi sa ostvarivanjem ovoga prava možeš se obratiti za pomoć i Instituciji Ombudsmana.

Putokazi

ŽELIŠ PUTOVATI, A NEMAŠ PASOŠ/PUTOVNICU!!! KAKO ĆEŠ DOBITI PASOŠ?

Ako živiš sa roditeljima/starateljima tada oni podnose zajednički zahtjev u kantonalnom MUP-u za tvoju putnu ispravu. Ukoliko roditelji nisu zajednički predali zahtjev za izdavanje putne isprave, roditelj/staratelj koji nije lično predao zahtjev mora prilikom preuzimanja putne isprave potpisati suglasnost za njeno izdavanje. Roditelji zajednički daju suglasnost da putuješ izvan zemlje.

ŠTO AKO ŽIVIŠ S JEDNIM RODITELJEM?

Tada zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi roditelj s kojim živiš, osim u slučaju ako je sudskom odlukom o tvojoj povjeri, izričito predviđena suglasnost oba roditelja za izdavanje putne isprave i putovanje u inozemstvo. U tom slučaju je nužno tražiti saglasnost i drugog roditelja. Međutim, bez obzira na sudsku odluku, putna isprava se može izdati samo na zahtjev roditelja sa kojima živiš u slučaju: da se drugi roditelj vodi kao nestala osoba; da je nepoznatog prebivališta ili boravišta ili ako je nedostupan organu nadležnom za izdavanje putne isprave, što roditelj sa kojim živiš mora istaći i pružiti dokaz koji će organi MUP-a provjeriti prije nego što ti izdaju putnu ispravu.

Pomoć

Ako ipak ne uspjevaš dobiti pasoš/putovnicu, obrati se najbližoj Instituciji Ombudsmana.

Putokazi

OTAC NE ŽELI PRIZNATI OČINSTVO/MAJKA NE ŽELI PRIZNATI MAJČINSTVO?

Obje ove situacije su moguće, iako su u praksi češće situacije da otac ne želi priznati očinstvo. Najčešća situacija u životu, kada osoba ne želi priznati očinstvo, jeste kada djetetovi roditelji nisu u braku. Materinstvo je sporno najčešće kada su roditelj/i maloljetne sobe i kada napuste novorođeno dijete.

Očinstvo i materinstvo se može priznati pred matičarom, organom starateljstva, sudom ili notarom, a može se priznati i u testamentu. Priznanje očinstva i materinstva je neopozivo.

Prilikom upisa djeteta u matične knjige rođenih, majka, radi dobrobiti djeteta, treba dati izjavu o tome koga smatra ocem. Matičar će odmah organu starateljstva dostaviti zapisnik sa izjavom majke. Organ starateljstva će pozvati označenu osobu da se izjasni da li je otac djeteta. Ukoliko prizna o tome se obavještava matični ured i ta se osoba upisuje u matičnu knjigu rođenih kao otac djeteta. Ako osoba odbije priznati očinstvo, organ starateljstva je dužan majku upoznati sa mogućnošću dokazivanja očinstva putem suda. Danas postoje vrlo pouzdane metode za utvrđivanje očinstva, tzv. DNA metoda.

KAKO ĆEŠ UTVREIVATI OČINSTVO ILI MATERINSTVO?

Dijete ima pravo podići tužbu radi utvrđivanja materinstva ili očinstva. Ako je dijete maloljetno tužbu za utvrđivanje materinstva može podnijeti staratelj uz suglasnost organa starateljstva, a tužbu za utvrđivanje očinstva može podnijeti djetetova majka, ako ostvaruje roditeljsko staranje, odnosno njegov staratelj uz suglasnost organa starateljstva. Osoba koja želi dokazati svoje majčinstvo, odnosno očinstvo može podnijeti tužbu radi njegovog utvrđivanja do 18.godine života djeteta. Ako to ne učine osobe koje se smatraju roditeljem to može učiniti organ starateljstva, također do 18. godine života djeteta. Tužba se može podići i nakon smrti majke, odnosno oca, ali samo u roku od 1 godine od smrti osobe za koju se tvrdi da je otac, odnosno majka, odnosno u roku od 6 mjeseci od pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju. Tužba se podnosi protiv nasljednika osobe za koju se smatra da je otac, odnosno majka.

Putokazi

Pomoć

Tužbu za

utvrđivanje očinstva ili majčinstva treba podnijeti mjesno nadležnom općinskom sudu (to je sud gdje djete živi). Pravnu pomoć potraži u općini ili u nekoj organizaciji koja se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći.

Ako ipak i dalje

imaš problem obrati se najbližem uredu Institucije ombudsmana.

Putokazi

RODITELJ S KOJIM NE ŽIVIŠ IZBJEGAVA PLAĆATI ZA TVOJE IZDRŽAVANJE?

POZOR!

Izbjegavanje izdržavanja djeteta je kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora do jedne godine. Novčanom kaznom kaznit će se i pravna osoba (firma ili neka institucija u kojoj radi tvoj roditelj) koja nije postupila po odluci o izdržavanju ili nije obavijestila tražitelja izdržavanja o promjeni adrese dužnika. Fizička osoba u pravnoj osobi (a to je zaposlena osoba koja odlučuje o tome u firmi ili instituciji) također odgovara za ove propuste.

Bez obzira što ne živiš sa oba roditelja, i roditelj sa kojim ne živiš ima zakonsku obavezu da te izdržava dok si maloljetan/a, ali i kasnije ako si na redovnom školovanju sve dok ono traje. Čak i ako je jednom roditelju oduzeto roditeljsko pravo, taj roditelj nije oslobođen obaveze da izdržava svoje dijete.

KAKO NAPLATITI IZDRŽAVANJE?

Živiš sa jednim od roditelja, jer je tako odlučio sud ili organ starateljstva, ili su se tvoji roditelji tako dogovorili. Obaveza roditelja sa kojim ne živiš jeste da plaća izdržavanje. Obaveza roditelja sa kojim živiš je da vodi računa da drugi roditelj redovno plaća za tvoje izdržavanje. U slučaju da plaćanje nije redovno, roditelj sa kojim živiš dužan je pokrenuti postupak za ostvarenje tvoga izdržavanja putem suda.

ŠTO AKO RODITELJ SA KOJIM ŽIVIM NEĆE DA TRAŽI IZDRŽAVANJE OD DRUGOGA RODITELJA?

Ako tvoj roditelj ne pokrene taj postupak, to je dužan učiniti organ starateljstva. Trebaš znati da roditelj sa kojim živiš nije u pravu ako kaže da ti izdržavanje od drugog roditelja ne treba. Što više, tvoj roditelj tada postupa protivno Porodičnom zakonu Federacije BIH. Tvoj je interes da imaš što veću materijalnu sigurnost.

ŠTO AKO JE RODITELJ KOJI NE PLAĆA IZDRŽAVANJE U INOSTRANSTVU?

Ako tvoj roditelj koji ne plaća izdržavanje živi u inostranstvu, postupak će voditi nadležna služba u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine koja će u suradnji sa organima države u kojoj taj roditelj živi provesti odluku o tvom izdržavanju.

Isti postupak se može započeti i putem Ministarstva rada i socijalne politike FBIH, Sektora za socijalnu zaštitu koji upućuju predmet Ministarstvu pravde BIH kao nadležnom za ostvarivanje tog tvog prava u inozemstvu. Postupak se vodi na temelju Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu od 20.6.1956. godine koju je naša država prihvatila. Da bi se izvršenje provelo, potrebno je da je tu istu Konvenciju prihvatila i država u kojoj se nalazi osoba koja te prema sudskoj odluci dužna izdržavati, iako se izvršenje pokušava i u državama koje nisu potpisnice Konvencije zato što se radi o pravima djeteta i najčešće uspijeva.

ŠTO AKO JE SUD DONIO PRESUDU, ALI RODITELJ I DALJE NE PLAĆA?

Moraš znati da presuda o izdržavanju ne mora biti kraj postupka. Često se treba tražiti izvršenje ili prinudna naplata, jer roditelj na temelju presude i dalje ne plaća. Postupak se nastavlja traženjem izvršenja, koje se može provesti osim na plaći i na pokretnoj ili nepokretnoj imovini roditelja dužnika (to je roditelj koji neće da plaća izdržavanje).

Putokazi

Pomoć

Od navedenih institucija se treba tražiti formular i uputa o obaveznoj dokumentaciji koja se mora priložiti kako bi se izvršenje u inozemstvu provelo. To je za njih postala rutina.

Pomoć

Ako to ne učini ni tvoj roditelj, niti organ starateljstva, za pomoć se obrati najbližoj Instituciji ombudsmana.

Putokazi

NE VIEAŠ JEDNOG RODITELJA? Dijete ima pravo živjeti sa oba roditelja, a ako iz nekog razloga tako ne živi, ima pravo održavati kontakte sa roditeljem sa kojim ne živi.

Tko je odlučio da moraš živjeti samo s jednim roditeljem?

Živiš sa jednim od roditelja, jer je tako odlučio sud ili privremenim rješenjem organa starateljstva ili su se tvoji roditelji sami tako dogovorili.

Kada nije moguće da održavaš kontakte i sa drugim roditeljem?

To nije moguće samo ako je roditelj sa kojim ne živiš nasilan i zbog toga mu je odlukom suda zabranjen kontakt s tobom.

KAKO ĆEŠ VIDJETI DRUGOG RODITELJA, BRAĆU I SESTRE ILI BAKU (NENU, NANU) I DJEDA?

Ako nema zabrane nadležnog organa, a ti i dalje ne viđaš jednog roditelja, ili braću i sestre koji su kod drugog roditelja, jer to sprečava roditelj sa kojim živiš, reci roditelju sa kojim živiš da na tako što NEMA PRAVO i da to NIJE U TVOME INTERESU. Reci svom roditelju šta želiš. Tvoje mišljenje je važno i ti ga osim roditelju možeš reći socijalnom radniku, sudiji, policiji, nastavniku, pedagogu u školi. Svi kojima si se obratio/la dužni su ti pomoći da to pravo ostvariš. Roditelj koji samoinicijativno sprečava tvoj kontakt sa drugim roditeljem, stvara preduvjet da sud donese odluku kojom se povjeravaš drugom roditelju i mimo volje roditelja sa kojim sada živiš.

Pomoć

Tvoji odnosi, viđanje i

Putokazi

kontakti sa roditeljem i srodnicima sa kojima ne živiš, mogu se urediti putem suda ili privremenim rješenjem organa starateljstva ili posrednika. Ako jedan roditelj ne želi pokrenuti viđanje ii kontakt, obrati se organu starateljstva ili sudu, koji će odrediti posebnog staratelja da zastupa tvoje interese.

Ako i dalje imaš problem

obrati se Instituciji ombudsmana.

Putokazi

ŠTO JE USVOJENJE?

Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos. Tvoji usvojioci su željeli upravo tebi pružiti svu svoju ljubav i pažnju. Odlučili su se da zamijene tvoje biološke roditelje, jer je u tvom najboljem interesu da živiš u obiteljskom okruženju, a ne u instituciji.

KADA DIJETE MOŽE BITI USVOJENO?

Dijete može biti potpuno usvojeno do 10. godine života a nepotpuno do 18. godine. Potpuno usvojenje znači da usvojenik prekida sve veze sa biološkom porodicom. Nepotpuno usvojenje znači da se ti odnosi ne prekidaju.

TREBA LI DIJETE ZNATI DA JE USVOJENO?

Usvojitelji su dužni upoznati dijete da je usvojeno do njegove 7. godine života, ili odmah po usvojenju, ako je usvojeno starije dijete.

Pomoć

Putokazi

Ako ti saznanje da si usvojen ipak predstavlja problem ili ako ti i tvoji usvojitelji imate problem koji niste u stanju sami riješiti, ne oklijevaj da se obratiš službi socijalne zaštite, školskom pedagogu ili drugom stručnom licu u psihološkom savjetovalištu i tražiš njihovu stručnu pomoć. Ako u službi socijalne zaštite ne naiđeš na pomoć kakvu trebaš, obrati se najbližem uredu Institucije ombudsmana.

Putokazi

RODITELJ/STARATELJ/ USVOJITELJ ILI NEKA TREĆA OSOBA TE TJERA DA PROSIŠ

VAŽNO!

Policija i organ starateljstva te moraju zaštititi, posebno u slučaju ako ti sam/a podneseš prijavu. Istovremeno će po službenoj dužnosti pokrenuti postupke protiv osobe koja te tjera na prosjačenje.

ŠTO KAŽE ZAKON?

NITKO NEMA PRAVO TJERATI TE DA PROSIŠ.

To je posebno krivično djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetnika. Za djelo zapuštanja i zlostavljanja mogu biti odgovorni roditelji, usvojitelji, staratelji, ili druge osobe koje dijete prisile na rad koji ne odgovara djetetovoj životnoj dobi, ili čak na prosjačenje. Za takvo djelo može se izreći kazna zatvora u trajanju do 5 godina. Kada su djelo počinili roditelji, usvojitelji ili staratelji tada postoji ozbiljan razlog i za oduzimanje roditeljskog staranja i starateljstva.

ŠTO TREBAŠ PODUZETI?

Odmah prijavi da te navode na prosjačenje. To možeš prijaviti u školi nastavniku, pedagogu, direktoru ili se sam/a što prije obratiti najbližoj policijskoj upravi ili organu starateljstva. Od organa starateljstva traži da te odmah smjeste na sigurno, ako su osobe koje te tjeraju na prosjačenje tvoji roditelji ili drugi član porodice.

Čak i ako te roditelji navode na prosjačenje, budi odlučan/a, usprotivi se. Prosjačenje je štetno za tebe, nedostojanstveno i kažnjivo. Prosjačenje nije rad, nego eksploatacija koja te sprečava da ideš u školu ili se baviš drugim korisnim aktivnostima. Ako ti ne zatražiš pomoć, one koji te tjeraju na prosjačenje će neko kad-tad prijaviti, ali će tada možda biti prekasno da se tebi pomogne.

Roditelj, staratelj, usvojitelj ili neka treća osoba ti nanosi fizičku, psihičku, spolnu, ekonomsku štetu ili patnju ili ti prijeti takvim djelima

Ukoliko nešto od svega navedenog trpiš, ili to trpi neko od članova tvoje obitelji odmah o tome obavijesti osobu u koju imaš povjerenja - vaspitača, nastavnika, socijalnog radnika, svog liječnika, člana obitelji, susjeda. Sve navedene osobe su prema zakonu, dužne prijaviti počinjeno djelo policiji.

Za sva ta počinjena djela nasilja primjenom fizičke sile ili psihičke prinude koje uzrokuju psihičku ili fizičku bol ili ekonomsku štetu, a koji se mogu manifestirati na razne načine; na primjer udaranje, verbalni napadi, psovke, nazivanje pogrdnim imenima, seksualno uzmeniravanje, ucjenjivanje da se nešto da ili učini na svoju štetu, inače će se primijeniti neka sila i sl. počiniteljima se može izreći neka od sankcija: zabrana približavanja žrtvi;

udaljavanje iz kuće, stana ili drugog stambenog prostora i zabrana uvođenja u kuću, stan ili drugi stambeni prostor;

osiguranje osobe izložene nasilju na sigurno mjesto;

zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju; obavezan psihiosocijalni tretman nasilnika obavezno liječenje od ovisnosti nasilnika

Putokazi

Pomoć

Ako ti organ starateljstva, policija ili škola kojoj si se obratio ne pruže pomoć, obavezno se obrati najbližem uredu Institucije ombudsmana. Ako vidiš da netko prisiljava drugo dijete na prosjačenje obavezno i to prijavi. Pomoć

Imaš pravo, a tvoji roditelji obavezu da ti pruže sigurnost, zaštitu i mirno djetinjstvo. Ako to nemaš ne oklijevaj traži pomoć u najbližoj policijskoj stanici ili organu starateljstva. Ako ne uspiješ, obrati se najbližoj Instituciji ombudsmana.

Putokazi

DIJETE POD SUMNJOM DA JE IZVRŠILO KAZNENO DJELO Ako je maloljetno dijete uhvaćeno u vršenju kaznenog djela, ili postoji sumnja da ga je izvršilo, prema njemu će se primjenjivati odredbe Zakona o kaznenom postupku, koje se odnose na maloljetnike. Da bi se odredbe Zakona primjenile na dijete, ono mora u vrijeme izvršenja kaznenog djela imati navršenih 14 godina i biti mlađe od 18 godina. Isti propis će se primjenjivati na osobe koje su djelo počinile kao maloljetnici, a u vrijeme suđenja nisu napunile 21 godinu. Svrha mjera koje se određuju u sferi pravde za maloljetnike usmjerena je na oporavak i zaštitu djeteta, a ne na njegovo kažnjavanje. Organ starateljstva, ili druga tijela, mogu poduzeti mjere kako bi djetetu pomoglo da njegovo ponašanje postane društveno prihvatljivo.

Sve su brojniji disciplinski centri koji su organizirani za pomoć djeci društveno neprihvatljivog ponašanja. U njima rade timovi stručnjaka čija je dužnost pomoći i djeci i njihovim roditeljima da ubuduće ne čine takva djela, odnosno da se roditeljima pomogne u vršenju roditeljskog staranja.

Putokazi

U disciplinske centre djecu upućuju sudovi, organi starateljstva, ali mogu doći i roditelji i sama djeca svjesna da im treba pomoć. To su najčešće djeca prisiljena na skitnju, prošnju, džeparenje, djeca koja ne idu u školu. U centrima im je osiguran smještaj, hrana, psihološka pomoć, pomoć da se uklope u školu i steknu radne navike.

ŠTO AKO DIJETE NIJE NAVRŠILO 14 GODINA?

Tada će se postupak prema njemu obustaviti i o tome obavijestiti organ starateljstva koji je dužan pružiti pomoć djetetu, a za djetetovo ponašanje odgovornost snose roditelji ili staratelji. Organ starateljstva će provjeriti obiteljsku situaciju, vršenje roditeljskog staranja roditelja/usvojitelja/ staratelja i tako nastojati da utvrdi stvarne razloge i uzroke ponašanja djeteta. Postoji mogućnost da je obiteljska situacija okruženje koje dijete navodi na vršenje kaznenih djela i drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja. U tom slučaju dijete se može izmjestiti iz obitelji, a prema članovima obitelji poduzeti odgovarajuće mjere i postupci. Ako dijete nije navršilo 14 godina, prema njemu se ne vodi kazneni postupak, ali organ starateljstva može poduzeti mjere obiteljsko-pravne i socijalne zaštite. Roditelj/staratelj odgovara za postupke svog djeteta mlađeg od 14 godina.

DIJETE JE PRIVEDENO ILI JE POLICIJA DOŠLA PO NJEGA?

Ako je dijete privedeno u policijsku upravu ili policija dođe po njega u stan, mora se obavijestiti mjesni nadležni organ starateljstva, kao i branitelj koji može biti samo advokat. Branitelja će izabrati ili odrediti dijete, roditelj ili srodnik, a ako to nije učinjeno, određuje ga sud po službenoj dužnosti.

Ako roditelj/staratelj iz objektivnih razloga nije u mogućnosti prisustvovati davanju izjave u policijskoj upravi, mora biti prisutan predstavnik organa starateljstva i advokat.

Putokazi

DIJETE JE POČINILO KAZNENO DJELO SA ODRASLOM OSOBOM?

Ako je maloljetnik počinio kazneno djelo sa odraslom osobom, postupak prema njemu se izdvaja i provodi po odredbama Kaznenog zakona koji se odnose na maloljetnike. Postupak se može spojiti sa postupkom protiv punoljetnih osoba samo ako je to nužno za svestrano rješenje slučaja.

DA LI JE POSTUPAK NA SUDU OTVOREN ZA JAVNOST?

Postupak vezan za maloljetnike nije otvoren za javnost i stoga sredstva informiranja, te svako drugo javno saopćenje, ne smiju objaviti maloljetnikovo ime i činjenice koje bi ga lako identificirale, te informacije o toku postupka protiv njega. Ako se to desi, roditelj/staratelj ima pravo obratiti se Vijeću za štampu u Sarajevu, ako je podatak objavljen u pisanim sredstvima informiranja, te Regulatornoj agenciji za komunikacije u Sarajevu, ako je objavljen u elektronskim medijima. Protiv medija i osoba koje su objavile podatak može se voditi sudski postupak i tražiti naknada štete.

MOŽE LI SE DJETETU ODREDITI PRITVOR?

Sudija za maloljetnike može odrediti pritvor maloljetnom djetetu najduže na period od mjesec dana, ali se on može produžiti za još dva mjeseca ukoliko za to postoje zakonom određeni razlozi. Nakon završetka pripremnog postupka (istrage) pritvor može trajati najdulje 6 mjeseci.

ŠTO AKO JE DIJETE SVJEDOK KAZNENOG DJELA?

Zakon ne poznaje nikakva ograničenja u pogledu duševnog ili tjelesnog zdravlja, odnosno dobi osobe koja se poziva da svjedoči. Znači da svjedok može biti svaka osoba, pa i malodobno dijete. Pozivanje maloljetne osobe, koja nije navršila 16 godina, kao svjedoka, vrši se preko roditelja, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili iz drugih razloga. Zakon poznaje i zaštitu svjedoka i njegovih najbližih srodnika, što znači da se identitet svjedoka ne otkriva okrivljenom i njegovom branitelju. Podaci o svjedoku izuzetno se mogu dostaviti branitelju okrivljenog, ali uz upozorenje da o tome ne smiju informirati svog branjenika. Svjedok ne mora odgovarati na pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju. Pri svemu

tome treba voditi računa da se identitet djeteta koje je svjedok ne smije otkrivati medijima i javnosti jer dijete, prema Konvenciji o pravima djeteta, uživa punu zaštitu identiteta do svoje 18. godine.

Treba znati da su, pri ispitivanju maloljetnika, organi koji učestvuju u postupku, dužni postupati obazrivo, vodeći računa o psihičkom razvoju, osjetljivosti i ličnim svojstvima maloljetnika, kako vođenje krivičnog postupka ne bi štetno utjecalo na razvoj maloljetnika.

KADA JE DIJETE OSLOBOEENO DUŽNOSTI SVJEDOČENJA?

Djete je oslobođeno dužnosti svjedočenja: ako je srodnik osumnjičenog, odnosno optuženog po krvi u pravoj liniji (roditelji, djeca, babe i djedovi, usvojitelji itd.), ili u pobočnoj zaključno do trećeg stupnja (braća i sestre, rođaci), te ako je usvojenik osumnjičenog, odnosno optuženog; ako maloljetna osoba, s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost, nije u stanju shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti, ne može se saslušati kao svjedok.

O svemu ovome sud vodi računa čim sazna koji je odnos djeteta prema okrivljenom. Ako sud o tome ne povede računa, i ne upozori stranku, odnosno staratelja, kada dijete može biti oslobođeno svjedočenja, te ako je saslušan maloljetnik koji nije u stanju shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti, sudska odluka se ne može zasnovati na takvom iskazu djeteta. Dijete - svjedok, po nalogu sudije može se saslušati uz pomoć psihologa, pedagoga ili neke druge stručne osobe. To može biti učinjeno putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka. Ako je djete mlađe od 16 godina, ako je dijete oštećeno kaznenim djelom ili postoji bojazan da se neće moći saslušati na glavnom pretresu, saslušanje se mora snimiti. Pod uslovima iz Zakona o zaštiti svjedoka, djetetu koje je ozbiljno fizički ili psihički traumatizirano okolnostima pod kojima je djelo izvršeno, može se dati status ugroženog svjedoka i saslušati na način kojim se djetetu garantira specijalna zaštita.

Putokazi

OTMICA DJECE I TRGOVINA DJECOM (Trafficking)

Nitko te ne bi smio oteti, ali ako se to dogodi, vlasti tvoje zemlje moraju napraviti sve kako bi te pronašli i vratili. Trgovina djecom ili trafficking -šta je to?

Prodaja djece označava svaki čin ili djelo putem kojeg neka osoba ili grupa ljudi predaje dijete drugim osobama za novčanu ili bilo koju drugu naknadu ili protuuslugu.

ŠTO JE OTMICA?

Otmica djeteta je krivično djelo. Dijete može biti oteto radi trgovine djecom, trgovine organima, radi seksualnog iskorištavanja-prostitucije, dječije pornografije, ekonomskog iskorištavanja (prosjačenja) kao i u druge po dijete štetne svrhe. Otmicom se smatra i neovlašteno odvođenje djeteta od strane roditelja s kojim dijete ne živi (jer je tako odlučio sud), ako drugi roditelj nije s tim upoznat i saglasan.

ŠTO MORAŠ ČINITI?

Budi oprezan/na s nepoznatim osobama koje traže razgovor ili ti nude prijevoz, obećavaju poklone, traže od tebe neku uslugu, traže da im nešto kupiš ili pokažeš i najčešće te upozoravaju da o tome nikom ne govoriš jer je to vaša "mala tajna".

Ako si imao/la susret sa takvom osobom, odmah prijavi roditeljima i nastavniku, a svoje drugove i drugarice upozori.

Kreći se u grupi, ne prihvataj ponude koje su na prvi pogled primamljive. Tako si sigurniji/a.

Putokazi

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE

Promjene u ponašanju - povučenost, depresivnost, zamjena spolnih uloga, pretjerana briga za braću / sestre, gubitak samopoštovanja i samopouzdanja, problemi u odnosu s vršnjacima (opire se vezanju uz vršnjake), promjene u težini (gubitak ili povećanje), pokušaj samoubojstva, histeričnost, nedostatak emocionalne kontrole, problemi sa učenjem, nelagoda pri fizičkom kontaktu ili pri fizičkoj blizini, sve to mogu biti znaci da je neka osoba doživjela seksualno zlostavljanje. U svijetu je sve više rasprostranjena i dječija pornografija. Konvencija o pravima djeteta je definira kao svaki oblik predstavljanja djeteta koje je uključeno u seksualne aktivnosti ili svako pokazivanje spolnih dijelova tijela djeteta u prevashodno seksualne svrhe.

ŠTO KAŽE ZAKON? Prema Krivičnom zakonu F BiH, spolni odnos sa djetetom, bludne radnje, navođenje na prostituciju, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta sa pornografijom, spolni odnos sa srodnikom itd., su kažnjiva djela za koja se izriče kazna zatvora u trajanju od 3 do 15 godina.

ŠTA UČINITI AKO TE NEKO SEKSUALNO ZLOSTAVLJA?

Putokazi

Ako te netko seksualno zlostavlja ili imaš saznanja da se seksualno zlostavlja neko tebi blizak, traži pomoć.

Budi siguran i da je zadatak medicinske ustanove, policije i službe socijalne zaštite da reagiraju čim saznaju za zlostavljanje, zato ne oklijevaj da se upravo njima obratiš.

Od policije se uvijek može tražiti hitna pomoć koju je dužna pružiti. Zlostavljana osoba treba obavezno tražiti liječnički pregled u najbližoj medicinskoj ustanovi, školskoj ambulanti ili kod nekog drugog liječnika (obiteljska medicina).

Ako se bojiš da ti neće vjerovati, ili ti je iz nekog drugog razloga neugodno od njih tražiti pomoć možeš se obrati i osobi u koju imaš najviše povjerenja. Možda je to tvoj roditelj, nastavnik ili dobar susjed. Oni će znati kako dalje da se obrate policiji i drugim organima. VAŽNO JE UZETI DOKAZ O LIJEČNIČKOM PREGLEDU sa dijagnozom. Ako se obraćaš najbližoj policijskoj upravi ili tužiteljstvu, najbolje bi bilo da to učiniš u pismenoj formi (može i rukopisom). Uvijek traži da policija/tužiteljstvo ovjeri prijem tog pismenog zahtjeva i zadrži taj primjerak kao dokaz obraćanja. Isto tako možeš svoju izjavu dati i putem zapisnika. Ako se prvo obraćaš najbližoj službi socijalne zaštite, to također možeš uraditi pismeno, i zatražiti dokaz o prijemu svog zahtjeva za pomoć. Možeš dati i izjavu koju će dežurni socijalni radnik zapisati. Organ starateljstva će utvrditi situaciju djeteta u porodici i u njegovom bližem okruženju (socijalna anamneza). Ukoliko utvrdi da se zaista radi o zlostavljanju ili da za to postoji osnovana sumnja, po službenoj dužnosti će uputiti informaciju policiji i tužilaštvu. Ne zaboravi da imaš pravo da se tvoje ime zaštiti i ne iznosi u javnost i u slučaju da si svjedok i u slučaju da si žrtva seksualnog zlostavljanja.

Pomoć

Ako i dalje imaš problem jer ti navedene institucije ne pružaju zaštitu, možeš se dodatno obratiti i Obiteljskom savjetovalištu, kao i Instituciji ombudsmana.

Putokazi

ODRASLI NE POŠTUJU TVOJU PRIVATNOST?

PRAVO NA PRIVATNOST I ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI DJETETA MORALI BI POŠTOVATI: u kući, roditelji i ostali članovi obitelji/porodice,

u školi, nastavno i drugo osoblje,

učenici međusobno,

u bolnicama, svi zdravstveni radnici,

zasposlenici u socijalnim ustanovama,

novinari u medijima (novine, radio, TV), policajci,

suci i odvjetnici/advokati,

svi ostali koji po prirodi svoga posla mogu da saznaju neke lične/osobne podatke o djetetu, a čije bi objavljivanje moglo za dijete biti neugodno ili štetno.

Poštivanje prava na privatnost moralna je i zakonska obaveza odraslih, tvojih vršnjaka i tvoja obaveza prema drugima. Na ovo pravo se uvijek možeš pozvati. Znaj da je zabranjeno i kažnjivo svako prikazivanje djece, njihovih likova imena ili podatak koji ih na nesumnjiv način identificiraju u medijima, bez suglasnosti roditelja/staratelja i samog djeteta kada je ono u stanju iskazati svoje mišljenje.

Pomoć

Putokazi

Ako smatraš da se tvoja ili privatnost drugog djeteta krši (npr., ako se imena ili slike djece bez odobrenja objavljuju u novinama ili na televiziji), obrati se Vijeću za štampu ili (RAK) Regulatornoj agenciji za komunikacije, ako su povredu učinili elektronski mediji ili ako je nužno najbližoj Instituciji ombudsmana

Putokazi

IMAŠ PRAVO NA ZDRAV OKOLIŠ

Okoliš je sve što te okružuje: voda, zrak, šuma, tlo, javno zdravlje (hrana i saobraćaj), otpad, deminirana područja/područja pod minama.

U Bosni Herecgovini je doneseno nekoliko važnih dokumenata koji reguliraju probleme i pitanja zaštite okoliša. Postoji i Nacionalni ekološki plan (NEAP) kao i niz zakona o zaštiti okoliša, o zaštiti prirode, o zaštiti zraka, o upravljanju otpadom. Svi ovi dokumenti su doneseni da bi se sačuvao zdrav okoliš koji te okružuje. Ipak, mehanizmi za monitoring poštivanja odredbi zakona nisu razvijeni. Da jesu, ne bi se smeće bacalo izvan kanti, ne bi plastične kese na obalama Neretve bile brojnije od cvjetova, ne bi se dozvoljavalo nekotrolirano otvaranje kamenoloma i šljunkara, nekontrolirano eksploatiranje šuma i mineralne i prirodne vode, ne bi te gušio dim iz fabrika i termoelektrana.

75 Živiš li i ti u blizini rijeke na kojoj je predviđeno potapanje okoliša vještačkim branama zbog planirane izgradnje budućih hidroelektrana? Ili u blizini deponije otpada?

Znaš li da u BIH ima desetak hiljada deponija otpada koji direktno ugrožavaju tvoje pravo na život i zdrav okoliš?

Zdravom okolišu možeš i sam doprinijeti. Za početak nikada nemoj bacati otpatke izvan kanti za smeće. Obrati pažnju rade li to tvoji prijatelji, opomeni ih ako rade. Ne zaboravi da tvoj okoliš čine i parkovi sa klupama i spravama za rekreaciju djece manjeg uzrasta, najviše do 10 godina starosti, također i sjedala u javnom prijevozu koji koristiš, zidovi zgrada, škole i sl. Pokušaj da ih čuvaš, da ne koristiš ako si prerastao po uzrastu, da ne pišeš svoje ime ili neke poruke samo tebi značajne, na imovini koja ti ne pripada.

U tvom okolišu je možda ostalo još mina ili drugog eksplozivnog materijala, naročito u šumama i poljima. Stoga se nikada nemoj kretati izvan staza označenih za sigurno kretanje. Dobro pazi postoje li žute trake ili neke druge oznake za označavanje opasne zone, ne uklanjaj ih. Nažalost ponekad su te opasne stvari i u tvojoj neposrednoj blizini, čak u kući ili nekom pomoćnom objektu u tvom dvorištu. Nemoj biti radoznao/la i dirati ih, sam/a reci roditeljima da je to opasnost za sve vas i da ih odmah nadležnom organu predaju nelegalno oružje. Sada se roditelji ne kažnjavaju zbog nedozvoljenog držanja oružja, ali će doći vrijeme kada će se zbog toga izricati ozbiljne kazne. Ombudsmani FBIH su od vlasti FBIH to već zatražili.

Putokazi

Uradi sam/a

Raspitaj se postoje li eko udruge u tvom mjestu življenja. Ako ih nema iniciraj takvu udrugu u svojoj školi, koja će podizati svijest o zdravom okolišu i zaštiti od mina.

Primijetiš li otpad izvan mjesta namijenjenog za njegovo odlaganje reci odraslima ili sam/a javi eko policiji. Njihova je dužnost da nalože uklanjanje i pronađu krivca. Kaži i prijateljima da isto postupe. Živjet ćete u manje zagađenom prostoru i očuvati svoje zdravlje. Možeš i sam napisati informaciju i poslati je općinskim vlastima i medijima. Ako ti vlasti ne odgovore traži odgovor i pitaj ko je nadležan da to riješi.

Putokazi

ŠTA MORA URADITI INSPEKCIJA AKO JE HRANA ILI DRUGA ROBA POKVARENA? Radi zaštite svojega zdravlja uvijek pregledaj rokove trajanja proizvoda koje kupuješ u nekoj trgovini, školi ili restoranu. Često ćeš u radnjama, čak i u velikim trgovačkim centrima naići na proizvode čiji je rok trajanja istekao. Zakon je zabranio njihovu dalju upotrebu i sankcionirao vlasnika radnje ukoliko ih prodaje. To je zbog zaštite tvoga zdravlja.

VAŽNO: Ako nađeš pokvarenu hranu ili proizvode kojima je isteklo trajanje NE OBRAĆAJ SE VLASNIKU TOGA OBJEKTA ILI RADNJE VEĆ ZOVI TRŽIŠNU INSPEKCIJU.

Ukoliko vidiš ili čak kupiš proizvod sa nedostatkom ( naročito istekao rok, neodgovarajuća ambalaža za takvu vrstu proizvoda i sl.) odmah zovi telefonske informacije i traži broj tržišne inspekcije te im javi što si našla/o.

VAŽNO je da sačuvaš račun kao i taj proizvod ili da inspekciju uputiš u to što si primijetio (npr. istekao rok trajanja robe na policama u prodaji, oštećena ambalaža, prepakovani proizvodi ili nemaju papirić sa deklaracijom itd.). Na tvoju prijavu inspekcija je dužna doći na mjesto, napraviti zapisnik i proslijediti prijavu sudu.

VAŽNO: imaš pravo na kopiju zapisnika koji ti inspekcija mora dostaviti. Ako sve ovo radiš i posebno tražiš od inspekcije da ti dostavi šta je uradila u tome slučaju, tada pomažeš i sebi i drugima da sačuvate zdravlje, ali i da druge naučiš odgovornosti. Ako se radi o proizvodu sa nedostatkom koji otkriješ nakon nekoliko dana (npr. loše cipele ili pokvaren električni proizvod itd.) možeš se obratiti i udruzi za zaštitu potrošača ukoliko je ima u mjestu tvog življenja a traži je preko telefonskih informacija.

Tvoje je pravo da kupuješ proizvod bez nedostatka. Može se desiti da se radi o nekon skrivenom nedostatku koji primjetiš naknadno, u tom slučaju moraš u pismenoj formi u kratkom roku od najviše 8 dana od dana kada je nedostatak primijećen, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od kada je proizvod kupljen (osim ako postoji garancija na duži rok) dostaviti zahtjev trgovcu da se otkloni nedostatak bilo popravkom, bilo zamjenom proizvoda jer po Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini imaš pravo na zaštitu.

Putokazi

PRAVO NA UDRUŽIVANJE

Imaš neke ideje i zamisli kao poboljšati život djece/mladih ali ih ne možeš realizirati sam/a. Svoje zamisli možeš pokušati da ostvariš recimo u školi, kroz vijeće učenika ili neku sekciju. Ukoliko smatraš da se tvoje ili ideje tvojih vršnjaka ne mogu ostvariti u školi, možeš postati član nekog udruženja ili nevladine organizacije. Ukoliko u mjestu gdje živiš nema nijednog udruženja ili nevladine organizacije, ti i tvoji vršnjaci možete se pokušati uvezati sa nekim udruženjem ili nevladinom organizacijom u drugom mjestu. Možete pokušati da sami organizujete udruženje.

ŠTA JE TO UDRUŽENJE GRAEANA?

Putokazi

Udruženje je dobrovoljno povezivanje radi unapređivanja ili ostvarivanja nekog zajedničkog cilja ili interesa, ali ne u svrhu sticanja dobiti. Takve organizacije su neprofitne, nevladine, jer se ne osnivaju odlukom vlasti već voljom građana koji sami utvrđuju ciljeve i načine djelovanja. Ako su članovi udruženja maloljetne osobe, za njihovo uključenje u udruženje moraju dati suglasnost njihovi roditelji/staratelji.

TKO MOŽE OSNOVATI NEVLADINU ORGANIZACIJU/UDRUŽENJE GRADJANA?

Nevladinu organizaciju/udruženje građana mogu osnovati najmanje tri punoljetna lica na osnovačkoj skupštini koja donosi akt o osnivanju,statut udruženja i imenuje organe upravljanja. Ostale pojedinosti nalaze se u Zakonu o udruženjima i fondacijama F BiH i BiH.

MOGU LI DJECA BITI AKTIVNI ČLANOVI?

Mogu, i to se propisuje statutom. To znači da za osnivanje NVO ili udruženja trebaš pomoć odraslih - svojih roditelja, nastavnika ili starijih (punoljetnih) prijatelja. Kao dijete ne možeš sam biti osnivač udruženja građana. Međutim, u našoj zemlji već duže vrijeme djeluju omladinska vijeća i organizacije kojima se možeš pridružiti. Uključivanjem u udruženja građana ili nevladinu organizaciju, postaješ volonter.

KO SU VOLONTERI?

Mnogi će reći da su oni savjest čovječanstva. Volonteri su svakako dobrovoljci koji bez naknade rade bezbroj društveno korisnih poslova, kao članovi nevladinih ili drugih organizacija i udruženja, pomažući tako i sebi i drugima kojima je pomoć potrebna. Volontirati se može i u državnim službama u zdravstvu, obrazovanju, socijalnim službama. Volonteri npr. pomažu starima i iznemoglima, njeguju bolesne, brinu o okolišu, životinjama ili jednostavno na raskrsnicama prevode djecu ili starce preko ulice, itd.

Putem interneta na website: www.icva-BiH.org možeš pronaći treženu informaciju o nevladinoj organizaciji koja te zanima ili možeš poslati e mail na adresu: icva@BiH.net.ba Sigurni smo da će ti dati početne informacije.

Putokazi

ZNAŠ LI ŠTA JE EUROPSKA UNIJA?

Vjerovatno si već vidio/la plavu zastavu sa 12 žutih kružno poredanih zvjezdica. To je zastava Europske unije koja simbolizira ujedinjenost europskih naroda i zemalja u jednu zajednicu. Upravo zato je 12 zvjezdica poredano u krug, jer broj 12 simbolizira savršenstvo i jedinstvo, a krug solidarnost i sklad europskih naroda.

Pored zastave, simboli su himna; Oda radosti iz 9. simfonije velikog kompozitora Ludwiga van Beethovena, koja je od 1985. godine službena europska himna, te valuta – Euro, koji se već koristi u BIH.

Europska unija ili bolje ideja Europske unije je nastala nakon Drugog svjetskog rata, kada su zapadnoeuropske zemlje shvatile da će lakše izgraditi porušeno i učvrstiti mir u Europi ako se narodi udružuju, surađuju, zajednički rade i mirno rješavaju nastale probleme. Rat nikome nije donio dobro. Tako je nastala Europska unija. Mnoge europske zemlje, ali i one koje nisu članice obilježavaju 9. maj Dan Europe.

Europskoj uniji je za sada prišlo 27 zemalja, u njoj ima 20 službenih jezika, jer se u nekim europskim zemljama govori istim jezikom. Glavni grad EU je Bruxelles. Institucije Europske unije su Europsko vijeće, Europska komisija, Vijeće ministara, Europski parlament i Sud europskih zajednica.

Svaki građanin zemlje članice je ujedno i građanin EU i to mu piše u putnoj ispravi.

Bosna i Hercegovina se priprema da postane članica EU. Da bi to postala mora ispuniti kriterije tzv. kopenhagenske kriterije, a to su: da je europska zemlja, da razvija demokraciju i štiti ljudska prava i prava manjina, da ima razvijenu privredu i da je spremna poštivati zajedničke ciljeve, odluke i zakone EU.

U Bosni Hercegovini se otvaraju EURO INFO centri i punktovi u kojima ćeš moći dobiti sve informacije o mogućnosti školovanja u Europi, priznavanja diplome koju stekneš u BIH, đačkim i studentskim povlasticama za putovanja, boravak u kampovima, i slično.

ETIČKI KODEKS

Bosna i Hercegovina je donijela Etički kodeks istraživanja o djeci koji je tako postao obavezan dokumenat za sve pojedince, skupine, institucije i organe koji se neposredno bave istraživanjem čiji su predmet ili u koja su na bilo koji način uključena djeca. Svi koji se bave istraživanjem su dužni poći od temeljnog načela “najbolji interes djeteta”, njegove dobrobiti, odnosno onoga što je najbolje za dijete i njegovu obitelj.

U cilju zaštite djeteta od eventualnih istraživanja koja bi mogla ugroziti prava djeteta Etički kodeks regulira niz pitanja na koja se prije samog istraživanja mora dati odgovor na što se obavezuju istraživač i njegovi suradnici. Stoga Kodeks prvenstveno prevenira uzroke i situacije koje mogu dovesti u pitanje integritet samog djeteta, regulira obveze i odgovornosti istraživača, uređuje pitanje poštivanja dogovorenih etičkih vrijednosti, principa i standarda, uređuje status djeteta od njegovog prava na odlučivanje, čuvanje njegovog identiteta, pravo uvida u istraživanje, pristanak djeteta i njegovih roditelja na istraživanje, kao i pravo drugih da izvrše uvid u istraživanje uz obavezu zaštite podataka o ličnosti djeteta. Osnovni principi istraživanja kako ih određuje Kodeks su temeljeni na načelu poštivanja ljudskih prava, sloboda i dostojanstva osobe; načelu zaštite dobrobiti sudionika u istraživanju; načelu odgovornosti u slučajevima “moralnih dilema”; načelu zaštite integriteta rezultata istraživanja i istraživača.

Ovi principi i još neki moraju biti strogo poštivani u svakom istraživanju koje se radi u tvojoj školi, a tiče se tebe ili si uključen/a u samo istraživanje. O tome je dužna voditi računa tvoja škola ili druga ustanova u koju je dijete uključeno i to prije započinjanja istraživanja.

Putokazi

STIGAO/LA SI GOTOVO DO KRAJA!

Možda ti se sve čini zamršenim, teško razumljivim, nešto nisi uopće razumio/la. Ili možda pripadaš onim sretnicima kojima to uopće ne treba.

Ipak, i tada je dobro da znaš kako se mogu ostvariti pojedina prava djeteta, jer tvoje znanje možda pomogne nekom drugom ko je imao manje sreće od tebe. Na kraju evo još nekoliko pravila koje je dobro znati:

Uvijek kad je to moguće svoje zahtjeve upućuj pismeno, Kod predaje pismenog podneska, traži ovjeru-potvrdu o prijemu,

Redovno komuniciraj sa službenom osobom koja je zadužena za tvoj slučaj i traži da se ta komunikacija ostvaruje na tebi dostupan i primjeren način, Interesiraj se za svoj slučaj, traži informaciju o tome kako napreduje rješavanje tvog slučaja,

Pročitaj sve što ti je dostupno o problemu koji želiš riješiti, razgovaraj o tome sa drugima, vršnjacima i odraslima, kad god je to moguće,

Poštuj dogovore i preuzete obaveze, Poštuj zakonske/zadane rokove,

Koristi pravnu i drugu stručnu pomoć, Ako to neće ugroziti tvoju privatnosti ili privatnost neke druge osobe, Koristi medije ali budi vrlo pažljiv/a.

Ako su tvoji pokušaji ili pokušaji tvojih roditelja i pored svih nastojanja ostali bez rezultata obrati se Instituciji ombudsmana.

Možeš vježbati ostvarivanje svojih prava na primjer i kroz sljedeće situacije:

Ako misliš da možeš biti proglašen učenikom/com generacije čim saznaš za poziv, dobro provjeri koji su ti dokazi potrebni. Vodi računa da sve dokaze koji se traže dostaviš u određenom roku i da o tome imaš pismeni trag. Ne dozvoli da zbog nekog formalnog razloga ne ostvariš svoje pravo i/ili se nezadovoljan/a raziđeš sa svojom generacijom i nastavnicima u školi.

Ako si nadaren/a učenik, ideš na takmičenja iz nekog predmeta, član si neke sekcije, afirmirane izvan škole, član sportskog kluba, individualni sportaš, muzičar: traži od ministarstva obrazovanja specijalni status, jer ćeš tako lakše organizirati svoje vrijeme i ustrajati u svim aktivnostima koje te zanimaju.

DA TE JOŠ JEDNOM PODSJETIMO TVOJE MIŠLJENJE JE VAŽNO

Ne samo o školskom gradivu, nego i o svemu što se tiče tvojih prava i interesa, svakako ovisno o tvom uzrastu. UN Konvencija o pravima djeteta, koju smo spomenuli na početku Putokaza, ti daje pravo da iskažeš vlastito mišljenje, kao i da budeš saslušan/a, informiran/a, savjetovan/a o svim okolnostima važnim za odlučivanje o tvojim pravima i obavezama. Imaš pravo na posebnog zastupnika u svim postupcima u kojima se odlučuje o tvojim pravima i interesima, ukoliko taj interes dođe u sukob sa interesom roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.

O tvojim pravima na vlastito mišljenje moraju voditi računa svi organi pred kojima se vode postupci za ostvarivanje ili ograničavanje nekog tvog prava. Stoga ti moraju dati priliku da svoje mišljenje iskažeš.

BROJEVE CENTARA/SLUŽBI SOCIJALNE ZAŠTITE I SVIH DRUGIH ORGANA KOJI TI TREBAJU DA OSTVARIŠ SVOJA PRAVA POTRAŽI U TELEFONSKOM IMENIKU.

Ako si/ste u nekoj prilici imao/li priliku da sa uspjehom upotrijebite ovu publikaciju, javite to UNICEF-u ili Instituciji Ombudsmana.

Pomoć

Putokazi

Uvijek kada smatraš da nisi imao/la priliku iskazati svoje mišljenje o pitanjima koja te se tiču, podnesi žalbu najbližem uredu Institucije ombudsmana. Pitaj ih jesu li u konkretnom slučaju povrijeđena tvoja prava iz člana 12. UN Konvencije o pravima djeteta. Ako jesu, budi sigura/a da će nstitucija Ombudsmana tražiti da se dopuni/obnovi postupak i tvoje mišljenje sasluša.

Razgovaraj…

NAUČI

budi strpljiv/a, nauči slušati i druge

KOMUNICIRATI

u svom razredu

O SVOJIM

s prijateljima

PRAVIMA Piši

sa osobom od povjerenja sa službenom osobom

ili pisma SMS

e-mail

Telefoniraj,

ostavljaj poruke na oglasnoj ploči, diskutiraj, izmjenjuj mišljenja i stavove sa drugima.

Naslov:

Putokazi Izdavač:

UNICEF i Institucija ombudsmana Federacije BiH

Autorski i urednički tim: Zlatko Ilić

Vera Jovanović

Ljiljana Krunić-Zita Esad Muhibić

Mirsada Poturković Branka Raguz

Dževada Sarajlija

Tehnički urednik: UNICEF

Grafički dizajn: Mirna Ćesović Tiraž: 10.000 primjeraka

UNICEF I INSTITUCIJA OMBUDSMANA FEDERACIJE BIH

PUTO KAZI

UNICEF I INSTITUCIJA OMBUDSMANA FEDERACIJE BIH