Djurek

ISSN: 1845-545X

Časopis za stvaralački rad, pouku i igru učenika i učitelja

Osnovne škole Grgura Karlovčana ðurñevac broj 8 svibanj 2013.

2 Ove godine pripremili smo vam još jedan zanimljiv broj ðureka, čija je glavna tema— volontiranje. Odlučili smo se za tu temu kako bismo saznali nešto više o besplatnom i nesebičnom služenju te da na taj način informiramo i potaknemo druge da razmišljaju „volonterski“ . To dokazuje i mnoštvo članaka koji iz raznih perspektiva govore o ovoj temi ( u stvaranju ovoga broja pridružili su nam se učenici, učitelji, volonteri i psihologinja). Nadamo se da ćete sa zadovoljstvom čitati novi broj koji nam osim glavne teme donosi i mnoštvo intervjua i novosti vezanih za školu i učenike.

Zapamtite, i vi s nama stvarate svaki broj i bez vaših ispunjenih anketa, objavljenih fotografija, likovnih i literarnih uradaka, ne bismo dospjeli do kvalitete koju postižemo ovim brojem. Nadamo se da ćete i dalje čitati i listati ðurek (doduše, ove školske godine samo virtualno listati) te da će idući biti još bolji.

Vaše uredništvo!

IMPRESSUM ðurek-časopis za stvaralački rad, pouku i igru učenika i učitelja OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac Školski list OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac pod nazivom Sunčanim stazama izlazio od 1975. do 2004.

Izlazi jedanput tijekom školske godine ðurñevac, svibanj 2013., broj 8; Izlazi jednom godišnje Izdavač: OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac ð. Basaričeka 5 d, tel/fax: 048/812- 414 Web stranica: http://www.os-gkarlovcanadjurdjevac.skole.hr e – mail: os-grgurakarlovcana@kc.t-com.hr Za izdavača: Marijan Vinković, ravnatelj Odgovorni urednik: Antonela Carek, prof.

Glavni urednik: Emilija Kremer, 6. c

Uredništvo: Nataša Švaco, dipl. bibl., Josip Kosnica, učitelj – voditelj Literarne grupe, Ivana Topolčić, učitelj-voditelj Novinarske grupe, Matea Markešić 6.c, Dora Stanešić 6.c, Klara Markač, 6.c, Tena Picek, 6.c, Mia Radman, 6.d, Miljana Banjac, 6.a Naslovnica: fotografija na naslovnici - Zoran Vidaković, učitelj razredne nastave Grafičko oblikovanje: Davorka Hrženjak, dipl. inf.

Rukopisi i ilustracije: učenici i učitelji Fotografije: Danijel Domišljanović, učitelj – voditelj Foto grupe, članovi Foto grupe, učitelji, učenici OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac

Obilježili smo…

3

Grgur Karlovčan

6

Tema broja - VOLONTIRANJE

8

Područne škole

14

Terenska nastava

18

Iz knjižnice

20

Razno

23

Zabavne stranice

26

3

Hrvatski olimpijski dan I ove godine učenici i učitelji naše škole obilježili su Hrvatski olimpijski dan na Tgu sv. Jurja. Simbolično odjeveni u bijele majice, natjecali su se u trčanju, potezanju užeta i skakanju u vrećama. Osim naših učenika sudjelovali su i učenici Strukovne škole i Gimnazije Dr. Ivana Kranjčeva te polaznici dječjeg vrtića „Maslačak“. Glavna motivacija svim natjecateljima bila je poznata izreka: „Nije važno pobijediti, bitno je sudjelovati.“ Tena Picek, 6.c

Učenici se natječu u potezanju užeta

Dan darivatelja krvi

I u mom gradu Vukovar svijetli

Mia Radman, 6.d

Blagoslov plodova zemlje u šk. dvorani

Novinarska grupa i učitelji S. Vlah Maznik i D. Domišljanović

Dana 25. listopada 2012. godine, Novinarska je grupa u Ininoj zgradi u ðurñevcu zajedno sa svim prisutnim gostima obilježila Dan darivatelja krvi. Program je otvoren himnom i minutom šutnje za sve preminule darivatelje.

Nazočne je uvodnom riječi pozdravila predsjednica „Gradskog Crvenog križa“ gospoña Branka Stipović. Zahvalila je svim darivateljima krvi na njihovoj humanosti i plemenitosti, istaknuvši važnost spašavanja života darivanjem djelića sebe. Svim darivateljima uručena su priznanja za nesebično darivanje krvi. Meñu mnogobrojnim darivateljima, priznanja su primili i naši učitelji Sanja Vlah Maznik i Danijel Domišljanović.

U četvrtak, 15. studenog, učenici i djelatnici naše škole na Trgu hrvatske mladosti zapalili su svijeće i održali prigodan program pod nazivom „I u mom gradu Vukovar svijetli“. Tom već tradicionalnom manifestacijom prisjetili su se Vukovara, njegovih heroja i žrtava. Njima su se pridružili učenici Gimnazije i Strukovne škole te brojni grañani i predstavnici grada ðurñevca.

Mimohod s upaljenim lampašima

Emilija Kremer, 6.c

Dan kruha U petak, 12. listopada 2012. godine, u školskoj dvorani obilježili smo Dan kruha. Uz molitvu, blagoslov i kratki program naših učenika zahvalili smo na svim plodovima zemlje te se prisjetili koliki je napor potrebno uložiti da bismo od malog zrna došli do kruha.

Matea Markešić, 6.c

Učenici naše škole na Danima voća

4

ŽUPANIJSKI DANI VOĆA

Jesen na stolu Učenici 3. c i 1. c razreda sudjelovali su na županijskoj manifestaciji Dani voća 13. listopada 2012. Svojim spretnim rukama uz pomoć roditelja i učiteljica izradili su vrlo zanimljive jesenske uratke koji su zaokupljali pažnju posjetitelja.

Učiteljice Željka i Ljubica

KNJIŽEVNI SUSRET

U spomen Grguru Karlovčanu U petak , 19. listopada 2012. godine, u školskoj knjižnici obilježili smo 70.- godišnjicu smrti Grgura Karlovčana, učitelja i književnika, po kojem je naša škola dobila ime. U programu su sudjelovali učenici naše škole koji su nam pismima i recitacijom dočarali književnikov život i rad. Najbolje pismo napisala je Issabell Novak Šimunić, a prvo mjesto u krasnoslovu osvojio je Antonio Markač.

Miljana Banjac, 6.a

Grgur Karlovčan

DRŽAVNI PRVAK IZ POVIJESTI

Ilija Končar najbolji Ilija Končar - državni prvak iz povijesti ispričao nam je kako su pripreme za natjecanje bile vrlo duge i opširne. Na natjecanju u Dubrovniku stekao je odlično iskustvo i upoznao nove prijatelje. U slobodno vrijeme trenira stolni tenis, rekreativno plivanje i streličarstvo. Upisat će Gimnaziju u ðurñevcu, a cilj mu je u životu imati puno prijatelja i završiti školovanje. Voli slušati punk rock. Savjetovao nam je da na satu povijesti više sami istražujemo i posvetimo se raznim zanimljivostima.

Tena Picek, 6. c Priredba za Dan škole

DAN ŠKOLE

Svečana proslava

Ilija Končar, državni prvak iz povijesti i njegova mentorica, učiteljica Katica Tomrlin

U četvrtak, 24. svibnja, proslavili smo Dan škole.

Učenici područnih škola, Englesko-dramska skupina i Mali zbor sudjelovali su na predstavi u našoj sportskoj dvorani. Uz njih su svečanost uveličali djelatnici i učenici naše škole, roditelji i brojni drugi gosti. Priredbu je otvorio ravnatelj škole Marijan Vinković koji je na kraju programa dodijelio priznanja najuspješnijim učenicima: Iliji Končaru, Mati Štefancu i Marku Sokaču.

Klara Markač , 6. c

5

MALI FAŠENK U ðURðEVCU ZABAVA ZA SEDMAŠE I OSMAŠE

Maškare, maškare!

Ples pod maskama

Utorak je u našoj školi protekao u znaku malih maškara.

Učenici su raznim kostimima pokazali svoju kreativnost.

Zajedno su sa svojim učiteljima pobjegli u maštoviti svijet. Nakon povorke gradom, maskirani u vilenjake, prometne znakove, automobile, navijače i razne druge maske, uputili su se u školsku dvoranu. Tamo ih je čekala prava fešta uz vesele karnevalske ritmove. Učenicima su se pridružili i polaznici Dječjeg vrtića „Maslačak“. Najbolje pojedinačne i grupne maske nagrañene su prigodnim poklonima i priznanjima TZ ñurñevačke Podravine.

Miljana Banjac, 6.a

Učenici sedmih i osmih razreda na Plesu pod maskama

Učenici razredne nastave na Malom fašenku

Učenici sedmih i osmih razreda zajedno sa svojim učiteljima Sašom Senjanom i Majom Šalamon Nemet održali su ples pod maskama. U maloj sportskoj dvorani naše škole od 18 do 19 sati plesali su na mnoge stare i nove hitove. Učenici su pokazali svoje plesne pokrete i još jednom dokazali da se mogu odlično provesti i zabaviti. Najbolje maske bile su nagrañene.

Dora Stanešić, 6.c

NOVA GRUPA SLOBODNIH AKTIVNOSTI

U svijetu “Knjigaonice” Naša škola od prošle školske godine bogatija je još jednom izvannastavnom grupom “Knjigaonicom”. Voditelj “Knjigaonice” je učitelj Zoran Vidaković koji je prije nekoliko godina bio u Japanu, gdje se prvi puta susreo sa ručnom izradom knjiga u starim knjigoveškim tehnikama.

Danas grupu polazi desetak učenika koji od kartona i različitih vrsta papira marljivo izrañuju knjige i notese različitih oblika i tema.

Do sada su izradili knjige u obliku srca, kravate, lista, kućice za Učenici, članovi grupe, tijekom izrade knjiga ptice, kišobrana, torbe. U knjigama se nalaze ilustracije različitih priča koje često učenici sami izmišljaju.

Novoizrañene knjige izložene su u školskoj knjižnici. Učitelja posebno veseli kad učenici ponovo kod kuće sami pokušaju napraviti istu knjigu koju su naučili na satu.

Knjige ručno uvezane, nastale u Knjigaonici

Novinarska grupa

6

OBILJEŽAVANJE 100. -TE GODIŠNJICE ROðENJA I DJELOVANJA HRVATSKOG KNJIŽEVNIKA I UČITELJA GRGURA KARLOVČANA

Sretan roñendan!

Grgur Karlovčan

U ñurñevačkoj Osnovnoj školi Grgura Karlovčana 11. ožujka 2013. godine započelo je svečano obilježavanje 100. –te godišnjice roñenja istaknutoga književnika i učitelja Grgura Karlovčana, čije ime ponosno nosi naša škola. Proslava roñendana otvorena je kratkim prigodnim programom u školskom parku, ispred pjesnikova spomenika.

Na proslavu stotog roñendana, osim učenika i djelatnika škole pridružili su se i brojni uvaženi gosti iz Grada i Županije.

Obilježavanje roñendana nastavilo se i u srijedu u maloj sportskoj dvorani, gdje je u pjesnikovu čast održan književni susret podravskih književnika. O svom radu i radu Grgura Karlovčana govorili su članovi Društva hrvatskih književnika: Enerika Bijač, Marko Gregur, Milan Frčko, Božica Jelušić i Zdravko Seleš. Susret su otvorili ñurñevački učenici recitacijom i prisjećanjem na književnikov život i rad. Potom je riječ preuzela predsjednica Društva hrvatskih književnika Enerika Bijač naglasivši kako je Grgur Karlovčan takoñer bio član Društva hrvatskih književnika koji je tijekom svog kratkog stvaralačkog djelovanja ostavio velik trag u hrvatskoj književnosti. Pozvala je sve talentirane učenike da svojom kreativnošću i talentom iskažu

više interesa i zanimanja za književno stvaralaštvo te tako nastave put mnogih velikana hrvatske književnosti.

Ukratko je predstavila prisutne članove Društva hrvatskih književnika koji su čitanjem svojih pjesama progovorili o svom radu i djelovanju.

Nije promaknuo ni njihov velik entuzijazam i zaljubljenost u hrvatsku književnost i bogatstvo koje ona donosi našem narodu. Susret su iskoristili i mali novinari i knjižničari koji su nakon susreta postavili niz zanimljivih pitanja. Proslava roñenja Grgura Karlovčana zaokružena je u četvrtak na velikoj školskoj priredbi „Pozdrav proljeću“ gdje i ovog puta ime Grgura Karlovčana nije bilo izostavljeno.

Novinarska grupa

O ŽIVOTU I RADU GRGURA KARLOVČANA

Pjesnik podravske ravnice Grgur Karlovčan roñen je 11. ožujka 1913. godine u Kalinovcu u pitomoj Podravini, koja je u hrvatskoj književnosti dala i druge književnike: Frana Galovića, Mihovila Pavleka Miškinu, a u današnjici Božicu Jelušić, Maricu Hasan, Zdravka Seleša i druge.

Potekao je od siromašnih roditelja.

Djetinjstvo Grgura Karlovčana je bilo gladno, boso, golo, suzno, tužno, puno prezrenja i batina. Bio je bistar i marljiv učenik i u školi su ga svi voljeli, a naročito učitelj koji je želio da Grgur nastavi školovanje. Iz dana u dan Karlovčan je pješačio iz Čepelovca u ðurñevac u grañansku školu, koju je uspješno završio, usporedo pišući svoje prve stihove i sastavke, te je već tu otkriven budući književnik.

Krenuo je u Cvjećarsku školu u Zagrebu, ali odustaje i upisuje Prepa -

randiju u Pakracu. Tu živi bohemskim životom i prosjači. Objavljuje pjesme i pripovijetke. U to vrijeme njegovo srce je krvarilo zbog razlika koje je primjetio u društvu. Na jednoj strani bogatstvo, lak i bezbrižan život, a na drugoj bijeda, bolest i sirotinja. Prelazi u školu u Karlovcu, gdje je i maturirao.

Nakon položene mature izdaje u ðurñevcu u vlastitoj nakladi svoju zbirku pjesama pod naslovom Srce nad ravnicom.

Poslije odsluženja vojne obveze odlazi u Hercegovinu predavati kao učitelj, te još više upoznaje našega seljaka i dolazi do zaključka da seljak svugdje živi bijedno, gladno i prezreno. Godine 1939. izdaje svoj roman Natopljene brazde, a godine 1940. kao student Visoke pedagoške škole štampa i drugu zbirku svojih pjesama Lice dana.

I novele i crtice nose istu karakteristiku kao i njegove pjesme.

Interesantne su njegove novele: Krik, Želudac nema prozora, Poveležje, Na zakrpi krpa, Povratak, Rumenka, Sedmo dijete. One predstavljaju male slike, uhvaćene trenutke iz života u Podravini i Hercegovini.

Sedmo dijete je najbolja njegova novela. Pisana je vrlo zgusnuto, bez suvišnih detalja, majstorski kratkom rečenicom.

Najopsežnije njegovo djelo je roman Natopljene brazde u kojem piše o ekonomskim problemima podravskog sela.

Sve što je Grgur Karlovčan napisao nedvosmisleno govori o njegovu talentu. Uvijek u radu i pokretu, i uz neprestanu pasku policije njegovo djelo je jedan krvavi dokumenat o jednom nevremenu u kojem je stvarao i živio.

7

RAZGOVOR S ČLANOVIMA DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

U čast našemu Grguru ...

Književni susret održan je u spomen 100.-te obljetnice roñenja književnika i učitelja Grgura Karlovčana. Ovaj susret iskoristili smo za razgovor s našim podravskim književnicima: Enerikom Bijač, Milanom Frčkom, Markom Grgurom , Božicom Jelušić i Zdravkom Selešem

Koliko Vam je potrebno da napišete jednu pjesmu?

Božica: Pisanje nije maraton, ali za sedam minuta mogu napisati pjesmu. Obratite pozornost na djela Dragutina Tadijanovića koji je pisao dan, datum ispod svojih djela s ciljem da izdvoji iz vremena kad je djelo nastalo.

Božica Jelušić

Božica: Samo radom, pisanjem, čitanjem i voljom. Osobno sam uvijek čitala od pete godine. Ne proñe dan da nešto ne pročitam. U glavi čujem riječi i počnem ih slagati, usporeñivati ih s velikanima i razmišljati imaju li one smisla.

Marko: Nemam ritual, ali volim pisati u kadi jer mi tada na pamet dolaze ideje.

Odakle crpite inspiraciju za svoja djela?

Zdravko: Pišem od osnovne škole.

Pisao sam za časopis „Mrav“ razne pričice, pjesme. Danas sam i ekolog. Sve što vas dirne može biti predmet pisanja jer tada nastaju prave stvari. Pjesme nastaju u dahu, a ponekad je potrebno i tri godine da nastane djelo. Skupljaju se teme, utisci…

Može li se danas živjeti od pisanja?

Božica: Nikada se nije moglo jer su najveći velikani poput Krleže, Ujevića bili siromasi. Ljudi misle da je pisanje hobi pa smatraju da im društvo ne mora ništa dati za uzvrat.

Kako se nosite s kritikom?

Podravski književnici u našoj dvorani

Enerika: Dobro se nosim s kritikom jer i sama kritiziram, a i da nisam zadovoljna ne bih to mogla predbacivati kritičaru jer smatram da je kritika uvijek objektivna.

Koje su vaše vrline, a koje mane?

Biste li mogli posvetiti neku pjesmu našem Grguru Karlovčanu?

Milan: Mogao bih posvetiti pjesmu Grguru, ali isto tako iz njega bih mogao crpiti i učiti.

Je li Vam ikad došlo da odustanete od pisanja?

Enerika: Nikad mi nije došlo da odustanem od pisanja. Roñena sam na kamenu i vodi, a voda je element kretanja i to nosim u sebi. Pisat ću i slikati dok ću moći. To se radi jer se iznutra mora, na to nas nitko ne tjera, to je čovjek donio sa sobom.

Zdravko Seleš

Milan Frčko

Imate li neki posebni ritual prije pisanja? Kavica ili nešto slično…

Zdravko: Mana mi je da sam strog u ocjenjivanju, a u vrlinama se treba truditi. Ako ste slabi u nečemu na tome trebate raditi. U osnovnoj školi sam bio sramežljiv, a danas stojim pred publikom u razredu i ne prestajem govoriti.

Enerika Bijač

Kako se postaje književnicom?

8

VOLONTIRANJE Volontiranje je nesebično i besplatno služenje drugima. Mogli bismo reći da je ono kamen temeljac današnjeg društva jer oživljuje čovjekove najveće životne vrijednosti. Ne postoji jednoznačan odgovor tko su volonteri te koje oni karakteristike moraju imati. Važno je samo imati dobru volju. Tom dobrom voljom krenuli smo i mi u istraživanje kako bismo saznali nešto više o volontiranju.

U tome su nam pomogli naši učitelji i učenici koji iz raznih perspektiva govore o ovoj temi.

NAŠA PSIHOLOGINJA O VOLONTIRANJU

Besplatno služenje Volontiranje je jedinstveno po tome što nije uvjetovano vanjskim faktorima, poput plaće ili društvenog statusa, već je voñeno unutarnjim motivima i razlozima

Danijela Hodalić, psiholog

U svijetu se volontiranje može definirati na različite načine. Jedna od definicija volontiranja jest da je to neplaćeni, slobodno izabran rad koji se obavlja u okviru organiziranih okolnosti, u korist drugih, a osobe koje ga obavljaju ne ovise o njemu za vlastito uzdržavanje. Uz to, volontiranje obuhvaća i način i stil života osobe te je usko povezano uz osobni sustav vrijednosti. Sudjelovanjem u volonterskim aktivnostima kod osoba se stvara osjećaj odgovornosti za zajednicu i osvješćuje se niz vrijednosti poput tolerancije, solidarnosti, zajedništva, interkulturalnog razmjenjivanja, mira, ljubavi, ravnopravnosti spolova/ rodova, vrijednosti nenasilne komunikacije, zaštite okoliša te osobnog i društvenog razvoja.

Tradicionalno poimanje volontiranja temeljilo se na dobrovoljnim aktivnostima poput pomaganja susjedima i prijateljima ili pomaganju zajednici u nekim izvanrednim situacijama kao što su ratovi ili prirodne katastrofe. No danas je o volontiranju teško govoriti bez razumijevanja koncepta filantropije, koji volontiranje svakako uključuje.

Filantropija se, dakle, opisuje kao „poticaj na dobrotvornu akciju“, što je suprotno egoizmu.

Suvremena definicija organizirane filantropije podrazumijeva aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unaprjeñuju rad za opće dobro.

Volontiranje je jedinstveno po tome što nije uvjetovano vanjskim faktorima, poput plaće ili društvenog statusa, već je voñeno unutarnjim motivima i razlozima. U skladu s tim osobe koje doprinose poboljšanju života u zajednici najčešće su voñene altruizmom, osjećajem samozadovoljstva, željom za druženjem i susretima s drugima, proširivanjem specifičnih znanja te nastojanjem da doprinesu organizaciji ili instituciji u kojoj volontiraju.

Osnovna pretpostavka volontiranja je slobodna volja koja se temelji

prije svega na slobodi izbora, a sloboda je osnovna težnja ljudske civilizacije i temeljno obilježje demokracije. U skladu s tim je činjenica da je ono takoñer i vrlo osobna stvar.

Rezultati i posljedice volonterskog rada se očituju na tri razine. Prva razina je razina osobnog razvoja.

Uče se nove vještine, razvija se samokontrola, timski rad te brojne druge osobne kompetencije i vrijednosti.

Iskustvo volontiranja ostavlja snažan dojam na osobe koje volontiraju te ih mijenja u smjeru prihvaćanja sebe i drugih.

Na drugoj razini volontiranje se očituje u rješavanju konkretnih društvenih problema kroz lokalne ili globalne volonterske akcije poput pružanja pomoći u područjima pogoñenim prirodnim katastrofama, pružanja pomoći u školama, vrtićima i drugim ustanovama te brojne druge akcije.

Svrha ovih akcija je doprinijeti općoj dobrobiti zajednice u kojoj se ta aktivnost odvija te napraviti vidljive i konkretne pomake.

Treća razina uključuje društveni doprinos razvoju samoinicijativnosti ljudi te razvoju pozitivnog udruživanja. Volonterskim akcijama često se dolazi do novih rješenja za razvoj zajednice, doprinosi se smanjenju nezaposlenosti te se ostvaruju grañanski aktivizam i odgovornost. Volontiranjem se dakle smatraju samo one aktivnosti i djelatnosti koje se

9 obavljaju isključivo slobodnom voljom i slobodnim izborom, a krajnji cilj je dobrobit zajednice te ono što je najvažnije, volonter se ne iskorištava kao besplatna radna snaga za stjecanje profita. Volonterski rad treba doprinositi društvu i potpomagati opću dobrobit. Važnost volontera i volonterki prepoznata je u cijelom svijetu te se u skladu s tim svake godine 5. prosinca obilježava Meñunarodni dan volontera.

NAŠI UČITELJI O VOLONTIRANJU

Volontirati - zašto ne?

Još kao student volontirao sam u udruzi „Kap dobrote“ koju je osnovao jedan isusovac. Karizma udruge jest pomaganje u raznim oblicima starijim, nemoćnim i usamljenim osobama.

Djelić moga slobodnog vremena ispunjavao je životnu prazninu jedne usamljene starice sa zagrebačkog Srebrnjaka koju sam pohodio godinu dana. Slušajući njene životne priče i doživljaje i hrabreći je utješnim riječima, unosio sam radost u njeno „staro“, ali snažno srce.

Uvjeren sam da je „kap moje dobrote“ natopila njeno “drvo života“ koje je dalje osnaženo nastavilo širiti svoje krhke grane.

Branko Maznik: Za vrijeme studija u Zagrebu, grupa studenata, meñu kojima sam bio i ja, odlučila je mališanima u „Domu za nezbrinutu djecu“ u Zagrebu uljepšati božićno vrijeme. Aktivirali smo sve studente s naše godine skupljanjem novčanih priloga od kojih smo djeci kupili anñelčiće i slatkiše. No dio nas, odlučio je djeci prikazati dogañaj Isusova roñenja. Podijelili smo uloge, nabavili kostime i uvježbali kratki igrokaz.

Kad smo došli u dom bili smo uzbuñeni kao i djeca. Prvo smo im prikazali igrokaz, a nakon toga im podijelili poklone. Djeca su bila presretna, a sve nas je posebno oduševilo druženje nakon toga.

Ono što svakome treba, a osobito maloj djeci je topli zagrljaj. Niti igrokaz, a niti slatkiši nisu mogli nadomjestiti upravo taj zagrljaj koji je njima najviše nedostajao.

Maja Huzjak: Volonterstvom sam se počela baviti za vrijeme prve godine studija. Prvo volontersko iskustvo stekla sam u Dječjem domu Zagreb, poznatiji kao Nazorova, gdje sam provodila vrijeme sa četverogodišnjom djevojčicom.

Volontiranjem sam se nastavila baviti u Udruzi za djecu s teškoćama u razvoju ðurñevac. Ondje sam kroz pet godina stekla široko iskustvo koje mi je olakšalo studiranje, a sada i rad u školi. Osim iskustva stekla sam i nova prijateljstva i promijenila pogled na neke važne životne situacije. Ukoliko se odlučite za volontiranje, u bilo kojem području, nećete pogriješiti.

Sve što vam je potrebno je dobra volja i malo bolja organizacija slobodnog vremena, a zauzvrat dobivate puno više.

Maja Huzjak

Božidar Skelin:

Saša Senjan

Božidar Skelin

Saša Senjan: Volontirati sam počeo još kao srednjoškolac u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.

Na poticaj svojih profesora odlučio sam se na mnoge aktivnosti, a meñu njima i na nesebično pomaganje bližnjima u potrebi. Tako sam zajedno sa svojim razredom posjećivao zagrebačku javnu kuhinju za koju smo prikupljali potrebne stvari. Često bismo se u njoj zadržali pomažući časnim sestrama u pripremanju i posluživanju hrane onim ljudima koji su ostali bez kuće, posla, obitelji… Na fakultetu sam ljubav prema volontiranju nastavio u sklopu Crkve uključivši se u studentske grupe koje su vodili isusovci iz Palmotićeve ulice.

Sljedeći njihov primjer sudjelovao sam u organiziranju i provoñenju ljetnoga kampa za mlade na Modravama. Nakon završetka fakulteta, volontiranje sam nastavio u svom mjestu u sklopu Župe. Volim pomagati svima, a posebno onima koji su u potrebi.

Branko Maznik

Četvero naših mladih učitelja prisjeća se volontiranja iz studentskih dana koje im je donijelo neprocjenjivo životno iskustvo

10

RAZGOVOR S VOLONTERKOM MAJOM ISLAM

Ruka u ruci Pomaganje drugima čini nas boljim, sretnijim i zadovoljnijim osobama. Svaki volonter ima svoje razloge zbog kojih dobrovoljno izdvaja svoje slobodno vrijeme i posvećuje ga drugima, no većina se slaže da je osjećaj koji ostaje neprocijenjiv. Želja za tim osjećajem i pomaganjem drugima navela me da razgovaram s volonterkom Majom Islam vić, što je takoñer oblik dugoročnog volonterskog rada.

Koliko dugo već volontiraš?

Volontirati sam počela 2008. godine, s 19 godina. Što te potiče da volontiraš?

S obzirom da sam od srednje škole bila član knjižnice Instituta za razvoj obrazovanja u Što za tebe znači volontiranje?

Zagrebu, oglas za regrutaciju Volontiranje za mene, s jedne volontera dobila sam putem e-maila. strane, znači dobrovoljno izdvajanje U to vrijeme sam bila površno dijela vlastitog slobodnog vremena i upoznata s njihovim radom, pa sam posvećivanje ga lokalnoj ili široj odlučila proučiti web stranicu i zajednici radom u organizacijama saznati više o njihovim aktivnostima. koje omogućuju funkcioniranje te Sve informacije koje sam uspjela iste zajednice, bez očekivanja skupiti bile su vrlo pozitivne, a poticaj ikakve novčane naknade. No, s i filozofija iza rada i ciljeva Instituta druge strane, volonterski rad ne bili su u skladu s mojim pogledom na vidim samo kao davanje od strane svijet. Uz to, bila sam znatiželjna volontera. Iz vlastitog iskustva sam saznati kako funkcionira jedan takav naučila da volonter, onoliko koliko institut, kako izgleda jedan radni dan daje svojim radom, toliko i sam tamo, htjela sam čuti iskustva ljudi prima natrag kroz novostečena koji rade i volontiraju te jednostavno znanja i vještine te saznanja koja naučiti nešto novo! Stoga sam se stječe o sebi i o drugim ljudima, prijavila za mjesto volontera te sam uključujući se aktivno u svoju nakon intervjua bila i primljena. zajednicu.

Nakon tog iskustva više se nikad nisam ulovila u potrazi za Gdje si sve do sada volontirala? motivacijom ili oklijevanjem kad se Moje prvo volontersko iskustvo bilo radilo o preuzimanju novih je na drugoj godini faksa, kada sam volonterskih aktivnosti. počela volontirati u Institutu za razvoj obrazovanja u Zagrebu.

Vraća li ti se vrijeme i trud uložen Tamo sam volontirala godinu dana. u volontiranje?

Nakon toga sam provela godinu Naravno! Mislim da se "korist" od dana studirajući u Americi, gdje volontiranja može podijeliti na takosam volontirala u jednom centru za zvane dodirljive i nedodiirljive povlapomoć djeci i odraslima s stice. Meñu dodirljivima su svakako teskoćama u razvoju te sam stečeno znanje, radno iskustvo koje pomogala u pripremi se evidentira u volonterskoj knjižici, srednjoškolaca za završne ispite. K nova poznanstva te kreativne ideje tomu sam provela i dva tjedna volontirajući u domovima i javnim kuhinjama za beskućnike na raznim lokacijama u New Yorku. Prema potrebi sam volontirala i u jednom muzeju na kampusu. Od 2010. godine vodim udrugu volontera "Ruka u ruci" zajedno s Jasnom Horvat Vlahović i Melitom Franiče -

koje se često pojavljuju kao rezultat interakcije s drugim volonterima i suradnicima. Meñu nedodirljive povlastice bih smjestila osjećaj ispunjenja, razvoj osjećaja suosjećanja s drugima, bolje komunikativne vještine općenito te razvijanje neke dublje razine ljudskosti. Što te je potaknulo da osnuješ udrugu volontera "Ruka u ruci"?

Osnivanjem ove Udruge htjela sam mladim ljudima u ðurñevcu olakšati pristup volonterskim aktivnostima.

Stoga smo nakon osnivanje Udruge volontera "Ruka u ruci" sklopili suradnju s raznim institucijama (od kojih su mnoge bile predložene od strane samih volontera) te članove naše udruge usmjeravamo na volonterske aktivnosti koje odgovaraju njihovim interesima.

Koliko članova ima vaša Udruga?

Broj članova Udruge varira svake godine jer su članovi primarno srednjoškolci, od kojih dio redovito odlazi na studij.

Koja je tvoja najdojmljivija akcija volontiranja?

Bez dvojbe su mi najdraže radionice

koje organiziramo u suradnji s Područnom školom Osnovne škole Grgura Karlovčana za djecu s teškoćama te Strukovnom školom ðurñevac. Na tim radionicama volonteri, zajedno s učenicima pripremaju odabrane kolače. Tijekom radionica svi zajedno i ravnopravno rade. Nakon pripreme kolača družimo se i počastimo se dijelom kolača koje smo pripremili, dok drugi dio nosimo u Starački dom PrelecKralj za njihove štićenike.

11 troškove radionica koje organiziramo, nekad samostalno, a nekad u suradnji s partnerskim organizacijama.

Kako se financira vaša Udruga?

Pomažu li vam kakvi sponzori?

Udruga se primarno financira sredstvima koja nam dodijeljuje grad ðurñevac. Tim novcem pokrivamo

Ponedjeljak: Super je što možemo činiti dobra djela. Besplatno je, a osjećaj je tako dobar. Imam potrebu uvijek činiti nešto dobro. To me čini ispunjenom, a samo poneka sitnica kojom usrećimo nekoga može nam učiniti pogled na svijet boljim i uljepšati dan. Svaki tjedan odlazim svojoj usamljenoj susjedi u posjet. Nema nikoga i jako je nesretna, a ja stvarno uživam u dugim razgovorima s njom.

Srijeda: U školi sam ju cijeli dan nagovarala da prošeće sa mnom. Napokon je pristala. Nakon nastave prošetale smo gradom i svratile do obližnje slastičarnice.

Razgovarale smo o najdražim bendovima i knjigama koje smo pročitale. Smijale smo se i nismo mogle prestati pričati. Vrijeme nam je jako brzo prošlo i morale smo krenuti kućama. Dogovorile smo se da će sutra doći k meni. Bila sam presretna. Drago mi je što sam ju uspjela bolje upoznati. Ipak, željela bih joj pomoći i oko ocjena. Znam da ću uspjeti. Sutra je veliki ispit iz matematike. Dan ću provesti u rješavanju zadataka. Nije li to grozno?

Kako animirate nove volontere?

S obzirom da su nam ciljana skupina srednjoškolke/ci, jednom godišnje održavamo prezentacije naše Udruge u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva i Strukovnoj školi ðurñevac s ciljem regrutacije volontera. Zasad nam se najviše volontera pridružilo na taj način, iako se sve češće dogaña da nas volonteri samoinicijativno kontaktiraju. Pokušavamo biti prisutni u lokalnim novinama, a prošle godine bili smo i na Podravskom radiju, gdje smo pričali o radu naše udruge. Na taj način informiramo grañane o aktivnostima Udruge, ali i o novim članovima!

Utorak: U moj razred prije nekoliko mjeseci stigla je nova učenica.

Jako je povučena i ni s kim se ne druži. Pod odmorom uvijek sjedi sama. Nekoliko puta pokušala sam joj priči i razgovarati s njom, ali bez uspjeha. Kao da nije zainteresirana za druženje. Ah, sigurno joj je jako teško. Cijela škola naziva je čudakinjom i sličnim pogrdnim imenima. Da sve bude još gore ona ima i jako loše ocjene. Tko zna hoće li uopće završiti razred? Dan mi je protekao u razmišljanju kako bih joj mogla pomoći. Odjednom, na vratima se stvorila neka žena koja se predstavila kao njena majka. Ispričala mi je kako joj je teško gledati kćerku dok tako pati. Doznala sam i kako imamo puno toga zajedničkog. Obje volimo čitati, slušamo istu vrstu glazbe i volimo duge šetnje. Odlučila sam kako jednostavno moram nešto poduzeti. Četvrtak: Ispit je prošao odlično. Sve sam zadatke uspješno riješila.

Nažalost moja nova prijateljica nije bila tako uspješna. Odlučila sam joj ponuditi pomoć u rješavanju matematičkih zadataka. Nakon početnog otpora s njene strane , uspjela sam je nagovoriti da prihvati moju pomoć. Dva i pol sata vježbanja bila su dovoljna da uspješno riješi sve zadatke. Obje smo bile jako sretne. Ona će moći ispraviti matematiku, a ja sam učinila još jedno dobro djelo. Danas sam posjetila i svoju susjedu. Jako se obradovala kad me je vidjela. Bila je ponosna na mene. Rekla je kako je i ona u mladosti voljela činiti dobro. Ovaj dan ne može biti bolji!

Subota: Reakcija mojih prijatelja kad su ugledali novu djevojku iz razreda nije bila ohrabrujuća. No Petak: Jučerašnje mukotrpno učenje ipak uspjela sam ih nagovoriti da joj se isplatilo. Moja prijateljica ispravila je pruže priliku. I uspjelo je. Oni su jedinicu koju je dobila iz testa. Drago mi je je nakon razgovora i druženja zbog nje. Nakon škole otišle smo na pizzu primili u društvo, shvativši da ona i u kino kako bi proslavile njen uspjeh. Što uistinu nije tako loša i čudna se dulje poznajemo i družimo , sve se kako im se činila. Ona je stekla bolje slažemo i razumijemo. Danas sam puno novih prijatelja i uživala posjetila i svoju susjedu. Otišla sam umsam gledajući je sretnu. I ja sam jesto nje u nabavku i donijela joj osnovne takoñer bila presretna zbog nje. potrepštine. Pomogla sam joj pospremiti Na roñendanu je vladala odlična kuću. Sutra slavim roñendan. Odlučila atmosfera i ovo je definitivno bio sam pozvati i novu prijateljicu. Nadam se jedan od najboljih roñendana da joj se nitko neće rugati. Obje bismo ikad. htjele da se više uklopi u društvo i da više ne bude sramežljiva kao prije. Vjerujem u nju i znam da će uspjeti.

Nedjelja: Ovaj je tjedan bio vrlo uzbudljiv. U samo nekoliko dana stekla sam novu prijateljicu i promijenila njen život. Nije bilo lako, ali trud se stvarno isplatio. Nadam se da ste shvatili kako samo ponekim sitnicama možemo uljepšati nekome dan. Činite dobro jer će vam se dobrota sigurno vratiti.

Pomaganje drugima učinit će i vas sretnima. I nikad ne znate kada će pomoć zatrebati baš vama.

T. P.

12

ANKETA MEðU UČENICIMA

Što je to volontiranje?

Volontiranje je besplatno služenje starijim i nemoćnim osobama.

Matija Balala, 6.d

Volontiranje je dobrovoljan rad, jedan od kamena temelja civilnog društva, zanimanja za mir, slobodu, mogućnost izbora i privlačnost za sve ljude.

Sara Kralj, 6.c Matija Balala, 6.d Sara Kralj, 6.c

Volontiranje je izdvajanje slobodnog vremena za pomaganje drugima.

Sara Jeftimov, 5.a

Volontiranje je dobrovoljno i nesebično odvajanje vlastitog slobodnog vremena za pomaganje osobama kojima je pomoć potrebna.

Karlo Antolaš,8.d Sara Jeftimov, 5.a Karlo Antolaš, 8.d

Za mene volontiranje znači kad odrasli pomažu starijima, kad si učenici meñusobno pomažu, kad neki mladi ljudi pomažu GSS-u da nañu izgubljene planinare.

Karlo Čižmešija, 6.d

Karlo Čižmešija, 6.d

Besplatno služenje pojedincu ili društvu u obavljanju poslova koji su za njihovu dobrobit.

Tara Topolčić, 6.d

Tara Topolčić, 6.d

Volontiranje je pomaganje ljudima bez ikakve materijalne naknade. Mene volontiranje čini sretnom jer mogu pomoći drugim ljudima, a osjećaj koji mi ostavlja je predivan i ne može se mjeriti materijalnim vrijednostima.

Viktorija Bulin, 8.d Viktorija Bulin, 8.d

13

Dobrovoljna i besplatna pomoć onima kojima je potrebna.

Ana Reñep, 8.a

Ana Reñep, 8.a

Volontiranje je svojevoljno pomaganje drugim osobama koje manje razumiju nešto.

Petra Feletar, 8.d

Petra Feletar, 8.d

Volontiranje je izvor unutarnjeg zadovoljstva.

Kad pomažemo drugima i sami se osjećamo dobro.

Patricija Jančijev, 6.c

Patricija Jančijev, 6.c

Za mene znači ljubav prema bližnjemu. Pruža mi radost i mir, jer znam da sam nekome pomogao.

Nikola Matkov, 8.c

Nikola Matkov, 8.c

Volontiranje je kad dobri ljudi pomažu onima kojima je pomoć potrebna ne tražeći novac za učinjeno dobrovoljno djelo.

Lovro Matosović 8.c

Lovro Matosović, 8.c

Naša slobodna volja da drugima besplatno i nesebično pomognemo.

Danijel Matkov, 8.c

Danijel Matkov, 8.c

Za mene je volontiranje besplatna pomoć ljudima u potrebi. Osjećaj koji mi pruža treba doživjeti!

Mario Filipčić, 8.c

Mario Filipčić, 8.c

14

Naša osnovna škola u svojem sastavu ima pet područnih škola; u Mičetincu, Čepelovcu, Budrovcu, Sirovoj Kataleni i Područnu školu za djecu s teškoćama u razvoju u ðurñevcu.

Učenici područnih škola i njihove učiteljice tijekom cijele školske godine vrijedno uče, no vrlo često nastavne sadržaje uče kroz terensku nastavu, integrirane dane i obilježavanja nekih važnih datuma poput Olimpijskog dana, Dana plaUčenici područnih škola nakon nastupa na priredbi Pozdrav proljeću neta Zemlje, Dana Europe, Dana starih i nemoćnih osoba, Majčinog dana, a već tradicionalno priredbama i prigodnom nastavom obilježavaju Nikolinje, Božić, Uskrs i druge blagdane i državne praznike.

INTEGRIRANI DAN U PŠ MIČETINAC

Zadatak je lak - voli more, šumu, zrak!

Učenici PŠ nakon integriranog dana o proljeću

Učenici Područnih škola Mičetinac i Budrovac cijeli tjedan u svojim su školama kroz sve nastavne sadržaje govorili o proljeću i zaštiti okoliša te obilježili Dan planeta Zemlje.

Zajedno su održali integrirani nastavni dan u Područnoj školi Mičetinac, 19. travnja 2012. koji su za njih pripremile njihove učiteljice Nada Petrović i Olga Lazar. Nastavni dan započeli su interpretacijom priče Nade Zidar-Bogadi Proljetna budilica u kojoj se proljetnice ne bude jer su otrovane i bolesne. S radošću su na nastavi likovne kulture izrañivali mobile s cvjetićima i ptičicama od papira. Učenje o zaštiti okoline i o proljeću nastavili su šetnjom kroz Mičetinac do imanja obitelji Marijane Miloš gdje je ljubazna domaćica govorila o uzgoju pčela koje takoñer vole zdrav i čist okoliš. Šetnja uz šumu, oranice i povrtnjake učenike je vratila do škole gdje su zapjevali proljeću i poigrali se na svježem zraku.

DRUŽENJE S PODRUČNOM ŠKOLOM ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA

Djeca svijeta to smo mi ...

Ovo, već tradicionalno druženje naših područnih škola, održano je 29. svibnja 2012. u Mičetincu. Započelo je prigodnim programom kojim su domaćini zaželjeli dobrodošlicu svojim gostima, nakon čega je učenike i njihove učitelje pozdravio te zaželio uspješan nastavni dan ravnatelj škole, Marijan Vinković. Učenici su se podijelili u dvije skupine i započeli s radom. U učionici PŠ Mičetinac učenici prve skupine izrañivali su životinje od didaktičko neoblikovanog materijala te voćku u cvatu. Učenici druge skupine, uživali su u šetnji do obližnjeg vidikovca gdje su ponovili orijentaciju u prostoru te gospodarstvo zavičajne regije. Nakon ponovnog okupljanja u školi, svi su se uputili u Mičetinski jarak na užinu i odlazak u šumu gdje su se osvježili izvorskom vodom te upoznali šumu i vodu kao životnu zajednicu. Zajednička igra, druženje i rad omogućio je učenicima da steknu nova prijateljstva te da se obogate novim životnim spoznajama u duhu poticanja samopoštovanja i meñusobne tolerancije.

Učenici PŠ u Mičetinskom jarku

15

DAN EUROPE

Upoznavanje europskih zemalja Učenici područnih škola u svojim su se školama tijekom svibnja pripremali za obilježavanje Dana Europe kroz istraživački i praktičan rad te izradili zanimljive prezentacije pojedinih zemalja Europe, primjerice Austrije, Danske,

PŠ Sirova Katalena - Nizozemska

PŠ Čepelovac - Češka

Češke, Nizozemske.

Svojim radom priključili su se projektu matične škole s ciljem poticanja tolerancije i upoznavanja drugih naroda, kultura i običaja.

POSJET PODRUČNOJ ŠKOLI BAKOVČICE

Susreti prijateljstva Školsko zvono u Bakovčici odredilo je početak nastavnog dana i veselog druženja učenika i njihovih učitelja šest područnih škola: Područne škole Bakovčica, domaćina susreta, te Područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena iz Koprivničko-križevačke županije i Područne škole Lepa Ves iz Krapinsko-zagorske županije.

Učenici i njihovi učitelji okupili su se 28. rujna 2012. u Područnoj školi Bakovčica gdje su ih dočekali učenici škole i njihov učitelj, Radovan Knežević.

Svoj nastavni dan započeli su prigodnim programom, uz recitacije, igrokaz i pjesmu. Novinarka HRT-a, Ana Tomašković, s učenicima je razgovarala o tome kako pomoći djeci s teškoćama u razvoju, Učenici naših područnih škola u gostima u PŠ Bakovčice književnik Mladen Kušec zabavio je djecu čitajući im iz svoje nove knjige Bijela vrana, a novinar HRT-a, Mladen Iličković poučavao je o ekološkom zbrinjavanju otpada. Gospoña Ana Lukčin-Trakoštanec pričala je o proizvodnji dječje hrane u Podravki, a posebno veselje izazvao je dolazak Lina koji je učenicima podijelio Podravkine marmelade i linolade. Nakon kratkog odmora i osvježenja, svi učenici, učitelji i ostali gosti uputili su se u Koprivnicu gdje su posjetili tvornicu Podravka i razgledali pogon za proizvodnju marmelada i džemova. Na gradskom stadionu NK Slaven-Belupo dočekao ih je Josip Omrčen-Čeko i govorio o važnosti bavljenja sportom te kako postati sportaš, nakon čega su se učenici poigrali nogometnim loptama. Slijedio je povratak u Područnu školu Bakovčica na ručak i igru u prekrasnom školskom dvorištu. Nastavni dan završen je podjelom medalja najaktivnijim učenicima i oproštaj uz pjesmu "Kad si sretan" i obećanje da ćemo druženja s novim prijateljima nastaviti.

TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU

Učili o avionima

Učenici područnih škola ispred zagrebačke katedrale

Učenici i učiteljice područnih škola 12. su lipnja 2012. cjelodnevnom terenskom nastavom posjetili Zagreb. U Zračnoj luci učili su o zračnom prometu i razgledali što sve jedna zračna luka ima i čemu služi. Posjetom Tvornici olovaka, doznali su kako se proizvode olovke i drvene boje. S velikim zanimanjem pratili su proizvodnju pribora za pisanje i crtanje kojim se oni svakodnevno služe tijekom učenja. Na dar su dobili olovke, bojice, šiljila i gumice, a u znak zahvalnosti, svoje su domaćine obradovali pjesmom Proljeće u srcu. Poslije ručka i šetnje Gornjim gradom, uputili su se u Zoološki vrt gdje su uživali u razgledavanju bogatog životinjskog i biljnog svijeta.

16

UČENICI PODRUČNIH ŠKOLA OBILJEŽILI OLIMPIJSKI DAN

Peta Mala olimpijada Učenici Područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim su učiteljicama Olgom Lazar, Marijom Šimunić, Nadom Petrović i Senkom Zobunñija obilježile 12. rujna 2012., Hrvatski olimpijski dan, kroz niz zajedničkih aktivnosti.

Okupili su se u Područnoj školi Čepelovac gdje su započeli svoj nastavni dan predavanjem uz prezentaciju o povijesti Olimpijskih igara i olimpijskim sportovima koje su održale učiteljica Nada Petrović i učiteljica engleskog jezika Maja Mlinarić Horvat, ujedno ponavljajući s učenicima vokabular na engleskom jeziku. Nakon Olimpijski dan u PŠ Čepelovac predavanja, gost u razredu, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, Ivor Bolteković-Tkalec govorio im je o važnosti bavljenja sportom, o sportskom ponašanju i zdravoj prehrani za pravilan rast i razvoj djeteta. Učenici su se povedeni geslom olimpijskih igara brže, više, jače, natjecali u tri sportske discipline, prvi razredi u skakanju u vrećama, drugi razredi u bacanju loptice u dalj, a treći razredi u skoku u dalj s mjesta. Prva mjesta osvojili su Ena Pleško i Karlo Lebinec iz PŠ Čepelovac (1. raz.), Lucija Kovačev iz PŠ Budrovac i Karlo Kovač iz PŠ Čepelovac (2. raz.), Ema Čorba iz PŠ Čepelovac i Tomislav Čukljaš iz PŠ Budrovac (3. raz.). Na kraju ovoga sportskoga dana nije bilo važno tko je pobijedio, a djeca su se izvrsno zabavljala i uživala u olimpijskom duhu.

TJEDAN CRVENOG KRIŽA

Kako pružiti prvu pomoć unesrećenome Povodom Tjedna Crvenog križa, a u sastavu zdravstvenog odgoja, učenici područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim su učiteljicama u Područnoj školi u Budrovcu 26. listopada 2012. ugostili Branku Stipović, predsjednicu Gradskog Crvenog križa ðurñevac. Ona je učenicima govorila o aktivnostima, zadacima i načelima Crvenog križa nakon čega ih je kroz praktičan rad poučila kako pružiti prvu pomoć unesrećenome. Učenici će naučeno vježbati na satovima razrednika u svojim školama kako bi stečeno znanje mogli i primijeniti. Na kraju susreta gospoña Stipović darovala je učenicima poučne slikovnice u izdanju Hrvatskog Crvenog križa. Suradnju s Crvenim križem ðurñevac, učenici spomenutih područnih škola, redovito održavaju svake godine kroz različite akcije.

Obilježavanje Tjedna Crvenog križa u PŠ Budrvac

DAN KRUHA U BUDROVCU

Zahvala za darove zemlje

Obilježavanje Dana kruha u budrovačkoj crkvi

Učenici područnih škola, njihove učiteljice Olga Lazar, Marija Šimunić i Senka Zobunñija, roditelji učenika i svi mještani župe Budrovac obilježili su Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje tijekom misnog slavlja u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Budrovcu 14. listopada 2012.Tijekom misnog slavlja, koje je predvodio župnik Mladen Gorupić, učenici su pjevali u pratnji orguljašice Magdalene Bavrke, recitirali o kruhu te prinosili darove zemlje i zahvaljivali se na njima, a sve je pripremila vjeroučiteljica Marina Barberic. Cijela proslava bila je vrlo svečana, u zraku se osjećao miris kruha te osjećaj zahvalnosti i Božjeg blagoslova, bogato ukrašena crkva košarama punih jesenskih plodova koje su pripremile gospoñe Anñelka Peroković Lovrak i Zdenka Kovačev. Misnom slavlju prisustvovao je i gradonačelnik grada ðurñevca, gospodin Slavko Gračan. Nakon mise i blagoslova plodova zemlje, u dvorištu župnog dvora održano je druženje uz kolače i sok.

17

TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU

Hlapić u Trešnji Učenici područnih škola sa svojim su učiteljicama Olgom Lazar, Marijom Šimunić, Nadom Petrović i Senkom Zobunñija 16. studenog 2012. posjetili grad Zagreb.U Dječjem kazalištu Trešnja uživali su u predstavi Čudnovate zgode šegrta Hlapića, redatelja Renea Medvešeka te upoznali Hlapićeve pustolovine i njegova dobra djela. Poslije ručka i odmora, učenici su krenuli u šetnju gradom i posjetili zagrebačku katedralu, tržnicu, Trg bana Jelačića i Trg svetog Marka gdje su vidjeli i sjedišta najviših državnih institucija Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda. Mali su putnici ipak najviše uživali u vožnji uspinjačom kojom su se mnogi vozili prvi put u svom životu. Nastavni dan završili su posjetom Hrvatskom školskom muzeju koji je otvoren davne 1901. godine gdje je izložena graña iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i pedagogije. Učenici su s velikim zanimanjem razgledali zbirke učila, nastavnih pomagala i školske opreme, udžbenika i priručnika te doznali kako je nekada izgledalo školovanje.

Ispred Dječjeg kazališta Trešnja u Zagrebu

UČENICI SADILI VOĆKE

Učenici sade voćke s M. Panićem

Nove voćke u školskim voćnjacima

Učenici Područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena i njihove učiteljice tijekom studenog 2012. godine posadili su sadnice mladih voćaka.

Sadnice im je darovao ñurñevački voćar Marijan Panić koji je učenike podučio kako se sade voćke nakon čega je svaki učenik dobio jednu sadnicu koju je s oduševljenjem i posadio. O toj će voćki voditi brigu, a nakon dvije godine moći će i kušati njene prve slatke plodove. Iako tada mnogi učenici više neće polaziti svoju područnu školu, vjerujemo da će s radošću doći na sočne trešnje, jabuke i kruške koje su sami posadili.

PODRUČNA ŠKOLA MIČETINAC U GOSTIMA U BUDROVCU

Zima u mom zavičaju Učenici Područne škole Budrovac 25. siječnja u svojoj su školi ugostili učenike Područne škole Mičetinac te zajedno učili i istraživali o zimi kroz integrirani nastavni dan koji su za njih pripremile njihove učiteljice Olga Lazar i Nada Petrović. Rad su započeli pjesmom Pahuljice i interpretacijom pjesme Stanislava Femenića Stakleni most čije su ih brojne pjesničke slike podsjetile na prirodu zimi.

Nastavu su nastavili modeliranjem i grañenjem svoje škole od didaktički neoblikovanog materijala gdje su učenici pokazali svoju kreativnost i želju za radom kroz igru. Nakon užine i odmora, unatoč hladnoći, otišli su na svježi zrak gdje su u okolici škole uočavali promjene u prirodi te se poigrali na snijegu. Po povratku u toplu učionicu, prionuli su istraživačkom radu i kroz praktičan rad i pokuse utvrñivali znanja o agregatnim stanjima vode te o tome što je topivo u vodi.

Učenici PŠ Budrovac i Mičetinac uče o zimi

18

TERENSKA NASTAVA PETIH I SEDMIH RAZREDA

Posjet Papuku Učenici 5.a, 5.c, 5.d i 7.d razreda zajedno sa svojim razrednicama Darijom Car, Ivanom Topolčić, Arijanom Lenardić i Jasminom Filipović Konjarek, krenuli su 16. svibnja 2012. na izlet u Park prirode Papuk i Markovac Našički. Odlična atmosfera koja je zavladala u autobusu na samom početku bila je pokazatelj da će nam biti lijepo. Prvo odredište bio je Jankovac gdje smo se uz pratnju rendžera uputili na „Poučnu stazu“. Okruženi stoljetnom bukovom šumom šetali smo pokraj jankovačkih jezera i potoka. Pravu avanturu doživjeli smo penjanjem k okomitoj stijeni. U stijeni se nalazi špilja u kojoj je sahranjen grof Josip Janković. Nastavak pješačenja doveo nas je do Staklarskog groblja i visokog slapa Skakavac. Nakon zanimljivog i poučnog obiUčenici s razrednicama ispred Planinarskog doma na Papuku laska čekao nas je ručak i druženje u Planinarskom domu. Pravo veselje uslijedilo je dolaskom u Markovac Našički, točnije u zoološki vrt obitelji Bizik. U njemu se nalazi preko 90 vrsta životinja iz Amerike, Afrike i Australije koje su izmamile osmijeh na svakom licu. Putovanje smo završili u Našicama gdje su se učenici počastili sladoledom i ugodnom šetnjom uz stari dvorac grofa Pejačevića.

Novinarska grupa

TERENSKA NASTAVA UČENIKA 4. RAZREDA

Posjet graničnom prijelazu Učenici četvrtih razreda, 4. listopada 2012. godine zajedno su sa svojim učiteljicama Kamile Bućan, Rezom Kolomaz i Anom Mlinjarić posjetili državnu granicu - granični prijelaz Gola.Cilj terenske nastave bio je upoznati pojam granice i graničnog prijelaza te poslove koje obavljaju carinici i granični policajci, a sve u svrhu boljeg razumijevanja nastave prirode i društva. Naučili smo što je to granični prijelaz i carina, koje poslove obavljaju carinici te kako se obavlja pregled robe i vozila prilikom ulaska i izlaska iz zemlje, a što smo imali prilike vidjeti i uživo. Zajedno smo prošetali i do granične crte te vidjeli prirodne i umjetne granice. Poučili su nas i o policijskim psima tragačima, a policajac koji radi sa psom ispričao nam je za koje poslove je pas zadužen i na koji način obavlja svoj posao što nam je naknadno i demonstrirao. Učenici su bili zadivljeni vrhunskim sposobnostima psa, kojeg su mogli nagraditi kratkom igrom. Osim što smo nešto naučili, dobro smo se i zabavili.

Učenici na Graničnom prijelazu Gola učiteljica A. Mlinjarić

19

TERENSKA NASTAVA UČENIKA DRUGIH RAZREDA

Posjet Virovitici Učenici drugih razreda zajedno sa svojim učiteljicama M. Budaj, M.Dautanec, V. Šijak i učiteljem Z. Vidaković bili su 26. studenog.2012. godine na terenskoj nastavi u Virovitici.

Cilj ove terenske nastave bio je putovanje vlakom od ðurñevca do Virovitice i posjet Virovitičkom kazalištu u kojem su gledali predstavu Telefonske priče.

Učenici su vidjeli željezničke kolodvore u ðurñevcu i Virovitici, naučili koje se sve prostorije nalaze na željezničkim kolodvorima, usvojili pojmove prometnik, kondukter, peron, putnički i teretni vlak, te pravila pristojnog ponašanja u vlaku i kazalištu.

Nakon kazališne predstave učenici su u obližnjem parku promatrali promjene u prirodi u kasnu jesen. Na satu glazbene i tjelesne i zdravstvene kulture igrali su različite igre u prirodi, ponovili tradicionalni ples „Išle žene u goste“ i pjevali već naučene pjesmice.

Učenici drugih razreda ispred željezničke postaje u Virovitici Terenska nastava završila je putovanjem vlakom koje je mnogim učenicima bilo prvo takve vrste, pa su puni dojmova i osobnog zadovoljstva otišli svojim kućama.

Vesna Šijak

TERENSKA NASTAVA ŠESTIH RAZREDA

Pobjednici u skupljanju otpadnih baterija

Učenici 6. c i 6. d razreda na bazenima Cerine u Koprivnici

Učenici 6.c i 6.d razreda zajedno sa svojim razrednicama Arijanom Lenardić i Ivanom Topolčić posjetili su koprivničke bazene „Cerine“ i kino „Velebit“. Na koprivničkim bazenima učenici su zajedničkom igrom i natjecanjem u plivanju razvijali motoriku i snalaženje u vodi njegujući sportski duh i razvijajući toleranciju. Nakon bazena posjetili su kino „Velebit“ gdje su pogledali zanimljiv i poučan film „Ledeno doba 4“. Tema filma bila je obitelj kao temeljni izvor ljubavi i povjerenja te pobjeda dobrote nad zlom. Lica učenika otkrivala su veliko oduševljenje terenskom nastavom, a učiteljice su pak bile ponosne na svoje učenike zbog njihova uzornog vladanja i meñusobnog prijateljskog druženja. Terenska je nastava organizirana kao nagrada pobjednicima u sakupljanju starih otpadnih baterija za školsku godinu 2011./2012. u organizaciji učiteljice prirode Martine Lovrak Ivanov.

Novinarska grupa

20

DOBRA PRAKSA I SURADNJA ŠKOLE I RODITELJA

Zavirite u našu knjižnicu Dobra suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom najvažniji je dio u ostvarivanju programa i projekata. Roditelji i djelatnici su i ove godine podržali akciju Imam pravo na svoju knjižnicu povodom Meñunarodnog mjeseca školskih knjižnica. Za skupljeni prilog od 12.270,00 kn nabavljeni su novi naslovi lektire, a mladi knjižničari prema zahtjevima korisnika izabrali su na Interliberu i literaturu za slobodno čitanje. Dopunjena je lektira na engleskom i njemačkom jeziku. Za one koji žele znati više

nabavljene su nove enciklopedije.

Na policama knjižnice naći će se novi odgojni i pedagoški naslovi za učitelje i roditelje, a knjižnica je obogaćena i literaturom u digitalnom obliku.

Poruka svim čitateljima: doñite u knjižnicu, zavirite na police, izaberite naslov za opuštanje ili dodatno učenje, posjetite naše radionice, prezentacije, dječje igrokaze, sijela i druženja uz poznate i zanimljive goste u knjižnici tijekom nastavne godine, pratite web stranice knjižnice na kojima možete pronaći korisne savjete i zanimljive informacije.

Učenici 1.b razreda u društvu sa Željkom Horvat - Vukelja

Knjižničarska grupa

REVIJA KNJIGA Raznih su vrsta knjige, I liječe sve brige.

Samoću i stres, Tugu i bijes.

Ima knjiga za sve, Male i velike.

To pripovijetke su narodne razne I bajke princeze mazne.

Basne o lavovima jakim I legende o junacima svakim.

PROJEKT KNJIŽNICE I UČENIKA TREĆIH RAZREDA

Čitamo mi, u obitelji svi Čitamo mi, u obitelji svi provodi se unutar obitelji zajedničkim druženjem i provoñenjem slobodnog vremena uz knjigu. Svakog petka jedan učenik nosi knjižnični ruksak s 8 knjiga za djecu, odrasle i zajedničko čitanje u obitelji.

I ove godine knjižnica OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac provodi projekt Čitamo mi, u obitelji svi u kojem sudjeluju učenici trećih razreda.

Projekt su pokrenuli knjižničari udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara u osnovnim školama diljem Hrvatske. Cilj projekta je poticanje čitanja i razvijanje informacijske pismenosti. Knjižničari žele osvijestiti roditelje da u knjižnici osnovne škole osim lektirnih knjiga postoji slobodni fond za čitanje, časopisi, enciklopedijska izdanja te knjige o odgoju koje mogu i roditelji koristiti.

Važno je istaknuti da se u knjižnicama odvijaju različite aktivnosti gdje sudjeluju naši učenici te da je knjižnica informacijsko središte škole i promiče kulturu čitanja, informacijsku pismenost i medijsku kulturu. Projekt je u našoj školi omogućila Koprivničkokriževačka županija svojom donacijom za program kulturne i informacijske pismenosti u knjižnicama osnovne škole. Čitamo mi, u obitelji svi provodi se unutar obitelji zajedničkim druženjem i provoñenjem slobodnog vremena uz knjigu. Svakog petka jedan učenik nosi knjižnični ruksak s 8 knjiga za djecu, odrasle i zajedničko čitanje u obitelji. U srijedu učenik vraća ruksak i prezentira ostalima svoje dojmove o pročitanom.

Ovim projektom poboljšavamo kvalitetu učenja i čitanja kod djece te kvalitetu usluga školske knjižnice. Knjiga dojmova služi za evaluaciju projekta i dokaz je za završno izvješće za namjenski dobivena i utrošena sredstva.

Knjižničarka Nataša Švaco

Rječnici jezike nam kazuju, A enciklopedije obrazuju.

Kuharice kuhanju nas uče, Dok pjesama zbirke glave muče.

No, knjige ove sve, Danas su na Interliber otišle.

Issabelle Novak Šimunić, 8. b

Učenici 3.c razreda u provedbi nacionalnog projekta Čitamo mi, u obitelji svi

21

Družili smo se ...

Našu školu, 09. ožujka 2012. godine, posjetio je Vid Balog, glumac, pisac i prevoditelj. Učenicima škole predstavljena je njegova knjiga Hrvatska bajoslovlja o mitskim i nadnaravnim bićima naše Podravine. Ponosni smo što godinama prikuplja etnografsku grañu sjeverozapadne Hrvatske, a priprema Pesmaricu u kojoj obrañuje arhaične pjesme iz Podravine. Nakon susreta učenici su počeli prikupljati zanimljive priče svojih baka i djedova, a zapise donose u knjižnicu.

Dana 30. ožujka 2012. odgledali smo dvije lutkarske predstave Jadranke Čunčić-Bandov. Učenici i učitelji uživali su u kolaž lutkarskim igrokazima. Bio je to pravi doživljaj za mališane. Već godinama kao samostalna umjetnica prikazuje svoje lutUčenici PŠ s teškoćama u razvoju nakon lutkarske predstave

karske kolaž predstave po cijeloj Hrvatskoj. Lutke izrañuje od recikliranih materijala. Autorica je teksta TV serije Tikvići.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige .17 , listopada 2012. ,održan je književni susret sa Željkom Horvat-Vukelja .Prvašići su ilustrirali njene priče, a njihovi uradci krase pano knjižnice." Nakon nekoliko godina ponovno sam u ovoj lijepoj i zanimljivoj školskoj knjižnici - u društvu s veselom djecom, susretljivim učiteljicama i dobro organiziranom knjižničarkom...i u društvu s visećim oblacima (ovo je jedina knjižnica s oblacima, BRAVO!). Zahvaljujem svima na srdačnom prijamu!"

–rekla je književnica.

Intervju u knjižnici s Vidom Balogom

U spomen Grguru Karlovčanu U školskoj knjižnici, 19. listopada 2012. godine, obilježili smo 70-godišnjicu smrti Grgura Karlovčana, učitelja i književnika, po kojem je naša škola dobila ime. Uvodnom prezentacijom o životu i djelovanju Grgura Karlovčana započeo je svestrani program. Prema natječaju Pišem pismo Grguru Karlovčanu učenici su pisali pisma, učitelji hrvatskog jezika izabrali su nekoliko najboljih čiji su autori na obilježavanju godišnjice pročitali svoje uratke. Prema natječaju Krasnoslov pjesama Grgura Karlovčana učenici su u trećem djelu programa krasnoslovili njegove pjesme.

Nakon svečanog djela birani su najbolji radovi i interpretacije učenika. Nagradu publike i stručnog žirija za najbolji literarni uradak dobila je Issabelle Šimunić Natjecanje u krasnoslovu pjesama Grgura Karlovčana Novak iz 8.b za pismo Dragi moj prijatelju. Najbolji kazivači Grgurovih pjesama bili su Antonio Markač iz 6.a za krasnoslov pjesme Zima, Margareta Kučinić iz 6.c za krasnoslov pjesme Jesen i Lorena Švaco iz 8.b za krasnoslov pjesme Dozrelo je žito.

22

1.

2.

3.

4.

5.

Maturalac / Branka Primorac The Penderwicks / Jeanne Birdsall Momo / Michael Ende Charlie i tvornica čokolade / Roald Dahl Kod kuće je najgore / Ephraim Kishon

1.

2.

3.

4.

5.

1.

2.

3.

4.

5.

1.

2.

3.

4.

5.

Priroda Narodni zdravstveni list Meridijani Modra Lasta Unikat

Krpa / Kody Keplinger Dvostruki spoj / R. L. Stine Vampirska akademija / Richelle Mead Praskozorje / Stephenie Meyer Paranormalno / Kiersten White

Zdenko slovojed / Željka Horvat Vukelja Pauk Praško / Bruno Kuman Uljuñeni vuk / Becky Bloom; Pascal Biet Bontončić Super je bit´ različit / ðurña Miklaužić

1. O 2. A lga Lazar n 3. N tonela Ca ada P re etrov k ić

1.a goz, .c o R r eta or, 6 1. P irela Pisk 1.b M šić, 2. ro B u u ð 3.

1. Teen anñeli / S. J. Briers 2. Susreti s roditeljima / Željka Živković 3. 7 najvećih pogrešaka u odgoju djece / John Friel 4. 7 navika uspješnih obitelji / Stephen R. Covey 5. Odgoj u obitelji / Mara Čović

23

GOSTI IZ VELIKE BRITANIJE POSJETILI NAŠU ŠKOLU

Projekt Velika Britanija

Učenici 1. d sa gostima i svojim radovima

Na poziv učitelja Sanje i Zorana Vidakovića ðurñevac su 1. lipnja 2012. posjetili Ashley Fitzgerald – umjetnik iz Londona i njegova supruga Helen Cherry. Posjetili su našu školu te održali likovnu radionicu u 1. d i dva sata engleskog jezika u višim razredima.

Nastavak je to projekta o Velikoj Britaniji, a ujedno i dio velikog projekta cijele OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac o zemljama Europske unije koji je prezentiran za Dan Europe. Učenici 1. d istraživali su tad o Ujedinjenom Kraljevstvu na internetu i u knjižnici te su od prikupljenog materijala zajedno sa svojim učiteljem izradili slikovnicu o UK. Na satu razrednika gosti iz UK pregledali su slikovnicu i ostali ugodno iznenañeni količinom informacija i izgledom slikovnice. Učenicima su tom prilikom ispričali nekoliko zanimljivosti iz Londona i krenuli na posao.

Likovnu radionicu u 1. d vodio je Ashley Fitzgerald.

Na radionici su učenici koristili reciklirane materijale (stari novinski papir, ranije upotrjebljeni pak papir te komadiće papira pripremljenog za recikliranje). Zadatak je bio istraživanje neobičnih oblika

te rad recikliranim materijalima. Kombiniranom tehnikom kolaža i voštanih pastela učenici su istražili različite slobodne i geometrijske oblike, a neki od radova prešli su i granicu dvodimenzionalnog izražavanja. Na kraju sata radovi su izloženi u učionici 1. d razreda i školskoj knjižnici.

Učenici viših razreda sa svojim učiteljicama Darijom Car i Majom Mlinarić Horvat imali su prilike razgovarati sa izvornim govornicima engleskog jezika.

Na prvom su satu učenici V. a razreda predstavili i rekli nekoliko riječi gostima o sebi te ostatak sata proveli u obliku intervjua u kojem su postavljali pitanja o područjima koja su ih zanimala.

Na drugom satu učenici šestih razreda (članovi Engleske dramske skupine) postavljali su pitanja koja su grupirali sa svojom učiteljicom prema područjima: život u Ujedinjenom Kraljevstvu posebice u Londonu, o školskom sustavu, te različitim osobnim interesima i putovanjima.

Cijelo druženje sa gostima iz Ujedinjenog Kraljevstva zabilježila je kamerom školska knjižničarka Nataša Švaco.

Učenici 5. a s gostima

Učenici 1. d u likovnom procesu Gosti iz UK sa članovima Engleske dramske skupine

24

PROSLAVA 100. GODIŠNJICE ŠKOLSKE ZGRADE U BUDROVCU

Svečana proslava u Budrovcu U Područnoj je školi Budrovac 11. svibnja 2013. održana proslava povodom100 godina školske zgrade i 186 godina kontinuiranog školstva u Budrovcu.

Uz glazbu Puhačkog orkestra DVD-a ðurñevac, učiteljica Područne škole Budrovac, Olga Lazar i njezini učenici, s radošću su dočekali svoje brojne goste i uzvanike. U učionici škole bila je prireñena izložba fotografija iz prošlosti škole te prikaz povijesti školstva u Budrovcu do današnjih dana. S velikim interesom posjetitelji su razgledali izložbu te se upoznali i s aktivnostima učenika i učiteljice današnje područne škole.

Prigodni program učenika Područne škole Budrovac, koji je pripremila njihova učiteljica, održan je u školskom dvorištu.

Umirovljene učiteljice PŠ Budovac

Zamjenik župana Koprivničko križevačke županije Ivan Pal

Meñu uzvanicima su bili zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ivan Pal, gradonačelnik grada ðurñevca Slavko Gračan te njegova zamjenica Marijana Markešić, ravnatelj škole Marijan Vinković, brojne učiteljice i učitelji s kojima škola u Budrovcu surañuje ili koji su u njoj radili.

Proslava 100. godišnjice školske zgrade u Budrovcu

Pozivu su se odazvali i učitelji u mirovini koji su nekada radili u školi: Katica Mramor, Dorotea Kovač, Ivan Periša i Ivan Filjar kao i bivši ravnatelj u mirovini Antun Krupski. Okupili su se i predstavnici svih mjesnih udruga s kojima škola u Budrovcu redovito surañuje: Mjesni odbor, Udruga žena, Caritas župe Budrovac, DVD, Lovačka udruga Jelen, ðurñevac, brojni prijatelji škole koji su pomogli organizaciji proslave, roditelji učenika te mještani Budrovca.

Riječi pohvale i podrške govornika bit će velik poticaj učenicima i učiteljici ove male područne škole, njihovim roditeljima i svim mještanima sela da i dalje složno i marljivo rade za uspješan razvoj svog mjesta.

Ravnatelj škole Marijan Vinković i učiteljica Olga Lazar

Gradonačelnik grada ðurñevca Slavko Gračan

učiteljica O. Lazar

25

UČENICI NAŠE ŠKOLE SUDJELOVALI NA NATJEČAJU DELEGACIJE EU-A

Hrvatska – 28. EU članica

Izrada karte EU članica

Početkom svibnja 2013. godine učenici 6.a razreda te polaznici Dodatne nastave iz geografije, u sklopu natječaja „Delegacije EU-a – Hrvatska 28. članica EU-a“, izrañivali su kartu zemalja članica EU sa istaknutim posebnostima svake zemlje. Učenici su pronašli zanimljivosti o svakoj članici Europske unije i izbor suzili na jedan simbol po svakoj zemlji – ujedno i predstavnik te zemlje. Prvi korak je bio iscrtavanje granica zemalja na platnu te popunjavanje članica Europske unije odreñenom bojom. Zajedničkim dogovorom izabrali su da Finsku predstavlja Djed Mraz, Švedsku – Pipi Duga Čarapa, Dansku – lego kocke, Estoniju – lastavica, Letoniju – Crveni lav i sunce, Litvu – jantar, Poljsku – medenjaci, Njemačku – krigla piva, Češku – marionete, Slovačku – Tatre, Nizozemsku – tulipan, Belgiju – čokoladne praline, Luxemburg – vaga, Veliku Britaniju – Stonehenge, Irsku – djetelina, Francusku – croissant, Španjolsku – flamenko, Portugal – pluto, Italiju – špageti,

Karta članica EU-a

Učenici koji su sudjelovali u projektu i učitelji pred kartom u holu škole

Austriju – Mozart, Maltu – viteški red, Mañarsku – crvena paprika, Sloveniju – Postojnska jama, Rumunjsku – Drakula, Grčku – Olimpijske igre, Bugarsku – jogurt, Cipar – maslinova grančica te Hrvatsku – kravata. Te simbole su nakon toga učenici sami ucrtali na platno veličine četiri kvadratna metra i obojili. Nakon svih simbola, obojili su mora koja okružuju Europu i ucrtali zastave članica Europske unije na vrh i dno karte. Izradom karte naša se škola uključila u obilježavanje tjedna Europe. Projekt, pod vodstvom učiteljice geografije Marice Vinković i učitelja razredne nastave i likovne kulture Zorana Vidakovića, posvećen je ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Karta će trajno biti izložena na 2. katu naše škole. Rezultati natječaja znat će se sredinom lipnja 2013.

Učenici oslikavaju kartu

26

ZAGONETKE

Pronañi 5 razlika

Što je to?

1. Malo je i svijetli u mraku.

2. Veliko je i grije nas po danu.

3. Kuca cijelo vrijeme, a ponekad nas i budi.

4. Voli spavati po danu, a budna je po noći.

5. Lijepiš ih po zidovima, a na njima su poznati pjevači i glumci.

Tara Topolčić, 6.d

Klara Markač, 6.c

Riješi križaljku i u označenim će se poljima pojaviti Premetaljka

naziv posljednjeg padeža.

1. prijevozno sredstvo

a) ašklo __ __ __ __ __

2. organ vida 3. domaća životinja

b) repican __ __ __ __ __ __ __

4. jedan od kontinenata

c) ažirfa __ __ __ __ __ __

5. suprotno od radostan 6. predmet za šivanje

Dora Stanešić, 6.c

7. gasi vatru Miljana Banjac, 6.a

Pet brzopoteznih pitanja 1. Piramide su: a) egipatska kupališta b) grobnice faraona c) kuće faraona 2. Fotosintezom nastaje: a) voda u listu b) klorofil u listu c) šećer u listu

3. Mozaik je: a) slika sastavljena od kamenčića b) slika sastavljena od papira c) slika sastavljena od pijeska 4. Mliječni put ili: a) kumina strana b) zvjezdani put c) kumova slama

Mali kajkavskoromski rječnik postelja –jipiñov vura – šas kredenec – irmarom lačnjak – kurov kuvača – mšika Suzana Horvat, 6.d

5. Kutove mjerimo: a) šestarom b) kutomjerom c) trokutom Matea Markešić, 6.c

27

ANIMAL CROSSWORD

Školski biseri Učiteljica: Što je bronhitis?

Bartol: Kad pojedeš previše bronhija.

Učitelj: Što je sklonidba?

Zdenko: Kad se sklanjaš.

Učitelj: Kamo se sklanjaš?

Zdenko: U koljibu.

Učiteljica: Dejane, kako ti misliš ići u šesti razred?

Dejan: Pješke.

Učiteljica: Gdje je Vrbnik?

Ana: Na terasi.

Učiteljica: Denise, koja je za tebe najveća vrijednost u životu?

Denis: Račun za internet.

1.

2.

3.

4.

It is fat and pink. It goes oink oink.

It is called „the ship of the desert“.

It is very long. It goes hiss hiss.

It is very big and dangerous. It has black and orange stripes.

5. It has eight legs. It is small and black.

6. It lives in the sea or in the aquarium.

7. It is small. It hates cats.

8. It is a bird. It can repeat your words.

9. It is big and grey. It lives in the forest.

10. It has black and white stripes.

SOLUTION (Verb tense): _ _ _ _

Učiteljica: Dejane, napokon jedna trojka uz ove dvije jedinice!

Dejan: Učiteljice, to su moji bratići.

Učiteljica: Tko je Mozart?

Luka: Glumac.

Učiteljica: U kojim filmovima glumi?

Luka: U kaubojskim.

Učiteljica: Ako ti budem morala zbog ponašanja smanjiti ocjenu bit će jedan.

Dejan: A, PDV?

______ Anja Čorba, 6.d

Jeste li znali?

Učiteljica: Denise, ustani!

Dejan: Da ti pomognem?

Učiteljica: Tko je na čelu hrvatskih vukovaca?

Petra: Staljin.

Najjača kost u čovječjem tijelu je donja vilica.

Učiteljica: Gdje je nastala usmena književnost?

Da bismo održali ravnotežu kad stojimo mirno, stalno radi Luka: U tvornici. oko 300 mišića u našem tijelu.

Učiteljica: Što su stalni epiteti?

Matija: To su epiteti koji stoje.

Srce odrasle osobe ima veličinu stisnute šake.

Mia Radman, 6.d

Rješenja sa strane 26:

su se pod motom; „U zdravom tijelu

Zagonetke

U antičko doba tijelo i um njegovali

Pet brzopoteznih pitanja:

ñenih hranjivih sastojaka.

1. b, 2. c, 3. a, 4. c, 5. b

Glad nastaje kad u krvi nema odre-

Premetaljka:

Kapilar je 50 puta tanji od najtanje čovjekove vlasi.

1. krijesnica 2. sunce 3. sat 4. sova 5. posteri

litara krvi.

a) škola, b) pernica, c) žirafa

U tijelu odrasle osobe imao oko 6,5

1. pig, 2. camel, 3. snake, 4. tiger, 5. spider, 6. fish, 7. mouse, 8. parrot, 9. wolf, 10. zebra Tena Picek, 6.c

Rješenja sa strane 27:

zdrav duh“.

Mirta Ko탑ar, 7. c