Đurek 2011 2012 by Nikola Mihocka

ISSN: 1845-545X

Časopis za stvaralački rad, pouku i igru učenika i učitelja

Osnovne škole Grgura Karlovčana ðurñevac broj 7 prosinac 2011.

Ove godine pripremili smo Vam još jedan zanimljiv broj ðureka, čija je glavna tema ljubav. Odlučili smo se na tu temu upravo zbog literarne inspiracije koju ona pobuñuje u nama. To dokazuje i mnoštvo članaka koji iz raznih perspektiva, na razne načine govore o ovoj temi ( u stvaranju ovog broja pridružili su nam se učenici, učitelji, roditelji i psihologinja). Nadamo se da ćete sa zadovoljstvom čitati novi broj koji nam osim glavne teme (dakle, ljubavi), donosi i mnoštvo intervjua i novosti vezanih za školu i učenike. Zapamtite, i Vi s nama stvarate svaki broj i bez Vaših ispunjenih anketa, objavljenih fotografija, likovnih i literarnih uradaka, ne bismo dospjeli do kvalitete koju postižemo ovim brojem. Takoñer, veliku ulogu u stvaranju novog broja ima novinarski pomladak koji nam je dao mnoštvo kreativnih ideja na temu broja, i bez kojeg, dakako, ne bismo uspjeli. Nadamo se da ćete i dalje listati i čitati ðurek i nadamo se da će idući biti još bolji. IMPRESSUM ðurek-časopis za stvaralački rad, pouku i igru učenika i učitelja OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac Školski list OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac pod nazivom Sunčanim stazama izlazio od 1975. do 2004. Izlazi jedanput tijekom školske godine ðurñevac, prosinac 2011., broj 7; Cijena: 10 kn Izlazi jednom godišnje Izdavač: OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac ð. Basaričeka 5 d, tel/fax: 048/812-414 Web stranica: http://www.os-gkarlovcanadjurdjevac.skole.hr e – mail: os-grgurakarlovcana@kc.t-com.hr Za izdavača: Martin Trepotec, ravnatelj Odgovorni urednik: Antonela Carek, prof. Glavni urednik: Petra Šadek, 8. d Podlistak oblikovala: Ivana Cvetković, prof.

Uredništvo: Nataša Švaco, dipl. bibl., Josip Kosnica, učitelj – voditelj Literarne grupe, Ivana Topolčić, učitelj-voditelj Novinarske grupe, Matea Markešić 5.c Dora Stanešić 5.c, Klara Markač, 5.c, Emilija Kremer, 5.c, Tena Picek, 5.c, Mia Radman, 5.d, Tara Topolčić, 5.d, Miljana Banjac, 5.a, Petra Šadek, 8.d Sonja Domitrović, 8.d Bernardica Mežnarić, 8.e Naslovnica: Danijel Domišljanović, prof. (na fotografiji učenici 1. d razreda učitelja Zorana Vidakovića) Grafičko oblikovanje: Davorka Hrženjak, dipl. inf. Rukopisi i ilustracije: učenici i učitelji Fotografije: Danijel Domišljanović, učitelj – voditelj Foto grupe, članovi Foto grupe, učitelji, učenici OŠ Grgura Karlovčana ðurñevac Tisak: Tiskara Brzi Budančevica Naklada: 500 primjeraka

Humanitarne akcije

Obilježili smo….

Predstavljamo nove učitelje

Naši uspjesi

Tema broja: Školska ljubav - sto na sat

Naši umirovljenici

Otvorene nove sportske dvorane

Lino višebojac u našoj školi

Školska moda

Terenska nastava

Dogañanja u područnim školama

Razno

Iz knjižnice

Maturalac

Zabavne stranice

NAŠA ŠKOLA OD OVE GODINE SUDJELUJE U HUMANITARNOJ AKCIJI UNICEF-A POD NAZIVOM ŠKOLE ZA AFRIKU

Humanitarni sajam za male Afrikance Vrhunac akcije održan je u utorak 20. prosinca, kada je u holu nove školske sportske dvorane održan humanitarni prodajni sajam pod nazivom Sve po pet kuna – za bolje sutra malih Afrikanaca božićne čestitke, kućice za ptice i to brojni učenici naše škole u različitim prodavali, skupljali plastične boce, a grupama slobodnih aktivnosti. Bila je novac poklonili za male Afrikance. to i izvrsna prigoda svim roditeljima, Redovito i doniraju novac u kasice na ali i rodbini i prijateljima da posjete satovima razrednika. Vrhunac akcije humanitarni sajam, prije ili poslije održan je u utorak 20. prosinca, kada priredbe, i kupnjom nekog predmeta je u holu školske sportske dvorane po simboličnoj cijeni od pet kuna poodržan humanitarni prodajni sajam mognu malim Afrikancima u ostvarepod nazivom Sve po pet kuna – za nju boljega života. Tijekom prvoga bolje sutra malih Afrikanaca. Učenici, polugodišta, uz prihod na humanitarnjihovi roditelji i učitelji, tijekom posnome sajmu, učenici naše škole kroz ljednja su tri mjeseca na raznim radi- razne su druge aktivnosti prikupili onicama izradili mnoštvo različitih ukupno 4.375,10 kuna. Humanitarna Humanitarni sajam za Škole za Afriku uporabnih i ukrasnih predmeta koji su akcija Škole za Afriku nastavlja se i u prodavani na ovom sajmu. Našlo se drugom polugodištu raznim drugim Naša je škola ove školske godine tu svašta, od različitih lutaka, plišanih aktivnostima. postala jedna od 196 osnovnih i sredigračaka do nakita za božićnu jelku, njih škola u Republici Hrvatskoj koje vaza, svijećnjaka, umjetničkih slisudjeluju u UNICEF-ovom projektu ka, ručnih radova. Koordinatori Škole za Afriku. Ove se školske godiprojekta ocijenili su sajam vrlo ne u cijeloj Hrvatskoj skupljaju novčauspješnim jer je samo u pola sata na sredstva za djecu Etiopije, a učeprije božićne priredbe i pola sata nici naše škole i područnih škola vrlo poslije prodano raznih proizvoda su se aktivno uključili u projekt. Učeza ukupno 1310 kuna. U isto vrijenici su se domislili različitim načinima me u velikoj dvorani održan je vrlo skupljanja novčanih sredstava. Izrañiuspješni božićni koncert učenika vali su razne uporabne predmete od naše škole koji je bio izuzetno drva, papira, vune, konca, izrañivali posjećen, a na kojem su nastupili Nastup folklorne grupe na Božićnoj priredbi

UČENICI PŠ MIČETINAC PRIKUPILI NOVČANA SREDSTVA ZA SIROMAŠNU DJECU AFRIKE

Humanitarna Sveta misa za siromašne Afrikance

Humanitarna Sveta misa za Škole za Afriku

Učenici PŠ Mičetinac i dvije učenice 4.razreda iz mjesta u organizaciji učiteljice Nade Petrović proveli su dvije akcije u kojima su prikupili sredstva za projekt Škole za Afriku u organizaciji UNICEF-a. Prva je akcija, humanitarna Sveta misa, provedena 20. studenog 2011. Zadovoljni mještani nagradili su ih svojim novčanim prilozima i time pokazali svoju dobrotu i suosjećanje za druge ma gdje oni bili. U ovoj je akciji prikupljeno 435,90 kuna. Drugu akciju proveli su sakupljajući plastične boce u svom selu te su na taj način prikupili 100,00 kuna. Tijekom ovog projekta mali su Mičetinčani naučili da svojim radom i upornošću mogu biti uspješni i iako mali mogu pridonijeti u humanitarnim aktivnostima. kao i u budućnosti činiti dobro. Novac koji su prikupili upotrijebit će se za izgradnju i obnovu škola te sanitarnih prostorija, opskrbu pitkom vodom ili pak nabavu knjiga i dodatnu edukaciju školskog osoblja u najsiromašnijim dijelovima Etiopije. učiteljica Nada Petrović

U NAŠOJ ŠKOLI OBILJEŽEN EUROPSKI TJEDAN JEZIKA

NAJLJEPŠA VUZMENA KOŠARICA IZ ðURðEVCA

Europski dan jezika

Pisanica na dar

U sklopu projekta Europski tjedan jezika, od 26. do 30. rujna 2011., učenici prvih i četvrtih razreda, te učenici 5.d razreda, na satu engleskog jezika obilježili su Europski dan jezika različitim aktivnostima. Cilj projektne nastave bio je obilježiti Europski dan jezika (26. rujna), razvijati ljubav prema engleskom jeziku i jezicima uopće, te razvijati toleranciju prema različitim narodnostima i kulturama ukazujući na sličnosti. U skladu s time, učiteljica engleskog jezika Arijana Lenardić reproducirala je pomoću računala nekoliko dječjih pjesmica, primjerenih uzrastu učenika, na francuskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom i engleskom jeziku. Tako su učenici prvih razreda poslušali dječju pjesmicu „Bratec Martin” („Are you sleeping, brother John?”), učenici četvrtih razreda “Kad si sretan” („If you’re happy and you know it”), a učenici 5.d razreda pjesmicu „Hokey Pokey”. Proces otkrivanja na kojem su jeziku otpjevane pjesmice bio je nadasve zanimljiv učenicima. Nakon identificiranja navedenih stranih jezika i povlačenja paralela s našim materinjim jezikom, uz pomoć nastavnog listića s riječima pjesmica na engleskom jeziku, učenici su ih i otpjevali uz odgovarajuće plesne pokrete. Na kraju sata nastao je plakat s riječima pjesmica na navedenim jezicima koji će nas podsjećati na sveukupni zaključak ovog projekta koji se ukratko može izraziti poznatom rečenicom: „You laugh at me because I'm different, but I laugh at you because you are all the same.” („Smiješ mi se jer smo različiti, a ja se smijem tebi jer si ti isti kao i ja.“) Arijana Lenardić, učiteljica engleskog jezika

Razredna nastava na Kalniku

Povodom Dana županije i Uskrsa, u Koprivnici je održana manifestacija Pisanica na dar u sklopu Vuzmene košarice. U izradi košarice sudjelovali su gotovo svi razredi razredne nastave, a zajedno s učiteljicama Željkom, Vesnom i Ivom predstavili su svoje radove u Koprivnici. Naša košarica je proglašena najljepšom i osvojili smo prvu nagradu – izlet na Kalnik, koju nam je svečano uručio koprivničko – križevački župan Darko Koren. Druženje na Kalniku bilo je edukativno i zanimljivo. učiteljica Željka Mihočka

UČENICI 4. a OBILJEŽILI SVJETSKI DAN ŽIVOTINJA

Psići u krupnom planu Kad si sretan - 4.b

Za učenike i učiteljicu 4. a razreda 4. je listopada 2011. godine bio iznimno radostan i pun uzbuñenja. Obilježili su Svjetski dan životinja. Gosti u njihovoj učionici bili su Luciini psići, tri čupave grudice koje je donijela mama Karolina, Lanina i Sarina kornjača te Lukine ribice. Uz puno veselja, razgovora, druženja, ali i rada, stekli su nova znanja te donijeli korisne zaključke kako se brinuti i družiti sa životinjama. učiteljica Ljubica Vuković

MALE VEZILJE NAŠE ŠKOLE VEĆ TRADICIONALNO IZLAGALE NA PICOKIJADI

Vrijedne ruke Malih vezilja Još kao mala djevojčica gledala sam svoju prabaku kako veze. Kad sam vidjela njezine radove, poželjela sam i ja to raditi. U prvom razredu svatko je birao neku slobodnu aktivnost. Ja sam izabrala Male vezilje. I tako sam već treću godinu u Malim veziljama. Vezem razne motive na mornarskom bijelom platnu, iglom i koncima različitih boja. Vezenje moje prijateljice i mene opušta, zabavlja i veseli. Svoje radove izlažemo na izložbama u školi, na Picokijadi i Danima voća. Rado sudjelujemo i u humanitarnim akcijama pa smo ove školske godine poklonile neke radove koji su prodani na sajmu gdje su prikupljana sredstva za humanitarni projekt Škole za Afriku. Ana Marija ðuričić, 3.b

Male vezilje na Danu voća

NA OVOGODIŠNJEM ŽUPANIJSKOM DANU VOĆA SUDJELOVALI I NAŠI UČENICI

Dan voća u našem gradu Na ovogodišnjem Županijskom Danu voća, našu su školu predstavljali učenici 2. c razreda i 4.a razreda naše škole, pripremivši prodajni štand. Dio zarañenoga novca učenici će potrošiti za organizaciju izleta na kraju školske godine, a dio novca darovali su za humanitarni školski projekt Škole za Afriku. učiteljice Željka i Ljubica i učenici 2.c i 4.a

Učenici 2.c i 4.a na Danima voća

UČENICI PODRUČNE ŠKOLE ČEPELOVAC I OVE GODINE OBILJEŽILI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA

Svjetski dan školskog mlijeka U srijedu, 28. rujna 2011. učenici PŠ Čepelovac obilježili su Svjetski dan školskog mlijeka, koji se u svijetu tradicionalno obilježava posljednje srijede u rujnu. Učenici su posjetili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ( OPG) Pleško iz Čepelovca. Uz razgledavanje farme mliječnih krava, učenici su saznali kako se uzgajaju, čime se hrane, koliko se dnevno dobije litara mlijeka, gdje se mlijeko čuva te kako nastaju mliječni proizvodi - sir i vrhnje. Mali školarci su uz ispijenu čašu mlijeka, potvrdili važnost mlijeka u svakodnevnoj prehrani i postali promotori zdravog mliječnog obroka. učiteljica Marija Šimunić

Učenici PŠ Čepelovac i učiteljica Marija Šimunić

PREDSTAVLJAMO NOVE MLADE UČITELJE

Pet za pet učenicima može govoriti o domoljublju, Bogu, poštenju i o općeljudskim vrednotama. U slobodno vrijeme bavi se ručnim radovima, čita, prevodi, radi na ureñivanju i lektoriranju knjiga te uživa u svojoj djeci.

Maja Huzjak

Ana Mlinjarić

Ana Mlinjarić U školi svakodnevno susrećemo mladu i nasmijanu učiteljicu razredne nastave Anu Mlinjarić. Sebe opisuje kao osobu koja je sramežljiva, uporna i marljiva. Oduvijek je željela raditi s djecom, a da nije učiteljica bila bi odgajateljica u vrtiću. U slobodno vrijeme voli putovati i šetati. Najdraže doba joj je upravo ovo jer ima svoj novac i posao iz snova.

Ivana Cvetković

Ivana Cvetković Od ove školske godine na hodnicima susrećemo simpatično lice profesorice Ivane Cvetković. Vedra profesorica predaje hrvatski jezik, a ljubav prema knjizi, čitanju i pisanju usadila joj je njena učiteljica Katica Bajuk. Voli svoj posao i zahvalna je što kroz pjesme i priče

Ivana Reñep

Ivana Reñep I ove školske godine na hodnicima susrećemo omiljeno lice učiteljice Ivane Reñep. Sebe opisuje kao osobu koja je iskrena, susretljiva i uporna. Slobodno vrijeme voli provoditi u društvu svojih prijatelja. Oduvijek je željela raditi s djecom, a da nije učiteljica bila bi odgajateljica. Danas je razrednica 2.b razredu i najviše ju veseli njihov uspjeh, iskrenost i nepredvidljivost. Za ovu školu vežu je lijepe uspomene jer je i sama u njoj stekla prva znanja i prijatelje. Sretna je što radi u našoj školi i što su joj njeni učitelji danas radni kolege i uzori.

Maja Huzjak Profesorica Maja Huzjak donedavno je bila učenica naše škole. Danas može biti ponosna jer je svojom marljivošću ponovno u školi, ali ovoga puta kao učiteljica u Područnoj školi za djecu s poteškoćama. Od malena je željela raditi s djecom jer kako kaže ima puno nećaka.

Svojih osnovnoškolskih dana prisjeća se sa smješkom na licu, a saznali smo da je pohañala kemijsku i likovnu grupu te rukomet i izviñače. Svoje slobodno vrijeme rado iskoristi za igru sa psima Nerom i Medom.

Maja Matić Ove školske godine osnovnoškolski kolektiv bogatiji je još jednom mladom učiteljicom razredne nastave Majom Matić. Sebe opisuje kao osobu koja je vesela, zvrkasta i vrijedna. Maja je još od osnovne škole htjela biti učiteljica. Kod djece ju najviše veseli iskrenost i njihovo novostečeno znanje. Nema previše slobodnog vremena, ali ga uvijek nañe kako bi pogledala neki dobar film i nogometnu utakmicu.

Maja Matić

Zlatni Picok Najbolja učenica naše škole u šk. god. 2010./2011.

Nina Švaco

Kao dijete bila sam nestašno i nemirno dijete. Uvijek sam bila vesela i nasmijana. Obožavala sam voziti bicikl i rolati se, a najviše igrati se s prijateljima po cijele dane. U vrtiću sam voljela glumiti u dramskoj grupi. U osnovnoj školi nisam imala problema s nastavnim gradivom koje je trebalo savladati pa sam imala puno slobodnog vremena koje sam trošila na neke sportove i razne hobije. Trenirala sam plivanje, rukomet i tenis koji još uvijek treniram. Volim fotografirati i družiti se s frendicama. Volim čitati, gledati filmove, a u zadnje vrijeme i pjevati. Trenutačno ne znam što bih htjela biti u dalekoj budućnosti, no planiram pronaći nešto što me veseli i to studirati. Nina Švaco

Uspjesi na županijskim natjecanjima u školskoj godini 2010./2011. Ime i prezime učenika

Mentor

Osvojeno mjesto

Sonja Domitrović

Antonela Carek

Informatika

Ilija Končar

Nikola Mihočka

Fizika

Nina Švaco

Tomislav Potak

Predmet Hrvatski jezik

Ino Lazar Povijest

Biologija

Geografija

Luka Rasinec Marina Štefananić

5. Katica Tomrlin

Tehnička kultura

Pomladak hrvatskog crvenog križa

Teo Jeftimov

11.

Magdalena Mežnarić

Mato Štefanac

Bernarda Žibreg

Paula Priselec

11.

Ana Smes

Leon Grgičin Ilija Končar

Marica Vinković

Marta Pintarić Kros

2. 2. 5.

Robert Kožar

Danijel Domišljanović

Petra Feletar

Jura Tomrlin

Teo Jeftimov

Leo Zdelar

Maja Brestak

Adrijan Bogojević

Milan Kos

Filip Flamaceta

Lara Horvat

13.

Pavao Šogorić

15.

Nina Švaco, Maja Brestak, Katarina Sokač, Nina Šehić, Juraj Markešić, Nikola Bavrka

Vesna Šijak

Školska ljubav - STO NA SAT Ove godine odlučili smo se za temu broja Školska ljubav zbog zanimljivosti i literarne inspiracije koju ona pobuñuje u nama. U stvaranju ovog broja pridružili su nam se učitelji, učenici, roditelji, psihologinja i vjeroučitelj.

NAŠ VJEROUČITELJ O LJUBAVI

Odakle potječe ljubav? Uči nas da se ljubav ne očituje samo u primanju, nego i u davanju i zato on daje svoj život za sve nas. On nas uči da trebamo činiti djela ljubavi. Kaže nam: '' Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio'' (Iv15,12). Što nam onda preostaje drugo, nego da činimo ono što je i on činio

Branko Maznik, vjeroučitelj

Jeste li se ikada pitali što je to ljubav? Odakle ona dolazi i kako se dijeli, ima li rodove, vrste, porodice, razlikuje li se europska od američke, muslimanska od katoličke ljubavi. Mi kršćani u školi učimo o njoj već od prvog razreda. Odakle potječe ljubav? Ona potječe s početka vremena tamo gdje Bog stvara svijet. Kome ga stvara? Čovjeku, jer njega stvara zadnjega i njemu daje svijet da bi njime upravljao. Mi učimo da je Bog prva i prava ljubav iz koje proizlaze sve druge ljubavi. Naša povezanost u ljubavi s Bogom proizlazi iz toga što je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i time ga pozvao na ljubav.

U Starome zavjetu u Bibliji ljubav se očituje u prijateljstvu izmeñu Boga i Noe, ili Boga i Abrahama, ili pak Boga i Mojsija. U Novome zavjetu ljubav se očituje u onome oko koga se i vrti cijeli Novi zavjet, a to je Isus Krist – Bog koji je uzeo čovjekov lik. Zašto bi Bog postao čovjek? ''Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroñenog Sina'' (Iv 3,16). Upravo iz ljubavi prema čovjeku Isus postaje čovjek. On nam želi približiti nebo, želi nas upoznati sa svojim i našim Ocem kojega on predstavlja kao ''dobroga taticu'' koji neizmjerno voli svoju djecu. Božja ljubav očituje se u tome što je dao svoga Sina da nas otkupi od grijeha i vječne smrti. Isus iz ljubavi odlazi na križ da bi nas spasio. On nas tim činom uči ljubavi. Uči nas da se ljubav ne očituje samo u primanju, nego i u davanju i zato on daje svoj život za sve nas. On nas uči da trebamo činiti djela ljubavi. Kaže nam: '' Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio'' (Iv15,12). Što nam onda preostaje drugo, nego da činimo ono što je i on činio. Hvala Bogu, mi se trudimo činiti to. Jedan od primjera je što smo, uključivši se kao škola u projekt ''Škole za Afriku'', prihvatili njegove savjete da gladnoga nahranimo, žednoga

napojimo i siromaha odjenemo. Time smo ostvarili drugu zapovijed ljubavi ''ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe''. Time smo pokazali da ljubav nije nešto apstraktno i nedodirljivo, nego konkretno i vrlo živo. Time smo dokazali da je ljubav zajedništvo i davanje. Zato nam svima želim puno ljubavi u životu, puno ljubavi u školi, puno ljubavi u našim obiteljima. Jer, ljubav je temelj na kojem počiva naš život. Ljubav je ono što nam nitko ne može uzeti, a svi nam je mogu dati. Ljubav nikada ne prestaje. vjeroučitelj Branko Maznik

NAŠA PSIHOLOGINJA O LJUBAVI

Prva ljubav Idealiziranje partnera je uobičajeno na početku veze i ponekad ta idealizacija može dovesti do zaljubljivanja u osobu koja se loše ponaša prema nama

psihologinja Marija Sladoljev

Ljubav je pojam s kojim se svakodnevno susrećemo i nekako podrazumijevamo da ga znamo definirati. Bi li se te definicije razlikovale s obzirom na dob, iskustvo, spol? Zasigurno da. Ljubav je vrlo kompleksan emocionalni sklop. Kad kažemo ljubav, najčešće prvo pomislimo na partnersku ljubav. Meñutim, postoje i druge pojavnosti ljubavi. Prva ljubav koju je svatko od nas osjetio je ona prema roditelju ili osobi koja nas je odgajala. Prema prijateljima takoñer gajimo osjećaj ljubavi, prijateljske ljubavi. Možemo osjećati ljubav prema kućnom ljubimcu ili najdražoj igrački. S obzirom da je ovaj članak namijenjen ponajprije našim starijim učenicima smatram shodnim pisati o partnerskoj ljubavi, a ostale pojavnosti ljubavi u ovom tekstu zanemariti. Prema literaturi, romantična ljubav ima tri komponente: kognitivna komponenta ili ono o čemu razmišljamo – stalno mislimo na simpatiju, partnera, idealiziramo ga/ju, želimo je što bolje upoznati; emocionalna komponenta – tzv. leptirići u trbuhu, drh-

tanje glasa, znojenje dlanova, privlačnost te ponašajna komponenta – trudimo se biti blizu osobe koja nam se sviña, radimo joj usluge (Miljković i Rijavec, 2000) . Dakle, možemo reći da s razlogom učitelji pitaju zamišljenog i nekoncentriranog učenika na nastavi je li možda zaljubljen. Možemo razumijeti učenika koji tijekom odmora po kiši odlazi u trgovinu kupiti svojoj djevojci sendvič. Učenik može dobivati slabije ocjene u školi zato što je prekinuo vezu. Djevojka može opravdavati nasilje svojega dečka time što ga je naljutila... Svako od tih ponašanja može biti potaknuto zaljubljenošću. Ljubav je ponekad tako jaki pokretač da se pojedninac ponaša neobično, iracionalno i često ne vidi i ne čuje okolinu koja mu na to ukazuje. Lijepo je ako je ljubav, zaigrana, puna podrške i dobrote partnera, ali ako je ljubav pokretač za nasilno, ovisničko ili bilo kakvo drugo neadekvatno ponašanje važno je da okolina reagira. Za zaljubljene se često kaže da gledaju svijet kroz ružičaste naočale. Tako gledaju i svojeg partnera. Nerijetko zaljubljeni misle da njihov novi mladić/djevojka nema apsolutno nikakvu manu, samo vrline... To realno i nije baš tako i često se zaljubljeni naljuti kad mu okolina na to ukaže. Idealiziranje partnera je uobičajeno na početku veze i ponekad ta idealizacija može dovesti do zaljubljivanja u osobu koja se loše ponaša prema nama. Postoje šarmantni mladići/ djevojke koji svoje partnere svakodnevno obasipaju komplimentima i izjavama ljubavi, a nikad ih nisu otpratili kući poslije škole, posjetili kad su bolesni ili, još gore, takvim komplimentima obasipaju još nekoliko simpatija. Postoje situacije u kojima par-

tneri udaraju jedno drugo ili se svakodnevno vrijeñaju i omalovažavaju. Na početku veze se to često opravdava („Pa bio je ljut...“), a kasnije se osoba može bojati izaći iz takve veze. Ponekad partner postane ovisan o mladiću/djevojci i počne se družiti samo s njim/njom, počne misliti kao on/ona. Važno je ne zanemariti svoje stavove, svoje prijatelje, svoje obaveze kod kuće ako si u vezi. Ponekad treba proći dosta vremena prije nego zaista upoznamo osobu u koju smo se zaljubili. Vezu je dobro početi polako, u miru upoznavati partnera te ako i nakon što nam ispadnu ružičaste naočale mislimo da je dobar/dobra za nas onda je to zeleno svjetlo za nastavak veze. Ljubav može biti prekrasna, teška, zanimljiva, zaigrana, tragična... Ne treba je se bojati, ali u ljubavi treba biti hrabar i ne izgubiti sebe. psihologinja Marija Sladoljev

Dnevnik jedne tinejdžerke Četvrtak Kao što sa nezabora m rekla danas je s v vječnost, no dosadno. Sat ve bilo je trajao a ja sam kao cijela doma jer jedva do če v njegovog iše nisam mogla kala da doñem iz a ništa. Živ glasa. Zbog njeg držati bez ot se čin a ne m o gu više i tako do pojavi os s ad ob Kad sam a kao on sve po an, no kad se stane ruž s ičas onu pjes tigla kući telefon mu: „ Za je zazvonio to. zvonit će tko je, tiš telefon, re . Znate in ći ću halo moje!“ T a šaputat će da to ak Jedva če o sam se i osjeć samo zvoni srce a kam sub otu jer s la, zaljubljeno. v e oč sanjala i razmišlja em u sam la pos stvarnos tat će t. Pet a Alel k uja! Pro Got l nisa etjelo je ovo za drnd m ni tre brzino cijeli tje m Polu ao i vo nutka d svjet dan. zač lo u d j e njeg la s je s žila. A sti i a p a u m potj . Na p i po oro vo tobus e č je sam rao, a rvoj sta ela se zio. li ni n d s i e t c a š r i me odje ati n tus ta z a Kra vne ko na fejs ato. Na je tke mbi i b o a doh cila i štik nac le li du i mal , ni sa ge hlač je za su priprem o m ati odm spava a nisa e, teni tra. t i da ori. m z sice i n li se s a rce la. Ide m mal o

do jeljak odam Poned koracima h odjeću za ao k m Teškim ice i izabire u školi bio o n je o m n a s a p i ku n. D . Sv a o d v o ji n n og današ rugi. Ništa a pretjeran , d m i m e k do a in i sva sadni e. Dolazim o d i je i a svim eselj Još m „ v . a m z mu lo a razlog no prasak i A sad giba e. c . o h a kad lo!“ pomisli a ojačati živ b a e to treb za sutra tr r krpe je pa iz am to s la i k p Utora rofa! Poku su mi t li s g ov is a t M a K u nje o ike. t le a a t n m lu mate tavno od ofa dobra se r s i p o jedn j. Još se . Svi su m anica“. a g e lj n r la „ e zag na m divo bilo la a ñem r o a e r d izd je g kala da r e j li smija sam doče ovem jer jega. z Jedva i da ga na ogu bez n vi o doma tavno ne m uzeli njeg ve više s s b o a o n g e jed su m m danom am kad o n l a s i t k a To jiva ei ci i sv dražl poljup olim. Raz njegovo im ce! v iv e i više spomen u mi na ž tanje i o š d bilo tk gluposti. I ku za opu vi dan! o p i r n u o k e v si aj go vit ću sve. Sutr a r p a a N aviti n zabor

nije a učitelja Srijed otovo pola e reći da je g i ož Danas oli pa se m na. Praktičk k š je u m a bilo nz sam to bio da i danas išta radili pa azmišljanje r n nismo iskoristila za ilježnicama b e vrijem u mašti. Po e. Na im i je n o pluta ala njegov neki dosadn is li p a d gle ta sam t i sm o lska sa povijes am dva ško t u školi mi s pu film pa la. Po prvi avi je došao a b m a la odrije uper. No, z i. Čeka s k o la uć sam g ti s je bil koje d sam kraj ka rpetina suña u mi se s h me je oprati. Ruke na počinak d la a lja. s a b u tre i vese ać p e v le a a b r smežu neće biti za a jer sutr

Sub o Nap ta ok o n. J e men auta e jer će dva sam m ! Id e m j a i s e s r c doč e k a la e sad. Ciao raspukn da njeg o ! uti o d lju vi doñu bav i. Ko po če n je

B. M.

ANKETA MEðU UČENICIMA

Što je to ljubav?!

ća u se osje Ljubav elji se na m srcu, te ju, n a v pošto ju, n e r povje i evanju razumij . sti iskreno ara Prilika, 7.d

Za mene je ljubav što imam obitelj. Ana Mesec, 4.a

Ljubav je pomaganje prijateljima i druženje s njima. Karlo Čižmešija, 5.d

Rados t, sreć ai sjećan je na nekog . Klara S everić ,

6.a

Za mene ljubav znači puno strpljenja i kad nekog voliš osjećaš toplinu. Larisa Meñimurec, 4.b

ai je dobr v a b ju L raj. na kao ek, 7.d praved Iv a or

Ljubav je nešto najljepše na svijetu. Lijepo je kad možeš nekome pružiti razumijevanje i sreću, i kad osjetiš da te netko iskreno voli.

Za mene je ljubav voljeti nekoga iz dubine srca. Anja Vujčić, 6.a

Za mene je ljubav sloga i poštovanje. Vivian Novak, 5.d

Marija Petrović, 7.d

Ljubav je kad se dvoje ljudi vole. Antonio Rusak, 5. d

Za mene je ljubav kad me netko voli, osobito ako ja volim njega. Angelika Marija Pejić, 4.b

Petr

Novinarska grupa

Ljuba v je za mene poseb ne no. Ka d čuje što tu rije m č odm za ah me sreća ispuni i vese lje. Sara

Kralj,

5.c

RODITELJI I JEDNA BAKA O LJUBAVI

Prva ljubav - nekad i danas raznih punu leptira u ad liv u sn vidim prekra ; prve, druge, lim na ljubav naše ljubavi ve s i on Kada pomis su ene anjene ili i šara. Za m zbiljne, zabr o ja ne bo , e, a n in ilj lič zb ve ne, o re o svoj etne, nesret ptiri mi govo sr le a e, m žn ili la kr , e prav ra na svojim S bezbroj ša dozvoljene. bav sama po . je trajala. Lju o lik ko i ila ljepoti ljubavi dogod kada se ona I nije važno i leptir. o asna baš ka sebi je prekr Ivana ðapa

I nekada, a i danas ima pravih, nježnih, iskrenih vrlo osjećajnih prvih ljubavi. No, u današnje vrijeme brzina života i velik pritisak medija zasjenjuje ljepote i vrijednosti ljubavi. Sve se nekako dogaña na brzinu gdje se gube pravi i iskreni osjećaji i nekako se čini da je teže doživjeti i zadržati pravu, iskrenu i sretnu ljubav. Nekada su prve ljubavi tinjale, tinjale i tinjale da bi se zapalile i gorjele što duže, a danas prve ljubavi odmah žele "gorjeti" pa je moguće da se dogodi da prebrzo izgore. Nada Petrović

ponašanja sutra, ali i s a n a d zanija nečer, av, ista ju a bila bliska i pove govarali b u lj je v a Ljub u djec arali, o ija. Prije s i. Razgov su drugač ružili smo se fizičk m bo ore. .D ljubavi i lju eli i računala ode s go danas u s le a obit e, rañ irtualno. M ta. Danas djeca v jedni drug e ž ru d k djeca nog konta pisma Danas se bavi i pris , nekad smo pisali u lj ž ra d u bitela o ne vidi. nijeli s preko mo ljali u torbe da nitk e k ru o p v a ljubavi tu šalju tijama i sta o raznim igricama, e pred a p im s svojim ovori rati s vode razg ma potrebe izgova at, e Danas se i neki plak n it v s a ra n p a a D n . e je ž ic i dru e i ne posto a ideš kod prijatelj kati su bil la p i š d a a N tu. li. Imali roditeljim na interne a roditelji nisu zna i ć u k u n kad je o ubavi, a d se žurilo. trčanja i lj i nije nam e g itela pisru d a nja, igra, z jesto mob naše m a jedni u n , e a g m ji re n v je k ca i smo izora bila mo mi dje v s le ili te b to ta s e Umje intern , umjesto mo i pošta ak, baka ljubavi. Kata Nov

Ljubav se nek a d te ž čvršća e srica . U da la, ali n a šnje m lakše je zato i brže oderno bila n a doba m ć i nov pomog u ljuba nogo je li mod v erni m u čem biteli… ediji: d u su u Baš iz velike ruštve tog raz di, ali n e m lo nas i n r g e ž a e ljubav , moapusti je ljub se lak . Sve u av nek še dog s v a e d bila omu čin trajnija roman i m i se . No, je tičnija, d dna st a da ljub tajans va r se av kad tvenija nije pr traje u jećaje i o mijenil ljudim i zato a, a to a budi neka t najljep raje vje še osčno. Matija Marke šić

NAŠI UČITELJI O LJUBAVI

Sjećam se prve ljubavi ... Četvero naših mladih učitelja odgovorilo je na pet kratkih pitanja o prvoj ljubavi i ljubavi općenito 1. Sjećate li se svoje prve simpatije?

Saša Senjan

2. Jeste li u mladosti pisali ljubavne stihove? 3. Kome ste najčešće povjeravali svoje ljubavne tajne? 4. Vjerujete li u ljubav na prvi pogled? 5. Vaša promišljanja o ljubavi... Ivan Grgec 1. Naravno da se sjećam svoje prve simpatije. Bila je to jedna djevojčica iz male škole u Kalinovcu. Imala je plavu kovrčavu kosu, a od kuće sam joj svaki dan donosio slatkiše. 2. Nisam pisao ljubavne stihove jer mi to nije išlo, a ono što sam i napisao završilo bi odmah u košu. 3. Najčešće sam povjeravao svoje tajne prijateljima iz razreda. Meñusobno smo razgovarali tko je u koga i zašto zaljubljen. 4. Vjerujem u zaljubljenost na prvi pogled, ali u ljubav ne vjerujem jer mislim da je u ljubavi potrebno nešto više od zaljubljenosti. 5. Za ljubav je potrebno dvoje. U ljubavi se treba naučiti davati i primati.

Maja Šalamon

3. Svoje ljubavne tajne povjeravala sam najboljoj prijateljici Ani. 4. Da, vjerujem u ljubav na prvi pogled. 5. Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvalisa, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. ( I. Korinćanima 13)

Ivan Grgec

Maja Šalamon 1. Da, sjećam se svoje prve školske simpatije. Išli smo tijekom cijele osnovne škole u isti razred. 2. Pisala sam kratke ljubavne misli i pjesme, ali čuvala sam ih samo za sebe u svom dnevniku.

Saša Senjan

1. Sjećam se. Bilo je to u sedmom razredu osnovne škole. Zvala se je Slavica, slali smo si pisma i susretali se na hodnicima. 2. Ljubavne stihove sam pisao samo u dva navrata, no nije mi išlo pa sam odustao. 3. Svoje ljubavne tajne povjeravao sam najboljoj prijateljici. 4. Vjerujem u ljubav na prvi pogled. 5. Za ljubav je potrebno puno razumijevanja, strpljenja i podrške.

Sanja Vlah Maznik

Sanja Vlah Maznik 1. O, kako se ne bih sjećala. U mojoj je glavi on bio najbolji frajer na planetu, a tek njegova jež frizura. 2. Pa ja sam još u mladosti! Ponekad, većinom tužne stihove. 3. Svom dnevniku (on je uvijek znao sačuvati tajne) i naravno najboljoj prijateljici. 4. Ponekad (ovo je pitanje teško, uzimam jocker pitaj publiku, odnosno čitatelje i čitateljice). 5. Ljubav je potrebna SVIMA (htjeli to neki priznati ili ne), bez obzira na broj cipela ili naobrazbu. Zato: širimo ljubav!

Novinarska grupa

OD NEDAVNO NAŠI UMIROVLJENI UČITELJI

Bili smo strogi i pravedni Ove je školske godine u zasluženu mirovinu otišlo šest učitelja. Razgovarali smo s njih četvero o uspomenama na dugogodišnji radni vijek prijateljima, a kolegama da budu ustrajni, pravedni, dobri odgajatelji i da surañuju s roditeljima.

I za kraj... što biste poručili svojim kolegama? Da budu strpljivi, nasmijani i da imaju puno ljubavi prema poslu.

Marijana Hanžek

Ravnatelj: Martin Trepotec

Ravnatelj: Martin Trepotec Kakav je osjećaj ući u školu, ali sada bez ravnateljskih briga? Smireno, opušteno i bez stresa. Kako provodite vrijeme bez nas? Brinem se o zdravlju, idem u ribolov, igram se s unucima i uživam. Kojih se trenutaka iz škole rado prisjetite? Sjećam se kad sam na državnom natjecanju iz geografije osvojio 4. mjesto s 5. i 8. razredom. Rado se prisjetim i sportskih natjecanja u rukometu kada smo u Koprivnici, Trogiru i Zagrebu osvojili državno natjecanje. Je li Vam bilo ljepše raditi kao učitelj ili ravnatelj? Bilo mi je ljepše raditi kao učitelj jer sam imao bolje odnose s učenicima, a teži odnos s kolegama. I za kraj... što biste poručili svojim kolegama i učenicima naše škole? Učenicima da uče, budu dobri, pošteni i pristojni prema roditeljima, učiteljima i

Kakav je osjećaj ući u školu, ali sada bez dnevnika? Lijep, bezbrižan i ponosan. Uvijek pogledam okolo i sjetim se starih prijatelja. Jeste li bili stroga učiteljica? Mislim da sam u početku bila stroga, a kasnije da su se kriteriji smanjili. Jeste li kad razmišljali što biste bili da niste učiteljica hrvatskog jezika? Da nisam učiteljica hrvatskog jezika bila bih učiteljica glazbene kulture. Moja učiteljica Branka Kovačević je zaslužna za moje zvanje jer sam uz nju oduvijek željela poziv učiteljice. Je li možda ostalo nešto u Vašem radu što ste željeli ostvariti, ali je zbog nekih okolnosti ostalo neostvareno? U nastavi hrvatskog jezika sam ostvarila sve što sam htjela. Jedina neostvarena želja mi je da moja učionica nije oslikana prema Vidrićevoj pjesmi Pejsaž.

Marijana Hanžek

Nada Slavica

Nada Slavica Kakav je osjećaj ući u školu, ali sada bez učiteljskih briga i obaveza? Kad prolazim uz školu uvijek gledam na učionicu u kojoj sam predavala. Jeste li kad predavali matematiku svojoj djeci? Bila sam učiteljica svojoj kćeri. Obično bi mi uvijek govorila da ju pitam dok nije spremna. Koje bi osobine trebao imati idealan učitelj? Mora biti objektivan, dobar predavač i osobne probleme treba ostaviti kod kuće. Je li možda ostalo nešto u Vašem radu što ste željeli ostvariti, ali je zbog nekih okolnosti ostalo neostvareno? U dodatnoj sam nastavi očekivala veći interes, ali nisam baš uvijek postizala ono što sam htjela. I za kraj... što biste poručili učenicima naše škole?

Budite dobri, pošteni ljudi i slušajte svoje roditelje.

Verica ðopar Kakav je osjećaj ući u školu, ali sada bez dnevnika? Dolazim neopterećeno, bezbrižno i zadovoljno što sam tolike godine radila u ovoj ustanovi. Mislite li da odgoj djeteta dolazi od kuće ili su za to zadužene odgojne ustanove poput vrtića i škole? Odgoj dolazi od kuće. Ako postoji u obitelji dobra komunikacija, nema problema ni s djecom u školi. Jeste li bili stroga učiteljica? Bila sam stroga i pravedna učiteljica. Tko je zaslužan za Vaš poziv učiteljice? Kad sam prvi put pročitala Šenoinu Branku toga dana sam se zaljubila u djecu i to si odredila kao poziv. I za kraj... što biste poručili učenicima i učiteljima naše škole? Puno meñusobnog razumijevanja i poštovanja kako bi učiteljima rad bio lakši, a učenicima boravak u školi ljepši.

Verica ðopar

ZAVRŠENA ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA

Napokon - dvorana!

Županijski i gradski čelnici u obilasku dvorane u izgradnji

Brojne generacije učenika naše škole kao jedini su nedostatak u školi navodili malu sportsku dvoranu u sklopu škole koja nije zadovoljavala potrebe učenika u sklopu nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Tijekom 2008. godine konačno su ispunjeni svi preduvjeti za izgradnju nove školske sportske dvorane i u prosincu je, uz prigodni program, postavljen kamen temeljac za novu dvoranu. Svečanosti su, uz brojne učenike naše škole, prisustvovali i predstavnici grada ðurñevca i naše županije. Kamen temeljac svečano su zajednički položili župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, tadašnji gradonačelnik grada ðurñevca Mladen Roštan i tadašnji ravnatelj naše škole Antun Krupski. Investitori ovoga značaj-

Dvorana u izgradnji

nog projekta bili su Županija koprivničko – križevačka i grad ðurñevac, a izvoñač radova Grañevinska tvrtka Gratit. Dvorana je grañena u dvije etape. Prva je etapa trajala do srpnja 2009. godine kada je nova dvorana stavljena pod krov. Cijena toga dijela radova iznosila je 5,5 milijuna kuna, a od toga je grad ðurñevac osigurao 1,5 milijuna kuna, a ostalo Županija koprivničko-križevačka i nositelj gradnje. Nova je dvorana zasjala na 1700 metara kvadratnih, od toga 1500 metara kvadratnih korisne površine dok je 200 metara kvadratnih površina tribina. Radovi su završeni u proljeće 2011. godine uz ukupnu investiciju od 13, 5 milijuna kuna. Dvorana je svečano otvorena 13. travnja 2011. godine uz nazočnost brojnih gostiju iz javnog i političkog života. Zajednički su svečano otvorili dvoranu tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić, župan Koprivničko – križevačke županije Darko Koren, gradonačelnik grada ðurñevca Slavko Gračan i tadašnji ravnatelj naše škole Martin Trepotec. Do početka

školske 2011./12. napravljene su i preinake unutar škole pa su stara, mala dvorana i svlačionice pretvoreni u tri nove suvremene učionice i time je naša škola Svečana povelja uzidana u temelje školske stekla preduvsportske dvorane jete za rad u jednoj smjeni. Danas smo ponosni da od ove školske godine naša škola radi i odlično funkcioniraju svi sustavi u jednoj smjeni, a učenici uživaju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u novoj školskoj sportskoj dvorani.

Otvorenje školske sportske dvorane učitelj tjelesne i zdravstvene kulture ðuro Tomrlin

Svečano otvorenje školske sportske dvorane

U srijedu, 13. travnja, u našoj školi otvorena je nova školska sportska dvorana. Ovaj dogañaj uveličali su djelatnici škole, učenici, roditelji te brojni uvaženi gosti iz županije i ministarstva. Sve prisutne na početku svečanosti pozdravio je ravnatelj škole Martin Trepotec. Brojnim su gostima mali program priredili recitatori, članovi folklorne grupe, tamburaškog orkestra i malog zbora. Svečanosti se pridružio i gradonačelnik grada ðurñevca gospodin Slavko Gračan koji je u svom govoru naglasio da će ova dvorana uljepšavati grad ðurñevac te poticati razvoj sporta u njemu. Župan

Darko Koren u svom obraćanju novu grañevinu nazvao je „ljepoticom grada“ te se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji ovoga projekta. Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Friščić rekao je da je ulaganje u školstvo i znanje uvijek isplativo, a objekti koji su izgrañeni to i potvrñuje. Svečanim rezanjem vrpce potpredsjednik Sabora je u pratnji župana, gradonačelnika i ravnatelja otvorio novu sportsku dvoranu, a ñurñevački župnik Ozren Bizek sve prisutne je pozvao na bratsko okupljanje uz Božji blagoslov.

Sa izgradnjom nove sportske dvorane stvoreni su uvjeti za izvanredno kvalitetno održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture te izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Uz dvoranu izgrañeni su i prateći sadržaji, ureñeni su i atletska staza, bacalište za kuglu, igralište za odbojku na pijesku i obnovljeni ostali tereni za potrebe održavanja nastave i drugih sportskih aktivnosti. Do prije dvije godine nastava tjelesne i zdravstvene kulture održavala se u maloj dvorani, razredima ili velikoj dvorani Strukovne škole ðurñevac i to je sada ogromno poboljšanje u kvaliteti nastave.

učitelj tjelesne i zdravstvene kulture Danijel Domišljanović

Pogled na novu školsku dvoranu

Otvorenjem nove sportske dvorane uvelike je poboljšana kvaliteta nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Nova dvorana velika je dobit i za izvannastavne sportske aktivnosti kao i za brojne sportske klubove našega grada koji treninge odrañuju u prostorima naše dvorane. Nabavkom potrebitih nastavnih sredstava i sprava za nastavu TZK-a ostvarit ćemo još veću kvalitetu nastave.

LINO VIŠEBOJAC U NAŠOJ NOVOJ DVORANI

Petra i Robert najbolji Kao i uvijek na ovoj popularnoj priredbi koju već tradicionalno organiziraju Sportske novosti i Podravka, dvorana je bila ispunjena pjesmom i veseljem koje su stvorili učenici i učitelji, bodreći svoje favorite

Filip Ude

Pobjednici Lino višebojca u našoj školi, Petra Feletar i Robert Kožar s maskotom i Filipom i Snježanom

Bivša rukometašica Snježana Petika i srebrni gimnastičar Filp Ude oduševili su učenike naše škole na popularnoj priredbi Lino višebojac, koja je održana u ðurñevcu. Naša nova sportska dvorana bila je ispunjena mladim natjecateljima i njihovim navijačima, a na kraju su najsretniji bili Petra Feletar i Robert Kožar, pobjednici ñurñevačkog izdanja Lino višebojca. Kao i uvijek na ovoj popularnoj priredbi, koju već tradicionalno organiziraju Sportske novosti i Podravka, dvorana je bila ispunjena pjesmom i veseljem koje su stvorili učenici i učitelji, bodreći svoje favorite.

Zabava s maskotom Lino višebojca

Kada ste počeli trenirati gimnastiku? Gimnastikom se bavim od svoje 6 godine i nadam se da ću trenirati još 10 godina. Najveći uspjeh koji sam postigao je 2. mjesto na Europskom prvenstvu u Pekingu. Jeste li imali razdoblje u životu kada ste htjeli odustati od svega? Svaki dan sam morao vježbati na svim spravama 8 sati u dvorani, ponekad mi se i nije treniralo, drugi su izlazili, a ja sam morao vježbati. Bilo mi je vrlo teško na prijelazu iz 8. razreda u 1. srednje, no nisam nikada odustao. Cilj mi je uvijek bio plasirati se na kvalifikacije Olimpijskih igara.

Škola je pripremila i vrlo zanimljiv kulturno-zabavni program na kojem su nastupali učenici raznih dobnih skupina. To potvrñuje da osim sportskih, Čokolino višebojac potiče i druge kreativne vještine učenika. Nakon natjecanja koje je bilo medijski popraćeno, održana je press konferencija u školskoj knjižnici gdje su učenici postavili mnogo zanimljivih pitanja Snježani Petiki i Filipu Udeu.

Kada predstavljate Hrvatsku je li to veliki teret? Osjeti se pritisak jer svi očekuju uspjeh , ali s vremenom se više ne opterećujem. Najljepše od svega mi je kad se diže hrvatska zastava. jedan drugome. Koliko Vam znači obitelj u Vašem profesionalnom radu? Obitelj mi je najvažnija. Imam dvije sestre, a posljednju medalju posvetio sam svojoj majci.

Petra Šadek, 8.d

Snježana Petika Kada ste počeli trenirati? Svoje prve rukometne korake započela sam u Vinkovcima s 12 godina. S 19 godina došla sam u Koprivnicu. Sveukupno rukometom sam se bavila 24 godine.Kada ste predstavljali Hrvatsku je li Vam to bio veliki teret? Svaki čovjek želi prezentirati svoju zemlju što bolje može i zato smatram da sportaš mora biti kompletan čovjek. Koliko Vam znači obitelj u Vašem profesionalnom radu? Sigurnost, obiteljski mir i potpora uvijek su mi na prvom mjestu.

Naj maska ñurñevačkog Lino višebojca

ŠTO SE NOSI OVE ŠKOLSKE GODINE

Traperice i starke - dobitna kombinacija Istražili smo što učenici najradije odijevaju u školu. Rezultati nas i nisu iznenadili jer i dalje su najpopularnije traperice i dobre stare starke Tra no perice nija naj, n su de a On odjeć j, naj finitiv eu p a mo ske u šk opula ž o r e u l udo te d koj i. vam bnije isati il ima n Izb a je d široke i one e o nem r je s a odl . Na u na ojte amo v čite. tuñ se o aš am i b išlje azira t nja i .

U našoj š pratiti m koli učenici vo le odu pa ta znaju d a su sta ko svi rke „in“ Njih no . se vačića d baš svi, od pr o osma ša imaju lu ñi uzora . Što k to su više for a.

Narukv ic Trendo e nadopunjuju vi u naš naš stil oj da su tr o enutno školi brzo se dijevanja. mijenja u modi vi i kož ju ne „F može p narukvice. U ashion bande tako glavnom ronaći u “, , svatko satonekom stilu. se

a? njimi. o i c reć uksa oji ili o t r b Š e. iji su dnoj dim je b r e n j u , to lar s lu tno i Hm jpopu amo čeni o, bi jige s Na ični, otkva e bitn nu kn j Ob oni a. Ni ih sta u. k im j ñaj a n p rc u vi uzo o da ma s sam se na da

ni oko vrata Čim malo zahlad tinke. Nose se stavljaju pales ne, žute, se svih boja: crve .. Najčešće bijele, ljubičaste. znamo ih ih nose cure, ali a. vidjeti i na dečkim

ac ilar pern e o k on i š ju av i svo ool“ li r i „c ip t ak ima su tinja . Ug ev S ora da ivo a dm m . Sa u ž evim i na igicu oblik beñ sv ti or li se ima , a po u es u a m on no će rnic vak čin. lav tko pe je s j na ću lniju da svo na ajte na zn bna se

Tena Picek, 5.c

TERENSKA NASTAVA

U Svetoj Ani Učenici drugih razreda posjetili su, u sklopu terenske nastave ove jeseni, prigradsko naselje Sveta Ana. Tamo su upoznali selo, život i rad ljudi, stare navade i običaje te izgled zavičaja u jesen. Stečeno znanje učenici će koristiti i u sklopu razrednog projekta. Učenici i učiteljice 2.a,b,c razreda

Treći razredi kod meteorološke postaje

TREĆI RAZREDI UČILI O VREMENU

u posjetu meteorološkoj postaji Drugi razredi u Svetoj Ani

UČENICI PODRUČNIH ŠKOLA UGOSTILI DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Djeca svijeta Učenici područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim su učiteljima ugostili 23.svibnja 2011. učenike i učiteljice Područne škole za djecu s teškoćama u razvoju iz ðurñevca. Druženje je održano u Područnoj školi Čepelovac. Lijep proljetni dan iskoristili su za učenje i igre u prirodi. Nakon prigodnog programa dobrodošlice, dobar rad i ugodno druženje svima je zaželio ravnatelj škole, gospodin Martin Trepotec. Bilo je tu, osim rada, i sportskih igara u dvorištu škole, gdje su se razigrani mališani natjecali u skakanju u vrećama, povlačenju užeta i štafetnim igrama te navijali za svoje ekipe. Na kraju nastavnog dana, mali su gosti darivani ogrlicama koje su domaćini napravili za njih te su svi zajedno otpjevali pjesmu Djeca svijeta. učiteljica Olga Lazar

Zabavne igre tijekom druženja

Učenici i učiteljice trećih razreda, 13. listopada 2011. godine, posjetili su Radarski centar u Pitomači. Hodajući uzbrdo nekoliko kilometara od podnožja Bilogore, usput su promatrali obzor s različitih stajališta. U Radarskom centru dočekao ih je jedan od djelatnika i upoznao s načinima motrenja i predviñanja vremenskih prilika. Učenici su radoznalo razgledavali mjerne instrumente kojima se koriste meteorolozi, a o kojima im je djelatnik opširno pričao. Oni znatiželjniji postavili su i nekoliko pitanja djelatniku centra. Prilikom povratka učenici su promatrali vremenske promjene u jesen, izgled brežuljkastog zavičaja te odreñivali glavne i sporedne strane svijeta s odreñenog stajališta. Bilo je lijepo, zanimljivo i poučno.

PODRUČNE ŠKOLE U VIROVITICI

Mudre se stvari uče iz basni Učenici Područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena u organizaciji svojih učiteljica bili su 28. listopada 2011. na terenskoj nastavi u Virovitici. U virovitičkom kazalištu gledali su dječju predstavu ,,Mudre se stvari uče iz basni” redateljice Blanke Bart kroz koju su učenici naučili što su basne i upoznali neke od njih. Nakon što su upoznali kazalište kao kulturnu ustanovu, posjetili su ,,Viro” tvornicu šećera, gdje su gostoljubivi domaćini svoje male goste proveli tvornicom i upoznali ih sa proizvodnjom šećera. Poslije kratkog odmora, nastavni dan nastavljen je na graničnom prijelazu za meñunarodni promet Terezino Polje. Djelatnici na carini govorili su o tome kako se prelazi granica i o svom odgovornom i zahtjevnom zanimanju, a odgovarali su i na brojna pitanja koja su im postavljali zainteresirani učenici. Znanja koje su učenici toga dana usvojili , njihove će učiteljice svakako povezati sa nastavnim sadržajima u školi. učiteljica Olga Lazar

Ispred virovitičkog kazališta

NAGRADNA TERENSKA NASTAVA U KOPRIVNICI

Stare baterije i akumulatori donijeli nagradu

U dvorištu obitelji Šinko u Miholjancu

Nagradu za osvojeno 2. mjesto u sakupljanju starih otpadnih baterija i akumulatora u Republici Hrvatskoj u organizaciji poduzeća Friš iz Križevaca učenici su realizirali 3. listopada 2011. u ponedjeljak. To su bili učenici 6.a, 6.c, 7.a i 7.b razreda. Prvo su posjetili obitelj Marijana Šinka iz Miholjanca koji se bavi obradom vune, od pranja, čišćenja sve do izrade predmeta od nje. Ovo ekološko osvještavanje učenika o upotrebi prirodnog materijala dostupnog na našim prostorima,a neiskorištenog oduševilo je sve učenike. Gospoña Šinko je svakom učeniku darovala jastučić od prirodne vune. Nakon Miholjanca uslijedilo je kupanje na bazenima Cerine u Koprivnici. Poslijepodne su još i pogledali film Hachiko:Priča o psu u kinu Velebit koji je sve učenike dirnuo pričom o vjernosti. Ove se godine naša škola takoñer uključila u sakupljanje starih otpadnih baterija i akumulatora. U zadnja dva mjeseca smo sakupili oko 3000 baterijica. U težini to znači 39 kg baterijica i 162 kg akumulatora. Čestitamo učenicima koji i dalje sudjeluju, ali i novim razredima koji su se uključili. To su 5.a, 5.b, 5.c, 5.d, 6.a, 6.b. i 6.c. učiteljica prirode Martina Lovrak Ivanov

TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU

Interliber i Koko i duhovi Učenici 7. b, 7. d, 6. c i 8. a razreda 11. studenoga 2011. godine posjetili su Zagreb u sklopu terenske nastave. Dan ispunjen aktivnostima započeo je Interaktivnom turom posjeta spomenicima najistaknutijim hrvatskim književnicima čiji su spomenici u centru Zagreba. Učenicima je posebno zanimljivo bilo što su ih kroz priču o životu i radu književnika vodila dva „duha Zagreba“, inače stručnih vodiča agencije koja je organizirala turu. Potom je uslijedila projekcija novog hrvatskog filma za djecu Koko i duhovi te posjet najvećem hrvatskom sajmu knjiga Interliber. Interaktivna tura Knjigom po Zagrebu

UČENICI PODRUČNIH ŠKOLA NA TERENSKOJ NASTAVI

Posjet Hrvatskom zagorju

EUROPSKI DAN JEZIKA

U Gradskoj knjižnici u ðurñevcu

Prevoñenje pomoću rječnika

Učenici 5.a, 5.d i 6.b razreda zajedno sa svojim razrednicama, u petak 30. rujna 2011., posjetili su Gradsku knjižnicu ðurñevac povodom Europskog dana jezika. Knjižničarka Ivanka Ferenčić Martinčić održala je radionicu učenicima na studijskom odjelu Gradske knjižnice ðurñevac. Učenici su prvo pogledali kratki isječak iz filma „Harry Potter i kamen mudraca“ sinkroniziran na mañarskom jeziku što ih je vrlo iznenadilo i zaintrigiralo. Potom su uz pomoć rječnika i online alata „Google Prevoditelj“ učenici prevodili nekoliko rečenica iz ulomka knjige „Harry Potter i kamen mudraca“. Skupine su dobile ulomak iz knjige na različitim jezicima, pa su tako prevodili s njemačkog, španjolskog, talijanskog, francuskog i engleskog jezika na hrvatski jezik. Učenicima je bilo posebno zanimljivo vidjeti izdanje ove knjige na japanskom jeziku (koje se lista suprotno od našeg i čita s dna stranice prema vrhu). razrednice i učiteljice engleskog jezika: Darija Car, Maja Mlinarić Horvat i Arijana Lenardić

U etno selu u Kumrovcu

UČENICI PODRUČNIH ŠKOLA POSJETILI MATIČNU ŠKOLU

U posjetu “velikoj” školi Učenici područnih škola, Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim učiteljima, 19. travnja 2011.ostvarili su terensku nastavu u ðurñevcu. Posjetili su svoju matičnu školu gdje su upoznali život i rad „velike“ škole. Dočekao ih je i primio u svoj ured ravnatelj škole, gospodin Martin Trepotec i njegova tajnica, a učenici su posjetili i pedagoga i psihologinju škole, te razgledali zbornicu i računovodstvo. Posjetili su i školsku knjižnicu u kojoj ih je knjižničarka upoznala s radom u knjižnici. Na kraju su učenici razgledali novu školsku dvoranu i vanjske sportske terene u gdje će i oni jednog dana imati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Prošetali su uz Stari grad do gospodina Slavka Čambe koji je učenicima i njihovim učiteljima pokazao svoju vrijednu etnografsku zbirku. Učenici su s velikim zanimanjem pratili pripovijedanje ljubaznog domaćina, a najviše ih je zainteresirala kuća od slame iz 18.stoljeća te kovačnica. Terenskom nastavom u ðurñevcu učenici su upoznali školu i tradicijsku baštinu ñurñevačkog kraja.

U dvorištu Slavka Čambe

Cjelodnevnom terenskom nastavom 2. lipnja 2011. učenici područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim su učiteljima uživali u ljepotama Hrvatskog zagorja. Posjetili su spomenik hrvatskoj himni "Lijepa naša" koji je podignut u čast njenom autoru Antunu Mihanoviću, nakon čega su se uputili u Kumrovec u Etnološki muzej Staro selo. Uživali su u lijepo ureñenom selu i razgledali etnološke izložbe tradicionalnoga načina života, kao npr. Zagorska svadba, Život mladoga bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanati, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr. Nakon ručka i odmora, uputili su se do dvorca Trakošćan koji je nastao u 13. stoljeću i bio u vlasništvu vlastelinske obitelji Drašković. Učenici su razgledali sve prostorije dvorca, a oduševile su ih lovačka i viteška dvorana, zbirka oružja i Julijanina soba. S vidikovca su se divili ljepotama jezera i pitomih brežuljaka koji okružuju ovaj bajkovit dvorac.

U ČEPELOVCU ODRŽANA BOŽIĆNA PRIREDBA

Svim na zemlji mir, veselje Učenici PŠ Čepelovac posljednjeg su dana prvog polugodišta, 23. prosinca 2010., održali tradicionalnu božićnu priredbu. Društveni dom u Čepelovcu bio je pretijesan za sve učenike, roditelje i mještane koji su prisustvovali ovoj svečanosti. Prigodnim božićnim programom: pjesmom, plesom i igrokazom, učenici 1., 2. i 3. razreda zajedno s učenicima viših razreda pokazali su svoje umijeće, a za svoj trud publika ih je nagradila gromkim pljeskom. Uz učenike, čestit Božić i uspješnu Novu godinu svim sudionicima priredbe, njihovim roditeljima i gostima poželio je i gospodin Slavko Gračan, gradonačelnik ðurñevca koji je pohvalio izvedeni program i nastup učenika. učiteljica Marija Šimunić Božićna priredba u Čepelovcu

TRADICIONALNE MAŠKARE U BUDROVCU

Maškare su, maškare!

učiteljica Olga Lazar

PŠ ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

eTwinning projekt finstituut Lombardsijde iz Belgije. Tema projekta je „ Boje kroz četiri godišnja doba“. Zadatak svih sudionika je izabrati likovne ostvaraje tijekom svih godišnjih doba, fotografirati ih i poslati ih svim sudionicima projekta. Tako će svaka škola, sudionica projekta, osmisliti Europski kutić u kojem će se prezentirati likovni raUčenici 3. i 4. razreda Područne škole dovi iz europskih škola. za djecu s teškoćama u razvoju, zajedno Ovim načinom poticat sa svojom učiteljicom Sanjom Flajsćemo razmjenu iskustva Vidaković, uključeni su u eTwinning proučitelja koji rade sa učejekt. U taj projekt uključene su Osnovne nicima s intelektualnim škole iz 16 europskih zemalja. Osnivač teškoćama, te prikazati i tog projekta je gospodin Hugo Germonpromovirati našu školu i pré, ravnatelj Osnovne škole Gesubsigrad ðurñevac u Europi. dieerde Vrije Basisschool St.-JozeSanja Flajs-Vidaković

Maškare u Budrovcu

GOST U RAZREDU

Neobični grad Tijekom godine učenici su sakupljali otpadne kutijice. Naučene sadržaje nastavnih tema Upoznajmo svoje mjesto, Kultura stanovanja , Kulturne ustanove, učenici su usmeno ponavljali te su izdvojili bitne odrednice sela i grada s posebnim osvrtom na mjesto u kojem žive, imenovali najvažnije objekte u selu i gradu i objasnili njihovu namjenu, uočili razliku sela i grada, prostorno se orijentirali. ðurñevačka samostalna umjetnica i odgajateljica Andreja Živko bila je gost u PŠ Sirova Katalena 24. svibnja 2011. U uvodnom dijelu ispričala je učenicima motivacijsku priču „Neobični grad“. Svaki učenik ponaosob je odabrao koje će objekte u „Neobičnom gradu“ izrañivati. U završnom dijelu radionice učenici su dobili zadatak orijentirati se prema stranama svijeta u „Neobičnom gradu“. učitelj Zoran Vidaković Andreja Živko s učenicima PŠ Sirova Katalena

Male maškare u Budrovcu i ove su godine razveselile brojne mještane svojom šarenom i raspjevanom povorkom kroz selo. Učenicima Područne škole Budrovac i njihovoj učiteljici Olgi Lazar, u maskiranoj povorci selom pridružila se maštovita i vrijedna baka Katarina Perčulija te brojna djeca koja još ne polaze školu. Djeca su plesala i pjevala pjesme o maškarama, a njihovi razdragani roditelji, bake i djedovi te mnogi mještani sela darivali su ih krafnama, sokom i slatkišima te ispraćali osmijehom. Maškare su obišle cijelo selo, a u školi su se još dugo častili slatkišima koje su dobili toga dana.

MALI MIČETINČANI OBILJEŽILI DAN KRUHA

Mali humanitarci na djelu

Zahvala za plodove zemlje Sveta misa zahvale za plodove zemlje u Mičetincu

UČENICI PODRUČNIH ŠKOLA IZRAðIVALI USKRSNE ČESTITKE

Učenici naših Područnih škola Budrovac, Čepelovac i Sirova Katalena su sa svojim učiteljicama i učiteljem sudjelovali u uskrsnoj akciji Caritasa župe Budrovac. Cijeli ožujak su u svojim školama marljivo radili uskrsne čestitke. Darivali su ih 3. travnja 2011. župnom Caritasu čije su ih članice toga dana prodavale u župnoj crkvi zajedno s kolačima i ukrasnim košaricama. Učenici su ponovno pokazali da, iako su njihove ruke male, nisu nemoćne. U slozi i zajedništvu sa svojim sumještanima stvaraju i doprinose boljem i ljepšem životu u kojemu će biti topline i razumijevanja jednih za druge, posebno u ovo pred uskrsno vrijeme. učiteljica Olga Lazar

Učenici i učiteljica Područne škole Mičetinac proslavili su 9. listopada Dan kruha u mjesnoj kapeli Anñela čuvara u Mičetincu. Mame su složile kolače u košarice, ispekle veliki kruh i pripremile darove za prinos na oltar. Djeca su bila obučena u narodne nošnje. Recitirali su i pjevali, a mame su čitale evanñelje. Prinosili su različite plodove zemlje, a poslije mise se počastili kolačima i sokom. Tomislav Čižmešija 3.razred PŠ Mičetinac

SJEĆANJE NA VUKOVAR Prodaja uskrsnih čestitki u Budrovcu

MALI ČEPELOVČANI OBILJEŽILI MAJČIN DAN

Na satu razrednika u Područnoj školi u Mičetincu govorili su o Danu pada grada heroja Vukovara. Posjetili su mjesno groblje i pred križem zapalili lampione i pomolili se za sve stradale u Domovinskom ratu. Poželjeli su da se više nikada i nikome na svijetu ne dogodi strah, bol, tuga i patnja Vukovara.

Pisma mamama povodom Majčinog dana

Najdražoj mami

Grad heroj u srcu

Povodom Majčinog dana, početkom svibnja, učenici PŠ Čepelovac, svoju su zahvalnost majci za svakodnevnu ljubav, brigu, požrtvovnost, razumijevanje iskazali i srcem i olovkom. Napisali su pismo, koje su darovali mami zajedno sa likovnim radom i cvijećem.

Posjet mjesnom groblju u Mičetincu

UČENICI NAŠE ŠKOLE SUDJELOVALI U MASKIRANOJ POVORCI

Mali fašenk

Poštari na Dan zaljubljenih

U našem gradu i ove godine održan je već tradicionalni Mali fašenk na kojem su bile prisutne brojne maskirane skupine. Bilo je tu Kineza, pčelica, teglica s cvijećem, indijanaca i kauboja, bakica mljekarica, bajkera, diplomata i drugih veselih i razigranih skupina. Svi prisutni su se odlično proveli što nam je i pokazala prepuna dvorana zadovoljnih gledatelja koji su sa smiješkom izlazili van. Najboljom školskom skupinom proglašeni su mali Diplomati, učenici 4. c razreda.

RAZNIM AKTIVNOSTIMA OBILJEŽEN DAN ZALJUBLJENIH

Valentinova pošta Povodom Dana zaljubljenih u našoj školi otvoren je „Valentinov sandučić“. Sandučić je otvoren prema zamisli učiteljice Maje Šalomon. U sandučiću su skupljana pisma koja su učenici, a i djelatnici naše škole pisali dragim prijateljima i, naravno, voljenim osobama. Sandučić je bio postavljen u školskoj knjižnici i pisma su se skupljala 14 dana. U ponedjeljak, 14. veljače, sandučić je otvoren, pisma su svrstana i raznošena po razredima. Poštu su raznosila tri poštara: profesionalna poštarica Zorica Vidaković te dva učenika poštara, Paula Baltić i Adrijan Bogojević. Poštari nisu pomiješali pisma i svako je pismo stiglo na pravu adresu. Ideja se pokazala uspješnom, a učenici vrlo kreativnim, stoga se nadamo da će sljedeće godine biti još više pisama i zaljubljenih parova.

Nastup MKSS za Dan Roma

Maškare u ðurñevcu

SVEČANO OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ROMA

Dan Roma U Domu kulture ðurñevac u travnju je svečano obilježen Svjetski dan Roma. Treći put za redom obilježavanje je organizirala ñurñevačka Udruga Roma katolika Bajaša i OŠ Grgura Karlovčana. Učenici Romi uz pomoć svojih učitelja pripremili su lijepu i sadržajnu dječju priredbu. U prepunoj dvorani, male Rome podržali su njihovi roditelji, bake i djedovi. Ovom priredbom organizatori su pokazali da su suživot, suradnja, uvažavanje različitosti i socijalizacija prisutni u većoj mjeri nego ranijih godina.

NAŠI UČENICI IZRADILI POBJEDNIČKE PISANICE

Pisanica na dar U Koprivnici je povodom Dana županije održana manifestacija „Tradicija naših starih“, pod nazivom Pisanica na dar. Na manifestaciji su sudjelovali i učenici naše škole od prvog do četvrtog razreda. Zajedničkim idejama izrañivali su pisanice u starim tehnikama, a njihov maštovit i originalan rad nagrañen je prvom nagradom. Pobjedničke pisanice na Tradicijii naših starih

OTVORENJE ŠKOLSKOG PROMETNOG POLIGONA

Nove staze

Utrka djevojčica za Olimpijski dan

U petak, 13. svibnja, ispred škole svečano je otvoren školski prometni poligon. Otvorenju su prisustvovali gradonačelnik Slavko Gračan, ravnatelj škole Martin Trepotec, djelatnici i učenici škole te djelatnici policijske postaje i HAK-a. Poligon je otvorio gradonačelnik Slavko Gračan koji je svim učenicima zaželio puno sigurnosti u prometu. Nakon otvorenja uslijedila je vježba kretanja poligonom, koju su izveli učenici područne škole za učenike s teškoćama. Otvorenje školskog prometnog poligona

NAŠA ŠKOLA VEĆ TRADICIONALNO ODALA POČAST GRADU HEROJU

Sjećanje na Vukovar I ove godine učenici naše škole i njihovi učitelji na Trgu hrvatske mladosti zapalili su svijeće i održali prigodan program pod nazivom „I u mom gradu Vukovar svijetli“. Tom manifestacijom prisjetili su se Vukovara, njegovih heroja i žrtava. Pridružili su im se i učenici Gimnazije i Strukovne škole te brojni grañani i predstavnici grada ðurñevca.

NAŠA ŠKOLA I OVE GODINE OBILJEŽILA OLIMPIJSKI DAN

Hrvatski olimpijski dan I ove školske godine u mjesecu rujnu učenici i učitelji naše škole obilježili su Hrvatski olimpijski dan. Učenici, simbolično odjeveni u bijele majice, natjecali su se u trčanju i skakanju u vrećama. Osim naših učenika sudjelovali su i učenici Strukovne škole i Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva te polaznici Dječjeg vrtića Maslačak. Tom su prigodom na Trgu sv. Jurja bili postavljeni štandovi na kojima su različite sportske udruge prezentirale svoje sportove.

Sjećanje na Vukovar na Trgu mladosti

Učenici prošlogodišnjeg 5.c - najbolji u skupljanju starih baterija

UČENICI NAŠE ŠKOLE EKOLOŠKI SU OSVIJEŠTENI

Sakupljanje starih baterija Tijekom školske godine 2010./11. učenici 5. i 6. razreda naše škole zajedno s učiteljicom prirode Martinom Lovrak Ivanov skupljali su stare otpadne baterije. Sakupljanje baterija organizirano je u obliku natjecanja izmeñu šest razreda (5.a, 5.b, 5.c i 5.d te 6.a i 6.b). Svi su se učenici odlično uključili u ovu akciju kojom su spoznali neke nove informacije o štetnosti ovog otpada, njegovoj reciklaži, spremnicima i potrebi njegovog posebnog odvajanja od komunalnog otpada. Nakon višemjesečne akcije natjecanje je završeno, a najuspješniji razred bio je 5.c s 20 505 sakupljenih baterija. Ponosimo se uključivanjem svih učenika u ovakav način ekološkog djelovanja, uspješnom suradnjom roditelja i postignutim rezultatima.

Akcija Imam pravo na svoju knjižnicu I ove godine roditelji i djelatnici podržali su akciju Imam pravo na svoju knjižnicu. Povodom Mjeseca hrvatske knjige i Meñunarodnog mjeseca školskih knjižnica u akciji skupljanja priloga za nabavu knjižnične literature skupljeno je 11.900,00 kn, no akcija još traje. Interliber je mjesto gdje se svake godine može nabaviti literatura s velikim popustima. Dopunjeni su naslovi za lektiru, a nabavljeni su i neki novi lektirni naslovi. Mladi knjižničari su prema zahtjevima korisnika izabrali zanimljivu literaturu za slobodno čitanje. Dopunjena je i lektira na engleskom jeziku. Za one koji žele znati više nabavljene su i nove enciklopedije. Na policama knjižnice naći će se i novi odgojni i pedagoški naslovi za učitelje i roditelje. Nataša Švaco

Putovanje kroz Interliber Interliber je meñunarodni sajam knjiga i učila koji se održava već 34 godine u Zagrebu na Zagrebačkom Velesajmu u 5. i 6. paviljonu i vani u šatorima. Ove se godine održavao od 8. do 13. studenog. U tih šest dana predstavilo se dvjestotinjak izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Posjetilo ga je oko sto tisuća posjetitelja, što je nešto više posjetitelja nego prošle godine. U okviru sajma bili su organizirani brojni susreti s autorima, okrugli stolovi, radionice, izložbe te prezentacije. U petak 11. studenog 2011. godine s knjižničarkom Natašom Švaco, Issabelle Novak Šimunić i ja posjetile smo Interliber kako bi pribavile knjige i stručnu literaturu za školsku knjižnicu. Knjiga je bilo mnogo i sve nas je zadivio broj naslova. Iako je bila velika gužva, brzo smo se snašle i ubrzo smo kupile mnoštvo novih knjiga. Naročito su me se dojmile enciklopedije, nove knjige o vampirima, vukodlacima i vješticama. Sve smo se složile da je ovaj sajam bio veoma uspješan i zabavan. Naša knjižnica je dobila mnoštvo novih knjiga kako za lektiru tako i za slobodni izbor čitanja za učenike i učitelje. Doñite u knjižnicu, prelistajte katalog, pregledajte police i podignite knjigu. Lorena Švaco, 7.b 4.a na Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja

Uskoro u knjižnici ... Najavljujemo književne susrete ove školske godine s Nadom Kumrić-Mihoković, Željkom Horvat-Vukelja i Ivonom Šajatović. Sve književnice zastupljene su u lektiri u više razreda, a njihove knjige su na popisu najčitanijih djela. U drugom polugodištu kreće projekt Čitajmo mi, u obitelji svi. S ruksakom punim knjiga učenici izabranih razreda odlaze kući. Svaki član u obitelji bira odreñenu knjigu za čitanje. Na zajedničkim susretima učenika i roditelja u školi svi će razmjenjivati iskustva o pročitanoj literaturi. Gost u knjižnici biti će i profesionalna kazivačica bajki, gospoña Jasna Held.

Nataša Švaco, knjižničarka

Nacionalni kviz za poticanje čitanja Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i Mjeseca školskih knjižnica u listopadu i studenome 2011. organiziran je Nacionalni kviz za poticanje čitanja u čast 100. obljetnice roñenja Grigora Viteza. Tema kviza bila je Vesele zamke. U knjižnici je organizirano natjecanje u poznavanju zagonetki, pjesmica i igrokaza književnika Grigora Viteza. Svi sudionici od 1. do 4. razreda pokazali su iznimno poznavanje zadanih sadržaja, a najviše sreće imala je učenica 4. a razreda, Ema Levačić. Za pobjednike je organizirana lutkarska predstava prema igrokazu Grigora Viteza "Plava boja snijega", a u izvedbi kazališne družine "Lutkarska scena Ivana Brlić Mažuranić". Predstava je izvedena na Interliberu. U našoj knjižnici Ema je dobila na poklon knjige i časopise.

Najčitanije dječje knjige: Najčitanije slikovnice: 1. Dječak u zvjezdanim čizmama/ Larisa 1. Tajna ogrlica sa sedam rubina / Ivona Šajatović Mravunac 2. Tko vjeruje u rode još / Nada Mihoković-Kumrić 2. Zdenko slovojed / Željka Horvat Vukelja 3. Veliki zavodnik / Zlatko Krilić 3. Stanari u slonu / Dubravko Horvatić Najaktivniji čitači učenici: Najčitanije knjige za mlade (slobodni fond): 1. Topolčić Tara, 5.d 1. Kuća noći, serijal / P.C. Cast i Kristian Cast 2. Hodalić Lara, 2.b 2. Progonjena / R. L. Stine 3. Novak Šimunić Issabelle, 7.b 3. Što mi se to dogaña / Sanja Pilić Najaktivniji čitači djelatnici: 1. Vuković Ljubica 2. Golubić Ivanka 3. Lazar Olga

Najčitaniji časopisi: 1. Drvo znanja 2. Unikat 3. Meridijan

Najčitanija publicistika:

1. Lakše učenje uz zabavu i razmišljanje / K. Kolb 2. Škola bez muke / J. S. Schumm 3. Djeca traže vrijeme / A. Jelačić

Dobra praksa i timski rad Članica knjižničarske grupe slaže knjige na policu

U 4.a i 4.c razredu, šk. god. 2010./11., knjižničarka je u korelaciji s hrvatskim jezikom i prirodom i društvom s učiteljicama Mirom Budaj i Vesnom Šijak održala predavanje o usporedbi znanstvenih i umjetničko-beletrističkih izvora te prikazala prezentaciju o legendama i mitovima. Nakon razgovora zadala je učenicima domaću zadaću: napisati izmišljenu legendu. Učenici koji su napisali najzanimljivije legende nagrañeni su časopisima i slatkim paketićima, a njihovi radovi su izloženi u knjižnici, a jedan od njih možete i ovdje pročitati.

Legenda o zmaju iz Mount Everesta

Učenice četvrtog razreda rješavaju učilicu u knjižnici

Jednom davno živio je zmaj na Mount Everestu. Ljudi su ga se bojali jer su mislili da je zao. Taj zmaj je bio dobar. Katkada je znao slučajno spaliti koje selo, dok nije naučio kako se služiti svojom vatrom i kako je kontrolirati.

Imao je oštre zube, velika krila, dugačak rep i usta iz kojih je pljuvao vatru. Jednom kad se vratio u špilju ugledao je muškarca koji ga je trebao ubiti svojim mačem. Zmaj se nije borio s njim, već je pobjegao. Bio je vrlo tužan što je izgubio dom. Tako je zmaj počeo potragu za novim domom. Letio je i letio i odjednom ugledao ljudske strijelce. No, uspio im je pobjeći. Onda je ugledao vilenjake, a s njima je bio i ljudski magičar. Mislio je da su vilenjaci prijateljski, no i oni su počeli pucati po njemu. Požurio je pobjeći prije negoli se i magičar uključi u borbu. Bilo je prekasno, magičar je već počeo raditi sve moguće magije koje je znao i pogodio zmaja vatrenom kuglom.

Zmaj je pao u šumu i bio je prisiljen boriti se s njima. Vilenjake je pobijedio, a magičara spalio. Na Mount Everestu je godinama bilo malo selo u kojem su ljudi bili u velikom strahu od strašnih magija magičara. Zmaj ih je spasio i postao njihov zaštitnik. Tako je zmaj pronašao svoj novi dom i bio sretan. Djeca su obožavala zmaja jer ih je vodio na svakakva putovanja, a i lijepo je imati prijatelja kojeg se svi boje, a ti znaš da je dobar. Kako je zmaj branio svoje selo i još mnoge druge priče o njegovoj hrabrosti ispričat ću vam drugi puta. Marin Hudelist, 4. a

UČENICI 7.A I 7. E NA MATURALCU

Nezaboravna južna Dalmacija Zbog jednih kupaćih hlačica na kojima je jedan učenik imao Dinamov grb, oni su potpuno poludjeli. Počeli su ga pljuskati i tući pa je u pomoć uskočio naš razrednik

Pred katedralom Svetog Donata u Zadru

Još od početka školske godine, bili smo jako uzbuñeni zbog našeg maturalca. Cijelu školsku godinu skupljali smo novac za cjelokupni put, no dva tjedna prije polaska, naše iščekivanje doseglo je vrhunac. Napokon, nakon svog tog čekanja, došao je i taj dan, 19. lipnja ujutro. Svi su bili točni pa smo mogli vrlo brzo krenuti. S nama je išao i dio učenika 8. a razreda. Sasvim je normalno da je put bio uzbudljiv i zanimljiv. Isprva su nam se na putu isprepletale šume i polja jer smo još uvijek bili u nizinskom dijelu Hrvatske. Nismo se ni snašli, a već smo bili u Kaštel Štafiliću, jednom od sedam Kaštela blizu Splita. Lijepo smo se smjestili u bungalove i raspakirali se. Nakon toga nas je čekala večera, no prije toga smo se ipak odlučili okupati. No, nismo ni znali što nas tada čeka. Nismo se dugo kupali, voda nije bila baš previše topla pa smo se nakon kupanja otišli osušiti. Sunce se već pomalo skrilo kad nam je odjed-

nom prišla skupina dječaka, nekoliko godina starijih od nas. Isprva smo bili začuñeni i zbunjeni, ali imao sam neki osjećaj da su došli baš zbog nas. Zbog jednih kupaćih hlačica na kojima je jedan učenik imao Dinamov grb, oni su potpuno poludjeli. Počeli su ga pljuskati i tući pa je u pomoć uskočio naš razrednik. Odveo ga je u hotel, no mladići nisu popuštali. Pokušali su istući i našeg razrednika te je on požurio u hotel. Cijeli dan smo čekali odluku, hoćemo li ostati ili se pakiramo kući? Na kraju smo ipak osta-

li, ali su nas premjestili u hotel. Ispostavilo se da nam je u hotelu puno bolje. Dan poslije čekao nas je posjet Splitu, drugom po veličini gradu u Hrvatskoj. Vidjeli smo njegove znamenitosti, naučili mnogo o njegovoj povijesti, a to je nekima bio i prvi posjet Splitu. Kasnije smo imali cijelo popodne slobodno za druženje. Navečer nas je čekao odlazak u disco. Bio je to meni najdraži dio maturalaca. Glasna muzika, ples, pjevanje, prijatelji i, dakako, piće ostavili su snažnu uspomenu u meni. Ostali smo do ponoći. Morali smo na spavanje jer nas je treći dan čekao rafting na rijeci Cetini, a i to je bio jedan od nezaboravnih dogañaja. Naš vodič je bio vrlo duhovit i raspoložen pa nam je uljepšao doživljaj raftinga. Nakon večere vratili smo se u svoje sobe i zabava po sobama potrajala je do kasno u noć Trogir nam je bio sljedeći na listi za posjete. Kao i o Splitu, i o Trogiru se moglo puno naučiti. Grad je to s mnogim znamenitostima i spomenicima, no tamo smo bili najkraće. I na žalost, stigao nam je i posljednji dan maturalca. Ujutro smo doručkovali, dopodne smo pospremali sobe i pakirali se. Oko podneva smo krenuli kući. No na putu smo stali u Zadru, takoñer jednom prekrasnom dalmatinskom gradu. Nismo se dugo zadržali, no ipak nam nije bilo drago što se putovanje primiče kraju. Vratili smo se kasno uvečer iscrpljeni i tužni jer je na maturalcu bilo nezaboravno. Nikad neću zaboraviti maturalac, niti što smo sve proživjeli tamo.

U posjetu gradu Splitu

Luka Rasinec, 8.e

MATURALAC 7.B, 7.C I 7.D

Najbolja ekipa na Murteru

U šetnji Murterom

Nisi frajer dok ne odeš na maturalac. Jednostavno nisi. Maturalac je inicijacija u sve ono što te čeka u narednim tinejdžerskim godinama, u sve one ludosti i gluposti koje ćeš proći. Brojne generacije prošle su taj obred inicijacije preporoñeni (ili pak mamurni), prepričavajući prijateljima što se sve dogañalo iza vrata soba na koja su nastavnici bili prisiljeni uporno kucati. Drukčije nije bilo ni s nama. Toga dana svi smo bili nestrpljivi i uzbuñeni. Željeli smo da to bude savršeni maturalac te planirali svih pet dana boravka, kako ne bi trošili dragocjeno vrijeme. Program obilaska okolnih kulturnih i prirodnih destinacija bio je, kako mi se čini, jedina prepreka u ostvarenju tih planova (slapovi Krke, Kornati, Visovac, Šibenik, Zadar). Prva destinacija bila je na redu i prije nego što smo došli u Murter.Moram priznati da smo bili razočarani uvjetima u kojima smo se tamo našli. Kiša nas je zapljusnula na putu do spilja i nekolicina učenika je odustala od obilaska istih i prije nego što su ušli unutra. Ne

krivim ih. Pušući nos i ne osjećajući prste na nogama, ostatak učenika je pokušavao uživati u prizoru i upiti nešto znanja od turističkog vodiča. Malo nas je uplašio obilazak Cerovečkih spilja, jer smo htjeli da vrijeme bude toplo na Murteru, a u to smo počeli sve više sumnjati. Nakon što smo se smjestili u hotel u Murteru, upijajući svaki detalj sobe koja će nam biti dom sljedećih pet dana, bili smo spremni zaboraviti na nastavu punu nesuglasica i svaña i uživati u društvu svojih vršnjaka. Do kraja dana smo šetali, kupali se, sunčali i uživali. I drugi dan krenuli smo u obilazak slapova Krke. Doživljaj je stvarno dobar, mislim da dijelim isto mišljenje s većinom učenika. Naravno, gunñali smo prilikom odlaska u WC i plaćanja istog pet kuna (!!!), ali je doživljaj vrijedio svake potrošene kune. Nakon naporne šetnje uz rijeku Krku slijedila je (doduše, manje naporna) šetnja Visovcem, malim otočićem bogatim kulturno-povijesnom baštinom.

Ni tu šetnji nije bio kraj (jadne naše noge). Razgledavanje Šibenika bio je šećer na kraju ispunjenog dana u prirodi. Razonoda navečer. Treći je dan bio obilježen putovanjem brodom (i „prženjem“ na istom). Kornati su prekrasni otočići i nije mi žao što smo na njihovo razgledavanje potrošili gotovo cijeli dan. Razonoda navečer. Četvrti dan bio je dan razonode i tada učenici nisu bili toliko na okupu. Neki su već bili žalosni jer su znali da im je to zadnja zajednička noć. Razlog više za nezaboravan provod. Ne moram, pretpostavljam, ni spominjati da smo peti, zadnji dan svi bili umorni i žalosni kupajući se po posljednji put na onoj plaži na kojoj smo proveli toliko nezaboravnih trenutaka zajedno. „Prepreka“ na putu do ðurñevca bio je Zadar, u kojem smo imali priliku vidjeti nezaboravnu, jedinstvenu, jednu jedinu i neponovljivu Avu Karabatić! Naravno, to nam nije bio vrhunac posjeta Zadru. Kulturna i povijesna baština grada uspjela me oraspoložiti, budući da sam zbog polaska bila žalosna. Na putu kući vrtili smo film unatrag u svojoj glavi, prisjećajući se svih gluposti koje smo napravili, svih intervencija nastavnika, društva iz Viljeva koje je takoñer bilo na maturalcu (što sam zaboravila prije spomenuti), svih ekskurzija, pa čak i roñendana koji su se slavili tamo. I nije nam bilo žao. Bili smo i jesmo zahvalni na takvom jedinstvenom iskustvu. Bili smo i jesmo najbolja ekipa na svijetu! Sonja Domitrović, 8.d

Biseri iz školskih klupa radite? re, kaj to u C : ia n urek. Anto isere za ð b o m e iš Iva: P urek? Ko je to ð : ia n to n A

Učiteljica: P etre što to im aš u ustima Petar: Zube. ?

Učiteljica: Kako pišemo SVETI PETAR U ŠUM Lea: Sveti velik I? im slovom, Peta r isto velikim slo vom, u malim

Na satu u čiteljica p ita, a Bru na „iglam no je a“. Učiteljica : Evo, Ma rtina sam otvorila! Razred: D ežuran je ! Bruno: Id em po nje ga?

slovom, a ŠIMU N

U velikim.

Učite ljica: Josip Kako ć emo : Učit n a p is e Učite at ljice, ticu o lji Em d H r v i k r aa Josip ca: Vjeroja ilije ope t sk e d e mokra tn : Nije t tske z , juče no je bole ema u šk d nice? ajeoli! r je b sna. ila na Mark faceb o : Sa ooku nader . grada u ic n . v o n o sta m a iv z a n o k a K : U a čiteljica Učiteljic : Tko je napisao ? L u ra a ka: Augu v prvu hrv Vuko s . t a c Š atsku gra ri e a n oa. uk ov matiku? Marija: V

i zavrad počinje K : a ic lj e Učit nji vijek. kraja. šava sred očetka do p d O : v Tomisla

Novinarska grupa

Podsje mljom. e z d o p blika i i raste sta je o asta je ja č il n Š . ra s a 1. N kijev no na Pino ća m e zečevi. vole ju

2. Crvenk asto-smeñ e je boje. ljom. Mož Raste pod e biti velik zemi i mali. Najb jesti u oblik olje nam g u čipsa. a je

a puno pužići. Im e n ta s a n icama. se u njoj atim glav n s li i 3. Često im n ste u zele listova, ra e)

c) b)

a) Uzeti 12 šibica rasporeñenih unutar najvećeg kvadrata i složiti ih u novi isti takav

c) b) a) 1.

Rješenja zadataka sa šibicama sa strane 31

Zagonetke

Sven Brusač, 5.d

Moja matematika za školu i kviz (J.P.Perške i Dane Klepić)

ZADACI SA ŠIBICAMA 1. Od 12 šibica složena su 4 kvadrata, pri čemu je oblikovan i jedan veći kvadrat. a) b) c) d) e)

Uzmi (skloni) 2 šibice, ostale ne diraj, tako da se dobiju 2 nejednaka kvadrata. Premjesti 3 šibice, tako da se dobiju 3 jednaka kvadrata. Premjesti 4 šibice, tako da se dobije 10 nejednakih kvadrata. (Dozvoljeno je stavljati šibice jednu preko druge). Premjesti 4 šibice, tako da se dobiju 3 jednaka kvadrata. Premjesti 2 šibice, tako da se dobije 7 nejednakih kvadrata. (Dozvoljeno je stavljati šibice jednu preko druge).

2. Od 24 šibice složena je figura kvadrata s 9 malih kvadrata. a) b) c) d) e) f)

Premjesti 12 šibica tako da se dobiju 2 jednaka kvadrata. Makni 4 šibice tako da se dobiju 1 veliki i 4 mala kvadrata. Makni 8 šibica tako da se dobiju 4 jednaka kvadrata (2 rješenja). Makni 6 šibica tako da se dobiju 3 kvadrata. Makni 8 šibica tako da ostanu 2 kvadrata (2 rješenja). Makni 8 šibica tako da ostanu 3 kvadrata.

oblok – nor obrisač – abros paradajz – paradika hiža – kuljiba vugorek – krastaveči

1. 2. 3. 4. 5.

Za kulko zvoni? Mene bu otprla. Kam idete na maturalac? Idemo v dućan? Kaj je bilo v testu?

cucek – knji

pajdaš - urtak

betežen – bičak

šetroflin – buñularš

Rješenja zagonetki sa strane 30

dućan – bolt