Dnevni list Pobjeda 13.01.2020.

Ponedjeljak, 13. januar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19454 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Lažnu vijest Novosti o diverziji i eksploziji u Vili ,,Gorica“ prenijeli i doradili i ovdašnji mediji

INTERVJU: Bogdan Fatić, poslanik DPS-a i predsjednik beranskog odbora te partije

Neki još ne odustaju od tehničke vlade

STR. 2. i 3.

Vesna Daković, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Proizvodi na našem tržištu po kvalitetu u rangu evropskih

Zbog širenja panike uhapšeni urednici portala IN4S i Borba Nema ni najmanje sumnje o nekakvom pokušaju diverzije. Došlo je do kvara na elektrodistributivnoj razvodnoj kutiji. Nije tačno da je bilo ikakve eksplozije ili požara. Jedino se pojavio dim. Što je uobičajeno kada dođe do kvara na elektroinstalacijama – kazao je nezvanični sagovornik Pobjede iz policije

STR. 7.

STR. 6.

STAV: Dr Radonja Dubljević, Povjerenik Matice crnogorske za Srbiju

NA LICU MJESTA: Ekipa Pobjede u posjeti dežurnoj službi 122 Centra bezbjednosti Podgorica

Uvijek spremni i uvijek na vezi

STR. 10.

Crna Gora na najvećem evropskom sajmu turizma u Štutgartu

STR. 8.

JUBILEJ: Slikar i karikaturista Luka Lagator za Pobjedu povodom 75 godina života i 55 godina stvaralaštva

Vrijedi živjeti za ono malo radosti

Malo ko je dočekao da obilježi 55 godina rada i 75 godina života, a da je još aktivan, da stvara.

Osjećam se dobro i mislim da ću uspjeti da završim to što sam naumio za ovu godinu STR. 16. i 17.

D. MALIDŽAN

M.BABOVIĆ

Čija je naša crkva

Zaštićena područja kao adut za njemačko tržište STR. 4. i 5.

2

Politika

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Što piše u Prilogu Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru u dijelu koji se odnosi na Agenciju za sprečavanje korupcije

Saglasnost za pristup bankarskom računu dalo 57 odsto javnih funkcionera PODGORICA - Saglasnost za pristup bankarskim računima i računima drugih finansijskih institucija je dalo 57 odsto javnih funkcionera i 65 odsto državnih službenika koji imaju obavezu podnošenja izvještaja o imovini i prihodima shodno posebnim propisima.

To piše u Prilogu Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru u dijelu koji se odnosi na rad Agencije za sprečavanje korupcije.

Shodno zakonu, javni funkcioneri i državni službenici nemaju obavezu da svoj bankarski račun daju na uvid ASK-u. U dokumentu koji je objavila Vlada navodi se da je u ,,završnoj fazi i povezivanje sa kreditnim registrom Centralne banke koji će omogućiti uvid u kreditnu zaduženost javnih funkcionera a ujedno ubrzati i kontrolu“.

U Agenciji je uspješno instalirano informatičko rješenje za analizu propisa na rizike od korupcije koji treba da omogući efikasniji rad u analizi zakonskih i drugih normativnih propisa službenicima Agencije koji se bave ovim pitanjima.

IZVJEŠTAJI

Kada je u pitanju dostavljanje i kontrola izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, Agenciji je podnijeto ukup n o 7. 8 4 8 i z v j e š t a j a o prihodima i imovini od strane obveznika Zakona o sprečavanju korupcije, po različitim osnovima podnošenja.

– Struktura podnijetih izvještaja o prihodima i imovini je sljedeća: 5.478 redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini, 745 izvještaja o prihodima i imovini koji se dostavljaju u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju, 448 izvještaja koji se dostavljaju u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije, 685 go-

potpunosti se trenutno nalazi 729 izvještaja o prihodima i imovini, od kog broja je 664 izvještaja o prihodima i imovini provjeravano u skladu sa godišnjim planom, dok su preostali izvještaji provjeravani po drugim osnovima. Agencija je u skladu sa Godišnjim planom provjere u trećem kvartalnom periodu započela i dodatnu provjeru 20 funkcionera među kojima su oni sa najvišim nivoom vulnerabilnosti oblasti/subjekata na korupciju i vulnerabilnosti funkcije/položaja na korupciju koju javnu funkcioner vrši.

RESURSI

Sjedište ASK-a u Podgorici

dišnjih po prestanku izvještaja o prihodima i imovini, 452 izvještaja o prihodima i imovini koji se dostavljaju usljed 153 uvećanja imovine preko 5.000 eura, 40 izvještaja o prihodima i imovini koji se dostavljaju na zahtjev Agencije – navodi se u dokumentu Vlade.

Provjera podnijetih izvještaja vrši se, kako se navodi, u skladu sa Godišnjim planom provjere izvještaja o prihodima i imovini koji se temelji na osnovama prošlogodišnjeg Revidiranog plana provjere koji je donijet u skladu sa preporukama eksperta Savjeta Evrope.

tačnosti i potpunosti, te dodatnu provjeru. Shodno Godišnjem planu provjere za 2019. predviđeno je da se izvrši provjera tačnosti i potpunosti 839 izvještaja o prihodima i imovini.

Provjera se vrši upoređivanjem prijavljenih podataka iz izvještaja o prihodima i imovini sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima - Ministarstva unutrašnjih poslova, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Komisije za hartije od vrijednosti i Centralnog registra privrednih subjekata. Osim provjere putem direktnog pristupa bazama navedenih institucija, Agencija takođe vrši provjeru i pomoću podataka dobijenih od strane poslovnih banaka, u slučaju date saglasnosti.

U obradi provjere tačnosti i

PROCEDURA

Nakon okončane administrativno tehničke provjere, izvještaji o prihodima i imovini su objavljeni na zvaničnoj internet stranici Agencije. Osim administrativno tehničke provjere, Agencija vrši provjeru

Javni funkcioneri primili 159 poklona je 77 organa vlasti dostavilo izvještaj da nijesu primali donacije i sponzorstva. Osim toga, 107 organa vlasti dostavilo je izvještaj o primljenim sponzorstvima, u kojima se navodi da su primili ukupno 279 sponzorstva. Izvršena je kontrola tačnosti i potpunosti primljenih izvještaja i prateće dokumentacije - navodi se u dokumentu.

M. BABOVIĆ

Javni funkcioneri su primili ukupno 159 poklona (11 prigodnih i 146 protokolarnih i dva koja se ne mogu odbiti), dok je 77 organa vlasti dostavilo izvještaj da nijesu primili poklone.

– Takođe, 166 organa vlasti su dostavili izvještaj o primljenim donacijama da su javni funkcioneri primili ukupno 888 donacija, dok

Ambasadorka Francuske Kristin Tudik

Kada su u pitanju ljudski resursi u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), trenutan broj zaposlenih na neodređeno vrijeme je 56. U izvještajnom periodu popunjena su dva radna mjesta, dok je po javnom pozivu za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine Agenciju sporazumno napustio jedan zaposleni.

Kada je u pitanju razvoj informatičkog sistema Agencije, početkom januara 2019. pušten je u rad novi modul za kontrolu političkih partija i praćenje izbornih kampanja i kontinuirano se radi na njegovom unapređenju.

Urađeni su elektronski obrasci za podnošenje izvještaja političkih subjekata u izbornoj kampanji, dok su u velikoj mjeri pripremljeni sistemi koji se odnose na kontrolu i vođenje evidencije organa vlasti, obveznika Zakona u toku izborne kampanje, kao i izbornih kampanja i političkih subjekata kad je u pitanju finansiranje i kontrola redovnog rada i izbornih kampanja.

– U informatički sistem su unijeti svi podaci od početka rada Agencije, odnosno 1. I 2016. U okviru aplikacije „Planovi integriteta“ urađen je novi modul „web upitnik“, koji će omogućiti korisnicima – menadžerima integriteta online popunjavanje upitnika za procjenu efikasnosti plana integriteta sa jedne strane, a Agenciji statističku obradu i analizu popunjenih upitnika, sa druge strane. Ova aplikacija se nalazi u fazi implementacije – navodi se u dokumentu. N. ZEČEVIĆ

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmano

Posljednje poglav PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da je zadovoljan ostvarenim rezultatima u prethodne tri godine kada je riječ o spoljnoj politici Crne Gore. Tvrdi i da će Crna Gora posljednje poglavlje u pregovorima sa EU otvoriti u prvoj polovini godine. Članstvom u NATO, kaže Darmanović, Crna Gora je

INTERVJU: Bogdan Fatić, poslanik

Neki još ne od tehničk PODGORICA – Zakon o slobodi vjeroispovijesti dobio je posebnu pažnju javnosti, a mislim da je razlog tome upravo pokušaj pojedinih političkih subjekata da ovo zakonsko rješenje iskoriste u cilju neadekvatnog informisanja javnosti, ne bi li posljednjim atomima snage pokušali još jednom, bezuspješno, da formiraju tehničku ili vladu izbornog povjerenja – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Bogdan Fatić, poslanik DPS-a i predsjednik beranskog odbora te partije.

– Imali smo priliku u proteklom periodu da čujemo, čak direktno od pojedinih opozicionih lidera, da njihov cilj nije izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, već preuzimanje vlasti – kazao je Fatić.

On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i njen narod još jednom dokazati da ne postoji ni zakona, ni političke partije koji bi mogli da ugroze mir i stabilnost naše zemlje.

POBJEDA: U Beranama je opozicija na vlasti, i to u drugom mandatu. Što bi DPS trebalo da mijenja u svom djelovanju u toj opštini kako bi joj građani dali većinsko povjerenje na narednim izborima?

FATIĆ: Aktuelna vlast u opštini Berane suštinski ne predstavlja političku volju građana Berana, s obzirom na to da je upravo DPS sa svojim koalicionim partnerima, na posljednjim lokalnim izborima, ostvarila najbolji rezultat u odnosu na sve druge partije.

Saradnja između Opštinskog odbora DPS Berane i trenutne vlasti na lokalnom nivou je loša.

Pokazalo se da lokalna samouprava nema dovoljno sluha ili kapaciteta za rješavanje velikog broja otvorenih pitanja – kazao je Fatić Podsjetiću da je naša lista na posljednjim lokalnim izborima osvojila 7.990 glasova što čini 46,16 odsto ukupnog broja važećih glasačkih listića, a koalicija ,,Zdravo Berane“ osvojila je čak 1.535 glasova manje. Znači da su građani Berana prepoznali i nagradili politiku koju baštini DPS i dali joj punu podršku, daleko veću od one

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Kristin Tudik izjavila da je potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana

Makron nije protiv proširenja, ali želi da vidi konkretne reforme na Balkanu

PODGORICA - Predsjednik Francuske Emanuel Makron ne protivi se proširenju Evropske unije, već želi da građani država kandidata, kroz reforme, osjete konkretna poboljšanja, poručila je francuska ambasadorka u Crnoj Gori Kristin Tudik.

Ona se u intervjuu za agenciju Mina osvrnula na navode da se Makron protivi proširenju EU. – Nije se suprotstavio proširenju. On zna da je proširenje neophodno jer zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi i Evropa sa njima postaje suverenija i ujedinjenija. On želi

da građani ovih zemalja kroz reforme osjete konkretna poboljšanja – kazala je Tudik.

Prema njenim riječima, Francuska je u više navrata potvrdila svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana. Činjenicu da se nije raspravljalo o francuskom non

pejper dokumentu, Tudik vidi ohrabrujuće.

– Oni su poslali snažnu poruku državama Zapadnog Balkana da im Evropa neće okrenuti leđa. Bez i najmanje zadrške na jasan način su potvrdili evropsku perspektivu Zapadnog Balkana – kazala je Tudik.

Politika

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

ović zadovoljan napretkom u pregovorima sa EU

vlje otvaramo u prvih pola godine trajno riješila pitanje svoje bezbjednosti, a trenutni prioritet je integracija u EU. Prema njegovim riječima, u posljednje tri godine Crna Gora je napravila značajan prodor u oblasti vanjske politike.

– Prije nešto više od dvije godine, ostvarili smo svoj glavni spoljnopolitički cilj, a to je da postanemo članica NATO saveza. Učlanjenjem u ovu najjaču vojnopolitičku alijansu trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, bezbjednosti naših granica, ali postigli i druge benefite koje pruža članstvo u NATO. Prije svega, povećali smo investicije iz NATO zemalja, obez-

bijedili vazdušni prostor u saradnji sa državama članicama NATO-a i značajno iskoračili u modernizaciji Vojske Crne Gore – navodi se u izjavi Darmanovića, objavljenoj na Vladinom tviter nalogu.

Današnji glavni spoljnopolitički i nacionalni cilj je, prema riječima Darmanovića, učlanjenje u EU. – U tom smislu smo napredovali otvaranjem poglavlja koja smo defakto završili.

Ostalo nam je još jedno poglavlje koje će biti otvoreno u prvoj polovini ove godine.

Vjerujemo da politika proširenja nema alternativu niti za samu EU, bez obzira

na izvjesna osporavanja, a pogotovo ne za Zapadni Balkan – istakao je ministar.

Dodaje i da je Crna Gora investirala mnogo u regionalnu saradnju, što je, ističe i jedan od prioriteta vanjske politike.

– Članica smo 30 regionalnih inicijativa, od čega smo u šest predsjedavali ili ćemo predsjedavati u narednoj godini. Uradili smo takođe mnogo u promociji naše zemlje, tako da mislim da možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima, a svako ko se bavi nekim poslom treba da bude svjestan da uvijek može i bolje. To bolje ćemo pokušati da ostvarimo u narednoj godini – zaključio je Darmanović. J. Đ.

k DPS-a i predsjednik beranskog odbora te partije

e odustaju ke vlade

Slučaj porodice Tomkić „ružan izuzetak“ POBJEDA: Opštinu Berane uzburkao je prošle godine slučaj porodice Hrvata Igora Tomkića. On i njegova porodica doživjeli su brutalne napade za koje se vjeruje da su motivisani njegovom nacionalnom pripadnošću. Je li slučaj porodice Tomkić izuzetak u Beranama?

FATIĆ: Berane je u najtežim godinama uvijek bilo prepoznato kao grad suživota, trpeljivosti i multinacionalnosti. U prilog tome govori i nagrada koju je Berane dobilo od Međunarodne asocijacije gradova 2012. godine - nagrada ,,Vjesnik mira“.

Slučaj porodice Tomkić predstavlja ružan izuzetak i isključivo ga tretiram kao neodgovorno ponašanje pojedinaca koji su nakon svojih postupaka sankcionisani. Upravo zbog toga uvijek treba potencirati tolerantnost i multinacionalnost koji predstavljaju najljepše karakteristike naše Crne Gore.

koju su dobile druge partije.

Uprkos tome, svjesni smo da postizborne koalicije ne moraju uvijek da odražavaju volju građana već predstavljaju isključivo prost matematički zbir odborničkih mandata. Upravo to je i bio slučaj u Beranama.

DPS će, kao građanska partija, u Beranama i dalje nastojati da sprovodi svoj ponuđeni izbor-

ni program na dobrobit svih građana.

POBJEDA: Jedan ste od rijetkih koji je ostao na čelu lokalnog odbora DPS-a, uprkos izgubljenim izborima.

Zašto mislite da je tako i ima li promjena u strukturi i podmlađivanju kadra u beranskom DPS-u?

FATIĆ: Kao partija koja za-

vređuje povjerenje građana Crne Gore dugi niz godina, DPS je uvijek znala da prepozna potrebu za podmlađivanjem naših redova. Rekao bih da je upravo to i ključ uspjeha naše partije, a sa druge strane veliki broj mladih ljudi koji nam se pridružuje svakoga dana i u Beranama i na nivou cijele države, predstavljaju dokaz razvijenosti svijesti naše omladine u pravcu prihvatanja ključnih strateških opredjeljenja naše partije. U okviru Opštinskog odbora Berane prethodne godine održani su redovni unutarpartijski izbori na kojima je izabran novi sastav Opštinskog odbora koji čini 35 odsto novih imena. Svakako da predstavlja veliku odgovornost kada ste jedini predloženi kandidat za predsjednika Opštinskog odbora, posebno zbog činjenice što je svaki član OO jednako dostojan i vrijedan ove titule. Tim prije, posebna mi je čast što sam dobio nepodijeljenu podršku i partijskog rukovodstva i naše baze u Beranama.

POBJEDA: Kako sarađujete sa lokalnom vlašću, s obzirom na to da je čine opozicione partije na državnom nivou?

Ona je mišljenja da je Crna Gora ostvarila veliki napredak na putu ka Evropskoj uniji.

– Ipak, iako postoji zakonodavni i institucionalni okvir efektivno sprovođenje reformi nije uvijek svuda prisutno.

U pogledu vladavine prava rezultati su pomiješani i treba popuniti praznine koje postoje u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije ili pak trgovine ljudima – navela je Tudik.

Sa druge strane, kazala je, postignuti su zadovoljavajući rezultati u oblasti javne uprave, odnosno racionalizacije njene organizacije i zapošlja-

vanja prema zaslugama.

Na pitanje da li je EU dovoljno prisutna u regionu, s obzirom na jak uticaj Rusije, Turske i Kine na koji upozoravaju domaći i strani zvaničnici, Tudik je odgovorila da posredstvom instrumenta pretpristupne pomoći Evropska unija danas izdvaja 12,8 miliona eura za podršku zemljama Zapadnog Balkana u okviru njihovog procesa pridruživanja.

– Dakle, odgovor je da, Evropska unija je veoma prisutna u regionu, ali možda to nedovoljno ističe. Naravno, može se angažovati više – kazala je Tudik.

Upitana da li povjerenje građana u EU može biti poljuljano, zbog najnovijih dešavanja i kriza sa kojima se Evropa suočava poput Bregzita, migrantske krize, neizvjesnosti oko proširenja, odgovorila je da su Evropljani zabrinuti.

– Ipak, ne smatram da su samo oni. Čitav svijet je zabrinut. Kada su u pitanju građani Francuske, uvjerena sam da i dalje vjeruju u Evropu, čak i ako se ponekad žale na njenu birokratiju. Ipak, ostaju joj privrženi – dodala je Tudik.

Kako je kazala, dokaz za to su posljednji evropski izbori – procenat uzdržanih je bio niži od procenta na prethodnim

FATIĆ: Saradnja između Opštinskog odbora DPS Berane i trenutne vlasti na lokalnom nivou je loša. Naša uloga uvijek je bila i biće da potenciramo ključne probleme sa kojima se građani Berana svakodnevno suočavaju i da pokušamo, shodno našoj zakonskoj mogućnosti, da utičemo na njihovo blagovremeno rješavanje. Nažalost, do sada se pokazalo da lokalna samouprava nema dovoljno sluha ili kapaciteta za rješavanje velikog broja otvorenih pitanja.

Tu prije svega mislim na problem velike stope nezaposlenosti, koja se iz godine u godinu uvećava i na problem sve veće migracije stanovništva.

Posebno želim da naglasim da je najveći broj kapitalnih projekata realizovanih u opštini Berane, realizovan upravo iz budžeta države Crne Gore, te da se iz opštinskog budžeta izdvajaju minimalna sredstva za kapitalne projekte. Zahvaljujući Vladinoj politici razvoja sjevernog regiona, Berane polako vraćaju svoj stari sjaj. Kao što sam naglasio, nažalost napori koje u tom pravcu pokazuje lokalna samouprava su minorni i nijesu u korelaciji sa Vladinim učincima.

izborima, a proevropske partije, bez obzira na politička stremljenja, pobijedile su sa velikom većinom.

Ona je rekla da je očigledno da će u fokusu nove Komisije biti i proširenje EU državama Zapadnog Balkana.

Komentarišući aferu ,,koverat“, kazala je da ona ne smije da bude ,,stablo od kojeg se ne vidi šuma“.

– To je samo jedna od praznina koje postoje u oblasti borbe protiv korupcije. Crna Gora mora još snažnije da radi u oblastima koje su pokrivene poglavljima 23 i 24. To je neophodno – poručila je Tudik.

I. KOPRIVICA

J. Đ.

3

KOMENTAR

Božiji narod » Piše: Milorad PUSTAHIJA

Kod Boga su te stvari sa crkvom jednostavne jer kako reče Ješua ben Josif, odnosno Isus Hrist: ,,Gdje god se trojica saberu pominjući ime moje, tu je crkva moja“. I ne trebaju mu ni izvodi iz katastra, ni bankovni računi, ni oltarske đinđuve već samo bratska ljubav, iskrena vjera i praštanje. Toga na protestima, ovdje u Crnoj Gori i tamo u Srbiji, bijaše najmanje Otkako se usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti i iz Skupštine poput pijanaca poizbacivani srbohisterični poslanički huligani, ulicama šetaju kolone ljudi noseći svijeće, krstove i ikone i protestujući protiv zakona. I ne samo po našim gradovima već i po gradovima diljem Srbije, samo sa više agresivnosti i paćeničkog bestijaluka nego pobožnosti, jer imaju blagoslov srpskih vlasti i crkve. Cetinjski mitropolitičar Amfilohije ove demonstrante naziva Božijim narodom i sav se topi od miline i uzvikuje: „Bože Srbine, Srbija je uz tebe“.

Ali ne bješe tu priče o Bogu nego o imovini, srboimperijalizmu i stradaniju nebeskoga srpskog roda, i više je ličilo na novogodišnju i božićnu akcijsku rasprodaju i Boga i vjere i otadžbine, uz popust od 50 posto, nego na kakvo sveto činjenije.

Kod Boga su te stvari sa crkvom jednostavne jer kako reče Ješua ben Josif, odnosno Isus Hrist: ,,Gdje god se trojica saberu pominjući ime moje, tu je crkva moja“. I ne trebaju mu ni izvodi iz katastra, ni bankovni računi, ni oltarske đinđuve već samo bratska ljubav, iskrena vjera i praštanje.

Toga na protestima, ovdje u Crnoj Gori i tamo u Srbiji, bijaše najmanje.

I nije problem samo u imovini nego su kler i pučina pobješnjeli na samu pomisao da nekome pada na um da preispituje i ograničava nadzakonsku i naddržavnu prekograničnu prirodu Srpske pravoslavne crkve. OK. To može Vučić, ali nikako „mudrolijaši“ iz srbokolonijalnih posjeda poput Crne Gore. I gledam nacionalističku histeriju po Srbiji u kojoj barjače i prednjače posrbice i pečalbari iz Montenegra, a ovdje naš domaći srbaluk kome je ravnopravnost sa drugima najveća uvreda. E, kako bi oni i vas Srbe izdali samo da Rusi izvade šlajpek.

Do sada su bogougodnici ignorisali nastojanja crnogorske Vlade da se pregovara i dođe do dogovora, a sada nakon izglasavanja Zakona kao zovu na dijalog. I sad se crkva ponaša kao zla nevjesta kad kaže da nije do nje i da ona može sa svakim - ako je kako ona hoće. Ja ne bih pregovarao nego neka se zadovolje onim što im Zakon nudi.

Do sada ste DPS-ovci hranili aždaju, mazili je i pregovarali i trgovali s njom, i sad kad je ojačala mislite da joj pregovorima možete podrezati kandže. Svakakve vama iz DPS-a ludosti padaju na um kada shvatite da vam trebaju suverenistički glasovi jer nisu dovoljni samo oni klijentelistički. U stvari možda treba pregovarati. Ništa nam ne treba od njih osim Divne Ljubojević i njenog hora. Više je čiste i uzvišene vjere u samo jednoj njihovoj pjesmi nego u svim služenjima, sasluživanjima, molitvama i molebanima koje su učinili Amfy i Pirinej.

Jednostavni pregovori: koliko crkava i hektara tražite za Divnu i hor? Naravno, ukoliko Divna i hor žele da dođu kod nas. Nećemo ih na silu bratiti, varati i prinuđavati kao što svetosavska crkva čini nama. Ili možda da im za uzvrat ponudimo CANU i Rektorat i njihove istoričare po našim katedrama i institutima. Bolju podršku i kristalno jasne stavove o ovoj bručnoj situaciji ponudili su nam istaknuti srpski intelektualci koji žive u istim gradovima i ulicama sa onim „dverima“ i „delijama“, i ne boje ih se, nego naši „neustrašivi“ crnogorski bardovi.

Oni su nam sa svojim tačnim, jasnim i nesebičnim stavovima došli u ovoj nemiloj situaciji kao blistavi lampioni na novogodišnjoj jelki. Naravno, raznobojni lampioni, jer nisu bili samo Srbi nego ih je bilo iz svih zemalja regiona, i svi su zasjali kao sjajne zvijezde. Hvala im i ne želim da dođu u situaciju da im to uzvraćamo u borbi protiv nekog regionskog bogoštovlja, ćudoređa, uljudbe ili kako li se sve to kaže na bogovima i nacijama prenapučenom Balkanu. Želim im ugodnu skandinavsku istorijsku i vjersku dosadu.

I sad nešto razmišljam; da slučajno uspijemo ispregovarati Divnu i njen hor i da im u nekoj od crkava pridružimo Mila Šćekića, crnogorskog policajca koji zna gotovo sve svete knjige napamet i koji izučava i velike psihologe i filozofe.

Svemu prilazi sa mnogo skromnosti, interesovanja i poštovanja. Šćekić kaže: „Hrišćanstvo je visoko razvijena religija koja zahtijeva visoko razvijenu psihu da bi mogla da ispolji svoja blagoslovena dejstva. Što je više velike narodne, nacionalne, entitetske, političke vjere, to je teže sačuvati ličnu vjeru. Praznih duša ima i u crkvi i van nje. Božija ljubav je bezgranična. Nema većeg izazova za ljudski um od te ludosti hrišćanstva, od lude ljubavi Božije“.

Svi su vaši episkopi čobani za ovoga genijalnog policajca.

I onda nakon njega kreću Divna i heruvimi i „Blagosloven jesi gospodi...“

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Iz EKIP-a razgovarali sa potencijalnim investitorima

M.B.

Ima prostora za novog operatera

PODGORICA – Postoji interesovanje stranih investitora za pružanje elektronskih komunikacionih usluga i izgradnju mreže, za video nadzor, senzorske mreže i pametne gradove, čak i za otvaranje pojedinih proizvodnih fabričkih postrojenja – rečeno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) agenciji Mina.

Oni navode da su se tokom prošle godine susretali sa zainteresovanim investitorima koji su ispitivali sigurnost našeg tržišta i regulatorni okvir u vezi tržišta rada, te funkcionisanje bankarskog sektora i platnih transakcija u zemlji i inostranstvu. Vjeruju da uz dobar investicioni i biznis plan u turističkoj državi sa sve većim brojem turista i dužom sezonom, postoji prostor za nove operatore.

– Naročito su bili zainteresovani za slobodne radio-frekvencijske resurse i one koji će biti predmet dodjele u narednim godinama. Dakle, o eventualnom ulasku novog operatora koji će donijeti novu vrijednost na naše tržište, možemo razmišljati u nekom

srednjoročnom periodu od dvije do četiri godine – naveli su iz EKIP-a.

Zadovoljni su, kako navode, crnogorskim tržištem elekt r o n s k i h ko m u n i k a c i j a , navodeći da se korisnicima nude sve usluge koje postoje i u najrazvijenijim državama te da su mobilni operateri, zahvaljujući pripadnosti velikim grupama, lideri u implementaciji novih tehnologija u regionu.

– U periodu od 2016. godine do 2018. godine investicije u sektoru elektronskih komunikacija su premašile iznos od 300 miliona eura. Za prošlu godine investicije operatora su planirane u iznosu od 33,7 miliona eura, a za ovu 25,5 miliona eura – saopštili su iz EKIP-a.

Podsjećaju da je sporazumom o smanjenju cijena rominga koji su postpisale zemlje regiona predviđeno da od naredne godine korisnici usluge u romingu plaćaju kao da su u svojoj matičnoj mreži.

Iz EKIP-a najavljuju i da su u procesu zaokruživanja regulatornog okvira za dodjelu radio frekvencija za mobilne mreže 5G čije uvođenje očekuju do R. P. kraja 2022. godine.

RAZGOVOR: Dr Predrag Sekulić, predsjednik skupštinskog Odbora za ek PODGORICA - Ne postoji mogućnost da Vlada marginalizuje Skupštinu ili da Skupština marginalizuje Vladu jer obje institucije rade po Ustavu, kazao je za Pobjedu dr Predrag Sekulić, predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

On je komentarišući opozicione tvrdnje da Vlada kroz zakone, prije svega nedavno usvojenim Zakonom o javno privatnom partnerstvu, želi da marginalizuje Skupštinu i da o ključnim projektima odlučuje sama, istakao da to nije moguće.

– Naprotiv, Skupština često otvara i ona pitanja koja su u isključivoj nadležnosti Vlade. Transparentnost je u posljednje tri godine bila glavna odlika rada ovog saziva Skupštine. Maksimalno su skraćeni i rokovi u kojima Skupština stavlja n a d n ev n i red odbora, ali i plenuma – kaže Sekulić.

On podsjeća da su u ranijim sazivima Skupštine, prijedlozi zakona ču-

Nije moguće d marginalizuje S

vani u ladicama i često nikada nijesu stavljeni na dnevni red.

– Nažalost, oni koji su tada vodili politiku svoje partije na taj način, najglasniji su danas u ,,zaštiti“ Skupštine od Vlade – smatra predsjednik Odbora.

FINANSIJE

Komentarišući česte tvrdnje DF-a da su finansije pred kolapsom i da se vještački drže, Sekulić kaže da svi podaci ukazuju potpuno suprotno.

– Sve ukazuje da je u prethodnom periodu, posvećenim sprovođenjem mjera fiskalnog prilagođavanja obezbijeđena stabilnost javnih finansija – ocijenio je on.

Sekulić kaže da političke partije koje čine Demokratski front ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Crna Gora danas nezavisna država, članica NATO-a, i u konačnom, najrazvijenija država regiona - ne računajući države EU. – Danas je Crna Gora po svim parametrima razvijenija od Srbije sa kojom smo bili u državnoj zajednici prije nešto



Javni dug je kao i u drugim državama, uključujući i države EU, rastao tokom ekonomske krize i rastao ulaganjem u razvoj i infrastrukturu. Već ove godine imaćemo silaznu putanju javnog duga, a za par godina vjerujem da ćemo doći na nivo predviđen kriterijumima iz Mastrihta - ispod 60 posto BDP – kaže predsjednik Odbora

Prva aukcija državnih spisa u ovoj godini

D. MALIDŽAN

Zapisi vrijedni 18 miliona eura

PODGORICA – Danas će biti održana prva aukcija državnih spisa u 2020. godini vrijednih 18 miliona eura, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore. Rok dospjeća je 14. jul.

Tokom prošle godine održano je šest aukcija sa istim rokom dospjeća od 182 dana. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospjeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji, navode iz CBCG. Ministarstvo finansija će na dan dosijeća isplatiti obaveze po emitovanim državnim zapisima.

R. P.

Sada su maksimalno skraćeni rokovi u kojima Skupština stavlja na dnevni red odbora i plenuma za razliku od nekih ranijih saziva kada su prijedlozi zakona čuvani u ladicama. Oni koji su tada vodili politiku svoje partije na taj način, najglasniji su danas u ,,zaštiti“ Skupštine od Vlade, kazao je Sekulić više od desetak godina. Crna Gora je pokazala da može da živi od svoga rada i od svoje ,,torbice“. I ne samo da živi nego i da se razvija po stopama koje su najviše u regionu. Istina, višedecenijska ekonomska zaostalost je produkovala svijest po kojoj Crna Gora stalno treba da bude ,,nakačena“ na neki fond za razvoj, a ne da učini dodatni napor kako bi ono što nam je priroda dala dodatno valorizirali svojim radom – ističe predsjednik skupštinskog odbora.

Poznato je da crnogorska ekonomija posljednjih godina bilježi visoke stope ekonomskog rasta i karakteriše je dobar ekonomski ambijent.

– O postignutim rezultatima u oblasti javnih finansija svjedoči i podrška MMF-a i Svjetske banke koje su podržale mjere fiskalnog prilagođavanja, što je doprinijelo i poboljšanju kreditne pozicije Crne Gore, čime su se obezbijedili i povoljniji uslovi zaduživanja na međunarodnom finansijskom tržištu. Naša zemlja je i u novom Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja povećala ocjenu sa 72,73 na 73,8 i zadržala 50. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja – podsjeća Sekulić.

Nastavak intenzivnog rasta ekonomske aktivnosti i rezultati fiskalne konsolidacije sprovedene u prethodnom periodu omogućili su smanjenje budžetskog deficita i ujedno obezbijedili ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, ,,što govori u

Crna Gora na najvećem evropskom sajmu turizma u Štutgartu PODGORICA – Prezentacija Crne Gore na najvećem potrošačkom sajmu turizma u Evropi CMT izazvala je interesovanje više od 50 predstavnika njemačkih medija, saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) i najavili da će dokumentarac o Crnoj Gori sa mogućnostima za aktivni odmor biti emitovan na javnom servisu Njemačke.

Na sajmu, čiji je Crna Gora partner, biće predstavljena turistička ponuda u saradnji sa Nacionalnim parkovima Crne Gore, Skijalištima Crne Gore, HG Budvanska rivijera, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom.

Crna Gora je organizovala prijem na štandu uz tradic i o n a l n e g a s t ro n o m s ke proizvode koji se promovišu u okviru kampanje „Dobro.

Bolje. Domaće“. Iz NTO su

Zaštićena područj adut za njemačko Sa posebnim senzibilitetom smo se spremali za ovaj sajam.

Posebnu pažnju smo posvetili Durmitoru kao nosiocu turističke ponude sa raftingom kao prepoznatljivim brendom, Biogradskoj gori i Skadarskom jezeru, ali ne treba zaboraviti i NP Lovćen za koji smo proširili ponudu upravo zbog turista

najavili i da će na sajmu biti potpisan ugovor o partnerstvu između Nacionalnih parkova Crne Gore i Nacionalnog parka Švarcvald. U sklopu crnogorske prezentacije biće emitovani filmovi o kulturnim i prirodnim bogatstvima, nacionalnim parkovima i panoramskim putevima, kao i o

doživljajima njemačkih turista koji su posjetili Crnu Goru i ostali da žive i stvaraju u njoj, kazali su iz NTO. Svoju ponudu predstavili su i NPCG i to kroz promociju Crne Gore kao turističke destinacije i na posebnom štandu posvećenom biciklizmu i pješačenju. Iz Nacionalnih

parkova navode da je povećan broj njemačkih gostiju kojih je prošle godine bilo preko 50 hiljada te da oni čine deset odsto ukupnog broja stranih gostiju koji posjećuju parkove.

– To nije procenat sa kojim smo zadovoljni i sa posebnim senzibilitetom smo se spremali za ovaj sajam. Mape, ponu-

Ekonomija

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

da Vlada Skupštinu Dodatno povećanje plata ugrozilo bi finansije Komentarišući uporne zahtjeve iz opozicije da se značajnije povećaju plate kompletnom javnom sektoru Sekulić kaže da bi, nažalost, svako povećanje iznad projektovanog od devet posto za zdravstvo i prosvjetu ugrozilo stabilnost javnih finansija.

– Ali, vjerujem da će se sa dobrom ekonomskom politikom, uz veći priliv stranih direktnih investicija u narednom periodu, poboljšati stanje u javnim finansijama i da će se stvoriti uslovi za veće povećanje plata u javnom sektoru tokom narednih godina – smatra Sekulić.

Ciljevi Glavni ciljevi strategije u oblasti javnih finansija u periodu 2020-2022. su projektovano smanjenje deficita budžeta na ispod jedan odsto BDP-a u tekućoj godini.

– Nakon toga se ostvaruje balansiranost budžeta, odnosno suficit javnih finansija u periodu 2021–2022, kao i postepeno smanjenje javnog duga, uz njegovo

prilog tome da se sve tekuće obaveze mogu servisirati iz tekućih prihoda“.

– Stabilna stopa ekonomskog rasta i nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije omogućiće smanjenje javnog duga u tekućoj godini, kao jedno od najznačajnijih ciljeva fiskalne konsolidacije. Procjene Vlade govore da će pozitivni trendovi biti nastavljeni i u 2021. i 2022. godini kada se očekuje prelazak u pozitivan budžetski saldo, odnosno ostvarivanje suficita budžeta – navodi Sekulić.

DUG

Česte su tvrdnje, naročito iz opozicije, da Crna Gora neće moći da zaustavi rast javnog duga i pored zaduživanja za razduživanje. Sekulić kaže da u ovom trenutku takva opasnost ne postoji.

vraćanje u okvire od 60 odsto u 2023. što smo imali priliku da konstatujemo na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prilikom razmatranja Predloga zakona o budžetu države za 2020 – podsjeća Sekulić i dodaje da kod tekuće budžetske potrošnje i sada imamo suficit od 180 miliona eura ili 3,6 odsto BDP-a.

– Javni dug je kao i u drugim državama, uključujući i države EU, rastao tokom ekonomske krize i rastao ulaganjem u razvoj i infrastrukturu. Već ove godine imaćemo silaznu putanju javnog duga, a za par godina vjerujem da ćemo doći na nivo predviđen kriterijumima iz Mastrihta – ispod 60 posto BDP – kaže predsjednik Odbora.

Održivost javnih finansija jedan je od ključnih stubova ukupne makroekonomske stabilnosti.

– Crna Gora je sprovela mjere fiskalne konsolidacije definisane kroz Plan sanacije budžetskog deficita i javnog duga koji se donosi u slučaju prekoračenja numeričkih limita i Fiskalnu strategiju kojom su utvrđene dodatne mjere. Da su postignuti dobri rezultati u oblasti upravljanja

Smanjuje se prostor za sivu ekonomiju – Prostora za sivu ekonomiju je sve manje, a zakonski okvir je takav da država ima sve mehanizme da postigne dobre rezultate – kaže Sekulić. Činjenica da je Poreska uprava kroz reprogram u protekle tri godine naplatila oko 190 miliona eura poreskog duga, govori, kaže on, sama za sebe.

– Ali, protiv sive ekonomije treba da se borimo svi a da to ne bude zadatak Uprave prihoda, Ministarstva finansija ili Vlade. To je zadatak svih građana.

Nažalost, nijesu stvorene pretpostavke da zaživi Zakon o fiskalizaciji, ali to ne može da bude opravdanje za one koji su najodgovorniji u borbi protiv sive ekonomije – ističe Sekulić.

javnim finansijama, govori u prilog to da su izvorni prihodi budžeta, u periodu sprovođenja fiskalne konsolidacije, povećani za preko 250 miliona eura, pri čemu se bilježi rast skoro svih kategorija poreskih i neporeskih prihoda – podsjeća on.

Kada se govori o kretanju javnog duga, treba ukazati da je Crna Gora u septembru 2019. uspješno emitovala euro obveznice u vrijednosti od 500 miliona eura.

– To je urađeno u skladu sa Strategijom upravljanja dugom 2018-2020. Crna Gora je obezbijedila sredstva po do sada najpovoljnijim uslovima, omogućeno je produženje ročnosti i adekvatna distribucija obaveza, te je u značajnoj mjeri smanjen pritisak na javne finansije za naredni period. Procjenjuje se da će nivo javnog duga u 2020. godini iznositi oko 70,3 odsto BDP-a, a da će 2022. biti 63,2 odsto BDP-a. Kada se sve sagleda, uz odgovorno vođenje ekonomske politike, jasno je da će se nastaviti trend jačanja javnih finansija kako bi se postigla njihova dugoročna održivost – kazao je Sekulić.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

čja kao o tržište

da, promotivni materijal, prezentacije, film sve je rađeno na njemačkom jeziku upravo zbog potencijalnih turista koji na našem štandu traže informacije o crnogorskim zaštićenim područjima. Posebnu pažnju smo posvetili Durmitoru kao nosiocu turističke ponude gdje je rafting, kao prepoznatljiv brend u svijetu posebno pozicioniran. Biogradska gora i Skadarsko jezero takođe zauzimaju posebno mjesto, ali ne treba zaboraviti i NP Lovćen za koji smo proširili ponudu upravo zbog turista – saopšteno je iz NPCG. R.P.

Sa crnogorske prezentacije na sajmu u Štutgartu

Iz Udruženja turizma PKCG ističu da su zadovoljni turističkom ponudom na sjeveru B. ĆUPIĆ

konomiju, finansije i budžet

5

Skijališta u centru Kolašin 1600

PODGORICA– Ponuda crnogorskih zimskih centara je, imajući u vidu odnos cijene i kvaliteta, regionalno konkurentna, a turistički privrednici spremno dočekuju zimsku sezonu – kazali su iz odbora Udruženja turizma Privredne komore Crne Gore agenciji Mina.

Najavljuju da u ovu sezonu ulaze sa boljim kvalitetom ponude i usluge te da su uglavnom fokusirani na aktivnosti u skijaškim centrima. Smatraju da će većem uspjehu sezone doprinijeti dobar potencijal i sadržaji, kao i intenzivna promocija turističkog proizvoda Crne Gore. Navode da su mali hoteli spremili kapacitete, te da su u kontaktima sa stranim i domaćim agencijama obezbijedili bolju popunjenost.

STRATEGIJA

– Veći hoteli su pravovremeno donijeli strategiju prodaje za period zimske sezone, pripremili su paket aranžmane i već uveliko realizuju prodaju.

Prema informacijama iz ski centara, aktivnosti na pripremi predstojeće zimske sezone protekle su planiranom dinamikom. Prošlogodišnjim otvaranjem Ski centra Kolašin 1600 kvalitet je podignut na visok nivo – rečeno je iz PKCG. Navode da je i na skijalištu Ski resort Kolašin 1450 planiran velik broj kulturno zabavnih sadržaja, dok su na skijalištu Savin kuk u funkciji dvije dvosjedne žičare,

Zimski centri regionalno konkurentni tri ski lifta i jedan dječiji, koji opslužuju oko pet kilometara skijaških staza. Osim toga, u ponudi su i staze za hodanje na krpljama kroz šumu, koja povezuje skijalište Savin kuk i Crno jezero, kao i za nordijsko skijanje u podnožju.

– Ski centar Vučje spremno dočekuje goste sa unaprijeđenom ponudom i cijenama na prošlogodišnjem nivou. U planu je realizacija škole skijanja uz najbolje licencirane instruktore. Svakog vikenda, počev od januara organizovaće razne manifestacije muzičkog karaktera za sve posjetioce – rečeno je Mini iz PKCG. Sportsko-zabavna manifestacija Snow dance trebalo bi da bude održana krajem februara, a svečano otvaranje sezone biće upriličeno i u Ski centru Lokve. Nakon 13 godina, ponovo će biti aktivirano skijalište Turjak 2 u Ski centru Hajla. Osim škole skijanja, mogućnosti iznajmljivanja sanki i četvorotočkaša, posjetiocima će biti ponuđeno i nordijsko skijanje, zimski foto safari, rafting na Tari,

zimski hajking, planinarske ture i snoubord park sa skakaonicom.

KONKURENTNOST

Iz PKCG navode da je potrebno unapređivati konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, te raditi na izgradnji hotela visoke kategorije, povezivanju turizma i poljoprivrede, unapređenju infrastrukture i suzbijanju sive ekonomije. Kada je riječ o zimskim centrima, smatraju da je potrebno rekonstruisati skijališne kapacitete, nabaviti topove za vještački snijeg, izgraditi skijališta i staze za nordijsko skijanje i bob.

– Poseban izazov je u unapređenju i diverzifikaciji turističkog proizvoda. U stvaranju kompleksne turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline Primorja i zaleđa, vidi se najbolja mogućnost da se produži sezona i da se sjeveru da razvojni impuls – zaključuju iz PKCG ukazujući da je neophodno raditi na produženju sezone.

R. P.

6

U fokusu

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Trend lažnih vijesti se nastavlja – beogradske Novosti slagale da se u Vili ,,Gorica“ desila diverzija koja je izazvala eksploziju, dio naših medija prenio PODGORICA – Urednici portala IN4S i Borba Gojko Raičević i Dražen Živković uhapšeni su sinoć nakon što ih je policija, po nalogu Tužilaštva, privela na informativni razgovor zbog toga što su mediji kojima rukovode prenijeli lažnu informaciju beogradskih Novosti da se u Vili ,,Gorica“ juče navodno dogodila eksplozija, te da se sumnja da se radi o diverziji.

Iako je policija odmah reagovala i kategorično demantovala lažnu informaciju, ova dva portala nijesu je povukla.

– Policija u Podgorici lišila je slobode D. Ž. (39) i G. R. (56) zbog postojanja sumnje da su izvršili krivična djela izazivanje panike i nereda. D. Ž. je kao glavni i odgovorni urednik portala Borba počinio ovo krivično djelo na način što je, kako se sumnja, izazvao paniku u javnosti objavljivanjem lažnih vijesti u vezi sa događajem u Vili ,,Gorica“ u Podgorici, a bez prethodne provjere informacije. Takođe, G. R. je, sumnja se, kao glavni i odgovorni urednik portala IN4S izvršio ovo krivično djelo na isti način, objavljivanjem iste lažne vijesti – saopštila je sinoć Uprava policije.

Ističu da je sa predmetom upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici „koji se izjasnio da se u radnjama ova dva lica stiču elementi krivičnog djela izazivanje panike i nereda te da se oni liše slobode i uz krivičnu prijavu privedu ovom tužiocu u zakonom propisanom roku“.

IN4S i Borba prenijeli su lažnu informaciju koju je prvi objavio beogradski portal Novosti.

IN4S naveo je u svojoj informaciji i kako su neki portali prenijeli da se ne isključuje mogućnost da se radi o „diverziji s ciljem opomene“.

Beogradske Novosti objavile su juče popodne na svom portalu

Zbog širenja panike uhapšeni urednici portala IN4S i Borba

Nema ni najmanje sumnje o nekakvom pokušaju diverzije. Došlo je do kvara na elektrodistributivnoj razvodnoj kutiji. Nije tačno da je bilo ikakve eksplozije ili požara. Jedino se pojavio dim. Što je uobičajeno kada dođe do kvara na elektroinstalacijama – kazao je nezvanični sagovornik Pobjede iz policije dvije lažne informacije – prvu u 16.17 sati da je došlo do eksplozije u Vili ,,Gorica“, a poslije dvadesetak minuta, u 16.39, iako je Uprava policije kategorično demantovala vijest o eksploziji, kako je utvrđeno da je „eksplodirao trafo koji se nalazi u podrumu reprezentativnog objekta“, te da se sumnja da se radilo o diverziji.

– Još jedna lažna vijest! Netačno je da je u Vili ,,Gorica“ odjeknula eksplozija. Riječ je o manjem elektro kvaru koji je ubrzo saniran. Eksplozije nije bilo, kako prenose pojedini mediji sa ciljem širenja panike – saopštila je Uprava policije na svom Tviter nalogu.

Reagovanje

Bez obzira na činjenicu da je vijest brzo demantovana regionalni mediji, kao i dio domaćih, prenijeli su lažnu informac i j u u t r k u j u ć i s e ko ć e dramatičnije da je naslovi, te uz fotografiju predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Pobjedi je iz Uprave policije rečeno da ne postoji nikakva

Gojko Raičević

Dražen Živković

sumnja da se radi o pokušaju diverzije.

– Nema ni najmanje sumnje o nekakvom pokušaju diverzije.

Došlo je do kvara na elektrodistributivnoj razvodnoj kutiji. Nije tačno da je bilo ikakve eksplozije ili požara. Jedino se pojavio dim. Što je uobičajeno kada dođe do kvara na elektroinstalacijama – kategoričan je naš nezvaničan sagovornik iz policije.

Novosti i ostali mediji koji su preuzeli njihove lažne informacije naveli su i kako Vilu

,,Gorica“ za prijem visokih gostiju i delegacija iz inostranstva koriste crnogorski predsjednik Milo Đukanović i Vlada Crne Gore.

Portal IN4S naveo je, pozivajući se na „neke regionalne medije“, da „pored različitih scenarija koji su mogli dovesti do ove eksplozije, ne treba isključiti ni to da je u pitanju diverzija sa ciljem opomene“.

– Povodom lažnih vijesti, objavljenih sa ciljem širenja panike, da je u Vili „Gorica“ u Podgorici odjeknula eksplozi-

ja, te da se navodno sumnja na pokušaj diverzije, radi tačnog i objektivnog informisanja javnosti, obavještavamo vas sljedeće: Potpuno je netačna informacija da je u Vili ,,Gorica“ odjeknula eksplozija – saopštila je sinoć Uprava policije.

Riječ je, ističe se u reagovanju, o manjem elektro kvaru na elektrodistributivnoj razvodnoj kutiji ovog objekta koji je ubrzo saniran.

– Netačno je da je razvodna kutija eksplodirala. Nije bilo ni eksplozije ni požara pa samim tim nije nastala materijalna šteta. Osim toga, apsolutno je netačno da bezbjednosne službe sumnjaju da je ovo bio pokušaj diverzije – naglašava se u reagovanju.

Crnu Goru i prošlog vikenda potresla je lažna informacija, kada je portal FOS media ekskluzivno objavio kako imaju podatke iz diplomatskih izvora da je specijalna jedinica Kosova ROSU stavljena na raspolaganje našoj zemlji tokom održavanja reda za Badnji dan, zbog navodne mogućnosti da dio crnogorske

AEM će uputiti žalbu Agenciji u Srbiji Izvještavanje medija iz Srbije o situaciji u Crnoj Gori kulminacija je medijske propagande koja nije viđena na ovim prostorima, ocjenjuju iz Agencije za elektronske medije Crne Gore (AEM) i najavljuju da će zbog neprimjerenih sadržaja, punih govora mržnje i diskriminacije narednih dana uputiti zahtjev Agenciji za elektronske medije Srbije da preispita sporne sadržaje.

Sugerišu medijskim kućama u Crnoj Gori da rade po zakonu i vode računa kakve sadržaje objavljuju.

- Zaista nije u redu da neko u jednoj televizijskoj emisiji pokazuje sliku ambasadora Crne Gore u Beogradu, poziva građane da ga zaustavljaju na ulici, da mu saopštavaju da je on predstavnik fašističkog režima, da u nekoj drugoj emisiji se poziva da se vojska organizuje, i da vojska krene prema Crnoj Gori, da ne govorimo o najekstremnijim uvredama - kazao je za RTCG predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović.

Radi se, ističe on, o opasnim sadržajima koji su zabranjeni zakonom i u Srbiji i u Crnoj Gori. Napominje da su obje države potpisnice konvencije o prekograničnoj televiziji Savjeta Evrope i direktive o audio-vizuelni medijskim uslugama Evropske unije.

- Ono što se dešava prethodnih 15 dana kulminacija je propagande koja još nije viđena, koliko ja znam, na ovim prostorima. Negativna je propaganda prema Crnoj Gori, znači radi se o različitim sadržajima, različitim emisijama, različitim televizijama, koje su sve vidljive u Crnoj Gori, koje šire govor mržnje, podstiču na diskriminaciju, podstiču na nasilje - dodao je Vujović.

Podsjeća da se AEM, zbog sličnih neprimjerenih sadržaja, i prije godinu obraćala kolegama u Srbiji.

- Razmatraćemo sve sporne sadržaje i vjerovatno će iz toga da proistekne neka inicijativa slične vrste – najavio je Vujović.

Srpski mediji i prosrpski u Crnoj Gori odmah prenijeli lažnu informaciju

policije otkaže poslušnost. Najavili su i moguće incidente ispred Ambasade Srbije.

Kampanja

Novinarka koja je plasirala tu informaciju, glavna i odgovorna urednica ovog portala Anđela Đikanović uhapšena je zbog sumnje da je počinila krivično djelo izazivanje panike i nereda. Odbila je da kaže ko joj je dao informaciju i tvrdila da joj je jedini interes da objavi podatke koje nije ni pokušala da provjeri bio objektivno informisanje javnosti. Puštena je da se u daljem postupku brani sa slobode. Ona više nije na čelu ovog medija.

Nevladina organizacija koja istražuje fenomen lažnih informacija Atlantski savez upozorila je prošle sedmice, povodom dezinformacije portala FOS media, da od početka priče o usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sve aktivnost i p ra t i ko o rd i n i s a n a i planirana dezinformaciona kampanja koja ima cilj zbunjivanje javnosti i kreiranje haosa.

Informacija portala FOS media plasirana je dan pred loženje badnjaka na Cetinju, koje decenijama, u isto vrijeme, odvojeno nalažu Crnogorska pravoslavna crkva i Srpska pravoslavna crkva, a ove godine tenzije su bile podignute zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojem se protive Srpska crkva i prosrpski politički blok u našoj zemlji.

Jasno je da je cilj lažne informacije bio pokušaj uzbunjivanja javnosti, pogotovo ako se zna da je prosrpski blok posebno osjetljiv i na pitanje Kosova, čiju državnu samostalnost do danas ne žele da prihvate.

Dezinformacija u koju je „upakovan“ i podatak kako će crnogorski policajci odbiti poslušnost, umjesto kojih će redove popuniti kosovski policajci, očigledno je trebalo da pobuni vjernike i poštovaoce SPC. Nijesu samo FOS media i Novosti portali koji šire lažne informacije i prenose dezinformacije čiji je cilj uznemiravanje javnosti, dizanje panike, destabilizacija države i bezbjednosnih službi. Desetine medija, kako ovdašnjih tako i regionalnih, ali i ruskih u kampanji je plasiranja lažnih vijesti vezanih za Crnu Goru, među kojima su i oni do skoro kredibilni.

Otpravnica poslova u Ambasadi SAD-a Džudi Kuo nedavno je upozorila da je Crna Gora zemlja koja je u regionu u središtu hibridnog rata koji vodi Rusija protiv zapadnih demokratija. Istakla je da su i neki crnogorski mediji aktivni akteri tog obračuna, kao što su portali IN4S i Borba, uz ocjenu da su oni veoma usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja. K. KRSMANOVIĆ

Nastavljena okupljanja pristalica SPC zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Litije u deset gradova

Sinoć u Podgorici

PODGORICA - Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve juče je organizovala litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Baru, Herceg Novom, Beranama, Žabljaku, Pljevljima, Andrijevici i Plužinama.

– Širom Crne Gore i danas se službe molebani i održavaju litije protiv diskriminatorskog i ne-

ustavnog Zakona o slobodi vjeroispovjesti kojim se predviđa otimanje hramova Božijih od jedine pravoslavne crkve u Crnoj Gori – stoji na sajtu Mitropolije.

Naveli su da je u litiji podgoričkim ulicama učestvovalo više desetina hiljada ljudi, koji su nakon molebana krenuli od Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja do Crkve Svetog Đorđa pod Goricom. Litiji, koju je predvodio episkop dioklijski Metodije, pridružili

su se građani koji su došli pješke iz Orljeva u Kučima.

Litija u Baru okupila je, prema navodima policije, dvije hiljade građana, dok su organizatori naveli da ih je bilo preko šest hiljada. Nakon svete arhijerejske liturgije u Sabornom hramu, pristalice SPC su se pod sloganom ,,Za odbranu naših svetinja“ predvođeni mitropolitom Amfilohijem, uputili prema Trgu Vladimira i Kosare, prošli Bulevarom dinastije

Petrovića i ponovo do Hrama.

U Nikšiću je okupljanje organizovano u Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, nakon čega su pristalice SPC krenule ulicama Nikšića.

Više hiljada Novljana okupilo se sinoć i u crkvi Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj nakon čega je krenula litija do Crkve Svetog Arhangela Mihaila na Belavisti u Starom gradu.

U Beranama je organizovana litija od Hrama Svetog Simeona Mirotočivog do Manastira Đurđevi stupovi gdje je služen moleban.

R. P.

Društvo

Ponedjeljak 13. januar 2020.

7

Vesna Daković, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Zaposleni u toj instituciji, prema njenim riječima, dobro rade svoj posao, pa su samo prošle godine spriječili da na crnogorsko tržište uđe više od 1.150 tona razne vrste hrane koja nije odgovarala parametrima bezbjednosti i kvaliteta.

Govoreći o kontroli unutrašnjeg tržišta kada je u pitanju prodaja meda, Daković je istakla da su mjere koje su sprovodili doprinijele da na tržištu ima mnogo manje tvorevina koje su se prodavale kao med, a nijesu proizvod pčela.

POBJEDA: Da li je hrana na tržištu Crne Gore sigurna i kvalitetna?

DAKOVIĆ: Često se u javnosti koriste pojmovi zdrava, bezbjedna i kvalitetna hrana, ali ih moramo razdvojiti. Najbitnije je da imamo bezbjednu hranu, a za hranu na crnogorskom tržištu možemo da tvrdimo da je u visokom stepenu bezbjedna. Imamo nekoliko mehanizama kontrole. Kontrolišemo hranu koja se uvozi u našu zemlju, ali kontrolišemo i domaće objekte koji proizvode hranu ili je stavljaju na tržište, kroz maloprodaju ili ugostiteljske objekte. Rade se i službene kontrole, kao i monitoring na bazi kojeg kontrolišemo hranu tokom cijele godine i kontrolišemo rizik bezbjednosti hrane. Kada je hrana u pitanju, nulti rizik ne postoji – lanac proizvodnje hrane je jako dugačak i ako jedna karika u lancu zakaže onda se može desiti da hrana bude nebezbjedna.

Kada je riječ o kvalitetu, neki proizvod može biti zdravstveno bezbjedan, ali da ne odgovara definisanim parametrim a k va l i t e t a u p o g l e d u definisanog sastava. I obrnuto, može da odgovara parametrima kvaliteta, ali da nije bezbjedan jer sadrži nedozvoljene supstance, višak nekih materija ili su nastale mikrobiološke promjene usljed neadekvatnog čuvanja. Proizvod koji ne odgovara parametrima kvaliteta ne može izazvati probleme po zdravlje ljudi i javno zdravlje.

POBJEDA: Često čujemo u medijima da su proizvodi koji se uvoze u Crnu Goru lošijeg kvaliteta nego isti proizvodi koji se uvoze na primjer u Njemačku ili Belgiju?

DAKOVIĆ: Evropska komisija je radila studiju o tome da li novije zemlje članice EU dobijaju proizvode lošijeg kvaliteta u odnosu na stare članice. Zapravo se radi o preferencijama potrošača u nekoj od zemalja. Mi smo, recimo, navikli da konzumiramo pršutu i ostale suhomesnate proizvode koji sadrže više soli, dok se takvi proizvodi u zemljama EU proizvode korišćenjem drugačije tehnologije, sa mnogo manje soli. Slično je sa mnogim drugim proizvodima koji za različita tržišta imaju drugačiji sastav.

POBJEDA: Bilo je planirano da povećate broj inspektora, da li se to ostvarilo i koliko je to pomoglo boljem i kvalitetnijem ispitivanju tržišta?

Proizvodi na našem tržištu nijesu manjeg kvaliteta od evropskog Kada je hrana u pitanju, nulti rizik ne postoji – lanac proizvodnje hrane je jako dugačak i ako jedna karika u lancu zakaže onda se može desiti da hrana bude nebezbjedna – kazala je direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković DAKOVIĆ: U toku je reforma javne uprave tako da nije bilo moguće zaposliti nove inspektore. Ipak, kako bi riješili probleme koje imamo sa nedostatkom kadra, određen broj zaposlenih obučili smo da rade dio poslova kako bi rasteretili inspektore. Napravili smo program obuke sa Institutom za javno zdravlje, pa su službenici Uprave obučeni za rad uzorkovanja sira sa poljoprivrednih gazdinstava, što su do sada radili isključivo inspektori. Takvih gazdinstava je u Crnoj Gori 1.500 i testiranje se radi dva puta godišnje. Slično smo uradili i kod pojedinih monitoringa za koje smo, takođe, obučili ljude, kako inspektori ne bi gubili vrijeme i na taj dio posla.

POBJEDA: Koliko je 2019. godine nebezbjedne hrane vraćeno sa granice naše zemlje?

DAKOVIĆ: Od početka godine do sada spriječili smo stavljanje na tržište 172 pošiljke hrane, ukupne težine 1.150 tona raznih vrsta proizvoda. Zadovoljni smo postignutim rezultatima, jer ta hrana nije stigla do naših potrošača i turista. To znači da dobro radimo svoj posao.

POBJEDA: Ove godine počela je i primjena programa – „Voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole“ kako bi se uticalo na stvaranje zdrave prehrambene navike osnovaca. Kako se program pokazao na terenu?

DAKOVIĆ: Riječ je o jednom odličnom i vrlo korisnom pro-

Afrička kuga svinja bila veliki izazov POBJEDA: Prošle godine u regionu se pojavila afrička kuga svinja. Kako ste se izborili sa ovim problemom i koliko je bilo teško spriječiti da se ova bolest ne pojavi i u našoj državi?

DAKOVIĆ: Bilo koja, naročito opasna zarazna bolest, kao i afrička kuga svinja, predstavlja prijetnju za bilo koju državu. U momentu kada se ova bolest pojavila u Srbiji stepen opasnosti je značajno porastao. Afrička kuga svinja predstavlja globalnu prijetnju za čitav svijet, jer je teško kontrolisati, pa mnogo razvijenije zemlje od nas pokušavaju da naprave prevenciju. Ne postoji vakcina ni lijek, sem jaka prevencija. Imaćemo uskoro i program koji će kofinansirati Evropska komisija, pa planiramo još snažniju kampanju podizanja svijesti.

Potrebno je da se biosigurnosne mjere podignu na farmama i lovištima, kao i da se jača svijest farmera o tome kako da se ponašaju.

Afrička kuga svinja se prenosi proizvodima porijeklom od svinja i prenosi se samo na svinje. Bolest nije zoonoza, odnosno ne prenosi se na ljude. I dalje je rizik od pojave bolesti u Crnoj Gori visok, jer bolest postoji u mnogim zemljama svijeta i Evropske unije.

gramu koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Vrlo je važno da znamo da naša djeca jedu bezbjednu hranu. Za te proizvode znamo da su bezbjedni, jer dola-

Kina želi crnogorske proizvode POBJEDA: Ambasada Kine u Podgorici i nevladina organizacija Asocijacija za javnu diplomatiju, medijskoj delegaciji iz Crne Gore, među kojima je bila i Pobjeda, predstavile su u novembru inicijativu 17+1 - značaj saradnje između Kine i zemalja centralno-istočne (CIE) Evrope. Kako gledate na mogućnost izvoza što više proizvoda u Kinu?

DAKOVIĆ: To je odlična ideja. Transportni troškovi slanja proizvoda u Kinu nijesu preveliki, jer se roba šalje brodom. Kada je u pitanju hrana životinjskog porijekla, postoji sistem sertifikovanja i slanja proizvoda koji bi morao biti sproveden, ali ni to nije problematično i to je nešto što

ze iz objekata koji su pod našim nadzorom i to je program koji će doprinijeti da poboljšamo prehrambene navike naše djece, da ih bude što manje

bi se lako uskladilo. Što se tiče interesa za izvoz proizvoda – ono što vidim kao prostor za naše proizvođače je specifičnost crnogorskih proizvoda, a naročito sira i meda, što su i oni primijetili. To je svakako dobro za nas, jer je u pitanju veliko tržište pa imaju veliku potrošnju hrane.

Naši proizvođači treba da imaju ekonomski interes da izvoze u Kinu, a sve ostalo je stvar administracije koja se rješava jako lako. Bili bismo otvoreni za saradnju, ali treba znati da je Uprava samo jedan servis - mora da postoji kupac u Kini i proizvođač u Crnoj Gori koji bi dogovorili za saradnju. Sve što je do Uprave to bismo riješili.

Bitno je samo da postoji ekonomski interes.

gojaznih i da buduće generacije budu zdravije.

POBJEDA: Poznato je da je pravi med teško prepoznati.

Da li ste i ove godine imali I. BOŽOVIĆ

PODGORICA – Hrana u Crnoj Gori je u visokom stepenu bezbjedna, država je uspostavila efikasan sistem sigurnosti hrane usaglašen sa standardima EU – sistem koji je zavrijedio povjerenje potrošača - kazala je u intervjuu za Pobjedu direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković.

Za hranu na crnogorskom tržištu možemo da tvrdimo da je u visokom stepenu bezbjedna

„posla sa falsifikatorima meda“, odnosno koliko je pronađeno falsifikovnog meda na crnogorskom tržištu?

DAKOVIĆ: Mjere koje smo sprovodili dale su rezultat. Na tržištu je mnogo manje tvorevina koje su se pored puteva, turističkih objekata i sličnih prometnih lokacija prodavale kao med, a da to nije med, jer med može biti jedino proizvod pčele. Ove godine smo oko 100 kilograma takvih proizvoda sklonili sa tržišta. Ranije je to bila mnogo veća količina. Potvrda da zaplijenjeni proizvodi nijesu med je laboratorijska analiza.

POBJEDA: Dosta ste radili na uspostavljanju standarda u objektima koji posluju sa hranom. Najveći broj onih koji posluju sa hranom, prema dostupnim informacijama, proizvođačke pogone doveli su do nivoa potpune usaglašenosti sa EU

zahtjevima za bezbjednost hrane. Koliko je takvih objekata u Crnoj Gori?

DAKOVIĆ: Evropska unija ima sistem bezbjednosti hrane koji je kod nas obuhvaćen kroz pregovaračko poglavlje 12, a koji se odnosi na veterinu, fitosanitarne i poslove bezbjednosti hrane i obuhvata veliki set propisa koji je trebalo uvrstiti u našu legislativu.

Krajem 2018. godine smo završili transpoziciju propisa u nacionalno zakonodavstvo i sada radimo u dijelu usaglašavanja za onaj dio propisa koji je u međuvremenu promijenjen u EU, pa ga i mi mijenjamo u skladu sa tim. U narednom periodu nas očekuje stvaranje propisa za primjenu svih tih obaveza. Neke predstavlaju značajne strukturne projekte i jako su skupi, ali značajan dio toga smo obezbijedili.

Već imamo obezbijeđena sredstva za uspostavljanje sistema za upravljanje nus proizvodima životinjskog porijekla, kao i izgradnju neophodne strukture za zbrinjavanje proizvoda životinjskog porijekla.

Imamo i unapređenje fitosanitarne laboratorije uz izgradnju kapaciteta koji nedostaju, kao i veterinarsko informacionog sistema uz nabavku informacionih rješenja.

Sada nas očekuju veliki infrastrukturni projekti i veliki izazovi.

Imamo i plan unapređenja objekata. Danas imamo 287 takvih objekata, a 2014. godine, kada je prvi put urađena kategorizacija objekata, bilo ih je svega 14 usaglašenih sa EU zahtjevima. Od ovih 287 objekata 95 je usklađeno za proizvode životinjskog porijekla, a 192 za proizvode neživotinjskog porijekla.

Katarina JANKOVIĆ

8

Hronika

Ponedjeljak 13. januar 2020.

Policija prikupila dokaze u slučaju pucnjave na Podgoričanina

I. B.

Potraga za osobom koja je ranila Vojvodića PODGORICA - Policija je raspisala lokalnu potragu za muškarcem čiji identitet nije saopšten zbog sumnje da je 10. januara u Tološima ranio Dražena Vojvodića iz Podgorice, saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije.

Kako je saopšteno, prikupili su konkretna saznanja i dokaze o identitetu izvršioca krivičnih djela.

– Za izvršiocem je raspisana potraga zbog sumnje da

Sa mjesta ranjavanja Vojvodića

Potvrđena optužnica protiv okrivljenog za šverc droge je počinio krivično djelo iz nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva - izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija – kazali su iz policije.

Vojvodić je u petak pogođen u nogu i prevezen je u Klinički centar Crne Gore.

Za sada se ne zna motiv napada. Kako je Pobjeda nezvanično objavila, jasno je da je riječ o upozorenju zbog sumnjivih poslova s drogom.

Vojvodić je poznat policiji kao višestruki povratnik u raznim krivičnim djelima.

On je uhapšen prošle godine kada je poliicija kod njega pronašla kokain. M. L.

Osumnjičen da je pomagao u prevozu marihuane PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv A. J. zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema navodima optužnice, okrivljenise 12. marta prošle godine svojim vozilom kretao ispred vozila „lada niva“ kojim je upravljao U. V. i telefonom ga obavještavao o policijskim patrolama, a sve radi omogućavanja nesmetanog prolaza ineovlašćenogprenošenja 87.710

grama marihuane.

– Droga je bila sakrivena u vozilu kojim je upravljao U.V ., a koju je prethodno preuzeo u mjestu K.i uputio se u pravcu P., gdje je, po prethodnom dogovoru trebao da preda drogu, ali kako je imao problema sa vozilom sa kojim je upravljao, isto je parkirao u blizini benzinske stanice „L.“ na S. A., gdje su vozilo sa drogom istog dana pronašli službenici policije, pri čemu je okrivljeni bio svjestan svog djela i htio je njegovo izvršenje – piše u optužnici.

M. L.

NA LICU MJESTA: Ekipa Pobjede u posjeti dežurnoj službi 122 Centra bezbjednosti Podgorica

Uvijek spremni i uvijek na vezi

M. BaBovIć

PODGORICA – Za svaki iskrsli problem koji građanin ima, a kojeg treba brzo i efikasno riješiti, uvijek je dostupan broj 122. Dežurna služba koja prima pozive na raspolaganju je građanima 24 sata, sve prijave se revnosno razmatraju i rješavaju. Bez saznanja operativaca o trenutnim dešavanjima na teritoriji glavnog grada u ovoj strukturi Uprave policije, nema brze akcije policije u odgovoru na izazove bezbjednosti ili narušavanja javnog reda i mira.

Dežurni policajci na ekranima prate dešavanja u glavnom gradu

Široka Lepeza posLova

Registrovanje događaja iz oblasti bezbjednosti, rukovođenje policijskim operacijama, usmjeravanje, usklađivanje različitih policijskih poslova, primanje informacija o događajima telefonom, organizovanje i upućivanje policajaca na mjesto događaja, samo su dio aktivnosti dvadesetčetvoročasovnog dežurstva u ovoj službi Centra bezbjednosti Podgorica.

Ekipa Pobjede posjetila je ovu organizacionu jedinicu Uprave policije. U tročasovnom druženju nije bilo mnogo intervencija, mada, kako su nam kazali, to se u toj službi nikad ne zna.

Svetislav Čović

Komandir dežurne službe Centra bezbjednosti Podgorica Svetislav Čović rekao je za Pobjedu da se poslovi dežurstva obavljaju konstantno, smjenskim radom i bez odlaganja.

– Bezbjednosna problematika je takve prirode da je neprekidna, da nema zastoja, te kao takva zahtijeva stalno praćenje i adekvatno reagovanje

Prošle godine 14.600 intervencija U godini koja je za nama službenici dežurne službe na području glavnog grada registrovali su 14.600 događaja. Za isti period uhapšeno je 2.688 osoba, dok su od strane tužilaštava i Suda za prekršaje zadržane 483 osobe, što je ukupno 3.171 lice koje je boravilo u pritvorskim prostorijama.

smjene i njegovi prvi saradnici (operativni dežurni na nivou Centra bezbjednosti, pomoćnik vođe smjene na nivou odjeljenja bezbjednosti). Osim toga, u dežurnoj službi organizuju se poslovi policajca za eksploataciju sredstava veze i kriptozaštitu, policajaca za spoljnje i unutrašnje obezbjeđenje objekata, policajaca za obezbjeđenje zadržanih lica, policajaca na vozilima za privođenje, te policijskih analitičara – navodi Čović.

efikasnost i brzina

policije u svim momentima i situacijama.

Kažnjiva djela događaju se u svim vremenskim terminima, u kasnim noćnim satima, vikendom i praznicima. Dežurna služba je ta koja prati i obezbjeđuje reakciju policije u svako doba. Time ona obezbjeđuje kontinuitet u rukovođenju, što je naročito izraženovan radnog vremena – pojašnjava Čović.

On je istakao da je opseg ove organizacione jedinice Uprave policije širok.

– Dežurni službenici pribavljaju informacije za službenike policije na terenu iz raspoloživih baza podataka i registara, izvještavaju i informišu starješine policije na različitim nivoima, evidentiraju početne informacije i preduzete mjere i radnje po konkretnim događajima, komuniciraju sa drugim organizacionim jedinicama, te razmjenjuju pismena obavještenja i informacije različitog stepena povjerljivosti i hitnosti putem raspoloživih komunikativnih sredstava – istakao je Čović.

prijave

I. B.

Kažnjiva djela događaju se u svim vremenskim terminima, u kasnim noćnim satima, vikendom i praznicima.

Dežurna služba je ta koja prati i obezbjeđuje reakciju policije u svako doba, kaže komandir Svetislav Čović

Našu priču prekida zvono dežurnog telefona. U smjeni su Dušan Raičević, Ranko Bošković i Božo Batura. Službenici koji su tu već više od 20 godina. Javlja se Bošković.

– Provjeravamo lice preko matičnog broja. Ne prolazi evidenciju – odgovara Bošković i pojašnjava nam da je kolega zvao da provjeri da li se osoba koju su zaustavili potražuje.

Zatim nam Čović, komandir ove službe, saopštava da se za

Sve prijave bilježe se u računarima

dežurnu službu obično veže termin ,,žila kucavica“ stanice policije.

– Ona je čvorište preko kojeg se prepliću sve informacije i događaji i zbog toga su za rad dežurne službe zainteresovane sve linije rada u policiji. Poslovi dežurne službe obuhvataju prije svega neposredne poslove praćenja i registrovanja bezbjednosno interesantnih pojava, te preduzimanja neposrednih mjera i radnji po njima. Taj dio zadatka rade šef

On je objasnio i da je obavljanje poslova u dežurnoj službi uslovljeno načelima brzine, operativnosti i efikasnosti.

– Službenike mora odlikovati smirenost pri brzini i adekvatnom reagovanju na događaje. U dežurnoj službi rade iskusniji policijski službenici, sa višegodišnjim iskustvom poznavanja ljudi, teritorije i bezbjednosne problematike – navodi Čović.

Dok razgovaramo o tome šta sve policajci dežurne službe moraju da znaju, ponovo zvoni dežurni telefon. Javlja se Baturan.

– Poslaćemo najbližu ekipu da pronađe vozilo koje je velikom brzinom prošlo kroz crveno u toj ulici – objašnava Baturan.

Saopštava nam da je neko od građana prijavio osobu koja je u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog prošla kroz crveno i da će poslati najbližu patrolu.

Nastavljamo razgovor sa komandirom Čovićem o aktivnostima dežurne službe 122.

– Obavještenje policiji može doći na više načina, međutim građani najčešće to čine telefonom na broj 122 i ličnim podnošenjem prijave ili preko pisarnice Uprave policije – Centra bezbjednosti Podgorica.

Uloga službenika dežurne službe posebno je značajna i u obezbjeđivanju lica, njihovog privoda nadležnim sudovima, tužilaštvima i Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

– Naglasak je na kontekstu poštovanja zagarantovanih ljudskih prava i sloboda, omogućavanju prava uhapšenih i zadržanih osoba, poštovanja standarda i preporuka Komiteta Savjeta Evrope o sprečavanju mučenja, nečovječnog i nehumanog ponašanja i postupanja prema pritvorenim licima – zaključio je Čović.

Nakon tri sata provedena u dežurnoj službi Centra bezbjednosti Podgorica, ekipa Pobjede napustila je zgradu policije i poželjela službenicima mirnu M. LazareviĆ noć.

Društvo

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

9

Biotehnički fakultet nagradio studentkinju

Anela Nurković najbolja

Rektor Univerziteta prof. dr Danilo Nikolić dodjeljuje nagradu Aneli Nurković

PODGORICA – Anela Nurković, sa prosječnom ocjenom 9.89, proglašena je za najbolju studentkinju Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Nurković, koja studira na smjeru Mediteransko voćarstvo, kaže da je ova nagrada potvrda da se rad i trud isplati.

– Biotehnički fakultet nudi veli-

ki broj aktivnosti koje se tiču praktičnog rada. Sve što sam teorijski savladala sada mogu i praktično da primijenim, a to će mi značajno pomoći u budućnosti – navela je Nurković dodajući da je, zahvaljujući dobroj organizaciji, uspjela da obaveze na fakultetu uskladi i sa drugim aktivnostima.

Iskazala je namjeru i da nakon

završetka studija profesionalno usavršavanje nastavi na UCG i poručila svojim kolegama da rade na sebi i da svoje obaveze završavaju na vrijeme, pa im studije neće teško pasti.

– Cilj je da steknete potrebna znanja i vještine tako da znate da radite vaš budući posao – poručila je najbolja studentkinja Biotehničkog fakulteta.

R. P.

Profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Siniša Tatalović

Prijedlog Liberalne partije za rigorozan odnos prema pirotehnici

Dobra strategija može Tražiće potpunu zabranu vratiti ljude koji su petardi napustili domovinu PODGORICA – Kad neko iz određenog razloga ode u Evropsku uniju, napuštajući državu koja nije članica te zajednice, mala je mogućnost da će se vratiti, ali ako njegova domovina jeste dio tog saveza onda je mogućnost njegovog povratka daleko veća - ocijenio je za Pobjedu profesor na Fakultetu političkih znanosti iz Zagreba Siniša Tatalović.

On je u Rektoratu Univerziteta Crne Gore nedavno govorio na okruglom stolu koji je bio posvećen pitanjima dijaspore, migracijama i identitetu. Ljudi, prema njegovim riječima, odlaze u druge zemlje onda kada nijesu saglasni sa režimima, zbog visokog nivoa korupcije, ekonomskih razloga...

– Za svaku državu koja ima problem sa velikim iseljavanjem važno je da što prije postane dio Evropske unije, tog jedinstvenog prostora gdje jasno postoje migracije, ali su one dvosmjerne – jedni ljudi će odlaziti, drugi će dolaziti – kazao je Tatalović.

EvRoPska unija

Dok Crna Gora ne postane dio EU, pitanje odlaska mladih ljudi, istakao je naš sagovornik, treba da riješi tako što će vrlo precizno utvrditi koji su razlozi zbog kojih napuštaju državu.

– To sugerišem svakoj državi, pa i Crnoj Gori. Treba vidjeti koji su razlozi i onda riješiti ta pitanja. Ako su razlozi ekonomske prirode, mora se puno više raditi na ekonomiji, investicijama, ulaganjima i fer igri, da ljudi mogu pristupiti i poslu i javnim dobrima na isti način – poručio je on.

Hrvatska je, podsjeća Tatalović, po pravilu emigrantska država. Kaže da su ljudi ranije iz te države odlazili i da to čine i danas, a da se otprilike njih oko 10.000 godišnje vrati u svoju domovinu. Ono što je karakteristično za tu zemlju, ističe on, jeste da je iz nje nakon ulaska u EU pošlo negdje između 250.000 i 300.000 ljudi.

Crna Gora treba da vidi koji su razlozi što mladi ljudi odlaze iz zemlje i onda treba da riješi ta pitanja. Ako su razlozi ekonomske prirode, mora se puno više raditi na ekonomiji, investicijama, ulaganjima i fer igri, da ljudi mogu pristupiti i poslu i javnim dobrima na isti način - rekao je za Pobjedu profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Siniša Tatalović





Za svaku državu koja ima problem sa velikim iseljavanjem važno je da što prije postane dio Evropske unije, tog jedinstvenog prostora gdje jasno postoje migracije, ali su one dvosmjerne - jedni ljudi će odlaziti, drugi će dolaziti

Za 50 godina možete imati nekoga ko će u svom rodoslovu imati nekoliko nacionalnih, vjerskih i etničkih identiteta. Kako će se on definisati? Svijet će se u tom smislu bitno mijenjati.

Biće zanimljivo živjet u svijetu za 100 godina

– To su mladi ljudi, radno sposobni, visoko obrazovani. Kada gledate to iz perspektive male države kao što je Hrvatska, onda to, ako bi bilo trajno rješenje, je izrazito loše. Međutim, ako to gledate iz druge perspektive, Evropske unije, koja je danas karakteristična po velikim unutrašnjim migracijama to može biti i vrlo korisno, u kratkoročnom smislu – kaže Tatalović.

Ako se, precizirao je on, pretpostavi da su ti ljudi dobili određene poslove, da će usvojiti nova znanja, zaraditi neki novac i da će se vratiti u Hrvatsku, onda će ,,to biti vrlo korisna stvar“.

– Moja pretpostavka je da će se to upravo dogoditi. Da tu nema nikakve velike katastrofe, kako to neki govore, nego je to jedan normalan proces koji se dogodio i u drugim istočnoevropskim zemljama koje su prije Hrvatske ušle u EU. Ljudi su otišli i relativno su se brzo vratili nazad sa dodatnim znanjima i sposobnostima i određenim kapitalom i to je onda jako uticalo na njihov visoki ekonomski rast. To se dogodilo Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj – istakao je on.

Siniša Tatalović

Hrvatska je lani za njen narod koji živi u inostranstvu izdvojila 10 miliona eura.

Tatalović je pojasnio da se to odnosi na Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini, koji su konstitutivni narod, te za one koji su autohtona nacionalna manjina u 12 evropskih zemalja.

- I tu je, ono što mi zovemo, hrvatska djaspora koja živi praktično na svim kontinentima. Ovo pitanje je uređeno posebnim zakonom, a novac koji se izdvaja se usmjerava za finansiranje kulturnih, obrazovnih programa, odno-

sno za sve ono što je važno da bi ljudi koji ne žive u Hrvatskoj što više moguće očuvali identitet, mogli participrati u ukupnom životu zajednice, da bi se motivirali da što je to duže moguće preživljavaju u tom identitetu – istakao je naš sagovornik.

idEntitEt

Komentarišući koliko odlazak ljudi iz matične države može da utiče na ugrožavanje identiteta, kaže da se svijet mijenja, te da identitet više ne možemo posmatrati kao u 19. ili 20. stoljeću.

– Ljudi mogu biti i Crnogorci i Srbi i Hrvati i Slovenci, to je njima važno, ali vjerujem da će u budućnosti biti sve manje važno, jer će poprimati neke druge, puno šire identitete koji će biti povezani ne samo sa etničkom pripadnošću, nego i sa nekim drugim njihovim orijentacijama koje će smatrati, možda, važnijim od toga što pripadaju nekom narodu – istakao je on.

Sagledavajući, u tom smislu, koncept budućnosti, Tatalović podsjeća da su se ljudi ženili, udavali unutar iste vjrske ili etničke zajednice, ali danas, u globalnom svijetu, se to mijenja.

– Ljudi putuju, kreću se u globalnom prostoru kao nikada do sada i kada imate mlade ljudi koji upoznaju više ljudi, imaće puno veće mogućnosti da sklapaju bračne odnose sa ljudima drugih nacionalnosti, vjerskih identiteta, rasnih. Za 50 godina možete imati nekoga ko će u svom rodoslovu imati nekoliko nacionalnih, vjerskih i etničkih identiteta. Kako će se on definisati? Svijet će se u tom smislu bitno mijenjati.

Biće zanimljivo živjet u svijetu za 100 godina – zaključuje naš sagovornik. n. ĐuRĐEvaC

Prekomjerna buka, veliki broj povreda, od kojih neke sa trajnim invaliditetom samo su dio razloga koji, smatraju u ovoj stranci, idu u prilog zabrani priotehnike

PODGORICA – Liberalna partija će tražiti izmjene Zakona o ekplozivnim materijama kako bi upotreba i prodaja pojedinih pirotehničkih sredstava bila potpuno zabranjena, saopštili su iz ove partije.

Na ovaj korak su se, kako navode, odlučili nakon što je iz Sindikata doktora medicine Crne Gore saopšteno da je tokom praznika 15 pacijenatra povrijeđeno upotrebom pirotehničkih sredstava, dok je kod petoro djece došlo do trajnog invaliditeta. Osim toga, ističu i veliki broj žalbi građana zbog prekomjerne buke.

– Ako tome dodamo i posljedice koje može imati upotreba petardi na sluh i vid ljudi, a posebno đece koja su najmanje zaštićena, imamo dovoljno razloga da iniciramo izmjenu zakona– ističu iz LP. Predlažu zabranu pirotehničkih sredstava različitih nivoa opasnosti od male do velike i različitih nivoa buke, namijenjenih i za spoljašnju i za unutrašnju upotrebu.

– Posebno je značajno izvršiti zabranu upotrebe i prodaje kao i proizvodnje pirotehničkih sredstvaa razreda P1, sa izuzetkom onih u koja spadaju i pirotehnička sredstva koja su sastavni dio opreme brodova za potrebe spašavanja na moru i pirotehnička sredstva kao i razreda P2, koja predstavljaju veliku opasnost, sa izuzetkom onih u koja spadaju i protivgradne rakete i koja mogu da koriste samo stručno osposobljena lica, u skladu sa zakonom – navode iz LP i naglašavaju da traže dopunu zakona na način da ova zabrana važi za cijelu godinu, a ne samo za period oko novogodišnjih R. P. praznika.

10

Stav

Ponedjeljak 13. januar 2020.

POGLEDI: Dr Radonja DUBLJEVIĆ, povjerenik Matice crnogorske za Srbiju Mitropolit Amfilohije izgovorio je veliku istinu kada je saopštio da je crkva stvarala državu Crnu Goru. Tačno, stvarala je državu Crnu Goru. Ali, tačno je i to da njegova sadašnja crkva to svoje čedo osporava i da ga više neće. Pitamo se: što se to desilo u međuvremenu; zašto tu istu državu strastveno osporava; zašto, ako je stvarala i zašto tako strastveno?

Čija je naša crkva

Pitamo se zašto mu oduvijek ta država smeta, zašto vrijeđa Crnogorce, zašto ih naziva milogorcima, volovima i upućuje i m d r u g e n e p r i m j e re n e poruge, koje ne priliče jednom mitropolitu, niti ulozi crkve u društvu, osim ako je - a jeste mitropolit vjeru pretočio u ideologiju, pa se ideološki obračunava sa onima koji ne dijele njegove stavove, ni po crkvenim, ni po drugim ovozemaljskim pitanjima.

Zašto po Crnoj Gori gradi limene crkve? Zašto limene, pored toliko kamena?

CRKVA I DRŽAVA

Iz mitropolitove izjave možemo izvući i drugi zaključak, da crkva koja je stvarala Crnu Goru nije stvarala Srbiju, ni malu ni Veliku… Pa se pitamo - kad je već tako, zašto se njegova crkva zove Srpskom, zašto je 1918. ukidala državu Crnu Goru, zašto je dekretima ukidala samu sebe, zašto je slijedila velikodržavne srpske projekte.

Drugi crkveni velikodostojnik, vladika Grigorije, povodom aktuelnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izjavio je da su Nemanjići gradili manastire po Crnoj Gori i da u tim manastirima stanuje samo jedna, uvijek ista crkva. Tačno je i to da su Nemanjići, zaista, gradili manastire po Crnoj Gori i Crnogorcima donijeli pravoslavlje. Donijeli su ga na talasu svoje političke misije, da šire svoje carstvo, pa su, da bi stvar bila ubjedljivija, pravoslavlje izjednačili sa srpstvom. Da bi pokoravanje tadašnje Zete dobilo potpun politički izraz.

To vladika Grigorije, vješto, izbjegava da kaže, iako u Srpskoj crkvi važi za liberalnog sveštenika, onog koji u svom djelovanju primat daje jevanđeljskoj misiji crkve u odnosu na njenu političku ideologiju. Ali, kada je Crna Gora u pitanju, vladika nije imao snage da ostane dosljedan.

DVA PITANJA

Povodom ovakvog stava vladike Grigorija nameću se najmanje dva pitanja.

Prvo, što je sa manastirima i crkvama koje su gradili Crnojevići i Petrovići; što je sa Cet-

Ivica Dačić

Cetinjski manastir

injem, na temeljima čije su crkve i zajedno s njom sazidani sam grad i sama Crna Gora?

I drugo: koja i čija crkva je stanovala u tim crkvama i manastirima?

Da je u tim crkvama i manastirima u Crnoj Gori stanovala Srpska pravoslavna crkva, ne bi bilo Berlinskog kongresa, na kome su Crnogorci priznati za slobodan politički narod; ne bi trebalo da se 1918. ukida sve to što je na Berlinskom kongresu priznato, ne bi bilo ni obnove današnje Crne Gore, niti njenog evropskog puta.

Jednostavno rečeno: da je u tim manastirima i crkvama u Crnoj Gori stanovala uvijek ista crkva, ta bi crkva stvarala državu Srbiju i ne bi bilo nikakvih problema.

Ali, pošto nije stvarala Srbiju nego Crnu Goru, onda imamo problem. A problem je zgodan da se njime manipuliše.

Znači, u crnogorskim crkvama i manastirima ne stanuje ista crkva, jer ne stanuje ista misao, jer je vrcava misao, zahvaljujući istorijskom kontekstu, omogućavala misiju poželjnu za onog koji je imao trenutnu političku moć. Zato pitanje iz naslova - Čija je naša crkva.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori tim pitanjem manipuliše da bi očuvala privilegije i zadržala postojeću moć. I još više je uvećala. Ovih dana saznajemo šta sve, van

Najužasniju i najsramniju stvar izgovorio je srpski ministar Dačić, prijetnjom da će Crnogorce pozvati da se izjasne oko aktuelnog pitanja, uz mogućnost oduzimanja srpskog državljanstva i drugih prava

sakralnih objekata, ima u svom posjedu - od hotela, parcela, čitavih kompleksa, koji se mogu turistički valorizovati, pa se plaše jevrejske kletve – da bog da imao, pa nemao. I ko kaže da u crkvi ne stanuje materijalno, da se i sama nije odrekla svoje božanske misije, koja je jedino čini crkvom, pretvarajući se od apostolske u profitnu ustanovu.

MANIPULACIJE

Pored toga, Srpska crkva čeka priliku da se u novom istorijskom kontekstu, ako se sklope povoljne okolnosti, vještim manipulisanjem vjerskim osjećanjima dijela građana, Crna Gora ponovo sjedini s bratskom Srbijom. I nestane.

Ne mareći šta će o tome misliti Crnogorci, ako ih uopšte i bude. Njih je, kako zlurado kažu, ionako stvorio Milo, a on je kao i svaki čovjek smrtan, pa će njegovim fizičkim ili političkim krajem ta šansa postati realnom.

Crnogorska vlast, na drugoj strani, pokušava da riješi otvoreni društveni problem. Tačno je i da će vlast manipulisati sa tim problemom, jer je bogomdan za političko trajanje.

Ali, vlast mora biti svjesna činjenice da težina problema ne smije biti izgovor za njegovo sporo rješavanje.

Ali i druge činjenice: da se Crnogorci i crnogorski Srbi nikad ne mogu složiti oko pitanja - ko su. To pitanje treba prepustiti duhovnim borbama.

Srpska crkva u Crnoj Gori je uspjela da to pitanje pretoči u ideološki program, koji je prihvaćen od strane prosrpskih političkih subjekata i tu prestaje svaka diskusija, jer se oko spornih pitanja mogu složiti samo oni u čijim postavkama postoje neke zajedničke premise, koje bi mogle omogućiti dobar ishod.

Toga u ovom primjeru nema.

Ali, to ne znači da se mnoga pitanja ne mogu riješiti na zadovoljstvo i jednih i drugih.

To bi trebalo da omoguće najšira društvena rasprava i sloboda, te demokratska procedura, uz uvažavanje osnovnog demokratskog principa da

pored nas postoji i drugi, koga treba čuti.

Zato pomenuti zakon ne bi trebalo doživljavati kao problem, nego kao preduslov potpune crnogorske slobode, bez obzira kako se nacionalno osjećamo.

Zakon bi trebalo da postavi sistem da se u Crnoj Gori više nikad ne bi desilo da najveći crkveni dužnosnik Crnogorce nazove volovima, a da za to ne bude kažnjen, odnosno da visoka državna službenica našu braću drugog ideološkog opredjeljenja nazove govedima, zato što su ušli u Amfilohijeve crkve, a da bude kažnjena.

Ona je pala pod udar sistema, dok sveštenik nije, jer za njega sistem ne važi.

Zato je cilj osporavanog zakona da uspostavi sistem, koji će važiti za sve.

Ali, svjedoci smo da se problem oko zakona prenio sa viših adresa i na nas građane. Posebno su bili na udaru, ovdje u Srbiji, Crna Gora i njeni građani crnogorska nacionalnost.

Sve je to donekle bilo izdržljivo i legitimno, da se nijesu desile ove tri stvari. Odbrao sam ih po sopstvenom razumijevanju političkog života. Prva je pokušaj paljenja crnogorske zastave, druga je crtanje mete na čelu crnogorskog ambasadora u Srbiji i treća, kao najužasnija i najsramnija, koju je izgovorio srpski ministar Dačić, prijetnjom da će Crnogorce pozvati da se izjasne oko aktuelnog pitanja, uz mogućnost oduzimanja srpskog državljanstva i drugih prava.

STRASTI

Kod građana su proradile strasti, pa mi je jedan srpski prijatelj postavio pitanje: zašto Crnogorci mrze Srbe, uz opasku da tajkun Milo vlada uz pomoć Šiptara i Muslimana. Nijesam uspio da odgovorim, a već me poslao u Crnu Goru. Elegantno smo prešli na drugu temu.

Drugi srpski prijatelj me upitao - zašto niko neće sa Srbima.

Et o, k a ž e, n e ć e t e n i v i Crnogorci. Nije me poslao u Crnu Goru.

Javio mi se i Crnogorac, pa mi kaže da je 30 godina glasao za

Pitamo se zašto mu oduvijek ta država smeta, zašto vrijeđa Crnogorce, zašto ih naziva milogorcima, volovima i upućuje im druge neprimjerene poruge, koje ne priliče jednom mitropolitu, niti ulozi crkve u društvu, osima ako je - a jeste - mitropolit vjeru pretočio u ideologiju, pa se ideološki obračunava sa onim koji ne dijele njegove stavove, ni po crkvenim, ni po drugim ovozemaljskim pitanjima

Amfilohije Radović

SPS, cijela njegova porodica, ali da poslije ovakve Dačićeve izjave više neće. Pitao sam ga što je to radio do sada, pa mi je odgovorio da mu se svidjela ona kovanica - Dva oka u glavi - pa je razmišljao i došao do zaključka da u toj kovanici nije poenta u očima nego u glavi.

Srpskim prijateljima dugujem odgovor. Crna Gora je istorijski politički subjekt, koji ima svoje pamćenje i potrebu da misli svojom glavom. Srećan sam kao Crnogorac što Crnu Goru vole i njeni Albanci i njeni Muslimani. Srećan sam što je kapiten njene fudbalske reprezentacije jedan Albanac.

Srećan sam što mu niko zbog toga ne zviždi. Naprotiv!

Srećan sam što sam u nekoj drugoj Srbiji doživio i to dok sam kao mladić posmatrao Partizanove utakmice, da je cio stadion skandirao Albancu Fadilju Vokriju. Što se to desilo u međuvremenu? To pitanje treba sami sebi da postave srpski prijatelji. Što se mene tiče, vjerujem da Srbija, duže pogubljena, ima demokratski kapacitet i da će prepoznati svoje nacionalne zamke, koje su je onemogućile da njen najbolji dio, uz pomoć Albanaca i Muslimana i svih drugih naroda koji u njoj žive, iznjedri demokratsku vlast i da kapiten njene fudbalske reprezentacije bude onaj Šaćiri, koji bi da je bilo pameti (radi podsjećanja - međunarodna zajednica nudila je Srbiji opciju ostanka Kosova u njenom

sastavu, za uzajamno priznavanje jugoslovenskih republika kao država, pa da rata ne bude) umjesto pokazivanja onog albanskog orla pjevao srpsku himnu i davao golove.

Ali, pameti nije bilo. Ni Dimitrija Tucovića u pamćenju.

Poslije svega što se dešavalo posljednjih dana razmišljao sam da li da pišem ovaj članak.

Uhvatilo me stanje autocenzure. Kažem sebi, pusti đavola. Ništa ne mogu promijeniti, a mogu imati problem. A onda mi se odjednom javio Poper. Njegovu misao sam odavno uzeo za političku vodilju - Ako razumni zaćute, mračne sile uzeće stvar u svoje ruke.

I na kraju: nadam se da Dačićeva izjava neće u praksi dovesti do posljedica i da će ostati u okvirima povišene političke retorike. Ali, njen eho smrdjeće zadugo.

Ako bi vrijeme, kojim slučajem, demantovalo, Dačićeva Srbija mi može uzeti državljanstvo, sva građanska prava, imovinu… Ali, jedno ne može.

Misao ne može.

I dok ima nade boriću se za ljepše lice Srbije, koje su Dačić i njegov Vođa, sa politikom kakvu su vodili, debelo umrljali.

Biće mu potrebno dugotrajno pranje. Činiću to svakodnevno: radom, političkom pričom, pisanjem, protestom, zviždanjem, lupanjem u lonce…

I sa velikim uvjerenjem da je kao Crnogorac i njen građanin više volim od njih.

(Autor je advokat iz Beograda)

Svijet

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Kanadska atomska elektrana u žiži javnosti

Uzbuna zbog nuklearnog incidenta poslata greškom TORONTO - Vlasti u kanadskoj pokrajini Ontario saopštile su da je greškom poslato upozorenje da se u nuklearnoj elektrani dogodio ,,incident“.

Upozorenje u vezi sa nuk-

Nuklearka „Pikering“

learnom elektranom ,,Pikering“ je poslato greškom, a opasnosti za ljude i životnu sredinu nema, objavila je na Tviteru državna korporacija zadužena za nuklearnu energiju.

Snažna oluja pogodila sedam američkih saveznih država

Najmanje devet osoba poginulo, više od 1.000 letova otkazano

VAŠINGTON - Najmanje devet osoba je poginulo, više od 1.000 letova je otkazano, a stotine hiljada ljudi ostalo je bez struje u sedam saveznih američkih država kada je oluja, koja je sa sobom donijela snijeg, ledenu kišu i grad, pogodila područje od Teksasa do Mičigena, prenosi Tanjug.

Nacionalna meteorološka služba saopštila je da su, dok se oluja kretala od Teksasa, preko jugoistoka SAD-a i Velikih jezera do Mejna na krajnjem sjeveroistoku zemlje, u petak uveče i subotu ujutro zabilježeni naleti vjetra snage uragana, grad veličine loptice za golf i visina snijega od pet do 13 centimetara, prenosi Rojters.

Posljedice oluje u Misisipiju

Oko 200.000 domova i preduzeća ostalo je bez struje širom Teksasa, Lujziane, Misisipija, Arkanzasa, Tenesija, Ilinoisa i Mičigena,

pokazuju podaci sajta PowerOutage.us.

Najviše, oko 1.000 letova, odloženo je i otkazano na međunarodnom aerodromu

u Čikagu, navodi sajt flightaware.com.

Prema navodima meteorologa, u tornadima su oštećene ili uništene zgrade u Arkanzasu i Misuriju.

Rojters upozorava da se još sniježnih padavina očekuje kasnije u djelovima Ilinoja, Mičigena, sjevernog Njujorka i Nove Engleske.

Nacionalni Centar za predviđanje oluja saopštio je juče da je više od 18 miliona ljudi u Luizijani, Arkanzasu, Teksasu i Oklahomi pod povećanim rizikom od nevremena, uključujući i jaka tornada, poplave od kiša i nalete vjetra koji mogu preći 80 kilometara na sat, što je brzina uragana prve kategorije.

Prethodno su ljudima koji žive nedaleko od nuklearke poslate poruke na mobilne telefone u kojima su obaviješteni da se dogodio ,,incident“ u nuklearnoj elektrani, ali da nije došlo do

11

nenormalnog ispuštanja radioaktivnosti.

– Službenici zaduženi za vanredne situacije reaguju– naveli su zvaničnici u poruci, prenosi Rojters.

Takođe, u poruci je navedeno da stanovnici za sada ne moraju da preduzimaju zaštitne mjere.

Nuklearna elektrana se nalazi na obali jezera Ontario, 50 kilometara istočno od Toronta.

Najveći pojedinačni požar kod Sidneja više nije van kontrole SIDNEJ - Australijski mega požar koji plamti duže od 10 sedmica stavljen je pod kontrolu, rekli su vatrogasci u Novom Južnom Velsu u nedjelju.

Požar je počeo munjom 26. oktobra i zahvatio je više od pola miliona hektara na sjeverozapadu Sidneja.

Požar se proširio i na djelove nacionalnog parka Blue Mountains na zapadu Sidneja.

Gašenje je potrajalo duže i požar se nije mogao zaustaviti zbog vremenskih uslova, objavila je vatrogasna služba upozoravajući da je još ostalo nekoliko mjeseci sezone požara i površina koje mogu gorjeti.

Isti dan u australijskoj jugoistočnoj državi Viktoriji vlasti

su objavile smrt vatrogasca zbog čega se ukupni broj ljudi koji su poginuli širom zemlje u sezoni požara od septembra popeo na najmanje 27.

Blaži vremenski uslovi, uključujući nešto niže temperature, kišu i slabiji vjetar, dali su malo predaha umornim vatrogascima od subote u objema državama, Viktoriji i Novom Južnom Velsu.

Hiljade su postale beskućnici nakon što su čudovišni požari širom zemlje opustošili više od 10,3 miliona hektara zemlje, ostavljajući za sobom spaljenu zemlju površine Južne Koreje.

Ekolozi sa Univerziteta u Sidneju procjenjuju da je u požarima stradalo ili je povrijeđeno čak milijardu životinja.

Tokom protesta u Teheranu bio privođen britanski ambasador TEHERAN - Ambasador Velike Britanije u Oranu Rob Meker oglasio se juče na Tviteru, dan nakon što je privođen u Teheranu, pojašnjavajući da nije učestvovao na demonstracijama u tom gradu.

Meker je u subotu uhapšen i pušten poslije nekoliko sati.

U poruci javnosti upućenoj preko Tvitera, Meker je naveo da nije učestvovao u demonstracijama u Teheranu na kojima su demonstranti cijepali slike generala Sulejmanija.

- Otišao sam na događaj oglašen kao bdjenje za žrtve tragedije oborenog aviona.

Normalno da želim da odam

Meker negirao da je učestvovao u demonstracijama počast – neke žrtve su bile britanske. Otišao sam nakon pet minuta, kada su neki počeli da pjevaju - napisao je Meker na Tviteru.

Naveo je da je bio uhapšen pola sata poslije dolaska i taj čin iranske policije okarakterisao kao ilegalan jer se, kaže, ambasadori ne smiju hapsiti ni u jednoj zemlji.

U međuvremenu je agencija Rojters javila da su pripadnici iranske Basidž milicije protestovali ispred britanske ambasade u Teheranu, zahtijevajući da ona bude zatvorena zbog, kako su naveli, učešća ambasadora u protestu.

Basidž milicija je inače bliska Iranskoj revolucionarnoj

gardi, navodi Rojters.

Na subotnji protest u Teheranu se, navodi Rojters, okupilo 700 i 1.000 ljudi. Policija ih je rastjerala kada su izašli na ulicu.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u subotu da su iranske vlasti nakratko pritvorile ambasadora te zemlje u Teheranu osudivši taj pritvor kao „grubo kršenje međunarodnog prava“.

- Hapšenje našeg ambasadora u Teheranu bez razloga i objašnjenja grubo je kršenje međunarodnog prava - rekao je u svojoj izjavi britanski ministar vanjskih poslova Dominik Rab.

Hoće li biti dugoročnog predaha za Australiju?

Njemačka mijenja sigurnosnu legislativu

Zbog terorizma pooštravaju kontrolu na aerodromima

BERLIN - Njemačka vlada u cilju uspješnije borbe protiv terorizma planira pooštrenje kontrola osoblja na aerodromima, javljaju njemački mediji, prenosi Hina.

– Najveću opasnost predstavljaju napadi tzv. unutrašnjih počinitelja, tj. osoba koje imaju poseban pristup objektima i procesima u vazdušnom saobraćaju – stoji u nacrtu zakona koji bi vlada trebala prihvatiti na svojoj sjednici sljedeće srijede.

U nacrtu dalje stoji kako civilni vazdušni saobraćaj zbog ,,simbolične težine i u slučaju napada velikog broja civilnih žrtava, ogromne ekonomske i infrastrukturne štete kao i velike medijske pažnje“ stoji visoko na listi potencijalnih terorističkih ciljeva.

Nakon 80 godina mužjak džinovske kornjače vraća se sa naučne misije kući

Kako je stogodišnji „bludnik sa Galapagosa“ spasio svoju vrstu Koliko je Dijegov libido bio nezaustavljiv svjedoči i podatak da je populacija te kolonije kornjača sa 14 primjeraka skočila na 2.000. Uprava nacionalnog parka Galapagoskih ostrva vjeruje da je 100-godišnjak otac 40 odsto ukupne populacije Za sobom ostavio brojno potomstvo: U martu ga vraćaju u divljinu

SAN DIJEGO - Mužjak džinovske kornjače sa Galapagosa po imenu Dijego spasao je čitavu svoju vrstu od izumiranja svojim seksualnim životom, a poslije

uspješno završenog 50-godišnjeg zadatka konačno će biti vraćen u divljinu.

Dijegov nezaustavljivi libido glavni je razlog zbog kojeg se populacija džinovskih korn-

jača sa ostrva Espanjola (dio Galapagoskih ostrva) oporavila, prenosi RTS. Program spasavanja džinovskih kornjača započet je šezdesetih godina kada su na ostrvo Santa Kruz prebačene preostale kornjače. Dijego je stigao iz zoološkog vrta u San Dijegu.

Kada je započeo svoju kampanju promiskuiteta, Dijego je bio jedan od dva mužjaka na ostrvu sa 12 ženki.

Koliko je Dijegov libido bio nezaustavljiv svjvedoči i podatak da je populacija te kolonije skočila na 2.000. Uprava nacionalnog parka Galapagoskih

ostrva vjeruje da je 100-godišnjak otac 40 odsto ukupne populacije.

- Doprinio je velikom procentu populacije. Srećni smo što imamo priliku da ga vratimo u njegov dom i prirodno okruženje - rekao je upravnik parka, Jorge Karion za AFP.

Program oporavka populacije kornjača je sada završen, a Dijego se u martu vraća na Espanjolu, sa koje je prije 80 godine odveden u okviru naučne ekspedicije. Trideset godina nakon napuštanja Galapagoskih ostrva, uključen je u program parenja na ostrvu Santa Kruz.

12

Marketing

Ponedjeljak 13. januar 2020.

Primjeri

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

13

Prezentovana druga faza arheoloških radova na utvrđenju na Golom brdu kod Sutomora

Tabija na Golom brdu u Sutomoru

BAR - Prezentacija druge faze arheoloških radova na utvrđenju Tabija na Golom brdu u Sutomoru održana je u subotu veče u Dvorcu kralja Nikole. Inicijator projekta je nevladina organizacija ,,Novo i ljepše Sutomore“, nosilac projekta je JP Kulturni centar Bar, a finansiran je od strane Turističke organizacije i Ministarstva kulture, kao i privrednika Sutomora.

Moderatorka događaja, likovna umjetnica Ana Čakalović pročitala je poruku koju je uputila predsjednica NVO ,,Novo i ljepše Sutomore“ Slobodanka Hrvatin.

– Ogroman potencijal ovog projekta u konačnoj realizaciji manifestovaće se kroz sve vidove turističke privrede. Vođeni iskonskom željom da oživimo utvrdu koja je podignuta na najljepšem vidikovcu grada Bara, uspjeli smo realizovati do sada zadate programske zadatke, na čemu smo zahvalni svima koji su nam pružili podršku. Smatram da ona neće izostati u narednim fazama, do konačne realizacije kompletnog projekta. Unaprijed se zahvaljujem svima na podršci, posebnu zahvalnost izražavam članovima naše organizacije koji su od podnošenja inicijative nesebično davali svoje dragocjeno vrijeme i novac za rad na ovom projektu – navela je Hrvatin.

OD INICIJATIVE DO REALIZACIJE

Čakalović je podsjetila da je NVO ,,Novo i ljepše Sutomore“ u junu 2015. godine, kao jednu od prvih inicijativa, pokrenulo akciju za valorizaciju ovog kulturno-istorijskog spomenika.

– Naišli smo na bezrezervnu i široku pomoć građana i privrednika Sutomora, kroz finansiranje i veliki dobrovoljni rad. Upravo to nam je omogućilo da započnemo prvu fazu arheoloških istraživanja uz saglasnost i u saradnji sa nadležnim institucijama. Nakon uspješno realizovane prve faze, TO Bar je ove godine odobrila finansijska sredstva za drugu fazu projekta, koja se tokom proteklih mjeseci odvijala pod vođstvom arheologa mr Mladena Zagarčanina, kome se zahvaljujemo ne samo na profesionalnom, već i na ličnom angažovanju – kazala je Čakalović.

Objasnila je da je želja članova ove NVO valorizacija istorijskog spomenika čime će Sutomore dobiti značajan kulturno-turistički punkt, odnosno prostor za sve potrebe koje nedostaju – stalnu muzejsku postavku, galeriju, prostor za scenske priredbe... To će, kako

Arheolozi na utvrđenju Tabija

Nova forma i novi život za Tabiju Cilj projekta je da se valorizacijom istorijskog spomenika iznad Sutomora dobije značajan kulturno-turistički punkt, odnosno prostor za sve potrebe koje nedostaju – stalnu muzejsku postavku, galeriju, prostor za scenske priredbe...

Predstavljanje projekta u Dvorcu kralja Nikole u Baru

Istraživanje je pokazalo da je vojni inženjer koji je ovdje radio bio genije koji je napravio izuzetno moćnu utvrdu, čini se malu, ali veoma djelotvornu.

Da je iko pokušao ovo stvarno da osvoji, to ne bi uspio – smatra arheolog Mladen Zagarčanin je podvukla, „doprinijeti stvaranju posebnog ambijentalnog prostora, pri čemu će Sutomore postati prepoznatljiva turistička destinacija“.

– Za postizanje ovog cilja potrebna su i značajna materijalna sredstva koja planiramo da zatražimo iz fondova Evropske unije, pomoću relevantnih institucija sa kojima već uspješno sarađujemo (MZ Sutomore, Kulturni centar, Turistička organizacija, opština Bar, Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore) ne zanemarujući pomoć i podršku privrednika i građana Sutomora i svih onih koji se prepoznaju u ovom projektu – navela je Čakalović.

VELELEPNA TVRĐAVA

Prezentaciju je, uz mnoštvo arheoloških, istorijskih, građevinskih podataka održao rukovodilac istraživanja, ar-

Veliko interesovanje publike za promociju projekta

heolog mr Mladen Zagarčanin.

Zagarčanin je kazao da mogu da se pohvale prvom završenom fazom u kojoj je dobijeno puno podataka tokom istraživanja.

– Tabija je otomansko utvrđenje, sagrađeno između 1859. i 1860. godine. Mi valorizujemo nešto što je u jednom trenutku bilo i nemoguće zamisliti da se može valorizivati, a to je nečija druga kultura, naspram kulture Crnogoraca koji su se vjekovima borili protiv Turaka. Na nama je da svačiju kulturu i istoriju valorizujemo i da prezentujemo onako kako to zahtijeva jedna moderna evropska nauka. S tim u vezi pokušavamo, koliko možemo sa sredstvima kojima raspolažemo, da se na neki način i odužimo Turcima na jednom velelepnom utvrđenju – kazao je Zagarčanin.

Istakao je i da je Tabija „par excellence utvrđenje koje može da se uporedi sa, u to vrijeme, najboljim utvrđenjima tog

tipa na Mediteranu“ i kao posebno interesantno naveo činjenicu da je arheologija uspjela da iz jedne gomile makija i ogromne količine srušenog materijala, obrušenih zidova, dobije potpuno novu formu, a ta nova forma znači jedan posve novi život za Tabiju. Poznati arheolog je podsjetio da su istraživanja ogromne količine materijala 2019. godine počela 16. septembra i sve do danas nijesu prestali da istražuju Tabiju.

On je objasnio i kako je ovo utvrđenje formirano.

– Tabija je okrenuta više jugoistoku prema barskom zalivu što znači da je, na neki način, vrlo pogodna da se sa tog aspekta topovima brani dio obale od mogućih napada Austrougara. Zbog toga su otkopali i produbili jedan veliki dio platoa i smjestili dva garnizona sa kulama koje se nalaze na istočnoj i zapadnoj strani i jednostavno zaštitili cijeli prostor od najjačih udara sa mora. Sa strana koje su bile okrenute

Za postizanje konačnog cilja potrebna su i značajna materijalna sredstva koja NVO „Novo i ljepše Sutomore“ planira da zatraži iz fondova Evropske unije, pomoću relevantnih institucija sa kojima već uspješno sarađuju, ne zanemarujući pomoć i podršku privrednika i građana Sutomora i svih onih koji se prepoznaju u ovom projektu prema sjeverozapadu i sjeveroistoku bilo je vrlo lako branjivo sa nekoliko stotina puškarnica i otvora okrenutih prema onome koji bi se uspinjao prema brdu – slikovito je prezentovao Zagarčanin.

Istakao je da je preko platoa napravljen jedan, u to vrijeme, izuzetan vojno defanzivni sklop.

– Ono što je najbitnije jeste da je ta prva kasarna, koja je ukopana u živoj stijeni, pa je fenomenalno zaklonjena od bombardovanja s mora, izuzetno pozicionirana prema Sutomoru i svim lošim tačkama koje bi mogle da ugroze samo utvrđenje. Istraživanje je pokazalo da je vojni inženjer koji je ovdje radio bio genije, koji je napravio izuzetno moćnu utvrdu, čini se malu, ali veoma djelotvornu. Da je iko pokušao ovo stvarno da osvoji, to ne bi uspio – smatra Zagarčanin.

On je rekao da su prostor do zapadne kule istražili do detalja, te da je mnogo kompleksniji objekat i teži za shvatanje - objekat B. – To je običan pravougaoni objekat, međutim kada su došli Italijani, sve su ispregrađivali, napravili kupatilo, hodnik, oficirske odaje..., za razliku od Turaka kojima je Tabija bila isključivo militantni objekat. Da bi stratigrafski mogli da se uklopimo u cijeli prostor, morali smo da se spustimo ispod nivoa postojećih italijanskih zidova koje su oni

Podrška TO Bar U ime Turističke organizacije Bar Višnja Raičević je istakla da u skladu sa Zakonom o boravišnoj taksi, TO Bar podržava projekte valorizacije kulturne baštine koje se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Bar. – Prošle godine raspisan je javni poziv po kojem se dodjeljuju sredstva, odnosno 10 odsto od naplaćene boravišne takse. Šest projekata je ispunilo kriterijume za dobijanje ovih grantova, a među njima je upravo i ovaj projekat arheološkog istraživanja otomanskog i austrougarskog utvrđenja Tabija na lokalitetu Golo Brdo u Sutomoru. Zapravo, podrška ovom projektu je 16.000 eura, što je ujedno i najveći iznos podrške. Cilj TO je da u narednom periodu da još značajniji doprinos razvoju kulturnog turizma, kao najbrže rastućeg sektora turističke privrede. I upravo kroz ovakve projekte valorizacije utičemo da i ona predstavlja osnovnu turističku ponudu naše opštine – objasnila je Raičević.

sagradili 1942. godine – kazao je arheolog.

METODA ISTRAŽIVANJA

Objasnio je da su istraživanja rađena metodom Haris matriks.

– Svaku stratigrafsku cjelinu, svaka materijalna stvar koja je pronađena, stavljena je u kese i zabilježena. To znači da imamo presjek bio kakvog bitisanja na ovom mjestu sve do 1860. godine. Suština cijelog ovog procesa i istraživanja jeste doći do pravih i validnih podataka o tome kako i na koji način je neko živio i provodio svoje vrijeme – rekao je on.

Na kraju prezentacije publici je predstavljen i ratni materijal kojeg, kako je kazao, ima mnogo.

– U ovom utvrđenju nije bilo nikakvih dejstava, nije bilo krvi i mrtvih vojnika. Zahvaljujući knezu spičanskom Ivanu Zankoviću, ono je diplomatskim putem došlo u ruke Crnogoraca.

Međutim, nažalost, nije prošlo mnogo kada je prešlo u ruke Austrougara, ali to ne umanjuje njegovu važnost. Proći će puno vremena da sav materijal sistematizujemo i uobličimo u jednu cjelinu. Imamo izobilje raznih predmeta koji će se nekada naći u budućem kulturnom centru– zaključio je Zagarčanin.

V. KNEŽEVIĆ-VUČIĆEVIĆ

14

Hronika Podgorice

Danas u gradu CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Njegoševa 2 Izložba „Wrapped Space“, autora Jovana Miloševića Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Galerija „Klub“ Kruševac bb.

Izložba ,,Dinner Party“, autora Hansa Kristijana van Nijkera i Hiroka Cučimote

Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota - od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića Kruševac b. b.

Izložba ,,Izbor iz zbirki Centra savremene umjetnosti Crne Gore“ u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom Izložba ,,Zov praznine“ autorke Evamarije Miler u 20 sati

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka i Crveni krst Crne Gore potpisali memorandum o saradnji

Udruženo do bolje zdravstvene kulture

Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković i generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak potpisali su memorandum o saradnji, sa ciljem intenziviranja zajedničkog djelovanja na preduzimanju mjera i aktivnosti kako bi se unaprijedila zdravstvena kultura i zdravi stilovi života u Crnoj Gori – saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).

Zajedničke aktivnosti, navode oni, prvenstveno će se ogledati u organizaciji edukativnih radionica, predavanja, posebnih programa na temu sprečavanja i suzbijanja pušenja i štetnosti izlaganja duvanskom dimu, prekomjernom izlaganju suncu sa aspekta oboljenja od raka, kao i sličnim problemima u vezi sa malignim bolestima. Saradnja podrazumijeva i izradu publikacija, studija, flajera sa ciljem unapređenja znanja i pružanja informacija iz oblasti prevencije i smanjenja rizika od malignih oboljenja.

ZAŠTITA

Potpisnice memoranduma će raditi na zdravstveno-preventivnom edukovanju stanovništva o malignim bolestima, podizanju nivoa svijesti građana o značaju preventivnih pregleda i važnosti očuvanja

ZA ZDRAVIJU NACIJU: Jelena Dubak i Domagoj Žarković

zdravlja, kako bi se doprinijelo unapređenju zdravlja i prevenciji i smanjenju rizika od malignih oboljenja.

Domagoj Žarković je istakao da Crnogorsko društvo za borbu protiv raka, kao potpisnik memoranduma, se saglasilo da poštujući domene svoje nadležnosti i misiju, jača međusobnu saradnju sa Crvenim krstom Crne Gore kroz preuzimanje zajedničkih aktivnosti u procesima i metodama unapređenja zdravlja, prevenciji i smanjenju rizika od malignih oboljenja.

- Takođe, saglasni smo da međusobnu saradnju razvijamo

kroz osmišljavanje, planiranje i sprovođenje aktivnosti u pravcu ostvarivanja zajednički postavljenog cilja, zatim da zajednički apliciramo kod domaćih i međunarodnih partnera i donatora u cilju finansiranja projekata koji se odnose na unapređenje zdravlja i preventivnoj borbi protiv malignih bolesti – kazao je Žarković.

VOLONTERI

Jelena Dubak je podsjetila da Crveni krst Crne Gore kontinuirano sprovodi brojne programe u okviru zdravstvene djelatnosti kojima se radi na prevenciji bolesti i promociji

zdravih načina života, među različitim ciljnim grupama.

- Sprovođenjem aktivnosti definisanih memorandumom, unaprijedićemo i intenzivirati naše djelovanje u ovoj oblasti, što će, nadamo se, rezultirati boljem opštem zdravlju građana Crne Gore i njihovom usvajanju zdravih životnih navika. Ključnu ulogu će imati volonteri naših opštinskih organizacija Crvenog krsta, koji će širom Crne Gore sprovoditi informativno-edukativne aktivnosti, namijenjene kako njihovim vršnjacima, tako i drugim starosnim grupama – kazala je Dubak.

I. M.

Aktivnosti radnika Čistoće

Na obalama Ribnice i Morače pokupili 119, a uz put prema Kolašinu 280 vreća smeća Očistili glavni gradski trg Nakon Prazničnog pazara radnici Čistoće su juče detaljno očistili Trg nezavisnosti. Podsjećamo, radnici gradskih preduzeća i službi u petak su uklanjali drvene kućice sa glavnog gradskog trga, na kojima su u okviru drugo

pazara, zakupci izlagali hranu, piće, slatkiše, rukotvorine i razne druge proizvode.

Radnici Čistoće juče su očistili i podzemni prolaz koji void od OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ do TC Mol of Montenegro.

NEODGOVORNOST POJEDINACA: Radnici Čistoće na obali Morače

Radnici preduzeća Čistoća su u nekoliko akcija, od 4. januara do juče, sa obala Ribnice i Morače i uz magistralni put prema Kolašinu uklonili 399 vreća smeća.

Tačnije, sa obala Ribnice i Morače, sa pristupačnih djelova, pokupili su 119 vreća komunalnog otpada, a uz put prema Kolašinu napunili su 280 vreća smeća.

Za dane vikenda radnici Čistoće uklanjali su otpad sa obala Ribnice i Morače.

- Ekipe radnika juče su uklanjale otpad sa pristupačnih djelova obale Morače, na potezu od mosta Junion bridž do Mosta Blaža Jovanovića.

- Taj potez nije bilo moguće u potpunosti i detaljno očistiti, ali je sa mjesta do kojih se moglo prići uklonjeno 56 vreća otpada. Ovo je nastavak akcija započetih dan ranije, kada je na potezu od Mosta braće Zlatičanin do Sastavaka (gdje se moglo prići) uklonjeno 43 vreće otpada. Istoga dana grupa radnika čistila je šetalište i obalu Ribnice, od Mosta Kapadžica do Brijega Ćukovića, odakle je uklonjeno sedam vreća otpada – objavljen je na Fejsbuk stranici preduzeća Čistoća.

Prethodnog vikenda radnici Čistoće uklanjali su otpad sa Sastavaka (na ušću Ribnice u Moraču). Kako navode iz

ovog gradskog preduzeća, sa mjesta koja su bila dostupna za prilaz radnicima, uklonili su 13 vreća, uglavnom komunalnog otpada.

Ekipa njihovih radnika u utorak (7. januara) čistila je teren uz magistralu prema Kolašinu. Sa tog mjesta, navode iz

Čistoće, sakupljeno 280 vreća otpada.

Prema količini sakupljenog komunalnog otpada, da se zaključiti da su one posljedica bahatog ponašanja velikog broja neodgovornih pojedinaca prema životnoj sredini.

I. M.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak 13. januar 2020.

15

Deponija i ove godine planira da održi trend pozitivnog finansijskog poslovanja, najavili nova ulaganja

Deponija d.o.o. Podgorica i ove godine planira da održi trend pozitivnog finansijskog poslovanja i kontinuiranog razvoja u obavljanju poslova iz domena osnovne djelatnosti.

Kako za Pobjedu najavljuju iz ovog gradskog preduzeća, prioriteti su im izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog bio-gasa, postrojenja za obradu kabastog otpada, nabavka buldožera, mašine za predtretman automobilskih guma...

ULAGANJA

U cilju dostizanja najviših evropskih standarda u oblasti tretmana i zbrinjavanja komunalnog otpada, te unapređenja i razvoja poslovanja, Deponija

Grade postrojenja i nabavljaju opremu u 2020. godini planira investicione aktivnosti i nabavku opreme koja je u funkciji nesmetanog obavljanja osnovne djelatnosti.

- U tim planovima prioriteti su nam izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog bio-gasa čija je procijenjena vrijednost 1.932.607 eura, a predviđena dinamika realizacije 2020/2021. godine. Ovaj projekat realizovaće se kroz javno-privatno partnerstvo. Planirana je izgradnja postrojenja za obradu kabastog otpada, čime bi se riješio problem njegovog neadekvatnog odlaganja, procijenjene vrijednosti 200.000 eura koje će se obezbijediti iz budžeta Glavnog grada, kao i nabavka mašine buldožer za koju je društvo iz sopstvenih prihoda predvidjelo 120.000 eura – ističu iz Deponije.

Kako dodaju, nastaviće otkup ambalažnog otpada od pravnih lica i građana, jer je broj građana koji doprema

Kupuju mašinu za predtretman automobilskih guma Deponija u ovoj godini planiraju nabavku mašine za predtretman automobilskih guma, što predstavlja veliki korak ka rješavanju problema sa kojim je glav-

ni grad suočen dugi niz godina.

- Za ovu nabavku društvo će iz sopstvenih prihoda obezbijediti 50.000 eura – poručuju iz Deponije.

D. MALIDŽAN

Prioriteti su izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa, postrojenja za obradu kabastog otpada, nabavka buldožera, mašine za predtretman automobilskih guma

unapređenja poslovanja: Sa deponije

selektirani materijal konstantno u porastu, što ukazuje da su pronašli svoj interes u saradnji sa preduzećem Deponija d.o.o i da kroz primarnu selekciju mogu ostvariti dobit.

Kompanija će nastaviti sa poslovima reciklaže komunalnog otpada, u skladu sa usvojenim konceptom strategije upravljanja otpadom koji poštuje savremene trendove i direktive EU. Cilj im je povećanje količine reciklabilnih materijala i smanjenje količine organskog otpada, koji se deponuje u sanitarnim kadama. U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom Društvo će tokom ove godine nastaviti

sa zbrinjavanjem komunalnog otpada u sanitarnoj kadi broj 3 na deponiji Livade i realizacijom ostalih djelatnosti koje su povjerene kompaniji - Planirano je da prosječne mjesečne količine komunalnog otpada u 2020. godini, koje će se dopremiti na sanitarnu deponiju Livade, budu oko 6.750 tona, odnosno na godišnjem nivou oko 81.000 tona. U Pogonu za reciklažu vozila van upotrebe sa radom u jednoj smjeni planiran je tretman oko 100 vozila na godišnjem nivou. Od predviđenog broja obrađenih vozila planirana je selekcija oko 80 tona materijala koji se ekonomski

mogu valorizovati (željezo, aluminijum, bakar i plastika) – navode iz Deponije.

SARADNJA

Društvo će implementirati sistem menadžmenta životnom sredinom (EMS) u skladu sa zahtjevima standarda MEST EN ISO 14001: 2016 i sistem upravljanja zaštitom zdravlja i bezbjednošću na radu (OHSAS) u skladu sa zahtjevima standarda MEST ISO 45001: 2018, i integrisati sa već implementiranim sistemom menadžmenta kvalitetom (QMS) u poslovni sistem.

- U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, u saradnji sa

posebnim službama Glavnog grada - Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom i dalje ćemo preduzimati sve neophodne zakonske mjere na suzbijanju nelegalnog prometa otpadnih vozila. Ova vrsta otpada može se odlagati samo kod subjekata koji imaju dozvolu izdatu od strane Agencije za zaštitu životne sredine, a koju naša kompanija odavno posjeduje, pa će se zajedničkim aktivnostima sa drugim ovlašćenim službana prije svega spriječiti zagađivanje životne sredine koje se događa prilikom demontaže vozila – poručuju iz Deponija.

U cilju podizanja ekološke svijesti građana Društvo će u saradnji sa resornim službama Glavnog grada i NVO koje se bave pitanjima upravljanja otpadom nastaviti implementaciju projekta edukacije „ Otpad resurs koji treba iskoristiti“.

- Kampanja će obuhvatiti predškolske i školske ustanove sa teritorije glavnog grada.

Kroz edukativnu kampanju učesnici će biti upoznati sa načinom odvajanja, tj. primarnom selekcijom otpada na suve i mokre frakcije i načinom odlaganja i tretiranja komunalnog otpada u našem Društvu, a sve zarad produženja trajanja sanitarne kade i veće efikasnosti u radu Reciklažnog centra – zaključuju iz Deponija.

I. M.

16

Kultura

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

JUBILEJ: Slikar i karikaturista Luka Lagator za Pobjedu povodom 75 godina života i

Srećan sam što sam došao u takvu poziciju da mogu obilježiti takav jubilej zato što se danas brzo živi, od danas do sjutra. Malo ko je dočekao da obilježi 55 godina rada i 75 godina života, a da je još aktivan, da stvara. Osjećam se dobro i mislim da ću uspjeti da završim to što sam naumio za ovu godinu

POBJEDA: Što je bilo najmučnije, a što najlakše u ovom dugom periodu života i stvaranja?

D. MALIDŽAN

Vrijedi živjeti za ono malo radosti

SKALA RADIO

PODGORICA – Ne treba mnogo riječi da bi se opisao crnogorski slikar i karikaturista Luka Lagator, Cetinjanin koji čitav život živi kroz umjetnost i sa te pozicije promišlja o čovjeku, društvu i trajanju. Lagator je, prije svega, pristupačan i jednostavan čovjek, a kada ga malo bolje upoznate, iza lica njegove dobrodušnosti, dječačke čistote i zapitanosti, otkrićete duboko more iskustva, mudrosti, pitanja i odgovora kojima se ovaj sjajni stvaralac bavi već punih 75 godina života i 55 godina stvaranja.

Upravo ove godine Lagator će u cetinjskoj Biljardi proslaviti veliki životni i stvaralački jubilej. Uradiće to naizgled sasvim jednostavno – velikom izložbom slika posvećenih Cetinju i monografijom u kojoj će sabrati svoje nagrađene i selektovane karikature. U ta dva stvaralačka svijeta Lagator danonoćno obitava, a u intervjuu za Pobjedu pristao je da se prisjeti nekih najupečatljivijih slika koje su ga odredile kao čovjeka i umjetnika.

POBJEDA: Kako doživljavate ovaj životni i stvaralački jubilej?

LAGATOR: Srećan sam što sam došao u takvu poziciju da mogu obilježiti takav jubilej zato što se danas brzo živi, od danas do sjutra. Malo ko je dočekao da obilježi 55 godina rada i 75 godina života, a da je još aktivan, da stvara. Osjećam se dobro i mislim da ću uspjeti da završim to što sam naumio za ovu godinu, a to je do sada moja najveća samostalna izložba slika koja je cijela posvećena Cetinju. Imam namjeru da štampam i drugi dio nagrađenih i selektovanih karikatura, sa svjetskih festivala.

U njoj će biti 83 nagrađene karikature i 150 selektovanih radova.

OSJEĆAM VELIKU ODGOVORNOST: Luka Lagator

LAGATOR: Takav je život.

Komponovan je od onoga što je teško, mučno i od onoga što je zadovoljstvo i radost. Teško

da mogu govoriti o konkretnim lošim događajima. Mogu samo reći da za ono malo radosti i zadovoljstva vrijedi živjeti.

Ta radost i zadovoljstvo, koji su mene pratili kroz život, uglavnom su išli u dva pravca. Prvo, izuzetno sam zadovoljan svojom porodicom. Drugo, ta porodica me razumije i u njoj sam našao podršku za svoje stvaralaštvo. To me držalo kroz čitavih 55 godina stvaranja.

POBJEDA: Kad ste tačno počeli da stvarate?

LAGATOR: Računam da je od 20. godine intenzivno počeo moj rad. Međutim, a nećete mi vjerovati, počeo sam da stvaram od 4. godine, na jedan neobičan i bizaran način. Moja porodica je živjela na selu nadomak Cetinja, a tada nije bilo papira ni olovke. Kad se uveče ugasi ognjište, vadio sam pepeo pa ga rastirao po nekom kamenom podu, u tankom sloju. Zatim sam što prstom, što štapićem od drveta, pravio prve crteže, gotovo kao pećinski čovjek. To je bilo otprilike 1949. godine. Tada su svi otkrili moj talenat.

POBJEDA: Što ste crtali?

LAGATOR: Imao sam u komšiluku jednu babu, a zvala se Anđuša. Nju sam crtao, a to nije bilo teško, jer je bila neobična pojava, prilično gabaritna.

Zapamtio sam i da su sve starije žene tada pušile, čak i neke na lulu. Ne pamtim nijednog starca iz mojeg sela koji nije bio u Americi. Bio je da traži hljeb, da popravi kuću, da kupi imanje, da nešto doprinese porodici. Razumijem onda potpuno te babe koje su bile same i podnosile teret cijelog porodičnog života. I pušile stari crnogorski duvan, krdžu, po čijem mirisu bih ih prepoznavao i znao kuda su prošle.

POBJEDA: Čega se sjećate sa početka školovanja?

LAGATOR: Moja sestra, koja je bila starija od mene godinu dana, krenula je u školu. Kupili su joj bili sveske, knjige, olovke... Ja to nijesam imao i počeo sam da plačem. Pođem za njom u školu, u Gornje selo.

Uđem u učionicu. Pita učiteljica: „Što će ovaj mali ođe“? Sestra joj objasni da sam došao za njom, te da bih volio da kre-

Olovka sa gumicom prva nagrada u životu POBJEDA: Kada ste dobili prvu nagradu?

LAGATOR: Godinu dana poslije upisa u osnovnu školu. Naime, učiteljica je stalno putovala do Cetinja. Pošto smo mi živjeli u Donjem selu, išli smo sa njom. Ona je nosila sunčane naočare. Tako je bilo i tog dana, kada me je nešto pitala. Ja stao ispred nje, isprsio se, hrabro odgovaram, bez stida, jer mislim da ona mene ne vidi kroz tamne naočare. Odjednom, učiteljica otvori svoju tašnu i izvadi olovku sa gumicom, što je početkom pedesetih na Cetinju bilo čudo. Ne znam da li je ta olovka mirisala sama od sebe ili od nekih učiteljicinih parfema, ali ja sam je čuvao mjesecima, nijesam je oštrio, da se ne bi potrošila. Ona me nagradila tom olovkom i to je prva nagrada u mom životu.

KARIKATURA LUKE LAGATORA: „List“

nem ranije u školu. Tada nijesu dozvoljavali da se ide u školu prije nego navršiš sedam godina. Kad je učiteljica rekla da sam premali za školu, ja ponovo počnem da plačem, a za mnom i moja sestra. Kroz suze, ona učiteljici kaže: „Da znate kako on lijepo crta, vi biste njega primili.“ Učiteljica me pogleda, pa mi dade kredu i naredi mi da nešto nacrtam na tabli. Prvi put sam se sreo sa kredom i tablom, okretao sam se sa strahom, a onda sam pogledao kroz prozor i vidio tamo jedan zapušteni orah. Učiteljica je vjerovatno očekivala da ću nacrtati, što bi danas rekli, nekog čiča Glišu, a ja sam nacrtao kućište, prozor, jednu orahovu granu koja prolazi kroz okvir prozora... Ona se oduševila i pristala da me primi u prvi razred, tako da sam počeo jednu godinu ranije.

POBJEDA: Dobro znamo da je život prepun iskušenja, vjerovatno ništa manje i stvaralaštvo. Iz čega ste crpili snagu?

LAGATOR: To, kao i sve u životu, dolazi iz prirode čovjeka.

Neko je po prirodi lijen, pa neće da se zalaže ni za šta, a neko uvijek nešto istražuje, pokušava. Ja sam uvijek tražio, istraživao. Nikad nijesam mirovao.

Ako nije bilo vrijeme za čuvanje stoke, ja sam igrao fudbal, crtao, čitao ili pisao. Uz to, strašno sam se u tom periodu vezao za likovnu umjetnost.

Osjećao sam da mogu da nacrtam nekoga onakav kakav je, da mogu da nacrtam pejzaž onakav kakav je, da ja mogu da se dokazujem i radim ono što drugi ne može, a to mi je bilo najznačajnije. Dakle, snagu sam crpio iznutra, iz sebe samog, jer sam osjećao odgovor-

Kultura

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

55 godina stvaralaštva

Leso Ivanović je kroz poeziju ilustrovao cetinjsku dušu POBJEDA: U ciklusu slika posvećenom Cetinju, nekoliko radova naslikali ste inspirisani poezijom Aleksandra Lesa Ivanovića. Kako ga pamtite?

LAGATOR: Nijesam ga nikad lično upoznao, jer sam bio jako mlad kad je on bio u svojim zrelim godinama. Ali, upoznao sam njegovu poeziju i liriku i smatram da je i on i te kako opjevao Cetinje. I ta jutra jugova, ljude sjenke, kare Šabanove, tu viziju... iz kojih se nedvosmisleno prepoznaje Cetinje. Posebnu prostoriju na izložbi ću da posvetim Lesu Ivanoviću, koji je bio skroman čovjek, ali vrlo nadaren. Bio je siromah sa stanovišta materijalnog. Sa stanovišta duha, lirike, deskripcije svoje sredine, odnosa prema ljudima, bio je nemjerljivo bogat. Kroz njegovu poeziju našao sam ilustraciju cetinjske duše.

LAGATOR: „Biljarda“

Lagator nosi kocku, oblijepljenu fotografijama Cetinja, pred ulazom u Galeriju solidarnosti u Tivtu, 2018. godine

nost da to trebam da radim i umijem da radim.

POBJEDA: Pored te predanosti, vjerovatno je bilo i dječjih nestašluka?

LAGATOR: Ima dosta toga.

Recimo, poslije rata je radio Crveni krst, a moj otac je od njih dobio one velike cipele, što smo ih zvali „bakandže“.

Ispod kuće smo imali potok, koji bi jako nabujao kada su padale kiše. Pored potoka je bio kolski put. Roditelji su jednog dana otišli u polje da rade, a sestra i ja smo uzeli očeve „bakandže“, napunili ih pržinom sa puta, te ih vukli za vezice i „vozili“. Jedna cipela pala je u potok i voda je brzo ponijela. Tada smo, iako smo se sakrili pod krevet, dobili prve batine. Inače sam u životu od oca dobio dosta batina, a nijesam bio nemirno dijete.

Ali, to su bile neke takve okolnosti, da se svaka neposlušnost ili neka neodrađena obaveza kažnjavala batinama.

Vjerujem čak da su mi te batine i koristile kasnije u životu.

POBJEDA: Što Vam nije koristilo?

LAGATOR: Jedino mi nije koristila jedna očeva odluka, bar ja tako mislim, kada me je uoči završetka mature spriječio da upišem likovnu akademiju.

Dvije-tri godine sam se pripremao za akademiju, uz pomoć mog dobrog komšije i umjetnika Gojka Berkuljana.

U isto vrijeme, desi se da jedan

moj komšija, takođe izuzetan čovjek i umjetnik, završi akademiju, ali tada nije bilo posla za ljude sa tim zanimanjem.

On jedno vrijeme nije mogao da se zaposli, a da bi izdržavao sebe morao je da kreči po Cetinju. Vidjevši to, otac mi kaže: „Ja da tebe šaljem u Beograd, a ti poslije da krečiš?! Nema šanse!“. U međuvremenu su mi iz autotransportnog preduzeća „Bojana“ ponudili stipendiju za studije u Crnoj Gori. Moj brat je htio da studira Mašinski fakultet u Beogradu, a otac nije mogao obojicu tamo da školuje, tako da mu je stipendija od „Bojane“ bila dobrodošla da me naćera da upišem Ekonomski fakultet u Podgorici. Da sam odbio, alternativa mi je bila da radim u „Bojani“ kao običan radnik, sa uljem i gumama. Prihvatio sam Ekonomski fakultet teška srca, mada sam ga sa lakoćom završio. U isto vrijeme sam sve svoje slobodno vrijeme posvetio slikarstvu, izučavao razne knjige, istoriju umjetnosti, maltene sam sam sebe školovao u tom likovnom smjeru.

POBJEDA: Kad i gdje ste izložili svoj prvi rad?

LAGATOR: Pa upravo je to bilo prije 55 godina. Te 1965. godine sam prvi put zvanično izložio svoj prvi rad u kući Gordića, u kojoj je bio i prvi cetinjski bioskop. U toj prostranoj kući napravljena je izložba djela cetinjskih slikara, pa sam

LAGATOR: „Pred kapelicom“

se i ja predstavio jednim svojim radom.

POBJEDA: Što ste izložili?

LAGATOR: Čini mi se neki pejzaž.

POBJEDA: Kakvo je bilo Cetinje iz Vaše mladosti?

LAGATOR: Cetinje je malo mjesto, ali je bilo ponosno. U Cetinju je bila gospoda. Ja sam to doživio. Naše je selo relativno blizu Cetinja, a čim sam krenuo u školu, došli smo da živimo u grad, napravili kuću.

Tada sam čuo jednu posebnu dikciju koju imaju građani Cetinja. To druga okolna mjesta nijesu imala. Bilo je to nešto posebno cetinjsko, nešto između onoga što imaju Hercegovci i Primorci. Toga danas na Cetinju više nema. Osim toga, mogao si slobodno ostaviti na ulici bilo što, ili na nekom drugom javnom mjestu, tu bi te i sačekalo. Niko to ne bi dirnuo, kamoli ukrao.

POBJEDA: Kako ste ušli u svijet karikature?

LAGATOR: Moja porodica nikad nije imala mnogo stoke, već jednu ili dvije krave, magare i to je to. Kao osnovac sam čuvao stoku i sa sobom nosio svesku bez linija ili tzv. skicer

blok. Olovke nijesu bile skupe.

Prije toga sam pročitao mnogo stripova o kaubojima i Indijancima. Nije mi bilo jasno kako se neko nije sjetio da od borbe za slobodu Crnogoraca napravi nešto slično kao što su Amerikanci napravili od borbe između kauboja i Indijanaca. Počnem ja da crtam strip o borbi Crnogoraca i Turaka.

Naravno, potpuno nevješt, ne razumijem se u stvari, ne znam što je kadriranje, garderoba, čovjek iz toga vijeka. Sve Crnogorce sam posadio na konje, kao kauboje, a malo je ko imao konja tad u Crnoj Gori.

Dao sam im u ruke i dugačke puške „moskovke“ i to su zapravo neki moji prvi crteži koji su bili na granici sa karikaturom. Malo kasnije sam upoznao Miloša Vuškovića, koji je jedan od naših najboljih karikaturista. On je imao jednu izložbu karikatura, a meni se jako dopala. Pomislio sam da je to nešto novo, jer imam mogućnost da umjesto portreta ili pejzaža, crtam jednu sasvim novu situaciju, a to je duhovita dosjetka. Tu sam se našao. Kupio sam skicer blok i nacrtao 101 karikaturu.

LAGATOR: „Ljudi sjenke“

POBJEDA: A onda ste završili u Pobjedi?

LAGATOR: Tako je. Pobjeda je u tom periodu izlazila vrlo rijetko, a Živko Đurović je bio u tom listu glavni za karikaturu. Osmjelim se i pođem kod njega, dam mu svesku sa 101 karikaturom, od koje me, kad je danas pogledam, pomalo stid jer je to bilo primitivno, naivno, nikakvo... Ali, mnoge ideje su bile dobre. Poslije nekoliko dana Živko me pohvalio, ohrabrio me i povezao sa Borom Šoćom, urednikom sporta u Pobjedi i tada sam počeo da crtam sportske karikature. Prvu karikaturu u Pobjedi sam, dakle, objavio 1966. godine.

POBJEDA: Od tada do danas učestvovali ste na stotinama regionalnih i svjetskih festivala i osvojili više od 130 nagrada. Pored priznanja, što Vam je karikatura još donijela?

LAGATOR: Karikatura mi je donijela više nego slikarstvo.

U početku nijesam uopšte konkurisao, mislio sam da nema šansi da me neko primijeti iz male Crne Gore. Međutim, dobio sam nekoliko nagrada manjeg značaja, ali kada sam 1998. godine dobio „Zlatnog pjera“, koji je bio Oskar za karikaturu, vrata su mi se širom otvorila. Poslije 10-15 godina dobio sam priznanje i pismo iz Kine u kojem kažu da sam učitelj kineskim karikaturistima.

Oni su, dakle, crtali karikature po ugledu na nas. Moram da istaknem da sam u međuvremenu sreo i karikaturistu Darka Drljevića i mi smo, što je jako neobično u stvaralačkom svijetu, najbolji prijatelji.

Mi sarađujemo, konsultujemo se, radimo kao jedan. Među umjetnicima je uglavnom surevnjivost, konkurencija. U Darku sam prepoznao izuzetan talenat, ne samo kroz crtež, već i kroz ideje. To je naravno prepoznao i svijet.

POBJEDA: Dok u karikaturi promišljate o životu, prolaznosti, društvu, raznim globalnim temama, što Vam je bitno u slikarstvu?

LAGATOR: Imao sam tri glavne faze u mojem slikarstvu: „Čovjek u prostoru“, „Narušavanje prostora“ i „Sizifov put“. Čovjeka u prostoru dugo sam slikao, vezujući ga za ambijent u kome živi i stvara. Negdje

17

osamdesetih godina u svijetu je postalo aktuelno, a i danas je, pitanje zagađivanja čovjekove okoline i uništavanje tog prostora. Tada sam i kroz sliku obrađivao temu narušavanja prostora. Nakon 10-15 godina čovjek se zasiti te teme, iako je jako neiscrpna. Čitajući Alberta Kamija i njegov „Mit o Sizifu“, Joneska, Dostojevskog... kao i druge književnike koji su se bavili teorijom apsurda, ali i grčku mitologiju, nastao je moj ciklus „Sizifov put“. Učinilo mi se to jako prijemčivo za likovnu umjetnost.

U svim slikama na neki način imam taj Sizifov kamen, tj. u mom slučaju - kocku.

POBJEDA: U performansu „Sizifov put“ prije dvije decenije gurali ste Sizifov kamen, odnosno veliku kocku od stirodura, tešku blizu 20 kilograma, od Budve do vrha Lovćena. Što ste željeli da postignete?

LAGATOR: Taj Sizifov „kamen“ gurao sam 13 i po sati i snimio film o tome. To mi je najveće iskustvo. Mnogo ljudi se zaustavilo pored mene, pitali su me zašto to radim. Neki su mislili da sam poludio, neki da se borim za Ginisov rekord, a neki su se duboko zamislili kada bih im objašnjavao simboliku mita i mog puta. Kroz taj performans došao sam do izuzetnih spoznaja.

POBJEDA: Kakvih?

LAGATOR: Zemljina kugla je jedan obični Sizifov kamen koji nevidljive i nekontrolisane sile guraju po vasioni, kako bi se uklopio u čitav sistem. Možemo živjeti još ne znam koliko miliona godina, ali čovjek kao jedinka je jako ograničen, budući da živi prilično kratko, gledano sa kosmičke strane.

Ova planeta će sigurno doći do svog kraja, jer sve što se rodi mora i da umre, poput čovjeka ili ptice. Naravno, neće to biti kraj kosmosa, budući da je on beskonačan. Velika je to tema, o kojoj bih mogao da pričam do zore, ali nemamo prostora za to u ovom intervjuu.

POBJEDA: Teško da je iko ranije uradio neki veliki ciklus radova posvećen Cetinju. Znači li to da mnogo dugujete tom gradu?

LAGATOR: Svaki građanin duguje svom gradu. Dok radim taj ciklus, osjećam ogromnu odgovornost, jer je Cetinje moj mikro i makro svijet u kome sam se našao. Hoću da se na neki način odužim tom mjestu, gdje sam prvi put ugledao svijet i gdje sam taj svijet doživljavao i doživio i naravno gdje ću jednom i da zauvijek sklopim oči.

POBJEDA: Kakvo je danas Cetinje?

LAGATOR: Vjerujte da mi je prilično teško dati neki suvisli odgovor a da se ne osjeti određena nostalgija ili tuga za nekim starim vremenima. Cetinje je mjesto u kome ne stanuju više neke vrijednosti koje su nekad i te kako bile značajne i po kojima se taj grad prepoznavao. Samo Cetinje za to nije krivo. Ako bismo tražili krivca, a to ne volim da radim, onda bih rekao da je to jedna globalna i domaća situacija koja kvari sliku, koja dovodi do toga da ljudi ne mogu normalno da žive, da se zaposle, da se obrazuju, formiraju porodicu, nego samo razmišljaju kako i đe da bježe. Prinuđeni su da napuste grad i državu. To je tragedija.

Jovan NIKITOVIĆ

18

Marketing

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Feljton

Ponedjeljak 13. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

19

26.

U zatvorima je umrlo mnogo komita, kako se čuje, truju ih » Piše: Slobodan ČUKIĆ Milorad Mihailović je 19. februara 1920. godine javio da se „Nikšićkom gonećem odredu predalo deset odmetnika od kojih su dvojica (komitske) vođe i to bivši poručnik Kosta Radović i bivši poručnik Ilija Kecojević. Čevskom gonećem odredu predalo se pet odmetnika. U Boki Kotorskoj predalo se tri odmetnika iz Cuca. Na Cetinju se predao jedan odmetnik“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1372).

Konačno, Mihailović je 23. februara javio Vrhovnoj komandi u Beogradu da se „danas predao na Cetinju biv. crnogorski kapetan Đuro Kapa sa dvanaest svojih odmetnika, čiji je vođa bio“. Takođe je izvijestio da se „u Nikšiću predao biv. perjanik Nikola Pećović, jedan od vođa odmetničkih u Nikšićkom kraju“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1382).

Tokom januarsko-februarskog progona poginule su 22 komite, uhvaćeno ih je i primorano na predaju 599, uz 138 odbjeglih regruta iz Nikšićkog bataljona, što ukupno iznosi 757 lica („Crna Gora u egzilu“, Knjiga I, 2004, 228).

Nikšićke komite u izvještaju od 28. marta 1920. svjedoče da je po prestanku predaje komita, represija nad civilima nastavljena jednakom žestinom, kao i da je krajem februara i tokom marta 1920. po selima došlo do masovnog umiranja zbog sabijanja više porodica u jednu kuću, nehigijenskih uslova i zaraza. Kažu da je crnogorski narod krajem zime 1920. godine „umirao na gomile“

Nikšićki ustanici izvještavaju da se nad zatvorenim komitama čine najgroznija isljeđivanja.

Komite na saslušanjima „sve jednako tvrde da su pravi Crnogorci i podanici Crnogorski i da nikad ne priznaju vladavinu Srbijansku. Mi koji smo ostali i dalje u šumi, borimo se s mukama i od studeni, bez hrane, goli, bosi, a stanujemo po pećinama i gudurama”

KOMITE U LANCIMA

Na tu masovnu predaju u januaru i februaru 1920. godine osvrću se nikšićke komite u izvještaju od 28. marta 1920. godine: „Kako se koji komita predavao vlasti ga nijesu zatvarale već ga pustili na slobodu i šnjime lijepo postupali, a odmah mu familiju oslobodili iz zatvora - to su učinili isključivo zato da se što više komita preda, te s tim da postignu svoj politički cilj da dokažu svijetu kako se svaki komita predao i da je crnogorski narod miran i zadovoljan sa sadašnjim stanjem. Iza svega, a sve usljed gladi i videći da komitama koji se predaju ne čine ništa, a familije im oslobađaju, počeli su se predavati ... Kada je prestalo predavanje, odmah su sve komite koji su se predali pozatvarali i stavili na neka gvožđa. Vrlo neznatan broj nijesu zatvarali. Nad zatvorenim komitama čine najgroznija isljeđivanja primoravajući ih da kažu gdje smo mi, šta je i ko sve radio za vrijeme komitovanja, ko je davao hranu i kod koga dolazio i t.d. Za hranu im ne davaju ništa osim dnevno

Crkva u Stubici

Vaso Marković

po pola kila hljeba, mnogi su umrli u kazamatima, kako se čuje, truju ih (podvukao, S.Č.).

Iz zatvora je do sada izbjeglo 12 komita. U okolini Nikšića ostali su još 76 komita koji se predali nijesu niti će se nikad predati. Na isti način u Katunskoj oblasti ima 70 komita koji se takođe nikada neće predati.

I u Piperima, Rovcima i Morači imaće oko 20 do 30 komita. U primorsko Crmničkoj oblasti ne znam da li ima ... Eto pod kakvim okolnostima, po mukama predali su se naše komite a nijesu nijedan dobrovoljno. Na ispitima (saslušanjima, S.Č.) sve jednako tvrde da su pravi Crnogorci i podanici Crnogorski i da nikad ne priznaju vladavinu Srbijansku. Mi koji smo ostali i dalje u šumi, borimo se s mukama i od studeni, bez hrane, goli, bosi i t.d. a stanujemo po pećinama i gudurama – čekamo dok ozeleni grm, pa ćemo opet otpočeti akciju na mase, što (god se, S.Č.) dogodilo i od nas i od naroda, jer nam ovako više živovanja ne-

Đuro Kapa

Kućište u Stubici

ma“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

SRAM I STID

Nikšićke komite se u svom izvještaju osvrću i na postupak nekih ustaničkih vođa: „Ovdje napominjemo da su se nažalost sramno predali sa svojim grupovima komandiri Mato Todorović i Đuro Kapa kao i kap. Ilija Damjanović (koji je ranije bio zaklet Kralju Petru i izdao i nas na Nikšić). Oni trojica mogli su da se ne predaju no da se muče kao i mi, još bolje jer su imali i ljevše pozicije a pri tome i novaca koji su sa sobom ponijeli.

Neka ih sram i stid bilo, ali Bože zdravlja ako preteču – mi ćemo ih za izdajstvo suditi kao oficire koji su od tuda (iz

Italije) došli da nam pomognu“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

MASOVNO UMIRANJE

U nastavku izvještaja govori se o periodu nakon prestanka predaje komita, dakle, od kraja februara do 28. marta 1920. kada je raport i načinjen, a kada je tortura nad narodom ušla u novu fazu: „Srbijanska vlast – kaže se dalje – uvidjevši da je (u šumama, S.Č.) ostao viši broj komita sa svojim prvacima, koji i ustanak dižu, naredila je da se sva sela iz kojih su nepredane komite, što bolje sabiju i grupišu na jedno mjesto. Tako su na primjer sve Stubičane sa svom familijom i sa životinjama sabili kod

Crkve u Stubicu. U jednoj kući namjestili su po pet familija. Onda opremili 60 vojnika koji drže stražu da koji seljak kud ne pođe. Ne dadu im ni u varoš ni u mlin, kao ni čobanu kod životinja, što uz njih straža ne ide. Ne dadu im da obrađuju ni svoje imanje, a vrijeme je došlo da rade. Usljed takvog stanja i tjesnoće, pojavila se bolijest, te narod umire na gomile. Njihov vapaj i kumljenje da se oslobode kućama ne pomaže ništa kod našeg najvećeg neprijatelja Srbijanske vladavine. To sve čine uz prkos dok se predamo i da nas primoraju na predaju glađu. To isto učinili su i sa selima: Kličevom, Straševinom, Ozrinićima, Lukovom, Morakovom, Ogrinom, Broćancem, Trepčima, Gornjim poljem, Glibovcem i t.d.

Na isti način preduzete su mjere kod naroda u Vojnićima, Cucama, Bjelicama, nekim dijelom Njeguša, Donjeg Ceklina i Ćeklića, Lješanske nahije i Komana.

Tako jadni i žalosni narod Crnogorski strada što nijedan narod na svijetu to do sada nije pretrpio“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

SAVRŠENI ZLOČIN

Dakle, nikšićke komite svjedoče da je po prestanku predaje i saznanja da je u šumama ostao veći broj usta-

Nikšićke komite u izvještaju od 28. marta 1920. godine pišu: „Kako se koji komita predavao vlasti ga nijesu zatvarale već ga pustili na slobodu i šnjime lijepo postupali, a odmah mu familiju oslobodili iz zatvora ... Kada je prestalo predavanje, odmah su sve komite koji su se predali pozatvarali i stavili na neka gvožđa. Vrlo neznatan broj nijesu zatvarali”

nika, represija nad civilima nastavljena jednakom žestinom, kao i da je krajem februara i tokom marta 1920. došlo do masovnog umiranja po selima zbog sabijanja više porodica u jednu kuću. Kako se kaže, crnogorski narod je krajem zime 1920. godine „umirao na gomile“. U svemu je najtragičnije to što možemo samo da nagađamo o broju tih stradalnika, jer o tome, osim navedenog izvještaja, praktično nema dokumenata.

Bio je to savršeni zločin okupacione vlasti. Ubijanje bez tragova.

STRAH OD ŠPIJUNA

Nikšićke komite su na kraju svog izvještaja od 28. marta 1920. navele da već duže nijesu imali komunikaciju sa drugim ustaničkim grupama. „Evo četiri mjeseca sa komandantom Krstom Z. Popovićem, Savom Čelebićem, kap. Dušanom Vukovićem, zlicom ljutom, kap. Todorom Borozanom, k a p .

A n d r i j o m Dragutinovićem, nijesmo uhvatili vezu, onda smo na to potajno radili iz nekoliko puta, ali nije čudo, niko se od nas ne smije iz pećine krenuti, jer se bojimo od špijuna da nas ne prokažu gdje smo. Kako smo čuli, komand. Krsto Popović s a p o r u č . Va s o m Markovićem nalazi se u Cucama – kap. Dragutinović i koman. Čelebić na svojim sentima, kao i kap. Niko Kašćelan … Na isti način i za koman.

Pera Vukovića čuli smo da je sa nekoliko komita prebjegao u Skadar, ali to sumnjamo, no prije mislimo da je na svome sentu“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

(Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

KLASA OPTIMIST

Velika bitka Škora i HDZ-a za birače s nižom stručnom spremom Dogodilo se nešto nečuveno u političkoj povijesti. Lažni proroci zaveli su glasače koji su slabo obrazovani. „Šit, tko se tome mogao nadati“, jadikuju ovih dana Plenković i Jandroković » Piše: Ante TOMIĆ Istraživanje je otkrilo da su na predsjedničkim izborima glasači s osnovnom školom većinom glasali za kandidatkinju Hrvatske demokratske zajednice. Ali, nije to bogzna kakva novost. Potvrdilo se nešto što smo odavno znali. Istinska je snaga takozvane stožerne hrvatske stranke u neobrazovanima, u lošim đacima, u nekadašnjim mangupima iz srednje ugostiteljske, koji su umorni od noćnog provoda tiho hrkali u magarećoj klupi, i u njihovim blajhanim i natapiranim djevojkama koje bi samo povremeno, nanoseći ružičasto sjajilo za usne, preko malog okruglog ogledala pogledale nastavnika za katedrom i u sebi rekle: “Ajme, koji kreten!”

Ako je netko dolazio u školu samo s jednom malom bilježnicom, uzdužno presavijenom i nemarno uguranom u stražnji džep traperica, on će za večerom mnogo godina kasnije, na godišnjici mature, vjerojatno biti najgrlatiji domoljub među vama, najnepomirljiviji prema Srbima. Zajedno s jednom, koje se slabije sjećate jer je u drugom razredu ostala trudna i prekinula školovanje, a koja je danas strastvena moliteljica, ogorčena na Istanbulsku konvenciju, seksualni odgoj i cijepljenje djevojčica protiv spolno prenosivih bolesti.

Na svim dosadašnjim izborima

U senci afera vezanih za kupovinu oružja i vojne opreme po cenama kojima se nanosi gotovo nepopravljiva šteta domaćoj vojnoj industriji, traje žestoki sukob između dva naprednjačka tabora.

Jedan predvodi ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i njegov otac Branko, tvrde izvori Danasa, dok je s druge strane direktor BIA Bratislav Gašić u sadejstvu sa Slobodanom Tešićem.

Sukob je uzrokovan konkurencijom u trgovini oružjem, u kojoj je Slobodan Tešić, sa Gašićem kao „svojim čovekom“, sve do nedavnog a m e r i č ko g e m b a rg a b i o neprikosnoven.

GIM, čiji je pravni savetnik Branko Stefanović, najverovatnije uz podršku Amerikanaca, uspeo je da izgura Tešićeve kompanije sa tržišta Saudijske Arabije. Tešić je svojevremeno zbog toga blokirao kamione GIM-a u Krušiku.

Kako naš list nezvanično saznaje, BIA i njen šef pokušavaju u poslednje vreme da doznaju odakle „cure“ informacije u Danas o sve dubljem i žešćem sukobu Stefanovića i Gašića.

Istovremeno, nedeljnik NIN u tekstu pod naslovom „Država nekom majka, nekom maćeha“, navodi da je firma GIM, čiji je glavni posrednik u pregovorima o kupovini oružja od domaćih vojnih fabrika Branko Ste-

u to smo se osvjedočili. Ni statistike ni karte ne lažu, HDZ bez iznimke pobjeđuje u siromašnijim, ekonomski zaostalim dijelovima domovine, među seoskim stanovništvom sa srednjom i nižom stručnom spremom ili, još najbolje, bez i k a k v e s t r u č n e s p r e m e.

Općenito gledajući, potpora Hrvatskoj demokratskoj zajednici obrnuto je razmjerna stupnju obrazovanja glasača. Što su manje knjiga pročitali, oni će u višem postotku izabrati nekoga poput Josipa Đakića i Alojza Tomaševića. To je postalo tako notorno da već i roditelji plaše djecu: “Ne budeš li dobro učio, glasat ćeš za HDZ”.

Hadezeovske vlasti nemaju zaista nikakvog razloga graditi škole po provinciji. Ako načelnik općine baš nema šogora ili kuma s građevinskim poduzećem, kojemu će lukavo namjestiti javni natječaj, dopustiti mu da nerazumno napumpa troškove i na kraju s njim podijeliti plijen, školska zgrada u centru sela je čisti gubitak. Gola šteta za HDZ. Hadezeovcima je u najboljem stranačkom interesu ulagati u sportske kladionice pokraj škola i ukidanje zakona da se maloljetnici ne smiju kladiti.

Ponavljači, dosljedno i ustrajno ocijenjeni nedovoljnima od vrha do dna stranice u dnevniku, koji su svoje skromne intelektualne potencijale uložili samo u

Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro

studiranje vjerojatnosti da Everton u gostima pobijedi Southampton, a Arsenal u sudačkoj nadoknadi izvuče bod protiv Manchester Uniteda, to su hadezeovske uzdanice, njihovi najodaniji ljudi, pouzdana glasačka mašina koja slijepo, mehanički zaokružuje brojeve ispred njihovih imena, to je ona „prava Hrvatska“, o kojoj je predsjednica u predizbornoj kampanji govorila.

Ali, ne! Čekajte trenutak! Dragi gledatelji, ukazao se još netko.

Hadezeova je kandidatkinja neočekivano zijanila drugi mandat na Pantovčaku i svi su se učeni i iskusni u vrhu ove stranke složili zašto se to dogodilo. Nemaju nimalo sumnje u

to. Njihovi su glasači, kratko i jasno, prevareni. Mnogi na koje je HDZ na svim dosadašnjim izborima mogao tvrdo računati, ovaj su put, čini se, bili drsko zavedeni od lažnih proroka. U prvom su krugu glasali za Miroslava Škoru, a u drugome poništili glasački listić jer su bili izmanipulirani i zbunjeni.

Pomućene pameti. Izgubljeni i dezorijentirani. Ima ih možda koji se jedva i sjećaju predsjedničkih izbora. Sve im je u nedjelju ujutro kao u magli prošlo.

Pamte trenutak kad su u Osnovnoj školi Mile Budaka predali legitimaciju biračkom odboru i trenutak kojih dvadesetak minuta kasnije, kad su u

kafiću s druge strane ulice drhtavom rukom ustima prinijeli čašicu loze, a sve između im je kao gumicom obrisano.

Dogodilo se nešto totalno čudno, zaprepašćujuće, nečuveno u političkoj povijesti cijeloga ljudskog roda. Lažni proroci zaveli su glasače sa srednjom i nižom stručnom spremom. „Šit, tko se tome mogao nadati“, jadikuju ovih dana Andrej Plenković, Željko Reiner i Gordan Jandroković, „tko je mogao i zamisliti nešto takvo, da će slabije obrazovani biti zavedeni i izmanipulirani?

Da će netko prevariti ljude bez škole? Pa, nemreš bilivit!“ Kako bilo, tu su sada dvije

Kako su privatni trgovci oružjem potisnuli državni Jugoimport SDPR? GIM i Krušik

Bratislav Gašić i Nebojša Stefanović

fanović, penzionisani činovnik Telekoma, u 2016. po poslovnim prihodima od državnog izvoznika naoružanja i vojne opreme, kompanije, Jugoimport SDPR, bila manja čak 740 puta, a dve godine docnije, samo 8,5 puta.

Kako je bilo moguće da se razlika u prihodima GIM-a, do pre samo koju godinu apsolutno marginalnog igrača u domaćem i svetskom oružarskom biznisu, gotovo sto puta povećaju u odnosu na Jugoimport SDPR, državnog izvoznika naoružanja i vojne opreme, koji se tim pos-

lom bavi više od 70 godina?

Jugoimport je u vreme SFRJ beležio devizni prihod veći i od dve milijarde dolara godišnje, da bi lane zabeležio gubitak u poslovanju od 1,35 milijardi dinara, a 2018. od oko jedanaest miliona evra, uz dramatičan pad izvoza sa 220 miliona dolara u 2016. na 110 miliona dolara u 2018. godini.

Naš list je, podsetimo, već pisao o tome kako su privatni trgovci oružjem potiskivali Jugoimport SDPR i kako je država, a sa njome i domaća vojna industri-

Firma GIM je 3. oktobra 2018. sa Krušikom potpisala treći i poslednji ugovor u toj godini (28/13-GIM-KV/20183) o kupovini i izvozu mina. Dva meseca ranije potpisan je predugovor u vezi sa tim poslovnim aranžmanom kojim je predviđeno da Krušik GIM-u isporuči ukupno 267 mina, od čega 60.000 mina od 60 mm i 50.000 razornih mina od 120 milimetara.

GIM je, ponovimo, mine od 60 mm plaćao za 6,70 dolara manje od Jugoimporta, a one od 120 milimetara čak 22 dolara manje od državnog preduzeća. Kad se onih 60.000 mina od 60 mm pomnoži sa 6,70 dolara i 50.000 mina od 120 mm sa 22 dolara, koliko iznosi razlika u cenama u korist firme koju zastupa otac ministra policije u odnosu na Jugoimport, dolazi se do cifre od oko 1,5 miliona dolara, za koliko su Krušik i Jugoimport SDPR oštećeni u samo jednom poslu valjevske fabrike sa privilegovanim trgovcima oružjem.

ja koja je u njenom (državnom) većinskom vlasništvu, štetovala pri izvozu naoružanja i vojne opreme, u korist državnom vrhu bliskih trgovaca oružjem.

O tome nedvosmisleno svedoče podaci o broju izdatih izvoznih dozvola u 2017. i 2018. U 2017. godini, Jugoimport SDPR-u izdato je 156 dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme širom sveta, a privatnim kompanijama ukupno 73.

U 2018. godini, međutim, Jugo-

import je dobio gotovo tri puta manje izvoznih dozvola, odnosno tek 55, dok su Vektura trans, GIM, Partizan tek, Tehnoglobal, Tehnoremont i Krupnik zajedno dobile 66 dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme.

Posebno je indikativan slučaj firme Vektura trans koju je u februaru 2017. osnovao Slobodan Tešić, da bi u decembru te godine bila u stopostotnom vlasništvu Milana Subotića, koji je 2018. bio i šef logistike u Tešićevoj kom-

političke opcije koje se argumentirano, zrelo i odmjereno obraćaju istim glasačima iz pasivnih krajeva. U očekivanju idućih parlamentarnih izbora mogao bi se možda od toga natjecanja napraviti izvrstan reality show, s jedne strane Miroslav Škoro i njegova buduća stranka, Hrvatska tamburaška stranka prava, a s druge Andrej Plenković i HDZ, da u gumenim čizmama, skakućući između blatnjavih lokava, obilaze slavonske, ličke i vlaške zabiti i umiljavaju se manjkavo pismenim domoljubima u specijalnom izdanju emisije „Ljubav je na selu“.

Njihova borba za loše đake, već se sada može naslutiti, bit će grčevita i bespoštedna. Jer naklonost glasača sa srednjom ili nižom stručnom spremom ne može se, razumije se, dobiti opreznim, promišljenim, istančanim porukama. Ne možete im se udvarati kartama za operne premijere, pozivnicama za večeri poezije i otvaranja izložbi. Otimajući se za životni prostor, desničari će se mlatiti širokim zamasima, bez mnogo uglađenosti, divlje i prostački. I Andrej Plenković i Miroslav Škoro će prije idućih izbora posegnuti duboko, grebati po dnu i podići mnogo mulja odozdo. Kad jednom počnu, trebat će svakako potjerati djecu na spavanje. To neće biti program za mlađe od osamnaest. paniji Partizan tek.

Ventura trans je već 2018. godine postala jedan od najozbiljnijih igrača u oružarskom biznisu u Srbiji, pošto je te godine uvećala prihod za osam puta i dobila čak 21 izvoznu dozvolu.

Istovremeno je ostvarila prihod od 2,2 milijarde dinara, odnosno više i od GIM-a i od Tehnoremonta Petra Crnogorca i drugih privatnih firmi.

O sve povoljnijem položaju privilegovanih privatnih trgovaca oružjem u odnosu na državni Jugoimport SDPR još „slikovitije“, bez ikakve dileme, svedoče cene po kojima jedni i drugi kupuju razorne mine od valjevskog Krušika.

Privatni trgovci bliski državnom i vrhu Srpske napredne stranke, pre svih kompanije Slobodana Tešića i firma GIM, Krušikove razorne mine od 60 milimetara kupuju po ceni od 45,20 dolara po komadu.

Troškovi proizvodnje tih mina su do pre koju godinu iznosili 44,99 dolara, a u međuvremenu su mogli samo da porastu zbog povećanja cene energije, rada, repromaterijala…

Iste mine Jugoimport plaća 51,90 dolara po komadu.

Još je drastičnija nesrazmera kad su u pitanju razorne mine od 120 milimetara koje su privatni trgovci Krušiku plaćali po 195 dolara (fabrička cena je 192,67 dolara), dok je Jugoimport SDPR, prema dokumentaciji kojom raspolažu izvori našeg lista, te iste mine kupovao za 217 dolara, to jest 22 dolara više nego GIM, Tešić i „kompanija“.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

21

Mišljenja

» Piše: Dragan Bursać Rijetko ko je pisao o trijumfu genocida, potpunom trijumfu genocida, a još je rjeđe neko apsolvirao tu temu na nekoj sociološkoj ili pravnoj ravni. Razlog je i više nego jednostavan – malo gdje je genocid u istoriji čovječanstva trijumfovao.

Ako prođete kroz Potočare, vidjećete dvije cjeline. Sa desne strane, iz pravca Bratunca, nalazi se memorijalni kompleks sa mezarjem, sa onim silnim nišanima, koji svijetu i nebu nad sobom pokazuju svu monstruoznost jedne vojske, jedne ideologije, jedne politike – srpske u devedesetim godinama, a koje su imale namjeru biološki istrijebiti sve Bošnjake na jednoj teritoriji.

Srebrenica nije jedini, ali je najeklatantniji primjer genocidne namjere i genocidnog čina. I svako ko je došao u Potočare (a morao bi svako da dođe zbog sebe i svog potomstva) osjetio je reakcije na svojoj koži. To se tijelo ježi pred slikom užasa, to ljudski organizam doslovno organski ne podnosi zlo koje osjeća, a koje se desilo u julu 1995.

Sa druge strane magistralnog puta nalazi se sakralni dio kompleksa Potočari. Jednom riječju, put raspolućuje tu cjelinu.

I sad zamislite Bošnjaka povratnika kako sa prozora svoje poluobnovljene kuće gleda nekakvu povorku automobila, traktora i kamiona, sa koje se vijore srpski barjaci, isti oni pod kojima je počinjen genocid, sa ljudima, bradatim ljudima u prevoznim sredstvima, istih onih fizionomija koju su imali izvršioci genocida. Zamislite takvog jednog čovjeka kako čuje pjesmu rulje, koja se veseli kroz raspolućene Potočare.

Zapravo, nemate šta mnogo zamišljati:

» Piše: Ljubodrag sTOJaDINOVIć Uživanje je posmatrati Dačić Ivicu sa mikrofonom. Ništa zabavnije od dosadnog pevača koji nikako ne ume da se otrese upornog falširanja.

Bezbroj je takvih prizora na osnovu kojih sklapamo pazle o razdraganosti srpske elite na raznim festivalima klovnova i pajaca.

Manjak muzičkog dara Dačić zabašuruje podatkom da je srpska maćeha ovdašnjeg turbo treša, Ceca Ražnatović, rođena u Žitorađi. Kao i Ivica, uostalom. Bili su školski drugovi i ostali zauvek vezani zavičajnim uspomenama. Pesma im je u južnjačkim genima i vreloj krvi, a ima glasina da je svoj hit Lepi grome moj diva posvetila Ivici a ne Arkanu.

Dobro, Dačić ne izgleda preterano žestoko, nije Apolon, teško bi se udenuo u standardne gaće. Ali, da je trom, mekan i trehuljiv, sve su to samo prividi. Čovek je kalup južnjačkog mačizma, dežmekasti no energični maneken Srbije pred zemljama za koje smo jedva čuli da negde postoje.

Nije poznato ima li Srbija uopšte Ministarstvo spoljnih dela. Nije joj ni potrebno, jer ova država uz unutrašnje nema ni spoljne poslove. Da postoje, neko bi ih već obavljao.

Božićni trijumf genocida „Dok sam večerao čuo sam, između ostalih, pjesmu ‘Ne volim te, Alija, zato što si balija’. Jadna li je vjera i blagdan dok je ovakvih vjernika! Nemam ništa protiv Badnje večeri, Božića i pružanja podrške bilo kome, ali davati podršku nekome, a istovremeno nekoga ponižavati i vrijeđati – to je ravno životinjskom shvatanju“, rekao je Alija Tabaković iz Srebrenice za portal Klix.

Eto, to je puni, nepatvoreni trijumf genocida!

Genocid se vraća kući

Poznanici, potomci, rođaci ili samo ideološki nasljednici onih koji su počinili genocid vratili su se na mjesto genocida da bi ga glorifikovali. Teško je i preteško povući makar i imaginarnu paralelu bilo gdje u svijetu sa tim nerazumnim činom.

Da li bi ljubitelji Himlera, Geringa, Gebelsa, Ajhmana, Hitlera mogli to da rade u Mauthauzenu, Aušvicu, Treblinci? Ni u

Bi li ljubitelji Himlera, Geringa, Gebelsa i Hitlera mogli ovo raditi u Mauthauzenu, Aušvicu, Treblinci? ludilu. Niti ih ima u tolikom broju niti bi smjeli, jer je striktno zabranjeno, a niti će to raditi.

Dok je ove civilizacije oko nas.

Kažem: oko nas, jer smo mi ovdje tek na obodu civilizacije, tek balkanski arhipelag užasa, u kojem je žrtva po ko zna koji put silovana. Preciznije, 8.372 žrtve samo na ovom mjestu, koje su – o, ironije – na Božić, najradosniji hrišćanski praznik, koji, navodno, štuju četnici, morale sa onog svijeta da slušaju pjesme svojih ubica. „Ne volim te, Alija, zato što si Balija“, odjekivalo je Potočarima. Zvonila je sramota tog 6. januara, na Badnji dan, jednako kao što je zvonila i 11. jula 1995. I sve je isto, nekažnjeno i nesankcionisano, iako opušteno – zločinački.

A bio je to, pretpostavićete, samo početak divljačkog orgijanja onih što za sebe kažu da su

hrišćani. Nastavila se pjesma uz pucnje iz prangije i u samoj Srebrenici i Bratuncu, a veliko finale sačuvano je za Višegrad, jer ipak su tamo u Pionirskoj ulici tih devedesetih paljeni živi ljudi samo zato što su Bošnjaci.

Tako je u tom četničkom piru gorjelo i dijete koje ni ime nije stiglo dobiti. Ovo u „četničkom piru“ vrlo je bitno jer je početak ove godine u tom istom Višegradu obilježen četničkim pirom, ovog puta pravdanim, k’o biva, Božićem.

I da, da se razumijemo, nisu to bili nekakvi kvazičetnici. O, ne!

Bili su to pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta, inače posve legalnog – o, apsurda – u zemlji u kojoj je počinjen genocid.

I onda nakon svega, a pogotovo nakon višegodišnjih ponavljanja i demonstracije trijumfa genocida i genocidnog nauma,

djeluje pomalo naivno saopštenje Tužilaštva Bosne i Hercegovine u kojem stoji da je ono formiralo predmet koji se odnosi na zastrašivanje povratničke populacije i podsticanje i izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu i Srebrenici. Šta to formiranje tog predmeta znači, najkonkretnije? Na koji će način četnici biti procesuirani kada nisu uradili ništa nelegalno u sramotnom pravnom sistemu, koji ne poznaje kaznu za negiranje genocida i zločina, jer takav zakon mi nemamo? Šta će im reći potencijalni tužilac ako ih nađe? To što arlaučete nije u redu prema mrtvima.

Oni upravo to i rade jer nije u redu prema žrtvama genocida.

Mogli su umjesto ratnih pjesama pjevati „Mir, brate, mir“ od EKV-a, ali koga boli donji dio leđa za svim tim faktima?! „Mir, brate, mir“ Milana Mladenovića, ali i ljudi oko Električnog orgazma i Partibrejkersa legitimiše onu drugu Srbiju i one druge Srbijance, koji su izgubili bitku od četnika i neočetnika. Za Božić pjevati o miru, suštinski za ideologiju zla, predstavlja izdaju. A ćutati pored Potočara ili, preciznije, kroz Potočare bio bi njihov poraz. I to je nedopustivo u očima krvnika, koji su pobijedili, na veliku žalost, i u kvazimiru i zdrav razum i istinski mir.

Tužiće Te čeTnik zaTo šTo Te zlosTavljao

‘neljudima koji veličaju ratne zločince, koji pjevaju četničke, ratnohuškačke pjesme, neće se desiti apsolutno ništa’

Dunja Mijatović rekla je tom prilikom da nadležni organi hitno i efikasno moraju da procesu-

Dačić i njegovi podvizi Umesto toga, ostaje nam samo ministrov šarm, kao poslednji i jedini adut. Šta to znači? Da je izgledan, zabavan, duhovit. Da zrači, ima nedokučivu auru, a iz njega iskače fluid koji ga čini neodoljivim. Da je veselnik i veseljak, pa ume i sa kraljevima i sa fukarom, da bude odjednom sve što poželi. Da popije, pojede, podrigne, podvikne, podvrisne, prdne, zaojka, odjodluje, umukne, zaplače, padne u karasevdah. Oznoji se, dremne, plakne obraze, skine krmelje i ponovi sve to, kad god poželi.

Pa jeste, zar I.D. nije sve to što je nabrojano? I šta mu nedostaje da bi ušao u istoriju? Ništa, sve je tu. On je već u istoriji.

Radeći ono što nikada nije, svoju je misiju shvatio kao obrtanje velikog točka unatrag, u nadi da se nešto od onoga što sanja može vrnuti na početak. Zbog toga je pionir diplomatije, neopisivo uporni mališan koji u zemlje trećeg sveta zalazi gradeći tamo potpuno originalnu stvar. A ona se u srpskom diplomatsko-političkom novogovoru zove otpriznavanje!

Ovaj novi pojam, pored toga što je besmislen, da ne kažemo blesav i budalast, značio bi u opisnom prevodu ovo: povlačenje priznanja Kosova,

što je akt nekih država koje su prethodno priznale to što su povukle.

U poslovima otpriznavanja, uz korišćenje raznih veština, ubeđivanja, podmićivanja, nagovaranja, navaljivanja, dosađivanja i već opisanog šarma, Dačić Ivica je postigao najviše što se u istoriji reverzibilne diplomatije moglo postići. Njegov pohod još traje, još je nekoliko stena otkriveno na Pacifiku.

Jureći za potpuno nevažnim egzotičnim senzacijama, Dačić je zaboravio bit stvari: suština srpske spoljne politike morala bi da se zasniva na državama koje jesu priznale Kosovo, jer su one najvažnije za određivanje stabilne pozicije Srbije. Da li je moguće da veseli ministar to ne zna? Moguće je da zna, ali verovatno ne zna i izgleda da nije razumeo o čemu je reč.

Ako nije razumeo, to je misaoni problem klovnovske vlade i čitavog murdarskog režima.

Ako jeste, stvari stoje još gore, i u opasnom su sudaru sa interesima ove države. Što će reći, a to već godinama ovde dokazujemo, da su najvažniji poslovi u rukama najvećih mamlaza, koji očekuju da bude proslavljena svaka njihova nova budalaština.

I onaj koji drži Dačića na svo-

joj sisi, podstiče takve radove, dokazujući da u svojim slaboumnim idejama nije usamljen. Kapetan avetinjskog broda ima posadu kakvu je želeo.

Dačić čini sve da ostane u samaru i ugrabi onoliko od vlasti koliko je još moguće. Ima na svojim plećima hipoteku koferčeta i još neke mutne stvari, pa mu i Službe ili jači partneri u režimu, stalno drže jajca tačno iznad procepa.

Zbog tako projektovanih neprijatnosti, I.D. se u kratkim pauzama otpriznavanja dohvatio novog podviga.

U novom Vučićevom iracionalnom ispadu povodom

srpske stvari u Crnoj Gori, Dačić Ivica je istrčao bar korak ispred rude sa vodećom zapregom. I predložio užasnu stvar: da Crnogorcima koji imaju srpsko državljanstvo, valja to (državljanstvo) staviti pod sumnju, ili oduzeti, ako oni rezolutno ne podrže srpsku stvar u Crnoj Gori. I svuda gde te srpske stvari ima.

Lišavanje državljanstva je naj t e ž a m e ra p re t va ra n j a čoveka, građanina u apatrida.

Za Solženjicina, gubitak sovjetskog državljanstva je bio teža trauma od sibirskih i kolimskih gulaga. I Boris Pasternak, Rudolf Nurejev pa Mihail Barišnjikov gubili su svoje do-

Sjedište SPS-a na Studentskom trgu u Beogradu

iraju one koji podstiču mržnju i snažno se zauzmu protiv trenutnog javnog diskursa koji sije podjele, poniženja i strah umjesto da promoviše pomirenje.

A zašto je bitna ta izjava komesarke Vijeća Evrope za ljudska prava? Dabome, ne zato što će se nešto riješiti na terenu nego zato što će se desiti upravo suprotno.

Da do kraja pojasnim: neljudima koji veličaju ratne zločince, koji pjevaju četničke, ratnohuškačke pjesme kroz najveća stratišta bošnjačkog naroda, neće se desiti apsolutno ništa.

Ali, isti ti neljudi, ako se osjete ugroženi od novinara, pojedinaca ili aktivista koji su ih markirali kao pristalice i ljubitelje zločinaca ili zločinačkih ideologija i kojima je zbog toga ugrožen biznis, npr., itekako će vas tužiti i najvjerovatnije dobiti na sudu. Eto, to je sva istina, to je i pravno doveden trijumf genocida.

Nisu genocidne ideologije pobijedile samo zato što su nekažnjene, ostavljene na miru da metastaziraju, što su sociološki teške za deratizaciju, kao bubašvabe. O, ne! Pobijedile su zato što su dobile i pravnu bitku u nesrećnoj zemlji u kojoj i država i pravo stoje na njihovoj strani.

A mrtvi, šta je sa mrtvima? Šta je sa silovanim ženama i muškarcima, ubijenom djecom, djecom rođenom kao posljedica silovanja, spaljenim ljudima?

Oni čekaju naredni Božić, ili možda Uskrs ili lokalne izbore ili promociju kakve opskurne knjige... Nije više ni važno – biće prilike. Elem, čekaju da se opet i opet neko istrese na njima. Legalno, naravno.

movine i tražili nove, bežeći od tiranije.

Dačić još nije prozvao kapitalne izdajnike srpstva, njemu su pred mutnim očima obični građani koji imaju svoj, drugačiji stav od zvaničnih fanatičnih budala. Pa bi on da ih ovdašnje operetske diktature liši milosrdnim aktom odnarođavanja.

Stav koji se brani je, u stvari, poslednje i najvažnije sredstvo opstanka koje čovek ima.

Možda nismo sasvim dobro razumeli šta je želeo da kaže čovek koji je nekada učio političku teoriju, istoriju države i prava, i makar jednom pročitao Deklaraciju o ljudskim slobodama.

On verovatno jeste čitao, ali nije uspeo da sazna o čemu je reč i šta sledi kad režim isteruje državu iz slobodnih ljudi.

Tada se bezazleni pajac, koji svojim lošim pevanjem ushićuje publiku sa još gorim ukusom, pretvara u egzekutora.

Sreća je što ovde nemamo Sibir, Indigirku i Kolimu. A ni Goli otok više nije ono što je bio, niti pripada svetoj srpskoj zemlji.

Neki ljudi koji su ismevali Vučića, ili mu pretili na društvenim mrežama, nisu izgubili pasoš. Ali su umrli ili su zatočeni u zatvorskim bolnicama posebnog tipa. Mislite o tome kad od vas traže da podržite najvažniju srpsku stvar, ili zavolite onoga ko je tako grčevito drži.

22

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA FINANSIJE Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada - Podgorica, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 2/18 i 34/19), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (»Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi«, br.38/18, 43/18) i Odluke sekretara Sekretarijata za finansije Glavnog grada Podgorica broj 05-402/19-6954 od 30.decembra 2019.godine o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta, objavljuje JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za finansije Glavnog grada - Podgorica: Samostalni/a referent/kinja za obradu računovodstvene dokumentacije u Sekretarijatu za finansije Glavnog grada -1 izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (osim lica koja imaju položen pravosudni ispit); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

Posebni uslovi: - Srednje obrazovanje, 240 kredita CSPK-a (IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Ekonomska škola ili Gimnazija, - Najmanje 3 godine radnog iskustva na računovostveno - finansijskim poslovima, - Poznavanje rada na računaru Dokumenta koja podnosi kandidat: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www. podgorica.me) - CV - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja (najmanje 3 godine radnog iskustva na računovostveno - finansijskim poslovima) - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore - Izvod iz matičnog registra rodjenih - Uvjerenje da protiv kandidata/kinje nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti i da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačin j ava n j a l i st e ka n d i d a t a ko j i ispunjavaju uslove javnog oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Službeni list Crne Gore«, br. 050/18).

Popis propisa potrebnih za provjeru sposobnosti: Ustav Crne Gore (»Služ-

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

beni list Crne Gore«, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list br.02/18 i 34/19), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Sl.list CG br.02/18 i 34/19), Zakon o upravnom postupku (»Službeni list Crne Gore«, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17),Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada(“Sl. list CG-OP” br. 38/18 i 43/18,), Zakon o budžetu Glavnog grada i fiskalnoj odgovornosti(“Sl.list CG br.20/14, 56/14, 70/17, 4/18 i 55/18) Zakon o finansiranju lokalne samouprave(“Sl. list CG br.3/19).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji (ne starije od 6 mjeseci), preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se učesnik prijavljuje.

NAPOMENA: 1. Kandidati su obavezni da dostave samo dokaze o nivou kvalifikacije obrazovanja koji su propisani u posebnim uslovima oglasa a ne i dokaze o eventualnom naknadnom stručnom usavršavanju.

2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180 JU CENTAR LJUBOVIĆ Adresa: PODLJUBOVIĆ B.B.

Tel.: 020-663-105 Email: centarljubovic@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ZAŠTITAR/KA LICA I IMOVINE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -potrebna licenca za rad -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VLADIMIR NAZOR“ Adresa: UL.GOCE DELČEVA 7

Tel.: 020-645-315,020-645-316 Email: osv.nazor.pg@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine; -za 15 časova nedeljne norme; -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 2 mjeseca 2. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo -probni rad 2 mjeseca

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

-svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JU OŠ ,,BRANKO BOŽOVIĆ“ Adresa: JAROSLAVA ČERMAKA 2

Tel.: 020-270-479 Raspisuje konkurs za IZBOR DIREKTORA ŠKOLE -1 izvršilac Za direktora /icu može biti izabrano lice koje ima: 1.Najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispinjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog,psiholog, ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.

2.Licencu za rad u obrazovno- vaspitnoj ustanovi 3.Pet godina radnog iskustva u nastavi Kandidat je dužan da ,uz prijavu na konkurs, priloži i program razvoja javne ustanove.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala, ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, kao i ljekarsko uvjerenje.

Izbor se vrši na period od 4 godine.

-Svi kandidati, osim posebnih , moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom –opšti uslovi-.

Prijave sa dokumentacijom dostavljati na adresu: JU OŠ“BRANKO BOŽOVIĆ“ Ul.“JAROSLAVA ČERMAKA“ 2 – PODGORICA u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Kontakt podaci poslodavca: Telef/fax 270-479 e.mail osbrankobozovic@T-com.me LOVĆEN ŽIVOTNO OSIGURANJE AD Adresa: MARKA MILJANOVA 29/III

Tel.: 020-231-882,020-231-896 Email: hrm@lo.co.me Oglašava potrebu za: 1. AGENT/ICA PRODAJE, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši

poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: -cv slati na e-mail:hrm@lo.co.me; -kontakt tel:020-231-882; -upotreba sopstvenog vozila UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Adresa: 13 JULA BR 2

Tel.: 020-481-169,020-481-157 Email: politickenauke@t-com.me Raspisuje JAVNI OGLAS Za izbor tri saradnika u nastavi na Fakultetu političkih nauka, na određeno vrijeme – dvanaest mjeseci, sa punim radnim vremenom, za oblasti angažovanja: - Politikologija i međunarodni odnosi (dva izvršioca); - Socijalna politika i socijalni rad ( jedan izvršilac).

Uslovi (u skladu sa članom 75. stav 1.

Zakona o visokom obrazovanju): - student master studija (društvenohumanističke nauke) koji je završio osnovne ili specijalističke studije (društveno-humanističke nauke) sa najmanjom prosječnom ocjenom B (8,50); - student doktorskih studija (društveno-humanističke nauke), odnosno doktorant koji je završio master studije (društveno-humanističke nauke) sa najmanjom prosječnom ocjenom B (8,50); - lice koje je steklo naučno zvanje doktor nauka (društveno-humanističke nauke) .

Na završenom nivou studija, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena.

Bliži uslovi za izbor u zvanje saradnik u nastavi (u skladu sa članom 105. stav 1. Statuta Univerziteta Crne Gore): 1) pokazana sklonost za nastavni i naučno-istraživački rad (objavljeni naučni i stručni radovi, izlaganja na naučnim skupovima, pedagoško iskustvo, učešće u projektima i slično), 2) dužina studiranja, 3) nagrade za postignute uspjehe u studiranju.

Kandidati uz prijavu dostavljaju: - Dokaze o završenim specijalističkim, magistarskim ili doktorskim studijama i prosječnoj ocjeni; - Dokaz o statusu studenta magistarskih ili doktorskih studija;

- Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte; - Dokaze o ispunjenosti bližih uslova za izbor u zvanje saradnik u nastavi.

Dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije.

Rok za prijavljivanje kandidata – osam dana od dana oglašavanja prijave o slobodnom radnom mjestu.

Prijave i dokumentacija se dostavljaju na adresu: Univerzitet Crne Gore - Fakultet političkih nauka, Podgorica, Ulica 13. jula br. 2 (tel. 020/481-157).

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

BAR TEL: 030/313-048

VUKČEVIĆ TRADE DOO Adresa: Zeleni pojas 35

Tel.: 069/330-023 Oglašava potrebu za: 1. TOČIOC GORIVA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 20 dana 2. PRODAVAČ/ICA -KASIR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Kandidati treba da poznaju rad na kasi

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DOO VODOVOD BISTRICA Adresa: UL MUHA DIZDAREVIĆA 8

Tel.: 050/ 432- 239 Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA MATERIJALNE KNJIGE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: - da ima visoku školsku spremu - VII

23

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

stepen stručne spreme - Menadžerbachelor of science -da ima jednu (1) godine radnog iskustva na sličnim ili istim poslovima SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI 2. TERENSKI/A INKASANT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana 3. TERENSKI/A INKASANT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana 4. ŠEF/ICA RAZVOJA VIK/A, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS , Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: - da ima visoku školsku spremu - VII stepen stručne spreme, -bachelor građevinarstvo -da ima jednu (1) godine radnog iskustva na sličnim ili istim poslovima SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI 5. KNJIGOVOĐA/TKINJA GLAVNE KNJIGE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: - da ima visoku školsku spremu - VII stepen stručne spreme - specijalista menadžmenta javnog sektora -da ima jednu (1) godine radnog iskustva na sličnim ili istim poslovima SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JU VIŠA STRUČNA ŠKOLA POLICIJSKA AKADEMIJA DANILOVGRAD Adresa: BOŽOVA GLAVICA DANILOVGRAD

Tel.: 812 527 Email: ljubisa.pejovic@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RUKOVODILAC/KA UNUTRAŠNJE SLUŽBE ZAŠTITE – ODGOVORNO LICE ZA POSLOVE ZAŠTITE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 72 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -VII 1 nivo Nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita CSPK-a); stu-

dijski program iz oblasti društvenih nauka, -Šest godina radno iskustvo na poslovima zaštite ili poslovima policijskog službenika, bezbjednosno odbrambenim poslovima, poslovima izvršenja krivičnih sankcija ili poslovima u bezbjednosnim službama -Dozvola za zaštitu lica i imovine -Znanje engleskog jezika nivo B2 Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa u državnim organima.Kandidati su dužni dostaviti: -Prijavu za slobodno radno mjesto; -Ovjerenu fotokopiju lične karte; -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta (ne starijeod 6 mjeseci); -Diplomu ili Uvjerenje o završenom nivou obrazovanja; -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se goni po služebnoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci) Kandidati neophodnu dokumenatciju dostvaljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je neophodno napisati: ime iprezime, adresu, naziv ustanove i radnog mjesta, kontakt telefon) na adresu Javna ustanova Viša stučna škola “Policijska akademija”, Božova glavica b.b.

81410 Danilovgrad, sa naznakom javni oglas.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ HERCEG NOVOG DOO Adresa: PARTIZANSKI PUT 1

Tel.: 031/350-900, 031/321-052 Email: agencijah.novi@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PRAVNI/A ZASTUPNIK/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru, Pravosudni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: agencijah.novi@t-com.me

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

MILIĆ PLUS DOO Adresa: Kočanska 21 A

Tel.: 069/063-753 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U STOLARSKOJ RADIONICI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III Trajanje oglasa: 30 dana RAMEL DOO Adresa: HERCEGOVAČKI PUT 17

Tel.: 067/221-012 Email: ramel@tcom.me Oglašava potrebu za: 1. ELEKTROINSTALATER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme pu-

no, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS) Trajanje oglasa: 1 dan 2. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS), SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan 3. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 1 dan

PLAV TEL: 051/255-060

OŠ ,,DŽAFER NIKOČEVIĆ“ Adresa: ČARšIjSKA

Tel.: 067/323-666 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Profesor/ica matematike VII-1 stepen, položen stručni ispit, da ima licencu za rad.

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme za 6 (šest )časova sedmično do 30.06.2020 godine.

Probni rad traje 3 (tri) mjeseca.

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Profesor matematike VII-1 stepen , položen stručni ispit,licenca za rad. Probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca 3. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Vaspitač/ica VI ili VII-stepen stručne spreme, položen stručni ispit , licenca za rad. Radni odnos se zasniva na određeno za rad u prvom razredu za pola norme do 30.06.2020 godine .

Probni rad traje 3 (tri) mjeseca.

4. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE , 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Gusinje Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Nastsvnik/ica ili profesor/ica razredne nastave , (tri izvršioca) na određeno , i to jedan u matičnoj školi i dva u područnim odjeljenjima.

Uslovi: Nastavnik/ica ili profesor/ica razredne nastave VI ili VII- stepen,

položen stručni ispit, licenca za rad .Probni rad traje 3 (tri)mjeseca.

Radni odnos se zasniva u nastavi na albanskom jeziku na određeno radno vrijeme do 30.06.2020 godine .dva izvršioca i jedan do povratka radnika sa bolovanja.

Za sve kandidate/kinje važi da dostave dokaze o ispunjenosti uslova , državljanstvo Crne Gore ili kopiju biometrijske lične karte.Prijave i potrebna dokumenta slati na adresu JU OŠ ,, Džafer Nikočević,, Čaršijska b.b. 84326 Gusinje.

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

GIMNAZIJA ,,TANASIJE PEJATOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: TRšOVA BR. 27

Tel.: 052/356-028 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/ICA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Određeno vrijeme do 30.06.2020. godine.

GIMNAZIJA ,,TANASIJE PEJATOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: TRšOVA BR. 27

Tel.: 052/356-028 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana GIMNAZIJA ,,TANASIJE PEJATOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: TRšOVA BR. 27

Tel.: 052/356-028 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/ICA NA POSLOVIMA GRIJANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Instalater grijanja Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2020.godine,položen ispit radne osposobljenosti u skladu sa zakonom o energetici.

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD OPŠTINA PLJEVLJA I ŽABLJAK Adresa: UL. VUKA KARADŽIĆA BR. 42

Tel.: 052/301-264 Email: csrpv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA FINANSISKOADMINISTRATIVNIM POSLOVIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani ekonomista, Po-

ložen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana

ROŽAJE TEL: 051/271-343

DO EMPIRIUM Adresa: rožaje

Tel.: 067332013 Oglašava potrebu za: 1. OBRAČUNSKI RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan

ULCINJ TEL: 030/412-213

JZU DOM ZDRAVLJA ,,BOGDAN VUJOŠEVIĆ“ Adresa: UL. BOšKA STRUGARA BB

Tel.: 412-433,412-424 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Na odredjeno vrijeme do povratka doktora sa specijalizacije.

Uslovi - Visoko obrazovanje u obimu od 360(CSPK-A) kredita, VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja, završen medicinski fakultet Potrebna dokumentacija: - diploma o završenom medicinskom fakultetu - nostrifikacija diplome i izjednačavanje diplome stečene u inostranstvu - uvjerenje o položenom stručnom ispitu - uvjerenje o državljanstvu - kopija biometrijske lične karte - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje od suda da se ne vodi krivični postupak Dokumentacija se prima u originalu ili formi ovjerene kopije.

Prijave na oglas se primaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

Prijave sa nepotpunom dokumentacijom se neće razmatrati.

2. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - Visoko obrazovanje u obimu od 360(CSPK-A) kredita, VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja, završen medicinski fakultet Potrebna dokumentacija: - diploma o završenom medicinskom fakultetu - nostrifikacija diplome i izjednačavanje diplome stečene u inostranstvu - uvjerenje o položenom stručnom ispitu - uvjerenje o državljanstvu - kopija biometrijske lične karte - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje od suda da se ne vodi krivični postupak Dokumentacija se prima u originalu ili formi ovjerene kopije.

Prijave na oglas se primaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

Prijave sa nepotpunom dokumentacijom se neće razmatrati.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

MalI oglasI NEKRETNINE CENTAR – Hercegovačka ulica jedinstvena ,savremena poslovna zgrada (rezidencija)727m2 sa parkingom i garažom za 12 vozila.

Prodajem.

Tel. 069/867-791 1 LOKAL 415m2- centar 10m od raskrsnice ulice Slobode i Hercegovacke. Privatni parking za 8 auta. Prodajem.

Tel. 069/871-452 2 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan.

Tel. 069/744-197, 00352691839209viber 3

IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno.

Tel. 069/744-197, 069/879-584, 00352691839209viber 4 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

27

Dana 12. januara 2020. u 84. godini preminula je naša draga Дана 11. јануара 2020. у 74. години упокојила се

SLAVKA Vasilijeva PAVLOVIĆ rođena Nikolić

МИЛЕВА пок. Николе ЂУКАНОВИЋ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 12. januara od 12 do 16 časova i 13. januara od 9 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Sveti Jovan Vladimir u Dobroj Vodi.

Ožalošćeni: suprug VASILIJE – VASKO, kćerke NADA, SONJA, MILA i LJILJA, brat MIRKO, snaha MILENA, sestra STANKA, unučad, praunučad, bratanići i ostala rodbina

606

Tužnim srcem javljamo da je posle kraće i teške bolesti 12. januara 2020. u 92. godini preminula naša draga

рођена Вукчевић Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 12. јануара од 10 до 16 часова и 13. јануара од 10 до 15 часова. Сахрана ће се обавити 13. јануара на градском гробљу Чепурци у 15 часова. Ожалошћени: син НЕДЕЉКО - ЛОЛО, кћерке СНЕЖАНА и НЕВЕНКА, брат ПАВЛЕ, сестра РАДМИЛА, снахе СМИЉАНА, АНКИЦА, ПЕРСА, ВЕСНА, РАДМИЛА, ЈАДРАНКА и МИЛИЦА, унучад МАРКО, СЛАЂАНА и СУЗАНА, праунучад, ђеверичићи ЈАДРАНКО, РАНКО, БРАНКО, ВАСО и ТИХОМИР, ђеверичне ДРАГИЦА и КОСА, братанићи СЛАВЕН и ЂОРЂЕ, братаничне МАРИЈАНА, ИНДИРА, ВЕСНА и ВАЛЕНТИНА, сестрић ИВАН, сестрична ИВАНА и остала многобројна родбина ЂУКАНОВИЋ и ВУКЧЕВИЋ 591

Javljamo da je

JOKA Andrijinog ŠEKARIĆ Saučešće primamo u porodičnoj kući – selo Pilatovci 13. i 14. januara do 14 časova kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju Pilatovci – Vraćanovići.

Ožalošćeni: bratanići DRAGAN, BLAGOTA i RANKO, sestra ANĐELIJA, snahe MILUŠA i VASILJKA, bratanična RADMILA, NEVENKA, STANISLAVKA i DRAGANA, unuk MARKO, sestrić, sestrične, porodice ŠEKARIĆ i PERUĆICA i ostala mnogobrojna rodbina

NUO – NOŠ Frana PALJUŠEVIĆ preminuo 11. januara 2020. u 90. godini.

Saučešće za dragog nam pokojnika primamo u kapeli Malesija u Tuzima, 13. januara od 17 do 22 časova i 14. januara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Benkaju – Zatrijebač.

Ožalošćeni: brat KOLJA, sinovi MARAŠ, NIKOLA i ZEF, sestra LJULJA, kćerke LJENA, PAŠKA, KATRINA, MARIJA i HANA, snahe MARIJA, MARIJA i ANĐELA, unučad TONI, MARKO, MARIO i LJEON, unuke MERI, ĐINA, TINA, LORENA i LARA, kao i ožalošćena porodica PALJUŠEVIĆ

627 Posljednji pozdrav dragoj

601 Dana 11. januara 2020. poslije kraće i teške bolesti napustila nas je u 60. godini naša draga

VESNI od njene snahe 626

JADRANKE Mićkove VUKAŠINOVIĆ

VIDOSAVA - VIDA POPOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom tetku

rođena Stijović

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 12. januara 2020. na Novom groblju na Cetinju.

VLADIMIRU PEROVIĆU 587

Ožalošćeni: kćerka DANIJELA, sinovi ŽELJKO i IVAN, snaha DANIELA, braća VESELIN i MILIJA, sestre SAVA i RADA i ostala mnogobrojna rodbina

od MIŠA BRNOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav mom dobrom drugu i prijatelju

605 Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

MIRJANI FATIĆ VIDI BATO VELIMIROVIĆ sa porodicom

Tvoja sestra RADA sa porodicom

593

020-202-455, 020-202-456.

Zla bolest te otrgla od nas, ali tvoj vedri lik čuvaćemo od zaborava u našim srcima i našim mislima.

619

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Дана 12. јануара 2020. у 73. години престало је да куца велико и храбро срце нашег вољеног

DIMITRIJE – DIMO JOVOVIĆ ДИМИТРИЈА – ДИМА Станковог ЈОВОВИЋА

Саучешће примамо на гробљу Чепурци, 13. јануара од 9 до 14.30 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга МИЛКА – БЕБА, ћерка ТАТЈАНА – ТАЊА, син ИВАН, сестра ДЕСА, унука АСЈА, брат од стрица ЂОРЂИЈЕ, братанић, братанчна и породице ЈОВОВИЋ и САВОВИЋ

Voljeni moj Dimo, Gotovo pedeset godina smo dijelili u braku i dobro i loše. Mladalačka ljubav je izdržala sve probe vremena i zrelo doba smo dočekali još više posvećeni jedno drugom. Ovu poslednju bitku nismo uspjeli da dobijemo, ali ovaj smiraj nije kraj, samo ćeš sada trajati na drugačiji način. Imam za čim da se osvrnem i čega da se sjetim.

Bez tebe više ništa neće biti isto, ali tvoj glas, lik i svi naši razgovori uvijek će živjeti u meni.

Tvoja životna saputnica BEBA

624

618

DIMITRIJE – DIMO JOVOVIĆ DIMITRIJE – DIMO JOVOVIĆ Dragi naš tata, Uvijek si znao da prepoznaš pravi poredak važnosti. Cijenio si život u svim njegovim pojavama, i muški i ljudski se borio za njega. Voljeli smo te beskrajno i bezuslovno, više nego što smo pokazivali – ali prećutno se podrazumijevalo.

Naučio si nas da cijenimo dobrotu i plemenitost, pokazao šta su hrabrost i borba, otkrio kako da u oporim stvarima nađemo ljepotu, a u sitnicama radost. Da su materijalne stvari ništa, a prostori duše i duha – sve. I u ovim zadnjim danima do poslednjeg trenutka smo gledali šta je snaga volje.

Tata, duboko poštovanje!

Mom bratu, mom uzdaniku, posljednji pozdrav

Srca su nam prepuna tebe, a ova bol će jednom zatreperiti svjetlošću.

Tvoja djeca

Sestra DESA TANJA i IVAN

623

625

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

U petak, 10. januara u 81. godini preminuo je naš

Umrla je 11. januara 2020. godine

PETAR – PEKO Radovanov NIKOLIĆ

Po želji pokojnika sahranjen je 12. januara na gradskom groblju Čepurci, u krugu porodice i prijatelja.

VESNE pok. Zorana MAJSTOROVIĆ rođene Vukašinović

Sahrana je obavljena u krugu porodice 12. januara na Meterizima Rijeka Crnojevića.

TOMICA PETRIČEVIĆ sa porodicom

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 13. januara od 10 do 14 časova i 14. januara od 10 do 14 časova, gdje će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Zmaj Jovina 121 – Stari aerodrom.

Ožalošćeni: brat RANKO - PINJO, bratanići VLADAN i IVAN sa porodicama, snahe LJILJANA i JADRANKA, zaova ZORICA, ujak LJUBOMIR, braća od tetaka, braća i sestra od ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

617

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem kolegi

Tužnim srcem javljamo da je 12. januara 2020. nakon kratke i teške bolesti prestalo da kuca srce naše drage

BOSILJKA - BOSE Đokova PETRIČEVIĆ

Ožalošćeni: supruga OLGA - NURA, kćerka IVANA, sinovi MARKO i NIKOLA, sestra MICA, zetovi PETAR MIRKOVIĆ i ZVEZDAN MITROVIĆ, snahe DESANKA i BILJANA, unučad MILICA, ĐINA, JOVAN, ĐURĐA i PETAR, bratanići, sestrići, bratanična, sestrična i ostala rodbina

609

29

Najboljem ocu, tastu, svekru i đedu 607 Našoj voljenoj

PEKU

PEKU NIKOLIĆU

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio, što smo u tebi uvijek imali oslonac i snagu.

S poštovanjem, REDAKCIJA POBJEDE

Tvoji: IVANA, MARKO, NIKOLA, ZVEZDAN, BILJANA, MILICA, ĐINA, JOVAN, ĐURĐA i PETAR 610

608 Posljednji pozdrav našem dragom

VESNI Tiho je iskoračila iz života i otišla u nezaborav, tamo gdje nema bola ni patnje.

Vesna, ponosni smo što si naša, a riječima ne možemo iskazati tugu.

Tvoj brat RANKO i snaha LJILJA

Čika 612

Draga tetka

PEKO

PEKU NIKOLIĆU

Hvala za ljubav, prijateljstvo, koje ste nam dali, koje smo imali i koje ste nam ostavili.

NOVKA, VALENTINA, SANJA i RADOJICA

Kumica TAMARA i MILIĆI

VESNA

611 Hvala za ljubav, toplinu, podršku, za sve lijepe trenutke koje smo proveli s tobom.

602 Tvoji: IVAN, JELENA i KRISTINA

Dragom 613

VESNA PEKU NIKOLIĆU

Draga tetka

Draga naša Vesna, otišla si u zagrljaj svome bratu i majci koje si nesebično voljela i svu svoju ljubav i nježnost poklanjala kad im je bilo najpotrebnije.

Uvijek si bila naša miljenica i ponos, takvu ćemo te pamtiti.

U ime svih divnih dana provedenih skupa, posljednji pozdrav.

Ujak LJUBO FILIPOVIĆ, ZAGORKA, SAŠA i SRĐA sa porodicama

SPOMENKA i GORAN ĐALOVIĆ sa djecom

VESNA

622

615 Našem

Posljednji pozdrav dragoj

Ostali smo bez naše plemenitosti i dobrote. Ostali smo bez tebe. Čuvaćemo te u našim srcima.

Tvoji: VANJA, MARIJA i ANJA

VESNI MAJSTOROVIĆ 614

PEKU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BORKA sa porodicom

sa kojim smo dijelili sve važne trenutke.

621

MIRA, LJUDMILA, SAŠA i KATJA POPOVIĆ 616

e-mail: oglasno@t-com.me

30 Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

POMENI

Dana 11. januara 2020. preminula je u 94. godini naša draga

Dana 13. januara 2020. navršavaju se 22 godine od prerane smrti moga SJEĆANJE 13. 1. 2015 – 13. 1. 2020.

SENAD GRAĐEVIĆ JOVANKA Vladova RADOMAN rođena Marićević

Tvoju plemenitost duše, karakter i poštenje čuvaćemo u našim srcima od zaborava.

VESKA MRĐENOVIĆA Trajno u mom srcu i mislima živi tvoja ljubav. Zaborav ne postoji.

Tvoja supruga NENA MRĐENOVIĆ 595

Tvoja strina ZINETA sa djecom Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 12. januara 2020. na Novom groblju na Cetinju.

583

Dana 13. januara 2020. navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene

Danas je pola godine od kada je umro moj brat

OŽALOŠĆENA PORODICA

LJILJE V. KOSTIĆ

592

NOVAK JANKOVIĆ Posljednji pozdrav voljenoj babi i prababi

Tvoja PORODICA Nole, moj veliki bolu i tugo, teških pola godine je prošlo.

Nositi tvoju smrt nepodnošljivo je teško, ali tvoj častan život daje mi snagu.

Tvoja sestra VJERA ORLANDIĆ sa porodicom

JOVANKI Vladovoj RADOMAN

585 Danas je godina od smrti naše drage sestre

TUŽNO SJEĆANJE 13. 1. 1989 – 13. 1. 2020.

584

Bila si i ostaćeš voljena zauvijek. S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru, zaslužila si.

600

Ljubav ne umire. Zauvijek u našim srcima.

Nedostaješ...

13. januar 2013 – 13. januar 2020.

MARE

Od unučadi NENADA i MARIJE sa porodicama

Posljednji pozdrav majci

RADMILA – BEĆKA Miloradova POPOVIĆ

Voljena sestro, otišla si u vječnost, ali ne i u zaborav.

MILORAD POPOVIĆ

Tvoje sestre BEBA i MILE sa porodicama

Tvoja PORODICA

589

586

rođena Vukčević Teško je reći i danas da te nema više.

JOVANKI Vladovoj RADOMAN Plemenita duša, veliko srce i častan život nikada neće umrijeti.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru, mila moja majko 599

590

Kćerke LJILJANA i DAŠA

Dana 13. januara 2020. navršava se pet godina od smrti

Ćerka DRAGICA

MILO Savov RADOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

VELIMIRA KARADŽIĆA Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe neće nikad.

JOVANKI Vladovoj RADOMAN 596

Prođe tužnih 40 dana od kada se upokojio u Gospodu, naš dragi i mnogo voljeni suprug, otac, brat i stric

Sin VASKO sa porodicom

Sin MILJAN, snaha MIKICA, unuk BRANISLAV i unuke SONJA i NATAŠA sa porodicama

Dragi naš voljeni Milo, bio si i ostao naš uzor, nada i podrška, iskren, dostojanstven i plemenit. Imao si veliko srce puno dobrote. Nedostaju tvoje riječi i osmijeh, koje danima ne čujemo. Mnogo nam nedostaješ, teško je bez tebe. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav.

Počivaj u miru, u zagrljaju sina i brata.

Porodica zahvaljuje svima, koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas.

Zahvaljujemo Mitropoliji crnogorsko- primorskoj čije je sveštenstvo održalo parastos i duhovno osnažiše i okrijepiše porodicu.

Ožalošćeni: supruga VIDOSAVA, sin SAVO, ćerka SNEŽANA, brat BLAGOTA – BLAŽO i sinovac MARIJO

588 Dana 13. januara 2020. godine navršavaju se dvije godine od smrti našeg

603

Posljednji pozdrav dragoj babi

Navršava se 40 tužnih dana od smrti mog voljenog brata

MILA RADOVIĆA

VUKOTE Bajovog RADULOVIĆA JOVANKI Vladovoj RADOMAN 597

Unuk VESKO RADOMAN

Posljednji pozdrav

Voljeni naš, Vrijeme koje prolazi ne briše bol i tugu za tobom. U svakom našem danu živi sjećanje na tebe i naše zajedničke dane.

Lijepi naš, nedostaješ nam u svakom trenu, da zagrliš, podržiš, podstakneš...

Sa ponosom na tebe koračamo kroz život i čuvamo te u našim srcima.

Tvoju plemenitost i ljubav čuvaću u srcu i duši.

Počivaj u miru.

Tvoja sestra ZORE RADOMAN sa porodicom 594

Vole te tvoji: supruga LIDIJA, kćerke OLIVERA, ZORICA i KATARINA i unučad ANDRIJA i ANĐELA 620

MILO RADOVIĆ

JOVANKI V. RADOMAN Hvala ti za sve što si učinila za mene i moju porodicu.

Počivaj u miru.

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi svak i tetak.

S ponosom se sjećamo tebe.

Đever ĐOKO, jetrva ZORE, đeverične BILJANA i SANJA sa porodicama 598

LJEPOSAVA, MILOVAN i MIRKO BOŠKOVIĆ sa porodicama 604

TV program

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

SERIJA

RTCG 1 16:00

FILM

31

PRVA TV 23:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

U ime kralja – Dva svijeta

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Katarina Velika



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 12:05 Montenegro all in one, r.

13:05 Avanture Heti Feder, r.

14:05 Katarina velika, s.

15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Katarina velika, s.

18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Avanture Heti Feder, s.

22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno I, s.

00:15 Dnevna soba, r.

01:40 Argumenti, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



   RTCG 2

07:00 Slonovi i tonovi 07:30 Rukomet: Češka Makedonija, EP, s.

09:00 Rukomet: Francuska Norveška, EP, s.

10:30 Dnevna soba, r.

12:10 Vrata ostaju otvorena, film 13:50 Strani dokumentarni (arte): Geolino 14:15 Luda kuća, r.

15:00 Agrosaznanje, r 16:00 Ulica milosti, r.

17:00 Zapis, r.

17:45 Studio rukomet 18:05 Rukomet: Crna Gora Bjelorusija, EP 19:45 Studio rukomet 20:05 Uoči prvenstva Evrope u vaterpolu, emisija 20:20 Rukomet: Hrvatska Srbija, EP 22:00 Luda kuća, s.

22:40 Ulica milosti, s.

23:45 Glas Amerike 00:15 Rukomet: Crna Gora Bjelorusija, EP, snimak 01:45 Rukomet: Hrvatska Srbija, EP, snimak

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva

14:05 15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 22:10 23:00 23:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Sinđelići, s.

Urgentni centar Noćni žurnal U ime kralja – Dva svijeta, film 01:00 Ekskluziv, r.

01:15 Paramparčad, r.

02:00 Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

10:50 11:00 12:25 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:15

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Konak Kod Hilmije, r.

Gulperi, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Južnjačka akcija 3, film Moja bivša superdjevojka, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Ljubav i osveta, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Velvet, r. Žrtve ljubavi s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Dokumentarni program 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Grinberg, film 00:25 Bez granica, r.

01:15 Skoro prijatelji, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Crna Gora

prognoza za 13. 01. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

07:30 08:00 09:25 10:00

NOVA M

IZLAZAK SUNCA

7.10 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.32 sati

Min.

Max.

-5° 5° -6° -4° 5° -2° 2° 4° -6° 3°

6° 15° 6° 7° 15° 9° 13° 15° 6° 13°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

-3° -4° -4° -6° 3° -7° -7° 5° 5° -10°

9° 6° 6° 4° 13° 6° 6° 14° 14° 3°

Utorak 14. 01. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra pretežno sunčano. Na sjeveru, prijepodne po kotlinama magla i sumaglica ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -8 do 7, najviša dnevna 4 do 16 stepeni.

www.meteo.co.me

Srijeda 15. 01. 2020.

32

Magazin

Ponedjeljak, 13. januar 2020.

Aleksandra Kovač predstavila singl ,,Mlečni put“

Lična, intimna i krhka priča BEOGRAD - Pjevačica i kompozitorka Aleksandra Kovač predstavila je novi singl ,,Mlečni put“. Autorka opisuje ovu pesmu kao priču o gubitku.

- Dok sam je pisala, osjećala sam usamljenost, nespokoj i bijes, koje svi osjećamo kada gubimo svoje blago. Nadam se da će ova pjesma pružiti utjehu svima koji su ostali bez nekog svog. Duboko je lična, intimna i krhka, kao i svaka prava ljubav – kazala je Kovač, prenose Novosti.

Aleksandra je, prije objavljivanja, poslala pjesmu nekolicini prijatelja i saradnika da je preslušaju i iskažu svoje impresije. Oni su to učinili putem video-snimaka koje je Kovač postavila na Fejsbuku. Među njima je glumac Gordan Kičić, koji nije skrivao oduševljenje.

- Pjesma je fantastična. Navijam za nju i za njen novi album. Prema tome – obavezno slušanje. Ja se trenutno nalazim na skijanju. ,,Mlečni put“, skijanje i ovo doba godine apsolutno imaju veze jedno sa drugim – kazao je Kičić.

Slične su i impresije kompozitora Tončija Huljića.

- Glas podrške za novu pjesmu moje dobre prijateljice Aleksandre Kovač. Ona je još jednom dokazala da ne slijedi trendove, već da stvara svoj trend. Pjesma mi se mnogo dopada, pogotovo refren. O interpretaciji nemamo što posebno da pričamo. Ko je doktor – doktor je. Puno sreće, palac gore za novu pjesmu – istakao je Huljić.

Sve pjesme prati potpuno novi art koncept, audio i video prezentacije. Ovaj album je vrsta muzičke biografije, u kome Aleksandra muzikom dočarava neke od najtežih, ali i najsrećnijih trenutaka svog života. ,,Mlečni put“ je najava za biografiju Aleksandre Kovač koja se očekuje do kraja godine.

Objavljen trejler za četvrtu sezonu popularne serije

Stjepan Hauser obradio Pučinijevu ariju ,,Nessun dorma“

Prvijenac u februaru

ISTRA - Nakon što je u novembru predstavio ,,River Flows In You“, Stjepan Hauser januarske dane je začinio arijom ,,Nessun dorma“ iz zadnjeg čina opere ,,Turandot“ Đakoma Pučinija.

Arija je postala globalno popularna nakon što ju je Lućano Pavaroti zapjevao na otvoranju Svjetskog prvenstva u fudbalu 1990. godine.

Spot je sniman u Istri, tačnije u Šijanskoj šumi (,,Kaiserwald“), a Hauserovu emotivnu i moćnu izvedbu prati sedamdesetak djece iz dječjeg simfonijskog orkestra, Udruga So Do – El Sistema Hrvatska. Režiju potpisuje Medvid produkcija.

Lokacija za snimanje takođe ima važnu simboliku, jer je Hauser prohodao baš u toj šumi. „Nessun dorma“ će biti objavljena na Hauserovom prvom solo albumu „Classic“ (Sony Classical/Menart) na kojem će biti njegove omiljene klasične melodije koje je pažljivo birao i aranžirao za violončelo.

Riješen spor sa producentima prestižne muzičke nagrade

,,Fargo“ stiže na proljeće LOS ANĐELES - Nova, četvrta sezona popularne serije „Fargo“ dešava se u Kanzas Sitiju 1950. godine.

Najveći grad američke države Misuri je mjesto koje su u prvoj polovini 20. vijeka naselile dvije grupe imigranata: Italijani iz Evrope i Afroamerikanci iz država američkog juga u kojima su i dalje bili diskriminisani.

U trenutku dešavanja serije, kriminalni sindikati iz ovih grupa su nakon dugogodišnjeg sukoba sklopili mir. Bos

italijanske mafije Donatelo Faba (Tomazo Regno) i vođa afromeričke bande Loj Kenon (Kris Rok) su čak razmijenili svoje najmlađe sinove kako bi zacementirali svoj savez, ali još uvijek nije sigurno da li će to biti dovoljno za miran suživot dvije kriminalne organizacije.

Glavne uloge u četvrtoj sezoni serije „Fargo“ igraju Kris Rok, Timoti Olifant, Džesi Bakli, Ben Višou i Džejson Švarcmen. Prva epizoda nove sezone će biti prikazana 19. aprila na kanalu FX i striming servisu Hulu.

- To su najljepše i najromantičnije melodije ikad napisane u klasičnoj muzici. Djela najvećih kompozitora, odsvirana na violončelu, najljepšem i najromantičnijem instrumentu ikad - opisuje Hauser svoj prvijenac. Album je snimljen u pratnji Londonskog simfonijskog ortkestra, a produkciju potpisuje Robin Smit.

Posebnu pažnju je posvetio i Mocartu koji je napisao mnogo predivnih djela pa je bilo teško odabrati što staviti na album, kaže Hauser koji je za ovaj album odabrao dirljive polagane stavke iz „Concerto for Clarinet“ i „Piano Concerto No. 21“ i „Lacrimosa“ iz Mocartovog „Rekvijema“.

Među kompozicijama koje je obradio su još i „Swan Lake“ (Čajkovski), „Piano Concerto No. 2“ (Rahmanjinov), „Lascia Ch`io Pianga“ iz opere „Rinaldo“ (Hendl), ukupno 16 vrhunskih djela izvedenih na violončelu.

Kako je najavio na društvenim mrežama, njegov prvijenac biće objavljen 7. februara.

Frontmen grupe R.E.M. predstavio novo izdanje

Stajp se bori pjesmom protiv klimatskih promjena

Ariana Grande nastupa na dodjeli Gremija

LOS ANĐELES - Ariana Grande vraća se dodjeli Gremija nakon prošlogodišnjeg spora oko nastupa. Pjevačica koja izvodi hit ,,Thank U, Next“ je na društvenim mrežama objavila da će 26. januara nastupiti na 62. dodjeli ove prestižne muzičke nagrade.

Ubrzo nakon nje, ova informacija je potvrđena i na službenom nalogu Gremija na Insta-

gramu. Aerosmit, Lizo i Bili Ajliš su samo neki od izvođača koji će ove godine nastupiti na dodjeli Gremija rame uz rame sa Arianom Grande, piše CNN. Prošle godine ona je odlučila da ne nastupi niti da prisustvuje ovom događaju nakon spora sa producentima.

Izvor blizak pjevačici rekao je za CNN u to vrijeme da su producenti koji su zaduženi za realizaciju dodjela nagrada Gremi u početku odbili izbor

Grande da izvede pjesmu ,,7 Rings“, da bi se kasnije složili pod uslovom da izaberu njenu drugu pjesmu.

Dvadeset šestogodišnja pop zvijezda nominovana je u pet kategorija, a njen nastup na ovom događaju uslijediće neposredno nakon što je objavila svoj koncertni album ,,k byee for now (swt live)“ te nakon što je okončala ,,Sweetener World“ turneju u Los Anđelesu.

NJUJORK - Nekadašnji pjevač i frontmen grupe R.E.M. Majkl Stajp, proslavio je svoj šezdeseti rođendan uz objavljivanje spota za njegov drugi singl pod nazivom ,,Drive To The Ocean“.

Kao i prethodno za pjesmu ,,Your Capricious Soul“ Stajp je ostvario uspješnu saradnju sa neprofitnom organizacijom ,,Pathway To Paris“, u zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena.

Spot za pjesmu ,,Drive To The Ocean“ može se preuzeti na zvaničnom sajtu Majkla Stajpa, a sva zarada ostvarena njegovom prodajom biće, u narednih godinu, usmjerena na finansiranje poduhvata organizacije ,,Pathway To Paris“ na suzbijanju klimatskih promjena.