Dnevni list Pobjeda 19.01.1991. by Pobjeda

POVODI: Zahtjevi studenata beogradskog Pravnog fakulteta za radikalnim mjerama prema Crnoj Gori gorki su plodovi devedesetih

PRIMJERI: Bivši bokser Zoran Vujičić tvrdi da je našao lijek za multipla sklerozu

Nokautirao bolest velikim količinama vitamina D3 STR. 15.

Sindrom studentskog kleronacionalizma BISERKO: Cijela nacija je iznenađujućom brzinom homogenizovana, Srbi „nijesu bili ovoliko složni još od 1999“, zbog duboke frustracije što se Crna Gora osamostalila

GRUHONJIĆ: Ako u 21. vijeku imate državu gdje studenti kao vrhovnog autoriteta navode neku crkvu i patrijarha - mislim da se to graniči sa pravoslavnom džamahirijom

Nema snijega, pa nema ni turista

STR. 2. i 3.

Poslanik Socijaldemokrata o prijedlogu izbornog zakona

Na Žabljaku nijesu zadovoljni početkom zimske sezone, nadaju se padavinama krajem mjeseca

STR. 4. i 5.

Statistika nacionalne Erazmus + kancelarije u Crnoj Gori o mobilnosti studenata, nastavnika i administracije

Za četiri godine oko 2.000 ljudi ,,pokupilo“ znanje iz inostranstva

Mugoša: Opozicija bi trebalo da ima interes za nastavak dijaloga

Sopran Olivera Tičević povodom premijere opere „Boemi“ u CNP-u

STR. 3.

Auto PEUGEOT METROPOLIS RS CONCEPT

LAVLJI KONCEPT

STR. 13.

STR. 16. i 17.

POD LUPOM: Zakon o radu

Novine u postupku zasnivanja radnog odnosa » Piše: Vesna SIMOVIĆ-ZVICER

STR. 8. i 9.

Lijepa energija približiće ljubav

STR. 13.

Politika

Nedjelja, 19. januar 2020.

Vlada demantovala tvrdnje potpredsjednika Vlade Srbije o otkazu zbog nacionalnog izjašnjenja

Dačić plasirao lažnu vijest PODGORICA - Direktor kompanije Monteorganica d.o.o. Jovan Nikolić demantovao je tvrdnju prvog potpredsjednika Vlade i ministra inostranih poslova Srbije Ivice Dačića, prema kojoj je brat njegovog šefa obezbjeđenja, koji je iz Bijelog Polja, dobio otkaz nakon što se nacionalno izjasnio kao Srbin, objavljeno je na Twitter nalogu Vlade Crne Gore. - Gospodin Vinko Purić je od novembra 2017. godine zaposlen u kompaniji Monteorganica koja se bavi kontrolom i sertifikacijom organske proizvodnje i finansira iz budžeta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore. Angažovan je na poslovima stručnog saradnika za organsku stočarsku proizvodnju. Od novembra 2019. godine, tačnije prije dva mjeseca, gospodin Vinko Purić je potpisao ugovor na neodređeno vrijeme, znači ugovor o stalnom radnom odnosu, i na tim poslo-

vima se nalazi i dan-danas - saopštio je direktor Monteorganice Jovan Nikolić. Iz Vlade podsjećaju da je lažnu vijest o navodnom otkazu Vinku Puriću, koju je saopštio Dačić u emisiji „Ćirilica“ Televizije Happy 13. januara, prenijelo više medija. - Ivica Dačić je ovu lažnu vijest plasirao kao dokaz svoje neistinite tvrdnje da u Crnoj Gori svako ko se nacionalno izjasni kao Srbin dobija otkaz - navode iz Vlade. I. K.

Demantovana još jedna lažna vijest

Konzul Rakočević nije bio na protestu ispred Crkve Svetog Marka PODGORICA – Ambasada Crne Gore u Srbiji oštro demantuje tvrdnje poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića u tekstu objavljenom u pojedinim medijima u kojem se navodi da je „konzul Crne Gore Vuk Rakočević opservirao skup“ u Beogradu - navodi se u

objavi na Tviteru. - Konzul Rakočević nije prisustvovao okupljanju ispred Crkve Svetog Marka, stoga ova objava predstavlja još jednu u nizu vijesti koje se plasiraju intenzivno ovih dana sa namjerom manipulisanja i obmanjivanja javnosti - navodi se u saopštenju. I. K.

Poslanik DPS-a reagovao na tvrdnje Rudovića

Anđušić: Lični interes diktira politički stav

PODGORICA - Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović je odavno poznat kao čovjek kojem lični interes diktira politički stav, zato ne čude maliciozni komentari i ruganje građanima govoreći da su izborni zakoni donijeti na brzinu, a cjelokupna javnost je godinu dana kontinuirano obavještavana o radu Odbora za izborno zakonodavstvo, koji je sve to vrijeme pripremao zakonska rješenja - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić. Rudović je u izjavi za Pobjedu ocijenio da je najava DPS-a da će izborni zakon ponuditi opoziciji kao platformu za razgovor još jedna predstava za međunarodnu javnost, te da je uvredljiva i nerealna.

Anđušić je, reagujući na izjavu Rudovića, poručio da bi, ,,trebalo razumjeti pokušaj Rudovića, da neprincipijelnim stavom, pokuša animirati neku od opozicionih političkih skupina, ne bi li mu, dodaje on, eventualnim angažmanom produžili politički vijek, jer sam za tako nešto sam nije sposoban“. - Demokratska partija socijalista i njeni koalicioni partneri su već najavili da prijedlog Zakona o izboru poslanika i odbornika, kao i set medijskih zakona treba da posluže za obnavljanje dijaloga vlasti i opozicije. Vlast je ta koja je sve vrijeme insistirala na dijalogu i prihvatala sugestije svih aktera u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo. Pa ipak, opozicija u Crnoj Gori je inferiorno pobjegla od dogovora, dok vladajuća koalicija svoju ruku drži i dalje pruženom za dogovor o izbornim zakonima - naveo je Anđušić. Prema njegovim riječima, razumljivo je da je veoma teško za opoziciju da objasni i domaćoj javnosti i međunarodnoj zajednici zašto ne pristaju na dogovor o izbornim zakonima sa vladajućom koalicijom kada je, kako dodaje, vlast spremna na dijalog i prihvatanje svih pravno utemeljenih prijedloga aktera u procesu. R. P.

POVODI : Zahtjevi studenata beogradskog Pravnog fakulteta za ra mjerama prema Crnoj Gori gorki su plodovi devedesetih godina BEOGRAD – Crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti na vidjelo je izgurao frustriranost sprskog nacionalizma i pokazao da je srpsko društvo u procesu restauracije primitivizma, ocjena je sagovornika Pobjede povodom najnovije sinergije crkvenih i akademskih krugova oličenih u studentima koji zastupaju stavove patrijarha srpskog. Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko i dr Dinko Gruhonjić, docent na žurnalistici Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i nekadašnji predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine nijesu iznenađeni radikalnim zahtjevima studenata beogradskog Pravnog fakulteta okupljenih u Studentski klub. Protjerivanje crnogorskog ambasadora iz Beograda, raskidanje ugovora za 40 zemalja u kojima Srbija pruža gostoprimstvo crnogorskim diplomatama, obraćanje međunarodnim tijelima zbog kršenja međunarodnih konvencija u Crnoj Gori i da o tome raspravlja Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija – zahtjevi su ispostavljeni na protestu u Beogradu.

Sindrom studen kleronacionalizm BISERKO: Iznenađujućom brzinom je homogenizovana takoreći cijela nacija. Srbi „nijesu bili ovoliko složni još od 1999“, zbog duboke frustracije što se Crna Gora osamostalila GRUHONJIĆ: Ako u 21. vijeku imate državu gdje studenti kao vrhovnog autoriteta navode neku crkvu i patrijarha mislim da se to graniči sa pravoslavnom džamahirijom

REPRIZA RETORIKE

Za naše sagovornike to nije iznenađenje. Biserko navodi da je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio okidač za eksploziju srpskog nacionalizma, ali i frustraciju koja nikad nije splasnula. - Iznenađujućom brzinom je homogenizovana takoreći cijela nacija, Srbi „nijesu bili ovoliko složni još od 1999“. Nije čudno što su upravo studenti Pravnog fakulteta iznijeli zahtjeve o protjerivanju crnogorskog ambasadora. Uz prepoznatljivu ideološku matricu, Pravni fakultet ima specifičnu težinu. Radi se o vrhunskim pravnim stručnjacima, koji su Slobodanu Miloševiću, a kasnije i Vojislavu Koštunicu, davali pravni legitimitet posebno u vrijeme tragičnih događaja koji su obilježili raspad Jugoslavije, od ustavno-političkog nasilja, preko sistematskog kršenja ljudskih prava do masovnih razaranja i ratnih zločina – kaže Biserko. Sve to, smatra ona, upućuje na složen, i nikako slučajan splet mnogih događaja i okolnosti koje su profilisale ovakvu pojavu na beogradskom Pravnom fakultetu. - Naravno, da na Pravnom fakultetu ima mnogo i idejnih, i profesionalnih oponenata, ali se njihov glas nažalost, u javnosti mnogo rjeđe čuje – ističe sagovornica. Biserko ističe da Beograd nikada nije prihvatio crnogorsku nezavisnost i smatra se da je još moguće Crnu Goru vratiti u državni okvir sa Srbijom. - D ovo l j n o j e podsjetiti na izjave poput onih ,,da smo mi tada bili na vlasti Crna Gora se ne bi otcijepila“. U raznim komentarima se ponovo ističe teza da su neadekvatne Avnojevske granice dovele do ova-

Protest beogradskih studenata

kve situacije. Optužuje se Badinterova komisija koja je ,,dovršila posao na titoističkim principima“. Razvija se teza da je zakon upriličen (naravno po diktatu Zapada) kako bi se razbila SPC koja je ,,ostala jedini relevantan garant integralnosti srpstva i srpskih zemalja“ - navodi Biserko. Primjećuje da se to sve naslanja na Lomparovu tezu da nije bez razloga iz ,,srpske amputirana i proglašena crnogorska oktroisana nacija“, te da je ,,nezavisnost Crne Gore i njeno rasrbljavanje i suštinsko transformisanje u polatinjeni Montenegro“. Cilj nezavisnosti, prema toj percepciji bio je da se ,,crnogorsko stanovništvo trajno odvoji od srpskih korijena i antagonizuje prema Srbiji“. - Imajući sve ovo u vidu paljenje zastave, dovođenje ,,Delija“ pred crnogorsku ambasadu, protesti po Vojvodini, litije po Crnoj Gori samo ukazuju koliko je duboka frustracija činjenicom da se Crna Gora ne samo osamostalila, već je postala i članica NATO, što je u suštini glavna prepreka za nasilnije ponašanje - zaključila je Biserko. Gruhonjić

ocjenjuje da su zahtjevi studenata gorki plodovi 90-ih godina. - Riječ je o mladim ljudima koji su tada rođeni i odrastali u društvu koje nije denacifikovano. Mi danas živimo sve ono što su bili rezultati pogubne politike balkanskog kasapina Slobodana Miloševića. On smatra da je takva sadašnja ali i prethodna vladajuća politička elita koja nije imala hrabrosti ili nije željela da se suoči sa najgorim zločinima na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata koji su počinjeni u ime građana Srbije. - Ovo su logične konsekvence toga, to je miks državne politike, obrazovne politike i kućnog vaspitanja. Srbija je 25 godina poslije ratova natopljena nacionalizmom. U procesu smo reprimitivizacije, deemancipacije i restauracije primitivizma. Srbija se vraća na grane na kojima je bila prije Drugog svjetskog rata - zaostalu balkansku primitivnu seljačku državu koja je ogrezla u radikalskoj ideologiji objašnjava Gruhonjić i zapaža da je jugoslovenski socijalizam sa ovih prostora bio incident u pozitivnom smislu. Socijalizam, po njemu, je pokušao da emancipuje zatuca-

Opomena susjedima - Zabrinjavajuće je za odnose u regionu da su i nove generacije u Srbiji profilisane na istoj matrici koja je dovela do raspada Jugoslavije. Njihova radikalizacija na crnogorskom pitanju samo je opomena svim susjedima da u Beogradu ne postoji spremnost za priznavanje nove realnosti u regionu - ocjenjuje Biserko.

na patrijahalna društva, ali je ta vrsta prosvijećenog socijalističkog apsolutizma prekratko trajala. - Na kraju je sve eksplodiralo i vratili smo se na one niske grane na kojima smo bili prije procesa emancipacije - kaže Gruhonjić i ocjenjuje: ,,Pravni fakulteti u Srbiji su bastioni nacionalizma, a bogami i fašizma“.

PITANJE AUTORITETA

Još jedna neobičnost među ovim studentima je da za proteste i zahtjeve imaju podršku patrijarha Irineja. Patrijarh kao vrhovni autoritet medju akademcima... Profesor Gruhonjić koji je svakodnevno sa mladim svijetom podsjeća da je jedna od odluka Drugog zasjedanja Avnoja bila da se u svim mjestima u Jugoslaviji osnuju Domovi kulture da bi se ljudima pružili kulturni sadržaji, i što je još bitnije da se ljudi otrgnu od crkve i kafane. - Mi danas prisusutvujemo procesu povratka ljudi u crkve, kafane i kladionice i u tome je cijela stvar. Ako u 21. vijeku imate državu gdje studenti kao vrhovnog autoriteta navode neku crkvu i patrijarha - mislim da se to graniči sa pravoslavnom džamahirijom - kaže Gruhonjić i napominje da bi po prirodi svojih godina studenti trebalo da budu lijevo orijentisani i da se zalažu za sopstvenu slobodu, slobodu u društvu... Na pitanje da li je podrška patrijarha na koju se studenti pozivaju njihovo ,,gorivo“ za radikalizaciju ili se druge državne strukture kriju iza tih studenata i crkve, Biserko ističe da je „SPC jedina prekogranična institucija koja može djelovati u susjednim zemljama i stoga je njena uloga ključ-

Politika

Nedjelja, 19. januar 2020.

adikalnim

ntskog ma na, prije svega kroz mobilizaciju naroda“. - Mitropolit Amfilohije je najavio da ,,otpor neće stati sve dok zakon ne bude povučen“, a istaknuto je da je i ,,određena politizacija neophodna“. Protesti su uglavnom usmjereni na Mila Đukanovića, za kojeg se kaže da je ,,prevaziđeni političar“, i u suštini stvara se atmosfera kako bi se smijenio jer on je, kako se misli, jedina prepreka za povratak Crne Gore – pojašnjava Biserko.

GRAĐANSKA SVIJEST...

Prema riječima Gruhonjića, veliki je problem pomanjkanje iskrenih građanski opredijeljenih ljudi. - U priči oko Crne Gore i takozvanom oduzimanju srpskih svetinja što je potpuna laž - ali šta u vezi sa srpskim nacionalizmom nije laž - vidjeli smo da u Srbiji ima jako malo iskreno građanski opredijeljenih ljudi kojima ni na pamet ne pada san o velikoj Srbiji i vjekovnim srpskim terotorijama. Imate tzv. korifeje gradjanske Srbije tipa Vesne Pešić iz koje je provalio jedan užasan kulturasizam prema Crnoj Gori, užasan nacionalizam i imate političku alternativu Savez za Srbiju koji se nakon svih reakcija u vezi sa Crnom Gorom komotno može reiemenovati u ,,Savez za veliku Srbiju“ smatra Gruhonjić Violeta CVEJIĆ

Što se desi kad fašizam pobijedi - Mržnja koja se danas ispoljava prema Crnoj Gori je ista ona koja je ispoljavana pred početak bombardovanja 1999. godine prema Albancima - ta vrsta kulturasizma je preživjela do danas. To svjedoči da se Srbija nije pomirila sa gubitkom ratova i da nije postavila pitanje zašto sa nama neće niko da bude u zajednici. Ratna politika Slobodana Miloševića nije kažnjena na adekvatan način i mi danas živimo, iako u Evropi, neku vrstu eksperimenta što se desi kad fašizam pobijedi - navodi Dinko Gruhonjić.

PODGORICA – Ne mislimo da su rješenja u Prijedlogu zakona o izboru poslanika i odbornika idealna, ali smo sigurni da predstavljaju više nego dobru platformu za dalji dijalog. Vjerujem da će opozicija naći interes da se nastavi dijalog o ovoj veoma važnoj temi. Nadam se da smo svi svjesni da dijalog u institucijama sistema nema alternativu, ukoliko želimo da napravimo još jedan iskorak u demokratskom sazrijevanju – kazao je za Pobjedu poslanik SD-a, Boris Mugoša, koji je bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. On je upozorio da ne bi trebalo zaboraviti da su ove godine parlamentarni i lokalni izbori u nekoliko opština, zbog čega je, kako je kazao, poželjno ostaviti dovoljno vremena da usvojena zakonska rješenja budu adekvatno sprovedena u praksi. Mugoša, koji je bio član Radnog odbora 1 Odbora za izbornu reformu, koji se bavio izbornim zakonom, istakao je da se često i od međunarodnih partnera čuju ocjene da odbijanje dijaloga predstavlja dokaz demokratske, odnosno političke nezrelosti. - Trebalo bi i da smo svi svjesni obaveze da građanima ponudimo jasan i kvalitetan odgovor na pitanje da li smo kao politički subjekti sposobni da kreiramo zakonska rješenja koja su posljedica implementacije međunarodnih standarda i dobre prakse, a ne rezultat klasične političke trgovine, čijom dosljednom implementacijom bi suštinski doprinijeli poboljšanju izbornog ambijenta i povećanju povjerenja građana u izborni proces – istakao je Mugoša. Prema njegovim riječima, jedan od razloga zbog kojih je izborni zakon bio predložen je otvaranje dijaloga. - Upravo je otvaranje, a prije bih rekao nastavak dijaloga, bio jedan od razloga podnošenja Prijedloga zakona o izboru poslanika i odbornika od vladajuće većine. Da bi dijalog bio što kvalitetniji, bilo je neophodno da predložimo konkretna zakonska rješenja i da razgovaramo sa svima koji su zainteresovani da daju doprinos unapređenju krovnog izbornog zakona, spremni da prihvatimo sve sugestije koje će suštinski poboljšati izborni ambijent i doprinijeti povećanju povjerenja građana u izborni proces – istakao je Mugoša. Istakao je da se može postići visok stepen saglasnosti o brojnim rješenjima. - Siguran sam da sa kolegama iz opozicije možemo postići visok stepen saglasnosti o rješenjima u zakonu koja se odnose na brisanje poslovne sposobnosti kao uslova za sticanje biračkog prava i propisivanje obaveze obezbjeđivanja pristupa biračkom mjestu osobama sa invaliditetom (što su npr. bili zahtjevi Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore), zatim propisivanje obaveze da na izbornoj listi bude najmanje 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola i da na izbornoj listi među svaka tri kandidata prema redosljedu mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola (što su npr. bili zahtjevi Ženske političke mreže), jačanje političkog pluralizma kroz prijedlog da birač može potpisom podržati jed-

Poslanik SD-a poručio da je prijedlog izbornog zakona „više nego dobra“ platforma za razgovor sa opozicijom

Mugoša: Opozicija bi trebalo da ima interes za nastavak dijaloga Da bi dijalog bio što kvalitetniji, bilo je neophodno da predložimo konkretna zakonska rješenja i da razgovaramo sa svima koji su zainteresovani da daju doprinos unapređenju krovnog izbornog zakona, spremni da prihvatimo sve sugestije koje će suštinski poboljšati izborni ambijent – kazao je Boris Mugoša

Građanima jasno ko je za kompromis, ko za uslovljavanje - Siguran sam da su građani imali prilike da u posljednjih godinu jasno vide razliku u posvećenosti cijelom ovom procesu između predstavnika vladajuće većine i opozicije – rekao je Boris Mugoša. - Vjerujem da su uočili i opredjeljenje jednih da odgovorno i veoma intenzivno rade a drugih da „mnogo pričaju“ i koriste cijeli proces za promociju uskopartijskih interesa. Na kraju, nadam se da je bila vidljiva i spremnost na dijalog i dogovor, odnosno kompromis kod jednih, i uslovljavanje i „strah“ od dogovora kod drugih – kazao je Mugoša.

nu ili više lista za izbor poslanika, odnosno odbornika, kroz smanjenje broja potpisa za podršku listama za izbor sa 0,8 na 0,3 odsto birača i kroz omogućavanje individualnog kandidovanja, kao i uvođenje obaveze članovima organa za sprovođenje izbora da potpišu izjavu o prihvatanju Etičkog kodeksa, te propisivanje obaveze Državnoj (Centralnoj) izbornoj komisiji da u roku od 24 sata objavljuje sve akte i podatke, kao i privremene i konačne rezultate glasanja na svakom biračkom mjestu – kazao je Mugoša. Prema njegovim riječima, visok stepen saglasnosti moguć je i kada su u pitanju definisanje obaveznog pohađanja

obuke za sprovođenje izbora za članove biračkih odbora, normiranje da su sjednice Državne (Centralne) izborne komisije javne i da se održavaju najmanje jednom mjesečno uz obavezu njenog predsjednika da blagovremeno obavijesti predstavnike medija o sjednicama i njihovom dnevnom redu, kao i da se obezbijedi da predstavnici medija prate sjednice, zatim poboljšanja u dijelu medijskog predstavljanja podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista u cilju nepristrasnog, ravnopravnog i objektivnog obavještavanja građana o programima i kandidatima političkih stranaka i drugim podnosiocima izbornih lista, te brojna

druga predložena zakonska rješenja. - Naravno, i to uvijek ističemo, ne mislimo da su rješenja u Prijedlogu zakona o izboru poslanika i odbornika idealna, ali smo sigurni da predstavljaju više nego dobru platformu za dalji dijalog. Na raspolaganju su nam razni skupštinski mehanizmi u okviru kojih smo spremni da razgovaramo i da se dogovaramo (kolegijum Predsjednika Skupštine, skupštinska radna tijela, plenum i dr.) – istakao je Mugoša. Komentarišući usvajanje seta izbornih zakona u Skupštini u odsustvu opozicije, Mugoša je rekao da je predlaganje i usvajanje tih zakona pokazatelj, kako je kazao, „ozbiljnog i odgovornog odnosa vladajuće većine prema svemu što smo kao vlast i opozicija, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, zajedno definisali u Odluci o formiranju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva“. Mugoša je podsjetio da je Odbor formiran podrškom većom od 2/3 poslanika u Skupštini i da su u predloženim i usvojenim zakonskim rješenjima implementirane one sugestije opozicije koje su išle u pravcu suštinskog poboljšanja izborne regulative“. - Predlaganje i usvajanje zakona iskaz je naše odgovornosti prema predstavnicima NVO i akademske zajednice, koji su aktivno participirali u cijelom procesu, kao i prema svima koji su, u cilju kreiranja što kvalitet-

Većina rješenja kompromis sa NVO i akademskom zajednicom Boris Mugoša je kazao da su određene sugestije iz opozicije prihvaćene tokom rada Radnog odbora 1, koji se bavio definisanjem Prijedloga zakona o izboru poslanika i odbornika. - Kada su u pitanju NVO i akademska zajednica, upravo je većina rješenja u predloženom zakonu o izboru poslanika i odbornika rezultat kompromisa poslanika vladajuće većine i NVO i akademske zajednice, sa kojima smo u prethodnih godinu zajedno radili na ovom prijedlogu. Sa zadovoljstvom sam nekoliko

puta potencirao da smo mi, kao predstavnici vladajuće većine, prihvatili mnoga rješenja koja su predložile kolege iz NVO i akademske zajednice. Zato koristim priliku da im se još jednom zahvalim na veoma profesionalnom i konstruktivnom odnosu prema ovoj izbornoj problematici – rekao je Mugoša. On je istakao da je i „veoma intenzivna komunikacija sa ekspertima OEBS/ODIHR-a doprinijela kreiranju kvalitetnijih zakonskih rješenja u cilju adekvatne implementacije međunarodnih standarda i dobre prakse“.



Komentarišući usvajanje seta izbornih zakona u Skupštini u odsustvu opozicije, Mugoša je rekao da je predlaganje i usvajanje tih zakona pokazatelj, kako je kazao, „ozbiljnog i odgovornog odnosa vladajuće većine prema svemu što smo kao vlast i opozicija, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, zajedno definisali u Odluci o formiranju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva“

nijih zakonskih rješenja, dali doprinos, kroz dostavljanje prijedloga i održavanje sa članovima Odbora konsultativnih sastanaka, a to su predstavnici OEBS/ODIHR-a, Venecijanske komisije, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Udruženja mladih sa hendikepom, Ženske političke mreže, Državne izborne komisije, opštinskih izbornih komisija, Zajednice opština, resornih ministarstava... – rekao je Mugoša. Naša najvažnija obaveza je, dodao je on, da pokažemo ozbiljnost i odgovornost prema građanima, odnosno spremnost da u kontinuitetu unapređujemo izborno zakonodavstvo i sposobnost da kreiramo rješenja u skladu sa međunarodnim standardima i dobrom praksom, kako bismo suštinski doprinijeli poboljšanju izbornog ambijenta i povećanju povjerenja građana u izborni proces. Prijedlog izbornog zakona, za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska podrška poslanika, povučen je iz procedure krajem decembra prošle godine. Iz vlasti je rečeno da će taj tekst biti platforma za dijalog sa opozicijom. I. KOPRIVICA

Turizam

Nedjelja, 19. januar 2020.

Osvježenje u čašama od leda U nacionalnom restoranu ,,Crno jezero“ svakodnevno organizuju razne događaje kako bi animirali goste, pa su tako i za Pobjedinu ekipu u čašama od leda u raznim bojama služili kajsijevaču. Ekipi Pobjede pridružili su se Podgoričani koji su za susjednim stolom uživali u divnom pogledu na jezero, a želju za slikanjem imao je i Kinez koji je bio oduševljen događajem i koji nam je pričao da ovakvih prirodnih ljepota nije vidio nigdje u svijetu.

Kajsijevača u ledenim čašama za posebne goste

Na sjeveru nijesu zadovoljni početkom zimske sezone, n ŽABLJAK - Nakon novogodišnjih i božićnih praznika nastupilo je zatišje na Žabljaku, nema snijega pa nema ni turista. Turistički privrednici se žale i smatraju da hitno treba preduzeti mjere i modernizovati skijalište. Turisti uveliko otkazuju dolaske, a Žabljačani čekaju najavljeni snijeg za kraj mjeseca kako bi se sezona koliko toliko ,,izvadila“. Sa druge strane manjak snijega ne smeta Nacionalnom parku ,,Durmitor“ koji od početka januara bilježi rekordne posjete. Uveliko je tome doprinio i nacionalni restoran na Crnom jezeru koji svojom ponudom sve više privlači goste. Direktorica Turističke organzacije Žabljak Vanja KrgovićŠarović kazala je za Pobjedu da su za novogodišnje praznike imali relativno dobru posjećenost od 80 odsto i da je taj trend trajao tri dana, a nakon toga se desio osjetni pad.

PROBLEMI

SAMO DOMAĆE: Nacionalna kuhinja restorana na Crnom jezeru

Bašte su uvijek pune

Dragan Papić

Milutin Tomić

- Glavni razlog je nedostatak snijega. Iako su skijališta spremna, nemoguće je pustiti sve staze u rad. Tako skijalište Javorovača raspolaže samo sa stazom za početnike, a skijalište Savin kuk samo bording stazom i bebi stazom gdje se realizuje škola skijanja za najniži uzrast, dok ostale nijesu u funkciji. Očekivanja su tek da krajam mjeseca imamo ozbiljnije padavine i eventualnu mogućnost da se produži sezona i da imamo veću posjećenost kazala je Krgović-Šarović. Što se tiče svih smještajnih kapaciteta popunjenost je, kazala je, negdje na nivou do 25 odsto, a u dane vikenda imaju blagi porast do 30 odsto. - U odnosu na prošlu godinu broj turista je u znatnom padu, posebno kada govorimo o školskom raspustu koji je za nas najvažniji jer u tom periodu imamo i najbolju posjećenost, tako da u ovom trenutku za nekih 27 odsto je manja posjećenost u odnosu na prošlu - istakla je direktorica TO Žabljak. Sada su gosti uglavnom domaći i iz regiona. - Najviše ih je iz Srbije, BiH, iz Hrvatske, posebno iz Dubrovnika koji od prošle godine dolaze u većem broju. Ove godine, međutim, zbog nedostatka snijega otkazuju rezervacije kazala je Krgović-Šarović. Kako je objasnila u zimskom periodu imaju kasni buking. Ljudi rezervišu smještaj na dva tri dana prije dolaska tako da ne znaju da li će u skorije vrijeme biti neke veće grupe turista. - U ovom periodu imali smo dosta otkazivanja bukinga. Veliki broj kapaciteta koji su bili una-

Nema sn nema ni t Na Žabljaku trenutno 27 odsto manje gostiju nego prošle godine. Turisti otkazuju dolaske, a sa druge strane Nacionalni park ,,Durmitor“ bilježi rekordne posjete prijed rezervisani su otkazani kazala je Krgović-Šarović. Na naše pitanje imaju li strategiju ako i narednih godina ne bude snijega ona je istakala da je samim formiranjem institucije Skijališta Crne Gre strategija države da se što više uloži novca za unapređenje skijališta. - Već su urađeni projekti za nove žičare, sisteme za osnježavanje. Prošle godine je urađena vodena akumulacija koja će služiti snabdijevanju topova vodom kako bi se proizvodio vještački snijeg. U ovom trenutku ta investicija stopirana je zato što se očekuje saglasnost Uneska s obzrom da se skijalište nalazi u trećoj zoni nacionalnog parka i potrebno je dobiti odobrenje za njegovu rekonstrukciju - kaže naša sagovornica.

INVESTICIJE

Ona najavljuje da se očekuje da tu neće biti problema i da će se investicija ,,odraditi“ nesmetanim tokom i da će Žabljak sljedeće godine sezonu dočekati sa modernim sijalištem. Izvršni direktor Turističkog centra ,,Durmitor“ i skijališta Savin kuk Milutin Tomić kazao je za Pobjedu da su skijalište otvorili 28. decembra dok su zvanično zimsku sezonu započeli 5. januara i da su uspjeli sa minimalnom količinom snijega da pušte stazu u dužini od 600 metara i uspijevaju da je održavaju pomoću jednog topa za vještačko osnježavanje koji su prošle godine dobili na poklon od Olimpijskog centra Jahorina. - Skijalište Savin kuk za novogodišnje i božićne praznike imalo je dobru posjećenost.

Njemci se interesuju za rafting drvenim splavovima Vanja Krgović-Šarović je kazala da je bilo veliko interesovanje Njemaca za Durmtor na nedavno održanom sajmu u Štutgartu. - Njemce najviše zanima netaknuta priroda i u tom dijelu najviše interesovanje je bilo za kampovanje, aktivni turizam i pješačenje. Nakon toga i za rafting, posebno kada je u pitanju rafting drvenim splavovima, što će nacionalni parkovi ove godine uključiti u ponudu - kazala je Krgović-Šarović. Ona dodaje da je veliko interesovanje da Žabljak posjete u aprilu zbog vaskršnjih praznika kada imaju dosta slobodnih dana i sljedeći tajming je septembar kada je manje gužve i kada još uvijek mogu da organizuju aktivni odmor. - Očekujemo da će se ove godine na tržištu Crne Gore pojaviti veliki broj Njemaca, a to je i strategija i Ministarstva turizma i generalno države da sa ovog tržišta imamo veći broj posjeta kazala direktorica TO Žabljak. Vanja Krgović-Šarović

Žabljak je bio pun, a sada u radnim danima imamo slabiju posjećenost, ali zadovoljni smo koliko imamo snijega na skijalištu - kazao je Tomić. Imaju ski-školu gdje su sada učenici iz 30-ak nikšićkih osnovnih škola. - To kod nas još nije zaživjelo ali idemo ka tome da skijanje uvedemo kao obavezno znanje u osnovnim školama tako da sva djeca nauče da skijaju kazao je Tomić. Krajem mjeseca po najavama meteorologa očekuju se nove padavine pa se, ističe on, nadaju da će kompletno skijalište biti u funkciji. - Nadam se da ćemo sljedeće sezone ući u projekat vještačkog osnježavanja jer već imamo idejno rješenje i projektni zadatak. I skijališta u regionu koja imaju najsavremenije sisteme za vještačko osnježavanje imaju probleme ove godine jer nema dovoljno niskih temperatura - kazao je Tomić dodajući da ulaze u modernizaciju skijališta i da to čekaju dugi niz godina jer su imali administrativne probleme. - Novi projekat uključuje šestosjednu novu žičaru u dužini od 1.380 metara tako da se nadam da ćemo da budemo konkuretni - smatra Tomić. On napominje da su i za vještački snijeg potrebni određeni uslovi. - Važna je vlažnost vazduha, ako je visoka pravi se lošiji snijeg, a ako je niža kvalitetniji je i više snijega se može napraviti - objašnjava naš sagovornik. Prethodne tri sezone su im, kaže, bile idealne. Polovinom decembra se otvori skijalište i skijanje je trajalo do 1. aprila.

SKIJALIŠTE

- Uspješna zimska sezona je najmanje 100 skijaških dana. Osim domaćih gostiju ove godine je bilo dosta Dubrovčana koji su veoma dobri gosti, na našu veliku radost, visokoplatežni. Njima je Žabljak najbliže skijalište i potrebno je razraditi promocije za to tržište - kaže Tomić. Sa druge strane u Nacionalnom parku ,,Durmitor“ se ne žale, direktor Tomo Pajović kazao je Pobjedi da im je ova godina dobro počela i da je od januara posjećenost veća 112 odsto u odnosu na prošlu godinu. - Ovo su za nas povoljni klimatski uslovi kada je vedro. Toplo je za ovo doba godine, a

rad restorana učinio je svoje tako da imamo posjetu iznad prosjeka, odnosno mnogo veću nego prošle, a ona je bila rekordna. Prvih 15 dana u januaru nacionalni park posjetilo je 4.300 turista - kazao je Pajović. Što se tiče ponude za ovu sezonu planiraju kada padne snijeg da promovišu šetnju sa krpljama od Crnog jezera do Savinog kuka. - To je naša promotivna staza duga 6,7 kilometara - kazao je Pajović dodajući da pored administrativnog posla rade i na terenu na uređivanju staza. - Desi se često da drvo padne na stazu pa to uklanjamo, desi se da je negdje put neprohodan, tako da uklanjamo snijeg oko Crnog jezera i okruženja da staze prilagodimo potrebama turista - kazao je Pajović koji smatra da je nacionalni restoran, koji otvoren prošle godine, upotpunio turističku ponudu. - Turisti dolaze najviše iz Kine, Rusije, Albanije, a od nove godine i iz okruženja. Najviše je Kineza koji povećavaju prisustvo, sve više i više. Imali smo rekordnu prošlu godinu sa 270.000 turista - kazao je direktor najposjećenijeg crnogorskog nacionalnog parka. - Ostvarujemo najveće prihode i imamo najbolju ponudu. Za ljeto imamo najava koje su na nivou prošle godine, i sigurno je da ćemo ostvariti i više od toga - kazao je Pajović čije su procjene da će ove godine Durmitor posjetiti 300.000 gostiju ako se gleda po početku godine koja je uspješnija od bilo koje prethodne godine. - Kada vremenski uslovi budu dozvolili radićemo na pobolj-



Nadam se da ćemo sljedeće sezone ući u projekat vještačkog osnježavanja jer već imamo idejno rješenje i projektni zadatak. I skijališta u regionu koja imaju najsavremenije sisteme za vještačko osnježavanja imaju probleme ove godine jer nema dovoljno niskih temperatura - kazao je Tomić

Turizam

Nedjelja, 19. januar 2020.

nadaju se padavinama krajem mjeseca

nijega, pa turista

Hotel ,,Žabljak“ nema gostiju

Dragana Obradović

UŽIVANJE U SANKANJU: Staze obezbijeđene vještačkim snijegom

šanju infrastrukture. Radićemo na izgradnji suvenirnica, popravljanju objekata za polazak splavova na unapređenju unutrašnjosti Centra za rafting na Žugića Luci, izradnji naplatnih punktova po terenu, uređivanju planinarsko pješačkih staza, postavljanje informativnih tabli, mobilijara, panoramskom putu oko Durmitora... - kazao je Pajović. Menadžer nacionalnog restorana Crno jezero Dragan Papić takođe se ne žali na manjak gostiju jer nedostatak snijega nije na njih uticao. - Čak možemo reći da nam je bolje poslovanje nego prošle godine, što je rezultat toga što konstantno radimo na poboljšanju kvaliteta ugostiteljstva, restoranskog poslovanja - kazao je Papić. Ovaj restoran sa četiri zvjezdice jedan je od rijetkih na Žabljaku, možda i jedini koji radi čitave godine. - To znači da radimo i mjesecima koji nijesu finansijski pozitivni baš, ali se nadamo da će to u budućnosti biti drugačije i da će na Žabljaku biti sezona kao nekad - 365 dana. Da biste imali kvalitet i tokom ljetnje i zimske sezone u mjesecima kada ima dosta turista morate imati radnike koji su kvalitetni, koji su ustaljeni u tom procesu djelovanja, da ne čekatate sezonu nespremni i da u njenom jeku obučavate ljude za posao - objasnio je Papić. To je, kako napominje i neki vid žrtvovanja kako bi što kvalitetnije odradili i ljetnju i zimsku sezonu. - Naš tim i radi na tome da produži i ljetnju i zimsku sezonu tako što organizujemo razne događaje. Trudimo se da organizujemo što više događaja u vansezonskim mjesecima što je ključno za cijeli Žabljak. Od prošle godine počeli smo sa organizacijom festivala plesa koji počinje sa zadnjim danom

septembra i početkom oktobra i traje četiri do pet dana, a odmah za njim počinje triatlon takmičenje na Crnom jezeru koje traje pet dana i to je jedna od najboljih reklama za Žabljak - kazao je Papić dodajući da od otvaranja restorana i nacionalni park bilježi veliki rast posjeta. - Nadamo se da ćemo u budućnosti sve više događaja organizovati vansezonski da bismo popunili prazninu. Što se tiče ljeta mi smo zadovoljni. Svi se žale da imaju problema sa radnom snagom, međutim mi nemamo upravo zato što radimo čitave godine i zadržavamo veći broj kvalitetnih radnika tako da sezonci koji ljeti dođu imaju od koga i da nauče kako treba da rade u ugostiteljstvu, kako da se ponašaju. To je pozitivna stvar. Sa Žabljaka je 95 odsto radnika, ima par ljudi koji su se čak vratili zbog restorana da rade tu - ističe Papić.

KVALITET

Osim kvalitetne ugostiteljske ponude i nacionalne domaće hrane koju strani gosti traže zimi imaju i dodatnih aktivnosti kao što je šetnja krpljama, nordijsko skijanje, motorne sanke. Forsira se samo domaća nacionalna kuhinja jer kao nacionalni restoran sa četiri zvjezdice moraju da zadovolje standarde. - Zimi su gosti uglavnom domaći, a što se tiče ljeta tada dolaze sa svih strana. Takođe, u vansezoskom poslovanja dosta nam je poboljšan vikend iz razloga što trgovine ne rade nedjeljom, tako da sve to utiče na bolju popunjenost. Direktorica hotela ,,Žabljak“ Dragana Obradović, međutim, nije zadovoljna posjetom. Nakon tri dana dobre posjete za Novu godinu, sada imaju veliki broj otkazivanja. Imaju nekih najava ali su kako ističe sve to posjete na dan dva, što

nije ono što su bila očekivanja. - Nije kao što je bilo prošle godine. Iako raspust još traje jako je loša posjećenost, lošija nego prethodnih godina - kazala je Obradović koja misli da nije samo razlog nedostatak snijega nego i finansijska situacija koja je kod domaćih gostiju ,,oslabila“. - Godinama već imamo lošu zimsku sezonu, što je paradoks za Durmitor, za Žabljak, planinsko mjest gdje bi trebalo da sezona traje cijelu godinu. Što se tiče našeg hotela imamo najave nekih grupa, ali to je na noć dvije, a već par dana nema uopšte gostiju. Za Novu godinu smještajni kapaciteti su bili puni, a što se tiče kafea i restorana i tu je bilo gostiju, ali ni tu nije bilo kao prethodnih godina. Već 3. januara nije bila ni trećina gostiju koliko je bilo za doček, a već dan pred Božić skoro su svi i otišli - kazala je Obradović. Iako se teško održati, ipak neće zatvarati hotel jer se na-

daju da će biti bolje u februraru, jer najavljuju padavine i ako bude lijepih dana očekuju posjete i vikendom.

OLAKŠICE

Obradović smatra da se hitno treba nešto preduzeti i u ovom slučaju i za turističke radnike uvesti neke olakšice kako bi uspjeli svojim radnicima tokom cijele godine da isplaćuju zarade. - Trebalo bi da se uvedu povoljnosti što se tiče privrede na Žabljaku. Makar na neki način da se odrede neke olakšice na sjeveru. Zaista je teško i ne može se živjeti tako što će se raditi tri dana zimi i dva mjeseca ljeti. Mi već sad imamo veće interesovanje i više upita za ljeto nego što imamo interesovanje za zimsknu sezonu. Treba nešto da se uradi, očekuje se i ta nova infrastruktura koja je neophodna, a radiće se i ozbiljni objekti na Žabljaku - kazala je Obradović. Ona smatra i da bi razne mani-

festacije koje bi se osmislile poboljšale stanje. - Morate imati nešto što biste promovisali. Kako god se trudili privrednici nemaju kome da nude. Moderno skijalište je neophodno za Žabljak. Ovo vrši funkciju, ali to je minimum - kazala je Obradović koja ističe da Crna Gora boljeg prirodnog potencijala nema nego što ga daje Durmitor. - Narod koji je obišao svijet je fasciniran prirodom Durmitora i mogućnostima koje daje. Nama je samo problem što na Žabljak dolaze sve više izletnici, više nemamo kao ranije posjete od nedjelju dana, nema više porodičnih dolazaka, tako da je i novčani priliv sve manji - kazala je Obradović. Ona smatra da se mora osmisliti ponuda koja će da privuče turiste na više dana od koje će Žabljak imati neku korist jer je ovako nema. Nada KOVAČEVIĆ Foto: D. MIJATOVIĆ

Turisti rizikuju i hodaju po zaleđenom jezeru Pajović je ukazao da imaju problem što neki turisti eksperimentišu i ne obraćaju pažnju na upozorenja (tablu na kojoj se jasno ukazuje na opasnost) da ne hodaju po zaleđenom Crnom jezeru. - Veliki nam je problem nerazumijevanje stranih turista koji žele da pješače preko Crnog jezera što može da bude rizično i opasno. Postavili smo tablu, upozoravamo i verbalno da se to ne radi, međutim imamo dosta slučajeva da idu samovoljno preko leda što može da izazove probleme - ističe direktor TO Durmitor.

RIZIČNO I OPASNO: Turisti šetaju zaleđenim jezerom

Za praznike 11 Grka splavarilo Tarom Direktor NP ,,Durmitor“ Tomo Pajović napomenuo je da su ove godine po prvi put organizovali rafting na Tari u okviru zimske ponude. - Imali smo promociju raftinga na Tari za novogodišnje praznike kada je 11 Grka splavarilo rijekom na relaciji Splavište - Žugića Luka i na taj način smo promovisali ovu turističku ponudu - kazao je Pajović.

Tomo Pajović

Hronika

Nedjelja, 19. januar 2020.

Odbor za politički sistem zakazao sjednicu povodom izbora VDT

Saslušanje Vukčević 30. januara PODGORICA - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obaviće 30. januara konsultativno saslušanje kandidatkinje za vrhovnog državnog tužioca Lidije Vukčević, koju je za tu funkciju predložio Tužilački savjet. Za izbor VDT-a u parlamentu potrebna je dvotrećinska, od-

Lidija Vukčević

nosno tropetinska podrška poslanika. U obrazloženju Tužilačkog savjeta navodi se da je Vukčević karijerni tužilac, koja je u državnotužilačkoj organizaciji provela 26 godina, od čega više o3d 23 godine na funkciji zamjenika tužioca, odnosno državnog tužioca. Obavljala je funkcije zamjenika Osnov-

Viši sud ukinuo privremenu mjeru zamrzavanja imovine kompanije u vlasništvu optuženog Žarka Barjaktarevića

nog državnog tužioca u Podgorici, zamjenika Višeg državnog tužioca u Podgorici, zamjenika specijalnog tužioca u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Vrhovnog državog tužilaštva Crne Gore. Sada je na funkciji specijalne tužiteljke u Specijalnom dr-

žavnom tužilaštvu Crne Gore. Od formiranja SDT-a u julu 2015. godine, osim funkcije specijalne tužiteljke, obavlja i funkciju zamjenice glavnog specijalnog tužioca. Funkciju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, od 8. oktobra prošle godine, obavlja Ivica Stanković. I. K.

Crnogorske institucije sve preduzimaju na jačanju odbrambenih mehanizama

Vlasnik može da koristi ali ne i otuđi imovinu ,,Tehnostara“ PODGORICA – Viši sud u Podgorici ukinuo je privremenu mjeru raspolaganja i korištenja imovine firme ,,Tehnostar“ iz Berana koja se našla na optužnici protiv bivšeg predsjednika opštine Berane Vuke Golubovića i još pet osoba zbog zloupotrebe službenog položaja, potvrdio je za Pobjedu advokat Goran Pantović. Ukidanje mjere obezbjeđenja zabrane raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, kao i privremeno oduzimanje pokretne imovine (zaplijenu) pravnog lica ,,Tehnostar“ uslijedila je pošto je sud uvažio žalbu advokata Gorana Pantovića. Prvom odlukom Viši sud je prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva da se imovina kompanije ,,Tehnostar“ iz Berana zamrzne radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg njenog naknadnog oduzimanja. Uslijedila je žalba advokata Pantovića, a potom i preinačenje rješenja Višeg suda. - U preinačenom rješenju ostala je zabrana otuđenja imovine kompanije ,,Tehnostar“ ali to vlasniku ne predstavlja problem jer nije ni imao namjeru da prodaje imovinu ove firme – pojasnio je advokat Pantović. Na optuženičkoj klupi u ovom predmetu su bivši predsjednik opštine Berane Vuka Golubović, njegov brat Milan Golubović, bivši načelnici beranskog katastra Momčilo Saičić, Darko Mališić, vlasnik geodetske agencije Vučeta Mali-

Skupština Crne Gore

Kontinuiranom prevencijom protiv hibridnih prijetnji

Žarko Barjaktarović u pratnji advokata Lazara Akovića

šić, preduzeće ,,Tehnostar“ i njegov vlasnik Žarko Barjaktarović. Konkretno, kompanija ,,Tehnostar“, Barjaktarević i Mališić terete se za zloupotrebu službenog položaja putem pomaganja. Prema navodima naredbe za istragu koju je potpisala tužiteljka Tatjana Žižić, Vuka Golubović se tereti da je opštinski budžet oštetio za više od dvadeset hiljada eura. Provjerom finansijske dokumentacije beranske opštine, Tužilaštvo je pronašlo da je Golubović 2011. godine, bez pravnog osnova, investitora, kompaniju ,,Tehnostar izgradnja“ iz Berana, oslobodio plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Ova kompanija planirala je izgradnju poslovno stambenog objekta ukupne površine 2.560,27 metara kvadratnih na parceli u vlasništvu opštine.

- Okrivljeni Vuka Golubović je 20. septembra 2011. godine u Beranama, kao javni funkcioner, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavio imovinsku korist privrednom društvu ,,Tehnostar Izgradnja“ na štetu opštine Berane. On je kompaniju ,,Tehnostar – Izgradnja“ kao investitora oslobodio plaćanja naknade pozivajući se neosnovano na Odluku Skupštine opštine Berane koja se odnosi na GP ,,Izgradnja“ Berane, a kojom se ona oslobađa plaćanja ove naknade za izgradnju na drugoj katastarskoj parceli – navodi se u naredbi za istragu. Golubović je po istom scenariju kompaniju ,,Tehnostar – Izgradnja“ još u dva navrata oslobodio plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, a sve na štetu beranske opštine. U naredbi se navodi i da je Golubović 26. novembra 2012.

godine priznao tužbeni zahtjev kompanije ,,Tehnostar“ i dozvolio da ovo preduzeće upiše pravo svojine katastarskim parcelama koje su bile u vlasništvu opštine i na taj način oštetio gradsku kasu. Brat Vuke Golubovića, Milan koji se nalazio na čelu Agencije za razvoj Berana, prema navodima Naredbe za istragu oštetio je beransku opštinu za 5.000 eura. Bivši načelnici beranskog katastra Darko Mališić i Momčilo Sajičić se terete da su uz pomoć geodete Vučete Mališića u tri navrata opštinsko zemljište bez pravnog osnova upisali na kompaniju ,,Tehnostar“ vlasništvo Žarka Barjaktarovića. Većinu krivičnih prijava protiv Golubovića podnijeli su njegovi nasljednici, odnosno aktuelna vladajuća koalicija u tom gradu ,,Zdravo Berane“. B. R.

PODGORICA - Crnogorske institucije preduzimaju aktivnosti na prevenciji i zaštiti od potencijalnih hibridnih prijetnji koje predstavljaju koordinisane i sinhronizovane akcije različitim sredstvima protiv demokratskih država i njihovih institucija. To se navodi u zaključcima Odbora za bezbjednost i odbranu dostavljenim parlamentu, poslije kontrolnog saslušanja predstavnika Vlade i bezbjednosnih službi o hibridnom ratu protiv Crne Gore, održanog 30. decembra. Odbor je ukazao na značaj izrade strateških i zakonskih dokumenata u oblasti prepoznavanja i djelovanja protiv hibridnih prijetnji. - Odbor ukazuje na značaj pravovremene razmjene podataka, praksi, znanja i iskustava, kao i zajedničkog rada organa i institucija u sektoru odbrane i bezbjednosti sa drugim segmentima društva i međunarodnim akterima na planu daljeg snaženja otpornosti i civilne spremnosti na nacionalnom nivou kaže se u zaključcima. Članovi Odbora su naglasili

Beogradska policija ispituje da li je Vuković stradao kao žrtva rata klanova

Ubica Kotoranina i dalje u bjekstvu BEOGRAD - Beogradska policija i dalje traga za ubicom Kotoranina Marka Vukovića (41), koji je likvidiran u petak oko 18.30 časova u Ulici Danila Lekića Španca na Bežanijskoj kosi u Beogradu, prenose beogradski mediji. U trenutku napada, Kotoranin je bio u svom automobilu BMV X5 sa dvije ćerke i sinom, kada je ubica došao sa zadnje strane vozila, prišao Vukoviću s

leđa i ispalio pet metaka iz vatrenog oružja u njega. Odmah nakon što je slučaj prijavljen policija je krenula u potragu za ubicom. Međutim, ni dan poslije surove likvidacije Vukovića, njegov ubica nije uhvaćen. Prema pisanju srpskih medija, ubijeni Vuković godinama je radio kao kapetan na prekookeanskim brodovima i tada je, navodno, imao sukob sa pripadnicima ,,škaljarskog klana“, ali razlozi kon-

flikta nijesu poznati. Ipak, prema pisanju crnogorskih medija, Vuković se nije vodio u policijskim evidencijama, nikada nije hapšen, niti osuđivan. Prema nezvaničnim informacijama, istraga će se voditi u više pravaca, a policija će ispitati da li je Marko Vuković stradao kao nova žrtva rata ,,škaljaraca“ i ,,kavčana“ ili likvidacija ima veze sa poslovima građevinske firme koju je vodio. B. R.

Kotoranin likvidiran sa pet metaka

važnost nastavka aktivnosti na jačanju odbrambenih mehanizama u sektoru odbrane i bezbjednosti. - Fokus je na materijalne i kadrovske kapacitete, u skladu sa standardima koji se primjenjuju u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti - navodi se u zaključcima. U raspravi je ukazano da globalno bezbjednosno okruženje karakterišu stalne i dinamične promjene, nepredvidljivost i interakcija različitih bezbjednosnih faktora i trendova, naročito imajući u vidu da su bezbjednosni izazovi, rizici i prijetnje konvencionalne i asimetrične prirode, hibridnog i globalnog karaktera. Naglašeno je da su promjene na geostrateškom planu uticale na to da Zapadni Balkan ponovo postane zona jakog interesovanja određenih međunarodnih aktera. - To uslovljava konkretne akcije, posebno hibridnog karaktera, koje predstavljaju bezbjednosni izazov za državu i region, a što je konstatovano i u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore - rečeno je na sjednici Odbora. C. H.

Aktuelno

Nedjelja, 19. januar 2020.

Statistika nacionalne Erazmus + kancelarije u Crnoj Gori o mobilnosti studenata, nastavnika i administracije

Za četiri godine oko 2.000 ljudi ,,pokupilo“ znanje iz inostranstva PODGORICA – Oko 2.000 studenata, nastavnog i administrativnog osoblja u sklopu odlazne mobilnosti boravilo je na fakultetima u inostranstvu, u periodu od 2015. do 2019. godine, rekla je za Pobjedu šefica nacionalne Erazmus + kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević. Crna Gora je 2015. godine u ovom programu počela da učestvuje kao partnerska zemlja, a naša sagovornica kaže da su zadovoljni načinom odvijanja procesa, o čemu ,,svjedoče brojna pozitivna iskustva studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja koji su boravili na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u inostranstvu“. Nije precizirala koliko je tačno zabilježeno studenata da je koristilo ovaj program. - Osamsto dvadeset devet mobilnost je realizovana u zemljama Evropske unije. Kada je u pitanju dolazna mobilnost, odnosno mobilnosti koje su realizovane u našoj zemlji, ukupan broj pojedinačnih stipendija je 341 – navela je ona. Odgovarajući na pitanje za koje inostrane univerzitete su crnogorski studenti uglavnom zainteresovani, Drljević je kazala da je prilično teško precizno navesti nazive univerziteta u inostranstvu koji su popularni među studentima, jer je izbor raznovrstan i najčešće zavisi od pojedinca koji se prijavljuje za odlazak na razmjenu. Neke od zemalja koje studenti najčešće biraju prilikom prijavljivanja, prema njenim riječima, su Njemačka,

VISOK PROSJEK STUDENATA JEDAN OD ZNAČAJNIH KRITERIJUMA ZA ODLAZAK U INOSTRANSTVO: Vanja Drljević

Španija, Italija, Poljska, Turska, Španija, Portugalija... - Prije odlaska na mobilnost, studenti se obavezuju da potpišu ugovor o učenju, kojim su definisana njihova prava i obaveze tokom trajanja perioda mobilnosti, a potpisuju ga sam student, matična ustanova visokog obrazovanja, ali i ustanova u inostranstvu na kojoj će student provesti studijski period – rekla je ona.

Kriterijumi

Precizirajući kakvi su kriterijumi prilikom odabira stude-

nata koji odlaze na studije van Crne Gore, Drljević je navela da je visok prosjek svakako jedan od značajnih krijterijuma prilikom procesa prijavljivanja, ali ne i presudan faktor. - Prilikom prijavljivanja, od velikog značaja su i motivaciono pismo, vannastavne aktivnosti, ali i broj raspoloživih mjesta u okviru određenog konkursa za odlazak na razmjenu. Međutim, kako bi student bio kvalifikovan za odlazak na mobilnost, neophodno je da ima završenu prvu godi-

nu osnovnih studija. Mobilnost jedino nije moguća na prvoj godini osnovnih studija – navela je ona. Podsjetila je da je u novom Pravilniku o mobilnosti Univerziteta Crne Gore modifikovano pravilo koje se odnosi na priznavanje predmeta, pa se traži podudarnost predmeta u obimu od 50 odsto, umjesto 70 odsto. Kaže da će se na ovaj način znatno olakšati priznavanje predmeta po povratku studenata na matičnu ustanovu, ali i očekuje da će studente ohrabriti

da se, u što većem broju, prijavljuju za učešće u mobilnosti. - Studenti s invaliditetom imaju prednost prilikom prijavljivanja za odlazak na razmjenu – rekla je ona.

Planovi

U narednom periodu, najavila je Drljević, crnogorske ustanove visokog obrazovanja će raditi na povećanju dolazne mobilnosti kroz uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku, ,,što je uostalom i jedan od ciljeva no-

Sporazum sa više od 200 institucija Drljević je kazala da ono što je jako pozitivno i ohrabrujuće jeste da se iz godine u godinu povećava broj sporazuma i proširuje lista univerziteta sa kojima crnogorske ustanove sarađuju. - Crnogorske institucije visokog obrazovanja imaju potpisane sporazume sa više od 200 institucija iz programskih zemalja. Studentima je omogućeno da provedu dio studijskog perioda na razmjeni u trajanju od minimum tri mjeseca do maksimum 12 mjeseci u okviru određenog studijskog ciklusa - navela je ona. S obzirom na to da naša zemlja učestvuje u ovom programu kao partnerska zemlja, ona ističe da je studentima iz Crne Gore omogućeno da provedu period studijske razmjene u tzv. programskim zemljama. ,,Programske zemlje su 28 država članica Evropske unije, a osim njih, na razmjenu je moguće otići i u sljedeće zemlje, a to su: Island, Lihtenštajn, Sjeverna Makedonija, Norveška i Turska – istakla je ona.

voodobrenog Erasmus + projekta izgradnje kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja (iz 2019. godine) -„Osnaživanje internacionalizacije crnogorskih ustanova visokog obrazovanja kroz efikasno strateško planiranje“. - Cilj projekta je povećanje vidljivosti naših ustanova visokog obrazovanja kroz sprovođenje brojnih strategija internacionalizacije, a uvođenjem studijskih programa na engleskom jeziku stranim studentima će biti pristupačnija, ali i primamljivija mogućnost da se prijave za boravak na razmjeni na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori – rekla je ona. n. Đ.

Dekan Ekonomskog fakulteta zadovoljan prethodnom godinom

Milović: Izuzetni rezultati u kvalitetu nastave i studiranja PODGORICA – Ekonomski fakultet 2019. godinu završio je sa izuzetnim rezultatima na polju poboljšanja kvaliteta nastave, nastavnog procesa i uslova studiranja naših studenata - kazao je prof. dr Nikola Milović, dekan tog fakulteta. - Ovakva 2019. godina za nas predstavlja odličnu platformu za nastavak starih i početak novih projekata. Tako će 2020. godina biti važna za ispunjenje zadatih kriterijuma za sticanje prestižne međunarodne EPAS akreditacije i za nas posebno važno – početak procesa uvođenja nastave na engleksom jeziku - kazao je Milović. On je najavio da 2020. godina ima poseban značaj jer je to godina u kojoj prvi fakultet u

Crnoj Gori – Ekonomski fakultet, proslavlja 60 godina od osnivanja. - Jubilej će biti obilježen nizom događaja sa eminentnim učesnicima kao i tradicional-

Ekonomski fakultet u Podgorici

nom manifestacijom „The Right Start“, koja će u duhu proslave jubileja dobiti novo ruho. Centralni događaj biće svečana akademija, kao i okrugli sto koji ćemo organizovati

istog dana, a kojem će prisustvovati dekani državnih ekonomskih fakulteta jugoistočne Evrope. To će biti prilika za razgovore o jačanju saradnje i konkurencije između ovih visokoobrazovnih institucija, kao i o poboljšanju akademskog i administrativnog kapaciteta - najavio je Milović. On je podsjetio na uspjehe fakulteta tokom prethodne godine. - Na osnovu brojnih sporazuma o saradnji sa istaknutim subjektima privrednog života u Crnoj Gori, naši studenti su prisustvovali predavanjima, radionicama i stručnoj praksi čime su bili u prilici da značajno unaprijede svoje kompetencije - kazao je Milović. Istakao je primjer da su najbolji studenti Ekonomskog fa-

Nikola Milović

kulteta dobili zaposlenje u upravi kompanije „Voli“, u sektoru po ličnim preferencijama i uz platu koja iznosi 1.000 eura u neto vrijednosti. Kada je riječ o poboljšanju uslova studiranja, Ekonomski fakultet je, kako je rekao Milo-

vić, i u prethodnoj godini značajno ulagao u obnovu sala za predavanja, digitalne opremljenosti i svega onoga što doprinosi modernizaciji nastavnog procesa po uzoru na uspješne evropske visokooi. K. brazovne institucije.

Društvo

Nedjelja, 19. januar 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu

Novine u postupku zasnivanja U narednih nekoliko sedmica Pobjeda će objavljivati stručne komentare dr Vesne Simović-Zvicer najinteresantnijih odredaba nedavno usvojenog Zakona o radu, u namjeri da poslodavcima, a prevashodno radnicima, omogući uvid u nova zakonska rješenja, olakša njihovu primjenu time i upozori na zaštitu radnih prava. Tekstovi će biti objavljivani i na portalu Pobjede (pobjeda.me) čime se otvara mogućnost da čitaoci postavljaju brojna pitanja koje bi redakcija sistematizovala i proslijedila gospođi Simović-Zvicer za dodatne komentare ili odgovore

Piše: Dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER Zakonitost zasnivanja radnog odnosa cijeni se na osnovu ispunjenosti materijalnih uslova za zasnivanje radnog odnosa (koji mogu biti opšti i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa), ali i na osnovu ispunjenosti formalnih uslova – koji se tiču postupka zasnivanja radnog odnosa. Novi Zakon o radu (ZOR), koji je stupio na snagu 8. januara, predviđa značajne novine koje se tiču postupka zasnivanja radnog odnosa.

PRIJAVLJIVANJE ZAVODU U tom smislu, pravi se razlika između prijavljivanja slobodnih radnih mjesta Zavodu za zapošljavanje i javnog oglašavanja slobodnih radnih mjesta. U članu 24, stav 1 predviđena je obaveza poslodavca da slobodno radno mjesto prijavi Zavodu za zapošljavanje (Zavod), na način i postupak predviđen posebnim zakonom - Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti, koji predviđa obavezu poslodavca da podnese prijavu o slobodnom radnom mjestu. Zavod je dužan, na zahtjev poslodavca, da u roku od tri radna dana od dana prijavljivanja slobodnog radnog mjesta, obavijesti poslodavca o mjerama koje Zavod može preduzeti ili preduzima radi popunjavanja slobodnog radnog mjesta. Ipak, u članu 25, stav 2 ovog zakona predviđaju se slučajevi u kojima poslodavac neće imati obavezu da dostavi prijavu slobodnih radnih mjesta, jer definiše što se ne smatra slobodnim radnim mjestom. To su sljedeće situacije: - kada postoji potreba da se nakon isteka prethodnog ugovora o radu zaključi novi ugovor o radu sa istim zaposlenim. Pod ovim se podrazumijeva sukcesivno zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Pri tome, podrazumijeva se da nema prekida između ugovora, kao i da se ugovori o radu zaključuju u okviru roka od 36 mjeseci, koliko najduže može trajati zaključivanje sukcesivnih ugovora o radu; - kada postoji potreba da se zaposleni rasporedi na drugo radno mjesto kod istog poslodavca. Ovo je opravdan izuzetak, posebno ako se ima u vidu da se raspoređivanje na drugo radno mjesto vrši aneksom ugovora o



radu (osim u hitnim slučajevima kada se može privremeno rasporediti, do 30 dana, pisanim nalogom poslodavca); - preuzimanje zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavaca, uz njegovu saglasnost. Ovaj institut regulisan je članom 51 ZOR i može se izvršiti ukoliko su ispunjena dva uslova, i to: 1) sporazum između poslodavaca o preuzimanju i 2) saglasnost zaposlenog da želi da promijeni poslodavca putem preuzimanja: ova saglasnost bi trebala prethoditi sporazumu između poslodavaca i podrazumijeva se da treba biti data u pisanoj formi. Ovđe je važno ukazati da prijavljivanje slobodnih radnih mjesta Zavodu za zapošljavanje nije konstitutivni element zasnivanja radnog odnosa, već ova obaveza poslodavca ima drugačiju svrhu - praćenje stanja na tržištu rada od strane Zavoda za zapošljavanje. Prijavljivanje se vrši na obrascu E1. Kako prijavljivanje slobodnih radnih mjesta nije konstitutivni element postupka zasnivanja radnog odnosa, to propuštanje ove obaveze poslodavca ne utiče na zakonitost radnog odnosa. No, i u ovom slučaju predviđena kazna za prekršaj, u skladu sa članom 86 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti (predviđene su sljedeće novčane kazne: za pravno lice od 500 eura do 20.000 eura; za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 100 eura do 2.000 eura; a za preduzetnika u iznosu od 150 eura do 6.000 eura)

OGLAŠAVANJE Kada je u pitanju javno oglašavanje, ZOR pravi razliku između poslodavaca u tzv. ,,realnom sektoru“ – za koje javno oglašavanje u članu 24, stav 2 predviđa kao mogućnost i druge kategorije poslodavaca, kao što su: javna preduzeća, odnosno privredna društva, javne ustanove i druge javne službe, čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave, za koje je predviđena obaveza javnog oglašavanja.

Kada je u pitanju javno oglašavanje, ZOR pravi razliku između poslodavaca u tzv. ,,realnom sektoru“ – za koje javno oglašavanje u članu 24, stav 2 predviđa kao mogućnost i druge kategorije poslodavaca, kao što su: javna preduzeća, odnosno privredna društva, javne ustanove i druge javne službe, čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave, za koje je predviđena obaveza javnog oglašavanja

Predviđanje obaveze javnog oglašavanja za drugu kategoriju poslodavaca ima puno opravdanje, ako se ima u vidu činjenica da se radi o poslodavcima koji se finansiraju iz državnog, odnosno budžeta lokalnih samouprava ili im je osnivač država ili lokalna samouprava, te da iz tog razloga treba obezbijediti jednaku dostupnost radnih mjesta nezaposlenim licima i smanjiti prostor za samovolju poslodavca. U ovom slučaju, javni oglas predstavlja konstitutivni element zasnivanja radnog odnosa, što znači da nepoštovanje ove obaveze ima za posljedicu nezakonitost radnog odnosa. U oba slučaja javno oglašavanje se vrši preko Zavoda za zapošljavanje, a rokovi i postupak javnog oglašavanja uređeni su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti, koji u članu 26 predviđa obavezu Zavoda za zapošljavanje da slobodno radno mjesto oglasi na oglasnoj tabli, internet stranici Zavoda i u medijima, u roku od dva radna dana od dana prijavljivanja, dok sami oglas ne može da traje kraće od tri dana. Ovđe je potrebno ukazati da u slučaju ispravke oglasa, rok za prijavu kandidata važi od dana ispravke. U vezi sa javim oglašavanjem, važno je napomenuti da ova obaveza ne postoji u pogledu zapošljavanja fizičkih lica u sportu. U skladu sa Zakonom o sportu, fizička lica u sportu su: sportista, trener i sportski stručnjak osposobljen za rad u sportu.

PONIŠTENJE OGLASA ZOR u članu 27 predviđa jedno fleksiblo rješenje za poslodavce, a to je mogućnost poslodavca da u roku od 45 dana od dana objavljivanja oglasa, donese odluku o njegovom poništenju. Pri tome, razlozi za poništenje oglasa mogu biti: - izmjena propisa - pod tim se podrazumijeva

izmjena bilo kojeg propisa (zakona, podzakonskog akta, ili opšteg akta poslodavca) koji onemogućavaju ili čine necjelishodnim raspisivanje oglasa; - izmjena akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji - na način da se radno mjesto za koje je bio raspisan oglas ukida ili se smanjuje broj izvršilaca na tom radnom mjestu; - druge opravdane okolnosti koje su nastale nakon objavljivanja oglasa - podrazumijeva objektivne okolnosti usljed kojih je raspisivanje oglasa necjelishodno (npr. iznenadne poteškoće u poslovanju, oštećenja na sredstvima rada kod poslodavca i dr.) Mogućnost poništenja oglasa predviđena je kako za poslodavce koji nijesu imali zakonsku obavezu da javno oglašavaju slobodno radno mjesto, tako i za one poslodavce koji su tu obavezu imali. U pogledu ovog rješenja može se javiti jedna dilema u praksi: da li poslodavac može donijeti odluku o poništenju oglasa ukoliko je donio odluku o izboru kandidata, ali sa njim nije zasnovao radni odnos? U vezi sa ovim pitanjem, mišljenja sam da poslodavac može poništiti oglas o slobodnom radnom mjestu sve do zaključenja ugovora o radu, a u okviru roka od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava na oglas. PROVJERA RADNIH SPOSOBNOSTI Kao jedna od mogućih faza u postupku zasnivanja radnog odnosa predviđa se prethodna provjera radnih sposobnosti. Ona se može sprovoditi ako je predviđena oglasom o slobodnom radnom mjestu. U ovom slučaju važno je ukazati na dvije činjenice: 1) prethodna provjera radnih sposobnosti nije obavezna faza u postupku zasnivanja radnog odnosa, već moguća faza – a u tom slučaju je i mogući uslov za zasnivanje radnog odnosa. Ovđe je važno napomenuti da se prethodna provjera radnih sposobnosti vrši samo sa kandidatima (dakle, sa licima koja su se prijavila na oglas, a ispunjavaju sve predviđene uslove), s tim da je nesporno da lice koje ne zadovolji na prethodnoj provjeri radnih sposobnosti gubi status kandidata za zasnivanje radnog odnosa. 2) prethodna provjera radnih sposobnosti može se vršiti ako je predviđena oglasom o slobodnom radnom mjestu mjestu. Iz ovakve formulacije se izvodi zaključak da se u slučaju zasnivanja radnog odnosa bez javnog oglašavanja ne može sprovoditi prethodna provjera radnih sposobnosti. Sa druge strane, ako je predviđena oglasom, prethodna provjera radnih sposobnosti se mora sprovesti i u odnosu na sve kandidate, jer je u tom slučaju ona uslov za zakoniti postupak zasnivanja radnog odnosa. Način na koji će se vršiti prethodna provjera radnih sposobnosti ZOR ne uređuje, već ostavlja poslodavcu da se oko toga sam opredijeli (to može biti intervju, anketa, izrada nekog projekta, zadatka i sl).

ODLUKA O ISHODU Postupak zasnivanja radnog odnosa završava se donošenjem odluke o ishodu oglasa. Jedno od individualnih prava koje proizilazi iz Ustavom garantovanog prava na rad jeste pravo učesnika oglasa da budu obaviješteni o ishodu oglasa. Ova obaveza odnosi

Društvo

Nedjelja, 19. januar 2020.

Državni sekretar MVP o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

a radnog odnosa 

Jedan od ciljeva koji se želi postići Zakonom o radu jeste suzbijanje rada na crno, a jedna od mjera za ostvarivanje ovog cilja predviđena je ovim članom, kroz posljedice rada bez pravnog osnova, tj. bez ugovora o radu. ZOR je predvidio da će se u ovoj situaciji smatrati da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme

se na sve poslodavce koji su bili u postupku javnog oglašavanja, bez obzira da li im je javno oglašavanje bilo predviđeno kao obaveza ili je to bio njihov izbor. ZOR je odredio rok za obavještavanje učesnika oglasa u trajanju od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave na oglas (koji rok se definiše u samom oglasu). U vezi sa ovom obavezom u praksi se može pojaviti nekoliko pitanja: - Da li je poslodavac po okončanju postupka po osnovu javnog oglasa dužan da izvrši izbor među prijavljenim kandidatima? Mišljenja sam da, polazeći od slobode preduzetništva, poslodavac ima slobodu da vrši izbor kandidata (imajući u vidu njihove lične karakteristike), ali isto tako ima i slobodu neizbora, odnosno nije u obavezi da izvrši izbor kandidata, ukoliko ni jedan od kandidata ne zadovoljava postavljene kriterijume. - Da li je poslodavac dužan da donese odluku o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa? Mišljenja sama da, iako zakon eksplicitno ne pominje odluku o izboru kandidata, da se njeno donošenje podrazumijeva i to u svakom slučaju – bilo da se radi o odluci kojom je izvršen izbor kandidata ili da nije izvršen izbor ni jednog knadidata. Donošenje odluke je posebno važno zbog činjenice da učesnici oglasa imaju pravo da osporavaju postupak zasnivanja radnog odnosa, a to je moguće jedino ako postoji odluka, koja će biti predmet spora pred sudom. - Koga sve poslodavac obavještava o završenom oglasu? U vezi sa ovim pitanjem, nesporno je da pravo da budu informisani imaju svi učesnici oglasa – dakle svi oni koji su se blagovremeno prijavili na oglas o slobodnom radnom mjestu, bez obzira da li ispunjavaju predviđene uslove za rad na tom radnom mjestu. Poslodavac je dužan da Zavod za zapošljavanje obavijesti o zasnivanju radnog odnosa sa nezaposlenim licem, odnosno drugim licem, u roku od pet radnih dana od dana zasnivanja radnog odnosa, što je važna informacija za praćenje stanja na tržištu radne snage. - O čemu poslodavac obavještava učesnike oglasa, odnosno što to obavještenje treba da sadrži? Mišljenja sam da će poslodavac u konkretnom slučaju izvršiti zakonsku obavezu ako u obavještenju navede da li je učesnik oglasa odabran za zasnivanje radnog odnosa ili nije. Dakle, poslodavac nije dužan da učesnika oglasa obavještava o tome koji kandidat je odabran za zasnivanje radnog odnosa. Svaki učesnik oglasa može da pokrene postupak pred sudom, nezavisno od toga da li je ispunjavao predviđene uslove oglasa, ako smatra da kandidat koji je zasnovao radni odnos ne ispunjava uslove, ako smatra da je diskriminisan u postupku ili da je postupak zasnivanja radnog odnosa bio nezakonit (u ovom slučaju ne traži zaštitu svojih prava, ali može da ukaže na nezakonito postupanje poslodavca, kao zainteresovano lice).

UGOVOR O RADU Po donošenju odluke o izboru kandidata, poslodavac i zaposleni potpisuju ugovor o radu. Potpisivanje ugovora o radu i stupanje na rad čine momenat zasnivanja radnog odnosa. Dakle, ukoliko jedan od ova dva elemenata nije ispunjen, radni odnos neće biti zasnovan. Ugovor o radu potpisuju poslodavac i zaposleni, kao subjekti radnog odnosa. Na ovaj način dolazi do izražaja lična-radnopravna funkcio-

nalna veza između subjekata radnog odnosa, što predstavlja bitnu karakteristuku pojma radnog odnosa. Ipak, zakon ovđe predviđa mogućnost da ugovor o radu umjesto poslodavca sa zaposlenim potpiše lice koje on ovlasti (npr. direktor sektora za ljudske resurse, direktor organizacione jedinice kod poslodavca i sl). Podrazumijeva se da ovlašćenje mora biti dato u pisanoj formi. ZOR ne definiše u kolikom broju primjeraka se mora potpisati ugovor o radu, ali predviđa obavezu poslodavca da jedan primjerak ugovora mora uručiti zaposlenom prilikom stupanja na rad (iz čega proizilazi da ugovor mora biti sačinjen u najmanje dva primjerka), a nepoštovanje ove obaveze ima za posljedicu prekršajnu odgovornost, u skladu sa članom 209 zakona.

SUZBIJANJE ZLOUPOTREBA U cilju suzbijanja eventualnih zoupotreba i sprečavanja rada na crno, ZOR predviđa da se ugovor o radu potpisuje prije stupanja na rad. Već je pomenuto da se radni odnos smatra zasnovanim kada zaposleni potpiše ugovor o radu i stupi na rad. U slučaju da zaposleni stupi na rad bez prethodno potpisanog ugovora o radu, imamo tzv. faktički radni odnos (ili situaciju koja se u praksi zove: ,,rad na crno“). Jedan od ciljeva koji se želi postići Zakonom o radu jeste suzbijanje rada na crno, a jedna od mjera za ostvarivanje ovog cilja predviđena je ovim članom, kroz posljedice rada bez pravnog osnova, tj. bez ugovora o radu. ZOR je predvidio da će se u ovoj situaciji smatrati da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. Kao period od kada se računa trajanje radnog odnosa zakon je definisao dan stupanja na rad. Ovo u praksi može biti teško dokazivo. Ali, ukoliko se ne može utvrditi tačan datum stupanja na rad, onda će se početak radnog odnosa računati od dana kada je od strane inspektora rada zaposleni zatečen na radu bez ugovora o radu, odnosno od dana kada je na osnovu dokaza u toku sudskog postupka utvrđen da je obavljao poslove kod poslodavca. U vezi sa ovim, u stavu 3 ovog člana je predviđena obaveza za poslodavca da u roku od pet dana od dana stupanja na rad sa zaposlenim zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Iz ovakve formulacije se može zaključiti da se za zaključivanje konkretnog ugovora o radu ne traži saglasnost ni poslodavca ni zaposlenog, pa se može postaviti pitanje: da li se na ovaj način dovodi u pitanje jedan od bitnih elemenata pojma radnog odnosa, a to je njegova dobrovoljnost? Ipak, imajući u vidu konkretnu situaciju i cilj koji se ovom normom želi postići, može se konstatovati da je ovakav izuzetak dozvoljen, zbog toga što ovđe imamo tzv. ,,prethodnu saglasnost volja“ i poslodavca i zaposlenog, pa ne možemo reći da se radi niti o prinudnom radu, niti o nekom vidu uzurpacje radnog mjesta od strane zaposlenog. Izuzetak od obaveze zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme predviđen je u slučaju da zaposleni ne ispunjava posebne uslove za rad (koji su predviđeni aktom o sistematizaciji) za radno mjesto na kojem je zatečen, odnosno za koje je utvrđeno da je na njemu obavljao poslove i zadatke ili u situaciji kada postoji neka od smetnji za zasnivanje radnog odnosa, koje su predviđene u članu 21 ZOR-a. Ukoliko se desi neka od ove dvije situacije, predviđeno je da će poslodavac biti dužan da zaposlenom obezbijedi neko od prava koja pripadaju zaposlenom za čijim je radom prestala potreba, i to: raspored na druge poslove kod istog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog; raspored kod drugog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog, uz njegovu saglasnost; stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca i druge mjere u skladu sa kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Ova prava poslodavac obezbjeđuje shodno svojim mogućnostima, odnosno ako nema mogućnosti da zaposlenom obezbijedi ni jedno od navedenih prava, dužan je da mu isplati otpremninu, osim u slučaju da se radi o licu kod kojeg postoje smetnje za zasnivanje radnog odnosa. (Autorka je bila koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu)

Radulović: Nema superiornih vjerskih zajednica PODGORICA - U Crnoj Gori nema superiornih vjera i vjerskih zajednica i to je kamen temeljac na kojem počiva Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja - ocijenio je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Vladimir Radulović. On je poručio da je najvažnija dimenzija Zakona činjenica da se njime Crna Gora definiše i konstituiše kao slobodno, otvoreno i pluralističko društvo, u smislu prava i obaveza vjerskih zajednica i vjernika. - Pluralističko, u smislu da pored uvažavanja i poštovanja za najvažnije i najveće tradicionalne vjerske zajednice Zakon otvara prostor i za one koje traju kraće, za one koje su nedavno formirane, kao i za one koje će tek biti formirane - kazao je Radulović, dodajući da je prostor vjerskih sloboda, ispovijedanja vjere i iskazivanja vlastitih

uvjerenja neograničen. On je istakao da nema superiornih vjera i vjerskih zajednica. - To je kamen temeljac na kome počiva ovaj Zakon, koji se nastavlja na ono što je baština svih građanskih revolucija od francuske do američke, a koja se najjezgrovitije može smjestiti u princip – onoliko crkava koliko vjernika - istakao je on. Radulović smatra da se Zakonom do kraja i konsekventno afirmiše princip moderne sekularne države. - To je najvredniji domet ovog zakona i ne bi ga trebalo svoditi na samo nekoliko njegovih članova o kojima naravno mogu postojati različita mišljenja poručio je Radulović. Podsjetio je da je u pripremi Zakona i u njegovoj konačnoj verziji od suštinske važnosti bila saglasnost međunarodne zajednice, prije svega Venecijanske komisije. - Prostor za njegova osporava-

nja gotovo je nepostojeći, a dijalog se svakako nastavlja sa svima koji su zainteresovani rekao je Radulović. On je ocijenio da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja ima emancipatorski i modernizacijski karakter, podsjećajući da je njime zamijenjen stari Zakon od 1977. godine iz vremena komunizma i bipolarnog svijeta. Kazao je da je priprema za donošenje Zakona trajala punih šest godina, kao i da su bili uključeni gotovo svi društveni akteri - predstavnici svih najvažnijih vjerskih zajednica u Crnoj Gori i njihovi vjerski lideri, predstavnici parlamenta, Vlade, političkih stranaka, laičke, stručne javnosti i mediji. - Donošenjem ovog Zakona Crna Gora je faktički, institucionalno i simbolički iskoračila iz jednog vremena autoritarizma i sloboda u vrijeme demokratije i evropskih vrijednosti - doI. K. dao je Radulović.

CDT poručio da donosioci odluka moraju pokrenuti razgovore

Koprivica: Dijalogom izbjeći produbljivanje krize PODGORICA - Dijalog je jedini način da se u Crnoj Gori izbjegne produbljivanje krize i krene naprijed. Taj dijalog, ovaj put, moraju inicirati stvarni donosioci odluka iz vlasti, a u njemu učestvovati i lideri opozicije - poručio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju, navodeći da su izrazito jaki interesi grupacija koje se protive izbornim i Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

SLABOSTI

Koprivica je ocijenio da su događaji, vezani za usvajanje izbornih zakona i Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vjerodostojna slika izraženih slabosti crnogorskog društva. On je agenciji Mina kazao da oba zakonska poduhvata predstavljaju neophodne reformske procese za državu. - Iako oni imaju za cilj konačno neutralisanje političkih i vjerskih monopola koji su stvoreni u prethodnih 30 godina, otpori koji se javljaju u toku ovih poduhvata, jasno nam pokazuju da imamo još dosta puta do istinske emancipacije i stvaranja prosvijećenog društva - rekao je Koprivica. Kako je kazao, prvi set izbornih zakona predstavlja temelj demokratije i donosi neophodnu demokratizaciju izbornih procesa. - Oni treba da poboljšaju politički ambijent, i što je najvažnije, dovedu do povećanja povjerenja građana u izbore, ali i u institucije koje izviru iz tih izbora dodao je Koprivica. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, smatra on, trebalo bi da bude važan novi korak ka osnaživanju ustavnih principa sekularne države i stvaranju istinskog gra-

đanskog društva. - Zloupotreba resursa, klijentelizam, nelegalno finansiranje partija, nekvalitetan rad organa za sprovođenje izbora ili partijsko zapošljavanje su odlični mehanizmi za uticanje na glasače poručio je Koprivica. Tu su, kako je naveo i zloupotreba religije u političke svrhe, želja sa ekskluzivnim kreiranjem identiteta, monopol u utvrđivanju podobnosti vjernika i ,,nevjernika“ i korišćenje tuđe imovine za stvaranje dodatne vrijednosti. - Ako bi ovi mehanizmi bili neutralisani, građani bi se sigurno mnogo slobodnije opredjeljivali i o političkim, ali i drugim društvenim pitanjima - naveo je Koprivica. Zato, poručio je on, ne treba da čude tako jaki otpori. - Izrazito su jaki interesi grupacija koje se protive ovim zakonima. Njima se u pitanje dovodi njihov dosadašnji položaj, mnoge privilegije ili smanjuju mogućnosti za nezakonitosti na koje su navikli. Oni ne prezaju ni od zloupotrebe građana i građanki da bi zadržali te privilegije - rekao je Koprivica . Prema njegovim riječima, neu-

spjeh rada Odbora za pripremu izbornih zakona je tipičan primjer otpora reformama, ali i svjedočanstvo da političke elite, u ovom momentu, nijesu sposobne da rješavaju važna i komplikovana pitanja. On je ocijenio i da su protesti protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti izraz otpora reformi.

REFORME

- Reformi koja treba da vjerske zajednice stavi u pravni, a time i u poreski sistem, da poveća transparentnost njihovog rada, da provjeri njihovo dosadašnje postupanje u pravnom prometu - najkraće da uvede red u tu oblast, pritom štiteći izuzetno važne religijske slobode - kazao je Koprivica. Skupština, dodao je on, trenutno nema političku snagu da ponovo pokrene proces izborne reforme, pa se moraju tražiti neki drugi modaliteti za početak rješavanja ovih pitanja. Koprivica je rekao i da još ima prostora da se odnosi Vlade i SPC relaksiraju kroz pripremu ugovora koji će na kvalitetan način i uz uzajamno uvažavanje regulisati odnose između države i crkve. R. P.

Aktuelnosti

Nedjelja, 19. januar 2020.

ILUSTRACIJA

CEDIS saopštio da su devastirani objekti u Nikšiću i na Cetinju

Ponovo ukradeni transformatori

PODGORICA - Nakon devastacije energetskih objekata u Beranama i privođenja pravdi počinilaca tih djela, posljednjih dana se sličan scenario ponavlja na području Cetinja i Nikšića - saopšteno je iz CEDIS-a. - Nepoznato lice otuđilo je transformator snage 50 kVA kao i pripadajuće mu veze sa NN blokom iz trafostanice

10/0.4 kV Izvori. Ekipa je, prema prijavi da je selo bez napajanja električnom energijom, izašla na teren i zatekla vandalski devastiranu trafostanicu. Takođe, ekipa CEDIS-a je, prema prijavi beznaponskog stanja građana dežurnoj službi od sinoć nešto iza 22 sata, konstatovala da je iz trafostanice 10/0.4 kV Musta rupa ukraden transformator snage 50

kVA kao i veze transformatora i niskonaponskog bloka. Iz toga razloga, više sela na Cetinju juče nije imalo električnu energiju - saopšteno je. CEDIS navodi da ove pojave na Cetinju već poprimaju alarmantne razmjere ako se uzme u obzir da su se iste radnje desile 6. i 9. januara ove godine, kada su, kako se navodi, ukradeni transformatori iz trafos-

Globalni forum za hranu i poljoprivredu u Berlinu

tanica Lješev Stup 1 i Lješev Stup 2 kao i 31. decembra 2019. godine isti slučaj krađe iz trafostanice Ulići. Svi slučajevi uredno su prijavljeni Upravi policije. - Obavještavamo i da je 9. januara u popodnevnim satima u Nikšiću, dežurna ekipa, prema prijavi građana, utvrdila da je jedan izlaz iz trafostanice Kočani II u prekidu. Ekipa je konstatovala da nedostaje oko 80 m kabla usljed njegovog nasilnog prekida. To je izazvalo prekid u napajanju električnom energijom dijela područja Kočani, a slučaj je uredno prijavljen Upravi policije Centru bezbjednosti u Nikšiću. Osim materijalne štete koju CEDIS konstantno trpi, trpe i naši korisnici jer ostaju bez električne energije do sanacije oštećenja, što nerijetko može da potraje i do 48 sati - saopštio je CEDIS. Podsjećaju da je svako neovlašćeno pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično. - Zbog neznatne materijalne koristi pojedinci rizikuju život, remete redovno napajanje električnom energijom i uzrokuju štetu na distributivnom sistemu koja višestruko prevazilazi njihovu eventualnu dobit - piše u saopštenju. I. K.

Produžen rok za prijave na konkurs za Horizont 2020 i COST

Trgovina može doprinijeti Za učešće dostupnosti hrane 20 hiljada

Sa foruma u Berlinu

PODGORICA - Predstavnici vlada oko 80 zemalja svijeta, za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja, juče su u Berlinu razmatrali kako trgovina hranom i uslugama u toj oblasti može doprinijeti postizanju sigurnosti hrane za rastuću svjetsku populaciju, poboljšanju kvaliteta ishrane i zdravlja ljudi, povećanju prihoda poljoprivrednika i podsticanju održivijeg sistema ishrane u cilju očuvanja planete. Samit ministara održava se u okviru Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu (GFFA). U delegaciji Crne

Gore su državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić, generalni direktori direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Radana Damjanović i Darko Konjević, kao i direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković. Učesnici Samita su i ove godine usvojili zajednički kominike. Ovim dokumentom su se obavezali da će zajedno raditi na promociji uloge trgovine u obezbjeđivanju održive poljoprivrede za globalnu sigurnost hrane, unaprijeđen kvalitet ishrane i razvoj.

To namjeravaju, kako su naveli, da postignu podsticanjem trgovine poljoprivrednim proizvodima na način da se postigne veća sigurnost u snabdijevanju hranom, podsticanjem investicija u najsiromašnijim regionima svijeta, zatim pružanjem podrške poljoprivrednicima, posebno u dijelu usvajanja alata za upravljanje rizicima, razvoja infrastrukture, unapređenja obrazovanja i dostupnosti savjetodavnih službi. U okviru Globalnog foruma održana je posebna konferencija „Budućnost globalne proizvodnje svinjetine pod prijetnjom afričke kuge svinja“. I. K.

PODGORICA - Zbog velikog interesovanja rok za podnošenje prijava na Konkurs za podsticanje učešća u programima Horizont 2020 i COST produžen je do 28. februara - saopšteno je iz Ministarstva nauke. Navodi se da je održan Info dan povodom ovog konkursa, koji je bio i prilika da se potencijalni korisnici projekata bolje upoznaju sa uslovima i detaljima prijavljivanja. Milena Milonjić, načelnica Direkcije za EU Okvirne programe za istraživanje i inovacije, kazala je da će za projekte u trajanju od dvije godine (2020. i 2021.), Ministarstvo nauke nosiocu projekta odobriti iznos do 20.000 eura (za obje istraživačke godine), što može iznositi do 1 0 0 o d s t o p re d v i đ e n i h troškova. Ona je istakla da je uslov za apliciranje za sredstva da postoji identifikovan projekat u koji se tim želi uključiti i početno odobrenje koordinatora tog projekta za pridruživanje tima iz Crne Gore evropskom timu. Branka Žižić, v.d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj, istakla je da je glavni cilj konkursa povećanje učešća u programima Horizont 2020 i COST, ali i proširivanje saradnje i u drugim međunarodnim programima u oblasti nauke i inovacija.

U Pljevljima pet puta veća zagađenost od dozvoljene

Pljevlja

PLJEVLJA - Koncentracija PM10 čestica u vazduhu, prema posljednjim podacima sa mjernih stanica juče od 17 časova, u Pljevljima je iznosila 253 µg/m3, što je pet puta više od dozvoljenih 50 µg/m3. Prema podacima Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u Podgorici je juče izmjereno 74.6 µg/m3 PM čestica, u Bijelom Polju 153.6, a u Nikšiću 62.1 µg/m3.

- Podaci sa automatskih stanica za praćenje kvaliteta vazduha u okviru Državne mreže, pokazuju da je u južnom regionu (primorska oblast – stanice se nalaze u Baru i Kotoru), kvalitet vazduha bio veoma dobar i da nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti ni jednog polutanta - navode iz Agencije. Napominju da su u centralnom i sjevernom regionu koncentracije PM10 čestica varirale tokom dana. R.P.

Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljaju ponudu na sajmu u Beču

Turisti se sve više interesuju za naših pet nacionalnih parkova

Detalj sa sajma u Beču

PODGORICA - Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljaju svoju turističku ponudu zasnovanu na aktivnom odmoru na sajmu turizma ,,Ferien 2020“ koji se održava od 16. do 19. januara 2020. u Beču - saopšteno je iz NPCG. - Štand sa promotivnim materijalom NPCG izuzetno je posjećen, a veliko je interesovanje za različite vidove aktivnog odmora i boravak u prirodi. Kontinuirano unapređenje turističke ponude koja je zasnovana na aktivnom odmoru utiče da se turisti sve više interesuju za pet nacionalnih parkova, a ljepota i netaknuta priroda jedan su od glavnih motiva za posjetu našoj zemlji - saopšteno je. Navodi se da za turističku industriju, sajam „Ferien“, predstavlja vodeći sajam na austrijskom tržištu, na kojem

svoju ponudu predstavljaju svi sektori turističke privrede, a poslovni korisnici imaju priliku da uspostave vrijedne kontakte sa turoperatorima i medijima sa tržišta Austrije. - To govori i podatak da se na ovom sajmu predstavlja više od 800 izlagača iz 70 zemalja, a pored profesionalaca iz svih sektora turističke industrije okuplja i veliki broj medijskih kuća i preko 150.000 posjetilaca. Pored sajma u Beču Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore ponudu su predstavili i na sajmu CMT u Štutgartu u Njemačkoj, dok će uzeti učešće i na Internacionalnom Alpe – Adria sajmu u Ljubljani od 29. januara do 1. februara koji je namijenjen putnicima, sportistima, planinarima, aktivnim rekreativcima i biciklistima - piše u saopštenju. I. K.

Svijet

Nedjelja, 19. januar 2020.

Francuski ministar finansija Bruno le Mer želi da se SAD obaveže na međunarodnu poresku reformu

Univerzalni porez ili nacionalno oporezivanje digitalnih giganata? PARIZ – Ako američki predsjednik Donald Tramp na Svjetskom ekonomskom forumu sljedeće sedmice odbaci nova međunarodna pravila o oporezivanju digitalnih kompanija, SAD riskira da sve veći broj zemalja uvede nacionalne poreze tehnološkim divovima, saopšila je francuska vlada. Francuski ministar finansija Bruno le Mer želi da se Sjedinjene Američke Države u Davosu obavežu na međunarodnu poresku reformu, a takođe vrši pritisak na Vašington da ukine prijetnje cari-

nama na francuski šampanjac, sir i luksuzne tašne kao čin odmazde protiv francuskog digitalnog poreza, prenosi Tanjug pisanje agencija. Blizu je dogovor o prijedlogu univerzalnog poreza koji je sačinila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), rekao je Le Mer dodajući da Vašington treba da učini „posljednji korak“ kako bi se postigao kompromis. - Prijedlog koji je na stolu je dobro rješenje. Nismo daleko od dogovora. Molimo naše američke prijatelje da narednih dana naprave

Američke društvene mreže pridržavaju se američkih sankcija Iranu

Instagram briše postove o Sulejmaniju

posljednji korak – rekao je francuski ministar novinarima. Zvanični Vašington je zaprijetio da će uvesti carine do 100 odsto na francuske proizvode, u vrijednosti od 2,4 milijarde dolara, nakon što je jednim istraživanjem američke vlade utvrđeno da će francuski digitalni porez nanijeti štetu tehnološkim kompanijama iz SAD. Pariz je prošle godine uveo namet od tri odsto na prihode od digitalnih usluga zarađene u toj zemlji za kompanije s prihodima većim od 25 miliona eura (27,78 miliona dolara) u Francuskoj i većim od 750

miliona eura širom svijeta. Tramp kaže da taj porez nepravedno cilja američke kompanije, dok Pariz odbacuje te optužbe. Administracija američkog predsjednika smatra da reforma međunarodnih poreskih propisa, starih više desetina godina, treba da sadrže klauzulu koja će ih učiniti neobaveznim za američke kompanije. Le Mer je odbacio takvo rješenje nazivajući ga „promašajem“, i pozvao SAD da podrže inicijativu OECD-a u formi u kakvoj je sačinjena.

Princ Hari i vojvotkinja Megan se odrekli kraljevskih titula

Vratiće 2,8 miliona poreskim obveznicima LONDON - Princ Hari i vojvotkinja Megan Markl odrekli su se svojih kraljevskih titula. Oni tako više neće koristiti titulu ,,kraljevsko visočanstvo“ niti će primati javna sredstva pošto je postignut dogovor da se povuku. Par takođe više neće predstavljati britansku kraljicu. Iz Bakimgenske palata je saopšteno da će par vratiti oko 2,8 miliona eura novca poreskih obveznika koji su potrošili na obnovu njihove kuće u blizini dvorca Vindzor. Kraljica Elizabeta II je ranije kazala da se raduje što su ,,zajedno pronašli konstruktivan i podržavajući put za njenog unuka i njegovu porodicu“. - Hari, Megan i Arči će uvijek biti jako voljeni članovi moje porodice - dodala je ona.

Mirovna konferencija o Libiji u Berlinu okupiće 11 zemalja

Oko 24 miliona Iranaca koristi Instagram. Ta mreža, koja u ostatku svijeta služi prevashodno za dijeljenje fotografija, ima političku težinu u Iranu. Naime, tamo su Fejsbuk i Tviter blokirani od strane režima

Pocijepana podjelama od svrgavanja Gadafija 2011.

VAŠINGTIN/TEHERAN – Američka platforma sistematski uklanja sve objave u kojima se pominje ubijeni iranski general Kasem Sulejmani i to objašnjava američkim sankcijama. Novinari govore o cenzuri ovog kanala koji je izuzetno važan za Irance. Sve je počelo nakon što je američka vojska u napadu bespilotnom letjelicom likvidirala vodećeg iranskog generala. Sa Instagrama su redom nestajale objave koje pominju Sulejmanija, prenosti RTS. - Instagram je bio jedina platforma na kojoj smo mogli slobodno da se izražavamo – naveo je Amir Rašidi, iranski stručnjak za digitalno pravo koji radi za njujorški Centar za ljudska prava u Iranu. Oko 24 miliona Iranaca koristi Instagram. Ta mreža, koja u ostatku svijeta služi prevashodno za dijeljenje fotografija, ima političku težinu u Iranu. Naime, tamo su Fejsbuk i Tviter blokirani od strane režima. Međutim, sada se brišu unosi ne samo privatnih korisnika, novinara i aktivista za ljudska prava, već i medija i novinskih agencija. Međunarodna federacija novinara tvrdi da je Instagram ukinuo profile petnaest iranskih novinara. Koncern Fejsbuk, kojem pripada i Instagram, saopštio je da je brisanje sadržaja u kojima se pominje general Sulejmani u skladu sa američkim sankcijama protiv Irana. Još u aprilu prošle godine je predsjednik Donald Tramp ponovio da je iranska Revolucionarna garda iz ugla SAD „teroristička organizacija“. Instagram je tada obrisao profile više članova garde, među njima i samog generala Sulejmanija. Sada su međutim na udaru cenzure svi koji pomenu Sulejmanija – onih koji za njim žale i onih koji samo informišu o stanju u zemlji. - U vrijeme kada iranskim građanima treba pristup informacijama, nedopustivo je da Instagram cenzuriše iranske medije, novinare i druge korisnike - rekao je Entoni Belandžer, generalni sekretar Međunarodne federacije novinara. Međutim, kako kaže Malte Engeler, njemački stručnjak za zaštitu podataka i sudija upravnog suda, američke platforme pod uticajem politike iz Vašingtona „odlučuju, ako treba, i protiv slobode govora“. - Platforme rizikuju ukoliko ostave neke objave – ali ništa ne rizikuju ako ih obrišu - rekao je Engeler za Dojče vele. Zato, prema njegovim rečima, ljudi na Instagramu radije brišu i bezazlene postove.

Zahtijevaće primirje i posmatrače UN-a TRIPOLI/BENGAZI - U libijskim gradovima održavaju se protesti protivnika i pristalica Kalife Haftara, uoči mirovnih pregovora u Berlinu od kojih se očekuje da prekinu rat koji je razorio tu zemlju i odnio mnoge ljudske živote. Nekoliko stotina Libijaca u glavnom gradu Tripoliju izašli su na proteste protiv ratnog vođe Haftara, protivnika libijske Vlade koju priznaje UN, dok su na ulicama i građani Bengazija, u znak podrške Haftaru. Građani na ulicama Tripolija nose transparente na kojima piše kako Haftar ne bi trebalo da učestvuje na konferenciji u Berlinu, optužujući da je ,,glasnik đavola“.

BERLINSKA KONFERENCIJA

Predstavnici nekoliko zemalja sastaće se danas u Berlinu kako bi pokušali pronaći mirovno rješenje za krizu u Libiji. Očekuje se da će diplomate insistirati na sporazumu o primirju i zatražiti posmatračku misiju UN-a na terenu. Rusija, koja podupire Haftara, pozvala je obje libijske strane da bez uslova učestvuju na konferenciji. Učesnici berlinske konferencije o Libiji pozvaće na prekid svih vojnih dejstava u znak podrške stranama u sukobu, što se

vidi iz nacrta zaključaka konferencije u koje je agencija TASS imala uvid, prenijela je Al Džazira. - Pozivamo na prekid svih vojnih dejstava i direktnu podršku strana u sukobu na cijeloj teritoriji Libije od početka procesa primirja - navodi se u dokumentu. Učesnici berlinske konferencije o Libiji pozvaće i na ekonomske reforme u toj zemlji. Na međunarodnoj konferenciji o Libiji učestvovaće Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kina, Velika Britanija, Italija, Francuska, Egipat, Alžir i Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i organizacije, poput Ujedinjenih naroda, Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige.

ERDOGANOVO UPOZORENJE

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan smatra da bi greška istorijskih proporcija bila ako se Libija prepusti na milost baronima rata. Uoči Samita u Berlinu turski predsjednik Erdogan je za Politico napisao kolumnu pod naslovom ,,Put mira u Libiji prolazi preko Turske“. Ističući kako je Libija već deceniju u ralja-

ma krvavog građanskog rata, Erdogan je naveo da međunarodna zajednica do sada nije preuzela odgovornost i nije okončala sukobe i uspostavila mir i stabilnost u toj zemlji. - Danas smo suočeni s posljedicama te neosjetljivosti. Libijska vlada, koju su priznali i Ujedinjeni narodi, već nekoliko godina je pod napadima barona rata Kalife Haftara - napisao je Erdogan, upozoravajući na prijetnje za cijelu Evropu ukoliko se građanski rat u Libiji ne zaustaviti, uključujući i prijetnje od terorizma.

OŠTRE PODJELE

Libija je opterećena previranjima još od 2011. godine, kad je u krvavom ustanku, uz podršku NATO-a, svrgnut, a zatim i ubijen višedecenijski vođa Muamer Gadafi. Otad su oštre političke podjele u zemlji dovele do dvije suparničke vlasti. Jedna strana je u istočnoj Libiji s vladom u Bengaziju koju predvodi zapovjednik samoproglašene libijske nacionalne vojske Kalifa Haftar, a čine je generali i vojnici koji su napustili redovnu libijsku vojsku za vrijeme Gadafija. Druga Vlada je u Tripoliju, koju podržavaju Ujedinjeni narodi.

Papa odao priznanje ribarima koji čiste more VATOIKANA - Papa Franjo je juče odao priznanje ribarima koji čiste more sakupljajući otpad koji im se uhvati u mreže i reciklirajući ga, i pozvao da se taj model primjeni u čitavom svijetu. - Želio bih da odam posebno priznanje za čišćenje morskog dna.

Model reciklaže kao primjer za svijet To je važna inicijativa, prije svega zbog velike količine otpada, prije svega plastike, koji ste sakupili, jer to može postati model za druge regione Italije i inostranstvo - rekao je papa ribari-

ma iz jadranskog sela San Benedeto del Tronto. Oni dobrovoljno skupljaju otpad i sortiraju ga da bi se mogao reciklirati. Ribari koje je Franjo primio u Vatikanu svake nedjelje mreža-

ma uhvate oko tonu otpada, od čega oko 60 odsto čini plastika. Procjene su da oko 80 odsto otpada u okeanima potiče s kopna, a da preostalih 20 odsto dolazi s brodova i ribarske industrije.

Marketing

Nedjelja, 19. januar 2020.

Kultura

Nedjelja, 19. januar 2020.

Sopran Olivera Tičević povodom premijere opere „Boemi“ u Crnogorskom narodnom pozorištu

Lijepa energija približiće ljubav

D. Miljanić

PODGORICA – Rođena Bjelopoljka, Olivera Tičević, talenat i virtuoznost osvjedočila je nastupajući u evropskim dvoranama, a nije bila rijedak gost ni u domovini. U bravure pjevačice, koju je dva puta nagradila Austrijska barokna akademija, još jednom će moći da se uvjeri i domaća publika, budući da joj je povjerena rola Mizete u operi „La Boheme“ („Boemi“), koja će premijerno biti izvedena u utorak veče u Crnogorskom narodnom pozorištu. U italijansko-crnogorskoj produkciji, Tičević je dio tima koji predvodi dirigent Alberto Veronezi, a zajedno na scenu donose poznatu priču Đakoma Pučinija – svjedočanstvo o mladim ljudima, čije snove u predgrađu Pariza ubija nemaština i bolest. O ovom projektu, ali i odnosu naše države prema operskoj umjetnosti, Tičević govori za Pobjedu. POBJEDA: Što je to što publika može da očekuje od izvođenja opere „Boemi“? TIČEVIĆ: Orkestar, hor, dječji hor i solisti vođeni rukom čuvenog maestra Alberta Veronezija, eksperta za Pučinijevu muziku, u punoj snazi će prikazati svu ljepotu ove muzike. Režija Andrea Tokija je klasična, sa fokusom na socijalne i emotivne relacije. Prilikom izvođenja koja nas očekuju, sigurna sam da će adrenalin i lijepa energija još više da približe publici ljubav koju mi već osjećamo u procesu rada i pripreme ove opere. POBJEDA: Da li ste i ranije imali priliku da gledate izvođenja Pučinijevih „Boema“, te u čemu je specifičnost ove koprodukcije? TIČEVIĆ: „Boemi“ su svakako jedna od najizvođenijih opera svih vremena. Zajedno sa „Karmen“ i „Travijatom“ čine bazni repertoar svakog evropskog teatra. Osim što sam imala priliku da gledam mnoge produkcije, upravo sam svoj debi u Norveškoj ostvarila kroz ulogu Mizete na „Oslo opera festivalu“, te mi je zbog toga još veće zadovoljstvo da sada, ovdje u našem nacionalnom teatru igram upravo Mizetu. Ova produkcija je posebna jer povezuje naše umjetnike i Crnogorsko narodno pozorište sa jednim od najpoznatijih oper-

Scena iz opere „Boemi“ Đakoma Pučinija

Olivera Tičević na probi opere „Boemi“ u CNP-u

Moja Mizeta je posebna. Naizgled željna pažnje, zavodi sve svojim prisustvom i glasom. Međutim, ona je u stvari jedna iskrena i dobra duša, koja koristi sve te svoje kvalitete ne bi li zainteresovala svog jedinog pravog partnera na ozbiljniji korak ka zajedničkoj budućnosti skih festivala – „Puccini Torre del Lago“. Meni je posebna jer opet mogu da se bavim svojim pozivom u svojoj zemlji, a naš nacionalni teatar punim kapacitetom postavlja ovako kompleksnu opersku produkciju, u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore. Osim toga, naš simfonijski orkestar će svirati, a veliki i dječji hor takođe su prisutni. Cijela energija koju ovaj veliki ansambl pruža iz probe u probu je u duhu velikog međusobnog poštovanja i profesionalnosti, velika smo podrška jedni drugima, što me čini veoma srećnom.

POBJEDA: Ko je Vaša Mizeta? TIČEVIĆ: Moja Mizeta je posebna. Naizgled željna pažnje, zavodi sve svojim prisustvom i glasom. Međutim, ona je u stvari jedna iskrena i dobra duša, koja koristi sve te svoje kvalitete ne bi li zainteresovala svog jedinog pravog partnera na ozbiljniji korak ka zajedničkoj budućnosti. POBJEDA: Koliko se naše savremenice mogu poistovjetiti sa njenim likom? TIČEVIĆ: Mnogo. Upravo taj odnos nje i Marčela prepun je realnosti, problema, ali prije

svega iskrene ljubavi sa kojom su se sretale Mizete prije toliko godina, a sa kojima se susreću i one Mizete danas. POBJEDA: Koji put mlada umjetnica mora da prođe od srednjeg obrazovanja u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ do nastupa u evropskim prijestonicama? TIČEVIĆ: Glavni „krivac“ zbog koga sam nastavila da studiram solo pjevanje jeste moja sjajna profesorica u SMS „Vasa Pavić“ Marina Cuca Franović, koja mi je, znajući moju veliku ljubav prema teatru, sceni i glumi, objasnila što je opera i koliko to

spaja sve moje talente. Na tome sam joj beskrajno zahvalna. Dalje me je vodio jak unutrašnji glas koji me je uputio na dalje školovanje u Beograd, a zatim i usavršavanje u Švajcarskoj. Na svim tim putevima „otvarale“ su se šanse koje sam prepoznala i prihvatala. Dug put napornog rada, ulaganja, obrazovanja, pjevanja, putovanja, ali vrijedi. Da me pitate da li bih isto uradila ponovo, moj odgovor bi bio DA! POBJEDA: Koliko su mladi umjetnici u Crnoj Gori, talentovani ljudi koji bi željeli da njihov profesionalni put bude solo pjevanje, hendikepirani činjenicom da na cetinjskoj akademiji taj odsjek ne postoji? TIČEVIĆ: Država smo prelijepih glasova, zdravih, moćnih. Povremeno preslušam naše mlade pjevače i trudim se da im bar savjetima pomognem, jer znam koliko im je neophodno da znaju da li su na pravom putu. Mnogima je zaista, zbog materijalne situacije, nemoguće da upišu solo pjevanje bilo gdje u okruženju. Zbog toga,

Muzika briše vremenske barijere POBJEDA: Uklapa li se opera u moderni koncept shvatanja umjetnosti i koliko je ona bliska mladoj publici? Da li je njen zvuk dovoljno glasan i jasan za gledalište 21. vijeka? TIČEVIĆ: Naravno. Mnoge opere postavljane su veoma savremeno. Primjera radi, baš u produkciji u Oslu igrala sam Mizetu 21. vijeka. Međutim, interpretirali je u kostimu 21. vijeka ili u klasičnom, prilagođenom prilikama 19. vijeka, jedna stvar je konstanta – garderoba ne mijenja to što Mizeta, ili bilo koji drugi karakter iz „Boema“ jeste. Ono što je univerzalno je muzika, a kada je u pitanju djelo koje je komponovao Pučini, ono za barijere ne zna, a naravno ni relacije između aktera koje su bezvremenske.

bilo bi idealno otvoriti odsjek solo pjevanja, jer zaista ima mnogo djece koja su talentovana i žao mi je da bilo ko odustaje od onog što osjeća i za što je vrlo moguće rođen. POBJEDA: Ima li u Crnoj Gori potencijala i potrebe za otvaranjem operske kuće i stvaranjem projekata poput „Boema“? TIČEVIĆ: Da! Umjetničko rukovodstvo Crnogorskog narodnog pozorišta uz sjajnu viziju dalo je i sve resurse da se ova produkcija iznese na najbolji mogući način. Nadam se sam da će se našoj publici svidjeti ova predstava, a o interesovanju govore i raspordata sva izvođenja mjesec prije premijere. Vjerujem da će ovo izvođenje biti samo početak narednih operskih produkcija na sceni našeg nacionalnog teatra, te da će opera postati dio standardnog repertoara crnogorske umjetničke scene. Svetlana VIŠNJIĆ

Predstavljena knjiga „Pregled štampe u Crnoj Gori 1834 -1934“, autora Dušana Vuksana

PODGORICA – Knjiga „Pregled štampe u Crnoj Gori 1834 -1934“ (reprint izdanje), autora Dušana D. Vuksana, predstavljena je preksinoć u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O značaju obimnog djela Vuksana govorili su priređivač knjige Marijan Mašo Miljić, generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer i publicista Slobodan Čukić. Čukić je istakao da iz današnje perspektive Vuksanov naučni poduhvat izgleda nestvarno. - Uspio je da od propasti i zaborava sačuva brojne istorijske i arhivske dokumente, da ih obradi, sistematizuje i interpretira na seriozan istoriografski način. Uspio je da u godinama sveopšte ideološke manipulacije s crnogorskom prošlošću i brisanja njenog imena, očuva činjeničku, nekontaminiranu istoriografsku nit, na kojoj će moći da grade kasnije generacije. Uspio je da

D. MaliDŽan

Djelo važno za svakog čovjeka i biblioteku

Promocija knjige u biblioteci „Radosav Ljumović“

u nemogućim uslovima uvede strogo naučno metodološki manir u crnogorski naučni ambijent i da pokrene naučni časopis čiji će značaj nadži-

vjeti njegovo doba. Postigao je, drugim riječima, sve ono što bi u tom periodu učinila jedna naučna institucija, a možda i više od toga - rekao je Čukić.

Špadijer je istakao da knjiga donosi prvi pregled crnogorske štampe, te da je postala raritetna publikacija i zbog toga je gradska biblioteka odlučila

da je ponovo štampa. Reprint izdanja su pripremili Nebojša Burzanović i Marijan Mašo Miljić. - Pored kratkog predgovora Miljić je knjigu dopunio selektivnom biografijom Dušana Vuksana sa 175 jedinica i bilješkom o piscu. Tako je obnovljen jedan spomenik kulture, a čitaoci su dobili na poklon sintetizovan i pregledan popis naše periodike u trajanju od jednog vijeka - rekao je Špadijer. Dodao je da je Vuksan izvanjac, koji je iznio lapidarne ocjene o karakteristikama listova i sudovima o njihovim vrijednostima. - Zahvaljujući takvom postupku štampana je sadržajno bogata, grafički atraktivna knjiga, kojoj su posebnu draž dali inicijali cetinjskog Psaltira iz 1495. godine. Kao popularno informativno štivo i veoma pregledna istorija ilustrovana faksimilima naslova, spiskovima urednika i saradnika, opisom sadržaja i kratkim ocjena-

ma kvaliteta pojedinih glasila, ovo je vrijedna knjiga i važna za svakog čovjeka i biblioteku koja se bavi ovom problematikom- rekao je Špadijer. Miljić je naglasio da je Vuksanovo djelo prvi popis i pregled i svojevrsna povijesnica crnogorske periodike u rasponu od sto godina, od Njegoševe „Grlice“ do 1934. godine u kojoj je obilježena stogodišnjica Njegoševe štamparije i publikovanje prve crnogorske publikacije. - Vuksan je nesumnjivo jedna od najistaknutijih ličnosti crnogorske kulture, prosvjete i nauke u periodu između dva svjetska rata – rekao je Miljić. Knjiga je predstavljena u okviru obilježavanja Dana biblioteke „Radosav Ljumović“, a pomoćnik direktora te ustanove Zoran Glomazić, na početku večeri, osvrnuo se na ostvarene rezultate i planove Biblioteke. U muzičkom programu je nastupio je violinista Vili B. B. Ferdinandi.

Feljton

Nedjelja, 19. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

32.

Odmazdu po Rovcima vršili po naređenju komandanta » Piše: Slobodan ČUKIĆ Dan iza događaja u selu Granica u Rovcima (u noći između 2. i 3. aprila 1920. godine), došlo je do novog okršaja u Osrecima u Gornjoj Morači. Načelnik okruga Kolašinskog javio je kraljevskom povjereniku Ivu Pavićeviću na Cetinju da su ustanici u osrečkom zaseoku Zakrilje 4. aprila 1920. ubili Petra Miloševića te da puškaranje i borba još traju. „Ovo je mesto udaljeno od sreske kancelarije samo jedan sat. Svoju ustaničku akciju, izgleda tačno je da su odmetnici po svojem sređenom planu otpočeli. Odmetnici blokirali su Osretke jer ih po izveštaju koji sam dobio ima dosta velik broj“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, Kolašin, 2002, 169). Srpski major Ž. Jovanović iz kolašinske vojne uprave izvijestio je Milorada Mihailovića 4. aprila o borbi u Granici u Rovcima, da su „odmetnici napali i na selo Osretke“, kao i da je „poginuo omladinac Petar Milošević u blizini manastira Morače“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, Kolašin, 2002, 175). Načelnik kolašinskog okruga Momčilo K. Radovanović 6. aprila javio je da je Rovčane u borbi u selu Granica predvodio Božo Bulatović iz Rovaca, a da su vođe ustanika sa drugih područja Vasko Marojević, Živko Nikčević i još neki za kojih se imena nije moglo saznati (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, Kolašin, 2002, 183).

JOŠ O BORBI U GRANICI

Rovački komandir Ivan Bulatović u svom izvještaju navodi da su se komite u martu mjesecu 1920. vratile iz planina „u naše pleme“. „I čim smo došli (u Rovce, S.Č.) udari na nas jedno odjeljenje žandarmerije od 50 ljudi sa jednim oficirom da nas tajno hvata i ubija. Vidak Šćepanović javio je grupovima za njihov dolazak i rasporedili smo se u tri grupa da ih čekamo, žandarmerija je napala na selo Gornja Rovca i Granicu. Potporučnik Božo Bulatović sa svojim grupom dočekao ih je i pobili su se tako

Rovačka crkva

Komandant okupacione vojske general Milorad Mihailović je 5. aprila 1920. izdao opštu naredbu za koncentrični napad na Rovca. Mihailović je 9. aprila obavijestio Vrhovnu komandu da je napad na Rovca otpočeo. Srpski pukovnik Dušan Besarabić je 10. aprila izvijestio Mihailovića da top već puca i „baca uz Mrtvo Duboko“ da je protivnik momentalno poništen, na borbu su pohitala i ostala dva grupa, kao i grup koji je bio sa Novicom Radovićem i Vaskom Marojevićem, u borbi se istakao Miro R. Bulatović, komandir (žandarmerijske) jedinice bio je zarobljen, mrtvih ostalo 13 a ostalo ranjeno i zarobljeno. Trojica su se samo spasili bjekstvom, s naše strane nije bilo gubitaka. Ustaše (ustanici, S.Č.) su bili preko milostivi naspram svoje po krvi braće. Ranjene su odmah previli i bez vojničkih znakova razoružane uputili za Kolašin“ (Izvještaj Ivana Bulatovića od 29. 10. 1921. godine, Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 100).

U okupacionim izvještajima nema ni riječi o zvjerstvima koja su počinjena prilikom drugog napada na Rovce u aprilu 1920. O tome, međutim, postoji detaljan raport koji su tri mjeseca kasnije u Italiji načinili četvorica Bulatovića: „Naše kuće bile su nemilosrdno paljene i bombardovane, imanja opljačkana, đeca i žene mučeni i zatvarani“

KONCENTRIČAN NAPAD

Komandant okupacione vojske general Milorad Mihailović je već 5. aprila izdao opštu naredbu za koncentrični napad na Rovca. „Da bi se u Rovcima jednom učinio kraj odmetničkoj akciji preduzeće se koncentrična akcija iz Kolašina, Podgorice i Nikšića“, naredio je Mihailović (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 178). Mihailović je 9. aprila 1920. obavijestio Vrhovnu komandu u Beogradu da je napad na Rovca već otpočeo (isto, 187). Srpski pukovnik Dušan Besarabić je 10. aprila Miloradu Mihailoviću poslao dva izvještaja. U prvom je javio da je Blažo Božović stigao sa vojskom u Rovca 8. aprila, te da „top puca sa Carevićkog vira i baca uz Mrtvo Duboko“, a u drugom da je komandir 11. leteće čete 8. aprila u 17 časova „očistio borbom gornje Rovce“. „Ispitujuća borba trajala je do 18.30 časova, izvestan deo Bulatovića za sada pohvatao



Milorad Mihailović

je, a izvestan deo je u šumi“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 189). Milorad Mihailović javio je 10. aprila Vrhovnoj komandi u Beogradu da su napadnuti „odmetnici“ prikupljeni kod s el a M r t vo D ub o ko i g. Dumačina, da je izvjestan broj „odmetnika“ uhvaćen, da se gonjenje nastavlja, kao i da je teren neobično težak (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 188). Narednog dana, 11. aprila, komandant Jovanović izvijestio je Mihailovića „da su sva Rovca zauzeta“. „Borba je bila između odmetnika i belopavlićke omladine na Maganiku kuda su sa meštanima iz Rovaca pobegli i gde su razbijeni i omladina vrši kaznu po naređenju koman-

Novica Radović 1926. godine

danta odreda“ koji se nalazi u Andrijevu (isto, 190). Pukovnik Besarabić javio je Mihailoviću 13. aprila da je „danas bilo puškaranja sa odmetnicima u Smodniku, Dragom Dolu, Planici i Poljani“, kao i da je „ceo živalj i stoku Bulatovića iz sela Gornjih Rovaca, Mrtvog Dubokog, Smokovca, Dumačina i Goranice doteran na Ćeći kod opštinske uprave“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 197-198).

RAZUR ROVACA

U okupacionim izvještajima nema ni riječi o zvjerstvima koja su počinjena prilikom drugog napada na Rovce. O tome, međutim, postoji detaljan raport koji su tri mjeseca kasnije u Italiji načinili četvorica Bulatovića, a koji je objavljen u

U izvještaju o zločinima nad Rovcima koji su podnijela četvorica Bulatovića kaže se: Silovano je i izgubljeno oko 30 žena i đevojaka, među njima i žena Stevana Bulatovića stara 55 godina. Pošto je nad ovom sirotom ženom izvršeno silovanje, ona se bacila u rijeku Lim i udavila, nemogući podnijeti nanijetu sramotu

Selo Osreci

okviru brošure „Krvavi album Karađorđevića“. Izvještaj je načinjen 26. jula 1920. u Rimu, a podnijeli su ga komandir Ivan Bulatović, poručnik Božo Bulatović i zemljoradnici M. Bulatović i R. Bulatović. Oni navode sljedeće: „U martu mjesecu 1920. povrnuli smo se opet u naše pleme. Međutim, već 26. marta 1920. (8. aprila po starom, S.Č.) Srbi su poslali odjeljenje od nekoliko bataljona, koje je ovoga puta dobilo naređenje da se radikalno i konačno razračuna s nama. Naše kuće bile su nemilosrdno paljene i bombardovane, imanja opljačkana, đeca i žene mučeni i zatvarani. Srpska vojska samo prema našem bratstvu učinjela je sljedeće zločine: 1) Silovano je i izgubljeno oko 30 žena i đevojaka, među ovijema bila je i žena Stevana Bulatovića, stara 55 godina; ona je stalno od balkanskoga rata imala u ratu četiri sina, od kojih su joj jednog ubili Srbi, a

dva joj se nalaze u planinama. Pošto je nad ovom sirotom ženom izvršeno silovanje, ona se bacila u rijeku Lim i udavila, nemogući podnijeti nanijetu sramotu. 2) Oćerali su u Kolašin i uhapsili 420 žena i đece i 47 ljudi. 3) Opljačkali su 95 komada prasadi, 3600 ovaca, 446 govedi i uništili nekoliko stotina košnica. 4) Sažegli su ni 45 kuća, ne računajući tu staje za stoku i ljetne stanove“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 209-210).

NAJSRAMOTNIJA VLADAVINA

U raportu četvorice Bulatovića dalje se navodi: „Ostavljajući na stranu imena žena i đece pobijenih u kućama topovima za vrijeme borbe, kao i nabrajanje svijeh slučajeva mučenja i batinanja, iznijećemo nekoliko zločina, koji će svakoga uvjeriti da su upravljači Srbije i njihova „herojska“ vojska trebali živjeti u doba najcrnje inkvizicije, ali ne u XX vijeku: 1) Pero B. Bulatović i Radivoje R. Bulatović predali su se na časnu riječ Srbima da im neće ništa učiniti. Međutijem, čim su se predali, Srbi su ih počeli mučiti, hoteći ih primorati, da kazuju đe su se sklonili ustaši (ustanici). U 24 sata četiri su ih puta vješali, gvozdenijem šipkama isprebijali im noge i ruke, pa im živijema sa tijela kožu drali. 2) Matiju J. Bulatovića isprebijali su puškama, pošto im nije umio kazati đe su skriveni ustaši (ustanici, S.Č.), i tako ga isprebijana i polumrtva ostave. Zbog toga je sakat ostao. 3) Srpski vojnici stavljali su na oganj Planu Z. Bulatović i Stanicu R. Bulatović, starice od po 90 godina, i primorali ih na taj način da prosoče (odaju) ustanike…” (Nastavlja se)

Primjeri

Nedjelja, 19. januar 2020.

Nikšićanin Zoran Vujičić, bivši profesionalni bokser, tvrdi da je našao lijek za multipla sklerozu

Nokautirao tešku bolest, a neurolozima zadao domaći Simptomi

BOKS PLEMENITI SPORT, A ŽIVOT JE RING: Zoran Vujičić

Zoran sa Vladimirom i Vitalijem Kličkom

Uzimao sam ,,betaferon“, kao i svi pacijenti. Međutim, na nagovor jedne prijateljice koja se (vjerovali ili ne) bavi kozmetikom počeo sam koristiti vitamin D3, uzimao sam (na svoju ruku) i dozu 2.500 puta veću od preporučene. Bolest se povukla, a sada mi je glavna preokupacija da pomognem drugima - kaže Zoran Vujučić NIKŠIĆ – Prolaze godine brže nego što misle i oni kojima ništa ne fali. Međutim, ima i onih koji su među ,,otpisanima“ već decenijama, a još su među nama i prkose bolesti, medicini, nauci. Nikšićaninu Zoranu Vujičiću je prije 22 godine dijagnostikovana primarno progresivna multipla skleroza, i to najteži oblik. Ljekari ga godinama dočekuju u bolnici – pa zar si još živ? A Zoran ne broji godine, ni ljekare, ni klinike, iako mu je

Dijagnoza profesora Levića

Protokol Začetnik protokola kojeg Vujičić koristi u liječenju MS-a je brazilski neurolog Cicer Koimbra, profesor na Univerzitetu u Sao Paulu. Koimbra je tražeći uzroke autoimunih bolesti

matematika sve. Sve je probao i ništa nije pomagalo. Onda je uzeo stvar u svoje ruke i prepisao sebi prijeki lijek. Vitamin D3 i to dozu 2.500 puta veću. U inat medicini i svim prognozama bolest se povukla. - Davno sam bio pred ,,streljačkim vodom“, i toga sam bio svjestan. Jedan čovjek ne čini revoluciju, ali sam na vrijeme shvatio da mogu pomoći drugima i spasio sam na stotine ljudi. Zvanična medicina to ne priznaje, ali rezultati su jedino mjerljivi. Živ sam! Sve

teorije svjetskih neurologa su pobijene. Neizlječiva bolest je pobijeđena i to je moja pobjeda - tvrdi Vujičić. Zamislite kad vam to kaže čovjek koji više od dvije decenije prolazi kroz pakao i na ličnom primjeru sve to potvrđuje. - Uzimao sam ,,betaferon“, kao i svi pacijenti. Međutim, na nagovor jedne prijateljice koja se (vjerovali ili ne) bavi kozmetikom počeo sam korostiti vitamin D3, uzimao sam (na svoju ruku) i dozu milion IU vitamna D3 (2.500 puta

Potvrda da je bolest zaustavljena

naišao na veliki broj članaka koji govore o tome koliko je vitamin D značajan kao regulator imunog sistema. Koimbra protokol je danas poznat širom svijeta, a oboljelima sugeriše da imaju na umu da dnevne doze variraju od

pacijenta do pacijenta i da se daju na osnovu laboratorijskih nalaza. Protokol predviđa da se uz preporučene dnevne doze vitamina D3 od 100.000 jedinica, izbjegava hrana koja sadrži kalcijum i, u cilju izbacivanja

veću dozu od preporučene), porušio sve rekorde u borbi protiv MS i hronične autoimune bolesti centralnog nervnog sistema - kaže bivši profesionalni bokser Zoran Vujičić koji je već godinama ,,prikovan“ za invalidska kolica. - Što da ti kažem, kod mene je došla žena iz Pljevalja. Bila je u užasnom stanju, oboljela, takođe, od primarno progresivne multipla skleroze. Nije mogla hodati ni 30 metara, muž je pridržava... Došla je iako je znala da se moje tvrdnje kose sa zvaničnom medicinom, ali vjerovala je u mene. Rekao sam joj da uzima vitamin D i poslije šest mjeseci je obula štikle, rodila dijete… Svog komšiju, koji je obolio od psorijaze, sad vidim u bašti, zdrav je i radi… Ta moja terapija liječi i ljude koji imaju problema sa štitnom žlijezdom. Bio sam nekad vrhunski matematičar, mada nisam bio ništa gori i iz istorije (uz osmijeh će Vujičić), a studije mašinstva u Beogradu sam napustio zbog boksa. Svuda su rezultati mjerilo svega. Jedino u Crnoj Gori nijesu. Ovdje jedino možeš nekoga da pobijediš stotinu puta viška tog vitamina, u organizam unose velike količine vode. Koimbra osim što ne preporučuje vitamin K2, nikad nije preporučio milionsku dozu vitamina D3, do koje je stigao Zoran Vujičić.

i da on tvrdi da je bolji, jer su mu problem sudije, neka namještaljka, loš dan… tako nam je u sportu, politici, društvu… Uspjeh se ne prašta - kaže razočarano Vujičić, jedini bokser sa ovih prostora koji je sa čuvenim Vladimirom Kličkom ukrstio rukavice. Kaže da je boks plemeniti sport, a život je ring. - Kličkov je moj prijatelj, on mi godinama unazad pomaže, plaća moje liječenje. Prve tri godine mi je kupovao ,,betaferon“, ali to je lijek koji samo za trećinu usporava blaži oblik MS. Sad pomaže školovanje mog sina, ali to, valjda, nije predmet našeg razgovora. Ako hoćete iskreno, od države sam za liječenje dobijao to što me sleduje, a od Nikšića nikad ništa. No, život je ring. Amerikanac Džef Bouls, koji je trećinu svoje naučne studije posvetio meni, tvrdi da sam negdje drugo živio zavrijedio bih Nobelovu nagradu. Tvorac protokola za liječenje autoimunih bolesti Cicer Koimbra sa Univerziteta iz Sao Paola mi je rekao ,,bićeš mrtav“, a ja sam ga dočekao riječima: „Ti ili ja“. I već mjesecima se ne javlja. Možda se bavi poljoprivredom - kaže uz osmijeh Vujičić i priznaje da se bez vedrog duha i volje ništa ne pobjeđuje, a kamoli teška bolest. - Zaustavio sam MS, a ovo što još ne hodam samo su posljedice što liječenje nije preduzeto na vrijeme. U posljednje vrijeme jedem samo lešo kuvanu teletinu i jagnjetinu, bez ikakvih začina, skinuo sam prilično kilograma i vjerujem da ću stati na noge. Našao sam sebi lijek, ali to nije suština, jer mnogo je bitnije da se pomogne drugima, to treba da bude poruka naše priče. Vitamnin K2 pomaže kao antiteža kod užasno velikih doza vutamina D3, jer vraća kalcijum. Opomenuo sam stručnjake da ne želim da ih vidim u naučnim časopisima, jer sam na svom primjeru dokazao revolucionarno otkriće, a ono što propisuju je doza koja ne može ni miša izliječiti. Bouls mi je kazao da je ovo

Multipla skleroza (MS) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno ,,napada“ bijelu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugačke produžetke nervne ćelije, na kojima pojedini djelovi mijelinskog omotača zapaljenski reaguju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra zapaljenskom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije. Bolest je vrlo promjenljivog toka, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima i karakterišu je česta pogoršanja različitog stepena, koja se smjenjuju sa naglim poboljšanjim kliničke slike. Nastanak multipla skleroze prate mnogi poremećaji različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, sljepila, itd.

otkriće za naredne decenije i priznao da je tolika doza bila ravna samoubistvu, ali neko je morao probati. Najjednostavnije rečeno, zustavio sam MS, mislim da je to naučno otkriće, ali prije svega zbog vitamin K2. No, zašto ja to govorim u Crnoj Gori, kad ovdje nagrade primaju samo književnici - ponovo će uz osmijeh Zoran Vujičić. Po tvrdnjama Zorana Vujičića farmaceutska industrija sve kreira, tvrdi da samo Crna Gora, zahvaljujući njegovom otkriću može godišnje uštedjeti novac kojim se može izgraditi jedna škola, a na svjetskom nivou riječ je o milijardama eura. - Vitamin D3 treba da uzimaju i zdravi ljudi, sportisti, makar radi prevencije. To vam kažem ja koji pijem godišnje na desetine hiljada kapsula. Možda do ovog otkrića ne bih ni došao da nijesam stigao do ,,ivice“, da gubim glas, da teže gutam, a rekli su mi da je to zadnja faza. To što sam sada u kolicima su samo posljedice, znak da nijesam na vrijeme počeo da se liječim kako je trebalo, ali sam ovu opaku bolest nokautirao, bar za dolazeće generacije - poručuje Vujičić, dodajući da je njegov oblik oboljenja fatalan, te da ga zbog toga, kad se nađu u bolnici, neki ljekari već oslovljavaju sa ,,kolega“, a neki drugi pognu glavu. Vujičić ne želi da komentariše ni dijagnozu čuvenog doktora Levića iz Beograda, jer i on se iznenadio što je živ još, ali kako kaže iznenađivali su se i kad je 1999. godine boksovao sa Kličkovim, najavljen kao učesnik iz male Crne Gore pa je sve došlo na svoje. Kaže da je teško biti uvijek korak ispred, ali vrijedi svakog trenutka. R. PEROŠEVIĆ

Auto

Vijesti Poznata emisija „Trgovci automobila - automobili iz snova“ koja se bavi temom automobila, ali na neki dugi način, a to je trgovina starim zaboravljenim automobilima koji se detaljno popravljaju i dovode u prvobitno stanje, ponovo će početi da se emituje i to na kanalu „Diskaveri“. U ovoj dinamičnoj seriji, vrhunski diler automobilima Majk Bruer priprema se za svoju najtežu motornu misiju do sada: on pomaže zaluđenicima da zamijene svoja neželjena vozila za automobil iz snova. Zajedno sa svojim pouzdanim mehaničarom Markom Elvisom Prislijem, on upoznaje klijente i pro-

TRGOVINA IZ SNOVA

nalazi inventivne načine da poveća vriednost njihovih postojećih vozila. On ih zatim preprodaje uz zaradu, ponovo ulažući prihod u novi niz preprodaja, koje kao rezultat daju automobil iz snova. Od aukcija i auto-otpada do radionice, Majk razotkriva tajne trgovanja

i otkriva kako dodati vrijednost, proučiti tržište i sklapati dogovore kako bi posjedovanje automobila iz snova konačno moglo da postane stvarnost. Emitovanje prve sezone počinje 22. januara u 20 časova na kanalu „Diskaveri“.

NOVI RELISTA

IZNENAĐENJE Zemlja izlazećeg sunca uvijek je puna iznenađenja, pa tako svježi sirovi morski plodovi, školarci u školskim uniformama, hoteli sa robotima na recepciji... Čovjeka uvijek iznenadi kada stigne u Japan, pa tako nije ni čudna ni nova turistička atrakcija u Tokiju koja je namijenjena samo najhrabrijim. Turistička agencija nudi razgledanje grada u dotjeranim go-kartinzima, a prijavljeni za ovu avanturu se mogu po želji maskirati u omiljene likove iz crtanih filmova. Svakako zvuči zabavno. Problem je, međutim, što je zamišljeno da se vožnja odvija po već ionako saobraćajem zakrčenim ulicama japanske metropole, pa je samo pitanje vremena kad će ova atrakcija postati tema crne hronike.

Tojota se sve više ozbiljno uključuje u WRC šampionat, pa tako ništa ne prepušta slučaju. Tako pojavom novog modela „jaris“ paralelno je razvila i verziju za reli šampionat. Ovaj „maleni“ sportista je ugledao svjetlost dana i oprobao ispod svojih točkova staze WRC šampionata. Četvrta generacija „jarisa“ u ovom izdanju će nosti oznaku „GR jaris“ i ovo je drugi globalni sportski model automobila koji je pripremilo sportsko odjeljenje TGR (Toyota Gazoo Racing“), koje učestvuje u brojnim sportskim takmičenjima. Ono što je sigurno jeste da će nova reli „jaris“ imati velikog uspjeha.

POSEBNI EKSPONAT Fiat je šezdesetih godina proizveo jedan od najpopularnijih automobila, model „600 multipla“ koji je u svoje pero bio veoma popularan i veoma atraktivan, a ono što je interesantno i danas je popularan i to kao oldtjamer. Tako je nedavno ovaj model dobio jedinstveno priznanje i to za stil i funkcionalnost. Kao specijalan eksponat nedavno je izložen u londonskom V&A muzeju (Victoria and Albert Museum), u sklopu izložbe koja je bila posvećena automobilima i njihovom uticaju na moderni svijet i to u pogledu dizajna, inovacija i društvenog uticaja. Izložba obuhvata preko 250 predmeta i 15 automobila. Upravo izložena „fiat multipla“ kao model koji je nastao 1956. godine biće dio stalne postavke Fiatove istorijske kolekcije.

NOVO LICE „MAČKE“ NOVA ERA

Italija je uvijek važila za zemlju, kada su automobili u pitanju, odakle dolaze lijepi, elegantni i sportsi automobili. Takva jedna kompanija je i čuveni Maserati, kompanija koja proizvodi sportske automobile i koja kao zaštitni znak ima trozubac. Upravo ova kompanija je proslavila 105 godina od kada su 1. decembra 1914. godine braća Alfijeri, Etore i Ernesto Maserati u Bolonji otvorili svoju radionicu. Prvi automobil koji je izašao iz radionice sa Neptunovim trozupcem stigao je tek 1926. godine i nosio je sasvim jednostavnu oznaku „tip 26“, a pokretao ga je motor od 1.5 litara. Od tada je kompanija prešla veliki put, a Maserati se dokazao u mogim pobjedama na stazama širom svijeta. Godine 1993. kompanija je došla pod okrilje Fijata, gdje je jedno vrijeme bila pod okriljem Ferarija. Međutim, Maserati je za narednu godinu najavio početak nove ere koja će biti obilježena novim proizvodnim pogonima na originalnoj adresi Vijale Ćiro Menoti, kao i novim sportskim modelima.

Svima je poznato da kompanija Jaguar uvijek proizvodi sportske agresivne modele. Sada je javnosti predstavila najvećeg sportistu u porodici i to u redizajniranoj varijanti, a taj sportista nosi naziv „f-tajp“. Britanskog dvosjeda sada krasi novi svjetlosni potpis kako u farovima tako i u okviru zadnje svjetlosne grupe, a koji je dobro poznat sa modela koji pokreće „struja“ „aj-pejs“. Osim spolja i unutrašnjost je modernizovana, pa je sada ispred vozača potpuno novi 12,3 inčni displej sa instrumentima, a pored njega je i desetoinčni infotajment sistem. Osim redizajna poboljšanja ima i na tehničkom polju pa tako oslanjanje i upravljanje su unaprijeđeni, a „f-tajp“ će biti dostupan sa turbomotorima kao što je dvolitarski četvorocilindraš od 296 KS, zatim V6 od tri litra snage 380 KS. Naravno onima kojima je ovo „malo“ tu je V8 petolitarski motor snage 575 KS i čitavih 700 Nm. Od sada manuelni mjenjač više nije u ponudi (iskreno šteta) već isključivo automatski sa osam stepeni prenosa, dok pogon može biti na zadnjim ili na sva četiri točka.

Nedjelja, 19. januar 2020.

Tehnološka evolucija

Kroz svojih 46 godina, sam po sebi „golf“ su kroz sedam generacija na tržištu upoznali brojni naraštaji, a neki i odrasli i svoje prve kilometre vožnje upravo sa ovim modelom napravili, a o njegovoj omiljenosti svjedoče dvije „stavke“, a to su da je prodato 35 miliona primjeraka, kao i činjenica da je upravo po ovom modelu nazvana cijela kompaktna klasa, „golf klasa“, napomenuću i to da su iz Volfsburga, odnosno Autostadt prema kupcima krenuli svi „golfovi“ od 1974. godine. Svi smo svjedoci da se svijet veoma brzo mijenja, pa je tako što se tiče mobilnosti sve u znaku elektrifikacije, pa tako sa traka Folksvagena već silazi novi „I.D 3“, model koji je potpuno električni kompaktni model sa elektrolinije sa kojim njemački proizvođač ulazi u novu eru. „Golf 8“ za razliku od svih svojih prethodnikana na svjetsko tržište stiže u bitno drugačijim okolnostima na tržištu. Možda je upravo to bio razlog kašnjenja omiljenog njemačkog kompakta na automobilskom tržištu, jer je bio najavljen još za početak 2019. godine. Međutim, pred inženjerima je bio veliki i ozbiljan zadatak i izazov, stvoriti automobil koji će biti po sve moderan, a zadržati dušu i tradiciju prošlosti. Uspjeli su u svemu i napravili su najpredniji automobil u čuvenoj klasi. Kada je izgled u pitanju, fotografije sve kazuju, evolucija je na djelu i kod ovog modela sa zadržanim linijama tradicije, moderna diodna svjetlosna grupa daju mu prepoznatljiv izgled, jednako kao i smjelo i hrabrije izrađen prednji dio koji je postavljen veoma nisko, ali je to i dalje nepogrješivo „golf“. Upravo je to što njegovi kupci traže i prepoznaju iz generacije u generaciju. Ono čime se Njemci hvale jeste koeficijent otpora vazduha u odnosu na stari model koji je sada smanjen na (Cd) 0,275. naravno karoserija leži na MQB kućnoj platformi sa 30 odsto

VOLKSWAGEN GOLF VIII

čvršćim okvirom, pa je bez obzira na više opreme automobil u završnici lakši od 45 do 60 kg, zavisno od verzije. Dimenzije i to dužina od 4.284 mm, širina od 1.789 mm i visina od 1.456 mm kao i međuosovinskim rastojanjem od 2.636 nijesu raskošnije od dosadašnje verzije. „Osmica“ je izdašnija prostorom nego do sada zbog mudrog uređenja i dimenzioniranja komponenti unutrašnjosti, kao što su sjedišta, pa je pravo iznenađenje 11 mm više za koljena na zanjoj klupi. Redifinisana je pritom i klasična Folksvagen filozofija opremanja modela, a uvedeni su i novi paketi, „golf“, „life“, „style“ i „R-line“. Posebno sportski djeluje sa paketom „R-line“, ali tokom ove godine se očekuju pravi jurišnici i to „golf GTI“, „GTI TCR“, „golf GTD“, „golf GTE“ i „golf R“. Već osnovni model serijski raspolaže kompletnim sigurnosnim paketom. Ono što je bitnije od izgleda

Na dva točka

i brojki jeste ono čime novi „golf“ raspolaže, a to je tehnologija koja je do sada neviđena u kompaktnoj kalsi. „Osmica“ je sada tehnološki najprogresivniji „golf“ ikada“, inteligentan, digitilizovan, poveziv i naravno elektrifikovan, tako da je „osmica“ sada redifinisala kompaktnu klasu. Ono što se izdvaja u unutrašnjosti jeste potpuno digitilizovan kokpit sa munjevitim odazivom ekrana koji je osjetljiv na dodir. Sistem „Car2X“ je komunikacija između vozila i upozorava na opasnosti u ranoj fazi i postavlja nova mjerila u kompaktnoj klasi u pogledu potponugnute vožnje, a IQ.DRIVE asistencija omogućuje poluautonomnu vožnju do 210 km/h. Novi „golf“ je prvi Folksvagen koji se u radijusu do 800 m standardno povezuju sa drugim vozilima i to u pokretu

LAVLJI kon

ŠEZDESET GODINA Godine 1959. na salonu automobila u Londonu pojavio se za to vrijeme veoma lijep, elegantan i luksuzan automobil koji je stigao iz pogona Jaguara i nosio je ime „MK2“ iliti tačnije „Mark 2“. zahvaljujući modernom dizajnu, koji i danas osvaja na prvi pogled, i energičnim šestocilindarskim motorima, postao je tržišni hit čim je predstavljen. Šest ljeta kasnije, Jaguar je pozvao modnog fotografa Rankina, za manje upućene to je čovjek koji je svojevremeno fotografisao Madonu i grupu Kvin, da na originalan način obilježi jubilej. Cio projekat je nazvan „Rankinove sobe“ („Rooms by Rankin“), a cijela ideja je da se obilježi moderni trenutak epohe u kojoj je nastao. U slučaju „MK2“ to su tačke koje su ukrasile „sobu“ u kojoj se nlazi automobil, a glavni „lik“ je model sa 3.8 litarskim motorom i 220 KS.

PEUGEOT METROPOLIS RS CONCEPT

Auto

Nedjelja, 19. januar 2020.

Nautika

Noviteti

Zanimljivosti Radikalno

PRINCESS YACHTS X95

Promjena pravila

Engleska kuća koja je prepoznatljiva po izgradnji veoma posebnih i atraktivnih plovila koje na morskim talasima izazivaju divljenje je nedavno još jednom smjelo i u svijetu nautike promijenila postojeća pravila dizajniranja jahti. Sve je to uradila i primijenila na svojem najnovijem modelu, impresivnoj „princess X95“. Sasvim novi dizajn i estetska izdvajanja ovu jahtu iz proizvodne game kuće, ovaj prvijenac novog stila nazvanog linija X redifiniše način života na palubi i ostvaruje dosada neistraženi potencijal spoljnjih djelova palube iz korijena mijenjajući arhitekturu jahte. „X95“ mijenja ustaljeno pravilo u rasporedu cjelina pa tako sada ima vrlo prostrane cjeline koje će moći da se prilagode na nekoliko načina i tako ponuditi vlasniku i gostima jedinstven osjećaj tokom boravka. Predvodnik u svojoj kategoriji prinova se, povrh svega, odlikuje i praktičnošću koja i te kako doprinosi udobnosti korišćenja.

Čuveni mali sportski model BMW „Z1“ je veoma interesantan automobil koji je u svoje vrijeme izazvao veliko interesovanje, kabriolet automobil koji nije imao vrata i koji je u ljetnjim danima prestavljao pravu atrakciju, a kod automobilske javnosti izazvao čuđenje da proizvođač kao što je BMW proizvede upravo ovakav automobil. Naravno pogodak je bio uspješan. Prototip ovog radikalnog „BMW Z1“ razvijen je još 1985. godine, ali je u serijsku proizvodnju ušao tek 1988. godine.

Elegantni Italijanski Fiat je proizvođač koji je uvijek imao mnogo ideja i proizvedenih prototipova automobila koji su nekako svojim dizajnom i idejom za svoje vrijeme prestavljali prestiž. Mnogi prototipovi koji su nastajali od postojećih serijskih modela nikada nijesu zaživjeli iz samo Fiatovih znanih razloga, kao serijski modeli što je šteta. Takav model je nastao 1966. godine i bio je koncept kabrioleta modela „124“, naravno nažalost ovaj model nikada nije ušao u serijsku proizvodnju, a iskreno rečeno da je zaživio bio bi pravi tržišni pogodak.

Prvi sportski koji takođe imaju „Car2X“ funkciju i tako primjenjuje njihove i šalje svoje informacije za veću sigurnost. Tu su i sistemi kao što je podrška zadržavanja vozila u traci kao i zaštita pješaka od nalijetanja na njega. Sistem nazvan „Alexa“ je funkcija koju možete da zamolite da pusti veoma omiljenu pjesmu, da upravlja kompatibilnim uređajima u kući ili da poziva informacije poput vijesti i vremenske prognoze. Za pokretanje nove „osmice“ zaduženi su motori i to 1.0 TSI sa 90 i 119 KS, naravno tu su i mildhibridi 1.4 eTSI od 130 i 150 KS sa 48V startnim generatorom i 48V baterijom, plug-in hibridi eHybrid i GTE sa 204 i 245 KS sa baterijom od 13 kWh, nije zaboravljen ni „miris nafte“ pa tako je u ponudi jedan motor i to zapremine dva litra TDI snage 115 i 150 KS. Nova „osmica“ je vrlo sadržajna i tehnološki mudro osmišljena, automobil koji je i sjajno pripremljen za takmičenje u kompaktnoj klasi gdje očekivano, po prodajnim brojkama zaslužuje sam vrh kao i do sada.

Sportski automobili su uvijek privlačili i privlačiće pažnju. Tako je i na tlu Indijanaca u samim počecima razvoja i proizvodnje automobila uglavnom je vladala koncepcija velikih porodičnih automobila, kao i manjih automobila sa dvoje vrata. Međutim, ugledavši se na Stari kontinent i Amerikanci su počeli da proizvode sportske automobile, pa je tako model „merser tip 35 rejsabaut“ iz 1911. godine prvi sportski automobil neke Američke kompanije.

Aerodinamika

ncept Motocikli na tri točka polako ali sigurno zauzimaju značajno mjesto u svijetu „dvotočkaša“. Tako od kada se prvi put pojavio 2013. godine Pežoov trotočkaš „metropolis“ odjednom je osvojio hiljade poklonika širom svijeta, a pogotovo one koji su željeli da voze motocikl, ali nekako se nisu baš osjećali sigurno na ona klasična dva točka. Sistem upravljanja prednja dva točka tada je bio vrhunsko tehničko dostignuće, kako naginjanju u krivinama, stabilnosti i samom zaokretu. Sada kompanija iz Liona predstavlja svjetskoj javnosti koncept „metropolis RS“ koji najavljuje još usavršeniju i tehnički napredniju generaciju ovog veoma simpatičnog i popularnog skutera. Gledajući fabričke fotografije ono što je na prvi pogled vidljivo je namjera da ovaj skuter pripada premijum klasi.

Pežoov potpis je lako uočljiv, toliko uočljiv da je sada zadnja svjetlosna grupa u obliku lavlje kandže, a dnevna svjetla u obliku očnjaka kralja savane, a na samim bokovima i prednjim točkovima vidljivi su sitni detalji koji predstavljaju francusku zastavu, što očigledno na svaki detalja daje do znanja odakle dolazi i da je ovo ozbiljna priča. „Metropolis RS“ će preuzeti i-Connect tehnologiju i to sa Pežoovih automobila, što podrazumijeva hed ap displej, mobilnu aplikaciju sa integrisanim GPS-om koja povezuje skuter sa pametnim telefonom, kao i optimizovanu ergonomiju za lakše pokretanje tokom vožnje.

Kompanija Lanča je brend koji važi za proizvođača koji proizvodi lijepe automobile futurističkih linija i naravno automobile sa sportskim motorima, automobili koji imaju dušu i srce sportiste. To su automobili koji se mogu voziti i na sportskoj stazi i na drumovima sa potpuno jednakom žestinom. Kao i za svakog proizvođača pa i za Lanču u dizajniranju automobila bitna stavka je između ostalog i aerodinamika. Davne 1937. godine Lanča je proizvela model „aprilija“ koja je dizajnirana tako da bude aerodinamična, pa je tako koeficijent otpora vazduha bio 0,47 što je za to vrijeme bilo veoma dobro.

Dizajn Dizajnerski studio Pininfarina je studio koji je svojim dizajniranjem automobnila definitivno obilježio automobilsku industriju ispod čijeg „zrna olovke“ su nastali mnogi poznati automobili koji su i dan-dans poznati i koji su obilježili svijet automobila. Podsjećanja radi, ovaj studio je dizajnirao i Zastavin model „florida“. Međutim, Serđo Pininfarina osnivač i vlasnik ovog studija je svoj prvi dizajn prodao Fiatu i to davne 1912. godine za model „zero“ i tada je imao samo 18 godina.

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Marketing

Nedjelja, 19. januar 2020.

Horoskop

Nedjelja, 19. januar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (20. 1 - 26. 1) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 13:09.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka

PETAK I VIKEND

i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer. org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode

izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u nedjelju u 13:09.

PONEDJELJAK I UTORAK

stvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Raku Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 19:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u četvrtak od 21:47 do petka u 22:41, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sop-

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i

autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

20 Enigmatika

Nedjelja, 19. januar 2020.

Enigmatika

Marketing

Nedjelja, 19. januar 2020.

Marketing

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi RaZNo OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 1 RESTORANU u Podgorici potrebni: šanker, radnica na slatkom šanku i higijeničarka Tel.067/544-145, 069/595-498 2

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 3

Nedjelja, 19. januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 19. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 19. januar 2020.

Posljednji pozdrav

Posljednje zbogom

Дана 18. јануара 2020. умрла је у 73. години наша драга

MILORADU VUKOVIĆU Mićo, voljeni ne umiru. LATKOVIĆ ZDRAVKO - ZAJO, MARINA, PETAR i ANĐELA 987

Тужним срцем обавјештавамо да је 18. јануара 2020. у 55. години, изненада преминуо наш драги

MILORADU - MIĆU VUKOVIĆU

ЉИЉАНА Милутинова ЧОЛОВИЋ

Neka tvoja plemenita i mlada duša počiva u miru. LATKOVIĆ VESNA, ŽAKA i DRAGAN 988

рођена Тагић Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 18. јануара од 13 до 16 часова и 19. јануара од 11 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на градском гробљу у Никшићу. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: синови ГОРАН и ВЕСЕЛИН, кћерка ТАТЈАНА, унучад МАРКО, ИГОР, МАТИЈА, САША и НИКОЛА, праунучад, брат АНТОН, сестра ТЕРЕЗА, снахе ТАЊА, НАДА, ИВАНА, ДАЈАНА и ЈАНА, ђевер ЈАКОВ, јетрве, сестрићи и сестричне, братанићи и братаничне и остала бројна родбина 975

Умро је послије краће болести у 85. години наш драги

ПЕКО Горчинов НИКОЛИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима у Котору, 19. јануара од 10 до 16 часова и 20. јануара од 9 до 11 часова, када поворка креће за родно мјесто Чево гдје ће се примати саучешће у мјесној цркви у Чеву од 12.30 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: браћа НИКОЛА и РАДОЈЕ, сестре ИЛИНКА, МИЛОСАВА и ЈОВАНКА, снахе НАДА, ВЈЕРА и СТАНКА, стрина ЈЕЛЕНА, браћа и сестре од стрица, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

998

ДРАГОЉУБ Миланов ЧАГОРОВИЋ официр у пензији

Посљедњи поздрав драгом брату

Саучешће примамо 20. јануара 2020. године од 10 до15 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћена породица: кћерке СНЕЖАНА и НАТАША, браћа ВЕЛИМИР и ВЛАДИМИР са породицом, зетови АНТОНИО и СРЕТЕН и остала многробројна родбина ЧАГОРОВИЋ

ПЕКУ Драги брате, сломио си ми братско крило. Тешко је и немогуће описати тугу и празнину коју си оставио. Хвала ти за све што си учинио за мене. Почивај у миру.

970 Posljednji pozdrav dragi kume

1000

Брат РАДОЈЕ, снаха СТАНКА, братанић ГОРАН и братанична ИВАНА

Посљедњи поздрав драгом брату

MILIJA Vječno ćeš živjeti u našim srcima. MIKO RADIĆ sa porodicom 983 Posljednji pozdrav dragom kumu

ПЕКУ НИКОЛИЋУ Драги брате и стрико, хвала ти за неизмјерну доброту и љубав коју си нам дао. Твоја братска љубав неће никада бити заборављена. Заувијек ћеш бити у нашим срцима. Почивај у миру. Брат НИКОЛА са породицом 1001 Посљедњи поздрав драгом ђеверу, стрицу и ђеду

MILIJI MINIĆU ПЕКУ НИКОЛИЋУ

Počivaj u miru. S poštovanjem, BOŽO POPOVIĆ sa porodicom

Хвала ти на твоју несебичну љубав и доброту коју си нам поклањао. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Снаха НАДА са породицом

997

1002

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 19. januar 2020.

Dana 17. januara 2020. u 88. godini preminuo je naš dragi

Naš jedini, nezaboravljeni ujak Тужним срцем вас обавјештавамо да је 17. јануара 2020. послије дуге и тешке болести у 50. години преминула наша

NOVO Milijin PAVIĆEVIĆ

IVAN – RADOVAN Milošev STRUGAR

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 18. januara od 10 do 15 časova i 19. januara od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na seoskom groblju u Donjim Rsojevićima.

ТАЊА Митрова МИЛИЧКОВИЋ

Vole te

Vijenci i cvijeće se ne prilažu. Ožalošćeni: supruga DRAGINJA, kćerke DANOJLA, ZDENKA i SRETENKA, unuci IGOR, IVAN, BOJAN, BALŠA i MATIJA, unuke MILICA, IVANA i MARIJA i ostala brojna rodbina

969

Trideset godina od kada si ispisao posljednju stranicu života i ugasio zadnju nadu za tvoj dom.

Саучешће примамо на градском гробљу Загорич, 18. јануара од 10 до 15 часова и 19. јануара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

VESNA, DUŠKO i SLAVICA 974

Ожалошћена породица: син ЉУБИША, сестре СОЊА, МАРИНА, МЛАДЕНКА и СЛАЂАНА, стриц СЛОБОДАН, брат од стрица ВЕСЕЛИН, сестре од стрица ЉИЉАНА и ДРАГАНА, ујаци МИШО, МИЈО и МИЊА, тетке ОЛГА и МИЛИЈАНА, браћа и сестре од тетака и ујака, сестрићи, сестричне и многобројна породица МИЛИЧКОВИЋ и ВЛАХОВИЋ

19. 1. 1990 – 19. 1. 2020.

Opraštamo se od našeg dragog 966

IVAN - RADOVAN STRUGAR

Posljednji pozdrav dragoj bratanični

Uspomena na našeg ujaka živjeće vječno u nama. VASO i MILENKO DOBRKOVIĆ sa porodicama

NOVA PAVIĆEVIĆA 991

Kada bismo birali bio bi to opet ti. Ponosićemo se tobom dok postojimo.

TANJI MILIČKOVIĆ

DANOJLA, BUDO, MILICA, BOJAN i DEJANA

Navršava se godina otkad nije sa nama naša majka, supruga, baba, tašta

Teška srca ti govorimo zbogom, ali ćemo zauvijek imati lijepe uspomene kao utjehu. Počivaj u miru pored svojih rano preminulih roditelja, Miša i Bebe.

993 Opraštamo se od našeg oca i đeda

Tvoja tetka OLGA DRAŠKOVIĆ sa porodicom 999

SOFIJA SONJA RADULOVIĆ

NOVA PAVIĆEVIĆA

Tužnim srcem javljamo da je 18. januara 2020. godine iznenada preminula naša draga

Vrijeme prolazi, ali sjećanje i ljubav prema tebi ne. Ponosni što smo te imali takvu, čuvamo te od zaborava. Bila si najplemenitiji dio nas. Danas, 19. januara 2020. posjetićemo njenu vječnu kuću u 10 časova na groblju u Komanima.

Opraštamo se od tebe uz najljepša sjećanja na vrijeme i trajanje, na pažnju i život.

PORODICA

Tvoji: ZDENKA, IVANA i MARIJA 994

RADMILA Savova PEJOVIĆ rođena Krajinović 1947–2020.

Opraštamo se od našeg voljenog đeda

984 Dana 22. januara navršava se godina od kada nije sa nama, naša draga

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 18. januara od 11 do 19 časova i 19. januara od 9 do 12 časova, kada pogrebna povorka kreće prema mjesnom groblju u Poljima, gdje će se u 14 časova obaviti sahrana.

NOVA Dragi đede, tamo u prostorima nebeskim i zvjezdanim potraži našu majku i kaži joj...

Ožalošćeni: sinovi ALEKSANDAR i ŽARKO, brat MILUTIN, unučad BOJAN, SAŠA, KRISTINA, DARIJA i VUKAŠIN, snahe i ostala mnogobrojna rodbina 977

995

1933 – 22. 1. 2019. Vrijeme prolazi, nedostaješ nam, ali ne zaboravljamo tvoju brižnost, toplinu i oslonac koji si nam pružala. Počivaj u miru, uvijek ćeš biti u našim srcima.

POMENI

Unuci IGOR i IVAN KUZMANOVIĆ

ROKSANDA ROSA KOPITOVIĆ

Ožalošćeni: sin ŽARKO, ćerke LIDIJA i OLIVERA – OLJA, sestra STANKA ĐURIŠIĆ, snaha SNEŽANA, unučad i ostala porodica

Vrijeme ne briše sjećanje na naše najdraže Opraštamo se od našeg dragog

986

SJEĆANJE na jedinog brata i roditelje

NOVA PAVIĆEVIĆA Dragi moj tata, bila sam vrlo ponosna i srećna i svi mi sa tobom. Tvoji: SRETENKA, MIĆO, BALŠA i MATIJA 996

RADA T. BULAJIĆA

LJUBICU R. BULAJIĆ

TOMISLAVA R. BULAJIĆA

6. 2. 2005.

19. 1. 2010.

28. 11. 2013.

Vašim odlaskom ostala je praznina u našim srcima. Ali vi ostajete uvijek voljeni i nikad prežaljeni zbog vašeg časnog i ponosnog života. Vole vas vječno vaši:

6. 12. 2011.

19. 1. 2015.

13. 5. 2015.

DRAGICA JOVANOVIĆ

LJUBOMIR BATO JOVANOVIĆ

ĆETKO JOVANOVIĆ

rođ. Perović PREDRAG, NADA, VERA i NEVENKA sa porodicama

Mnogo topline, ljubavi i pažnje otišlo je sa vama. Neka vaše plemenite duše počivaju u miru. Kćerka i sestra LJUBINKA DUJOVIĆ sa porodicom

976

973

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 19. januar 2020.

Prošle su dvije bolne godine otkad nije sa nama naš voljeni otac i djed

ĐOŠA Stalno razmišljam kako je bilo nekad, prolaze godine, ali bol neće nikad. Tvoja sestra KSENIJA i zet MIĆO 989

19. 1. 2015 – 19. 1. 2020. Navršilo se pet godina otkako si nas napustila

MIODRAG – MIŠO SOVILJ BAHRIJA FIJULJANIN rođena Kuburović

Po dobru ćemo te pamtiti, s ljubavlju pominjati i u srcu od zaborava čuvati. Tvoj dragi i plemeniti lik i roditeljska briga ostaće vječno u našem sjećanju. Neka ti dragi Allah podari lijepi dženet.

972

Čuvamo uspomenu na tebe i volimo te svim srcem.

Neutješna kćerka ALMA, zet AMER, unuk VILDAN i unuka RIJALDA SJEĆANJE na

Zauvijek tvoji: ANDRIJA i SANJA ADŽIĆ

KIMU VUKELJ Od zaborava čuvamo uspomenu na tebe.

VUKMAN – CAKO ŠUKOVIĆ 992

19. januar 2015 – 19. januar 2020.

Danas je pet godina od kad smo se rastali i od kad si ostavio veliku prazninu u našim životima. Vrijeme brzo prolazi, ali tvoja blaženost i privrženost porodici će zauvijek ostati da žive u našim dušama i mislima. Tvoja dobra volja i smirenost nam i dalje osvjetljavaju naš put kroz život. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ.

Tvoj FIKRET MALJEVIĆ sa porodicom 978

Godina će moja

Najvoljenijem suprugu, ocu i djedu

TANJA Tvoja PORODICA

971

od kada nam je život uništio snove o mirnoj budućnosti. Ali nije uspomene, tvoju dobrotu, iskrenost i našu ljubav koja će me grijati dok sam živ. Nedostaješ mi, Tanja.

Ti znaš sve, znaš da vrijeme ne liječi bol i znaš koliko nam je teško. Ali ti si mi, a mi smo ti, živiš kroz nas. Volimo te.

Tvoj ZORAN

Tvoji: JOŠKA, TINA i MARINA s porodicama

981

Данас су двадесет двије године откако није са нама

985 1998 – 2020. SJEĆANJE

MIRKO BATO STAMATOVIĆ

МИЛОРАД Видаков АБРАМОВИЋ Особа са толиким срцем се ријетко рађа, а још ређе заборавља. Поносни смо што смо твоји и ти наш.

rođena Kršul

Tvojim velikim srcem, plemenitom dušom i časnim životom zaslužila si poštovanje i vječno sjećanje. MIODRAG i SAŠA

980

979

Dana 19. januara 2020. navršava se godina od smrti naše

Dana 22. januara navršava se godina od smrti našeg

ZORKE Petkove TURČINOVIĆ 982

UKUĆANI

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

19. 12. 2014 – 19. 12. 2020.

SNEŽANA BAJIĆ

ТВОЈА ПОРОДИЦА

Tvoju ljubav i dobrotu čuvaćemo od zaborava.

MIRKO BATO STAMATOVIĆ

Bio i ostao naša dika, ponos i boem… Zauvijek u našim srcima. Tvoje VINKA i KOKA 967

MIRKO BATO STAMATOVIĆ

STEVANA Maksimovog JAREDIĆA

19. 12. 2014 – 19. 12. 2020.

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za ljubav i pažnju koje si nam nesebično pružao. Tvoja plemenita duša i častan život zaslužuju vječno sjećanje.

Vrijeme prolazi, ali ono što nikada neće proći jeste ljubav, tuga i sjećanje na Tebe.

Tvoji: supruga LJEPOSAVA, sin MLADEN, ćerka TATJANA i sestra SPASENIJA

Tvoji: LAZAR, BILJANA, DRAGANA, DIJANA i ANA

990

968

TV program

Nedjelja, 19. januar 2020.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

NOVA M 00:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Kolet

Život ili nešto slično

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Zemlja vina, r. 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Rezime 21:35 Šetland, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Kolet, film 00:55 Rezime, r. 02:15 Mostovi, r. 03:15 Koncert

   RTCG 2

06:30 07:00 08:30 10:00 11:30

13:10 14:30 15:00 16:30 17:30 19:00 19:30 20:15 21:00 23:45 01:15 02:45 03:30 04:30 05:00

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



Koncert Rukomet, EP, snimak Rukomet, EP, snimak Rukomet, EP, snimak Košarka: Budućnost Voli - Mega Bemax, ABA liga, snimak Vaterpolo: Njemačka Crna Gora, EP, snimak Sportska subota Poklapanje, film Strani dokumentarni (Arte) Rukomet, EP, snimak Strani dokumentarni (Arte): Geolino Dnevnik 2 Profil Baria - kapija vjetrova, film Rukomet, EP, snimak Rukomet, snimak Profil, r. Koncert Zapis Strani dokumentarni (Arte), r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga

17:00 17:02 18:00 18:03 18:30 19:00 19:08 20:00 21:00 22:00 00:00

Minut dva Ko je na vrhu, kviz Minut dva Scena, pregled sedmice Zadruga Minut dva Zadruga Ljubav iz osvete, s. Dženetine suze, s. Zadruga Zadruga

TV PRVA

04:30 06:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:40 01:00 02:00 04:00

Paramparčad, r. Ma nije on takav, r. Lično, nezvanično, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutarnji žurnal Jutro Nikad nije kasno, r. Mala sirena 3 – Arijelin početak, film Zvezde granda Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Paramparčad, s. Nikad nije kasno Park iz doba Jure 2, film Ekskluziv, r. Na mjestu zločina sa Mašanom, r. Park iz doba Jure 2, r. Samac u braku, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Grand parada, r. 13:12 Sportisimo 13:40 Grand parada, r. 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Život ili nešto slično, film 01:45 Elektra, r. 03:20 Pregovarač, r.

VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Božić sa korgijem, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Novine, s. 20:00 Posljednja ljubav gospodina Morgana, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Lov, film 00:25 Ničija zemlja, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program

 

17:00 17:50 18:00 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Dječji val Muzički program Puls Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Nedjelja, 19. januar 2020.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 19. januar 2020.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Džejms Blant objavio spot

Posveta ocu

LONDON – Džejms Blant predstavio je najemotivniji spot u svojoj karijeri, za pjesmu ,,Monsters“ koja se smjestila na njegovo aktuelno izdanje ,,Once Upon a Mind“. – ,,Monsters“ je za mog oca koji je u četvrtom stadijumu hronične bolesti bubrega, stoga sam ga pitao da li želi da bude u spotu sa mnom – poručio je Džejms Blant koji je lično koncipirao čitav video za ovu srceparajuću odu sina upućenu svom ocu. Video je sniman u Oksfordširu, a iza njega stoji Von Arnel koji je već sarađivao sa Džejmsom, ali i imenima kao što su Robi Vilijams, Spajs grls, Džordž Majkl, One Direction i mnogim drugima. Džejms Blant će nastupiti u hali „Rojal Albert“, 7. aprila ove godine, a tu je i evropska turneja koja ga dovodi nama blizu, u Beč i Budimpeštu, a tačni datumi mogu se pronaći na službenoj veb stranici.

Eminem predstavio novi album ,,Music to be Murdered by“ LOS ANĐELES - Megapopularni reper Eminem iznenadio je sve fanove novim izdanjem. Neočekivano je na svom Tviter profilu objavio da je izdao novi album „Music to be Murdered by“.

Dizni mijenja ime studija

,,20th Century Studios“ LOS ANĐELES - Legendarni filmski studio ,,20th Century Fox“ izgubiće dio svog imena i postati ,,20th Century Studios“, odlučio je vlasnik studija, kompanija Dizni koja promjenu imena nije komentarisala. Prema navodima više američkih medija, Dizni je odlučio da promijeni ime studija da ga više ne bi povezivali s medijskom kućom Foks, a takođe i prije svega sa kanalom Foks njuz. Dizni je u martu 2019. kupio

najveći dio imovine grupe 21st Century Fox, pa tako i studio, dok su medijski magnat Rupert Mardok i njegovi akcionari zadržali više televizijskih kanala, među kojima i Foks njuz. Specijalizovani sajt Verajeti piše da je ultrakonzervativni imidž Mardoka i Foks njuza naveo Dizni da prekine sve veze s Foksom. Riječ je o simboličnom koraku za filmski studio otvoren 1914. Foks je bio jedan od osnivača Holivuda, nakon što se 1915. preselio u Kaliforniju.

- „To je tvoja sahrana...“ - napisao je reper. Naslovnica albuma je urađena u stilu Alfreda Hičkoka, a jedan od zapisa, nazvan ,,Alfred“ sadrži snimak od trideset sekundi govora poznatog filmaša. „Kako ste? Dame i gospodo, zovem se Alfred Hičkok i ovo je ,,Music to be Murder by“. To je muzika raspoloženja u jugularnoj veni. Pa zašto se ne opustiti? Naslonite se i uživajte, dok mrtvozornik dolazi“, kaže Hičkok u klipu. Od gostiju, na albumu se nalaze nedavno preminuli reper WRLD Juice, Ed Širan, Anderson Paak, kao i reper Young M.A. Eminem, čije je pravo ime Maršall Maters, objavio je svoj posljednji album ,,Kamikaze“ 2018. godine na sličan način. Taj album je imao politički element, s višestrukim referencama na predsjednika SAD Donalda Trampa. „Music to be Murdered by,“ ubrzo je postao kontroverzan, a zbog stihova u pjesmi „Unaccommodating“ koji upućuju na napad na koncert Ariane Grande. Eminem u jednom trenu pjeva: ,,Zamišljam kako vičem

Hičkok inspiracija za naslovnicu

,,Bombe dalje“ na utakmici, kao da čekam ispred koncerta Arijane Grande“. Mnogi su Eminema zbog ovog stiha oštro iskritikovali. - Šta mu se učinilo ispravnim da napiše ovakav stih o Mačesteru? On nema pojma kroz šta je Arijana Grande prošla. - Činjenica da se Eminem našalio sa napadom u Mančeste-

ru u svojoj pesmi mi izaziva mučninu. - Ne može se izvući iz ovoga. Rekao je njeno puno ime i ne može da porekne. Odvratno. Koliko neosećajan moraš da budeš da bi rekao tako nešto samo su neki od komentara. No, ni Eminemovi fanovi nisu ostali nijemi. - Za ljude koji su ljuti što je po-

menuo napad na koncertu Arijane Grande: to su samo stihovi. Sakupio je dva miliona dolaza za žrtve, što je više od onoga što ste vi učinili. Vjerovatno ste se smejali na šale o Trećem svjetskom ratu i bombardovanju Irana... barem ostanite dosljedni u onom što vas vrijeđa - napisao je jedan tviteraš.

Bili Ajliš dobila pojačanje

Mar i Cimer snimaju muziku za novog ,,Bonda“

NJUJORK – Legendarni muzičar Džoni Mar najavio je da će sa njemačkim kompozitorom Hansom Cimerom raditi na muzici za novi film o Džejms Bondu. - Dio Bondovog nasljeđa je legendarna muzika, zbog toga mi je drago što ću zvucima svoje gitare doprinijeti ovom filmu - rekao je Mar u intervjuu za NME. Džoni Mar i Hans Cimer su već sara-

đivali na filmovima ,,Inception“ i ,,The Amazing Spiderman“. Naslovnu numeru za novo dio o najpoznatijem svjetskom tajnom agentu pjevaće Bili Ajliš kao najmlađa muzičarka u istoriji koja je napisala i snimila pjesmu za ovu filmsku franšizu. – Ludo je biti dio ovoga u svakom smislu – izjavila je pjevačica koja je angažman nazvala ,,velikom čašću“. – Džejms Bond je najkul filmska fran-

šiza ikada. Još sam u šoku – istakla je pjevačica. Posljednje dvije „Bond“ numere, Adelina ,,Skyfall“ i Sem Smitova ,,Writing’s On The Wall“ iz filma ,,Spektra“, osvojile su Oskara. Bili je pjesmu komponovala zajedno sa bratom Fineasom O’Konelom, sa kojim je i uradila debi album „When We All Fall Asleep“, „Where Do We Go?“, nominovan za Gremi.

– Pisanje pjesme za „Bonda“ je nešto o čemu smo čitavog života maštali. Ne postoji bolje ukrštanje filma i muzike od onih poput ,,Goldfinger“ i ,,Live And Let Die“. Srećni smo što imamo malu ulogu u tako legendarnoj franši-

zi. Živio 007 - rekao je O’Konel. „Bond“ numera obično se objavi mesec prije premijere filma – ,,No Time to Die“ će se naći u bioskopima 3. aprila i biće posljednje pojavljivanje Danijela Krejga u ulozi agenta 007.