Srijeda, 26. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21273 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI НІ!
U Višem sudu izrečena oslobađajuća presuda optuženima za pljačku Pošte u Nikšiću i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. oktobra 2021.
Sud optužio tužilaštvo
da nije radilo svoj posao
PODGORICA: Povećan broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima respiratorne infekcije
Sudija Veljko Radovanović saopštio je da je njegovo krivično vijeće bilo stavljeno pred svršen čin jer je bilo prinuđeno da u sudskom postupku preuzme ulogu istražnog organa i sprovodi istragu
Iz Višeg tužilaštva su navode sudije Radovanovića ocijenili kao neutemeljene jer je ,,sudeći sudija, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom“ STR. 10. i 11.
Vrhovni sud ocijenio da Apelacioni nije zakonito donio, niti detaljno obrazložio presudu kojom je 15 godina zatvora zbog silovanja maloljetnice smanjio na osam
Presuda
Advokat Veselin Radulović prokomentarisao je činjenicu da je mnogo ovakvih primjera u posljednje vrijeme, te da to može da ukazuje na nestručno i neprofesionalno postupanje, ali i na mogući nezakonit uticaj ili korupciju. Ističe da bi ovakve presude morale biti razlog za provjeru rada određenih sudija i morale bi biti od posebnog uticaja na njihovo ocjenjivanje
Ekonomski analitičar Predrag Zečević komentariše investicioni ciklus EPCG do kraja 2027. godine
Razgovor sa Rajnholdom Lopatkom, poslanikom u Evropskom parlamentu i izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru
PES, Demokrate, Ura i BS ne žele da se izjasne o izmjenama Zakona o državljanstvu po modelu tzv. plave karte
Albanski forum zainteresovan, ali tek nakon okončanja integracionog procesa
PODGOPRICA – Lideri
Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata Danijel Živković i Damir Šehović preksinoć su, na sastanku sa predstavnicima izvršne vlasti, ponovili raniji stav opozicije o spremnosti da potpišu sporazum kojim bi se riješila duboka politička i institucionalna kriza u zemlji, a koji bi garantovao da bez postizanja konsenzusa neće biti predlagana rješenja koja dijele javnost, poput izmjena Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.
To je navedeno u zajedničkom saopštenju Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative izdatom juče, dan nakon sastanka koji su, u ime parlamentarne opozicije, Živković i Šehović održali sa premijerom Milojkom Spajićem, potpredsjednikom Vlade za evropske i vanjske poslove Filipom Ivanovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević U saopštenju se navodi da su Živković i Šehović na tom sastanku, koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Johan Satler, iznijeli rješenje za izlazak iz dugotrajne ustavne i parlamentarne krize.
- Na sastanku je ponovljen ranije izrečeni stav o spremnosti opozicije da potpiše sporazum kojim bi se riješila duboka politička i institucionalna kriza kojoj mjesecima svjedočimo, a sve u cilju trajne zaštite ustavnog sistema i pravnog poretka. Pomenutim sporazumom garantovalo bi se da, bez postizanja konsenzusa, neće biti predlagana rješenja koja dijele javnost, poput izmjena Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu – navodi se u saopštenju.
DPS, ES i HGI u zajedničkom saopštenju pojašnjavaju i da bi sporazum podrazumijevao zajedničko definisanje kon-
Srijeda, 26. februar 2025.
Lideri DPS-a i SD-a ponudili predstavnicima Vlade da se obavežu da bez konsenzusa neće tražiti izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu
Opozicija insistira na sporazumu, Spajić rješenje vidi u „Barometru 26“
kretnog pitanja koje će biti upućeno Venecijanskoj komisiji, uz obavezivanje svih strana da postupe u skladu sa dobijenim mišljenjem. - U slučaju potpisivanja sporazuma, opozicija bi se vratila redovnom režimu rada u Skupštini Crne Gore. Na taj način bi još jednom demon-
strirala spremnost na konstruktivan pristup koji se odnosi na evropsku agendu, kao što je, uostalom, i ranije bio slučaj – ističu u saopštenju. Zaključuju i da je opozicija još jednom ponovila svoju posvećenost pronalaženju rješenja za izlazak iz krize, uz beskompromisnu odlučnost da zaštiti
vitalne državne interese, kao i punu fokusiranost na realizaciju obaveza iz EU agende. Da insistiranje na polarizujućim temama usporava evropske integracije, saglasan je i premijer Spajić koji je juče, komentarišući sastanak održan posredstvom ambasadora Satlera, kazao kako je opo-
ziciji ponuđena proevropska platforma „Barometar 26“. - Zajedničko djelovanje svih političkih aktera prema EU i obaveza ispunjavanja evropske agende – naveo je Spajić u objavi na platformi Iks. Premijer je poručio i da nema vremena za polarizujuća pitanja sa koje god strane takve inicijative dolazile. Podsjećamo, sastanak koji su preksinoć, na inicijativu ambasadora Satlera u Delegaciji EU u Podgorici, održali predstavnici parlamentarne opozicije i Vlade završen je bez dogovora o prevazilaženju aktuelne političke krize, ali uz odluku da se razgovori o tome nastave narednih dana. Glavna tema razgovora bilo je prevazilaženje političke krize u zemlji izazvane dešavanjima u Ustavnom sudu, odnosno odlukom Ustavnog odbora da penzioniše sutkinju tog suda Draganu Đuranović
Na sastanku je, kako je Pobjeda već prenijela, Satler predložio da se povodom te odluke zatraži mišljenje Venecijanske komisije, a da se predstavnici opozicije već početkom
idućeg mjeseca vrate u skupštinske klupe i time prekinu blokadu rada parlamenta. Taj prijedlog je predstavnicima Vlade bio prihvatljiv, ali pod uslovom da to ne ugrozi dignitet domaćeg sudstva. Satler je ranije predstavnike vlasti i opozicije pozvao da sjednu za sto i riješe krizu vezanu za Ustavni sud, a na način što će od Venecijanske komisije tražiti mišljenje o ustavnosti odluke o penzionisanju sutkinje Đuranović. Crnogorska opozicija od kraja decembra minule godine blokira redovan rad parlamenta i zahtijeva povlačenje odluke o penzionisanju sutknje Đuranović, tvrdeći da je njome izvršen ustavni puč. Prestanak funkcije Đuranović konstatovala je Skupština Crne Gore nakon što je prethodno Ustavni odbor, na zahtjev predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, zaključio da je sutkinja Đuranović, u skladu sa odredbama Zakona o PIO, stekla uslov za odlazak u penziju. Tome su se oštro protivili predstavnici opozicije, nazvavši takvu odluku ustavnim pučem. Sudije Ustavnog suda do sada su uglavnom penzionisane glasovima sudija tog suda i shodno odredbama Zakona o radu, a ne o PIO kao u slučaju Đuranović. Sutkinja Đuranović je sredinom ovog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici tužila Skupštinu, jer joj je prestanak funkcije konstatovala po Zakonu o PIO. Tužbom je zahtijevala da sud utvrdi da su konstatacija parlamenta i zaključak Ustavnog odbora o prestanku njene funkcije ništavni, da uvede privremenu mjeru kojom bi bila vraćena na posao, kao i da utvrdi da je Skupština diskriminatorski postupala prema njoj po osnovu starosne dobi. Đ. Ć.
PES, Demokrate, Ura i BS ne žele da se izjasne o izmjenama Zakona o državljanstvu po modelu tzv. plave karte
PODGORICA – Rješavanje pitanja dvojnog državljanstva na prvom mjestu sa Republikom Srbijom, koje je od sticanja nezavisnosti jedno od onih koje izaziva negativne reakcije dijela crnogorske javnosti, ovih dana ponovo je aktuelizovano kroz prijedlog lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ponudom modela takozvane plave karte.
Riječ je o rješenju koje se već primjenjuje u Turskoj i koje, između ostalog, podrazumijeva da svi građani koji ne žive u Crnoj Gori sa tom kartom stiču ista prava i obaveze kao državljani ove zemlje sa izuzetkom prava glasa.
U slučaju kada vlasnik plave karte premine prava koja proističu iz nje bi nasleđivala njegova porodica.
Međutim, i dalje ostaje neizvjesno što će se događati s ob-
AF zainteresovan, ali tek nakon okončanja integracionog procesa
zirom da pitanje izmjena Zakona o državljanstvu zahtijeva vrstu širokog političkog konsenzusa što, čini se, trenutno predstavlja „nemoguću misiju“, jer otvara prostor za mogućnost zloupotreba kada je riječ o potencijalnom izbornom inžinjeringu. Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj za Pobjedu je ovim povodom kazao da je kao predstavnik manje brojnog naroda u Crnoj Gori, čiji je veliki broj sunarodnika izgubio državljanstvo, zainteresovan da se to pitanje riješi. - Pitanje dvojnog državljanstva je tema o kojoj bi trebalo ozbiljno promisliti kako bi rješenjem do kojeg bi došli bi-
le ispravljene neke postojeće nepravde, a koje ni u kom slučaju ne bi ugrozile budućnost države - rekao je Camaj. On je pojasnio da bi se model za koji vjeruje da je ispravan, kvalitetan i da ne ugrožava interese države odnosio na to da građani koji su rođeni u Crnoj Gori, kao i njihova djeca, imaju pravo na državljanstvo što se, kako kaže, nikako, ne smije miješati sa boravištem, odnosno prebivalištem.
- Jer državljanstvo je jedno, a boravište ili prebivalište drugo pitanje. Postoji dosta slučajeva ljudi rođenih u Crnoj Gori, koji su čak i odslužili vojni rok u Jugoslaviji, zatim otišli u inostranstvo, a tamo nije-
su uspjeli da riješe svoj status, da su izbrisani iz knjige crnogorskog državljanstva i sada su apatridi. Zato smatram da postoje modeli kojima se takva nepravda može i mora ispraviti - pojasnio je Camaj. Ipak, kako je naveo, i pored velike potrebe da se ovo pitanje, od izuzetne važnosti za manjine riješi, treba sačekati završetak integracionog procesa Crne Gore jer je, kako je dodao, EU prioritet. - Vjerujem da bi nakon ulaska u EU Crna Gora mnogo lakše i relaksiranije mogla pristupiti pronalaženju najboljeg mogućeg rješenja na ovu temu. Svakako, Albanski forum će stav o modelima koji se u jav-
nosti pominju zauzeti tek kada oni budu predstavljeni kao konkretni prijedlozi - kazao je Camaj za Pobjedu. Iz Pokreta Evropa sad, političkog subjekta koji čini veći dio vladajuće garniture, ovim povodom za Pobjedu su kazali da pomenuti prijedlog nijesu razmatrali i da ne žele da komentarišu. Takođe, isti upit je poslat i predstavnicima Demokratske Crne Gore, Građanskom pokretu Ura, Socijaldemokratama i Bošnjačkoj stranci, ali odgovor nijesmo dobili. Podsjećamo, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević je prilikom predstavljanja pomenutog modela
tzv. plave karte ponovio da je pitanje dvojnog državljanstva riješeno sa svim republikama bivše Jugoslavije osim sa Srbijom i poručio da posebnu podršku očekuje od kolega iz Bošnjačke stranke. - Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam, ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu što je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva - kazao je ranije Knežević.
I. MILOVIĆ
Spajić i Živković tokom jednog od ranijih susreta
RAZGOVOR: Rajnhold Lopatka, poslanik u Evropskom parlamentu i izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru
PODGORICA- Brzo napredovanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji cilj je koji zahtijeva poštovanje Ustava i ustavnih principa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu europarlamentarac Rajnhold Lopatka, koji je, između ostalog, i takozvani izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru.
Lopatka je kazao da svi u Crnoj Gori moraju biti svjesni da je presudno važan faktor za napredak ka EU konstruktivan dijalog među svim akterima, naročito političkim.
- U svojoj ulozi izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, posjetio sam ovu zemlju u decembru i sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem, ministarkom za evropske poslove Maidom Gorčević i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, između ostalih - rekao je Lopatka.
Kako kaže, zajedničko na svim tim sastancima bilo je uvjerenje crnogorskih funkcionera da će država ostvariti svoj cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Lopatka je u nedavnom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade za EU integracije Filipom Ivanovićem napomenuo važnost obezbjeđivanja podrške svih zemalja članica EU kako bi se pomoglo Crnoj Gori.
AMBICIOZAN PLAN
Lopatka je kazao da je ono što je čuo na sastancima sa vladinim funkcionerima veoma ambiciozno postavljen vremenski okvir.
- Crnogorski lideri istakli su da žele da zemlja postane punopravna članica EU do 2028. godine. Ovo je svakako ambiciozan vremenski okvir, koji zahtijeva vrlo brz tempo rada - smatra sagovornik Pobjede. Potrebne su, ističe, obimne reforme i stalni fokus na evropske vrijednosti.
- Ipak, moramo ohrabriti i podržati Crnogorce u sprovođenju svih neophodnih reformi. Sa druge strane, dobro je imati ambiciozan plan kako bi se, na kraju krajeva, zadržao evropski zamah i fokus na postizanju rezultata - kazao je Lopatka. Kako je dodao, članstvo Crne Gore u EU potrebno je kako našoj zemlji, tako i Evropi.
Brzo napredovanje na putu ka EU zahtijeva poštovanje Ustava
Svi žele EU, ali je jedinstvo upitno
Lopatka napominje da istraživanja javnog mnjenja godinama ukazuju na činjenicu da veliki procenat crnogorskog stanovništva snažno želi da zemlja bude članica Evropske unije. To, kako kaže, zagovaraju sve političke partije, zalažući se u svom djelovanju za integracije. - Želja građana ukazuje na širok konsenzus. Dakle, utisak je da zaista postoji jedinstvo oko ove ideje. Ono što je veoma bitno jeste da svi politički akteri rade zajedno na ovom opštem i zajedničkom cilju - kazao je Lopatka. Ipak, upozorava da u praksi često nije tako. - Crna Gora se, nažalost, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima u postizanju političkog jedinstva koje bi zemlju povelo ka EU - navodi jedan od izvjestilaca EP za našu zemlju.
- To bi svakako revitalizovalo zastoj u procesu proširenja EU i približilo region Zapadnog Balkana Evropi - kaže Lopatka. Kao jedan od mnogih benefita članstva zemalja regiona evropskoj porodici, europarlamentarac vidi značajne trgovinske i ekonomske prilike, a osim toga, kako ističe, „osigurana bi bila stabilnost u našem neposrednom susjedstvu“.
Govoreći o dinamici napretka Crne Gore u eurointegracijama, Lopatka napominje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio da su ostvareni dobri rezultati.
- Izvještaj Komisije potvrđuje suštinski dobar napredak Crne Gore u brojnim oblastima približavanja Evropskoj uniji. Naravno, on istovremeno ukazuje na nedostatke. Neki od njih naročito se primjećuju u prioritetnoj oblasti vladavine prava. Vjerujem da će Evropski parlament uzeti u obzir ovaj dokument prilikom izrade sopstvenog izvještaja, koji će biti razvijan u narednim mjesecima - ocijenio je Lopatka.
OPRAVDANA ZABRINUTOST
Odgovarajući na pitanje da li je ponovna kriza u vezi sa Ustavnim sudom signal da Crna Gora nije naučila lekciju iz vremena kada su sa evropskih adresa stizale čak i opomene prekidom pristupnih pregovora zbog problema sa ovom sudskom instancom, Lopatka kaže da je popunjavanje Ustavnog suda 2023. godine bio neophodan i značajan korak naprijed.
- Crna Gora je završila proces imenovanja sudija Ustavnog suda u periodu od februara do novembra 2023. godine. Koliko znam, u protekle dvije godine nije bilo izjava visokih zvaničnika Evropske unije koje opominju na moguću suspenziju pregovaračkog procesakazao je poslanik Evropskog parlamenta.
Kako dodaje, najnoviji događaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, sa razlogom je izazvao zabrinutost.
- U decembru 2024. godine, Odbor crnogorskog parlamenta potvrdio je penzionisanje
Ideja da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenje u vezi sa krizom sa Ustavnim sudom ispravan je pristup, smatra Lopatka i napominje da je najnoviji slučaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda sa razlogom izazvao zabrinutost
sudije, nakon što je predsjednik Ustavnog suda zatražio mišljenje. Nakon toga, Evropska komisija je sa pravom izrazila zabrinutost i izjavila da bi odluka o prekidu mandata sudije trebalo da bude u nadležnosti Ustavnog suda, a ne parlamenta - naveo je Lopatka.
Kako je dodao, uslijedila je inicijativa ambasadora EU, koji su predložili uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela za ustavna pitanja.
- Ideja je bila da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenja za ovo pitanje. Smatram da je ovo ispravan pristup. Brzo napredovanje ka pristupanju EU zahtijeva konstruktivan dijalog i poštovanje ustavnih principa - zaključio je sagovornik Pobjede. Bojan ĐURIŠIĆ
Zbog kriminalnih odluka lokalne i pasivnosti aktuelne izvršne i zakonodavne vlasti
Pohvalne inicijative
poput „Barometra 26“
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru Rajnhold Lopatka smatra pohvalnim to što postoje inicijative koje za cilj imaju ujedinjenje političkih aktera. - Vidjeli smo da je pokrenuta platforma „Barometar 26“. Riječ je, dakle, o inicijativi koja služi za jačanje jedinstva između vladajuće koalicije i opozicionih partija, a sve sa ciljem premošćavanja političkih podjela i promovisanja nacionalne kohezije. Platforma „Barometar 26“, objavljena je u novembru, a
pozitivna stvar je to što naglašava posvećenost Crne Gore završetku pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine i ističe značaj nacionalnog jedinstva, saradnje i konstruktivne političke klime - kaže Lopatka. On zaključuje da je, uprkos svemu, jedini način da se ostvari jedinstvo i prevaziđu podjele, da se kontinuirano radi na angažmanu i podsticanju političke kulture, koja, kako kaže, stavlja nacionalne interese u prvi plan.
ŠAVNIK – Opozicija u Šavniku najavila je da će od sjutra, zbog „kriminalnih odluka lokalne i pasivnosti aktuelne izvršne i zakonodavne vlasti“, svakog dana u periodu od 13.45 do 15 sati organizovati proteste koji će trajati
sve do rješavanja aktuelne političke krize u toj varošici u kojoj je izborni proces započet 2022. godine i pored devet bezuspješnih pokušaja glasanja do danas nije završen. Iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ (NSD, SNP, DNP) i „Ide-
mo ljudi“ (DCG, UCG i PES) saopšteno je kako je crnogorska i međunarodna javnost upoznata sa izbornim turizmom i zloupotrebama biračkog prava u Šavniku. Ističu kako je nesporna činjenica da je broj stanovnika u Šavniku ne-
posredno pred izbore 2022. godine uvećan za više 20 odsto. - Od tog broja iz Nikšića se doselilo više od 200 birača koji u Šavniku nemaju nikakvu imovinu i nikakvo zaposlenje, a čim se završio izborni dan većina se odselila. Da napomenemo da u Šavniku nikada nijesu živjeli Nikolići, Erakovići, Dukanovići, Milatovići, Raičevići, Vujovići, Nikčevići, Saleri, Ferizi i mnoga druga prezimena – saopšteno je iz te dvije koalicije. Iz ove dvije koalicije za krizu krive i aktuelnu vlast na držav-
nom nivou koja, kako su naveli, za dvije i po godine nije preduzela nikakve aktivnosti po pitanju rješavanja političke situacije u Šavniku. Ističu i kako je finale bezakonja nedavna odluka odbornika kojima je istekao mandat da ponovo biraju predsjednika opštine bez izbora. - Ni na ovu skandaloznu i u svijetu nečuvenu odluku aktuelna vlast još nije reagovala, kao i na sve nezakonitosti u minule dvije i po godine učinjene u Šavniku – zaključuju u saopštenju. Đ.Ć.
Rajnhold Lopatka
CETINJE - Odbornici
Demokratske partije socijalista napustili su jučerašnju sjednicu Skupštine prijestonice, nakon što nije usvojen njihov zahtjev da se dnevni red naknadno dopuni izvještajem o realizaciji Zaključaka usvojenih na 22. sjednici i o odnosu institucija prema tim zaključcima.
Nakon napuštanja sjednice iz
Kluba odbornika SDP i građani Cetinja saopštili su da prijedlog za dopunu dnevnog reda DPS-a nema pravni osnov, budući da nije praćen bilo kojim aktom o kojem bi se moglo odlučivati.
Kako se navodi u reagovanju potpredsjednik Skupštine Mirko Stanić, predložio je da se akt pripremi u skladu sa propisima, te da se, nakon izrade u odgovarajućoj formi, formiraju zaključci koji će biti razmatrani u okviru skupštinske procedure.
- Koliko je korektno da odbornici koji tu funkciju obavljalju godinama i koji dobro znaju
Srijeda, 26. februar 2025.
Skupština prijestonice odbila da u dnevni red uvrsti izvještaj o realizaciji Zaključaka u vezi sa tragedijom u kojoj je 1. januara nastradalo 13 ljudi
Odbornici DPS-a napustili sjednicu
Iz Kluba odbornika SDP i građani Cetinja saopštili su da prijedlog za dopunu dnevnog reda DPS-a nema pravni osnov, budući da nije praćen bilo kojim aktom o kojem bi se moglo odlučivati. Odbornik DPS-a Oskar Huter odbacio je svaki mogući komentar da je odluka o napuštanju sjednice politička
kako se predlaže donošenje bilo koje odluke, oko ove teme ne dostave apsolutno ništa, neka prosude građani - navode iz Kluba odbornika SDP i građani.
Smatraju da je potrebno da se organizuje posebna sjednica Skupštine na kojoj bi se r aspravljalo o navede -
noj temi, a čime bi se osigurali poštovanje zakonskih pr ocedura, konstruktivna debata i donošenje zaključaka u interesu građana Cetinja. Kako je kazala predsjednica Skupštine Milena Vujović prijedlog odluke nema pravni osnov da bude naknadno uvršten u dnevni red.
Odbornik DPS-a Oskar Huter, koji je podnio zahtjev za dopunu dnevnog reda, odbacio je svaki mogući komentar da je odluka o napuštanju sjednice politička.
- Najmanje što smo očekivali jeste da će skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama. Smatramo da je problem bezbjednosti i sigurnosti građana prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana - navodi se u Saopštenju iz OO DPS Cetinje.
Oni su dodali kako su juče svi bili svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ta tačka ne nađe na dnevnom redu, a kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj nerealizaciji.
Porodicama žrtava tragedija pomoć od 100.000 eura
Skupština prijestonice Cetinje donijela je na jučerašnjoj sjednici odluku o pružanju finansijske pomoći u iznosu
PODGORICA – Odbor za međunaredno odnose i iseljenike dao je na jučerašnjoj sjednici pozitivno mišljenje na prijedlog Vlade da za ambasadorke Crne Gore pri NATO, Ujednjenim nacijama i u Austriji budu imenovane Milena Kalezić, Dragana Radulović i Stanica Anđić. Za postavljenje Kalezić za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore pri NATO, na rezidentnoj osnovi sa sjedištem u Briselu, glasalo je šest poslanika, dok je jedan bio uzdržan. Kalezić je istakla da je NATO, u vremenu globalnih prijetnji za bezbjednost, jedan od ključnih prioriteta vanj-
od 100.000 eura porodicama stradalih u tragediji koja se dogodila 1. januara u tom gradu.
- Ovom odlukom, Prijestonica i njeni građani izražavaju solidarnost i podršku porodicama koje su pretrpjele
neizmjeran gubitak. Posebna komisija, koja će biti formirana, odrediće način raspodjele sredstava. Ova
- A sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori – naveli su u saopštenju. U cetinjskom DPS-u navode i da se ovakvim odnosom postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili – kaže se u saopštenju kluba odbornika DPS-a.
Zaključci o čijoj je realizaciji DPS tražio dopunu dnevnog reda usvojeni su 10. januara nakon tragičnih događaja koji su Cetinje zadesili prvog dana ove godine.
Zaključci su usvojeni na prijedlog odborničkih klubova partija koje participiraju u lokalnom parlamentu, a uzimajući u obzir činjenicu da se Cetinje drugi put, u periodu od nepune dvije i po godine, suo-
komisija baviće se i načinom raspodjele sredstava koja je porodicama stradalih opredijelila Vlada Crne Gore, kao i opština Budva – saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Odbor za međunarodne odnose podržao prijedlog za imenovanje tri ambasadorke Kalezić ide u NATO,
ske politike Crne Gore. Kazala je i da su prioriteti Crne Gore komplementarni sa politikama NATO. Kako je pojasnila, među prioritetima za naredni period biće držanje Zapadnog Balkana visoko na agendi, podrška Ukrajini, povećanje izdvajanja za odbranu, suočavanje sa hibridnim prijetnjama i jačanje otpornosti.
- Jačanje kolektivne odbrane je nešto na što se mora obratiti pažnja u narednom periodu, a posebno u kontekstu predstojećeg samita u Hagurekla je Kalezić. Naglasila je i da je jačanje otpornosti, za koje je svaka od saveznica jednako odgovorna, jedan od najvažnijih ciljeva. Najavila je i da će jedan od prioriteta biti da se sačuva me-
đunarodni poredak zasnovan na pravilima. Prijedlog Vlade da Radulović bude ambasadorka Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri UN na rezidentnoj osnovi sa sjedištem u Njujorku, podržalo je šest poslanika, dok je jedan bio protiv.
Radulović, koja je karijerni diplomata, rekla je da je saradnja sa međunarodnim organizaci-
jama jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore i da je zato i uloga Misije pri UN-u izuzetno značajna.
Ona je kazala da će se fokusirati na to da Crna Gora aktivno učestvuje u radu svih tijela UN-a.
Odbor je jednoglasno podržao postavljenje Stanice Anđić za ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
čilo sa nezapamćenom tragedijom koju je ponovo pratilo neadekvatno postupanje policije i kompletnog bezbjednosnog sektora. Tim zaključcima Skupština prijestonice zahtijevala je podnošenje ostavki ili smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, te sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. Zaključcima je, takođe, od Ministarstva pravde, Ministartva unutrašnjih poslova i drugih državnih institucija traženo da jasno utvrde, taksativno navedu i dostave izvještaje o preduzetim radnjama, podnijetim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara ove godine.
Od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti traženo je i da, bez odlaganja, izrade procjenu bezbjednosne situacije u prijestonici sa informacijom o tome da li se građanima prijestonice garantuje bezbjednost.
Zahtijevano je i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi. Skupština prijestonice zahtijevala je i da se, bez odlaganja, pokrene postupak da Odjeljenje bezbjednosti na Cetinju preraste u Centar bezbjednosti, da MUP u prijestonici pozicionira regionalni centar, stacionar, bazu ili sjedište odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, te da se obezbijedi adekvatan broj policijskih službenika na teritoriji toga grada i uvođenje kvartovskih policajaca. Usvojenim Zaključcima je zahtijevano i da MUP u saradnji sa Prijestonicom na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora. J. Đ. P.
Anđić, koja je trenutno na poziciji otpravnice poslova u crnogorskoj ambasadi u Beču, kazala je da Crna Gora i Austrija imaju dobre odnose koji se unapređuju kroz kontakte na najvišem i ekspertskom nivou.
- Austrija je Crnoj Gori iskren prijatelj i partner, a to pokazuje kroz podršku u procesu integracija u Evropsku unijurekla je Anđić. Dodala je da Austrija želi da na Zapadnom Balkanu ima pouzdanog partnera i istakla kako u austrijskom parlamentu postoji konsenzus o proširenju, kao prostor za dalje unapređenje odnosa u različitim oblastima. Đ. Ć.
Skupština prijestonice
Ekonomski analitičar Predrag Zečević o investicionom ciklusu Elektroprivrede do kraja 2027.
EPCG će realizovati 23 energetska projekta vrijedna 512,42 miliona
Ovaj investicioni ciklus predstavlja važan korak ka energetskoj tranziciji Crne Gore, usklađivanju sa evropskim standardima i smanjenju emisije štetnih gasova. Osim toga, povećanje kapaciteta za proizvodnju zelene energije doprinosi energetskoj nezavisnosti zemlje i otvara mogućnosti za izvoz viškova energije na regionalno tržište, saopštio je ekonomski analitičar Predrag Zečević
kamena temeljca za VE Gvozd u novembru prošle godine
PODGORICA - Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nalazi se usred najznačajnijeg investicionog ciklusa u svojoj novijoj istoriji, čiji je cilj povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i jačanje energetske nezavisnosti zemlje.
Kroz 23 projekta, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 512,42 miliona eura, EPCG planira da do kraja 2027. godine znatno poveća kapacitet solarnih elektrana, vjetroelektrana i malih hidroelektrana. Projekti su u različitim fazama realizacije, a ključni preduslovi za njihovu uspješnu implementaciju – dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) i obezbjeđenje finansiranja – već su ispunjeni za većinu projekata. Ovaj investicioni ciklus predstavlja važan korak ka energetskoj tranziciji Crne Gore, usklađivanju sa evropskim standardima i smanjenju emisije štetnih gasova. Osim toga, povećanje kapaciteta za proizvodnju zelene energije doprinosi energetskoj nezavisnosti zemlje i otvara mogućnosti za izvoz viškova energije na regionalno tržište.
Investicioni ciklus vrijedan 512,42 miliona eura, koji sprovodi Elektroprivreda Crne Gore, predstavlja prekretnicu u energetskoj tranziciji zemlje. Sa 23 projekta u različitim fazama realizacije, od kojih većina već ima dobijene urbanističko-tehničke uslove i osigurano finansiranje, očekuje se da će Crna Gora do 2027. godine znatno povećati udio obnovljivih izvora
Solarne elektrane i vjetroelektrane predstavljaju okosnicu strategije EPCG za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ovi projekti ne samo da doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida, već omogućavaju diversifikaciju energetskih izvora, čime se smanjuje oslanjanje na fosilna goriva.
VE Gvozd (54 MW, 82 miliona eura) – Projekat je u završnoj fazi priprema za početak izgradnje. Dobijeni su urbanističko-tehnički uslovi (UTU), a finansiranje je obezbijeđeno. Izgradnja VE Gvozd, smještene na području Nikšića, znatno će povećati udio energije proizvedene iz vjetra u ukupnom energetskom miksu Crne Gore. VE Brajići (100 MW, 140 miliona eura) – Projekat se trenutno nalazi u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa,
dok je finansiranje već osigurano. Po završetku ovih procedura, očekuje se početak izgradnje, čime će ova vjetroelektrana postati jedan od najvećih obnovljivih izvora energije u zemlji.
Solarne elektrane na hidroenerget S kim ob jektima
EPCG je prepoznala potencijal za kombinovanje solarne i hidroenergije kroz instalaciju solarnih panela na hidroenergetskim objektima, čime se dodatno povećava njihova efikasnost.
SE Brana Vrtac (3 MW, 2,2 miliona eura) – Projekat je dobio potrebne UTU, a finansiranje je osigurano. U narednim mjesecima planiran je početak izgradnje.
SE Brana Krupac (1 MW, 600.000 eura) – Kao i u slučaju Brane Vrtac, dobijeni su
UTU i obezbijeđena finansijska sredstva. Izgradnja će uskoro započeti, čime će se ovaj hidroenergetski objekat pretvoriti u hibridno postrojenje koje koristi i hidro i solarnu energiju.
S E Željezara Nikšić (23,6 MWp, 18,8 miliona eura) –Jedan od ključnih solarnih projekata, gdje je postavljanje dijela solarnih panela već započelo. Urbanističko-tehnički uslovi su dobijeni, a finansiranje je obezbijeđeno. Očekuje se da će ova elektrana, nakon završetka izgradnje, znatno doprinijeti smanjenju potrošnje energije iz konvencionalnih izvora.
k apino p olje:
S olarni komplek S koji mijenja S liku n ikšića
Jedan od najambicioznijih projekata u oblasti solarne energije je izgradnja kompleksa solarnih elektrana na lokalitetu Kapino Polje u Nikšiću. Sa ukupnom snagom od 61,09 MWp i vrijednošću od 35,1 milion eura, ovaj kompleks će postati jedan od najvažnijih obnovljivih izvora energije u zemlji. Projekat je podijeljen u četiri faze: Kapino Polje L1 (6,04 MWp, 3,5 miliona eura) i Kapino Polje L2 (6,02 MWp, 3,5 miliona eura) – Obje elektrane imaju dobijene UTU, finansiranje je osigurano, a radovi na konstrukciji su već započeli. Kapino Polje B1 (11,43 MWp,
trana će se nalaziti u blizini hidroelektrane Krupac, čime će se omogućiti sinergija između solarne i hidroenergije. b aterij S ki S i Stemi za S kladištenje energije
Kako bi osigurala stabilnost elektroenergetskog sistema i omogućilo efikasno korišćenje energije iz obnovljivih izvora, EPCG planira implementaciju baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS).
BESS kapaciteta 300 MW –Vrijednost projekta iznosi 15 miliona eura, a trenutno je u toku postupak javne nabavke. Ovi baterijski sistemi omogućiće skladištenje viškova energije proizvedene tokom perioda visokog solarnog i vjetro potencijala, čime će se obezbijediti stabilno snabdijevanje čak i u periodima kada je proizvodnja iz obnovljivih izvora smanjena. Osim baterijskih sistema, EPCG planira nabavku ključne opreme za integraciju solarnih elektrana u elektroenergetski sistem: Inverteri kapaciteta 300 MW (devet miliona eura) –Finansiranje je obezbijeđeno, a trenutno se priprema tehnička specifikacija opreme. Transformatori za priključenje SE kapaciteta 300 MW (15 miliona eura) – Kao i kod invertera, finansijska sredstva su osigurana, a tehnička dokumentacija je u fazi izrade.
6,6 miliona eura) i Kapino
Polje B2 (37,6 MWp, 22,5 miliona eura) – Za obje elektrane su dobijeni UTU, a trenutno se sprovodi procedura procjene uticaja na životnu sredinu. Po završetku ove faze, započeće izgradnja postrojenja.
Izgradnja ovog kompleksa ima poseban značaj za lokalnu zajednicu u Nikšiću, ne samo zbog povećanja proizvodnje električne energije, već i zbog otvaranja novih radnih mjesta tokom faze izgradnje i kasnijeg održavanja postrojenja.
r azvoj hidroelektrana
Pored solarne i vjetroenergije, EPCG ulaže i u razvoj hidroenergetskih postrojenja, sa posebnim akcentom na male hidroelektrane koje koriste lokalne vodotokove.
mHE Otilovići (3 MW, 6,7 miliona eura) – Dobijena je koncesija za izgradnju ove male hidroelektrane, a trenutno se izrađuje Glavni projekat. Očekuje se da će nakon završetka, ova hidroelektrana doprinijeti stabilnosti elektroenergetskog sistema, posebno u periodima povećane potražnje za električnom energijom.
SE Krupac (47 MWp, 28,2 miliona eura) – Projekat je u fazi priprema za izradu Glavnog projekta, pri čemu su UTU već dobijeni, a finansiranje je osigurano. Ova elek-
utu i finan S iranje Jedan od najvažnijih preduslova za realizaciju ovih projekata je dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU), koji omogućavaju nastavak daljih procedura, uključujući izradu Glavnog projekta i ishodovanje građevinske dozvole. Prema trenutnim podacima, većina projekata već ima dobijene UTU, dok je za preostale u toku njihovo pribavljanje.
Podjednako važan faktor je obezbjeđenje finansiranja, jer omogućava nesmetano sprovođenje radova i nabavku opreme. Svi projekti uključeni u investicioni ciklus već imaju osigurana finansijska sredstva, što garantuje njihovu realizaciju u predviđenim rokovima.
Investicioni ciklus vrijedan 512,42 miliona eura, koji sprovodi Elektroprivreda Crne Gore, predstavlja prekretnicu u energetskoj tranziciji zemlje. Sa 23 projekta u različitim fazama realizacije, od kojih većina već ima dobijene urbanističko-tehničke uslove i osigurano finansiranje, očekuje se da će Crna Gora do 2027. godine znatno povećati udio obnovljivih izvora.
Ovo su jako dobre vijesti za EPCG koja se nalazi u veoma izazovnoj situaciji zbog devetomjesečne ekološke rekonstrukcije Termoelektrane i potrebnog uvoza struje. biznis Cg
Postavljanje
Predrag Zečević
DRI kontrolisala
nansije i poslovanje Uprave za ugljovodonike za 2023. godinu
Dobili
duplo uslovno
mišljenje
PODGORICA - Državna revizorska institucija (DRI) dala je duplo uslovno mišljenje na finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja Uprave za ugljovodonike za 2023. godinu.
Veći dio te godine Uprava je bila bez direktora, imajući u vidu da je v.d. do kraja januara 2023. bio Bogdan Fatić, nakon čega je tadašnje ministarstvo kapitalnih investicija ovlastilo samostalnu savjetnicu Miju Marković da potpisuje finansijske akte za nesmetano funkcionisanje. Tek u oktobru te godine Vlada je imenovala Mervana Avdovića za v.d. direktora. Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Milan Dabović sa senatorom Zoranom Jelićem je finansijskom revizijom utvrdio da Uprava nije iskazala neizmirene obaveze ispravno, imajući u vidu da je utvrđeno da one iznose 10.500 eura, a ne 5.600 kako je prikazano. Ta razlika se odnosila na obavezu iz sporazuma o korišćenju poslovnih prostorija Upravi prema Zavodu za geološka istraživanja. Revizijom pravilnosti je utvrđeno da Uprava nije uskladila sve finansijske transakcije i poslovne aktivnosti sa zakonom, imajući u vidu da nije donijet Plan unapređenja unutrašnjih kontrola niti je imenovano lice koje je trebalo da koordinira aktivnostima unutrašnjih kontrola. Osim toga, nije postojao ni interni akt za vođenje evidencije prisustva zaposlenih, dok je Uprava zaključila pet ugovora o djelu vrijednosti oko deset hiljada eura, iako se radilo o poslovima iz osnovne djelatnosti za koje su bila sistematizovana radna mjesta. Osim što nije donijela program rada za 2023. godinu, Uprava nije uskladila obaveze sa dobavljačima, nije donijela interni akt za nabavku i raspolaganje osnovnim sredstvima, a kasnila je i sa predajom IOPPD obrazaca Poreskoj upravi i popisom imovine Upravi za katastar. DRI je Upravi dala rok do 24. marta da sačini plan aktivnosti, a do 25. avgusta da ih izvijesti o realizaciji datih preporuka. M.Lk.
Prvostepena presuda po tužbi kompanije BB hidro protiv države zbog neizgrađene mHE Slatina
Od traženih 1,65 miliona dosuđeno 226.100 eura
Samo djelimično je usvojena tužba rme BBH, čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin Mila Đukanovića, bivšeg premijera i predsjednika države. Ta rma je ukupno tražila 1,65 miliona, od čega se 1,4 miliona odnosilo na izmaklu dobit
PODGORICA – Ukoliko prvostepena presuda sutkinje Privrednog suda Marije Adžić postane pravosnažna, država će kompaniji BB hidro (BBH) morati da plati 226.100 eura naknade štete zbog neizgrađene mHE Slatina. Suvlasnik te firme je Blažo Đukanović, sin Mila Đukanovića, bivšeg premijera i predsjednika države.
Tako je samo djelimično usvojena tužba BBH koji je ukupno tražio 1,65 miliona eura, od čega se 1,4 miliona odnosilo na izmaklu dobit. Sutkinja Adžić je usvojila i njihov zahtjev da se utvrdi da je raskinut ugovor o koncesiji za izgradnju mHE koji je BBH sa Vladom zaključio u maju 2017. godine. Time je priznata samo stvarna šteta
i to djelimično, odnosno iznos koji je ova kompanija uložila u pripremu realizacije ovog projekta.
- Država je obavezana da na ime naknade obične štete isplati 155.613,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom i iznos od 70.599,94 eura, po osnovu zakonske zatezne kamate obračunate u nalazu i mišljenju od dana svakog pojedinačnog plaćanja do 1.4.2024. godine, kao dana izrade nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko-finansijske struke. Trećim stavom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, na ime naknade obične štete za dodatnih 12.900 eura i kamate za dodatnih 8.829 eura. Odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužioca kojim je tražio da se obaveže tužena da
Alternativa Crna Gora podsjetila na Svjetski ekonomski blackout
Pozvali građane da u petak bojkotuju
svaki vid trgovine
PODGORICA - Alternativa Crna Gora pozvala je sve građane da u petak, kada se održava Svjetski ekonomski blackout, bojkotuju svaki vid kupovine.
Oni su dodali da je bojkot trgovačkih lanaca, koji je prije mjesec počeo u Hrvatskoj, nakon čega je Crna Gora slijedila njihov primjer, a zatim i ostale države na Balkanu, sada konačno primjer izražavanja nezadovoljstva na globalnom nivou. - U petak, globalnom bojkotu pridružiće se i Sjedinjene Američke Države (SAD), kao i mnoge evropske države, Rumunija, Slovačka i Bugarska.
Informacije o bojkotu se šire toliko brzo, da očekujemo da tog dana gotovo polovina svjetskih država bojkotuje, odnosno izrazi nezadovoljstvo, prema sve većoj zaradi bogatih, odnosno sve težem životu običnog čovjeka - navodi se na Facebook stranici Alternativa Crna Gora. Alternativa Crna Gora, u saradnji sa organizacijama iz Srbije i Hrvatske, priključuje se tom bojkotu i poziva sve građane Crne Gore da u petak bojkotuju svaki vid kupovine. - Tog dana neka u Crnoj Gori i cijelom svijetu bude poslata jasna poruka - da građani donose odluke - rekli su iz ove organizacije. S. P.
tužiocu, na ime naknade štete - izmakle koristi iznos od 1.410.915,93 eura – saopštili su iz Privrednog suda dodajući da je BBH hidro dužan da državi plati sudske troškove od 10.647,88 eura. I BBH i država imaju pravo žalbe na presudu Apelacionom sudu. Tokom postupka iz BBH su tvrdili da Vlada nije pokazala volju da se ugovor realizuje, imajući u vidu kašnjenje planskog dokumenta i propuste prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Optuživali su ih da su prekinuli postupak odobravanja izgradnje mHe kako bi pojedincima omogućili sticanje političkih poena. Država je, s druge strane, odbacivala odgovornost tvrdeći da nije bilo nezakonitog i nepravilnog postupanja njenih organa. M.Lk.
Nastavljen postupak po tužbi konzorcijuma Bistrica clean Energy u vezi sa neizgrađenom mHE
zaključak vlade Zdravka Krivokapića
o raskidu ugovora
PODGORICA – Sudija
Privrednog suda Filip Vujošević naložio je zastupnici države u sporu po tužbi konzorcijuma Bistrica Clean Energy (BCE) da dostavi dodatne dokaze i izjasni se da li traži da se u postupku zbog neizgrađene mHE na rijeci Bistrici u Bijelom Polju sprovede i ekonomsko vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost radova kompanija Hydro Logistics i Sistem MNE na ovom projektu. To advokati BCE vide kao odugovlačenje postupka, ocjenjujući da je država imala dovoljno vremena da predloži dodatne dokaze. Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu kojom je bila djelimično usvojena tužba ovog konzorcijuma koji čine kompanije Žarka Burića BP Hydropower i Normal company i Željka Miškovića Kronor. Ipak, sud je naložio državi da dostavi zaključak vlade Zdravka Krivokapića sa kraja 2020. godine o raskidu ugovora o kon-
cesiji za izgradnju ove mHE, kao i ugovora o prenosu koncesije, imajući u vidu da je inicijalno u konzorcijumu, umjesto Kronora, bio hrvatski EUCON. Zastupnici BCE smatraju da je u ponovljenom postupku sve razjašnjeno, te da su Burić i bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić svjedočeći dali dovoljno informacija za zaključenje ročišta. Ipak, sudija Vujošević je jučerašnje ročište odložio za 21. mart, kako bi država dostavila tražene dokaze i izjasnila se na ukidne razloge Apelacionog suda u dijelu eventualnog dodatnog vještačenja. Sudija je inicijalno BCE dosudio 760.700 eura uloženih u projekat mHE na rijeci Bistrici, dok je odbio dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na 27,5 miliona eura izgubljene dobiti. U toj presudi je naveo da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, koji je utemeljen na protivljenju lokalnog stanovništva izgradnji mHE. Time je
država, kako je navedeno u prvostepenoj presudi, pričinila stvarnu štetu BCE koja se odnosi na uložena sredstva. S druge strane, ukazano je da tužilac ne može tražiti naknadu za faktički rad koji nije obavio, jer bi to suštinski predstavljalo izvršenje obaveze iz ugovora koji je raskinut. Apelacioni sud je problematizovao što u prethodnom postupku nijesu izvedeni dokazi koje je sudija Vujošević juče tražio državi da dostavi, a u ukidnom rješenju je navedeno i da nijesu cijenjeni navodi države da je BCE kriv za raskid ugovora zbog kršenja obaveza, niti navodi BCE-a da su na osnovu dopisa institucija mogli smatrati da je koncesija faktički raskinuta krajem 2019. godine. U tužbi BCE se navodi da je pet mjeseci nakon što su startovali sa prvom fazom ugovora, u oktobru 2019. godine vlada Duška Markovića zaključila da je potrebno preispitati koncesije zbog protivljenja lokalnog stanovništva. M.Lk.
Privredni sud
Srijeda, 26. februar 2025.
PODGORICA – Poslanik
Boris Mugoša podnio je juče inicijativu da se održi saslušanje nadležnih zbog zabrinjavajućih i upozoravajućih nalaza Državne revizorske institucije (DRI) o realizaciji aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja.
Pobjeda je prošle nedjelje objavila analizu DRI, čiji bi se zaključci mogli opisati tako da se o mentalnom zdravlju briga vodi na papiru, a da je u praksi - zadnja rupa na svirali, kako smo i naslovili tekst. DRI je ocijenila da je Strategija zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023. na niskom nivou i bez značajnih efekata na unapređenje mentalnog zdravlja. Revizija je pokazala i da je realizovano svega 15 odsto aktivnosti u odnosu na visok proce-
Poslanik Boris Mugoša poslao inicijativu za saslušanje nadležnih povodom poražavajućih nalaza DRI o tome što je urađeno da se zaštiti i unaprijedi mentalno zdravlje
Zdravstvene vlasti ćute na reviziju, možda progovore pred poslanicima
nat nerealizovanih aktivnosti od 76 odsto i devet odsto djelimično realizovanih.
Uglavnom su realizovane aktivnosti saradnje sa medijima, djelimična edukacija novinara i zaposlenih u školama... Revizori smatraju da je ključni razlog za nizak stepen realizacije nedostatak odgovornosti za sprovođenje zadataka i praćenja implementacije, odnosno eventualnog preduzimanja korektivnih mjera za prevazilaženje identifikovanih slabosti tokom sprovođenja Strategije.
DRI je izvještaj objavila 20. februara, a od tog dana ni Ministarstvo zdravlja, niti Institut za javno zdravlje koji su nadležni za sprovođenje Strategije nijesu reagovali.
Ustanovljeno je da nije formirano radno tijelo za praćenje sprovođenja Strategije, da nema koordinacije, niti su nadležni sačinjavali izvještaje o realizaciji.
Nije izrađen program doedukacije za psihologe i pedagoge osnovnih i srednjih škola, u oblasti ranog prepoznava-
nja i intervencije kod poremećaja mentalnog zdravlja. Nije sproveden program doedukacije za psihologe i pedagoge osnovnih i srednjih škola u oblasti ranog prepoznavanja kod poremećaja mentalnog zdravlja
Prema mišljenju DRI, nije realizovano ni uspostavljanje telefonske linije za pomoć u krizi za djecu i mlade. Nije formirano ni radno tijelo za definisanje prelaznog rješenja za problem tretmana pacijenata sa izrečenom mjerom bezbjednosti
Vijeće Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore nije se izjašnjavalo o podršci neformalnoj grupi studenata ,,Kamo śutra?“
Vukićević: Nema inicijative u skladu sa procedurom
PODGORICA – Vijeće
Fakulteta političkih nauka
Univerziteta Crne Gore nije se izjasnilo o zahtjevu podrške neformalnoj grupi studenata ,,Kamo śutra?“, jer nema takve inicijative koja je u skladu sa procedurom, rekao je dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr Boris Vukićević.
On je to kazao juče nakon konferencije u Podgorici, odgovarajući na pitanje novinara zašto se ne zakazuje sjednica Vijeća FPN i zašto se ne odgovara na inicijativu njihovog kolege da bi se podržala inicijativa neformalne studentske grupe. -Inicijativa nije u skladu sa procedurom. Takve nema –rekao je kratko Vukićević. Docent dr Zlatko Vujović član je Vijeća FPN, a on je u februaru poslao mejl članovima Vijeća s rokom do kada mogu da se izjasne o prijedlogu da podrže zahtjeve studenata. Međutim, uprava fakulteta je procijenila da njegova inicijativa nije u skladu sa procedurom da bi se Vijeće izjasnilo o njoj, odnosno da bi se sazvala sjednica Vijeća. Sjednicu Vijeća saziva dekan. Tada je putem mejla šestoro članova podržalo Vujovićevu inicijativu, dok ostali nijesu reagovali. Nakon toga su portalu ETV prof. dr Vesna Simović-Zvicer i doc. dr Jovana Davidović-Vuletić, koje su i potpisnice javnog pisma podrške studentskim zahtje-
vima, potvrdile podršku studentima i naglasile da se o ovoj inicijativi mogu izjasniti samo na Vijeću.
Studente su, za sada, kako je zvanično saopšteno, nedavno podržali Fakultet dramskih umjetnosti, Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Fakultet likovnih umjetnosti.
Studenti su najavili da će organizovati proteste dok se ne ispune njihovi zahtjevi i dok odgovorni ne podnesu ostavke zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, među njima i dvoje djece. Sa skupa koji je organizovan u subotu ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Alekse Bečića. Studenti su podsjetili da je prošlo 50 dana od zločina, ali da javnost još čeka odgovor na važna pitanja: ko je donio naredbu da na Cetinju 1. januara, kada se dogodio zločin, bude samo devet policajaca, te odakle počiniocu zločina oružje, kako je došao do njega, i je li vršeno vještačenje njegovog telefona i sa kim je bio u kontaktu. Studenti su poručili građanima da je ovo borba svih nas, te da treba da dignu glas i da im se pridruže. Kazali su da ne treba da se čeka da se nešto desi ,,nekom od nas“ i da to bude okidač da bi se izašlo na ulicu. Studenti su saopštili da sporni ljudi iz vlasti moraju da odu, jer su poka-
zali nesposobnost u obavljanju funkcija. Oni su na mostu Milenijum svezali crvene trake jer su ih ranije juče studenti pozvali da podrže akciju ,,Veži da se vidi“. Objasnili su da je ovaj gest zajednički podsjetnik na važnost povezivanja i zajedništva, da se vidi koliko ih ima, te da time i zacrvene odgovorne. Iz kolektiva „Kamo śutra?“ nedavno je najavljeno da će pojedini članovi podnijeti tužbe protiv partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera, jer više od mjesec dana konstantno iznose neosnovane i neistinite optužbe o povezanosti studenata organiza-
tora protesta sa kriminalnim klanovima i korupcijom. - Članovi te partije su svoje ministarske, poslaničke i druge funkcije koristili kako bi bez ikakvih dokaza iznosili tvrdnje da su organizatori protesta članovi organizovanih kriminalnih grupa, na taj način direktno ugrožavajući pojedince iz kolektiva „Kamo śutra?“ – saopštili su oni. Istakli su da funkcioneri, članovi Vlade ili politički akteri, nijesu pokazali odgovornost za javno izgovorene riječi, targetiranja, te nijednom nijesu pružili dokaze za svoje tvrdnje, iako je to u nekoliko navrata traženo od njih. N. Đ.
obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi alkoholičara i obaveznog liječenja narkomana, koje se izvršavaju u zdravstvenoj ustanovi, kao i za blagovremeno izvršavanje istih, do završetka izgradnje Specijalne zatvorske bolnice... Nije usvojen pravilnik, metodološko uputstvo i obrazac prijave za Registar psihoza i Registar djece sa smetnjama u razvoju. Zbog toga je Mugoša poslao inicijativu i predložio da na skupštinskom saslušanju bu-
du ministri zdravlja, socijalnog staranja i prosvjete, Instituta za javno zdravlje i drugih institucija.
Za period od 2019. do 2023. godine, za koji važi Strategija, izmijenila su se četiri ministra zdravlja - Kenan Hrapović, Jelena Borovinić- Bojović, Dragoslav Šćekić i Vojislav Šimun. DRI je u svom izvještaju takođe najavila da će upoznati Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine sa rezultatima revizije. J. M.
U posljednjih nekoliko sedmica povećan broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima respiratorne infekcije
Puni domovi zdravlja potvrda da je virus gripa u jeku
PODGORICA - Veliki broj pacijenata koji se obrati za ljekarsku pomoć zbog respiratornih infekcija potvrđuje da je sezona virusa gripa u jeku, iako se to ne bi moglo zaključiti po zvaničnom broju registrovanih kojih je, prema podacima Instituta za javno zdravlje, samo 290.
Prema riječima dr Ivone Jovanović, specijaliste opšte medicine u podgoričkom domu zdravlja, gripa dostiže maksimum između januara i marta svake godine, što znači da se trenutno nalazimo u periodu kada je virus gripa najaktivniji.
- Važno je napomenuti da se ne radi masovno testiranje pacijenata, pa broj od 290 oboljelih ne predstavlja realno stanje u populaciji. U posljednjih nekoliko nedjelja značajno je veći broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima respiratorne infekcije. Simptomi na koje se pacijenti najčešće žale su bol u grlu, sekrecija iz nosa, zapušen nos, kašalj, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol u mišićima, kostobolja, malaksalost i umor - kazala je za Pobjedu dr Jovanović.
već da se građani jave svom izabranom doktoru nakon pojave simptoma.
- Nakon pregleda pacijenta i eventualno laboratorijskih analiza, određujemo adekvatnu terapiju za svakog pacijenta. Kada se jave prvi simptomi respiratorne infekcije savjetuje se odmor, povećan unos tečnosti, svježeg voća i povrća, kao i uzimanje vitamina C, D i cinka, ili nekog preparata koji sadrži kombinaciju vitamina i minerala za podršku imunitetu. Ovi savjeti važe i nakon preležane infekcije, kako bi se organizam oporavio - kazala je naša sagovornica.
Građani imaju i bojazan i dilemu da li je aktuelan novi soj korona virusa, s obzirom na to da se u domovima zdravlja javljaju i pacijenti koji pored uobičajenih simptoma kašlja, povišene tjelesne temperature, zapušenog nosa i malaksalosti, imaju gubitak čula ukusa i mirisa
Naglašava da antibiotici nijesu izbor ni za jednu virusnu infekciju, i upozorava da se ne započinje terapija samoinicijativno,
- Simptomi respiratornih infekcija izazvanih različitim virusima su slični i teško je znati o kom se virusu radi bez mikrobioloških analiza. Ove godine ne sprovodi se masovno testiranje pacijenata sa simptomima na SARS CoV-2, kao ni na virus gripa i RSV, pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da je prisutan novi soj korona virusa - zaključila JoB. PRELEVIĆ
vanović.
Ivona Jovanović
Fakultet političkih nauka
D. MALIDŽAN
Uz podršku Ambasade Češke danas počinje besplatni tromjesečni kurs češkog jezika za studente i srednjoškolce na Cetinju i u Podgorici
Polaznici
koje spaja dvije zemlje
PODGORICA – Tromjesečni besplatni kurs češkog jezika počeće danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju i na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore za oko 50 studenata i srednjoškolaca. Prijave su još otvorene.
Besplatni kurs organizovan je kroz projekat rukovodstva Pedagoškog fakulteta Univerziteta Južne Češke koji su sa rukovodstvom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Fakultetom političkih nauka Univerziteta Crne Gore potpisali memorandume o saradnji. Na konferenciji koja je povodom toga održana u Podgorici ukazano je na važnost korjenitih odnosa između Češke i Crne Gore, te da će polaznici kursa učiti ne samo o češkom jeziku, već i o kulturi te zemlje.
Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrabičkova rekla je da su Češka i Crna Gora povezane preko diplomatije, politike, muzike, slikarstva... Ona je najavila da će u ovom projektu mlade nastavnice ponuditi nestandardni način da nauče češki jezik. Rekla je da je na ovim prostorima 30 godina, te da je puno mladih zainteresovano za Češku da studiraju, ili tamo da otvore biznis, da tamo žive i da bi voljeli pričati na tom jeziku. Hrabičkova očekuje da projekat postane stub koji će držati evropsku vrijednosnu priču između dvije države koje su vrlo bliske, ne samo po borbi za slobodarski duh.
Šef katedre slavističkih jezika sa Pedagoškog fakulteta Univerziteta Južne Češke, profesor Miloš Zelenka kazao je da su prošle godine pripremili pilot projekat, te da je bio veoma uspješan i odlučili su da ga nastave. On je obrazložio da je ideja za kurs nastala kao izraz diplomatskog interesovanja Češke za demokratski razvoj u sada nezavisnoj Crnoj Gori. Polaznici će dobiti sertifikat nakon okončanja kursa, te će oni koji budu željeli moći da nastave studiranje na češkom fakultetu, gdje je obrazovanje besplatno ako se izvodi na maternjem jeziku.
Profesor Boban Batrićević, predsjednik Upravnog odbora Fakulteta za crnogorska jezik i književnost na Cetinju, istakao je da Češku smatra svojom drugom zemljom. Govorio je kako je malo evropskih država koje imaju tako duboku vezu kao što imaju Crna Gora i Češka. On je podsjetio da je Češka još u devetnaestom vijeku imala ozbiljno razvijenu industriju, kulturnu i naučnu djelatnost, ali da nije imala svoju državu i vojsku. -Kada su ti češki putopisci dolazili, još od Njegoševog doba počinju ti kontakti, dolazili su u Crnu Goru i bili su fascinirani. Jedna divlja zemlja, zemlja bez puteva, bez industrije, doslovno bez kulture, uz primjese narodne kulture, ima vojsku i ima nezavisnost, ako nije faktički nezavisna ona funkcioniše nezavisno do Berlinskog kongresa – rekao je Batrićević.
Naveo je detalj da je Prokop Hoholoušek bio pisac bajki za đecu, da ih je napisao stotine, a glavni likovi su bili –Crnogorci.
Vrhovni sud ocijenio da Apelacioni nije zakonito donio, silovanja maloljetnice smanjio na osam
PODGORICA – Apelacioni sud povrijedio je zakon u korist B. B. kada mu je smanjio maksimalnu kaznu od 15 godina na osam, na koju je bio osuđen zbog silovanja maloljetnice, smatra Vrhovni sud. Time je usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo. B. B. je djevojčicu u više navrata silovao od januara do juna 2020. godine, upotrebom sile i prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže.
Ime nećemo objaviti zbog zaštite dostojanstva žrtve i djece silovatelja. Vrhovni sud je juče saopštio da je Apelacioni sud u obrazloženju u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo razloge o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu.
Iz Vrhovnog suda su istakli i da je zahtjev tužilaštva osnovan, te da su samo utvrdili da postoji povreda zakona, ali ne dirajući u pravosnažnu odluku.
Presuda od ostaje - iako
Advokat Veselin Radulović prokomentarisao je činjenicu da je mnogo ovakvih primjera u posljednje vrijeme, te da to može da ukazuje na nestručno i neprofesionalno postupanje, ali i na mogući nezakonit uticaj ili korupciju. Ističe da bi ovakve presude morale biti razlog za provjeru rada određenih sudija i morale bi biti od posebnog uticaja na njihovo ocjenjivanje
-Knjige su tada bile sve. Češka đeca su 60-ih i 70-ih godina devetnaestog vijeka čitala o nekim tamo Crnogorcima kao što smo mi čitali o kaubojima i Indijancima – kazao je on. Podsjetio je da je Crnu Goru na svjetskim izložbama, kada se prvi put predstavila u Francuskoj, reprezentovao čuveni slikar Jaroslav Čermak, čija je najpoznatija slika ,,Ranjeni Crnogorac“.
-Čehe treba slušati, od njihovih savjeta može puno da se nauči – rekao je Batrićević. Dodao je da taj narod odlično zna što znači izgubiti nezavisnost i što znači kada živite u nedemokratskom režimu koji se miješa u vaš svakodnevni život i ne dozvoljava da ostvarite nacionalne interese i kulturu.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore profesor Boris Vukićević rekao da je do sada prijavljeno dvadesetak studenata za kurs češkog, te da prijavljivanje još traje.
-Poznavanje ovog jezika će im značiti, jer su češki fakulteti renomirani. Poznavanje kulture je važno. To je zemlja nobelovaca, oskarovaca..., zemlja velikih dometa. Velika je to kultura koja može da nas obogati - kazao je on.
Dekan Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore profesor Igor Lakić rekao je da je za njih ovo pilot projekat i da se nada da će dalje da se razvija. Istakao je da je češki jezik jedan od kandidata da se uvede kao drugi strani jezik na fakultetu, a ne da bude samo kao kurs. - Jezik oblikuje kulturu - kazao je on i dodao da je kod njih, za sada, prijavljeno nekoliko studenata. n. ĐurĐevaC
Svetlana Vujanović, advokatica i sutkinja Vrhovnog suda u penziji, i advokat Veselin Radulović Pobjedi su pojasnili da ova presuda znači da se samo konstatuje povreda zakona u korist okrivljenog, i da se presuda ne može mijenjati na njegovu štetu.
To znači, kako je Pobjedi pojasnila Vujanović, da ova presuda Vrhovnog suda, koja je donijeta po zahtjevu za zaštitu zakonitosti nema uticaja na kaznu, jer je povreda zakona od Apelacionog učinjena u korist okrivljenog.
- Propisano je da ukoliko je zakon povrijeđen u korist okrivljenog, onda se pravosnažna presuda ne može mijenjati. Da je obrnuto i da je zakon povrijeđen na štetu okrivljenog, onda bi se presuda Apelacionog ukinula – kazala je ona Pobjedi.
Radulović je prokomentarisao i činjenicu da je puno ovakvih primjera u posljednje vrijeme, te da to može da ukazuje na nestručno i neprofesionalno postupanje, ali i na mogući nezakonit uticaj ili korupciju.
- U svakom slučaju, ovakve presude morale bi biti razlog za provjeru rada određenih
sudija i morale bi biti posebno od uticaja na njihovo ocjenjivanje – istakao je on.
Silovanju dat prenaglašen značaj?!
Silovatelj B. B je u julu 2022. godine presudom Višeg suda osuđen na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina, ali je Apelacioni sud ukinuo ovu odluku. U ponovnom postupku pred Višim sudom u novembru 2023. godine sudija Veljko Radovanović ga osuđuje na istovjetnu kaznu, nakon čega Apelacioni sud u maju kaznu umanjuje na osam godina. Taj sud je smatrao da je sudija silovanju, koje je trajalo mjesecima, dao prenaglašen značaj, kao i činjenici da je on bio i ranije osuđivan. Smatrali su da je osam godina zatvora srazmjerno težini učinjenog krivičnog djela, iako na strani B. B. nije bilo olakšavajućih okolnosti. Vijeće Apelacionog suda koje je donijelo ovakvu presudu činili su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol Takva presuda Apelacionog suda je izazvala revolt javnosti, a prošle godine su organizovani i protesti sa kojih je upućena kritika da se time
Raičević: Presuda će imati uticaj na unapređenje sudske prakse
Maja Raičević izvršna direktorica Centra za ženska prava podsjetila je da su ta organizacija i Akcija za ljudska prava javno reagovali i u vrijeme kada je Apelacioni sud donio presudu, jer vijeće tog suda nije dalo odgovarajuće obrazloženje presude, niti je pokazalo da vodi računa o interesu oštećene djevojčice. - Ukazali smo da je takva odluka protivna stavovima
Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ,,Vučković protiv Hrvatske“, koji je kritikovao upravo nedostatak odgovarajućih razloga i pažnje prema interesima žrtve seksualnog nasilja prilikom ublažavanja prvobitno dosuđene sankcije - kazala je Pobjedi Raičević. Ona je rekla i da joj je drago da Vrhovni sud dijeli njihovo stanovište, ali da joj je žao što ova odluka
neće imati uticaja na visinu izrečene krivične sankcije u konkretnom slučaju. - Ovakva kazna nipošto ne odražava težinu i posljedice krivičnog djela silovanje, koje predstavlja jedno od najtežih i najtraumatičnijih iskustava u životu jedne osobe, posebno kada je učinjeno prema djetetu i to zloupotrebom povjerenja i bliskih (komšijskih) odnosa, kada je dugotrajno,
Tradicija saradnje se nasTavlja: Konferencija povodom početka kursa češkog jezika
Veselin Radulović
donio, niti detaljno obrazložio presudu kojom je 15 godina zatvora zbog
od osam godina iako je nezakonita
urušava povjerenje u pravosudni sistem, te da žrtve ne mogu da se nadaju da će pravda biti izvršena. Isticano je i da se žrtve nasilja osjećaju nezaštićeno, te da su institucije i si-
a posebno kada znamo da je osuđeni B. B. djevojčicu držao u stanju neprekidnog straha da će joj ubiti oca i majku ostaviti bez posla. Zato je posebno nelogična ocjena Apelacionog suda da je vijeće Višeg suda „dalo prenaglašen značaj“ utvrđenim otežavajućim okolnostima (više izvršenih radnji i ranijoj osuđivanosti) – kazala je Raičević.
Ona vjeruje da će stav Vrhovnog suda uticati na unapređenje sudske prakse u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
stem naklonjeni nasilnicima, pedofilima, siledžijama, ubicama. „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Produženo silovanje
- Ostajem pri stavu da je potrebno donijeti i smjernice za kažnjavanje koje bi obezbijedile ujednačenu praksu i pravnu sigurnost. Potrebno je pogledati predmete za silovanje u kojima se bespotrebno odugovlači postupak i žrtve iscrpljuju višestrukim saslušanjima. Takav jedan slučaj trenutno imamo u Višem sudu u Bijelom Polju, ali očekujem da će riješenost predsjednice Vrhovnog suda da vrati povjerenje građana u pravosudni sistem donijeti prijeko potrebnu reformu –poručila je Raičević.
nema prenaglašen značaj“... bile su neke od poruka sa tih protesta.
ObrazlOženje suda
Vrhovni sud je istakao da je su kod djevojčice zbog produženog silovanja nastale posljedice koje će osjećati čitav život, i da je B. B više od tri decenije stariji od nje.
On je, piše u obrazloženju Vrhovnog suda, iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između svoje porodice i porodice oštećene, oštećenu je gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, a ona je prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice. Zbog toga je bila i dodatno iskorišćena.
- Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud nave-
Teški napadi ne smiju proći nekažnjeno, ili s blagim kaznama
Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavljaju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije - zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte „privatnog života“, u smislu člana 8 Konvencije - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života. ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne. Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osje-
ćaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog suda, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda, budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije.
dene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojima je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge – piše u presudi Vrhovnog suda. Apelacioni sud prilikom odmjeravanja kazne, odnosno umanjenja iste, uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je kazna zatvora od osam godina srazmjerna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog, iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost za B. B. Taj sud, ističe se u presudi Vrhovnog suda, nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela. POgrešna POruka –vjetar u leđa nasilnicima
Neda Radović iz NVO Sistem, koja je organizovala jedan od protesta, Pobjedi je kazala da smanjenje kazni za silovatelje, posebno kada su u pitanju maloljetne žrtve, predstavlja ozbiljan problem u crnogorskom pravosuđu i pogađa svakoga ko u sebi ne nosi obrasce nasilničkog ponašanja.
- Ovakve odluke pravosudnog organa šalju pogrešnu poruku, obeshrabruju žrtve da prijave nasilje i stvaraju osjećaj ne-
Neda Radović iz NVO smatra da trenutno stanje u Crnoj Gori jasno pokazuje da pravosudni sistem ne ispunjava osnovnu dužnost, a to je zaštita žena i djece, zbog čega je građanski otpor ključan u borbi za pravdu i sigurnost
kažnjivosti među počiniocima, i vrlo često nam se čini da sudstvo daje vjetar u leđa nasilnicima i potencijalnim nasilnicima sa kaznama koje su zastrašujuće i uznemirujuće – istakla je ona. Radović kaže i da NVO i građani s pravom protestuju zbog neujednačenih kazni i blagih sankcija, dok država ne ulaže dovoljno u prevenciju i zaštitu djece.
- Uvođenje strože kazne za seksualne predatore, pedofile i zlostavljače, posebno kada je riječ o povratnicima, ukazalo bi na spremnost da sudovi uzimaju u obzir težinu zločina, psihološke posljedice za žrtvu i mogućnost ponavljanja djela pri određivanju kazne – smatra Radović. Dodaje i da smanjenje kazni demotiviše žrtve i obeshrabruje borbu protiv nasilja, koja je svakodnevna.
Istakla je i važnost mentalnog zdravlja žrtve, koje mora biti u centru pažnje, kako bi se smanjila dugoročna trauma i
adekvatno se pružila pomoć žrtvama nasilja, uvođenjem obavezne psihološke pomoći žrtvama i njihovim porodicama.
- Ukoliko država to nije u stanju da pruži, naša NVO će svima kojima je pomoć potrebna izaći u susret i pružiti adekvatnu pomoć i podršku – poručila je Radović iz NVO Sistem. Ona ističe i da policija i sudstvo moraju imati stručnjake koji se bave isključivo ovim slučajevima, uz obaveznu obuku o tretiranju žrtava sa senzitivnošću, koja je u posljednjem periodu u sudstvu izostala.
- Građani imaju pravo da žive bez straha, a država mora preuzeti odgovornost i osigurati efikasnu zaštitu najugroženijih, a trenutno su to žene i djeca – naglasila je Radović. Ona smatra da trenutno stanje u Crnoj Gori jasno pokazuje da pravosudni sistem ne ispunjava tu osnovnu dužnost, zbog čega je građanski otpor ključan u borbi za pravdu i sigurnost. j. martinOviĆ
Povodom prošlogodišnje presude Apelacionog suda organizovani protesti u Podgorici
Neda Radović
Svetlana Vujanović
m. babović
Maja Raičević
Apelacioni sud uvažio žalbe SDT-a, optuženog tužioca i njegovog branioca
Ukinuta presuda
kojom je Jovanović
proglašen
krivim za zloupotrebu službenog položaja
PODGORICA - Apelacioni
sud Crne Gore uvažio je žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), optuženog tužioca Srđe Jovanovića i njegovog branioca i ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici u predmetu optuženih za krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici optuženi Srđa Jovanović oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci, dok su optuženi Hakan Arikan i Mensur Uka oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja –navodi se u saopštenju Apelacionog suda.
Iz Apelacionog suda su istakli da su žalbe povodom ove prosude izjavili SDT, optuženi tužilac Jovanović i njegov branilac.
- U postupku odlučivanja o žalbama vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da je prvostepena presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st. 1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku. Bitne povrede odredaba krivičnog postupka ogledaju se u protivrječnosti izreke pobijane presude i njenih razloga, kao i nejasnim i protivrječnim razlozima u pogledu načina izvršenja krivičnog djela i posljedice – piše u saopštenju.
Prema ocjeni ovog suda, zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
- Apelacioni sud je naložio prvostepenom sudu da u ponovljenom postupku otkloni bitne povrede na koje mu je ukazano rješenjem, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu presudu. Navedeno rješenje Apelacionog suda Crne Gore Kž-S. br. 25/24 od 29. 1. 2025.godine sa bližim razlozima biće objavljeno na internet stranici Apelacionog suda – zaključuju u saopštenju. J.R.
PODGORICA - Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević juče su u Višem sudu u Podgorici, usljed nedostatka dokaza, oslobođeni optužbi za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović koji je prije obrazloženja odluke saopštio da je njegovo krivično vijeće na neki način bilo stavljeno pred svršen čin jer je bilo prinuđeno da u sudskom postupku preuzme ulogu istražnog organa i sprovodi istragu.
-Sud je tokom sudskog postupka saslušao više desetina svjedoka i pregledao na desetine snimaka video nadzora a što je trebalo da se odradi u fazi istrage - kazao je on. Sa druge strane, iz Višeg tužilaštva su navode sudije Radovanovića ocijenili kao neutemeljene jer je ,,sudeći sudija, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom“.
-Sud je svakako u obavezi da cijeni da li je osim svih predloženih i izvedenih dokaza potrebno sprovesti i druge dokaze u cilju donošenja odluke, a što ne predstavlja postupak vođenja istrage, kako se to javnosti želi pogrešno predstaviti, već samo preduzima radnje na koje je po zakonu ovlašćen – kazali su iz tužilaštva i poručili da će uložiti žalbu na izrečenu presudu.
Srijeda, 26. februar 2025.
U Višem sudu izrečena oslobađajuća presuda optuženima za pljačku i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. oktobra 2021.
Sud optužio tužilaštvo da nije radilo svoj posao
Sudija Radovanović je obrazlažući oslobađajuću odluku pojedinačno u odnosu na svakog optuženog kazao da nakon sprovedenog postupka sud nije jasno mogao utvrditi njihovu krivično pravnu odgovornost.
-Imajući u vidu sve dokaze provedene u postupku, a u odnosu na sve optužene, navode odbrane optuženih, sud nalazi da se krivično pravna odgovornost u odnosu na sve optužene za predmetno krivično djelo nije mogla na ja-
Kovačević: Sudska grana vlasti ponovo dokazala da je najslabija karika sistema
Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je da je oslobađanjem svih optuženih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u Nikšiću, sudska grana vlasti ponovo dokazala da je najslabija karika sistema.
-Pravde i istine nema, niti su tužilaštvo i sudstvo u stanju da je utvrde. Počinioci ubistva Ljubiše Mrdaka i pljačkaši Pošte ostaće nepoznati za zvanične institucije, kazao je Kovačević. On je problematizovao kakva se poruka šalje ova-
kvom odlukom kao i kakve su institucije koje treba da štite građane.
- Pa da od njih možemo očekivati sve osim da utvrde činjenice i sprovedu pravdu, poručio je predsjednik opštine Nikšić. J. R.
san i pouzdan način utvrditi. I pored velikog napora suda sve je ostalo u pojedinim segmentima na nivou sumnje odnosno indicija a u pojedinim segmentima i bez indicija da su optuženi učinili krivično djelo, što bi u ovom slučaju možda moglo biti dovoljno za vođenje policijsko tužilačke istrage, ali ne i da se optuženi oglase krivim – pojasnio je sudija Radovanović. On je posebno apostrofirao odredbu člana 3 stav 3 ZKP-a, kojom je propisano da, iako nakon pribavljanja svih raspoloživih dokaza i njihovog izvođenja u krivičnom postupku, ostane samo sumnja u odnosu na postojanje nekog bitnog obilježja krivičnog djela ili u pogledu činjenica od kojih zavisi primjena odredbe KZ-a,
Zeković: Preispitati postupanje tužilaca i sudija koje su potvrdile optužnicu za predmet ,,Pošta“
Advokatica Maja Zeković kazala je da je oslobađajuća presuda protiv okrivljenih u predmetu „Pošta“ morala da izazove ozbiljno preispitivanje postupanja pojedinih tužilaca prilikom rukovođenja istragom ali i vanraspravnog vijeća Višeg suda koje je potvrdilo optužnicu u ovom slučaju. - Odluka vijeća sudije Veljka Radovanovića je konačna potvrda zakonitog epiloga ovako opasnih optuženja. Trend tužilaštva i policije jeste da u najsloženijim predmetima, gdje zaprijećenost kazne ide i do
40 godina, zanemare sva načela Zakonika o krivičnom postupku, i bez ijednog zakonitog dokaza, ili pak opravdane osnovane sumnje, podnose optužnice, kojima oštećene porodice kao i kompletnu javnost dovode u zabludu, da rade svoj posao, a sve u cilju postizanja privremenog efekta ,,sprovođenja sile“ – kazala je Zeković.
Ona smatra da je tužilaštvo svojim postupanjem dovelo u zabludu porodicu pokojnog Ljubiše Mrdaka ali i kompletnu javnost Crne Gore da su optuženi zaista
izvršioci ozbiljnog krivičnog djela. -U ovom predmetu nije bilo istrage već je sudu predstavljena njena improvizacija. Nezakonito i opasno postupanje policije i tužilaštva, primoralo je sud da na glavnom pretresu sprovodi istragu i pokušava nadomjestiti nešto što se ne može popraviti. Dakle, predmet od četiri i po hiljade strana, potpuno pravno besmislenog materijala, završava optuženjem bez ijednog dokaza, i činjeničnim opisom optužnice koju ni student prve godine pravnog fakulteta ne bi pot-
pisao – kazala je Zeković. Ona je istakla da je vanraspravno vijeće Višeg suda potvrđivanjem ove optužnice dovelo u pitanje pravnu sigurnost građana. -Ne čudi što mahom, osim laičkih, i u profesionalnim krugovima institut „kontrole optužnice“ gotovo svi pogrešno zovu „potvrđivanje optužnice“. Sve ovo su nuspojave nezakonitog, nesavjesnog i prije svega nestručnog rada pojedinaca koji obavljaju ili su obavljali veoma važne i odgovorne funkcije - zaključuje advokatica Zeković.
sud će donijeti odluku koja je povoljnija za optuženog. Sudija Radovanović je naveo da sud nije mogao nesporno utvrditi da je Stojan Albijanić po nalogu okrivljenog Mitra Kneževića sa još jednom nepoznatom osobom iz Bosne i Hercegovine, mimo graničnog prelaza u Crnu Goru dovezao džip ,,nisan kaškai“ bosanskih tablica, koji je prethodno nepoznata grupa ukrala u Derventi i na njega stavila lažne tablice.
-Takođe, tužilaštvo tokom postupka nije dokazalo niti je sud utvrdio da je ,,nisan kaškai“ koji je dovezao Albijanić isto vozilo koje su koristili pljačkaši i koje je zapaljeno nakon izvršenja krivičnog djela – kazao je sudija Radovanović i podsjetio da je ovaj optuženi prilikom iznošenja odbrane tvrdio da automobil koji je on dovezao nije zapaljen nakon pljačke pošte. Potom je naveo da sve i da je dokazano da je Albijanić dovezao ,,nisan kaškai“ u Crnu Goru i predao ga pljačkašima, sud nije mogao na nesporan način utvrditi njegov umišljaj da je u organizaciji pljačke Pošte učestvovao kroz nabavku vozila. Osim toga, sud je konstatovao da je Albijanić ovaj automobil u Crnu Goru dovezao 40 dana prije pljačke Pošte u Nikšiću. Sud nije mogao utvrditi ni da je Mitar Knežević, kako je to tvrdilo tužilaštvo, preuzeo od Albijanića džip i krio ga do dana pljačke. -Nijedan dokaz ne upućuje na zaključak da je Knežević krio vozilo koje su pljačkaši kasnije zapalili. Od mnoštva pregledanih video snimaka ni na
Sa uviđaja nakon ubistva Ljubiše Mrdaka
tužilaštvo posao
jednom se ne vidi da Knežević koristi to vozilo – kazao je sudija Radovanović.
On je istakao da tokom sudskog procesa nije dokazana veza Kneževića sa četvoricom optuženih da su učestvovali u pljački Pošte kojom prilikom je ubijen Ljubiša Mrdak. Pred sudom nijesu opstale ni optužbe tužilaštva da je Stefan Regojević dočekao optuženog Banjca u Lepetanima i odatle ga polom odvezao do Nikšića, odakle je uzeo džip i odvezao se u Budvu.
-U zapisniku saobraćajne policije koja je zaustavila Regojevića dok je upravljao vozilom „polo“ se ne navodi da je sa njim u vozilu bio Banjac – precizirao je sudija Radovanović.
On je naveo da je tužilaštvo prilikom optuženja Svjetlanovića, Miljkovića, Zelaka i Banjca da su maskirani došli do Pošte u Nikšiću i tokom pljačke ubili radnika obezbjeđenja, napravilo propust jer nije individualizovalo radnje svakog od okrivljenih u izvršenju krivičnog djela.
-Sud nije mogao utvrditi ko je od ovih optuženih kundakom puške udario u glavu radnika obezbjeđenja Dragišu Dendića, ko je odgurnuo glavnog blagajnika Pošte Igora Ivanovića, kao i ko je od optuženih sve poprskao biber sprejom.
Ono što je najbitnije, sud nije mogao utvrditi ko je od optuženih ispalio više projektila u pokojnog Ljubišu Mrdaka - kazao je sudija Radovanović.
On je potom pojasnio da ,,saglasno sudskoj teoriji i praksi, kod saizvršilaštva se mora jasno i nedvosmisleno individualizirati radnja svakog od optuženih i njihov objektivni doprinos izvršenju krivičnog djela.
To znači, kako je naveo, da osim sporazuma o zajedničkom izvršenju djela i ideje podjele rada se mora utvrditi konkretna radnja svakog od optuženih.
Sudija Radovanović je potom ukazao da navedeni nedostatak u optužnici povlači za sobom situaciju da sud ne može utvrditi doprinos svakog od četvorice optuženih za ovo krivično djelo a što bi bilo od značaja između ostalog i za određivanje visine kazne za svakog od optuženih.
-I konačno jer se u ovom konkretnom slučaju ne može znati koji je od četvorice optuženih ispalio hice u pokojnog Ljubišu Mrdaka – zaključio je sudija Radovanović.
On je naveo da je sud pokušao da kroz dokazni postupak
Kum Mrdaka: Preostaje nam samo
da nas još neko ubijedi da je izvršio samoubistvo
Petar Vuković, kum pokojnog Ljubiše Mrdaka, nakon izricanja presude kazao je da je od samog starta bio nepovjerljiv prema radu tužilaštva.
-Sud je na osnovu dokaza koje je imao donio presudu kakvu je donio – oslobodio je zlikovce a to govori najbolje kakvo nam je pravosuđe i u kakvoj državi živimo -kazao je Vuković.
On je naveo da tužilaštvo i sud dobro znaju da su optuženi uradili to za što su oslobođeni u Višem sudu u Podgorici.
-Preostaje samo da nas još neko ubijedi da je Ljubiša Mrdak izvršio samoubistvo – zaključio je Vuković.
Miljković uhapšen na izlazu iz Istražnog zatvora
Državljanin Bosne i Hercegovine Namanja Miljković uhapšen je juče na izlazu iz spuškog istražnog zatvora koji je krenuo da napusti pošto je prethodno u Višem sudu u Podgorici oslobođen optužbe da je učestvovao u pljački Pošte u Nikšiću kojom prilikom je stradao radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
Međutim, lisice na ruke su mu stavljene po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisala Slovenija kako bi prisustvovao postupku u toj državi koji se protiv njega vodi zbog oružane pljačke. -Blagovremenom razmjenom informacija između FAST timova Crne Gore i Republike Slovenije, nakon otpusta iz Istražnog zatvora u Spužu, N. M. je lišen slobode po osnovu međunarodne potjernice - saopšteno je iz Uprave policije.
On će, kako navode, biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora.
eventualno utvrdi i individualizuje radnje svakog od četvorice optuženih čime se ne bi povrijedio objektivni identitet optužbe. -Saslušanjem je više desetina svjedoka očevidaca događaja ispred Pošte u Nikšiću sud je na taj način preuzeo istražnu ulogu (koja je prevashodno namijenjena policijsko tužilačkim organima). Međutim, ni jedan od saslušanih svjedoka nije mogao da prepozna bilo koga od optuženih a u spisima predmeta nije bilo personalnog ili materijalnog dokaza koji bi na pouzdan i jasan način smjestio ovu četvoricu otpuženih na mjesto gdje je izvršena pljačka i ubijen Mrdak – kazao je on.
Na kraju, sudija Radovanović je naveo da tokom postupka nije opstala optužba tužilaštva da se Svjetlanović nakon pljačke i ubistva Mrdaka upu-
Potvrđena optužnica protiv prijatelja Miloša Medenice za učešće u švercu cigareta i posredovanju u koruptivnim dogovorima
Raičeviću će se suditi
za dogovaranje mita Vesni Medenici
PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Nikole Raičevića zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koju je 2019 godine oformio Miloš Medenica, a među kojim pripadnicima se našla i njegova majka Vesna Medenica, nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda.
Raičević se optužnicom tereti za krivična djela krijumčarenje i protivzakoniti uticaj putem pomaganja a radi sticanja nezakonite dobiti i moći. U optužnici Specijalnog tužilaštva je predloženo da se Raičeviću produži pritvor a da se, nakon potvrđivanja optužnice, krivični postupak spoji sa krivičnim postupkom koji je u toku pred Višim sudom u Podgorici protiv ostalih optuženih.
Iz SDT-a navode da je djelovanje ove kriminalne organizacije ,,planirano za neograničeni period, a zasnivalo se na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u čijem je djelovanju postojala spremnost za primjenu nasilja i zastrašivanja i korišćene su privredne i poslovne strukture“.
-Kriminalna organizacija je imala uticaj na sudsku vlast i druge važne društvene činjenice, a postojao je i uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i druge važne društvene činioce – istakli su iz SDT-a.
Iako je bio obuhvaćen krivičnom prijavom protiv pripadnika kriminalne organizacije Miloša Medenice, Raičević je u aprilu 2022. godine izbjegao hapšenje.
Specijalno tužilaštvo predložilo spajanje postupaka protiv Raičevića i grupe Miloša Medenice protiv kojih se već vodi postupak pred Višim sudom
zacije učestvovao u švercu cigareta preko Luke Bar. On je, kako su precizirali iz SDT-a, vrbovao okrivljenog Petra Milutinovića da sačini lažne isprave i pronađe službenike Uprave carina, koji će falsifikate prihvatiti kao prave. -A sve kako bi se na osnovu njih izvršilo krijumčarenje neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar na carinsko područje Crne Gore, njihovim prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora – navode iz SDT-a.
Raičević se tereti i da je po nalogu Miloša Medenice posredovao u dogovaranju mita koje su sin vlasnika kompanije ,,Cijevna komerc“ Vasilije Petrović i Bojan i Marko Popović, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik ,,Fab petrola“ pristali da daju za pozitivne ishode bez obzira na činjenično stanje u sudskim procesima koje su njihove kompanije vodile protiv preduzeća ,,Gugi komerc“ i ,,Omorika“.
Popovići i Petrović su pristali da plate mito u nekretninama i gotovom novcu.
Tačnije, Petrovići su za račun bivše predsjednice Vrhovnog suda Raičeviću predali tri stana u Budvi sa parking mjestima i 9.600 eura dok je Petrović predao 150.000 eura.
je zajedno sa optuženim Markom Vučinićem ponudio Vasiliju Petroviću da mu ,,pomognu“ da firma njegovog oca ,,Cijevna komerc“ dobije u postupku revizije kompaniju „Omorika“ bez obzira na činjenično stanje.
Za ovu uslugu Vasilije Petrović je od dogovorenih 400.000 eura, 8. maja i 14. juna 2020. godine platio 150.000 eura, kako su kazali iz SDT-a.
Miloš Medenica je o postignutom dogovoru sa Petrovićem obavijestio majku Vesnu Medenicu, koja se ,,obavezala da će u predmetnom postupku kao predsjednica Vrhovnog suda i članica sudskog savjeta Crne Gore posredovati da se u predmetnom postupku donese odluka u korist kompanije „Cijevna komerc“.
tio u stan u Ulici IV crnogorske brigade, gdje je uništio garderobu korišćenu u izvršenju krivičnog djela i bacio je u kanalizaciju -Na predmetnoj garderobi koja je nađena u kanalizacionim cijevima a prilikom DNK vještačenja nijesu utvrđeni tragovi optuženog Svjetlanovića kao ni ostalih optuženih – kazao je sudija Radovanović. Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namijenjen za isplatu penzija, pri čemu je Mrdak lišen života. Kako je saopšteno iz policije nakon pljačke, više maskiranih počinalaca uz prijetnje oružjem od radnika obezbjeđenja je ukralo 423.000 eura. Bojana ROBOVIĆ
Za njim je tada raspisana nacionalna a potom i međunarodna potjernica a postupak u istrazi, u odnosu na njega je obustavljen i razdvojen.
Kada je nakon više od dvije godine bjekstva pronađen 23. jula prošle godine u Tivtu, Raičević je pred tužiocem negirao optužbe nakon čega je sproveden u Istražni zatvor u Spužu. Raičević se, kako je saopšteno iz Specijalnog tužilaštva, u okviru ove kriminalne organi-
Prema navodima Naredbe o pokretanju istrage, Miloš Medenica je obavijestio majku da je 23. aprila 2020. godine zaključen fiktivni predugovor o kupoprodaji nekretnina u Budvi između kompanije „Fab lajv“ i Nikole Raičevića, nakon čega je bivša predsjednica Vrhovnog suda i članica Sudskog savjeta održala svoj dio dogovora i isposlovala da Vrhovni sud 6. maja 2020. godine donese odluku Rev.Ip.br33/20 u korist kompanje „Fab lajv“.
Po istom scenariju, Raičević
Na optužnici SDT-a, pored Miloša i njegove majke Vesne Medenice, Vučinića, Petrovića i braće Popović su i Darko Lalović, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevan Karanikić, Goran Jovanović i ,,Kopad kompani“ iz Nikšića... Suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović- Milosavljević se za zloupotrebu službenog položaja zajedno sa Vesnom Medenicom sudi u odvojenom postupku.
Pripadnici ove kriminalne organizacije se terete za krijumčarenje cigareta, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.
B. ROBOVIĆ
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje osumnjičenom za nasilje u porodici
Suprugu udarao rukama i nogama
PODGORICA - Osnovno
državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata A. M. zbog sumnje da je vanbračnu suprugu udarao rukama i
nogama u predjelu glave i tijela.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. - Osumnjičeni je 23. februara,
oko 16.30 časova, lako tjelesno povrijedio svoju vanbračnu suprugu S. G. tako što joj je uzeo bebu iz ruku, stavio je na kauč, a zatim je suprugu udario šakom u predjelu lica, uhvatio za kosu i vukao, usljed čega je oštećena pala - saopšteno je iz ODT Podgorica. A. M. je, nanoseći povrede, supruzi iščupao i više pramenova kose. J.R.
HERCEG NOVI: Planovi Agencije za gazdovanje
Luka Škver 16 godina bez pravnog statusa
HERCEG NOVI – Agencija za gazdovanje Gradskom lukom Škver ulazi u 16. godinu poslovanja bez riješenog pravnog statusa.
Direktor Agencije Božo Ukropina podsjeća da je upravljanje lukama od lokalnog značaja u nadležnosti JP Morsko dobro, a ugovor s tim preduzećem je istekao 2009. godine.
– Prestankom tog ugovora Agencija je izgubila pravo da upravlja akvatorijumom pristaništa u širini od 50 metara prema bazenu PVK „Jadran“. Tako se izgubilo pravo raspolaganja vezovima za plovila i interese lokalnih samouprava.
Zato je Agenciji rješavanje njenog, odnosno pravnog statusa Gradske luke Škver, primarni zadatak ove godine, odnosno da se od JP Morsko dobro dobije ugovor odnosno koncesija o pravu korišćenja kompletnog akvatorijuma Gradske luke Škver na duži period. Jedino dobijanjem koncesije možemo planirati proširenje kapaciteta i uređenje i adekvatno opremanje koje je neophodno da bi luka bila u skladu sa potrebama prvenstveno korisnika iz opštine Herceg Novi koji će biti adekvatni i u skladu sa savremnim potrebama nautičara u 21. vijeku – objašnjava Ukropina.
On u programu rada za ovu godinu, o kojem će raspravljati Skupština opštine Herceg Novi, kaže da je rješavanje pravnog statusa otežavala promjena vlasti na državnom nivou i reorganizacija nadležnih ministarstava.
KORISNIK OBALE
Ukropina navodi da od 2019. godine Opština Herceg Novi nije upisana kao korisnik dijela obale gdje se nalazi pristanište. – Međutim, ovog ljeta saznajemo da ni Sportsko-ribolovni klub ,,Jugole Grakalić“ više nije upisan kao korisnik dijela obale oko ulaska u samu luku kao i platoa na kome se nalaze plovila uz sami navoz. Ovaj podatak saznajemo pri-
PLJEVLJA – Odbornici
će na sjednici Skupštine opštine, koja je zakazana za 7. mart, razmatrati novu odluku o subvencijama za nabavku peleta. Prethodnih godina lokalna uprava je subvencionisala 50 odsto troškova nabavke peleta za dobavljače, čime su građani mogli kupovati ogrijev po nižim cijenama. Krajem prethodne godine, tender za nabavku 2.300 tona peleta, vri-
likom organizacije koncerta Vlada Georgieva u julu prošle godine kada služba Komunalne inspekcije i policije uklanja sa tog platoa sva plovila, prikolice i kolica jer se nalaze na javnoj površini. To govori u prilog činjenici da se to znalo i ranije, što je moglo da omogući Agenciji da lakše dođe do rješenja pravnog statusa Gradske luke u pregovorima sa JP Morsko dobro iz Budve. Sada imamo situaciju da od samog ulaska u luku pa sve do restorana u prizemlju objekta, čiji su korisnici i vlasnici jedriličari ,,Jugole Grakalića“, imamo mogućnost dobijanja prava prvenstva zakupa akvatorijuma zato što je obalni pojas upisan na državu osim obalnog dijela oko bazena Vaterpolo kluba „Jadran“. U razgovorima sa predstavnicima VK „Jadran“ dobijamo njihovu potpunu saglasnost za rješavanje aktuelnog pitanja jer je to i u njihovom interesu, a za očekivati je da mi kao lokalna uprava povučemo neophodne poteze i donesemo odgovarajuće odluke kako bi napokon javni interes bio iznad privatnog. Očekivali smo da će se određene odluke o korišćenju javne površine (platoa iznad naših kancelari-
Nakon što je 2009. godine istekao ugovor sa Morskim dobrom Agencija je izgubila pravo raspolaganja vezovima. Komunalna policija i inspekcija godinama izbjegavaju da nam pomognu u rješavanju problema, a ovakvim stanjem su na gubitku i opština i firma. Ukoliko kruzeri počnu da koriste sidrište u Zelenici, mi smo potpuno spremni za prihvat brodova i putnika – navodi direktor Agencije za gazdovanje lukom Božo Ukropina
ja) donijeti, međutim kasnimo s tim i na platou imamo istu situaciju kao prije koncerta iz jula. Nažalost, to još jednom pokazuje inertnost Komunalne policije i inspekcije kao i činjenicu da godinama izbjegavaju da nam pomognu u rješavanju problema jer je u pravilniku o radu Gradske luke naglašeno da je Komunalna policija zadužena za održavanje reda i rješavanje problema na pristaništu – navodi Ukropina. Rješavanje pravnog statusa Agenciji će omogućiti da konkuriše za razne međunarodne projekte i na taj način iskoristi
novac iz EU fondova. U međuvremenu će, kaže on, Agencija na kvalitetan način gazdovati pristaništem. – Ove godine nastavićemo da ojačavamo vezove gdje smo poslije 18 godina prošle zime ugradili 11 velikih blokova i time ojačali centralni parangal. Na pristaništvu smo riješili pitanje rasvjete iako nije bila u našoj nadležnosti. U redovno održavanje spada i vraćanje mostića-pingvina na pristaništu jer ih tokom zime moramo demontirati da ne bi završili u moru usljed velikih talasa koji prebacuju lukobran. Obno-
vićemo sve infornativne oglasne table na lukobranu, nabaviti poluprofesionalne mašine za pranje pod pritiskom kako bismo pristanište i lukobran pokušali osvježiti da ljepše i čistije izgledaju. U saradnji sa zakupcem restorana ,,Admiral“ uradićemo dodatno osvjetljavanje pristaništa kako bi u noćnim satima efektnije izgledalo te ugraditi dodatne kamere za video-nadzor kako bi učinili još bezbjednijom i sigurnijom luku Škver. Posjedujemo visokokvalitetnu opremu dobijenu iz EU projekta koji želimo da nadogradimo – navodi Ukropina.
ZAŠTITA PRISTANIŠTA
Planiranje dolaska turista sa kruzera je i dalje pod znakom pitanja jer je neizvjesno dobijanje sidrišta za kruzere u Zelenici
– Ukoliko dođe do toga da kruzeri koriste sidrište u Zelenici, mi smo potpuno spremni za prihvat brodova i putnika jer luka Škver ispunjava uslove koji su neophodni - kompletna pokrivenost video-nadzoron, posjedovanje zaštitnih ograda kao i dijela obale koji bi koristio samo za ta plovila... Ono što je izvjesno jeste da završetkom studije o stanju lukobrana možemo očekivati da ove godine bar počne realizacija zaštite pristaništa. U opštinskom budžetu predviđena su sredstva tako da možemo planirati izradu idejno-detaljnog projekta zaštite i sanacije lukobrana. Predstavnici JP Morsko dobro potvrdili su spremnost da zajedno sa Opštinom Herceg Novi učestvuju u sanaciji i obnovi pristaništa. Bio bi veliki pomak kada bismo nakon ove sezone započeli barem prvu fazu obnove pristaništa i njegove zaštite jer se nadamo da bi tada i sama luka bila u fokusu dešavanja i da bi se brže riješio njen pravni status jer sadašnjim stanjem na gubitku je i grad i država – ističe Ukropina. Agencija, navodi on, posluje u izuzetno otežanim uslovima. – Čak možemo reći i u uslovima koji nijesu adekvatni kako za korisnike, a pogotovo za zaposlene. Ali, bez validnog prav-
PLJEVLJA: Nova odluka o subvencijama građanima za kupovinu ekološkog ogrijeva
Povratak
Direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina kaže da će u ovoj godini nastaviti aktivnosti koje se tiču marketinga i prezentacije ponude gradske luke. – Izrada nivog i modrenog sajta se pokazala kao pun pogodak jer smo odlično reklamirali naš grad i Agenciju. Obnovili smo sve ugovore sa agencijama sa kojima poslujemo iz zemlje i inostranstva, a poboljšali smo reklamu na društvenim mrežama. Prošle godine Agencija je nastavila da pomaže organizaciju sportsko-rekreativnih i ribolovnih aktivnosti klubova iz Herceg Novog i bila sponzor mnogih regata i ribolovnih takmičenja kao što je Big game fishing, zatim državna i klupska prvenstva u sportskom ribolovu i brojne regate. Ove godine ćemo pokušati da preko partnera iz Hrvatske vratimo neke od velikih regata koje smo imali prije pandemije kovid-19. Takođe, nadamo se i obnovi saradnje sa agencijom Sila Vetra preko koje smo imali dolaske znatnog broja plovila sa ruskog i ukrajinskog tržišta. To je agencija sa kojom smo imali najbolju saradnju. Što se tiče dolaska većih turističkih brodova iz okruženja koji dovode goste na dnevne izlete u Herecg Novi, prošle godine je bio blagi porast dolaska u odnosu na prethodnu, pa se nadamo da ćemo i ove godine imati dolaske možda u broju koji je bio prije pandemije – kaže Ukropina.
nog statusa nije moguće donositi kvalitetne i validne planove rada Agencije. Kada se sve ovo sagleda i kada ljudima koji se ozbiljno bave nautičkim turizmom objasnimo da imamo maksimalno 40-ak vezova i da gazdujemo sa pristaništem u dužini od 250 metara, a da možete biti samoodrživi, oni prosto ne povjeruju u to – naglašava Ukropina. D. ŠAKOVIĆ
jedan 647.536 eura, poništen je zbog velikog broja žalbi koje su odložile postupak za više od deset mjeseci, što je onemogućilo njegovu realizaciju.
Novom odlukom predviđeno je da Opština građanima direktno subvencioniše kupovinu peleta u iznosu od 100 eura po paleti, odnosno maksimalno 200 eu-
ra za dvije palete (ukupno 2.010 kilograma peleta po peći). Odlukom je predviđeno da pravo na subvenciju imaju vlasnici objekata na teritoriji op-
štine Pljevlja koji posjeduju uređaje na pelet, ali samo za jednu peć ili kotao. Takođe, podnosioci zahtjeva moraju biti vlasnici objekata evidentiranih u bazi podataka Opštine ili novi korisnici, koji će nakon obilaska komisije (formiraće je predsjednik opštine) biti upisani u sistem. Dodatni uslov za ostvarivanje subvencije je izmiren porez na nepo-
kretnost za prethodnu godinu. Program podsticanja energetske efikasnosti kroz korišćenje i nabavku ekološki prihvatljivih energenata za pljevaljska domaćinstva, lokalna samouprava realizuje od 2015. godine, kako bi podstakla građane da svoja individualna ložišta zamijene ekološki prihvatljivijim. U prvoj godini povlasticu je koristilo 280 građana, a prošle godine bilo ih je više od 1.000. C.G.
STATUSA: Gradska luka
CETINJE: Skupština prijestonice dala saglasnost za sklapanje ugovora o privatno-javnom partnerstvu
CETINJE – Skupština prijestonice usvojila je odluku o javno-privatnom partnerstvu Prijestonice i ,,Talija company“ d.o.o. čime se stiču uslovi za početak izgradnje hotela ,,Lokanda“, podzemne garaže, kao i rekonstrukciju Trga umjetnika.
To je prvi ugovor o privatno-javnom partnerstvu u Crnoj Gori. Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković zadovoljan je što će taj projekat konačno početi da se realizuje. – Za dvije i po godine građani Cetinja imaće izgrađen i stavljen u funkciju hotel ,,Lokanda“, uređen studentski trg, dvoetažnu podzemnu garažu. Za nekoliko mjeseci biće raspisan tender za rekonstrukciju Parka 13. jul vrijedan oko 1,37 miliona eura, nakon čega je planirana i rekonstrucija
Njegoševog parka. Pokušajte da zamislite kako će izgledati centar Cetinja – kazao je Đurašković.
UGOVORNE OBAVEZE
Potpredsjednik Marko Brnović kazao je da će radovima biti obuhvaćeno projektovanje, finansiranje, izgradnja, rekonstrukcija i upravljanje hotelom „Lokanda“ sa parking garažom i parternim uređenjem Trga umjetnika. – Ukupna vrijednost projekta znaće se tek nakon izrade projektne i tehničke dokumentacije, a učešće Prijestonice biće 70 procenata ulaganja, dok će ,,Talija company“ učestvovati sa 30 procenata. Period za koji se predviđa da će investicija biti vraćena je 12 godina. U cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za sprovođenje daljih radnji i aktivnosti za realizaciju projekta, nakon donošenja Odluke o davanju saglasnosti na Prijedlog odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu i Ugovor o javno-privatnom partnerstvu od strane Skupštine prijestonice Cetinje, pristupiće se zaključenju ugovora što će značiti i konačan početak realizacije ovog značajnog projekta – kazao je Brnović. Naglasio je da ovoj odluci nije potrebna saglasnost skupštine, ali da se na jučerašnjem zasijedanju našla kako bi či-
„Lokandu“ će graditi sa Talija Company
Hotel „Lokanda“, nekadašnji simbol Cetinja ,,oživjeće“ za dvije i po godine. Ukupna vrijednost projekta znaće se tek nakon izrade projektne i tehničke dokumentacije, a učešće Prijestonice biće 70 procenata ulaganja. Predviđeno je da se investicija vrati za 12 godina – saopšteno je juče na sjednici Skupštine prijestonice
Za otpadne vode četiri miliona eura
Na jučerašnjem zasijedanju usvojena je i Odluku o kreditnom zaduženju u iznosu od 4.000.000 eura za unapređenje sistema vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda. Kako je naveo potpredsjednik Marko Brnović, zaduživanje dolazi nakon što je Vlada dala saglasnost za
tav proces bio transparentan i dostupan javnosti. Prema njegovim riječima, pripremni period trajaće 30 dana i podrazumijeva izradu projektne i tehničke dokumentacije, najduže šest mjeseci od dana zaključenja ugovora i izvođenje radova, najduže 24 mjeseca od dana
HERCEG NOVI – Koncerti
Crvene jabuke i Gibonnija, uz suđenje hercegnovskom karnevalu, obilježiće završnicu 56. Praznika mimoze. U petak, na platou u Igalu kon-
cert će od 20.30 časova održati jedna od najuspješnijih i najpopularnijih grupa bivše Jugoslavije – Crvena jabuka. Prije njih nastupiće Novljanin Dejan Drašković
preraspodjelu neutrošenih sredstava opredijeljenih kroz Okvirni ugovor „Vodosnabdijevanje i otpadne vode u Crnoj Gori“, koji je potpisala sa Evropskom investicionom bankom. Prijestonici je opredijeljeno četiri miliona, dok je 12,6 miliona bespovratnih sredstava obezbijeđeno u okvi-
izrade projektne i tehničke dokumentacije. Danom dobijanja pisane saglasnosti javnog partnera počinje period operativnog poslovanja i traje 30 godina. – ,,Talija company“ Prijestonici će plaćati naknade za 75 odsto neto dobiti od rada garaže tokom cijelog perioda
ru X poziva Investicionog okvira za Zapadni Balkan. – Prijestonica je u obavezi obezbijediti 30 odsto sredstava od ukupne vrijednosti projekta. Sredstva je potrebno obezbijediti iz kredita EIB-a u iznosu od 4.000.000 eura i iz sopstvenih budžetskih sredstava – kazao je Brnović.
važenja ugovora, kao i 10 odsto neto dobiti od rada hotela tokom perioda dok se investicija ne vrati, a ne duže od 12 godina, potvrđenog od revizora. ,,Talija company“ plaćaće Prijestonici i 50 odsto neto dobiti od rada hotela tokom perioda nakon perioda povrata investicije. Takođe, u
obavezi je da od početka operativnosti rada hotela i garaže zaposli minimum 16 lica, kao i da dostavi bankarsku garanciju u ukupnom iznosu od skoro milion eura, od kojih je već dostavljeno 250.000 eura – pojasnio je on.
,,PROKLAMERSTVO“
Nezavisni odbornik (bivši član SDP i građani) Ivan Popivoda smatra da je ugovor pred odbornicima radi samoproklamerstva.
– Bojim se da jedan projekat koji je stvarno dobar, koji bi trebalo podržati i koji u određenom dijelu administrativne procedure jeste za pohvalu, ali način na koji planira da se implementira učiniće ga potpuno ništavnim –kazao je Popivoda. Marko Brnović kazao je da brend butik hotela ,,Talija company“ d.o.o. za promet i usluge posluje pod nazivom hotelske grupe ,,Casa del Mare“. Kompanija je dobitnik brojnih prestižnih nagrada, od koji se svakako izdvajaju nagrada Privredne komore za unapređenje menadžmenta, kao i nagrade Asocijacije menadžera Crne Gore za Menadžera 2022. i 2023. godine izvršnom direktoru te hotelske grupacije Nikoli Miliću ,,Casa del Mare“ je vodeća kompanija u regionu za upravljanje malim hotelima do 50 smještajnih jedinica.
U nastavku sjednice usvojeni su Prijedlog odluke o sufinansiranju adaptacije spoljnih djelova stambenih i s tambeno-poslovnih zgrada-fasada, krovova i oluka,
O cijeni vode
Potpredsjednik Skupštine prijestonice Mirko Stanić je, komentarišući januarsko uvećanje računa za vodu, sa jednog na tri eura predložio da se usvoji zaključak koji podrazumijevaju vraćanje cijene fiksnog dijela na pređašnju cifru, te da se građanima koji su ušli u reprogram omogući umanjenje računa u iznosu od 50 odsto. Popust koji se odnosi na građane koji su u reprogramu duga je za nekadašnjeg direktora Vodovoda i odbornika kluba ,,Za evropsku Prijestonicu“ Miloša Ražnatovića neprihvatljiv jer bi to bila diskriminacija redovnih platiša. S druge strane, potpredsjednik Brnović je poručio da lokalna uprava podržava oba predložena zaključka.
Prijedlog odluke o načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u 2025. godini, zatim Prijedlog odluke o upravljanju komunalnim otpadnim vodama i atmosferskim vodama i Prijedlog odluke o donošenju Lokalnog plana zaštite životne sredine prijestonice Cetinje za period 2025-2028. godine. Odbornici su dali saglasnost na Odluku o izmjeni Statuta DOO „Sportski centar Cetinje“, te Prijedlog odluke o dopunama Odluke o komunalnom redu. J. ĐUKANOVIĆ–PETROVIĆ
U okviru „Večeri sa šampionima“ u petak, 28. februara, hercegnovska publika će imati priliku da čuje priču najtrofejnijeg evropskog košarkaškog trenera, člana Kuće slavnih FIBA, selektora reprezentacije Srbije, Svetislava Pešića. Program počinje u 18 časova u dvorani Park. U okviru programa Dani Beograda u Kući nobelovca Iva Andrića otvorena je izložba
posvećena obilježavanju 50 godina od smrti istaknutog književnika. U Andrićevom domu na Toploj su izloženi predmeti iz njegove radne sobe, a 26. februara od 18 časova biće održano predavanje „Ivo Andrić – radna soba nobelovca“. Dani Beograda donose i dvije gastro večeri u Gradskoj kafani, 26. i 27. februara. Gosti su restoran „Velika Skadarlija“ i njihov orkestar.
Prvog dana marta od 20 časova u Igalu će biti suđeno karnevalu – onome koga je narod osudio za teškoće, probleme i nepravde sa kojima se susretao u protekloj godini. Kada se suđenje okonča, počinje završna fešta uz koncert jedne od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda – hrvatskog pjevača Gibonnija. Muzička predgrupa biće domaća klapa Castel Nuovo.
Posljednjeg vikenda Praznika mimoze održava se niz sportskih programa: turnir u briškuli i trešeti (nedjelja, 2. mart), Međunarodni teniski turnir Zlatna mimoza 2025 (28. feb – 2. mart), zatim VII Kup mimoze u gimnastici (1. mart), revijalna košarkaška utakmica veterana Partizana i Karače (1. mart), kao i Mimoza kup u automobilizmu na stazi Kameno – Borići (1. i 2. mart). C.G.
HERCEG NOVI: Završnica Praznika mimoze
VIŠESTRUKI ZNAČAJ ,,OBNOVE“ „LOKANDE“: Planirani izgled hotela
FEŠTA NAD FEŠTAMA: Herceg Novi preksinoć
Promocija knjige Dragutina Papovića
O Duklji i Dukljanima u Matici crnogorskoj
PODGORICA - Knjiga Dragutina Papovića „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“, koju je Matica crnogorska objavila krajem prošle godine, biće predstavljena večeras u 18 sati u prostorijama izdavača (Beogradska 24 c). O knjizi će, pored autora, govoriti istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica, istoričar Adnan Prekić i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je urednik ovog izdanja. Knjiga „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ sastoji se od pet rasprava o temama koje se odnose na istoriju Duklje i Dukljana od antike do početka XI vijeka. Svaka od ovih ra-
sprava funkcioniše nezavisno od cjeline u koju je smještena, ali sve zajedno čine tematsku cjelinu. A. Đ.
Izložba djela Mirjane Marsenić-Vujović u Podgorici
Priroda u nježnosti, bogatstvu i čulnosti
PODGORICA - Izložba
radova Mirjane Marsenić-Vujović, pod nazivom ,,Zvuk tišine“, biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji. Istoričarka umjetnosti Iva Vukotić kazala je da je Mirjana Marsenić-Vujović izabrala da okosnica njene umjetničke poetike bude upravo priroda
u svoj svojoj nježnosti, bogatstvu i čulnosti. Marsenić-Vujović je profesorica likovne umjetnosti. Rođena je 1988. godine u Beranama, a trenutno živi i radi u Podgorici. Imala je više samostalnih izložbi, a učestvovala je na brojnim kolektivnim u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je više nagrada. A. Đ.
Kritičari sačinili izbor od 100 najboljih uloga u serijama 21. vijeka
Na vrhu
Džulija LujDrajfus
PODGORICA – Kritičari portala Verajeti napravili su izbor od 100 najboljih uloga u serijama iz dosadašnje produkcije 21. vijeka. Na prvom mjestu našla se Džulija Luj-Drajfus kao Selina Mejer u seriji ,,Veep“. Luj-Drajfus je tom ulogom postavila nove standarde za televizijsku komediju tumačenjem političarke opsjednute posjedovanjem moći i priznanjem. Kroz sedam sezona serije ,,Veep“ američka glumica pokazala je nevjerovatan raspon emocije – od frustracije do trijumfa, od poniženja do bezobzirne ambicije.
Drugo mjesto zauzeo je Džeremi Strong sa ulogom Kendala Roja u seriji „Succession“. U nemilosrdnom svijetu korporativnih intriga Strong je donio jedno od najintenzivnijih glumačkih ostvarenja u ulozi Roja, nesigurnog nasljednika moćne medijske dinastije.
Na trećem mjestu našla se Elizabet Mos u ulozi Pegi Olson u seriji ,,Mad Men“, u ko-
joj je počela kao tiha i naivna sekretarica, ali s vremenom se transformisala u jednu od najsnažnijih figura u oglašivačkoj industriji. Četvrto mjesto zauzela je Lisa Kudrou kao Valeri Čeriš, nekadašnja televizijska zvijezda koja očajnički pokušava da vrati staru slavu, u seriji ,,The Comeback“. Kroz niz poniženja i neugodnih trenutaka Kudrou je uspela da stvori lik koji je istovremeno smiješan i tragičan. Brajanu Krenstonu u ulozi Voltera Vajta u seriji ,,Breaking Bad“ pripala je peta pozicija. On je briljantno tumačio srednjoškolskog profesora hemije koji se pretvara u opasnog narkobosa. Njegova gluma majstorski je prikazala postupnu moralnu degradaciju lika, stvarajući napetost u svakom kadru. An. R.
Srijeda, 26. februar 2025.
Kompozitor, basista i pozorišni producent Marko Grubić za Pobjedu povodom koja je izvedena u sklopu FebruArta
Ljudima je teško da prihvate nema objektivnog smisla
PODGORICA - Eksperimentalna muzička predstava ,,Utopija danas“, koja je izvedena u KIC-u ,,Budo Tomović“ u sklopu FebruArta, nije samo kritika kapitalizma i njegovih destruktivnih uticaja na društvo, već i igrokaz koji postavlja suštinska pitanja čovjekovog bivstvovanja na zemlji i (ne)mogućnosti da se u životu dostigne apsolutna sreća.
Predstava, osim muzike, sadrži elemente filma, video-arta i performansa, a originalnu muziku i video potpisuje pozorišni producent, kompozitor, muzičar i frontmen grupe VROOM Marko Grubić U prvom dijelu ,,Utopije danas“ ogoljava se kapitalistički poredak i neravnomjerna raspodjela dobara u svijetu u kojem je novac jedini ekvivalent čovjekove vrijednosti, dok je u drugom kapitalistički poredak zbačen posredstvom vještačke inteligencije i tehnološkog razvoja. Predstavljena je futuristička vizija svijeta u kojem vlada tehnosocijalizam - svi ljudi podjednako žive u izobilju, hedonizmu i blagostanju koje, ispostaviće se, možda i nije blagostanje kakvo se isprva čini. U intervjuu za Pobjedu Grubić govori o ovoj predstavi, kapitalizmu, njegovim nedostacima i načinima da se prevaziđe, implementaciji iskustva samoukog basiste u muzičke predstave, smislu života i patnji kao najmanjem zajedničkom sadržaocu svakog čovjeka.
Vrhovna vrijednost kapitalizma jeste rast materijalnih dobara, što u praksi poizvodi nevjerovatno moćne milijardere, klovnove niske emotivne inteligencije (fenomen naročito vidljiv baš ovih dana), čija strast za igranjem igrice ,,uvećavanje nula na računu, pa time i moći“ ima tragičan uticaj na čovječanstvo - istakao je Grubić
POBJEDA: Kako ste došli na ideju da spojite elemente teatra, filma, video-arta i performansa u ,,Utopiji danas“?
GRUBIĆ: Vrlo spontano: imate temu, počnete da je pričate i forma se sama pojavi. Nijesmo razmišljali koja bi forma bila interesantna, pa da smislimo temu koju ćemo da predstavimo u takvoj formi, nego obrnuto
POBJEDA: U prvom dijelu predstave kritikujete neravnotežu moći – 2.208 najbogatijih ljudi svijeta kontroliše najveći dio svjetskih resursa. Da li postoji način da se ovakva struktura promijeni bez radikalnog rušenja sistema?
GRUBIĆ: Ne postoji. Možda situacija može da se učini manje drastičnom bez radikalnog
Niko bez patnje nije prošao kroz život
POBJEDA: Predstava sugeriše da čak i u ,,savršenom“ društvu ljudi ostaju nesrećni zbog svoje prirode. Da li je patnja neizbježan dio ljudske egzistencije, nevezano za društveno uređenje?
GRUBIĆ: Da, patnja jeste dio ljudske egzistencije. Niko nije prošao kroz život bez patnje. Samo je pitanje sreće i ličnih sposobnosti hoće li ta patnja da bude manja ili veća. Predstava je na neki način pank bunt protiv takvog ustrojstva.
Koji nas sticaj okolnosti i zašto napravi po načelu: patim dakle postojim!!???
Zato tragikomično djeluju pokušaji da se čovječanstvo dislocira na Mars ili negdje drugdje. Što bismo dobili? Isto s*anje na drugom mjestu.
reza, ali suštinska promjena ovakve strukture mislim da je moguća samo uz fundamentalnu promjenu društva.
P
OBJEDA: U drugom dijelu predstave prikazujete ,,tehnosocijalizam“ kao sistem gdje AI upravlja društvom. Da li vjerujete da je ovakva utopija ikada moguća i može li AI biti oslobađajući faktor ili samo nova forma kontrole?
GRUBIĆ: Vjerujem da jeste moguća, samo treba društvo tako da odluči (za što je ostalo malo vremena, a ukoliko ne učinimo nešto u to malo vremena, više se nećemo pitati mi nego AI). Naravno, distopijski scenario djeluje vjerovatniji, ali je umjetnički bilo neuporedivo interesantnije predstaviti AI utopiju, nego distopiju.
POBJEDA: Kapitalizam je u predstavi prikazan kao si-
U Kući Iva Andrića u Herceg Novom otvorena izložba njegovih predmeta
PODGORICA - Izložba predmeta iz radne sobe Iva Andrića otvorena je juče u Kući nobelovca, a povodom 50 godina od smrti istaknutog književnika.
Izložba je, kako izvještava portal RTHN, organizovana u okviru „Dana Beograda“
na Prazniku mimoze, a zahvaljujući saradnji JUK Herceg fest i Muzeja grada Beograda. Viša kustoskinja Muzeja grada Beograda Marija Stošić objasnila je da su u postavci originalni predmeti Iva Andrića. - Željeli smo da prikažemo ambijent u kojem je pisac stva-
rao. Tu je njegovo penkalo, zatim bilježnica koja je ostala na njegovom radnom stolu u kojoj je zapisivao neke svoje posljednje misli, njegove naočare... - kazala je Stošić. Podsjetila je da Muzej grada Beograda baštini nekoliko legata važnih ličnosti među kojima je i legat Iva Andrića.
- Muzej se o stanu, u kojem je živio Ivo Andrić sa svojom suprugom, brine od 1976. godine. Tu se nalazi veliki broj ličnih predmeta Iva Andrića, njegova bogata i značajna biblioteka djela primijenjene i likovne umjetnosti i tu je razvijen ambijent u kojem je radio. - kazala je Stošić, prenosi RTHN.
Sa izvođenja predstave „Utopija danas“ u Podgorici
Džulija Luj-Drajfus
prihvate da smisla života
stem koji ljudsku vrijednost svodi na novčanu moć. Kako možemo prevazići ovakvu redukciju čovjeka u današnjem svijetu?
GRUBIĆ: Da, vrhovna vrijednost kapitalizma jeste rast materijalnih dobara, što u praksi proizvodi nevjerovatno moćne milijardere klovnove niske emotivne inteligencije (fenomen naročito vidljiv baš ovih dana), čija strast za igranjem igrice ,,uvećavanje nula na računu, pa time i moći“ ima tragičan uticaj na čovječanstvo, ali, sa druge strane, kapitalizam je društveni sistem koji je vjerovatno proizveo najviše uživanja u istoriji. Sa treće strane, on ima nebrojeno mnogo lica. Kapitalizam u Skandinaviji sedamdesetih godina, u Americi danas i u Srbiji devedesetih, recimo, značajno različito izgleda. Ipak, nijesu male šanse da živite život čovjeka nereduciranog na golu volju za moć u kapitalizmu.
POBJEDA: Kako je Vaše iskustvo samoukog basiste i kompozitora uticalo na pristup muzici u ovoj, ali i ranijim pozorišnim predstavama poput „Jami distrikta“ i ,,Zone Zamfirove“?
U
Kada žmurimo na nepravdu, pomažemo joj da se održi
PODGORICA - Pred publikom u Kolašinu premijerno je izvedena predstava ,,#YouToo“, nastala po tekstu i u režiji Sandre Vujović. Ovaj moćni dramski komad bavi se pitanjem pravde u savremenom društvu, osvjetljavajući složene odnose moći, institucionalnih propusta i svakodnevne borbe protiv nepravde.
Vujović je istakla da je inspiraciju za dramski tekst pronašla u slučaju „Moldavke S. Č.“ ,,koji predstavlja jednu od najmračnijih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji, ali i u brojnim drugim sličnim slučajevima“.
POBJEDA: U jednom razgovoru kazali ste da nas ovaj svijet od malih mogu ,,vaspitava da je kultura nešto dobro i da za to što zovemo kultura, a ne znamo što je tačno, poreski obveznici treba da plaćaju novac koji se kasnije dodjeljuje kulturnim institucijama i raznim projektima i umjetničkim festivalima“. Koliko je, iz pozicije nezavisnog umjetnika, u današnjem svijetu komplikovano doći do sredstava za stvaranje pozorišnog sadržaja i kako Vama to polazi za rukom?
GRUBIĆ: Ovaj odgovor bi mogao da bude u formi romana, ali skratimo ga na dvije riječi: vrlo komplikovano. Moj recept za uspjeh uprkos svemu je jednostavan: prvo napravite nešto što vas se mnogo tiče i u što u potpunosti i bezrezervno vjerujete, zatim to ponudite na hiljadu mjesta gde se finansira umjetnost, od tih hiljadu na tri, četiri ili pet dobijete pozitivan odgovor i, konačno, napravite djelo poštujući koproducente u pogledu rokova i ostalih produkcionih elemenata za realizaciju, čime se preporučite za sljedeću koprodukciju. A. RADOVIĆ
GRUBIĆ: Kao što je ljudima lako da shvate, ali teško da prihvate da objektivnog smisla života nema ili da je uzbuđenje strasne romantične ljubavi nemoguće bez iracionalnog elementa, tako im je neudobna činjenica da ne postoji škola za autorstvo i da je u umjetnosti sve subjektivno. I nad smislom života i nad romantičnom ljubavi i nad umjetnosti nema kontrole, što je za ljude užasavajuća činjenica. I zato se bježi u razne surogate. Možete u školi da učite vještine potencijalno korisne za realizaciju određenih umjetničkih ideja, ali te vještine nijesu umjetnost. Nije to ono zašto je umjetnost uzbudljiva. Iako sam na dnevnom nivou vrlo strašljiv čovjek, imam ,,hrabrost“ da sa radošću prihvatim gore navedene činjenice, pa za svaku predstavu komponujem znajući da ništa ne mora i da se sve može. Uključim antene za izračunavanje najmanjeg zajedničkog sadržaoca između teme predstave i ostatka života, pa iz toga izađe muzika.
Povodom 50 godina od smrti istaknutog književnika, večeras 18 časova, biće održano
predavanje „Ivo Andrić – radna soba nobelovca“ u Kući nobelovca. R. K.
- Koristimo ih kao simbol nepravde i podsjećanje na ono što se događa kada je moć neograničena i nekontrolisana. Kroz priču tri ženska likamlade novinarke, žrtve nasilja i personifikovane pravde - pravimo skicu jednog vremena i sistema koji je obilježen zarobljenim institucijama i kriminalom. Istovremeno istražujemo pojam zla i pitamo se: kakva pravda opstaje u zlom okruženju i kako takva (ne)pravda utiče na društvo? U ovom komadu, nepravde se nižu, a kulminiraju prikazom ultimativne ljudske brutalnosti koja daje sebi slobodu da se ispolji kroz oduzimanje brojnih ljudskih prava, pa čak i života - istakla je Vujović.
Milica Šćepanović, koja tumači lik Justicije Božović, pravde lično, naglasila je koliko joj je bio izazovan zada-
tak da pronađe nijanse u tumačenju ovog kompleksnog karaktera.
- U ovoj predstavi bavili smo se važnom, snažnom i istinitom temom. Ovakvi procesi me podstaknu da se zapitam gdje živim i ko su ljudi koji žive oko mene. Pitam se gdje se nalazi krivica i da li ona uopšte postoji? Da li sve ove teme i uzvik sa scene dopiru do pravih ljudi ili je ipak sve ponekad uzaludno? - istakla je Šćepanović.
Milica Kekić-Martinović, koja tumači lik mlade novinarke Milice, naglasila je potrebu za promjenom i suočavanjem s prošlošću.
- Moja junakinja nije paralisana strahom, već joj je on dao
snagu da se bori za istinu kroz svoj podcast #YouToo. Predstavlja mlade ljude koji traže pravdu i žele zdravije društvo. Važno je da govorimo o zloupotrebi moći i o tome kako institucije dijele (ne)pravdu. Svima nam je potrebna katarza - istakla je ona.
Glumica Viktorija Toločenko, porijeklom iz Rusije, imala je izazovan glumački zadatak jer pored toga što glumi na crnogorskom jeziku, ona tumači lik Sonje, žrtve nasilja. Ona je istakla univerzalnost teme kojom se predstava bavi. - Ova univerzalna tematika dotiče se svakog pojedinca i poziva publiku na promišljanje i akciju. To je priča koja nas uči da smo svi mi, naposljetku,
samo ljudi. Bez obzira na porijeklo ili status, svi možemo postati nečije žrtve. U stvarnom životu previše često zatvaramo oči pred zlostavljanjem i nasiljem, misleći da nas se to ne tiče. Ali, svaki put kada zažmurimo na nepravdu, pomažemo joj da se održi. To je lekcija koju nam ova predstava ostavlja - istakla je Toločenko. Predstava ,,#YoouToo“ realizovana je u koprodukciji Bunt Scene, Pigmalion DOO i BMH Agency, a podržan je na konkursima za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Centra za kulturu Kolašin. A. Đ.
Kao znak protesta protiv zakona o vještačkoj inteligenciji, više od 1.000 muzičara objavilo album tišine
PODGORICA - Više od 1.000 muzičara, među njima Kejt Buš i Ket Stivens, objavili su „album tišine“ u znak protesta protiv predloženih izmjena britanskih zakona o autorskim pravima, koje bi mogle omogućiti tehnološkim kompanijama da obučavaju modele vještačke inteligencije, koristeći njihova djela.
Kreativne industrije na globalnom nivou bore se s pravnim i etičkim implikacijama modela vještačke inteligencije koji mogu proizvesti vlastite rezultate nakon što su obučeni na popularnim djelima bez nužnog plaćanja kreatorima izvornog sadržaja, javlja Reuters.
Velika Britanija, čiji premijer Keir Starmer želi da njegova država postane AI supersila, predložila je izmjene dosadašnjih zakona koji daju kreatorima književnih, dram-
skih, muzičkih i umjetničkih djela pravo kontrole načina na koji se njihov materijal može koristiti. Predložene izmjene omogućile bi razvojnim programerima vještačke inteligencije da obučavaju svoje modele na bilo kojem materijalu kojemu imaju zakonit pristup, a od kreatora bi se zahtijevalo da proaktivno odustanu
od toga da se zaustavi korištenje njihova rada. Mnogi su umjetnici žestoko kritikovali promjene, tvrdeći da bi to preokrenulo načelo zakona o autorskim pravima, koji daje isključivu kontrolu kreatorima nad njihovim radom.
- Hoćemo li doći do toga da se u muzici budućnosti naši gla-
sovi ne čuju - zapitala se Kejt Buš, čiji je hit iz 1985. godine „Running Up That Hill“ oživljen 2022, zahvaljujući Netflixovoj seriji Stranger Things. Koautorski album pod nazivom „Is This What We Want?“ sadrži snimke praznih studija i prostora za nastupe kako bi se pokazalo ono što organizatori kažu da je potencijalni uticaj na egzistenciju umjetnika ako se sprovedu promjene. Odgovarajući na objavu albuma, glasnogovornik britanske vlade rekao je da trenutni režim autorskih prava i vještačke inteligencije koči kreativne industrije, medije i sektor AI „u ostvarenju svog punog potencijala“. Prijedlozi vlade, kako je rekao, uskoro će biti javni. Muzičari istču da bi vladinim prijedlogom životno djelo domaćih muzičara besplatno bilo prepušteno AI kompanijama, dopuštajući im da iskorištavaju rad muzičara kako bi ih nadmašili. R. K.
Scena iz predstave ,,#YouToo“
D. Miljanić
U skoroj budućnosti muziku će stvarati samo mašine
Marko Grubić
Privatna arhiva
Sa izložbe u Herceg Novom
USRED NAPETOSTI SA RUSIJOM I SAD: Parlament Ukrajine juče usvojio rezoluciju kojom se potvrđuje da aktuelni predsjednik ostaje na funkciji do okončanja rata
Vrhovna rada iz drugog puta stala uz Zelenskog
Volodimir Zelenski, koji nije rekao hoće li se kandidovati na izborima, izjavio je da bi oni mogli biti održani ove godine ako se ukine ratno stanje – nešto što bi bilo moguće nakon dogovora o prekidu borbi
KIJEV – Ukrajinski parlament Vrhovna rada usvojio je juče rezoluciju kojom se potvrđuje da Volodimir Zelenski ostaje na funkciji predsjednika te zemlje do kraja rata, javlja Anadolu.
Vrhovna rada je odobrila rezoluciju sa 268 glasova za, navodeći da će se mandat Zelenskog nastaviti do kraja vanrednog stanja. Dvanaest poslanika bilo je uzdržano od glasanja.
Legitimno
U rezoluciji se navodi da, prema Ustavu, Zelenski ostaje legitimno izabrani predsjednik Ukrajine, a da će novi izbori biti održani kada se uspostavi mir.
Njegov petogodišnji mandat istekao je u maju 2024. Nacrt rezolucije nije prošao u prvom pokušaju u ponedjeljak, dobivši samo 218 glasova, a trebalo mu je minimalno 226. Ukrajinski parlament, u simboličnom pokazivanju podrške, usvojio je rezoluciju kojom se ponovo potvrđuje legitimitet predsjednika Volodimira Zelenskog kao lidera zemlje, usred pitanja iz Sjedinjenih Država i Rusije o njegovom pravnom statusu. Rezolucija naglašava napetosti između Vašingtona i Kijeva nakon što je američki preds-
jednik Donald Tramp prošle sedmice nazvao Zelenskog ,,diktatorom bez izbora“ jer nije održao glasanje tokom rata, dok je takođe optužio Kijev za početak rata. Ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je tvrdio da ne može biti mirovnih pregovora s Ukrajinom jer Zelenski nije legitimni lider zemlje, budući da je njegov mandat prvobitno trebalo da završi u maju 2024. godine.
Ratno stanje
Međutim, prema Ustavu, Zelenski je dužan da ostane na funkciji dok je zemlja pod ratnim stanjem zbog ruske pune invazije, što su ukrajinski poslanici naglasili prilikom usvajanja rezolucije na sjednici parlamenta, Vrhovna rada, u Kijevu 25. februara.
- Ratno stanje u Ukrajini, uvedeno kao odgovor na rusku punu invaziju, ne dopušta izbore prema ukrajinskom ustavu. Istovremeno, ukrajinski narod je jedinstven u mišljenju da bi se takvi izbori trebali održati nakon završetka rata - stoji u rezoluciji.
Ratno stanje je u Kijevu uvedeno je samo dan nakon što je Kremlj pokrenuo svoj sveobuhvatni rat u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici su više puta napomenuli da praktični, kao i pravni razlozi, onemogućavaju održavanje izbora.
Oni ukazuju na velike bezbjednosne prijetnje, rekavši da bi prepuna biračka mjesta bila primamljive mete za rusku vojsku koja je više puta napadala civilne ciljeve, uključujući škole, bolnice i stambene zgrade u protekle tri godine. Osim toga, milioni Ukrajinaca su pobjegli iz zemlje zbog rata i njihovo učešće mora biti uzeto u obzir, kažu zvaničnici. Zabrinutost su podržale desetine građanskih grupa, koje su prošle sedmice izdale zajedničku izjavu u kojoj se navodi nemogućnost održavanja izbora u trenutnim okolnostima.
- Tek nakon završetka rata i postizanja stabilnog mira…biće moguće organizovati izbore slobodno, pošteno, demokratski i dostupno - napisali su. Zelenski, koji nije rekao hoće li se kandidovati na izborima, izjavio je da bi izbori mogli biti održani ove godine ako se ukine ratno stanje – nešto što bi bilo moguće nakon dogovora o prekidu borbi.
PRegovoRi Razgovori o mirovnom sporazumu su se intenzivirali posljednjih sedmica, iako nije jasno kako će biti postignut.
Visoki američki i ruski zvaničnici održali su prošle sedmice razgovore u Saudijskoj Arabiji o okončanju rata – prvi formalni razgovori na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od prije invazije u februaru 2022. godine. Uprkos nekim uvjeravanjima i pozivima evropskih lidera da se ukrajinski zvaničnici uključe u pregovore, Ukrajina je izostavljena iz tih razgovora. Francuski predsjednik Emanuel Makron je 24. februara, govoreći za Foks njuz nakon sastanka s Trampom ranije tog dana, rekao da bi primirje
BEOGRAD: Prosvjetni radnici blokirali resorno ministarstvo i odgovorili Vladi što rade
BEOGRAD - Na talasu sveopšte pobune građana koja traje tri mjeseca prosvjetni radnici iz raznih gradova su na četiri sata blokirali zgradu Ministarstva prosvjete u Beogradu. Njihov protest je odgovor na višegodišnje omalovažavanje profesije i niza neriješenih i nagomilanih problema u prosvjeti.
odgovoRnost
Nekoliko hiljada učitelja, nastavnika, profesora, učenika, roditelja i studenata zatvorilo je juče dvije velike saobraćajnice - ulice Kneza Miloša i Nemanjinu. Oni traže da se prvo ispune zahtjevi studenata, a onda i pojedinačni zahtjevi osnovnih i srednjih škola.
Od početka drugog polugodišta 20. januara stanje u školama u cijeloj Srbiji je haotično jer se svakodnevno mijenjaju škole u kojima su časovi 30 minuta i one koje uopšte ne rade,
Poručili da se bore za obrazovanje i da ne blokiraju znanje
a gimnazije su u blokadi. Zbog toga im je ministarka prosvjete Slavica Đukić - Dejanović zaprijetila da neće dobiti platu za februar - prosvjetni radnici su odgovorili: „Vi ste odgovorni, od vas zavisi“.
Zahtjevi
Što traže prosvjetni radnici? Prije svega, normalnost, istinu i poštovanje. Da bi došli do toga, ministarstvo treba da ispuni sljedeće zahtjeve: prestanak prijetnji i pritisaka na zaposlene, poboljšanje materijalnog položaja svih zaposlenih, smanjenje admi-
nistracije, depolitizaciju Ministarstva prosvjete, vraćanje statusa prosvjetnih radnika na viši nivo u društvu, utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, promjenu kolektivnog ugovora koji je potpisan u januaru sa ministarkom prosvjete, izmjenu načina izbora direktora škola. Protest ujedinjene prosvjete prvi put su organizovali profesori iz tri nivoa sistema obrazovanja: neformalna zajednica PULS osnovnih škola, neformalna zajednica PULS srednjih škola i inicijativa Pobunjeni Univerzitet.
Blokada je proticala uz hor, govore, pištaljke, zastave i transparente, a onda je nastalo oduševljenje – dotrčali
su profesori sa Novosadskog univerziteta u štafetnom maratonu. „Novi Sad, Novi Sad, pumpaj, pumpaj“, vikali su prisutni.
PRobudiLi smo se - Trpimo udarce već godinama, došlo je vrijeme da se neko istinski pozabavi prosvjetom od koje zavisi poziv i posao svakog građanina Srbije. Morali smo da se bavimo dokumentacijom i administracijom za koju neko smatra da je važnija od svakog našeg uče-
između Ukrajine i Rusije moglo biti dogovoreno ,,u narednim sedmicama“. - Nakon razgovora s predsjednikom Trampom, potpuno vjerujem da postoji put naprijed - rekao je Makron. Troškovi rekonstrukcije i oporavka Ukrajine nakon tri godine sveobuhvatne ruske invazije iznosiće 524 milijarde dolara tokom sljedeće decenije, pokazao je izvještaj koji su objavili Vlada Ukrajine, Grupa Svjetske banke, Evropska komisija i Ujedinjene nacije, prenosi britanski Gardijan. Ova suma je približno 2,8 puta veća od procijenjenog nominalnog BDP-a Ukrajine za 2024. godinu, navodi se u izvještaju Brze procjene štete i potreba (RDNA4).
RDNA4, koji obuhvata štetu nastalu tokom skoro tri godine –od 24. februara 2022. do 31. decembra 2024 – utvrdio je da je direktna šteta u Ukrajini dostigla 176 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 152 milijarde dolara, koliko je bilo procijenjeno u februaru 2024, prema podacima Svjetske banke. Prema aktuelnoj procjeni iz izvještaja, „13 odsto ukupnog stambenog fonda je oštećeno ili uništeno, što pogađa više od 2,5 miliona domaćinstava“. „U protekloj godini, potrebe za obnovom Ukrajine nastavile su da rastu zbog stalnih ruskih napada. Četvrta faza Brze procjene štete i potreba ostaje ključna za našu strategiju oporavka“, rekao je premijer Ukrajine Denis Šmihal odgovarajući na nalaze izvještaja. „Ove godine vlada nastavlja program brze obnove, s fokusom prvenstveno na popravku i razvoj energetske infrastrukture, kao i obnovu stambenih objekata za ukrajinske porodice“, dodao je.
nika. Zakoni moraju biti dostojni naše profesije. Uvrede, poniženja od raznih institucija i osoba na položaju trpjeli smo godinama. Samo smo se jednog dana probudili i rekli: Dosta! - poručila je nastavnica biologije iz Lazarevca okupljenima.
Njen kolega Ivan iz Novog Sada kazao je da prosvjeta traži istinu i pokretanje Srbije u pravom pravcu. - Sve su pokrenuli studenti, mi nastavljamo. Treba da se ispune studentski zahtjevi da sve počne da funkcioniše po zakonu i završićemo školsku godinu. Idemo dalje - rekao je on.
Smjenjujući se na improvizovanoj bini ispred ulaza u Ministarstvo prosvjete nastavnici, profesori i učitelji govorili su o značaju prosvjete i onima „koji o učionicama ne znaju ništa, a donose odluke za prosvjetu“. Zatim su svi zastali na 15 minuta tišine. v. CvejiĆ
Priredila: R. u.–i.
Volodimir Zelenski
Prosvjetari traže ispunjenje zahtjeva
Srijeda, 26. februar 2025.
Juče počela 4. sjednica Skupštine glavnog grada, nastavak rada danas
Na 4. sjednici Skupštine glavnog grada juče je u najvećem dijelu rada bilo raspravljano o budžetu za 2025. godinu, odnosno o amandmanima na predloženi budžet. Rasprava o budžetu trajala je duže od 11 sati.
Predstavnik predlagača, sekretar za finansije Balša Špadijer, istakao je da je budžet za 2025. godinu 19,6 miliona veći nego prošle godine.
PLANIRANJE
- Možemo slobodno reći da je ovo najviše planirani budžet Glavnog grada. Sopstveni i ustupljeni prihodi projektovani su u znatno većem iznosu u odnosu na plan za 2024, odnosno 14,96 miliona eura više. Sopstveni prihodi planirani su u iznosu od 66,62 miliona, što je za 10,12 miliona više nego prošle godine. Na ovaj način se smanjuje zavisnost od prihoda koji se ustupaju od države. Ovakva struktura prihoda stvara stabilniju osnovu za dugoročno-razvojne projekte i omogućava efikasnije planiranje lokalnih politika i investicija – kazao je Špadijer. On je podsjetio da je glavni izvor prihoda porez na dohodak fizičkih lica, što ukazuje na povoljne ekonomske trendove i rast zaposlenosti u Podgorici, što osigurava dodatna
Odbijeni gotovo svi amandmani opozicije
Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je veliki broj amandmana opozicije logičan i dobar, te da oni nijesu odbijeni zato što su došli ,,s druge strane“, već da su za to postojali odgovarajući razlozi
sredstva za unapređenje javnih usluga i realizaciju kapitalnih projekata. - Prihodi po osnovu donacija i transfera projektovani su na 16,8 miliona, što je gotovo 5,5 miliona više nego prošle godine. Kada su u pitanju izdaci, 86 miliona se odnosi na kapitalne izdatke. Struktura budžeta ukazuje na snažan fokus Glavnog grada na kapitalne investicije koje čine više od polovine budžeta ili 56,26 odsto ukupnih budžetskih sredstava. Planiran je suficit tekuće potrošnje u iznosu od 16,95 miliona eura, čime je obezbijeđeno da se tekući rashodi finansiraju izvornim prihodima iz čega proizilazi da će kapitalni budžet biti glavni generator planiranog deficita - kazao je Špadijer. On je ukazao da je zaduženost Glavnog grada po kreditima i
izdatim garancijama smanjena za 3,74 miliona eura, a da su sve obaveze servisirane iz prihoda i bez novih zaduženja. - Budžet definitivno pruža osnov za nastavak infrastrukturnih projekata, unapređenje komunalne infrastrukture, izgradnju novih saobraćajnica, modernizaciju javnih površina, izdašnija ulaganja u razne oblasti, povećanje subvencija, podršku digitalizaciji – naglasio je sekretar za finansije.
ZAMJERKE
Šef Kluba odbornika DPS Andrija Klikovac istakao je između ostalog da je neophodno dodatnih 200.000 eura za digitalizaciju usluga Glavnog grada, navodeći između ostalog da bi trebalo organizovati portal ili e-servis preko kojega bi građani mogli da plaćaju račune preko interneta.
Dragutin
Odbornici Skupštine glavnog grada izabrali su glasovima većine Dragutina Vučinića za potpredsjednika gradskog parlamenta. Za njegov izbor je glasalo 28 odbornika, 16 je bilo protiv, a jedan je bio uzdržan. Njegovu kandidaturu komentarisao je između ostalih Miloš Mašković (Evropski savez).
- Pitao sam se je li to onaj isti Drago koji je fizički obustavljao javne rasprave i poručivao ministru Radunoviću da neće biti vlasti u Podgorici ako se usvoji PUP. Shvatio sam da je riječ o istom čovjeku koji je imao da kaže sve
najgore za koalicione partnere koje je prije nekoliko mjeseci poslao u opoziciju. Što se to promijenilo od tada do sada, zašto ste promijenili mišljenje? Jasno nam da je Milatović dobio put, Nađa Ljiljanić tehničkog sekretara, vozača i interfon na vratima. Svima je jasno da je Vaš izbor plod političke trgovine. Jasno je da su građani tražili promjenu, a dobili su zamjenu. Jasno je da ste sve uradili da biste dobili pozicije URA - rekao je Mašković. I odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić ocijenio je da je izbor Vučinića dio partijskog dila.
- Vučinić je oborio vlast. Mi smo glasali protiv izbora Mujovića za gradonačelnika i Borovinić-Bojović za predsjednicu Skupštine, pa ćemo biti protiv ovog izbora. Od potpredsjednika Skupštine očekujemo da doprinese transparentnostirekao je Krnić.
Jelena Milošević („Za budućnost Podgorice”) je problematizovala zamjerke koje su iz opozicionih klupa stigle o kandidaturi Vučinića.
- Ne znam zbog čega ovakvo očajanje opozicije. Ako su odbornici Pokreta za Podgoricu odlučili da se
- Potrebna je i obuka kojom bi se tehnološki unaprijedilo znanje zaposlenih koji će raditi na ovom portalu. Smatramo da je ovo vrlo važno za građane Podgorice, privredu grada, ali i službenike u Glavnom gradu - ocijenio je Klikovac. Jedan od amandmana tog odborničkog kluba odnosio se i na neophodnost obezbjeđivanja dodatnih sredstava za lokalni Crveni krst.
- Ta sredstva su znatno manja ove godine i to za 40 odsto, a mi tražimo dodatnih 52.000 eura za normalno funkcionisanje Crvenog krsta - kazao je Klikovac. Odbornik Stranke evropskog progresa Ilija Mugoša ocijenio je da sajmovi knjiga ne bi smjeli da se održavaju na parkinzima i u garažama.
- Sajmišta u regionu privlače ogromne investicije... Revitalizacija nekadašnje robne kuće ,,Beko“ trebalo bi da bude prvi potez u obnovi grada. U prethodnom periodu u više navrata pokušao se riješiti ovaj problem, ali bezuspješno - ukazao je Mugoša.
On je rekao da je Podgorica vjerovatno jedini glavni grad u Evropi koji nema sajmište.
- Prostorno-planska dokumentacija već postoji. Ovo je veoma važno za promociju ekonomskih potencijala. Sajmišta u regionu privlače velike investicije i siguran sam da bi ovo imalo brojne benefitekazao je Mugoša.
On je predložio i da za stručno usavršavanje zaposlenih u gradskim administracijama treba izdvojiti više sredstava u budžetu, ocjenjujući da će kvalitet usluga u Glavnom gradu opadati ukoliko se ne ulaže u javne službenike.
priklone pravoj strani istoriji, mislim da treba da se manemo tračarske politike - ocijenila je Milošević. Odgovarajući na pominjanje nekih njegovih stavova iz prethodnog perioda, Vučinić je saopštio da je zloupotrijebljena njegova lična prepiska sa advokatom. - Ja sam se sa tim javno odredio i danas stojim iza toga. Radiću časno i pošteno, ako ne budem sposoban da ovo radim, izvolite predsjednice - dajte prijedlog za razrješenje. Hoće li PUP-a biti ili neće, ministar je rekao da će se ispoštovati sve ono što treba. Ja jesam dao
Milena Vuković (URA) kazala je da je predloženi budžet Glavnog grada zapravo proizvod rada prošle gradske uprave u kojoj je participirao taj pokret, ali je istakla da je potrebno više novca izdvojiti za eksproprijaciju, odnosno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, da bi se brojni projekti pokrenuli sa mrtve tačke. Stefan Ćulafić (DPS) ukazao je da je budžetom za prošlu godinu bilo predviđeno oko 500.000 eura za nabavku autobusa, a nabavljeni su autobusi vrlo diskutabilnih karakteristika.
- Predložili smo da se ove godine za dva miliona uvećaju sredstva za ovu namjenu. Znam da smo deficitarni u kadru i da vozača autobusa nije lako naći, ali moramo brzo da radimo na tome - rekao je Ćulafić.
Vladan Arsović (DPS) je podsjetio da je gradsko preduzeće Putevi u prošloj godini u Švajcarskoj nabavilo šest polovnih autobusa, koji su prešli i do 900.000 kilometara, a proizvedeni su 2007. godine.
AMANDMANI
Gradonačelnik Saša Mujović je kazao da je veliki broj amandmana opozicije logičan i dobar, te da oni nijesu odbijeni zato što su došli ,,s druge strane“, već da su za to postojali odgovarajući razlozi.
- Smatram da će i ono što je bilo kandidovano doći na red. Generalno, ovaj budžet daje dovoljno prostora za različite studije izvodljivosti. Volio bih da prvo uložimo i investiramo u nešto što je već negdje obećano, pa tek onda da idemo u neke nove projekte pro-
sugestije, vidjećemo da li će se ispoštovati ili nećerekao je Vučinić.
tiv kojih apsolutno nemam ništa. Smatram da bi pješačko-biciklistička staza koja povezuje Duklju i Lješkopoljsku Goricu bila sjajan pečat gradu i snažan impuls razvoju Podgorice, novi znak raspoznavanja grada, ali hajdemo redom. Više sam pristalica da uradimo ono što je realnije i što manje košta, pa ćemo onda ići i na te druge projekte - kazao je između ostalog Mujović. Gradonačelnik je kazao da nije podržao prijedlog za podršku za nabavku vozila na električni pogon jer za to nije pravi trenutak.
- Znam kakve benefite nose električna vozila, ali smatram da se kuća gradi od temelja. Električna vozila su finale svih finala. To je implementacija i uživanje u onome što smo do tada napravili. Davati podršku za električna vozila, a nemati infrastrukturu za napajanje bilo bi srljanje ili stvaranje dodatnih problema. Moramo prvo da stvorimo uslove - kazao je Mujović obrazlažući odbijanje amandmana.
Gradonačelnik je kazao da je Glavni grad formirao komisiju sa zadatkom da što prije riješi probleme eksproprijacije. - To je goruće pitanje i za Ulicu Vojislavljevića i za buduću zapadnu obilazinicu, kao i prostor oko Delta sitija. To nam je prioritet svih prioriteta. Komisija intenzivno radi kako bi ti problemi bili riješeni - istakao je Mujović. On je iskazao saglasnost sa idejom da na bulevaru od kružnog toka kod Kapital plaze do TC ,,Big Fashion“ budu izgrađeni podzemni prolazi. - Smatram da je to sjajno rješenje, jer bi svi regularni pješački prelazi bili zatvoreni i na taj način ubrzano odvijanje saobraćaja. Na mom prvom sastanku u Sekretarijatu za saobraćaj predložio sam to rješenje. Odgovor koji sam dobio tada bio je da na tim mjestima nije jednostavno napraviti podzemne hodnike zbog mnoštva instalacija koje tamo postoje. Dakle, podržavam tu ideju, ali treba da vidimo koje je tu održivo rješenje – rekao je gradonačelnik Mujović. Skupština će rad nastaviti danas, kada bi trebalo da bude raspravljano o prijedlogu odluke o organizaciji Proljećnog pazara, programu rada Skupštine za 2025. godinu, prijedlogu odluke o izmjeni Poslovnika Skupštine, izmjeni i dopuni odluke o obrazovanju radnih tijela Skupštine... H. P.
Strijelci: Kuč u 2, 37. i 58 (Crna Gora), Galkina u 29. minutu (Litvanija). Žuti kartoni: Đurković, Božić (Crna Gora), Mikutaite, Jonušite (Litvanija).
CRNA GORA: Krstović, Janjušević (od 88. Petrović), Đurković (od 46. Božić), Đukić, Popović, Ličina (od 68. Tomašević), Đoković (od 88. Boričić), Tošković (od 73. Karličić), Bulatović, Kuč, Dešić
LITVANIJA: Šeškute, Ližinaite, Mikutaite, Neverdauskaite, Rogačova, Romanovskaja (od 59. Kubilite), Galkina (od 87. Girzutite), Šupelite (od 69. Lek avičite), Vatukitite, Lazdauskite, Jonušite Golgeterski šou Armise Kuč doveo je crnogorske fudbalerke do prve pobjede u C4 grupi Lige nacija i na korak bliže višem rangu – poslije početnog remija s Azerbejdžanom u gostima (0:0), naša reprezentacija je pod Goricom savladala Litvaniju (3:1). Blistala je 32-godišnja Rožajka – postigla je dva gola u prvom, jedan u drugom poluvremenu za očekivan, ali ne baš toliko jednostavan trijumf nad baltičkom selekcijom. ,,Crvene“ su idealno počele meč – već u drugom minutu Anđela Tošković je iskoristila brzinu i tehniku da se oslobodi čuvarke na desnoj strani i uputi idealan centaršut koji je Kuč udarcem glavom sa četiri metra pretvorila u vođstvo.
Činilo se da će sve ići lako za ekipu Mirka Marića, ali je u prvom poluvremenu bilo problema u igri naše selekcije. Veliki broj pogrešnih pasova i prostor koji su ,,crvene“ ostavljale po izgubljenoj lopti mogao je da im se obije o glavu u 14. minutu – ipak nije samo zbog prve u nizu loših
Kuč nosi Crnu Goru
Legenda Misa - 40 golova za Crnu Goru: Het-trik je zasluga saigračica
Armisa Kuč uvjerena je da ,,crvene“ mogu više od onog što su pokazale protiv Litvanki.
- Veoma bitna pobjeda, imamo četiri boda nakon dva kola i prve smo na tabeli. U dobroj smo situaciji pred nastavak Lige nacija u aprilu. Nijesmo bile na našem nivou, mogle smo bolje, ali pamte se tri boda – dodala je napadačica turskog Fomgeta.
Misa je legenda crnogor-
procjena sutkinja jer je pogodak Rimante Jonušite poništen iako ofsajd nije postojao. ,,Devetka“ gošći je minut kasnije izašla sama na Anastasiju Krstović, koja je intervenisala na vrijeme.
U 20. se Crnoj Gori ukazala šansa da udvostruči vođstvo koju je Kuč prokockala zbog viška driblinga, da bi kazna stigla devet minuta kasnije. Vaitukaitite je izvela slobodan udarac, Krstović intervenisala nogom, a gol ostao prazan, što je Marija Galkina iskoristila da pogodi glavom. Domaće su, i pored neuvjerljivog izdanja, na odmor otišle sa prednošću – na savršen centaršut Jasne Đoković golgeterka Armisa Kuč pogodila je glavom sa 10 metara. Trebalo je da bude 3:1 na kraju prvog poluvremena, ali su sutkinje još jednom ,,zabli-
skog fudbala. Stigla je do brojke od 40 golova u nacionalnom timu, koji je do prije nekoliko godina bio lak zalogaj za gotovo sve protivnice.
Kuč je i tada davala golove, daje ih i sada kada su ,,crvene“ znatno napredovale i počele da pobjeđuju, kada mnogo češće nego prije imaju ulogu favorita. Nakon het-trika je skromno poručila:
- Ovo je sve zasluga mojih saigračica, samo sam ovog
stale“ i poništile pogodak Jasne Đoković iako nije bila u ofsajdu.
Sigurnije su ,,crvene“ izgledale u nastavku, u 52. je golmanka zaustavila dobar pokušaj Kuč, a tri minuta kasnije desila se nova velika sudijska greška – nije sviran čist jedanaesterac kada je Ližinaite nagazila Anđelu Tošković. Pravda je za Crnogorke zadovoljena u 58. kompletiranjem het-trika Armise Kuč. Dešić je proigrala Tošković, fudbalerka Crvene zvezde odigrala povratnu za napadačicu Fomgeta, koja je fantastično šutirala iz prve.
Rožajka je imala šansu i u 60, u 66. se na drugoj strani istakla Krstović kod udarca Jonušite, a ,,revanširala“ joj se Šeškute u 72. pri šutu Tošković nakon lijepe varke. - Vrlo teška utakmica. Litva-
PODGORICA - Duga je bila zimska pauza, ali fudbala u Crnoj Gori ne fali na početku proljećne polusezone. Kalendar je takav da se tri uvodne runde igraju u osam dana – srijeda je rezervisana za 21. rundu Meridianbet 1. CFL.
Program počinje u tivatskom Parku, gdje će vodeća Budućnost od 14 časova gostovati Arsenalu. U istom terminu zakazan je duel na Topolici između Mornara i Jedinstva.
Sutjeska će od 15 sati dočekati Petrovac, a u derbiju začelja sastaće se Otrant i Jezero na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ (17 h).
Kolo će biti zaključeno na Jadranu – utakmicom Bokelja i Dečića u Kotoru (18 h).
,,PLAVI“ UVIJEK NA POBJEDU
,,Plavi“, makar na terenu, nijesu mnogo patili poslije senzacionalne eliminacije u Kupu od drugoligaša – Iskre. Reakcija je stigla brzo. Podgoričani su savladali Nikšićane i samo potvrdili da nemaju dostojnog protivnika u trci za titulu.
U Tivtu je planiran novi korak ka trofeju...
Pršti na startu
Raspored
puta ja iskočila u prvi plan. Bez njih ništa ne bih mogla, iza razlike koju sam napravila het-trikom stoji cijeli tim – istakla je Kuč. Odličan meč odigrala je i Anđela Tošković, djevojka iza koje su dvije teške povrede. Upisala je dvije asistencije i pokazala koliko znači reprezentaciji.
- Anđela je ,,mašina“, odlična je igračica i mnogo nam znači – pohvalila je Misa dvanaest godina mlađu saigračicu.
nija igra na kontre, nezgodne su, nijesmo smjeli da dozvolimo onoliko šansi protivniku i moramo raditi na tome. S druge strane, i mi smo morali da iskoristimo naše prilike. Sve u svemu, najbitnije je da smo pobijedili – rekao je selektor Crne Gore Mirko Marić. Takmičarski debi upisala je Selma Ličina - Selma je imala virus posljednja tri-četiri dana, borila se sa tim i vidjelo se da je imala problem. Ona će biti prava, nema dileme… Kada vidite kako je pjevala himnu na početku, i ona i sve djevojke – to govori i kakva su grupa i koliko vole da igraju za Crnu Goru – zaključio je Marić. Slađana Bulatović i drugarice naredni meč igraju 8. aprila s Azerbejdžanom kod kuće. N. KOSTIĆ
- U utakmicu uvijek ulazimo sa ciljem da osvojimo tri boda. To je tako kada nosite dres Budućnosti. Moramo da uđemo maksimalno fokusirani u meč, jer je Arsenal kvalitetna ekipa, dobro je ušao u proljeće, a imaće dodatan motiv – kako zbog činjenice što igra protiv nas, tako i zbog toga što su domaćini najvećem klubu u državi - rekao je golman Filip Domazetović Budućnost je protiv Arsenala, u nezavisnoj Crnoj Gori, odigrala 12 duela. Skor je - osam pobjeda, tri remija i jedan poraz u korist izabranika Ivana Brnovića
Kada je riječ o igralištu u Parku – ,,plavi“ ne znaju za negativan epilog.
- Pobjeda bi nam mnogo značila, ne možemo da kažemo da bi bila odlučujuća u borbi za titulu jer ima još mnogo da se igra, ali bila bi jedna od važnijih. Zbog toga Arsenal ima naše maksimalno poštovanje, znamo koliko mogu da budu nez-
godni jer je to ekipa sastavljena od dobrih pojedinaca, ali imamo svoj plan i uradićemo sve da ga sprovedemo - jasan je talentovani čuvar mreže Budućnosti, koja ima 12 bodova prednosti na vrhu. Dvadesetogodišnji mladi reprezentativac Crne Gore je u derbiju sa Sutjeskom zamijenio povrijeđenog Milana Mijatovića. Odradio je bez greške drugo poluvrijeme. Danas će biti među stativama, a tako je bilo i prošle sezone, kada je branio u ubjedljivom trijumfu od 4:0. - Taj meč smo prilično lako i ubjedljivo dobili, ali svaka utakmica je priča za sebe. Volio bih da bude kao tada, ali smo svjesni da nema lakih utakmica i da moramo biti totalno fokusirani. Najbitnije je da osvojimo tri boda, a manje je važan način na koji ćemo ispuniti ambicije – smatra Domazetović.
Predsjednik LaLige opleo po Realu i predsjedniku
PODGORICA - Real Madrid je posljednjih neđelja u fokusu zbog oštrih kritika na račun suđenja u LaLigi. Klub je početkom mjeseca poslao saopštenje Fudbalskom savezu Španije, a od tada su uslijedile i nove pritužbe. Predsjednik LaLige Havier Tebas, poznat po otvorenim stavovima, govorio je o optužbama iz Madrida.
- Posljednjih nedjelja imali smo dosta kontroverzi oko suđenja, a Real Madrid koristi svoje kanale kako bi širio lažne priče, te dovodi u pitanje čitav
fudbal. Riječ je o agresivnoj i izmanipulisanoj priči - rekao je Tebas za španski ,,As“ i dodao: - Znam puno navijača Reala koji se ne slažu sa stavom kluba. To je klub plačljivaca, koji plaču po cio dan. Plakali su ovaj vikend, pa će sljedeći, a za sve to je kriva zavjera Govorio je i o VAR-u. - VAR je u posljednje vrijeme počeo pretjerano da se koristi. Florentino je nazvao predsjednika Rubialesa i od tada se VAR koristi pretjerano. Mi želimo da promijenimo sastav suđenja. Ako napravite istraživanje drugih klubova, Real i Barsa
Kuč u zagrljaju saigračica
u Nikšiću igraju Sutjeska i Petrovac
od fudbala startu proljeća
BOKELJ ŽELI NOVU
TROJKU
Bokelj je drugi dio šampionata otvorio pobjedom u Bijelom Polju. Meč viner bio je Vladimir Silađi, koji je ušao sa klupe i srušio Jedinstvo u samom finišu.
Iskusni napadač, kojeg su Kotorani čekali maltene cio prelazni rok, već je počeo da se isplaćuje prvoligašu sa Primorja.
Trener Slobodan Drašković velike nade polaže u 31-godišnjeg ofanzivca i uoči sudara sa Dečićem.
predsjedniku Peresu
vara ljude
su najviše profitirali iz svegadodao je Tebas. Iznio je mišljenje i o Florentinu Peresu, predsjedniku Reala. - Florentinov fudbal vara ljude. Predstavlja oligarhijski fudbal, samo za bogate. On želi da odlučuje o svemu, pa i o novcu koji se dijeli. Dio ljudi u Realu griješi što obožava sve što Florentino radi, govoreći da je sve u redu. Real bi trebalo da ima nezavisno mišljenje. Srećan sam kad Real pobjeđuje, bio sam jako srećan kada je Real osvojio Ligu šampiona. Ja sam madridist, a ne florentinist - zaključio je Tebas. R.A.
- Dobar početak za nas. Pobjeda znači iz mnogo razloga. Ono što je najvažnije – dala nam je mir i samopouzdanje, a vjerujem i da će biti ključna za izbjegavanje baraža. Za nas to ostaje primarni cilj, bez obzira što smo treći na tabeli. Idemo redom, utakmicu po utakmicu. Ako se ukaže prilika da uradimo nešto više – potrudićemo se da je iskoristimo. O Evropi ne razmišljamo previše, a nema dilema da bi plasman na ino scenu bio kruna sezone – za Pobjedu je rekao
PODGORICA - Fudbaleri Milana prolaze kroz jednu od većih kriza u klupskoj istoriji, pa ne čudi što rukovodstvo kluba planira ozbiljnu rekonstrukciju tima na ljeto, a prema pisanju Gazete sport, prvi na udaru biće trojac igrača koji je prethodnih sezona činio okosnicu tima. Riječ je o golmanu Majku Menjanu, lijevom beku Teu Ernandezu i krilnom napadaču Rafaelu Leau, fudbalerima koji odavno nijesu bili pod ovako ,,rafalnom paljbom“ javnosti naklonjene sedmostrukom šampionu Evrope. Milan je prošle neđelje eliminisan iz Lige šampiona, a nakon poraza u Torinu nalazi se na čak osam bodova manje od
je Drašković, koji se pohvalno izrazio o velikom pojačanju u špicu.
- Silađi je igrač koji nam je falio. Upravo takav profil ofanzivca. Borili smo se da dođe i uspjeli u tome. Priključio se pred kraj priprema u Medulinu, ali je odmah pokazao kvalitet. Nije još maksimalno fizički spreman, zato je i ušao sa klupe u Bijelom Polju. Riješio je meč. Mnogo nam znači. Vidjećemo pred duel sa Dečićem kakvu će ulogu imati. Vjerujem da će biti u startnih 11 –
kazao je iskusni strateg. Tuzani su jedan od direktnih rivala Bokelja za treću poziciju, koja u krajnjem može da donese igranje u Evropi. - Razlika je pet bodova u našu korist, a eventualnim trijumfom pobjegli bismo na plus osam u odnosu na Dečić. To bi bila lijepa prednost. Ipak, biće teško ostvariti je. Riječ je o ekipi koja ima kvalitet, nekoliko pojedinaca koji u svakom trenutku mogu da riješe utakmicu. Moramo da budemo u najboljem izdanju. Spre-
Đinović: Respekt za rivala, ali idemo na sva tri boda
Budućnost u gostima, pa Petrovac kraj Bistrice – raspored na početku proljećne polusezone nije naklonjen Sutjesci, koja nakon poraza u derbiju želi da se iskupi protiv drugoplasirane ekipe u elitnom rangu. Nikšićani imaju šansu da se pomjere bodovno, a moguće i mjestom na tabeli – trenutno su sedmi, svega tri boda iznad opasne zone, a sve dalje od Evrope. Možda je ovo posljednji voz za četu Milije Savovića da uhvati priključak za ino scenu..
- Petrovac ima odličnu sezonu, a u svojim redovima kvalitetne pojedince. Ovo nijesu kurtoazni komplimenti na njihov račun, već tako stvarno mislim. Igramo sa timom koji je na mjestu broj dva, a to mora da se poštuje. Sa druge strane, vjerujem u ekipu i naše mogućnosti. Prognoza je uvijek nezahvalna, a to što želimo pobjedu je sasvim logična stvar. I mi svakako imamo svoje adute i trudićemo se da ih iskoristimo. Moramo da pokažemo maksimalu borbenost i požrtvovanost. Spremni smo da pružimo najbolje od sebe. Očekuje nas 90 minuta, rekao bih, rovovske borbe, spremni smo da ispunimo sve zadatke koje pred nas postavi stručni štab i da upišemo vrijednu pobjedu – rekao je fudbaler Sutjeske Ognjen Đinović.
LISTA STRIJELACA
9 – Vukotić (Budućnost)
7 – Korać (Jedinstvo), Abdulahi (Arsenal), Janjić i Kalezić (Sutjeska)
6 – Kastanjeda (Petrovac), Đorđević (Mornar)...
mni smo, domaćini smo, igraćemo napadački, otvoreno, bez kalkulacija. Idemo na pobjedu – naglasio je Drašković, koji na raspolaganju ima sve fudbalere.
VATRENO NA ZAČELJU
Dva rivala sa samog začelja sastaće se u Tuzima. Nominalni domaćin je Otrant, koji bi u slučaju trijumfa prepustio ,,fenjer“ Jezeru.
- Ostaje žal za propuštenim u Petrovcu. Imali smo vođstvo, par šansi, a izgubili smo nakon dva gola koji su došli kao plod naših individualnih grešaka. Najmanje što smo zaslužili je poraz, ali to više ne možemo da vratimo. Okrenuli smo se narednom izazovu. Jezero je za jedno mjesto iznad nas,
ima dva boda prednosti i znamo što bi trebalo da uradimo da zamijenimo uloge na tabeli. Biće teško, neizvjesno, mogu da odluče detalji, ali vjerujem da ćemo mi slaviti – za Pobjedu je izjavio šef stručnog štaba tima iz Ulcinja Miodrag Vukotić Rukovodstvo kluba iz najjužnijeg crnogorskog grada dovelo je nekoliko provjerenih imena tokom januarskog ,,mercata“. Stigli su fudbaleri poput nekadašnjeg A reprezentativca Miloša Raičkovića, eks kapitena Budućnosti Vasilija Terzića, napadača Aleksandra Vujačića, beka Luke Maleševića. Vukotić ima više kvaliteta nego jesenas... - Promijenili smo 60 odsto ekipe, a takve promjene zahtijevaju vrijeme. Mi ga nemamo. U svakom meču razmišljamo o pozitivnom učinku. Bitan je svaki bod, a svaka pobjeda će biti zlata vrijedna. Imali smo određenih pehova tokom priprema, ali alibi ne postoji – borimo se za opstanak. Zadovoljan sam pojačanjima. Jurimo rezultat. Vjerujem da bi nam trijumf dao vjetar u leđa i podigao moral. Meč je od ogromnog značaja i uradićemo sve da ga riješimo u svoju korist –poručio je Vukotić. D. KAŽIĆ
Članovi šampionske generacije Milana iz 2022. godine ne liče na sebe ,,Prevaspitanje“ ili bolan rastanak rješenje.
pozicije koja naredne sezone vodi u najelitnije evropsko fudbalsko takmičenje. Vazda budni analitičari su, procjenjujući razloge slabih rezultata Milana ove sezone, došli do zaključka da je na negativan ishod meča uticala makar jedna krupna greška nekog od spomenutih zvijezda ,,rosonera“. Isti izvor dodaje da su njih trojica posljednji put odigrala sinhrono još početkom godine u pobjedi protiv Intera u okršaju Superkupa Italije, kada je ličilo da je Seržo Konseisao izgradio hemiju unutar tima,
međutim, sadašnjost pokazuje da su posrijedi bile lažne nade.
risteći makar i nepopularne metode, ali je u ovom trenutku prodaja daleko realnije
S obzirom na to da su sva trojica bila dio generacije koja je 2022. godine osvojila Skudeto, jasno je da imaju šampionsku crtu, ali se postavlja pitanje da li je ona bespovratno izgubljena.
Jasno je da je pred Konseisaom i saradnicima težak zadatak da ih vrate u pređašnji ritam, ko-
Menjan i Ernandez na ljeto ulaze u posljednju godinu ugovora pa je jasno da je rastanak prirodna odluka ako im ne produže saradnju. I dok je za golmana postignut načelan dogovor o produžetku saradnje, daleko je teže sa lijevim bekom koji je prošlog mjeseca bio
nadomak odlaska iz kluba. Najteže će biti oko prodaje Lea budući da Portugalac ima ugovor do ljeta 2028. godine uz izlaznu klauzulu od čak 175 miliona eura, koju će ,,rosoneri“ morati da spuste ukoliko žele da se oslobode Portugalca.
Ako se zna da je pred Milanom i izbor novog sportskog direktora, jasno je da nas na ,,San Siru“ očekuje buran period i prilično turbulentan mart, bilo da je riječ o teškom rasporedu ili bolnim odlukama u kojima za emocije neće moći da ima mjesta. R.A.
Sa utakmice Budućnost - Arsenal pod Goricom
Nakon pauze i nekoliko dana odmora, košarkaši Budućnost Volija danas bi trebalo da imaju većinu igrača na treningu
Žakelj: Odmorili smo jedni od drugih, to je bilo najbitnije
PODGORICA – Kada se ekipi danas priključe reprezentativci Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske Đorđije Jovanović (sa Crnom Gorom izborio plasman na EP), Kenan Kamenjaš (sa BiH izborio plasman na EP) i Mateo Drežnjak, trener Budućnost Volija Andrej Žakelj će moći da organizuje trening „pet na pet“ i uđe u prave pripreme za nastavak sezone na oba fronta. Podgoričane vrlo brzo očekuju dva važna meča, prvo u subotu u „MTEL Dvorani Morača“ duel ABA lige sa Cedevita Olimpijom, a onda u srijedu (5. mart) gostovanje Turk Telekomu, u osmini finala Evrokupa.
Po završetku derbija sa Crvenom zvezdom u Beogradu, koji je igran 10. februara, odmor od utakmica su dobili Rašid Sulejmon, Alen Omić, Mateo Drežnjak, Nikola Tanasković i Judoka Azubuki , dok je Džuvan Morgan zbog povrede protiv Crvene zvezde morao na prinudnu pauzu. Nakon odigranog i osvojenog Kupa Crne Gore, odmor su dobili i Jogi Ferel, Mekinli Rajt, Flečer Megi i Aleksa Ilić, dok su Andrija Slavković, Jovanović, Kamenjaš i Drežnjak morali da odrade i mečeve u dresu reprezentacija u kvalifikacijama za EP, pa su i oni
dobili nekoliko dana odmora. - Više smo odmorili jedni od drugih, to je bilo najbitnije, ali su igrači i fizički odmori-
li. Dobra je atmosfera poslije osvojenog Kupa i za sada je sve kako treba – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Pod-
Nikola Vučević preskočio meč Čikaga sa Filadelfijom
Sjajan preokret
Minesote, Jokićev rekord karijere
PODGORICA - Nikola Vučević je meč preskočio zbog problema sa listom lijeve noge, ali je Čikago uspio da prekine niz od šest poraza. Bulsi su bili ubjedljiviji protiv Filadelfije, a Čikago su do pobjede vodili Džoš Gidi sa 25 poena, 16 skokova i šest asistencija i Kevin Hurter sa 23 poena. Na drugoj strani, po 19 poena upisali su Keli Ubre (osam skokova) i Pol Džordž.
Dan nakon što je savladala Minesotu (130:123), Oklahoma je bila na najboljem putu da ponovo pobijedi „vukove“, jer je vodila 82:57 u trećoj, a 102:80 u četvrtoj četvrtini, ali nije uspjela. Minesota je sjajnim preokretom nadoknadila minus, derbi je odvela u produžetak i na kraju slavila 131:128, a prelomila je blokada Entonija Edvardsa nad Šejom Gildžes-Aleksanderom, na 13,2
sekunde prije kraja produžetka.
Minesotu su predvodili Džejden Mekdenijels sa 27 poena, 10 skokova i četiri asistencije, Naz Rid sa 22 poena i 11 skokova i Nikejl Aleksander-Voker sa 21 poenom. Entoni Edvards je pobjedi doprinio sa 17 poena, 13 skokova i osam asistencija. U ekipi Oklahome najefikasniji je bio Gildžes-Aleksander sa 39 poena, 10 skokova i osam asistencija, Džejlen Vilijams imao je 27 poena, po šest skokova i asistencija, a Aron Vigins 19 poena i sedam skokova. Denver je u gostima pobijedio Indijanu 125:116, a Nikola Jokić je upisao rekordan broj asistencija u karijeri – 19. Imao je i 18 poena i devet skokova. U ekipi Nagetsa istakli su se i Aron Gordon sa 25 poena, Majkl Porter sa 19 poena i 11 skokova, Kristijan Braun sa 17 poena i osam skokova, te
goričana. Ipak nije kako treba, jer će Slavković, zbog loma dva prsta na desnoj, šuterskoj ruci u Švedskoj, pauzirati nekoliko sedmica (moguće šest), dok stanje Morgana tek treba da se provjeri.
- Kako izgleda, izgubili smo Slavkovića za neko vrijeme. Morgan će probati malo da protrči, pa da vidimo kako će to da izgleda. Još je rano, prošle su tek dvije sedmice, a imao je rupture mišića, što nije jednostavna povreda. On želi da proba i da igra, pa ćemo da vidimo. Ali ćemo polako sa njim – dodaje trener „plavih“, uz napomenu da je i Ferel dobio produžen odmor jer se nalazi u Sjedinjenim Državama zbog porodičnih razloga.
- Šta je, tu je, nema plakanja, moramo da izvučemo maksimum. Bez obzira na sve to, treba pozitivno da gledamo naprijed. Plan do meča sa Cedevita Olimpijom je jasan.
- Nema puno filozofije, treba odmah puno da se radi. Iako nekompletni, dobro smo trenirali proteklih dana. Pauza će sigurno malo da nas poremeti, ali svi imaju te probleme. Mi moramo da uradimo sve što možemo da dobijemo utakmicu u subotu, a onda da budemo maksimalno spremni za meč u Ankari – zaključio je Žakelj. S. J.
Džamal Marej sa 16 poena. U ekipi Indijane najefikasniji je bio Majls Tarner sa 23 poena. Tajris Halibarton postigao je 19 poena uz 15 asistencija, Paskal Sijakam 19 poena, a Aron Nesmit dodao je 17 poena. Košarkaši Detroita pobijedili su Los Anđeles Kliperse 106:97 i ostvarili sedmu uzastopnu pobjedu. Detroit je posljednji put imao takav niz od 26. decembra 2014. do 7. januara 2015. godine. Pistonse je do prve pobjede u posljednjih 10 utakmica protiv Klipersa predvodio Kejd Kaningem sa 32 poena, devet skokova i sedam asistencija. Tobajas Haris dodao je
20 poena, a Džejlen Daren 12 poena i 19 skokova. U ekipi iz Los Anđelesa najefikasniji je bio Džejms Harden sa 18 poena, uz 12 skokova i pet asistencija, a Derik Džons imao je 15 poena. Bogdan Bogdanović utakmicu je završio sa 13 poena, pet asistencija i četiri skoka, a Ivica Zubac sa 13 poena, 12 skokova i pet asistencija. Rezultati: Detroit – LA Klipers 106:97, Vašington –Bruklin 107:99, Filadelfija – Čikago 110:142, Indijana – Denver 116:125, Atlanta –Majami 98:86, Oklahoma siti – Minesota 128:131, Juta –Portland 112:114, Sakramento – Šarlot 130:88. S. J.
Srijeda, 26. februar 2025.
PODGORICA – Iako kao selektor za sobom već ima dva učešća na velikim takmičenjima sa Crnom Gorom, Boško Radović u razgovoru za Pobjedu iskreno kaže da mu je posljednji plasman na Eurobasket najmiliji rezultat u trenerskoj karijeri...
Crna Gora je vizu za EP izborila kao drugoplasirana u grupi D, sa po tri pobjede i poraza, iza prvoplasirane Njemačke (4-2), a ispred Švedske (3-3) i Bugarske (2-4)... - Kao selektor sam već imao lijepih trenutaka, odlazak na Evropsko i Svjetsko prvenstvo, dobre partije na ovim takmičenjima sa velikim reprezentacijama, najvećima na svijetu. Bilo je pobjeda i dobrih igara u porazima. Ali, ovaj uspjeh, ovaj odlazak na Evropsko prvenstvo mi je posebno drag, jer smo muški, uz dosta problema, „izboksovali“ da odemo na još jedno EP. Ostvarili smo veliki uspjeh – ističe Radović u razgovoru za naš list, dan po povratku iz Švedske, gdje su „crveni“, i pored poraza u produžetku, izborili peto učešće na EP, treće uzastopno. Računajući i Eurobasket, koji će da igraju od 27. avgusta do 14. septembra ove godine u Letoniji, Poljskoj, Finskoj i na Kipru, naši košarkaši će da „vežu“ tri evropska i dva svjetska prvenstva. To je kontinuitet koji nemaju ni neke veće košarkaške nacije, pa je pitanje da li je crnogorska košarkaška i sportska javnost svjesna uspjeha koji postiži naši košarkaši.
Selektor košarkaša kvalifikacije za Evropsko
Već sam trenutaka, posebno
Onom porukom nijesam htio sebe da zaštitim, već igrače i stručni štab
Nakon meča protiv Švedske, Boško Radović je poslao poruku, ne ističući kome je namijenjena.
- Zahvalio bih iskrenim i vjernim navijačima koji su nas bodrili i pratili i u dvorani i pored malih ekrana, a ima ih puno. Isto tako bih mahnuo ovom kartom za Evropsko prvenstvo ovim kvazistručnjacima, prepoznaće se oni sami, koji bolje znaju i od tima i od stručnog štaba – kazao je Radović na konferenciji za novinare u Stokholmu. Radović ni u razgovoru za naš list nije želio da pojašnjava na koga se odnosila njegova poruka.
- Radim potpuno javan posao i svi imaju pravo da kritikuju ili da hvale. Apsolutno nemam ništa protiv toga, protiv kritika kada su realne. A sami će se pronaći u onome što sam rekao. To je bila poruka ne da bih sebe zaštitio, već da zaštitim igrače i stručni štab, koji „ginu“ u svakom „prozoru“, svakoj utakmici, na svakom treningu da bismo napravili dobar rezultat. Ja se nijesam oglašavao puno puta na takav način, ali sam želio da poručim da znaju da nijesmo ni slijepi ni gluvi – kazao je Radović
- Znam ko je toga svjestanljudi iz KSCG, stručni štab, igrači, te jedan dio laičke i stručne košarkaške javnosti u Crnoj Gori. Međutim, kako ja to vidim, mislim da još u Crnoj Gori većina nije svjesna stvari koje je napravila ova selekcija, ne samo posljednjih godina, nego od 2008. godine, kada je sve počelo. Bilo je raznih rostera, dobrih igrača, bilo je svega. Ponavljam, mislim da još nijesmo svjesni ovih rezultata i nadam se da ćemo i u nekim sljedećim kvalifikacijama za Svjetsko i Evropsko prvenstvo biti u situaciji da se borimo za odlazak na ta velika takmičenja. Međutim, mislim da će to da bude sve teže i teže – dodaje Radović i prisjeća se početaka na klupi Crne Gore. - Kada smo 2019. godine počeli kvalifikacije za Mundobasket, želja je bila da prođemo prvu grupu, da reprezentacija ima kontinuitet igara od dvije godine. Pa smo prošli grupu, i kroz drugu grupu otišli na Svjetsko prvenstvo. Dakle, nikad ne treba reći nikad ili ne može, ali ovi momci daju možda i preko svog maksimuma kada igraju za reprezentaciju i svi treba da budemo ponosni na njih. Moramo malo da smanjimo kriterijume što se tiče očekivanja. Velika je stvar što ćemo ponovo da gledamo našu reprezentaciju na Evropskom prvenstvu. To je veliki uspjeh za našu košarku, sport i uopšte državu, ali i mlađe momke koji će da dođu – ističe Radović. NAJTEŽI „PROZOR“ Uz napomenu da je Crna Gora u proteklim kvalifikacijama pobijedila koga je trebalo da pobijedi, Radović je istakao da je posljednji „prozor“, u kojem je Crna Gora kod kuće izgu-
Crne Gore Boško Radović za Pobjedu analizira uspješne Evropsko prvenstvo i još jedan plasman na veliko takmičenje
sam imao lijepih trenutaka, ali ovo mi je posebno drag uspjeh
Nijednog igrača se ne odričemo, razgovaraćemo sa svima
Predstojeće Evropsko prvenstvo moglo bi da bude posljednje takmičenje za neke starije igrače. Boško Radović, međutim, odmah želi da pojasni. - Niko još nije rekao da neće da igra za reprezentaciju –kazao je Radović. - Imamo igrače koji imaju po 32, 33 ili 34 godine. Međutim, Vlado Mihailović je među najboljim
bila od Njemačke, a u gostima od Švedske, bio „nikad teži što se tiče rostera, igrača, svega“.
- Ne znam za druge, ali za pet i po godina koliko sam selektor, ovaj posljednji „prozor“ je, sigurno, bio najteži u smislu kako se organizovati, kako napraviti igru. Jedni igrači su igrali u Podgorici, drugi u Stokholmu, treći nijesu mogli... Bilo je problema na sve strane, ali je najvažnije da smo posao završili kako treba. Radović je zadovoljan kako je ekipa odradila kvalifikacije. - Igrali smo dobro. Dva direktna protivnika smo kod kuće pobijedili velikom razlikom, a Bugarsku smo savladali i u gostima. Možda smo mogli
bekovima ABA lige, koja je jedna od najboljih liga u Evropi. Ako čovjek ima snage, ako je u stanju da igra i ima motiva, zašto ne bi bio tu da pomogne. Imamo Nemanju Radovića i Bojana Dubljevića, koji igraju u Španiji, da ne nabrajam dalje. Ko god igra na tom nivou, vrata reprezentacije su mu otvorena i dobro je da budu tu, da pomognu
i Švedsku da pobijedimo tamo, ali smo zbog mnogo manje ubjedljivog poraza završili drugi na tabeli, a nije isto biti drugi ili treći, a to je bitno i prilikom određivanja šešira za žrijeb. Da smo imali makar jednog, a da ne pričam o dvojici plejmejkera, vjerovatno nas Njemci ne bi onako lako dobili u Podgorici. Odavno nijesam vidio da neka ekipa na tom nivou košarke odigra utakmicu bez ijednog prirodnog plejmejkera. U Švedskoj smo vidjeli koliko je lakše makar i sa jednim plejmejkerom, jer su uz Nikolu Ivanovića i bekovi bili drugačiji nego u meču sa Njemcima, posebno Radebau. Njemci su bili bolji,
mlađima, a vremenom će se ta minutaža okretati u korist mlađih, ko god da bude selektor. Ali, prisustvo takvih igrača predstavlja veliku sigurnost, posebno u momentima kada se nešto odlučuje. Vidjelo se koliko je Nikola Ivanović značio u Švedskoj, odmah je više od pola ekipe bilo bolje nego protiv Njemačke – dodao je selektor košarkaša.
dok smo u Švedskoj odigrali hrabro, iako opet u skraćenoj rotaciji, protiv ekipe kojoj je utakmica, takođe, značila. A ne treba zaboraviti da smo u Švedskoj bili bez Mihailovića, Simonovića i Bogavca, a na poluvremenu smo ostali i bez Slavkovića. Na kraju je najbitnije da smo se plasirali na EP.
NOVEMBAR KLJUČAN
Koliko je bilo važno imati sve ili skoro sve igrače na raspolaganju pokazao je novembarski „prozor“, kada je Crna Gora dva puta dobila Bugarsku i, praktično, tada trasirala put na EP. - U dva meča sa Bugarskom nijesmo bili sjajni, nijesmo igra-
Mekinli Rajt novi naturalizovani stranac?
Crna Gora u posljednjem „prozoru“ kvalifikacija nije mogla da računa na novog naturalizovanog stranca Čarlija Mura, nasljednika Kendrija Perija. Plejmejker španskog Breogana je povrijeđen od decembra i ne zna se kada bi mogao da se vrati na teren, zbog čega se, opravdano, nameće potreba da KSCG traži novo rješenje, jer je trenutno na raspolaganju samo Džona Radebau
- Mur je u fazi oporavka, nijesam siguran koliko će mu još vremena trebati. Kako god da okrenemo, čeka ga duga pauza, jer
se povrijedio u decembru.
On će ili uhvatiti sami kraj sezone ili je za njega sezona završena. Dakle, imamo igrača koji izlazi iz povrede, i ne možemo na to da se oslonimo 100 posto. U planu je da naturalizujemo još jednog igrača i na pripremama za EP ćemo imati dvojicu naturalizovanih stranaca, pa ko bude bolji ići će na EP. Ne bi to bio prvi put, ranije su to bili Radebau i Peri, prije toga, recimo, Rajs i Ročesti, pa se birao bolji igrač za ekipu.
U posljednje vrijeme se sve češće pominje da bi za Crnu Goru mogao da zaigra Mekinli Rajt, plejmejker Budućnost Volija, koji igra odlično ove sezone, a poznaje i dosta igrača iz reprezentacije.
- Još nijesmo pričali o Rajtu, niti smo pričali sa njim i njegovim agentom. To pitanje će se rješavati u narednih nekoliko dana, jer moramo brzo da reagujemo, jer i taj postupak traje, kako bi taj igrač imao potrebne papire da može da igra krajem avgusta za našu reprezentaciju – dodao je selektor Crne Gore.
Radović je još jednom istakao:
- Nikoga se ne odričemo, ali nije samo do mene i mojih planova. Neki od tih momaka su u reprezentaciji i po 13, 14 ili 15 godina. Mnogo ljeta su proveli sa reprezentacijom, mnoge pauze su bili sa nama, a vjerovatno bi im dobro došlo da su to vrijeme koristili da se malo oporave za nastavak sezone u svojim klubovima. Obavićemo razgovor i u konsultacijama sa njima ćemo napraviti plan i za EP i za nešto dalje – kazao je Radović.
li najbolju košarku koju možemo i s obzirom na roster koji smo imali. U Podgorici smo Bugare savladali prilično lako, ali u gostima su, sigurno, taj široki roster i individualni kvalitet igrača donijeli tu pobjedu. Tada se Kendrik Peri povukao, pa se u drugom poluvremenu „pojavio“ i Nikola Ivanović, pa Marko Simonović... Malo je utakmica koje se igraju perfektno, ali smo mi u Bugarskoj u posljednjim minutima našli pravu petorku koja će meč da izgura do kraja. A vidjelo se koliko je teško igrati u Bugarskoj, gdje su Njemačka i Švedska izgubile. Grupa je do kraja bila neizvjesna.
- Kada su izvučene grupe, mislili smo da će Njemci, kao apsolutni favoriti, imati neke pobjede koje smo očekivali da imaju, ali nijesu pa je cijela grupa do posljednjeg minuta bila neizvjesna, nije se znalo ko će proći, ko će biti prvi, drugi, a ko treći. Stvarno veoma naporne kvalifikacije. I za Radovića kao selektora bile su teške kvalifikacije.
- Po težini bih ih, stvarno, svrstao u najteže. U kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo je bilo varijacija sa rosterima, ali su duže trajale, imali smo i ljetnje „prozore“, pa smo mogli, kada je bilo važno, da igramo u dobrom sastavu. Ove kvalifikacije za EP su bile baš teške, ali je bilo važno što smo u dvomeču sa Bugarskom bili kompletni i utakmice riješili u svoju korist. Najteži je, ponavljam, bio posljednji „prozor“.
TRI SJAJNA MLADA MOMKA
Luka Bogavac je za reprezentaciju debitovao prošlog ljeta u Rigi, na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre, ali su on, Đorđije Jovanović i David Mirković upisali prve minute u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
- Njih trojica su partijama u klubu pokazali da i klub i reprezentacija mogu ozbiljno da računaju na njih. Polako izrastaju u igrače koji će ovakvim tempom i u svojim klubovima i reprezentaciji veoma brzo da budu okosnica ekipe. Radi se o tri sjajna momka, koji su se brzo uklopili u atmosferu, rad i odnose u reprezentaciji i sa stručnim štabom. Očekujem
da narednih godina budu nosioci u reprezentaciji, kako vrijeme bude odmicalo mislim da će imati i veću minutažu. Jovanović je protiv Švedske prvi put dobio veću minutažu i bila je to sjajna energija, odbrana, požrtvovanje, odnos. Nije bilo bitno ako se promaši neki šut, jer će pogoditi naredni put, što sam mu rekao poslije utakmice.
Radović ističe da je u fokusu još nekoliko mlađih igrača. - Kroz pripreme i prijateljske utakmice za EP ćemo ih provjeriti i vidjeti gdje su. Jer, mora da se desi podmlađivanje reprezentacije, što ne znači da starije igrače nećemo zvati. Naravno da hoćemo, dok god budu na nivou na kojem igraju i dokle god budu željeli da igraju za reprezentaciju. Posljednji „prozor“ kvalifikacija je bio malerozan za Luku Bogavca i Andriju Slavkovića. Prvi je protiv Njemačke „zaradio“ lom nosa, drugi je u Švedskoj polomio dvije kosti na ruci. - Za sve ove godine, još dok sam bio i pomoćnik u stručnim štabovima, ne mogu da se sjetim ozbiljnijih povreda u reprezentaciji. Ali, namjestilo se u dvije utakmice da se povrijede nama u tom trenutku dva važna igrača, koji su značajni i za svoje klubove, koji će sada neko vrijeme biti bez njih. Mislim da će za Bogavca pauza biti kraća nego za Slavkovića. Šteta što se to desilo, to su bile mehaničke povrede, nije bilo namjere protivnika. Želim obojici brz oporavak – zaključio je Boško Radović. Saša JONČIĆ
FIBA
Tajm - aut Radovića na meču Švedska - Crna Gora
Budućnost volej i Budva ovjeravaju plasman u finale
PODGORICA – Ako ne bude neočekivanih obrta, odbojkaši Budve i Budućnost voleja danas će da proslave plasman u finale Kupa Crne Gore. Dvije najbolje ekipe ove sezone mečeve u gostima su dobile sa po 3:0 i realno je da na domaćim terenima ovjere prolaz u finale. Prvi će na teren Budućnost volej i Jedinstvo, od 19 sati, u „MTEL Dvorani Morača“. - Uzbuđeni smo svi zbog ove utakmice, protivnik se pojačao i očekujemo veći otpor u revanšu. Cilj nam je izaći na teren i pokazati koliko smo sposobni kao tim. Vjerujem u našu pripremu i ne očekujem ništa manje od pobjedekazao korektor Podgoričana Luka Lojić Jedinstvo će u revanšu biti jače za povratnika u tim, primača servisa Milana Rovčanina - Ako uzmemo u obzir da je ekipa Budućnosti slavila u prvoj utakmici maksimalnim rezultatom, sigurno je da nas očekuje veoma težak meč. Sastav Budućnosti je ove godine formiran sa ciljem da naprave korak više u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, mislim da možemo pokazati mnogo više nego u prvoj uta-
kmici. Daćemo maksimum i vidjeti za šta je to dovoljno u ovom trenutku - kazao je Rovčanin.
Budva je od 21 čas u Mediteranskom sportskom centru apsolutni favorit protiv Galeba.
- Kao i do sada, igraćemo s mlađim sastavom i ulazimo u utakmicu maksimalno spremni i motivisani. Očekujemo pobjedu maksimalnim rezul-
tatom, pokušaćemo da smanjimo greške na minimum i da se fokusiramo na našu igru - samouvjeren je reprezentativni tehničar Budve Rastko Milenković Galebu će polufinale biti maksimum.
- Znamo da nas čeka težak zadatak. Iako smo u prvoj utakmici doživjeli poraz, to ne znači da odustajemo. Mi smo svjesni da je druga ekipa mno-
Iskusni pivot više neće igrati za reprezentaciju Francuske
Povukao se Luka Karabatić
PODGORICA - Era braće Karabatić u rukometnoj reprezentaciji Francuske je završena – osam mjeseci nakon Nikole, od nacionalnog tima oprostio se i njegov brat Luka Trideset šestogodišnji pivot Pari Sen Žermena je s ,,ekspertima“ osvojio olimpijsko zlato (2021), dva Svjetska prvenstva (2015, 2017) i dva Evropska šampionata (2014, 2024), a ukupno 10 medalja sa velikih takmičenja.
Njegovim povlačenjem nastavlja se silazak sa scene ključnih igrača nacionalnog tima – od dresa reprezentacije već su se oprostili Nikola Karabatić, Vensan Žerar, Valentin Port i Timoti N’Gesan
- Kada sam došao na okupljanje prošlog novembra, shvatio sam da mnoga poznata lica više nijesu tu. To me je natjeralo da se još više preispitam. Nakon neuspjeha na Olimpijskim igrama nijesam želio da se oprostim s gorčinom. Imao
sam priliku da odigram još jedno veliko takmičenje i da pokušam da završim ovu avanturu na lijep način – rekao je Luka. Francuska je na Mundijalu proteklog januara osvojila bronzanu medalju, a do polufinala je stigla golom Luke Karabatića u posljednjoj sekundi protiv Egipta.
- Bilo je ,,znakova na putu“ za ovu moju odluku. Pripreme smo počeli u Strazburu, mom rodnom gradu, a nastavili u Hrvatskoj, zemlji mojih predaka. Ove koincidencije su učvrstile moje uvjerenje da je pravo vrijeme za povlačenje – naveo je Karabatić.
- Veoma sam ponosan na trag koji sam ostavio u francuskoj reprezentaciji – dodao je Luka.
- Kada se osvrnem na svoju karijeru, kažem sebi da je to nevjerovatno. Do svoje 18. godine bio sam teniser i gledao sam francuski nacionalni tim na televiziji. Biti u mogućnosti da postanem dio ove priče, osvajam titule i doživljavam neuspjehe – sve je to dio velike avanture. Završavam je u miru, s osjećajem da sam izvršio dužnost – zaključio je Luka Karabatić. Ne. K.
Danas se igraju revanši polufinala Kupa Crne Gore za odbojkašice
U najavi repriza bitke za pehar
go starija i kvalitetnija, ali se nećemo predati. U sportu ništa nije nemoguće, bez obzira na rezultat prve utakmice – izlazimo sa željom da se borimo do posljednjeg trenutka. Daćemo sve od sebe, bez obzira na okolnosti, i učiniti sve što je u našoj moći da dostojno završimo ovu polufinalnu seriju - kazao je jedan od najboljih poentera Galeba Vasilije Božović S. JONČIĆ
Trodnevnim testiranjima od danas u Bahreinu počinje nova sezona Formule 1
Biće ludo i neizvjesno
PODGORICA - Trodnevnim zvaničnim testiranjima od danas u Bahreinu počinje nova sezona Formule 1, kada će 20 vozača isprobati bolide kojima će se takmičiti u ovogodišnjem šampionatu. Testiranja će se obaviti na stazi Sakir, neđelju dana nakon što su ekipe na svečanosti u Londonu predstavile vozače, dizajn i boje svojih bolida. Testiranja će omogućiti bolji uvid o performansama bolida u šampionatu za koji se očekuje da će biti neizvjestan. - Mislim da će to biti nastavak prošle godine sa četiri ekipe (Meklaren, Ferari, Red Bul i Mercedes), sposobne da pobjeđuju u trkama, osvoje šampionat i to će biti dobra borba - ocijenio je direktor Ferarija Frederik Vaser
Šampionat će početi 16. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. R.A.
PODGORICA – Nakon rezultata u prvim mečevima polufinala, a imajući u vidu i kvalitet rivala, za očekivati je da se ove godine igra repriza prošlogodišnjeg finala Kupa Crne Gore za odbojkašice između branioca trofeja Herceg Novog i Luke Bar, inače dvije prvoplasirane ekipe u tekućem prvenstvu. Polufinalni program će, večeras od 18.30 časova u Budvi, da otvore Budva i Luka Bar, koja je slavila u Baru sa maksimalnih 3:0. - Pred nama je veliki izazov protiv izuzetno jake ekipe Luke Bar, koja je jedna od favorita, ali to nas samo dodatno motiviše. Iako smo mlada ekipa imamo želju, energiju i borbeni duh koji će doći do izražaja na terenu. Svjesna sam kvaliteta protivnika i vjerujem u svoj tim koji bez sumnje ostavlja srce na terenu. Igranje na domaćem parketu uvijek nam daje dodatnu snagu, a publika je naš igrač više, tako da ovim putem pozivam sve ljubitelje odbojke da dođu i podrže nas - poručila je tehničarka Budve Kristina Vukčević Ekipa Vladimira Milačića bila je ubjedljiva protiv Budve u gostima u šampionatu, prije 10 dana, pa se očekuje da ulogu favorita opravda i danas. - Moramo biti spremne i koncentrisane maksimalno. Protivnice su pokazale da imaju kvalitet i veliku želju, neće biti tako lako, pogotovo pred
njihovom publikom, ali se nadam da će moja ekipa opravdati ulogu favorita - kazala je Teodora Čavić, primač servisa Luke Bar. Formalni gost novskog derbija (večeras od 20 sati), čak trećeg u samo dvije sedmice, biće Albatros, koji kao i Budva juri pobjedu u makar četiri seta i „zlatni set“ za finale. Nadu mu daje osvojeni set u meču sa šampionom u posljednjem kolu EPCG Superlige. - Iskustvo i prednost su na strani Herceg Novog, ali ako budemo igrale disciplinovano, borbeno i jedna za drugu i iskoristimo svaku priliku koja nam se pruži, vjerujemo da rezultat neće izostati. Uzevši set u ligaškoj utakmici, potvrdili smo da možemo da se izborimo sa izazovom, što nam daje dodatan vjetar u leđa, a nadamo se i podršci sa tribina - istakla je Marija Tuševljak, primač servisa Albatrosa, nekadašnja članica Herceg Novog. Za Herceg Novi cilj je jasan, a do njega neće biti lako doći, kazala je srednja blokerka branioca trofeja Darija Čabonenko - Očekujem tešku i zanimljivu utakmicu protiv našeg gradskog rivala, ekipe Albatrosa. Uvijek je teško igrati takve utakmice. Mi smo favoriti i daćemo sve od sebe da pobijedimo i opet se plasiramo u finale Kupa Crne Gore – istakla je ruska odbojkašica u redovima Herceg Novog. S. J.
Danas u Trondhajmu počinje Svjetsko prvenstvo u nordijskim disciplinama
PODGORICA - Aleksandar
Grbović biće jedini predstavnik crnogorskog skijanja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama, koje će od danas do 9. marta biti održano u Trondhajmu. Grbović će danas nastupiti u ski trčanju, u kvalifikacijama na 7,5 kilometara klasičnim stilom. Ukoliko bi izborio plasman među deset najboljih, stekao bi pravo da 4. marta nastupi u trci na deset kilometara klasičnim stilom. Za 27. februar zakazan je sprint slobodnim stilom na 1,5 kilometara. Grbović je nedavno na juniorskom prvenstvu svijeta ostvario normu za Zimske olimpijske igre 2026. godine. R.P.
Sa utakmice Jedinstvo - Budućnost volej
CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI
Novi politički i nacionalni vidici pred Crnom Gorom
Žestoko suprotstavljeni diplomatski dijalog bio je posljedica različitih strateških interesa prema Crnoj Gori svake od šest pomenutih zemalja uključenih u ovaj proces. Na prijedlog Rusije došlo se do izvjesnog kompromisa da se formira Međunarodna komisija za razgraničenje između Crne Gore i Turske, u kojoj bi svaka od šest zainteresovanih strana predložila po jednog člana. Usvajanje ovakvog kompromisa Turska je uslovila formiranjem Ambasadorske konferencije u Carigradu, na kojoj bi se politički verifikovalo eventualno tehničko rješenje terenskog razgraničenja. Predloženi turski kompromis prihvaćen je i dopunjen sa dva zajednička stava: da velike sile garantuju da će ubuduće Crna Gora priznavati i neće vojno ugrožavati teritorijalne granice s Turskom i s Austrijom; kao i da prilikom donošenja završnih odluka o razgraničenju na Ambasadorskoj konferenciji u Carigradu uzme učešće i predstavnik Knjaževine Crne Gore. Sve vrijeme knjaz Danilo je budno pratio političke i diplomatske događaje na evropskoj sceni koji su bili direktno povezani s crnogorsko-turskim odnosima nakon Grahovačke bitke, ali se i neposredno koordinirao sa saveznicima u tom procesu, Francuskom i Rusijom – da rješavanje veoma složenih demarkacionih problema značajnije ne ugrozi crnogorska očekivanja. Turska se i dalje služila opstrukcijama – ne odstupajući od nastojanja da se onemogući, ili barem prolongira, formiranje Međunarodne demarkacione komisije. Međutim, novonastali uslovi poslije crnogorske vojne pobjede na Grahovcu politički su limitirali tursku poziciju da bi se ona mogla izričito suprotstavljati stavovima ostalih pet evropskih zemalja. Čak je postignuta i saglasnost da u sastav Međunarodne komisije za razgraničenje bude uključen i crnogorski predstavnik. Prva śednica Komisije održana je 24. jula 1858. godine, a već nakon četiri dana, 28. jula, njeni stručni članovi, predstavnici svih sedam zemalja, započeli su demarkacione aktivnosti na terenu. Njihov je posao bio izuzetno složen, jer nije bilo dovoljno samo precizirati topografsko-kartografske podatke duž graničnog terena, već su prilike dodatno kom-
Protokolom s Međunarodne ambasadorske konferencije u Carigradu 1858. godine i de facto je došlo do međunarodnog priznanja crnogorske državne nezavisnosti. Svakako da do kraja nijesu ostvarena sva očekivanja knjaza Danila, kao što je bilo proširenje Crne Gore u njenim etnogeografskim prostorima i izlazak na Jadransko more
plikovane rješavanjem imovinskih prava na zemljištu s jedne i druge strane duž granice između Crne Gore i Turske. Međunarodna komisija za razgraničenje obavljala je operativni i terenski topografsko-inžinjerski zadatak u periodu između 30. jula i 24. avgusta 1858. godine, a očekivano su tokom njenog rada dolazila do izražaja i međusobna nerazumijevanja i suprotstavljanja. Turska se, uz podršku Austrije, suprotstavljala predloženim rješenjima ostalih članova Međunarodne komisije, pa je preostalo da svi zajedno u Dubrovniku riješe do stepena kompromisne tolerancije nastala sporna pogranična pitanja. Međutim, i dalje su među članovima Komisije ostale neusaglašene razlike u rješenjima terenskog razgraničenja između Crne Gore i Turske. Zbog toga je i odlučeno da se zapisnik sa svim pojedinačno notiranim razlikama i stavovima, predložene topografske karte i ostali dopunski materijal priloži Ambasadorskoj konferenciji u Carigradu kao politički i pravno nadležnijoj za tipologizovanje konačnih demarkacionih rješenja. Razumije se da su se prilikom rada na svih pet śednica ovog međunarodnog nadležnog tijela uz učešće ambasadora sedam zemalja članica u periodu između 14. septembra i 27. oktobra 1858. godine ponavljale međusobne razlike u stavovima i prijedlozima. Na kra-
U Zapisniku o razgraničenju napravljen je kompromis, time što je ime države „Turske“ zamijenjeno nazivima zemalja „Hercegovina i Albanija“. Riječ je o „vještoj“ diplomatskoj formulaciji kojom je Turskoj indirektno omogućeno da sebi obezbijedi „alibi“ kako u ovom međunarodnom procesu nije pretrpjela poraz od male Crne Gore
ju je kompromisno odlučeno da se prihvate iste demarkacije i rješenja koje je predložila Međunarodna komisija za razgraničenje tokom svojega jednomjesečnog stručnog rada na međugraničnom terenu. Istovremeno su u Carigradu usvojene i preporuke svake od sedam zemalja učesnica Ambasadorske konferencije da imenuje po jednog svog člana u Tehničku
(Komesarsku) komisiju, koja je trebala da markira čitavu dužinu crnogorsko-turske granice standardnim međunarodnim graničnim oznakama. Rad Ambasadorske komisije u Carigradu finalizovan je Zapisnikom o razgraničenju, kojim je i međunardno ozakonjeno razgraničenje između Knjaževine Crne Gore i Turskoosmanlijskog Carstva. Napominjemo da je u sadržini
Zapisnika napravljen još jedan kompromis prema Turskoj, time što je izbjegnut njen oficijelni pomen u demarkaciji s Crnom Gorom – već je ime države „Turske“ svuda zamijenjeno nazivima zemalja „Hercegovina i Albanija“. Naime, riječ je o „vještoj“ diplomatskoj formulaciji kojom je Turskoj indirektno omogućeno da sebi obezbijedi „alibi“ za političku upotrebu kako u ovom međunarodnom procesu nije pretrpjela poraz od male Crne Gore. Protokolom s Međunarodne ambasadorske konferencije u Carigradu i de facto je došlo do međunarodnog priznanja crnogorske državne nezavisnosti. Svakako da do kraja nijesu ostvarena sva očekivanja knjaza Danila, kao što je bilo proširenje Crne Gore u njenim etnogeografskim prostorima i izlazak na Jadransko more. Ipak, za Crnu Goru su nastupile nove političke, kulturne i nacionalne perspektive – kad se ravnopravno pridružila zajednici evropskih država, integrišući se sopstvenim integritetom i suverenitetom.
Donosimo dio iz kapitalne studije prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, koju je prošle godine objavila Matica crnogorska
Nažalost i pored evidentnog istorijskog interesa montenegristike za knjazom Danilom u posljednje tri decenije, dosad ipak nije dovoljno sagledana njegova ispravna istorijska uloga kojom je ostvario grandiozni nacionalni dobitak za svoju zemlju i za svoj narod. U tom kontekstu mislimo na njegov doprinos ostvarenju konkretne nacionalne dobiti, kad je uspio da pokrene međunarodni diplomatski mehanizam, uz učešće velikih sila, za rješavanje crnogorskog pitanja formiranjem Komisije za crnogorsko-tursko razgraničenje; da nadiđe prihvatanje turskog sizerenstva u interesu očuvanja crnogorske državne nezavisnosti i samostalnosti; da na otvorena vrata uvede Crnu Goru u tokove evropske diplomatije; da crnogorsko državno pitanje više ne zaobilazi globalna vanjska politika velikih sila itd. Zbog toga i knjaz Danilo nije imao razloga da bude nezadovoljan razvojem događaja u odnosu na Crnu Goru. Ovakav odnos crnogorskog knjaza nedvosmisleno se sagledava i iz njegove pisane zahvalnosti evropskim diplomatama koje su učestvovale u ovom, za njegovu zemlju, važnom međunarodnom procesu. S napomenom da se posebno zahvalio ruskom caru Aleksandru II i francuskom caru Napoleonu III za njihovu posvećenu međunarodnu podršku pri donošenju rješenja o crnogorsko-turskom razgraničenju. Tekuće političke protivrječnosti prisutne tokom čitavog perioda rada Međunarodne komisije i Ambasadorske konferencije za crnogorsko-tursko razgraničenje ponovo su aktuelizovane i radom Tehničke (Komesarske) komisije za postavljenje međunarodnih kota (oznaka). Demarkaciona nadležnost Komisije da na terenu sprovede plan za postavljanje graničnih kota trajala je od održavanja prve śednice u Kotoru 28. marta 1859. sve do potpisivanja finalnog izvještaja 2. februara 1860. godine. Ovaj stručni međunarodni organ je posljednji sastanak održao u Dubrovniku 26. marta 1860. godine, kada je zapisnički usvojen izvještaj o završenoj demarkaciji i proglašeno njegovo raspuštanje. (Nastavlja se)
Autor: Prof. dr Ilija VELEV
Francuski car Napoléon III, 1860. godina Knjaz Danilo Petrović Njegoš
Ruski car Aleksandar II
Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br. 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini (“Službeni list CG”, br. 44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore broj 10-421/25403/3 sa sjednice od 13.02.2025.godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, objavljuje
JAVNI POZIV
ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP
NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI BIJELO POLJE
1. Predmet javnog nadmetanja
Predmet zakupa je nepokretnost u svojini države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlada Crne Gore i to katastarske parcele broj 580/2, u površini od 5.000 m², upisana u listu nepokretnosti broj 80, KO Poda, Opština Bijelo Polje
2. Početna cijena
Početna cijena zakupa nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva iznosi iznosi 7.500 eura na godišnjem nivou
3. Mjesto i vrijeme davanja u zakup nepokretnosti
Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem, koje će se održati dana 10 marta 2025. godine u 10,00 časova, u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ul. IV Proleterske brigade br. 19 – Podgorica, Kancelarija broj 117.
4. Uslovi javnog nadmetanja
Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva zainteresovana pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 5 % od početne cijene i to 375, 00 € i prijave se za učešće na javno nadmetanje za nepokretnost – katastarske parcele broj 580/2, u površini od 5.000 m², upisana u listu nepokretnosti broj 80, KO Poda, Opština Bijelo Polje.
Depozit se uplaćuje na račun broj 510 0000000 17901293 sa naznakom: "sredstva depozita za učešće na javnom nadmetanju – Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine."
Prijava za učešće na javno nadmetanje i dokaz o uplati depozita, dostavljaju se neposredno u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (kancelarija broj 117), najkasnije do 6 marta 2025. godine do 12 časova.
Obrazac prijave za učešće na javno nadmetanje može se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, odnosno od 26.02. 2025. godine (od 8 do 11 časova).
Minimalnu promjenu raspona u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije.
Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.
Javno nadmetanje se smatra uspjelim i u slučaju kada je za uzimanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje nadmetanju.
U tom slučaju početna cijena za zakup predmetne nepokretnosti, predstavlja početnu cijenu u postupku javnog nadmetanja.
Učesnik koji ponudi najveću cijenu, proglašava se zakupcem.
5. Ostali uslovi
Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaključi ugovor o zakupu predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja i utvrđenu cijenu javnog nadmetanja uplati najkasnije do dana zakazane notarske ovjere ugovora.
Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o zakupu nepokretnosti u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.
Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
Ostalim učesnicima, depozit se vraća u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit proglašenog zakupca (izabranog ponuđača) se uračunava u zakupninu. Svi troškovi nastali u postupku sprovođenja javnog nadmetanja (porez, takse, naknada za ovjeru ugovora i ostalo) padaju u cjelosti na zakupca.
Registracija učesnika će se vršiti u prost orijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja za predmetnu nepokretnost. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine , Direktorat za državnu imovinu i katastar nepokretnosti, 020-446-365
MINISTARSTVO PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta JU OŠ „Oktoih“ iz Podgorice podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta – paviljona na katastarskoj parceli broj 4908/1 KO Podgorica III, na urbanističkoj parceli UP 13, Glavni grad Podgorica.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 05.03.2025. godine.
Srijeda, 26. februar 2025.
GLAVNI GRAD PODGORICA
Sekretarijat za kulturu
Na osnovu člana 12a stav 3 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list CG – opštinski propisi”, br. 38/18, 43/18, 10/20, 36/21, 5/22, 30/23 i 42/23) a u vezi sa članom 10 stav 2 Zakona o kulturi (“Sl. list CG”, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12), Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, raspisuje JAVNI POZIV za predlaganje člana/ice radne grupe za izradu nacrta Programa razvoja kulture Glavnog grada za period 2025-2029. godine.
Pozivaju se ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz oblasti kulture, sa sjedištem u Podgorici, kao i samostalni umjetnici i stručnjaci u kulturu, sa prebivalištem na teritoriji Glavnog grada da predlože kandidata/kinju za člana/icu radne grupe koja će izraditi Nacrt Programa razvoja kulture Glavnog grada Podgorice, za period 2025-2029. godine.
Zadatak radne grupe je da u skladu sa Nacionalnim programom razvoja kulture izradi Nacrt Programa razvoja kulture Glavnog grada Podgorice, za period 2025-2029. godine, koji sadrži dugoročne potrebe lokalnog stanovništva i subjekata iz oblasti kulture, razvojne prioritete, dinamiku realizacije i organizacione, finansijske i administrativne mjere za njegovo ostvarivanje.
Prijava treba da sadrži: naziv podnosioca prijave/predlagača, ime i prezime predloženog kandidata/inje, adresu, kontakt telefon, zanimanje, opis dosadašnjeg iskustva i aktivnosti u oblasti kulture, kao i podatke o edukaciji i iskustvu u izrdi strateških i sl. dokumenata iz oblasti kulture (za ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica-dokaz da su registrovani za obavljanje djelatnosti kulture a za samoatalne umjetnike i stručnjake u kulturu-dokaz o priznatom statusu). Prijava sa neophodnom dokumentacijom/dokazima mora biti potpisana i ovjerena. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.
Obrazac prijave i javni poziv može se preuzeti sa web sajta Glavnog grada – Oglasni dio. Prijave po ovom javnom pozivu podnose se u roku od 15 dana od dana njegovog objavljivanja, poštom na adresu: Sekretarijat za kulturu, Ulica Marka Miljanova broj 4, sa naznakom “Predlog člana/ ice radne grupe za izradu Programa razvoja kulture Glavnog grada Podgorice, ili putem mejla na: sekretarijatzakulturu@podgorica.me .
Na osnovu prispjelih prijava, Sekretarijat za kulturu će pripremiti predlog članova/ica i uputiti ga na odlučivanje gradonačelniku Glavnog grada. Odluka o formiranju radne grupe biće objavljena na sajtu Glavnog grada.
Sve dodatne informacije zainterseovani mogu dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za kulturu od 8h do 16h i na telefon 020 225 144 i 225 166.
SEKRETARIJAT ZA KULTURU
JAVNI POZIV
Za prikupljanje ponuda za realizaciju Škole u prirodi za učenike od III do V razreda JU Osnovna škola „Vuk Karadžić“ Podgorica koja je planirana za april/maj 2025. godine.
Destinacija: Bečići • hotel minimum 2* u blizini plaže, programski sadržaji koji zadovoljavaju organizaciju Škole u prirodi (sportski tereni, sale za animaciju i žurku)
Broj učenika: 310 Broj nastavnika: 14
Ponuda rađena na bazi 3 puna pansiona, 3 noćenja, 4 dana
Način plaćanja: direktno odabranoj agenciji u 4 rate do kraja nastavne godine
Troškove oglasa plaćaju izabrane agencije.
Ponude slati na adresu: JU Osnovna škola „Vuk Karadžić“, Radosava Burića bb, 81000 Podgorica
Kontakt telefon: 020/641-885 e-mail: skola@os-vkaradzic-pg.edu.me
Rok za prijavu: 10 dana
Javno otvaranje ponuda će se održati dana 10. marta 2025. godine u 12 časova u prostorijama JU Osnovna škola „Vuk Karadžić“ Podgorica
Ponuđač mora da dostavi sljedeće:
• Licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije organizatora putovanja, koja je važeća u vrijeme realizacije Škole u prirodi
• Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije Škole u prirodi Reference ponuđača, potvrde o organizovanim Školama u prirodi
• Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da učestvuje samo privredni subjekat koji:
1) nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima:
a) kriminalnog udruživanja
b) stvaranja kriminalne organizacije
c) davanje mita
č) primanje mita
ć) davanje mita u privrednom poslovanju
d) primanje mita u privrednom poslovanju
dž) utaja poreza i doprinosa
đ) prevare
e) terorizma
f) finansiranja terorizma
g) terorističkog udruživanja
h) učestovanja u stranim oružanim formacijama
i) pranja novca
j) trgovine ljudima
k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja
l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu
• Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Naser Rustem Hoti, Štoj bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 231,20 eura, dana 25.02.2025. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Naser Rustem Hoti, Štoj bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.3632/24 od 19.08.2024 .godine rješenje o troškovima od 25.02.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv. 3976/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Vodovod i Kanalizacija, Ulcinj, PIB 02877449, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Edina Karamanaga, SUR ‘’IL GALEONE’’ Ulcinj, PIB 03140504, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.095,34 eura, dana 25.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Preduzetnik Edina Karamanaga, SUR ‘’IL GALEONE’’ Ulcinj PIB 03140504, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.3976/22 od 24.01.2023 .godine i rješenje o troškovima od 25.02.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv. 4514/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista
Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Ali Rexha, ul. Nikole Đakonovića 348, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 107,36 eura, dana 25.02.2025. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Ali Rexha, ul. Nikole Đakonovića 348, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.4514/23 od 23.04.2024 .godine i rješenje o troškovima od 25.02.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv. 3621/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Bibić Hazir Habib, Štoj bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 3.526,09 eura, dana 25.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Bibić Hazir Habib, Štoj bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.3621/24 od 22.08.2024 .godine i rješenje o troškovima od 25.02.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta „ENERGY 2“ d.o.o. iz Podgorice podnio zahtjev, za davanje saglasnosti na Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje vjetroelektrane „Sinjajevina Part I“ na katastarskim parcelama 257/2, 257/4, 257/6, 257/7, 257/8, 257/9, 315, 332/1, 326/4 i dijelu katastarske parcele 257/3 KO Lipovska Bistrica, opština Kolašin
U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 7, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine opštine Kolašin , radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 31.03.2025. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Centru za kulturu – sali za sastanke, I sprat, ulica Mirka Vešovića, opština Kolašin, dana 17.03.2025. godine, sa početkom u 10 časova
Dana 24. februara 2025. preminula je u 63. godini naša draga i voljena
SONJA Ilije RADONJIĆ
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 25. februara od 13 do 16 časova i 26. februara od 10 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na mjesnom groblju Tološi u 15 časova.
OŽALOŠĆENI: brat SRĐAN, snaha VERA, bratanične JELENA i MARIJA, stričevi MIHAILO i RADOVAN, strine ZORKA i NENA, braća i sestre od stričeva, braća od tetaka, braća od ujaka i ostala rodbina RADONJIĆ i ujčevina PAPIĆ
КНЕЖЕВИЋ, брат ЈОВАН, снаха МИЛЕНА, сестре ЈОВАНА СИМЕУНОВИЋ и ДРАГИЦА ДЕДЕИЋ, синовци ВУКАДИН и ВЛАДИСЛАВ, синовица ЈЕЛЕНА, сестрићи БОШКО и НИКОЛА ДЕДЕИЋ, ВЛАДИСЛАВ и МАРКО СИМЕУНОВИЋ, сестрична ДИЈАНА ДЕДЕИЋ и остала родбина
Srijeda, 26. februar 2025.
Dana 25. februara 2025. u 66. godini prestalo je da kuca srce naše voljene
VJERA VUKADINOVIĆ
rođena NIKOLIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 26. februara od 9 do 15 časova i 27. februara od 9 do 11 časova, istoga dana primaće se saučešće i u kapeli Zagarač do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI:
kćerka DRAGANA, unuka DARIJA, zet ALEKSANDAR ŠIŠEVIĆ, brat DRAGAN, sestre STANISLAVKA, BOŽIDARKA i LJUBOMIRKA, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od tetaka, braća i sestre od ujaka, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala porodica
Počivaj u miru na ljepšem mjestu, mi ćemo te čuvati od zaborava.
MIRKO i DANICA ĆETKOVIĆ 1440
Posljednji pozdrav dragom tetku
MILIVOJU
Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Od porodice OGNJANOVIĆ
Posljednji pozdrav tetku
MILIVOJU
Počivaj u miru a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.
Posljednji pozdrav
MILIVOJU
MILICA sa porodicom 1439
RAJKO DŽAKOVIĆ sa porodicom 1405
Posljednji pozdrav dragom MIĆU
Potresao nas je tvoj prerani odlazak.
Porodica pok. SAVA ČELEBIĆA
1441
Posljednji pozdrav tetku
MILIVOJU
Počivaj u miru, dobri naš, mi ćemo te čuvati od zaborava.
MARKO i ANĐELA ĆETKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav tetku
MILIVOJU
MIRKO i SNEŽANA
Posljednji pozdrav
MILIVOJU
Posljednji pozdrav suprugu, ocu i đedu
MILIVOJU Radovom VUJOVIĆU
ĐINA, IVAN i MILA VUJOVIĆ
Tužni pozdrav mome svaku
Posljednji pozdrav
MILIVOJU Radovu VUJOVIĆU
Posljednji pozdrav voljenom tetku
Posljednje zbogom rođaku
MILIVOJU VUJOVIĆU
Počivaj u miru, dobri rođače.
BOŽO Vasov VUJOVIĆ
1430
MILIVOJU VUJOVIĆU
Tužni pozdrav rođaku
MILIVOJU VUJOVIĆU
Ostaćeš u našim srcima onako kakav si i bio cijelog života. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Žale za tobom
SLOBO VUJOVIĆ sa porodicom
Počivaj u miru. Neka ti je laka zemlja po kojoj si hodao. ŽARKO VUJOVIĆ sa porodicom
te čuvati od zaborava. Od porodice ĆETKOVIĆ 1443
MIĆO, IVANA, LUKA, BOJAN i LJUBICA ŠĆEKIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo sa velikim poštovanjem čuvati uspomenu na tebe. MILOŠ MARIĆEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom rođaku
MILIVOJU VUJOVIĆU
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
MILIVOJU VUJOVIĆU
Dobri Mićo, pođe bez pozdrava. KOSE MARIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom
Hvala ti za sve uspomene mog djetinjstva. Tvoja dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u mom srcu. S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe. GORDANA JABUČANIN sa porodicom 1432
Počivaj u miru, a mi
MILIVOJU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. KRSTO, MILICA i LUKA DŽAKOVIĆ
Posljednji pozdrav
MILIVOJU VUJOVIĆU
MARKO VUJOVIĆ s porodicom
Neizmjerno tužni zbog tvog preranog odlaska. Ostaćeš zauvijek u najljepšim sjećanjima. Počivaj u miru… Porodica ĐURKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom kumu
MILIVOJU VUJOVIĆU
Teško je opisati bol i tugu koju osjećamo.
Pažnja, plemenitost i ljubav krasile su naš odnos.
Bio si i ostaćeš zauvijek pravi prijatelj i kum naše kuće.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tvoji kumovi VLADO i TANJA VUKOVIĆ sa porodicom 1428
Posljednji pozdrav voljenom tetku
MILIVOJU VUJOVIĆU
Tužan je ovaj pozdrav, moj Mićo. Hvala ti na svemu što si uradio za mene i moju porodicu. Zbogom, moj prijatelju. Uspomenu na tebe čuvaću s ljubavlju koja je jača od zaborava... Porodici iskreno saučešće.
GORAN MARIĆEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom tetku
MILIVOJU VUJOVIĆU
1442
Posljednji pozdrav dragom tetku
MILIVOJU
ćemo
1437
Posljednje zbogom tetku
MILIVOJU
Dobri naš tetak, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragom tetku
MILIVOJU
Čuvaćemo uspomenu na tvoju dobru dušu. Počivaj u miru. ĐOLE i MAJA sa porodicom
NIKOLI BOGOJEVIĆU
Težak je i bolan ovaj posljednji pozdrav i žal za tvojom prerano ugašenom mladošću.
VLADAN, SANJA, SANDRA, VESNA
Dragom i poštovanom amidži, koji u tišini preseli na bolji i pravedniji svijet, posljednji pozdrav iz Bara od ADEMA, SENADE, SADETE sa porodicom. Neka ti je veliki rahmet duši. El – Fatiha 1436
Posljednji pozdrav dobrom rođaku i komšiji
MOMO i MILENA DABANOVIĆ sa porodicom 1444
MILIVOJU Radovom VUJOVIĆU
BOŽO i MIĆO VUJOVIĆ sa porodicama
Otišao si prerano, tvoj osmijeh i dobrota ostaće uvijek u našim srcima. NADA, NINA, NIKOLA i NIKOLETA
Posljednji pozdrav svaku i tetku
MILIVOJU VUJOVIĆU
Tvojim preranim i iznenadnim odlaskom ostavio si dubok trag u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe, koja je jača od zaborava. KOSE, GORAN, MILOŠ i GORDANA
Počivaj u miru. Sestra BRANKA i brat NIKOLA sa porodicom 1431
1448
Posljednji pozdrav
STANKI DAPČEVIĆ
Počivaj u miru.
DEJAN TEŠOVIĆ sa porodicom
1453
Posljednji pozdrav kumi
Počivaj u miru.
ŽARKO SUDAR sa porodicom
Hvala ti na prijateljstvu svih ovih godina. Prijatelji: KALJEVIĆI
Posljednji pozdrav đedu
Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružio. Nedostajaće nam tvoje priče i razgovori sa tobom. ELENA i NASTASJA
Posljednji pozdrav dragoj komšinici i velikom prijatelju
ZORKI MARTINOVIĆ
Od porodice pokojne CICE RADOŠEVIĆ
Posljednji pozdrav sestri od strica
STANKI DAPČEVIĆ rođenoj JOVANOVIĆ
Tvoja dobrota i ljubav ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
SLAVICA, VJERA i BRANKA sa porodicama
Posljednji pozdrav bratu od strica
Počivaj u miru. ZORAN i LIDA
S dubokom tugom opraštamo se od naše
MILANKE Vaskove NIKOLIĆ
Draga Milanka, nikada nećemo zaboraviti tvoju pažnju, prijateljski odnos i osmijeh koji si iskazivala prilikom naših susreta.
Ostajemo tužni što odlaziš i što se nećemo zajednički radovati odrastanju i prvim slovima tvojih i naših najmlađih.
Nedostaješ nam.
Tvoji: BUDO, OSEJA i MILOŠ NIKOLIĆ
Tužni pozdrav
NIKOLI
GORANU
sa đecom
Dragom
GORANU
GORANU
1427
Posljednji pozdrav našoj sestri od ujaka
STANKI DAPČEVIĆ
Srijeda, 26. februar 2025. Oglasi
Posljednji pozdrav dragoj sestri
SONJI RADONJIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Tvoj plemeniti lik vječno ćemo čuvati od zaborava. Brat SAŠA sa porodicom 1419
SONJI RADONJIĆ
Tvoj plemeniti lik vječno ćemo čuvati od zaborava. Sestra SANDRA KLJAJIĆ sa porodicom
Dana 24. februara 2025. napustila nas je u 63. godini naša draga i voljena sestra, zaova i tetka
SONJA Ilije RADONJIĆ
Bila si oličenje poštenja, dobrote, poštovanja i požrtvovanja prema svojim bližnjim, oličenje žene izrasle iz crnogorskog krša i ako postoji kosmička pravda, nijesi zaslužila da se danas opraštamo od tebe.
SRĐAN, VERA, JELENA i MARIJA 1418
26. 2. 1995 – 26. 2. 2025.
BOJAN PETRIČEVIĆ
Mnogo tužan dan Tvoj rođendan.
Posljednji pozdrav dragoj
SONJI RADONJIĆ
Tvoju plemenitost i dobrotu vječno ću čuvati od zaborava. Strina ZORKA RADONJIĆ
26.
2025.
OSTOJIĆ
Vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju. Ponosno čuvamo uspomenu na vašu dobrotu, ljubav i požrtvovanost.
Sin ALEKSANDAR, snaha DRAGANA i unuka LEONORA 1423
SJEĆANJE na voljene roditelje i brata ASANOVIĆ
Vole te tvoji: SVETLANA, VELJKO, OGNJEN i BOJANA 1426
RAJKO 26. 2. 2015.
DUŠAN - DABO JELENA 1997. rođena BIJELIĆ 1999.
SONJA i BORO sa porodicama
Navršava se godina dana od kada nijesi sa nama
MARKO Radojev CRVENICA
Voljeni oče i đede, vječno ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru pored naše majke i babe i neka vas anđeli čuvaju.
Tvoja ĐECA i UNUČAD
1447
1450 26. 2. 2018 – 26.
TVOJI NAJMILIJI 1422
Dana
februara
navršava se 40 dana od smrti Aide, a 7. marta 2025. pola godine od smrti Milenka
U izdanju Pobjede,
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“