Petak, 28. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21275 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
U Bijelom Polju i Podgorici polaganjem vijenaca na spomenike civilnim žrtvama rata obilježene 32 godine od zločina u Štrpcima
KOMENTAR
Crna Goro, budi
Tomo Buzov, a ne Milan Lukić
Piše: Jelena MARTINOVIĆ
Stidi li se Crna Gora što za 32 godine nije učinjeno ništa da se otkriju počinioci stravičnog zločina nad civilima u Štrpcima, koji su oteti iz voza „Lovćen“?
STR. 7.
Suštinski je važno da buduće generacije budu odgajane na nekim drugim postulatima, a ne onim koji vladaju danas. Takođe, smatram opravdanim zahtjev HRA da Bijelo Polje ustanovi nagradu koja će nositi ime po Tomu Buzovu, čovjeku koji je žrtvovao sebe u pokušaju da se suprotstavi onima koji su počinili ovaj zločin – poručio je Edin Smailović iz organizacije „Štrpci protiv zaborava“
STR. 6. i 7.
POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Vlada na jučerašnjoj sjednici povukla skandaloznu odluku, usvojenu prethodne sedmice Đekić, ipak,
U postupku usvajanja zapisnika sa 69. sjednice, povučen je prijedlog rješenja o određivanju vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, saopšteno je nakon sjednice STR. 2.
NIKŠIĆ: Sa protesta, održanog povodom oslobađajuće presude sedmorici optuženih za ubistvo radnika obezbjeđenja, saopšteno da će nastaviti da traže pravdu ispred tužilaštva u Podgorici
Predmet pljačke Pošte u Nikšiću i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka još uvijek je u toku i vjerovatno smo daleko od konačne i pravosnažne presude, kazao je ministar pravde Bojan Božović za Pobjedu. Božović je rekao da razumije empatiju i zabrinutost građana, te istakao da je još rano prejudicirati konačnu odluku STR.11.
CETINJE: Po prijavi Iva Drecuna formiran predmet protiv njegovog sugrađanina Steva Kape
Brojni mještani opština Cetinje i Budva obraćali su se za pomoć povodom štete, ali i opasnosti koje im pričinjavaju lutajuće životinje u vlasništvu Kape. Kad je saradnja lokalne samouprave dobra, ovakav problem se lakše rješava - kažu iz UZBH STR. 12. i 13.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i tosanitarne poslove o tvrdnjama da se zarazna bolest ,,vratila“ na crnogorske farme
Fudbalski savez Crne Gore daje pare, ulaže, a na nivou smo od prije 20 godina. U regionu, Evropi i svijetu postoje eksperti koji se striktno bave terenima. Zašto ih ne dovedemo i platimo da jednom za svagda postave stvari na svoje mjesto? Da nas konačno nauče ono što ne znamo, a pravimo se da umijemo... STR. 21.
POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Vlada na jučerašnjoj sjednici povukla skandaloznu odluku, usvojenu prethodne sedmice
PODGORICA – Odluka Vlade, kojom je Aleksa Đekić prošle sedmice imenovan za vršioca dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, povučena je na jučerašnjoj sjednici najviših članova izvršne vlasti.
U saopštenju izdatom nakon sjednice, a koje se odnosi na kadrovska rješenja, precizira se da funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) nije na čelu pomenutog sektora ministarstva kojim rukovodi predsjednik ove stranke Vladimir Joković - U postupku usvajanja zapisnika sa 69. sjednice, tačka pod rednim brojem 4.16 – prijedlog rješenja o određivanju vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povučena je – kratko se navodi u izvještaju.
IPAK NEPODOBAN
Pobjeda je juče pisala o imenovanju ovog osuđivanog lica na visoku funkciju u 44. vladi Crne Gore, na čijem je čelu Milojko Spajić
Podsjećamo, Đekić je imenovan prošlog četvrtka, čemu se nije protivio niko u vladajućoj koaliciji. Prema informacijama Pobjede, prijedlog za postavljenje dao je Joković na nagovor Miloša Rajkovića, čiji se drugi mandat v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima završava 11. aprila. Sada već bivši v. d. generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, široj javnosti je poznat još od 2022. godine. Tada je ministar zdravlja bio njegov stranački kolega Dragoslav Šćekić, koji ga je postavio čelo Doma zdravlja u Herceg Novom. U njegovoj radnoj biografiji tada je stajalo da je komunalni policajac, sa završenom policijskom aka-
demijom – obrazovnom in-
U postupku usvajanja zapisnika sa 69. sjednice, povučen je prijedlog rješenja o određivanju vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, saopšteno je nakon sjednice
podobnih zaposlenih, pronevjere, mobing, nepotizam i partijsko zapošljavanje“.
- Sve navedeno potvrđeno je i pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom od 3. jula 2024. godine kojom je Đekić osuđen na uslovnu kaznu zatvora od tri mjeseca ukoliko ponovi krivično djelo u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude, zbog povrede prava na podnošenje pravnog sredstva. Želimo da vjerujemo da Vladi Crne Gore nijesu date na uvid navedene činjenice, te da je iz tog razloga i sama dovedena u situaciju da donese odluku suprotnu pozitivnim zakonskim propisima, imenujući Đekića na ovu poziciju – precizirali su radnici Doma zdravlja Herceg Novi nakon imenovanja Đekića na visoku funkciju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Zaposleni hercegnovskog doma zdravlja takođe su nave-
Đekić je imenovan prošlog četvrtka, čemu se nije protivio niko u vladajućoj koaliciji. Prema informacijama Pobjede, prijedlog za postavljenje dao je Joković na nagovor Miloša Rajkovića, čiji se drugi mandat v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima završava 11. aprila
su pokrenuti još za vrijeme mandata Đekića.
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, i Dom zdravlja Herceg Novi je podnio krivičnu prijavu protiv njega. U tužbi se, navodno, precizira da je Đekić tu zdravstvenu ustanovu tokom 2023. godine oštetio za 200.000 eura zbog nezakonitog raspolaganja finansijskim sredstvima i zaključivanja velikog broja ugovora, te potrošio više od 120.000 eura suprotno finansijskom planu. Od tog iznosa, čak 87.000 eura odnosi se na zapošljavanje preko agencije za ustupanje radnika, dok je sebi za dopunski rad, navodno, isplatio 4.750 eura.
Ministarstvo nansija
PODGORICA - Za finansiranje rada ženskih organizacija stranaka koje su u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore, iz državnog budžeta ove godine biće izdvojeno skoro 766.000 eura, u prosjeku 63.800 za svaki mjesec, pokazuju podaci Ministarstva finansija u koje je Pobjeda imala uvid.
Prema istim podacima, opredijeljena sredstva na mjesečnom nivou biće uvećana za 10,4 odsto ili šest hiljada eura. Ovaj iznos određen je u skladu sa važećim Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, prema kojem se za ženske političke organizacije opredjeljuje 0,05 odsto planiranog državnog budžeta, ali bez sredstava kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova, koji predstavljaju takozvani tekući budžet.
- Zakonom o budžetu Crne
Gore za 2025. godinu, za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija u političkim subjektima u Skupštini opredijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 765.816,74 eura – stoji u odluci MF, na čijem je čelu Novica Vuković Istom odlukom precizirano je koliko će im biti uplaćeno tokom prva dva mjeseca. Naime, Skupština Crne Gore je budžet za 2025. usvojila tek 7. februara ove godine.
To znači da su svi januarski troškovi bili pokriveni odlukama o privremenom finansiranju, koje podrazumijeva da se svakoj budžetskoj jedi-
Iznos je određen u skladu sa zakonom, prema kojem se opredjeljuje 0,05 odsto planiranog budžeta, ali bez sredstava kapitalnog budžeta i državnih fondova
nici, pa i onoj vezanoj za sve aspekte rada stranaka, daju sredstva u istom iznosu kao što je to bio slučaj tokom januara 2024. godine. Zbog toga, ali i ujednačavanja opredijeljenog novca na mjesečnom nivou tokom cijele godine, ukupna sredstva za prvi mjesec ove godine iznose 57.791,61 euro. - Kako bi se nadomjestila razlika između utvrđenog mjesečnog iznosa i iznosa koji je već realizovan za januar, kroz raspodjelu sredstava za februar utvrđen je veći iznos za isplatu ženskim organizacijama u političkim subjekti-
ne 2023, kao i produžavanje koncesionih ugovora iz 2022. godine bez saglasnosti Vlade, Ministarstva finansija i Ministarstva za državnu imovinu“, čime je državi nanio štetu. Prema izvoru Pobjede, među prijavama je i ona krivična za „nezakonite raspodjele tehničkog drveta stanovništvu u ruralnim područjima, preciznije – glasačima SNP-a, te nezakonitog zapošljavanja pred izbore, bez dobijene saglasnosti od nadležnog Ministarstva finansija“.
Šćekića zamijenio kadar Pokreta Evropa sad dr Vojislav Šimun, Đekić je prije godinu razriješen. U međuvremenu, „progon ne-
BEZ REAKCIJA
li kako je u toku i više sudskih postupaka koji se odnose na rješenja o prestan-
mobing, naknadu štete, a koji
S druge strane, Vlada nije reagovala na jučerašnje napise Pobjede o desetomjesečnom radu Rajkovića. Prema tvrdnjama naših izvora, on se za to vrijeme nije mnogo konsultovao ni sa Vladom, ni sa pravnom službom kada je donosio najznačajnije odluke u vezi sa dodjelom koncesija za šume, zbog čega se istražuje njegova eventualna zloupotreba službenog položaja.
Na teret mu se stavlja „nezakonita prodaja državne imovi-
Ne manje važno je i to da je svojim odlukama, kako tvrde izvori Pobjede, produžio nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i u 2025. godini, iako novi Zakon o šumama, koji je izglasan prošlog avgusta, a stupio je na snagu 1. januara, to eksplicitno zabranjuje. On je u drugoj polovini prošle godine „sklopio na desetine ugovora kojim institucija na čijem je čelu dozvoljava dodatne mjesece koncesione eksploatacije drvne građe“, čiji je rok zvanično produžen do 25. septembra, a „može se produžiti u slučaju opravdanih razloga, na zahtjev izvođača“. Povodom ovih informacija, niko iz Vlade i njenih institucija zvanično nije reagovao. Kristina JERKOV
ma u vrijednosti od 69.844,41 eura – pojašnjava se u rješenju koje je donijelo Ministarstvo finansija. Svakog mjeseca tokom ove godine, devet listi odnosno koalicija koje su učestvovale na parlamentarnim izborima u junu 2023. imaće na raspolaganju 7.090,89 eura. Riječ je o listama Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Socijalističke narodne partije, Albanske alijanse, koalicije Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Demokratske unije Albanaca i Liberalne partije, zatim Pokreta Evropa sad, Ujedinjene Crne Gore i Civisa, Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta Ura, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Radničke partije, kao i Albanskog foruma kome pripadaju Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna albanska unija. Konkretnije, maksimalan iznos dobiće manjinske stranke Bošnjačka i HGI, ali i SNP koji za to može da zahvali Demosu, čiji predstavnici više nijesu u skupštinskim klupama. Od partija Albanske alijan-
se, najviše novca imaće Demokratska partija i Nova demokratska snaga (FORCA), po 2.198,18 eura, zatim Demokratski savez u Crnoj Gori 1.630,90, te Pokret za Tuzi 1.063,63. U koaliciji koju predvodi, DPS dobija najviše sredstava (5.740,24 eura), SD 1.012,98, a Demokratska unija Albanaca
337,67. Bez sredstava je Liberalna partija, s obzirom da nije dobro prošla pri raspodjeli poslaničkih mandata.
PES ima na raspolaganju 6.499,99 eura, a njihovi koalicioni partneri Ujedinjena Crna Gora i Civis po 295,45. Ni ove dvije stranke nemaju predstavnike u državnom parlamentu, s obzirom da je ne-
Ja taman zapalio cigar kad, jednog momenta, zvijuknu Slavku pored glave metak i ubi u beton iza nas jedno pet-šest metara, ispričao je Stevo Vučinić u video svijedočenju u kome je objasnio i da se pokušaj likvidacije dogodio krajem 1991. godine u Baru nakon promocije Liberalnog saveza
PODGORICA - Na Fejsbuk stranici „Slavko Perović – LSCG“, u čijem opisu stoji da je zvanična stranica (lidera) nekadašnjeg Liberalnog saveza Crne Gore, objavljen je kratak video isječak na kojem Stevo Vučinić, jedan od bivših visokih funkcionera te partije koja je ugašena 24. marta 2005. godine, govori o pokušaju ubistva Slavka Perovića 1991. u Baru.
U objavi na ovoj stranici navodi se da su tadašnja Kontraobavještajna služba (KOS) i sadašnja Agencija za nacio-
nalnu bezbjednost (ANB) pet puta pokušavale da „riješe problem“.
- Više od pet puta tadašnji KOS i sadašnji ANB su pokušali da riješe problem u vidu mene Slavka Perovića, samim tim i ideja koje sam zastupao, a koje i dan danas žive. Neovisno što mislim o personi koja opisuje ovaj događaj, svakako da govori istinu. Vaš, Slavko Perović - piše u objavi na ovoj Fejsbuk stranici na kojoj se objavljuju arhivski snimci, fotografije i tekstovi o LSCG-u. Naime, u tom svjedočenju Vučinić je otkrio da se sve desilo „u Baru, novembra ili de-
cembra mjeseca, 1991. godine“. - Negdje krajem te godine... Mi u Baru imamo promociju Liberalnog saveza. Siđemo dolje Miško Vukmanović, Slavko (Perović) i ja. I u zgradi Skupštine opštine ove sadašnje, mislim da je bilo jedno četvoro ili petoro ljudi... Nikoga! Bješe neki dan, novembar ili decembar, pali nisko oni oblaci, tamno... Poslije podne smo negdje mi to imali vjerovatno, tri četiri sata, nemam pojma. I, sad, mi izlazimo, ovi koji su tu bili prisutni već su otišli kućama, mi izlazimo sa zadnje strane, a sa te zadnje strane su neke velike livade i dan danas. Jer to je ostalo
kadašnji član UCG Vladimir Dobričanin napravio taktički manevar i preselio se u, navodno, opozicioni Posebni klub poslanika. Na isti način djeluju i nekadašnje članice PES-a Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur U koaliciji Demokrata i Ure, prvima pripada 4.609,08, a drugima 2.481,81 euro.
dosta nesređeno. I na rastojanju od možda negdje 200 metara ima jedna zgrada. A pošto je ovdje ta zgrada Skupštine opštine barske dosta čudnovata, pa to je nešto sastavljeno dosta čudnovato, tako ona ima neki prolaz. Izašli mi kroz te prolaze sa zadnje strane i stojimo možda na rastojanju od po dva metra jedan od drugoga, dogovaramo se gdje bismo pošli da negdje popijemo piće. Ja taman zapalio cigar kad, jednog momenta, zvijuknu Slavku pored glave metak i ubi u beton iza nas jedno pet-šest metara. Tog momenta mi brzo napustismo to mjesto - ispričao je Vučinić u ovom svjedočenju. On u nastavku ovog videa tvrdi da je neko „Slavka pokušao da ubije iz te zgrade“, te da je on „pukim slučajem spasio glavu“.
- Atentat je bio planiran. Ja sam se poslije zanimao... Barani neki su, na osnovu pozicije, gdje se nalazi ta zgrada, utvrdili da je tamo bio jedan čovjek i da je nesporno bilo pucano. Rekli su mi da je on bio vojno lice i da je bio član KOS-a, koji je bio na četvrtom spratu te zgrade. Vjerovatno iz njegovog stana su pokušali da ubiju Slavka Perovića. To je bio neki novembar ili decembar 1991. godineustvrdio je Vučinić u ovom vi-
skupština crne gore m. matković
Nekadašnji dio Demokratskog fronta, Nova srpska demokratija primiće svakog mjeseca 4.909,08 eura, Demokratska narodna partija 2.181,81, dok Radnička partija nema pravo na ovu naknadu. Iz Albanskog foruma, najviše novca pripada Albanskoj alternativi (4.963,62 eura), a slijede Demokratski savez Albanaca (1.418,18 eura) i Nacionalna albanska unija (709,09 eura).
Iznosi sredstava opredijeljenih za januar i februar 2025. godine biće drugačiji, mada u prosjeku isti. Tako će svaka poslanička lista za prvi mjesec primiti 6.421,29 eura, a za drugi još 7.760,49. Iako većina parlamentarnih stranaka ima posebne organe u okviru kojih djeluju isključivo žene, njih je sve manje u skupštinskim klupama. U aktuelnom, 28. sazivu trenutno ih je 23, ili samo 28 odsto svih poslanika. Prema važećem rasporedu sjedjenja, najviše ih je iz PES-a i DPS-a, po pet. Od stranaka u vlasti –NSD ima tri svoje predstavnice u skupštinskim klupama, po dvije SNP, Demokrate, BS kao i članice Posebnog klu-
deo svjedočenju. Skupština Crne Gore krajem prošle nedjelje usvojila je odluku o formiranju anketnog odbora. Za predsjednika tog tijela predložen je Vladimir Dobričanin, poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG). Dobričanin je izjavio da će se taj anketni odbor baviti ubistvima i napadima na policajce, novinare, političare, te da je pred ovim tijelom mnogo posla. Cilj je, kazao je on u pomenutoj emisiji, da se dođe do novih saznanja „koja će biti impuls pravosudnim organima koji rade na tim slučajevima da ih riješe, kao i da se otkrije ko je formirao „Crne trojke“.
Teme koje će se, prema njegovim riječima, otvoriti na zasijedanjima biće ubistva Duška Jovanovića, Pavla Bulatovića i Slavoljuba Šćekića, brojni napadi na novinare, kao i na Predraga Šukovića koji je sada šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), a da li će se anketni odbor baviti i slučajem atentata na Slavka Perovića vidjećemo u danima pred nama. Rad anketnog odbora podrazumijeva sprovođenje istrage i dostavljanje izvještaja Skupštini, a oročen je na 90 dana, uz eventualno produženje roka ne duže od 15 dana. Milovan MARKOVIĆ
Iznos koji je prvobitno bio određen za rad ženskih organizacija stranaka koje djeluju u Skupštini, bio je 63.818,06 eura. - Kako bi bilo moguće realizovati isplatu budžetskih sredstva za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija u političkim subjektima u Skupštini za 2025. godinu, ukupan mjesečni iznos korigovan je za pet centi i iznosi 63.818,01 euro – navodi se u odluci Ministarstva finansija. No, ni u jednom dokumentu se ne navodi što je (objektivni) razlog umanjenja novca koji će biti dodijeljen iz državnog budžeta.
ba poslanika. Po jedna dolazi iz vladajuće DNP i opozicionog GP Ura. Kao neformalno radno tijelo, u državnom parlamentu postoji i Ženski klub čije su kopredsjedavajuće Zdenka Popović (Demokrate) i Drita Lola (DPS), a članice su još Kenana Strujić-Harbić (BS), Jelenka Andrić (PES), Ana Novaković Đurović (Ura), Maja Vučelić (SNP) i Jevrosima Pejović. U aktuelnom sazivu, njihov rad se sveo na organizovanje programa Ženskog parlamenta jednom godišnje, kada mahom žene raspravljaju o ključnim problemima nesprovođenja postulata rodne ravnopravnosti.
Kristina JERKOV
PES reagovao na inicijativu predsjednika
Milatovićev prijedlog human, ali i opasan
PODGORICA – U Pokretu Evropa sad smatraju da je inicijativa šefa države o donošenju zakona kojim bi se rehabilitovali i obeštetili politički zatvorenici sa Golog otoka i drugih logora iz vremena SFRJ „humana, pravedna i zasnovana na istorijskim činjenicama“, ali i upozoravaju da bi ona u aktuelnom političkom i društvenom kontekstu mogla izazvati dalje podjele i otvoriti druge „bolne i traumatične“ teme iz prošlosti. - Insistiramo da se okupimo i kao politički subjekti i kao društvo, oko ispunjenja strateških ciljeva, na način definisan u dokumentu ,,Barometar 26“, a da rješavanje ovog i sličnih pitanja ostavimo nakon što ispunimo državne prioritete za koje su nam građani dali mandat – saopštili su juče iz PES-a. Đ. Ć.
Oglas za prodaju imovine Montenegro erlajnza
PODGORICA - Stečajnom upravniku bivše nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnzu Milanu Raduloviću stigle su tri ponude za kupovinu posljednjeg aviona „foker“ koji se nudio po najnižoj cijeni od 23.900 eura. Još tri ponude odnosile su se na preostalu imovinu.
Najpovoljniju ponudu dao je Bojan Dragaš koji je za avion koji nije u plovidbenom stanju ponudio 47.100 eura. Interesovanje su iskazali i Dušan Erić koji je ponudio 31.100 eura i podgorička Media International Corporation koji je za „foker“ ponudio 33.500 eura. Hrvatska kompanija ETF Airways zainteresovana je da kupi kontejnere i agregate za koje je ponudila 27.300 eura, kao i alate za 80.500 eura. Aerodromi Crne Gore su ponudili da kupe traktor- Solis 904WD za 22.500 eura.
Za kupovinu djelova za „foker“ po cijeni od malo preko million eura i za „embraer“ za nepunih 770.000 nije bilo zainteresovanih.
Pravila oglasa predviđaju da je izabrani kupac dužan da uplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke o izboru kupca i zaključi ugovor sa stečajnim upravnikom. U suprotnom, gubi status kupca i pravo na povraćaj depo-
Bojan Dragaš za avion ponudio 47.100 eura, Media International Corporation 33.500, a Dušan Erić 31.100 eura. Stečajni upravnik bivše nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz
Milan Radulović će naknadno, nakon što pregleda ponude, donijeti odluku o najpovoljnim ponuđačima
zita, a upravnik ima pravo da ugovor sklopi sa sljedećim ponuđačem čija je ponuda po vrijednosti odmah iznad najviše. Radulović će naknadno, nakon pregleda ponuda, donijeti odluku o najpovoljnim ponuđačima. Na ranijim javnim nadmetanjima holandska kompanija Airline Fleet Support (A FS) je kupila dva Fokera100 za 65.900 eura odnosno za 85.000 eura, dok je sr-
Podaci Monstata za prošlu godinu
PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 1.844 eura, u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u središnjem 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji
iznosila 1.306 eura, saopšteno je iz Monstata.
- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u znatnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje. Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti znatno niža, odnosno uko-
Plantaže tužile kompaniju Plant-OMP koju su osnovale sa
PODGORICA – Danas bi pred Privrednim sudom trebalo da počne još jedan postupak proizašao iz neupješnog zajedničkog projekta fabrike briketa kompanija Plantaže i OMP Inžinjering u vlasništvu Miodraga Ivanovića i Olega Obradovića
bijanski Hashtag Hashtag za avion platio 145.000 i još dodatnih 705.000 eura za četiri motora.
Stečaj u Montenegro erlajnz uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Priznato je 33,8 miliona eura potraživanja, od čega najviše zaposlenima 17,3 miliona eura. Pred Privrednim sudom je u toku više parnica zbog osporenih potraživanja. M.Lk.
U tužbi Plantaža podnijetoj prije tri godine, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Plant-OMP u kojem Plantaže i OMP dijele vlasništvo po pola, u maju 2011. godine uzela dva kredita kod Hipotekarne banke ukupne vrijednosti 1.044.000 eura sa rokom otplate do avgusta 2017. godine. Fabrika briketa zvanično je otvorena 21. jula 2011. godine, ali nikada nije proradila. Za oba kredita, kako proizilazi iz tužbe, Plantaže su garantovale, pa su i izmirile kompletan iznos u periodu od 2013. do 2017. godine. Tako je, kako se navodi, ukupno isplaćeno 1,17 miliona eura uključujući glavnicu i kamate.
Krediti
liko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća – pojašnjeno je iz Monstata.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura.
- Prema metodologiji istraživanja „Cijene stanova u novogradnji“, u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir se uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor – saopšteno je iz Monstata. Navedeno je da predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo.
- Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora – kaže se u saopštenju. S.P.
- Tužilac je izvršio plaćanje obaveze tuženog po ugovorima o kreditu u ukupnom iznosu od 1.173.563,42 eura, a koja novčana sredstva je tuženi koristio za svoje potrebe, pa su se stekli uslovi da tužilac zahtijeva od tuženog da mu naknadi sve ono što je isplatio za njegov račun, zajedno sa kamatama – navodi se u tužbi Plantaža. Osim kredita za koji su garantovali, Plantaže su od 2013. do 2021. godine sa Plant-OMP zaključili ukupno 41 ugovor
Plantaže godinama vraćale kredite i davale pozajmice kompaniji PlantOMP. Za dva kredita, kako proizilazi iz tužbe, Plantaže su garantovale, pa su i izmirile kompletan iznos u periodu od 2013. do 2017. godine. Tako je, kako se navodi, ukupno isplaćeno 1,17 miliona eura uključujući glavnicu i kamate. Osim kredita za koji su garantovali, Plantaže su od 2013. do 2021. godine sa Plant-OMP zaključile ukupno 41 ugovor o zajmu na osnovu kojih im je isplaćeno 346.200 eura
o zajmu na osnovu kojih im je isplaćeno 346.200 eura. Iako je ugovorom bila propisana obaveza da se pozajmice vraćaju u roku od godinu od zaključenja svakog pojedi-
načnog ugovora, nijedna nije vraćena. Sudeći po datumima ugovora, Plantaže su davale pozajmice Plant-OMP-u i nakon što ih je OMP Inžinjering tužio tražeći šest miliona eura
PKCG organizovala Info dan Evropske preduzetničke mreže Predstavljene mogućnosti podrške
PODGORICA - Privredna komora (PKCG) organizovala je Info dan Evropske preduzetničke mreže (EEN), sa ciljem informisanja privrednika o mogućnostima podrške u internacionalizaciji poslovanja, unapređenju inovacija i jačanju konkurentnosti na evropskom i globalnom tržištu.
Iz PKCG je saopšteno da su brojni učesnici iz različitih sektora privrede, predstavnici malih i srednjih preduzeća, inovativnih startapova, akademske zajednice, kao i institucija koje pružaju podršku
razvoju biznisa u Crnoj Gori, imali priliku da se detaljno upoznaju sa mogućnostima
koje pruža EEN, te sa specifičnim načinima na koje se mogu iskoristiti dostupni re-
radi fabrike briketa
odštete, okrivljujući Plantaže što fabrika briketa nikada nije proradila.
Posljednja Pozajmica
Posljednja pozajmica data je u julu 2021. godine, a sve ugovore u ime Plantaža potpisala je bivša direktorica Verica Maraš Godinu i tri mjeseca prije, u aprilu 2020. godine tadašnje rukovodstvo Plantaža, (Maraš i tadašnji predsjednik borda Veselin Vukotić), potpisalo je vansudsko poravnanje sa OMP Inžinjeringom, na osnovu kojeg je bilo predviđeno da Plantažama pripadne vlasništvo nad fabrikom, a da zauzvrat OMP-u isplate 350.000 eura i prepišu vlasništvo nad 37.000 kvadrata zemljišta u Kokotima. Ipak, kako ovo poravnanje nije sprovedeno, OMP je pono-
sursi za podršku poslovanju. Direktorica Sektora za projekte PKCG Tanja Radusinović kazala je da je ovo veoma važan projekat, u kojem je Komora od 2008. godine kada je i uspostavljen EEN na nivou Evrope. - Zajedno smo tu sa Ministarstvom regionalnog i investicionog razvoja, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Biznis startap centrom iz Bara. PKCG je izradila novi sajt konzorcijuma koji čine navedene institucije i omogućila crnogorskoj privredi da njegovim korišćenjem pretražuje bazu u kojoj se nalazi oko pet hiljada kompanija koje nude saradnju bilo trgovinsku, ili vezanu za nove usluge, tehnologije i slično - rekla je Radusinović.
Samostalna savjetnica Jelena Adžić predstavila je EEN
Vlada na jučerašnjoj sjednici formirala novo koordinaciono tijelo
PODGORICA - Vlada je formirala Koordinaciono tijelo za praćenje i analizu kretanja cijena proizvoda, na čijem čelu je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
vo aktivirao spor pred sudom tražeći realizaciju poravnanja, ali su naknadno umjesto zemljišta tražili isplatu dodatnih 1.048.474 eura. Ipak, sutkinja Privrednog suda Marija Adžić odbila je njihov zahtjev da se tužba preinači, što je potvrdio i Apelacioni sud. Odredila je da se u tom postupku saslušaju Ivanović i Obradović, kao i direktor Plant-OMP Petar Šćepanović na ročištu zakazanom za 12. mart. Na prvobitnu tužbu OMP-a kojom je još prije više od deceniju traženo šest miliona eura odštete zbog propalog projekta, Plantaže su odgovorile protivtužbom, ali iznos tužbenog zahtjeva nikada nije preciziran, jer je u međuvremenu došlo do poravnanja. To poravnanje je rukovodstvo Plantaža potpisalo bez znanja tadašnjih advokata i to u trenutku kada je više vještaka ukazivalo da je krivica ipak na strani OMP-a. Taj posao je rezultirao optužnicom protiv Vukotića i Maraš i ostalih tadašnjih članova borda direktora, koju je potvrdilo Vijeće Višeg suda u Podgorici. Na teret im se stavlja da su zlopotrebom službenog položaja oštetili Plantaže za oko 384.000 eura odnosno da su za taj iznos pribavili protivpravnu korist OMP-u. Advokat OMP-a Nikola Martinović je na prethodnom ročištu doveo u pitanje vjerodostojnost jednog od vještaka koji je učestvovao u ranijem postupku, navodeći da je doveo i sud i stranke u zabludu po pitanju svojih kvalifikacija. m leKoViĆ
usluge koje Komora realizuje, a usmjerene su na internacionalizaciju privrede. - Evropski projekti mogu biti izuzetno korisno sredstvo za internacionalizaciju preduzeća, a EEN mreža ima važnu ulogu u tom procesu, budući da predstavlja ključni instrument EU za jačanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća - rekla je Adžić. Samostalna savjetnica u Sektoru za projekte Ana Filipović predstavila je bazu poslovne saradnje i mogućnosti koje ona nudi privrednicima. Ona ih je pozvala da iskažu interes za kreiranje korisničkih kartica, koje su preduslov da se i njihova ponuda/tražnja za poslovnu saradnju nađe u bazi i bude dostupna gdje god seže EEN mreža.
r. e.
Iz Vlade su nakon sjednice rekli da su donijeli odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje i analizu kretanja cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, snabdjevenosti tržišta i predlaganja mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena tih proizvoda, na čelu sa Đeljošajem.
- Koordinaciono tijelo će, zajedno sa ostalim našim planovima, kao što su promocija domaćih proizvoda i formiranje robnih rezervi, dati odlučujući doprinos privrednom razvoju Crne Gore, jačanju domaće proizvodnje, stabilizaciji cijena kao i obezbjeđivanju snabdjevenosti tržišta - kazao je Đeljošaj.
za štita Potrošača Navodi se da je u skladu sa aktuelnim ekonomskim i tržišnim kretanjima, evidentan porast cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.
- Kako bi se umanjili negativni efekti inflacije i osigurala adekvatna zaštita potrošača, Vlada je preduzela određene mjere uključujući i usvajanje odluke o privremenim
Koordinaciono tijelo će, zajedno sa ostalim našim planovima, kao što su promocija domaćih proizvoda i formiranje robnih rezervi, dati odlučujući doprinos privrednom razvoju Crne Gore, jačanju domaće proizvodnje, stabilizaciji cijena kao i obezbjeđivanju snabdjevenosti tržišta, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je na čelu tog tijela
mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, kojom je ograničila visinu maloprodajnih i veleprodajnih marži za ukupno 73 kategorije proizvoda – podsjetili su iz Vlade.
Oni su naveli da su se dodatno pojavili određeni izazovi u toj oblasti, uključujući i bojkote trgovinskih lanaca, što zahtijeva kontinuirano praćenje i analizu stanja.
- U tom cilju je neophodno formiranje Koordinacionog tijela koje će sagledati sveobuhvatno situaciju i predložiti adekvatne mjere za stabilizaciju cijena osnovnih proizvoda na tržištu - kaže se u saopštenju. Navedeno je da su zadaci Koordinacionog tijela da prati i analizira kretanje cijena na
tržištu i snabdjevenost tržišta proizvodima od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, predlaže sprovođenje mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena proizvoda, prati efekte sprovedenih mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena proizvoda.
oslobađanje od dažbina
Vlada je donijela i uredbu o uslovima i postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina. Kako se dodaje, usvajanjem Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe koja će na bliži način propisati uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, či-
Navedeno je da su zadaci Koordinacionog tijela da prati i analizira kretanje cijena na tržištu i snabdjevenost tržišta proizvodima od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, predlaže sprovođenje mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena proizvoda, prati efekte sprovedenih mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena proizvoda
me će se dodatno unaprijediti regulatorni okvir u toj oblasti. Navodi se da se predloženim propisom stvaraju uslovi za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine prilikom uvoza robe u Crnu Goru u skladu sa evropskim standardima.
- Imajući u vidu činjenicu da je važeća uredba koja tretira ovu materiju u najvećoj mjeri usaglašena sa evropskim propisom, ovom uredbom će se unaprijediti i razjasniti dileme i pitanja koja su identifikovana u praksi - kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su najavili da će tekst propisa dodatno biti tehnički poboljšan.
Pojašnjava se da se promjene predlažu u dijelu dokazivanja prava na oslobađanje od plaćanja dažbina na osnovu međunarodnih ugovora.
- Na način da se uz zahtjev za oslobađanje carinskom organu podnose potvrde organa državne uprave nadležnog za oblast za koju se realizuje projekat, da roba ispunjava uslove za oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine, u cilju pojednostavljivanja postupaka uvoza oslobođene robe - rekli su iz Vlade. Oni su naveli da je dodat novi član kojim je predviđen način oslobađanja od plaćanja uvozne dažbine kada je u pitanju roba koja se uvozi za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava i njihovih članova, a koja to pravo ostvaruju na osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. - U ovom segmentu posebna novina je propisivanje obrazaca potvrda o oslobađanju koje izdaju nadležni organi, što će olakšati i ujednačiti način ostvarivanja ovog pravanavodi se u saopštenju. s.PoPoViĆ
Preliminarni podaci o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u januaru Uvoz veći 4,5 odsto, a izvoz manji 6,4 odsto
PODGORICA - Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto
manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto. - Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju. U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električ-
na energija 15,7 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina sa 6,4 miliona eura i
Švajcarska sa 4,9 miliona eura. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina sa 33,2 miliona eura i Njemačka sa 22,2 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU). r.e.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju komentarisao koncesiju za gradnju mHE Bistrica
PODGORICA - Na osnovu antikorupcijske analize, u javnosti i od NVO osporavanog ugovora o koncesiji za malu hidroelektranu (mHE) Bistrica, sa firmom „BB Hidro“, u vlasništvu sina bivšeg predsjednika Vlade, dolazi se do zaključka da je dati ugovor nezakonit i apsolutno ništav, saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
- Hronološki gledano, Ministarstvo ekonomije je 26. jula 2016. godine izdalo rješenje o energetskoj dozvoli firmi „BB Hidro“ za izgradnju proizvodnog energetskog objekta, male hidroelektrane „Bistrica“ čija bi ukupna planirana godišnja proizvodnja iznosila 3,154 GWh i koja bi se gradila na KO Lipovska Bistrica u opštini Kolašin. Odluka o dodjeli koncesije za MHE Bistrica donijeta je na sjednici Vlade 6. oktobra. 2016. godine. Konačno, vlada na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem, zaključila je ugovor o koncesiji sa privrednim društvom „BB Hidro“ iz Podgorice, čiji je suosnivač, suvlasnik
i izvršni direktor njegov sin, Blažo Đukanović, Ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane „Bistrica“, broj: 08-2619 od 28. novembra 2016. godine - navodi Koprivica u saopštenju.
On ističe i da Zakon o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine u članu 14, stav 3 eksplicitno propisuje da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.
- U ovom slučaju organ vlasti je Vlada, kao koncedent, a javni funkcioner koji u njoj vrši javnu funkciju je njen predsjednik, koji je predstavlja i rukovodi njenim radom, a to je bio Milo Đukanović. Prema Zakonu o državnoj imovini i Zakonu o koncesijama, isključivo je Vlada ugovorna strana i koncedent, a ne Ministarstvo i tako je i u ugovoru navedeno. Prema ovom zakonu, povezano lice sa javnim funkcionerom je, pored ostalih, srodnik javnog funkcionera u prvoj liniji, a to je u ovom
slučaju sin predsjednika Vlade - kaže Koprivica.
Dodaje da, prema zakonu, privatni interes javnog funkcionera podrazumijeva vlasnički i drugi materijalni ili nematerijalni interes javnog funkcionera ili sa njim povezanog lica. - U ovom slučaju, to je udio u vlasništvu (50 odsto) privrednog društva „BB Hidro“, sina tadašnjeg predsjednika Vlade, dakle privrednog društva koje zaključuje ugovor o koncesiji, ugovorna je strana, tj. koncesionar. Prema tome, činjenični opis u potpunosti odgovara imperativnoj normi Zakona o sprečavanju korupcije i govori da su akteri u nezajažljivoj trci za profitom upali u zakonsku zamku, te eklatantno pogazili ovu imperativnu normu, koja postoji i u uporednom pravu i koja je predviđena i Konvencijom UN protiv korupcije –poručio je Koprivica.
Navodi da Zakon u članu 14, stav 4 propisuje da „ukoliko javni funkcioner, odnosno organ vlasti postupe suprotno st. 1, 2 i 3 ovog člana, na zaključeni ugovor shodno se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje se odnose na ništavost ugovora“.
On ističe i da su na osnovu tako ništavog ugovora izvlačene brojne pogodnosti, a najznačajnija je garantovani otkup svakog megavata koji proizvede.
Pr ema njegovim riječima, ovih dana imamo priliku da vidimo kulminaciju štete po državu i njene građane uslijed spornih koncesionih ugovora o izgradnji MHE u Crnoj Gori, sklopljenih za vrijeme bivše vlasti.
- Oni su svojevremeno kreirani u korist privilegovanih pojedinaca, a na štetu države –poručio je Koprivica. S. P.
Tenderski postupak Javnog preduzeća Morsko dobro
PODGORICA - Tenderski postupak za davanje u zakup djelova morskog dobra sprovodi se uspješno, uz veliki odziv zainteresovanih strana, što potvrđuje značaj i atraktivnost ponuđenih lokacija. Javni pozivi se svakodnevno objavljuju, u skladu sa predviđenom dinamikom i uz striktno poštovanje propisanih procedura, sa-
opšteno je iz Javnog preduzeća Morsko dobro. - Zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima, donijeta je odluka o produženju roka za dostavljanje ponuda u okviru javnih poziva. Novi rok produžava se za dodatnih sedam dana za svaki objavljeni javni poziv za zakup kupališta – kazali su iz Morskog dobra.
Dodaje se da su amandmani javnih poziva objavljeni na zvaničnom sajtu preduzeća sa precizno definisanim rokovima, načinom, vremenom i mjestom podnošenja ponuda. - Proces otvaranja ponuda odvijaće se u skladu sa dinamikom objavljivanja javnih poziva, osiguravajući efikasan i transparentan postupak – poručeno je iz Morskog dobra. R. E.
U Bijelom Polju i Podgorici polaganjem vijenaca na spomenike rata obilježene 32 godine od zločina u Štrpcima
BIJELO POLJE/PODGORICA – Polaganjem vijenaca u Bijelom Polju i Podgorici juče je obilježena 32. godišnjica od otmice i zločina nad 20 putnika iz voza na stanici Štrpci. Predstavnici porodica, nevladinog sektora i dijela vlasti obišli su spomen obilježja koja su do danas za većinu žrtava ostala jedino mjesto zvaničnog pomena. Za protekle više od tri decenije pronađena su samo tijela nekolicine onih koje su zločinci 27. februara 1993. godine zbog drugačijeg imena u ličnim dokumentima izveli iz voza Lovćen 671, na pruzi Beograd – Bar, potom ih svirepo mučili i ubili kod Višegrada. Kraj spomen obilježja ,,Sat života“ u Bijelom Polju rodbina i prijatelji otetih putnika ponovili su zahtjeve da se procesuiraju svi počinioci i nalogodavci, da se preduzmu konkretne radnje kako bi se pronašla tijela svih ubijenih, kao i da se porodicama i srodnicima konačno obezbijedi status civilnih žrtava rata uz adekvatno obeštećenje zbog decenijskog kašnjenja u regulisanju tog statusa.
N E um ORNA BORBA
Demir Ličina, sin otetog Iljaza, kazao je, da se nijesu i nikada se neće umoriti od borbe za istinom i pravdom. - Nije ovo poruka samo onima koji su sada ili koji su bili u predhodnoj vlasti, već svim budućim vlastima u Crnoj Gori. Očekujem da Skupština Crne Gore, a nakon toga i Vlada, potvrdi dogovor sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja da konačno ove porodice dobiju davno zasluženi status civilnih žrtava rata kao i obeštećenje koje bi predstavlja-
Suštinski je važno da buduće generacije budu odgajane na nekim drugim postulatima, a ne onim koji vladaju danas. Takođe, smatram opravdanim zahtjev HRA da Bijelo Polje ustanovi nagradu koja će nositi ime po Tomu Buzovu, čovjeku koji je žrtvovao sebe u pokušaju da se suprotstavi onima koji su počinili ovaj zločin – poručio je Edin Smailović iz oganizacije „Štrpci protiv zaborava“
lo ispravljanje nepravde koja je činjena prema nama i oduživanje duga koji država ima prema nama – kazao je Ličina.
S ušt INA Iz Udruženja „Štrpci protiv zaborava“ Edin Smailović je poručio da se kroz kulturni i vaspitini proces obrazuju sve
buduće generacije da, kako je kazao, nauče da ovi i slični izvršioci ne mogu biti heroji. - Suštinski je važno da buduće generacije budu odgajane na nekim drugim postulatima, a ne onim koji vladaju danas. Takođe smatram opravdanim zahtjev HRA da Bijelo Polje ustanovi nagradu koja će
U Skupštini završena rasprava o predloženim izmjenama Zakona
PODGORICA – Poslanici su juče u Skupštini završili raspravu o predloženim izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti kojim se prvi put u pravni okvir uključuju kategorije civilnih žrtava rata i njihovih porodica, omogućavajući im da ostvare pravo na određene naknade u okviru sistema. Obuhvatiće žrtve zločina u Štrpcima, Murinu, Bukovici, deportaciji u Herceg Novom… Poslanici će se naknadno izjasniti.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić na plenumu je rekao da se kroz izmjene zakona Crna Gora miri sa savješću, te je istakao da su ovi ljudi bili na savjesti države i da je bio nužan iskorak kako bi se iščistila savjest. Pomenuo je da žrtve deportacije iz Herceg Novog čekaju na pravnu satisfakciju 33 godine, žrtve Bukovice 32, Štrbaca, takođe, 32, te žrtve zločina u Murinu i ostali 26…
On je najavio da će oni dobiti i jednokratno obeštećenje koje će biti definisano zaključkom Vlade nakon što se usvoje predložene izmjene ovog zakona. Tokom diskusije o predloženim izmjenama, poslanici su se saglasili da je riječ o dobrom rješenju. Istakli su da je predloženi akt pomiriteljski nastrojen, da bi zločini iz devedesetih trebalo svima da budu upozorenje da se nikada više ne dese. Saglasili su se u stavu da ne tre-
nepravdu
spomenike civilnim žrtvama djecu
način prepoznati sve civilne žrtve ratova u Crnoj Gori. Od Vlade Crne Gore očekujemo da barem djelimično ispravi nepravdu koja vam je učinjena. Znam da je i tužno, prekasno i premalo, ali biće vrijedno i za buduće generacije ako Crna Gora ovim zakonom pošalje jasnu poruku da država više nikada neće zanemariti nevino stradale i njihove porodice – kazala je Gorjanc-Prelević.
Jelena
nositi ime po Tomu Buzovu, čovjeku koji je žrtvovao sebe u pokušaju da se suprotstavi onima koji su počinili ovaj zločin – kazao je on.
Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća je podsjetio da se sudski proces još uvijek nije okončao te da za sve to vrijeme porodice žrtava prolaze kroz agoniju.
- Jedan sam od svjedoka ove drame od samog 27. februara 1993. godine. Nažalost, suđenje odgovornim za ovaj strašni zločin još traje.
Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava poručila je porodicama žrtava da su se decenijama za istinu, kada su Štrpci u pitanju, borili NVO, mediji, advokati, ali, kako je kazala, oni ne mogu zamijeniti državu.
– Očekujemo od Skupštine Crne Gore da danas usvoji zakon kojim će na adekvatan
Povodom 32 godine od zločina u Štrpcima cvijeće i vijenci položeni su i na spomen-obilježje ,,Civilnim žrtvama rata“ u Podgorici.
Počast su odali predstavnici Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Inicijative mladih za ljudska prava, Akcije za ljudska prava, kao i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić Ministar Gutić je istakao da su se okupili kako bi ukazali na propuste države ,,koja je svojim činjenjem ili nečinjenjem dozvolila da određeni građani ni krivi ni dužni stradaju“.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić istakao je da je okupljanje podsjećanje na sudbinu otetih i ubijenih, ali i činjenicu da institucije u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori nisu ni pravno ni moralno zaokružile ovaj ratni zločin.
Emina Skenderović iz Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore istakla je da ni danas, više od tri decenije nakon zločina, bol nije manja, a praznina ostaje prisutna. - Zločin u Štrpcima nije bio samo napad na pojedince već i na ideju zajedništva, mira i suživota. Njihovo stradanje nije bilo pitanje nacionalnosti već pitanje ljudskosti. Naša odgovornost je da njihovo stradanje ne postane sredstvo za politička prepucavanja, već da ostane trajno upozorenje koliko zlo može biti veliko kada mržnja nadvlada razum – kazala je ona.
Amina Murić , izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, istakla je da je pitanje suočavanja sa ratnim zločinima ne samo dio prošlosti već i sadašnjosti i budućnosti.
B. ČOKOVIĆ/MEDIA BIRO
Stidi li se Crna Gora što za 32 godine nije učinjeno ništa da se otkriju počinioci stravičnog zločina nad civilima u Štrpcima, koji su oteti iz voza „Lovćen“?
Ili se stidi, ili još uvijek ne smije da zna ko su „Osvetnici“ koji su ubili Esada Kapetanovića, Ilijaza Ličinu, Fehima Bakiju, Šeća Softića, Rifata Husovića, Halila Zupčevića, Senada Đečevića, Jusufa Rastodera, Ismeta Babačića, Toma Buzova, Adema Alomerovića, Muhedina Hanića, Safeta Preljevića, Džafera Topuzovića, Rasima Ćorića, Fikreta Memovića, Fevziju Zekovića, Nijazima Kajevića, Zvjezdana Zuličića i još jednog nepoznatog čovjeka, kažu da je bio tamne puti... Nekako bi nam lakše bilo da se stide, a najteže da se prave da ne znaju. A možda su samo zaboravili od napornog vođenja države u svijetlu budućnost. Predsjednik Jakov Milatović je juče u popodnevnim satima poručio da porodice žrtava više od tri decenije nose teret bola i neizvjesnosti, te da „pravda i istina ostaju trajna obaveza društva i institucija, jer bez suočavanja s prošlošću nema iskrenog pomirenja niti sigurnije budućnosti“. I to bi bilo to od državnog vrha. Znaju li premijer Milojko Spajić, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, vojska od 32 ministra i stotine državnih sekretarica što je 27. februar? Da li su sa godišnjicom obilježavanja upoznati preko medija makar, državno tužilaštvo koje je najavilo procesuiranje ratnih zločina, sudstvo, crnogorski univerziteti i škole da je juče ponovo, kao i svake godine na Pobrežju odata počast za ubijene, među kojima je, eto, ako ima potrebe da se istakne, bilo i crnogorskih državljana? Je li mogao gradonačelnik Podgorice Saša Mujović da ode do spomen-obilježja, koje mu je 15 minuta pješke od kancelarije?
Svi su mogli i znali, ali niko nije čak ni „tvitnuo“. Nema ni saopštenja političkih partija kojima nam svakodnevno guše službene mejlove, u kojima nam objašnjavaju zbog čega su bolji jedni od drugih.
Na slučaju Štrpci, činjenici da cijeli politički aparat boli uvo, pokazali su da su svi isti, i da im se tačka empatije nalazi dijametralno suprotno od donjeg dijela leđa kojim su superlijepkom zalijepljeni za fotelje. Država Štrpce, i ostale ratne zločine gura u zaborav, kao dijete koje pokrije oči i misli da ga niko ne vidi. A dok postoji nepresuđeni ratni zločin, nama nema gledanja u ogledalo, uz jutarnju motivacionu poruku „svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem“.
Stidi li se vojska „nadležnih“ što su juče samo ministar Damir Gutić i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković (koji dolaze iz Bošnjake stranke, i ovo nažalost moram da naglasim) obilježili taj dan?
Ni u prethodnim „građanskijim“ vremenima nije bilo bolje, kada su na Pobrežje izlazili, osim porodica, nacionalnih stranaka i tijela, NVO-a, i predstavnici građanskih partija. Juče je na Pobrežju bila samo delegacija Evropskog saveza. Čini se da je crnogorska opozicija ili stvarno u komi, kako nam svima izgleda,
ili im jednostavno Štrpci više nijesu važni, jer imaju prečih stvari od oponiranja građanskim narativom onima koji su ih smijenili 2020. Tako nema više ni simboličnih saopštenja u kojima „oštro osuđuju“ oni koji su svakako imali vremena i moći da nešto učine dok su se pitali i mogli. Štrpci ostaju jednako važni nacionalnim tijelima Bošnjaka i Muslimana, pokojem građanskom aktivisti i pojedinim NVO, koje godinama pokušavaju da državu suoče sa zločinom i zbog čega je to važno. Kao i u svakodnevnom, malom običnom životu, Štrpci ostaju neprežaljeni i nezaboravljeni porodicama žrtava, od kojih većina nije ni sahranila svoje bližnje.
Nezaborav je prepušten nevladinom sektoru (Građanska alijansa, HRA, CGO, ANIMA, Udruženje Štrpci protiv zaborava), dok državni, onaj koji donosi zakone, procesuira i sudi izgleda mora da zaboravi. Štrpce, srećom, ne zaboravlja ni dio medija koji pišu o ratnim zločinima, i makar tako oni koji tek dolaze mogu da pročitaju što se dogodilo 27. februara 1993, kada je „Lovćen“ stao u 15 sati i 48 minuta.
Jer u školama o Štrpcima, Kaluđerskom lazu, Deportaciji ili porodici Klapuh neće naučiti. O tome svjedoči i istraživanje CGO, koje je pokazalo da je među mladima od 18 do 25 godina najveći broj onih
koji ne znaju ili odbijaju da odgovore na pitanje da li je na teritoriji Crne Gore bilo ratnih zločina - 42.2 odsto. Od onih koji su htjeli da odgovore, 38,6 odsto je kazalo da je bilo ratnih zločina, a najviše je onih koji su čuli za slučajeve Deportacija (47,2 odso) i Štrpci (45,6 odsto). Za slučaj porodice Klapuh je čulo 22,8 odsto mladih. Pošto državni obrazovni aparat i dalje spava, NVO i mediji ponovo preuzimaju ulogu koja, svjesni smo, ne može da zamijeni nastavnički autoritet ili učionicu.
Da je bilo škole, Crna Gora bi se ponosila time što je poslala u Los Anđeles film „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ o Tomu Buzovu, penzionisanom oficiru JNA koji je ubijen jer se pobunio. Filmski centar Crne Gore odbio je ovaj film, koji je eto sad u trci za Oskara, a već je osvojio i Zlatnu palmu u Kanu, i nagradu Evropske filmske akademije. Nije važno da li je taj film osvojio nagrade i da li bi se Crna Gora „upisala“. Važno je da je crnogorska komisija odlučila da film nije kvalitetan i da ne zaslužuje novac. Neke druge komisije očigledno ne misle tako. Država nije htjela ni da otkupi svoju sramotu.
Crnogorskom parlamentu juče je predstavljen zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti, kojim će biti na neki način obeštećene i civilne žrtve ratova devedesetih. Ostaje nada da će biti usvojen – jednoglasno, jer samo tako sve počinje da dobija neki smisao. Ostaje i nada da će biti usvojena inicijativa Građanske alijanse i Udruženja Štrpci protiv zaborava da se uvede nagrada „Tomo Buzov“ borcima protiv nepravde.
Tako bi Tomo ponovo spasio čast Crne Gore, kao i Srđan Aleksić po kome smo nazvali bulevar pored Pobrežja na kome je Spomenik civilnim žrtvama rata devedesetih, koji „država“ ne obilazi.
Crna Goro, budi jedan od ove dvojice,a ne Milan Lukić •
o boračkoj i invalidskoj zaštiti kojim su propisana prava za porodice civilnih žrtava rata, poslanici će se naknadno izjasniti
ba da prebrojavamo krvna zrnca jedni drugima i da ne treba da se mrzimo zbog različitosti. Ministar Gutić je istakao da su izmjene akta trebalo da se usvoje prije 25 godina, da se kasni u tome, ali da se ispravlja nepravda.
- Moramo priznati greške, da ne dozvolimo da država skrene na stranputicu – rekao je ministar i dodao da očekuju da predloženi izmijenjeni zakon bude danas usvojen.
Aktom je propisano da se civilnom žrtvom rata smatra državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, poslije 17. avgusta 1990. godine. Gutić je komentarisao da je ovo ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti, precizirajući da se prvi put uključuju u pravni okvir kategorije civilnih žrtava rata i njihovih porodica
omogućavajući im da ostvare pravo u okviru sistema borilačke i invalidske zaštite. Ministar je rekao i da je to odluka koja nije samo pravna, već i duboko moralna. - Pokazujemo da država ne pravi razliku među žrtvama i da je svaka ljudska patnja jednako vrijedna našeg priznanja i podrške. Decenijama su civilne žrtve rata bile nevidljive u sistemu borilačke i invalidske zaštite. Njihove tragedije su ostale
na marginama pravnog okvira dok su njihove porodice nosile teret gubitka bez ikakve institucionalne podrške. Danas to mijenjamo. Ispravlja se dugogodišnja nepravda – rekao je ministar Gutić. Objašnjeno je da članovi porodica civilnih žrtava rata uključuju bračne drugove, djecu roditelje, ali i očuha, maćehu, usvojitelje. Oni će moći da dobiju pravo i na uvećanu porodičnu invalidninu i naknadu
materijalnog obezbjeđenja. Pravo na porodičnu invalidinu i naknadu materijalnog obezbjeđenja moći će da ostvare i brat ili sestra civilne žrtve rata iako su članovi uže porodice već ostvarili pravo, pod uslovom da su nesposobni za rad i privređivanje. Na sjednici je iznešen detalj da je osnovica za obračun svih prava iz izmijenjenog zakona uvećana sa 307 eura na 850, te da djeca palih boraca i civilnih žrtava rata mogu da primaju porodičnu invalidninu do 27 godine. Istaknuto je i da retro-
aktivna isplata naknada do 12 mjeseci unazad omogućava korisnicima da ne izgube prava na sredstva zbog birokratskih prepreka. Izmijenjenim aktom, kako je rečeno, izjednačene su porodica civilnih žrtava sa porodicama poginulih boraca, te će imati identičan status u pravnom sistemu i koristiće prava na porodičnu invalidninu. Predviđeno je da država obezbijedi 785.000 eura za sprovođenje zakona, što je, kako je ocijenjeno, ulaganje u socijalnu stabilnost. N. Đ.
Osnovni sud se proglasio „apsolutno nenadležnim“ za slučaj Dragane Đuranović
PODGORICA – Osnovni sud u Podogorici odbacio je juče tužbu razriješene sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i proglasio se „apsolutno nenadležnim“ za postupanje u predmetu koji je ona inicirala protiv Skupštine Crne Gore, koja joj je krajem decembra minule godine konstatovala sticanje uslova za odlazak u penziju.
Time je ova sudska instanca faktički ukazala da Ustavni sud Crne Gore u sadašnjoj konfiguraciji, ipak, nije u stanju da odlučuje o tako krupnim spornim pitanjima koja duboko dijele politički raspolućeno društvo. „Slučaj Đuranović“, odnosno, provjera ustavnosti poteza Skupštine da joj konstatuje prestanak mandata, svojevremeno, 18. decembra na sjednici Ustavnog suda, nije ni stavljena na dnevni red zbog okrnjenog sastava suda...
ObrazlOženje
Đuranović je tužbom zahtijevala poništenje odluke kojom joj je konstatovan prestanak sudijske funkcije, smatrajući da je Skupština diskriminatorski postupala prema njoj po osnovu starosne dobi. Osnovni sud je prvostepenim rješenjem ukinuo sve sprovedene radnje i odbacio tužbu zajedno sa predlogom za određivanje privremene mjere. U obrazloženju tog rješenja precizirano je da su predmet tužbe – akti najvišeg zakonodavnog tijela doneseni na osnovu ustavnih ovlašćenja Skupštine.
Ističe se i da ti akti mogu biti predmet ispitivanja isključivo pred Ustavnim sudom, jer redovni sudovi, kako je objašnjeno, nemaju ovlašćenje da poništavaju odluke Skupštine. – Sud je ostao dosljedan poštovanju odredbe člana 11 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je vlast ograničena Ustavom i zakonom, te da se odnos pojedinih grana vlasti mora zasnivati na principu ravnoteže i međusobne kontrole – navodi se u odluci suda.
Pojašnjavaju i da Ustavni sud ima isključivo pravo ukidanja neustavnih pojedinačnih akata po sili samog Ustava i kroz postupak po ustavnoj žalbi, a u situaciji kada su iscrpljena sva pravna sredstva ili kada zakonodavstvo ne predviđa druga redovna sredstva zaštite. Kada je riječ o tvrdnji Đurano-
Ustavni sud ima isključivo pravo ukidanja neustavnih pojedinačnih akata po sili samog Ustava i kroz postupak po ustavnoj žalbi, a u situaciji kada su iscrpljena sva pravna sredstva ili kada zakonodavstvo ne predviđa druga redovna sredstva zaštite – navedeno je u obrazloženju Osnovnog suda
vić da je prema njoj postupano diskriminatorski na osnovu starosne dobi, sud je utvrdio kako je isključivo Ustavni sud nadležan da cijeni da li su u proceduri prestanka funkcije prekršena neka konvencijska prava. – Izuzetak od ovog pravila postojao bi samo u slučaju kada bi zakonom bilo izričito predviđeno da se zakonitost prestanka javne funkcije može ispitivati pred redovnim sudovima, što ovdje nije slučaj – obrazloženo je iz Osnovnog suda.
Iz te sudske instance se se pozvali i na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji je, u predmetu „Olujić protiv Hrvatske“, utvrdio da aplikantu nije povrijeđeno pravo na pristup sudu, budući da je podnosilac bio ovlašćen za podnošenje ustavne tužbe protiv odluke državnog sudskog vijeća i Županijskog doma. Na osnovu takvog pravnog pristupa, Osnovni sud je zaključio da nije nadležan da odlučuje o tužbenim zahtjevima Dragane Đuranović, te da ne postoji osnova ni za odlučivanje o privremenim mjerama.
KOnfuzija se nastavlja
Da stvari budu komplikovanije, prema odluci Agencije za sprečavanje korupcije sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Za-
kon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo prilikom odlučivanja o tome da li je ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije. Pritom, Agencija je pozvala Ustavni sud da „spriječi izvršenje te odluke“, iako je u međuvremenu Ustavni sud, po drugom osnovu, pozivajući se na odredbe Zakona o radu, koji predviđa da sa 66 godina mora po sili zakona u penziju, utvrdio da Šćepanoviću funkcija prestaje sredinom ove godine. S jedne strane, dakle, ASK traži da Ustavni sud spriječi da Šćepanović odlučuje o ispunjavanju uslova za prestank funkcije, dok sa druge strane dio političke javnosti, kao i sudija Ustavnog suda smatra da
je Šćepanoviću funkcija trebalo i ranije da prestane. Upravo je konstatovanje situacije da Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju otvorilo prostor da predsjednik države Jakov Milatović, kao ovlašćeni predlagač, raspiše konkurs za izbor sudije koji će zamijeniti Šćepanovića.
Izjašnjavanje ASK-a u ovom slučaju još ranije je zahtijevala HRA kada je tražila da se utvrdi da li je Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer je 25. decembra 2024. godine ,,učestvovao u razmatranju i odlučivanju stvari, u kojoj on ima privatni interes, a da nije prethodno zatražio mišljenje, odnosno, izuzeo od
Osnovni sud je prvostepenim rješenjem ukinuo sve sprovedene radnje i odbacio tužbu zajedno sa predlogom za određivanje privremene mjere d. malidžan
učestvovanja u radu, rasprave i odlučivanja čime je izazvao sukob interesa tokom vršenja javne funkcije“. Ustavni sud, koji čini sedam članova, sveden je na petoro sudija zahvaljujući stalnim političkim kalkulacijama i polugodišnjem odugovlačenju za popunu mjesta „sedmog“ sudije Ustavnog suda, a potom i odluci od sredine decembra prošle godine da se konstatuje prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Tako se krovna instanca koja bi trebalo da bude garant funkcionalnosti pravnog sistema našla u poziciji da na svojim sjednicama u više navrata nije mogla da utvrdi ni dnevni red, jer nije imala „potrebnu većinu“ za odlučivanje. Ustavni sud, po svemu sudeći, neće biti u prilici da zauzme stav po bilo kojem pitanju koje oštro dijeli političku i pravnu javnost. Niti da, uzimajući u obzir trenutni odnos mišljenja, razmrsi najnoviji politički „mrtvi čvor“, jedan u nizu kojim zakonodavna vlast u protekle četiri godine veže sudsku, dizajnirajući strukturu i profil druge, nezavisne grane vlasti, po svom nahođenju.
KaKO je zamršen čvOr Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, podsjetimo, nije uvažila zahtjev troje sudija – Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i (sada bivše) sutkinje Dragane Đuranović – da se sjednica sa prijedlogom razmatranja uslova za odlazak Šćepanovića u penziju održi prije 16. decembra prošle godine i sud u zakonskom roku pripremi informaciju i o tome obavijesti ovlašćenog predlagača na vrijeme (šest mjeseci prije nastupanja uslova za penzio-
Spajić tvrdi da je „sve jasno“, iz DPS-a traže da stane iza svojih riječi
Odluku Osnovnog suda komentarisao je na mreži X premijer Milojko Spajić koji je ponovo pozvao opoziciju da se vrati u parlament.
- Osnovni sud odbacio je tužbu u slučaju sutkinje Dragane Đuranović Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je sudija Budimir Šćepanović u konfliktu interesa jer
je odlučivao o uslovima za prestanak sopstvenog sudijskog mandata – naveo je Spajić. Sada je, kako je rekao, sve jasno.
- Pozivamo opoziciju da se vrati u parlament i da zajedno usvajamo zakone potrebne za EU – naveo je premijer.
Portparol DPS-a Miloš Nikolić kazao je da je
njihov uslov za povratak u parlament da premijer Milojko Spajić potpisom stane iza svojih riječi.
- Uslovi za povratak opozicije u parlament su jasni – sve što treba da uradi Spajić je da potpisom stane iza svojih riječi oko izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu. Je li toliko teško? – upitao je Nikolić.
nisanje). A to je u slučaju Šćepanovića – predsjednik države, budući da od sedam sudija oglas za popunu za dvoje raspisuje šef države Jakov Milatović.
Umjesto toga, prepušteno je Ustavnom odboru, odnosno, parlamentarnoj većini da u dramatičnoj sjednici 17. decembra istraje na usvajanju rizične odluke kojom na sebe preuzima ustavno ovlašćenje konstatovanja ispunjenja uslova za prestanak sudijske funkcije, pozivajući se pritom na prethodni dopis Armenko da postoje uslovi za to po Zakonu o PIO , iako to nije bio većinski stav ranije sjednice Ustavnog suda održane u junu 2024. godine.
U takvoj atmosferi polarizacije, koja je ponovo dobila političku konotaciju, kompletna opozicija, predsjednik države, esnafska udruženja pravnika i dio nevladinih organizacija ukazivali su da je Odbor preuzeo što mu ne pripada, dok je vlast ignorisala takve kritike i držala se kursa uz obrazloženje da sud nesmetano može da radi.
Insistiranje većine u Ustavnom odboru pravdalo se pozivanjem na primjenu odredbi Zakona o PIO, kao jedino važećeg i opredjeljujućeg da pruži punoću jednom od uslova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda pobrojanih u članu 154 Ustava. Taj uslov, u novije vrijeme makar, nikada nije ispoštovan, niti primijenjen na sudije Ustavnog suda, sem u slučaju sutkinje Đuranović. Do sada se, na osnovu preovlađujućeg stava na Ustavnom sudu, pribjegavalo tome da se za odlazak u penziju primjenjuju važeće odredbe Zakon o radu, prema kojem sada radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja (norma koja je sada na snazi). Na taj način je, uz dodatno prolongiranje od tri mjeseca, u septembru prošle godine u penziju pošao i bivši predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić iako se dvije godine ranije zalagao da njegov kolega iz suda Dragoljub Drašković bude penzionisan primjenom Zakona o PIO. Ova su tumačenja predmet višegodišnjih polemika, čak i u samom Ustavnom sudu. Jedino je sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić 2003. godine podnio ostavku na funkciju kao odraz neslaganja sa takvom praksom i tumačenjima. Đ. Ć. – i. P.
BRČKO - Policija Brčko distrikta uhapsila je osam osoba osumnjičenih za trgovinu djecom, nakon što je u kući u Brčkom pronađeno 31 dijete.
-U okviru dosadašnjih aktivnosti oko pronalaženja 31 djeteta, uhapšeno je ukupno osam osoba zbog osnovane sumnje da su počinili krivična djela trgovina ljudima, trgovina djecom i zapuštanj’ ili zlostavljanje djeteta - saopšteno je iz policije Brčko distrikta. Portparolka policije distrikta Dževida Hukičević rekla je novinarima da je istraga o ovom slučaju složena i da podrazumijeva više pravaca djelovanja, navodeći da je zbog složenosti slučaja, po nalogu tužioca, uspostavljena saradnja sa Agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), MUP-om Republike Srpske i MUP-om Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i međunarodna saradnja putem EUROPOL-a. Dalje istražne aktivnosti se nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, ističe portparolka, a javnost će biti informisana o važnim informacijama u obimu koji ne šteti istrazi. - Opreza radi, imajući u vidu zakonske odredbe kod postupanja u krivičnim predmetima protiv počinilaca krivičnih djela na štetu djece i maloljetnika, ali i univerzalna prava djeteta, ponovo podsjećamo na obavezu posebnog obazrivog postupanja u ovom slučaju
Među uhapšenima u Brčkom i roditelji djece, državljani Hrvatske
Hrvatski ministar policije Davor Božinović izjavio je juče da su među osam uhapšenih osoba, koje se sumnjiče da su povezane sa djecom pronađenom u jednoj kući u Brčkom, i roditelji neke djece. Božinović je ocijenio da je kriminalističko istraživanje složeno jer su osumnjičeni dieo tzv. mobilnih grupa ljudi koji se sele iz države u državu i koji imaju različita državljanstva.
Božinović je potvrdio da su
- naglasila je Hukičević za N1. Policija je prije dva dana u kući u Brčkom, u saradnju sa Centrom za socijalni rad i Crvenim krstom, pronašla 31 dijete, po-
Izrael se neće povući iz strateškog koridora u Gazi Tvrde da ostaju
JERUSALIM - Izrael se neće povući iz strateškog koridora u Pojasu Gaze, kako je predviđeno primirjem, izjavio je jedan zvaničnik, što bi moglo izazvati krizu sa Hamasom i ključnim posrednikom Egiptom, javlja AP. Zvaničnik koji je riješio da ostane anoniman kazao je da izraelske snage moraju ostati u takozvanom Filadelfijskom koridoru, na strani Gaze uz granicu sa Egiptom, da bi spriječile šverc oružja.
Ta izjava uslijedila je nekoliko sati nakon što je Hamas pre-
dao posmrtne ostatke četvorice talaca u zamjenu za više od 600 palestinskih zatvorenika, u posljednjoj planiranoj razmjeni prve faze primirja, koja se završava ovog vikenda. Pregovori o drugoj, težoj fazi, još nijesu započeli. Izrael je trebalo da počne povlačenje iz Filadelfijskog koridora u subotu i da ga završi za osam dana. Mnogo toga bi moglo da zavisi od posjete specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa za Bliski Istok, Stiva Vitkofa. Kako piše AP, nema komentara Hamasa ili Egipta, ali je palestinska militantna grupa ranije navela da jedini način da Izrael osigura oslobađanje desetina talaca koji su i dalje u Gazi jeste kroz pregovore i poštovanje sporazuma o primirju.
Priredila: R. U. - i.
među uhapšenima i roditelji djece koja su hrvatski državljani.
On je ponovio da je Direktorat policije od juče u stalnom kontaktu sa kolegama iz policije Distrikta Brčko, koja je pronašla grupu djece, od kojih i šestoro sa hrvatskim dokumentima.
Razmjenjuju, dodao je, korisne informacije i uspostavljen je sistem međunarodne policijske saradnje preko koje se traže provjere u Hrvatskoj.
slije čega su djeca zbrinuta na sigurno mjesto. Mediji u BiH objavili su da su pronađena djeca imala pasoše Hrvatske, a da ih je čuvala žen-
-Riječ je o vrlo osjetljivim djelima. Identifikovane osobe su potencijalno počinioci jednog od najtežih oblika organizovanog kriminala kada se radi o djeci koja mogu biti fizički, psihički i emocionalno zlostavljana. Zbog toga je vrlo važno biti pažljiv i aktivan kroz kanale međunarodne saradnje i razmjene informacija - rekao je Božinović novinarima u Zagrebu, prenijela je Hrvatska radio-televizija.
ska osoba, najvjerovatnije državljanka Italije, koja je uhapšena. Među uhapšenima je navodno i sudski policajac i njegova majka.
Predsjednik bh. entiteta obratio se poslanicima u Skupštini
Dodik:
žaliti
BANJALUKA – Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavio je sinoć da se neće žaliti na prvostepenu presudu koja mu je u srijedu izrečena pred Sudom Bosne i Hercegovine, ali da ne može uticati na advokate ako to budu htjeli da rade zbog sebe.
Dodik je to izjavio novinarima u NSRS nakon što se obratio poslanicima koji su raspravljali o predloženom zakonu o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja ,,vanustavnih“ institucija BiH.
Na pitanje da li će poslušati savjet svog pravnog savjetnika Ante Nobila da isrcpe sve pravne mehanizme i da se ide do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Dodik je rekao da je NSRS odlučila da se u RS ne primjenjuju odluke Suda BiH. – Ja se lično neću žaliti. Ako advokati budu htjeli da to rade i da u svojoj biografiji imaju pravnu pobjedu, to je njihova stvar - dodao je Dodik. Dodik je prije toga sa skupštinske govornice pozvao narodne poslanike da glasaju za predložene zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja ,,vanustavnih“ institucija BiH.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim pred sudom Bosne i Hercegovine zbog optužbi za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika u BiH. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić oslobođen je optužbi jer nije dokazano da je počinio krivično djelo.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Istovremeno, izrečena mu je mjera – zabrana političkog djelovanja u trajanju od šest godina.
Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović Kada je riječ o razlozima presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, istaknuto je da su neosnovane tvrdnje odbrane optuženog da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ni je legalno izabrani predstavnik te da, između ostalog, nameće zakone BiH. - Odgovore na ta pitanja dao je Ustavni sud BiH u nekoliko svojih presuda, kao i Evropski sud za ljudska prava u slučaju Berić i drugi koji su potvrdili još jednom da je visoki predstavnik imenovan u odnosu na Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazala je sutkinja Uzunović.
Studenti na putu za Niš održali demonstracije u Novom Pazaru i blokirali put
NOVI PAZAR - Na putu za Niš, gdje se 1. marta održava protest studenata iz cijele Srbije, akademci su u Novom Pazaru zastali, prenoćili i održali trosatne demonstracije blokirajući magistralni put Raška – Novi Pazar.
Slogan „Pohitaj u Pazar, pa će se majemo u Niš“ bio je moto onih koji su pješačili i vozili bicikla iz raznih gradova Srbije da bi u Pazaru održali protestnu šetnju, višesatnu blokadu saobraćaja u gradu i pozvali na generalni štrajk. Šesnaest minuta
Protest je počeo 16-minutnom tišinom za žrtve tragedije u Novom Sadu, a jedan minut je posvećen Novopazarcu Ernadu Bakanu (19), studentu koji je pregažen u Beogradu na pješačkom prelazu 4. marta 2019. godine. Ivan M. (22), mladić koji je počinio to krivično dje-
lo, osuđen je na zatvorsku kaznu od jedne godine. Iako se na snimku vidi da je Bakan stradao zbog prebrze vožnje, Ivan M. je osuđen na godinu i pet mjeseci, a proces je trajao pet godina. Zbog toga novopazarski studenti, u odnosu na ostale koji imaju četiri, imaju šest zahtjeva. Od Vrhovnog suda Srbije traže da usvoji „obavezujuće mišljenje o tretiranju mladosti vozača kao otežavajuće okolnosti“ u
slučaju pogibije Bakana. Zbog prijetnji koje trpe traže da se uvede prinudna uprava na Univerzitet u Novom Pazaru. Uvrede rektorke
Na Univerzitetu u Novom Pazaru studenti su počeli blokadu 26. januara i od tada trpe velike pritiske rektorke Zane Dolićanin koja im je rekla da su „antidržavni elementi“.
- Prošireni rektorski kolegijum nam je prijetio krivičnim
prijavama, a 3. februara smo vrijeđani i ponižavani u njihovom saopštenju, naše zahtjeve je ignorisala uprava - rekao je student Amar Ličina i istakao da novopazarskim studentima mnogo znači podrška koju dobijaju od kolega širom Srbije. Zajedništvo Novopazarski studenti su sa kolegama učestvovali i u maršu ka Kragujevcu, poručujući: „Naše razlike nijesu nijesu teret, već bogatstvo, a naša borba nije lična, nego zajednička“. Ilustracija te poruke je slika dva studenta – jednog u srbijanskoj, drugog u bošnjačkoj narodnoj nošnji kako drže transparent: „Neki njeguju tradiciju, a neki korupciju“.
Oduševljenje na ulicama Pazara, osim studenata, iskazivali su i mještani, a studentkinja Sara Musić iz Pazara rekla je da je današnji dan jedan od najljepših i najveličanstvenijih u istoriji ovog grada. Ocjenjujući da je za Pazar izuzetno značajno što su došle kolege iz cijele Srbije, Musić je zaključila da se tim gestom „šalje poruka apsolutnog zajedništva i jedinstva“. V. CVejić
Odbrana optuženog predsjednika Atlas grupe traži da se uvrsti kao dokaz snimak na kojem se vidi kako, navodno, predaje 100.000 eura bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću
Nijesam dao saglasnost za snimak. Nikada nijesam rekao da je snimak autentičan. U tonskom dijelu, Duško predaje 47.500 eura, što je potvrđeno iskazima svjedoka. I još nešto: kada sam rekao da idem na skup DPS-a u Zetu, Duško Knežević je rekao: ,,A tamo ide i Milo“. Bivši predsjednik države Milo Đukanović se pominje da će ići na promotivni skup DPS-a u Zetu, a ne pominje se u smislu da se njemu novac predaje, jer je novac već meni predat, istakao je Stijepović
PODGORICA - Biznismen i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević poručio je juče predsjedniku vijeća Višeg suda Nenadu Vujanoviću da, ako je ,,Koverta“ zapalila Crnu Goru, ,,zapaliće je opet nakon njegove presude“.
- Ovo je mafijaška sudsko-tužilačka organizacija. Držite Zorana Bećirovića u pritvoru zbog snimka, a meni ne date da snimam u svojoj kući. Svi mogu da govore, a ja ne mogu - kazao je Knežević nakon što je njegov advokatski tim predložio sudu da se snimak uvrsti kao dokaz u ovom slučaju. Riječ je o tajnom snimku koji je Knežević predstavio 2019. godine, a na kojem se vidi Stijepović u trenutku predaje, navodno, 100.000 eura za finansiranje kampanje uoči tadašnjih parlamentarnih izbora Demokratske partije socijalista.
Sudija Vujanović reagovao je na ove navode Kneževića i poručio mu da njega ne zanima politika ni u ovom, a ni u bilo kojem drugom slučaju te da je potpuno apolitičan. Vujanović ga je dva puta opomenuo da ne govori bez dozvole suda.
Sa druge strane, bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović usprotivio
se prijedlogu Kneževićeve odbrane i ponovio da je Knežević zloupotrijebio njihovo prijateljstvo.
- Nijesam dao saglasnost za snimak. Nikada nijesam rekao da je snimak autentičan. U tonskom dijelu, Duško predaje 47.500 eura, što je potvrđeno iskazima svjedoka. I još nešto: kada sam rekao da idem na skup DPS-a u Zeti, Duško Knežević je rekao: ,,A tamo ide i Milo“. Bivši predsjednik države Milo Đukanović se pominje da će ići na pr omotivni skup DPS-a u Zeti, a ne da se njemu novac
predaje, jer je novac već meni predat, istakao je Stijepović.
Odbrana traži, tužilaštvO Odbija
Odbrana Kneževića je predložila da se snimak primopredaje novca između Kneževića i Stijepovića uvrsti u spise predmeta kao pravno valjan dokaz.
Branitelj predsjednika Atlas grupe, advokatica Andrijana Razić podsjetila je da je snimak nastao 2016. godine u Kneževićevoj kući, te da je u javnosti objavljen 2019. i da je, s obzirom na to da Speci-
Ovo je mafijaška sudsko-tužilačka organizacija. Držite Zorana Bećirovića u pritvoru zbog snimka, a meni ne date da snimam u svojoj kući. Svi mogu da govore, a ja ne mogu - kazao je Knežević nakon što je njegov advokatski tim predložio sudu da se snimak uvrsti kao dokaz u ovom slučaju. Sudija Vujanović reagovao je na ove navode Kneževića i poručio mu da njega ne zanima politika ni u ovom, a ni u bilo kojem drugom slučaju te da je potpuno apolitičan. Vujanović ga je dva puta opomenuo da ne govori bez dozvole suda
jalno državno tužilaštvo to nije uradilo, predložila da se snimak uvrsti u spise predmeta.
- Autentičnost je potvrđena, što je uradio i sam okrivljeni Stijepović. Insistiramo da sud pr epozna ovaj dokaz kao pravno valjan, jer je upravo on poslužio kao pokretač ovog krivičnog predmeta. Snimak ima falinki zakonskih u smislu odredaba ZKP-a, koje regulišu nastanak fotografija i audio-vizuelne snimke. Međutim, po stavu odbrane, te odredbe su nelogične, smatra Razić. I advokat Dušan Radosavljević usaglasio se sa prijedlogom Razić i dodao da je Knežević napravio snimak i pustio ga u javnost, što podrazumijeva da se izvede kao dokaz.
- Na snimku se čuje da je predao Stijepoviću 97.500 eura, odnosno 110.000 dolara. Tu-
žilac ignoriše 50.000 eura i samo pominje 47.500, koje su potvrđene priznanicama Opštinskog odbora DPS-a u Zeti, kazao je on. Istakao je da je ovaj prijedlog utemeljen na osnovu člana 156 ZKP u kojem se navodi da se audio-vizuelni snimak može koristiti kao dokaz.
- Novac je, kako se i čuje na snimku, Stijepović predao za Mila, a Duško Knežević je rekao da je mislio da se novac predaje za Mila Đukanovića. Tužilac je to morao da provjeri, a nije. Učinio je optužnicu konfuznom naglasio je advokat Radosavljević. Specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić je saopštila da nije sporno da postoji saglasnost okrivljenog Kneževića, ali da za sačinjavanje snimka ne postoji i saglasnost Stijepovića.
- Advokat Radosavljević se pozvao na član 156 i djelimično ga citirao, nije saopštio da snimak mora nastati kao vid opštih bezbjednosnih mjera, ako je snimljen bez saglasnosti Stijepovića. Iz tog razloga, Specijalno državno tužilaštvo smatra da je to pravno nevaljan dokaz i nije ga ni predložilo kao dokaz u optužnici, podvukla je Čolan-Deretić.
Branilac optuženog Stijepovića, advokat Lazar Aković naglasio je da je snimak nastao nezakonito, neovlašćenim snimanjem i irelevantan je za presudu.
- Snimak se javno eksploatiše, sa ciljem diskreditacije Stijepovića. Smatram da se sud neće pridružiti ovoj harangi koja se vodi protiv moga branjenika i da će odbiti ovaj prijedlog, saopštio je Aković.
Na jučerašnjem glavnom pretresu predstavljena je komunikacija putem poruka između Duška Kneževića i svjedoka saradnika Vlatka Rašovića u vezi sa dešavanjima u Hotelu „Zija“, kao i dopisivanje između Rašovića i bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Branislava Todorovića
Pored toga, pročitana su i dva ugovora o kreditu koja su sklopljena između IBM banke i Andreja Koroljenka u iznosu od 10.000 i 118.000 eura.
Nastavak suđenja zakazan je za 6. mart.
Optužnica
U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija, a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove.
Dušku Kneževiću, Tomici Kneževiću, Branislavu Todoroviću, Živku Šljivančaninu, Goranu Grujoviću i Tamari Krdžić se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Stijepović se optužnicom SDT-a tereti da je u oktobru 2016. godine, po prethodno postignutom dogovoru, od Duška Kneževića preuzeo 110.000 američkih dolara od kojih je prema stavu 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, sa namjerom da ih ubaci u legalne tokoveradi korišćenja tog novca za parlamentarne izbore. On je tražio od Kneževića da dolare zamijeni u eure što je ovaj i učinio preko Vlatka Rašovića koji u ovom predmetu ima status svjedoka saradnika. Konvertovani novac je predat predstavniku DPS-a i podijeljen uz potvrde aktivistima te partije, a što, prema ocjeni SDT-a, ukazuje da je Stijepović znao da se radi o novcu stečenom kriminalnom djelatnošću, te da treba prikriti njegovo porijeklo i izbjeći svako njegovo evidentiranje, posebno njegovo evidentiranje kroz prihode DPS-a koji su podložni kontroli.
U optužnici piše da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao ,,samo“ 47.500 eura.
jovana raiČEviĆ
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje do 72 sata osumnjičenom za nasilničko ponašanje
PODGORICA - Zećanin
M. P. (43) uhapšen je zbog sumnje da je fizički napao i teško povrijedio jednu osobu, saopšteno je iz Uprave policije
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo mu je zadržavanje do 72 sata, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Podgoričkoj policiji prijavlje-
no je da je do incidenta došlo u jednom ugostiteljskom objektu u Zeti. Iz tužilaštva objašnjavaju da je M. P. napao A. R. u kafe-baru u sklopu benzinske pumpe „Č.“, pred više gostiju.
- Zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, po nalogu postupajućeg tužioca, slobode je lišen M. P. (43)
iz Zete. On je, kako se sumnja, fizički napao oštećeno lice, zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela, nakon čega je oštećenom licu izvještajem konstatovana teška tjelesna
povreda, navodi se u saopštenju policije. Protiv M. P. je, kako ističu, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava. j. r.
Sa protesta, održanog u Nikšiću povodom oslobađajuće presude sedmorici optuženih za ubistvo radnika obezbjeđenja, saopšteno da će nastaviti da traže pravdu ispred tužilaštva u Podgorici
NIKŠIĆ - Grupa građana Nikšića, porodica i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka narednog petka organizovaće protest ispred tužilaštva u Podgorici i to je samo početak borbe za pravdu, najavljeno je sa jučerašnjeg okupljanja na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću.
Protestno okupljanje u Nikšiću organizovano je zbog oslobađajuće presude sedmorici okrivljenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u Nikšiću. Tu prvostepenu presudu u utorak izrekao je Viši sud u Podgorici. Ljubiša Mrdak ubijen je oktobra 2021. godine na parkingu Pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku.
OGORČENI RADOM PRAVOSUDNIH
ORGANA
Na jučerašnjem protestu izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka, prenosi portal RTNK. Sestra ubijenog Ljubiše Mrdaka, Sanja Gobović kazala je tokom skupa da je oslobađajuća presuda donesena od strane državnih institucija čije ime bi trebalo da se zove pravda, dodajući da su one sve, samo to ne.
- To je ona institucija koja je dopustila da zlo bude slobodno, da se zlo širi i uništava narod ove države. To je ona institucija koja, pravdajući se nedostatkom dokaza i prebacivanjem odgovornosti sa jednih na druge, želi da opravda svoju nesposobnost ili možda neki pritisak, pa se pitamo ko sve i što stoji iza ovoga, istakla je Gobović navodeći da je ovim činom država dotakla dno iz kojeg ne može izaći.
Na jučerašnjem protestu izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka, prenosi portal RTNK. Protestno okupljanje u Nikšiću organizovano je zbog prvostepene presude koju je u utorak izrekao Viši sud u Podgorici optuženima za ubistvo Ljubiše Mrdaka 2021. godine na parkingu Pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku
Supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka, Slavica Mrdak kazala je da se osjeća isto kao prije tri i po godine kada su im ispred KBC-a u Podgorici kazali da nije preživio. - Očekivali smo da ćemo dobiti jednu vrstu utjehe i da ćemo završiti sa jednim vidom patnje. Nijesmo dobili utjehu, dobili smo sve vas koji ste danas s nama ovdje, istakla je Mrdak. Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević su u Višem sudu u
Podgorici, usljed nedostatka dokaza, oslobođeni optužbi za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak. Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović koji je prije obrazloženja odluke saopštio da je njegovo krivično vijeće na neki način bilo stavljeno pred svršen čin jer je bilo prinuđeno da u sudskom postupku preuzme ulogu istražnog organa i sprovodi istragu. - Sud je tokom sudskog postupka saslušao više desetina
svjedoka i pregledao na desetine snimaka video-nadzora, a što je trebalo da se odradi u fazi istrage - kazao je on. Sa druge strane, iz Višeg tužilaštva su navode sudije Radovanovića ocijenili kao neutemeljene jer je ,,sudeći sudija, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom“.
- Sud je svakako u obavezi da cijeni da li je osim svih predloženih i izvedenih dokaza potreb-
Božović: Vjerovatno smo daleko
od pravosnažne presude
Predmet pljačke Pošte u Nikšiću i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka još uvijek je u toku i vjerovatno smo daleko od konačne i pravosnažne presude, kazao je ministar pravde Bojan Božović za Pobjedu. Božović je rekao da razumije empatiju i zabrinutost građana, te istakao da je još rano prejudicirati konačnu odluku.
- Kao što znamo, riječ je o prvostepenoj presudi, po mojim saznanjima i nakon konsultacija koje sam obavio, i sa vrhovnim državnim tužiocem i sa predsjednicom Vrhovnog suda, postupak će vjerovatno
biti nastavljen - dodao je. Božović navodi da će po dobijanju otpravka presude, vjerovatno, državno tužilaštvo uložiti žalbu, a onda će, kako kaže, drugostepeni sud, shodno zakonu, donijeti odluku.
- Ono što je ključno i što želim da istaknem jeste da ne želim da se miješam u „živi“ postupak, a isto tako želim da javnosti pošaljem poruku da je predmet još uvijek u toku i da smo vjerovatno daleko od konačne i pravosnažne presude - poručio je Božović.
no sprovesti i druge dokaze u cilju donošenja odluke, a što ne predstavlja postupak vođenja istrage, kako se to javnosti želi pogrešno predstaviti, već samo preduzima radnje na koje je po zakonu ovlašćen – kazali su iz tužilaštva i poručili da će uložiti žalbu na izrečenu presudu.
OBRAZLOŽENJE
PRESUDE
Sudija Radovanović je obrazlažući oslobađajuću odluku pojedinačno u odnosu na svakog optuženog kazao da nakon sprovedenog postupka sud nije jasno mogao utvrditi njihovu krivično pravnu odgovornost.
Šćepanović očekuje da će se utvrditi ko je od nadležnih, eventualno, traljavo radio
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović koji je prije obrazloženja odluke saopštio da je njegovo krivično vijeće na neki način bilo stavljeno pred svršen čin jer je bilo prinuđeno da u sudskom postupku preuzme ulogu istražnog organa i sprovodi istragu
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je za TV Vijesti da je policija u slučaju ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka, prilikom pljačke Pošte u Nikšiću, prikupila sve dokaze neophodne da se sedmorica optuženih osude.
Šćepanović kaže da su oni uradili svoj posao kako treba, pa je siguran da će Apelacioni sud preinačiti odluku Višeg suda. - U fazi izviđaja, prikupljeni
su materijalni, personalni, posredni, neposredni, izvedeni, međusobno povezani i logični dokazi da je ova grupa, odnosno ova lica sa ulogom saizvršilaca, izvršila navedeno krivično djelo. Ne mogu da komentarišem presudu, jer nije pravosnažna, ni optužnicu jer nijesam imao uvid u nju, ali mogu da kažem da postoje materijalni dokazi na osnovu kojih su određena lica danas na slobodi, a koji su direktno vezani za izvršenje ovog krivičnog
djela - kazao je Šćepanović za TV Vijesti. Istragu je vodila viša tužiteljka Maja Jovanović upravo sa Šćepanovićem, koji je tada bio šef za krvne delikte.
- Siguran sam da će drugostepeni organ – Apelacioni sud utvrditi propuste, ko je propustio da uzme dokaze i, znate i sami, slobodno sudijsko uvjerenje je jedan od uslova u odnosu na materijalne, izvedene dokaze koji se cijene na sudu, da će se steći utisak i svede
proizvod da li su ova lica izvršila to krivično djelo. Siguran sam na osnovu osnovane sumnje, dokaza, da su ova lica izvršila to krivično djelo - rekao je Šćepanović. Šćepanović očekuje da se sve okolnosti do kraja ispitaju, pa i ko je od nadležnih eventualno traljavo radio. - Ne prepoznajem odgovornost ničiju, niti je moja uloga, ali treba da odgovaraju svi oni koji su doveli da ovakav ishod presude bude - kazao je Šćepanović.
- Imajući u vidu sve dokaze u postupku, a u odnosu na sve optužene, navode odbrane optuženih, sud nalazi da se krivično pravna odgovornost u odnosu na sve optužene za predmetno krivično djelo nije mogla na jasan i pouzdan način utvrditi. I pored velikog napora suda, sve je ostalo u pojedinim segmentima na nivou sumnje, odnosno indicija, a u pojedinim segmentima i bez indicija da su optuženi učinili krivično djelo, što bi u ovom slučaju možda moglo biti dovoljno za vođenje policijsko tužilačke istrage, ali ne i da se optuženi oglase krivim – pojasnio je sudija Radovanović. Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namijenjen za isplatu penzija, pri čemu je Mrdak lišen života. Državljanin Bosne i Hercegovine Nemanja Miljković uhapšen je na izlazu iz spuškog istražnog zatvora po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisala Slovenija kako bi prisustvovao postupku u toj državi koji se protiv njega vodi zbog oružane pljačke. Kako je saopšteno iz policije nakon pljačke, više maskiranih počinalaca uz prijetnje oružjem od radnika obezbjeđenja je ukralo 423.000 eura. A. RAIČKOVIĆ
CETINJE: Po prijavi Iva Drecuna formiran predmet protiv njegovog sugrađanina Steva Kape
Drecun: Stoka Steva Kape bez nadzora se kreće po privatnim imanjima, putevima... Ugrožava saobraćaj, bezbjednost moje porodice, mještana, šeta po groblju. Prošle godine njegov bik je izazvao sudar na magistralnom putu Cetinje – Budva
Ka Pa: Sva šteta koju sam pričinio Drecunu ne iznosi pet eura. Tačno je da su goveda ušla na groblje, ali to je i moje groblje. Goveda su tamo ušla zbog žirova. Drecunu smeta što nije dobio mehanizaciju preko fondova
uZBH: Brojni mještani opština Cetinje i Budva obraćali su se za pomoć povodom štete, ali i opasnosti koje im pričinjavaju lutajuće životinje u vlasništvu Kape. Kad je saradnja lokalne samouprave dobra, ovakav problem se lakše rješava
CETINJE – Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju je 13. februara formiralo predmet povodom informacija koje je dostavila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a koje se, piše u obrazloženju, odnose na ,,nebrigu, mučenje i neadekvatno obezbjeđenje staništa za životinje na gazdinstvu Steva Kape u selu Ugnji kod Cetinja“.
Takva reakcija je uslijedila nakon što je na problem ukazao Ivo Drecun, sa Obzovice kod Cetinja. On je prijavom aktuelizovao višegodišnji problem lutajuće stoke, odnosno stoke njegovog kuma Steva Kape koja se kreće bez nadzora na njegovom imanju i javnim površinama.
Dodatni problem u ovom slučaju jeste to što je sa svake adrese kojoj se obratio dobio odgovor – da nije u njihovoj nadležnosti, ili makar ne is-
ključivoj. U to se uvjerila novinarka Pobjede pripremajući ovu priču.
Ivo Drecun kaže da je više puta prijavljivao Odjeljenju bezbjednosti na Cetinju da mu stoka, koja je vlasništvo Steva Kape, pričinjava materijalnu štetu na imanju, te da ugrožava njegovu i bezbjednost njegove porodice. Nedavno se, ne prvi put, obratio za pomoć medijima. Novinarki Pobjede je dostavio fotografije i video-snimke na kojima se vidi da goveda koja su, kaže, vlasništvo Kape slobodno šetaju magistralnim putem prema Budvi, po njegovom imanju, ali i po mjesnom groblju na Vrelima Uganjskim.
sampas
Stevo Kapa ne spori da je njegova stoka povremeno u sampasu (pasu bez nadzora čobanina), kao i da su goveda koja su u njegovom vlasništvu ulazila na mjesno groblje. – Sva šteta koju sam pričinio Drecunu ne iznosi pet eura.
Tačno je da su goveda ušla na groblje, ali to je i moje groblje. Goveda su tamo ušla zbog žirova – kazao je Kapa. On tvrdi da iza priče o lutajućoj stoci krije nešto drugo, odnosno da mu Drecun, koji mu je kum, zavidi jer nije uspio da dobije mehanizaciju preko fondova, ali da je to uspio uraditi preko veze s državnim se-
kretarom u Ministarstvu poljoprivrede. Razjašnjenje ovog pitanja pokušali smo da dobijemo i od glavnog veterinarskog inspektora Čeda Ziramova, koji nam je samo kratko kazao da je za sve „nadležna Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove“.
Iz Uprave su odgovorili da ta
ustanova jeste nadležna za rješavanje problema, ali samo djelimično. – Nažalost, svjedoci smo da danas, kao i tokom ranijih godina pojedini držaoci životinja veoma nesavjesno i neodgovorno postupaju sa životinjama koje su u njihovom vlasništvu. Kod problema lutajućih životinja, a posebno proizvodnih životinja, kao što su lutajuća goveda, nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove postoje, ali su ograničene, ponajviše se tiču aspekta zaštite zdravlja i dobrobiti životinja kao i mjera sprovođenja obavezne zdravstvene zaštite životinja. Naglašavamo da propisivanje uslova i način držanja životinja (kako kućnih ljubimaca tako i proizvodnih životinja) na teritoriji jedne lokalne uprave mora biti propisana od te lokalne uprave (komunalni red), uvažavajući specifičnosti teritorije, naseljenih mjesta, životinja koje se drže, načina stočarenja – navode iz Uprave. Dodaju da je Uprava samoinicijativno ili u saradnji sa pojedinim lokalnim upravama, preduzimala i preduzima mjere kako bi se lutajuće životinje uklonile. Nažalost, osim rijetkih primjera gdje lokalne uprave prepoznaju i u skladu sa tim sprovode aktivnosti na obezbjeđivanju i kontroli načina držanja životinja, vrlo često neke lokalne
Kršenje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda
Ombudsman je, postupajući po primjedbama mještana budvanskih naselja Brajići, Bečići, Sveti Stefan, Reževići, Petrovac i Buljarica, zbog problema lutajućih goveda, u septembru 2022. godine konstatovao da je došlo do kršenja člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te upozorio Opštinu Budva, Komunalnu inspekciju i Komunalnu
policiju te opštine, Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede. – Potreba za kontrolom kretanja lutajućih životinja motivisana je zabrinutošću o javnoj bezbjednosti i javnom zdravlju. Sve veći broj lutajućih goveda predstavlja značajan problem za javno zdravlje i dobrobit ljudi i živo-
tinja. Opasnost koja prijeti građanima, stvarna je i ozbiljna, sa kojom sve institucije moraju sa dužnom pažnjom da se bave. Ovaj rizik krši njihova prava i slobode, u rasponu od sigurnosti, tjelesnog integriteta do zdravlja. Ignorisanje potrebe zajedničkog pristupa u rješavanju ovog pitanja i nerazumijevanje i nesagledavanje svih okolnosti konkretnog slučaja,
uprave ne izvršavaju mjere iz svoje nadležnosti. – Napominjemo da je tokom prethodnih nekoliko godina više desetina grla lutajuće stoke sa javnih površina u Crnoj Gori uhvaćeno i transportovano u objekat za držanje goveda, koji je određen kao karantinski, u krugu Uprave za izvršenje sankcija u Spužu. Veći broj goveda nije bio označen ušnim markicama (zakonska obaveza držaoca) te je nemoguće utvrditi vlasnika, ali se opravdano sumnja da pripadaju vlasniku Stevu Kapi – naveli su u odgovorima. „otimanje“
Stevo Kapa, sa druge strane, kaže da je njegovoj porodici više puta oduzimana stoka nasilnim putem, zbog čega su podnosili prijave u CB Budva i ODT Kotor, ali za to najčešće niko nije odgovarao. – Kradu nam stoku, truju, ubijaju, duže od 10 godina – tvrdi Kapa. Priznaje da se ipak ,,ponekad desi da naprave štetu“. Ivo Drecun podsjeća da se desila saobraćajna nezgodu na magistralnom putu Cetinje –Budva u oktobru prošle godine, te da je za to kriva baš stoka, koja je vlasništvo Kape. – Auto, u kojem je bila jedna porodica, udario je u bika koji je izletio na magistralu. Na sreću, niko od osoba u autu nije stradao – podsjeća on. Slučaj je prijavljen policiji. Kapa taj događaj, pak, vidi drugačije.
– N eko je bika namjerno istjerao na magistralu, kako bi došlo do udesa sa težim
kao i odsustvo zajedničkog djelovanja, što predstavlja njihovu zakonsku obavezu, može imati za posljedicu vođenje postupaka i utvrđivanje odgovornosti države ne samo na nacionalnom nivou, već i pred Evropskim sudom za ljudska prava, u kom pravcu je Sud već utvrđivao povrede pozitivne obaveze države da garantuje i zaštiti pravo podnosilaca predstavki na poštovanje njihovog tjelesnog i psihičkog integriteta zbog neadekvatnog rješavanja permanen-
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove kažu da, prema zakonima, vlasnik, odnosno držalac životinja, snosi primarnu odgovornost za svoje životinje, odnosno da je odgovoran za život, zdravlje i dobrobit životinja koje drži. – Dužan je, takođe, da prema životinji postupa sa pažnjom dobrog domaćina i da životinji obezbijedi životne uslove koji odgovaraju njenoj vrsti, rasi, polu, starosti kao i fizičkim, biološkim i proizvodnim specifičnostima, osobinama u ponašanju, odnosno zdravstvenom stanju životinje kao i da obezbijedi zdravstvenu zaštitu svojih životinja. Takođe, dužan je da spriječi životinju da ugrozi život, bezbjednost ili imovinu drugog lica, odnosno život i bezbjednost druge životinje, u skladu sa propisima. Kontrola gazdinstva i postupak utvrđivanja propisanih uslova zaštite dobrobiti životinja, biosigurnosnih mjera, identifikacije i registracije životinja i obavezne zdravstvene zaštite životinja na gazdinstvu gospodina Kape je u toku – kazali su Pobjedi iz Uprave.
Možemo da reagujemo samo kada se grla nađu na javnim površinama. Kako je riječ o seoskom području, tamo skoro i da nema javnih površina, osim nešto lokalnih puteva – kazao je načelnik Komunalne policije Cetinje Marko Andrić
posljedicama – kaže Kapa. Iz Uprave za bezbjednost hrane saglasni su da je lutajuća stoka prijetnja za bezbjednost kako u saobraćaju, tako i kada je riječ o imovini ljudi. – Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ulaže velike napore i znatna finansijska sredstva koja se opredjeljuju iz budžeta Crne Gore, sredstava Evropske unije i drugih donatora, kako bi se obezbijedila zadovoljavajuća epizootiloš-
tnog problema lutajućih životinja kao što je to urađeno u slučaju Georgel and Georgeta Stoicescu protiv Rumunije – piše u rješenju ombudsmana. Istovremeno, Zaštitnik ukazuje na to da su Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ignorisali njegov zahtjev za dostavljanje izjašnjenja o slučaju lutajuće stoke, a što je trebalo da urade u roku od mjesec.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove o tvrdnjama da se zarazna bolest ,,vratila“ na crnogorske farme
Na farmi u Nikšiću, na kojoj je prošle godine registrovana kju groznica, dvije ovce su serološki pozitivne. Čekamo rezultate za ostalih 45. Nijesmo dobili prijavu novih slučajeva kju groznice na farmama goveda. Moguće da je došlo do promjene zdravstvenog stanja životinja koje su oboljele prošle godine, ili da se proširila ukoliko farmer nije poštovao naredbu stručnog tima – kaže Vladimir Đaković
ka situacija odnosno zadovoljavajući zdravstveni status životinja, posebno u pogledu bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude kao i unaprijedila zaštita dobrobiti životinja. Nadležnosti za rješavanje ovog problema su takođe u rukama lokalnih samouprava koje su, između ostalog, dužne bilo izgradnjom ili ugovorom da imaju obezbijeđen stalni ili privremeni smještaj za ove životinje ili da ugovorom sa trećim licem imaju definisan ovakav prostor. Za sada samo opština Ulcinj ima ovakav objekat. Tamo gdje je saradnja lokalne samouprave dobra, ovakav problem se lakše i rješava. Uglavnom, za rješavanje ovog problema prepliću se nadležnosti više institucija po više važećih zakonskih propisa –navode iz UZBH. Dodaju i da gazdinstvo Kape nije upisano u registre koje uspostavlja i vodi Uprava. Kako su nam kazali, konkretno Drecun, kao i brojni mještani opština Cetinje i Budva obraćali su se za pomoć povodom štete, ali i opasnosti koje im pričinjavaju lutajuće životinje u vlasništvu Kape. – Kao rezultat toga veterinarski inspektori pokrenuli su više upravnih postupaka protiv Kape, koji su u toku. Takođe, u više navrata upoznavali smo nadležne službe lokalnih uprava na neophodnost postupanja, u skladu sa propisima – kazali su iz Uprave. Međutim, načelnik Komunalne policije Cetinje Marko Andrić kaže da je njihova nadležnost ograničena samo na javne površine. – Možemo da reagujemo samo kada se ta grla nađu na javnim površinama. Kako je riječ o seoskom području, tamo skoro i da nema javnih površina, osim nešto lokalnih puteva – kazao je Marko Andrić. Jelena ĐUKaNOViĆ-PeTrOViĆ
PODGORICA – Nema novih slučajeva kju groznice u Crnoj Gori. Na jednoj farmi u Nikšiću dvije ovce imaju pozitivan serološki nalaz (antitijela), dok je PCR test negativan, odnosno uzorci mlijeka, izlučevina i analiza tkiva pokazali su da infekcija ne postoji. Uzeti su juče uzorci od ostalih 45 ovaca, rezultate ćemo dobiti za četiri, pet dana – saopštio je Pobjedi direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
On objašnjava da je riječ o farmi na kojoj je ta bolest evidentirana u januaru prošle godine. Za razliku od goveda kad kojih serološki pozitivna grla ne
moraju biti eutanazirana, kod ovaca se oboljele životinje –uspavaju.
Pobjedi se juče obratio farmer iz Nikšića, koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi da se na gazdinstvima u toj opštini pojavila kju groznica. Prema njegovim riječima, dva oboljela grla su na farmi koja je lani imala problem sa tom zaraznom bolešću, a dva na novoj farmi. Tvrdi i da je jedna životinja eutanazirana te da taj postupak čeka još dvije. Vladimir Đaković to demantuje.
– Nema novih slučajeva oboljelih životinja. Moguće da je riječ o životinjama koje su oboljele u prošlogodišnjem
talasu pa im se zdravstveno stanje promijenilo. Moguće je i da farmeri nijesu pratili uputstva koja su dali stručnjaci (pravilno upravljanje životinjskim objektima, dezinfekciju kontaminiranih prostora, izolaciju oboljelih životinja) te da je bolest opstala i proširila se na zdrave životinje. U svakom slučaju, Uprava nema informacije o novim slučajevima oboljelih goveda –kaže Đaković. On naglašava da ni građani ni farmeri nemaju razloga za brigu jer Uprava na čijem je čelu u kontinuitetu prati zdravstveno stanje stočnog fonda ne samo kada je kju groznica u pitanju već sve ostale bolesti.
– Nije kju groznica jedina bolest životinja iako farmeri čim se pojavi neki simptom sumnjaju na nju. Podsjećam farmere, dijagnoza kju groznice se postavlja na osnovu simptoma i laboratorijskih testova, koji detektuju antitijela protiv Coxiella burnetii. Zato svaki slučaj obolijevanja, odnosno postojanja sumnje na bolest mogu prijaviti veterinarskoj ambulanti koja će uzeti uzorke, analizirati ih, a nakon dobijanja rezultata znaće kako dalje da postupaju – kaže Đaković. Kju groznica je zarazna bolest mnogih životinjskih vr-
sta. Spada u grupu zoonoza, odnosno bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude. Veterinari kažu da je prisutna na svim kontinentima i endemična je u gotovo svim predjelima u kojima postoje životinje - rezervoari uzročnika. Iako je prisutna u skoro svim zemljama Evrope, ne postoje propisani standardi za kontrolu ove bolesti. Države, u zavisnosti od pojave bolesti, stepena opasnosti i procjene rizika, pojedinačno preduzimaju različite mjere za kontrolu i suzbijanje te bolesti.
NareDBa
Prethodnih godina bolest se pojavljivala na farmama u Crnoj Gori. Prošle godine je zabilježen veći broj slučajeva na više farmi sa teritorija opština Danilovgrad i Nikšić. Nakon toga formiran je stručni tim koji je izradio Naredbu za sprečavanje pojave, otkrivanje i suzbijanje zarazne bolesti kju groznice kod goveda. Eutanazirano je oko 230 goveda oboljelih od kju groznice. Šteta nastala od te bolesti je procijenjena na oko pola miliona eura. Đaković kaže da će Vlada nastaviti praksu nadoknade štete gazdinstvima. – Kao i nakon prošlogodišnjeg ,,talasa“ kju groznice kada je farmerima nadoknađena šteta koju su pretrpjeli na stočnom fondu, to ćemo uraditi i sada ukoliko usljed bolesti životinje budu uspavane –kaže Đaković. Bolest je lani registrovana i kod nekoliko osoba, uglavnom veterinara koje su bili u kontaktu sa oboljelim životinjama
D. ŠaKOViĆ
Realizacija projekta ,,Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda u primorskom regionu“ kasni, KfW banka produžila rok za korišćenje preostalih 38,68 miliona Kašnjenje će državu
sredstva od 64,8 miliona eura. Ukupan procenat iskorišćenosti sredstava iz faza V i V-2 iznosi svega 39,1 odsto, što ukazuje na ozbiljna kašnjenja u realizaciji – navedeno je u informaciji.
PODGORICA – Njemačka razvojna banka (KfW) dala je saglasnost za produženje roka raspoloživosti kreditnih sredstava u iznosu od 38,68 miliona eura do 30. decembra 2027. godine, za projekat ,,Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda u primorskom regionu faza V i V-2“ – saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Vlade.
Produženje roka državu će koštati 1,39 miliona eura. – Naknada je iznosila 2,08 miliona eura. Međutim, uvažavajući značaj projekta i
izuzetno dobru saradnju sa Crnom Gorom, KfW banka je u ovom slučaju predložila da pokrije 50 odsto troškova naknade. Važno je naglasiti da je Ministarstvo finansija tokom 2024.godine dogovorilo sa opštinama Kotor, Tivat i Ulcinj da snose troškove koje država ima po osnovu produžetka roka, srazmjerno njihovom učešću u ukupnim raspoloživim sredstvima – navedeno je u informaciji.
Vlada u obrazloženju navodi da je ,,Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda u primorskom regionu faza V i V-2“ jedan od ključnih in-
frastrukturnih projekata koji se od 2003. godine realizuje u saradnji Vlade, Njemačke razvojne banke i primorskih opština Herceg Novi, Kotor, Bar, Ulcinj i Tivat. – Cilj ovog projekta je unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u ovim opštinama, kako bi se osigurala efikasnija usluga vodosnabdijevanja, kvalitetnija ekološka zaštita i održivost turističkih kapaciteta. Projekat se realizuje u više faza finansiranih kroz kreditne aranžmane sa KfW bankom, a trenutno aktivne faze, faza V i faza V komponenta 2 (faza V-2), obuhvataju ukupna
Sredstva su prvobitno trebala biti povučena do 30. decembra 2020.godine. Naknadno je rok produžen do 30.decembra 2024. godine uz obavezu plaćanja naknade banci. Pored administrativnih prepreka i sporog napretka na terenu projekat se, objašnjeno je, suočava sa povećanim troškovima uzrokovanim inflacijom i promjenama cijena na globalnom tržištu građevinskih materijala. Takođe, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i usklađivanje dokumentacije dodatno komplikuju situaciju, produžavajući rokove i stvarajući potrebu za dodatnim finansijskim sredstvima. D.Š.
PODGORICA – Petodnevni kurs podvodne arheologije i digitalizacije podvodne kulturne baštine, namijenjen pojedincima iz Crne Gore i Albanije, biće održan u Ulcinju od 7. do 11. aprila. Prijave je moguće podnijeti do 10. marta na imejl-adresu darkok@ucg.ac.me
Obuka je otvorena za pojedince sa iskustvom u arheologiji, kulturnoj baštini, ronjenju ili srodnim disciplinama. Pri odabiru učesnika prednost će imati kandidati koji pokažu potencijal za primjenu stečenih znanja u okviru svojih institucija, istraživačkih inicijativa ili profesionalnog rada. Ov aj kurs, koji organizuje Centar za arheologiju Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije u
saradnji sa Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru, a pod pokroviteljstvom Uneska i Unesko Unitwin mreže za podvodnu arheologiju, pruža jedinstvenu priliku za sticanje praktičnih i teorijskih znanja ključnih za očuvanje i proučavanje podvodne kulturne baštine. Program kombinuje teorijske sesije sa praktičnim vježbama. Učesnici će biti upoznati sa osnovama podvodne arheologije i upravljanja kulturnom baštinom, uz vođstvo eminentnih stručnjaka u ovoj oblasti. Kroz praktične vježbe, savladaće metode digitalne dokumentacije, fotogrametriju i primijeniti stečena znanja u kontrolisanim ronilačkim vježbama. Kurs je na engleskom jeziku. An. R.
Promocija knjige Petra Lekića
PODGORICA - Knjiga istoričara Petra Lekića „Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti“ biće predstavljena danas u 12 sati, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
Riječ je o knjizi koja objedinjuje 12 radova u kojima autor interdisciplinarnim pristupom osvjetljava brojne fenomene crnogorske istorije, s posebnim akcentom na srednjovjekovne istorijske procese i pojave. O knjizi će govoriti Aleksandar Radoman, Vukota Vukotić, Jakov Marković i autor. R. K.
,,Omaž
PODGORICA – Za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora Uprava za zaštitu kulturnih dobara od 2020. do 2025. godine donijela je više od 3.500 konzervatorskih uslova i mišljenja za izgradnju, a urađeno je i oko 100 HIA studija (pojedinačna procjena uticaja na baštinu). To je saopšteno u Pomorskom muzeju u Kotoru, na sastanku predstavnika Savjetodavne misije Uneska i crnogorskih organa i institucija koji se bave očuvanjem područja koje je od 1979. godine pod zaštitom ove svjetske organizacije.
Podatak o tolikom broju postupanja u kontekstu izgradnje u kotorskom području, kako saznaje Pobjeda, zatekao je Savjetodavnu misiju koju čine predstavnici Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a – Siniša Šešum i Federika Pompejano. Posebno su bili iznenađeni juče, kada su efekte tih postupanja (čitaj: izgradnje) mogli da posmatraju sa broda, obilazeći „krizna“ područja Boke kotorske.
Sastanak, koji je Pobjeda najavila u opširnom članku u nedjelju, 23. februara, počeo je prekjuče bez zvanične najave iz Ministarstva kulture i medija i bez prisustva novinara. Tek u kasnim večernjim satima, nakon završenog prvog dana Savjetodavne misije koja će trajati još danas u Kotoru, od Ministarstva kulture i medija stiglo je saopštenje prepuno opštih mjesta, opravdavanja i stidljivog ukazivanja na višegodišnje propuste, nepostupanja i nerad institucija, organa i tijela koja su zadužena za zaštitu i očuvanje kotorskog područja.
OZBILJNI IZAZOVI
Savjetodavna misija Uneska počela u Kotoru bez zvanične kulture i medija izvještava umjesto novinara
Svjesni smo da se Kotor, kao i mnoga druga mjesta svjetske baštine, suočava sa ozbiljnim izazovima – prekomjernom gradnjom, pritiscima investitora i potrebom za očuvanjem autentičnosti istorijskog pejzaža. Upravo zato smo pozvali Unesko misiju da nam svojim znanjem, iskustvom i preporukama pomogne u pronalaženju najboljih rješenja – kazala je ministarka Tamara Vujović
htjeva Uneska, ministarka je opravdala pandemijom korona virusa. Upravo je virus, prema njenom tumačenju, doprinio „nesigurnosti i kašnjenju u ispunjavanju međunarodnih obaveza“. No, ako je to tačno, onda bi značilo da Crna Gora kovid krizu proživljava više od 15 godina, jer to je period tokom kojeg traju najveći problemi na relaciji Crna Gora – Unesko.
PODGORICA - Program pod nazivom ,,Omaž ženi Lješanske nahije“ biće održan večeras u 18 sati u restoranu ,,Odiva“ u selu Briđe. O značaju posebnosti žena Lješanske nahije govoriće: mr Nela Savković-Vukčević, dr Slavko Burzanović, Cvetko Vukčević i Vera Bojanić. Moderatorka večeri biće Zoja Bojanić-Lalović. Umjetnički dio večeri obogatiće umjetnice Dušanka Belada i Jovana Brnović. Program organizuje Udruženje ,,Lješanska luča“.
Jubilej postavke Diseldorf – Tivat Dvije decenije od slikarske kolekcije
PODGORICA – Svečano obilježavanje jubileja – 20 godina od donacije umjetničke kolekcije Diseldorf – Tivat (2004–2024), biće održano večeras, u 19 sati, u JU Muzej i galerija Tivat. Govoriće direktorica ove mu-
A. Đ.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovila je da je „očuvanje kulturne baštine jedan od ključnih prioriteta Crne Gore“. - Svjesni smo da se Kotor, kao i mnoga druga mjesta svjetske baštine, suočava sa ozbiljnim izazovima – prekomjernom gradnjom, pritiscima investitora i potrebom za očuvanjem autentičnosti istorijskog pejzaža. Upravo zato smo pozvali Unesko misiju da nam svojim znanjem, iskustvom i preporukama pomogne u pronalaženju najboljih rješenja - poručila je Vujović. Višegodišnji nerad, nepostupanja, te kašnjenje Crne Gore u ispunjavanju brojnih za-
- Ipak, kao i svi drugi, suočeni s izazovima, nastojimo da se oporavimo i nastavimo rad u skladu s međunarodnim standardima i praksama. Od novembra 2023. godine formirana je nova Nacionalna komisija za Unesko, radilo se na jačanju kadrovskih kapaciteta, u skladu sa zadatim rokovima dostavljani izvještaji o stanju zaštićenih područja koja
se nalaze na Unesko listi - rekla je Vujović. Nije ministarka, međutim, saopštila da je ta „nova Nacionalna komisija za Unesko“ održala samo jedan sastanak, a od rekonstrukcije Vlade Crne Gore, u julu prošle godine, uopšte ne funkcioniše, jer je čine i ministri iz Vlade, pa zbog njihove promjene Ministarstvo za sve ovo vrijeme nije našlo način na Vladi uputi novi prijedlog za formiranje nove komisije. Nije se ministarka pred predstavnicima Uneska mnogo hvalila ni nefunkcionalnim Savjetom za upravljanjem područjem Kotora, koji se za osam mjeseci od osnivanja sastao samo dvaput, a tek ovih dana preko mejla počeo reviziju Plana upravljanja. - Upravljanje područjem Kotora zahtijeva strateške
dokumente koji omogućavaju razvoj i gradnju, ali istovremeno čuvaju jedinstvene karakteristike kulturnog pejzaža. Investitori moraju uskladiti svoje planove s dozvoljenim mjerama uticaja, svjesni da grade u prostoru od izuzetne vrijednosti. Boka Kotorska trebalo bi biti tretirana posebnim planskim dokumentom, slično nacionalnim parkovima, dok je država Crna Gora, kao potpisnica Unesko Konvencije, najodgovornija za njeno očuvanje. Ključna pitanja koja postavljamo odnose se na (ne) usklađenost strateških dokumenata – još nerevidovanog Menadžment plana, PUP-a Kotor i Studije zaštite kulturne baštine – kao i na rješavanje konfliktnih tačka. Takođe, postavljamo pitanje ku-
U Modernoj galeriji otvorena izložba radova Mirjane Marsenić-Vujović Udaljiti
PODGORICA – Izložba
zejske ustanove Danijela Đukić i Ivica Aranđus, tivatski slikar zaslužan za donaciju, dok će izložbu otvoriti ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten. Ceremoniju će obogatiti i prikazivanje dokumentarnog filma o kolekciji. A. Đ.
radova Mirjane Marsenić-Vujović, pod nazivom ,,Zvuk tišine“, otvorena je u Modernoj galeriji. Okosnica njene umjetničke poetike je priroda u svoj svojoj nježnosti, bogatstvu i čulnosti. Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Iva Vu-
kotić kazala je da različite k ombinacije boja dominiraju na platnima, stvarajući pomalo apstraktnu predstavu pejzaža koji djeluju kao da prodiru u dubinu i probijaju podlogu. - One određuju suštinu slike i njihovo vješto kombinovanje odvlači pažnju od konkretnih
oblika koji nijesu prioritetni elementi. U velikim formatima koji uvode posmatrača u nježnu, romantičnu estetiku, koja neodoljivo podsjeća na početke impresionizma, leži izuzetno snažan otpor prema industrijalizaciji i nasilnom preoblikovanju prirodnih bogatstava - istakla je Vukotić.
Prema njenim riječima, umjetnica, po sopstvenom priznanju, crpi inspiraciju iz organskih struktura i oblika, pokušavajući da prenese što vjerodostojnije forme i napravi paralelu između otisaka prirode i ljudske ruke, služeći se različitim medijima. Vukotić je naglasila da sam naziv izložbe ,,Zvuk tišine“ alu-
zvanične najave, a Ministarstvo
mulativnog uticaja izgradnje na ovaj prostor i smještaja velikih privrednih i turističkih objekata u zonama zaštitenavela je ministarka Vujović.
USKLAĐENOST
Prema dostavljenom saopštenju Ministarstva, Siniša Šešum je kazao da „planska dokumentacija mora biti usklađena s Planom upravljanja kako bi se smanjila potreba za HIA analizama“. On je dodao da je u Crnoj Gori u jednom trenutku postojala neskladnost između prostorno-planske dokumentacije i Plana upravljanja, što se, kako je rekao, ne smije dešavati. - PUP mora biti integralni dio Plana upravljanja, jer bi to smanjilo broj potreba za slanjem HIA analiza Uneskuobjasnio je Šešum.
Šešum: Unesko ne zaustavlja razvoj, već insistira na zaštiti vrijednosti
Siniša Šešum, šef
Antene u Sarajevu, Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, osvrnuo se i na odluku o moratorijumu na gradnju u Kotoru, iz 2017. godine, ističući da je bila nepopularna, posebno među lokalnim stanovništvom, jer je blokirala značajan dio prihoda od građevinskih taksi. Ipak, kako je naglasio, takva mjera bila je neophodna kako bi se osigurala zaštita prostora. - Unesko ne zaustavlja razvoj. On samo insistira na zaštiti jedinstvenih univerzalnih vrijednosti, ali odgovornost za njihovu zaštitu nije na Unesku, već na institucijama - od lokalne zajednice do ministarstava - zaključio je Šešum.
A HIA studije, podsjetimo, odnedavno su postale „kamen spoticanja“ u odnosima Crne Gore i Uneska, jer nam je direktor Centra za svjetsku baštinu Lazare Elundu Asom u novembru prošle godine saopštio da je Kotor apsolutni svjetski rekorder po broju obrađenih HIA studija, te da to počinje dramatično da opterećuje kapacitete Uneska. Prisutnima se u ime Opštine Kotor obratila Marina Bjelja, glavna administratorka Opštine. Ona je ukazala na probleme sa kojima se lokalna uprava suočava i istakla punu posvećenost Opštine očuvanju kulturnih i prirodnih vrijednosti područja Kotora. Sudeći prema saopštenju Ministarstva, nije Bjelja pomenula da je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić prošle godine u više navrata angažovao bagere i protivzakonito, dakle bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara, prekopavao Carine, jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori, nastojeći da na tom prostoru, uoči lokalnih izbora, izgradi sportske terene?! Predstavnike Uneska, Ministarstva kulture i UZKD, kako saznaje Pobjeda, primio je juče i premijer Milojko Spajić. Izvori Pobjede iz Ministarstva i Opštine Kotor tvrde da je Spajić ponovio odlučnost države da učini sve kako bi se zaštitile vrijednosti područja Kotora. Savjetodavna misija Uneska biće završena danas, a izvještaj misije biće dostavljen Crnoj Gori za otprilike dva mjeseca. Iz Ministarstva očekuju da će dobiti mišljenje i preporuke za rješavanje izazova i dilema. J. NIKITOVIĆ
dira na potrebu da se udaljimo iz užurbanosti svakodnevnog života i pronađemo ličnu oa-
zu mira u najčistijem i najpristupačnijem mogućem obliku - prirodi. A. Đ.
PODGORICA - Džin Hekman, dvostruki dobitnik Oskara za filmove „Francuska veza“ i „Neoprostivo“, i njegova supruga, klasična pijanistkinja Betsi Arakava, pronađeni su mrtvi u srijedu popodne u svom domu u Santa Feu, Novi Meksiko.
Policija je, prema izvještajima svjetskih medija, ovaj slučaj proglasila „sumnjivim“. Vlasti su prvobitno saopštile da nema neposrednih indikacija o nasilnoj smrti, ali uzrok smrti nije bio naveden. Međutim, nešto kasnije policija je saopštila da su njihove
smrti „dovoljno sumnjive da zahtijevaju temeljnu istragu i pretragu“. - Prijavitelj je pronašao ulazna vrata kuće otključana i otvorena, zamjenici šerifa su primijetili zdravog psa kako slobodno trči po imanju, još jednog zdravog psa u blizini preminule žene, dok je treći pas pronađen mrtav na udaljenosti od 10-15 stopa od nje, u plakaru kupatila. Takođe, primijećeno je da je grijalica pomjerena, bočica sa tabletama otvorena, a pilule razbacane pored preminule žene, dok se tijelo preminulog muškarca nalazilo u odvojenoj prostoriji kuće,
a nijesu pronađeni očigledni znaci curenja gasa – navela je policija. Hekman je imao 95 godina, dok je njegova supruga Arakava imala 63. Smatran jednim od velikih filmskih izvođača druge polovine 20. vijeka, visoki i simpatični Džin Hekman posjedovao je prijatnu gracioznost, ležeran humor i iznenađujuće širok glumački raspon, što ga je činilo podjednako uvjerljivim i u ulogama ljudi iz niže klase i moćnih izvršnih direktora. Zaista, 1997. godine igrao je predsjednika Sjedinjenih Američkih Država – doduše, ubilački nastrojenog – u filmu „Apsolutna moć“, dok je u svom posljednjem filmskom ostvarenju, „Dobrodošli u Musport“, tumačio bivšeg predsjednika. Kao i veliki filmski karakteri ranije ere, poput Džejmsa Kejnija i Hamfrija Bogarta, Džin Hekman nadmašio je bilo kakva ograničenja zahvaljujući samoj snazi svoje prisutnosti, postavši jednako prepoznatljiv i cijenjen kao neki od svojih bolje plaćenih savremenika, poput Roberta de Nira, Al Paćina i Dastina Hofmana Nakon godina provedenih na pozorišnoj sceni i televiziji, Hekman je stekao slavu ulogom eksplozivnog stari-
Knjiga „Rasprave o Duklji i Dukljanima“ predstavljena u Podgorici
jeg brata Klajda Baroua u filmu „Boni i Klajd“ iz 1967. godine, koja mu je donijela prvu nominaciju za Oskara u kategoriji sporednog glumca. Ubrzo nakon toga, napravio je potpuni zaokret glumeći povučenog sina Melvina Daglasa u filmu „Nikada nisam pjevao svom ocu“, što mu je donijelo i drugu nominaciju za Oskara. Međutim, njegova uloga Džimija „Popaja“ Dojla, neustrašivog policajca u filmu „Francuska veza“, koji je osvojio Oskara za najbolji film, definisala ga je i usmjerila njegovu karijeru ka statusu jednog od velikih američkih filmskih glumaca. Njegova izvedba u ovom trileru iz 1971. godine donijela mu je Oskara za najboljeg glumca. U godinama koje su uslijedile, Hekman se pojavio u nizu filmova koji su loše prošli kod kritike i publike – od „March or Die“ do „Banning“ i „Bat 21“ – što bi za većinu glumaca značilo kraj karijere. Takođe, navodno je odbio uloge u filmovima „Obični ljudi“, „Apokalipsa danas“ (ulogu Roberta Duvala), „Mreža“ i „Let iznad kukavičjeg gnijezda“. Međutim, Hekman je uvijek imao skriveni adut u rukavu, kao što su filmovi „Francuska veza II“, „Firma“ i čak „Pustolovina Posejdon“. R. K.
PODGORICA – U ovoj su publikaciji, između ostalog, demistifikovane nacional-romantičarske koncepcije o karakteru Duklje i Dukljana kao državi primorskih Srba ili Crvenih Hrvata, uključujući i one koji propagiraju nenaučna stanovišta da Albancima pripada ekskluzivna istorijska sukcesija nad zaostavštinom ilirskog naroda – kazao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović na promociji knjige „Rasprave o Duklji i Dukljanima“ istoričara Dragutina Papovića. Papović je, kako je rekao Jovović, već u naslovu knjige otvorio raspravu suprotstavljajući se sveprisutnom trendu mimikrije u našem javnom diskursu, kojim se navodno ne žele, kako se to kolokvijalno kaže, izazivati dalje podjele u narodu otvaranjem identitetskih pitanja, a zapravo se žele zadržati stereotipi i stare zablude koje rapidno vode regresiji istorijske nauke u Crnoj Gori. Dodao je da autor u ovoj knjizi ,,delegitimiše pseudoistorij-
ske narative o Duklji, ukazujući na njenu autentičnost koja je proizašla iz bića posebnog naroda koji je stvorio dukljansku državnu i duhovnu tradiciju“. Papović je istakao da se u tradicionalnoj istoriografiji nastojalo da se učvrsti i betonira ova oblast, u smislu da se tu više nema što preispitivati, te da se ova knjiga ,,ne uklapa u koncepcije kojima se pokušava prisvajanje nasljeđa dukljanske države“.
- To prisvajanje ne ide, jer vidi se da je vještačko. To su bili motivi za pisanje ove knjige,
odnosno, ovih radova – objasnio je Papović. Istoričar i profesor dr Adnan Prekić je kazao da je važno što knjiga „Rasprave o Duklji i Dukljanima“ problematizuje etničko porijeklo Dukljana koje je u prethodnom periodu bilo predmet manipulacije.
- Bez bilo kakvog kritičkog odnosa Dukljani su, po pravilu, obilježavani kao Srbi i kao predstavnici srpskog naroda – rekao je Prekić. Istoričarka umjetnosti mr Tatjana Koprivica istakla je da se, posebno posljednjih godi-
na, u okviru predmeta ,,Istorija umjetnosti Crne Gore“ koji drži na FLU na Cetinju, termini Duklja i dukljanstvo doživljavaju pežorativno.
- Dobijamo studentkinje i studente koji miješaju grad, državu i apsolutno dolaze jako slabo potkovani. Čini mi se da je upravo ovaj kontinuitet koji nam kolega Papović predstavlja od grada Dokleje kroz razvitak države Duklje jako važan i da će nam svima biti koristan u novom nastavnom procesu – kazala je Koprivica. An. R.
Pripreme za Crnogorsku nedjelju mode privode se kraju, poznata imena modnih kreatora
PODGORICA - Pripreme za 36. ,,Blank Crnogorsku nedjelju mode“ koja će se održati od 7. do 10. aprila na tri lokacije, privode se kraju, kazao je za Pobjedu organizator ove manifestacije Srđan Lubarda.
Ove godine je glavna zvijezda gost iz Italije, modni dizajner Mikele Miljoniko, koji će našoj publici donijeti dašak visoke mode.
- Pregovori su završeni uspješno i ove godine naše proljećno izdanje biće pravi raj za modne sladokusce, pistom će šetati modeli koji će predstaviti kreacije visoke mode, dizajnera Mikele Miljoniko. Ovaj italijanski kreator, između ostalih, dizajnira odjeću princezi
Modnu manifestaciju otvoriće jedna od naših najboljih modnih kreatorki Marina Banović sa najnovijom kolekcijom. Na događaju će se predstaviti brendovi ,,Montana“, ,,XYZ“ , ,,Alma Ras“, zatim kreatori Sanela Đoković, Natalija Orbanova, Anđela Šutaković, Dijana Ćuković i još se čeka potvrda od poznate srpske kreatorke Irene Grahovac - kazao je organizator Srđan Lubarda
od Lihtenštajna, koja je vjerna njegovom ukusu kada je moda u pitanju - kazao je na početku razgovora Lubarda. Dodaje da će svečano otvaranje manifestacije biti 7. aprila u Kapital plazi i osmišljeno je da bude veče cnogorskih dizajnera.
- Modnu manifestaciju otvoriće jedna od naših najboljih modnih kreatorki Marina Ba-
nović sa najnovijom kolekcijom. Na događaju će se predstaviti brendovi ,,Montana“, ,,XYZ“ , ,,Alma Ras“ zatim kreatori Sanela Đoković, Natalija Orbanova, Anđela Šutaković, Dijana Ćuković i još se čeka potvrda od poznate srpske kreatorke Irene Grahovac - kazao je Lubarda. Novina je, prema njegovim riječima, što će ove godine jed-
Novčane nagrade za tri najkreativnija rješenja novih
Srđan Lubarda kazao je da su nedavno startovali sa konkursom za nove mlade talente, koji su imali zadatak da osmisle kreaciju koja će biti inspirisana flašom Blank.
- Prva nagrada je 300, druga 200 i treća 100 eura. Prijavilo se 15 mladih dizajnera, a žiri u sastavu Boris Raonić, Marina Banović i Ana Vasiljević odabrao je tri prvoplasirana rada. Oni
Snima se novi film ,,Gospodari svemira“
LOS ANÐELES - Ako ste obožavaoci Hi-mena i „Gospodara svemira“, ovo će vas obradovati. Kompanija Amazon MGM Studios radi na novom filmu koji je zasnovan na Matelovoj franšizi istog imena. Film, koji nosi naziv ,,Gospodari svemira“, režira Trevis Najt, i to prema scenariju Krisa Batlera Glavne uloge tumače Nikolas Galicajn kao princ Adam, odnosno Hi-men, Kamila
Mendes kao Tila, Alison Bri kao Zla Lin, zla čarobnica i Skeletorova saveznica, Idris Elba kao Čovjek oružje, Morena Bakarin kao Čarobnica iz dvorca Sive lobanje, Johanes Haukur Johaneson kao Malkolm, odnosno Fisto i Džared Leto kao Skeletor. Objavljena je prva fotografija glavnog glumca, Nikolasa Galicajna, u ulozi Hi-mena. Premijera filma „Gospodari svemira“ u Sjedinjenim Američkim Državama trebalo bi da bude 5. juna 2026. godine.
pripremaju kreaciju koja će se pojaviti na reklamnom plakatu i imaće besplatno učešće na nedjelji mode. Uvijek sarađujemo sa mladim talentima i dajemo im prostor - kazao je Lubarda.
no veče biti rezervisano za dječju modu.
- Treće veče fešn vika biće rezervisano za Kids fešn vik, pa će se 9. aprila predstaviti dječji modni dizajneri sa kolekcijama za djecu. Imamo školu za djecu - Moj princ, Zvjezdice, Kids talents sa dizajnerima iz Ukrajine i imamo agenciju Kids modeling iz Budve - rekao je Lubarda.
On je naglasio da će ove godine scenografija biti po svjetskim standardima.
- Oktobarsko izdanje bilo je najuspješnije do sada, prepoznali su nas u regionu i Evropi kao jedan od najznačajnih modnih događaja, za šta smo dobili priznanje u junu. Nadamo se da će država konačno prepoznati značaj i da ćemo naići na podršku nadležnih institucija - zaključio je Srđan Lubarda. B. PRELEVIĆ
Reper Drejk neočekivano otkazao nastavak
NJUJORK - Kanadski reper Drejk, koji je već imao više rasprodatih koncerata u Pertu, Melburnu, Sidneju i Brizbejnu, trebalo je da nastavi svoju turneju s dodatnim datumima u Brizbejnu (4. marta), Sidneju (7. marta) i Ouklandu (15. i 16. marta).
Prema službenoj izjavi Live Nationa, razlog je „problem u rasporedu“. Međutim, samo nekoliko sati nakon posljednjeg nastupa u Brizbejnu 25. februara, 38-godišnjak je napustio zemlju privatnim avionom, što je izazvalo frustraciju i zbunjenost među fanovima koji su nestrpljivo iščekivali njegove buduće nastupe.
L ive Nation je uvjerio fanove da rade na pomicanju odgođenih datuma i da će povrat novca biti dostupan onima koji ne mogu doći na nove nastupe. - Iskreno se izvinjavamo zbog neugodnosti i cijenimo vaše strpljenje. Drejk i cijeli tim
su se nevjerovatno zabavili radeći na ovim nastupima i uzbuđeni su što će se uskoro vratiti - naveli su. Njegov iznenadni odlazak iz Australije naveo je mnoge fanove da se zapitaju za pravi razlog otkazivanja.
Naime, nakon nastupa u Brisbane Entertainment centru, Drejk je viđen u „The Tax Office“-u, popularnom noćnom klubu u Brisbaneu, gdje se zabavljao do ranih jutarnjih sati. Zatim je napustio teritoriju Australije u 6.40 ujutro, zaustavljajući se na Fidžiju i Havajima prije nego što se vratio u Toronto. To je podstaklo nagađanja da otkazivanje nije bilo zbog „sukoba rasporeda“, već zbog niske prodaje ulaznica i ličnih razloga.
Budžet Glavnog grada koji je usvojen u gradskom parlamentu i dalje izaziva oprečne reakcije
I nakon usvajanja budžeta Glavnog grada za 2025. godinu nastavljeno je iznošenje oprečnih stavova o strukturi gradske kase. Tako je juče, komentarišući usvajanje rekordnog budžeta koji je projektovan na 153 miliona eura, sekretar za finansijske poslove i analizu budžeta Balša Špadijer kazao da on obezbjeđuje širok dijapazon aktivnosti, ali i jasno opredjeljenje da se prema sredstvima i imovini Glavnog grada odnosi domaćinski i transparentno. S druge strane, NVO Udruženje podstanara ocijenilo je da budžet nije prepoznao 50.000 građana Podgorice koji su podstanari.
INVESTICIJE
Ukazujući da sopstvenim prihodima mogu obezbijediti sve tekuće obaveze – fiskalnu nezavisnost, stabilnost, neutralnost i bolju kontrolu finansijskih tokova, sekretar za finansije Balša Špadijer je konstatovao da to Glavnom gradu omogućava nezavisnost i uredno finansiranje svih tekućih obaveza. On je ukazao da je ove godine akcenat stavljen na kapitalne investicije, za koje je predviđeno 86 miliona eura, odnosno, 56 odsto ukupnog budžeta.
- To je značajno više nego prošle godine, a od toga se na lokalnu infrastrukturu odnosi 60 miliona eura, a za nabavku opreme 12 miliona eura. Kapitalna realizacija je samo dio budžeta. Tu su i druge aktivnosti koje ćemo da realizujemo: razvoj sporta, kulture, turističke infrastrukture itd. – naveo je sekretar za finansije. On je istakao da je najznačajniji projekat sistem za prečišćavanje otpadnih voda za koji će biti izdvojeno 17 miliona eura. – Mimo toga opredijelili smo šest miliona eura za asfaltiranje puteva, dva miliona za nabavku autobusa, za izgradnju šetališta na brdu Ljubović, za izgradnju zapadne obilaznice, za završetak Gradskog pozorišta, za ozelenjavanja, mnogo više parkova…. A što se tiče sportske infrastrukture, odlučni smo u namjeri da izgradimo istočnu tribinu sa podzemnom garažom, da se sanira krov SC „Morača“, te da se zamijeni travnata podloga stadiona pod Goricom – poručio je Špadijer
Budući da je Podgorica kandidovana za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, značajno veća sredstva opre-
Dok sekretar za finansije ocjenjuje da je obezbijeđen širok dijapazon aktivnosti, ali i pokazano jasno opredjeljenje da se prema sredstvima i imovini Glavnog grada odnosi domaćinski i transparentno, NVO Udruženje podstanara tvrdi da su zanemareni interesi trećine građana Podgorice
dijeljena su i za pomoć mladima, razvoj kulture i sporta, a Špadijer je podvukao da će budžet Glavnog grada biti adekvatna podrška i servis poljoprivrednicima, za što je ove godine opredijeljeno preko milion eura. - Glavni grad će raditi na transparentnosti i dostupnosti. Građani moraju da znaju gdje ide njihov novac. Mogu da podnesu zahtjev i dobiće sve odgovore na pitanja koja se tiču budžeta. Odrekli smo se prakse netransparentnosti –ocijenio je Špadijer, uz napomenu da interesovanje za učešće na javnoj raspravi nikad nije bilo veće, te da su predlozi građana i NVO sektora uvaženi i inkorporirani u budžet.
PODSTANARI
Komentar budžeta Glavnog grada i navode sekretara za finansijske poslove i analizu
budžeta Glavnog grada, NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj dom ocijenila je kao razočaranje, tvrdeći da Glavni grad nije uvažio nijedan predlog koji se odnosi na poboljšanje položaja podstanarskih porodica u Podgorici, te da je u ovogodišnjem budžetu podrška podstanarima čak i umanjena.
- Podgorica ima oko 50.000 podstanara, a za subvencionisanje podstanarskih porodica u budžetu za 2025. godinu izdvojeno je samo 150.000 eura – što je manje od 0,1 procenta ukupnog budžeta Glavnog grada! Istovremeno, za ugovore o djelu, kojima se često zapošljavaju partijski kadrovi, izdvojeno je 992.000 eura, a za službena putovanja 40.000 eura – ukazali su iz ove NVO.
Oni smatraju da od planiranih 86 miliona kapitalnih investici-
KIC pop hor već osam godina u misiji humanosti i muzike
KIC pop hor u subotu, 1. marta, obilježava svoj osmi rođendan, a to će učiniti poklanjajući koncert Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj. Prvi crnogorski pop hor, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević, uz popularne melodije iz bogatog pop i antifašističkog repertoara (Crna Goro kapljo vode, Zemljo moja, Grudi balkanske, Uhvati ritam, Pjevam danju, pjevam noću, Devojko mala, Bela, ćao, i dr.) izvešće i nekoliko, za ovu priliku pripremljenih, dječjih pjesama. Biće to i prvi koncert hora sa novom dirigenticom koja je uz prvi crnogorski pop hor od početka ove sezone. Menadžerka hora Snežana Burzan-Vuksanović zahvalila je direktorici JU Dječijeg doma „Mladost“ Mareli Savić, koja vodi jedinu ustano-
Sekretarijat za finansije i analizu budžeta Glavnog grada juče se obratio javnosti ,,sa željom da pojasni činjenice i ospori tvrdnje NVO Udruženje podstanara Crne Gore“. Oni tvrde da podrška podstanarima već postoji i da se povećava, potkrepljujući to brojkama. - Glavni grad je od 2022. do 2024. godine izdvojio 246.200 eura za podršku podstanarima. U 2024. godini, subvencije su odobrene za 134 osobe, a za ovu namjenu izdvojeno je 75.950 eura. Za 2025. godinu, predloženi budžet uključuje 150.000 eura, što je dvostruko veći iznos od realizovanog prošle godine. Dakle, ne radi se o smanjenju, već o povećanju sredstava – navode iz Sekretarijata.
Oni navode da su subvencije duplirane, podsjećajući da Odluka o pravima iz socijalne i dječje zaštite,
ja u infrastrukturu nema apsolutno nikakve koristi za podstanarske porodice, te konstatuju da one i dalje žive u nesigurnim uslovima, prepuštene volji stanodavaca i bez ikakve stvarne zaštite od institucija.
– Ako je interesovanje građana za budžet bilo nikad veće, kako kaže Špadijer, onda se postavlja pitanje – zašto podstanari nisu prepoznati? Da li se uopšte razmatralo koliko njih živi u nesigurnim stambenim uslo-
koja je prošla javnu raspravu, predviđa da subvencije za podstanare budu povećane sa 50 na 100 eura mjesečno za podstanarske porodice koje ispunjavaju kriterijume. Ukazuju i da se sredstva dodjeljuju svima koji ispunjavaju uslove, te da u 2024. godini nije bilo rang-liste jer su svi koji su ispunjavali uslove dobili subvencije, odnosno, da nijedan podstanar koji je ispunjavao uslove nije bio isključen iz programa podrške.
Iz Sekretarijata su ukazali da su prioritet ranjive kategorije stanovništva. - Ukoliko broj prijava bude veći od raspoloživog budžeta, subvencije će se dodjeljivati prema bodovanju koje favorizuje višečlane porodice bez prihoda, samohrane roditelje, osobe sa invaliditetom i domaćinstva u kojima žive osobe sa inva-
vima, koliko njih plaća previsoke kirije bez ikakve pravne zaštite, koliko ih je primorano da živi u stanovima bez ugovora, u stalnom strahu od izbacivanja – pitali su iz NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj dom. Naglašavajući da su i podstanarske porodice građani Podgorice, a da budžet treba da bude podrška svim građanima, zatražili su odgovore na sljedeće pitanja:
liditetom. To osigurava da pomoć dobiju oni kojima je najpotrebnija – navodi se u saopštenju.
Na kraju, naglašava se da se budžet ne troši na neosnovane troškove i ocjenjuje kako su netačni i populistički navodi o prekomjernom trošenju na partijska zapošljavanja i službena putovanja. - Sredstva se planiraju odgovorno i transparentno, a prioritet je podrška ranjivim kategorijama, uključujući podstanare. Glavni grad prepoznaje značaj rješavanja stambenih pitanja i kroz različite programe nastoji da poboljša uslove života svih građana. Pozivamo Udruženje podstanara da se umjesto širenja dezinformacija uključi u konstruktivnu raspravu i zajednički radimo na unapređenju podrške podstanarskim porodicama – poručuje se na kraju saopštenja Sekretarijata za finansije i analizu budžeta Glavnog grada.
- Zašto se u budžetu ne prepoznaje problem podstanara? Zašto su subvencije umanjene umjesto povećane? Kako Glavni grad planira da riješi stambenu nesigurnost ako ne postoji nijedan ozbiljan program koji to omogućava – naveli su iz te NVO, dodajući da ukoliko Glavni grad zaista želi transparentnost i odgovornost, treba da objasni zašto podstanari nisu prioritet iako čine trećinu stanovništva Podgorice. H. P.
vu u našoj državi koja zbrinjava djecu lišenu roditeljskog staranja i djecu čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, kao i prijateljima ovog događaja, JP Tržnice i pijace Podgorica i budvanskoj slastičari Mocart, na podršci u organizaciji i obezbjeđi-
vanju logistike za ovaj nastup. Ovaj popularni podgorički amaterski mješoviti hor, pod okriljem NVU Kutak, do sada je održao 126 koncerata širom Crne Gore i regiona, od čega 15 u inostranstvu. Nedavni podgorički antifašistički spektakl, održan u „Bemaks
areni“ pred više od dvije hiljade ljudi 15. decembra 2024. godine, povodom 80. godišnjice oslobođenja Podgorice, upisao ih je u istoriju kao prvi crnogorski ansambl koji je organizovao koncert u toj dvorani.
H. P.
CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET – OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI
Slažemo se s istraživačkim pretpostavkama Živka Andrijaševića da razloge što knjaz Danilo nije žurio s izborom novog mitropolita treba tražiti u njegovoj još uvijek neučvršćenoj vladavini i u izazvanoj unutardinastičkoj konfrontaciji. Naime, pri stupanju na dužnost prvi je crnogorski knjaz Danilo II Petrović imao ozbiljne konfrontacije sa svojim bliskim rođacima Petrovićima oko toga koji će od njih vladati Crnom Gorom. Vjerovatno zbog toga i nije pokretao izbor novog crnogorskog mitropolita u uslovima kada još uvijek nije imao dovoljno učvršćenu vlast, pa politički ne bi bilo jednostavno da zaobiđe pravo da novi crkveni poglavar bude iz njegovog roda Petrovića. Jednostavno je bio oprezan da njegovi porodični politički protivnici okupljeni oko Pera Tomovog Petrovića ne nametnu njima bliskog kandidata za novog crnogorskog mitropolita. U takvom slučaju neizbježno bi došlo do ozbiljne političke i nacionalne polarizacije crnogorskog društva: da jedni budu privrženi knjazu, a drugi mitropolitu. Zato se i toliko pažljivo odnosio spram ovog veoma značajnog pitanja za državu i crkvu, ne pokrećući ga kao prioritetnog u datim prilikama. Rusija je još u martu 1853. godine smatrala alarmantnim odlaganje izbora crnogorskog mitropolita, ističući oprez da će u uslovima reformisanog državnog uređenja detronizovana Crnogorska pravoslavna crkva izazvati ozbiljne posljedice po razvoj i opstanak pravoslavne ekumene u regionu. U stvari je ruska država pokušavala da miješajući se u izbor crnogorskog mitropolita efikasnije ostvaruje svoje strateške političke i crkvene interese u Crnoj Gori. Zato je u martu 1853. godine ruski diplomatski izaslanik Jegor Petrovič Kovaljevski dobio od svoje vlade punomoć da se pisanim putem obrati crnogorskom knjazu Danilu s konkretnim prijedlogom: da crnogorsko crkveno poglavarstvo dobije ostroški arhimandrit Nikodim Raičević, a da njegovo arhijerejsko rukopoloženje bude obavljeno u Petrogradu. Međutim, knjaz Danilo nije bio spreman da se saglasi s ruskim prijedlogom da arhimandrita Nikodima izabere za crnogorskog mitropolita, za što je imao najmanje dva temeljna razloga. Prvo, zbog toga što je prijedlog da se
konkretno lice izabere za pomjesnog crnogorskog crkvenog poglavara došao kao rješenje inicirano izvan Crne Gore; a drugo što je arhimandrit Nikodim bio privržen Peru Tomovom Petroviću, glavnom političkom protivniku knjaza Danila. Ipak, oficijelno neprihvatanje ruskog prijedloga knjaz Danilo je diplomatski obrazlagao navođenjem da se arhimandrit Nikodim iznenada ozbiljno razbolio, ali i da je bio u ozbiljnijoj starosnoj dobi i da ne bi mogao uspješno izvršavati ovako odgovorne dužnosti prema zemlji i hrišćanskim vjernicima. Jednostavno knjaz Danilo nije imao povjerenja u ostroškog arhimandrita, te ga nije mogao smatrati lojalnim. Takav odnos crnogorskog vladara potvrđen je i krajem 1856. godine, kada je arhimandrit Nikodim bio prinuđen da napusti Crnu Goru, pa se uz ličnu urgenciju Vuka Karadžića iz Beča preselio u Rusiju – a kao potvrđeni rusofil bio je prihvaćen da boravi u Nevskoj monaškoj lavri. Nepunu godinu kasnije tamo je i preminuo, 25. februara 1858. godine. Već je duže knjaz Danilo prolongirao izbor poglavara Crnogorske pravoslavne crkve. Pretpostavljamo da je to činio
Da su knjaževi porodični politički protivnici, okupljeni oko Pera Tomovog nametnuli njima bliskog kandidata za novog crnogorskog mitropolita, neizbježno bi došlo do ozbiljne političke i nacionalne polarizacije crnogorskog društva: da jedni budu privrženi knjazu, a drugi mitropolitu
Donosimo dio iz kapitalne studije prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, koju je prošle godine objavila Matica crnogorska
budući prinuđen da balansira političke i crkvene prilike u Knjaževini, ali i da crnogorske interese prilagođava odnosima s velikim evropskim silama. Ovako inertne crkvene prilike u Crnoj Gori trajale su i do Pariske mirovne konferencije 1856. godine. Otežavajuću okolnost predstavljalo je i diskretno ignorisanje u odlukama Konferencije oficijelnog međunarodnog priznanja crnogorske nezavisnosti od velikih sila. To je još više oslabilo poziciju detronizovane (bez izabranog poglavara) Crnogorske pravoslavne crkve i izložilo je direktnijim tuđim jurisdikcijskim aspiracijama. U tom je pogledu Austrija pokušala da iskoristi nepovoljne aktuelne prilike u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, istakavši politički interes da se i ona umiješa u izbor njenog poglavara. Zato je i krajem 1856. godine austrijska država riješila da kao strateško sredstvo iskoristi Karlovačku mitropoliju, predlažući knjazu Danilu da izabrani crnogorski mitropolit bude rukopoložen od strane tamošnjeg mitropolita Josifa Rajačića Smatralo se da bi na taj način Crnogorska pravoslavna crkva bila podređena autokefalnoj Karlovačkoj mitropoliji, preko koje bi Austrija obezbijedila svoj politički uticaj. Posljedično i indirektno bi se gubitkom pomjesnosti crnogorske crkvene dijaceze ozbiljno umanjile političke mogućnosti da Crna Gora ste-
Knjaz Danilo nije bio spreman da se saglasi s ruskim prijedlogom da arhimandrita Nikodima izabere za crnogorskog mitropolita, zato što je došao kao rješenje inicirano izvan Crne Gore; a drugo što je Nikodim bio privržen Peru Tomovom Petroviću
kne željeno međunarodno priznanje državne nezavisnosti. U konkretni crkvenopolitički propagandni odnos Austrije direktno se uključio i karlovački mitropolit Josip Rajačić, koji je nedvosmisleno i ten-
denciozno naglašavao „istorijske veze između Crne Gore i Srpske patrijaršije“ još od srpske vladavine Nemanjića. Knjaz Danilo je prepoznao kao veoma providne nerealne ambicije Josipa Rajačića: da sebe i Karlovačku mitropoliju nametne kao duhovnu prevlast nad Crnogorskom pravoslavnom crkvom, nad kojom je tada nadležnost i ingerencije imao isključivo crnogorski vladar. Zbog toga su i ovakvi devastirajući pokušaji završili kao ništavni. Krajem 1857. godine došlo je do poboljšanja crnogorsko-ruskih odnosa, a knjaz Danilo se tada okušao da iskoristi političku povoljnost i da konačno pokrene pitanje rukopoloženja crnogorskog mitropolita u Rusiji. Početnih mjeseci 1858. godine pismom se obratio ruskom caru i ministru vanjskih poslova tražeći od njih da odobre rukopoloženje cetinjskog arhimandrita Nikanora Ivanovića za crnogorskog poglavara (mitropolita), za kojeg je
naveo da je njegov izbor. Odobrenje iz Rusije stiglo je još sredinom marta, poslije kojeg je arhimandrit Nikanor trebao odmah otputovati za Petrograd. Međutim, njegovo putovanje preko Zadra i Beča izazvalo je politički incident od strane austrijskih vlasti, jer je on poticao s hrvatskog primorja i bio podanik Habzburške monarhije (Austrije). Suštinski je odbijanje da mu se izda pasoš za put u Rusiju bio politički pokušaj da se crnogorski crkveni poglavar kanonski rukopoloži u Karlovačkoj mitropoliji, pri čemu bi Austrija počela da realizuje sopstvene interese za sprečavanje oficijelnog međunarodnog priznanja crnogorske državne nezavisnosti. Planirano je da se na taj način, preko anticrnogorske crkvenopolitičke propagande, posredno nameće narativ da je u Crnoj Gori oduvijek funkcionisala „srpska crkva“. Ovakve tvrdnje trebale su poslužiti kao ozbiljan argument pred međunarodnom zajednicom za osporavanje i oficijelnog priznanja posebnosti crnogorske države. Tendenciozni i neprincipijelni politički diktati koje je Austrija plasirala u odnosu na Crnogorsku pravoslavnu crkvu i crnogorsku državu samo su podstakli dodatnu diplomatsku mobilizaciju knjaza Danila da zatraži intervencije od tadašnjih crnogorskih podržavalaca na međunarodnoj sceni – Rusije i Francuske. Istaknutu ulogu u rješavanju nastalog crnogorsko-austrijskog crkvenog spora oko arhimandrita Nikanora imao je tadašnji vršilac dužnosti ruskog konzula u Dubrovniku, Konstantin Petković (1826–1889), inače pripadnik makedonskog preporoda, rođen u Bašinom Selu kod Velesa. Ovaj je spor završen uz diplomatske uticaje Rusije i Francuske, pri čemu je arhimandrit Nikanor dobio otpust iz austrijskog podaništva (državljanstva) i potom otputovao u Rusiju krajem septembra 1858. godine. Krajem decembra iste godine od strane Ruske pravoslavne crkve rukopoložen je za crnogorskog crkvenog poglavara s arhijerejskim činom mitropolita: „arhijerejskom cerkovnom krunom“. Konačno se nakon sedam godina otkako se odvojila crkvena od mirske vlasti u Crnoj Gori, mjeseca januara 1859. godine iz Rusije vratio rukopoloženi mitropolit Nikanor – kao prvi poglavar detronizovane Crnogorske pravoslavne crkve još od 1851. godine (Nastavlja se)
NAJBOLJI KVALITET I SVJEŽINA
PROIZVEDENO U EVROPI
BRESKVE U KONZERVI IZ GRČKE
Sadržaj ove promotivne kampanje predstavlja samo stavove autora i isključivo je njegova/njena odgovornost. Evropska komisija i Evropska istraživačka izvršna agencija (REA) ne prihvataju odgovornost za bilo kakvu upotrebu navedenih informacija.
KAMPANJA
FNANSIRANA UZ POMOĆEVROPSKE UNIJE
Evropska unija podržava kampanje koje promovišu poljoprivredne proizvode visokog kvaliteta.
Još jedna rukometašica najavila kraj reprezentativne karijere
PODGORICA - Jelena
Radivojević obavijestila je predsjednika Rukometnog saveza Crne Gore Petra Kapisodu i stručni štab reprezentacije da je donijela odluku da završi karijeru u nacionalnom timu, za koji je nastupala od 2012. godine, kada je debitovala na Evropskom prvenstvu na kojem su se „lavice“ okitile zlatnom medaljom.
Lijevi bek Budućnosti bila je na spisku selektorke Suzane Lazović za okupljanje koje je zakazano u poneđeljak, a pred posljednji nastup ,,lavica“ na velikom takmičenju - prošle godine na Evropskom prvenstvu, u ,,minut do 12“ saopštila je da zbog porodičnih obaveza ne može da se odazove. Lazović je po završetku šampionata saopštila da računa na iskusnu igračicu, koja je ta-
da potvrdila selektorki da nije rekla zbogom reprezentaciji. Ipak...
Posljednji nastup u dresu sa državnim grbom upisala je u aprilu prošle godine na kvalifikacionom turniru za plasman na Olimpijske igre u Parizu. - U dresu sa državnim grbom doživjela sam brojne nezaboravne trenutke. I kada smo ostvarivale najbolje rezultate i kada su se dešavali padovi i
razočaranja, sa ponosom sam nosila dres sa državnim grbom. Svaka utakmica u dresu reprezentacije za mene je bila posebna, a sve što sam uradila zajedno sa djevojkama i selektorima sa kojima sam sarađivala, ostaće mi u najljepšem sjećanju. Ipak, nakon skoro 13 godina i debitantskog prvenstva na kojem je Crna Gora osvojila titulu prvaka Evrope, donijela sam odluku koja
Petak, 28. februar 2025.
Jelena Radivojević je treća igračica koja se nakon EP oprostila od ,,lavica“. Prije nje, penzionisala se Milena Raičević, a golmanka Marina Rajčić objavila je kraj reprezentativne karijere
Naredne četiri sedmice pauziraće
Tanja Ivanović zbog problema sa leđima, ali, kako nam je saopštila, vjeruje da će biti spremna za aprilski baraž sa Portugalom za plasman na SP
nije bila nimalo jednostavna. Nije lako uskladiti porodične sa obavezama u klubu i reprezentaciji, zbog čega vjerujem da će i saigračice i cjelokupna rukometna javnost uvažiti razloge zbog kojih sam odlučila da je ovo kraj što se tiče nastupa u dresu reprezentacije.
U ovim godinama moram se posvetiti porodici, zahvalna na svemu što sam doživjela u dresu reprezentacije i radosna što ću u budućnosti sa tribina biti u prilici da bodrim neke nove generacije „lavica“, za koje sam sigurna da će se pobrinuti da Crna Gora i dalje ima posebno mjesto na rukometnoj mapi - kazala je Radivojević.
U prethodnih 13 godina, Radivojević je nastupala na Olimpijskim igrama u Tokiju, a dres Crne Gore nosila je i na pet prvenstava Evrope i isto toliko prvenstava svijeta. Uvijek je davala veliki doprinos, a na mnogim velikim takmičenjima bila je jedan od naših glavnih aduta.
Rukometni savez je izrazio duboku zahvalnost Jeleni Radivojević na svemu što je dala reprezentaciji, na borbenosti, posvećenosti i strasti sa kojom je branila boje naše zemlje. A.MARKOVIĆ
Crnogorski fudbalski trener Radomir Đalović hit u Hrvatskoj nakon što je savladao Osijek, Dinamo i Hajduk
PODGORICA – Rijeka
je u samo 10 dana pobijedila tri najveća rivala – Osijek (2:0) i Dinamo (4:0) u prvenstvu, te Hajduk u četvrtfinalu nacionalnog Kupa (3:1) i plasirala se u polufinale. Na taj način je tim crnogorskog trenera Radomira Đalovića istakao najozbiljniju kandidaturu za duplu krunu, jer je trenutni lider HNL-u sa bodom više od Hajduka i sedam više od Dinama.
Specifičnost u pomenutim pobjedama Đalovićevog tima je to što su na klupama rivala sve italijanski treneri - Dinamo vodi Fa-
Jeličić: Za 10 dana uradio ono što nijesu uspjeli ni partizani 1943.
bio Kanavaro , na klupi Hajduka sjedi Đenaro Gatuzo, dok Osijek predvodi Federiko Kopiteli - Želim podvući Rijeku. Radomir Đalović je u 10 dana pokorio Italijane... To nijesu ni partizani 1943! Svaka čast njemu i Rijeci, ali biće zanimljivo. Ne trebamo praviti finaliste prije nego što se odigra, dobili smo zanimljivost. Naša liga te čini prikovanim da ne znaš što slijedi idući vikend - našalio se bivši fudbaler i sada već redovni struč-
ni konsultant Joško Jeličić Sjajan niz Rijeke stigao je nedugo pošto je ekipa ostala bez najvažnijih igrača Marka Pašalića i Ivana Smolčića. Odmah pošto su oni otišli, ekipa je izgubila od Varaždina i Istre, a bili su to Rijeci i prvi porazi ove sezone. Navijači su tih dana kritikovali upravu zbog prodaje glavnih aduta, stvari nijesu izgledale tako dobro... Međutim, uslijedile su tri pobjede u derbijima, uz gol-razliku 9:1. R. A.
PODGORICA - Mek, blatnjav i grbav teren u parku pored Porto Montenegra nije spriječio Budućnost da pokaže svu raskoš, kvalitet i raznovrsnost u Tivtu. Čista petica ,,plavih“ u duelu sa Arsenalom (5:1).
Proljećnih tri od tri za Petrovac, koji je nakon preokreta protiv Rudara u Kupu, te Otranta u prvenstvu, bio silovit u Nikšiću – čak 3:0 kontra Sutjeske.
Mornar je remizirao sa Jedinstvom na kampu FSCG (1:1), dok je na samom začelju došlo do promjene – Ulcinjani su prepustili fenjer Jezeru nakon pobjede u direktnom duelu na tuškoj ,,Bombonjeri“ (1:0). Kišna srijeda pokvarila je fudbalski dan. Sudar Bokelja i Dečića u 21. kolu Meridianbet 1. CFL odložen je usljed velike vode sručene pod Vrmcem. ,,PLAVI“ GRABE KA TROFEJU
Budućnost je izdominirala i strpala čak pet lopti u mrežu Arsenala.
Uslovi igre za svaku osudu, a ,,plavi“ raspoloženi kao da trče po bilijarskom stolu mega dimenzija.
Novi krupni korak ka sedmoj tituli u klupskoj istoriji... - Mislili smo i mi da se neće igrati u Tivtu, ali donesena je odluka da meč počne. Za nas je to bio znak da uradimo ono što smo planirali. Bilo je teško snaći se po onakvom terenu, ali
Finale fudbalskog Kupa Crne Gore trebalo bi ove godine da bude organizovano na novom stadionu u prijestonici – saznaje Pobjeda. Najljepša utakmica u godini tradicionalno se igra pod Goricom, ali ovoga puta bi Cetinje moglo da ugosti ekipe koje će se boriti za trofej i evropsku vizu. Sedamnaestog novembra 2017. tadašnji premijer Duško Marković, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović i predsjednik Fudbalskog saveza Dejan Savićević položili su kamen temeljac za izgradnju stadiona u gradu podno Lovćena. Tabla pored objekta podsjeća da je rok završetka radova bio novembar 2020, a odužili su se na čak više od sedam godina. Predugom čekanju bliži se kraj. Završno šminkanje je u toku, a uskoro će uslijediti svečano otvaranje. - Čuli smo sa opciju da
Petak, 28. februar 2025.
uspjeli smo da se nametnemo i budemo efikasni. Kada pobijedite sa 5:1, ispada da je bilo lakše nego što smo očekivali. Ovo je samo još jedan trijumf u nizu. Nastavljamo ka svom primarnom cilju, a to je osvajanje šampionskog trofeja – za Pobjedu kaže krilni napadač Budućnosti Ivan Bojović Hitronogi ofanzivac ima najbolju prvoligašku sezonu. Sa sedam golova već sada je premašio lične brojke iz prethodnih godina.
Ušao je sa klupe u drugom poluvremenu i sa dva pogotka doprinio da rezultatski utisak iz duela sa Arsenalom bude još snažniji. - Dobro je počela takmičarska godina za mene, a onda me je povreda zadnje lože usporila krajem jeseni. Oporavljao sam se, bilo je smetnji i tokom priprema, a čak sam tegobe osjetio u Kupu protiv Iskre. Odmorio sam protiv Sutjeske, pa se vratio u duelu sa Arsenalom. Fizički je sve bilo u redu, bez bola,
a stigla su i dva gola, što me čini srećnim. Ovo mi dosta znači na planu samopouzdanja. Moje je da treniram najbolje što mogu i pružim maksimum kad god dobijem minutažu. Kao starter ili sa klupe – uvijek imam ogroman motiv – rekao je momak koji je prije nekoliko dana proslavio 24. rođendan. Bojović se uključio u trku za prvog strijelca lige. Ispred sebe ima Abdulsameda Abdulahija iz Arsenala koji je osmi gol potpisao u meču sa
bi finale Kupa moglo da se igra na Cetinju. Zaista bih volio da mi iz Petrovca budemo akteri istorijskog trenutka. Ne skrivamo velike ambicije u masovnijem takmičenju. Petrovac ima jedan trofej Kupa, a bilo bi lijepo da do drugog dođemo u prijestonici, na novom stadionu – rekao je kapiten
,,nebo-plavih“ Dejan Boljević
Senzacionalnom eliminacijom Budućnosti od Iskre porasli su afiniteti Petrovčana. - Nijesu porasli samo nama, nego svima koji su se plasirali u polufinale – kaže Boljević. - Svi smo se po ko zna koji put uvjerili koliko je Kup
specifičan, intrigantan, nepredvidljiv. Malo ko je očekivao da će Iskra skinuti Budućnost sa trona. Naše šanse su sada porasle. Nadamo se i vjerujemo u trofej. Čekamo žrijeb, biće teško ko god nam dođe, ali uradićemo sve da trofej donesemo pod Malo brdo –ističe Boljević.
pletno urađen nov, sa sve drenažom – nije izdržao kišu. Vode je bilo kao u plićem bazenu, još malo pa da fudbaleri Otranta i Jezera navuku kapice. I zaplivaju... I tamo je utakmica odigrana u nehumanim uslovima, a ,,hepiend“ je pripao Ulcinjanima koji su malom-velikom pobjedom od 1:0 prepustili Plavljanima fenjer elitnog ranga.
,,plavima“, dok je vodeći Milan Vukotić sa devet golova, s tim što je on u januarskom prelaznom roku prešao u Partizan. - Lijepo je što sam u vrhu liste strijelaca, ali to nije nešto što me opterećuje. Svako od nas voli da postigne gol ili asistira, ali tim je najvažniji. Manje je bitno da li ću pogoditi ja ili neko drugi. Neka Budućnost pobjeđuje. Imamo širinu i kvalitetne igrače. Stvaramo dosta šansi. Sve to izgleda dopadljivo. Dobro nam ide u prvenstvu. Želimo da se iskupimo za loš dan u Kupu. Skupo smo to platili. Ispali smo, ostala je mrlja, jer više nijesmo u mogućnosti da 100. rođendan proslavimo duplom krunom. Moramo da se iskupimo kroz ligu – ubjedljivim pobjedama i vjerujem što većom bodovnom razlikom u odnosu na konkurente – ističe Bojović.
TRI OD TRI PETROVCA
Petrovac je bio razigran, rastrčan i efikasan protiv Sutjeske. ,,Nebo-plavi“ su na poluvremenu vodili dva razlike, a moglo je da bude i ubjedljivije da nijesu propustili par kolosalnih prilika. U nastavku su izabranici Zdravka Dragićevića krunisali trijumf – udarcem sa dvadesetak minuta u režiji Marka Šimuna. Za gromkih 3:0. U sve tri proljećne pobjede gol je dao napadač Adnan Bašić, a veliki doprinos učinku tima sa Jadrana daje i posljednja linija. Iz odbrane prednjači kapiten
Dejan Boljević, koji je sa pozicije lijevog beka stigao do šestog pogotka u ovogodišnjem izdanju elitnog ranga. Iskusni defanzivac otvorio je goleadu kraj Bistrice kada je kaznio neodlučnost protivničkih igrača, potvrdivši po ko zna koji put da su prekidi jača strana Petrovčana.
Kišna srijeda aktivirala je stare, nerješive probleme crnogorskog fudbala. Ponovo su zakazali tereni. Uslovi u Tivtu bili su na ivici regularnosti, ali su zvanična lica donijela odluku da se utakmica odigra. Ekranizovana slika razočaravajućeg kadra, zastiđe od terena jednog prvoligaša, otišla je u etar. Loša poruka, antipropagandna reklama u kakvim se okolnostima gura lopta na domaćoj sceni. Poput kakve zapuštene seoske livade, akterima nije preostalo ništa drugo nego da krenu u ,,oranje“. Budućnosti je mnogo bolje išlo, pa je slavila protiv Arsenala sa 5:1. Što reći za stadion u Tuzima, tako simpatičnog nadimka - ,,Bombonjera“? Objekat čija je tribina rekonstruisana i modernizovana, a travnjak kom-
Duel u Kotoru između Bokelja i Dečića je odložen. Iznenađujuće!? Sredinom dana dobili smo informaciju da je teren pod Vrmcem dobar, suv, da se među oblacima probija sunce i da se meč igra – ma 100 odsto. Došao je termin duela – 18 h. Nema fudbala. Što se desilo –zovemo Kotor?
- Usud, kataklizma, sva sila iz neba sručila se na stadion od 14 časova. Obrisale su se linije terena. Igraće se drugi put – rekao nam je sagovornik. Ponavljamo, pišemo, pričamo – nema napretka dok zelena podloga ne bude ljudska. Fudbalski savez Crne Gore daje pare, ulaže, a na nivou smo od prije 20 godina. U regionu, Evropi i svijetu postoje eksperti koji se striktno bave terenima. Zašto ih ne dovedemo i platimo da jednom za svagda postave stvari na svoje mjesto?
Da nas konačno nauče ono što ne znamo, a pravimo se da umijemo...
- Kup utakmicu sa Rudarom i prvenstvenu sa Otrantom okrenuli smo na kvalitet i karakter. Gubili smo na poluvremenu, a u nastavku izvlačili najbolje od sebe. To nam je podiglo moral pred gostovanje Sutjesci. Odigrali smo odlično u Nikšiću, dali tri gola, mogli još neki, ali svakako smo prezadovoljni rezultatom. Raduje ovakva partija protiv jednog od najvećih crnogorskih klubova, koji se pojačao i bio domaćin. Držimo čvrsto drugu poziciju, što nam je jedan od ciljeva do kraja sezone – za Pobjedu je izjavio Boljević. Tridesetčetvorogodišnji bočni fudbaler promijenio je mnogo ekipa, ali nikada nije bio tako efikasan kao sada u Petrovcu. - Netipično za defanzivca. Da-
vao sam po sezoni jedan, dva ili tri gola, a u ovom trenutku imam šest na svom kontu. Raduje me što su u većini slučajeva moji golovi pomogli timu da ostvari pozitivan rezultat. Imamo odlične izvođače prekida, a takođe i skakače. To je segment koji stalno vježbamo. U Nikšiću smo pokazali raznovrsnost. Spremnost da kaznimo greške rivala, ali i da poentiramo iz daljine. Kompletni smo kao ekipa. Proširili smo roster, imamo 20 momaka koji u svakom trenutku mogu da odgovore zadacima. Među nama vlada zdrava konkurencija, a to nas tjera da se borimo na svakom treningu. Krenuli smo odlično u drugoj polusezoni. Neka ovako potraje – zaključio je Boljević. D. KAŽIĆ
Selektor vaterpolo reprezentacije Dejan Savić za Pobjedu o ambicijama, šansama i mladima uoči novih obaveza državnog tima
PODGORICA - Napad počinje odbranom. Apsolutno stojim iza svojih riječi - Crna Gora ima i imala je kvalitetne igrače samo treba da se uklope u kolektiv. Igrač, odnosno sportista, mora da ima pravo na grešku, da bi znao da je ispravi ili da je ne ponovi.
I treneri griješe. ,,Skakanje“ iz utakmice u utakmicu može da bude velika zamka za mlade, odnosno privid da se razvijaju, a u stvari kada napune 25 ili 26 godina ostanu na istom nivou. Lako ćemo da uđemo u sistem igre, odnosno taktičko-tehničke stvari, ali, jednostavno, igrači treba da shvate da ne smiju da gube nadu i vjeru u sebe. Crna Gora ima svoje karakteristike koje sam prepoznao i uopšte neću da ih mijenjam, samo treba da se prilagodimo protivniku - ovako razmišlja Dejan Savić, selektor crnogorske vaterpolo reprezentacije koju u aprilu (u Podgorici) očekuje završnica Svjetskog kupa, gdje će se boriti za vizu za Svjetsko prvenstvo u Singapuru. Proslavljeni stručnjak je stigao u Crnu Goru i za Pobjedu je pričao o aktuelnoj situaciji, očekivanjima, mladosti, psihološkim barijerama, novim pravilima...
Odgovorio je, između ostalog, na pitanja kako razbuditi ,,ajkule“ koje, realno, od odlaska sa reprezentativne scene Aleksandra Ivovića, nemaju izarazitog lidera i golgetera, ali i o najavi da bi ruski internacionalac - Dmitri Holod, koji nastupa za Jadran MTEL, mogao da postane nova ,,ajkula“... ,,NAJGORE JE KADA
TRENER STVARA LIDERA“
- U sportu lider ili vođa se rađa. Ili ga izbaci ekipa, odnosno drugovi. Najgore je kada trener mora da ga stvara, jer onda dolazi do onoga što je najgore u sportu, a to je sujeta, odnosno ljubomora. Ali i to ćemo da vidimo. Kolektiv je bitan. I nije to samo samoodricanje, već i podnošenje žrtve. Ko je spreman da podnese žrtvu, taj može da bude šampion. Pravo na grešku svako mora da ima, ali i svijest da pomogne drugu da ne pravi greške ili pritrči u pomoć. Bodrenje je važno - posebno u stanju izuzetnog napora, jer se tako stvara atmosfera šampiona. S druge strane, nije problem plašiti se neuspjeha, već strah od uspjeha – jasan je Savić.
Koliko je realno da Rus, koji ima 33 godine, zaigra za Crnu Goru - prognoze su tek u 2026. godini?
- Prva stvar - to je bio moj prijedlog stručnom savjetu. Ako je nešto prijedlog, znači nije izvršeno. Treba da prođe proceduru, a bitno pitanje je zbog čega bi Crna Gora dala državljanstvo nekome ko dolazi iz zemlje koja je pod sankcijama. I da li će stručni savjet to da usvoji ili ne. I da li će klubo-
vi da se slože zato što se otvara mjesto strancu. I najbitnija stvar, nije došlo do izvršenja, nego je samo ideja. Napravljen je meni problem, igračima koji sada gledaju ovako: ,,Ovaj zove Holoda - što ću ja“.
PSIHOLOŠKA IGRA
Među velikim favoritima, Crna Gora nema zvučno ime, a samim tim ni lidera. I dalje je prisutna psihološka barijera, što je pokazao kvalifikacioni turnir Svjetskog kupa u Bukureštu.
- Imamo, kao prvo, nedostatak samosvjesti. Druga stvar je da kažem samopouzdanje, i to ne samo individualno. Turnir u Bukureštu pokazao je određene oscilacije u igri, u psihičkoj pripremi i samom nastupu tokom utakmica. Mislim da je utakmica protiv Srbije klasičan primjer gdje, u suštini, od vođstva šest golova razlike, dolazimo do nivoa da se postavi pitanje same pobjede, odnosno treća četvrtina u obje utakmice sa Grcima i sa Španijom. U pitanju su određene psihološke dileme i to su neke stvari koje ćemo da ispravljamo. Čini se da je izreka ,,strpljen-spašen“ potrebnija nego ikad, ali je pitanje ima li vremena da se studiozno, jer kreće bitka, konkretno za olimpijsku vizu, djeluje na više pravaca. - Što se tiče vremena - nemamo ga. Sjećam se pokojnih Manojlovića i Porobića koji su kroz trenersku karijeru govorili da se nema vremena, a imali su pripreme tri, četiri mjeseca. Mi, definitivno, nemamo vremena. Ali u svakom slučaju, raščistili smo određene stvari i znamo čemu treba da posvetimo pažnju, a to je psihička priprema, odnosno sam uticaj psihologije na utakmicu. Lako ćemo da uđemo u sistem igre, odnosno taktičko-tehničke stvari, ali, jednostavno, igrači treba da shvate da ne smiju da gube nadu i vjeru u sebe. S druge strane, kvalitet postoji i kao što sam rekaomašina treba samo da se upali i ništa drugo. Posljednjih godina u bazenu
Kako su vam ,,legla“ nova pravila?
- Stvar je u prilagođavanju
- ko se prvi prilagodi, taj će da bude u ogromnoj prednosti. Vidim da su Mađari i Španci uveliko prihvatili pravila i njima odgovara takva igra. Nova pravila neće odgovarati ,,teškašima“, mada više nema takvih ekipa kao što je bilo u mojoj eri. Zamjerka
bukvalno svako svakoga može da pobijedi. Savić dodaje da su se Australija i Francuska pridružile velikoj svjetskoj ,,osmorki“. - Različitost nacija, odnosno reprezentacija, vidljiva je i daje izražaj našem sportu, jer svi igraju na različit način. Crna Gora ima svoje karakteristike koje sam prepoznao i uopšte neću da ih mijenjam, samo treba da se prilagodimo protivniku koji mora da se posmatra. Mi nijesmo tim da se nama neko prilagođava. To je razlika. Mislim da nijesmo svjesni gdje nam je mjesto. Možemo svakoga da pobijedimo, ali i od svakoga da izgubimo.
je u skraćivanju vremena napada na 20, odnosno 15 sekundi sa igračem više. Činjenica je da igrač više, kao što i sama riječ kaže, daje prednost napadaču. Ali ekipa koja napada već u startu, dok se namjesti, gubi tri sekunde, a onda dolazimo do činjenice da se u posljednje četiri sekunde ulazi u paniku završetka napada. Samim tim, klasična
ZAMKA ZA MLADE
Na prvom, širem spisku, selektor je pozvao i mlade igrače. Šansu su dobili talenti. Nije tajna da Savić voli da ,,riskira“ sa potencijalima. A Crna Gora rađa mlade asove, poput Gojkovića, Janovića, Stupara - Mladi igrači postoje, ali je samo pitanje razvoja. Potrebno im je nešto što se zove individualni rad, a treneri, prije svega klupski, nemaju vremena za takav rad jer se ,,skače“ iz utakmice u utakmicu. Pričamo o igračima starim 16, 17 i 18 godina. To ,,skakanje“ iz utakmice u utakmicu može da bude velika zamka i privid da se razvijaju, a u stvari, kada dođu do 25 godine, ostanu na istom nivou.
- Problem crnogorskih igrača jeste što su previše dobri. Rekao sam im, nećete da se ljutite na mene, moj zadatak je da vas pokvarim. Moraju da budu kvarni. Nijesu prošli ,,ulicu“ i ne znam da li su ikada nekome lupili ili dobili šamar – rekao je Savić.
ča koji su precijenjeni - jasan je selektor. Napomenuo je Savić još nešto, a što se ne može zanemariti, jer je ulog ogroman. - Nijesmo kvalifikovani za Svjetsko prvenstvo i neko može da kaže: ,,Vidi Savića nije se kvalifikovao“. Odgovoriću: ,,Ej, majstori, nijesmo se kvalifikovali zato što je nešto bilo iza i nijesam došao na zlatnu medalju“. Očekivanja su prevelika, što me ne zanima. Ali daj Bože da dođemo do Los Anđelesa. Sve sam vam rekao. Problem je što ljudi nemaju strpljenja. S druge strane, biće drugačije kada dođem u junu, a tu sam i sljedeće godine.
organizacija napada traje osam sekundi što je ništa i to nije prednost. Tako da će naš akcenat biti na igraču manje, a skraćenje bazena nije nikakav problem. Vaterpolo od OI u Atlanti, od 96. godine, doživio je osam puta promjene.
- U Bukureštu smo došli pred svršen čin. Funkcioneri iz FINA napravili su sastanak sa trenerima - da nas pitaju o novim pravilima, koja su već donesena.
Nije tajna da su Igre u Los Anđelesu cilj. Ali činjenica je da četvorogodišnji ciklus brzo prođe.
- Greška je ako se sve traži sad, bez gledanja u budućnost. I zbog mladih, koji mogu da budu okosnica i kostur, ako već ne budu, a zaslužuju ili zaslužiće - za LA, biće za Brizbejn. Za finalni turnir Svjetskog kupa još nije definisan broj igrača na koje će selektori da računaju, ali Savić zna koga više neće da zove sa prvobitnog spiska od 27 reprezentativaca.
- Određene više neću da zovem, jer sam se razočarao. Štoviše - mogu da pozovem igrače koji nijesu bili na spisku, jer nije definitivan. Imamo igra-
Crna Gora posjeduje agresivnost u odbrani, a za visok nivo u ovom važnom segmentu igre potrebna je ozbiljna fizička priprema. Crna Gora mora i da daje golove. Nije sve idealno, a po pozicijama stvari su ovakve. - Centri nijesu problem, da kažemo problem možda predstavlja samo njihova pasivnost u odbrani. U suštini može da se mijenja. Moramo da vidimo funkciju bekova i šutersku liniju. Ali i to se samo treba razraditi. Darko Đurović je dobar drugi golman, ali kao da se plaši, zanimljiva stvar jeste da je aktivniji i bolji u zicerima nego sa deset metara, što je mana. Petar Tešanović mora da bude spreman da napreduje i da radi na sebi. Kakav je status Konstantina Averke?
- Odustao je, a imao je poziv. Rekao je da neće da igra jer se razočarao zato što nije otišao na Olimpijske igre u Parizu. Osim što vjeruje mladim igračima, Savić je iznenadio sa Balšom Vučkovićem u Rumuniji. Igrač Primorca je bio u startnoj postavi - Savić ga izvuče i vidi nešto u njemu. Stavi ga u prvih sedam i igra kao zmaj. Selektor je iznad čaršijskih priča. Ne čita komentare, društvene mreže ga ne interesuju. Ne ulazi u polemiku, kako kaže, sa kritičarima koji iz komoditeta, uz ,,kaficu i lozu“, komentarišu. - Svako može da komentariše i pusti komentar, što me ne zanima. Neka majstori izađu na liniju i zapitaju se da li su u životu radili pod stresom. Ana MARKOVIĆ
PODGORICA - Primorac i Jadran MTEL doživjeli su poraze u Španiji i Hrvatskoj u prvim mečevima četvrtfinala Evrokupa.
Kotorani će u revanšu protiv Sabadelja juriti ogroman minus od osam golova (17:9), a Novljani su u nešto povoljnijem položaju jer su izgubili od ekipe Mladosti 12:8. Očekivalo se bolje izdanje crnogorskih ekipa u drugom po kvalitetu klupskom takmičenju. Ispostavilo se da je slaba odbrana šampiona Crne Gore, odnosno loša realizacija sa igračem više (18-6) crnogorskog vicešampiona u Zagrebu, direktno uticalo da ovakav epilog.
SABADELJ – Gradski bazen.
Gledalaca: 200. Sudije: Švarc (Izrael) i Šop (Njemačka). Rezultat po četvrtinama: 4:4, 4:2, 4:1, 5:2.
SABADELJ: Lorio, Boven 1, Asensio 2, Šuc 1, Bonet, Valera 3, Baroso 4, Rencuto 2, Averka 2, Stromajer, Kores 2, Bustos, Teklas.
PRIMORAC: Masaro, Brguljan 1, S. Ćetković 1, Šušiašvili 1, Janović, Murišić, Matković, Vučković, Vico 1, Brkić 3, P. Ćetković, Stamojević 2, D. Ćetković. Igrači Vjekoslava Paskovića bili su na nivou samo u prvoj četvrtini (4:4), a onda je španski tim serijom 3:0, za tri i po minuta, nagovijestio dobre
stvari. Kotorani su u ovoj dionici najbliže prišli na gol zaostatka - 7:6 (2.40 do odmora), a domaćin je novom serijom - 4:0 (1.53 do kraja treće četvrtine) pokazao kvalitet za koji gosti nijesu imali prava rješenja.
Vaterpolisti španske ekipe su u serijama davali golove, a igra Primorca, između ostalog kao i većim dijelom sezone, nije bila ni približno dobra, s obzirom na sastav koji je nastupao u Ligi šampiona i osvojio Kup Crne Gore.
ZAGREB – SC „Mladost“. Gledalaca 200. Sudije: Stavridis (Grčka) i Kovač-Katlos (Mađarska). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 3:0, 5:4, 2:3.
MLADOST: Marcelić, Bašić, Miloš 3, Buljubašić, M. Vrlić 2, Biljaka, Bukić 2, La-
zić 1, Bušić, J. Vrlić, Vukićević 2, Harkov 2, Sunara. JADRAN MTEL: Đurović,
Holod, Stupar 1, Obradović, Vujović 1, D. Radović, Lazić, Gojković 2, Ivović, Slado -
vić, Milojević, V. Radović 4, I. Radović. Od Novljana se očekivalo više, jer su pred sinoćnji duel u Zagrebu, dva puta u Premijer ligi slavili protiv Mladosti. Ali, loša realizacija sa igračem više, mnogo tehničkih grešaka, primljenih golova iz kontranapada, presudili su u korist domaćina. Jadran je nakon prvog gola mladog Strahinje Gojkovića do drugog čekao skoro 11 minuta, kada je Vasilije Radović pogodio za 5:2 početkom druge četvrtine. Mladost je u trećoj dionici vodila dva puta sa šest golova razlike, Novljani su serijom 3:0 zaprijetili, ali u finišu ponovo zakazali kada su brojčano bili jači. Nadu u polufinale sačuvao je Vasilije Radović koji je sa tri gola, sve sa igračem više, u trećoj dionici sačuvao svoj tim od rezultatskog potopa.
A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Karate savez Crne Gore i Budva od danas do neđelje biće biće domaćini Balkanskog prvenstva za seniore. U okviru tog takmičenja biće održano i Balkansko prvenstvo za veterane.
Najavljeno je učešće 313 karatistkinja i karatista (337 prijava) iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Kosova, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Slovenije, Srbije, Tutske i Crne Gore. Crnogorski karate predstavljaće 32 takmičara – 12 u katama i 20 u borbama. U katama takmičiće se Mila Mraković (Bar), Katarina Vlahović (Iskra), Viktorija Raičević
(Iskra), Mia Ramović (Mladost), Arijana Kočan (Bar) i Jovana Milić (Bar).
U ekipnoj konkurenciji nastupiće tim u sastavu Vlahović, Raičević i Ramović. Predvodiće ih selektorka Biserka Radulović.
U muškoj konkurenciji, u katama, za medalje boriće se Vladimir Mijač (Bar), Kenan Nikočević (Bar), Arijan Kočan (Bar), Nikola Milić (Bar), Benjamin Aljošević (Bar) i Filip Bakić (Budućnost). Muški tim čine Mijač, Nikočević, Kočan i Milić. Predvodiće ih selektorka Milena Milačić.
U borbama prijavljeni su Matija Bojić (Fokus, do 60), Balša Vojinović (Iskra, do 60), Ognjen
Bjelajac (Omladinac, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Jovan Đuranović (Bar, do 67), Nemanja Mikulić (Bijela, do 75), Arsenije Tadić (Bar, do 75), Lazar Jovović (Bar, do 84), Nikola Malović (Onogošt, do 84), Dušan Bijelić (Bar, preko 84, Đorđe Durutović (Bar, preko 84), Nemanja Jovović (Bar, preko 84) i Lazar Potpara (Fokus, preko 84). Ekipa u borbama nastupiće u sastavu Dulović, Mikulić, Jovović, Malović, Bijelić, Jovović i Potpara, a predvodiće ih selektor Almir Cecunjanin, a asistiraće mu Dejan Ivanović U konkurenciji veterana prijavljen je Igor Dijanić, 45+ godina, preko 85 kilograma. Kod seniorki nastupiće Anja Jović (Omladinac, do 50), Helena Backović (Omladinac, do 55, Jovana Strujić (Ris, do 61), Jovana Stojanović (Bratstsvo, do 68), Vasilisa Bujić (Bar, do 68), Milena Jovanović (Omladinac, preko 68) i Mariam Zahrane (Bar, preko 68). U ekipnom dijelu crnogorski sastav činiće Jovanović, Jović, Backović i Stojanović. Predvodiće ih selektor Žarko Raković. Danas, prvog takmičarskog dana, na tatami će žene u svim težinskim kategorijama, karatisti u kategoriji do 60. Na programu su i kate pojedinačno, u konkurenciji muškaraca. R.P.
ime naše Marije Vuković, koja će tako biti jedina učesnica iz Crne Gore na šampionatu. Sa Marijom će biti i njen trener Grk Vasilikos Dimitrios. Evropsko prvenstvo okupiće više od 700 sportista, koji će se takmičiti u nizu atletskih događaja u kultnoj Omnisport areni. Ovo je ujedno i prvi put da se prvenstvo ,,vraća“ u Holandiju od 1989. godine. Očekuje se da će događaj pratiti 30.000 gledalaca, kao i oko 66 miliona gledalaca putem TV prenosa. Marija će skakati kvalifikacije skoka uvis drugog dana takmičenja (7. marta u 11 časova), a finale je planirano da se održi 9. marta u 17.05 časova.
PODGORICA – Marija Vuković šesti put u karijeri biće učesnica dvoranskog prvenstva Evrope u Holandiji!
Crnogorska atletičarka u posljednjem nastupu pred šampionat osvojila je prvo mjesto na dvoranskom prvenstvu Grčke, a onda je stigla i zvanična potvrda da je na listi učesnica koje će nastupiti u disciplini skok uvis na dvoranskom prvenstvu Evrope,
koje se održava u Apeldronu od 6. do 9.marta. Crnogorska rekorderka, odmah nakon što je postala balkanska šampionka, nastupila je u disciplini skok uvis na prvenstvu Grčke, gdje je preskočila 183 centimetra, koliko je skočila i Grkinja Tatjana Gusin, koja je u Beogradu na prvenstvu Balkana osvojila drugo mjesto iza Marije. Danas su zaključene liste učesnika za predstojeće Evropsko prvenstvo u dvorani, a tu se nalazi i
Marija je do sada učestvovala na pet dvoranskih prvenstava Evrope – u Pragu (2015. godine), zatim dvije godine kasnije u Beogradu, Glazgovu 2019. godine, poljskom Torunu 2021. (kada je ostvarila najbolji rezultat, osvojivši sedmo sa rezultatom 192), te 2023. u Istanbulu.
Marija ove sezone već ima preskočenih 190 centimetara, što je sjajan rezultat za početak sezone, gdje je ove godine očekuje veliki broj takmičenja na otvorenom zaključno sa Svjetskim prvenstvom u Japanu, koje je na programu u Tokiju od 13. do 21. septembra. R. P.
PODGORICA – Mlada košarkašica Jovana Savković za još godinu produžila je ugovor sa Budućnost Bemaksom. Savković je već četiri sezone u podgoričkom klubu, prije dvije godine potpisala je prvi profesionalni ugovor, a juče ga je produžila. Igrala je za Budućnost WABA ligu do 15 i do 17 godina, a od sezone 2020/2021. je pri prvom timu Budućnosti i za sada je upisala 54 nastupa u regionalnom takmičenju uz ukupno 457 poena. - Veoma sam srećna što sam pot-
pisala novi ugovor sa klubom u kojem sam napravila veliki igrački iskorak, a sigurna sam da ćemo zajedno nastaviti da ostvarujemo vrhunske rezultate. Drago mi je da sam skrenula pažnju na sebe, da sam, iako veoma mlada, stigla već i do reprezentacije - rekla je Savković. Sa seniorkama Budućnost Bemaksa osvojila je tri titule i četiri puta Kup Crne Gore, tri puta bila je vicešampion WABA lige. Osvajala je titule sa kadetkinjama i juniorkama, bila je dio tima koji je osvojio titulu u WABA ligi do 17 godina.
Podgoričanke su kasno sinoć otputovale za Celje, gdje će sjutra (18 h) igrati najveći derbi WABA lige. Duel timova koji su posljednje tri sezone igrali finala regionalnog takmičenja, već deceniju je najveći derbi lige, a ovog puta vjerovatno će ovaj duel odlučiti da li će Budućnost Bemaks ili Celje sa prve pozicije čekati fajnal-for.
- Sigurna sam da će se snovi polako ostvarivati. Hvala ljudima iz kluba koji su prepoznali moj talenat, trud i zalaganje i daću sve od sebe da sa svojim trenerima i saigračicama donesem što više radosti svima koji nas podržavaju – kazala je Savković. U okviru tek završenog februarskog ciklusa bila je sa seniorskom reprezentacijom, koja je izborila Eurobasket. Bila je prošlog ljeta dio mlade reprezentacije, koja je nakon velike borbe izborila opstanak u A diviziji. Nedavno je dobila priznanje za najbolju mladu crnogorsku košarkašicu.
- Sigurni smo da je pred Jovanom svijetla budućnost i da će tek biti naš adut, a da upravo u njoj crnogorska košarka dobija igračicu za velika djela, jer je Evropa već svrstava u najveće talente - saopšteno je iz podgoričkog kluba. R. P.
Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (19
PODGORICA – Ako je kome prijala pauza u ABA ligi, to je, svakako, slučaj sa Mornarom Barsko zlato. „Fenjeraš“ ima samo jednu pobjedu iz 20 kola, dvije pobjede je udaljen od zone baraža, a tri od opstanka, pa će u nastavku sezone morati grčevito da se bori za život u eliti ABA lige...
- Imali smo vremena i da se odmorimo, mada se u prvom dijelu sezone nijesmo ni umorili, to se vidi po rezultatima. Ali imali smo i dovoljno vremena da se spremimo za nastavak sezone. Nema više nazad, svaka utakmica do kraja je za nas odlučujuća, svjesni smo toga. Od svojih igrača tražim samo da daju sve od sebe, da svi damo sve od sebe i da vidimo da li će to da bude dovoljno da ostvarimo cilj – opstanak u ABA ligi – kaže trener Barana Mihailo Pavićević Mornar, nakon pauze, večeras od 19 časova, dočekuje Spartak iz Subotice, u premijernom meču 21. kola. Spartak je u negativnoj seriji od dva poraza, ali je rezultatima u ovoj
Čikago bez crnogorskog centra poražen od Klipersa, Boston pao u Detroitu
PODGORICA - Nikola
Vučević je propustio drugi uzastopni meč zbog povrede lista, a Čikago je poražen kod kuće od Los Anđeles Klipersa sa 122:117. Klipersi su prekinuli niz od tri uzastopna poraza.
Gos te je do pobjede vodio Džejms Harden sa 30 poena, uz ključnu trojku koju je postigao 14 sekundi prije kraja za prednost Klipersa od šest poena razlike (120:114). Harden je, takođe, upisao i šest asistencija, a svojim učinkom nadoknadio je izostanak najboljeg strijelca ekipe Normana Pauela, koji je zbog povrede koljena propustio četvrti meč zaredom. Amir Kofi je za goste postigao 20 poena, Kavaj Lenard je upisao 17 poena, osam skokova i četiri asistencije, dok je srpski košarkaš Bogdan Bogdanović zabilježio 14 poena (trojke 5-4) i šest asistencija. Dabl-dabl učinak u ekipi
Čikaga zabilježio je Zek Kolins sa 21 poenom i 17 skokova, uz sedam asistencija, dok je Džoš Gidi do dabl-dabla došao sa 21 poenom i 12 asistencija, uz osam uhvaćenih lopti. Klipersi zauzimaju šesto mjesto na tabeli Zapadne konferencije sa 32 pobjede i 26 poraza, a Čikago je na 10. mjestu Istočne konferencije sa 23 pobjede iz 59 utakmica. Oklahoma, ubjedljivo najbolja ekipa Zapadne konferencije, u gostima je pobijedila Bruklin sa 129:121, uz dobru partiju Šaja Gildžusa-Aleksandera, koji je meč završio sa 27 poena (11-7 iz igre), od čega 12 sa linije za slobodna bacanja, uz šest skokova i pet asistencija. Endru Vigins je dodao 24 poena i pet skokova, Čet Holmgren 22 poena i 17 skokova, a Džejlen Vilijams 22 poena i pet skokova. Na drugoj strani, Dejron Šarp je imao 25 poena, 15 skokova i pet asistencija, po 19 su ubacili
Kilijan Hejs (sedam asistencija) i Kameron Džonson (sedam skokova), Zair Vilijams je upisao 18 poena i 10 skokova, a Kion Džonson 16 poena. Oklahoma je prva na Zapadu sa skorom 47-11, dok je Bruklin 11. na Istoku sa učinkom 21-37. Šampion Boston je u gostima ubjedljivo izgubio od Detroita 117:97, a Pistonsi su upisali osmu pobjedu u nizu. Najbolji učinak u ekipi Detroita imao je Malik Bizli sa 26 poena i pet skokova, dabl-dabl je ostvario Kejd Kaningem sa 21 poenom i 11 asistencija, a Tobajas Heris je dodao 16 poena, uz devet uhvaćenih lopti. Najefikasniji u redovima Seltiksa bio je Džejson Tejtum sa 27 poena, uz šest uhvaćenih lopti, dok su po 18 poena upisali
Pejton Pričard i Derik Vajt Boston je ovim porazom prekinuo seriju od šest uzastopnih pobjeda, ali ostaje na drugom mjestu Istoka sa skorom 42-17. Detroit
sezoni (po 10 pobjeda i poraza) pokazao da ozbiljno računa barem na mjesto u plej-ofu. - Čeka nas izuzetno teška utakmica protiv Spartaka, ekipe koja je sastavljena od vrlo iskusnih i kvalitetnih igrača, koji dugi niz godina igraju u ABA ligi i po Evropi. Neće biti nimalo lako, biće vrlo zahtjevna utakmica i pokušaćemo da se spremimo što je moguće bolje, da eventualno iskoristimo njihove slabosti i damo sve od sebe da dođemo do pobjede –dodao je Pavićević. Mornar će drugu pobjedu u sezoni juriti znatno oslabljen jer su klub tokom reprezentativne pauze napustili plejmejker Ilija Đoković, centar Džejden Bedijako i bek i najbolji strijelac tima Brendon Dženkins, dok će zbog povrede meč propustiti Čiko Karter - Prijala nam je pauza, da se odmorimo i opustimo. Sada smo fokusirani da sezonu završimo bolje nego što smo to radili u prvom dijelu sezone. Spartak je veoma dobar tim, sa odličnim šuterima na „četvorci“ i u bekovskoj liniji. Mora-
se nalazi na šestom mjestu sa 33 pobjede i 26 poraza. Rezultati: Detroit – Boston 117:97, Indijana – Toronto 111:91, Njujork – Filadelfija 110:105, Vašington – Portland
121:129, Bruklin – Oklahoma 121:129, Majami – Atlanta 131:109, Čikago – LA Klipers 117:122, Juta – Sakramento 101:118, Hjuston – San Antonio 118:106. S. J.
ćemo da budemo fokusirani da im otežamo posao ovoga puta. Moramo više timski da igramo, da se lopta „kreće“. Do sada smo prebrzo završavali akcije, sad bi trebalo da
Svjetsko prvenstvo u nordijskim
PODGORICA - Crnogorski skijaš Aleksandar Grbović u kvalifikacijama završio je takmičenje u sprintu na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama u Trondhajmu.
Grbović je sprint slobodnim stilom na 1,5 kilometara završio na 109. mjestu, u vremenu tri minuta, četiri sekunde i 81 stotinku.
U kvalifikacijama nastupilo je 187 takmičara.
Grbović je u kvalifikacijama
Spartak u prvoj utakmici 21. kola
Džamari Smit na prvom meču sa Spartakom u Subotici
budemo strpljiviji u napadu. U odbrani treba da ih limitiramo što više možemo, jer imaju pokretljive „četvorke“ i brze bekove – rekao je Džamari Smit, krilni centar Mornara.
nordijskim disciplinama
Iako u oslabljenom sastavu, Barani su dobro odigrali Kup Crne Gore, pobijedili su Podgoricu u četvrtfinalu i igrali dobro u polufinalu protiv Budućnost Volija.
Trener Spartaka Vladimir Jovanović ističe da je pred njegovom ekipom „veoma važna i teška utakmica“. - Gostovanje ekipi Mornara je jedno od težih gostovanja. Mornar je tim koji je ove godine promijenio dosta roster u odnosu na početak sezone, tim koji je napadački orijentisan i ukoliko želimo da igramo sa njima aktivnu utakmicu, prije svega moramo na tom defanzivnom dijelu terena da napravimo dobar posao – rekao je Jovanović.
- Kup je uvijek specifično takmičenje. Nastupili smo u kombinovanom sastavu, kako nalažu i pravila za Kup Crne Gore, i neki igrači su, zaista, prijatno iznenadili, a i kao ekipa smo izgledali mnogo bolje. Jedino smo ove sezone bolje igrali protiv Igokee, ostalo je sve bilo ispod nivoa u odnosu na Kup Crne Gore. Nadam se da će se ta energija sa Kupa prenijeti i na ABA ligu, i da posljednji dio sezone završimo onako kako bismo sami željeli – zaključio je Pavićević. S. JONČIĆ
Budva i Budućnost opravdali uloge favorita u polufinalu
Kupa Crne Gore za odbojkaše
PODGORICA – Sve je bilo jasno već nakon prvih utakmica, pa su revanši bili, praktično, formalnost – odbojkaši Budve i Budućnost voleja izborili su plasman u finale Kupa, pa će se 30. marta boriti za trofej. Mjesto finala će biti naknadno određeno konkursom.
Budućnost je i na svom parketu, u „MTEL Dvorani Morača“, savladala Jedinstvo sa 3:0 (25:20, 25:18, 25:17), kao što je bio slučaj i u Bijelom Polju. - Odigrali smo dvije veoma kvalitetne utakmice protiv ekipe Jedinstva i zasluženo se plasirali u finale. Zadovoljan sam prikazanom igrom moje ekipe, ali smatram i da ima-
mo još prostora za napredak u pojedinim elementima igre. Sada imamo mjesec dana da se pripremimo i da se pokažemo u najboljem mogućem izdanju za utakmicu finala Kupa protiv veoma kvalitetne ekipe Budve, dugogodišnjeg osvajača ovog trofeja – rekao je za Pobjedu Dejan Radić, trener Budućnosti.
Budva je imala još lakši posao, i u Baru je slavila protiv Galeba sa 3:0 (25:14, 25:20, 25:13).
Trener Miljan Bošković je ponovo odmarao najiskusnije (Balša Radunović, Miloš Ćulafić, Luka Babić), a dao je priliku gotovo svim ostalim igračima, posebno najmlađima.
- Što se tiče polufinalne serije,
Herceg Novi i Luka Bar očekivano u finalu Kupa Crne Gore za odbojkašice
završio i nastup na 7,5 kilometara.
Trku je klasičnim stilom istrčao za 22 minuta i 27,5 sekundi i zauzeo 16. mjesto. Za plasman u trku na deset kilometara bio je neophodan plasman među deset najboljih. Grbović je bio jedini predstavnik Crne Gore na šampionatu u Trondhajmu.
Nedavno je na juniorskom prvenstvu svijeta ostvario normu za Zimske olimpijske igre 2026. godine. R. P.
PODGORICA – Drugu godinu zaredom za trofej u finalu Kupa Crne Gore za odbojkašice boriće se Herceg Novi i Luka Bar, timovi koji su u oba polufinala opravdali uloge favorita, sve sa masksimalnim pobjedama.
Luka Bar je u dva meča sa po
3:0 savladala Budvu i zakazala novi okršaj sa braniocem trofeja.
- Objektivno smo bolji od eki-
Jedan od najboljih šahista svih vremena
PODGORICA - U 89. godini preminuo je Boris Spaski, jedan od najboljih šahista svih vremena. Deseti svjetski prvak u šahu rođen je u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, a probio se kao šahovski vunderkind, postavši najmlađi sovjetski igrač koji je osvojio titulu
međunarodnog majstora u dobi od 16 godina. Vrhunac šahovske izvrsnosti dosegnuo je osvajanjem Svjetskog prvenstva 1969. godine, pobijedivši Tigrana Petrosjana, te je titulu držao do 1972. godine. Spaski će zauvijek ostati upamćen kao učesnik istorijskog
pe Budve i to smo pokazali u tom dvomeču. Što se finala tiče, moramo da budemo na 100 odsto svojih mogućnosti da bi-
smo uspjeli da savladamo jako dobru ekipu Herceg Novog i osvojimo Kup – kazao je za Pobjedu Vladimir Milačić, trener Bara. Herceg Novi je treću godinu zaredom u finalu Kupa, nakon dvije sigurne pobjede protiv gradskog rivala Albatrosa, a protiv Baranki je favorit i za treći trofej u nizu. Herceg Novi i Luka Bar, dva najbolja tima u prvenstvu, ove sezone su odigrali dva meča, i oba su dobile Novljanke - prvo u Superkupu sa 3:0, a onda u prvenstvu, u Baru, sa 3:1. - Što se tiče utakmica polufinala Kupa, mogu da budem
meča na Svjetskom prvenstvu 1972. protiv Bobija Fišera, prozvanog „Mečom stoljeća“. Ovo takmičenje, koje je održano u jeku Hladnog rata, nadiš-
lo je granice šaha i postalo kulturni fenomen koji je privukao globalnu pažnju. – Njegov elegantan stil igre, koji karakterišu univerzalni i
a već šestu godinu Budva dolazi do finala, ovo je prvi put da su mladi igrači imali priliku da se pokažu u mečevima do finala. Ove sezone su kadeti i juniori donijeli plasman u finale. Nadam se da će tako da bude i u prvenstvu. Što se finala tiče, Budućnost je ove sezone pojačana sa Ivanom Zvicerom, ali mi i dalje mislimo da imamo dobru ekipu, dobru formu, i da ćemo ove godine pružiti još bolju i ljepšu igru u finalu. Jeste da se za ovaj trofej igra jedan meč, ali mislim da će pobjeda da ode na našu stranu – kazao je za Pobjedu trener Budve Miljan Bošković, koji je prije nekoliko dana proslavio i novu prinovu u porodici - rođenje sina. S. J.
zadovoljan maksimalnim pobjedama protiv gradskog rivala. Igra nije na nivou na kom smo navikli da igramo, ali podižemo se polako. Od ponedjeljka ću moći da računam na sve igračice i stručni štab, što je u ovom trenutku najvažnije. Finale protiv Luke Bar sam i očekivao, jedna utakmica u kojoj je sve moguće i za koju ćemo se dobro pripremiti. Očekujem dobru odbojku i neizvjesnu utakmicu – kazao je za Pobjedu Srđan Crnojački, trener Herceg Novog. Finale Kupa je 30. marta, a domaćin će biti određen putem konkursa. S. J.
harmonični potezi, učinio ga je jednim od najcjenjenijih i najomiljenijih igrača u istoriji šaha. Spaski je svojim doprinosom šahovskoj teoriji i sportskim ponašanjem za tablom postavio standard koji su slijedile generacije igrača. Osim takmičarskog uspjeha, Spaski je bio poznat po svojem gospodskom držanju i duhovitosti, što ga je učinilo omiljenom figurom u šahovskoj zajednici. Njegovo nasljeđe uključuje brojne briljantne partije koje i dalje inspirišu šahiste širom svijeta – objavila je Evropska šahovska unija. R. A.
Petak, 28. februar 2025.
I. broj 215/21
Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Zorice, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 27.02.2025. godine, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Bošković Zorici vrši se dostavljanje zapisnika I. broj 21/21-100 i zaključka I. broj 215/21-103. Izvršni dužnik Bošković Zorica može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena. Upozorava se izvršni dužnik Bošković Zorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Ivm. broj 1612/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 27.02.2025. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu suvlasnicima vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/20-75 i zaključka Ivm. broj 1612/20-78. Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena. Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Iv.br.1742/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalno” Berane, sa sjedištem na adresi Ul.Dragiše Radevića bb, PIB: 02361825, protiv izvršnog dužnika Radisava Rada Barjaktarovića, Novo Naselje br 4, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.02.2025 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radisav Rada Barjaktarovića, sa zadnje poznatom adresom Novo Naselje br. 4, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1742/24 od 26.12.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.02.2025. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.159/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “MFI MonteCredit” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Dalmatinska br. 2, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Rešada Adrovića, Bor bb, Petnjica, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.02.2025 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Rešada Adrovića, sa zadnje poznatom adresom Bor bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.159/25 od 07.02.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.02.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.90/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Predraga Praščevića, iz Plava, Brezojevice bb,radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.02.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Predraga Praščevića, sa zadnje poznatom adresom Brezojevice bb, Plav Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.90/25 od 06.02.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 26.02.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Poslovni broj: Iv. br. 106/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Redžović Hasan iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 15967, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.02.2025. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Redžović Hasan iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 15967. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.02.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.02.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 108/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Hazhimurtezić Remzija iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18395, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.02.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Hazhimurtezić Remzija iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18395. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.02.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.02.2025. godine.
Ivm. broj 1612/20-78
Danilovgrad, 27.02.2025. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA
CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE šesnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².
Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €. Na šesnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Šesnaesto ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 21.03.2025. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ
Mato Jovićević
I. broj 215/21-103 Danilovgrad, 27.02.2025. godine
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
I. broj 1540/17-155
Danilovgrad, 27.02.2025. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA
CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE trideset i deveta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €. Na trideset i devetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trideset i deveto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 21.03.2025. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Petak, 28. februar 2025.
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Zorice, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE dvadeset i sedma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 88, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 888/2, šume 2. klase, površine 1860 m2, kat. parcela 888/3, šume 2. klase, površine 567 m2, kat. parcela 888/3, stambeno – poslovne zgrade, površine 373 m2, sa pripadajućim PD 1, površine 153 m2 i PD 2, površine 200 m2, kat. parcela 888/4, šume 2. klase, površine 773 m2 i kat. parcela 890, šume 3. klase.
Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 150.000,00 €.
Na dvadeset i sedmom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 15.000,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
Dvadeset i sedmo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 21.03.2025. godine, u 12.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Ivm. broj 1667/18-141 Danilovgrad, 27.02.2025. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE trideset i treća prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2. Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.
Na trideset i trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trideset i treće ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 21.03.2025. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Petak, 28. februar 2025.
Javni izvršitelj Vasilije Mićović iz Podgorice, ulica Karađorđeva broj 15, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „CRNOGORSKI TELEKOM “ Podgorica, ulica Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Dejan Vuković advokat u AOD „Vuković i partneri“ Beograd, Republika Srbija, ulica Teodora Drajzera 34, protiv izvršnih dužnika Stefan Radinović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Grbavci bb i dr., radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave-izvoda iz poslovnih knjiga, dana 26.02.2025. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je
Izvršnim dužnicima: Stefan Radinović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Grbavci bb, Elmira Čobić iz Ulcinja, sa poslednjom poznatom adresom Kodra bb, Marijana Bogavac iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Dajbabe bb, Emina Čavdarbaša iz Budve sa poslednjom poznatom adresom ulica Dubovica AD, Goran Vojvodić iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Donja Gorica bb, Ognjen Nedović iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Generala Sava Orovića bb, Olivera Lopičić iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Bul. Save Kovačevića 60, Bojana Kruščić iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Bul. Save Kovačevića 7 i DOO “LEGGERO” iz Podgorice, Zmaj Jovina br.129, PIB 03398862, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima poslovne oznake: Iv.br 1823/24 od 03.09.2024. godine, Iv.br 2318/24 od 12.11.2024. godine, Iv.br 2317/24 od 12.11.2024. godine, Iv.br 2316/24 od 12.11.2024. godine, Iv.br 2111/24 od 14.10.2024. godine, Iv.br 2112/24 od 14.10.2024. godine, Iv.br 2320/24 od 12.11.2024. godine, Iv.br 2315/24 od 12.11.2024. godine i Iv.br 2517/24 od 24.12.2024. godine, te dopunskog rješenja od 25.02.2025. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici, odnosno Privrednog suda Crne Gore i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnici se mogu obratiti javnom izvršitelju Vasiliju Mićoviću na adresu ulica Karađorđeva broj 15 u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana isticanja na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici, radi podizanja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnici.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Podgorica 26.02.2025. godine,
Vasilije Mićović, s.r.
Poslovna oznaka I.br.113/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul.Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Fudbalski klub “Budućnost” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Veljka Vlahovića bb, koga zastupaju Lana Vukmirović Mišić i Amra Ademović, advokati iz Podgorice, na adresi Ulica Šeika Zaida br. 2, protiv izvršnog dužnika “KAFOTEKA” iz Podgorice, na adresi Vaka Đurovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.02.2025.godine, donio je u skladu sa čl.45 Zio
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku “KAFOTEKA”, Vaka Đurovića bb vrši se dostavljanje zapisnik sa ročišta od 23.07.2024.godine, zapisnik sa ročišta od 24.07.2024.godine, zaključak o namirenju od 02.11.2024.godine rješenje o troškovima od 02.11.2024.godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovni broj: Iv. br. 109/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Osmanović Ćamil iz Bara, Popovići bb, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 18409, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.02.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Osmanović Ćamil iz Bara, Popovići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18409. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 10.02.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.02.2025. godine.
Ivm. broj 978/23-31
Danilovgrad, 27.02.2025. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Brajušković Branka, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 2.454,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2863407 od 02.09.2021. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE peta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem: 1.suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/5, upisane u listu nepokretnosti 69, KO Martinići, Danilovgrad, KP 3448, potes Gradina, šume 5. klase, površine 7400 m², procijenjene vrijednosti 1.750,00 €; 2.nepokretnosti izvršnog odužnika upisanih u listu nepokretnosti 74, KO Martinići, Danilovgrad, KP 3475, potes Gradina, livada 6. klase, površine 400 m², KP 3476/1, potes Gradina, livada 6. klase, površine 430 m², KP 3476/2, potes Gradina, njiva 6. klase, površine 310 m², KP 3479, potes Gradina, dvorište, površine 500 m², KP 3479, potes Gradina, pašnjak 6. klase, površine 1046 m², KP 3479, broj zgrade 1, potes Gradina, porodična stambena zgrada, površine 54 m², procijenjene vrijednosti 22.500,00 €. Na petom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 175,00 €, za suvlasnički dio nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 69, KO Martinići, Danilovgrad, odnosno u iznosu od 2.250,00 €, za nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 74, KO Martinići, Danilovgrad, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
Peto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 21.03.2025. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
I. broj 729/24-16 Danilovgrad, 27.02.2025. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Vuković Željko, Pažići, Danilovgrad, 2. Savović Milenko, Daljam bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja – v.s. 49.127,75 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake UZZ BR. 667/2019 od 18.12.2019. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE treća prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 732, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 2384, poslovni prostor, površine 263 m², kat. parcela 2384, pomoćna zgrada, površine 462 m², kat. parcela 2384, pašnjak 5. klase, površine 1790 m² i kat. parcela 2411, pašnjak 5. klase, površine 70 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 301.000,00 €.
Na trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 30.100,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
Treće ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 21.03.2025. godine, u 11.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovni broj: Iv. br. 77/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Yakupov Mithatović Igor iz Bara, Zeleni Pojas bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017541 za period od 01.01.2018. godine do 20.12.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.02.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Yakupov Mithatović Igor iz Bara, Zeleni Pojas bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017541 za period od 01.01.2018. godine do 20.12.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 13.02.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.02.2025. godine.
синови ВЕСКО и ДУШКО, брат БРАНИСЛАВ, сестра
АНДРЕА, КАТА и СЕКА, јетрва МИЛИЦА, заова ДЕСА, унучад ФИЛИП, УРОШ и ИСИДОРА, праунучад, ђеверићи, ђеверичине, братанићи, братаничине,
братаничне ЉИЉАНА, БИЉАНА, ВАЊА, ДАНИЈЕЛА и САНДРА, сестричић АЦО, сестричне НАТАША и ОЉА, унучад, праунучад и остала многобројна породица
1560
Obavještavamo da je
MARK Kolje LJUCOVIĆ
umro nakon duge i teške bolesti, 25. februara 2025. u 71. godini Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u Kapeli „Malesija“ u Tuzima, 28. februara od 17 do 22 časa, kao i u subotu 1. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnom groblju u selu Deljaj - Zatrijebač.
OŽALOŠĆENI: supruga TONA, sinovi: LEON i MARTIN, brat LJEKA, sestra ŠAĆA, snaha VERA, sestričić MARK, sestrične: KRISTINA i JOZEFINA, strine: LJENA i DIELUŠA, braća od stričeva: CAKO, ROKO, FRAN, BIĆI i DODA, sestre od stričeva: ĐUSTA, MRIJA, LJEZA, VERA i TEUTA, bliski rođaci: NIK LJUCA, ĐELJOŠ, VASELJ i ĐON, kao i ostalo bratstvo LJUCOVIĆ
Petak, 28. februar 2025.
Posljednji pozdrav tetki
MILENI VEŠOVIĆ
Pamtićemo te po toploj duši, nesebičnoj podršci i energiji kojom si zračila. Počivaj u miru.
MIJO GARDAŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki
MILENI VEŠOVIĆ
Hvala ti za sve. Počivaj u miru.
JOVAN GARDAŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri
MILENI VEŠOVIĆ
Tvoj odlazak je za mene nenadoknadiv gubitak. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi nesebično poklanjala. Otišla si tamo gdje više nema boli, moja napaćena dušo. Nikada te neću zaboraviti. Počivaj u miru kod tvog voljenog Toša.
VOJKA GARDAŠEVIĆ
Petak, 28. februar 2025.
Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj teta
RAJO RADULOVIĆ sa porodicom
1500
Posljednji pozdrav dragoj strini
MILEVI
Opraštamo se od tebe ali te nikad nećemo zaboraviti.
MAJA PEJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav kumi
1488
VINKA ĐURĐEVAC
Posljednji pozdrav strini
ZDRAVKO ĐURĐEVAC sa porodicom
1499
1501
Posljednji pozdrav dragoj strini i prijateljici MILEVI Hvala na svakom iskrenom i toplom dočeku.
SNEŽANA VUKOTIĆ s porodicom
MILEVI
Počivaj u miru, naša dobra i iskrena kuma. Mi ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti i vedrom duhu. Čuvat ćemo te od zaborava. Kum BAJO KOKOTOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenoj snahi, jetrvi i strini
MILEVI RUDOVIĆ
Tvoja dobrota i ljubav ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. ALEKSANDAR i NATAŠA sa porodicom
Našoj voljenoj
Ponosni što smo te imali a tužni što si nas prerano napuštila.
Hvala ti na ljubavi koju si nam nesebično pružala. Pamtićemo tvoj vedri lik. Nedostajaćeš nam! Spavaj mirno.
Posljednji pozdrav voljenoj strini
MILEVI RUDOVIĆ
TAMARA RUDOVIĆIVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Draga naša
Svi oni koji su ti bili bliski ostaće uskraćeni za pažnju, vedrinu i plemenitost kao neke od osobina koje su te odlikovale i ujedno obilježile tvoj skroman i častan život. Tužni što nas napuštaš ostaje nam da te po dobru pamtimo i sa velikim poštovanjem te se sjećamo.
Porodica pokojnog PAJA M. RUDOVIĆA 1515
1504
VESNA MARKOVIĆ sa porodicom 1526
Posljednji pozdrav voljenoj sestri BELI
Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružila. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini
MILEVI
Od sestre LJUBICE sa porodicom
1505
Prerano je bilo za ovakav rastanak, mnogo si se namučila i sad odmori svoju dobru dušu. NOVAK s porodicom
1503
Posljednji pozdrav
MILEVI RUDOVIĆ
Zauvijek ćemo te pamtiti kao osobu punu topline i dobrote.
Počivaj u miru. Tvoji prijatelji, VASKO JANKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Voljenoj Njegušici. Porodica pok. SLOBA KALUĐEROVIĆA
1509
Posljednje zbogom snahi, jetrvi, strini
MILEVI RUDOVIĆ
Kroz život si išla časno i pošteno uvijek spremna na toplu riječ i savjet. Pamtićemo tvoju dobrotu i plemenito srce. BUDO, VESNA, MILICA RUDOVIĆ i TAMARA s porodicom
1513
Posljednji pozdrav dragoj tetki BELI
Bila si oslonac, podrška i ljubav. Ostaćeš vječno u mom srcu! Počivaj u miru.
MILENA TATAR sa porodicom
Posljednji pozdrav mnogo voljenoj i poštovanoj kumi
BELI
1508
Počivaj u miru, draga kumo. Sa tvojim odlaskom gubimo iskrenog prijatelja i druga naše kuće. Mnogo ti hvala za sve što si za nas učinjela. BOŠKO, VJERA, MARIJA, MAJA i PETAR RAJKOVIĆ
Posljednji pozdrav
MILEVI RUDOVIĆ
Počivaj u miru.
ANDRIJA JABUČANIN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj strini i prijateljici
MILEVI RUDOVIĆ
Neka tvoja bolešću napaćena duša nađe vječni mir. MIRA GLENDŽA sa porodicom
S tugom u srcu opraštamo se od naše drage komšinice
MILEVE RUDOVIĆ
Ne možemo i nećemo zaboraviti svu pažnju, ljubav i podršku kojom ste nas nesebično obasipali. Uvijek dočekani raširenih ruku i punog srca i kao takvu ćemo vas doživotno pamtiti.
i SANEL ORAHOVAC
Sa tugom se opraštamo od našeg dragog MIGA
Tvoja plemenitost i častan život zaslužuju naše vječno sjećanje i poštovanje.
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav bratu od tetke
Sestra RADOJKA sa porodicom
MILORADU – MIGU STOJANOVIĆU
Počivaj u miru.
ČEDO BAŠANOVIĆ sa porodicom
Opraštamo se od
MIGA Ićova STOJANOVIĆA
Dragi Migo, tvojim odlaskom na vječni počinak naviru sjećanja na naše lijepo djetinjstvo, druženje i bratsku ljubav koja će ostati u trajnom sjećanju
ŽIVKO, MAJA, ANDRIJANA i ĐINA
Posljednji pozdrav dragom bratu MIGU STOJANOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S tugom i poštovanjem, MIKO BAŠANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru, generacijo. Čuvaćemo te od zaborava.
Petak, 28. februar 2025.
Posljednji pozdrav dragoj snahi
MILEVI RUDOVIĆ
Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od voljene majke i supruge MILEVE
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. DEJO RUDOVIĆ sa porodicom 1516
Faliće nam tvoja ljubav, tvoj osmijeh i pažnja kojom si nas uvijek obasipala. Putuj sa anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji BRANIMIR, STEVAN i IVANA
MILORADU – MIGU STOJANOVIĆU
GENERACIJA: SLAVICA, ZORICA, MIRKO, BLAŽO, ŽARKO, RACO i ČEDO
Navršava se 10 godina od smrti moje majke
ZORKE Blažove TATAR rođena USKOKOVIĆ
Vječno ćemo te čuvati od zaborava. PUNIŠA sa porodicom
1524
Petak, 28. februar 2025.
Dana 3. marta 2025. godine navršava se godinu dana od upokojenja naše voljene supruge, majke i babe
1517
MERIMA - MARIJA Žarka KEKOVIĆ
rođena DŽUHO 1965–2024
VELIMIRA DAJKOVIĆA
Poštovanje i prijateljstvo ne umiru nikada. Počivaj u miru, prijatelju. DRAGAN i ZORICA RAIČEVIĆ sa porodicom
Godina dana bez tvog toplog zagrljaja, riječi punih ljubavi, bez tvog najradosnijeg osmijeha… Nastavljaš da živiš kroz svaki naš razgovor, šalu, misao i naše najdraže uspomene. Neizmjerno smo ti zahvalni na najljepšem djetinjstvu. Volimo te, BAKO
Tvoji: SARA, MILOŠ i KSENIJA
Vrijeme prolazi, ali rana na srcu ostaje. Nedostaješ u svakom trenutku i svakoj priči koju bi podijelili sa tobom.
Ali znamo da si tu u svakom vjetru što nas miluje, i sunčevom zraku što nas grije. Zauvijek si dio nas, sa ljubavlju i ponosom te pominjemo.
Krug uže porodice posjetiće tvoju vječnu kuću
Tvoji: ŽARKO, FILIP, ŽANA, MILICA
Godina dana je od iznenadne smrti
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo u nedjelju 2. 3. 2025. godine u 10 sati na Riječkom gradu posjetiti vječnu kuću našeg dragog Radovana
Neka tvoja duša počiva u miru, s ljubavlju ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji:
JOVICE Radislava – Ćira RADIFKOVIĆA
Porodica izražava zahvalnost svima koji su saučešće izjavili putem telegrama ili na drugi način.
Dana 2. februara uža porodica će obići Jovičino mjesto počivališta.
Umjesto četrdesetodnevnog pomena, porodica će uplatiti sredstva u humanitarne svrhe
Dana 28. februara 2025 navršava se godina dana od kada nas je napustila moja voljena majka
LJEPOSAVA - LEPA Savelje DRAŠKOVIĆ rođ. BOJANIĆ i pridružila se rano preminulim suprugu i sinu
SAVELJI
DRAGANU 1968–2025. 2001–2025. Majko, prođe godina, a mi i dalje snažno osjećamo tvoju brižnost i veliku ljubav, koju si nam nesebično poklanjala. Oče, od malena si mi uvijek nedostajao. Brate, neprebolu moj, svaki dan si sa nama. Ponosan na vaš častan i pošten život, od zaborava vas čuva i voli sin i brat GORAN DRAŠKOVIĆ sa porodicom
PORODICA RADIFKOVIĆ
Dana 1. marta 2025. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog oca, đeda i prađeda
1514
JOVAN BEČANOVIĆ
Dragi naš tata.Još uvijek nijesmo svjesni da nijesi tu sa nama. Živjećeš u našim srcima zauvijek i molićemo se za tvoju i majkinu dušu, a mi ćemo živjeti onako kako ste nas učili i hrabro koračati kroz život.
S ljubavlju i poštovanjem na vas: VLADAN i JADRANKA sa porodicom
Da samo budeš tu.
Voljenom ocu, đedu i tastu
Boli rastanak koji je posljednji.
Bole riječi, koje se trudiš da zapamtiš zauvijek.
Bole uspomene, boli kraj. Nedostaješ nam, da nas dočekaš, zagrliš, poljubiš.
Tvoji ŽANA, VLADETA, DAMJANA, MARTA i NATAŠA
Navršava se pola godine od smrti našeg oca, djeda Iipradjeda
RAJKA ŠĆEPANOVIĆA
Dragi tajo, pola godine nijesi sa nama. Vrijeme prolazi, a sjećanje i ljubav traju.
Tvoji ćerka SVETLANA, unučad PETAR i KATARINA i praunuka INES
Navršava se pola godine od smrti
Pola godine očekivanja, ružnog sna i tužne istine. Dana 2. marta 2025. godine u 10 sati, porodica će obići njegovu vječnu kuću.
Supruga BUDIMKA sa porodicom 1487
Tajo moj, Pola godine je otkad nijesi sa nama, ali nijedan dan nije prošao, a da nijesi u mojim mislima. Kad se probudim, pa pokušavam da se sjetim jesam li te bar u snu vidjela.
Kad uzmem u ruke nešto što si ti izdubio, oblikovao i uglačao.
Kad kažem Anđi da je sve mamino, a ona me pita: „A šta sam dedino?“
Kad vidim nju i Đurđu kako se igraju zajedno, pa pomislim koliko bi uživao da možeš da ih gledaš i slušaš. Kad sam tužna, pa se pitam znaš li kako mi je. Kad sam srećna, pa se pitam raduješ li se zbog mene. Kad pogledam majku i srce mi prepukne jer je sama i ništa više nije isto bez tebe.
Kad u djeliću sekunde pomislim da ću da te pozovem, a onda mi se po ko zna koji put svijet sruši kad shvatim da te više nikad neću čuti.
Tajo moj, Željne su moje oči da te vide, željne su moje ruke da te zagrle i sve bih dala da još jednom čujem: „Milašin moj"
Pola godine otkad nije sa nama
IVAN Petrov KRAČKOVIĆ
Proteklo vrijeme nam je ostavilo veliku ranu na duši i neizbrisivo sjećanje na tvoje dostojanstvo do posljednjeg časa, kao i na oproštaju sa nama.
Bio si uvijek jedinstven. Tvoj poseban prijatelj bila je muzika. Nadamo se da si, kao u jednoj od pjesama koje si najviše slušao zadnjih mjeseci, našao „Tajni akord, koji je svirao David, a volio Gospod“.
U nama sada odjekuje praznina.
Tuguju za tobom tvoji JOVAN, SARA i LJILJANA
Kćerka
Draga majko
rođena MRDAK
Prošla je godina otkako niјеsi s nama, ali svaki dan si prisutna u našim srcima, mislima i svemu što radimo.
Nedostaje nam tvoja mudrost, tvoja snaga i ona toplina kojom si obasjavala sve oko sebe. Bila si oličenje ljudskosti, plemenitosti i neizmjerne pameti – prava veličina u svakom smislu.
Znamo da život ne prestaje smrću, i zato ti nastavljaš da živiš u našim sjećanjima i kroz svoje unuke. Vasilisa toliko podsjeća na tebe – u njoj vidimo tvoju oštroumnost, tvoj duh i upornost. Znam da bi bila ponosna na nju, baš kao što sam i ja. Petra, kako si uvijek govorila, podsjeća na svog djeda Dmitra – nosi u sebi njegovu pravednost, borbenost i nepokolebljivu snagu. Majko, nedostaje nam tvoj glas, tvoji mudri savjeti i tvoji zagrljaji, ali znamo da si uvijek tu – čuvaš nas i usmjeravaš na pravi put. Hvala ti za svu ljubav koju si nam dala. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i kroz generacije koje dolaze.
Zauvijek tvoji, Sin MIĆO, snaha ROSANA i unuke VASILISA i PETRA
U izdanju Pobjede,
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
