Utorak, 25. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21272 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu i tjelohraniteljima povodom napada na novinarku Pobjede i članove njene porodice u objektu „Gurman“
U Višem sudu razmatrana ispravljena optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera
Katnić: Novović se žali da mu se djeca igraju u sobi, a moga
Policijski službenik Srđan Korać tvrdi da nije bio prisutan kada je došlo do tuče i pozvao se na video-snimak, na kojem se vidi njegov automobil „golf pet“ sive boje, kao i da se sa snimka može utvrditi i provjeriti da je sve što je kazao istina
INTERVJU: Generalna direktorka za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković
da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg glavnog grada, već i cijele države – istakao je predsjednik Jakov Milatović
Održana vanredna Skupština akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“ iz Igala Vlada i
Predsjednik Vlade i lideri DPS-a i SD-a sinoć razgovarali o prevazilaženju aktuelne političke krize u zemlji Prvi sastanak okončan bez rezultata, pregovore nastavljaju narednih dana
Iz crnogorskog trgovačkog lanca zahvalili na povjerenju potrošačima, zaposlenima i poslovnim partnerima Voli nije i ne može biti
,,Anđeli iz Crne Gore“
ne odgovara na zvanične dopise AMU zbog neprofesionalnih izvještavanja i novinarskih propusta nakon zločina na Cetinju
Predsjednik Vlade i lideri DPS-a i SD-a sinoć razgovarali o prevazilaženju aktuelne političke krize u zemlji
PODGORICA – Sastanak, koji su sinoć posredstvom šefa Delegacije Evropske unije u Podgorici Johana Satlera održali premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade za evropske i vanjske poslove Filip Ivanović i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sa liderima Demokratske partije socijalista Danijelom Živkovićem i Socijaldemokrata Damirom Šehovićem, završen je bez dogovora o prevazilaženju aktuelne političke krize, ali uz odluku da se razgovori o tome nastave narednih dana, nezvanično saznaje Pobjeda.
Glavna tema razgovora bilo je prevazilaženje političke krize u zemlji izazvane dešavanjima u Ustavnom sudu, odnosno odlukom Ustavnog odbora da penzioniše sutkinju tog suda Draganu Đuranović Na sastanku je, kako nam je nezvanično rečeno, predloženo da se povodom te odluke zatraži mišljenje Venecijanske komisije, a da se predstavnici opozicije već početkom idućeg mjeseca vrate u skupštinske klupe i time prekinu blokadu rada parlamenta.
Taj predlog je predstavnicima Vlade, kako saznajemo, bio prihvatljiv, ali pod uslovom da to ne ugrozi dignitet domaćeg sudstva.
Da se uputi zahtjev Venecijanskoj komisiji je, kako navode izvori Pobjede, insistirao ambasador Satler na čiju je inicijativu i održan sinoćnji sastanak.
PODGORICA - Crna Gora je od početka agresije Rusije na Ukrajinu, prije tri godine, obezbijedila više od deset miliona eura pomoći, uključujući vojnu i humanitarnu podršku. Ona je, takođe, bila prva zemlja koja nije članica Evropske unije, a koja je ukrajinskim izbjeglicama dodijelila status privremene zaštite - kazao je zamjenik ambasadora EU u Crnoj Gori Rikardo Seri
Treća godišnjica napada Rusije na Ukrajinu juče je obilježena posebnim događajem u Evropskoj kući, na kojem su, uz Seru, govorili ambasadori Ukrajine i Češke u našoj zemlji Oleg Gerasimenko i Jani-
Na sastanku je predloženo da se, povodom odluke o penzionisanju sutkinje
Đuranović, zatraži mišljenje Venecijanske komisije, a da se predstavnici opozicije već početkom idućeg mjeseca vrate u skupštinske klupe i time prekinu blokadu rada parlamenta. Da se zahtjev uputi Venecijanskoj komisiji, kako navode izvori Pobjede, insistirao je ambasador Satler na čiju je inicijativu i održan sinoćnji sastanak
Izvori Pobjede upućeni u sinoćnje razgovore ističu kako, u slučaju da se vlast i opozicija dogovore o upućivanje mišljenja, postoji mogućnost da Venecijanska komisija odbije da se uključuje u postupke koji su već pred domaćim sudovima. Satler je ranije predstavnike vlasti i opozicije pozvao da sjednu za sto i riješe krizu vezanu za Ustavni sud, a na način što će od Venecijanske komisije tražiti mišljenje o ustavnosti odluke o penzio-
nisanju sutkinje Đuranović. Crnogorska opozicija od kraja decembra minule godine blokira redovan rad parlamenta i zahtijeva povlačenje odluke o penzionisanju sutknje Đuranović, tvrdeći da je njome izvršen ustavni puč. Prestanak funkcije Đuranović konstatovala je Skupština Crne Gore nakon što je prethodno Ustavni odbor, na zahtjev predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, zaključio da je sutkinja Đuranović,
u skladu odredbama Zakona o PIO, stekla uslov za odlazak u penziju.
Tome su se oštro protivili predstavnici opozicije, nazvavši takvu odluku ustavnim pučem.
Sudije Ustavnog suda do sada su uglavnom penzionisane glasovima sudija tog suda i shodno odredbama Zakona o radu, a ne o PIO kao u slučaju Đuranović.
Sutkinja Đuranović je sredinom ovog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, tužila Skupštinu, jer joj je prestanak funkcije konstatovala po Zakonu o PIO. Tužbom je zahtijevala da sud utvrdi da su konstatacija parlamenta i zaključak Ustavnog odbora o prestanku njene funkcije ništavni, da uvede privremenu mjeru kojom bi bila vraćena na posao, kao i da utvrdi da je Skupština diskriminatorski postupala prema njoj po osnovu starosne dobi. Đ.Ć.
U Evropskoj kući u Podgorici obilježena treća godišnjica od invazije Rusije na Ukrajinu
BUDVA – Koalicija „Za budućnost Budve“ predala je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti novoformiranog saziva Opštinske izborne komisije u Budvi, jer u njoj više nema predstavnika opozicije, potvrđeno je Pobjedi iz te koalicije.
Novi saziv Opštinske izborne komisije u Budvi konstituisan je u petak na sjednici lokalnog parlamenta u tom gradu, suprotno mišljenju Državne izborne komisije koje je prethodno zahtijevao nosilac liste koalicije „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj U toj koaliciji tvrde da je novoformiranim sazivom budvanske Izborne komisije prekršen Ustav, Zakon o izboru odbornika i poslanika i napravljen nezapamćen presedan u parlamentarnom životu Crne Gore. Prema rješenju o formiranju OIK-a, koje je potpisao pred-
U koaliciji „Za budućnost Budve“ tvrde da je novoformiranim sazivom budvanske Izborne komisije prekršen Ustav, Zakon o izboru odbornika i poslanika i napravljen nezapamćen presedan u parlamentarnom životu Crne Gore. Ističi i da je novim sazivom Opštinska izborna komisija ostala bez predstavnika opozicije što je, navode, nedopustivo
na Hrebičkova. Troje ambasadora prisjetilo se ključnih događaja koji su prethodili najvećem oružanom sukobu na teritoriji Evrope od Drugog svjetskog rata, a zamjenik ambasadora EU tom prilikom je posebno istakao ulogu Crne Gore. - U jednom trenutku, Češka i Crna Gora imale su najveći broj ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika. Takođe, ne treba zaboraviti da je Cr-
na Gora dosljedno primjenjivala sankcije koje je EU donijela, te da je kosponzor rezolucija UN kojima se podržavaju mir i suverenitet –dodao je on.
On je podsjetio na nedavno održanu sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu, na kojoj su najviši zvaničnici Crne Gore dali „zeleno svjetlo“ za učešće pripadnika Vojske Crne Gore u misijama vojne pomoći EU, te bezbjedno-
snoj pomoći i obuci NATO za Ukrajinu. - Ovo je takođe važan korak i nadamo se da će crnogorski parlament uskoro podržati ove značajne odluke, čime bi se dodatno učvrstila opredijeljenost Crne Gore ka kolektivnoj bezbjednosti. Sve ovo pokazuje da je Crna Gora pomagala kada je bilo najvažnije, nudeći utočište i saosjećanje kada je Evropi to bilo potrebno. Ova solidarnost neće biti
zaboravljena, a siguran sam da je ni Ukrajina neće zaboraviti – zaključio je Seri. Gerasimenko se u govoru punom emocija osvrnuo na činjenicu da se 2023. godine, pripremajući govor za prvu godišnjicu ruske agresije, nadao da će to ujedno biti njegovo zadnje obraćanje tim povodom.
- Pripremajući izjavu, pogledao sam prethodne govore. Sve što sam ranije rekao i da-
lje važi za današnje prilike: o brutalnosti rata, ratnim zločinima, užasima okupacije, trajnom strateškom cilju neprijatelja da izbriše našu državu i naš identitet koji se i dalje nemilosrdno sprovodi, o gubicima - ljudskim i materijalnim, bombardovanju i otmicama djece, vrijednosti zajedništva koji nam pomaže da čvrsto stojimo u ovoj surovoj stvarnosti i izdržimo ratne pritiske. Ali čini se da neke
pred Ustavnim
Ovo je najdrastičniji primjer kršenja zakona i Ustava do sada, zbog čega smo se i obratili Ustavnom sudu. Poseban kuriozitet u cijeloj priči je to što je Pokret za promjene, koji nema odbornika u Skupštini, dobio člana i zamjenika člana OIK-a. Nikada se nije dogodilo da partija koja nema odbornika dobije člana OIK-a, saopšteno je Pobjedi iz koalicije „Za budućnost Budve“
sjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić, za predsjednika tog tijela imenovan je Davor Rakanović, njegovu zamjenicu Milica Đukić, a za jednu od četvoro članova Jana Marković. Rakanović, Đukić i Marković su funkcioneri liste „Budva naš grad“ aktuelnog predsjednika opštine Nikole Jovanovića
Za jednog člana i zamjenika člana OIK-a imenovani su Nikola Lončar i Dunja Dragović iz Evropskog saveza koji zajedno za Jovanovićevom listom i Građanskim pokre-
tom Ura čine vladajuću koaliciju u Budvi. Demokratskoj partiji socijalista, koja vladajućoj većini u Budvi pruža „projektnu podršku“, pripalo je mjesto jednog člana i dvoje zamjenika. Za članicu OIK-a, u ime DPS-a, postavljena je Mira Deloik, dok su za zamjenike imenovani Vučić Đukić i Ivo Gvozdenović
Preostalo mjesto člana i zamjenika člana OIK-a pripalo je Mići Lutovcu i Vladislavu Mitroviću, inače funkcionerima Pokreta za promjene koji u Budvi nema odbornički status.
U koaliciji „Za budućnost Budve“ navode da je ovakvim sazivom Opštinska izborna komisija ostala bez predstavnika opozicije što je, navode, nedopustivo. - Ovo je najdrastičniji primjer kršenja zakona i Ustava do sada, zbog čega smo se i obratili Ustavnom sudu. Po-
Zbog novoformiranog
saziva Opštinske izborne komisije u Budvi reagovao je juče odbornik Demokrata u tom gradu Željko Franeta, ističući kako je riječ o najbrutalnijoj zloupotrebi vršenja vlasti. - Kada se pitate kako izgleda povratak DPS-a na vlast u Budvi u zagrljaju Evropskog saveza, Ure i Nikole Jovanovića, odgovor stiže
promptno i egzaktno u vidu najbrutalnije zloupotrebe vršenja vlasti i to odmah na startu. Ova koalicija je ignorisala zvaničan stav DIK-a i nezakonito formirala OIK suprotno svim pravnim i demokratskim načelima. Niti Nikola Jovanović ima najveći broj mandata, niti najveći broj glasova da bi imao predsjednika OIK-a (kažem Nikola Jovanović
koji tvrdi da je mandate osvojio on lično, a ne lista na kojoj je čak bio posljednji) – naveo je Franeta u saopštenju.
On dodaje da DPS nije opozicija aktuelnoj vlasti u Budvi i da to i „ptice na grani znaju“, te da PZP nema odbornika u lokalnom parlamentu da bi imao člana u OIK-u. - Ovakvu demonstraciju
istine koje su tako očigledne i jednostavne treba iznova ponavljati – istakao je on. Kako je dodao, ako Putin uspije u svojim namjerama, „to
ć e imati katastrofalne posljedice po stabilnost i živote svake porodice u Evropi, Americi i šire“, te smatra da će on nastaviti da preduzima
agresivnije akcije u regionu. Hrebičkova, koja je dugogodišnja spona Crne Gore sa zemljama EU, ali nerijetko i njihov glas savjesti kod nas,
seban kuriozitet u cijeloj priči je to što je Pokret za promjene, koji nema odbornika u Skupštini, dobio člana i zamjenika člana OIK-a. Nikada se nije dogodilo da partija koja nema odbornika dobije člana OIK-a – saopšteno je Pobjedi iz koalicije „Za budućnost Budve“. Da je novim sastavom Opštin-
sile i bahatosti tri decenije smo živjeli, na svojim leđima iskusili gorke plodove iste i nažalost danas je to opet naša realnost. Vječiti čuvari Ustava i poštenja majke nam Crne Gore gaze sve pravne norme kako bi po dobro poznatom modelu utjerali građanima njihovu vlast u kosti i stavili do znanja da neće gubiti vrijeme i da će vratiti Budvu na početna podešavanja, kao u vrijeme najbrutalnijih zloupotreba službenog položaja,
istakla je brojna kršenja međunarodnih povelja i prava koji se u kontinuitetu događaju na ukrajinskoj teritoriji još od 2014. godine okupacijom Krima, te upadom u pogranične regione. Zato se nada da će rat koji traje već tri godine konačno biti završen na zadovoljavajući način za stanovnike Ukrajine. - Što se tiče novih nastojanja da se postigne mir, prioritet je da se o svakom rješenju pregovara uz puno učešće Ukrajine i da se ona s time saglasi. Sjećam se riječi svojih mentora i svjetskih lidera od prije 35 godina: ako Zapad napusti napadnutu državu, kao što je to Ukrajina danas, istorija će vam suditi, prije ili kasnije –istakla je ona.
ske izborne komisije u Budvi prekršen Zakon o izboru odbornika i poslanika smatraju i u Državnoj izbornoj komisiji, koja je to konstatovala i u odgovoru na dopis koji im je Mikijelj prethodno uputio. Pobjedi je iz DIK-a nezvanično potvrđeno da je prekršen član 25 Zakona o iz -
pohare i progona svih i svega što nije njima blisko. Političke oponente blate i potkazuju, vrijeđaju i iznose neistine kako bi ih diskreditovali, zaplašili i ućutkali. U odbore direktora efikasno imenuju istaknuti DPS kadar i pričaju priču o projektnoj podršci koju će im naivan DPS pružiti. Počasni predsjednik DPS-a jasno ističe da nastupa sa scene, a ne iz prikrajka, što danas vidimo i na samom djelu – zaključio je Franeta u saopštenju.
Posebno se osvrnula na iskustvo Češke u Minhenu 1939. godine, potcrtavajući da „mir po svaku cijenu uvijek vodi samo u rat“. Češka i dalje čvrsto stoji uz Ukrajinu. Nećemo priznati okupirane ukrajinske teritorije kao dio Rusije i nećemo isključiti dugoročnu NATO perspektivu za Ukrajinu. Osnovna garancija održivosti bilo kakvog primirja za nas je snažna i potpuno opremljena Ukrajina, uključujući i mogućnosti za ciljane napade na samu rusku teritoriju – rekla je ona. Dalje je dodala da će EU pomoći u svakom aspektu, bez obzira na stavove Sjedinjenih Američkih Država.
- Nije moguće sada dovoditi u pitanje ovakva ulaganja ne-
Pobjedi je iz DIK-a nezvanično potvrđeno da je prekršen član 25 Zakona o izboru odbornika i poslanika. Taj član predviđa da se za predsjednika OIK-a imenuje kandidat političke partije ili izborne liste koja je na prethodnim izborima osvojila najveći broj odborničkih mandata. Isti član predviđa, takođe, i da, ukoliko su dvije partije ili izborne liste osvojile podjednak broj odborničkih mandata, mjesto predsjednika OIK-a pripadne onoj listi ili partiji koja je osvojila najveći broj glasova
boru odbornika i poslanika. Taj član predviđa da se za predsjednika OIK-a imenuje kandidat političke partije ili izborne liste koja je na prethodnim izborima osvojila najveći broj odborničkih mandata. Isti član predviđa, takođe, i da, ukoliko su dvije partije ili izborne liste osvojile podjednak broj odborničkih mandata, mjesto predsjednika OIK-a pripadne onoj listi ili partiji koja je osvojila najveći broj glasova.
Koalicija „Za budućnost Budve“ i lista „Budva naš grad“ su na minulim lokalnim izborima u tom gradu osvojile podjednak broj, odnosno po devet odborničkih mandata, s tim što savez na čelu sa Mikijeljem prednjači u broju osvojenih glasova u odnosu na Jovanovićevu listu. Đ. ĆORIĆ
ophodna za buduće mirovne korake. Mi u Evropi treba konačno da shvatimo da moramo mnogo više ulagati u podršku Ukrajini, jer na taj način ulažemo u sebe, svoj mir, svoju mirnu budućnost – kazala je Hrebičkova. Rješenje vidi kroz pregovore, kojima će se vršiti pritisak ne na Ukrajinu, već na Rusiju. - Poraz Rusije mora biti poruka agresivnim, autoritarnim režimima svuda oko nas da put nasilja i nepoštovanja međunarodnog prava nikuda ne vodi. I kao što su to Vaclav Havel i mnogi drugi velikani kazali: biraj poredak zasnovan na pravilima i mir koji na tome počiva, a ne obrnuto – zaključila je ambasadorka Češke u svom obraćanju. K. J.
INTERVJU: Generalna direktorka za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković
PODGORICA - Generalna direktorica za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković ocijenila je u intervjuu za Pobjedu da će Crna Gora biti među deset najboljih država Evrope po poštovanju ljudskih prava.
- Svi zakoni koje radim u ime predlagača, odnosno Ministarstva ljudskih i manjinskih prava izuzetno su progresivni i inovativni. Zakoni koji daju doprinos jačanju pravnog sistema na nivou najrazvijenijih država u svijetu, odnosno sistema koji na najvišem nivou štite ljudska prava. Moja želja nije zadovoljenje minimuma standarda EU, već vrhunski nivoi. Bila bih ponosna ako uspijemo da Crnu Goru smjestimo u top 10 država Evrope po standardima poštovanja ljudskih prava - kazala je Pajković u intervjuu Pobjedi.
POBJEDA: Što je Vas motivisalo da se posvetite borbi za ljudska prava?
PAJKOVIĆ: Temeljna ljudska prava su najranjivija. Za njih se mogu boriti samo oni sa jakim ubjeđenjima, nepokolebljivim stavom, uvijek spremni na izazove. Osjetila sam da kroz profesionalni kapacitet i lično zalaganje mogu da dam doprinos društvu, zajednici, državi…
POBJEDA: Četiri zakona na kojima radite nose važne promjene. Koji od njih smatrate najvažnijim za postizanje dugoročnih promjena u crnogorskom društvu?
PAJKOVIĆ: Svi zakoni koje radim u ime predlagačaMinistarstva ljudskih i manjinskih prava izuzetno su progresivni i inovativni. Zakoni koji daju doprinos jačanju pravnog sistema na nivou najrazvijenijih država u svijetu, odnosno sistema koji na najvišem nivou štite ljudska prava. Moja želja nije zadovoljenje minimuma standarda EU, već vrhunski nivoi. Bila bih ponosna ako uspijemo da Crnu Goru smjestimo u top 10 država Evrope po standardima poštovanja ljudskih prava. Konkretno, u Ministarstvu radimo na Zakonu o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti, Zakonu o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakonu o pravnom prepo -
Nosioci javnih funkcija dužni su da trpe kritike javnosti na račun svog rada, djelovanja u javnosti, iznesenih stavova, ali apsolutno niko pa ni javne ličnosti nijesu dužne da trpe uvrede, ruganje na račun fizičkog izgleda, potcjenjivanje, iznošenje detalja iz privatnog i porodičnog života… Ohrabruju regulatorni mehanizmi vlasnika onlajn platformi koji uklanjaju profile koji krše pravila korišćenja istih, kaže Pajković
znavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i usklađivanje Zakona o registrovanom partnerstvu lica istog pola. Svaki od njih je poseban, a određeni i sa potpunim novinama u pravnom sistemu, što čini posebnu osobenost i izazov u radu.
POBJEDA: Koliko je teško uskladiti međunarodne standarde ljudskih prava sa specifičnostima crnogorskog društva?
PAJKOVIĆ: Postoje izazovi i različita tumačenja. Svaka država ima svoje specifičnosti i nije realno razmišljati da možemo doslovno preslikavati pravila i procedure s jedne na drugu državu. Zaštita pozitivnih osobenosti društva i nacionalnog dobra je i jedna od uloga onih koji pregovaraju pred najvišim međunarodnim adresama.
Međutim ohrabruje i uvijek treba naglasiti da je Crna Gora daleko odmakla u ispunjavanju međunarodnih standarda. Štoviše, sebe, svoj rad i državu Crnu Goru u narednim periodu vidim ne samo kao ravnopravnog partnera, već da i mi možemo drugima da budemo primjer i pomoć kako da savladaju izazove sa kojima se susrijeću u svojim državama.
POBJEDA: Koje prepreke očekujete prilikom usklađivanja Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima?
PAJKOVIĆ: Zakon o registrovanom partnerstvu istog pola je odličan pokazatelj da strahovi od novina i nepoznatog, kao i brojne negativne konotacije koje su pratile njegovo izglasavanje - nijesu imale osnova. Četiri godine nakon usvajana činjenica je da nemamo negativnih efekata zakona, dok su brojni pozitivni. Samo usklađivanje preostalih zakona u pravnom sistemu Crne Gore suštinski ne vidim kao komplikovano. U većini zakona je potrebno dodati da odre-
đeno pravo pored supružnika i partnera ima i istopolni partner. Proceduralno prilično jednostavno, a građanima koji koriste ovo pravo od velikog značaja.
P OBJEDA: Crnogorsko društvo se suočava s različitim oblicima diskriminacije. Koje grupe trenutno zahtijevaju najhitniju podršku države?
torni mehanizmi vlasnika onlajn platformi koji uklanjaju profile koji krše pravila korišćenja istih.
POBJEDA: Koliko su mladi ljudi u Crnoj Gori svjesni važnosti ljudskih prava i kako ih možete dodatno motivisati da postanu glasnici promjena?
P OBJEDA: Govor mržnje na internetu je sve više prisutan. Kako planirate da sankcionišete ovo ponašanje, a da pritom ne ograničite slobodu govora?
PAJKOVIĆ: Sloboda govora je jedno od osnovnih prava koje štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama i Evropski sud za ljudska prava. Svjedočimo lavini govora mržnje u onlajn prostoru - takav govor ne uživa zaštitu. Vrlo je izražen takav govor prema nosiocima javnih funkcija. Ovdje bih naglasila da nosioci javnih funkcija jesu dužni/e da trpe kritike javnosti na račun svog rada, djelovanja u javnosti, iznesenih stavova, ali apsolutno niko pa ni javne ličnosti nijesu dužne da trpe uvrede, ruganje na račun fizičkog izgleda, potcjenjivanje, iznošenje detalja privatnog i porodičnog života… Ohrabruju regula-
PAJKOVIĆ: Crnogorsko društvo često ne razumije koncept diskriminacije posebno one šire, indirektne i neposredne. Uvijek naglašavam da je odgovornost direktna i da ne možemo cijelu grupu, zajednicu ili okruženje posmatrati negativno - i diskriminisati zbog jednog lošeg slučaja. Prijeko nam je neophodno usvajanje zakona o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti koji će do najfinijih detalja objasniti i štititi osnovna ljudska prava - pravo na jednakost, ali i braniti diskriminaciju. Činjenica je da su nam kontinuirane obuke, podrška medija, promovisanje istinskih vrijednosti demokratije i vladavine prava neophodni ne samo među građanstvom, već i među onima koji su nosioci najvažnijih javnih funkcija u društvu.
Spremni za kompromise
POBJEDA: Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja je izazvao podijeljene reakcije. Kako odgovarate na kritike i nerazumijevanje javnosti?
PAJKOVIĆ: Odgovaramo uvijek argumentovano na bazi struke i naučnih činjenica. Takođe i kritike
i sugestije koje su na bazi argumenta i osnovane prihvatamo. U tom smjeru i prijedlog zakona o samoodređenju je pretrpio brojne izmjene i kompromise samo u cilju kreiranja prihvatljivog i u pravnom sistemu upotrebljivog rješenja. Ohrabruje me većinski stav javnosti koja smatra potpuno neprihvatljivim
da se odstranjuju organi i lišava sposobnost reprodukcije samo u cilju dobijanja građanske legitimacije. Ta praksa je nehumana i nečovječna, i suština ovog zakona je upravo otklon od takve prakse. I dalje vjerujem da neće izostati svijest i odgovornost političara te da će ovoj temi pristupiti isključivo iz ugla poštovanja ljudskih prava, bez političkih kalkulacija.
PAJKOVIĆ: Nekada se i među mlađima mogu čuti ekstremni stavovi neprihvatanja različnosti. Međutim, u osnovi toga je samo neinformisanost. Zato su edukativni programi vrlo važni saveznici na putu kreiranja društva u kom svako ima mogućnosti da izrazi svoj pun potencijal u okviru vladavine prava. Iako nije iz domena mog rada, vjerujem da neće zamjeriti, ali bih ovdje posebno naglasila kao izuzetno pozitivan mehanizam - inkluzivno obrazovanje koje je dalo dvostruko pozitivne rezultate - prihvatanje i r azumijevanje, razvijanje osjećaja podrške i pomoći, ali i razvijanje mogućih potencijala pojedinaca koji su dio inkluzije.
POBJEDA: Kako vidite Crnu Goru za deset godina kada je riječ o ljudskim pravima?
PAJKOVIĆ: Crnu Goru vidim rame uz rame sa državama sa najrazvijenijim pravnim sistemom zaštite ljudskih prava. Vidim je kao primjer pozitivne prakse i odličnog saveznika u rješavanju daljih izazova.
POBJEDA: Što Vas najviše raduje kada vidite rezultate rada Ministarstva?
PAJKOVIĆ: Posebno me raduje kad uspijemo da pozitivno utičemo na način rezonovanja određenih izazovnih pitanja. Pristup problematici je veoma važan radi njenog rješavanja i prihvatanja. Posebnu vrijednost Ministarstva ljudskih i manjinskih prava vidim upravo u ovoj počasnoj obavezi - izradi zakona koji su nam dodijeljeni za rad. To je potvrda da smo na relevantnim adresama prepoznati kao kredibilni i odgovorni partneri. U tome vidim posebnu čast i odgovornost da doprinosimo izgradnji pravnog sistema i vladavini prava koji ostavljaju trag u vremenu i istoriji društva savremenog doba.
Nada KOVAČEVIĆ
Utorak, 25. februar 2025.
PODGORICA - Voli nije i ne može biti odgovoran za ekonomske prilike u Crnoj Gori, a ponajmanje za inflaciju, zbog čega ne smije biti meta na koju se usmjerava nezadovoljstvo građana, saopštili su iz te kompanije.
Oni su dodali da je Voli, prije svega, sigurnost za više hiljada radnika i desetine hiljada ljudi koji posredno ili neposredno ostvaruju egzistenciju kroz taj lanac.
- Želimo iskreno da zahvalimo na ukazanom povjerenju i snažnoj podršci u svjetlu izazova s kojima smo se suočili. Vaša reakcija jasno je pokazala da vjerujete u nas i da ste na strani istine, a mi smo odlučni da to povjerenje i dalje opravdavamo - navodi se u saopštenju.
Iz Volija su poručili da kao sistem funkcionišu prema strogim pravilima evropskih institucija, za šta je potvrda i suvlasništvo EBRD, domaći lanac koji osjeća odgovornost prema lokalnoj zajednici, privredi i društvu.
Oni su kazali da kroz redovno plaćanje poreza i drugih obaveza doprinose stabilnosti javnih finansija i razvoju društva u cjelini.
- Posebno smo zahvalni našim poslovnim partnerima i saradnicima na porukama podrške. U trenucima kada ste suočeni s neosnovanim napadima, priznanja onih koji poznaju prilike i vrijednosti našeg poslovanja imaju poseban značaj - rekli su iz Volija. Oni su saopštili da su svjesni izazova koje donosi ekonomska situacija i da nastavljaju da ulažu maksimalne napore kako bi, u saradnji s dobavljačima i proizvođačima, osigurali najpovoljnije cijene.
- Naš cilj ostaje isti – da Voli bude mjesto gdje kupujete po najboljim cijenama, s najbogatijim asortimanom i vrhunskom uslugom - kazali su iz Volija. Posebnu zahvalnost uputili su Voli timu – zaposlenima, na koje su, kako su saopštili, ponosni.
- Pokazali smo snagu zajedništva, lojalnosti i vrijednosti na kojima gradimo naš uspjeh, a posebno snagu brenda - rekli su predstavnici Volija. Oni su zahvalili potrošačima što su već 30 godina uz njih. -Vi ste naša najveća snaga i motivacija da nastavimo podizati standarde i doprinositi kvalitetu života u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju. S.P.
U Ulcinju održan još jedan protest dosadašnjih zakupaca plaža, udruženja restorana i NVO Ada Bojana
PODGORICA - Ispred kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u Ulcinju u ponedjeljak je održan još jedan protest dosadašnjih zakupaca plaža, udruženja restorana i NVO Ada Bojana, prenosi portal UL info. Na protestu su govorili Albert Kastrati, Zoran Dočić, Drago Vukčević, Valentina - Vanja Bogojević i Dželal Hodžić.
Svi su oni bili saglasni u ocjeni da je odlukama Vlade Ulcinj diskriminisan. Izrazili su nezadovoljstvo što njihovi zahtjevi nijesu razmotreni i da su spremni za bojkot. Dodali su da su ovi protesti ujedinili Ulcinjane.
Saopštili su da su se okupili da jasno i glasno izraze svoje nezadovoljstvo i protestuju protiv odluka koje ugrožavaju njihovu egzistenciju, poslovanje i budućnost obale.
- Godinama unazad svjedoci smo netransparentnosti, nepravde i ignorisanja naših zahtjeva od institucija koje bi trebalo da rade u interesu svih građana, a ne u korist malobrojnih. Morsko dobro i Vlada svojim odlukama pokušavaju da nas ucijene, da nas natjeraju da prihvatimo katastrofalne uslove pod kojima su raspisali najnoviji tender za zakup plaža i privremenih lokacija –poručeno je sa skupa. Navedeno je da tender Morskog dobra nije ništa drugo do pokušaj pljačke pod maskom razvoja.
AZK utvrdila nedozvoljeni sporazum tri turističke agencije na tenderu Skupštine
Ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni, spremni smo na bojkot. Spremni smo na blokade. Spremni smo da istrajemo u borbi za ono što nam pripada. Naša obala, naše plaže i naš grad nijesu na prodaju, poručili su predstavnici dosadašnjih zakupaca plaža, udruženja restorana i NVO Ada Bojana
- Povećanje zakupnine za čak 300 posto u odnosu na prethodne godine nije ekonomski opravdano, nije u skladu sa realnim tržišnim uslovima, niti sa inflacijom, već je smišljena strategija da se domaći privrednici istisnu i da se prostor ustupi onima koji dolaze sa sumnjivim kapitalom. Oni koji donose ovakve odluke nikada nas nijesu pitali šta je potrebno nama koji ovdje radimo, koji ovdje ulažemo i od ovoga živimo! Nikada nas nijesu konsultovali, nikada nijesu pozvali na dijalog. Njihove odluke donose se u zatvorenim kabinetima, daleko od očiju javnosti, a kada im trebaju naši novci, tada se sjete da postojimo – poručili su predstavnici dosadašnjih zakupaca
plaža, udruženja restorana i NVO Ada Bojana. Istakli su i da neće dozvoliti da našim prirodnim bogatstvima upravljaju oni koji u Ulcinj dolaze samo na službene sastanke.
- Nećemo dozvoliti da nas tretiraju kao obične bankomate iz kojih mogu uzimati kad im zatreba. Naš novac je za ulaganje u Ulcinj, u naš grad, u našu budućnost, a ne za ispunjavanje političkih dugova. Sa ovog mjesta jasno poručujemo: ako Vlada i Morsko dobro ne povuku ovaj sramni tender, spremni smo da preduzmemo sve zakonom dozvoljene mjere – saopšteno je na protest.
Njihovi zahtjevi su da se cijena zakupa umanji i uskladi sa realnim tržišnim uslovima i
inflacijom, da se bodovanje vrati na prethodni model, kako bi se zaštitili domaći zakupci, da se ugovori aneksiraju kao prethodne godine, jer im nijesu ostavili dovoljno vremena za pripremu sezone. - Ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni, spremni smo na bojkot! Spremni smo na blokade. Spremni smo da istrajemo u borbi za ono što nam pripada. Naša obala, naše plaže i naš grad nijesu na prodaju. Zato pozivamo sve građane, privrednike, medije i sve koji žele pravednu i transparentnu budućnost, da nam se pridruže. Vaša podrška je ključna, vaš glas je snaga ovog protesta. Zajedno, složno, dostojanstveno – pobijedićemo – poručeno je sa jučerašnjeg protesta. N.K.
PODGORICA - Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila je da su u otvorenom postupku javne nabavke koji je raspisala Skupština tri turističke agencije podnijele samostalne ponude sa istovjetnim cijenama usluge.
- To je kvalifikovano kao sporazum koji je imao za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu - navodi se u saopštenju koje je potpisao zamjenik direktora AZK Enis Huremović On je rekao da je, u predmetu koji je pokrenut po službenoj dužnosti, a po dostavljenoj inicijativi Skupštine, ustanovljeno da su se u postupku jav-
ne nabavke usluga rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu prijavila tri ponuđača, koja su sporazumno formirala i ponudila identične cijene usluge, a to su podgoričke agencije Marco Polo travel agency, Inter Travel club i Zinza Group.
- Prema Zakonu o zaštiti konkurencije, Sud za prekršaje će donijeti odluku o visini njihove kazne, koja podrazumijeva iznos od jedan do deset odsto ukupnog prihoda iz prethodne godine - kazao je Huremović. AZK smatra da precizna identifikacija takvih prekršaja omogućava odgovornije trošenje javnih sredstava i osigurava fer uslove za sve učesnike na tržištu. R.E.
Domaće tržište naftnih derivata
Dizel skuplji jedan cent
PODGORICA - Eurodizel i lož ulje su poskupili jedan do dva centa, dok se cijene benzina neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa. Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice koštati jedan cent više, pa će iznositi 1,44 eura. Lož ulje je poskupilo dva centa, pa koštati 1,38 eura. Eurosuper 95 i 98 će se u narednih 15 dana prodavati po nepromijenjenim cijenama od 1,52 eura, odnosno 1,56 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 11. februara, kada je benzin poskupio dva centa. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 10. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 11. marta. R.E.
Oštra reakcija Grupacije priređivača igara na sreću PKCG na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma
Iz PKCG su rekli da je najveći apsurd predloženih izmjena obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum dvije hiljade eura, saopšteno je iz Grupacije priređivača igara na sreću PKCG
PODGORICA - Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, smatraju u Privrednoj komori (PKCG).
Iz Grupacije priređivača igara na sreću PKCG je saopšteno da je tim zakonskim rješenjem Vlada, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija, ali i informisanja, izmijenila poslovni ambijent i uputila ga Skupštini. - Umjesto da zadrže rješenja u postojećem zakonu, a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do znatnih
smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Apsurd
Iz PKCG su rekli da je najveći apsurd predloženih izmjena obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum dvije hiljade eura. - Ovim potezom, Vlada kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja od dvije hiljade eura, zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca, kao i blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije - precizirali su iz PKCG.
Iz PKCG su kazali da se time preusmjeravaju resursi na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan. - Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati
Umjesto da zadrže rješenja u postojećem zakonu, a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do znatnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore
PODGORICA - Poljoprivredni klaster Crne Gore pozvao je Vladu da podigne agrobudžet na pet odsto i time osigura dugoročnu stabilnost poljoprivrede, kao i građane da kupuju domaće proizvode.
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić, saopštio je da svaka kupljena domaća namirnica znači podršku farmeru koji se bori da opstane. - Kvalitetni, svježi i svakodnevno dostupni - rekao je Miličić.
ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka - smatraju u PKCG.
BirokrAtski pristup
Takav birokratski pristup će, kako se dodaje, priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Oni su kazali da Vlada nije uze-
la u obzir kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura, da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu, zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja, koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada, kao i zašto nadležne institucije nijesu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative, a već je mijenjaju.
- Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegal-
Poljoprivredni klaster Crne Gore traži veću državnu podršku za domaće proizvođače
nim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama - smatraju u PKCG. Iz Komore su rekli da će doći do masovnog prelivanja igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode, drastičnog povećanja troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje, kao i pada efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje. - Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj prijedlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi - rekli su iz Grupacije. Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeće zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebalo da budu prioritet. - Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti - dodaje se u saopštenju. Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su ko će biti odgovoran za gubitak 600 do 800 radnih mjesta i pad direktnih budžetskih prihoda od deset miliona eura u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta Crne Gore, kao i ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a. Pitanja koja se nameću su i kako se nadoknađuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaruju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača, koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao što su mediji, štamparije, sportski kolektivi, kao i kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina. s popoViĆ
On je pozvao medije da pričaju o problemima u poljoprivredi i pomognu da se čuje glas onih koji nas hrane. - Poljoprivreda nije samo sektor privrede – ona je temelj društva, izvor hrane, način života i čuvar naše tradicije. Međutim, danas se crnogorski farmeri nalaze na prekretnici. Oni koji nas hrane jedva
preživljavaju, dok tržišta preplavljuje uvozna roba upitnog kvaliteta - ocijenio je Miličić. Crna Gora je, kako je kazao, zemlja koja ima ogroman potencijal za proizvodnju zdrave, domaće hrane. Plodna zemlja, čisti izvori, planinski pašnjaci –sve nam je dato, ali bez sistemske podrške, bez ulaganja i strategije, poljoprivreda propada.
- Gledamo kako sela ostaju pusta, kako mladi odlaze jer ne vide perspektivu u ovom poslu. Hoćemo li dozvoliti da nestane ono što nas čini samostalnim i sigurnim kao narodpitao je Miličić.
On je rekao da su u zemljama Evropske unije poljoprivredni budžeti višestruko veći od našeg.
- Dok kod nas agrobudžet iznosi oko 1,7 odsto, a u državama koje brinu o svojoj bezbjednosti hrane, on iznosi i preko pet odsto. Ulaganje u poljoprivredu nije trošak –to je investicija u našu budućnost - naveo je Miličić.
On je rekao da je sve manja proizvodnja i da farmeri odustaju jer ne mogu da izdrže troškove i nelojalnu konkurenciju uvozne robe.
- Napuštena sela - mladi bježe iz ruralnih krajeva jer vide da se od poljoprivrede
ne može živjeti. Zavisnost od uvoza - naše prodavnice su pune uvezene hrane, dok domaći proizvodi teško pronalaze put do tržišta. Nedostatak podrške - mali poljoprivrednici nemaju subvencije i olakšice koje bi im omogućile stabilno poslovanje - rekao je Miličić. Prema njegovim riječima, ukoliko nešto hitno ne promijenimo, Crna Gora će ostati bez svoje poljoprivrede, a time i bez sopstvene bezbjednosti hrane. r. E.
Juče održana vanredna Skupština akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“
PODGORICA - Skupština
akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu usvojila je juče, na vanrednom zasijedanju, Plan restrukturiranja, kao i odluku o izboru članova Odbora direktora.
Novi odbor direktora čine Predrag Dragojlović ispred Razvojne banke Crne Gore, Petar Rakčević i Šefik Nišić ispred kompanije Vile Oliva, Pavle Obradović ispred Vlade i Goran Čabarkapa ispred Fonda zdravstva.
Korigovani plan
Predstavnica državnog kapitala, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović, rekla je na sjednici da je Plan restrukturiranja dopunjen sugestijama i komentarima kako većinskog, tako i manjinskog akcionara sa znatnim učešćem, prenosi portal RTHN.
- Dopune koje su iskomunicirane, našle su se u tekstu Plana restrukturiranja i mogu reći da predstavljaju optimum, koji će omogućiti da sjutra Institut, ne samo funkcioniše, već uz investiciona ulaganja, predviđena Planom, a koja su, što se tiče Vlade, obezbijeđena budžetom za ovu godinu, vrate Institut na mapu ekskluzivnih zdravstvenih centara - navela je Adžović.
Predstavnik manjinskog akcionara sa znatnim učešćem, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, objasnio je da će prispjele obaveze u visini od 21,5 miliona eura biti rje-
Institut je spašen investicijom od 88 miliona eura i konačno se svjedoči dobrim vijestima za taj rehabilitacioni centar koji, nakon godina stagniranja između stečaja i privatizacije, izlazi na zelenu granu, poručio je premijer Milojko Spajić On se juče sastao u Igalu sa predstavnicima menadžmenta i radnika Instituta, nakon što je Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja.
- Usvajanje Plana restrukturiranja Instituta nova je faza u razvoju ove ustanove, kao respektabilnog rehabilitacionog centra, koji ce služiti na ponos svim zaposlenima, pacijentima, opštini i državirekao je Spajić. Kako je naveo, umjesto stečaja i privatizacije ovim planom jemči se izmirenje svih obaveza Instituta i inve-
Dopune koje su iskomunicirane našle su se u tekstu Plana restrukturiranja. One predstavljaju optimum koji će omogućiti da sjutra Institut ne samo funkcioniše, već uz investiciona ulaganja, predviđena Planom, a koja su obezbijeđena budžetom za ovu godinu, vrate Institut na mapu ekskluzivnih zdravstvenih centara, saopštila je predstavnica državnog kapitala, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović
šavane kroz dokapitalizaciju, proporcionalno, prema zakonu, za sve akcionare.
- Vile Oliva će pokriti gubitke do sedam miliona, od tih 21,5. Vlada će, vjerujem, oko 14,5 miliona, i to je najvažnija poruka. Osim pokrivanja gubitaka, sljedeća poruka je zaloga koja je data u Planu restrukturiranja i u našim dogovorima, jer nije samo važno pokriti gubitke, pa nastaviti po starom. Važno je uložiti, napraviti korektnu saradnju i obezbjediti da Institut živi - rekao je Rakčević. U kompaniji Vile Oliva smatraju da Institut može biti, ne
sticiono ulaganje u Drugu fazu kako bi Institut ponovo bio centar rehabilitacionog i zdravstvenog turizma ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Spajić je zahvalio svim zaposlenima na izuzetnoj požrtvovanosti i predanom radu, koji je omogućio da Institut opstane u najtežim godinama svog poslovanja. - Takođe, zahvaljujem svim povjeriocima koji su, uvažavajući značaj koji Institut ima za Herceg Novi i državu, čekali sa izmirenjem obaveza i nijesu pokretali stečajni postupak - rekao je Spajić.
Vlada će, zajedno sa manjinskim akcionarom, uložiti 88 miliona eura do kraja 2028. godine, od čega je 62 miliona investicionih ulaganja. Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je ovo
samo društveno odgovoran, već i profitabilan, što će nakon ulaganja i dovođenja druge faze u kategoriju od četiri zvjezdice obezbijediti poboljšanje usluga.
Rakčević je naveo da je sa Vladom postignuta saglasnost da zgrada prve faze ne bude prodata, a da se zgrada Dječjeg odjeljenja može prodati isključivo za potrebe škole u Igalu.
dospjele obaveze
Izvršni direktor Zoran Kovačević objasnio je da je u okviru Plana restrukturiranja predviđeno rješavanje
dospjelih obaveza u visini od skoro 22 miliona eura.
- To je nakon Jugobanke veliki pritisak koji je bio nad Ins titutom sve vrijeme i otežavao rad u organizaciji redovnih aktivnosti, kao i u pravljenju planova nastupa u budućoj turističkoj sezoni. U tom smislu, mislim da će se rješavati zaostale obaveze zajedničkim učešćem, bilo većinskog akcionara Vlade, na jednoj i na drugoj strani akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu i Instituta Igalokazao je Kovačević.
On je naveo da očekuje da će ubrzo biti donesena i odluka
o prodaji Dječjeg odjeljenja za potrebe škole u Igalu, čime će se sa jedne strane, doprinijeti rješavanju finansijskih obaveza Instituta, a sa druge, početku rješavanja nedostatka škole u ovom dijelu grada. Član Odbora direktora Pavle Obradović, kazao je da je riječ o prvoj velikoj investiciji Vlade prema Herceg Novom u novijoj istoriji. - Plan koji je Univerzitet Crne Gore sačinio predviđa investiciju od oko 88 miliona eura u novu fazu Instituta i profit u narednom periodu nakon implementacije od pet do šest miliona eura. To bi bi čisti godišnji profit. Takođe, škola koja će se sagraditi je veoma bitna za Igalo i Herceg Novi - rekao je Obradović. Sjednici su prisustvovali akcionari koji posjeduju 328.300 od ukupno 382.350 akcija, odnosno 85,86 odsto kapitala.
detalji plana
Podsjećamo da je projektni tim Univerziteta Crne Gore kojim je rukovodio dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Mijat Jocović, korigovao Plan u skladu sa dogovorom Vlade i najvećeg manjinskog akcionara Instituta HTP Olive. Tako je izmijenjenim Planom sa 69,7 miliona na 61,6 miliona smanjena vrijednost građe-
Premijer Milojko Spajić u posjeti Institutu Igalo
istorijski dan za Institut. - Posebno je zadovoljstvo zbog pronalaska adekvatnog plana za spas Instituta. Zalaganje 44. Vlade je ogromno, a ključna je uloga premijera, jer smo zahvaljujući njegovoj proaktivnosti
i istrajnosti danas došli do ovog svjetla, na koje se dugo čekalo - rekao je Šimun.
Predsjednica Sindikata Instituta Biljana Ribar istakla je da je Plan restrukturiranja ono što su zaposleni u toj
ustanovi dugo čekali. - Iščekivali smo Plan sa dozom straha i neizvjesnosti. Radnici su trpjeli teške uslove poslovanja. Nadam se da je ovo nova era u kojoj ćemo svi biti zadovoljnikazala je Ribar.
vinskih radova predviđenih za dovođenje druge faze Instituta na nivo od četiri zvjezdice. To je, pored inicijalnog plana prodaje prve faze, bila jedna od glavnih zamjerki suvlasnika HTP Olive Žarka Rakčevića koji je ocijenio da se taj posao može uraditi sa mnogo manje novca.
- Činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa znatnim učešćem umanjila je iznos neophodnih sredstava za dodatnih 6,08 miliona eura, ali i neophodna sredstva za tekuću likvidnost su manja za 4,59 miliona uz pretpostavku reprograma postojećeg kredita kod Razvojne banke u iznosu 2,46 miliona eura i činjenicu da ne postoji osnov za otkup akcija nesaglasnih akcionara 1,75 miliona eura usljed dezinvestiranja koje je manje od 20 odsto ukupne vrijednosti društva – navodi se u Planu.
To je, kako stoji, uticalo na izmjenu struktura izvora finansiranja koja se odnosi na učešće Instituta, jer se odustalo od prodaje prve faze, a s druge strane, manjinski akcionari su iskazali namjeru da srazmjerno vlasničkom udjelu učestvuju u finansiranju Plana.
Na osnovu korigovanog Plana, umjesto inicijalno planiranih 106,8 miliona eura potrebno biće potrebno 88,06 miliona eura, uključujući višegodišnje investicije u objekte od 61,6 miliona eura, milion za informacioni sistem, 345.000 za marketing aktivnosti, dok je za tekuću likvidnost potrebno 21,4 miliona eura uz 3,5 miliona za vlasničko restrukturiranje u ovoj godini.
Iznos državne pomoći smanjen je sa 64 miliona na 52,8 miliona, dok će Institut zajedno sa manjinskim akcionarima obezbijediti 40 odsto sredstava odnosno 35,2 miliona eura.
Osim prodaje Dječjeg odjeljenja za potrebe škole po cijeni od oko pet miliona eura, oko koje su se Rakčević i Vlada usaglasili, Planom je i dalje predviđena mogućnost prodaje solitera i E odjeljenja za 8,5 miliona eura. Time je inicijalno planirani prihod od prodaje imovine Instituta sa 28,2 miliona smanjen na 13,4 miliona eura. Ostatak od 14,46 miliona eura biće obezbijeđeno iz kredita. s. popoviĆ
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo izvještaj s javne rasprave o nacrtu strategije reforme obrazovanja za period od 2025. do 2030. godine
PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je juče izvještaj s javne rasprave o nacrtu strategije reforme obrazovanja za period od 2025. do 2035. godine, te je radna grupa koja je radila na ovom propisu, između ostalog, konstatovala da su članovi prepoznali posebno problematični status umjetničkih škola i sugerisali što hitnije izmjene zakona i većeg broja pravilnika.
Profesorica Milica Kankaraš-Berber je u toku javne rasprave poslala primjedbe i sugestije u sklopu kojih je navela da, pored ostalog, primijenjeno znanje ne postoji u osnovnim školama. Istakla je da se, između ostalog, đacima u prvim razredima umanjuju časovi muzičkog, likovnog i fizičkog vaspitanja i forsiraju se da 100 posto vremena provode sjedeći u zatvorenom prostoru, pokušavajući da nauče napamet činjenice iz brojnih udžbenika koje je davno pregazilo vrijeme.
POZICIJA
UMJETNIČKIH ŠKOLA
Ona je ukazala i da su nedostaci Zakona o umjetničkom obrazovanju doveli do spajanja umjetničkih škola sa zanatskim (takozvane stručne škole).
- Prva posljedica tog pogrešnog zakonskog okvira se ogleda u tome što Muzička akademija ima više profesora nego studenata iako samo Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ ima više od hiljadu učenika. Nedostatak Zakona o visokom obrazovanju je, takođe, dao svoj doprinos tome, jer je blokirao otvaranje novih smjerova i predmeta na Muzičkoj akademiji i u srednjoj muzičkoj školi koji su neophodni za zaposlenje muzičara u 21. vijeku – navela je ona.
Dodala je da je krajnja posljedica što još od svog osnivanja, 2008. godine, Crnogorski simfonijski orkestar ne može održati jedan koncert bez ispomoći muzičara izvan Crne Gore, te da Crnogorsko narodno pozorište, a ni Gradsko pozorište u Podgorici nemaju svoj orkestar i baletski ansambl iako je to norma u zemljama EU.
- Samo na ovom jednom primjeru vidimo da je nedostatak vizije obrazovanja doveo do toga da i dalje nemamo ozbiljnu kulturnu scenu i da je on koštao građane Crne Gore mi-
Đacima u prvim razredima umanjuju se časovi muzičkog, likovnog i zičkog vaspitanja i forsiraju se da 100 posto vremena provode sjedeći u zatvorenom prostoru, pokušavajući da nauče napamet činjenice iz brojnih udžbenika koje je davno pregazilo vrijeme... To, kako je ukazala Milica Kankaraš-Berber, rezultira time da primijenjeno znanje ne postoji u osnovnim školama
lione eura koji nijesu uloženi u razvoj, već potrošeni na jednokratnu pomoć – istakla je Kankaraš-Berber.
Smatra i da je potrebno u saradnji sa Upravom za kadrove definisati koji kadar je neophodan za današnje doba, odnosno koji smjerovi u državnim srednjim školama i na Univerzitetu Crne Gore treba da se zatvore, a koji da se otvore.
Radna grupa koja je radila na nacrtu strategije reforme obrazovanja za 2025–2035. godinu odgovorila joj je da je Akcionim planom za 2025-2026. godinu planiran niz aktivnosti koji će doprinijeti ukupnom poboljšanju kvaliteta nastave s fokusom na umjetničke predmete i razvoju kreativnih i praktičnih programa koji imaju za cilj cjelokupan razvoj svakog djeteta. - Tokom izrade strategije članovi radne grupe su prepoznali posebno problematičan status umjetničkih škola i sugerisali što hitnije izmjene Zakona i izmjene većeg broja pravilnika. Radna grupa se slaže da postoji negativan uticaj na kulturnu scenu, a čiji korijen jeste u neadekvatnim zakonskim okvirima u kojima djeluju umjetničke škole – naveli su oni.
STATUS GRAĐANSKOG OBRAZOVANJA
Akcija za ljudska prava i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) predložili su da se vrati predmet građansko obrazovanje u status obaveznog u osnovnim i srednjim školama, jer doprinosi razumijevanju društvenih vrijednosti i osnažuje kritičko razmišljanje.
REM ne odgovara na zvanične dopise AMU zbog neprofesionalnih izvještavanja i novinarskih propusta nakon zločina na
Iz radne grupe je odgovoreno da će uvođenje novih predmeta u obrazovni sistem biti rezultat detaljne analize nastavnih planova i programa, uključujući njihov status (obavezni ili izborni) i fond časova. - Građansko obrazovanje predstavlja izuzetno važan segment obrazovanja mladih i biće prepoznato u reformi obrazovnog sistema, posebno u kontekstu unapređenja ljudskih prava, demokratskih procesa i razvoja ključnih kompetencija 21. vijeka, kao što su kritičko mišljenje, rješavanje problema i razvijanje socijalnih i emocionalnih vještina - naveli su oni.
Istakli su da su u tom kontekstu posebno važna dva segmenta: pozitivna praksa prilikom sprovođenja ovog predmeta do 2017. godine, kao i iskustva brojnih evropskih zemalja koje su uspješno integrisale građansko obrazovanje u svoje kurikulume kroz kombinaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti, čime su dodatno obogatile obrazovni proces.
- Osim uvođenja posebnog predmeta, planirana je i integracija relevantnih tema u druge predmete, čime će se osigurati njegov sveobuhvatan uticaj na razvoj cjelovite ličnosti učenika. Ovaj cilj je jasno definisan i Akcionim planom Strategije, čime potvrđujemo našu posvećenost unapređenju obrazovnog sistema u Crnoj Gori sa ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja djece u skladu sa savremenim evropskim standardima – naveli su oni.
PRODUŽENI BORAVAK
Iz radne grupe su odgovorili i na druge pristigle sugestije i primjedbe kojima se traži unapređenje obrazovog sistema, te su, između ostalog, saopštili da je nizom mjera predviđeno poboljšanje dostupnosti predškolskih ustanova svima, sistemsko planiranje objekata kojima bi se rasteretio broj djece u grupama, čime bi se poboljšao kvalitet rada ovih ustanova u cjelini. Istakli su, pored ostalog, i da je planirano da se obezbijedi koncept produženog boravka u osnovnim školama, te da se predviđaju škole u kojima su obezbijeđeni jutarnje čuvanje i cjelodnevni boravak učenika u školi. U izradi kurikuluma, kako su naveli, koristiće iskustva uspješnih obrazovnih sistema EU.
Javna rasprava o nacrtu strategije počela je 13. decembra 2024. godine i trajala je 20 dana. N. ĐURĐEVAC
AMU je donio odluku 16. januara da pokrene postupke jer su, kao i prije dvije i po godine nakon zločina u Medovini, televizije Pink i Hepi emitovale programe koji su kršili profesionalne i etičke novinarske standarde. Pisali su Regulatornom tijelu za elektronske medije Srbije (REM) i tražili izjašnjenje najkasnije za dvije nedjelje. Odgovor od kolega iz Srbije nije stigao
PODGORICA – Agencija za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) nije dobila nikakav zvaničan odgovor od Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije (REM) zbog zloupotrebe tragedije na Cetinju i izvještavanja kojim su podgrijavane nacionalne, vjerske i međuetničke tenzije.
Nakon masakra koji se dogodio 1. januara ove godine na Cetinju, AMU je pisao REM-u da je tragičan događaj u kome je smrtno stradalo 13 osoba zloupotrijebljen kao povod da se korišćenjem pogrdnih, uvredljivih i uznemirujućih izraza, koji podstiču intenzivne negativne emocije, podstakne neprijateljstvo ili diskriminacija.
- Takođe, omalovažavanje i obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranje njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti, prisutno je kroz cjelokupan diskurs – smatraju u Savjetu Agencije. SAMU je donio odluku 16. januara da pokrene postupke jer su, kao i prije dvije i po godine nakon zločina u Medovini, televizije Pink i Hepi emitovale programe koji su kršili profesionalne i etičke novinarske standarde.
S obzirom na činjenicu da AMU radi monitoring svog programa, očigledno je da su, iako zvaničnog odgovora nije bilo, sporne televizije ipak primile k znanju da je pokrenut postupak, jer problematičnog sadžaja više nije bilo.
ZAMJENA TEZA
Tadašnja Agencija za elektronske medije, (današnja AMU), reagovala je i nakon masakra na Medovini prije dvije i po godine. Tada, takođe, nijesu dobili zvaničan odgovor, ali su mogli da zamrače određene programe televizija Pink i Hepi, jer su ponavljali neprimjeren sadržaj. Nakon takve odluke, REM ih je optužio za uvođenje cenzure, te da ima političku pozadinu. U jednom trenutku su čak saopštili da nijesu bili informisani o dopisu crnogorske agencije, iako je noć pred zamračenje tadašnja rukovoditeljka REM-a Olivera Zekić uputila članovima Savjeta crnogorske agencije molbu da se ne glasa o zamračenju Pinka. Zekić je 1. septembra tražila da prije donošenja bilo kakve
Pisali su Regulatornom tijelu za elektronske medije Srbije (REM) i tražili izjašnjenje najkasnije za dvije nedjelje. Odgovor od kolega iz Srbije nije stigao, a kako su Pobjedi pojasnili iz AMU, prema postojećoj Evropskoj konvenciji o prekograničnoj televiziji, AMU ne može ni reagovati, osim ako ne dođe do ponovnog kršenja člana 7 stav 1 Konvencije (emitovanjem sadržaja koji ugrožavaju dostojanstvo i podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti).
odluke održe zajednički sastanak na kome bi, kako navodi, pokušali da pronađu rješenje ,,koje je najbolje za obje strane“. Ponudili su i saradnju i nove projekte crnogorskim kolegama. Program je, uprkos pritiscima, zamračen na pola godine. Monitoring Agencije je pokazao da je u periodu od 2. do 6. januara 2025. godine, u okviru sadržaja „Novo jutro – Jutro sa dušom/Novo vikend jutro – Jutro sa dušom“ TV Pink, kao i u okviru sadržaja „Dobro jutro, Srbijo“ TV Hepi, bilo više segmenata posvećenih tragediji koja se dogodila 1. januara 2025. godine na Cetinju. Prema mišljenju AMU, posebno ozbiljno kršenje standarda ogleda se u zloupotrebi prava na izvještavanje o tragediji i analiziranje uzroka i mjera za prevenciju sličnih događaja, tako što se ovaj događaj pokušava objasniti ili opravdati kao rezultat kletvi ili prokletstava, koje su bile usmjerene na dio stanovništva imajući u vidu njihovo etničko i vjersko određenje.
Iz SAMU su sredinom januara podsjetili i da nakon ranijih mjera privremenog ograničavanja određenih sadržaja (2020. i 2022. godine), emiteri očigledno i ozbiljno nastavljaju da krše propisane standarde prikazivanjem sadržaja koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju.
U pismima REM-u, povodom spornih sadržaja na televizijama Pink i Hepi, Agencija je taksativno navela emisije i sporne citate koje su izgovarali voditelji, ali i sagovornici.
Tabloidna eksploaTacija
Jovana Jeremić, zvijezda tabloidnog novinarstva u Srbiji, i ovoga puta u emisijama „Novo jutro - Jutro sa dušom/Novo vikend jutro - Jutro sa dušom“ od 2. do 5. januara zloupotrijebila je uredničku poziciju i koristila stigmatizujuće navode o licu koje je izazvalo tragediju (da je bio paranoičan, da su mu se priviđale stvari, da je bio psihijatrijski bolesnik, „psihopaćenik“, da se hvalio kako mrzi Srbiju i Srbe...). Ta televizija je, kako je ocijenjeno u analizi Agencije, emitovala i navode kojima se članovima njegove porodice i prijateljima na teret stavlja prikrivanje njegovih zdravstvenih problema i moguće upućivanje uvreda koji su potencijalno doprinijeli tragediji.
Puštani su i video-snimci koje su voditeljka i gosti koristili za vrlo negativne optužbe i zaključke („Ovaj snimak sve pokazuje: i psihološko stanje ovih ljudi koji se nalaze na njemu i njihov stepen obrazovanja i razvijenost mozga generalno i njihov stepen
PODGORICA - Osnovno
državno tužilaštvo u Bijelom Polju je naložilo Upravi policije da podnese krivičnu prijavu protiv H. N. zbog toga što je sjekirom pretukla i unakazila psa.
Ona se tereti za krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa. Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, za onoga ko ubije, povrijedi, muči ili na drugi način zlostavlja životinju, predviđena je novčana kazna ili zatvor do dvije godine
Mučni sniMci
Osumnjičena je teško povrijedila psa sjekirom, a sve to je zabilježeno na video-snimku koji je dostupan na društvenim mrežama. Vidi se kako udara psa i govori da je to „za njenog oca“, iz čega se može naslutiti da se radi o nekoj vrsti osvete. Nju je policiji prijavio vlasnik navodeći da je došla u dvorište porodične kuće i tu napala psa. Prijave su stigle i od pojedinih NVO.
Policija je odmah izašla na teren, izuzela sve dokaze, izjave svjedoka i sjekiru kojom je pas pretučen. Nakon toga je sa događajem upoznat državni tužilac u Bijelom Polju.
ODT Bijelo Polje naredio UP da podnese krivičnu prijavu protiv H. N. za krivično djelo mučenje i ubijanje životinje
istakli da se ona mora adekvatno kazniti da se ne bi davao vjetar u leđa „da neko ponovi isto ili možda još gore krivično djelo“. Oni su objavili još jedan snimak iz Bijelog Polja na kome se vidi muškarac koji šutira štene. To lice je, kako navode, privedeno na razgovor, ali je pušteno po nalogu tužioca. Štene nije pronađeno i ta NVO nema informaciju da li je živo ili ga je neko sklonio na sigurno. - Uvijek je dobro imati dokaz u vidu snimka, ali ono što ne možemo nikako shvatiti da snimate bez reakcije da na bilo koji način pomognete psu, nikada nećemo shvatiti - poručili su iz te NVO.
Pozvali su nadležne institucije da preispitaju svoje odluke u oba slučaja, da hitno reaguju i procesuiraju oba lica zbog iz-
vršenja krivičnog djela, tako što će im odrediti pritvor do izricanja presude. Iz te NVO su juče poručili i da nikakve prijetnje i upozorenja neće uticati da ovaj slučaj isprate do kraja.
slika sTanja
Da je zlostavljanje životinja i nemar prema njima za Crnu
Goru uobičajena slika, govori i veliki broj napuštenih životinja svih vrsta, ali i sve više vlasničkih i rasnih pasa koji se iz raznih razloga izbacuju na ulice. Građani najčešće ne prijavljuju mučenje i zlostavljanje životinja, a i kazne su rijetke.
Posljednji slučaj o kome je javnost obaviještena, a koji je dobio neku vrstu sudskog epiloga, jeste prvostepena presuda protiv Aca Novovića koji je
krajem maja prošle godine zavezao psa za automobil i tako ga vukao do smrti.
Novović je prvostepenom presudom Osnovnog suda proglašen krivim i dosuđena mu je godina zatvora zbog krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa.
Novović je od ranije poznat inspekciji i policiji zbog toga što u Tološima već 35 godina drži vukove.
VukoViMa nišTa bolje
zrelosti i njihov odnos i politički“; „Pokazuje izuzetnu mržnju prema srpskom narodu...“; „To je ono što se mesecima priča, da se vodi neki specijalni rat protiv naše države, protiv srpskog naroda“).
Da je namjerno zanemarena činjenica da se na snimku, možda, ne nalazi Aco Martinović, pokazuje i to što voditeljka kaže: „Inače sam bila i kažnjavana ranije zbog raznih snimaka koje sam puštala u jutarnjem“. Tada je nastala rečenica – „Nijesu sve kazne - kazne, neke kazne su moja nevidijiva ordenja“. Kada je riječ o TV Hepi, AEM je upozorio kolege iz REM-a da je u periodu od 3. do 6. januara 2025. godine, u okviru sadržaja „Dobro jutro, Srbijo“ došlo do ponovljenog kršenja novinarske profesije i etike. - U predmetnim emisijama koristi se pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti – piše u pismu. REM se prema AMU najčešće odnosi tako što zanemaruje zvanične dopise, ali reaguje na zamračenja televizija koje su pod direktnim uticajem Aleksandra Vučića Uglavnom izražavaju „najoštriji protest“ u saopštenjima, navodeći da crnogorska agencija sprovodi cenzuru, radi nezakonito ili da je politički instruisana, te ne kažnjavaju televizije koje krše novinarske standarde. j. MaRTinoViĆ
Tužilaštvo je naložilo policiji, nakon prikupljanja obavještenja i dokaza, da podnese prijavu i protiv H. N. će se voditi postupak zbog krivičnog djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa.
pRiMjeRi za bRigu
NVO Kuća životinja, koja se godinama brine za napuštene pse, objavila je fotografije unakaženog psa, koji je preživio.
- Pas koji je dobio povrede sjekirom za sada je stabilno, jutros je počeo da jede. Smatramo da je potrebno odraditi rendgen snimak i potrebne analize, ali čekamo odluku vlasnika psa – saopštili su juče iz te NVO.
Prema saznanjima Pobjede, H. N. nije određeno zadržavanje, zbog specifične porodične situacije.
Iz NVO Kuća životinja su juče
BRUTALNOST: Pas
Predsjednik Crne Gore dodijelio odlikovanja
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlikovao je medaljama za
hrabrost Tea Adžića, Nikolu Radonjića i Aleksandra Mišnića, saopšteno je iz
kancelarije za odnose s javnošću predsjednika države. - Teo i Nikola, prije godinu, iz hladne i nabujale Zete u Danilovgradu izvukli su žensku osobu i tako joj spasili život. Nedugo zatim, Aleksandar Mi š ni ć iz Mojkovca je bez razmišljanja o posljedicama i opasnosti po sopstveni život skočio u hladnu Taru i sigurne smrti spasio sugrađaninapodsjećaju iz kancelarije. Uru č uju ć i im odlikovanja, predsjednik Milatović je iskazao poštovanje prema njihovim hrabrim djelima, kojima su dali primjer svojoj generaciji i svim građanima kako pomoći ljudima kada je najteže. Poruči o je da su izuzetnim podvizima ulili nadu da i mla-
Posljednji inspekcijski nadzor Novovića zbog držanja vukova, uz asistenciju Uprave policije, inspekcija je uradila 2020. godine. Novović je tada kazao da je podnosio zahtjev za dobijanje dozvole kod Agencije za zaštitu životne sredine, ali da je nije dobio zbog nedostatka prostora, jer su njegovi kavezi manji od propisane površine. Međutim, iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Pobjedi su kazali da se Novović do sada nije obraćao ovom organu sa zahtjevom za držanje divljih životinja. Kada je utvrđeno da Novović u zatočeništvu drži, tj. uzgaja više vukova bez dozvole Agencije, Ekološka inspekcija je protiv njega podnijela Sudu za prekršaje Podgorica zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. ODT je vodio „određeni istražni postupak“, a Ekološka inspekcija je dostavila svu dokumentaciju o tom slučaju. Ovaj slučaj je rezultirao time da je prekršajni postupak pokrenut, donijeta odluka o izricanju novčane kazne, ali sud nije donio odluku o oduzimanju vukova. j. MaRTinoViĆ
de generacije u Crnoj Gori nastavljaju tradiciju svojih predaka i čuvaju moralni kodeks karakterističan za crnogorsko društvo, o čemu je, kako je naveo, pisao i Njegoš: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci“. - Milatović je naglasio da se u njihovim djelima potvrdilo da našu državu i društvo čeka svijetla budućnost kada ima ovakvu mladost, satkanu od vrlina, hrabrosti i plemenitih djela. Dobitnici medalja zahvalili su predsjedniku Milatoviću na prijemu, dodajući da im odlikovanje predstavlja čast i priznanje na koje su ponosni. Medalja za hrabrost kojom su odlikovani Teo, Nikola i Aleksandar dodjeljuje se za djelo lične hrabrosti u bezbjednosti građana i države, izvan i iznad zahtjeva dužnosti - navodi se u saopštenju kancelarije predsjednika. R. d.
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu i tjelohraniteljima povodom napada na novinarku Pobjede i članove njene porodice u objektu „Gurman“
PODGORICA – Niko
od četvorice svjedoka, koji su juče saslušani u Osnovnom sudu kao svjedoci napada na novinarku Pobjede Anu
Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića 10. novembra ispred objekta „Gurman“ u Bloku pet, nije vidio napad ni u objektu, a ni ispred.
Za nasilničko ponašanje sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, i Ljubiši Dukiću
Raičković je juče pitala svjedoke da li oni znaju ko je još, osim ovih svjedoka, koji se poznaju sa optuženima, bio u lokalu, ali ni vlasnik lokala Ranko Radulović, kao ni njegov rođak, policijski službenik Srđan Korać nijesu vidjeli ostale goste, niti su znali ko je od osoblja bio tu. Takođe, ni advokat Balša Dragović, ni taksista Miloš Stanković, koji je na samom početku iskaza tvrdio da je pretrpio ogroman pritisak policajaca i tužiteljke zbog ovog slučaja, nijesu vidjeli ostale goste, iako su kako su naveli, lokal bio pun.
Sva četvorica svjedoka potvrdila su da su Dragović i Stanković sjedjeli za prvim stolom u lokalu, a optuženi su bili u bašti. su bili unutra, Zbog pozicija, odnosno blizine Raičković, Stanković i Dragović su mogli najviše da čuju, iako su vrata bila zatvorena, a kako tvrde ovi svjedoci i muzika se čula.
Korać je ispričao da kritične noći nije vidio Raičković ni njenog sina Uroša. Naglasio je da je u noći incidenta bio sam, ali je nakon na-
pada ostao u ,,Gurmanu“ do 23 sata. Ostala tri svjedoka ispričala su da su takođe ostali do kasno i da su bili zajedno. - Primijetio sam da su oko 21 sat došli Bećirović i Mijatović. Ne poznajem ih, znam da je Mijatović moj kolega, a Bećirovića iz medija poznajem, ispričao je Korać.
U jednom trenutku, kako je objasnio, vidio je da je Arapović ubrzanim korakom ušao, javio mu se, nakon čega je čuo da razgovara telefonom i izašao.
- Ja sam onda otišao u toalet, kada sam izašao, vidio sam da svi gledaju čudno ka unutrašnjosti objekta, kao da se nešto desilo. Prišao sam do šanka i pitao: „Što se to desilo?“
Oni su mi rekli da se „potukoše momci“. Ja sam, nakon tuče, vidio jednu od inspektorki, kojoj sam objasnio da ne znam šta se desilo, ali da će lako riješiti slučaj jer postoje kamereispričao je Korać. Dodao je da nije tačno da su Radulović i Dragović bili sa njim za sto.
- Zapravo jesu, ali tek naknadno, kad se sve završilo. Anu Raičković nijesam vidio te noći uopšte - ispričao je Korać u svjedočkom iskazu.
Na pitanje tužiteljke Romine Vlahović koliko se zadržao u toaletu, Korać je odgovorio da se zadržao nekoliko minuta.
Sudija Ilija Radulović upozorio je advokata odbrane Danila Mićovića da ne može komentarisati pitanja tužiteljke Vlahović, dok mu to ne bude dozvoljeno.
Korać je tvrdio da nije bio prisutan kada je došlo do tuče i pozvao se na video-snimak na kojem se vidi njegov automobil „golf pet“ sive boje, kao i da se sa njega može utvrditi i provjeriti da je sve što je kazao istina. Korać je naveo i da nije davao
Za Mićovića ovo „beznačajan predmet“, kažnjen sa 1.100 eura
Branilac okrivljenih, advokat Danilo Mićović kazao je juče da je napad na Anu Raičković „beznačajan predmet“ u odnosu na predmete iz domena Višeg suda, te da je aktuelan samo zahvaljujući medijima.
Mićović je kažnjen sa 1.100 eura zbog kršenje discipline i nepoštovanja suda.
U polemici koju je imao sa tužiteljkom Rominom Vlahović istakao je da su trpjeli pritiske od nje.
- Mićović je urlao na mene u toku saslušanja. Agresivan je bio, a svjedoku Stankoviću postavljao sugestivna pitanja koja sadrže odgovore - pojasnila je Vlahović. Nakon toga, Mićović je dobacivao tužiteljki, a sud ga je zbog kršenja discipline sankcionisao novčanom kaznom od 400 eura.
Sudija Radulović je upozorio i tužiteljku Vlahović da ne smije da ulazi u polemiku sa advokatom Mićovićem dok joj to sud ne dozvoli, a onda, na zahtjev Mićovića koji je burno reagovao na kaznu, ponovo ga kaznio zbog nepoštovanja suda novčanom kaznom od 700 eura.
Sudija Radulović je kazao da je očekivao više ozbiljnosti i od tužiteljke Vlahović i od predsjednika Advokatske komore Mićovića, te da neće dozvoliti da bilo ko prekida proces, dok mu ne da dozvolu.
izjavu pred Upravom policije, već samo pred tužiteljkom Vlahović.
Dragović: Nijesam
viDio Nikakvo
čupaNje Ni uDaraNje
Svjedok Balša Dragović kazao je da nije vidio nikakvo čupanje ni udaranje Raičković, ali da jeste vidio da je Luka Bećirović polomio njeno staklo od auta.
On je ispričao da je dok je sjedio sa Stankovićem, čuo dobacivanje i kad je Raičković rekla „klošaru“, kao i da su se međusobno vrijeđali.
Dodao je da je Dukić ustajao, razdvajao Bećirovića, Mijatovića i Raičković da ne dođe do kontakta.
- Nju moli da se udalji, njima viče da se odmaknu i vrate se
Raičković: Za svjedoke pozvani samo
ljudi koji su bliski sa Bećirovićem
Novinarka Pobjede Ana
Raičković kazala je nakon suđenja da su za svjedoke pozvani samo ljudi koji su bliski Zoranu Bećiroviću i koji su sjedjeli unutar objekta, a ne oni koji su bili pravi svjedoci događaja. - Kako je moguće da se ne pojave kao svjedoci
ljudi koji su bili na pola metra ili metar od mene, a pojavljuju se ljudi koji su bili u zadnjem dijelu lokala. Još uvijek nijesam dobila odgovor ko je žena koja me je usluživala, koja je bila za pultom. Bilo bi interesantno čuti da li je ona nešto vidjela, istakla je
Raičković. Osvrnula se i na izjavu advokata Mićovića koji je rekao da je ovaj predmet „beznačajan“. - Mislim da nije tako i to je pokazala cijela crnogorska zajednica. Jer svi znamo kako se tretiraju napadi na novinare, a ovo nije prvi
za sto. Ona je otišla, pa se vratila, govorila da će da snimi telefonom. Dukić je molio da ode, ali su u raspravi svi bili uporni Bećirović i Mijatović u dobacivanju, a sa druge strane je bila uporna i oštećena - ispričao je Dragović.
Nakon toga, čuo je Raičković kako moli sina da ne ide prema njim i kuka.
-Došao je i sijedi čovjek koji je momka smirivao. Ja sam vidio onda poslije toga da je ustao Mladen i da je pričao sa sijedim čovjekom 10 sekundi. Onda se momak trčećim korakom zaletio i udario Mladena u glavu. Razbio ga je udarcem, on je krenuo da pada i pao unutar „Gurmana“, kazao je on.
Onda se, kako kaže, okrenuo i ugledao Ljuba Dukića kako trči
put da se Bećirović i njegovo obezbjeđenje zalijeću na novinare i prave probleme. Na sljedećem ročištu će se pregledati snimci sa nadzornih kamera, pa će se sve biti jasnije - i đe je ko bio i ko je ulazio u toalet, poručila je Raičković. Njen branilac, advokat Miloš Vuksanović komentarisao je jučerašnja svjedočenja. - Od dva svjedoka praktič-
Sa privođenja Zorana Ćoća Bećirovića
prema „Gurmanu“. Sa obje ruke, koje je provukao ispod pazuha, odvukao je momka i rekao mu: „Bježi odavde“. Onda je Dukić, kako je kazao, izvukao „plavu ženu i sijedog čovjeka“.
- Okrenuo sam se i vidio crnog momka sa palicom, ubrzo je on pobjegao prema trafikama. Dukić je tijelom stao na vrata od objekta, kako Mijatović i Bećirović ne bi izašli. Po izlasku, Mijatović i Bećirović kreću ka plavoj osobi i počinju da viču: „Samo neka reče kako se zove ovaj momak“. Ona je vrištala: „Ne mogu da kažem, neću da kažem ko je momak“ i rekla Dukiću da je zaštiti, ispričao je on. Prema njegovim riječima, oni su onda vidjeli „smarta“ u kojem je bio sijedi čovjek s naočarima. Mijatović je sa starijim Bećirovićem krenuo da otvori vrata od tih ko-
no nijesmo mogli da čujemo neke informacije koje bi bile značajne za ovaj krivični postupak ili smo čuli samo neke djelimične, dok su dva ostala svjedoka opisala ono što su vidjeli. Tokom svog iskaza potvrdili su navode optužnice i čini mi se, navode snimka koji ćemo gledati na narednom glavnom pretresu, kako je sud to i najaviozaključio je Vuksanović.
la, ali je on dao gas i otišao. -Potom, oni se vraćaju i Dukić ih ponovo moli da joj ne prilaze i nju da ode odatle. Onda se vratio „smart“, a ja sam mu viknuo da bježi - rekao je Dragović. Potom je, napominje on, došla policija. - Kod vozila Raičković bila je rasprava. Ne znam je li bilo fizičkog kontakta. Nijesam vidio nikakve udarce, ni čupanja, niti davljenja - napomenuo je Dragović. Pojašnjavajući okolnosti incidenta, ponovio je da je čuo svađu i dobacivanje. - Neko od njih je rekao Ani: ,,Je**mo i mi tebe bemaksovce“, a sve to je bilo jako ružno. A Raičković je Bećiroviću rekla da viri iz g***ce Milu Đukanoviću - kazao je Dragović. Sudija Radulović ponovo je upozorio advokata Mićovića da ne može da ga prekida dok unosi svjedočenje u zapisnik. Mićović je potom predložio da se ovaj postupak tonski snima, ali je taj prijedlog odbijen. Dragović je dodao da je vidio da je Srđan Korać bio za zadnjim stolom.
- Odlično ga poznajem, dobri smo prijatelji, ali ne znam da li je sve vrijeme bio za stolom ili ne - kazao je on. Ističe da je za sto pored Koraća bio Ranko Radulović i da su pričali jedan sa drugim. Nakon incidenta, kako je kazao, ostao je još dva, tri sata u objektu zajedno sa Radulovićem i Koraćem.
Branitelj Raičković, advokat Miloš Vuksanović pitao je svjedoka Dragovića zbog kakvog ponašanja se Dukić izvinjavao Raičković u noći napada.
- Dukić se njoj izvinjavao jer sam shvatio da to radi jer oni kao muškarci ne trebaju grubo i sa povišenim tonom da joj se obraćaju i dobacuju - odgovorio je on.
Na upit Vuksanovića da li je čuo još neke uvrede, rekao je da ih je bilo još, ali da se ne može sjetiti precizno i dodao da nije čuo uvrede tipa: ,,Ku****no i k***ako“, upućene Raičković. Raičković je pitala Dragovića da li je vidio da je Mijatović snimio njene tablice, po nalogu Bećirovića.
ubićeš ga. Kune te majka, stani“, i to je govorila uplakana. Sa lijeve strane su stajali sijedi čovjek, Bećirovići stariji i mlađi i Ranko Radulović kod šankaispričao je on. Dodao je da je u jednom momentu stariji Bećirović krenuo u pravcu gdje su bili Mijatović i ovaj momak, ali se Radulović ispriječio tu.
Radulović: Nijesam vidio da je Neko udaRao Raičković Niti bih to dozvolio
Vlasnik restorana ,,Gurman“ Ranko Radulović ispričao je da nije vidio da neko udara Raičković niti bi to dozvolio.
- Oko 21 sat su došli Bećirovići i tjelohranitelji. Pozdravili smo se. Nedugo poslije toga, došla je plava žena za šalterom da poruči hranu. Ja sam vidio da je bila neprijatna komunikacija, ali od muzike nijesam čuo šta. Vidio sam da joj je prišao Dukić u jednom momentu, ona se vratila na šalter. Znam da joj je i Mijatović prišao i vratio se za svoj sto, kazao je Radulović.
I on je vidio Arapovića kada je ušao u lokal, a kasnije prišao stolu đe je bio Bećirović sa sinom i tjelohraniteljima.
- Tada je Mladen ustao i razgovarao sa njim, okrenut je bio leđima od vrata. Potom se mlađi momak zaletio preko Arapovića i udario šakom Mijatovića. Tada je Mladen pao i čini mi se da je pao i Arapović. Krenula je tuča. Onda su u objekat ušli i Bećirovići. Onda je ušla i Raičković i vukla sina, govorila je da se skloni, vikala i plakala. Bilo je mučno za gledanje, kazao je vlasnik ,,Gurmana“.
Kao ključni momenat naveo je ulazak Dukića, koji je, kako je istakao postupio viteški.
kao da je bio u toaletu - rekao je Radulović.
Na pitanje koliko je događaj unutar objekta trajao, svjedok je naveo da je sve trajalo dva, tri minuta.
Na pitanje Ane Raičković, koliko je bio zaposlenih te noći, on je rekao da je bio konobar Milivoje Purić, radnica na šalteru i roštilj majstor.
Na upit da objasni da li su radnica i roštilj majstor mogli da čuju razgovor između Raičković i okrivljenih, Radulović kaže da pretpostavlja da je to mogla čuti radnica.
Na pitanje Raičković da li se svjedok sjeća da se vratila u objekat da bi uzela telefon, rekao je da se sjeća da jeste i da je tražila nešto što je izgubila.
Apelacioni sud utvrdio da bivši gradonačelnik nije uticao na formiranje cijene gradskog zemljišta prodatog kompaniji Carine Miomir Mugoša pravosnažno oslobođen od optužbe za zloupotrebu položaja
PODGORICA – Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je oslobođen optužbi da je iskorišćavanjem službenog položaja gradsku kasu oštetio za 6.723.194,85 eura kada je gradsko zemljište ispod tržišne cijene, kako je tvrdilo Specijalno tužilaštvo, ustupio firmi Carine za 165 eura po metru kvadratnom.
je bilo regulisano Vladinom uredbom. Donešena je Vladina odluka da više nijedna opštinska komisija ne može da učestvuje u procijeni. U konkretnom slučaju procjena je bila od 19. februara 2007. godine tako da je taj zaključak Vlade na osnovu kojeg je prodata zemlja Carinama bio u roku od šest mjeseci - kazao je tada Mugoša. On je pojasnio da se parcela koja je prodata Carinama nalazi na području za koje je Vlada radila procjenu vrijednosti zemljišta. - Radi se o kontaktnoj zoni ili području gdje se parcela Carina nalazi pored parcela (21.000 metara kvadratnih) koje su nakon dvodecenijskog suđenja vraćene porodicama Lekić i Tuzović. Cijena metra kvadratnog na parceli Lekića i Tuzovića je 2007. godine procijenjena na oko 50 eura, a Glavni grad je tada Carinama metar kvadratni prodao za 165 eura. Interesantno je da je vještak, radeći nalaz 2017. godine, procijenio da je metar kvadratni u ovom period (2007. godina) vrijedio više od 1.000 eura – pojasnio je bivši gradonačelnik. bojana Robović tjelohraniteljima
- Nijesam čuo to, ali sam na snimku vidio da Mijatović slikao oštećenu, tek kasnije. Nijesam čuo da joj je Bećirović ili neko drugi govorio riječi da će je pronaći - istakao je svjedok.
Na upit Raičković gdje se nalazio u momentu kada su je fizički napali, objasnio je da se tada nalazio unutar objekta, na 12 ili 13 metara udaljenosti.
Sudija Radulović je od Dragovića tražio da pojasni gdje su bili Bećirovići u momentu kada je došlo do fizičkog kontakta, ali i gdje su bili Raičković i njen sin.
- Ja sam ovaj događaj pratio sa nekih metar daljine od ulaznih vrata. Vidio sam oštećenu sa desne strane od ulaza. Kukala je i vikala: „Ne, sine, stani, sine,
- On se ponio kao čovjek koji je pokušao da spasi cijelu situaciju. Razdvojio je momka i Mijatovića. Potom je fizički spriječio da izađu svi napolje iz objekta. Žao mi je što Raičković i njen sin nijesu iskoristili momenat da odu odatle. Vidio sam da je momak otrčao ka Bloku pet, ali nijesam znao da nijesu otišli Raičković i Arapović. Zadnje što sam vidio jeste da su Dukić i Raičković sjedjeli zajedno u autu i otišli u pravcu pumpe - pojasnio je Radulović. On je naveo da je oštećena pokušavala da odvoji sina i bila je tužna situacija, govorila je da samo njega ima. -To je bilo teško za gledati. Kad je stigao Dukić, ovaj momak se više nije kretao ka Mijatoviću niti je bio navalentan, već je izašao, a za njim i Raičković i Arapović, dodao je. Pojasnio je da sa pozicije gdje je sjedio mogao samo dobro da vidi šalter za poručivanje i ulazna vrata, ali ne i dio terase gdje su okrivljeni sjedjeli. Na upit tužiteljke Vlahović, svjedok je objasnio da je Srđan Korać njegov blizak rođak i da dok se odvijala svađa, nije bio u objektu. - Kad sam dao izjavu policiji, i nakon što se sve razišlo, Koraća sam vidio kako ponovo sjedi za svojim stolom. Svi smo bili razočarani događajem. Tada sam pričao sa njim, on mi je re-
- Ne sjećam se da li joj je sat ispao u toku incidenta, a nijesam čuo da je govorila: ,,Nemoj, sine, ubićeš ga“ - kazao je on. staNković: tRpim velike pRitiske od tužilaštva i policije Svjedok Miloš Stanković ispričao je da se plaši da ,,ne završi u nekoj jami“. Tvrdi da su mu, kada je pošao u policiju da uzme poziv za tužilaštvo, rekli da se na snimcima sve vidi, da su oštećenu udarali i govorili mu šta da kaže. - Tužiteljka me je maltretirala i raspravljala se sa braniocem - rekao je svjedok Stanković. - ,,Prepiru se nešto ispred“, to mi je rekao Balša. Nijesam obraćao pažnju na to. Bilo je dobacivanje i rasprava, ali nijesam čuo šta. Dragović je izašao da uzme laptop. Potom je došao u lokal Arapović, moj komšija, čudno je gledao i izašao napolje. Vidio sam da je pričao sa Mijatovićem ispred, čuo sam da majka govori sinu: ,,Ne, sine, majka te preklinje“. Tada je momak u crnoj jakni udario Mijatovića i ja sam od stresa pobjegao do toaleta, ispričao je Stanković. Kako je kazao, Arapović je gurnuo Bećirovića i nasrnuo na njega. Uhvatio je Bećirovića za jaknu i povukao ga, a između njih je stao Radulović. - Ja sam pobjegao kroz zadnja vrata i sve gledao kroz staklo. Onda je naišao crni momak i razdvojio tuču, to sam sve mogao dobro da vidim. Bio sam šest metara udaljen, Ana je sklanjala sina i vikala: ,,Ne, sine, ubićeš ga“. Crni momak (Dukić) je izgurao i momka u crnoj jakni i Arapovića, nije dozvoljavao Bećirovićima i Mijatoviću da izađu napolje - ispričao je Stanković. Branilac okrivljenih Danilo Mićović ponovo je tražio ukidanje pritvora za Bećirovića i Mijatovića uz konstataciju da se ,,pritvor pretvorio u kaznu“, ali je sud odbio prijedlog, uz obrazloženje da i dalje stoje razlozi kojima im je pritvor određen i produžavan. Naredno ročište zakazano je za 7. mart.
Podsjetimo, optuženi za nasilničko ponašanje su na suđenju 31. januara, negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili.
jovana Raičević
Prvostepenu presudu je izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević 22. jula prošle godine, nakon sprovedenog ponovnog postupka u ovom slučaju. Mugoša je već jednom bio oslobođen od optužbi za zloupotrebu položaja, ali je Apelacioni sud ukinuo tu presudu. Apelacioni sud ovog puta nije uvažio žalbu Specijalnog tužilaštva na oslobađajuću presudu pojašnjavajući da je sutkinja Kovačević izvela pravilan zaključak kada je odlučila da Mugoša nije kriv. - Viši sud je izveo pravilan zaključak da tokom postupka nije na nesumnjiv način dokazano da je optuženi u periodu od 25. jula 2007. godine do 8. maja 2012. godine kao službeno lice - javni funkcioner –gradonačelnik Glavnog grada Podgorica iskoristio svoj službeni položaj i prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kako bi drugom pribavio korist, a Glavnom gradu Podgorica pričinio štetu, donošenjem dvije odluke o prenosu prava na gradskom građevinskom zemljištu radi realizacije kompletiranja urbanističkih parcela - stoji u saopštenju Apelacionog suda. Prvostepeni sud je, po ocjeni Apelacionog suda, kako se navodi, o svim odlučnim činjenicama dao jasne i potpune razloge, koji su saglasni kako međusobno, tako i sa provedenim dokazima.
U ponovnom postupku po nalogu Apelacionog suda ispitana je nekadašnja službenica Opštine Podgorica Nada Sta-
nišić koja nije bila sigurna da li joj je Mugoša dao nalog ili sugerisao da se prilikom formiranja cijene koristi zaključak Vlade na osnovu procjene koju su izvršili službenici Uprave za nekretnine.
- Kako sa tog sastanka nema zapisnika, a svjedok nije mogao precizno da se izjasni da li je od Mugoše dobio nalog, sud je utvrdio da nema dokaza da je bivši gradonačelnik počinio krivično djelo za koje ga tereti SDT - pojasnila je sutkinja Kovačević u julu prošle godine prilikom obrazlaganja prvostepene presude. Bivši gradonačelnik Miomir Mugoša je prilikom iznošenja odbrane pojasnio da nijedna lokalna uprava nije mogla da proda parcelu bez procjene koju je sačinila Vladina komisija i koja nije smjela biti starija od šest mjeseci. Mugoša je pojasnio da je na osnovu zaključka Vlade prodato i gradsko zemljište kompaniji Carine te da nema govora o bilo kakvim nezakonitostima u tom poslu. - Nije mogla nijedna lokalna vlast u Crnoj Gori da proda ili kompletira parcelu bez procjene Vladine komisije. To
Preliminarni podaci ukazuju na samoubistvo
Pritvorenik pronađen mrtav u Istražnom zatvoru u Spužu
PODGORICA - Pritvorenik
N. N. pronađen je mrtav u toaletu jedne od prostorija Istražnog zatvora u Spužu, kasno u nedjelju 23. februara, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija
On je, kako navode iz UIKS-a, bio smješten u jednokrevetnoj sobi.
- O navedenom događaju Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je odmah obavijestila Upravu policije i nadležno tužilaštvo u cilju preduzimanja radnji iz okvira njihove nadležnosti, te utvrđivanja tačnog uzroka smrti zatvorenika. Takođe, o navedenom je obaviještena i porodica preminulog lica - naveli su iz UIKS-a. Prema nezvaničnim infoma-
cijama, sumnja se da je u pitanju samoubistvo. On je u pritvoru bio od decembra 2023. godine, a uhapšen je kao član šestočlane ekipe, kojoj se na teret stavlja krivično djelo - stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. b. R.
U Višem sudu razmatrana ispravljena optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera
PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu ispravljene optužnice optužio specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je iz optužnice izostavio poruke kriminalaca u kojima osmišljavaju načine za njegovu i likvidaciju nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se sa njim našao na optuženičkoj klupi.
- Ovaj sadašnji glavni specijalni tužilac se žali kako su njegova djeca prinuđena da se igraju u sobi, a mog sina su htjeli da ubiju kisjelinom – kazao je Katnić. On je pročitao komunikacije ostvarene preko ,,Skaj“ aplikacije u kojima pripadnici kriminalnih grupa razgovaraju o planovima likvdacija njega i Lazovića, Saše Čađenovića, kao i njihovih porodica tako što će platiti nekoga da ih poliju kisjelinom.
- Razmišljam nekom dijete kisjelinom da polijem. Drugo mi ništa ne preostaje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sad – piše neidentifikovani pripadnik kavačkog klana šefu Radoju Zviceru
Sudu je pročitao i poruke u kome pripadnici kavačkog klana govore o nepovjerenju Petru Lazoviću uz konstataciju da on ne može biti njihov član.
- Petar ne može biti sa nama, on radi za policiju – navodi Zvicer u jednoj ,,Skaj“ poruci koju je Katnić juče citirao.
Ljubo Milović preko ,,Skaj“ aplikacije iznosi tezu da je Milivoje Katnić na vezi sa šefom škaljarskog klana, inače njihovim smrtnim neprijateljem. - Sinoć smo dobro juniora napali za Katnića. Da je na vezi i da pomaže Jovici. Nije progovarao. Nije imao argumenata da ga brani – citirao je Katnić poruke koje je slao Ljubo Milović.
Katnić je podsjetio da je tužilac Šoškić sakrio ove poruke iako je bio dužan da u istrazi koju je vodio objelodani i dokaze koji idu Lazoviću i njemu u korist. - Zbog nedostatka bitnih elemenata i u ispravljenoj optužnici kao što je između ostalog i vrijeme formiranja kriminalne organizacije, sud ovog puta mora obustaviti ovaj krivični postupak – kazao je Katnić. Bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović je ispravljenu optužnicu Specijalnog tužilaštva ocjenio kao osmišljenu konstrukciju i mentalnu improvizaciju.
- Protkanu mržnjom tužioca i njegovih mentora i prijatelja, bez dokaza, indicija, ,,Skaj“ telefona i poruke, pismenog ili usmenog naloga – svega što bi me dovelo u krivičnu odgovornost – kazao je Lazović.
Poručio je da kada tužilac i njegovi mentori nađu kap tuđe krvi i gram kokaina na njegovim rukama, ne treba niko da mu sudi jer će sam sebi presuditi. On je kazao da navodne novine u optužnici za njega nijesu novine.
- Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi – bio je komentar Lazo-
vića na ispravljenu optužnicu Specijalnog tužilaštva.
Lazović je ukazao da je specijalni tužilac satima iznosio optužnicu, ali nije pomenuo nijedan dokaz protiv njega.
- Sumnja je najstarije ljudsko pravo, ali tužilac nema pravo da zloupotrebljava položaj za lični obračun i vodi politički proces koji se iz sudnice nastavio i u skupštinskim salama. Za mene i porodicu ne važi pretpostavka nevinosti. Kako je rekao i jedan poslanik, ne priznaje pretpostavku nevinosti kada sam ja u pitanju. Kažu da sam krivac za stanje u Ustavnom sudu, da sam organizovao studenske proteste, da sam formirao vlast u Budvi, zlostavljao Backovića, nekad formalni, a nekad neformalni šef Đukanoviću. Još me nijesu, ali ima vremena, optužili da sam kriv i za studenske proteste u Srbiji. Nevjerovatno je za šta su sve spremni- rekao je Lazović. On je naveo da se ovakvo postupanje, kojem je on izložen, naziva fašizmom.
- Sve rade iz mržnje. Jasno mi je znog koga i čega sam centralna meta. Svjestan sam da u ovom momentu mogu kako
hoće, ali neće moći koliko hoće. Odgovornost prema Bogu i javnosti je počela. Nadam se da će uskoro i prema zakonuporučio je Lazović.
Ispričao je da će nastaviti još jače da se bori, hrabrije i mudrije. Dodao je da predstava nije završena, da i dalje traje, a da je publika prisutna.
- Vidio sam na početku da je tužilac tražio da mu dozvolite da izađe iz zakonskih okvira - istakao je on i dodao da su Katnić i on dobili obezbjeđenje zbog obračuna sa kriminalnim grupama.
Podsjetio je i da presuda koje se u Višem sudu revnosno donose ovih dana produkt su istraga koje su vodili upravo Katnić i on.
- A tužilac je dobio obezbjeđenje kada je uhapsio Katnića i Lazovića. Možete mirno da spavate što se tiče mene i Katnića, ali ako imate savjesti, onda nećete zaspati do kraja života – zaključio je Lazović. Odbrana okrivljenih zatražila je obustavu krivičnog postupka sugerišući sudu da ne ne vjeruje Specijalnom tužilaštvu koje je nastavilo u dosadašnjem maniru da optu-
Šoškić smatra da je i prethodna optužnica podignuta u skladu sa sudskom praksom
Specijalni državni tužilac Miloš Šoškić juče je u Višem sudu kazao da je postupajući po rješenju suda optužnica ispravljena ,,iako je prethodna podignuta u skladu sa sudskom praksom“.
On je ukazao da su sporni djelovi optužnice ispravljeni ističući da je na zahtjev
suda precizirao da je vrijeme nastanka kriminalne organizacije mart 2020. To je zaključio, kako je kazao, na osnovu iskaza Milana Kankaraša koji je kao građanin policiji dao obavještenje 25. marta 2020.
U odnosu na rješenje vezano za zabranu ulaska Velj-
ku Belivuku i Marku Miljkoviću, Šoškić je naveo da je iz iskaza službenika policije jasno da je ona postojala. Tvrdi da se to može zaključiti i iz ,,Skaj“ prepiski lica koja nijesu obuhvaćena ovom optužnicom, a koje poruke je juče citirao. Tužilac Šoškić juče je pročitao komunikacije između
Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Radoja Zvicera
Sudija Zoran Radović je odbio zahtjev tužioca Šoškića da i on, a kako je naveo kao što je na prethodnom ročištu uradila odbrana, istupi iz zakonskih propisa koja određuju tok ročišta za kontrolu optužnice i sudu predoči ,,važne podatke“.
žuje Lazovića i Katnića na osnovu ,,Skaj“ materijala iako ovi optuženi preko ove aplikacije nikada nijesu poslali ni slovo. Advokati Zoran Piperović, Nikola Martinović i Stefan Jovanović su podsjetili da ne može da postoji kriminalna organizacija sa dva člana jer zakon kaže da je uslov postojanje tri osobe što u ovom predmetu nije slučaj. Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović ukazao je da tužilac nije rekao nijednu riječ o krivično djelu stvaranja kriminalne organizacije i da to nije učinio jer niko nikad nije čuo za kriminalnu organizaciju koja je formirana radi zloupotrebe službenog položaja.
On je istakao da SDT predlaže spajanje ove optužnice, koja još nije potvrđena i čija pravna sudbina nije poznata, sa optužnicom protiv Saše Čađenovića koja je ranije potvrđena. Ovaj zahtjev SDT-a je ocijenio kao nepoznavanje prava. Za odbranu je sporan stav Specijalnog tužilaštva da su Lazović i Katnić za račun kriminalne organizacije zloupotrebljavali službeni položaj budući da su bili penzionisani i nijesu imali službena ovlašćenja.
- Zoranu Lazoviću, po ispravljenoj optužnici, prestaje funkcija 1. marta 2021. Pošto tada gubi svojstvo službenog lica, on više ne može da zloupotrebi službeni položaj. I u odnosu za Zorana Lazovića cilj OKG pada jer je OKG formirana, kako kaže tužilac, samo i isključivo za vršenje krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Dakle, organizovana kriminalna grupa (OKG) ostaje bez šefa 1. marta 2021. i šta onda radi Katnić do 17. februara 2022. bez šefa. Ako nema šefa, Milivoje Katnić ostaje sam. Nema tog Crnogorca koji bi stavio potpis na ovo i potvrdio. Ovo je kad se nešto hoće na silu - kazao je advokat Piperović. Povodom zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, advokat Piperović je podsjetio na iskaz pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića kada je u istrazi saopštio da je ,,čuo da su odmah neka lica stavljena na mjere kada su ova dvojica ušla“. - To znači da je u pitanju bila akcija koju su potvrdili službenici i čelnici policije. Ako su ta lica rekla da postoji akcija, a tužilac da ne postoji, onda neka kaže kako zna i na osnovu
čega da nije bila akcija – pitao je Piperović.
Advokat Nikola Martinović je i nakon što je tužilac predstavio ispravljenu optužnicu ostao pri stavu da je progon Lazovića i Katnića politički motivisan.
On je istakao i da je nova fraza SDT-a da je Lazović kriminalnu organizaciju formirao u martu 2020. godine umjesto ranije tvrdnje ,,u toku 2020. godine“ kontradiktorna vremenska odrednica, a što se može uvidjeti čitanjem obrazloženja optužnice.
Advokat Martinović je naveo da je nemoguće da je Petar Lazović u istom vremenskom periodu, prema tvrdnjama SDT-a, bio pripadnik četiri kriminalne organizacije.
Govoreći u vezi sa zabranom ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru, advokat Martinović je ukazao da tužilac pokušava da polemiše na tu temu sa sudom koji je utvrdio da je nije bilo.
- Ne može se prihvatiti princip da je zabrana postojala jer su to mislili policajci iako ona u realnosti ne postoji – kazao je Martinović. Komentarišući poruke, koje je preko ,,Skaj“ aplikacije, navodno, slao Lazovićev sin Petar, advokat Nikola Martinović je kazao da tužilac Šoškić nije dostavio nijedan dokaz da je zaista riječ o porukama Petra Lazovića, kojem se na teret stavlja da je sa Katnićem i suspendovanim specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem pripadnik kriminalne organizacije svog oca. - Tužilaštvo kaže da je u tim porukama Zoran Lazović. Otkud znaju da je to on. Možda je Petrov tast, i on se zove Zoranpitao je Martinović. Advokat Stefan Jovanović je kazao sudu da od njega očekuje da Specijalnom tužilaštvu ne vjeruje nijednu riječ. - U ovoj optužnici su dva penzionera optužena za zloupotrebu položaja – kazao je Jovanović uz prijedlog suda ,,samo da ne potvrde ovu optužnicu“. Prema tvrdnjama SDT-a, Zoran Lazović je, u 2020. godini organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici, navodno, postali njegov sin Petar Lazović, Katnić i specijalni tužilac Saša Čađenović i druge, za sada, nepoznate osobe. Ta, navodno, Lazovićeva kriminalna organizacija je, sumnjaju u tužilaštvu, sarađivala sa kriminalnim kavačkim klanom odbjeglog Radoja Zvicera. Bojana ROBOVIĆ
NJUJORK - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je dvije rezolucije o Ukrajini - jednu je predložila Ukrajina, a drugu Sjedinjene Američke Države. Američki prijedlog je ublažen evropskim amandmanima, ali se i dalje u njoj ne osuđuje ruska agresija direktno. Usvajanjem rezolucije koju je predložila Ukrajina, međunarodna zajednica je poslala snažnu poruku podrške suverenitetu te zemlje. Takođe ovakvo usvajanje govori o tome da administracija Donalda Trampa nazaduje s uticajem u ovom svjetskom tijelu, čije rezolucije nijesu obavezujuće, ali se smatraju barometrom svjetskog razmišljanja. Ukrajinski prijedlog je usvojen sa 93 glasa za, dok su SAD glasale protiv, zajedno s Rusijom i manje od 20-ak drugih zemalja. Osim ukrajinske, usvojena je i rezolucija koju su predložile Sjedinjene Američke Države, ali je Generalna skupština dodala formulaciju američkom prijedlogu, čime je jasno da je Rusija izvršila invaziju na svog manjeg susjeda i prekršila Povelju UN-a, ali se agresija i dalje ne osuđuje direktno u rezoluciji.
Za su glasale 93 zemlje, protiv je bilo osam (Bjelorusija, Burkina Faso, Sjeverna Ko -
reja, Mali, Nikaragva, Niger, Rusija, Sudan), dok su 73 zemlje bile suzdržane, uključujući Ukrajinu. Generalna skupština usvojila je dva amandmana koja su predložile zemlje EU, a ko -
Na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu
ji su uneseni u američki nacrt rezolucije pod nazivom ,,Put ka miru“.
Prvi amandman podrazumijeva dodavanje novog paragrafa kojim se reafirmiše posvećenost suverenitetu, nezavisno-
BRISEL – Evropska unija uvela je juče 16. paket sankcija Rusiji na treću godišnjicu njene invazije na Ukrajinu, prenosi agencija Beta. – Tri godine Rusija nemilosrdno bombarduje Ukrajinu, nadajući se da će uzeti zemlju koja joj ne pripada. Svaki paket sankcija oduzima Kremlju sredstva potrebna za vođenje ovog rata – izjavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas
Nove sankcije, koje su formalno usvojili ministri spoljnih poslova EU, odnose se na 73 fantomska tankera za naftu, koje Rusija koristi da zaobiđe već postojeće sankcije koje imaju za cilj da ograniče izvoz ruske nafte. Sankcije, takođe, uključuju zabranu uvoza ruskog aluminijuma u EU. – Nova runda sankcija cilja ne samo na fantomsku rusku flotu već i na one koji podržavaju opasni rad naft-
nih tankera, one koji upravljaju bespilotnim letjelicama, banke koje su korišćene za zaobilaženje sankcija i propagandnu mašineriju koja širi laži – kazala je Kalas.
Te sankcije, koje imaju za cilj da oslabe rusku ratnu mašinu, jedno su od pitanja u pregovorima o rješavanju sukoba u Ukrajini između
SAD i Rusije.
I britanske vlasti su za danas najavile novi paket sankcija Rusiji.
sti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u međunarodno priznatim granicama, uključujući njene teritorijalne vode.
Drugi amandman tretira izmjenu formulacije ,,trajni mir
Agencija Rojters je ranije danas javila, pozivajući se na dvojicu diplomata, da su ministri spoljnih poslova država članica EU odobrili 16. paket sankcija Rusiji. Rojters je naveo da su diplomate prošle nedjelje rekle da će sankcije uključivati zabranu uvoza primarnog aluminijuma, prodaje igraćih konzola i uvrštavanja 73 fantomska broda.
Rusija je 24. februara 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, a treća godišnjica biće obilježena danas.
Lideri EU doputovali su
e P ae F e
između Ukrajine i Ruske Federacije“ u ,,pravedan, trajan i sveobuhvatan mir između Ukrajine i Ruske Federacije, u skladu s Poveljom UN-a i principima suverene jednakosti i teritorijalnog integriteta država“.
Rusija je predložila amandman na američki nacrt rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, kojim je tražila da se u tekst doda fraza ,,uključujući rješavanje njezinih temeljnih uzroka“ nakon izraza ,,brzo okončanje sukoba“. Taj amandman nije usvojen. Za ruski amandman glasala je 31 država, protiv je bilo 71, dok je 59 država bilo suzdržano. Bosna i Hercegovina je glasala protiv ovog amandmana, što je bio slučaj i sa zemljama Evropske unije. Što se tiče zemalja u regionu, sve su glasale protiv ruskog amandmana, dok Srbija nije pristupila glasanju.
Priredila: r. u.-i.
jutros u Kijev da izraze podršku Ukrajini povodom treće godišnjice ruske invazije.
– Danas smo u Kijevu, jer je Ukrajina Evropa. U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine.
To je sudbina Evrope – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u poruci na društvenim mrežama.
Ona je objavila i video-snimak dolaska voza u Kijev. U glavni grad Ukrajine je doputovala zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom
Zelenski: Tri godine heroizma, ponosan sam
KIJEV – Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je povodom treće godišnjice početka ruske agresije na tu zemlju poručio ukrajinskom narodu da je ponosan na heroizam koji su pokazali tokom sukoba, prenosi N1. – Tri godine otpora. Tri godine zahvalnosti. Tri godine apsolutnog heroizma Ukrajinaca. Ponosan sam na Ukrajinu – rekao je on. Zelenski je, u objavi na mreži X, zahvalio „svima koji brane i podržavaju“ Ukrajinu, dodavši da Ukrajina pamti one koji su izgubili živote u odbrani zemlje. Ranije juče, u Kijev su doputovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta – Na treću godišnjicu brutalne invazije Rusije, Evropa je u Kijevu. Danas smo u Kijevu, jer je Ukrajina Evropa. U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope – rekla je Fon der Lajen u objavi na mreži X.
NOVI SAD – Pet policajaca je povrijeđeno u incidentima ispred zgrade Skupštine Novog Sada u momentu kada su u zgradi odbornici SNS-a izabrali Žarka Mićina za novog gradonačelnika. Neredi su izbili jer su opozicioni odbornici tvrdili da ne mogu da uđu u salu, nakon čega su demonstranti pokušavali da probiju policijski kordon.
Okršaj
Tenzije su, međutim, počele od ranog jutra. Predstavnici opozicije su dan ranije pozvali građane na protest ispred zgrade Skupštine, navodeći da se Mićin bira protiv volje većine građana i da se ne mire sa činjenicom da još niko nije kriv za smrt 15 ljudi u padu nadstrešnice 1. novembra 2024. godne.
Ispred zgrade Skupštine prvo je postavljena ograda, a veliki broj policajaca je bio oko i unutar zgrade. U jednom momentu građani su počeli da se guraju sa
policijom, koja ih je potisnula sa prolaza koji vodi u Skupštinu, nakon čega su prema policiji letjeli jaja, brašno, crvena farba, jogurt, toalet papir...
Na štitove policije demonstranti su lijepili naljepnice krvave ruke i natpise „Korupcija ubija“, vikali su: „Uhapsite lopove“, prilazili policiji sa pitanjem: „Koga vi štitite?“, govorili: „Spustite štitove“, i uzvikivali: „Srbija, Srbija“.
kO gOvOri istinu
Iako se u zgradi Skupštine čula buka sa ulice, odbornici SNS-a su mirno sjedjeli i izabrali Mićina za gradonačelnika. Novinari u zgradi svjedočili su da ih je privatno obezbjeđenje detaljno pretreslo i ispipalo po tijelu prilikom ulaska, a zatim je Skupština zaključana uprkos velikom broju policije u zgradi.
Nakon što je izabran gradonačelnik, Dina Vučinić, predsjednica Skupštine Novog Sada, rekla je da je opozicija mogla da uđe u zgradu i da su ih sekretarka Skupštine i komandir policije više puta pozivali da to učine. Međutim, „opozicija je to ignorisala“, rekla je Vučinić. – Kordon policije nam nije dozvolio da prođemo u salu iako smo u rukama držali odborničke legitimacije. Takozvani gradonačelnik Mićin ostaće upamćen u istoriji kao jedini koji je uz pomoć policije izabran za gradonačelnika i protivno većinskoj volji građana... Ovo je nezapamćeni skandal da
odbornicima za koje je glasalo 65.000 građana nije dozvoljeno da uđu u salu i učestvuju u raspravi o izboru gradonačelnika, niti u glasanju – saopštila je opozicija. Skupština Novog Sada ima 78 odbornika, a za izbor Mićina je glasalo 45 koliko ih je bilo prisutno na sjednici.
Izrazivši žaljenje što je sjednica „bila pod teškim okolnostima“ i što je ispred Skupštine viđeno nasilje i bacanje noževa na policiju, gradonačelnik Mićin je rekao da on nije ničim zaslužio takvo ponašanje gradskih odbornika.
– Svakome treba pružiti šansu, jer bih je i ja pružio svakome. Žao mi je što odbornici nijesu ušli u salu, a mogli su – rekao je on, dodajući da probleme treba riješiti dijalogom i da je spreman sa svima da razgovara. v. CvEjiĆ
Berane: Nacrt lokalnog energetskog plana opštine za narednih deset godina
Energetskom obnovom starih kuća i zgrada, naročito onih građenih prije 1980. godine, moguće je postići uštedu u potrošnji toplotne energije od preko 50 odsto i smanjenje ukupne potrošnje energije i emisija CO2 u kolektivnim stambenim zgradama. Predviđeno je da se za grijanje u stambenim zgradama koriste toplotne pumpe, čija efikasnost iznosi preko 300 posto
BERANE – Opština će tokom narednih deset godina obnoviti fasade na oko 50 odsto zgrada i na oko 20 odsto individualnih stambenih objekata. To su mjere predviđene nacrtom lokalnog energetskog plana od 2025. do 2035. godine za povećanja energetske efikasnosti.
U dokumentu, koji je na javnoj raspravi, navedeno je da se najveći potencijal za primjenu mjera energetske efikasnosti uočava u sektoru domaćinstava.
PREDLOŽENE MJERE
Plan je izradilo preduzeće „Arhimex“ iz Rožaja. Autori navode da je visok nivo potrošnje energije za grijanje posljedica nedovoljne toplotne zaštite zgrada, te da je energetskom obnovom starih kuća i zgrada, naročito onih građenih prije 1980. godine, moguće postići uštedu u potrošnji toplotne energije od preko 50 odsto. – Zamjenom fasada će se uštedjeti 50 odsto u potrošnji toplotne energije po zgradi, a cilj je smanjenje ukupne potrošnje energije i emisija CO2 u kolektivnim stambenim zgradama – navedeno je u planu.
Autori tog dokumenta navode da stepen energetske efikasnosti u većini javnih zgrada u Beranana nije na zadovoljavajućem nivou.
– Stambena izgradnja je bila intenzivna šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Tada je imperativ u gradnji bio da se za što kraće vrijeme i na najjeftiniji način stambeno zbrine što veći broj ljudi, dok se malo pažnje posvećivalo energetskoj efikasnosti. Jedna od karakteristika velikog dijela stambenog fonda, kako u Crnoj Gori, tako i u Beranama, jeste neracionalno velika potrošnja svih tipova energije, prvenstveno za grijanje, a u posljednje vrijeme zbog porasta srednjih temperatura tokom ljetnjih mjeseci i za hlađenje zgrada. Zato je jedna od planiranih mjera zamjena sistema grijanja u stambenim zgradama (kolektivnim i individualnim) koje koriste električnu
energiju ili neki drugi energent sistemima grijanja pomoću toplotnih pumpi, čija efikasnost iznosi preko 300 odsto. Toplotne pumpe predstavljaju ekološki prihvatljiv način grijanja, te se mogu ostvariti znatne uštede u troškovima za grijanje. Zamjena se planira u najmanje 10 domaćinstava/ stanova godišnje, odnosno 100 u periodu sprovođenja plana – navedeno je u Planu. Predviđena je i instalacija fotonaponskih panela na krovovima porodičnih kuća – na 20 odsto objekata iz referentne godine do 2034. godine. – Zakonska rješenja omogućavaju vrlo jednostavnu izgradnju fotonaponskih sistema na krovovima zgrada. Procedure su posebno pojednostavljene ne samo za do -
maćinstva, već i za sve zainteresovane koji namjeravaju da instaliraju fotonaponske sisteme do 999 kW instalisane snage. Sistemi instalisane snage od 5-10 kW su dovoljni da u potpunosti podmire potrebe prosječnog domaćinstva za električnom energijom na godišnjem nivou – navedeno je u obrazloženju.
JAVNI SEKTOR
Posebne mjere za povećanje energetske efikasnosti planirane su u javnom sektoru: . Predviđeno je postavljanje termoizolacione fasade na objektima zgrada u vlasništvu Opštine, zamjena stolarije sa onom boljih energetskih karakteristika, zatim instalacija fotonaponskih sistema na krovovima objekata u vlas-
ništvu Opštine, gdje god je to izvodljivo, te zamjena energetski neefikasnih rasvjetnih tijela LED rasvjetnim u objektima koji su vlasništvo Opštine. Zamjenom ovih svjetiljki u prvom redu će se postići znatno veći komfor kod korisnika, dok će energetske uštede biti na nižem nivou – piše u programu.
MENADŽMENT
Akcentuje se uvođenje energetskog menadžmenta i sistema upravljanja. – Uvođenje energetskog menadžmenta, zahtijeva zaduživanje ili zapošljavanje jednog ili više službenika, ili stvaranje tima koji bi bio glavni nosilac aktivnosti u pogledu primjene mjera energetske efikasnosti korišćenja obnovljivih izvora energije. Sistemskim upravljanjem energijom i sprovođenjem projekata za poboljšanja energetske efikasnosti moguće je ostvariti novčane uštede od 30 odsto i više na godišnjem nivou. Ovu mjeru bi trebalo realizovati u prvom trogodišnjem periodu, jer utiče na sve mjere i aktivnosti na nivou opštine. Sistem upravljanja energijom podrazumijeva definisanje granica sistema kojim se upravlja, energetske politike tog sistema, energetskog menadžera, glavnih i najvažnijih korisnika, praćenje energetske potrošnje, kao i definisanje mjera i prioriteta realizovanja mjera poboljšanja upravljanja ener-
Kao jedna od mjera za povećanje energetske efikasnosti tokom narednih deset godina navedena je nabavka električnih vozila. – Planirane uštede energije i smanjenje emisija CO2, te vrijednost ukupne investicije, baziraju se na pretpostavci da će se do 2033. godine 50 odsto vozila koja su u direktnom vlasništvu Opštine zamijeniti električnim sa smanjenom emisijom gasova staklene bašte. Cilj je postepeno povećanje udjela električnih vozila u novonabavljenim vozilima u Opštini. Takođe, očekuje se porast broja turista koji dolaze električnim automobilima– navedeno je u obrazloženju. Prema iskustvima razvijenih evropskih gradova, uključivanjem bicikala moguće je do 2034. godine smanjiti emisije CO2 u sektoru saobraćaja za tri odsto. Opština će, predviđeno je planom, raditi na promociji vožnje biciklima, što pored ostalog podrazumijeva postavljanje držača za bicikle ispred svih javnih ustanova i škola.
gijom i energetske potrošnje –pojašenjeno je u dokumentu. Veoma značajnim smatraju podizanje svijesti građana o prednostima korišćenja obnovljivih izvora energije i načinima postizanja energetske efikasnosti, pa je predviđena organizacija radionica o načinima uštede energije, okruglih stolova i sl; promocija putem medija (organizovanje radio-emisija kod lokalnog javnog emitera).
Električna energija je najzastupljeniji energent u Beranama, na teritoriji opštine ima 14.343 potrošača. Godišnje potroše oko 60.549,528 MWh, od toga domaćinstva 58.908,486 MWh, a prosječan račun iznosi 20,68 eura. D.ŠAKOVIĆ
NIKŠIĆ – Opštinska komisija objavila je rang listu za raspodjelu sredstava namijenjenih sportskim klubovima. Podršku, ukupno 120.000 eura, dobila su 54 kluba
Najviše novca - 10.000 eura dobio je Atletski klub Nikšić. Slijede PVK Nikšić 9.684 eura, Plesni klub Royal 6.925 eura, Džudo klub Onogošt 6.748 eura, Karate klub Fokus 6.129 eura, Džudo klub Straševina 4.968, Goalball klub Nikšić
4.746 eura, Bokserski klub Nikšić 4.298 eura, Šahovski klub Elektroprivreda 4.048 eura, ŽRK Ekonomist 4.003 eura, Karate klub Onogošt 3.885 eura, Omladinski karate klub Mawashi 2.827 eura, Džudo klub Trebjesa 2.569 eura, Košarkaški klub Olimp 2.445 eura, Rukometni klub Trebjesa 2.105 eura, Šahovski klub Mladost 2.044 eura, PVK Batterfly 2.559 eura. Sportski klub Specijalna olimpijada Nikšić podržan je sa
1.984 eura, Gimnastičarski klub Montenegro street workout sa 1.969 eura, Fudbalski klub Polet stars 1.869 eura, Rukometni klub Levalea 1.785 eura, Odbojkaški klub Volley Star 1.702 eura. Biciklističkom klubu Perun odobreno je 1.599 eura, Skiklubu Pahuljice 1.444 eura, Fudbalskom klubu Onogošt 1.382 eura, a Teniskom klubu Nikšić 1.295 eura. Klub malog fudbala Onogošt dobio je 1.234 eura, FK Če-
lik 1.145 eura, KK Panter 1.197 eura, Omladinski košarkaški klub Montenegro 1.160 eura, SRK Nikšić 1.151 euro, KK Šampion i KK Join po 1.150 eura, OK Tempo 1.114 eura, Teniski klub Glava Zete 1.099 eura, Streljački klub kalibar 1.083 eura, Džudo klub Fokus 1.073 eura, ŽRK Nikšić 1.031 euro, Parabiciklistički klub Flash 1.024 eura, ŠK Nikšić 1.016 eura. Po manje od hiljadu eura dobili su: Skijaški klub osoba sa
invaliditetom (976 eura), KK Mne-Team (918 eura), Streljački klub čelik (908 eura), Karate klub Nikšić (841), Džudo kluib Nikšić (789 eura), Klub malog fudbala Nikšić, KK Nikšić basket i Skijaški klub Pobjednik (po 686 eura), Bodibilding fitnes klub Bodyfit (627 eura). Zatim, Planinarski klub Montenegro tim (583 eura), Jiu-Jitsu Kodokan (436 eura), FK Župa (428 eura), KK Anagastum (412 eura), FK Anderbra (335 eura). Ra.P.
Bijelo Polje: Dogovorom o otvaranju azila za pse zadovoljni i lokalna uprava i građani
Na ulicama ima više od stotinu pasa lutalica što je veliki komunalni, zdravstveni, socijalni i bezbjednosni problem. Dobro je što su mještani
Dobrinje pozitivno odgovorili na apel i što je postignut dogovor o otvaranju skloništa u tom selu što će biti od koristi svim građanima – kaže direktor Komunalnog „Lim“ Muradif Grbović
BIJELO POLJE – Najava o skorijem privremenom otvaranju azila za pse u selu Dobrinje naišla je na pozitivne reakcije u gradu pod Obrovom. Tim objektom će upravljati Komunalno „Lim“ . Direktor preduzeća Muradif Grbović kaže da je dobro što je napravljen iskorak, jer je na području te opštine više stotina napuštenih pasa.
– Prisustvo velikog broja napuštenih pasa, za koje pretpostavljamo da ih je na stotine, jeste veliki komunalni problem za koji opština nije imala dosad snage da nađe rješenje, ali dobro je što je napravljen iskorak. U startu mogu da kažem da će to da bude azil sa visokim standardima i da će zadovoljiti sve potrebe jednog azila. Mi i danas imamo aktuelan ugovor sa azilom u Beranama, ali već tri godine ne možemo tamo da otpremamo pse, što je napravilo problem kakav je na-
pravilo – istakao je Grbović. Naveo je da se za odštetu građanima zbog ujeda pasa, godišnje isplaćuje oko 100.000 eura, te da je u posljednjih pet godina po tom osnovu isplaćeno 500.000 eura. Zahvalio je mještanima Dobrinja koji su pozitivno odgovorili na apel preduzeća i lokalne uprave da se azil otvori.
DEZINFORMACIJE
Predstavnik građana Branislav Gačević kazao je da su se žitelji pet sela mjesne zajednice Kanje s razlogom opirali izgradnji privremenog azila u njihovom okruženju, jer su imali informaciju da će se nakon zatvaranja deponije u Dobrakovu komunalni otpad odlagati u Dobrinju, gdje bi se vršila i prerada životinjskog otpada. – Prije 20 dana predsjednik opštine Petar Smolović zakazao je sjednicu u svom kabinetu, i kada nam je on objasnio šta će i kako da bude sa privremenim azilom, i gdje smo istakli određene zahtjeve, a pred-
sjednik obećao da će to biti sve završeno, onda smo prihvatili. Svi građani sa naše teritorije zahvalni su predsjedniku Smoloviću na razumijevanju, i ono što je bitno jeste da je došlo do dogovora, i drago mi je da ne budemo mi kočnica, da ne upiru prstom u nas i kažu da smo mi ti zbog kojih su psi napali djecu, odrasle, stare, i da jednostavno mi budemo ruka pomirenja – istakao je Gačević.
Kategoričan je da neće dozvoliti otvaranje azila dok se ne ispune svi zahtjevi mještana. Sekretar za poljoprivredu Kemal Alić podsjeća da su psi lutalice veliki zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem.
– Kada pričamo o bezbjednosnom problemu znamo da je to narušavanje javnog reda i mira, zdravstveni problem je sprečavanje širenja raznih bolesti, takođe estetski, izgled našeg grada treba da je nekom zadovoljavajućem nivou, kada nas posjete turisti ili bilo ko iz regiona, tako da mi je drago
što smo na pragu rješavanja tog problema. Sa ovim problemom se ne suočava samo opština Bijelo Polje nego skoro sve lokalne samouprave u Crnoj Gori, i ono što smatramo da je dugoročno rješenje ovog problema jeste izgradnja azila za pse, a ne privremenog skloništa. U tom pravcu se Opština Bijelo Polje više puta obraćala Ministarstvu poljoprivrede, gdje smo zahtijevali da Vlada sagradi centralni azil na sjeveru Crne Gore i gdje bi sve opštine participirale u tim troškovima. Mislim da je to konačno rješenje ovog problema, imamo neke pozitivne signale da će se u tom pravcu ići, ali do tada, kao lokalna uprava svjesna svoje odgovornosti, a i zakonske obaveze, jer je preporuka Vlade da svaka lokalna samouprava u okviru svojih mogućnosti priđe rješavanju ovog problema – saopštio je Alić.
VETERINARI
Veterinarski inspektor Marinko Tvrdišić objašnjava da će psi u prihvatilištu biti pod stručnim nadzorom.
– Psi kada se uhvate idu u azil, gdje će veterinar da radi klinički pregled životinja i zdrave životinje idu u poseban dio koji se zove karantin ili opservacija i praćenje psa, bolesne životinje će da idu na liječenje u drugi dio, agresivni psi će morati biti uspavani odnosno eutanazirani, a sve to će se raditi uz nadzor veterinara. Tu će se raditi sterilizacija, kastracija pasa, vakcinacija i čipovanje pasa, nakon čega će biti vraćeni u sredinu iz koje su dovedeni – objasnio je Tvrdišić.
B. ČOKOVIĆ
Gradonačelnik prijestonice razgovarao sa ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori
CETINJE – Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković sastao se juče sa ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom. Na sastanku su razgovarali o nedavnoj tragediji koja se dogodila na Cetinju 1. januara i bezbjednosnoj situaciji u gradu.
Đurašković je upoznao je ambasadora Satlera sa aktivnostima koje je Prijestonica preduzela u cilju pružanja psiho-socijalne pomoći građanima, kao i mjerama usmjerenim na unapređenje bezbjednosne situacije u gradu. Ambasador Satler je čestitao
gradonačelniku na adekvatnoj i pravovremenoj reakciji gradske uprave nakon tragedije, istakavši da će Evropska unija nastaviti da pruža podršku Cetinju.
Tokom sastanka istaknuta je i kontinuirana saradnja između Evropske unije i Prijestonice, a posebno je naglašena finansijska pomoć EU za rekonstrukciju vodovodne mreže, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Cetinje.
Ambasador Satler je takođe izrazio zahvalnost građanima Cetinja na solidarnosti i podršci koju pružaju narodu Ukrajine u njihovoj borbi za slobodu. C.G.
Ni K šiĆ: Akcija Društva mladih ekologa Za Župu i Kličevo deset kompostera
NIKŠIĆ – Društvo mladih ekologa sprovodi projekat pod nazivom ,,Održiva zajednica – kompostiranjem do promjene“ sa ciljem da promoviše kućno kompostiranje.
Pilot projekat je namijenjen mjesnim zajednicama Župa i Kličevo.
Iz DMEN-a su kazali da je u toku javni poziv (objavljen na Fejsbuk i Instagram stranicama organizacije) za dodjelu Bokashi kompostera. Pred-
Ulci Nj: Drugi protest roditelja zbog nedostatka bezbjednih javnih prostora za boravak najmlađih
ULCINJ – Neformalna grupa roditelja Ulcinja organizovala je drugi protest na demoliranom dječjem igralištu kod Doma kulture. Sa transparentima su prošetali do zgrade Opštine i na stepenicima ostavili crteže mališana sa motivima igrališta i transparente ,,Vratimo djeci igrališta“, ,,Za našu djecu“...
Time su izrazili negodovanje zato što u tom gradu, kako su kazali, djeca nemaju bezbjedan prostor za igru jer su igrališta, kod Doma kulture i na Maloj plaži, demolirana. Jedna od učesnica protesta Ajrona Resulani kazala je da je protest organizovan u ime sve djece u gradu koja nemaju elementarnu stvar za normalan razvoj - igru i zabavu u prirodi. Sa protesta je upućen apel
lokalnoj upravi da sanira ta igrališta, da izgradi nova te da kazni vandale koji uništavaju javne prostore. Roditelji podsjećaju da je Ulcinj jedna od rijetkih opština koja ne bilježi pad broja stanovnika već je između dva popisa povećan, sa 20.265 na 21.395. A djece uzrasta do 15 godina ima oko 3.500. Iz Sekretarijata za investicije Ulcinja saopšteno je da
za postavljanje mobilijara na igralištu na Pristanu, Opština zaključila ugovor sa firmom ,,Kalcom“ iz Kraljeva u Sr-
biji. Vrijednost radova je oko 10.000 eura, a radovi bi trebalo da počnu uskoro. Tenderski postupci raspisani
viđeno je da će po deset domaćinstava iz jedne i druge mjesne zajednice dobiti kompostere, proći obuku za kompostiranje i promovisati sami proces unutar svojih zajednica.
Bokashi metod kompostiranja podrazumijeva smanjenje kućnog otpada i stvara prirodno đubrivo koje poboljšava zdravlje zemljišta. Ovaj proces anaerobne razgradnje proizvodi metan, gas sa efektom staklene bašte koji utiče na globalno zagrijavanje. C.G.
su i za uređenje igrališta kod Centra za kulturu i mikrolokacije iza Igmanskih zgrada. Najpovoljniji ponuđači, navode iz Sekretarijata, su izabrani i čim isteknu rokovi za žalbe i sa njima će biti zaključeni ugovori. Vrijednost tih radova, u okviru koje će biti i izgrađeno dječje igralište, iznosi oko 100.000 eura. Uređenje igrališta kod Centra za kulturu, koje će imati gumenu podlogu, iznose oko 53.000 eura sa PDV. Opština je krajem 2023. renovirala igrališta na Pristanu i kod Centra za kulturu, ali su oni bili meta vandala i potpuno su demolirana. C. G.
Nova izložba u Muzeju savremene umjetnosti
PODGORICA - Izložba radova renomiranog crnogorskog umjetnika
Naoda Zorića biće otvorena večeras, u 19 sati, u Dvorcu Petrovića. Izložbu kustoski potpisuje Natalija Đuranović, koja u svom osvrtu ističe duboku vezu Zorićevog stvaralaštva sa kolektivnim sjećanjem i kulturnim identitetom Crne Gore.
Naod Zorić u svom radu istražuje spoj prošlosti i sadašnjosti kroz monumentalna platna ekspresivnog crteža i sugestivnog kolorita. Njegove slike funkcionišu kao vizuelni arhivi, evocirajući duhove predaka i otkrivajući slojevite narative u kojima tradicija postaje živa. - Njegove figure kao da zrače, kao da kroz njih struji, titra vatra, neka vrsta elektriciteta, što ih dodatno oživljava. Kroz izražajne portrete, dramatič-
ne prizore i sugestivne motive, Zorić ne samo da prikazuje prošlost već je i reinterpretira u kontekstu savremenog trenutka. Njegova umjetnost komunicira sa publikom na intelektualnom i senzualnom nivou, pozivajući na promišljanje o nasljeđu, identitetu i univerzalnim ljudskim vrijednostima - istakla je kustoskinja izložbe. Izložba će biti otvorena do 25. marta. A. Đ.
Sedmo izdanje programa ,,U susret Oskaru“
„Gladijator“ u Kinoteci
PODGORICA – Povodom 95. ceremonije dodjele Oskara, najprestižnije nagrade Američke akademije filmskih umjetnosti i nauka, koja će biti održana 2. marta, Crnogorska kinoteka organizuje sedmo izdanje programa ,,U susret Oskaru“.
Epski spektakl Ridlija Skota ,,Gladijator“, snimljen 2000. godine, biće prikazan u četvrtak 27. februara, u 20 časova, u Sali „Gojko Kastratović“, a ulaz je besplatan.
Saga o osveti, časti i herojstvu, smještena u srcu Rimske imperije osvojila je pet Oskara, uključujući i Oskare za najbolji film i najboljeg glumca.
Film je stekao veliku popularnost zahvaljujući svojoj moćnoj naraciji, dubokoj emocionalnosti i spektakularnim vizuelnim prikazima.
Glavne uloge tumače Rasel Krou, Hoakin Finiks, Koni Nilsen, Oliver Rid, Ričard Haris, Derek Džejkobi An. R.
Filmart raspisao konkurs za učešće na „Interakciji“
PODGORICA – Nezavisni filmski centar Filmart iz
Požege, povodom održavanja ovogodišnje ,,Interakcije“, raspisao je tri konkursa – za prijavu filmova za treće izdanje Festivala kratkog dokumentarnog filma, za jubilarno izdanje Studentskog filmskog kampa i za VR/onlajn filmske radionice.
Treće izdanje Festivala kratkog dokumentarnog filma ,,Interakcija“ biće održano od 19. do 25. avgusta u Požegi i, kao do sada, publika će imati priliku da pogleda kratke dokumentarce koji originalnošću i inovativnošću doprinose pomjeranju granica dokumentarnog filma. Filmart poziva autore i producente kratkih kreativnih dokumentaraca, trajanja do 40 minuta, da do 1. maja prijave svoje
PODGORICA – Izložba radova velikog crnogorskog umjetnika Miodraga Dada Đurića, pod nazivom ,,Anđeli iz Crne Gore“, otvorena je sinoć u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Realizuje se u saradnji sa Fondacijom „Luča Artis“ iz čije zbirke potiču izložena djela. Veći broj slika je monumentalnog formata, a znatan dio spada u sam vrh Dadovog stvaralaštva.
Zbirka predstavlja prvi reprezentativni korpus djela Miodraga Dada Đurića formiran u Crnoj Gori i nastala je zalaganjem Novice Jovovića, predsjednika Fondacije „Luča Artis“. Otvaranju izložbe prisustvovala je i Dadova kćerka Amaranta Zidon, koja je i ovlašteni ekspert za njegovo djelo.
Na otvaranju izložbe predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je sa posebnim zadovoljstvom prihvatio poziv da otvori izložbu Miodraga Dada Đurića, jer se ovim povodom objedinjuju dvije važne teme za crnogorsku kulturu – afirmacija stvaralaštva velikog crnogorskog umjetnika i potencijal privatnih umjetničkih kolekcija. – Želim da apostrofiram pregalaštvo gospodina Jovovića u građenju privatne kolekcije umjetničkih djela, o čijoj vrijednosti najbolje svjedoči izložba zbog koje smo se večeras okupili. Posebno že-
filmove na konkurs. Na konkurs se mogu prijaviti kratki kreativni dokumentarni filmovi, završeni nakon 1. januara 2024. godine. Kotizacija iznosi 12 eura, a rok za prijavljivanje je prvi maj. Filmovi se mogu prijaviti isključivo putem FilmFreeway. Prilikom podnošenja prijave moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi: Festival ne zahtijeva premijerni status, ali prednost će imati filmovi koji nijesu imali srpsku premijeru; filmovi koji su prethodnih godina bili prijavljeni na konkurs nijesu prihvatljivi, čak i ako se film značajno promijenio od prethodnog prijavljivanja. U okviru ovogodišnjeg Studentskog filmskog kampa petnaest učesnika – studenata filmskih akademija – snimiće tri kratka dokumentarna filma u Čačku, Požegi i Užicu. An. R.
Država mora, kroz institucionalnu podršku i pravnu zaštitu, imati ozbiljan i odgovoran pristup ovoj inicijativi jer mogućnost da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg glavnog grada, već i cijele države – istakao je predsjednik Jakov Milatović
lim da pohvalim namjeru gospodina Jovovića da kolekciju učini javnom. Država mora, kroz institucionalnu podršku i pravnu zaštitu, imati ozbiljan i odgovoran pristup ovoj inicijativi jer mogućnost da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg glavnog grada već i cijele države – istakao je Milatović. Prema njegovim riječima, u plejadi velikana koji su proslavili Crnu Goru kao zemlju slikara, Dado se izdvaja po tome što se njegova profesionalna afirmacija prvo desila u inostranstvu, a tek nakon toga i kod nas. – Činjenica da su Dadovi radovi sporadično zastupljeni u zbirkama i izloženi u postav-
kama crnogorskih muzeja, te da u Crnoj Gori nije publikovana nijedna sveobuhvatna analiza njegovog djela, nameće teško pitanje da li je odnos Crne Gore prema Dadovom djelu bio adekvatan? Ne pretendujući da dajem odgovor na ovo pitanje, za koje držim da nije važno samo za crnogorsku kulturu već i za cijelo naše društvo, pozivam da svi razmislimo o ovome. Dado je svojim impresivnim opusom dosegao najveće domete stvaralačkog izraza, a svojim imenom proslavio našu državu širom svijeta i na tome će mu Crna Gora zauvijek biti zahvalna. Vrijeme je da mu se odužimo za to kako dolikuje. Njegovo djelo i ime to zaslužuju – istakao je Milatović.
LJUDSKO ISKUSTVO
postojanja
Predsjednik CANU, akademik Ljubiša Stanković istakao je da nas Dadovo djelo izaziva, provocira i prisiljava da se suočimo sa složenošću i protivrječnošću ljudskog iskustva. – Negova platna su naseljena jedinstvenom i nezaboravnom galerijom likova – grotesknim figurama, izobličenim forma-
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović istakla je da je velika strast Novice Jovovića prema umjet-
nosti, a naročito prema Dadovom djelu, podstaknuta željom da se ovom istinskom geniju obezbijedi mjesto koje zaslužuje u
PODGORICA – Nikšić Guitar festival ove godine slavi dvije decenije postojanja, a jubilarno izdanje biće održano od 21. septembra do 19. oktobra. Dvadeseto izdanje festivala biće obilježeno koncertima, masterklasovima, predavanjima i posebnim programima posvećenim retrospektivi festivala.
Jubilarni Nikšić Guitar festival okupiće vrhunske umjetnike, mlade talente i ljubitelje klasične gitare iz cijelog svijeta. - Očekuju nas nastupi renomiranih umjetnika, kao i posebna izdanja takmičenja i pratećih događaja. Jedan od
ključnih segmenata festivala ostaje Međunarodno takmičenje za klasičnu gitaru, koje svake godine okuplja mlade gitariste iz različitih zemalja. Takmičenje je postalo odskočna daska za mnoge talentovane umjetnike, a dobitnici glavnih nagrada redovno nastupaju na prestižnim evropskim scenama – saopštili su organizatori festivala. U okviru Nikšić Guitar festivala razvijen je i Festival PLUS, programski segment koji spaja klasičnu gitaru s drugim umjetničkim i muzičkim izražajima. Ova inicijativa omogućava publici da uživa u koncertima koji kombinuju gitaru sa savremenim
muzičkim pravcima, multimedijalnim projektima i interdisciplinarnim umjetničkim konceptima. Iz ovog koncepta proizašao je i Balkan Soul festival. Guitar festival je dio EuroStrings platforme –prvog evropskog programa razmjene i podrške mladim gitaristima, čime je dodatno osnažio svoju međunarodnu poziciju. Pored ovog festivala, organizatori su inicirali i Međunarodno takmičenje za gitaru u Tivtu, koje je postalo još jedna značajna platforma za mlade gitariste u regionu. Nikšić Guitar Festival su 2005. godine osnovali Anagastum Guitar Society i njegovi osnivači Danijel Cero-
i Goran Perišić. Od samog osnivanja, festival uživa snažnu podršku Opštine Nikšić, koja je prepoznala njegov značaj za kulturni i umjetnički život grada. Ključni partneri Festivala su JU ,,Zahumlje“, Nikšićko pozorište, Centar za kulturu Nikšić, Anderva, Muzička škola „Dara Čokorilo“, Ministarstvo kulture Crne Gore, MCCG, Crnogorski simfonijski orkestar i Muzička akademija Cetinje. Poseban doprinos festivalu daju i TO Nikšić, koja pomaže u promociji festivala i grada kao kulturne destinacije, te Hotel „Onogošt“, koji pruža logističku podršku i gostoprimstvo umjetnicima i učesnicima festivala. An. R.
mo zamršene detalje njegovih kompozicija, dešifrujemo simboliku ugrađenu u njegove slike i uhvatimo se ukoštac sa dubokim pitanjima koja Dado postavlja o životu, smrti i prirodi postojanja – kazao je Stanković. A. ĐOROJEVIĆ pod nazivom ,,Anđeli iz Crne Gore“
ma i nadrealnim pejzažima –sve to izvedeno je majstorskom tehnikom koja spaja pedantnu preciznost sa energijom, koja izaziva snažnu reakciju i duboko promišljanje. Večeras imamo priliku da uronimo u dio Dadovog svijeta, istraži-
istoriji umjetnosti Crne Gore, rezultirala zbirkom koja broji preko 100 predmeta. – Poseban kvalitet treba prepoznati u činjenici da ovi radovi pružaju priliku za uvid u skoro sve stvaralačke etape i medije kojima se Dado bavio tokom čitave karijere – kazala je Dabović-Pejović, dodajući da se nada da je ovo prvi korak ka vraćanju Dada na mjesto koje mu pripada, kao i da će inicijativa da ova kolekcija postane javno dobro dobiti adekvatnu podršku svih relevantnih donosilaca odluka.
U KIC-u počinje Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“
PODGORICA – KIC „Budo Tomović“ organizuje jedanaesti Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“ pod motom „Pijanisti u kolektivu“, posvećen zajedničkom sviranju u klavirskim ansamblima. Ulaz je besplatan.
Festival će početi danas, u 12 sati, sa matine koncertom učenika muzičkih škola iz Podgorice (UŠMB „Vasa Pavić“), Budve i Cetinja (ŠOMO „Savo Popović“) i studenata Muzičke akademije. Na programu su djela Igora Stravinskog (Andante - iz ciklusa Pet lakih komada), Sergeja Slonimskog (Polka - za preparirani klavir), Žerara Pesona (Uspavanka za Gaspara), Đerđa Ligetija (Marš1942; Sonatina -1950), Fransisa Pulanka (Sonata za četiri ruke FP 8 - 1918/1939), Erika Satija (Tri komada u obliku kruške - 1903) i Nataše Bogojević (A la đuska). Istog dana, na velikoj sceni KIC-a u 19 sati, predstaviće se premijerno crnogorsko-italijanski duo mladih pijanista koji čine Ana Vujošević iz Podgorice i Mauro Cekin iz Vićence. Duo će izvesti djela Otorina Respigija (Rimske fontane), Aleksandra Rozenblata (Končertino na dvije ruske teme) i Džefa Manukijana (Slike iz Jermenije).
Završnicu prvog dana festivala, obilježiće premijerni nastup renomiranog pariškog klavirskog dua Bizjak - sestara Lidije i Sanje Bizjak, ve-
čeras u 20 sati, u velikoj sali KICa. Program koncerta čine djela Miloša Raičkovića (Duet without you), Karola Befa (Priviđanja), Melani Boni (Kleopatrin san) i Igora Stravinskog (Petruška). Riječ je o programu koji je osmišljen kao originalna mješavina različitih ličnosti iz savremenog muzičkog stvaralaštva, a koje su usko ili široko povezane sa Francuskom u kojoj umjetnice žive i rade.
Promocija novog albuma pijaniste Amira Džakovića „The Balkan Piano” biće organizovana sjutra, u 12 sati, u velikoj sali KIC-a. Na promociji će, pored pijaniste Amira Džakovića, govoriti prof. Jelena Martinović-Bogojević, kompozitor
prof. Senad Gačević i Maja Popović, urednica muzičkog programa KIC-a. Kako navodi izdavač albuma „Toccata Classics“, kompozitorske tradicije deset balkanskih zemalja gotovo su nepoznate ostatku svijeta. U ovom klavirskom recitalu, albanski pijanista Amir Džaković otkriva blještavi niz pijanističkih dragulja iz svoje zemlje i njenih susjeda, u rasponu od divljih i energičnih tokata do bezvremenskih evokacija zvona i drugih drevnih tradicija, s iznenađujuće širokim rasponom referenci, od narodne muzike do Skarlatija i džeza. Ovaj album je zamišljen kao prvi u nizu koji će nastaviti da istražuju nepoznatu muziku Balkana.
Jedanaesto izdanje Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano“ zatvoriće koncert klavijaturnog „Ansambla za drugu novu muziku“ koji će biti održan sjutra u 20 sati. U sastavu ansambla je osam renomiranih beogradskih pijanista i kompozitora, različitih generacija, a među njima su: Lidija Stanković, Dragoljub Ilić Ilke, Nataša Penezić, Andrej Negić, Miroslav Miša Savić, Milena Petrović, Branka Parlić i Nada Kolundžija. Ansambl za drugu novu muziku (ADNM) je multiklavijaturni sastav osnovan 1977. godine pod okriljem Studentskog kulturnog centra (SKC) u Beogradu. A. Đ.
Udruženje holivudskih glumaca odlučilo se za intrigantnu priču o izboru pape
PODGORICA – Triler „Konklava“ osvojio je u nedjelju glavnu nagradu Udruženja holivudskih filmskih glumaca (SAG), a Timoti Šalame u ulozi Boba Dilana postao je iznenađujući pobjednik u kategoriji najboljeg glumca. Glumačka ekipa „Konklave“ koju čine Rejf Fajns, Stenli Tuči, Džon Litgou i Izabela Roselini osvojila je nagradu za najbolji filmski ansambl na dodjeli SAG nagrada, ceremoniji koja se prenosila uživo na Netfliksu. Film govori o tajnim intrigama u Vatikanu tokom izbora izmišljenog pape. Fajns je u ime glumačke ekipe govorio o potrebi podrške zajednicama, kako u stvaranju filmova, tako i u životu, pošto je prihvatio statuetu SAG na sceni u centru Los Anđelesa. - Prepoznajemo najveći značaj (zajednice) u našem radu i u svijetu. To je ono što mi večeras slavimo - rekao je Fajns. „Konklava“ je nagradu dobila u trenutku kada je stvarni pa-
pa, 88-godišnji papa Franja, u kritičnom stanju sa dvostrukom upalom pluća. Italijanska glumica Roselini mu je poželjela sve najbolje tokom i poslije ceremonije. Pobjeda „Konklave“ je nagovijestila da bi film mogao da osvoji prestižnu nagradu za najbolji film na dodeli Oskara 2. marta. Članovi sindikata glumaca SAG-AFTRA biraju pobjednike SAG, a glumci čine najveće glasačko tijelo za Oskare. Ttrka za najbolji film na dodjeli Oskara ove godine je neizvjesna. Dok je „Konklava“ takođe osvojila glavnu nagradu na britanskim nagradama BAFTA, veliki trofeji holivudskih producenata i reditelja pripali su „Anori“, drami o seksualnoj radnici koja se udaje za sina ruskog oligarha. Timoti Šalame je osvojio SAG nagradu za najboljeg filmskog glumca za ulogu mladog Dilana koji dolazi u Njujork da bi pokušao da se ostvari u muzici u filmu „Potpuni stranac“.
Ishod je udarac za Ejdrijena Brodija, koji je ranije u sezoni osvojio nekoliko glumačkih trofeja za ulogu imigranta i arhitekte u filmu „Brutalista“. Šalame (29) je rekao da j e „uložio sve što je imao“ u ulogu Dilana. Demi Mur je dobila nagradu za najbolju glumicu za ulogu slavne ličnosti koja blijedi u potra-
zi za izvorom mladosti u filmu „Supstanca“. Nagrade za sporednog glumca i glumicu pripale su Kieran Culkin za „Real Pain“ i Zoe Saldana za „Emilia Perez“. Glumačka ekipa FKS-ovog „Shogun“, priča o političkim intrigama u carskom Japanu, proglašena je za najbolji televizijski ansambl u drami. R. K.
Počela izgradnja druge faze šetališta uz Moraču, radovi na potezu od Moskovskog mosta do Milenijuma
Predstavnici Glavnog grada ozvaničili su juče početak radova na izgradnji druge faze šetališta uz rijeku Moraču, na potezu od Njegoševog parka do uklapanja na kraj stepeništa ispod mosta Milenijum.
Radovi će biti izvođeni u dvije faze, a mašine i radnici građevinske firme ,,Bombeton“ započeli su pripremne radove na potezu od Moskovskog mosta do Milenijuma, u dužini od 88 metara. Rok za izvođenje posla je 75 radnih dana. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koja je investitor ovoga posla, očekuju da će u međuvremenu završiti imovinsko-pravne odnose kako bi ista firma nastavila izgradnju staze od Moskovskog mosta do Njegoševog parka na drugoj strani, u dužini od 100 metara.
ULAGANJA
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, koji je sa saradnicima juče obišao gradilište, iskazao je zadovoljstvo početkom radova. – U pitanju je druga faza izgradnje ovog šetališta. Ono što je veoma bitno i što je intencija Glavnog grada i nove gradske administracije jeste da što više valorizujemo potencijal rijeke Morače, kako bi naši sugrađani što više i što duže mogli da uživaju u čarima ove rijeke… Ovo je za svaku pohvalu, doprinijeće ljepoti grada i valorizaciji naše rijeke. Nadam se da će za 70-80 dana naši sugrađani imati mogućnost da uživaju u novom resursu i potencijalu koji gradimo – kazao je Mujović.
RADOVI
V. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić naveo je da su na osnovu pozitivno revido -
Najznačajnija tema 4. sjednice Skupštine glavnog grada biće rasprava o predloženom budžetu za ovu godinu, a na dnevnom redu današnje sjednice gradskog parlamenta naći će se i prijedlog odluke o uvođenju besplatnog prevoza za penzionere, nezaposlena lica, korisnike materijalnog obezbjeđenja i osobe starije
U Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice, koja je investitor ovoga posla, očekuju da će ubrzo biti riješeni imovinskopravni odnosi kako bi bila nastavljena izgradnja staze i od Njegoševog parka do Moskovskog mosta
vane tehničke dokumentacije (usklađene sa eurokodovima) i sprovedenog javnog poziva za odabir izvođača radova zaključili ugovor o građenju sa preduzećem ,,Bombeton“ na iznos od 278.299 eura, sa PDV-om. Kako je pojasnio, to je cijena za izgradnju šetališta od Njegoševog parka do Milenijuma (188 metara). Navodeći da Moraču treba da valorizujemo na pravi način, kazao je da su juče otvorili samo jedan segment druge faze šetališta – od Moskovskog mosta do Milenijuma, u dužini od 88 metara.
- Nadam se da će nas vremenske prilike poslužiti da ga što prije završimo, a rok je 75 radnih dana – kazao je Senić. Kako je dodao, na potezu od plaže Labud do Moskovskog mosta (u dužini 100 metara)
trenutno ne mogu izvoditi radove, jer nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi.
- Uradićemo ovaj dio od Moskovskog mosta do Mileni-
juma, potrudićemo se i nadamo se da ćemo u međuvremenu završiti imovinsko-pravne odnose, jer već imamo izvođača koji će nastaviti radove na
Mujović: Gradićemo stazu od Duklje do Lješkopoljske
Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je izgradnja ove staze samo jedna od faza projekata uređenja prostora uz Moraču.
- Sljedeće je vrlo ambiciozan projekat i zamisao nove gradske administracije, a to je da sa druge srane Morače izgradimo stazu koja bi bila dugačka nekih osam kilometara i koja bi povezivala lokalitet Duklju sa Lješkopoljskom Goricom. Dakle, to bi bila ona prava i puna valorizacija Morače i to je ono čemu ćemo stremiti i što će biti u planu naših aktivnosti – poručio je Mujović.
preostalih 100 metara – kazao je Senić. Ističući da nijedan grad poput Podgorice u centru nema divlju rijeku i kanjon, naglasio je da kao ekološka država moramo da promovišemo ideju zelenog srca grada.
Stručni nadzor na ovom projektu će vršiti Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. Projektant je ,,SIMM Inženjering“, dok je revident RZUP.
NEPRISTUPAČNOST
Nažalost, ni ovaj dio staze uz Moraču neće biti pristupačan osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, te biciklistima i roditeljima sa djecom u kolicima, jer će do njega biti moguće prići samo stepeništima kod Moskovskog mosta i Milenijuma. Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore nedavno su izjavili za Pobjedu da je stva-
Obnoviti klupe i popraviti liftplatformu na ,,starom“ šetalištu
Duž prve faze šetališta uz Moraču, koja je otvorena u novembru 2021. godine, polomljene su letve na desetak klupa za sjedjenje, ima zelenog komunalnog otpada, a lift-platforma za osobe s invaliditetom nije u funkciji. Stoga, uporedo sa radovima na drugoj fazi staze, nadležni bi trebalo da dovedu u pristojno stanje i ovaj dio šetališta.
Danas 4. sjednica ovog saziva Skupštine glavnog grada
od 66 godina, te prijedlog programa subvencionisanja računa za utrošenu vodu do kraja ove godine, koji su naknadno uvršteni u dnevni red.
Prijedlogom budžeta za 2025. godinu predviđeno je da uku-
pni primici sa početnim depozitom budu 153 miliona eura, od čega je za kapitalni budžet planirano 86,08 miliona. Interesantno je da je stavkom ,,sredstva prenesena iz prethodne godine“ predviđeno da se u budžetu nađe iznos
od 30,81 miliona eura. Tekući izdaci planirani su na iznos 32.455.500 eura. Od toga iznosa na bruto zarade i doprinose ide 19.300.600 eura, za transfere privrednim društvima čiji je osnivač Glavni grad 19,21 milion, institucijama kulture i sporta 4,313 miliona itd. Na ovaj prijedlog budžeta podneseni su brojni amandmani – DPS je predložio 24 amandmana (između ostalog uvećanje izdvajanja za naknadu za novorođenčad, uvećanje subvencija za kupovinu elek-
Odbor za izbor i imenovanja predložio je Skupštini glavnog grada da za v. d. direktora Čistoće imenuje Denisa Hota dok saglasnost nijesu dali za prijedlog da Alija Hamzić
bude imenovan za v. d. direktora Parking servisa, Milena Đergović-Paunović za v. d. direktora Dječjeg saveza, kao ni za to da za direktora Agencije za izgradnju i razvoj Pod-
gorice u punom mandatu bude izabran Dragan Senić Ovi prijedlozi za rukovodioce gradskih preduzeća i ustanova stigli su od gradonačelnika Saše Mujovića
i Đergović-Paunović
Odbor je dao saglasnost za promjene u sastavu organizacionih odbora za stvaranje uslova za početak rada novoosnovanih opština Tuzi i Zeta. Tako će u ime Glavnog
grada u OO za Tuzi i Zetu, umjesto Miljana Barovića, član ubuduće biti v. d. sekretara za planiranje prostora i održivi razvoj Gavrilo Vuković
ranje uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom jedan je od ciljeva planiranja i izgradnje, definisan važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Zbog toga je, kako su istakli, odgovornost donosilaca odluka, ali i brojnih u lancu odgovornosti za planiranje i izgradnju da svima bez izuzetka obezbijede nesmetan prilaz, kretanje i boravak na svim javnim površinama i prostorima. Podsjetili su da su i bivšu gradsku upravu u toku izgradnje prve faze šetališta uz Moraču upozoravali da mora biti jednako pristupačno za sve, kao i da stepenišni lift nije rješenje. - Iz Glavnog grada su tada zanemarili sve argumente, pa se vodi postupak za zaštitu od diskriminacije odnosno grupna tužba protiv Glavnog grada od strane dvije osobe s invaliditetom. Ako nastave prostor da planiraju i uređuju na način kojim se ne poštuju standardi pristupačnosti, ne sumnjam da ćemo se i dalje za svoja prava boriti tužbama – poručili su iz Udruženja mladih sa hendikepom. Podsjećamo, rampa koja je postavljena na stepeništu na prvoj fazi šetališta već duže nije u funkciji. Svjestan ovog problema i loše nivelacije terena, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice najavio je da je u planu izgradnja keja na suprotnoj strani Morače, od Vezirovog do Blažovog mosta, koji će biti prilagođen svima. I. MITROVIĆ
tričnih vozila, uvećanje izdvajanja za studentske stipendije, uvećanje subvencije za prevoz penzionerima i osobama s invaliditetom, uvećanje izdvajanja za sport...); Evropski savez osam (smanjivanje iznosa planiranih za ugovore o djelu i službena putovanja, uvećanje sredstava za dodatnu podršku podstanara, kao i za aktivnost javne kuhinje...); Pokret Preokret ukupno četiri, Ura dva amandmana itd. Od svih predloženih amandmana gradonačelnik Saša Mujović predložio je da bude prihvaćen svega jedan –16. amandman DPS-a kojim se predviđa uvećanje izdvajanja za gradsko preduzeće Čistoća, tj. za Sklonište za napuštene kućne ljubimce u iznosu od 70.000 eura. H. P.
PODGORICA – Crnogorski muzičari Bojan
Jovović i Jadranka Barjaktarović juče su premijerno publici predstavili novi spot za pjesmu „Nema zemlje što je tako lijepa“. Za muziku i tekst bio je zadužen Momčilo Zeković Zeko, dok je snimatelj i aranžer zvuka Bojan Jovović. Pjesma „Nema zemlje što je tako lijepa“ slavi sve ljepote Crne Gore.
- Video je radio Dejan Senić i njegova ekipa sa kojima sarađujemo i imamo uspjehe. Što se pjesme tiče, najbolje je da se publika iznenadi jer smo mjesecima radili na njoj, i bili joj posvećeni punim kapacitetom. Mislim da će to da bude pjesma koja će ostati upamćena i koja će se godinama pjevati. Zaista je divna i jedva čekam da izađe, da svi iz ekipe negdje vidimo reakcije i uživamo u njoj - kazao je za Pobjedu Bojan Jovović.
Momčilo Zeković Zeko rekao je da je spot sniman tokom novembra i decembra na Bukovičkoj planini i na Cetinju. - Tokom snimanja spota, domaćinski nas je dočekala familija Dragana Bokana. Neka im se
dobrim vraća, ovom prilikom veliku zahvalnost dugujemo Kristini Bokan, Oliveri Lakonjić, Zlatku Vujotiću, Veselinu Pešikanu, Vladanu Radunoviću, Slobu Tomanoviću Toki i svima koji su na Bukovičkoj plani-
Spot je sniman tokom novembra i decembra na Bukovičkoj planini i na Cetinju
ni i Cetinju bili od pomoći - rekao je Momčilo Zeković Zeko. Pr ateći vokali u pjesmi su Aleksija Mihailović, Anita Musić, Lucija Ulićević, Petar Milačić. U ranijem razgovoru za Pobjedu Bojan Jovović kazao je da je prilikom procesa stvaranja pjesama, inspiracija veoma bitna.
- Porodica, prijatelji, događaji, grad, zemlja, mnogo faktora me inspiriše, a inspiraciju najviše tražim u Bokokotorskom zalivu. To je negdje moja oaza mira, većinu pjesama sam tu i napisao, jedno nestvarno mjesto na planeti i nijesmo ni svjesni i ne cijenimo dragulj koji imamo - kazao je Jovović tom prilikom za Pobjedu. B. PRELEVIĆ
Nijesu poznati razlozi povlačenja glumca iz novog filma o naredniku Roku
LOS ANĐELES - Glumici
Džejn Fonda, dvostrukoj
dobitnici Oskara i aktivistkinji sa karijerom dugom
šest decenija, uručena je nagrada za životno djelo u nedjelju na dodjeli priznanja Udruženja filmskih glumaca (SAG).
- Vaš entuzijazam čini da ovo manje liči na sumrak mog života, a više na ’Hajde, djevojko, rasturaj jer nisam gotova’ - rekla je Fonda.
Džejn Fonda pozvala je Holivud da se sa teškim vremenima bori sa empatijom.
- Ono što mi, glumci, stvaramo je empatija. Naš posao je da razumijemo drugo ljudsko biće tako duboko da možemo da dotaknemo njihove dušerekla je ona.
Njena karijera se proteže na filmu, televiziji i pozorištu, u rasponu od „Detektiva Klute“, „Coming Home“, „9 to 5“, „Monster-Law“, „Grace & Frankie“, „Book Club“ i „80 for Bradi“, za koje je 87-godiš-
nja glumica osvojila dva Oskara, Emi i sedam nominacija za Zlatne globuse – kao i nagradu
za životnu nagradu De FIille, nagrada Holivudskog udruženja stranih novinara.
Fonda, koja za sebe kaže da je kasno procvjetala, rekla je da je postala glumica jer je odrasla 1940-ih i 1950-ih kada „žene nije trebalo da imaju mišljenje i da se ljute“.
- Gluma mi je dala priliku da igram ljute, samovoljne žene, što je, znate, mnogo za mene - rekla je ona.
Pored svojih dostignuća na sceni i ekranu, Fonda je poznata po aktivizmu za građanska prava, rodnu ravnopravnost i antiratni pokret.
Takođe je bila glasna u podizanju svijesti o globalnoj klimatskoj krizi.
U oktobru 2019. Fonda je hapšena pet puta, a sa sobom je dovela i druge poznate prijatelje poput Teda Densona, Ketrin Kiner i Rozane Arket da protestuju ispred Kapitola u Vašingtonu da bi se smanjila upotreba fosilnih goriva.
Fonda je 60. dobitnik, a prethodnih godina nagradu su primale i Barbra Strejsend, Seli Fild i Helen Miren.
LOS ANĐELES - Gledaoci neće uskoro vidjeti Danijela Krejga kao superheroja iz stripova.
Prema informacijama koje prenose strani mediji, Krejg je odustao od učešća u filmu o DC-jevom junaku Frenklinu Džonu Roku, poznatijem kao narednik Rok.
Podsjetimo, adaptacija stripa „Sgt. Rock“ bi trebalo da bude jedan od filmova koje Džejms Gan i Piter Safran, šefovi DCja, planiraju da revitalizuju DC filmski univerzum.
Stripovi Franklin Džon Rok počeli su da se objavljuju 1959. godine, a kreirali su ih Robert Kaniger i Džo Kubert.
Rok je vojnik koji se borio u Drugom svjetskom ratu. Njegov lik je bio toliko popularan da se pojavljivao u drugim DC stripovima, a jedno vrijeme je vodio i „Odred samoubica“. Rad na ovom filmu označio bi još jednu saradnju između Danijela Krejga i reditelja Luke Gvadanjina, koji su zajedno radili na filmu Kvir. Holivud reporter prenosi da su razlozi Krejgovog povlačenja iz projekta trenutno nejasni, a neki tvrde da glumčev raspored ometa obaveze njegove supruge Rejčel Vajz, što tek treba da bude zvanično potvrđeno.
LOS ANĐELES - Poznati reditelj Martin Skorseze radi na novom filmu, prenose strani mediji, a ovaj projekat obilje-
žiće još jednu saradnju između njega i Leonarda Dikaprija, sa kojim je posljednji put radio prije dvije godine na filmu
,,Ubistva pod cvjetnim mjesecom“. Očekuje se da će Dikaprio i ovog puta glumiti u filmu, ali i biti jedan od producenata.
Pored Leonarda Dikaprija, druga poznata imena za koja se očekuje da će se pojaviti u ovoj, još neimenovanoj drami, su Emili Blant i Dvejn Džonson, koji će takođe biti producenti na filmu. Kako prenosi Deadline, scenario će pisati Nik Bilton, a radnja filma će se fokusirati na turbulentni period na Havajima 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka.
Priča o ovom DC superheroju je već trebalo da dobije adaptaciju. Osim Danijela Krejga, kojeg mnogi prepoznaju po ulogama u Džejmsu Bondu i filmskoj seriji „Nož u leđa“, za ulogu narednika su razmatrani i Brus Vilis i Arnold Švarceneger. Projekat je počeo tek kada je Luka Guadanjino preuzeo, prenosi Index.hr. DC trenutno traži nove glumce koji ć e preuzeti glavnu ulogu. Planovi za film napreduju, a scenario piše Džastin Kuriks, scenarista Gvadanjinovih Izazivača i Kvir. Holivud reporter prenosi da će snimanje početi sredinom ove godine.
Pobjede vodećeg dvojca u NBA ligi, Boston slavio protiv Njujorka
PODGORICA - Vodeći
dvojac NBA lige je nastavio sa pobjedama. Klivlend je pobijedio Memfis 129:123 i zabilježio sedmi uzastopni trijumf.
Donovan Mičel je predvodio
Kavalirse sa 33 poena i šest asistencija, Taj Džerom je dodao 26 poena, pet skokova i četiri asistencije, a Evan Mobli 25 poena, 13 skokova i osam asistencija. U poraženom timu su se istakli Džeren Džekson sa 22 poena i Dža Morant sa 21 poenom i 10 asistencija. Najefikasniji igrač Oklaho -
me u pobjedi protiv Minesote 130:123 bio Šej Gildžes-Aleksander sa 37 poena, a imao je i po osam skokova i asistencija, te po tri ukradene lopte i blokade. Čet Holmgren je dodao 19 poena, a Džeren Vilijams 18 poena i devet asistencija. Entoni Edvards je bio najbolji u timu Minesote sa 29 poena, 10 skokova i sedam asistencija, Naz Rid je upisao 22 poena i 11 skokova. Trijumfom u međusobnom duelu (126:102), Golden Stejt sada ima pobjedu manje (3031) u odnosu na Dalas, a oba tima su upisala po 27 pora-
za u Zapadnoj konferenciji. Izabranici Stiva Kera su već u prvoj četvrtini serijom 13:0 stekli dvocifrenu prednost, koju, maltene, nijesu ispuštali do kraja meča. Bila je ovo rezultatski najneinteresantnija utakmica dva tima ove sezone, a sada je međusobni skor 2-2. Stef Kari bio je najefikasniji sa 30 poena, uz sedam asistencija i četiri skoka. Džimi Batler je dodao 18, uz pet asistencija, a Brandin Podzimski 17, uz 13 skokova. Na drugoj strani Kajri Irving je imao 17 poena, pet skokova i četiri asistencije, Pi Džej Vašington je dodao, ta-
Otvoreno prvenstvo TK Eminent do 14 godina
PODGORICA - Otvorenim prvenstvom TK Eminent do 14 godina minulog vikenda počela je borba za bodove i što bolji nacional-
ni rejting, saopšteno je Teniskog saveza Crne Gore. Skoro svakog vikenda teniseri i teniserke uzrasta 10, 12, 14, 16 i 18 godina će igrati turnire,
Objavljena nova WTA rang lista
a organizatori će biti klubovi, njih 20, koji su registrovani u Ministarstvu sporta Crne Gore.
Turniri će se igrati u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Herceg Novom, Igalu, Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću i Bijelom Polju.
Na turniru čiji je domaćin bio TK Eminent, a učestvovali teniseri iz istoimenog kluba, TK Nec, TK As, TK Dadex, TK Igalo, TK Herceg Novi, TK Tivat, kao i iz susjedne Albanije, najbolji su bili Iva Camaj i Matija Stanković.
U finalnim mečevima, Iva Camaj, članica TK Eminent, nakon preokreta je savladala Evu Angelinu Radoman iz TK Dadex sa 4:6, 6:2 (10:2), dok je Matija Stanković iz TK AS nadigrao Đorđa Kordića iz TK Tivat, rezultatom 7:5, 7:5. R.P.
PODGORICA - Danka Kovinić 573. je igračica svijeta. Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić napredovala je tri mjesta i nalazi se na 573. poziciji WTA rang liste. Iako je imala razočaravajuće nastupe na turnirima u Dohi i Dubaiju, Bjeloruskinja Arina Sabalenka i dalje je prva teniserka svijeta sa 9.076 bodova, ispred Poljakinje Ige Švjontek, koja ima 7.985 bodova, i Amerikanke Koko Gof, koja je treća sa 6.333 boda. Amerikanke Džesika Pegula i Medison Kiz su napredovale na četvrto i peto mjesto, dok je Italijanka Jasmin Paolinipala
na šestoj poziciji. Kazahstanka Elena Ribakina je sedma, Kineskinja Ćinven Dženg osma, dok je Ruskinja Mira Andrejeva, osvajanjem turnira u Duba-
iju, ostvarila skok od pet pozicija i prvi put u karijeri ušla u top 10, trenutno je na devetom mjestu. Top 10 kompletira Amerikanka Ema Navaro. R.P.
kođe, 17, uz četiri skoka. Dalas u narednom meču gostuje Lejkersima (srijeda, 4.00), prvi put nakon trejda Luke Dončića
U meču u kojem su skoro ispustili prednost s poluvremena od 21 razlike, košarkaši Bostona su savladali Njujork rezultatom 118:105.
Najbolji u redovima šampiona bio je Džejson Tejtum sa 25 poena, 10 skokova i devet asistencija. Džejlen Braun je imao 24 poena i osam uhvaćenih lopti, a sa tripl-dablom „flertovao“ je i Derik Vajt sa 19 poena, devet sko-
kova i sedam uspješnih dodavanja za koš. Na drugoj strani, Karl-Entoni Tauns je ubacio 24 poena i imao čak 18 skokova. Džejlen Branson je dodao 22 poena, a Džoš Hart 20, uz 11 skokova i devet asistencija. Rezultati: Boston - Njujork 118:108, Golden Stejt - Dalas 126:102, Indijana – LA Klipers 129:111, Atlanta – Detroit 143:148, Milvoki - Majami 120:113, Orlando - Vašington 110:90, Toronto - Finiks 127:109, Klivlend - Memfis 129:123, Nju Orleans - San Antonio 114:96, Minesota - Oklahoma 123:130. S. J.
Šekil O’Nil otkrio da je bio pozitivan na doping na Olimpijskim igrama u Atlanti
PODGORICA – Plasman na veliko takmičenje ponekad može da bude i plod srećnih okolnosti. Međutim, da biste u kontinuitetu igrali na velikoj sceni, sreća nije dovoljna – potreban je kvalitet, ali i požrtvovanje, posvećenost, srce, borbenost, te velika želja za uspjehom. I prava sinergija igrača, stručnog štaba i ljudi iz Košarkaškog saveza.
Sve to imaju košarkaši Crne Gore, pa onda i ne treba da čudi što od 2017. godine traje kontinuitet učešća na velikim takmičenjima. Košarkaška i uopšte sportska javnost u našoj zemlji nerijetko i nije svjesna kakve rezultate postižu naše košarkaške selekcije (i dame su izborila vizu za novo EP), ali i crnogorski sportisti uopšte. Računajući i Eurobasket koji će da igraju od 27. avgusta do 14. septembra ove godine u Letoniji, Poljskoj, Finskoj i na Kipru, naši košarkaši će da „vežu“ tri evropska i dva svjetska prvenstva. Istina, šansu da igraju na Eurobasketu 2022. godine su dobili nakon suspenzije Rusije, ali su tu priliku zaslužili pošto su bili najbolja selekcija od onih koje u kvalifikacijama nijesu izborili vizu, i to sa po tri pobjede i poraza.
Mafini sa makom sadrže iste
derivate kao i kokain
PODGORICA - Čuveni bivši košarkaš Šekil O’Nil u neobaveznom razgovoru otkrio je da je bio pozitivan na kokain tokom Olimpijskih igara 1996. godine u Atlanti, kada je bio dio reprezentacije SAD koja je savladala Jugoslaviju u meču za zlatnu medalju. O’Nil se u emisiji ,,Inside the NBA“ prisjetio njemu trenutno, ali tada nimalo komičnog trenutka.
- Rečeno nam je da ništa ne jedemo prije testiranja i bili smo prisiljeni da stojimo u redu tri do četiri sata. Vidio sam mafine sa makom i pojeo ih. Zatim je član tima ušao u sobu i rekao mi: ,,Brate, razočaran sam“, prisjetio se O’Nil. - Moj test je bio pozitivan na kokain. Razmišljao sam: ,,Čekaj, čekaj, čekaj“. Majka bi me ubila. Nikada nijesam napravio ništa slično.“
Šokiran je ostao Šek, kao i cio sastav reprezentacije Amerike.
- Zatim su urađena dodatna testiranja i otkriveno je da mafini sa makom sadrže iste derivate kao i kokain - kazao je Šek i pojasnio situaciju do detalja: - Kažu vam da ne uzimate ovo, ovo i ono. Ali ono što nije na listi zabranjenih supstanci može da bude derivat onoga što se ne može uzeti. Tako možete da pokvarite stvar. Podsjećanja radi, Šek je u finalu protiv Jugoslavije igrao samo pet minuta i za to vrijeme upisao dva poena i jednu ukradenu loptu, dok su u pobjedi od 95:69 dominirali Dejvid Robinson sa 28, Redži Miler sa 20 i Peni Hardavej sa 17 poena. Na drugoj strani, Žarko Paspalj je ubacio 19, a Saša Đorđević i Dejan Bodiroga po 13 poena. R.A.
Polovičan skor u tek završenim kvalifikacijama bio je više nego dovoljan za ukupno peti plasman na EP. - Kada pričamo o mentalitetu naših ljudi, mislim da mi nekad nijesmo svjesni što mi to radimo. Zemlja od 500.000 ljudi je dva puta igrala na Svjetskom prvenstvu, sada se plasirala na još jedno Evropsko. Ovo je ogromna stvar. Mnogo zemalja i dobrih selekcija je ostalo van prvenstva. Ponavljam, ogromna stvar za našu košarku, treba da budemo srećni i ponosni – ističe Nemanja Radović, krilni centar naše selekcije i španske Mursije, koji je u posljednjem „prozoru“ nosio kapitensku traku.
I Petar Popović, bek FMP-a, bivši igrač i kapiten Budućnosti, ističe da je „ovo veliki uspjeh za crnogorsku košarku“.
- Ne mogu da se sjetim posljednjeg velikog takmičenja koje smo preskočili, tako da smo srećni. Veliki uspjeh kojeg ćemo svi biti svjesni kako vrijeme bude prolazilo. Jer, u ovom sistemu takmičenja mislim da smo svaki „prozor“,
Gore završili još jedne uspješne kvalifikacije i izborili peto učešće na Eurobasketu
Kipar prvi put na EP, Portugal najduže čekao da se ponovo plasira
Za pet reprezentacija će predstojeće Evropsko prvenstvo imati poseban značaj.
Prije svega za Kipar, koji će, kao jedan od četiri domaćina, prvi put nastupiti na Eurobasketu. Kipar je bio u grupi u kojoj su vizu na terenu izborile Francuska i Bosna i Hercegovina, dok je Hrvatska eliminisana, iako je u grupi bila ispred Kipra, koji ima vizu u džepu bez obzira na rezultate. Island, Švedska, Letonija i Portugal su prekinuli post kada su nastupi na EP u pitanju.
bukvalno, igrali u drugačijem sastavu, što nije lako uklopiti. Igrači dolaze iz raznih sistema i klubova. Stvarno je ovo veliki uspjeh, čestitao bih momcima i svima na ovom plasmanu i nadam se da ćemo uživati na Eurobasketu na ljeto – kazao je Popović.
KLJUČNE POBJEDE
PROTIV BUGARA
Crna Gora je vizu za Eurobasket, praktično, osigurala u novembru prošle godine, sa dvije pobjede protiv Bugarske, posebno onom u Botevgradu sa 90:86, u kojoj je veoma važna bila serija od 11:0 s kraja treće do početka posljednje četvrtine, kada se naša selekcija vratila iz minusa od 12 poena i završila posao u finišu posljednjeg kvartala. Te
Island će treći put nastupiti na EP, ali prvi put od 2017. godine, pošto su preskočili šampionat 2022. I Letonije nije bilo prije tri godine, a jedan od organizatora EP je, svakako, u kvalifikacijama zaslužio mjesto na šampionatu Starog kontinenta, jer je upisao svih šest pobjeda u grupi sa Španijom, Belgijom i Slovačkom. Letonci su prvi tim koji je to uradio od kada se igra po novom sistemu kvalifikacija. Portugal i Švedska su duže čekali da se vrate na EP, Portugal od 2011, a Švedska, koja je bila rival Crne Gore u
dvije pobjede, kao i ona protiv Švedske u Podgorici, „pogurale“ su našu selekciju, koja je do vize za EP došla i pored poraza u posljednjem „prozoru“ i pored poraza kod kuće od Njemačke (95:76) i u gostima od Švedske, nakon produžetka (86:83). I prije kraja meča sa Šveđanima bilo je jasno da „crveni“ idu na EP, jer je Bugarska izgubila od Njemačke, pa je nestala mogućnost da sva četiri tima u grupi imaju isti skor i da o putnicima na EP odlučuje koš-razlika, koja je, svakako, bila adut naše selekcije.
- Do posljednjeg momenta smo čekali što će da se desi. Baš smo srećni, uradili smo veliku stvar za našu naciju. Ponosni smo što smo uspjeli da odradimo dobar posao. Od
grupi, od 2013. godine. Pored pomenutih pet selekcija, vizu za Eurobasket su izborili još Izrael, Slovenija (grupa A), Italija, Turska (B), Španija, Belgija (C), Njemačka, Crna Gora (D), Francuska, Bosna i Hercegovina (E), Grčka, Velika Britanija, Češka (F), Srbija, Finska (domaćin), Gruzija (G), te Poljska (domaćin), Litvanija i Estonija.
U kvalifikacijama su eliminisane Ukrajina (grupa A), Mađarska (B), Slovačka (C), Bugarska (D), Hrvatska (E), Holandija (F), Danska (G) i Sjeverna Makedonija (H).
prvog „prozora“ je bilo komplikovano, grupa je bila jaka, konstantno se mijenjao sastav, neki momci su dolazili, neki su išli. Ali, ko god da je bio tu, dao je sve od sebe, imali smo to jedinstvo i to je mnogo važno. Mnogo je bilo lijepo, meni je bila čast što sam učestvovao u ovom ciklusu – dodao je Radović, kome je prethodni Eurobasket bio prvo veliko takmičenje u dresu Crne Gore, nakon čega je prije dvije godine igrao i na Mundobasketu na Filipinima. Dino Radončić je odigrao svaki meč u kvalifikacijama za predstojeći Eurobasket. - Svi smo presrećni, treće Evropsko prvenstvo zaredom i moje treće. Nije lako skupiti ekipu, plasirati se i stvarno nije lak posao. Zasluženo idemo
Trojica debitanata u dresu „crvenih“
Protekle kvalifikacije za Eurobasket obilježio je i debi trojice mladih igrača koji predstavljaju budućnost naše reprezentacije i crnogorske košarke uopšte. Luka Bogavac je debitovao u novembru prošle godine, u dvomeču sa Bugarskom, a treći put je bio u sastavu u februarskom „prozoru“, ali je meč sa Njemačkom završio ranije zbog polomljenog nosa i potresa mozga, zbog čega nije putovao sa ekipom u Švedsku. Na tri meča je bek SC
Četvorica odigrala sve mečeve, Peri ispred svih
Boško Radović je tokom šest kvalifikacionih utakmica u rosteru imao ukupno 20 igrača, s tim da je jedino Balša Živanović (bio u sastavu samo u posljednjem meču protiv Švedske) nije ulazio u igru. Samo su četvorica odigrala svih šest kvalifikacionih utakmica –Nemanja Radović, Dino Radončić, Zoran Nikolić i Andrija Slavković. Po pet mečeva su zabilježili Vladimir Mihailović, Marko
Simonović, po četiri Kendrik Peri, Petar Popović, Emir Hadžibegović i Igor Drobnjak Najviše poena je upisao Peri (83), ispred Simonovića (65) i Nikole Ivanovića (54). Peri je imao i najbolji prosjek poena po meču (20,8), ispred Ivanovića (18), Džone Radebaua (14) i Simonovića (13). Simonović je imao najviše skokova (33), ispred Radovića, Radončića i Nikolića (po
Derbija odigrao ukupno 27 minuta, postigao osam poena i imao tri skoka, te po ukradenu i izgubljenu loptu. Đorđije Jovanović je debitovao u posljednjem „prozoru“ i maksimalno iskoristio prostor zbog odsustva dosta igrača u bekovskoj liniji, pa je košarkaš Budućnost Volija u dva meča, protiv Njemačke i Švedske, upisao 43 minuta igre, odnosno ukupno 14 poena, četiri skoka, tri ukradene i jednu izgubljenu loptu. Protiv Švedske je prve minute, nepunih šest (u trećoj i četvrtoj četvrtini), u dresu reprezentacije upisao i David Mirković, koji nije ulazio u igru protiv Njemačke. U Stokholmu je zabilježio jedan skok, uz jedan promašaj za tri poena.
22). Ivanović se istakao po broju asistencija (12), drugi je Peri (10), a treći Radović (9). Peri je bio najbolji „kradljivac“ lopti (šest), ispred Ivanovića i Radebaua (po pet). Najbolji procenat šuta za dva poena imali su Simonović i Ivanović (po 66,7 %), s tim da je Simonović najviše puta pogodio za dva poena (22). Najviše trojki je ubacio Peri (12), dok je bez promašaja sa linije bacanja bio jedino Bojan Dubljević Najzad, najbolji prosječni indeks korisnosti imao je Peri (18), ispred Ivanovića (16,7) i Simonovića (16).
Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Slovenija će na EP predstavljati zemlje sa ex-Yu prostora, dok će ovaj šampionat da propuste Hrvatska i Sjeverna Makedonija
na Evropsko prvenstvo. Najbitnije na kraju je da smo dobili vizu za Eurobasket. Svima je bilo lakše kad smo vidjeli da je Njemačka dobila. Ponavljam, mnogo smo srećni i to je to - kazao je Radončić.
UŽIVANJE U REPREZENTACIJI
Uspjeh zbog plasmana na EP je veći i zbog toga što je Crna Gora u svakom od tri „prozora“ mijenjala sastav, posebno što je nakon novembarskog ostala bez udarne igle Kandrija Perija. Međutim, osim njega, Crna Gora je u posljednjem „prozoru“ bila dodatno oslabljena, jer nije bilo ni Bojana Dubljevića i Marka Todorovića, te novog naturalizovanog Amerikanca Čarlija Mura i Igora Drob-
njaka (obojica zbog povreda), a protiv Njemačke ni Nikole Ivanovića, koji je Šveđanima ubacio 26 poena. Meč u Stokholmu su, međutim, morali da propuste Vladimir Mihailović, Marko Simonović i Luka Bogavac (lom nosa protiv Njemačke). Ne treba zaboraviti da u februaru prošle godine nije bilo Dubljevića i Ivanovića, dok je novembarske mečeve sa Bugarskom propustio Petar Popović. Nakon odlaska Perija, u reprezentaciju se nakon dvije i po godine vratio Džona Radebau
Sve te promjene nijesu prijale selektoru Bošku Radoviću, ali se na kraju sve dobro završilo i zbog toga što su svi igrači dolazili sa velikim entuzijazmom.
- Bude naporno, svima nam je duga sezona, pogotovo onima koji igraju domaće prvenstvo i Evropu. Ali, svi momci koji su ovdje, koji su igrali tokom čitavog ciklusa, obožavaju da igraju za Crnu Goru. Sama ta energija i atmosfera u ekipi je mnogo dobra. Sada su došli i neki novi, mladi momci, odlično su se priključili i baš je dobra atmosfera. Zanemarimo umor kada smo u reprezentaciji, bude nam mnogo lijepo i uživamo između sebe – istakao je Radović. Crna Gora čeka 27. mart i žrijeb za Eurobasket. - Čekamo žrijeb da vidimo kakvu ćemo grupu da dobijemo. Ali, u kojem god sastavu da budemo, borićemo se do kraja i daćemo sve od sebe - zaključio je Radović. Saša JONČIĆ
OVOSEZONSKI PUT RUKOMETAŠICA BUDUĆNOSTI: Od neizvjesnog nastupa u Ligi šampiona, do idealno propuštene šanse za prolaz u osminu finala
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti još ljetos su zbog finansija zastale na putu za velike stvari koje su sa pojačanjima (između ostalog vratila se reprezentativka Đurđina Jauković) bile u najavi. Tako da je naše šampionke remi (odgovarala je samo pobjeda) od prije dva dana od Rapida u ,,Morači“, u meču koji je odlučivao o prolazu u osminu finala Lige šampiona, vratio u realnost. Koja je takva - drugu godinu ,,plave“ u februaru završavaju nastup u eliti. I do maja, kada ih čekaju dueli u finalu domaćeg prvenstva i Kupa, neće imati zvaničnih utakmica.
A naredno takmičenje Lige šampiona je tek u septembru! I to je - tužna realnost.
Budućnost zavisi od Lige šampiona, a kako su se stvari posložile u junu, kada su bukvalno igračice i stručni štab bili prepušteni sebi i osluškivali hoće li ili neće biti dio najveće scene, dobro je što su i odigrale 14 utakmica. Nažalost, rezultat nije bio sjajan, igra tu i tamo, bod sa Đerom i Brestom, pobjeda nad Vajpersom će se pamtiti, ostalo je uglavnom bila škola možda i ponajbolja za mlađe igračice, koje su uspjele da se koliko-toliko nametnu u ,,tankoj“ rotaciji.
Sezona u elitnom takmičenju pamtiće se, nažalost, i po po vredi supertalentovane 17-godišnje Nine Ramusović (drugi put su stradali pred-
nji ukršteni ligamenti), a i po povratku Jelene Radivojević, čije bi partije mogle, nakon što nije nastupala na EP, da utiču na još bolja izdanja crnogorskog nacionalnog tima. Možda već od aprila, kada je zakazan baraž sa Portugalom. Ostale igračice bile su na približno očekivanom nivou, mada se od nekih, barem zbog iskustva, više očekivalo (posebno u napadu), uz konstataciju da je golmanka Armel
Atingre bila u mnogim mečevima iks faktor za podgoričku ekipu. Stručni štab je ohrabrivao svoje igračice, stao je uz njih, iako se ljetos kroz čaršiju, doduše kratko, proširila priča da Bojana Popović odlazi. Bez dileme, odradio je posao onoliko koliko je mogao. Popović je odličan stručnjak, a vjetar u leđa dobijala je od Maje Savić
Šahovski dani na Crnogorskom primorju Petrovac od danas domaćin omladinskog SP
PODGORICA - Petrovac će od danas biti domaćin Svjetskog omladinskog prvenstva u šahu.
Nije prvi put da naše primorsko mjesto ugosti šahiste iz Evrope i cijelog svijeta – prvo je 2021. godine uspješno organizovano Mediteransko prvenstvo, zatim je 2023. bio domaćin Evropskog prvenstva za dame, a prethodne godine u Petrovcu je održano Evropsko pojedinačno prvenstvo.
Svjetsko omladinsko prvenstvo okupiće više od 250 učesnika iz skoro 70 država svijeta. - Spisak prijavljenih takmičara garantuje izuzetan kvalitet šampionata, a listu učesnika u borbi za svjetsku krunu predvo-
di Daniel Darda, belgijski velemajstor koji je na prethodna dva Evropska prvenstva (za seniore) osvojio bronzanu, odnosno srebrnu medalju. Do srebra je stigao na pomenutom turniru održanom prethodnog novembra u Petrovcu. Osim Darde, rejting od preko 2.600 poena imaju indijski velemajstor Pranav, te njegov kolega po tituli Denešvar Bardija iz Irana.
U konkurenciji šahistkinja najbolji rejting ima Li Miaoji iz Kine (2.432), a slijede Žoka Gal (2.404) iz Mađarske i Juksin Song (2.381) iz Kine – saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
Iz ŠSCG su naveli da se od naših igrača najviše očekuje od Pe-
i trenera golmana None Ristovića. Mada, postoji dilema-pitanje za posljednji meč zbog čega je u finišu Popović pozvala tajm-aut (na 2.26 do kraja kod vođstva 21:18, a na 1.55 do kraja meča gošće su smanjile na 21:19, a onda postigle još dva gola) kada je Rapid bio pred nokdaunom. Ali, i to su trenerske stvari (osjećaji), finese, a i niko bolje od stručnog štaba ne poznaje svoje igračice. Sve u svemu, jedan od najmlađih timova u eliti pokazao je u nekim mečevima limite, ponekad je prelazio granice stvarnih mogućnosti, kao što je iskazivao trenutne. Očigledno je bilo da napadački, kroz prosječno dvocifren broj tehničkih grešaka, neiskorišćenih zicer situacija, fali kvalitetnih i odlučnijih šuteva sa devet metara. I na liniji, prije svega u na-
ka Đurovića i Mateje Popović, koji su pružili odlične igre na nedavno završenom prvenstvu Crne Gore.
- Osim njih očekuje se dobra igra i ostalih naših predstavnika, koje predvode Dimitrije Vujović, Mihailo Pušara, Ilija Milović, Đorđe Žižić i Đorđe
Anđelić u muškoj konkurenciji, odnosno Ines Đenđinović, Katarina Đukić i Sofija Milović u ženskoj konkurenciji. Nastupiće i mlade nade barskog šaha, članovi Mornara i Rumije - Vasilije Radulović, Luka Jovanović, Andrej Račić, Jegor Ševcov, Andrej Pepđonović, Damjan Pešić, Danilo Đenđinović, mlade uzdanice Dijagonala braća Koča i Relja Radović i Nikola Vukašinović, grad pod Trebjesom će predstavljati Jovan Adžić i Stefan Mihajlović, dok spisak naših učesnika zaokružuje David Pavlović, član Budućnosti – istakli su iz ŠSCG.
Ceremonija otvaranja zakazana je za 14.30 sati. B. K.
padu, da odmijeni pivotkinju Ivanu Godeč jer je u oba pravca trošila ogromnu energiju. Neke đevojke, makar statistika i manja minutaža to pokazuju, trenutno kvalitetom nijesu za Ligu šampiona, ali će klub, vjerovatno, napraviti dobru procjenu - analizu ko će u budućnosti nositi plavo-bijeli dres. Mnoge od prvotimki su pod ugovorom, a ima najava da će neke napustiti Podgoricu. A i pitanje je, ako se razmišlja o pojačanjima (ili će se možda još podmladiti sastav), da li je Budućnost zakasnila, jer na rukometnom tržištu je tek manji broj slobodnih-kvalitetnih igračica. Naravno, ne treba bježati od prosječnog kadra, ali bi bilo lijepo da se i sa našom đecom uđe u priču. Sa novim predsjednikom - Nikolom Tripkovićem (kako je Pobjeda prva objavila), Uprav-
Jedna od najtežih utakmica u karijeri
Teško je pao remi ,,plavima“ sa Rapidom i eliminacija iz Lige šampiona. Kapitenka Ivona Pavićević kazala nam je da je prije dva dana odigrala jednu od najtežih utakmica u karijeri. Uplakana lica, nevjerica na terenu zbog propuštene šanse, emotivni lom... Slike su zamijenile riječi. Ipak su vodile 21:18 na tri minuta do kraja... - Što se desilo - ne znam. Imale smo padova i uspona, ali smo se borile... Nakon prespavane noći osjećaj je isti - teško je. Možda nam je falilo više odličnosti, mirnoće... Ne znam. Rapid je dobra ekipa, ali smo i sa boljim igrale i izborile se. Ostaje žal, jer smatram da smo poslije svega zaslužile osminu finala. Očigledno
nim odborom i u najavi sa renomiranim sponzorima, uz još pravih kadrovskih rješenja iz struke, Budućnost bi mogla i
nam je falilo iskustva, a koje je Rapid imao – istakla je Pavićević. Lako su dozvolile naše rukometašice Sorini i Polman da bez problema postignu dva brza gola za 21:20. - Sezona je, stvarno, bila teška, ali možemo biti ponosne na sve što smo uradile u Ligi šampiona. Ipak smo jedan od najmlađih timova. Oni što su gledali rukomet vidjeli su kako manje-više sve ekipe imaju po dvije kvalitetne postave. Narednih mjeseci igračice će biti bez klupskih - zvaničnih utakmica.
- E to je ono najteže. Sreća što ćemo se okupljati u reprezentaciji gdje nas u aprilu čekaju dva meča baraža sa Portugalomkazala je kapitenka.
sebi i reprezentaciji da pomogne u Ligi šampiona i na putu za olimpijsku vizu... Ana MARKOVIĆ
PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se u prvoj sedmici marta. Biće to prvo okupljanje ,,lavica“ poslije Evropskog prvenstva i to za baraž protiv Portugala za plasman na Svjetsko prvenstvo, koje se krajem ove
Mehmedović
godine održava u Njemačkoj i Holandiji. Prvi meč baraža na programu je 9. aprila u Portugalu, dok je revanš u Podgorici tri dana kasnije. Za predstojeću EHF sedmicu, selektorka Suzana Lazović računa na 22 igračice, među kojima su i dvije debitantkinje - kri-
lo Lokomotive iz Zagreba Mela Mehmedović i bek češkog kluba Hazena Kinžvart - Marija Božović
Na spisku za ovu akciju je 13 igračica koje su nastupile na posljednjem EHF Euro 2024. „Lavice“ će trenirati u Podgorici i nijesu planirani kontrolni mečevi.
Spisak: (golmanke) Armel Atingre, Anastasija Babović Vujović, Marta Batinović, Jovana Kadović, Marija Marsenić , (krila) Dijana Mugoša, Ivona Pavićević, Mela Mehmedović, Nina Bulatović, Milica Trifunović, (pivotkinje) Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar (bekovi) Đurđina Jauković, Jelena Radivojević, Ilda Kepić, Matea Pletikosić, Nikolina Marković, Marija Božović, Katarina Džaferović, Tanja Ivanović, Jelena Vukčević A.M.
Nikšićani doživjeli novi poraz od Budućnosti u derbiju, ali ne gube optimizam
- Nije nam se dalo u još nekolika navrata da zatresemo njihovu mrežu, a imali smo lijepe akcije i u nastavku je uslijedila potpuno druga priča. Oni su postigli pogodak, nijesmo uspjeli adekvatno da odgovorimo, a poslije drugog gola teško je očekivati da se psihološki izdigne bilo koja ekipa. Što da se radi, tu smo gdje smo, svjesni svih svojih propusta, ali i da je ovo tek početak proljećne polusezone - ističe Krstović
NIKŠIĆ – Nije proljeće „osvanulo“ kako su mnogi očekivali kraj Bistrice. Derbi je ponovo pripao Budućnosti (2:0), a Sutjeska je ostala u donjem dijelu tabele, na svega tri boda od zone baraža.
Nikšićani ponovo imaju i negativnu gol razliku, a to je, godinama unazad, bilo nezamislivo kada je o „plavo-bijelima“ riječ.
Očigledno, biće pod velikim znakom pitanja jesu li stigla prava pojačanja u zimskom prelaznom roku i hoće li nova uprava uspjeti ove sezone da se izvuče iz krize koja je stvarana, svjesno ili nesvjesno, u posljednjih nekoliko godina. Imali su fudbaleri Sutjeske dosta vremena za pripreme, odigrali su veliki broj prijateljskih mečeva, učestvovali i na turniru u BiH, većina novajlija stigla je na vrijeme... I sam trener Milija Savović nije skrivao zadovoljstvo i optimizam. Ipak, u prvom zvaničnom meču uslijedio je poraz. I, što je za posebnu brigu - ova ekipa nema ni najmanje lak raspored u nastavku šampionata, jer prvi naredni rival im je drugoplasirani Petrovac, pa će snage odmjeriti sa Arsenalom, zatim sa Bokeljom... Istina, kako ove sezone igraju teško se sa sigurnošću od njih može očekivati da protiv bilo koga zablistaju.
Liga nacija: Fudbalerke Crne Gore danas
PODGORICA - Fudbalerke
Crne Gore danas igraju drugi meč u C4 grupi Lige nacija – ,,crvene“ će protiv Litvanije od 14 sati na stadionu pod Goricom tražiti prvu pobjedu, nakon što su prije tri dana remizirale na gostovanju Azerbejdžanu (0:0).
- Bod u Bakuu vrijediće samo ako pobijedimo Litvaniju –kazao je selektor Mirko Marić na konferenciji za medije. - Poslije žrijeba sam rekao da smo dobili ujednačenu grupu, a to je pokazao i meč u Bakuu, iako smo bili kvalitetniji, uz to oštećeni za jedanaesterac koji su svi vidjeli osim sutkinje. Sve čestitke djevojkama na kakav su način odigrale po onakvom vremenu. Takav pristup moramo da imamo i protiv Litvanije da bismo došli do pobjede –dodao je šef struke ,,crvenih“. Kadrovska situacija nije idealna – pod virusom su bile ili su i dalje Helena Božić, Anđela Tošković i Selma Ličina Ipak, Marić je uvjeren da ishod meča zavisi od igre njegovog tima, u kakvom god sastavu bio.
Posebno za nauk treba da nam bude meč na Farskim ostrvima kad smo se opustili jer smo bili sigurni da ćemo pobijediti. Ne smijemo da razmišljamo u tom smjeru. Nije Litvanija toliko naivna. U Crnoj Gori smo skloni potcjenjivanju, ali samo to što su došle prije pet dana da treniraju ovdje govori koliko su ozbiljno shvatile meč. Mi treba da shvatimo da nas čeka vrlo teška utakmica, da od starta igramo najozbiljnije moguće, agresivno, i na taj način stignemo do pobjede –istakao je Marić.
U novembru i decembru prošle godine odigrala je dva prijateljska duela u dresu Crne Gore protiv Sjeverne Makedonije.
No, nijesu pretjerano razočarani nakon Budućnosti i vjeruju da će to sve mnogo bolje izgledati do kraja prvenstva. Vezista Srđan Krstović smatra da je presudno bilo to što nijesu iskoristili svoje šanse u prvom poluvremenu.
- Nažalost, u fudbalu je to obično tako – kada ne iskoristite svoje prilike, uslijedi kazna, a to posebno važi u derbijima, jer oni su specifični. Igrali smo u početku dobro, pa bili i bolji rival do odlaska na odmor, ali Janjić nije iskoristio priliku. Nije nam se dalo u još nekolika navrata da zatresemo njihovu mrežu, a imali smo lijepe akcije i u nastavku je uslijedila potpuno druga priča. Oni su postigli pogodak, nijesmo uspjeli adekvatno da odgovorimo, a poslije drugog gola teško je očekivati da se psihološki izdigne bilo koja ekipa. Što da se radi, tu smo gdje smo, svjesni svih svojih propusta, ali i da je ovo tek početak proljećne polusezone. Sada samo o Petrovcu razmišljamo, ništa nije nedostižno i mislim da je samo važno da povežemo nekoliko pobjeda. U crnogorskim šampionatima svako sa svakim može da igra, to je ujednačen kvalitet, a ubijeđen sam da ćemo igrati bolji fudbal nego jesenas. Žalimo zbog još jednog neuspjeha u najvećem derbiju, ali od „kukanja“ nema ništa –zaključio je prvotimac Sutjeske Srđan Krstović. Ra.P.
- Rezultat zavisi od toga kako budemo igrali i koliku energiju pokažemo. Ne možemo pobjeći od toga da smo favoriti, ali nekoliko puta smo se opekli – nadam se i izvukli pouke.
Takmičarski debi u današnjem meču trebalo bi da upiše Selma Ličina, kapitenka njemačkog Mepena, nekadašnja igračica Verdera, Rožajka koja je prošle sedmice dobila crnogorski pasoš.
- Vidjeli smo u tim mečevima da je igračica koja će nam donijeti mnogo. Niko od nje ne traži da čini čuda, nego da radi ono što može, a po onome što smo vidjeli – može dosta. Nadam se da će nam njen kvalitet donijeti dosta toga već sada –naveo je selektor Marić. ,,Crvene“ su u Bakuu osvojile bod na temperaturi ispod nule, u Podgorici ih čekaju mnogo prijatniji uslovi – na papiru i lakši rival, ali to tek treba da dokažu.
- Prethodni meč smo odigrale u veoma teškim uslovima, bilo je komplikovano, ali oporavile smo se i spremne smo
za Litvaniju. Čeka nas veoma zahtjevna utakmica. Moramo da uđemo agresivno, da odgovorimo na igru protivnika u svim segmentima. Vjerujem da ćemo dati sve od sebe, ostvariti povoljan rezultat i ostaviti tri boda kod kuće – izjavila je Aleksandra Popović
Cilj Crnogorki je prvo mjesto u grupi i plasman u viši rang. - Uvijek može više i bolje, ali s obzirom na sve mislim da je bod u Bakuu dobar rezultat. Zaslužile smo i više jer smo igrale bolje i više puta zaprijetile. Mislim da Litvanija nije bolja od Azerbejdžana, vjerujem u pobjedu i da ćemo na kraju završiti na prvom mjestu u grupi – navela je crnogorska odbrambena igračica. N. KOSTIĆ
TIRANA – Trening centar FS Albanije. Sudija: Roksana Rekorean (Rumunija). Strijelci: Zijadova u 66. (Azerbejdžan), Čađenović u 8, Nikčević u 68. minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Hasanova (Azerbejdžan), T Milović (Crna Gora). AZERBEJDŽAN: Šamamadova, Akbarova, Abasada, Hasanova, Ahmadova, Hasanli (od 87. Murtuzajeva), Alijeva, Alipašajeva, Jurogova, Islamova, Zijadova. CRNA GORA: Žugić, Zarubica (od 86. Fljučkić), Boričić, Bojanić, Nikčević, B ućković (od 46. Mehović), Čađenović, Đurković, Osmajić, Milović, Čižek. Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore pobjedom nad Azerbejdžanom završila je nastup na turniru prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Ekipa Ivana Tatara do druge pobjede u grupi B4 došla je protiv Azerbejdžana – 2:1. ,,Crvene“ su sa šest bodova zauzele drugo mjesto – osim današnjeg rivala pobijedile su i Albaniju, a izgubile od Sjeverne Irske, koja je imala maksimalan skor. Duel s Azerbejdžanom obilježio je evrogol Katarine Čađenović, koja je sa 25 metara neodbranjivo poslala loptu u mrežu rivalki.
Azerbejdžanke su izjednačile u 66. preko Ajsele Zijadove, da bi samo dva minuta kasnije Jelena Nikčević postavila stvari na svoje mjesto. - Počeli smo veoma dobro, igrali dopadljivo i poveli lijepim golom kapitenke Čađenović. Ipak, krajem prvog poluvremena imali smo pad u igri, koji je nastavljen i u drugom dijelu. Bili smo neodgovorni u fazi odbrane, zbog čega smo i kažnjeni. Ipak,
uspjeli smo da postignemo drugi gol i zasluženo pobijedimo, uprkos problemima sa povredama i suspenzijama nekoliko važnih igračica. U svakom slučaju, zadovoljni smo ovim turnirom, upisali smo dvije pobjede protiv kvalitetnih rivala. Druga utakmica, protiv Sjeverne Irske, pokazala je da možemo da igramo i sa mnogo jačim ekipama – kazao je trener Ivan Tatar. Ne. K.
CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI
Na Pariskoj konferenciji učestvovali su opunomoćeni predstavnici Austrije, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Turske i Sardinije (Sardegna, Sardigna – ostrvo i autonomni region u Italiji). U usvojenom zapisniku s Konferencije navodi se izjava turskog predstavnika Ali-paše da Visoka Porta Crnu Goru smatra sastavnim dijelom Turskoosmanlijskog Carstva i da nema namjeru da podrži promjenu postojeće situacije. Ovako usvojena izjava turskog predstavnika podstakla je ozbiljnu političku zabrinutost crnogorskog knjaza da mirovni dogovor sankcioniše samostalnost i nezavisnost Crne Gore. Odmah je reagovao pisanim putem oštrim protestom i memorandumom kod ministara vanjskih poslova zemalja učesnica Pariske konferencije: „Ekselencijo, Na konferencijama u Parizu, u prisustvu opunomoćenika svih velikih sila, Ali-paša je izjavio da Porta smatra Crnu Goru svojom provincijom. Ova izjava je neodrživa. Crnogorci bi prije imali prava da pretenduju na polovinu Albanije i na čitavu Hercegovinu, jer su moji prethodnici, nezavisni kneževi Crne Gore, zetski vojvode, nekada pośedovali te teritorije, dok Turci nijesu nikada pośedovali Crnu Goru.
Molim Vašu Ekselenciju da primi ovaj protest. Cetinje, 19/31. maj 1856.
Knjaz Crne Gore i Brda Danilo Petrović Njegoš“ Sadržina Memoranduma knjaza Danila već je poznata široj istoriografskoj javnosti, objavljena je u prvoj knjizi Zbornika dokumenata za period 1796–1916. Na kraju su glavne zahtjeve Crnogorci anotirali u četiri tačke:
1. Da se nezavisnost Crne Gore prizna diplomatskim putem.
2. Da se prošire granice Crne Gore prema Hercegovini i Albaniji.
3. Da se crnogorska granica prema Turskoj utvrdi onako kao što je utvrđena prema Austriji.
4. Da se Crnoj Gori ustupi Bar, koji je na njenoj granici i na moru.
Kao reakcija na pisano obraćanje i na Memorandum crnogorskog knjaza, tri su mu
Velika crnogorska pobjeda na Grahovcu imala je odlučujući uticaj na buduće političke prilike u Crnoj Gori.
Tada je zemlja značajno teritorijalno proširena, a velike evropske sile su počele da se odnose s većim respektom prema opredjeljenju Crne Gore za nezavisnost
zemlje Rusija, Austrija i Francuska sugerisale da sporove riješi prihvatanjem statusa Crne Gore kao turskog sizerenstva. Ali bi se i pri eventualnom prihvatanju turskog sizerenstva od strane knjaza Danila to različito odražavalo na interese velikih sila. Zato je poslije Pariske konferencije crnogorski knjaz nastavio s upornim diplomatskim reakcijama i odnosom nastojao da velike evropske sile crnogorsko pitanje riješe uz teritorijalna proširenja i međunarodnim priznanjem nezavisnosti Knjaževine
Crne Gore. Istovremeno je pozivao da se međunarodno priznanje njegove zemlje ostvari s već aktuelnim i u svijetu promovisanim političkim principima: pravo na neometano vlastito fizičko postojanje; pravo suvereniteta; pravo na poštovanje političkog personaliteta; pravo na odnose reciprociteta itd.
Nakon što su iscrpljena gotovo sva diplomatska i politička sredstva da se velike sile ubijede da jednodušno stanu na stranu ostvarivanja crnogorskih političkih zahtjeva, knjazu Danilu nije preostalo ništa drugo nego da izvrši državne reforme prema primjeru razvijenih evropskih zemalja – kao i da se vojno organizuje da bi samostalno oslobodio Crnu Goru turskoosmanlijske zavisnosti.
Početkom vladavine knjaza Danila nastavljeni su česti vojni sukobi Crne Gore i Turske. Izvjesni distancirani odnos velikih sila prema rješavanju crnogorskog pitanja nakon Pariske konferencije još je odlučnije mobilisao knjaza i vojne stratege da se odluče za pokretanje svecrnogorskog ustanka. Već je krajem 1857. i početkom 1858. godine u ustaničkom štabu u Zupcima bilo regrutovano više od 5000 crnogorskih ustanika, kojima se pridružilo više crnogorskih uskočkih četa. Poslije nekoliko ustaničkih sukoba odigrala se i odlučujuća Grahovačka bitka između 10. i 13. maja 1858. godine, đe su se vojno obračunali vrhovni zapovjednik turske vojske Husein-paša i glavni komandant cjelokupne crnogorske vojske – vojvoda Mirko Petrović Njegoš, stariji brat knjaza Danila. Odlučujuća crnogorska pobjeda vojvode Mirka Petrovića dogodila se nakon dogovorenog četvoročasovnog primirja 12. maja, kada su do izražaja došle njegove vješte vojničke strategije premještanja i pregrupisavanja crnogorske vojske oko Grahovca. Istovremeno je te noći u šator Husein-paše stigao sekretar crnogorskog knjaza, Francuz Anri Delari, učestvujući u vojnoj zavjeri da se pripremaju pregovori za crnogorsko-tursko primirje pod pokroviteljstvom velikih sila. Pregovore je u Trebinju trebalo da vode knjaz Danilo i Kemal-efendija, a knjažev sekretar Delari je došao kod Husein-paše s preporukom da mu obezbijedi od turske vojske neometan prelaz za njegov odlazak u Trebinje. Vojnu zavjeru je potpomogao i klobučki juzbaša Gavrilo Popović, koji je
crnogorskom vojvodi Mirku tajno prenio izvještaj Ćani-paše o planu Husein-paše da se vrati u Trebinje. Odstupanje Husein-paše s Grahovačkog bojišta pokazalo se kobnim po tursku vojsku jer je stekao lažnu predstavu da se crnogorska vojska povukla. Pritom su turske snage bile napadnute sa svih strana i žestoko poražene. Upravo je velika crnogorska pobjeda na Grahovcu imala odlučujući uticaj na buduće političke prilike u Crnoj Gori. Tada je zemlja značajno teritorijalno proširena, a velike evropske sile su počele da se odnose s većim respektom prema opredjeljenju Crne Gore za nezavisnost.
Upečatljivo je istaći zrelu i ispravnu odluku knjaza Danila da sve ono što prethodno nije uspijevao steći diplomatskim putem ostvari na bojnom polju. Zbog toga se i Grahovačka bitka otjelotvorila u najveći istorijski spomenik slave crnogorskog junaštva, koji je istovremeno simbolizovao i budnost i zrelost epohe, politiku i ličnost crnogorskog knjaza Danila II Petrovića Njegoša. Stoga bi veliko vojno dostignuće tokom Bitke na Grahovcu 13. maja 1858. godine trebalo i u sadašnjosti obilježiti tako da predstavlja praznik – Dan crnogorske pobjede. Velika crnogorska pobjeda nad Turskom izazvala je fascinantnu pažnju širom Evrope, o kojoj je pisano u poznatim regionalnim i evropskim štampanim medijima. Istovremeno je crnogorska vojna pobjeda postala i ozbiljan politički povod da se pokrene međunarodna inicijativa za teritorijalno razgraničenje između Knjaževine Crne Gore i Turske. To su pitanje pokrenuli crnogorski evropski saveznici Francuska i Rusija, a zatim su se uključile i Turska, Austrija, Velika Britanija i Prusija. Tako je već suštinski zemlja knjaza Danila sama stvorila konkretne vojno-političke uslove da se otpočne s međunarodnom arbitražom za oficijelno (de facto) priznanje ranije formalne crnogorske nezavisnosti. Za taj cilj je pokrenut suprotstavljen i u periodima žestok politički dijalog između tadašnjih velikih evropskih sila. Procrnogorski politički princip nakon turskog vojnog poraza su prvenstveno zastupali Francuska i Rusija, koje su predlagale da se teritorijalno razgraničenje Knjaževine Crne Gore i Turske odvija bez isticanja posebnih uslova. S druge strane, Turska je podržana od Austrije insistirala da dijalog oko pitanja razgraničenja ne narušava odluku Pariške konferencije, prema kojoj su teritorije Crne Gore trebale ostati kao integralni dio Turskoosmanlijskog Carstva. U tom momentu Velika Britanija i Prusija nijesu imale jasno deklarisan stav po tom pitanju i čekale su da se prilagode ishodu koji preovlada. (Nastavlja se)
Klikom na www.cgknjizara.me
možete da naručite
knjige uz dostavu
25. februar 2025.
DOO ’’SIMON VOYAGES-u stečaju ’’ – Berane
St.br75/21, Rudeš bb, Reg.broj: 50213722; Mat.br: 02407426 tel: 069 019 757, e-mail:livcom@t-com.me
Prijem službene pošte: Privredni sud CG Podgorica, IV Proleterske br.2. Podgorica , 25.02.2025.god
Stečajni upravnik u s tečajnom postupku nad DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane , a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)
O G L A Š A V A
PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA
DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’ – Berane JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, I
istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica. 1- Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to: 1-1: Objekat autobuske stanice sa pripadajućim zemljištem i pokretnom imovinom ( kancelarijska i druga oprema u objektu-spisak na upit):A dio lista -parcela br.1243/1-poslovne zgrade u privredi P945m2; parcela br.1243/1-dvorište P-2.415m2; parcela br. 1247/1,P-1314m2-neplodna zemljišta.V dio lista-Objekti :PD 1- P-290m-Poslovni prostor-prizemlje na parceli br. 1243/1 -zgrada br.1;PD2P-124m2-Poslovni prostor ugostiteljstva-prizemlje na parceli br. 1243/1- zgrada br.1;PD3-P-86m2Nestambeni prostor-prizemlje na parceli 1243/1,zgrada br.1;.Obim prava-Svojina 1/1,LN 283 KO Berane.
Početna cijena 960.000,00€(procijenjena vrijednostnepokretnosti 930.379,80€,10.119,00€oprema i dr.) 1-2: Rezervni djelovi i uređaji za autobuse i TMV(pregled djelova i spisak na zahtjev)
Početna cijena 7.149,00€(procijenjena vrijednost - 11.915,00€)
2- Uslovi i postupak prodaje: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte -preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’- Berane - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.75/21 Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odn osno koje se lično dostave do 27.03.2025.god. do 13,00 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 28.03.2025.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore.
3- Pravo učešća u postupku prodaje imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži: Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra (ne stariju od 6 mjeseci),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje sa tačnim nazivom i brojem predmeta prodaje(1-1,1-2) i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom ,naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne cijene
Za fizička lica:Potpisanu ponudu sa tačnim nazivom i brojem predmeta prodaje i ponuđenu cijenu ko ja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom ,ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne cijene Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za predmet i broj prodaje tj.ponuđač dostavlj a bezuslovnu ponudu za oglašenu imovinu označenu pod brojem 1-1 ili 1-2, u oglasu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijen e budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za oglašenu imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta, daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-42032-79
4- Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje ku pci utvrde po izvršenoj prodaji Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim li stovima do 26.03.2025godine, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku. Za predmet prodaje pod brojem 1-2“ Rezervni djelovi“ spisak sa fotografijama zahtijevati od stečajnog upravnika ili na licu mjesta na lokaciji autobuske stanice u Beranama izvršiti uvid.
5- Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.
6- Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog ,sa tim što je najpovolj niji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit), u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.
Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 10(deset )dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.
7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti sn osi kupac. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757
Br. 21.02.2025.godine
Na osnovu člana 32 i 39 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“ br.21/09 , 40/11), člana 1 i 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (''Sl.list CG'' br. 44/10), člana 33-40 Zakona o željeznici (,,Sl. list CG'' br. 27/2013), Odluke Odbora Direktora br.1238/4 od 18.02.2025 . godine, Željeznička Infrastruktura Crne Gore AD-Podgorica objavljuje:
J A V N I P O Z I V br. 1
Objavljuje se Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu infrastrukturnih kapaciteta, za Red vožnje 2025./2026. godine na prugama:
1. Nikšić – Podgorica, 2. Državna granica sa Srbijom - Bijelo Polje -Bar, 3. Podgorica –Tuzi - Državna granica sa Albanijom
Zainteresovani prevoznik koji vrši javni prevoz, kao i prevoznik koji vrši prevoz za sopstvene potrebe, treba da posjeduje i uz zahtjev dostavi:
važeću licencu za prevoz,
važeći sertifikat o bezbjednosti za prevoz ,
Izvod iz CRPS-a i rješenje o registraciji za PDV.
Zahtjevi se podnose u zatvorenoj koverti, zaključno sa 05.03.2025. godine sa naznakom: ,, NE OTVARATI'' - Javni poziv br. 1, na obrascu iz priloga 1a. Izjave o mreži , i dostavljaju na adresu ŽICG AD – Podgorica, Sektor za upravljanje i regulisanje saobraćaja, Trg Golootočkih žrtava br.13
Otvaranje ponuda će se održati u prostorijama Željezničke infrastrukture Crne Gore AD-Podgorica dana 06.03.2025. godine u 12,30 časova i istom mogu prisustvovati podnosioci zahtjeva.
Dodjela kapaciteta će se izvršiti u skladu sa poglavljem 4. Izjave o mreži, nakon neophodnog usaglašavanja između upravljača infrastrukture i učesnika Javnog poziva , a korišćenje dodijeljenih infrastrukturnih kapaciteta biće omogućeno od stupanja na snagu Reda vožnje 2025./2026.godine. Ugovor o korišćenju željezničke infrastrukture se, po pravilu, zaključuje na period važenja reda vožnje, odnosno na period od godinu dana i zaključuje se najkasnije tri mjeseca prije važenja novog reda vožnje.
Napomena: 1.Izjava o mreži dostupna je na sajtu ŽICG AD – Podgorica 2.Javni poziv objaviti u jednom štampanom mediju i na internet stranici ŽICG AD-Podgorica
IZVRŠNI DIREKTOR Marina Bošković, dipl.el.ing.
Poslovni broj: I.br. 609/2022 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca 1. Kovačević Dragica, NIKŠIĆ, 2. Bogetić Srđan, iz Beograda, Republika Srbija, 3. Adžić Jelena, NIKŠIĆ, 4. Adžić Nebojša, NIKŠIĆ, i 5. Lješković Milena, NIKŠIĆ, koje zastupa advokat Mijanović Jovanka, ul. Novice Cerovića br. 26, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika DOO ,,NOVI MONTEŽIV,, NIKŠIĆ, Straševina, ul. Gudeljska br.1, koga zastupa AOD ,,TERZIĆ & ŽIVKOVIĆ,, iz Podgorice, bulevar Serdara Jola Piletića br. 18, radi naplate novčanog potraživanja, vr. sp. 29.000,00 eura, dana 24.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 609/2022 od 29.04.2022.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 2886/19-17 od 05.11.2020. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti koja je upisana u LN broj 746 KO Straševina PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 1379, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, godina izgradnje 998, površine 635 m2, sada u obimu prava svojine DOO ,,Finiconsult,, iz Bara, Marin ploče 9A, Dobra voda- veliki pijesak, PIB 02986370- 1/1.
II Ročište za šestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 24.03.2025.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 350.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 609/2022 od 16.04.2024.godine.
IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnih povjerilaca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnih povjerilaca, kao eventualnih ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 35.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji upisana zabilježba da objekat nema dozvolu- nema odobrenje za građenje.
Dana 24.02.2025. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Montenegro Ministry of Energy
ZA NABAVKU GRAĐEVINSKIH RADOVA KLASTER V
Država: Montenegro
Naručilac: Ministarstvo Energetike
Projekat: Promocija energetske efikasnosti u javnim objektima –Ozelenjavanje javne infrastrukture u Crnoj Gori
Datum zatvaranja: 15/04/2025
Ref. Br.: BMZ No. 2019 68 437; WB-IG04-REG-ENE-02; KfW Br 512285, MoEn Ref Br. 03-302/25-80/1
Izvor finansiranja: Njemački fond za finansijsku sarsdnju preko KfWRazvojna banka (kredit), Evropska Unija (donacija), Vlada Crne Gore
Vrsta obaviještenja: Poziv za dostaljanje ponuda
U okviru finansijske saradnje Savezne Republike Njemačke – Crne Gore, Ministarstvo energetike (u daljem tekstu Naručalac) je dobilo razvojni kredit od KfW-a i grant Evropske unije koji će se koristiti za realizaciju Programa promocije energetske efikasnosti. u javnim zgradama - Ozelenjavanje javne infrastrukture u Crnoj Gori. Takođe, dio radova biće sufinansiran iz budžeta Vlade Crne Gore. Poslodavac će dio raspoloživih sredstava iskoristiti za plaćanje radova koji će biti izvedeni po dva ugovora za koja je raspisan ovaj poziv.
Poslodavac poziva na dostavljanje zapečaćene prijave za energetski efikasnu rekonstrukciju i modernizaciju tri školska objekata za potrebe Ministarstvu prosvete, nauke i inovacija:
Klaster V
• Projekat 1 – OŠ „Ilija Kišić“, Zelenika, Herceg Novi
• Projekat 2 – OŠ „Veljko Drobnjaković“, Risan
Opšti obim radova obuhvata primenu:
• Mjere energetske efikasnosti (tj. izvođenje toplotne izolacije na spoljnim zidovima, krovima i podrumskim plafonima/zidovima, zamenu fasadne stolarije, zamjena sistema grejanja, zamena osvetljenja itd.),
• Konstruktivne mere koje su od osnovnog značaja za upotrebljivost objekata (tj. Sanacija krovova, elektroinstalacije opšte potrošnje, gromobranske instaklacije i dr.) i
• Mere komfora koje povećavaju udobnost i uslove učenja, rada i života korisnika (tj. obnova sanitarnih prostorija, podnih obloga, itd.).
Ti radovi obuhvataju, ali se ne ograničavaju na sledeće: demontažu postojeće opreme i njeno privremeno skladištenje (odlaganje), nabavku materijala i opreme, pakovanje, transport i skladištenje do gradilišta, osiguranje radova, ugradnju opreme, puštanje u rad, probni rad (za opremu za koju je primenljivo) i obaveze tokom perioda prijave kvarova i izrade projekta održavanja.
Postupak nabavke će se sprovoditi kroz procedure definisane Smernicama za nabavku KfW-a, i otvoren je za sve.
Izvođenje radova i sama ugovorna dokumentacija biće u skladu sa standardnim uslovima ugovora: FIDIC uslovi ugovora za izgradnju građevinskih i inženjerskih radova koje je projektovao poslodavac, harmonizovano izdanje multilateralne razvojne banke iz juna 2010. (FIDIC Pink Book) prema licenci Kf W.
Tenderska dokumentacija se može besplatno dobiti elektronskim putem u PDF formatu uz podnošenje pismenog zahteva na adresu:
Ministarstvo Energetike
Direktorat za energetsku efikasnost Rimski trg 46 81000 Podgorica e-mail: djordjina.lovric@ee-me.org n/r: g-dja Djordjina Lovrić
Uz ovaj zahtev mora biti priloženo propratno pismo, u kome se jasno navodi naziv kompanije i zemlja u kojoj je kompanija registrovana
Ponude moraju biti uredno popunjene i dostavljene na gore navedenu adresu, dana ili prije 6. marta 2025. godine u 12:00 (podne) po lokalnom vremenu. Ponude se dostavljaju preko arhive Ministarstva energetike, gde će se zvanično evidentirati vreme i datum podnošenja. Prijave koje budu primljene sa zakašnjenjem biće odbijene i vraćene neotvorene.
U slučaju bilo kakvog neslaganja između originala i kopije, prednost će imati informacije sadržane u originalu.
Podnosilac prijave treba da dostavi, upakovane u zatvorenu kovertu, jednu originalnu i jednu skeniranu digitalnu kopiju u PDF formatu (digitalna kopija uključuje sva dokumenta, uključujući skenirane originalne potpisane pisma i deklaracije) na gore navedenu adresu.
Za blagovremeno dostavljanje dolazak originala je odlučujući.
Montenegro Ministry of Energy
Country: Montenegro
Employer: Ministry of Energy
Project Name: Promotion of Energy Efficiency in Public BuildingsGreening Public Infrastructure in Montenegro
Closing Date: 15/04/2025
Ref. No.: BMZ No. 2019 68 437; WB-IG04-REG-ENE-02; KfW Procurement No. 512285, MoEn Ref No. 03-302/25-80/1
Funding Source: German Financial Cooperation Funds via KfWDevelopment Bank (loan), European Union (grant), Government of Montenegro
Type of notice: Invitation for Bids
In the framework of the German-Montenegrin Financial Cooperation, the Montenegrin Ministry of Energy (hereinafter the Employer) has received a development loan from the KfW Entwicklungsbank and a grant from the European Union to be used for the realization of the Promotion of Energy Efficiency in Public Buildings - Greening Public Infrastructure in Montenegro. Additionally, part of the works will be co -financed from the budget of the Government of Montenegro
The Employer invites sealed applications for the energy efficient reconstruction and modernization of three school facilities subordinate to the Ministry of Education, Science and Innovations:
Cluster V
• Section 1 - PS “Ilija Kisic”, Zelenika, Herceg Novi;
• Section 2 - PS "“Veljko Drobnjaković”, Risan, Kotor.
The general scope of the Works shall cover application of:
• Energy efficiency measures (i.e. application of thermal insulation on exterior walls, roof/top floor ceilings and basement ceilings/walls, replacement of façade joinery, renewal of heating system/hot water preparation, lighting system replacement, external sunshades and solar and biomass energy plants, etc.),
• Structural measures which are of basic importance for the serviceability of the buildings (i.e. static measures, sealing measures, fire protection, sewerage/drainage systems, roof repairing, facade, electrical power system, structural expansion/reconstruction and other repair works) and
• Comfort measures which increase the comfort and the learning, working and living conditions of the users (i.e. renewing of sanitary rooms, floor covering, interior doors etc.).
Those works shall include, but not be limited to the following: dismantling of existing equipment and its temporary site storage (disposal), procurement of materials and equipment, packing, transport and storage to the site, insurance of the works, installation of the equipment, commissioning, trial operation (for equipment for which applicable) and obligations during defect notification period and preparation of maintenance design.
The procurement procedure will be conducted in accordance with the KfW Guidelines for Procurement, and is open to all eligible Applicants as defined in the Guidelines.
Execution of the Works and the Contract Documents itself shall be framed by standard contract conditions: FIDIC Conditions of Contract for Construction for Building and Engineering Works Designed by the Employer, Multilateral Development Bank Harmonised Edition of June 2010 (FIDIC Pink Book) as licensed by KfW.
Bidding documents can be obtained electronically in PDF format free of charge upon submission of a written request to the address below:
Ministry of Energy Directorate for Energy Efficiency
Rimski trg 46 81000 Podgorica,Montenegro Phone: +382 (20) 482 231, E-mail: Djordjina.lovric@ee-me.org
Attention: Mrs Djordjina LovriĆ
This request must be accompanied by a cover letter, clearly stating the name of the company and the country of domicile.
The bids must be duly completed and delivered to the above address, on or before 15 April 2025 at 12:00 (noon), local time. The applications shall be delivered through the archive of the Ministry of Energy, where the time and date of submission will be officially recorded. Applications which are received late will be rejected and returned unopened.
In case of any discrepancies between the original and the copy, the information included in the original shall prevail.
The Applicant has to submit, packed in sealed envelope, one original and one scanned digital copy in PDF format, (digital copy shall include all documents, including scans of original signed letters and declarations) to the above address.
For timely submission the arrival of the original is decisive.
Cjenovnik čitulja
1/9
1/8
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta Direkcija za investicije i razvojne projekte –Služba za izradu razvojnih projekata Opštine Rožaje, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Rožaje. Lokacija PPOV je na dijelu građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni “Zeleni” u površini od 19657 m2, definisana Prostorno urbanističkim planom opštine Rožaje do 2020. godine (“Sl. List CG – opštinski propisi”, broj 31/12 i broj 2/17), a koja obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 1374/1, 1374/2 1374/3 KO Rožaje, 1374/29, 1374/34 KO Rožaje, 1374/4 KO Rožaje, 1374/5, 1374/6 i 1374/7 KO Rožaje, 1374/10 KO Rožaje, 1374/19 KO Rožaje, dio katastarske parcele br. 1373 (po Elaboratu cijepana kat. parcela 1373/2), djelovi katastarske parcele br. 2514/3 KO Rožaje (po Elaboratu cijepana kat. parcela 2514/12 i 2514/15), dio katastarske parcele br. 2514/2 KO Rožaje (po Elaboratu cijepana kat. parcela 2514/16), dio katastarske parcele br. 2514/4 KO Rožaje (po Elaboratu cijepana kat. parcela 2514/8).
Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana obavještavanja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje, ulica „M.tita“ br 1- kancelarija broj 11, svakog radnog dana u terminu od 09 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Opštine Rožaje www.rozaje.me . Rok trajanja javne rasprave dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje, kao i na e-mail urbanizamrozaje@t-com.me , je do 25.03.2025.godine. Druga javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u sali JU ,,Narodna biblioteka” Rožaje dana 11.03.2025. godine, sa početkom u 11 časova.
BROJ:I-1410/2024 KOTOR, 13.02.2025.GODINE Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca MS INVEST INC BELIZE BELMOPAN, TANGERINE STREET 24 koga zastupa adv. TOMAŠEVIĆ NIKOLA, PODGORICA, ul.13 JULA 21, protiv izvršnog dužnika KOTOR RESORTS DOO KOTOR, KOTOR, DOBROTA BB,radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca MS INVEST INC BELIZE BELMOPAN, TANGERINE STREET 24 koga zastupa adv. TOMAŠEVIĆ NIKOLA, PODGORICA, ul.13 JULA 21, protiv izvršnog dužnika KOTOR RESORTS DOO KOTOR, KOTOR, DOBROTA BB, a istome nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju broj I-1410/2024 od 20.12.2024. godine. Izvršenje je određeno radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.851.798,52 eura na ime glavnog duga ,iznosa zakonske zatezne kamate na iznos od 1.501.665,00 eura ,počev od 21.10.2013.godine pa do konačne isplate ,troškova izvršnog postupka u iznosu od 235,00 eura, troškova parničnog postupka u iznosu od 40.369,00 eura ,i advokatskih troškova ,troškova izvršnog postupka, i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.
Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj I-1410/2024 od 20.12.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvršitelj Branka Samardžić
Umrla je
DRAGICA Mirkova MARKOVIĆ rođena RADUSINOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 24. februara 2025. od 12 30 do 15 časova i 25. februara od 9 do 12 časova, kada krećemo za Buronje - Lješanska nahija, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.
OŽALOŠĆENI:
sinovi DUŠKO i STEVAN - BOBAN, ćerka TANJA, snahe IRENA i IVANKA, sestra VUKOSAVA, jetrva SLOBODANKA, bratanić DARKO, zaovičić VANJA, zaovična VESNA, unučad NEMANJA, BLAGOTA, FILIP, MIRKO i ANASTASIJA, bratanične, sestrične, sestriči i porodice MARKOVIĆ i RADUSINOVIĆ
Dana 23. februara 2025. poslije kraće bolesti u 74. godini preminula je naša draga
STANKA Vidova DAPČEVIĆ rođena JOVANOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 24. februara od 12 do 15 časova i 25. februara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA: suprug VIDO, sinovi ĐURO i MARKO, braća MIŠO i VOJO, sestre LJUBA i MIKA, đever VOJO, jetrva MARINA, đeveričić NIKOLA, snaha SENKA, zaovičić ACO sa porodicom, RADE DAPČEVIĆ sa porodicom, bratanić, bratanične i ostala rodbina DAPČEVIĆ, JOVANOVIĆ i ujčevina LIPOVINA
Dana 24. februara 2025. poslije duge i teške bolesti u 69. godini preminuo je naš voljeni suprug, otac, đed i brat
umro nakon kraće bolesti dana 22. februara 2025. u 59. godini.
Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 25 februara od 17 do 22 časa, te u srijedu 26. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Vuksanlekajima.
OŽALOŠĆENI: braća LUVIĐ, ZEF i ĐON, sestre ŠAĆA, LJULJA i LJIZA, snahe LINDA, MARIJA, ŠAĆA i VALENTINA, bratanići, bratanične. sestrići, sestrične, kao i ostalo bratstvo GOJČAJ
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 25. februara od 10 do 14 časova i 26. februara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: supruga JOVANKA, sin DEJAN, ćerka IVANA, unučad ELENA, MILJANA, MILJAN, PETAR i NASTASJA, snaha KRISTINA, sestre MIKA i LJILJA, bratanići, sestrične, sestrić i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ
Utorak, 25. februar 2025.
Dana 23. februara 2025. u 91 godini preminula je naša draga
rođena ZUKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli 24. februara od 11 do 16 časova i 25. februara od 11 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju iza Manastira.
OŽALOŠĆENI:
sinovi VEROLJUB, MIROLJUB i NENAD, snaha ILINKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 23. februara 2025, poslije kratke i teške bolesti, u 73. godini prestalo je da kuca srce naše drage
rođene POPOVIĆ
Saučešće za dragom pokojnicom primamo 24. februara od 10 do 20 časova i 25. februara od 9 do 13 časova u kapeli u Matagužima, kada će se obaviti i sahrana.
OŽALOŠĆENI:
sinovi MARKO i MIRKO, sestre MIKICA, MILICA i VERA, snahe DIJANA i DRAGICA, unučad LUKA, NELA, STEFAN, MIRKA i MILJANA, sestričići IVAN i MILJAN, sestrične MARIJA i SNEŽANA, braća od stričeva MIHAILO, RANKO i ZORAN, zaove RUMICA i VERA, zaovičići i zaovična, ujna RAJKA, brat od ujaka VLADO, sestre od ujaka SANJA, TAMARA, OLJA i ETA i ostala mnogobrojna porodica SKROBANOVIĆ i POPOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
BUDO, VUKICA i RANKA sa djecom
Dragi brate
S nevjericom i velikom tugom šaljemo ti ovaj posljednji pozdrav. Neka tvoja vesela, blaga i topla duša nađe mir na ljepšem mjestu, a mi ćemo te uvijek voljeti beskrajno.
Tvoji SEKA ANA i MILOŠ
Posljednji pozdrav snahi, ujni i prijateljici
Počivaj u miru.
Zaova VJERA MRVALJEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
ALEKSANDRU PRAŠČEVIĆU
Hvala ti na čistom i iskrenom prijateljstvu.
DRAGAN VUJOVIĆ sa porodicom
ujaku ACU
Dragi ujače Aco, zatečen tvojim ranim i neočekivanim odlaskom, a u nemogućnosti da budem prisutan tvom ispraćaju na vječni počinak, želim da ti se zahvalim na lijepim trenucima provedenim sa tobom i na sva sjećanja koja ću čuvati od zaborava. Hvala ti na vedrini i toploti kojima si zračio, do nekog sljedećeg viđenja.
Putuj s anđelima.
Tvoj sestrić VUK BURIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Nijemi od bola opraštamo se od našeg dragog
DRAGA DELIBAŠIĆA
25. februar
BIBU
NIKOLA i MILENA sa djecom
Dana 24. februara 2025 umrla je naša mnogo voljena snaha
MILICA, MARIJA i RAJKO SJEKLOĆA
1366
S neizmjernom tugom opraštamo se od našeg dragog
DRAGA DELIBAŠIĆA
MIRJANA i VLADIMIR JOJIĆ sa porodicom
NADA Slavova VUČINIĆ
Sa posebnim poštovanjem ostaje u našem trajnom sjećanju
Njeni Vujoševići: NOVICA, NADA, BOJAN, BILJANA i ZORAN
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
1377
Sa tugom u srcu opraštamo se od jetrve i strine
DRAGE
Posljednji pozdrav našoj ujni
NADI Slavovoj VUČINIĆ Počivaj u miru, zauvijek ćemo te pamtiti.
BOJAN i IVAN MARAŠ
Posljednji pozdrav dragoj
NADI
Našem drugu
Počivaj u miru
Od drugova iz lova: LJUBO, DRAGAN, RADOJE, VESKO, BIGO, ZDRAVKO, PEĐA, NENAD i NEŠO
Posljednji pozdrav poštovanom pašenogu ZORANU
Od PORODICE ČAVOR
Posljednji pozdrav voljenoj snahi
ZORKI MARTINOVIĆ
Hvala ti za ljubav i pažnju koju si meni i mom rodu uvijek nesebično pružala. Porodici iskreno saučešće. MARICA VUJANOVIĆ sa porodicom 1365
Vječni spokoj tvojoj duši Porodica pok. VASKA MARKOVIĆA
Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi
Hvala ti za bezuslovnu ljubav i podršku koju si nam pružala u svakom trenutku našeg života. Zauvijek ostajemo ponosni na tebe, na tvoju snagu i spremnost da uvijek činiš samo najbolje za svoju porodicu i one koji voliš.
Tvoji TANJA i NEMANJA
BUDO, VUKICA i RANKA sa djecom
Posljednji pozdrav našoj
NADI Slavovoj VUČINIĆ Počivaj u miru.
ZORAN i SLAVICA MARAŠ
Opraštamo se od naše voljene jetrve i strine
DRAGICE Mirkove MARKOVIĆ
Zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Počivaj u miru
Porodica pokojnog MILENKA Rakova SLAVICA, MARKO i MILENA
Bolan je rastanak sa tobom
Draga Zoro, sa velikim poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.
1354
1341
PORODICA IZGAREVIĆ
Posljednji pozdrav drugu
NENAD NOVOVIĆ
Počivaj u miru!
MLADEN ĆEBIĆ
Posljednji pozdrav našem
Nidžo, sa tugom i nevjericom se prerano opraštamo od tebe.
Nedostajaće nam tvoji vedri lik i osmijeh koji te je krasio.
Neka te Anđeli čuvaju na ljepšem i boljem mjestu
Posljednji pozdrav
NIKOLI BOGOJEVIĆU
Uspomenu na tebe čuvaćemo s ljubavlju koja je jača od zaborava.
NEĐELJKA, MILICA i OLIVERA sa porodicama
Dragom
NIKOLI BOGOJEVIĆU
Riječima ne možemo opisati bol i tugu zbog tvog preranog odlaska.
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
DRAGAN, MIRA, STEVO i JELENA VUJOVIĆ
Osmijeh te krasio i sa osmijehom ćemo te i pamtiti. Neka su ti laka i svijetla nebeska prostranstva.
Dragom
NIKOLI BOGOJEVIĆU
Nikada se nećemo pomiriti sa istinom da te više nema. IVO i STANKA ZUBER sa porodicom
Tužni pozdrav
NIKOLI Žarkovom BOGOJEVIĆU Neizmjerno tužni zbog tvog preranog odlaska. Ostaćeš zauvijek u najljepšim sjećanjima. BATO, VESNA i NANA sa porodicama
Dragom
NIKOLI BOGOJEVIĆU
Ostali smo nijemi pred surovom istinom, koju teško možemo prihvatiti.
Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MINJA i BEBA PEJOVIĆ sa porodicom
TVOJI PAVIĆEVIĆI
Tvoji KALUĐEROVIĆI
1351
Preselio se u vječnost i sjećanje naš dragi i plemeniti rođak
MIODRAG - MIŠKO Ilije NIKOLIĆ
Neizmjerno dobar, čestit, rodoljubiv, čovjekoljubiv i pravdoljubiv čovjek i otmeni gospodin.
Vječan spomen, mir i spokoj njegovoj duši i sjenima.
Porodici iskreno saučešće.
DRAGO i GROŠA BOGIĆEVIĆ sa kćerkama ALEKSANDROM i ANDRIJANOM
Sa dubokim poštovanjem opraštamo se od našeg prvog direktora
Prof. dr MILOVANA BEŠIĆA dipl. ing.
Poštovani profesore, Vaše ime je neizbrisivo utkano u viziju i temelje Instituta za crnu metalurgiju. Vaša plemenitost, profesorski autoritet, entuzijazam i visoka profesionalnost podigli su ugled ove ustanove na najviši nivo. Vremena su mnoge slike iskrivile i perspektiva se pokazala drugačijom, ali mi znamo da ste Vi u svojoj veličini - razumjeli !
INSTITUT ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ
NIKOLA BOGOJEVIĆ
Milion puta u toku dana pomislimo na tebe, Anđele. Toliko toga smo još trebali zajedno proživjeti, a ti ode, bez pozdrava. Volimo te i dok mi dišemo, ti živiš Tvoji MILOŠ i TEODORA
Draga tetka, uvijek ćeš živjeti u našim srcima i nikada te nećemo zaboraviti
LIDIJA BULATOVIĆ sa porodicom
Draga naša
Bila si srce naše porodice, toplina u svakom zagrljaju, osmijeh u svakom danu i snaga u svakom trenutku.
Tvoja ljubav bila je beskrajna i nesebična, a trag koji si ostavila u našim životima zauvijek će svijetliti.
Počivaj u miru, okružena ljubavlju koju si darivala svima nama.
TVOJA PORODICA
Posljednji pozdrav našoj dragoj
DAPČEVIĆ
Tvoja dobrota, nesebičnost i plemenitost ostaviće neizbrisiv trag u našim životima. Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.
MIŠO, SENA i IVAN
Posljednji pozdrav voljenoj sestri
STANKI DAPČEVIĆ
Sada kada je trebalo da još poživiš i da se raduješ daljim uspjesima sa tvojom divnom porodicom, život je rekao suprotno. Kada je već moralo biti tako, neka tvoja dobra, plemenita i iskrena duša počiva u miru, a u našim srcima ostaješ da živiš kroz uspomene i najljepša sjećanja.
Brat VOJO, sestre LJUBA i MIKA
1361
Posljednji pozdrav
STANKI DAPČEVIĆ
Počivaj u miru. JANKO KRŠIKAPA sa porodicom
S tugom i poštovanjem se opraštamo od drage ujne
STANKE DAPČEVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
ACO i NATAŠA sa đecom
Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Počivaj u miru. VOJO MARINA i NIKOLA
1393
S nevjericom i tugom opraštamo se od tebe, ali s ponosom što smo te imali u svom životu. Bila si majka puna ljubavi, supruga puna razumijevanja i prijatelj na kojeg se uvijek moglo osloniti. Nedostajaćeš nam svakog dana, u svakom trenutku, u svakoj tišini u kojoj bismo inače čuli tvoj glas. Iako nas je tvoj odlazak duboko pogodio, znamo da ćeš zauvijek biti s nama u uspomenama, u srcima i u ljubavi koju si nama ostavila. Počivaj u miru.
Tvoji najmiliji VIDO, ĐURO i MARKO
Utorak, 25. februar 2025.
Našoj dragoj
STANKI Vidovoj DAPČEVIĆ Sa ljubavlju i poštovanjem Njeni, STRIČAN, NAKUŠKA, GORDANA i ĆUBA
1378
1360
Posljednji pozdrav dragoj tetki
STANKI DAPČEVIĆ Čuvaćemo te od zaborava. Tvoji: IVANA, ANA i IVAN
1343
Posljednji pozdrav dragoj kumi
Od RADOJKE sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj sestri od strica, zaovi i tetki
Sestra MARIJA, brat BAJO sa porodicom 1364
1358
S tugom, ali i zahvalnošću, opraštamo se od tebe. Tvoja dobrota, plemenitost i nesebična ljubav ostaviće neizbrisiv trag u našim srcima. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragoj
STANKI Vidovoj DAPČEVIĆ rođ. JOVANOVIĆ Počivaj u miru. NIKOLA JOVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
25. februar 2025.
Posljednji pozdrav voljenom bratu
DRAGANU VUJOVIĆU
1383
Dragi brate, tvoja iznenadna i prerana smrt ostavlja neizlječivu bol u mom srcu.
Dok moje srce bude kucalo, živjećeš u njemu.
Neka tvoja duša nađe vječni mir, a od zaborava čuvaće te sestra DRAGICA VUKOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
DRAGANU
Neka tvoja duša nađe vječni mir. Čuvaće te od zaborava VESNA MILJENOVIĆ sa porodicom
Navršava se 6 godina od kada nije sa nama naš
BRANKO - BAJA BULATOVIĆ
Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ nam.
Tvoji: SLAVICA, MIRKO, MILICA i TAMARA s porodicama
1345
Posljednji pozdrav dragom komšiji i plemeniku
MILENKU - MIKANU
VILOTIJEVIĆU
ZORAN DELIĆ sa porodicom
1385
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku
DRAGANU VUJOVIĆU
Zatečeni smo tvojim ranim i iznenadnim odlaskom. Neka tvoja duša nađe vječni mir, a od zaborava čuvaće te sestra VIDE i sestrići RANKO i RATKO
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
DRAGANU
Otišao si tiho i dostojanstveno, onako kako si živio i ostavio tugu u našim srcima. S ponosom i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava VASKO VUKOVIĆ sa porodicom
Prošlo je 35 godina od smrti PETRA Dušanovog ŽIVKOVIĆA
Čuvamo te od zaborava. Zauvijek tvoji, Supruga DRAGICA i sinovi MLADEN i DUŠAN sa porodicama
MILANOVIĆ
Svijet se mijenja iz godine u godinu, naši životi iz dana u dan, ali ljubav i sjećanje na tebe neće nikada proći. Nedostaješ!
Tvoja kćerka ANDRIJANA BABIĆ, unuke TEA, IVA i unuk NEĐO
SJEĆANJE 25. 2. 2016 – 25. 2. 2025.
BUDIMIRKA BUDA ĐUROVIĆ
rođena BAROVIĆ
Vrijeme prolazi, a bol zbog tvog odlaska je ista. Sjećanjima čuvamo te od zaborava sa zahvalnošću i ljubavlju, voljena naša.
Suprug BORO, djeca RADULE i CICA, unučad VLADIMIR, SOFIJA i ALEKSA
Danas se navršava godinu dana od kada je preminula naša voljena
MAJA pok. Pavla ĐUROVIĆ
Draga Maja, sjećanje na tebe uvijek je tužno i bolno. Počivaj u vječnom miru i neka te anđeli čuvaju.
Tvoji SVETLANA i VUK
Posljednji pozdrav
DRAGANU VUJOVIĆU
Sin ANDREJ i kćerka JELENA
25. 2. 2017 – 25. 2. 2025.
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu i sjećanje na tebe. Tvoja porodica: supruga BOBA sa djecom NIKOLOM, NINOM, JOVOM i TODOROM
babi
SONJI MILANOVIĆ
Zauvijek sa nama u srcima, mislima i snovima, gdje ljubav nikad ne prestaje. Nedostaješ…
Unuka TEA
Navršavaju se dvije godine otkako je usnio vječni san naš voljeni
Prošlo je mnogo trenutaka, ali mi i dalje osjećamo tvoje prisustvo. Ljubav ne prestaje odlaskom, Bagi! Živiš u našim pričama i uspomenama. Do beskraja, zajedno.
Tvoji: DAVID i LIDIJA
U izdanju Pobjede,
jugoslovenski
Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
