Dnevni list POBJEDA 27.02.2025

Četvrtak, 27. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21274 | Prvi broj

Trideset dvije godine od zločina nad civilima u Štrpcima

Sramota koju Crna Gora gura u zaborav

Sramota države traje više od tri decenije, jer nije pokazala naročitu volju niti zainteresovanost da ovaj ratni zločin razriješi. Da procesuira zločince, a porodicama žrtava pruži pomoć i pravdu. Nađeni su ostaci samo četiri žrtve, pa ni porodice sve ove godine nijesu našle mir. U danima kada se obilježava ovaj stravični zločin, političari mahom ćute i ne pojavljuju se na mjestima na kojima se odaje počast stradalima

POBJEDA ISTRAŽUJE: Nova afera u sektoru šumarstva,

Vlada kasno shvatila da je napravila grešku, pod lupom više ugovora za koncesije

Vlada tražila od Đekića da se povuče, Rajković samostalno

„vedrio i oblačio“

RASVIJETLJEN ZLOČIN: Specijalno policijsko odjeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv tri osobe koje se sumnjiče za likvidaciju škaljarca iza zidina spuškog zatvora 2016. godine

Miloš Rajković, kome drugi šestomjesečni v. d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ističe 11. aprila nije se, kako tvrde izvori Pobjede, mnogo konsultovao ni s Vladom, ni sa pravnom službom kada je u proteklih deset mjeseci donosio najznačajnije odluke vezane za dodjelu koncesija za šume

KOMENTAR: Zimski turizam na meti klimatskih promjena Hoće

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Rajković

POBJEDA ISTRAŽUJE: Nova afera u sektoru šumarstva, Vlada kasno shvatila da je napravila grešku,

Vlada tražila od Đekića da Rajković samostalno „vedrio

PODGORICA - Dva ključna čovjeka u šumarstvu Miloš Rajković i Aleksa Đekić, oba kadar Socijalističke narodne partije (SNP), vode ovaj veoma važan sektor crnogorske privrede putem bez povratka. I to bez iskustva iz oblasti u kojoj pokrivaju ključne pozicije, lako su postali funkcioneri u mandatu aktuelne 44. vlade Milojka Spajića. No, moguće je da će uskoro morati da odustanu od fotelja koje zauzimaju.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, izvršna vlast traži od Đekića da podnese ostavku na mjesto vršioca dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju. Time Vlada pokušava da ispravi vlastitu grešku, nakon prošlonedjeljnog imenovanja ovog osuđivanog lica na čelo sektora u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim inače rukovodi lider SNP-a Vladimir Joković

USPON ĐEKIĆA

Imenovanje Đekića 20. februara proteklo je bez ikakvog obrazloženja, ali i bez javnog protivljenja u vladajućoj koaliciji. Prema informacijama Pobjede, prijedlog za postavljenje dao je Joković na nagovor Rajkovića, koji je vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. Novoimenovani kadar SNP-a je u žiži javnosti još od kraja 2022. godine, kada je došao na čelo Doma zdravlja u Herceg Novom, dok je ministar zdravlja bio njegov stranački kolega Dragoslav Šćekić. U njegovoj radnoj biografiji tada je stajalo da je komunalni policajac, sa završenom Policijskom akademijom – obrazovnom institucijom koja ima samo dvogodišnje studije. Nakon što je Šćekića zamijenio kadar Pokreta Evropa sad dr Vojislav Šimun, Đekić je prije godinu razriješen, ali se saga o njegovom radu na čelu hercegnovske zdravstvene institucije nastavila. Dan nakon imenovanja na novu funkciju

u Vladi, grupa zaposlenih njegovog nekadašnjeg kolektiva iz bokeljskog grada obratila se javnosti iznoseći brojne optužbe. Kako su naveli, od decembra 2022. do februara 2024. godine bio je prepoznat po „progonu (po njemu) nepodobnih zaposlenih, pronevjerama, mobingu, nepotizmu i partijskom zapošljavanju“. - Sve navedeno potvrđeno je i pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg No-

vom od 3. jula 2024. godine kojom je Đekić osuđen na uslovnu kaznu zatvora od tri mjeseca ukoliko ponovi krivično djelo u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude, zbog povrede prava na podnošenje pravnog sredstva. Želimo da vjerujemo da Vladi Crne Gore nijesu date na uvid navedene činjenice, te da je iz tog razloga i sama dovedena u situaciju da donese odluku suprotnu pozitivnim

I Dom zdravlja Herceg Novi tuži Đekića?

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, i Dom zdravlja Herceg Novi podnio je krivičnu prijavu protiv novoimenovanog Vladinog funkcionera.

U tužbi se, navodno, precizira da je Đekić tu zdravstvenu ustanovu tokom 2023. godine oštetio za 200.000 eura zbog nezakonitog raspolaganja finansijskim sredstvima i zaključivanja velikog broja ugovora, te potrošio više od 120.000 eura suprotno finansijskom planu. Od tog iznosa, čak 87.000 eura odnosi se na zapošljavanje preko agencije za ustupanje radnika, dok je sebi za dopunski rad, navodno, isplatio 4.750 eura. U pomenutim krivičnim prijavama se ističe i kako

zakonskim propisima, imenujući Đekića na ovu poziciju – precizirali su radnici DZ Herceg Novi. Oni očekuju da će stručne službe „provjeriti navedeno, postupiti u skladu sa zakonom, te izaći u javnost sa stavom da li Đekić zadovoljava uslove za zasnivanje radnog odnosa“. Za to se pozivaju upravo na aktuelni Zakon o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njegov član 34 u ko-

je raspisivao oglase i zasnivao radne odnose suprotno uslovima iz Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, a da je čak pokušao sam sebi da obezbijedi mjesto sekretara DZ na koje bi došao nakon isteka direktorskog mandata.

I drugog čelnog čovjeka vezano za sektor šumarstva pratile su kontroverze. Naime, Miloš Rajković, kome drugi šestomjesečni v. d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ističe 11. aprila, a kako tvrde izvori Pobjede, nije se mnogo konsultovao ni s Vladom, ni sa pravnom službom kada je u proteklih deset mjeseci donosio najznačajnije odluke vezane za dodjelu koncesija za šume

jem se precizira da „u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje... nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu“. Prema istom članu, neophodno je dokumentom potkrijepiti ovakvu podobnost, a ovakvo uvjerenje pribavlja se po službenoj dužnosti.

Za sve što navode pozivaju se na javno dostupnu presudu Osnovnog suda u Herceg Novom broj K84/23 od 3. jula 2024. godine, koja je postala pravosnažna nakon potvrde Višeg suda u Podgorici. Zaposleni iz hercegnovskog DZ takođe potcrtavaju kako

je i dalje u toku više sudskih postupaka koji se odnose na rješenja o prestanku radnog odnosa, mobing, naknadu štete, pokrenuti još za vrijeme mandata Đekića. Zbog toga smatraju više nego spornim napredovanje nekadašnjeg komunalnog policajca koji je, prema vlastitoj izjavi, obrazovanje sticao i u segmentu diplomatije.

- Ja sam na magistarskim studijama bezbjednosti diplomatije, za sebe uvijek imam posla. Nijesam došao tek tako, iz šešira. Bio sam najbolji student na Policijskoj akademiji – izjavio je Đekić za Novski portal nakon prošlogodišnje smjene.

Prema informacijama Pobjede, prijedlog za postavljenje Đekića dao je Joković na nagovor Rajkovića, koji je vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

datu aktuelne 44. vlade

Aleksa Đekić

Miloš Rajković

Aleksandar Dragićević

grešku, pod lupom više ugovora za koncesije

da se povuče, „vedrio i oblačio“

I drugog čelnog čovjeka vezano za sektor šumarstva pratile su kontroverze. Naime, Miloš Rajković, kome drugi šestomjesečni v. d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ističe 11. aprila, a kako tvrde izvori Pobjede, nije se mnogo konsultovao ni s Vladom, ni sa pravnom službom kada je u proteklih deset mjeseci donosio najznačajnije odluke vezane za dodjelu koncesija za šume. Prema informacijama do kojih je Pobjeda došla, u tužilaštvima je trenutno više prijava protiv Rajkovića zbog navodnih zloupotreba službenog položaja i to, kako se tvrdi, ,,nezakonitom prodajom državne imovine u 2023, kao i produžavanjem koncesionih ugovora iz 2022. godine bez saglasnosti Vlade, Ministarstva finansija i Ministarstva za državnu imovinu, nanijevši time državi višemilionsku štetu“. Takođe, podnesena je i krivična prijava zbog, kako se tvrdi, ,,nezakonite raspodjele tehničkog drveta stanovništvu u ruralnim područ-

Dragićević:

„Odlična nam je kadrovska politika“

O slučaju Alekse Đekića javno je govorio i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.

- Ne znam sjećate li se kad su u Herceg Novom prije dvije godine postavili komunalnog policajca na čelo Doma zdravlja, a smijenili doktora koji ga je vodio? Valja se podsjetiti, jer je Vlada donijela rješenje o određivanju te osobe - Alekse Đekića - za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Opet sa nula iskustva u sektoru – naveo je Dragićević. Ujedno je podsjetio na presudu koja je u decembru postala pravosnažna, a na osnovu koje je v. d. generalnog direktora osuđen uslovno na tri mjeseca zatvora

- Odlična nam je kadrovska politika... Ko nam je radio ovo? Kako uopšte mogu u Vladu osobe sa pravosnažnom presudom za krivično djelo – upitao je građanski aktivista.

jima, preciznije – glasačima SNP-a, te nezakonitog zapošljavanja pred izbore, bez dobijene saglasnosti od nadležnog Ministarstva finansija“. Ne manje važno je i to da je svojim odlukama, kako tvrde izvori Pobjede, produžio nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i u 2025. godini, iako novi Zakon o šumama, koji je izglasan prošlog avgusta, a stupio je na snagu 1. januara, to eksplicitno zabranjuje. Prema tvrdnjama izvora Pobjede, Rajković je samo u drugoj polovini prošle godine ,,sklopio na desetine ugovora kojim institucija na čijem je čelu dozvoljava dodatne mje-

Iz Delegacije EU poručuju da je na političkim akterima postizanje dogovora o rješenju aktuelne krize u zemlji

Unija spremna da olakša proces traženja mišljenja od

Venecijanske komisije

Lider SD-a Damir Šehović smatra da je opozicija, time što je postavila jasne zahtjeve koji Crnu Goru vode naprijed u skladu sa evropskim vrijednostima i ustavnim poretkom, svoj dio posla obavila i da je sada na predstavnicima vlasti da dokažu da EU integracije nijesu samo parola za političku propagandu, već stvarna obaveza prema građanima

Prema informacijama do kojih je Pobjeda došla, u tužilaštvima je trenutno više prijava protiv Rajkovića zbog navodnih zloupotreba službenog položaja i to, kako se tvrdi, ,,nezakonitom prodajom državne imovine 2023, kao i produžavanjem koncesionih ugovora iz 2022. godine bez saglasnosti Vlade, Ministarstva nansija i Ministarstva za državnu imovinu, nanijevši time državi višemilionsku štetu“

sece koncesione eksploatacije drvne građe“. Riječ je o tenderima raspisanim početkom avgusta prošle godine, koji su izazvali brojna negodovanja i proteste malih drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore. Na osnovu njih, rok za završetak svih radova je 15. avgust ove godine, dok je 25. septembar rok do kada drvne sortimente treba predati Upravi za gazdovanje šumama i lovištima.

- Rok završetka radova može se produžiti u slučaju opravdanih razloga, na zahtjev izvođača, uz obavezu izvođača da produži rok važenja bankarske garancije - navodi se u potpisanim ugovorima o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju u 2024. godini.

To koncesionarima otvara nove mogućnosti da svoj posao mogu produžavati i preko navedenih rokova, koji su već –sami po sebi – sporni.

Uz to, sredinom prošle godine Rajković je potpisao i mnoge anekse jednogodišnjih ugovora, zaključenih još 2022. godine. U njima se prvobitni rok iz pomenute godine produžava čak do kraja 2024, ali iznos koji koncesionar treba da plati za cijeli period ostaje isti. Tek ostaje da se vidi da li će Rajkoviću biti produžen mandat.

U slučaju da prvo Đekić, a zatim i Rajković ostanu na pozicijama koje su im date, biće to jasan signal da dio vlasti do daljnjeg ne odustaje od „šema“ za sticanje bogatstva sebi ili svojim poslovno-partijskim partnerima.

N.ZEČEVIĆ – K.JERKOV

PODGORICA – Na političkim akterima u Crnoj Gori je da postignu dogovor o upućivanju zahtjeva za mišljenje Venecijanske komisije i obavežu se da ga poštuju, a Evropska unija je spremna da taj proces olakša.

To je Pobjedi saopšteno iz Delegacije EU u Podgorici, a povodom sastanka koji je u ponedjeljak, uz posredovanje ambasadora EU Johana Satlera, održan između predstavnika Vlade i parlamentarne opozicije. Iz Delegacije, u odgovoru dostavljenom Pobjedi, navode kako političke aktere ohrabruju da u Skupštini zajednički podrže ključne evropske reforme, a kako bi Crna Gora nastavila da realizuje zacrtani cilj da do kraja iduće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU. Razgovor koji su, povodom aktuelne političke i institucionalne krize u zemlji izazvane odlukom Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, vodili premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade za evropske i vanjske poslove Filip Ivanović i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sa liderima Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata Danijelom Živkovićem i Damirom Šehovićem završen je bez konkretnog dogovora, ali uz saglasnost da se pregovori nastave. Na sastanku je predloženo da se, povodom odluke o penzionisanju sutkinje Đuranović, zatraži mišljenje Venecijanske komisije, a da se predstavnici opozicije već početkom idućeg mjeseca vrate u skupštinske klupe i time prekinu blokadu rada parlamenta. Opozicija je, sa druge strane, na sastanku insistirala na potpisivanju sporazuma kojim bi se predstavnici vlasti obavezali da, bez postizanja konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, poput izmjena Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu. Taj sporazum bi, kako je juče pojasnio lider SD-a Damir Šehović, podrazumijevao obavezu obraćanja Venecijanskoj komisiji radi dobijanja stručnog mišljenja o tome da li je u proceduri konstatovanja prestanka sudijske funkcije sut-

kinji Ustavnog suda prekršen član 154 Ustava Crne Gore, ali i obavezu postupanja u skladu sa dobijenim mišljenjem. - Sporazum bi uključivao postizanje saglasnosti o stavljanju moratorijuma na sva pitanja koja dijele crnogorsku javnost, poput izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja i Zakona o crnogorskom državljanstvu. Otvaranje tih tema u ovom političkom trenutku značilo bi trajno udaljavanje Crne Gore od evropske agende, ali i nove političke tenzije sa nesagledivim posljedicama, što je, stiče se utisak, nemalom dijelu parlamentarne većine cilj. Naravno, opozicija bi se, u slučaju prihvatanja ovih principa, obavezala na povratak u parlament, čime bi se Skupština vratila redovnom radu - pojasnio je Šehović u saopštenju.

On dodaje da je opozicija takvim pristupom „u potpunosti otvorila karte i vlast izvela na čistinu“.

- Sada više nema prostora za izgovore, taktička odgađanja i politička kalkulisanja. Ostaje samo jedno ključno pitanje: da li je vlast zaista spremna da evropski put Crne Gore postavi iznad interesa poznatog centra moći iz nama susjedne države, ili će se, pod teretom koalicionih ucjena, povući pred ključnim evropskim izazovima - saopštio je Šehović.

On smatra i da će odnos premijera Spajića prema tim zahtjevima, na kojima je „do juče i sam makar verbalno insistirao“, pokazati njegovu ličnu političku posvećenost evrop-

skom putu, ali i pravo lice aktuelne vlasti kada je riječ o evropskim integracijama. Šehović u tom kontekstu napominje da se evropski put ne gradi deklarativno, već odgovornošću i konkretnim djelovanjem.

- Svako političko izmotavanje, poput tvrdnji da bi obraćanje Venecijanskoj komisiji „ugrozilo dignitet domaćeg pravnog sistema“ što je već jasno pobijeno od strane potpredsjednika Savjeta za demokratske izbore Venecijanske komisije profesora Srđe Darmanovića, nije ništa drugo do pokušaj zataškavanja političke slabosti. Takav stav bi značio da premijer nema ili političku hrabrost ili stvarnu moć da se suprotstavi sopstvenim koalicionim partnerima, koji evropsku budućnost Crne Gore vide tek kao mehanizam za mazanje očiju međunarodnoj javnosti, dok suštinski razaraju građansko biće Crne Goreistakao je Šehović. Poručio je i da je opozicija svoj dio posla obavila, time što je postavila jasne zahtjeve koji Crnu Goru vode naprijed u skladu sa evropskim vrijednostima i ustavnim poretkom. Sada je, kako dodaje, na vlasti da dokaže da evropske integracije nijesu samo parola za političku propagandu, već stvarna obaveza prema građanima.

- Odbijanjem ovakvog konstruktivnog prijedloga vlast bi preuzela punu odgovornost za drugačiju političku dinamiku koja bi nakon toga po prirodi stvari uslijedila - zaključio je Šehović. Đ. Ć.

Evropska komisija

Šef države, inicijativom koju je uputio Skupštini, zahtijeva donošenje novog zakona

Milatović predlaže da se rehabilituju i obeštete logoraši iz vremena SFRJ

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović podnio je juče Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih logora.

Time bi, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, počeo važan proces suočavanja sa prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi. Milatović smatra da Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji i fizičkom i psihičkom nasilju, a bez pravičnog suđenja i mogućnosti da dokažu svoju nevinost.

- Donošenjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje - smatra Milatović.

Predsjednik države pojašnjava i da njegova inicijativa nije usmjerena ni protiv koga veće je, kako je naveo, za sve nas. - Za žrtve koje nijesu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije – saopštio je Milatović.

Sve poslanike u parlamentu, bez obzira na njihove političke razlike, pozvao je da podrže njegovu inicijativu i izglasaju zakon o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika. - Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora

biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina - poručio je šef države. U inicijativi koju je Milatović dostavio Skupštini navodi se da, uvažavajući potrebu za suočavanjem sa prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi, treba donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine. Inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, a na osnovu administrativnih odluka ili bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Naglašava se i da zakon o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika ne predstavlja samo pravni akt već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja.

- Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake u cilju suočavanja sa prošlošću i zaštite ljudskih prava – navedeno je u tekstu inicijative.

U inicijativi se pojašnjava i da je, prema dostupnim informacijama, na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, od 1948. do 956. godine, bila zatočena najmanje 16.101 osoba, od kojih je čak 3.390, odnosno 21,5 odsto, bilo iz Crne Gore.

- To je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika tadašnjih jugoslovenskih republika – navedeno je u inicijativi.

Dodaje se i da je, uprkos tome, Crna Gora ostala jedina država

Milatovićeva inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, a na osnovu administrativnih odluka ili bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa

u regionu koja još nije donijela bilo kakav pravno obavezujući akt kojim bi se omogućila rehabilitacija i obeštećenje onih koji su nepravedno stradali. U inicijativi se ističe i kako odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava predstavlja pravni i moralni propust države, ali i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde. - Priznavanje patnje kroz koju su prošli zatvorenici Golog otoka i donošenje odgovarajućih mjera bilo bi ispravljanje istorijskih nepravdi i ko-

rak ka društvenom pomirenju. S obzirom na to da su mnoge žrtve u međuvremenu preminule, nužno je obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su godinama trpjeli posljedice društvene diskriminacije i ekonomske nesigurnosti. Hitno donošenje ovog zakona omogućilo bi da se, makar sa velikim zakašnjenjem, ispoštuju osnovni principi pravde i ljudskosti - piše u inicijativi. Navodi se i da je jedini zvanični akt koji je do sada doni-

jet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je Skupština Republike Crne Gore usvojila 16. januara 1992. godine. Šef države se u inicijativi koju je proslijedio Skupštini poziva na primjere Srbije, Hrvatske i Slovenije koje su, kroz zakonodavni okvir, regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji. Smatra da je krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pi-

HRA pozvala Vladu da formira radnu grupu za izradu zakona

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je inicijativu šefa države i pozvala Vladu da odmah formira radnu grupu za izradu zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka,

Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata. Iz te organizacije podsjećaju da ni bivša ni aktuelna vlast do danas nijesu prihvatile inicijativu Udruženja Golootočana i HRA da se takav zakon donese, te da je propuštena prilika

da se to pitanje riješi 2015. godine prilikom donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja.

- Apelujemo na vladu Milojka Spajića da odmah formira radnu grupu za izradu zakona, da bi još svega

nekoliko živih zatvorenika sa Golog otoka dočekalo satisfakciju koju zaslužuju, kao i potomci preminulihnaveli su iz HRA. Ističu da Crna Gora mora uložiti ključni napor da sve žrtve teških kršenja ljudskih prava iz prošlosti dobi-

ju satisfakciju i ne budu zaboravljene.

- Takav konkretan raskid sa ratnom prošlošću, utemeljen u moralnim i pravnim načelima, bio bi važan zalog za stabilnu demokratsku budućnost –smatraju u HRA.

tanje kroz donošenje posebnog zakona kojem će, kako je navedeno, prethoditi široka i inkluzivna javna rasprava uz učešće stručne javnosti, predstavnika akademske zajednice, organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i predstavnika porodica žrtava Golog otoka. Na taj način bi se, kako je navedeno u inicijativi, osigurao transparentan proces, kojim bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, kao i ispunjenje obećanja datog još 1992. godine. - Dodatno, predlažem da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme model zakona i to Nacrt zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih osobama osumnjičenim za podršku Rezolucije Informbiroa iz 1948. godine koji dostavljam uz inicijativu, a koji je još 2006. godine pripremilo Udruženje građana Goli otok, uz dodatno razmatranje svih aspekata koji treba da budu obuhvaćeni budućim zakonom poput definicije korisnika zakona, opsega prava koja im pripadaju, procedure za rehabilitaciju žrtava i utvrđivanja njihovog statusa i visine njihovog obeštećenja – zaključuje se u inicijativi predsjednika. Đ. ĆORIĆ

Denis Lešić / Matica

Hrvatska

Jedna od zatvorskih ćelija na Golom otoku

PODGORICA - Crnogorski privrednici zahtijevaju hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem, kako bi se što prije dogovorile i preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Privredne komore (PKCG).

Na sjednici je ocijenjeno da bojkot trgovinskih lanaca ne donosi korist potrošačima, koji s pravom traže bolji životni standard, a paralelno nanosi štetu cjelokupnoj crnogorskoj privredi koja ja pokretač društvenog razvoja i čija snaga znači veći budžet za zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i unapređenje kvaliteta života građana. - Zato je neophodan hitan sastanak s predsjednikom Vlade, kako bi se što prije dogovorile i preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede - poručeno je sa sjednice.

Na sjednici Upravnog odbora u proširenom sastavu, konstatovano je i da se crnogorska privreda ne smije stigmatizovati, niti diskriminisati.

27. februar 2025.

Poruka sa sjednice Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore

Privrednici traže hitan sastanak sa Spajićem

Na sjednici Upravnog odbora, u proširenom sastavu, konstatovano je i da se crnogorska privreda ne smije stigmatizovati niti diskriminisati. Saopšteno je da je relevantna analiza koju je radio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da trgovina nije generator inflacije, već da je potrebna dodatna analiza uzroka

- Relevantna analiza koju je radio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala je da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Nezasluženim bojkotom i targetiranjem pojedinih trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu - proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznici-

ma, zaposlenima, a u krajnjem i državi - upozorili su iz PKCG. Na sjednici Upravnog odbora je saopšteno da je bojkot nerazuman i da direktno pogađa privredu koja, kako tvrde, nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti. - Zbog toga je neophodno da se u najkraćem mogućem roku za zajedničkim stolom nađu predsjednik Vlade sa ministri-

Predložene izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru u cilju borbe protiv sive ekonomije

ma i predstavnici crnogorske privrede, kako bi se definisali relevantni modeli i mehaniz-

mi prevazilaženja situacije koja negativno utiče na poslovni ambijent i može dalje uticati na

našu privredu i usporiti njen rast - zaključuje se u saopštenju. S.P.

Inspektori će uz dozvolu suda ulaziti u stanove

Zbog ustavnog načela nepovredivosti stana, inspektori trenutno ne mogu ulaziti u stanove, što utvrđivanje nelegalnog rada čini manje efikasnim

PODGORICA – Ministarstvo javne uprave (MJU) stavilo je na javnu raspravu prijedlog izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru na osnovu kojih bi inspek-

torima trebalo da bude omogućeno da ulaze u stanove ukoliko postoji sumnja da se u njima sprovodi neregistrovana privredna djelatnost.

U izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa se navodi da je riječ o usklađivanju ovog sa izmjenama Zakona o prekršajima. - Prijedlogom zakona se propisuje mogućnost organima inspekcijskog nadzora da u vršenju svojih ovlašćenja i u cilju nesmetanog vršenja inspekcijskog nadzora, mogu od suda zahtijevati izdavanje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije – navodi se u izvještaju MJU. Time se, kako se navodi, inspektorima već postojeća ovlašćenja daju i prilikom ulaska u stanove zbog nadzora u skladu sa Zakonom o prekršajima. - Ustavom Crne Gore propisano je da je stan nepovrediv, te da niko ne može bez odluk e suda ući u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres. Ovaj ustavni postulat umnogome umanjuje efikasnost utvrđivanja pojave nelegalnog rada, imajući u vidu da inspektori nijesu u mogućnosti da izvrše inspekcijski nadzor u stanovima i drugim prostorijama, jer držaoci stanova neće da im otvore vrata pokrivajući se ovim ustavnim načelom – stoji u izvještaju.

Ukazuju da je ovo način da legalne privredne subjekte zaš-

tite od nelojalne konkurencije i spriječe nanošenje štete državnom i lokalnom budžetu. Na ovaj način će istovremeno, kako navode, zaštititi zdravlje ljudi, životnu sredinu, prava potrošača i druge vrijednosti od javnog interesa. - Stoga je u odnosu na ulogu inspekcije u suzbijanju sive ekonomije na tržištu, neophodno obezbijediti uslove za nesmetani nadzor i u stanovima i prostorijama u kojima se određene djelatnosti obavljaju potpuno nelegalno, a to su stanovi, kuće, garaže, pomoćni i drugi privatni objekti, koji su zaštićeni ovim ustavnim načelom, a kada su u pitanju radnje koje imaju obilježja prekršaja – ukazuju iz MJU dodajući da je ovaj problem moguće riješiti samo ovakvim zakonskim izmjenama.

Ocjenjuju da ovakav propis neće imati negativnih uticaja, te da će se njime podržati stvaranje novih privrednih subjekata i omogućiti tržišna konkurencija. Osim toga će, kako navode iz MJU, omogućiti i prihod za državni budžet kroz izricanje većih novčanih kazni. Javna rasprava biće otvorena do 25. marta, a planirana je i organizacija okruglog stola o kojem će MJU naknadno obavijestiti javnost. M.Lk.

Iz kabineta predsjednika Vlade najavljuju optimizaciju i racionalizaciju javne uprave Za ugovore o djelu biće potrebna i saglasnost Ministarstva finansija

PODGORICA - Vladina komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države održala je konstitutivnu sjednicu, sa koje je poručeno da će do kraja 2025. godine ovakvi ugovori biti smanjeni za najmanje 20 odsto, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.

- Komisija je utvrdila standardizovanu formu za dostavljanje zahtjeva za angažovanje po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojih će isti biti razmatrani. Sve potrošačke jedinice obavezane su da, uz zahtjev, Komisiji dostave i saglasnost Ministarstva finansija o obezbijeđe-

nim finansijskim sredstvima – kaže se u saopštenju. Zaključak Komisije je da nijedna potrošačka jedinica neće dobiti sredstva iz budžeta, ako ne ispoštuje propisanu proceduru, a saglasnost i odobrenje Komisije odnosiće se na period od tri mjeseca. - Na taj način obezbijedićemo kontinuirano praćanje angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Ovo je prvi korak ka sveobuhvatnoj optimizaciji i racionalizaciji javne uprave - saopštio je predsjednik Komisije Branko Krvavac Komisija je, kako se navodi, konstatovala da budžetski korisnici nijesu dostavili potpune podatke o postojećem broju ugovora o djelu i ugovora o povremenim i privremenim poslovima, pa im je ostavljen rok do 7. marta ove godine da to učine.

- Slijedi analiza svih postojećih ugovora i zahtjeva za novim, a ono što je već sada jasno je da u javnoj upravi ubuduće neće biti zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija o odobrenim budžetskim sredstvima, kao i bez odobrenja Komisije - rekao je Krvavac. S.P.

Sa jedne od ranijih sjednica Upravnog odbora PKCG

Vlada Crne Gore

Branko Krvavac

Kompanija MTEL lansirala revolucionarnu ponudu

Sve usluge korisnicima uz

MOVE FAMILY

Ukoliko se odluče za ovu uslugu, korisnici dobijaju dva mobilna telefona na poklon po izboru (Xiaomi Redmi, Vivo i Realme modeli), u zavisnosti od raspoloživih zaliha, saopšteno je iz kompanije MTEL

PODGORICA - Uz kompaniju MTEL možete imati sve na jednom mjestu, pa zato predstavljamo revolucionaran paket, najsveobuhvatniji na tržištu, kreiran po mjeri porodice, MOVE FAMILY paket, saopšteno je iz ove telekomunikacione kompanije.

- Korisnici, uz ovaj paket, u okviru jedne mjesečne pretplate dobijaju MOVE TV dostupan na čak sedam ekrana i optički internet po nevjerovatnoj brzini od 1G/100 Mbps. Sastavni dio paketa je i pet postpejd brojeva, sa sjajnim resursima i 1TB šerovanog interneta. Omogućili smo vam još jedan revolucionaran servis „SiguranNET“ koji vas štiti od svih potencijalnih prijetnji na internetu bilo da koristite mobilni ili optički internet –kaže se u saopštenju. Dodaje se da uz MOVE FAMILY paket imate neograničene

pozive ka svim fiksnim mrežama u Crnoj Gori i MTEL mobilnoj mreži kao i neograničene pozive u MTEL zoni. - Resursi unutar MTEL zone se odnose i na fiksnu i na mobilnu telefoniju. Ukoliko se odluče za ovu uslugu, korisnici dobijaju dva mobilna telefona na poklon po izboru (Xiaomi Redmi, Vivo i Realme modeli), u zavisnosti od raspoloživih zaliha kao i m:BOX prepaid paket sa dva eura mjesečnog kredita za pozive, SMS i internet – precizira se u saopštenju. Benefiti koje korisnici dobijaju prilikom aktivacije novih MOVE BOX paketa su brojni: Move TV - najmodernija OTT platforma u rangu sa vodećim svjetskim striming platformama, sa preko 250 kanala, premotavanjem do sedam dana unazad, vrhunskim kvalitetom slike, personalizovanim sadržajem. Po prvi put u ponudi je profil za djecu, koji omogućava isključivo pristup sa-

paket

držajima i live programima prilagođenim dječjem uzrastu i primjeren najmlađima. Korisnici dobijaju i giga brzi internet, do 1 Gbps, superioran WiFi 6 generacije, za još sigurniju i bržu konekciju, siguran net na svakom mjestui fiksni i mobilni.

- Ovaj MTEL servis štiti korisnike od svih vrsta onlajn prijetnji, bilo da su u pitanju hakerski napadi, virusi ili phishing pokušaji. Osim svoje kućne WiFi i mobilne mreže, korisnici mogu zaštititi i brojeve svoje djece, kao i kontrolisati onlajn sadržaj kojem imaju pristup – ističu iz MTEL kompanije. - Benefiti su i besplatni razgovori unutar m:tel zone, koji podrazumijevaju međunarodni saobraćaj (pozivi i poruke iz Crne Gore) ka m:tel mrežama Austrije (mobilna), Bosne i Hercegovine (mobilna i fiksna), Srbije (mobilna i fiksna), Sjeverne Makedonije (mobilna), Njemačke (mobilna) i Švajcarske (mobilna) – navodi se u saopštenju i dodaje da je tu i šerovani internet, do 1 TB, kao i 5G i VoLTE, koji je tu za sve situacije kada je korisnicima MTEL-a potrebno da istovremeno koriste internet i klasične pozive. R.E.

Iz CUP-a upozorili na posljedice ukidanja stimulansa investitorima u luksuzne hotele

Spriječiti

da se nanese trajna šteta turizmu i razvoju naše ekonomije

PODGORICA - Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP) poziva poslanike u Skupštini da dobro razmisle prije nego izglasaju Prijedlog zakona o izgradnji objekata o uređenju prostora u formi na koju je saglasnost dao nadležni skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu i prostorno planiranje.

- Izglasavanjem ovog prijedloga zakona svaki poslanik ponaosob bi preuzeo na sebe ozbiljno breme odgovornosti za nenadoknadivu štetu koja bi crnogorskom turizmu, a time i crnogorskoj ekonomiji bila nanijeta, naročito imaju-

ći u vidu da je razvoj turizma od strateškog značaja za Crnu Goru – kazali su iz CUP-a. Iz CUP-a podsjećaju da je taj odbor, pored predloženog ukidanja dosadašnjeg stimulansa investitorima u luksuzne hotele (četiri i pet zvjezdica) u vidu oslobađanja plaćanja naknade za komunalno opremanje, predložio dodatno restriktivan amandman, kojim se ukida i mogućnost davanja popusta do 100 odsto na tu naknadu opštinama. Iz CUP-a podsjećaju da je prije uvođenja stimulativne mjere u vidu oslobađanja od komunalne naknade za opremanje zemljišta investitora u

luksuzne hotele Crna Gora 2013. godine imala šest hotela sa pet zvjezdica, ,,a danas kao posljedica, dobrim dijelom, njenog uvođenja ima 240 hotela visoke kategorije (četiri i pet zvjezdica). Ističu da hoteli sa pet zvjezdica drastično utiču na produženje sezone. - Poštovana gospodo poslanici, razloge protiv možemo ređati u nedogled, ali za tim nema potrebe. Vjerujemo, ipak, i nadamo se da ćete svojim izborom spriječiti da se nanese trajna šteta našem turizmu i razvoju naše ekonomije jer ne treba imati dilemu: o tome je ovdje riječ – poručeno je iz CUP-a. R.E.

Poslovanje Crnogorskog Telekoma u prošloj godini

Prihodi

PODGORICA - Crnogorski Telekom nastavio je četvorogodišnji trend rasta prihoda i operativne dobiti i u 2024. godini, ostvarujući kontinuitet uvećanja prihoda i EBITDA-e tokom 15 uzastopnih kvartala, saopšteno je iz te kompanije.

- Finansijski rezultati kompanije u prethodnoj godini odražavaju stabilne poslovne trendove, uz pozitivne pomake u maloprodajnom i veleprodajnom segmentu. Prihodi su porasli za 7,5 odsto u odnosu na 2023. godinu, dostigavši 90,4 miliona eura, dok operativna

dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), nakon najma i bez posebnih uticaja, iznosi 32,1 milion eura, što predstavlja rast od 6,5 odsto u odnosu na 2023. godinu – kazali su iz Telekoma.

Ističu da je prošla godina bila za Telekom i godina rekordnih investicija, sa uloženih 20 miliona eura u unapređenje mreže, tehnoloških platformi i korisničkog iskustva. R.E.

Nastavljen postupak po tužbi Normal company protiv mHE Meteh, svjedočila bivša ministarka ekonomije

Sekulić: Vlada bila da se raskidima ugovora koncesionarima

PODGORICA – Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić u vladi Duška Markovića je kazala da je tadašnja vlada bila svjesna da se odlukom o pokretanju sporazumnih raskida ugovora za izgradnju malih hidroelektrana (mHE), na neki način, koncesionarima nanosi šteta te da su smatrali da bi bilo mnogo povoljnije po državu ukoliko bi se našlo zajedničko rješenje umjesto jednostranog raskida i tužbi koncesionara.

Sekulić je to izjavila svjedočeći pred sudijom Privrednog suda Vladimirom Bulatovićem u sporu po tužbi Normal kompani u vlasništvu Žarka Burića zbog neizgrađene mHE Meteh na rijeci Komarača. Prema nalazu vještaka, Normal je u ovaj projekat uložio 998.700 eura, dok izgubljena dobit za tridesetogodišnji period eksploatacije iznosi 9,7 miliona eura.

- Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da angažuje finansijsku kuću Delloite da napravi analizu koja bi služila kao početna platforma za pregovore o sporazumnom raski-

du ugovora za izgradnju mHE sa koncesionarima, ali konačna verzija analize, za vrijeme mog mandata, nije dostavljena, imajući u vidu pandemiju, a onda i promjenu vlasti – kazala je Sekulić na jučerašnjem ročištu.

An A lizA

Ta analiza je, kako je objasnila, trebalo da pokaže koliko su koncesionari, sa kojima je trebalo da se pregovara o raskidu, do tada uložili u projekte, a na osnovu koje je Ministarstvo ekonomije trebalo da traži zeleno svjetlo vlade na platformu za pregovore. Sekulić je kazala da nije bila obaviještena da Normal kompani nije ispunio neku ugovornu obavezu, jer da jeste, morala bi reagovati i obavijestiti vladu o tome.

- Prilikom donošenja zaključka vlade da se pristupi sporazumnom raskidu ugovora nije postojala do kraja jasno definisana odluka na koji način bi se obeštetili koncesionari, ali je zasigurno postojala svijest o potrebi obeštećenja. Upravo zato je, između ostalog, i angažovan Delloite – kazala je Sekulić koja je na čelu Ministarstva ekonomije bila

Rokovi nijesu bili probijeni, jer da jesu, mi bismo reagovali. Taj projekat je imao problem zbog protesta mještana i građevinske dozvole. Koliko se sjećam, nakon što nas je investitor obavijestio da je dobio građevinsku dozvolu, iz Ministarstva finansija su nam kazali da su poništena rješenja o eksproprijaciji. Nakon toga je poništena i dozvola jer su pravosnažna rješenja o eksproprijaciji bila uslov za nju – kazala je Sekulić dodajući da je država bila dužna da sprovede postupak eksproprijacije, odnosno Uprava za nekretnine

od kraja 2016. do kraja 2020. godine. Ukazala je da je ovo jedan od ugovora koje je naslijedila, te da je tokom njenog mandata bio u prvoj fazi koja podrazumijeva pribavljanje dokumentacije i završava dobijanjem građevinske dozvole. - Rokovi nijesu bili probijeni, jer da jesu, mi bismo reagovali. Taj projekat je imao problem zbog protesta mještana i građevinske dozvole. Koliko se sjećam, nakon što nas je investitor obavijestio da je dobio građevinsku dozvolu, iz Ministarstva finansija su nam kazali da su poništena rješenja o eksproprijaciji. Nakon toga je poništena i dozvola jer su pravosnažna rješenja o eksproprijaciji bila uslov za nju –kazala je Sekulić dodajući da je država bila dužna da sprovede postupak eksproprijacije odnosno Uprava za nekretnine.

P Robl E mi sA E ks PRo PR ijAcijom Jedan od advokata Normala Stefan Žižić je ukazao da je načelnik Uprave za nekretnine u Plavu pravosnažno osuđen zbog nezakonitog vođenja postupka eksproprijacije, dodajući da se odgovornost države ogleda i u tome. Sekulić, kako je kazala, nije bila upoznata s tim niti da li je država nešto preduzela da ispuni uslove potrebne za ponovno dobijanje građevinske dozvole koji su se odnosili na eksproprijaciju. Sekulić je ukazala da je vlada smatrala da se ovaj projekat ne može realizovati ni zbog eksproprijacije ni zbog protesta mještana, dodajući da nije prisustvovala protestu koji su građani organizovali zbog iz-

Dragica Sekulić Žarko Burić

države zbog propalog projekta

bila svjesna ugovora nanosi šteta

Prilikom donošenja zaključka Vlade da se pristupi sporazumnom raskidu ugovora nije postojala do kraja jasno definisana odluka na koji način bi se obeštetili koncesionari, ali je zasigurno postojala svijest o potrebi obeštećenja. Upravo zato je, između ostalog, i angažovan Delloite – kazala je Sekulić, koja je na čelu Ministarstva ekonomije bila od kraja 2016. do kraja 2020. godine.

gradnje mHE Meteh, već njeni saradnici.

- To je bio period u kojem smo imali proteste na više lokacija, a građani su se generalno protivili izgradnji mHE. U najvećem broju slučajeva su branili radove – kazala je Sekulić. Naglasila je da dopisi koje su uputili koncesionarima nakon odluke vlade da se ovi projekti obustave nijesu bili jednostrana izjava raskida ugovora, već najava o pregovorima o sporazumnom raskidu. Na pitanje sudije Bulatovića zašto je to vlada uradila, Sekulić je kazala da su vidjeli da se projekat ne može realizovati, za šta koncesionar nije bio kriv, jer da jeste, mogli su aktivirati garanciju. Sekulić je kazala da je u tom dopisu precizno bilo naznačeno da ugovorna prava i obaveze nijesu suspendovane, te da su pregovori zvanično trebalo da počnu potpisivanjem aneksa. Ipak, to se tokom njenog mandata nije desilo, jer tekst među strankama nije usaglašen, a nije bilo ni analize Delloite-a. Navode zastupnice države Radomirke Raičević da se iz dopisa bivšeg ministarstva kapitalnih investicija, kojim je rukovodio Mladen Bojanić, zaključuje da je Normal u junu 2020. godine odbio potpisivanje aneksa, advokat Normala Filip J. Jovović je negirao navodeći da su državi dostavili kompletnu dokumentaciju o ulaganjima i izrazili interesovanje da se ovo pitanje riješi. Tvrdi da Normal nikada nije odbio da potpiše aneks već da je o njegovoj sadržini trebalo još da se pregovara. Kazao je da su u dva navrata tokom ljeta 2020. tražili povratne informacije u vezi sa informacijama o ulaganju koje su dostavili državi, ali da odgovor nijesu dobili.

- U cilju pripreme za spor tužilac je državi 5. novembra 2020.

Održana sjednica Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore

PODGORICA - Podatak da se prvi put od obnove nezavisnosti, izuzimajući godinu pandemije, prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu godinu, ukazuje da turizam kao strateška privredna grana u našoj državi trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude, nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja i njegove nepotpune implementacije, kako na državnom tako i lokalnom nivou.

Ovo je saopšteno na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, na kojoj je usvojen Izvještaj o radu za prethodnu godinu i razmotreni rezultati ostvareni tokom zimske sezone, kao i Informacija o planir anim aktivnostima na pripremi ljetnje. Prezentovan je Sajam sezonskog zapošljavanja „Summer job 2025“, kao i projekat Mistične priče Dunavske zelene rute.

Pogrešno kreiranje

turističke ponude smanjilo prihode

Prema podacima Centralne banke ukupni prihodi od turizma u 2024. godini iznose 1,461 milijardi eura i manji su za 3,6 odsto nego 2023. Ovi podaci opominju da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bismo imali nastavak opadajućeg trenda, saopštio je predsjednik Odbora Ranko Jovović, dodajući da će povećanje stope PDV na smještaj na 15 odsto znatno uticati na konkurentnost našeg turizma u narednom periodu

dostavio obavještenje o bitnim elementima spora na koje je u dopisu od 25. novembra 2020. odgovoreno da je Ministarstvo ekonomije angažovalo finansijskog savjetnika u cilju sagledavanja finansijskog uticaja raskida ugovora, da analiza još nije okončana, te da se još ne mogu izjasniti na zahtjev tužioca. Mislimo da ovo dovoljno govori o tome da li je tužilac bio spreman za pregovore ili ne – kazao je Jovović.

produženje roka

U vladinoj informaciji u vezi sa raskidom više ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja mHE, među kojima je i Meteh, navodi se da je inicijalno koncesionar bila kompanija Kroling, ali je to pravo 2016. godine prenijeto na Normal. Stoji da je građevinska dozvola izdata u februaru 2017, te da je rok za izgradnju bio osam mjeseci. Ukazuju da su iz Normala prije isteka tog roka obavijestili Ministarstvo ekonomije da ih je lokalno stanovništvo spriječilo da počnu sa radovima, zbog čega su tražili produženje roka. Kako su u međuvremenu poništene odluke o eksproprijaciji zemljišta na kojem je trebalo da se gradi mHE, a onda i građevinska dozvola, u informaciji se navodi da je vlada Duška Markovića u oktobru 2019. godine predložila da se započnu pregovori o sporazumnom raskidu ugovora. Na ponuđeni aneks kojim je trebalo da se definiše datum početka pregovora, kako stoji u informaciji vlade, Normal nije htio da pristane, pa je na taj način preuzeo rizik da se ugovor raskine. Država je aktivirala garanciju na 150.000 eura, a Normal je podnio tužbu tražeći naknadu štete. Iduće ročište zakazano je za 10. april kada bi trebalo da bude saslušan Žarko Burić. M.LekoVIĆ

pad pr I hoda Predsjednik Odbora Ranko Jovović je kazao da je protekla turistička sezona bila jedna od najizazovnijih do sada i po kvantitativnim pokazateljima na nivou 2023. godine, što ne može zadovoljiti turističke poslenike, pogotovo ako se uzme u obzir da je po najavama i očekivanjima trebalo da bude znatno bolja. On je naveo da je u kolektivnom smještaju ostvareno jedan odsto više dolazaka i dva odsto više noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, ako se posmatra ukupan smještaj (kolektivni i individualni) broj dolazaka je na nivou prethodne godine, a noćenja je bilo za pet odsto manje.

- Prema posljednjim dostupnim podacima Centralne banke, ukupni prihodi od turizma u 2024. godini iznose 1,461 milijardi eura i manji su za 3,6 odsto nego 2023. godine. Ovi podaci opominju da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bismo imali nastavak opadajućeg trenda - rekao je Jovović, dodajući da će povećanje stope PDV na smještaj na 15 odsto,

znatno uticati na konkurentnost našeg turizma u narednom periodu.

Smatra da je od velikog značaja pažljivo sagledati uticaje koje poslovni ambijent može imati na poslovanje turističkih privrednih subjekta, a posebno na postavljeni strateški cilj privlačenja investitora.

- Prioritet Vlade treba da bude uspostavljanje partnerskog odnosa sa privredom, kao i stimulativnog ambijenta za nove investicije u turizmu kao strateškoj razvojnoj grani privrede, jer investitori očekuju pravnu sigurnost i predvidljiv poslovni ambijent - kazao je Jovović.

Z IM ska se Z ona Predstavnica Ministarstva turizma Olivera Blagojević iznijela je nezvanične

rezultate iz Ski-centra „Kolašin 1600“ gdje je zabilježeno 26 skijaških dana od početka sezone i ostvareni su prihodi od oko 700.000 eura.

- Ipak, ovo još jednom pokazuje da je potrebno razmišljati o diverzifikaciji turističkog proizvoda Crne Gore što je i dio Strategije razvoja ove privredne grane - kazala je Blagojević. Direktor skijališta Savin kuk Marinko Purić smatra da će sezona potrajati još mjesec ako to vrijeme dozvoli, te da bilježe dobru turističku posjetu. Od kraja decembra prodato je oko 10.000 ski-pasova, a bilježi i se oko 250.000 eura prometa.

- Intenzivno ćemo krenuti u pripremu ljetnje sezone koja će, nadamo se, početi

od maja i trajati pet mjeseci - rekao je on. Duška Pavićević iz NTO, istakla je da kontinuirano realizuju aktivnosti na promociji Crne Gore, između ostalog i digitalne kampanje za tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske koja su vrlo značajna za ostvarenje cilja cjelogodišnje turističke destinacije. Goran Bencun iz Adriatic propertiesa, smatra da su potrebni hitni koraci jer se Crna Gora, navodi on, ne pominje više kao investiciona destinacija usljed gubitka komparativnih prednosti za investitore.

Nikola Kasalo iz kompanije Beppler & Jacobson, problematizovao je to što se za dosta kupališta u tenderu mora da obezbijediti saglasnost vlasnika parcele, dok je Andrija Pešić , Montenegro stars, istakao da interes države treba da bude kvalitet zakupa kupališta, a ne prihodovanje od povećanja cijena.

Ana Pajević-Tošić , iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, govorila je o projektu Mistične priče Dunavske zelene rute u okviru Interreg Europe.

Tokom sjednice posebno je ukazano na potrebu da se nekadašnjim zakupcima plaža na tenderu uvaže bodovi na osnovu referenci uključujući i period korone, kao i da se omogući lokalnim samoupravama da oslobode plaćanja komunalija investitore u hotele sa četiri i pet zvjezdica, kako bi se doprinijelo njihovom privlačenju i unapređenju konkurentnosti destinacije.

Predstavnik Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Nikola Ražnatović odgovorio je da su reference nadležnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, te da se njihov stav u vezi s tim očekuje narednih dana. Podsjetio je da je Ministarstvo predalo Vladi prijedlog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim

je definisano da se pruža mogućnost lokalnim samoupravama da oslobađaju investitore komunalija, ali je nadležni skupštinski odbor dao preporuku da se to rješenje briše. - Nadamo se da će ova odredba ostati, jer je turizam strateška grana i treba ulagati u hotele sa četiri i pet zvjezdica kako bismo privlačili renomirane investiture - smatra Ražnatović.

- Cilj projekta je afirmisanje manje poznatih, privlačnih destinacija kroz priče, legende i mitove iz ruralnih područja. Lokacija koju je Agencija nominovala je Bukumirsko jezero sa okolinom, dio Parka prirode „Komovi“, gdje je započeto mapiranje podataka o kulturnom nasljeđu, turističkom smještaju, planinarskim stazama i drugom na osnovu kojih će se kreirati strategija za valorizaciju područja - istakla je Pajević-Tošić. Tokom sjednice je prezentovan Sajam sezonskog zapošljavanja „Summer job 2025“, o čemu su govorili predsjednik Studentskog parlamenta Jakov Vukčević i njegov saradnik Vedran Vujisić. n. koVaČeVIĆ

Sa sjednice Odbora udruženja turizma

KOMENTAR: Zimski turizam na meti klimatskih promjena

Hoće li skijališta preživjeti globalno zagrijavanje

PODGORICA – Prije 32 godine Lovćenu je ukaljano ime, kada su iz istoimenog brzog voza sa oznakom 671 vojnici Višegradske brigade Milana Lukića izvukli 20 putnika i kasnije ih pobili samo zbog toga što su ih lične karte odale da nijesu Srbi.

Globalno zagrijavanje dovodi do povećanja prosječnih temperatura, što uzrokuje smanjenje količine i stabilnosti snijega, kraću zimsku sezonu i pomjeranje granice sniježnih padavina na više nadmorske visine. Kako su planinski sniježni pokrivači važni rezervoari vode koji snabdijevaju rijeke i podzemne vode tokom toplijih mjeseci, ovo ima ozbiljne posljedice i za vodne resurse. U mnogim regionima svijeta, uključujući Alpe, Skandinaviju, Balkansko poluostrvo i Sjevernu Ameriku, bilježe se trendovi smanjenja visine sniježnog pokrivača i ranijeg otapanja snijega. Prećutni prag od 55 do 60 cm sniježnog pokrivača je optimalna visina koja obezbjeđuje da skijaške staze rade u punom kapacitetu i da 95 odsto ski staza bude otvoreno. Istraživanje koje je urađeno u januaru 2024. godine u naučnom časopisu Nature Climate Change pokazalo je da će, ako prosječna globalna temperatura poraste za dva stepena Celzijusa, oko ½ evropskih skijališta, koja inače čine ½ svih svjetskih skijališta, biti izložena visokom riziku od nedostatka snijega, a u slučaju rasta za tri stepena Celzijusa čak njih 91 odsto. Primjera radi, Alpi se zagrijavaju duplo brže od globalnog prosjeka, pa su već dva stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskom periodu, a sa rastom prosječne globalne temperature od tri stepena Celzijusa biće u potpunosti izloženi riziku od nedostatka snijega. Kako bi se ublažili efekti klimatskih promjena i održala skijaška industrija, mnogi ski centri koriste sisteme vještačkog osnježavanja. Ova tehnologija može u određenoj mjeri da osigura stabilne uslove na stazama i smanji rizik od nepredvidivih vremenskih prilika. I skijanje u Crnoj Gori je već drugačije. U protekle tri decenije na teritoriji naše države došlo je do rasta prosječne temperature vazduha od 1,1 stepen Celzijusa, pri čemu se najviše zagrijao sjeverni region i to 1,4 stepena Celzijusa. Povećano zagrijavanje izazvao je i tzv. albedo efekat, tj. pojava kada se usljed topljenja snijega smanjuje količina sun-

Za dalji razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori nadležni organi treba da pripreme prostornu analizu meteoroloških podataka, čime će se dobiti sveobuhvatna klimatska slika prostora, gdje će se uzeti u obzir visina sniježnog pokrivača, podaci o prvom i posljednjem snijegu, padavinama, sadržaju vode u snijegu, otapanju, gustini, kao i meteorološkim parametrima kao što su vjetar, temperatura, osunčanost i slično. Na osnovu toga bi trebalo da se procijeni koliki je procenat vjerovatnoće da će u određenim zimskim mjesecima na određenoj nadmorskoj visini i planini biti snijega. Na bazi tako pripremljene stručne analize potrebno je uraditi analizu troškova i koristi koja će pokazati da li je Crnoj Gori i dalje isplativo i gdje da razvija zimski turizam, kao i to na kojim planinama treba da se okrene ka razvoju ljetnjeg turizma, imajući u vidu bene te koje i taj vid turizma u sjevernom regionu može da donese zbog prijatnih temperatura tokom ljetnjih mjeseci

čeve energije koja se reflektuje sa bijele površine u atmosferu. Tada se, umjesto snijega, stvara veći broj tamnih mjesta kao što su zelene i vodene površine, koje upijaju veću količinu toplote, usljed čega doprinose topljenju snijega i leda koji su ostali oko njih, što stvara još više tamnih mjesta, čime se proces ponavlja. Za dalji razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori nadležni organi treba da pripreme prostornu analizu meteoroloških podataka, čime će se dobiti sveobuhvatna klimatska slika prostora, gdje će se uzeti u obzir visina sniježnog pokrivača, podaci o prvom i posljednjem snijegu, padavinama, sadržaju vode u snijegu, otapanju, gustini, kao i meteorološkim parametrima kao što su vjetar, temperatura, osunčanost i slično. Na osnovu toga trebalo bi da se procjeni koliki je procenat vjerovatnoće da će u određenim zimskim mjesecima na određenoj nad-

morskoj visini i planini biti snijega. Na bazi tako pripremljene stručne analize potrebno je uraditi analizu troškova i koristi koja će pokazati da li je Crnoj Gori i dalje isplativo i gdje da razvija zimski turizam, kao i to na kojim planinama treba da se okrene ka razvoju ljetnjeg turizma, imajući u vidu benefite koje i taj vid turizma u sjevernom regionu može da donese zbog prijatnih temperatura tokom ljetnjih mjeseci.

Ministarstvo turizma je započelo aktivnosti na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja koje, iako ne može u cjelosti, može djelimično da nadoknadi manjak prirodnog snijega, što bi osiguralo pouzdanu zalihu snijega za dio godine u nekim područjima. Naime, da bi se efikasno zamrzle kapljice vode koje dolaze iz topa, makar minimalna dnevna temperatura treba da bude ispod 0 stepeni Celzijusa. Upravo broj mraznih dana, odnosno

dana kada je maksimalna dnevna temperatura ispod 0 stepeni Celzijusa, pokazuje značajan pad na crnogorskim planinama posljednjih godina, što pokazuje koliko su planine ranjive na klimatske promjene. Drugim riječima, i sistemi za vještačko osnježavanje su podložni vremenskim prilikama, pa se često dešava da topovi ne rade kada su najpotrebniji, a to su dani u kojima se bilježe pozitivne temperature vazduha. Kako je za korišćenje topova za vještački snijeg potrebna i niska relativna vlažnost vazduha, njihovo korišćenje biće limitirano i daljim rastom temperature i sa time povećanja vodene pare u atmosferi. Takođe, sistem vještačkog osnježavanja iziskuje veliku potrošnju energije, ali i vode, jer je za proizvodnju jednog kubnog metra vještačkog snijega potrebno između 200 i 500 litara vode. Tu su i dodatni potencijalni ekološki uticaji u vidu promjene lokalne hidrologije i povećanog pritiska na vodne resurse. S obzirom na globalno zagrijavanje, visoke zimske temperature vazduha mogu učiniti skijanje na određenim skijalištima nemogućim, čak i uz vještačko osnježavanje, čineći skijanje luksuzom. U narednih nekoliko decenija, jedna prosječna skijaška sezona mogla bi trajati od januara do marta, a ispod 1.500 m mogla bi biti sasvim ugrožena. Takvih godina već povremeno imamo i nazivamo ih ekstremima. U svjetlu neizbježnih posljedica globalnog zagrijavanja, dugoročno je neophodno raditi na održivim rješenjima i prilagođavanju zimskih destinacija novim klimatskim uslovima, što može osigurati da određeni vid zimskog turizma Crne Gore ostane živ i dostupan budućim generacijama, umjesto da postane samo blijeda sjenka prošlosti.

Lukić, koji je osuđen na doživotnu robiju u Hagu za ratne zločine u Višegradu, nikada nije odgovarao za to što su na stanici Štrpci, na pruzi Beograd-Bar, pod njegovom komandom ubijeni Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan muškarac, stranac, prema iskazima svjedoka, a koji nije nikada identifikovan.

Od svih njih se imenom razlikovao penzionisani oficir

JNA Tomo Buzov, koji je takođe ubijen, ne zbog imena već zbog toga što se suprotstavio ovom bezumnom činu Lukićeve jedinice „Osvetnici“. Pobijeni su građani Srbije i Crne Gore. Najmlađa žrtva zločina u Štrpcima imala je 16, a najstarija 59 godina.

Državna sramota traje više od tri decenije, jer nije pokazala naročitu volju niti zainteresovanost da ovaj ratni zločin razriješi. Da procesuira zločince, a porodicama žrtava pruži pomoć i pravdu.

NI MIRA NI UTJEHE

Nađeni su ostaci samo četiri žrtve, pa ni porodice sve ove godine nijesu našle mir.

U danima kada se obilježava ovaj stravični zločin, političari mahom ćute i ne pojavljuju se na mjestima na kojima se odaje počast stradalima.

Za sve ove godine, od 36 optuženih, 26 je oslobođeno u dosadašnjim procesima o ratnim zločinima. Samo 10 presuda je izrečeno koje se tiču uglavnom ljudi koji su bili izvršioci, saučesnici. Niko po komandnoj odgovornosti nije kažnjen.

Sramota i dalje

U Crnoj Gori se sudilo Nebojši Ranisavljeviću pred Višim sudom u Bijelom Polju, koji je osuđen na 15 godina zatvora. Dosada u Crnoj Gori nije pokrenuta nijedna istraga zbog ovog zličina iako je Ranisavljević u svojim svjedočenjima među učesnicima u akciji pominjao i Bobana Inđića, ,,Crnogorca“, Milana „Čačka“, Acu Šimšića, ,,pijanog Slovenca“, Željka Marjanovića, Bogdana Šekarića, Vidakovića i Mitra ,,Četnika“. U knjizi Protiv zaborava, koju je objavila HRA, a koja se u elektronskoj formi može naći na njihovom sajtu, nalaze se iskazi svjedoka ovog zločina - jedne žene kojoj je odveden muž, zaposlenog na stanici

Pamtimo da se ne ponovi

Povodom 32 godine od otmice iz voza 671 u stanici Štrpci i stradanja 20 nedužnih ljudi, porodice otetih i prijatelji, danas će položiti cvijeće kod spomen-obilježja Civilnim žrtvama, na Pobrežju, u 10 sati, a u Bijelom Polju, kod spomen-obeliska Sahat života u 13 časova. Ovo odavanje pošte ubijenima svake godine organizuje Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori.

Nagrada Tomo Buzov

Kako se ne bi zaboravio zločin, ali ni hrabri potez Toma Buzova, Građanska alijansa i Udruženje „Štrpci - protiv zaborava“ predali su Inicijativu za ustanovljenje nagrade „Tomo Buzov“ Opštini Bijelo Polje. Ta nagrada bi se dodjeljivala pojedincima i organizacijama za poseban doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava. - Pokušaj Toma Buzova da zaštiti saputnike koštao ga je života, ali je ostavio neiz-

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Zimski turizam na prekretnici

Sramota koju Crna Gora dalje gura u zaborav

PRAVDA ZAGLAVLJENA NA KOLOSIJEKU: Stanica Štrpci

Štrpci koji je probao da spriječi da odvedu jednog mladića... Ispisan je i iskaz Nebojše Ranisavljevića koji je pred Višim sudom u Bijelom Polju ispričao kako su izveli ljude izvoza, tukli ih i na kraju ubili... On je ispričao da su ljude izveli iz voza, prebacili do fiskulturne sale u školi, gdje su im oduzeli vrijedne stvari i tukli ih. Nakon toga su ih vezali žicom i odvezli u grupama gdje su ih i pobili. Od tih 20 ljudi, nađeni su posmrtni ostaci samo četvorice na obali jezera Perućac 2009. i 2010. godine.

Vrijeme saVeznik nemaru

Iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori juče je saopšteno da je proteklo vrijeme najbolji saradnik nemarnim vlastima da šire zaborav, ali bošnjački narod i svi časni ljudi u Crnoj Gori nemaju pravo i ne mogu zaboraviti žrtve teškog zločina nad civilima.

- Njihova tragična sudbina svjedočanstvo je užasa, koji su uzrokovali izvođači velikodržavnih projekata, ali i opomena da izvršioci i nalogodavci ne smiju

brisiv trag ljudske hrabrosti i solidarnosti u najmračnijim trenucima ratnog bezumlja – saopšteno je iz ove dvije organizacije.

Predloženo je da se nagrada dodjeljuje svake godine 27. februara, na godišnjicu otmice, čime bi postala simbol trajne borbe protiv

proći nekažnjeno – poručeno je iz Bošnjačkog vijeća. Kazali su da sjećanjem iskazuju poštovanje i da se ne može i neće zaboraviti sve što je povezano sa zločinom, zločincima i nalogodavcima.

- Zato moramo podsjećati da su nedužni ljudi stradali samo zbog svog imena! I na činjenicu da državne institucije u Srbiji, BiH, i Crnoj Gori, ni poslije 32 godina, nijesu ni pravno, ni moralno, ni humanitarno zaokružile ovaj ratni zločin –poručili su iz Vijeća. Pozvali su pravosudne organe, Vladu i nadležna ministarstva da preduzmu sve aktivnosti i mjere koje mogu doprinijeti utvrđivanju pravde - kažnjavanju svih počinilaca zločina, pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava. Traže i da se u Crnoj Gori obezbijedi trajna socijalna zaštita porodicama kao civilnim žrtvama rata.

PraVda za sVe žrt Ve Udruženje ANIMA, koje uporno podsjeća na sve ratne zločine u Crnoj Gori, juče je navelo da je osim Ranisavljevića u Crnoj Gori, Mićo Jovičić

zaborava i podsjetnik na odgovornost društva da čuva sjećanje na nepravdu i stradanje nevinih. Iz Građanske alijanse i Udruženja „Štrpci protiv zaborava“ smatraju da bi ustanovljenjem ovog priznanja Bijelo Polje - kao opština u kojoj je veliki broj ubijenih

Sramota države traje više od tri decenije, jer nije pokazala naročitu volju niti zainteresovanost da ovaj ratni zločin razriješi. Da procesuira zločince, a porodicama žrtava pruži pomoć i pravdu. Nađeni su ostaci samo četiri žrtve, pa ni porodice sve ove godine nijesu našle mir. U danima sjećanja na ovaj stravični zločin, političari mahom ćute i ne pojavljuju se na mjestima na kojima se odaje počast stradalima

Iskaz Ranisavljevića

U publikaciji HRA „Protiv zaborava“ dat je Zapisnik o ispitivanju sa suđenja u Višem sudu u Bijelom Polju 22. oktobra 1996. godine. Prenosimo iz te publikacije dio u kome opisuje ubistva civila.

- Ja sam dobio raspored na početku jednog voćnjaka, tako da su mi kuća i kamion bili udaljeni po oko pet-šest metara. Ta lica koja smo zarobili iskakala su iz kamiona u grupama od pet-šest. Ta lica su prihvatili Milan Lukić i Boban Inđić, sa njima su išli do ulaza u garažu još dva-tri borca, nakon toga ja sam čuo prvo komandu, ne znam da li su to bile Milanove ili Bobanove komande, radilo se o komandi „lezi dole“. Nakon te komande čuo sam prigušene pucnje i to onoliko koliko je tih lica uvođeno u garažu. Nijesam čuo nikakve jauke, krike ili slično, niko ništa nije govorio. Sjećam se da su na kraju izvedene dvije grupe od pet-šest lica, ja sam stajao na istom mjestu, pušku sam držao u desnoj ruci, ali naslonjenu na desno rame, tako da je cijev bila okrenuta iza mene, puška je bila spremna za pucanje, metak u cijevi, a što je od mene rijetkost, puška je bila spremna za rafalno pucanje, nijesam držao

osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od pet godina. Prošle godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasilje-

putnika stanovao, poslalo snažnu poruku da pravda, solidarnost i ljudska prava nemaju rok trajanja. Takođe, ističu da se na ovaj način ne bi odala počast samo Tomu Buzovu, već i svima onima koji su kroz istoriju imali hrabrosti da dignu glas protiv nepravde.

prst na obaraču. Kada su zadnje dvije grupe dovedene do ulaza u garažu, Milan i Boban su uveli prvu grupu, dok je druga ostala kod samih ulaznih vrata. Nijesam u jednom trenutku gledao u pravcu te grupe lica ispred garaže, pored njih su stajali nekolicina boraca. Čuo sam pucanj sa lijeve strane, koja je takođe obezbjeđivana, okrenuo sam se i u tom trenutku vidio sam sa moje strane, koju ja obezbjeđujem, jedno lice da bježi. Odmah sam skinuo pušku sa ramena i pucao u to lice, pa je to lice odmah palo, pošto je palo čuo sam kada je kazalo: „Jao, majko moja“. U tom trenutku Milan je izašao iz garaže i povišenim tonom pitao ko je to pucao, za to vrijeme lice u koje sam pucao jaukalo je, Milanu sam odgovorio da sam ja pucao i pokazao mu na to lice, vidio sam da mu je Milan prišao i bajonetom ga preklao, zatim je Milan rekao: „Tako se to radi“. Nakon toga Milan je prošao na suprotnu stranu, gdje se takođe čuo pucanj, jer je i sa te strane pokušalo da bježi, pa pretpostavljam da je sa tim licima postupio na isti način kao i sa licem u koje sam ja pucao... - jedan je od detalja koje je ispričao Ranisavljević istražnom sudiji.

vića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Draganu Đekić na pet godina. - Podsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju ima-

S tim u vezi, inicijatori vjeruju da će Opština Bijelo Polje prepoznati značaj ovog prijedloga i time poslati snažnu poruku da samo društvo koje pamti može graditi budućnost bez straha od ponavljanja prošlih tragedija.

STEGA najavila konkretne poteze zbog nezakonitog prepisa državne imovine na crkvene subjekte Procesuiraće odgovorne za otimačinu grobalja

mo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima bivše Jugoslavije nijesu još poznati. Podržavamo inicijativu HRA i Udruženja Štrpci da se učini pravda za sve žrtve rata. Vrijeme je da država postupi odgovorno prema svim porodicama civilnih žrtava ratova, koje žive u Crnoj Gori i čiji su članovi crnogorski državljani. Ignorisanje ovih zahtjeva predstavlja nastavak politike zapostavljanja i poricanja odgovornosti države prema onima koji su pretrpjeli najteže gubitke zbog ratova devedesetih – kazali su iz NVO ANIMA.

Naglasili su da se Crna Gora ne može distancirati od ovog zločina jer je bila uključena u ratni sukub, te da je odgovornost na institucijama.

- Smatramo da je važno da saznamo istinu i osudimo zločin kako se ne bi ponovio. Važno je na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječiti zaborav. Na vlastima je da prekinu projekciju zaborava, selektivnog kažnjavanja i ometanje procesa suočavanja sa prošlošću – poručili su iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

Ciljana zlouPotreba

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su podsjetili da je utvrđeno, u odvojenim sudskim procesima, da je voz bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika Republike Srpske, što je zloupotrijebljeno.

- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici – podsjećaju iz CGO na iskaze svjedoka. Početkom marta, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin. j. martinoViĆ

PODGORICA - Timovi pravnih stručnjaka pripremiće i podnijeti krivične prijave protiv odgovornih u opštinskim katastrima iz sedam jedinica lokalne samouprave u kojima je utvrđen veliki broj nezakonitih upisa i prepisa grobalja kao državne imovine na privatna lica. To je juče najavljeno iz organizacije Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STeGA), koja je u saradnji sa NVU „Komunica“ i Udruženjem pravnika Crne Gore održala konsultacije sa većim brojem profesora, advokata i pravnika sa ciljem detaljnog utvrđivanja odgovornosti i vođenja postupaka protiv odgovornih za stanje na koje, kako su upozorili, u kontinuitetu ne reaguju oni koji bi trebalo da štite državnu imovinu. - Izvršena je temeljna analiza situacije u katastrima za opštine Podgorica, Nikšić, Danilovgrad, Cetinje, Bar, Budva i Ulcinj i na bazi uvida u listove nepokretnosti nesumnjivo utvrđeno postojanje većeg broja nezakonitih upisa koji upućuju na postojanje krivičnih djela koja se odnose na nesavjestan rad u službi i na zloupotrebu službenog položaja – navedeno je iz organizacije STeGA povodom najave podnošenja krivičnih prijava. Najavljeno je da će se konkretni koraci preduzeti primarno povodom sedam navedenih opština. Ističe se da je posebno analiziran rad Zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa koja je po službenoj dužnosti u obavezi da štiti državnu imovinu. - Konstatovana je potpuna pasivnost po ovom pitanju, pa za slučaj da se u najkraćem vremenu ne pokrenu zakonom utvrđene radnje za zaštitu državne imovine i protiv Zaštitnice će biti podnijeta krivična prijava - naglašeno je u saopštenju.

STeGA podsjeća da Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje: „Prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi su u državnoj svojini“. Saglasno tome, kako ističu, ova dobra ne mogu biti u privatnoj svojini.

- Prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi što znači da su sva groblja u Crnoj Gori u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće da budu objekt privatne svojine. To podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica. Ukazuju i da član 22 stav 3 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima utvrđuje da „dobra u opštoj upotrebi“ ne mogu biti predmet privatne svojine. r. d.

Dobri u stranim jezicima, loši u programiranju

PODGORICA – Osnovci i srednjoškolci pokazali su dobro znanje iz stranih jezika na Državnom takmičenju, pokazuju preliminarni rezultati koje je objavio Ispitni centar. Među njima su se istakla dva učenika iz osnovne i srednje škole, koji su osvojili maksimalnih sto bodova iz italijanskog jezika. Programiranje, međutim, ne ide dobro đacima, te u srednjoj školi niko nije uspio da osvoji više od 50 bodova, u osnovnoj je samo jedan učenik dobio 67, a ostalih petoro – po nula bodova.

Najviše zainteresovanih takmičara bilo je za engleski jezik u devetom razredu osnovne škole – njih 152. Najbolji rezultat je ostvario učenik s osvojena 97 poena, a sedmoro je dobilo ispod 50 bodova. Đaci te generacije koji su se nadmetali u znanju iz francuskog jezika pokazali su bolje rezultate, te niko od osmoro učesnika nije dobio ispod 50 bodova. Najbolji je ocijenjen s 93 boda. Učenik devetog razreda iz italijanskog jezika osvojio je sto bodova! Jedan učenik je dobio 99. Bilo je 11 takmičara i niko nije dobio ispod 50 poena.

Iz njemačkog jezika se prijavilo 12 takmičara od kojih je jedan najbolji sa 89 bodova, a četvoro njih je imalo ispod 50 bodova od mogućih sto. Iz ruskog jezika takmičilo se 13 osnovaca, te je najbolji dosegao 90 bodova, a troje ih je bilo ispod 50. Znanje iz programiranja ove generacije je loše, pokazuju preliminarni rezultati Ispitnog centra. Od šest učesnika takmičenja najbolji je bio onaj sa osvojenih 67 bodova, a ostali su dobili po nulu. Iz programiranja loše rezultate dobili su i srednjoškolci, od prvog do četvrtog razreda. Takmičilo se deset učenika, a samo jedan je dobio 40 bodova. Iz engleskog jezika za prvi i drugi razred bila su 73 takmičara, a najbolji je dobio 91 bod. Njih 16 je imalo ispod 50 poena. S druge strane, najbolji rezultat iz ovog predmeta za treći i četvrti razred osvojio je učenik koji je dobio 80 bodova. Njih 11 je bilo ispod prosjeka, odnosno nijesu osvojili više od 50 od sto poena.

Iz francuskog jezika u kategoriji prvog i drugog razreda najbolji je bio učenik s osvojenih 98 bodova. Od osam takmičara niko nije dobio ispod 50 bodova. Ispod prosjeka nije zabilježeno znanje nijednog učenika

ni iz francuskog jezika trećeg i četvrtog razreda. Učestvovalo je šest takmičara, a najbolji je dobio 86 poena.

Iz italijanskog jezika za prvi i drugi razred bilo je 11 đaka koji su željeli da se takmiče na Državnom takmičenju, te je najbolji imao 92 poena, a jedan je osvojio ispod 50 bodova.

Jedan učenik u kategoriji takmičenja iz italijanskog jezika za treći i četvrti razred dobio je

maksimum – sto bodova! Bilo je sedam takmičara i niko nije dobio ispod 50 bodova.

Iz njemačkog jezika za prvi i drugi razred najbolji je đak s osvojenih 95 bodova. Bilo je njih 12 učesnika, a jedan je osvojio ispod 50 bodova.

Iz njemačkog jezika za treći i četvrti razred najbolji je osvojio 71 bod, a bila su samo četiri takmičara. Jedan učenik je imao ispod 50 bodova.

Iz ruskog jezika za prvi i drugi razred dvoje najboljih srednjoškolaca ostvarili su 88 poena. Takmičilo se njih 12, a dvoje je imalo ispod 50 bodova. Manje je takmičara bilo iz ruskog za treći i četvrti razred, njih četvoro, te je najbolji imao 94 boda.

Nedavno je Ispitni centar objavio konačne rezultate iz šest nastavnih predmeta za osnovce i osam za srednju školu, gdje

je najbolje znanje pokazala učenica šestog razreda Osnovne škole ,,Radojica Perović“ Itana Zvizdvojević, koja je jedina osvojila sto bodova i to iz matematike. Odličan rezultat pokazali su i osnovci. Said Kolić, učenik devetog razreda OŠ ,,Vladislav Sl. Ribnikar“, iz Bijelog Polja, osvojio je 99 bodova od mogućih sto iz geografije. Tu su i Ksenija Zorkina, učenica završnog razreda barske škole ,,Anto Đedović“, koja je osvojila 91 bod iz biologije i Luka Ostojić, učenik devetog razreda podgoričke škole ,,Marko Miljanov“, koji je osvojio 90 poena iz geografije. Niko, međutim, od srednjoškolaca nije osvojio 90 bodova. Osnovci su pokazali bolje znanje od srednjoškolaca iako većina jednih i drugih nije uspjela da osvoji više od polovine od ukupno sto bodova. Iz Prosvjetne zajednice komentarisali su nedavno rezultate đaka sa Državnog takmičenja, te su profesori Munirka Agović i Petar Špadijer kazali Pobjedi da je više uzroka što ostvaruju loše rezultate. Naveli su da su neki od uticaja - višegodišnje kratkovide i neracionalne obrazovne politike, nedostatak stručnog i pedagoški potkovanog kadra, imperativ prijavljivanja na takmičenja na nivou škola, samo da se ispune zahtjev i forma… Smatraju da stanje može da se unaprijedi selekcijom takmičara, da škola ne mora svake godine pošto-poto da ima takmičara ako profil đaka ne zadovoljava očekivane minimume, ali da je, pored ostalog, potrebna i obuka nastavnika... N. ĐURĐEVAC

Institut za javno zdravlje Crne Gore potvrdio gljivično oboljenje tjemena kod četvoro djece podgoričke predškolske ustanove

PODGORICA - Institut

za javno zdravlje sprovodi epidemiološki nadzor djece i zaposlenih u predškolskoj ustanovi u kojoj je potvrđena pojava gljivičnog oboljenja kože glave kod četvoro mališana. Preporučene su i dodatne mjere opreza i adekvatne potvrde za povratak u vrtić, na osnovu nalaza i analiza dermatologa.

To i niz konkretnih mjera u saradnji sa drugim ustanovama, uključujući i Ministarstvo zdravlja, bili su potezi koje preduzeo od kraja januara IJZ kada su u jednoj vaspitnoj grupi jedinice u okviru JP „Đina Vrbica“ u Podgorici potvrđene na koži poglavine izazvane gljivičnom infekcijomtinea capitis.

pRVi slUčA j

Kako su kazali, od 29. januara, kada su dobili informaciju o sumnji na infekciju, sproveli su sve predviđene mjere. - Kontaktirano je s upravom vrtića, glavnom medicinskom sestrom JPU ,,Đina Vrbica“, sanitarnim inspektorom, kao i roditeljima djece kod koje su promjene na poglavini uo-

Preduzete mjere da se spriječi širenje infekcije

čene. Roditeljima je dat savjet da djecu pregleda pedijatar-dermatolog. Djeci je urađen pregled - strugotina kože i ispitivanje dlake u laboratoriji IJZCG – navode iz te ustanove. Ukazuju da je u razmaku od 14 dana dijagnostički utvrđeno

prisustvo gljivičnog oboljenja. Iz Instituta su pojasnili da ova gljivična infekcija najčešće pogađa djecu, ali se rijetko može javiti i kod odraslih. - Simptomi infekcije variraju u zavisnosti od uzročnika i odgovora imunskog sistema domaćina. Infekcija nastaje kada

gljivične spore - sitne, reproduktivne ćelije koje omogućavaju gljivicama da prežive u okolini i šire infekciju, dospiju na kožu glave i počnu da rastu. Najčešće se javljaju u vidu: okruglih pečata na koži glave, svraba i iritacija, opadanja kose na zahvaćenim mjestima i

dlaka slijepljenih gnojem u težim slučajevima. Rezervoari su čovjek i životinje, posebno psi, mačke, glodari i govedapojasnili su iz Instituta za javno zdravlje.

pRENošENjE

Dodaju da se infekcija prenosi najčešće direktnim kontaktom sa oboljelom osobom/životinjom, kao i da se osoba može inficirati i indirektnim preko predmeta na kojem se nalaze spore - na primjer preko naslona sjedišta, pribora za ličnu toaletu, češljeva, rublja, peškira, jastuka, kontaminiranih kapa... - Gljivice mogu dugo da prežive na kontaminiranim materijalima. Inkubacija, odnosno period od zaražavanja do pojave prvih simptoma iznosi 10-14 dana. U terapijske svrhe, uz pojačanu higijenu i njegu, koriste se antimikotici za lokalnu primjenu. Kod neadekvatno tretiranih slučajeva i

osobe sa oslabljenim imunskim sistemom, a nekada je neophodna terapija dok su ponovne infekcije vrlo rijetke –pojašnjavaju iz IJZ. EdUkACijA

IJZCG je u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i upravom vrtića organizovao i sproveo savjetodavne i edukativne aktivnosti za osoblje i roditelje, a distribuiran je i informativni materijal. - O epidemiji je obaviješteno Ministarstvo zdravlja, Zdravstveno-sanitarna inspekcija i načelnik pedijatrije nadležnog Doma zdravlja u Podgorici, a nastavljeno je intenzivno epidemiološko praćenje djece i zaposlenih u vrtiću uz svakodnevnu komunikaciju sa glavnom medicinskom sestrom vrtića, upravom i roditeljima - kazali su iz ove institucije. Preporučili su da se za povratak oboljele djece u kolektiv izdaje potvrda o sposobnosti boravka djeteta u predškolskoj ustanovi uz obavljenu adekvatnu dijagnostiku i na osnovu mišljenja dermatologa, kako bi se smanjio rizik od vraćanja potencijalno infektivnog djeteta u kolektiv. B.pRElEViĆ

27. februar 2025.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao prvostepenu presudu predsjedniku entiteta Republika Srpska

SARAJEVO – Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik proglašen je krivim pred sudom Bosne i Hercegovine zbog optužbi za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika u BiH. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić, oslobođen je optužbi jer nije dokazano da je počinio krivično djelo.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Istovremeno, izrečena mu je mjera – zabrana političkog djelovanja u trajanju od šest godina.

Sutkinja koja je vodila ovaj postupak je Sena Uzunović - Moramo biti veseli. Godinu dana sam osuđen na njihovo s..nje, na njihov zatvor, kažu da sam kriv. Dakle, nema razloga za zabrinutost, meni je važno da ste ovdje i da mi dajete podršku - rekao je Dodik na mitingu podrške u Banjaluci nakon izrečene presude. Kazao je da je sve radio u skladu sa Ustavom i zakonima i da nije kriv.

- Znao sam i juče da ću biti presuđen, ali sada mi strašno djeluje riječ kriv je. Nijesam ni za što kriv i znam kako dalje - rekao je Dodik.

On je poručio da, ako bude donijet zakon da ova presuda Suda BiH ne važi u Republici Srpskoj, neće se na nju ni žaliti. Pozvao je građane okupljene u Banjaluci da ne brinu, da je ovo prvostepena, ali i da će drugostepena biti ista po principu „kadija ti sudi, kadija te tuži“. Kada je riječ o razlozima presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, istaknuto je da su tvrdnje odbrane optuženog da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nije legalno izabran predstavnik te da, između ostalog, nameće zakone BiH, neosnovane.

- Odgovore na ta pitanja dao je Ustavni sud BiH u nekoliko svojih presuda, kao i Evropski sud za ljudska prava u slučaju Berić i drugi koji su potvrdili još jednom da je visoki predstavnik imenovan u odnosu na Aneks 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazala je sutkinja Uzunović.

Navela je da je Visoki predstavnik kasnije dobio ovlašćenja i kroz bonske ovlasti, ali i odlu-

Dodik proglašen krivim –kažnjen godinom zatvora i šest godina van politike

Kada je riječ o razlozima presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, istaknuto je da su neosnovane tvrdnje odbrane optuženog da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nije legalno izabrani predstavnik te da, između ostalog, nameće zakone BiH

kama PIK-a koje nalažu da odluke Visokog predstavnika jesu dio zakonodavnog bića BiH. Kako je obrazloženo, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, Miloš Lukić, u vrijeme kada je potpisao sporne ukaze i dao ih na objavu, nije bio vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske. On je, kako je istaknuto, izdao nalog za objavu ukaza u Službenom glasniku RS-a 9. jula 2023. godine, a upisan je u registar kao v.d. direktora 14. jula 2023. godine. - Iako se ponašao kao v.d. direktora, on to svojstvo nije imao - obrazložila je sutkinja Uzunović.

Lukić je izjavio da je oslobađajuća presuda za njega u procesu pred Sudom BiH ništa ne mijenja, odnosno ne mijenja suštinu da je proces vođen protiv institucija Republike Srpske.

– Ta odluka Suda ne predstavlja bilo kakav razlog za neko zadovoljstvo i sreću. Ono što će ostati upisano jeste da je sve

„Najveća kriza u BiH od završetka rata“

Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je na hitnoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, sinoć osudio ,,nedemokratsku, necivilizacijsku, protivpravnu presudu“ Suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu predsjedniku bh. entiteta Republika

ovo velika sramota i udar na institucije i narod Republike Srpske – ocijenio je Lukić.

Dodik nije prisustvovao izricanju presude, kao ni njegov advokat Goran Bubić.

Pošto je ovo prvostepena presuda, tužilaštvo ima pravo na žalbu.

Nakon uloženih žalbi, Apelaciono vijeće Suda BiH bi u roku od oko tri i po mjeseca trebalo da donese pravosnažnu presudu.

Srpska Miloradu Dodiku, ocijenivši da je ovo ,,najveća kriza u BiH od završetka rata“. - Ova kriza je rezultat opšteg napada Sarajeva i Zapada na Republiku Srpsku, s ciljem njenog redefinisanja i nestanka. Pozivamo na jedinstvo i zajedništvo cijelog srpskog naroda

Suđenje Dodiku i Lukiću prvi je proces pred pravosuđem u BiH za krivično djelo nepoštovanja odluka Visokog predstavnika. Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je u završnoj riječi zatražilo da se Dodiku i Lukiću izrekne kazna zatvora bliža maksimumu predviđenom za ovo krivično djelo, a to je pet godina, kao i da im se izrekne bezbjednosna mjera zabrane obavljanja funkcije u trajanju od deset godina. Za Dodika prestanak

i svih političkih partija i u Republici Srpskoj i u Srbiji - rekao je nakon sjednice Savjeta ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, prenosi Beta. On je rekao i da je na sjednici Savjeta iskazano protivljenje miješanju stranaca u BiH jer je upravo to dovelo do ove situacije.

vršenja funkcije predsjednika RS, a za Lukića direktora Službenog glasnika. Dodik i Lukić se terete da su od 1. do 9. jula 2023, znajući da je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika.

Mandić: Presuda ne doprinosi očuvanju Dejtona

Sud Bosne i Hercegovine donosi odluke na osnovu zakona i dokaza, a ne na osnovu spoljnih pritisaka, jer bi takav pokušaj predstavljao napad na nezavisnu poziciju Suda, saopšteno je iz te pravosudne institucije.

- Sud isključivo postupa u skladu sa zakonskim odredbama, štiteći vladavinu prava, nepristrasnost Suda i

rad pravosuđa - istaknuto je u saopštenju.

Naveli su da se krivični postupak protiv Dodika odnosio na pojedinca, a „ne na funkciju ili instituciju“. „Iako su okolnosti u kojim je vođeno suđenje u predmetu Milorad Dodik i drugi bile veoma zahtjevne, u kojima je Sud bio suočen sa značajnim pritiscima javnosti i političkih aktera, Sudu

je bio krajnji cilj da postupa u skladu sa zakonom i da poštuje principe pravde i nezavisnosti pravosudnog sistema - navedeno je u saopštenju.

Dodali su da je Sud BiH opredijeljen da, kao i uvijek, „postupa po najvišim standardima, uz poštovanje svih procesnih i ljudskih prava“. U Krivičnom zakonu BiH u stavu 5, tačka c se navodi:

zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cjelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cjelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

– Poslije ovoga što smo danas čuli, pozivam vas da ostanene smireni i staloženi i da se ne bojite nikoga i ničega. Ovo je naše, uvijek je bilo naše i ovo ćemo da branimo! – kazao je bivši ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač na mitingu.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kazala je da „najbolje tek dolazi“.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić oglasio se povodom presude Miloradu Dodiku - Poštovanje Dejtona i čuvanje mira je najvažnija stvar za BiH kao i za region. Presuda predsjedniku Republike Srpske ne doprinosi očuvanju Dejtona i donosi političku nestabilnost u BiH - istakao je Mandić. Kaže kako „različiti pogledi i tumačenja ne treba da budu razlog sputavanja slobode izbora građana Republike Srpske kao i njihovog prava da biraju i da budu birani“. - Osnovni demokratski princip je da samo narod može nekoga izabrati ili mu ne ukazati povjerenje i udaljiti ga sa pozicija odlučivanja - naglasio je Mandić.

– Ovi u Sarajevu su se poslužili jednom prljavom stvari, prihvatili su da se vodi sudski postupak na osnovu odluke nekog stranca, koji je došao bez ovlašćenja. Ono što nam je danas jasnije jeste cilj da se RS ostavi bez političkog vođstva – kazala je Cvijanović.

Sutkinja Sena Uzunović izrekla presudu Dodiku i Lukiću

Dodik na mitingu podrške u Banjaluci

Hitna sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije

Bivšem šefu kriminalističke policije u Baru teže pala sumnja tužilaštva da bi pobjegao nego optužbe da je bio dio kriminalnog miljea

Vasović: Mislite li stvarno da sam pokušao da bježim sa polupokretnim roditeljima, psom i 47 eura u džepu

PODGORICA – Bivši šef kriminalističke policije u Baru, policajac Ilija Vasović juče je u Višem sudu u Podgorici negirao optužbe da je bio dio kriminalne organizacije Aleksandra Mrkića kome je, kako tvrde iz Specijalnog tužilaštva, odavao službene podatke.

-Nijesam kriv i to je to – kazao je Vasović ističući da su mu teže pale optužbe Specijalnog tužilaštva da bi bjekstvom opstruirao krivični postupak od optužnice koju su podnijeli protiv njega.

On je ispričao da je uhapšen u vožnji dok je zajedno sa majkom vozio oca na operaciju u Klinički centar Crne Gore. -Da li stvarno mislite da sam pokušao bjekstvo sa polupokretnim roditeljima, psom i 47 eura u džepu – kazao je optuženi Vasović dodajući da SPO prilikom pretresa prostorija koje je koristio nije našao nijedan dokaz da je pokušao da bježi.

Pojasnio je da je uhapšen 365 dana nakon što su uhapšeni ostali optuženi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Aleksandra Mrkića i da su za to vrijeme do njega stizala upozorenja da je predmet istrage Specijalnog tužilaštva i da će i njemu staviti lisice na ruke.

- Mogu vam potvrditi moji branioci da sam mnogo prije hapšenja kontaktirao sa njima i dogovorio da me zastupaju kako bih dokazao da se radi o gnusnim lažima – naveo je Vasović. Nakon što je Viši sud potvrdio optužnicu protiv Vasovića, njegov predmet spojen je sa postupkom protiv Mrkića i ostalih pripadnika kriminalne organizacije među kojima se našao i nekadašnji direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović. Iz tog razloga suđenje ovoj grupi juče je pred Višim sudom počelo iznova. Osim Aleksandra Mrkića, Veljovića i Vasovića na optužnici su i Nikola Mrkić , Mujo Nikočević , Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja , Borisla v Lečić, Dušica i Željko Bulatović , Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović , Pr edrag Veljić i Goran Gluščević Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe ko-

Vasović je ispričao da ne poznaje nikoga od optuženih osim odbjeglog

Mrkića i Veljovića sa kojim se srijetao službeno kao direktorom Uprave policije. On je odgovarajući na pitanje sutkinje Vesne Kovačević naveo da ništa što se navodi u optužnici

Specijalnog tužilaštva nije tačno

ju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.

Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.

Veljović i ostali optuženi kategorično su odbacili navode optužnice. Bivši direktor Uprave policije istakao je ranije da će istinom odbraniti svoju čast, da je posao obavljao pošteno i da je proces protiv njega politički motivisan.

Vasović je prilikom iznošenja odbrane naveo da će odgovarati na pitanje svih učesnika u postupku osim na pitanja specijalnih tužilaca Vukasa Radonjića i Jovana Vukotića

Ustvrdio je da ne poznaje nikoga od optuženih osim odbjeglog Mrkića i Veljovića sa kojim se srijetao službeno kao direktorom Uprave policije

On je odgovarajući na pitanje sutkinje Vesne Kovačević naveo da ništa što se navodi u optužnici Specijalnog tužilaštva nije tačno. -Nije tačno da sam odavao službene podatke Aleksandru Mrkiću ni za jedno lice niti vozila koja se navode u optužnici – kazao je Vasović i dodo da to nije činio ni posredno preko kolega iz policije.

On je istakao da nikada nije u svom posjedu imao telefon na kome je bila instalirana „Skaj“ aplikacija, već samo službeni telefon koji je koristio i privatno.

U nastavku suđenja pripadnik interventne jedinice Saša Knežević je svjedočeći ispričao da je u ljetnjim mjesecima 2020. godine u redovnoj kontroli zaustavljen blindirani automobil kojim je upravljao Aleksandar Mrkić i da je pregledom vozila u dokumentaciji pronađen i oružni list, a dokument je završio preko Veselina Veljovića.

-Izašao je iz automobila i pozvao nekoga. Rekao je:,,Možeš li reći ovim tvojima da me više ne zaustavljaju“ – prisjetio se Knežević.

Sutkinja Kovačević ukazala je da je svjedok u istrazi tvrdio da je Mrkić tada pozvao Veselina Veljovića, a danas navodi da je pozvao ,,nekoga“.

Na pitanje advokata Nikole Martinovića, svjedok je pojasnio da kontrolu Mrkića pamti dobro i poslije nekoliko godina od tog događaja po tome što je vozio blindirani automobil a kako nikome od policajaca nije bio poznat oni su preko Gugla saznali o kome se radi.

A dvokatica Kristina Pavlović osporila je iskaz ovog svjedoka pojašnjavajući da se pretragom Gugla ime Aleksandra Mrkića prvi put pominje 2022. godi -

RASVIJETLJEN ZLOČIN: Specijalno tri osobe koje se sumnjiče za likvidaciju

Kaluđerović, osumnjičeni ubistva Dalibora

ne i to u samo jednom tekstu. Optuženi Veselin Veljović je ustvrdio da ga za 30 godina policijske karijere nikada niko nije pozvao da učini nešto nezakonito.

-Lako se može provjeriti da li me je Mrkić tada zvao jer sam tužilaštvu predao sve telefone i računar – kazao je Veljović.

Advokat Mihailo Volkov kazao je da mu nije jasno kakvu dokaznu vrijednost ima svjedočenje Kneževića s obzirom na to da je protkano brojnim kontradiktornostima i nejasnoćama.

Advokat Zdravko Begović je kazao da je se Kneževićevim svjedočenjem sudu želi predstaviti da su Mrkić i Veljović bili nerazdvojni.

-K ome je palo na pamet da pozove ovog čovjeka za svjedoka i ko je znao da je on 2020. godine zaustavio Mrkića. Sve ovo je jedna jeftina ambalaža bez suštine – zaključio je advokat Begović. Optužnica protiv Vasovića je podignuta 4. decembra prošle godine zbog sumnje da je, u drugoj polovini 2020, u Ulcinju i Baru, postao pripadnik kriminalne organizacije. Tereti se da je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, kao član Mrkićeve organizacije zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i policijska ovlašćenja. Vasovića sumnjiče da je izbjegavao preduzimanje policijskih mjera protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije i saopštavao im službene podatke radi nesmetanog izvršenja kriminalnog plana. Specijalno tužilaštvo sumnjiči ovog policajca da je na Mrkićev zahtjev ili samoinicijativno dostavljao podatke o određenim licima, putničkim vozilima i njihovim kretanjima, mjestu boravka. Iz Specijalnog tužilaštva je ranije saopšteno da su optužnice protiv Mrkića i njegove grupe, a kasnije i protiv Vasovića, podignute nakon analize sada dekriptovane komunikacije sa „Skaj“ aplikacije koje je nadležni pravosudni organ Francuske dostavio u januaru prošle godine za 55 korisnika aplikacije. Sud je odbio prijedlog da se Kaleziću i Vasoviću ukine pritvor. Suđenje se nastavlja 18. marta. B. r.

PODGORICA - Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), podnijelo krivičnu prijavu protiv Nenada Nena Kaluđerovića, Bobana Milića i Sava Popovića zbog sumnje da su 2016. godine organizovali ubistvo pripadnika škaljarskog kriminalnog klana Dalibora Đurića, koji je likvidiran iz snajperske puške dok je trenirao u poluotvorenom odjeljenju spuškog zatvora.

planiranje likvidacije

Oni se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, kao i krivično djelo teško ubistvo. Kako je Pobjedi potvrđeno iz SDT-a, likvidaciju škaljarca Dalibora Đurića organizovali su odbjegli Cetinjanin Nenad Kaluđerović, Boban Milić i Savo Popović. - Predmet krivične prijave je djelovanje kriminalne organizacije čiji su pripadnici prijavljeni i druga nepoznata lica, sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, pa tako i ubistvo oštećenog D. Đ., pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije, u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, 22. septembra 2016. godine - navodi se u saopštenju SDT-a Iz SDT-a dodaju da se osumnjičeni Popović i Milić nalaze u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u pritvoru u drugim krivičnim predmeti-

ma i postupcima, a da je osumnjičeni Kaluđerović nedostižan državnim organima i u odnosu na njega je u drugom krivičnom predmetu određen pritvor i naređeno raspisivanje potjernice. Za ubistvo Đurića osuđen je Dejan Pavićević (44) na 18 godina zatvora zbog saučesništva, dok je za isto krivično djelo Miloš Trbo (30) dobio kaznu zatvora od 16 godina. Đurić je likvidiran hicem sa 172 metra razdaljine. Kako je Pobjeda ranije pisala, upravo na tom rastojanju od mjesta na kojem se nalazio Đurić pronađeno je postolje za pušku koja je korišćena u zločinu, a koje je, kako se sumnja, ispalo ubici prilikom bijega. Đurić je pogođen jednim metkom u grudi i podlegao je povredama na putu do Kliničkog centra Crne Gore.

Reagovanje na navode sudije Veljka Radovanovića bio prinuđen da tokom postupka vodi tužilačku

PODGORICA - Sindikat državnih tužilaštava apelovao je na sud da se striktno pridržava svojih nadležnosti, fokusirajući se na objektivnu i nepristrasnu ocjenu dokaza na kojima će temeljiti pravilne i zakonite odluke. Apel sindikata tužilaca uslijedio je nakon što je sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović prilikom obrazloženja oslobađajuće presude optuženim za pljačku Pošte u Nikšiću oktobra 2021. godine, kada je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak, kazao da je sud u sudskom

postupku morao da sprovodi istragu jer to tužioci nijesu učinili na valjan način. Iz Sindikata državnih tužilaštava su u reagovanju naveli da su zabrinuti povodom komentara sudije u vezi sa tužilačkim aktom, naročito ocjene da je „zbog ovakve optužnice sud morao da vodi istragu“. Kako su kazali, takve izjave predstavljaju neprimjereno zadiranje u nadležnosti tužilaštva i odstupanje od profesionalnih standarda koji nalažu jasnu podjelu uloga unutar pravosudnog sistema.

Privođenje Ilije Vasovića

Mjesto ubistva Dalibora Đurića

Četvrtak, 27. februar 2025.

policijsko odjeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv likvidaciju škaljarca iza zidina spuškog zatvora 2016. godine

Milić i Popović

za organizovanje

Dalibora Đurića

Prema ranijem pisanju Pobjede, likvidacija Đurića planirana je nekoliko mjeseci, a naručena je mnogo ranije. Istražitelji su utvrdili da je vozilo koje je korišćeno u krivičnom djelu ukradeno u junu 2016. godine u Republici Srpskoj, u Istočnom Sarajevu, što znači da je još tada brižljivo pripremana smrt Kotoranina. Upravo je tada Đurić iz zatvorenog odjeljenja prešao u poluotvoreno.

smrt za petama Đurić je na suđenja odvođen pod jakim obezbjeđenjem, u pratnji Posebne i Specijalne jedinice, pa je jasno da su bezbjednosne službe imale informaciju da mu je smrt za petama. Kako smo ranije pisali, Đurić je otvoreno čuvarima i drugim zatvorenicima pokazivao da strahuje za život, go-

vorio im je da je siguran da će ga ubiti kad-tad. Kaluđerović je od aprila 2023. godine nedostupan crnogorskim istražiteljima koji tragaju za njim zbog sumnje da je dio kriminalne grupe odgovorne za dvostruko ubistvo u Spužu, 14. oktobra 2020. godine. Tu tridesetjednočlanu kriminalnu grupu koju je, prema tvrdnjama specijalnih tužilaca okupio šef kavčana Radoje Zvicer, terete da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu na štetu škaljarca Damira Hodžiča i njegovog zeta Adisa Spahića, koji nije imao kriminalni dosje. Tužioci tvrde da su članovi te kriminalne organizacije postali Vujotić, Kašćelan, Kaluđerović, Veljko Belivuk, Marko Miljković, Stevan Kraljević, Vladimir Vučko-

Radovanovića da je u predmetu „Pošta“ istragu Sud da se fokusira

ocjenu dokaza

- U demokratskom društvu, vladavina prava počiva na principu nezavisnosti i međusobnog uvažavanja nadležnosti pravosudnih organa, zbog čega svako podrivanje ovog balansa može ugroziti pravnu sigurnost i povjerenje građana u pravosuđe –navodi se u reagovanju. Iz Sindikata su pozvali sudove da svoj posao obavljaju profesionalno, u duhu zakonitosti i u skladu sa Etičkim kodeksom. Kako su naveli, javni istupi koji se odnose na rad drugih pravosudnih organa moraju biti zasnovani na konstruk-

tivnom dijalogu, a ne na javnom osporavanju odluka, što može stvoriti percepciju pristrasnosti i narušiti integritet pravosudnog sistema. - Apelujemo da se sud striktno pridržava svojih nadležnosti, fokusirajući se na objektivnu i nepristrasnu ocjenu dokaza, na kojim će temeljiti pravilne i zakonite odluke, dok će tužilaštvo nastaviti kao i do sada da predano i profesionalno vodi istragu u skladu sa zakonomrekli su iz Sindikata. Oni su zaključili da se samo kroz dosljedno poštovanje

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 1 PODGORICA - u likvidaciji BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 PODGORICA

Broj: 1/2025

Podgorica. 10.02.2025.

OBAVJEŠTENJE O DOBROVOLJNOJ LIKVIDACIJI FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 1 DOO PODGORICA

Odlukom broj 10232.2 od 28.06.2024.godine pokrenut je postupak dobrovoljne likvidacije reg. br. 5 –0804401 DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 1 PODGORICA, PIB: 03154017, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 PODGORICA.

Za likvidatora društva imenovana je mr Nataša Martinović, sa adresom Moskovska broj 90, Podgorica, broj telefona: 067 207 206.

Odluka o dobrovoljnoj likvidaciji društva dostavljena je radi registracije u CRPS, u skladu sa članom 119 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024).

vić, Ratko Živković, Nebojša Janković, Darko Prelević, Darko Perović, Marko Kilibarda, Aleksandar Paunović, Milan Knežević, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Aleksandar Ljumović, Radoje Živković, Dragan Knežević, Blagoje Gašić, Dejan Gašić, Nikša Perović, Miloš Radonjić, Petar Đurović, Rade Garović, Mersudin Čalaković, Nikola Spasojević, Radovan Mujović, Borko Bešović i Bojan Bešović. Optužnicom je predstavljeno da je Zvicer krajem jula 2020. godine naredio otmicu Hodžića jer je smatrao da je kao jedan od bliskih saradnika prethodno ubijenog Alana Kožara znao gdje je on skrivao novac i drogu.

U optužnici su navedene uloge svih u tom zločinu, a iz tužilačkih spisa proizilazi da je Kaluđerović preko tada kriptovane „Skaj“ aplikacije savjetovao Kašćelana da se tijela ubijenih Hodžića i Spahića „spale automobilskim gumama i radi uklanjanja bioloških tragova sipaju kisjelinu i dimer u unutrašnjost njihovog vozila, kojim su došli na navodni sastanak i kojim vozilom su njihova krvava tijela prevezena nakon ubistva...“ - „Svi jaki saveznici moraju biti kažnjeni, da drugima naum ne padne da nam se suprotstave – učio je Kaluđerović u jesen 2020. godine šefa kavačkog kriminalnog klana, dok su nabrajali koga sve iz njima suprotstavljenog škaljarskog klana treba da likvidiraju. B. rOBOVIĆ

Grupa Nikšićana organizuje protestno okupljanje

Grupa građana Nikšića organizovaće danas protestno okupljanje zbog oslobađajuće presude osumnjičenima za pljačku Pošte u Nikšiću i ubistvo Ljubiše Mrdaka, prenosi RTNK. Protest će biti održan na Trgu Šaka Petrovića u 17 časova.

profesionalnih standarda i pravnih načela može osigurati efikasan, nezavisan i kredibilan pravosudni sistem u korist svih građana. B.r.

Donošenjem odluke o dobrovoljnoj likvidaciji: -prestaju ovlašćenja članova organa upravljanja, osim organa upravljanja za koja likvidator odluči da je neophodno da nastave obavljanje poslova do okončanja tekućih poslova društva; -društvo prestaje da posluje i otkazuju se ugovori o radu koje je društvo zaključilo sa zaposlenima, osim sa zaposlenima čiji je angažovanje neophodno za nastavak poslovanja i okončanje postupka likvidacije društva; -prenos akcija, raspolaganje imovinom ili zaduživanje bez odobrenja likvidatora ne proizvodi pravne posljedice, ukoliko zakonom nije drugačije propisano; -na poslovnim pismima i računima, ističe se obavještenje da se društvo likvidira.

Likvidator koji je imenovan za sprovođenje dobrovoljne likvidacije ima sva prava i obaveze izvršnog direktora, odnosno predsjednika upravnog odbora.

Likvidator zastupa društvo u likvidaciji kod suda, prema državnim organima i prema trećim licima.

Saglasno odredbama člana 256 stav 1 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024), DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 1 PODGORICA – U LIKVIDACIJI, za koje je donijeta odluka o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije, ovim putem poziva sve povjerioce društva da prijave svoja potraživanja.

Obavještenje o dobrovoljnoj likvidaciji DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 1 PODGORICA – U LIKVIDACIJI, će objaviti dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori u razmaku od najmanje 15, a najviše 30 dana između objavljivanja.

Potraživanja se moraju prijaviti u roku od 60 dana od dana objavljivanja obavještenja, odnosno za povjerioce koji nijesu primili obavještenje u pisanoj formi, od dana posljednjeg obavještenja o dobrovoljnoj likvidaciji.

Potraživanja povjerilaca koji su prijavili svoja potraživanja nakon isteka roka iz prethonog stava namiriće se iz preostale imovine do okončanja postupka dobrovoljne likvidacije.

FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 1 PODGORICA – u likvidaciji LIKVIDATOR, mr Nataša Martinović

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 2 PODGORICA - u likvidaciji BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 PODGORICA Broj: 1/2025 Podgorica, 10.02.2025.

OBAVJEŠTENJE O DOBROVOLJNOJ LIKVIDACIJI

FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 2 PODGORICA, Odlukom broj 10232.3 od 28.06.2024.godine pokrenut je postupak dobrovoljne likvidacije reg. br. 5 –0804750 DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 2 PODGORICA, PIB: 03154424, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 PODGORICA.

Za likvidatora društva imenovana je mr Nataša Martinović, sa adresom Moskovska broj 90, Podgorica, broj telefona: 067 207 206.

Odluka o dobrovoljnoj likvidaciji društva dostavljena je radi registracije u CRPS, u skladu sa članom 119 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024).

Donošenjem odluke o dobrovoljnoj likvidaciji: -prestaju ovlašćenja članova organa upravljanja, osim organa upravljanja za koja likvidator odluči da je neophodno da nastave obavljanje poslova do okončanja tekućih poslova društva; -društvo prestaje da posluje i otkazuju se ugovori o radu koje je društvo zaključilo sa zaposlenima, osim sa zaposlenima čiji je angažovanje neophodno za nastavak poslovanja i okončanje postupka likvidacije društva; -prenos akcija, raspolaganje imovinom ili zaduživanje bez odobrenja likvidatora ne proizvodi pravne posljedice, ukoliko zakonom nije drugačije propisano; -na poslovnim pismima i računima, ističe se obavještenje da se društvo likvidira.

Likvidator koji je imenovan za sprovođenje dobrovoljne likvidacije ima sva prava i obaveze izvršnog direktora, odnosno predsjednika upravnog odbora.

Likvidator zastupa društvo u likvidaciji kod suda, prema državnim organima i prema trećim licima.

Saglasno odredbama člana 256 stav 1 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024), DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 2 PODGORICA – U LIKVIDACIJI, za koje je donijeta odluka o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije, ovim putem poziva sve povjerioce društva da prijave svoja potraživanja.

Obavještenje o dobrovoljnoj likvidaciji DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 2 PODGORICA – U LIKVIDACIJI, će objaviti dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori u razmaku od najmanje 15, a najviše 30 dana između objavljivanja.

Potraživanja se moraju prijaviti u roku od 60 dana od dana objavljivanja obavještenja, odnosno za povjerioce koji nijesu primili obavještenje u pisanoj formi, od dana posljednjeg obavještenja o dobrovoljnoj likvidaciji.

Potraživanja povjerilaca koji su prijavili svoja potraživanja nakon isteka roka iz prethonog stava namiriće se iz preostale imovine do okončanja postupka dobrovoljne likvidacije. FIRST REAL ESTATE MANAGEMENT 2 PODGORICA – u likvidaciji LIKVIDATOR, mr Nataša Martinović

HERCEG NOVI: Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture planira da ove godine okonča dva kapitalna projekta

U postrojenje i kolektor uložiće još sedam miliona

Najznačajnija aktivnost za ovu godinu je završetak postrojenja za tretman otpadnih voda Meljine i dobijanje upotrebne dozvole. Izgradnja postrojenja počela je u junu 2012, trebalo je da radovi budu okončani za dvije godine, ali je nedovršeno pušteno u testni rad 2017. U fokusu je i tehnički prijem kanalizacionog kolektora, čija je izgradnja počela 2012. godine, a probijeno je više rokova za okončanje tog posla. Početna vrijednost ta dva projekta je više od 27 miliona eura

HERCEG NOVI – Najznačajnija aktivnost u ovoj godini Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture jeste završetak postrojenja za tretman otpadnih voda Meljine, dobijanje upotrebne dozvole, kao i završetak tehničkog prijema kanalizacionog kolektora – naveo je v.d. izvršnog direktora tog preduzeća Borivoje Đekić u programu rada

U dokumentu o kojem će na sjednici 4. marta raspravljati Skupština opštine Herceg Novi, a koji je usvojio Odbor direktora preduzeća, navodi se da će rekonstrukcija postrojenja koštati 5.000.000 eura ( predstoji raspisivanje tendera u saradnji sa Upravom za kapitalne projekte), a dodatnih 2.000.000 eura rekonstrukcija glavnog kanalizacionog kolektora.

PROBIJANJE ROKOVA

Izgradnja prostrojenja počela je zaključenjem ugovora između preduzeća Vodovod

i kanalizacija i konzorcijuma

Mas Gintaš iz Turske u junu 2012. godine. Projekat je vrijedan oko 9.000.000 eura. Nedovršeno postrojenje je pušteno u testni rad sa tri godine kašnjenja u februaru 2017. godine. Ugovor za izgradnju prekinut je 11. novembra 2017. godine, kada je bio u fazi funkcionalnog testiranja, zbog toga što izvođač nije solventan kao i zbog toga što je nasputio gradilište. Nakon raskida ugovora, investitor je pokušao da vrati izvodača kako bi završio izgradnju kompletnog postrojenja. Pregovori su trajali

godinu, i nakon izostanka dogovora, investitor je aktivirao garanciju u decembru 2018. godine, u ukupnom iznosu od 1,8 miliona. Formalno-pravno objekat postrojenja je tada preuzeo investitor Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u opštini Herceg Novi d.o.o. i ono predstavlja objekat u izgradnji u fazi funkcionalnih ispitivanja. Borivoje Đekić navodi da je glavni problem u funkcionisanju postrojenja, kao i utvrđivanje stepena izvedenosti i kvaliteta ugrađene opreme, či-

Lagerovanje mulja rizik za životnu sredinu

Jedan od problema sa kojim se preduzeće Društva za izgradnju vodovodne kanalizacione infrastrukture suočava u upravljnju postrojenjem za tretman otpadnih voda jeste činjenica da linija mulja, nije završena i nikada nije stavljena u probni rad. Višak mulja koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda se ne odvozi sa lokacije, već se skladišti u SBR2 tanku. Procijenjeno je da tog otpada u tanku ima 4.500 m³.

– S obzirom na to da je generisanje viška mulja

Nova zapošljavanja

Sistematizacijom je u Društvu za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastukture DOO predviđeno sedam radnih mjesta, a u ovoj godini je, navodi v.d. izvršnog direktora Borivoje Đekić, planirano zapošljavanje dodatnih pet radnika.

– Zbog činjenice da je potpisan ugovor između Vodovoda i kanalizacija i Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastukture o prenosu prava upravljanja na PPOV Meljine, gdje se Društvo pojavljuje kao ponovni nosilac prava operativnog upravljanja, pojavila se i potreba za sistematizovanjem novih radnih mjesta. Takođe, neophodno je dobiti licencu za upravljanje komunalnim otpadnim vodama od nadležne agencije, za šta je kao uslov propisano ne samo sistematizovano radno mjesto upravnika PPOV-a, glavnog tehnologa i benčmarking koordinatora, već je i neophodno da na tim radnim mjestima postoje zaposlena lica sa riješenim radnim statusom – pojasnio je Đekić.

njenica što ugovor o izgradnji nije doveden do kraja, pa samim tim nije urađena ni primopredaja objekta ni pribavljena upotrebna dozvola. I izgradnja korektora kapitalni je projekat opštine koji nije završen. Izgradnja kolektora počela je 2012. godine, posao je trabalo da bude okončan u februaru 2014. Radove je izvodila turska firma Ćeltikćoglu, a konsultant je bio njemački Dahlem. Vrijednost investicije je procijenjena na 18,5 miliona eura, ali je Opština platila i 2,3 miliona kroz po-

neizostavni nusprodukt rada linije vode, praksa neodvoženja mulja sa lokacije predstavlja rizik za životnu sredinu. Bez uspostavljanja procesa dehidratacije i zbrinjavanja mulja u skladu sa zakonskom regulativom i pravilima dobre prakse, cijeli proces prečišćavanja otpadnih voda se obesmišljava – naveo je Đekić.

ravnanje. U septembru 2014. godine je potpisan aneks prema kojem je novi rok za završetak 33 kilometra duge vodovodne i kanalizacione mreže sa 13 pumpnih stanica i jednim podmorskim ispustom bio 17. februar 2015. godine.

TEHNOLOŠKI PROCES

Neprečišćena otpadna voda na ulazu u PPOV Herceg Novi odlikuje se veoma niskim koncentracijama zagađujućih materija. Glavna karakteristika kanalizacionih sistema u zoni pored obale mora jeste postojanje infiltracije morske vode, što za rezultat ima razblaženje otpadnih voda na ulazu u PPOV, povećanje saliniteta i konduktiviteta.

– Otpadne vode koje dolaze na PPOV Herceg Novi odlikuje visok stepen promjenljivosti saliniteta. Registrovani su višemjesečni periodi nižih, srednjih ili izrazito povišenih vrijednosti. Uočena je pojava značajnih oscilacija tokom dana. Negativan uticaj epizoda naglog porasta saliniteta može dovesti do potpunog više-

nedjeljnog urušavanja proces prečišćavanja. Stoga je neophodno razviti i automatizovati sistem zaštite SBR-a od prodora otpadne vode visoke konduktivnosti, tj. saliniteta. Planira se sprovođenje detaljne analize kanalizacionog sistema, utvrđivanje i otklanjanje uzroka prodora slane vode, kao i uspostavljanje sistema mjerenja i kontrole saliniteta na udaljenim pumpnim stanicama u sistemu kanalizacije. Na ovaj način može se pravovremeno utvrditi postojanje tačkastog prodora slane vode i izvršiti intervencija na predmetnoj dionici – naveo je Đekić.

KANALIZACIJA

Finansijski plan Društva za ovu godinu iznosi 11,14 miliona eura. Najveće stavke su trošak za neto zarade – 200.000 eura i održavanje električne opreme –230.000 eura.

U izgradnju nove kanalizacione i vodovodne infrastrukture ove godine biće investirano 2,27 miliona eura. Riječ je o 18 projekata. Među njima su izgradnja saobraćajnice u Kumboru, uključujući izgradnju vodovodne, kanalizacione i atmosferske mreže i kanalizacionog kolektora, zatim vodovodne mreže za naselje Igalo Bare krak 4, kanalizacioni kolektor za naselja Topla III, Baošići 4, Čela 1454, Zelenika, Đenovići, Gomila, Drenovik, Servisna zona... Planirana je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju glavnog priobalnog kolektora, nakon završetka CCTV snimanja koje je započeto u 2024. godini. Projekti koji su započeti u prošloj godini a čiji je završetak planiran u ovoj vrijedni su ukupno 378.000 eura. Riječ je o izgradnji kanalizacinih kolektora u više naselja – Baošići, Miočevići, Kumbor, Sušćepan, Savina, Zelenika, zatim izrada geodetskih podloga za potrebe izrade projektne dokumentacije. – I pored učinjenih poboljšanja potrebno je da nadležni organi, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, preduzmu niz mjera kako bi se upravljanje otpadnim vodama i kanalizacionim muljem u Herceg Novom poboljšalo – naveo je Đekić ne precizirajući o kojim je mjerama riječ. Prema grubim procjenama, u obuhvatu opštine Herceg Novi živi oko 33.000 stanovnika, a stepen priključenosti na kanalizacionu mrežu nije tačno poznat, kreće se u opsegu od 80 do 90 odsto. D. ŠAKOVIĆ

MOJKOVAC – Odbornici Skupštine opštine Mojkovac u petak, 28. februara, na vanrednoj sjednici izjasniće se o prijedlogu da se redovnim platišama računi za vodu umanje 25 odsto. Riječ je o prijedlogu izvršnog

direktora Komunalnih usluga Gradac koji je uslijedio nakon što je to preduzeće u januaru počelo primjenu novog cjenovnika (za usluge vodosnabdijevanja, sakupljanja, odvođenja i prečišćavanja komunalnih otpadnih voda) prema

kojem je voda poskupila 50 odsto za domaćinstva u urbanom dijelu grada gdje su potrošači priključeni na sistem za prečišćavanje otpadnih voda, a između 15 i 20 odsto za ona koja nijesu priključena na taj sistem.

Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na cijene za regulisane komunalne djelatnosti za 2025. stavljen je na dnevni red Skupštine, koja je održana 18. oktobra 2024. godine, ali je na prijedlog odbornika povučen sa dnevnog reda.

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti dala je u februaru 2024. godine saglasnost na prijedlog cijena Komunalnog Gradac. Fiksni dio cijene usluge iznosi na mjesečnom nivou 1,72 eura po korisniku, a vari-

jabilni 0,82 eura za kubik. Cijena prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda iznosi – fiksni dio 1,59 eura, a varijabilni 0,66 eura za kubik. Prečišćavanje komunanih voda košta 0,09 eura po kubiku. D.Š.

NEDOVRŠENO PUŠTENO U PROBNI RAD 2017.GODINE: Postrojenje Meljine

Usvojena inicijativa predsjednika opština Šavnik, Plužine, Žabljak, Mojkovac i Kolašin

Vlada podržala nastavak probijanja tunela Semolj

Ovaj projekat je od vitalnog značaja za sjever Crne Gore. Zadovoljstvo mi je što nakon pola vijeka tunel Semolj nije ostao na ideji zaboravljene nužnosti. Svaki novi put na sjeveru je put u nove predjele koji svojom prirodnom ljepotom na do sada neviđen način prezentuju bogatstvo ovoga kraja – kaže predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić

ŠAVNIK – Vlada je kapitalnim budžetom za 2025. godinu opredijelila sredstva za izradu projektne dokumentacije za nastavak proboja tunela Semolj, što bi bila najbliža veza Kolašina i Žabljaka – saopštio je predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić.

On dodaje da je taj projekat od vitalnog značaja za sjever Crne Gore. – Zadovoljstvo mi je što sam pokrenuo ovu inicijativu uz podršku predsjednika opština Plužine, Žabljak, Mojkovac i Kolašin, te što nakon pola vijeka tunel Semolj nije ostao na ideji zaboravljene nužnosti. Siguran sam da je svaki novi

iZGrADnjA POČElA PrijE 47 GODinA: Tunel Semolj

putni pravac na sjeveru Crne Gore put u nove predjele koji svojom prirodnom ljepotom na do sada neviđen način prezentuju bogatstvo ovoga kraja – rekao je Jakić nakon što je Vlada uvrstila taj projekat u budžet za ovu godinu. Put Mioska – Šavnik izgradila je Jugoslovenska narodna armija 1975. godine u dužini od 52 kilometra. Gradnja tunela kroz prevoj Semolj započeta je prije 47 godina, a od planiranih 1.750 metara probijeno je oko 460 metara sa obje stra-

MjEŠTAni ODAHnUli: Nova saobraćajnica

Gradnja tunela kroz prevoj Semolj započeta je prije 47 godina, a od planiranih 1.750 metara probijeno je oko 460 metara sa obje strane

ne i ti ulazi su odavno zarasli u draču, toliko da ih teško i mještani mogu pronaći. Jakić kaže da bi završetkom tog tunela i popravkom puta od Boana do Mioske oživio uskočki i drobnjački kraj. – Šavnik bi bio bolje povezan sa Kolašinom, Podgoricom i Žabljakom, a bio bi bliži izlazu na auto-put. Sve to bi znatno doprinijelo i turističkoj valorizaciji durmitorskog kraja, Sinjajevine i Moračkih planina. Izgradnjom novog puta od Risna do Žabljaka znatno je poboljšana saobraćajna komunikacija, ali to nije dovoljno ako želimo napredak na sjeveru države. Izgradnju tunela Semolj vidim i kao snažan doprinos dinamičnijem razvoju uskočkog kraja i dodatno unapređenju prostornog kvaliteta šavničke opštine, te kao zamajac u pokretanju niza manjih projekata, lokalnih puteva, stočnih farmi, turističkih kapaciteta malog obima – kazao je tada Jakić. I.R.

Ulcinj: Morsko dobro sanira posljedice višegodišnjeg djelovanja talasa

ULCINJ – Plaža Valdanos u opštini Ulcinj uskoro će dobiti potpuno novi izgled. U toku je, saopšteno je iz Morskog dobra, sanacija oštećenog dijela betonske staze, a cilj je poboljšanje sigurnosti i estetike ovog lijepog primorskog lokaliteta. Objašnjavaju da je dugogodišnje djelovanje morskih talasa uzrokovalo znatna oštećenja, što je zahtijevalo hitnu intervenciju kako bi

se obezbijedila bezbjednost građana i turista. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 63.881 eura sa PDV-om, a predviđeni rok za završetak je 29 dana. Radovi obuhvataju rušenje oštećene staze i uklanjanje materijala kako bi se pripremila stabilna osnova za obnovu, mašinski iskop pješčanog materijala, izradu oplate i betoniranje temelja i nadzitka ivičnog zida staze. Krupni

kameni materijal biće ugrađen između ivičnih zidova radi dodatne stabilnosti i estetske usklađenosti sa okruženjem, a biće izrađene armirano-betonske ploče debljine 20 cm od visokokvalitetnog betona MB 30, čime se osigurava dugotrajnost i stabilnost konstrukcije. Staza će biti popločana pažljivo odabranim lomljenim kamenom u cementnom malteru, čime se postiže harmoničan izgled i dugotrajna

otpornost na vremenske uticaje. Završni radovi uključuju pažljivo nivelisanje terena i ravnomjerno razastiranje viška iskopanog materijala, kako bi se očuvao prirodni ambijent lokaliteta.

– Realizacijom ovih radova unaprijediće se izgled i funkcionalnost ovog dijela obale, a samim tim i poboljšati sigurnost i komfor svih posjetilaca lokaliteta Valdanos – saopšteno je iz Morskog dobra. C.G.

Naselja Pod kuk i Mažina povezana novim putem

TIVAT – Opština je okončala izgradnju saobraćajnice koja povezuje dva tivatska naselja Pod kuk i Mažinu, odnosno Ulice Pod kuk i Mažinu IV. Radove vrijedne 390.000 eura izvodila je, prema tenderu, kompanija Betonmix d.o.o.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan kaže da su realizacijom tog projekta nastavili jačanje saobraćajne mreže u gornjim djelovima grada.

– U planu za narednu godinu je izgradnja još jedne saobraćajnice u naselju Pod kuk, paralelne ovoj, a koja će takođe biti povezana sa ulicom Mažina IV – najavio je. On je istakao da su trenutno u toku radovi na saobraćajnici S6 na Župi, na saobraćajnici u Markuševini, ali da se radi i na potezu Ruljina – Gornja Lastva, sve s ciljem rasterećenja saobraćaja na glavnom magistralnom pravcu kroz Tivat. C.G.

LED sijalice na uličnoj rasvjeti

PLAV – Eko-fond i Opština potpisali su ugovor o dodjeli subvencije za realizaciju projekta energetske efikasnosti u javnoj rasvjeti pod nazivom „Zamjena konvencionalnih svjetiljki (sijalica) ulične rasvjete novim LED svjetiljkama“.

Cilj projekta je smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO₂ kroz modernizaciju sistema javne rasvjete. Ukupna vrijednost projekta iznosi 29.928 eura, dok Eko-fond sufinansira iznos od 11.971 eura. Očekuje se da će uvođenje

LED rasvjete znatno doprinijeti smanjenju troškova električne energije, poboljšanju kvaliteta osvjetljenja i zaštiti životne sredine. Projekat će biti realizovan tokom narednih 12 mjeseci. Izvršni direktor Eko-fonda Draško Boljević naglasio je važnost podrške ovakvim inicijativama koje doprinose energetskoj efikasnosti i ekološkoj održivosti. Predsjednik opštine Plav Nihad Canović izrazio je zadovoljstvo ovim projektom, ističući njegov značaj za unapređenje infrastrukture i održivi razvoj lokalne zajednice. C.G.

ZArASTAO U ŠiBljE: Tunel Semolj

U subotu otkrivanje spomenika velikom umjetniku

Toškovićev nemirni

duh trajno u Baru

PODGORICA - Svečano otkrivanje spomenika Urošu Toškoviću, jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka koji je posljednje godine života proveo u Baru, biće upriličeno u subotu, 1. marta, u 14.30 sati, na Šetalištu kralja Nikole.

Sat kasnije, u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ kao dio programa koji na autentičan način odražava Toškovićevu stvaralačku misao, biće održan umjetnički performans glumca Slavka Kalezića uz postavku Uroševih radova iz legata galerije. - Podizanjem spomenika velikanu crnogorskog likovnog stvaralaštva na obali, gdje je stvarajući provodio najviše vremena u Baru, simbolično

se čuva uspomena na njegov lik i nemirni duh koji ostavio snažan trag u crnogorskoj umjetnosti i kulturi - saopšteno je iz Opštine Bar. Spomenik, napravljen u bronzi visine dva metra i postavljen na postamentu od kamena, otkriće predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, predsjednica Komisije za ocjenu i odabir arhitektonsko-umjetničkog rješenja spomen-obilježja, istorička umjetnosti dr Anastazija Miranović i autor skulpture, vajar Zlatko Glamočak Odluku o podizanju spomen-obilježja Urošu Toškoviću donijela je Skupština opštine Bar nakon što je prethodno Vlada prihvatila prijedlog Opštine Bar za davanje saglasnosti na podizanje spomen-obilježja ovom umjetniku. A. Đ.

Pijanistički koncert u CANU

Jakovljev će svirati Betovenove simfonije

PODGORICA – Ciklus koncerata „Betovenove simfonije na klaviru“, koji će u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti biti održan od februara do juna, počeće večeras, u 19 sati, u holu CANU, kada će nastupiti ruski pijanista Alek-

sandar Jakovljev. On će do juna izvesti svih devet Betovenovih simfonija, koje je za klavir transkribovao Franc List. Na repertoaru večerašnjeg koncerta je Simfonija br. 1, opus 21, u C-duru i Simfonija br. 5, opus 67, u C-molu. R. K.

Promocija knjige Monike Leisch-Kiesl u Dvorcu Petrovića

Slikar Naod Zorić za Pobjedu o izložbi ,,Kvintesencija kosti“

Čovjek je beskrajno i nikada neće biti otkriven

Meni je važno da istražujem i da se ,,igram“, od koje kosti je taj crnogorski čovjek napravljen da ima tako slobodarski duh da do utopizma brani svoju slobodu, ženu, majku, porodicu i vjeru. Fasciniran sam tim čovjekomkazao je Zorić za Pobjedu

PODGORICA - Slikar Naod Zorić je figurativac, najviše ga interesuje čovjek, kako u životu, tako i u stvaralaštvu. Smatra da je čovjek kao savršeno biće neiscrpna tema. Upravo se to može vidjeti na njegovoj samostalnoj izložbi koja je otvorena u Dvorcu Petrovića.

Zorić je izložio oko 30 radova velikog formata. Riječ je o djelima koja su nastala tokom zadnjih pet-šest godina, a tu je i nekoliko starijih radova koji su se vezali sa novijim zbog kontinuiteta. I jedni i drugi su u galerijskom prostoru napravili finu harmoniju.

Izložba nosi zanimljiv naziv,,Kvintesencija kosti“ - koji po svojoj suštini znači srž.

- To je nešto što me interesuje već duži niz godina tokom kojih se bavim temom Crne Gore i crnogorskog čovjeka. Meni je važno da istražujem i da se ,,igram“, od koje kosti je taj crnogorski čovjek napravljen da ima tako slobodarski duh da do utopizma brani svoju slobodu, ženu, majku, porodicu i vjeru. Fasciniran sam tim čovjekom. Znam da je naša kost specifič-

na i posebna, da je to karakteristična dinarska kost i zato sam odabrao baš ovaj naslov izložbe - kazao je za Pobjedu Zorić.

DJETINJSTVO

Naodova umjetnost evocira prošlost dok korespondira sa duhom sadašnjosti.

- I te kako je to vidljivo u mojoj umjetnosti, ali u mom biću je prošlost neodvojiva od sadašnjosti ili, kako volim da kažem, od ovog mog trenutka sada. Pričali smo o kosti - i moja kost je od tih mojih predaka. Moji preci su prošlost, ja sam sadašnjost i meni je to neodvojivo. Vučem inspiraciju iz toga. Prošlost je i moje djetinjstvo. Pa mogu li se odreći toga? Ne mogu! I te kako je moje djetinjstvo odredilo moj život. Ta prošlost živi kroz moju sadašnjost – i preko mene lično i preko moje umjetnosti. Vjerujem da ne postoji prošlo, sadašnje i buduće vrijeme. Vjerujem da postoji samo trenutak - istakao je Zorić. Naod slika ljude, likove koje vidi i traži u svom djetinjstvu, sjećanjima i pričama. Fokus je na izražajnim karakterima figura.

U životu se puno najeo suvog hljeba

Naod Zorić smatra da je slikarstvo veoma ozbiljna stvar. Biti slikar, kako je rekao, danas znači imati duboku svijest o sebi, o radu, imati ogromnu ljubav i posvećenost slikarstvu.

– To je dovoljna radost. Kada ispunite sve te elemente koji jesu zahtjevni, ali koji čine radost koju malo koji čovjek može da

- Upamtio sam koliko su ti stari ljudi iz mog djetinjstva imali tu neku smirenost, fin odnos prema porodici i zemlji. To volim i divim se tim ljudima. Sjećam se njihovog stava i gordosti. Kada danas kažete gordost mislite da je taj neko prepotentan. Oni su bili gordi u stavu zato što su tako uvjeravali sebe ne bi li opstali u uslovima života kakve su imali - rekao je Zorić. Dobro je Naod zapamtio bistrinu njihovih misli. Sve se

ima, to je dovoljno. Nikada nijesam tražio finansijsku pomoć od države. Okrenuo sam se sebi, vjerovao u sebe i radio. I, zašto da ne kažem, jako puno sam se kroz život najeo suvog hljeba i ne žalim zbog toga zato što je to sve trebalo da se desi. Sve je to bilo važno u formiranju moje ličnosti i mene kao umjetnika – istakao je Zorić.

to, kaže, usadilo u njegovo biće, u njegovu kost. - Sa takvim čovjekom sam odrastao, takvi su ljudi posebno u brdima Crne Gore, odakle i ja dolazim. To je taj dinarski tip čovjeka sa izrazitim crtama lica. Njihove bistre oči su mi jako važne. Duša nije vidljiva, ali kroz oči i pogled ona to može biti. Taj čovjek koji gleda u daljinu, taj njegov bistri daleki pogled nosi u sebi vjeru i nadu - kazao je Zorić.

PODGORICA – Promocija knjige ,,Dva grada: Estetski pristup etičkoj odgovornosti – uporedna studija odabranih radova Irene Lagator-Pejović i Kristine Pizanske“, autorke Monike Leisch-Kiesl, biće priređena večeras u 18 sati u Fondaciji „Petrović Njegoš“, u Dvorcu Petrovića. Učesnici promocije su Monika Leisch-Kiesl, Irena Lagator-Pejović i autor uvodnog teksta Miško Šuvaković Moderatorka razgovora biće Natalija Vujošević. U srcu ovog likovno-tekstu-

alnog djela leže dva umjetnička rada, ,,Znanje društva ogr aničene odgovornosti“ (2009) Irene Lagator-Pejović i ,,Livre de la cité des dames“ (Knjiga o gradu žena) Kristine Pizanske, koja se u oba slučaja fokusiraju na žensko razumijevanje izgradnje gradova. Izdavač knjige je „Verlag für moderne Kunst“, 2024, Beč (internacionalna, njemačko-austrijska izdavačka kuća specijalizovana za svijet umjetnosti, umjetničke publikacije, teoriju i istoriju umjetnosti). A. Đ.

Gostovanje Gradskog pozorišta iz Podgorice na Cetinju

PODGORICA - Predstava ,,Pomelo, mali ružičasti slon“(3+), koju je po motivima knjiga Ramone Badescu i Benjamina Chauda režirala Gosia Debska, biće izvedena danas u 12 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Igraju: Dijana Dragojević, Davor Dragojević, Aleksa Balević i Jelena Laban/Smiljana Martinović

- Pomelu dobro ide pod njegovim maslačkom. Za tako malog slona surla mu je veoma dugačka i … ružičasta! To ga dovodi u nevolje u bašti. Da, zato što Pomelo nije tipični slon – on je mali, ružičasti baštenski slon. Pridruži se Pomelu na njegovom putovanju ka otkrivanju magičnog svijeta koji ga okružuje. Njegov ugao gledanja na stvari pokazuje djeci drugačiji način

sagledavanja stvari, emocija i onoga što je važno u životu. Odrasli, takođe, mogu naučiti stvar ili dvije – navodi se u najavi predstave. Kroz saradnju Gradskog pozorišta Podgorica i „Zetskog doma“ nastavlja se širenje pozorišne umjetnosti ka obrazovnim ustanovama, pa će tako predstavu gledati mališani iz JPU ,,Zagorka Ivanović“ sa Cetinja. R. K.

Tošković na barskoj plaži

Publika na izložbi u Dvorcu Petrovića

otvorena u Dvorcu Petrovića

zanimljiv otkriven

Na platnima Naod naglašava specifične djelove, poput šake, portret ili samo oči. - Šake, oči, lice najviše definišu čovjeka. Kada govorite imate potrebu da se potpomognete rukama, da nešto ubjedljivo kažete. Portret je karakter čovjeka. Ti elementi su mi i likovno važni jer nijesu lako uhvatljivi, treba pogoditi taj karakter. Da se uđe u dušu čovjeka kog slikate nije samo pitanje naučenog znanja, morate da imate dušu i dar da bi to mogli da uradite - istakao je Zorić. Zorić beskrajno voli čovjeka. Čovjeku se divi. Od samog početka bavljenja umjetnošću interesovao ga je čovjek. Neko je ko vjeruje čovjeku, ko je zadivljen čovjekom.

- Za mene je čovjek jedino biće na zemlji koje liči Bogu. Čovjek je beskrajno zanimljiv i nikada neće biti otkriven. To je jedan kosmos. Baveći se čovjekom, izgrađujem svoju ličnost - istakao je Zorić.

CRTEŽ

Naod ne voli da slika bude šarena, koristi svedene tonove, neke prirodne, zemljane boje. Sliku i crtež tretira sa jednakim poštovanjem.

- Ne volim šarenilo. To što je šareno meni je nekako jeftino, ide mi čak i u banalnost.

Volim svedene boje. Ja sam prije svega crtač. Meni boja nije toliko primarna, iako volim kolor. Volim taj crtež, taj gest. Volim da crtežom izrazim tu najdublju snagu koju traži umjetnost. Slika i crtež su mi neodvojivi. U šali kažem da su moje slike obojeni crteži, a crteži moje obojene slike. To mi je uzajamno povezanoistakao je Zorić. Slikar smatra da dobar umjetnik ne može biti onaj ko ne zna da crta.

- On može svojim znanjem, upornošću, odgovornošću i velikim radom da dostigne neke fine rezultate, ali ne može da ima taj duh ako nema crteža - smatra Zorić.

Na Naodovim platnima dominira čulnost, a čula su, posebno čulo mirisa veoma bitna za njega jer ga podsjećaju na djetinjstvo.

- To mi se najviše zadjenulo u djetinjstvu. Kroz vrijeme sam stvorio duboku svijest šta je to čulo mirisa i redovno mi je čulo mirisa najvažnije. Meni slika mora da zamiriše. To sam ponio iz djetinjstva - kazao je Zorić. Na otvaranju izložbe govorili su direktor Muzeja Vladislav Šćepanović i kustoskinja izložbe Natalija Đuranović Izložba će biti otvorena do 28. marta. A. ĐOROJEVIĆ

„Put u krivodo“ u Narodnoj

PODGORICA - Promocija

knjige „Put u krivodo“, autora Miroja Vukovića, biće održana večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

O knjizi će govoriti prof. dr Dragan Koprivica, Jovanka Vukanović i autor. Moderator večeri biće Milutin Grgur Miroje Vuković rođen je 1946. godine u Pivi. Učiteljsku školu je završio u Foči, a Filozof-

„Brutalista“ večeras premijerno u Podgorici

PODGORICA – U podgoričkom bioskopu „Sinepleks“ posjetioci će do 2. marta moći da gledaju filmove koji su ove godine nominovani za Oskara. Na repertoaru, u okviru „Oskar revije“, do kraja sedmice će se naći filmovi „Konklava“, „Dina 2: Drugi dio“, „Supstanca“, „Emilija Perez“, „U mojoj glavi 2“ i „Zlica“, po sniženoj cijeni ulaznice od četiri eura, kao i film „Brutalista“, koji će premijerno biti prikazan večeras, u 20.30 sati, po regularnoj cijeni ulaznice.

Film „Brutalista“ osvojio je publiku i kritiku širom svijeta. Sa impresivnih 10 nominacija za Oskara i tri osvojena Zlatna globusa, uključujući nagrade za najbolji film, najbolju režiju (Brejdi Korbet) i najboljeg glavnog glumca (Adrijen Brodi), ovaj film je već proglašen kinematografskim događajem godine.

U režiji talentovanog Brejdija Korbeta, „Brutalista“ donosi snažnu priču o vizionarskom arhitekti Laslu Totu, koji nakon Drugog svjetskog rata emigrira iz Evrope u Ameriku. U potrazi za novim početkom i ponovnim susretom sa suprugom Eržebet, Laslo se suočava sa izazovima u nepoznatoj zemlji. Njegov talenat prepoznaje bogati industrijalac Harison Li van Bjuren, ali uspjeh dolazi s visokom cijenom. Adrijen Brodi briljira u glavnoj ulozi, donoseći emo-

tivnu i upečatljivu interpretaciju čovjeka rastrzanog između prošlosti i budućnosti. Iz „Sinepleksa“ najavljuju da svake prve nedjelje u mjesecu bioskop organizuje akciju „Sinepleks tajm“, u okviru koje se najgledaniji filmovi iz prethodnog perioda nalaze na repertoaru po specijalnoj cijeni ulaznice od 2,50 eura. U nedjelju, 2. marta, u okviru ove akcije, naći će se filmovi „Pratnja“, „Nosferatu“, „Pored nas“, „Bratstvo lopova: Pantera“, kao i filmovi za djecu „Dogman“, „Mufasa: Kralj lavova“, „Sonikov film 3“ i „Meda Pedington u džungli“. Pored filma „Brutalista“, od danas na redovnom repertoaru bioskopa naći će se novi filmovi: „Posljednji udah“, „Tri

kilometra do kraja svijeta“, „Princeza koju je oteo zmaj koji otima princezu“ i „Super kućni patuljci“. Napeti triler „Posljednji udah“ donosi priču o iskusnim roniocima koji se suočavaju s nemogućim izazovima kako bi spasili člana posade zarobljenog stotinama metara ispod morske površine. Zasnovan na istinitim događajima, film prikazuje borbu s vremenom, timski rad i ljudsku izdržljivost u ekstremnim uslovima. „Tri kilometra do kraja svijeta“, smješten u konzervativnoj zajednici oko delte Dunava, donosi snažnu priču o gej tinejdžeru koji je na putu samospoznaje, ali se suočava s tradicionalnim vrijednostima svojih roditelja i susjeda.

U modernoj bajci „Princeza koju je oteo zmaj koji otima princezu“, svojeglava mlada princeza prkosi kraljevskoj tradiciji i sama sebi bira muža, svog najboljeg prijatelja Ronana. Međutim, kada se na njihovom vjenčanju iznenada pojavi legendarni zmaj i otme Minu, kralj obećava presto i ruku svoje kćeri onome ko je izbavi. Animirana avantura „Super kućni patuljci“ prati Elfi, znatiželjnu patuljčicu željnu uzbuđenja, koja ne pristaje na pravila svog tradicionalnog plemena. Kada upozna Boa iz suparničkog plemena, njihovo neočekivano prijateljstvo postaje prilika za pomirenje i ostvarenje Elfinih snova. R. K.

U Evropi nas vide samo

PODGORICA –Novi

album pijaniste Amira

Džakovića ,,The Balkan Piano“ promovisan je u okviru drugog, posljednjeg dana XI Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano“, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

biblioteci

ski fakultet u Sarajevu. Radio je kao prosvjetni radnik, a bio je i glavni i odgovorni urednik

„Prosvjetnog rada“. Član je Udruženja književnika Crne Gore, kao i Udruženja književnika Srbije, te Udruženja novinara Crne Gore. Objavljivao je zbirke pjesama i pripovjedaka, romane, književnu kritiku, autobiografsku prozu, eseje i monografska izdanja o Tari. R. K.

O albumu je sa Džakovićem razgovarala urednica muzičkog programa KIC-a Maja Popović , a na promociji je govorila i profesorica Jelena Martinović-Bogojević Ovaj album je zamišljen kao prvi u nizu koji će nastaviti da istražuju nepoznatu muziku Balkana. Džaković je istakao da je ovaj projekat tekao kroz više faza.

- Prva faza je bila kad sam dobio ideju prije par godina, ali u manjem obimu. I onda se razvijalo do megalomanskog projekta koji ima 10 zemalja i 10 raznih kompozitora i stilova - kazao je on.

Kao student je shvatio da nas u Evropi ne gledaju kao Evropljane, nego kao Balkance. - U par prilika su mi rekli: ,,Vi nijeste Evropljanin, vi ste Balkanac“. To me pogodilo, pa sam krenuo od toga, želio sam da napravim nešto sa Balkana, a što je evropski i što je u suštini dio te civilizacije. Ideja je bila da napravim nešto sa Balkana što predstavlja mo-

kao Balkance

dernizaciju i evropsku civilizaciju kojoj pripadamo – istakao je Džaković. Projekat je, prema njegovim riječima, počeo s istraživanjem raznih kompozicija sa čitavog Balkana, nakon čega je uslijedilo selektovanje tih kompozicija, te učenje istih koje je, kako je kazao, bilo izuzetno teško. - Nijesam mislio da će biti to-

liko komplikovano, jer imamo 10 stilova, 10 raznih kompozitora i problema. Svaki komad ima svoj stil i uticaj, zbog čega je bio poseban izazov. Lakše je bilo spremiti, recimo, par Betovenovih sonata nego ovako – 10 komada i različitih stilova – rekao je Džaković. Martinović-Bogojević je album ,,The Balkan Piano“ opisala kao ,,vrlo slojevit i divergentan“, te kazala da on predstavlja svojevrsnu Džakovićevu ličnu kartu.

- Džaković nam se ovim CDom predstavlja u jednom vrlo virtuoznom i slojevitom maniru. Meni je bilo posebno značajno da se Džaković ovdje istakao i svojim istraživačkim potencijalom – kazala je Martinović-Bogojević, dodajući da nema puno izvođača koji imaju ,,sposobnost introspekcije i analitičkog pristupa“. Džaković je odsvirao i neke kompozicije sa albuma ,,The Balkan Piano“ i time upotpunio promociju. An. R.

Kadar iz filma „Brutalista“

Naod Zorić

Juče nastavljena i završena 4. sjednica Skupštine glavnog grada

Koplja se lomila oko imenovanja u gradskim preduzećima

Nakon iscrpljujuće rasprave o budžetu koja je obilježila prvi dan rada 4. sjednice Skupštine Crne Gore, juče je u nastavku sjednice najviše pažnje odbornika privukla tačka dnevnog reda posvećena imenovanjima u gradskim preduzećima

Skupština je za v. d. direktora Čistoće ponovo izabrala Denisa Hota, dok nijesu usvojeni predlozi da Alija Hamzića nastavi da bude v. d. izvršnog direktora Parking servisa, a Milena Đergović-Perunović v. d. direktorice Dječjeg saveza. Saglasnost gradskog parlamenta za imenovanje na mjesto direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice nije dobio Dragan Senić.

Ja treba da dam dodatnu vrijednost i da napravimo iskorak, i na to sam strogo fokusiran. A iskoraka nema ako bezakonje baštinim i čuvam u svojim redovima. Zato vas molim da sve ono što imate kompromitujuće za ljude na čelnim pozicijama u bilo kom preduzeću u gradu prvo obznanite, da ih javno prikažete, da ih javno pošaljete meni, a ja ću preduzeti odgovarajuće mjereporučio je gradonačelnik Saša Mujović

O dbornici su jednoglasno izglasali predlog odluke o organizaciji Proljećnjeg pazara za 2025. godinu, usvojili predloženi program rada Skupštine za ovu godinu, dok predlog izmjene poslovnika Skupštine nije prošao, kao ni izmjena odluke o obrazovanju radnih tijela.

(NE)ZAKONITOSTI

Gradski parlament je kasno u utorak veče usvojio budžet za 2025. godinu u iznosu od 153 miliona eura, što predstavlja najveći budžet u istoriji glavnog grada

Gradonačelnik Saša Mujović osvrnuo se na navode opozicije o spornom imenovanju v. d. sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Balše Špadijera - Nezavisno od toga koliko mi važan bio i nezavisno koliko dobro radio posao, ako je zakonski sporan, ja tu ne mogu pomoći. Konsultovao sam se sa relevantnim pravnim institucijama Glavnog grada koje su mi dale do znanja da on ima sve mogućnosti da bude izabran u v. d. stanje, zbog toga je bio i predlagač budžeta i zbog toga nastav-

lja da radi na poziciji na kojoj je i bio - kazao je Mujović. On je komentarisao i navode o nezakonitostima prilikom imenovanja u gradskim preduzećima, naglašavajući da ne želi da se vraća u prošlost. - Ne interesuje me priča o to-

Osuda izlaganja odbornika Šušića

Povodom izlaganja odbornika Mitra Šušića (,,Demokratski front – Za budućnost Podgorice“) tokom rasprave o budžetu, u kojem je problematizovao opravdanost izdvajanja 15.000 eura za rad Kancelarije za LGBT osobe, organizacija Kvir Montenegro ocijenila je da se na taj način direktno negiraju ljudska prava LGBTIQ osoba, opravdava diskriminacija i nasilje i podrivaju napori u izgradnji pravednog i inkluzivnog društva.

Šušić je između ostalog kazao da je ,,woke ideologija na globalnom nivou prevaziđena i da ne moramo više biti nasilnici nad svojim zdravim razumom da bismo ispunili nečiju agendu“. - Ja ne pozivam ni na kakvo nasilje, svako ima pravo da se ponaša na način na koji želi, ali zaista je besmisleno davati nekome novac za razvoj nečeg tako potpuno ličnog, a u krajnjem slučaju potpuno neadekvatnog bilo čemu prirodnom i normalnom - kazao je Šušić.

On je kazao i da bi volio da ,,ne budemo mi zadnja oaza nekakve sulude ideologije

koja je u jednom trenutku preplavila svijet, a danas je poražena i u Americi, i u dobrom dijelu EU, i u Rusiji, i u Kini, i gdje god hoćete“. Kvir Montenegro je oštro osudila nastup odbornika DF – ZbP i ocijenila da on predstavlja alarmantan primjer institucionalne homofobije i transfobije zasnovane na neznanju i dezinformacijama. - Šušićev stav ne samo da podržava negativne stereotipe o LGBTIQ zajednici, već i doprinosi širenju mržnje i netrpeljivosti prema onima koji se bore za svoja prava, slobode i dostojanstven

život bez straha od nasilja i diskriminacije. Korištenjem izraza poput ,,woke ideologija“ i tvrdnjama da su LGBTIQ prava ,,neprirodna“ ili ,,besmislena“, Šušić namjerno umanjuje legitimnu borbu za ravnopravnost i pokazuje nerazumijevanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava. Osim toga, sugerisanje da su ova sredstva nepotrebna, zanemaruje ozbiljne izazove s kojima se LGBTIQ osobe suočavaju, uključujući diskriminaciju, nasilje i pravnu nejednakost – poručili su iz Kvir Montenegra. Naglašavaju kako očekuju da se rukovodstvo Glavnog

me što je bilo prije 28. decembra, odnosno mog imenovanja na ovu poziciju. DPS je bio i prošao, neću se vraćati na to. Ja treba da dam dodatnu vrijednost i da napravimo iskorak, i na to sam strogo fokusiran. A iskoraka nema ako

grada hitno ogradi od ovih izjava i osigura nesmetan rad Kancelarije za LGBTIQ osoba.

- Važno je napomenuti da je Podgorica, kao glavni grad Crne Gore, 2022. postala dio mreže ,,Rainbow Cities“, što označava njen angažman u promociji i zaštiti prava LGBTIQ osoba na međunarodnom nivou, što je obavezuje na poštovanje standarda koji garantuju jednakost, slobodu i ljudska prava za sve. Ovaj status pruža dodatnu odgovornost lokalnoj vlasti da prepozna i unaprijedi položaj LGBTIQ zajednice, čime bi se doprinijelo izgradnji inkluzivnog društva za sve građane i građanke – navodi se u reagovanju Kvir Montenegra. Istim povodom reagovala je i NVO Centar za građansko obrazovanje. - Ovakve izjave, koje dolaze od izabranih predstavnika/ ca vlasti, nisu samo etički neprihvatljive, već su i na marginama zakonitosti i vrlo opasne, zbog čega Šušićeva izjava zaslužuje jasnu osudu svih političkih aktera, a posebno onih koji čine većinu kojoj i Šušić pripada – ocijenili su iz CGO. Sušićevo dovođenje zaštite

bezakonje baštinim i čuvam u svojim redovima. Zato vas molim da sve ono što imate kompromitujuće za ljude na čelnim pozicijama u bilo kom preduzeću u gradu da prvo to obznanite, da ih javno prikažete, da ih javno po -

i promocije prava LGBT u kontekst ,,nasilja nad zdravim razumom“, „nečijih agendi“, „potpuno neadekvatnog bilo čemu prirodnom i normalnom“ i „suludih ideologija“, svjedoči i o nerazumijevanju osnovnih principa demokratije i ljudskih prava. - Manipulativna je i neodgovorna tvrdnja da se finansiranje LGBT inicijativa dešava na račun „zaista ranjivih kategorija“, jer su LGBT osobe među najranjivijima u društvu, svakodnevno izložene diskriminaciji, nasilju i stigmatizaciji. Sredstva za promociju jednakosti nisu bacanje novca, već ulaganje u društvo koje poštuje i štiti prava svih svojih građana, a skromna sredstva koja Glavni grad izdvaja za rad Kancelarije za prava LGBT osoba minimalno su učešće u doprinosu koji ta kancelarija pruža ovom društvu i LGBT osobama. Prava LGBT osoba su ljudska prava, a homoseksualnost, biseksualnost i transeksualnost su prirodne pojave koje ne ugrožavaju nikoga, niti bilo čije pravo. S druge strane, izjave Šušića i njemu sličnih, to i te kako čine –poručili su iz CGO.

šaljete meni, a ja ću preduzeti odgovarajuće mjere - poručio je Mujović.

PRAKSE

Miloš Mašković (Evropski savez) kazao je da se nastavlja prošlogodišnja praksa da se na mjesta u odborima direktora i upravnim odborima preduzeća ljudi imenuju uglavnom po partijskoj osnovi. - Postoje ljudi sa zaista impresivnim biografijama, ali čitajući biografije primijetio sam da je najveći broj ljudi iz PES-a. Neke su impresivne, neke zadovoljavajuće, a najveći broj su sramotne. Sramotne su jer se određeni ljudi predlažu za upravne odbore, a nemaju nikakve veze s njima. Jedino što ih preporučuje je to što su iz PES-a - ocijenio je Mašković. Renata Gojković (PES) kazala je da su predloženi kandidati za mjesta u gradskim preduzećima doktori, informatičari, inženjeri, finansijski direktori, IT direktori, marketing direktorima, menadžeri… - Pozivam sve odbornike da prije nego što krenu da govore o činjenicama i iznose o ovakve stvari, pogledamo zajedno biografije. Moje lično mišljenje je da iza svaki biografije možemo da stanemo - kazala je Gojković. Jovana Mijović (DCG) kazala je da su ponosni kandidatima koje su predložili.

- Sviđali se nekome ili ne, predlažemo poštene ljude. One koji zaista stoje iza svog rada i onoga što su vrijedno stekli. Ovaj parlament duguje veliko izvinjenje ljudima koje su ovdje nazvali nepismenim, ali to je odraz straha od ljudi koji će u gradskoj upravi da primjenjuju zakon – kazala je Mijović.

Srđan Perić (Pokret Preokret) kazao je da su ovakva imenovanja ništa drugo do podjela partijskog plijena. On je ukazao da su brojni predloženi kandidati samo sa partijskim referencama i takvi ljudi ne mogu donijeti stručni rad u preduzećima. - Ovo je matrica po kojoj se uspostavlja moć političkih partija. Tri političke korporacije sprovode svoja imenovanja, a kada partija postavi partijskog vojnika bez kompetencija, tada ona ima uticaj nad preduzećem. To košta tačno onoliko koliko bi koštalo da su u odborima direktora najstručniji ljudi. Nije stvar da se nadgornjavamo preko preduzeća. Poenta je da preduzeća budu efikasna, a ovako je kompletan sistem podređen interesima partija – kazao je Perić. N. SEKULIĆ

Sa 4. sjednice Skupštine glavnog grada

PODGORICA - Kiša je prijetila da naruži fudbalski dan u Crnoj Gori – i donekle jeste. Umjesto pet, odigrane su četiri utakmice 21. kola Meridianbet 1. CFL. Usljed obilnih padavina uoči termina u Kotoru (18 h), odložen je duel Bokelja i Dečića.

Najviše golova viđeno je tamo gdje su uslovi za igru bili najteži - u Tivtu. Mek, blatnjav i grbav teren nije spriječio Budućnost da protutnji kroz Park pored Porto Montenegra - ,,plavi“ su deklasirali Arsenal sa 5:1.

Ubjedljiva pobjeda nije donijela Podgoričanima uvećanje prednosti na vrhu jer je Petrovac bio silovit protiv Sutjeske u gostima (3:0). Razlika između prvog i drugog na tabeli ostala je 12 bodova, s tim što je jasno da je lider napravio novi krupan korak ka tituli.

Mornar je na kampu FSCG na Starom aerodromu remizirao sa Jedinstvom (1:1). Na samom začelju došlo je do promjene – Otrant je nakon pobjede od 1:0 u direktnom meču prepustio Jezeru fenjer prvoligaškog karavana. Ulcinjani su sada deveti sa 17 bodova, a posljednji Plavljani imaju jedan manje.

ČISTA PETICA ,,PLAVIH“

Sve u Tivtu bilo je u znaku lidera. Budućnost nije ostavila prostora za bilo kakvu neizvjesnost. Sa dva pogotka u prvih 45 minuta riješila je meč, a u nastavku se potrudila da kompletan utisak bude moćniji.

Čistu peticu najavio je Miličković u 22, kada je pokupio odbitak i rutinirajući doveo ,,plave“ u goste. Ivanović je u 39. minutu srušen u kaznenom prostoru, a sudija Vođević pokazao na bijelu tačku. Siguran izvođač penala bio je Grbić.

Uspjeli su Tivćani da smanje zaostatak preko Abdulahija, koji se najbolje snašao u gužvi – pogodak 28-godišnjeg momka iz Somalije u 69. minutu bio je njegov osmi u elitnom rangu.

Tanka je bila nada Arsenala koji se do kraja duela suočio sa kanonadom rivala. Istakli su se rezervisti – Bojović je dva puta matirao Zogovića, a prvijenac u ,,plavom“ dresu upisao je 18-godišnji Vukanić u 74, dva minuta nakon što je zamijenio Ivanovića Leti Budućnost nezadrživo ka sedmoj tituli u klupskoj istoriji...

PETROVAC SE PITAO

KRAJ BISTRICE

Pokušavala je Sutjeska da se nametne na startu, da napravi prevlast na sredini i diktira ritam, ali nakon dvadesetak minuta – Petrovac je bio taj koji se pitao kraj Bistrice.

Domaćin je imao šut Pajovića, koji je bio lagan za kontrolu od strane Kordića, a potom je doživio klasičan nokaut do odlaska na odmor.

Udarac Kastanjede sa pet-

Meridianbet 1. CFL (21. kolo): Podgoričani dali pet golova Arsenalu, Petrovac silovit protiv Sutjeske, promjena na začelju tabele

Budućnost leti ka tituli

Malobrojni navijači kraj Bistrice dočekali su Nikšićane pjesmom: Hoćemo pobjedu, ali nije im dugo trebalo da promijene melos. Uvrede na račun igrača, uz ,,Milija, odlazi“, što je jasno upućeno treneru Savoviću, čulo se iz boksa odakle navijaju „ultrasi“ Sutjeske

naestak metara iz otvorene pozicije završio je visoko preko prečke, ali to je bio samo uvod u prave stvari ,,nebo-plavih“. Primorski prvoligaš poentirao je oba puta u prvom poluvremenu nakon lančanih grešaka protivničkih fudbalera. Neodlučnost defanzivaca, uz slabu procjenu golmana Giljena poslije centaršuta sa lijevog beka, kaznio je kapiten Boljević, koji je glavom zahvatio odskočnu loptu i neometano iz peterca proparao mrežu za 1:0 u 35. Prekidi su veliki adut Petrovčana, ali ne i jedini način da stignu do gola. Krenuo je da teče 41. minut kada su izabranici Zdravka Dragićevića duplirali prednost.

Ponovo je kiksala Sutjeska, ovoga puta bizarno, bolje reći komično – Krstović je napucao saigrača, odbitak je Đinović želio da vrati Giljenu, ali je to uradio preblago. Poklon je pokupio Bašić, zaobišao golmana i povezao treću

LISTA STRIJELACA

9 – Vukotić (Budućnost)

8 – Abdulahi (Arsenal)

7 - Bojović (Budućnost), Janjić, Kalezić (Sutjeska), Korać (Jedinstvo)

6 – Đorđević (Mornar), Boljević, Kastanjeda (Petrovac)...

proljećnu utakmicu u kojoj je bio strijelac.

Mogli su Nikšićani da pretrpe pravi rezultatski debakl uoči pauze, ali jednom je upravo Bašić slabo reagovao u završnici, drugi put je obećavajući pokušaj izblokiran, a kolosalnu priliku nije iskoristio novajlija Arambašić, koji je išao sam na golmana. Popucale su sve niti Sutjeske. Igra se raspala za tili čas. Manjak sinhronizacije i uigranosti bio je očigledan pozadi, gdje je zadnja linija prednjačila u smušenosti i nesigurnosti.

Malobrojni navijači kraj Bistrice dočekali su Nikšićane pjesmom: Hoćemo pobjedu, ali nije im dugo trebalo da promijene melos. Uvrede na račun igrača, uz ,,Milija, odlazi“, što je jasno upućeno treneru Savoviću, čulo se iz boksa odakle navijaju „ultrasi“ Sutjeske. Izašli su domaći igrači u nastavku sa planom da krenu na sve ili ništa. Priredili su lije-

Stadion: u tivatskom parku. Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Vođević.

Golovi: 0:1 Miličković u 22, 0:2 Grbić (pen) u 39, 1:2 Abdulahi u 69, 1:3 Bojović u 72, 1:4 Vukanić u 74, 1:5 Bojović u 77. Žuti kartoni: Mijović (Budućnost).

Zogović

Mandić (od 46. Kovinić)

Bulatović

Nikolić

Mugoša (od 66. Kašćelan)

Ćetković (od 46. Macanović)

Abdulahi Petović

Kordić (od 64. Montenegro)

Pešukić

Šahman (od 80. Ražnatović)

Sutjeska 0 0

Rezultati

Arsenal – Budućnost 1:5

Sutjeska – Petrovac 0:3

Otrant – Jezero 1:0

Mornar – Jedinstvo 1:1 Bokelj – Dečić (odloženo)

1. Budućnost 21 16 3 2 47:12 51

2. Petrovac 21 12 3 6 31:22 39

3. Bokelj 20 10 3 7 21:20 33

4. Mornar 21 8

9. Otrant

pu akciju u 47, kada je Pajović asistirao Toškoviću, uslijedila je dobra reakcija nogom, zamisao da se prebaci Kordić, ali je čuvar mreže Petrovčana odličnom intervencijom spriječio povratak rivala u meč. Opasno je zaprijetio Ivan Vukčević, pa je domaćin imao novu priliku u režiji Toškovića, ali nije mogao da savlada Kordića.

Umjesto mučenja Nikšićana da dođu do 2:1, sudarili su se sa surovim epilogom – 3:0 u korist Petrovca.

Lijepu egzekuciju u 75. minutu izveo je Šimun, koji je sa dvadesetak metara po zemlji potpisao treću kapitulaciju Giljena.

Ljute su pristalice Sutjeske. Nakon poraza od Budućnosti pod Goricom, sada i šamar u svom domu od ,,nebesko-pla-

Domazetović

Piščević (od 82. Vuković)

A. Bulatović

Miličković

Gašević (od 82. Savović)

Mijović (od 58. Kostić)

Serikov Grivić Ivanović (od

Sutjeska Petrovac 3 Petrovac 2

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 300. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Boljević u 35, 0:2 Bašić u 41, 0:3 Šimun u 75. Žuti kartoni: Janjić, Krstović, Miranović, Vukčević (Sutjeska), Bakić, Boljević (Petrovac).

Giljen

Desančić (od 80. Abu) Arbeljo (od 60. Vukčević)

Barget (od 69. Kecojević) Kopitović

Tošković

Janjić

Đinović (od 69. Šaletić)

Krstović

Pajović

Miranović (od 46. Jokić)

Kordić

Arambašić (od 64. Carević)

Šimun

Bakić (od 87. Pupović)

Boljević (od 87. Đukanović) Petrović

Kapisoda

Kastanjeda (od 81. Zvrko)

Bašić (od 81. Kordić) Franeta Golubović

vih“. Ekipa je zimus pravljena da se podigne, eventualno da napadne treće mjesto, potajno da vjeruje u Evropu, a nalazi se tamo đe je i bila jesenas – na sedmoj poziciji, sada sa svega dva boda iznad zone baraža.

FENJER SADA GORI

U PLAVU

Mornar je imao vođstvo od 16. minuta, kada je Vušurović bio uspješniji od golmana Akovića. Ipak, Barani nijesu uspjeli da održe višak do pauze – rezultat je poravnao Mušović u 35. Nije bilo pogodaka u drugom dijelu meča na terenu kampa FSCG. Nominalni domaćin završio je utakmicu sa čovjekom manje, jer je Baošić u 69. minutu dobio crveni karton. Napadao je tim Seada Baba-

Perović

Krnić (od 29. Maksimović)

Ilić

Redžepagić

Bojović

Boričić

Pavlićević (od 80. Bošković)

če, želio je da materijalizuje brojčanu prednost, ali nije uspio da pronađe put do tri boda kako bi sustigao Sutjesku u mirnoj luci. Derbi začelja pripao je Otrantu koji je savladalo Jezero. Mala-velika pobjeda za četu Miodraga Vukotića koja se pomjerila sa dna, prepustivši posljednju poziciju upravo Plavljanima. Na popularnoj ,,Bombonjeri“ u Tuzima bolji su bili Ulcinjani, imali su veći posjed, više udaraca, više čistih situacija, ali dugo su lomili odbrambeni stav protivnika. Utakmica je bila takva da je gol Otranta visio u vazduhu. Dao ga je džoker sa klupe Halil Lilo Muharemović u 77. minutu – za radost debitanta u elitnom rangu.

Davor KAŽIĆ

Radost fudbalera Budućnosti

Đalović držao

čas i Gatuzu

PODGORICA - Crnogorski

trener Radomir Đalović

čini čuda u hrvatskom fudbalu – prije pet dana njegova Rijeka je deklasirala

Dinamo u prvenstvu (4:0), a juče održala čas Hajduku usred ,,Poljuda“ (3:1) i plasirala se u polufinale Kupa.

Iako je i na početku sezone, pa onda i ove zime, ostao bez nekoliko nosilaca igre, tim sa ,,Rujevice“ se ne zaustavlja i na putu je da osvoji duplu krunu. U konkurenciji mnogo skupljih timova Hajduka i Dinama, na terenu i na klupi, i jedan od dva trofeja bio bi senzacija istorijskih razmjera.

Rijeka je u prvenstvu bod ispred ,,bilih“, čak sedam ispred ,,modrih“.

- Mnogo je bodova u igri. Mislim da veće šanse za titulu imaju Dinamo i Hajduk. Sada imamo vrlo važnu utakmicu, u subotu protiv Gorice. To nam je najvažnija utakmica – rekao je

Bjelopoljac nakon meča i prebacio pritisak na konkurente. Đalović je minule subote držao čas legendarnom štoperu Fabiju Kanavaru, aktuelnom treneru ,,modrih“, a juče očitao lekciju još jednom slavnom Italijanu i članu šampionske generacije sa Mundijala 2006. Đenaru Gatuzu Njegov Hajduk se odmah našao u problemima protiv ekipe nekadašnjeg crnogorskog reprezentativca – Rijeka je povela u šestom minutu golom Naija Đuahre na asistenciju Tonija Fruka. Grubo je pogriješila odbrana Hajduka u 13. minutu, Selahi odmah lansirao Fruka, koji je imao odličnu završnicu – 0:2. Domaćin se vratio u 29, na sjajan pas Kalika strijelac je bio Marko Livaja. Gatuzov tim, ipak, nije imao rješenje za Fruka, koji je savršeno izdanje krunisao majstorijom za 1:3

- Imali smo izuzetno tešku sedmicu, još jednom skidam

kapu svojim igračima. Odlična energija, odlično otvaranje. Imali smo grešku kad je Hajduk dao gol, a onda smo u drugom poluvremenu postigli pogodak na vrijeme. Zasluženo smo u polufinalu. Velika pobjeda, velike tri u nizu, ali nema vremena za slavlje jer čeka nas najbitnija utakmica u sezoni, a to je Gorica u subotu – kazao je Đalović, čiji će tim ugostiti Hajduk 16. marta u 26. kolu HNL-a. Možda će novi jadranski derbi biti presudan u borbi za titulu, a dosta će zavisiti i od najvećeg hrvatskog derbija između Dinama i Hajduka koji se igra 2. marta. - Ovo je poraz koji dosta peče i koji smo zaslužili. Rijeka je bila bolja i na dugim loptama i duelima, ne bi bilo fer reći da su dobili samo zbog iskorišćenih šansi, nego su bili bolja ekipa cijelu utakmicu. Brzo smo primili dva gola, znali smo da je to tim koji te može brzo kazniti, a teško im je dati gol u niskom bloku. Bili smo blizu da se vratimo u utakmicu, ali sve se završilo nakon VAR provjere, odnosno kad nam nije dosuđen kazneni udarac. Tu je utakmica završena – kazao je Đenaro Gatuzo nakon eliminacije u četvrtfinalu Kupa. Ne. K.

Crnogorski trener u redovima najstarijeg iranskog kluba

U istom terminu (19.30 h) – Primorac gostuje Sabadelju, zagrebačkoj Mladosti u prvim mečevima četvrtfinala

Optimizam crnogorskih

PODGORICA – Primorac i Jadran MTEL izbjegli su u četvrtfinalu Evrokupa okršaje sa Pro Rekom, a na žrijebu su dobili protivnike gdje vide šansu kroz dvomeč za prolaz među četiri najbolja tima u drugom po kvalitetu evrotakmičenju.

Obje crnogorske ekipe će večeras u istom terminu od 19.30 sati gostovati u prvim mečevima – Kotorane čeka duel sa Sabadeljom, a Novljane u Zagrebu novi, treći ovosezonski okršaj sa ekipom Mladosti. Idealno je što su revanši u Crnoj Gori, a dobar posao bi igrači trenera Vjekoslava Paskovića i Vladimira Gojkovića mogli da završe u prvim utakmicama.

Doduše, u različitim raspoloženjima čekaju evropsku priču, Jadran je u Hrvatsku stigao sa serijom od 13 pobjeda iz Premijer lige, a u nizu je i Mladost (Novljani su slavili kod kuće 11:9, u gostima 13:9 –17. januara).

Primorac je daleko od standardnih izdanja, igra po principu „toplo-hladno“, ali u Evropi gura odlično i utisak je da bi u Španiji mogao do rezultata za mirniji revanš. Imaju Kotorani iskustvo igranja sa

španskom ekipom kroz ovogodišnju grupnu elitnu fazu.

U gostima su pobijedili16:15, a kod kuće su poraženi 16:14 (nakon peteraca).

DRAŠKOVA ŽELJA JE POLUFINALE

– Nijesmo imali previše vremena da se pripremimo, jer

smo u dijelu sezone velikog broja bitnih utakmica u Premijer ligi. Dva-tri dana taktički smo se spremali. Poznajemo ih, igrali smo sa njima dvije utakmice u Ligi šampiona i mišljenja sam da su šanse pola-pola – kazao je kapiten Draško Brguljan Sabadelj je uz Barselonetu

Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras putuju za Celje

PODGORICA - Tek što je napustio Esteglal Huzestan, crnogorski trener Miodrag Božović dogovorio je saradnju sa – Esteglalom.

Popularni Grof potpisao je ugovor do kraja sezone sa najstarijim profesionalnim fudbalskim klubom u Iranu, a sa njim u stručni štab stižu još dvojica naših stručnjaka – Saša Petrović i Dejan Mrvaljević

Esteglal je devet puta bio šampion Irana, posljednji put u sezoni 2021/22, a trenutno je tek sedmi, 12 bodova udaljen od zone plasmana u kontinentalna takmičenja. Upravo na međunarodnoj sceni Božovića uskoro čeka veliki izazov – njegov tim će 3. i 10. marta u osmini finale azij-

ske Lige šampiona igrati s Al Nasrom, za koji igraju Kristijano Ronaldo, Sadio Mane, Ajmerik Laport... a trener je Stefano Pioli. Prvi meč igraće se u Teheranu.

Božović je u karijeri vodio Budućnost, Amkar, Dinamo i Lokomotivu iz Moskve, Crvenu zvezdu, Rostov, Arsenal iz Tule, Krila Sovjetov, Nefči iz Bakua... Ne. K.

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa otputovaće večeras kasno za Celje, gdje će sjutra odraditi trening, a u subotu (18 h) igrati i najveći regionalni derbi. Podgoričanke su bez poraza ove sezone, Celje je posljednje tri sezone upravo u Podgorici osvajalo titulu WABA lige, pa je jasno da je pred „vučicama“ najveći izazov u sezoni.

Regionalni „el klasiko“ ženske košarke vjerovatno će odgonetnuti i posljednju dilemu – ko će sa prve, a ko sa druge pozicije dočekati finalni turnir, gdje će im rivali biti (zavisno od plasmana) Beroe i Montana. Svjesne su i u taboru Budućnosti da je pred njima izazovan posao. – Očekuje nas težak meč, sigurno i najteži ove sezone. Ali vjerujemo u sebe i idemo sa jasnim ciljem da odigramo dobro i ostavimo što bolji utisak – kazala je Jovana Savković, koja je, iako 2005. godište, već među glavnim zvijezdama tima.

Jovana Savković na prvom meču protiv Celja

Celje ima samo poraz od Budućnosti, a u međuvremenu je jače za iskusnu Niku Barič, koja je nakon duge karijere u inostranstvu i tri osvoje-

ne Evrolige, odlučila da stigne u Celje. – Između nas i Celja gotovo da ne postoje tajne. Ove sezone u ligaškom dijelu savladale smo ih, a sada ostaje da se vidi kako ćemo odgovoriti u ovoj utakmici. Nakon reprezentacije i mini-pauze, iskoristile smo mogućnost da se vratimo u pravi ritam i očekujem da ćemo djelovati dobro –dodala je Savković. U prvom dijelu sezone Budućnost je slavila 71:64, što znači da bi „vučice“ i poraz u Celju do sedam razlike, uz pobjedu protiv ekipe Beroe, odveo do prvog mjesta. – Nećemo se baviti kalkulacijama. Fokusirane smo na Celje i želimo protiv šampiona da ostavimo što bolji utisak. Jasno je da motiva neće nedostajati – podvukla je Savković. R. P.

Rijeka preko Hajduka do polufinala Kupa

Slavlje fudbalera Rijeke na ,,Poljudu“

i oprez

ekipa

najbolja španska ekipa. Igra brzo, ne odustaje... A i pokazali su karakter u oba meča. – Iskreno, jedino što želim je da damo maksimum, posvetimo se dvomeču i nadam se da u Španiji možemo do dobrog rezultata. A onda u revanšu, naravno, da pobijedimo. Velika mi je želja da uđemo u po-

lufinale, hoćemo li uspjeti, vidjećemo – istakao je Brguljan. Dušan Matković je dok je nastupao za Barselonetu mogao bolje da se uvjeri u snagu Sabadelja. Nada se da će njegov tim večeras i u revanšu praviti manje grešaka. – Donekle smo bili uspješni u mečevima sa njima. Ekipa ko-

ja bude pravila manje grešaka u dvomeču biće u povoljnijem položaju. Posljednjih sedmica radili smo jako da bi se spremili za četvrtfinale, imamo potrebno samopouzdanje i vjerujem da ćemo izboriti plasman u polufinale –poručio je Matković.

NOVLJANI U PREDNOSTI

Jadran je, po svemu što je pokazao u sezoni i direktnim okršajima sa sedmostrukim šampionom Evrope, u boljoj poziciji.

– Mladost je izuzetna ekipa, sa velikim individualnim kvalitetom. Igrali smo dva puta i dobro ih poznajemo – kazao je Vuk Milojević. Hrvatska ekipa je izgubila šansu da se bori za plasman na završni turnir Premijer lige, a nakon neočekivanog poraza od Šapca čeka večerašnji duel. – Nadam se da ćemo da pružimo najbolju partiju i pobijedimo – poručio je prvotimac Jadrana.

Zagrepčani su oprezni, bez obzira na to što u svom sastavu imaju Bukića, Harkova, J. Vrlića, Vukičevića, Biljaka – Odigrali smo nekoliko dobrih utakmica ove sezone, ali sada je vrijeme da pokažemo sve ono najbolje što možemo. Jadran je, stvarno, sjajna ekipa i trenutno igra jako dobar vaterpolo. Ali se nadam da ćemo u svom bazenu pokazati jaku obranu, koncentraciju i agresivnost, što će nam omogućiti pobjedu – istakao za klupski sajt kapiten Ante Vukičević Mladost je do četvrtfinala Evrokupa došla prvo osvajanjem drugog mjesta u preliminarnoj fazi iza Pro Reka, a ispred mađarskog Solnoka i Duisburga iz Njemačke. U osmini finala izbacili su Steauu (18:11 u Zagrebu i 13:11 u Bukureštu). A. MARKOVIĆ

Uzbudljivu noć u NBA ligi obilježio Slovenac magičnom partijom protiv doskorašnjeg tima

Slatka osveta Dončića

Budi li se ŽRK Budućnost: Rukovodstvo u ofanzivi oko formiranja ekipe za narednu sezonu

Ivanović blizu ostanka, slijede razgovori s Atingre

PODGORICA – Čekalo se na prvi meč Luke Dončića u dresu Lejkersa protiv Dalasa. Za Mavse bolje da do toga nije ni došlo. Jezeraši su slavili sa 107:99, a Slovenac je bio odličan. Razumljivo, niko mu nije ni napomenuo mogućnost da bude trejdovan u Los Anđeles, a potom su iscurili razlozi zbog kojih je generlani menadžer Niko Herison želio da se oslobodi najboljeg igrača. Govorio je Herison da je Luka Dončić u lošem fizičkom stanju, da ima višak kilograma… Nije se dugo čekalo na odgovor. Prije utakmice je Luka

Dončić radio sklekove i tako isprozivao Niku

Herisona. Na kraju je upisao tripl-dabl. Upisao je 19 poena, 15 skokova i 12 asistencija. Imao je i tri ukradene lopte i dvije blokade! Ovo mu je, ujedno, prvi tripl-dabl u dresu Lejkersa. Nije, istina, ima dobro šutersko veče (6 od 17), ali je bio odličan u ulozi plejmejkera. Asistirao je bez gledanja, Džejmsa na 32 sekunde prije kraja… Najefikasniji u pobjedničkoj ekipi bio je Lebron sa 27 poena, uz 12 skokova, dok je Ostin dodao 20 poena. U ekipi Dalasa, za koju zbog povrede nije igrao Entoni Dejvis, najefikasniji je bio Kajri sa 35 poena, uz sedam skokova. Klej Tompson je postigao 22, a Kri10 poena.

Rezultati

PODGORICA – Ugovor o produžetku saradnje još nije potpisan, ali nezvanično saznajemo da je desni bek crnogorske reprezentacije Tanja Ivanović blizu odluke da i u narednoj sezoni nosi dres Ženskog rukometnog kluba Budućnost. Dvostruki šampion Evrope krenuo je u ofanzivu oko formiranje tima za obaveze u sezoni 2025/26. Da li je na vrijeme? Pokazaće naredni period. U svakom slučaju, rukovodstvo Budućnosti čeka veliki posao oko sastavljanja tima, a očigledno da će stabilnija finansijska situacija uticati da najtrofejniji crnogorski klub od septembra bude konkurentniji u Ligi šampiona. Krenulo se od domaćeg kadra, a saznajemo da će klub u narednom periodu obaviti razgovor sa golmankom Armel Atingre. I ne bi trebalo da se postavlja pitanje oko nastavku saradnje sa djevojkom koja posljednje dvije godine nosi ekipu, osim u slučaju da je crnogorska reprezentativka u minulom periodu dobila i pri-

hvatila unosnu finansijsku ponudu nekog inostranog kluba. Pitanje je da li će se uopšte razgovarati o daljoj saradnji sa golmankom Sakurom Hauge jer stižu i mlađe snage, ali i sa još jednom internacionalkom – pivotkinjom iz Švedske KlaromMontiDanijelson, koja je imala više defanzivne zadatke. Na ovoj poziciji prva opcija je crnogorska reprezentativka Ivana Godeč, a sredinom prošle sezone želja Budućnosti je bila Tatjana Brnović kojoj ističe ugovor sa Krimom. Pod znakom pitanja je i status igračica koju su ovu sezonu uglavnom provele na klupi, a to su Bugarka Mari Plamenova Tomova, desna krila – povremena crnogorska reprezentativka Anastasija Marsenić i članica nacionalnog tima Srbije Dunja Radević (na ovoj poziciji je pod ugovorom Nina Bulatović)... I na bekovskoj poziciji potrebna su pojačanja, nezvanično, Budućnost je „zagrijana“ da vrati srednjeg beka Itanu Gr-

bić iz Krima koja u ovoj sezoni, makar u dosadašnjem dijelu, ne igra mnogo ili ni približno kao u reprezentaciji Crne Gore.

Za neke veće ciljeve u elitnom takmičenju, za početak da se prođe grupa, fali još šuterske mašinerije i ne bi bilo nelogično da se ojača i ova linija. U ovoj sezoni jedini klasični šuter bila je Jelena Radivojević (donekle i Ivanović, koja je obavila veliki posao u odbrani), a ostali bekovi su do golova dolazili uglavnom iz prodora. Klub zna na koga može da računa na poziciji lijevog krila i da li će biti potreban dodatni angažman za novu sezonu. O stručnom štabu nekom drugom prilikom... Nemamo informaciju da li su treneri prvog tima pod ugovorom za narednu sezonu. Ali ono što je nezvanično jeste da su mnogi klubovi i reprezentacije ozbiljno zainteresovani za usluge Bojane Popović Konkretno je u igri oko angažmana nekada najbolje rukometašice svijeta klub koji nastupa u Ligi šampiona. A. M.

U ostalim mečevima, treba pomenuti da je Klivlend savladao kao gost Orlando sa čak 40 razlike – 122:82, gdje je Džerom potpisao 20 poena, a u poraženom timu najbolji je bio Bankero sa 26. Trijumf je upisao i šampion Boston, koji je bio bolji od Toronta – 111:101. Braun je u pobjedničkom timu upisao 24, a dva manje Berent, koji je istakao u timu Toronta. Niz ubjedljivih poraza nastavio je Šarlot, ovog puta od Golden stejta – 128:92, a sa po 16 poena najefikasniji u ova dva tima bili su Hild i Simpson sa po 16. R. P. Rivs sti

Mornar ostao bez plejmejkera

Đoković potpisao

za Jahorinu

PODGORICA – Mornar će za vikend nastaviti borbu za opstanak u Admiralbet ABA ligi, ali bez kapitena. Plejmejker Barana Ilija Đoković napustio je redove Mornara i preselio se u Bosnu i Hercegovinu, gdje je potpisao za

Jahorinu sa Pala. Iskusni košarkaš je prethodnog ljeta došao u Mornar, a u regionalnom takmičenju je prosječno postizao šest poena, uz 3,4 asistencije. Mornar u petak, u 21. kolu Admiralbet ABA lige dočekuje

Spartak iz Subotice. Đoković je u karijeri igrao za Jagodinu, FMP, Borac iz Čačka, Split, Temišvar i Honved, a bio je i dio seniorske reprezentacije Srbije pod vođstvom Aleksandra Đorđevića. Njegov novi tim trenutno zauzima sedmu poziciju na tabeli Lige BiH sa polovičnim učinkom nakon 18 odigranih susreta, a u predstojećem kolu domaćeg šampionata igra protiv Sparsa u Sarajevu. R. P.

Primorac vidi šansu, kapiten Brguljan očekuje maksimalan pristup

K. VULOVIĆ

U Petrovcu se održava 62. pojedinačno omladinsko prvenstvo svijeta

Praznik talenata sa svih meridijana

U Petrovcu je u utorak počelo 62. pojedinačno omladinsko prvenstvo svijeta, prvo takmičenje pod okriljem Svjetske šahovske federacije (FIDE) koje se ove godine organizuje u Crnoj Gori, čime se još jednom potvrđuje sve veći ugled i reputacija Šahovskog saveza Crne Gore na međunarodnoj sceni.

U Hotelu ,,Palas“ okupilo se 255 takmičara, 157 u muškoj i 98 u ženskoj konkurenciji iz 65 zemalja sa svih meridijana. Poslije dva odigrana kola naši predstavnici i pored dobrog otpora renomiranim protivnicima ne mogu biti zadovoljni postignutim rezultatima, naročito na startu kada su svi poraženi osim NikoleVukašinovića, koji je zahvaljujući žrijebu upisao jedinicu bez borbe. U drugoj rundi najviše su se radovali PekoĐurović

Dimitrije Vujović i Mihailo Pušara, koji su u domaćim okršajima slavili protiv Vasilija Radulovića, Koče Radovića i Luke Novakovića

Lahno

Takođe, na visini zadatka bio je i Đorđije Anđelić, koji je iskoristio prednost početnog poteza protiv slovenačkog FIDE majstora Rudija Olenika

Za sada Luka Jovanović, Egor Ševcov, David Pavlović, Danilo Đenđinović, Andrej Račić, Ilija Milović, Andrej Pepđonović¸

Damjan Pešić i Stefan Mihajlović čekaju novu priliku da se dokažu.

Kod djevojaka, po pola poena upisale su Ines Đenđinović protiv egipatske predstavnice Džoje Romani, te Mateja Popović u meču s takmičarkom Srbije Irinom Vujatović Katarina Đukić i Sofija

Treći turnir FIDE Grand Prix serije za žene igra se u Monaku i dva kola prije kraja jednog od najprestižnijih planetarnih takmičenja vrhunskih amazonki, najveće šanse da se domogne laskavog priznanja ima Katerina Lahno, koja se izdvojila na čelu tabele sa 4,5 poena. U finišu račune mogu da joj pomrse Aleksandra Gor-

jačkina Hempfi Koneru i Bathuag Munguntul, koje su sakupile po pola poena manje. Dobrom plasmanu se nadaju i Aleksandra Kostenjuk i Tan Zongaj sa po 3,5, Sarasadat Kademalšarih, Elizabet Peč i Bibisara Asanbajeva sa po 3, te Hariku Dronavali sa 2,5 poena. Ovaj FIDE Grand Prix predstavlja dio ciklusa Svjetskog

Lahno 1

Gorjačkina 0

Milović su bez poena. Što se tiče favorita na muškom turniru, veliko iznenađenje priredio je Kinez Sun Li Gong, koji je pobijedio prvog favorita, Belgijanca Danijela Dardu, dok je Indijac Venkateš Pranav opravdao veći rejting od Šveđanina Ahela Falkevala

Na svečanom otvaranju, ministar sporta i mladih DragoslavŠćekić je istakao da šampionat predstavlja važan trenutak za crnogorski sport i uopšte za našu zemlju, koja sve više postaje prepoznata kao domaćin vrhunskih međunarodnih sportskih događaja. - Crna Gora je mala država,

ali njeno srce posebno je veliko za sport i mladost. Ponosan sam što podržavamo ovakve događaje, jer oni ne samo da afirmišu i jačaju drevnu igru u državi, već doprinose međunarodnoj promociji Crne Gore. Ovo je istinski praznik talenata sa svih meridijana, praznik sportskog duha i prijateljstva, ali i garant budućih susreta u našoj Crnoj Gori – rekao je Šćekić i obećao da će resorno ministarstvo nastaviti da podržava aktivnosti Šahovskog saveza, kao i sve inicijative koje doprinose razvoju i prosperitetu sporta u Crnoj Gori. Takođe, učesnike i goste sa željom da ostvare dobre rezultate pozdravili su i predsjednik ŠSCG Jovan Milović i tehnički delegat FIDE SergejIndeikin - Zahvaljujem Organizacionom komitetu na posvećenom radu, FIDE na povjerenju koje nam je ukazano, kao i Vladi Crne Gore, a posebno Ministarstvu sporta na podršci u organizaciji i realizaciji ovog velikog događaja. Zahvaljujem i svim našim sponzorima, prijateljima, u prvom redu našim domaćinima Hotelskoj grupi Budvanska rivijera. Takođe, hvala svim takmičarima, trenerima i porodicama koji su došli u Crnu Goru da budu dio ove šahovske priče. Svim učesnicima želim da sa obale Jadrana ponesu lijepe uspomene i nova prijateljstva. Neka najbolji pobijedi. Gens una sumus – rekao je Milović.

Sa šahovskih meridijana 1.e4

Qxd5 9.Qe2+ Be6

10.0–0 0–0–0 11.Nxe6 Qxe6 12.Qxe6+ fxe6

13.Nd2 Bc5 14.Nb3 Bb6

15.Bf4 Rhf8 16.Rae1 Rde8

17.Be3 e5 18.Bxb6 axb6

19.Re2 Rf7 20.Rfe1 Rd7

21.f3 Rde7 22.a4 Kd8

23.Nd2 h6 24.g3 g5 25.Kg2

Re6 26.Ne4 Nxe4 27.Rxe4 Kd7 28.h4 gxh4 29.Rxh4

Rg6 30.Rh5 Kd6 31.f4 Reg8 32.fxe5+ Ke7 33.Re3

prvenstva, jer će se dvije najbolje takmičarke kvalifikovati za turnir kandidata naredne godine. Nakon dva turnira, lideri su

Rc6 34.c3 Rg4 35.b3 Rcg6

36.Kh3 Ke6 37.Rf3 Re4

38.Rf6+ (dijagram) Rxf6

39.exf6 Kxf6 40.Rxh6+ Kg7 41.Rh4 Re3 42.Rc4 c5 43.Kg4 Kf6 44.b4 Re5

45.Kf3 Rd5 46.Rf4+ Kg6

47.Ke4 Rg5 48.g4 b5

49.axb5 cxb4 50.c4 b3

51.Kd3 Re5 52.Kc3 Re3+ 53.Kb2 Rg3 54.c5 1:0

Asanbajeva (182,5 poena), Stavroula Tsolakidou (149,17 poena), Gorjačkina (130) i Lahno, koja za sada ima 40 poena.

Upitan Karlsenov rekord

Najviši rejting u istoriji šaha postigao je Magnus Karlsen u maju 2014, i iznosio je 2.882 ELO. Tada je oborio rekord, koji je prethodno postavio sovjetski i ruski velikan Gari Kasparov Na tu temu aktuelni planetarni korifej Domaraju Gukeš smatra da je moguće nadmašiti ovaj vrhunac, ali da će to biti ,,veoma izazovno“ i za njega i za bilo kog drugog igrača u skorijoj budućnosti. Karlsen je neprekidno bio najbolje rangirani igrač svijeta od 2011. Ipak, Norveški genije priznaje da je prošao svoj maksimum i da više nije opsjednut takmičenjem. Tokom dvosatnog gostovanja u „Joe Rogan Experience“ podkastu, koji je pregledan više od tri miliona

puta, Karlsen je izjavio da je njegov najveći domet bio u prvoj polovini 2019, kada je imao 28 godina. – Ne mogu igrati ista otvaranja kao ranije, jer su sada toliko analizirana da su praktično neupotrebljiva. Osim toga, moj prosječan nivo igre vjerovatno će ubuduće biti malo niži jer sam malo stariji i moj mozak nije tako brz – objektivan je Karlsen.

Priredio: B. KADIĆ

Sa Svjetskog prvenstva u Petrovcu

U Monaku se igra FIDE Grand Prix za žene

Lahno i Gorjačkina

CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI

Ukoliko uklone knjaza Danila neutralisaće crnogorski uticaj

Autor: Prof. dr Ilija VELEV

Cjelokupna dokumentacija stručnog rada zajedno sa Zapisnikom s posljednje śednice s topografskom kartom bila je poslata u Carigrad, a obezbijeđene su i kopije za ostale zemlje članice Ambasadorske konferencije. Slijedio je posljednji sastanak Ambasadorske konferencije koji je održan 17. aprila 1860. godine u britanskoj ambasadi u Carigradu, kad su sve zemlje članice: Britanija, Turska, Austrija, Prusija, Francuska, Rusija i Crna Gora usvojile i potpisale oficijelni Protokol o uspostavljanju regularnih međudržavnih granica između Crne Gore i Turske. Činom potpisivanja Protokola ozvaničeno je i međunarodno priznanje državnih granica Knjaževine Crne Gore. Svakako da međunarodni Protokol nije riješio protivrječnosti Crne Gore s Turskom i Austrijom, zbog čega su među njima nastavljeni izvjesni incidenti i nestabilnosti. No, nova međunarodna pozicija Crne Gore omogućila joj je politički ugled i van njenih granica, posebno među ostalim južnoslovenskim zemljama i narodima koji su se inspirisali crnogorskim primjerom da bi privukle širi evropski interes. To je značajno ugrožavalo interese Turske i Austrije, koje su isticale ozbiljan oprez da ne dođe do novih graničnih devastiranja na državnu štetu. Iz takvih je razloga kod njih preovladavalo mišljenje da se izuzetan uticaj crnogorskog slobodarskog primjera može spriječiti jedino ukoliko knjaz Danilo bude uklonjen s mjesta knjaževskog upravljanja Crnom Gorom. Pritom je u političko-diplomatskim krugovima Turske i Austrije inicirana ideja za pripremanje atentata na knjaza Danila. Zavjereničke ideje za organizovanje atentata na harizmatičnog crnogor-

U političko-diplomatskim krugovima Turske i Austrije inicirana je ideja za pripremanje atentata na knjaza Danila. Zavjereničke ideje za organizovanje atentata na harizmatičnog crnogorskog knjaza pripremale su se u Austriji još i ranije, tokom međunarodnih aktivnosti oko crnogorsko-turskog razgraničenja

skog knjaza pripremale su se u Austriji još i ranije, tokom međunarodnih aktivnosti oko crnogorsko-turskog razgraničenja. Za takav cilj mobilisana je nezadovoljna crnogorska politička emigracija, koja je pristupila finalizaciji atentata na crnogorskog knjaza Danila II Petrovića Njegoša, dana 13. avgusta 1860. godine. Ubistvo je izvršio crnogorski emigrant Todor Kadić pucnjima iz neposredne blizine u tijelo knjaza, radi čega je specijalno došao iz Carigrada u Kotor. Sljedećeg dana, 14. avgusta, uz narodnu procesiju mrtvo tijelo knjaza Danila bilo je odnešeno i sahranjeno u hram Cetinjskog manastira, u prazni grob Sv. Petra Cetinjskog i Petra II Petrovića Njegoša Najupečatljivija promjena nastala u vrijeme stupanja knjaza

Danila II Petrovića Njegoša na crnogorski prijesto bila je razdvajanje svjetovne (mirske) i crkvene vlasti u zemlji, pri čemu je prekinuta tri i po vijeka duga tradicija državnoupravnog uređenja Crnogorskog principata/vladikata. Ovakvoj državnoupravnoj transformaciji direktno je doprinio novoizabrani knjaz Danilo, koji nije dao ličnu saglasnost da naslijedi svojeg vladarskog prethodnika i na crnogorskoj mitropolitskoj dužnosti. Uz podršku Rusije i saglasnost crnogorskog Senata odlučeno je da Knjaževinom Crnom Gorom upravlja izabrani knjaz Danilo, a da Crnogorskom pravoslavnom crkvom upravlja novi mitropolit izabran iz roda porodice Petrović-Njegoš – ili iz neke druge ugledne crnogorske familije. Pritom je pravoslavna

crkva u novom crnogorskom društvu dobila transformisani status duhovno-konstitutivne institucije s apsolutnom podređenošću crnogorskom knjazu i najvišim državnim vlastima. Najveće ingerencije u funkcionisanju Crnogorske pravoslavne crkve imao je knjaz, koji je stekao široka prava da odlučuje o izboru crnogorskog mitropolita (odnosno poglavara), ali i da usmjerava ili da kontroliše crkvenu politiku i njeno cjelokupno djelovanje u unutrašnjem duhovnom životu. Međutim, transformisani status Crnogorske pravoslavne crkve u novom građanskom upravnom sistemu Knjaževine Crne Gore izjednačio ju je s ostalim državnim institucijama, poput sudstva, administrativnog činovništva ili vojske i sl. Temeljne reforme u novom crnogorskom društvu koje je pokrenuo knjaz Danilo usmjeravale su glavnu državnu pažnju razvijanju vanjske političko-diplomatske aktivnosti radi međunarodnog priznanja crnogorske nezavisnosti, a izgleda da je takva strategija na neki način Crnogorsku pravoslavnu crkvu prepuštila samoj sebi: tj. u nepogodnim uslovima detronizacije (bez nasljednog, a i bez izabranog mitropolita) i hijerarhijski arhijerejskog devastiranja na sporedni plan. Knjaz Danilo je samo povremeno koncentrisao pažnju prema crkvi kada se ona aktuelizovala kao uticajni faktor u društveno-po-

litičkim odnosima i uticajima u crnogorskoj državi – kako u unutrašnjim, tako i u vanjskim procesima. Njemu je bilo određeno i apsolutno pravo da po sopstvenoj procjeni i mjerilu političkog ubjeđenja određuje mjesto i ulogu Crnogorske pravoslavne crkve u prioritetima države. To nije značilo da je crnogorski vladar podrazumijevao novopostavljenu distinkciju između države i crkve kao minimiziranje, ili omalovažavanje crkvene vjersko-političke uloge Crnogorske mitropolije u tadašnjoj izuzetno dinamičnoj društvenoj misiji zemlje. U izvorima je posvjedočeno da se knjaz Danilo nije odnosio pasivno prema ugledu i autoritetu crnogorske crkve, jer je i nju smatrao jednom od važnih karika u nezavisnom funkcionisanju Crne Gore kao države. Zbog toga je i politički predupređivao sve pokušaje da se svana miješaju u unutrašnju jurisdikciju Crnogorske pravoslavne crkve i da mu se s istorijske distance na tom planu ne mogu uputiti prigovori za nacionalne nedosljednosti – ili kakva god neodgovornost. Može se jedino konstatovati je da su njegovi vladarski prioriteti bili prvenstveno posvećeni vojno-političkim i diplomatskim izazovima s kojima se često suočavala Knjaževina Crna Gora. U takvim je okolnostima dopuštao da crnogorska crkva ostvaruje cjelokupni duhovni aktivizam, prvenstveno u vjeronauku, obrednim ritualima

i u posvećenosti bogoslužbenom sakramentu. Regionalni i globalni događaji pokazuju da je tada u crnogorskom društvu bilo isuviše rano da knjaz Danilo preuzme odgovornost da politički, crkveno, pa i civilizacijski pozicionira Crnogorsku mitropoliju kao odvojenu od države. Naime, od pomjesnog (narodnog) subjekta koji je zajedno s državnim aparatom integrisao duhovne i kulturne perspektive crnogorskog društva, u ovom je slučaju pravoslavna crkva postala „institucija“ apsolutno podređena svjetovnom (mirskom) vladaru i političkim vlastima. To je rezultiralo devijacijama u duhovnom životu crnogorskih hrišćanskih vjernika, koje nijesu ostale samo kao nakupljen talog u istoriji – već su nastavile da tinjaju i u savremenosti, sve do današnjeg crkvenog antagonizma. Ipak, najveći problem je za Crnogorsku pravoslavnu crkvu izazvan neodlučnošću knjaza Danila da postavi njenog poglavara (mitropolita), što je bila njegova zakonska dužnost – saglasno novim pravnim odredbama navedenim u odlukama crnogorskih glavara i Senata povodom proglašenja Crne Gore za knjaževinu. Izvorima je posvjedočeno da je navedenim odlukama preporučivano da se novi crnogorski mitropolit bira iz porodice Petrović-Njegoš ili iz neke od uglednih crnogorskih familija. (Nastavlja se)

Carigrad, 1860. godina

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Grob knjaza Danila u Cetinjskom manastiru

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU “FIRST ASSETS MANAGEMENT PODGORICA - u likvidaciji

BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 PODGORICA

Broj: 1/2025 Podgorica, 10.02.2025. godine

OBAVJEŠTENJE O DOBROVOLJNOJ LIKVIDACIJI FIRST ASSETS MANAGEMENT PODGORICA DOO PODGORICA

Odlukom broj 10232.1 od 28.06.2024. godine pokrenut je postupak dobrovoljne likvidacije reg. br. 5-0611789 DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU FIRST ASSETS MANAGEMENT PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 PODGORICA.

Za likvidatora društva imenovana je Nataša Martinović, sa adresom Moskovska 90 Podgorica, broj telefona: 067 207 206.

Odluka o dobrovoljnoj likvidaciji društva dostavljena je radi registracije u CRPS, u skladu sa članom 119 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024).

Donošenjem odluke o dobrovoljnoj likvidaciji: -prestaju ovlašćenja članova organa upravljanja, osim organa upravljanja za koja likvidator odluči da je neophodno da nastave obavljanje poslova do okončanja tekućih poslova društva; -društvo prestaje da posluje i otkazuju se ugovori o radu koje je društvo zaključilo sa zaposlenima, osim sa zaposlenima čiji je angažovanje neophodno za nastavak poslovanja i okončanje postupka likvidacije društva; -prenos akcija, raspolaganje imovinom ili zaduživanje bez odobrenja likvidatora ne proizvodi pravne posljedice, ukoliko zakonom nije drugačije propisano; -na poslovnim pismima i računima, ističe se obavještenje da se društvo likvidira.

Likvidator koji je imenovan za sprovođenje dobrovoljne likvidacije ima sva prava i obaveze izvršnog direktora, odnosno predsjednika upravnog odbora.

Likvidator zastupa društvo u likvidaciji kod suda, prema državnim organima i prema trećim licima. Saglasno odredbama člana 256 stav 1 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024), DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU “FIRST ASSETS MANAGEMENT” PODGORICA – u likvidaciji, za koje je donijeta odluka o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije ovim putem poziva sve povjerioce društva da prijave svoja potraživanja.

Obavještenje o dobrovoljnoj likvidaciji DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU “FIRST ASSETS MANAGEMENT” PODGORICA – U LIKVIDACIJI će objaviti dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori u razmaku od najmanje 15, a najviše 30 dana između objavljivanja.

Potraživanja se moraju prijaviti u roku od 60 dana od dana objavljivanja obavještenja, odnosno za povjerioce koji nijesu primili obavještenje u pisanoj formi, od dana posljednjeg obavještenja o dobrovoljnoj likvidaciji.

Potraživanja povjerilaca koji su prijavili svoja potraživanja nakon isteka roka iz prethonog stava namiriće se iz preostale imovine do okončanja postupka dobrovoljne likvidacije.

FIRST ASSETS MANAGEMENT DOO PODGORICA – u likvidaciji LIKVIDATOR, mr Nataša Martinović

Poslovni broj: I.br.1780/17

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika Božović Vidosave iz Nikšića, Rastovac bb, i Božović Zdravka iz Nikšića, Miločani bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 43.117,05 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 8528/08 dana 24.06.2008. godine pravosnažnog Rješenja o nasleđivanju notarke Janjušević Nataše iz Nikšića poslovne oznake ON br. 724/2018 UPR 180/2018 od 11.12.2019. godine, dana 26.02.2025.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku II reda Božović Zdravku iz Nikšića, Miločani bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o odlaganju XXIII prodaje nepokretnosti I.br.1780/17 od 26.02.2025.god.

Izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji

Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o odlaganju XXIII prodaje nepokretnosti I.br.1780/17 od 26.02.2025.god. Upozorava se izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 26.02.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv.br.1380/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD-Nikšić, FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Roćenović Nataše, ul. Njegoševa br.10, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 128,73 eura, na osnovu vjerodostojne ispraveizvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 28.02.2023. godine do 31.10.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Roćenović Nataši, ul. Njegoševa br.10, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1380/2024 od 27.12.2024. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 128,73 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1380/2024 od 26.02.2025. godine. Izvršni dužnik Roćenović Nataša iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1380/2024 od 27.12.2024. godine sa predlogom i prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1380/2024 od 26.02.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik Roćenović Nataša iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 26.02.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

27. februar 2025.

Dana 26. februara 2025, poslije duge i teške bolesti, preminula je u 63. godini naša voljena

MILEVA Branimira RUDOVIĆ rođena RADONJIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 27. februara od 12 do 15 časova i 28. februara od 12 do 14 časova, kada krećemo za selo Očinići, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: suprug BRANIMIR - ŠANJA, sin STEVAN, kćerke SANJA i IVANA, brat ĐORĐIJA, sestre LJUBICA i ZORICA, đeveri, zaova, jetrve, unučad i ostala rodbina RUDOVIĆ i RADONJIĆ

Dana 25. februara 2025. u 40. godini preminula je naša draga

1456

MILICA Mitra JAUKOVIĆ

Sahrana pokojnice obavljena je 26. februara 2025. godine u krugu uže porodice.

OŽALOŠĆENI: otac MITAR, majka DUŠANKA, braća MOMIR i KOSTA, snahe SANJA i TATJANA, stric MILAN, strina RADMILA, brat od strica IVAN, ujaci NOVICA i MIJAJLO-MIKI, tetke RADMILA, STANICA-ĆAKA, SLOBODANKA i DUŠICA, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

MILENA Tošova VEŠOVIĆ rođena ROĆENOVIĆ

Po sopstvenoj želji sahranjena je u krugu porodice 26. februara u Lijevoj Rijeci.

1459

Posljednji pozdrav dragom zetu

MILIVOJU VUJOVIĆU

Od šure PERA sa porodicom

1460

Posljednji pozdrav dragom tetku

OŽALOŠĆENE PORODICE: VEŠOVIĆ i ROĆENOVIĆ

MILIVOJU VUJOVIĆU

Od MARIJE sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1462

Posljednji pozdrav dragom kumu MILIVOJU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S tugom i poštovanjem, CICA BASTAĆ sa porodicom

1467

Posljednji pozdrav dragom stricu

MIRKU SRDANOVIĆU

Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: SANJA i DANILO

Posljednji pozdrav dragom stricu

MIRKU SRDANOVIĆU

Hvala ti za svu ljubav koju si imao prema nama. Sjećaćemo se lijepih trenutaka i pamtiti te, naš dragi Kika. Tvoji: DAVOR, TAMARA, LUCIJA i NESTOR

DANICA MARKOLOVIĆ

Moja majko, uvijek si više mislila na druge nego na sebe. Utjehu nalazim da si srela tatu i svoj spokoj. Čuvaj nas odozgo a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

Tvoji: SANDRA, MARKO , TEODORA i DAMJANA

Dana 25. februara 2025. godine umrla je naša draga

Posljednji pozdrav našoj voljenoj kćerki i sestri

MILICI JAUKOVIĆ

Neizmjerno smo tužni zbog tvog odlaska. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj ćerki, sestri, zaovi i tetki

MILENI VEŠOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjala.

27. februar 2025.

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

MILENI VEŠOVIĆ

Sa velikom tugom se opraštamo od tebe. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

ZORKA, SAŠKA i SANJA

Tvoji: mama DUŠANKA, tata MITAR, braća MOMIR i KOSTA 1472

Velikom prijatelju naše kuće

MILENI VEŠOVIĆ

Tvoj odlazak je za mene veliki gubitak. Ono što si sa svojom porodicom ti bila nama ne može se napisati na papiru.

Tvoja bolest i dugogodišnja borba je bila teška. Počivaj u miru pored svoga supruga, draga moja Milena.

ANĐE Nikolina KALUĐEROVIĆ

Majka SAVETA, brat BRANO, snaha STANKA, bratanići IVAN i MIRKO sa porodicom i sestričine ANA i TANJA sa porodicama

Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestri, tetki i zaovi

MILENI VEŠOVIĆ

Nedostajaćeš nam mnogo, nedostajaće nam tvoj veseli glas, tvoja dobra duša. Sada si otišla tamo gdje nema boli, u zagrljaj tvom dobrom Tošu. Počivajte zajedno i neka Vam naše suze ne remete vječni mir.

Tvoji: MILORAD, BRANKA, MIKI, NIKOLA i IVANA ROĆENOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj majci, babi i svekrvi

MILENI VEŠOVIĆ

Hvala ti što si uvijek bila tu za nas kao oslonac i podrška ne štedeći sebe. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju onako kako si ti čuvala nas.

Tvoji: sin MIRO, snaha MAJA i unučad ANJA i LUKA 1473

Sa neizmjernom tugom se opraštamo od naše voljene majke, babe i tašte

MILENE VEŠOVIĆ

Neopisiva bol, tuga i praznina. Ne postoje riječi, ne postoji zaborav… Mila naša, počivaj u miru pored tvog voljenog Toša.

Tvoji JOKANOVIĆI: kćerka MAJA, zet MIHAILO, unuka TAMARA i unuk ANDRIJA

1477

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILENI

Počivaj u miru.

Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju. VOJO i VESNA RATKOVIĆ

2 godine od smrti mojeg oca i 5 godina od smrti moje majke

NOVAKA RAKE VUKADINOVIĆA VUKADINOVIĆ

Voljeni moji roditelji, ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem nema vas. Ponosna sam što sam vas takve imala. Počivajte u miru.

Vaša šćerka NATAŠA sa porodicom

Godinu dana je od smrti naše

BISERKE MILIČKOVIĆ

Zauvijek u našim sjećanjima, ispunjenim ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću.

1454

Danas se navršava 5 godina od kad nije sa nama

PETAR – PERO MUHADINOVIĆ

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni najljepša sjećanja vremenom Pored najljepših uspomena, svaki dan nosi istu tugu za tobom.

TVOJA PORODICA

kćerka

Danas se navršava godina od smrti našeg voljenog oca i đeda

RADOMIRA – RACA DOBROVIĆA

Voljeni naš Rakune, godina prođe a tuga za tobom je sve veća.

Sjećanja na tebe i na tvoja ljudska djela nas čine srećnim, jačim i ponosnim što smo te imali za oca.

Tvoji sinovi BORIS i TIHO sa svojim familijama

Sin DRAŽEN,

DRAGANA, unuk ANDRIJA, unuka HANA, snaha SVETLANA – LELA i zet VLADAN

sa porodicom

PR tekst

Portonovi poziva sve zainteresovane na Portonovi Karijerni dan

Portonovi organizuje

Karijerni dan i poziva sve zainteresovane da dođu u četvrtak, 6. marta, u prostor za događaje i koferencije u Portonovom od 11:00 do 18:00 časova. Ovaj događaj prilika je za sve one koji traže sezonsko ili trajno zaposlenje.

„Posjetioci će imati priliku da saznaju više o brojnim mogućnostima zaposlenja i slobodnim radnim mjestima u različitim sektorima, uključujući marinu, prodaju i marketing, recepciju, tehničke službe, održavanje i još mnogo toga. Potencijalni kandidati će imati priliku da saznaju više i o Portonovi brendu, našoj radnoj kulturi, kao i o uslovima za prijavu za jednu od 64 sezonske pozicije“, objasnio je Stevan Milić, Generalni direktor kompanije Portonovi Resort Management.

Dostupne sezonske pozicije su: maser/-ka, higijeničar/-ka, higijeničar/-ka za spoljne površine, šef/ica smjene u sektoru održavanja, higijeničar/-ka za održavanje bazena, portir, recepcioner/-kaasistent za Lifestyle usluge, recepcioner/-ka za bazene, host/-esa za rezidencije, pomoćni baštovan/-ka, pomoćni operativac/-ka za upravljanje otpadom, pomoćni tehničar/-ka za održavanje bazena, pomoćni mornar/-ka i agent/-kinja za odnose sa gostima.

„Ovo je sjajna prilika da se pridružite dinamičnom timu u Portonovom i doprinesete stvaranju nezaboravnih iskustava za naše goste. U Portonovom cijenimo posvećenost, timski rad i inovativnost. Radujemo se susretu sa talentovanim osobama koje dijele strast prema ugostiteljstvu i spremne su da istraže odlične karijerne mogućnosti koje nudimo“, dodao je Milić.

Portonovi poziva svi zainteresovane kandidate da 6. marta od 11:00 sa sobom donesu i nekoliko primjeraka svoje radne biografije.

Za više informacija, pošaljite e-mail na adresu career@portonovi.com ili posjetite https://portonovi.com/me/career.

Jovana Klisić, Udruženje Montenegrobet, Zakon bez primjene ne donosi rezultate

Poguban Predlog zakona o SPNFT, kripto granica 1000€ , a tiketi 20€

Gospođo Klisić, Udruženje Montenegrobet učestvovalo je u raspravi o Zakonu o sprečavanju pranja novca. Koji su vaši ključni argumenti u vezi sa predloženim rješenjem?

- Naš primarni cilj nije zaštita isključivo privrednih interesa, već stvaranje uređenog tržišta koje će omogućiti efikasnu borbu protiv pranja novca. Ne smatramo da zakon u sadašnjem obliku može dati željene rezultate jer predviđa mjere koje su teško primjenjive u praksi. Već smo donijeli četiri zakona na ovu temu u posljednje dvije godine, a problem nelegalnog tržišta i dalje nije riješen.

Ukazali ste na problem niskog praga transakcija koje podliježu monitoringu. Možete li objasniti zašto je to sporno?

- Evropske direktive jasno nalažu da mjere sprečavanja pranja novca treba da budu usmjerene na transakcije koje predstavljaju realan rizik, a ne na sve transakcije bez izuzetka. Postavlja se pi-

tanje na osnovu kojih analiza je odlučeno da je granica od 20 eura relevantna u sektoru igara na sreću, dok se slična ograničenja ne postavljaju u drugim djelatnostima koje koriste gotovinu. Ako se želimo ozbiljno baviti suzbijanjem pranja novca, moramo se fokusirati na stvarne izvore problema, a ne samo na administrativna ograničenja koja otežavaju rad legalnim priređivačima.

Naveli ste i da postoji ozbiljan problem s nelegalnim priređivačima. Koliko je taj problem izražen u Crnoj Gori?

Koji su konkretni predlozi Udruženja Montenegrobet za unapređenje ovog zakona?

- Prvo, neophodno je usklađivanje sa evropskim regulativama, kako bi se mjere ograničile na transakcije koje zaista nose rizik. Drugo, potrebno je pojačati borbu protiv nelegalnog tržišta kroz saradnju nadležnih institucija, slično kao u Srbiji i Hrvatskoj, gdje su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Poreska uprava i inspekcije zajednički djelovali.

Treće, prag za monitoring transakcija treba biti realan i u skladu sa evropskim standardima – na Malti je, recimo, postavljen na 2.000 eura, što je standard i u regionu.

Smatrate li da će zakon u trenutnom obliku imati negativ-

- Izuzetno je izražen. Trenutno postoji preko 120 nelegalnih sajtova koji posluju u Crnoj Gori, a država nema efikasan mehanizam za njihovo zatvaranje. Agencija za elektronske komunikacije je obavijestila Ministarstvo finansija da tehnički nije moguće blokirati ove sajtove. To znači da zakon u suštini nameće dodatne obaveze legalnim priređivačima, dok nelegalno tržište nastavlja da raste nesmetano.

ne posljedice na legalne priređivače?

- Apsolutno. U posljednjih 12 mjeseci troškovi našeg sektora su porasli za 410%, a zakon će dodatno opteretiti legalne operatere, dok se nelegalni priređivači neće ni naći pod nadzorom. To ne samo da ugrožava našu industriju, već i smanjuje prihode države. Ako želimo efikasan zakon, moramo osigurati njegovu primjenjivost i stvarnu efikasnost u suzbijanju nelegalnog tržišta. Kakva je vaša poruka zakonodavcima?

- Nadam se da će zakonodavci prepoznati važnost uključivanja struke u proces donošenja propisa. Pozdravljamo napore za zatvaranje Poglavlja 4 u pregovorima s EU i želimo da pomognemo u kreiranju održivog sistema. Ali to se može postići samo ako pravila budu realna i ako istinski adresiraju probleme, a ne dodatno opterećuju legalne subjekte.

PR tekst

Četvrtak, 27. februar 2025. • broj 461.

zbog čega komentar o potrampljenom američkom društvu frustrira do srži u Net iksovoj mini-seriji „Zero Day“ sa Robertom de Nirom

Str. 4, 5. i 6.

Petparački odgovor političkim svinjama

27. februar 2025.

Rukopisi ne gore pop/skrinja

Istorija vas ničemu nije naučila ako mislite da možete da ubijete ideje. Tiranima je to često polazilo za rukom, ali su se te ideje uvek iznova rađale i na kraju ih uništavale – riječi su Helen Keler, čija su djela nekada gorjela na nacističkim lomačama, a sada zvuče kao savjest jednog vremena koje se neprestano ponavlja. Svaka generacija koja vjeruje da može da diktira granice mišljenja, da briše i prepravlja istinu, suočava se s istim otporom.

Ne mogu se knjige trajno ukrotiti. One uvijek pronađu put do onih koji žele da preispituju svijet i sve što misle da znaju o njemu. Ipak, u trenutku kada bi planeta trebalo da teži većem razumijevanju i otvorenosti, knjige se ponovo brišu.

Pod administracijom Donalda Trampa, književnost postaje meta šire političke agende, usmjerene na kontrolu narativa i suprotstavljanje nauci. Pentagon je naredio reviziju školskih biblioteka koje opslužuju vojne porodice, selektivno uklanjajući naslove pod sumnjom da šire „rodnu ideologiju“ i „rasnu indoktrinaciju“. Ovaj talas cenzure u Sjedinjenim Državama ne pogađa samo savremene nego i vanvremenske autore. U američkim bibliotekama više ne mogu da se pronađu mnogi klasici. Među prvim knjigama „prebrisan“ je roman „Sluškinjina priča“ Margaret Atvud – distopijska vizija svijeta u kojem su žene svedene na puke reproduktivne mašine. Sa polica biblioteka „nestala“ je i „Znam zašto ptica u kavezu pjeva“ Maje Anđelu – autobiografska ispovijest o rasizmu, nasilju i potrazi za identitetom. Nema tu više ni „Kasapnice 5“ Kurta Vonegata – antiratnog romana koji razotkriva apsurd i grotesknost militarizma. Amerikanci više ne smiju čitati ni „Najplavlje oko“ Tonija Morisona – potresnu priču o rasizmu, ljepoti i samopouzdanju u društvu koje definiše ko je vrijedan ljubavi. I zamislite, neće se više u bibliotekama „šetati“ ni „Pjegasto lice jagodice“ glumice Džulijen Mur Naizgled nevina dječja priča o prihvatanju svog izgleda, sa svim vrlinama i manama, sada je označena kao „ideološka prijetnja“.

Piše: Tijana TODOROVIĆ

Zbog čega su opasne knjige koje je zabranila Trampova administracija?

Prije svega, zato što govore o ljudskom iskustvu van okvira koje američki predsjednik želi da održi

Zbog čega su ove knjige opasne? Prije svega, zato što govore o ljudskom iskustvu van okvira koje Trampova administracija želi da održi. Njegova politika temelji se na tvrdnji da rod nije društveni konstrukt, već isključivo biološka činjenica, te da svako odstupanje od te ideje podriva „američke vrijednosti“. Izvršne naredbe nalažu strogo razlikovanje pola i roda, uklanjanje termina „rod“ iz zvaničnih dokumenata i zabranu bilo kakvog obrazovnog sadržaja koji priznaje postojanje rodne fluidnosti. Ipak, svaka zabrana, ma koliko moćna, suočava se sa sopstvenim paradoksom. Povlačenje knjiga iz biblioteka čini da postanu traženije nego ikada. Svaka cenzura izaziva još veću želju za čitanjem onoga što je zabranjeno. Kada je Adolf Hitler 1933. organizovao spaljivanje knjiga u Berlinu, uvjeren da može

izbrisati ideje protivne nacističkoj ideologiji, Bertolt Breht napisao je: „Tamo gdje se spaljuju knjige, uskoro će se spaljivati i ljudi“. U Južnoj Africi, režim aparthejda desetkovao je čitave biblioteke u pokušaju da uguši kritiku svoje politike. Ipak, knjige su kružile, prelazile iz ruke u ruku, postajale podsticaj za borbu. U Sovjetskom Savezu zabranjeni rukopisi širili su se u tajnosti, osvjetljavajući umove onih koji su ih krišom čitali. „Rukopisi ne gore“, zapisao je Bulgakov. Svaka vlast koja pokuša da kontroliše znanje suočiće se neizbježno sa sopstvenim padom.

Nije ni Crnoj Gori strano zabranjivanje rukopisa, javno ili prećutno. Izmjene rukopisa, krivotvorenja i zatiranja – ne samo knjiga već i samih kulturno-istorijskih činjenica – dio su njene istorije. Knjiga „Krvavi album Karađorđevića“, koja je otkrila mračnu stranu jedne dinastije i srazmjere njenih zločina, ugledala je svjetlost dana tek pola vijeka kasnije. Krijući su se čitali Kiš, Kovač, Bulatović i Pekić, dok su neka njihova djela bila prećutno zabranjena. „Ozloglašeno nasljeđe“ Pavla Mijovića bilo je defakto zabranjeno, a čitav časopis „Ovdje“ povučen zbog dvije pjesme Izeta Sarajlića i Radoja Radojevića Radovan Zogović doživio je decenijsku zabranu, dok su njegove knjige ostale van legalnih tokova. Knjiga „Etnogeneza Crnogoraca“ Špira Kulišića, prema riječima Veljka Milatovića, „bila je čak kamenovana“.

Istorija pak pokazuje da nijedna zabrana ne može zauvijek da ukloni istinu. Ideje su neuništive bez obzira na to da li odgovaraju aktuelnoj politici. Nažalost, u Crnoj Gori, čini mi se svakog dana sve više, zaboravili smo da čitamo; samo srljamo i radujemo se svakoj novoj represiji.

Ova u vezi sa knjigama sigurno nam najlakše i pada... Amerika sada proživljava ono što je nama odavno već poznato. Samo da na kraju zbog zabrane ne strada član komiteta, a ne i glavni krivac, kao onda kada su zabranili prikazivanje filma „U ime naroda“ Živka Nikolića

u fokusu Slika moderne američke demokratije frustrira

Teme koje se potežu – od ekstremne desnice, preko opasnosti od terorizma, do krhkosti demokratije i impotencije ljevice – intrigantne su i relevantne, ali smandrljane.

Obrti se ređaju, ali ne rade ništa za interesantne likove

Tiranin, gangster, idiot, drkadžija, seljačina, svinja, džukela, majmun, smećar i protuva, klovn bez obraza i skrupula, spin-doktor koji je demonizovao istinu, normalizovao laž i uništio zemlju teorijama zavjere – to je Donald Tramp za Roberta de Nira I bio je sve to za njega i prije drugog mandata; stvorila bi se nuklearna pečurka od „fuck“ bombi iznad De Nirove glave čim bi mu zastiđe od predsjednika bilo koji novinar pomenuo, pa čak i lajv na televiziji. Stoga, znajući koliko Trampa otvoreno i „kočijaški“ prezire, od prve serije u De Nirovoj karijeri (!), morali ste očekivati televizijsku bombu. I da politički triler „Zero Day“ bude nešto istinski posebno čim se ve-

Petparački odgovor političkim svinjama

liki Bobi, u 82. godini i sa jasno iskazanom željom da manje radi i što više vremena provodi sa porodicom, obavezao na glavnu ulogu, pa još i uletio kao izvršni producent.

Vitez pravednik

Sada kada je mini-serija, podijeljena na šest epizoda (44–58 min.), postala dostupna na Netfliksu – potpuno je jasno zbog čega je De Niru postala bitna. No, ono što ne da nije jasno nego je mutnije od rijeke po kojoj Bobijeva usvojena kćerka nosi ime jeste što su njeni kreatori željeli da poruče.

Da, ima smisla što je De Niro na „Zero Day“ pristao, ali ništa ni iole slično ne može se reći za gorka pitanja u seriji postavljena. O besmislenosti ponuđenih odgovora na ta ista pitanja ili, još gore, o njihovom odsustvu i načinu na koji ključne tačke zapleta (ni)jesu riješene – da i ne govorimo.

U „Zero Day“, De Niro igra Džordža Malena, bivšeg američkog predsjednika koji je

imao podršku i republikanaca i demokrata i bio i ostao obožavan od naroda, ali se, ipak, nije kandidovao za drugi mandat. Ovalnu sobu prepustio je Evelin Mičel ( Ejndžela Baset ), odlučivši da se povuče iz politike nakon smrti sina.

Na početku serije pronalazimo ga u porodičnom domu, gdje nikako da počne da piše dugo planirane memoare. Pisanje će, pak, morati da odloži na neodređeno, jer dužnost zove. Malen je svojoj zemlji potreban.

Avioni padaju, vozovi se sudaraju, bolnički aparati za održavanje života se gase… Više od 3.000 Amerikanaca gine i ko zna koliko je njih povrijeđeno u terorističkom sajber-napadu koji je na 60 sekundi blokirao SAD.

Svi američki građani nakon gašenja zemlje „na dugme“ dobijaju istu poruku: „Dogodiće se opet“. Od koga, kada, kako, zbog čega – niko ne zna, ponajmanje američka predsjednica. Niti jedna zemlja ili organizacija ne preuzima odgovornost. Stoga, Džordž Malen, kao jedina osoba sa reputacijom koja bi mogla da ujedini Amerikance i pruži malo nade u trenutku očaja, dobija poziv da se vrati. Bumer, totalno analogni tip, jedan vrlo umorni starac, treba da spašava zemlju od digitalne pošasti… Prvi je to od mnogih momenata koji u „Zero Day“ zahtijevaju suspenziju nevjerice, ali taj se čak i može iskulirati. Prvo zbog toga što sami odabir De Nira već na početku ulozi daje kredibilitet, ali i zato

Robert de Niro prekvalifikovan za prezbrzanu mini-seriju

Lizi Kaplan kao kongresmenka i „bludna kćerka“ Aleksandra

27. februar 2025.

srži u mini-seriji „Zero Day“ sa Robertom de Nirom odgovor svinjama

što trojica kreatora tek treba da elaboriraju zbog čega je Malen heroj nacije. I možda junak u starom, zarđalom oklopu, ali ipak i prije svega – vitez pravednik. Neko kome možete da vjerujete i kome je istina – jedina agenda, te ko uvijek pokušava da učini pravu stvar, ma koliko bila teška.

Zgaženi Ustav

Častan i pošten političar –zvuči kao oksimoron i šarena laža u svijetu postistine , zar ne? Stoga, prva epizoda postaje papreno zanimljiva kada jednom baš takvom čovjeku, neokaljanom brlogom američke politike, predsjednica ponudi šansu – da igra mimo pravila.

Sajber-napad doveo je zemlju u opasnost bez presedana, pa

se mora pristupiti i takvim mjerama, nezamislivim i neprimijenjenim čak i 11. septembra. I tako Malen dolazi na čelo novoustanovljene Komisije za nulti dan, za koju habeas corpus ne važi, te koja ima pravo da pretresa, privodi i hapsi bez naloga i poštovanja ičijih prava.

Ukratko, naš vitez dobija šansu da zgazi ljudska prava, da uništi demokratiju, da se pomokri na američki Ustav. Smještaju li mu; želi li to predsjednica da opere ruke i da Malen bude taj koji će stisnuti okidač i pucati u srce američkoj demokratiji? Njegova kćerka, kongresmenka Aleksandra (sjajna Lizi Kaplan), misli da se upravo to događa. Ipak, Malen pristaje, ne zbog toga što smatra da je podoban nego upravo zato što zna da bi, bilo koga drugog, ta vrsta moći – iskvarila apsolutno. I sve je super: tenzija raste, zaplet intrigira, Malen vas zanima; ostavljate po strani čak i to što se, dozlaboga dosadno, odmah kao dežurni krivci pominju Rusi… Sve ide kao po loju – do kraja prve epizode. Nažalost, već tu, kad Malen počne da se gubi, zaboravlja, vidi i čuje nešto čega nema, javi se prvo „WTF?“. I to ne od dobre vrste, one što intrigira i tjera na bindž dok oči ne izgore, već od sorte „Što im je ovo trebalo?“. Čemu ova vrsta „dokuvavanja“, kad sve već gori i miriše na tenzičan i relevantan politički triler?

Obrti se u „Zero Day“ otprilike dijele na solidne i toliko nategnute, da se graniče sa glupošću. Režiserka Lesli Linka Glater („Homeland“,

„Mad Men“) sve vrijeme pumpa tenziju, crpeći i cijedeći misteriju većinom iz tri izvora. Prvi je stanje Malenove psihe, drugi – mahinacije ljudi koji ga okružuju, a treći, naravno, trka sa vremenom i nepoznatim napadačem prije nego što zada novi udarac.

Cijepanje psihe

Što se Malenove psihe tiče, režijski je sve pretrčano i dosadnjikavo riješeno, a ni trojica kreatora – Netfliksov pulen Erik Njuman („Narcos“, „Narcos: Mexico“, „Griselda“, „The Watcher“, „Painkiller“), novinar Njujork tajmsa Majk Šmit i TV producent

Noa Openhajm (nakon što je prosuta priča da je pokušao da spriječi objavljivanje priče o slučaju Harvi Vajnstin, odstupio s En-Bi-Sija iako je optužbe negirao) – nije se ni sa narativom baš proslavila. Bez jake osnove (ili, pak, čarobnog štapića) režiserka baš i nije mogla da unese bogzna kakvu tenziju, a kamoli da natjera publiku da se konstantno preispituje i gori od želje da sazna što to Malena muči… Alchajmer? Griža savjesti? Godine, umor i očekivanja braće Amerikanaca? Ili, pak, supermoćno i supertajno neurološko oružje?

„Ko je ubio Bambija?“ Ne igraju se kreatori serijala kako valja i trebuje sa tim pitanjem koje muči Malena, a na koncu imaju i dovoljno drskosti da uopšte i ne navedu precizan uzrok

cijepanja njegove psihe. I ne –nije to otvoreno mjesto i znak nepotcjenjivanja inteligencije nego nepoštovanje publike. I velike, prevelike nabijeđenosti da se može, u ovom katastrofalnom trenutku za američku i svaku demokratiju, praviti politički triler „istrgnut iz naše realnosti“ (citat!), a u kojem se potpuno ignoriše plutokratija u kojoj se guše SAD. Najgore od svega je, pak, to što „Zero Day“ ne funkcioniše dobro ni kao guilty pleasure, puko parče TV eskapizma, indolentni bijeg od realnosti. Koliko iritira lijeni i mlaki politički komentar koji nudi, toliko ide na živce i činjenica da se njeni kreatori nijesu potrudili da je učine barem logičnom i lišenom narativnih rupa, da bi se mogla gledati makar sa mozgom na ispaši, knap kao Netfliksov banalni hit „The Night Agent“. Tri krive kreatorske glave ne samo što nijesu ponudile politički triler relevantan za naše doba, u kojem je samo pitanje dana kada nas čeka ova vrsta terorizma (s obje strane okeana), nego nas nijesu ni zabavile. Štoviše, čini se da su svu svoju energiju utrošile na to da sakriju politička ubjeđenja protagonista, ne bi li nas (e, baš im hvala) pustili da sve sami zaključimo o tome ko je tu republikanac, ko centar, a ko demokrata.

Pokušavaćete i nećete uspjeti da „locirate“ Malena u istorij-

Den Stivens u ulozi populiste koji se bogati na huškanju naroda

skim čitankama; možda ćete prepoznati nešto u njemu od Ronalda Regana ili Džimija Kartera . Ako, recimo, pitate De Nira – a pitanje je treba li pitati ga, jer ga je glasao i otvoreno podržavao – u Malenu postoji barem mali dio Džoa Bajdena. Jedino što je 100 posto sigurno: zaštitno lice serije „Zero Day“ totalni je opozit trenutnog američkog predsjednika. Sve Džordž Malen jeste i može biti, samo ne Tramp.

Šapiro i Milačić

Politički su mutni i ostali likovi; mnogi igraju kao „sjećalice“ na nešto i nekoga, ali, ipak, to do kraja nijesu. To važi kako za Malenovog glavnog političkog protivnika, kongresmena Ričarda Drajera (Metju Modin), tako i za tehno-genijalku Moniku Kider (Gabi Hofman), čiji kačket i sociopatija vuku na Elona Maska… I posebno za Evana Grina (Den Stivens), voditelja hit-kanala „The Evan Green Show“, koji se ponaša kao „čo’ek iz naroda“ dok paralelno zgrće ogromnu lovu i pratioce, huškajući publiku, servirajući joj populističke teme i teorije zavjere, ubjeđujući je da je lažu svi, ponajviše Vlada. Ben Šapiro ? Aleks Džons ? Dragoljub Petrović ? Vala i Marko Milačić, dok se muči da dobije batine, ne bi li mogao još bolje, jače i samobitnije da kuka o zgaženoj slobodi medija. Koga god prepoznate u Grinu, teško ćete pogriješiti; ne fali nam takvih specimena u realnosti.

Svakakvih se faca sjatilo još oko Malena i „Zero Day“ – i mudra i predana supruga Šila (Džoan Alen), i tankoćut-

ni šef CIA službe (stameni Bil Kemp), i srebroljubivi američki biznismen što mešetari sa ruskom naftom (odlični Klark Greg), i Mosadov specijalac s adresom u „hemijskoj čistioni“ (Mark Ivanir, izraelski superstar najpoznatiji po „Homeland“), i šefovi osoblja sa tajnama koje bi svezale u čvor stomak cijele američke nacije.

Nažalost, svi su jedva skicirani i svedeni na puke sluge zapleta, pa se tako i Valeri Vajtsel ( Koni Briton ) i Rodžer Karlson ( Džesi Plemons ) koriste samo kao moneta za ucjenjivanje Komisije kad dođe stani-pani, tj. kad scenaristima ta varijanta najbolje odgovara.

Scenaristi, inače, sve vrijeme „mašu psom“, da se poslužimo terminom iz onomad prodorne, te i dan-danas relevantne političke satire „Wag the Dog“ (Bari Levinson, 1997), u kojoj su spin-doktor (De Niro) i holivudski producent (Dastin Hofman) fabrikovali rat u Albaniji, ne bi li skrenuli pažnju sa seks-skandala američkog predsjednika. Ili preciznije: „Zero Day“ ekipa ređa obrt za obrtom, tenziju za tenzijom, da ne bismo imali vremena da stanemo i primijetimo da se, zapravo, sve vrijeme vrtimo sa kukavički tanko napisanim likovima.

Br ojne teme koje se u seriji potežu – od ekstremne desnice, preko opasnosti od terorizma, do krhkosti demokratije i impotencije ljevice – intrigantne su i relevantne, ali i smandrljane, tako da „Zero Day“ istovremeno djeluje i kao požurena i kao prerazvučena politička priča.

Glumci su sjajni, ali njiho v potencijal ostaje većinom neiskorišćen zbog skripta u kojem se likovi pretrčavaju i uklanjaju sa table brzinom svjetlosti. Čak ni De Niro nije uspio, tj. nije imao priliku da do koske ogoli Malena. Skript i režija mu to nijesu dozvolili, previše fokusirani na „obrtastičnost“ serije, zaslijepljeni time da tjeraju zaplet da igra kao mečka.

„Pola zemlje davi se u lažima i teorijama zavjere, dok druga polovina trubi o zamjenicama i mjeri ko je najpotlačeniji u društvu.“ Ništa značajnije od ove opšte poznate konstatacije, na koncu, ne dobijamo od „Zero Day“. Znamo da su političke svinje poletjele – i u Bijeloj kući, i na alt-rajt podkastima, i u tradicionalnim medijima, i po ulicama – ali od kreatora serije ne dobijamo nijedan koristan hint o tome kako da se borimo sa njima.

Strpljen spašen

Najbliže što se, pak, zaključkom ili hintom nazvati može jeste Malenova poruka na samom kraju, da je borba, uprkos svim šansama, jedini odgovor. Nastaviti dalje, mučiti se i truditi, pokušavati, uraditi pravu stvar, dati sve od sebe… Koliko ljudi može da kaže da to istinski radi, svakog dana?

De Niro je, inače, kazao da bi „I tried my best“ mogao da mu posluži kao epitaf; da se cijelog života trudio da uradi pravu stvar, ma kakav rezultat na kraju bio. Šteta je što „Zero Day“ nije oličenje tog istog „Dao sam sve od sebe“, ni od Bobija (iako ne njegovom krivicom), ni od političkog trilera kao žanra. No, što da se radi, bože jaki… Javiće se već neko na malim ekranima ko će, valjda, znati kako da odgovori na izazov.

Veći je problem i pitanje hoće li se javiti i u realnosti… Ili ćemo, okruženi lažovima i plutokratama, samo nastaviti da sanjamo o vitezovima koji se ne predaju… Bili mladi ili stari, savršeni ili grešni, nadrkani ili dobroćudni… Stvarni kao De Niro ili izmaštani kao Malen.

Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2.5/5

SERIJE Karate

Priča o autsajderu – to je „Cobra Kai“. I to je bila od 1984. godine, kada nam je u originalnom „Karate Kid“ filmu predstavljen Danijel Laruso (Ralf Maćio), tinejdžer iz Los Anđelesa, kojem je karate poslužio da se izbori sa školskim nasilnicima i koji je, na kraju, u finalu regionalnog turnira, pobijedio zakletog neprijatelja Džonija Lorensa (Vilijam Zabka). Nakon prvog filma, i franšiza i njeni glumci postali su autsajderi. Nakon osrednjih „Karate Kid“ nastavaka, Maćio i Zabka imali su isprekidane karijere. I to je trajalo tako tri decenije, da bi se iznenada vratili u centar pažnje 2018. sa televizijskim oživljavanjem svoje najveće glumačke priče.

Sjajni klinci

Čak je i taj povratak bio neočekivan: serija „Cobra Kai“ počela je kao YouTube original, a zatim stekla toliku popularnost da je prešla na Netfliks. Da sve bude još zanimljivije, čini se da je ideja, makar djelimično, potekla iz sitkoma „How I Met Your Mother“ i opsesije koju je Barni Stinson (Nil Patrik Haris) gajio prema liku Džonija Lorensa.

Tako neobična prošlost stvorila je i izuzetno neobičnu seriju. Snimana je poput dnevne sapunice, pa ju je često pratila i takva gluma, jer je odlučeno da se nijedan originalni lik ne zamijeni novim glumcem. Pored Maćija i Zabke, brojni epizodisti, kojima nakon „Karate Kid“ franšize nijesu pripale velike uloge, ostali su dio postave, a kreatori serije prihvatili su upravo onaj nivo glume koji su mogli da pruže. To je, takođe, bio zanimljiv izbor –rizičan, ali i nekako nostalgično šarmantan.

Opet, za slučaj da vas sve to nije kupilo, desilo se i sljedeće: tvorci serije doveli su klince, i to ne bilo koje već ozbilj-

Rodžer (Džesi Plemons), predsjednikov mali sa gomilom tajni

Cobra Kai

Neodoljiv

oproštaj od voljenog autsajdera Džonija Lorensa

Karate kick pravo u srce

no talentovane mlade ljude. Oni su se toliko dobro uklopili u priču i ekipu, da vam se čini da su odrastali čekajući baš ovaj projekat, ne bi li ih neko primijetio i za nešto ozbiljnije (budimo realni), što priliči njihovom talentu.

Prvi se izdvojio Migel Dijaz (Šolo Mariduenja), kao Džonijev prvi učenik i onaj koji pokreće njegov put iskupljenja. I zaista je, do samog kraja, ostao najveća zvijezda i pravi nasljednik titule „Karate kid“ za današnje generacije. Nakon njega su došli i Sam Laruso (Mari Muser) i Robi Kin (Taner Bjukenen), Danijelova kćerka i Džonijev sin, čija je povezanost sa karateom bila duboko lična, izmiješana sa porodičnim nasljeđem i potragom za sopstvenim putem. Kasnije je dio jednačine postao i Hok ( Džejkob Bertrand ), kojem je karate, kao i mnogim drugim klincima, pomogao da pronađe samopouzdanje i pretvori srednjoškolsko iskustvo u nešto više od samog preživljavanja. I, na kraju, stigla je To-

Kroz svih šest sezona ova serija bila je priča o iskupljenju momka koji je godinama nosio teret prošlosti i pokušavao da pronađe novi smisao. Finalna borba njegov je dragocjeni trenutak zatvaranja kruga

ri (Pejton List), kojoj je karate bio bijeg od surove realnosti i koja je Krisu (Martin Kov) prvi put značila nešto kao učenica – prva nakon Džonija (zbog čega će vam u finalnoj sezoni pasti i nekoliko suzica).

Pronađen smisao

Svi klinci uradili su fantastičan posao: i pored sve nostalgije i originalne postave iz franšize koja je definitivno imala veliku ulogu, oni su ti koji su zaslužni što je serija s ovako bizarnom premisom došla do šest sezona. Ipak, kao što smo rekli, ova serija je, prije svega, uvijek bila priča o autsajderu. A ko bi mogao da bude veći autsajder od momka čiji je život potpu-

no skrenuo sa puta nakon poraza 1984. godine?

Od samog početka, „Cobra Kai“ bila je priča o iskupljenju Džonija Lorensa, momka koji je godinama nosio teret prošlosti i pokušavao da pronađe novi smisao. Borba u finalnoj, šestoj sezoni je njegov trenutak zatvaranja kruga. Pobjeda mu nije bila potrebna da bi dokazao svoju vrijednost – to je već imao, sa suprugom, djecom, Larusovima, posebno sa Danijelom. No, Džoni je, ipak, morao da pobijedi. Jer „Cobra Kai“ priča, u suštini, i jeste kreirana da zadovolji publiku. I da joj pruži dragocjenu priliku da vidi prgavog autsajdera Džonija kako pobjeđuje tako što ko-

načno savladava lekciju koju mu je Danijel pokazao u onom finalnom meču prije toliko godina… Tako što održava ravnotežu i koristi protivnikovu agresiju. Upravo zbog toga jedan od najboljih momenata cijele sezone jeste onaj kada Danijel drži Džoniju motivacioni govor – ali na Džonijev način. Bez velikog filozofiranja, samo nekoliko brutalno iskrenih rečenica. Jer „Karate Kid“ filmovi bili su Danijelova priča, a „Cobra Kai“ je Džonijeva. Ovo je priča o autsajderu i bivšem nasilniku koji je primio udarac, proveo 40 godina boreći se sa svojim demonima i konačno pronašao mir na najpotpuniji i najdivniji način koji vam može pasti na pamet. Predvidljiva priča? Definitivno... Ali to je i priča kojoj je nemoguće odoljeti. Za one koji su pratili „Cobra Kai“ od početka i bili emotivno poneseni pričom kroz svih šest sezona, karate kick pravo u srce.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 100/5

Danijel (Ralf Maćio) i Džoni (Vilijam Zabka) u finalu šeste sezone

prognoza

Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Sezona uručenja najvažnijih filmskih nagrada po mnogo čemu nalik je trk ama konja. Zaista je mučno ponekad gledati sva ta silna filmska imena u galopu, dok ostaju bez daha boreći se za komadić pažnje važnih osoba i institucija, ulažući sve š to imaju ne bi li došla do zlata. Mučno je – voljeli ih i cijenili ili ne. Jer u industriji koja filmske zvijezde tretira kao rage i/ili pastuve, i timari ih samo k ada pobjeđuju, ispadaš konj – štogod uradio. Na koncu, najdivniji, ipak, ispadnu neosedlani… Oni koji trku odbiju ili iz nje na vrijeme izađu, kao Bergman i Brando I čudo jedno, koliko god tu vidimo nešto u čemu najmanje, od svih stvari, ima umjetnosti, sezonu nagrada pratimo, oko nje se nerviramo, skoro uvijek mislimo da je moglo bolje. Jer činjenica je da su nagrade u toj i takvoj industriji – lansirna rampa koja može da učini čudo za karijeru.

Pokvareni Holivud

Vrhunac trke svake godine, naravno, bude uručenje nagrada Američke akademije filmskih umjetnos ti i nauka, a Oskari ko Oskari – uvijek su zbog nečega sočni. I vazda taj Dolbi teatar u Los Anđelesu djeluje kao mjesto gdje bi nešto moglo da se dogodi, da Holivud, ipak, sve ne svede na još jednu trku konja.

Tako i ove godine, uoči ceremonije koju će voditi komičar Konan O’Brajen, a koja se održava u noći između 2. i 3. marta po našem vremenu, zamišljamo dva scenarija. U prvom pobjeđuje film koji je totalni favorit na kladionicama i lak izbor za Američku akademiju u trenutku kada strepi od najavljene „reforme“, citiramo, „pokvarenog Holivuda“, te stavljanja u puni pogon Trampovih „filmskih ambasadora“ –

OSKARI 2025: Ne očekujte previše iznenađenja

Anora, i je Amerika

Zlatni kip za najbolji film dobiće Bejkerova rekonstrukcija bajke o Pepeljugi, a ne monumentalno djelo, koje jednako govori o Trampu i trampovskoj DNK u srži Sjedinjenih Država, koliko i o privilegovanim skotovima i jadu, bijedi i otporu poniženih – u cijeloj istoriji civilizacije, od osvita ljudskog roda

Mela Gibsona, Džona Vojta i Silvestera Stalonea. U drugom scenariju pak zlatni kip dobija monumentalno djelo, film koji jednako govori o tom istom Trampu i trampovskoj DNK u srži Sjedinjenih Država, koliko zbori o privilegovanosti skotova, te jadu i bijedi, ali i o otporu poniženih i uvrijeđenih – u cijeloj istoriji civilizacije, od osvita ljudskog roda. Prvi je scenario izvjestan, a drugi – priželjkivan. Ili, ako nas pitate, treba da bude takav; bilo bi divno da ga želi svaki ljubitelj (sedme) umjetnosti… I svako ko moderni film, svim otuđujućim dokazima uprkos, i dalje smatra ključnim oružjem oljuđivanja. Humanizovanja, afirmacije ljudskosti, buđenja empatije, borbe kako za jastvo tako i za drugost.

Manje mamaca

Prvi i najizvjesniji scenario, naravno, odnosi se na „Anoru“, nomino vanu za šest Oskara, koja je frontrunner u kategorijama najbolji film, originalni scenario i režija. Kanski pobjednik je, da se razumijemo, izuzetan: sa divljom i totalno nepredvid-

ljivom rekonstrukcijom bajke o modernoj Pepeljugi, koja šeta od striptiz-klubova, preko romanse i screwball komedije, do moćne završne scene u kojoj se mijenja kontekst čitavog filma – Šon Bejker ispisao je još jedno divno ljubavno pismo marginalcima. I, uz podršku sjajne glumačke ekipe sa Majki Medison na čelu, kazao i štošta o otuđenju u modernom vremenu, o neljubavi koja proždire, o mladosti koju je život naučio da je sve na svijetu transakcija.

Divna je „Anora“, pa je sjajno i to što je još od majske premijere, tokom dugačke i neobično nepredvidljive sezone n agrada, prati jaka podrška filmske zajednice. No, fakat je da je ove godine Bejker imao nevjerovatnu konkurenciju.

I da makar polovina od deset nominovanih filmova zaslužuje zlato.

No, ko što zaslužuje, a što Akademija, na koncu, nagrađuje – potpuno je drugi par rukava. Zbog toga se toliko novca i ulaže u oskarovske kampanje, te pažljivo vodi računa o izboru kategorija koje valja najjače pogurati.

Članstvo Akademije jeste se znatno promijenilo, a usvo -

jena diverzitetska pravila uticala na izbor i pobjednika i kandidata. Opet, iako posljednjih godina imamo manje tipičnih banalnih „oskarovskih mamaca“, fakat je i da se zlatom i dalje kite laganije spakovani filmovi, a, takođe, i to da se nagrade sve češće „raspoređuju“ tako da ih dobije što više kandidata i izbjegnu se „pretrijumfi“ samo jednog ili dva naslova.

Šalameova šansa Taj „laganini“ vajb takođe je na strani „Anore“ u godini u kojoj se na listi nominovanih gužvaju priče o imigrantima, otpadnicima i otuđenicima. Osim nje, u trci za Oskara za najbolji film su i: „Emilia Perez“ Žaka Odijara, „Nickel Boys“ Ramela Rosa, „Dune: Part II“ Denija Vilneva, „The Substance“ Korali Farže, „I’m Still Here“ Valtera Salesa, „Wicked“ Džona M. Čua, „A Complete Unknown“ Džejmsa Mangolda , „Conclave“ Edvarda Bergera i „The Brutalist“ Brejdija Koberta

Ipak, da se istinska trka svodi na dva, eventualno tri naslova, postaje jasno kada u jednačinu ubacimo i druge kate-

iznenađenja 2.

marta na ceremoniji u Dolbi teatru

to Amerika

gorije, te pogledamo kako su prošle oskarovske kampanje pojedinih kandidata.

Sistem eliminacije kaže sljedeće: „Dune: Part II“ je blokbaster od filmske sorte kakvu Akademija obično nagrađuje isključivo u tehničkim kategorijama, pa Vilnevov saj-faj ep može da osvoji samo jedan ili dva od pet Oskara za koje je nominovan. Za vizuelne efekte mu ne gine, a za najbolji zvuk će mu, vjerovatno, nagradu pred nosom uzeti „Wicked“.

Taj isti „Wicked“ ima deset nominacija, ali sa još dva nastavka na vidiku, izvjesno je da će Ak ademija sačekati s obasipanjem ljubavlju i filma i njegovih zvijezda Arijane Grande i Sintije Erivo, te da će hit-mjuzikl nagraditi „samo“ za zvuk, te za kostimografiju i scenografiju.

„A Complete Unknown“ osvojio je iznenađujućih osam nominacija u konkurentski jakoj godini, pritom kasno ulazeći u oskarovsku kampanju. No, kada se sve sabere, čak i to da Akademija ima „slatki zub“ na muzičke biografije, da mnogo voli Mangolda i da je njegov biopik prilično dobar, jedina kategorija u kojoj bi mogao da trijumfuje jeste ona za najbolju glavnu mušku ulogu. No, i taj mu je Oskar na „dugačkom štapu“.

Iako je Timoti Šalame zaista uradio fenomenalan posao kao Bob Dilan , mimo nagrade Udruženja holivudskih glumaca (SAG), dodu -

ANORA: Bejkerova efektna dekonstrukcija bajke o Pepeljugi

še, vrlo važne i indikativne za priznanje Američke akademije, ostale u ovoj sezoni osvojio je Edrijen Brodi za „The Brutalist“. Ako Šalame osvoji Oskara, biće to jedno od najvećih iznenađenja. Što je najjače, ta pobjeda pretvorila bi ga u najmlađeg glumca koji je osvojio Oskara za glavnu rolu, što je rekord koji drži upravo Brodi od 2003, kada je kao 29-godišnjak nagrađen za „The Pianist“ Polanskog I nominacija za „The Substan-

ce“ više je tu da bi pojačala k andidaturu Demi Mur za glavnu žensku ulogu, nego što je istinski opasan lovac na glavnog Oskara. Iako je osvojila priznanje za scenario u Kanu, Korali Farže ne bi trebalo da računa ni na taj zlatni kip ni na onaj za režiju. Štoviše, s obzirom na to da Akademija voli da ignoriše horor, odličnoj Mubijevoj kampanji treba da zahvali na tome što je uspjela da dođe do pet nominacija. Nažalost, ne i za Mar-

garet Kvoli, koja ju je istinski zaslužila u najzahtjevnijoj roli karijere.

Kip za Mur

„The Substance“ svakako neće osvojiti nijedan zlatni kip mimo tog za najbolju glumicu. Da će Mur odnijeti priznanje, poslije 45 godina ignorisanja u Holivudu, uk azuju i SAG nagrada, te Zlatni globus i opšte „navijačko“ raspoloženje da jed -

na od najpotcjenjenijih žena u filmskoj industriji konačno dobije naklon. Uostalom, Akademija voli „povratničke“ i priče o sebi (makar bile i grozomorne), a Mur se vratila na velika vrata, i to u filmu u kojem se Holivud direktno proziva za ejdžizam, mizoginiju i tretiranje žena kao mesa sa rokom trajanja.

Nepoželjna Sofija

Sistem eliminacije kaže i da „Nickel Boys“ neće poći kući s Oskarom, makar ne u glavnoj konkurenciji. Pravo je čudo da je ovaj „mali“, duboko intimni film tu uopšte i završio, iako govorimo o jednom o d najmoćnijih ostvarenja godine za nama.

Drama Ramela Rosa možda bi mogla, kao „American Fiction“ ( Kord Džeferson , 2023), da osvoji priznanje za adaptirani scenario. Obje skript-kategorije, ipak, često služe za potkusurivanje i kompenzacije za filmove koji ostanu bez „glavnijih“ Oskara. No, pitanje je može li „Nickel Boys“ da porazi „Conclave“, koja tokom cijele sezone nagrada briše pod s oponentima baš u ovoj konkurenciji. E sad, „Conclave“… Može li, u trenutku u kojem se svijet moli za zdravlje pape Franja, te nakon BAFTA, pa i SAG trijumfa – vatikanski triler oskarovca Edvarda Bergera ugroziti „Anoru“?

Jedan od filmova godine najopasniji je igrač iz sjenke, iako nije imao bogzna kakvu kampanju, naročito za Rejfa Fajnsa u kategoriji glavne muške uloge. Opet, i dalje je teško zamislivo da ovaj maestralni triler potvrdi više od jedne od osam nominacija, prvenstveno zbog toga što Berger nije nominovan za najbolju režiju. U toj kategoriji favorit je Bejker, a jedina fiktivna konkurencija nijesu mu ni Mangold, ni Farže, ni Odijar, nego – Korbet. Na koncu, dolazimo do filmova „Emilia Perez“ i „I’m Still Here“, koje je u isti „džak“ ubacio skandal s Odijarovom zvijezdom Karlom Sofijom Gaskon , prvom transrodnom osobom ikada nominovanom za Oskara. Long story short: savršena sezona nagrada za francusko-španski mjuzikl (!) o opakom vođi mek-

sičkog kartela (!!) koji mijenja pol (!!!), prekinuta je nakon što su isplivali njeni islamofobični tvitovi, te pljuvanje Američke akademije i pisanja lažnih informacija o pandemiji kovida i slučaju Džordž Flojd Kritikovali su film i prije skandala, nakon kojeg je Gask on uklonjena iz kampanje, pa se još ne zna da li će , kao persona non grata , biti na crvenom tepihu i sjedjeti sa kolegama iz filma na uručenju Oskara u Dolbi teatru. Spočitavan je Odijaru

poprostačen način na koji je Meksiko prikazan, manjak nativnih glumaca i glumica u ansamblu ( Adrijana Paz jedina ima meksičko porijeklo), te loša filmska upotreba i omalovažavanje meksičkog u intervjuima kao, citiramo, „jezika siromašnih, manjina i zemalja u razvoju“. Opet, to njegov mjuzikl nije spriječilo da osvoji nagradu žirija i priznanje za ansambl glumica u Kanu, pet Evropskih oskara, četiri Zlatna globusa, 13 nominacija za Oskara ( novi rekord, najviše što je

ikada dobio film na stranom jeziku)… a onda su isplivali tvitovi. Da se razumijemo: o Meksiku i njegovom jeziku ne znamo više od onoga što smo gledali na filmu i televiziji, a nemeksički ansambl shvatamo kao ono što valjda i jeste – možda kockarski, ali, ipak, autorski izbor. „Emilia Perez“ žestok je, hrabar i ludački zanimljiv film, jedan od najposebnijih iz 2024… Šteta je što su mu kampanje, trice i kučine uništile oskarovske šanse i priliku da se podigne, usred Ho -

Presjek najinteresantnijih ovogodišnjih kandidata

Četvrtak, 27. februar 2025.

livuda, kao srednji prst u lice potrampljene Amerike. Odijarov film vjerovatno dobija samo u dvije kategorije: za najbolju originalnu pjesmu „El Mal“ (i to ako joj ne „uleti“ odlično pr omovisana „The Journey“ iz Netfliksovog filma „The Six Triple Eight“) i spor ednu žensku ulogu. E, Zoi Saladanu i njen savršeni niz nije mogla da poremeti ni frka sa Gaskon. Protiv nje nemaju šanse ni Grande, ni Monika Barbaro („A Complete Unknown“), ni Isabela Roselini (ne više

od kameo role u „Conclave“, ali ’ajde), ni Felisiti Džouns („The Brutalist“).

Brazilski trijumf

Bez „Emilije“ na vidiku, brazilski dragulj „I’m Still Here“ počistiće kategoriju najboljeg međunarodnog filma, u kojoj su nominovani i „The Seed of the Sacred Fig“ (Njemačka) Iranca u egzilu Mohamada Rasulofa, „The Girl with the Needle“ (Danska) Magnusa fon Horna i „Flow“ (Letonija) one-man-band režisera Gintsa Zilbalodisa

(Ne)ćutanje je zlato

Ako postoje oskarovske kategorije u kojima se regularno događaju iznenađenja, to su one tri posvećene kratkometražnoj formi. Članovi Akademije ne gledaju sve – za njihovu pažnju mora se boriti. Stoga, mnogo su veće šanse da će kratki metar pogledati ako je dostupan na nekom striming servisu, osvojio je bitne nagrade i/ili u autorskoj ekipi ima poznato ime. U tom svjetlu valja i posmatrati oskarovske šanse Nebojše Slijepčevića i filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ („The Man Who Could Not Remain Silent“).

Prvi hrvatski film nominovan za priznanje Američke akademije (u Crnoj Gori, nažalost, poznat i kao svjetski uspjeh koji je Filmski centar „prešutio“, odbijajući da ga sufinansira) već je osvojio Zlatnu palmu u Kanu i Evropskog oskara, a u petak, 28. februara čeka ga i ceremonija uručenja nagrade Cezar, za koju je nominovan, te koja je ekvivalent Francuskom oskaru. U festivalskim krugovima, pritom, prati ga odličan buzz i podrška filmske zajednice, pa nije ni čudo što važi za glavnog favorita u kategoriji kratkometražnog igranog filma.

I tema je na strani Nebojše Slijepčevića: teško da postoji indikativniji naslov od onog koji njegov film nosi u godini u kojoj cijeli Holivud sa zebnjom iščekuje Trampov naredni potez. Jer, iako se film odnosi na ratni zločin u Štrpcima, režiser je „Čovjeka koji nije mogao šutjeti“ postavio pametno, tako da se gledaoci odmah povežu sa likom Gorana Bogdana i zapitaju kako bi postupili. I to ne samo u toj situaciji – tokom rata i u vozu u kojem je samo jedan čovjek, Hrvat Tomo Buzov, digao glas protiv odvođenja muslimanskih putnika u „nepoznato“, nego u bilo kojem momentu svjedočenja nepravdi i stradanju nevinih.

Da li tada, u tim i takvim situacijama, ćutimo ili smo spremni da učinimo nešto, pa i pod prijetnjom strašne odmazde – pita Slijepčević. Svako ko film pogleda odjednom je u cipelama Gorana Bogdana, sam sebe preispituje, sa sobom se svađa, sam sebi odgovara… I, bez obzira na to koliko (ne)siguran u sopstveni izbor bio, ipak zna da je malo onih koji bi ustali i progovorili, kao Tomo Buzov.

U istoj kategoriji nominovani su i: „The Last Ranger“, „I’m Not a Robot“, „A Lien“ i „Anya“. Prvi djeluje, svjedoče to i svjetski kritičari, previše staromodno; drugi je simpatičan, ali bezazlen odgovor na AI teme… Treći je pak jači igrač, jer kao jednog od izvršnih producenata ima oskarovca Adama Makaja. I još se tiče imigranata koji prolaze istinski horor sa notornom američkom Službom za carine i imigraciju (ICE)… Pitanje je kako će na imigrantsku temu reagovati glasači Akademije dok im Tramp kao sjekira stoji nad vratom, a i posljednjih godina u igranoj kategoriji okrenuta je vedrijim temama (čitaj: „The Wonderful Story of Henry Sugar“ Vesa Andersona). U tom smislu, možda najveća opasnost vreba od indijskog filma „Anuja“. Mračna tema, ali sentimentalno spakovana, Prijanka Čopra među producentima, distribucija na Netfliksu – sve su to važni faktori za pobjedu u oskarovskoj igri.

Za Slijepčevića, dakako, valja navijati – ne komšijski, nego jednostavno – filmski. Njegov film je zlatan i njegovo nećutanje ostaće zlato, pozlatila ga ili ne Američka akademija.

Inače, posljednji film, slatka animacija o crnoj mačkici koja preživljava potop u „Nojevoj barci“ sa kapibarom, labradorom i lemurom – opasan je igrač iz sjenke u drugoj kategoriji. Zlato za dugometražnu animaciju, uprkos obožavanju kritičara

i filmofila (Bil Hader kazao je kako je poželio da udomi mače poslije gledanja, a generalno mrzi mačke), uzeće mu najvjerovatnije „The Wild Robot“. I to je okej, jer kompletniji je od „Flow“, kao i od „Inside Out 2“ i „Wallace

Četvrtak, 27. februar 2025.

and Gromit: Vengance Must Fowl“… ali nije od „Memoir of a Snail“, melanholične i jedinstvene stop-animacije Adama Eliota, koji je apsolutno zaslužio zlatni kip za ovo potcijenjeno remek-djelo.

Elem, što se „I’m Still Here“ tiče, taj utisak da će trijumfovati kao najbolji međunarodni film pojačava i kasna distribucija zbog koje je publici relativno svjež, ali i jačanje podrške za njegovu zvijezdu Fernandu Tores , na čije se „preostrašćene“ fanove „pune mržnje“ prema filmu „Emilia Perez“ –i prije skandala sa tvitovima, obrušila Gaskon. Donekle, inače, kršeći i dalje nejasno definisana pravila Akademije o „zabrani obeshrabrivanja da se glasa za bilo koga od nominovanih“.

Kladioničarske brojke, inače, govore da bi Mur trebalo da se plaši od Medison, ali u kategoriji glavne glumice ne bi tre -

balo isključiti ni Tores. Ipak je tek druga brazilska glumica nominovana za Oskara, a prva je, zamislite, bila njena majka Fernanda Montenegro I to za ulogu u „Central Station“ (1999) tog istog Salesa sa kojim je Tores spakovala „I’m Still Here“. Ma, prava oskarovska priča skrojena po mjeri Akademije…

Betonski stub

A „The Brutalist“? Nijedan film u ovogodišnjoj konkurenciji ne može da se mjeri sa njegovom monumentalnošću i brutalnošću – i forme i suštine. Tri sata i 15 minuta gledanja ovog remek-djela ravno je isto toliko provedenom vremenu sa betonskim stubom na grudima.

Od kategorija u kojima je nominovan, „The Brutalist“ bi zaslužio trijumf u svih deset, da na spisku sporednih glumaca „greškom“ nije završio

Kiran Kalkin, nevjerovatan u drami „A Real Pain“ Džesija Ajzenberga. Greškom, jer trebalo je da bude nominovan za glavnu rolu, pa da Gaj Pirs zasluženo osvoji Oskara u kategoriji sporedne, u kojoj je bolji i od Edvarda Nortona („A Complete Unknown“), i od Jure Borisova („Anora“), pa čak i od Džeremija Stronga koji je pokidao kao advokatski buldog i Trampov mentor Roj Kon u „The Apprentice“ Alija Abasija

Pirs je u „The Brutalist“ ostvario najbolji performans karijere, fascinantniji čak i od onog koji je priredio njegov partner Brodi. Nažalost, ostaće bez Oskara, a Korbetov film osvojiće svega tri zlatna kipa, najprije za glavnu mušku rolu, fotografiju i originalnu muziku. Jer, na koncu, u priči zvanoj „raskrinkavanje lažnog američkog sna“, Holivud je oduvijek birao liniju manjeg otpora. Stoga, kao što je izvjesno da tokom ceremonije u Dolbi teatru nećemo čuti previše fora na Trampov račun (O’Brajen ga jeste javno kritikovao, ali poznat je kao apolitičan komičar; taj vam rijetko cilja na političke mete) – čini se da nam ne gine ni scenario „Anora, i to je Amerika“. Jer mnogo je lakše u potrampljenoj zemlji „stati“ uz imigrantsku priču u formi (rekonstruisane) bajke, nego uz „The Brutalist“, film koji po veličini i jačini stoji rame uz rame sa „There Will Be Blood“ (Pol Tomas Anderson, 2007) i „Once Upon a Time in America“(Serđo Leone, 1984).

Preskočeni masterpis

Neće u noći uručenja Oskara biti potcrtana paralela između plutokrate s adresom u Bijeloj kući i Pirsovog bogataša u „The Brutalist“, iako dijele istu „silovateljsku“ crtu, narcisizam, toksičnu prirodu „bijelog muškarca“. Neće, iako je njegova meta i glavni lik filma – arhitekta, umjetnik, čovjek ispred svog vremena… Neće, iako svi znamo zbog čega art režiseri prihvataju marvelovske i ine „tezge“ u Holivudu; neće – iako je tu sudbinu, da dinara u džepu nema dok mu film slave po kinima i festivalima, dočekao i taj isti režiser filma „The Brutalist“. Tramp je za svega šest sedmica uspio da natjera i najljuće

kritičare poput Roberta de Nira da malo stanu i barem privremeno spuste loptu. Niko ko to ne mora trenutno ne talasa u Holivudu; svi čekaju njegov naredni sumanuti potez, te da vide kako planira da scenario „Make Hollywood Great Again“ sprovede u praksi. Dobar primjer ćutanja koje postaje sve glasnije od kada je Trampu počeo drugi mandat jeste i „The Apprentice“, u kojem ga igra za najboljeg glavnog glumca nominovani Sebastijan Sten

Da nijeste spazili kakvu reklamu ili bilo koji trag oskarovske kampanje filma? Tako smo i mislili… Jedva je Ali Abasi našao američkog distributera nakon Trampove prijetnje da će biti tužen, a predsjednikov drugar Džef Bezos odmah je uskočio da mu pomogne da „retušira“ reputaciju u filmskim krugovima, najavljujući Amazonov dokumentarac o prvoj dami Melaniji Tramp Uglavnom, shvatili ste poentu. Neka Bejker ove godine i u ovom prilično depresivnom istorijskom trenutku – dobije Oskara i za najbolji film, i za režiju, i za originalni scenario, sve mu prosto bilo; neka potvrdi te tri od šest nominacija. Iako nije najdragocjenija u ovogodišnjoj konkurenciji, „Anora“ je barem vrhunski film. No, filmski svijet zna da je istina ono što Holivud i Akademija uporno prećutkuju i za „The Brutalist“ i za ostala „preskočena“ remek-djela… „Putovanje nije bitno, važna je destinacija.“

Za istinski veliku, za brutalnu filmsku umjetnost i njeno trajanje i vajanje u vremenu – biće uvijek nebitni i Tramp i njegovi ambasadori, a njeno stvaranje uvijek je bilo i zauvijek će ostati – put kojim se rjeđe ide. Pa da vidimo ko će ostariti bolje, kad se „reforma“ završi, „The Brutalist“ ili Trampov Holivud. Jedno je sigurno: nikome tu neće biti lako. No, bože moj, što da se rad… Korbet, i to je Amerika.

TREBA DA POBIJEDI: The Brutalist

instagram.com/Liza

Shumska

Predviđanje u ostalim kategorijama

REŽISER

Žak Odijar (Emilia Pérez)

Šon Bejker (Anora)

Bredi Korbet (The Brutalist)

Korali Farže (The Substance)

Džejms Mangold (A Complete Unknown)

GLAVNI GLUMAC

Edrijen Brodi (The Brutalist)

Timoti Šalame (A Complete Unknown)

Kolman Domingo (Sing Sing)

Rejf Fajns (Conclave)

Sebastijan Sten (The Apprentice)

GLAVNA GLUMICA

Sintija Erivo (Wicked)

Karla Sofíja Gaskon (Emilia Pérez)

Miki Medison (Anora)

Demi Mur (The Substance)

Fernanda Tores (I’m Still Here)

SPOREDNI GLUMAC

Jura Borisov (Anora)

Kiran Kalkin (A Real Pain)

Edvard Norton (A Complete Unknown)

Gaj Pirs (The Brutalist)

Džeremi Strong (The Apprentice)

SPOREDNA GLUMICA

Monika Barbaro (A Complete Unknown)

Arijana Grande (Wicked)

Felisiti Džouns (The Brutalist)

Isabela Roselini (Conclave)

Zoi Saldana (Emilia Pérez)

ORIGINALNI SCENARIO

Anora

The Brutalist A Real Pain

September 5 The Substance

ADAPTIRANI SCENARIO

A Complete Unknown Conclave

Emilia Pérez

Nickel Boys Sing Sing

DUGOMETRAŽNA ANIMACIJA Flow Inside Out 2

Memoir of a Snail Wallace and Gromit: Vengeance Most Fowl

The Wild Robot

SCENOGRAFIJA

The Brutalist Conclave

Dune: Part Two Nosferatu Wicked

FOTOGRAFIJA

The Brutalist

Dune: Part Two

Emilia Pérez Maria Nosferatu

KOSTIMOGRAFIJA

A Complete Unknown Conclave

Gladiator II Nosferatu Wicked

ZVUK

A Complete Unknown

Dune: Part Two

Emilia Pérez Wicked The Wild Robot

ŠMINKA I FRIZURA

A Different Man

Emilia Pérez Nosferatu

The Substance Wicked

VIZUELNI EFEKTI

Alien: Romulus

Better Man

Dune: Part Two Kingdom of the Planet of the Apes Wicked

ORIGINALNA MUZIKA

The Brutalist Conclave

Emilia Pérez Wicked The Wild Robot

ORIGINALNA PJESMA

Never Too Late (Elton John: Never Too Late) El Mal (Emilia Pérez) Mi Camino (Emilia Pérez)

The Journey (The Six Triple Eight) Like a Bird (Sing Sing)

MONTAŽA

Anora

The Brutalist Conclave

Emilia Pérez Wicked

DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARAC

Black Box Diaries No Other Land

Porcelain War Soundtrack to a Coup d’Etat Sugarcane

MEĐUNARODNI FILM

Emilia Pérez (Francuska) Flow (Letonija)

The Girl with the Needle (Danska)

I’m Still Here (Brazil)

The Seed of the Sacred Fig (Njemačka)

KRATKOMETRAŽNA ANIMACIJA

Beautiful Men

In the Shadow of Cypress Magic Candies Wander to Wonder Yuck!

KRATKOMETRAŽNI DOKUMENTARAC

Death by Numbers I Am Ready, Warden Incident

Instruments of a Beating Heart

The Only Girl in the Orchestra

KRATKOMETRAŽNI

IGRANI FILM

Anuja

I’m Not a Robot

The Last Ranger A Lien

The Man Who Could Not Remain Silent

zerkalo

Piše:

Marko Stojiljković

Horor kod režisera Ozguda Perkinsa ne izvire toliko iz smrti i straha od nje koliko iz napuštanja. Smrt dolazi na kraju, kao finalna ritualna muka, olakšanje ili fatalna slučajnost, a do tada treba živeti i mučiti se. Pitanje je samo da li to valja činiti u samoći, skrivajući se od gadosti, ili je pak prigrliti, boriti se protiv nje i smejati joj se u lice. Smrti i napuštanja obeležili su autorov život. Njegov otac

Entoni, čuveni glumac i kultna horor ličnost (najviše zbog uloge u Hičkokovom klasiku „Psycho“, 1961), umro je kada je Ozgud bio tinejdžer, prethodno provevši život u skrivanju.

Entoni Perkins umro je od AIDS-a, a bio je skriveni homoseksualac kojem su brak i deca služili kao maska. Kao mladić pak Oz je ostao i bez majke, glumice Beri Berenson, koja je bila putnik u avionu koji se 11. septembra 2001. zakucao u zgradu Svetskog trgovinskog centra u Njujorku.

Smrt i užas

Stoga, smrt, užas i život u izopštenosti postali su ključne teme Ozovih filmova. Pretenciozni debi „The Blackcoat’s Daughter“ (2015) bio je smešten u okruženje katoličkog internata gde su dve devojke koje su „napustili“ roditelji. Sledeći „I Am the Pretty Thing That Lives in the House“ (2016), nastao u produkciji Netfliksa, režiser je zavrteo oko kuće duhova.

U ponajboljem filmu „Gretel & Hansel“ (2020) Oz se vraćao na čuvenu bajku o Ivici i Marici, ali ju je pričao iz ženske perspektive i sa dozom istorijski utemeljenog morbidnog realizma. Tumačeći ambiciozni promašaj „Longlegs“ (2024), neki kritičari primetili su kao inspiraciju sudbinu autorovog oca Entonija. Interesantno, svi ovi filmovi bili su centrirani oko ženskih likova. U tom smislu, „The Monkey“ predstavlja izvesnu novinu. Oz Perkins prvi put

Perkinsov „The Monkey“ sa Teom

Horor sa krizom

Perkins ima da kaže nešto ozbiljno o porodičnim i međuljudskim odnosima. No, drama kao žanr mu baš i ne leži, a čini se da ima i značajne zadrške u vezi sa tim što želi da podijeli sa širim auditorijumom

REŽIJA: Ozmund Perkins

ULOGE: Teo Džejms, Tatjana Maslani, Kristijan Konveri, Ilajdža Vud

TRAJANJE: 98 min

ima muškog protagonistu, što sugeriše da se film može čitati u vrlo ličnom ključu. Takođe, spoj morbidnosti i humora kroz slučajne smrti sugeriše da se ovde autor na svoj način bavi pogibijom sopstvene majke. Konačno, Oz u „The Monkey“ prvi put radi s autor-

skim književnim predloškom, kratkom pričom Stivena Kinga, budući da je ona njegova verzija Ivice i Marice duhom bila više na tragu narodnih priča nego romantičarskog pakovanja braće Grim

Zaturena igračka Kad smo već kod ogromnog, ali kvalitativno neujednačenog opusa Stivena Kinga, ponovićemo da „kralju strave“ treba znati kako prići, sa jakom vizijom ili makar sa mnogo stava. Perkins radi potonje. To nam je jasno već od uvodne scene u kojoj se postavljaju pravila igre. Muškarac u okrvavljenoj avijatičarskoj uniformi (nepotpisani i jedva prepoznatljivi Adam Skot ) dolazi u britansku zalagaonicu gde pokušava da vrati igračku, muzičku kutiju u obliku majmuna koji lupa po dobošu dok sa zvučnika dopire melodičnija muzika. Prodavac ne prihvata povraćaj, pa

majmun započinje tačku koja u pogon stavlja zamku u stilu lančane reakcije Ruba Goldberga, što se završava sa strelom koja prodavca prvo pogađa u trbuh, a onda mu izvlači creva.

U Americi pak žive njegovi sinovi, blizanci Hal i Bil (Kristijan Konveri igra ih u detinjstvu) sa rezigniranom samohranom majkom Lois (Tatjana Maslani). Braća nisu nimalo složna: dominantniji Bil, ošišan na „čitanku“, koristi svaku priliku da maltretira šonjavijeg Hala, ošišanog na „debilku“, sa dodatkom naočara. Kad pronađu igračku majmuna na dnu plakara s očevim poklonima i suvenirima, neće odoleti da ga naviju iako su upozoreni da to ne čine olako. Majmun će potom uzeti sledeću žrtvu, njihovu dadilju Eni, koja će demonstraciju japanske kuhinje u obližnjem restoranu završiti prerezanog vrata. Iz toga nam je jasno da majmun neće ubiti onoga ko ga je navio, ali će zato izabrati slučajnu ili prigodnu žrtvu u blizini. U sledećem incidentu saznajemo da majmun ne prima komande i ne sluša želje: umesto Bila, kojeg Hal u napadu besa želi da pošalje u smrt, strada Lois koja je sa dečacima prethodno podelila centralnu mudrost filma, da ništa nije slučajno ili je pak sve slučajno, kako je kome volja. Elem, dečaci će nakon još jednog užasnog incidenta baciti majmuna u bunar i pokušati da zaborave na njega.

Bizarne pogibije

Nekih 25 godina kasnije, braća (dvostruku ulogu preuzima Teo Džejms) nisu u kontaktu, a Hal vodi usamljenički, neispunjeni život. Jedino što mu daje nekakav smisao jeste viđanje jednom godišnje sa sinom Pitijem ( Kolin O’Brajen ). Ovo će verovatno biti

Teo Džejms igra otuđene blizance Hala i Bila

Džejmsom – daleko bolji u djelovima nego u cjelini

krizom identiteta

poslednja prilika da ogorčeni sredovečni čovek i pomalo nabusiti tinejdžer stvore neke zajedničke uspomene pre nego što potonjeg zvanično usvoji novi muž njegove majke, iritantni „ekspert za očinstvo“ Ted (Ilajdža Vud u urnebesnoj kameo-ulozi).

Hal, međutim, dobija poziv od Bila, koji sumnja da se majmun možda vratio. Halov zadatak je da ga pronađe dok gradić u kojem su odrasli potresa serija bizarnih pogibija nesrećnim slučajem. Tako ćemo imati i još jednu razorenu porodicu iz koje dolazi duboko traumatizovani Riki (Roan Kembel sa „Džoi Ramon“ frizurom), roj pčela koji prolazi kroz slomljeno vetrobransko staklo, bizarni „zamak“ sa zamkama i jednu zaveru…

Morbidna psiha

Dok se Perkins drži humora i slučajnosti, „The Monkey“ je slika i prilika punokrvne, morbidne crnohumorne zabave koja, pritom, prenosi poruku o slučajnosti i nepredvidljivosti smrti. Nju je nemoguće prevariti; smrt će danak uzeti na ovaj ili na onaj način. Perkins tu ne upada u zamku da objašnjava njene mehanizme, sve ostaje slučajno i arbitrarno, po čemu se „The Monkey“ razlikuje od svoje najočitije narativne reference, filmskog serijala „Final Destination“. Izvedbeno, Perkins se tu oslanja na Sema Rejmija i „Evil Dead“, sa prilično dobrim osećajem za „set-pis“ momente koje možemo da vidimo i kao odbljeske autorove iskreno-morbidne psihe. Moguće je da se Perkins tu sprda sa Kingovom literarnom grandioznošću i potrebom pisca da mudruje, subvertirajući sve to i sopstvenom i životnom pričom svoje majke. Zabrinutiji ili zlonamerniji među gledaocima možda će tu pronaći

i animozitet autora prema bratu, muzičaru Elvisu, dodatno podvučen time da su skoro svi likovi, uključujući i Bila, dati u karikaturalnom i parodičnom

ključu, kao potpune budale čijoj smrti se valja smejati i koje ne bi trebalo žaliti.

sima. Pritom, režiseru drama kao žanr baš i ne leži, a čini se da ima i značajne zadrške u vezi sa tim šta želi da podeli sa širim auditorijumom. Tako

dobijamo film sa krizom identiteta, daleko bolji u delovima (onim naizgled neozbiljnim) nego u celini.

Eh, skoro, ali ne baš svi. Izuzetak su Hal i Piti, koji egzistiraju u ozbiljnom ključu, što sugeriše da Perkins ima da kaže i nešto ozbiljno o porodičnim i uopšte međuljudskim odno-

Zastrašujuća igračka iz kratke priče Stivena Kinga

Srećom, „The Monkey“ traje prilično ugodnih 98 minuta, pa makar gledaoca neće smoriti iako će se i efekat morbidnih smrti do kraja malo razvodniti. A Ozgud Oz Perkins već u oktobru ima priliku da sa nama podeli novi film „Keeper“.

Srećom, minuta, bidnih

Možda sa njim budemo imali više sreće… 6.2/10

CELULOID

Kinetična doku-dramedija „Kneecap“ – važna o jeziku i mladosti Sjeverne Irske

Pečobrazna paljba iz Belfasta

Sasvim je dovoljna jedna jedina riječ, pa da paramilicija po raznim ćoškovima i kvartovima Belfasta i krajevima Sjeverne Irske zavodi strah i trepet: kneecap „Čašica koljena“ je pucanj iz pištolja, iz neposredne blizine i sa strane, na mjestu gdje se zglobovi sastavljaju. Tako je IRA krvlju obilježavala teritoriju.

Zamislite hip-hop gerilu koja u Belfastu ima petlje da ponese to strašno ime Kneecap, pa ćete otprilike znati kako je i koliko je pogana ta muzika i taj rep. Ima u tom imenu i mnogo ironije, jer pri takvom pucnju u koljeno skoro nikad ne bi stradala čašica – ali su mnogi u tom užasu ostali trajno oštećenih nerava ili morali na amputaciju.

Ispisani gluteusi

E, sad, spram takve muzike i ironije, kao srazmjerno kinetičan, pečobrazan, psovkama sočan, pod oštrim uglovima snimljen, kabadahijski i stihijski montiran i ekscesivan film – zamislili biste, recimo, „Trainspotting“ (1996) Denija Bojla... I ne biste mnogo pogriješili. Ali ta „Trainspotting“ paralela je samo jedan od slojeva i najočigledniji uzor filmske poslastice „Kneecap“. Debi režisera Riča Pepijata, srećom, mnogo je više od toga. Lice i naličje filma „Kneecap“ komotno bi moglo biti jedno ispisano i svijetu zorno pokazano dupe, gdje na jednom gluteusu piše „BRITS“, a na drugom „OUT“. Da, „Kneecap“ je prst u oko i dupe potureno pod nos svima i svakakvima, a posebno Britancima. Ono, znate kako Irci i katolici Sjeverne Irske gledaju na Britance. Nego, ti isti Britanci su na uručenju BAFTA nagrada prošle sedmice kao najbolji autorski debi na Ostrvu proglasili – film za koji im je potreban titl. Film koji je dobrim dijelom na gel-

Svakih 40 dana, negdje na ovom dunjaluku, jedan autohtoni jezik zamre i nestane.

I to je jedna od bitnih poruka nosećeg hip-hop trojca iz filma

skom – dakle, tradicionalnom irskom jeziku. I, naravno, ta činjenica da su u Ujedinjenom Kraljevstvu lagano spremni da slave i nagrade film, koji u bitnom kadru sa dupeta poručuje „BRITS OUT“ – mnogo govori i o samim tim Britancima. „Kneecap“ Riča Pepijata je, otprilike, doku-dramedija – koja to nije. Ono, reperi Liam O’Hanadaj, Naojsi O’Karelajn i DJ Provai, Kneecap trio, tu stvarno glume sami sebe. I uspon jednog hip-hop projekta na irskom – gelskom jeziku, zaista je stvaran, tamo u Belfastu u

posljednje tri godine. Istovremeno je po mnogo čemu nevjerovatno da se uopšte dogodio – jer gelski jezik svakodnevno rabi svega 70.000 ljudi u Republici Irskoj i manje od 45.000 u Sjevernoj Irskoj.

Gelska borba

Možda, dakle, možete da shvatite da bi neki reperi u Ujedinjenom Kraljevstvu štosno mogli da snime nešto na tom arhaičnom keltskom jeziku njihovih baba i djedova, uglavnom iz zapadne irske provincije – ali da dožive i dočekaju slavu, to i ne biste povjerovali. E pa, u Belfastu se upravo to i dogodilo sa Kneecap; što se taman poklopilo sa dugom javnom borbom u Sjevernoj Irskoj, da učenje gelskog jezika bude pravo za sve đake u školama, jednako kao i engleski. Otprilike, jasno vam je i možete da pretpostavite gdje autor Pepijat tu želi da poentira: da za učenje nekog jezika, tradicije i kulture nikako ne pomažu neke stare pjesme i redovi iz čitanki, koje đake smaraju

i koji ih ne razumiju... Ali kad to uđe u pjesmu i govor ulice, mraka, hip-hopa – onda može da pulsira, da živi. Jer jezik, da bi živio, mora biti fluidan, promjenljiv, kinetičan – taman kao jedan moderan mladalački film. Ili će nestati. A svakih 40 dana, negdje na ovom dunjaluku, jedan stari i autohtoni jezik zamre i nestane. I to je jedna od bitnih poruka filma. Ali nije ni to što „Kneecap“ čini zaista dobrim filmom. Ono što ga čini sočnim jeste igra meta-forme – koja formi doku-dramedije dodaje upravo ono „koja to nije“. Da pojednostavimo: dobar dio radnje filma „Kneecap“ je fikcionalizovan. U onoj mjeri u kojoj to bilo koji moderni nacionalni mit – i sprdnja na račun nečega takvog – može biti.

Metak za slobodu

Tako u filmu imamo da je otac jednog od trojice naših hiphop junaka, belfaških Iraca –vrlo bitan bivši operativac Irske republikanske armije, koji se godinama, duže od decenije, vodi kao „nestao u akciji“. Ono, ili je mrtav ili je prešao u ilegalu. Ipak, pojavljuje se u bitnim momentima za našeg junaka. Oca mu glumi, od svih irskih i ostrvskih glumaca – niko drugi nego Majkl Fasbender. I to čini tako da, od svih silnih likova, djeluje najmanje pretjerano

To je, mora se reći, vraški teško i zaista vješto od lika koji mrtav ’ladan pred sinom izvaljuje da je „svaka izgovorena riječ irskog jezika kao metak ispaljen za irsku slobodu“. Pa mu se sin, potom, sprda kad mu nadjene nadimak Bobi Sandals, aludirajući na Bobija Sendsa, lidera

Majkl Fasbender, gromovit kao odsutni tata i bivši IRA vojnik

paljba

irskog štrajka glađu u zatvoru, kojeg je u sjajnom filmu „Hunger“ (2008) Stiva Makvina glumio – Fasbender lično. Jasno vam je da je sve to više od jezika, alegorija o identitetu i svim modernim odrednicama mladih u našem vremenu... Pa se, naravno, jedan od tih momaka, irskih rep buntovnika, zatreska u malu protestantkinju. I naravno da njih dvoje, u strastvenom klinču, u krevetu naizmjenično uzvikuju unionističke ili IRA parole. Uglavnom, mnogo smiješno i mnogo slatko.

Drugi reper, naravno, upadne u sukob s onima „sa njegove strane“, dakle sa frakcijom moderne Irske republikanske armije kojoj se baš ne dopadaju ni rep, ni droge, ni psovke u njihovom cijenjenom gelskom jeziku... Pa mu, eto, u bitnom momentu stvarno i zaprijeti metak u koljeno. Kneecap.

E, najjače od svega: taj i takav film snimio je lik – koji je Englez. Taj Rič Pepijat već godinama živi u Belfastu, oženjen je Irkinjom, Kneecap je slučajno čuo na jednom klupskom nastupu u predgrađu, pa je poželio da im radi spot, pa je jedna stvar vodila drugoj i jednostavno se desilo. Znate već kako to ide.

Dakle, dogodio se sasvim pristojan, mnogo zabavan, na svoj način sladak, a u autorskom metodu zaista raskalašan, ekscesivan, brz – ako već ne pretjerano originalan film. Mana bi, otprilike, bila ta što iskusnije filmsko oko već u uvodnih pola sata provali sve teme i autorske poente – pa ga do kraja Pepijat vozi manje-više na autopilotu.

Crnogorski trip

Kraj je svejedno efektan, malo ušećeren, onako ispravno autoironičan – a tiče se međugeneracijskog „češanja“ i trenja... I onog, što u identitet unosimo od roditelja i „djedova“ – a šta

tu ugrađujemo sami. Pri čemu nikako ne bi valjalo zanemariti animirane sekvence nadžibrenih snova i tripova dvojice repera, niti neke momente u montaži koji su, objektivno, svježi i inovativni. I da vam bude baš merak, kad čujete da je u autorskom timu filma i osoba sa naših prostora – dubrovačka kostimografkinja Zjena Glamočanin . Dobitnica priznanja Irske akademije za film i televiziju, upravo za rad na „Kneecap“!

I sve je, opet, vrlo interesantno – kada posmatramo iz naših postjugoslovenskih, pogotovo crnogorskih perspektiva. Jer, budimo realni: kad bi, recimo,

podgorički rep duo Džej-Džej Okoča snimio blago fikcionalizovan i mnogo bezobrazan film o odrastanju tamo kod centraške podgoričke škole „Savo Pejanović“, nastupima, motivima, porodicama, klupskim i uličnim noćima i identitetima – to bi u Crnoj Gori izvjesno bilo dočekano na nož i jedne i druge strane (identitetske, naravno), te kolutanjem očiju kultur-elitista i cjepidlaka.

Ili kada bi to učinile bilo koje mlade osobe, iz bilo kog od naših tabora – o tome kako oni, na ulici, u školi ili kući, tokom izlaska ili u parku – proživljavaju ove naše svakodnevne

jahače crnogorkalipse i naše priče o četnicima i komitama i ostalim varijablama jednačine sa mnogo nepoznatih... Mislite da bi taj i takav film u Crnoj Gori bio slavljen kao što je – ne u Irskoj, nego u Velikoj Britaniji – u nebo dignut „Kneecap“? A kako je, vidimo se... E, baš zbog toga što su nam svi identitetski pucnji mladosti sa prigušivačem, i zbog toga što nam se kultura ubažđela od tereta prošlosti i ofucanih borbi nekih starih generacija – valja pogledati jedan gromoviti filmski pucanj iz Belfasta kakav je „Kneecap“.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

Kneecap trio igra sam sebe u doku-dramediji koja to, ipak, nije

SERIJE A Thousand Blows Još jedno zanimljivo

Piše: Davor Pavlović

Priče iz kriminalnog podzemlja viktorijanske Engleske imaju potencijala da postanu TV hitovi, a da Stiven Najt i te kako zna da im energiju i vibracije iskoristi pokazao je megapopularnom serijom „Peaky Blinders“. Nakon ogromnog uspjeha sage o Tomasu Šelbiju (Kilijan Marfi), Najt je nekoliko puta „prelistavao“ (većinom) britansku istoriju i servirao serije različitog kvaliteta, od „Taboo“ i „SAG: Rogue Heroes“ do „This Town“ i „All the Light We Cannot See“. U ovim serijama primjenjivao je uglavnom isti recept, koristeći pozadinu i likove inspirisane stvarnim događajima, ali okrećući ih naopačke i prikazujući na pankerski moderan i prodoran način.

Najtova nova serija „A Thousand Blows“ po tome nije izuzetak od pravila. Na krilima

Malačija Kirbija, Erin Doerti i Stivena Grejema, sletjela je na striming servis Disney+ u nadi da će nokautirati gledaoce.

Četrdeset slonova

U šestodjelnoj prvoj sezoni, Najt uvezuje djelovanje autentične lopovske grupe „Četrdeset slonova“, koja je krajem 19. vijeka pljačkala London, sa svijetom boksa, koji je počeo da cvjeta u istom periodu. Tako smo, sa jedne strane, dobili boksersku dramu u „Rocky“ stilu (samo u kostimima) i priču koja nosi pluralni diskurs o ulasku u modernu eru i razaranju kolonizacije i sistemskog rasizma, a sa druge strane i triler sa jakim feminističkim prizvukom i socijalnim kontekstom.

Gl avni junak je Hezekaja Moskou (Kirbi), jamajčanski imigrant koji je upravo stigao u britansku prijestonicu sa najboljim prijateljem Alekom (Fransis Lovhol), bez ijedne funte u džepu i ne izmamljujući previše saosjećanja od lokalnog stanovništva. Mladić, koji želi da postane krotitelj lavova, brzo privlači pažnju Meri Kar (Doerti), samouvjerene predvodnice ženske kriminal-

Atmosferični drame, boksa

ne grupe „Četrdeset slonova“, čije djelovanje upravo pokušava da podigne na viši nivo, a u Jamajčaninu vidi nekoga ko bi joj mogao biti koristan za sprovođenje lukavog plana.

U međuvremenu, Hezekaja upoznaje i Šugera (Grejem), boksera specijalizovanog za pesničenje golim šakama, a koji je reputaciju opasnog borca stekao u nelegalnim borbama u lokalnom pabu. Sticajem okolnosti, jamajčanski imigrant staje mu na put, te dobija priliku da napravi revoluciju u sportu – ili da završi u međunarodnom skandalu kao pion u Merinoj igri. Koji od ta dva scenarija Hezekaja bira, gledaoci imaju priliku da otkrivaju kroz šest jednočasovnih epizoda.

Pitanje je da li je Najt sa serijom „A Thousand Blows“ želio da izbjegne bilo kakva poređenja sa „Peaky Blinders“, ali ako je to i želio – nije mu pošlo za rukom. I u novom projektu pozabavio se temama koje je već istraživao u hitu sa Kilijanom Marfijem, poput klasne borbe i kriminala, a i ova priča vrlo je sirova dok zadaje „udarce“ na svakom koraku, prvenstveno u verbalnim „dvobojima“, koji slijede jedan za drugim, ne ostavljajući previše vremena za odmor.

Glumačka izvrsnost Sirovi i prljavi svemir Londona 1880-ih godina fino je rekonstruisan na uličicama i u malim četvrtima, u kojima žive mali, obični ljudi o kojima čujemo premalo. Za seriju „A Thousand Blows“ bi se moglo reći i da ima odlike sapunice, te da, kada je riječ o romantici, djeluje kao najteatralniji od svih Najtovih projekata.

Ono što je najvažnije jeste da serija uspijeva da vas usisa i prebaci u paralelni svijet, u kojem možete da osjetite nasilje i kriminal iz prve ruke zajedno sa pr otagonistima kroz snažno inscenirane akcione scene. Fokus je na brutalno snimljenim bokserskim borbama, čija je koreografija izuzetno dojmljiva. Atmosfera je savršeno uobličena od prvog kadra, gdje prljave i gusto naseljene ulice naglašavaju koliko je surov život bio u viktorijanskoj Engleskoj. Kasnije se, takođe, naglašava klasni kontrast kroz prika -

zivanje salona otmene buržoazije i bokserskih mečeva mafije sa velikom razlikom u prosperitetu između istočnog i zapadnog Londona, dok je sve začinjeno odličnim izborom muzike. Problemi? Iako je zabavna i vrlo dobro odglumljena, „A Thousand Blows“ djeluje i kao da njen autor nije baš siguran u to koju tačno priču želi da ispriča dok se trudi, svim silama, da publici za kratko vrijeme pokloni nevjerovatno mnogo materijala. I tačno je, i te kako: dobra serija može da ima više linija radnje koje se

Stiven Grejem, neprocjenljivo bijesan i u novom viktorijanskom izdanju

tvtime.com

britanske istorije iz pera Stivena Najta

Atmosferični koktel boksa i kriminala

prepliću i na kraju kulminiraju velikim dobitkom. Međutim, ovdje prvog ima u izobilju, ali, nažalost, nije previše dobro složeno i zaokruženo, dok drugospomenuto izostaje. Stoga, kada se sve sabere i oduzme, vjerovatno će se „A Thousand Blows“ pokazati manje popularnom i uticajnom od „Peaky Blinders“. Za razliku od svoje prethodnice, ova serija nema dovoljno jakog centralnog lika kao što je to Tomas Šelbi. Kad se sve sagleda, teško je reći ko vodi „ples“ dok se smjenjuju priča o kraljici „Četrdeset slono-

va“ i ona o sukobu Hezekaje i Šugera. Najt šeta od jedne do druge ideje bez dubinskog ulaganja u obje, a to je ono glavno što sprečava da serija probije granice i iz dobre preraste u izuzetno dobru.

Opet, iako nema jasnu glavnu ulogu, serija ima nit koja fino povezuje likove i tjera ih da se neprestano razvijaju i snažno pokreću radnju naprijed. To je i čini uzbudljivom istorijskom dramom.

U tako pomiješanom koktelu drame, sporta i kriminala, Najt je definitivno najveću snagu izvukao iz lijepo

Magnetična Erin Doerti kao kraljica lopovske bande „Četrdeset slonova“

pr obrane glumačke ekipe. Performansi Kirbija, Doerti i Grejema podigli su seriju na dovoljno zadivljujući nivo, tako da gluma postane kompenzacija za scenario koji ne uspijeva da nokautira.

Moćna prevarantkinja Svi likovi imaju svoj modus operandi. Erin Doerti kroz seriju pokazuje zašto je britanska glumica na koju bi trebalo obratiti pažnju. Štogod scena traži, ona ga sjajno i sporučuje. U jednoj od prvih scena, recimo, Meri Kar prijeti ljubavniku smrću, a on vrišti koliko je voli i već se tu etablira kao jedan od najmultidimenzionalnijih likova serije. Od starta vjerujete da je Doertina junakinja –moćna prevarantkinja koja isprva ide kao džeparoš, dok ne smisli pakleni plan i ne zainteresuje se za novog gradskog talenta.

Sa druge strane, Malači Kirbi kao Hezekaja briljantno prikazuje samopouzdanje borca kada zna da je superiorniji od konkurencije. Taj osjećaj nadmoći ne manifestuje samo fizički već i emocionalno, a način na koji prenosi drugačiji stil boksovanja takođe je lijep. Ipak, Kirbi nije savršena figura za poistovjećivanje, a koja je, pak, potrebna da bi se serija pretvorila u izvanrednu. Jednostavno, fali mu ona vrsta aure koju je kod Najta u glavnoj ulozi prethodno demonstrirao Marfi. Ili Tom Hardi Na kraju, stari alfa mužjak Šuger je ono što se naziva svađalicom u borbenoj terminologiji. On je neukrotivi kavgadžija koji se oslanja na

Sa jedne strane, ovo je bokserska drama u „Rocky“ fazonu i priča koja nosi pluralni diskurs o ulasku u modernu eru i razaranju kolonizacije i sistemskog rasizma, a sa druge je i krimitriler sa jakim feminističkim pečatom

sirovu snagu i „neograničenu“ sposobnost izdržavanja protivničkih udaraca. Samo što njegovo vrijeme ističe, godine prolaze, snaga i brzina se gube... Stiven Grejem i o vdje fenomenalno kanališe onaj isti užasni bijes koji je tako majstorski pretvorio u jedan od svojih zaštitnih znakova. Mali rastom, ali velik karakterom, sposoban je da prsne od ljutnje na način na koji to niko drugi ne može. „A Thousand Blows“, na koncu, završava se sa „mrljom“: ništa se ne događa, vrhunac izostaje i odlaže se. Nakon natpisa „Nastavlja se...“ u završnoj epizodi dobijamo nešto što možemo da očekujemo u drugoj sezoni, koja je očito već snimljena, ali još nema datum premijere.

Jedno je sigurno: ovo je serija koja funkcioniše najviše zahvaljujući dobroj glumačkoj ekipi i priči koja jeste zanimljiva. Iako se ponekad čini previše rasuta i ubrzana, u njoj se sa zadovoljstvom prate neuspjesi braće Gudson, borbe Hezekaje i Aleka, te neumorni rad mašinerije kraljice Meri i njenih 40 slonova. Ukratko, gledaoci željni ludila u „Peaky Blinders“ fazonu, u Najtovoj seriji „A Thousand Blows“ mogu da pronađu dobru zamjenu.

Ocjena: 3.7/5

Malači Kirbi, odličan kao jamajčanski imigrant i bokser u usponu

DZUBOKS v Gromovita ploča „People Watching“ pretvara Sema

Snaga i čast provincije

U kojoj mjeri je album muzički uzbudljiv, najbolje svjedoči to što produkciju potpisuje ladel jska The War on Drugs ekipa. I taj njihov dodir je, naravno, na mahove šamanska, stadionska rok euforija

Najveći talenat i najbolji pjesnik među britanskim muzičarima mlađe generacije sada postaje ključni glas roka na Ostrvu. Eto, to za Sema Fendera znači album „People Watching“ i toliko jasno i daleko odjekuje na zimu 2025. Nešto kao Springstin u pakovanju zumera moderne engleske provincije. Sposoban da bude žešće intiman i jednako političan u isti mah; da oslika tu raskošnu mapu odrastanja i života na najljepšim obalama Sjevernog mora, gore na krajnjem sjeveroistoku Engleske… I da presudi i prigrli u

isti mah ovu postindustrijsku, bregzitovsku Britaniju i cijelu generaciju.

To je Sem – a od ove zime i ove ploče i zvijezda koja već lagano puni stadione i isporučuje horske festivalske himne. Kakav uzlet!

Posveta mami Pogonsko gorivo sada nijesu samo ti kerozinski modrozeleni stihovi. Ni kontroverza koja traje već nekoliko godina, od kada se Sem uključio u debatu o modernoj ljevici i uzeo joj mjeru govoreći da je, baveći se svim identitetima i rodo-

vima – ta ideologija zaboravila običnog, malog radnika. Sada je, dakle, glas generacije; u onoj mjeri u kojoj to može biti muzičar kojem u spotu naslovne „People Watching“ glumi i pleše generacijski glumački superstar Endru Skot („Flea-

bag“, „Ripley“, „Sherlock“, „All of Us Strangers“, treba li uopšte i da pominjemo…?). I to u jednom priznanju i posveti mami, koje kao da obojica u jednakoj mjeri i potpisuju… U kojoj mjeri je album muzički uzbudljiv najbolje svje-

Sema Fendera u glas generacije provincije

doči to što produkciju potpisuje filadelfijska The War on Drugs ekipa. I taj njihov dodir je, naravno, na mahove ta šamanska, stadionska rok euforija, baš u toj instant hitčini „People Watching“. Ili, recimo, „Arm’s Length“, igra priznanja i predavanja – uz molbu nekoj bitnoj osobi i vjeru da se zajedno može sjajno uživati, a, ipak, ne i do kraja ogoliti. Sjajna s tvar: ta tako tipična i primamljiva The War on Drugs muzička oblanda, ni u jednom momentu ne poklapa Semov glas. Koliko je samo čvrst i utemeljen u tom svom drhtaju, u tom neodoljivom džordi akcentu, recimo, u refrenu od predavanja i dijeljenja „Rein Me In“. I kakva je sve to hipnotička spirala u štosu od pjesme „TV Dinner“, a posebno u springstinovskoj „Crumbling Empire“, do kraja proreknutoj sudbini jednoj umornoj domovini.

Utemeljeni optimizam „People Watching“, konačno, tako, negdje do polovine šestominutnog bisera „Wild Long Lie“ postaje manifest sasvim iskrenog dijeljenja osobene i kompleksne duše; ali i Semovog zaboravljenog ćoška

i svih ućutkivanih i potcjenjivanih britanskih ćoškova. Tačno je i jasno – Sem Fender je u svemu tome gorko-sladak, ali u svoj toj iskrenosti nimalo negativan ili pesimističan. Naprotiv, u toj iskazanoj zrelosti, u intimi završne pjesme o djedu „Remember My Name“ i njegovoj brizi o baki koja je tonula u demenciju – ima nekog utemeljenog optimizma. Jer je realan, jer nije ni sebičnjački ni pozerski, niti na bilo koji način petty već odraz i impuls dijeljenja. Onog koji zaista ne traži bilo šta zauzvrat, osim malo prepoznavanja i vidljivosti; malo dostojanstva i časti za neke njemu slične i bitne ljude i mjesta. E, odatle, iz te kaljuge naše sadašnjosti, izranja Sem Fender; tip koji jednako staje u TikTok haštagove i u silne redove analiza vijek i po starih lje vičarskih magazina. Koji svoju Englesku lako stavi i oslika u onom neodoljivom filadelfijskom muzičkom ramu The War on Drugs genijalca Adama Grandusijela. I koji je sada mnogo više od sjajnog mladog pjesnika – čovjek čija poruka odjekuje dalje od same pjesme i muzike. Muzičar iz duboke provincije koji preko noći postaje glas, slika i prilika radničke klase, u 2025? Pa, ko bi povjerovao da se može desiti – i eto ga tu, pred nama, taman dok Endru Skot zapleše nešto važno u „People Watching“. S. STAMENIĆ

Ocjena: 92/100

New Gondoliers

Art Cartel

Indifolk i amerikana na talasima Jadrana, na dalmatinski način – to sviraju New Gondoliers, Splićani i jedna od najljepših dobro čuvanih tajni regionalne muzike našeg vremena. Ono čime muzika ekipe koju predvodi glumac Alen Čelić najviše isijava jeste temeljnost. Cijeli slojevi tema, značenja – u dugo i brižno pripremanim tekstovima i šarmantno razigranim melodijama. Period od četiri godine i objavljivanja prethodnog albuma „Escape Town“ kreativno je iskorišćen na pravi način. I suštinski i stilski je žestok iskorak za bend. „Art Cartel“ je sasvim atmosferičan album; na primjer, „Broken Records“ vodiće vas u noćnu raskoš pabova ljepljivih podova, a uvodna i naslovna pjesma iznenaditi kantrijem koji će se raspištoljiti u neki radosni pank. Nikad na očekivanom ili predvidivom terenu – e, to su ovi splitski novi gondolijeri!

Ono što stvaraju knap staje u naslov pjesme „Zinedine Cezanne“. Ono, kao jedan neznani junak pjesme – koji sa sobom nosi virtuoznost i igru i maštu najvećeg francuskog fudbalskog maestra Zidana – ali i sva lirika, pripitomljena vedrina i mjera Sezanovog slikarstva. Mnogo štosno.

klfm.org

Mediteran, onakav kakvog ga ova ekipa svakodnevno proživljava, diše i mašta, najviše isijava u završnici „Wailing Song“. Kako je samo lijepo njeno sporogoreće rasplitanje i njenu plinu posmatrati spram, recimo, vestern vajba u „Who’s Ridin’“…

Sveukupno, odluka da udarni singl bude „Lover Par Excellence“ i nije najsrećnija; neće bendu obezbijediti da ga šira publika prepozna... Šteta, jer je momenat poput „Fancy & Rough“ knap uhvaćena zdrava mjera splitskog lokalpatriotizma, sa svim dobrim i lošim što to dvoje znači – i sasvim zaraznim refrenom. I to je samo jedan od štosnih, laganih i efektnih momenata zbog kojih vrijedi čuti šta New Gondoliers ima da spakuje i kaže u neobičnoj oblandi mediteranske amerikane. S. S. Ocjena: 82/100

Endru Skot u spotu naslovne pjesme

Splitska ekipa s Alenom Čelićem na čelu

glazba.hr

33 OBRTAJA Dejan Adamović, bubnjar grupe

Hedonizam pretvara ljude u robove

Film koji Vas čini srećnim?

– „Inglourious Basterds“ (Kvantin Tarantino, 2009).

Nazovimo to „srećom“, ali nakon stresnoga dana baš volim kada dobri momci rokaju loše. Odjednom mi dan baš nekako dobije smisao.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– Nedavno sam pogledao film „Tenet“ ( Kristofer Nolan , 2020) i fino me je iznervirao. Nisam sklon nasilju, pa ne bih baš ubio režisera, ali bih ga izvrijeđao dok mu ne pozli. Nemam problema sa saj-faj filmovima; uživim se i prihvatim da, dok većina ljudi ide „normalno“ kroz vrijeme, ima onih koji imaju tehnologiju koja im omogućava da putuju unazad, pa svima normalnima izgledaju kao luđaci koji hodaju u rikverc. Iznervirao sam se nakon što je u filmu krenula njihova međusobna interakcija. A, brate mili... Vjerojatno je problem u meni, što sam overthinker i, najblaže rečeno, budala koja nema nikakvog problema sa gledanjem potpuno nerealnog filma, ali ga smetaju poneke „nerealne“ scene.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– „Tenet“ haha. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Ovo pitanje... stalno se vraćam na njega ha-ha. Odgovorim na nekoliko idućih, pa se vratim, pa opet nekoliko idućih... i tako ukrug, nikako da pronađem pravi odgovor. Padaju mi na pamet razne paro -

dije, mjuzikli sa političarima, komedije, psihološki trileri, saj-faj o Balkanskoj uniji u borbi protiv AI, ali neke stvarne priče se ne mogu sjetiti, a da o tome već nije snimljen film. Vjerojatno nisam dovoljno informiran, oprostit ćete mi. Ne pratim baš mnogo medije. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Scena sa zecom ubojicom iz filma „Monty Python and the Holy Grail“ (Teri Gilijam, Teri Džons, 1975). Potpuno neo-

čekivano od onog slatkog bijelog zečića. Omiljeni filmski rivali?

– Neo i Agent Smit („The Matrix“, 1999).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– „Mene, ako se sete na dan bezbednosti, sete se, a ako se ne sete, nikom ništa.To je bila moja dužnost – da radim! Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put“ – Ilija Čvorović, „Balkanski špijun“ (Du-

šan Kovačević, Božidar Nikolić, 1985). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Tasmanijska neman. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– Ne sjećam se imena filma, ali pamtim scene i osjećaj. Imao sam šest ili sedam godina i mama me odvela u kino. Bio je to film o borbi američkih domorodaca sa bijelcima, a glavni lik je bio Indijanac koji je u imenu imao riječ „Orao“.

Dejan Adamović: Iznenadio ga je slatki bijeli zec u filmu „Monty Python and the Holy Grail“

Filip Kovačević

One Possible Option

pretvara robove

Ne sjećam se više je li bio Sivi Orao, Crni Orao ili tako nešto, ali ja sam poludio za tim filmom. Kao prvo, to je bio moj prvi odlazak u kino i prvi film na velikom platnu sa jako glasnim zvukom, pa je uzbuđenje bilo i veće. I još kauboji i Indijanci, ej! Vrh vrhova! Danima nakon toga sam mami krao šminku i njome si crtao ratničke boje po licu i gurao pera u kosu ha-ha.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– Ovo mi je teško odgovoriti jer, kad je soundtrack dobar, tada ga zapravo čovjek i ne čuje, nego mu samo pojača emociju i dodatno ga uvuče u film. Tako da mi nijedan specifičan soundtrack nije ostao u pamćenju, a, nažalost, rijetko kada ih naknadno preslušavam. Sjećam se da mi se davnih dana svidio soundtrack koji je Piter Gejbrijel radio za film „The Last Temptation of Christ“ ( Martin Skorseze , 1988). Odabraću njega, iako bih volio da mi život prati neka nježna i mirna glazba jer bi to značilo da nema stresova. :) Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Pojma nemam ha-ha. ’Ajde, recimo, Dušan Kovačević, Hrvoje Hribar i Slobodan Šijan. Sjednemo u neku lokalnu birtiju i pijemo gorki pelinkovac. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– „Spring, Summer, Fall, Winter... and Spring“ ( Kim Kiduk, 2003).

Ako još nijeste preslušali album „Eter“ riječkog rok benda One Possible Option, nemojte čekati. „Jedan ritam, jedan glas, jedan zvuk, jedan znak za slobodu“, uzvikuje frontmen Deni Kasapović, a čini se da ovi stihovi u našem (ne) vremenu odjekuju jače nego ikada. Drugi studijski uradak benda našao se na top-listi 10 najboljih albuma u Hrvatskoj, a ono zbog čega je ova furiozna petorka posebna postaje očigledno već na prvo slušanje. Moderni bljesak indi, alt roka i industrijala, tekstovi na engleskom i hrvatskom, emocija u izvedbi, onaj čuveni zarđali, a opet melodičan vokal poput Kornelovog, lako pronalaze put do alternativnih slušalaca. Da ritam još jače prostruji, pobrinuo se i o tome još brine bubnjar Dejan Adamović Deva, koji od 2011. godine bira „jedinu moguću opciju“. Pozvali smo ga u goste u želji da bliže upoznamo njegov ritam. U „Obrtajima“ otkrio nam je dio ličnih filmskih, televizijskih i muzičkih fascinacija, te potvrdio sumnje da obožava jednu „nelijepu“ grandž himnu... I kazao još štošta o tome kojoj i kakvoj umjetnosti pripada.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– Oko procesa snimanja bi se i on sam zapitao kada bi shvatio da njegova scenarija nisu ni do koljena stvarnome životu na Balkanu.

a

Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Hey Hey, My My“, Nil Jang. Podsjeća me na nedavno preminulog prijatelja.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– „Right Where It Belongs“, Nine Inch Nails.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– Auuu, ne mogu ta dva pojma staviti pod zajednički nazivnik. Upravo hedonizam čini ljude robovima mnogih (većinom loših) stvari dok ga pokušavaju ostvariti. Čovjek sklon hedonizmu ne može biti slobodan. ’Ajde, također postoji i takozvani altruistični hedonizam, koji je, recimo, bolja varijanta. Ali kao himnu slobode bih svakako istaknuo pjesmu

„Imagine“ Džona Lenona Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Jeremy“, Pearl Jam. Okej, nije „lijepa“ pjesma, ali je vrhunska!

Vaša pjesma za karaoke?

– „Barmy Army“, Exploited. E, to bi bile karaoke!

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Trenta Reznora

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?

– Svi koji koriste autotune dok pjevaju.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Đorđa Balaševića Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– „Kao da ne postojim“ Danijela Popovića. Mislim da je to čak i obrada zapravo, nije original. Eto, meni je ta pjesma baš loša (moje osobno mišljenje), ali neko vrijeme, dok sam radio u prodavnici instrumenata, moje kolege i ja smo je, bome, dobro vrtili svakog dana prilikom jutarnjeg otvaranja dućana. Bila nam je kao neka svojevrsna himna koliko smo bili fascinirani izvedbom.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

– Džonija Rotena. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Naravno!

Serija idealna za kišni vikend?

– „Vratiće se rode“.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– „Grlom u jagode“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

– „Vratiće se rode“.

Serija koju nikada nijeste završili?

– „The Walking Dead“. Pa, brate, nikad kraja... Baš su je razvodnili.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– Stvarno ne znam, igrom slučaja nisam naletio na takvu. Rijetko koja serija mi je zbilja fantastična, a one koje jesu, srećom su završile okej. Možda se samo ne mogu prisjetiti... P redmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

– Nije predmet, ali je hrana. Često sam znao da ogladnim gledajući „The Sopranos“. Tamo se mnogo jelo fine talijanske hrane. Doduše, bilo je scena koje smanjuju apetit, ali kako nisam baš gadljiv, ipak bih često bio gladan nakon epizode.

Najdraži par iz serije?

– Luj (Luj Si Kej) i Kim (Pamela Adlon) iz serije „Lucky Louie“. Ne znam, baš su mi nekako bili dragi, odlična kemija među njima, u isto vrijeme toliko normalni i toliko nenormalni da ih čovjek mora voljeti.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

– „The Office“. Treba li objašnjavati ha-ha.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Za Džerija, do trenutka dok se ne pretvori u bahato govno. Onda bih promijenio stranu. R. O.

kalendar Dvadeset peti rođendan vinil izdanja muzike pisane

O jednoj mladosti slijetanju u stvarnost

Nad

uzglavljem od stadionske trave jedne nacikle nevinosti, u zarudjeloj zori odraslih dana, Luks se probudila sama. A svima onima, koji u tom plavetnilu i toj samoći od njenog buđenja, nijesu mogli pročitati strašnu sudbinu sestara Lisbon, u filmu „The Virgin Suicides“ (Sofija Kopola, 1999) – ostala je, ipak, muzika. Muzika im je rekla sve.

Obična pjesmarica

Neka sjećanja i iskustva odrastanja u predgrađu dijelimo svi jednako. Tu laku čaroliju, te opasne čini savršeno praznih dana onog posljednjeg banalnog ljeta, kojem je suđeno samo da se završi, da vam izmili, kao

So ja Kopola učinila je lm mnogo nježnijim od knjige. Od priče o seksu, depresiji i suicidu napravila je romansu slatke gorčine i sanjivu psihodramu. E, kad su momci iz dua Air dobili te lmske trake, onda je nastala i „Playground Love“

Godanom i Žan-Benoom

Dankelom naučila – nešto važno.

Naučila je od dua Air da su neke zaboravljene čežnje i snovi, i neke pritajene tuge i prigušene radosti, pripadali jednako onoj tinejdžerki Sofiji i njenim kalifornijskim danima – kao i srednjoškolskim zgubidanima njih dvojice, tamo u pariskom Versaju. A kad dijeliš takvo iskustvo sa nekim, možeš samo da ga oćutiš. Ili da ga tetoviraš muzikom, ili filmom.

sna i noćnoj mori odrastanja u predgrađu, koje je u filmu propovijedala. A Žan-Benoa i Nikola imali su izričit zahtjev: ta muzika nikako neće biti običan soundtrack , već mora izaći kao poseban album. Kao score – „muzika za film“. Na pola puta njihovog dogovora, prije četvrt vijeka, isklijao je i cvjetao album „The Virgin Suicides“ (2000).

Da nije bilo knjige „The Virgin Suicides“ Džefrija Eugenidesa, Sofija Kopola nikad

ret od onih dana, ma cijelih milenijuma, jedne mladosti kojoj nije umjela pružiti smisao. Prije te knjige, Sofija nije znala šta želi da radi. Zanimali su je i dizajn, i fotografija, i muzika; a ni u čemu nije bila dovoljno dobra. Bila je glumica koju su javno žigosali time da joj slavni tata Frensis Ford Kopola – namješta uloge.

Ali postojala je ta knjiga i postojalo je snimanje filma da Sofija Kopola uveže sve što je ikad željela da radi. Za jed-

Sofija Kopola, tokom Nikolom

Sofija nikako nije željela da taj saundtrek, konačno objavljen na vinilu 23. februara 2000, bude obična pjesmarica iz sedamdesetih. Željela je nešto čvršće, konzistentnije i dosljednije adolescenciji, onoj čežnji od

ne bi snimila film, niti bi se režijom bavila. Na koricama knjige bilo je jedno čudo od plave kose, kakva može biti samo u momentu buđenja... Kada je snimila „The Virgin Suicides“, imala je 28 godina; do tada je nosila silni tenu mladost konačno vrijednu življenja.

Luks (Kirsten Danst) u drami „The Virgin Suicides“

pisane za dramu „The Virgin Suicides“

mladosti i stvarnost

nija? E pa, takve su bile i prve filmske trake koje su Francuzima iz montaže dostavljali. Onda je Kopola film učinila mnogo nježnijim; odlučila je da umornim suncem prezrelog ljeta poljubi obraze i toj maloj Luks Lisbon (Kirsten Danst), i tom njenom malom Tripu (Džoš Harnet)... Odlučila je da od priče o seksu, dr ogi, depresiji i o suicidu adolescentskih dana napravi romansu slatke gorčine i sanjivu psihodramu. E, kad su Žan-Benoa i Nikola dobili te filmske trake, onda je nastala i pjesma „Playground Love“. Savršen talenat Sofije Kopole bio je da ne nameće i ne nutka odgovore. Već u prvim rečenicama filma „The Virgin Suicides“ znamo kom tragičnom cilju priča grabi, tamo u mičigenskom predgrađu – a na kraju, kada se konačno desi, jednako je to tragično neobjašnjivo svima u tom komšiluku i svima u publici, kao i u prvom kadru.

I u svemu tome, Sofiji je dovoljno toliko da se zaustavi na misteriji, na tom strašnom gubitku koji visi u vazduhu i prije i nakon mladalačkog suicida – i da ga podvuče plavetnilom one zore na stadionu, da ga uokviri muzikom... I ništa više.

Žig iskustva

Znate, Sofija Kopola imala je mnogo petlje da taj film i priču te knjige snimi u molu. Da mu sva potentnost bude poput udara tek primjetne šećerne gorčine po nepcima. Prije nego i to umine, u predgrađu, među zidovima doma odr astanja sestara Lisbon. Znate i ono što je sve Tolstoj

govorio o srećnim porodicama... E, Sofija Kopola se našla tu, na pola rečenice, da zapita – koje su to srećne, uopšte, tamo u predgrađu.

I nije tačno da je ovo samo film o sestrama Lisbon, ili da pripada isključivo djevojačkoj adolescenciji. Ako je n ešto Sofija sa „The Virgin Suicides“ pokazala, to je – u kojoj mjeri razumije mlade muškarce. I tako je film jednako satkan od onih muških pogleda, u kojima su sestre Lisbon bile poput očovječenja samih snova. Zato je i filmski nar ator, konačno, muškarac – koji uvijek nastupa iz jednog „mi“, kao da su u to stali svi oni snovi tek prvi put zaljubljenih dječaka; prije nego što, u ranama odr astanja, zaborave da se tako zaljubljuju.

E, zbog njih, kao i zbog svih tih djevojaka u filmskoj publici, Trip i Luks vodiće ljubav u noći maturskog plesa.

Zbog njih će Trip priznati da je „ona bila ona nepomična tačka u jednom svijetu koji ne prestaje da se okreće“, kao i da „velika većina nikad ni ne iskusi takvu ljubav“... Pa će je, ipak, na kraju ostaviti, tamo na stadionu, pred zoru, jer: „Volio sam je mnogo. Ali tu, na fudbalskom terenu, nešto je bilo drugačije“. E, to drugačije, to je sve ono što ode s izgubljenom djetinjom nevinošću i sve što dođe sa prvim jutrom odraslih osoba.

Zato, hajde da nakon četvrt vijeka od filma sebi prizna -

mo: nije Trip napustio Luks zato što je sebično krme. Nego jer je dječak pogubljen i slomljen onim nepo vratno izgubljenim; onim njegovim i njenim snom koji mu je te noći iscurio pod prstima.

Melemne riječi

Zato i nakon četvrt vijeka znamo: ne žalimo mi za sestrama Lisbon, kao žrtvama previše strogih, a još više neostvarenih i nesrećnih roditelja, nego za svim onim osobama našeg posljednjeg banalnog i praznog ljeta, koje su nam negdje usput izmakle. Žalimo za sobom i nežigosanim iskustvom...

I onda tu ostane, ipak, muzika; ostane „Playground Love“ da nam ožiljaka spere sav

t alog od životnog iskustva, ona pjesma u kojoj Tomas Kroket , alias Tomas Mars iz pariskog benda Phoenix, šapuće melemne riječi – i ostane „Highschool Lover“ kao njen strašni klavirski negativ...

Pa znate i zbog čega je Air, nakon cijele kosmičke širine i mira albuma „Moon Safari“ (1998), aterirao u to predgrađe, zamijenio space pop nekim gitarama, sjećanjima i uzorima odr astanja. I u toj skučenosti onog posljednjeg ljeta, koje se izvjesno i neumitno mora prosuti i završiti – pronašao širinu od sna. Širu i od samog kosmosa.

Zato i „The Virgin Suicides“ na kraju ima i hepiend: od 2011, 12 godina nakon filma, ključni životni izbor Sofije Kopole je Tomas Mars. Isti onaj, koji je pisao i koji šapuće „Playground Love“ uspavanku na ploči i u filmu, na s tadionskom uzglavlju milenijalske čežnje. Njihove kćerke Romi i Kozima najbolji su dokaz da to jeste hepiend.

Eto, to je, na kraju, „Highschool Lover“ i to je „Playground Love“; melodija buđenja, sa kojom će nam ateriranje u stvarnost lakše pasti. Jer je stvarna i istinita, taman kao i ona tišina i samoća, koju je onog jutra na stadionu oćutala Kirsten Danst. S. STAMENIĆ

Omot ploče objavljene 23. februara 2000.

Muzika perfektno dočarava čežnje i tuge tinejdžerskih dana

Fudbaler i gorostas slobode v PODGORICARENJE

Čisto da se zna koliko je Budućnost bila bitna

Podgoričanima: prije nego

što je grad oslobođen, klub je već bio obnovljen, u Drugom svjetskom ratu.

Drugi put ćemo o osnivačima, kad budemo bliže svečanom junskom danu i obilježavanju stogodišnjice kluba. Sada o obnovitelju.

Prvi je preživjele igrače na kraju rata okupljao jedan narodni heroj. Prvi predsjednik Budućnosti u tek oslobođenoj, razrušenoj, bombama izranjavanoj Podgorici, uskoro

Titogradu – bio je Vlado

Božović

O obnavljanju kluba, koji je u predratnim godinama, nakon zabrane Budućnosti (a zabranjivana je, naravno, zbog radničkih, ljevičarskih ideja), nosio ime Crna Gora, znamo toliko da se dogodilo još početkom

ratne jeseni 1944. I da je to bilo na Bioču, važnom uporištu na oslobođenoj teritoriji, na inicijativu Sreskog odbora NOB-a.

Pa je predsjednik Inicijalnog odbora bio istoričar Jagoš Jovanović, tada jedan od najcjenjenijih intelektualaca u podgoričkom srezu...

Ali ovo je priča o Vladu. Nalazimo ga, krajem pedesetih, jedinog i u prvoj i posljednjoj počasnoj straži heroja, pri otvaranju Spomenika partizanu borcu na Gorici. I kao jednog od trojice osnivača tog RSK Crna Gora, tridesetih. Priča, ipak, kreće još ranije. Dijete ratne 1915, pa krajem dvadesetih podgorički gimnazijalac, koji je školu morao napustiti nakon očeve smrti. Namještenik u „Singeru“, potom i trgovački putnik... Od oktobra 1934, od 19. godine –zvanično član KPJ-a.

Zaglavi se

Vlado Božović

Njegovo ime naći ćete i u izvještajima s utakmica SK Budućnost, na stupcima predratnih podgoričkih i nikšićkih listova – jer bio je odličan fudbaler. Nastupao je i za nikšićke predratne radničke klubove. E, taj fudbaler bio je jedan od organizatora čuvenih belvederskih demonstracija, na Cetinju 1936… Od tada, pa sve do rata – ilegalac. Proganjan, hapšen u svojoj Podgorici, na Cetinju, u Nikšiću, Mostaru. Jer tako je to bilo u radničkom klubu, Budućnosti, potom Crnoj Gori: svaki klupski sastanak vlasti su gledale kao sastajalište tada zabranjenih komunista. Uvijek pod prismotrom, pod opasnošću od racije... Vlado Božović jedan je od organizatora Trinaestojulskog ustanka. Komesar Prvog rogamskog gerilskog odreda. Pa junak iz borbi protiv Italijana na Trijepču i Doljanskoj Glavici; od juna 1942. politički komesar Omladinskog bataljona, pa politički komesar Trećeg bataljona „Bajo Sekulić“ Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade... Vlado Božović, fudbaler, trgovački putnik, komunista,

partizanski komesar – teško je ranjen u borbi na Kupresu u avgustu 1942. godine. Nakon ozdravljenja bio je rukovodilac Politodijela Četvrte kordunaške. U njoj – još dva puta ranjavan! Od proljeća 1943. rukovodilac Politodijela Sedme banijske udarne divizije; sa njom je ostao do kraja rata u borbama. E, tom Vladu, koji je na kraju rata već bio predsjednik Sindikata Crne Gore, pripalo je, uz neumornog kapitena, jednog od simbola Budućnosti i budućeg predsjednika kluba Branka Nilevića – da okupi fudbalere. Dok je još rat trajao, u tek oslobođenom gradu i u onim ruševinama, početkom 1945… Da prebroje preživjele i podijele neke ratne rane i sjećanja na one koji više neće biti tu, pa da se lopta opet zavrti... Igrali su prvo na terenu koji su italijanski okupatori napravili, malo bliže Morači iz pravca sadašnje lokacije stadiona pod Goricom, na prostoru vojnih objekata, kasnije Vojnog zdravstveno-regrutnog centra. I već 1947. krenulo se u izgradnju stadiona, tu gdje i sada igra Budućnost.

Dočekao je duboku starost, preminuo u svojoj Podgorici u aprilu 2010; tog dana, uz vojne počasti – ispraćen je kao gorostas slobode. I ovo je tek djelić životnog puta Vlada Božovića, a sve što o njemu pročitate reći će vam i to – kakva je i kome pripada podgorička Budućnost. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

27. februar 2025.

LONDON CALLING

Naizgled je potpuno suvišno diskutovati o vezi između r ada i zdravlja. No, problemi koji ih stavljaju u korelaciju sve su češći u javnom prostoru, pa je debata o zdravlju i radu, te dugotrajnoj borbi za radnička prava –ne samo validna nego i prijeko potrebna.

Kada je londonsk a scena u pitanju, važan doprinos ovoj temi nedavno je dao Muzej „Welcome Collection“, organizujući besplatnu izložbu u okviru koje je potegnut razgovor o uticaju rada na ljudsko tijelo.

Postavka „Hard Graft: Work, Health and Rights“ otvorila je priliku Londoncima da istraže nedovoljno zastupljene priče o radnicima i njihovim pravima, posebno u kontekstu nesigurnih profesija i radnih okruženja. Od protesta do procesa sučeljavanja s ovim i sličnim problemima, izložba je otkrila i skrivenu stranu istorije otpora i kolektivne akcije. Kr oz kolekciju od više od 150 predmeta, koji uključuju istorijske artefakte, savremena umjetnička djela i vizuelne radove – organizatori izložbe adekvatno su potcrtali međusobnu povezanost radnih praksi širom svijeta,

Borba za radnička prava

Od protesta do procesa sučeljavanja sa nesigurnim radnim okruženjima, izložba „Hard Graft: Work, Health and Rights“ otkrila je i skrivenu stranu istorije otpora i kolektivne akcije

kao i trajnost borbe za radnička prava, nezavisno od toga o kojoj vrsti rada govorimo.

Mnogi radovi izazvali su veliko interesovanje Londonaca. Recimo, odabrana djela B ube Turea , fotografa, pisca i farmera koji je dokumentovao svakodnevicu migranata u Parizu; nijemi film „Gestures of Labour“ (2009) Adelite Husni Bej o kampovima u Džakarti; originalne knjige koje su Britanci početkom 19. vijeka koristili kako bi „upravljali Afroamerikancima u poljima plantaža šećera“; poster protesta u Ujedinjenom Kraljevstvu za prava prostitutki… Ti i takvi radovi uputili su posjetioce na to koliko jesu raznovrsni segmenti ove kompleksne teme.

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Anja

Kao jedan od najefektnijih okidača za konverzaciju pak pokazali su se radovi fotografa Jana Hoeka i grupe „Sistaaz Collective“. Posjetioci izložbe pomno su ispratili rezultat njihove saradnje koji adresira probleme kroz koje prolaze transseksualni radnici u Kejptaunu u Južnoj Africi.

No, ništa nije zaokupiralo pažnju posjetilaca kao rad „Mosquito Shrine“ (2018) Vivijan Kakuri, postavljen na centralnom mjestu izložbe. Fokusirajući se na figuru komarca u kontekstu insekta koji prenosi smrtonosne bolesti, umjetnica ih je na radu napravljenom od vezenog pamuka prikazala kako poprimaju ljudski oblik, šetajući od čovjeka do čovjeka po plantažama. Kakuri je time željela da podigne svijest o zanemarivanju onih koji rade bez obzira na to o kojem i kakvom radnom mjestu govorimo. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Marija

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Sead Šabotić, Tijana Todorović, Ana Jaredić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić,

Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Plakat britanskog protesta za prava prostitutki

Radovi posvećeni transseksualnim radnicima u Južnoj Africi