Neđelja, 23. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21270 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Politički analitičar ocijenio da će naredni lokalni izbori pokazati da li dolazak bivšeg lidera DPS-a za počasnog predsjednika može partiji pomoći da pređe 30 odsto podrške birača
Da li je Đukanović stvarna prepreka koalicionom potencijalu DPS-a? Mislim da je on više sredstvo nego stvarni razlog, odnosno instrument dalje stigmatizacije, da ne kažemo „strašenja“ razočaranih glasača tridesetoavgustovskog bloka. Tako da je tačno da će Đukanović biti korišćen kao sredstvo za homogenizaciju tog bloka. Treba demisti kovati priču o koalicionom potencijalu DPS-a. Da DPS ima pet odsto podrške, bio bi prihvatljiv partner vlastima, kao što su to manjinske partije. Bio bi prihvatljiv i ako bi podržao ideje „srpskog sveta“, čak i kad bi zadržao sadašnju popularnost među biračima – ocijenio je Zlatko Vujović
Neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra?“ na sinoćnjem protestu još jednom pozvala građane da se zajedno bore za bolje i bezbjednije društvo
Što je dugogodišnji lider DPS-a Milo Đukanović rekao delegatima desetog kongresa partije koji su ga izabrali za počasnog predsjednika
djeluje iz sjenke, sve što je želio da radi, radio je sa scene
POVODI: Iako je sezona pred vratima, Crna Gora opet nespremna čeka ljeto
Potrebno nam je novo rješenje – koncept u kojem će plažni pojas biti oslobođen prekomjerne komercijalizacije, dok bi komercijalna ponuda i ugostiteljski sadržaji bili premješteni u neposredno zaleđe - poručio je Ratković
Piše: Radoslav SIKORSKI
ALARM ZA DRUŠTVO: Podaci iz više opština za prošlu godinu pokazuju da se za nasilje u porodici rijetko propisuje zatvor
Za službena putovanja, smještaj i dnevnice poslanika Demokratske
Crne Gore iz skupštinskog budžeta dato skoro 50.000 eura
PODGORICA – Za sedam članova Kluba poslanika Demokratske Crne Gore 2024. godine na službena putovanja i dnevnice iz budžeta je isplaćeno nešto više od 33.156 eura, dok im je za troškove goriva za dolazak na sjednice Skupštine Crne Gore i različitih odbora isplaćeno 14.571 euro.
Prema podacima koji su Pobjedi dostavljeni iz skupštinske Službe za odnose sa javnošću najviše službenih putovanja u protekloj godini imali su poslanici Duško Stijepović i Anđela Vojinović, i to po deset. Stijepović je po tom osnovu iz budžeta potraživao 17.261 euro za službene boravke u Italiji, Belgiji, Estoniji, Bugarskoj, SAD, Poljskoj i Kanadi. On je učestvovao na prvom sastanku konvencije za jačanje CEI, zatim na Zajedničkom sastanku Komiteta PS NATO, učestvovao je u radu Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i Zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Takođe, učestvovao je na sastanku Konvencije za jačanje Centralnoevropske inicijative, na proljećnom zasijedanju Parlamentarne skupštine NATO, Parlamentarnoj Skupštini NATO, sjednici PS NATO, na 70. godišnjici zasijedanja PS NATO i na PS NATO - Transatlantskom parlamentarnom forumu. Za potrebe korišćenja automobila odnosno potrošnju goriva za dolaske na sjednice Skupštine Crne Gore Stijepović je iz budžeta dobio 1.085 eura. On je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, član Administrativnog odbora i šef Delegacije PS NATO. Anđela Vojinović, za 10 službenih putovanja od kojih je pola na teritoriji Crne Gore, iz budžeta je dobila 14.440 eura. Službeno je boravila u Pljevljima, Nikšiću, Strazburu, Tivtu, Briselu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpešti i Rejkjaviku. U zemlji je dva puta posjetila JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom i prisustvovala je na seminaru za članice Ženskog kluba u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta i radionici u organizaciji Vestministerske fondacije za demokratiju. Vojinović je bila na sastanku Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, učestvovala je na LXXI i LXXII plenar-
nom zasijedanju COSAC-a, na Forumu političkih liderki u okviru zasijedanja Generalne skupštine UN-a i na 7. Rejkjavik Globalnom forumu 2024. godine.
Poslanici Vojinović je na ime troškova za dolaske na sjednice Skupštine Crne Gore iz budžeta isplaćeno 2.024,20 eura. Ona je članica Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, članica Odbora za evropske integracije, Odbora za ljudska prava i slobode, zamjenica je člana POSP-a i Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Evrope. Zdenka Popović, potpredsjednica Skupštine i Demokratske Crne Gore, prema podacima PR Službe Skupštine, u prošloj godini imala je 11 službenih putovanja i u te svrhe potrošeno je 11.447, 95 eura.
U januaru je učestvovala na 54. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u martu je bila na seminaru za članice Ženskog kluba u organizaciji Međunarodnog Republikanskog instituta u Tivtu i na Samitu „Woman Political Leaders“ u Atini. U aprilu, maju i junu evidentirana su službena putovanja u Herceg Novi, Kotor i Kolašin, gdje je učestvovala na radionici za članice Ženskog kluba u organizaciji Vestminsterske fondacije za demokratiju, na seminarima u organizaciji Internacionalnog Republikanskog instituta i Republikanskog internacionalnog instituta. U julu je boravila u Srebrenici na komemoraciji povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida. Takođe, nakon ljetnje pauze u septembru je uče -
stvovala na Forumu u vezi sa rodnom ravnopravnošću u sklopu Berlinskog procesa „Razvoj feminističke politike“, a u novembru je bila na 7. Rejkevik Globalnom forumu i studijskoj posjeti Evropskom parlamentu. Posljednja službena posjeta potpredsjednice crnogorskog Parlamenta evidentirana je u decembru kada je učestvovala na 10. godišnjem Forumu za obavještajnu i bezbjednosnu saradnju. Kada je u pitanju potrošnja na kartici za kupovinu goriva, o čemu je javnost bila obaviještena, iz PR službe Skupštine dostavljen je dokument u kojem se navodi da je po tom osnovu Popović u prošloj godini potrošila 3.725.08 eura.
Nakon objavljivanja ovih podataka potpredsjednica Skupštine kazala je da je riječ o netačnim informacijama i da će nakon interne provjere upoznati javnost sa pravim podacima. Odgovor na upit Pobjede ovim povodom do objavljivanja teksta nije dostavljen.
Troškovi putovanja tokom 2024. godine u Beč, Bukurešt, Dablin, Vašington i dva puta u Budvu poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura. On je prisustvovao zimskom zasijedanju PS OEBS-a, na Parlamentarnoj skupštini OEBS-a, posmatračkoj misiji Parlamentarne skupštine OEBS-a, na Drugom međuparlamentarnom forumu delegacija zemalja Jugoistočne Evrope PS OEBS i radionici na temu izrade Nacrta Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Na ime troškova za dolazak
Neđelja, 23. februar
Politički analitičar ocijenio da će naredni može partiji pomoći da pređe 30 odsto
PODGORICA – Demokratska partija socijalista izgubila je pet do sedam odsto glasova povlačenjem (Mila) Đukanovića, a nije dobila očekivani koalicioni potencijal. Logično je da partija procjenjuje da li dolazak Đukanovića na mjesto počasnog predsjednika može partiji pomoći da pređe 30 odsto podrške birača, da makar zaprijeti rezultatom iz 2020. godine. Naredni lokalni izbori, posebno u Nikšiću, daće makar djelimičan odgovor na to pitanje. Jasno je da će Đukanović nositi kampanju u svom gradu, ali sa punim legitimitetom, sa pozicije počasnog predsjednika partije – kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.
strukturi i veoma homogenizovanom biračkom tijelu – kazao je Vujović. Istakao je da je drugi razlog –crnogorsko-građanska identitetska orijentacija.
na sjednice Skupštine i odbora, za gorivo mu je isplaćeno 3.113,36 eura. Leković je zamjenik predsjednika Odbora za antikorupciju, član je Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, član Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i zamjenik je člana Delagecije u Parlamentarnoj Skupštini OEBS-a.
Poslanik Nikola Rovčanin u prošloj godini imao je jedno službeno putovanje i to u Atinu, za što je utrošeno 911,25 eura, dok mu je za gorivo isplaćeno 2.250,80 eura i to zaključno sa junom. Rovčanin je predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, član je Ustavnog odbora, Odbora za politički sistem, prvosuđe i upravu, Odbora za praćenje Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i zamjenik je člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.
I poslaniku Albinu Ćemanu isplaćen je novac za službeno putovanje u Srebrenicu u iznosu od 166,97 eura dok mu je na ime troškova za gorivo za dolazak na sjednice Skupštine u 2024. godini isplaćeno 2.374,79 eura. On je član Odbora za rodnu ravnopravnost, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i član je Delegacije CEI PD. Prema podacima iz Skupštine predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović 2024. godine nije imao nijedno službeno putovanje a nijesu evidentirane ni druge isplate koje se odnose na troškove goriva. Ir. M.
Komentarišući izbor bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića za počasnog predsjednika te stranke, Vujović je rekao da, ako bi Đukanović želio da bude faktički predsjednik DPS-a, to bi nanijelo veliku štetu svemu što je urađeno sa podmlađivanjem rukovodstva, pa i njemu, ali ako se on bude ponašao u okvirima ovlašćenja počasnog predsjednika, lidera sa velikim autoritetom među biračima ove partije, spreman da pomogne DPS-u na terenu, onda će partija imati puno da dobije takvom njegovom odlukom.
KoalIcIonI potencIjal
Na pitanje kako će izbor Đukanovića uticati na koalicioni potencijal DPS-a, Vujović je rekao da je odlazak bivšeg lidera DPS-a imao za cilj da poveća koalicioni potencijal partije, iako je, kako je kazao, bilo jasno da će to smanjiti partijski rejting.
- No, to je bio izbor. U DPS-u su vjerovali da će imati manju podršku građana, ali se mislilo da će se to kompenzovati time što će partija biti pogodan partner za formiranje koalicija, ako ne na nacionalnom, onda makar na lokalnom nivou. Znači, povratak u vlast na mala vrata. Međutim, odlazak Đukanovića nije promijenio odnos onih koji su proistekli iz 30-avgustovske većine prema DPS-u. DPS je i dalje za njih ostao neprihvatljiv partner – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, postoje dva ključna razloga za neprihvatljivost DPS-a, odnosno njegov smanjen koalicioni potencijal. - Prvi je njegova veličina, a drugi njegova identitetska orijentacija. DPS je i dalje pojedinačno najjača partija prema istraživanjima javnog mnjenja. Ako ste najjača partija koja ima podršku četvrtine biračkog tijela, teško da možete biti ukras u nekom koalicionom aranžmanu. Posebno ako je riječ o jakoj organizacionoj
- DPS je u najdužem dijelu svoga trajanja bio i građanski i crnogorski, ako se izuzmu periodi ranih devedesetih i saradnje sa velikosrpskim projektom. Sadašnje vladajuće partije stoga sa pravom vide DPS kao stožer opozicije, ali i nove vlasti, bez obzira na vrijeme kada će se to desiti. Da bi recimo partije srpskog bloka bile neizostavan dio vlasti potrebno je po svaku cijenu DPS držati kao partiju koja je neprihvatljiva da bude dio vlasti. Da nema te stigme, DF, Demokrate... bile bi zamjenjive. Posebno ta identitetska dimenzija dolazi do izražaja kada se uzmu u obzir takozvani veto igrači kao što su SPC, srpski predsjednik Vučić, i preko njih zvanična Moskva – ocijenio je Vujović. Stoga, da li je Đukanović stvarna prepreka? Mislim da je, rekao je Vujović, on više sredstvo nego stvarni razlog, odnosno instrument dalje stigmatizacije, da ne kažemo „strašenja“ razočaranih glasača tridesetoavgustovskog bloka. Tako da je tačno da će Đukanović biti korišćen kao sredstvo za homogenizaciju tog bloka. Lakše je to raditi sa Đukanovićem nego sa Živkovićem, Vukovićem, Erakovićem ili Janovićem Ali to nije stvarni razlog. Stoga treba demistifikovati priču o koalicionom potencijalu DPS-a. Da DPS ima pet odsto podrške bio bi prihvatljiv koalicioni partner vlastima, ako bi im trebao, kao što su to današnje manjinske partije. Isto bi bio prihvatljiv ako bi podržao ideje „srpskog sveta“, čak i kad bi zadržao sadašnju popularnost među biračima. I Evropski savez bi bio prihvatljiv u potpunosti da nema jakog DPS-a, i bliske saradnje tih partija.
Što partIja dobIja Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje što partija dobija dolaskom Đukanovića. - Partija je izgubila pod pet do sedam odsto glasova povlačenjem Đukanovića, a nije dobila očekivani koalicioni potencijal. Logično je da partija procjenjuje da li dolazak Đukanovića na mjesto počasnog predsjednika partije može partiji pomoći da pređe 30 odsto podrške birača, da makar zaprijeti rezultatom iz 2020. godine. Naredni lokalni
naredni lokalni izbori pokazati da li dolazak bivšeg lidera DPS-a za počasnog predsjednika odsto podrške birača
Da li je Đukanović stvarna prepreka koalicionom potencijalu DPS-a? Mislim da je on više sredstvo nego stvarni razlog, odnosno instrument dalje stigmatizacije, da ne kažemo „strašenja“ razočaranih glasača tridesetoavgustovskog bloka. Tako da je tačno da će Đukanović biti korišćen kao sredstvo za homogenizaciju tog bloka. Stoga treba demisti kovati priču o koalicionom potencijalu DPS-a. Da DPS ima pet odsto podrške, bio bi prihvatljiv koalicioni partner vlastima, ako bi im trebao, kao što su to današnje manjinske partije. Isto bi bio prihvatljiv ako bi podržao ideje „srpskog sveta“, čak i kad bi zadržao sadašnju popularnost među biračima. I Evropski savez bi bio prihvatljiv u potpunosti da nema jakog DPS-a, i bliske saradnje tih partija – ocijenio je Zlatko Vujović
izbori, posebno u Nikšiću, će dati makar djelimičan odgovor na to pitanje. Jasno je da će Đukanović nositi kampanju u svom gradu, ali sa punim legitimitetom, sa pozicije počasnog predsjednika partije –kazao je Vujović.
Istakao je da se stiče utisak da su u DPS-a procijenili da im je bolje da u prvi plan stave rast rejtinga nego da se vrte u krug sa „jačanjem koalicionog potencijala“.
- Budva je pokazala da koalicioni potencijal nije problem, ako su personalni sukobi unutar vladajućeg bloka dublji od jaza između vlasti i opozicije, odnosno ako su baš ti mandati potrebni da bi se formirala vlast. Što partija ima više mandata u parlamentu, biće im lakše da nađu neku partiju „sa te strane“ koja je razočarana i spremna za prekompoziciju političke scene – istakao je Vujović.
Govoreći o reformama u DPS-u i da li je dovoljno urađeno, te komentarišući izjavu Danijela Živkovića da će građani to najbolje ocijeniti na izborima, Vujović je kazao da je „veoma teško definisati koji je to nivo dosegnutih reformi jedne partije da bismo rekli da su se desile stvarne reforme“.
- Veliki broj najvećih svjetskih politikologa bio je stava da su političke partije stubovi demokratije, ali i da ukoliko su one demokratske iznutra, to više šteti demokratiji unutar države, odnosno čini državne institucije nestabilnim zbog unutarpartijskih procesa, nego ukoliko to nijesu u potpunosti. Tako da su partije u dominantom procentu nedemokratske, da ne kažem taoci svojih partijskih rukovodstava. Ja sam od onih koji smatraju da partije treba da imaju jasne i efektivne demokratske procedure. No, daleko smo od toga da kažemo da na Zapadnom Balkanu ima istinski demokratskih partija. Stoga, političke partije, istorijski gledano niti su demokratske, niti su progresivne same po sebi. Stoga je veoma teško
definisati koji je to nivo dosegnutih reformi jedne partije da bismo rekli da su se desile stvarne reforme. Odnosno prevedeno, kada je riječ o partijskoj demokratiji nema bitnih razlika kada govorimo o području Zapadnog Balkana – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, radikalne reforme su se dešava-
prelaza iz jednopartijskog u višepartijski sistem, ili recimo nakon okončanja velikih ratova.
- Najbliže čega se sjećamo jeste transformacija bivših ko-
su DPS, SPS, SDP... Međutim, promjene u partijama se uglavnom svode na personalne. Ako se pogleda
u savremenoj Evropi
doživjela toliki stepen personalnih promjena na svim nivoima kao što je to DPS u zadnje tri decenije. Međutim da li je to dovoljno? Dovoljno za koga? Za sadašnje vladajuće partije, SPC... Ne. Naravno da ne. Za birače? To zavisi kako će reagovati njihovo „tržište“ na izborima. I Živković jeste
u pravu kada kaže da će birači dati konačan sud. Zbog reakcija birača, odnosno njihovih glasova, DPS je otišao u opoziciju, te ih samo glasovi tih birača mogu vratiti na vlast –kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, opravdanje stava da je DPS neprihvatljiv bili su korupcijski skandali i povezanost
određenih struktura sa organizovanim kriminalom.
- I to je bio jak i čvrsto utemeljen argument. Peta godina vladanja tridesetoavgustovske većine je pokazala jasnu potvrdu teze da se organizovani kriminal uvijek ko-
DPS-u fali da bude stožer svih opozicionih aktivnosti
Zlatko Vujović je, na pitanje kakvu vidi budućnost DPS-a, kazao da ta partija treba da se fokusira na rad sa biračima i da pokuša da vrati izgubljene pozicije. Kazao je i da DPS-u fali da bude stožer svih opozicionih aktivnosti. - Vlast se dobija na izborima, što znači da, iako ne treba zanemarivati značaj koalicionog potencijala, broj osvojenih mandata na kraju presuđuje. DPS je daleko od rezultata koji su ga držali na vlasti, stoga za partiju je najvažnije da se fokusira na rad sa biračima
i pokuša da vrati izgubljene pozicije. A to znači ne manje od 35 odsto podrške za samu partiju. To je prilično daleko od sadašnje pozicije, ali s obzirom da pad podrške vlastima, ne i nemoguće. Ali da bi to mogli da ostvare, moraju biti više otvoreni modelu catch all partije, nego što su radili u posljednjih par godina – kazao je Vujović. Istakao je da su im za takvo nešto sada bolje šanse nego prije nekolike godine, ali, kkao je kazao, i dalje im fali da pozicija da budu stožer svih opozicionih
aktivnosti, bilo partijskih, bilo građanskih. - Moraju da povećaju saradnju sa svim društvenih grupama, posebno onima koje su kritične prema vlastima, te podstaći djelovanje svih onih koji u porazu vlasti vide svoju pobjedu, bez obzira da li imaju ili nemaju političke ambicije. Objedinjavanje energije nezadovoljnih ovom vlasti, te veliki broj akcija manje ili veće snage vodi raspadu ova vladajuće koalicije, odosno potencijalnoj prekompoziciji vlasti – dodao je Vujović.
je partije, to je manje spreman da klima glavom. Nažalost, sve partije u Crnoj Gori i u regionu više vole one koji klimaju nego one koji su spremni da iskažu svoj stav. Mislim da u DPS rukovodstvu ima dosta kvalitetnog kadra, uključujući i Janovića. Živković se mora postaviti kao selektor, a selektor želi u svom timu najbolje. Svaki tim bi poželio Janovića. Ali dobar selektor treba i da obezbijedi dobar timski rad, a to znači da svi u timu shvate da je uspjeh tima značajniji od individualnih bljeskova. Naći balans je i recept uspjeha svakog selektora – kazao je Vujović.
nektuje sa onima koji su u vlasti, koji kontrolišu policiju, carinu, brodarske, avio-kompanije, aerodrome... a to su oni na vlasti. Bio je to nekad DPS i njihovi koalicioni partneri, sada su to DF, Demokrate, PES... i njihovi koalicioni partneri... i kad se ponovo promijeni vlast ti isti kriminalci će praviti konekcije sa novom vlašću. Tako da sada građani jasnije vide da korupcijske veze DPS-a nijesu neki izuzetak na političkoj sceni, nego nažalost pravilo koje važi prije svega za one koji su na vlasti. Tako da sada imamo puno partija koje imaju jake konekcije sa organizovanim kriminalom i korupcijom – kazao je Vujović.
NIJANSE
Rekao je da „ne postoji neka crno-bijela slika, već puno nijansi sive“.
- Birači su ti koji će na izborima procijeniti koja nijansa sive im je prihvatljiva, jer one čisto bijele boje neće naći koliko god budu tražili – kazao je Vujović.
Komentarišući spekulacije u pojedinim krugovima da može doći do raskola u DPS-u nakon izbora Đukanovića za počasnog predsjednika, kao i pojedine drugačije stavove u stranci, poput Nikole Janovića, Vujović je rekao da se podjele u partiji dešavaju i u demokratskim i u autokratskim partijama.
- Uvijek postoje oni koji su nezadovoljni. I u DPS-u ima puno nezadovoljnih. Ali to što je neko nezadovoljan ne znači da je spreman da formira političku partiju. Za uspjeh partije je važno da je inkluzivna. Da pruži dovoljno prostora i onima koji različito gledaju na određene poteze rukovodstva. Janović uživa veliku popularnost u javnosti i jedan je od rijetkih u DPS-u koji ne duguje sve partiji. U DPS-u moraju shvatiti da zatvaranje partije u sebe ne vodi povratku na vlast. Moraju da se otvore i da shvate da što više kvalitetnih profesionalaca privuku to će im biti veće šanse da se vrate na vlast. Što je neko bio uspješniji pri-
Govoreći o uticaju Đukanovića u partiji i da li je kao bivši lider uticao na stranačke odluke, Vujović je kazao da je on imao, ima i imaće još dugo veliki uticaj na procese u DPS-u. - I to nije nikakva posebnost Đukanovića u odnosu na neke druge bivše partijske lidere. Bajden je kao aktivni predsjednik i kandidat za predsjednika morao povući svoju kandidaturu usred kampanje zbog uticaja bivših visokih funkcionera Demokratske partije kao što su Obama, Nensi Pelosi, bračni par Klinton..., veći dio njih više od 75 godina stari. Prosto, bivši lideri često imaju veliki uticaj. Posebno kad je riječ o istorijskim liderima partije. Đukanović je više od dvije decenije bio na čelu partije, i što je važnije obnovio je nezavisnost države. Recimo, kancelar Helmut Kol, lider njemačke CDU, koji je ujedinio Njemačku, imao je veliki uticaj i nakon povlačenja ali i presudno uticao da ga Angela Merkel naslijedi –kazao je Vujović. Istakao je da su , kada je riječ o Đukanovićevom izboru za počasnog predsjednika, važnija druga dva pitanja. - Koliki je trenutni uticaj Đukanovića, te da li će on biti pozitivan za partiju. Niko ne može izmjeriti uticaj, ali ako bi Đukanović želio da bude faktički predsjednik partije to bi nanijelo veliku štetu svemu što je urađeno sa podmlađivanjem rukovodstva. To bi nanijelo štetu i njemu. Međutim, ako se on bude ponašao u okvirima ovlašćenja počasnog predsjednika, lidera sa velikim autoritetom među biračima ove partije, spreman da pomogne DPS-a na terenu, onda će partija imati puno da dobije takvom njegovom odlukom – kazao je Vujović. Poručio je da je ključno pitanje za odgovor ko će upravljati DPS-om – ko će od njenih lidera donositi najviše glasova partiji.
- Isto kao u kompanijama, odlučuje onaj ko ima najviše vlasništva, odnosno u partijama onaj ko donosi najviše glasova, odnosno učešće u vlasti. Vrijeme će pokazati ko je ta osoba – dodao je Vujović. Ivana KOPRIVICA
Što je bivši lider DPS-a rekao delegatima desetog kongresa partije koji su ga izabrali za počasnog predsjednika
PODGORICA - Koliko god informacije koje smo razmijenili na današnjem kongresu djelovale zastrašujuće, a zastrašujući je tempo razaranja državnog tkiva Crne Gore tokom posljednjih pet godina, skloniji sam da na sliku stvarnosti pogledamo iz optimističnijeg ugla. Ako je tačno da je Crna Gora stičući neophodno iskustvo promjene vlasti prije pet godina ušla u jedan mračni tunel, jednako je tačno i da smo danas pet godina bliže izlazu iz toga tunela. Mnogo bliže nego što smo bili svake prethodne godine - poručio je Milo Đukanović delegatima desetog kongresa DPS-a koji su ga izabrali za počasnog predsjednika. Naglasio je da je potrebno pametno i istrajno nastaviti.
- Mislim da izborni rezultati koje smo ostvarili tokom posljednjih pola godine, o kojima je govorio naš predsjednik - od Andrijevice, preko Budve i Kotora, do Podgorice - govore da to nije incident, nego izvjesno uspostavljeni trend koji će se potvrditi u Nikšiću i na svakim sljedećim izborima. I to nas neizostavno vodi ka vrlo doglednoj pobjedi na parlamentarnim izborima i preuzimanju odgovornosti za bolju državnu budućnost Crne Gore - kazao je Đukanović. On je poručio da mu je učinjena velika čast izborom na novoustanovljenu dužnost počasnog predsjednika partije. - To ne razumijem kao poštovanje samo, pa čak ni dominantno, prema meni. To razumijem kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio, da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore. To je generacija koja je, mogu slobodno kazati, imala privilegiju da u najtežoj etapi novije istorije Crne Gore dođe do nekih najuzvišenijih ciljeva, kojima su stremile i koje su željele mnoge generacije prije nas. Obnova nezavisnosti, međunarodno priznanje, prekretnički ulazak Crne Gore u NATO alijansu, ozbiljni rezultati na planu približavanja Crne Go-
Ovu dužnost, dakle, ne shvatam kao priliku da dugo govorim, niti da pametujem i dijelim savjete. Nijesam od onih koji imaju ambiciju da djeluju iz sjenke. Nikada nijesam tako radio, valjda zato što sam imao dovoljno prilika da budem dio vlasti i sve što sam želio da radim, radio sam sa scene - poručio je Milo Đukanović
re porodici razvijenih evropskih država i naroda, uzorna stabilnost, uz izuzetno poštovanje u regionu i šire u evropskoj i međunarodnoj javnosti, koja je doprinosila animaciji ozbiljnog kruga domaćih i inostranih investitora, o čemu najbolje svjedoči jedanaest milijardi eura direktnih stranih investicija u periodu od 2006. do 2020. samo su neka od ostvarenja savremene Crne Gore u tom periodu, kojima je presudno doprinosila upravo Demokratska partija socijalista kao stožer državne vlasti – poručio počasni predsjednik DPS-a.
MNOŠTVO PROBLEMA
Đukanović je kazao da je pred nama doba novih izazova. - Izazova, za koje mi se čini da su nikad složeniji od vremena završetka Drugog svjetskog rata. Kad govorim o tome, ne mislim samo na nacionalne izazove. Mislim prevashodno na izazove na globalnom političkom planu, odakle se generiše mnoštvo problema, koji se distribuiraju širom planete. Kao što je Njegoš znao da
kaže: ,,Nove nužde rađu nove sile“. Tako i ove nužde tražile su novu generaciju naše politike. Ubijeđen sam da će generacija kojoj pripadate, koja je danas obavila jedan važan posao demonstracije jedinstva, snage, kreativnosti i progresivnih ideja Demokratske partije socijalista, biti u stanju da u narednom periodu doprinese obnovi političke i bezbjednosne stabilnosti Crne Gore i da opet pokrene razvojne procese koji će Crnoj Gori garantovati prosperitet i doprinijeti dinamičnom rastu životnog standarda svakog građanina Crne Gore - poručio je Đukanović.
Ističe da nema ambiciju da djeluje iz sjenke.
- Ovu dužnost, dakle, ne shvatam kao priliku da dugo govorim, niti da pametujem i dijelim savjete. Nijesam od onih koji imaju ambiciju da djeluju iz sjenke. Nikada nijesam tako radio, valjda zato što sam imao dovoljno prilika da budem dio vlasti i sve što sam želio da radim, radio sam sa scene. I osjećam se vrlo ispunjenim. Sve što su bile
moje zamisli, moji najvažniji politički ciljevi ostvareni su u godinama obavljanja najviših državnih funkcija i baveći se politikom u okviru Demokratske partije socijalista. Taj osjećaj ispunjenosti je zasnovan na brojnim, mogu slobodno kazati kontinuiranim izbornim, političkim i diplomatskim pobjedama. Ali želim sa vama da podijelim i jedan utisak koji samo naoko odudara od ovog što sam kazao - poručio je Đukanović.
U PORAZU VELIKI
Ukazao je na važnost iskustva koje je stekao 30. avgusta 2020. godine.
- Tada smo pokazali kao partija da se i u porazu može biti veliki. Pokazali smo da se i u porazu može sačuvati lično, političko i nacionalno dostojanstvo. Učinili smo ono što nije tako svojstveno ljudima, partijama i politikama u našem regionu. Uspjeli smo da naš tijesni izborni neuspjeh pretvorimo u dobro Crne Gore, da to bude potvrda sposobnosti naše države da se i takve promjene, poslije trideseto -
godišnjeg kontinuiteta vlasti, obave na miran, demokratski i efikasan način, da uvažimo izbornu volju građana i na taj način pokažemo poštovanje prema njihovoj izvornoj suverenosti da odlučuju o tome u kom će se pravcu kretati naša država i naše društvo. I da nakon toga nastavimo da iz opozicione uloge doprinosimo, u mogućoj mjeri, ozbiljnosti državne politike. Sve što je ozbiljno na državno-političkom planu urađeno tokom posljednjih pet godina, uradila je državotvorna opozicija Crne Gore, opet na čelu sa Demokratskom partijom socijalista. Kazao sam da ne želim da mudrujem, ali htio bih ovu priliku da iskoristim i pred vama istaknem dvije važne napomene za budućnost naše politike - poručio je Đukanović. Bivši lider DPS-a je kazao da ga dugo državno-političko i partijsko iskustvo upućuje da je jako važno ostati vjeran vrijednostima, čak i onda kada one bivaju gurnute u zapećak, kao što se danas događa na globalnoj političkoj sceni. - Nažalost, to se odnosi i na zapadnu političku hemisferu čiji smo sastavni dio. Dakle, i kada nam se učini da aktuelna politika u našem evropskom ozračju i na globalnoj sceni nije onog kvaliteta koji bi nas posebno impresionirao, uz podrazumijevajuću i poželjnu kritiku prema njoj, ne smijemo nikada otići toliko daleko da dovedemo u pitanje temeljne vrijednosti. Uvjeren sam da su vrijednosti demokratije, tržišne ekonomije i vladavine prava, kao i poštovanje ljudskih prava, apsolutno superiorne i da su u periodu nakon Drugog svjetskog rata obezbijedile ne samo dominaciju evropske i evroatlantske politike, nego i prosperitet cijelom čovječanstvu. Zato i kada politika privremeno posrne pred iskušenjima sa kojima se suočava čovječanstvo danas, treba ostati odan vrijednostima. Jer, odgovornost za njih ne nosimo samo kao partije vlasti, vrijednostima se moramo, nesmanjenom posvećenošću, baviti i kada smo opozicija. Jednako kao što u euforiji izbornih pobjeda ne možemo automatski razumjeti, usvojiti i poštovati vrijednosti, tako i nakon izbornog neuspjeha i prelaska u
opoziciju ne smijemo napuštati, mijenjati i zaboravljati vrijednosti koje su nas inspirisale - poručio je Đukanović.
Druga napomena se, prema njegovim riječima, odnosi na istrajnost.
- Jako je važno da budemo istrajni u ostvarivanju svojih ciljeva. Što su ciljevi uzvišeniji, to je potrebno više istrajnosti. Napominjem to, opet ne slučajno, jer smo vjerovatno kroz životno iskustvo osvjedočili da je naš kratki dah vrlo ograničavajući deficit koji limitira naša pojedinačna i nacionalna dostignuća. Znamo mi i te kako da se meteorski uzdignemo i u momentu napravimo vanserijske rezultate, ali nam nedostaje dugoročne istrajnosti i sistematičnosti bez koje nema kontinuiteta uspjeha. Moramo biti istrajni u odbrani vrijednosti koje smo stvorili i koje tek traže nadogradnju. Nezavisnost, stabilnost, prozapadna orijentacija Crne Gore su temelji arhitekture koju ćemo morati da nadogradimo u narednom periodu. Taj pregalački poduhvat pripada vama i ubijeđen sam da će ova generacija Demokratske partije socijalista dati prepoznatljiv pečat pouzdanijoj stabilnosti i dinamičnijem razvoju, ne samo Crne Gore, nego i regiona u cjelini. Moramo biti istrajni i onda kada nas podržavaju međunarodni partneri, a i kada nas ne razumiju, kada su oholi, površni, sebični, kada, slijedeći svoje interese, zanemaruju interese svojih partnera i previđaju interese malih i nerazvijenih. Moramo pokazati samopoštovanje da bi nas i drugi poštovali. Moramo pokazati da u Crnoj Gori ne žive beskičmene sluge, kao što bi se dalo zaključiti iz iskustva sa novom vlašću. Moramo podsjetiti na vrijeme koje nije bilo tako davno kada je okosnicu državne vlasti činila Demokratska partija socijalista koja nije dozvoljavala da se Crna Gora doživljava kao list na vjetru koji služi interesima drugih, nego je našu državu dostojanstveno predstavljala i činila partnerom na najvažnijim svjetskim, političkim i bezbjednosnim adresama - zaključio je Đukanović. Mr. J.
Neđelja, 23. februar 2025.
PODGORICA - Dok mediteranske zemlje uveliko finaliziraju pripreme za ljetnju sezonu, u Crnoj Gori situacija je daleko od organizovane. Nedavno raspisani tender Javnog preduzeća Morsko dobro za zakup plaža ne samo da je otvorio brojna pitanja o modelu upravljanja obalom, već je i dodatno zakomplikovao situaciju uoči turističke sezone. Umjesto da se fokus pomjeri na unapređenju ponude i kvalitetu usluga, zakupci sada strahuju od kašnjenja i neizvjesnosti, dok lokalna zajednica izražava zabrinutost zbog sve manje prostora dostupnog građanima i turistima.
KVALITET PONUDE
Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, kaže za Pobjedu da je neophodno redefinisati način upravljanja plažnim prostorima i pronaći balans između ekonomske isplativosti i kvaliteta turističke ponude. Trenutni model, kako ističe, rezultira pretrpanošću, gubitkom prirodnog ambijenta i smanjenjem kvaliteta usluge, što može dugoročno narušiti reputaciju Crne Gore kao prestižne destinacije na Mediteranu.
Dok bivši zakupci plaža tvrde da im je cijena zakupa povećana i do 400 posto, što će se neminovno odraziti na cijene plažnog mobilijara i drugih usluga, postavlja se pitanje – ko će u budućnosti moći da uživa u crnogorskim plažama i da li će one ostati dostupne širem krugu posjetilaca? Stručnjaci upozoravaju da bi neplanski pristup mogao rezultirati nesagledivim posljedicama, a sve češće najave protesta ukazuju na rastuće nezadovoljstvo u lokalnoj zajednici.
Komentarišući nedavno raspisani tender Morskog dobra za zakup plaža ističe da je neophodno razmisliti o promjeni koncepta upravljanja plažama.
- Na Crnogorskom primorju svjedočimo prenatrpanosti plaža, gomilanju prevelike ponude na malom prostoru, stvaranju haotične atmosfere nalik vašaru – sve s ciljem opravdanja visokih zakupnina. Međutim, osnovni problem ostaje – imamo manjak plaža u odnosu na potražnju, a uz to, prenatrpanost i natrpane ležaljke dodatno smanjuju raspoloživi prostor, čineći situaciju još težom - poručuje Ratković. Umjesto što podstičemo nekontrolisano širenje komercijalnih sadržaja, ističe da je potrebno razmisliti o održivijem modelu koji bi omogućio bolji doživljaj kako turistima, tako i lokalnom stanovništvu. - Ako pogledamo plaže na Mediteranu u najboljim turističkim destinacijama, vidjećemo da postoji dobro osmišljena ponuda različitih sadržaja, ali u okviru jasno definisanog balansa između komercijalizacije i javnog interesa. Plaža, prije svega, treba da bude prostor za
POVODI: Iako je sezona pred vratima, Crna Gora opet nespremna čeka ljeto
odmor i opuštanje, a ne isključivo mjesto za gomilanje komercijalnih sadržaja. Zato je ključno postaviti jasne granice – privatizacija plaža može imati smisla u određenim segmentima, ali nikako ne smije značiti potpuno isključivanje javnosti iz pristupa obali - naglasio je prof. Ratković dodajući da nije zamislivo da se sve plaže komercijalizuju i postanu isključivo dostupne onima koji su spremni da plate visoke cijene, ali, isto tako, ne možemo ni očekivati da će sve plaže biti besplatne i bez ikakvih dodatnih sadržaja. - Problem je u tome što trenutno svjedočimo pravom nadmetanju različitih interesnih grupa koje nastoje da preuzmu kontrolu nad plažnim prostorima, s ciljem da ih iskoriste isključivo za vlastiti profit. Umjesto strateškog planiranja, sadašnja situacija sve više liči na organizovanu borbu za preuzimanje što većeg dijela obale, pri čemu se često zanemaruje dugoročna održivost i kvalitet turističke ponude. Ako se hitno ne postave jasna pravila i ne osmisli model koji će omogućiti i privatne i javne sadržaje na zdravim osnovama, rizikujemo da obale postanu isključivo zone profita, nedostupne širem broju posjetilaca i osiromašene po pitanju kvaliteta usluge i prirodnog ambijenta - objasnio je Ratković.
KRATKOROČNI USLOV
Međutim, postavlja se pitanje, kako ističe, da li su uslovi realni i dobro promišljeni. - Ako tender nije transparentan ili nije usklađen s realnim potrebama tržišta, onda je sasvim razumljivo da izaziva ovako snažne reakcije i podstiče nesigurnost. Ključno je osigurati da ovakvi procesi budu jasni, fer i uvažavaju interese svih strana – kako
lokalnog stanovništva, tako i onih koji se bave turizmom, a posebno posjetilaca koji od turizma očekuju kvalitetnu i stabilnu ponudu - kazao je Ratković dodajući da trenutni koncept upravljanja plažama nije u skladu s dugoročnim interesima ni turizma, a ni lokalnog stanovništva, već ga karakterišu kratkoročni interesi koji često dovode do degradacije kvaliteta obale i turističke ponude.
- Potrebno nam je novo rješenje – koncept u kojem će plažni pojas biti oslobođen prekomjerne komercijalizacije, dok bi komercijalna ponuda i ugostiteljski sadržaji bili premješteni u neposredno zaleđe. Na taj način, plaže bi zadržale svoju osnovnu svrhu – da budu prostor za odmor i uživanje, gdje će posjetioci moći nesmetano da ispune svoj primarni motiv dolaska, a to je kupanje i opuštanje u okviru kupališnog turizma - poručuje prof. Ratković dodajući da su plaža i more nerazdvojni – i da jedno bez drugog ne funkcioniše.
- Ne možemo očekivati kvalitetan turizam ako plaže postanu pretrpane, neuredne i nepristupačne, a ako izgubimo taj balans, gubimo i samu suštinu primorskog turizma.
Potrebno nam je novo rješenje –koncept u kojem će plažni pojas biti oslobođen prekomjerne komercijalizacije, dok bi komercijalna ponuda i ugostiteljski sadržaji bili premješteni u neposredno zaleđe. Na taj način, plaže bi zadržale svoju osnovnu svrhu – da budu prostor za odmor i uživanje - poručio je Ratković
Ukoliko želimo da unaprijedimo turizam, neophodno je imati jasnu strategiju, ali, nažalost, trenutno nemamo čak ni ažuriranu strategiju održivog razvoja turizma, budući da je važeći dokument istekao ove godine. Što se tiče upravljanja plažama, ranije je bilo mnogo studija i elaborata, ali većina njih nije primijenjena u praksi. Umjesto strateškog pristupa, nastavili smo s konceptom pretvaranja plaža u privatne prostore namijenjene isključivo određenim pojedincima i zakupcima, dok bi u stvarnosti one morale biti dostupne svima koji dolaze na obalu - objašnjava Ratković. Tvrdi da plaže ne bi smjele biti isključivo prostori za generisanje profita uskog kruga ljudi – one bi trebalo da budu centri turističke ponude, dostupni i prilagođeni širokom spektru posjetilaca, kako turista, tako i lokalnog stanovništva. - Turizam ne može zavisiti samo od interesa zakupaca, već od kvalitetno osmišljene ponude koja će donijeti dugoročnu korist cijeloj destinaciji. Bez jasne strategije i pravilne regulacije, nastavljamo s modelom koji iscrpljuje prirodne resurse i smanjuje privlačnost destinacije, umjesto da radimo na njenom dugoročnom
razvoju i očuvanju - objašnjava Ratković.
Na najave zakupaca da im je cijena zakupa povećana za čak 400 posto, te da će cijene mobilijara na plažama iznositi najmanje 30 eura po kompletu, ističe da to predstavlja ozbiljan udar na konkurentnost turističke ponude.
- Uzimajući u obzir strukturu potražnje, koja je već sada veoma fragmentisana i ekonomski osjetljiva, jasno je da većina posjetilaca neće moći da priušti tako visoke cijene. Naš turizam se, u velikoj mjeri, oslanja na tržište koje nije visokoplatežno, a takvi gosti sasvim sigurno neće biti spremni da izdvoje toliko novca samo za osnovne plažne sadržaje - smatra Ratković i dodaje da u takvoj situaciji možemo očekivati gužve i borbu za onih preostalih 30 do 50 odsto plažnog prostora koji bi trebalo da ostane slobodan za korišćenje. - Međutim, ni tu nemamo garanciju da će taj prostor zaista ostati dostupan, naročito u špicu sezone, kada se često dešava da slobodne zone bivaju smanjene ili čak potpuno nestaju pod pritiskom komercijalizacije. Problemi se samo gomilaju, a rješenja i dalje izostaju. Umjesto otvorenog dijaloga među svim ključnim akterima u turizmu – državom, lokalnim upravama, zakupcima, hotelijerima i turistima –odluke se donose jednostrano, bez konsultacija i jasne strategije - naglašava Ratković. On ističe da država, umjesto da podstiče održivi razvoj turizma, sve više djeluje kao da ga sputava. - Postavlja se pitanje – da li turizam i dalje zauzima važno mjesto u ekonomskim politikama države? Iako svi priznaju njegov značaj, u praksi se ne preduzimaju koraci koji bi omogućili njegov rast i unapređenje. Suočavamo se sa ključnim strukturnim problemima u turizmu, među kojima je i drastičan manjak plažnog prostora u odnosu na rastuću potražnju. Međutim, ova pita-
nja nijesu visoko na listi prioriteta u javnim politikama, niti su predmet ozbiljnih rasprava - naglašava Ratković dodajući da ostaje nejasno da li su donosioci odluka zaista svjesni dubine problema u koji sve dublje tonemo. - Ako se ovakva situacija nastavi, rizikujemo ne samo gubitak konkurentnosti, već i dugoročnu degradaciju naše najvrednije prirodne i turističke resursne baze. Sezona je već na pragu, a tamo gdje postoji organizovani turizam, pripreme su odavno u toku. Ako se sada tek započne s procesom, ozbiljno će se zakasniti, što će se sigurno negativno odraziti na nivo spremnosti. Bojim se da će sve to rezultirati lošijom pripremljenošću i dovesti do problema koji se više neće moći ispraviti - kazao je Ratković. Smatra da je u ovom trenutku preveliki rizik upustiti se u eksperimentisanje i donošenje brzopletih odluka, jer sve ukazuje na to da bi to moglo izazvati ozbiljne posljedice.
OPŠTINE ZABRINUTE
- Sezona nije daleko, praktično je već na pragu, a primjećujem da su određene opštine već izrazile zabrinutost. Postoje najave protesta, što dodatno komplikuje situaciju. Sve češće svjedočimo nezadovoljstvu koje se manifestuje kroz proteste širom zemlje i čini se da je javnost sve nervoznija zbog trenutnih dešavanja. Očigledno je da postoji nešto u načinu na koji se donose odluke što izaziva toliko negodovanja i frustracija, a to se prenosi i na javni diskurs, unoseći tenziju, nesigurnost i konfuziju - kazao je Ratković ističući da ovakva atmosfera, gdje su stalni protesti, nezadovoljstvo i nesigurnost prisutni na svakom koraku, ne samo da negativno utiče na domaće stanovništvo, već ostavlja i loš utisak na turiste.
- Kada potencijalni posjetioci čuju za nestabilnost i probleme, sasvim je razumljivo da će se dvoumiti da li da izaberu destinaciju u kojoj vlada nesigurnost. Time se dugoročno šteti imidžu zemlje kao atraktivne turističke destinacije, a to je posljednje što nam treba u trenutku kada se tržište turizma ubrzano razvija i konkurencija postaje sve jača - smatra Ratković.
Da li je crnogorski turizam na prekretnici i kakva rješenja mogu obezbijediti održivu budućnost obale – pitanja su na koja odgovore treba tražiti odmah, prije nego što sezona ponovo otkrije sve slabosti trenutnog sistema.
N. KOVAČEVIĆ
PUT DO KVALITETNIJEG OBRAZOVANJA: Pojedini stručnjaci za obrazovni sistem očekuju da će reforma početa u toj oblasti dati rezultate
Prilagođavanje predmetnih programa, opremljenost i bezbjednost prostora, nedostatak jasnih i preciznih zakona i pravilnika, dodatno rasterećenje nastavnika od administrativnih obaveza neke su od tema o kojima treba razmišljati u budućem periodu – rekao je Petar Špadijer, dok Radomir Božović kao problem ističe to što djeca ne mogu da prate gradivo jer nemaju koncentraciju više od deset ili 15 minuta
PODGORICA – Strategija za reformu obrazovanja za narednih deset godina koju je resorno ministarstvo predstavilo krajem prošle godine uliva povjerenje, jer trenutno imamo prevaziđen sistem i po pitanju djece i nastavnika - obrazovni program nije u dobrom stanju, kazali su sagovornici Pobjede.
Nedavno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su sačinili nacrt dokumenta koji definiše pravce razvoja obrazovnog sistema za narednih deset godina. Strategija, kako je tada predočeno, obuhvata ključne pravce razvoja obrazovnog sistema uključujući ravnomjernu
dostupnost obrazovanja, smanjenje socijalnih i regionalnih razlika, te osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija. Istaknuto je i da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.
Osnaživanje nastavnika
jasno ,,kuda će sve to da ide“.
- U svakom slučaju planovi i programi moraju da se prečešljaju, možda i novi udžbenici da se pišu ili sadašnji da se poprave. Ono što je najviše problematično jeste da su naša djeca izgubila pažnju i fokus, sve ih manje škola interesuje.
Prilagođavanje predmetnih programa, opremljenost i bezbjednost prostora, nedostatak jasnih i preciznih zakona i pravilnika, dodatno rasterećenje nastavnika od administrativnih obaveza neke su od tema o kojima treba razmišljati u budućem periodu – rekao je Špadijer
- Cilj nam je da osiguramo da svako dijete ima pristup obrazovanju koje ga priprema za izazove savremenog svijeta kroz sticanje relevantnih znanja i vještina. Posebnu pažnju posvetićemo osnaživanju nastavnika i vaspitača kako bismo pružili adekvatnu podršku djeci iz osjetjivih grupa i njihovim porodicama, stvarajući inkluzivno i podsticajno školsko okruženje – saopštila je tada ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović Nijesu svi predstavnici organizacija koje prate obrazovanje, kako su rekli, u mogućnosti da govore za Pobjedu na ovu temu, ali su je komentarisali predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović i predsjednik Prosvjetne zajednice Petar Špadijer. Božović kaže da su imali predstavnika Sindikata koji je bio u radnoj grupi koja se bavila reformom školstva, ali da nije još
Ne zanima ih gradivo koje predajemo – kaže Božović. On je objasnio da se nastavnici trude da ih zainteresuju, ali da je to sve teže ostvariti. Ističe da djeca ne mogu da prate gradivo, odnosno da nemaju koncentraciju za više od deset ili 15 minuta.
- To je nešto što se ne dešava samo u Crnoj Gori, nego svuda u Evropi. Pitanje je da li su mobilni telefoni poremetili pažnju djeci, kratki sadržaj... – rekao je Božović.
Predsjednik Prosvjetne zajednice Crne Gore Petar Špadijer smatra da u ovom trenutku još ne možemo govoriti o realizovanju reforme, već o kreiranju jedne široke strategije za sljedećih deset godina. Ono što, kako navodi, uliva povjerenje jeste da se u tim strategijama insistira na visokokvalitetnom, a svima dostupnom obrazovanju, osnaživanju nastavnog kadra, modernizaciji
infrastrukture ali i transparentnost u donošenju odluka u vezi sa sistemom obrazovanja. - Prilagođavanje predmetnih programa, opremljenost i bezbjednost prostora, nedostatak jasnih i preciznih zakona i pravilnika, dodatno rasterećenje nastavnika od administrativnih obaveza neke su od tema o kojima treba razmišljati u budućem periodu – rekao je on.
MjestO znanja
Komentarišući što je ključno što nedostaje obrazovnom sistemu da bi stanje bilo bolje, kaže da škole moraju biti mjesta gdje učenici dobijaju kvalitetna i upotrebljiva znanja koja će im omogućiti bolji i sigurniji nastavak školovanja u narednoj etapi.
- Od izuzetnog je značaja da u našim školama rade kvalitetni nastavnici koji moraju biti visoko stručni, otvoreni za nova saznanja i nove metode ali i profesionalci sa visoko etičkim kvalitetima. Ništa manje bitno, na rukovodećim mjestima u školama moraju biti ljudi sa integritetom, stručnim autoritetom i vizijom, spremni i sposobni da upravljaju kompleksnim sistemom poput škole. Za navedene ka-
Božović kaže da su imali predstavnika Sindikata koji je bio u radnoj grupi koja se bavila reformom školstva, ali da nije još jasno ,,kuda će sve to da ide“
Saopštenje Udruženja šumarskih inženjera i tehničara
PODGORICA - Udruženje šumarskih inženjera i tehničara tražiće od Skupštine Crne Gore formiranje anketnog odbora za utvrđivanje činjeničnog stanja o tome ko, kako su kazali, drži Crnu Goru u kolonijalnom statusu kada su šume u pitanju.
U saopštenju Udruženja navodi se da je Crna Gora definitivno najveća kolonija u Evropi, a vjerovatno i u svijetu kad je riječ o šumama. - Od korišćenja 70 odsto teritorije, koliko šume pokrivaju, Vlada Crne Gore prošle godine prihodovala je 6,2 miliona eura. Kad se prevede na metar kvadratni državnih šuma, Crna Gora je prihodovala 0,001 euro/m2!! Najbolje je zaokružiti na nulu - kaže se u saopštenju Udruženja koje potpisuje Dragoljub Marković, diplomirani inženjer šumarstva. Ističe se da su četiri najveća koncesionara prošle godine zaradila od šuma 30 miliona eura.
rakteristike nikako ne mogu da kažem da u ovom trenutku nedostaju našem obrazovnom sistemu, ali da ima prostora za poboljšanje, svakako da ima –istakao je on.
Jedan od velikih problema već dugo, podsjeća Špadijer, jeste prebukiranost škola i nužnost izgradnje novih u Podgorici i Budvi, ali i nužnost adaptiranja škola u drugim gradovima. -U ovom trenutku se sprovodi adaptacija u jednom broju škola, ali i nakon tog posla ostaće dosta škola koje čekaju bolje uslove – rekao je on.
teškO dO rje šenja
Božović ističe da razgovaraju sa predstavnicima Ministarstva o unapređenju stanja u obrazovnom sistemu, ali da se rješenje ne nazire lako. -Trenutno imamo prevaziđen sistem i po pitanju djece i nastavnika. Obrazovni program nije u dobrom stanju – rekao je Božović. Dodaje da sve manje mladih i odličnih ljudi upisuje nastavničke fakultete, te da se ne bilježi samo deficit kadra prirodnih nauka.
- Ne možete ni učitelja lako da nađete. Dešava se da se studenti moraju angažovati da budu učitelji, do skoro nijesu bili deficitarna struka. Nemate više vaspitača na birou rada kada neko ode na bolovanje da možete lako da nađete zamjenu – rekao je on. n. ĐUrĐevaC
U saopštenju Markovića dodaje se da je u istom tom periodu Crna Gora uvezla 62 miliona eura namještaja od drveta i da je prema podacima Monstata pokrivenost uvoza izvozom samo 2,4 odsto.
- Nijedna država u Evropi nema poraznije podatke od ovih podataka. Ni blizu - upozorio je Marković.
On je ukazao da su iz Evropske Komisije (EK) napisali da je Crna Gora posebno rizična, kada je u pitanju kriminal, u okviru Poglavlja 27. Navodi se da je Interpol saopštio da je trgovina drvetom četvrti po rangu rasprostranjeni kriminal u svijetu po ostvarenim vrijednostima ekoloških i ekonomskih šteta. Navodi se da šumama u Crnoj Gori, u aktuelnoj 44. vladi, upravljaju Socijalistička narodna partija (SNP) i Vladimir Joković - U prethodnoj 43. vladi koja je targetirala šumsku mafiju, takođe SNP, odnosno Vladimir Joković. U 42. vladi Demokratski Front preko eksperta Aleksandra Stijovića. Ako se vratimo još ranije, najtačnije je reći da je šumama zakon bio koncesionar Dragan Brković! I da niko nije odgovarao za to - navodi se u saopštenju. Ističe se da su dobili informaciju da ministar Vladimir Joković amandmanski traži vraćanje koncesija na šume. - Za to će tražiti podršku svih relevantnih aktera društva, pogotovo nevladinih organizacija iz Koalicije 27!!! Predložiće apel za podršku ambasada zemalja EU - poručili su iz Udruženja. r. P.
Studentkinja Itana Dragojević kazala je na protestu da premijer Milojko Spajić nije uvažio njihove zahtjeve i da ih očigledno ne razumije na crnogorskosrpskom, hrvatskom, bosanskom jeziku, pa je pustila snimak na, kako je rekla, premijerovom maternjem jeziku - japanskom
PODGORICA – Prošlo je 50 dana od zločina na Cetinju u kojem je ubijeno 13 osoba, među njima dvoje djece, ali nema još odgovornosti nadležnih, niti ostavki. Neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra?“ neće odustati od protesta i zahtjeva prema vlastima dok ne budu ispunjeni, poručeno je sa sinoćnjeg protesta koji organizuju studenti ove grupe.
Podsjetili su da je njihov prvi zahtjev bio da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnese ostavku zbog masakra na Cetinju, kao i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić Studenti su sinoć kritikovali vlasti zbog toga što javnost još čeka da dobije odgovor na važna pitanja: ko je donio naredbu da na Cetinju 1. januara, kada se dogodio zločin, bude samo devet policajaca, te odakle počiniocu zločina oružje, kako je došao do njega, i je li vršeno vještačenje njegovog telefona i sa kim je bio u kon-
Neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra?“ na sinoćnjem protestu pozvala građane da se zajedno bore za bolje i bezbjednije društvo
taktu. Okupljeni oko neformalne studentske grupe ,,Kamo śutra?“ ponovili su sinoć da će ponavljati svoje zahtjeve koliko god bude trebalo, sve dok se ne ispune. Poručili su građanima da je ovo borba svih nas, te da treba da dignu glas i da im se pridruže. Kazali su da ne treba da se čeka da se nešto desi ,,nekom od nas“ i da to bude okidač da bi se izašlo
na ulicu. Studenti su saopštili da sporni ljudi iz vlasti moraju da odu, jer su pokazali nesposobnost u obavljanju funkcija.
Crvene trake
Na protestu koji je počeo ispred Ministarstva unutrašnjih poslova bili su istaknuti transparenti ,,Masira li ta fotelja?“, ,,Nekakva je kriza nekakvog morala“, ,,23 života nijesu samo broj“, ,,Crna i napaćena Gora“, ,,Mir je naša racija“, ,,Sistem koji ne štiti ubija“... U 19.35 prije početka
šetnje građani su odali počast ubijenima na Cetinju trinaestominutnom tišinom, a nakon toga je krenula šetnja. Uz pištaljke, bubnjeve, zvuke sirene iz kolone se skandiralo: ,,Ostavke, ostavke! Foteljaši“. Kolona je krenula Bulevarom Džordža Vašingtona, a onda su skrenuli u Ulicu Jovana Tomaševića ka mostu Milenijum. Okupljeni su nosili crvene trake oko ruku, jer su ih ranije juče studenti pozvali da podrže akciju ,,Veži da se vidi“. Objasnili su da je ovaj gest zajed-
nički podsjetnik na važnost povezivanja i zajedništva, da se vidi koliko ih ima, te da time i zacrvene odgovorne.
Kada su došli do mosta Milenijum tu su se okupljeni zaustavili i svezali su crvene trake na ogradu mosta. Protestna šetnja nastavljena je ka Ulici slobode i završila se kod spomenika kralju Nikoli u blizini Skupštine.
Zahtjevi na japanskom
Studentkinja Itana Dragojević obratila se građanima i saopštila da premijer Milojko Spajić nije uvažio njihove zahtjeve. Prokomentarisala je da ih očigledno Spajić ne razumije, pa je najavila da će ih ponovo pročitati na crnogorsko-srpskom, hrvatskom, bosanskom jeziku, te da će ih pojedinačno prevesti i na, kako je rekla, premijerov maternji jezik – japanski. Ona je preko telefona puštala glasovni prevod zahtjeva na japanskom jeziku. Podsjetila je da traže ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Alekse Bečića. Traže da se urede uslovi za držanje oružja, i reformu policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja u škole, te da se posveti pažnja mentalnom zdravlju.
„Kamo śutra?“: Zbog čega Stojakoviću nije dozvoljeno da odradi test krvi
Nakon što je naš kolega iz Srbije Luka Stojaković javno iznio svoje iskustvo sa policijom u Crnoj Gori, Uprava policije nije dala jasne odgovore na iznesene optužbe, izbjegavajući da odgovori na najvažnija pitanja u ovom slučaju, saopšteno je juče iz neformalne grupe studenata ,,Kamo śutra?“. - Dok su rutinske kontrole legitimne, sam odnos policijskih službenika prema Stojakoviću i komentari koje je dobio dovode u sumnju prave namjere iza ovog slučaja. Ono što nije objašnjeno javnosti je iz kojeg tačno razloga Stojakoviću nije dozvoljeno da odradi test iz krvi. Takođe, u odgo-
voru UP ne stoji ni objašnjenje za zadržavanje od punih 24 sata prije sprovođenja u Sud za prekršaje - ističe se u saopštenju. Iz ,,Kamo śutra?“ ističu da su Luka Stojaković i njegov brat Lazar od početka studentskih blokada u Srbiji targetirani od režimskih medija i tabloida, zastrašivani od BIA-e, te da su njihovi lični podaci i fotografije pasoša objavljivani na naslovnim stranama.
- Prve informacije o ovom slučaju dobili smo iz režimskih medija u Srbiji, koji su ga iskoristili kako bi nastavili kampanju protiv studenata i studentkinja na blokadama. Ovo nije prvi put da informacije iz Uprave policije
-Nadam se da će nas premijer konačno razumjeti - poručila je Dragojević. Istakla je da je prošlo 50 dana od zločina na Cetinju i da nijesu dobili nijedan odgovor od nadležnih, te da nijedan njihov zahtjev nije ispunjen. -Vjerovatno su mislili da ćemo se umoriti i odustati. Jedini umor koji osjećamo je od njihovih praznih priča i obećanja. Zločin koji se dogodio tiče se svih nas. Nadležne, nažalost, i dalje nije briga jer nije niko njihov bližnji. Mi bismo ovo radili i za njihovu djecu, za svakog građanina i zbog svačijeg bola. Ovaj skup nema veze sa nečijim imenom, partijom, ovo je borba za osnovna ljudska prava - pravo na život u sigurnom okruženju i pravo na život bez straha. Zato zahtijevamo odgovornost da rade svoj posao. Ako to ne mogu, treba da dođe neko drugi - poručila je ona.
Dodala je da bi zamolili sve građane koji ne mogu, ne žele da izađu na ulice, da ne čekaju da se ovo desi nekom njihovom da bi podigli glas. - Ovdje stojimo ti i ja zajedno protiv problema. Ovdje postoji jedno veliko - mi. Mi tražimo pravdu i odgovornost za Cetinje, za bezbjednu Crnu Goru. Smjene i ostavke - rekla je Dragojević.
Student Milo Perović zamolio je okupljene da spuste transparente, a potom su istaknuti samo jedni – sa imenima poginulih na Cetinju. Perović je pozvao ljude da ustanu i da se zajedno bore za bolje društvo.
-Ajde da osvježimo ovo društvo i da iz blata izvučemo nadu i da unesemo konstruktivnu energiju. Ovo se tiče svih nas - kazao je Perović.
Studenti su završili okupljanje porukom da ovo nije kraj i najavili su novu protestnu šetnju. Poručili su da ovo nije kraj i da nastavljaju sa protestnim šetnjama. n. ĐUrĐevaC Foto: s. vasiLjeviĆ
Luki Stojakoviću?
cure medijima u Srbiji, pošto se isto dešavalo nakon Medovine, slučaja Balijagić, zločina od 1. januara, ali i nedavnog curenja oproštajnog video-zapisa građanke koja je, kako se sumnja, izvršila samoubistvo - navodi se u saopštenju.
Iz „Kamo śutra?“ ističu da zbog, u najmanju ruku sumnjivog odnosa policije u ovom slučaju, zahtijevaju da javnost sazna zbog čega nije odrađen test iz krvi. - Zbog čega je naš kolega zadržan puna 24 sata prije sprovođenja u Sud za prekršaje? Kako su ove informacije ekspresno stigle do tabloida u Srbiji? I najvažnije, ko je donio naredbu da se ovako postupa prema
Nadamo se da će u vezi s ovim slučajem Uprava policije zapravo dati odgovore Savjetu za građansku kontrolu rada policije, bez odugovlačenja i bez oznake „interno“. Podsjećamo, povodom zločina na Cetinju, UP svoje odgovore Savjetu je dostavila poslije 18 dana, tek nakon javnih saopštenja povodom ove situacije HRA - Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava, a zatim i samog Savjeta. Odgovori su stigli nekoliko sati nakon ovih saopštenja, u večernjim časovima i sa oznakom „interno“, da bi zatim Savjet saopštio javnosti da ovaj odgovor Uprave policije nije sadržao nove informacije o zločinu - piše u saopštenju neformalne grupa studenata „Kamo śutra?“.
Oštećen službeni automobil izvršnog direktora i glavnog i odgovornog urednika Pobjede Nenada Zečevića, nadležni reagovali
PODGORICA – Službeni automobil marke ,,škoda“ u vlasništvu Nove Pobjede, koji koristi izvršni direktor te kompanije i glavni i odgovorni urednik lista, Pobjeda Nenad Zečević, oštećen je preksinoć. Nadležni rade na rasvjetljavanju ovog slučaja, te su najavili da će izuzeti video-zapise sa okolnih objekata.
Zečević je kazao da je zadovoljan reakcijom nadležnih. - Na uviđaj je prvo izašla saobraćajna policija, potom kriminalistička policija s forenzikom, a nakon toga i tužiteljka – rekao je kratko Zečević. Incident se dogodio ispred zgrade u kojoj živi Zečević. Sumnja se da je retrovizor službenog automobila potpuno uništen udarima tupog predmeta, dok su ostaci retrovizora razbacani oko vozila. Nema tragova koji bi uka-
KOTOR - Zaposleni u Opštini Kotor počeće u ponedjeljak, 3. marta protest ispred zgrade Opštine, za vrijeme pauze, od 11 do 11.30 časova. Protesti se nastavljaju u utorak, srijedu, četvrtak i petak kada će organizovati desetominutno zaustavljanje saobraćaja kod kružnog toka u blizini Pošte Crne Gore od 11.10 do 11.20 časova. Na ovaj način zaposleni u Opštini žele da ukažu ne samo na probleme radnika u vezi sa kašnjenjem isplate zarada, nego generalno finansijskog kolapsa Opštine zbog aktuelne situacije u tom gradu nakon lokalnih izbora održanih krajem septembra prošle godine, jer rezultati tih izbora još nijesu proglašeni zbog žalbi pred Ustavnim sudom.
Ustavni sud nije donio odluku u vezi sa žalbom kotorskog DPS-a na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije njihov prigovor u vezi sa
Pobjede
zali da se ovaj nemili događaj odvijao na način da je retrovizor ,,nastradao“ tako što ga je zakačio u prolazu drugi automobil, jer nema tragova even-
tualnog grebanja drugog automobila. Pojedine organizacije i pojedinci oglasili su se juče povodom incidenta koji se dogodio
Zečeviću i saopštili da osuđuju ovaj čin. Iz Bošnjačke stranke su, pored izjave da najoštrije osuđuju čin djelimičnog oštećenja službenog vozila,
Zaposleni u Opštini Kotor najavljuju obustavu rada
izborima na dva biračka mjesta u Kotoru, jer je rezultat glasanja bio neriješen, troje sudija je bilo za to da se usvoji žalba, a troje protiv. Zbog političke blokade Opština Kotor nije usvojila budžet niti donijela odluku o privremenom finansiranju, što je dovelo u pitanje isplate plata i funkcionisanje lokalne uprave.
Predsjednik Reprezentativne sindikalne organizacije organa lokalne uprave Opštine Kotor Aleksa Blagojević podsjetio je za Pobjedu da je taj sindikat još početkom fe-
bruara uputio apel premijeru Milojku Spajiću da hitno reaguje i osigura redovnu isplatu zarada, upozoravajući da će, u suprotnom, preduzeti sve zakonom dozvoljene sindikalne mjere. S obzirom na to da odgovora i rješenja ovog problema nema, odlučili su se na protest.
-Putem protesta, završava prva etapa reagovanja Sindikata i nadam se da će nadležni državni organi i politički činioci u našem gradu postići dogovor kako Sindikat ne bi morao preduzimati radikalnije mjere. Odluka da se pristupi održavanju protesta donijeta je na sjednici održanoj 15. 2. 2025 godine, u palati Bizanti, većinom glasova zaposlenih - kazao je Blagojević.
On naglašava da na računu budžeta Opštine ima dovoljno sredstava za isplatu zarada zaposlenima i svih obaveza prema trećim licima.
- Uzrok kolapsa je političke prirode. Radnicima Opštine kasni isplata zarada za januar. Takođe, kasni isplata zarada i zaposlenima u ustanovama kulture, zatim isplata raznih socijalnih davanja, dakle svim
subjektima koji su naslonjeni na Opštinu. Posebno zabrinjava činjenica da, ako se nešto hitno ne preduzme, ta situacija može potrajati duži period. Sindikat će do ostvarivanja prava radnika i pokretanja Opštine kao funkcionalne lokalne samouprave, preduzeti sve zakonom predviđene mjere - poručio je Blagojević.
U dopisu premijeru Spajiću, iz ovog Sindikata su naveli da prolongiranje rješavanja ovog, očigledno političkog, problema do odluke određene sudske instance ili na neki drugi način, dovelo bi radnike Opštine na ivicu egzistencije. -Takođe, koristimo ovu priliku da istaknemo, prije svega u cilju zaštite Opštine Kotor kao relevantne i kredibilne institucije, da bi nastavak ovakve paralize lokalne samouprave, odnosno nemogućnosti da vrši bilo kakva plaćanja sa svog računa, direktno uticao na ostvarivanje prava građana i privrede Kotora. Osim toga, značajno bi narušio reputaciju opštine kod trećih strana sa kojima Opština Kotor ima ugovorne odnose po raznim osnovama - navode iz Sindikata Opštine, naglašavajući da radnici Opštine ne mogu i ne smiju biti taoci političke utakmice, koja se još nije završila u Kotoru, te da trenutna situacija proizilazi iz ponašanja svih relevantnih aktera sa državnog nivoa, koji su, po slovu zakona, dužni da riješe ovaj problem. Iv. K.
podsjetili da je jedan od ciljeva u dostizanju demokratskog društva i sigurnost novinara, te da je medijska sloboda visoko pozicionirana u agendi Evropske unije.
- Stoga, ovakvi i slični događaji, koji su, nažalost, učestali u Crnoj Gori, moraju biti prioritet u rasvjetljavanju nadležnim organima. Zahtijevamo da se ovaj nemili događaj ispita do kraja i zakonski procesuiraju napadači - naveli su iz Bošnjačke stranke.
Da nasilju bilo kakve vrste treba stati na kraj, zakonski, adekvatnim pravnim sankcijama, saopštio je i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić - Jasno i energično osuđujemo oštećenje automobila urednika Pobjede, pozivamo na adekvatnu pravnu odgovornost i procesuiranje izvršioca i nalogodavaca tog nedjela – zaključio je Adžić.
I Cnogorska kulturna mreža najoštrije osuđuje lomljenje automobila Zečevića. Oni, kako kažu, očekuju da će Uprava policije u što kraćem roku ,,pronaći počinioce ovog vandalskog čina, koji po svemu sudeći želi da ugasi slobodnu riječ“. - Državne institucije su u obavezi da svakom javnom djelatniku kao i građaninu obezbijede bezbjednost i da ne bude meta napada zbog svojih stavova. Zečević je obrađivao razne teme koje su od interesa javnosti, koje su, možda, ponekad protiv ličnih interesa pojedinaca, što u svakom slučaju ne znači da treba da bude meta onih koji se ośete prozvani – istakli su iz Crnogorske kulturne mreže.
Zečević je, smatraju oni, dolaskom na čelo Pobjede ovom mediju vratio nivo i ugled koji mu pripada kao najstarijem crnogorskom štampanom listu. - Zečević je otvorio vrata svakome da bez cenzure može da iznese svoj stav bez obzira na nacionalno opredjeljenje i ideologiju. Na kraju, ostaje nam da se nadamo da će ovaj vandalski čin prema novinaru Zečeviću biti u što kraćem roku rasvijetljen, u suprotnom bi to bio veliki šamar za crnogorsko novinarstvo i slobodu govoraporučuju iz CKM. R. P.
Saopštenje NVO Kuća životinja
Žena sjekirom pretukla psa, podnijete prijave
PODGORICA - NVO Kuća životinja objavila je uznemirujući snimak na kom se vidi žena koja, kako se pretpostavlja, sjekirom udara psa.
- Pas je brutalno pretučen sjekirom, u selu Prijelozi - opština Bijelo Polje - napisali su na svom Fejsbuk profilu. Naočigled mještana, kako tvrde, Hristina Nedović je pretukla psa sjekirom i nanijela mu teške tjelesne povrede.
Na snimku se čuje da žena viće „ovo ti je za mog oca, oca ste mi izbili“. Kazali su da je pas trenutno na operaciji, te da je životno ugrožen.
- Želimo da vas obavijestimo da je pas preživio operaciju i da su podnijete prijave protiv Hristine Nedović. Dobili smo informaciju da je policija sada izašla na teren. Molimo sve nadležne institucije da hitno reaguju, kako bi se u što kraćem roku kaznila Nedović - dodali su.
Nevladina organizacija Prijatelji životinja Podgorica došla je u posjed snimka, na kome se, prema tvrdnjama njihovih sagovornika, vidi ženska osoba H. N. iz mjesta Prijelozi kod Bijelog Polja, prilikom izvršenja krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa.
-Naime, prema tvrdnjama, H. N. je oštrim dijelom sjekire teško povrijedila vlasničkog psa u pomenutom bjelopoljskom mjestu. Kako saznajemo, pas je ovom prilikom zadobio teške tjelesne povrede u vidu dubokih posjekotina. Pozivamo nadležne državne institucije da hitno reaguju i procesuiraju ovo lice zbog izvršenja pomenutog krivičnog djela, pogotovu zbog načina izvršenja istoga, te da se H. N. odredi pritvor do izricanja presude, kako ne bi ponovila isto ili slično krivično djelo. Napominjemo da je za izvršenje navedenog krivičnog djela, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, član 309. predviđena zatvorska kazna do dvije godine - ističe se u saopštenju. Naglašavaju da je samo sprovođenjem najrigoroznijih zakonskih sankcija prema počiniocima navedenog krivičnog djela, moguće smanjiti broj slučajeva izvršenja istoga, te otuda i opravdanost za naš zahtjev da se H. N. odredi najstroža zatvorska kazna predviđena za ovo krivično djelo. -Sve osim najstrože kazne za H. N. značilo bi davanje vjetra u leđa njoj i sličnim monstrumima, da mogu proći nekažnjeno ukoliko muče i ubijaju životinje - poručuju iz NVO Prijatelji životinja Podgorica. R.P.
Neđelja, 23. februar 2025.
ALARM ZA DRUŠTVO: Podaci iz više crnogorskih opština za prošlu godinu pokazuju da se za nasilje u porodici, iako je u velikom porastu, rijetko propisuje zatvor
PODGORICA – Zbog
nasilja u porodici u prvih 11 mjeseci 2024. godine izrečeno je ukupno dvije godine i mjesec dana zatvora – pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz osnovnih sudova širom Crne Gore.
Alarmantan podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom cijele prethodne godine, jasno oslikava stanje u crnogorskom društvu, posebno kada je riječ o ovom krivičnom djelu. Samo u avgustu 2024. godine zabilježeno je 86 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, dok su četiri žene silovane.
Najveći broj krivičnih predmeta, njih 132, formiran je pred Osnovnim sudom u Podgorici.
- Od ovog broja, riješeno je 49 krivičnih predmeta, dok su u radu 83 krivična predmeta –naveli su za Pobjedu iz suda. Podgorički osnovni sud donio je 46 osuđujućih presuda, prema 46 okrivljenih lica i tri oslobađajuće presude.
NAJVEĆI BROJ
ZATVORSKIH KAZNI U BARU
Osnovni sud u Baru, prema dostupnim podacima, izrekao je najveći broj zatvorskih kazni kada je riječ o nasilju u porodici. Pet osoba je sankcionisano zatvorom, a formirana su 23 krivična predmeta.
Najniža kazna zatvora izrečena je u trajanju od jednog mjeseca i 14 dana, dok maksimalna zatvorska kazna iznosi godinu.
- U predmetu poslovne oznake K br.79/2024, okrivljeni se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, u koju kaznu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 8. maja 2024. godine od 22.55 časova, pa nadalje – stoji u odgovoru Osnovnog suda u Baru.
U jednom od predmeta, okrivljeni je osuđen na šest mjeseci zatvora, uz zabranu prilaska oštećenoj u trajanju od godinu, po pravosnažnosti presude, s tim da se vrijeme prove-
Podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave prethodne godine, jasno oslikava alarmantno stanje u crnogorskom društvu, posebno kada je riječ o ovom krivičnom djelu
deno u zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere. U obrazloženju maksimalne kazne zatvora od godinu, optuženom je izrečena mjera bezbjednosti – obavezno liječenje narkomana. - U koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 27. maja 2024. godine, pa nadalje. Na osnovu čl.71 prema optuženom se izriče mjera bezbjednosti obavezno liječenje narkomana koja će se izvršiti u ustanovi za izvršenje kazne zatvora, a trajaće dok postoji potreba za liječenjem i može trajati i duže od vremena izrečene kazne, ali ne duže od
tri godine – objasnili su iz suda. Kućni pritvor u trajanju od pet mjeseci određen je okrivljenom za nasilje u porodici.
- I istovremeno se određuje da će se ova kazna nakon pravosnažnosti presude izvršiti tako što će je optuženi izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, a u koju kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 18. jula 2024. godine do 2. septembra 2024. godine. Optuženi ne smije napustiti prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija – naglasili su.
Dodaju da je do novembra riješeno pet predmeta, a u radu je ostalo još njih 18, pri čemu se u sedam predmeta očekuje izrada odluke.
SJEVERNI REGION
U Bijelom Polju do 21. novembra formirana su 34 predmeta, a u njih 14 nasilnici su kažnjeni zatvorom.
U dva predmeta izrečena je uslovna osuda, a u jednom predmetu kućni pritvor.
- U jednom predmetu je izrečena mjera bezbjednosti, u drugom vaspitna mjera, dok je u trećem predmetu donešena oslobađajuća odluka – kazali
U Crnoj Gori je od početka 2019. godine do danas ubijeno 17 žena, a počinioci su supružnici, emotivni partneri, bivši partneri ili članovi porodice, ranije je saopšteno iz
Uprave policije.
- Od 1. januara 2019. do 31. decembra 2023. godine evidentirano je 13 ubistava gdje su žrtve bile ženskog pola, a koje su ubili supružnici, emotivni partneri, bivši partneri, članovi porodice, a ima i slučajeva gdje je ženu usmrtila osoba sa kojom nije bila ni u emotivnoj, a ni u rodbinskoj vezi – saopšteno je.
Kako je ranije navedeno, u 2019. godini evidentirano je pet ubistava žena - dvije žene su ubijene u Nikšiću i po jedna u Rožajama, Bijelom Polju i na Cetinju.
- U dva slučaja sin je ubio majku, u jednom slučaju riječ je o emotivnom partneru, u jednom o poznanicima koji nijesu bili u emotivnoj vezi i u jednom slučaju žrtvu je lišila života bivša supruga sadašnjeg partnera – saopštili su ranije Pobjedi iz policije.
su Pobjedi iz Osnovnog suda u Bijelom Polju. Napominju i da je 20 predmeta okončano, dok je 14 predmeta još uvijek u radu. Osnovnom sudu u Pljevljima podnijeto je 20 optužnih prijedloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- U četiri predmeta je donijeta pravosnažna odluka. Izrečene su dvije kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci i tri mjeseca, jedna mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi i jedna uslovna osuda – naveli su iz suda. Takođe, ukazuju da u četiri predmeta presuda nije pravosnažna, a u 11 predmeta postupak je u toku.
- Jedan predmet je delegiran u rad Osnovnom sudu u Bijelom Polju – stoji u odgovorima dostavljenim Pobjedi iz Osnovnog suda.
U Osnovnom sudu u Nikšiću je, prema podacima od početka godine do oktobra mjeseca, formiran 41 predmet zbog nasilja u porodici.
- U radu se nalazi 31 predmet za pomenuto krivično djelo, dok su pravosnažno okončana četiri postupka, a u šest postupaka su donešene odluke, ali postupci još nijesu pravosnažno okončani – zaključili su iz Osnovnog suda u Nikšiću.
ŠTO KAŽE ZAKON
Prema Zakonu o nasilju u porodici ili porodičnoj zajednici, zaprijećena kazna za lakše
U 2023. godini zatvor za 84 muškarca, uslovna za 11 žena
Zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici prošle godine je pravosnažno osuđeno 145 muškaraca i 12 žena. Od tog broja, 84 muškarca dobila su kaznu zatvora, dok je 41 uslovno kažnjen. To pokazuju podaci iz publikacije ,,Žene i muškarci u Crnoj Gori“, koju je objavila Uprava za statistiku (MONSTAT). Podaci pokazuju da su muškarci u velikoj mjeri zastupljeni među osuđenima
za nasilje u porodici. U 2023. godini, od ukupno 253 osuđujuće presude u prvostepenom postupku, 238 je izrečeno muškarcima, dok je ženama izrečeno 15 takvih presuda. Kada su u pitanju pravosnažne presude, muškarci i dalje čine većinu sa 145 presuda, dok je ženama izrečeno 12 – od toga 11 uslovnih i jedna za obavezno psihijatrijsko liječenje. Kada je riječ o kaznama, najčešće izrečena sankcija
za muškarce bila je zatvorska kazna, sa ukupno 150 presuda u prvostepenom postupku i 84 u pravosnažnim presudama. Pored toga, muškarcima je izrečena 61 uslovna kazna u prvostepenom postupku i 41 pravosnažna. Uslovna osuda bila je češća za žene, sa 13 prvostepenih i 11 pravosnažnih kazni.
Izrečene su i kazne rada u javnom interesu – osam u prvostepenim i šest u pravo-
snažnim presudama. Među dodatnim mjerama, obavezno liječenje od alkoholizma i narkotika najčešće je izricano muškarcima, sa 17 slučajeva u prvostepenim i 11 u pravosnažnim presudama. Takođe, muškarcima je češće izricano obavezno psihijatrijsko liječenje, kako u zdravstvenim ustanovama, tako i na slobodi. Mjere poput zabrane približavanja žrtvi izrečene su prvostepeno za 19 muškara-
ca i pravosnažno za njih 13. Kada je riječ o žrtvama nasilja, prošle godine ih je bilo 2.034.
- Od ukupno 1.820 punoljetnih žrtava nasilja, u 1.217 slučajeva ili 66,9 odsto su bile žene i u 603 ili 33,1 odsto slučaja muškarci. Od ukupno 214 maloljetnih žrtava nasilja, u 125 ili 58,4 odsto slučajeva su žrtve bile muškog pola i u 89 ili 41,6 odsto slučajeva ženskog pola - navodi se u ovoj analizi.
tjelesne povrede ili prijetnje kreće se od šest mjeseci do pet godina zatvora – kazala je za Pobjedu advokatica Maja Turković Istom kaznom, kako pojašnjava, kazniće se i lice koje zlostavlja člana svoje porodice ili prema njemu postupa na način koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo.
Ukoliko je pri izvršenju djela korišćeno oružje ili opasno oruđe ili drugo podobno sredstvo ili je djelo učinjeno u prisustvu djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. Sa druge strane, ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od godine do osam godina, dok u slučaju da nastupi smrt člana porodice počinitelj će se kazniti zatvorom u trajanju od pet do 15 godina. Navedene kazne propisane su Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore od 12. decembra 2023. godine, kojim su propisane strože kazne zatvora od ranije propisanih za ovo krivično djelo. Prema riječima advokatice, evidentna je oštrija kaznena politika koja će u značajnoj mjeri uticati da se svrha kažnjavanja ubuduće ostvaruje na adekvatan i potpun način. - Navedenom kaznenom politikom se jasno ukazuje svakom pojedincu u našoj državi da će se na svaki oblik nasilja odgovoriti oštrom kaznenom politikom i na taj način pokazati nulti prag tolerancije na bilo koji oblik n asilja u porodici ili porodičnoj zajednici – ukazala je Turković. Smatra da je pooštravanjem kaznene politike za ovo krivično djelo učinjen ozbiljan i pozitivan iskorak u borbi protiv ovog društvenog problema.
- Vjerujem da će u značajnoj mjeri uticati na suzbijanju i prevenciji istog – istakla je advokatica Turković. Jovana RAIČEVIĆ
Neđelja, 23. februar 2025.
U Srbiji se odvija crna revolucija uz pomoć Republike Srpske. I obrnuto, u Republici Srpskoj se odvija dekadencija naroda uz pomoć degradacije Vlade Republike Srbije. Ovu tragediju vode dvojica predsednika republika. Jedan je šef stvarne države, a drugi je šef autonomne pokrajine, entiteta u BiH. A Crnogorac koji im se pridružio na mitingu osovine Vučić-Dodik u Sremskoj Mitrovici 15. februara 2025. godine je samo utoliko bio važan koliko je mogao biti ukrasna tužna vrba zahteva autoritarnog Beograda da gazduje i nad Crnom Gorom. Svesrpska pomama je u Mitrovici pretrpela težak udar. Poraz je dokazan time što na mitingu gotovo uopšte nisu bili stanovnici Mitrovice, a nije bilo ni uočenih uticajnih Sremaca. Tamo je uglavnom bilo dovedeno roblje iz podunavske Srbije i Bosne, i plaćeni partijski najamnici za 25-45 eura. Nisu došli srcem. Oni su bili okovani pretnjom od gubitka posla. A brojni su bili i mitinški turisti. Oni su bili zaduženi da za prosjačku zaradu napadnu Vojvodinu od Vojvođana i kliču dvojici predsednika bosanskog porekla kako žito Vojvodine pripada Beogradu i Banjaluci.
ČIŠĆENJE SRPSTVA
Sremci su izašli iz svojih domova tek sutradan da počiste ogromnu ambalažu koju su posetioci iz Srbije i Bosanci iz Laktaša ostavili za sobom. I zbog njih su se sutradan spojili Šid i Ruma da proluftiraju (ovo je vojvođanski germanizamda provetre) ulice od osvajača. Naravno da nije istina da su svi Srbijanci i ostali Srbi nalik osvajačima iz Bosne i Srbije. Mi odbacujemo taj stereotip, jer studenti i demonstranti u Srbiji i Vojvodini čiste trgove, ulice i gradove za sobom. Studenti i građani u odnosu na Vučić-Dodikove pristalice su zaista drugi svet, ali, ipak smo, nažalost, isti narod. Ali politički, na svu sreću, mi smo različite programske nacije. A nisu ni svi Bosanci isti. Mnogi nisu neučtivi i neljubazni, kao što su to bili prinudni zavisnici Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Mi ne učimo potomke da se u tuđoj kući ponašaju kao da je štala. I ne učimo potomke da nadme-
POGLED SA STRANE: U Srbiji se odvija crna revolucija uz pomoć Republike Srpske
A granice države Srbije Vućić shvata mekano: preko njih mogu iz Banjaluke, iz druge države, da ka Sremskoj Mitrovici pređu autobuske i privatne formacije Dodikovih nezavisnih srpskih socijaldemokrata bez granične i carinske kontrole beogradskih vlasti. Tada, kada je beogradskom caru neophodna iluzija podrške o ljubavi Vojvođana, on će radi privida te ljubavi da pusti Bosance da imitiraju Sremce i ospore prava Vojvodine na postojanje. Zar to onda nije strano miješanje u unutrašnje uređenje Srbije? Zar se u nekim državama poziv domaćeg predsjednika na stranu intervenciju protiv sopstvenog naroda ne kvali kuje kao veleizdaja?
no tvrde kako „njima ne može niko ništa“. Oholost zasnovana na sili ume da bude opasna. Zahvaljujući Laktašima i Jagodini sada i Crnogorci znaju da je i najmanja dnevnica dovoljna glavama iz Leskovca da pojure na granicu Crne Gore i uđu u Podgoricu. Njima bi zastava na Lovćenu bila bezvredna, jer bi nekoliko eura iz državnog budžeta Srbije bilo vrednije.
CAREVI RIMA I ,,SRPSKOG SVETA“
Da li možemo da zamislimo šta bi rimski carevi, rođeni u Sirmijumu kod Martinovaca pokraj Mitrovice, ima ih devet, kazali da su videli haotične i vulgarne kohorte Vučić-Dodikove vojske u svom gradu? Dvojica srpskih beogradsko-laktaških Bosanaca ne samo da nisu pozdravila Sremce, već nisu pozdravila ni imperijalnu Koloniju Flaviju na čijim temeljima leži Sremska Mitrovica. Tako nisu pozdravili ni Marka Aurelija, Dioklecijana, Septimija Severa i druge careve koji su prošli kroz grad. A tek veličanstvenog Trajana, rođenog „sremca“ iz Sirmijuma, cara nad carevima! On je bio stvarni optimus princeps. I možda nema razloga da se podsetimo da su zbog neodmerene samouverenosti neki carevi iz Sirmijuma nesrećno završili vladavinu - poput Kvintila, Aurelijana, Proba i Maksimijana. Zbog njih neka niko ne veruje da je sutrašnji dan samo njegov. Carevi ,,srpskog sveta“ nazivaju Vojvodinu „severnom Srbijom“. I vidno se ustežu da joj izgovore ime. Ako je tu analogija dozvoljena, onda bi Crna Gora kod njih možda bila „Zapadna Srbija“, a banjalučki entitet se ne bi mogao zvati Republika Srpska već „Laktaški Dodikov Srez“. Možda
bi i cucla bila glavni simbol na njihovim zastavama da simboliše onoliko mleka koliko bi im Beograd posle muže naroda dodelio.
ČUDNI CAREVI
Ovi novi carevi su čudni. Car iz Beograda uporno ističe kako je njegov dvor navodno zadovoljio ciljeve studentskog ustanka: oni zahtevaju povratak državnih službenika u zakonska ovlašćenja. I potom on to odmah i pobije, jer neovlašćeno, suprotno svom ustavnom položaju predsednika svih stanovnika Srbije, organizuje u Vladinom državnom trošku - iz opšteg budžeta Srbije, od republičkog do opštinskog - svoja partijska putovanja i stranačke mitinge. To što on pritom naziva mitrovačku naprednu partijsku velikosrpsku viziju o bespravnoj Vojvodini „narodnom deklaracijom“ ni po jada, već je jad u tome što Vladinu policiju i druga ministarstva, kao i novac - znoj stvarnog srpskog naroda, troši za svoja privatna politička ubeđenja i ličnu
propagandnu diktaturu. A granice države Srbije on shvata mekano: preko njih mogu iz Banjaluke, iz druge države, da ka Sremskoj Mitrovici pređu autobuske i privatne formacije Dodikovih nezavisnih srpskih socijaldemokrata bez granične i carinske kontrole beogradskih vlasti. Tada, kada je beogradskom caru neophodna iluzija podrške o ljubavi Vojvođana, on će radi privida te ljubavi da pusti Bosance da imitiraju Sremce i ospore prava Vojvodine na postojanje. Zar to onda nije strano mešanje u unutrašnje uređenje Srbije? Zar se u nekim državama poziv domaćeg predsednika na stranu intervenciju protiv sopstvenog naroda ne kvalifikuje kao veleizdaja?
BESVJESNI MITINŠKI
TURIZAM
A kako bi se Banjaluka osećala kada bi joj iz Srbije stigle srpske vladine formacije da joj udese uređenje? Možda bi tada zaista bilo moguće da predsednik Vučić pobe-
Može li neko da sa sigurnošću objasni zašto Crnogorac u Beogradu mrko gleda na svoju nezavisnu Crnu Goru? I zašto je ne vole ni Dodikovi Bosanci? I zašto Crnogorac na beogradskoj televiziji neće da govori svojim ijekavskim jezikom već brani patrijaršijsko srpstvo vojvođanskim govorom koji nije crnogorski jezik? A kako to, da za razliku od njega, vojvođanski Bunjevci, koji nemaju „matičnu“ državu, to ne čine, ne zaziru od Beograda i govore svojim jezikom? Da vam kažemo, velikosrpski nacionalista iz Crne Gore u Beogradu izgleda da ni ne zna kojim govorom na televiziji ruži Crnu Goru, jer ga u školi to ne uče. On ne zna da u Beogradu govori vojvođanskom ekavicom. To ne zna ni Vučić kada kaže da vojvođanski jezik ne postoji - pa on ga sam govori! Sa majčinih prsa ga je učio
di na izborima i u Sarajevu? Tako se on šalio u Sremskoj Mitrovici. Naravno da se na Baščaršiji on neće kandidovati. Tu ne bi ni kosmički veća dnevnica na Ilijašu mogla da mu osigura pobedu, jer tamo, zbog šovinističke politike njegovih ratnih radikala, nije ostalo više od nekoliko srpskih porodica. A tu su Srbi nekada bili većina. Možda bi mu više pomogao laktaški mitinški turizam nezavisan od političke svesti turista. Vi ne verujete da taj besvesni turizam postoji? Varate se. Pogledajte strukturu Vučićevih glasača na mitinzima - i videćete turističke lumpen-proleterske grupe na njima iz jednog naroda čije ime mi nećemo pomenuti, koje će za novac otići na bilo čiji skup.Televizija voli da ih slikom istakne, a nama nije drago što je to tačno. To je i namerna difamija.
PREDSJEDNIK SE PRERANO PLAŠI
Iako je Vučiću jasno da je u Sremsku Mitrovicu došlo manje njegovih domaćih pristalica od kapaciteta gledališta u beogradskoj sportskoj hali „Arena“, on još nema razloga da se toliko plaši prevrata koliko to pokazuje. Razlog za to ćemo istaći Marksovom političkom terminologijom: u Srbiji je na ulice za sada izašla pretežno socijalna nadgradnja, ali još nije izašla i baza naroda. U
napadu su studenti, srednjoškolci, profesori, nastavnici, advokati, glumci i neorganizovani stanovnici sa penzionerima - to je nadgradnja. Mnogi drugi iz nje još nisu. Sportisti i državna administracija još nije, recimo poštari. Lekari i medicinske sestre mašu sa prozora, ali malo silaze na ulicu iako ponekad stradavaju od automobila. Privatne klinike nisu dužne da rade, ali one rade i imaju para. Taksisti jesu uz studente, ali ne štrajkuju. Nisu ni muzičari na ulici, počev od koncertnih do kafanskih. To je neobjašnjivo za pop i džez umetnike.
A iz Marksove baze na drumovima su najviše seljaci. Oni su usamljeni. I razumljivo je da se stoga boje odmazde. Otuda na raskrsnice uglavnom stižu starim traktorima, a ne novim koje čuvaju u hangarima. Osiguravajući zavodi im ne osiguravaju traktore od demonstracija. A ni kamiondžije nisu na ulici iako kamioni mogu biti osigurani od socijalnih nemira.
Radnička klasa u Srbiji, koja je kičma državne ekonomije, u mišjoj je rupi. Gotovo da je ceo proleterijat van štrajka. A bez proletera i himne „Avanti popolo“ nema narodne vlade. Nigde se ne vide radnički sindikati osim njihovih vođa na televiziji gde mudruju o demokratiji i pravnoj državi, a potom odu kući na večeru i krevet. Nema njihovih zastava u prvoj liniji, a ni u poslednjoj. A razloga za prekor ponašanju Vlade ima: strani investitori otpuštaju bez obeštećenja na hiljade naših radnika; strana preduzeća dobijaju tajnim ugovorima građevinske poslove bez konkurencije sa domaćim firmama; stranci nam tuku žene po preduzećima i misle da smo u srednjovekovnoj Koreji; masovno se radnici protivzakonito zapošljavaju beskrajnim ponavljanjem ugovora na šest meseci; bespravno se isplaćuju plate ispod minimalnog iznosa, a ne isplaćuje se prekovremeni i praznični rad; porodiljama se smanjuju nadoknade i vreme za bolova-
nije osporila isticanje isključivo ćiriličnog srpskog naziva sela ispred mesnih kancelarija nacionalnih manjina u Vojvodini.
Ponešto od stava Saveza vojvođanskih Mađara i razumemo. U Vojvodini više nema nijedne uticajne „srpske“ partije spremne za ustavnu reformu Srbije. Srpska Vojvodina sada živi u opštem neraspoloženju naroda bez odgovarajuće organizacije. Mađarska partija zbog toga tu više nema sagovornika i okrenula se beogradskoj realnoj snazi. I to će možda tako biti sve dok su na vlasti Vučić i Orban.
MAĐARSKI OPOZIV
Carevi ,,srpskog sveta“ nazivaju Vojvodinu „sjevernom Srbijom“. I vidno se ustežu da joj izgovore ime. Ako je tu analogija dozvoljena, onda bi Crna Gora kod njih možda bila „Zapadna Srbija“, a banjalučki entitet se ne bi mogao zvati Republika Srpska već „Laktaški Dodikov Srez“. Možda bi i cucla bila glavni simbol na njihovim zastavama da simboliše onoliko mlijeka koliko bi im Beograd poslije muže naroda dodijelio
nje - a u sva javna preduzeća se na upravna mesta zapošljavaju neprofesionalni partijski poltroni i mnogo drugog. Srbija je danas zemlja u kojoj radnička klasa nije stala uz svoja prava i gleda narodu u leđa. Ova klasa ne mari što i njoj studentske rane i žuljevi krče put. Nekada je ona znala da pobednički izađe na ulice uz svoju pesmu: „Budi se istok i zapad/ budi se sever i jug/ koraci tutnje u napad/ napred uz druga je drug“? Lepa pesma.
PADANJE VUČIĆA NA MAĐARE
Vojvođanski Mađari su odavno napustili politiku za napredak Vojvodine. Posle izlaska iz politike osnivača Saveza vojvođanskih Mađara pokojnog Jožefa Kase, od Ištvana Pastora do njegovog sina Balinta Pastora na ovamo, ta dinastička partija je instrument nacionalističkih interesa Viktora Orbana u srpsko-bosanskom prostoru i kolaborant je velikosrpskih nacionalista u Vladi Srbije i Dodikove ekipe u Banjaluci. Kako je to moguće? Moguće je, jer je ova partija zadovoljna novcem i prinadležnostima u javnoj infrastrukturi Bačke i Vojvodine koje joj osigurava kako Budimpešta, tako i Beograd. Zadovoljna je i učešćem mađarskog programa na državnoj televiziji. Ta partija danas u Beogradu osigurava parlamentarnu većinu Srpskoj naprednoj stranci, a istovremeno daje i internacionalni legitimitet Vučićevoj vladi i privid njenog poštovanja prava nacionalnih manjina u Srbiji. Ali suprotno od toga, ona, recimo, nijednom rečju
VOJVODINE
Ipak, mi ne želimo misliti da će mađarska partija da se umeša u velikosrpsku negaciju Vojvodine koju od nje zahteva Vučić. Morala bi ona onda da iz svog imena ukloni reč „Vojvodina“, reč da je i ona vojvođanske političke provenijencije - vajdasagi. Možda će se povući i kazati da u međusrpske rasprave o prirodi Vojvodine ne želi da ulazi. To bi svakako bio udarac za Vučića, ali bi on za to bio i sam odgovoran jer je istrčao sa obaveštenjem da će za mitrovačku „Narodnu deklaraciju o Vojvodini“ zatražiti mađarski pristanak u parlamentu Srbije. Da se razumemo, kada je 1848. godine stvoreno u Sremskim Karlovcima „Vojvodstvo Srbija“, mađarska revolucionarna vlada Lajoša Košuta je bila protiv nje. Zato je i izbio rat između Srba i Mađara. Bilo je to užasno. Na kraju su Rusi 1849. godine uništili mađarsku vojsku - naravno, najpre zbog mađarskog antimonarhizma i zbog svog moskovskog imperijalizma. Kada bi sada vojvođanski Mađari podržali Vučićevu deklaraciju o nepostajanju Vojvodine, oni bi posle 176 godina od poraza protiv Srba i Rusa te 1849. godine pobedili.
I tu je nešto najedanput čudno svega dva dana posle mitrovačkog mitinga: Orban je dodelio Vučiću visoko mađarsko odlikovanje, ali mu ga nije lično uručio 17. februara 2025. godine u Budimpešti. Ako sada Vučić bude stupio u savez sa mađarskom partijom u parlamentu Srbije da se, bar na rečima, uništi Vojvodinako će onda biti izdajnik Srba u Vojvodini? Da li su onda vojvođanski Srbi i Rusi zalud ginuli od 1848. do 1849. godine? Oh, zar to ne bi bila najveća beogradska izdaja srpstva! I još jedna veleizdaja Vlade Srbije?
PATRIJARŠIJA I PREDSJEDNIK OKO
JEZIKA
Stalno smo se pitali kada će crkve i sveštenici da zvonima i tamjanom pozdrave studente i narod u Srbiji. Mi smo se obradovali kada smo videli da su neki sveštenici kadili studentske kolone, a neke crkve u prolazu zvonile i razvile zastave da ih pozdrave. Sada je i jedan od šefova katedri na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu stao uz studente. Mi nismo protiv političke
uloge Crkve u napredovanju naroda i branimo njeno pravo na reč, ali ne u ime Boga. Bog je iznad Crkve. Ali ona to tako siromašno razume. Evo zašto. Kada ona podrži razvoj kulture u srpskom narodu, onda mi od nje očekujemo da zaštiti i ceo ijekavski srpski rod u Srbiji, i da zaštiti govor Vuka Karadžića. Ne, ona tu ćuti, zakopala je Vuka i više ga ne pominje. A u patrijaršiji, ni sam patrijarh, ne štiti svoje sopstveno govorno ognjište. On nije samo napustio govor svoje porodice, već je napustio i Srbe iz Like, Korduna, Banije, Slavonije, Baranje, Crne Gore, Hercegovine, Bosne, Dalmacije i ostrva. Nikada nije digao glas zbog zabrane da nastavnici srpskog jezika u Srbiji ne smeju govoriti ijekavicom, da na državnom radiju i televiziji ne smeju govoriti ijekavicom, da nijedan školski udžbenik u Srbiji ne sme biti na ijekavici, da u novinama ne sme biti nijednog teksta na ijekavici, da u vojsci komande ne mogu biti na ijekavici, i drugo. Ustav Srbije ne brani dvorečje.
VELIKOSRPSKI
NACIONALISTI I IZDAJA
CRNE GORE
Stotine hiljada ljudi iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su danas u Srbiji, a u Vojvodini posebno. Mnogi su i u smederevskoj Srbiji stigli sa Kosova.
Pritom, može li neko da sa sigurnošću objasni zašto Crnogorac u Beogradu mrko gleda na svoju nezavisnu Crnu Goru? I zašto je ne vole ni Dodikovi Bosanci? I zašto Crnogorac na beogradskoj televiziji neće da govori svojim ijekavskim jezikom, već brani patrijaršijsko srpstvo vojvođanskim govorom koji nije crnogorski jezik?
A kako to, da za razliku od njega, vojvođanski Bunjevci, koji nemaju „matičnu“ državu, to ne čine, ne zaziru od Beograda i govore svojim jezikom? Da vam kažemo, velikosrpski nacionalista iz Crne Gore u Beogradu izgleda da ni ne zna kojim govorom na televiziji ruži Crnu Goru, jer ga u školi to ne uče. On ne zna da u Beogradu govori vojvođanskom ekavicom. To ne zna ni Vučić kada kaže da vojvođanski jezik ne postoji - pa on ga sam govori! Sa majčinih prsa ga je učio. Srbijanski nacionalisti ne smeju da priznaju poreklo svog ekavskog govora bojeći se jačanja teritorijalne decentralizacije - u korist ne jedino Vojvodine, kojom oni gube brojčanu nadmoć u beogradskom parlamentu. Izborni sistem su zato tako i podesili - da Srbija bude samo jedna izborna jedinica gde brojčana nadmoć Srbijanaca i Dontov sistem osiguravaju njihovu dominaciju. I na kraju, nisu li Crkva i velikosrpski nacionalisti najveći razarači ,,srpskog sveta“? Oni lažima zavađaju naš narod od Vršca do Zadra i Budve i cepaju naše izatkano šareno tkivo na prljave krpe iz izbegličkih kolona. Ta krpa je zastava Vučićevog mitinga u Sremskoj Mitrovici. Vreme je za drugačiju.
Piše: Radoslav SIKORSKI
Danas se međunarodni poredak dovodi u pitanje na više frontova. Ponekad iz dobrih razloga. Institucije stare decenijama, uključujući UN i Savjet bezbjednosti, nijesu reprezentativne za globalnu zajednicu i nesposobne su da se nose sa izazovima sa kojima se suočavamo. Ono što im je ipak potrebno jeste da budu temeljno reformisane, a ne potpuno odbačene
Pretražujući društvene mreže nedavno sam naišao na mapu koja prikazuje sve zemlje sa BDP-om po glavi stanovnika većim od poljskog 1990. i 2018. godine. Razlika je upečatljiva. Dok je prije trideset pet godina bilo mnogo takvih zemalja, ne samo u Evropi, nego i u Južnoj Americi, Aziji i Africi, vremenom se njihov broj značajno smanjio. U 2018. više nije bilo nijedne južnoameričke ili afričke države istaknute na karti.
Do 2025. godine grupa se još više smanjila. Prema podacima MMF-a, poljski BDP je 1990. godine iznosio samo 6.690 dolara u sadašnjim dolarima. Do 2024. porastao je skoro osam puta na 51.630 dolara. Sve to u samo tri decenije, jedna generacija. I ide dalje. Prema prognozi Evropske komisije, poljska ekonomija će u godinama 2024-2025. biti najbrže rastuća velika ekonomija u Evropskoj uniji.
Kako se to dogodilo? Osim vrijednog rada naših građana, ekonomskom uspjehu su doprinijela dva velika faktora, tačnije dvije institucije: NATO i Evropska unija. Prva, kojoj se Poljska pridružila 1999. godine, pružila je bezbjednosne garancije i pomogla u prevazilaženju decenijama stare podjele između Istočne i Zapadne Evrope. Druga, kojoj smo se pridružili pet godina kasnije, odvela je proces ublažavanja dugotrajnih nejednakosti korak dalje. Novim državama članicama to je omogućilo pristup takozvanim kohezionim fondovima, ali što je najvažnije zajedničkom evropskom tržištu.
IZVORI USPJEHA
Nakon pada komunizma u Poljskoj 1989. i povratka neuredne demokratske politike, uprkos svim svakodnevnim političkim previranjima, jedna stvar je ostala konstantna bez obzira ko je bio na vlasti, a to je odlučnost Poljske da se pridruži dvjema gorenavedenim organizacijama. Zašto? Mi smo velika nacija, ali država srednje veličine. Cijenimo našu dugu istoriju. Ove godine obilježavamo milenijum od krunisanja našeg prvog kralja, ali naša populacija je mnogo manja od stanovništva u Pekingu i Šangaju zajedno. Poljskoj su potrebni saveznici kako bi ojačala svoj potencijal na međunarodnoj sceni.
Ono što je važilo za Poljsku 1990. godine tj. siromašnu zemlju koja je izašla iz četiri decenije ruske dominacije i lošeg upravljanja, moglo bi biti tačno za mnoge takozvane srednje sile u Aziji, Africi i Južnoj Americi koje traže prostor za rast. Ovim zemljama često je potrebno ono što je Poljskoj očajnički trebalo prije 35 godina i od čega još uvijek profitira: dobro upravljanje, strana ulaganja bez obaveza, ali prije svega politička stabilnost, vladavina prava i predvidljivo međuna-
rodno okruženje sa susjedima koji žele da ne vode ratove, već da rade zajedno na obostranu korist. Zapravo, ovi faktori mogu koristiti svakoj zemlji, bez obzira na nivo njenog BDP-a. Danas se međunarodni poredak dovodi u pitanje na više frontova. Ponekad iz dobrih razloga. Institucije stare decenijama, uključujući UN i Savjet bezbjednosti, nijesu reprezentativne za globalnu zajednicu i nesposobne su da se nose sa izazovima sa kojima se suočavamo. Ono što im je ipak potrebno jeste da budu temeljno reformisane, a ne potpuno odbačene.
IMPERIJALISTIČKE ILUZIJE
Za one koji očajnički traže promjenu, sila bi mogla da izgleda privlačno. To bi bila greška. Napuštanje foruma za međunarodni dijalog i pribjegavanje nasilju neće nas daleko odvesti.
Uzmimo ničim izazvanu agresiju Rusije na Ukrajinu. Prema propagandi Kremlja, to je opravdana reakcija na zapadni imperijalizam koji navodno ugrožava bezbjednost Rusije. U stvari, to je moderni kolonijalni rat protiv ukrajinskog naroda koji, baš kao i mi Poljaci prije 30 godina, želi bolji život i shvata da nikada ne može postići ovaj cilj vraćanjem u potčinjenost Rusiji. To je ono za šta su i kažnjeni – pokušaj da se oslobode kontrole nekadašnje metropole. Agresija Kremlja je očajnička borba propale imperije da obnovi svoju sferu uticaja.
Ruska pobjeda (da nikada do nje ne dođe) ne bi stvorila pravedniji globalni poredak. To ne bi koristilo zemljama koje su nezadovoljne sadašnjim stanjem. To ne bi ni dovelo do pravednije i prosperitetnije Rusije. Dovoljno je reći da sada u Rusiji ima više političkih zatvorenika nego što ih je bilo 1980-ih kada je Sovjetski Savez napao Afganistan. Ima i mnogo više žrtava. Rat teško da je ikad prečica do prosperiteta. Tokom proteklog milenijuma Poljska je doživjela svoj dio invazija i ustanaka protiv okupatorskih snaga. Ono što nam je konačno donijelo prosperitet su tri decenije mira, predvidljivosti, međunarodne saradnje i političke stabilnosti. Iz tog razloga je Poljska po preuzimanju predsjedavanja Savjetom Evropske unije jasno stavila do znanja svoj prioritet –bezbjednost u brojnim dimenzijama, od vojnih, preko ekonomskih do digitalnih. Evropa bezbjedna, prosperitetna i otvorena za poslovanje može koristiti ne samo Evropljanima, već i široj globalnoj zajednici. Baš kao što je to koristilo Poljskoj u posljednje tri decenije. Možda zvuči dosadno, ali je uspjelo. Samo pogledajte brojke.
(Autor je ministar vanjskih poslova Republike Poljske)
IZ UGLA NAUKE: Moguća erupcija vulkana na ostrvu Santorini zabrinula laičku i stručnu javnost
Stručna javnost je upozorila na mogućnost ponavljanja scenarija od prije 3.500 godina, kada je nestala napredna Minojska (Kritska) civilizacija. Pojedini naučni autoriteti podsjećaju na nestanak legendarne Platonove Atlantide Razorni zemljotres, magnitude 7,5, pogodio je Santorini 9. jula 1956. godine, bio je to najjači zemljotres u Evropi u XX vijeku. Praćen je cunami talasima visine preko 20 metara Za vulkansko–seizmičke aktivnosti iz daleke prošlosti, analiza mitova i legendi se nameće kao neminovna. Za naš slučaj koristili smo predanje o legendarnom caru Krita Minosu, koga atinski vojskovođa i istoričar Tukidid proglašava tvorcem prve grčke flote
Piše: Prof.
Početkom februara ove godine, mediji u Grčkoj su bili preplavljeni vijestima o mogućoj erupciji vulkana na ostrvu Santorini (Tera) u Egejskom moru. Povod za uznemirenost jeste serija jakih zemljotresa, koji na ovom području prethode pojavi vulkana. Tako je, samo u periodu 7-8. februara, registrovano preko 1.200 zemljotresa, među kojima su i oni sa seizmičkim intenzitetom preko 60 Merkalijeve skale.
Vlasti su blagovremeno reagovale pa su sve škole na ostrvu Santorini i susjednim ostrvima zatvorene, a preko 10.000 stanovnika evakuisano. Stručna javnost je upozorila na mogućnost ponavljanja scenarija od prije 3.500 godina kada je nestala napredna Minojska (Kritska) civilizacija. Pojedini naučni autoriteti podsjećaju na nestanak legendarne Platonove Atlantide.
HRONOLOGIJA
VULKANSKOSEIZMIČKE
AKTIVNOSTI
Santorini (Tera) je grčko ostrvo, smješteno u južnom dijelu Egejskog mora, na udaljenosti oko 200 km od obale. To je najveće ostrvo u malom, lučnom arhipelagu Kiklada. Ima površinu od oko 90 km2. Ostrvo predstavlja najaktivniji vulkanski centar južnoegejskog vulkanskog luka. Jedna od najvećih vulkanskih erupcija desila se prije 3.500 godina. Smatra se da je tom prilikom nestala napredna Minojska
- Kritska civilizacija, koja je bila razvijena u Bronzanom dobu (3000-2000. g. p.n.e.), a procvat je doživjela u vremenu prije (2000-1500. g. p.n.e.).
Razorni zemljotres, magnitude 7,5 (crnogorski zemljotres, 1979. godine, imao je magnitudu 7,1), pogodio je ostrvo Santorini 9. jula 1956. godine. Bio je to najjači zemljotres u Evropi u XX vijeku. Zemljotres je praćen cunami talasima visine preko 20 metara. Katastrofalne posljedice registrovane su i pri afteršoku glavnog zemljotresa magnituda 6,9, koji se desio 11 minuta poslije glavnog udara.
Teška oštećenja registrovana su i na jugu Peloponeza. U zemljotresu su poginule 53 osobe. Uslijedila je masovna migracija stanovništva.
Serija jakih zemljotresa magnitude 4-5, koja je počela početkom februara ove godine, u kontinuitetu traje i danas.
MITSKA GRAĐA
Za vulkansko-seizmičke aktivnosti iz daleke prošlosti, analiza mitova i legendi se na-
meće kao neminovna. Pri tome je važno da se ne povedemo za fantazijama, jer smo u tom slučaju ostali bez činjenica.
Za naš slučaj koristili smo predanje o legendarnom caru Krita Minosu, koga atinski vojskovođa i istoričar Tukidid (471-402. g. p.n.e.) proglašava tvorcem prve grčke flote. Upravo je Minos, kako tvrdi predanje, zamolio Posejdona da mu pošalju bijelog bika kojeg bi on, kao žrtvu, prinio bogu u čast. Životinja je bila odmah dovedena, ali se bik dopao samom caru koji je odlučio da napravi zamjenu pa je umjesto bijelog bika, kao žrtvu, prinio drugu životinju. Ovo je razljutilo Posejdona, koji je kao kaznu za neposlušnost, unio u srce Minosove žene Pasifeje nezasitost i strast prema bijelom biku. Njena neprirodna pohota bila je zadovoljena uz pomoć poznatog majstora Dedala, pa je kao rezultat spajanja sa bikom carica rodila strašno čudovište, poznato pod imenom Minotaur Minotaur je živio u mračnim podzemnim prostorijama carskog dvorca - lavirinta, koji je za tu namjenu izgradio sam Minos Zbog „bračne prevare“, Minos je, za kaznu, izdao naredbu da mu Atinjani svake godine dovode sedam djevojaka i sedam mladića kao danak u krvi, kojima se Minotaur hranio. Taj varvarski čin Atinjani su ispunjavali sve dok Mino-
taura nije ubio slavni heroj Tezej, uz pomoć Minosove kćerke Arijande.
ARHEOLOŠKA
POTVRDA
Naravno, ova priča ne bi imala smisla da ser Arthur Evans (1895) svojim znamenitim raskopavanjima na Kritu nije utvrdio da je najveći kult, koji su Minojci poštovali prije više od 3.500 godina, bio upravo kult bika.
Evans je, u razvalinama carskog dvorca u Knososu, otkrio ogromne freske neobične živosti, koje pokazuju mlade momke i djevojke koji su izvršavali smrtno opasni ritual skoka preko leđa bika. Takođe, svuda u dvorcu mogli su se naći motivi i slike povezani sa kultom bika.
Osim toga, pojedini kameni stubovi nađeni u razvalinama koje potiču iz vremena pro -
cvata Minojske civilizacije, podsjećaju na stubove na koje su atlantidski kraljevići prinosili, kao žrtvu, najboljeg bika.
SVOJATANJA ATLANTIDE
Često se u vrijeme neke veće prirodne katastrofe podgrijavaju sjećanja na isti, ili sličan način potonuća Atlantide. Tako je bilo kroz čitavu istoriju izučavanja Atlantide, tako je i danas. Pritom su autori takvih tekstova nastojali da Atlantida bude samo „njihova“.
Tako je engleski državnik, bio je predsjednik Vlade, Wiliam Ewart Gladstone (18091898), pokušao da privoli svoj kabinet da finansira izgradnju broda koji bi tragao za Atlantidom.
Ideja o višoj rasi na Atlantidi sviđala se nacističkim piscima u Njemačkoj. Vodeći nacistički teoretičar Alfred Rozen-
Priroda gradi racionalno, sa malim koeficijentom sigurnosti, na granici ravnoteže. Ona ne poznaje fakultete i katedre, traži jedinstven integrisani pristup iz raznih oblasti nauka
berg iznio je tu teoriju u knjizi Mit XX vijeka (1930). Grčki atlantolog Galanopulos A .G. je pristalica Kritske teorije o lokaciji Atlantide. Tu ideju je iznio u knjizi On the location and causes of Atlantis (1965), tvrdeći da je Atlantida bila upravo na Kritu. Mi ne možemo komentarisati pseudo-lokacije ove intrigirajuće teme o Atlantidi. O tome smo detaljno govorili u knjizi Atlantida je pored nas koja, upravo u izdanju Pobjede, treba da izađe iz štampe ovih dana. Da zaključimo našu priču o prirodnim katastrofama. Priroda gradi veoma racionalno, sa malim koeficijentom sigurnosti, odnosno na granici ravnoteže. Ona ne poznaje fakultete i katedre, nego traži jedinstven integrisani pristup iz raznih oblasti nauka. To je jedini način kako bismo što potpunije izučili prošlost, objasnili sadašnjost i prognozirali budućnost. •
Neđelja, 23. februar 2025.
NOVI SAD- Ne želimo da prejudiciramo što je motiv za ovu provalu, ali mjesecima smo izloženi targetiranju i brutalnim kampanjama mržnje pa ne možemo isključiti mogućnost da to ima veze sa tim - rekla je Ana Lalić, predsjednica Nezavisnog društva novinara Vojvodine, čije su prostorije obijene u petak uveče oko 23 sata.
Prostorije ovog društva se nalaze u zgradi SPENS-a u Novom Sadu i za posjetioce se zaključavaju u 22 sata, a, prema nalazu policije, provaljeno je kroz magacinski prostor, ali nije utvrđeno da li nešto nedostaje od stvari i dokumentacije. Međutim, Lalić je rekla da se na snimku sa kamera iz magacina vidi da su tri osobe provalile i da oprema udruženja nije oštećena, kao i da nijedan važan dokument nije ukraden.
- Niti nas je ovo uplašilo niti će nas spriječiti da radimo dalje svoj posao - rekla je Lalić. Napadi Već mjesecima su Lalić i Dinko Gruhonjić , raniji predsjednik NDNV i glavni urednik Vojvođanskog istraživačkog centra, izloženi bezočnoj kampanji tabloida u Beogradu i najviših predstavnika vlasti koji ih optužuju za separatizam - da rade na otcjepljenju Vojvodine iz Srbije. - Gruhonjić sprovodi antisrpsku agendu, moj posao je da štitim Srbiju - rekao je Vučić u četvrtak uveče na TV Insaj-
POVODI:
der kod Brankice Stanković Prije toga, Vučić je Gruhonjića pominjao i na mitingu u Sremskoj Mitrovici optuživši ga da je jedan od onih koji „kolo vode u obojenoj revoluciji“ i da stvara „vojvođansku naciju“. Prije godnu, Gruhonjić je javno napadnut tako što mu je život fizički bio ugrožen od desničara koji su na ulazu zgrade u kojoj živi napisali: „Dinko Šakiću za vječni dom si spreman“, u potpisu Srpska Vojvodina. Povod za napade tada je bio montirani snimak koji je kružio društvenim mrežama, a u kojem Gruhonjić navodno veliča Dinka Šakića, komandanta ustaškog logora Jasenovac iz Drugog svjetskog rata. Ana Lalić je u vrijeme korone, aprila 2020. godine, bila u pritvoru 48 sati, jer je objavila tekst u kojem su joj izvori iz Kliničkog centra Vovodine govorili o slaboj opremljenosti osoblja u borbi protiv korone i što im sve nedostaje. Od tada je nastavljeno njeno
targetiranje kroz tabloide i društvene mreže koje je kulminiralo marta prošle godine: tada je dobijala prijetnje
da će je protjerati, silovati, zaklati, ubiti... Lavina prijetnji je pokrenuta nakon gostovanja na tribini
o nacionalizmu kada je rekla da je u „posljednjih 12 godina konstantno dosrbljavanje Vojvodine“.
- Za srpske vlasti građani Vojvodine nijesu dovoljno Srbi zato što nijesu nacionalisti i insistiraju na svojoj multikonfesionalnosti i multietničnosti što očigledno remeti hegemonističku viziju vlastodržaca o stvaranju ,,srpskog sveta“ - rekla je Lalić. p odrška - Pritiscima i prijetnjama ne mogu se ućutkati slobodna riječ i nezavisno novinarstvo - rekla je Aleksandra Jerkov iz Regionalne akademije za razvoj demokratije ocijenivši da je to djelo „posljedica višemjesečne režimske kampanje mržnje i targetiranja NDNV od strane najviših zvaničnika Srbije na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem“. Jerkov je rekla da ovaj čin neće zastrašiti i ućutkati novinare zahtijevajući hitnu reakciju policije i ostalih nadležnih koji treba da utvrde da li je ovaj upad povezan sa „mržnjom koju generiše režim prema ovoj organizaciji i njenim čelnicima nazivajući ih izdajnicima i ustašama i ne reagujući na konstantne prijetnje smrću koje dobijaju“. Inače, grupa od 28 nevladinih organizacija i novinarskih udruženja, među kojima je i NDNV, početkom februara prekinula je saradnju sa zakonodavnom i izvršnom vlašću u Srbiji jer smatraju da je vlast odstupila od osnovnih demokratskih standarda i principa. Oni su se povukli iz članstva u radnim grupama Vlade, ministarstava i radnih tijela vezanih za državu. V. CVejić
SAD predložile Generalnoj skupštini UN nacrt rezolucije u kojem se poziva na „brzo okončanje“ rusko-ukrajinskog sukoba
VAŠINGTON - Sjedinjene
Američke Države (SAD) predložile su Generalnoj skupštini UN nacrt rezolucije u kojem se poziva na „brzo okončanje“ sukoba u Ukrajini, ali se ne pominje poštovanje teritorijalnog integriteta te zemlje, prenosi agencija Frans pres pozivajući se na diplomatske izvore.
U nacrtu rezolucije „ apeluje se na brzi prekid sukoba i poziva na trajni mir između Ukrajine i Rusije“.
Američki državni sekretar
Marko Rubio pozvao je zemlje članice UN da odobre ovu „jednostavnu i istorijsku“ novu rezoluciju.
- SAD su predložile UN jednostavnu i istorijsku rezoluciju i pozivamo sve države članice da je podrže kako bi zacrtale put ka miru - navodi se u saopštenju državnog sekretara SAD, koji nije dalje komentarisao sadržaj predloženog teksta.
Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzija rekao je da je predložena američka rezolucija „dobra ideja“. On je rekao takođe da u nacrtu dokumenta nema reference na „korijene“ sukoba. Generalna skupšti-
na UN sastaće se u ponedjeljak povodom treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Premijer Velike Britanije Kir Starmer neće prozivati američkog predsjednika Donalda Trampa zbog njegovih nedavnih izjava o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kada se njih dvojica sastanu sljedeće nedjelje, jer ima za cilj da smanji rastuće napetosti između SAD i evropskih saveznika zbog rata u Ukrajini. Starmer će otputovati u Va-
šington u narednim danima na razgovore koji bi mogli oblikovati budućnost Ukrajine. Sastanak dolazi nakon Trampove optužbe da Starmer i francuski predsjednik Emanuel Makron nijesu na značajan način doprinijeli završetku sukoba. Govoreći za „Fox News“ u petak, Tramp je rekao: „Nijesu uradili ništa. Makron je moj prijatelj, i sretao sam se sa premijerom, veoma je fin čovjek... ali niko nije uradio ništa“. Trampove izjave iza-
izvor: Zelenski nije spreman da potpiše sporazum o mineralima sa SAD
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije spreman da potpiše sporazum koji bi omogućio SAD privilegovani pristup rijetkim zemnim mineralima u njegovoj zemlji, rekao je ukrajinski izvor za AFP.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da Ukrajina omogući američkim kompanijama pristup kao kompenzaciju za desetine milijardi dolara pomoći koja
zvale su kritike kod evropskih lidera. Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc osudio je izjave kao „pogrešne i opasne“, dok je Zelenski rekao da Tramp djeluje unutar „balona dezinformacija“. Kritika dolazi nakon Trampovih nedavnih tvrdnji da je Zelenski diktator i da je Ukrajina odgovorna za početak rata 2022. godine. Makron, koji će se sastati s Trampom u Vašingto-
je isporučena pod njegovim prethodnikom Džoom Bajdenom. Majk Volc, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, u petak je predvidio da će Zelenski uskoro potpisati sporazum, ali konture predloženog dogovora još nijesu objavljene.
- U obliku u kojem je nacrt sada, predsjednik nije spreman da ga prihvati, još pokušavamo da ubacimo promjene i dodamo
nu u ponedjeljak, obećao je da će se suočiti s američkim predsjednikom zbog njegovog stava o Ukrajini. U suprotnosti s tim, Starmer planira da izbjegne direktan sukob, dajući prednosti diplomatiji i razgovorima usmjerenim ka budućnosti.
Jedan zvaničnik britanske vlade izjavio je za „Guardian“!: – Želimo da se fokusiramo na budućnost umje-
konstruktivnost - rekao je ukrajinski izvor blizak ovom pitanju za AFP u subotu. U sporazumu nema američkih obaveza u pogledu garancija ili ulaganja, sve u vezi s njima je veoma nejasno, a oni žele da izvuku 500 milijardi dolara od nas. Kakvo je to partnerstvo? ... I zašto mi moramo da damo 500 milijardi, nema odgovoradodao je izvor. Izvor je rekao da je Ukrajina ponudila amandmane. Ukrajina traži bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država kao dio bilo kojeg sporazuma koji bi podrazumijevao predaju njenih prirodnih resursa i ključnih minerala.
sto da ponovo razmatramo bilo koje nesuglasice koje su se desile tokom proteklih dana. Ako predsjednik pita za naše mišljenje, tada ćemo ga iznijeti, u skladu s izjavama koje smo dali. Ali uvijek je bolje fokusirati se na budućnost nego pokušavati preći preko argumenata iz prošlosti“.
Neđelja, 23. februar
PODGORICA – Savjetodavna misija Uneska boraviće u Kotoru od 26. do 28. februara, saznaje Pobjeda. Ovo će biti prilika da eksperti Uneska saslušaju sve probleme koje odgovorni crnogorski organi i institucije imaju u sferi upravljanja i zaštite prirodnog i kulturno -istorijskog područja Kotora, te da potom donesu mišljenje i preporuke za sve istaknute dileme.
Ujedno će eksperti Uneska moći da provjere koliko se poštuju njihove smjernice o zaštiti i očuvanju ovog područja k oje je posljednjih godina ugroženo brojnim urbanističkim projektima, eksploatacijama, ali i neshvatljivim odnosom Opštine Kotor prema arheološkom lokalitetu Carine, koji je u više navrata nezakonito prekopavan bagerima za potrebe izgradnje sportskih terena.
NADLEŽNOSTI
U međuvremenu, novi Savjet za upravljanje područjem Kotora, koji je formiran u junu prošle godine, do danas se sastao samo dva puta, iako mu je zakonska obaveza da se sastaje najmanje jednom mjesečno. No, to nije ništa neuobičajeno za ovo neefikasno tijelo čiji su se članovi i u prethodnim godinama jako rijetko sastajali, a koje sada treba da završi reviziju Menadžment plana (Plana upravljanja zaštićenim područjem). Rad na tom obimnom dokumentu najveći dio članova Savjeta, kako saznaje Pobjeda, počeo je ovih dana preko mejla, odnosno jedni drugima mejlom šalju komentare na staru verziju Menadžment plana, uz prijedloge što bi trebalo skratiti, što dopuniti, kakve nove elemente unijeti. Uz to, nejasna je nadležnost članova Savjeta u dijelu revizije Menadžment plana, jer se u Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u članu 10, navodi da Savjet koordinira izradu, reviziju i sprovođenje Menadžment plana. Sa druge strane, Zakon o zaštiti kulturnih dobara, u članu 91, navodi da izradom Plana upravljanja (Menadžment plana) rukovodi Ministarstvo kulture i medija i sprovodi se kroz učešće svih subjekata uključenih u upravljanje kulturnim dobrom. Plan upravljanja, kako se navodi u zakonu, donosi Ministarstvo, uz prethodno
Novi Savjet za upravljanje područjem Kotora, koji je formiran u junu prošle godine, do danas se sastao samo dva puta, iako mu je zakonska obaveza da se sastaje najmanje jednom mjesečno. No, to nije ništa neuobičajeno za ovo neefikasno tijelo čiji su se članovi i u prethodnim godinama jako rijetko sastajali, a koje sada treba da završi reviziju Menadžment plana (Plana upravljanja zaštićenim područjem)
pribavljeno mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara. To bi značilo, kako je potvrđeno Pobjedi iz više izvora iz Ministarstva kulture, Uprave i Opštine Kotor, da bi Ministarstvo trebalo da formira
radnu grupu za reviziju Menadžment plana, kojom bi samo koordinirao Savjet za upravljanje područjem Kotora, a nikako da se članovi Savjeta bave tim poslom. U sve ove pravne finese tre-
Unesko je još 2023. godine uputio kritiku Crnoj Gori zbog neusvajanja Menadžment plana (Plana upravljanja), a Ministarstvo kulture i medija je brže-bolje u izvještaju iz februara 2024. godine konstatovalo da je „revizija Plana upravljanja izuzetno složen i značajan zadatak“. Tada su, podsjetimo, Unesko netačno informisali da je Menadžment plan u finalnoj fazi pripreme, te da će uskoro biti upućen Vladi na usvajanje kao nacrt dokumenta, a u tom momentu na vidiku nije bilo ni formiranje Savjeta za upravljanje područjem Kotora, u čijoj nadležnosti je koordinacija revizijom Menadžment plana. Savjet za upravljanje područjem Kotora formiran je tek na ljeto prošle
godine i to uoči lokalnih izbora u Kotoru. Čine ga predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, dr Ilija Lalošević, mr Dobrila Vlahović, mr Aleksandra Džaković Miloš Petričević, dr Mladen Krekić, dr Stevan Kordić Srđan Marlović, Ana Jovetić i Marija Novaković, dok je Biljana Gligorić iz NVO „Expeditio“ dala ostavku na mjesto člana u Savjetu zbog funkcije koju obavlja u drugom državnom organu. Umjesto nje, članica Savjeta treba da postane Aleksandra Kapetanović, takođe iz NVO „Expeditio“. Prvu sjednicu održali su 13. avgusta, a sljedeća je bila planirana za 13. septembar, ali je odložena, kako su ranije potvrdili izvori Pobjede, zato što je Jokić bio prezauzet kam-
balo bi da bude upućena i direktorica za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija Dobrila Vlahović, koja je i članica Savjeta za upravljanje područjem Kotora. Ona je upravo ovih dana, pozivajući se na zakonske odredbe, poručila članovima Savjeta da treba da „urade reviziju Menadžment plana koji je donesen od strane Vlade, godinama unazad“. - Dakle, reviziju teksta postojećeg Menadžment plana. Da bismo to uradili, treba da nam se dostavi postojeći Menadžment plan u Word
panjom za izbore. Članovi Savjeta drugu sjednicu održali su tek krajem januara ove godine. Prema Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Savjet je dužan da do 1. marta tekuće godine dostavi Vladi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju područja Kotora. Naravno, ni ova obaveza godinama nije ispunjavana, pa zasigurno neće ni do 1. marta ove godine, što Vladi daje mogućnost da raspusti ovo tijelo i izabere novo. No, dugogodišnji nerad, javašluk i nebriga prema zaštićenom području Kotora, koji dolaze od vrha države do lokalnih institucija, ne ostavljaju previše nade u pozivanje na odgovornost, sankcije i poštovanje zakona.
verziji, bez fotografija i priloga. Svako od nas treba biti zadužen za poglavlja koja su već prepoznata u postojećem Menadžment planu i da vrši korekcije i dopune u odnosu na postojeći tekst. I to na sljedeći način: u postojećem tekstu, križati ono što se ocijeni da treba ukloniti, a drugom bojom unositi novi tekst. Navedeno se odnosi na cjelokupni tekst postojećeg Menadžment plana, sa sadržajem, naslovima, podnaslovima itd. – poručila je Vlahović. Revidovani tekst, kako je zaključila, biće kraći, sažetiji, sa puno izmjena. Još jednom je ponovila da rad članova Savjeta mora početi na tekstu postojećeg Menadžment plana.
- U konačnom, mi moramo imati dokument u kojem se jasno vidi šta je Uklonjeno, a šta je novo. Nadam se da ćete razumjeti moju namjeru i obavezu ukazivanja na zakonsku proceduru. Takođe, cijenim da svi članovi Savjeta treba da budu u timu, kao i koleginice koje je kolega Ilija predložio - istakla je Vlahović. Počinjanje revizije Menadžment plana, pa makar ovako neozbiljno i stidljivo, jasno je da dolazi na vijest o posjeti Savjetodavne misije Uneska, kako bi se ekspertima ove svjetske organizacije još jednom uputilo lažno uvjeravanje kako je sa crnogorskim obavezama prema Unesku sve u redu, te da svi obećani poslovi samo što nijesu završeni. Uostalom, obećanje da će Menadžment plan biti završen do kraja 2024. nalazi se i u iz-
Crna Gora danas u Stokholmu (17.30 h) igra protiv
PODGORICA – Jedina od osam kvalifikacionih grupa u kojoj još nijedna selekcija nije matematički izborila plasman na Eurobasket jeste grupa D u kojoj su košarkaši Crne Gore, zajedno sa Njemačkom, Švedskom i Bugarskom. Kolo prije kraja kvalifikacija, Crna Gora i Njemačka imaju po tri pobjede i dva poraza, dok Švedska i Bugarska imaju po dvije pobjede i tri poraza. To dovoljno govori o neizvjesnoj i teškoj grupi u kojoj se „crveni“ bore za plasman na još jedno veliko takmičenje.
Međutim, izabranici Boška Radovića, zahvaljujući prije svega dvostrukoj pobjedi protiv Bugarske u prethodnom „prozoru“, na korak su od ukupno petog, a trećeg uzastopnog plasmana na Eurobasket. Posljednji korak treba da naprave danas u Stokholmu protiv Švedske (17.30 časova), a mogu proslaviti plasman na EP bez obzira na konačan ishod meča sa skandinavskim timom. Pobjeda protiv Švedske je najsigurnija varijanta, sa njom bi Crna Gora bila barem druga u grupi (tri najbolje idu na EP), ispred Švedske i Bugarske, a prva u slučaju poraza Njemačke kod kuće od Bugarske (meč se igra u isto vrijeme).
Crnu Goru na EP vodi i poraz od Švedske do 20 razlike, što bi osiguralo da naša selekcija nema najslabiju koš-razliku ako sva četiri tima na kraju budu izjednačena na tabeli sa po tri pobjede i poraza, jer bi sa porazom od 12 razlike „crveni“ bili na minus 11, a Švedska na minus 13. Najzad, Crna Gora će se plasirati na Eurobasket i sa ubjedljivijim porazom od 20 razlike, ali pod uslovom da Bugarska izgubi u Njemačkoj. - Sve je jednostavno, pobjeda nas vodi na EP. Sve ostalo je računica, matematika, digitron… Ne bih da se bavimo time, iako i u slučaju da utakmica krene u pravcu koji ne želimo, znamo što treba da branimo – kaže selektor Crne Gore Boško Radović.
JOŠ VIŠE OSLABLJENI
Sve kalkulacije jasno govore da bi trebalo da se dogodi čudo da se Crna Gora ne nađe na šampionatu Starog kontinenta, koji će biti održan od 27. avgusta do 14. septembra u Letoniji, Kipru, Poljskoj i Finskoj. Ipak, oprez i ozbiljnost su neophodni u duelu protiv Švedske, kako se ne bi „prosulo“ sve ono dobro što je do sada urađeno…
- Jedina ispravna stvar je da
idemo na pobjedu protiv Švedske. Ako budemo čekali na to što će Njemci da urade protiv Bugarske, onda… Do sada su Njemci izgubili od Bugara i Šveđana, ali su se dva puta „naoštrili“ protiv nas i ubjedljivo pobijedili oba puta. Mi moramo da uradimo ono što je do nas, da probamo da pobijedimo Švedsku, jer smo u posljednjih godinu dana puno uložili u sve ovo da bismo se plasirali na Evropsko prvenstvo – dodaje Radović. Prije tri dana protiv Njemačke je Crna Gora bila dobro desetkovana neigranjem kapitena Bojana Dubljevića, Marka Todorovića, te bez ijednog plejmejkera, pošto su zbog povreda izostali Čarli Mur i Igor Drobnjak, dok Nikola Ivanović nije bio na raspolaganju za prvu utakmicu. Ivanović će biti u sastavu protiv Švedske, ali u odnosu na Njemačku nema ni Luke Bogavca, zbog polomljenog nosa, niti Vladimira Mihailovića i Marka Simonovića, koji su dobili poštedu od selektora. - Mihailović je protiv Njemačke igrao i preko svojih mogućnosti, ima puno povreda, veliki je umor kod njega, pa je ostao u Podgorici, kao i Marko Simonović zbog porodičnih razloga. Jači smo za Nikolu Ivanovića. Očekujemo da protiv Švedske, prevashodno, odigramo bolje odbrambeno, jer mislim da ćemo poene koje imamo u rukama uspjeti da postignemo. Odbrana mora da
Dino Radončić je jedan od sedmorice igrača koji je bio u ekipi koja je u februaru prošle godine pobijedila Švedsku sa ubjedljivih 95:70. - Odlučujuća utakmica protiv ekipe koju smo u Podgorici dobili velikom razlikom. Međutim, sada su to dvije totalno različite ekipe. Čeka nas, sigurno, teška utakmica, nadam se da ćemo se dići poslije teškog poraza protiv Njemačke, koji nam nije baš najbolje legao. Nadam se da ćemo da pokažemo
bude na mnogo višem nivou nego na meču sa Njemačkom da bismo došli u situaciju da pobijedimo Švedsku.
Selektor Crne Gore se prisjetio meča sa Šveđanima u Podgorici, kada je naša selekcija slavila sa ubjedljivih 95:70.
- Sad su pojačani sa njihova dva najbolja igrača, a i mi nijesmo u sastavu koji je tada igrao u Podgorici, tako da nas očekuje veoma tvrda i neizvjesna utakmica.
ODBRANA ZAKAZALA SA NJEMCIMA
Radović je istakao da je protiv Njemačke očekivao makar bolju odbranu.
- Ne mogu da se sjetim kad nam je neko u „Morači“ dao
naš ponos – rekao je Dino Radončić, krilo španskog Betisa. Mnogo je računica, a najsigurnija je ona sa pobjedom protiv Švedske.
- Ne razmišljamo o kalkulacijama, kad završimo utakmicu, znaćemo sve. Bitno je da damo sve od sebe, da bismo sjutradan mogli da se pogledamo u ogledalo i kažemo da smo dali 100 posto – dodao je Radončić, koji je u prvom meču protiv Švedske upisao sedam poena i pet skokova.
95 poena. Znao sam da smo bez plejmejkera dosta hendikepirani u napadu, ali sam mislio da ćemo defanzivno bolje da odigramo. Cijela treća četvrtina nije ličila na nas. Prije i tokom utakmice sam potencirao da je, bilo da vodimo ili gubimo, važan svaki poen. Prvo poluvrijeme nije trebalo da se završi 12 razlike za njih, već pet, šest ili sedam. Ali, napravili smo puno gluposti. Na kraju smo još i dobro prošli, Jovanović je pogodio tri trojke pa je bilo 19 razlike, a bilo je krenulo na 30. Znamo da nam je bitan svaki poen, i ako smo vidjeli da ne možemo da pobijedimo, trebalo je barem da igramo do kraja. Međutim, moramo uzeti u obzir da je na
Bugarska će biti oslabljena protiv Njemačke, bez dva najbolja igrača, Kodija Milera-Mekintajera i Saše Vezenkova (40 poena u pobjedi protiv Švedske), koji nijesu dobili odobrenje Crvene zvezde i Olimpijakosa da nastupaju u Njemačkoj. Naknadno su pozvani Di Bost i Ilijan Pištikov - Znamo za to, ali nadamo se da će Njemci izaći sa što boljim sastavom da pobijede tu utakmicu i da nam učine uslugu – zaključio je Radončić.
drugoj strani bila ozbiljna selekcija, sa evroligaškim igračima, koja može da igra ozbiljnu ulogu i na Evropskom prvenstvu. Kada su izvučene kvalifikacione grupe, činilo se izvjesnim da će Njemačka da bude prva u grupi, a da će Crna Gora, Švedska i Bugarska da se bore za preostala dva mjesta. Pred posljednje dvije utakmice, to je i dalje najizvjesniji scenario, ali dva neočekivana poraza Njemačke tokom kvalifikacija unijela su dozu neizvjesnosti oko toga kakav će biti konačan plasman u grupi D. Crna Gora je, čini se, dva najvažnija meča odigrala u novembru, kada je dva puta pobijedila Bugarsku, kod kuće i
Poznato 20 učesnika EP, čekaju se još četiri
tima
Pred posljednje kolo kvalifikacija, poznato je 20 od 24 učesnika Eurobasketa. Jedine nepoznanice su u grupi D, gdje igra naša selekcija, i u grupi B, u kojoj će posljednji mečevi odlučiti ko će između Islanda i Mađarske da ide na EP.
Iz grupi A su vizu obezbijedili Slovenija, Izrael i Portugal (otpala Ukrajina), iz grupe B Italija i Turska, iz grupe C Letonija kao jedan od domaćina EP, Belgija i Španija (otpala Slovačka), iz grupe E Francuska, Bosna i Hercegovina i Kipar kao jedan od domaćina EP (otpala Hrvatska), iz grupe F Grčka, Velika Britanija i Češka (otpala Holandija), iz grupe G Srbija, Gruzija i Finska kao jedan od domaćina EP (otpala Danska) i grupe H Estonija, Litvanija i Poljska kao jedan od domaćina EP (otpala Sjeverna Makedonija).
u gostima, i već tada, manje-više obezbijedila ulaznicu za Evropsko prvenstvo, iako ne matematički.
- Da su Njemci u prethodnom „prozoru“ dva puta pobijedili Švedsku, mi bismo sa dvije pobjede protiv Bugarske već bili na Evropskom prvenstvu. A nijesmo. Sve se zakomplikovalo u grupi, i nakon pobjeda protiv Bugarske smo znali da nije sve gotovo. Ponavljam, Njemačka je u prvom meču sa nama odigrala u ozbiljnom sastavu, u drugom je igrala u najozbiljnijem mogućem sastavu, samo bez NBA igrača. Između toga je doživjela neka dva poraza. Nije, dakle, moralo da se odlučuje u posljednjem kolu, ali se to događa. Iskreno, nijesmo mi ni navikli da negdje s mirom pođemo i riješimo prije posljednjeg šuta ili skoka. Nama sve ovo, apsolutno, nije novo – zaključio je Boško Radović. S. JONČIĆ
Sjajan nastup naše atletičarke u Beogradu
Anđela
Đuranović postavila crnogorski rekord
PODGORICA - Članica
Atletskog kluba Sanja iz
Bara Anđela Đuranović na dvoranskom prvenstvu Srbije za seniore, koje je održano u dvorani Banjica, postavila je novi rekord Crne Gore u dvorani za mlađe i starije juniorke u skoku udalj.
Mlada atletičarka do rekorda je došla zahvaljujući rezultatu 5.56. Dosadašnji rekord Crne Gore u dvorani za mlađe i starije juniorke iznosio je 5.55. Inače, sa Anđelom Đuranović u Beogradu bila je trener AK Sanja Sanja Đurnić. R.P.
Atletika
priznanja najboljim trenerima
PODGORICA - U Podgorici je održana Skupština Trenerske organizacije Atletskog saveza Crne Gore na kojoj su dodijeljena priznanja najboljim trenerima za 2024. Najbolji trener je Danilo Ristić (AK Tara Mojkovac) - ostvarena norma i nastup na Svjetskom prvenstvu U20 - 21. mjesto. Specijalno priznanje dobila je Sanja Đurnić iz AK Sanja Bar (ostvarena norma i nastup na Evropskom prvenstvu U18 u Banjskoj Bistrici11. mjesto). Posebno priznanje za ostvarene rezultate pripalo je Bojani Đurković iz Mornara. Priznanja za postignute rezultate tokom 2024. dobili su Marko Ristić (Tara), Osman Erović (Jedinstvo), Drago Musić (Nikšić), Željko Ćavar (Tempo), Budimir Jestrović (Rudar), Branislav Maslovarić (Jedinstvo), Ivan Pavlićević (Milenijum), Danijela Vojinović (Mornar), Dragoje Rajković (Lim), Ljubiša Marović (Orion), Đorđe Radović (Cetinje), Nebojša Kasom (Sparta). Priznanje za doprinos razvoju i popularizaciji atletike dodijeljeno je Milanki Marković iz Jedinstva. R.P.
PODGORICA - Budućnost priželjkuje martovske mečeve osmine finala sa Bukureštom.
I bilo bi idealno da ,,plave“ produže sezonu u Ligi šampiona, u suprotnom, čekaće kasne proljećne finalne utakmice domaćeg šampionata i Kupa! Zato su riješene da u 60 minuta današnjeg, posljednjeg okršaja grupne faze sa Rapidom i to kod kuće, preskoče prepreke i odigraju iznad stvarnih mogućnosti, kako bi sa pobjedom i od gola zadržale elitni status. Naša ekipa je u boljoj poziciji nego rival koji je do pretposljednje utakmice u B grupi bio u psihološkoj prednosti. Ali, čuda se dešavaju, naše šampionke su bodom iz Bresta okrenule stvari u svoju korist, neće morati da jure šest golova razlike (u prvom meču izgubile su 32:27), a gošće sada strijepe. I to s razlogom - Rapid ne igra ni blizu od onoga koliko može, a na papiru je tim za veće stvari od borbe za ostanak u elitnom takmičenju.
TIMSKI DUH
- Ne znam zbog čega nas svrstavaju u favorite ako Rapid ima mnogo jaku ekipu koja je rasla kroz sezonu i podigla se do nekog stabilnijeg nivoa. Na početku sezone sam kazala da je svaki bod u ovoj grupi,
Ne računajući pobjedu protiv Vajpersa, nakon što se norveška ekipa povukla iz takmičenja, rumunska ekipa je nanizala 10 poraza, jedini trijumf ostvaren je na startu protiv Budućnosti (32:27)
a u kojem smo stanju, vrijedan zlata. Sada smo došli do situacije, zahvaljujući Vajpersu, da možemo da igramo osminu finala. A kada se jedna šansa otvori, znači da je nečim zaslužena. Da nas je neko odozgo pogledao i dao još jednu priliku da mlade igračice odigraju još dva vrhunska meča. Radujemo se ovakvoj utakmici i nadam se utakmicama koje nas čekaju - istakla je Bojana Popović Ohrabrena je Budućnost prošlonedjeljnim izdanjem u Francuskoj.
- U Brestu smo osjetilo neke važne momente kojih u sezoni nije bilo puno, osim još sa Đerom i u Danskoj sa Odenzeom. I upravo takve situacije, u kojima se u posljednjem napadu odlučuje sve, stvaraju i prave igrače. Kada se lomi nešto, tu se vide prave stvari. Kao hoće li Jeca Vukčević stvarno dati taj gol, hoće li posljednja odbrana da se odigra kako treba i da li će svi biti u fokusu. Tada se stvara timski duh bitan za karijere i naredne godine. Što god danas da bude, onakvi momenti se pamte, jer igračice iz njih izlaze jače. I da shvate da
je sve moguće i da je nebo granica - jasna je Popović.
OPASAN RIVAL
Popović vidi opasnog rivala. Iskusnijeg - sa šest izuzetnih bekova. U igri ,,dva na dva“ rumunska ekipa mogla bi da napravi probleme. Veći fokus mora biti na ljevorukoj Janjušević, ali i na srednjem beku Polman iz Holandije… A možda je i najveća opasnost na crti gdje uglavnom gospodari pivotkinja od 194 centimetra - Kasoma. Ima Rapid dobru rotaciju, mišljenja je Popović. - Rapid je na svim pozicijama pokriven fenomenalno. Ima i rotaciju, šest vrhunskih bekova…
U odbrani je ključ, ali i golovi su važni. Protiv ovakvog rivala, kojem gori pod nogama, prije svega treba iskazati strpljenje. A možda će ,,plavima“ biti lakše da dođu do gola nego u nekim ranijim duelima, jer Rapid u ovoj sezoni ima najmanje aduta u defanzivi. Kao da je ova ekipa sve karte bacila za napad.
- Treba da vjerujemo u ono što radimo i da ne damo na sebe. Ali, moraju stvari da se poklope,
- U meču protiv Budućnosti naša odbrana mora da bude najvažnija. Zaista želimo da pobijedimo i plasiramo se u osminu finala. Znamo da nas čeka težak meč, jer Budućnost igra kod kuće, to je tvrd, defanzivni tim. Ali, kao što sam već rekla, nadam se pobjedi i da ćemo se kući vratiti sa najboljim osjećajem – kazala je lijevo krilo Bukurešta Dorina Korsos
Rapid je nakon 13. kola primio najveći broj golova - 391, a Budućnost je postigla najmanje golova - 303.
Četiri godine istu priču pričamničemu se ne nadam i ne mogu da se razočaram, odgovorila je Popović na pitanje očekuje li da u većem broju navijači podrže njen tim
Sve je završeno u grupi A. Mec i FTC, kao najbolji prvi i drugi tim, izborili su direktan plasman u četvrtfinale LŠ. Francuska ekipa je bez poraza završila ovaj dio takmičenja (13 pobjeda i remi), a mađarski predstavnik u eliti je na učinku 12 pobjeda i dva poraza. Za plasman među osam boriće se treći Bukurešt (rival Budućnosti ako prođe dalje), četvrti Krim, peta Podravka i Storhamar koji je završio na poziciji šest. Od elite su se oprostili Glorija i Nikobing.
da nam se otvore neke situacije i da nas malo sreća posluži da bi se ostvarilo ono što svi želimo. Imala je naša ekipa problema sa umorom po dolasku iz Francuske i virusima, neke od igračica preskočile su nekoliko treninga, kao kapitenka Ivona Pavućević i desni bek Tanja Ivanović. Golmanka Armel Atingre je pod temperaturom.
- Na sve ćemo da zaboravimo kada dođe utakmica – jasna je Popović.
BEZ EUFORIJE
Ima li euforije, straha, pritiska…
- Euforije nema, ne stvaramo je ni - mi treneri. Znamo što nas čeka i koliko treba da poštujemo to što se neke stvari dobro odrade.
Uželjela se i malobrojna publika ovakvih mečeva - važnih. Hoće li se brojka od 300,
400 navijača, koji u prosjeku bodre ,,plave“, popeti do hiljadu, hiljadu i po?
- Ne znam što bih rekla. Naša djeca igraju, ne igraju tuđa djeca. Posljednje tri, četiri godine istu priču pričamo, a nešto se nije daleko čula. Klub je preuzeo sve da se malo još izreklamira ovaj meč. Na neki način ulog je veliki, poslije svega igra se za osminu finala, nadam se da će imati malo sluha. Ako ne budu imali, mi smo naučili da nemamo tu neku specijalnu podršku sa tribina. Ali, sa njom i bez nje djevojke treba da budu prave, ono što jesu i da iskoriste trenutak na pravi način. Jer, one žive za ovo, ne treba im dodatni motiv sa tribina, već treba iznutra da izađe adrenalin i inat. To treba da se probudi. Sa još dvije utakmice u Ligi šampiona ,,plave“ bi ,,ubole“ bonus. Navijamo za još 120 minuta rukometa. A. MARKOVIĆ
Trenerska karijera Radomira Đalovića je tek počela, ali nekadašnji crnogorski reprezentativac već u prvoj sezoni sa Rijekom radi vrhunski posao.
Ono što je tim sa Rujevice napravio juče pod njegovim vođstvom nije nikad niko u istoriji Hrvatske nogometne lige (HNL) – u derbiju 23. kola ,,modri“ su deklasirali Dinamo sa čak 4:0!
Đalović je nadmudrio svjetskog prvaka iz igračkih dana, legendarnog Fabija Kanava-
ra, i zagrebačkog giganta možda otpisao iz šampionske trke ili ga makar značajno udaljio –razlika između vodeće Rijeke i Dinama sada je sedam bodova. - Kratka mi je karijera, ali da, ovo mi jeste najveća pobjeda – izjavio je Đale. Bjelopoljcu je najveći konkurent još jedan član čuvene italijanske generacije Đenaro Gatuzo, koji sa Hajdukom zaostaje bod za Riječanima. U srijedu će se dva tima sastati na ,,Poljudu“ u Kupu Hrvatske...
Remi Željezničara i Sarajeva
Rijeka je pobijedila Dinamo prvi put poslije četiri godine, i to nakon prelaznog roka u kojem je Đalović ostao bez nekoliko važnih igrača, između ostalih štopera Nika Galešića, koji je prodat upravo ,,modrima“ i danas bio starter... Domaći su poveli u 27. minutu majstorskim golom Naija Đuahre, a do kraja poluvremena bacili goste ,,u konopce“. Niko Janković je pogodio u 40, a Dejan Petrović u 44. minutu. Prethodno je Dinamo ostao s igračem manje jer je Vilfrid
Kanga dobio drugi žuti karton.
Nije bilo spasa za učesnika Lige šampiona, već na startu nastavka Duje Čop je matirao Nevistića za 4:0 i žurka na ,,Rujevici“ je mogla da počne... - Velika pobjeda za nas, momci su odigrali fenomenalno i pokazali da su mnogo puta bili zapostavljeni. Čestitao bih ekipi Dinama, crveni karton poremetio je odnos snaga i onda smo mi rutinski mogli da privedemo utakmicu kraju - kazao je Đalović, koji nije želio o šansama za titulu. - Cijelo vrijeme se ponašam isto, i kad smo izgubili 5:0 od Olimpije i sad. Nadamo se, ljudi smo, to je sportski i to želimo. Ima još mnogo da se igra, daćemo sve od sebe. Vidjećemo gdje će nas to odvesti. Rano je govoriti o takvim stvarima, liga je izjednačena, nije lako bilo koga pobijediti. Biće teško, ali vjerujem u ovu ekipu – dodao je Đalović. Kanavaro je izjavio da mu se ne dopada kriterijum suđenja.
- Mislim da je sudija bio lagan na kartonima. Ne bi trebalo da se dobija karton čim prigovore, ali ovo nije susret kakvim Dinamo može biti zadovoljan – rekao je Kanavaro. Na opasku proslavljenog štopera Đalović je kratko odgovorio:
- Ne komentarišem suđenje. Razumijem Kanavara i Dinamo, čestitam im. I da nije bio crveni karton, mislim da bi i dalje sigurno bila pobjeda –naveo je nekadašnji napadač crnogorske reprezentacije. Rijeka u narednom kolu gostuje Gorici, dok Dinama čeka novi derbi – na ,,Maksimiru“ sa Hajdukom. Ne. K. Hrvatska nogometna liga (23. kolo): Dinamo razbijen
Rijetki su kiksevi Liverpula ove sezone, a i onda kada se dese – kao prije tri dana protiv Aston Vile – njegov jedini konkurent Arsenal ne umije da ih iskoristi. ,,Tobdžije“ su imale priliku da priđu lideru na pet bodova i naprave pritisak na ,,redse“ pred njihovo današnje gostovanje Mančester sitiju (17.30 h), ali je bodove s ,,Emirejtsa“ odnio Vest Hem, pa je razlika između vodećeg dvojca ostala ,,plus 8“ u korist Liverpula. ,,Čekićari“ su u londonskom okršaju slavili 1:0 – jedini pogodak postigao je Džerod Bouen u 44. na sjajan centaršut Arona Van-Bisake Arsenal je u 73. ostao s igračem manje zbog direktnog crvenog Majlsa Luis-Skelija, napadao je i sa desetoricom, ali nije bio konkretan...
Totenhem se probudio, poslije trijumfa nad Mančester junajtedom (1:0) deklasirao je
Ipsvič u gostima (4:1), uz dva pogotka Brenana Džonsona, te po jedan Đeda Spensa i Dejana Kuluševskog Junajted je gubio od Evertona poslije pola sata meča golovima Beta i Dokura, ali je izbjegao novu blamažu – izjednačenje su donijeli Bruno Fernandeš i Manuel Ugarte Ipak, i dalje su ,,crveni đavoli“ na poraznoj poziciji – tek su 15, s bodom iza Evertona. Aston Vila je nakon preokreta srušila Čelzi (2:1). ,,Plavci“ su vodili preko Enca Fernandesa u devetom minutu, Vila preokrenula u nastavku golocima januarskog pojačanja iz PSŽ-a, Marka Asensija Oba puta je asistent bio još jedan zvučni novajlija – Markus Rašford. Brajton je lako savladao Sautempton 4:0, Vulverhempton nadigrao Bornmut u gostima (1:0), dok je Kristal Palas bio bolji od Fulama na ,,Krejven kotidžu“ (2:0). Ne. K.
Superliga Srbije (34. kolo): Roganović asistent protiv Zvezde, igrali Šćekić i Vukotić
Remi bez pogodaka u najvećem bosanskohercegovačkom derbiju – ,,nula“ Željezničara i Sarajeva ne odgovara nijednom od rivala jer Željo kao četvrti ima 12, a ,,bordo tim“ devet bodova (i meč manje) od prvoplasiranog Zrinjskog. Revija promašaja viđena je u 154. sarajevskom derbiju u okviru 19. kola Wwin lige BiH. Već u 50. sekundi je Gulijašvili izašao ,,1 na 1“ s golmanom Željezničara, ali je Muftić odlično odbranio. Muftić je bio junak meča – u 13. minutu odbranio je zicer i Butiću, u finišu poluvremena još jedan Gulijašviliju, pa nakon odbitka i šut Butića. Sarajevo je ređalo prilike – Gulijašvili u 47. nije realizovao još jednu kolosalnu šansu, a prepričavaće se kako je Mehmedović promašio prazan gol minut kasnije. Prijetio je i Željezničar i bio blizu da povede preko crnogorskog fudbalera Aleksandra Boljevića, koji je pogodio stativu.
U strijelce je mogao da se upiše i Krpić, ali je i njegov pokušaj kada je izašao sam na golmana Sarajeva završio u stativu.
Rezultat je ostao nepromijenjen i u 89. minutu jer je Karamarko u posljednji čas spriječio pogodak Mujkića Boljević je odigrao cijeli meč za Željezničar, dok je još jedan crnogorski internacionalac Stefan Radinović zamijenjen na poluvremenu. Kod Sarajeva, svih 90 minuta na terenu proveo je Vladan Bubanja Ne. K.
Odavno je jasno da će Crvena zvezda odbraniti šampionsku titulu u srpskom fudbalu, Partizan je čak 21 bod iza vječitog rivala, ali ,,crno-bijeli“ su makar u drugom izdanju najvećeg derbija pokazali da mogu da budu ravnopravni timu iz Ljutice Bogdana.
U Humskoj je u septembru bilo 0:4, danas na stadionu ,,Rajko Mitić“ remi u goleadi – 3:3. Zvezda je bila nadomak pobjede, ali je morala da se zadovolji bodom nakon što je Nemanja Nikolić u 95. iskoristio jedanaesterac.
Partizan je rano poveo preko Ibrahime Zubairua, a Zvez-
Slovenija 5
Crna Gora 5
PODČERTEK - Sportska dvorana u Podčerteku. Golovi: 1:0
Kokol u 5, 2:0 Avdić u 9, 3:0
Čop u 10, 4:0 Gradišar u 22, 4:1
Glomazić u 24, 4:2 Barjaktaro-
vić u 29, 4:3 Mandić u 31, 5:3
Čop u 35, 5:4 Mandić u 36, 5:5
Vuković u 38. minutu.
Roganović (broj 30) na jučerašnjem derbiju
da preokrenula na startu drugog poluvremena sa dva gola Šerifa Endiaja
Novo izjednačenje donio je u 59. Stefan Kovač na centaršut crnogorskog desnog beka
Remi futsalera Crne Gore i Slovenije Goleada za
Slovenija: Zgoric, Novak, Krašovec, Šinkovec, Gradišar. Igrali su još: Domen, Sevenšek, Prah, Kokol, Trdin, Čop, Čop, Avdić.
Crna Gora: Marković, Vuković, Vuković, Mandić. Igrali
su još: Krunić, Caprić, Glomazić, Jelić, Elezaga, Barjaktarović, Đečbitrić, Međedović, Ćetković.
Omladinske futsal reprezentacije Slovenije i Crne Gore remizirale su u drugom prija-
Milana Roganovića, izdanka Zetine škole fudbala. Već u 62. prednost domaćinu vratio je bivši crnogorski reprezentativac Mirko Ivanić Zvezda je mogla da prelomi meč, a kazna ju je stigla u nadoknadi kada je Bruno Duarte faulirao Bibarsa Natha i omogućio Nikoliću da pogodi za prvih 3:3 na ,,Marakani“ u vječitim derbijima. Roganović je zamijenjen u 85. minutu, kada je na teren umjesto Kovača ušao Milan Vukotić. Igrao je još jedan crnogorski internacionalac –Aleksandar Šćekić proveo je svih 90 minuta u postavi Partizana. Ne. K.
teljskom duelu. Uprkos ubjedljivom vođstvu domaćina, Crna Gora je uspjela da dođe do konačnih 5:5. Na početku drugog poluvremena, Slovenija je imala velikih 4:0, međutim, naša selekcija je preko Luke Glomazića, Enisa Bajraktarovića, Ognjena Vukovića i dvostrukog strijelca Boška Mandića odvela meč u egal. R.P.
CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI
Sa savremene distance istoriografskog tumačenja i kritičkog politikološkog prevrednovanja više ne ostaje dilema da je za veoma kratak period vladanja knjaz Danilo uspio da izgradi prepoznatljiv državnički format i izvan Crne Gore, uspijevajući da privuče stratešku pažnju i najmoćnijih država toga vremena da ne zapostavljaju njegovu zemlju i narod prilikom sprovođenja njihovih interesa i uticaja. Posebno je važno imati u vidu da je ovaj crnogorski vladar veoma dobro razumijevao vrijeme u kojem je vladao, a pośedovao je i zavidnu političku kulturu da prepozna i da predviđa globalne procese kojima je trebalo prilagoditi buduće unapređenje i razvoj Crne Gore. To je činio s natprośečnom političkom ambicijom i s vrijednosnim vladarskim entuzijazmom za knjaza male konzervativno tradicionalne zemlje, kakva je bila Crna Gora. Knjaz Danilo je vjerovatno pravilno prepoznavao aktuelne procese koji su bili prioritetni i presudni za buduće globalno ustrojstvo političkih karata (mapa) zemalja i naroda u regionu Balkana i šire u Evropi. Zbog toga je i žurio da ne bi prolongiranjem dovodio u pitanje sudbinu Crne Gore, kako ne bi bilo prekasno za sticanje njene nezavisnosti i međunarodnog priznanja. Njegova vladarska
Knjaz Danilo je veoma dobro razumijevao vrijeme u kojem je vladao, a pośedovao je i zavidnu političku kulturu da prepozna i da predviđa globalne procese kojima je trebalo prilagoditi buduće unapređenje i razvoj Crne Gore. To je činio s natprośečnom političkom ambicijom
vještina nije mu dozvoljavala da se odnosi politički inferiorno i da se oslanja samo na volju i interese neke od velikih sila. Vladarski je ambiciozno vodio državu ka ubrzanom napretku i reformskom konstituisanju crnogorskog društva ugledajući se na razvijene evropske države. Međutim, da bi brzo i uspješno prilagodio pokrenute reforme u crnogorskom društvu i da bi
Crnu Goru razvio na za to vrijeme savremenom političkom, ekonomskom i kulturnom planu, nedostajalo mu je unutrašnje podrške i političke solidarnosti od uticajnih crnogorskih faktora. Paralelno s tim pokrenute su reforme za modernizaciju političkog, društvenog i kulturnog života izazvale nepopustivi otpor tradicionalnog konzervatvnog crnogorskog društva. Dakle, upravo je i ubrzano forsiranje rekonstrukcije crnogorske države pretvorilo knjaza Danila u apsolutističkog vladara, koji nije davao prednost dijalogu s konzervativnim neistomišljenicima, surovo kažnjavajući one koji su se javno suprotstavljali njegovoj vladarskoj volji. Njegovo unutarpolitičko despotstvo doprinijelo je da stekne neprijatelje u državi, kojima nije ostavljao mogućnost da razumiju nove razvojne potrebe zemlje toga vremena. Zbog takvog odnosa knjaz Danilo je izlagan povremenim zavjerama i pokušajima ubistva. Najžešće protivnike imao je u pripadnicima uglednog crnogorskog roda Bjelopavlića, koji su organizovali zavjeru i atentat na njega u Kotoru, 13. avgusta 1860. godine.
Atentat i ubistvo knjaza Danila obično se shvata kao kazna za njegovu demonstraciju mnoštva ishitrenih „grešaka“, koje su proizilazile zato što nije javno promovisao i dijelio svoje napredne ideje i brigu o budućnosti države Crne Gore, ali i što odluke nije donosio uz širi politički konsenzus s crnogorskim glavarima, institucijama i crnogorskim narodom. U izvorima se posebno naglašava nerazumijevanje knjaza s crnogorskim Senatom, naročito s njegovim predśednikom Perom Tomovim Petrovićem Iz tih je razloga suspendovao nezavisnu vlast Senata i lično degradirao nekoliko senatora. To je izazvalo organizovanje zavjere protiv apsolutističke vladavine knjaza Danila. Ali, nakon što je razotkriven tajni plan protiv knjaza, predśednik Senata je s nekoliko opoziciono raspoloženih senatora emigrirao u Austriju. Njihovo tamošnje prihvatanje kao azilanata značajno je narušilo crnogorsko-austrijske političke odnose.
Ipak se ne mogu donositi opšti zaključci da je tadašnji apsolutizam knjaza Danila bio do te mjere ekstreman da je onemogućavao funkcionisanje političkog i pravnog sistema u reformisanom crnogorskom državnom uređenju. O tome najbolje svjedoči donošenje novog Zakonika, 23. aprila (6. maja po novom kalendaru, na Đurđevdan) 1855. godine od strane knjaza Danila, kojim je reformski unaprijeđen zakonodavni i krivičnopravni sistem u državi. Zakon je nosio naslov: Zakonik Danila prvog knjaza i gospodara slobodne Crne Gore i Brdah, ustanovljen 1855 godine na Cetinje, a sadržao je ukupno 93 zakonopravila. Funkcionisanje političkog institucionalnog sistema čak je potvrđeno i u uvodu Danilovog zakonika: „Danilo prvi knjaz i gospodar Crne Gore i Brdah u saglasiju sa glavarima i starješinama od sve Crne Gore i Brdah ustanovljava opšti zemaljski zakonik po kom će se posad i za vazda unaprijed suditi Crnogorcu i Brđaninu, malom i velikom, bogatom i siromahu,
jednako po razlogu, da svaki svoju pravicu imati može.“ Iz sadržine Danilovog Zakonika indirektno se može donijeti još jedna važna konstatacija. Naime, čvrsta odluka knjaza Danila da ne odstupa pred konzervativnim i tradicionalnim slojevima u Crnoj Gori u odnosu na reformatorske inicijative da savremeno transformiše upravni, zakonodavni i institucionalni sistem u državi vjerovatno je postala neposredni razlog što se u istoriografiji njegova vladavina preuveličava kao apsolutistička i surova prema njegovim neistomišljenicima. Dakle, temeljne reforme koje je preduzeo knjaz Danilo bile su nacionalno „bolne“ za tadašnje crnogorsko konzervativno i patrijarhalno društvo, jer su one iz pozicije vladarske moći direktno nalagale da se izvrše promjene u tradicionalnoj kulturi življenja među Crnogorcima. To podrazumijeva da ličnost i vladavina knjaza Danila još uvijek nijesu dovoljno protumačene u istorijskom kontekstu, ali ni u kontekstu stečenog savremenog političkog, kulturnog i običajnog načina života u Crnoj Gori. Svakako, najvažnije od svega je bilo što je u periodu vladavine knjaza Danila prvi put u istoriji unutrašnje društveno, političko i kulturno uređenje Crne Gore prilagođeno izazovu „globalnog evropskog modernizma“, jednako kao što se to mnogo ranije dogodilo s crnogorskim kulturnoistorijskim procesima. Ako u montenegristici još uvijek nema spremnosti da se u bilo kojem pogledu promijeni stav da je knjaz Danilo samo djelimično i bez šire podrške sprovodio svoje reformske ideje u Crnoj Gori, tada se nikako ne smije zanemarivati i njegova uloga kojom je izdejstvovao zavidne uspjehe u spoljašnjim diplomatskim odnosima sa za to vrijeme uticajnijim evropskim zemljama: Rusijom, Austrijom, Francuskom, Velikom Britanijom, Prusijom i Turskom. Iznad svega toga je trajni istorijski pečat ovog crnogorskog vladara ostavio ostvarivši najveću i odlučujuću vojnu pobjedu protiv turskoosmanlijske vojske u Grahovačkoj bici 13. maja 1858. godine. Na taj je način knjaz Danilo II Petrović Njegoš Crnoj Gori obezbijedio zagarantovanu nezavisnost i oficijelno međunarodno priznanje, kao i definitivno razgraničenje između crnogorske i turskoosmanlijske države –koje je podržao i potvrdio međunarodni faktor. Sljedstveno ne treba zapostavljati istorijsku činjenicu da je međunarodno priznanje i određivanje teritorijalnih granica Crne Gore u periodu vladavine knjaza Danila bila ključna politička osnova da, nakon dvadeset godina, na Berlinskoj mirovnoj konferenciji 1878. godine i de facto bude međunarodno legitimisana nezavisnost savremene crnogorske države. (Nastavlja se)
Neđelja, 23. februar
Janusova lica novca
Piše: Nebojša Knežević
Već 1814. godine, na talasu finansijskog nereda i inflacije, finansijske vođe Amerike – Stiven Žirard, David Paris, Džon Astor, izradili su plan osnivanja nove banke Sjedinjenih Država. Narednih mjeseci oni su – uz pomoć drugih uticajnih aktera – uporno uvjeravali Vašington, da je takva banka neophodna. I tako je, godine 1816, osnovana Druga banka SAD. Bila je veća od svoje prethodnice, ali su ovlašćenja i funkcije bili isti.
Iako zamišljena kao regulator, Druga banka niti je bila stroga, niti je drugima nametala suzdržljivost. Tako je revno i velikodušno finansirala špekulante zemljištima na Zapadu, koje je tada bilo u punom jeku.
Za Drugu banku posebno je značajna 1819. godina, kada je na njeno čelo došao Langdon Čevez. Gotovo svi istoričari opisuju ga kao strogog, bezosjećajnog čovjeka, najviše zbog toga što je uveo drastičnu politiku odobravanja zajmova. Rezultati su bili očigledni – cijene su pale, bum je krahirao, dužnici su bili podvrgnuti strogoj finansijskoj disciplini… Godine 1823. Langona Čeveza, strogog i krutog bankara, na mjestu guvernera Druge banke naslijediće jedna mnogo zanimljivija, pametnija eklektičnija ličnost, Nikolas Bidl. U analima Pensilvanijskog univerziteta ostao je upamćen kao jedini student koji je, položivši sve ispite, morao sačekati izdavanje diplome. Bidl je posljedni ispit završio sa 13 godina. Za razliku od svojih prethodnika, Bidl je imao jasnu viziju o ulozi i zadacima banke Sjedinjenih država. Trebala je da bude zamajac privred-
Iako zamišljena kao regulator, Druga banka niti je bila stroga, niti je drugima nametala suzdržljivost. Tako je revno i velikodušno finansirala špekulante zemljištima na Zapadu, koje je tada bilo u punom jeku. Za Drugu banku posebno je značajna 1819. godina, kada je na njeno čelo došao Langdon Čevez. Gotovo svi istoričari opisuju ga kao strogog, bezosjećajnog čovjeka, najviše zbog toga što je uveo drastičnu politiku odobravanja zajmova. Rezultati su bili očigledni – cijene su pale, bum je krahirao, dužnici su bili podvrgnuti strogoj finansijskoj disciplini…
nog života zemlje. S druge strane, trebalo je da drži na uzdi banke sa dozvolama saveznih država, obuzdavajući njihovu lakomislenost. Za vrijeme Bidlovog ,,mandata“ osnovane su i druge filijale Druge banke. Na kraju ih je ukupno bilo već 29. Povećani su zajmovi, investicije u vrijednosne papire. Pritom, Druga banka prihvatala je samo novčanice onih banaka koje su bile sposobne da ih konvertuju u zlato i srebro, a to je vrijedilo i za državne isplate.
Opticaj banknota Druge banke bio je u početku količinski limitiran, barem kada se
radilo o novčanicama sa malom denominacijom. Razlog je bio ,,tehničke“ prirode –po odredbama Povelje Banke, svaku njezinu novčanicu, morao je potpisati njen predsjednik i glavni blagajnik, što je sa tadašnjim primitivnim perima bio zahtjevan posao – nije se moglo potpisati više od 1.500 novčanica dnevno. Kada je Kongres odbio peticiju Banke – da se taj limit odstrani tako što će se njenim podružnicama dopustiti emitovanje novca, Bidl je učino jedan od svojih poteza, koji su dovodili njegove protivnike - čekove je pretvorio u banknote.
Vještina sa kojom je Bidl ,,zaobilazio“ zakone, njegovo opšte ponašanje, arogantan karakter, nijesu ga mogli učiniti omiljenim. javno se hvalio da je njegova moć ravna moći predsjednika SAD. Rado se slagao sa mišljenjima onih koji su tvrdili da Bidlov položaj mu daje vlast nad ,,životom i smrću“ saveznih država. Pred jednim senatskim odborom izjavio je ,,da bi se na prste jedne ruke mogle nabrojiti banke koje ne bismo mogli uništiti ako bismo upotrijebili ovlašćenja koje ima naša banka“. Ovakvim i sličnim izjavama Bidl je okrenuo ,,široki front“ protiv sebe – pripadnike bankarskog establišmenta, zagovornike kovanog novca, bankare sa Istoka, Njujorške gradske očeve.“ Ovi posljednji zadirali su sa razlogom, da Filadelfija ne preraste u moćan finansijski centar. Da je to ostvareno, Vol Strit bi bio ulica kao i svaka druga. Protiv Bidla bili su i radnici koji su u velikom broju podržavali najprije Džefersona, a sada Džeksona, koji se zalagao za kovani novac, a izričito bili protiv papirnog novca. U papirnom novcu su gledali sredstvo prevare, bez obzira izdaje li ga država ili neka banka. Ali najžešća opozicija Drugoj banci dolazila je iz redova manjih, novijih, ležernijih banaka i iz redova onih građana koji su bili pristalice pomenutih banaka. Tako su žarišta opozicije sada postale nove naseobine na Zapadu. Uprkos tome što je važnost Povelje Druge banke isticala tek 1836. godine, prepirka oko njezina produženja z apočela je nekoliko godina ranije. Znala je da dovede i do tragičnih posljedica. Godine 1831, u Sent Luisu, Bidlov brat i direktor tamošnje podružnice upustio se u izuzetno oštru prepirku o zaslugama banke za koje je tvrdio da su goleme. Prepirka se završila dvobojem sa tragičnim ishodom – poginula su oba duelanta. Zbog velike kratkovidosti majo -
ra Bidla, protivnici su gađali jedan drugog sa pristojne razdaljine od 1,5 m. Godine 1832. strane pristalice banke u progresu, izglasale su zakon kojima je izglasana Povelja, ali je predsjednik Džekson oborio taj zakon, iskoristivši predsjednički veto. Banka je tako postala jedna od glavnih tema predizborne kampanje. Uprkos Bidlovoj dovitljivosti, ,,pomoć“ koju je upućivao članovima Kongresa, neskrivenoj podršci od strane Džemsa Gordona Beneta, oca američke nacije ,,žute štampe“, na predsjedničkim izborima ubjedljivo je trijumfovao Endrju Džekson, sa još ubjedljivijom većinom nego prije četiri godine. Sudbina banke bila je zapečaćena, a zajedno sa njom propala je i za narednih 80 godina ideja centralnog bankarstva u Sjedinjenim Državama. Odmah po dobijanju mandata, predsjednik banke povukao je vladine depozite, a zatim otpustio zaredom dva ministra finansija, prije nego što je ,,našao“ svog čovjeka Rodžera Tanaja, koji je bio spreman da uradi sve što mu se naredi. Bidl, još uvijek u auri nekadašnje moći, odgovorio je kontrakcijom zajmova, ali je jedini rezultat bila mala recesija. Dugo nakon XIX vijeka i u prvim decenijama XX vijeka, kada se težilo za stabilnim novcem, većina Amerikanaca osudila je Džeksona zbog uništavanja Druge banke. U novije vrijeme na Džeksonov postupak gleda se iz drugačije vizure – tvrdi se da je on nagonski, ali čvrsto stao na stranu ljudi koji su ga izabrali za predsjednika – tj. zastupao je interese malih i energičnih ljudi iz novih država, s novih farmi, sa ,,granice“ Džekson je intuitivno u banci vidio monopol ,,Levijatan“ koji konkuriše moći države, podrivajući demokratiju.
Pa ipak, u pobjednosnom lovorovom vijencu Džeksona, uplelo se i trnovitih bodlji. Džekson je izričito bio protiv ,,papirnog“ novca, kao đavolje izmišljotine. Njegov izbor bio je kovani novac, zlatni ili srebrni. Ali kada se otarasio Bidla, dobio je ,,najmekši novac“ koji se mogao zamisliti. Dobio je eksplozivno povećanje novih banaka - lavinu banknota. A upravo su takav novac i pristupačne zajmove željele njegove pristalice ,,energični i ambiciozni ljudi“ sa granice. Što se desilo sa Bidlom? Njegova životna priča podsjeća na ,,biblijske parabole“. Nakon što su Komonvelt i Pensilvanija njegovoj banci izdali novu povelju, Bidl se upustio u špekulacije sa pamukom, dajući prevelike akontacije kojekakvim funkcionerima. Već 1839. godine banka je morala obustaviti isplatu akontacija i banknota, a kasnije je nad njome proglašen i stečaj. •
Neđelja, 23. februar 2025.
PODGORICA - Glumica i pjevačica Katarina Bogićević Kejt pozajmila je glas glavnom liku u novom animiranom Dizni filmu ,,Snežana“. Nije krila zadovoljstvo što je dio ovog velikog projekta, ističući i da je oduvijek željela da se nađe u ulozi Diznijeve princeze.
- ,,Snežana“ je prvi Diznijev animirani film o princezama, klasik koji je obilježio generacije, i ogromna mi je čast što imam priliku da budem dio njegovog rimejka. Ponosna sam na ovaj projekat i jedva čekam da ga podijelim sa svimarekla je Bogićević u razgovoru za Pobjedu.
Naglasila je da je sinhronizacija u kojoj je glas pozajmila glavnom liku, Diznijevoj princezi Snežani, bilo predivno, ali i izazovno iskustvo. - Shvatila sam koliko je važno uskladiti glas, mimiku i emociju sa originalom, što uopšte nije lako. Ipak, bilo je fascinantno otkriti nove mogućnosti svog glasa i izaći iz zone komfora. Rad sa sjajnim timom studija ,,Livada“, uključujući Srđana Čolića iz benda ,,Moby Dick“ i Ognjena Radivojevića, učinio je sve još posebnijim, puno sam naučila i neizmjerno sam zahvalna na tom iskustvu. Pored ozbiljnog rada, bi-
Katarina Bogićević Kejt pozajmljuje glas Snežani u novom Diznijevom animiranom filmu
lo je i mnogo smijeha, i zaista ću ovo pamtiti kao jedno divno životno iskustvo - kazala je Katarina Bogićević Kejt. Na pitanje kako je bilo sarađivati sa košarkaškom legendom Bobijem Marjanovićem, koji je pozajmio glas patuljku Pospanku, naša sagovornica odgovara:
-Iako smo Bobi i ja snimali odvojeno, kada smo se konačno upoznali na fotografisanju, bila sam iskreno oduševljena njegovom skromnošću, dobrotom i izuzetnim talentom.
Smatram da je divna osoba, autentična i posebna u svakom smislu. Zaista mi je drago što sam imala priliku da ga upoznam - rekla je Bogićević. Dodaje da je od Srđana Čolića dobila poziv da bude dio ove animirane avanture.
-Sve ovo me neizmjerno raduje. Prije svega sam imala priliku da upoznam Srđana sa kojim sam ostvarila divnu saradnju. Srđan je izvanredan muzičar i sjajan mentor, a rad s njim za mene je ostvarenje sna. Što se tiče budućih pro-
Sve ovo me neizmjerno raduje. Prije svega sam imala priliku da upoznam Srđana, sa kojim sam ostvarila divnu saradnju. Srđan je izvanredan muzičar i sjajan mentor, a rad s njim za mene je ostvarenje sna. Što se tiče budućih projekata, uskoro izlazi moj prvi EP „Katani“, a sljedeća pjesma pod nazivom ,,Ti bi nešto sa mnom“ nosi posebnu priču
Njemačka manekenka ostvarila saradnju sa modnom kompanijom ,,Frame“
jeve odličnog kvaliteta, koji se lako kombinuju s trikotažom.
LOS ANĐELES - Jedan od omiljenih odjevnih predmeta njemačke manekenke Klaudije Šifer su farmerke i upravo tom komadu odlučila je da posveti svoju posljednju kolekciju za kompaniju „Frame“.
Njemica, vjerna „Frame“ farmerkama od nastanka brenda „Angelina“ 2012. godine, jedna je od muza njegovih kreatora, a sada je zadužena i za dizajn ograničene serije u kojoj se odlučila za bezvremene kro-
U plavoj i crnoj boji, s visokim strukom, vidljivim dugmadima umjesto patent zatvarača i širokim nogavicama inspirisanim ‘70-im, kolekcija farmerki Klaudija Šifer „Frame“ dostupna je od ove nedjelje, što smo saznali na zvaničnoj Instagram stranici. Osim farmerki, čija je cijena oko 400 eura, njemačka kompanija lansirala je i kolekciju pletiva savršenog za kombinovanje i ležerna izdanja. U ponudi su: crveni pleteni džemper, džemper inspirisan alpskim stilom u nijansama smeđe i bež boje, i prugasti džemper i kratak kardigan inspirisan Francuskinjama. Kolekcija koja obiliuje neophodnim stvarima za zimu potvrđuje da Njemica, koja je lansirala svoju prvu dizajnersku kolekciju 2016. godine, nastavlja da se pozicionira u svijetu mode, prenosi Siti magazin.
jekata, uskoro izlazi moj prvi EP „Katani“, a sljedeća pjesma pod nazivom ,,Ti bi nešto sa mnom“, nosi posebnu priču. Cijeli EP odražava moju istinu, moj život i rast tokom posljednjih pet godina. Takođe, spremam još novih projekata koje za sada ne mogu da otkrijem, ali ono što mogu reći jeste da sam presrećna što rastem, kako kao umjetnica, tako i kao žena, i što hrabro kročim naprijed kroz život - zaključila je naša sagovornica.
Pored Katarine Bogićević i Bobana Marjanovića u animiranom filmu ,,Snežana“ uloge tumače i glumica Dušica Novaković u ulozi zle Kraljice, zatim Vukašin Jovanović kao princ Džonatan, Milan Antonić, Ognjan Radivojević, Bojan Žirović i drugi. Film ,,Snežana“ naći će se u domaćim bioskopima od četvrtka, 20. marta. B. PRELEVIĆ
Glumac Džordž Kluni sa porodicom sve više vremena provodi na imanju u Francuskoj
LOS ANĐELES- Američki glumac Džordž Kluni pored filma i pozorišta bavi se i za mnoge neočekivanim poslom - poljoprivredom.
Kluni sa svojom suprugom Amal i sedmogodišnjim blizancima Aleksandr om i Elom najviše vremena provodi na imanju u Francuskoj, otkrio je on u intervjuu za Njujork tajms.
Porodica Kluni ima kuće u Engleskoj, Italiji, Kentakiju, ali
najviše vremena provode u Francuskoj. -Odrastajući u Kentakiju, sve što sam želio jeste da pobjegnem sa farme, da pobjegnem od tog života. Sada se vraćam u taj život. Vozim traktor i sve te stvari. To je najbolja šansa za normalan život - rekao je Kluni i objasnio da se tu ne radi o pripremama za neku ulogu.
Glumac Džordž Kluni i njegova supruga, advokat za ljudska prava Amal Kluni, kupili su imanje Kanadel u departma-
nu Var na jugu Francuske 2021. godine za 8,3 miliona dolara. Radi se o imanju iz 18. vijeka površine 171 hektar, namijenjenom proizvodnji vina. Na njemu su vila, bazen, teniski i teren za boćanje, ogromna bašta, jezero, maslinjak, ali i vinograd na 10 hektara.
Pored tog imanja, oni finansiraju i farmu, takođe u departmanu Var, u obližnjem gradiću Brinjolu, koja proizvodi voće i povrće za školsku djecu, objavio je Parizijen.
Kako je za taj list ranije izjavio gradonačelnik Brinjola Didije Bremon, porodica Kluni je aktivno uključena u život grada, iako u njemu ne živi cijele godine.
Par je predložio gradonačelniku da pomogne u finansiranju parcele za uzgoj svježeg voća i povrća za grad. Plan je da sva hrana proizvedena na opštinskom imanju ide u gradske školske menze, kako bi se održala njihova posvećenost da učenicima ponudi organsku hranu.
Dana 22. februara 2025. u 84. godini umrla je naša draga
ZORKA Puniše MIĆKOVIĆ rođena PETRUŠIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Kočanima 23. februara od 11 do 16 časova i 24. februara od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na starom groblju u Kočanima. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.
OŽALOŠĆENI: sinovi RANKO, BRANO, SLAVKO, MILADIN, TOMO i TOMISLAV, kćerke TANJA i MILOSAVA, brat od strica RAJKO, sestre od strica LJUBICA i BOSA, jetrva RADUŠA, snahe, unučad, praunučad, đeveričići NOVAK, LUKA i MARKO, đeverična MARTA, i ostala rodbina MIĆKOVIĆ i PETRUŠIĆ
MIODRAG - MIŠKO Ilije NIKOLIĆ
Sahrana je po želji pokojnika obavljena 22. februara u krugu porodice na gradskom groblju u Danilovgradu. Kuća žalosti: Landža bb, Danilovgrad.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Neđelja, 23. februar 2025. Oglasi
ćerka SANELA
DRAGAN KOLOROGIĆ
Riječi nam ponestaju da ti bilo šta kažemo… Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru Od SLOBODANKE, MARINKA i FILIPA ĐUKANOVIĆA sa porodicama
MIODRAG – MIŠKO NIKOLIĆ
S tugom se opraštamo od našeg dragog brata, đevera i strica. Hvala ti za svaku zajedničku uspomenu koju imamo sa tobom, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Nedostaješ…
Voljenoj majci
37 dana, lavice, si nas pripremala za ovaj rastanak. Jutros su tvoja krila bila spremna za odlazak, ali moje srce nikada neće biti. Fališ mi za sve što dolazi.
Tvoja ćerka SELMA
MIODRAG – MIŠKO NIKOLIĆ
S poštovanjem i ljubavlju ćemo te čuvati od zaborava.
ANĐELA, PETRA, MATEA i ALEKSANDAR MARINOVIĆ
Posljednji pozdrav bratu od tetke
1262
Dragoj majci, babi i tašti BISKI
Ostavila si nam prelijepe uspomene i odnijela svu toplinu. Za nas nema rastanka, gdje god da si, uvijek ćeš biti u našim srcima.
Tvoja SELMA, BIANKA, ALEKA i BORIS
ŽELJKO, VERA i ANJA BRAJOVIĆ 1247
1248
Posljednji pozdrav bratu i đeveru
MIŠKU NIKOLIĆU
Počivaj u miru zajedno sa tvojom i našom Nadom. A uspomene na vas čuvaćemo u našim srcima od zaborava.
MIĆA i VESNA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Bolan je rastanak sa tobom, dragi Brko. Zauvijek u našim srcima. RADOVAN, JASMINA, JELICA i BLAŽO BRAJOVIĆ
1249
Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu
MIŠKU NIKOLIĆU
Hvala ti na neizmjernoj ljubavi i podršci koju si nam nesebično pružao. Uz tebe smo se uvijek osjećale zaštićeno i sigurno.
Sa tugom se opraštamo od
Iskreno prijateljstvo prema našoj porodici i tvoju dobrotu nećemo zaboraviti. Počivaj u miru.
JOVAN ĐAKONOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
S dubokim poštovanjem nosićemo najljepše uspomene na tebe. Počivaj u miru. LOLA, MILENA, ZORAN i GORAN sa porodicama
1250
Vole te tvoje IVANA i ŽANA sa porodicama
DUŠKA Dušanova VUŠUROVIĆ 1. 11. 1947 – 23. 2. 2021. Fališ nam.
Tvoji: NINO, VESKO, IRINA, MERI, PETAR, JELENA, NELA ALEKSANDRA, MILA KETRIN, DARA DUŠANKA, LIZA MATILDA, DANE ROBERT, MARKO MATIJAŠ, DUŠAN i ŽELJKO
Četiri godine zar već?
IVAN – IVO MALJEVIĆ 1941–2021. od kako nisi sa nama. Sjećanje na tebe čuvaćemo zauvijek. Počivaj u miru. Tvoja porodica: SUPRUGA, DJECA, UNUČAD, SNAHA i PRAUNUČAD
Neđelja, 23. februar 2025.
Danas se navršavaju četiri godine od smrti
Tuga i praznina u našim srcima i dalje govore o tvojoj neizmjernoj prisutnosti. Čuvaćemo te od zaborava sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem.
Tvoji: MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA
Godina dana je od smrti našeg voljenog ujaka
MILUTINA Radovana JOVOVIĆA
Dragi Mitaše, mnogo nam nedostaješ. Tvoj častan život, dostojanstvo i ljubav živjeće vječno u nama.
S ljubavlju i poštovanjem, tvoji MAJA, VESKO i MILJAN
Deset godina od kada nije sa nama naša voljena majka
Godine prolaze, a majka - njena toplina i blaga riječ nedostaju. Draga majko, uz zahvalnost za neizmjernu ljubav i pažnju kojom si nas obasipala, živiš sa nama kroz najljepše uspomene
Tvoji: DEJANA, ĐINA i SRĐAN sa porodicama
Čuvamo te od zaborava.
MILETA SIMANIĆ sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti moje drage
MIRE JOVETIĆ
Draga moja, svaki dan bez tvog osmijeha i dragog lika stvara veliku prazninu! Počivaj u miru!
Tvoja MIKICA
Četrdeset dana bez tebe
Sestro moja mila...
Dani koji su prošli nijesu donijeli utjehu, već me uče kako da živim bez tebe. Nedostaju mi dugi razgovori, sestrinska ljubav i zagrljaj.
Sa tugom se borim, suze ne krijem sa ponosom te pominjem.
Sestra BUDIMKA sa porodicom
ZDRAVKA ASANOVIĆA
Dragi Zdravko, vrijeme koje neumjetno teče ne donosi zaborav Ostaćeš u našim sjećanjima. Godišnji pomen će se obaviti u užem krugu porodice Porodica ASANOVIĆ
Dana 23. februara 2025. navršavaju se četiri bolne godine otkako nas je napustio
tata i suprug
MUJO Rizvov AGOVIĆ
Tvoja porodica: supruga SANJA, kćerka LEJLA i sin VILDAN
1215
Posljednji pozdrav sestri i tetki
VIDOSAVI TOMANOVIĆ rođenoj BULAJIĆ
Mislimo na tebe, neka tvoja duša počiva u raju. Sestra MILICA i sestrična DALIBORKA
1219
1216
Posljednji pozdrav dragoj tetki
VIDOSAVI TOMANOVIĆ rođenoj BULAJIĆ
Tetka, neka tvoja plemenita duša počiva u miru među anđelima i laka ti crna zemlja. Mnogo ćeš nam nedostajati.
Tvoji sestrići MARKO,OBRAD i sestrična MILOJKA ALBIJANIĆ
Teško se mirimo sa istinom da četrdeset dana nije sa nama naša VOLJENA
1225
Dok živimo, tugovaćemo i beskrajno te voljeti, ponosni na tvoj častan život. Tvoja pravednost i nepokolebljiva snaga ostaju uzor svima nama. Uvijek ćemo Te pamtiti kao stub naše porodice i čovjeka velikog srca.
U neđelju, 23. februara, u 10 časova porodica, rodbina, kumovi i prijatelji će posjetiti njenu vječnu kuću.
OŽALOŠĆENA PORODICA
1233
Navršava se četrdest dana od smrti voljene ujne
MILENKE ĐUKANOVIĆ
Imala si veliko srce za sve. Nedostaju nam tvoje tople riječi dobrodošlice. Živjećeš uvijek u našim srcima.
GOCA, SNEŽA, SANDRA i SANJA
1230
Navršava se četrdeset dana od smrti voljene snahe
MILENKE ĐUKANOVIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Čuvamo uspomenu na tebe.
NATALIJA MARKOVIĆ sa porodicom
Tek će nam nedostajati voljena naša snaha i ujna
Vječno u našim srcima. Sa ljubavlju i ponosom
1228
Tvoji: TEKANA, PERO i MAJA
23.
1231
Navršava se četrdeset dana od smrti voljene snahe
MILENKE ĐUKANOVIĆ
S ljubavlju, ponosom, poštovanjem što smo te imali, čuvamo uspomenu na tebe, na tvoj lik, dobrotu i ljubav.
SONJA i VASO DABOVIĆ
Četrdeset je dana od smrti naše drage kume
MIKE
Navršava se četrdeset dana od smrti voljene snahe
MILENKE ĐUKANOVIĆ
1229
Ostavila si trag koji se ne briše i dobrotu koja se ne zaboravlja. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. VOJKA JOVANOVIĆ sa porodicom
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Bila si i ostaćeš uvijek voljena i nikad zaboravljena. Časni ljudi žive vječno.
SLOBO i BILJANA FEMIĆ
Majko... čuješ li me?
Ostaješ rana na srcu, a bol u duši. Ne, nijesi nestala, samo si zaspala, majko...
Postojiš u svakoj suzi koja padne, u svakom trenu kad ti ime izgovorim, kad poželim da te zagrlim, da te poljubim.
Majčice moja mila... koliko mi nedostaješ.
Ćerka SLAVICA sa porodicom
Navršava se četrdeset dana otkako nas je napustila voljena supruga i majka
1221
VUKICA Markiše PLAMENAC
Ogromnu prazninu ispunjavamo sjećanjem na nju, njenu ljubav i požrtvovanost. Zauvijek će biti sa nama.
TVOJA PORODICA
1232
Navršava se četrdeset dana od smrti voljene snahe
MILENKE ĐUKANOVIĆ
Izgubili smo veliku podršku i oslonac. Vrijeme koje prolazi svjedok je naše tuge i praznine koju si ostavila svojim odlaskom.
MILICA STRUNJAŠ sa porodicom
Navršava se 40 tužnih dana od kada
Draga tetka
Uvijek ćeš biti u našim srcima. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoji: ACO i SRĐAN
Navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naša
VUKICA PLAMENAC
Fali nam tvoj osmijeh, zagrljaj i bezgranična ljubav. Svaki dan sve više.
Čuvaćemo te od zaborava, zahvalni na svakom trenutku provedenom s tobom.
Kćerka TANJA sa porodicom
Baba, babice... bila si naš zagrljaj, toplina, ljubav i sigurnost. Tvoje tople riječi i naš zajednički smijeh ostaće uvijek u našim srcima. Hvala Ti na prelijepom djetinjstvu koje si nam pružila...
Tvoje KAĆA i OGI
Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša voljena
VUKICA PLAMENAC
Tvoju dobrotu, neizmjernu ljubav i požrtvovanost pamtićemo dok smo živi. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.
1222
Navršava se 40 dana od smrti naše majke i babe
VUKICE PLAMENAC
Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem
Tvoji: NATAŠA, NIKOLA i JELENA
Četrdeset je tužnih dana otkad nije sa nama naša voljena majka
PLAMENAC
Bila je naša luka, naša podrška, naša snaga. Hvala joj na svemu.
1220
1217
1223
Tvoji SRĐAN, MIRA i PETAR
Godinu dana je od smrti moje babe ELDE Ljubove ŠOĆ
Nijedan dan nije prošao bez sjećanja na tebe.
Svojom dobrotom i ljubavlju učila si me pravim vrijednostima, a tvoje riječi uvijek bile utjeha i putokaz.
Tvoja unuka MARIJA sa porodicom
Dana 23. februara 2025. navršava se 40 tužnih dana bez našeg dragog supruga, oca i djeda
Prošlo je 40 tužnih dana od kada si nas iznenada napustio.
Uvijek si nam pripremao iznenađenje da bi nas obradovao, ali sad si nas vječno rastužio i bol i tugu nam ostavio.
Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ.
Vječno ćemo te voljeti i čuvati od zaborava. Obavještavamo rodbinu i drage prijatelje da ćemo njegovu vječnu kuću posjetiti u nedjelju 23. februara 2025. u 10 sati.
Tvoji: supruga DANICA, sinovi SRĐAN i SREĆKO, ćerka SLAĐANA, unuke STAŠA i SOFIJA, snaha SNEŽANA
1240
Voljeni naš
Prošlo je pet godina od kada nisi sa nama.
U našim si srcima zauvijek. Sa ponosom te se sjećamo i čuvamo te od zaborava.
Navršilo se 40 dana od kako nas je napustila naša voljena sestra, zaova i tetka
NADA MARKOVIĆ
rođena KAVAJA
Bol i tuga ne prolazi, vječno za njom tuguju
sestra JADRANKA i brat ŽELJKO sa porodicom
Dana 23. februara 2025. se navršava godina od smrti moje sestre
SENKE SAVOVIĆ rođene STIJEPOVIĆ
Hvala ti što si postojala. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe jer voljeni nikad ne umiru. Sestra LJILJA RADULOVIĆ sa ćerkom ĐINOM
Dana 28. februara 2025. navršava se godina, a dana 1. marta 2025. dvije godine od kada zagrljaj na kapiji nije moguć
Nedostajete, da kuća opet bude dom
40 dana od smrti voljenog tate
Prošlo je 40 pretužnih dana bez tebe i svaki dan je sve teži i tužniji. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava, jer voljeni ne umiru.
Tvoja ćerka VESNA, zet BRANKO i unuk ALEKSANDAR RUSIĆ
1259
1254
IN MEMORIAM
JANKO PEKOVIĆ profesor matematike u penziji
Jano, mili naš, Iako je prošlo šest godina od tvog odlaska, u našim dušama i dalje je bolna praznina kao prvog dana. Sve ove godine nismo čuli tvoj blagi, topli glas, ni osjetili tvoje mile poglede, ali naša srca i dalje razgovaraju sa tobom, svakog dana… Posebno odnedavno, kada je stigao tvoj najmlađi unuk, naš mali Jano, koji nosi ime po Tebi, svom divnom djedu Janku.
Jano naš dragi, znamo koliko bi se ti tome radovao, jer si bio posebno milostan i posvećen djed svom unuku Mišu i unuci Miloj. Vjerujemo da će i mali Jano posjedovati osobine čestitosti, plemenitosti, pravednosti, koje su krasile Tebe, njegovog djeda, a zbog kojih smo mi, tvoja porodica, blagodarni i ponosni.
Sa sjetom i ljubavlju tvoji: supruga MIRA, ćerke VANJA i SANJA, unučad MILA, MIŠO, JANO i zet CHRISTOPHER
Najdraža moja, Drugi je put sunce obišlo svoj krug bez tebe. Mnogo se toga promijenilo.
Život se kotrlja. Istina, sasvim drugačije od onog kako si željela za sve nas na onom zajedničkom ručku kada smo svi bili porodica. Sasvim drugačije i suprotno dogovoru i amanetu. Ko bi rekao da to može da se desi? Strahotna je praznina u svojoj konačnosti. Jezivo je bezvremeno „nikad više“. Nedostaješ glasom i osmijehom. Pustim da osjetim koliko mi fališ dodirom, zagrljajem i osloncem.
Istina je – samo ljubav preživi smrt Čitav univerzum je u tebi Volim te
Tebi, tata, četrdeset dana, a meni 10 godina! Vrijeme prolazi, a sjećanje na vas ostaje zauvijek!
Ćerka SLOBODANKA - Vaš MEDO
23.
Prošla su tri mjeseca Navršava se četrdeset od smrti našeg dana od smrti naše dragog oca drage majke
SVETOZARA STANKE
JOVANOVIĆ
Dragi naši roditelji, vaša ljubav, toplina i plemenitost zauvijek će nam nedostajati.
Hvala vam za svu pažnju i podršku koju ste nam pružali u životu.
S ponosom i poštovanjem pamtićemo sve lijepe i dobre trenutke koje smo zajedno proživjeli.
Počivajte u miru!
U neđelju 23. februara 2025. u 10 časova posjetićemo vašu vječnu kuću.
Vaši: sin NEBOJŠA, kćerka NATAŠA i ostala mnogobrojna porodica
Pola godine je od prerane smrti našeg voljenog supruga i oca
BAŠANOVIĆA
Pola godine prođe, Srcko moj, pola godine bez tebe. Vrijeme ne umanjuje bol, boli još jače. Boki te traži, a ja ne mogu ubijediti ni njega ni sebe da se više nećeš vratiti.
Prerano smo se rastali, ostali smo te željni.
S anđelima spavaj, ljubavi moja. Neka ti naše suze ne remete vječni mir.
Četiri su godine od kada je prestalo da kuca srce mog jedinog i voljenog brata
dr MUJO AGOVIĆ specijalista oftalmolog
Kako prolaze godine, sve više i više nedostaješ, jedini brate.
Vječno te nosim u svom srcu kao najveće blago.
sestra JADRANKA AGOVIĆ–TUZOVIĆ sa porodicom
Zauvijek tvoji: supruga JADRANKA i sin BOGDAN 1203
1205
Navršava se šest mjeseci od smrti našeg najvoljenijeg brata
Tvoja dobrota, plemenitost i osmijeh ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima. Nedostaješ nam beskrajno, ali znamo da si i dalje s nama – u mislima, u pričama i u ljubavi koja nikada ne prolazi.
Sestra DRAGANA i brat DEJAN ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom
Tužnih šest mjeseci od kada smo zauvijek izgubili našeg voljenog brata, strica i đevera
Brate moj jedini, težak je svaki dan bez tebe. Nikada se neću pomiriti sa tim da te više nema, da mi više nikad nećeš doći, zagrliti, bratski posavjetovati, ohrabriti. U mojim mislima si svakog dana i bićeš dok god budem disao.
Nosim te u srcu i ponosim se što sam imao takvog brata. Čuvaću ti Bogdana kao svoju djecu. Počivaj u miru i budi spokojan.
Tvoj brat PEĐA, bratanične LORENA i MATEA i snaha ANDRIJANA
Navršava se šest mjeseci od smrti našeg voljenog sina
Dragi sine, vrijeme ne briše tugu, samo nas uči da s njom živimo. Nedostaješ svakog dana, u svakom razgovoru, u svakom osmijehu koji sada nosi sjenu tuge. Praznina koju si ostavio ne može se ispuniti, ali uspomene na tebe ostaju svijetle i vječne.
Počivaj u miru, voljeni naš Gile, dok te s ljubavlju i ponosom nosimo u srcima zauvijek.
Majka RADMILA i otac ŽARKO BAŠANOVIĆ
1209
Danas se navršavaju četiri godine od kada je usnio vječni san moj voljeni, jedini i nikad prežaljeni brat
dr MUJO AGOVIĆ specijalista oftalmolog
Ne postoje riječi koje bi opisale moju bol, tugu i čežnju za tobom, moja rano, moj jedini brate. Ponosna na tebe i tvoj častan život.
Vječno tuguje za tobom
tvoja neutješna sestra BISERA – tvoj BELI
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.
Počivaj u miru, dragi naš Gile, zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
Tvoj stričevi BRANKO i RANKO BAŠANOVIĆ
Pola godine je od smrti našeg voljenog
IGORA BAŠANOVIĆA
Tetak ZORAN, sestre IVANA i TIJANA i brat ALEKSANDAR PETROVIĆ 1208
1206
S ponosom i ljubavlju te čuvamo u našim srcima. Nedostaješ nam. Počivaj u miru.
Neđelja, 23. februar
