Kotorske opštinske službe ni juče nijesu mogle pristupiti objektu u Morinju da uklone spomen-obilježje
Saradnik na programima CGO ukazao da je DIK donio uputstvo kojim je propisano da kandidat za predsjednika dostavlja potvrdu da ima prebivalište u Crnoj Gori od najmanje 10 u posljednjih 15 godina
Uporedo sa neuspješnim uklanjanjem ploče, juče su bivši ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić trebalo da budu, na poziv Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, saslušani u vezi sa okolnostima postavljanja spomen-ploče u Morinju. To se nije dogodilo već je saslušanje pomjereno za 2. februar, potvrđeno je Pobjedi
Vlada nije podržala prijedlog izmjena zakona o energetici u režiji poslanika Demokrata i DF-a
Državna izborna komisija nema nadležnost da utvrđuje tačnost navoda o duplom prebivalištu Spajića, jer je to u isključivoj nadležnosti MUP-a, koje se do sada, a još od perioda kada je tim ministarstvom rukovodio ministar Sergej Sekulović, nije izjašnjavalo o tome. Za slučaj da su ovi navodi tačni, MUP je bio u obavezi da izvrši brisanje Spajića iz registra prebivališta –naglasio je Suljević
Vrhovno državno tužilaštvo će se izjasniti da li je vazduhoplov Republike Srbije 3. avgusta prošle godine narušio teritorijalni integritet naše zemlje
Upravi za zaštitu kulturnih dobara još nije dostavljen projekat za uklanjanje scenogra je sa Žabljaka Crnojevića
Potrudićemo se da sve izvršimo u najskorije vrijeme
Piše: dr Dragoljub DRAŠKOVIĆ, raniji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore
Saradnik na programima CGO ukazao da je DIK donio uputstvo kojim je propisano da kandidat za predsjednika dostavlja potvrdu da ima prebivalište u Crnoj Gori od najmanje 10 u posljednjih 15 godina
PODGORICA – Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje i član Državne izborne komisije Damir Suljević pojasnio je Pobjedi da je na Ministarstvu unutrašnjih poslova da utvrdi da li lider Pokreta „Evropa sad“ i kandidat te stranke za predsjedničke izbore, ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina što je uslov da bi bio biran za predsjednika Crne Gore.
– Ukoliko MUP na osnovu svojih evidencija utvrdi da Spajić posjeduje uslov u pogledu prebivališta i izda potvrdu o tome, a ukoliko i druga tražena dokumentacija i potpisi podrške budu uredni, uslovi za kandidaturu se mogu smatrati ispunjenim – istakao je Suljević.
Pobjeda je pisala o tome da se u slučaju kandidature Spajića za predsjedničke izbore otvara pitanje da li on može biti biran za predsjednika Crne Gore, zato što nije jasno da li ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina prije dana održavanja izbora, što je uslov koji propisuje Ustav i Zakon o izboru predsjednika Crne Gore.
Iz biografije Spajića, koja je dostupna na zvaničnom sajtu Pokreta „Evropa sad“, jasno se navodi da se on u Crnu Goru vratio 2020. godine, a da je do tada, od završetka školovanja, radio u Tokiju i Singapuru.
To znači da kandidatura Spajića zavisi od toga da li je, pošto je godinama živio i radio u inostranstvu, u tom periodu imao prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori ili ga je odjavio.
Na taj ustavni i zakonski uslov podsjetio je i Suljević i ukazao da se radi o istovjetnoj odredbi.
– Istim zakonom propisuje se da se, uz prijedlog kandidata za predsjednika, Državnoj izbornoj komisiji (DIK) podnosi i pisana izjava kandidata da prihvata kandidaturu, potvrda o biračkom pravu kandidata, potvrda o prebivalištu kandidata, uvjerenje o državljanstvu, kao i potpisi za podršku kandidatu – naveo je sagovornik Pobjede.
Državna izborna komisija nema nadležnost da utvrđuje tačnost navoda o duplom prebivalištu Spajića, jer je to u isključivoj nadležnosti MUP-a, koje se do sada, a još od perioda kada je tim ministarstvom rukovodio ministar Sergej Sekulović, nije izjašnjavalo o tome. Za slučaj da su ovi navodi tačni, MUP je bio u obavezi da izvrši brisanje Spajića iz registra prebivališta – naglasio je Suljević
Istakao je i da je DIK donio Uputstvo o sadržini i obliku obrasca za podnošenje prijedloga kandidata za predsjednika Crne Gore i obrasca za davanje potpisa birača za podršku kandidatu, koje je posljednji put ažurirano na sjednici DIK-a održanoj krajem prošle godine.
– Tim uputstvom propisan je obrazac potvrde o prebivalištu kandidata za predsjednika, u skladu sa kojim se od strane nadležnih potvrđuje da kandidat ima prebivalište u trajanju od najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina prije dana održavanja izbora – pojasnio je Suljević. Tu potvrdu, dodao je, u skladu sa obrascem koji je propisao DIK, izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje se stara o registrima prebivališta i boravišta, a kojom se potvrđuje da kandidat posjeduje ovaj uslov.
– Nakon prijema prijedloga
kandidata sa pratećom dokumentacijom i potpisima podrške koji moraju biti dostavljeni najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora, DIK na svojoj sjednici, a u roku od 48 sati od prijema, utvrđuje da li je kandidat dostavio svu neophodnu dokumentaciju, da li kandidat ispunjava uslove propisane Ustavom i Zakonom, te da li će u konačnom
kandidatura biti potvrđena –rekao je Suljević.
On je naveo i da Državna izborna komisija nema nadležnost da utvrđuje tačnost navoda o duplom prebivalištu Spajića.
– Jer je to u isključivoj nadležnosti MUP-a, koje se do sada, a još od perioda kada je tim ministarstvom rukovodio ministar Sergej Sekulović, nije
izjašnjavalo o tome. Za slučaj da su ovi navodi tačni, MUP je bio u obavezi da izvrši brisanje Spajića iz registra prebivališta – naglasio je Suljević. Pobjeda je pisala o tome da je Spajić u aprilu 2021. godine posjedovao i srpsko državljanstvo, kao i dvojno prebivalište u Beogradu i Podgorici, čime je grubo kršio Ustav i pravni poredak države Crne Gore.
Radulović: DIK da provjeri da li kandidati za predsjednika ispunjavaju uslove iz zakona
Advokat Veselin Radulović istakao je juče da bi
Državna izborna komisija trebalo da provjeri da li
Milojko Spajić i ostali kandidati za predsjednike ispunjavaju uslove predviđene
zakonom.
Podsjetio je da kandidat za predsjednika mora biti crnogorski državljanin koji je navršio 18 godina života i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u
posljednjih 15 godina prije dana održavanja izbora. – Te uslove za Spajića i druge predsjedničke kandidate trebalo bi da provjeri DIK, to podrazumijeva da oni moraju priložiti dokaze
KOLAŠIN: Počela najveća multinacionalna zimska vojna vježba u Crnoj Gori
KOLAŠIN – Vježba ,,Zajednički izazov 23“ okupila je oko 250 učesnika iz pet zemalja i prvi put se na teritoriji Crne Gore organizuje međunarodna vojna vježba tog kapaciteta u zimskim uslovima - kazao je komandant 1. Pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore, potpukovnik Miloš Gačević na svečanoj ceremoniji otvaranja vježbe u Kasarni ,,Breza“ u Kolašinu.
U naredne dvije sedmice pripadnici Vojske Crne Gore, Austrije, Sjeverne Makedonije, SAD, Italije i NATO centra izvrsnosti za planinsko ratovanje u širem reonu Kolašina, posebno na prostorima okolnih planinskih masiva, uvježbavaće napadne i operacije traganja i spašavanja, dok će komande unapređivati procese donošenja vojnih odluka. – Njen cilj je podizanje nivoa interoperabilnosti i spo-
da ispunjavaju te uslove. Ne znam da li gospodin Spajić ispunjava te uslove i da li on ima 10 godina neprekidnog prebivališta u Crnoj Gori u posljednjih 15 godina –kazao je Radulović.
Prema podacima kojima raspolaže Pobjeda, Spajić je tada imao prijavljeno prebivalište na adresi Topalovićeva broj 4 u Beogradu i stvarno boravište u Podgorici. Osim toga, on je rješenjem MUP-a Srbije Beograd broj 204-1-27301/08 od 27. 11. 2008. godine, koje je uručeno 27. 11. 2008. godine, primljen u državljanstvo Srbije dana 25. januara 2009. godine. Time što je državljanstvo stekao nakon 2006. godine, Spajić je prekršio Zakon o crnogorskom državljanstvu koji ne omogućava dvojno državljanstvo sa Srbijom, a u članu 24 jasno stoji da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Izuzetak su oni koji su stekli srpsko državljanstvo prije juna 2006. godine. Ž. ZVICER
sobnosti naših, savezničkih i partnerskih jedinica i komandi prilikom izvršavanja zadataka iz domena planinskog ratovanja – saopštio je potpukovnik Gačević.
On je naglasio da je posebno važno što vježba, pored vojnog, ima i civilni karakter, što je od velikog značaja za buduću podršku civilnim institucijama.
Šef Kontrole vježbe (ExCOn), pukovnik Oružanih snaga Austrije Bernd Rot istakao je da
je posebna čast biti na ovakvoj vježbi u Crnoj Gori i krunisati na taj način saradnju sa Vojskom Crne Gore koja traje više od decenije.
On je kazao da austrijski eksperti za planinsko ratovanje doprinose vježbi na više načina, kao i da je jedan od fokusa treninga i na mobilnosti u zimskim uslovima. Ceremoniji otvaranja je prisustvovao i ambasador Austrije u našoj zemlji Karl Miler. R. P.
Na ,,Zajedničkom izazovu“ oko 250 učesnika iz pet zemalja
Politički analitičar ukazao da samostalni nastupi partija „stare“ parlamentarne većine na predsjedničkim izborima odgovaraju Demokratskoj partiji socijalista
PODGORICA – To što se partije „stare“ većine izvjesno neće dogovoriti oko zajedničkog kandidata sa kojim bi nastupili na predsjedničkim izborima ide u prilog opoziciji koju predvodi Demokratska partija socijalista. Istovremeno, partije „stare“ većine uz stranačke lidere kao kandidate privući će više glasača pojedinačno, nego da idu zajedno, ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Ranko Đonović. – Ta „stara“ većina će ovako, pojedinačno, osvojiti najviše glasova što mogu – jer ima, na primjer, Urinih glasača koji ne bi glasali kandidata Demokratskog fronta i obratno – pojasnio je Đonović.
(NE)SLOŽNI
U slučaju da dođe do organizovanja drugog kruga predsjedničkih izbora, dodao je, glasače bi „natjeralo“ da podrže kandidata koji prođe to što je izvjesno da bi na drugoj strani bio kandidat Demokratske partije socijalista.
Ipak, ukazao je, time što nastupaju pojedinačno „idu naruku“ upravo DPS-u.
– Ali i pokazuju glasačima koji su „složni“ i građani bi trebalo da uoče taj momenat koji ništa dobro ne donosi Crnoj Gori – naveo je Đonović. Smatra i da je do sada najpametnije postupao Građanski
pokret Ura koji nije pominjao kandidate.
– Ja bih rekao da je u tome najpametnija Ura, ali ne jer ima neku taktiku, nego što zna da njihov izlazak znači isto što bi značilo i da ne izađu – pokazivanje vlastite slabosti – ocijenio je. Osvrnuo se i na to što je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević odmah po objavljivanju kandidature „napao“ predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića i ocijenio da to može uticati na rejting bivšeg ministra.
– Ima efekta jer pokazuje građanima o kome se radi. Medojević napada Spajića otkad se on pojavio na političkoj sceni. Bez obzira na to kolika je ili nije težina njegovih riječi, ispostavilo se da je, po pitanju Spajića, Medojević rekao dosta stvari koje su se obistinile – da li je to slučajno ili ima pouzdane podatke, to je posebna priča – istakao je Đonović.
ĐUKANOVIĆ – ŠANSA
Pa ipak, sagovornik Pobjede je rekao i da je još uvijek teško procijeniti kakav će biti odnos snaga na predstojećim izborima. Govoreći o tome ko bi mogao da bude kandidat suverenističkog bloka, Đonović je ocijenio da bi najbolje bilo da to bude aktuelni predsjednik države Milo Đukanović.
– Ako on ne može da donese pobjedu, teško da to može učiniti
bilo ko iz DPS-a, a plašim se, i reći ću to rizikujući da budem pogrešno shvaćen, da onda i Crna Gora ima manje šanse – naveo je Đonović. Ukazao je i da Đukanović nije, kako se to može čuti sa pojedinih adresa, remetilački faktor, nego je, kako je rekao, šansa za Crnu Goru, bez obzira na mnogo grešaka na koje bi se mogli pozvati, a koje su se dogodile za vrijeme vladavine DPS-a. – Đukanović je jedino ozbiljno rješenje koje bi Crnoj Gori moglo ponuditi dobra politička i državna rješenja. Ne bude li on kandidat – nijesam siguran da bi bilo ko drugi imao uspjeha. Da ima alternative, ja bih bio posljednji koji bi za njega navijao, ali pošto je nema – smatram da je on od svih ponuđenih rješenja jedini državnik vrijedan po-
ložaja predsjednika Crne Gore – naglasio je Đonović. Nada se i da će Socijaldemokratska partija podržati kandidata DPS-a, koja je najjača partija i ima najveći broj glasača i da u izbornu utakmicu neće ući pojedinačno, jer bi to značilo rasipanje glasova suverenističkog bloka, što, kako je zaključio, nije dobro.
Podsjetimo, kandidate za predsjedničke izbore do sada su saopštili samo Pokret „Evropa sad“ i Demohrišćanski pokret. Ispred „Evrope sad“ na predsjedničkim izborima nastupiće Milojko Spajić, dok će ispred Demohrišćanskog pokreta kandidat biti bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić. Iz Demokratskog fronta još uvijek nijesu saopštili ime kandidata, ali su pred-
stavnici ovog političkog saveza u više navrata ukazali da će to izvjesno biti predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić Prethodno su Socijalistička narodna partija i odlazeći premijer Dritan Abazović pozivali da zajednički podrže jednog kandidata. Lider SNP-a Vladimir Joković predlagao je da taj kandidat bude Miodrag Lekić, dok je Abazović ustvrdio da bi dobro bilo da to bude „građanski kandidat“.
To je ponovio i juče, kada je kazao da će GP Ura na čijem je čelu, tokom sljedeće sedmice „zauzeti stav“ o predsjedničkim izborima. Rekao je i da su „zanimljivi“ do sada poznati kandidati.
DOGOVORI
– Na neki način i Milojku Spajiću pružamo podršku, ali to se ne odnosi striktno na njega, već i na ostale kandidate koji imaju građansku orijentaciju – naveo je Abazović.
Pozitivan odgovor na prijedloge o zajedničkom kandidatu nijesu dale ni Demokrate Alekse Bečića. Oni su prvobitno ponudili koaliciju Pokretu „Evropa sad“, a Bečić je saopštio da će, ukoliko „Evropa sad“ ne pristane imati svog kandidata na predsjedničkim izborima.
Nakon što je objavljeno da će ispred „Evrope sad“ nastupiti Spajić, poslanik Demokrata Boris Bogdanović rekao je da
oni na sjednici Predsjedništva neće razgovarati o eventualnoj podršci koju bi mu pružili, jer je, kako kaže, niko nije direktno tražio.
– Svako ko misli da dobije podršku naših organa, bez prihvatanja naše ponude da izaberu predsjednika države ili predsjednika Vlade, ne razumije kako funkcioniše ozbiljna politika – istakao je Bogdanović. Sa druge strane, iz DPS-a su saopštili da su započeli unutarstranačke konsultacije, ali nijesu nagovijestili ko bi mogao biti kandidat.
Juče je poslanik Jevto Eraković ocijenio da su predstojeći izbori prekretnica i poručio da bi zbog toga suverenistički blok trebalo da ima zajedničkog kandidata. Kazao je i da prije razgovora o konkretnom kandidatu moraju biti potpuno svjesni što ih očekuje u izbornom procesu.
– Jedna ozbiljna i odgovorna pozicija naše države Crne Gore i shodno takvoj poziciji naš sljedstveni odgovor. Moramo biti svjesni važnosti ovih izbora i priznati da se Crna Gora danas nalazi u statusu okupirane države – istakao je Eraković. Na jedinstvo su pozivale i druge stranke suverenističkog bloka. Generalni sekretar Socijaldemokrata Miloš Čelanović rekao je juče da očekuju da će imati kandidata koji će pobijediti u prvom krugu. Ž. ZVICER
Niko od predstavnika „stare“ parlamentarne većine nije htio da se obrati medijima po završenom sastanku u Skupštini
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, predstavnici dijela „stare“ parlamentarne većine na sastanku nijesu bili saglasni sa ranijim načelnim stavom da jednog sudiju predloži vlast, jednog opozicija, a jednog manjine. To je indirektno potvrdio i Dritan Abazović, koji je juče u Ulcinju kazao da ,,ako DPS računa da će kandidat manjinskih naroda biti kandidat DPS-a i da će oni opet imati većinu u Ustavnom sudu – to je pogrešna računica“
PODGORICA – Predstavnici „stare“ parlamentarne većine juče su održali sastanak u Skupštini nakon kojeg niko od učesnika nije htio da se obrati medijima.
Poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak kazala je da su se usaglasili da ne daju izjave dok se ne dogovore, ali nije precizirala o čemu su se tokom sastanka dogovarali.
Medijima nije htio da se obrati ni šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Ra-
dunović koji je novinare upitao: „Kako mislite da se dogovorimo nešto ako vi stojite sa kamerama i mikrofonom i onda idete i sve objavite“.
Na konstataciju novinara da je u interesu javnosti da zna o čemu se razgovara, kazao je: „Ja mislim da je najvažnije za javnost da se izaberu ovi ljudi, a ne da neko proda dva lista više“. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, predstavnici dijela „stare“ parlamentarne većine na sastanku nijesu bili saglasni sa
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je da vjeruje da će Crna Gora vrlo brzo dobiti funkcionalan Ustavni sud, ukoliko ne bude pokušaja da neko politizuje tu instituciju.
Abazović je novinarima, tokom zvanične posjete
ranijim načelnim stavom da jednog sudiju predloži vlast, jednog opozicija, a jednog manjine. To je indirektno potvrdio i Dritan Abazović, koji je juče u Ulcinju kazao da ,,ako DPS računa da će kandidat manjinskih naroda biti kandidat DPS-a i da će oni opet imati većinu u Ustavnom suduto je pogrešna računica“. – Ipak, vjerujemo da će Ustavni sud biti odblokiran. Da li će biti izabran jedan ili tri sudije, to ćemo da vidimo – rekao je izvor Pobjede.
Predstavnici većine trebalo je juče da pokušaju da nađu kompromis oko imenovanja četvoro sudija Ustavnog suda, a tek danas će biti izvjesnije hoće li u parlamentu biti podrške za izbor. Danas će se sastati šefovi poslaničkih klubova i članovi Ustavnog odbora kako bi razgovarali o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Oni će, kako saznajemo, pokušati da se dogovore oko kandidata koji bi dobili podršku svih partija. Ustavni odbor završio je prošle sedmice saslušanje svih 26 kandidata koliko ih
Ulcinju, kazao da je sjutra „dan D“ vezano kad će biti održana sjednica Ustavnog odbora na kojoj će biti određen uži izbor kandidata.
Kako je kazao, najvažnije je da se dobiju četiri kredibilna člana i da se stavi tačka na izbor sudija Ustavnog suda.
se prijavilo na konkurs. Ovo je šesti pokušaj izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, koji je od septembra prošle godine u blokadi jer od sedam sudija ima samo troje. Zbog nedostatka kvoruma, Ustavni sud ne može da donosi odluke o ustavnim žalbama niti mogu da se okončaju izborni procesi. Zapadni partneri i najviši visoki predstavnici EU i SAD su u više navrata apelovali na crnogorske političare da izaberu nedostajuće sudije Ustavnog suda kako bi počelo rješavanje duboke političke i institu-
– Ako ne bude pokušaja da neko politizuje Ustavni sud, vjerujem da ćemo vrlo brzo, za dvije sedmice ili koliko već bude trebalo da se zakaže sjednica, dobiti funkcionalan Ustavni sud, što bi bio veliki bust (boost) evropskih integracija –rekao je Abazović.
cionalne krize u Crnoj Gori. Između ostalog, iz EU je upozoreno da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu u slučaju da Ustavni sud ne bude odblokiran. Za izbor sudija u prvom krugu potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu.
Zbog neizvjesnosti da li će poslanici vlasti i opozicije postići dogovor, potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak je najavila da će predložiti da sudije Ustavnog suda budu izabrane žrijebanjem, ali je ovakav prijedlog naišao na osudu većeg dijela javnosti. Ž. Z.-N.Z.
novinarima: Kako da se dogovorimo ako vi sve objavljujete?
Demokrate najavile da neće podržati inicijativu „Evropskog tima za Nikšić“
Da će prijedlog za Kovačevićevu smjenu ipak ostati bez potrebne većine, smatra i nezavisna odbornica Tanja Knežević-Perišić, koja je potpisala inicijativu „Evropskog tima za Nikšić“. ,,Ne očekujem podršku ovoj inicijativi, jer smo mi još uvijek pretpolitičko društvo u kojem pojedinci i pripadnici većine političkih partija slušaju, a ne razmišljaju svojom glavom. Kad dođemo u tu fazu, tek onda ćemo biti slobodno društvo“ – rekla je ona za Pobjedu
NIKŠIĆ – Klub odbornika Demokratske Crne Gore u nikšićkom lokalnom parlamentu neće podržati inicijativu za smjenu predsjednika te opštine Marka Kovačevića, najavljeno je juče iz te stranke, nakon što su iste poruke prethodno poslali i iz Socijalističke narodne partije i Ujedinjene Crne Gore.
Inicijativu za smjenu Kovačevića podnio je krajem minule godine „Evropski tim za Nikšić“, a nakon što je on prethodno u Skupštini Srbije izjavio kako je Srbija matica Srba iz Crne Gore. Sjednica na kojoj bi nikšićki odbornici trebali da se izjasne o tom prijedlogu najavljena je za 10. februar.
Izvjesno je, međutim, da ta inicijativa neće imati neophodnu većinu za smjenu prvog čovjeka te opštine budući da Demokrate i koalicija okupljena oko Demokratskog fronta, kojoj pripada i Kovačević, raspolaže sa 21 od ukupno 41 mandata u nikšićkom parlamentu.
Najavljujući odluku Demokrata da ne podrže inicijativu koju je podnijela koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista, odbornik te partije i predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković poručuje i kako izborna volja građana neće biti ugrožena.
– Sa DPS-om nećemo rušiti vlast koju smo konstituisali i koja je proizvod volje građana izražene na izborima
14. marta 2021. godine. Vjerujem da ćemo kao društvo prevazići razne forme vješto indukovanih tenzija radi podjele, u kojima uživaju neodgovorne političke elite i fokusirati se na osnovna životna pitanja – saopštio je Vuković Vijestima. Na njegovu izjavu juče je reagovao Opštinski odbor DPS-a u Nikšiću ističući kako ona predstavlja novo razotkrivanje istine da je zalaganje Demokrata i njihova borba za građansku i evropsku Crnu Goru mrtvo slovo na papiru. – Napamet naučene teze koje Vuković vrti sve vrijeme svog bivstvovanja na političkoj sceni nijesu ništa drugo do prećutno usaglašavanje sa onim što su Kovačević i njegovi drugovi demonstrirali u Beogradu. Zato ne iznenađuje ovakav odnos Vukovića i njegove partije ni prema ovoj inicijativi, jer grčevito držanje za fotelje, njihova je
ekspertiza, a djelovanje na štetu državnih interesa nije diletantizam, nesnađenost i neiskustvo mlađanih crvenih kravata nego loša namjera prema državi Crnoj Gori koju nikšićke Demokrate, ne uputivši ni riječ prijekora za iskazano sluganstvo u ime Opštine Nikšić, očigledno smatraju tuđom prćijom – saopštili su iz OO DPS Nikšić.
Da će prijedlog za Kovačevićevu smjenu ipak ostati bez potrebne većine, smatra i nezavisna odbornica Tanja Knežević-Perišić , koja je potpisala inicijativu „Evropskog tima za Nikšić“.
– Ne očekujem podršku ovoj inicijativi, jer smo mi još uvijek pretpolitičko društvo u kojem pojedinci i pripadnici većine političkih partija slušaju, a ne razmišljaju svojom glavom. Kad dođemo u tu fazu, tek onda ćemo biti slobodno društvo – rekla je ona za Pobjedu.
Brojna crnogorska delegacija putuje u Vašington
Na Molitveni doručak u
SAD pozvana sedmorica
PODGORICA - U Vašingtonu će se 2. februara održati tradicionalni 71. nacionalni molitveni doručak, a iz Crne Gore prisustvovaće mu sedam javnih ličnosti. Poziv da prisustvuju Molitvenom doručku dobili su predsjednik naše države Milo Đukanović, ministar finansija Aleksandar Damjanović, poslanici Demokratske partije socijalista Branimir Gvozdeno-
vić i Andrija Nikolić, poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović, predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj kao i profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević Događaju će prisustvovati brojne istaknute ličnosti iz 140 država svijeta, koje će tamo boraviti na poziv predsjednika SAD Džozefa Bajdena i članova Kongresa.
ASK će provjeriti da li se u preduzeću EPCG – Solar gradnja prikupljaju potpisi podrške za predsjedničke izbore
Navodi i da smjenu aktuelnog predsjednika opštine podržava iz dva razloga.
Prvi je, kako je objasnila, taj što je Kovačević kao predsjednik svih građana Nikšića dozvolio da ga u Beogradu „saslušava“ i „postrojava“ liderka radikalnog desničarskog pokreta „Zavetnici“ Milica Đurđević-Stamenkovski, koja smatra da Crnogorci kao narod ne postoje.
– Dakle, otišli su kod ljudi koji ne priznaju Crnogorce kao narod da kukaju kako su ugroženi iako vrše vlast na svim nivoima, kako im je srce u matici Srbiji, a tijelo u Crnoj Gori, pa su tako raspolućeni tražili pare i dogovarali se oko popisa stanovništva u Crnoj Gori. Ima li većeg poltronstva, sluganjstva i nesreće od ovoga – zapitala se Knežević-Perišić. Drugi razlog je taj što joj je, kako kaže, puna kapa „građanštine“ koju plasiraju Demokrate, Ura i ostali, a rade sve suprotno tome.
– Ovo je bila prilika da pokažu tu privrženost građanskoj Crnoj Gori, tako što bi glasali za smjenu čovjeka koji političke neistomišljenike naziva nacifašistima, koji pravda reklamiranje ratnih zločinaca poput Draže Mihailovića, koji bijelim krpama pored državne zastave kiti grad za 21. maj i kome je normalno da pojedinim odbornicima nije dozvoljen ulazak u javne ustanove kulture da mu se Matija Bećković ne bi uvrijedio – zaključila je Tanja Knežević-Perišić. Đ. Ć.
Molitveni doručak ima tradiciju dugu sedam decenija. Cjelokupan događaj traje nekoliko dana i sastoji se od brojnih međunarodnih aktivnosti kojima prisustvuje oko 3.500 uglednika iz cijelog svijeta, bez obzira na rasnu, vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost. Centralni događaj je doručak, koji se svake godine održava prvog četvrtka u februaru, na kojem su govornici predsjednik SAD-a i jedan gost čiji se identitet ne otkriva do posljednjeg časa. Drugi dio programa rezervisan je za bilateralne sastanke učesnika sa kongresmenima, senatorima, privrednicima i zvaničnicima iz SAD. R. P.
Pritisci na zapošljene su izuzetno maligna pojava i svima je jasno da kod nas postoje moćnici koji misle da je njihov uski partijski interes bitniji od slobode i demokratskih prava zapošljenih u državnim institucijama – poručila je zamjenica izvršnog direktora CDT Biljana Papović
PODGORICA – Državno preduzeće EPCG – Solar gradnja nema informacije da se u toj firmi vrši pritisak na zapošljene da u susret predsjedničkim izborima podrže Demokratsku Crnu Goru i Demokratski front, kazali su Pobjedi iz Službe za odnose sa javnošću tog preduzeća.
Pobjeda je pitala EPCG – Solar gradnju da li se u firmi vrši pritisak na zapošljene da daju podršku za predsjedničke izbore, a nakon što se na društvenim mrežama pojavila fotografija Vajber prepiske iz grupe naslovljene „Monteri“, u kojoj osoba čije je ime zaštićeno, navodno, poziva radnike da dođu u firmu kako bi preuzeli „neki papir od neke dvojice momaka“, koje, kako tvrdi, „prvi put u životu vidi“ i navodi da je „vezano za izbore, neki popis ili šta već“.
U poruci se navodi i da će ta dva momka zapošljenima objasniti sve i dati potrebne informacije, a osoba koja šalje se i izvinjava što prenosi poziv i kaže: „Sam se sebi gadim, ali pravo da vam kažem da maknem to sa vrata, ne treba mi to u životu, ni to a ni ova firma sa tim“. Juče su se oglasili i iz Agencije za sprečavanje korupcije i kazali da će u ovom slučaju postupiti u skladu sa nadležnostima koje su određene Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. – Koristeći postojeće pravne mehanizme, Agencija će u ovom preduzeću kontrolisati poštovanje zabrane vršenja pritiska, koja je propisana članom 35 i 36 Zakona, i detaljno upoznati javno mnjenje sa is-
hodom postupka – poručili su. Istakli su i da će „duboko posvećeni zaštiti javnog interesa i snaženju ambijenta vladavine prava“ nastaviti da doprinose integritetu i kredibilitetu izbornog procesa.
Prethodno ih je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju Biljana Papović pozvala da provjere tačnost navoda koji su se pojavili na društvenim mrežama.
Ona je istakla da ASK mora izvršiti kontrolu poštovanja zabrana i ograničenja propisanih Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Tim aktom se, pojasnila je, zabranjuje prikupljanje potpisa podrške za predaju kandidature u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim ustanovama, državnim fondovima i privrednim društvima čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave.
– Ukoliko se ove pojave budu tolerisale kao što se, godinama unazad, toleriše pojava partijskog zapošljavanja, demokratski izborni proces će u Crnoj Gori ostati samo prazna parola i nedostižan ideal. Pritisci na zapošljene su izuzetno maligna pojava i svima je jasno da kod nas postoje moćnici koji misle da je njihov uski partijski interes bitniji od slobode i demokratskih prava zapošljenih u državnim institucijama – poručila je Papović. Istakla je da državne institucije moraju uraditi sve da omoguće građanima da po svojoj volji odluče hoće li učestvovati i na koji način u političkom životu. Ž. Z.
U Solaru tvrde da ,,nemaju informacije“ da se na zapošljene vrši politički pritisakTanja Knežević-Perišić Marko Kovačević
Vrhovno državno tužilaštvo će se izjasniti da li je vazduhoplov Republike Srbije 3. avgusta prošle godine narušio teritorijalni integritet naše zemlje
PODGORICA – Vještak za elektroniku, telekomunikacije i vazduhoplovstvo Predrag Boljević podnio je juče v. d. vrhovnoj državnoj tužiteljki Maji Jovanović žalbu na rješenje specijalnog tužioca Jovana Vukotića koji je odbio njegovu krivičnu prijavu protiv više osoba, na čelu sa odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem, optužujući ih da su, 3. avgusta prošle godine, organizovano omogućili letilici tuđe države da se prizemlji u policijskom kampu u Podgorici i time narušili teritorijalni integritet naše zemlje.
Specijalni tužilac Vukotić u svom rješenju ima i skandaloznu ocjenu kako toga dana u letilici policije Republike Srbije nije bio patrijarh srpski Porfirije (Perić), već državljanin ove zemlje Prvoslav Perić, što je, inače, svjetovno ime poglavara Crkve Srbije?!
TAJNO I ORGANIZOVANO
Delegacija srpskih popova, predvođena Perićem, 3. avgusta prošle godine, stigla je u Podgoricu policijskim helikopterom Republike Srbije, a delegacija je, na zaprepašćenje javnosti, prizemljena u policijskom kampu na Zlatici, odakle su vozilima spovedeni do Vile „Gorica“.
Tog jutra, premijer Abazović potpisao je sporni takozvani „Temeljni ugovor“ sa Crkvom Srbije, odnosno njenim poglavarem Perićem, kojim je skoro čitavo crnogorsko sakralno nasljeđe predato u vlasništvo Beogradu. Iz obrazloženja odbijajućeg rješenja specijalnog tužioca, crnogorske vlasti ovaj događaj ocijenile su visokorizičnim, a nosio je i stepen tajnosti?!
Potpisvanje ugovora 3. avgusta bio je ključni razlog što je Vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje u parlamentu petnaestak dana kasnije.
U žalbi koju je Boljević dostavio v. d. vrhovne tužiteljke Maji Jovanović, on ističe da je tužilac Vukotić „protivno nesporno utvrđenim činjenicama izvo -
Delegacija srpskih popova, predvođena Perićem, 3. avgusta prošle godine, stigla je u Podgoricu policijskim helikopterom Republike Srbije, a delegacija je, na zaprepašćenje javnosti, prizemljena u policijskom kampu na Zlatici, odakle su vozilima spovedeni do Vile „Gorica“. Tog jutra, sada odlazeći premijer Abazović potpisao je sporni takozvani „Temeljni ugovor“ sa Crkvom Srbije
utvrđivanja pozicije i statusa predmetnog helikoptera – naglašava Boljević. Kategoričan je da je „ovakvim postupanjem od strane lica iz kontrole leta, u saradnji sa vrhom Uprave policije i predsjednikom Vlade Crne Gore mimo znanja Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore narušen suverenitet vazdušnog prostora na način što je strani vazduhoplov Uprave policije Srbije ušao neovlašćen u vazdušni prostor Crne Gore i na teritoriju Crne Gore na neodobrenoj lokaciji se prizemljio i izvršio iskrcavanje lica protivno Zakonu o graničnoj kontroli i Zakonu o vazdušnom saobraćaju“.
dio zaključke na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava, namjerno zanemarujući povrede Zakona o vazdušnom saobraćaju i izvodeći pogrešne zaključke iz odredbi Zakona o graničnoj kontroli“.
Ukazao je da je Vukotić kao zakonito prihvatio odobrenje Uprave policije „grupi lica za prelazak državne granice van graničnog prijelaza i van utvrđenog radnog vremena“, iako taj akt „ne sadrži saglasnosti i druga dva državna organa shodno imperativnoj odredbi člana 11 stav 3 u dijelu pribavljanja svih neophodnih saglasnosti“ (Zakon o graničnoj kontroli).
Objašnjava da se ova imperativna norma „odnosi na prelazak državne granice grupe lica u pomorskom saobraćaju, riječnom ili jezerskom saobraćaju“ i da Zakon ne može biti primijenjen „na odobrenje za prelazak državne granice grupe lica u vazdušnom saobraćaju, iz razloga što Lučka kapetanija ni na koji način, prema
Specijalni tužilac Vukotić u svom rješenju ima i skandaloznu ocjenu kako toga dana u letilici policije Republike Srbije nije bio patrijarh srpski Porfirije (Perić), već državljanin ove zemlje Prvoslav Perić, što je, inače, svjetovno ime poglavara Crkve Srbije?!
Zakonu o vazdušnom saobraćaju, ne može biti uključena u bilo kakve radnje ili nadležna za izdavanje bilo kakvih odobrenja ili saglasnosti subjektima koji učestvuju u vazdušnom saobraćaju u Crnoj Gori“. Osim toga, istakao je da je Zakon jasan da policija ovakvo odobrenje može izdati jedino „uz saglasnost organa uprave nadležnog za poslove carina i lučke kapetanije…“.
Sudski vještak upozorava da je policija prekršila Zakon o vazdušnom saobraćaju, ali da specijalni tužilac tome nije pridao dužnu pažnju. Kako naglašava, u policijskim dokumentima koje je tužilac pribavio navodi se „...da je u 09.05 časova na navedenu lokaciju sletio helikopter MUP-a Republike Srbije iz kog su izašli putnici...“, a u planu leta, što on karakteriše kao neprihvatljivo, bilo je naznačeno da se radi o privatnom letu.
To je, kategoričan je Boljević, „krivotvorenje odredbi Zakona o vazdušnom saobraćaju, u cilju izbjegavanja traženja i dobijanja dozvole za let državnog helikoptera u vazdušnom prostoru Crne Gore od strane Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbrane, kojim
je uspostavljeno pravo i obaveza“ ova dva resora „da znaju čiji i zašto državni vazduhoplovi ulaze u vazdušni prostor Crne Gore i da iste kontroliše i po potrebi prati i obezbjeđuje“. Boljević u žalbi upozorava da bi „ovakvim krivotvorenjem i izvrtanjem odredbi Zakona… koje specijalni državni tužilac prihvata kao zakonito postupanje, u hipotetičkoj situaciji moglo let vojnog vazduhoplova Ministarstva odbrane Republike Srbije sa desantnim jedinicama vojske Republike Srbije… tretirati kao privatni let za sopstvene potrebe Ministarstva odbrane Republike Srbije u svrhu desanta na teritoriju Crne Gore, i to unaprijed dogovoren i dozvoljen odobrenjem Uprave policije“… – Situacija jeste hipotetička, ali je najbolji opis učinjenog dana 3. 8. 2022. godine kad je let državnog vazduhoplova policije Republike Srbije tretiran kao privatni let, što je postupajući državni tužilac zaboravio da uoči i prema njemu se odredi – pojasnio je Boljević.
KONTROLISANJE
KONTROLE LETA Za Boljevića je neprihvatljivo i što specijalni tužilac Vu-
kotić nije analizirao razloge zbog kojih dežurni kontrolor Kontrole leta Srbije i Crne Gore, nakon što je helikopter nestao sa radarskog prikaza, nije interventno uzbunio Vazduhoplovno-operativni centar (VOC) Vojske Crne Gore „i zatražio identifikaciju zbog gubitka komunikacije, nestanka sa radarskog prikaza i odstupanja od parametara prijavljenih u planu leta predmetnog helikoptera“.
- …Specijalni državni tužilac niđe ne navodi da je uočio da u periodu od 09h 05m do 09h 30m na radaru nema prikaza letilice, što se nesporno dogodilo – piše u žalbi.
U tom vremenu, kako pojašnjava Boljević, helikopter je bio prizemljen, što potvrđuje i policijska službena zabilješka, odnosno „vršen je iskrcaj lica u reonu kampa Zlatica“ i nestao je sa radara.
- …Ukoliko dežurni kontrolor nije bio dio organizovane grupe lica koja je na organizovan način izvršila nezakonit ulazak stranih državljana na teritoriju Crne Gore i povredu vazdušnog prostora Crne Gore, isti je morao blagovremeno uzbuniti Vazduhoplovno- operativni centar (VOC) Vojske Crne Gore i zatražiti asistenciju u cilju
Ukazao je i na nelogičnost u odbijajućem rješenju kada specijalni tužilac konstatuje da je iz helikoptera izašao Prvoslav Perić, te da u letilici nije bio patrijarh srpski Porfirije.
– Cijenim da je ovakav propust iskazan od strane specijalnog državnog tužioca, u odnosu na identifikaciju lica svetovnog imena Prvoslav Perić nedopustivo, naročito ako se umeće kao jedan od opredjeljujućih razloga koji je specijalnog državnog tužioca g. Jovana Vukotića naveo da odbaci krivičnu prijavu – zaključio je Boljević.
On je krivičnu prijavu podnio protiv Dritana Abazovića, predsjednika Vlade Crne Gore, Zorana Brđanina – direktora Uprave policije, Miloša Rakonjca i Dragana Klikovca – tadašnjih v. d. pomoćnika direktora Uprave policije, Aleksandra Đukića, tadašnjeg rukovodioca Stanice pogranične policije na Aerodromu Podgorica, protiv rukovodioca u Kontroli leta Srbije i Crne Gore SMATSA d.o.o. Beograd, te dežurnih službenika u Kontroli leta u Podgorici 3. avgusta prošle godine. Sumnja da su počinili krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljen prijelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, te zloupotrebu službenog položaja. K. KRSMANOVIĆ
Bivši radnici željezare gube strpljenje
PODGORICA – Bivši radnici željezare, njih 229, čekaće do poneđeljka, 6. februara, poziv iz Elektroprivrede (EPCG) u vezi dogovora oko zapošljavanja, dok će, u suprotnom, započeti sa protestima ispred upravne zgrade EPCG u Nikšiću.
Ovu odluku donijeli su na jučerašnjem zboru, poručujući da ulaze u deveti mjesec protesta nakon što ih je turski Tosčelik obavijestio o gašenju fabrike i otkazima.
– Fabriku odbranismo, a radnih mjesta ni na vidiku. Za ovih osam mjeseci neprestane borbe dobili smo krivične prijave, na osnovu kojih nam sjutra počinje i suđenje pred Osnovnim sudom u Nikšiću – naveo je njihov predstavnik Ivan Vujović
Kaže da od EPCG čekaju zvaničan poziv kako bi vidjeli kada planiraju da ih zaposle, dodajući da im je to najvažnije te da osim stalnih radnih odnosa ništa drugo nije prihvatljivo.
– Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađuje-
mo za nas i naše porodice – kazao je Vujović. Poručio je da nijesu ni bahati ni privilegovani, dodajući da njih nije bilo EPCG i država nikada ne bi preuzeli fabriku.
– Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato ukoliko do poneđeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade EPCG. Ipak, očekujemo
Vlada nije podržala prijedlog izmjena zakona o energetici
da za tim neće biti potrebe, da će poziv doći i da ćemo mi početi da radimo kao što nam je više puta obećano sa više adresa – poručio je Vujović. Elektroprivreda je kupila za 20 miliona eura imovinu željezare i osnovala ćerku firmu EPCG - Željezara koja bi, prema biznis planu, trebalo da zaposli 304 radnika. Tosčeliku duguju još pet miliona, koji bi trebalo da budu isplaćeni u februaru, kad će moći da preuzmu fabriku. M. Lk.
Ministarstvo pravde ispunilo obaveze iz Zakona o stečaju
PODGORICA – Ministarstvo pravde je izdalo licence za rad 73 stečajna upravnika koji su prošle godine položili ispit provjere znanja - kazali su iz ove institucije dodajući da su ova lica upisana u registar licenciranih upravnika koji su uspostavili na osnovu izmjena Zakona o stečaju.
Navode da su sa Sekretarijatom Sudskog savjeta kreirali algoritam za slučajnu dodjelu predmeta u okviru PRIS-a te da se od 18. januara stečajni upravnici u Privrednom sudu biraju metodom slučajnog odabira iz registra licenciranih stečajnih upravnika. - Reformski proces, koji se pokazao kao izuzetno složen i zahtjevan, konačno ima svoj
epilog u vidu objektivnog izbora stečajnog upravnika u svakom pojedinom stečajnom predmetu bez izuzetka i bez uticaja ljudskog faktora, te ravnomjernoj zastupljenosti bez privilegija. Time se isključuje svaki vid selektivnosti i mogućih zloupotreba koje su, nažalost, u prethodnim godinama bile prisutne – navode iz Ministarstva pravde. r. e.
PODGORICA – U pokušaju da kompanije iz grupe Elektroprivrede izvuku iz tržišne utakmice i vrate u naručje državi i tako sakriju nesposobnost kadrova instalisanih u bordu i menadžmentu tih firmi, poslanici Demokrata i DF-a predložili su u decembru prošle godine izmjene zakona o energetici, na koje je Vlada glatko dala negativno mišljenje. Da nije, još bi dalje odmakla Crnu Goru od EU, od koje smo ionako podosta odmakli zahvaljujući „ručnom radu“ Demokrata i DF-a. PredLagači Ovoga puta su poslanici Aleksa Bečić, Zdenka Popović, Dragan Krapović, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Tamara Vujović, Albin Ćeman, Vladimir Martinović i Danilo Šaranović smatrali da treba ukinuti regulisanu cijenu za dozvoljene mrežne gubitke i omogućiti da CEDIS i CGES sami isplaniraju koliko gubitaka struje treba da im bude pokriveno regulisanom cijenom, a koliko će dokupiti po berzanskim cijenama. Podsjećamo da se cijena električne energije u Crnoj Gori više ne reguliše, osim za tehničke gubitke na mreži, a da su CEDIS i CGES obavezani da svake godine smanjuju te gubitke modernizacijom mreže i onemogućavanjem krađe struje. Osim toga, predloženim izmjenama je traženo da Vla-
da donese odluku kojom će ograničiti cijene električne energije za pokrivanje gubitaka na mreži. Time bi iz igre izbacili Regulatornu agenciju za energetiku, koja je sastavni dio Energetske zajednice EU, a aktuelni zakon o energetici zabranjuje političarima da biraju i smjenjuju članove njenog odbora. Ovako, očekujući da zasjednu i u izvršnu vlast, nastoje da se osiguraju da samostalno i u tišini pokrivaju brljotine menadžmenta energetskih kompanija. Iz Vlade su podsjetili da se iz prijedloga izmjena zakona ne vidi ko će predložiti cijenu struje za gubitke, niti koju će metodologiju koristiti, budu-
ći da nijesu propisani kriterijumi, jer postojeći u aktuelnom zakonu su brisani ovim amandmanom. Ističu ako se dogodi da treba nadoknađivati novac proizvođaču (EPCG) zato što je ispod cijene prodao struju CEDIS-u i CGES-u na osnovu njihovih procjena, onda se radi o državnoj pomoći i treba pitati Agenciju za zaštitu konkurencije da li je ona dozvoljena u ovom slučaju. Odnosno da Vlada može da plaća struju EPCG i povlašćenim proizvođačima do tržišne cijene, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Uz to, spornim prijedlogom izmjena zakona se ne određuje koja je to „ekstremno vi-
Reagovanje CEDIS-a na tekst pod naslovom „Čađenović za pola januara oštetio CEDIS za 1,2 miliona eura, do kraja godine
PODGORICA – Reagujući na tekst Pobjede od 31. januara ove godine pod naslovom „Čađenović za pola januara oštetio CEDIS za 1,2 miliona eura, do kraja godine šteta 21,4 miliona“, iz CEDIS-a su konstatovali da im je interesantno što „predstavnici bivše vlasti vrlo sinhronizovano i vjerovatno po unaprijed utvrđenom planu, potpomognuti jednim medijem koji već duže potpuno neosnovano vodi prljavu kampanju protiv CEDIS-a, pokušavaju da obmanu javnost o navodnoj šteti koju je izvršni direktor i sadašnji menadžment CEDIS-a napravio kompaniji“.
Njjihovo reagovanje prenosimo u cjelosti.
– Za novinarsku struku nije pohvalno da je jedna novinarka, koja ima dugi novinarski staž,
besprizorno spremna da konstruiše neistine, pa tako kaže da je zahtjev za regulatorno dozvoljeni prihod koji je CEDIS povukao, povučen jer je tada bila izborna kampanja, iako je, u stvari, povučen više od mjesec nakon završetka izbora. Dakle, DPS započinje napad na CEDIS jučerašnjim reagovanjem jednog od njihovih funkcionera koje obiluje klasičnim neistinama, a danas se nastavlja objavljivanjem dopisa Ministarstva kapitalnih investicija. Da podsjetimo javnost, zahtjev za regulatorno dozvoljeni prihod povučen je Odlukom Odbora direktora CEDIS-a a na osnovnu Pisma namjere Odbora direktora EPCG u kojem je naznačeno da će vlasnik CEDIS-a 100 odsto finansijski konsolidovati operatora distributivnog sistema, a to znači da će naći način da CEDIS-u nadoknadi ra-
zliku između cijene električne energije za pokrivanje gubitaka koju je odobrila RAE i cijene po kojoj je ta energija nabavljena na berzi i plaćena EPCG, što u 2021. godini iznosi oko 12 miliona eura. Po tom osnovu smo samo u 2022. godini platili 24 miliona eura.
Što se tiče neosnovane i zlonamjerne tvrdnje da smo povlačenjem regulatorno dozvoljenog prihoda nanijeli štetu CEDIS-u, kako i navodi Ministarstvo kapitalnih investicija u svom odgovoru na naš Zahtjev za primjenu odredbi Zakona o dopunama Zakona o
energetici, koji je stupio na snagu 31. 12. 2022. godine, tu eventualnu štetu nije izazvao menadžment CEDIS-a već upravo Ministarstvo kapitalnih investicija, jer odbija da predloži Vladi Crne Gore odluku o ograničenju cijene električne energije za pokrivanje gubitaka koja bi se odnosila na CEDIS, jer je kompanija po tom osnovu pretrpjela gubitak u 2021. godini. Po istom osnovu bilježi se gubitak i u 2022. godini, tako da bi upravo takva odluka to mogla da spriječi, s obzirom da Zakon propisuje važenje takve odluke od 1. 1. 2022. godine. Skandalozno je obrazloženje odbijanja primjene navedenog zakona od strane Ministarstva kapitalnih investicija u kojem se navodi da je razlog to što je Vlada na predloženi zakon dala negativno mišljenje. To bi značilo da svaki zakon na koji Vlada da nega-
tivno mišljenje, a Skupština ga usvoji, to negativno mišljenje bude opravdanje za izbjegavanje njegove primjene. U 2022. godini više puta smo upućivali pisana upozorenja MKI da nabavka energije za pokrivanje gubitaka, zbog poremećaja na tržištu ima štetan uticaj na poslovanje CEDIS-a i apelovali da nađu rješenje i način da u tim okolnostima pomognu operatoru distributivnog sistema, kao što je slučaj u svim ostalim državama regiona i Evrope. Na to, uostalom, upućuje i preporuka Evropske energetske zajednice, gdje je jasno saopšteno da su države dužne da pomognu operatorima distributivnog sistema (u Crnoj Gori je to CEDIS), jer su oni najizloženiji i trpe najveću štetu zbog globalne energetske krize. Da je odnos MKI prema CEDIS-u više nego skandalozan, pokazalo se i na posljednjoj sjednici Vlade na kojoj je usvojen akcioni plan za raspodjelu sredstava pomoći EU ublažavanje posljedica visokih cijena energenata, gdje ni jedan cent te pomoći
Vlada je podsjetila poslanike Demokrata i DF-a da je obavezna da o poremećaju na tržištu preduzetim mjerama bez odlaganja obavještava nadležni organ Energetske zajednice.
Vlada još nije obavijestila javnost kako su iz Energetske zajednice reagovali na činjenicu da se CEDIS odrekao milion eura prihoda, povlačeći zahtjev za određivanje nove regulisane cijene 18.420 dozvoljenih MWh tehničkih gubitaka na mreži. I još su taj zahtjev pokrili populističkom pričom kako neće da opterete građane poskupljenjem struje, jer su, zaboga, cijelu energetsku krizu sami iznijeli na svojim plećima.
Finansijska revizija Uprave za sport i mlade pozitivna, za poslovanje uslovno mišljenje
PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) je kontrolišući rezultate i rad Uprave za sport i mlade za 2021. godinu, kada su na čelu bili Vasilije Lalošević, pa Marko Begović, dala pozitivno mišljenje na finansije, dok je na zakonitost poslovanja dala uslovno.
soka cijena“ zbog koje država treba da iz para poreskih obveznika plaća razliku između nje i, opet neutvrđene, cijene koja je prihvatljiva CEDIS-u i CGES-u. Osim toga, na taj se način onemogućava ne samo EPCG, već i povlašćenim proizvođačima da izađu na tržište sa svojom strujom.
DRžavNa poMoć
Takav zahtjev je posebno čudan kad se zna da je CEDIS povukao zahtjev da mu se odobrenih 18 hiljada megavatsati za pokrivanje trehničkih gubitaka na mreži poveća sa 52 na 119 eura i na taj način se odrekao dobrog dijela regulisanog prihoda.
nije opredijeljen CEDIS-u kao energetskoj kompaniji koja je u najvećoj mjeri posljednje dvije godine pogođena posljedicama energetske krize. Zato javno apelujemo na kancelariju EU u Crnoj Gori da preispita način raspodjele sredstava koje EU opredjeljuje za pomoć energetskom sektoru, jer ovakav način raspodjele obiluje populizmom i ne vidi se namjera da se ta sredstva namijene onima za koje ih je EU i opredijelila. Dakle, apelujemo i na Vladu Crne Gore, bez obzira na opstrukciju MKI, da hitno primijeni Zakon o dopunama Zakona o energetici i ispoštuje preporuke Evropske energetske zajednice, te svojom odlukom spriječi teške posljedice energetske krize po operatora distributivnog sistema – CEDIS, a time i povećanje cijene električne energije građanima, za koje uporno i vatreno navija upravo Ministarstvo kapitalnih investicija – navodi se u reagovanju CEDIS-a, koje smo prenijeli integralno. J. R. (Odgovor novinarke u sjutrašnjem broju)
Matematika kaže da su samo u prvoj polovini januara zbog toga u minusu 1,2 miliona eura, a da će tome do kraja godine dodati još 20 miliona. Uz to, majka firma EPCG nije više, zbog javnog mnijenja i vlastitog minusa od 80 miliona iz prošle godine, smjela da nastavi preuzimati gubitke CEDIS-a iz 2021. godine (deset miliona eura), niti iz 2022. godine (nepoznata suma, jer kriju podatke i od kabineta premijera Dritana Abazovića), pa im je regulisane MWh naplatila po 215,92 eura, što je 85 eura skuplje od trenutnog prosjeka na Mađarskoj energetskoj berzi! Pa sada traže da se CEDIS-u da svih 30 miliona eura koje je Crnoj Gori odobrila EU, na osnovu prijedloga Energetske zajednice.
J. RaBRENovIć
Kolegijum senatora dr Branislava Radulovića i Nikole N. Kovačevića stekao je, kako je saopšteno, razumno uvjerenje da su prihodi i rashodi prikazani objektivno, ali i utvrdio kršenje zakona o državnoj imovini, nevladinim organizacijama i unutrašnjim kontrolama, te opštim kolektivnim ugovorom. Kako je izmjenom strukture državne uprave, od maja prošle godine Uprava prestala da postoji, DRI je ove preporuke uputila Ministarstvu sporta i mladih kao pravnom sljedbeniku. Dat im je rok da do početka marta dostave plan aktivnosti, a do kraja jula realizuju preporuke. Jedna od preporuka odnosi se i na Vladu, imajući u vidu da je produžavanjem v.d. mandata Begoviću, na prijedlog tadašnje ministarke Vesne Bratić, prekršila Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Tako je Begović prvobitno za vršioca dužnosti direktora Uprave imenovan u septembru 2021. na šest mjeseci, a onda na još šest mjeseci u martu prošle godine.
Revizori su utvrdili da je projekat NVO Mreža za mlade u vezi sa razmjenom i mobilnošću mladih, vrijedan 100 hiljada eura, finansiran iz budžeta Uprave, iako zakon propisuje da o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija odlučuje komisija formirana na osnovu javnog konkursa. Riječ je o nevladinoj organizaciji re-
Uprava je u 2021. godini potrošila šest miliona eura, od čega najviše na transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru 5,6 miliona eura. Na plate i ostala primanja sa porezima
Odbor direktora hotelske grupe utvrdio novi prijedlog vrijednosti nekretnina
gistrovanoj početkom novembra 2021, kojoj je novac za projekat isplaćen krajem decembra iste godine za realizaciju u idućoj.
DRI je naložila Ministarstvu da donese nova rješenja o zaradama, imajući u vidu da je kod pet od sedam zaposlenih obuhvaćenih uzorkom, prilikom obračuna plata došlo do uvećanja po osnovu minulog
otišlo je 270 hiljada eura, na službena putovanja 12 hiljada, reprezentaciju 900 eura, konsultantske usluge 17 hiljada. Na osnovu ugovora o djelu isplaćeno je 22,7 hiljada, dok su članstva u domaćim i međunarodnim organizacijama koštala 73 hiljade.
PODGORICA – Procjena imovine Hotelske grupe Budvanska rivijera veća je za 55 miliona eura, saopštili su iz te kompanije.
Oni su kazali da je Odbor direktora, na sjednici u ponedjeljak, jednoglasno utvrdio prijedlog analize fer vrijednosti nepokretnosti, zemljišta i opreme kompanije na 2. januar prošle godine.
– Dosadašnja neto knjigovodstvena vrijednost imovine iz 2018. godine iznosila je 134,24 miliona eura, dok nova fer procijenjena vrijednost iznosi 189,54 miliona eura – navodi se u saopštenju kompanije.
Najveći procenat uvećanja odnosi se na uvećanje vrijednosti zemljišta i to u apsolutnom iznosu od oko 40,96 miliona eura, zatim građevinskih objekata oko 12,91 milion, instalacija oko 450 hiljada, opreme sa vozilima 939 hiljada i nematerijalne imovine oko 31 hiljadu eura.
- Budvanska rivijera je bila u obavezi da sprovede postupak procjene imovine za potrebe finansijskog izvještavanja, a u skladu sa Zakonom o računovodstvu i međunarodnim računovodstvenim standardima. Procjenu imovine je radila renomirana kompanija PriceWaterhouseCoopers Consulting - objasnili su iz kompanije. Bord je informisan da će menadžment preduzeti sve potrebne pravne radnje u cilju povra-
ćaja otpremnine od bivšeg predsjednika Odbora direktora Saše Radovića, koja mu je 2021. godine isplaćena po osnovu zaključenog sporazuma o prestanku radnog odnosa. Odbor direktora Budvanske rivijere čine predsjednik Mijomir Pejović, Ivana Đurović i Sonja Kuljača, kao predstavnici državnog kapitala i Vladimir Sekulić i Jovan Purar kao predstavnici MKG Properties. N. K.
rada u procentu većem od predviđenog opštim kolektivnim ugovorom. Propustili su da u skladu sa Zakonom o unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru Ministarstvo finansija izvijeste o eventualnim sumnjama na nepravilnosti i prevare, dok je prilikom popisa pojedina imovina pogrešno razvrstana. Direktor je stalno koristio službeno vozilo bez pisanog ovlašćenja, zbog čega su revizori ukazali na potrebu dosljedne primjene internih procedura. Skrenuta im je pažnja i u vezi evidencije vozila, imajući u vidu da su u osnovnim sredstvima bila evidentirana samo dva od pet vozila.
M.Lk.PODGORICA – Predsjednik skupštinske komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacija Maksim Vučinić kazao je predstavnicima bivših radnika Primorke Bar da će se privatizacija ove kompanije naći na dnevnom redu komisije.
Na sastanku Vučinića sa Edinom Begzićem, Goranom Ćulafićem i Gojkom Boškovićem bilo je govora o prodaji Primorke kroz masovnu vaučersku privatizaciju, ekonomsko-socijalnom položaju bivših radnika i njihovim zahtjevima za ispunjenje socijalnog programa i isplatu otpremnina. Oni su podsjetili da je Vlada 2010. godine dala garanciju
na četiri miliona eura za kredit od 14,4 miliona kompaniji Melgonija Primorka, za koji je založena kompletna imovina preduzeća te da radnici nikada nijesu isplaćeni od tog novca, iako je to bilo planirano. Na sastanku je bilo govora i o modalitetima podrške bivšim radnicima te mogućnosti izmjene zakona kako bi se stvorili uslovi da se bivšim radnicima isplate potraživanja.
Begzić je javnosti poznat otkada je krajem pretprošle godine prvo izlijepio poslovnicu NLB banke u Baru sa natpisom ,,Vratite novac koji ste ukrali od radnika Primorke“, a onda prijetio da će aktivirati eksplozivnu napravu, za koju se kasnije ispostavilo da nije bila prava. R. E.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine potvrdio da su de nisali model prema kojem će funkcionisati u najviše zagađenoj opštini
Kotorske opštinske službe ni juče nijesu
- Spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj juče ponovo nije uklonjena jer kotorske nadležne opštinske službe nijesu mogle pristupiti u posjed vojnog objekta.
PODGORICA - Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić kazao je Pobjedi da su definisali modalitet po kojem će u Pljevljima funkcionisati kancelarija ove ustanove, ali da se još čeka odluka Uprave za katastar i državnu imovinu da opredijeli prostorije za rad tog tijela.
Gazdić je naveo da su, u skladu sa opredjeljenjem Vlade da se u toj opštini, najviše pogođenoj aerozagađenjem, početkom februara otvori kancelarija Agencije - za početak predvidjeli da njihovi službenici dva dana sedmično budu u Pljevljima na raspolaganju građanima.
To bi, kaže on, bio model kojim bi se premostilo dugo čekanje procedura o izmjenama sistematizacije kojom bi se predvidjela radna mjesta za pljevaljsku kancelariju, za šta je,
prema njegovim riječima, potrebno najmanje od pola godine do godinu.
– Zvanično smo se obratili Upravi za katastar i imovinu i očekujemo od njih da nađu rješenje za prostor, kako bismo odmah startovali sa radom –kazao je Gazdić. Prema njegovim riječima, uporedo je Agencija za zaštitu životne sredine od Ministarstva ekologije zatražila da se iz sredstava budžetske rezerve u saradnji sa Ministarstvom finan-
sija opredijele i sredstva za remont postojeće dvije mjerne stanice za kvalitet vazduha u Pljevljima.
– Tražili smo da se iznađe mogućnost i za nabavku jedne mobilne mjerne stanice koja bi doprinijela boljem očitavanju rezultata, a koja bi prema potrebi mogla da se pozicionira u različitim djelovima grada i tako dobijemo preciznije podatke – kazao je Gazdić. On je istakao da je zagađenje vazduha, ne samo u Pljevljima, jedan od najvećih zdravstvenih izazova u centralnom i sjevernom dijelu zemlje, a rješavanje tog problema traži konkretnu saradnju i uključivanje institucija države i lokalne uprave, a upravo
će Agencija za zaštitu životne sredine svojim kapacitetima biti logistika i podrška za sve mjere prevencije i rješenja. – Otvaranje kancelarije Agencije će, uz angažovanje
ekološkog inspektora i set kratokročnih i dugoročnih mjera koje Vlada planira sa lokalnom upravom, doprinijeti da se bolje isprati stanje i pravovremeno reaguje na problem koji odavno utiče na život stanovništva i funkcionisanje grada – kazao je on. Ranije je najavio da je u planu proširenje postojeće mreže mjernih stanica kojih trenutno na nivou zemlje ima devet. Tri su u Podgorici, dvije u Pljevljima i po jedna u Nikšiću, Kotoru, Baru i Bijelom Polju. Iako je to, prema važećim standardima, dovoljno s obzirom na gustinu naseljenosti i broj stanovnika, cilj je da pojedine lokacije budu bolje pokrivene kako bi se dobili precizniji podaci koji služe za mjerenje stanja vazduha, odnosno koncentracije polutanata.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović najavila je da će Vlada proglasiti javnim interesom realizaciju projekta toplifikacije Pljevalja, kao rješenja za smanjenje emitovanja partikularnih PM čestica iz individualnih i kolektivnih ložišta.
Upravo je upotreba čvrstog goriva, prije svega uglja i drveta tokom sezone grijanja, uz specifične meteorološke uslove, jedan od ključnih razloga zašto su Pljevljaci, ali i građani drugih opština, poput Bijelog Polja, Nikšića i Podgorice, zimi izloženi visokom stepenu zagađenja vazduha, odnosno koncentracijama PM čestica koje više od 35 dana godišnje prevazilaze maksimalne srednje vrijednosti od 50 mikrograma po kubnom metru. I. P.
Uprava za inspekcijske poslove donijela je rješenje kojim nalaže uklanjanje spomen-ploče koju su 10. oktobra prošle godine svečano otkrili crnogorski ministari odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa hrvatskim zvaničnicima, ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i ministrom odbrane Hrvatske Tomom Medvedom Taj čin bio je povod i protestne note Srbije Hrvatskoj zbog natpisa na ploči, a ministri Vlade u tehničkom mandatu Konjević i Krivokapić potom su ekspresno smijenjeni na insistiranje Abazovića uz izgovor da su mimo zakona postavili spomen-obilježje, nakon čega je resor vanjskih poslova preuzeo sam Abazović, a odbrane Filip Adžić
ZABRANA PRISTUPA
I pored najave Urinih premijera i ministra, odluka Konjevića, da to obilježje u okviru Morinja čuvaju pripadnici Vojske i da se ne dozvoljava pristup nikome, i dalje je na snazi. To je potvrdio i jučerašnji stav Vojske u odnosu na zahtjev službe kotorske opštine kojima nije dozvoljen pristup objektu u Morinju da izvrše rješenje Uprave za inspekcijske poslove. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potvrdio je za Pobjedu da ploča nije uklonjena. – Mi smo u skladu sa našom zakonskom obavezom i postupili, međutim rješenje o uklanjanju spomen-ploče nije bilo moguće izvršiti jer je tamo nemoguće pristupiti i mi ne možemo dalje da postupamo. Tamo je vojska i mi nemamo nikakvu potrebu da ratujemo sa vojskom - kazao je kratko Jokić.
Ovim povodom je Pobjeda zatražila stav Ministarstva odbrane, ali juče nijesmo dobili odgovor zbog čega nijesu asistirali u izvršenju rješenja, ako se ima u vidu stav Vlade i inspekcijskih organa da je treba ukloniti.
Ovo je drugi neuspio pokušaj uklanjanja spomen-ploče. Vojska Crne Gore 24. oktobra prošle godine nije dozvolila opštinskoj Službi za inspekcijske poslove iz Kotora da uđe u prostor vojnog posjeda i, kako je bilo najavljeno, ukloni spomen-obilježje postavljeno u nekadašnjem logoru Jugoslovenske narodne armije u Morinju, gdje su bili zatočeni i mučeni hrvatski zarobljenici između 1991. i 1992. godine tokom agresije na Dubrovnik. Kotorska Služba za inspekcijske poslove planirala je uklanjanje spomen-ploče na osnovu rješenja Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, ali VCG nije dozvolila ulazak na njen posjed bez izričite saglasnosti Ministarstva odbrane.
Rješenjem Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore od 18. oktobra 2022. godine inspektorka za kulturna dobra naložila je Opštini Kotor da spornu spomen-ploču posvećenu zatočenim civilima i braniocima Republike Hrvatske, na objektu Centra Morinj, ukloni u roku od tri dana od dana prijema zapisnika.
ODGOĐENO SASLUŠANJE
Uporedo sa neuspješnim uklanjanjem ploče, juče su bivši ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić trebalo da budu, na poziv Osnovnog
Održana završna konferencija Programa grantova za samozapošljavanje, prednost za mlade, žene i dugotrajno nezaposlene
PODGORICA – Kroz Program grantova za samozapošljavanje, vrijedan 3,5 miliona eura, koji je Zavod za zapošljavanje (ZZZCG) realizovao uz podršku
Evropske unije, 468 nezaposlenih dobilo je priliku da pokrene sopstveni biznis i riješi egzistencijalno pitanje. Program je realizovan u tri jednogodišnja ciklusa.
Direktna podrška je dio od 18 miliona eura vrijednog Programa EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku.
Vršilac dužnosti direktora
ZZZCG Gzim Hajdinaga je
na završnoj konferenciji trogodišnjeg projekta, koji se finansira iz pretpristupnih fondova, kazao da je to primjer predanog rada i rezultat intenzivne saradnje Crne Gore i EU, posredstvom Delegacije EU. - Zavod je uspio da dodijeli sredstva granta za čak 468 nezaposlenih, koji su dobili priliku da se ostvare kao preduzetnici ili društva sa ograničenom odgovornošću i sebi obezbijede održivu egzistenciju – kazao je Hajdinaga na konferenciji za novinare. On je objasnio da je naglasak stavljen na mlade, žene i dugotrajno nezaposlene osobe.
– Na ovaj način doprinijelo se
smanjivanju sive ekonomije i siromaštva, kao i povećanju zaposlenosti. Podstaklo se preduzetništvo i stvorili preduslovi za otvaranje novih radnih mjesta – saopštio je Hajdinaga i napomenuo da više od 95 odsto korisnika granta uspješno nastavlja s poslovanjem.
On je rekao da su na taj način sproveli efikasan pilot projekat, koji je rezultirao odlukom da preraste u redovnu mjeru aktivne politike zapošljavanja.
- Realizacijom ovog, značajno su se poboljšali kapaciteti Zavoda u realizaciji sličnih projekata. Cjelokupna ekonomska aktivnost u državi
umnogome će zavisiti od efikasno istrošenih evropskih sredstava. Zato ćemo nastaviti da sarađujemo sa svim relevantnim akterima i organizacijama i dajemo puni doprinos rješavanju pitanja nezaposlenosti u Crnoj Gori - poručio je Hajdinaga. Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori Isakson Liselot kazala je da je ovim programom EU još jednom pokazala da podržava crnogorske građane u ovim teškim vremenima.
– Drago nam je što smo bili u mogućnosti da pomognemo Zavodu da obezbijedi efektivan odgovor na ekonomske
izazove, koji su uzrokovani zdravstvenom i ekonomskom krizom u proteklih nekoli-
ko godina. Zadovoljni smo što smo uspjeli da obuhvatimo oko 460 nezaposlenih,
nijesu mogle pristupiti objektu u Morinju da uklone spomen-obilježje
Uporedo sa neuspješnim uklanjanjem ploče, juče su bivši ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić trebalo da budu, na poziv Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, saslušani u vezi sa okolnostima postavljanja spomen-ploče u Morinju. To se nije dogodilo već je saslušanje pomjereno za 2. februar, potvrđeno je Pobjedi
re za uspostavljanje logora i amnestira tadašnju vlast. Primjedbe na tekst sa spomen-obilježja imao je jesenas i zvanični Beograd koji je uputio protestnu notu zbog prisustvovanja hrvatskih ministara na otkrivanju spomen-ploče, uz obrazloženje da im je sporna formulacija na ploči – da je logor osnovan tokom velikosrpske agresije.
Hrvatska je na to odgovorila da se Srbija ne smije miješati u njene odnose sa Crnom Gorom, što je, prema ocjeni Zagreba, pokušano slanjem protestne note.
TI navodi da Vlada nije ispunila očekivanja
državnog tužilaštva u Kotoru, saslušani u vezi sa okolnostima postavljanja spomen-pločom u Morinju. To se nije dogodilo već je saslušanje pomjereno za 2. februar, potvrđeno je Pobjedi. Konjević je ranije naglasio da prilikom postavljanja spomen- ploče nije prekršen nijedan zakon, jer je ona postavljena u skladu sa Zakonom o odbrani i Vojsci koji precizira da svim pokretnim i nepokretnim stvarima u okviru vojnog objekta upravlja isključivo Ministarstvo odbrane, uključujući i urbanistička rješenja na imovini VCG,
razvijemo njihove kreativne ideje i transformišemo ih u proizvode i servise koji su funkcionalni. Projekat nije doprinio samo krajnjim korisnicima, već je osnažio kapacitete Zavoda da uspostavi mehanizme za praćenje i evaluaciju ove vrste grantova – smatra Liselot.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović kazao je da je zadovoljan realizacijom projekta. On je ocijenio da je program doprinio jačanju međusektorske saradnje i kapaciteta institucija za kreiranje i sprovođenje politika, približavajući se standardima EU. N. K.
odnosno njenom objektu. – Da je počinjeno neko krivično djelo, onda bi morao odgovarati i onaj koji tu ploču nakon odluke o uklanjanju, već dva mjeseca još nije uklonio. Tu krivičnu prijavu je podnijela Uprava za inspekcijske poslove, organ uprave koji je pod kontrolom Vlade. Ovdje se zapravo radi o pokušaju političkog progona jer sadašnji rukovodilac Ministarstva odbrane je iz Abazovićeve partije. On nije još povukao nijednu moju prethodnu odluku, kao što je odluka da se to obilježje u okviru Morinja čuva od strane vojske i da se ne do-
zvoljava pristup nikome. Dakle, ta odluka je još na snazikazao je Konjević u petak za Dnevno.hr.
PROTESTNE NOTE
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je početkom januara da spomen-ploču postavljenu u bivšem logoru Morinj treba ukloniti jer nije postavljena u skladu sa propisima, a umjesto nje postaviti novu po predviđenoj proceduri i sa izmijenjenim tekstom jer, kako je naveo, postojeći u dovoljnoj mjeri ne odražava odgovornost Crne Go-
Predstavljena Studija o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u Crnoj Gori
– Takođe, formulacija na ploči – da je logor osnovan tokom velikosrpske agresije – što je Srbiji sporna formulacija –nije fabrikovana interpretacija ni jednostrano tumačenje onoga što se događalo tokom Domovinskog rata, već je potvrđena činjenica i presudama Haškog suda te rezolucijama UN. A upravo su presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i njihovo prihvatanje i sprovođenje jedan od važnih kriterijuma u pristupnim pregovorima Srbije sa EU – glasio je odgovor Beogradu.
Eho tog odgovora moguće odzvanja i u Podgorici, budući da je rok od tri dana probijen već tri mjeseca, a ministar Filip Adžić još nije promijenio odluku Ministarstva odbrane da pristup Morinju nije dozvoljen inspekciji. Iv. K. – I. P.
PODGORICA - Reciklažni
centri u Crnoj Gori ne rade punim kapacitetom, zbog čega jedan dio sakupljenog otpada ipak završava na deponijama. Naknade za odlaganje u postojećem sistemu su prilično niske, što nedovoljno podstiče preusmjeravanje otpada sa deponija, kao i promociju sortiranja na izvoru – neki su od problema koji su iznešeni u Studiji o upravljanju
ambalažom i ambalažnim otpadom u Crnoj Gori. Taj dokument je predstavljen juče u Privrednoj komori, a u susret dugo očekivanom Zakonu o upravljanju otpadom.
Studija donosi analizu trenutne situacije i predlaže najoptimalnija rješenja prilagođena potrebama crnogorskog tržišta.
Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je
PODGORICA – Nova Vlada nije ispunila očekivanja u poboljšanju institucionalnih i pravnih okvira za borbu protiv korupcije te nastavlja praksu uskraćivanja informacija javnosti, navodi se u posljednjem izvještaju organizacije Transparency International (TI) u dijelu za Crnu Goru koji je objavljen juče. Prema Izvještaju za 2022. godinu, koji se odnosi na zemlje Centralne Azije i Istočne Evrpe, Crna Gora zauzima sredinu tabele – na 65. je mjestu na listi od 180 zemalja. Indeks percepcije korupcije (CPI) Crne Gore ove godine je 45. Po tom parametru, Crna Gora je jedina država Zapadnog Balkana koja je bolja od svjetskog prosjeka (43), piše u izvještaju. – Iako ima više ocjene CPI od svojih komšija, Crna Gora (45) izlazi iz decenijske autokratske vladavine, a posljednjih pet godina stagnira prema indeksu percepcije korupcije –navodi se u izvještaju TI. – Nekoliko hapšenja zbog navodne zloupotrebe položaja i umiješanosti u organizovani kriminal, uključujući i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, daju nadu da najgori kriminalci i njihovi pomagači više neće biti nekažnjeni. Međutim, politička borba za moć koja je paralizovala Ustavni sud ukazuje na to da ljudi na vlasti žele da drže nezavisnost pravosuđa pod političkom kontrolom i da tako podrivaju napore u borbi protiv korupcije – navodi se u izvještaju u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru.
U odnosu na izvještaj objavljen prošle godine, koeficijent Crne Gore je smanjen za jedan poen, a položaj je za jednu poziciju slabiji. Najveći indeks 46, Crna Gora je imala dva pu-
ta 2017. i 2021. godine. Indeks percepcije korupcije, koji je Transparency International prvi put objavio 1995, na godišnjem nivou rangira države po njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru, u skladu sa stručnim procjenama i istraživanjima javnog mnjenja. Prema usvojenoj metodologiji, 100 predstavlja najniži, a 0 najviši nivo percipirane korupcije.
Poređenja radi, u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana, Crna Gora je ispred Kosova (84. mjesto, CPI 41), Sjeverne Makedonije (85. pozicija, CPI 40), Srbije i Albanije (101. mjesto, CPI 36), te Bosne i Hercegovine (110. mjesto, CPI 34).
Bolju poziciju Crna Gora ima i od nekih članica Evropske unije a koje su dio Zapadnog Balkana – Bugarske (72. mjesto, CPI 43) i Mađarske (77. mjesto, CPI 42).
TI ističe da su Srbija sa indeksom 36 i Bosna i Hercegovina sa 34 na istorijskom minimumu ove godine. One su tako okvalifikovane zajedno sa Turskom (CPI 36) i Azerbejdžanom (CPI 23), Hrvatska se nalazi na 50. mjestu liste i ima indeks percepcije korupcije 57, dok je Kosovo na 41. mjestu sa CPI 84.
TI je u izvještaju istakao da je u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji korupcija na visokom nivou usko povezana sa oslabljenim institucijama i političkom nestabilnošću, a u najekstremnijim slučajevima i nasilnim sukobima. Crna Gora je sa Jermenijom i Gruzijom smještena u zemlje sa prosječnim rezultatom 35, koji, prema TI, govori da postoji začarani krug korupcije i autoritarnosti, jer mnoge vlade potkopavaju demokratske procese, razbijaju prostor za građansko djelovanje i ograničavaju medijske slobode.
da je od suštinske važnosti da Vlada kreira ,,podsticajno okruženje“ za implementaciju sistema upravljanja ambalažnim otpadom. Oblast upravljanja otpadom, po riječima Kemala Grbovića, v. d. direktora Direktorata za ekologiju i klimatske promjene, je ,,veoma kompleksna oblast“ . Kazao je da su direktive „teške“ u tehnološkom, finansijskom, infrastrukturnom smislu.
Međutim, politička borba za moć koja je paralizovala Ustavni sud ukazuje na to da ljudi na vlasti žele da drže nezavisnost pravosuđa pod političkom kontrolom i da tako podrivaju napore u borbi protiv korupcije – navodi se u izvještaju u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru
– Korupcija podriva sposobnost vlada da zaštite ljude i narušava povjerenje javnosti, izazivajući sve veći broj bezbjednosnih prijetnji težih za kontrolu. S druge strane, sukobi otvaraju mogućnosti za korupciju i podrivaju napore vlada da je zaustave – navedeno je u rezimeu TI.
Crna Gora je prvi put bila obuhvaćena istraživanjem 2007. godine, kada je zauzimala 84. poziciju, sa indeksom 3,3 (33 prema sadašnjoj metodologiji). J.M.
Prosvjetna zajednica kritikuje zakonodavnu vlast što donosi populističke akte
U skladu sa upornim kršenjem Ustava od strane državnih organa pri donošenju pravnih i političkih odluka, koje je glavni uzročnik političke, ustavnopravne i institucionalne krize u državi, a u kojem prednjači Skupština Crne Gore - ovih dana je iz Skupštine uslijedio i prijedlog da se sudije Ustavnog suda biraju žrijebanjem koje bi se obavilo od određenog većeg broja kandidata koji su, na neki nejasan način, odabrani od ukupnog broja prijavljenih kandidata.
Sva apsurdnost ovog prijedloga jasno se pokazuje kada se imaju u vidu odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore o načinu i postupku izbora sudija Ustavnog suda.
KRŠENJE ODREDBI
Po ovom prijedlogu, sudije bi se birale suprotno tim ustavnim i zakonskim odredbama. Direktno bi se prekršila odredba člana 10 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, prema kojoj predlagač, u ovom slučaju Ustavni odbor kao nadležno radno tijelo Skupštine, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova kandidata za izbor i rezultata obavljenog razgovora sa kandidatima, sačinjava prijedlog za izbor sudija Ustavnog suda koji mora biti obrazložen. Zakonom je u članu 10 stav 3 dalje jasno utvrđeno da prijedlog sadrži onoliko kandidata koliko se bira sudija po objavljenom javnom pozivu, a to je sada četiri sudije. Posebno, ukoliko bi se primijenio navedeni prijedlog prekršila bi se ustavna odredba o dvotrećinskoj, odnosno tropetinskoj većini svih poslanika kojom se na plenarnom zasijedanju parlamenta biraju sudije Ustavnog suda. Takođe, prekršile bi se i odredbe Poslovnika Skupštine Crne Gore o izboru sudija Ustavnog suda javnim glasanjem, odlučivanjem pojedinačno o svakom predloženom kandidatu, s tim što se o prijedlogu kan-
didata za sudiju Ustavnog suda prethodno otvara pretres. Dakle, pored svih neustavnosti koje su do sada priređene od strane parlamenta, Crna Gora bi imala i sudije Ustavnog suda izabrane protivno Ustavu i zakonu, a time i neustavan Ustavni sud. Taj tako izabrani Ustavni sud trebao bi da štiti ustavnost i zakonitost u državi. I pored činjenice što bi sve njegove odluke bile pravno nevaljane i ne bi proizvodile nikakvo pravno dejstvo. Posebno je pitanje ko bi odlučivao o ustavnosti i zakonitosti takvog Ustavnog suda. Pored navedenog, potrebno je voditi računa i o nekim drugim principima i rješenjima Ustava i Zakona o Ustavnom sudu kako bi sada aktuelni postupak izbora sudija Ustavnog suda bio sproveden u potpunosti u skladu sa Ustavom i zakonom.
KRUGOVI ELIMINACIJE
Upravo je u sredstvima javnog informisanja objavljeno da je jedan broj kandidata eliminisan iz daljeg postupka, jer ,,nijesu prošli prvi eliminacioni krug“. Postavlja se pitanje kako i na osnovu čega je utvrđen taj ,,prvi eliminacioni krug“?
Da li će biti još ,,eliminacionih krugova“ i koliko? Posebno, na osnovu čega je utvrđeno da određeni kandidati ,,ne prolaze“ dalje? Zakonom je, kao što je već rečeno, utvrđeno da Ustavni odbor na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima sačinjava prijedlog za izbor sudija koji mora biti obrazložen. Budući da je od strane Ustavnog odbora prethodno utvrđeno da svi kandidati koji su pozvani na razgovor ispunjavaju uslove za izbor sudija Ustavnog suda, da li to znači da kandidati koji ,,nijesu prošli prvi eliminacioni krug“ nijesu zadovoljili na razgovoru sa Ustavnim odborom?
Ili je, pak, kriterijum za ,,eliminaciju“ možda bio prethodna politička aktivnost i politička pripadnost? U tom slučaju treba imati u vidu da je i u dosadašnjim sastavima Ustavnog suda bilo kandidata kojima je jedina referenca za izbor bila, a sve do prestanka mandata i ostala, činjenica da su kao članovi političke partije bili poslanici u Skupštini. Zatim ih je ta ista Skupština birala za sudije Ustavnog suda. Kada je riječ o ovom pitanju dovoljno je podsjetiti na ustavnu odredbu da sudija Ustavnog suda ne može biti član političke organizacije. To znači da kandidat ukoliko bude izabran za sudiju Ustavnog suda mora podnije-
ti ostavku na članstvo u političkoj partiji. Isti smisao ima i odredba Zakona o Ustavnom sudu koja propisuje da sudija Ustavnog suda ne može učestvovati u političkim aktivnostima, niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja.
KRITERIJUMI
U nedostatku precizno i čvrsto utvrđenih kriterijuma za prethodnu eliminaciju kandidata, svi prijavljeni kandidati za koje je utvrđeno da ispunjavaju uslove za izbor sudija Ustavnog suda i sa kojima je obavljen razgovor moraju se naći na listi prilikom utvrđivanja prijedloga za izbor sudija koji Ustavni odbor podnosi Skupštini. Drugim riječima, članovi Ustavnog odbora treba da imaju mogućnost da neposredno pri utvrđivanju prijedloga glasaju o svim prijavljenim kandidatima. Takav zaključak proizilazi iz značenja cjeline međusobno povezanih odredbi člana 10 Zakona o Ustavnom sudu. U prijedlogu za izbor sudija treba, naravno, navesti upravo i razloge zbog kojih se određenim kandidatima daje prednost.
Za ustavnost i zakonitost postupka izbora sudija Ustavnog suda neophodna je i dosljedna primjena odredbe člana 10 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu prema kojoj Ustavni odbor prijedlog za izbor sudija utvrđuje kvalifikovanom većinom svih članova. Ta kvalifikovana većina Zakonom nije preciznije određena, ali je jasno utvrđeno da mora biti kvalifikovana većina. To nije jedan više od polovine ukupnog broja glasova svih članova Ustavnog odbora, kakva je do sada bila praksa prilikom glasanja o kandidatima. To je apsolutna većina, a Zakonom se zahtijeva kvalifikovana većina. Kvalifikovana većina je veći broj glasova od onog koji čini apsolutnu većinu. Predlaganje kandidata za sudije Ustavnog suda predstavlja značajno pitanje i zato se za utvrđivanje prijedloga za izbor sudija zahtijeva kvalifikovana većina. Kvalifikovana većina se, upravo iz razloga važnosti predmeta odlučivanja, bliži potpunom broju članova Ustavnog odbora.
ŠTA JE VEĆINA
Ako je Ustavom utvrđena dvotrećinska većina za izbor sudija Ustavnog suda u prvom krugu glasanja na plenarnom zasijedanju svih poslanika, onda se ta većina može uzeti i za odlučivanje na Ustavnom odboru. Ili tropetinska većina koja je utvrđena za drugi krug glasanja na plenumu. Upra-
vo takva kvalifikovana većina već za utvrđivanje prijedloga kandidata za izbor za sudiju Ustavnog suda bila bi primjerena značaju ustavnosudske funkcije.
Primijećeno je da dosta različitih tumačenja izaziva i odredba Zakona o Ustavnom sudu sadržana u posljednjem stavu člana 10 po kojoj je predlagač dužan da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti. Ta obaveza predlagača proističe iz odredbe člana 79 tačka 10 Ustava kojom je utvrđen jedan od vidova zaštite identiteta pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskuh nacionalnih zajednica, a kojom im je zajemčeno pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Takođe, određenje o ,,rodno balansiranoj zastupljenosti“ se zasniva na ustavnoj odredbi iz člana 18 Ustava po kojoj država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti.
USLOVI
Navedena odredba Zakona o Ustavnom sudu ne znači da je Ustavni odbor prilikom predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda dužan da predloži kandidate iz navedenih kategorija. Njegova dužnost se sastoji u obavezi da ,,vodi računa“ o zastupljenosti pripadnika ovih kategorija u svom prijedlogu. Realizacija te njegove obaveze uslovljena je, međutim, cjelinom stanja ispunjenosti potrebnih uslova, a time i kvaliteta svih kandidata po javnom pozivu. To znači da nacionalni identitet, odnosno rodna pripadnost, kao kriterijum ne mogu imati prioritet u odnosu na druge profesionalne reference kandidata. Samo ukoliko su kandidati približno izjednačeni u pogledu svojih stručnih i profesionalnih referenci i integriteta, što bi podjednako garantovalo da funkciju sudije Ustavnog suda mogu obavljati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, opravdano je uvažiti zakonski zahtjev o zastupljenosti manjina, odnosno rodne pripadnosti. Izbor bez neophodnih stručnih i profesionalnih referenci kandidata, samo na osnovu kriterijuma pripadnosti manjinskom narodu, odnosno rodne zastupljenosti, sigurno ne bi doprinosio obezbjeđivanju punog autoriteta i integriteta Ustavnog suda.
Olivera Leković
Možemo zaključiti da poslanici zapravo ne žele da riješe prioritetne probleme u prosvjeti. Da su njihovi lični i politički interesi iznad interesa društva, prije svega djece i obrazovanja – navela je Leković
PODGORICA – Otkako poslanici predlažu izmjene zakona, to su uglavnom populistički potezi, jer se prije toga sa resornim ministarstvom, sindikatom, nastavnicima praktičarima i strukovnim udruženjima problem detaljno ne analizira i ne dogovori se kakva je promjena neophodna, ali tako da niko ne bude diskriminisan, rekla je Pobjedi predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore mr Olivera Leković
Kažu da su propusti prilikom donošenja ili izmjene zakona postali uobičajeni. Podsjetila je da su prošle godine imali problem, jer je u Skupštini izglasano da se smanji norma za profesore matematike i CSBH jezika i književnosti koji rade u srednjim skolama, dok su potpuno zanemareni profesori koji rade u osnovnim i muzičkim školama. Ove godine se to ispravilo, dodaje Leković, ali se ponovila greška, jer je određeno da je zakon na snazi odmah od januara, a to je sredina nastavne godine i ovakva odluka dovodi u mnogim školama do preraspodjele časova među nastavnicima i izmjenu cijelog rasporeda časova, što je teško sprovesti u tom periodu. Predlažu da takve izmjene zakona, koje zahtijevaju ponovnu organizaciju nastave, stupaju na snagu u toku ljeta. – Takođe, ovim novim smanjenjem normi za profesore matematike i CSBH jezika i književnosti diskriminisani su profesori razredne nastave i engleskog jezika, jer i oni imaju veliki broj pismenih provjera znanja, a u razrednoj nastavi čak i opismenjavanje koje je posebno složeno za rad. Kada smo reagovali, poslanice koje su ovo predložile su rekle da mi nijesmo reagovali. Ne znam kako smo mogli reagovati kad nijesmo znali sa kojim
Novim smanjenjem normi za profesore matematike i CSBH jezika i književnosti diskriminisani su profesori razredne nastave i engleskog jezika
prijedlogom će one nastupiti u Skupštini i valjda prije nego nešto predlože poslanici bi morali dobro da se informišu – navela je Leković. Kaže i da sa druge strane dvije godine ignorišu zahtjeve koje im je Prosvjetna zajednica Crne Gore proslijedila po pitanju povećanja koeficijenta nastavnicima u skladu sa Zakonom o zaposlenima u javnom sektoru (čl. 5) i po pitanju plaćanja prevoza nastavnicima koji putuju, a koji im se ne plaća od 2005. godine.
– U tim zahtjevima je sve obrazloženo, taksativno su navedena imena i relacije na kojima putuju nastavnici i peticija sa čak osam hiljada potpisa. Možemo zaključiti da poslanici zapravo ne žele da riješe prioritetne probleme u prosvjeti. Da su njihovi lični i politički interesi iznad interesa društva, prije svega djece i obrazovanja – navela je Leković. Prosvjetna zajednica ranije je, takođe, kritikovala što su usvojene izmjene zakona kojim su uvećane plate profesorima na Univerzitetu Crne Gore za 65 odsto, ali ne i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama. Nastavnici su govorili da su diskriminisani. Njima je tek nedavno kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora od januara uvećana plata za 20 odsto, te će kroz naredne dvije godine dobiti još po deset odsto. Prosvjetna zajednica tražila je da se profesorima poveća koeficijent 65 odsto, pri čemu bi 45 startovalo od januara. N. Đ.
Identifikovan počinilac napada u Podgorici
PODGORICA – Policija traga za D. A. zbog sumnje da je u ponedjeljak ujutro oko 11 sati teško ranio Marjana Jovovića (42) u bašti ugostiteljskog objekta „Vuk“ koji se nalazi u Dalmatinskoj ulici u Podgorici. Kako nezvanično saznajemo, policija je prikupila obavještenja o incidentu u kojem je teško povrijeđen Jovović i došla do saznanja da je pucao D. A. Motiv napada se utvrđuje.
Jovović je zadobio više povreda iz vatrenog oružja i prevezen je u Urgentni centar na ukazivanje ljekarske pomoći.
Vlasnik Atlas grupe tražio da mu Viši sud u Podgorici ukine pritvor
Iz policije su nakon ovog događaja saopštili da preduzimaju radnje na rasvjetljavanju ovog događaja i identifikaciji počinioca.
A. R.
Pljevaljska policija utvrđuje uzrok smrti Tijelo žene pronađeno u rijeci Breznici
PLJEVLJA - Prema nezvaničnim informacijama portala PV Informer, juče ujutro je u gradskom parku Vodice u Pljevljima pronađeno tijelo ženske osobe. Tijelo su izvukli pripadnici Centra bezbjednosti Pljevlja
i Službe zaštite i spašavanja.
Kako piše PV Informer, ovo nije prvi slučaj pronalaska tijela u rijeci Breznici u okviru gradskog parka Vodice jer se i u prošloj godini takođe desio tragičan slučaj sa smrtnim ishodom.
PODGORICA – Odbjegli biznismen Duško Knežević je preko advokata podnio prijedlog Višem sudu u Podgorici da van snage stavi rješenje kojim mu je, kako tvrdi, nezakonito određen pritvor, saopšteno je iz Atlas grupe. Advokat Zdravko Đukanović je u izjavi za Pobjedu ukazao da su vlasti Velike Britanije Dušku Kneževiću zabranile napuštanje te države upravo zbog činjenice da mu je u Crnoj Gori određen pritvor. – Ukidanjem pritvora u Crnoj Gori, Kneževiću bi i vlasti Engleske ukinule zabranu napuštanja teritorije te države. Knežević bi tada bio u mogućnosti da dođe u Crnu Goru i pred sudom iznese odbranu u predmetima gdje je optužen. Knežević je zainteresovan da se postupci koji se vode protiv njega u Crnoj Gori što prije okončaju – kazao je advokat Đukanović.
Podgorička policija podnijela prijave protiv četiri osobe zbog droge i oružja
C. H.
Atlas grupe Duška Kneževića Crnoj Gori.
Advokat Đukanović je potvrdio da se pored Višeg suda obratio i Specijalnom državnom tužilaštvu, odnosno glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću sa prijedlogom da SDT izda saglasnost Višem sudu za ukidanje pritvora. – Imajući u vidu činjenicu da je pritvor određen nezakonito, bez bilo kakvog pravnog osnova, što tužilaštvo može utvrditi uvidom u spise predmeta
koji se vode protiv Duška Kneževića, kao i uvidom u odluku Komisije Interpola koja je te nezakonitosti jasno utvrdila. Kako ističu, očiglednu činjenicu da je Duško Knežević žrtva nezakonitih postupaka Specijalnog tužilaštva Crne Gore potvrdila je i Komisija za kontrolu Interpola, kao nezavisan organ Interpola, u svojoj odluci broj CCF/114/R331.19 kojom su 31. jula 2020. godine stavljene van snage sve crvene potjernice Interpola pre-
On je naveo i da su sudije londonskog suda za nekoliko mjeseci odložile donošenje odluke u slučaju izručenja vlasnika
ma Dušku Kneževiću. – U obrazloženju odluke donijete na 113. sjednici Komisije za kontrolu dosjea Interpola, izričito je navedeno da se potjernice u odnosu na Duška Kneževića ukidaju jer je Komisija kao nadležno tijelo u postupku kontrole utvrdila da je Duško Knežević žrtva očiglednog političkog progona –dodaju iz Atlas grupe. Oni očekuju da će pritvor protiv Duška Kneževića, nakon 30 mjeseci od odluke Interpola, biti ukinut i da će njemu biti omogućeno da pred Višim sudom u Podgorici, nakon gotovo pet godina od početka otvorenog političkog progona, iznese odbranu i svoja saznanja o nezakonitim postupcima prethodne izvršne vlasti u Crnoj Gori – zaključuje se u saopštenju Atlas grupe. Specijalno državno tužilaštvo je do sada podiglo sedam optužnica na kojima je Duško Knežević označen kao organizator kriminalne grupe koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura. B. R.
Suđenje optuženima za sprečavanje vršenja službene dužnosti u restoranu „Ekskluziv“ u Nikšiću
PODGORICA - Protiv tri osobe podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su omogućili uživanje opojnih droga, dok je jedna osoba uhapšena zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.
Iz Uprave policije su precizirali da je državnom tužiocu podnijeta krivična prijava protiv N. Ć. (21) i V. S. (20) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga. – N. Ć. je, kako se sumnja, 18. januara nabavio opojnu drogu marihuana od koje je napravio jedan takozvani džoint i dao ga na uživanje V. S, a nakon čega su ostatke opojne droge usitnili i od nje, kao jednog od sastojaka, napravili kolače koje su kasnije konzumirali sa još jednom osobom – navedeno je u saopštenju. Krivična prijava je, dodaju, podnijeta i protiv J. P. (26) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
– On je, kako se sumnja, od opojne droge marihuana napravio takozvani džoint, koji je potom dao na uživanje jednoj osobi –rekli su iz Uprave policije.
Osim toga, podgorička policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi B. M, kod kojeg je pronađena municija i djelovi oružja, a nakon čega je iniciran pretres prostorija koje ova osoba koristi na još jednoj lokaciji u mjestu Murino, gdje je pronađena i oduzeta poluautomatska puška. – O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac koji je naložio da se B. M. liši slobode zbog sumnje da je izvšrio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – naveli su iz Uprave policije. C. H.
NIKŠIĆ - Đorđe Mićunović (30) i Lazar Kostić (27) juče su u nikšićkom Osnovnom sudu priznali da su krajem novembra prošle godine odbili da daju policiji informacije o incidentu koji
se dogodio na slavlju u nikšićkom svadbenom salonu ,,Ekskluziv“ u Nikšiću i podnesu prijavu nakon čega su uhapšeni, kazao je za Pobjedu advokat Đorđe Đikanović.
Sudija Sava Mušikić je izricanje presude u ovom slučaju zakazao za 2. februar.
Advokat Đikanović je naveo da su Mićunović i Kostić pred sudom priznali navode optužnog prijedloga da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti izvršenog na štetu državnog službenika Uprave policije. – Mićunović i Kostić su pojasnili da je alkohol razlog zbog kojeg su došli u situaciju da završe pred sudom navodeći da se kaju zbog postupanja te večeri nakon čega su se izvinili policajcima Miloradu Nediću, Pavlu Ognjenoviću i Dušku Miškoviću – kazao je advokat Đikanović. On je u završnim riječima od suda tražio da prilikom odmjeravanja kazne Mićunoviću i Kostiću u obzir cijene olakša-
vajuće okolnosti kao što su njihova mladost i neosuđivanost, te da je samo krivično djelo ostalo u pokušaju. Podsjećamo da su građani 26. novembra 2022. godine, oko 21.40 sati, prijavili policiji da je došlo da narušavanja javnog reda i mira u jednom svadbenom salonu u Nikšiću.
Po dolasku na mjesto događaja policajci su zatekli Mićunovića koji je imao vidnu povredu. Kako su Kostić i Mićunović odbijali da policiji daju informacije o incidentu, ne želeći da podnesu prijavu, a Mićunović dodatno odbijao da ode na ljekarski pregled, policija ih je uhapsila.
Kasnije je saopšteno da su ovi optuženi uhapšeni zbog sprečavanja službenih lica u vršenju službene dužnosti. B. R.
Ulaganja u zdravstvene ustanove u Ulcinju vrijedna preko pola miliona eura
PODGORICA/ULCINJ
– Više od pola miliona eura je vrijedna investicija u drugi blok Doma zdravlja Ulcinj koji uskoro počinje sa izgradnjom, saopšteno je juče iz Minstarstva zdravlja nakon posjete delegacije Vlade toj opštini.
U dom zdravlja je tokom 2022. godine uloženo oko 10.000 eura i 65.000 u Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Premijer u tehničkom manda-
BIJELO POLJE: Savjet za zaštitu životne sredine predložio mjere za smanjenje aerozagađenja
Predlažemo subvencionisanje ugradnje solarnih panela i filtera za pročišćavanje vazduha na izvorištu ložišta. Takođe, treba proglasiti javni interes projekta ,,Toplifikacije Bijelog Polja“ te otvoriti kancelariju za ekološku inspekciju –navedeno je u prijedlozima koje je pripremio Savjet
tu Dritan Abazović kazao je da kreće izgradnja novog bloka Doma zdravlja. – Očekujem početkom marta, eventualno u prvih deset dana marta da se završe svi radovi na novoj Hitnoj pomoći u Ulcinju – kazao je juče Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je da je ulcinjski Dom zdravlja bogatiji za ultrazvučni aparat visoke klase ,,Affiniti 30“, injektor za CT (skener) te digitalizovani rtg aparat.
BIJELO POLJE – Opštinski
Savjet za zaštitu životne sredine saopštio je nakon jučerašnje sjednice da su pripremili mjere i preporuke za smanjenje zagađenosti vazduha. Uputiće ih Skupštini Bijelo Polje, a očekuju da ih ona proslijedi Vladi. Na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavala Suada Zoronjić, konstatovano je da je na teritoriji opštine Bijelo Polje, u proteklom periodu, u zimskim mjesecima, u sezoni grijanja, izražen visoki indeks zagađenosti vazduha PM 10 i PM 2,5 čestica. Pojedine mjere podudaraju se onima koje su primijenjene za Pljevlja. – Predlažemo da se putem subvencija građanima Bijelog Polja smanje računi za struju. Zatim, subvencionisanje ugradnje solarnih panela i filtera za pročišćavanje vazduha na izvorištu ložišta. Takođe, treba donijeti odluke o proglašenju javnog interesa projekta ,,Toplifikacije Bijelog Polja“ te otvoriti kancelariju za ekološku inspekciju u Bijelom Polju – navedeno je u prijedlozima koje je pripremio Savjet.
Sjednici su, navedeno je, prisustvovali članovi Savjeta Demir Mulić, Mujo Mahmutović, Elsan Trubljanin, Mevluda Ćatović, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović, sekretarka Skupštine Ajsela Pačariz i predstavnik nevladine organizacije „Bjelopoljski demokratski centar“ Zdravko Janjušević. Savjet je, kako je konstatovano, jednoglasno usvojio inicijativu za usvajanje hitnih mejra za smanjenje zagađenja vazduha, koju je podnijela nevladina organizacija „Bjelopoljski demokratski centar“.
U narednom periodu je potrebno, naveli su iz Savjeta za zaštitu životne sredine, ažurirati Katastar potencijalih zagađivača vazduha na području užeg jezgra grada, kao i da nadležni organ Opštine dostavlja informacije po pitanju kvaliteta vazduha u Bijelom Polju.
Utvrđeno je da u Bijelom Polju postoji ukupno 13.082 potencijalna individualna zagađivača i 63 kolektivna. U tom gradu je tokom sezone grijanja sve više dana tokom kojih je zabilježena povećana koncentracija PM 10 i PM 2,5.
B. ČOKOVIĆ
– Vrijednost ove opreme iznosi skoro 65.000 eura. Takođe, ovdje su tokom prošle godine urađeni i sanacioni radovi vrijedni preko 50.000 eura – podsjetio je Šćekić. On je dodao i da su u toku radovi na rekonstrukciji i adaptaciji jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Ulcinju gdje vrijednost radova iznosi oko 65.000 eura, koji se finansiraju iz sopstvenih sredstava Zavoda, zahvaljujući, kako je nagla-
sio, domaćinskom upravljanju menadžmenta i posvećenom radom zaposlenih u ovoj jedinici.
Na FB stranici Vlade objavljeno je da su premijer i ministri oosim Doma zdravlja obišli Hitnu pomoć i Porodilište, zatim Veliku skelu, pristanište u Starom gradu, lokaciju nekadašnjeg hotela ,,Galeb“, kanal Port Milenu, Veliku plažu (u blizini hotela ,,Otrant“) i lokaciju budućeg fudblaskog stadiona. C.G.
HERCEG NOVI: Unaprijeđene usluge u Domu zdravlja
Hirurg radi pet dana
sedmično, neurolog dva
HERCEG NOVI - U hercegnovskom Domu zdravlja građanima će redovno na usluzi biti hirurg i neurolog. Kako za RTHN priča v. d. direktora Aleksa Đekić, zbog problema u kojima se nalazi bolnica Meljine, redovne usluge hirurga i neurologa poboljšaće zdravstvenu zaštitu građana.
– Hirurška ambulanta radiće pet dana u sedmici, a vodiće je dr Nenad Sekulić. Neurolog će raditi dva dana u Domu zdravlja, utorkom i četvrtkom, tako da građani, preko izabranog ljekara mogu zakazati pregled i kod neurologa –navodi Đekić.
U Domu zdravlja, kako ističe Đekić, našli su način da riješe i problem nedostajućeg kadra za internu medicine – angažovan je internista sa strane. Još jedna novina očekuje građane koji dođu u tu zdravstvenu ustanovu – na raspolaganju im je foto-kopir aparat. – Primijetili smo da ljudi, koji imaju potrebu da predaju dokumentaciju nekoj od komisija, što je uglavnom papirologija koja se kopira, moraju da izdvajaju vrijeme i idu u knjižare za tu uslugu. Pokušali smo da budemo praktični, sada to mogu uraditi u Domu zdravlja. Novac koji se na taj način prihoduje ići će u dobrotvorne svrhe – kazao je Đekić. I. R.
Manifestacija u Herceg Novom U subotu
rukotvorina i domaćih proizvoda, ,,Mala fešta od naranče“održaće se osmi put, 4. februara u organizaciji NVU Ruke.
Kako su kazali organizatori, očekuju više id pedeset izlagača iz Herceg Novog i drugih gradova Crne Gore, kao i iz regiona. – Uz izložbu planiran je nastavak uspješne akcije ,,Dona-
torska prodaja torti“ u koju su uključeni restorani, keterinzi, pojedinci i organizacije. Lani je sakupljeno 1.277 eura koje su uplaćene Porodilištu u bolnici Meljine. Na ovogodišnjoj Fešti donacije se prikupljaju za NVO Nova šansa organizaciju koja se bavi stvaranjem mogućnosti za rad osoba sa invaliditetom. Tema za kreacije torti je narandža, plod koji inspiriše i liječi od novembra do februara – saopštili su iz NVU Ruke.
U akciji će im se pridružiti srednjoškolci i profesori koji će pomoći prodaju torti, a u pakovanju i degustaciji koristiće ekološku ambalažu, s ciljem da budu Zero Waste organizacija u cijelom nizu Stađunskih fešti. I.R.
,,Mala fešta od naranče“
Bar: Na petoj sjednici Skupštine grada nastavljeno konstituisanje lokalne vlasti
BAR - Odbornici su na jučerašnjoj sjednici za potpredsjednike Opštine izglasali Tanju Spičanović iz DPS-a i Damira Rašketića iz SDP-a. Za je glasalo 19 odbornika, 12 ih je bilo protiv i jedan uzdržan.
Spičanović je bila nastavnica u Gimnaziji ,,Niko Rolović“ i direktorica JU Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Funkciju potpredsjednice Opštine obavljala je od 2018. godine.
Damir Rašketić bio je profesor u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi, potom finansijski direktor u preduzeću Vodovod i kanalizacija. Obavljao je, u dva mandata, funkciju sekretara Ministarstva finansija. Radio je i kao saradnik u nastavi na Fakultetu za poslovnu ekonomiju, u dva navrata je biran za odbornika u SO Bar. Radi u Minsitarstvu finansija na poziciji inspektora i u Direkciji za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom u Direktoratu za imovinsko-pravne poslove.
RASPRAVA
Odbornici koju glasali protiv Spičanović uradili su to jer je sa svog javnog profila na društvenim mrežama prilikom ustoličenja Mitropolita Joanikija na Cetinju, septembra 2021.godine, postavila komentar sadržine: „Mrš!“. Branimir Lakićević (Za budućnost Bara) ne smatra da je Spičanović dobro rješenje jer je ,,sinonim za ekstremizam i ekstremističko djelovanje jer predstavlja i afirmiše sve što Bar ne smije da bude“.
Za Tanju Spičanović (DPS) i Damira Rašketića (SDP) je glasalo 19 odbornika, 12 je bilo protiv i jedan uzdržan. Dok SDP i DPS smatraju da je riječ o respektabilnim ličnostima, opozicija Rašketića nije podržala iz političkih razloga, a Spičanović zamjeraju da je ,,sinonim za ekstremizam“
Tanja Spičanović funkciju potpredsjednice Opštine obavljala je od 2018. godine. Damir Rašketić radi u Ministarstvu finansija na poziciji inspektora i u Direkciji za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom
PLJEVLJA – Dvadeset mladih od 15 do 30 godina imaće priliku da pet mjeseci treniraju streljaštvo. Riječ je o projektu „Za više mladih u streljaštvu“ koji sprovodi NVO „Hulk“ u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLOaD2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj.
Maja Vukićević (Za budućnost Bara) nije podržala prijedlog za potpredsjednike.
– Ne sudim o ličnostima. Jasno je da ne možemo podržati prijedlog, jer smatram da je nedopustivo da funkcioneri vrijeđaju vjerske poglavare. Što se tiče izbora Rašketića, njegov izbor neću podržati iz političkih razloga – objasnila je Vukićević.
Nela Dabanović (Idemo ljudi) procjenjuje da Tanja Spičanović, „zaslijepljena ličnim idealima, neće imati sluha za potrebe građana, te da je bilo i srećnijih i boljih rješenja kao
što su Vesna Drašković koja je ,,pokazala kako se voli profesija, koja je dama, vaspitana, prefinjenih manira“ i Almir Cecunjanin ,,izvanredni sportski radnik, humanista, roditelj“. Radomir Novaković Cakan (Biram Bar) kazao je da bi se što se posla tiče oslonio na riječ Spičanović i Rašketić, ali da je ,,primio poruku građana da u Baru nešto mora da se mijenja“.
Vasilije Lalević (SDP) je izrazio uvjerenje da će novo rukovodstvo upravljati na način koji će biti dobar za sve građane Bar, a Vesna Drašković (DPS)
mišljenja je da su i Spičanović i Rašketić respektabilne ličnosti za funkcije potpredsjednika.
DOPUNA
Jednoglasno je podržan prijedlog Jelene Dabović (SD) da odbornici dnevnicu usmjere za prikupljanje sredstava za liječenje Ane Beharović Klub odbornika Demokrate –Ujedinjena Crna Gora je predložio dopunu dnevnog reda sa šest tačaka, od kojih je Inicijativa za rješavanje problema odvođenja otpadnih voda i izgradnje kanalizacione infrastrukture u Ulici majora
NI kšIć: Radovi u Sportskom centru vrijedni 100.000 eura privode se kraju
Milovana Mećikukića dobila „zeleno svjetlo“. Nijesu dobile potrebnu većinu glasova dopuna dnevnog reda sa tri tačke koalicije „Za budućnost Bara“ koje je predložio Branimir Lakićević On je predložio da se obaveže UBNOR da na polugodišnjem nivou podnosi izvještaj o utrošku sredstava u iznosu od 25.000 eura sa kojima raspolažu na godišnjem nivou, potom dostavljanje izvještaja o vremenskom roku, sredstvima i prostornim kapacitetima za osnivanje televizije Bar od predsjednika Opštine, te izjašnjenja Skupštine opštine Bar u vezi sa teritorijalnom promjenom i osnivanjem samostalne opštine Sutomore. I. R.
– U Pljevljima se u sklopu Centra za sport i rekreaciju nalazi streljana. Godinama su strijelci bili nosioci najvećih priznanja sa državnih takmičenja, a posebno sa MOSI igara. Iako u teškim uslovima, rezultat nikad nije izostajao. Zbog neulaganja u streljanu, opremu i potrebne rekvizite, ovaj sport je na koljenima. Potrebna su ulaganja u infrastrukturu i animiranje mladih za streljaštvo –saopšteno je iz NVO ,,Hulk“. Cilj projekta je promovisanje streljaštva kao rekreativnog sporta kod djevojčica i ranjivih kategorija u Pljevljima. - Očekujemo da se mladi, naročito djevojčice i žene i ranjive kategorije, informišu o značaju streljaštva kao rekreativnog sporta – poručuju organizatori.
U toku je, navode, nabavka opreme I. R.
NIKŠIĆ – Rekonstrukcija
bazena u Sportskom centru počela je posljednjih dana novembra, a na završetak radova rekreativci i sportisti će, vjerovatno, pričekati još 20-ak dana.
Za razliku od prethodnih godina, kada je uobičajeno rađen redovni remont u avgustu, minulog ljeta nije ga bilo, jer su se čekali ozbiljniji poduhvati u „utrobi“ bazena, a oni su kasnili zbog tenderske procedure.
Prema riječima direktora SC Nikšić Boška Draškovića, minulog ljeta bilo je dovoljno vode u bunarima, a evidentno je bilo da se mora mnogo cijevi promijeniti, pa su raspisali tender za rekonstrukciju vitalnih djelova kompletnog postojenja, opreme koja ni
je mijenjana otkad je bazen izgrađen.
Vrijednost radova koji su toku je oko 100.000 eura. Biće zamijenjene kompletne cijevi ukupne dužine više od pet stotina metara, ali biće zamijenjeno i oko osam tona kvarcnog pijeska koji se koristi kao filterska ispuna. Filteri će biti ispunjeni aktivnim staklom odgovarajućeg proizvođača, a direktor Sportskog centra Boško Drašković kaže da su izdvojili određena sredstva i za sanaciju pločica u školjci bazena.
– Biće sanirane i dezo barijere, mijenjaju se LED paneli koji nijesu u funkciji, kompletna rasvjeta oko školjke bazena. Planirano je i da se poprave kabine za presvlačenje, zamijene oštećeni tuševi i sanitarije, filteri u klima komorama,
podvodni reflektori... – pojašnjava Drašković. Suštinski, najvažniji radovi već su završeni u planiranom roku, a sad slijedi redovan remont koji obavljaju zaposleni u nikšićkom Sportskom centru.
Iznenađeni su bili u Sportskom centru kada su utvrdili u kakvom je stanju sve što je ispod školjke bazena, te da su bili svjesni da ih ove obaveze svakako čekaju, za mjesec, dva ili više, ali da se morala uraditi temeljna rekonstrukcija.
Cilj im je da imaju bezbjednu vodu i da što prije bazen ponovo bude aktuelan, tim prije što je on u zimskom perodu u Nikšiću i te kako potreban, dok su ljeti alternativa jezera Krupac i Slano svima onima koji vole plivanje. Ra.
Naš vajar dobio priznanje u Sjevernoj Makedoniji
PODGORICA – Likovni
umjetnik i akademik CANU Pavle Pejović dobio je posebni Gran pri za izuzetna umjetnička dostignuća, koji mu je dodijelila Skupština ambasadora na Bijenalu crteža OSTEN u Skoplju.
Zvanično otvaranje izložbe i dodjela nagrade predviđeni su za 22. februar u Nacionalnoj galeriji Sjeverne
Makedonije, a dan kasnije dobitnici nagrada biće gosti kod predsjednika Sjeverne Makedonije u njegovoj rezidenciji.
- Drago mi je što sam dobitnik ovog značajnog priznanja. Imam 73 godine i, znate kako, pomalo vas svi zaborave, tako da mi je drago da i u ovim godinama opstajem i mimo naše scene koja je zamrla i na kojoj se maltene ne dešava ništa. Imamo, nažalost, jedno pozorište apsurda u kulturi. Valjda će se nešto probuditi i dešavati. Sticajem raznih okolnosti sve manje smo prisutni na međunarodnoj sceni, a da ne govorim o tome da donosimo priznanja sa manifestacija koje imaju međunarodni karakter. Evo, meni se posrećilo – kazao je za Pobjedu Pejović.
Pejović je istakao da je riječ o renomiranoj izložbi koja ima međunarodni karakter sa međunarodnim žirijem. - U pitanju je manifestacija koja predstavlja svjetsku izložbu crteža na kojoj se dodjeljuje nekoliko značajnih priznanja i nagrada. Galerija ,,Osten“ je najstarija galerija u Sjevernoj Makedoniji, a osnovali su je najveći makedonski intelektualci. Koliko znam, ona je u međuvremenu privatizovana i sada je vlasnik galerije Mice Jankulovski koji je nastavio sa tom pričom. Jankulovski je vlasnik jedne izuzetne kolekcije crteža najvećih imena umjetnosti 20. i 21. vijeka. Oni organizuju dva bijenala na međunarodnom nivou –Bijenale karikature i Bijenale crteža – rekao je Pejović. On je podsjetio da je dva puta bio član žirija Bijenala crteža – 2013. i 2015. godine.
- Oni su svaki put obezbjeđivali međunarodni žiri. Jedne godine sam bio i selektor crnogorske selekcije. Dobili smo tada nagradu za najbolju selekciju, a od nekoliko značajnih nagrada autori iz Crne Gore dobili su pet. Ovoga puta sam bio izlagač i stigla mi je informacija o nagradi – istakao je Pejović. A. Đ.
PODGORICA – Baka Bosiljka Barović i njena unuka Minja Miketić organizuju prvu zajedničku samostalnu izložbu slika simboličnog naziva „Slikarstvo, ljubav i ljepota duše ne znaju za godine“, večeras u 19 sati u galeriji NVO Katarinine čarolije. Izložbu će otvoriti pjesnikinja Milica Kralj.
Minja Miketić je talentovana dvanaestogodišnjakinja koja se bavi slikarstvom od svoje pete godine, kada je počela da pohađa školicu slikanja Ele Božović. Do sada je učestvovala na grupnim izložbama,
PODGORICA – Drvena konstrukcija i gipsane ploče, koje je producentska kuća „Meander film“ iz Nikšića montirala za potrebe snimanja filma „Otapanje vladara“ Ivana Salatića, još nijesu uklonjeni sa Žabljaka Crnojevića. Preduslov za to je da producent „Meander film“ dostavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara konzervatorski projekat za vraćanje u prvobitno stanje kulturnog dobra Žabljak Crnojevića, što do danas nije urađeno.
To je za Pobjedu potvrđeno i iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, uz napomenu da je ovaj organ prethodno donio Rješenje o obustavljanju radova i vraćanje u prvobitno stanje kulturnog dobra.
PROCEDURA
U Rješenju, u koje je Pobjeda imala uvid, naloženo je producentu i direktoru „Meander filma“ Dušanu Kasalici da za potrebe vraćanja u prvobitno stanje Žabljaka Crnojevića, u roku od 15 dana od dana prijema Rješenja, u saradnji sa vlasnikom/držaocem kulturnog dobra (JU OŠ „Boro Vukmirović“) pokrene proceduru za utvrđivanje odgovarajućih mjera
„Meander film“ je bio u obavezi da angažuje pravno lice sa konzervatorskom licencom, za potrebe izrade projekta kojim će se predvidjeti sve potrebne intervencije za uklanjanje scenografije sa utvrđenja na Žabljaku Crnojevića
zaštite, kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Obaveza iz Rješenja je ispoštovana, pa je Uprava 2. decembra prošle godine donijela Rješenje o konzervatorskim uslovima za vraćanje u prvobitno stanje Ža-
bljaka Crnojevića. Sa tim Rješenjem, „Meander film“ je bio u obavezi da angažuje pravno lice sa konzervatorskom licencom, za potrebe izrade projekta kojim će se predvidjeti sve potrebne intervencije za uklanjanje sce-
Zetski dom predstavilo repertoar za februar
nografije sa utvrđenja na Žabljaku Crnojevića. - Konzervatorski projekat urađen u skladu sa izdatim Rješenjem o konzervatorskim uslovima za vraćanje u prvobitno stanje kulturnog dobra Žabljak Crnojevića još
PODGORICA – Igranje domaćih predstava na matičnoj sceni, različita gostovanja i muzički dio programa obilježiće februarski repertoar Kraljevskog pozorišta Zetski dom.
a javnosti je poznata kao glas koji stoji iza kratkog animiranog filma „Minja i klimatske promjene“. Talenat za slikanje naslijedila je od svoje bake Bosiljke Barović, koja je diplomirala likovno vaspitanje u Nikšiću, nakon čega je kao profesorica predavala u više škola. Zajedno sa učenicima osvajala je brojne nagrade. Kolektiv OŠ „Oktoih“ predložio je za nagradu „Oktoih“ 2007. godine. Kao stručna saradnica učestvovala je u dječijoj seriji „Mala kreativna radionica“ na TVCG, koja je bila posvećena crtanju, slikanju, vajanju i pravljenju kolaža. A. Đ.
Predstava „Pod oba Sunca“, koju je prema romanu crnogorskog književnika Ognjena Spahića i dramatizaciji Stele Mišković režirao Boris Liješević biće odigrana u nedjelju, 5. februara u 20 sati. Dan kasnije, u ponedjeljak, 6. februara u 19 sati, u organizaciji Fonda za aktivno građanstvo (FAKT), u Kraljevskom pozorištu Zetski dom biće organizovana dodjela godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“.
Predstavu „Ana Karenjina“, koproducentski projekat Zetskog doma i DS Prazan prostor, koji je prema romanu L. N. Tolstoja režirao Mirko Radonjić, publika u prijestonici moći će da pogleda u srijedu, 8. februara u 19 sati. Predstava „Predsjednice
(Die Präsidentinnen)“, koju je prema tekstu Vernera Švaba režirala Radmila Vojvodić, biće izvedena u ponedjeljak, 13. februara u 20 sati. Potom će, u subotu, 18. februara u 20 sati, pred publikom na Cetinju ponovo biti predstava „Obožavateljka“, koju je prema tekstovima savremenog hrvatskog dramskog pisca Mata Matišića režirala Ana Vukotić. Riječ je o po-
sljednjoj produkciji najstarijeg teatra. Crnogorsko narodno pozorište na Cetinju će gostovati sa predstavom „Proces“ Franca Kafke, u adaptaciji i režiji Dušanke Belade, u srijedu, 22. februara u 20 sati. Dva dana kasnije, u petak, 24. februara, Zetski dom će gostovati s predstavom „Pod oba Sunca“ u Centru za kulturu Tivat, a izvođenje predstave predviđeno je za 20 sati.
Jedna od najzanačajnih evropskih pijanistkinja Nada Kolundžija održaće koncert u Zetskom domu u nedjelju, 26. februara u 20 sati. Za kraj repertoara, pred publikom na Cetinju biće predstava „Ifigenija“, koju je prema Euripidu režirao Zoran Rakočević. Predstava je nastala u koprodukciji centara za kulturu Kolašin i Bijelo Polje, kao i NVO Korifej teatar, a biće izvedena u ponedjeljak, 27. februara u 20 sati.
U okviru vanrepertoarske aktivnosti, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom u petak, 10. februara u 18 sati biće upriličena dodjela nagrada najboljim sportistima i sportskim organizacijama Cetinja za 2022. godinu. Događaj se realizuje u organizaciji Prijestonice Cetinje.
Ulaznice za predstave na matičnoj sceni mogu se kupiti na biletarnici Kraljevskog pozorišta Zetski dom, dok je telefon za informacije 067/428655. S. V.
veze propisane Rješenjem izvršimo u najskorije vrijeme – saopštio je Kasalica.
BEZ PRIJAVE
Podsjetimo, Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila je 10. oktobra prošle godine pripremu scenogarfije za potrebe snimanja crnogorskog dugometražnog igranog filma
„Otapanje vladara“, u režiji Ivana Salatića, koju je producentska kuća „Meander film“
PODGORICA – Knjiga
„Istorija Crne Gore“ češkog istoričara Františeka Šisteka, u izdanju Matice crnogorske, a koja obuhvata pregled od najstarijih vremena do ulaska naše države u NATO, prevod je djela koje je ovaj autor objavio 2017. godine u prestižnoj ediciji „Istorija država“ izdavača „Lidove noviny“ iz Praga.
uvijek nije dostavljen Upravi na saglasnost – saopšteno je Pobjedi iz Uprave.
Nakon dostavljanja i odobravanja projekta, shodno članu 105 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, uklanjanjen scenografije na Žabljaku Crnojevića trebalo bi da obavi javna ustanova koju je osnovala Vlada ili pravno lice koje ima odgovarajuću konzervatorsku licencu za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima.
Producent i direktor „Meander filma“ Dušan Kasalica za Pobjedu je kratko odgovorio da „još vijek nijesmo angažovali pravno lice sa konzervatorskom licencom“.
- Potrudićemo se da sve oba-
izgradila u jednom od objekata na utvrđenju na Žabljaku Crnojevića. Scenografi iz Beograda, koje je angažovao „Meander film“, postavljajući scenografiju za rekonstrukciju
Njegoševe sobe u velikoj mjeri su svojim intervencijama narušili integritet i arhitektonske osobenosti ovog kulturnog dobra koje je pod zaštitom države od 1948. godine. Uprava za inspekcijske poslove 24. novembra izdala je dva prekršajna naloga u iznosu od 4.000 eura za pravno lice „Meander film“ i 600 eura za odgovorno lice u pravnom licu, jer su „sprovodili konzervatorske mjere na nepokretnom kulturnom dobru, bez prijave istih Upravi za zaštitu kulturnih dobara i bez njihove saglasnosti (član 138 stav 1 tačka 6, a u vezi člana 105 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara)“. J. N.
Smotra recitatora na crnogorskom jeziku
Šistek je na knjizi „Istorija Crne Gore“ radio od 2013. do 2017. godine i prilagođena je standardima edicije u kojoj je objavljena. Tekst na crnogorskom jeziku, osim nekih faktografskih ispravki i preciziranja, nije bitno mijenjan u odnosu na originalno češko izdanje. Knjigu je preveo Adin Ljuca
KRUNA
Ovo je treća Šistekova knjiga koju objavljuje Matica crnogorska, nakon knjiga: „Naša braća na jugu – Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima 1830–2006 (2009)“ i „Narativi o identitetu – izabrane studije iz crnogorske istorije (2015)“.
„Istorija Crne Gore“ predstavlja krunu dosadašnjeg rada Františeka Šisteka na izučavanju crnogorske prošlosti i sadašnjosti, čime se bavi duže od dvije decenije.
Autor u predgovoru navodi da je „knjiga pisana za publiku za koju istorija Crne Gore predstavlja jednu uglavnom novu i nedovoljno poznatu stra-
PODGORICA – Predstava sa Lutkarske scene za djecu ,,Ružno pače“ (6+), koju je po tekstu Igora Bojovića režirao Jaroslav Antoniuk, biće izvedena danas u 10 i 12 sati u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“.
U predstavi igraju: Branko Ilić, Katarina Krek, Dijana Dragojević, Pavle Ilić i Dejan Đonović
PODGORICA – Sedma Pokrajinska smotra recitatora na crnogorskom jeziku biće održana 17. marta u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu. Ovih dana su u toku izborna školska takmičenja u više osnovnih škola u AP Vojvodini.
Organizator smotre je Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca uz podršku Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima Crne Gore i Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice. Nakon završetka smotre svi učesnici dobijaju zahvalnicu i knjigu iz crnogorske književnosti na poklon, a nagrada za pobjednike u tri uzrasne kategorije, i njihove nastavnike, je edukativno putovanje na Cetinje, navodi se u saopštenju organizatora. Na prošlogodišnjoj smotri učestvovalo je 15 osnovnih i srednjih vojvođanskih škola. D. E.
Priča predstave prati priču o odrastanju i prihvatanju okoline.
- Milovan, junak iz adaptirane Andersenove bajke, klovn, glumac – iznosi, vrlo intimno, svoju priču iz djetinjstva – to je priča o djetetu koje nije prihvaćeno od strane okoline i vršnjaka zbog prilično brzog sazrijevanja. Ko od nas nije doživio sličnu situaciju, koja je postala drama – navedeno je u najavi. Karte su dostupne putem mobilne aplikacije Gradskog pozorišta Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a. Kontakt telefon biletarnice: 020/664-237, a radno vrijeme radnim danima od 09 do 18 sati i vikendom od 10 do 12 sati. S. V.
nu prošlosti Evrope, Balkana i bivše Jugoslavije“. - Nadam se da će ova knjiga ipak biti zanimljiva crnogorskoj i široj južnoslovenskoj publici. Vjerujem da će upravo zbog svoje donekle didaktičke tendencije, karakteristične za djela pisana za strance, ova
knjiga biti korisna prije svega mladim čitaocima iz Crne Gore – navodi autor u predgovoru. Šistek ističe da okosnicu tumačenja predstavlja razvoj crnogorske državnosti, odnosno političkih uređenja koja su na teritoriji današnje Crne Gore u
prošlosti postojala „bilo da se njihov centar nalazio na prostoru o kojem govorimo, bilo da je taj prostor bio dio veće cjeline koja je njime vladala“.
ČEŠKO
Ova knjiga, prema riječima Šisteka, s obzirom na bogatu istoriju češko-crnogorskih odnosa, može čitaocu da pomogne da se bolje orijentiše i u češkoj istoriji od početka 19. do prve trećine 20. vijeka. - Pripadnici češke inteligencije, a često i širih slojeva društva, decenijama su pratili dešavanja u Crnoj Gori i obično su bili dobro informisani. Vijesti i književni tekstovi o toj maloj, ali slobodnoj zemlji, zajedno sa tadašnjom ideologijom slovenske uzajamnosti, pomagale su im da formiraju svoje stavove u vezi s rješavanjem češkog pitanja – istakao je Šistek u predgovoru češkom izdanju. Urednik izdanja je Novica Samardžić. Recenzenti češkog izdanja su istoričari Ladislav Hladki iz Instituta za istoriju Češke akademije nauka u Brnu i Petr Stehlik Masarikovog univerziteta u Brnu, dok su redakturu i lekturu crnogorskog izdanja uradili profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja Aleksandar Radoman i Boban Batrićević. Knjiga je obima 805 strana i pored predgovora ima jedanaest poglavlja koja prate istoriju Crne Gore od praistorije do Crne Gore nakon obnove nezavisnosti. Šistek je prilikom rada na knjizi koristio obimnu građu o čemu svjedoči spisak literature. Čitaocima je dostupan i registar na gotovo pedeset strana, kao i biografija autora. D. E.
Američka akademija preispituje pravila ovogodišnjih nominacija za Oskara
PODGORICA – Američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke, koja dodjeljuje Oskare, saopštila je da će preispitati pravila ovogodišnje nominacije filmova, jer je jedan nezavisni film – „To Leslie“ – iznenadio holivudski svijet zbog nominacije za tu prestižnu filmsku nagradu. Film „To Leslie“, kako prenosi agencija Beta, nije zablistao u bioskopima i zaradio je oko 27.000 dolara. Međutim, Andrea Rajsborou, koja igra glavnu ulogu u tom ostvarenju, nominovana je za Oskara u kategoriji najbolje glumice. Poslije nominacija, na društvenim mrežama su se oglasile neke poznate ličnosti sa pitanjem da li je taj film imao efikasnu kampanju ili je u pitanju neka prevara. Potom je uslijedila i reakcija Akademije.
- Preispitujemo procedure kampanje ovogodišnjih nominovanih filmova, kako bismo osigurali da nijedno pravilo nije prekršeno i bolje razumjeli da li su potrebne promjene smjernica u novoj eri društvenih medija i digitalne komunikacije – navodi se u saopštenju. Američki časopis „Varajeti“ prethodno je prenio da je Aka-
demija bila zatrpana imejlovima i pozivima i da je zbog toga odlučila da preispita kampanju filmova nominovanih za Oskara, ne pominjući direktno ostvarenje „To Leslie“. Akademija je 24. januara saopštila spisak glavnih nominacija za Oskare koji će biti dodijeljeni na 95. ceremoniji 12. marta u Los Anđelesu. Kao i svake godine, promoteri filmova koji žele da uđu u spisak nominovanih za Oskara, kreću u kampanju. Svako ima svoju strategiju, ali
svi moraju da poštuju određena pravila. Oskare dodjeljuje oko
9.500 članova Akademije filmskih umjetnosti i nauka, podijeljenih između 17 grana industrije. Od glumaca koji čine oko 1.300 birača, kandidatu je potrebno nešto više od 200 glasova da bi vidio svoje ime u izboru. U mjesecima koji prethode dodjeli Oskara, organizovane su zabave i događaji za promociju filmova. Takve kampanje često organizuju specijalizovane kompanije. R. K.
JERUSALIM/RAMALA/ VAŠINGTON – Izraelski ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir najavio je da će se zalagati za smrtnu kaznu električnom stolicom za Palestince uključene u napade na Izraelce.
– Svakoga ko ubija, povređuje i kolje civile treba poslati na električnu stolicu – poručio je Ben Gvir tokom sastanka svoje krajnje desničarske stranke „Jevrejska snaga“, a prenio izraelski Kanal 13.
Ben Gvir je, takođe, tražio i uvođenje policijskog sata u palestinskim naseljima koja predstavljaju prijetnju Izraelu i hapšenje onih koji imaju oružje.
Iz njegove kancelarije je saopšteno i da je u neđelju naredio rušenje 14 palestinskih domova u okupiranom istočnom Jerusalimu zbog nedostatka građevinskih dozvola.
Tenzije na relaciji Izrael-Palestina prethodnih dana ponovo su porasle usljed niza izraelskih napada na palestinske teritorije.
U izraelskoj vojnoj operaciji u gradu Dženin na Zapadnoj obali ubijeno je u četvrtak devet Palestinaca, da bi već dan kasnije, u petak, u napadu iz vatrenog oružja u blizini sinagoge u okupiranom istočnom Jerusalimu nastradalo sedam Izraelaca.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas pozvao je u poneđeljak direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa da izvrši pritisak na Izrael da prekine sa svojim „jednostranim“ mjerama protiv Palestinaca.
– Važno je hitno intervenisati da se izvrši pritisak na novu izraelsku vladu na čelu sa Benjaminom Netanjahuom da prekine svoje jednostrane mjere i pridržava se potpisanih sporazuma – naveo je Abas tokom sastanka sa Bernsom u Ramali na Zapadnoj obali. Sa druge strane, izraelski premijer Netanjahu se u pone-
prema Izraelu, temelji se na održavanju statusa quo i nepriznavanju načina na koji se status quo pomiče ispod njihovih nogu. Vrijeme za novi pristup je prošlo odavno i mislim da ga nećemo vidjeti – rekla je Šelin.
Iako je Bajden po preuzimanju dužnosti predsjednika Amerike obećao da će ljudska prava biti u središtu njegove vanjske politike, njegova administracija se ipak zalagala za jačanje američke podrške Izraelu, koga glavne grupe za ljudska prava optužuju da Palestincima nameće sistem aparthejda.
Izrael je do sada godišnje prima 3,8 milijardi dolara američke vojne pomoći, a Bajden je tu donaciju prošle godine uvećao za još milijardu dolara. Da kritikovanjem Izraela Amerika plaća visoku političku cijenu smatra i profesor na pravnom koledžu u San Francisku Džordž Bišerat koji je za Al Džaziru ocijenio da američka administracija na povremene erupcije nasilja u Izraelu i Palestini gleda kao na „neugodnosti kojima se treba upravljati“, a uz zadržavanje bezuslovne podrške izraelskoj vladi.
– Budimo realni, njih nije briga za palestinske živote. Njih je briga samo u onoj mjeri u kojoj se ovi napadi miješaju u ono što Sjedinjene Američke Države vide kao svoje strateške interese u regiji. Ti interesi nemaju nikakve veze sa ljudskim pravima bilo koga, ne samo Palestinaca – rekao je Bišerat.
đeljak u Jerusalimu sastao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, koji je tom prilikom ponovio stav Vašingtona da je rješenje sa dvije države jedini način da se izraelsko-palestinski sukob prevaziđe.
– Kao što sam rekao premijeru, sve što bi nas udaljilo od te vizije šteti dugoročnoj bez -
bjednosti i dugoročnom identitetu Izraela kao jevrejske i demokratske države – rekao je Blinken. Agencije, međutim, prenose kako sva posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je podrška rješenju sa dvije države na najnižem nivou u istoriji.
Prema istraživanju objavlje-
nom prošle neđelje, koje je sproveo Palestinski centar za politiku i istraživanje, svega 33 odsto Palestinaca i 34 odsto izraelskih Jevreja kažu da podržavaju to rješenje, što je značajan pad u odnosu na podatke prikupljene 2020. godine.
Sa druge strane, tom rješenju protive se čak dvije trećine Pa-
Sindikati širom Francuske štrajkovali zbog vladine penzione reforme
PARIZ – Francuski sindikati juče su širom zemlje organizovali drugi štrajk protiv vladinog plana penzione reforme, koji podrazumijeva pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, a za koju francuski predsjednik Emanuel Makron tvrdi da je od vitalnog značaja za obezbjeđivanje održivosti penzionog sistema. Štrajk je ponovo poremetio javni prevoz i nastavu u školama, ali i proizvodnju električne energije širom zemlje. Saobraćala je samo trećina brzih Te-Že-Ve i svega nekoliko lokalnih i regionalnih vo
lestinaca i 53 odsto Izraelaca. Pozivajući se na izjavu istraživačice sa američkog Kvinsi instituta Anele Šelin, Al Džaziri, prenose kako je, uprkos rastućim tenzijama, malo vjerovatno da će američka administracija uskoro promijeniti kurs.
– Politika administracije Džozefa Bajdena prema Bliskom istoku uopšteno, a posebno
zova. Pariski metro je, takođe, bio ozbiljno poremećen, a putnici su se na stajalištima gurali kako bi uspjeli da uđu u neki od svega par vozova.
U štajku je polovina nastavnika osnovnih škola, kao i osoblje rafinerija nafte i radio-stanica, koje su puštale muziku umjesto informativnih emisija.
Učenici su, u znak podrške sindikatima, blokirali srednju školu Turgo u centru Pariza, držeći plakat sa natpisom „Podrška radnicima“ i „Mladi su ljuti“.
Sindikati, koji su organizovali mitinge širom Francuske, žele da izvrše pritisak na vladu i vjerovatno će nastaviti sa protestima tokom narednih sedmica, prenosi Rojters.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je većina Francuza ljuta zbog porasta troškova života usljed inflacije i da se protivi penzionoj reformi.
Vladini planovi penzione reforme predviđaju povećanje
On ističe i kako američki zvaničnici o mogućem dvodržavnom rješenju govore da bi se održavao status quo izraelske okupacije.
– To je odvraćanje pažnje od ljudi koji cijene stvarnost da smo zaglavili u ovoj kolotečini kontinuiranog kolonijalizma naseljenika na Zapadnoj obali i svih mjera aparthejda koje su proizašle iz tog – zaključio je on.
starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine. Ta mjera bi, kako tvrde, godišnji penzioni fond ojačala sa dodatnih 17,7 milijardi eura. Sindikati, međutim, tvrde da postoje i drugi načini za povećanje prihoda, kao što je oporezivanje superbogatih ili obavezivanje poslodavaca i dobrostojećih penzionera da izdvajaju više za budžet. Vlada je, u međuvremenu, pristala na određene ustupke kao što je postavljanje nove starosne granice za penzionisanje na 64 godine, umjesto na 65 godina, što je bilo Makronovo predizborno obećanje. Francuska premijerka Elizabet Born poručuje, međutim, da se ovaj put ne može razgovarati o pragu od 64 godine, ali da vlada istražuje načine za kompenzaciju nekih od uticaja koje pomjeranje praga može imati, posebno na žene.
Nakon saopštenja za javnost u kojem je predsjednik Opšine Zeta Mihailo
Asanović naveo da je Radio
Zeta od 2010. godine koristio bez naknade prostorije koje su u vlasništvu lokalne samouprave, kao i prije toga, kada je bio smješten u staroj opštinskoj zgradi, takođe bez naknade, reagovala je glavna urednica Radija Zeta Nena Stajović-Vukčević.
- U interesu je javnosti da zna činjenice i objektivne informacije. Od početka svog rada, Radio Zeta je renovirao prostorije stare zgrade (koje su joj bile ponuđene za rad) koje je uredno u kontinuitetu plaćao po ugovorenim obavezama. Prostor stare zgrade je naknadno srušen za potrebe izgradnje raskrsnice. Prije rušenja, Radiju Zeta ponuđeno je preseljenje u zgradu Gradske opštine Golubovci, kao i ugovor o međusobnoj saradnji u pomenutom prostoru zgrade na prvom spratu
Povodom situacije u Radiju Zeta, Medijski savjet za samoregulaciju osudio je pritiske kojima su od novih vlasti u Opštini Zeta izloženi taj medij i zapošljeni u njemu.
- Uskraćivanje osnovnog prostora za rad jednom mediju, koji ima sve relevantne ugovore za korišćenje prostorija u kojima radi
od 26 kvadratnih metara. Zaključen (a potom i produžen) ugovor podrazumijeva obostrana prava i obaveze koje je Radio Zeta uredno ispunjavao kao svoj dio ugovorenih obaveza prema ugovaraču. Shod-
no činjenicama, obavještavamo javnost da Radio Zeta ni dana nije boravio besplatno u ponuđenom prostoru, već je po zaključenom ugovoru o međusobnoj saradnji, pružao usluge od javnog interesa za
ne može se tretirati drugačije nego kao otvoren pritisak na jedan medij i kao pokušaj da se taj isti medij ugasi. Radio Zeta je godinama dobijao uvrede i prijetnje zbog svoje uređivačke orijentacije i čini se da su pojedinci koji nijesu bili zadovoljni njihovim radom sada došli u poziciju da onemoguće dalji rad ovog medija.
Ekipe Agencije za stanovanje angažovane na više lokacija u gradu
Ekipe Agencije za stanovanje koriste lijepo vrijeme kako bi sanirale zaštitne ograde duž gradskih saobraćajnica. Juče su bili angažovani na bulevarima Svetog Petra Cetinjskog, Pera Ćetkovića i Save Kovačevića, zatim na bulevaru od Starog aerodroma prema Zlatici, kod Katoličke crkve, kao i u ulicama Stanka Dragojevića, Jovana Tomaševića i Meše Selimovića... H. P.
Slučaj sa Radio Zetom je samo jedan u nizu pokušaja da se slobodan rad medija u Crnoj Gori oteža ako ne i potpuno onemogući, a njihova misija obesmisli –navedeno je u reagovanju MSS-a, uz napomenu da će obavijestiti sve relevantne međunarodne adrese o još jednom pokušaju gušenja medija u našoj državi.
Objavljena preliminarna rang lista dobitnika subvencije u okviru projekta ,,Podgorica na dva točka“
Iz Glavnog grada su obavijestili aplikante za dobijanje subvencije za kupovinu bicikala i električnih trotineta da je objavljena preliminarna rang lista dobitnika subvencije. Riječ je o osmom ciklusu u okviru projekta ,,Podgorica na dva točka“, za koji je iz budžeta Glavnog grada opredijeljeno 60.000 eura.
Lista je objavljena na sajtu Glavnog grada (www. podgorica.me) i na njoj su označeni i građani čija dokumentacija nije bila kompletna, pa su pozvani da je mogu kompletirati do četvrtka, 2. februara.
- Dopuna dokumentacije se vrši u zatvorenoj koverti, sa naznakom da je u pitanju projekat
,,Podgorica na dva točka“ (dopuna dokumentacije) koja se predaje na arhivi Glavnog grada (Njegoševa, 20 / Ulaz sa Trga nezavisnosti) ili putem pošte – saopšteno je iz Glavnog grada. Pravo na dobijanje subvencije ima prvih 200 građana/ki koji se prijave za bicikla i prvih 200 građana/ki koji se prijave za električno biciklo ili električni trotinet, a koji ispunjavaju uslove predviđene konkursom. Onima koji ispune te uslove biće subvencionisana kupovina u visini od 50 odsto cijene bicikla (najviše do 100 eura), dok je za kupovinu električnog bicikla ili električnog trotineta opredijeljena procentualno identična subvencija, najviše do 200 eura. H. P.
potrebe Gradske opštine Golubovci. Prema tome, ne da nijesmo bili privilegovani, nego smo svojski i vrlo odgovorno u svim segmentima radili u interesu svih građana Zete i Crne Gore, bez razlike – navedeno je u reagovanju glavne urednice Radija Zeta, uz poruku kako vjeruje da svi dijele ljubav i želju za prosperitet Zete. Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uputio je 9. januara Radiju Zeta obavještenje o raskidanju višegodišnjeg ugovora o saradnji i naložio da do 9 . februara napuste prostorije koje se nalaze u zgradi lokalne samouprave. Glavna i odgovorna urednica Radija Zeta Nena Stajović-Vukčević ukazala je da važeći ugovor sa lokalnom upravom traje do 2027. godine i ustvrdila da je riječ o jednostranoj, politički motivisanoj odluci. H. P.
ISKLJUČENJA STRUJE
Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita, Brezojevice, Kržanja, Lokva, Momče, Ptikalj, Raći, Stravče, Ubalac, dio Meduna oko puta za Muzej Marka Miljanova. H. P.
Uprkos početku drugog polugođa i dalje dobra posjećenost klizališta pored SC ,,Morača“
Na klizalištu u blizini SC ,,Morača“, uprkos početku drugog polugođa, brojni posjetioci svih generacija i juče su koristili sunčan dan za uživanje na ledu. Andrej Martinović, jedan od zaposlenih na klizalištu kazao je za Pobjedu da je ove godine posjećenost dobra, te da će raditi do kraja februara. Neki od posjetilaca imali su zamjerku zbog toga što je sat klizanja ove godine četiri eura (euro više nego prethodnih) i smatraju da bi ga trebalo vratiti na staru cijenu ili makar dati popust na treće dijete i sl.
- Bilo je dobro interesovanje tokom čitavog raspusta, a evo i sada kad je ponovo počela nastava. Nadamo se da će tako biti i dalje jer u gradu nema ovakve ponude. Uglavnom
klizaju djeca, ali im i starijih – kazao je Martinović. Amra Suljević na klizalištu je bila sa kćerkom Zahom i sinovima Amanom i Zaidom. Kaže da je lijepa atmosfera na kli-
zalištu, ali da joj se ne sviđa to što su ove godine podigli cijenu. - Četiri eura za sat klizanja je skupo. Tu sam s troje djece i za sat njihovog uživanja na ledu treba da izdvojim 12 eu-
ra, a za te pare mogu da kupim namirnica da spremim ručak za dva-tri dana. Bilo bi lijepo da makar daju popust, da treće dijete ne plaća ili nešto slično – kazala je Amra, uvjerena da bi i cijena od tri eura za sat klizanja bila sasvim isplativa. Sat klizanja ove godine košta tri eura po satu za one koji imaju svoju opremu. Klizalište radi od 10 do 22 sata, svakog dana kad je lijepo vrijeme, odnosno kad ne pada kiša. I ove godine radi instruktor klizanja, o čemu se zainteresovani mogu informisati na klizalištu pored SC ,,Morača“. Školica klizanja radi ujutro u 10 i 11 sati, a čas košta pet eura. Tu su i topli i hladni napici sa aparata, kao i šećerna vuna, koja košta euro i po (jednobojna) ili dva eura (šarena). I. MITROVIĆ
Medijski savjet za samoregulaciju: Još jedan pokušaj gušenja medija
crnogorskog pivota od povrede ramena trajaće duže nego što su bile prve prognoze
Poslije povrede Nemanje Grbovića, šansu da debituje na velikoj sceni dobio je njegov 10 godina mlađi sunarodnik Miodrag Ćorsović
- Mnogo mi je drago da mladi igrači dobiju šansu, a posebno ako su iz Pljevalja – uz osmijeh kaže Grbović.
- Mijo je zaista napredovao u Sloveniji radeći s Urošem Bregarom i na Svjetskom prvenstvu je pokazao da može da se računa na njega. Dobar je u oba pravca, mada ga čeka mnogo rada. Vrijeme je da mi iskusniji prepuštamo mjesto mlađima. Znači i kad su s nama na treninzima, ulaze u proces, ali bez utakmica i velikih takmičenja to nije to. Rudar posljednjih godina radi najviše za budućnost crnogorskog rukometa.
- Imaju veoma dobru priču, klub se diže i nadam se da imati podršku u tom projektu. Predani su u radu s mladim igračima i ,,izbacili“ su nekoliko igrača posljednjih godina – hvali Grbović matični klub.
PODGORICA - Saigrači su toliko vjerovali u njega da je djelovalo kako bi utakmicu mogao da završi s dvocifrenim brojem pogodaka.
Prva četiri gola Crne Gore protiv Čilea u trećem kolu Svjetskog prvenstva za rukometaše potpisana su bila njegovim imenom, a na kraju se ispostavilo da mu je to bio posljednji nastup u Krakovu i posljednja pobjeda ,,lavova“ na drugom mundijalskom učešču. Nemanja Grbović je 16. januara, u 22. minutu okršaja s južnoameričkom selekcijom u ,,Tauron areni“, povrijedio rame. Prve prognoze bile su da će pauzirati oko tri sedmice. Nešto više od dvije sedmice kasnije, pivot iz Pljevalja saopštio nam je vijesti koje nijesu baš dobre.
- Napukla mi je tetiva, ima otoka oko zgloba, sve je ,,dohvaćeno“. Prošle su dvije sedmice, a bol se tek malo umanjila, stanje nije baš dobro. Idem na terapije, još ne radim vježbe s ramenom. I dalje nosim mitelu da bih ga ,,fiksirao“. Kako stvari stoje, odnosno prema prognozama doktora, pauziraću duže od mjesec, od četiri do šest sedmica. Znači da sigurno neću igrati tokom februara – rekao je Grbović za Pobjedu.
NIJESAM ZNAO ŠTO SE DEŠAVA
Sve je u tom 22. minutu duela koji je Crna Gora riješila u svoju korist (35:33)
izgledalo neobično, moglo bi se reći bizarno. Grbović je dobio direktan crveni karton nakon što je nehotice, s loptom u rukama, u pokušaju da se okrene udario laktom u lice Salgada
Djelovalo je da bi u svlačionicu prijevremeno mogao da ode Čileanac jer je
Grbović dobio jak udarac od kojeg je pao na parket, nažalost – pravo na rame.
- Iskreno, nijesam znao što se dešava jer sam osjetio veliku bol, ruka mi se tresla, a kroz glavu mi je prvo prošlo da mi je možda pogodio nerv. Dobio sam udarac sa strane, rame mi se ,,pomjerilo“, a onda sam i pao na protivnika – prisjeća se član rumunske Steaue.
- Mislio sam da su sudije pošle da odgledaju snimak kako bi isključile Čileanca. Nijesam ni osjetio da sam udario Salgada u glavu. Krenuo sam da se okrenem, nije bilo toliko strašno za crveni karton. Prvi put mi se dogodilo da u napadu budem isključen, mada svakako ne bih mogao da nastavim utakmicu –navodi trideset dvogodišnji Pljevljak.
NAORUŽATI SE STRPLJENJEM
Reprezentaciju Crne Gore već u martu očekuje nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, za 9. i 12. mart zakazani su dueli sa Slovenijom u Podgorici i Kopru.
- Još je rano govoriti, ali kako stvari stoje – teško da ću moći da igram. Volio bih da budem u timu, ali povrijeđeno mi je rame šuterske ruke i ne znam koliko ću tada biti spreman. Moram da se ,,naoružam“ strpljenjem, predstoji mi mnogo rada. Sve ide polako, izgubiću dobar dio sezone jer bi trebalo da se vratim tek za mjesec i po ili dva. Samo ležim, radim terapije, a već su prošle dvije sedmice, uskoro će i treća. Izgubi čovjek kondiciju, treba vremena da se sve vrati – naveo je Grbović.
(NE)USPJEH U KRAKOVU
Povreda jednog od boljih igrača ,,lavova“ posljednjih godina bila je veliki uda-
rac za Crnu Goru. Grbović je praktično bio jedina napadačka opcija ,,na crti“ jer je Vuk Lazović do tada igrao samo odbranu, pa su u glavnoj rundi bekovi morali da se prilagode novoj okolnosti.
Bio je to jedan od krupnih razloga zašto su Vasko Ševaljević i drugovi glatko izgubili od Francuske, Poljske i Slovenije.
- Ako znamo da nam je ovo bio drugi nastup na svjetskom prvenstvu, a da smo prvi put izborili glavnu rundu, moglo bi se reći da smo napravili uspjeh. Ipak, činjenica je da smo željeli nešto više. Makar da smo pobijedili Poljsku, kao što većina kaže. Ali počeo je da nas stiže umor, a pretpostavljam da su momci psihološki pali i zbog moje povrede. Petnaest godina sam u reprezentaciji, navikli su da igraju sa mnom kao pivotom. Generalno, ko god nam se povrijedi dolazi do iskakanja iz kolosjeka –objasnio je Grbović.
KAD GOD SMO POLETJELI...
Crnogorski rukometaši će pred nastavak kvalifikacija za EP dobiti novog selektora jer se Zoran Roganović povukao nakon četiri i po godine.
- Čekamo da vidimo koga će Savez (RSCG) izabrati. Nećemo se miješati u to, nije naš posao – prokomentarisao je Grbović.
,,Lavovi“ su poslije pobjeda nad Kosovom i Bosnom i Hercegovinom na pragu EHF Eura 2024.
- Prvo da ovjerimo plasman, pa ćemo pričati o Evropskom prvenstvu. Kad god smo poletjeli, nijesmo dobro prošli. Moramo ostati maksimalno posvećeni, a i zašto ne bismo bili prvi u grupi i obezbijedili bolju poziciju na žrijebu – poručio je Nemanja Grbović. Ne. K.
Spekulacije o bojkotu OI u Parizu dovele do situacije koja može imati dugotrajne posljedice
PODGORICA – Najava da će Međunarodni olimpijski komitet dozvoliti učešće ruskih i bjeloruskih takmičara, koji nijesu podržali agresiju na Ukrajinu na Olimpijskim igrama u Parizu naredne godine, pod neutralnom zastavom i bez nacionalnih obilježja – uopšte nije garant da će oni i nastupiti. Ironično, potencijalna blokada stiže iz same Rusije. Sportska javnost u Rusiji je podijeljena po ovom pitanju. Dio proslavljenih sportista i čelnika nacionalnih saveza se zalaže za to da se prihvati pravo nastupa bez državnih obilježja. Na taj način bi brojni slavni sportisti iz te zemlje, tokom ruske vojne agresije u Rusiji, imali priliku da se, ipak, nadmeće sa najboljima. S druge strane, dio sportskih čelnika u Rusiji uopšte nije zadovoljan ovim prijedlogom, smatraju ga čak, kako se navodi, ,,ponižavajućim“ i pozivaju na bojkot... I ovo je samo novi u nizu obrta slučaja koji traje još od 2017. godine, kada je Rusija suspendovana iz međunarodnih takmičenja zbog sramnog skandala sistematskog dopinga, koji je sponzorisala država. Nakon toga, na Olimpijskim igrama u Tokiju, takmičari su nastupali predstavljajući Olimpijski komitet Rusije, a ne samu državu. Potom je uslijedila i sramna vojna agresija u Ukrajini, što je MOK od starta osudio. Stanislav Pozdnjakov, predsjednik Olimpijskog komiteta Rusije, javno se oglasio i istakao da bi bojkot mogao skupo koštati sportiste te zemlje.
- Eventualna odluka da bojkotujemo Igre u Parizu mogla bi da dovede do izolacije ruskog sporta na najmanje dva olimpijska ciklusa. Istorija ne zna za pozitivne ishode takvih procesa – poručio je Pozdnjakov, a prenijela agencija RIA novosti.
MOK je 25. januara, odlukom Izvršnog komiteta, nagovijestio da će nastup ruskih i bjeloruskih sportista pod neutralnom zastavom u Parizu biti dozvoljen.
- Bojkot bi samo direktno doveo do izolacije našeg kompletnog sporta u najmanje dva olimpijska ciklusa.
Odnosno, ne samo da ne bi bilo naših zastava i himne, već ne bi bilo ni takmičara uopšte, na svim međunarodnim nadmetanjima – apelovao je Pozdnjakov.
Tomas Bah, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, istakao je da dozvola da Rusi i Bjelorusi nastupe na OI u Parizu pod neutralnom zastavom ne mijenja stav MOK prema ruskoj agresiji u Ukrajini. - Već mjesecima pričam sa predsjednicima i premijerima država o Rusiji, niko ne zna da mi kaže kada će se rat završiti. Onima koji me pitaju kako će se MOK postaviti prema Rusima, samo mogu da kažem: ,,Ko sam ja da znam sada, kako da odgovorim na to?“. Ali, naravno da politika MOK prema ruskom predsjedniku Putinu ostaje ista. Četiri sata nakon početka vojne agresije mi smo je zvanično osudili. Tražili smo od međunarodnih sportskih organizacija da ne prihvate učešće takmičara te zemlje i da ne organizuju takmičenja u Rusiji. Svi su prihvatili. Ali to ne rješava dilemu, jer ruski sportisti nijesu počeli rat. Oni koji se distanciraju od režima trebalo bi da mogu da se takmiče pod neutralnom zastavom na velikim takmičenjima. Naš cilj je da se pobrinemo da svi ruski sportisti koji ne podržavaju rat dobiju šansu da se opet takmiče. Naša mirovna misija slabi a sportisti plaćaju cijenu – rekao je Bah za italijanski list Korijere delo sport.
Prethodno, u februaru prošle godine, na početku ruske agresije u Ukrajini, MOK je jasno poručio svim međunarodnim sportskim institucijama da se ruskim i bjeloruskim sportistima nastup ne dozvoli. Veći dio tih organizacija preporuku sprovodi tako što se preporuke strogo sprovode, dok dio dozvoljava nastupe takmičenja pod neutralnom zastavom.
U cijeloj situaciji, ,,vruć krompir“ je sada u rukama čelnika MOK – jer ih trenutno, zbog najave vezane za OI u Parizu, kritikuju zvaničnici i iz Ukrajine i iz Rusije... R. A.
Ćorsović veliki potencijal, Rudar
PODGORICA – Pobjedom u Ljubljani i odličnom igrom protiv Cedevita Olimpije (80:58), košarkaši Budućnost Volija su ostali u trci i za treću startnu poziciju za plej-of ABA lige i nagovijestili bolja izdanja u nastavku sezone, posebno u odnosu na prethodnih nekoliko mečeva na dva fronta. Ako večeras u ,,Morači“ savladaju London Lajonse (19 časova), Podgoričani bi ne samo mogli da uđu u seriju pobjeda (u subotu dočekuju FMP), već bi, uz poraz Trenta od Hapoela, i matematički mogli da osiguraju plasman u nokaut fazu Evrokupa, u koju ide po osam timova iz obje grupe. Učešće u plej-ofu, međutim, nije upitno, Budućnost od starta juri jedno od prva četiri mjesta u grupi B, koja donose prednost domaćeg terena u osmini finala, ali su tu šanse sada mnogo manje nakon poraza u Grčkoj od Promiteasa.
,,Plavi“, naime, šest kola prije kraja imaju tri poraza više od vodeće Gran Kanarije, te po poraz više Hapoela, Pariza i Turk Telekoma, a isti broj poraza sa Promiteasom, koji je bolji međusobno, zbog ubjedljivije pobjede kod kuće.
Budućnost u preostalih šest kola ima težak raspored, jer osim Londona do kraja ligaškog dijela dočekuje i Hapoel i Gran Kanariju, a gostuje Parizu, Trentu i Turk Telekomu…
ZAHTJEVNA UTAKMICA
Budućnost (skor 7-5) je favorit protiv London Lajonsa (5-7), i zbog pobjede u gostima sa 87:78, bez obzira što ,,plavi“ kod kuće imaju polovičan skor (3-3).
- Čeka nas, sigurno, zahtjevan meč. Ekipa Londona je pretrpjela izmjene u odnosu na početak sezone i igra mnogo bolje, bez obzira na rezultate. Imali su dvije jako dobre utakmice, maltene dobijene – protiv Hapoela i Gran Kanarije. Na svakoj poziciji, osim na poziciji plejmejkera, imaju igrače koji su jako visoki. Neće propustiti priliku da 40 minuta istrče kontranapade i, normalno, da iz tih kontri, ako im se otvori mogućnost, šutiraju za tri poena – rekao je trener Budućnosti Vladimir Jovanović
Budućnost je sredinom treće četvrtine u Londonu imala 19 poena prednosti (64:45), ali je u finišu morala da strijepi za pobjedu. Do kraja treće četvrtine je postigla svega četiri poena, pa je London u posljednju četvrtinu ušao sa jednocifrenim zaostatkom (69:60).
U najneizvjesnijoj četvrtini meča, do-
maćin je na 84 sekunde prije kraja uspio sa priđe na ,,minus šest“ (82:76), a nakon izgubljene lopte Kamerona Rejnoldsa je u istom posjedu imao nekoliko šansi da dodatno ,,zakuva“ meč. Međutim, Deker je promašio oba slobodna bacanja, Zubčić dvije uzastopne trojke, a nakon tajm-auta je sve dileme trojkom otklonio Fil But, na 34,6 sekundi do kraja, za nedostižnih 86:76…
- Čeka nas, prije svega, zahtjevna utakmica što se tiče energije. Moramo da se borimo pod oba koša i da budemo fokusirani 40 minuta, jer igraju napadačku košarku. Onog trenutka kada, možda, protivniku koncentracija nije na zadovoljavajućem nivou, oni prave probleme – dodao je trener Budućnosti.
POTREBNI ENERGIJA I INTENZITET
London, debitant u Evrokupu, izgubio je četiri od posljednjih pet mečeva u grupi. Klub je ljetos uložio velika sredstva u tim, u pitanju je ozbiljan košarkaški projekat, a poznata je želja Evrolige da se proširi na novo tržište, pa grad na Temzi jeste kandidat za stalnog učesnike najelitnijeg takmičenja. U timu i igrači sa NBA pedigreom. Grčki centar Kosta Kufos (ima prosjek od 12,1 poen i 7,9 skokova po meču) je gotovo deceniju igrao u najjačoj ligi na svijetu, počev od Jute, preko
NBA: Dalas bolji od Detroita, Sakramento se ne zaustavlja, šampion sve bolji
Protiv Londona u sastavu neće biti Igora Drobnjaka, koji je zbog povrede primicača preskočio i meč u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije. Plejmejker Budućnost Volija će, svakako, pauzirati i narednih nekoliko dana. Nije isklju-
Minesote, Denvera, Memfisa i najbolje u Sakramentu. Prije dolaska u London igrao je za CSKA i Olimpijakos.
Najbolji strijelac tima je krilo Sem Deker (18,6 poena, 5,5 skokova), nekada finalista NCAA sa Viskonsinom, igrao je za Hjuston, Kliperse, Klivlend, Vašington i kratko Toronto. U Evropi je nastupao za Lokomotivu Kubanj, Turk Telekom, a lani je sa Bašekširom osvojio FIBA Evrokup.
Tu je i poznato lice s ovim prostora –Tomislav Zubčić (12,7 poena) koji je nosio dres Cibone i Cedevite, a važan šraf je i član češke reprezentacije Vojteh Hruban (11, 1 poen), koji je nakon decenije u Nimburku odlučio da se preseli u London. Za englesku ekipu nastupa i Ovie Soko (11,4 poena, 6,4 skoka), jedan od ponajboljih
PODGORICA - Samo su trojica košarkaša u NBA istoriji u prvih pet sezona karijere postigli makar 50 poena na makar pet mečeva – Lebron
Džejms, Majkl Džordan i
Luka Dončić.
Velika slovenačka zvijezda
Dončić ,,spakovao“ je čak 53 poena u pobjedi Dalas Meveriksa nad Detroit Pistonsima
111:105. U neočekivano teškom meču protiv autsajdera šutirao je sa preko 70 procenata uspiješnosti – 24-17.
Mladi NBA superstar imao je i osam skokova i pet asistencija, u važnoj pobjedi za teksašku ekipu, u kojoj je bek Dinvidi dodao deset od svojih 12 poena u posljednjoj dionici. Čak
četvrti put ove sezone Dončić je ubacio makar 50 poena. Sa
skorom 27-25 Dalas čuva šesto mjesto Zapadne konferencije.
Hrvat Bogdanović je sa 29 poena predvodio Detroit.
Sakramento je ponovo demonstrirao izuzetan timski kvalitet pobjedom u produžetku nad
Minesotom 118:111 u gostima. Loš skor od tri poraza u četiri utakmice je anuliran, ekipa ima učinak 28-21 i treća je na Zapadu.
Za ,,kraljeve“ Dieron Foks je odigrao vrhunski sa 32 poena, Monk je dodao 19 a litvanski centar Sabonis 17 poena uz 11 skokova. Lajls je u produžetku ubacio osam od svojih 11 poena. Mladi bek Edvards bio je najbolji u Minesoti sa 33 poena uz osam skokova.
Šampion Golden Stejt bio je bo-
lji od Oklahoma Sitija 128:120, a prva zvijezda i po mnogima najbolji šuter moderne košarke Stefon Kari upisao je 38 poena za ,,ratnike“ u važnom trijumfu. Ovo je treći uzastopni trijumf Golden Stejta, a Kari je u ovom meču imao i 12 asistencija i osam skokova. Ubacio je osam trojki iz 14 pokušaja. Gildžus-Aleksander je bio standardno najbolji za ,,gromove“ u porazu, sa 31 poenom. Učinak Golden Stejta sada je 26-24 i u igri je za šesto mjesto Zapada.
čeno da bi van treninga mogao da bude i dvije sedmice, ali će nakon novog pregleda biti jasnije kakva je situacija. U najgorem scenariju, Drobnjak bi mogao da preskoči mečeve reprezentacije sa Bosnom i Hercegovinom i Češkom. Bliži povratku na teren je Aleksa Ilić, koji je zbog povrede preskočio posljednja tri meča, ali je već počeo sa treninzima i nije isključeno da bude u rosteru za meč sa Londonom.
britanskih košarkaša u Evropi, koga smo imali prilike da vidimo protiv naše reprezentacije.
Ekipu vodi Rajan Šmit, američki trener koji je bio asistent u razvojnoj ekipi Toronta.
- Očekujem dobru utakmicu. Oni igraju dobro u posljednje vrijeme. Ako odigramo dobro u odbrani kao u prethodnom meču, izađemo na teren sa dobrom energijom i intenzitetom, onda mislim da ćemo odraditi posao kako treba – ističe Kameron Rejnolds, koji dodaje da se ekipa ne može osvrtati na prvi meč u Londonu.
- To je sada prošlost. Ali, ako budemo imali pravi pristup, kao što je bilo protiv Cedevita Olimpije, mislim da ćemo, onda, pobijediti – dodao je Rejnolds. S. JONČIĆ
Filadelfija je razočarala u porazu 119:109 od autsajdera Orlanda na svom terenu. Slavni centar Embid je postigao 30 poena uz 11 skokova i pet asistencija, Harden i Heris su do-
dali po 17, ali nije bilo dovoljno za slavlje. Kandidat za najboljeg rukija (debitanta) sezone u NBA, italijanski krilni centar Bankero, predvodio je Orlando sa 29 poena. S. S.
Bokserski savez uručio priznanja najuspješnijima za 2022.
PODGORICA – Zahvaljujući
Bokserskom klubu ,,Budva“ i 2022. godina bila je izuzetno uspješna za crnogorski boks, a posebne stranice istorije ispisale su dame, jer su Bojana Gojković i Tamara Radunović uspjele da se okite medaljama na seniorskom prvenstvu Evrope.
Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko sumira godinu koja je tek završena.
-Moram istaći da sam ponosan na ostvarene rezultate u periodu od kada sam na čelu te asocijacije. Planiramo da nastavimo u istom tempu, čeka nas mnogo izazova. Imamo velike ambicije, čekaju nas kvalifikacije za Olimpijske igre, dva svjetska prvenstva, šampionat Evrope. Dosta aktivnosti, a rezultati stižu zahvaljujući velikom radu, trenerima, takmičarima i podršci Ministarstva sporta i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Zaista moram istaći da sam ponosan što ću biti dio istorije koju pišu crnogorski bokseri –kazao je Klemenko.
Upravi odbor odlučio je još prije mjesec ko će biti laureati, a nagrade je uručio upravo Klemenko. Članovi Budve Stefan Savković i Bojana Gojković najbolji su bokseri Crne Gore u 2022. godini.
Savković je najuspješniju godinu u karijeri krunisao srebrnom medalju na Mediteranskim igrama u Oranu. Trijumfovao je i na međunarodnom turniru Zlatni gong u Skoplju, na kojem je proglašen za najboljeg boksera.
-Bez dileme najbolja godina u mojoj karijeri. Osvojio sam sre-
WTA turnir u Lionu
bro na Igrama u Oranu. Naravno ostaje žal što zbog povrede nijesam mogao da nastupim u finalu. Učestvovao sam na dosta međunarodnih turnira, ostvario sam dosta pobjeda i osvojio medalja. Zadovoljan sam i sigurno da ima dosta motiva da sa dobrim rezultatima nastavim i ove godine. Dame su nam postavile ozbiljan zadatak, ali ćemo se truditi da ih dostignemo – rekao je kroz osmijeh Savković. Gojković je u prošloj godini prvi put boksovala u seniorskoj kategoriji. I u debitantskoj godini Bojana je boksovala u dva velika finala – osvojila srebrne medalje na seniorskom Evropskom prvenstvu u Budvi i Mediteranskim igrama u Alžiru. -Imam mnogo razloga da budem zadovoljna 2022. godinom. Stigla je i seniorska evropska medalja. Trud i rad se isplatio. To je samo motiv više, da nastavim da radim, još jače i bolje, da i ova godina bude uspješna kao i prethodna. Uz dobar rad i ogromnu želju, ništa nije nemoguće ostvariti, pa i plasman na Olimpijske igre u Parizu. Ima još dosta, naša želja je jasna, a motiva sigurno neće nedostajati – kazala je Gojković. U konkurenciji mladih najbolji je Mirko Šarčević iz BK ,,Bijelo Polje“. Kod pionira za najboljeg proglašen je Strahinja Mrdak (BK ,,Budva“), dok su najbolji školarci Vasilije Kujundžić (BK ,,Budva“) i Adila Mušović (BK ,,Fenix“). Za najboljeg juniora izabran je Marko Raičević (BK ,,Niksić“). Najbolji trener ponovo je Nikola Ružić, čiji je klub
Kovinić u drugom kolu
Crnogorska teniserka Danka Kovinić pobjedom je otvorila nastup na turniru u Lionu – Novljanka je savladala ViktorijuGolubić iz Švajcarske (6:1, 6:4).
Kovinić je prvi set osvojila za 32 minuta, dok se u drugom igralo 21 minut više, iako je naša predstavnica uz dva brejka povela 3:0.
Golubić je potom uzvratila
(BK ,,Budva“) proglašen za najbolji. Za najboljeg sudiju izabran je Đorđije Perović, dok je najbolji sportski radnik Dragoljub Radović, IBA i EUBC supervizor.
Upravi odbor odlučio je da posebne plakete i priznanja dodijeli svim osvajačima medalja na velikim takmičenjiima u 2022. godini. Priznanja su dobili Bojana Gojković (srebrna na EP i Mediteranskim igrama), Tamara Radunović (bronzana na EP), Stefan Savković (srebrni na Mediteranskim igrama), Petar Marčić (bronzani na Mediteranskim igrama i Mirko Šarčević (bronzani na prvenstvu Evrope za mlade). Plaketom za veliki doprinos u očuvanju i razvoju boksa nagrađen je Dragan Đuričković, direktor reprezentacije.
Upravni odbor namijenio je plakete za veliku podršku u razvoju boksa u 2022. godini ministru sporta i mladih Vasiliju Laloševiću, ministru finansija Aleksandru Damjanoviću i predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću. Uručene su i plakete za veliku pomoć u organizaciji prvenstva Evrope za seniorke predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću i učešću BK ,,Nikšić“ u Regionalnoj ligi prvom čovjeku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću.
Plaketa za veliki doprinos popularizaciji i razvoju ženskog boksa pripala je Mariji Čivović, predsjednica EUBC komisije za ženski boks.
Uručene su i zahvalnice za medijsku podršku u 2022. godini, koju je dobila i Pobjeda. R. P.
PODGORICA - Fudbaleri
Budućnosti privode kraju pripreme na Crnogorskom primorju – ,,plavi“ se u petak vraćaju u Podgoricu, a dan ranije u Radanovićima odigraće prijateljsku utakmicu sa Metalcem iz Gornjeg Milanovca (14 h).
Trenažni proces teče po planu Miodraga Džudovića koji sa saradnicima kombinuje rad na plaži, u teretani i na terenu.
Nije lako igračima – priznaje vezista Miomir Đuričković
- Ima manjih upala i određenih bolova, ali podnosimo sve na najbolji način. Makar ja, ali mogu da tvrdim i za ostatak ekipe. Sve je to normalno u ovom dijelu priprema, a najbitnije od svega je što smo svi zdravi i željni rada, treninga i dokazivanja – za klupski sajt kaže Đuričković. Dobra atmosfera u timu, uz neizbježne šale i humor, utiče da se bolje podnosi napor.
- Svi se trudimo da kroz smijeh prođemo najteži dio priprema, koji je, ponavljam – neizbježan. Svako je spreman za šalu, ali kada smo u grupi i kada nas je više na okupu za dobru atmosferu su zaduženi Simić, Pavličić, Grbić, Ražnatović i Petrović – dodao je dvadeset petogodišnji igrač veznog reda.
Đuričković je u prvom dijelu sezone bio jedan od najstandardnijih. Svjestan je da samo napornim trudom može nadograditi svoju igru, ali u prvi plan ističe –kolektiv.
- Kroz pripreme, na ličnom planu se trudim da popravim neke stvari koje nijesu bile dobre u prošloj polusezoni, ali najbitnije je da mi kao ekipa budemo pravi u svakoj situaciji. Očekujem da se, i kada je dobro i kada bude loše, držimo zajedno jer nas
je upravo to dovelo do vrha tabele nakon lošeg starta – poručio je fudbaler ekipe koja sa Sutjeskom dijeli prvo mjesto na tabeli.
Budućnost je jesenas izgubila šanse da odbrani trofej Kupa Crne Gore, ali borba za titulu je nešto što se podrazumijeva.
- Kada je teško na treninzima, naš cilj i motiv je pomisao na kraj sezone i proslava titule. Atmosfera je jedan od glavnih preduslova za dobar rezultat, mi je
Defanzivac može da napusti klub za 70 miliona eura
PODGORICA – Žoao Kanselo (28) je u svađi sa menadžerom Mančester sitija Pepom Gvardiolom, a po pisanju engleskih medija, situacija je takva da je odlazak Portugalca izvjestan. Kako je objavio Dejli mejl, šampion Premijer lige Siti čak je spreman da prepusti Kansela
na pozajmicu. Takođe, poznato je da jedan od najboljih ofanzivnih bekova planete može da napusti ,,građane“ za obeštećenje od 70 miliona eura.
- Odnos je dugoročno narušen, a došao je do tačke pucanja između menadžera i igrača uoči meča FA kupa protiv Arsenala, koji je Siti prošle sedmice
pobijedio 1:0. Siti sada aktivno već traži zamjenu, a situacija je daleko od idealne – objavio je Dejli mejl. Kako se navodi, najrealnija opcija je Kanselov odlazak u Bajern Minhen. Kanselo je od 2019. u Sitiju, dvostruki je šampion Premijer lige, a prije toga je osvajao Seriju A sa Juventu-
Lionel Mesi komentarisao incidente sa meča protiv Holandije
brejk, ali je već u narednom gemu izgubila servis. Kovinić je povela 5:1, a onda zakomplikovala situaciju i izgubila tri gema zaredom. Ipak, velike drame nije bilo jer je iskoristila prvi gem za pobjedu i slavila 6:4. Ovo je bio prvi Dankin meč nakon eliminacije na Australijan openu u prvom kolu. Naredna rivalka na turniru u Lionu biće joj Mađarica Ana Bon-
PODGORICA – Lionel Mesi istakao je da žali zbog svog ponašanja na meču Argentina – Holandija na Svjetskom prvenstvu u Kataru. Tokom i nakon četvrtfinalnog duela najbolji fudbaler planete imao je verbalni
sukob sa holandskim selektorom Van Galom i napadačem Verghorstom - Bilo je mnogo tenzije pre meča. Vidio sam sve što je Van Gal govorio, čak su mi na to pažnju skrenuli i reprezentativni drugovi. Bio sam nervozan i uopšte mi se ne
sviđa to što sam uradio. Ni ono što sam rekao Veghorstu „produži dalje glupane“, kao ni komunikacija sa Van Galom – rekao je Mesi u jednom radijskom gostovanju. Istakao je i da se takve stvari u sportu dešavaju, te da ne voli sliku koju je pred licem
Pojačanje u odbrani Budućnosti moglo bi da stigne u liku dvadeset šestogodišnjeg Emira Azemovića – saznaje Pobjeda.
,,Plavi“ su u januarskom prelaznom roku osvježili vezni red i napad angažovanjem Petra Sekulovića, odnosno
Petra Grbića i Filipa Kneževića
Uprava po svemu sudeći na tome neće stati – želja trenera Miodraga Džudovića je da dovede još jednog fudbalera na poziciji štopera, a izbor je korpulentni Azemović. Momak rođen u Novom Pazaru visok je 190 centimetara, a jesenas je nosio dres Kolubare. Za člana elitnog ranga srpskog fudbala upisao je šest nastupa, odnosno 540 minuta.
Azemović je dvije sezone bio standardan u prvoj postavi slovenačkog Aluminija, a prije toga branio je boje poljskog Rakova, Zemuna i Domžala.
PODGORICA – Crnogorski napadač Marko Rakonjac biće novi napadač Crvene zvezde.
Dvadeset dvogodišnji ofanzivac ima ugovor sa moskovskom Lokomotivom, ali je uprava beogradskog kluba sa Rusima dogovorila pozajmicu do kraja sezone. ,,Crveno-bijeli“ će na ljeto imati pravo da otkupe Bjelopoljca, a u medijima se spominje suma od oko milion i po eura. Lokomotiva je prošlog ljeta isplatila Čukaričkom dva i po miliona eura na ime obeštećenja za Rakonjca. On je jesenas upisao 15 nastupa za popularnu ,,parnu lokomotivu“, uglavom kao rezerva, a nije uspio da se upiše u listu strijelaca. Rakonjac je ponikao u bjelopoljskom Jedinstvu, a prošao je sve mlađe selekcije Crne Gore. Debitovao je i za našu ,,A“ reprezentaciju. D. K.
Crnogorski napadač stiže na Marakanu kao pozajmljen igrač moskovske Lokomotive
imamo, a nadam se da ćemo u sličnom raspoloženju ili još boljem dočekati početak druge polusezone – jasan je Đuričković.
A o dobrom ambijentu unutar tima svjedoči podatak da su vezisti Đuričković i Luka Mirković cimeri – igraju na istoj poziciji, ali ne osjećaju zavist jedan prema drugome, već su podređeni uspjehu Budućnosti.
- Luji i ja jesmo na istoj poziciji, ali nikada nijesam osjetio neke loše vibracije
U mlađim selekcijama bio je član Partizana odakle je kao veliki talenat otišao u lisabonsku Benfiku. Zanimljivo je da je prvo igrao za kadetsku reprezentaciju Srbije, da bi potom prihvatio poziv Fudbalskog saveza Crne Gore da postane dio našeg državnog tima do 21 godinu. Za ,,sokoliće“ je odigrao 14 utakmica i postigao jedan gol.
sa njegove strane, već samo riječi podrške. Sa druge strane, siguran sam da ni on nije osjetio da postoji neki rivalitet, jer je Mirković neko ko zaslužuje poštovanje zbog svega što je uradio za Budućnost. Jednostavno, ko god da igra, bitno je da Budućnost pobjeđuje i da
svi na kraju budemo zadovoljni postignutim – rekao je Đuričković. Podgoričani su tokom priprema odigrali tri kontrolna meča – upisane su pobjede protiv Rodanža iz Luksemburga (4:0) i Jezera (3:1), kao i poraz od Arsenala u Tivtu (3:1). D. K.
Kerol nanio tešku povredu skočnog zgloba slavnom danskom vezisti
PODGORICA – Kristijan
som. Ove sezone za Siti je na 17 nastupa u eliti na Ostrvu postigao dva gola. R. A.
svijeta ostavio u tim trenucima. Takođe, kazao je da mu je žao što legendarni Dijego Maradona nije živ, da vidi kako Argentina osvaja planetarnu titulu. Mesi je poručio da mu je Maradona bio izuzetna
podrška na putu ka ostvarenju ciljeva i da bi sigurno, da je živ, Dijego bio taj koji bi mu predao pehar šampiona svijeta. R. A.
Eriksen (30) neće moći da nastupa makar do kraja aprila zbog teže povrede skočnog zgloba, potvrđeno je iz Mančester junajteda.
To će biti veliki hendikep za ostrvskog
Doskorašnji ofanzivac Iskre prešao u klub iz Plava
PODGORICA - Jezero je dobilo pojačanje u ofanzivi – Damir Kojašević nosiće do kraja sezone dres kluba iz Plava.
Riječ je o fudbaleru sa napadačkim karakteristikama, a može da igra na više pozicija u timu.
Vješti dribler prethodno je bio član Iskre za koju je jesenas upisao 16 nastupa i postigao dva gola u Meridianbet 1. CFL.
Kojašević ima 35 godina i tokom karijere branio je boje brojnih ekipa. Bio je u poljskoj Jagieloniji, Sarajevu, Astani i Šahtjoru iz Kazahstana, Lokomotivi Taškent, Vojvodini i niškom Radničkom.
U Crnoj Gori je bio dio Zete, Budućnosti, Titograda, Dečiča, Sutjeske i Iskre. Kojašević je za našu ,,A“ reprezentaciju odigrao devet mečeva, a jednom se upisao i u listu strijelaca. D. K.
Klub iz Ulcinja angažovao poznatog crnogorskog trenera
PODGORICA - Fudbalska vijest dana stiže iz Ulcinja – Otrant je za šefa stručnog štaba imenovao Dejana Vukićevića.
standardni prvotimac i jedna od ključnih karika u sistemu menadžera Erika Ten Haga Povredu je u meču FA kupa, trijumfu nad Redingom prošle sedmice, Eriksenu nanio kontroverzni engleski napaEndi Kerol, bivši reprezentativac. Danski organizator igre morao je napustiti teren u 57. minutu, a Kerol (kasnije isključen zbog dva žuta kartona) za konkretni start nije dobio karton.
mjesto u Premijer ligi ove sezone. Eriksen je od starta sezone, kada je pojačao klub kao slobodan igrač, Pre-
U klubu se nadaju da će Eriksen moći da pomogne ekipi makar u završnici sezone Premijer lige. R. A.
Jedan od najboljih crnogorskih stručnjaka preuzeo je klub sa Crnogorskog primorja dan nakon odlaska Srđana Nikića kojeg je svojevremeno trenirao u Zeti.
Mladi Podgoričanin napustio je klub zbog neslaganja sa upravom oko transfer politike, ali vrlo brzo naslijedio ga je čovjek koji je sa Mogrenom i Golubovčanima osvajao titulu na domaćem tlu.
Vukićević je radio u Srbiji, Moldaviji, Letoniji, Kosovu i Albaniji, gdje je donedavno bio angažovan kao kormilar Ljačija.
Pedeset četvorogodišnji strateg imaće težak zadatak u novoj sredini, budući da je Otrant posljednji u Drugoj ligi, sa svega 11 osvojenih bodova, devet od zone spasa.
Zanimljivo je da će Vukićević sa novim timom kao direktnog konkurenta juriti upravo Zetu, klub u kojem je započeo afirmaciju i donio prvi i jedini šampionski trofej na Trešnjici. Kako saznajemo, rukovodstvo Otranta je bilo dogovorilo saradnju sa trenerom iz Bosne i Hercegovine Zoranom Šarabom, ko-
ji je trebalo da preuzme ekipu i juče odradi prvi trening. Ta priča je stopirana i promovisan je Vukićević. D. K.
Stočarstvo je prije jednog stoljeća bilo osnovni izvor egzistencije za preko 80 odsto crnogorskog stanovništva. Stoga je svaki udar na stočni fond morao imati dramatične posljedice na njegov životni standard. A upravo se to dogodilo. Prva pljačka stočnog fonda izvršena je tokom austrougarske okupacije 1916-1918. godine. Samo u toku 1916. godine – piše dr Branislav Marovićokupator je u vidu konfiskacije i rekvizicije oduzeo 20.000 teladi i 80.000 grla različite rogate stoke. Otimanja stoke od strane Austro-Ugara je bilo i kasnije – poznato je da su u posljednjoj godini rata skidali čak i zvona sa crkava.
U Arhivu Jugoslavije u Beogradu sačuvana je građa o ukupnoj šteti koju je Crna Gora pretrpjela u Prvom svjetskom ratu. Iz tih dokumenata, može se zaključiti da je šteta koja je učinjena stočnom fondu i živini bila najveća.
NEISTRAŽENO PITANJE
O veličini stradanja stočnog fonda u toku Prvog svjetskog rata uvjerljivo govore podaci iz 1914. godine i 1921. godine koje donosi dr Branislav Marović.
Pred izbijanje Prvog svjetskog rata u Crnoj Gori je bilo: ovaca i koza 634.517, goveda 257.482, konja 41.148, svinja 19.148. Ukupno je bilo 952.489 komada stoke.
Prema popisu iz 1921. godine, tri godine po okončanju rata, u Crnoj Gori je bilo: goveda 82.362, ovaca 238.576, koza 75.515, konja 10.116. svinja 10.542, magaraca 3.810, bivola 16 i mazgi 1.230.
Prema tome, 1921. godine ukupno je bilo 422.167 komada stoke, odnosno, 530.326 komada stoke manje nego sedam godina ranije, prije početka rata.
Ako se ovaj manjak izrazi u procentima, iznosio je 55,67 % manje stoke 1921. nego 1914. godine.
Za veliki dio ove štete odgovornost pada na austro-ugarskog okupatora.
Ono o čemu dr Branislav Marović nije govorio, a nijesu ni drugi autori, je gubitak stočnog fonda od kraja Prvog svjetskog rata (1918.) pa do popisa 1921. godine u prvim godinama Kraljevine SHS.
Iz arhivskih dokumenata u Državnom arhivu Crne Gore i drugim arhivskim fondovima, može se lako ustanoviti da je tokom prve tri godine
Iz arhivskih dokumenata u Državnom arhivu Crne Gore i drugim arhivskim fondovima, može se lako ustanoviti da je tokom prve tri godine karađorđevićevske vladavine (1918-1921), okupator sprovodio nemilosrdni obračun sa svojim protivnicima, i da je u okviru toga sistematski i masovno uništavao stočnu imovinu seoskog stanovništva
se je dalo u bjekstvo, otvorili su puščanu vatru. Tom prilikom što zaklano a što pobijeno bilo je samo u kući Radovana
Boškovića oko 90 ovaca, koza i druge stoke. Nije mu dosta bilo te mu je ovoliku štetu nanio, nego jošt navalio na kuću mu, te sve što je našao za ponijeti opljačkao, a ostalo popalio... ” („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1573-1574).
Crnogorski desetar Milutin
Osim što su pljačkale i palile kuće crnogorskih rodoljuba, mučile i ubijale ljude na svim stranama, okupacione jedinice su im klale, ubijale ili oduzimale stoku, dovodeći ih preko noći na rub egzistencije. Vrlo često su ove oružane formacije u pojedinim selima boravile danima, hraneći se sve vrijeme na račun seljaka bez ikakve nadoknade
karađorđevićevske vladavine (1918-1921), okupator sprovodio nemilosrdni obračun sa svojim protivnicima, i da je u okviru toga sistematski i masovno uništavao stočnu imovinu seoskog stanovništva. Osim što su pljačkale i palile kuće crnogorskih rodoljuba, mučile i ubijale ljude na svim stranama Crne Gore, okupacione jedinice su im klale, ubijale ili oduzimale stoku, dovodeći ih preko noći na rub egzistencije. Vrlo često su ove oružane formacije, manje ili veće, tokom kaznenih pohoda, u pojedinim selima boravile danima, hraneći se sve vrijeme na račun
seljaka bez ikakve nadoknade. O ovome postoje brojna svjedočanstva u vidu izvještaja koje su izbjegli crnogorski oficiri podnosili u Gaeti, u Italiji, sredinom 1920. godine. Ti dokumenti su decenijama čuvani u Državnom arhivu Crne Gore, a objavio ih je tek dr Šerbo Rastoder u četvorotomnom zborniku „Skrivana strana istorije” 1997. godine.
SVJEDOČENJA
Među brojnim svjedočanstvima o uništavanju i pljačkanju nepokretne i pokretne imovine u periodu 1918-1920. godine, navešćemo nekoliko primjera u kojima se govori i o pljački „živog” (stoke). Crnogorski komandir M. Ivović navodi da su u drugoj polovini jula 1919. „došli srbijanski uzurpatori njegovoj kući u Seoca (u Crmnici) u kojoj nema muškog niti ženskog, sem samo moja žena, i nasilno odnijeli mi sve pokretno što sam imao, a to je vina 20 kvintala, rakije 300 kilograma, ulja 100 kg i sav godišnji imetak - žito, mrs, i druge stvari, svu sitnu i krupnu stoku i pčele (uljanik) a, tako i mobilje koje sam u kući imao. Što od istog nijesu sa sobom mogli odnijeti, to su upropastili... ” („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1525). Poslanik i građ. komandir Bogdan Vukotić svjedoči da su u januaru 1919. godine okupacione srbijanske trupe doš-
le u Kčevo „i ubili mi iz pušaka nekoliko stoke. Za vrijeme mog boravka u šumi, oko 7. marta 1919. srbijanske trupe su ponovo došle u Kčevo kod moje kuće i opljačkale su mi sve pokretno imanje, ostavivši familiju bez ništa…” („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1574). Crnogorski potporučnik Vuković svjedoči da je u novembru 1919. godine srbijanski kom. Blažo Božović, skupa sa omladinom došao u Pipere i to kući Radivoja Boškovića „Okupio je oko sebe omladinu, pa izvadio sablju povikavši: „Juriš momci na ovu izdajničku kuću i imanje” i počeo da sječe sa ostalima ovce i sve živo što je u toj kući bilo. Ostatak živoga koje on nije mogao posjeći, dovršila je njegova omladina a na ono živo, koje
Krivokapić svjedoči o zločinima okupacionih srpskih vlasti u Nikšiću i okolini. Navodi da su u julu 1919. godine „srbijanski kap. Tunguz, poručnik Božo Marković, Stevan Zvicer, Nikola Vujačić i Dušan Dangubić došli sa dva bataljona vojske u selo Klačina, poslije bitke na Trubjelo (...) zapalile kuću Tomice Pekovića kojem se još i danas nalaze tri sina u šumi, iz koje nijesu dozvolili ništa da se izbavi već je u istoj moralo izgoreti jedna krava i tele, jedno svinjče, a dvoje zakolju i pojedu i oćeraju dva konja sa kolima...“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1533-1534).
Crnogorski poručnik Nikola Mirković iz Ćeklića svjedočio je da je početkom maja mjeseca 1919. godine „srbijanski sreski načelnik Dušan Kapičić, pomoću srbijanskih trupa vršio u opštini Ćeklićkoj pljačku bez razlike, pljačkao i klao životinje, one koje mu nijesu valjale za jelo, srbijanski vojnici bucali su žive na bajunete, da se jadni seljani time ne koristi, to je bilo stalno do sredine jula mjeseca”. Mirković dalje svjedoči da je jedinica kojom je komandovao major Blažo Božo-
vić došla u „Petrov do, četiri do 500 vojnika raspodijele se po kuća (...) i žene i djecu išćeraju iz kuće i po kućama izvrše pljačku noseći robu, prosipajući žito i paleći čele, koljući svinje i svu životinju” („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1543-1545).
Crnogorski potporučnik Petar Mirković iz Ćeklića svjedočio je da su mu srbijanske vlasti opljačkale 50 brava, jednog konja, 12 čela, 200 kg suhog mesa, kao i sve ostale druge životne namirnice iz kuće, žensko i muško odijelo i sve noseće stvari. „Jednu kuću su mi izgoreli i majku mi tukli i mučili, dok su je primorali te je zapalila kuću svojom rukom (,,,) Familije mojih stričeva opljačkali su kao i moju, i ostavili ih na ulici bez ičega” („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1545). Crnogorski vodnik Ljubo Đerković svjedoči o zločinima srpske okupacione vojske u Vasojevićima. Kaže da je u martu 1920. poslato od strane vlasti više od 150 vojnika predvođenih omladincima, na čijem su čelu bili „neki Milonja Dragović pravnik i učitelj Stevan Bojović”. „Napali su na kuću poručnika Vukašina Đukića, njegovu familiju rasćerali, a kuću mu i stoku plijenili, isključivo zato što je Vukašin sa svoja dva sina ustao sa prvima za Kralja i Slobodu domovine. U ovom su napadu učestvovale kako upravne vlasti tako i izvjesni oficiri”. Ljubo Đerković dalje svjedoči da „uopšte, svi oni koji simpatišu Kralja i vladu Crne Gore trpe teror kakvog nije bilo ni u divljim narodima, svakodnevno se vrše zatvori, u masama stradaju nevini, i ne biraju se sredstva samo da uguše pokret koji među nama s dana u dan se povećava” („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1526-1527). (Nastavlja se)
Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je DOO „Konstruktor group“, naselje Rasovo, opština Bijelo Polje, doneseno rješenje kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju tehničko-građevinskog kamena iz ležišta „Kurilo“, koje se nalazi na području mjesta Zminac u Opštini Bijelo Polje, na katastarskim parcelama br. 224, 39/2 KO Boljanina u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Bijelo Polje i Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Bijelo Polje. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu uradjen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove za površinsku eksploataciju tehničko-građevinskog kamena iz ležišta „Kurilo“, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine, koje se odnose na:
-Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i
-Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring)
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.
PODGORICA
Novaka Miloševa 36
Na osnovu člana 4 st. 2 i člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja pripreme udžbenika nastavnih sredstava („Sl. list RCG“, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007 „Sl. list CG“, br. 84/2009 i 23/2012), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (u daljem tekstu: Izdavač) objavljuje
ISPRAVKU KONKURSA
za pribavljanje rukopisa OBJAVLJENOG U DNEVNOM LISTU Pobjeda dana 30. 1. 2023. godine
Tekst koji – usljed tehničke greške u objavljenom konkursu – glasi:
„Sektor: Inženjerstvo i proizvodne tehnologije; podsektor: Elektrotehnika; oblast: Računari
51.Osnove računarskih mreža, 72 časa, za II i III razred srednje stručne škole, obrazovni program Elektrotehničar računarskih sistema i mreža, nivo IV1
Napomena: Ovaj udžbenik može se koristiti i za modul Računarske mreže, u obrazovnom programu Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1“
mijenja se i glasi:
„Sektor: Inženjerstvo i proizvodne tehnologije; podsektor: Elektrotehnika; oblast: Računari
51.Osnove računarskih mreža, 72 časa, za II razred srednje stručne škole, obrazovni program Elektrotehničar računarskih sistema i mreža, nivo IV1
Napomena: Ovaj udžbenik može se koristiti i za modul Računarske mreže, u obrazovnom programu Elektrotehničar elektronskih komunikacija, nivo IV1.“
ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA
Novaka Miloševa 36
Rješavajući po Konkursu za pribavljanje rukopisa, koji je, shodno odredbama člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava („SI. list RCG“, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007 i „SI. list CG“, br. 84/2009 i 23/2012), raspisan u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 23. decembra 2021. godine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Podgorica objavljuje
REZULTATE KONKURSA
Na Konkurs je pristigao jedan šifrovani rukopis:
Osnovi prehrambene tehnologije za prvi razred srednje stručne škole – šifra Boje duge.
Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 31. januara 2023. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Boje duge kao osnovu za izradu udžbenika Osnovi prehrambene tehnologije za prvi razred srednje stručne škole. Autori prihvaćenog rukopisa dužni su dokazati autorstvo identičnom kopijom rukopisa, identifikacionim dokumentima (lična karta, pasoš), potpisom šifre i potvrdama naučnih zvanja u roku osam dana od objavljivanja rezultata Konkursa. Ukoliko se dešifrovanje rukopisa ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.
Na osnovu članova 336, 337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O PETOM ROČIŠTU PRODAJE NEPOKRETNOSTI
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u LN 4699 KO Podgorica II, označene kao:
•Kat.parcela br.2744/8, površine 31m2, dvorište;
•Kat.parcela br.2744/8, površine 92m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 1;
•Kat.parcela br.2744/8, površine 23m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 2;
•Porodična stambena zgrada, površine u osnovi 92m2, spratnost P1, na kat.parceli br.2744/8, br.zgrade 1;
•Stambeni prostor, površine 79m2, spratnost P, PD1, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8;
•Stambeni prostor, površine 52m2, spratnost P1, PD2, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8
•Stambeni prostor, površine 46m2, PN, PD3, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8
•Porodična stambena zgrada, površine 23m2, spratnost P, na kat.parceli br.2744/8, br.zgrade 2;
•Stambeni prostor, površine 18m2, spratnost P, PD1, koji se nalazi u objektu broj 2, na kat.parceli br.2744/8
SVOJINA Marka Popovića, Vasa Popovića i Sonje Popović, u obimu prava od po 1/3.
Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 16.600,00€.
Kreditni dužnici Marko Popović, Vaso Popović i Sonja Popović (nasljednici Miroslava Popovića iz Podgorice), na dan 16.11.2022.godine, imaju neizmireni dug u iznosu od 13.237,81€ + zakonska zatezna kamata do dana izmirenja duga. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 3.300,00€.
Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 10.02.2023 godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 9:00 časova.
Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 8.500,00€
Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 90755501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“.
Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.
Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke:
-Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte;
-Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom pečatom ovlašćenog lica.
Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.
Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit izabranog ponudjača se zadržava uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Bojana Vukovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 421 668, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, Podgorica.
Dana 24. januara 2023. godine, preminula je moja draga snaha
Posljednji pozdrav dragom
BRANKA Vladimirova SJEKLOĆA 1930 – 2023.
Ispraćaj pokojnice obavljen je 30. januara na groblju Mirogoj – Zagreb.
S ljubavlju i poštovanjem, MILOJKA – MIKICA LJUMOVIĆ sa porodicom
Dana 23. januara 2023. u 82. godini, poslije kraće bolesti, preminula je u Danskoj
Dragi naš Jale, prebrzo, prerano si nam otišao i ostavio neutješne majku, sestre i sve nas što smo gledali kako rasteš i bivaš lijepi i dobri momak. Neka tvoja dobra duša nađe rahmet.
Strina NEVKA, tetke MAJDA, SABINA i BILSENA i braća BARIS, BAKIR, DINO i ZLATAN
Posljednji pozdrav dragom
Saučešće primamo u porodičnoj kući, ulica Nikšićki put br. 51, Podgorica, dana 2. februara od 17 časova i 3. februara do 14 časova.
Sahrana će se obaviti 3. februara na gradskom groblju u Gornjoj Gorici u 14 časova.
Dragi naš Jale, tugujemo za tobom sa tvojom majkom, Azrom i Almom.
Tvoji: tetka MIDA, ZLATAN i ESAD
Dana 31. januara 2023. u 95. godini, preminula je naša draga
Ožalošćeni: sinovi NIKODIN, VUJICA, GRUJICA, RADOSLAV i DANKO, ćerka DIJANA, braća MILOVAN, MIRKO, MIKOSAV i MIOMIR, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina RADEVIĆ i BOŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav mojoj dragoj pomajci
LJUBICI VUKIĆEVIĆ
Počivaj u miru, a ja ću te uvijek po dobru pamtiti. Tvoja ĐINA sa porodicom
Dana 31. januara 2023. u 95. godini, preminula je naša draga
MILENKA
9
rođena Delić
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 31. januara od 15 do 16 časova i 1. februara od 11 do 13 časova, kada krećemo za Dragovu Luku, gdje će se obaviti sahrana u 13.30 časova. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sinovi GAVRILO i MILOŠ, ćerke LJEPOSAVA i MARA, snahe VERICA, JELENA i NEVENA, unučad VLADIMIR, IVAN, JELENA, IVANA i DARKA, praunučad ZORA, ILIJA, JOVAN, TARA, DUNJA, LJUBICA i LAZAR i ostala rodbina PEROVIĆ i DELIĆ
DARINKA Birana BAŠA rođena Milić
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 1. februara od 11 do 15.30 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.
Ožalošćeni: sinovi MILAIN i NASER, snahe JELICA, MILICA i ZORICA, unučad EMINA, DAMIR, JASNA, ANA, NATALIJA, EMILIJA i ALEKSANDRA, praunučad, bratanić RATKO, sestrične BRANKA, RADMILA, MARINA i ostala mnogobrojna rodbina
Tužnim srcem obavještavamo da je u 19. godini, poslije duge i teške bolesti, preminula je naša voljena
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom – Nikšić dana 31. januara 2023. godine od 11 do 16 časova i 1. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.
Ožalošćeni: otac MIODRAG – DRAGAN, majka BILJANA, sestra IVANA, đed MILOVAN, baba VASILJKA, ujak VESELIN, tetke SLAVKA, BUBA, BILJANA i LJILJANA, stričevi i ostala rodbina ĐIKANOVIĆ i ŠOŠKIĆ
7 Posljednji pozdrav dragoj
IVONI ĐIKANOVIĆ
KOLEKTIV NTC-a
Posljednji pozdrav dragoj
IVONI ĐIKANOVIĆ
pozdrav dragoj
IVONI
DOO
Godišnjica smrti
IVONI
Srijeda, 1. februar 2023.
Posljednji pozdrav dragom
SLOBODANU
Neka tvoja časna i plemenita duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće, uz misao da nas sjećanja i vrijeme tješe, a uspomene čuvaju od zaborava.
RADONJA i NINA UJEVIĆ sa porodicom
Danas je tužnih pola godine od kada nije sa nama naš voljeni
ČEDOMIR Markov KAPISODA
4. 7. 1952 – 1. 8. 2022.
Živiš u našim srcima i bićeš dok smo živi. Nedostaješ nam...
Vole te: MIRJANA, KATARINA, KAROLINA, KRISTINA, ELENA, SIMON, KRSMAN i MASSIMO
Tužno sjećanje.
RUŽICA KRIVOKAPIĆ
PORODICA
Dvije godine su od kako nije sa nama
DAMJAN DAMJANOVIĆ
Godine će prolaziti, ali će nositi vječnu ljubav, zahvalnost i nezaborav.
Tvoji: MIRA, MILOŠ, MILENA i ANA
Danas je pola godine od kada nije sa nama naš brat, stric i đever
ČEDOMIR - ČEDO Markov KAPISODA
1. 8. 2022 – 1. 2. 2023.
Čeki, teško je bez tebe...
Brat MIRKO – MIĆO, bratanić MARKO, bratanična JANE i snaha LJILJANA
Srijeda, 1. februar 2023.
Dana 31. januara 2023. godine otišla je u večnost, uspravno i dostojanstveno, naša majka
Već godinu dana nisi sa nama, naš dragi
MILENKA PEROVIĆ
rođena Delić 1928 – 2023.
Teško je doći u roditeljski dom, a ne naći majku, ne čuti njene reči dobrodošlice i ne videti njen topli blagi osmeh i doživeti najlepše sklonište u životu, majčin zagrljaj.
Hvala ti što si naše živote oplemenila radom, ljubavlju, čašću, poštenjem, dobrotom, sposobnošću da svakoga razumemo i iznad svega plemenitošću.
Pamtićemo te sa velikom ljubavlju, neizmernom zahvalnošću i poštovanjem, spominjati i od zaborava čuvati.
Neka te sveti Gospod primi u rajsko naselje. Zbogom i počivaj u miru.
Tvoja deca: MARA, LEPOSAVA, MILOŠ i GAVRILO sa porodicama
SJEĆANJE na naše stričeve
Ne postoji vrijeme koje može da umanji bol za tobom. Nema te, a tu si zauvijek.
Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.
MILAN STOJAN
1. 2. 1993.
16. 12. 2016. i roditelje
STANKA RADE
12. 1. 1978.
Voljeni nikad ne umiru. Počivajte u miru.
Mili moj brate
25. 3. 1990.
GARA, LJILJA, MIRA i SAVO STIJEPOVIĆ
Navršava se godina dana od kada nije sa nama ĐORĐINA – ĐUKA Dragutinova ŠARANOVIĆ
Trajno ponosni i zahvalni, sin VESELIN – ŠARO, kćeri BRANKA, LJILJA i NADA
2 Prođe godina tuge i bola za tobom, dragi naš BOJANE
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju delijo ljudska, a mi te nikada nećemo zaboraviti.
DAMJANE
STJEPAN PAVLOVIĆ
Đed RADE i baka SEKA sa porodicom
Sjećanja na tebe su vječna, jača od zaborava i vremena. S tugom i poštovanjem,
Nedostaješ!
Tvoji: supruga IVANKA i kćerke LJILJANA i BILJANA
tvoja sestra DRAGICA
SLOBODAN SEKULIĆ
Voljeni nikad ne umiru. S poštovanjem i pijetetom ću se uvijek sjećati tvog lika. Počivaj u miru pored tvojih oca, majke i našeg dragog brata Gage. Žali za tobom brat SRETEN, sestre PERSA, TANJA i BORKA sa porodicama
Godina dana od smrti mog dragog
Možda vrijeme liječi sve rane, ali tugu za tobom nikad neće.
Tvoj lik i duša će zauvijek ostati u mom srcu.
Počivaj u miru.
Godina dana je od smrti našeg dragog
Suviše je malo riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ.
Bio si čovjek plemenite duše, velikog srca i toplog pogleda, pravi drug.
Trag koji si ostavio u svom kratkom životu i u našoj firmi je neizbrisiv i nenadoknadiv.
Boli nas nemogućnost da još nešto uradimo za tebe. Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja da te vječno pamtimo i s ponosom pričamo o tebi.
Počivaj u miru, a mi te sa puno ljubavi čuvamo od zaborava.
Godina dana prođe, a tvoj lik i dobrota ne prolazi iz naših srca.
Tvoju plemenitu dušu i beskrajnu dobrotu čuvaćemo od zaborava. Zašto je taj dan, taj sat, taj minut morao biti tako koban za tebe i za sve nas.
Hvala ti Zorane na tvom ljudskom i časnom primjeru kako se poštuje svoj drug.
Uvijek ćeš biti naš uzor i ponos.
Počivaj u miru u Carstvu nebeskom.
Dragi naš
ZOKI
Prošla je godina, a nama je i dalje teško da se pomirimo sa tim da više nisi sa nama. U vremenu kada je malo tako dobrih, vrijednih i iskrenih ljudi, mi tvojim odlaskom nismo ostali samo bez kolege, već smo ostali bez prijatelja sa kojim smo mogli razgovarati, šaliti se i na čiju pomoć smo uvijek mogli računati.
Ponosni smo što smo imali priliku da te upoznamo i što si bio dio naših života proteklih godina.
Čuvaćemo te u najljepšim sjećanjima.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRaŠKo ĐURaNoViĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MiLENa GoLUBoViĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJK a Ra DULoViĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENaD ZEČEViĆ (politika)
JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)
JELENa MaRTiNoViĆ (društvo)
MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JoVaN NiKiToViĆ (kultura)
MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)
DR aGiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom)
NiKoLa SEKUL iĆ (hronika Podgorice)
JoVaN TERZiĆ (Arena)
SLoBoDaN Č UK iĆ (feljton i arhiv)
MaRKo MiLoŠEViĆ (dizajn)
DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JoVaNa ĐURiŠiĆ
OBJEKTIV
Urednica
Ma RiJa iVaNoV iĆ -Ni K iČEViĆ
KULT
Urednica
TaNJa PaViĆEViĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
Poslovni broj: Iv. br. 31/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD Podgorica, koje zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “Erciyes” Bar, Soho City, lamela A, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11110601, radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.01.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “Erciyes” Bar, Soho City, lamela A, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11110601. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 20.01.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 31.01.2023. godine.
OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta, „Ljetopis Automotive“ doo Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „Privremeni objekat namijenjen za skladištenje i proizvodnju - betonjerka“, na kat. parceli broj 1243/1, 1243/2 1243/3 KO Novo Selo, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova.
Rok za javni uvid dostavljanje primjedbi i mišljenja je 08.02.2023. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020 812 040.
OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeće MI „Goranović“ d.o.o. Nikšić, Straševina bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat dogradnje agroindustrijskog objekta- poslovne zgrade u privredi objekat broj 1, za potrebe mašinske obrade i pakovanja mesa, na lokaciji Vukov most, na katastarskim parcelama broj 780, 763 764 KO Nikšić, u obuhvatu Prostornog urbanističkog plana Opštine Nikšić.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je „Trojan“ d.o.o. iz Bara, Zaljevo bb, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat površinskog kopa tehničko-građevinskog kamena ležišta „Velja Gorana“, koji zahvata dio katastarske parcele broj 235/2 KO Velja Gorana, u obuhvatu PPPNOP („Sl. list CG“, br. 56/18), Opština Bar.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Novi rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.02.2023.godine.
Ponovna javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj Sali Opštine Bar, Bulevar Revolucije 1, dana 16.02.2023.godine, sa početkom u 10 časova.
I.br.847/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca Država Crna Gora-Viši sud Podgorica,koju zastupa zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore,Bulevar Mihaila Lalića br.1, protiv izvršnog dužnika Lambulić Jugoslava iz Podgorice,ul.Džodrža Vašingtona bb, koga zastupa Dragoljub Đukanović advokat iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 161.065,00€ dana 12.01.2023.godine, u skladu sa odredbama čl. 169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
I Određuje se OSMO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, izvršnog dužnika Lambulić Jugoslava u obimu prava 1/1 koje su upisane u Listu nepokretnosti broj Listu nepokretnosti broj 993 KO Mahala,koju čini kat.parcela br.4463, Potes Goričani, po načinu korišćenja livada 3.klase, površine 3264m2, kat.parcela br.4463, Potes Goričani, prirodno neplodno zemljište,površine 278m2, kat.parcela br.4464/1, Potes Goričani, pašnjak 3klase, površine 196m2, kat.parcela br.4464/1, Potes Goričani, negategorisani putevi, površine 120m2,kat.parcela br.4465, Potes Goričani, pašnjak 3.klase,površine 376m2, kat. parcela br.4466, Potes Goričani, šume 4.klase, površine 680m2.
II Ročište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 15.02.2023.godine u 09:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).
III Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.847/21 od 22.08.2021. godine, na osnovu procjene vještaka građevinske struke, na iznos od 91.500,00€.
IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.
V Na osmom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ali uz predhodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca, shodno članu 173 st.5. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.
VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača ,da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 9.150,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti navedenih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.
VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.
VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.
IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
U Podgorici, dana 12.01.2023.godine
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET
Na osnovu člana 104 Statuta Univrziteta Crne Gore, dekan Filološkog fakulteta
R a s p i s u j e OGLAS
Za angažman honorarnog saradnika u nastavi, na određeno vrijeme - za ljetnji semestar, za akademsku 2022/23. godinu za oblast Njemački jezik i književnost.................................................................1 izvršilac
Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu Filološki fakultet, ul. Danila Bojovića bb, Nikšić u roku od 8 dana od dana objavljivanja.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
