Četvrtak, 2. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20544 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
POČETAK KRAJA BLOKADE SISTEMA: Šefovi poslaničkih klubova i članovi Ustavnog odbora juče konačno postigli saglasnost
Ura je zahtijevala da kandidat za sudiju iz reda manje brojnog naroda bude Faruk Resulbegović, no to nije bilo prihvatljivo Bošnjačkoj stranci koja se zalagala za Aliju Beganovića. Najveći dio opozicije i dio vlasti, prema našim informacijama, predložiće da kandidata za sudiju iz reda manjinskog naroda biraju manjinske stranke, kako ne bi došlo do preglasavanja
Osuđivani nasilnik promijenio naziv NVO i nastavio da vodi sklonište u kojem su smještene osobe spašene od trgovine ljudima, i pored nepravilnosti licenca i dalje validna
56.000
PROVOKACIJA: Uprava policije Novog Sada prekršila Bečku konvenciju neuobičajenim zahtjevom crnogorskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu u Srbiji
Dopis iz Novog Sada je očigledno kršenje Bečke konvencije jer, prema principu eksteritorijalnosti, prostorije diplomatsko-konzularnih predstavništava su teritorija država imenovanja te pozivanje na Zakon o državnim simbolima Srbije i zahtjev da se istakne srpska državna zastava, uz crnogorsku državnu, ne može da važi za crnogorsko diplomatsko predstavništvo
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore podnijela tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv bivše ministarke prosvjete
Odgovor novinarke Pobjede na reagovanje CEDIS-a na tekst „Čađenović za pola januara oštetio CEDIS za 1,2 miliona eura, do kraja godine šteta 21,4 miliona“
Zašto
U korist direktorke ,,I MI Boke“ izrečena prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori za zaštitu od diskriminacije
Ivanović: Ovo je pobjeda svih osoba sa invaliditetom
POČETAK KRAJA BLOKADE SISTEMA: Šefovi poslaničkih klubova i članovi Ustavnog odbora na jučerašnjem sastanku konačno postigli saglasnost
Ura je zahtijevala da kandidat za sudiju iz reda manje brojnog naroda bude Faruk Resulbegović, no to nije bilo prihvatljivo Bošnjačkoj stranci koja se zalagala za Aliju Beganovića. Najveći dio opozicije i dio vlasti, prema našim informacijama, predložiće da kandidata za sudiju iz reda manjinskog naroda biraju manjinske stranke, kako ne bi došlo do preglasavanja
PODGORICA – Na jučerašnjem sastanku šefova poslaničkih klubova i članova Ustavnog odbora postignuta je saglasnost za izbor tri kandidata za sudije Ustavnog suda, saopštila je predsjednica Skupštine
Danijela Đurović. Kako Pobjeda saznaje, tri kandidatkinje oko kojih je postignuta saglasnost su zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka
Tešić i bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa, nekadašnja sutkinja Višeg suda Dragana Đuranović. Poslanici, prema našim informacijama, nijesu mogli da se usaglase oko toga ko bi bio kandidat iz reda manjinskog
naroda. Građanski pokret Ura zahtijevao je da to bude Faruk Resulbegović, no to nije bilo prihvatljivo Bošnjačkoj stranci koja se zalagala za Aliju Beganovića. Najveći dio opozicije i dio vlasti, prema našim informacijama, predložiće da kandidata za sudiju iz reda manjinskog naroda biraju manjinske stranke, kako ne bi došlo do preglasavanja. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je juče da će do sjednice Ustavnog odbora „biti uložen maksimalan napor“ da se postigne saglasnost i potrebna većina i za izbor četvrtog kandidata. Jučerašnji sastanak trajao je četiri i po sata. Osim Đurović, prisustvovali su Danijel Živković, Vesna
Pavićević, Suzana Pribilović, Jovanka Laličić i Ljuiđ Škrelja iz Demokratske partije socijalista, poslanici Građanskog pokreta Ura Suada Zoronjić i Miloš Konatar, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković, poslanik Socijaldemokrata Ivan Brajović, Force Genci Nimanbegu, Demokrata Boris Bogdanović, Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović i Demokratskog fronta Branka Bošnjak i Jovanka Bogavac Ovo je šesti pokušaj izbora su-
dija, a crnogorski poslanici, prethodnih pet nijesu uspjeli da se dogovore ni oko jednog kandidata. Ustavni odbor saslušao je 26 kandidata koji su se prijavili na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda. Predložiće četiri kandidata, a konačnu odluku donosi crnogorski parlament dvotre-
ćinskom u prvom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika u drugom krugu. Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom, ni u drugom krugu glasanja. Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija
Poslanice i poslanici u crnogorskom parlamentu, odnosno članovi Ustavnog odbora i šefovi poslaničkih klubova, nakon što su juče oko četiri i po sata, u Vili „Gorica“, pregovarali o kandidatima za sudije/tkinje Ustavnog suda, sve to vrijeme ostavili su ispred kapije brojne novinarske ekipe, a onda, kada je sastanak okončan - nijesu ih udostojili ni jedne riječi?!
Neprihvatljiva je arogancija ljudi koji javnosti duguju kakav-takav odgovor ima li nade da, konačno, omoguće deblokadu Ustavnog suda i ponude građankama i građanima, koji su ih izabrali za svoje predstavnike u parlamentu, nadu da Evropska
Bivša direktorica Uprave prihoda i carina teško optužila Vladu u tehničkom mandatu
PODGORICA - Bivša direktorica Uprave prihoda i carina Milena Petričević kazala je kako je šverc cigareta nastavljen nakon njenog odlaska iz te ustanove. – Šverc cigareta je nastavljen i nakon mog odlaska. To znam jer sam bila zainteresovna za rad UPC – rekla je ona u intervjuu za RTCG.
Otkrila je kako je prošle godine u jednom mediju uočila tekst u čijoj je opremi vidjela carinsku otpremnicu iz Slobodne zone Luke Bar, na kojoj je bio datum 31. maj. Taj tekst je objavila Pobjeda u se-
Osim Đurović, prisustvovali su Danijel Živković, Vesna Pavićević, Suzana Pribilović, Jovanka Laličić i Ljuiđ Škrelja iz Demokratske partije socijalista, poslanici Građanskog pokreta Ura Suada Zoronjić i Miloš Konatar, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković, poslanik Socijaldemokrata Ivan Brajović, Force Genci Nimanbegu, Demokrata Boris Bogdanović, Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović i Demokratskog fronta Branka Bošnjak i Jovanka Bogavac
i od septembra prošle godine kada je penzionisan sudija Miodrag Iličković nema kvorum za odlučivanje. Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina. Zapadni partneri i najviši visoki predstavnici EU i SAD u više navrata apelovali su na crnogorske političare da izaberu nedostajuće sudije Ustavnog suda kako bi počelo rješavanje duboke političke i institucionalne krize u Crnoj Gori. Između ostalog, iz EU je upozoreno da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu ukoliko se ne uspostavi funkcionalnost Ustavnog suda. Ž. ZVICER
unija neće blokirati pregovore sa Crnom Gorom.
Neki od njih su iz luksuznih automobila svirnuli i mahnuli novinarskim ekipama, a neki ni toliko.
Visoke plate, kao i ostala primanja, poslanicama i poslanicima isplaćuju građanke i građani Crne Gore i ako ni zbog čega drugog, makar su zbog toga u obavezi da poštuju javnost, a glas javnosti su novinari/ke. Nemaju pravo da ih satima ostave iza zaključane kapije, dok oni u komforu Vile „Gorica“ pregovaraju, a onda bez riječi odu. Drsko i neodgovorno i prema državi i prema funkciji koju obavljaju.
Rade Milošević je po svom dolasku degradirao časne kadrove u Upravi prihoda i carina, a vratio ljude Aleksandra Damjanovića, ističe Petričević
riji istraživačkih tekstova. – Pitam se kako je to moguće kada su premijer Dritan Abazović i Milošević poručili 14. maja da više nema šverca nakon toga. Otkud otpremnica datirana na 31. maj kad su 15 dana ranije kazali da je šverc
klinički mrtav - navela je ona. Navodi da je 14. maja Abazović zajedno sa njenim nasljednikom Radem Miloševićem kazao da su sve cigarete zaplijenjene i da je šverc u zoni klinički mrtav.
– Gledali smo filmove koji su
trebali da nas uvjere da su te cigarete stvarno zaplijenjene, a nijesu bile – dodala je Petričević. Rade Milošević je, kaže, po svom dolasku degradirao časne kadrove, a vratio ljude Aleksandra Damjanovića. – Ja tim ljudima nijesam pro-
dužila mandat kad sam došla – kazala je ona.
Ona je istakla i da je na poziciju direktorice UPC imenovana uz podršku svih članova nekadašnje Vlade osim tadašnjeg potpredsjednika Dritana Abazovića.
– Sjećate se protesta i peticije kojom je traženo da me razriješe. To su bili sljedbenici Aleksandra Damjanovića –zaključila je Petričević. R. P.
opozicije juče razgovarali o predsjedničkim izborima
PODGORICA – Lideri
opozicije sastali su se juče i razgovarali o zajedničkom predsjedničkom kandidatu, ali još nije postignut dogovor o zajedničkom kandidatu
Izvor Pobjede koji je prisustvovao sastanku saopštio je da je dogovor da se nastave razgovori do kraja sedmice. – Većina lidera opozicije su bili na stanovištu da bi opoziciju trebalo da predstavlja jedan kandidat uključujući i da to bude partijski kadar, izuzev
PODGORICA/NOVI
SAD – Policijska uprava
Novog Sada obratila se 11. januara ove godine Generalnom konzulatu Crne Gore u Sremskim Karlovcima obavještenjem da su, shodno Zakonu o državnim simbolima Republike Srbije, dužni da istaknu, pored crnogorske, i srpsku državnu zastavu na zgradi Konzulata, saznaje Pobjeda.
Neuobičajen zahtjev je prvobitno uputila policijska stanica u Sremskim Karlovcima, a onda ga je PU Novog
Sada proslijedila Generalnom konzulatu Crne Gore, na čijem je čelu Nevenka Ćirović, koja je obavijest srpske policije dostavila Ministarstvu vanjskih poslova u Podgorici.
KRŠENJE BEČKE KONVENCIJE
Zahtjev srpske policije, bez dileme, znači kršenje diplomatskih protokola: država prijema komunikaciju sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima ostvaruje isključivo preko ministarstava vanjskih poslova. Zato je dopis Policijske uprave Novog Sada, koji je uručen direktno na adresu Generalnog konzulata Crne Gore, svojevrsno ignorisanje diplomatskih procedura.
Ali i kršenje Bečke konvencije.
Shodno članu 29 Bečke konvencije o konzularnim odnosima, država imenovanja ,,ima pravo da upotrebljava svoju nacionalnu zastavu i svoj grb u državi prijema shodno odredbama ovog člana“. Osim nacionalne zastave države imenovanja, ,,može se istaći i državni grb na zgradu konzulata i na ulazna vrata, kao i na rezidenciju šefa konzulata i na njegova prevozna sredstva kad se ova koriste za službene potrebe“. Prostorije konzulata su, prema Bečkoj konvenciji, nepovredive i organima države
Većina lidera opozicije su bili na stanovištu da bi opoziciju trebalo da predstavlja jedan kandidat uključujući i da to bude partijski kadar, izuzev SDP-a koji je na stanovištu da to treba da bude nadstranački kandidat – rekao je izvor Pobjede koji očekuje odluku do kraja sedmice
SDP-a koji je na stanovištu da to treba da bude nadstranački kandidat – rekao je izvor Pobjede koji očekuje odluku do kraja sedmice.
Sastanku su prisustvovali lideri Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, Liberalne
partije i manjinskih stranaka. Na sastanku se nijesu pominjala imena, osim da to treba da bude ličnost koja će integrativno djelovati.
Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ranije juče ponovio je stav stranke koju predvodi i poručio da
će, ukoliko crnogorska politička scena koja baštini sekularne i evropske vrijednosti ne predloži zajedničkog nestranačkog kandidata za predsjednika, oni nastupiti sa svojim. Kazao je i da u SDP-u imaju više opcija, ali nije govorio o konkretnim imenima.
– Trebalo bi da imamo jednog nestranačkog kandidata koji dijeli demokratske vrijednosti, jer mislim da su upravo one u posljednje dvije godine ugrožene. Ukoliko u razumnom roku ne možemo napraviti dogovor, mi smo rekli da ćemo kao i 2018. godine imati svojeg kandidata – istakao je Konjević u Jutarnjem programu Radio-Televizije Crne Gore. Kazao je i da su počeli razgovore o zajedničkom kandidatu,
ali da se još nijesu ništa dogovorili. Naveo je i da su otvorili unutarstranačke procedure, kao i da će vidjeti što će se desiti u narednih pet-šest do deset dana.
Kandidature su najavili Andrija Mandić (Demokratski front), Milojko Spajić (Pokret „Evropa sad“), Dejan Vukšić (Demohrišćanski pokret), Goran Danilović (Ujedinjena Crna Gora) i Mirko Rmandić (Svetosavska). K. K.–N. Z.
PROVOKACIJA: Uprava policije Novog Sada prekršila Bečku konvenciju neuobičajenim zahtjevom crnogorskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu u Srbiji
Zahtjev srpske policije je kršenje diplomatskih protokola: država prijema komunikaciju sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima ostvaruje isključivo preko ministarstava vanjskih poslova. Istovremeno, dopis iz Novog Sada je očigledno kršenje Bečke konvencije jer, prema principu eksteritorijalnosti, prostorije diplomatsko-konzularnih predstavništava su teritorija država imenovanja te pozivanje na Zakon o državnim simbolima Srbije i zahtjev da se istakne srpska državna zastava ne može da važi za crnogorsko diplomatsko predstavništvo
licije može jedino tumačiti kao – politička provokacija.
BEZ ODGOVORA
VLADE
Dopis srpske policije može se jedino tumačiti kao – politička provokacija. Čudno je, međutim, što to niko nije želio ili nije smio da prizna u Ministarstvu vanjskih poslova
Crne Gore kojim koordinira premijer
Dritan Abazović
prijema dozvoljeno je da uđu u one konzularne prostorije koje konzulat koristi isključivo za potrebe svog rada samo uz pristanak šefa konzulata, lica koje on odredi ili šefa diplomatske misije države imenovanja.
Nema dileme: prema prin-
cipu eksteritorijalnosti, zakoni država primateljica – u ovom slučaju Srbije – moraju se poštovati, ali oni ne
mogu da se primjenjuju na diplomatske predstavnike, niti zakon o državnim simbolima Republike Srbije može
da se praktikuje na objektima diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Zato se dopis novosadske po-
Čudno je, međutim, što to niko nije želio ili nije smio da prizna u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore kojim koordinira premijer Dritan Abazović Umjesto diplomatske note ili neke vrste jasnog odgovora države, u crnogorskom MVP su ćutali punih dvadeset dana. A onda je, prema saznanjima Pobjede, nakon konsultacija Abazovića i njegovog savjetnika za međunarodnu politiku, bivšeg ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića, odlučeno da se dopis novosadske policije – vrati generalnoj konzulki Nevenki Ćirović?! U najmanju ruku – čudan potez. Dritan Abazović i ekipa ministara, kojima je izglasano nepovjerenje još 19. avgusta prošle godine, mjesecima unazad, iako su u tehničkom mandatu, donose brojne važne odluke sa nesagledivim posljedicama – od kupovine akcija Luke Bar, kupovine Željezare i pregovora za kupovinu Port of Adrije Bar, tajnog slanja politički podobnih otpravnika poslova u ambasade širom svijeta, sve do nastavka bjesomučnog zapošljavanja svojih partijskih uhljeba po državnim institucijama. No, u slučaju dopisa Policijske uprave Novog Sada ista ekipa je postupila kao da nijesu predstavnici države: umjesto odgovornog ponašanja, Vlada je sagnula glavu i prećutala ponižavajući zahtjev srpske policije.
Očito je: od čuvanja dostojanstva države koju predstavljaju, Abazoviću i družini ministara iz Ure i SNP-a važnije je da sačuvaju dobre odnose sa Beogradom Aleksandra Vučića. Draško ĐURANOVIĆ
Predsjedavajući POSP-a u autorskom tekstu za „The Parliament Magazine“ poručio
PODGORICA – Crnoj Gori je potreban brz politički dogovor, kako bi se okončao mandat aktuelne vlade i otvorio put za nove parlamentarne izbore, smatra predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Vladimir Bilčik. Bilčik je, u autorskom tekstu za „The Parliament Magazine“, naveo da je Crna Gora, iako jedna od najmlađih zemalja svijeta, poznata kao predvodnik u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Podsjetio je da je Crna Gora do danas otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorila. – Članica NATO-a sa zadivljujućom jadranskom obalom i dramatičnim planinskim vijencima, Crna Gora je proglasila nezavisnost od državne zajednice sa Srbijom nakon pažljivo praćenog referenduma 2006. Nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2008. godine, zemlja je zvanično započela proces pridruživanja u junu 2012.
U načelu, smatra Bilčik, Crna Gora bi trebalo da ima direktan put ka pristupanju bez većih prepreka da postane sljedeća država članica EU.
Za razliku od nekih drugih zemalja Zapadnog Balkana, kako je naveo, Crna Gora nema
Najnovija i ozbiljna eskalacija političke krize dogodila se pred Božić. Skupština Crne Gore usvojila je 12. decembra kontroverzni zakon kojim se ograničavaju ovlašćenja predsjednika, uprkos tome što je takav zakon išao direktno protiv hitnog mišljenja Venecijanske komisije – istakao je Bilčik
dugotrajan bilateralni spor sa susjednom državom.
Građani Crne Gore su, kako je napisao, dosljedno davali ogromnu podršku pristupanju EU, a prema anketama ta podrška je oko 70 odsto u korist članstva u Uniji.
– Sa brutalnim agresivnim ratom Rusije u Ukrajini, Crna Gora je pokazala stopostotnu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sve sankcije prema Moskvi – naveo je Bilčik.
Ruska invazija na Ukrajinu, ističe on, preoblikovala je politiku proširenja EU i podsjetio da je Unija prošle godine dočekala tri nove zemlje kandidata - Ukrajinu i Moldaviju u junu i Bosnu i Hercegovinu u decembru.
Prema riječima Bilčika, Unija posvećuje više političke pažnje stanju u procesu pristupanja.
– Istovremeno, međutim, do kraja prošle godine različiti akteri EU su primijetili da Crna Gora više ne trči ka bloku, već da u najboljem slučaju stoji u mjestu. Šta se desilo – upitao je Bilčik u autorskom tekstu.
Podsjetio je da je prošlog lje-
ta Vlada u Podgorici izgubila većinsku podršku u Skupštini i da od tada Crna Gora tone u sve dublju političku krizu. Bilčik je naveo da je prošlog oktobra Evropska komisija ocijenila da su „politička nestabilnost, nestabilnost Vla-
de i tenzije“ ometali značajan napredak na planu reformi, a potom i na putu pridruživanja države EU.
– Najnovija i ozbiljna eskalacija političke krize dogodila se pred Božić. Skupština Crne Gore usvojila je 12. de-
Ocjena ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u tehničkom mandatu
cembra kontroverzni zakon kojim se ograničavaju ovlašćenja predsjednika, uprkos tome što je takav zakon išao direktno protiv hitnog mišljenja Venecijanske komisije – istakao je Bilčik. To je, prema njegovim riječi-
ma, bio veliki izazov za dugogodišnje evropske ambicije Crne Gore, uključujući poštovanje ustavnosti i principa vladavine prava.
Bilčik je kazao da su EU i međunarodna zajednica upozoravale Crnu Goru na usvajanje ovih amandmana i iznova naglašavale apsolutnu hitnost izbora sudija za Ustavni sud zemlje, što ni ona nije učinila.
On je rekao da zbog toga, i po prvi put u istoriji zajedničkih parlamentarnih sastanaka, nije imao izbora nego da otkaže zakazani 21. sastanak POSP-a u Strazburu prošlog decembra.
– Što je izlaz iz trenutnog ćorsokaka? Potreban je brz politički dogovor u Crnoj Gori da bi se okončao mandat aktuelne vlade i otvorio put za nove parlamentarne izbore – smatra Bilčik.
On je kazao da, istovremeno, lideri iz cijelog političkog spektra moraju ubrzati reforme evropskih integracija kako bi ispunili očekivanja ogromne većine građana Crne Gore koji podržavaju budućnost svoje zemlje u EU. – Podgorica više nema vremena za gubljenje – zaključio je Bilčik. J. Đ.
Đukanović primio akreditivna pisma ambasadora Bugarske, Turske, Vatikana i Estonije
PODGORICA - Neće biti blokade pregovora sa Crnom Gorom. Neće biti ni sankcija Evropske unije u odnosu na Crnu Goru, iako su pominjane neke finansijske - poručila je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u tehničkom mandatu Ana Novaković-Đurović.
– Blokada pregovora sad nije na stolu – poručila je ona osvrnuvši se na poruke sa prošlosedmičnog odlaska u Brisel. Podsjetila je da smo dobili podršku od 30 miliona za energetski sektor i 40 miliona za infrastrukturne podrške Evropske unije, te istakla da su fondovi i dalje dostupni. Ona je kazala da se Crna Gora i dalje percipira kao država koja je u regionu najviše napredovala.
– Nije bilo pesimističkih poruka već blagog nezadovoljstva
što nakon 10 godina pregovora, a ne dvije, ne govorimo o zatvaranju i ispunjavanju završnih mjerila nego o politič-
kim kriterijumima – kazala je Novaković-Đurović gostujući u „Bojama jutra“ na Televiziji Vijesti.
Podsjetila je da smo dobili podršku od 30 miliona za energetski sektor i 40 miliona za infrastrukturne podrške Evropske unije, te istakla da su fondovi i dalje dostupni
Kazala je da se ne gubi strpljenje.
– Već se šalje poruka da su institucije preduslov za svaki dalji pregovor – dodala je ministarka.
Rekla je da je sigurna da će izglasati sudije Ustavnog suda.
– Ukoliko ne bi došlo do izglasavanja, takođe nije bilo upozorenja o blokadi, ali je činjenica da bismo imali stagnaciju na putu ka EU – istakla je ona.
R. P.
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je juče akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Republike Bugarske Stefana Dimitrova, Republike Turske Bariša Kalkavana, Vatikana monsinjora Francisa Asisija Čulikata i Republike Estonije Raula Tomasa.
Nakon ceremonije, predsjednik je odvojeno razgovarao sa ambasadorima, poželio im dobrodošlicu, uspješnu misiju i iskazao uvjerenje da će tokom svojih mandata svaki od ambasadora, u saradnji sa državnim organima Crne Gore, dati doprinos unapređenju međudržavnih odnosa.
Predsjednik je upoznao ambasadore sa aktuelnim političkim prilikama u zemlji i naglasio apsolutno opredjeljenje Crne Gore ka evropskom putu uprkos svim izazovima sa kojim se suočavala tokom mandata posljednje dvije vlade. R. P.
U Vašingtonu održana bezbjednosna konferencija „Kako doći do protivteže ruskoj agresiji u Ukrajini“
skog naroda, koji je napadnut u autoritarnoj agresiji.
– Na primjeru Ukrajine vidjeli smo neke autoritarne režime koji se solidarišu, ali važnije od toga, vidjeli smo i da slobodna i demokratska društva imaju konsenzus o tome da je brutalno napadnuto pravo ukrajinskog naroda da bira svoju budućnost – rekao je on.
Predsjednik Đukanović odlikovao austrijskog pukovnika
PODGORICA - Rusija će se na različite načine umiješati u predstojeće predsjedničke izbore u Crnoj Gori koji će se održati 19. marta, a vjerujem da je isti scenario spreman i za očekivane parlamentarne izbore. Zato naši NATO i drugi partneri moraju širom otvoriti oči i imati proaktivnu ulogu, kako bi na vrijeme, dok za tako nešto ne bude kasno, zajedno sa dokazanim evroatlantskim političkim strukturama u našoj državi, spriječili bilo kakav maligni uticaj koji ima ozbiljan potencijal da ugrozi demokratske vrijednosti koje kao partnerske zemlje dijelimo, poručio je predsjednik Socijaldemokrata
Damir Šehović.
Šehović i poslanici DPS-a Branimir Gvozdenović i Andrija
Nikolić učestvovali su na bezbjednosnoj konferenciji „Kako doći do protivteže ruskoj agresiji u Ukrajini“, koja je održana u Kongresu SAD-a u Vašingtonu.
Lider Socijaldemokrata je kazao da bi bilo politički naivno i državno neodgovorno očekivati da Rusija neće iskoristiti prostor koji joj je, nažalost, otvoren nakon posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.
On je dodao da je ne samo utisak, nego i lako dokaziva činjenica da Rusija, nažalost, ostaje i prisutna i aktivna na Balkanu, čineći ga politički nestabilnim, ali i sklonim međunacionalnim tenzijama, institucionalnom zastoju i nazadovanju demokratije, što predstavlja rastuću zabrinutost za ukupni učinak i stabilnost našeg regiona.
– Od ranije znamo koja su to njena glavna uporišta u regi-
onu, ali je to svjesno ili nesvjesno nedavno postala i zvanična Podgorica, zahvaljujući odlazećoj manjinskoj i Vladi koja joj je prethodila. Od političkih promjena 2020. godine Rusija je na različite, sebi svojstvene načine, stalno povećavala svoje prisustvo u Crnoj Gori, slijedeći dobro poznatu matricu podsticanja njene političke nestabilnosti, a trenutna parlamentarna većina i odlazeća vlada su činjenjem ili nečinjenjem odgovorni za dozvoljavanje takvog uticaja koji je rezultirao potpunim institucionalnim zastojem i sveukupnom političkom i društvenom krizom –zaključio je Šehović.
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, govoreći na forumu, kazao je da slobodni i demokratski svijet nema drugog izbora, osim da bude na strani hrabrog ukrajin-
Nikolić je podsjetio prisutne zvanice da dolazi iz Crne Gore, države koja je, prema riječima američkog državnog sekretara Džona Kerija, 2016. godine bila na liniji vatre između Zapada i Moskve zbog svoje želje da postane članica NATO. Uz napomenu da je Crna Gora, iako izložena ogromnom ruskom pritisku, na kraju postala članica NATO, saopštio je da Moskva nije odustala, i da i danas ima jaka uporišta na Zapadnom Balkanu.
– Crna Gora, iako članica NATO-a, još uvijek nije postigla funkcionalnu geopolitičku nezavisnost od ruskog imperijalizma, prevashodno zahvaljujući Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja predstavlja ključni punkt ruskog imperijalizma na Balkanu, o čemu govori i rezolucija Evropskog parlamenta – istakao je poslanik DPS-a. Prema mišljenju Nikolića, Moskva i dalje koristi svoje baze u Beogradu i Banjaluci, za hibridni rat protiv Zapadnog Balkana.
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlikovao je pukovnika Oružanih snaga Austrije Bernda Rota medaljom za zasluge koja se dodjeljuje za izuzetan doprinos unapređenju prijateljstva i saradnje Crne Gore i drugih zemalja.
Đukanović je ukazao na kvalitet bilateralnih odnosa Crne Gore i Austrije i podsjetio da saradnja Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Austrije traje još od 2011. godine tokom koje su realizovane brojne aktivnosti kroz koje su pripadnici Oružanih snaga Austrije prenosili svoja iskustva i dobru praksu iz različitih obla-
sti, što je imalo brojne benefite u procesu reformi Vojske Crne Gore.
– Posebna uloga u tome pripada i Rotu, komandantu 24. bataljona planinske pješadije austrijske vojske. Rot je dao značajan doprinos daljem usavršavanju vojnika Vojske Crne Gore – kazao je Đukanović. Rot je kazao da je izuzetno počastvovan visokim državnim odlikovanjem.
– Bilo mi je zadovoljstvo što sam bio u prilici da zajedno sa svojim timom i kolegama iz Vojske Crne Gore, kroz saradnju u oblasti odbrane, doprinese daljem unapređenju odnosa dvije prijateljske zemlje – zaključio je Rot.
R. P.Sa skupa „Kako doći do protivteže ruskoj agresiji u Ukrajini“ poručeno je da se Ukrajinci bore za svoju slobodu, ali i za cio slobodni i demokratski svijet, što ih u moralnom smislu čini istorijski i civilizacijski superiornim u odnosu na agresora. R.
P.Posebna uloga u tome pripada i Rotu, komandantu 24. bataljona planinske pješadije austrijske vojske. Rot je dao značajan doprinos daljem usavršavanju vojnika Vojske Crne Gore – kazao je Đukanović. Rot je kazao da je izuzetno počastvovan visokim državnim odlikovanjem
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore ukazao da će parlamentarni izbori omogućiti konstituisanje neupitne većine
PODGORICA – Predsjednik Udruženja pravnika
Crne Gore Branislav Radulović istakao je da je nemoguće smijeniti smijenjenu vladu i rekonstruisati onu koja je u parlamentu izgubila povjerenje.
On je, u emisiji „Kontakt“ Radio-televizije Nikšić, ocijenio da je bilo interesantno što su dva ministra smijenjena u već smijenjenoj vladi, kao i što je mini-
starka Jovana Marović podnijela ostavku u Vladi kojoj je izglasano nepovjerenje. Smatra da je riječ o „nonsensu“ koji se ne može objasniti sa stanovišta ustavnopravne materije.
– Imamo jednu situaciju koja je vrlo zbunjujuća. Kolege iz regiona bilježe i evidentiraju to i pitaju se – da li je moguće da se u jednom ustavno definisanom sistemu kakav je crnogorski to dešava? Moj neupitno prav-
ni stav jeste da vlada koja je izgubila povjerenje ne može biti rekonstruisana. Pristupa se izboru nove vlade ili se ide na vanredne parlamentarne izbore – poručio je Radulović. Ukazao je i da parlamentarni izbori sami po sebi ništa ne rješavaju, ali bi omogućili konstituisanje neupitne parlamentarne većine i formiranje vlade u punom kapacitetu. Ipak, u Demokratskom fron-
tu ne odustaju od formiranja nove vlade.
Poslanik tog političkog saveza Dragan Bojović pozvao je juče „staru“ većinu da što prije formiraju 44. vladu i podsjetio
ih da „zakonski“ rok za to ističe 15. marta.
– Neophodno je da svi omogućimo mandataru, gospodinu Miodragu Lekiću, da nastavi konsultacije u pravcu formi-
ranja nove vlade, koja bi imala nespornu većinsku podršku u parlamentu – rekao je Bojović. Pozvao je i Lekića da u narednim danima obavi pojedinačne konsultacije sa strankama „stare“ većine.
– Neophodno je, dakle, obaviti novi krug konsultacija, te podstaći i ubrzati inkluziju svih članica parlamentarne većine u prevazilaženju postojećeg problema, za šta, načelno, postoji raspoloženje i saglasnost svih aktera parlamentarne većine – rekao je Bojović.
Poručio je i da su DNP i DF spremni za izbore, ali i ocijenio da predstojeće predsjedničke, a potom i parlamentarne izbore treba da pripremi legitimna vlada. Ž. Z.
Radnici Telekoma u štrajku 79. dan
Odgovor novinarke Pobjede na reagovanje CEDIS-a na za pola januara oštetio CEDIS za 1,2 miliona eura, do kraja
PODGORICA – Predsjednik Sindikata Crnogorskog Telekoma (CT) Željko Burić juče je sa protesta zaposlenih koji su preselili pred zgradu Vlade, poručio državnim čelnicima da će, ako dozvole ovakvo stanje u CT, kao jednoj od najprofitabilnijih kompanija, to biti poziv svim drugim poslodavcima, i stranim i domaćim, da sa zaposlenima i kolektivnim ugovorima rade šta hoće.
– Ako nijeste zainteresovani za poštovanje osnovnih prava i uslova rada zaposlenih u najnaprednijoj grani industrije današnjice, ako nijeste zainteresovani za sudbine dvije stotine zaposlenih i hiljadu članova njihovih porodica, zašto nijeste zainteresovani za to što poslodavac u CT ne samo što ne izmiruje obaveze prema zaposlenima, nego ne poštuje ni obaveze prema državi, čime budžetu i građanima nanosi direktnu štetu – kazao je Burić dodajući da su radnici bez plate 80 dana, jer su primorani da se štrajkom bore za osnovna egzistencijalna prava.
Kazao je da menadžment, iako sve vrijeme tvrdi da neće ukinuti kolektivni ugovor, još nije povukao sporni dio. – Zašto menadžment mijenja odredbe kolektivnog ugovora koje su već 16 godina u praksi i pravi nove modalitete, kada su zaposleni zadovoljni tim odredbama i nikada nijesu dali nijednu primjedbu. Mi znamo da sva ta rješenja mijenjate da bi eliminisali socijalni dijalog i sindikat i tako sebi ostavili prostor da o svemu jednostrano odlučujete, a onda i da ukinete jedno po jedno davno stečeno pravo – poručio je Burić menadžmentu dodajući da će istrajati u štrajku.
Zaposlene CT-a su podržali iz Unije slobodnih sindikata čiji predstavnik Jovan Drašković je tražio od premijera Dritana Abazovića da ispuni obećanje i sastane se sa predstavnicima zaposlenih Telekoma do kraja nedjelje.
– Nešto vam ne valja ovaj posao. Ne šaljete dobru sliku korisnicima usluga, a za tu lošu sliku ne pomaže ni optika ni 5G mreža, nema tog majstor štrajkbrejkera koji će tu sliku popraviti, a ta slika šteti i ugledu
brenda Dojče telekoma. Shvatiće to i njihovi akcionari i neće biti ponosni na vaš rad – poručio je Drašković upravi CT dodajući da bi što prije trebalo da sjednu za pregovarački sto sa sindikatom.
Vesko Gogić iz sindikata je kazao da se problem ne može riješiti stavljanjem ključa u bravu, kako navode iz kompanije, pitajući da li su ,,možda našli dio rješenja za povećanje od šest odsto tako što su korisnicima u novembru povećali cijenu svih paketa za jedan euro“. Menadžment je zaboravio, kazao je Gogić, da su radnici prihvatili da se zarad dobrobiti firme prije šest godina odreknu zimnice, te da sada, kada bi trebalo da je isplate, hoće da promijene ugovor. Poručio je direktoru CT Stjepanu Udovičiću da će biti upamćen po tome što ne poštuje kolege, jer im ne plaća opravdano bolovanje niti odsustvo zbog slave. Podršku štrajkačima dao je i advokat Budimir Minić poručujući da CT „zloupotrebljava katastrofalno stanje institucija koje bi trebalo da budu zaštita građanima, a posebno radnicima“. – Svjedok sam velikog nemorala vašeg poslovodstva i, nažalost, za mene i moju profesiju, svjedok ogromnog neznanja vaše pravne službe – poručio je zaposlenima Minić optužujući inspekciju rada da neće da konstatuje šta menadžment radi da izigra pravo zaposlenih Telekoma u štrajku.
M. Lk.
Nacionalna avio-kompanija obnavlja liniju od aprila
PODGORICA - Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro od aprila ponovo pokreće liniju Podgorica –Frankfurt.
Letovi će se realizovati dva puta sedmično - četvrtkom i nedjeljom.
Iz avio-kompanije su kazali da je turistima, ali i onima koji dolaze iz poslovnih i porodičnih razloga, važno da imaju direktnu avio-povezanost,
zbog čega ove godine nastavljaju da šire mrežu i uvode nove destinacije. – Da je riječ o perspektivnoj liniji, potvrđuje i to da se Crna Gora našla među najatraktivnijim destinacijama za odmor, prema pisanju njemačkih medija. Vjerujemo da ćemo ponovnim pokretanjem linije ka Frankfurtu doprinijeti boljoj povezanosti sa važnim tržištima i pozitivno uticati na ukupnu turističku sezo-
PODGORICA – Nije dobro kad čelni ljudi jedne državne kompanije, koja pri tome ima monopol u državi, iznose neistine kad se nađu prikliješteni dokazima, kao što su to uradili u reagovanju na tekst Pobjede „Čađenović za pola januara oštetio CEDIS za 1,2 miliona eura, do kraja godine šteta 21,4 miliona“. Razumijem da je princip zapošljavanja partijskih kadrova po dubini ostao omiljen kod DF-a i Demokrata jer su njihovi uhljebi sa zavišću mjerkali uhljebe DPS-a na tim funkcijama nekoliko desetljeća unazad. I da su im toliko zavidjeli da su bez imalo zadrške iskoristili priliku i sproveli potpuno istu kadrovsku politiku. S tim što je DPS imao i, za sada, ima veće članstvo, pa sljedstveno tome i više stručnjaka nego što imaju Demokrate i DF. Pri tome, Demokrate i DF u energetskim kompanijama nijesu došle na mjesto kadrova DPS-a, već na gotov posao koji su u reorganizaciji zapuštene kompanije vođene partijskim kadrovima, uradili stručnjaci italijanske A2A i ustrojili je po tržišnom
principu. I učinili EPCG jednom od najbolje ustrojenih firmi iz te branše u regionu.
Ali ne razumijem zašto taj kompleks pokušavaju da liječe na meni. I tvrde da besprizorno konstruišem neistine i da navodim da su zahtjev za regulatorno odobren prihod povukli kad je počela izborna kampanja.
Prvo, to elementarno nije tačno. U tekstu na koji su reagovali lijepo piše da su krajem avgusta prošle godine ljudi iz CEDIS-a Regulatornoj agenciji za energetiku podnijeli zahtjev da im odobri cijenu od 119,36 eura za megavatsat (MWh) i odmah u drugoj rečenici se navodi da su taj zahtjev povukli krajem novembra te iste godine. Nikakva izborna trka tada nije bila na vidiku. Šta ja mogu kad Demokrate i DF ne mogu sakriti da im je glavna preokupacija od ustoličenja klimave parlamentarne većine od samo jednog poslanika, da je na narednim izborima učine što stabilnijom i tako se ponašaju svakog dana od 30. avgusta 2020. Jer kako, osim populizmom, objasniti da CEDIS, kojem je
PODGORICA – Adiko banka je još jednom osvojila sertifikat Employer Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima, čime je potvrdila važnost ulaganja u zaposlene.
Sertifikat dodjeljuje hrvatska Selectio Grupa, najveća grupacija za savjetovanje u upravljanju ljudskim resursima u regionu.
Predsjednik Upravnog odbora
Adiko banke, Kristof Šoen kazao je da je ponosan što njihov imidž poželjnog poslodavca jača iz godine u godinu i što su stvorili okruženje u kome angažman i radni učinak zaposlenih dolaze do izražaja. On je naveo da su prošle godine postigli najbolji rezultat u njihovoj istoriji i ubijeđen je da je njihov HR tim jedan od ključnih faktora za ovaj rezultat. N. K.
regulisana samo cijena 18,42 hiljade MWh, koliko po zakonu mogu da imaju gubitaka na mreži, upada u minus koji je 2021. godine bio deset miliona eura, finansijski izvještaj za 2022. nijesu niti objavili, a ove godine traže da se njihovoj firmi da svih 30 miliona eura koje je EU namijenila svim građanima i privredi Crne Gore da bi prevladali posljedice energetske krize. A pri tome nije ih pogodila samo kriza visokih cijena struje, već
Izvršni direktor Barske plovidbe
PODGORICA - Izvršni direktor Barske plovidbe Zoran Tajić podnio je ostavku na tu funkciju zbog nesuglasica sa novim Odborom direktora te državne kompanije koji je imenovala Vlada krajem oktobra prošle godine.
nu – poručili su iz nacionalne avio-kompanije.
Air Montenegro će, kako su najavili, u ovoj godini pokrenuti nove rute, ali i povećati broj letova na postojećim.
– Pored već najavljenih novih linija ka Brnu i Bratislavi, Air Montenegro će ove godine letjeti i ka Beogradu, Ljubljani, Istanbulu, Banjaluci, Parizu, Nantu, Lionu, Pragu, Kopenhagenu, Cirihu, Tel Avivu – zaključuje se u saopštenju. R. E.
PODGORICA - Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine pala je 1,9 odsto u odnosu na isti period 2021, pokazuju podaci Monstata.
- U poređenju sa četvrtim kvartalom 2021, sektori vađenje ruda i kamena i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježe rast od 3,4 odsto, odnosno 8,8 odsto, dok je prerađivačka industrija zabilježila pad od 9,9 odsto.
Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu u odnosu na treći bilježi rast od 22,9 odsto. - U poređenju sa trećim kvartalom, rast se bilježi u sektorima vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, 1,2 odsto, 6,5 odsto, odnosno 61,9 odsto - navodi se u saopštenju. R. E.
Tajić je u izjavi za medije kazao da su u prethodne dvije godine, nakon 30. avgusta 2020, u Barskoj plovidbi promijenjena četiri odbora direktora i pet predsjednika odbora, a posljednji odbor je imenovan 31. oktobra prošle godine, nakon posljednje promjene Vlade i sastavljen je od predstavnika partija koje čine aktuelnu Vladu.
– Odmah po dolasku, većina članova Odbora je iskazivala nezadovoljstvo prema izvršnom direktoru koji je bio predstavnik prethodne vlasti (PZP) – obrazložio je Tajić. Prema njegovim riječima, preliminarni finansijski rezultati za prošlu godinu pokazuju da se radi o najuspješnijoj godini u istoriji Barske plovidbe, sa prihodom od oko 13 miliona eura, tako da je pozitivni
i svih ostalih energenata, prije svega goriva.
Neprihvatljivo je da se dobro ustrojena EPCG grupa, koja je stručnjake iz DF-a i Demokrata dočekala sa 100 miliona eura na bankovnim računima, pretvori za dvije godine u gubitaša. I vrate i firmu i građane u mračne devedesete prošlog vijeka, kad smo imali ,,planske restrikcije“ i socijalni mir čuvali jeftinom strujom. Toliko jeftinom da je većina nije ni plaćala, pa EPCG i sada prijav-
plovidbe podnio ostavku
ljuje 130 miliona duga građanstva i privrede iz tog perioda. A pretvorena je u gubitaša upravo zbog populističke politike koja se ogleda u prekomjernom zapošljavanju i bavljenju povrtlarstvom, kupovanju željezare, koju po jedinstvenom biznis planu na svijetu namjeravaju pretvoriti u solarnu elektranu u gradu u kojem je sunčan samo svaki drugi dan u godini!
I kako objasniti tvrdnju Demokrata i DF-a u CEDIS-u da neće da povećaju cijenu tih 18,42 hiljade MWh namijenjenih pokrivanju tehničkih gubitaka na mreži i hvalisanje kako su oni jedini u Evropi i šire pošteđeli svoje građane poskupljenja, a već u sljedećoj rečenici otkrivaju da bi to bilo minorno povećanje koje im ništa ne znači? Ali im zato treba baš svaki od onih 30 EU miliona! I promjena zakona o energetici, pa je društvo iz DF-a i Demokrata predložilo da se CEDIS-u ne ograničava regulisani prihod samo na dozvoljene tehničke gubitke na mreži koje moraju da smanjuju svake godine. Umjesto toga, oni bi da prave planove gubitaka za svaku godinu, pa da u minus gurnu i EPCG, kao jedinog proizvođača struje! A sve zato da im najveći dio konzuma bude pod režimom regulisane cijene, jer poslovati na berzi ne znaju, što su demonstrirali u protekle dvije godine.
J. RABRENOVIĆ
Vlada na telefonskoj sjednici usvojila informaciju o gubicima u elektrodistributivnom sistemu za januar i februar ove godine
PODGORICA – Vlada je Odboru direktora Elektroprivrede preporučila da za period od 1. januara do 28. februara ugovori posebne uslove trgovine za pokrivanje gubitaka na mreži Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), na nivou regulatorno odobrene cijene metodom knjižnog odobrenja.
Vlada je u utorak, na telefonskoj sjednici, usvojila informaciju o gubicima u elektrodistributivnom sistemu za januar i februar ove godine.
- U cilju prevazilaženja aktuelne situacije u CEDIS-u i kako ne bi došlo do posljedica u vidu ugrožavanja normalnog funcionisanja i rada jedinog operatora distributivnog sistema i urednog i pouzdanog snabdijevanja električnom energijom građana i privrede, preporučuje se da Odbor direktora EPCG, u skladu sa Zakonom o energetici, za period od 1. januara do 28. februara ugovori posebne uslove trgovine za nabavku gubitaka na mreži CEDIS-u na nivou regulatorno odobrene cijene metodom knjižnog odo -
Imenovani novi članovi
Odbora direktora
Skijališta Crne Gore
Na telefonskoj sjednici Vlada u tehničkom mandatu razriješila je članove Odbora direktora Skijališta Crne Gore Zoricu Vojinović, mr Ivana Ašanina i Ljiljanu Đukić Takođe, kako se navodi u saopštenju sa sjednice, donijeto je i rješenje o imenovanju novih članova tog društva i to: Anje Vukićević, Milene Vlahović i Ivana Radevića
poslovni rezultat 6,3 miliona eura, dok je finansijski rezultat samo 2,7 miliona eura, zbog velikih kursnih razlika. – Te godine su plaćene i dvije redovne rate kredita prema kineskoj Eksim banci u iznosu od 3,7 miliona dolara, a na račun državnog trezora uplaćeno je oko 3,3 miliona eura na ime ranijih dugova. Na dan 31. decembar prošle godine na računu firme je bilo oko 2,5 miliona eura. Prije desetak dana uplaćena je još jedna rata kredita kineskoj banci u iznosu od 1,8 miliona dolara, koja je inače ranije morala biti plaćena iz budžeta Crne Gore zbog datih državnih garancija na kredit,
pa je na današnji dan na računu Barske plovidbe oko milion eura – precizirao je Tajić. Kako je kazao, ovakav rezultat nije samo uspjeh menadžmenta, već dobrim dijelom povoljnih uslova na međunarodnom tržištu pomorskih usluga.
Osim toga, broj zaposlenih je smanjen 11,2 odsto u vremenu kada su sve firme sa većinskim državnim vlasništvom povećale broj zaposlenih.
– Smanjen je vozni park sa četiri vozila na samo jedno i napravljeno još nekoliko racionalizacija u tehničkim sistemima Barske plovidbeistakao je Tajić.
On dalje navodi da sve ovo nije bilo dovoljno i Odbor je našao više ,,propusta“.
– Odbor je kao najveći problem u više navrata istakao problem prisustva na poslu preostalih zaposlenih i da nijesam nijednom kaznio nijednog zaposlenog po tom osnovu – dodao je Tajić.
On je rekao i da Odbor preuzima na sebe više ovlašćenja izvršnog direktora.
– Preuzet je i moj računar sa aplikacijom za prisustvo radnika u cilju praćenja dolaska na posao zaposlenih. Ponudio sam Odboru da me razriješe i imenuju novog direktora, što nijesu prihvatali pošto bih time stekao uslov na otpremninu od 12 plata, što je njima neprihvatljivo – tvrdi Tajić.
On je rekao da ne prihvata da radi u takvim uslovima.
– A kako je aktuelni Odbor kao osnovni zadatak najavio nabavku novog feribota i konačno rješenje ovog problema Bara i Crne Gore, ne želeći da ometam tu aktivnost, odlučio sam otići 31. januara u prijevremenu penziju – kazao je Tajić. R. E.
brenja - navodi se u informaciji. Kako je objašnjeno, budući da je došlo do gubitaka u elektrodistributivnom sistemu, došlo je i do izuzetno velikog dodatnog troška CEDIS-a po osnovu nabavke energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu za 2021. i prošlu godinu. - Navedeni nivo dodatnih troškova nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka dovodi u pitanje likvidnost CEDIS-a i mogućnost obavljanja javne usluge propisane Zakonom o energetici - navodi se u informaciji. Dodaje se da će trend izuzetno visokih cijena energije, koji je nastavljen i u ovoj godini, pored već postojećih finansijskih gubitaka, prouzrokovati dodatne troškove CEDIS-u po osnovu nabavke energije za pokrivanje gubitka za ovu godinu, čime se drastično dovodi u pitanje dalje nesmetano funkcionisanje operatera distributivnog sistema. - Radi saniranja navedenih negativnih efekata krize CEDIS-a, ukazujemo da je članom
Okončan spor nakon decenije suđenja
213 Zakona o energetici, pored ostalog, propisano da u slučaju poremećaja na tržištu prouzrokovanog neočekivanim nedostatkom energije, ekstremnim rastom cijena struje na tržištu, neposredne ugroženosti nezavisnosti i cjelovitosti države, prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa, Vlada može uvesti posebne mjere - precizira se u informaciji.
Navedenom odredbom, kako je objašnjeno, omogućava se CEDIS-u nabavka potrebne količine energije za pokrivanje gubitaka po posebnim cijenama, čime bi se umanjili negativni efekti po tom osnovu za ovu godinu.
U okviru kadrovskih pitanja, Vlada je na telefonskoj sjednici donijela rješenje o razrješenju članova Odbora direktora Skijališta Crne Gore, Zorice Vojinović, Ivana Ašanina i Ljiljane Đukić
- Takođe, donijeto je i rješenje o imenovanju novih članova i to Anje Vukićević, Milene Vlahović i Ivana Radevića - zaključuje se u saopštenju Vlade. N. K.
PODGORICA – Javni izvršitelj Vladan Vujović iselio je Kazino „Avala“ iz zakupljenog prostora u budvanskom hotelu „Avala“, nakon skoro decenije suđenja, saopšteno je iz kompanije Beppler & Jacobson Montenegro. – Time su vlasnici hotela preuzeli prostor i okončali spor koji je godinama punio stupce štampe usljed kontroverzi koje su pratile iseljenje – navodi se u saopštenju. Ugovor o zakupu između Kazina „Avala“ i kompanije koja gazduje hotelom „Avala“, Beppler & Jacobson Montenegro, raskinut je 2010, nakon što je zakupac prestao da plaća zakupninu.
Od tog momenta, između dvije firme je vođen veliki broj sporova, što je kulminiralo 26. januara kada je javni izvršitelj Vladan Vujović, promijenivši brave na ulaznim vratima, ključeve elitnog prostora predao vlasnicima hotela.
– Pravnosnažna presuda, kojom je raskinut ugovor o zakupu i određeno iseljenje zakupca, donijeta je još davne 2014, ali od tada je tekao pravi rat vlasnika prostora da ovu presudu i izvrši. Na tom putu su se, na suprotnoj strani, nerijetko nalazili i pojedini, kako su ih nazivali maltene svi crnogorski mediji, ,,odmetnuti dijelovi državne vlasti“, usljed čega je cio postupak dobio epitet kontrover-
znog - dodaje se u saopštenju. Sporovi između bivših poslovnih partnera obilovali su pravnim presedanima, pa je tako izvršenje pravosnažne i izvršne presude bilo odlagano i zbog navodnih socijalnih prava radnika kazina, potom usljed misterioznog upisa prava svojine na spornom prostoru u katastru u korist zakupca, ali i zbog nevjerovatne presude kotorskog Osnovnog suda, kojom je vlasništvo nad prostorom dodijeljeno zakupcu na bazi usmenog svjedočenja, a protivno građevinskoj dokumentaciji. Advokat vlasnika hotela Marko Milanović kazao je da je pravosudni sistem Crne Gore pokazao ozbiljnost i sposobnost da se izbori sa različitim pritiscima moćnika.
– Poslije osam godina, konačno je sprovedena presuda koju su potvrdili svi sudovi Crne Gore, uključujući i Vrhovni, te je na ovaj način poslata i poruka moćnicima da je Crna Gora država u kojoj vlada pravo – poručio je Milanović.
Na ovaj način, kako tvrde u Beppler & Jacobson Montenegro, poslata je i poruka stranim investitorima da su njihov novac i ulaganja u Crnoj Gori sigurni. – Sprovođenje presude su vlasnici hotela dočekali sa zadovoljstvom, te se mogu očekivati i nova ulaganja u luksuzni prostor, nova radna mjesta, kao i prihodi državi – zaključuje se u saopštenju. N. K.
na tekst pod naslovom „Čađenović kraja godine šteta 21,4 miliona“
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore podnijela tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv bivše ministarke prosvjete
PODGORICA - Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović podnijela je juče tužbu protiv bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić od koje se traži da isplati štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.
U tužbi, na četiri stranice, u koju je Pobjeda imala uvid, nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to, u konačnom, odrediti vještak finansijske struke. Međutim, zaštitnica će naknadno, tačnije do momenta tog vještačenja, predložiti određeni iznos i čeka se da se obuhvate i presude koje postanu pravosnažne u međuvremenu.
Bratić je 12. jula pretprošle godine smijenila više od 140 direktora. U tužbi je navedeno da je do sada donešeno više od 30 pravosnažnih sudskih odluka u korist direktora. Zaštitnica je ranije najavila da će podnositi ovakve tužbe u više navrata, kako budu pristizale pravosnažne presude. U ovom slučaju, obuhvaćen je period od pola godine. Nedavno je na sjednici Vlade saopšteno da će šteta po budžet po osnovu svih okončanih postupaka koje protiv države vode smijenjeni direktori obrazovnih ustanova dostići oko 300.000 eura.
Podnošenje tužbe protiv Bratić pozdravio je Centar za građansko obrazovanje koji je pozvao Ćirović i da razmotri mogućnost podnošenja ovakvih tužbi protiv drugih osoba koje su učestvovale u postupku smjene direktora suprotno zakonu. Podsjećaju da je tužilaštvo formiralo predmet i da sprovodi istragu po krivičnoj prijavi CGO-a.
– Ovakav postupak ZIPI, pažnja javnosti i nesporne činjenice u ovom slučaju, trebali bi motivisati tužilaštvo da što prije okonča istragu i pripremi optužnicu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, kao i njenih saradnika, koji su nanijeli nespornu štetu Crnoj Gori – poručuju u CGO-u.
NA ISTOM ZADATKU
Bivša ministarka Vesna Bratić juče je Pobjedi kazala da nema ništa protiv postupaka i da se ne plaši sudova ni tužilaca. Navodi da se radi o ljudima koji samo rade svoj posao. Nema straha od njihovog posla jer je ,,radila sve po zakonu“. – Mi smo, u stvari, na istom zadatku, a to je da utvrdimo krivca i tako će i biti. Minimum moralne i stručne odgovornosti bio bi da zaštitnica imovinsko-pravnih interesa odgovori kako je izgubljeno sedam miliona državnog novca u vrijeme njenoga mandata i ko će to da nadoknadi. Iako, naravno, može da ne izgleda prijatno nekome ko se nije navikao na hajku, naravno političku, kakva se vodi protiv mene evo već nekoliko godina. I ne jenjava. Meni je, upravo zbog svega toga, drago što su postupci pokrenuti jer će se napokon utvrditi da je jedina, isključiva, namjerna i svjesna krivica upravo zaštitnice što su ti postupci izgubljeni – rekla je Pobjedi Bratić.
Bivša ministarka je pojasnila da je sedam miliona suma koju je Ćirovć navela u izvještaju koji je Vlada usvojila krajem prošle godine, a radi se o isplatama iz državnog trezora a po osnovu sudskih sporova koje je izgubila država.
RAZLOZI
Država kroz tužbu traži da Bratić plati odštetu. Pojašnjeno je
detaljno u tužbi kako je donosila nezakonita rješenja, jer je direktore smijenila zbog toga što nijesu formirali školske odbore. Dalje je navedeno kako oni to nijesu mogli učiniti upravo zato što ih je Ministarstvo opstruiralo. Taj resor, kojim je tada rukovodila Bratić, je bio dužan da imenuje svoja dva predstavnika u školskom odboru. Nije to učinio, već je smijenio direktore stavljajući im na teret da nijesu izvršavali radne zadatke. U tužbi je istaknuto da je Bratić morala da zna koje su obaveze direktora i Ministarstva, prema zakonu, koji je predložio upravo taj resor. – Ministarstvo je bilo dužno da izabere svoje predstavnike u školskim odborima, pa shodno navedenom nije mogla biti utvrđena povreda radne obaveze za razrješenje direktora –navela je Ćirović u tužbi. Napisala je i da se postupanje Bratić ne može podvesti pod pogrešnim tumačenjem materijalno pravnih propisa. Bila je, istaknuto je u tužbi, svjesna svog postupanja da prilikom donošenja preko 140 tipskih rješenja o razrješenju postupa suprotno imperativnim propisima, u prilog čemu govori i činjenica da se i tipskim rješenjem rješava i preminulo lice iz Nikšića. Zaključuje se da je Bratić svjesno i namjerno razriješila na nezakonit način direktore škola i time počinila materijalnu štetu.
PRESEDAN I PRIJAVE
Bratić je i ranije govorila Pobjedi da je ,,nečuveno i presedan“ da se podnese tužba protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Rekla je tada i da je šteta koju je bivše rukovodstvo Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nanijelo državi mala u odnosu na onu koju su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori. Nedavno su Specijalnom drzavnom tužilaštvu podnešene
MANS najavio prijavu protiv Jelene Perović, direktorice ASK-a, iz te institucije tvrde da je riječ o beskrupuloznoj kampanji
PODGORICA - Mreža
za afrimaciju nevladinog sektora (MANS) najavila je da će danas nadležnom tužilaštvu predati krivičnu prijavu protiv direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović, zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj kako bi sebi i drugima pribavila korist.
krivične prijave protiv Bratić. Pred SDT-om advokat Mihailo Volkov i Centar za građansko obrazovanje terete Bratić da je zloupotrijebila službeni položaj prilikom smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Njihove prijave su objedinjene i u fazi su izviđaja. Centar za građansko obrazovanje podnio je prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Vesnom Bratić. Ukazali su na štetu koja je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica. CGO očekuje da SDT sprovede temeljne izviđajne radnje i da pokaže neselektivnost. Volkov je stava da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja Vesne Bratić ili nepoznavanje predmetne materije, jer je bila okružena saradnicima koji i te kako dobro poznaju pravnu materiju i samu predmetnu pravnu stvar.
– Pa tako i njen najbliži saradnik državni sekretar, koji je po saznanjima podnosioca krivične prijave neposredno učestvovao u realizaciji donošenja ovakvih rješenja je bivši advokat – rekao je Volkov ranije Pobjedi. Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene direktora nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali. N. ĐURĐEVAC
S druge strane, ASK tvrdi da je riječ o beskrupuloznoj kampanji koju MANS već dvije i po godine vodi protiv direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović – Cilj je očit: predstaviti direktoricu nedostojnom funkcije koju obavlja, kako bi se to iskoristilo kao tobožnji argument u radu nezakonito obrazovane radne grupe za izmjenu Zakona o sprečavanju korupcije, u kojoj je zastupljena i ova NVO, a koja se nekim slučajem sastaje baš danas. Upravo kroz aktivnosti te radne grupe i najavljene izmjene Zakona, MANS želi da, sa političkim partnerima, upodobi Agenciju svojim potrebama, bira kadrove u njoj i pretvori je u oruđe za ostvarivanje sopstvenih interesa – saopšteno je iz ASK-a. Istraživački centar MANS-a je saopštio da je otkrio kako je direktorica ASK-a donijela nezakonitu odluku o raspolaganju voznim parkom te institucije na način što je sebi i svojoj pomoćnici dodijelila na stalno korišćenje (24 sata) dva putnička vozila koja su u vlasništvu Agencije. – Ova odluka je donijeta suprotno vladinoj Uredbi o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore koja propisuje koji javni funkcioneri mogu imati povlasticu stalne upotrebe vozila u državnom vlasništvu. To svakako nijesu direktorica ASK-a, a još manje njena pomoćnica, pa postoji osnovana sumnja da je sporna odluka donijeta sa ciljem pribavljanja nezakonite koristi – saopštio je MANS. Ipak, iz ASK-a su pojasnili da je tačno da imaju određeni broj službenih automobila bez registarskih oznaka CG ili MN i ističu da je to „jedna od rijetkih vjerno prenesenih činjenica u pamfletu MANS-a“. Objašnjavaju da je razlog za takav postupak logičan. – Registarske oznake su promijenjene zbog prirode posla i zakonskih nadležnosti koje naša institucija ima – ističu iz ASK-a. Navode da je odluka kojom se direktorici i njenoj pomoćnici Nini Paović dodjeljuju na stalnu upotrebu službena vozila, donijeta na osnovu „Pravilnika o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u Agenciji za sprečavanje korupcije“, te da je u potpunosti zakonita i u skladu sa članom 7 tog propisa i članom 5 i 12 „Uredbe o uslovima i načinu korišćenja
prevoznih sredstava u svojini Crne Gore“. ASK je saopštio i da su pravilnik, kao i putni nalozi, dostupni na internet stranici Agencije i navode da ,,svoje djelovanje zasniva na načelu transparentnosti“. – Da li se to može reći za MANS, koji korišćenjem pravnih praznina pribavlja za sebe enormnu finansijsku dobit na teret građana Crne Gore, a čija izvršna direktorica prikriva da je bila javna funkcionerka, kako bi izbjegla prijavljivanje imovine? Da li će MANS, kada se u tolikoj mjeri zalaže za transparentnost rada državnih institucija, iste principe primijeniti i na sebi i otkriti građanima koliko sredstava i iz kojih izvora izdvaja kako bi dobio ovoliki medijski prostor – kazali su iz ASK. Ističu i da je imovinsko stanje direktorice Jelene Perović javno dostupno te da bi koruptivni obrasci ponašanja bili primjetni po načinu donošenja odluka, ali i po njenom imovinskom stanju. – To se ne može reći za imovinu čelnika MANS-a i sa njima povezanih lica, koja se brižljivo krije – istakli su iz ASK-a. Agencija je ponovila da je nabavka i upotreba službenih vozila zakonita te da javnost treba da prosudi koliko je zapravo model BMW-a luksuzan u poređenju sa milion eura uzetih za zloupotrebu prava proisteklih iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama i ostalih pozitivnih pravnih propisa, ili, na primjer, u odnosu na dva stana u zgradi Bemaksa. – Možda je krajnje vrijeme da Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost ispitaju određene segmente rada pojedinih pravnih lica, te da utvrde da li se proklamovanom borbom za zaštitu javnog interesa maskira borba za sticanje profita i prikupljanje podataka radi njihovog nezakonitog korišćenja – naglasili su iz ASK-a. Iz te agencije su na kraju istakli da, kako se iz obraćanja MANS-a vidi da se kretanje direktorice ASK-a prati i nezakonito snima, postoji razumljiva bojazan za njenu bezbjednost, te da o tome namjeravaju da obavijeste nadležne institucije. MANS je, pak, u svom reagovanju istakao da predstavnici Agencije nijesu demantovali niti jednu činjenicu koju su prezentovali, niti, kako su istakli, iskoristili priliku ,,da pruže odgovore koje su dužni da saopšte javnosti“.
– To svakako ne mogu nadomjestiti nemušti pokušaji da se sumnje u još jedno kršenje zakona stave u kontekst navodne kampanje koju MANS vodi protiv direktorice Perović. Time se dodatno unižava ionako poljuljani kredibilitet institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane od korupcije i kršenja zakona, posebno kada su u pitanju javni funkcioneri –naglasili su iz MANS-a. R.D.
Osuđivani nasilnik promijenio naziv NVO i nastavio da vodi sklonište u kojem su smještene osobe spašene od trgovine ljudima, i pored nepravilnosti licenca i dalje validna
PODGORICA – NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku (ISOP), kojom je rukovodio za nasilje i samovlašće više puta pravosnažno osuđivani Mitar Radonjić, promijenila je ime u ,,Ženska asocijacija“ pa će prihvatilištem-skloništem za djecu i odrasle, žrtve trgovine ljudima i SOS linijom za žrtve nasilje nastaviti da upravlja pod novim „brendom“.
U Registru licenciranih pružalaca usluga koje je Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo 25. januara na sajtu Vlade, piše da je ISOP promijenilo naziv u NVU „Ženska asocijacija“ iz Danilovgrada, te da je Ministarstvo 20. decembra donijelo rješenje kojim je ono od decembra 2019. godine kojim se mijenja naziv pružaoca usluge, te da u ostalom dijelu ostaje nepromijenjeno.
To će reći da licenca za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite za uslugu smještaj u prihvatilištu-skloništu djeteta, odraslog i starog lica koja su žrtve trgovine ljudima ostaje da važi do decembra 2025. godine. U Registru istovjetno piše i za SOS liniju za dijete, odraslo i staro lice koje je žrtva zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije, s razlikom da licenca, s obzirom da je izdata 27. januara prošle godine, nastavlja da važi do 2028.
SISTEMSKI FELER
Pobjeda je još u martu prošle godine ukazala na sistemski feler u državi da zakon i pravilnici ne propisuju da za dobijanje licence za obavljanje osjetljivih djelatnosti treba izvod iz kaznene evidencije. Tadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, kojim je rukovodio Milojko Spajić,
Radonjićevoj organizaciji je za 2022. godinu za ova dva servisa dodijelilo 100.000 eura iako je, kako piše u presudama Osnovnog suda u Baru i Višeg suda iz Podgorice, Radonjić osuđivan zbog nasilničkog ponašanja nad maloljetnicima, obrazlažući to činjenicom da je licencu za sklonište dobio još 2019. godine. Radonjić je tada pokušao da spriječi pisanje Pobjede jer je nakon inicijalnog koraka redakcije, odnosno postavljanja pitanja nadležnom resoru, po svemu sudeći na osnovu informacija koje su mu dostavljene iz kabineta tadašnjeg državnog sekretara u Spajićevom Ministarstvu Janka Odovića, započeo kampanju pritiska na našu redakciju.
On je u pokušaju da spriječi interesovanje redakcije za sistemski propust institucija, nakon što je prethodno kontaktirao novinarku, zvao i glavnog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Tom prilikom, Radonjić nije želio da objasni odakle zna za sadržaj mejla koji je upućen Ministarstvu i uopšte za
činjenicu da je samo sat vremena prije toga iz redakcije poslat mejl tom resoru. Narednog dana u redakciju Pobjede je stigao i dopis advokatice Danijele Bulatović koja je od Đuranovića tražila da spriječi objavljivanje priče.
PRAZNA PRIČA
Nakon pisanja Pobjede, ovom problematikom se početkom aprila prošle godine bavio i skupštinski Odbor za ravnopravnost koji je usvojio zaključak da će pratiti reakciju Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Predsjednica Odbora Božena Jelušić tada je rekla da je neophodno da se pravilnikom za licenciranje NVO koje pružaju usluge iz oblasti socijalnih servisa uvede provjera kaznene evidencije odgovornih lica i da će motriti hoće li Ministarstvo pokrenuti izmjene zakona i podzakonskih akata. Tadašnja koordinatorka Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Biljana Vučetić kazala je da su ,,raspoloženi da tu normu ugrade u novi zakon“.
Nakon najave da će se penzije povećati samo dva i po odsto
Istraživački centar Skupštine analizirao je na koji se način u devet zamalja regije i EU obavlja licenciranje i koji su kriterijumi u pružanju dječje i socijalne zaštite. Riječ je o Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Estoniji i Letoniji. Jelušić je precizirala da je u Bugarskoj obavezno da postoji izjava o kaznenoj evidenciji fizičkog ili ovlašćenog lica. U Estoniji čak i volonter mora da ispuni uslov da nije kažnjavan za krivično djelo i da ne može biti u bližem srodstvu sa javnim funkcionerima. U Srbiji, direktor mora da ima potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak i da nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo iz grupe djela protiv života i djela. Međutim, od najava izmjena zakonskih rješenja i „praćenja“ reakcija Ministarstva, ostala je samo prazna priča. O tome svjedoči i objavljeni Registar licenciranih pružalaca usluga, ali i činjenica da je ISOP, pod novim nazivom Ženska asocijacija, na osnovu objavljenih odluka Mini-
Ogorčeni penzioneri svih
25 opštinskih udruženja
PODGORICA - Savez udruženja penzionera Crne Gore ne prihvata najavljeno povećanje penzija od dva i po odsto, jer smatraju da bi to trebalo da bude više, kako im je bilo obećano. Predsjednik ovog udruženja Branko Vešo-
vić kazao je Pobjedi da je ovo iznenađenje da taj podatak ne saopštava Upravni odbor Fonda PIO, nego vršilac dužnosti direktora Ranko Aligrudić – Smatram da Upravni odbor Fonda PIO treba da dobije relevantne
podatke od Monstata po takozvanoj modifikovanoj metodi obračunavanja penzija. Savez udruženja penzionera niko ništa ne pita. Očekivali smo poslije najave ministra finansija Aleksandra Damjanovića da će povećanje biti više. Imajući u vidu da je inflacija veća od 20 odsto
ISOP, pod novim nazivom „Ženska asocijacija“, na osnovu objavljenih odluka
Ministarstva rada i socijalnog staranja o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija već je inkasirala oko 56.000 eura državnog novca
starstva rada i socijalnog staranja o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija u programima Zaštita od nasilja nad ženama i nasilja u porodici i Društvena briga o djeci i mladima, već inkasirala oko 56.000 eura državnog novca. Za projekat „Zajedno nad prevencijama nasilja nad ženama i djecom“ Ministarstvo je odobrilo 31.768,81 eura, a za realizaciju projekta „Zajedno do prevencije nasilja nad djecom i mladima“, 24.300 eura.
Kako u javno dostupnom registru nevladinih organizacija Ministarstva javne uprave još uvijek nije konstatovana promjena naziva NVO ISOP koja se navodi u Registru, Ministarstvu rada i socijalnog staranja Pobjeda je u petak uputila nekoliko pitanja na koja još uvijek nijesmo dobili odgovore.
Neka od pitanja su da li Radonjić vodi NVU ,,Ženska asocijacija“ iz Danilovgrada, zbog čega nije obavljeno licenciranje iznova, te da li su na bilo koji način preispitivali licencu ovog pružaoca usluga, a nakon što je Pobjeda pisala da je njen
iako se kaže da je samo 13,5 odsto, smatram da to nije tačno. Ovim povećanjem su ogorčeni svi penzioneri iz 25 opštinskih udruženja - poručio je Vešović.
Takođe i pored obećanja premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da će se nakon praznika odmah sastati u njegovom kabinetu sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja, finansija i rukovodstvom Fonda PIO, gdje bi on predsjedavao, do tog sastanka još nije došlo. – Trebali smo da se sastanemo i razgovaramo o aktuelnim problemima
direktor osuđivan zbog nasilja. Pitali smo i da li su u Ministarstvu preduzeli neke aktivnosti po tom pitanju i da li smatraju da su ljudi kojima ovo nevladino udruženje pruža usluge bezbjedni, kao i da li kontrolišu, i na koji način, pružaoce usluga iz ove oblasti i da je nekome oduzeta licenca i zašto.
Pobjeda je pisala još u aprilu prošle godine da je Odsjek za inspekciju socijalne i dječje zaštite zbog utvrđenih nepravilnosti koje su se odnosile na kvalitet pružanja usluge smještaja u Skloništu za žrtve trgovine ljudima Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku (ISOP), Spajićevom Ministarstvu finansija i socijalnog staranja još u oktobru 2021. godine podnio Zahtjev za vršenje nadzora nad kvalitetom stručnog rada u toj NVO, na koji nikada nije dostavljen odgovor.
Kako je tada Pobjedi saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, inspekcijskim nadzorom je utvrđeno više nepravilnosti tokom više nadzora u periodu od decembra 2020. do februara 2022. godine, među kojima i da pružalac usluge ISOP jednoj korisnici, prilikom smještaja u prihvatilištu-skloništu, nije obezbijedio smještaj u skladu sa uzrastom i polom.
Krajem jula prošle godine i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je krivični predmet protiv Radonjića zbog krivičnog djela zlostavljanje i protivpravno lišenje slobode djevojčice koja je bila smještena u skloništu ISOP-a. Djevojčica je sredinom maja odvedena u to sklonište, a puštena je tek 18. juna nakon što su se njeni roditelji obratili advokatima i Centru za socijalni rad u Nikšiću i zatražili da im vrate dijete, koje se žalilo na katastrofalne uslove u skloništu i na loše postupanje Radonjića prema štićenicima.
DUŠKO MIHAILOVIĆza penzionere, međutim do tog sastanka još nije došlo. Mi smo dopisom podsjetili premijera 16. januara na njegovo obećanje i da je taj sastanak neophodan za naše buduće funkcionisanje, međutim do danas nikakav odgovor nijesmo dobili – kazao je Vešović.
Podsjećamo da je vršilac dužnosti direktora Aligrudić nedavno najavio da će penzije od januara biti povećane dva i po odsto i da je taj procenat, kako je pojasnio, uslijedio nakon što je Monstat objavio rast zarada za prethodni kvartal, kao i potrošačkih cijena. N. K.
Iz Ministarstva zdravlja odgovorili na prozivke poslanika i hirurga dr Vladimira Dobričanina da su gluvi na apel 247 specijalista da se ne ukida dopunski rad
PODGORICA – Ministar
zdravlja Dragoslav Šćekić smatra da ljekari treba da vrate sebi osjećaj prema građanima i pacijentima jer se, kako je ocijenio za Pobjedu, ,,od njihovih para finansiramo i primamo plate“.
Komentarišući izjavu hirurga u Kliničkom centru i poslanika u Skupštini dr Vladimira Dobričanina da su u Ministarstvu zdravlja gluvi na apel 247 ljekara iz najveće zdravstvene ustanove, koji su potpisali peticiju da se povuče nacrt Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Šćekić je rekao da, ,,doktor treba da podrži kvalitetan prijedlog Zakona zato što je predstavnik naroda u državnom parlamentu i zato što je po profesiji humanista“.
Ljekari zaposleni u Kliničkom centru, kao i u ostalim državnim zdravstvenim ustanovama ubuduće neće moći da rade u privatnim klinikama, a kako je predviđeno Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti, dopunski rad biće im omogućen samo u državnom sektoru.
- On (Dobričanin) neka vidi hoće li dati glas za narod ili za pojedinačne interese i one kojima nikada nije dovoljno novca, uz sve poštovanje nihovog rada i znanja. Budimo ljudi. Ovo nije patetika, ovo je vapaj za opšte dobro – kazao je za Pobjedu kratko Šćekić.
PODGORICA - Pomoćnica direktora Kliničkog centra za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga, dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore, kazala je Pobjedi da će u narednom periodu, kada je u pitanju sekundarni nivo, na pregled moći da dođu samo pacijenti iz Podgorice, Danilovgrada, Zete, Tuzi i Kolašina. Ako specijalista u centrima ne može da riješi problem ili ga nema iz neke oblasti, tu mogućnost imaće, kako je pojasnila, i pacijenti iz drugih gradova.
Sekundarni nivo podrazumijeva preglede kod kardiologa, reumatologa, endokrinologa, gastroenterologa, oftalmologa, neurologa, ortopeda…
Dobričanin je Danu, između ostalog, kazao da nacrt Zakona neće proći u Skupštini, te da bi u suprotnom došlo do urušavanja državnog zdravstva.
- To vidi 90 odsto specijalista u Kliničkm centru, ali je Ministarstvo gluvo i slijepo na ovaj apel – rekao je dr Dobričanin.
KONTROLA POKAZALA NEPRAVILNOSTI
Ministarstvo zdravlja je krajem jula prošle godine pokrenulo kontrolu dopunskog rada zadravstvenih ustanova, kojom je, kako je Pobjeda ranije objavila utvrđeno da od 32 zdrav-
stvene ustanove, 31 nema uredne saglasnosti za dopunski rad, dok jedna ustanova uopšte nije izdavala saglasnosti u kontrolisanom periodu. – Jedna od tih nepravilnosti ogledala se i u tome da nije precizirano vrijeme u kojem se obavlja dopunski rad, iako su zdravstveni radnici shodno članu 6 stav 2 tačka 5 Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika obavezni da preciziraju vrijeme u kojem će da obavljaju dopunski rad. Prisutne su i druge nepravilnosti, zavisno
od ustanove do ustanove – kazao je ranije Šćekić. On je tada naglasio da će Ministarstvo svakoj ustanovi uputiti dopis, u kojem će se konstatovati koje su nepravilnosti utvrđene, ali i dostaviti obrazac saglasnosti koji će ustanove biti u obavezi da primjenjuju bez izuzetka.
- Svako dalje nepostupanje po instrukcijama i odstupanje od odredbi citiranog pravilnika, rezultiraće inspekcijskim službama, ali i razrješenjem direktora ustanove – poručio je ranije ministar. Državna sekretarka u Ministar-
stvu zdravlja dr Slađana Ćorić je za Pobjedu objasnila da će ljekari, iako se ukida dopunski rad kod privatnika, imati istu mogućnost zarade. Naime, u planu je da Klinički centar osnuje ambulante za treća lica, odnosno, za građane koji žele da plate u popodnevnim satima. Ambulante će biti iz svih oblasti, a za novac će se obavljati između ostalog i hirurške intervencije, estetska hirurgija, kao i kardiohirurgija.
Međutim, sa njom nije saglasna bila predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić. Ona je u više navrata komenatrišući ukidanje dopunskog rada kazala da je pomenuta odredba radikalno rješenje, kao i da bi zbog tog ograničavanja dopunskog rada ispaštali pacijenti.
Ona je ranije istakla da se iza te odredbe krije nemoć države da riješi probleme i eliminiše anomalije u javnim zdravstvenim ustanovama.
Popović-Samardžić je predlagala da se mogu pooštriti kaznene odredbe, kvalifikovati rad svakog pojedinca Pravilnikom o dopunskom radu, kao i pojačati inspekcijski nadzor. Predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović je za naš list ranije poručila da aktuelno rješenje treba usavršiti i eliminisati mogućnost zloupotrebe
Zbog velikog opterećenja u Kliničkom centru, u narednom periodu pacijenti koji pregled mogu završiti u svom gradu neće dolaziti na Polikliniku
– O ovoj odluci već smo usmeno govorili i to se u narednom periodu mora realizovati. Na taj način će se definitivno regulisati zdravstveni sistem, svakako ne u smislu da se naškodi pacijentima – kazala je dr Cerović. Ovako se, kako je naglasila, sprečava teškim pacijentima da dobiju zdravstvenu uslugu, jer im mjesto zauzimaju paci-
jenti koji mogu da se liječe u svojim gradovima.
Osvrnuvši se na velike gužve, posebno kod kardiologa i reumatologa, dr Cerović kaže da ako recimo internista (jer je reumatologija dio interne medicine) bude smatrao da ne može da riješi problem, on ga šalje na tercijarni nivo.
– U svim zemljama 80 odsto
Donešena odluka kojom su Meljine preimenovane u Opštu bolnicu Kotor
Vlada je u poneđeljak, na telefonskoj sjednici, donijela Odluku o izmjenama Odluke o mreži zdravstvenih ustanova kojom je, između ostalog, privatna zdravstvena ustanova Opšta bolnica ,,Meljine“ preimenovana u Opšta bolnica Kotor. Takođe, uvršteno je i da Dom zdravlja u Ulcinju pruža radiološku dijagnostiku, jer je, podsjetimo, porodica Abazović prije
godinu toj zdravstvenoj ustanovi donirala skener u vrijednosti od 300.000 eura.
Dr Cerović se osvrnula i na Institut ,,Simo Milošević“ u Igalu naglasivši da on mora da ostane u vlasništvu države. Institut duguje 40 miliona eura, a Upravni sud donio je konačnu presudu o tome da je pretprošla vlada nezakonito zaustavila tender vezan za prodaju.
zdravstvene zaštite se pruža u domovima zdravlja. To kod nas nije slučaj i to se mora mijenjati. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti postoje određeni specijalisti koji mogu da opskrbe pacijente. Tamo, recimo, postoje kardiolozi. Postaje nemoguće da sve primi Klinički - naglašava dr Cerović.
Na naše pitanje da li to znači da će pacijenti iz drigih gradova biti vraćani ukoliko ipak dobiju uput za specijalistu u Klinički centar, naša sagovornica poručuje da niko ne misli da vraća pacijente dok ne zaživi odluka. – Ako pođemo od sebe, to nije dobro. U Kliničkom centru ja sam i zaštitnik prava pacijenata. Pokušaćemo na neki način da se to bezbolnije odradi. Nijedan pacijenat koji dođe i vodi se da je teži pacijent neće sigurno biti vraćen. Međutim, mora se ta tendecija, odnosno sistem uspostaviti. Naše kolege
prava na dopunski rad u privatnim ustanovama.
AFIRMISATI UGOVORENU OBAVEZU
– Kako? Pa, tako što ćemo zakonski afirmisati već ugovorenu radnu obavezu da, u ovom slučaju, doktor – od sedam do 15 sati, odnosno, u dežurstvu, mora biti na svom radnom mjestu u javnom zdravstvenom sistemu. Dok mu traje radno vrijeme, ljekar bolnice, doma zdravlja ili bilo koje druge javno-zdravstvene ustanove, ne može pružati usluge ni na jednom drugom radnom mjestu. S druge strane, svakom ljekaru iz javnog zdravstva treba omogućiti da, nakon završenog posla u matičnoj kući, radi i kod privatnika – ako to želi – poručila je ranije dr Cerović. I predsjednik skupštinskog odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Srđa Pavićević osvrnuo se na taj nacrt zakona. On je za Pobjedu ranije istakao da je ubijeđen da mu je potreban niz popravki i dorada, da kao sistemski zakon bude stabilan, postojan, krovan dokument, koji garantuje kvalitetan napredak medicine i zdravstva u pravom smjeru.
- Upravo on (zakon), treba da pokaže sinergiju struke i politike, gdje se svako nalazi na pravom mjestu – poručio je ranije dr Pavićević. Sl. R.
kundarnom nivou, onda će postojati mogućnost slanja na tercijarni nivo.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić ranije je za naš list izjavio da je samo u prošloj godini na putne troškove naših osiguranika unutar Crne Gore utrošeno skoro četiri miliona eura.
isto vrijede kao i mi. U Nikšiću, Baru, Kotoru radiolog radi isto kao ja. Nema potrebe, ako postoji specijalista edukovan na isti način na koji sam ja edukovana, da se šalje u Klinički. Izuzetak je ako kolega ne može da riješi problem – poručila je dr Cerović. Podsjetimo, od početka godine izabrani ljekari ne mogu da izdaju upute za specijalističke preglede u Kliničkom centru ili specijalnim bolnicama, a da prvo ne ispoštuju regionalizaciju po principu najbliže Opšte bolnice gdje se ti pregledi mogu obaviti.
Tek ako se ti pregledi ne mogu obaviti na se-
U cilju racionalizacije troškova od septembra 2022. u okviru Opšte bolnice Bijelo Polje formirana su dva konzilijuma, onkološki konzilijum i ORL konzilijum za sve osiguranike sa sjevera koji sada više ne moraju ići u Podgoricu u KCCG. Omogućeno je i da za veliki broj konzilijuma u KCCG gdje nije neophodno lično prisustvo osiguranika, osiguranici više ne dolaze u Podgoricu, već svoju dokumentaciju predaju u najbližu filijalu ili područnu jedinicu Fonda. Navedenu dokumentaciju Fond šalje na konzilijume, a osiguranici upute i odobrenja sa konzilijuma podižu poslije nekoliko dana u filijali Fonda u kojoj su dokumentaciju predali. Sl. R.
Nastavljena istraga o povjerljivim dokumentima u posjedu zvaničnika SAD
VAŠINGTON – Federalni
istražni biro (FBI) pretražio je juče, u okviru istrage o potencijalnom pogrešnom rukovanju sa povjerljivim dokumentima, kuću američkog predsjednika
Džozefa Bajdena i u Rihobot Biču u Delaveru.
To je saopštio Bajdenov lični advokat Bob Bauer, koji je naveo da je pretres planiran i da se realizuje „uz punu podršku i saradnju“ predsjednika.
Policija je prethodnog mjeseca pretresla i još jednu Bajdenovu kuću u Vilmingtonu u Delaveru, a agenti su tom prilikom pronašli dokumenta sa oznakama povjerljivo i
zaplijenili neko od njegovih, rukom pisanih, bilješki. Pretresu Bajdenovih kuća prethodio je pronalazak povjerljivih dokumenata u novembru prošle godine u njegovoj bivšoj kancelariji u Pen Bajden centru. Bajden je dobrovoljno pristao da Sekretarijat za pravosuđe pretraži njegove kuće
dok istražitelji pokušavaju da utvrde kako su povjerljiva dokumenta iz vremena kada je bio potpredsjednik i senator završila u njegovom domu i kancelariji.
- U okviru standardnih procedura Sekretarijata za pravosuđe, a u interesu operativne bezbjednosti i integriteta, traženo je da se ovaj posao oba-
vi bez obavještavanja javnosti unaprijed i mi smo pristali da sarađujemo. Pretraga je dalji korak u sveobuhvatnom i pravovremenom procesu sekretarijata koji ćemo nastaviti da u potpunosti poštujemo i omogućavamo – naveo je u saopštenju Bajdenov advokat. AP prenosi kako još nije poznato da li su povjerljiva do-
TRISTA ČETRDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Kijev sa saveznicima vodi pregovore o nabavci raketa dugog dometa i jurišnih aviona
KIJEV/MOSKVA – Ukrajinska bezbjednosna služba (SBU) pretresla je juče, u sklopu istrage o korupciji, kuću milijardera Igora Kolomojskog, koji se smatrao jednim od sponzora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
SBU je saopštila da je otkrila pronevjeru više od milijardu dolara u najvećoj ukrajinskoj naftnoj kompaniji „Ukrnafta“ i njenoj najvećoj rafineriji „Ukrtanafta“.
Kolomojski, koji je dugo negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo, u jednom trenutku je imao udio u obje firme koje od novembra kontroliše država po Zakonu o vanrednom stanju.
Odvojene racije izvedene su u poreskoj službi i kući bivšeg ministra unutrašnjih poslova Arsena Avakova. SBU je saopštila da se obračunava sa „ljudima čiji potezi nanose štetu bezbjednosti države u više različitih oblasti“.
– Svaki kriminalac, koji se usuđuje da nanese štetu Ukrajini, naročito u ratnim uslovima, mora jasno da shvati da ćemo mu staviti lisice na ruke – saopštio je šef ukrajinske bezbjednosne službe Vasil
Maljuk na zvaničnom Telegram kanalu.
Kancelarija glavnog tužioca saopštila je da su direktori Ukrtanafta obaviješteni da su pod sumnjom, kao i bivši ministar energetike, bivši zamjenik ministra odbrane i drugi zvaničnici.
Kolomojski, protiv kojeg se u SAD vodi slučaj za prevaru, godinama je u središtu optužbi za korupciju i sudskih sporova, za koje su zapadni donatori naveli da se moraju riješiti kako bi Kijev dobio pomoć.
Zelenski, koji se prvo prosla-
Kolomojski, protiv kojeg se u SAD vodi slučaj za prevaru, godinama je u središtu optužbi za korupciju i sudskih sporova, za koje su zapadni donatori naveli da se moraju riješiti kako bi Kijev dobio pomoć
mo povećati tenzije i eskalirati sukob.
Agencija Rojters, pozivajući se na dvojicu neimenovanih zvaničnika, prenosi da je oružje sa dometom od 150 kilometara dio paketa američke pomoći, koji će biti objavljen ove nedjelje. Očekuje se da će dio paketa biti i protivtenkovsko oružje „Džavelin“, sistemi protiv dronova i artiljerije, oklopna vozila, te oprema za komunikaciju i medicinske potrepštine za tri poljske bolnice. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak napisao je na Tviteru da svaka faza rata zahtijeva određeno oružje.
kumenta pronađena i u Bajdenovoj kući i u Rihobot Biču. Istragu o Bajdenovim dokumentima vodi specijalni tužilac Robert Hur, bivši glavni federalni tužilac u Baltimoru. Hur je počeo sa radom ove nedjelje. Bajden je kuću u Rihobot Biču, priobalnom mjestu u Delaveru, kupio u junu 2017. godine nakon što je na-
pustio položaj potpredsjednika SAD.
Sekretarijat za pravosuđe prethodno je imenovao specijalnog tužioca i za istragu o povjerljivim dokumentima pronađenim tokom pretrage kuće bivšeg predsjednika Donalda Trampa na Floridi. U Trampovoj kući tada je pronađeno oko 300 povjerljivih dokumenata, a agenti su nalog za pretres dobili nakon višemjesečnog odbijanja Trampa i njegovih pravnih zastupnika da vladi predaju povjerljivi materijal. Povjerljivi spisi nedavno su pronađeni i u kući bivšeg potpredsjednika SAD Majka Pensa u Indijani.
Američku javnost šokiralo još jedno policijsko ubistvo Afroamerikanca
LOS ANĐELES – Američki mediji objavili su snimak policijskog ubistva trideset šestogodišnjeg muškarca amputiranih nogu, koje se dogodilo u četvrtak i koji je šokirao američku javnost.
Riječ je o Entoniju Louu, ocu dvoje djece, u koga su trojica kalifornijskih policajaca ispalila najmanje osam hitaca od kojih je preminuo na licu mjesta.
Policija tvrdi da je Entoni prethodno ničim izazvan izbo jednu osobu, nakon čega je pokušao pobjeći
vio kao zvijezda serije na TV stanici Kolomojskog, dugo je obećavao da će se osloboditi ukrajinskih takozvanih oligarha, ali je bio suočen sa optužbama da nije odlučno djelovao protiv svog bivšeg sponzora.
U obraćanju prije racija, Zelenski je aludirao na nove antikorupcione mjere uoči samita Evropske unije u petak, na kojem se očekuje da Kijev zatraži čvrste garancije ka članstvu u EU.
– Pripremamo nove reforme u Ukrajini. Reforme koje će na mnoge načine promijeniti društvenu, pravnu i političku realnost, čineći je humanijom, transparentnijom i efektnijom – rekao je ukrajinski predsjednik.
Kijev trenutno sa saveznicima vodi pregovore o nabavci raketa dugog dometa i jurišnih aviona, a tim povodom se juče oglasio i Kremlj navodeći kako isporuke oružja neće odvratiti ruske snage, već sa-
On je rekao i da već postoji koalicija partnera koji pomažu Ukrajini da nabavi i osposobi tenkove i da se „razgovara o raketama većeg dometa i snabdijevanju borbenim avionima“. Ukrajinski ministar odbrane Oleski Reznikov rekao je u srijedu, dan nakon sastanka sa francuskim zvaničnicima, da je zahvalan Francuskoj što je obezbijedila haubice, rakete za PVO i oklopna vozila, kao i gorivo, opremu i obuku za ukrajinske vojnike.
SAD i Njemačka obećale su prošle sedmice da će Ukrajini poslati tenkove i to nakon što je zvanični Berlin nedjeljama oklijevao da Kijevu isporuči svoja oklopna vozila „leopard 2“.
Ukrajinski zvaničnici su pozvali zapadne saveznike da im pošalju i borbene avione kako bi bolje odgovorili na ruski napad, ali na te pozive do sada nije bilo pozitivnog odgovora.
Policija tvrdi da je Entoni prethodno ničim izazvan izbo jednu osobu, nakon čega je pokušao pobjeći. Za sada, međutim, kako prenose američki mediji, ostaje nejasno koga je Entoni navodno ranio nožem niti u kakvom je stanju ta osoba sad.
On je nakon upotrebe noža, prema tvrdnjama policije, iskočio iz invalidskih kolica i dao se u bijeg, pa su dvojica policajaca bila primorana da upotrijebe elektrošoker na daljinu.
Na mjesto događaja ubrzo je stiglo i drugo policijsko vozilo iz kojega je izašao treći policajac. U narednih 15 sekundi policajci su ispalili više hitaca, koji su Entonija pogodili u gornji dio torza. Nakon što je pao na tlo, na ruke su mu stavili lisice.
Policija tvrdi da je u ruci držao veliki mesarski nož. Na snimcima koje su objavili
američki mediji vidi se kako Entoni u ruci drži predmet nalik nožu.
- Policajci Hantington Parka osumnjičenog su najmanje dva puta pogodili elektrošokerom, ali korištenje istoga nije bilo učinkovito. Naime, dotični je ponovno pokušao baciti mesarski nož na policajce i tada je došlo do pucnjave – saopštila je Kancelarija šerifa okruga Los Anđeles. Porodica ubijenog saopštila je kako je on nedavno, nakon sukoba sa policijom u Teksasu, izgubio obje noge. Od tada je živio sa majkom, a na dan ubistva joj je rekao kako ide u Mekdonalds.
Identitet policajaca koji su umiješani u ovaj slučaj još nije otkriven, a iz Kancelarije šerifa okruga Los Anđeles navode i kako protiv njih još nijesu preduzete nikakve zvanične disciplinske mjere.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
PODGORICA – Portalu Pobjede juče je na imejl stigla anonimna dojava o bombi na kuću vlasnika Branislava Gugija Savića, za koju je budvanska policija utvrdila da je lažna. Imejl je stigao u 14.39, sa porukom „Ovo je tek početak“. Odmah je obaviještena Uprava policije, nakon čega su policajci obavili pretragu kuće u Budvi i utvrdili da nema eksplozivne naprave.
Kako nam je saopšteno, intenzivno se radi na identifikaciji osobe koja je poslala imejl uznemirujuće sadržine. A. R.
Sud za prekršaje u Budvi kaznio povratnika
BUDVA - D. O. iz Berane osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 40 dana zbog drskog ponašanja o prema L. T, državljanki Ukrajine, saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
-Dana 1. februara 2023. godine okrivljeni D. O. (1991) iz Berana proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju 40 dana jer se dana 22. januara 2023. godine naročito drsko ponašao prema oštećenoj L. T, državljanki Ukrajine. On je, nakon što je nepozvan došao do njenog stana u naselju Bečići, a dok je oštećena pokušavala da zatvori vrata, nasilno ušao u unutrašnjost njenog stana i više puta vikao u njenom pravcu: ,,Đe ti je momak?“ – navodi se u saopštenju.
Kako je saopšteno, okrivljeni je povratnik u vršenju istog djela u odnosu na istu oštećenu, pa je sud odlučio da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti odluke, jer postoji bojazan da bi boravkom na slobodi ponovio prekršaj. C. H.
PODGORICA – Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je u podgoričkom Višem sudu kazala da nema dokaza da je kao član kriminalne organizacije koju je navodno formirao njen sin Miloš zloupotrebljavala položaj i podstrekavala kolege da nezakonito donose odluke te da se aktom Specijalnog tužilaštva optužuju jedino njena karijera i uspješnost. Ona je kazala da od vanraspravnog vijeća Višeg suda očekuje da prilikom odlučivanja o validnosti optužnice ne budu opterećeni njenim imenom i prezimenom i da će odluku donijeti vođeni svojom nepristrasnošću, hrabrošću i profesionalnošću.
Obustavu postupka usljed nedostatka dokaza, ali i brojnih nezakonitosti u istrazi, zatražili su i advokati odbrane Miloša Medenice i ostalih optuženih da su kao pripadnici organizacije koju je on formirao počinili niz teških krivičnih djela: šverc cigareta i droge, nezakonit uticaj, primanje i davanje mita... Sa druge strane, državni tužilac upućen u rad u Specijalno tužilaštvo Vukas Radonjić smatra da je tužilaštvo prikupilo dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da su okrivljeni počinili djela koja su im stavljena na teret.
- Osnov optužnice nijesu samo Skaj komunikacije već i odbrana pojedinih okrivlje-
nih. Teze optužnice su potvrđene kako iskazima svjedoka tako i pisanim dokazima – kazao je Radonjić.
Vanraspravno krivično vijeće kojim je predsjedavao sudija Višeg suda Goran Šćepanović u narednih 15 dana donijeće odluku da li će prihvatiti prijedlog odbrane i obustaviti postupak ili potvrditi optužnicu Specijalnog tužilaštva.
Medenica je, komentarišući dokaze SDT-a, kazala da se optužnica protiv nje i ostalih temelji na pretpostavkama.
-Ne možemo za ovako ozbiljna krivična djela optuživati nekog ko je gradio karijeru u pravosuđu 40 godina. Istrajaću ja u ovome jer ova optužni-
ca nije želja za razračunavanje sa visokom korupcijom, ali jeste želja da se pridobiju birači – rekla je ona. Medenica je kazala da poslije 40 dana provedenih u pravosuđu ,,niko je ne može braniti kao ona samu sebe“.
-Kada su u pitanju optužbe na moj račun neću vam saopštiti lične impresije, to ću ponijeti sa sobom. Tužilaštvo je moralo u optužnici objasniti kako, kome, kad i gdje sam omogućila šverc cigareta i druga krivična djela. Da je SDT u istrazi sprovelo prijedloge odbrane danas optužnice ne bi bilo. Tužilac je podigao optužnicu zbog neke druge namjere – kazala je Medenica.
Ukazala je da joj je nakon hapšenja onemogućeno da koristi svoja prava.
-Jedan od najznačajnih principa je ravnopravnost stranaka u postupku, a ja od početka nijesam imala iste mogućnosti koje je imalo tužilaštvo – rekla je Medenica. S obzirom na to da se radilo o pritvorskom predmetu, i da je bila neophodna posebna hitnost, imali smo posebnu sporost – dodala je. Od tri svjedoka, kako kaže, jedan je saslušan 25 dana nakon njenog hapšenja a drugi 20 dana kasnije.
-Moji branioci nijesu bili obavještavani o saslušanju svjedoka ali ni ja, iako sam imala želju
Na sjednici Tužilačkog savjeta razmotreno 11 pritužbi
PODGORICA – Tužilački savjet zatražiće od određenih državnih tužilaštava izvještaje povodom postupanja u predmetima koji su formirani u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka, odlučeno je na sjednici Tužilačkog savjeta.
Iz Tužilačkog savjeta je saopšteno da je na jučerašnjoj sjednici razmotreno 11 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.
-Donijet je zaključak da se od određenih državnih tužilaštava pribave sveobuhvatni izvještaji povodom postupanja u predmetima koji su formirani u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka – kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, razmotrene su preporuke iz izvještaja nevladine organizacije Akcija za ljudska prava o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina državnog tužilaštva Crne Gore za 2021-2022.
Dodaje se da je član Tužilačkog savjeta Siniša Gazivoda delegiran za predstavnika u Savjetu za vladavinu prava, a vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta Mithat Kuč za člana radne grupe za pregovaračko poglavlja 23. C. H.
da čujem iskaze sudija Vrhovnog suda – kazala je ona.
Medenica je kazala da je traženje informacije o tome da li je neki predmet završen bilo njeno pravo da to zna kao predsjednica Vrhovnog suda a ne da bi uticala na kolege kako to tvrdi tužilaštvo.
Ona je sudu ukazala na moguće nezakonitosti kada su u pitanju pretresi njenih telefona. Medenica je ustvrdila da se u optužnici citiraju komunikacije iz telefona čijem je pretresu prisustvovala dva dana prije podizanja optužnice.
Branilac Medenice, advokat
Zdravko Begović, zatražio je obustavu postupka jer tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da je bivša predsjednica Vrhovnog suda nezakonito postupala u korist svoga sina, kao i da se optužnica temelji na spekulacijama a ne na argumentima.
Njen drugi branilac, advokat
Zdenko Tomanović, ukazao je na nezakonito pribavljene
komunikacije preko Skaj aplikacije i istakao da vrhunac nezakonitosti predstavlja i činjenica da je optužnicu potpisao onaj koji nije ispunjavao uslove da postupa u specijalnim predmetima. Branilac Miloša Medenice i Darka Lalovića , advokat Stefan Jovanović, je ukazao da se optužnica temelji na komunikacijama sa Skaj aplikacije koje predstavljaju operativni podatak ali ne i dokaz. Detaljnu analizu komunikacija preko Skaj aplikacije i pojašnjenje zašto one ne mogu biti dokaz u ovom ali i ostalim krivičnim postupcima koji se vode u Crnoj Gori juče je u sudnici Višeg suda predstavio advokat Miloš Vuksanović koji brani optuženog Marka Vučinića. Vuksanović je ukazao da su pravosudni organi podlegli pritisku javnosti i izvršne vlasti i ne rade po zakonu da im se nešto ne bi prebacilo kroz javni spin i politički pritisak.
Sutkinja Privrednog suda Milica
Vlahović juče je u Višem sudu kazala da je nezakonito optužena i da Specijalno tužilaštvo nije udovoljilo njenim zahtjevima da upotpuni izjavu koju je dala u istrazi.
Ona je kazala i da ponovo odlučuje u predmetu gdje je donijela privremenu mjeru ,,Korporaciji ten“ na zahtjev Rada Arsića i kompanije ,,Vin“ iz Kotora da bi donijela istu odluku.
-U izjavi datoj 12. jula prošle godine nijesam se izjašnjavala na činjenice
-Prije svega SDT, a ništa manje i Viši sud u Podgorici, prihvatajući podvalu u vidu Skaj komunikacija, pravno i profesionalno su izložili ove ljude javnoj sramoti, dozvoljavajući da nepouzdan materijal kao što su navodne Skaj komunikacije izađu i u najsirovijem obliku budu dostupne javnosti i medijima. Na taj način, mnogi ljudi, uključujući one koji su
Advokat Zdenko Tomanović predložio je sudskom vijeću da se od Vrhovnog suda zatraže pravni stav da li optužnicu može potpisati lice koje je upućeno na rad u Specijalno tužilaštvo.
Tomanović je sudu predočio da je tužilac Jovan Vukotić, koji potpisuje optužnicu protiv Miloša Medenice i ostalih, za tužioca izabran u ljeto prošle godine.
-Zakon koji reguliše rad tužilaštva zahtijeva vrlo jasno ispunjenje određenih uslova da bi neko bio izabran za specijalnog tužioca odnosno nephodno je najmanje 10 godina radnog iskustva u krivičnim postupcima a što u konkretnom slučaju kolega nije imao – kazao je Tomanović.
On je ukazao da tužilac Vukotić nije imao nijedan dan radnog staža u krivičnim predmetima kada je preuzeo
Budvanska policija uhapsila osumnjičenog za držanje oružja
koje se navode u optužnici. Činjenica je da je privremena mjera donijeta zakonito kao i da je ova odluka potvrđena – kazala je Vlahović. Ona je pojasnila da je pozvana 11. jula prošle godine uveče da sjutra dan dođe u Specijalno tužilaštvo.
-Tek kada sam došla rekli su mi da ih interesuje postupanje u predmetu gdje sam donjela privremenu mjeru ,,Korporaciji ten“. Objektivno se nijesam mogla sjetiti detalja u ovom predmetu jer je od tog događaja do trenut-
predmet ovih optužbi izloženi su javnom linču, surovom i neznavenom sudu javnosti, laičkom presuđenju čitalaca dnevnih novina i portala koji su, iz svog ugla legitimno, informacije prenosili onako kako bi to najviše doprinijelo tiražu i čitanosti – kazao je advokat Vuksanović.
On je ukazao da na taj način ,,skroz naivno, sud i tužilaš-
istragu protiv Vesne Medenice.
-Takođe, kolega nema više od sedam mjeseci radnog staža u Specijalnom tužilaštvu, a što je još važnije i potpisao je optužnicu protiv Medenice i ostalih –kazao je Tomanović. On je naveo da je pravno nedopustivo da je Vukotiću omogućeno da zastupa i otpisuje optužnice za najteža krivična djela organizovanog kriminala samo zato što ga je predložio njegov šef.
BUDVA – Marko Ljubiša Kan iz Budve uhapšen je sinoć kada je policija kod njega pronašla pištolj.
Ljubiša je u bezbjednosnim službama označen je kao vođa organizovane kriminalne grupe „Budvanska“, koja je ogranak škaljarskog klana.
Ljubiša se u januaru prošle godine našao na meti kriminalne
grupe koja je planirala njegovu likvidaciju.
Prema navodima optužnice, krajem januara prošle godine, smrtonosni hitac prema Kanu po nalogu izvjesnog Džonija sa Vračara trebao je da ispali Lazar Ilić koji je u jednom od tri iznajmljena štek stana u Budvi čekao znak za akciju od optuženog Strahinje Savića koji
je bio zadužen za praćenje mete. Planove ove grupe pokvario je Kanov kum i prijatelj Goran Slovinić, koji je primijetio da se ovaj optuženi ponaša sumnjivo i nadgleda lokal ,,Kadmo“ u kojem je boravio.
Pored Ilića i Savića na optužnici su Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković koji se nalazi u bjekstvu. A. R.
Pljevaljska policija uhapsila osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti
PLJEVLJA - Policija u Pljevljima uhapsila je J. D. (41) koji je prijetio da će zapaliti pekaru.
- Vlasnik jedne pekare u Pljevljima prijavio je policiji telefonskim putem da mu jedno lice uputilo poruku prijeteće sadržine po život i tijelo i po pomenuti
objekat. Brzom i efikasnom reakcijom policije ovo lice je pronađeno na putu ka predmetnom objektu, ustanovljeno je da se radi o licu J. D. (41) koji je kod sebe držao dvije boce sa zapaljivom tečnošću i tkaninom, koje je po dolasku policije odbacio – kazali su iz Uprave policije.
Prema njihovim riječima, J. D. je doveden u službene prostorije i od njega su prikupljena obavještenja na zapisnik.
Sa događajem je upoznat nadležni tužilac koji se izjasnio da je riječ o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti, te je J. D. uhapšen po njegovom nalogu. C. H.
ka ispitivanja prošlo tri godine. Kako sam dala nepotpunu i nedorečenu izjavu tada, kasnije sam u dva navrata tražila da dopunim izjavu ali mi to nije dozvoljeno – kazala je Vlahović. Ona je pojasnila da kada je kazala da je ,,popustila pod pritiskom Vesne Medenice koja je bila izuzetno autoritativna i veoma nezgodna kad joj se neko zamjeri“, da je mislila na pritisak oko poštovanja rokova donošenja odluke i da Medenica nije tolerisala nepoštovanje rokova.
tvo su se potčinili masovnom raspoloženju, zasnovanom na informacijama koje su teško narušile privatni život optuženih, i to na način što se kompletna navodna komunikacija stavljala u kontekst dokaza koji bi trebalo da posluže za nečije procesuiranje“.
-A kakav je ovo dokaz, koja je ovo „dokazna radnja“ ni najstručnijoj javnosti nije i dalje jasno. Ukoliko se u konkretnom slučaju radi o mjerama tajnog nadzora, ili kako se to navodi u optužnici – presretnutim razgovorima Skaj komunikacije na kojima se dominantno zasniva ova optužnica, ne mogu biti prihvaćene kao materijal pribavljen na zakonit način – kazao je Vuksanović.
On smatra da su Skaj komunikacije objelodanjene samo sa ciljem da brutalno smrve integritet okrivljenih, pa ih sa tako slomljenim integritetom,
Protiv tri osobe podnijete prijave zbog oružja
BAR – Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar su državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru podnijeli krivičnu prijavu protiv dvije, dok su jednu osobu uhapsili zbog ilegalnog posjedovanja vatrenog oružja.
Barska policija je od M. F. oduzela pištolj „crvena zastava“, a od S. F. 93 komada municije kalibra 7,65 milimetara, u ilegalnom posjedu.
Po nalogu nadležnog državnog tužioca, protiv M. F. i S. F. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Takođe, policijski službenici su juče, preduzimajući aktivnosti u vezi pronalaska predmeta koji su ukradeni u Virpazaru, kontrolisali Z. N. kod kojeg je pronađena lovačka puška.
- Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da
uz presuđenje stampeda javnosti, izvesti na sud – lako zaobilazeći svjesno obezvrijeđene zakonske propise. -Ali ti zakonski propisi, kada stampedo prođe, čekaju nas na kraju postupka ili će nas do kraja postupka stići i u cjelosti srušiti Skaj komunikaciju i njegovu navodnu dokaznu snagu, a samim tim i kompletan ovaj i sve ostale slučajeve – zaključio je on. SDT je 17. okotobra prošle godine podiglo optužnicu protiv Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića, kao i Kopad Company DOO Nikšić. B. ROBOVIĆ
je Z. N. pronađenu pušku preuzeo od počinioca krivičnog djela u cilju skrivanja predmeta za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela izvršenog u Virpazaru – saopšteno je iz Uprave policije.
O događaju je obaviješten dr-
žavni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se Z. N. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivčno djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom prikrivanje. C. H.
Mojkovac: Mještani Dobrilovine protestovali, Uprava za saobraćaj najavila tender za sanaciju klizišta u Sokolovini
MOJKOVAC – Mještani Dobrilovine, u kanjonu rijeke Tare, juče su od 12 do 14 sati blokirali magistralni put Mojkovac – Podgorica, u znak protesta zbog toga što nije uklonjen odron u mjestu Sokolovina. Zbog tog odrona na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, Dobrilovina je 11 dana odsječena. Predsjednik te mjesne zajednice Vladimir Stanišić kazao je kako blokadom žele skrenuti pažnju javnosti na neefikasnost nadležnih službi. – Na put se obrušilo oko 20 kubika raznog materijala, a nadležni nijesu u stanju da ih uklone. Blokada onemogućava normalno funkcionisanje sela. Đaci ne mogu do škole, a mještani se dovijaju na razne načine da obezbijede osnovne potrepštine i povežu sa sa
opštinskim centrom. Posebno nas birne loše zdravstveno stanje četiri starije osobe koje zbog zapriječenosti puta ne mogu do ljekara – kazao je Stanišić.
Najavio je nastavak protesta
ukoliko od nadležnih organa ne dobiju informaciju što će i kada preduzeti. Iz lokalne samouprave podsjećaju da održavanje regionalnog puta nije u njihovoj nadležnosti, te da ne smiju da
Bar dobio još jedan spomenik prirode
ulaze u zonu rizika, s obzirom na to da se radi o veoma specifičnom terenu.
Iz Uprave za saobraćaj saopštavaju da je gotova projektna dokumentacija za sanaciju lokaliteta Sokolovina.
U sastavu zaštićenog područja su Dvorac kralja Nikole i Knjaževa bašta. Park je dom za oko 460 vrsta stabala, od kojih su čak 16 autohtone vrste, a 20 alohtone i koje pored estetske imaju važnu kulturnu, istorijsku i naučnu funkciju
BAR – Skupština opštine usvojila je odluku kojom je Park muzej Topolica zvanično dobio status spomenika prirode i ima III stepen zaštite. U obrazloženju odluke navodi se da ta lokacija zbog svojih specifičnih odlika i lokacije predstavlja vizuelnu prepoznatljivost Topolice i potencijal u turističkoj ponudi Bara. Do sada je park imao status hortikulturni objekat koji je dobio 1968. godine.
Ukupna površina spomenika prirode Park muzej Topolica iznosi 1,34 hektara.
– Područje spomenika prirode Park muzej na Topolici u Baru, predstavlja integrisano kopneno parkovsko zaštićeno područje, oivičeno zidanom ogradom u čijem sastavu je Dvorac kralja Nikole, u središnjem dijelu je kapija, kao i višenamjenski objekat Knjaževe bašte. Park posjeduje pejzažne i kulturne vrijednosti u kome se štite zaštićene i ekološki značajne vrste i staništa – navodi se u odluci.
To prepoznatljivo područje dom je za oko 460 vrsta stabala, od kojih su čak 16 autohto-
ne, a 20 alohtone i koje pored estetske ima važnu kulturnu, istorijsku i naučnu funkciju. Neke od njih su zaštićene crnogorskim i međunarodnim propisima.
Treći stepen zaštite podrazumijeva – održivo korišćenje, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa, koja omogućavaju funkcionalno-ekološko povezivanje i integritet zaštićenog područja.
– Zabranjeno je postavljanje ili izgradnja objekata koji zagađuju, oštećuju ili ugrožava-
ju ekosistem, prirodna staništa i vrste, promjena namjene površina, rastjerivanje, hvatanje, uznemiravanje i ubijanje zaštićenih životinjskih vrsta i naseljavanje alohtonih životinjskih vrsta i gljiva. Neke od dozvoljenih aktivnosti su uređenje i korišćenje pješačkih i rekreativnih staza i postavljanje parkovskog mobilijara i elemenata rasvjete u skladu sa planom upravljanja, taksacija zelenila i njegovo vrednovanje, sprovođenje monitoringa flore, faune i gljiva parazita slabosti, sprovođenje monitoringa kulturne baštine i ostale aktivnosti određene planom upravljanja – navodi se u dokumentu. Parkom muzejom Topolica upravljaće Opština Bar na osnovu plana koji ima obavezu da plan donese u roku od godinu.
U Baru su ranije zaštićeni Grmožur i Omerova Gorica (rezervat prirode), pećine Globočica, Babatuša i Spila, Stara maslina na Mirovici, Park Dvorca kralja Nikole (spomenik prirode), Skadarsko jezero (nacionalni park), Ratac sa Žukotrlicom (predjeli posebnih prirodnih odlika)
i šest plaža: Murići i Pješačac na Skadarskom jezeru, te Čanj, Sutomore, Gradska plaža i Veliki pijesak na moru. I. R.
– Tender za realizaciju tog projekta biće raspisan po hitnom postupku. Uklanjanje materijala nosi rizik od novih odrona tako da se tom problemu prilazi sa maksimalnim oprezom, kako bi se sprije -
čila nova klizišta. Privremena rješenja nijesu dobra, jer ne eliminišu opasnost od novih odrona i mogućih ljudskih žrtava, a za trajnije rješenje je potrebno vrijeme – pojasnili su iz Uprave. C. G.
U Prijestonici potpisan sporazum
CETINJE – U Prijestonici potpisan sporazum o bratimljenju Cetinja i Sijene.
Svečanosti su prisustvovali zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Miloš Mudreša, gradonačelnik Sijene Luiđi de Mosi, ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, predsjednica Skupštine prijestonice Cetinje Milena Vujačić, počasni konzul Crne Gore u Toskani Alesandro Đenanti i bivši senator Lege Manuel Veskovi
Zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Miloš Mudreša podsjetio je na istorijske, političke i kulturne veze Crne Gore i Italije koje sežu u daleku prošlost, ističući da ove države već godinama gaje kontinuirano dobre partnerske odnose, a dodatno ih spaja istorijska povezanost i iskreno prijateljstvo dva naroda. Gradonačelnik Sijene Luiđi je prvi put u Prijestonici. – Fasciniran sam, a smatram da bi mnogi građani Sijene bili oduševljeni kao i ja. Pored kulturnih veza koje postoje između naša dva grada, moramo pomenuti i mogućnost saradnje na polju ekonomije, gastronomije, naročito proizvodnje vina, i, naravno, turizma – naglasio je De Mosi i poručio građanima Cetinja i Crne Gore da je Sijena od danas njihov drugi grad. C. G.
H E rc E g Nov I: Projekti TO
Za manifestacije ove godine 100.000 eura
HERCEG NOVI – Turistička organizacija sufinansiraće troškove organizacije manifestacija sa ukupno 100.000 eura. Riječ je o bespovratnim sredstvima za koja pravo da konkurišu imaju NVO i druge asocijacije, kulturno-umjetnička društva, sportski klubovi, javne ustanove... Podnosilac zahtjeva može aplicirati samo za jedan projekat, a iznos podrške iznosi minimalno 500 eura. Rok za podnošenje prijava je do 28. februara. C. G.
U korist direktorke ,,I MI Boke“ izrečena prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori za zaštitu od diskriminacije
PODGORICA – Viši sud u Podgorici je potvrdio presudu Osnovnog suda da je izvršna direktorka Inicijative mladih s invaliditetom Boke, Miroslava Mima Ivanović pretrpjela ponovljenu diskriminaciju po osnovu invaliditeta. Ivanović su diskriminisali Centar za socijalni rad za Kotor, Tivat i Budva i država na način što joj u tri upravna postupka nijesu pružene tražene informacije u zvučnoj formi na CD-u, čime su joj otežali učešće u tim postupcima i ostvarenje njenih prava. Presudom je naloženo „da ubuduće po zahtjevima za slobodan pristup informacijama tražene informacije i/ ili dokumenta tužilji dostavljaju u zvučnoj formi, kad god to tužilja zahtijeva“.
– To je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori u pogledu zaštite osoba sa invaliditetom od diskriminacije u pristupu informacijama i postupcima pred organima – ističe Ivanović.
INSTITUCIJE
Miroslava Mima Ivanović je u junu 2020. godine uputila zahtjeve za slobodan pristup informacijama Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Ministarstvu pravde, kojima je tražila informacije o sprovođenju pravosnažnih presuda o prilagođavanju objekata Centra i Ministarstva pravde osobama s invaliditetom.
– U zahtjevima sam istakla da sam osoba sa invaliditetom, te u skladu sa članom 23 Zakona o slobodnom pristupu informacijama tražila da mi se informacije dostave u: elektronskom formatu na imejl-adresu i u štampanoj i u zvučnoj formi na CD-u na adresu stanovanja. Institucije su odobrile pristup informacijama, ali su sve materijale dostavile u štampanoj i elektronskoj formi, koje su mi obje nepristupačne, s obzirom na moje oštećenje vida. Dokumenta koja su mi dostavljena u elektronskom formatu su pretežno nečitljiva za
Od Centra za socijalni rad i Ministarstva pravde tražene informacije nijesam dobila u meni prihvatljivom formatu jer imam oštećen vid. Očekujem da nakon presude sve državne i lokalne institucije, u što kraćem roku, preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osobama sa invaliditetom osiguralo da, na dostojanstven način i bez diskriminacije, uživaju svoja prava na slobodan pristup informacijama i samostalno – kaže Miroslava Mima Ivanović
Presuda je donijeta 12. decembra, a Miroslava Mima Ivanović konstatuje zadovoljno da je zaživjela u praksi. – Krajem decembra sam od Ministarstva rada i socijalnog staranja tražila informacije u zvučnom formatu, i ono mi ih je dostavilo putem imejla. Centar za socijalni rad za Kotor, Tivat i Budvu mi je, u okviru postupka za priznanje prava na uslugu personalne asistencije u roku od 24 h dnevno dostavio obavještenje o rezultatima ispitnog postupka u zvučnom formatu, čak iako ja nisam to izričito tražila. Takođe, i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je dokument koji je dostavljen Inicijativi mladih s invaliditetom Boke u januaru samoinicijativno, poslat u štampanom formatu i na Brajevom pismu – kaže Ivanović.
govorne programe za računar i mobilni telefon, jer su skenirane i sačuvane u formi slike, a ne tekstualnog (Word ili PDF) dokumenta. Centar i ministarstva nijesu dali obrazloženje zašto informacije nijesu dostavili u zvučnom formatu na CD-u, iako su takvo obrazloženje morali pružiti shodno Zakonu o upravnom postupku – objašnjava Ivanović za Pobjedu.
Zbog toga je morala tražiti dodatnu pomoć što je bio i finansijski izdatak.
– Druge osobe morale više puta da mi čitaju dostavljene informacije, da bih ih mogla zapamtiti i odlučiti da li mogu i treba li pisati prigovore ili žal-
Presuda je potvrda da, na primjer, osobe sa oštećenjem vida imaju pravo da informacije od nadležnih organa dobiju u zvučnom formatu i na Brajevom pismu, a one sa oštećenjem sluha da sa nadležnim organima komuniciraju na znakovnom jeziku i da dobiju video-snimak prevoda sadržine dokumentacije na znakovni jezik – kaže Ivanović
be. Zato sam morala da plaćam personalnu asistenciju i da molim prijatelje i kolege da mi dostavljena dokumenta čitaju. To je iziskivalo troškove i uklapanje u slobodno vrijeme drugih, što je i uticalo na smanjenje mogućnosti da u zakonskom roku podnesem žalbe u ovim upravnim postupcima – negoduje Ivanović.
ŽALBA DRŽAVE
Postupak pred Višim sudom u Podgorici je pokrenut po žalbi države.
– Osnovni i Viši sud u Podgorici su odbili argumente Centra za socijalni rad za Kotor, Tivat i Budva i Države. Centar i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore su isticali da nije bilo tehničkih mogućnosti da informacije dostave u zvučnom formatu na CD-u, kao i da svoje pravo na slobodan pristup informacijamana na način i u obliku koji odgovara mojim mogućnostima i potrebama nijesam
nastavila da štitim podnošenjem dozvoljenih pravnih ljekova u upravnim postupcima, već da sam prerano pokrenula parnični postupak. Međutim, sudija Osnovnog suda Veljko Radovanović i vijeće Višeg suda u sastavu Radonja Radonjić, Nina Radunović i Ognjana Boljević su istakli da je članom 23 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da se osobama sa invaliditetom omogućava pristup informaciji na način i u obliku koji odgovara njihovim mogućnostima i potrebama. Naveli su i da član 21 Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom propisuje obavezu države da omogući osobama sa invaliditetom slobodu traženja, primanja i širenja informacija, uključujući: pružanje informacija namijenjenih opštoj javnosti na blagovremen način i bez dodatnih troškova u pristupačnim formatima i tehnologijama primjerenim različitim vrstama invalidnosti. Kako to
Miroslava Mima Ivanović kaže da je pristupačan format onaj koji je prilagođen invalidnosti osobe, na način da ona može bez prepreka saznati informacije. – Čak i osobama koje imaju istu vrstu invalidnosti, ne odgovara isti format. Tako npr. meni je najpristupačniji zvučni format, drugoj osobi s oštećenjem vida najpristupačnije je Brajevo pismo, a trećoj elektronski format, koji podrazumijeva tekstualni do-
kument. Prebacivanje informacija u ove pristupačne formate ne iziskuje niti puno finansijskih sredstava, niti komplikacija, s obzirom na to koliko je napredovala mobilna i informaciona tehnologija. Jedina prepreka jeste neupućenost i nedostatak želje da se sazna kako obezbijediti informacije u ovim pristupačnim formatima. Svaka osoba s invaliditetom je raspoložena da pruži podatke gdje i kako se njoj
nepristupačne informacije mogu pretvoriti u njoj pristupačan format u onoj mjeri u kojoj je ona sama informisana o tome. Međutim, problem je što zaposleni u nadležnim organima ne žele da osobu s invaliditetom pitaju za savjet. Zbog toga sam morala pokrenuti sudski postupak i ukazati da ne tražim nešto što je preveliki teret za državu i opštinske organe, već nešto što je osnovno ljudsko pravo – kaže Ivanović.
nije urađeno utvrdili su da je prema meni učinjena diskriminacija – navodi Ivanović detalje presude koja će olakšati osobama sa invaliditetom da ostvaruju svoja prava.
Sagovornica Pobjede zadovoljno dodaje kako je presuda svojevrsna pobjeda koju je izvojevala za sve osobe sa invaliditetom.
Motiv za pokretanje sudskog postupka bio je da se ukaže na neprihvatljivost i kažnjivost diskriminacije, koju osobe s invaliditetom doživljavaju u pristupu informacijama i tokom postupaka pred nadležnim organima. Presuda je značajna ne samo za osobe s oštećenjem vida, kojima informacije treba da se pruže u zvučnom i pristupačnom elektronskom formatu i Brajevom pismu. Na primjer, osobe s intelektualnim invaliditetom imaju pravo da traže dokumentaciju, neophodnu za ostvarivanje njihovih prava na lako razumljivom jeziku,
a osobe s oštećenjem sluha da s tim organima komuniciraju na znakovnom jeziku i da na tom jeziku dobiju video-snimak prevoda sadržine dokumentacije. Bez pristupačne dokumentacije i informacija, osobe s invaliditetom ne mogu ostvarivati i štititi svoja prava i u tom cilju komunicirati sa nadležnim organima – poručuje Ivanović. Ona očekuje da sve državne i lokalne institucije u što kraćem roku ,,preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osobama sa invaliditetom osiguralo da, na dostojanstven način i bez diskriminacije, uživaju svoja prava na slobodan pristup informacijama i samostalno, puno i efektivno učestvuju u upravnim i drugim postupcima“.
– U suprotnom, pozivamo ih da zaštitu i ostvarivanje ovih prava zahtijevaju u svim dozvoljenim pravnim postupcima, za šta im ,,I MI Boke“ može dati podršku – poručuje Miroslava Mima Ivanović. D. ŠAKOVIĆ
Omaž Grigoriju Krasku u Muzičkom centru
PODGORICA – Crnogorski simfonijski orkestar nastupiće sjutra, u 20 sati, u Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore pod dirigentskom upravom maestra Uroša Lajovica.
Ovaj koncert biće posvećen nedavno preminulom dirigentu Grigoriju Krasku (19482023), koji je bio dugogodišnji član i šef-dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra. Na repertoaru će biti kompozicije Volfganga A. Mocarta – uvertira za operu „Titovo milosrđe“ i „Koncert za klavir i orkestar broj 20 u d-molu“ i „Simfonija broj 6 u h-moluPatetična“ Petra I. Čajkovskog Kao solista na koncertu će
Prije nego je radio na „Gorskom vijencu“, Šetet nije bio previše duboko vezan za Njegoševno stvaralaštvo, no nakon rada na ova tri najpoznatija naslova postao je jedan od onih koji su Njegoša u kratkom vremenskom roku najviše puta pročitali
nastupiti istaknuti austrijski pijanista Gotlib Voliš , prof. klavira na Akademiji za umjetnost u Berlinu. Lajovic već drugi put nastupa sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom u Muzičkom centru. Koncert će biti realizovan u saradnji sa Ambasadom Austrije u Podgorici. D. E.
Odabrani najbolji radovi u okviru takmičenja za mlade kreatore kulturne baštine
PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija odabralo je najbolje radove u okviru takmičenja za mlade kreatore kulturne baštine, koje se pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i Evropske komisije realizuje u okviru inicijative Dani evropske baštine.
PODGORICA – Izdavačka kuća ,,Forma B“ je, nakon velikog uspjeha stripa „Gorski vijenac“ koji je subotički ilustrator Geza Šetet radio po tekstu Petra II Petrovića Njegoša, dopunila ponudu i sa dva nova teksta crnogorskog pjesnika i vladike. „Luča mikrokozma“ je objavljena prošle godine, a ova je godina započela uz „Lažnog cara Šćepana Malog“.
U predgovoru luksuznog izdanja stripa „Lažni car Šćepan Mali“ urednički duo Predrag Roćenović i Ilija Mirović istakli su da je ovo djelo nezasluženo u sjenci Njegoševog najpoznatijeg spjeva, te da je to jedna od razloga zbog kojih su odlučili da objave i ovaj strip.
PRIPREMA
Za rad na čuvenim Njegoševim djelima Šetet se, prema navodima urednika i izdavača, temeljno pripremio.
PODGORICA – Predstava
„Jerma“ Sajmona Stouna u režiji i adaptaciji Ane Tomović, biće izvedena večeras i sjutra veče u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
Predstava „Jerma“ premijerno je izvedena krajem decembra u CNP-u.
Dramski pisac, filmski i pozorišni reditelj i glumac Sajmon Stoun je 2016. godine napisao ,,Jermu“ po motivima istoimene drame F.G. Lorke iz 1934.
K.
Odabrani radovi ulaze u drugu fazu takmičenja, koja se realizuje na evropskom nivou, a najbolji će imati priliku da budu predstavljeni na izložbi u Savjetu Evrope u Strazburu. U starosnoj grupi od šest do 11 godina odabran je rad Osnovne škole ,,Branko Božović“ iz Podgorice (mentorka Željka Samac, učesnici: Anja Kojović, Ellena Faddy, Dejana Vešković, Mateja Petrić, Bogdan Darmanović, Aleksa Radović, Maša Kukuljac, Anita Jovetić, Anika Šoškić, Jana Kastratović, Nevena Radunović, Jovan Milić, Nađa Vuković, Miloš Eraković). U starosnoj grupi od 11 do 17 godina, odabran je rad grupe srednjoškolaca iz Budve (mentorka Katarina Vukadinović, učesnici: Teodora Stevović, Nikolina Savčić, Mario Domđoni, Natalija Gluščević, Ivana Božović). Na objavljeni poziv prijavljena su tri rada u starosnoj grupi od šest do 11 godina i 14 radova u starosnoj grupi od 11 do 17 godina. R.
- On je period prije početka rada na ovom stripu iskoristio da obiđe sve predjele u kojima se dešavaju radnje Njegoševih djela. Na taj način se približio ambijentu i imao priliku da dušom osjeti nekadašnji život crnogorskih gorštaka – navodi se u predgovoru knjige. Šetet je za Pobjedu rekao da uvijek kod crtanja gleda da uz-
me kao modele ljude iz svog života.
- Dok sam čitao već sam imao na umu jednog školovanog momka koji je završio filozofski fakultet, koji se zove Stipan Milodanović. Već je bio imenom predodređen za Šćepana. Puno sam likova uzeo iz svog života, ljude koje cijenim i poštujem. To mi je značajno jer se na taj način bolje vežem za likove, i često se poklopi da su slični i na duhovnoj ravni – rekao je Šetet. Prije nego je radio na „Gor-
skom vijencu“, Šetet nije bio previše duboko vezan za Njegoševno stvaralaštvo, no nakon rada na ova tri najpoznatija naslova postao je jedan od onih koji su Njegoša u kratkom vremenskom roku najviše puta pročitali. - „Gorski vijenac“ sam morao dva puta da pročitam zato što mi je bio malo složeniji, da bih u trećem već skicirao, a „Luča mikrokozma“ mi je bila najlakša jer već 30 godina proučavam Bibliju, čitao sam
i Miltona i slične stvari. „Gorski vijenac“ i „Luču“ sam uradio za 12 mjeseci sve zajedno –rekao je ilustrator iz Subotice.
NAJSTRIPSKIJI
„Lažni car Šćepan Mali“ je, prema riječima Geze Šeteta, drugačija priča, jer je „najstripskija“.
- Ima puno dijaloga i monologa, pitkija je. Jeste duža za 40 strana od „Gorskog vijenca“. „Luča mikrokozma“ je više filozofska, religijska, ne-
Stoun je radnju Lorkine drame premjestio u današnji London. - „Jerma“ je potresna psihološka drama koja govori o praznini, ljubavi i nemogućnosti razumijevanja između dvoje ljudi koji se vole, čija je glavna protagonistkinja žena koja ne može da se ostvari kao majka – navedeno je u najavi. U predstavi igraju: Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Žaklina Oštir, Maja Stojanović, Vule Marković i Sanja Vujisić. S. V.
PODGORICA – Premijera predstave ,,Samo da je po redu“, koju prema tekstu Stefana Boškovića na scenu postavlja Lidija Dedović, obilježiće ovomjesečni repertoar Gradskog pozorišta, a publika će moći da je pogleda 20. februara na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“.
Riječ je o koprodukciji sa Beo Art-om iz Beograda, a glumačku ekipu čine: Dušan Kovačević, Srđan Grahovac, Maja Šarenac, Tatjana Torbica, Omar Bajramspahić, Lara Dragović, Stefan Vuković i Sanja Popović. Scenografiju za predstavu će raditi Smiljka Šeparović, kostimografiju Lina Leko-
mate puno razgovora, tako da sam tamo najviše uživao radeći te dimenzije svemira i slično. Tek sad kad je prošlo neko vrijeme vidio sam da bih neke stvari drugačije uradio. Kad me uhvati taj zanos, ne dajem sebi puno vremena za razmišljanje, nego prva ideja koja mi na pamet padne, ubacim je i radim po tome. Radim olovkom i eventualno kod tuširanja ponešto prepravim, ali kada dođe tekst onda vidite da je nešto moglo drugačije, ali postoji šansa dok sam živ da prepravim – rekao je Šetet. Kod rada na Njegoševom filozofskom spjevu je, kako je sam rekao, bio blokiran. Pronašao je podatak da je Njegoš za četiri sedmice napisao „Luču mikrokozma“, a Šetet je za četiri mjeseca pretvorio sve u crtež. - Ne da sam bio blokiran, nego nisam htio da „žvrljam“ bilo šta. Imate dva puta po dvije stranice koje bi mogle da se pretvore u deset ili dvadeset stranica, ali to je nešto dodatno u šta bi trebalo dublje da zaronim da bude sve kako treba. Nisam htio da kvarim sve ostalo. Ipak, budući da ovo nikad do sada nije ni postojalo, mislim da zadovoljava neke standarde, iako ja nisam zadovoljan. Umjetnik ne može biti nikad zadovoljan – rekao je Šetet. Za razliku od prošlog puta, kad je u predgovoru stripa „Gorski vijenac“ konstatovano da je Njegoš izbačen iz lektire u Crnoj Gori, ovog puta se urednici nijesu bavili tim pitanjem. Iz striparnice ,,Mister No“ u Po-
vić, a muziku Irena Dragović Reprizno izvođenje predstave planirano je za 21. februar. Pored toga, Gradsko pozorište 4. februara sa predstavom „Bez portfelja“ zatvoriće ljubljansko izdanje Ruta festivala. U pitanju je koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta i Barskog ljetopisa, koji je po tekstu Stevana Koprivice režirao Branislav Mićunović. U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Dušan Kovačević, Simo Trebješanin, Ivana Mrvaljević/ Vanja Jovićević, Jelena Nenezić-Rakočević, Miloš Pejović, Omar Bajramspahić, Ivona Čović-Jaćimović i Vahidin Prelić. Festival Ruta u Sloveniji je 30. januara svečano otvoren premijerom predstave Mjestnog gledališća Ljubljanskog ,,Praznovanje“ u režiji Janusza Kica. Dan kasnije je Kamerni teatar 55 iz Sarajeva izveo predstavu ,,Djelidba“ u režiji Aleša Kurta, kao i domaćin festivala monodramski projekat Stevena Berkofa ,,Šek-
Na pitanje kako je doživio Šćepana Malog i priču o njemu, Geza Šetet ne krije naklonost, ali kompletan kontekst sagledava kroz uobičajene društvene koncepte koje primjećuje i u svojoj okolini.
- On predstavlja jednu dosta jaku kariku u crnogorskoj istoriji, bez obzira ko je on bio. Vidite da to nije važno, već činjenica da se suprotstavio Turcima i da ga je narod prihvatio. Narod inače voli da ima vođu koji je vidljiv, koji će da ih predvodi i bez obzira što se lažno predstavljao. Nekad je ljudima to potrebno. Da ne upoređujem sa današnjim političarima, ali mislite li da nam ovi danas govore istinu? Ne govore. Kada bi je govorili, za pola sata bi bili smijenjeni. Inače, nije Šćepan toliko lagao koliko su ljudi htjeli da imaju vođu. Narod je prevaren sam sa sobom, sami želite nešto i onda ubijedite sebe da je to tako. Ipak su ga sredili jer drugačije ne može. Puno istorijskih ličnosti nije prošlo drugačije. I Kenedija su ubili njegovi jer je htio mir između Rusije i SAD – rekao je Šetet.
PODGORICA – Otvaranje
56. Hercegnovskog zimskog salona planirano je za 9. februar, u 18 sati, u galeriji „Josip Bepo Benković“. Selektor Salona, čija je ovogodišnja tema ,,Od figurativnog do apstraktnog“, je crnogorski slikar Goran Ćetković.
Na Salonu će se predstaviti 34 autora iz zemlje i inostranstva – pored crnogorskih autora, publika će biti u prilici da vidi i djela značajnih autora iz Njujorka, Zagreba, Beograda, Sarajeva, Berlina i Poreča. Ćetković je za Pobjedu kazao da je koncept same izložbe, kao i selekcije umjetnika, u funkciji promocije univerzalnih likovnih vrijednosti.
- Izložena likovna djela karakteriše, pored individualnosti i originalnosti, i različiti pristup kao i stilska određenja, tako da imamo umjetnike koji se
u svom radu kreću u domenu hiperrealizma, fantastike, nadrealizma, ekspresionizma, konceptualne umjetnosti do same apstrakcije. Koncept salona ,,Od figurativnog do apstraktnog“ omogućava pristup svim umjetnicima koji u svom radu posjeduju kvalitet i kreativnost. Zato sam i napravio baš taj koncept – kako bih mogao da selektujem najozbiljnije i najkvalitetnije autore bez obzira na njihova stilska opredjeljenja i način rada – kazao je Ćetković.
MODERNI IZRAZ
Ćetković je pojasnio da je izabrao temu koja, iako zvuči moderno, ima utemeljenje na klasičnim, tradicionalnim umjetničkim i likovnim vrijednostima. - Trudio sam se u selekciji da to budu autori koji imaju akademska znanja i koji svoje stvaralaštvo oslanjaju na klasično, na
tradicionalne vrijednosti koje su poduprte sa tim modernim izrazom – istakao je Ćetković. Za Salon je odabrao 34 autora koji će se predstaviti sa po jednim radom. U postavci će tako biti zastupljeni Dimitrije Popović, Željko Đurović, Muharem Muratović, Slavica Mijović, Nikola Marković, Petar Hranuelli, Branko Mrdak, Ivan Đurišić, Darko Đurović, Jelena Pavićević, Milija Stojanović, Željko Reljić, Ivana Živić, Dragan Šćepanović, Zoran Obrenović, Zoran Živković, Rajko Sušić, Mirjana Marsenić, Marko Petrović Njegoš, Rade Vujačić, Eugen Varžić, Marko Čakalović, Jelena Papović, Igor Bogojević, Milutin Obrado-
vić, Edin Kaplani, Mirko Dragović, Mišo Vemić, Rebeka Abdagić, Nada Kažić, Lidija Nikčević, Nataša Đurović, Aldemar Ibrahimović i Gordana Trebješanin.
- Na poziv direktorice galerije ,,Josip Bepo Benković“ data mi je sloboda kao selektoru da zovem autore po ličnom nahođenju. Odabrao sam autore koji posjeduju kvalitet. Najvećim dijelom su zastupljena slikarska i vajarska djela izvedena u različitim tehnikama i materijalima. Ono što povezuje sve autore je to što se svi oslanjaju na one tradicionalne i klasične vrijednosti koje su kroz njihovo djelo transponovane u moderne izraze i forme koji prate savremene tokove. Što se tiče vajarstva to su klasične forme – kamen, drvo, metal, staklo, a kada je riječ o slikarima to su najvećim dijelom klasične, štafejalne slikarske tehnike – istakao je Ćetković.
KORAK DALJE
Ćetković smatra da je ovogodišnji salon u odnosu na prethodna izdanja ,,korak dalje“, između ostalog, zbog samog izbora umjetnika.
ERJAVŠEKdgorici, u kojoj se sva tri naslova mogu naći, tvrde da se radi o popularnim izdanjima, što je svojevrstan dokaz da je Njegoš u Crnoj Gori, u bilo kojoj formi, i danas jedan od najuvaženijih autora. D.
spir“. Dramski teatar Skoplje juče se predstavio komadom ,,Neobičan događaj sa psom u noći“ u režiji Zoje Buzalkovska. Ulysses teatar će večeras izvesti pedstavu ,,Ko se boji Virdžinije Vulf“ u režiji Lenke Udovički, a biće izvedena i predstava ,,Žabe“ u režiji Jan Krmelja. Predstva ,,Zaljubljeni Šekspir“, Beogradskog dramskog pozorišta, koju je režirala Ana Tomović, biće izvedena sjutra veče. Gradsko pozorište 22. februara sa predstavom „20.000 milja pod morem“, koju je režirao Marko Čeh, gostovaće u Herceg Novom, a podgorička publika će istu predstavu moći da pogleda 25. februara u KIC-u „Budo Tomović“. Predstava „Aladinova čarobna lampa“, u režiji Milana Karadžića, biće izvedena 26. i 27. februara u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Sa ovom predstavom Gradsko pozorište gostovaće i Nikšićkom pozorištu, 28. februara. S. V.
PODGORICA – Pjesnikinja iz Budve Nada Krivokapić predstaviće večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ zbirke poezije „Kandilo ljubavi“ i „Žena vilena“.
O stvaralaštvu će uz autorku govoriti prof. dr Andrijana Nikolić, a veče će moderirati Stanka Stanojević. U muzičkom dijelu programa učestvuju učenici Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“. D. E.
- Tu ima sjajnih imena, kako sa domaće likovne scene, tako i iz inostranstva. Ovaj salon je ‘odskočna daska’, jer može još više da se unaprijedi. On ima svoj značaj za crnogorsku likovnu scenu, ali i za region. Želio sam da pozovem što više umjetnika iz drugih država kako bi on dobio na međunarodnom značaju - kazao je Ćetković. A. Đ.
Održan sastanak direktora Zetskog doma i Hrvatskog narodnog kazališta
PODGORICA – Međusobna gostovanja, razmjena predstava, kao i zajedničko učešće u programima Evropske teatarske konvencije – ETC, značajni su potencijali saradnje Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Hrvatskog narodnog kazališta – HNK u Zagrebu u narednom periodu – zaključak je susreta direktora nacionalnih pozorišnih institucija u Hrvatskoj. Direktor Zetskog doma Ilija Subotić i direktorica HNK Iva Hrasta-Sočo na sastanku su razgovarali i o izazovima koje je teatar pretrpio tokom pandemije, te i o budućim planovima.
- Razmijenjena su iskustva u brojnim djelatnostima rada, funkcionisanju i radu pozori-
šta za vrijeme pandemije korona virusa, aktuelnoj produkciji i komplementarnim djelatnostima, pri čemu je dalji razvoj regionalne i međunarodne saradnje u različitim područjima istaknut kao jedan od kontinuiranih prioriteta obje instituci-
je – navedeno je u saopštenju. Tokom susreta u Zagrebu govorilo se i o značajnim vezama dva pozorišta još u vrijeme početaka rada najstarijeg crnogorskog državnog teatra, kao i o mogućnostima dalje saradnje. S. V.
Selektor Hercegnovskog zimskog salona Goran Ćetković za Pobjedu o ovogodišnjem izdanju manifestacijeSelektor salona Goran Ćetković
„Kandilo ljubavi“
i „Žena vilena“
u KIC-uIva Hrasta-Sočo i Ilija Subotić Detalj sa prethodnog izdanja Hercegnovskog zimskog salona aktuelno.me
Narod voli da ima vođu koji je vidljiv
U ukusima i mirisima pečenih koštanja i kuvanog crvenog i roze vina i odličnoj atmosferi kojoj je dobrim repertoarom i kvalitetnom svirkom doprinio Sevdah kvartet sinoć je u uređenom dijelu Njegoševe ulice u centru uživao veliki broj sugrađana svih generacija, gostiju iz drugih crnogorskih gradova, kao i stranih turista.
Da je prva po redu manifestacija ,,Veče vina i koštanja“, koju su organizovali Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice, pun pogodak dovoljno govori slika pozitivno raspoložene mase u jednoj od najljepših ulica u gradu gdje sinoć, što bi rekli staropodgoričani, nije imala šibica đe da padne. Samo
riječi hvale za ovu manifestaciju imali su stariji sugrađani sa kojima smo razgovarali, njihovi prijatelji iz drugih crnogorskih i gradova iz okruženja, studentkinje iz Nikšića…
Staropodgoričanin Momčilo Vukčević uz vino i koštanje i dobre stare pjesme razgalio je dušu sa društvom okupljenim oko jednog od stolova postavljenom na novoj kaldrmi Njegoševe ulice.
- Baš fino veče, dobri ljudi i žene oko mene. Muzika je izvanredna, kvalitetno vino. Vazda smo se lijepo družili uz vino i koštanje. Bio bih zadovoljan da nam sve bude kao ova noć ovdje – kazao je Vukčević. Njegov stari drug iz Berana Slavko Kocka, koji dvadesetak godina živi u Podgorici, ka-
Direktorica Turističke organizacije Podgorica Irena Rogošić najavila je narednu manifestaciju koju će organizovati u susret Danu zaljubljenih.
- Najvjerovatnije 10. februara upravo ovdje na ovom prostoru biće defile mažoretkinja, koncert i još jedno lijepo druženje – kazala je Rogošić i dodala da nas očekuje veliki broj manifestacija u narednom periodu.
že da se i u njegovom rodnom gradu lijepo druže, ali ne uz vino i koštanje.
- Baš nam je lijepo večaras ovdje. Vino je prva liga, muzika takođe. Ja sam pola Podgoričanin, a pola Beranac, prihvatam lijepe običaje staropodgoričana – kazao je Slavko.
Njegova supruga Nada, porijeklom Crnogorka, a koja je živjela u Beogradu, kaže da joj prija kada vidi raspoložene ljude u Njegoševoj. Vukašin i Dejana Milutinović, koji su uživali u njihovom društvu, pohvalivši novi izgled Njegoševe ulice, kažu da je idealna za organizovanje ovakvih manifestacija.
Probijajući se kroz gužvu u Njegoševoj, naišli smo na dva para lijepo raspoloženih bliznakinja iz Nikšića koje studiraju u Podgorici – Milenu i Jelenu Vujačić i Mikicu i Ljubicu Mirković
- Studiramo ovdje medicinu. Ova manifestacija nam se baš sviđa, voljeli bismo da ih bude više. Druženje uz kuvano vino i koštanje je odlična ideja. Manifestaciju treba organizovati svake godine, prelijepo je – kazala je studentkinja treće godine farmacije Milena Vujačić. Njena drugarica Mikica, koja se inače bavi i muzikom, pohavlila je repertoar Sevdah kvarteta.
- Izbor muzike je odličan, prilagođen svim generacijama, baš u skladu sa ovom manifestacijom.
Dobra ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju, ali potražnja slaba
Na zelenoj pijaci u TC Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda, ali je prema riječima prodavaca potražnja za ovim proizvodima znatno slabija nego prethodnih godina u istom periodu.
Dugogodišnja prodavačica Ljiljana Đurišić ističe da je ove godine primjetan znatno slabiji promet.
– I prethodnih godina je krajem januara bila slabija prodaja, ali nikad kao ove godine. Nije ni čudo, sve je dosta poskupjelo. Što su ljudi do skoro mogli da kupe za 20-30 eura, sad treba da plate i 50 – kazala je Đurišić.
Napominjući da cijene formi-
ra na osnovu onih po kojima nabavlja proizvode, ističe da je kilogram banana 2,20 eura, dok je prije godinu koštao najviše do 1,20.
– Ljudi sad nerijetko uzimaju po dvije-tri banane, rijetko ko kupi cijeli grozd, jer onaj veći sada košta oko četiri eura
– priča iskusna prodavačica. Ovih dana najbolje joj, kaže, prolaze grčke pomorandže koje prodaje po euro i po i kivi ubran u Staroj varoši koji nudi za dva eura po kilogramu. Jabuke sa imanja Šuškavčevića u Zeti prodaje po euro i po, a iz ponude izdva-
ja i krušku ukrštenu s dunjom (uvoz iz Grčke) koja košta dva i po eura.
– Riječ je o sorti koja je baš slatka i jedra. Ljudima se uglavnom sviđa i listom je ponovo kupuju kad je jednom probaju – kazala je Đurišić.
Lijepo zvuče, prave baš dobru atmosferu. Prija nam da se malo opustimo i odmorimo od učenja – kazala je Mikica.
Direktorica Turističke organizacije Podgorica Irena Rogošić kazala je da ovu godinu započinju u znaku manifestacije ,,Veče vina i koštanja“.
- Večeras po prvi put organizujemo ovu manifestaciju. Želja nam je bila da i mi ovdje u Podgorici, iako nema snijega, osjetimo malo miris zime i uživamo u omiljenim delicijama koje su karakteristične za ovo doba godine, a to su kuvano vino i koštanji – kazala je Rogošić, uz napomenu da atmosferu dodatno zagri-
jao bend Sevdah kvartet. Njegoševa ulica u novom ruhu, ističe ona, idealan je prostor za organizovanje ovavih događaja. - Ovdje je veliki broj lokala, ljudi iz nekih od njih su nam pomogli u kuvanju vina. Ovo je inače jedno od omiljenih mjesta za izlazak kako naših sugrađana, tako i posjetilaca Podgorice, a večerašnja atmosfera i ovolika masa ljudi je dokaz da su se sugrađani zaželjeli ovakvih manifestacija – kazala je Rogošić. Ocjenjujući izuzetno pozitivne reakcije posjetilaca, direktorica TOP-a je uvjerena da će ova manifestacia zaživjeti. Tekst i foto: I.MITROVIĆ
U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavačica
Vojka Terzić kaže da zimi bolje prolaze stari sirevi, ali da je prodaja zbog poskupljenja slabija nego ranije.
– Kilogram starog sira je
sedam-osam eura. Najviše se traže pjevaljski i kučki. Mrve su pet eura, a ranije su bile tri. Od kada smo podigli cijene sireva dosta kupaca uzima manje nego ranije. Na primjer, ako su ranije uzimali kilo-dva, sad uzimaju kilogram ili traže da im izvagam
Prodavačica Nataša Đukić u kantama na tezgi imala je nekoliko vrsta turšije – barene crvene paprike sa peršunom i bijelim lukom, masni i kisjeli kupus, somborke i slatke paprike punjene kupusom – koje je prodavala četiri eura za kilogram.
za pet eura (koliko je ranije koštao kilogram sira), što je nešto više od pola kila –kazala je Terzić.
Kilogram kolašinskog sira je 10 eura, njeguškog 15, suvog kozjeg 20, dimljeni sirevi sa začinima su 16, a mladi kajmak 13 eura.
Navodeći da su salate dosta dobro prolazile tokom minulih praznika, požalila se da je od polovine mjeseca prodaja drastično oslabila. U ponudi je imala i raznog voća i povrća koje uzgaja na imanju u Br-
skutu. Krompir je prodavala po euro, crni luk euro i po, bijeli pet, mladi kupus 50 centi, jabuke 80 centi, šargarepu euro, a teglu domaćeg meda 15. Nekoliko prodavaca krompira kazalo nam je da prodaja ide standardno dobro, te da nije mali broj onih koji kupuju kesu po pet ili 10 kilograma, jer je cijena naveliko povoljnija. Gotovo kod svih je kilogram koštao euro, dok su kesu od pet kilograma prodavali za četiri i po eura. I. MITROVIĆ
Budžet je 2022. godine realizovan u rekordnom iznosu od 121 milion eura, što je za 34 miliona ili čak 50 odsto više u odnosu na ostvarene prihode u 2021. godini. Nakon izuzetno uspješne godine, Glavni grad je prenio oko 21 milion eura u 2023. godinu
sproveden je postupak u cilju pribavljanja najpovoljnije ponude, a kao rezultat Glavni grad je dobio ponude od tri banke.
- Imajući u vidu da je najpovoljniju ponudu dostavila Erste banka, donijeta je odluka da se sredstva oroče kod pomenute banke na 12 mjeseci. Ugovorom je predviđena mogućnost raspolaganja sredstvima i prije isteka roka oročenja od godinu, uz mogućnost ostvarivanja prava na kamatu do dana razročenja, pa je upravo zbog toga Glavni grad i potpisao tri ugovora o oročenju – na iznose od pet, tri i dva miliona eura. Tako ni u jednoj varijanti ne postoji ni najmanja bojazan da u slučaju potrebe navedena sredstva neće biti na raspolaganju bilo kojoj gradskoj upravi, a sve to uz mogućnost ostvarivanja dodatnog prihoda za Glavni grad – pojasnili su iz Sekretarijata za finansije.
RASPOLAGANJE
Gradsko preduzeće Deponija nastavlja da unapređuje proces sortiranja otpada
Gradsko preduzeće Deponija nabavilo je vertikalnu presu, mašinu za presovanje prevashodno raznih vrsta papira, kartona i plastičnih folija, čime je nastavljeno unapređenje poslovanja i širenje kapaciteta.
Iz Glavnog grada juče je saopšteno da je gradska uprava donijela odluku o oročavanju 10 miliona eura. Ovakva odluka obrazložena je namjerom da aktuelna gradska uprava ostavi budućoj značajnu finansijsku rezervu, u susret brojnim izazovima koji čekaju Crnu Goru, uz naglasak da Glavni grad nastavlja normalno da funkcioniše. Odgovarajući na pitanja Pobjede ovim povodom, iz Sekretarijata za finansije podsjetili su da je u 2022. godini Glavni grad zabilježio rekor-
Urbanističko-građevinska
inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor (pri Ministarstvu ekologije prostornog planiranja i urbanizma) zapečatila je gradilište kompanije ,,Okov“ u Beogradskoj ulici pod Goricom.
Ovakva odluka donešena je nakon što je utvrđeno da glavni projekat nije u skladu sa idejnim rješenjem na koje je dobijena saglasnost glavnog državnog arhitekte u dijelu izgradnje objekta.
- Zabranjuje se subjektu nadzora, DOO ,,Okov“ Podgorica, gradnja objekta višespratnog stanovanja na lokaciji UP 46 a, Zona A, DUP ,,Nova varoš 2“ koja se sastoji od katastarskih parcela br. 2324/3, 2325/1, 2326/1 KO Podgorica II, Glavni grad Podgorica, za koji je podnijeta prijava gradnje 15. novembra 2022. godine jer je glavni projekat, koji je urađen od strane projek-
dno ostvarenje budžeta, te je zahvaljujući brojnim realizovanim projektima bio omogućen nastavak najintenzivnijeg razvoja Podgorice u njenoj istoriji.
REZULTATI
- Imajući u vidu rezultate ostvarene u 2022. godini, a u svjetlu brojnih finansijskih izazova koji Crnu Goru očekuju u ovoj godini, uprava Glavnog grada donijela je odluku o oročavanju 10 miliona eura. Podsjećamo da je 2022. finansijski najuspješnija godina u istoriji Podgorice, te da
je Budžet realizovan u rekordnom iznosu od 121 milion eura, što je za 34 miliona eura ili čak 50 odsto više u odnosu na ostvarene prihode u 2021. godini. Nakon izuzetno uspješne godine, Glavni grad je prenio oko 21 milion eura u 2023. godinu. Dio prenijetih sredstava (10 miliona eura) je oročen i predstavlja značajnu finansijsku rezervu, a osim toga, Glavni grad će prihodovati dodatna finansijska sredstva po osnovu štednje – naveli su iz Sekretarijata za finansije. Nakon donošenja odluke o oročavanju ovih sredstava,
S obzirom na to da je ugovorom definisana mogućnost raspolaganja sredstvima i prije isteka roka oročenja od godinu, uz mogućnost ostvarivanja prava na kamatu do dana razročenja, iz tog resora gradske uprave ocijenili su kako je jasno da ovaj korak predstavlja nastavak odgovorne politike ove gradske uprave, te da je on u najboljem interesu ove institucije i građana Podgorice. - Napominjemo da je u pitanju besteretni pravni posao za Glavni grad, te da je deponovanje sredstava i do sada bila praksa i da su i prethodne gradske uprave u različitim bankama deponovale značajna finansijska sredstva, nekada i po više puta u toku godine, a sve u zavisnosti od procjene okolnosti i mogućnosti, a isključivo sa ciljem prihodovanja dodatnih sredstava za Glavni grad – naveli su iz Sekretarijata za finansije.
N. S.Iz tehničkog sektora Deponije navedeno je da je riječ o presi čiji je proizvođač renomirana njemačka kompanija HSM, čija sila presovanja je oko 60 tona, a formira bale mase do 550 kg. Nabavkom vertikalne prese, naglašavaju iz Deponije, dodatno je unaprijeđen kapacitet radne jedinice za prijem, sortiranje i obradu ambalažnog materijala, koja u okviru tog gradskog preduzeća već ostvaruje izuzetne rezultate. Vrijednost ove investicije je 27.600 eura.
Sekretarijat za saobraćaj najavio je da će narednih dana na Bulevaru knjaza Danila (dionica od kružne raskrsnice sa Studentskom ulicom do kružne raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića) dolaziti do povremene obustave sao-
braćaja za sve vrste vozila. - Zatvaranje važi do 7. februara, sa mogućnošću produženja - saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj. Do obustave saobraćaja dolaziće zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza. H.P.
Za danas je najavljeno promjenljivo do pretežno oblačno, uz mogućnost kratkotajno slabe kiše. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do tri stepena, najviša dnevna oko 11. H. P.
Zapečaćeno gradilište stambenog objekta u Beogradskoj ulici
tanata ,,Structurarch group“
d.o.o. Podgorica, a revidovan od strane ,,Genesis Project“
d.o.o. Podgorica izrađen, odnosno, revidovan, suprotno urbanističkom parametru – odnosu prema građevinskoj liniji i to u dijelu udaljenosti podzemnog dijela projektovanog objekta (garaže) od granice parcele prema javnoj površini (ulici) – navodi se u rješenju Urbanističko-građevinske inspekcije, koje je istaknuto na gradilištu. U obrazloženju se navodi da je građevinski inspektor obavio inspekcijski nadzor i utvrdio nedostatke u pogledu usklađensti glavnog projekta sa idejnim rješenjem na koje je dobijena saglasnost glavnog državnog arhitekte, zatim usklađenosti glavnog projekta sa urbanističko-tehničkim
uslovima koje je izdao Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine glavnog grada (u dijelu udaljenosti podzemnog dijela projektovanog objekta - garaže od granice parcele
prema javnoj površini - ulici), kao i projektovanih dimenzija parking prostora u predmetnoj garaži.
Riječ je o lokaciji u okviru DUP „Nova varoš 2“, koja je definisana kao urbanistička parcela
br. UP46a, Zona A, koju čine katastarske parcele u privatnom vlasništvu. Na toj lokaciji gradi se objekat višeporodičnog stanovanja sa šest stanova (prizemlje i tri sprata).
Dozvolu za početak radova na
objektu u Beogradskoj ulici izdalo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u decembru 2022. godine, a objekat je po planu trebalo da bude završen u decembru ove godine. Građani ovog dijela grada i ekološki aktivisti negodovali su zbog sječe pet višedecenijskih borova koji su se nalazili na pomenutoj parceli, dok su iz kompanije ,,Okov“, koja je investitor i izvođač radova, za Pobjedu objasnili da su uprkos njihovoj želji da stabla budu sačuvana ona morala biti posječena i uklonjena iz bezbjednosnih razloga. Na upit Pobjede za komentar ovim povodom, iz te kompanije odgovorili su da će se uzdržati od komentarisanja do momenta okončanja daljeg postupka. I.M.
ŽRK Budućnost Bemaks formira tim za narednu sezonu
PODGORICA - I drugo pojačanje Ženskog rukometnog kluba Budućnost za narednu sezonu stiže iz Turske. Ugovor sa podgoričkim velikanom potpisala je Bejza Karačam. Prije nje, potpis na saradnju s ,,plavima“ stavila je njena saigračica iz nacionalnog tima, lijevi bek Neslihan Čaliskan Karačam ima 22 godine, igra na poziciji desnog beka i u redove Budućnosti stiže iz švedskog Kristijanstada, sa kojim je igrala u EHF kupu. Prethodno je bila igračica turske Ankare. Budućnost, dvostruki šampion Evrope, formiranje tima za narednu sezonu počeo je zavnično 10. januara kada je novi, dvogodišnji ugovor potpisala Ivona Pavićević, lijevo krilo crnogorske reprezentacije. Dolaskom Turkinja nijesu završene transfer aktivnosti uprave na čelu s predsjednicom Radmilom Petrović. Uz zadržavanje mladih igračica i
okosnice tima, Budućnost radi na dovođenju još nekoliko pojačanja, što bi moglo da bude ozvaničeno narednih dana. Dok se čekaju novosti sa ,,pijace“, tim Bojane Popović sprema se za izazove u tekućoj sezoni Lige šampiona. ,,Plave“ u pretposljednjem, 13. kolu grupe B u subotu od 18 sati gostuju Esbjergu.
Danski predstavnik je na diobi drugog mjesta sa 18 bodova, koliko imaju i Đer i Rapid Bukurešt, dok je Budućnost dva kola prije kraja grupne runde osigurala petu poziciju uoči osmine finala.
Esbjerg je dobio prvi međusobni duel koji je u septembru prošle godine odigran u Podgorici (28:23).
U subotu se igraju još dva meča 13. kola grupe B – Mec dočekuje Rapid Bukurešt, dok će u Zagrebu igrati Lokomotiva i Storhamar. Kastamonu će u neđelju ugostiti Đer. Ne. K.
Rukometaši Hrvatske dobili novog selektora
PODGORICA – Crnogorske košarkašice blizu su sedmog uzastopnog učešća na prvenstvima Evrope, što je malo kojoj našoj reprezentaciji uspjelo, zbog čega su dame pod obručima zaista posebne.
Iako je u startu djelovalo da će biti izuzetno teško sa prilično podmlađenom selekcijom, Crna Gora je, može se reći, imala sreće. Prvo je Rusija suspendovana, zbog čega je bilo jasno da će glavnu riječ oko plasmana voditi ,,crvene“ i Danska. Kada su naše dame u novembru slavile u Kopenhagenu, a tri dana kasnije Danska je doživjela poraz na gostovanju Austriji, praktično smo već zagazili na Eurobasket.
Tačnije, dva meča prije kraja, Crnoj Gori treba pobjeda. ,,Crvene“ će igrati u ,,Bemaks areni“ prvo 9. februara protiv Austrije, a zatim na istom mjestu tri dana kasnije protiv Danske.
Dakle, Crna Gora ima idealnu priliku da pred svojim navijačima ovjeri plasman i ispuni zacrtani cilj.
- Fokusirani smo samo na Austriju. Ne želim da razmišljamo da ukoliko ne savladamo Austriju imamo još jednu priliku. Moramo nastojati da u prvoj utakmici opravdamo očekivanja i nadam se uz dobru podršku sa tribina stignemo do pobjede, kako bi odmah završili posao - kaže Škerović
PODGORICA - Rukometaši Hrvatske dobili su novog selektora – Hrvoje Horvat je smijenjen, njegov nasljednik je Goran Perkovac Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) juče nije prihvatio izvještaj koordinatora za muški rukomet Lina Červara nakon devetog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj i Poljskoj, s tim da je na njegov prijedlog razriješen kompletan stručni štab i izabran novi ,,izbornik“. Bez posla je, međutim, ostao i Červar jer je njegova funkcija ukinuta.
- Najvažnija odluka je da je konstituisan novi Upravni odbor. Izabrana su tri potpredsjednika Hrvatskog rukometnog saveza, zatim su u sljedećim tačkama dnevnog reda bile rješavane neke stvari vezane za rad Saveza na dnevnoj bazi. Nakon toga, gospodin Lino Červar je kao koordinator za muški rukomet podnio izvještaj za Svjetsko prvenstvo u Švedskoj i Poljskoj, te je stavio prijedlog da se razriješi postojeći stručni štab muške
seniorske reprezentacije, što je prihvaćeno, a jednoglasno nije prihvaćen izvještaj gospodina Červara. Po prijedlogu Červara za novog selektora da to bude Goran Perkovac, on je jednoglasno prihvaćen – istakao je predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Tomislav Grahovac Perkovac je bivši reprezentativac SFR Jugoslavije i Hrvatske, s kojom je osvojio olimpijsko zlato 1996. Kao trener vodio je nekoliko timova iz Švajcarske i reprezentaciju te zemlje, bio je i selektor Grčke, a radio je i u Njemačkoj. Ne. K.
-Imamo dvije meč lopte i lijepu priliku da nastavimo kontinuitet uspjeha. Malo koja se reprezentacija može pohvaliti da je od formiranja uvijek na velikim takmičenjima. Poznato je da ženska košarka ima malu bazu, da je posljednjih godina došlo do smjene generacije i zaista je zbog budućnosti ženske košarke u Crnoj Gori jako bitno i dobro da budemo na velikim takmičenjima – objasnila je za Pobjedu Jelena Škerović, selektorka naše reprezentacije.
Iako imamo šansu u dva meča da jednom pobjedom sve zavr-
šimo, Škerović ne želi ni da razmišlja o meču protiv Danske. -Fokusirani smo samo na Austriju. Ne želim da razmišljamo da ukoliko ne savladamo Austriju imamo još jednu priliku. Moramo nastojati da u prvoj utakmici opravdamo očekivanja i nadam se uz dobru podršku sa tribina stignemo do pobjede, kako bi odmah završili posao. Vjerujem da ćemo ostvariti cilj, jer smo nakon pobjede u Danskoj u jednoj lijepoj situaciji, u dobrom raspoloženju i mnogo toga nam ide na ruku – objasnila je nekadaš-
nja plejmejkerka, a sada selektorka Crne Gore. Kada je u pitanju sastav, Crna Gora će posljednji ciklus dočekati u istom rosteru, kao i novembarski, kada je igrala protiv Danske.
-Neće biti promjena, isti sastav će biti i sada na raspolaganju – dodala je Škera, uz napomenu da su u međuvremenu
Jelena Vučetić i Jovana Pašić potpisale za Herceg Novi, dok je Sofija Živaljević promijenila klub.
-Sve igračice igraju u svojim klubovima, što je jako bitno.
NBA: Poraz Čikaga od Klipersa, tripl-dabl Jokića, Džejms na vrhunskom nivou
PODGORICA - Nikola Vučević odigrao je jednu od najboljih partija ove sezone, ali nije bila dovoljna u porazu Čikago Bulsa od Los Anđeles Klipersa, 108:103.
Naš slavni Ol-star centar je postigao 23 poena, a Baranin je imao i 14 skokova i bio najbolji u timu. Ekipa ,,bikova“ nije imala snage u finišu. Velika NBA zvijezda Kavaj Lenard
predvodio je Kliperse do trijumfa sa 33 poena, definitivno je oporavljen od teške povrede. Poraz je skup za Čikago, koji je sada van plej-in zone, tek na 11. mjestu Istočne konferencije sa učinkom 23-27. Ima trijumf manje od Indijane koja je na poziciji koja vodi u plej-in razigravanje. Klipersi su četvrti na Zapadu (29-25).
Lider Zapada Denver (35-16) prekinuo je seriju od dva pora-
za, trijumfom nad Nju Orleansom 122:113. Rival je, sa druge strane, poražen čak deveti put zaredom.
Prva zvijezda Denvera, centar Nikola Jokić, je blistao: pored 26 poena imao je čak 18 skokova i 15 asistencija. To je čak 16. njegov tripl-dabl skor u sezoni, po čemu je ubjedljivo najbolji u ligi (ispred Dončića sa deset) – a u svih tih 16 duela Denver je pobijedio.
Vučetić i Pašić sada su u Herceg Novom, Pašić još nije debitovala, ali je dobro da su u trenažnom procesu. Sve djevojke imaju zapažene uloge, u dosta dobroj su formi, fizičkoj spremi, tako da odlučujući mečevi dolaze u dobrom momentu za nas – naglasila je Škerović.
I Austrija i Danska, prema riječima Jelene Škerović, ,,atipične“ su ekipe, ali cilj je jasan.
-I kada je održan žrijeb rekla sam da nam te dvije reprezentacije po stilu igre ne odgovoraju. Imaju taj neki atipični stil, nije lako igrati protiv njih, ali smatram da u Podgorici protiv bilo koga možemo ići na pobjedu. Sigurno se nećemo opustiti, iako smo jako blizu, ali ćemo dati sve od sebe da protiv Austrije završimo posao i još jedan ciklus završimo uspješno, što bi bilo jako pozitivno – zaključila je Škerović. R. P.
Marej je sa 32 poena bio najefikasniji u pobjedničkom timu, a Džons i Makolum su ubacili po 21 za Nju Orleans. Naredni
Perkovac vodi ,,kauboje“, smijenjeni Horvat i ČervarGoran Perkovac
PODGORICA - Drugom
pobjedom protiv Londona, u „Morači“ za pola koša ubjedljivijom (78:68) nego u gostima (87:78), košarkaši Budućnost Volija su i matematički izborili plasman u nokaut fazu Evrokupa. A osmim trijumfom u grupi B, Podgoričani su ostali i u trci za jedno od prva četiri mjesta, koja donose prednost domaćeg terena u osmini finala, ali će u preostalih pet kola morati da „uzmu skalp“ barem jednoj od vodeće četiri ekipe, kako bi mogli da se nadaju da mogu među četiri. Prva prilika je već naredne sedmice u gostima protiv Pariza, koji je u „Morači“ slavio 77:74. Sa samo jednim plejmejkerom u ekipi (Igor Drobnjak je van terena zbog povrede primicača), izabranici Vladimira Jovanovića su opravdali ulogu favorita protiv Londona, prije svega zahvaljujući boljoj igri u odbrani, jer su se napadački mučili u prvom poluvremenu, posebno u prvoj četvrtini. London je u nastavku bolje probijao odbranu „plavih“, ali pobjeda crnogorskog šampiona nije dolazila u pitanje...
ZA ZABORAV
Prva četvrtina (13:7) je bila skoro nemoguća za gledanje, pravo mučenje za gledaoce, zbog lošeg šuterskog učinka oba tima.
To se posebno odnosi na goste, koji su pogodili samo jedan koš iz igre, i to nakon
13 uzastopnih promašaja (11 za dva i dva za tri poena) i tri izgubljene lopte, za 10:7, 67 sekundi prije kraja četvrtine. Nijesu se proslavili ni Podgoričani, koji su u prvih 10 minuta ubacili šest šuteva za dva poena iz 14 pokušaja, a promašili su sva četiri za tri. Zahvaljujući Kameronu Rejnoldsu (tri koša) i Džej Džej O’Brajenu (dva), Budućnost je nakon nešto manje od sedam minuta igre povela 10:3, a do prednosti od šest poena je došla nakon što je Edin Atić, sekund i po prije kraja, pogodio prvo, a promašio drugo slobodno
Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je nakon meča kazao da je duel sa Londonom bio važan za njegov tim.
Sa sinoćnje utakmice u „Morači“
bacanje, ali je uhvatio loptu i pogodio.
Interesantno, London je imao skok više od Budućnosti u ovom dijelu meča (1514), ali i pet izgubljenih lopti (domaćin dvije).
Tamo gdje je stao u posljednjim trenucima prve četvrtine, Atić je nastavio u drugoj kada je nakon asistencije
Alfa Kabe pogodio za „plus osam“ (15:7). London je u ovoj dionici pogodio koš iz igre već u prvom minutu, a mini serijom 6:0 je smanjio na posjed zaostatka. Budućnost je brzo vratila osam poena pred osti (23:15), a nakon dva uzastopna koša Erika Grina, maltene sa iste pozicije, „plavi“ su stigli i do prve dvocifrene prednosti (31:19), tri minuta i sedam sekundi prije kraja. Grin je sa linije bacanja donio i najveću prednost u prvom poluvremenu (37:23), ali je na drugoj strani Deker pogodio trojku
Lejkersi su pobijedili Njujork 129:123 nakon produžetka uz vrhunski učinak superstara Lebrona Džejmsa: 28 poena, deset skokova i 11 asistencija. Džejmsu sada fali samo 89 poena da na vječnoj listi prestigne legendarnog centra Džabara sa najviše poena postignutih ukupno u NBA ligi (38.387).
Džejms ove sezone ima prosjek od 27,2 poena po utakmici, a Džabara bi mogao dostići, po tom prosjeku, u duelu sa Milvokijem već 9. februara.
Milvoki je relativno lako savladao Šarlot 124:115, a ponovo je blistao slavni Grk Janis Adetokumbo. U pobjedi je, pored 33 poena, imao čak 18 skokova. ,,Jeleni“ su čvrsto na drugoj poziciji Istoka sa skorom 34-17. S. S.
uz zvuk sirene za „minus 11“, što je bila prva pogođena trojka na meču (do tog trenutka je Budućnost imala 6-0, a London 5-0). Čak 12 izgubljenih lopti gostiju u prvom poluvremenu (Budućnost samo tri) nijesu mogli proći nekažnjeno, ali bi razlika u tim okolnostima bila veća da je Budućnost imala bolje procente šuta (29-14 za dva), bolji skok (19-23), ali i nekog šuterski posebno raspoloženog igrača. Šestorica su se, naime, upisali u strijelce u prvom poluvremenu, ali su Rejnolds i Tre BelHejns bili najefikasniji sa po osam poena.
ODBILI NAPAD U TREĆOJ DIONICI
Treća četvrtina je ponovo bila neefikasna, Budućnost (u ovoj dionici preuzela prednost u skoku) je čuvala dvocifrenu prednost u prva
tri i po minuta (do 43:32), a onda je popustila u odbrani, što je London (nijedna izgubljena lopta u ovom kvartalu) kaznio i smanjio na 43:39, uz dva uzastopna zakucavanja Šarme, maltene bez odbrane. Srećom, proradio šut sa distance, u pravom trnutku, a Marko Jagodić Kuridža je pogodio nakon osam timskih promašaja, za 46:39. Do kraja ove četvrtine su „plavi“ ubacili još dvije trojke (po jednu Bel-Hejns i Jagodić Kuridža), pa je Budućnost vratila dvocifrenu prednost (54:44).
Bel-Hejns je donio najveću prednost na 64:50, nakon tri i po minuta igre u posljednjoj četvrtini. London je priprijetio tri i po minuta kasnije (69:62), ali je onda Grin trojkom i košem za dva poena vratio dvocifrenu razliku (74:63), nakon čega je domaćin rutinski priveo meč kraju... S. JONČIĆ
Meč 14. kola Admiralbet ABA lige
- Nakon poraza u prošlom kolu protiv grčkog tima sam očekivao reakciju momaka, oni su je i pokazali. Defanzivni pristup nam je veoma važan, mislim da smo u prvom poluvremenu odigrali perfektnu odbranu. Nalazili smo i lake šuteve, ali smo sve promašili. Momci osjećaju pritisak, ali igraju sa dušom i kada ponekad pruže lošu partiju, moram da ih odbranim – rekao je Jovanović.
- Da smo pogodili neke šuteve, sa većom razlikom bismo otišli na odmor. Uvukao se neki vid sumnje, a London je u nastavku igrao jako čvrsto u odbrani, otjerao nas je daleko od koša. Sa jednim plejmejkerom je bilo teško, ali moram da pohvalim Trea (Bel Hejnsa), koji je odigrao perfektnu utakmicu na oba kraja terena. Mučili smo se u napadu, ali smo našli važne šuteve koje smo dali. Igrali smo pametno 40 minuta, čestitam momcima na tome – dodao je Jovanović. Srpski stručnjak je priznao da njegov tim igra u grču u „Morači“.
- Navijači dolaze na posljednjih nekoliko utakmica i hvala im na tome, jer su nam jako bitni. Ali, zbog nekih slabijih igara smo ušli u manjak samopouzdanja kada igramo u Podgorici, što bi trebalo da bude naša snaga. Budućnost ima pravo da dovede još neko pojačanje do 7. februara za nastup u Evrokupu. A Jovanović je potvrdio da klub reagovati u narednih nekoliko dana, i to na poziciji plejmejkera.
- Tim je tako sastavljen da imamo dva plejmejkera i dvije ,,čiste“ dvojke, nemamo „komba“ koji bi u kriznim situacijama mogao da zamijeni. Protiv Cedevita Olimpije je Popović to odradio perfektno, danas su on i Atić odmijenili Trea koliko su mogli, ali to nije njihova pozicija i definitivno ih ubacujem u nekomformnu zonu. Pokušaćemo, ako se otvori situacija, da reagujemo i dovedemo još jednog igrača.
PODGORICA – Meč 14. kola Admiralbet
ABA lige između Mornara Barsko zlato i Igokee ponovo je odložen, saopšteno je iz ovog takmičenja.
Utakmica je prvobitno trebalo da bude odigrana 8. januara, ali je odložena za 8. februar, na molbu Igokee, koja je u tom periodu imala dvostruko gostovanje u FIBA Ligi šampiona. Odlukom sportskog direktora ABA lige utakmica u Baru je još jednom odložena.
ABA liga nije navela razlog ponovnog odlaganja, a liga je saopštila da će ,,što je prije moguće biti zakazan novi datum odigravanja meča“. Mornar i Igokea imaju isti skor u regionalnom takmičenju, po pet pobjeda i 11 poraza. Barani su dobili prvi međusobni meč u Laktašima (91:83). Mornar u neđelju gostuje SC Derbiju, u 18. kolu. S. J.
Od sjutra do neđelje EP u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore
PODGORICA – Crnogorski
karate na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Larnaki predstavljaće 30 karatista –23 u borbama i sedam u katama. Šampionat u Larnaki okupiće 1.136 takmičara iz 48 država.
Crnogorska delegacija otputovala je preko Beograda za Larnaku, đe će se od sjutra do neđelje boriti za medalje. U katama nastupiće kadeti Benjamin Aljošević (Bar) i Katarina Vlahović (Iskra), juniori Lazar Sekulić (Budva) i Mila Marković (Budva) i mlađi senior Filip Bakić (Budućnost). U ekipnoj konkurenciji takmičiće se kadetko-juniorski
tim Bara, u sastavu Aljošević, Aleksa Janjić i Ajsel Geršvic. U borbama za medalje bori-
će se kadeti Jusuf Saljiu (do 52, Omladinac), Filip Šoskić (do 57, Iskra), Nenad Đuričić (do 63, Bijela), Anes Arifaj (do 70, Iskra), Mihailo Gojaković (preko 70, Bar), Una Raković (do 54, Omladinac), Jovana Damjanović (do 61, Omladinac) i Nađa Boričić (preko 61, Omladinac). U konkurenciji juniora nastupiće Balša Vojinović (do 55, Iskra), Ognjen Bjelajac (do 61, Omladinac), Andrija Danilović (do 68, Omladinac), Emre Saliju (do 76, Omladinac), Lazar Potpara (preko 76, Fokus), Helena Backović (do 48, Omladinac), Anja Nikolić (do 53, Fokus), Jovana Ćalić (do 59, Mavaši) i Lea Marić (do 66, Šotokan Herceg Novi).
Tradiciju dobrih rezultata i osvajanja medalja pokušaće
da nastave i mlađi seniori Matija Bojić (do 60, Fokus), Lazar Jovović (do 75, Bar), Nemanja Mikulić (do 84, Bijela), Nemanja Jovović (preko 84, Bar), Jovana Stojanović (do 68, Bratstvo) i Milena Jovanović (preko 68, Omladinac). Predvodiće ih selektori Žarko Raković, Almir Cecunjanin i Slađan Mikulić u borbama i Milena Milačić u katama. U delegaciji su i direktor reprezentacije Miodrag Radunović, doktor Perica Maraš i sudija Veljko Brnović. Prvog takmičarskog dana, u petak, na tatami će kataši u svim uzrasnim kategorijama i kadeti u borbama. Za subotu su predviđene borbe u konkurenciji juniora i mlađih seniora, dok su u neđelju mečevi za medalje. R. P.
PODGORICA – EPCG Superliga za odbojkaše se nastavlja 17. februara, a do kraja ligaškog dijela ostala su još dva kola.
Bez velikog značaja za odbojkaše Jedinstva, koji su trenutno četvrti sa po četiri pobjede i poraza, i sa obezbijeđenim plasmanom u plej-of, jer ne mogu pasti niže na tabeli. Uz to, Jedinstvo se plasiralo i u polufinale Kupa…
- Nama je na startu sezone cilj bio da se plasiramo u plej-of, da budemo među četiri najbolje ekipe, kao i da obezbijedimo mjesto u polufinalu Kupa Crne Gore, u čemu smo i uspjeli. Sada nam slijedi borba za tu treću poziciju, tako da ćemo u svakom meču dati maksimum, pokušaćemo da osvojimo što više bodova, iako nam je u krajnjem svejedno da li ćemo u polufinalu za protivnika imati ekipu Budućnosti ili Budve –rekao je trener Jedinstva Darko Prebiračević za Radio Bijelo Polje.
Gostujući u emisiji ,,Sportski magazin“ Prebiračević je kazao da su Jedinstvo nakon kratke pauze vratili trenažnom procesu, te da je spremno za predstojeće mečeve.
- Imali smo jako kratku pauzu od sedam dana, tako da smo nakon novogodišnjih i božićnih praznika odmah krenuli sa pripremama, jer imamo mladu ekipu i važno nam je da imamo što više treninga, kako bi ostvarili i taj individualni napredak, te kako bi se ekipa što bolje tehnički i taktički pripremila. Za sada zaista sve odlično funkcioniše, nemamo problema sa povredama, uslovi za rad su svakako optimalni, primjenjujemo taj razrađeni sistem koji je već dao rezultata, tako da vjerujem da će u nastavku sezone biti mnogo lakše nego na startu, jer smo mnogo spremniji, ali i rezultatski rasterećeniji. Ipak, motiva, želje i volje ne fali, imamo mladu ekipu koja je željna svake utakmice, svakog boda, svake pobjede – istakao je Prebiračević.
U pauzi prvenstva, u Jedinstvo je stigao mladi reprezentativac, primač servisa Lazar Cimbaljević
- Lazar je kadetski i juniorski reprezentativac, a čak je i na širem spisku seniorske reprezentacije. Radi se zaista o ozbiljnom potencijalu, tako da nam je jako drago što je izabrao naš klub, s obzirom na to da je imao ponudu ekipa iz Podgorice i Budve. Očekujemo da će, uz već uigranu ekipu, biti jako važan igrač našeg mladog tima. Prebiračević je istakao da bi se ove godine u Kupu moglo dogodili da Jedinstvo stigne do finala, ali ne zavisi sve od Bjelopoljaca, pošto su favoriti Budva i Budućnost volej.
- Moraćemo da sačekamo žrijeb, ali ukoliko bi u polufinali igrali protiv Mornara, šanse bi svakako bile mnogo veće – dodao je on.
Trener Jedinstva ima velika očekivanja od pionira, kadeta i juniora i vjeruje da se sve tri mlađe kategorije bjelopoljskog kluba mogu naći u trci za zlato.
- Prošle sezone smo imali pionirske prvake, bili smo srebrni u kadetskoj i u juniorskoj konkurenciji, a sada, uz dva najperspektivnija igrača – Srđana Petrovića i Lazara Cimbaljevića, ozbiljni smo konkurenti da u svim tim uzrastima igramo za zlatnu medalju. To bi zaista bio za nas veliki rezultat, ali i za cijelo sportsko Bijelo Polje – zaključio je Prebiračević. S. J.
PODGORICA – Zimski prelazni rok, tokom kojeg se ispravljaju greške iz ljetnjeg, ,,krpe“ rupe i(li) dogovaraju poslovi za narednu sezonu, u vodećim evropskim ligama završen je 31. januara u ponoć.
Američki gazda Čelzija Tod Boli nastavio je sa rasipanjem, pa je za vezistu Benfike Enca Fernandesa (22) londonski klub platio čak 121 milion eura, što je najskuplji dolazni transfer u istoriji Premijer lige.
Na taj način je Čelzi potrošio čak 336 miliona eura tokom januara, što je apsolutni rekord. Argentinac je bio zvanično najbolji mladi igrač Svjetskog prvenstva u Kataru, a Benfiku je napustio nakon samo pola sezone. Vezista odlične tehnike i fizičkih karakteristika potpisao je ugovor za ,,plavce“ čak do ljeta 2031. godine. Pregovori su trajali nekoliko sedmica, a vlasnik Čelzija Ted Bouli bio je spreman i da plati deset miliona eura više od pomenute izlazne klauzule u ugovoru Fernandesa.
Enco je ove sezone na 29 mečeva za Benfiku postigao četiri gola uz sedam asistencija, kao klasičan centralni vezni. Nekadašnji talenat River Plejta prošlog ljeta je pojačao lisabonski klub za svega deset miliona eura, plus osam miliona kroz bonuse koji su aktivirani. S obzirom na to da je Riveru pripadalo i 25 odsto od narednog transfera, naplatiće dodatnih 30.000.000 eura plus sredstva solidarnosti. Ukupno, to dođe oko 50 miliona eura zarade od prodaje Fernandesa. On je osmo pojačanje Čelzija u januaru, nakon Benoe Badijašila iz Monaka (56.200.000 eura), Davida Datra Fofane iz Moldea (12.000.000), Andreja Santoša iz Vasko de Game (12.500.000), Mihaila Mudrika iz Šahtjora (70.000.000), Nonija Maduekea iz PSV Ajndhovena (35.000.000), Maloa Gusta iz Liona (30.000.000), na pozajmicu vrijednu 11.000.000 eura stigao je Žoao Feliks iz Atletiko Madrida, a dogovoren je i transfer sedamnaestogodišnjeg Džimi-Džeja Morgana iz Sautemptona.
Računajući i ljetnji prelazni rok, Čelzi je ove sezone za pojačanja dao skoro 612 miliona eura. Prije pola godine na ,,Stem-
ford bridž“ stigli su Vesli Fofana (80.400.000), Mark Kukurelja (65.300.000), Rahim Sterling (56.200.000), Kalidu Kulibali (38.000.000), Pjer Emerik Obamejang (12.000.000)...
Čelzi je na diobi devetog mjesta u Premijer ligi, 10 bodova udaljen od mjesta koje vodi u Ligu šampiona, i trošenje kakvo se ne pamti u novijoj eri fudbala moglo bi da završi krahom. Ili će, ipak, Boli ispasti transfer mag... Iz Čelzija je u finišu prelaznog roka otišao vezista Žoržinjo, koji je sa Arsenalom potpisao ugovor do 2024. godine, a ,,tobdžije“ su ga platile 12 miliona funti.
Na ,,Emirejts“ je stigao i ofanzivac Leandro Trosar poslije dobrih igara u Brajtonu, te štoper Jakub Kivior iz Specije. Arsenal je prvi u ligi, sa pet bodova više i utakmicom manje od Mančester sitija, koji je za 8.200.000 funti
kupio mladog vezistu Maksima Peroena iz Veles
Sarsfilda, a na pozajmicu u Bajern Minhen s pravom
otkupa za sedamdeset miliona otišao je polivalentni
Žoao Kanselo, koji navodno nije bio u dobrim odnosima s Pepom Gvardiolom
Jedan igrač je iz Minhena otišao na pozajmicu u Mančester, ali u redove Junajteda. ,,Crveni đavoli“ su doveli Marsela Zabicera jer
su morali da reaguju poslije povrede Kristijana Eriksena koji će pauzirati najmanje tri mjeseca.
- Osjećam da sam kao igrač na vrhuncu i da iskustvom i energijom mogu da mnogo doprinesem i pomognem timu. Uzbuđen sam zbog novog početka i jedva čekam da počnem da radim sa novim kolegama i menadžerom – poručio je Zabicer nakon predstavljanja u Junajtedu, koji je sa Bajernom pregovarao samo dan.
U Njukasl, trećeplasirani tim Premijer lige, kao najzvučnije pojačanje stigao je ofanzivac po lijevoj strani Antoni Gordon, koji je Evertonu plaćen skoro 52.000.000 eura.
Totenhem je na pozajmicu doveo napadača Arnautu Dandžumu iz Viljareala, kao i desnog beka Pedra Poru iz Sportinga.
U Atletiko Madrid pustio je Meta Doertija
Liverpul je glavni posao u zimskom prelaznom roku završio prije januara, kada je ,,ugrabio“ napadača Kodija Gakpa iz PSV Ajndhovena i platio oko 45.000.000 evropskih novčanica.
MIRNO NA PIRINEJIMA
Za razliku od engleskih premijerligaša, u španskoj La Ligi prelazni rok bio je miran, makar kad su u pitanju najbitniji klubovi – Real Madrid,
je bilo potrebno – golmana, desnog beka i alternativu na lijevoj strani defanzive. Bavarci su morali da reaguju nakon teške povrede Manuela Nojera na skijanju i uspjeli su da ubijede Borusiju Menhengladbah da im proda Jana Zomera. Cijena je prava ,,sića“ – osam miliona eura plus bonusi. Prva januarska akvizicija bio je lijevi bek Dejli Blind koji će biti zamjena Alfonsu Dejvisu, a pravi ,,bingo“ dovođenje Žoaa Kansela na pozajmicu iz Mančester sitija s pravom otkupa.
Danas u Nionu žrijeb za kvalifikacije za EP do 21 godine Mladi
PODGORICA – Danas u 9 časova u sjedištu Uefe u Nionu biće određene grupe u kvalifikacijama za U21 Evropsko prvenstvo, koje će se 2025. godine održati u Slovačkoj...
Barselona i Atletiko Madrid. Real nije ni kupovao, ni prodavao. ,,Kraljevski klub“ je u decembru završio veliki posao, dogovorio transfer šesnaestogodišnjeg Endrika Felipea iz Palmeirasa, ali će supertalentovani Brazilac za najveći svjetski klub moći da zaigra tek naredne godine.
Ni Barselona nije bila aktivna. Pustila je Memfisa Depaja u Atletiko Madrid za tri miliona, ali nije je zanimalo obeštećenje, koliko da rastereti budžet za plate.
Ranije je karijeru završio Đerar Pike, što je takođe bilo olakšanje u poslovanju katalonskog velikana.
Posljednjeg dana prelaznog roka u Sporting je otišao defanzivac Ektor Beljerin
Trener Ćavi Ernandes želio je da u timu vidi vezistu Sofijana Amrabata, ali Fiorentina nije prihvatila ponudu. U Atletiku je donekle bilo ,,življe“. Došli su Memfis Depaj i Met Doerti, a ,,Vanda Metropolitano“
napustili Žoao Feliks kojem se nije sarađivalo sa Dijegom Simeoneom, te štoper Felipe kojeg je angažovao
Notingem forest.
Po veću minutažu otišao je i Mateus Kunja – u redove Vulverhemptona.
BEZ ,,BOMBI“
NA APENINIMA
Italijanski timovi sa provjerenim snagama ulaze u
nastavak sezone. Napoli, lider i izvjesno budući šampion, na pozajmicu je doveo defanzivca Bartoša Berešinskog iz Sampdorije i golmana Pjerluiđija Đolinija iz Atalante, a opremu su razdužili Alesandro Zanoli i Salvatore Sirigu koji su otišli u Sampdoriju, odnosno Fiorentinu.
U Interu se nije dešavalo gotovo ništa, osim sage sa Milanom Škrinjarom koji na kraju nije otišao u Pari Sen Žermen jer ,,nerazuri“ nijesu našli alternativu slovačkom centralnom beku.
Aktuelni šampion Milan rezultatski tone, ali pojačanja nijesu stigla. Dok je Lacio
– koji ima isti broj bodova kao ,,rosoneri“ – u posljednji čas angažovao lijevog beka
Luku Pelegrinija, kojeg je pozajmio od Juventusa.
S njima je kao četvrtoplasirana izjednačena i Atalanta, koja je takođe bila neaktivna na tržištu, gotovo kao i Roma koja je na pozajmicu dovela španskog defanzivca
Dijega Ljorentea iz Lidsa. Juventus, uzdrman oduzimanjem 15 bodova zbog finansijskih malverzacija, nije ni mogao da razmišlja o transferima. Veston Mekeni otišao je u Lids na pozajmicu s pravom otkupa.
I NJEMCI BEZ
RASIPANJA
Bajern Minhen se nije rasipao, ali je doveo ono što mu
Najvažniji ,,izlazni“ posao je transfer Marsela Zabicera u Mančester junajted. Borusija iz Dortmunda je za šesnaestogodišnjeg napadača Žulijena Duranvila platila Anderlehtu 8.500.000 eura, a shodno njenoj transfer politici i lansiranju mladih igrača očekuje se da za nekoliko godina zaradi makar trostruko više. Desni bek Julijan Rajerson je stigao iz Union Berlina za pet miliona eura i odmah dobio važnu ulogu u timu.
Na pozajmicu u PSV otišao je Torgan Azar
Union Berlin je angažovao hrvatskog reprezentativca
Josipa Juranovića iz Seltika (8.550.000 eura), Aisu Lajdunija iz Ferencvaroša i Žeroma Rusiona iz Volfsburga. Union ima samo bod manje od vodećeg Bajerna i mogao bi da bude ozbiljna prijetnja Bavarcima.
Treći u Bundesligi je RB Lajpcig, koji nije imao potrebu da dovodi bilo koga...
Najveći izlazni transfer napravio je Hofenhajm, koji je Žoržinja Rutera prodao Lidsu za 28.000.000 eura.
Pari Sen Žermen je žarko želio da dovede Hakima Ziješa iz Čelzija, posao je praktično bio dogovoren, ali je sve propalo iz administrativnih razloga.
Navodno, Parižani su nekoliko puta u London slali ugovor na potpis, ali im je uzvraćeno dokumentom na kojem nije bilo validnog parafa. Čelzi je, kako navode mediji, na kraju poslao imejlom potreban papir, ali tek kada je u Francuskoj istekao rok za transfere.
Ništa od važnog posla za ,,svece“, koji nijesu uspjeli da angažuju ni Milana Škrinjara, pa će štoper iz Intera na ,,Park prinčeva“ stići (vjerovatno) tek na ljeto. Ne. K.
Mlada reprezentacija Crne Gore žrijeb čeka iz petog šešira, u kojem su još i Kosovo, Moldavija, Litvanija, Farska Ostrva, Kipar, Kazahstan, Azerbjedžan i Letonija. Ekipe će biti podijeljene u sedam grupa sa po šest timova i dvije grupe sa po pet timova. Zbog političke situacije, u istoj grupi neće moći da se nađu Jermenija i Azerbejdžan,
Bjelorusija i Ukrajina, Španija i Gibraltar, BiH i Kosovo, Srbija i Kosovo. Takođe, reprezentacije Rusije neće biti u kvalifikacijama zbog suspenzije. Plasman na završni turnir izboriće devet prvoplasiranih selekcija, kao i tri najbolje drugoplasirane. Preostalih šest drugoplasiranih ekipa igraće u baražu. Kvalifikacije će početi u martu ove godine, dok će se posljednja runda igrati u oktobru 2024. godine.
Sastav šešira – prvi šešir: Španija, Portugal, Njemačka, Francuska, Holandija, Engleska, Danska, Italija, Rumunija; drugi šešir čine: Hrvatska, Švaj-
Transferi crnogorskih fudbalerki
carska, Belgija, Češka, Poljska, Ukrajina, Švedska, Austrija, Republika Irska. U trećem šeširu su: Norveška, Grčka, Island, Slovenija, Izrael, Finska, Gruzija, Srbija, Škotska, a u četvrtom Bosna i Hercegovina, Bugarska, Mađarska, Turska, Sjeverna Makedonija, Vels, Bjelorusija, Sjeverna Irska i Albanija. Peti šešir pored Crne Gore čine još Kosovo, Moldavija, Litvanija, Farska Ostrva, Kipar, Kazahstan, Azerbejdžan i Letonija, a u posljednjem, šestom šeširu nalaze se Malta, Jermenija, Luksemburg, Andora, Estonija, Gibraltar i San Marino. R. P.
PODGORICA – Crnogorska fudbalska reprezentativka Anđela Tošković potpisala je ugovor sa Crvenom zvezdom.
Tošković je sedam mjeseci bila van terena zbog povrede, a iako ima samo 18 godina već 15 puta nastupala je za našu seniorsku reprezentaciju.
Postigla je dva pogotka, od kojih jedan u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo protiv Azerbejdžana.
- Priča sa Zvezdom traje nekoliko godina, ali zbog godina nijesam mogla da završim papirologiju oko transfera. Čekala sam da napunim 18 godina, ali sam se zatim povrijedila pa se odužilo – kazala je Tošković za Sportfem.
- Mnogo mi znači ovaj korak, samo Zvezdino ime govori sve i smatram da će mi ovo biti dobra odskočna daska za nastavak karijere. Veoma lijepo su me dočekali, dosta djevojaka
znam od ranije, tako da se osjećam kao kod kuće.
Tošković je prije odlaska u Crvenu zvezdu igrala za Breznicu. Još dvije crnogorske fudbalerke, takođe iz Breznice, otišle su u Srbiju. Jelena Vujadinović i Nađa Đurđevac karijeru nastavljaju u TSC iz Kanjiže. Vujadinović je za crnogorsku reprezentaciju odigrala 29 utakmica i dala dva gola, dok je Đurđevac za ,,sokolice“ upisala devet nastupa. R. A.
Tuzani odigrali treći kontrolni meč tokom priprema u Antaliji
PODGORICA – Fudbaleri
Dečića odigrali su 0:0 sa slovenačkom Murom u još jednom prijateljskom meču na pripremama u Antaliji.
Vladimir Gaćinović, trener Dečića, odlučio je da protiv Mure meč počnu: Marković,
Drešaj, Ljuljđuraj, Tući, Ćuković, Vucaj, Jovanović, Božović, Zorić, Marušić i Cmiljanić.
U nastavku utakmice igrali su još: Božanović, Bajović, Camaj, Đeljaj, Stanišić, Vušurović, Šofranac i Pešukić.
Remi protiv Mure došao je nakon dva vezana poraza, jer je Dečić u Antaliji prvo poražen od Baltike 3:1, a zatim i od Nasafa 4:1.
Do kraja priprema u Antaliji Dečić očekuje još meč protiv Rige. R.
LIGAMA: Enco Fernandes oborio rekord
Tri dana pred početak 75. Pojedinačnog seniorsko prvenstva Crne Gore, neizvjestan je nastup prošlogodišnjeg šampiona, velemajstora Nikole Đukića Po svemu sudeći Đukić će propustiti naše najprestižnije i najveće šahovsko okupljanje u Podgorici.
Desetostruki prvak, reprezentativac i standardni prvotimac podgoričke Budućnosti još razmišlja da se prijavi za šampionat. Ako Đukić odustane, njegovi rivali, potencijalni kandidati za laskavo priznanje imaće lakši zadatak da se domognu velikog pehara ŠSCG.
- Nažalost, u ovom trenutku sam mnogo bliži odluci da ne branim titulu – iskreno će Nikola Đukić.
- Razlog je poznat šahovskoj javnosti – prijetnje koje sam dobio od predsjednika
ŠSCG Jovan Milovića, zbog toga što sam u privatnim razgovorima problematizovao iznos za koji je Savez, turističkoj agenciji iz Budve, prepustio organizaciju tri prvenstva Evrope koja će biti održana u Crnoj Gori.
Đukić ističe da, iako je prošlo više od mjesec njegovog javnog obraćanja tim povodom i odbijanja da primi nagradu
Pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić i Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje OŠK ,,Mladost“ organizuje, 4. februara, u gradu pod Trebjesom tradicionalni međunarodni turnir u ubrzanom šahu. Takmičenje će se održati u sportskom centru a prvo kolo nakon svečanog otvaranja, u 11 časova, startuje pola sata kasnije. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 800 eura.
za šahistu godine, ništa se nije desilo što bi situaciju učinilo boljom.
Mogu slobodno reći da se ona zapravo pogoršala –zaključio je Đukić.
Na pitanje da prokomentariše odluku Đukića i njihov sukob, predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore Jovan Milović nam je sinoć rekao da mu se pitanja pošalju na imejl i da će odgovoriti.
Svečano otvaranje takmičenja obaviće se 5. februara u 16 časova u ,,The Capital Plaza“ u Podgorici, a prvo kolo startuje pola sata kasnije. Očekuje se nastup oko 60 takmičara koji će se nadmetati u devet kola po švajcarskom sistemu.
Odigrano treće kolo Paraolimpijade u Beogradu
Direktor Australijan opena potvrdio ozbiljnost povrede šampiona
PODGORICA - Novak
Šahovska reprezentacija
Crne Gore pretrpjela je poraz i od prvog sastava
Srbije u trećem kolu Paraolimpijade koja se održava u Beogradu.
Naši šahisti su nakon velike borbe poraženi rezultatom
3:1. Na prvoj tabli u duelu između Predraga Nikača i Jovana Pavićevića viđena
U Vajk An Zeu završen 85. ,,Tata Stell“ turnir
PODGORICA - Dramatičnu završnicu na čuvenom 85. masters ,,Tata Stell“ turniru u holandskom Vajk An Zeu režirali su predstavnici zemlje domaćina.
Naime, u posljednjem kolu kada se odlučivalo o konačnom poretku na tabeli, Aniš Giri je iskoristio prednost početnog poteza protiv Riharda Raporta, dok je Van Forest kao ,,crni“ primorao na kapitulaciju vodećeg
Nodirbeka Abdusatorova Zahvaljujući toj pobjedi svog zemljaka, Giri je prvi prošao kroz cilj sa 8,5 poena, dok je titula vicešampiona pripala osamnaestogodišnjem Uzbekistancu Abdusatorovu koji je imao bolji buholc koeficijent od aktuelnog svjetskog
prvaka Magnusa Karlsena Giri je ovo grandiozno takmičenje završio bez poraza sa četiri pobjede i devet remija i trenutno je peti na FIDE rej-
je velika borba. Pavićević je žrtvovao kvalitet za napad, a preciznom igrom Nikač je došao u nadmoćnu poziciju. Ipak, u cajtnotu izabrao je pogrešan nastavak i protivnik je uplovio u luku remija. Milan Ivanović je nakon dva startna poraza odigrao sjajnu partiju protiv Miloša Tonića i stekao prednost, međutim, zbog sitnih nepreciznosti omogućio je protivniku da žrtvom skakača dođe do miroljubivog ishoda. Radovan Damjanović se na trećoj tabli dugo borio da održi jednaku poziciju u partiji sa fide majstorom Draganom Živićem, međutim lovački par je bio nadmoćniji
od skakača i lovca pa je naš reprezentativac morao potpisati kapitulaciju. Vera Jovanović je u momentu kada se očekivala prava borba odustala od žrtve kvaliteta koja bi više obećavala, pa je poraz bio neminovan. Na taj način Crna Gora je pretrpjela drugi poraz na turniru, identičnim rezultatom kao u prvom kolu, 3-1 od Kube, dok su u drugom meču protiv Kenije naši reprezentativci upisali pobjedu istim rezultatom. Takmičenje se nastavlja danas mečevima četvrtog kola, a izabranici Mitra Đukanovića odmjeriće snage sa Rumunijom.
Đoković (35), prvi teniser svijeta i novi šampion Australijan opena, igrao je sa teškom povredom zadnje lože u Melburnu. To je zvanično potvrdio Kreg Tili, direktor prvog od četiri grend slem takmičenja sezone. Tili je istakao da se radilo o rascjepu mišića zadnje lože desne noge, u dužini od čak tri santimetra – i tako otklonio sve sumnje iznijete na račun fizičkog stanja Beograđanina. Osvajač 22 grend slem titule i rekorder sa deset Australijan opena Đoković je povredu zadobio na pripremnom takmičenju, ATP turniru u Adelejdu, koji je takođe osvojio. U šest od sedam mečeva Australijan
opena igrao je sa bandažom na lijevoj nozi, a kako je turnir odmicao fizičko stanje djelovalo je sve bolje.
- Niko ne može dovesti u pitanje njegov atleticizam. Taj momak je imao poderotinu zadnje lože od tri santimetara. Apsolutno, vidio sam snimke, doktori će vam reći istinu. Bilo je mnogo spekulacija o tome da li je to istina ili ne. Teško je povjerovati, da igrači mogu da rade ono što rade sa takvim povredama. On je izvanredan, da se sa time nosi tako izuzetno profesionalno – poručio je Tili.
Direktor AO istakao je da je razlog što je Đoković ipak nastupio prije svega vrhunska koncentracija, fizička i mentalna priprema. R. A.
ting listi sa 2.780 ELO. Interesantno je istaći da je Karlsen nakon 15 godina dominacije
Olimpijski šampion u tenisu bio optužen za porodično nasilje
PODGORICA - Aleksandar Zverev više se ne tereti za porodično nasilje, teniska organizacija ATP je objavila da neće istraživati slučaj zbog nedostatka dokaza i zaključaka nadležnih sudova.
Olimpijski šampion u tenisu se oglasio i istakao da je pravda pobijedila. Njemca je bivša djevojka Olja Šaripova optužila da je proživljavala fizičku i emotivnu torturu tokom nji-
hove veze, konkretno na više lokacija tokom 2019. godine. Zvanična istraga bila je pokrenuta 2021.
- Od početka sam govorio sam nevin i poricao sve besmislene optužbe protiv mene. Sarađivao sam u potpunosti sa ATP i zahvalan sam im što su istražili cio slučaj. Odluku je donijela treća neutralna strana na osnovu svih dokaza. Dobio sam slučaj i pred sudovima u Njemačkoj i Rusiji i drago mi je da je pravda pobijedila – stoji u zvaničnom saopštenju Zvereva. Istakao je da će se u narednom periodu potpuno fokusirati na tenis i oporavak od povrede i zahvalio se prijateljima i porodici na podršci. Trenutno je 14. teniser na planetarnoj ATP listi, nakon što je prošle godine u polufinalu Rolan Garosa doživio tešku povredu skočnog zglova. R. A.
ISTORIJSKE POUKE: KAKO JE BEOGRADSKA VLAST U KRALJEVINI SHS/JUGOSLAVIJI PUSTOŠILA DRUGE JUŽNE SLOVENE 9.
Slijedi još nekoliko svjedočenja crnogorskih oficira podnijetih u Gaeti sredinom 1920. godine, u kojima nalazimo detalje o uništavanju i pljačkanju „živog” (stoke) u Crnoj Gori, kao i druge nepokretne i pokretne imovine od strane karađorđevićevske okupacione vojske.
Crnogorski potporučnik Mitar Marković svjedoči o pljački i zvjerstvima u opštini Grebačkoj, u plemenu
Cuckom. „Zapalili su mi dvije kuće, a treću srušili i sa zemljom sravnili, iz kuća su mi sve do i najmanje stvari oduzeli i opljačkali. Stoku sitnu, 30 (trideset) brava uništili i pod nož stavili, govedi dvoje i jednog konja oteli. Moja familija nije imala nigdje nikakve pomoći ni od kakve strane, nego je potpuno uništena i upropašćena...“ („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1536-1537).
Crnogorski komandir Krsto Zrnov Popović svjedoči da su „frutove dolina palili su i uništavali a žito iz kuća prosipali i konjima davali. Stočnu hranu, sijeno i t.d. zapaljivali su u koliko im to nije trebalo za upotrebu. Voćke su sjekli pa čak i gdje su zapaljivali (kao komand. Popoviću). Robu sa žena i djece i obuću ako im se dopala svukavali su i nosili. Stoku koju nijesu mogli ufatiti oni su iz pušaka ubijali i tako ostavljali u Cuce a naročito opštine Grebačku i Zaljucku njih oko 400 domova sve su opljačkali i poništili tako da je nejač ostala bez ničega…“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1558-1559).
Crnogorski vodnik Mijajlo Žunić svjedoči: „Srbijanski major Blažo Božović na dan 6. jula 1919. god. došao je sa vojskom u Spuž u zajednici sa p.poručnikom Milovanom Žarićem, zapalio mi dvije kuće, tri mlina, naredili te je postaja srbijanska koja postoji u Spužu, deset rala zasijanog slivnjaka posjekla i upotrijebila za goriva. Životinju svu opljačkali i svako tirjanstvo činjeli, kao npr. tukli
Crnogorski potporučnik Mitar Marković svjedoči: Zapalili su mi dvije kuće, a treću srušili i sa zemljom sravnili, iz kuća su mi sve do i najmanje stvari oduzeli i opljačkali. Stoku sitnu, 30 (trideset) brava uništili i pod nož stavili, govedi dvoje i jednog konja oteli. Moja familija nije imala nikakve pomoći, nego je potpuno uništena i upropašćena
(25 kvintala). Izgorjela mi je kuća i cio kutnji namještaj, za koje sam sve navedene štete u onom momentu, kad mi je kuća izgorela oko 63.000 mogao uzeti” („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1548-1549).
Crnogorski vodnik Jovan Đonković iz Krnjica izvještava da su “u julu 1919. godine, okupacione srbijanske vlasti došle u njegovu kuću i u njoj strijeljale njegovog starog oca Mića starog 50 godina. Tom prilikom su opljačkali kuću, kao i 20 sitnih brava 20, jednog vola, jednog vepra, 8 kvintala pšenice i 5 kvintala žita” („Skrivana strana istorije”, Tom III, 1527).
žene...” („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1576).
Crnogorski potporučnik Vidak Šćepanović svjedoči da je u oktobru 1919. godine pretrpio ogromne štete od srbijanskih trupa koje su bile pod komandom potpukovnika Borivoja Voislavovića. „Opljačkali su mi toga puta 2 kuće, iste je razvalila njegova vojska za ogrev. Opljačkali su mi žita 12 kvintala, što su našli popili su, a ostalo prosuli samo da ne bi koristio. Također, cijelu robu, haljine i drugo pokućstvo su odnijeli. Također su mi oduzeli 30 konja i drugo živo. Žena mi sa troje djece (najstarije od 7 godina) skiće i prosi po narodu…” („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1577).
Crnogorski komita Simeun Mićković svjedoči: „Kad sam pobjegao iz zatvora, odmah su mi kuću izagoreli, a u kući sve što je bilo opljačkali (...) Sva moja familija nalazi se u zatvoru u Nikšićskoj pivari.
Cijela moja stoka, cijela pokretnost opljačkana, a sva nepokretnost uništena...” („Skri-
Crnogorski potporučnik Andrija Popivoda svjedoči da su „trupe okupatora čim su doznali da se u šumi nalazimo nad mojima izvršili najveće gonjenje i pljačke, tako da su moju kuću potpuno uništili a namještaj kutnji odnijeli, opljačkali mojim roditeljima i familiji potonji zalogaj oduzeli. Uzurpatori otjeraše moju stoku, te istu pod nož baciše, žito, mrs i ostale namirnice, piće, sve to pojedoše i popiše, a ostatak naćeravahu moje roditelje da sami pale i u oganj bacaju“
vana strana istorije”, Tom III, str. 1542).
Crnogorski barjaktar Joko Niković svjedoči: „Prošle godine oko polovine jula, kad je došla ekspedicija Crnogoraca (iz Italije u Crnu Goru 1919. godine, prim.pr.) (...) uzurpatori srbijanski, došli su mojoj kući i odveli i uništili svu sitnu stoku (pedeset šest), pčela (dvadeset sedam), vina (25 kvintala), rakije (5 kvintala), mrsa suhoga sto pedeset kila, sira oko 200 kila, kukuruza i pšenice oko 20 kvintala, krompira oko 8 kvintala. Izgorele su i moje dvije kuće i s njima sva
mobila koju sam ja kao i moji sinovi prinosili (...) Moja familija ostala je na ulici, kod svojih tolikih dobara...” („Skrivana strana istorije”, Tom III, Bar, 1997, str. 1546).
Crnogorski potporučnik Niko Niković svjedoči da je u julu 1919. godine “pošla ekspedicija Crnogoraca ustanika, među kojima sam i ja bio, te kada smo stigli u Crnu Goru, tamošnji srbijanski uzurpatori došli su mojoj kući i zajmili mi sitne stoke nekih 30 komada, pet kvintala vina i 6 kvintala rakije, 150 kgr suhoga mesa, kukuruza i pšenice
Crnogorski narodni poslanik Milisav Nikolić i crnogorski četovođa Radojica Nikčević svjedočili su: „7. jula 1919. god. kada su zapalili kuću nar. poslanika Milisava Nikolića, staru mu majku Milicu od 80 god. srbijanska vojska uzela je za ruke da je ubace u vatru ili da kaže đe je sakrila krave koje nijesu ranije opljačkane i pod pritiscima i udarcima ona ih morade kazati, te su iste poćerali...” („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1552).
Crnogorski poručnik Boško Vuković svjedoči da je „došao 25. marta 1919. srbijanski đeneral Niko Pejanović sa 3000 ljudi, 2 baterije, u sva sela koja su bila od Cetinja do Bjelopavlića i primoravao da se seljani nasilno zaklinju kralju Pe-
tru, a da bi ih prisilio stao im je kuće paliti i pljačkati, a po tom povezao po 10 u jedan konop i odveo u zatvor na Cetinje, a djecu i žene ostavio na ulicu bez igdje ičega. Takođe radio je u Kosijere, Đinoviće, Štitare i Orahe dok je došao u Komane gdje je počinuo 10 dana primoravši selo da mu svakog dana daje 3000 kgr. hljeba, toliko vina, 1500 kgr. mesa, 700 litara rakije, bez obzira da li to ljudi imaju” („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1569-1570). Crnogorski potporučnik Krsto Vuković svjedoči: „Bio sam prisutan kada su srbijanske trupe hiljadama seljaka opljačkali sve njihovo oduzeli, konje, volove, krave, brave, pčele, svinje, mobilje, robu, obuću i odjeću i ostavili ih bez igde ičega, koje danas familije skapavaju od gladi i bez ijednog zalogaja hljeba. Meni je nemoguće opisati ni saopštiti dio zvjestava, zločine, bezakonje, pljačke i paljevine koje je učinila srbijanska vojska i u pojedinom plemenu a ne dalje” („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1572-1573).
Crnogorski potporučnik Radovan Turčinović iz Velestova svjedoči da su mu u decembru 1919. godine, srbijanske okupacione trupe izgorele dvije kuće sa svim što se u njima zateklo. „Sve živo što sam imao, oduzeto mi je i poklano, jednom riječju upropašćena je sva moja pokretna i nepokretna imovina, koje vrijednost iznosi od 50.000 kruna...” („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1566).
Crnogorski potporučnik Andrija Popivoda svjedoči da je u decembru 1918. godine „prilikom opšteg ustanka, ustao sam kao i ostali za čast svoju i svoje domovine. Tamošnje trupe okupatora čim su doznali da se u šumi nalazimo, nad mojima su izvršili najveće gonjenje i pljačke, tako da su moju kuću potpuno uništili a namještaj kutnji odnijeli, opljačkali mojim roditeljima i familiji potonji zalogaj oduzeli. Uzurpatori otjeraše moju stoku, te istu pod nož baciše, žito, mrs i ostale namirnice, piće, sve to pojedoše i popiše, a ostatak naćeravahu moje roditelje da sami pale i u oganj bacaju…“ („Skrivana strana istorije”, Tom III, str. 1562). (Nastavlja se)
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija:
Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević
Tel.069/ 991-999, 067/000-008
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović
Tel. 067/579-709, 069/269-550
Četvrtak, 2. februar 2023. Oglasi i obavještenja
S tugom se opraštamo od našeg dragog i plemenitog tetka
Posljednji pozdrav
Dana 23. januara 2023. u 82. godini, poslije kraće bolesti, preminula je u Danskoj
DUŠANA KADIJE
Hvala za svu pažnju i dobrotu koju si nesebično ispoljavao prema našoj porodici. Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.
DARINKI BAŠI
Od ANE PAPOVIĆ sa porodicom
SLAVKA Milutinova RADEVIĆ
rođena Bošković
Saučešće primamo u porodičnoj kući, Ulica Nikšićki put br. 51, Podgorica, dana 2. februara od 17 časova i 3. februara do 14 časova.
Sahrana će se obaviti 3. februara na gradskom groblju u Gornjoj Gorici u 14 časova.
VOJO, SLAVKA, ANA i SAŠA STANIŠIĆ
Tužnim srcem javljamo da je naš dragi otac, brat i đed
Posljednji pozdrav dragom
Ožalošćeni: sinovi NIKODIN, VUJICA, GRUJICA, RADOSLAV i DANKO, ćerka DIJANA, braća MILOVAN, MIRKO, MIKOSAV i MIOMIR, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina RADEVIĆ i BOŠKOVIĆ
MILORAD Savov RADONJIĆ 1949-2023.
preminuo 1.februara 2023. godine poslije kraće bolesti. Saučešće će se primati 2. februara 2023. na groblju Čepurci od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti na groblju Zagorič u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: sin RADOVAN, ćerke SNEŽANA, DRAGANA i BILJANA, sestra MILIJANA, unučad BALŠA, BLANKA, ALDO, JOVAN, ILIJA i JOVANA
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
SLOBODANU – BOBU SEKULIĆU
MIŠKO SEKULIĆ sa porodicom
Тужног срца обавјештавамо да нас је 1. фебруара 2023, у 59. години, изненада напустио наш
ЗДРАВКО
Сахрана ће се обавити 2. фебруара на градском гробљу у Никшићу, у кругу породице.
Ожалошћени: мајка МИЛИЦА – ГАРА, сестра ЉИЉАНА, брат РАЈКО, снаха СНЕЖАНА, братанићи ПАВЛЕ и ПЕТАP, сестрић ДАНИЛО, сестрична ТАМАРА, зет ЂОРЂИЈЕ, као и породице МИЛИЋ и ГРБОВИЋ
Posljednji pozdrav
Njegovim iznenadnim odlaskom, ostali smo bez kolege koji je imao pažnju i razumijevanje za sve nas i svojim savjetima pomagao kako da prevaziđemo sva životna iskušenja.
SINDIKALNA ORGANIZACIJA UPRAVA CARINA
Dana 1. februara 2023. godine umro je
1953–2023.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 2. februara od 11 do 16 časova i 3. februara od 10 do 11 časova, kada se polazi za Krstac – Golija, gdje će se obaviti sahrana na porodičnom groblju u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: supruga STANA, kćerka MARIJA, sinovi ŽELJKO i MIRKO, sestra SLOBODANKA, snahe GORDANA i GOCA, unučad, sestrići, sestrične, ujaci sa porodicama, braća i sestre od stričeva sa porodicama, tetka DANICA i ostala rodbina GORANOVIĆ i
Najvoljenija naša, Svakim danom tvoj odlazak je sve bolniji. Iako učimo da hrabro nosimo tugu, u srcu se praznina ne smanjuje, a čežnja za tobom neprekidno raste.
Majko naša, znamo da nas gledaš i trudimo se da budeš ponosna na nas, da svojim svakodnevnim postupcima oživljavamo uspomenu na tvoje veliko srce, vedrinu i otvorenost koje su te krasile.
Tvoju ljubav i blizinu nam ništa ne može nadomjestiti. Ti si znala rješenje za svaki naš školski i životni zadatak. Učila si nas da volimo ljude, pružala nesebično ruku prijateljstva i širom otvarala vrata našeg doma mnogima. Ti si uvijek bila i uvijek ćeš biti naša snaga i pokretač, razlog da budemo u svemu bolje i da idemo naprijed.
Četvrtak, 2. februar 2023.
Dana 31. januara 2023. godine umro je
DUŠAN R. KADIJA
Sahrana je obavljena u krugu porodice.
Ožalošćena porodica KADIJA
Posljednji pozdrav voljenom DUCU
Krasile su te najuzvišenije ljudske osobine. Hvala ti za beskrajnu ljubav, tople riječi, pažnju i poštovanje koje si nam darivao.
Neka tvoja plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom.
JOŠE, NIKO, RADOJKA i SLAVICA
Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu
Zauvijek te čuvamo u srcu i mislima.
Tvoji: LJUBO, TIJANA, ANJA i ANĐELA
Posljednji pozdrav dragom i dobrom komšiji
DUŠANU KADIJI
Hvala za dugogodišnje prijateljstvo i obostrano poštovanje. Porodici iskreno saučešće.
Porodica pok. VOJA VUKIĆA
DUŠAN R. KADIJA
IVAN i VERICA
Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu
DUŠAN R. KADIJA
MIJO, ANA i DAMJANA
Посљедњи поздрав драгом супругу и оцу
ДРАГАНУ ЛУЧИЋУ
Нека те у тишини вјечног мира чува наша љубав јача од заборава.
Супруга МИЛКА, дјеца МИРКО, ВЕСКО и АНЂЕЛА
Dragi brate i ujače,
Hvala ti za neizmjernu i iskrenu ljubav, pažnju i podršku. Ostaće uvijek sjećanje na tebe, tvoju plemenitost i vrijeme koje si nam posvetio.
Sestra STANKA, sestrić MIHAILO sa porodicom i sestrična MIOMIRKA sa porodicom
Godina je prošla od kada nas je napustila
Дана 31. јануара 2023. у 73. години преминула је наша вољена
РУЖА Милутина – Мица МАРАШ рођена Пренкић
Саучешће примамо у породичној кући у Бијелом Пољу – Зета, 1. и 2. фебруара до 13 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Бијело Поље – Зета.
Ожалошћени: супруг МИЛУТИН – МИЦО, синови ДУШКО, ЖЕЉКО и ДРАГАН, кћерка ДАНИЈЕЛА, ђевер БОГИЋ, браћа ВУКО и БРАНО, снахе РАЈКА, БИЉАНА, ВИОЛЕТА, СОЊА и НАТАША, јетрва ДРАГИЦА, ђеверичићи ДЕЈАН и САША, унучад, праунучад и остала многобројна родбина МАРАШ и ПРЕНКИЋ
Posljednji pozdrav strini
OLIVERA – OLJA MARKOVIĆ rođ. Đedović
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Sa poštovanjem, VLADO i OLGA MARKOVIĆ sa djecom
Дана 1. фебруара 2023. преминуо је у 77. години живота ДРАГАН
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 1. фебруара од 14 до 16 часова и 2. фебруара од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу. Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: супруга МИЛКА, синови МИРКО и
ВЕСКО, кћерка АНЂЕЛА, сестре ЛУЈИЗА и СТАНКА, брат ЈАКША, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне и остала бројна родбина ЛУЧИЋ
60
i s poštovanjem, VESKO MIJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom ujaku DUŠANU KADIJI
Sve što je bilo plemenito i časno u jednoj duši bilo je u tvojoj. Dragi ujače, hvala ti što si bio uz naše odrastanje. Bićeš uvijek u našim srcima, naš voljeni Duco. RADOJKA i GOJKO STANKOVIĆ sa porodicom
RUŽI
Od DRAGANA i MIĆA sa porodicama
Посљедњи поздрав вољеном
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Dana 2. februara 2023. navršava se tužna godina od kada nije sa nama naša voljena majka
Tebi za vječnost bolna i tužna decenija
Četvrtak, 2. februar 2023.
VERA STOJOVIĆ
MARTA Antova DUMEZIĆ
Tvojim odlaskom ništa više nije isto. Ne čekaš nas na prozoru i ne otvaraš nam vrata, da nas čvrsto zagrliš i osmijehom dočekaš. Nema više toplog doma.
Nedostaješ nam jako.
S neizmjernom ljubavlju i poštovanjem živjećeš u našim mislima i srcima dok postojimo.
Volimo te, Sin BORO i kćerka EVICA
Divna ružo u mom perivoju krvotoku mojega života Iskreno Ti na svemu zahvaljujem!
Voljena naša kćeri
rođena Barović
2. 2. 2013 – 2. 2. 2023.
Suprug SVETOZAR
Tužno sjećanje na našu dragu sestru
BILJANA MANDIĆ
Danas je tvoj rođendan, rano naša. Tuguju za tobom Tvoji RODITELJI
Prošla je godina od kada nije sa nama naša voljena majka, baba i tašta
Voljena sestro
MARTA
Bol nije u riječima, nego u srcu i duši gdje ćeš vječno ostati voljena i nikad zaboravljena.
Nedostaješ...
Kćerka EVICA, unučad TEA i BRANKO i zet ŽELJKO
BUDE
Danas, i uvijek u mom srcu i mislima.
Tvoja DIJANA
VJERU Svetovu STOJOVIĆ
2. 2. 2013 – 2. 2. 2023.
Deset godina nijesi sa nama, neprebolu naš.
Vole Te i tuguju za Tobom, tvoji NAJMILIJI
Sestri
BILJANI MANDIĆ
Dan tvog rođenja! Ovaj i svi ostali dani... Voli te tvoj brat DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA, RADOVAN, NATALIJA i TODOR
Dvije godine u vječnosti našeg
MILEVA – BEBA PEJANOVIĆ
Prošle su godine bez tvoje ljubavi, topline, podrške, oslonca... Nedostaješ sve više.
Tvoja PORODICA
MILOVANA VAREZIĆA
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Brat MUMA sa OLJOM i MILENOM
Crna Gora je zaista zemlja čuda. Najljepša na svijetu, bez konkurencije. Naravno, kad je u pitanju ljubav prema sopstvenoj zemlji, voli se i pustinja – bez problema.
E sad, đe je zapelo u Crnoj Gori: pa ona, ovakva kakva jeste, grca u ovim i ovakvim problemima, nesposobna makar za ekonomsku samoodrživost za oko 600.000 stanovnika, nesposobna da sa potencijalima koje ima obezbijedi sebi razvojni i tekući bilans iznad nule… i tako unedogled. Sada je već došlo vrijeme da s pristojne udaljenosti od tridesetak godina i nakon raspada jednog velikog sistema koji se nazivao SFRJ, utvrdimo razloge za takvu situaciju. Ili ih makar pokušamo preispitati, jer bez preispitivanja i iznalaženja razloga, srljaćemo i dalje. A aktuelne političke, društvene i ine okolnosti nam ne daju mira i drže nas pod velikim opterećenjem, u kontinuitetu.
Dakle, jasno je da je neopjevana umjetnost uništiti potencijal ove zemlje. Ali baš, potpuno je nevjerovatno da je moja zemlja preživjela i preživljava sve lopovluke, sve mediokritete i polupismene pijane budale, korupciju i kriminal na svim nivoima, nepotizam i partijsko iživljavanje nad resursima. Preživljava nedostatak sopstvene kulturne identifikacije, medijski teror na čelu sa Zadrugama, Ćirilicama i domaćim stručnjacima u televizijskom biznisu. Preživljava potpunu samodestrukciju javnih preduzeća na čelu sa Javnim servisom, sa ćutanjem u neograničenim količinama, sa nedostatkom slobode kao nikada do sada, a sve pod okriljem demokratije i njenog ubrzanog uspostavljanja u malenoj Nato članici, koju miluju talasi Jadranskog toplog mora. Pa pih.
Ovo kad bih pisao i mislio na neku drugu državu, daleko odavde, sa potencijalom poput crnogorskog, boljelo bi – ali nažalost, pričam o mojoj državi.
Evo kreću nam izbori, sa reda – prvo predsjednički, a parlamentarni će nekad. U totalnom institucionalnom haosu, političkim uticajima koji ne da nisu otanjili nakon promjene vlasti, nego su dobili i svoju apgrejdovanu verziju, mi čekamo rješenje po mjeri normalnog, običnog čovjeka. Čovjeka koji ima potrebe u skladu sa civilizacijskim napretkom u 21. vijeku, u skladu sa onim što je svako od nas vidio, a je pre-
Pade mi na pamet da zamolimo neku od bivših vlada, recimo
ili
Norveške, da uradimo taj „outsource“ i platimo ih suvim zlatom da nas u roku od pet do deset godina izvuku iz blata. Ali, da im damo i suvereno pravo da nikoga ne štede. I da preispitaju sve što mogu bačio nogom Horgoš ili Debeli brijeg. O Cirihu, Oslu, Njujorku ili Tokiju da ne zborim. To je ipak predaleko, makar za doseg našeg ovozemaljskog života. O čemu mi pričamo? Pa trideset i evo treća godina živimo iskrivljene standarde, poremećene sisteme vrijednosti i nemamo kao građani nikakvu reakciju. A i kad je neko ima, automatski se stavlja u kontekst jedne od „zaraćenih“ strana, jer evo i tu situaciju uspješno njegujemo makar dvije decenije. I niko ništa. Što je s nama? Đe smo izgubili hrabrost, zašto ne – i ludost, da uvijek
tražimo više od demokratije i nosilaca odgovornih funkcija, đe su nas ubijedili da treba da smo zadovoljni i sa 250 i sa 450 eura? E pa neka, tako nam i treba. Ovaj tekst nije politički pamflet i istini za volju, malo mi je pun kufer i politike i okolnosti u kojima živimo. Za početak, može da bude blagotvorno za našu kolektivnu svijest da sve političare odreda, ali odreda, najblaže rečeno zamolimo da se povuku i ostave prostor nekim novim, mladim i energičnim ljudima, ljudima sa školama i znanjem koji imaju „guts“ da se hvataju u koštac sa svim izazovima. A pada mi i na pamet da zamolimo neku od bivših vlada, recimo Švajcarske ili Švedske, Norveške, da uradimo taj „outsource“ i platimo ih suvim zlatom da nas u roku od pet do deset godina izvuku iz blata. Ali da im damo i suvereno pravo da nikoga ne štede. I da preispitaju sve što mogu. Znam, utopija, ali lijepo zvuči kad se makar napiše.
Nekako i dalje vjerujem da ljudi koji treba da ovu zemlju izvuku iz pakla u kome se trenutno nalazi žive i rade u Crnoj Gori. Ili su pobjegli sa željom da žive i rade u nekom uređenom i demokratskom društvu, pa bi se moguće nekada i vratili i uložili dio svog života u boljitak sopstvene zemlje. Da, onako altruistički. Puni ljubavi prema svojoj zemlji. Zbog čega su ti i takvi ljudi, bili oni „preko grane“ ili živjeli ovdje svoje skromne živote – za nas potpuno nevidljivi? Zbog čega se osim lidera političkih partija i njihovih partijskih klonova koje gledamo od jutra do mraka ne pojavi neko ko sigurno živi ovdje među nama, a nema nikakve veze s njima? Neko ko će u deset rečenica da pojasni što nam je činiti i kako izađi iz haosa ubrzanom procedurom?
Je li ovo zaista utopija ili smo osuđeni na ovo što gledamo i slušamo svakog dana? Ne gospodo, ne pristajem. Svako od nas neka krene tim putem, na svom terenu i neka bude glasan i jasan. Bez straha, jedan po jedan, ovo društvo mora da probudi jasan građanski bunt, a ne bilo koja politička partija. Izlazak iz ovog ludila mora da bude jedna od onih velikih stvari koje je Crna Gora kroz istoriju znala da uradi, sama, bez mnogo plana i kalkulacija. Uradiće opet.
Švajcarske
Švedske,
Nije oskarovac Fil Lord ništa pogriješio kada je, tokom prošlogodišnje ceremonije uručenja Oskara, ironično tvitovao: „Baš je superkul opisati animaciju kao nešto što djeca gledaju, a odrasli moraju da istrpe.“
Iznerviran plitkom i nimalo duhovitom najavom animirane kategorije prezenterki i Diznijevih princeza Hali Bejli, Lili Džejms i Naomi Skot („Animirani likovi zauzimaju posebna mjesta u našim srcima s obzirom na to da su animacije najformativnija filmska iskustva koja imamo dok smo djeca. Mnogi klinci gledaju ih nanovo, i nanovo, i nanovo... a vidim da neki od roditelja ovdje tačno znaju o čemu pričamo.“), kasnije je sa kolegom
Kristoferom Milerom pisao i autorski tekst za The Hollywood Reporter. I pozvao Američku akademiju filmskih umjetnosti i nauka da konačno shvati ozbiljno da animacija jeste umjetnost, te da malo porazmisli o izboru budućih prezentera za ovu kategoriju. Jer, možda bi filmski autori poput Giljerma del Tora ili Bong Džun-hoa malčice i uticali, ako ne na cijelu industriju i način na koji tretira jednu čitavu svoju granu, onda barem na
„Pinocchio“ ima samo jednu nominaciju, ali opasnu poziciju. Del Toro je već oskarovac; film prati agresivna
Netfliksova kampanja, a ova adaptacija posjeduje i snažnu antifašističku oštricu aktuelnu zbog rata u Ukrajini
članstvo Akademije. I dobar dio 10.000 osoba koji svake godine glasaju za animirane filmove, a mnogi ih uopšte i ne pogledaju – ako nemaju etiketu Diznija i Piksara.
Krucijalna panda
Odjeknuo je Lordov i Milerov tekst, pisalo se danima po društvenim mrežama o konstantnom potcjenjivanju autora animacija uz #NewDeal4Animation... A hoće li se išta suštinski promijeniti u vezi sa jednom od najpredvidljivijih oskarovskih kategorija možemo da raspravljamo nakon što je objavljena lista pet animiranih kandidata za ovogodišnje Oskare.
Za najbolju dugometražnu animaciju predloženi su: „Guillermo del Toro’s Pinocchio“ (Netflix), „Marcel the Shell with Shoes On“ (A24), „Turning Red“ (Pixar), „Puss in Boots: The Last Wish“ (DreamWorks Animation) i „The Sea Beast“ (Netflix). Nominacija u još nekoj kategoriji obično je glavni indikator da će određeni film dobiti Oskara u glavnoj animiranoj, ali to se ove godine nije dogodilo. Ipak, Del Torova magična adaptacija
Kolodijeve kultne bajke nameće se kao favorit iz nekih drugih razloga. Stići ćemo i do toga, ali hajde da se prvo pozabavimo ostalim kandidatima i njihovom (ne)zasluženom mjestu na spisku nominovanih... Krenimo od Piksara, koji je ove godine imao dva ozbiljna kandidata i završio sa nominacijom za bolji ali ipak manje očekivan film. Umjesto „Lightyear“, zasebnu priču o čuvenom Bazu iz obožavane i Oskarima zasipane franšize „Toy Story“, studio je, za divno čudo, gurnuo u prvi plan „Turning Red“ Domi Ši Zabavan, duhovit i uzbudljiv, lako razumljiv mlađoj djeci a krucijalno važan za tinejdžere i odrasle, „Turning Red“ apsolutno je zaslužio nominaciju. Kroz priču o djevojčici koja se pretvara u crvenu pandu svaki put kad iskusi jake emocije, Piksar nije uspio da izgradi samo sjajnu metaforu o tragikomediji zvanoj „pubertet“, nego i moćno upozorenje o generacijskoj traumi o kojoj se malo govori, posebno u kineskoj kulturi. I zato ova nominacija raduje, u inat svakoj američkoj i svjetskoj Keren koja se zgražavala i odvlačila djecu iz bioskopa zato što se tu, Bože dragi, pominje ta sramotna stvar - menstruacija!
Zasluženu nominaciju dobio je i studio „A24“ za najškoljkastijeg „Malog princa“ kojeg smo gledali na velikom platnu 2022. godine. Kao kombinacija igranog, mokumentarnog filma i s top-animacije, „Marcel the Shell with Shoes On“ (Din Flaj-
šer Kemp) ujedno je i „najegzotičniji“ nominovani naslov. Priča o čovjekolikoj školjkici Marselu razoružava na svakom koraku i suptilno gurka ogledalo u ruke... Da se dobro pogledate i zamislite nad time kakvi smo kao vrsta, a kakvi bismo mogli biti da posjedujemo barem dva posto energije, entuzijazma i mudrosti jednog tako krhkog bića koje, opet, ima srce džina. I nosi ga na reveru čak i onda kada zna da može biti zgaženo i odbačeno kao ofucala čarapa. Mjes to na listi, pomalo neočekivano, zaradio je i „Puss in Boots: The Last Wish“ (Džoel Kroford, Januel Merkado). Od „Shrek“ spin-ofa i nastavka pristojne avanture Mačka u čizmama iz 2011. sigurno niko nije očekivao toliko dobrog humora, pameti i zabave. No, „The Last Wish“, naslonjen na bespogovorni šarm Antonija Banderasa, priredio je oktanskiju vožnju od većine manje ili više izvikanih akcija koje smo minule godine gledali u kinima. Da, uključujući i „Top Gun: Maverick“.
Suštinski, jedini zalutali film među ovogodišnjim animiranim kandidatima jeste „The Sea Beast“ Krisa Vilijamsa. Da budemo pošteni, Netfliksov drugi nominovani naslov prilično je pristojna morska avantura s okej likovima i jasnim stavom o bogatunima. No, nije više od toga.
Zbog čega je Netfliks gurao i ugurao na listu baš „The Sea
Beast“, pored toliko sjajnih naslova iz svoje ovogodišnje originalne produkcije? Pored jednog Linklejtera i divnog „Apollo 10 ½: A Space Age Childhood“; te pored unikatnog studija Cartoon Saloon i „My Father’s Dragon“; ili odlične horor antologije „The House“? Pa čak i pored ne tako kvalitetnog „Wendell and Wild“, ali ipak povratničkog djela poštovanog animiranog autora Henrija Selika
(„The Nightmare Before Christmas“, 1993; „Coraline“, 2009)?
Odgovor ne znamo, ali slutimo da ima veze sa problematičnom istorijom prethodno nominovanih animacija.
Taj isti Linklejter nije dobio čak ni nominaciju za remek djelo „Waking Life“ (2001). Cartoon Saloon kandidovan je pet puta –i pet puta je izgubio, čak i za masterpis animacije „Song of the Sea“ (2014). Selik i „The House“, pak, pripadaju žanru sa kojim Akademija ima poseban problem. Animacija ima kraljevski tretman u odnosu na horor, žanr na koji akademici žmure decenijama.
Opet, svi ovi filmovi više su zaslužili nominaciju nego „The Sea Beast“. O onim „egzotičnijim“, poput animirane rok opere „InuOh“ (Gkids) ili ludačkog eksperimenta „Mad God“ (Shudder) Fila Tipeta da i ne govorimo. U suštini, jedino pravo iznenađenje je izostanak nominacije za Diznijev osrednji „Strange World“. Ne samo zbog etikete Walt Disney Pictures, nego i zbog prvog otvorenog gej lika i štikliranja političke korektnosti. Da se vratimo najbitnijem kandidatu. „Pinocchio“ ima samo jednu nominaciju, ali i vrlo opasnu poziciju. Prvo, Del Toro je oskarovac i režiser kog Akademija obožava. Drugo, agresivna kampanja Netfliksa pobrinula se za to da njegov drveni lutak i te kako bude pri-
mijećen, a posljednjih godina postalo je očigledno da oskarovski glasači preferiraju lako dostupno striming štivo.
Antifašistička agenda
Treće i ne najmanje bitno: „Pinocchio“ je film žestoke antifašističke i antiratne oštrice. Oni koji prate Oskare, odlično znaju da „trendovi“ snažno upravljaju agendom Akademije, te da će rat u Ukrajini snažno uticati na krajnji rezultat – ne samo u ovoj kategoriji (čitaj: čak devet nominacija za „All Quiet on the Western Front“).
No, ono što nas najviše zanima jesu četvrti i peti faktor: recepcija Del Torovog lutka, te umjetnička vrijednost njegove animacije. Čak i da izostavimo sve prethodne momente koji mogu uticati na oskarovski ishod, na njegovoj strani su i već osvojeni Zlatni globus, pa i BAFTA i niz drugih nominacija, već osvojenih ili „pending“ nagrada, te kritičari i publika koji jednostavno obožavaju ovu izuzetnu adaptaciju.
Ima se tu štošta obožavati; Kolodijeva bajka odavno nije djelovala tako svježe i relevantno na velikom platnu. Del Toro joj je, kao autor koji se i formirao na animaciji i koji je obožava, dodao do sada neviđenu egzistencijalističku notu i ozbiljnu dozu tame zbog koje biste vjerovatno najviše voljeli, ako imate male klince, da malo porastu prije nego što pogledaju tako mračnu i realističnu verziju „Pinokija“. Taj utisak, da je „Pinocchio“ izvanredan, bio bi svakako jak, ali dodatno je pojačan izuzetno lošim a svježim „posjetama“ Kolodiju. Garoneova verzija iz 2019. bila je izuzetno neprijatna, a opet se ne može ni uporediti sa transferom blama poslije ovogodišnjeg Zemekisa i njegovog „Pinokija“ sa Tomom Henksom. Kakva kataklizma...
Tako da, kad se sve sabere, trenutno djeluje da samo „Turning Red“ ima ikakve šanse da postane prva opcija glasačima Akademije – i to samo zbog toga što nosi etiketu Piksara, rekordera po broju osvojenih statueta (11). E, tu će, 12. marta na uručenju 95. Oskara, Lord, Miler i zaljubljenici u animaciju do -
biti malo jasniji odgovor u vezi sa tim da li je odnos Akademije prema ovom žanru počeo da se mijenja. Ili ćemo da nastavimo „superkul“ trip kao i do sada: da „klinački“ volimo animirane filmove - i trpimo Američku akademiju.
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆTREBA DA POBIJEDI: Guillermo del Toro’s Pinocchio
POBIJEDIĆE: Guillermo del Toro’s Pinocchio
Nema kod Mola promašenog tona, replike, reza, pokreta kamere, ulaza ili izlaza, čak ni kada nam se čini da ima.
Primjer je sama scena ubistva koja, istrgnuta iz konteksta, djeluje skoro pa uvredljivo glupo i nerealistično, ali u cjelini baš takva ima funkciju
Pomalo šaljivi festivalski
„moto“ da u Berlinu treba izbegavati nemačke filmove, u Veneciji italijanske, a u Kanu – francuske, često nije daleko od istine.
Razlozi su jasni: tri najveća festivala koja stoluju u zemljama sa jakom i bogatom k inematografskom tradicijom imaju određenu „kvotu“ domaćih filmova koju moraju ispuniti, a u selekciji često
„ime“, reputacija i umreženost autora mogu odneti prevagu nad kvalitetima.
Tekstualna kartica
Dok je za Veneciju to uglavnom apsolutno potvrdivo u praksi, a u Berlinu izuzeci poput Kristijana Pecolda u principu potvrđuju pravilo, u Kanu ,,radi“ i drugi mehanizam koji navedeni šablon ruši. Naime, kad god se članovi žirija među-
sobno posvađaju, kompromis nađu tako što nagrade film najzvučnijeg francuskog autora u glavnoj konkurenciji. Bilo kako bilo, najnoviji film francuskog autora nemačkog porekla Dominika Mola, ,,The Night of the 12th“, premijeru je doživeo na prošlogodišnjem izdanju Kana. D oduše u revijalnoj selekciji premijera, a ne u takmičarskom programu, pa zbog toga priču iz prethodnih pasusa možete shvatiti tek kao komad trivije koji nema nužno veze s temom. Reč je u svakom slučaju o filmu koji zaslužuje podrobnu kritičku analizu i procenu, iako se vešto maskira u prilično običan, tipičan i očekivan policijski procedural.
Slojevitost i uticaji koji se prelamaju ni u kojem slučaju ne smeju da nas čude ako dolaze od Dominika Mola, art-filmskoj publici najpoznatijeg po svoja dva rana uratka ,,Harry, He’s Here to Help“ (2000) i ,,Lemming“ (2005) koje najbolje možemo opisati kao uznemirujuće. Nakon detinjstva i mladosti provedenih u Nemačkoj, Mol je otišao na studije prvo u Njujork, pa onda i u Pariz gde je i ostvario kompletnu autorsku karijeru. Njegov prethodni film ,,Only the Animals“ (2019) je krimi-triler s misterijom u sebi, pa nas kao takav može donekle pripremiti za ,,The Night of the 12th“.
Mol film otvara s tekstualnom karticom po kojoj oko 20 procenata ubistava u Francuskoj ostaje nerasvetljeno i kako ćemo upravo imati prilike da vidimo dramatizaciju jednog takvog slučaja. Ovaj „spojler“ nam, međutim, neće puno značiti, jer nakon realistične uvodne scene mlađeg muškarca kako vozi bicikl ukrug po velodromu, samo ubistvo autor slika u jednom naivno-snolikom ključu. Mlada i lepa, Klara (Lula Koton-Frapije) vraća se sama sa žurke i prijateljici Nani ostavlja video-poruku u kojoj joj se iz sveg srca zahvaljuje. Nju presreće maskirani muškarac kojeg ona, čini se, poznaje, poliva je benzinom i uspeva da je zapali upaljačem dok ona
zanemelo stoji u šoku, pre nego što, tako zapaljena, u tišini otrči kakvih stotinak metara, sruši se i umre.
Ličan motiv
U isto vreme, stari i iskusni policijski komandir Marso (Buli Laners) u žovijalnoj atmosferi drži govor u stanici svojim mlađim kolegama među kojima prepoznajemo i biciklistu iz uvodnog kadra. On je Johan (Bastijen Bujon), školovani kadar, kapetan po činu i, po svemu sudeći, najnovija pridošlica u kriminalističko odeljenje policije u Grenoblu. U sledećoj sceni njih dvojicu
vidimo na uviđaju, što nam govori da su upravo oni glavni i odgovorni za slučaj. Pretpostavljajući da je motiv za takvo ubistvo jak i vrlo ličan, njih dvojica kreću da rade na „viktimologiji“, odnosno na upoznavanju žrtve kako bi među njenim poznanicima, prijateljima i, naročito, bivšim momcima i seks-partnerima našli krivca. A njeni frajeri su tek galerija likova, od slatkorečivih muljatora, jebivetara i serijskih zavodnika, preko ljubomornih gangstera u pokušaju, propaliteta sa margine života u predgrađu u senci Alpa i punokrvnih psihopata. Ali, ni
za koga od njih naš policijski dvojac, pa ni celo odeljenje, ne uspeva da pronađe dovoljno solidnih dokaza za hapšenje i optužnicu.
Na „spojler“ s početka ćemo ubrzo zaboraviti, delom zbog Molove sugestije da, ako u kadru vidimo ubicu, makar i maskiranog, onda do kraja moramo saznati i njegov identitet. Drugi deo zašto podatke s info-kartice zaboravljamo je i vešta promena fokusa kojoj Mol pribegava, skrećući je od slučaja, prema „duhu“ i atmosferi koji vladaju među policaj-
cima u odeljenju, pa dvojca istražitelja, njihovih profila (Johan je uredni neženja koji svemu prilazi temeljito, a Marso – prekaljeni veteran vođen instinktom čiji je privatni život u rasulu) i na kraju njihovog međusobnog odnosa. Odnosno toga kako slučaj, osećaj nepravde i nemoći, kao i opsesija njime utiču na njih pojedinačno i kao tim.
Veliki uzori
Ako vas takav pristup bude asocirao na američke realistične policijske serije iz devedesetih godina prošlog veka, pre svega na ,,Homicide: Life on the Street“, to nije bez razloga. ,,The Night of the 12th“ je adaptacija ne-fikcijske knjige Polin Guene, a sama knjiga je nastala po uzoru na knjigu Dejvida Sajmona koja je poslužila kao predložak za ,,Homicide“. Mol je svakako dovoljno mudar autor da u ovom slučaju ne radi direktnu kopiju stila, pre svega u vizuelnom smislu, pa tako nema onih švenkova kamere koji služe kao režijska rešenja montaže u samom kadru, ali ćemo od kultne serije prepoznati taman ono što treba i koliko treba, od naivnosti Tima Bejlisa do cinizma Džona Manča. Presudan faktor za tumačenje filma bi, međutim, bila njegova struktura koju smo takođe negde videli, ali ne tamo gde smo je mogli očekivati. Formalno, u pitanju jeste tročinka, a redosled izlaganja je najvećim delom hronološki. Ali ekspozicija koja najdirektnije tretira sam
slučaj ubistva i istragu je prolongirana na malo više od polovine trajanja, „zaplet“ koji nas vodi na trag da se film kroz slučaj zapravo bavi psihom policajaca koji ga istražuju je skraćen, a treći čin nam dolazi nakon vremenskog preskoka od tri godine. Takav odnos među činovima je direktna asocijacija na filmografiju Pola Šredera, naročito njegove klasične radove od kraja sedamdesetih do decedesetih. Šrederov stil se još zove i transcedentalnim, budući da konflikte ne razrešava, samo ih pokušava prevazići, a na njega su presudno uticala tri starija stvaraoca, među kojima i jedan francuski – Rober Breson . Kao dobar student filma, Mol te veze francuske i američke kinematografije, au-
torskog prisutpa, „novog talasa“ i „novog Holivuda“, otkriva i još jednom utvrđuje tako što ih pametno i diskretno rearanžira i slaže da funkcionišu u okviru žanra procedurala i krimi-trilera.
Nema kod Mola u ,,The Night of the 12th“ promašenog tona, replike, reza, pokreta kamere, ulaza ili izlaza, čak ni kada nam se čini da tako nečeg ima. Primer je sama scena ubistva koja, istrgnuta iz konteksta, deluje skoro pa uvredljivo glupo koliko je nerealistična, ali u celini baš takva ima svoju funkciju. Posebno majstorstvo Mol, pak, demonstrira u upotrebi muzike koja je uglavnom apstraktna, puštena u kratkim intervalima i diskretno tiha, pa se tako ne koristi za manipulaciju emoci-
jama i njihovu indukciju, kao u većini savremenih filmova. Izuzetak su dve scene bicikliranja, uvodna na velodromu i jedna prema kraju na istom mestu, kada ona poprima formu francuske novotalasne filmske muzike na tragu modernijih šansona, što je direktna i pažljivo osmišljena filmska referenca. Isto važi i za upotrebu naratora u nešto indirektnijem obliku na jednom jedinom mestu na kraju filma: i to je jedna filmska i filmofilska referenca. Zbog toga je ,,The Night of the 12th“ izuzetan filmofilski film, iako bi nas njegova maska prilično tipskog policijskog procedurala lako mogla navesti na krivi trag. Danas su takvi filmovi prava retkost.
Ocjena: 8.8/10
Poglavlje prvo. Bio je čvrst i romantičan, kao grad koji je volio. Obožavao je Menhetn. Idolizovao ga, van svake granice...
Ma, lako je reći da su ove, prve linije klasika ,,Manhattan“ (1979)
Vudija Alena samo ljubavna posveta rodnom gradu. Pa kakav je to samo početak za jednu dramediju – i kakav udarac u pleksus ,,rivalskom“ Bruklinu i svim bruklinskim fajterima!
Manhattan
Početak jednog velikog rivalstva i romanse. Knap prije 125 godina, ocrtane su prvi put konture onoga, što prepoznajemo kao pet okruga Njujorka (eng. Greater New York). Jedna prosta administrativna podjela posta-
Knap prije 125 godina, ocrtane su prvi put konture onoga
što prepoznajemo kao pet okruga Njujorka. Jedna prosta administrativna podjela postala je mapa puta, na kojoj je pet kutaka metropole pronalazilo i kanalisalo svoju, tako jedinstvenu osobenost – za ukupni, veliki njujorški mozaik. Nigdje nije tako lijepo blistao, kao u okvirima filmske umjetnosti
la je mapa puta, na kojoj je pet kutaka metropole pronalazilo i kanalisalo svoju, tako jedinstvenu osobenost – za ukupni, veliki njujorški mozaik. Nigdje nije tako lijepo blistao, kao u okvirima filmske umjetnosti.
Svaki je od tih filmova, suštinski, pričao i nešto važno o svom poprištu. Ako je Vudijev ,,Manhattan“ savršeno gorko-sladak i ciničan za bilo koga zaljubljenog – onda je upravo takav
i Menhetn! I apsolutno planetarni epicentar i pupak cijelog modernog svijeta; što je tako lako prepoznati, kad Alenov junak Ingmara Bergmana nazove ,,jedinim živim genijem filma“...
Zato je ,,Manhattan“ i savršen uvod, sa neodoljivim humorom na svoj račun, elegičnom i suptilnom Geršvinovom muzikom, jednom klupom koja otkriva sve neboparajuće vidike i
fotografijom epske širine Gordona Vilisa – za jedno putovanje okruzima Njujorka.
Sweet Smell of Success
I dalje smo na Menhetnu: u onom kutku koji znači isključivo zavodljivo i blješteće – Brodvej. Nikada nije djelovao tako grandiozno i dragocjeno, planetarno bitno, kao u filmu ,,Sweet
Smell of Success“ (1957) Aleksandra Makendrika
A u suštini, ova njujorška priča je sjajan put transformacije.
I svjedočanstvo, koliko dobrog može izaći iz namjera suštinski iščašenih i promašenih ljudi. Jedan je dežurna tračara od kolumniste Džej Džej kojeg glumi Bert Lankaster, drugi jedan sasvim bezdušni medijski agent Sidni Falko kojeg u jednoj od rola života tumači Toni Kertis... Kao tandem u ovoj noar drami su sjajni, a ova prvobitno potcjenjivana priča (a potom prepoznata kao vanvremenski klasik!) je katalog surovih lekcija i nesvakidašnjih puteva ka pronalaženju nekog moralnog kompasa, ili duše. Onako, kako to samo ulice Njujorka to mogu da prirede.
Taxi Driver
Savršena, vanvremenska njujorška rečenica ili replika: ,,You talking to me?“. Sav kukali ego
Trevisa Bikla (Robert de Niro), vojnog veterana svedenog na nebitnjakovićku ulogu njujorškog taksiste, stao je u taj ,,razgovor“ pred ogledalom...
Naravno, u filmu ,,Taxi Driver“ (Martin Skorseze, 1976). Onom Biklu u paralelnom sinemaverzumu bi trebalo javiti: da sada postoje čak i ture, koje filmske zaljubljenike vode onim ulicama Grinič Vilidža (donji, već siromašniji dio Menhetna) i Hels Kičena (najokorelije krimi-poprište Menhetna), kuda je on upravo hvatao noćne putnike i mušterije. Savršeno njujorški, kao simbol otuđenja u velikom gradu – cijela ta priča se možda dešavala i dešava samo u njegovoj glavi. Od bijesnog suočavanja sa političkom impotencijom, do željene sladunjave romanse sa likom Sibil Šepard... Prije nego što se, naravno, Njujork po-
trudi da našim junacima promiješa karte i podijeli bitne lekcije.
Serpico
Najsumorniji portret, koji se dohvatio čak četiri okruga Njujorka (samo nije Steten Ajlenda). U ,,Serpico“ (1973) Sidnija Lameta, ključno je pitanje: može li jedan heroj uopšte da preživi na ovim opakim ulicama?
Al Paćino traži odgovor u ulozi koja će mu, po mnogo čemu, biti i potpis prepoznatljivosti tako osobene karijere. Jer prolazi jedan hamletovski put – od lika koji istinski želi da učini nešto dobro, do ,,sam protiv svih“ tipa kojeg kida paranoja, prije svake realne prijetnje... Jer prijetnja je, suštinski – Njujork sam po sebi.
Konačno na teritoriji Bruklina! Kako se samo Spajk Li potrudio, da pokaže da je ovaj, siromašniji dio Njujorka, po brojnim šavovima rasno i klasno razdijeljen, ipak mnogo dragocjen. Tako što u ,,Do the Right Thing“ (1989) svaka cigla na prašnjavom pločniku, svaka musava tinejdžerska njuška na ćošku, svaki tamnoputi klinac koji će pred kamerom nesvjesno nešto ,,iz prave“ grubo dobaciti – djeluje epohalno bitno.
I nekim čudom, film postaje slika hiper-realnosti; kao neka ,,benetonski“ raznobojna, ekspresionistička slika... Koja još pleše sasvim angažovano, uz ,,Fight the Power“ od Public Enemy!
Escape from New York
Onaj Njujork iz koga najprije vriijedi pobjeći i kao takav je sasvim bitan i relevantan. To je vizija Džona Karpentera u trashy klasiku ,,Escape from New York“ (1981); onda kad same konture okruga Menhetna znače i distopijski zatvor za najokorelije bjelosvjetske krimi-njuške... Spektakularno otkačena uvodna scena, ona kad podizanje zatvorske kapije znači i serviran ,,Welcome to NY!“ znak, djeluje kao poruka iz daleke galaksije, paralelnog kosmo-
sa. Osim što, naravno, znamo da to Kurt Rasel proživljava neke nama znane nepravde. Onda kad svi mostovi Njujorka bivaju minirani, gorak je i užasno ciničan put do ,,slobode“.
Shaft
Na putu od Harlema, preko ,,midtaun“ Menhetna i Grinič Vilidža, nema tako okorele i opasne njuške kao što je detektiv Džon Šeft (Ričard Raundtri) u klasiku ,,Shaft“ (1971) Gordona
Parksa
Ovaj krimi-triler je dragocjen, jer pokazuje koliko je jedno neočekivano njujorško poprište priče suštinski i idealan teren da se filmski oslika vrlo angažovana i potentna teza o rasizmu u Americi. A filmove poput ,,Shaft“, prije više od pola vijeka, vjerujte nimalo lako nije bilo snimiti u jednom takvom okruženju.
The Godfather
Previše očigledan izbor, ali tu ,,samo“ da bi vas uputili na jednu važnu adresu u Kvinsu. Groblje Kalvari je onaj kutak, u kome se Marlon Brando suštinski oprašta od svog don Korleonea u Kopolinom ,,The Godfather“ (1972).
I tu negdje hvatamo svu posebnost ovog njujorškog okruga: mjesta one, imućnije imi-
grantske zajednice koja je svoj mir i ,,poštenje“ platila najčešće mračnom prošlošću. Prije se i taj, skupo plaćen mir i ugled, prospe kao mjehur od životne sapunice.
Once Upon a Time in America
Ok, ipak najljepši pogled na jedan od njujorških mostova. Pod sjenkom Bruklin bridža, na onom mjestu koje dječačke snove sječe u zametku.
,,Once Upon a Time in America“ (1984) Serđa Leonea je savršen, ep 20. vijeka; 269 minuta gotovo antičke ljepote. Romansa kojoj je suđeno da pođe po zlu, i u kojoj nema bilo čega osim povrede i samoće za našeg junaka Roberta De Nira. Do momenta kada, naravno, ne ostane
bilo što više nego puki posmatrač njujorške i američke istorije. Da u njoj ipak ima toliko vrijednog, a ne samo izdaje, čežnje, izgubljene nevinosti – ispričaće vam Leone.
The Warriors
Korak po rubovima naše velike maše: ,,The Warriors“ (1979) Voltera Hila vodiće od Bronksa sve do Koni Ajlenda, a sve samo da bi se oslikali okršaji ,,armija noći“. Svih istinitih ili izmaštanih bandi iz predgrađa.
U ovom svijetu koji diše, nada se, opstaje i pulsira kao gnojiva rana, cijelom vatrometu od boja na ,,viteškim“ odorama ovih ratobornih jahača, režiser Hil je uspio da oslika nešto suštinski ljudsko. I naravno – stvarno, jer sve se ovo, tamo u Bronksu, i prije više od četiri decenije i sada jednako dešava.
The French Connection
Ponovo Bruklin: Bensonhest je onaj jugozapadni ćošak okruga koji, vjerujte, djeluje skoro kao Divlji zapad. Upravo ta širina jedne prašnjave ulice je pozornica za jedan nezaboravni okršaj mračnih desperadosa, u ,,The French Connection“ (1971) Vilijama Fridkina. U njemu je Popaj Dojl ( Džin Hekman) skoro savršen, opak antiheroj, detektiv za neo-noar krimi-akciju, koji se od onih koje progoni razlikuje samo po tome što – je li, nije prekršio zakon. Jer u Njujorku su svi jednako krivi, naravno.
25th Hour
Najgrubljim riječima potpisano ljubavno pismo grada koji drhti pod teretom vavilonske krivice.
To je ,,25th Hour“ (2002) Spajka Lija, slika i prilika Njujorka neposredno nakon tragedije i terorističkog napada 11. septembra 2001. godine...
Edvard Norton, u posljednjim
danima na slobodi jednog budućeg robijaša koji je svjestan i krivice i presude, hvata dragocjenost svakog trenutka na ulicama Njujorka; jer svaki zaista jeste neponovljiv. I jer se tu stvarno, svakog narednog jutra, porađa neki novi grad. Pa nebitno, koliko god dekadentan, promašen i iritantan našem junaku bio, njemu se teško od njega rastajati...
On the Waterfront Jedna lučka priča. U viziji Elije Kazana ,,On the Waterfront“ (1954), cijeli jedan horizont od oblakodera koji grli više okruga djeluje kao nedodiriv, nedostižan san.
Dokovi Hobokena su jedna takva džungla od korupcije i šljama od svijeta, da jedan od junaka i likova sasvim lagano izvali da ,,izgleda kao da ovo ni nije Amerika“. I nije, zato što je zaboravljena i od samog Njujorka; kao da ni ne postoji. A toliko je bila važna, da zacementira na pravi način status velike zvijezde za Marlona Branda; u paru sa jednim holivudskim veteranom sa naših prostora, Karlom Maldenom
Wall Street
Koliko zaista vrijedi novac u Njujorku: nekada samo malo sve, nekada milijarde ništa...
Tako propovijeda veliki ideološki provokator i kritičar Amerike Oliver Stoun, u klasiku ,,Wall Street“ (1987).
Niko temeljnije i originalnije (jer mnogo je kasnije bilo kopija) nije oslikao berzanski svijet ultrabogatih kao Stoun. Sa sve Majklom Daglasom , te Martinom i Čarlijem Šinom u ključnim ulogama. I nezaboravnom replikom: ,,Pohlepa, kad već ne možemo naći bolju riječ, je dobra“. Naravno, u Njujorku.
When Harry Met Sally...
I konačno: najljepši put u samo najčistije srce Menhetna, u Central park. Ovog puta to je ona klupa u kojoj jedan Hari (Bili Kristal) na pravi način prepoznaje svoju Sali ( Meg Rajan)...
Tu negdje u ,,When Harry Met Sally...“ (1989) Roba Rajnera, kroz sasvim kežual čavrljanje i đir u ,, Shakespeare & Co.“ knjižarama, preko orgazmične imitacije do ,,Katz’s Deli“ restorana, pa pantomime u muzeju sa dinosaurusima, i konačno do te klupe... Njujork oslikava jednu mapu do srodne duše. A takvi se, i među devet miliona duša u pet okruga, ipak lako prepoznaju. I savršeno filmski nalaze. S. STAMENIĆ
Ključna prednost ovog filma je apsolutna predvidivost.
To što bi čak i neiskusni gledalac mogao da pogodi što će se dogoditi, većini filmova bismo uzeli kao manu, ali to ovaj primjerak čini prilično robusnim, efikasnim i logičnim
Smorena teškim „oskarovskim“ temama, publika željna nešto lakše zabave će pohrliti ka lakšim, „strejt“ žanrovima, dakle hororima, trilerima i akcijama koje studiji koji na njihov ozbiljan „performans“ na blagajnama i ne računaju izbacuju početkom godine.
Praznjikav avion
To barem tako stoji u teoriji i čak ima svoj naziv – „januarski treš“, jer je već februar rezervisan za „treš“ drugog tipa, odnosno romantične komedije.
Tako su kraljevi januarskih bioskopskih blagajni u poslednje vreme bili „Marki“ Mark Volberg često u saradnji s Piterom Bergom kao režiserom i namrgođeni Lijam Nison sa pištoljem u ruci u saradnji s bilo kim kao filmskim autorom. Čini se, međutim, da će im ove godine Džerard Batler, sa sve škotskim akcentom, pomrsiti januarske račune u inače jako slaboj konkurenciji „januarskog treša“ i umrtvljenog bioskopskog repertoara. Opet, možda su filmovi tog kalibra svoje prirodno „stanište“ našli na „strimingu“, koji je po ugođaju bliži televizijskoj i video-produkciji na kojoj filmovi tog tipa najbolje „rade“, ali ni tamo ponuda nije bajna.
Bilo kako bilo, film ,,Plane“ u režiji Žan-Fransoa Rišea (najpoznatijeg po pristojnom, ali u principu nepo -
trebnom rimejku Karpenterovog klasika ,,Assault on Percint 13“ i po oživljavanju glumačke karijere Mela Gibsona u ,,Blood Father“) i sa Džerardom Batlerom kao nosećom zvezdom sleteo nam je u bioskope. Njegova prednost je, pak, u tome da je to što jeste, u tome je izuzetno uverljiv i ne pretvara se da je bilo šta više od toga.
Premisa je sastavljena iz krajnje generičkih delova. Zbog poslovne odluke, praznjikav avion na letu od Singapura do Tokija u novogodišnjoj noći mora da prođe direktno kroz oluju. Munja mu sprži svu elektroniku, uključujući i radar, radio i navigaciju, zbog čega pilot Brodi Torens (Batler) mora da spusti avion na prvo parče kopna koje ugleda. To parče je ostrvo Džolo na Filipinima, a njegova specifičnost je u tome da tamo vladaju militanti i separatisti, a da se vojska i policija ne usuđuju ni da prismrde.
Opet, jedan od putnika, uhapšeni rmpalija u lisicama i sa policijskom pratnjom, Luis Gaspar (drugopotpisani Majk Kolter, najpoznatiji po naslovnoj ulozi u superherojskoj seriji ,,Luke Cage“), krije tajnu. Odnosno, „poseduje specifičan set veština“ kao bivši pripadnik Legije stranaca, a ni naš pilot nije baš za
bacanje kada iskrsne potreba za tučom. Istovremeno, sa prvom vešću o nestanku aviona, krizni menadžment kompanije planira vlastitu akciju spasavanja koja uključuje i slanje privatne vojske. Čeka nas frka, panika, akcija i obračun, a možemo pretpostaviti koga i s kim... Ključna prednost filma ,,Plane“ je, dakle, njegova apsolutna predvidivost. To da čak i neiskusni gledalac može da pogodi šta će se sledeće dogoditi većini filmova bismo uzeli kao manu, ali to ovaj primerak čini prilično robusnim, efikasnim i logičnim. Doduše, tek kad usvojimo blesavu premisu da avio-industrija desetinama godina ne uzima munje i gromove kao faktor, što ne može biti dalje od istine.
Glumci na kilo
U toj jednostavnosti, efikasnosti i robusnosti nas savršeno nije briga što likovi, čak i oni najglavniji, nisu razvijeni, što su zlikovci bezoblična masa predvođena kartonskim isečkom, što smo korporativne prepirke već više puta videli... I što putnici i članovi posade po „statusu“ variraju od jednodimenzionalnih tipova definisanih možda po jednom specifičnom v eštinom i funkcijom, do statista sa zadatkom za koje nas nije
briga ako poginu. Njih, sasvim prikladno, igraju prilično nepoznati glumci koje se, pretpostavljam, kupuje na kilo i tovari na lopate, ali reditelj Riše ipak uspeva da ih složi u kakav-takav ansambl. Druga ključna stvar koja ,,Plane“ drži iznad vode je njegova uverljivost, u smislu da nam nije teško da ga „kupimo“. Batler ima dovoljno harizme da vodi akciju, a i izgleda kao neko ko bi znao da se potuče i da puca iz pištolja po potrebi, a krupni i „razbacani“ Majk Kolter je pojavom uverljiv i kao vojničina i kao opasni kriminalac. Ni jedan ni drugi nemaju neke naročite dramske zadatke da ih ometaju, a Rišeova režija se svodi na opr obanu formulu sačinjenu od drmusave kamere i brzih montažnih rezova, uz par onih sporijih i smirenijih u svrhu fetišizacije pucačke akcije.
Na kraju, ,,Plane“ zavisi upravo od naših očekivanja. Ako su ona svedena na „popcorn“ zabavu i ništa više, onda će film položiti test. A ako tome dodamo da ovakve filmove u poslednje vreme zaista retko viđamo u bioskopu iako su nekada činili okosnicu repertoara, onda na njega čak možemo gledati i kao na propisno osveženje. M. STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 2.8/5
Iako je formula serije prilično poznata, zahvaljujući šarmantnoj produkciji i dizajnu, dovoljno energičnim kadrovima i savršeno odmjerenim dramatičnim trenucima, ne izgleda ni staro, ni izlizano
Ukoliko dovoljno dugo pratite rad režisera i scenarista, lako ćete ukapirati šta je to što posebno vole ili simpatišu, pa zato nerijetko to nešto provlače u filmovima ili serijama.
U slučaju Rajana Džonsona, dovoljno je da odgledate „Knives Out“ (2019) i „Glass Onion: A Knives Out Mistery“ (2022) i shvatite da su u pitanju „whodunit“ misterije sedamdesetih i da se, ako već ne može da ih smjesti u tom vremenu, uvijek potrudi da makar osjetimo taj vajb
Jedinstven dar
Zato ne možemo reći da nam je veliko iznenađenje ni njegov najnoviji projekat. U pitanju je serija „Poker Face“ na kojoj je radio sa Lilom i Norom Zakerman, a od čijih smo deset najavljenih epizoda već pogledali četiri.
Ako su za avanture detektiva
Benoe Blanka inspiracija bila djela Agate Kristi, onda je jasno da je, kada je u pitanju
„Poker Face“ to bila detektivska serija „Columbo“ iz sedamdesetih, koja je slavu obnovila
zahvaljujući novijim generacijama i fanovima koje je pronašla na društvenoj mreži Tumblr. Junakinju ove detektivske
drame glumi uvijek šarmantna
Nataša Lion , a njen lik Čarli Kejl posjeduje neobjašnjivu
vještinu da razazna kad ljudi lažu, a kad zaista govore istinu. Iako zvuči intrigantno, u pitanju je vještina koja se ispostavlja manje korisnom nego što to mislite, zato što većina ljudi laže sve vrijeme. Naravno, u određenim stvarima, poput pokera, zna biti od pomoći, iako joj se i to brzo obije o glavu, pa je već u prvoj epizodi upoznajemo kao koktel-konobaricu u kazinu, kojoj je
zabranjeno da sjedne za bilo koji kockarski sto u Las Vegasu. Ali, kada koleginicu sa posla (fanovima serije „Orange is the New Black“ će biti zanimljiva informacija da je glumi Daša Polanko) ubiju, Čarli koristi dar da pronađe krivca i tu kreće zabava. Na svom putešestviju (jer se nakon prve epizode radnja pomjera na drugu lokaciju iz razloga koje nećemo otkriti da
ne bi spoilovali misteriju), u svakoj od epizoda, Čarli rješava različite slučajeve i upoznaje različite ljude i, iako to zavisi od vaših preferencija, kada su u pitanju prve četiri epizode, svaka naredna je zanimljivija od prethodne. Ipak, kako je formula ista, preporuka je da se epizode gledaju baš onako kako će ostalih šest i da izlaze (dakle, jednu sedmično) zbog rizika da vam dosade ili da u
produkciji i dizajnu, dovoljno energičnim kadrovima i savršeno odmjerenim dramatičnim trenucima, serija ne izgleda staro ni izlizano. Ono što je možda najveći obrt ili neočekivani element u odnosu na klasičnu formulu je to što Čarli nije detektivka, što povlači za sobom i nešto drugačiji prilaz slučajevima, kao i činjenicu da ne može da računa na bezrezervnu pomoć policije. Naročito ako uzmete u obzir da joj se većina dokaza koje ima temelji na tome da prosto zna da je neko nešto slagao ili ne.
Brodi i Sevinji
Epizode su koncipirane tako da prvih petnaest minuta posmatramo uvod dok se ne desi samo ubistvo, a onda se uvodi Čarli koja je, na neki način, uvijek uvezana sa time što se desilo, pa nakon što saznamo zašto - posmatramo nju kako riješava ubistvo. Samo istraživanje, baš zbog njene uvezanosti sa žrtvom, postane ličnije, a stoga i zanimljivije nama sa pozicije gledalaca.
čin elementi su koji čine i seriju i lik koji glumi fantastičnim. Njene se sopstvene ekscentričnosti savršeno uklapaju i sa tempom serije i sa Čarli, ali i sa dozom nihilizma koji je potrebno provući.
njima ne uživate dovoljno jer ste progutali sadržaj. Više je stvari koje će vam zapasti za oko već u prvoj epizodi ( poput Čarline plave „barakude“ koja će gotovo sigurno biti vaša ljubav na prvi pogled), ali ono čime vas serija najviše privuče, jesu boje i retro stil (čak i kada je u pitanju font samog naslova) kao i sjajan odabir muzičkih numera poput „Yesterday is Here“ (Tom Vejts) i
„The Goodbye Look“ (Donald Fejgen).
Serija je ipak, što vrlo je jasno dato do znanja odmah na početku (kad Čarli ljutito tvituje), smještena u sadašnje vrijeme, iako na trenutke biva pretjerano to potenciranje i provlačenje fora (ili, recimo, referenci na seriju „Euphoria“).
Iako je formula po kojoj funkcioniše serija prilično poznata, zahvaljujući šarmantnoj
Iako prije nje znamo kako se zločin u konkretnom slučaju zapravo odigrao, zanimljivo je gledati je kako skuplja komadiće slagalice i dolazi do konkretnih dokaza. Ipak, i pored plave „barakude“, sjajne muzike i „rute 66“ (mali spoiler, tu se odigrava radnja u drugoj epizodi) o kojima svi maštamo, seriju zapravo, vrlo očekivano nosi Nataša Lion.
Njen hrapavi glas, prepoznatljiv karakter zbog kog se izdvojila u seriji „Orange is the New Black“, a onda i dobila glavnu ulogu u „Russian Doll“ i drska iskrenost koju iznosi na beskrajno simpatičan na-
Kako se misterije odvijaju, postaje jasno da je Čarlina druga supermo ć „dodir“, konekcija koju ima sa svime i svima. Prijateljica je kamiondžija, radnika na pozornici i lutalica. I češće nego ne, njena povezanost sa ljudima koje moćni ignorišu ili gaze ono je što joj pomogne da zatvori slučaj i izvede krivca pravdi. Očekivano, kao u „Knives Out“ filmovima, Džonson je uspio da zaokruži projekat sjajnim glumcima koji gostuju u epizodama, pa već u prvoj imamo Ejdrijena Brodija i Bendžamina Brata , zatim Hong Čau i Kloi Sevinji , a u narednim epizoda će se, kako je najavljeno, između ostalih, pojaviti i Elen Barkin, Džozef Gordon-Luit, Nik Nolte, Džudit Lajt i Džamila Džamil. Svjedoci smo činjenice da su detektivske misterije jedan od najodrživijih i najstarijih žanrova. Reklo bi se čak, jedan od onih koji se prenosi s generacije na generaciju i u kome mogu da uživaju svi članovi porodice. Baš zato, bez obzira na to što nema neku veliku dubinu ili možda ne zaslužuje da bude na listi najboljih, ova saradnja Džonsona i Lion (koja je navedena i kao producentkinja), simpatičan je (a možda se ispostavi i značajniji nego što to mislimo) trenutak za striming platforme.
Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 3.9/5
Piše: Davor PavLovIĆ
Nakon uspjeha serije ,,Only Murders in the Building“, platforma Hulu, uz internacionalnu distribuciju na D isney+, vraća se sa novom serijom, koja je i prva kreacija britanske scenaristkinje Eme Moran. ,,Extraordinary“ od osam nastavaka od pola sata istražuje svakodnevni život društva u kojem su nadljudske sposobnosti postale normalne.
Potraga za moćima
Iako je ovo još jedna serija o superherojima i super moćima (,,The Boys“, ,,Peacemaker“…), nije dosadna, a najmanje je obična i izlizana. Ona brzo pokazuje prednosti i nedostatke i jasno daje do znanja da nije uporediva sa ranijim serijama o superherojima.
Džen (Maired Tajers) živi u svijetu u kojem većina ljudi nakon punoljetstva dobije poseban talenat, neki mogu letjeti, drugi su ljudski detektori laži, a treći imaju nešto treće. A Džen već ima 25 godina i još nije dobila poseban talenat, ako se pravljenje stalnih promašaja ne računa kao supermoć. Postoji mogućnost da se ode u kliniku kako bi izvukla skrivenu snagu, ali to nije jeftino, tako da Džen treba da se pomiri sa situacijom.
Podršku joj pruža Keri (Sofia Oksenham), najbolja prijateljica iz škole, koja je u stanju razgovarati s pokojnicima poput medijuma i Keš (Bilal Hasna ), Kerin momak koji može vratiti vrijeme do određene tačke i koristi ga da po -
Sa konstantnim humorom, povezujući gegove, šale i apsurdne situacije, priča rješava stresa, a britanski humor pogađa cilj. Ipak, čuvajte se predoziranja, jer nerijetko iscrpi
uzbuđenje
pravi nepravde i pogrešne rečenice. Tu je i Luk Rolason kao Džizlord, jedinstveni četvrti cimer koji će se u određenom trenutku naći u stanu sa posebnom moći. U međuvremenu, Džen se takođe mora suočiti sa težinom sopstvene porodice, koja je guši i ne pomaže joj na putu samopotrage. Otac joj je umro, a jedna od najsmješnijih moći je ona majke Meri (Šioban Makavini) koja kontroliše tehnologiju, a da ne zna kako da je koristi. S druge strane, Dženina mlađa sestra Endi (Safia Okli Grin) uvijek sve savršeno vodi i to kod glavne junakinje izaziva zavist i mržnju. U velikom i zbunjujućem svijetu, s vrlo malo nade i puno očaja, Džen kreće na putovanje da pronađe supermoć…
Ova serija je humoristična, ali brige i problemi likova se nikada ne zaboravljaju, niti guraju pod tepih. Iako je inspirisana klasičnim narativnim modelima sitkoma kao što su ,,Friends“, udaljava se od tog šablona, prvenstveno eliminišući pozadinski smijeh koji je oduvijek bio dio
žanra. Moran gleda na ovaj žanr iz drugog ugla, tako što razbija njegovu strukturu, eliminišući sve komične elemente tipične za takve proizvode, dok je u potrazi za vrhunskim prikazom žanra
koji je prikladan za ovakvu priču. Nešto od toga uspijeva, a nešto ne. Komične scene koje su ovdje prisutne same za sebe, nekad su spontane i izmame osmijeh, a ponekad imamo samo preuveličane i usiljene situacije. U jednoj od najjačih scena upoznajemo veterinara koji čuje glasove životinja, poput doktora Dulitla, sa tom razlikom što ovaj ne prima nikakve mudrosti od životinja, već čuje njihove smrtne želje i njihov bol. Taj balans duhovitosti i tragedije, serija dobro savladava, a to je vjerovatno zato što nije samo holivudska serija, već stiže i iz Velike Britanije, gdje se preferira drugačiji humor.
Što se tiče lokacija, ne postoje samo dvije-tri stabilne lokacije kao u sitkomu, već se više kr ećemo, tako da stan nema ulogu narativnog epicentra. Taj narativni epipcentar i najjača snaga ,,Extraordinary“ je izgradnja svijeta. Ovdje je većina podzapleta iskonstruisana kao bilo koja drama, dok nema spašavanja svijeta, ni borbe protiv bilo kakvih supernegativaca. Sve se zasniva na povezivanju i sukobima likova, dok svjedočimo situacijama koje su zaista simpatične. Osnovna priča je klasična priča o punoljetstvu, gdje Džen mora naučiti da
odraste i preuzme odgovornost za život.
Uz uključene supermoći, fikcija tu stvara niz jedinstvenih situacija. Sa druge strane, veliki dio komedije sastoji se od toga kako se likovi stalno suočavaju s nevoljama, a njihovi načini da se nose s njima često propadaju. Na površini to su Dženini pokušaji da bude kao svi ostali, ali dok skidamo slojeve, otkrivamo priču o djevojci teške narcisoidne ličnosti, koja je spremna iskoristiti prijatelje i prevariti rodbinu da bi se osjećala dobro. Centralni lik je nesumnjivo Džen, ali su se njene kolege podjednako pokazale kao fundamentalne ličnosti priče, jer ne bi isto bilo bez Keri, same duše priče, ali i Keša, dječaka opsjednutog time da bude Betmen svoje generacije i misterioznog mačka. Uz pristojan scenario koji se dotiče stvarnih problema sa kojima se mladi danas suočavaju, ovdje je nedostajalo kreiranje i razvoj likova, već se serija zadovoljava time što je komični proizvod koji se ne shvata ozbiljno, ali ne pokazuje pristojnu evoluciju likova kroz osam epizoda.
Priča odrastanja
Nakon prvog poluvremena u kojem su sva ova pitanja obrađena, od Džen i serije se stalno očekuje neki preokret, koji će uključivati njenu priču i priču ostalih likova, ali do njega ne dolazi.
I ne samo to, Moran, koja je napisala duhovitu seriju, gubi se u istom svijetu koji je stvorila, skrećući prema rom-komu o superheroju u drugoj polovini, gdje gubi jedinstvenost i originalnost u osnovi priče.
Prihvatanje je povezujući element, jer baš kao što Džen mora prihvatiti svoju situaciju, gledaoci mora prihvatiti njene okolnosti.
Serija je živahna u riječima i slikama, ima brz tempo koji odgovara formatu i ne gubi se u sentimentalizmu i drži se britanskog humora, piskavih likova i originalnih supermoći. Eh da, te supermoći. Za svijet u kojem ih svi imaju, one zauzimaju nevjerovatno malo prostora koji nije dovoljno iskori-
šćen. Kao da taj svijet gledano očima osobe poput Džen, koja živi u ovom svemiru, a nema moći i onda kao gledalac ostaje pomalo razočaranje, posebno jer je riječ o humorističkoj seriji, a ne drami.
Taj ,,lonac zlata“ da svako ima moć je potencijal gotovo stalnih malih vizuelnih šala koje su u pozadini mogle donijeti život, ali nije iskorišćen. Da je čisto holivudska serija, vjerovatno bi, ne samo bio iskorišten, nego bi britansku priču
od odnosima stavio potpuno u drugi plan. Ovako je nastao disbalans u kojem su pobjedu odnijeli Britanci, jer je jasno da Džen to što nema moći samo koristi kao izgovor da se ne snađe u životu.
,,Extraordinary“ ima uspona i padova, ali, u cjelini je dobra komedija koja može držati pažnju. To radi zahvaljujući činjenici da se prelaskom u odraslo doba bavi kroz metafore, bez lažnih govora, koristeći komediju u alternativnoj
stvarnosti. Sa svojom pretpostavkom o svijetu punom superheroja, mogla je imati novi zaokrete, ali nikada u potpunosti nije to ispunila, što je malo razočaranje. Sa konstantnim humorom, povezujući šale i apsurdne situacije, gdje britanski humor pogađa cilj, dolazi do predoziranja, jer nerijetko iscrpi uzbuđenje. O ovoj seriji za tinejdžere će se vjerovatno pričati, ali će prije postati vrlo brzo zaboravljena.
Ocjena: 3.3/5
FILM
Veliki sam ljubitelj filmova ali najviše volim one bazirane na istinitim događajima. Kroz njih možemo dobiti inspiraciju i za svoj život.
Preporučujem film „Jonh Q“ (Nik Kazavetes, 2002) sa Denzelom Vošingtonom.
To je istinita priča o ocu koji je zaobišao sistem da bi sinu obezbijedio medicinsku pomoć, a pritom nikoga nije povrijedio. Inspirativna priča koja će promijeniti vašu percepciju shvatanja pravde.
Izdvajam i filmove „Blow“ (Ted Demi, 2001), „Hacksaw Ridge“ (Mel Gibson, 2016), „127 Hours“ (Deni Bojl, 2010). Svi filmovi rađeni su po istinitom događaju, različitim karakterima i životnim putevima.
TV
Uglavnom gledam sportske emisije vezane za Premijer ligu, Ligu šampiona, NBA... Ostale programe slabo pratim i otkad sam donio tu odluku, pronašao sam mnogo više vremena za hobije i druge stvari. Savjetujem svima da urade isto. Sa druge strane, serije pratim na striming servisima. Preporučujem „Blacklist“ – glavni karakter će vam pokazati koliko je komunikacija moćan, tj. najmoćniji alat. Nemojte zaobići ni „Peaky Blinders“, „La Casa de Papel“, „Clickbite“.
MUZIKA
Najviše volim psy trance - vrstu elektronske muzike, a od izvođača Astrix, Avalon, Liquid Soul Psy trance je muzika duhovnosti i pružiće vam sve odgovore o životu i sebi. Dobra opcija je i dobar tehno - Ameli Lens, Metodi Hristov, Umek, Miss Monique...Super pravac za događaje koje kreiram kroz svoju organizaciju Higher Sense, a neki od ovih izvođača su i bili moji gosti na događajima. Dodao bih i dobar rep, pa predlazem da poslušate album Dade „Sto do muzike“, koji mi je u određenom momentu promijenio
život. Takođe, sve od Struke i Marčela – dvije najveće glave balkana.
dobro organizovan, pažljivo selektujem bilo što prije nego upalim da gledam. Kad upalim, uvijek to bude pogodak.
FILM
Zaobilazim filmove koji nemaju poentu, a kako sam jako
Zaobiđite sadržaj koji na vas utiče negativno, pravi vam stres i podjelu u vašoj glavi. Bilo bi korisno kad bi se na TV programima
pojavile emisije koje bi se bavile temama o životu, uspjehu, sreći i ljubavi. Takav koncept ne postoji kod nas, emisije koje čine da podižemo i širimo svijest o pravim životnim vrijednostima.
MUZIKA
Zaobiđite Jala & Buba muziku.
,,Complete Mountain Almanac“ je slojevit, odvažan album istinske poezije koji može ishoditi samo iz autentičnog životnog iskustva žene suočene sa teškom bolešću
Muzika koja ima mnogo veze sa bendom The National, a po mnogo čemu je relevantnija od svega što su momci iz Sinsinatija stvarali, makar u posljednjih pola decenije. Staje u naziv ,,Complete Mountain Almanac“ i ime Džesike Desner, sjajne umjetnice oboljele od raka dojke.
Početak ,,Almanaha“ vezan je ipak za drugu ženu, švedsku muzičarku Rebeku Karijord. Tokom posljednjih godina Rebeka je osmislila muziku za konceptualni album koji bi trebao da bude nešto poput godišnjaka prirode koju rapidno mijenjaju klimatske promjene. Potom je zamolila prijateljicu Džesiku za stihove, a Denser je upravo i tim mjesecima dobila dijagnozu...
Tu dolazimo do one bitne poveznice sa
The National: Džesikina braća su Eron
Ladytron
i Brus Desner, blizanci iz benda, koji su na ovih 12 pjesama u ruhu alternativnog i indi-folka pružili prepoznatljiv pečat. U centru je, ipak, Džesika Desner: vizuelna umjetnica, pjesnikinja i plesačica koja godinama stvara u Italiji... Iako nije prisutna u izvođenju (braća Desner sviraju, Rebeka pjeva vrlo delikatnim i unikatnim glasom za akustičnom gitarom), jasno je da je ovo njena ispovijest, iskustvo, svojevrsna lična karta.
,,Complete Mountain Almanac“ je onaj, duboko slojevit, odvažan album jedne istinske poezije koji može ishoditi samo iz autentičnog životnog iskustva. I koji, kroz suptilne promjene u prirodi kroz 12 godišnjih ciklusa, priča i Džesikino iskustvo dijagnoze, teških terapija, straha, liječenja, sve do oporavka. Takođe, ovo je ploča koja
će vas podsjetiti zbog čega je sila prirode, tako strašna, regenerativna, oholo pravedna u svojoj nasumičnosti ali i brižna, pomiriteljska – suštinski ženskog roda. Minimalistički aranžmani (favorit publike apsolutno nastupajući ,,February“) otkrivaju mnogo novih detalja, čak i priča u svakom narednom slučaju. Za jedno oživljavajuće iskustvo – u koje je jedna sjajna umjetnica do kraja utkala svoju životnu dramu. I za apsolutni zimski biser vrhunske muzičke produkcije. S. S. Ocjena: 91/100
Liverpulski bend ponovo intrigira i pronalazi novu pop publiku
Teško da ima prikladnijeg naslova za album benda
Ladytron od ,,Time’s Arrow“: muzika Helen Marni i ostatka liverpulske ekipe je od nasljeđa prošlosti činila budućnost, prije nego bi ona postala prošlost, pa opet...
I tako sve od kraja devedesetih, kada su, u slavu velikih sint-pop uzora osamdesetih, Helen i Ladytron uspjeli da stvore nešto trajno svježe. I nema boljeg dokaza za to, od toga da je ,,Seventeen“ prije dvije godine postala viralna na TikToku za jednu sasvim novu generaciju – a radi se o pjesmi iz 2002. godine.
Za bend naslovni, mračan i gotovo apokaliptički album iz 2019, koji se čekao osam godina, usmjerio je Ladytron ka novoj eri i donio izuzetan uspijeh. Sada, ,,Time’s Arrow“ usmjerava njihov kosmički kurs ka mirnijim i svjetlijim
horizontima. Onaj zajednički sadržilac ovih novih pjesama je eskapizam – koji se razliva u raskošnim, treperavim bojama. Ova muzika je, u najkra-
ćem, najbliže impresionizmu što je elektro-pop do sada dostigao.
Helen nas vodi u jedan bijeg za sitne sate: u ,,The Night“, na pri-
Album ,,Time’s Arrow“ usmjerava jedan kosmički kurs ka mirnijim i svjetlijim horizontima.
A zajednički sadržilac ostaje eskapizam
mjer, radi se o vožnji žestokog tempa koja na kraju izmakne kontroli. ,,Faces“ je sasvim zavodljiva dok klizi niz razlivajuće sintisajzerske linije, a ,,California“ čak himnično ljubavno pismo jednom prostoru kojem je tako lako pripadati. Tu Marni čak zapovijeda, traži i dobija: ,,California, makes us happy“. ,,Time’s Arrow“ je i album čežnjivih sjećanja, poput ,,Flight From Angkor“ – na kojoj Mira Arojo evocira ,,hall of mirrors echoing for years“. Naslovna pjesma je vrlo sinematska, ciljano pre-producirana i u jurišnom ritmu... Uz utisak, da svaka od pjesama ipak bolje zvuči od cjeline, jer nose sličnu, jednoznačnu, visoku a ipak ravnu emociju. Ali sve to je dio posebnosti koju na britanskom muzičkom horizontu skoro četvrt vijeka nosi Ladytron. S. S.
Ocjena: 75/100
Film koji Vas čini srećnom?
- „Leto kada sam naučila da letim“ (Radivoje Andrić, 2022), ekranizacija istoimenog romana Jasminke Petrović
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Propagandni filmovi Leni Rifenštal nanijeli su nemjerljivu štetu. Vrlo je problematično kad se njen opus koristi kao nekakav kvaziargument kako i neetička umjetnost može biti „umjetnički uspjela“. Nema tog režiserskog tehničkog umijeća koje može opravdati sadržaj koji nastaje u službi zločina i nasilja. Film koji uopšte nijeste skapirali?
- „Tenet“ ( Kristofer Nolan , 2020) ne baš da nisam skapirala, ali je bespotrebno zakomplikovan zaplet sa idejom vraćanja vremena u odnosu na ispraznu poentu filma, iako je najavljivan kao film koji će nakon zatvaranja zbog pandemije vratiti publiku u bioskope.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Biografski film o Mitri Mitrović, književnici, revolucionarki i prvoj ministarki u Srbiji, koja je između svega ostalog što je sama postigla, zanimljiva i zbog ratnog putovanja koje ju je vodilo širom Jugoslavije i ljudi koji su je okruživali – od prijatelja
Veselina Masleše, supruga Milovana Đilasa, do mnogobrojih partizanki. Ukratko, kroz priču o njenom životu moglo bi se mnogo reći o istoriji Jugoslavije sredinom prošlog vijeka. Omiljeni filmski rivali?
- Mojsije i Ramzes iz animiranog filma „The Prince of Egypt“ (1998). Ostao mi je u sjećanju jer je to prvi film koji sam u nekadašnjem Kinu „Kulturi“ gledala sa društvom iz osnovne škole. I definitivno rivali koji su preuzeti iz književnosti (najčešće realistične) i adaptirani na filmskom
Teorija kulture, književnosti, studije roda, feminizam (naročito jugoslovenski, socijalistički) – teme su o kojima govori i piše Nađa Bobičić, čiji glas odjekuje širom regiona. Na „portalu za pobunjena čitanja“ Bookvica.net uređuje i piše o književnosti, književnom nasljeđu, djelima žena i rukopisima koji utiču na žene. Bobičić se bavi i izučavanjem, kritikovanjem, pisanjem o dječjoj književnosti na portalu mini bookvica, gdje djeca i mladi mogu čitati o aktuelnim naslovima, lektiri, pronaći preporuke za dobro štivo. Radi edukacije djece, mladih i onih koji žele da nauče da „pobunjeno čitaju“ organizuje i radionice o kreativnom čitanju i kritičkom pisanju. Naša gošća autorka je rada na temu matrilinearnosti u djelu Elene Ferante, moderatorka je i učesnica tribine „Čitanje serija“ u kojoj je govorila o popularnim TV naslovima „Handmaid’s Tale“, „House of Cards“, „Game of Thrones“, „My Brilliant Friend“... Taj svimir otvorenih pitanja koji nam serviraju na malim ekranima, velikom platnu ali i iza svakog ćoška sakodnevnog života, opstanak, borba nas i naših drugarica u, htjeli da priznate ili ne, patrijahalnom društvu, pokušava da uhvati i promijeni naša Nađa. Hajde da sa njom podignemo glas, pamflet, čak i kroz našu pitalicu o filmskim, TV i muzičkim odjecima koji i te kako utiču na razvoj kritičkog promišljanja.
platnu ili malim ekranima, kao što su Lila i Lenu iz „Moje genijalne prijateljice“, Žan Valžan i Žaver iz „Jadnika“, Emilija Sedli i Rebeka Šarp iz „Vašara taštine“, Andrej Nikolajevič Bolkonski i Pjer Bezuhov iz „Rata i mira“.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Malo ću da „varam“ u odgovoru na ovo pitanje, ali sam se prvo sjetila filmske franšize „Planet of the Apes“.
Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Jasmilu Žbanić i Zoru Dirnbach bih povela u neku od ovdašnjih planinskih divljina, jeli bi se i pili neki lokalni specijaliteti. Krisa Markera u opservatoriju, piće bih ponijela po njegovoj želji.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „Možda ste dobili pogrešan broj, ali ste dobili onog kog ste tražili“ – sublimacija paranoje ovdašnjeg društva iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
Had iz Diznijevog „Herkulesa“ (1997) je najduhovitiji. Dok su Grdana i Kruela de Vil najbolje odjevene. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Koliko se sjećam, bio je to film iz franšize o Džejmsu Bondu, „Tomorrow Never Dies“ (Rodžer Spotisfud, 1997). Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Posljednjih godina slušam dosta soundtrackova, ali najčešće
iz serija. Pa u tom tonu neka bude i muzička podloga iz trilogije „His Dark Materials“ po istoimenoj trilogiji Filipa Pulmana Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Opet ću pomenuti seriju koju sam skorije gledala, jer mislim da nema toga ko je prošlog decembra gledao drugu sezonu „White Lotus“ a da nije poželio da ode u Taorminu na Siciliju. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Ne zanima me mnogo njegov proces, radije bih da ste postavili pitanje o tome kako bi neka režiserka iz nedominantne angloameričke kulture pristupila ovdašnjem prostoru.
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- „Jugoslovenka“ Lepe Brene, na moje pobunjene drugarice sa svih naših prostora.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Nijednu, bolje da bude tišina ili prirodni zvuci.
Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?
- „Internacionala“.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Bora Čorba , konzervativno, dosadno i precijenjeno.
Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?
- „Lijepi Meho“, sevdalinka u izvođenju Damira Imamovića Vaša pjesma za karaoke?
- Nešto od Madone iz 90-ih ili Rijane iz bilo kog perioda. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Ne mogu da odaberem. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Mislim da su za moju milenijalsku generaciju tragične smrti Toša Proeskog i Ejmi Vajnhaus nakon posljednjeg koncerta u Beogradu, na neki način bile generacijska trauma.
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „Call Me Maybe“, pjevačice Karli Rej Džepsen - hit od prije desetak godina.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Nisam držala postere na zidu, čini mi se, a skupljala bih dvolisnice iz magazina koji su tada bili popularni.
H oće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Ako se nastavi sa zagrijavanjem ovog drugog Hladnog rata, a on ima kartu za neki spejs šatl do Marsa, onda vrlo moguće.
TV
Serija idealna za kišni vikend?
- Preporučujem ponovno gledanje televizijskih klasika, bilo da su klasici jer su remek djela žan-
ra, ili samo zbog nostalgije za sadržajima koji su obilježili našu ličnu i/ili društvenu istoriju.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „The X-Filles“, „Sous le Soleil de Saint-Tropez“.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „The Americans“, britanska „Small Axe“ i „Babylon Berlin“.
Serija koju nikada nijeste završili?
- „Boardwalk Empire“ i drugu sezonu „The Assassination of Gianni Versace: American Cri-
me Story“, ali hoću uskoro. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- Otvoreni krajevi su zanimljivi, ali i pomalo frustrirajući, kao na primjer u klasicima poput „Mad Man“ i „The Sopranos“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Vilov čudotvorni nož koji siječe kroz svjetove iz gorepomenute trilogije „His Dark Meterials“. Svu odjeću, obuću i aksesoar čudesne gospođe Mejzel iz istoimene serije.
Najdraži par iz serije?
- Elizabet i Filip iz ranije pomenute „The Americans“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Trans zajednicu iz serije „Pose“. S druge strane, nikome ne bih poželjela radna okruženja iz serija o hiperbogataškom sloju društva, poput onog iz „Billions“ ili „Succession“.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma zato što je stalno gubio, ali sam vremenom prešla u Džerijev tim. M. ČAVIĆ
Nađa BoBičić: Omiljeni filmski rivali su joj Mojsije i Ramzes iz ,,The Prince of Egypt“ Mladen Savkovićche è un film comico. Na kvitici braon papira, zakačenoj tik uz vizir kamere, Federiko Felini je zapisao podsjetnik samom sebi. ,,Zapamti da je ovo komičan film“. Bio je 9. maj 1962, prvi dan snimanja, i to je bilo sve što je o ,,8½“ tad znao reći filmskoj ekipi.
Dina Bojer, režiserova predstavnica za američku štampu, našla se u čudu i na ivici nervnog sloma: kakav se samo haos, improvizacija bez reda dešavala pred filmskim kamerama. Racionališi, Federiko, spašavaj! Ovako joj je odgovorio, kako da film prestavi Amerima: ,,Nadam se da ću uhvatiti tri nivoa na kojima naš um živi: prošlost, sadašnjost i kondicional. Znači ne budućnost, nego carstvo naše fantazije!“.
Kreativna blokada
Natrag, više od godinu i po: jedno pismo adresirano prijatelju i kolegi Brunelu Rondiju iz oktobra 1960. otkriva Felinijevu zamisao o filmu. Snimati priču o umjetniku koji pati od kreativne blokade. Da li je on pisac, nekakav inžinjer, možda teatarski producent? Felini to tad nije znao, ali je recimo mogao reći da se njegovom sredovječnom junaku desilo nešto, recimo neka blaža bolest, koja bi bila zvono za uzbunu i podsjetnik na stvaralački blok, na nepremostivi zid. I to je bilo sve što je Federiko znao o filmu.
I idemo opet, proljeće 1962: Felini praktično pred dogovorenim snimanjem, sa istom onom pričom, potpisanim ugovorima sa producentom Ricolijem, velikom zvijezdom Marčelom Mastrojanijem, pa genijalcem kinematografom Đanijem di Venancom... Problem? Od svega što je bila početna ideja, za godinu i po Felini je dobio samo glavno ime junaka: zvaće se Gvido Anselmi. Ko je on, što radi, što (ne) stvara, što bi trebalo da čini... Felini nije pojma imao. Ukratko, bio je u kreativnoj blokadi!
Bio je aprilski dan, Felini u svojoj kancelariji u studiju ,,Ćinećita“, a pismo Ricoliju o otkazanom projektu, kao priznanje ,,da je izgubio svoj film“, već napola napisano... Da ga samo nije prekinuo glavni mehaničar opre-
me, sa pozivom da se trk pojavi na sceni i svečano obilježi početak snimanja... I što je mogao Federiko? Onako postiđen, svjestan da je gomilu ljudi tu doveo na ivicu ambisa od filmske propasti, podigao je zdravicu...
I u tom momentu sve se posložilo. Trenutak filmske magije: Federiko Felini je znao da će ,,8½“ biti film o njemu, o snimanju tog filma! ,,Snimiću ono što se meni prokleto dešava.
Priču o režiseru koji više uopšte ne zna kakav to film želi ili treba da napravi“...
Sve što se potom desilo bilo je djelo i priča jednog genija grešnog stila, posjednutog magijskim dodirom. Gvido – Mastrojani će pred ljubavnicom svjedočiti, žaliti i zapomagati kako želi ,,da snimi iskren, stvaran, jednostavan film“. Potom će se pred ženom te iste ljubavnice odricati, govoreći ,,da je sa njom davno završio“. Onda će ih sve ostaviti po strani tragajući za tom jednom Idealnom ženom – koju glumi, naravno, Klaudija Kardinale... Pa će ga se ona, naravno, odreći, učeći ga da u njemu nema ni mrva stvarne ljubavi. Kad Gvido odluči da otkaže film – naš veseli i grešni junak kao shvata da je previše pokušavao da ličnu konfuziju riješi stvaranjem filma koji bi spašavao druge; umjesto da prihvati život onakvim kakav jeste... I u svemu tome, naravno, u pomoć zove (bivšu) ženu. Na kraju, u jednoj blago ciničnoj sceni na plaži, gomila ljudi uhvaćenih za ruke u svoj krug prihvata Gvida i njegovu Luizu. A kolektivizam na plaži pobjeđuje svaku samoću...
I to je ,,Otto e mezzo“ - ,,osmi i po“ film karijere Federika Felinija (jer do tada je jedan film radio pola-pola sa jednim kolegom) – i naravno da je takav film, od februarske premijere prije 60 godina 1963. filmski svi-
jet obožavao. Jer ta nadrealna dramedija bila je suštinski savršenstvo od onoga što sada zovemo meta koncept: film u filmu, o filmu... I kao takvom, ludom i oslobađajućem kreativnom tripu Felinija, samo su se mogli svi klanjati. Jer nikom prije njega u svijetu filma nije ništa slično na’m palo!
I cijeli se svijet umjetnosti tih dana i mjeseci upinjao, da dokuči: što je to Felinija inspirisalo za ,,8½“. Veliki je pisac i kritičar Alberto Moravija Gvida opisivao kao ,,sadistu, mazohistu, sebicentričnog mitologa, klovna, lažova, varalicu opsjednutog erosom“ – prije nego ga je uporedio sa Leopoldom Blumom, herojem ,,Uliksa“ Džejma Džojsa. ,,Taj lik koji se tako plaši života da bi se najradije vratio u maminu matericu, toliko liči na Bluma... Da mi je lako pomisliti, da je Felini čitao ,,Uliksa“ dok je spremao ovaj film“. Daleko od tog da je Moravija Feliniju bilo što zamjerao: ,,8½“ je vidio kao introvertni, dozlaboga interni monolog koji je tek ispresijecan odbljescima realnosti i snovima koji su iznenađujući, originalni i ogriješeni nekim delikatnim sentimentom“ (!).
LSD trip
Mnogo toga je tu Moravija pogodio, ali je propustio, recimo, ovo – da je ljepota ,,8½“ u konfuziji, u haosu, u jednoj kaši i amorfnoj smješi svake istine i svake greške... A upravo tu, u razmeđu između Gvidovih ličnih sumnji i kočnica – i onog što kreativno ipak iz njega ,,izađe“, leži film. I leži stvarnost puta svakog od nas na putu ka bilo kom ličnom ostvarenju. I tako se film raspliće: kao svaki novi salto i premet artiste na cirkuskom trapezu, ali toliko na ivici i bez bilo kog osiguranja, da u svakom momentu djeluje da će
se prosuti na zemlju. Ali u svakom momentu, naravno, artista zna da sačuva ravnotežu i izvede tačku do kraja. Jer to je, naravno, Felini!
Bio je to i njegov posljednji monohromatski film; Felini se od jedne kreativne faze opraštao, a drugu, sasvim nadrealnu, istovremeno počinjao. I bio je preporođen čovjek; tada, početkom šezdesetih, istraživao je psihologiju Karla Junga, pa pod strogom kontrolom psihoterapeuta uzimao LSD... A sve to, da bi otkrio jedan svijet ,,u kom objekti i njihove nazovi funkcije nemaju neku važnost. Da je sve to bio jedan pakao od same percepcije, pakao od formi i oblika lišen realne ljudske emocije i otuđen od realnosti, u potpuno nerealnom okruženju. A kada je percepcija stvari konačno prestala da bude limitirana, kada je postala beskrajna, bez limita, konačno sam se oslobodio za stvarnost van sebe. I vatra i ruža su konačno postali jedno“, kako je priznao godinama kasnije.
Još jednom: u onom ključnom momentu filma, Gvido se žali kako ,,samo želi iskren, jednostavan, stvaran film“. Svako ko je pogledao ,,8½“ zna da je Felini snimio upravo jedan takav. ,,8½“ ima dva snimljena kraja; po onom, koji publika nije vidjela, Gvido i njegova žena ulaze u voz i odatle grabe ka tami jednog tunela. Od tog kraja Felini je na molbu prijatelja odustao; previše je ,,mirisao“ na temu suicida. Na kraju je Federiko odabrao kraj na plaži. Sa merakom, prateći onaj podsjetnik koji je sam sebi zapisao na ceduljici, pa zadjenuo za kameru... Od početka do kraja znajući: ,,8½“ je iskren, veliki, oslobađajući film jer slavi štos, salto na trapezu, ples na ivici ambisa. Jer je slava onog života u kom vatra i ruža postaju jedno S. STAMENIĆ
Bio je aprilski dan. Felini u svojoj kancelariji u studiju ,,Ćinećita“, a pismo Ricoliju o otkazanom projektu, kao priznanje ,,da je izgubio svoj film“, već napola napisano... Da ga samo nije prekinuo glavni mehaničar opreme, sa pozivom da se pojavi na sceni i svečano obilježi početak snimanja... I što je mogao Federiko?
Briljantni plakat Felinijevog ostvarenja
Njegov precizan pristup, podvlačenje moći filma kao medija, nezabilježen je za taj period. U moru inovacija koje je uveo, montaža će uvijek imati neizbrisiv trag
Zadatak umjetnosti je da razotkrije kontradikcije postojanja – Sergej Ajzenštajn, zahvaljujući kojem je Sovjetski Savez bio jedna od centralnih filmskih figura na svjetskoj mapi, imao je ovu izuzetno preciznu autorsku premisu.
I nije dozvoljavao da ga bilo što skrene sa ovog zacrtanog puta. Kao režiser koji je vjerovao da je „jezik mnogo bliža forma filmskoj umjetnosti nego što je slikarstvu“, Ajzenštajn je iskoristio godine u filmskoj industriji da vrlo precizno prenese taj „jezik“ gdje mu je bilo mjesto. Na filmsko platno, koje je bilo, na ovaj ili onaj način, pod direktnim uticajem socio-političkih prilika u zemlji. Iako je ovaj scenario specifičnog političkog talasa zatresao i druge
zemlje, Sovjetski Savez je početkom 20. vijeka bio u specifičnom fokusu, koji je sasvim sigurno plesao uz Ajzenštajnovu „muziku“.
Meksička avantura
Filmska umjetnost je početkom 20. vijeka primila persuazivnu propagandu bez mnogo razmišljanja. Svaka od zemalja, bile u ratu ili ne, kuvala je svoja simbolična filmska i propagandna jela i lansirala ih koliko god je „centrala“ dozvoljavala. Sovjetski Savez je krajnje čudnjikavo (a sasvim logično, ako uzmemo u obzir politička previranja u toj zemlji u tom periodu) zauzeo pol-poziciju u ovoj borbi u filmskoj industriji.
Lenjin je vidio manipulativne resurse propagandne moći vrlo brzo i vizuelne slike igrale su centralnu ulogu od trenutka kada je sjeo u autoritativnu stolicu. Film je zamislio kao unikatno oruđe koje će edukovati mase, a Ajzenštajna kao efikasnog egzekutora. I bio je u pravu.
Ajzenštajn je i te kako iskoristio priliku – ne samo da na-
pravi jedan od najboljih filmova „agitacije“ 20 vijeka, „Battleship Potemkin“ 1925. godine. Već i da podigne tehniku režije i montaže kroz konciznu psihološku simulaciju pakujući slike fizičke i emotivne senzacije. Što nas dovodi do Ajzenštajnove omiljene igre –kolektivizacije. Ruski režiser je „teškom“ montažom kadrova vrlo precizno prebacio fokus na kolektivnu, ne individualnu sliku. Bez obzira na vrlo često „zumirane“ kadrove, misao koja je otišla iz njegovih vizuelnih radova mnogo je komleksnija od puke deskripcije emocije jedne individue u kadru. Iza Ajzenštajnove zavjese, kao i u kultnoj sceni na Odesinim stepenicama, koje je tako precizno snimio fotograf Eduard Tise u ovom filmu, stoji nesto mnogo dublje od gole „ritmičke montaže“ –melodika. Ajzenštajnov zadatak da izazove tugu kroz ritmiku slika facijalnih ekspresija i projektuje je kroz široke preklapajuće kadrove govori u prilog o kakvom talentu govorimo. Ipak, slavni režiser poželio je minimalistički bijeg u druge
geografske vode i prihvatio je da se poigra sa filmom na američkom tlu. Iako krajnje bezuspješno, njegovi pokušaji da realizuje niz ideja otvorili su mnoga vrata u razumijevanju njegovih filmskih tonova. Sasvim sigurno, najinteresantniji segment njegove filmografije u ovom periodu je ostvarenje „Que viva Mexico!“, projekat koji je započeo 1930. u saradnji sa autorom i političarem Aptonom Sinklerom, čija je tadašnja uloga u SAD bila pogodna za Ajzenštajnove filmske igre. Na koncu, Ajzenštajn je morao (želio?) nazad u Sovjetski Savez, a komad je za njega, i Sinklera, zaokružio Grigori Aleksandrov lansirajući ga tek 1979. godine.
Staljin je za Ajzenštajna imao još jednu, ispostaviće se, finalnu poslasticu – ako je njegova karijera započela zagrljajem Lenjina i vizualizacijom Oktobarske revolucije u komadu „October: Ten Days That Shook the World“ 1928. godine, morala se i završiti nekim biografskim dezertom. Istorijska drama o Aleksandru Nev-
skom , koja je završena 1938. godine, za koju je doveo maestralnog Sergeja Prokofjeva da začini muzikom, ujedno je i bila politička igra koju je režiser odigrao zahvaljujući tadašnjoj „političkoj scenografiji“. Na kojoj su Sovjetski Savez i tadašnja nacistička Njemačka u tom periodu igrale poseban tango. Iako očigledno mnogo manje eksperimentalan film, „Alexander Nevsky“ predstavlja jedan od najboljih filmova ruske produkcije 20. vijeka. Iako se činilo da će nakon vizualizacije Nevskog Ajzenštajn nastaviti uobičajenom putanjom, njegov pokušaj da realizuje fabulu o Ivanu Groznom kroz trilogiju dočekan je na nož.
I dok je prvi dio, „Ivan the Terrible, Part 1“ u određenim segmentima uspio da reflektuje autorovu zamisao, realizovani drugi i „uništeni“ treći neslavno su zatvorili Ajzenštajnov filmski krug. Režoiser je već daleko bio od onog Ajzenštajna kome je vrlo malo trebalo da sačini elemente vi-
šeslojnog narativa, poput njegovog prvog dugometražnog filma „Strike“ iz 1925. godine. Njegovi filmski proizvodi, realizovani pred kraj karijere, pak nijesu umanjili njego-
vo nasljeđe. Naprotiv – muzika, kao poseban segment Ajzenštajnovih kasnijih radova, obezbijedila je režiseru da razvije sasvim nove teorije o moći zvuka, odnosno
kompozicije u kojoj tonovi, zajedno sa slikama, imaju sasvim nov uticaj na auditorijum. Njegov odlazak iz SSSR i čudnjikav povratak u zemlju možda otvara i niz pitanja o njegovim kreativnim sposobnostima, ali ono što je učinio za filmsku umjetnost nemjerljivo je iz kojeg god ugla to posmatrali.
Jedno od najpopularnijih mišljenja teoretičara filma (a ujedno i najdiskutabilnije) je da je sovjetski režiser učinio za film isto što i braća Limijer. Iako je to krajnje diskutabilna premisa, koja je sigurno česta tema diskusije kada govorimo o talentovanom autoru, njegov precizan pristup, podvlačenje moći filma kao medija, nezabilježen je za taj period. Da, u moru inovacija koje je uveo montaža će uvijek imati neizbrisiv trag. Ali na koncu, Ajzenštajn je bio i mnogo više od jednog genija koji je u četiri zida „dječački“ lijepio film na film, praveći pionirske duple ekspozicije. L.
Vojni orkestar bi cijelom spektaklu od sporta pružao ritam; a tu u Donjem polju, pod Orlovim kršem, na klizalište su najčešće stupalo u najsvečanijoj odori...
Kakav početak organizovanog sporta u Crnoj Gori: ratnici u zlatno izvezenim crvenim gunjevima i sa svilenim maramama, pa gospoda iz poslanstava, pa dame sa dvora... Bila je godina 1892, a Cetinje već imalo jednu sasvim sportsku organizaciju. Još, možete zamisliti – u klizanju.
Preciznije: taj početak organizovanog sporta u knjaževini je 10. mart 1891. Tada je u prijestonici osnovano ,,Društvo za gimnastiku, tociljanje i borenje“. E to – tociljanje (klizanje) – savršeno je sočan komad onog jezika 19. vijeka koji je u međuvremenu zaboravljen ili negdje zaturen. Već godinu kasnije Cetinjsko klizačko društvo bilo je izdvojeno iz zajedničke sportske organizacije; a klizalište, na poljani pred manastirom, bilo spremno za gospodu.
Za sve ustavne peripetije dana sadašnjih, Crnogorcima valja poručiti – da su od kraja oktobra 1892. imali, ni manje ni više, Ustav cetinjskog klizačkog društva. I tu se jasno očitava i vidi, sa kojom ozbiljnošću se cijeloj toj raboti i namjeri pristupilo...
Na primjer: jedan od članova jasno je naznačavao je jasno da ,,bez konjica i sa sabljama ili štapovima niko ne smije na led izlaziti“. A ko prekrši – strogo fiorin kazne. Potom i ovako: ,,na led se ne smi-
je ništa, pa ni snijeg bacati“. I opet, ko se o pravilnik (ustav!) ogluši – dva fiorina kazne. A sav prihod od takve globe – isključivo u dobrotvorne svrhe. Tako je klizalište bilo onaj radosni prostor na kom se i gubila svaka staleška razlika: tu bi bili svi jednaki, makar oni koji bi na led stupili. A među stalnim gostima klizališta, među sugrađanima, bio je i knez Mirko, i kneginje Ksenija i Vera. Malo je, nažalost, crnogorskih izvora koji sjećaju na cetinjsko klizalište na prelazu između dva vijeka. Od zaborava ga je najprije otrgao dr Novak Jovanović, sjajnim radom ,,Sport u Crnoj Gori do 1914. godine“, ali i Branislav Borilović, naš moderni istraživač, prije svega kulturnog nasljeđa tog perioda. Upravo je Jovanović 1994. objavio knjigu ,,Kroz Crnu Goru na skijama“ norveškog kapetana Henrika Angela, koji je dva puta boravio na Cetinju – i u knjaževinu i donio prve skije (tad su govorili, lize!). Njegova impresija o skijalištu bila je upravo ona o ljudima u svečanim, skoro paradniim nošnjama na osunčanom skijalištu; u ambijentu kod manastira, nedaleko od knjaževskog dvora i pred horizontom ,,divljih, snijegom pokrivenih planina“. Taj Angel je večernje zabave na cetinjskom klizalištu opisao čak kao ,,najljepše sportske uspomene“ – uz malu diplomatsku notu, podatak o klizačkoj vještini austrijskog poručnika Fon Kolenberga, ali i princa Karađorđevića koji je tad na đedovom dvoru boravio... I naravno da je Crnogorce tad sa tradici-
jom svog naroda poredio: ,,Ovdje se klizaju kao u Kristijaniji, neko bolje, neko slabije, a većina kao u nas“.
Klizalište je zamrlo otprilike sa ratnim vihorom; već su balkanski ratovi, 1912. i 1913, crnogorskoj mladosti donijeli dugo nezacjeljive rane. Od početka svjetskog rata to više nije ni moglo biti isto Cetinje... A priča o klizalištu iz 19. vijeka je znakovita, prije svega kao dokaz, na koji način se jedno patrijarhalno društvo otvaralo ka modernosti. I koliko je Crnogorcima bilo bitno, da jednom sportskom pričom, svjedoče o jednakosti – sve pred očima gospode iz poslanstava. I naravno da knjaževskoj djeci, tu na gužvi na ledu pod Orlovim kršom, nije bila potreba ni bilo kakva straža ni zaštita. Stojan STAMENIĆ
Nakon što je svjedočio klimatskim katastrofama, slavni južnoafrički fotograf
Gideon Mendel je izložbom u Sohou izgubljeni svijet pretvorio u umjetnost
Umjetnost je tokom istorije najčešće išla u skladu s onim što je okružuje. Koncept ni sada nije drugačiji – socio-ekonomski problemi, njihov uticaj na golo preživljavanje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, predmet su umjetničkih radova, u koji god pravac zavirite.
Tako da je i ova 2023. godina u Londonu počela s onim sa čim je i završila – posljedice klimatskih promjena fokus su svakodnevice umjetnika širom svijeta. Od tog koncepta nije otišao ni renomirani fotograf Gideon Mendel iz Južne Afrike, čije radove Londonci imaju priliku da vide u jednom od blago-ušuškanih ćoškova Sohoa.
I dok je međunarodno priznanje Mendel zadobio zahvaljujući dugoročnoj posvećenosti
društveno korisnim projektima, autor je ovog puta želio da ode korak dalje od uobičajenog angažmana. I srećom po Londonce, da predstavi radove odabrao je britansku metropolu. Nakon što je svjedočio klimatskim katastrofama, koje je trenutna civilizacija prinuđena da dijeli, bez obzira na geografske, kulturološke ili ekonomske razlike, izložbom ,,Vatra/voda“, koja je podijeljena u dva jednako važna segmenta, pretvorio je izgubljeni svijet u umjetnost.
U prvom segmentu pod nazivom ,,Potonuli svijet“ Mendel je, nakon obilaska 13 zemalja od 2007. godine, fotografisao predjele, poput Nigerije i Pakistana, koje su do sada neviđene kiše potpuno uništile. Fotograf je na izuzetno intiman i grafičan način uspio da prika-
že devastaciju koja je za milione ljude realnost, sa fokusom na činjenicu da ovaj segment klimatskih promjena posebno uništava siromašne zemlje, a blago zaobilazi one koji mogu
da investiraju u infrastrukturu. U segmentu ,,Izgorjeli svijet“, prolaznici u Sohou su mogli da vide Mendelovu vizualizaciju povećanja broja ekstremnih požara i uništenja šuma širom svijeta, koju je počeo dokumentovati od 2020. godine. Ne bi li istakao važnost adekvatnog odgovara na ovaj sve više gorući problem, namjenski je zaobišao da fotografiše sam plamen vatre, već su u fokusu posljedice. I dok je u centru njegovih radova u ovom segmentu bila Kalifornija i skorašnji požari, sigurno je želio podstaći razmišljanje da ova klimatska katastrofa neće zaobilaziti ni najbogatije predjele planete.
Leila MURSELJEVIĆDirektor i glavni i odgovorni
urednik Draško Đuranović
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
