Dnevni list Pobjeda 02.09.2021.

Četvrtak, 2. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20039 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Još se, ipak, uzdam u Vašu zdravu pamet

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije pozvali na smirivanje tenzija u državi u susret ustoličenju mitropolita Crkve Srbije Joanikija 5. septembra na Cetinju

Sekulović i Brđanin ne garantuju bezbjednost građana u prijestonici STR. 2.

Tri dana uoči ustoličenja na Cetinju iznenada se razboljeli premijer i predsjednik Skupštine M. BABOVIĆ

S. VASILJEVIĆ

Otvoreno pismo književnika Milorada Popovića patrijarhu srpskom Porfiriju Periću

» I Vi ste, gospodine Periću, dobrodošli na Cetinje, i kao Prvoslav, i kao Prle, i

kao Porfirije, i kao istoričar umjetnosti, i kao roker, i kao kaluđer i kao patrijarh SPC, kao Srbin, Bosanac, Vojvođanin, kao hrišćanin, skrušeni pokajnik, dobroželatelj Srba i Crnogoraca, Grka i Jevreja. Ali, ne kao okupacioni general koji stiže – poslije bezbjednosne procjene BIA i njene podgoričke podružnice ANB – u bornim kolima i vojnom helikopteru, na intronizaciju nedostojnoga mitropolita koji nacionalne Crnogorce smatra „defektnima“, to jest podljudima

Krivokapić na kućnom liječenju, Bečić pozitivan na kovid-19

STR. 4. i 5.

INCIDENT: Sveštenici SPC uz brutalne uvrede onemogućili urednici Tatjani Šuković i snimatelju Draganu Tomaševiću iz RTCG snimanje dokumentarnog filma

STR. 3.

Stručno-naučni odbor Instituta za ljekove u prepisci sa Upravnim odborom imenovanje v.d. direktorice Mire Kontić ocijenio nezakonitim

Namjerna destrukcija i degradacija ugleda CINMED-a

Sveštenik SPC: ,,Lajavice, ispraznilo Žele direktoricu ti se korito…“ koja ima podršku STR. 5.

Bračni par Labović podnio prijavu zbog vrijeđanja na nacionalnoj osnovi

Zaposleni u nikšićkim vrtićima tvrde da v. d. direktora te ustanove Ana Pejović ne zaslužuje mjesto rukovodioca

većine radnika

Komšija im poručio: „Ovo je Srbija, nema vas više, ustaše Milove“ STR. 11.

STR. 9.

STR. 10.

Hirurg Nikola Fatić, koji je juče bio na protestu roditelja zbog naredbe da se nose maske u školama, daje kontradiktorne stavove o koroni

Za pola godine od ljekara do antivaksera STR. 8.

2

Politika

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije pozvali na smirivanje tenzija u državi u susret ustoličenju mitropolita Crkve Srbije Joanikija 5. septembra na Cetinju PODGORICA – Crnogorska policija ne može garantovati da će ustoličenje mitropolita Crkve Srbije Joanikija 5. septembra u Cetinjskom manastiru i protestni skup najavljen tim povodom u prijestonici proteći mirno – saopštili su juče čelni ljudi resora zaduženog za javni red i mir u našoj zemlji – ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

– Možemo li garantovati apsolutnu sigurnost novinarima - ne, zato što je ne možemo apsolutno garantovati nikome, ali hoćemo li dati sve od sebe da sigurnost bude zagarantovana – da, poruka je crnogorskoj javnosti ministra Sekulovića.

Sekulović i Brđanin ne garantuju bezbjednost građana u prijestonici Brđanin je istakao kako se u policiji trude da budu potpuno nepristrasni, ali da im se stalno „postavljaju pitanja sa svih strana“, a nadovezao se i Sekulović, ocjenom da crnogorska javnost nikako ne želi „da shvati da današnji MUP i Uprava policije djeluju politički neutralno – Od nas svi očekuju da budemo pristrasni, i sa jedne i sa druge strane... A mi to nećemo.

Trpimo salve kritika – požalio se Sekulović.

BRIGE

Tokom radnog doručka sa novinarima u Vili „Gorica“ na pitanje Pobjede zašto, ako država ne može da garantuje sigurnost građanima, onda ne zabrane ovu ceremoniju, Sekulović je kazao da nikom ne može da se garantuje apsolutna sigurnost, pa ni da „na svakog stanovnika postoji jedan policajac koji ga prati 24 sata“.

Kazao je i da imaju saznanja da postoje ekstremi sa obje strane koji planiraju radikalizaciju na Cetinju, ali da će učiniti sve da događaji u prijestonici proteknu mirno.

Građani prijestonice, a podržali su ih i iz drugih gradova Crne Gore, kao i većina opozicionih partija, najavili su protest 5. septembra na Cetinju, jer odluku da Joanikije bude ustoličen u Cetinjskom manastiru doživljavaju kao ponižavanje naše države i atak na njenu suverenost.

Sekulović je juče kazao kako je jedna od ustavnih obaveza da država svakom čovjeku garantuje sobodu vjeroispovijesti, te da ta sloboda uključuje i slobodu vršenja vjerskih obreda, pa i ustoličenje.

OGRANIČENA SIGURNOST

Na našu konstataciju da ta sloboda nije garantovana Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, jer njeno sveštenstvo ne može da služi u crnogorskim crkvama i manastirima, Sekulović je konstatovao da će CPC i njeni vjernici u svoje crkve i manastire moći da uđu kada to sudovi presude.

I direktor Uprave policije Zoran Brđanin saglasio se sa ministrom da je bezbjednosna situacija složena s porukom da garantuju „u ovim okolnostima ljudima bezbjednost u objektivno mogućim okvirima“.

Pokušao je i da negira navode iz našeg teksta da su bezbjednosne službe u ozbiljnim problemima kako da osiguraju da ustoličenje Joanikija prođe bez nereda u crnogorskoj

ZABRANE

Sa radnog doručka predstavnika MUP-a sa novinarima

Preduzeće mjere obezbjeđenja Đukanovića Zoran Brđanin kazao je juče da će policija, ako predsjednik države Milo Đukanović dođe na Cetinje, postupiti u skladu s procedurama vezanim za njegovu zaštitu.

– Ako ta informacija bude najavljena kanalima koji podrazumijevaju interne procedure u policiji, mi ćemo u odnosu na to reagovati na odgovarujući način – rekao je on.

prijestonici, ističući kako su u operativnom štabu najiskusniji policajci koji su radili planove obezbjeđenja svih skupova od 2006. godine u našoj zemlji.

,,HAPŠENJE MAJICA“

Na naše pitanje da li je u prilog smirivanju tenzija u nedjelju policija sprovela akciju privo-

Plantaže izdale posebnu seriju vina u čast ustoličenja Joanikija Kompanija „13. jul - Plantaže“ izdala je, kako saznaje Pobjeda, posebnu seriju vina u čast ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija.

Riječ je o crvenom suvom vinu „aksios“ – kupaža vranca i začinskih sorti.

U okviru posebne serije koju su Plantaže proizvele u susret hijerotonisanju mitropolita MCP, brendirano je oko 1.500 flaša ovog vina.

Pobjeda je juče objavila da će SPC 5. septembra organizovati u Šipčaniku svečani ručak za više stotina zvanica nakon što se završi ceremonija ustoličenja Joanikija.

T. K.

đenja ljudi koji su transportovali, finansirali i štampali majice sa likom Svetog Petra Cetinjskog koje je naručila Crnogorska pravoslavna crkva, Brđanin je ocijenio da je tom događaju data pretjerana važnost i da se ništa ne bi desilo da nije bilo medija.

– Imamo li pravo da ako nešto

DPS pozvao Sekulovića da, zbog nemogućnosti da garantuje bezbjednost, zabrani ustoličenje Kada ministar unutrašnjih poslova saopšti da ne može da garantuje bezbjednost bilo kom građaninu na bilo kom dijelu teritorije Crne Gore, upozorili su juče iz Demokratske partije socijalista, to znači da ne kontroliše sistem kojim rukovodi i da nije sposoban da odgovori

povjerenim zadacima.

- Ako neki događaj prouzrokuje nestabilnost, i ugrožava bezbjednost čak i onih građana koji u njemu ne učestvuju, onda su Vlada i ministar Sekulović dužni da spriječe takav scenario, da na osnovu zakonskih ovlašćenja preventivno djeluju i ne dozvole da

se takav događaj održi – poručili su iz DPS. Ocijenili su da je skandalozna „nesposobnost državnog aparata, pored svih zakonskih mehanizama koje ima u rukama, da upravlja situacijom koja je Crnoj Gori nametnuta sa strane i koja može imati nesagledive posljedice

čujemo, saznamo ili uočimo da policijski službenik zaustavi vozilo. To je bila jedna aktivnost kojih je tog dana u Crnoj Gori bilo nekoliko – rekao je Brđanin, uz konstataciju da je „bila kontrola, utvrđeno je da nema ništa sporno i to je to“.

Kazao je i da nije on naložio akciju zapljenje majica i privođepo njene građane“.

Istakli su da su Vlada i njeni organi, kao i kompletna parlamentarna većina, potpuno stavljeni u službu Srpske pravoslavne crkve i njenih poglavara i da su spremni da žrtvuju mir i stabilnost u Crnoj Gori, „samo u korist formalnog vjerskog čina koji može biti održan bilo kada i bilo gdje (čak je i patrijarh SPC Porfirije odložio svoje hirotonisanje u Pećkoj patrijaršiji)“.

Reagovali su i iz Socijalde-

nja trojice građana.

Istakao je kako se u policiji trude da budu potpuno nepristrasni, ali da im se stalno „postavljaju pitanja sa svih strana“.

Nadovezao se i ministar Sekulović s ocjenom da crnogorska javnost nikako ne želi „da shvati da današnje MUP i Uprava policije djeluju politički neutralno“. mokrata s porukom da Sekulović podnese ostavku ako ne može da garantuje mir i bezbjednost.

- Zabranite ustoličenje na Cetinju, jer kako i sami rekoste danas, „bezbjednosna procjena nije povoljna“ - navedeno je u saopštenju SD-a.

Podsjetili su i da Sekulović i Vlada imaju ustavnu i zakonsku obavezu da garantuju bezbjednost svakog građanina na Cetinju tog dana.

Protestni skup građana 5. septembra na Cetinju nije prijavljen, a ministar Sekulović je poručio da će učinti sve da ga ne zabrane, uz pojašnjenje da su zabrane izraz gušenja slobode i slabosti države.

Bezbjednosna procjena, kako je rekao, generalno je nepovoljna.

– Postavlja se pitanje da li je dovoljno nepovoljna da se skup zabrani. Ili ćemo uraditi drugu stvar, čemu smo bliže, da dozvolimo da građani iskažu svoj stav. Daćemo sve od sebe da obezbijedimo da građani iskažu svoj stav. Novovjekovna Crna Gora je stvorena na Cetinju. Ne smijemo da dozvolimo da današnja Crna Gora umre na Cetinju. Moramo da naučimo da živimo sa svojim različitostima, da vodimo demokratsku debatu – rekao je Sekulović.

Kazao je i da imaju četiri scenarija za potencijalna dešavanja u prijestonici, ali ni on ni Brđanin nijesu rekli što oni podrazumijevaju.

– Policija ima mogućnost da prekine skup, ali treba razmisliti o posljedicama. Skup prekidamo u onom trenutku kada postoji izvjesnost da će se nešto desiti ili se dešava – kazao je Brđanin i izrazio očekivanje da, ukoliko se građani 5. septembra „spontano okupe“ na Cetinju, očekuje da skup bude miran.

Bio je kategoričan da nije tačna informacija da se sprema hapšenje između 60 i 100 Cetinjana.

Objasnio je i da postoji mogućnost ograničenja kretanja u nedjelju.

– To zavisi od više stvari, zavisno od situacije. Eventualno ćemo privremeno ograničiti kretanje kako bismo obezbijedili nesmetani prolaz štićenim ličnostima – dodao je Brđanin.

Za razliku od Sekulovića i Brđanina, državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić poručio je da će policija biti garant sigurnosti i bezbjednosti svih građana koji 5. septembra budu u prijestonici.

Objasnio je i da ustoličenje Joanikija nije skup koji treba prijavljivati, s obzirom na to da će se ceremonija odvijati u Cetinjskom manastiru.

– Toga dana posebnu odgovornost imaju svi političari koji toga dana nepozvani dođu na Cetinje ili kao učesnici neprijavljenog skupa. Na tu adresu, adresu politike treba da se utiče da se smanje tenzije – istakao je Miljanić.

K. KRSMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 2. septembar 2021.

3

NEDOSTOJAN: Kako je doskorašnji vladika Crkve Srbije odobravao fašistički obračun sa Crnogorcima i ,,crnogorskim separatistima“

Joanikije podržao Rakovićevo ,,konačno rješenje“ za Crnogorce PODGORICA – Koliko je iskren apel za mir mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića, najbolje svjedoče dokazi o njegovoj podršci fašističkim zamislima i idejama iz Beograda. Na promociji knjige ,,Crnogorski separatisti“ srpskog istoričara i glasnogovornika velikosrpske ideje Aleksandra Rakovića, tadašnji vladika Joanikije je suštinski podržao fašistički nastup apologete ,,srpskog sveta“.

Crnogorskim separatistima, Raković je još juna 2019. godine uputio znakovitu poruku, u prisustvu dr Čedomira Antića i vladike Crkve Srbije Joanikija.

– U jednom momentu, njih 100 hiljada ostaće protiv nas 7,5 miliona! A onda će biti prilike da sa njima razgovaramo kako dolikuje – kazao je Raković, jasno praveći aluziju da će Crnogorci u Crnoj Gori biti – istrijebljeni.

Nije, doduše, precizirao koje će sve instrumente koristiti za ,,konačno rješenje“ Crnogoraca, ali valja razumjeti da je, po uzoru na nacističke ideologe, planirao neke radikalne poteze.

Govornik je bio burno pozdravljen, a sljedeći koji se obratio egzaltiranoj masi bio je – Joanikije Mićović. Ne sa-

-U jednom momentu, njih 100 hiljada ostaće protiv nas 7,5 miliona! A onda će biti prilike da sa njima razgovaramo kako dolikuje – kazao je Raković, jasno praveći aluziju da će Crnogorci u Crnoj Gori biti – istrijebljeni

mo da riječju nije osudio fašistički nastup Rakovića, već je poručio da je mnogo naučio od ,,mladog istoričara“.

– Raduje me kad ljudi od talenta i znanja postižu ovakve rezultate i kad se bave ovakvim temama kao što se bavi dr Aleksandar Raković. Mlad je čovjek, ali već više decenija se bavi temom Crne Gore i pravo da vam kažem dosta sam od njega naučio. I od ono-

ga što sam pročitao iz njegovih naučnih radova i još više iz njegovih redovnih obraćanja javnosti – kazao je Joanikije.

Dvije godine kasnije, sada mitropolit Joanikije poziva na mir i jedinstvo, kako bi mogao da se ustoliči na Cetinju 5. septembra. Da li sveštenik SPC, ali i bilo koje druge crkve – onaj koji podržava ideju etničkog čišćenja i negira pravo na pripadnost crnogorskoj naciji

– ima pravo da traži poštovanje Crnogoraca koje ne priznaje i za koje tvrdi, kao i njegov mlađi uzor Raković, da su – ,,feleričan narod“?

To je samo retoričko pitanje: koliko god popovi Crkve Srbije pojali i pripovijedali, ma koliko ustoličenja organizovali i ma gdje se to odigralo, na Cetinju ili u Podgorici, samo je jedna riječ za Joanikija Mićovića – nedostojan. D. ĐURANOVIĆ

Tri dana uoči ustoličenja na Cetinju iznenada se razboljeli premijer i predsjednik Skupštine

Krivokapić na kućnom liječenju, Bečić pozitivan na kovid-19

Aleksa Bečić i Zdravko Krivokapić

PODGORICA - Tri dana uoči ustoličenja mitropolita Crkve Srbije iznenada su se razboljeli premijer Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

Premijer Zdravko Krivokapić je posljednja dva dana bio slabijeg zdravstvenog stanja, ali nije zaražen korona virusom, saopštili su iz Vlade.

– Iz predostrožnosti su urađena dva PCR

testa koja su pokazala da predsjednik Vlade nije zaražen korona virusom. Po preporuci ljekara, premijer je upućen na kućno liječenje i u petak će se vratiti svojim redovnim obavezama – kazali su iz Vlade.

Krivokapić je juče trebalo da učestvuje na Bledskom strateškom forumu, na panelu na temu proširenja EU koji je počeo u 16 sati i 30 minuta.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić pozitivan je na korona virus i nalazi se u samo-

Medojević: Kovid pogađa one koji su ambasadama obećali da neće doći – Ovaj kovid izgleda zna kad je ustoličenje mitropolita pa ,,gađa“ samo one koji su obećali ambasadama da neće prisustvovati. Nema sada nikakvih izbora, pa je malo nezgodno da budu pećinski nacionalisti i prisustvuju ustoličenju mitropolita. Možda im je Milo prenio. Ne razdvajaju se – napisao je lider PZP Nebojša Medojević na Fejsbuku kao komentar na iznenadnu bolest dva predsjednika.

– Slab imunitet na ambasade. Mi ,,pećinski nacionalisti“ smo preležali koronu na nogama, a ja i Marina zdravi još dodatno bili u karantinu 15 dana.

Sprdnja od Vlade. Sprdnja od parlamenta. Sprdnja od premijera i predsjednika Skupštine. Sprdnja od države – napisao je Medojević.

izolaciji, saopštili su iz parlamenta, navodeći da je, osim pojačanih simptoma, njegovo zdravstveno stanje stabilno.

Iz Skupštine su kazali da je Bečić otkazao ranije preuzete obaveze, među kojima je odlazak na Petu svjetsku konferenciju predsjednika parlamenata IPU i parlamenta Austrije.

Bečić je otkazao odlazak na Globalni parlamentarni samit o borbi protiv terorizma i na G20 međuvjerski forum.

– Bečić je, u cilju afirmacije masovne vakcinacije, primio vakcinu protiv korona virusa u Hali sportova u Beranama u maju, a potom se revakcinisao u Podgorici – saopšteno je iz Skupštine.

R. P.

Aleksandar Saša Zeković

Iz Građanske inicijative „21. maj“ podrška prijedlogu bivšeg premijera Markovića da Skupština hitno usvoji rezoluciju o očuvanju mira

Zeković: SPC u Crnoj Gori jeste realnost, ali vlast treba da uvaži i postojanje CPC PODGORICA – Inicijativa poslanika Duška Markovića dolazi u dobrom trenutku jedne vrlo osjetljive situacije u kojoj smo se primarno našli nemarom aktuelnih vlasti i ne samo da je podržavamo već smatramo da Crna Gora treba puno više od teksta skupštinske rezolucije – kazao je za Pobjedu član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković.

Komentarišući poziv bivšeg premijera Duška Markovića (DPS), koji je u utorak pozvao predsjednika Skupštine Aleksu Bečića da zakaže hitnu sjednicu najvišeg političkog doma sa samo jednom tačkom dnevnog reda - donošenje rezolucije o zaustavljanju daljih podjela i očuvanju mira i stabilnosti u Crnoj Gori, Zeković je istakao da je Crnoj Gori „potreban funkcionalan program, vođen Ustavom Crne Gore, koji bi društvo poveo pomirenju i boljem razumijevanju“.

- Taj proces podrazumijeva postojanje političke volje i pokretanje dijaloga uz uzimanje u obzir šireg istorijskog, društvenog i političkog konteksta. Prihvatanje nespornih činjenica u odnosu na 1918. godinu i ukidanje samostalnog statusa Crnogorske pravoslavne crkve su teme koje se više ne smiju ignorisati. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori jeste realnost, ali vlasti trebaju uvažiti i postojanje CPC i posebnom podrškom, afirmativnom akcijom, otkloniti posljedice njene višedecenijske diskriminacije i progona – poručio je Zeković.

Objašnjava da je to pitanje ljudskih prava, pa i tranzicione pravde.

- Potrebno je osnažiti pristup izučavanja nasljeđa prošlosti i podržati građane u objektivnom „ukorjenjivanju“ posebno kako bi se spriječilo dalje negiranje tuđih i različitih tradicija i identiteta. U posljednjih godinu dana naročito su intenzivni pokušaji negiranja bošnjačkomuslimanskog, hrvatskog, a naročito crnogorskog identiteta u Crnoj Gori. Kroz dijalog i program je važno afirmisati antifašizam jer su sve učestaliji i pokušaji revizije prošlosti i reafirmacije četništva. Prema prikrivenim grobnicama nastalim tokom i nakon Drugog svjetskog rata treba imati humanistički odnos i sve ih, bez razlike i ograničenja, označiti – smatra Zeković.

Samom rezolucijom i progra-

Vlada produbila političke podjele Aleksandar Saša Zeković ocjenjuje da je Vlada produbila političke podjele u Crnoj Gori.

- Umjesto da društvo povede u dalju demokratizaciju, odlučila se za širenje nacionalizma, desekularizaciju i etabliranje SPC. Ovu vlast prati postojanje straha od nasilja koji nastavlja da oblikuje dalje stavove, učvršćujući podjele i odsustvo konsenzusa. Iako je to dovoljan razlog da se pokrene dijalog, crnogorska vlast ignoriše zahtjeve građanske opozicije i civilnog društva. Potvrda toga je aktuelna situacija.

Policija pristupa političkim pritiscima prema CPC i vladinim neistomišljenicima. Predsjednik Vlade je simulirao dijalog sa gradonačelnikom Cetinja, a on i potpredsjednik Vlade nijesu imali razgovore sa opozicijom. Posebno je interesantno da visoki vladini zvaničnici izbjegavaju dijalog sa CPC iako je to u datim okolnostima krajnje neophodno. Interesantno je da to do sada nije niko registrovao, a jasno je da je razlog kako se ne bi zamjerili SPC koja je apsolutni gospodar njihove političke budućnosti – upozorio je Zeković.

mom, kako kaže, potrebno je iskazati i simbolički čin izvinjenja svima kojima su službenici različitih javnih službi, tokom dosadašnjeg trajanja države Crne Gore, kršili njihova osnova ljudska prava i slobode.

– To podrazumijeva naročito period jednopartijskog sistema, ali i nakon formalnog uspostavljanja demokratije kada su progonu naročito bili izložene pristalice nezavisnosti i pripadnici manjinskih naroda od kojih je značajan broj, baš zbog nedovoljne kohezije, otišao u političku i ekonomsku emigraciju. Tu je i kršenje prava pripadnika različitih društvenih grupa koji i danas pate zbog diskriminacije. Potreban nam je pristup koji će razumijevanje prepoznati i prihvatiti kao vodeću političku vrijednost – poručio je Zeković.

K. KRSMANOVIĆ

4

Politika

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Otvoreno pismo književnika Milorada Popovića Porfiriju Periću, patrijarhu srpskom

Gospodine Porfirije Periću, „Zadatak je smj'ešan ljudska sudba/ ljudski život snoviđenje strašno“, rekao bi Njegoš.

Do prije samo par mjeseci čuo sam o Vama birane riječi od mojih prijatelja iz Zagreba: bili su puni hvale za mitropolita SPC, zbog njegovih umjerenih javnih nastupa u kojima zagovara ekumenizam, pomirenje među ljudima i religijama. A onda se taj isti bogougodnik, čim je izabran za patrijarha srpskog, pretvorio u punokrvnog sljedbenika jerarha SPC koji su podbunjivali srpski narod u Hrvatskoj, blagosiljali ratne zločince u Bosni i Hercegovini, govorili o muslimanima da su lažna vjera, nacionalne Crnogorce proglašavali Đilasovom kopiladi napravljenom u „Titovom jajcu“. Zato su danas neki Vaši zagrebački prijatelji ožalošćeni zbog toga što su bili lakovjerni, što nijesu pretpostavljali da su Vaše pomirljive riječi prema Hrvatima bile neiskrene, iznuđene novim demografskim i političkim okolnostima poslije izgubljenoga rata šešeljevsko-miloševićevske armade.

GREŠNI OSJEĆAJ MOĆI

Istina, ja nijesam bio toliko naivan da povjerujem kako Vas je Aleksandar Vučić postavio zbog hrišćanskih vrlina, ali vjerovao sam da ćete, kao inteligentan čovjek, tu istu velikosrpsku politiku, osramoćenu razaranjem Vukovara, genocidom u Srebrenici, razaranjem Sarajeva, etničkim čišćenjem, sprovoditi sofisticiranije, opreznije, s više stila, kako biste zabašurili nečovječnu ulogu Srpske pravoslavne crkve, aktivnu duhovnu i političku potporu njenog monaštva i sveštenstva u bestijalnim ratnim zločinima devedesetih godina. I na taj način pokazati da srpska nacija civilizacijski sazrijeva, da je sposobna živjeti u miru i tišini s drugim nacijama i kulturama, implicitno opovrgavajući imbecilnu, autošovinističku i istorijski netačnu tvrdnju Dobrice Ćosića da Srbi dobijaju u ratu a gube u miru.

U tom starom načertanijevskom, pašićevsko-ćosićevskom duhu, gordosti, nesnošljivosti i prezrenja prema ostalim Južnim Slovenima, osobito nacionalnim Crnogorcima, namjeravate da u Cetinjskom manastiru intronizujete Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorskoprimorskog. Zbog notornog osjećanja moći i prezira prema toj „šaki jada separatista“,

I Vi ste, gospodine Periću, dobrodošli na Cetinje, i kao Prvoslav, i kao Prle, i kao Porfirije, i kao istoričar umjetnosti, i kao roker, i kao kaluđer i kao patrijarh SPC, kao Srbin, Bosanac, Vojvođanin, kao hrišćanin, skrušeni pokajnik, dobroželatelj Srba i Crnogoraca, Grka i Jevreja. Ali, ne kao okupacioni general koji stiže – poslije bezbjednosne procjene BIA i njene podgoričke podružnice ANB – u bornim kolima i vojnom helikopteru, na intronizaciju nedostojnoga mitropolita koji nacionalne Crnogorce smatra „defektnima“, to jest podljudima nijednom se nijeste upitali zbog čega to danas protestuju Cetinjani i Crnogorci? Je li to zaista grupica fanatika opijena mržnjom i „brozomorom“, kako je to govorio Amfilohije Radović, pa su se ostrvili na svoju svetinju, na novoizabranog mitropolita koji veli da je nasljednik starih crnogorskih vladika, koji su vjekovima istim duhom i dahom živjeli i disali s Cetinjanima i okolnim plemenima, ili je u pitanju nešto drugo?

ČAST CETINJA

Zbilja, jesu li Cetinjani i nacionalni Crnogorci ljudi bez časti, bez svijesti o svojoj tradiciji i kulturi? Zapitaste li se nekad, gospodine Periću, kako taj izopačeni demonizovani „otpadak srpstva“ – kako to piše u Vučićevim tabloidima – koji ljubi italijanske i hrvatske fašiste, albanske iredentiste, samo zbog mržnje prema Srbima, ne zapali nijednu srpsku zastavu, a crnogorske zastave u nezavisnoj, međunarodno priznatoj Crnoj Gori svakodnevno se skrnave, cijepaju, gore? Kako to da u današnjoj Crnoj Gori nacionalni Crnogorci nemaju više prava nego Kurdi ili krimski Tatari?

Tačnije, zašto se ponižavaju, progone, ostavljaju bez posla govornici crnogorskog jezika, poštovaoci i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve? S druge strane, pronađoste li u javnom prostoru u Crnoj Gori, od bilo kojega Crnogorca, pisca, novinara, političara, javnog djelatnika, neku šovinističku izjavu o srpskoj naciji, kulturi, tradiciji, iako svakodnevno čujemo da nas nazivaju „milogorcima“, „kopiladima“, „izmišljenom nacijom!“?

No, opet, poslije svega – poslije litija, i instaliranja velikosrpske vlasti na čijem čelu je Amfilohijev pojac – iz svega glasa Vaši politički patroni i saveznici viču da su Srbi, srpska crkva, srpska kultura, srpska nacija – ugroženi u Crnoj Gori!? Jeste li zaista povjerovali u ove stupidne laži ili beskrupulozno manipulišete, kao što su to radili svi silnici ovoga svijeta kad naume uništiti neku zemlju i naciju?

Ja znam odgovor na ovo pitanje, a znam da ga i Vi znate. Ali, zbog javnosti, domaće i inostrane, zbog izmanipulisanih,

Zapitaste li se nekad, gospodine Periću, kako taj izopačeni demonizovani „otpadak srpstva“ – kako to piše u Vučićevim tabloidima – koji ljubi italijanske i hrvatske fašiste, albanske iredentiste, samo zbog mržnje prema Srbima, ne zapali nijednu srpsku zastavu, a crnogorske zastave u nezavisnoj, međunarodno priznatoj Crnoj Gori svakodnevno se skrnave, cijepaju, gore? Kako to da u današnjoj Crnoj Gori nacionalni Crnogorci nemaju više prava nego Kurdi ili krimski Tatari?

Patrijarh srpski Porfirije Perić

lakovjernih, sluđenih ljudi, u Crnoj Gori i Srbiji, podsjetiću Vas na nekoliko stvari.

POLUISTINE

U svom javnom istupu povodom intronizacije Joanikija Mićovića izrekli ste jednu poluistinu da su se svi crnogorski mitropoliti ustoličavali na Cetinju, ali ste „zaboravili“ da ih je vjekovima birao crnogorski Zbor, a ne nikakav izvanji sinod, ove ili one crkve. O tome svjedoče riječi Svetoga Petra Cetinjskoga: „Moga prijestola nije dostojan niko ko je biran bilo đe no na Cetinje, i od bilo koga do Crnogoraca“. (Tek poslije nestanka crnogorskog kraljevstva 1918. cetinjske mitropolite biraju u Beogradu).

Takođe ste zaboravili da je Ce-

tinjski manastir, barem dva vijeka, bio ne samo duhovno nego i svjetovno sjedište Crne Gore, da su prvosveštenici autokefalne crnogorske mitropolije bili duhovni, politički i moralni uzori, braniči crkve i plemena, koji su se s najvišom brigom i poštovanjem odnosili prema Cetinjanima i ostalim Crnogorcima.

Danas, gospodine Porfirije, SPC se prema Cetinjanima i nacionalnim Crnogorcima odnosi s prezrenjem: ne daju im ni pristup ćivotu Svetoga Petra Cetinjskog. Podsjetiću Vas da je na Petrovdan 1991. godine, u samoj crkvi manastirskoj brutalno pretučen mladić koji je rekao da nije Srbin i da su ga nakon toga okrvavljenog izbacili ispred Manastira. Revoltirani građani

su se okupili ispred Manastira, a onda su Amfilohijeve pristalice iz vatrenog oružja ranile dvojicu Cetinjana.

Nakon toga je Amfilohije na Badnji dan 1991. pozvao Arkana da ga brani od Cetinjana.

Ova praksa se nastavila do danas, i Amfilohijevog nasljednika Joanikija – od potomaka onih koji su nebrojeno puta branili i odbranili, Cetinjski manastir, Ostrog, Manastir Moraču i ostale crkve i manastire – štite još brojnije organizovane kriminalne grupe!

KONTINUITET NEGIRANJA

Gospodine Periću, prepuniste mješinu grijehom.

Protest Cetinjana i nacionalnih

Crnogoraca nije protiv Srba, pa ni protiv SPC, jer u Crnoj Gori ima dosta vjernika te crkve.

Ne bi bilo protesta ni protiv Joanikija da je bio malo razboritiji, da se, recimo, hrišćanski pokajao i rekao: „Braćo Crnogorci, mi se u nekim stvarima ne slažemo, ali da vidimo oko čega se možemo saglasiti: da ne gledamo poprijeko jedan drugoga, da dijelimo zajedno zlo i dobro, a ne da ja sjedim ovdje odvojen od vas, zatočen u Manastiru, kao sultan Džem u Kastel Kapuanu“.

Umjesto toga ovaj slaboumni jerarh se poziva – kaže da je od njega puno naučio o Crnoj Gori!

– na fašistu-rasistu A. Rakovića, koji kaže da su „Crnogorci defektni“. Kako nakon toga misli on, i Vi koji ste mu starješina, da tražite poštovanje i ljubav od Cetinjana i Crnogoraca?

Gospodine Periću, gordost, kao i laž, svjedoče o duhovnoj praznini, o ništavilu duše. Da biste ponizili Crnogorca, prikazujete ih kao apatride, bića bez svijesti o sebi, razuma i ponosa: ne samo da nam uskraćujete ljudska prava – vjerska, kulturna, nacionalna – nego nam i drsko kradete vjekove duhovne i kulturne tradicije.

Komunisti su – kao i svetosavci kojima istorija civilizacije počinje 1219. godine – držali da je istorija prije Vukovarskog kongresa sekundarna, ali ipak oni nijesu negirali provjerljive istorijske činjenice: na primjer, da se dogodio Prvi srpski ustanak ili Berlinski kongres.

A Vi ste, poslije mnogih Vaših sljedbenika, ponovili jednu drsku i lako dokazivu laž, o osmos. vasiljević

» Piše: Milorad POPOVIĆ

Još se, ipak, uzdam u Vašu zdravu pam

Brane svoje, poštuju tuđe: Crnogorski skup na Cetinju 22. avgusta

Politika

Četvrtak, 2. septembar 2021.

m amet

vjekovnom kontinuitetu svetosavske crkve u Crnoj Gori.

Tako ste negirali pet vjekova crnogorske duhovne, kulturne i istorijske samobitnosti, od Ivana Crnojevića do 1918, i hiljade primarnih istorijskih izvora, između kojih i Ustav knjaževine/kraljevine Crne Gore, u čijem članu 40. piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno-pravoslavnom Vaseljenskom Crkvom“.

Nebrojeni su dokazi, posredni i neposredni, gospodine Porfirije Periću, da ste naumili silom, ucjenom i manipulacijom da uništite crnogorsku naciju, svijest Crnogoraca o svojoj istorijskoj i kulturnoj posebnosti. Ali nije vino pošto priđe bješe. Za razliku od 1918.

Crna Gora nije napuštena od svojih zapadnih saveznika, ne možete više vršiti masovni teror, premda su vaši ministranti gotovo završili etnička čišćenja u ministarstvima kulture i prosvjete, službama bezbjednosti i odbrane. No, umjesto straha i podaništva, stvorićete, to jest, već ste stvorili, prkos i nepokornost.

OTPOR ŠOVINIZMU

Ima još jedna stvar zbog koje će Crnogorci, koliko god su malobrojni, podijeljeni, i na razne načine ranjivi, ipak, preživjeti: pored svih iskušenja oduprli su se ideologiji mržnje i šovinizma, i na taj način očuvali lojalnost i povjerenje ostalih etničkih i nacionalnih zajednica, među njima i građanski opredijeljenih Srba.

Vjerujem da ovaj fenomen otpornosti na šovinizam izvire iz jedne specifične tradicije koja je ovu malu ljudsku zajednicu održala kroz vjekove, u nemogućim okolnostima, u okruženju neprijateljskih evroazijskih imperija.

Bastion tog slobodarskog i slobodoištućeg duha, istorijska prijestonica Cetinje je od svog sazdanja 1482, samo šest godina u Prvom i Drugom svjetskom ratu – ako se ne računa period karađorđevićevske države – bila okupirana, i zato u njemu nikad nije bilo mržnje prema bilo kojoj naciji i religiji. O tome bi Vam najbolje posvjedočila familija atletičarke Marije Vuković, etničke Srpkinje, čiji su otac i majka 1995. godine iz Knina izbjegli na Cetinje. Svih ovih godina nijedan Cetinjanin, mali i veliki, prema njima nije uputio nijednu pogrešnu riječ niti ih mrko pogledao.

I Vi ste, gospodine Periću, dobrodošli na Cetinje, i kao Prvoslav, i kao Prle, i kao Porfirije, i kao istoričar umjetnosti, i kao roker, i kao kaluđer i kao patrijarh SPC, kao Srbin, Bosanac, Vojvođanin, kao hrišćanin, skrušeni pokajnik, dobroželatelj Srba i Crnogoraca, Grka i Jevreja. Ali, ne kao okupacioni general koji stiže – poslije bezbjednosne procjene BIA-e i njene podgoričke podružnice ANB – u bornim

5

INCIDENT: Ispred Cetinjskog manastira ekipi TVCG, urednici Tatjani Šuković i snimatelju Draganu Tomaševiću onemogućeno snimanje materijala za dokumentarni film uz brutalne uvrede

U svom javnom istupu povodom intronizacije Joanikija Mićovića izrekli ste jednu poluistinu da su se svi crnogorski mitropoliti ustoličavali na Cetinju, ali ste „zaboravili“ da ih je vjekovima birao crnogorski Zbor, a ne nikakav izvanji sinod, ove ili one crkve. O tome svjedoče riječi Svetoga Petra Cetinjskoga: „ Moga prijestola nije dostojan niko ko je biran bilo đe no na Cetinje, i od bilo koga do Crnogoraca“ kolima i vojnom helikopteru, na intronizaciju nedostojnoga mitropolita koji nacionalne Crnogorce smatra „defektnima“, to jest podljudima.

Molim Vas, zamislite tu intronizaciju u crkvi Cetinjskog manastira: dok sveštenstvo i vjernici SPC budu uzvikivali „Aksios“, iz hiljada grla, iza Njegoševe Biljarde koju će opasati gvozdenom ogradom, ispred cijevi pušaka specijalne policije, Cetinjani i Crnogorci će odgovarati – „Nije dostojan“. Takvo bizarno ustoličenje jednog crkvenog velikodostojnika nije se dosad dogodilo u istoriji cijelog hrišćanstva.

U tom scenariju dogodi li se kakva nesreća, Vi kao poglavar SPC ćete snositi najveću moralnu odgovornost: na Vašim rukama, na rukama Srpske pravoslavne crkve, neće više biti samo nevina krv djece i nejači iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, nego i krv onih koja bi bila prosuta zbog mržnje prema antiratnom Cetinju, koje je s Dvorskog trga, nadomak Cetinjskog manastira, još u jesen 1991. pjevalo: „Sa Lovćena vila kliče/ oprosti nam Dubrovniče“.

Poznatim propagandnim tehnikama opet biste dželate da prikažete žrvama, a one koje brane elementarnu čast i dostojanstvo ekstremistima, ali više nećete moći nikoga prevariti niti odgovornost prenijeti na Joanikija Mićovića, jer on nema intelektualni kapacitet, još manje moralnu osjetljivost: da razumije kamoli da odustane od ustoličenja na katedru Svetoga Petra Cetinjskoga, koji je cijeli vijek mirio Crnogorce, jer njemu je važno da ispuni svoj naum, i nije ga briga hoće li taj stari zetsko-crnogorski prijesto biti okrvavljen niti kako bi s takvom hipotekom stolovao u Manastiru Rođenja Presvete Bogorodice.

Nadam se da znate da se Skupština opštine Cetinje izjasnila protiv intronizacije mitropolita Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, i na taj način potvrdila da ogromna većina Cetinjana i Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, ali i ateista i inovjernih građana, više neće trpjeti svakovrsna poniženja od strane klirika SPC i tzv. vjernika – koji su ritualno hrišćani a na svaki način sramote duh Jevanđelja.

Ova poruka je upućena i Vama, kao što su to Crnogorci kroz vjekove poručivali onima koji su bili naumili gaziti Prava, Čast i Slobodu Crne Gore i Crnogoraca.

Još se, ipak, uzdam u Vašu zdravu pamet.

Ostajem Vaš dobroželatelj Cetinje, prvi septembar 2021.

Sveštenik SPC: ,,Lajavice, ispraznilo ti se korito…“

Detalj incidenta iz Cetinjskog manastira

PODGORICA - Ekipi Televizije Crne Gore juče nije dozvoljeno da obavlja novinarski posao u porti Cetinjskog manastira nakon što im je grupa sveštenika i nepoznatih mladića zabranila da snimaju materijal za dokumentarni film.

Urednici Dokumentarnog programa Tanji Šuković i snimatelju Draganu Tomaševiću prvo sveštenici, a zatim i grupa mladića koja je izašla iz manastira, nijesu dozvolili da snimaju materijal za njihovu dokumentarnu emisiju.

Kako Pobjeda saznaje, Šuković i Tomašević su i brutalno izvrijeđani, a incident su prijavili Centru bezbjednosti Cetinje.

KRIVIČNA PRIJAVA

U krivičnoj prijavi koju su podnijeli Tomašević i Šuković, navodi se da su oko 18 sati, sa kolegom iz TVCG Zoranom Kovačevićem krenuli ka manastiru da bi snimili manastir za potrebe dokumentarne emisije o Petru Zviceru.

- Dolaskom ispred manastira snimao sam desetak minuta, kada sam uočio grupu žena, otprilike njih deset sa transparentima, koje su dolazile iz pravca Ćipura. Kada su one prošle kroz kapiju manastira krenuo sam za njima i stigao ih ispred ulaza cijelo vrijeme snimajući ih. Tada mi je prišlo svešteno lice koji mi je stavio ruku na objektiv od kamere, na što sam mu rekao: ,,Skloni ruku, pope“. Isti mi je govorio: ,,Ne možeš da snimaš, ovdje je zabranjeno snimanje“. Primijetio sam da neki ljudi iza mene snimaju mobilnim telefonima. Tada prilazi i drugo

Posebno me uznemirila činjenica da sveštena lica iz Crkve Srbije imaju toliko podataka o mom privatnom životu, pa se bojim da imaju i moju privatnu adresu i da znaju za moje, kao i kretanje moje djece i supruga - zaključuje Šuković u prijavi svešteno lice i stavlja ruku na kameru i govori da je zabranjeno snimanje. Ja sam ga pitao je li sa Cetinja, je li iko od njih sa Cetinja, oni su rekli da nijesu. Nakon toga je došla koleginica Tatjana Šuković i stala između nas. Tri sveštena lica su me spriječila da snimam, ne znam da li sam sve zabilježio zbog ograničenog trajanje kartice. Navedeni snimak ću naknadno dostaviti. Napominjem, nijesam nosio obilježja RTCG, ali su isti znali da sam radnik TVCG i nijesu pitali za razlog snimanja - naveo je Tomašević. Šuković je navela da su snimali manastir za potrebe emisije i da je, dok je njen kolega Tomašević to radio, uočila grupu ,,Bogougodnice“ koje su krenule ka manastiru.

Dodala je da je ostala ispred, ali je ušla kada je čula raspravu.

- Kada sam vidjela da je svešteno lice agresivno, stala sam između njega i Dragana sa podignutim rukama da ne bi isti nasrtao na mog kolegu.

U jednom momentu, sveštenik je digao desnu ruku i lakat primakao pri mom licu govoreći neartikulisano. Pošto sam imala osjećaj da će mu udariti odgovorila sam mu da ne diže ruku na mene, što sam više puta ponovila. Nakon toga je spustio ruku - navela je Šuković u krivičnoj prijavi.

Dodala je da je isti sveštenik nastavio da joj upućuje prije-

teće riječi kojih ne može da se sjeti, ali da je to isprovociralo pa ga je upitala: ,,Da nećeš to da me udariš“.

– Onda sam uočila policajca, koga sam pitala da li je vidio što su uradili i da želim da prijavim policiji. Policajac mi je odgovorio: ,,Samo polako“, smirivajući situaciju. Tada smo izašli da zamijenimo karticu u kameri kako bismo nastavili da snimamo. Dok je Dragan mijenjao karticu, prišla sam policajcu sa kojim sam već razgovarala. Pored njega je stajalo jedno svešteno lice koje nije tu bilo ranije. Kada sam prišla da se obratim policajcu, neko NN lice u civilu je svešteniku nešto saopštio. Rekla sam da ne moraju da šapuću, da ću se predstaviti, da sam Tanja Šuković - navela je urednica Dokumentarnog programa.

PERSONA NON GRATA

Dodaje da je sveštenik odgovorio kako ,,znaju dobro ko je ona i ako postoji persona non grata to je ona“.

Pitala ga je da li mu to daje pravo da diže ruku na mene, a na njegov upit je pokazala na sveštenika srednjeg rasta plave kose, sa kojim je ranije bilo kontakta.

Nakon što je pokazala rukom na svešteno lice, krenule su uvrede, upravo od starijeg popa SPC. - Starije svešteno lice mi je uputilo uvredu: ,,Lajavice lajava, koja laje na Televiziji

Crne Gore. Ovo je Šukovićeva supruga“, dok je krupniji sveštenik kazao: ,,Znam ko je ona, Tanja Šuković rođena u Peć i izdala je i prodala sve svoje.

Ne možeš ti biti Crnogorka iz Andrijevice“. Istima sam odgovorila: ,,Ja sam za vas persona“.

Tada je krupniji sveštenik odgovorio: ,,Nisi ti persona, ti si ništa. Ispraznilo ti se korito đe su ti sipali, izgubila si to, idi na Televiziju Crne Gore pa tamo laj, no nećeš ni tamo još dugo“ navela je Šuković u prijavi.

Za to vrijeme se, kako je kazala, okrenula prema grupi policajaca koja se tu nalazila i upitala ih da li čuju što joj govore i kako je vrijeđaju. Navodi i da je kazala da će uvrede prijaviti policiji, ali da su prisutni službenici sve to samo posmatrali.

Pošto je bila izložena salvi uvreda i osjetila se jako povrijeđeno, sveštenom licu je, kako kaže, isprovocirana rekla: ,,Vi ste đubrad i ološ“, da bi dobila uzvrat kletvu od popa Crkve Srbije: ,,Sve će vam ovo Sveti Petar Cetinjski vratiti“. Šuković ističe da se osjećala ugrožena, povrijeđena i onemogućena da obavi službeni zadatak.

- Posebno me uznemirila činjenica da sveštena lica iz Crkve Srbije imaju toliko podataka o mom privatnom životu, pa se bojim da imaju i moju privatnu adresu i da znaju za moje, kao i kretanje moje djece i supruga - zaključuje Šuković u prijavi.

B. VIŠNJIĆ

6

Ekonomija

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Jedno od najluksuznijih plovila u crnogorskim vodama

PODGORICA - Jahta ,,Flying Fox“, vrijedna 400 miliona dolara, vlasništvo jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, osnivača Amazona Džefa Bezosa, usidrena je u utorak u tivatskom Porto Montenegru, potvrđeno je Pobjedi.

Brod je izgrađen u brodogradilištu Lursen, a dizajnirao ju je Espen Oeino 2019. Posjeduje bioskop, 13-metarski bazen, dva heliodroma, bar i teretanu, a ima i mini podmornicu.

Jahta je duga 140 i široka 22,5 metara i spada u 18 najvećih u svijetu s kapacitetom za 22 putnika i 55 članova posade.

Ova je jahta lani u julu bila usi-

Liguria nautica

Bezosova jahta u Porto Montenegru

Flying Fox lani na glavnom doku Porto Montenegra

drena na glavnom doku u Porto Montenegru. Ove godine usidrena je dalje, kako bi se

sačuvala privatnost putnika.

U crnogorske vode je uplovila iz Hrvatske. r. e.

Duplo više interneta, upola manje fiksne telefonije poruka, pa je taj broj sa 43,92 poruke 2016. pao na 20,09 poruka 2020. godine.

- Tokom 2016. godine prosječan pretplatnik u fiksnim elektronskim komunikacionim mrežama na mjesečnom nivou koristio je 65,9 gigabajti internet saobraćaj, dok je tokom 2020. godine mjesečno koristio 154,77 gigabajti, odnosno 2,35 puta više nego 2016. godine – navode iz EKIP-a.

Korišćenje interneta u mobilnim elektronskim komunikacionim mrežama veće je četiri puta u odnosu na 2016. godinu, pa je prošle godine prosječan pretplatnik koristio 8,38 gigabajta. Sve veći broj korisnika koristi brzi i ultrabrzi pristup internetu, na šta ukazuje podatak da na kraju 2016.

nije bilo takvih korisnika, dok ih je, prema podacima od kraja juna ove godine, zabilježeno 35,5 odsto. Tokom juna ove godine preko mobilnih mreža internetu je pristupilo 572,4 hiljade korisnika, što je 12,3 odsto više u odnosu na jun prošle godine.

- Na kraju juna 2021. godine 41 odsto korisnika usluga širokopojasnog pristupa internetu je pristupalo putem priključaka sa optičkim vlaknima. Učešće ove vrste priključaka u ukupnom broju priključaka na kraju 2016. godine iznosilo je 11,3 odsto. Za očekivati je da će se trend rasta korišćenja ovih priključaka, kao najsavremenijih, nastaviti i u narednim godinama – zaključuju iz r. e.

EKIP-a.

Otvoreno pismo NVO Vozom kroz Crnu Goru ministru Bojaniću PODGORICA - NVO Vozom kroz Crnu Goru uputilo je otvoreno pismo ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću tražeći da ili smijeni najbliže saradnike ili sam podnese ostavku i sačuva profesionalni ugled.

Ili smijenite saradnike ili dajte ostavku putnika došlo do raskida.

- I dok su se Vaši saradnici sa gostima ,,čojkali“ i jedni drugima dijelili pohvale istog dana kada se desio vanredni događaj, na pruzi se svakodnevno događaju incidenti koji direktno ugrožavaju bezbjednost.

Zašto takve sastanke ne održavaju u vozu pa se uvjere u kakvim uslovima im radi osoblje,

kojom brzinom idu vozovi, kakav je pružni pojas. Radi li koji toalet u stanicama od Bijelog Polja do Bara, je li koja čekaonica u funkciji, ima li koja stanica bankomat, medicinsko ili turističko osoblje. Ima li koja stanica platformu za ulazak i izlazak putnika u voz sa ograničenim kretanjem – pitaju iz ove NVO. r. e.

Prvi CBCG FinTech Hackathon 22. oktobra

mova sa tri do pet članova koji će se uz podršku mentora nadmetati. Tri najbolje ideje dobiće tri hiljade eura za prvu, odnosno dvije hiljade i hiljadu za drugu i treću nagradu.

- Nastojimo da promovišemo i podstaknemo inovacije u domenu digitalnog bankarstva, te da i na ovaj način damo svoj doprinos finansijskoj edukaciji u oblasti digitalnih bankarskih i platnih servisa. CBCG Fintech Hackathon takođe ima za cilj da podstakne kreativne i inovativne ideje za primjenu savremenih tehnologija u bankarskom poslovanju, sa posebnim fokusom na domen otvorenog bankarstva i platnih usluga – saopšteno je iz CBCG. r. e.

Upozoravaju da je situacija na željeznici uveliko ušla u crvenu zonu ukazujući da je 27. avgusta direktno ugrožena bez b j e d n o s t s a o b r a ć a j a i ljudskih života kada je po izlasku međunarodnog voza 432 iz stanice Mojkovac sa oko 500

Najbolje ideje za digitalno bankarstvo

PODGORICA – Počele su prijave za prvi CBCG FinTech Hackathon na temu „Budućnost digitalnih bankarskih i platnih servisa u Crnoj Gori“ koji će biti održan od 22. do 24. oktobra – saopšteno je iz Centralne banke.

Zainteresovani se mogu prijaviti putem sajta CBCG do 15. oktobra. Riječ je o četrdeset osmočasovnom ekipnom takmičenju u kreiranju najbolje ideje u oblasti fintecha, sa ak-

Očekuju 16 mili kilograma vinsk PODGORICA - Ovogodišnja berba vinskog grožđa u Plantažama počela je 12. avgusta berbom bijele sorte šardone, dok je berba vodeće sorte vranac počela u poneđeljak i planirano je da traje do polovine oktobra, saopšteno je Pobjedi iz te kompanije.

Podaci EKIP-a

PODGORICA – U posljednjih pet godina evidentan je trend pada telefonskih poziva u fiksnim mrežama i brzog rasta korišćenja interneta i u fiksnim i u mobilnim mrežama – saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Navode da je 2016. godine prosječan pretplatnik fiksne telefonije mjesečno telefonirao 96,65 minuta, a 2020. godine upola manje, 47,20 minuta.

Podaci govore da je prosječna mjesečna potrošnja i u mobilnoj telefoniji bila u blagom padu, pa je tokom 2016. prosječan pretplatnik mjesečno telefonirao 144,24 minuta, a prošle godine 147,66 minuta.

Smanjena je upotreba i SMS

Počela berba vodeće sorte vranca u kompaniji Plantaž

centom na digitalno bankarstvo i digitalna plaćanja, koje CBCG organizuje u saradnji sa ICT Cortexom i Udruženjem banaka Crne Gore.

Iz CBCG pozivaju zainteresovane da osmisle i prijave ideje koje donose nove mogućnosti u domenu bankarskih i platnih usluga, rješavaju neki konkretan problem ili prepreku, omogućavaju uštede i veću inkluziju za krajnje korisnike.

Stručni žiri će odabrati pet ti-

BerBa

- Ukoliko nam vremenske prilike dozvole, odnosno budu išle na ruku očekujemo da ćemo u ovogodišnjoj berbi ubrati 16 miliona kilograma vinskog grožđa i našim vinskim podrumima obezbijediti dobru sirovinu po svim kategorijama kvaliteta, iz plana koji je definisan početkom sezone.

Ostvarenjem projektovanog plana, ovogodišnja berba će biti bolja od prošlogodišnje – kazao je Pobjedi direktor sektora vinogradarsko-voćarske proizvodnje u Plantažama Željko Brnović.

On je naveo da vinograd na Ćemovskom polju zauzima površinu od 2.310 hektara, a vodeća sorta vinove loze vranac zauzima površinu od 1.183 hektara.

– Do sada smo ubrali oko 3,5 miliona kolograma vinskog grožđa – precizirao je Brnović.

Prema njegovim riječima, sve agrotehničke mjere u vinogradu na Ćemovskom polju odrađene su u zadatim agrorokovima i na vrijeme.

– Vremenski uslovi, naročito tokom jula i avgusta, nijesu bili naročito naklonjeni. Suša i veliki broj dana sa tropskim (ekstremno visokim) temperaturama u prethodnom periodu uslovili su usporene procese i kasnije sazrijevanje grožđa,

Berba u Plantažama Željko Brnović

Vremenski uslovi, naročito tokom jula i avgusta, nijesu bili naročito naklonjeni. Suša i veliki broj dana sa tropskim temperaturama uslovili su kasnije sazrijevanje grožđa, objašnjava Željko Brnović odnosno kasniji početak berbe – rekao je Brnović.

Sezonci

On je naglasio da je obezbjeđivanje dovoljnog broja sezonske radne snage vodeći izazov sa kojim se Plantaže suočavaju, kako ove tako i prethodnih godina.

– Taj problem je i dalje aktuelan. Do sada je na berbi vinskog

grožđa angažovano oko 300 sezonskih radnika, a trebaće nam još 100 – 150 kako bi završili posao berbe vinskog grožđa – saopštio je Brnović.

On je dodao da kompanija Plantaže raspolaže sa pet kombajna koji mogu da uberu grožđe sa površine od oko 1.100 hektara, dok se ostatak bere ručno u skladu sa kategorijama kvaliteta finalnog

Promjene na čelu najstarije privredne asocijacije

Nina Drakić od juče preuzela upravljanje PKCG PODGORICA - Privrednom komorom od juče kao v.d. predsjednica rukovodi dosadašnja potpredsjednica Nina Drakić, saopšteno je iz PKCG. Drakić, koja je doktor ekonomskih nauka, više od decenije zaposlena je u Privrednoj komori i ima značajno iskustvo u saradnji sa privredom i državnim organima, posebno kroz participaciju u vladinim tijelima od najvišeg značaja.

Dužnost predsjednice obavljaće do izbora novog predsjednika ove poslovne asocijacije.

- PKCG nastavlja posvećeno da djeluje u zastupanju interesa privrede i u saradnji sa Vladom i drugim državnim institucijama će kontinuirano raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i daljem razvoju crnogorske ekonomije - kaže se u saopštenju.

Vlasnik i izvršni direktor kompanije Stadion Vojin Žugić izabran je za predsjednika PKCG 29. jula. On je na

Nina Drakić

dužnost trebao da stupi juče, ali je desetak dana ranije podnio ostavku, navodeći da ne prihvata da ta institucija postane mjesto političke borbe i sukobljavanja različitih interesa.

Prethodno je 15. juna dosko-

rašnji predsjednik PKCG Vlastimir Golubović podnio ostavku na tu funkciju, objašnjavajući da povlačenjem može da pomogne Komori i oslobodi je hipoteke politizovanosti, koja joj je neosnovano nametnuta.

S. P.

že

iona kog grožđa

7

Ekonomija

Četvrtak, 2. septembar 2021.

PODGORICA – O molbi predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja da ne radikalizuju proteste do izrade prijedloga zakona o izmirenju obaveza prema radnicima rudarske i metalske industrije, penzioneri KAP-a će odlučiti na zboru zakazanom za 15. septembar ispred Skupštine – kazao je za Pobjedu član pregovaračkog tima Nikola Raković, nakon sastanka sa predstavnicima MER-a Renatom Milutinović i Tihomirom Milatovićem.

Sastanak predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja sa bivšim radnicima KAP-a oko otpremnina

Penzioneri traže rebalans budžeta

Nećemo odustati od zahtjeva da nam se novac isplati ove godine, a ne kako planiraju predstavnici vlasti kroz nekoliko godina. Ovo iz razloga da nema toga ko može da garantuje ko će biti do kraja godine na vlasti, a ne u narednim godinama, kaže predstavnik penzionera Nikola Raković

Radna gRuPa

3,5 miliona kilograma grožđa ubrano do sada

proizvoda.

Brnović je naveo da je berba stonog grožđa počela 22. jula i planirano je da traje do kraja septembra.

– Ovogodišnji plan iznosi 1,8 miliona kilograma, a do sada smo ubrali 930.000 kilograma stonog grožđa. Ovim segmentom proizvodnje smo, takođe, veoma zadovoljni, kako prino-

som i kvalitetom tako i dosadašnjom realizacijom kao i ostvarenom prodajnom cijenom – rekao je Brnović.

Brnović je podsjetio da je berba breskve i nektarine počela 31. maja i najavio da će se završiti u narednih desetak dana.

- Kada govorimo o ovom segmentu proizvodnje, možemo reći da smo izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima.

Prošle godine smo ubrali jedan milion kilograma breskve i nektarine, a ta količina je ove godine već ostvarena. Ovogodišnju berbu obilježiće odličan kvalitet ploda i realizacija na domaćem i tržištima regiona, kao i najbolja prodajna cijena u posljednjih deset godina – naglasio je Brnović.

S. P.

Bivši građevinci najavili ponovno okupljanje ispred bjelopoljske opštine

Raković je ukazao da tu odluku može donijeti samo u dogovoru sa ostalim penzionerima, koji su se juče ponovo okupili ispred Skupštine tražeći rebalans budžeta kako bi im 5,45 miliona eura bilo isplaćeno u ovoj godini.

Milutinović, koordinatorka radne grupe za izradu ovog zakona, navela je za Pobjedu da su dobili informacije od predstavnika penzionera Rakovića i Radojice Tomića koje će im služiti kao dodatna provjera baze podataka koju trenutno pripremaju.

- Najveći problem je što nijesmo imali bazu radnika koji su do sada dobili otpremnine, tako da je potrebno da se prođe sva dokumentacija, kao i dio arhivske građe kako bi se napravio spisak radnika koji bi trebalo da dobiju novac – kazala je Milutinović za Pobjedu nakon sastanka.

Na pitanje Pobjede da li će ispuniti zahtjev penzionera da im novac bude isplaćen u ovoj godini, Milutinović ukazuje da nemaju informaciju da li će rebalansa uopšte biti, te da im nijesu mogli odgovoriti da li će isplata biti realizovana na taj način.

Zakon

- Radna grupa je dobila zadatak da izradi tekst zakona, a naša namjera je da bude usvojen do kraja godine. Tim zakonom biće definisani rokovi, kriterijumi i način isplate. Predstavnicima penzionera smo kazali da će zakonom biti sve precizirano te da je izvjesno da će, kada bude donijet, biti obaveza za Vladu i da tu neće biti dileme – kazala je Milutinović.

Penzioneri KAP-a pred Skupštinom

Ukinut zakon Leks specialis o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a iz 2015. godine Ustavni sud je proglasio neustavnim, a sve sudske instance su zbog toga odbile tužbeni zahtjev penzionera da im se isplati 5,45 miliona eura. Taj zakon je predviđao da novac dobije 420 penzionera, ali je prethodna Vlada, nakon što je zakon usvojen, ukazivala da je neprimjenjiv te da ga je potrebno izmijeniti kako bi bio sproveden. Inicijativu nekoliko građana da se zakon ukine jer je diskriminatoran, podržao je i tadašnji ministar ekonomije Vladimir kavarić koji je tvrdio da se zakon ne odnosi na radnike koji su ostvarili pravo na penziju.

Raković je rekao da je ovo prvi put da je neko na ovakav način sa njima razgovarao, te da su Milutinović i Milatović nastojali da ih ubijede u svoje poštene namjere.

-Mi smo rekli da imamo svoja viđenja i da ćemo nastaviti da insistiramo na tome. Znamo koliko je budžet opterećen, ali ne odustajemo od zahtjeva da se rebalansom isplata novca uvrsti u ovu godinu. Kazali smo im da ćemo nastaviti da pratimo njihov rad i da ćemo

od 15. septembra nastaviti sa mirnim okupljanjem ispred Skupštine – kazao je Raković, koji je na jučerašnjem protestu kazao da će okupljanja odložiti do polovine septembra, jer ni Skupština prije toga neće početi sa radom.

- Nećemo odustati od zahtjeva da nam se novac isplati ove godine, a ne kako planiraju predstavnici vlasti kroz nekoliko godina. Ovo iz razloga da nema toga ko može da garantuje ko će biti do kraja godine na



Novac ne može biti isplaćen prije nego što zakon bude usvojen, što očekujemo do kraja godine, navodi Renata Milutinović iz MER-a

vlasti, a ne u narednim godinama – kazao je Raković okupljenim penzionerima.

Iz MER-a su krajem jula najavili „konačnu pravdu za radnike iz rudarske i metalske industrije“ iz KAP-a, Prerade, Kovačnice, Rudnika boksita, Metalca i Fabrike elektroda Piva. Ministar Jakov Milatović je kazao da se radi o 650 bivših radnika koji treba da prime deset miliona eura, kao i da će dio isplate biti dogodine.

M. Lk.

Privredni sud saopštio da nije nadležan da vodi evidencije dugovanja

Za naplatu poreskog duga odgovorna Uprava prihoda, a ne stečajni upravnici PODGORICA - Za naplatu poreskog duga ne mogu biti odgovorni sud i stečajni upravnici, već Uprava prihoda i carina (UPC), saopšteno je juče iz Privrednog suda.

Protest građevinaca u Bijelom Polju

Predlažu mini socijalni program BIJELO POLJE - Nakon gotovo dvije godine bivši radnici bjelopoljskog GRO „Radnik“ najavljuju ponovno okupljanje ispred opštine. Predstavnik Udruženja za zaštitu prava radnika Ramiz Zulević kazao je Pobjedi da su u teškoj egzistencijalnoj situaciji kojoj nijesu doprinjeli.

Zulević podsjeća da su se prije dvije godine posljednji put okupili ispred zgrade Opštine tražeći prijem kod predsjednika Petra Smolovića.

- Predsjednik je tada bio maksimalno predusretljiv i voljan

da pomogne, ali na tome se završilo. Mi zaista nemamo više vremena za čekanje jer se radi o ljudima starije dobi i oronulog zdravlja. Gotovo polovina naših radnika je umrla u čekanju.

Stoga očekujemo da Smolović nađe vremena da ponovo primi naše predstavnike, a da nam nova vlada pomogne, jer mi jedini od bivših radnika u Bijelom Polju nijesmo ostvarili socijalni program – objašnjava Zulević i dodaje da bi im dobrodošao i neki mini socijalni program, koji ne bi oštetio državu, a njima bi puno značio.

B. Č.

Istakli su da nijesu nadležni da vode evidenciju o poreskom dugu stečajnih dužnika, nego da postupaju isključivo u skladu sa odredbama Zakona o stečaju.

- Ukoliko UPC prijavi potraživanje na ime poreskog duga, ono se, kao i sva ostala potraživanja povjerilaca, svrstava u listu utvrđenih i osporenih u stečajnom postupku. Nijedan povjerilac ne može biti privilegovan, niti se za njega može voditi posebna evidencija, niti je to obaveza suda. Načelo jednakog tretmana povjerilaca važi za sve, bez izuzetka - naveli su iz Privrednog suda, dodajući da su netačni navodi medija da je njihova evidencija nepotpuna jer je oni, shodno zakonu, ne vode.

Isplata potraživanja u stečajnom postupku se, kako ukazuju,

Privredni sud

vrši shodno isplatnim redovima, a priznata potraživanja u iznosu i obimu u zavisnosti od formirane stečajne mase.

- Sud i stečajni upravnici ne naplaćuju poreski dug, već se isplata svih potraživanja, pa i poreskog duga, vrši pod uslovima i na način propisan zakonom. Naplatu poreskog duga vrši UPC, koja je u obavezi da preduzima sve mjere u cilju naplate duga i toga da ne dođe do stečaja, a ne da podnoše-

njem prijedloga za otvaranje stečaja očekuje da će sud naplatiti poreski dug - naglasili su u Privrednom sudu, ukazujući da je UPC povjerilac u stečajnom postupku i da će prava i dalje ostvarivati u skladu sa zakonom, kao i ostali povjerioci.

- To da li je obim poreskog duga ovog povjerioca koji nastane prije pokretanja stečaja manji ili veći, nije pitanje za ovaj sud, već za državne organe u čijoj je to nadležnosti -

tvrde u Privrednom sudu. Oni su kazali da je DRI 2018. godine izvršio reviziju pod nazivom ,,Efikasnost sistema naplate poreskog duga poreskih obveznika u stečaju i likvidaciji“, čiji je cilj bio unapređenje procedura i poslovnih politika tadašnje Poreske uprave. Privredni sud nije bio subjekt revizije, ali je na zahtjev DRI dostavio podatake i evidencije koje je imao.

- Prema tome, Privredni sud nije adresa za utvrđivanje uzroka manjeg obima naplaćenog poreskog duga, već u tom pravcu treba slijediti preporuke DRI. Njima je posebno ukazano da je neophodno utvrditi i procijeniti platežnu (ne)sposobnost privrednih subjekata kako bi se mjere naplate preduzimale blagovremeno dok iznos poreskog duga nije visok i dok je naplata moguća, kao i redovno i sistematski preduzimati sve raspoložive mjere naplate prije pokretanja stečajnog postupka - zaključili su u sudu.

R. E.

8

Društvo

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Od 4.162 uzorka koronom zaraženo 540 građana Crne Gore i 31 turista

Osam osoba umrlo, 571 inficirano PODGORICA - U Crnoj Gori je od posljedica infekcije korona virusom preminulo osam osoba, dok je broj novoinficiranih 571, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu 4.162 uzorka. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za utorak je iznosio 13,62 odsto.

Od ukupnog broja novopozitivnih, njih 540 je građana Crne Gore, a među turistima 31.

Novootkrivenih slučajeva je iz Podgorice 158, Ulcinja 51, Bara 42, Bijelog Polja 37, Nikšića 36, Budve 33, Berana i Pljevalja po 31, Herceg Novog 18, Rožaja 16, Danilovgrada i Tivta po 15, Tuzi 11, Cetinja osam, Plava i Žabljaka po šest, Plužina tri, Mojkovca i Gusinja po dva, Kolašina i Šavnika po jedan.

-Tokom utorka IJZ-u je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Podgorice četiri, Bijelog Polja jedna, Budve jedna, Nikšića jedna i Rožaja jedna. Među preminulima najmlađi je imao 47 a najstariji 88 godina, navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.732.

Konjević odštampao iste majice sa likom Svetog Petra Cetinjskog zbog kojih je policija privodila građane

Majice krenule svojoj kući - pravo na Cetinje

Vaskularni hirurg Nikola Fatić, koji je juče bio na protestu roditelja zbog naredbe da se nose maske u školama, daje kontradiktorne stavove o korona virusu

Za pola godine od ljekara do antivaksera

PODGORICA – Djeca ne treba da nose maske u školama a građani treba da vjeruju sebi, svojoj porodici i razumu, rekao je juče dr Nikola Fatić na protestu roditelja održanom ispred Ministarstva zdravlja zbog naredbe tog resora da se epidemiološke mjere moraju poštovati.

Vaskularni hirurg koji je juče zastupao antivakserske stavove je samo prije pola godine isticao koliko je važno da se građani podržavaju mjera kako bi se borili sa korona virusom, a juče je upozoravao roditelje da čuvaju djecu “od globalističkih struktura”.

- Čuvajte svoju djecu. Nećemo dozvoliti da globalističke strukture i njihovi spikeri utiču na naš život… Svjedoci smo okupljanja više desetina hiljada građana, sada na djecu treba da manifestuju represivne mjere, ne može – rekao je on.

Predsjednica Ljekarske komore, tijela koje kontroliše da li ljekari poštuju kodeks, dr Žanka Cerović kazala je za Pobjedu kratko da svaki doktor može da govori isključivo o problematici kojom se bavi, odnosno ono što je njegova profesija i ono što zna.

Fatić je 15. marta ove godine gostujući u emisiji „Klub special“ sa Vlatkom Stijepovićem na televiziji A1 kazao da je ,,veoma bitno da se pojavila sigurna i bezbjedna vakcinacija koja će

- Ja sjedim ovdje bez maske zato što sam vakcinisan i negativan mi je test, tako da ne mogu ugroziti nikoga. Mi svojim ličnim primjerom kao zdravstveni radnici moramo dati primjer – govorio je Fatić prije pola godine. Juče je kazao da nošenje maske u školama neće smanjiti nivo transmisije

Nikola Fatić na protestu ispred Ministarstva zdravlja

biti izlaz iz ove situacje, a kako ćemo se mi ponijeti prema tome, vidjeće se i naša zrelost“.

Juče je, međutim, kazao da treba da se vakcinišu rizične grupe i starija populacija..., te da sve bude stvar slobodnog izbora.

Rekao je i da smo sada najveći medicinski eksperiment u čovječanstvu, a da je pristanak učešća u eksperimentu dobrovoljan.

- Onaj ko nam nudi eksperiment mora da kaže efekte i rizike, mi još ne znamo kakve

Neće maske u školi

Majice po zakonu

PODGORICA - Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je u nedjelju da će naručiti i autom prevoziti identične majice zbog kojih je crnogorska policija saslušala nekoliko osoba zbog njihovog finansiranja i špampanja.

- Obećanje ispunjeno. Majice krenule svojoj kući, na Cetinje. Sergeje Sekuloviću, sve je po zakonu - napisao je Konjević na Tviteru uz video snimak majica na kojima piše ,,Pod svoje nebo, na okup, oko svoga sunca. O Crnogorci“.

Podsjećamo, podgorička policija privela je i saslušala nekoliko mladića zbog finansiranja štampanja majica sa likom Svetog Petra Cetinjskog.

Priveden je i vlasnik radionice u Podgorici koji ih je štampao, a vozaču koji je trebalo da dopremi robu na Cetinje oduzeto je nekoliko hiljada komada majica.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da su Cetinjani privedeni kako bi se utvrdilo porijeklo majica, kao i činjenice da li se u tom slučaju

zakonito poslovalo.

On je napomenuo da takvo djelovanje spada u nadležnost Odjeljenja privrednog kriminaliteta.

- Radi se o nekoliko hiljada majica, da se utvrdi njihovo porijeklo, da li se zakonito posluje. Niko nije bio lišen slobode, nema tužilačkog zadržavanja, nema kvalifikacije djela, sve majice su vraćene, ne vidim tu nikakav problem - kazao je Sekulović.

Komentarišući isto pitanje, premijer Zdravko Krivokapić je kazao da taj potez možda i nije bio neophodan, ali da je suština policijskog rada preventivno djelovanje.

Raško Konjević je, dan nakon ,,hapšenja majica“, kazao da će i on štampati nove i da „ako smo svi jednaki pred zakonom, očekujem da policija privede i mene zbog Svetog Petra Cetinjskog i natpisa VAKAT JE na majicama“.

- Nadam se da će mi reći koje krivično djelo je počinjeno i sa kojim ciljem su auto i majice privremeno oduzeti. Da neće majice da vještače – napisao je ranije Konjević na Tviteru. R. D.

Grupa roditelja protestovala je juče ispred Ministarstva zdravlja, negodujući što su izdali naredbu da djeca u školama nose maske.

Alternativa Crna Gora organizovala je taj skup, a njihov predstavnik Vesko Pejak je kazao kazao je da njihov stav nije da li maske treba nositi ili ne, već traže da se omogući roditeljima da sami donesu odluku o tome.

Kazao je da imaju informacije da je juče 95 odsto roditelja poslalo svoju djecu u školu, da je bilo onih koji nijesu nosili maske, ali da nijesu vraćeni iz škole.

- Ono što se krije, što se želi

CETINJE - Feministička grupa Bogougodnice održala je sinoć performans ispred Cetinjskog manastira pod nazivom „Ne! – Jevanđelju mržnje“.

-Ne okupaciji crnogorskih svetinja, ne krađi crnogorske isto-

staviti pod tepih, jeste da većinu terapije za kovid trenutno ne možemo da uzmemo u apotekama, nego moramo da je plaćamo. Građani daju 30 do 40 eura za terapiju, jer ljekova za kovid nema u apotekama. To je ono što se krije – rekao je Pejak.

Kritikovao je što su u državi dozvoljeni vjerski skupovi, žurke…, a nije dozvoljeno da djeca ne nose maske.

- Sjutra u školama možete da pošaljete djecu bez maski, to je poruka ovog skupa – rekao je Pejak.

Roditelj Ivan Gojčaj kazao je da je došao na protest zato što ljudi na muzičkim festiva-

su takozvane bezbjednosno dugoročne procjene primjene ovog medicinskog sredstva – kazao je Fatić.

Fatić je u martu govorio o neophodnosti vakcinacije, o tehnologijama proizvodnje vakcine i isticao koliko je važno da se građani pridržavaju mjera kako bi se borili sa korona virusom.

- Mi se čak dobro držimo u odnosu na to kako se pridržavamo mjera – govorio je tada Fatić.

Nekoliko puta je isticao da je lima ne nose maske, a kritikuje i što je Vlada pustila turiste u toku sezone.

- Najvjerovatnije će mi dijete nositi masku, ali ispod nosa.

Ako bude još njih koji ne budu nosili masku, neće ni moje. Na protest je došlo manje ljudi, mi smo jedan uspavani narod i to je to. Volimo da spavamo rekao je on.

A Milica Šćekić kaže da je ,,dokazano je da maske nemaju neki uticaj što se tiče zaštite“.

- Svakih 15 minuta bi trebalo da se mijenjaju maske. Mislim da nemaju nikakve vajde.

Moja djeca su pošla u školu bez maske, ali su morala da je stave. Nisu htjeli da ih puste bez maske – rekla je ona.

veoma važno da se pojavila sigurna, bezbjedna i efikasna vakcina i da je čovječanstvo dobilo oružje kojim se može boriti protiv korone.

- Ja sjedim ovdje bez maske zato što sam vakcinisan i negativan mi je test, tako da ne mogu ugroziti nikoga. Mi svojim ličnim primjerom kao zdravstveni radnici moramo dati primjer – govorio je Fatić prije pola godine.

Juče je, pak, kazao da nošenje maske u školama neće smanjiti nivo transmisije. Kazao je da Ministarstvo zdravlja pokušava da skloni odgovornost sa sebe i poručio da to neće moći.

U martu je isticao i da se samo zatvaranjem na dugoročno ne može dobiti mnogo s obzirom na veliki broj mutacija.

- Trajno rješavanje problema je ili da preležite virus pa što vam bog da, ili da se vakcinišete pa da sa manjom stopom rizika od komplikacija steknete imunitet – rekao je Fatić u martu.

Na protestu je juče poručio: bez obzira koliko ih je, nastaviće da se bore dalje, držeći se ,,isključivo medicine zasnovane na dokazima, a ne nikako medicine zasnovane na fabrikovanim dokazima koje finansiraju velike svjetske globalne korporacije“. N.Đ.-J.M-Sl.R.

Performans Bogougodnica ispred Cetinjskog manastira:

Nedostojan je! rije, ne pedofiliji, ne mržnji, ne negatorima Crne Gore, ne fašizmu. Nedostojan je – poručile

Sa performansa „Bogougodnica“ ispred Cetinjskog manastira

su Bogougodnice ispred Cetinjskog manastira četiri dana uoči ustoličenja mitropolita crno-

gorsko-primorskog Joanikija.

Bogougodnice su široj javnosti postale poznate nakon performansa održanog sredinom juna povodom projekcije filma Borisa Malagurskog „Crna Gora podeljena zemlja“, u kripti Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici.

Tada su tokom izvođenja performansa kojim su protestovale zbog odluke SPC-a da dozvoli da se „u pravoslavnim hramovima širi nacionalistička propaganda i mržnja prema Crnogorcima“ uz ograđeni plato Hrama, trpjele brojne psovke, prijetnje, teške uvrede i polivanje vodom pristalica SPC-a sa druge strane kordona policije i zaštitne postavljene ograde kako bi se izbjegao direktan konflikt.

D.M.

Društvo

Četvrtak, 2. septembar 2021.

9

Zaposleni u nikšićkim vrtićima tvrde da v. d. direktora te ustanove Ana Pejović ne zaslužuje mjesto rukovodioca i pitaju se zašto se ne bira novi ako je konkurs raspisan u maju NIKŠIĆ – Kolektiv nikšićke javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“ optužuje Anu Pejović, koja je na funkciju v. d. direktora vrtića izabrana 21. januara, da se bahato ponaša, prijeti im, ucjenjuje ih, kao i da pored isteka šestomjesečnog mandata vršioca dužnosti i dalje rukovodi, odlučuje, potpisuje akta iako nema podršku zaposlenih.

Radnici prve predškolske ustanove navode da su se više puta obraćali Sindikatu prosvjete, resornom ministarstvu i inspekciji tražeći zaštitu od Pejović.

Konkurs za izbor direktora te ustanove raspisan je još krajem maja, na njemu se prijavila Pejović i još dva kandidata, a do danas niko nije izabran, što posebno čudi, a i zbunjuje zaposlene.

Grupa radnika iz nikšićkih vrtića tvrdi da zaslužuju pozitivne promjene, povratak ugleda ustanove i dostojanstva profesije. Čudi ih kako to da nikome ništa ne znači što je na sjednici Stručnog vijeća (održanoj 26. juna), kada se tajno glasalo o povjerenju kandidatima za direktora, većinsku podršku dobila njihova koleginica Snežana Zogović.

Iako prijava Ministarstvu i nadležnoj inspekciji, zbog nezakonitog rada Pejović, nije manjkalo prethodnih mjeseci - sve je završilo kao „mrtvo slovo na papiru“.

U jednom od obraćanja Sindikatu prosvjete Crne Gore zaposleni iz nikšićkih vrtića pitaju se kako je moguće da tek nakon intervencije resornog ministarstva, Ana Pejović, ia-

Žele direktoricu koja ima podršku većine radnika Radnici ove predškolske ustanove navode da su se više puta obraćali Sindikatu prosvjete, resornom ministarstvu i inspekciji tražeći zaštitu od Pejović. Konkurs za izbor direktora te ustanove raspisan je još krajem maja, na njemu se prijavila Pejović i još dva kandidata, a do danas niko nije izabran – tvrde iz vrtića

Ana Pejović

Svaka prijava za smjenu Pejović ostala mrtvo slovo na papiru

ko joj je bio istekao mandat, inicira da se održi sjednica UO. Za sjednicu je bilo planirano usvajanje izmjena i dopuna Statuta i kompletnog Pravilnika o sistematizaciji, ali sjednica nije održana kada je trebalo nego tek 24. avgusta i nije se odlučivalo o sistematizaciji iako je to u skladu s odredbama

novog Zakona i preporukama Ministarstva. Tvrde zaposleni da su svi rokovi za usklađivnje bili istekli i pitaju se zar i navedeno ne predstavlja neizvršavanje radnih obaveza, zbog čega su nedavno smijenjeni direktori škola.

Predsjednica Sindikata JPU „Dragan Kovačević“ Gordana

Tomić kaže da oni nemaju pravo da se miješaju u izbor poslovodstva, ali imaju i te kako obavezu i dužnost da zaštite svakog radnika kada su mu ugrožena prava.

- Poslodavac je dužan da razmotri mišljenje i prijedloge Sindikata prije donošenja odluke od bitnog značaja za profesi-

Pejović: To su podmetanja, nadležni organi sve provjeravaju Odgovarajući na optužbe zaposlenih Ana Pejović kaže da ima ljudsku i moralnu obavezu da „na podmetanja i neistine reaguje dokazima koji se nalaze u njihovoj ustanovi i svi ih zainteresovani mogu dobiti na uvid“.

- Nije prvi put od 21. januara, kada sam imenovana za v. d. direktora JPU „Dragan Kovačević“, da budem izložena ovakvim napadima od grupe „junaka“, koji se ne smiju ni potpisati – kazala je Pejović.

Ona kaže da su uporno pisali Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta i po tim inicijati-

vama u prostorijama ustanove su nadzor obavili prosvjetni i sanitarni inspektori, a pozivana je u Ministarstvo iz istih razloga koje navodi grupa zaposlenih kao argumentaciju.

- Vidim da govorite u ime kolektiva, a da li ste obavijestili kolektiv o vašim namjerama i postupcima koje sprovodite mjesecima unazad. „Podizanje prsta“ , povišen ton nije moj manir, iako znamo da ste na takav pristup dobro navikli od prethodne direktorice, pa vam se i dalje pričinjava – navela je Pejović, obraćajući se onima koji

je prozivaju za nezakonit rad.

Prema njenim riječima, neko ko posjeduje elementarno znanje koja se očekuju od zaposlenih u prosvjeti zna da tehnološke viškove ne proglašava direktor, već te ingerencije ima Ministarstvo.

- Niko od zaposlenih nije ostao bez posla mojom odlukom, već su to naslijeđeni problemi. Zaboravili ste da sam već više puta izlazila u javnost i dokazivala da rad ustanove jeste javan i transparentan, a preko održanih sjednica koordinatora vaspitnih jedinica zaposleni su u potpu-

nosti upoznati sa kompletnim funkcionisanjem ustanove i vi to znate, kao i ja, da je rad ustanove potpuno transparentan – navela je ona.

O tome, kako kaže, svjedoče zapisnici sa sjednica koordinatora, sjednice Stručnog vijeća, a nekima je prisustvovao dio kritičara.

- Kao odgovorna osoba, nikada se ne bih upustila u posao rukovođenja ustanovom da sam smatrala da mi treba savjetodavna služba. Uvijek sam tu za kolege da im izađem u susret i kao čovjek, kolega i

onalne i ekonomske interese zaposlenih, sistematizaciju radnih mjesta. Odnos poslodavca sa Sindikatom ne može se svesti samo na dostavljanje mišljenja, već i diskusiju o njima, jer trebalo bi da nam je zajednički cilj postizanje sporazuma - kaže Tomić.

Potpredsjednica Sindikata prosvjete Crne Gore Stanka Vukčević tvrdi da prate dešavanja u nikšićkim vrtićima, da imaju obavezu podržati kolege, čak i ako se odluče na radikalnije poteze sindikalne borbe.

- Ne mogu vjerovati da nadležkao rukovodilac, čak i prema onima koji stoje iza pokušaja diskreditovanja - navodi se između ostalog u reagovanju Ane Pejović.

Ona ističe da imaju sjajan upis djece za predstojeću školsku godinu.

Minulih godina, kaže Pejović, najviše ih se upisivalo 53 odsto od ukupnog broja mališana u gradu, a ove godine je za pet odsto premašena ta cifra, pa će ih u svim vaspitnim jedinicama biti više od 2.100. Uz to, u junu je bilo više od 500 djece u ustanovi, što je rekordan broj, a drastično su smanjeni i troškovi, ukupan dug ustanove...

ne institucije ne reaguju i ovom, kako ga zaposleni nazivaju, ,,ludilu“ stanu na kraj.

Nakon razrješenja prethodne direktorice zaposleni u JPU ,,Dragan Kovačević“ bili su uvjereni da će dolaskom novog rukovodioca svi problem biti riješeni. Ako je suditi po onome što čujem, oni su dodatno umnoženi. Dakle, ova agonija traje otkad je imenovna Ana Pejović za vršioca dužnosti. Niko kolege od nadležnih nije saslušao, ne provjerava se istinitost njihovih navoda i zbog toga su se nedavno nama obratili tražeći pomoć. Na narednoj sjednici Izvršnog odbora zahtijevaću da se sve učini kako bi se, konačno, riješila nemila situacija u nikšićkom vrtiću – navela je Vukčević.

Prema njenim riječima, ova predškolska ustanova je članica Sindikata prosvjete, izdvajaju ne tako malu članarinu i sindikalna organizacija ima obavezu da od resornog ministarstva traži donošenje odluke vezane za konkurs.

- Mora se ispoštovati volja zaposlenih, a ako svi ovi navodi radnika nijesu razlog da se v.d. direktorica hitno razriješi sa mjesta rukovodioca ustanove, ili da ne bude ni razmatrana njena kandidatura, onda se nameće pitanje kako održati zdravu atmosferu u kolektivu, kako stimulisati zaposlene da s voljom dolaze na posao i rade s djecom - kazala je između ostalog Vukčević.

Ona je apelovala na Ministarstvo prosvjete da se prilikom izbora direktora ne obazire na pritiske političkih subjekata, već da primijeni Zakon, obavi intervju s kandidatima, procijeni njihove razvojne planove i ako su se već zaposleni izjasni ili uzme i to kao kriterijum za donošenje vrlo važne odluke.

Ra. PEROŠEVIĆ

Ogromne gužve ispred vrtića, nekoj djeci nije dozvoljeno da uđu u predškolske ustanove, pedijatri pod pritiskom nemaju vremena

Roditelji bez ljekarskog uvjerenja došli na upis PODGORICA – U nekim podgoričkim vrtićima zabilježene su juče ogromne gužve, uprava je vraćala djecu, jer roditelji nijesu imali potvrdu od pedijatra da je dijete sposobno za kolektiv i da je vakcinisano.

Uprava vrtića je, kako su nam ispričali pojedini roditelji, prije nekoliko dana dobila informaciju, bez obrazloženja, da treba da dostave potvrdu koja ne smije biti starija od pet dana – što je novina. Zbog toga su uslijedile gužve, jer je, kažu oni, nije bilo moguće dobiti u domu zdravlja, zbog gužvi zbog korona virusa.

U međuvremenu je, kako kažu, odluka preinačena i rečeno im je da važe potvrde koje su preuzete i od 1. avgusta. Međutim,

nijesu ih svi roditelji imali...

Predsjednica Savjeta roditelja javne predškolske ustanove ,,Đina Vrbica“ Ana Laković kazala je za Pobjedu da ovu potvrdu zbog pandemije nije bilo moguće uzeti u adekvatnom roku.

- Ljudi su čekali danima na te potvrde zbog informacije da ne smije biti starija od pet dana.

Poenta je da roditelji nijesu mogli da dođu na red da uzmu tu potvrdu. Potvrda jeste mnogo važna, jer znači da vaspitačica u svakom trenutku bude upoznata o alergijama i potencijalnim problemima djece – rekla je ona.

Ističe da su djeca tokom ljeta išla bez potvrde u dežurni vrtić do 31. avgusta, da bi juče bila vraćena ako nisu imali taj doku-

Gužve ispred vrtića po cijeloj Crnoj Gori

ment. Laković ističe da su razgovarali sa upravom, molili ih da ne vraćaju djecu, da se ne prave gužve i da im se omogući nekoliko dana da izvade taj dokument…

- Imamo utisak da je kompletno nezadovoljstvo uslijedilo zbog izostanka sluha uprave i nesnalaženja u situaciji, niti imaju vjere u ono što mi pričamo, jer da su imali znali bi da će se ovo

desiti. Trebalo je ozbiljnije da se reaguje. Plakala su đeca koja odavno idu u vrtić od stresa i svega što se dešavalo – rekla je ona, dodajući da pripisuje sve neiskustvu nove uprave zbog

čega je došlo do katastrofalnog nesnalaženja na štetu djece.

Izabrani ljekari su pod velikim pritiskom zbog izdavanja potvrda za upis djece u vrtiće i škole, saošteno je iz Doma zdravlja Podgorica portalu roditelji.me.

- Kao što je poznato, za upis u obrazovnu ustanovu je potrebna potvrda pedijatra o sposobnosti djeteta da boravi u kolektivu, a, iako je ta informacija poznata svima, ponavljana i u medijima, zbog posebnog uslova koji je usmeno saopštavan roditeljima da ona ne smije biti starija od pet dana, svi su odlučili da je posljednji dan pred upis pravo vrijeme da tu potvrdu izvade – saopšteno je iz DZ Podgorica tom portalu.

N.Đ.

10

Društvo

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Stručno-naučni odbor Instituta za ljekove u prepisci sa Upravnim odborom imenovanje v.d. direktorice Mire Kontić ocijenio nezakonitim

Namjerna destrukcija i degradacija ugleda CINMED-a

Čitav proces, od imenovanja UO, dostavljanja biografija kandidata i prve sjednice na kojoj je raspravljano o izmjeni pravilnika o sistematizaciji, ukazuje na jasnu namjeru protežiranja već projektovanog kandidata koji ne ispunjava uslove

PODGORICA – I pored upozorenja Stručno-naučnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CINMED) da ulaze u zonu krivične odgovornosti zbog zloupotrebe položaja, Upravni odbor te ustanove je početkom prošle sedmice ukinuo uslove da direktor Instituta mora imati fakultet zdravstvenog usmjerenja i naučno zvanje ili specijalizaciju u zdravstvu, i za vršiteljku dužnosti direktorice imenovao pravnicu Miru Kontić.

Prema Pobjedinim saznanjima o kojima smo pisali krajem jula, pravnica Kontić, koja je u CINMED stigla prošle godine iz Ministarstva zdravlja Srbije, bila je kandidatkinja za rukovodeće mjesto u toj ustanovi koju je snažno protežirao premijer Zdravko Krivokapić.

Da se nešto kuva u CINMEDu, prva je 26. jula objavila podgorička Antena M u informaciji da je UO CINMED-a, na sjednici 23. jula, prihvatio inicijativu za izmjenu pravilnika o sistematizaciji, odnosno da se izbriše norma da na čelu ove ustanove može da bude samo osoba zdravstvene struke, ocjenjujući je diskriminatornom.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja VuksanovićStanković ubrzo je tokom sjednice Skupštine Crne Gore potvrdila informaciju Antene M i saopštila da se u CINMEDu dešava pravni skandal kojem se mora stati na put.

Ona je poručila da zna po čijoj se to naredbi i u čijem interesu radi i upozorila da će podnijeti krivične prijave. Kasnije se oglasila i na Tviteru sa porukom da se hitno zaustavi bezakonje.

– Nijesu građani Crne Gore pokusni kunići premijera i njegovog sina. Pozivam nadležne da preduzmu poslove iz svoje nadležnosti– napisala je tada Vuksanović-Stanković.

NADLEŽNI ORGANI

Kontić je u utorak, gostujući u Jutarnjem programu RTCG, komentarišući navode da ona kao pravnica ne može biti na čelu Instituta za ljekove i medicinska sredstva, kazala da je mirna i da su nadležni organi ,,zauzeli mišljenje“.

Mira Kontić

– Što se tiče zakona i našeg statuta uslov je VII1 stepen obrazovanja i nema detalja o struci. Nadležni organi su tu koji su zauzeli svoje mišljenje. Mogu da postupaju i po žalbama. Ja sam mirna, jer generalno znam kakva je situacija i u drugim agencijama, da postoje i ljudi različitih profila – poručila je Kontić.

Međutim, iz dokumentovane prepiske između Stručno-naučnog odbora, UO i pravne službe CINMED-a, a u koju je Pobjeda imala uvid, nadležni organi koje pominje Kontić su pravna služba čiji je ona u tom trenutku bila član i Ministarstvo zdravlja koje, prema navodima članova Stručno-naučnog odbora, nema nikakve nadležnosti nad radom Instituta.

PROCEDURA

U prvom obraćanju Stručnonaučnog odbora CINMED-a UO, od 27. jula, koja je uslijedila nakon inicijative tog upravljačkog organa da izmijeni Pravilnik kojim se utvrđuje unutrašnja organizacija i sistematizacija, u dijelu izmjena potrebnih uslova za radno mjesto direktora Instituta, navodi se da ta inicijativa proceduralno nije u skladu sa Statutom, ali ni Poslovnikom o radu samog Upravnog odbora.

Naime, kako su objasnili iz Stručno-naučnog odbora, eventualne izmjene Pravilnika moraju biti utemeljene u proceduri propisanoj Statutom koja nalaže da izmjene može predložiti samo direktor Instituta u kapacitetu pozicije na kojoj se nalazi, a onda te izmjene usvaja Upravni od-

bor. Svako drugo postupanje Upravnog odbora pravno je manjkavo i čini osnov za odgovornost.

I pored upozorenja iz Stručno -naučnog odbora, UO CINMED-a je 23. avgusta usvojio izmjene Pravilnika o sistematizaciji u kojima je izbrisao uslove da direktor Instituta mora imati završen fakultet zdravstvenog usmjerenja i naučno zvanje ili specijalizaciju u zdravstvu, i imenovao za v.d. direktorice Miru Kontić.

U obrazloženju ove odluke Upravnog odbora navodi se da Zakon o ljekovima, propisujući za uslov VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja ostavlja slobodan izbor u pogledu oblasti obrazovanja direktora, o čemu je dalo mišljenje i Ministarstvo zdravlja 3. avgusta.

Pravilnikom o sistematizaciji, navodi se u obrazloženju, kao aktom niže pravne snage predviđen je bio uslov za izbor direktora koji nije propisan zakonom, pa je bilo neophodno u cilju usaglašavanja pravnih akata izmijeniti pravilnik.

Zanimljivo je da je identično objašnjenje ponuđeno i u dopisu koji je ranije sačinila pravna služba CINMED-a a kao odgovor na obraćanje Stručno-naučne službe UO, koji između ostalih potpisuje i sama Mira Kontić, koja je u tom trenutku na poziciji stručnog sa-



radnika u kabinetu direktora za regulatornu harmonizaciju sa EU i međunarodnu saradnju.

FLAGRANTNE NEZAKONITOSTI

Stručno-naučni odbor se uoči sjednice na kojoj su izmijenjeni uslovi za direktora još jednom dopisom obraća Upravnom odboru i upozorava ih da „namjeravanim odlukama ulaze u zonu radnji koje se mogu kvalifikovati kao namjerna destrukcija, degradacija ugleda i ostvarivanja nadležnosti Instituta“.

U novom obraćanju, članovi Stručno-naučnog odbora ponavljaju da na osnovu Statuta CINMED-a, izmjene sistematizacije UO može usvojiti isključivo na prijedlog direktora, te da je njihova namjera „flagrantna nezakonitost i osnov za utvrđivanje pravne odgovornosti članova Upravnog odbora“.

Takođe, navode da su mišljenja pravne službe Instituta i Ministarstva zdravlja pravno nerelevantna i da nemaju nikakav pravni učinak, jer je Institut organizacija koja vrši javna ovlašćenja u oblasti ljekova i da nad cjelishodnošću i zakonitošću njegovog rada nadzor ne vrši Ministarstvo.

– Mišljenje pravne službe Instituta pravno je posebno pro-

Indikativno je i da je mišljenje pravne službe potpisao i kandidat zbog čijeg se imenovanja upravo i radi izmjena uslova i kriterijuma za direktora, odnosno v.d. direktora Instituta, a koji je učestvovao u izradi važećeg Pravilnika, na koji je dao primjedbe

Porodični biznis

Izvori Pobjede iz CINMED-a tvrde da Krivokapić imenovanjem svog čovjeka na čelo ove ustanove može da za poslove svoje porodice obezbijedi ogromnu zaradu.

Krivokapićev sin Milan je, prema evidenciji Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), suvlasnik firme „Altmed“ sa tetkom Jadrankom Vuković, dok je njegov drugi sin, Miloš, direktor te kompanije.

Firma je, kako smo pisali, kao trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima, osnovana početkom februara prošle godine, a osnovao je Zdravko Krivokapić, tada univerzitetski profesor, sa svastikom Vuković. U njihovom lancu su apoteke „Holos“.

Njegov sin Milan suosnivač Altmeda postao je počet-

blematično, jer je pravna služba shodno svojoj funkcionalnoj nadležnosti učestvovala u donošenju Statuta i važećeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji – navodi se u obraćanju.

U dopisu se problematizuje pitanje da, ukoliko su postojale pravne dileme, zašto ih pravna služba nije iskazala u postupku donošenja sistematizacije, odnosno ako se smatralo da nije u skladu sa Zakonom o ljekovima, zbog čega je taj akt uopšte bio u pravnom prometu.

Evidentno je, navodi se u obraćanju, da se pravna služba Instituta rukovodila razlozima koji nemaju veze sa pravnom osnovanošću odredbe Pravilnika i da je ta služba ili prilikom rada na pripremi važećeg akta o sistematizaciji postupala protivzakonito ili to čini sada.

– Indikativno je i da je mišljenje pravne službe potpisao i kandidat zbog čijeg se imenovanja upravo i radi izmjena uslova i kriterijuma za direktora, odnosno v.d. direktora Instituta, a koji je učestvovao u izradi važećeg Pravilnika, na koji je dao primjedbe - navodi se u dopisu Naučno-stručnog odbora.

PRAKSA

Dalje se u dopisu navode primjeri uporedne zakonske prakse kada su u pitanju ustanove zdravstvenog sistema.

Kao primjer se navode uslovi za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, gdje Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju nije uže specificirana vrsta školske spreme, ali je zato aktom o sistematizaciji Fonda određeno da su zvanje i uslovi za obavljanje poslova direktora VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih nauka – ekonomija ili pravo.

Na sličan način, u drugom primjeru, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti nijesu uopšte propisani posebni uslovi za izbor direktora Instituta za javno zdravlje, već je to isključivo uređeno aktom o sistematizaciji u kojem se propisuje da je potreban stepen stručne spreme Medicinski fakultet sa specijalizacijom iz oblasti javnog zdravlja.

– U svjetlu izrečenog, može li se

Zdravko Krivokapić

kom avgusta prošle godine, kad je Krivokapić postao nosilac liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.

Krivokapićeva svastika u farmaceutskom biznisu je decenijama. Privatnom biznisu prethodio je njen angažman u državnom sektoru – bila je direktorica Apoteka Crne Gore.

zamisliti apsurdna činjenična i pravna situacija da se pravilnikom o sistematizaciji, na primjer, Uprave prihoda ili Centralne banke precizira da rukovodeće lice može biti diplomirani doktor ili farmaceut, ili da recimo može biti bilo kojeg profila, kako je to planirano promjenom sistematizacije Instituta – kaže se u dopisu. Članovi Naučno-stručnog odbora ukazali su i na praksu regionalnih i evropskih nadležnih regulatornih organa u oblasti ljekova u kojima su rukovodioci uvijek sa završenim fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

PROTEŽIRANJE

– Napominjemo da čitav proces, od imenovanja UO, dostavljanja biografija kandidata i prve sjednice na kojoj je pod tačkom razno raspravljano o izmjeni pravilnika o sistematizaciji, ukazuje na jasnu namjeru protežiranja već projektovanog kandidata koji ne ispunjava uslove. To je unižavanje Instituta kao institucije zadužene za javno zdravlj , jer se ciljano izbacuju dva elementarna uslova za funkciju direktora – zdravstveno usmjerenje i naučno-stručne reference, koji predstavljaju garant stručnog i profesionalnog rukovođenja institucijom u skladu sa praksom evropskih zemalja koje su usvojile i sve zemlje regiona – navodi se u dopisu. Članovi Naučno-stručnog odbora navode i da evidentna namjera UO da se po svaku cijenu degradiraju uslovi sa ciljem izbora kandidata koji ne zadovoljava zakonske uslove, pojedinačno svakog od članova dovodi u sumnju za zloupotrebu službenih ovlašćenja u cilju sticanja protivzakonite dobiti za sebe ili drugoga, u vezi sa čim će tražiti postupanje, za to, nadležnih organa.

Na kraju dopisa, Naučnostručni odbor obavještava UO da su, u cilju očuvanja dugo sticanog profesionalnog digniteta ustanove i njenog zakonitog rada, o svemu obavijestili Vladu Crne Gore, Upravnu inspekciju, Inspekciju rada, Agenciju za sprečavanje korupcije, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, Delegaciju EU i Evropsku agenciju D. MIHAILOVIĆ za ljekove.

Hronika

Četvrtak, 2. septembar 2021.

11

Bračni par Labović podnio prijavu zbog vrijeđanja na nacionalnoj osnovi

Komšija im poručio: „Ovo je Srbija, nema vas više, ustaše Milove“

PODGORICA - Vukašin Vojkan Labović i njegova supruga Vesna podnijeli su krivičnu prijavu protiv komšije Mladena Vučinića jer ih je vrijeđao na nacionalnoj osnovi.

Kako su naveli u prijavi, osjećaju se ugroženo u Bjelasičkoj ulici u Podgorici, gdje stanuju.

Kako se ističe u krivičnoj prijavi Vukašina Vojkana Labovića, koju je podnio Višem državnom tužilaštvu, 26. avgusta ove godine, optuženi Vučinić je sa umišljajem ugrozio sigurnost, javno podstičući na mržnju prema podnosiocu prijave po nacionalnoj osnovi...

-Jako povišenim tonom, obraćajući se podnosiocu prijave, govorio je:

„Đe ste Milovi Turci, majku vam j.... ovo je Srbija, nema vas više ustaše Milove“. Takođe je uputio i riječi: „Pušite k.... komite majku vam j.... nestaćete“.

Sve je prethodno uzvikivao uz preglasnu muziku i pjesmu „spremte se, spremte četnici“.

Nakon što je prijavljen policiji i policija intervenisala, on je nastavio

da vrijeđa i ugrožava podnosioca prijave, upućujući mu riječi: „Izadji p.... ustaška, majku ti j.... Milov Turčine, izrode, svi su tvoji Labovići Srbi, svi se tebe stide, svo naselje te mrzi ustašo“. Te riječi su kod oštećenog Vukašina Labovića i njegove supruge Vesne Labović izazvale osjećaj straha i ugroženosti, piše u krivičnoj prijavi koja je preda-

Odgođena ocjena dokaza protiv osumnjičenih za planiranje likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića

Kontrola optužnice protiv škaljaraca biće 30. septembra PODGORICA - Kontrola optužnice protiv Janka Vukadinovića i njegove petočlane grupe, za planiranje ubistva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođena za 30. septembar zbog izostanka jedne optužene i pojedinih advokata.

Pored Vukadinovića, na optužnici su Radovan Stanišić, Mileta Jovanović, Almira Mujahodžić, Momčilo Milić i Dušan Ivanović.

Osoba sa kodnim imenom „Kamenko Kuč“ u ovom predmetu dobila je status svjedoka saradnika i zaštićenog svjedoka.

Vukadinović se tereti da je zajedno sa NN osobom krajem 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju radi vršenja teških krivičnih djela.

Prema navodima optužnice, Jovanović i zaštićeni svjedok Kamenko Kuč su uz pomoć Stanišića 22. januara planirali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića na tivatskom aerodromu, odakle su trebali da polete za Beograd posle posjete vođi kavačkog klana Radoju Zviceru.

Oni su dan prije planirane likvidacije došli u štek stan u Tivtu, koji je za njih prethodno obezbijedio optuženi Stanišić. U tom stanu su ih čekala i dva pištolja – ,,glok 26“ i ,,valter“ sa municijom.

Kako bi provjerio ispravnost oružja Kamenko Kuč je otišao u nenaseljeni dio Tivta gdje je iz „gloka“ ispalio najmanje tri metka.

Nakon što je odradio probu oružja, on se vratio u štek stan gdje je uz pomoć Jovanovića sa oružja i metaka uklonio sve svoje tragove.

Istog dana su od Vukadinovića dobili informaciju da će Belivuk i Miljković u 10 sati narednog dana biti na tivatskom aerodromu i da će na njih pucati dok budu čekali u redu za čekiranje karata.

Kamenko Kuč i Jovanović su na automobil ,,opel Zafira“ nakačili lažne tabilice i narednog dana, rano ujutro, se uputili prema zgraPODGORICA - Uprava za šume najoštrije je osudila incident koji se dogodio u mjestu Bare (opština Šavnik) u nedjelju, 29. avgusta, kada je čuvar šuma Danko Jakić bio žrtva napada prilikom obavljanja redovnih poslovnih zadataka.

Oni su naveli da je u nedjelju prijepodne Jakić sa kolegom otišao da kontroliše sječu u mjestu Bare i naglasili da je dan

ta Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Kako je rekao Vukašin Labović, podnosilac krivične prijave VDT u Podgorici, sa svojim problemom je pismeno upoznao Dritana Abazovića, potpredsjednika Vlade, Sergeja Sekulovića, ministra unutrašnjih poslova, te očekuje odgovore od njih.

Dr.D.

Na radnom doručku MUP-a sa novinarima potvrđeno pisanje Pobjede

Brđanin: Imamo podatke čija je pošiljka droge PODGORICA – Čelnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije potvrdili su juče na radnom doručku sa novinarima pisanje Pobjede da je saradnjom DEA sa crnogorskom policijom, u otkrivanju šverca na međunarodnom nivou, naša država još jednom dokazala koliko je pouzdan partner.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin kazao je da posjeduju podatke čija je pošiljka droge koja je otkrivena u Mojanovićima.

Kada je riječ o prvoj akciji u kojoj je zaplijenjena tona i po kokaina, rekao je da je to zajednička akcija i da nije bilo izuzimanja nikoga.

-Ni Specijalnog državnog tužilaštva, ni bilo koga. Mi smo bili dio velike operacije i dosta stvari zavisi od aktivnosti organa u drugim državama i kad su u pitanju lica koja se mogu dovesti u vezu sa ovim. To su

velike stvari i ko hoće može da vidi koliko mi radimo. Ko neće onda neće, rekao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na radnom doručku sa novinarima.

On je najavio da će narednih dana biti više detalja o tome.

Saopštili su da je prerano da iznesu u javnost kome je droga pripadala.

Droga je pronađena u skladištvu Budimira Krstovića, zbog čega je 26. avgusta uhapšen i on i njegova kćerka Marina.

Kako je Pobjeda juče objavila, Jedinica za borbu protiv narkotika ekvadorske policije dala je odobrenje da brod ,,Katja“ sa kontejnerima banana, koje je poručila firma Budimira Krstovića isplovi iz luke Bolivar u Ekvadoru i nastavi planiranu rutu prema Evropi, jer je nakon detaljnih provjera utvrđeno da na njemu nema droge.

Na putu do Crne Gore kokain je unešen ili na moru ili tokom C.H. pretovara u Panami.

Sa privođenja Vukadinovića

di tivatskog aerodroma.

Međutim, njihov naum da likvidiraju Belivuka i Miljkovića nije uspio jer ih je na putu do aerodroma presrela policija i uhapsila.

Zaštićeni svjedok krajem januara je u Specijalnom tužilaštvu ispričao da je prema prvobitnom planu grupe Janka Vukadinovića planirano ubistvo Kotoranina Slobodana Kašćelana, dok o likvidaciji srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića nije bilo pomena.

Kašćelanova likvidacija bila je planirana za 22. januar, kada je trebao da dođe u podgorički Viši sud gdje mu je bilo zakazano suđenje.

Kako je suđenje odgođeno, Vukadinovićeva grupa je promijenila plan i fokusirala se na organizaciju likvidacije Belivuka i Miljkovića koji su 22. januara trebali da polete za Beograd.

Istražitelji su prikupili dokaze da je neposrednim izvršiocima likvidacije Kašćelana trebalo da bude isplaćeno 500.000 eura, dok su za zločin u Tivtu trebali da budu isplaćeni sa 700.000 i 1.300.000 eura.

Belivuk i Miljković su 30. januara ujutro napustili Crnu Goru, a na beogradskom aerodromu ih je dočekala policija koja ih je sprovela direktno na saslušanje.

Tamošnje vlasti zanimalo je što su ova dva bezbjednosno interesantna lica radila u Crnoj Gori i sa kim su se sastajali.

Belivuk i Miljković su pušteni na slobodu a nekoliko dana kasnije, 4. februara, uhapšeni su pod sumnjom da su organizovali kriminalnu grupu koja je izvršila niz najtežih krivičnih djela, skrivajući se iza Partizanove navijačke grupe ,,Principi“. Pored njih, tada je uhapšeno još dvadesetak pripadnika grupe, a Tužilaštvo za organizovani kriminal je pokrenulo istragu protiv 22 osobe.

Bezbjednosne službe označavaju ga kao bliskog saradnika ,,kavčana“ i glavnog organizatora poslova i neposrednog izvršioca na terenu, desnu ruku Radoja Zvicera. Operativci tvrde da je upravo Belivuk imao značajnu ulogu u organizovanju ubistva vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića, u Atini početkom prošle B.R. godine.

Napadnut šumar u šavničkom mjestu Bare

Jakiću slomljena šaka ranije iz tog reona bespravno posječena određena drvna zapremina i podnijeta prijava.

-Šef PJ je uputio Jakića i kolegu da kontrolišu sječu drva i provjere saznanja o M. A iz tog sela, za koje se sumnjalo da je izvršio bespravnu sječu bez

prethodno pribavljene dokumentacije i odobrenja i da je prethodne noći izvršio i šumsku krađu prikolicom, zbog čega su zaposleni upućeni da provjere stanje na terenu.

M. A. je napao Jakića i slomio mu šaku.

-To je u posljednje dvije sedmice drugi fizički napad na čuvare šuma, koje Uprava za šume nema namjeru da toleriše, zbog čega ćemo biti istrajni u procesuiranju neodgovornih i zlonamjernih pojedinaca, koji na ovakav način pokušavaju da odgovore na kontrole koje po zakonu treba da vršimo – saopšteno je iz Uprave za šume Crne Gore.

C.H.

Međunarodna policijska akcija crnogorske policije i DEA – „Tranzit“ i „Detroit“

Uhapšen crnogorski državljanin zbog šverca kokaina PODGORICA -Službenici Uprave policije prekjuče su realizovali međunarodnu policijsku akciju koja je u našoj državi vođena pod kodnim nazivom „Tranzit“, a u Sjedinjenim Američkim Državama kao operacija „Detroit“.

Ovaj predmet je, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom, sprovođen više mjeseci kroz kontinuiranu saradnju sa američkom Agencijom za borbu protiv narkotika – DEA. U pograničnom dijelu, na teritoriji Albanije, po prelasku državne granice iz pravca Crne Gore, agenti DEA i pripadnici albanske policije uhapsili su crnogorskog državljanina zbog krivičnog djela trgovina

narkoticima na međunarodnom nivou, i krivičnog djela pranje novca, za koje ga terete pravosudni organi Sjedinjenih Američkih Država. Kako nam je nezvanično saopšteno, uhapšen je L. V. U koordinisanoj akciji, po nalogu Višeg državnog tužilaštva, istovremeno su na teritoriji Tuzi pretresene kuće i pomoćne prostorije koje koristi ovo lice, u cilju pronalaska predmeta koji se dovode u vezu sa izvršenjem krivičnih djela u Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi se izbjegla mogućnost njihovog sklanjanja ili uništenja.

-U saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u toku je preduzimanje daljih mjera i radnji na ovom predmetu – saopštili su iz policije. C.H.

Crnom Gorom

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Kotor: Direktorica Direkcije za uređenje i izgradnju vratila Komunalnoj policiji zahtjev grupe građana da se ukloni parola ,,Kotor je uz mitropolita“

I.KOMNENIĆ

12

Jovanić: Utvrditi ko je i uz čiju saglasnost postavio transparent

NE ZNAJU ČIJA JE NADLEŽNOST UKLANJANJE: Sporni transparent

KOTOR - Direktorica Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Snežana Jovanić, saopštila je da se uvidom u Zakon o komunalnim djelatnostima i dopisom Službe za inspekcijske poslove Opštine od 29. avgusta ne može utvrditi nadležnost Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora za uklanjanje transparenta.

Grupa građana je u nedjelju podnijela prijavu kotorskoj Komunalnoj policiji i inspekciji, oni su dali nalog Direkciji da ukloni transparent na kojem piše „Kotor je uz mitropolita“.

Jovanić je juče Službi za inspekcijske poslove Opštine vratila predmet na ponovno razmatranje. Ona je dostavila Pobjedi odgovor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

Transparent je zakačen za drvo koje se nalazi sa lijeve strane stepeništa koja vode ka ulazu u upravnu zgradu Luke Kotor, a sa druge strane za stub ulične rasvjete na trotoaru na javnoj površini - U vezi predmetnog dopisa sa zahtjevom za vršenje kontrole i preduzimanje mjera iz nadležnosti naše organizacije a u vezi uklanjanja transparenta „Kotor je uz mitropolita“ zakačenog preko magistralnog puta sa jedne strane za drvo koje se nalazi sa lijeve strane stepeništa koja vode ka ulazu u upravnu zgradu Luke Kotor a sa druge strane za stub ulične rasvjete na trotoaru na javnoj površini, oba-

vještavam vas da uvidom u Zakon o komunalnim djelatnostima i predmetni dopis ne možemo utvrditi nadležnost Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora za uklanjanje predmetne nepravilnosti, te vam isti vraćamo na ponovno razmatranje - saopštila je Jovanić.

U odgovoru, Jovanić, navodi da je prethodno potrebno sprovesti postupke predviđene zakonom, tj. utvrditi da li je za postavljanje tran-

sparenta izdata saglasnost nadležnog Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine, te ukoliko nije potrebno je ispitati da li je moguće utvrditi ko je postavio transparent. Jovanić, naglašava da im nije dostavljen ni zapisnik Službe za inspekcijske poslove od 29. avgusta koji se pominje u dopisu upućenom od strane Službe za inspekcijske poslove Opštine.

Grupa nezadovoljnih građana Kotora koji zahtijevaju uklanjanje ili izmještanje transparenta podrške mitropolitu crnogorsko-primorskom SPC Joanikiju okupila se u utorak veče u tom gradu i blokirala glavnu gradsku saobraćajnicu. Poručili su da će se ponovo okupiti u još većem broju ukoliko njihov zaIv.K. htjev ne bude ispunjen.

CETINJE: Operativni štab o epidemiološkoj situaciji u gradu

Imunizovano 42 odsto punoljetnih građana CETINJE - Operativni štab Prijestonice Cetinje za borbu protiv zarazne bolesti kovid-19 apelovao je na građane koji se nijesu vakcinisali da to učine što prije i tako zaštite sebe i osobe sa kojima su u kontaktu – saopšteno je nakon elektronske sjednice tog tijela.

Na Cetinju je trenutno 159 osoba inficirano korona virusom.

Od 16. avgusta od infekcije korona virusom oporavilo se 118 osoba, a tri su preminule, saopšteno je nakon elektronske sjednice Operativnog štaba. U Kovid ambulanti Doma zdravlja od 16. do 30. avgusta obavljeno je 936 pregleda. Testirano je 649 osoba od kojih je njih 112 bilo pozitivno na korona virus. Hospitalizovano je šest osoba.

IMUNIZACIJA

U prostorijama bivše stražarnice nastavljena je imunizacija. Do sada je sa obje doze vakcine vakcinisano više od 5.800 punoljetnih građana i građanki Cetinja ili 42 odsto. Prvom dozom vakcinisano je njih 6.500 ili 47 odsto. Građanima

DOBIĆE I PRATEĆI MOBILIJAR: Novo igralište

CETINJE: Centralni vrtić dobio novi sadržaj

Do kraja oktobra još četiri igrališta SLUŽBENICI OB KONTROLIŠU POŠTOVANJE MJERA: Cetinje

Od 16. avgusta od infekcije korona virusom tri su osobe preminule, a oporavilo se 118. Dostupne su vakcine Astra Zeneka, Sinofarm i Fajzer. Na Cetinju je 159 osoba inficirano korona virusom su dostupne vakcine Astra Zeneka, Sinofarm i Fajzer. Revakcinacija Fajezer vakcinom obavlja se svakog četvrtka, a vakcinacija svakog petka u zakazanim terminima.

Sve službe Opšte bolnice „Danilo I“ funkcionišu uredno. U posljednjih 15 dana testirano je ukupno 209 uzoraka na korona virus od kojih je osam bilo pozitivno. Na internom

odjeljenju trenutno je hospitalizovan jedan kovid pacijent.

KONTROLA

Službenici odjeljenja bezbjednosti Cetinje svakodnevno kontrolišu poštovanje mjera sa službenicima Komunalne policije i inspekcije. U saradnji sa Zdravstveno-sanitarnom inspekcijom izvršen je obilazak deset osoba u samoizolaciji, a

tom prilikom nijesu registrovane nepravilnosti.

Od 15. do 30. avgusta kontrolisana su i 33 ugostiteljska objekata na gradskom području. Upozoreno je 27 osoba na obavezu poštovanja mjera Ministarstva zdravlja. U ovom periodu nije bilo podnijetih krivičnih prijava. Inspekcija rada obavila je 12 inspekcijskih pregleda i izrekla dvije opomene.

C.G.

CETINJE - Sadržaji za rekreaciju i razonodu djece u Centralnom vrtiću Javne predškolske ustanove „Zagorka Ivanović“ upotpunjeni su igralištem koje je donirala Prijestonica Cetinje.

Ugovor o donaciji dječjeg igrališta potpisali su početkom ljeta gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i tadašnja direktorica Javne predškolske ustanove „Zagorka Ivanović“ Senka Vuksanović, a osim tobogana, ljuljaški, vrteški, klackalica i drugih sprava za razonodu djece, igralište će biti opremljeno i pratećim mobilijarom – klupama i korpama za otpatke.

Iz Prijestonice podsjećaju da je uz dva u Njegoševom parku, to treće dječje igralište koje je Prijestonica Cetinje obnovila ili izgradila u posljednjih nekoliko mjeseci.

- Do kraja sedmice trebalo bi da bude raspisan tender za izgradnju još četiri dječja igrališta – u Diviziji, Parku „13. jul“, kao i naseljima „4. jul“ i „Željezara“, čija je procijenjena vrijednost 50.000 eura. Ova igrališta trebalo bi da budu završena do kraja oktobra – navedeno je u saopšternju.

Obnova dječijih igrališta dio je planiranih aktivnosti Prijestonice, prema kojima bi u adaptaciju i postavljanje novih trebalo da bude utrošeno do 80.000 eura.

C.G.

Bijelo Polje: Podrška Aličkovićima Budva: Za poljoprivredu 50.000 BIJELO POLJE - Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović sa saradnicima je obišao farmu krava ,,Aličković“ u Mjesnom centru Bistrica koja je nedavno u požaru pretrpjela ogromnu štetu.

Smolović je uglednom domaćinstvu Mela Aličkovića iskazao poštovanje, a zahvalio se i Službi zaštite i spašavanja i komunalnom preduzeću Lim koji su brzom i sinhronizovanom akcijom

sa porodicom i komšijama, učinili da se požar ne proširi i ne napravi još veću štetu.

- Opština je među prvima reagovala i uplatila pomoć. Raduje informacija da se na poziv da pomognu javio veliki broj privrednika i humanih ljudi. To je najbolji primjer kako zajedničkim akcijama možemo pomoći ljudima koje zadesi nevolja poput ove - kazao je Smolović.

Porodica Aličković zahvalila je svima koji su pomogli.

B.Č.

BUDVA – Sekretarijat za privredu objavio je javni poziv za dodjelu podrške razvoju poljoprivrede za ovu godinu. U budžetu grada za tu svrhu je namijenjeno 50.000 eura.

Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od ukupno prihvatljivih troškova po investiciji.

- Izuzetak su mladi poljoprivredni proizvođači od 18 do 35 godina i žene. Njima podrška može iznositi 70 odsto uz obavezu da se tom djelatno-

šću bave narednih pet godina. Za sadni materijal podsticaj iznosi 80 odsto kao i za formiranje novih voćnjaka, maslinjaka, vinograda, odnosno provođenja neobrađenog zemljišta poljoprivrednoj namjeni. Proizvođačima koju su pretrpjeli štetu usljed elementarnih nepogoda naknada će iznositi 60 odsto od procijenjene štete – piše u pozivu koji je objavljen na sajtu Opštine.

Javni poziv je otvoren do 1. novembra.

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Sa komemoracije povodom smrti nekadašnjeg predsjednika Opštine

Kolašin će biti drugačiji bez profesora Vujisića KOLAŠIN - Sve je simbol.

Sve je krug. I čovjek između tih linija trajanja i završetka. Profesor Dragan Vujisić, predsjednik Opštine Kolašin u dva mandata, umro je baš 28. avgusta, na Dan opštine Kolašin. Ispunjena je posljednja praznina kruga baš na dan profesorovog i predsjednikovog Kolašina.

Bio je predsjednik Opštine Kolašin u tri mandata. Znao je da igra sve životne uloge. I one koje je birao i one koje mu je život nametnuo. U svakoj je sačuvao ponos, dostojanstvo i čovjeka u sebi...

Intelektualni djelatnik koji je uvijek razumio vrijeme oko sebe, profesor Dragan Vujisić je bio prepoznatljivi akter dva kolašinska i dva crnogorska vijeka. U drugoj polovini prošlog vijeka je jedan od brojnih mladih Crnogoraca koji se školuju van Crne Gore i bez dileme se vraćaju u gradove svoga rođenja da budu i predavači i pokretači. Profesor Vujisić u prvim decenijama novog milenijuma je pragmatičan učesnik važnih lokalnih i državnih događanja kojima se otvaraju i odmiču putevi evropske i nezavisne Crne Gore.

Rođen predratne 1940. godine, toliko da ne zapamti strahote rata ali da ipak osjeti teško vrijeme koje su te godine donijele. Osnovnu školu je završio u Kolašinu, Gimanziju u Bijelom Polju a Filološki fakultet, grupu Jugoslovenske i svjetske književnosti, u Beogradu...

KARIJERA

Na komemorativnoj sjednici aktuelni poredsjednik Opštine Milosav Bulatović kazao je da je diploma u rukama Dragana Vujisića imala je dosta puteva, poziva, šansi ali samo jednu odluku.

- Najprije odslužen vojni rok a onda prvo zaposlenje kao profesor u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, područnom odjeljenju u Kolašinu. Draganov Kolašin kasnije dobija svoju Gimnaziju „Braća Selić“ a njen vaspitno-obrazovni i pedagoški kvalitet se temelji na

bi. Sa sobom odnosi jednu časnu epohu i dio nas koji smo ga poštovali, voljeli, slijedili - kazao je Bulatović.

Nije bilo ravnodušnih njegovim predavanjima ni onih koji su „prazni“ izlazili iz njegove učionice. Bio je promoter knjige, gdje god bi se našao.

Kada bi došao u neku kućnu posjetu, nakon uvodnog pozdrava, odmah bi krenuo ka izloženim knjigama da vidi ko je izdavač, koje je izdanje.

Moć knjige mu je donijela samopouzdanje da bude političar koji traži i nudi riječ. Staložena i organizovana umnost koja ima neoročeno trajanje savjeta, inicijative, ocjene...

RIJEČ ĐAKA

Dragan Vujisić

stručnosti i predavačkom poletu mladih kolašinskih profesora koje predvodi Vujisić.

Gimnazija postaje i kadrovsko izvorište grada koji je konačno raskrstio sa potapanjem i krenuo pravcem razvoja - podsjetio je Bulatović.

Dragan Vujisić 1974. godine postaje najmlađi predsjednik Kolašina i na tom poslu ostaje dva mandata, do 1982. godine.

Nakon toga, do 1986. godine je delegat u Saveznoj Skupštini SFRJ pa delegat u Skupštini

Rođen predratne 1940. godine, toliko da ne zapamti strahote rata ali da ipak osjeti teško vrijeme koje su te godine donijele. Osnovnu školu je završio u Kolašinu, Gimnaziju u Bijelom Polju a Filološki fakultet, grupu Jugoslovenske i svjetske književnosti, u Beogradu...

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

ANDRIJEVICA: od 8:30 do 14:30

h Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, Izbjegličko naselje ,,Soko Štark“ i dio sela Seoce i Prisoja; od 7:30 do 18 h dio sela Đuliće, Cecune, Kruška, dio sela Kuti, Košutiće, Konjuhe, Dulipolje i Jošanica.

BIJELO POLJE: od 8 do 16 h Rasovo – Resnik, Lipnica, Žurena, Brestovik, Pašića Polje, Dubovo, Laholo, Kostići, Potoci, Kaševari, Femića Krš, Brzava, Prijelozi, Zagrad, Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bo-

Dragan Vujisić 1974. godine postaje najmlađi predsjednik Kolašina i na tom poslu ostaje dva mandata, do 1982. godine. Nakon toga, do 1986. godine je delegat u Saveznoj skupštini SFRJ, pa delegat u Skupštini SR Crne Gore gdje je i predsjednik Odbora za prosvjetu i kulturu

SR Crne Gore gdje je i predsjednik Odbora za prosvjetu i kulturu. I u višestranačkom sistemu potvrđuje da razumije mijene koje se dešavaju i odgovara im svojim aktivizmom pa je tako višegodišnji predsjednik OO DPS-a Kolašina, zatim savjetnik predsjednika Skupštine opštine Kolašin, da bi u zasluženu penziju otišao 2011. godine.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina Darko Bulatović kazao je kako je profesor Vujisić bio spreman da svima pomogne.

- Uvijek, na sebi svojstven način, bio je spreman da da savjet, pouku, blagu riječ. Da pomogne slabijem i neukom, da upozori gorde i ohole i da, čak sa blagim osmijehom, otrpi kritike nedostojnih se-

U ime generacija i generacija učenika od profesora Dragana Vujisića oprostila se Vesna Medenica.

- Znali ste igrati sve životne uloge. I one koje ste birali i one koje vam je život nametnuo.

U svakoj ste sačuvali ponos, dostojanstvo i čovjeka u sebi.

Na pozornici društveno-političkih zbivanja i dodijeljenih uloga, sa posebnom ste vještinom, svaku predstavu doveli do kraja, ostajući to što jeste – čovjek prepoznat da su ga srećnim činile male stvari.

Upravo zbog svega toga, ljubavi prema Kolašinu kome ste se davali i rado vraćali, nedostajaće odmjeren i smio korak, gospodski korak Dragana Vujisića. I „sibirskom“ i Ulicom 13. jula i Gornjim i Donjim trgom i najviše vašem Drijenku koji vas je i posebnim učinio - kazala je Vesna Medenica.

Dr.DRAŠKOVIĆ

GUSINJE: Saradnja Ministarstva prosvjete i Udruženja iz Njujorka

Iseljenici će finansirati gradnju škole u Višnjevu PODGORICA/ GUSINJE – Udruženje iseljenika iz Gusinja, sa sjedištem u Njujorku, finansiraće izgradnju objekta Osnovne škole „Džafer Nikočević“, u selu Višnjevo, dok će Ministarsvo prosvjete, nauke, kulture i sporta pružati logističku i drugu podršku koja bude potrebna.

To je predviđeno memorandumom o saradnji koji su juče u Podgorici potpisali resorna ministarka Vesna Bratić, direktor Direktorata za vaspitanje i obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i nacionalnih zajednica Safet Kalač i predstavnik Udruženja Menton Kukić.

Iz Ministarstva je saopšteno da je Udruženje iseljenika iz Gusinja, čiji članovi su bivši učenici škole „Džafer Nikočević“, izrazilo spremnost da bude donator ovog projekta, a inicijativu je prihvatio i direktor škole Šerif Feratović.

- Procjenjuje se da će ukupni troškovi projekta iznositi 80.000 eura, a nova školska zgrada biće projektovana i izgrađena tako da ispunjava sve lokalne građevinske propise i da bude u skladu sa obrazovnim zahtjevima Ministarstva prosvjete, nauke, kulC.G. ture i sporta– saopšteno je iz resora Vesne Bratić.

GRADIĆE NOVO ZDANJE: OŠ „Džafer Nikočević“

PLJEVLJA: Lokalna uprava pomaže razvoj preduzetništva

Podrška i za jedan ,,ženski“ biznis plan PLJEVLJA – Opština će finansijski podržati četiri ,,ženska“ biznis plana. Ugovore je sa preduzetnicama juče potpisao predsjednik Opštine Igor Golubović.

Podršku su po odluci komisije zavrijedili planovi: ,,Nabavka linije za pakovanje zrnastih proizvoda“ (5.000 eura), ,,Unapređenje turističke ponude seoskog domaćinstva Popović“(3.970 eura), ,,Frizerski salon Barbiere Palermo“ (1.030 eura), i ,,Proizvodnja pogača i invertovanog sirupa za prihranu pčela“ (4.000 eura).

Predsjednik Opštine Igor Golubović čestitao je preduzetnicima i preduzetnici na hrabrosti da počnu sopstveni biznis, izražavajući nadu da će bespovratna pomoć biti dobar podsticaj.

Predstavnici Komisije i kori-

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 14 opština gaz, Vlah, Boljanina, Zminac, repetitor ‘Kurilo’, Prijelozi, Potkrajci, Loznice, Drndari, Pape, Zaton, Šljemena, Kruševo, Cerovo, Donji Mojstir, Kostenica i Lozna; od 9 do 11 h Livadice; od 11 do 15 h Dobrinje; od 11:30 do 14 h Čokrlije, Pavino Polje, Mahala, Bijeli Potok, Grab, Biokovac, Slatka, Gorice, Kovrene, Bliškovo, Stožer, Tomaševo, Mislići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo i Ujniče.

CEtINJE: od 8 do 15 h Šinđon,

Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do,

Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda.

DANILOVGRAD: od 8 do 15 h dio

Studenog; od 10 do 11 h Kiro Radović.

KOLAŠIN: od 9 do 15 h Đuđevi-

na; od 9 do 19 h Selišta, Drpe, Biočinovići, Rijeka Mušovića, Paljevine i Ski-centar.

MOJKOVAC: od 14 do 19 h Žari

(Brezovac); – u termi nu od 09 do 15 h Gojakovići.

NIKŠIć: od 8 do 15 h dio Mora-

kova i dio Vilusa.

PLJEVLJA: od od 7:30 do 18 h Jakupov Grob; od 7:30 do 18 h repetitor „Gradac“, Crno Brdo, Glisnica, Rađevići, Mironići, Boljanići, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Babino Brdo, Đakovići, Prisoje i Metaljka – moguća kratka isključenja na početku i kraju radova; od 07:30 do 18 h Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići i Đuli; od 08 do 17 h Odžak, Alići, Vilići i Zekavice (moguća kratka isključenja); od 8 do 17 h Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina i Maoče; od 9 do 10 h Katun, Boščinovići, Odžak,

13

Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čaušević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, repetitor Kutuša i Đurđevića Tara; od 9 do 11 h dio ul. Narodne revolucije, Tehnomax, dio Ul. Volođine, ZOIL Lovćen, Ul. Podgorička i Vatrogasni dom.

snici sredstava konstatovali su da je potrebno što više afirmisati mlade na pokretanje sopstvenog biznisa, te da je pomoć Opštine značajna.

Javnim konkursom koji je Opština raspisala u maju, akcenat je stavljen na razvoj preduzetništva i turizma na seoskom području, proizvodno – prerađivačke djelatnosti i zanatske djelatnosti. Za te namjene opredijeljena su bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 18.000 eura, od čega se 10.000 eura odnosilo na razvoj preduzetništva i turizma, a 8.000 na razvoj ženskog preduzetništva.

Na konkurs je pristiglo pet biznis planova.

Golubović je najavio da će iznos opredijeljenih sredstava narednih godina biti veći.

A.S.

PEtNJICA: od 8:30 do 14:30 h

Godočelje, Ponor i dio sela Vrbica.

PLAV: od 9 do 14:30 h dio sela Đurička Rijeka.

PLUžINE: od 8 do 15 h Goran-

sko i Šume.

ROžAJE: od 9 do 14:30 h dio se-

la Seošnica.

ULCINJ: od 8 do 14:30 h Kodre

Dakine.

žABLJAK: od 9 do 15 h naselje

Pećića ograde, Ul. Njegoševa, Ul. Žrtava fašizma, Ul. Borislava Pekića, Baja Pivljanina, restorani ,,Oro“ i ,,Zlatni papagaj“.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

14

Marketing

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Svijet

Četvrtak, 2. septembar 2021.

15

ANALIZA: Kako će povlačenje iz Avganistana uticati na povjerenje u prvog čovjeka SAD i kongresne izbore iduće godine VAŠINGTON - Među političkim analitičarima u Sjedinjenim Državama postoji konsenzus o tome da su haotično povlačenje iz Avganistana i pogibija 13 američkih vojnika u terorističkom napadu nanijeli ozbiljnu političku štetu predsjedniku Džozefu Bajdenu, prenosi Glas Amerike.

Administracija koja je sebe prikazivala kao racionalnu i kompetentnu u spoljnoj politici, sada ima problem da objasni potresne slike iz Avganistana koje su obišle svijet u protekle dvije sedmice.

Međutim, sada kada je američka vojska napustila Avganistan, analitičari se spore oko toga koliko će dugo javnost u SAD ostati fokusirana na haotičan kraj rata, kojem se inače protivila većina Amerikanaca.

Neki kažu da će to uticati na kongresne izbore 2022. godine, pred koje su demokrate u opasnosti da izgube većinu u oba doma Kongresa. Drugi, pak, ističu da birači imaju kratko pamćenje i da će Avganistan pred izbore 2022. biti daleka prošlost.

Nedavno sprovedeno istraživanje javnog mnjenja kuće „Morning konsalt“ pokazalo je da je, nakon pogibije američkih vojnika u terorističkom napadu, Bajdenov rejting prvi put skliznuo u negativan, odnosno da ga je negativno ocijenilo 49 odsto ispitanika, a pozitivno 48 odsto.

Bajdenovi politički protivnici u Republikanskoj stranci zasigurno neće zaboraviti haotično povlačenje iz Avganistana i na to će stalno podsjećati birače.

Republikanski senator Ben Sas smatra da će povratak talibana na vlast biti raj za međunarodne terorističke organizacije.

- Talibani su u prošlosti već pružali utočište teroristima.

Ima mnogo organizacija koje žele da pretvore Avganistan u prijestonicu džihada, a ova administracija nema plan – ocijenio je Sas za televiziju ABC. Kristen Soltis Anderson, koja radi za republikansku agenciju za istraživanje javnog mnjenja „Ekelon insajts“, kaže da bi pad Bajdenovog rejtinga mogao da bude dobar pokazatelj što će se desiti, iako spoljnopolitička pitanja obično ne utiču na ishod izbora.

Bajdenov rejting prvi put negativan

Analitičari se spore oko toga koliko će dugo javnost u SAD ostati fokusirana na haotičan kraj rata. Neki kažu da će to uticati na kongresne izbore 2022. godine, pred koje su demokrate u opasnosti da izgube većinu u oba doma Kongresa. Drugi, pak, ističu da birači imaju kratko pamćenje i da će Avganistan do tada biti daleka prošlost

,,Nijesam želio da produžavam vječiti rat“ Prvi čovjek Amerike se u utorak veče, prvi put povodom evakuacije američkih vojnika iz Avganistana, obratio naciji i tom prilikom kazao da nije imao namjeru da produžava „vječni rat“ i da nije želio da „zauvijek produžava izlaz iz rata“.

Bajden je kazao i da preuzima odgovornost za odluku o povlačenju iz Avganistana i dodao da ostajanje američkih trupa u toj zemlji nije bila opcija.

- Preuzimam odgovornost za odluku. Sada neki kažu da je trebalo da ranije započnemo masovne evakuacije i da se to uradi na bolje organizovani način. Uz uvažavanje, ne slažem se sa tim – rekao je Bajden.

On je odao počast pripadnicima vojske koji su bili angažovani na evakuaciji, uključujući 13 vojnika koji su poginuli u terorističkom napadu i pohvalio one koji su završili misiju. Istakao je i da bi, čak i da su evakuacije počele ranije, „ipak bilo žurbe na aerodrom, sloma povjerenja i kontrole u vladi“.

Bajden je, takođe, kritikovao nesposobnost protjerane avganistanske vlade da se odbrani od napada talibana, što je natjeralo SAD i NATO saveznike na ubrzani i ponižavajući odlazak i podvukao ulogu bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

Ocijenio je kako je na rast moći talibana od 2001. godine uticalo to što je Tramp prošle godine dogovorio puštanje na slobodu 5.000 zatvorenika među kojima su se nalazili i komandanti talibana od kojih su mnogi preuzeli kontrolu nad pobunjenicima.

– Bajdenova strategija da izbjegava kontroverze mu je dobro služila u kampanji. Ali, danas administracija tretira krizu u Avganistanu kao da je to samo stvar nekih medijskih izvještaja i objava na Tviteru. To što Avganistan tretirate kao drugorazrednu priču, ne pomaže.

Naprotiv, samo šteti kompetenciji administracije. A ljudi prate što se dešava – smatra ona.

I Džon Zogbi, koji radi za demokratsku agenciju za istraživanje javnog mnjenja, kaže za Glas Amerike da Bajden pod

hitno mora nešto da uradi kako bi poboljšao svoju poziciju po pitanju Avganistana.

- Mora da uspostavi kontrolu nad Avganistanom prije nego što to dugoročno postane dominantna tema – naglasio je Zogbi.

On ističe i da Bajden mora da prikaže da radi na evakuaciji Avganistanaca i Amerikanaca, kao i da poveća broj avganistanskih izbjeglica koje će SAD primiti.

Sa druge strane, pojedini analitičari ne vjeruju da će pitanje

Za rat trošili po 300 miliona dolara dnevno Rat u Avganistanu Amerikance je na dnevnim nivou koštao 300 miliona američkih dolara, saopštio je predsjednik te zemlje.

- Amerikanci ovo moraju da znaju. U Avganistanu smo trošili 300 miliona dolara dnevno i tako dvije decenije – rekao je Bajden tokom obraćanja naciji.

Istakao je i da je tokom dvadesetogodišnjeg rata ubijen 2.461 vojnik, dok ih je 20.744 bilo ranjeno.

Talibani paradirali sa zaplijenjenom američkom opremom

OPTUŽIO BIVŠEG PREDSJEDNIKA: Džozef Bajden

Avganistana biti dugoročan problem za predsjednika.

- Povlačenje će svakako postaviti pitanje o njegovim liderskim sposobnostima i kompetenciji, bilo to opravdano ili ne - ocjenjuje profesor političkih nauka sa Univerziteta ,,Djuk“ Brus Džentlson.

On smatra i da Bajden i demokrate treba da se usredsrede na domaća pitanja.

- Neće prestati da se bave spoljnom politikom, to nije u Bajdenovoj prirodi. Ali, treba da istaknu što su do sada uradili, da je Kongres u saradnji sa predsjednikom usvojio važne zakone koji se tiču života Amerikanaca, i to će skrenuti pažnju sa spoljne politike – ističe Džentlson.

Profesorka političkih nauka sa Univerziteta Fordhem Moni-

ka Mekdermot ocjenjuje da će republikanci koristiti Avganistan kao predizborni adut da ubijede birače da demokrate ne treba da imaju kontrolu i nad Kongresom, već da republikanci treba da kontrolišu demokratskog predsjednika.

- I to obično upali kod kongresnih izbora, štetu trpi partija u kojoj je predsjednik – naveo je on.

Stručnjaci kažu i da za 14 mjeseci američki birači neće mnogo razmišljati o Avganistanu, uzimajući u obzir brzinu kojom se stvari u politici dešavaju i zaboravljaju.

- Ne vjerujem da će mnogo uticati na izbore. Republikanci će sigurno podsjećati na to, ali mislim da glasači zbog toga neće promijeniti mišljenje - kaže profesor političkih nauka sa

Desetine oklopnih vozila američke proizvodnje i zaplijenjeno oružje prikazani su na proslavi pobjede talibana u južnom avganistanskom gradu Kandaharu.

U video zapisima objavljenim na društvenim mrežama vidi se kako talibani paradiraju sa zaplijenjenom opremom koju su za sobom ostavile i avganistanske i američke snage, nakon što je posljednji avion SAD odletio sa kabulskog aerodroma „Hamid Karzai“.

Talibanske zastave vijorile su se sa „hamvija“ i oklopnih terenaca na vojnoj paradi.

Mnoga od zaplijenjenih vozila su, kako prenosi CNN, u gotovo savršenom stanju.

Univerziteta u Denveru Set Masket.

- Djeluje mi malo vjerovatno da će za 14 mjeseci birači razmišljati o ovom ratu, koji će do tada odavno biti završen. Ili, barem mediji o njemu neće izvještavati.

Ne znam kakva će biti situacija u Avganistanu do tada, ali pretpostavljam da SAD neće imati više veze s tim – dodao je Masket.

Svjetska zdravstvena organizacija prati novi soj korona virusa U Teksasu stupio na snagu novi zakon

„Mu“ bi mogao biti i otporan na vakcinu

Abortus zabranjen nakon šeste nedjelje trudnoće

ŽENEVA - Svjetska zdravstvena organizacija prati novi soj korona virusa, nazvan „mu“, koji je prvi put identifikovan u Kolumbiji u januaru, saopštila je ta organizacija Ujedinjenih nacija.

HJUSTON – U Teksasu je juče ujutru stupio na snagu rigorozni zakon o zabrani abortusa nakon šeste nedjelje trudnoće.

Ovaj zakon su pred Vrhovnim sudom pokušale da obore organizacije koje se bore za pravo na abortus, ali najviši sud u SAD je odbio njihov zahtjev. Organizacije koje se bore za pravo na abortus kažu da se od 85 do 90 odsto intervencija obavi nakon šeste nedjelje trudnoće, što će praktično značiti da će mnoge klinike morati da se zatvore. Ovakva zabrana nije donijeta ni u jednoj saveznoj državi od 1973. godine, kada je Vrhovni sud dozvolio pravo na abortus u slučaju ,,Ro protiv Vejda“.

Zakon je guverner Teksasa potpisao 19. maja i do sada se nije primjenjivao, jer je osporavan pred sudovima. Osim što zabranjuje abortus nakon šeste nedjelje, ovaj zakon daje mogućnost građanima da tuže klinike koje ga ne poštuju, a zauzvrat mogu na sudu da dobiju i do 10.000 dolara.

Novi soj sa naučnim nazivom B.1.621 za sada je dobio klasifikaciju „varijanta koju treba pratiti“, navela je SZO u svom sedmičnom epidemiološkom biltenu o evoluciji pandemije korona virusa.

SZO je precizirala da „mu“ ima mutacije koje bi mogle da ukažu na rizik od rezistencije na vakcinu i naglasila da su potrebne dodatne studije o ispitivanju karakteristika tog soja korona virusa.

SZO je od pojave korone i sojeva tog virusa odlučila

da ih imenuje. Trenutno su četiri soja korona virusa zabrinjavajuća, među kojima soj alfa prisutan u 193 zemlje i delta prisutan u 179 država, dok je pod nadzorom pet drugih so-

jeva od kojih je jedan i ,,mu“.

Soj „mu“ je prvi put otkriven u Kolumbiji u januaru, a kasnije u drugim zemljama Latinske Amerike i u Evropi.

- Zastupnici prava na abortus mogu da traže od sudova da ispitaju ustavnost zakona jer se o tome do sada nijedan sud nije izjasnio - kazao je profesor prava Stiven Vladek.

Teksas je među republikanskim državama koje su zabranile abortus po principu „otkucaja srca“ bebe, odnosno zabranile da se obavlja pošto se uoči srčana aktivnost fetusa, što se često dešava i prije nego što žena

shvati da je trudna.

Međutim, sudovi su zabranili primjenu takvih propisa, a o nekima, poput zahtjeva države Misisipi da se preinači presuda ,,Ro protiv Vejda“ i zabrani abortus nakon 15. nedjelje trudnoće, Vrhovni sud tek treba da se izjasni.

Priredila: ĐurĐica ĆoriĆ

16

Kultura

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Fejsbuk

Novo priznanje za crnogorsku glumicu

Jelena Laban

Laban osvojila nagradu u Kijevu PODGORICA – Studentkinja master studija glume na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG Jelena Laban osvojila je Gran pri na međunarodnom festivalu u umjetnosti „Soloviov art“ u Kijevu, koji je održan u onlajn formi od 26. jula do 1. avgusta.

Na ovogodišnjem festivalu u Kijevu, bilo je sedamnaest različitih kategorija i u svakoj od njih po osam starosnih grupa. Laban je učestvovala u kategoriji „Estradni vokal“, starosne dobi od 23 do 25 godina, a predstavila sa solo programom iz poznatog repertoara, (za glavni ženski vokal - sopran) koji pripada muzičko-scenskom obliku mjuzikl.

Nastupala je na sceni sa pripremljenom koreografijom,

uz klavirsku pratnju profesora Alekseja Molčanova, a pod mentorstvom i profesorice glasa, operske umjetnice i dr muzikologije Sare VujoševićJovanović. Žiri takmičenja činili su profesionalci i renomirani umjetnici iz Ukrajine.

Kako se navodi u saopštenju UCG-a, imajući u vidu da je praksa pokazala u dugogodišnjem stažu ovog takmičenja da su pobjednici uvijek pozivani da učestvuju u predstavama organizatora takmičenja, prestižnog „Teatra Aleksandra Melamyda“, očekuje se skorašnje gostovanje Laban u Kijevu, čim to dozvole epidemiološke prilike u svijetu.

Podsjetimo, Laban je prethodno osvojila dvije prve nagrade na međunarodnim takmičenjima u Rusiji i Makedoniji. S. V.

Poziv izdavačima da se prijave na konkurs

Sajam knjiga krajem mjeseca PODGORICA - Petnaesti Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja biće održan od 27. septembra do 4. oktobra, najavili su iz organizatorskog tima.

Ove godine, na temelju rezultata prethodnih manifestacija, očekuju više izlagača iz još većeg broja zemalja, kao i velika imena svjetske literature, pratećih programa i posjetilaca. Stoga su organizatori pozvali zainteresovane izdavače da se prijave za učešće popunjavanjem obrasca koji je objavljen na zvaničnoj sranici festivala. Pored nagrada za kompletnu izdavačku produkciju (najbolji izdavač), izdavački poduhvat, najbolju ediciju, unapređenje dječijeg izdavaštva, biće nagrađeno i najbolje opremljeno umjetničko izdanje, najbolje opremljena edicija, najbolje opremljena knjiga i najbolje opremljeni štand.

Ovaj sajam knjiga održava se od 2005. godine, pod pokroviteljstvom bivšeg Ministarstva kulture Crne Gore i okuplja veliki broj uticajnih izdavača iz Crne Gore i zemalja regiona. Sajam je dodatno dobio na obimu, značaju i kvalitetu, budući da se, uz bivše Ministarstvo prosvjete Crne Gore kao saorganizatora Sajma, u okviru njega organizuje i Sajam obrazovanja.

Petnaesti Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja i ove godine će biti održan u prostoru tržnog centra Delta siti. D. E.

Manifestacija posvećena evropskom nasljeđu

Baština otvorena za sve PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta pozvalo je zainteresovane aktere iz oblasti kulture i kulturne baštine da se od 27. septembra do 1. oktobra uključe u obilježavanje međunarodne inicijative Dani evropske baštine. Inicijativa je pokrenuta kroz saradnju Evropske komisije i Savjeta Evrope u cilju približavanja kulturne baštine široj javnosti.

Manifestacija, koju 50 zemalja potpisinica Evropske konvencije o kulturi tradicionalno obilježava svakog septembra, bazirana je na organizovanju događaja na lokalnom i nacionalnom nivou u odnosu na

jedinstvenu temu, koja se bira na evropskom nivou. Tema manifestacije za 2021. godinu je „Heritage: All inclusive - Baština otvorena za sve“ i odnosi se na uključivanje svih aktera bez obzira na rasnu, etničku ili religijsku pripadnost, pol, uzrast, sposobnosti i seksualnu orijentaciju. Cilj ovogodišnje manifestacije je učešće grupa koje su tradicionalno manje zastupljene i marginalizovane u prezentaciju i interpretaciju kulturne baštine.

Popunjeni prijavni formular treba dostaviti na mail adresu milena.raznatovic@mpnks. gov.me, najkasnije do 13. septembra. Prijavni fomular može se preuzeti na zvaničnom sajtu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. A. Đ.

PODGORICA - Mlada crnogorska slikarka Sandra Bošković (Cetinje, 1994) nedavno se u Mermernoj sali Njegoševe Biljarde predstavila prvom samostalnom izložbom. Postavka radova, naslovljena „Umjetnost tijela“, obuhvata djela rađena tehnikom ulje na platnu, crteže, grafike, skulpture i dva video zapisa.

Bošković je za Pobjedu kazala da je ovom izložbom predstavila istraživanje o najsavršenijem postignuću prirode - ljudskom tijelu.

- U nematerijalnoj biti čovjeka je preplitanje razuma i duha, dok tijelo predstavlja materijalizaciju tog odnosa. Upravo taj fenomen, gdje se tijelo izražava, pokušala sam da razumijem i objasnim. Priroda tijela je kompleksna jednako koliko i njegovo djelovanje, a motivi muskulature, fetusa, bebe, žene… karakterišu njegov iskaz.

Preko deset godina radim na ovoj temi, u kojoj sam mnoge druge objedinila, i sigurno će je još mnogo radova u budućnosti oživjeti i upotpuniti - rekla je Bošković.

Sandra Bošković za Pobjedu o prvoj samostalnoj izložbi

Čovjek otuđen o tijela izmiče sam Posjedujemo tijelo, čiji spektar mogućnosti još uvijek ne možemo u potpunosti spoznati. Jednostavno je.

Potraga za spoznajom je vječna - rekla je Bošković

TAJNE I DUBINE

Umjetnica je završila Srednju likovnu školu ,,Petar Lubarda“, smjer slikanje, a potom Fakultet umjetnosti na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici i stekla zvanje istoričar i teoretičar umjetnosti. Samostalnu umjetničku galeriju ,,Sandra Art Gallery“ otvorila je prošle godine. Bavi se slikanjem, pisanjem, fotografijom, grafičkim dizajnom i video radovima.

Bošković smatra da je priroda tijela kompleksna jednako koliko i njegovo djelovanje.

- Istraživati tijelo je proces koji pokušavam da dokučim, prodirući u tajne i dubine istog kazala je ona.

Tajne ljudskog tijela opisala bi kao skulpturu u kojoj je svaki

Jedan od izloženih radova Sandre Bošković

dio kože, mišića, kostiju… savršeno izvajan. Širok je spektar tema i motiva koji se mogu vidjeti na njenim djelima.

Bošković ističe da naziv opusa ,,Umjetost tijela“ opravdava više podtema.

- Dubina tajne tijela, besko-

Materinstvo bitna odrednica - Iz karaktera naslova ove izložbe proizilazi sintagma „Tijelo umjetnosti“ - rekao je otvarajući izložbu, umjetnik Dimitrije Popović.

Upravo Sandrin likovni i poetski izraz, objasnio je, na vrlo suptilan, promišljen i precizan način, govori

slikom i riječima o tom fenomenu, čudu kako ga neki nazivaju, koje se odnosi na sam život.

- Ono što se zove majčinstvo ili materinstvo, bitna je odrednica Sandrine likovne poetike. Postoji jedna fina paralela između dvije

načne mogućnosti tijela, paralelno djelovanje duha i tijela, trošnost tijela, reproduktivna mogućnost tijela i međusobdimenzije ove teme. Jedna je organska, kada majka prati, osjeća i sluša taj život koji se odvija u njenom tijelu. Druga je metafizička, gdje majka umjetnica, svoj osjećaj i svoju misao, transportuje u svoj likovni izraz. U nekim Sandrinim kompozicijama vidjećete da se često nalazi kostur lobanja, potom, kar-

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ predstavilo repertoar za septembar

Premijerno „Ana Karenjina“ i „Čikaške perverzije“ PODGORICA – Cetinjskom premijerom predstave „Ana Karenjina“ sjutra veče u 19 sati u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ biće otvoren septembarski repertoar najstarijeg teatra, u okviru kog će premijerno biti izvedena i predstava „Čikaške perverzije“.

Predstava „Ana Karenjina“ koprodukcijski je projekat Zetskog doma i Dramskog studija „Prazan prostor“, koju je prema Tolstojevom romanu na scenu postavio reditelj Mirko Radonjić. Glumačku ekipu čine Sanja Vujisić, Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić. Reprizno izvođenje predstave predviđeno je za srijedu, 26.

Scena iz predstave „Ana Karenjina“

septembra, takođe u 19 sati. Takođe, „Anu Karenjinu“ imaće priliku da pogleda i publika u Podgorici, budući da će biti izvedena i 14. septembra na Festivalu internacionalnog alternativnog teatra – FIAT. Povodom 80 godina od rođenja i 20 od smrti crnogorskog reditelja Živka Nikolića u ponedjeljak, 6. septembra u 20 sati biće prikazano jedno od najznačajnijih Nikolićevih ostvarenja „Jovana Lukina“. Riječ je o programu koji će biti upriličen u saradnji s Crnogorskom kinotekom.

Premijera predstave „Čikaške perverzije“ predviđena je za ponedjeljak, 20. septembr u 20 sati. Predstava, koju je prema tekstu Dejvida Memeta režirao Zoran

Rakočević, naročito je značajna zbog toga što će u njoj prvi put zajednički uloge tumačiti Vule Marković, Jelica Vukčević, Marija Labudović, Jelena Laban i Goran Vujović – članovi novoformiranog glumačkog ansambla Kraljevskog pozorišta. Reprizna izvođenja „Čikaških perverzija“ predviđena su za utorak i srijedu (21. i 22. septembar), u 20 sati.

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ podsjetilo je publiku da je u skladu s važećim epidemiološkim mjerama protiv korona virusa posjeta predstavama i drugim programima dozvoljena samo uz jedan od dokaza iz Nacionalne digitalne kovid potvrde: da su lica potpuno vakcinisana sa propisanim brojem doza vakcine ili prvom dozom vakcine, koji je izdat od ovlašćene zdravstvene ustanove; negativnog rezultata PCR testa, koji je izdat od registrovane laboratorije i nije stariji od 72 časa; pozitivnog rezultata PCR testa, koji je izdat od registrovane laboratorije i koji je stariji od 14 dana, a nije stariji od 180 dana od dana izdavanja rezultata ovog testa ili negativnog rezultata brzog antigenskog testa, koji je izdat od registrovane laboratorije i nije stariji od 48 časova.

Radno vrijeme biletarnice Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ je od ponedjeljka do petka u periodu od 10 do 13 sati i od 18 do 20 sati, dok se informacije o rezervacijama i prodaji ulaznica mogu dobiti i putem telefona 067/428-655. Kako je navedeno, najstariji državni teatar uskoro će omogućiti i onlajn rezervaciju ulaznica na zvaničnoj internet stranici.

S. V.

Kultura

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Festival „Odakle zovem“ zatvoren gostovanjem Biserke Rajčić i Boža Koprivice

i u Biljardi na Cetinju

Jugoslavija kao pozorište koje nikad ne prestaje

od svojeg am sebi

PODGORICA – Trinaesto izadanje književnog festivala „Odakle zovem“, završeno je preksinoć na platou ispred knjižare Karver. Gosti posljednje festivalske večeri su bili književnica i prevoditeljka Biserka Rajčić, a nakon nje i književnik Božo Koprivica.

PRIRODA TIJELA JE KOMPLEKSNA: Sandra Bošković

no djelovanje tijela (razvijanje jednog tijela unutar drugog, razdvajanje tijela - porođaj…), život fetusa u utrobi - u tom dijelu vidimo apstraktno oslikane djelove, koji svojim snažnim i konstantnim koloritom prenose atmosferu nepoznatog. Primarna poruka izložbe je - čovjek otuđen od svojeg tijela, izmiče sam sebi. Dakle, čovjek treba živjeti u skladu sa svojim duhom, tijelom, lična kost, vrata iz tijela iz kojih izlazi drugo tijelo. Ali, ta svijest, koju svi mi nosimo sa sobom, ovdje ima, barem sam ja to tako iščitao u kontekstu Leonardove poetike, jednu novu dimenziju.

To je ono što je spomenuto.

Duh. Dakle, tijelo je ono što ima komponentu duha i duše - kazao je Popović.

umom... i na taj način obogaćuje i usklađuje sopstveno bivstveno i omogućuje duhu svoje nevidljivo djelovanje smatra Bošković.

INSPIRACIJA

Umjetnica je istakla da je zbog svoje složenosti ova tema nesvodiva. To je dovoljno da ona bude njena vječita inspiracija.

- Posjedujemo tijelo, čiji spektar mogućnosti još uvijek ne možemo u potpunosti spoznati. Jednostavno je. Potraga za spoznajom je vječna - rekla je Bošković.

Kada je riječ o crnogorskoj likovnoj sceni i prostoru koji se na njoj daje mladim likovnim stvaraocima, Bošković smatra da umjetnost dolazi spontano, održava se radom u kontinuitetu i ne toleriše površnost.

- Moramo njegovati umjetnost - poručila je mlada umjetnica.

A. Đ.

Koncert Kankaraš večeras na Gorici PODGORICA - Koncert električne harfe Milice Kankaraš biće upriličen večeras u 20 sati u Meditaranskom vrtu, na Gorici, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Na programu će biti djela Einaudija, Andrea i Luisa.

Kankaraš je rođena je 1991. godine u Podgorici. Diplomirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Ljiljane Nestorovske u junu 2013.

Održala je niz solističkih koncerata, realizovala je niz muzičkopoetskih performansa, a autorka je i prvog školskog programa harfe za nižu muzičku školu. Inicirala je otvaranje odsjeka za ovaj instrument u Crnoj Gori u junu 2015. godine kada je sa najvišim ocjenama odbranila školski program u Zavodu za školstvo.

Od septembra 2015. predaje harfu u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“.

B. B.

Izložba djela Dada Ćetkovića u Kotoru

KOTOR - Izložba radova akademskog slikara Dalibora Dada Ćetkovića iz Bara, pod nazivom ,,San u snu“, biće otvorena večeras u 20 sati u Gradskoj galeriji u Kotoru.

Ćetković je rođen u Baru 1982. godine. Srednju likovnu š ko l u „ Pe t a r Lu b a rd a “ završio je na Cetinju. Iste godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Trebinju, a diplomirao je 2007. godine na slikarskom smjeru. Od 2008. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, a 2014. godine, u svom ateljeu u Baru, počinje predano, kao likovni pedagog

17

da obučava i priprema učenike za profesionalno bavljenje likovnim umjetnostima.

U novembru 2019. godine odlazi u SAD (Phoenix-Arizona-USA), gdje uz brojne saradnje, predstavlja svoje stvaralaštvo na festivalu umjetnosti First Friday u Finiksu. Vodio je brojne likovne radionice, učestvovao je na više likovnih kolonija, a dobitnik je mnogih internacionalnih priznanja i nagrada. Do sada je imao 16 samostalnih i preko 70 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi se nalaze širom svijeta u privatnim kolekcijama. Živi i radi u Baru.

A. Đ.

Glumica Varja Đukić, organizatorka festivala je govorila o teškoćama koje su podogodile kulturu. Ukazala je da sljedeće godine obilježava 40 godina profesionalnog bavljenja glumačkom djelatnošću. Odavde je, prema njenim riječima, vidjela taj cijeli put života i ideje, sa svim preprekama i opomenama.

- Najvažnije svima nama koji se bavimo stvaralaštvom jeste da imamo ideju šta ćemo raditi. Znam da se odnosi na sve ljude u svim kulturnim djelatnostima. Vidimo kako se u raznim politikama, zajednice do te mjere rastežu. Narativ u javnosti je usmjeren na fokus koji je apsolutno poražavajući za bilo koje biće koje hoće svoju egzistenciju da ostvari u jednom prostoru. Postali smo jedan zatvoren krug koji nema odgovore na mnoga pitanja egzistencije, ali nema ni sposobnosti da vidi šta se nalazi izvan naših granica. To se najviše odnosi na politiku kulture. U javnom diskursu u medijima se bavimo isključivo političkim narativima koji apsolutno nisu dostojni ni jednom pristojnom, normalnom čovjeku – ocijenila je Đukić.

Posljednje književno veče na festivalu „Odakle zovem“

U prvom književnom segmentu Dejan Matić je razgovarao sa Rajčić. Bilo je riječi o češkim undergraund pjesnicima Ivanu Blatnom i Jahimu Topolu koji „pokrivaju“ čitav vijek i veoma se uklapaju, iako su generacijski različiti. Rajčić je prevela oba pjesnika, a Đukić pročitala nekoliko pjesma iz knjige „Melanholične šetnje“.

Rajčić je govorila o francuskom nadrealizmu i „Grupi 42“ - Francuska je bila prva značajna zemlja nadrealizma koja je uticala na stvaranje u drugim zemljama. Zanimljivo je da je uticala na Čehe, dok na Poljake nije. Prvi nadrealista se pojavio 1922. godine i taj prvac se nazivao poetizam. To nisu bili samo pjesnici, nego i slikari i vajari, ljudi pozorišta

– rekla je Rajčić.

Koprivica je govorio o rodnom Nikšiću, prijatelju Danilu Kišu, njegovim vječitim ljubavima pozorištu i fudbalu, Jugoslaviji i Partizanu. Sa njim je razgovarao Dragan Markovina.

Koprivica je kazao da ne odlazi iz Nikšića.

- Nije ovo sad patriotska priča, ali i ne osjećam vezanost ni za jedno mjesto na zemaljskoj kugli. Za Nikšić sam najviše vezan zbog trga. Na tom trgu, ako odrastete, odrasli ste na Mediteranu. Ima Vito Nikolić jednu pjesmu povodom smrti Milana Milišića u kojoj kaže „da je to jedini grad u zaleđu u kojem sam imao kompleks“ – rekao je Koprivica.

Otvorene su i brojne teme koje se tiču teatra, filma i književ-

Počelo snimanje filma „Planeta 7693“ reditelja Gojka Berkuljana PODGORICA – Snimanje dugometražnog igranog filma „Planeta 7693“, po scenariju Ane Vujadinović i u režiji Gojka Berkuljana, počelo je prethodne sedmice u Podgorici.

Film će biti sniman tokom četiri sedmice, na lokacijama u Podgorici i na Cetinju. Glavne uloge tumače Andrija Kuzmanović, Kristina Obradović, Ivona Čović-Jaćimović, Nikola Perišić, Dejan Đonović i djeca Ilija Pejaković, Mara Rakčević i Hana Ivanišević.

Kako je navedeno u sinopsisu, u fokusu filma je osmogodišnjak Luka, koji živi sa roditeljima i sestrom u prigradskom naselju, u veoma zanimljivom komšiluku.

- Priča se odvija tokom jednog nesnosno vrućeg i ljepljivog ljetnjeg raspusta. Njihova porodica je prilično harmonična i složna, roditelji su na svoju djecu prenijeli ljubav prema naučnoj fantastici, kultnim knjigama i filmovima SF sadržaja. Samim tim, Lukina mašta je više nego živopisna. Kada dođe do turbulentnog perioda, koji biva izazvan majčinim gubitkom bebe u već naprednoj trudnoći, dolazi do nerazumijevanja, mimoilaženja i velikih svađa unutar porodice. Luka, ostavljen od svih ukućana, svoju usamljenost kanališe tako što se prepušta fikciji – navedeno je u sinopsisu.

Producent filma je Marko Jaćimović, a ostvarenje se realizuje u produkciji kompanija

Priča o dječaku u svijetu fikcije

Sa snimanja filma „Planeta 7693“

„A Production“ i „Giggling Goat“ (Crna Gora), „Cinnerent“ (Srbija) i „Skopje Film Studio“ (Sjeverna Makedonija). Projekat je podržao Filmski cenatr Crne Gore, Filmski centar Srbije, Filmska agencija Sjeverne Makedonije, kao i SEE Cinema Network. Direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, scenografkinja Tamara Tričković, a kostimografkinja Lina Leković.

Podsjetimo, ovaj projekat je bio nagrađen i na prestižnom Kids Kino Industry forumu u Varšavi, čime je osvojio besplatno učešće u Kids Kino Lab programu, posvećenom razvoju scenarija. Takođe,

osvojio je nagradu za najbolji pitch na prošlogodišnjem Pitch Balkan takmičarskom programu četvrtog izdanja Balkan Film Marketa, koji je održan od 12. do 15. novembra 2020. u Tirani. „Planeta 7693“ se u prethodnom periodu našla i među projektima koji su predstavljeni na Thessaloniki International Film Festivalu, kroz Crossroads Co-Production Forum. Prethodno ga je Filmski centar podržano za razvoj scenarija i projekta, a prodršku je dobio i na konkursu za filmove za djecu i omladinu koji su prvi put organizovali Ministarstvo kulture Crne Gore i Filmski centar.

S. V.

nosti. Poseban sentiment prema književnom velikanu Kišu, Koprivica je iskazao i u njegovom djelu „Vježbanka Danilo Kiš“.

- Glupo je da mi u Crnoj Gori prisvajamo Kiša. Njemu ovdje nije dodijeljena Njegoševa nagrada. Dobila je dobra pjesnikinja Desanka Maksimović.

Kiš je pisac za odabrane. On je pobijedio tu svoju nesreću – kazao je Koprivica.

Markovina je pitao Koprivicu kako je doživio činjenicu raspada jedinstvenog kulturnog prostora.

- Vrlo teško. Vidio sam stvari koje se dešavaju. To uvijek počnu osrednji. Osrednji glumci i pisci. Za mene je Jugoslavija pozorište koje neće nikad da prestane – rekao je B. B. Koprivica.

„Buđenje“ u Ribnici

PODGORICA - Izložba djela Ivane Stanić, pod nazivom „Awareness na kvadrat“, biće otvorena večeras u 19 sati, u CKZ Ribnica u Podgorici.

Postavku čine 22 slike rađene u kombinovanoj tehnici, a izložba se može pogledati do 13. septembra.

- Naziv novog ciklusa prevela bih, ipak, kao „Buđenje na kvadrat“. Iako awareness znači svjesnost, u prevodu na crnogorski jezik ta riječ je nekako previše pretenciozna, bez obzira na to što se sve vrijeme u proteklih desetak godina karijere borim za - jasan vid - kazala je Stanić u razgovoru za Portal Analitika.

R. K.

Vučinović i Jovićević u Budvi BUDVA - Koncert soprana Antonie Vučinović u pratnji Elene Jovićević na klaviru biće održan večeras u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi.

Vučinović je redovan student „MDW – Universität für Musik und derstellende Kunst Wien“ u Beču, odsjek opersko pjevanje u klasi prof. Gabriele Lechner.

Jovićević je student Muzičke akademije na Cetinju u klasi profesora Vladimira Domazetovića.

D. E.

Hronika Podgorice

U Tuzima obilježen Dan opštine, uručene nagrade ,,1. septembar“ i priznanja volonterima

Oživjele i srednje škole u gradu, učenici zadovoljni što neće biti onlajn nastave Početku nove školske godine obradovali su se i srednjoškolci, ali i njihovi nastavnici i roditelji.

Svi iskazuju zadovoljstvo što će djeca nastavu pohađati iz školskih klupa, koje će dijeliti sa društvom, a ne u njima sjedjeti sami kao prošle godine kada su odjeljenja bila podijeljena u dvije grupe. Djecu posebno raduje to što neće morati da prate nastavu onlajn jer im je, naglašavaju, ovako znatno lakše i ljepše.

UČENJE

Nik Đeljošaj

Uspješni u godini velikih iskušenja U Tuzima je juče obilježen 1. septembar, Dan opštine. U sklopu obilježavanja Dana opštine Tuzi, predsjednik opštine Nik Đeljošaj, predsjednik Skupštine opštine Fadilj Kajošaj i potpredsjednici Haris Ramović i Ivan Ivanaj, svečano su juče otvorili put u Kućama Rakića.

Riječ je o saobraćajnici dužine 2.450 metara, a vrijednost investicije je bila 353.789 eura.

- Ovaj putni pravac predstavlja jednu od glavnih veza u našoj opštini, a sada je siguran za saobraćaj i odgovara svim standardima za stanovnike ovog područja – poručio je Đeljošaj.

Dan opštine bio je prilika da se podsjeti na doprinos ljudi koji su tokom karantina bili velika podrška lokalnoj zajednici. U znak uvažavanja i poštovanja, predsjednik Opštine Nik Đeljošaj uručio je zahvalnice volonterima koji su u najtežim danima borbe sa kovidom-19 bili bliski građanima Tuzi i Malesije.

- Predanost i posvećenost koju su volonteri pokazali da pomognu Opštini i zajednici tokom karantina, nešto je na čemu ćemo im uvijek biti zahvalni – kazao je Đeljošaj.

Sinoć je uručeno i najviše opštinsko priznanje, nagrada ,,1. septembar“ za ovu godinu. Za doprinos u oblasti obrazovanja, novinarstva i književnosti, kao i sveobuhvatnu društvenu djelatnost u korist Malesije, Albanaca u Crnoj Gori i nacionalne kulture, priznanje je dobio Frano Camaj. Smail Čunmuljaj nagradu je zaslužio za društvene, političke i privredne aktivnosti za dobrobit Malesije, dok je Zef Dedvukaj priznanje dobio za humanitarnu aktivnost.

H. P.

Četvrtak, 2. septembar 2021.

V. d. direktorice Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović iskazala je veliko zadovoljstvo zbog početka nove školske godine. Navodeći da je cijelo ljeto bilo radno za njih, istakla je da su se potrudili i dobro organizovali za novi početak.

- Zadovoljni smo, vidi se i nakon prvog ulaska u školu da sve funkcioniše kako treba. Da bi izbjegli velike gužve organizovali smo da djeca po rasporedu ulaze na tri zasebna ulaza - na glavni ulaz prvaci, a na ostala dva učenici starijih razreda – kazala je Vučurović.

Dok su učenici čekali u redovima, zaposleni u školi su im mjerili temperaturu i dezinfikovali ruke, a u skladu sa preporukom skretana je pažnja na nošenje zaštitnih maski.

Maturanti Jovan Aleksić i Marko Jovićević pjesmom su u holu škole dočekali nove gimnazijalce i na taj način im, u skladu sa epidemiološkom situacijom, poželjeli dobrodošlicu. Predstavnici uprave i pedagoške službe, v. d. direktorice Biljana Vučurović i pedagošnkinja Vanja Rakočević, kao i bivša gimnazijalka Mina Kapičić i maturantkinja Janja Radunović ulazili su u učionice kako bi učenicima poželjeli dobrodošlicu.

Novi gimnazijalac Gojko Avramović kazao je da se raduje početku školovanja u Gimnaziji.

- Mnogo mi je draže što krećemo u školu, nego da se nastava odvija onlajn. Posebno mi je drago što smo svi u učionici, a ne samo po pola odjeljenja. Mi smo ovdje novi, treba da se upoznamo, a i znanje ćemo mnogo bolje usvajati iz školskih klupa nego preko telefona i kompjutera – kazao je Avramović i dodao da mu se veoma sviđa izgled nove škole i dvorišta, koji zrače pozitivnom energijom.

Učenica II-N odjeljenja Jovana Jaćimović istakla je zadovoljstvo zbog ponovnog, za njih ljepšeg, polaska u školu.

- Mnogo je ljepše ovako, kad je cijelo odjeljenje na okupu.

Prošle godine nijesmo uspjeli da upoznamo neke učenike iz nešeg odjeljenja, nekima nijesam čak ni ruku pružila, što je baš loše. Osjećala sam se nekako usamljeno – kazala je Jaćimović.

Obradovali se povratku u klupe Posebno mi je drago što smo svi u učionici, a ne samo po pola odjeljenja. Mi smo ovdje novi, treba da se upoznamo, a i znanje ćemo mnogo bolje usvajati iz školskih klupa nego preko telefona i kompjutera – kazao je jedan od novih gimnazijalaca Gojko Avramović I. MITROVIĆ

18

Ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“

Učenike dočekala i SEŠ ,,Mirko Vešović“

Njena drugarica Teodora Popović složila se da im više odgovara ovaj vid nastave, nego onlajn.

- Ono onlajn je bilo baš zamorno - cijeli dan na telefonu... Ne može se porediti taj vid nastave sa ovim, ovako je mnogo ljepše – kazala je Popović.

Njihov drug Jovan Radović iz II-H odjeljenja naglasio je važnost pridržavanja epidemioloških mjera.

- Nosimo maske, naravno, prvenstveno zbog profesora, roditelja, zbog starijih. Većina mojih drugova iz odjeljenja su

i prebolovali koronu – kazao je Radović.

DRUŽENJE

I v. d. direktorice Ekonomske škole ,,Mirko Vešović“ Dijana Vujačić iskazala je zadovoljstvo što su jutros otvorili vrata škole i za 12 odjeljenja prvih razreda. Potrudili su se, kaže ona da ih dočekaju srdačno.

Kako ističe, svi učenici, pa i prvaci, prethodnih dana dobili su sve instrukcije za početak školske godine putem sajta škole i društvenih mreža.

- Ne postoji apsolutno ni jedan

jedini učenik koji se ne pridržava mjera. Zabrinuti prvenstveno za zdravlje svojih najbližih, kao i profesora, djeca se baš odgovorno ponašaju. Sve pohvale za njih i njihove roditelje, zahvaljujući čemu nemamo nikakvih problema sa sprvođenjem mjera. Ako se po jutru dan poznaje sve će biti u redu – kazala je Vujačić.

Ona je naglasila da će u najvećoj mjeri koristiti zelene učionice u dvorištu škole, kako bi djeca što više boravila na otvorenom.

Bivša učenica OŠ ,,Vladimir

Nazor“ Anđela Rajković, koja je juče krenula u Ekonomsku školu, kaže da su joj prvi utisci odlični.

- Baš mi se sviđa nova škola.

Prošle godine smo bili podijeljeni po grupama, a nastava se pratila i onlajn. Drago mi je što ove godine idemo svi zajedno na nastavu. Tako je puno ljepše, posebno zbog toga što se ne poznajemo, ali i gradivo se mnogo lakše savlada na ovaj način – kazala je Anđela, uz napomenu da je zadovoljna kako njeni drugari poštuju mjere u školi.

I.MITROVIĆ

Zajednička aktivnost skupštine stanara objekta na Bulevaru Stanka Radonjića i Agencije za stanovanje

Postavili zaštitne ograde ispred zgrade

Nove ograde na Bulevaru Stanka Radonjića

Radnici Agencije za stanovanje postavili su prethodnih dana zaštitne ograde ispred stambene zgrade na

Bulevaru Stanka Radonjića.

Iz Agencije su naglasili da je akcija realizovana

kroz partnerski odnos sa Skupštinom etažnih vlasnika, čime je dat doprinos zaštiti zelenih površina na toj lokaciji. I. M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 2. septembar 2021.

19

U osnovnim školama svečano dočekani prvaci i obilježen početak nastave

S optimizmom u još jednu vanrednu školsku godinu Učiteljice, učitelji i vaspitači imaju uzvišen zadatak, da iskustvo i znanje daruju vama kroz igru slova, tonova, boja i brojki. Tu će najvažnije pravilo biti drugarstvo zasnovano na međusobnom poštovanju. Samo tako ćete se razviti u osobe kojima ćemo se svi ponositi – kazala je prvacima direktorica OŠ ,,Vladimir Nazor“ Ljiljana Marković I. MANDIĆ

Početak školske godine juče je svečano obilježen u osnovnim školama. Đaci prvaci dočekani su uz dječje pjesme i maskote. Tu su bili i roditelji, koji su aplauzom, olakšali mališanima prvi dan u školi.

Školsko dvorište Gimnazije ,,Luča“ juče je bilo prepuno đaka iz OŠ ,,Vladimir Nazor“, koja je, zbog lošeg stanja, ove godine morala ostati zaključana. Oni malo stariji bili su tu da podrže mlađe drugare, pa su recitacijom i pjesmom tjerali tremu prvacima. Tu je bila i maskota – medo, koji je uvodio mališane u učionice.

OŠ ,,VLADIMIR NAZOR“

Prvi školski dan u OŠ ,,Maksim Gorki“

Časovi po 30 minuta Časovi će trajati 30 minuta, ali za razliku od prošle godine, učenici nijesu podijeljeni u grupe, nego su cjelokupna odjeljenja u učionici. Učiteljica Biljana Đurđević iz OŠ ,,Pavle Rovinski“ uvjerena da to neće predstavljati problem.

- Mi smo već u ovaj model uhodani i svakako da za 30 minuta možemo da prenesemo onaj dio znanja koji je planom predviđen – kazala je Đurđević.

Prozivka u OŠ ,,Vladimir Nazor“

Novi kutak za srećan početak nastave Đake OŠ ,,Savo Pejanović“ dočekao je prelijepo uređen prilaz školi.

U sklopu akcije Mikro 020, ekipe gradskog preduzeća Zelenilo prostor ispred najstarije podgoričke osnovne škole pretvorile su u uređeni kutak koji će biti pravi ukras ovog dijela grada.

M. bAbovIĆ

Direktorica OŠ ,,Vladimir Nazor“ Ljiljana Marković, čestitajući polazak u školu, kazala je da im želi srećne prve korake u školu koji će im dati krila osnovnog obrazovanja i vinuti ih u visine ka sticanju vještine kako se od malenog postaje veliki čovjek.

- Vaše učiteljice, učitelji i vaspitači imaju uzvišen zadatak, da svoje iskustvo i znanje daruju vama kroz igru slova, tonova, boja i brojki. Tu će najvažnije pravilo biti drugarstvo zasnovano na međusobnom poštovanju. Samo tako ćete se razviti u osobe kojima ćemo se svi ponositi – kazala je Marković.

Ona je prvacima poručila da od njih očekuje da poštuju pravila u školi.

- U nama ćete uvijek naći podršku. Vjerujem da ćete svakog dana sa radošću kretati u školu, a iz nje vraćati bogati školskim pustolovinama i novim iskustvima – kazala je Marković.

Direktorica je poručila da će dati sve od sebe da se vrate u objekat škole ,,Vladimir Nazor“.

- Iako naša škola prolazi kroz izazovan period trajanja svoje sedme decenije, djeca ostaju naš prioritet i glavni motiv da se borimo i da damo sve od sebe da se vrate u školu ,,Vladimir Nazor“, koja je bila i koja će ostati simbol obrazovanja ovog dijela grada – kaže Marković.

Za sve učenike OŠ ,,Vladimir Nazor“ juče je bio organizovan besplatni prevoz. Roditelji pravaka, kako kažu, za sada su zadovoljni novom školskom zgradom i organizacijom.

- Danas imamo početni čas, na kojem će djeca dobiti raspored i upute za sutrašnji dan. Dobro je sve organizovano, fino izgleda. Mi roditelji smo zadovoljni, najviše zbog besplatnog prevoza. Đaci koji žive na Kakarickoj gori do sada su plaćali prevoz, a sada im je besplatno. To je vrlo pohvalno za našu novu Upravu. Prvačići su jutros krenuli

Park ispred OŠ ,,Savo Pejanović“

autobusom od škole ,,Vladimir Nazor“ do Gimnazije. Bilo je sve na vrijeme, tako da smo za sad zadovoljni. Vidjećemo ubuduće kako će se sve odvijati – kazala je Jelena Prebiračević iz Savjeta roditelja. Žarko Radović istakao je da je zadovoljan novom školom.

- Više bih volio da idu u školu na koju smo navikli svi u ovom dijelu grada, ali što je tu je – kazao je Radović.

OŠ ,,MAKSIM GORKI“

Veselo je bilo i u Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“. Direktor te vaspitno-obrazovne institucije Tigran Dobrašinović poželio je toplu dobrodošlicu đacima prvacima. Dvorište je bilo ispunjeno grajom, neki su bili veseli, a neki tek pomalo uplakani. Ubrzo je uslijedila prozivka.

On je kazao da je škola sigurno mjesto, a učitelj dobar prijatelj i saradnik.

- Dragi roditelji, sada ste sa nama na istom zadatku – da zajedno ulažemo trud i strpljenje u budućnost naše djece. Osluškujte ih, budite otvoreni za sugestije vaših učiteljica, koje su tu da olakšaju djeci ulazak u svijet znanja i sa vama stvaraju dobre ljude – poručio je Dobrašinović roditeljima.

Poručio je mališanima da se nada da će u školu dolaziti radosni i bez straha, a odlaziti sa lijepim uspomenama.

Majka malene Sare, Ivana Kopčić kazala je da je doček lijepo organizovan.

- Djeca su uzbuđena, ali tu je muzika i drugari iz vrtića, pa im je lakše – kazala je Kopčić.

OŠ ,,PAVLE ROVINSKI“

OŠ ,,Pavle Rovinski“ spremno je dočekala početak nove školske godine.

Direktorica Dijana Laković kazala je da su ljetnji raspust iskoristili za pripremu za po-

četak školske godine.

- Ono što je najvažnije jeste to da su obezbijeđena sva sredstva koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece i zaposlenih.

Naravno, važno je da je napravljen odgovarajući raspored, što nije baš jednostavno za školu koja ima blizu 1.700 učenika kazala je Laković.

Ona je kazala da su u razgovoru sa Savjetom roditelja i nastavnicima sagalasni da treba da se poštuju preporuke medicinske struke.

- Djeci koja ne budu došla sa maskom, ona će biti ponužena na ulaznim vratima. Pridržavaćemo se i onoga što je resorno ministartsvo naložilo, a to je da maske jesu obavezujuće, ali da se ne smije vratiti ni jedno dijete koje je bez maske - pojasnila je Laković, napominjući da su se odlučili za ovakvo rješenje kao kompromis, kako bi radili na edukaciji djece i ujedno

roditelja o važnosti nošenja maske.

Direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski“ navela je da je u toj školi veliki broj prosvjetara vakcinisan već na početku vakcinacije.

- Dosta njih je i preležalo koronu, pa su morali da čekaju da prođe određeni period kako bi bez problema bili imunizovani - kazala je Laković.

Učiteljica Biljana Đurđević očekuje da neće biti problema kad je riječ o nošenju maski.

- Očekujemo da se roditelji pridržavaju preporuka.

Prošle godine nijesmo imali problema, djeca su poštovala mjere, a sa roditeljima smo imali izuzetnu saradnju - kazala je Đurđević.

Prema njenim riječima, djeca se brzo prilagode mjerama.

- Ne kažem da je lako nositi maske, ali se nadam da će svi shvatiti da je sve ovo za dobro našeg zdravlja i zdravlja naše djece poručila je Đurđević.

Nj. B.

Jedva dočekali drugare

II

Veselo je bilo i u dvorištu OŠ ,,Milorad Musa Burzan“. Početku školske godine radovali su se i učenici drugog razreda Jakša i Relja. Kažu da im se sviđa to što će sada dijeliti klupe sa drugarima iz druge grupe, koji su prethodne godine zbog epidemiološke situacije pohađali nastavu odvojeno.

- Učiteljica nam je rekla da će nas narednih dana rasporediti da sjedimo sa nekim od drugara iz druge grupe, da se malo upoznamo. Biće nam bolje nego da sjedimo sami kazao je Jakša.

Ispred OŠ ,,Milorad Musa Burzan“

FOTO-DETALJ

Komšo počeo misiju Električno vozilo, popularni Komšo, koje će u okviru novog socijalnog servisa Glavnog grada besplatno prevoziti građane starije od 65 godina, penzionere i osobe sa invaliditetom, od juče je u funkciji.

Komšo će svakog radnog dana, od osam do 16 sati, prevoziti korisnike do željenih odredišta u širem centru grada - od Trga nezavisnosti (kod Gradskog parlamenta), do Doma zdravlja Nova varoš, Centra za

socijalni rad, Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda PIO. Stajališta i klupe postavljeni su duž trase kojom će se kretati ovo specijalizovano električno vozilo za prevoz starijih i slabo pokretnih građana.

H. P.

20 Marketing

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Drugi pišu

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Piše: jovan s. Lekić

Kada sam 8. novembra prošle godine, kao Crnogorac i predsjednik Udruženja Crmničana protestovao isped manastira Brčeli povodom skrnavljenja groba crnogorskog mitropolita Arsenija Plamenca, upozorio sam javno predstavnike Crkve Srbije da je kopanje grobova vandalski, antihrišćanski i anticivilizacijski čin. Pozvao sam ih tada da ne skrnave crnogorske svetinje, podsjetio ih da su uzurpirali crnogorsko sakralno nasljeđe i rekao da se čaša žuči prelila jer sve ima svoju granicu računajuči i toleranciju na agresivnu asimilaciju koju sprovode.

Iskreno sam i tada, kao i sada, pobornik razumnog i dostojanstvenog ponašanja, pa je u tom kontekstu i protekao protest na kome je učestvovalo stotinjak uglednih Crmničana.

21

Dostojno i nedostojno No, moj čin je od strane pripadnika Crkve Srbije okarakterisan kao akt ,,komitskog ekstremizma”.

Iz ovog primjera se neminovno zaključuje da i kada se dostojno pobunite protiv najgnusnijeg antihrišćanskog čina - skrnavljenja groba, druga strana će vas nedostojno optužiti za ,,crnogorski (komitski) ekstremizam”.

U nedostatku argumentacije i patološke potrebe da sve predstavite lukrativno u cilju srpskog hegemonizma, ogrnuti novokomponovanim svetosavskim sljepilom, briše se granica između dostojnog i nedostojnog.

Briše se linija između crnogorskog mitropolita Arsenija Plamenca, svetog Petra Cetinjskog, Draže Mihailovića i Ratka Mladića - svi idu na iste majice i svi se žele staviti u istu ravan. Naravno, od kada je ,,osvježilo” nad Gorom Cr-

Jovan S. Lekić

nom sve su majice postale jednake, ali su neke majice malo ,,jednakije” od drugih.

Tako je i dostojno postalo nedostojno, a nedostojno je postalo malo dostojnije od dostojnog !?

No, neće moći baš tako, jer

pored dostojnih građana i građanki Crne Gore, to prosto ne dozvoljava ,,nedostojni” zakon fizike, jer sve što se suprotstavi ideji velikosprstva je po automatizmu ekstremno i nedostojno, računajući ovdje i ničim prozvanu

fiziku, koju sam prosto morao prizvati da nam pomogne, jer nama Crnogorcima u borbi sa Crkvom Srbije ne pomažu istina, istoriografski fakti i zemaljski zakoni.

Naime, fizika kao prirodna nauka nas egzaktno uči da ne možete 1000 litara sortnog vina pretočiti u posudu oblika šajkače od 23 litra, ma koliko god ta posuda bila proštepana i porubljena zlatotiskom četiri oscila. Što bi naš narod rekao, ,,mnogo je mačku goveđa glava” pa je i za posudu od 23 litra premnogo 1000 litara.

Prosto, ne možete 1000 godišnju slavnu i dostojnu crnogorsku istoriju sa kulturnim nasljeđem strpati u kontekst nedostojne 23 godine i to 23 najgore i najzlosrećnije godine od 1918. do 1941. u njenom dostojnom milenijumskom bitisanju.

Kroz te nedostojne 23 godi-

ne, Crna Gora je izgubila sve što je slobodarski stvarala 977 godina. Izgubila je: ime, prezime, očni vid, dušu i tijelo. Izgubila je državu, kralja, crkvu i zastavu. Izgubila je naciju i dobila neke nove ,,dostojne” srbe Fatićevce i zakone nedostojnog Aleksandra Karađorđevića.

Dobar dio izgubljenog je Crna Gora vratila 1945. i 2006, ali do dana današnjeg nije uspjela razjasniti i raskrinkati nedostojne ,,23” godine na osnovu kojih danas Crkva Srbije hoće da 5. septembra na Cetinju bude dostojna, pozivajući se na pravo koje joj pripada, saglasno vaktu bijelog terora i zakona / ukaza Aleksandra Karađorđevića.

Ipak, nedostojno - ne može baš vječno biti dostojno, NE da to slobodarsko Cetinje, ta je brana nepromostiva, srećom po Crnu Goru i njen dostojni grad heroj.

Koliko je SPC starija od Crne Gore i Srbije?

Piše: Zoran OstOjić

U susret 5. septembru na Cetinju treba izneti neke istorijske činjenice. Pre svega zbog gluposti u koju mnogi veruju – „da je SPC starija od Crne Gore“. A koliko je onda SPC starija od Srbije? Odgovor je – tačno 42 godine! Član 11 Zakona o verskim zajednicama Republike Srbije (iz 2006. godine): „Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi priznaje se kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (Odluka Narodne Skupštine Knjaževstva Srbskog od 21. maja 1836. godine) i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929)“.

Pomenute 1836. Srbija je samo autonomija u Otomanskoj državi, 42 godine kasnije postala je međunarodno priznata država. Tada Beogradska mitropolija menja ime u Pravoslavna crkva Kraljevine Srbije. Znači svih pravoslavnih koji žive u toj Kraljevini, a ne samo Srba. Sa poglavarom koji nosi titulu mitropolita, a ne patrijarha. Ali naš zakon, iz godine kada je voljom građana Crne Gore i Srbija obnovila svoju državnost, nije mogao da izbegne ni 1929. godinu kada je SPC dobila svoje današnje ime.

Pa kada se već naš važeći zakon poziva na Službene novine Kraljevine Jugoslavije, da pomenemo šta je tamo obavljeno sedam godine ranije (1922) kada je formirana Ujedinjena Srpska pravoslavna crkva. Čisto radi podizanja opšteg obrazovanja.

Dakle dotadašnja Pravoslavna crkva Kraljevine Srbije (koju važeći zakon Srbije pozivajući se na 1836, kada takva crkva nije postojala, već samo Beogradska mitropolija, izjednačava sa SPC) ujedinila se sa AUTOKEFALNIM pravoslavnim crkvama, redom: Karlovačkom (mitropolijom), Crnogorsko-primorskom (mitropolijom), kao i dve dalmatinske eparhije. Bokokotorsko-dubrovačkom i Dalmatinsko-istrijanskom.

Takođe i sa (neautokefalnim) mitro-

Zoran Ostojić

polijama i eparhijama u Bosni, Makedoniji i Kosovu koje su do tada bile pod jurisdikcijom Vaseljenske patrijaršije. Ona, Vaseljenska, tada ih je prepustila novoj crkvi nove države, dajući joj Tomos o autokefalnosti i podižući njenog poglavara sa mitropolita na nivo patrijarha. Prvog u njenoj istoriji, kako piše u Tomosu i Službenim novina Kraljevine Jugoslavije. To je inače jedini Tomos o autokefalnosti koji je SPC dobila.

Za proteklih 30 godina, koliko je Amfilohije Radović bio mitropolit crnogorsko-primorski, u Crnoj Gori je obnovljeno ili novo sagrađeno 600 crkava. Zanimljivo da su to i tri decenije vlasti Mila Đukanovića.

Teško da bi prvi, Amfilohije, sve ovo mogao da uradi bez drugog, Mila.

Ipak država daje dozvole za gradnju. Između ostalog za ovo vreme sagrađena su i tri nova saborna hrama. U Pljevljima, Baru i Podgorici.

Donator ovog poslednjeg je i familija Đukanović.

Pa iako je dao pare za njegovu izgradnju, teško da Milo može da bude njegov vlasnik, čak ni suvlasnik.

Bajrakli džamiju u Beogradu gradila je Otomanska imperija, odnosno njeni vladari, ali ta džamija nije, niti može da bude vlasništvo Turske, već samo Srbije. Kao što ni Notr Dam u Parizu ne može da bude vlasništvo Katoličke crkve, ni pape u Rimu već samo Francuske ili Pariza. Kao što je vlasnik Cetinjskog manastira grad Cetinje. A sasvim drugo su korisnici.

Evo šta piše o imovini u ugovoru između SPC i Republike Hrvatske koji su u Zagrebu 2003. godine potpisali tadašnji mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan i

predsednik Vlade Hrvatske Ivica Račan. Nisu imovina samo crkveni objekti već i ono što je u njima. Član 16 Ugovora: „Kulturna i umjetnička baština Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne kulturne baštine Republike Hrvatske… Republika Hrvatska se obavezuje da će Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te se smatraju arhivskim gradivom. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.“ Svako ko zna kanone pravoslavlja zna da je etnofiletizam proglašen za jeres još na Saboru pravoslavnih crkava 1872. u Carigradu. „Jeres je staviti nacionalnu ideju iznad jedinstva vere.“ To znači da vezivati pravoslavlje za naciju jeste jeres, jer je pravoslavlje uvek vezano za državu. Pošto drugi kanon Drugog Vaseljenskog sabora glasi – „Teritorijalni princip je osnov za osnivanje i postojanje pomesne crkve.“ To je kanonska osnova autokefalije i autonomije svake pravoslavne crkve. U skladu sa tim kanonom je od Pravoslavne crkve Kraljevine Srbije 1922. nastala Ujedinjena Srpska pravoslavna crkva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Po kanonu nova, veća država znači i nova Crkva. Ali važi i obrnuto.

Danas postoje autokefalne pravoslavne crkve Poljske i Japana sa zanemarljivim brojem pravoslavaca.

A četiri države sa većinskim pravoslavnim stanovništvom i dalje nemaju autokefalne crkve. Crna Gora, Makedonija, Moldavija i Belorusija… Do juče i Ukrajina.

Dakle ko tvrdi da je Jugoslavija bila „zabluda srpskog naroda“, ali hoće da zadrži ono što je naša crkva tom Jugoslavijom dobila, obična je budala.

A od takvih većina obožava Putina.

Koji, za razliku od njih, ponavlja da je raspad SSSR-a najveća tragedija 20. veka.

Godinu dana ničega Pasivnost Crnogoraca na greške pređašnje vlasti skupo nas je koštala i ne smije se više nikad ponoviti. Ali, bitno je da sada ne ćute! I da ih svakim danom ima sve više

Autor: Alek BArOvić

Prije godinu dana, tog 30. avgusta kada su saopšteni prvi rezultati parlamentarnih izbora, mislim da nije bilo Crnogorca kojeg nije, barem, stomak zabolio. Da smo te noći kada se dostini od nas rušio svijet, jer smo viđeli neki smrtni udarac zadat Crnoj Gori, znali da će vlast preuzeti ovakvi, mislim da bi možda i zapjevali.

Nakon godinu dana, nema euforije kod onih koji su dobili izbore, nema ni četničke proslave obljetnice te za njih ‘’velike pobjede’’. Realno, najsrećniji zbog rezultata i epiloga bi trebali da budu oni iz depeesa, dokazali su da i od njih postoje gori, a u to niko na svijetu nije vjerovao.

Teški su porazi, pogotovo kad se izgubi vlast poslije toliko godina, ali su još teže Pirove pobjede. Pobijedio si, a izgubio.

Kad bih mogao da ovo preslikam na neku poznatu situaciju, to bi bila ona čuvena facijalna ekspresija Filipa Vujanovića u noći proslave neke pobjede kad osmijeh zamijeni stravljenim izrazom lica. Što se to promijenilo? Ništa. Barem ne, nabolje. Na gore je krenulo mnogo toga.

Nepotizam, partijska zapošljavanja, sve se to nastavilo. Dobili smo i novu kategoriju, crkvena zapošljavanja, valjda ima i crkva Srbije svoju kvotu jer je najzaslužnija za ‹›pobjedu››. Pobjeda bez pobjednika. O tome pisah neđe ranijih neđelja, kako revolucija pojede svoju đecu.

Jedina stvar koja je donekle išla bila je položaj i uloga crkve Srbije. Svjesni njene moći, potencijalnog saveznika, ali i iz zahvalnosti prema njenoj glavnoj ulozi u njihovom osvajanju vlasti, niko od ‘’pobjednika’’ nije bio spreman da joj stane na put.

Blaga saopštenja i pozivanja od strane jedne male partijice vezano za ustoličenje velikodostojnika SPC, Joanikija Mićovića, nijesu ništa drugo bez prazna priča pred cetinjske lokalne izbore. Naravno, tada će se jasno viđeti što Cetinjani misle o svemu tome.

Pitanje ustoličenja veoma zaokuplja pažnju crnogorske javnosti, vlasti i opozicije. Na stranu to što se Crna Gora polako stavlja na sve moguće crne liste, desetine ljudi umiru svakoga dana, vlada haos u svim mogućim institucijama, ništa to nije bitno.

Bitno je ustoličiti onoga, onamo đe ne treba. Silom i po svaku cijenu. To je zadatak koji mora biti obavljen.

S druge strane, proganjaju se oni koji ne ćute. Hapse, privode, kažnjavaju, zbog ljubavi prema Crnoj Gori. Najnoviji primjer hapšenja majica sa likom najvećeg crnogorskog svetitelja i zaštitnika sve crnogorske nacije i države, Svetoga Petra I Cetinjskog je najgori primjer djelovanja ove vlasti. Strah od danilovgradskog transparenta liječili su tako što ga je palilo njih tridesetak. I to je bila krvava borba. Zamislite sad koliko su jake majice sa likom Svetog Petra i to njih 3.000 komada! Tu bi bila potrebna sva crnogorska policija da ih savlada, zato su ih i dobro vezali.

Jedina dobra stvar koja se desila smjenom vlasti je padanje u ponor straha od iste i manja pasivnost crnogorskog društva, pogotovo Crnogoraca.

Pasivnost Crnogoraca na greške pređašnje vlasti skupo nas je koštala i ne smije se više nikad ponoviti. Ali, bitno je da sada ne ćute! I da ih svakim danom ima sve više.

Tako će biti i u neđelju na Cetinju. Sa sve oslobođenim Svetim Petrom na prsima i uz njegovu pomoć, složno, bratski, crnogorski, oko svoga neba, svoga barjaka, svoga manastira - NA OKUP!

Arena

Mesi napustio Barselonu poslije dvije decenije

Četvrtak, 2. septembar 2021.

CHELSEAFC.COM

Fudbal

Lukaku opet u dresu Čelzija

Najveći dobitnici i gubitnici prelaznog roka završenog u utorak u ponoć

Barsin ponor, moć PSŽ-a i Ronaldov povratak kući

Navijači su nedavno počeli da se vraćaju na tribine poslije zabrana vezanih za korona virus, prihodi klubova od ulaznica, stadionskih tura i prodaje dresova drastično su smanjeni u kovid eri, ali se uprkos svim problemima jedna stvar nije značajno promijenila – kupovna moć najmoćnijih u fudbalu. ,,Ludi“ ljetnji prelazni rok završio se u utorak u ponoć, a ponudio je pravi spektakl na tržištu. Činjenica da su dvojica, vjerovatno, najboljih fudbalera u istoriji – Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo, u razmaku manjem od 20 dana promijenili klubove – govori sve.

MRAK NA ,,KAMP NOUU“ Mesijev odlazak učinio je Barselonu najvećim gubitnikom prelaznog roka.

Prije samo dvije godine, Barselona je bila na vrhu rang liste fudbalskih klubova po prihodima, koji je iznosio rekordnih 840,1 milion eura. Sada imaju dug od oko 1,3 milijarde eura, naveo je Goal.com.

Nije korona virus izazvao finansijski lom na ,,Kamp Nouu“, već ga je samo – razotkrio. Bivši predsjednik kluba Đozep Marija Bartomeu tvrdio je da nije problem to što je mnogo više od 70 odsto budžeta išlo na plate igrača.

- UEFA i španska liga daju preporuke, ali niko ne postavlja gornju granicu za plate. Mi smo iznad preporučene crte, ali važno je biti održiv – govorio je Bartomeu.

Koliko je bio u pravu, pokazalo je ovo ljeto.

Barselona je izgubila Lionela Mesija, iako je argentinski čarobnjak pristao na smanjenje plate za 50 odsto.

Otišao je u Pari Sen Žermen – bez centa obeštećenja. Ni to nije bilo dovoljno za Barsinu finansijsku stabilnost, pa su i drugi plaćeniji igrači morali da rediguju ugovore kako bi klub mogao da registruje pojačanja – Memfisa Depaja, Serhija Aguera i i Erika Garsiju. ,,Blaugrana“ je potom u smiraj prelaznog roka dozvolila Antoanu Grizmanu da se vrati u Atletiko. Prvo na pozaj-

Arsenal potrošio čak 170 miliona eura

MANUTD.COM

PSG.FR

22

Ronaldo u svom domu

Arsenal je dovođenjem defanzivca Takehire Tomijasua (18 miliona eura uz pet miliona bonusa) zaokružio trošenje ovog ljeta na čak 170 miliona eura.

Japanac iz Bolonje je potpisao četvorogodišnji ugovor, a pored toga što pokriva nekoliko pozicija, donosi važan marketinški potencijal za klub jer je izuzetno popularan fudbaler na Dalekom istoku.

Slavni klub iz Londona je u krizi, na posljednjem je, 20. mjestu tabele Premijer lige, sezonu je otvorio sa tri poraza. Već godinama Arsenal ne postiže očekivane rezultate.

Klub je potrošio čak 170 miliona za realizaciju transfera ovog ljeta, a nije doveo nijednu pravu zvijezdu.

Najskuplje pojačanje je Ben Vajt iz Brajtona – engleski štoper plaćen čak 58 miliona eura.



IMA SE, TROŠI SE Neosporni kralj tek završenog prelaznog roka je Pari Sen Žermen. ,,Sveci“ i njihovi arapski vlasnici nijesu obilježili ,,pijacu“ samo dovođenjem Mesija, već su u ,,grad svjetlosti“ stigli i Đanluiđi Donaruma, Serhio Ramos, Žoržinjo Vajnaldum, Nuno Mendeš i Ašraf Hakimi.

Umješnost sportskog direktora Leonarda i njegovih saradnika ne ogleda sa samo u broju atraktivnih pojačanja, već i u tome što su obeštećenje platili samo za Hakimija (,,tričavih“ 60 miliona eura Interu), te nadoknadu za pozajmicu Mendeša (sedam miliona Sportingu).

PSŽ je bez dileme najveći dobitnik prelaznog roka, iako u svojim redovima ima jednog od gubitnika ,,merkata“ – Kilijana Mbapea (22), koji se do posljednjeg časa nadao da će otići u Real Madrid, omiljeni klub iz djetinjstva.

Ipak, odbijanjem da ga proda, PSŽ je pokazao da je vjerovatno jedini klub na svijetu koji uopšte ne zavisi od bilo koje svote novca.

Klub iz Pariza je na kraju avgusta mogao da priušti da jednu od najvećih svjetskih zvijezda ne proda za čak 200 miliona eura. Mbape će imati priliku da narednog ljeta pređe u redove najtrofejnijeg španskog kluba bez obeštećenja, kada mu istekne ugovor.

Takođe, na ovaj način pariski ,,sveci“ žele da poruče Mbapeu koliko im je bitan, nadajući se da će do juna naredne godine ipak potpisati novi ugovor.

Klub ima više od 30 seniora na platnom spisku, mnogi od njih neće imati bilo kakvu minutažu, ali ni takav pritisak na budžet ne brine Pari Sen Žermen, koji je uradio sve da napravi drim-tim za osvajanje Lige šampiona.

Od januara naredne godine, Mbape će već imati priliku da potpiše predugovor sa Realom ili bilo kojim zainteresovanim klubom čija mu ponuda bude odgovarajuća.

KEJN I GVARDIOLA Još jedna zvijezda evropskog fudbala nevoljno je ostala ,,kod kuće“. Hari Kejn je želio da ode iz Totenhema kako bi imao šansu da osvaja trofeje i dugo se činilo da je jednom nogom na ,,Etihadu“, domu Mančester sitija.

Saul Niges je pozajmljen Čelziju iz Atletiko Madrida samo tri minuta prije kraja ljetnjeg transfer roka. Španski vezista stigao je u Premijer ligu iz šampiona Primere, a njegov transfer bio je posljednja drama transfer ljeta. Čelzi je pozajmicu platio pet miliona eura, a narednog ljeta imaće opciju otkupa ugovora za 35 miliona.

- Bilo je 23.57 časova kada smo završili reviziju kompletnog transfera, a onda su i u Čelziju to morali da učine. Osjećao sam se kao David de Hea 2015. godine kad je bio blizu Reala pa je sve propalo u posljednjim minutima.

Pomislio sam: ,,Ovo neće proći i to je to“. Iza mene i moje porodice je dugo popodne i duga noć. Moja supruga je bila jako nervozna, imali smo nekoliko veoma teških dana, jer ova odluka nije bila laka.

Odlazak od kuće u novu avanturu je jako komplikovan – rekao je Saul.



Predsjednik Fudbalskog saveza Italije Gabrijele Gravina rekao je da je ta asocijacija odobrila novi pravilnik koji će onemogućti klubove da na transfere igrača troše neograničenu količinu novca

Stevan Jovetić je odlaskom u njemačku Hertu postao tek treći fudbaler u istoriji koji je nastupao u svakoj od ,,liga petice“

micu, pa narednog ljeta za otkup ugovora od 40 miliona.

A koštao ju je za protekle dvije sezone, računajući obeštećenje i plate, znatno više od 100 miliona evropskih novčanica.

Francuza je zamijenio Luk de Jong, koji je postigao 10 pogodaka u 69 nastupa u španskoj ligi noseći dres Sevilje, koja ga je bez mnogo žala pozajmila Barseloni.

SAUL: Bilo je 23.57 i mislio sam da ostajem

Ipak, gazda Danijel Levi odbio je na kraju da pusti Kejna, pa će dvadeset osmogodišnji engleski napadač i ovu sezonu provesti u Londonu.

Pitanje je da li će Siti i naredno ljeto pokušati da dovede Kejna ili će se okrenuti Erlingu Halandu, napadačkom ,,monstrumu“ iz Borusije Dortmund, sedam godina mlađem od Engleza.

Do tada, Siti će igrati bez konkurencije u vrhu napada, budući da od centarfora ima samo Gabrijela Žezusa, s tim što se i on često bolje snalazi malo povučenije.

Na gubitku su, dakle, i Pep Gvardiola i Hari Kejn koji će igrati Ligu konferencija, a iz cijele priče zadovoljan je izašao samo – Levi.

Iako je ostao bez prve mete, Siti je nastavio da troši veliki novac, budući da je obeštećenjem od 100 miliona funti učinio Džeka Griliša najskupljim britanskim fudbalerom u istoriji.

ROMANTIKA NA ,,TEATRU SNOVA“ Euforija drma crvenu stranu Mančestera.

Junajted je u Rafaelu Varanu iz Real Madrida dobio kapitalno pojačanje u odbrani, Džejdon Sančo je došao iz Borusije Dortmund kao jedan od talentovanijih ofanzivaca na svijetu, ali pravu poslasticu i romantičan kraj

prelaznog roka predstavljao je veliki povratak Kristijana Ronalda.

Ole Gunaru Solskjeru je vjerovatno bio potrebniji defanzivni vezni, ali šansa da vratite portugalskog asa, čak i u njegovoj 37. godini, jednostavno se – ne odbija.

Mediji su pisali da je Ronaldo blizu Mančester sitija i da su ostali samo detalji da se transfer realizuje, što bi bio ,,nož u leđa“ navijačima Junajteda, kluba u kojem je postao velikan svjetskog fudbala.

Na kraju ih je ,,pogodio“ pravo u srce, na pozitivan način, a ,,crveni đavoli“ platili su Juventusu svega 15 miliona eura.

Blokbaster dolascima na ,,Old Traford“ vjerovatno je i porodica Glejzer, koja upravlja Junajtedom, kupila (vratila) mir. Makar privremeno, zavisno od toga hoće li rezultati ispratiti euforiju navijača.

PAKLENI ČELZI I ,,MIRNI“ LIVERPUL Čelziju, aktuelnom šampionu Evrope, falio je samo napadač i doveo je najbolje rješenje.

Romelu Lukaku se vratio na ,,Stemford bridž“ za 115 miliona eura i ,,plavce“ učinio apsolutno konkurentnim u trci za titulu u Premijer ligi, u koju će pokušati da se do kraja održi i Liverpul. ,,Redsi“ su najmanje trošili od svih iz vrha engleskog fudbala, budući da su doveli samo

štopera Ibrahimu Konatea za 40 miliona eura.

Najveće ,,pojačanje“ za Liverpul je oporavak najboljeg štopera planete – Virdžila van Dajka, a najjači adut trenerska genijalnost Jirgena Klopa.

BAJERN I DALJE ,,OTIMA“ Bajern Minhen godinama ,,ubija“ svaku konkurenciji u njemačkoj Bundesligi dovodeći igrače iz klubova koji pokušavaju da se kvalitetom približe Bavarcima. ,,Žrtva“ je uglavnom bila Borusija iz Dortmunda, a sada su se u Bajernu ,,okomili“ na RB Lajpcig.

Klub koji finansira kompanija Red Bul izgubila je trenera Julijana Nagelsmana, a potom i dvojicu najboljih igrača – Dajota Upamekana i Marsela Zabicera.

Bajern je pretrpio udarac u vidu odlaska Davida Alabe bez obeštećenja u Real Madrid, ali njemački klub nije želio da izađe u susret Austrijancu u vezi zahtjeva za povećanjem plate.

Bavarci su rasteretili budžet i rastankom sa Džeromom Boatengom i Havijem Martinesom.

Najveću stvar Bajern je, međutim, uradio time što je zadržao Roberta Levandovskog uprkos najavama da je Poljak zainteresovan da se oproba u nekoj drugoj ligi.

Ne. K.

Arena

23

Kvalifikacije za SP

SCREENSHOT

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Crna Gora u 97. minutu nadoknadila minus od dva gola protiv Turske u Istanbulu

Radunović magijom izvukao premiju Turska

Crna Gora je izvukla premiju u Istanbulu – bez Stevana Jovetića, poslije minusa od dva pogotka i neuvjerljive igre, osvojila je bod na gostovanju Turskoj (2:2).

Veliki povratak koji ostavlja ,,sokole“ među kandidate za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine režirali su Adam Marušić pogotkom u finišu prvog poluvremena (40. minutu), te zlatna rezerva i junak utakmice Risto Radunović, evrogolom iz slobodnog udarca u sedmom minutu sudijske nadoknade.

Naša reprezentacija došla je u Istanbul sa namjerom da se ne brani protiv lidera kvalifikacione grupe G i da uzme makar bod koji se uklapa u prihvatljivi scenario od četiri boda iz septembarskih utakmica, a u okviru kojeg je planirana pobjeda nad Letonijom za pet dana u Podgorici. ,,Sokoli“ će prethodno 4. septembra gostovati Holandiji, a poslije istanbulskog epiloga duel u Ajndhovenu igraće sa mnogo manje imperativa, ali vrebajući šansu da ,,zakinu“ velikana sa kojim imaju isti broj bodova (sedam).

Radulović je na teren stadiona ,,Vodafon park“ izveo prilično očekivan sastav – Marko Vešović i Adam Marušić su prvi put igrali zajedno na desnoj strani, šansu je na povratku u reprezentaciju poslije skoro 10 godina dobio Draško Božović, koji je djelovao iza Uroša Đurđevića...

Veliki problem bio je lijevi bok, gdje je u defanzivi patio Žarko Tomašević. Turci su poveli i konstantno prijetili sa te strane, gdje su se ,,pošteno“ naigrali Zeki Čelik i Čengiz Under.

Tomašević je otvorio put Turcima za vođstvo u devetom minutu. Predao je loptu u noge protivniku i ostavio mnogo prostora po desnoj strani napada domaćina. Under se približio šesnaestercu, šutirao sa oko 17 metara i uz devijaciju od noge Aleksandra Šćekića matirao Milana Mijatovića.

Bio je to košmaran početak za ,,sokole“, koji nijesu uspijevali da uspostave nadmoć na sredini terena. Slabo je cirkulisala lopta među crnogorskim igračima, odbrana je sve vrijeme bila na klimavim nogama, a Turci osjetili pukotine i dva puta u 15 minuta približili se pogotku.

U 16. je Ajhan pogodio stativu nakon kornera i reakcije Igora Vujačića, a u 27. Burak Jilmaz – poslije ko zna kojeg prodora Undera – sa šest metara poslao loptu iznad prečke.

Igrači učesnika ovogodišnjeg Eura su lako osvajali prostor i dolazili u opasnu zonu po našu reprezentaciju, pa je vođstvo od 2:0 u 31. minutu bio logičan slijed događaja.

Opet je Under došao u priliku da kreira šansu, u srcu šesnaesterca našao se Jusufa Jazićija kojem nije bilo teško da udvostruči prednost selekcije Šenola Guneša.

Koliko je nesigurno Crna Gora djelovala u prvoj trećini terena, toliko je i Turska ostavljala prostora pred svojim golom.

Samo, trebalo je lucidnosti i brzine da se to iskoristi, a ,,sokoli“ su bez povrijeđenog Stevana Jovetića nenadoknadivo hendikepirani u fazi kreacije i posljednjeg pasa.

Dešavalo se da naši fudbaleri uđu u šesnaesterac, Đurđević je u 38. imao i dobru šansu kada je sa oko 10 metara šuti-

FSCG

2

ram, znao sam da ću da šutiram. Bila je solucija da odigram za Vešovića, ali šut je bio jedina opcija. Pogodio sam gdje sam ciljao.

Radunović je dugo u reprezentaciji, ali je tek u posljednje vrijeme dobio pravu šansu.

Forma u nacionalnom dresu bila mu je promjenljiva, gol u Istanbulu mogao bi da ga lansira.

- Uvijek sam želio da dam

21

2

Stadion: Vodafon park.

Sudija: Benoa Bastijen (Francuska) Golovi: 1:0 Under u 9, 2:0 Jazići u 31, 2:1 Marušić u 40, 2:2 Radunović u 90.+7 Žuti kartoni: Under, Čalanoglu, Čelik, Jilmaz (Turska), Božović, Đurđević, Vujačić, Savić (Crna Gora)

Turska

Crna Gora

Altaj Čelik Ajhan Demiral Mert Okaj (od 82. Ozburk) Under (od 82. Unal) Jazići (od 66. Kokdžu) Čalanoglu Karaman (od 75. Akturkoglu) Jilmaz

Mijatović Vešović Savić Vujačić Tomašević (od 65.

Radunović) Marušić Šćekić Kosović (od 57. Raičković) Božović (od 65. Ivanović) Hakšabanović (od 78. Osmajić) Đurđević

Grupa G Norveška - Holandija Letonija - Gibraltar Turska - Crna Gora 1. Turska 2. Holandija 3. Crna Gora 4. Norveška 5. Letonija 6. Gibraltar

rao pored gola, da bi konačno u 40. bila iskorišćena loša strana u igri domaće selekcije.

Nebojša Kosović je uputio sjajan pas za Adama Marušića, koji se ubacio iz drugog plana i iz drugog dodira postigao prvi gol u dresu Crne Gore. ,,Sokoli“ su reagovali na vrijeme, pred odlazak na odmor, ali vjetar u leđa dobijen smanjenjem deficita nije im dao krila u nastavku.

Previše je Radulovićev tim bio defanzivan, previše dopuštao Turcima da imaju loptu u nogama, stvorio premalo šansi...

Radulović je zamijenio umornog Tomaševića i uveo Rista Radunovića, umjesto Božovića na teren poslao njegovog doskorašnjeg saigrača iz

JUNAK RISTO: Šut je bio jedina opcija Najljepša noć u karijeri Rista Radunovića - lijevi bek Crne Gore ušao je u 66. minutu, a u 97. fantastičnim pogotkom iz slobodnog udarca donio veliki bod.

- Ne mogu da opišem osjećaj sreće i ponosa nakon gola i rezulata. Mislim da nijesmo zaslužili da izgubimo, borili smo se i vjerovali, moja lijeva noga je donijela pravdu rekao je Radunović.

- Preblizu je bilo da centri-

„Sokoli“ slave izjednačujuči pogodak Radunovića

Crna Gora

više u reprezentaciji, znao sam da mogu. Dolaskom selektora Radulovića dobio sam slobodu, počeo da igram bolje... Nastaviću da pružam maksimum, kao do sada, vjerujem da ću biti sve bolji.

Golom Radunovića naša selekcija izvukla je premiju u Istanbulu nakon što je gubila 2:0.

- Počeli smo dobro, ali smo primili dva gola iz brzih

Budućnosti Igora Ivanovića, prethodno je Miloš Raičković dobio šansu zamijenivši Kosovića, a šansa za izjednačenje tražena je i uvođenjem Milutina Osmajića...

Za drugi gol je trebalo više rizika, više agresije, svega onog što je Crna Gora pokazala tek u posljednjih 10 minuta.

Srećom, buđenje nije došlo kasno. Osmajić je izborio faul na 17-18 metara od gola, a Radunović servirao magiju.

Bila je to nagrada za vjerovanje do kraja, konačno se i Crnoj Gori vratilo za brojne pehove koji je prate sve vrijeme.

Osokoljena bodom u Istanbulu, Crna Gora nastavlja da sanja u jednoj od izjednačenijih i težih kvalifikacionih grupa...

Ne. K. akcija. Vidjelo se, međutim, da možemo da igramo, da možemo da ne izgubimo.

U nastavku je bilo je dosta prekida, nije se mnogo igralo, ritam je bio takav. Na kraju se sve dobro završilo.

Koliko može Crna Gora u Ajndhovenu protiv Holandije?

- Biće teško, moramo da se oporavimo, pa da skeniramo rivala, da vidimo šta je selektor spremio. Idemo meč po meč, moramo da vjerujemo u sebe i da se borimo do kraja - zaključio je Radunović.

4 2 4 2 4 2 4 2 4 1 4 0

1:1 (1:1) 3:1 (0:0) 2:2 (2:1) 2 1 1 1 1 0

0 1 1 1 2 4

12:7 12:5 8:5 5:4 7:8 2:17

8 7 7 7 4 0

RADULOVIĆ: Veliki bod Crna Gora je ,,pregrmjela“ gostovanje Turskoj, vratila se iz nokdauna i dala selektoru Miodragu Raduloviću ogroman razlog za zadovoljstvo.

- Došli smo da igramo fudbal, da pokažemo kvalitet i napravimo rezultat koji će nam dati zalog za nastavak kvalifikacija za Mundijal. U tome smo i uspjeli. Mislim da nijesmo zaslužili da gubimo 2:0 u prvom poluvremenu, krenuli smo jače nakon prvog gola, a iskusan rival kao što je Turska je to uspio da kazni – kazao je Radulović.

- Znao sam kakve momke imam na raspolaganju, kako igraju za reprezentaciju, na kvalitet su nadogradili nevjerovatan karakter i mislim da smo sasvim zasluženo došli do dragocjenog boda koji će nam puno značiti.

Turska je od starta pravila mnogo problema Crnoj Gori po desnoj strani napada, ali je u drugom poluvremenu bilo drugačije.

- Imali smo malo problema po našoj lijevoj strani, znao sam da su Turci jaki po bokovima. Desni bek Čelik nam je pravio probleme, stvarali su višak, a greška Tomaševića kod prvog gola uticala je da malo klone duhom. To se dešava.

Ulazak Radunovića je osvježio ekipu, bili smo čvršći po toj strani, a dobru partiju krunisao je golom. ,,Sokole“ čeka gostovanje Holandiji.

- Vujačić neće moći da igra, a mislim da nam je sudija bez potrebe dao previše kartona. Utakmica je bila muška, fajterska, ali nije bilo takvih startova za toliki broj kartona. Treba da se dobro odmorimo, mislim da ćemo se suprotstaviti sa dobrom ekipom, koja će otići da se nadigrava i pokušati da Holanđanima da gol.

Drugo poluvrijeme u Istanbulu nije donijelo mnogo uzbuđenja, činilo se da je Crna Gora previše pasivna, ali Radulović tvrdi da je vjerovao u povoljan epilog.

- To su pokazale izmjene koje sam napravio. Turci su pokušavali da kradu vrijeme, nije bilo puno efektivne igre, ali na kraju se sve vratilo – nama za borbeni duh, htjenje, disciplinu i karakter, a njima za to što su htjeli da urade nešto što nije sportski. Veliki bod, protiv lidera grupe i jake reprezentacije, nakon toliko nedaća stigli smo do remija i igrači zaslužuju velike čestitke – zaključio je Radulović.

24

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Mornar i pored dobre igre doživio prvi poraz ove sezone

Bubanja: Moramo izaći jači

PODGORICA - Mornar je na startu sezone iznenadio sve – rivale, navijače, javnost…

Barani su u prvih pet kola od mogućih 15 osvojili 13 bodova, ali ne samo zbog činjenice što je povratnik u prvoligaško društvo napravio takvu zalihu, već i zbog igre. Mornar igra dobar fudbal, a to se najbolje vidjelo protiv Budućnosti, gdje se Barani nijesu branili, već su napadali šampiona i stavili ga na muke.

Ipak, najbolju partiju ove sezone Mornar, koji je u šest kola čak četiri puta gostovao, prikazao je minulog vikenda u Pljevljima, gdje je nadigrao Rudar u svim elementima igre, imao totalnu dominaciju, šanse, čak i zicere, natjerao rivala da i bodom bude zadovoljan, ali je u finišu, nakon grube greške posljednje linije, ostao bez ičega.

Baš zbog toga je prvi poraz u sezoni teško je pao Baranima.

Od danas na Zlatiboru Fudbaleri Mornara danas putuju na mini pripreme na Zlatibor. Mini pauzu u šampionatu Barani će iskoristiti da pet dana budu na Zlatiboru, gdje će odraditi još jedan ciklus priprema uoči nastavka trke za bodove, gdje će imati više mečeva na svom terenu.

-Zahvalnost ljudima iz kluba, a prije svih Miću Peroviću, koji je omogućio da još jednom putujemo na Zlatibor i da u vrhunskim uslovima treniramo i spremamo se za ono što slijedi. Poraz u Pljevljima neće poremetiti ništa, nastavljamo sa velikim radom, a ljudi iz kluba još jednom su pokazali da u svakom momentu žele da pošalju jasnu poruku da Mornar postaje veoma ozbiljan u svakom pogledu – naglasio je Bubanja.

Sportski direktor Mornara Mitar Novaković dugo je ostao sam na tribinama, kao da nije mogao da vjeruje u krajnji epilog, dok je energični trener Slavoljub Bubanja odjednom zanijemio od šoka…

-To je fudbal. Prvih deset minuta moja ekipa nije bila na nivou, ali nakon primljenog

gola vratili smo se u igru i naročito u drugom dijelu imali totalnu kontrolu igre. Opet nam se dešava da utakmicu loše otvorimo i tek nakon tog primljenog gola počeli smo da igramo. Nijesmo dozvolili domaćinu da dođe bliže od trideset metara od našeg gola, ali su na kraju dali

Fudbalski velikan istakao da se osjeća dobro, mora na dodatne pretrage

Pele opet u bolnici Jedan od najboljih fudbalera u istoriji, Brazilac Pele (80), primljen je u noći između utorka i srijede po našem vremenu u bolnicu u Braziliji.

Već godinama fudbalski velikan ima ozbiljne zdravstvene probleme. Trostruki prvak svijeta u godinama za nama imao je težak oporavak od operacije

taj gol, kako su ga dali. Ovaj poraz mora da bude bolan jer smo imali šansu da nakon ovog kola budemo možda čak i prvi. Međutim, nemam šta da zamjerim igračima, jer su i u Pljevljima pokazali da naši rezultati nijesu slučajni i nadam se da će se ovo negdje drugo vratiti – istakao je Slavoljub Bubanja, trener Barana.

Iako je veći dio tima igrao minule sezone Drugu ligu, Barani su sa nekoliko pojačanja napravili tim koji djeluje dobro, koji igra dobar fudbal, veoma su borbeni, agresivni i jasno je da bez obzira na poraz u Pljevljima ovaj tim može još mnogo toga da pokaže…

-Siguran sam da ova ekipa Mornara može još bolje jer ima ogroman potencijal i kvalitet. Bitno je da izađemo iz ovoga jači, a ako to uradimo biće zadovoljna publika, naročito ona u Baru – zaključio je R. P. Bubanja.

Lješkopoljci nakon preokreta stigli do prve pobjede u sezoni

Trijumf za mir tokom pauze PODGORICA - Fudbaleri Podgorice nakon preokreta savladali su Jezero u Beranama (2:1) i stigli do prve pobjede u sezoni.

Trijumf protiv neugodnih Plavljana donio je potreban mir u redovima najmlađeg prvoligaša, koji sada u mnogo boljem raspoloženju mogu raditi tokom pauze zbog reprezentativnih obaveza.

-Imali smo određenu rezultatsku krizu, ali dobro je da smo na nju stavili tačku i prije ove pauze. Imali smo utakmice gdje nijesmo bili na nivou, ali i mečeve gdje nijesmo imali sreće. Konačno se sve poklopilo, uspjeli smo da nakon brzog preokreta dođemo do bodova i siguran sam da će sada sve biti

Roglič pobijedio na 17. etapi Vuelte i preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu

Dominacija Slovenca kuka, a operativnim zahvatom uklonjen mu je i kamen iz bubrega.

- Ovog puta moram istaći da sam bio na obaveznim testiranjima. Osjećam se dobro, nije istina da sam se onesvijestio, kao što su pisali neki mediji.

Morao sam da obavim neka testiranja koja u prethodnom periodu nijesam smio zbog pandemije – objavio je Pele na društvenim mrežama.

Međunarodni olimpijski komitet je 1999. Pelea izabrao za najvećeg sportistu 20. vijeka. R. A.

Poslije 20 godina Kimi Raikonen najavio kraj trkačke karijere

Fudbaleru Mančester sitija produžen pritvor

Mendi ostaje iza rešetaka Fudbaler Mančester sitija Benžamen Mendi ostaće u pritvoru uoči početka suđenja, s obzirom na to da je njegov drugi zahtjev za kauciju odbijen, poslije optužbi za seksualni napad i silovanja.

Mendi se još od prošlog petka nalazi u pritvoru u Liverpulu, gdje se pojavio pred sudom ka-

lakše – objasnio je Admir Adrović, napadač Podgorice.

Lješkopoljci su tako nakon remija sa Zetom stigli do trijumfa nad Jezerom i najavili neku novu, ali pozitivnu seriju…

-Mislim da nam je trebala jedna pobjeda da sve promijeni.

Siguran sam da će brejk u Beranama značiti mnogo i na psihološkom planu, ali i u rezultatskom smislu. Radićemo naporno tokom pauze i vjerujem da će sve ovo biti samo početak boljih rezultata. Imamo kvalitet i sigurno da zaslužujemo bolji plasman. Baš zbog toga pobjeda nad Jezerom dobija na značaju, jer ćemo nakon pauze nastojati da nastavimo dobar niz i potvrdimo da smo u sve boljoj formi – objaR.P. snio je Adrović.

ko bi odgovorio na optužbe u kojima se tereti za silovanja i seksualni napad. Ponovni zahtev za kauciju podnijet je na zatvorenoj raspravi, ali je odbijen.

Mendi će morati pred sud povodom optužbi da je izvršio tri silovanja prošlog oktobra, uključujući i

jednu maloljetnicu, dok je početkom januara seksualno zlostavljao jednu ženu. Takođe, on se tereti i za silovanje jedne žene, koje se dogodilo prethodnog mjeseca.

Mančester siti je suspendovao 27-godišnjeg fudbalera. Suđenje će početi 10. septembra.

R. A.

To bi bilo to Slovenački biciklista Primož Roglič pobjednik je 17. etape Vuelte, čime je preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu.

Roglič je do trijumfa u brdskoj etapi po kišnim uslovima došao vremenom od 4:34,45 sati, od Unkuere do Lagos de Kovadonga, u dužini od 185,8 kilometara. Sedmorica takmičara imalo je zaostatak od 1,35 minuta za pobjednikom, a drugo mjesto pripalo je Amerikancu Sepu Kusu, dok je kao treći etapu završio Kolumbijac Migel Anhel Lopes.

U generalnom plasmanu dvostruki uzastopni pobjednik Vuelte vodi sa ukupnim vremenom od 68:42,56 sati, drugi je domaći biciklista Enrik Mas sa 2,22 minuta zaostatka, dok je treći Lopes (3,11).

Nova brdska etapa na progamu je danas, u dužini od 162,6 kilometara.

R. A.

Kimi Raikonen završiće trkačku karijeru na kraju ove sezone Formule 1.

Raikonen je u Formuli 1 tačno 20 godina. Počeo je kao vozač Zaubera, a vozio je nakon toga za Meklaren, Ferari u dva navrata, Lotus i Alfa Romeo čiji je i sada član. Bio je šampion 2007, one sezone kada je u bolidu Ferarija zamijenio Mihaela Šumahera.

- To bi bilo to. Ovo je moja posljednja sezona u Formuli 1. Ovo je odluka koju sam donio još prošle zime. Nije bila nimalo laka, ali mislim da je poslije ove sezone vrijeme za neke druge stvari – napisao je Raikonen.

- Iako ova sezona još traje, želio bih da se zahvalim porodici, svim timovima za koje sam vozio, svima koji su imali ulogu u mojoj trkačkoj karijeri, a posebno sjajnim navijačima koji su me podržavali sve ovo vreme. Možda je za mene ovo kraj u Formuli 1, ali mnogo je stvari koje želim da iskusim i u njima uživam. Vidimo se – poručio je R. A. Kimi.

Arena

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Sportski miks

25

Mladi vaterpolisti bolji i od Kazahstana na Svjetskom prvenstvu

Izborili direktan plasman u četvrtfinale Crna Gora Kazahstan

13 2

PRAG - Gradski bazen. Utakmica odigrana bez prisustva navijača. Sudije: Kananović i Horvat. Rezultat po četvrtinama: 3:0, 5:0, 4:2, 1:0.

CRNA GORA: Isljamović (devet odbrana), Marinković (pet odbrana), Drašković 2, Vučurović, Korać

1, Mršić 2, D. Radović 1, Vujović 4, V. Radović, Perković 1, Milić, Vujošević 1, Stanojević 1.

KAZAHSTAN: Balfanbajev (devet odbrana), Matolinets, Nedokončev, Vilin, Gruzinstev, Lhmajer, Pustovalov, Hurtuk, Kasanov 1, Jurev, Gorodetski, Kanih, Usov 1.

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore sa tri pobjede izborila je

direktan plasman u četvrtfinale Svjetskog prvenstva za mlade.

Igrači koje predvodi trener Miodrag Mirović savladali su Kazahstan 13:2, a nakon trijumfa protiv Južne Afrike (16:5) i svjetskog šampiona Grčke (9:8), najozbiljniji su kandidati za osvajanje medalje.

Za plasman među četiri mladi vaterpolisti igraće protiv boljeg iz meča SAD-Njemačka koji je

danas na programu. Četvrtfinale je dan kasnije, a naš tim igraće u terminu od 20 sati.

Da su u pravom ritmu igrači našeg tima pokazali su i u današnjem meču u kojem su do trećeg minuta treće četvrtine vodili 8:0 kada su Kazahstanci stigli do prvog gola. Mirović je odmarao neke igrače, a najefkasniji bio je Jovan Vujović sa četiri A. M. gola.

PARAOLIMPIJSKE IGRE U TOKIJU: Posljednje mjesto za crnogorsku atletičarku

Goranović podbacila u bacanju diska Crnogorska atletičarka Marijana Goranović osvojila je posljednje, 11. mjesto u bacanju diska na Paraolimpijskim igrama u Tokiju.

Goranović je u kategoriji F 41 (osobe niskog rasta) nastup završila hicem od 16 metara i 22 centimetra. To je dvostrukoj evropskoj vicešampionki bio i jedini ispravan hitac, nakon što je u naredna dva prestupila.

Marijana se u Tokiju takmičila i u bacanju kugle i završila na desetom mjestu hicem od šest metara i 35 centimetara. Ona je, komentarišući nastup u bacanju diska, kazala da je to bio jedan od lošijih u njenoj karijeri.

- Nijesam zadovoljna, mnogo drugačije je bilo na treninzima. Očekivala sam da mogu, ako ne do ličnog rekorda, onda bar do najboljeg rezultata sezone. Dobro je bilo tokom zagrijavanja, ali kada je počelo takmičenje potpuno sam se oduzela. Nije kraj, idemo dalje – rekla je Goranović.

Marijana je istakla da je razočarana u sebe i da je mogla i morala mnogo bolje.

- Krivo mi je što na takvom takmičenju, kakve su Paraolimpijske igre, nijesam pokazala koliko stvarno mogu. Trema je uradila svoje – poručila je Goranović.

Na igrama u Tokiju pobijedila je, kao i u kugli, sa novim svjetskim rekordom, Tunižanka Raua Tlili hicem od 37,91 metar. Do trona došla je u posljednjoj seriji, a tokom takmičenja dva puta je

popravljala svjetski rekord. To je njeno šesto zlatno, ukupno osmo paraolimpijsko odličje u karijeri. Tlili, koja je u Rio de Žaneiru bila zlatna u kugli i disku, ima i pet zlatnih medalja na šampionatima svijeta.

Srebrna je bila Marokanka Jusra Karim (37,35), dok je bronzanu medalju osvojila njena sunarodnica Hajat El Gara (29,30).

- Bilo je zadovoljstvo takmičiti se sa ovim djevojkama, koje su iz takmičenja u takmičenje bile sve bolje. Idemo dalje, slijedi malo duža pauza, pa ćemo vidjeti šta dalje – rekla je Goranović.

Trener reprezentacije Crne Gore Veljko

Čegar bio je razočaran nastupom Goranović u Tokiju.

- Plasmani Marijane Goranović, s obzirom na rang liste prijavljenih takmičarki, su očekivani. Njen rezultat u disku nije za komentar – rekao je Čegar.

Komentarišući nastup Miloša Spaića u kugli, kazao je da je njegov plasman očekivan, a rezultat zadovoljavajući. Spaić je u bacanju kugle osvojio deseto mjesto sa rezultatom 10,99 metara.

- To je bilo blizu njegovog ličnog rekorda. U debiju na Paraolimpijskim igrama možemo biti zadovoljni njegovim nastupom – zaključio je Čegar.

R. A.

Andrea Klikovac, osvajačica zlatne medalje na EP 2012. godine, oprostila se od reprezentacije

,,Lavica“ za primjer generacijama PODGORICA - Andrea Klikovac oprostila se od reprezentacije.

Ljevoruka igračica posljednje takmičenje u dresu crnogorskog nacionalnog tima odigrala je na Olimpijskim igrama u Tokiju. Posljednju deceniju nosila je seniorski crveni dres i ponosna je na svaki minut koji je provela braneći boje svoje države.

- Odluku nijesam na prečas donijela. Sada je najbolje vrijeme za odlazak, jer ću još dvije godine da igram klupski rukomet. Iza mene je dug reprezentativni staž, na mnoga takmičenja smo učestvovali i postigli smo puno za Crnu Goru. Lično sam prošla dva olimpijska ciklusa i nastupala u Riju i Tokiju. Olimpijske igre su san svakog sportiste, ja sam svoj ostvarila i srećna sam. Mislim da je vrijeme i za mlađe djevojke da dobiju šansu, a ja ću uvijek biti uz reprezentaciju kao najveći navijač. Želim djevojkama svu sreću i nadam se da će u budućnosti Crnoj Gori donijeti još puno slavlja i medalja – kazala je Klikovac koja treću sezonu nastupa za rumunski Bukurešt.

Andrea je bila članica generacije koja je 2012. godine na Evropskom prvenstvu u Beogradu osvojila prvu i za sada jedinu evropsku zlatnu medalju za Crnu Goru. Skrenula je pažnju na sebe, kao i mnogobrojne djevojke iz te generacije, u Južnoj Koreji sa juniorskim timom, osvajanjem svjetskog bronzanog odličja.

Nikada nije nastupala za Budućnost, a klupsko ime je gradila i izgradila u inostranstvu.

Bila je dio višegodišnje priče moćnog Vardara (učestvovala je pet puta na F4 Lige šampiona), nastupala je i sezonu u najjačoj mađarskoj ligi, a onda je uslijedio poziv iz Bukurešta.

- Samo rad i upornost dovode

do cilja. Moja kompletna karijera bila je takva. Najveća podrška, naravno, bila je moja porodica, koja je uvijek uz mene. A najjaču snagu da idem naprijed i da nikada ne odustajem imala sam od svog pokojnog oca. I sve što sam postigla posvećujem tati.

Odbrambene sposobnosti zaštitni su znak sada već bivše reprezentatvke, ali je kroz karijeru pokazivala da u napadu ima kapacitet za visoke domete. Potvrdila je to, između ostalog, na kvalifikacionom olimpijskom turniru, koji je odigrala perfektno. Dobro su je Norvežanke upamtile.

- U martu smo igrale sjajno, a u Tokiju, osvajanjem šestog mjesta, napravile smo veliki rezultat. Mislim da su očekivanja kada nastupamo uvijek velika, ali ne smijemo da zaboravimo da nemamo veliku bazu kao mnogi naši rivali. Ali, uspijevali smo mnogo puta da pokažemo kako se i sa malo dolazi do velikih rezultata.

Karakterom i voljom mnoge prepreke smo rušili.

Klikovac će se sada potpuno posvetiti klupskim obavezama.

Ispred nje su novi zadaci sa Bukureštom. Kreće domaća liga, kreće brzo i Liga šampiona.

- Zgusnut je program obaveza.

Ispred ekipe je mnogo utakmica. Veliki napor nas čeka, a lično sam ušla u sezonu bez imalo odmora iz ljeta sa puno obaveza. Mogu da kažem da se u klubu dobro osjećam i nadam se da ćemo uraditi velike stvari.

Prvi reprezentativni nastup u oktobru protiv Sjeverne Makedonije proteći će bez Andree, djevojke koja je 2012. sa zlatom oko vrata najavila blistave rukometne godine. Borac na terenu, stub odbrane i ,,lavica“ koja je milion prepreka preskakala kao od šale, zaslužila je veliko hvala od crnogorske javnosti.

A. M.

Slavni NBA bek izvjesno napušta Filadelfiju

Selektor crnogorskih odbojkašica karijeru nastavlja u inostranstvu

Simons poslao zvanični zahtjev za trejd

Masoničić ide u Saudijsku Arabiju

Ben Simons (25) poslao je upravi NBA kluba Filadelfija Seventisiksers zvaničan zahtjev da bude trejdovan.

Po saznanju lokalnih medija, Australijanac je već imao sastanak sa čelnicima kluba, kao i sa trenerom Dokom Riversom. Očekuje se da organizator igre uskoro bude u novom klubu.

Nakon ispadanja Siksersa od Atlanta Hoksa, u drugoj rundi plej-ofa prethodne sezone, Simons je žestoko kritikovan. Njegov učinak u napadu bio je minimalan.

Košarkaš iz Melburna već godinama pokušava da popravi šut. Prošle sezone bilježio je 14,3 poena,

7,2 skoka, 6,9 asistencija i 1,6 ukradenih lopti u prosjeku, sa minutažom od 32,4 minuta po meču.

Simons je odigrao već četiri sezone u NBA, ima tri nastupa na Ol-star utakmicama, a u posljednje dvije godine izabran je u tim najboljih defanzivaca lige.

R. A.

PODGORICA – Selektor crnogorskih odbojkašica i trener Galeba Nikola Masoničić karijeru nastavlja u inostranstvu – naredne sezone radiće u Al Hilalu iz Saudijske Arabije.

Masoničić odlazi iz Galeba nakon 11 uspješnih godina, tokom kojih je sa seniorskom ekipom pet puta osvojio Kup Crne Gore, četiri uzastopna.

Osvajao je titule sa barskim klubom i u svim mlađim kategorijama, i iznjedrio veliki broj reprezentativki.

Na mjesto selektora Crne Gore došao je krajem 2018. godine, naslijedivši Dragana Nešića, kome je Masoničić bio pomoćnik u stručnom štabu.

Sa kadetskom reprezentacijom Crne Gore je 2018. osvojio zlato na Balkanskom prvenstvu u Đakovici.

S. J.

26

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Crnogorski odbojkaši sjutra protiv Bugarske (17.15h) startuju na Evropskom prvenstvu PODGORICA – Prije dvije godine je muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore debitovala na velikom takmičenju – Evropskom prvenstvu.

U grupi, koja je odigrana u holandskim gradovima Roterdamu i Amsterdamu, naši odbojkaši su upisali dvije pobjede (Estonija, Češka) i tri poraza (Holandija, Ukrajina, Poljska) i samo ih je set dijelio od plasmana u osminu finala.

Za zemlju u kojoj je muška liga u sezoni šampionata Evrope imala tek pet klubova u Prvoj ligi (nema drugog ranga takmičenja), sam plasman na EP predstavlja veliki uspjeh, a kamoli prolaz u drugu rundu.

Još veći uspjeh je to što će izabranici Veljka Bašića drugi put uzastopno nastupiti na šampionatu Starog kontinenta, nakon što su bili prvi u grupi u kvalifikacijama.

Da li crnogorski odbojkaši mogu i do podviga i plasmana u osminu finala na ovogodišnjem EP, pokazaće mečevi u Ostravi, gdje će od petka naša selekcija igrati u grupi B sa tri izrazita favorita – Slovenijom (vicešampion Evrope), Italijom (šest puta prvak Evrope) i Bugarskom (pet medalja na EP, srebro i četiri bronze), ali i domaćinom grupe Češkom, koja je, uz Bjelorusiju, i rival protiv kojeg će Crna Gora tražiti bodove za prolaz grupe.

Dvije pobjede bi trebale biti dovoljne, ali i ne moraju, što je pokazalo takmičenje u Holandiji. Međutim, prije dvije godine je Grčka prošla u osminu finala sa jednom pobjedom…

- Ne bih volio da zvuči kao neki alibi, ali sam plasman na Evropsko prvenstvo, zaista, je veliki uspjeh za Crnu Goru, pogotovo kad uzmemo obzir to kakva je baza naše odbojke, kakva je liga. Međutim, ne idemo tamo da budemo posmatrači, već da se borimo.

Svaka pobjeda će biti kao trofej i volio bih da ovo iskoristimo kao promociju odbojke, i da neki novi klinci, gledajući nas, počnu da treniraju ovaj sport i da jednog dana budu naši nasljednici – kaže srednji bloker naše selekcije Ivan Ječmenica.

I korektor Aleksandar Minić ističe da je „za malu zemlju, kao što je Crna Gora, veliki

Ječmenica: Svaka pobjeda kao trofej

Nadaju se da će Bugari da ih potcijene Bugarska je u petak prvi rival našoj selekciji, i na papiru je favorit protiv Crne Gore, što može da ide u korist izabranicima Veljka Bašića, jer u tom meču nemaju šta da izgube. uspjeh otići dva puta uzastopno na Evropsko prvenstvo“.

- Idemo ponovo da se borimo i tražimo prolaz u drugu rundu. Imamo olakšavajuću okolnost što dvije odlučujuće utakmice u grupi imamo nakon slobodnog dana, a poslije prva tri meča sa Bugarskom, Slovenijom i Italijom.

To će, vjerovatno, nama biti presudno u grupi. Po meni je Slovenija jedan od glavnih favorita za najsjajniju medalju, oni su na na prethodna dva EP

- I u kvalifikacijama, u našoj utakmici protiv Azerbejdžana, u kojoj nam je pobjeda donosila plasman na EP, se vidjelo da kad se sa slabijom ekipom uđe u igru poen za poen – uvijek autsajder na papiru ima neku prednost. Nadamo se da Bugarskoj u toj prvoj utakmici možemo da pomrsimo račune, uz nadu da će oni da nas potcijene – kaže Aleksandar Minić. bili drugi, igrali su finale. Ove godine su u Ligi nacija zauzeli četvrto mjesto, stvarno su odlična reprezentacija – kaže Minić.

RASPORED PO MJERI Za Crnu Goru su ključne utakmice 7. i 8. septembra – protiv Češke i Bjelorusije.

- Mislim da je raspored odličan. Našu šansu za prolaz dalje tražimo u dva posljednja meča u grupi, sa Češkom i Bjelorusijom. Spremićemo se za

Srbija brani titulu Titulu prvaka Evrope brani Srbija, koja je i ovog puta u najužem krugu favorita za zlato. Prije dvije godine, srebro je osvojila Slovenija, a bronzu Poljska, koja je bila rival Crne Gore u grupnoj fazi.

Najviše zlatnih medalja osvojio je bivši SSSR – 12, slijedi Italija sa šest zlatnih odličja, dok je tri puta prvak Evrope bila nekadašnja Čehoslovačka. Po dva zlata imaju Rusija i Srbija, po jedno Poljska, Francuska, Holandija, Rumunija, Španija i bivša SR Jugoslavija, 2001. godine…

dva posljednja dana, idemo u borbu – ističe Ječmenica, i dodaje: - Grupa je teška, svi znamo ko su Italija i Bugarska u odbojci, Slovenija je vicešampion Evrope. Neće, sigurno, biti lako, ali nam motiva ne fali. Daćemo sve od sebe, borićemo se, pružićemo maksimum, i vidjećemo za koliko će to biti dovoljno – zaključio je srednji bloker odbojkaške reprezentacije.

Aleksandar Minić dodaje da, pored mečeva sa Češkom i

Lijepa priča pod nazivom „košarkaška čarolija“ počela u Bemax parku

Kroz igru i druženje do novih talenata PODGORICA - Nešto više od 50 djevojčica, uzrasta 2009. godište i mlađe, bile su učesnice prvog dana „košarkaške čarolije“, koja će se do 10. septembra održavati u novosagrađenom Bemax parku u Tološkoj šumi u Podgorici.

Nova košarkaška priča koju organizuje ŽKK Budućnost Bemax ima za cilj proširivanje baze i omasovljavanje škole košarke. Glavni motiv za ovu akciju za djevojčice objasnila je Nina Kovačević, trener, a treba naglasiti da je ovu priču prepoznao i Košarkaški savez Crne Gore, pa upravo od „čarolije“ počinje košarkaški karavan, koji će se proširiti u ostalim gradovima, gdje će nastojati da se animira što više i dječaka i djevojčica...

-Motivisani potrebom da novim naraštajima i ljubiteljima košarke omogućimo rast i razvoj u sportskom okruženju

uz stručno osposobljene trenere za rad sa mlađim kategorijama, došli smo na ideju da se napravi ova akcija. Nakon godine u kojoj su najmlađi imali malo sportskih aktivnosti, došli smo na ideju da početkom školske godine krene i „košarkaška čarolija“, kroz koju ćemo, sigurna sam, dobiti nove talente i omasoviti bazu – kazala je Dubravka Nina Ko-

vačević, trener mlađih kategorija u Budućnost Bemaxu, koja je nakon akcije ,„Igraj za Budućnost“ osmislila još jednu lijepu priču. Đeca su bila oduševljena akcijom, tokom treninga koji je organizovan kroz igru i druženje na pet specijalno pripremljenih stanica, jer je „košarkaška čarolija“ bila i posebno slatka.

-Veliku zahvalnost dugujemo

vlasnici poslastičarnice „Čarolije“ Ivani Jovović koja je poklonila specijalne vaučere, tako da će svakog dana najbolje imati priliku da u toj poslastičarnici uživa u slatkim proizvodima. Takođe, Košarkaški savez pripremio je poklone u vidu lopti, tako da će „čarolija“, sigurna sam, iz dana u dan biti sve brojnija – naglasila je R.P. Kovačević.

Bjelorusijom, šansu za bodove vidi, možda, i u meču sa Bugarskom na startu.

- Sa Italijom je velika čast igrati, tako da nas očekuje stvarno izazovna grupa, u kojoj nijesmo bez šansi da prođemo u osminu finala – rekao je Minić.

PUNO ZNAČI ISKUSTVO IZ HOLANDIJE Iskustvo sa prethodnog Evropskog prvenstva će mnogo značiti našoj selekciji.

- U Holandiji nam je sve neka-

Protiv Češke da se ponovi rezultat iz Amsterdama Crna Gora je prije dvije godine u Holandiji porazila Češku sa 3:2, ali je to bila pirova pobjeda, jer su u osminu finala otišli Česi, sa istim skorom (2-3), ali bodom više. Našoj selekciji je u posljednjem meču u Amsterdamu trebala pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi prošla dalje. Crna Gora je vodila 2:1 u setovima i 11:8 na startu četvrtog, ali su Česi uspjeli da izjednače na 2:2 i izbore osminu finala. Peti set je pripao našoj reprezentaciji…

Sada će Češka imati i prednost domaćeg terena.

- Igraju kući, imaće podršku publike, ali je to dodatni motiv i za nas. Radi se o kvalitetnoj ekipi, koju smo dobijali, što znači da možemo protiv njih.

Nadam se da ćemo ponoviti rezultat iz Holandije – rekao je Ivan Ječmenica. ko bilo novo, prvi put na velikom takmičenju sa najboljim reprezentacijama. Sigurno da sad imamo neko veće iskustvo, znamo šta nas očekuje, počev od atmosfere do protivnika na terenu. Idemo silno motivisani, nadamo se najboljem – kaže Minić.

Crna Gora je u pripremnom periodu odigrala četiri meča, tri je izgubila, i to maksimalnim rezultatom, od Sjeverne Makedonije i Slovačke na turniru u Skoplju, te poljskog Zavjerćea u Podgorici, dok je protiv Poljaka slavila u posljednjem kontrolnom meču sa 3:1.

- Bilo je malo problematično do te posljednje utakmice protiv Zavjerćea, u dvije utakmice u Skoplju i prvoj u Podgorici protiv poljskog tima. Međutim, na kraju smo se izvukli i da sa tom pobjedom idemo na Evropsko prvenstvo. Baš bi bilo loše da u negativnom raspoloženju nakon četiri poraza odemo u Češku – zaključio je Minić.

S. J.

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Arena

27

ŠAH U Sutomoru završeno 26. pojedinačno prvenstvo Crne Gore za mlade

Dominacija ŠK OmladinacBudućnost

Naša najbolja igračica poražena za 67 minuta borbe u prvom kolu US opena

Danka bez šansi na startu u Njujorku Danka Kovinić izgubila je od Kristine Pliškove 6:4, 6:3 u prvom kolu US opena, posljednjeg teniskog gren slem turnira sezone.

Ovaj poraz u Njujorku izvjesno će koštati našu najbolju teniserku pozicije na planetarnoj WTA listi. Kovinić, koja se dugoročno od početka ljeta oporavlja od povrede, prošle godine na US openu igrala je u 2. kolu. Čehinja Pliškova, sestra poznatije igračice Karoline Pliškove koja je bila i prva na svijetu, ključni brejk napravila je već u trećem gemu prvog seta.

Kovinić nije iskoristila šansu

protiv trenutno 115. igračice svijeta, a u drugom setu ključni brejk desio se u sedmom gemu. Meč je Pliškova zaokružila sa tri uzastopna osvojena gema.

Dankina rivalka imala je veliku prednost u asovima 13:2, a Kovinić je napravila čak šest duplih servis grešaka. Pliškova je imala bolji procenat ubačenog prvog servisa (77 procenata, spram 59 Novljanke), kao i drastično veći procenat osvojenih poena na prvi servis (81:59).

Za Dankinu rivalku ovo je četvrti izboren nastup u drugo kolo US opena u karijeri. R. A.

Pojedinačno, 26. po redu, prvenstvo Crne Gore za mlade, koje je minulog vikenda održano u sutomorskom odmaralištu Crvenog krsta, okupilo je 56 talentovanih osnovaca i srednjoškolaca koji su se nadmetali u šest starosnih grupa u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Kada su sudije Igor Vujačić, Mitar Vučinić, Davor Drašković i Maja Dakić sabrali rezultate – najviše medalja, čak 11, osvojila je ekipa ŠK Omladinac-Budućnost, tačnije pet zlatnih, dvije srebrne i četiri bronzane. Zatim slijede OSŠ Pljevlja sa pet, Dijagonale

sa četiri, Mladost i 7. oktobar sa po tri, Mornar sa dvije, dok su se sa po jednom okitili Herceg Novi i Elektroprivreda. Na ovom takmičenju nastupili su i predstavnici barske Rumije.

Kod muškaraca, u najmlađoj grupi do osam godina, najbolji su bili Vuk Đurović, David Begović i Uroš Blečić, u grupi do 10 Danilo Ostojić, Toman Perić i Janko Kotlaja, u grupi do 12 Miloš Svrkota, Nikša Dragićević i Đorđe Žižić, u grupi do 14 Gorazd Laušević, Mihailo Pušara i Balša Lalatović, u grupi do 16 Đorđe Anđelić, Nikola Perišić i Matej Sre-

Rapid internet chees Vladislavu Artemijevu

Firouzja

Previd Karlsena Prvi teniser svijeta pobijedio mladog Danca Holgera Runea

Đoković izgubio set na startu US opena Novak Đoković, prvi teniser svijeta i favorit za osvajanje US opena, izborio je drugo kolo turnira pobjedom nad mladim Dancem Holgerom Runeom 6:1, 6:7, 6:2, 6:1.

Naredni protivnik biće mu Talon Grikspur iz Holandije.

Beograđanin nije blistao u prvoj rundi, a tinejdžer Rune je u završnici meča bio suočen sa grčevima, što je favoritu olakšalo posao.

U drugom setu Đoković je uspio da od deficita 3:0 dođe do prednosti 4:3 i brejka viška.

Ipak, u toj fazi meča igrao je izuzetno nervozno, imao loš

procenat ubačenog prvog servisa (svega 49 procenata u drugom setu), dok je Rune imao žestoku podršku sa tribina. U taj-brejku Rune je brzo poveo 4:0 i došao do 1:1.

- Odlično sam odigrao prvi set, a onda sam odjednom ostao bez servisa. Svaka čast Runeu na borbi, a imao je publiku uz sebe. Teško je pričati o trećem i četvrtom setu jer se on jedva kretao – poručio je Đoković.

Mentalnu čvrstinu Đoković je demonstrirao do kraja i stigao do 16. pobjede karijere u prvom kolu US opena (skor 16:0 u prvoj rundi u Njujorku).

R. A.

Ruski velemajstor Vladislav Artemijev je sa 10,5 poena osvojio prvo mjesto ispred Magnusa Karlsena sa 10 i Levona Aroniana sa 9,5 poena na prestižnom US Rapid-internet turniru sa 16 igrača sa vrha svjetske rejting liste. Zatim slijede Alireza Firouzja sa 9,5, Vesli So, Šahrijar Mameđarov i Krištof Duda sa po 9, Perez Domingez i Aniš Giri sa po 8, Maksim Lagrav i Santos Vidit sa po 7,5, Danijel Neroditski i Lim Kvang sa po 6, Jorden Van Forest sa 4,5, Erik Hansen sa 3,5 i Avonder Liang sa 2,5 poena. Ovaj turnir sigurno će ostati u ružnom sjećanju aktuelnom prvaku planete Karlsenu koji je previdio mat u partiji sa Firouzjom.

danović i u najstarijoj grupi, do 18 godina, prednjačili su Dragoljub Kovačević, Vuk Miletić i Vuk Milošević. Kod djevojčica, na pobjedničko postolje u grupi do osam godina popele su se Jana Mrdak i Sara Begović, u grupi do 10 Neda Šljivić, Dafina Dakić i Dunja Kaluđerović, u grupi do 14 Milena Mosurović i Nastasija Roganović, u grupi do 16 Mateja Popović, Selena Zindović i Tara Ivanović, dok u grupama do 12 i 18 godina Desa Sredanović i Neda Bojović nijesu imale protivnica.

Firouzja Karlsen

1 0

1.e4 d5 2.exd5 Qxd5 3.Nc3 Qa5 4.d4 Nf6 5.Nf3 Bf5 6.Ne5 c6 7.Bc4 e6 8.g4 Bg6 9.h4 Nbd7 10.Nxd7 Nxd7 11.h5 Be4 12.0–0 Bd5 13.Nxd5 cxd5 14.Bd3 Bd6 15.Qf3 0–0–0 16.Be3 g6 17.h6 Rhf8 18.a3 f5 19.c4 e5 20.b4 Qc7 21.c5 Be7 22.Bb5 e4 23.Qh3 f4 24.Bd2 Bg5 25.c6 Nf6 26.cxb7+ Qxb7 27.Rac1+ Kb8 28.Bc6 Qe7 29.Rc5 e3 30.fxe3 fxe3 31.Be1 Ne4 32.Qh2+ Kc8

Danas startuje onlajn olimpijada

Prvi meč Crna Gora – Zimbabve Danas startuje drugo izdanje onlajn olimpijade pod okriljem FIDE u okviru koje će Crna Gora odmjeriti snage u grupi C sa Šri Lankom, Norveškom, Zimbabveom, Portugalijom, Izraelom, Švedskom, Albanijom, Bjelorusijom i Škotskom.

Nažalost, naša reprezentacija će nastupiti oslabljena zbog odsustva velemajstora Nikole Đukića i Dragiše Blagojevića, te aktuelnog seniorskog

PONOS KLUBA

Nema dileme da je i na ovom turniru došao do izražaja ogroman trud agilnih uprava šahovskih kolektiva koje ogromnu pažnju posvećuju edukaciji talentovanih ljubitelja drevne igre. Na račun toga imao se rašta pohvaliti vrsni instruktor – FIDE majstor Sreten Đukanović, koji skoro tri decenije skupa sa velemajstorom Nikolom Đukićem prenosi svoje bogato šahovsko znanje i iskustvo mlađem naraštaju Budućnosti.

-Naravno da svaki pehar i medalja raduju ali ujedno i obavezuju sve strukture kluba da se vrijednoj i vaspitanoj djeci obezbjeđuju optimalni uslovi za rad, pripreme i zvanične nastupe. Mi na sreću imamo veliko razmumijevanje predsjednika Saše Radunovića i njegovih saradnika koji se uvijek maksimalno angažuju na tom polju i ne štede entuzijazma i vremena da slobodne trenutke provedu sa budućim prvotimcima, rekao je Đukanović i čestitao svojim miljenicima na odličnim rezultatima. Ovom prilikom on je posebno istakao Fišerovski uspjeh Vuka Đurovića koji je nanizao svih sedam pobjeda u najmlađoj grupi te prvo mjesto Miloša Svrkote koji je od mogućih devet uknjižio 8,5 poena u grupi do 12 godina.

- Nastavljamo sa redovnim aktivnostima 6. septembra, ukoliko to dozvole epidemiološke mjere. Tog dana počinje i upis novih članova.

Mališani su uvijek bili ponos kluba i mi se radujemo njihovom dolasku. Takođe, obavićemo i izbor prvotimaca za predstojeće takmičenje u prvoj ligi koje startuje 17. septembra. Pred nama je dosta obaveza koje ćemo lakše realizovati nakon lijepe uvertire iz Sutomora, naglasio je Đukanović.

33.Bd7+ Kxd7 34.Rc7+ (Sada Karlsen dobija mat u potezu! Ipak, treba pomenuti da i drugi potez 34…

Ke8 gubi, jer bijeli jednostavno uzima kraljicu sa šahom -35.Rxe7+) Ke6 (dijagran) 35.Qe5# 1:0

prvaka intermajstora Luke Draškovića. Ekipu koju čine dva seniora, dvije omladinke i po jedan omladinac i omladinka, će na prvoj tabli predvoditi IM Blažo Kalezić, dok je raspored po ostalim sa rezervama sljedeći – Nikola Potpara, Aleksandar Tomić, Andrej Šuković, Aleksandra Milović, Nikolina Koljević, Kristina Bačić, Nevena Radošević, Vuk Miletić, Savo Vujović, Mateja Popović i Milena Mosurović.

-Izrael i Švedska su favoriti a mi ćemo pokušati da se izborimo makar za treću poziciju kako bi obezbijedili plasman u drugu diviziju, rekao je Kalezić.

Priredio: B. KADIĆ

28

Feljton

Četvrtak, 2. septembar 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

47.

Logorsko stratište na ledini ograđenoj bodljikavom žicom » Piše: Slobodan ČUKIĆ

SPOMENIK CRNOGORSKIM SUŽNJIMA U VUKSANLEKIĆIMA

Austrougarski okupacioni logor u Vuksanlekićima osnovan je 1916. godine. Otvoren je nakon što je general Radomir Vešović ubio svoje sprovodioce i odmetnuo se u šumu, sa čime je otpočela i jača komitska akcija. Neprijatelj je na to odgovorio represalijama, razarajući sirotinjske domove, vršeći ubistva, pljačke, uzimajući taoce i odvodeći čitave mase u zarobljeničke logore po Mađarskoj i Austriji (Nađmeđer, Boldagason, Karlštat).

Andrija Lainović je o tome pisao 1934. godine: „Izgleda da su okupatori shvatili da stanje interniranih u tim logorima nije suviše očajno i da treba osnovati jedan koji će bezobzirno uništiti sve one koji u njega uđu. Taj najsvirepiji i najnehumaniji logor podigli su okupatori u Vuksanlekiću. Ko je dao ideju da se on tu podigne ne zna se. To ne znaju ni oni koji su bili u ovom logoru i čijim sam se pričanjem poslužio pri ovom radu.

(Podatke su mi dali: sveštenici Pero Vuković i Božo Vujošević, Gavro Pavićević djelovođa opštine bratonoške, Miro V. Pavićević, Marko S. Camović i Bajram Muj-Drešević.) Uostalom, to je sporedno. Glavno je da je ideja bila satanistički svirepa.

Geografski položaj mjesta gdje je logor bio osnovan, njegovi klimatski uslovi ... činili su ga bogomdanim ubicom ljudi lišenih svih i najosnovnijih ljudskih prava“ (A. Lainović, „Zarobljenički logor u Vuksanlekiću: 1916-1918“, u „Kratak pogled na prošlost Podgorice“, priredio dr Đorđe N. Lopičić, Beograd-Podgorica, 2009, 139).

Vuksanlekići su udaljeni oko 13 kilometara od Podgorice, tri kilometra istočno od varošice

U početku su vlasti dozvoljavale da internirani primaju hranu koju im je rodbina donosila, docnije kada je to zabranjeno i morali su živjeti od logorske hrane. Ona se uvijek spuštala, i po svojoj kakvoći i po svojoj količini, ispod minimuma za egzistenciju jednog ljudskog bića

Austrijski okupacioni guverner Veber fon Vebenau Tuzi prije jednog vijeka

Tuzi. Nalaze se u podnožju kamenitog brda Dečića. Sami logor bio je pusta ledina ograđena bodljikavom žicom. Imao je samo jedan ulaz. Kroz taj prolaz tjerani su unutra ljudi i žene, staro i mlado, djeca i odojč a d j o š u ko l i j e v k a m a , pojedinačno i u grupama. Tu su prepuštani njihovoj daljoj crnoj sudbini (isto, 140). „Logor je osnovan 1916. godine poslije Vešovićevog slučaja – nastavlja Andrija Lainović. Brzo se punio, jer u koliko je komitska akcija bila jača, utoliko je interniranih bilo više i to iz sviju krajeva Crne Gore. Odmetanje u šumu člana neke porodice, bratstva ili plemena; komitska akcija u okolini nekog sela, obično denunciranje ili prosta sumnja, dovoljno je bilo pa da se čitave porodice odvedu u logor. Bilo je bez sumnje i drugih uzroka za odvođenje u logor, ali osnov-

Vrijeme čini svoje i mnoge humke su već sravnjene sa zemljom – pisao je Andrija Lainović 1934. godine. Gdjekoja obična ploča i nekoliko istrulih krstača, bez ikakvog natpisa, u težnji valjda da se sačuva do kraja anonimnost ovih nevino podnijetih žrtava, obilježavaju vječni počinak ovih patnika

Sa otkrivanja spomenika logorašima u Vuksanlekićima pedesetih godina

ni je bio politička nesigurnost. U logoru nije bilo nikakvih uredaba i pravila, niti kakvog utvrđenog režima (...) Internirani nijesu imali nikakve zgrade za skloništa, niti su podizane ma kakve barake, kao što je to rađeno po drugim logorima, pa su čak rijetko dobijali i vojničke šatore. Jednom prilikom tokom isuviše teških atmosferskih nepogoda, vlasti su internirane strpavali u kuću Jozefa Martina, mještanina, koju su uzeli pod kiriju.

Higijenski principi isto onako kao i principi humanosti bili su nepoznati. Ishrana interniranih bila je vrlo slaba.

U početku su vlasti dozvoljavale da internirani primaju hranu koju im je rodbina donosila, docnije kada je to zabranjeno i morali su živjeti od logorske hrane. Ona se uvijek spuštala, i po svojoj kakvoći i po svojoj količini, ispod minimuma za egzistenciju jednog ljudskog bića. Uz kilogram hljeba dnevno dijeljen četvorici, internirani su dobijali još i pokvaren kupus, repu i ponešto smokava. Ujutro primali su i neku vrstu vrlo loše kafe. To je bilo sve uz vodu,

Austrijanci sprovode zarobljene Crnogorce 1916. godine

naravno, sa potočića koji se u sušnim danima pretvarao u smrdljive bare. Ti zdravstveni i higijenski uslovi, pa klimatske prilike i rojevi komaraca sa Humskog blata, stvorili su pogodan teren za razvijanje svih vrsta bolesti.

Ljudi su ličili na aveti i umirali su u velikom broju“ (isto, 140-141).

U proljeće 1917. godine vladao je pjegavi tifus i smrt je kosila u masama. Za vrijeme haranja ove epidemije bilo je uzbudljivih scena: vidjelo se da odojče još siše grudi svoje već umrle majke. Dešavalo se i to da vlasti logora ostavljaju umrlog po nekoliko dana nesahranjena.

Sahranjivanje umrlih vršili su sami internirci. Jedna je raka primala po nekoliko njih. U logoru su bili internirani i četiri sveštenika te su oni prilikom sahrane vršili vjerske obrede na najjednostavniji način (isto, 141).

Logor je bio ozloglašen po čitavoj Crnoj Gori i dolazak u njega značio je sigurnu smrt.

On nije imao ni tu srećnu okolnost da bude predmet pažnje Crvenog krsta iz Ženeve i da dobija od njega ma kakvu pomoć. On je bio van domašaja te sreće. Nerado se,

Dane oslobođenja dočekalo je 150 duša u logoru u Tuzima, a u Vuksanlekiću samo 20.

Ostalih nekoliko stotina našlo je tu smrt. Njihovi se grobovi nalaze zbijeni na jednoj livadici, ograđeni žicom. Izgleda da se ovi nesrećnici ni u grobu ne mogu osloboditi kobne žice! dakle, gledala svaka pomoć. „Koliko se u tome daleko išlo navodimo ovaj primjer: otac interniran u Boldogasonu, šalje svom sinu interniranom u Vuksalekiću paket pun životnim namirnicama dobijenim iz Švajcarske. Poslije nekoliko dana paket mu se vratio ispunjen kamenjem. Pa ipak, poneka je pomoć uspijevala od onih koji su bili blizu logora, naročito od nekih domaćica Crnogorki iz Tuzi“ (isto, 141). „Kako je novac igrao važnu ulogu i u ovoj prilici, to se uspjelo da se sa njim izvrši pomoć u dva slučaja. Bajram Drešević priča da je on, kao starješina logora u Tuzima, razdijelio interniranim jedanput 10.000 a drugi put 6.000 austrijskih kruna. Novac su mu predali bivši ministar Marko Đukanović i Jagoš Pavićević (...) uz njega je bio priložen i gotov spisak u kome je naznačena, prema svakom imenu, suma koju je trebao ko da dobije. Uprava logora bila je povjerena mještanima: njih 13-15 vršili su također i stražarske dužnosti pored nekoliko austrijskih vojnika (...) Nadzor je bio vrlo strog i surov, jer su za svako bjekstvo iz logora odgovarali stražari pa i ostali mještani. U svojoj surovosti isticao se jedan Crnogorac podnarednik u austrijskoj žandarmeriji.

Neki internirani pripremili su mu napad i razoružali ga, pa onda pobjegli. Bilo ih je devet i to: Tripko Kršikapa, vojni sanitet iz Drobnjaka; Gavro Pavićević, Jovo Pavićević, Božo Mališić svi iz Bratonožića; Jakša Marojević i Milovan Krulanović iz Župe Nikšićke; Nikola Baranin, katolik iz Bara. Gavro Pavićević, koji mi je dao ova imena, kaže da je imao spisak svih umrlih ali ga je prilikom bjekstva izgubio“ (isto, 141-142). „Broj interniranih u logoru nije se mogao tačno utvrditi, jer su u toku godine pridolazili stalno novi, a neki su i oslobođeni. Po nekima, taj je broj stalno varirao od 500 do 600, a jedan čak tvrdi da se taj broj peo preko hiljade. Iz logora su puštani oni malobrojni čija se krivica nije mogla ni u kom slučaju utvrditi (...) Iako izmrcvareni, upola mrtvi, internirani su ipak predstavljali za gospodare radnu snagu koja se da još iskoristiti. U tom cilju odvojen je jedan dio, nešto preko 150 još zdravih i mladih ljudi, iz Vuksanlekića, i upućen u Tuzi. Ovdje su formirali novi logor i upotrebljavani su kao radna snaga za sve poljske radove (isto, 142). „Dane oslobođenja dočekalo je 150 duša u logoru u Tuzima, a u Vuksanlekiću samo 20.

Ostalih nekoliko stotina našlo je tu smrt. Njihovi se grobovi nalaze zbijeni na jednoj livadici, ograđeni žicom. Izgleda da se ovi nesrećnici ni u grobu ne mogu osloboditi kobne žice! Vrijeme čini svoje i mnoge humke su već sravnjene sa zemljom. Gdjekoja obična ploča i nekoliko istrulih krstača, bez ikakvog natpisa, u težnji valjda da se sačuva do kraja anonimnost ovih nevino podnijetih žrtava, obilježavaju vječni počinak ovih patnika.

Prošle godine (1933. godine, S.Č.) Udruženje invalida iz Podgorice održalo je prvi pomen nad ovim humkama“ (isto, 142).

(Nastavlja se)

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Mali oglasi

UslUgE

NEKRETNiNE

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 4

IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 1 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €.

Tel. 067/821-067 2 IZDAJEM STAN (kuhinja, kupatilo, hodnik, dnevna soba) 130 e. Namješteno. Aerodromska 22, Podgorica.

Tel. 067/530-036, 063/227 -248 3

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 5

RaZNo PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 6

Oglasi i obavještenja

29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. septembar 2021.

31

Posljednji pozdrav dragom

Dana 1. septembra 2021. u 73. godini života, prestalo je da kuca plemenito srce našeg dragog i voljenog supruga, oca, brata, đeda, strica i ujaka

DEJU BOLJEVIĆU Žale za tobom delijane 75

JOVAN Rajkov JOKSIMOVIĆ

tvoje sestre od tetke ZORICA, SONJA, SLAVICA i SNEŽANA

Posljednji tužni oproštaj sa našom dragom

Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti 2. septembra u 14 časova u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

SONJOM Ožalošćeni: supruga KATICA, sin MIRKO, kćerka MAJA, sestre MILIJANA, ĆANA, MILKA i RADA, bratanić RANKO, bratanične MIRNA, STOJANKA, SLOBODANKA i RANKA, snahe DRAGANA i BRANKA, unučad IVA, FILIP, MARIJA i SAVA i ostala mnogobrojna rodbina JOKSIMOVIĆ i TABAŠ

80

Draga Sonja, kako shvatiti da te više nema, da si izgubila posljednju bitku sa životom.

Kako nastaviti dalje bez tebe?

79

Majka SLOBODANKA, braća LAZAR i DRAGAN i tetka DARINKA

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav našoj dragoj

SONJI

SONJI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Draga Sonja, pamtićemo te po tvojoj dobroti i čuvati od zaborava.

MIRJANA TOMAŠEVIĆ sa porodicom

Tvoji: BISA, DIJANA i SAŠA

78

77

Posljednji pozdrav

VASKU KNEŽEVIĆU Neka tvoja plemenita, časna i poštena duša počiva u vječnom miru.

DEJAN GRUJIĆ sa porodicom 81

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Dana 31. avgusta 2021. u 54. godini, preminuo je naš voljeni

Posljednji pozdrav poštovanoj i dragoj kumi

Dana 31. avgusta 2021. preselila je na Ahiret posle duže bolesti u 58. godini naša draga

DEJAN Velimirov BOLJEVIĆ

ZORKI BEZMAREVIĆ

Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana je obavljena 1. septembra u užem krugu porodice na groblju Nikolj crkva u Golubovcima.

ZORKA – ZEHRA Džavida MAHMUTOVIĆ Ožalošćeni: majka DARINKA, supruga JELENA, sin VOJIN, ćerke DEJANA, MILICA i MAŠA, bratanić DRAŽEN, stric KEKO, strina MILKA, brat RANKO, snaha CAKA, sestre VESNA i MILANKA, bratanić ACO i bratanična MAJA, braća GAGA, ZORAN i ŽELJKO, bratanić RADE, strina SLAVKA, ujaci LJALJO, STANKO i DULJE, tetke JULKA, ĆUBA, DRAGA, STANKA, SLAVKA i BISERKA, kao i braća od tetaka i ujaka 63

rođena Prelević

Otišla si tiho kao što si i živjela.

Počivaj u miru!

Dženaza će se obaviti dana 2. septembra, na mezarju Tuzi, u 14 časova.

INNA LILLAHI WE INNA ILEJHI RADŽI’UN (SVI SMO ALLAHOVI I NJEMU SE VRAĆAMO)

DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom

Dana 1. septembra 2021. godine preminuo je naš voljeni

Ožalošćeni: sinovi FETAH i HELMEDIN snahe EMINA i GORDANA, sestre MILICA i LJUBICA, brat MILOŠ, unučad, kao i porodice PRELEVIĆ, KONJEVIĆ, ŠESTAN, ALIJAJ, RAMUJKIĆ i ostala rodbina

SAVO Mitrov LAZOVIĆ 1949 – 2021.

Posmrtni ostaci dragog nam pokojnika biće izloženi u kapeli u Gornjem Polju, 2. septembra od 11 do 14 časova i 3. septembra od 11 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju u Glibavcu.

56 Draga

61 Дана 31. августа 2021. послије краће болести у 99. години живота, преминула је наша драга и вољена

ZOKA

Sa koliko si radosti i topline ispunila naše živote. Sa koliko razumijevanja. Ti si onaj veliki dio nas u kojem miriše ljubav.

Ožalošćeni: supruga ROSANDA, sin DEJAN, kćerke TATJANA i ANA, snahe JOVANKA i ANA, sinovac RANKO, sinovica BILJANA, sestrična LJILJANA, sestrići DRAGAN i ZORAN, unučad, praunučad i ostala rodbina LAZOVIĆ i ujčevina LALIĆ

РАДУША пок. Ђорђа КРИВОКАПИЋ Zauvijek s ljubavlju,

69

Tragično je izgubio život moj brat

Сахрана драге нам покојнице обављена је 1. септембра на гробљу код цркве Полагање ризе Пресвете Богородице у Бијелој, у кругу породице.

tvoja PORODICA

48 Ожалошћени: синови ЈОВАН и БЛАГОЈЕ, ћерке ВЕЛИКА и ДАРИНКА, снахе СЛОБОДАНКА и БИСЕРКА, јетрва ВИДОСАВА, ђеверичићи, братанићи, ђеверичне, братанична, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

DRAGAN – DACO LAKOVIĆ kapetan Korvete ratne mornarice JNA u penziji

67

ZORA BEZMAREVIĆ

Посљедњи поздрав вољеној стрини

U velikoj smo žalosti što smo ostali bez naše uzorne, voljene i plemenite prijateljice Zore, koju ćemo pamtiti po svemu dobrom.

Ovim putem primite naše iskreno saučešće.

Nestao si u zagrljaju Jadranskog mora, koje te je godinama ispunjavalo neizmjernom radošću i srećom.

Porodica MILIĆ

55 MIĆKO GUBERINIĆ sa porodicom

РАДУШИ КРИВОКАПИЋ

74

Твојим часним животом, великим срцем и племенитом душом заслужила си вјечну љубав и доживотно сјећање на тебе. Почивај у миру.

Posljednji pozdrav dragoj strini

68

Dana 1. septembra 2021. preminula je u 82. godini naša draga

Воле те МИГО и јетрва ВИДЕ

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

OLGI – MARI Majovoj MINIĆ Uspomena na tebe uvijek će biti prisutna u našim srcima.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

S poštovanjem, MICA i DANA s porodicama 76 1111

OLGA – MARA Manojla – Maja MINIĆ rođena Mrvić

ZORKI BEZMAREVIĆ

Posmrtni ostaci biće izloženi u mjesnoj kapeli u Podbišću dana 1. septembra od 15 do 17 časova i 2. septembra od 12 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u najužem krugu porodice u 14 časova na mjesnom groblju u Podbišću.

Iskrenom prijatelju i velikom čovjeku.

Ožalošćena porodica: ćerka SVETLANA, sinovi DRAGOSLAV – DRAGO i BUDISLAV – BUDO, brat JOVAN – JOLE, jetrva MILKA, snahe, unučad i ostala rodbina MINIĆ i MRVIĆ

BOŠKO i DRAGINJA LAKETIĆ 58

54

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Posljednji pozdrav dragom

33

Četrdeset je dana od smrti našeg

Dana 1. septembra 2021. u 67. godini preminuo je naš dragi

BORU RADULOVIĆU

MILAN Mirkov ĐOROJEVIĆ

DRAŠKA

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir. Čuvaćemo te od zaborava.

Porodice ĐIKANOVIĆ i ĐURIŠIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Gornjem Polju 1. septembra od 12 do 14 časova i 2. septembra od od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

47

Praznina koju si ostavio svojim odlaskom je nemjerljiva.

Nema te više... naš Drale. Nedostaješ nam.

Uspomena na tebe će živjeti dok je nas.

U znak sjećanja na Tvoj plemeniti lik porodica je dala prilog, u svrhu održavanja groblja Zadolje – Stijena Piperska.

Počivaj u miru.

TVOJI NAJMILIJI

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

51

Ožalošćeni: supruga DESANKA, brat MILUTIN, sestre MARIJA i MILIJANA, snahe DRAGICA, MILOSAVA i BISERKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Драги наши,

49

BATU Posljednji pozdrav dragom komšiji

ЈУЛКА

Porodica BUŠKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

Porodici iskreno saučešće.

71

1920 – 2019.

ТАДИЋ

66

MILANU ĐOROJEVIĆU

ЈОВО

1931 – 1998.

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom prijatelju

Почивајте у вјечном миру, никад заборављени.

ВАШИ НАЈМИЛИЈИ

PERO JOVOVIĆ sa porodicom

59

Posljednji pozdrav dragom kumu

Četrdeset dana je od kada nas je napustila naša voljena

BOŽIDARU – BATU KNEŽEVIĆU VLADO, ROĆKO, PAJO, MIKAN, BATO L, BATO Đ, MIKICA i ACO Š.

VASKU KNEŽEVIĆU

62

VIDNA MILJENOVIĆ

Posljednji pozdrav prijatelju

S poštovanjem i žaljenjem,

Nedostaješ...

SAŠA, MILENA, FILIP, MAŠA i IVA

kumovi ĐUROVIĆI 72

65

Posljednji pozdrav uvaženom

BOŽIDARU – BATU KNEŽEVIĆU

Prošla je godina od kada nije sa nama naš voljeni otac, svekar, đed

Sa tugom i poštovanjem, 60

VESKO S. PEJOVIĆ sa porodicom

POMENI

NIDŽO Svakim danom sve više nedostaješ.

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Tvoji: IGOR, ANA, MILA i DARIJA 64

2. 9. 2014 – 2. 9. 2021.

SRĐANU ĐUROVIĆU

Dragi Srđa, bilo je zadovoljstvo družiti se sa Tobom.

Počivaj u miru.

DRAGAN V. TOMAŠEVIĆ NIKOLA Krcunov MARKOVIĆ

Godine ne brišu ljubav i uspomene.

MILAN MARKOVIĆ

57

PORODICA

Prođe prva godina bez tebe, tek jedna.

U našim mislima i srcima si svakog dana. Nedostaješ nam puno.

Volimo te KIĆUN, IVANA, KALINA i LUKA 53

СЈЕЋАЊЕ 1989 – 2021.

Pet godina od smrti moje majke

73

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

DARE P. PETRIČEVIĆ

ГОЛУБ МИЛОШЕВИЋ Не постоји вријеме које доноси заборав. Пуно је лијепих успомена да те вјечно памтимо. ЛИДИЈА, НАДА, ВЕСНА и НАТАША 70

Ljubav i sjećanje na tebe dio su naših života u kojima zauvijek ostaješ. Počivaj u miru.

Tvoji: LJILJA, MIĆO i SLAVKO PAVLIČIĆ 50

JELENI Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

52

IVO, STANKA, SAŠA, IVANKA i VESNA

e-mail: oglasno@t-com.me

34

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Broj: 02-UPl-1013/9 Podgorica, 24.08.2021 .godine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

da je Upravi za saobraćaj Crne Gore, ul. IV Proletrske br. 19, Glavni grad Podgorica, donijeto Rješenje, broj: 02-UPl-1013/7 od 24.08.2021.godine, kojim se utvrduje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije magistralnog puta M-3 Nikšić — Danilovgrad, dionica tunel „Budoš” — Danilovgrad (raskrsnica kod motela „Perjanik”), Opština Danilovgrad i Opština Nikšić.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Uprava za saobraćaj Crne Gore, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uprava za saobraćaj Crne Gore, je dužna, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.” dr Milan Gazdić VD Direktor

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

PZU Poliklinika “Moj Lab” Podgorica Moskovska 2b

OBJAVLJUJE OGLAS za popunu radnog mjesta 1.Naziv radnog mjesta: Šef računovodstva, 1 izvršilac Posebni uslovi: - najmanje 5 godine radnog iskustva na poslovima u računovodstvu i finansijama; - visoko obrazovanje, ekonomskog usmjerenja - iskustvo u izradi završnih računa - licenca ovlašćenog računovođe 2.Ginekološko-akušerska sestra, 1 izvršilac Posebni uslovi: - Srednje obrazovanje – ginekološko-akušerska sestra - Položen stručni ispit Potrebna dokumentacija: - Curriculum Vitae (CV) sa traženim uslovima oglasa.

- Kandidati su obavezni da kroz CV dostave podatke o radom iskustvu, kao i kontakt telefon.

Navedenu dokumentaciju dostaviti na e-mail adresu: poliklinika@mojlab.me Prijave se mogu dostavljati do i zaključno sa 04.09.2021. godine.

Nakon zaključivanja oglasa kandidati će biti obaviješteni o danu i mjestu kada će se obaviti razgovori.

Svi zainteresovani kandidati mogu dobiti informacije na tel. 067 900 234.

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „NOVI DUVANSKI KOMBINAT“ A.D. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 08-UPI-331/21-97 od 30. avgusta 2021. godine, kojim nije data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za izgradnju proizvodnog i distributivno-skladišnog prostora, u zahvatu DUP-a “Agroindustrijska zona“, Blok 5, na sledećim urbanističkim parcelama: UP 5.2, UP 5.3, UP 5.4, UP 5.5 i UP 5.6 u Podgorici.

Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj na adresi http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/2021/09/01/obavjestenje-o-donijetom-rjesenju-nosiocu-projekta-novi-duvanski-kombinat-a-d-kojim-je-odbijenzahtjev-za-davanje-saglasnosti-na-elaborat-uticaja-na-zivotnu-sredinu/

I.br.2602/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Marniković Đoka iz Ulcinja, Velika plaža bb i Čejović Aleksandra iz Ulcinja, Meterizi bb, koje zastupa punomoćnik Darko Hajduković, advokat iz Bara, ul.Rista Lekića I-29, protiv izvršnih dužnika Đakonović Milana iz Ulcinja, ul.Pavla Mijovića bb, Šundić Nadežde iz Podgorice, Aerodromska br.7, Đakonović Ljiljane iz Beograda, ul.

Kralja Petra br.10, sprat IV, stan 59, Đakonović Vjere iz Ulcinja, ul.Pavla Mijovića bb, i Đakonović Veselina iz Ulcinja, ul.Pavla Mijovića bb, radi duga, vr.sp.13.358,00 eura, na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.90/16 od 28.06.2017. god. i rješenja Višeg suda u Podgorici Gž.br.6012/19 od 12.11.2019.god. (u odnosu na parnične troškove), dana 30.08.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnici u roku od 3 dana obrate ovom izvršitelju kako bi se istim uručio zaključak o prodaji I.br.2469/19 od 16.08.2021.godine.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da im je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 30.08.2021.godine

Shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, Universal Capital Bank AD Podgorica, radi dostavljanja Obavještenja o dospjelosti duga za naplatu, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Dužniku / hipotekarnom dužniku Mišurović Ivanu, sa poslednjom poznatom adresom Dahna bb, Podgorica, Obavještenje o dospjelosti duga za naplatu br.

3004/21 od 19.04.2021. godine.

Poziva se dužnik / hipotekarni dužnik da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Universal Capital Bank AD Podgorica, ul. Stanka Dragojevića bb, Podgorica, kako bi se istom uručillo naprijed pomenuto Obavještenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo lično uručiti na poslednjoj poznatoj adresi.

Upozorava se dužnik / hipotekarni dužnik da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrati Universal Capital Bank AD Podgorica, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o dospjelosti duga za naplatu, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom broju dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i smatraće se da je uredno dostavljeno dužniku, nakon isteka roka od osam dana od dana objavljivanja.

I.br.2469/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Marniković Đoka iz Ulcinja, Velika plaža bb i Čejović Aleksandra iz Ulcinja, Meterizi bb, koje zastupa punomoćnik Darko Hajduković, advokat iz Bara, ul.Rista Lekića I-29, protiv izvršnih dužnika Đakonović Milana iz Ulcinja, ul.Pavla Mijovića bb, Šundić Nadežde iz Podgorice, Aerodromska br.7, Đakonović Ljiljane iz Beograda, ul.Kralja Petra br.10, sprat IV, stan 59, Đakonović Vjere iz Ulcinja, ul.Pavla Mijovića bb, i Đakonović Veselina iz Ulcinja, ul.Pavla Mijovića bb, radi duga, vr.sp.11.925,00 eura i 16.425,00 eura, na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.90/16 od 28.06.2017.god. koja odluka je preinačena presudom Višeg suda u Podgorici Gž. br.4651/17 od 16.11.2018.god., dana 30.08.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Da se izvršni dužnici u roku od 3 dana obrate ovom izvršitelju kako bi se istim uručio zaključak o prodaji od 16.08.2021.godine.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da im je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 30.08.2021.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Marketing

35

36

Magazin

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Na festivalu Siti gruv u Podgorici nastupile brojne inostrane i regionalne zvijezde

Toni Cetinski FOTO: MEDIABIRO

PODGORICA - Drugo veče podgoričkog Siti gruv festivala obilježio je nastup hrvatskog muzičara Tonija Cetinskog. Podgorička publika je na terenima Bemaks arene mogla da uživa u brojnim hitovima hrvatske zvijezde.

Sedmo izdanje festivala otvorila je grupa Prizma, nakon kojih je nastupio Ansambl Toć, piše agencija Mediabiro.

Cetinski se za poziv na festival zahvalio organizatoru, koji je, kako je rekao, dobar za sve ljude.

-Svi želimo da se jednog dana vrati sve u normalu, da bude bolje, bez ikakvih mjera – rekao je Cetinski.

On je dodao da kod crnogorske publike ne može sve proći, ali ako nekog izvođača prihvate, onda je to već za stalno.

-Uz sve greške koje praviš, publika je ta koja to shvata. Nakon 30 godina karijere sam imao uspona i padova, ali podrška publike je uvijek bila tu – kazao je Cetinski.

FOTO: MEDIABIRO

Drugo veče u znaku koncerta Tonija Cetinskog

Publika na festivalu Siti gruv

Kada je u pitanju nastup na festivalu, Cetinski kaže da imaju standardan repertoar koji sadrži dosta brzih pjesama uz koje se može igrati i družiti.

Cetinski dodaje da uvijek sakuplja pjesme.

-Neke uspiju da završe na albumu, neke ne. Neke ostanu u ladici dugo godina, pa ih onda opet izvlačimo – dodao je Cetinski.

Grupa Prizma

Prema njegovim riječima, trenutno je takvo vrijeme da se ne može puno toga planirati.

-U ovo vrijeme ne radimo dugoročne planove, jer se stalno nešto mijenja. Imali smo dogovorenu cijelu turneju u Sloveniji, a uspjeli smo da odradimo samo jedan grad jer su se u međuvremenu promijenile mjere – dodao je Cetinski.

Vokal Ansambla Toć Bojan

Stojanovski je prije početka nastupa rekao da im je prvi nastup na festivalu.

-Očekujem da dođe dovoljan broj ljudi, jer je svima poznata situacija sa korona virsom, ali ja se nadam da će doći ljudi koji su spremni za žurku i zabavu – poručio je Stojanovski.

On je rekao da bi Siti gruv trebalo da postane nešto čime se Podgorica i Crna Gora ponose.

-Festival je promovisanje kvalitenoga zvuka, bez šunda i kiča – ocijenio je Stojanovski.

Vokal grupe Prizma Danilo Radunović rekao je da su za večerašnji nastup pripremili više pjesama sa domaće i strane scene.

-Izvešćemo i našu, za sad jedinu, autorsku pjesmu koja se zove ,,Mislim na nas“ – kazao je Radunović.

On je istakao da je festival sjajna

prilika da publika čuje za njih i vidi njihov rad.

Radunović je rekao da uglavnom rade na pripremi repertoara kako bi mogli da održe i neke veće svirke.

Posjetioci festivala poručuju da festival svakako prija, jer odavno nije bilo provoda. Većina njih je došla zbog Cetinskog, ali i zbog ostalih izvođača koji su napravili odličnu atmosferu. B. P.

Hajdi Klum oduševila fanove izgledom na reviji „Dolce & Gabbana“ VENECIJA- Manekenka Hajdi Klum (48) je, prema mišljenju mnogobrojnih fanova, dokaz da su godine samo broj.

Njemački top model ne prestaje da oduševljava javnost svojim izgledom na pragu šeste decenije, a posljednje izdanje definitivno dokazuje da manekenka izgleda fantastično.

Hajdi Klum i njen suprug Tom Kaulic posjetili su reviju

„Dolce & Gabbana« u Veneciji u Italiji.

Hajdi je zablistala u crnoj odjevnoj kombinaciji kraj supruga, koji je ponosno pozirao sa njom u odijelu.

Osim vitke linije, Hajdi je istakla svoje duge noge, koje su, sudeći po priloženom, i dalje san svakog muškarca. „Vau, ovo nije realno“, ,,Kakve noge! Alo!“, „Najzgodnija žena na planeti“, „Muški san“, samo su neki komentari oduševljenih fanova.

Advokati Britni Spirs: Otac želi da iznudi dva miliona dolara od pjevačice LOS ANĐELES- Advokati pjevačice Britni Spirs tvrde da njen otac Džejmi Spirs pokušava da od nje dobije dva miliona dolara prije nego što odstupi sa mjesta njenog staratelja, prenosi Miror. Pjevačica je to potvrdila u novim pravnim dokumentima.

Strani mediji pišu da je Britni istakla kako je njen otac već ranije priznao da bi bilo najbolje da se povuče s mjesta njenog staratelja, te da od nje želi samo novac.

Džejmiju navodno treba novac kako bi platio svoje advokate i bivše poslovne saradnike. Me-

đutim, pjevačicin advokat ne želi da popusti pred njegovim zahtjevima.

- Otac Britni Spirs neće ništa iznuđivati. Nema pravo postavljati uslove za uklanjanje sa

mjesta staratelja. Već bi trebalo da se povuče. Bilo bi pristojno i ispravno – rekao je advokat za strane medije i dodao kako će tražiti da ga suspenduju ako se Džejmi ne povuče do kraja septembra, kada je zakazano suđenje u Los Anđelesu.

Džejmi Spirs nedavno je pristao odstupiti s mjesta dugogodišnjeg staratelja svoje kćerke. Potom je izjavio kako je pjevačicu njegovo starateljstvo „spasilo od katastrofe“, te da bi ga javnost zapravo pohvalila a ne ocrnjivala kada bi znala opseg njene zavisnosti i problema sa mentalnim zdravljem.

Kanje Vest objavio album „Donda“ LOS ANĐELES- Nakon višenedjeljnog odlaganja, reper Kanje Vest konačno je na striming servisima objavio deseti studijski album pod nazivom „Donda“.

Novi album najavio je još prije dvije godine. Organizovao je i tri velika javna slušanja održana u Atlanti, Las Vegasu i Čikagu, na kojima su zvanice mogle da čuju neke od pjesama, a određeno je vrijeme boravio na stadionu „MercedesBenz“ u Atlanti da bi se fokusirao na proces snimanja.

Izlazak albuma zvanično je na Instagramu nekoliko sati ranije najavio njegov menadžer.

Džej-Zi, The Weeknd, Trevis Skot i Lil Bejbi gostuju na dvosatnom albumu sa 27 pjesama.

Ostali učesnici u albumu

još su kontroverznije osobe – američki pjevači Merilin Menson, optužen za silovanje, i reper DaBaby, koji je ovog ljeta izazvao kontroverze svojim homofobičnim i seksističkim komentarima.

Kris Braun, osuđen 2009. godine za napad na pjevačicu Rijanu, jedan je od gostujućih muzičara kao kompozitor i tekstopisac pjesme „New Again“.

Na novom albumu, koji nosi ime njegove majke preminule 2007, Kanje Vest ponovno se bavi vjerskim temama i nekoliko puta spominje razvod od Kim Kardašijan.

Vest, 44-godišnji umjetnik, čiji je razvod od američke zvijezde rijaliti TV šoa Kim Kardašijan u toku, pokrenuo je i postupak zvanične promjene imena u „Ye“.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 2. septembar 2021. • broj 286.

ili:

zbog čega vrijednost filma ,,Green Knight“ u režiji Dejvida Loverija raste nakon svakog narednog gledanja Str. 6, 7. i 8.

Maestralno čitanje arturijanskog mita

2

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Četvrtak, 2. septembar 2021.

A cappella

Pjetlić sa maskom T

rećinu vijeka iza, u moje pero, bogomi smo se radovali početku školske godine.

Valjda te umore dva mjeseca vrućine, trke, ,,glibavih“ ruku i nogu i pranje kose nedjeljom, fudbal i košarka od zraka do mraka, plivanje, šetnje, odlasci na selo i pomaganje đedovima i babama.

Sve to te toliko umori da jedva čekaš da krene škola, da počne septembar. Uželiš se drugovima i drugaricama, a koliko god čudno izgledalo, uželiš se i nastavnica i nastavnika.

Valjda ta rutina koja traje dobrih osam-devet mjeseci godišnje ipak unese neki red u naše glave, pa da nam je neko tad ponudio nastavak raspusta do kraja septembra, vjerujem da bi samo malobrojni pristali na to. Bilo je takvo vrijeme.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Jedina zdravstvena trauma koju smo imali u to vrijeme bio je odlazak kod školskog zubara, ako me sjećanje dobro služi, dvaput godišnje. Kontrole usne duplje nijesu bile previše popularne, ali sigurno je da su bile korisne. Čak su djeca iz domaćinstava sa socijalnom potrebom imala tu privilegiju i roditelji su im imali makar jednu brigu manje.

Sve se svodilo na to da jednog dana, bez najave, nastavnica kaže – ,,Djeco, u kolonu dvoje po dvoje, idemo na kolektivni pregled kod zubara“. Namršteni, kunući lošu sudbinu, odlazili smo do za to pripremljene prostorije, u prizemlju, na kraju administrativnog dijela hodnika i čekali da čujemo svoje ime i prezime. Većina se zadržavala do pet minuta, nakon rutinske kontrole, ali se uvijek dogodilo da nekolicina ostane i komad duže. Sjećam se, čekajući jednom taj red, prije mene uđe moj drug iz razreda, ostade podosta i kad izađe, samo izgovori: ,, pet komada!“. Dakle, imao je kvarove na pet zuba, od kojih dva poveća, koja su tražila malo bolje drilovanje.

Svi smo čekali sve, da bismo nakon toga, kad kolektivna tenzija od zubara popusti i kad se ,,prelije“ polovina straha sa onih koji su već obavili posao na one koji čekaju red, potom otišli druga krajnost. Molili smo se nekom zajedničkom školskom božanstvu da se to još otegne, ne bismo li krenuli doma ranije.

Poslastica bi bila kada bi nam, a dešavalo se to, nakon kolektivnog zubaraskog pregleda rekli da do kraja nastave tog dana imamo

Ukoliko djeca ili roditelji đaka budu tumačili prava i obaveze slobodnim stilom, vrlo je vjerovatno da će posljedice po javno zdravlje biti loše već krajem septembra

fizičko vaspitanje u produženom trajanju.

Sve u svemu, ispričao sam vam neke prosječne brige desetogodišnjaka koji ide u osnovnu školu u Titogradu, neke 1985. godine. Djeca te (tih) generacija danas su većinom ostvareni ljudi, ali su i roditelji koji imaju svoju djecu, koja idu u osnovne škole, u vrijeme pandemije. U tom strahu žive njihovi roditelji, njihovi đedovi i babe, stričevi i strine, ujaci i ujne. Svi oni angažovani su u prihvat te djece, pomažu, razvoze, dovoze, od osnovne škole pa do muzičke, od jednog do drugog treninga, vodeći računa da djeca redovno jedu, da se pravilno hrane, spavaju i odmaraju koliko je to potrebno za njihov uzrast. Ali i da se uzajamno sačuvaju od bolesti koja hara svijetom. Zlokobnog virusa za

koji lijeka nema, a ima samo nedovoljno dobre preventive.

Njihove redovne aktivnosti počele su juče, a u komunikaciji sa velikim brojem ljudi iz moje generacije, shvatam da su svi u strahu od kolektivnog skupljanja đaka. S druge strane, potpuno je prirodno da se djeca konačno okupe, da krenu u proces obrazovanja i socijalizacije, iz koje su bili izopšteni skoro cijele prethodne godine. Dilema ima na pretek, a zdravstveno-prosvjetni sistem, čini se, reaguje konfuzno i nedorečeno. Ponekad i nelogično, ali kad malo bolje razmislim, teško da se u okolnostima koje se mijenjaju skoro pa na dnevnom nivou može iznaći dobar i bezbjedan način za povratrak u školske klupe.

*** Da li treba djeca da nose maske u školama?

Prosvjeta kaže nije neophodno po jednom zakonu, zdravlje kaže da je to neophodno, po drugom zakonu. Ukoliko djeca ili roditelji đaka budu tumačili prava i obaveze slobodnim stilom, vrlo je vjerovatno da će posljedice po javno zdravlje biti loše već krajem septembra.

S obzirom na stepen obolijevanja u Crnoj Gori u ovom trenutku, s obzirom na to da nam je turistička sezona bez ograničenja očigledno probila odbrambeni štit vakcinacije (koji ruku na srce i nije bio predebeo, sa nešto više od 40 procenata revakcinisanih), plašim se da sopstvenim činjenjem, iz najbolje namjere, ne napravimo štetu koju nećemo moći da iskontrolišemo.

Ako taj lanac pukne i dogodi se da škole postanu novi klasteri, slijediće povratak kući, onlajn nastava, samo sa štetom. Ne znam da li je nekom palo na pamet, ali meni jeste, iako sam laik i pokušavam u ovim okolnostima samo da logiciram – očigledno je da plaćamo zdravstveni danak otvorenim granicama s jasnim ekonomskim interesom. Ali u trenutku kad smo u zenitu epidemije, kada se primičemo alarmantnoj brojci od 9.000 oboljelih visokozaraznim sojem virusa, možda smo mogli sačekati 15 ili 30 dana sa početkom školske godine. Po cijenu da se ide u školu do kraja narednog juna, uz neke radne subote. „Petliću pevaču sutra me probudi, pre nego što ptice iz gnezda poskaču“/ Pre dece i ljudi vikni glasom jasnim, prvi dan u školi, s maskom, da ti ne zakasnim. Kako bilo, djeco, srećno, trebaće vam!

3

4

Četvrtak, 2. septembar 2021.

U FOKUSU ako većini film služi za beg od muke realnog, svakodnevnog života, film je ipak forma umetnosti koja ponekad do najsitnijih detalja imitira život. Kada ga imitira koristeći se sinematičnim sredstvima i posebnim jezikom stilizovanih pokretnih slika i zvukova, onda nam svejedno nudi onu neophodnu dozu filmske fantazije i čarolije.

Soba i sintisajzer

Kada, pak, to čini na neupadljiv način (a nije dokumentarac ili amaterski snimak), onda nam otvara sijaset pitanja o mogućim autorskim motivacijama za tako nešto. Pitanje svih pitanja bilo bi je li svojevrsno odsustvo stilizacije stil za sebe i to se pitanje može postaviti i u slučaju debitantskog filma Ivana Bakrača ,,Poslije zime“, koji je premijerno prikazan na festivalu u Karlovim Varima, u konkurenciji East of West.

Bakrač film otvara prologom, snimkom zimskog pejzaža kroz prozorsko okno, ne bi li radnju ubrzo preneo u sobu. U toj sobi sedi petoro mladih ljudi. Soba izgleda kao da je u nekoj vrsti tranzicije, a jedan momak iz grupe pronalazi sintisajzer. To nije beznačajan detalj, i soba i sintisajzer pripadali su nekome od njih, pa muzički instrument postaje okidač za reminiscenciju. U sobu ćemo se vratiti i u epilogu filma koji jenstrukturiran kao (nenajavljeni) omnibus, čiju glavninu čine tri priče u tri grada bivše nam zajedničke države.

Prva priča nas vodi u Kotor gde Jana (Ivona Kustudić) i Marija (Ana Vučković) žive kao cimerke, rade u pekari i nadaju se boljem poslu i boljem životu ili tome da će im letnja sezona doneti malo relaksacije. Marija ima i dečka Marina (Mišo Obradović) i njihova se veza čini stabilnom uprkos usputnim trzavicama, delom i zbog Marinovih obe-

Triptih o prolongiranom odrastanju ćanja kako će i Mariju i Janu ubaciti na posao na kruzeru. Polna infekcija koju otkriva Marija, odnose će poremetiti iz korena.

Nejasni motivi

Junaci druge priče, Mladen (Momčilo Otašević) i Danilo (Petar Burić), uvedeni su još u prvoj kao prolazna referenca. Njih dvojica su cimeri u Beogradu, Mladen radi u nekoj IT firmi, Danilo još studira i ima povremene posliće kao di-džej.

Danilov život obeležen je krahom njegove prethodne veze, ali početak s novom devojkom Tamarom (Milica Gojković) deluje obećavajuće.

Mladen, međutim, dosta toga potiskuje, a put u Crnu Goru na koji ga šalje njegov otac, obojici će pomoći da shvate neke stvari o sebi.

U trećoj priči, Mladen odlazi u posetu zajedničkoj drugarici

Oslanjanje filma na međuljudske odnose riskantan je potez, posebno sa ovakvom strukturom, pa gledalac često ima problema sa orijentacijom u smislu ko je tu od likova ko, što ko kome dođe, gdje je ko, gdje ko putuje i tome slično Bubi (Maja Šuša) koja živi u Novom Sadu u vreme Exit festivala. Ona je isto uvedena u prvu priču kroz telefonski razgovor, što znači da su njih petoro ekipa iz školskih dana, a trenutno je u krizi nakon još jednog raskida s dečkom-narkomanom Fedorom (Vladimir Gvojić). Može li je, i kako, Mladen spasiti od sebe same?

Praveći film o prolongiranom odrastanju, Bakrač ne osuđuje svoju generaciju, već pokušava da je razume

kroz uobičajene muke, probleme i dileme sa kojim se dobar deo mladih ljudi suočava. Iako je film naslovljen ,,Poslije zime“, Bakrač i koscenarista Vladimir Blaževski se dosta oslanjaju na filmski kliše „leta koje će promeniti sve“, ali ne u intenzitetu na koji smo navikli od američkih „coming of age“ filmova o odrastanju.

Oslanjanje filma na međuljudske odnose je riskantan potez, posebno sa ovakvom strukturom, pa gledalac KVIFF

I

Gledali smo u Karlo

Koprodukcija četiri zemlje Film Ivana Bakrača „Poslije zime“ je koprodukcija Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Francuske. Kompanije koje su učestvovale u produkciji su Artikulacija Film i ABHO Film iz Crne Gore, Akcija film i Biberche Productions iz Srbije, Maxima Film iz Hrvatske i Arizona Productions iz Francuske.

Glavne uloge u filmu tumače Momčilo Otašević, Ana Vučković, Petar Burić, Maja Šuša i Ivona Kustudić. Reditelj Bakrač je pisao i scenario, producent je Ivan Đurović, a koproducenti su Maja Ilić, Nikolina Zečević, Damir Terešak i Gijom de Selj. Direktor fotografije je Dušan Grubin, a montažu je potpisala Nataša Pantić. Dizajner zvuka radio je Dario Domitrović, a kompozitori su Alen i Nenad Sinkauz. Kostimografiju je radila Milena Miljković, a scenografiju Dragana Baćović.

Ekipa filma na premijeri u Karlovim Varima

5

Četvrtak, 2. septembar 2021.

berlinale-talents.de

ovim Varima: ,,Poslije zime“ u režiji Ivana Bakrača

Petar Burić i Momčilo Otašević u fokusu druge od tri priče

često ima problema sa orijentacijom u smislu ko je tu od likova ko, šta ko kome dođe, gde je ko, gde ko putuje i tome slično. Ni dramaturgija često nije najspretnija, pa motivacije pojedinih postupaka ostaju nejasne ili nepotkrepljene, kao da su delovi filma ostali isečeni u montaži u nadi da će se time malo pospešiti tempo, ali zbog toga likovi ne uspevaju da „prodišu“.

U krajnjoj liniji, čak i Bakračeva režija na nivou pojedinih scena, posebno onih koje uključuju neko okupljanje i statiste, deluje kao oslonjena na improvizaciju i provizorna rešenja koja služe da film održe koliko-toliko na okupu do kraja.

Na kraju ćemo videti neku širu sliku i nameru u tom potenciranju običnosti koja se ogleda i na fotografiji Dušana Grubina koja ima skoro pa dokumentarne elemente, kao i u diskretnoj muzičkoj podlozi braće Sinkauz, koje su dve najuspelije tehničke komponente filma.

Verovatno najinteresantniji deo filma je glumačka podela oslonjena na mlade, nadolazeće glumce. Ivona Kustudić koju smo mogli zapaziti u epizodnim ulogama nekih internacionalnih filmova prvi put ima zna-

smenu generacija na glumačkoj sceni. Petar Burić je odigrao par minijaturnih uloga u filmovima strane produkcije, pojavljivao se u regionalnim i stranim serijama, kao i u filmu ,,Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa“ (Nikola Vukčević, 2014), a ovde je malo sputan tipiziranošću svog lika. Maja Šuša se ispraksovala za serije, kratke filmove i pokoju manju ulogu u dugometražnom filmu, dosta je ekspresivna u smislu

atastars.rs

Otašević otkriće

čajnu ulogu u filmu na ovim prostorima i njena Jana postaje nekakvo emocionalno sidrište filma. Anu Vučković smo, pak, već imali prilike videti u crnogorskim filmovima kao što su ,,Ispod mosta među stijenama“ (Pavle Simonović, 2016) i ,,Grudi“ (Marija Perović, 2020), inače koncepcijski ne previše različitom od ,,Poslije zime“, s time da su likovi tamo ipak nešto stariji, tako da njeno lice već nekako označava

Mlade glumačke snage najinteresantniji dio filma

mimike i gestikulacije, a jedini problem je pomalo „bežeći“ akcenat koji se čak i može nekako opravdati.

Film zna da živne i kada se pojave koloritni epizodisti poput Moma Pićurića i Dubravke Kovjanić koji su vrlo dobri u svojim minijaturama.

Verovatno najveće otkriće filma je Momčilo Otašević, glumac kaljen na gledanim televizijskim serijama širom regiona i jedan od onih koji su rasli zajedno s crnogorskom kinematografijom. Otašević zaista ima lidersku harizmu kao naručenu za glavne uloge, zna „postojati“ u kadru i samim svojim prisustvom ga „puniti“. Ovo mu je već druga recimo glavna uloga ove godine, nakon filma ,,Po Tamburi“ Stanislava Tomića, gde se pokazao kao timski igrač u komediji, a sada pokazuje potencijale i za dramske dubine.

Na kraju nam je jasno zašto je Bakrač toliko insistirao na običnosti, rizikujući da on sam ispadne pomalo nespretan u tome. Namera koju nije skrivao je da prikaže život, i to život običnih, čak prosečnih ljudi svoje generacije, upravo onakav kakav on jeste. Ostaje, međutim, pitanje kako će na tako nešto reagovati gledaoci, što intelektualno, što nesvesno. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3-

6

Četvrtak, 2. septembar 2021.

,,The Green Knight“: Vrijedn theposterdb.com

ZERKALO

Mae artu Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

D

ugačka je saga o odgađanju premijere i distribucije filma ,,The Green Knight“ Dejvida Loverija.

Originalno, premijera je bila zakazana za mart prošle godine i SxSW festival u Ostinu, a bioskopska distribucija bi počela odmah nakon festivala.

Nakon izbijanja pandemije, odgođena je do daljnjeg.

Loveri je vratio film u montažu i posvetio narednih šest meseci samo tome.

Originalnu verziju filma, dakle, verovatno nećemo imati prilike da vidimo.

Gusta atmosfera

Novo Loverijevo ostvarenje je temeljan hibrid žanrovskog i art filma

Novi termin za ulazak u distribuciju bio je zakazan za kraj jula ove godine za neke teritorije i početak avgusta za druge. U međuvremenu se rasplamsala „delta“, pa je film u Velikoj Britaniji strateški povučen do daljnjeg. Imajući u vidu da se pojavio i na internetu, pitanje je hoće li odlaganje distribucije na tako važnom tržištu smanjiti gubitke, posebno ako imamo na umu da je na brojnim teritorijama film u bioskopima. Svoje prve i za sada jedine festivalske projekcije doživeo je u Karlovim Varima, u posebnom noćnom programu.

Ovakav tip filma zapravo je kao naručen za prilike tog tipa. U pitanju je temeljno osmišljeni hibrid između žanrovskog i art filma, za gledaoca zapravo dosta zahtevan, te stoga pogodan za

Četvrtak, 2. septembar 2021.

7

nost filma Dejvida Loverija raste nakon svakog novog gledanja

estralno čitanje urijanskog mita Autor nam daje do znanja da je zainteresovan za metafizičko, pa čak i okultno. Sa druge strane, ambijent boji što više realistično, što će reći mračno, blatnjavo i neprijatno, po čemu pokazuje da je svjestan realnosti feudalizma, njegovih klasnih i rodnih ograničenja Zapravo, od Dejvida Loverija smo nešto tako mogli i očekivati. Ovaj samoobrazovani američki montažer, scenarista i reditelj, već je nekoliko puta pomerao granice kinematografije. Sa ,,Ain‘t Them Bodies Saints“ (2013) napravio atmosferičan film na tragu Novog

Holivuda, savršeno uronjen u „backwoods noir“ milje, koji se bavi odnosima u braku, porodici i zajednici, te odstupanjima između koncepata prava i pravde.

Njegov sledeći film ,,A Ghost Story“ (2017) još je teže opisati, pa čak i uhvatiti, jer se Loveri u njemu do-

Božićna igra

Autor je pokazao da je vičan i pričanju klasičnih priča, kako za mlađu publiku u slučaju ,,Pete‘s Dragon“ (2016), tako i za onu sasvim odraslu – ,,The Old Man and the Gun“ (2018). ,,The Green Knight“ je filmska adaptacija epske pesme ,,Ser Gavin i Zeleni Vitez“ koja datira iz XIV veka, kombinuje engleski i

Nastavak na sljedećoj stranici polygon.com

više gledanja. Ako mu se već mora nalepiti etiketa, ona bi upravo bila „midnight movie“, što je termin koji označava (prevashodno britanske) art žanrovske hibride guste atmosfere koji ruše i pomeraju ustaljene konvencije pogodne za „štanc-filmove“.

takao silnih životnih i filozofskih pitanja, poput žalovanja, (nastavka) života i prolaznosti, odnosno nelinearnosti vremena.

francuski stil viteških pesama, a smeštena je u milje legendarnih vitezova okruglog stola i kralja Artura.

Loveri nudi unikatno, samo svoje čitanje koje je dosta univerzalnije od originalnog, pa poznavanje originalnog materijala nije apsolutna nužnost za gledanje i shvatanje filma.

Našeg junaka, Ser Gavina (Dev Patel), upoznajemo u možda najfurioznijim scenama filma: u mračnim hodnicima kuće/krčme/ nužnog smeštaja za puke seljane, sa svojom tajnom devojkom Esel (Alisija Vikander), te u žurbi da se sastane sa majkom (Sarita Čouduri) pre odlaska na banket kod kralja (Šon Haris) koji se o Božiću priređuje za vitezove. Iako se ne ponaša nužno viteški (krčma mu je druga kuća, a kada se baš jako zabavlja, onda mu se dešava da rasipa novac i čak izgubi vlastite čizme), Gavin za okruglim stolom ima posebno mesto: on je kraljev nećak i verovatno jedan od prvih u redu

Lik Zelenog Viteza otvara prostor za efektnu igru mitologije i simbolike

Četvrtak, 2. septembar 2021.

da nasledi tron. Ako uzmemo da je kralj Artur, onda to znači da je majka Morgana le Fej, u britanskoj epici poznata kao veštica. To će postati značajno nešto kasnije u smislu definicije Gavinove sudbine...

Svečarsku atmosferu na banketu prekida jedan upad. Kroz vrata na ogromnom oklopljenom konju ujahuje jahač, noseći poruku. Jahač je niko drugi do mitski Zeleni Vitez (Ralf Ineson), div koji je polačovek, pola-drvo, a poruka je poziv na Božićnu igru.

On izaziva bilo kojeg od vitezova da mu zada udarac svojim oružjem, te da zbog toga dobije njegovu sekiru.

Alisija Vikander kombinuje fragilnost i odlučnost u odličnoj roli

wallpapersden.com

8

Briljantna estetika

Realnost feudalizma

Za uzvrat, isti vitez mora za sledeći Božić potražiti Zelenog Viteza u Zelenoj Kapelici na severu gde stoluje i primiti isti udarac koji je zadao. Ponukan kraljevim uveravanjem da je to samo igra, Gavin nepromišljeno zamahuje i odseca glavu Zelenom Vitezu koji je skuplja s poda, seda na konja i sa gromkim smehom odjahuje.

Sledećih godinu Gavin provodi u pijančenju i hvalisanju, a o njemu se ispevaju i pesme. Dolazi vreme da ispuni svoj deo pogodbe, u čemu, naravno, okleva. Nakon majčinog uveravanja da mu se ništa loše neće dogoditi na putu, Gavin se sa nemirom otpravlja u potragu za Zelenom Kapelicom i Zelenim Vitezom.

Ostatak filma se uglavnom odvija na putu do tamo. ,,The Green Knight“ ni u kojem slučaju nije akcioni spektakl o vitezovima, njihovim turnirima i velikim bitkama, ali to ne znači da nema događanja i da Gavin neće upasti u iskušenja. I, još važnije, da će se u njima viteški poneti. Prvo od njih vreba takoreći iza ugla: po polju su razbacani leševi vitezova, a jedan mladić (Beri Kjougen) skuplja upotrebljive predmete od pokojnika. Gavinov defanzivni, nepoverljivi i na kraju škrti stav ga dovodi u prvu od nevolja: mladić i njegova družina ga šalju na krivi put, postavljaju mu zamku u šumi, vezuju ga i razoružavaju.

minira strah, i to strah isključivo za sebe, svoj život i svoju dobrobit. Svi njegovi podvizi su zapravo iznuđeni. I u tome je Gavin toliko prokleto ljudski.

Nakon što se oslobodi, Gavin će doživeti još poneku avanturu: svoje oružje će vratiti kada spoji glavu s telom pokojne mlade žene čiji duh nemirno luta, sprijateljiće se s lisicom, na kraju će biti i primljen u kuću kod Lorda (Džoel Edžerton) i njegove Ledi (opet Alisija Vikander) za koje će morati nešto učiniti kako bi ga uputili prema Kapelici i Vitezu. Sve vreme Gavin zapravo okleva ne bi li odložio sudnji čas, ali neke se stvari ne mogu izbeći...

Vešto se poigravajući sa mitologijom i simbolikom iz originalnog dela, ali dodajući i ponešto svoje, pre svega u domenu filozofije i teologije, Loveri nam daje do znanja da je zainteresovan

za metafizičko, pa čak i okultno. Sa druge strane, ambijent boji što više realistično, što će reći mračno, blatnjavo i neprijatno, po čemu pokazuje da je svestan realnosti feudalizma, njegovih klasnih i rodnih ograničenja, sasvim s one strane romantizacije kakvu obično imamo priliku da gledamo u filmovima. Prljavština se u njegovom filmu oseća toliko da je vrlo neprijatna i da gledaoca čak guši.

Nijanse prljavštine prenose se i u psihu likova. Gavin nikako nije onaj romantični vitez, heroj bez mane i zaštitnik slabijih. Naprotiv, prema jačima od sebe je slabić, a prema slabijima eksploatator i predator koji nastupa s pozicije moći.

Njegovim karakterom do-

Dev Patel, i inače izvrstan glumac, ovde ostvaruje možda i najbolju ulogu svoje karijere, upravo zbog te kompleksne ljudskosti.

Džoel Edžerton i te kako ume da „uzemlji“ scene u kojima je, a Alisija Vikander u svom stilu kombinuje fragilnost i odlučnost. Sa svoje strane, Beri Kjougen opet dokazuje zašto je, u najpozitivnijem mogućem smislu, jedan od najjezivijih glumaca ne samo u svojoj generaciji, nego i uopšte, unekoliko ponavljajući svoju ulogu iz ,,The Killing of a Sacred Deer“ (Jorgos Lantimos, 2017).

The Green Knight je briljantan i na estetsko-zanatskom planu. Loveri ionako voli da radi u zemljanim tonovima, a sa svojim direktorom fotografije Endrjuom Drozom Palermom ima savršeno razumevanje. Njih dvojica su već sarađivali na ,,A Ghost Story“ koji je u vizuelnom smislu bio impresivan film. Loveri sam montira svoj materijal, optirajući za meditativni tempo i naglasak na atmosferi, a ne akciji, što ipak ne znači da ćemo biti pošteđeni grafičkog nasilja. Izvrsni su i scenografija, kostimografija i efekti, kako praktični, tako i digitalni, a muzička podloga Danijela Harta sve to prožima.

Nedostaci kojih svakako ima zapravo su uvezeni iz izvornog materijala i deo su žanrovskog klišea koji se mora poštovati. Vitezov put i avanture naprosto imaju neke svoje zakonitosti koje su predvidljive i zbog kojih dolazi do padova u tempu. Ali Loveri je više sposoban da se iz svakog od tih padova izvuče na impresivan način i da nas drži zakovane za ekran, skoro pa u šoku, za svih 130 minuta filma. Sa svakim narednim gledanjem će vrednost filma verovatno rasti, a i posle prvog je ona na visokom nivou.

Ocjena: 8/10

LISTALICA

Ku proz

P

rije nego Hit Ledžer, naravno, savršeno neodoljivo zapjeva ,,Can’t Take My Eyes Off You“ u filmu ,,Ten Things I Hate About You“ (Džil Junger, 1999), tako je lako shvatiti i osjetiti egzistencijalni, kosmički bijes Džulije Stajls.

Njena Ket je, prosto, ljuta; i to je emocija koja je potpu-

9

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Najbolji filmski naslovi sa školom kao poprištem i đacima kao glavnim likovima

bbc.com

uda gledaju zori učionice

Robin Vilijams, savršen mentor i gospodar učionice u ,,Dead Poets Society“

no stvarna, iako nema konkretnu metu niti je iole artikulisana. Takva samo i isključivo pripada školskim danima. Onom prostoru nacikle nevinosti, odakle jedna senzitivna duša grabi u širinu potpuno nepoznatog i novog svijeta. Zato je lako shvatiti zašto je objektivno sladu-

njavom tinejdž-klasiku 90ih ,,Then Things I Hate About You“ bio potreban jedan Hit Ledžer. Da pokaže koliko mu je ta Ket dragocjena, u filmu koji savršeno i podjednako lako ,,vare“ i tinejdžeri i odrasli. Školska uspomena nosi, gotovo bez izuzetka, laku patinu osjećaja krivice; ži-

votni rez koji nastaje maturom je istovremeno i širok raskorak, otklon od dana kojima je teško ostati dosljedan. Tamo, sa druge strane, ostaje osoba koja je osjećala intenzivnije, čistije proživljavala ideale. To je svijet izraženijih boja, upravo zato što se sve dešavalo prvi put.

Lako je shvatiti kakvo ogledalo za lice odraslosti predstavlja film sa tematikom školskih dana.

Zato što je u geometriju jednog razreda tako lako smjestiti svaki impuls jedne zajednice. Iz školske klupe ugrabiti sve vidike ka svijetu odraslih. Sa podijuma đačke igranke osjetiti puls svih strahova, zanosa, stida i osmijeha Zbog toga je lako shvatiti kakvo ogledalo za lice odraslosti predstavlja film sa tematikom školskih dana. Zato što je u geometriju učionice tako lako smjestiti svaki impuls jedne zajednice. Iz školske klupe ugrabiti sve vidike ka svijetu odraslih. Sa podijuma đačke igranke osjetiti puls svih strahova, zanosa, stida i osmijeha. I to je perfektna

mjera za slojevita, realno životna osjećanja da u nju može da stane jedan filmski klasik...

American Graffiti

Za efektnu gorko-slatku nostalgiju za školskim danima potrebna potrebna je mjera, kontekst; osjećaj da se radi o nečemu zaista životnom i realnom. Labudova pjesma maturanata, prije nego što neki od njih pođu na koledž, a neki u Vijetnam... Te 1973. sa sigurnošću se moglo reći da ,,American Grafitti“ ne liči bilo kom drugom filmu do tad. I taj utisak na prvu loptu bio je dovoljan za jasan zaključak - da je Džordž Lukas u najavi sjajan autor.

Prvi film oca ,,Star Wars“ franšize i najvoljenije svemirske opere i sapunice u znanom dijelu univerzuma, je suštinski bio sjajna komična poema. U kojoj je Lukas, kao da neće, delikatno i precizno poređao gomilu važnih, vrlo istinitih i pametnih tekstura. Uz sjajan kasting: Harisona Forda, Rona Hauarda i Ričarda Drajfusa!

Rebel Without A Cause

Evergrin klasik koji će biti prepakivan i kopiran u godinama koje su uslijedile: ,,Buntovnik bez razloga“ (,,Rebel Without a Cause“, Nikolas Rej, 1955) lansirao je Džejmsa Dina kao kvintesencijalnu prznicu, problematičnog tinejdžera koji se našao novoj sredini.

Mnogo bitnije i sjajnije od čuvene i napola raskopčane Dinove jakne ili gela u frizuri koja dan-danas asocira na loše momke – jeste saosjećajnost kojom film zrači. Pogotovo onda kad se sva ta individualnost lomi o školske klupe i u oba smjera...

Carrie

Kako samo surovo okruženje može biti jedna učionica! I kako se to društvu može ekspresno vratiti kao bumerang... Klasik knjigu Nastavak na sljedećoj stranici

10

Četvrtak, 2. septembar 2021. nytimes.com

Stivena Kinga ,,Carrie“ je 1976. godine adaptirao Brajan de Palma. Sisi Spejsek dobija priliku da demonstrira ludo raskošan talenat i pokaže svijetu što se sve može desiti – onda kad djevojka ostane ponižena na školskoj zabavi.

Visoko stilizovana fantazija sa ukusom horora je, prosto, tako raskošan i smio film da je u njemu savršeno lako uživati – koliko god očuđen ili pretjeran bio.

Dead Poets Society

Carpe diem. Filmski ,,iskoristi dan“ manifest posveta je svim sjajnim i nezaboravnim predavačima, mentorima, pedagozima. Takav je Džon Kiting, onda kad ga u jednoj od životnih uloga tumači Robin Vilijams.

Profesor lijepe književnosti, koji će štićenike učiti kako da prepoznaju ono što zaista žele da čine u životu, tako da taj život bude iskren, istinit i ukusan. ,,Učinite živote izuzetnim“, zahtijeva Kiting od đaka, prije nego što sami požele...

The Breakfast Club

Rijetko koji film je uhvatio duh odrastanja 80-ih kao ,,The Breakfast Club“ Džona Hjuza. Đaci koji moraju da preture dan sa školskim ukorom su platforma za efektnu priču i studiju: na koje, savršeno neodoljive

Hit Ledžer u čuvenoj sceni tinejdž romanse ,,Ten Things I Hate About You“

načine, tinejdžeri uče da komuniciraju o osjećanjima. Sjajan kasting i niz neostvarenih mladih zvijezda (Emilio Estevez, Moli Ringvald) čine film kultnim iskustvom.

Heathers

Teško da ima mračnije komedije. Vinona Rajder je u filmu ,,Heathers“ (Majkl Leman, 1988) školska pametnica koja, naravno, mrzi svaku od tri najbolje drugarice (svaka se, paz’sad,

zove Heder). Da joj život potpuno sklizne van kontrole, dovoljno je da u učionicu uđe mala bitanga u kaputu – kojeg tumači, može li bolje, Kristijan Slejter.

Film ima toliko petlje da Slejterov klinac potpuno lagano i uvjerljivo Vinoni ,,prodaje“ ideju da treba da ubije najbolje drugarice!

Hoop Dreams

Od svih školskih filmova koji u epicentru imaju

Doni Darko i ekipe iz razreda u gradu u kom je sve naizgled dobro, a suštinski ništa ne funkcioniše

sport, nijedan nema srce i dušu kao ,,Hoop Dreams“ (1994). Stiva Džejmsa.

Originalno planiran kao polučasovni kratki film, pretvorio se u petogodišnju hroniku života dvojice mladih tamnoputih košarkaša, koji pokušavaju da prođu kroz sistem sportskog programa jedne dominantno bjelačke srednje škole i primaknu se NBA snu. Od preko 250 sati snimljenog materijala na kraju je snimljen dokumenta-

rac od 170 minuta, koji je bio lice i naličje Amerike 90-ih. Što suroviji, to više djeluje istinito - ,,Hoop Dreams“ slojevita je studija karaktera i sistema koji je sve, samo ne ispravno nasađen. Rasa, obrazovanje, odjeci klasa i socijalnih podvojenosti koje ,,vrište“ već u školskim klupama, sistem vrijednosti – sve je stalo u ,,Hoop Dreams“. Dokumentarac koji će, samo koju godinu kasnije, inspirisati, između ostalih, i kultnu seriju ,,The Wire“.

reddit.com

Perks of Being A Wallflower

Kada bi napola očuđen a napola sjetan indi hit, neka obožavana pjesma vaskolikog hipsteraja bila film, onda bi to bio ,,Perks of Being a Wallflower“ (2012) Stivena Čobskog. Za Logana, novajliju u školi, život se naglavačke okreće onda kada ga ,,pod svoje“ uhvate dvoje starijih đaka. Tumače ih Ema Votson u svojoj prvoj ,,opasnijoj“ ulozi i Ezra Miler.

U djelu Čobskog ključna je, prije svega, estetika: vizual kao otkinut sa nečijeg Tumblr profila. Jedna melanholija ali i cinizam u koji nije lako pokazati prstom, ali Čobski je uspio, tako da

Četvrtak, 2. septembar 2021.

11 indiewire.com

bude vrlo važan za generaciju na prelazu između milenijalaca i generacije Z.

Say Anything...

The Last Picture Show

Masterpis Pitera Bogdanoviča i film koji je prije knap pola vijeka, 1971. godine, osvijetlio puteve za brojna buduća ostvarenja. ,,The Last Picture Show“ donosi posljednje zajedničke dane maturanata 50-ih, u malom gradu na sjeveru Teksasa.

Praktično lansira karijere Sibil Šepard i Džefa Bridžisa, a Benu Džonsonu donosi Oskara.

Film blista u pukoj jednostavnosti i jasnoj mjeri: što, na primjer, precizno znači biti sportista koji je ponos cijele škole. Kako izgleda plesna sala u provinciji, u kakvim kolima se jedino mogla gledati filmska projekcija na otvorenom... I da, koliko je, kosmički velika i tragična, ta desolacija ličnosti, u trenutku kada se nađe u raskoraku sa samim sobom – onda kad izađe iz srednje škole. Vrlo realno i u centar pogođeno.

Dazed and Confused

Još jedan posljednji dan u školi i nostalgičan pogled u sedamdesete: Ričard Linklejter u filmu „Dazed and Confused“ (1993) servira predivno oslikane i potpuno kredibilne likove. Jed-

Savršeno naivni Džon Kjuzak u ,,Say Anything...“

nostavno, u tu mladost koja pojma nema kuda je život nosi je tako lako vjerovati i potpuno je istinita.

Ne čudi što je ovaj film istakao talenat mladih Metjua Me ko n a h e j a , Ad a m a Goldberga i naravno Bena Afleka...

pinterest.com

Nema boljeg primjera koliko je učionica sjajan teren za uloge tipova kojima je suđeno da budu neostvarenjaci od filma ,,Say Anything...“ (1989) Kamerona Kroua. Takav je Lojd, onda kada ga igra Džon Kjuzak; nije slučajno što je deceniju kasnije upravo Kjuzak bio izbor za glavnu ulogu u ostvarenju ,,High Fidelity“ (Stiven Frirs, 2000).

Ono po čemu je ovaj film znakovit je iskrena uvjerenost i postavljena teza autora da su mladi ljudi, na primjer tada u srednjoj školi, skloniji da ,,učine pravu stvar“. Da se založe za dobro djelo i bez nekog interesa i očekivanja. I da ostanu ,,dosljedni sebi“... Rijetko je ko tako precizno odmjerio i oivičio to ,,doba nevinosti“ kao Kameron Krou.

Donnie Darko

Sve je u svijetu filma ,,Donnie Darko“ (2001) savršeno obično i korektno; omiljeni antiheroj tinejdžerske fantazije Doni (Džejk Džilenhejl) ima i podršku sasvim osjećajnih roditelja i sjajnog pedagoga u mentoru u školi (Dru Barimor)... Samo što za Donija, tu suštinski ne funkcioniše ništa, uopšte.

Preluda postmoderna priča putovanja kroz vrijeme zvijezda je padalica karijere Ričarda Kelija. U ovom filmu on je, sada je već jasno, iskrvario dušu... Kultno ostvarenje, egzistencijalni pokus i jurnjava u vremeplovu, pravo u onaj zid koji predstavlja životni rez na kraju škole – predivna je, gorka filmska bajka o ranjivosti i ljudskosti. Da je, na koncu, lako shvatiti zbog čega je upravo ,,Mad World“ savršena uspavanka, da čuva san svim senzitivnim i pred licem smrti izranjavanim dušama filma ,,Donnie Darko“.

S. STAMENIĆ

Nezaboravna kraljica mature Sisi Spejsek u ,,Carrie“

12

Četvrtak, 2. septembar 2021.

serije Znakoviti kadar i detalj sa uvodne špice i postera dokumentarne serije Spajka Lij

ters n e c i p E C NY 9/11-2021½

Dvije decenije od terorističk

Snovi i košmari gra koji nikad ne spav P

oput 11. septembra, koji je u malim dozama serviran mjesecima, dan po dan.

Tako jedan Njujorčanin opisuje pandemiju u dokumentarnoj seriji ,,NYC Epicenters 9/11-2021½“; a Spajk Li je, u ovom osmočasovnom putovanju, uspio da to učini neporecivom istinom.

Suviše je rano tretirati ,,NYC Epicenters 9/11-2021½“ kao magnum opus stvaralaštva Spajka Lija, niti mu je to cilj ili poenta. Spajk, naravno, to ne želi; tokom karijere se pred svojim Njujorkom on toliko često i sklanjao, a opet u geometriji njegovih ulica i

Ovaj filmski pasoš Njujorka je neodoljivo i vrlo kompleksno duhovit. To je cijeli jedan oblakoder na Menhetnu u koji se slivaju duh i sve posebnosti, svi ti identiteti svakog od pet okruga... Prije nego zaplešu u jednu vibrantnu cjelinu lica ostajao savršeno vidljiv i ogoljen... Ono što bi bilo ispravnije reći, jeste da je ovaj dokumentarni serijal, u četiri dvočasovna čina, poput označiteljskog momenta za karijeru jednog autora.

Ako želite da upoznate Spajka Lija, a nijeste se temeljnije ili uopšte do sada posvetili njegovim filmovima, onda bi ,,NYC Epicenters 9/112021½“ bili jedan sveobu-

hvatan uvid. Ipak više od lične karte; recimo, prva i intimnim pečatima ispečatirana stranica autorskog pasoša, koji ćete samo poželjeti da istražujete.

Prašina sjećanja

Na ovom putovanju, sa kraja na kraj dvije decenije svih pet okruga Njujorka, bićete zatečeni, nasmijani, bijesni.

Suočeni oči u oči sa licem

užasa, beznađa, nemoći i ponosa. Budite upozoreni: od vas bilo što Spajk Li neće kriti - poput rijetko objavljivanih kadrova užasne smrti u prašini Svjetskog trgovinskog centra, 11. septembra 2001. godine. Još veća nesreća i tuga biće duboka bora ili drhtaj u uglu usana intervjuisanog, dok sa decenijske distance bude govorio o neprebolu tog dana. I to je

mnogo bitnije od male kontroverze koja je prethodnih sedmica pratila projekat, a to je jedna teorija zavjere koju Li vrlo ciljano autorski ,,podvaljuje“ tokom dokumentarca.

Ipak najveća nesreća koju Spajk Li u ,,Epicentrima Njujorka“ servira je goli apsurd. Kroz sitne, podvaljene detalje koje će često u tek narednoj ili nakon dvije epizo-

13

Četvrtak, 2. septembar 2021.

hollywoodreporter.com

kog napada stigao savršeno prikladan HBO dokumentarni serijal Spajka Lija

Sa njujorške premijere na otvorenom prve epizode dokumentarca

Istorijska mapa medium.com

ada va

koji se slivaju duh i sve posebnosti, svi ti identiteti svakog od pet okruga... Prije nego zaplešu u jednu vibrantnu cjelinu. Njujork Spajka Lija je po mnogo čemu nepomiriv; on je hemijska reakcija visoko reaktivnih elemenata, koja čini da taj epicentar svijeta bude uvijek u pokretu, u novom nastajanju. I upravo takav je poseban, neponovljiv i savršeno uzbudljiv.

de, bljesnuti u ozračju neke paralele. Recimo – da je u samoj gradnji tog istog Svjetskog trgovinskog centra poginulo 60 ljudi. Za što su dali živote, za onaj oblak prašine od betona i krvi, za biljeg ništavila jednog terorističkog napada? Takvo i brojna slična pitanja nizaće vam se iz minuta u minut ovog serijala, i zaista vas Spajk Li neće štediti jednog takvog rolerkostera od emocija i racija.

Istovremeno, ,,NYC Epicenters 9/11-2021½“ neodoljivo je i vrlo kompleksno duhovit. To je cijeli jedan oblakoder na Menhetnu u

Lako je uhvatiti Spajka Lija, umjetnika koji je ostao zatečen pred tom strašnom ljepotom grada kojem potpuno pripada. I lako shvatiti, zašto su, u odjeku ozbiljnih, čak i vrlo mučnih tema i događaja, ,,Epicentri“ suštinski životni i optimistični.

Tek u trećem dijelu Spajk Li će se potpuno fokusirati na 11. septembar; do tada, teme će biti pandemija, protesti protiv rasne nejednakosti, ali i politička pozornica koja će efektno obuhvatiti i prožimati lokalne teme sa globalnom igrankom. Neka vas na bilo koji način ne začudi to što će veliki broj od oko 200 intervjuisanih Njujorčana, Spajk Li temeljno ispitivati o, recimo, bejzbol timu koji vole ili mjestu odrastanja. Sve to će biti, u finalnoj računici

onog što se desilo prije dvije decenije i što se dešava danas – vrlo važno. U jednoj slagalici, gdje se mape i posljedice važnih istorijskih događaja perfektno uklapaju sa nečim što je privatnost, što je posve lično za više od osam miliona ljudi koji žive moderni Njujork.

Zato je Spajk Li donio važnu i vrlo efektnu odluku da bilo koga od intervjuisanih ili onih koji su učestvovali u dvodecenijskom snimanju (tako je, jer veliki broj snimaka je nastao neposredno nakon terorističkog napada 2001. godine) – oslika kao ,,običnog“ Njujorčanina. Bio to žestoko kritikovani guverner Endru Kuomo, gradonačelnik Bil de Blazio... Ili onaj Lijev ,,nepomenik“ iz Kvinsa, predsjednik Tramp kojeg veliki broj intervjuisanih pogano naziva ,,Agent Orange“.

E da: naravno da je Spajk Li odlučio da bude krajnje političan u ovoj velikoj dokumentarnoj igranki; na kraju krajeva, ne bi bio ni pravi Njujorčanin da to nije učinio. Angažovanost je jedan od bitnih momenata njegove autorske karijere i bilo bi licemjerno, kada bi želio da se toga odrekne. Polako i strpljivo on gradi jednu veliku njujoršku sliku, zbog če-

ga je postavljen ideološki pod zastavom jedne malo radikalnije američke ljevice, od one koja je, recimo, dio američkog političkog mejnstrima. Ali budite uvjereni: Spajk Li se potrudio da svako iz različitog i vrlo bogatog spektra američke političke zbilje dobije priliku da objasni stav. Da učini to na ličan način. Tu je negdje zavučena i vrlo važna teza ,,Epicentara Njujorka“: da je politika dio svakodnevice običnog modernog čovjeka, na način da je lako možemo tretirati kao važan dio intime i posebnosti neke ličnosti. Naravno, i onda kada se radi o osobama čiji se politički uticaj i domašaj svodi na zaokruženi birački listić; pogotovo za njih.

Neugasiva luča

Zato ne treba pretjerano objašnjavati zbog čega će vam vrlo brzo biti stalo do, na primjer, lika koji je čistio stepeništa na svih 110 spratova Svjetskog trgovinskog centra ili do nekog od policijskih službenika, iako vam se stavovi gotovo sigurno neće poklopiti sa njihovim u vezi sa protestima zbog rasne nejednakosti. I biće vam jasno zašto je Liju toliko bitno jedno ,,kakvo predivno jutro“, koje će biti izgovoreno na

snimku ispred Svjetskog trgovinskog centra, koji sat prije septembarske tragedije prije dvije decenije...

Njujorčani će, izvjesno, obožavati ,,NYC Epicenters 9/11-2021½“; i biće mnogo onih koji će, zatečeni pred ovim ljubavnim pismom jednom gradu u formi dokumentarne serije, ostati ponovo i kao nikad do sad, opčinjeni modernim Njujorkom.

Toliko je ljubavi i topline u pogledima Spajka Lija, prema svemu onom što mu se dopada i što mrzi u svom gradu, što smatra dobrim i lošim, svojim i tuđim. I pred svim tim se valja samo pokloniti; pred jednom mednom košnicom od života, lavirintom od nedokučive modernosti i vremenom koje u Njujorku jurišno osviće – da već narednog dana bude nepovratno drugačije.

Sinatrinom gradu koji nikad ne spava Spajk Li savršeno čuva snove; samo on mu je, dvije decenije nakon najcrnje noćne more, umio oslikati ram od života. Od noćnog svjetla Menhetna što se prelama u rijeci Hadson; od iskre prkosa, štosa i sjećanja u oku, luče neugasive.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4,1/5

14

Četvrtak, 2. septembar 2021.

serije

O

Netfliksova zabavna dramedija

Prozor u problem akademske zajedn

sjećam se kao da mi je neko uručio tempiranu bombu jer je htio da se uvjeri da je u trenutku kada eksplodira drži žena - kaže Dži-Jun Kim (Sandra O) u krajnje frustrirajućem trenutku, tokom treće epizode Netfliksove mini-serije ,,The Chair“.

Fakultet je u krizi i Odsjek za engleski jezik ima problem s upisom studenata, najviše zato što su stariji profesori ne tako zainteresovani da se povežu studentima iz ,,generacije Z“ i progresivnim prioritetima

cbr.com

The Chair

Da su kreatorke projekta uspjele da dotaknu srž problema, dokaz su pripadnice rasnih manjina u akademskim krugovima. Otkako je serija dostupna na Netfliksu, više njih javno je govorilo i pisalo o tome da je ono o čemu ,,The Chair“ govori, nalik stvarima koje su morale da prođu u životu koje oni imaju. Već prvog dana posla, dekan nalaže Dži-Jun, novoimenovanoj predsjedavajućoj Odsjeka za engleski jezik, da otpusti nekoliko profesora, uključujući Džoan (Holand

Dejvid Dukovni u sjajnoj maloj roli Za sjajno kameo pojavljivanje koje apsolutno niko nije očekivao moramo zahvaliti Amandi Pit koja je angažovala bivšeg kolegu iz kultne serije ,,The X Files“, Dejvida Dukovnog. Dejvid se pojavljuje kao obrazovani glumac koji je objavio čak tri knjige (što je istina), bavi se muzikom (isto istina), i žali za nikad dovršenom doktorskom tezom koju u seriji pokuša da pogura kao dobar materijal za predavanja (samo djelimično istina, rad postoji - samo je tema skroz drugačija).

Način na koji se Dži-Jun nosi sa Dejvidom kao potencijalnim profesorom na fakultetu i saznanjem da je Dukovni i pisac i muzičar i neko ko ima diplome sa Prinstona i Jejla (fakulteta na mnogo boljem glasu od onog na kome ona radi), toliko je komična situacija da samo zbog nje vrijedi pogledati ovih šest epizoda.

Perfektan kameo: Dejvid Dukovni

Tejlor) profesoricu koja predaje isključivo o djelima jednog od najznačajnih engleskih pisaca - Džefrija Čosera i Eliota (Bob Balaban) - stručnjaka za američku literaturu.

Usvojena djevojčica

Popularnost časova koje drži Eliot ne može se porediti s onima koje drži mnogo dinamičnija i mlađa koleginica Jaz (Nana Mensa), a ipak imamo ironiju gdje je on taj koji odlučuje o njenoj daljoj budućnosti na fakultetu. Tu je i profesor Bil (Džej Duple), rok zvijezda časova modernizma koji se trenutno nalazi u životnom rasulu zbog smrti supruge i odlaska ćerke na fakultet.

Od Dži-Jun se očekuje da se vrtoglavom brzinom pozabavi problemom za problemom. I dok su mnogi od njih institucionalni, neki su i pomalo lični. Tu je nezgodna zaljubljenost prema kolegi Bilu, kao i problemi sa tvrdoglavom ćerkicom Džu-Džu (Everli Karganilja). Djevojčica je nedavno usvojena i Dži-Jun i dalje uspostavlja odnos sa njom tako da ima i pomalo zategnutih momenata i krajnje okrutnih izjava.

Ipak, neki od najduhovitijih i najdriljivijih trenutaka

baš su scene u kojima je Džu-Džu.

Sad, uprkos tome što je radnja smještena na američkom univerzitetu, neke od tema kojima se bavi ,,The Chair“ zajedničke su institucijama širom svijeta. Često važne odluke donose ljudi koji nijesu godinama ili čak uopšte ni zakoračili u učionicu, a tek pokušali da pričaju sa studentima.

Da su kreatorke projekta Amanda Pit i Eni Vimen zaista uspjele da dotaknu srž problema ovom zabavnom dramedijom, dokaz su pripadnice rasnih manjina u akademskim krugovima.

Otkako je serija dostupna na Netfliksu, više njih javno je govorilo i pisalo o tome da je ono o čemu ,,The Chair“ govori, nalik stvarima koje su morale da prođu u životu i sa kojima se, nažalost, i dalje bore.

Efektan kraj

,,The Chair“ nudi prozor u promjenljivu prirodu akademske zajednice. Pokazuje nam institucionalne prepreke za postizanje različitosti i evoluirajuće stanje visokog obrazovanja. Pritom, tu su studenti koji više nisu zadovoljni samo pasivnim prihvatanjem onim što im se servira. Ovi mladi ljudi

žele više. Izuzetna glumačka ekipa uglavnom nadmašuje materijal što je uvijek lijepo vidjeti. Ipak, očekivano, u ovih šest epizoda od po manje od pola sata, Sandra O je ona koja nosi seriju.

Osim što je standardno duhovita i uspjeva da vas uvuče u svoj svijet kakvu god ulogu glumila, u ulozi DžiJun uspjeva još nešto. Da dočara razočaranje o kojem malo ko priča. Trenutak kada dobijete posao koji ste toliko željeli i čekali. Nešto što ste prije samo pet godina možda smatrali vrhuncem karijere. A onda, shvatite da to nije to.

Pozicija predsjedavajuće Odsjeka za engleski jezik je sa sobom donijela još mnogo obaveza i još više odgovornosti. To je za sobom povuklo i manje vremena za privatni život, za Džu-

Četvrtak, 2. septembar 2021.

15

a pronicljivo istražuje izazove koji dijele obrazovne institucije širom svijeta

me nice theconversation.com

Standardno duhovita Sandra O nosi seriju

džu, za potencijalni život sa Bilom.

Ipak, ono što je Dži-Jun pogodilo najviše od svega jeste što se u toj stolici osjećala nemoćnije nego ikad.

Nije mogla nikome da pomogne. Nije mogla da unese vidljive promjene. I najzad, nije mogla da se posveti onome što najviše voli - predavanju studentima.

Zato je jednostavan kraj koji dobijamo dovoljno realan i zadovoljavajući. ,,The Chair“ nam jasno stavlja do znanja da je jaz između generacija veći nego ikad. Ipak, sugeriše da bi nas mogla ujediniti jedna stvar oko koje se svi možemo složiti: što god jezik, književnost i umjetnost značili različitim ljudima, za njih se uvijek vrijedi boriti. Biljana MARTINIĆ

theposterdb.com

Jaz između generacija na fakultetima veći nego ikada

16

Četvrtak, 2. septembar 2021.

serije

See

Lik Babe Vosa (Džejson Momoa) efektno izgrađen kao miks samuraja i vikinga

Početak druge sezone Ep

Ž

ali bože što ,,See“ nije anime serijal ili makar animirana serija u stilu Netfliksovog projekta ,,Castlevania“. Tada bi format prosto pogurao škripave zamajce, da se taj silni distopijski kreativni potencijal prosto konačno otključa na pravi način.

Najjači adut serije ,,See“ nije tih 15 miliona dolara po epizodi, koliko je kompanija Apple spucala za produkciju; ni uglavnom dobar kasting sa Džejsonom Momoom i Silvijom Huks, pa ni kinematografija koja grabi i uči lekcije iz ,,Mad Max“ i ,,Game of Thrones“ svijeta... Ne – najbolje od svega u ,,See“ je premisa.

Onaj temelj koji, u kakvu god ga oblandu vrijednu 15 miliona upakovali, mora makar da djeluje interesantno.

tumblr.com

Teatralno uništenje

U klopci urbanog sljepila

Sa distancom od dvije godine od premijere prve sezone, djeluje nevjerovatno da serija sa kojom je lansiran ,,Apple TV+“ projekat nije iskoristila zicer da postane globalni hit. Premisa je, još iz današnje pandemijske perspektive, u najmanju ruku efektna: u ne tako dalekoj budućnosti, virus je zbrisao veći dio stanovništva sa lica zemlje; oni preživjeli su izgubili vid. Nakon 400 godina, zajednice slijepih tumaraju planetom izoštrenih ostalih čula, uglavnom u malim grupama ograničenog kretanja. Većina – čvrsto uvjerena da je planeta čovječanstvo kaznila. Lišeni očinjeg vida, skromni i ponizni, tumaraju Zemljom, dodirom pokušavaju o njoj nešto naučiti.

Prije nego se u u porodici Baba Vosa (Momoa), poput parija, kužnih – ne otkrije dvoje djece koja nijesu slijepa.

Jednačina efektnih momenata prve sezone nije bila preširoka: svodila se, prije svega, na sociološki ogled jedne plemenske zajednice čiji je život, u gomili drangulija i neuništive plastike, otprilike između pećinskog i srednjovjekovnog. Čovječanstvo slijepih je osuđeno da uči u kojoj mjeri su sputani samo zato što su lišeni komunikacija, putovanja. Kontakt sa susjednim selima je na prvu loptu percipiran kao neprijateljski; oni su pažljivo osluškivali vanjski svijet, a sve što bi čuli bi odmah doživljavali kao prijetnju. Iz tog refleksa, jasno je shvatiti zbog čega je

Momoin Baba Vos miks brižnog oca i patrijarhalnog vođe. Onaj koji svjesno bira izolaciju za sebe, djecu i selo, jer u njoj je sigurnost.

Sve to je do kraja sezone razvodnjeno gomilom jeftinih obrta i nespremnošću autora da se jedna vrlo potentna i interesantna antropološka osnova razradi. Otprilike, do kraja sezone, djeca koju je Baba Vos odgajao kao svoju (vrlo loše uloge Arčija Madekvea kao Kofuna i Neste Kuper kao Hanive) će se, svako na svoj način, odreći od mistifikacije biološkog oca.

Teatralna i destruktivna kraljica Kejn (Huks) će uništiti cijeli grad – a zatim, kao potpuno slučajno, doći do davno izgubljene i zaboravljene sestre Magre (Hera Hilmar)... Koja je, kakve slučajnosti – žena Baba Vosa.

Jeftini obrti Ukratko: producentska ekipa sa ,,Apple TV+“ u prvoj sezoni oslikala je jednu distopiju slijepih u kojoj ima i ,,Mad Max“ i ,,Game of Thrones“ i ,,Walking Dead“ uticaja, a koja opet djeluje dovoljno svoja i prepoznatljiva; a onda sve to pustila niz vodu zapleta telenovele i raspleta jeftine akcije osamdesetih. Opet, kvalitet produkcije, performanse nekoliko glumaca – i prije svega svijest da, sa nekoliko dobrih narativnih rješenja, ova utakmica može da se potpuno preokrene – su bili razlozi da za početak druge sezone ima dovoljno interesovanja publike. Prva epizoda, emitovana prošlog petka, nastavak je igre u kojoj je kreator Stiven Najt (osmislio kviz ,,Who Wants to Be a Millionaire“, ali i bio jedan od scenarista sjajnih britanskih projekata poput ,,Peaky Blinders“ i ,,Taboo“) pokazao da makar nešto vještije barata ovim mačem sa dvije oštrice.

U centru igre je Baba Vos; tip koji je na startu druge sezone već precizno oslikan kao nekakav miks vikinga i samuraja, šunjalačkog predatora i hladnokrvnog

newsweek.com

plove distopije potvrđuje da njeni kreatori apsolutno ne uče na greškama

Slika dva grada u ovoj viziji budućnosti, vizuelna je slika propasti Rimskog carstva.

Srednjovjekovna trulež od spletki i intriga, gravitacija od svakakvih borbi za prevlast, a sve zasoljeno sa mnogo, premnogo predrasuda ubice, koji sasvim pristojno funkcioniše. Momoa je idealan glumac da iznese suštinski očinsku figuru, koja vrlo pametno i senzualno osluškuje svijete oko sebe i tlo pod nogama.

Takvu vještinu (koja u borbenim momentima djeluje baletanski, a u prostoj komunikaciji potpuno teatralno) on na najefikasniji i najuzbudljiviji način koristi – za ubijanje.

Militantni svijet Sami start nove sezone je pokazna vježba takvog, novog čovjeka budućnosti...

Koji će vrlo brzo, sinuposinku Kofunu, na surov i štosan način pokazati, da to što Kofun vidi nije na bilo koji način prednost u tom svijetu militantnih slijepaca.

Naprotiv.

Vrlo brzo će Baba Vos krenuti u kamikaze-pohod za spas zarobljene kćerke Hanive – koja je (još jedan telenovela obrt), eto, nekim čudom završila u rukama generala Eda, komandanta distopijskog grada... koji je, paz’sad, brat Baba Vosa.

Dejv Bautista je, ruku na srce, mnogo bolji i efektniji Edo Vos nego što je bilo to mogao očekivati spram trej-

Sukob braće Babe i Eda Vosa (Dejv Bautista) iznijet dobro na startu druge sezone

lera sezone. I već sada se može reći, da je taj Edo čak jači lik od prethodne izuzetno popularne uloge bivšeg kečera (!) Bautiste – neodoljivog Draksa u ,,Guardians of Galaxy“ serijalu i ukupno četiri filma Marvelovog univerzuma.

Ključni plus za premijernu epizodu druge sezone tiče se okruženja grada generala Eda – ali i drugog grada, u kojem će kraljica Kejn i princeza Magra, pokušati da ponovo učvrste vladavinu. Svijet urbanog sljepila, u ovoj distopijskoj budućnosti, je vizuelna slika propasti Rimskog carstva. Srednjovjekovna trulež od spletki i intriga, gravitacija od svakakvih borbi za prevlast; a sve zasoljeno sa mnogo, mnogo predrasuda. To što u takvom svijetu, na tržnici slijepaca, jedan improvizovani rok bend izvodi stari i dobro poznati hit u stilu starih trubadura – mnogo je simpatično.

Loše? Pa recimo, činjenica da Baba Vos efikasno i poput najboljeg nindže izbjegava sve prepreke i pobjeđuje u igri šunjalice – prije nego što potpuno naivno upadne u najbanalniju klopku. E da, apsolutno

nepotrebno i forsirano: djeca koja u ovom svijetu zaista mogu da vide, prosto niču kao pečurke na sve strane.

Proklete frizure Haniva će, kao fol slučajno (ovo je već u rangu Floresite), vrlo brzo naletjeti i prepoznati jednu od takvih.

Jer, bože moj, ,,samo retki nađu retke“, i to nije kraj, daleko od toga. Za sada u gradu Eda Vosa imamo makar dvoje nove djece sa darom očinjeg vida. Makar je interesantno to što ona nijesu na bilo koji način napredovala u društvenoj strukturi; naprotiv, jedno od njih svedeno je na puku ulogu stražara, izviđača.

Igra kraljice Kejn u gradu lorda Harlana (Tim Mison sjajan u ulozi koja ,,nit’ smrdi nit’ miriše, u suštini preslikani Litlfinger iz ,,Game of Thrones“) izvjesno vodi ka ratu. Prije nego, već poslovično sumanuto, usmjeri vojske ka gradu Eda Vosa, mogla bi makar da objasni, odakle slijepom lordu Harlanu i njegovim slijepim podanicima frizure kao sa modnih pisti... Da, njena želja da zatrudni sa mladićem koji može da vidi

je vrlo interesantan motiv – kao i efektno iznijet momenat nesigurnosti žene, koja se pita da li je lijepa u njegovim očima.

Autor Stiven Najt ima jasnu smjernicu – da pametno istražuje taj svijet i te ljude, koji su dobrim dijelom čvrsto riješeni i potpuno uvjereni u to, da je najbolje da čovječanstvo ostane slijepo. Da ga ne pretvori u borbu za goli opstanak dvije grupe podijeljenih ljudi. Da dobro ispita, u kojoj mjeri su ti, makar skromniji ljudi – sa druge strane povodljivi, željni krvi, poklopljeni predrasudama i praznovjerjem. Brisani prostor za napredak apsolutno je pred serijom ,,See“, čak na sami potencijal izvlači i nešto bolji utisak i ocjenu.

Za sada je ,,See“ ipak projekat koji je više ,,ono što bi moga’ bit’“, a ne ,,ono što jeste“. Samo kada bi Najt prestao da se igra naklapalica - ko je čiji pravi otac a ko je kome davno izgubljena sestra... Jer baš ne priliči ovoj viziji budućnosti.

Na jednoj planeti koja se pobožno dodiruje, pažljivo osluškuje i više od svega poštuje... S. STAMENIĆ

Ocjena: 2,6/5

18

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Teodora Tapušković, saksofonistkinja i članica benda Rudolf

PREPORUKA

Jureći sa zmajevima

Zgrabi FILM

Bejsija, koji su predvodili fenomenalne big bendove. Moram da se osvrnem i na sadašnju rok-alternativnu scenu u Crnoj Gori, koja je procvjetala. Pored benda Rudolf, čiji sam član, moram pomenuti i fantastične Parampaščad, Bubnjivi i Highway koji se godinama bore sa turbofolk epidemijom.

Zaobiđi

TV Što se tiče TV-a, tu, kao prvo, moram da izdvojim, prema mom mišljenju, najgenijalniju seriju – „Breaking Bad“. Iako povremeno statična, psihološki aspekt ove priče je na nivou koji pojedini autori samo sanjaju da dostignu, jer se uglavnom „sapletu“ kad pokušaju da budu previše ispred publike, pa radnja prestane da ima smisla.

Ovdje to nikako nije slučaj, od početka do kraja je sve maestralno smišljeno i odrađeno. Čitav put koji glavni lik prelazi do potpunog ludila, i sam kraj, gdje konačno sebi priznaje šta je uradio, ostavljajući sve u totalnom raskolu, dovoljni su da me naježe svaki put. Pored nje izdvajam i britansku „The End of The F***ing World“, koja me je oduševila ambijentom, sročenošću i „suvim“ humorom.

MUZIKA Iako studiram džez, i dalje sam roker u duši. Od malih nogu tata me je „navukao“ na velikane eks-Ju scene, ponajviše na Riblju čorbu.

Međutim, bluz me uvijek takne u dušu, i kada sam u srednjoj školi „provalila“ bend Aerosmith, tačnije prvih par albuma, to je bilo to. Naročito izdvajam bih naročito „Toys in the Attic“. Moram da pomenem „Agents of Fortune“ benda Blue Oyster Cult. Što se tiče moje struke, favoriti su mi neprevaziđena Ela Ficdžerald i saksofonista Kenonbol Ederli, koji u kasnijem periodu vuče na mješavinu bluza i gospela, a sa uživanjem slušam i muziku Djuka Elingtona i Kaunt

Milan Matović

U poslednje vrijeme rijetko gledam filmove, više sam se okrenula serijama. Međutim, kad bih morala da izdvojim par koji su u skorijem uticali na mene, to bi svakako bili „Inglorious Bastards“ (2009) - Tarantino je živa legenda i „El Camino: A Breaking Bad Movie“, Vins Giligen, 2019).

Izbjegavam horore jer nemam „stomak“ za to, dok posebnu ljubav gajim prema fantastici. Odrasla sam uz „Harija Potera“, „Gospodara prstenova“, „Narniju“, i uvijek se ovom žanru vraćam s nostalgijom i željom da nakratko pobjegnem iz ovog ludog svijeta u neki još luđi u kojem vas i zmajevi jure.

FILM Imam jaku odbojnost prema adaptacijama crtanih filmova u igrane, skoro da nema slučaja koji je odrađen solidno. Neke stvari treba jednostavno ostaviti takve kakve jesu, jer su tako najbolje. Sa druge strane, ima nešto u lošim filmovima što me privlači, volim da vidim dokle mogu da idu granice gluposti. Šlag na torti je film „The Room“ (Tomi Vizo, 2003) koji je toliko loš da je dobar. Ako želite da budete iskreno zbunjeni nekih sat i po, toplo ga preporučujem.

TV Iako obožavam da gledam serije, problem koji me stalno prati je to što većina postane besmislena negdje oko treće sezone. Najskoriji primjer je „Westworld“, čije su me prve dvije sezone oduševile, a u trećoj nisam mogla da prepoznam seriju. Sva genijalnost i brižljivost je isparila, odjednom je postala „robotska pucačina“ bez ikakvog smisla. Lično bih taj fenomen nazvala „Game of Thrones“ sindromom, jer me i dalje boli, a mislim da će me boljeti do kraja života kako se ta serija završila. Ono što su uradili je oličenje razočaranja.

MUZIKA Turbofolk je, kako rekoh, vrsta epidemije koja hara ovim prostorima odavno, nije korona jedina. Međutim, koliko god primitivni tekstovi bili, i koliko god otupljavali generaci-

Teodora Tapušković: Muzika saksofoniste Kenonbola Ederlija sjajan miks bluza i gospela

je, uvijek se trudim da na to gledam s vedrije strane. U svakoj vrsti muzike se može naći neki dobar element (ritam, neki rif, bas linija, glavna melodija) koji može da se iskoristi i koji nije nužno loš, iako je konačna

slika cijele pjesme loša. Treba da uzmemo sve te dobre djelove koji mogu da se iskoriste i da idemo dalje, da otkrivamo nove stvari koje će nas izvući iz šaka Cece i ekipe i vratiti na neke normalnije puteve.

19

Četvrtak, 2. septembar 2021.

,,Solar Power“: Treća ploča i veliki korak unazad za zvijezdu sa Novog Zelanda

or de

L

d ž uboks

theguardian.com

Slavna Novozelanđanka razočarala sa novim projektom

ejvid Bouvi je pjevačicu Lord jednom opisao kao ,,budućnost dobre muzike“, a da je živ, gotovo sigurno je da mu se njen treći album ,,Solar Power“ nikako ne bi dopao.

Novozelanđanka je otišla korak unazad muzikom sa kojom očigledno sama nema emocionalnu konekciju.

Puko otuđenje

Na naslovnoj pjesmi zvijezda porijeklom iz Hrvatske (pravo ime Ela Marija Lani Jelić-O’Konor) poziva, zahtijeva saradnju: ,,Come on and let the bliss begin. Blink three times when you feel it kicking in“.

E, to ,,kicking in“, taj osjećaj da vas je muzika ponijela, nešto vam saopštila, kupila pažnju i damar – prosto izostaje. Nema obećanih soničnih visina na ,,Solar Power“.

Razočaranje publike, pogotovo fanova koje je navikla na probirljivost, ovog ljeta je nepodijeljeno.

Djevojka koja je sa samo 16 godina 2013. bljesnula albumom ,,Pure Heroine“, prije osam godina je to i zaslužila serviranjem nimalo laskavih, vrlo iskrenih i jasno artikulisanih emocija. Njene istine nije bilo lako svariti, a ipak je uspijevala tako autentičnom manipulacijom pitc hfo rk

. co

m

m ot ap loč e

D

o jn iza d n tiva Provoka

U Kaliforniji ništa novo Osjećaj da vas je muzika ponijela, nešto vam saopštila, kupila pažnju i damar, prosto izostaje. Nema obećanih soničnih visina na albumu vokalnih harmonija i sintisajzera.

Na drugom albumu, remek djelu pop muzike ,,Melodrama“ (2017) jasno je definisala teren, stihom ,,the terror and the horror when we wonder why we bother“. Njena direktnost bila je neodoljiva.

Tu direktnost u istraživanju, zbog čega je joj je tako stalo do onoga za što osjeća da je vezana, sada je, na albumu ,,Solar Power“, zamijenila pukim otuđenjem. Istraživanje plažnih hitova 60-ih kao inspiracija, ispalo je nešto poput odjeka pop hitova Robija Vilijamsa 90-ih. U pjesmi ,,California“ se oprašta od ,,all the bottles, all the models“ i u tom momentu je zaista lakše povjerovati da se radi o pjesmi Keti Peri nego nečemu što stvara Lord.

Tamne elegije

U intervjuima uoči izlaska albuma, Lord je govorila da je godinama pokušavala da uhvati ambijent psihodeličnog ljeta. Nešto što direktno opisuje kao ,,njen napušeni al-

bum“ djeluje zabavno samo u segmentu koji se tiče očiglednog igranja sa semplovima i harmonijskim slojevima – od prodornih flauta do prigušene, opore tamburine. U svemu tome je očigledno i neko njeno čitanje velikanke folka Džoni Mičel, za koju je mnogo puta govorila, da bi voljela da pravi muziku 21. vijeka, onako kako bi mlada Džoni možda to sada činila... Možda je ,,Solar Power“ odjek Mičelinog klasika ,,The Hissing of Summer Lawns“ (1975), tamne elegije privilegovanih bijelaca kalifornijskog predgrađa... Ali: to je Lana del Rej već toliko puta istražila, da Lord ne pokazuje da bi umjela tu reći bilo što novo. Možda i bi, da se malo više potrudila oko ove ploče. Jer ako ,,Solar Power“ nešto medostaje, to su očigledno krvavi rad i angažovanost, jaka emocionalna povezanost sa ovom muzikom. Za tako nešto, Lord ovog puta nije imala damara.

S. S.

Ocjena: 57/100

Četvrtak, 2. septembar 2021.

film

33 OBRTAJA

Dadin juriš ratne profite Adu Bojanu, a Nikolu Vukčevića čekam da mi pokaže svoje vinograde.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- U ovom slučaju Tarantino ništa ne bi morao da režira.

Dovoljno je samo da dođe na Balkan. Ovde je sve već izrežirano.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- Svaki, koji mi izazove osmeh ili suze, ili mi malo pomeri dijafragmu. Nedavno sam bio na festivalu evropskog filma na Paliću, gledao sam baš dosta toga, ali izdvojiću „The Duke“ (Rodžer Mičel, 2020) , priču o 60-godišnjaku koji je ukrao Gojinu sliku iz londonske Nacionalne galerije kako bi ucenjivao britansku vladu da starijim ljudima omogući besplatnu TV pretplatu. Njegovu suprugu igra neodoljiva Helen Miren.

Prava poslastica za kraj leta.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Želim srećan i dugovečan život svim rediteljima. Ubistva u ovom kadru neće biti.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Kada „ne skapiram“, obazeno odgledam odjavnu špicu do kraja, da vidim koga treba da jurim.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o Dadi Vujasinović, novinarki. Ovde slobodno možete da stavite veliko slovo N. Dada je navodno izvršila samoubistvo 1994. godine, kada je imala 30 godina, a do tada je napravila impresivnu novinarsku karijeru.

Kidala je Miloševićev režim, ratne i ostale profitere, beskompromisno jurišala svojim rečima na sve što je tih godina bilo pogano i zlo. I nađena je mrtva u svom stanu, sa očevom lovačkom puškom. Ona je svojevrsna ikona slobode.

Omiljeni filmski rivali?

- Uvek treba da se gledaju „Opasne veze“ („Dangerous Liaisons“, Stiven Frirs, 1988).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Lepotica i zver.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Kada Mira Furlan kaže: „Mužu moj, vodi me u Međeđe“ kod Živka Nikolića u „Ljepoti poroka“. „Ljubinka sine, tata ide u rat“ iz „Anđela“ Srđana Dragojevića. „Najabećaš, i ti ćeš najebati – najebaćete“, Nikola Đuričko u filmu „Munje“ (Radivoje Andrić, 2001).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Džeri.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Taman da me Frojd legne na svoj kauč, nema šanse da bih se setio. Ali ono što znam je da sam prve filmove gledao u Kinu „Kultura“ u Podgorici i to mi je bila strateška tačka odrastanja. Išli smo kolektivno, plakali smo na „Splendor in the Grass“ (Elija Kazan, 1961). Jedna drugarica iz odeljenja je posle trećeg gledanja nosila kaput na hemijsko čišćenje. E, sad ne mogu da vam pričam o onim erotskim koje smo gledali od jedanaest uveče jer ovaj intervju čita i moja mama.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Poslednjih dana mi se motaju po glavi „Svečane bele košulje“ iz „Crnog bombardera“ (Darko Bajić, 1992).

Verovatno zato što sam sa Anicom Dobrom u „pregovorima“ da napravimo intervju.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Čuj, poželeo? Bio. U Rio de Žaneiro. A film je „Invisible Life (Karim Ajnuz, 2019)“.

Pobedio je prošle godine na beogradskom Festivalu autorskog filma.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Pošto sam sa Živkom Nikolićem početkom 90-ih bio na kafi u „Šumatovcu“ i bio je vreli avgust, a on u nekom Sirogojno džemperu, vrlo sam izbirljiv. Almodovara bih vodio na girice i pivo. Sa Sofijom Kopolom bih išao na

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Pamtim samo sretne dane“, Gabi Novak.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Smak sveta je u toku, a ja slušam Scissor Sisters.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „We Have All The Time In The World“, Luj Armstrong, zatim „Perfect Day“ Lu Rid i „Dance Me to the End of Love“, Lenard Koen.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Sada sam u raspoloženju, verovatno zbog Glogovca, da slušam kako sat vremana peva „O, Kerol“. A iz treš ormana i daleke prošlosti mogu da izvučem Danijela Popovića i sestre Barudžije i pesmu „Džuli“, „Kako je stigla sama sa ljetom, prišla i rekla helou, a posle je samo ostalo sjećanje na jedan juli i Džuli.“ Vaša pjesma za karaoke?

- Mene niko ne bi primio na

ddl.rs

20

Saundtrek filma ,,Crni bombarder“ kao muzika za cijeli život

karaoke, jer je moj nedostatak sluha nezabeležen. Izbegavam takva mesta, pevam samo u intimnim situacijama. Jednom smo se u pet ujutro vraćali sa Exita, moj drug Karanov je bio toliko umoran od svega, da je jedva držao volan, ali i danas tvrdi da nam je spaslo život to što sam naopačke pevao pesmu Suncokreta „Prvi sneg“. Umesto reči: „Zatvori vrata, upali vatru, pada prvi sneg…“ urlao sam: „Otvori prozor, dolaze dani ledenih kiša…“ Nekada nije loše promeniti tekst da biste dočekali dobro jutro i kajganu sa tartufima.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Bolje da idem na doživotnu robiju, nego da dam tačan odgovor na ovo pitanje.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Bora Čorba. Da je na vreme okačio kopačke o klin, bio bi legenda. Ovako se samo smorio, a i nas je umorio. Šteta.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Đorđa Balaševića. Imam i jedan intimni razlog, ali o tome ćemo drugom prilikom.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Ko te ima, taj te nema“, Zvonko Bogdan. Nije loša, nego je kao neka ukrštenica – „ko te ima taj te nema, ko te nema taj te sanja, ko te sanja taj te ljubi, a ti o tom pojma nemaš“… Kada smo jednom prilikom analizirali ove stihove u restoranu pored Dunava, moja prijateljica Luna Lu je skočila sa konačnim rešenjem: „Ovo je pesma o masturbaciji.“ Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Nikada nisam imao postere u sobi. Govorili su mi da ličim na Dražena Petrovića i meni je to bilo dovoljno.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Hoće.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Jutro će promeniti sve“, domaća. A od stranih „The Crown“.

Četvrtak, 2. septembar 2021.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Moja baba Bosa, kod koje sam odrastao, dosta je polagala na filmski i serijski program. I to je bila porodična idila. Redovno smo četvrtkom gledali „Kino Oko“ (autor Dragan Babić, ovo morate da guglate). Na „Otpisane“ smo otkidali, a meni se dopadala serija „Jelenko“. Emitovala se nedeljom. Ali više od svega smo voleli Brus Lija. Nije to bila serija, ali nas je ujak Ratko vodio toliko često u bioskop da gledamo Brus Lija da smo mislili da je serija.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Nemam pojma. Ovo pitanje možda treba da zamenite.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Crown“. Taj vikend kada smo počeli da je gledamo kratko je trajao.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/ razradu?

- „Breaking Bad“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Sandokanov mač.

Najdraži par iz serije?

- Paja i Čkalja. O tome sam napisao i knjigu „Posle fajronta“. Zatim, Milena Dravić i Ljubiša Samardžić.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Sam u kući“, ali da bude četvrti nastavak.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Red je da se na kraju ovog dijaloga upoznamo.

Ja sam Džeri. M. ČAVIĆ

Aleksandar Đuričić, novinar i publicista

N

ovinar i publicista Aleksandar Đuričić ovog ljeta nije „na raspustu“, ali radi ono što najviše voli – govori o čovjeku koji je svakom liku u koji se preobrazio dao karakter i riječ. O onom stanaru naših domova koga su svi obožavali – Nebojši Glogovcu.

Nakon promocije knjige „Glogi“ koja je šest mjeseci na vrhu top-liste najčitanijih, u njegovoj rodnoj Podgorici, Đuričić je nastavio turneju u Bosni i Hercegovini u čak pet gradova, a za kraj je rezervisano Trebinje i festival koji se organizuje u čast velikog glumca.

Neumorni tragač za zanimljivim storijama, pregovara za intervju sa Anicom Dobrom, ali i još mnogim licima kojima se uvijek obradujemo. Ukoliko ste propustili da nabavite primjerak njegovog poslednjeg djela, požurite do najbliže knjižare dok je još dostupan, a mi vam osim „Glogija“ preporučujemo i roman „Tajne slavnih Srba“ u kome ćete se sresti sa genijalcima - piscima, pjesnicima, slikarima, glumcima, a sve kroz istraživačko pero našeg gosta. Da je novinar-pisac najbolji dar koji može krasiti jednog zaljubljenika u riječi, dokaz su i njegovi prethodni romani „Čuvarkuće – Udovice pisaca“ i „Posle fajronta – knjiga o Paji“ od kojih se nećete odvajati.

Kao idealan uvod u istraživanje književnog rada Aleksandra Đuričića, pred vama su njegovi „Obrtaji“. Što vrijedi učiniti za jednu kajganu s tartufima, zašto je jedan djevojački kaput završio na hemijskom i kojem se filmu uvijek treba vraćati!

Aleksandar Đuričić: Filmska krađa Gojine slike kao poslastica za kraj ljeta

Dalibor Danilović

na tere

21

22

Četvrtak, 2. septembar 2021.

KALENDAR

B

ataljuj glumu, nauči prvo da zaradiš nešto u životu – kazao je Dejvidu otac, tegleći radnik, savijen pod teretom poštanskih pošiljki i namještaja na ko zna kom spratu solitera Južnog Londona. I poslušao je: šest godina radio je kao električar, mnogo prije nego će postati glumac Dejvid Džejson.

Decenijama prije Del Boja u seriji ,,Mućke“ (,,Only Fools and Horses“).

Sav taj talog, tvrdo zbijen pod teretom od težačkog života, tamo sa južne strane Temze, bio je potreban da Dejvid Džejson savršeno spozna vrijednost bagatele.

Znao je i Džon Saliven: piskaralo, sin Irca vodoinstalatera i majke kućne pomoćnice. Prinuđen da 15 godina radi u pivari, pa kao čistač vozila, pomoćni radnik u prodavnici polovnih automobila, pa kao parketar u javnim ustanovama, kurir u zgradi Rojtersa... Prije nego će se osmjeliti da napiše prvi scenario. Lijepih deceniju i po nakon što ga je nastavnik navukao na Dikensove priče, u školi za koju nije imao novca da je završi.

Sami sebi krivi

Pa kako je samo Saliven dobro znao što znači novac za koji ne morate odirati život i kožu! Zato niz njegove prste lako skliznuo naslov na kucaću mašinu: ,,Only Fools and Horses“. Samo budale i konji... rade. Ili, u doslovnijem prevodu kolokvijalne šale, naravno na svoj račun, u siromašnim četvrtima sa obje strane Atlantika: samo budale i konji rade za novac.

Zato je Del Boj i zato su ,,Mućke“, premijerno prikazane prije 40 godina, prvom epizodom emitovanom u udarnom terminu BBC One 8. septembra 1981. godine – jedna iskrivljena fantazija.

Jedan raj iz perspektive kućne stenice, onog ljudskog ostatka sa dna Vavilonske kule od modernog svijeta. Tamo, na dnu, jedan čovjek suštinski ne sanja o brdu novca koji će radom u svijetu nekih bogatijih i ,,kulturnijih“ ljudi zaraditi.

Ne, on želi da u svom miljeu

Del Boj je uspio da tako dobro proda seriju zato što je pronašao neke, sebi i Rodniju savršeno slične kupce.

One, kojima je i buđava tapeta iz stana u ,,Nelson Mandela“ soliteru dragocjena od margine živi ,,dobro“ ne radeći ništa! I to su ,,Mućke“, to je ono što ih čini urnebesno smiješnim i isto tako tužnim: Del Boj sanja da se obogati i cijeli svoj život, svoje postojanje usmjerava ka tome... Da, pri tome, odlučno i dosljedno promašuje sami koncept i svaku logiku bogaćenja.

Otprilike i odatle razlog zbog čega su ,,Mućke“ bile tako popularne u Jugoslaviji i na istoku Evrope. Zato što Del Boj i Rodni suštinski i iz epizode pokazuju i priznaju da su sami krivi zbog toga što su tu gdje jesu. Tako i Jugoslavija ili region: uz ,,Mućke“ uspijevala je da uz iskren smijeh i koju suzu proguta svoje mentalitetske, svakodnevne greške.

Jer sa ,,Mućkama“, tako sebi sličnima, smo lako priznavali svoju krivicu, zašto smo zaglavili tu gdje jesmo, negdje sa južne strane Temze, u ,,Nelson Mandela“ soliteru Troterovih...

Zlatno srce

,,Mućke“ je obožavala pristojna sirotinja. Njen prosječan gledalac je Rodni – onaj koji je, pored onakvog brata Del Boja, nekim čudom ispao pristojan mladić.

I to je savršeno logično, jer Troterovi možda nijesu poštenjačine, ali jesu tipovi zlatnog srca. Ta uvodna epi-

Prva epizoda ,,Mućki“ emitovana

Neprocje mamip

Troterovi na muralu u Južnom Londonu

zoda ,,Big Brother“ je svojevrsna inicijacija: Del prima Rodnija u ,,firmu“, uz najlakši zadatak da dobrodušno blentavom Trigeru uvale paket torbi - aktovki ,,po nabavnoj cijeni“. Prije nego Rodni ispane veća naivčina od samog Trigera i počne da negoduje zbog Delovih zakona ,,matematike“ i sabiranja kupovine na veliko i malo...

Salivenov tekst je briljantan u psihološkoj igri: što je Rodni naivniji, to više i vi na-

vijate da Del Boj, sitni švercer, šaner, lord od buvljaka i birtija-šanka, ipak uspije. I to, naravno, na njegov način; prije nego, poput Pere Kojota, uhvati neko pogrešno skretanje i završi u novom ambisu, raskoračen u vječitoj trci za lakim novcem.

Formula je savršeno jednostavna, a scenarista je imao jasnu platformu. Pored, naravno, iskustva života u sličnom miljeu: prije toga je imao sasvim uspješnu a kod nas malo poznatu seriju

,,Citizen Smith“ koja grabi na sličnom tragu. A ljudima iz BBC je ,,Mućke“ na prvu loptu djelovala kao pun pogodak – jer je tada, početkom 80-ih, na suparničkoj televiziji ITV vrlo popularna bila serija slične tematike ,,Minder“.

Iskustvo života. Čuvena scena kada Del Boj pripada pokušavajući da se nasloni na podignutu ,,rampu“ od šanka? Veliki kristalni luster (šandelijer, kakva riječ!), prosut u hiljade komada

23 redbubble.net

Četvrtak, 2. septembar 2021.

a prije 40 godina

enjiva para southwarknews.co.uk

Rodni, Del Boj i Deka ispred čuvenog ,,Nelson Mandela“ solitera

prilikom čišćenja u gospodskoj kući? Očeve pokeraške partije, rođaka u stanici policije? Deka koji upada u rupe i doživljava lomove više puta da bi naplatio novac od osiguranja?

Sve priče iz Salivenovog života, ili uže porodice i uže okoline... Uostalom, koliko takvih ste već čuli u našoj realnosti koju distancirano i hladno neko nazva tranzicijom.

I odmah eksplozija: prvu epizodu ,,Mućki“ je gledalo, te večeri, sedam miliona Bri-

tanaca. One kasnije, specijale objavljivane u posljednjihm decenijama, u prosjeku – preko 20 miliona.

Mali dokaz koliko je takvih, kojima su Del Boj i Rodni makar po nečemu slični. I koliko suštinski, od onog solitera u Pekamu, nijesmo ni odmakli...

Sa one visine i soliterske promaje, fantazija je suštinski ostvarena: Saliven je već nakon četvte sezone uspio da iskamči skoro duplo veći budžet za epizode u trajanju

od 50 minuta. U međuvremenu je dobio kreativnu slobodu da mijenja uvodnu pjesmu za kultnu špicu serije (i tako na prvu loptu efektno objasni svijetu, što znači zaista ono ,,Only fools and horses“). U nizu knjiga koje su izdate povodom i spram materijala ,,Mućki“, najznakovitiji je, recimo, stilizovani zbornik scenarija svake epizode. Zamislite, zove se ,,Pekamska Biblija“!

Kulturni fenomen: od 1993. funkcioniše zvanični klub, The Only Fools and Horses Appreciation Society. Sa oko 7.000 članova koji plaćaju redovnu mjesečnu članarinu i časopisom Hookie Street (što je naziv muzičke teme odjavne špice), koji izlazi jednom kvartalno. U okviru

ovog društva formiran je i prvi muzej (,,Only Fools and Horses Museum“) – u kom je naravno replika čuvenog žutog trotočkaša... I Delov nezaboravni kaput od kamilje dlake, da.

Buđave tapete

I još kulturnog fenomena: riječi poput ,,plonker“, izrazi poput ,,lovely jubbly“, ušli su u engleski jezik a koriste se na prostoru mnogo širem od engleskog govornog područja. Najznakovitija je, možda, ipak ,,cushty“ – ono što je univerzalno za Del Boja ,,dobro“. Riječ sa istim značenjem iz romskog jezika...

Naravno, što je serija bila uspješnija, toliko je iščašeno-utopijski san sa margine da ovakve mamipare mogu

da se dobro unovče i obogate, postojao ostvareniji. Nema boljeg dokaza za to od jednog modela trotočkaša ,,reliant regal“. ,,Bezvrijedna“ šklopocija, korišćena na snimanju serije, je 2007. godine prodata na aukciji za 50.000 eura!

Jer Del Boj je uspio da tako dobro proda seriju zato što je pronašao neke, sebi i Rodniju savršeno slične kupce.

One, kojima je i buđava tapeta iz stana u ,,Nelson Mandela“ soliteru dragocjena. Na to putovanje rasklimatanim trotočkašem, prije četiri decenije, njima je bilo lako i lasno poći. Jer znaju da, sa koje god strane Temze i klase završili, u njemu će biti među sebi bliskima.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 2. septembar 2021.

KALENDAR digitalspy.com

Dvije decenije od premije

Demijen Luis briljira kao major Dik Vinters na čelu odreda marinaca

S

ve staje u brojku. Udio poginulih u ,,Easy Company“, strahu i trepetu za naciste, od invazije na Normandiju do kraja Drugog svjetskog rata – bio je 150 procenata. Drugim riječima: marinac koji bi došao na front kao zamjena za poginulog među ,,Kričećim orlovima“, bi takođe imao veliku šansu da izgubi život.

Tom Henks je, koji sat nakon premijere, mini-serije ,,Band of Brothers“, pred majorem Dikom, Ričardom Vintersom, starim komandantom ,,Kričećih orlova“, herojem koji je ponos 2. bataljona 101. vazdušno-desantske vodio od ,,Dana D“ i Normandije do Nirnberga i bavarskih dvoraca sa Hitlerovim blagom, stajao kao školarac pred zaključivanje ocjene.

Zicer projekat

- Tome, znaš, želio bih da je bilo malo više autentično. Da smo prenijeli, eto, jedno 80 procenata onoga i onako kao što je stvarno bilo – kazao je starac.

- Vidite, čika Dik, sa 12 procenata Holivud je već oduševljen i smatra to remek djelom.

A mi imamo lijepih 17 procenata. Ovaj smo rat lagano dobili – sa ćoška od osmijeha je odgovarao oskarovac Henks.

Najbolja od svih generacija.

Kada Demijen Luis, ta personifikacija, epitom klasičnog Amerikanca (Bobi Akselrod iz TV hita ,,Billions“, glavom i

Nema ofucanije riječi od sinergije. Ipak, teško da je bila, u televizijskoj ravni, bilo kada tako dobro sublimirana kao u trijumfalnoj golgoti jedne elitne jedinice američke vojske, od ,,Dana D“ do oslobođenja bradom), u ulozi kapetana Dika Vintersa u završnici izgovori ,,da se ne osjeća herojem, ali da je bio dio bratstva heroja“ – onda mu je tako lako povjerovati. I znati da je tu dobar komad, briljantan grumen od iskrenog kavaljerstva.

Odatle je lako i znati što se za bilo kog od ,,Kričećih orlova“ publika mini-serije ,,Band of Brothers“ nije mogla vezati; osim za njih kao cjelinu. Nema ofucanije riječi od sinergije; a teško da je bila, u televizijskoj ravni, bilo kada tako dobro sublimirana kao u trijumfalnoj golgoti ove elitne jedinice američke vojske, od ,,Dana D“ do oslobođenja.

Prije dvije decenije, projektu ,,Band of Brothers“ bilo je suđeno da bude pobjednički; mini-serija je bila zicer projekat za Henksa i Spilberga, nakon zajedničke oskarovske šetnje sa filmom ,,Saving Private Ryan“ (1998). Formula je bila jednostavna: holivudskoj publici i američkoj publici ponuditi više, bolje, jače, su-

rovije i realnije od ,,Spašavanja redova Rajana“. ,,Winwin“ situacija. Iz patriotske, holivudske, produkcijske, ekonomske, autorske perspektive, kako hoćete...

Blato i krv

Više, jače: ,,Band of Brothers“ je kao sav haos i užas ,,Dana D“ invazije na Normandiju na Omaha plaži – pa razvučen na skoro cijelu godinu.

Kraj njihovog lutanja po pustinji najvećeg ljudskog užasa od rata, nije čak ni onaj momenat, kada im prosto i kao uzgred jave, da Hitler nije živ.

Daleko od toga da je kraj za njih bilo kad i nastupio. ,,Band of Brothers“, to je ono selo, negdje na sjeveru Francuske, koje u blatu, kiši i krvi osvajaju praktično metar po metar jednog dana; da bi do jutra opet iz nekog potpuno banalnog razloga izgubili. Pa onda opet narednog dana osvajali... A u međuvremenu: tijela, i spoticanja od tijela neznanaca, neprijatelja, ili mladića sa kojim su koji minut

Pogle ramena

Četvrtak, 2. septembar 2021.

25

imdb.com

ere televizijskog ratnog remek djela ,,Band of Brothers“ Ratna golgota u kojoj je elitna jedinica suštinski glavni junak

ed sa a titana

theposterdb.com

Užasnije od puke smrti: Stravičan prikaz invazijeu Normandiji

prije toga dogovarali neko ljeto u Kentakiju ili na plaži Kalifornije. Do momenta kada im postane potpuno nebitno, ko je to tu dolje, ostao, pod nogama...

Najveća generacija

I još: ,,Band of Brothers“ je takođe i potpuno neočekivani i iracionalni njemački kontraudar u snijegu Belgije i u Ardenima za već pretjerano samouvjerenu trupu. To je onaj momenat kada kao potpunu realnost u borbi shvatite, da će vas eksplozija, metak, granata, šrapnel prije raniti nego usmrtiti. I kada vas rat ubijedi da je to mnogo gori i užasniji scenario od puke, trenutne smrti.

Sve to je stalo u Henksovog i Spilbergovog majora Vintersa. I to što on tu muku, ličnu golgotu i tragediju mladića koje je vodio na bojno polje, iz dana u dan, prije nego što izvjesno dođu neki novi – iznosi sa savršenom, uzvišenom, gotovo elegantnom trpeljivošću –ono je što ,,najveću od svih generacija“ čini takvom.

A ,,Band of Brothers“, u svih deset epizoda, čini da vam takav karakter djeluje potpuno realno, istinito i vrlo dirljivo.

Za takve likove je lako navijati – i od starta shvatiti zbog čega su suštinski bolji od nacista. Mnogo prije nego će oni, u pretposljednjoj devetoj epizodi, stati pred otškrinutim vratima jednog koncentracionog logora... I tu nije kraj Vintersove plemenitosti; komotno bi mu se moglo prišiti i jedno: ,,U zlu se ne poni-

zi, u dobru se ne uzvisi“ na junačke epolete.

Nema mnogo ideologije u ,,Band of Brothers“: ona je stala u, na primjer, jedan momenat kada sitna bavarska buržoazija, rumena od vina i do tada neokrnjena ratom, mora da gleda oči u oči sa onim užasom od kojeg su svih tih godina glavu okretali.

Onda kad zakopavaju mrtve iz koncentracionog logora, koji sve to vrijeme bio tu, u njihovom komšiluku...

Estetika je, naravno, gotovo precrtana iz ,,Spašavanja redova Rajana“; i tačno je, CGI korišćen za specijalne efekte, pogotovo u drugoj epizodi, danas djeluje kao neka skoro naivna animacija. Ipak, jasno je da je ,,Band of Brothers“ grandiozan spektakl ratnog užasa; da je potpuno opravdao tadašnju cijenu od 120 miliona dolara. Koja je plaćena gomilom sponzorskih ugovora, od kojih je kompanija Džip tražila da se samo njihovi modeli vojnih vozila koriste u svim ratnim scenama.

Hitlerovo blago

Estetika je, ipak, ostala upisana na licima tih ljudi. Takođe i onih veterana koji su, kao uvertira ili u finišu epizode, pružili istinit i realan uvid, riječima i sjećanjima. U kojima je i dalje mnogo straha, traume, užasnih ožiljaka na osakaćenoj duši i nesalomivom duhu. Sve to je Tom Henks uspio da uhvati i zato je ,,Band of Brothers“ i dalje relevantan televizijski sadržaj, dvije decenije nakon pre-

mijere. Nema tu mnogo narativne dramatizacije koju bi, recimo, zahtijevali današnji ,,HBO-ovci“; to je, prosto, jedan užasni ratni dan, razvučen na dugu godinu do oslobođenja. I to je toliko efektno i istinito, da nećete mariti za neke realne istorijske promašaje, poput toga da je u logor Dahau jedna druga američka jedinica ušla dan ranije od ovih marinaca.

Najdirljiviji i najefektniji momenat je onaj u samoj završnici – a u suštini goli paradoks. Kada, pod sjenkom već završenog rata, ekipa ,,Orlova“ dobija zadatak da oslobodi dvorac sa Hitlerovim blagom u Bavarskoj. Taj uspon u svijet groteske koja im se ruga, zadirkuje, gleda poput fantoma u iskrivljenom ogledalu, potpuno je lud. I servira onu ključnu tragediju za preživjele: svijest da o mnogo čemu sa bližnjima, iz tog đavoljeg rata, prosto neće moći da govore, onda kada se vrate u Ameriku. Niti će biti u stanju; jer mnogo je toga, poput tog posljednjeg dana u zamku, za njih ostalo neizrecivo i neshvatljivo...

Ali makar je pravedno što su Henks i Spilberg uspjeli: da jednu nedodirljivu generaciju tihih očeva konačno učine bliskom njihovim nedoraslim sinovima. I kako, konačno, gledati sa ramena tih titana. Onoj ,,braći po oružju“ iz Šekspirovog ,,Henrija V“, onoj ,,nekolicini, nekolicini sretnika; jer taj koji prolije krv uz mene, od tog dana biće brat istiniti“. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 2. septembar 2021.

PODGORI č ARENJE

P

osljednja ljetnja noć, a iz morske pjene pod petrovačkim stijenama, daleko iza neprijateljskih linija ratne 1941. godine, izranja britanska podmornica. Prije nego će iz nje izaći Džejms Bond lično, u prvoj savezničkoj ratnoj misiji u okupiranoj Jugoslaviji. Ne vjerujete?

Kako tvrdi londonski Sandej tajms (a ta redakcija u ostrvskim medijima važi za nešto kao etalon pouzdanosti), Dvejn Tajrel Bil Hadson bio je britanski pukovnik koji je Jana Fleminga inspirisao za lik Džejmsa Bonda. Ili makar – Bil, prvi šef savezničke vojne misije u Jugoslaviji, bio je inspiracija za lik Bonda u velikoj mjeri, uz Flemingovog brata, kao i jugoslovenskog obavještajca, dvostrukog agenta Duška Popova.

Okupirana Jugoslavija Bil je na prvu loptu od svih njih najprije Bond; onako kako ga je originalno iznio Šon Koneri na velikom platnu. Momčina sirovog, neprskanog (u njegovom slučaju južnoafričkog) akcenta, sportista koji se bavio boksom, ragbijem, konjičkim trkama, rvanjem... I pored toga izuzetan intelektualac: rukovodilac u rudnicima širom Evrope, što ga je i dovelo u Jugoslaviju krajem 30-ih. Govorio je šest jezika (naš perfektno), a pred sami rat imao buran brak sa ruskom balerinom Adom Proskurnikovom... Prosto, bio je idealan materijal za obavještajca, još u vrijeme rata.

Džejms Bond na Radovču

Put Bonda – ili Hadsona – do Crne Gore i Podgorice je već lako pratiti i dobro je dokumentovan, kao važan simbolički momenat Drugog svjetskog rata. Tog proljeća 1941. izbjegao je, pukom srećom, smrt u bombaškom napadu ustaških agenata u Zagrebu. Za vrijeme nacističke invazije uspio se izvući iz zemlje, a zatim tokom ljeta u Kairu dobio jasan zadatak: tajnu misiju na terenu. U srcu okupirane Jugoslavije. Podmornica je na plažu Perazića dola, kod Petrovca, stigla u noći 20. septembra. Uz njega su bila i dva pukovnika jugoslovenske predratne vojske, Lalatović i Ostojić, koje će sudbina i životni izbori voditi u štab Draže Mihailovića... A Hadson je imao drugačiji zadatak i put.

Britanska obavještajna služba imala je vrlo jasnu namjeru: da Hadson, pod kodnim imenom ,,Marko“, nakon ugušenog Trinaestojulskog ustanka posjeti štabove lokalnih partizana i četnika. Informacije koje su stizale putem radija tih dana bile su protivurječne, izvještaji o prvim sukobima dvije ,,domaće“ strane... Već krajem septembra pukovnik Bil proveo je nekoliko dana sa Milovanom

Zaglavi se

wikipedia.org

26

Đilasom i Arsom Jovanovićem.

Na sigurnoj slobodnoj teritoriji – u selu Radovče, u Piperima! Potom se susreo i sa vođama lokalnih četnika...

Zakopano blago Potom će Hadson tokom oktobra imati i susrete u Srbiji sa Titom i Mihailovićem. I poslati istorijske izvještaje: o tome kako je animozitet između partizana i četnika, nakon ustanka u julu, u Crnoj Gori sve veći. Kako mu partizani djeluju trenutno motivisaniji za borbu.

Kako je potom imao konstruktivne razgovore sa liderima oba pokreta u Srbiji.

Već do novembra te 1941. godine, Hadsonove namjere da na terenu koordiniše zajedničku borbu partizana i četnika protiv okupatora su se raspršile. I započeti su prvi otvoreni međusobni sukobi. Njegovi radijski izvještaji sa terena, kao tajnog izaslanika britanske vlade, dobro su dokumentovani i dragocjeni; čak do zime 1942. godine je potpuno bezuspješno pokušavao da utiče na pomirenje dvije strane... Svjesno ugrozivši i svoj život, jer se ne jednom u tom periodu našao u situaciji da se

Crta: Srđan Ivanović

Pukovnik Bil Hadson inspiracija za lik Džejmsa Bonda

sam spašava od nacista. Iako je i četnicima i partizanima bilo žestoko stalo da u tom periodu zadobiju njegovu naklonost...

Početkom decembra 1983, već starac Hadson, našao se u ekipi televizije BBC za snimanje dokumentarca o tajnim britanskim misijama na teritoriji okupirane Jugoslavije. Iza njega je ostala i mala kontroverza: raspolagao je sa oko dva miliona eura vrijednim dijamantima i zlatom, kojima je trebalo finansirati otpor nacistima.

Blago je zakopao u jednom selu u Srbiji, pa nakon rata pokušao, putem posrednika, da ga prisvoji...

Nikad nije završio pred sudom: preminuo je u Južnoj Africi 1995. godine. A jedna takva pikanterija samo je produbila legendu o ,,pravom“ Džejmsu Bondu!

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 2. septembar 2021.

27

LONDON CALLING

U Londonu ljubimci transportnom mrežom putuju besplatno i bez brnjice

Čupavi prijatelji u metrou

Detalj sa ,,Circle“ linije

N

akon prošlogodišnje pauze uzrokovane krizom koja je zahvatila sve transportne sisteme od kojih veliki gradovi na planeti umnogome zavise, povratak u podzemlje ove godine nije bilo jednostavno.

U Londonu pak, najstarijoj podzemnoj željeznici na svijetu, stvari se polako vraćaju u normalu i broj putnika je, od popuštanja

Dok su transportni sistemi na Dalekom istoku apsolutni pobjednici u kategorijama koje se tiču putnika, poput onog u Seulu i Šangaju, londonski je organizovan kako bi bio komforan i za četvoronošce mjera, sve veći. A povratkom putnika, u metro su se vratili i njihovi čupavi prijatelji na četiri noge koji se zahvaljujući novom istraživanju opet mogu radovati povratku podzemnim vozovima.

O boravku četvoronožaca u vozu brinu i brojne nevladine organizacije

Istraživanje kompanije ,,Essential“, jedne od najvećih među onima kojima je u fokusu ,,olakšavanje života“ u metropolama, pokazalo je da je London još jednom pobijedio u trci ,,najprijateljskijeg“ podzemnog transportnog sistema za ljubimce. Dok su sistemi na Dalekom istoku apsolutni pobjednici u kategorijama koje se tiču putnika, poput onog u Seulu i Šangaju, londonski metro organizovan je kako bi bio komforan i za četvoronošce.

U Londonu, ljubimci putuju transportnom mrežom besplatno, bez brnjice, uz dva jasna pravila - ljubimac mora da bude na povocu i ne smije da stoji na pokret-

nim stepenicama zbog potencijalnih povreda.

Prije nego se kućni ljubimac povede prvi put u londonski metro, vlasnik može konsultovati neku od nevladinih organizacija na Ostrvu koja će pomoći vlasniku da ljubimcu olakša boravak u vozu. Istraživanje NVO pokazalo je da je anksioznost uvećana naročito kod pasa, pa se vlasnici ohrabruju da posjete njihove prostorije i dobiju besplatne savjete.

Očigledno su „upalili“ jer boravak u londonskom metrou ne može zaobići kućne ljubimce, i to posebno pse, pa su male šanse da makar jednom dnevno ne naletite na nekog. I dok gunđanje oko gužvi na ve-

Neodoljivi čupavci su tu da poprave atmosferu

ćini londonskih linija može da se nastavi nakon velike pauze, tu su lokalni čupavci da poprave atmosferu.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić