Bilo je u istoriji crnogorskog parlamentarizma raznih čudnih, nezakonitih, pa čak i politički somnabulnih zakonskih prijedloga, ali teško da će ijedan sadržati toliko bestidnih kršenja Ustava kao ovaj sinoć usvojen. Ne treba imati dilemu: ono čemu smo sinoć svjedočili nije rezultat pravne tupavosti ili neznanja, nego ogoljenog pravnog nasilja koje ima politički cilj. I dio je šireg plana urušavanja svih crnogorskih institucija, obesmišljavanja postojanja
STR. 3.
Nevjerovatna je količina političke arogancije da neko stavi pero na papir i konstruiše ovakav zakon. Nevažno je ko će biti većina, a ko opozicija, ovo je u najmanju ruku skandal, a umjesto skandala ja ću reći – i klasičan primjer ustavnog puča. Oduzeti zakonom ono što je de nisano kao ustavna nadležnost predsjednika je pravna katastrofa. Oni koji učestvuju u ovome vrše ustavni puč – poručio je Živković
Projekat ekonomskog državljanstva koji traje od 2019. treba da bude završen do kraja ove godine
Vlada odlazećeg premijera Dritana Abazovića prihvatila je da dva kondo hotela u Budvi i Tivtu gradi kompanija ALK Montenegro, ispostava srpske istoimene rme, a obje zapošljavaju po jednu osobu, crnogorska je u minusu 79,8 hiljada eura, a srpska plaća nula dinara poreza na dobit
6. i 7.
Komentarišući odluku ODT Nikšić, advokat Sava Kostić je Pobjedi rekao da je ona gotovo skandalozna, te da se nikšićko ODT saglasilo sa time što je djevojčica „zbog kršenja pozitivnopravnih propisa i bez pravnog osnova bila lišena slobode gotovo mjesec dana“
PODGORICA – Glasovima „stare“ većine u crnogor skom parlamentu juče su, sa 41 glasom za i bez prisu stva opozicije, izglasane izmjene Zakona o predsjed niku države koje predviđa ju niz neustavnih odredbi kojima poslanici DF-a, De mokrata, Ure, SNP-a žele da primoraju Mila Đuka novića da predloži manda tara za sastav vlade ili da ga izopšte iz te procedure.
Kako je zakon usvojen po hit nom postupku, Đukanović je dužan da ga u roku od tri da na potpiše ili vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Uko liko vrati zakon parlamentu, a poslanici ga ponovo izglasaju, predsjednik države će, shod no Ustavu, morati da proglasi ponovo usvojeni zakon.
Kako Ustavni sud sa tri člana nije funkcionalan, ostaje ne jasno kakav je pravni i politič ki rasplet moguć ukoliko Đu kanović i drugi put odbije da proglasi izmijenjeni Zakon o predsjedniku.
Tokom rasprave u parlamen tu poslanici opozicije, DPS-a, SDP-a, SD-a, Liberalne partije isticali su da su predložene iz mjene suprotne Ustavu, da su usmjerene protiv Đukanovića, kao i da predstavljaju pokušaj ustavnog puča. Sa druge stra ne, predstavnici „stare“ većine tvrdili su da predložene izmje ne predstavljaju „deblokiraju ći mehanizam“ koji će poslu žiti da se izabere vlada.
Izmjene zakona nijesu bile predviđene dnevnim redom sjednice, ali su u njega uvršte ne na zahtjev poslanika DF-a i glasovima 41 poslanika po bjednika „stare“ većine“. Na početku sjednice šef po slaničkog kluba DPS-a Da nijel Živković upozorio je predsjednicu Skupštine Da nijelu Đurović da ulazi u zonu krivične odgovornosti stavljanjem takvog rješenja na dnevni red, zato što Poslovnik propisuje da se na sjednici mo že raspravljati samo o prijedlo zima koji su u skladu sa Usta vom, zakonom i Poslovnikom. – Razumijem političku po trebu poslanika DF-a da uru šavaju institucionalni sistem Crne Gore, da rade sve što se kosi sa demokratskim princi pima, sprovode ustavni puč. To potpuno razumijem, ali ne mogu da razumijem od drugih kolega da pristaju da budu va goni ove lokomotive koja po kušava da uruši i degradira Cr nu Goru – istakao je Živković.
Ona mu je odgovorila da je pri jedlog zakona u proceduri i da ga je „prihvatila“ stručna služ ba, a navela je i da su poslani ci imali pravo da traže dopu nu dnevnog reda, te da je na njima da se izjasne.
Živković je zatražio pauzu u kojoj bi im stručna služba dostavila pismeno mišljenje, ali mu je Đurović ukazala da oni ne odlučuju oko meritu ma, već da samo konstatuju da li je neki akt u formalnom
smislu ispunio uslove. Proceduralno je reagovao i po slanik Jevto Eraković. On je ocijenio da je riječ o ozbiljnoj situaciji i ukazao da nije po trebno pravno znanje kako bi se jasno vidjelo da ovakvim rješenjem pokušavaju da „sru še Crnu Goru“.
Poslanica Aleksandra Vu ković poručila je Đurović da je „ustavorušiteljka, ustavo lomiteljka i ustavogaziteljka“ koja uz glasove DPS-a poku šava da sprovodi „pučologi ju – nauku koja će se izuča vati kao prilog najveće izdaje Crne Gore, izdaje povjerenja
da promijeni ustavno uređe nje Crne Gore kazniti zatvo rom od tri do 15 godina.
– Ja neću pozivati da imate obzira prema Ustavu, jer je DF pokazao šta misli o Usta vu kad ga je gazio. Ovo je po sao državnog tužilaštva – po ručio je Papović.
Oglasio se i poslanik SD-a Bo ris Mugoša koji je predložio da se o predloženom rješenju prvobitno izjasni zakonodavni i matični odbor, pa da se nakon toga zakaže sjednica na kojoj bi raspravljali.
Ipak, poslanici su uvrstili predložene izmjene na dnev ni red, a u pauzi je pribavljeno i pozitivno mišljenje Zakono davnog i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Poslanik DF-a Predrag Bu latović kazao je da su izmje ne zakona predložili zato što predsjednik države Milo Đu kanović nije povjerio mandat za sastav vlade Miodragu Le kiću, iako je, kako je ustvrdio, imao nesumnjivu podršku ve ćine u parlamentu.
– Izmjene zakona o predsjed niku rješavaju krizu u Crnoj Gori i pat poziciju koja posto ji. Ovim zakonom nije oduzeta nijedna nadležnost predsjed niku Crne Gore, ali je otvore na mogućnost, ako ima kapa citet demokratski, da obnovi konsultacije sa svim politič kim subjektima – istakao je Bulatović.
Pojasnio je i da javni interes za usvajanje izmjena leži u činjenici da je državi potreb na vlada, zbog čega je predlo žen i hitni postupak i povrat no dejstvo.
onih koji su je glasali da bu de predsjednica Skupštine“. – Vi ste svi pod kapom DF-a i jedina politička struktura ko ja je pobjednica u Crnoj Go ri jeste DF. Svaka vam čast, ja sam se borila samo sa vama, jer smo bili koncepcijski, ide ološki različiti, ali pobijedila
je vaša desničarska, destruk tivna politika kojoj prilog da ju Demokrate i Ura – istakla je Vuković.
Dragutin Papović (DPS) je ukazao na član 360 Krivič nog zakonika koji propisuje da će se svako ko silom ili pri jetnjom upotrebe sile pokuša
– U ovom zakonu predloži li smo neke izmjene, nijesmo udarili na Crnu Goru, ona ni je ugrožena ovim zakonom, ona je ugrožena neustavnim ponašanjem da nema manda tara za sastav vlade – naveo je Bulatović.
Danijel Živković je kazao da je DF svjesno i spremno preu zeo ulogu lokomotive koja te ži da sruši institucionalni ka pacitet države, ali je i rekao da ga to ne iznenađuje od tog po litičkog saveza.
PODGORICA – Grupa od oko dvije stotine građana okupila se sinoć na Trgu nezavisnosti u Podgorici, poslije čega su prošetali do zgra de Skupštine kako bi iskazali pro test zbog Izmjena i dopuna Zako na o predsjedniku, ali i učestalih napada na pripadnike crnogorskog naroda.
Okupljeni su poručili da usvajanje Iz mjena Zakona o predsjedniku pred stavlja „ustavni puč“, zbog čega su, po dolasku ispred zgrade parlamen ta, poslanike suverenističkog bloka pozvali da im se pridruže i da prisu stvom u plenarnoj sali ne daju legiti mitet izglasavanju tog pravnog akta.
Građanke i građane pozdravili su po slanici DPS-a - Aleksandra Vuković, Nela Savković-Vukčević, Dragutin Papović, Petar Ivanović i Jevto Eraković, kao i SD-a Boris Mugo ša, ali su se potom vratili u zgradu Skupštine.
Okupljeni građani su pjevali crnogor sku himnu i skandirali „Crnogorci na polje“, „Počelo je počelo“ i „Teroristi u zatvor“. Nosili su transparente na ko jima je pisalo „Država je ugrožena“, „Građani su meta terorista“, „Zašto je pretučen Damir Kojašević“, „Ne držav nom udaru“, „Ruska agentura napo lje“, „Stop institucionalnom nasilju“, „Presuđeni teroristi u zatvor“, „Crkva
– Nevjerovatna je količina političke arogancije da neko stavi pero na papir i konstruiše ovakav zakon. Nevažno je ko će biti većina, a ko opozicija, ovo je u najmanju ruku skandal, a umjesto skandala ja ću reći – i klasičan primjer ustavnog puča. Oduzeti zakonom ono što je definisano kao ustavna nadležnost predsjednika je pravna katastrofa. Oni koji učestvuju u ovome vrše ustavni puč – poručio je Živković.
Ocijenio je i da se iza ovog zakonskog rješenja krije namjera SNP-a, Ure i drugih političkih subjekata većine da „silom na sramotu“ sačuvaju birački rejting, jer im je na lokalnim izborima Pokret „Evropa sad“ uzeo respektabilan broj birača.
Aleksandra Vuković je ocijenila da se događa državni udar i teški kriminal za koji se, prema Krivičnom zakonu član 360, ide pravo u zatvor.
– Ođe DF delegiran pravo iz Beograda i agresorske Moskve brani ovaj nakaradni zakon koji nije nikakav zakon o predsjedniku nego ruska impresija o Crnoj Gori ili Putinova specijalna operacija. To su vam oni meki tenkovi za teške dane koji slijede Crnoj Gori – poručila je Vuković.
Poslanik DF-a Slaven Radunović ukazao je da ovim zakonom pokušavaju da „izađu na kraj sa opstrukcijama Đukanovića“.
– To smo uradili na način što mu se ne oduzima nadležnost, nego se definiše što se dešava kada on ne ispunjava ono što mu je dato. Ovo je lijek za bolest koja se zove Milo Đukanović u odumiranju kao politička ličnost – rekao je Radunović. Draginja Vuksanović-Stan-
Profesor na kanadskom univerzitetu Alberta, dr Srđa Pavlović kazao je da svi koji su lojalni pravnom okviru države Crne Gore da treba da budu ispred Skupštine. -Ovo je opasno vrijeme. Lideri suverenističkih partija, kao odgovorni predstavnici pravne države, treba da odmah pozovu sve one koji su lojalni pravnom okviru države Crne Gore da izađu na ulice i sa zajedno zaustave ovo ludilo koje vodi u ustavni puč. Njima je mjesto ispred Skupštine. Ako ne sada i ako ne ovim povodom, kada? Sjutra će biti kasno, i platiće se visoka cijena, kazao je Pavlović, prenosi Portal Analitika.
ković (SDP) pozvala je predsjednicu Skupštine da podnese ostavku, jer, kako je rekla, nije smjela da dozvoli da je DF drži kao zmija žabu.
– Biti na poziciji drugog čovjeka države, a dozvoliti da se na dnevni red stavi nešto što je suprotno Ustavu je neprihvatljivo. Zakon koji ste predložili je skandal. Njime se direktno derogiraju nadležnosti predsjednika države. Vi radite u službi Vučića i zvanične Srbije – poručila je Vuksanović-Stanković.
I Boris Mugoša saglasan je da predložene izmjene nijesu u skladu sa Ustavom, a ukazao je i na to da zakonom, koji je akt niže pravne snage, ne mogu da se mijenjaju ustavne norme.
- Spremni ste zbog ličnih animoziteta prema jednom čovjeku da derogirate Ustav, ne razmišljate da će i neko drugi biti predsjednik – istakao je Mugoša.
Poslanica Daliborka Pejović (DPS) komentarisala je odnos DF-a prema Miodragu Lekiću kojeg ovaj politički savez podržava za mandatara i istakla da je „strašno što
Izmjenama Zakona o predsjedniku „stara“ većina u stavu 7a predviđa da je predsjednik dužan da u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini ili kada Vlada ne dobije povjerenje u Skupštini ili kada predsjednik Vlade podnese ostavku, predloži mandatara. Odredbama su uveli i obavezu sprovođenja novog kruga konsultacija koje se vrše ukoliko Skupština ne usvoji prijedlog odluke o skraćenju mandata. One se obavljaju u roku od 15 dana koji počinju da teku od dana kada Skupština nije usvojila prijedlog odluke o skraćenju mandata. Nakon što završi konsultacije, predviđaju dalje, predsjednik je dužan da u roku od tri dana predloži mandatara.
Okupljenim građanima pridružila se i doktorica iz Slovenije crnogorskog porijekla Nataša Vuković Ona je Pobjedi ispričala da je, sa kćerkom, sjedjela u bašti jednog podgoričkog lokala kada je primijetila da se na Trgu nezavisnosti okupljaju građani sa crnogorskim obilježjima. – Prišla sam im i pitala ih o čemu se radi. Kada su mi objasnili, odlučile smo da im se pridružimo – rekla je ona.
Na protestu je bio i crnogorski iseljenik iz Australije Milovan Gojović
na ovaj način troše osobu koja je za svako poštovanje“. Oglasio se i Lekić koji je ocijenio da je predloženi zakon način da se suprotstave krizi, ali i „odgovor da se ostvari demokratija“.
Poslanik Force Genci Nimanbegu upitao je da li se predloženi zakon može nazvati „zakonom za gospodina Lekića“.
- Da li je zakon za Mila? Evo kolege iz Fronta su relaksirani, ne znam kako su došli do te pozicije. Sad su relaksirani i sad predlažu zakon kojim će riješiti sve dileme u Crnoj Gori. E naravno da nećete, jasno vam je to, kao što je jasno svima nama da puno odluka koje je donosila Skupština bile su takve da su ovu konfuziju u narodu uvećavale – istakao je Nimanbegu. Ž. ZVICER
Bilo je u istoriji crnogorskog parlamentarizma raznih čudnih, nezakonitih, pa čak i politički somnabulnih zakonskih prijedloga, ali teško da će ijedan sadržati toliko bestidnih kršenja Ustava kao ovaj sinoć usvojen. Ne treba imati dilemu: ono čemu smo sinoć svjedočili nije rezultat pravne tupavosti ili neznanja, nego ogoljenog pravnog nasilja koje ima politički cilj. I dio je šireg plana urušavanja svih crnogorskih institucija, obesmišljavanja postojanja Crne Gore kao uređene države
Da li znate ko može biti mandatar za sastav vlade, nakon što je sinoć većina od 41 poslanika usvojila izmjene i dopune Zakona o predsjedniku Crne Gore? Nema tog smislenog pravnika koji na to može odgovoriti, još manje bilo ko od 20 potpisnika inicijative koju su potpisali poslanici klubova Demokratskog fronta, DNP-a, SNP-a, te Pokreta za promjene. Čak ni onaj žovijalni poslanik B. Radulović što tvrdi da je među 100 najpametnijih u poznatom univerzumu. Jer, suštinski odgovor glasi – može ko god hoće iz parlamenta, samo da ima ,,dominantnu skupštinsku podršku“?!
A što je „dominantna skupštinska podrška“? E, to su nesrećni zakonodavci, u velikoj nuždi da oposle ono što hoće, zaboravili da pojasne.
Da skratimo: u ,,prvom krugu“ predlaganja mandatara predviđa se ono što, inače, piše u Ustavu, u članu 95, stav 5: da predsjednik predlaže Skupštini mandatara za sastav vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini. No, ako nema skupštinske većine, onda, kako piše u članu 7c, stav drugi, ,,predsjednik može predložiti kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon obavljenih ponovnih konsultacija...“.
Dakle: ako nema saglasnosti da se formira skupštinska većina, što jedino daje legitimitet predsjedniku vlade u svakoj normalnoj državi, onda su P. Bulatović i vesela družina iz Demokratskog fronta, uz voljno saučesništvo Demokrata i Ure, smislili da mandatar više ne mora uopšte da bude predstavnik parlamentarne većine, nego prvi među onima koji imaju ,,dominantnu podršku“. I nije tu kraj. U članu 7f se dodaje novi termin, pa se kaže da – ,,ako predsjednik ne izvrši dužnost utvrđivanja mandatara“ – onda se može, radi ,,zaštite javnog interesa (?!) mandatarom smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika“. Da, potrebna je ,,jasna većina“. A tog ,,mandatara“ će predložiti ,,peticijom“ (da, dobro ste pročitali) poslanici u Skupštini Crne Gore. Ma, sjajno, ovoga se nijesu dosjetili ni vodeći svjetski pravnici: ,,smatraće se mandatarom“ onaj kojeg ,,peticijom“ predloži skupštinska većina umjesto živog i zdravog predsjednika koji je jedini po Ustavu dužan da predlaže mandatara. A što ako neko bude ,,smatran“ za
mandatara, kako će se pravno regulisati ,,ne-smatranje“?
U kratkim, pravno stupidnim izmjenama, jedan član izaziva posebnu pažnju. Riječ je o članu 24a koji uvodi još jedan pojam većine - ,,nesumnjivu većinu“. Da, tako piše: ,,Izuzetno, mandataru koji je dobio nesumnjivu podršku većine poslanika 27. saziva Skupštine za sastav 44. Vlade rokovi počinju da teku danom stupanja na snagu ovog zakona“.
Kome bi palo na pamet da u izmjenama zakona uvodi retroaktivnu primjenu zakona i kršenje Ustava? Ko bi, pri zdravoj pameti, mogao da predloži da se u jedan zakonski tekst uvodi pojam 44. ili 45. ili bilo koje druge vlade, pa još da unosi tri pojma ,,dominantne podrške“, ,,jasne većine“ i ,,nesumnjive većine“?
Samo onima koji imaju – prljave političke namjere. Upravo tako, ovaj posljednji član ubačen je u Izmjene i dopune Zakona o predsjedniku kako bi se, silu na sramotu, instalirao M. Lekić kao novi mandatar. I, naravno, derogirala funkcija predsjednika Crne Gore te, mimo Ustava, kako su planirali izmjenama i dopunama u članu 7f, smijenio Đukanović kojeg ,,stara“ ili ,,obnovljena“ većina vidi kao čelnika jedne od malobrojnih preostalih neurušenih državnih institucija. Bilo je u istoriji crnogorskog parlamentarizma raznih čudnih, nezakonitih, prijedloga, ali teško da će ijedan sadržati toliko bestidnih kršenja Ustava. Sedam od osam članova očigledno urušava temelje ustavnog uređenja zemlje.
Samo, ne treba imati dilemu: ono čemu smo sinoć svjedočili nije rezultat pravne tupavosti, nego ogoljenog pravnog nasilja koje ima politički cilj. I dio je šireg plana urušavanja svih crnogorskih institucija, obesmišljavanja postojanja Crne Gore kao uređene države.
Ništa se ovđe ne dešava slučajno. Baš kao što se uništava, dio po dio, crnogorske privrede, a državne energetske kompanije - od EPCG do Rudnika uglja pretvaraju u preduzeća koja rade za interese susjednog energetskog sistema Srbije – tako se kroz koordinirane izlive kleronacionalističke mržnje razbija srž, smisao postojanja Crne Gore kao građanske države. I, onda, nakon sinoćnje političko-pravne sramote, postavlja se legitimno pitanje: kako se u društvu u kojem su urušene sve institucije, boriti demokratskim, građanskim, sredstvima za pravo, pravdu i čast unutar vlastite države?
PODGORICA – U dnevni red 40. sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koja će biti održana u ponedjeljak, na prijedlog Socijaldemokratske parti je, uvrštena je tačka koja se odnosi na stanje u energet skom sektoru. Na to zasijedanje, kako je sa opšteno iz Skupštine, pozvani su ministri kapitalnih investi cija i finansija Ervin Ibrahi mović i Aleksandar Damja nović, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović i Niko la Rovčanin i predsjednik Odbora Regulatorne agen cije za energetiku Branisav Prelević
Osim njih, na sjednicu su po zvani i predsjednik Crnogor ske akademije nauka i um jetnosti Dragan Vukčević, rektor Univerziteta Crne Go re Vladimir Božović, dekani Elektrotehničkog, Mašinskog i Metalurško-tehnološkog fa kulteta Saša Mujović, Rado je Vujadinović i Veselinka Grudić , profesor Elektro tehničkog fakulteta Milutin Ostojić i ekonomski analiti čar Dejan Mijović Kontrolno saslušanje čelni ka energetskog sektora pret hodno je, zbog ogromnih gu bitaka koje bilježe crnogorske energetske kompanije, inicira
la Socijaldemokratska partija koja je, takođe, najavila i kri vične prijave.
Poslanik te stranke Adnan Striković Pobjedi je potvrdio da je ta partija u međuvreme nu pozvala tužilaštvo da ispi ta i utvrdi zašto su energetske kompanije, koje su do skoro poslovale sa dobitkom, doži vjele finansijski sunovrat.
Pobjeda je ranije izvijestila da se energetski sektor, kojim sada rukovode kadrovi Demo kratskog fronta i Demokrata, zbog niza loših poslovnih od luka, kolonijalnih ugovora i partijskog zapošljavanja, na lazi pred bankrotom.
Podsjećanja radi, Rudnik uglja Pljevlja, zbog prodaje te rude Elektroprivredi Srbije, po znat no nižoj cijeni od tržišne, već nema novca za isplatu zarada zaposlenima. Isti problem ima i Elektroprivreda, koja je zbog toga odlučila da se zaduži kod poslovnih banaka i koja ujed no, zajedno sa Vladom, pokri va i gubitke CEDIS-a.
Pobjeda je, takođe, izvještava la i da te kompanije, prije odr žavanja minulih lokalnih izbo ra u Podgorici i još 13 opština, Vladi nijesu željele da dostave izvještaje o poslovanju, plano vima i broju zaposlenih, plaše ći se da bi, ukoliko bi ti podaci bili javni, rezultati tih izbo ra bili znatno lošiji po Front i Demokrate. Đ.Ć.
PODGORICA - Formalni pregovori o formiranju vlasti u glavnom gradu trebalo bi da počnu danas sastankom lidera stranaka i pregovaračkih timova.
Zamjenik predsjednika Po kreta „Evropa sad“ Jakov Milatović uputio je u pone djeljak poziv za sastanak no siteljki liste „Za budućnost Podgorice“ Jeleni Borovi nić-Bojović, nosiocu liste „Idemo ljudi“ Danilu Šara noviću i nosiocu liste „Može Podgorica – ovo je naš grad“ Luki Rakčeviću kako bi raz govarali o formiranju lokalne vlasti u Podgorici. Očekuje se da lokalna vlast bude formi rana do 19. decembra.
Milatović je u pozivu naveo da na sastanak poziva radi što skorijeg formiranja lo kalne vlasti. Predložio je i da sastanku prisustvuju nosio ci pobjedničkih lista zajed no sa članovima pregovarač kih timova.
– Vjerujem da ćemo na ovom sastanku, u otvorenoj i srdač noj atmosferi, razmijeniti mi šljenja o prioritetima buduće gradske uprave, kao i utvrdi ti principe, format i dinami ku budućih razgovora – na veo je Milatović.
Okvirni dogovor sa prvog sa stanka je da je gotovo izvjesno da će novi gradonačelnik Po dgorice biti upravo Milatović, dok bi dva zamjenička mje sta gradonačelnika trebalo da pripadnu predstavnicima
DF-a i Demokrata. Ostale funkcije trebalo bi da budu raspoređene shodno ja čini svih odborničkih funkci ja u parlamentu Podgorice. – Na striktnoj podjeli insisti raće i Demokrate jer su jav no saopštile da ih neki viši cilj ne zanima. Hoće ono što im pripada – saopštio je izvor Pobjede.
Nezvanična saznanja Pobje de govore da je Jelena Bo rovinić-Bojović na prvom neformalnom sastanku sa opštila da ne želi gradonačel ničku funkciju, što je i pono
vila u intervjuu za beogradski Kurir.
DF i Demokrate će insistirati u pregovorima da se prilikom raspodjele direktorskih funk cija po dubini poštuje izborni rezultat. Posebno su atraktiv na direktorska mjesta u Vodo vodu, opštinskom preduzeću koje zapošljava veliki broj rad nika, pa se očekuje novo ma sovno partijsko zapošljavanje. Objema političkim grupacija ma nije po volji prijedlog Mila tovića da se direktorske funkci je javnih preduzeća u glavnom gradu imenuju na konkursima.
Po preliminarnim rezultati ma Opštinske izborne komi sije, Pokret „Svi za naš grad–dr Ivan Vuković“ osvojio je 24 mandata, Pokret „Evropa sad“ 13 mandata, Aleksa Be čić – Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – Demos – Idemo ljudi šest mandata, Demo kratski front – Za budućnost Podgorice 11 mandata, „Dr Dritan Abazović – Može Po dgorica – Ovo je naš grad! –Građanski pokret URA – Ci vis – Albanska alternativa“ četiri mandata.
N. ZEČEVIĆPODGORICA - Opštinska izborna komisija proglasila je konačne rezultate lokalnih izbora u Budvi, koji su održani 23. oktobra. Đorđe Vujović, predsjednik Izborne komisije, potvrdio je informaciju da je lista „Milo Božović – Budva na prvom mjestu!“ – Demokratski front osvojila apsolut nu većinu – 18 mandata.
Lista „Prava stvar, koalicija Jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović“ – DPS, SDP, SD, LP i GI „21. maj“ osvojila je devet mandata, lista „Luka Liješević – Prava Crna Gora – Držimo ri ječ – Marko Milačić“ nije prešla cenzus. Lista „SNP – Temeljno za Budvu“ osvojila je jedan mandat, a lista „Dragan Krapović – Idemo ljudi! – Demokrate – Demos“ četiri mandata.
Lista „Dr Vujičić Božidar – Građanska akcija – Za bolju Bud vu“ nije prešla cenzus, dok je lista „Dr Dritan Abazović – Mo že Budva! Može Crna Gora! – Građanski pokret URA“ osvo jila jedan mandat. Budvanski parlament broji 33 mandata. R. P.
BUDVA – Konsultacije li dera budvanskog ogranka DF-a i aktuelnog grado načelnika Budve Mila Bo žovića sa predstavnicima Demokrata, Građanskog pokreta Ura i Socijalističke narodne partije, o formira nju nove budvanske lokal ne uprave, počeće danas.
Pobjedi je iz budvanskog DF-a saopšteno kako je predviđe no da Božović, prije počet ka zajedničkih konsultacija, prethodno održi pojedinač ne razgovore sa predstavnici ma izbornih lista Demokrata, Ure i SNP-a.
Od ukupno 33 odbornička mjesta u Skupštini opštine Budva, Demokratskom fron tu je, na osnovu rezultata lo kalnih izbora održanih 23. ok
tobra, pripalo njih 18, što tom političkom savezu omoguća va da samostalno vrši vlast u Budvi.
Božović se, međutim, ipak od lučio na formiranje široke ko alicije, koju bi činili još i De mokrate, sa osvojena četiri, i
Ura i SNP, sa po jednim man datom.
- Uprkos činjenici da je naša izborna lista osvojila 18 man data, zbog čega je u prilici da sama konstituiše i vrši vlast u skladu sa izbornom voljom građana te nespornim legiti
mitetom i legalitetom koji pro ističe iz toga, a sve u skladu sa dobrom demokratskom prak som, pozivamo vas na kon sultacije političkih subjeka ta. Konsultacije će se održati u kancelarijama DF-a 2. no vembra – navedeno je u dopi su koji je Božović juče uputio Demokratama, Uri i SNP-u, a u koji je Pobjeda imala uvid. U dopisu se, takođe, naglašava da je princip poštovanja izbor ne volje građana Budve, kao jednog od osnovnih postulata demokratije, bio i biće osnov na vodilja u djelovanju DF-a. Zaključuje se i da će interes gra đana, rješavanje njihovih pro blema i zastupanje opšteg, a ne pojedinačnog i političkog inte resa, imati prioritet u radu lokal ne uprave u narednom četvoro godišnjem mandatu.
Iako smo prečesto svjedoci da političari daju sebi pravo da oni javno komentarišu ustavnost pojedinih odluka, propisa ili ugovora, neko im mora saopštiti da su njihova mišljenja potpuno irelevantna i da je jedini Ustavni sud mjerodavan da ocjenjuje ustavnost nekog akta ili odluke
Slobodan Jovanović uputio je otvoreno pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladi miru Novoviću sa zahtje vom da hitno reaguje zbog kršenja Ustava Crne Gore u crnogorskom parlamentu.
Pismo prenosimo u cjelosti. U situaciji kada se crnogor sko društvo nalazi u određe nom pravnom vakuumu, u situaciji kada ne funkcioni šu institucije, posebno u pra vosuđu, Vi, u funkciji glavnog specijalnog državnog tužio ca, predstavljate rijetku pra vosudnu instituciju u punom mandatu, što Vas, sticajem prilika, dovodi u okolnosti povećane odgovornosti ka da je u pitanju zaštita zako nitosti u Crnoj Gori.
A odgovornost je više nego nužna, jer u postojećim po litičkim prilikama svako sebi daje za pravo da tumači naj veći zakonski akt, Ustav, da presuđuje da li je nešto ustav no ili ne, iako je to par exelan ce u nadležnosti Ustavnog suda, kao i da arbitrarno tu mači zakonitost mnogih po stupaka državnih organa, ia ko im to pravo ne pripada ni po Ustavu, ni po zakonima Crne Gore.
USTAVNE ODREDBE MIJENJAJU ZAKONIMAValjda nije nužno isticati da je ustav svake države najve ći zakonski akt iz kojeg pro ističu svi ostali zakonski i podzakonski akti. Nonsens je pokušaj nekih političkih struktura u Crnoj Gori da ustavne odredbe mijenjaju zakonima, uredbama ili pro mjenom zakona u skupšti ni prostom većinom. Takvi pokušaji su udar na ustav ni poredak zemlje i mora ju biti odgovarajuće sankci onisani. Članom 155 Ustava Crne Gore prijedlog za pro mjenu Ustava može podni
jeti predśednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 posla nika, s tim što se prijedlog za promjenu Ustava usvaja u Skupštini isključivo ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika. Takođe, Čla nom 156 Ustava Crne Gore potvrđuje se da je nacrt ak ta o promjeni Ustava usvo jen u Skupštini samo ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika.
Nadležnosti Ustavnog suda su pobrojane Članom 149. Usta va Crne Gore i odnose se na usaglašenost ili neusaglaše nost zakona i drugih propisa sa Ustavom ili međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala Crna Gora u parlamentu Cr ne Gore, zaštitu ustavnih pra va i sloboda građana i pravnih subjekata, izbornim sporovi ma itd. Stavom 4 navedenog člana isključivo je u nadlež nosti Ustavnog suda odluka da li je predśednik Crne Go re prekršio Ustav i ne postoji način da se ta odluka prenese na bilo koje drugo državno ti jelo ili pojedinca bez ulaženja u proceduru promjene Usta va Crne Gore.
Iako smo prečesto svjedo ci da političari daju sebi pra vo da oni javno komentarišu ustavnost pojedinih odluka, propisa ili ugovora, neko im mora saopštiti da su njihova mišljenja potpuno irelevan tna i da je jedini Ustavni sud koji je mjerodavan da ocje njuje ustavnost nekog akta ili odluke.
Nužno je nešto prozboriti i o stavu 6 Člana 149, koji govori o zabrani rada političke par
tije ili nevladine organizaci je, a što je takođe u nadležno sti Ustavnog suda. Članom 55 Ustava Crne Gore predviđe na je zabrana djelovanja po litičkih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, na rušavanje teritorijalne cjelo kupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, ra sne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti. Slobodan sam tvrditi da su svi navedeni pri mjeri u opticaju u Crnoj Gori u potonjih dvije godine. Neću Vas mnogo podśećati na pri mjere izazivanja nacional ne, rasne, vjerske i druge mr žnje i netrpeljivosti, dovoljno je da pogledate medije i sami se uvjerite u to. Umjesto to ga pozabaviću se ostalim po stupcima kojima se bavi po menuti član.
Podśetiću Vas da je 3. 8. 2022. godine predśednik Vlade Dritan Abazović potpisao sa predstavnicima SPC iz Be ograda tzv. „temeljni ugovor“ kojim, Članom 7 „država jem či Crkvi nepovredivost prava svojine i državine nad mana stirima, hramovima, zgra dama i drugim nepokretno stima i prostorima u njenom vlasništvu“.
Iako Vlada, potpisivanjem ovog ugovora, nije poštova la odredbe Zakona o držav noj imovini koje se odnose na raspolaganje i mogućnost otuđenja državne imovine, posebno imajući u vidu da je pored ostalog riječ o dobri
Nadležnosti Ustavnog suda su pobro jane Članom 149. Ustava Crne Gore i odnose se na usaglašenost ili neusa glašenost zakona i drugih propisa sa Ustavom ili međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala Crna Gora u parlamentu Crne Gore, zaštitu ustavnih prava i sloboda građana i pravnih subjekata, izbornim sporovima itd.
Zajednička obuka „Odlučan odgovor 22“
ma od opšteg interesa, kako ih definiše Zakon o državnoj imovini (spomenici kulture u svojini Crne Gore i kultur no-istorijska dobra) u držav nom vlasništvu, te da nije iz vršen popis državne imovine iz Katastra nepokretnosti i Evidencije državne imovi ne, procjena vrijednosti, već je đuture naznačena ugovo rom nedefinisana imovina, pa se još i država obavezuje da će izvršiti „uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti...“ I sve se to podvelo pod naziv „temeljni“ ugovor, što bi tre balo da implicira da se radi o međunarodnom ugovoru sa vjerskom organizacijom iz druge države. Međunarodni ugovori se moraju po zakonu ratifikovati u parlamentu, što se sa ovim ugovorom nije de silo!? Na kraju ću Vas podśeti ti na Član 3 Ustava Crne Go re, koji kaže „Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotu điva“, kao i na Član 55 Ustava Crne Gore kojim se zabranju je djelovanje organizacijama zbog „narušavanja teritori jalne cjelokupnosti Crne Go re“! Smatram da je Vaša duž nost da pokrenete postupak pred nadležnim sudskim or ganom da li je povrijeđen naj veći zakonski akt države Crne Gore zbog „narušavanja teri torijalne cjelokupnosti Crne Gore“ i da li su se stekli uslo vi za zabranu daljeg rada po
litičkih organizacija koje sto je iza potpisivanja tog akta!
VANREDNOG STANJA
Takođe ću Vas podśetiti da su istaknuti pojedinci iz po litičke koalicije Demokratski front na bazi optužnice od 13. 4. 2017. godine, podignute u Višem sudu u Podgorici, u prvostepenom postupku osu đeni presudom od 9. 5. 2019. godine na višegodišnje kazne zatvora. Svjedoci smo da čel nici Demokratskog fronta i sada nasrću na ustavni pore dak Crne Gore sa namjerom da nezakonito derogiraju čla nove Ustava Crne Gore i ne zakonitim aktom presuđuju u onome što je isključiva nad ležnost Ustavnog suda, a to je ocjena da li je predśednik Cr ne Gore prekršio Ustav. Takođe se namjeravaju pro stom većinom u parlamen tu mijenjati nadležnosti predśednika Crne Gore pred viđene Ustavom Crne Gore, iako je Ustavom predviđena jedina moguća procedura iz mjene Ustava, već navedena u ovom tekstu. Time se namje rava nasilno rušiti ustavni si stem države Crne Gore, čime se stvaraju uslovi za zabra nu rada pomenute grupacije. Podśetiću Vas da su čelnici Demokratskog fronta An drija Mandić i Nebojša Me dojević, u dva navrata vršili
PODGORICA - Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) i Kraljevskog marinskog korpusa britanskih Oru žanih snaga izveli su juče zajednički helikopterski
desant u reonu Pljevalja, u sklopu zajedničke obuke „Odlučan odgovor 22“, sa opšteno je iz Ministarstva odbrane.
Iz tog vladinog resora kaza
li su da je desant izvršen heli kopterima Vazduhoplovstva VCG i Kraljevske mornarice, „bel 412“, „vajldket“ i „mer lin“, kao dio trodnevne napad ne operacije, koju uvježbavaju
pripadnici 1. Pješadijskog ba taljona VCG i britanski ma rinci.
U toj operaciji, kako su naveli, učestvuju i mehanizovane je dinice dvije zemlje, čime se ja
ča interoperabilnost i razmje njuju iskustva. - Više od 300 pripadnika ko pnenih snaga, Vazduhoplov stva i Mornarice VCG, uz 150 kolega iz Ujedinjenog Kra
2022. godine i nakon nje, da neustavno uvede vanredno stanje na osnovu izlaganja predśednika Vlade koje nije potkrijepljeno nijednim do kazom i koje, kao takvo, nije moglo biti osnov za uvođenje vanrednog stanja.
Tim prije što se pokazalo da svi navodi iz izlaganja premi jera Abazovića nijesu imali nikakvo utemeljenje, niti su proizveli bilo kakve naknad ne aktivnosti tužilaštva. Nai me, radilo se o nepotkrijeplje nim konstrukcijama koje su imale za cilj da izazovu druš tvenu nesigurnost i kolebanje u glasanju nepovjerenja Vla di čiji je Dritan Abazović bio premijer. Više je nego jasno da je cilj bio da se pritiskom i na prevaru uvede vanredno stanje i u takvim neregular nim uslovima politički obra čuna sa najbrojnijom parti jom u parlamentu Crne Gore. S obzirom na to da su u Usta vu Crne Gore, Član 133, pred viđeni razlozi za moguće uvođenje vanrednog stanja, ovakvo podsticanje na krše nje Ustava Crne Gore se mo že kvalifikovati, kao i inače dio aktivnosti Demokratskog fronta, kao rušenje ustav nog poretka i ostvarenje po litičkih ciljeva neustavnim putem.
ljevstva, od 28. oktobra izvo di niz kompleksnih aktivno sti širom Crne Gore u sklopu „Odlučnog odgovora 22“ - ka že se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da će obuka biti završena prikazima sposobnosti u Pljevljima i bar skom akvatoriju, gdje će pri padnici oružanih snaga Crne Gore i Ujedinjenog Kraljev stva demonstrirati sposob nost da odgovore najkom pleksnijim izazovima. R. P.
Kako su niži od plana prihodi od poreza i doprinosa na plate, u Vladi se nadaju da će tu razliku ispeglati reprogram poreskog duga
PODGORICA – U državnoj kasi na kraju septembra falilo je 36 miliona eura, što je 140,1 milion eura manje od plana, dok je u odnosu na isti period prošle godine deficit budžeta bio niži 29,3 miliona, pokazuju podaci Ministarstva finansija.
U septembru je ostvaren budžetski deficit od 26,5 mi liona, što je 16 miliona više od planiranog. Prihodi budžeta su u prvih devet mjeseci iznosili 1,46 milijardi eura ili 27,5 odsto BDP-a i veći su 114,9 miliona ili 8,5 odsto u odnosu na isti proš logodišnji period. Prihodi su premašili plan za 69,6 miliona, a veći su i u odnosu na upored ni period 2019. za 121,1 milion. - Prihodi od PDV-a veći su u od nosu na planirane za 127,7 mili ona eura ili 23,8 odsto, dok su u odnosu na devet mjeseci prošle godine veći 171,6 miliona ili 34,8 odsto - navode iz Ministarstva.
PODGORICA – Organiza cija Internacionalne nagra de za nekretnine dodijelila je Crnoj Gori i projektu Lu štica Bay nagradu za razvoj naselja mješovite namjene.
Priznanje direktno nominuje Lušticu Bay za najbolju inte grisanu destinaciju u Evropi. Kako je saopšteno iz Luštica Developmenta, dodjela nagra da je održana u četvrtak u ho telu „Royal Lancaster“ u Lon donu.
– International Property Awards je priznanje kojim se dobija ocjena izvrsnosti i do djeljuje se vrhunskim struč njacima za nekretnine rezi dencijalne i poslovne namjene iz cijelog svijeta – navodi se u saopštenju.
Zamjenik izvršnog direkto ra i finansijski direktor Lušti ce Development Mohamed
Veći od plana su i prihodi od poreza na dobit pravnih lica za 5,1 milion eura ili 6,6 od sto, dok su u odnosu na proš logodišnje porasli 12,1 milion ili 17,3 odsto. Prihodi od po reza na međunarodnu trgo vinu i transakcije premaši li su plan za 6,6 miliona eura ili 29,4 odsto, kao rezultat ra sta uvoza.
- Prihodi od akciza su manji 12 miliona eura ili šest odsto u odnosu na plan, kao poslje dica umanjenja akciza na pro met bezolovnog benzina i ga snih ulja koja je u primjeni od maja ove godine - ukazali su iz Ministarstva, dodajući da su i pored toga ostvareni prihodi od akciza veći 6,9 miliona eu ra od prošlogodišnjih. Niži od plana su i prihodi od poreza na dohodak fizičkih li ca i to za 31 milion eura ili 32,3 odsto. U Ministarstvu očeku ju da će ta kategorija prihoda porasti u narednom periodu
po osnovu reprograma pore skih potraživanja, koji je po čeo u septembru.
– Kategorija doprinosa ostva rena je na nešto nižem nivou od planiranog, za 19,1 milion eura ili 5,9 odsto, kao i u od nosu na prethodnu godinu za 69 miliona ili 18,3 odsto, a kao rezultat ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. I kod ove kategorije prihoda se u narednom periodu očekuju efekti po osnovu reprograma poreskih potraživanja – ista kli su iz Ministarstva.
Izdaci budžeta su za prvih de vet mjeseci ove godine iznosili 1,5 milijardi eura ili 28,2 odsto procijenjenog BDP-a i u odno su na planirane niži su 70,5 mi liona ili 4,5 odsto. U odnosu na posmatrani period prošle go dine, izdaci su viši 85,6 milio na, odnosno 6,1 odsto.
- U strukturi ukupne potrošnje, izdaci u okviru tekućeg budže ta, budžeta državnih fondova i rezerve čine 91 odsto, a kapi talni budžet devet odsto - na veli su iz Ministarstva.
Realizacija kapitalnog budže ta je na nivou od 137,12 milio na i izvršenje je niže od plana 45 miliona eura, odnosno za četvrtinu.
Prema podacima Ministar stva, prihodi budžeta su u sep tembru bili 175,6 miliona, što je više od plana 2,3 miliona ili 1,3 odsto. Takođe, u odnosu na isti prošlogodišnji period, pri hodi budžeta veći su 3,5 mili ona ili 2,1 odsto.
- Prihodi od akciza u septem bru bilježe nižu realizaciju u odnosu na isti mjesec prošle godine u iznosu od pet milio na ili 17,3 odsto, kao posljedica umanjenja akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, ali i usljed uračunatih, a nerealizovanih efekata po osnovu markiranja gorivaukazali su iz Ministarstva.
Izdaci budžeta su u septem bru iznosili 202,1 milion eura i viši su u odnosu na plan 18,3 miliona, odnosno 9,9 odsto.
- Izvršenje je dominantno us lovljeno višim izdvajanjima za zarade, transfere institucija ma, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru i rezervezaključili su iz Ministarstva.
B. D.
SKANDALOZNO: Kako se sprovodi projekat ekonomskog
Vlada odlazećeg premijera Dritana Abazovića prihvatila je da dva kondo hotela u Budvi i Tivtu gradi kompanija ALK Montenegro, ispostava srpske istoimene firme, a obje zapošljavaju po jednu osobu, crnogorska je u minusu 79,8 hiljada eura, a srpska plaća nula dinara poreza na dobit
PODGORICA - Vlada je do sada odobrila gradnju 14 kondo hotela za listu projekata za dodjelu eko nomskih državljanstava. Prošle sedmice Vlada je odlučila da toj listi doda još dva kondo hotela u Tivtu i Budvi. Ovaj program je Vla da Zdravka Krivokapića krajem decembra prošle godine produžila do kraja ove godine, suprotno pre porukama Evropske komi sije (EK).
Investitor oba najnovija kon do hotela je kompanija ALK Montenegro, kojoj je partner u Tivtu firma Sofir. Vlasnik ALK Montenegra je ALK nekretni ne iz Srbije, vlasništvo Birsene Bajramović, povezane sa Nu manom Bajramovićem. Ovaj je 2016. godine bio proglašen za biznismena godine 2016, a potom je završio na sudu zbog nelegalne gradnje. U septem bru 2020. godine njegov sin Adnan Bajramović je uhapšen u Crnoj Gori po međunarod noj potjernici NCB Interpol Moskva radi obezbjeđivanja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je poči nio krivično djelo prevara, za jedno sa još nekoliko lica, pre nio je portal Standard.
PODGORICA - Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na ko jem se nalazi 61 kompanija manje nego na prethodnom.
djeljuju se po regionima koji pokrivaju Evropu, Veliku Bri taniju, Afriku, Aziju i Pacifik, Arapsko poluostrvo, Karibe, centralnu i južnu Ameriku, Kanadu i SAD. N. K.
Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 19,32 hiljade kompa nija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,45 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u. U skladu sa Zakonom o plat nom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi
Crnogorski ogranak te firme ima jednog zaposlenog i tre nutno je u minusu 79,7 hilja da eura. I srpska majka firma ima jednog zaposlenog, lani je imala ukupno deset hilja da eura prihoda i platila nula dinara za porez na dobit. Vla snik Sofira je Anđela Mihaji lo, a firma je osnovana u janua ru ove godine i nema nikakvih podataka o broju zaposlenih, kapitalu i prihodu.
Ranije je Vlada odobrila iz gradnju 12 kondo hotela –sedam u Kolašinu (,,Breza“, ,,Bjelasica 1450“, ,,K16“, ,,D“ sa depadansom ,,E“, ,,Montis hotel & resort“, ,,Magnum“ i ,,B“), po jedan na Žabljaku (,,Durmitor Hotel and Villas“), u Tivtu (,,Boka Place“) i Budvi (,,Cruiser“) i dva u Baru (,,Am ma Resort“ i ,,Liko Soho“).
Iz Agencije za investicije je ne davno saopšteno da je projekat ekonomskog državljanstva, ko ji je startovao u januaru 2019.
godine, do sada donio 310 mili ona eura investitorima, od čega se 188 miliona nalazi na prola znom računu na koji uplaćuju aplikanti za državljanstvo. Te pare aplikanti čekaju da im se državljanstvo odobri, odnosno ne odobri. Dio koji je pripao dr žavi je 30 miliona eura.
Vlasnica ALK nekretnina Birsena Bajramović je povezana sa Numanom Bajramovićem, koji je u Rusiji 2016. bio proglašen za biznismena godine, a onda se suočio sa zatvorom zbog nelegalne gradnje. Prije dvije godine u Crnoj Gori je uhapšen njegov sin Adnan Bajramović po međuna rodnoj potjernici Interpola Moskva koji ga je potraži vao zbog prevare
sa postupkom prinudne napla te i to nazive kompanija, odno sno preduzetnika, njihove ma
tične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekid nog trajanja blokade.
Ministarstvo ekonomije je u julu ove godine raspisalo javni poziv za kvalifikova nje projekata na ovu listu i do isteka roka 31. avgusta stiglo je sedam prijava investitora.
EK je ranije savjetovala Crnu Goru da ukine šemu dodjele državljanstva zbog rizika koje ona predstavlja (kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i infiltracija organizovanog kriminala).
U izvještaju EK za prošlu godinu Crnoj Gori je ekspli citno preporučeno ukida nje šeme dodjele crnogor skog državljanstva, a pre poručen je pojačan nadzor kako bi se spriječili rizici u vezi sa pranjem novca. Evropski parlament je 9. marta ove godine usvojio Rezoluciju o zakonodavnoj inicijativi u kojoj poziva EK da do kraja mandata pod nese prijedlog mjera koje će imati za cilj postepeno ukidanje ,,zlatnih pasoša“ i regulisanja sticanja boravi šta ulaganjem.
DRI dostavila SDT-u izvještaje o reviziji završnog računa budžeta za prošlu godinu na koji su dali duplo negativno mišljenje
Izvještaji koji se odnose na period dok je državnom kasom upravljao Milojko Spajić, dostavljeni su SDT-u zbog karakteristika utvrđenih nepravilnosti, a odluku o prosljeđivanju dokumentacije DRI je donijela 25. oktobra
Vladin projekat sticanje crno gorskog državljanstva sveo se na to da investitori grade zgra de sa stanovima, tzv. kondo hotele i prodaju ih zaintereso vanim aplikantima za držav ljanstvo. Rok za ovu djelatnost istekao je lani, ali je proje kat produžila vlada Zdrav ka Krivokapića na elektron skoj sjednici 30. decembra prošle godine iako je tadašnji ministar ekonomije Jakov Milatović kazao da ga neće produžavati zbog stava EU da se kosi sa evropskim pro pisima. Vlada sad već odlaze ćeg premijera Dritana Aba zovića je, međutim, smanjila obavezu investitora da ulože
Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na inter net stranici, prvog radnog da na po isteku mjeseca, sa pre sjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i pre duzetnika.
Iz CBCG su objasnili da se ma tični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Central nom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matič nom broju (JMB) građana, či
dva i po na jedan milion eura. Plan je bio da se podijeli uku pno 2.000 pasoša. Vlada je do sredine maja ove godine do dijelila ukupno 409 ekonom skih državljanstava, od kojih dvije trećine Rusima. U 2020. dodijeljeno je 109 državljan stava, lani 260, a ove godine 40. Rusi su dobili 257 odluka o crnogorskom državljanstvu. U proceduri su 522 zahtjeva za 152 aplikanta i 370 članova porodice, od kojih su 232 Ru si, 107 Kinezi, 51 iz SAD, 22 iz Libana, 14 iz Egipta, 11 iz Juž noafričke Republike, po deset iz Indije i Pakistana, sedam iz Jordana, šest iz Tunisa, po pet iz Maroka, Turske i Indonezi je, po četiri iz Tajvana, Keni je, Jermenije i Filipina, po tri iz Ukrajine, Hong Konga, Sa udijske Arabije, Kazahstana, Južne Koreje, dva iz Kanade i po jedan iz Japana, Novog Zelanda, Vijetnama i Grena de. S. P.
je objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podata ka o ličnosti.
U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljiva ni u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prome tu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila vi še od deset hiljada eura u ne prekidnom trajanju više od 30 dana.
Imena kompanija se objavlju ju na sajtu CBCG, www.cbcg. me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavlju ju se po azbučnom redu. R. E.
PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) proslijedila je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) na ocjenu nalaze do kojih je došla tokom finansijske i revizije pravilnosti Pri jedloga zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, na koji je dala duplo negativno mišljenje.
Izvještaji su dostavljeni SDT-u zbog karakteristika utvrđe nih nepravilnosti, a odluku o prosljeđivanju dokumentaci je DRI je donijela 25. oktobra. - Kolegijum DRI zasijedao je 25. oktobra, nakon lokalnih iz bora i odlučio da se dokumen tacija dostavi državnom tu žiocu - kazao je senator DRI Milan Dabović, odgovaraju ći na pitanje Pobjede na juče rašnjoj konferenciji za medije.
KRUPNE NEPRAVILNOSTI
Revizija završnog računa prošlogodišnjeg budžeta, ko ja se odnosi na period dok je državnom kasom upravljao bivši ministar finansija Mi lojko Spajić, pokazala je da su kršeni brojni zakoni, da rje šenje o privremenom finan
siranju nije imalo limit po trošnje, a da prihodi budžeta nijesu dobro prikazani. Utvr đeno je da je Spajić diskrecio no određivao koliko će novca biti opredijeljeno potrošačkim jedinicama tokom šest mje seci privremenog finansira nja. DRI je ustanovila da je za ugovore o djelu Vlada Zdrav ka Krivokapića isplatila 11,1 milion eura, a da je veliki broj tih radnih mjesta već bio sis tematizovan. DRI nije dobila izvještaje Spajića i bivšeg mi nistra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića kojima se potvrđuje da su obavljeni po slovi ugovorača angažovanih u njihovim resorima. Ustanovljeno je da je iz budžet ske rezerve isplaćeno 28,6 mi liona eura bez mišljenja Agen cije za zaštitu konkurencije, da su nezakonita preusmjerava
nja budžetske potrošnje izno sila 25 miliona eura, a da je po trošnja prekoračena za 85,2 miliona eura. Agencija za in vesticije prošle godine je ima la račun u CKB banci na kojem je bilo 13,2 miliona eura, što ni je bilo evidentirano u glavnoj knjizi državnog trezora. Neizmirene obaveze države bile su 122,88 miliona eura, a sredstva koja su dodjeljivanja potrošačkim jedinicama to kom privremenog finansira nja nijesu pravilno usklađe na zbog čega je u glavnu knjigu trezora unijeto 5,6 miliona eu ra više od potrošnje određene zakonom.
Reviziju su radili senatori Da bović i Nikola Kovačević, ko je je Spajić nakon objavljiva nja utvrđenih nepravilnosti okarakterisao kao DPS igra če, koji se miješaju u izbor
DRI se, kako je ukazao Kovačević, tokom sprovođenja revizija u posljednjoj godini suočavala sa izazovima koji su i dalje aktuelni.
– Nije imenovan predsjednik Senata DRI. Nepopunjenost Senata već skoro dvije godine, rad svih zaposlenih u otežavajućim okolnostima, kako zbog nedostatka pro stornih kapaciteta, tako i zbog pogoršanih uslova za rad zbog posljedica požara - rekao je Kovačević.
ni proces. To je prvi put da je DRI dala negativno mišljenje na završni račun budžeta od 2005. godine kada su počeli da rade revizije.
Kovačević je, na jučerašnjoj konferenciji za medije, kazao da je DRI od oktobra prošle godine uradila 35 revizija i da la 60 mišljenja, od čega 23 ne gativna, šest pozitivnih, 11 po zitivnih sa skretanjem pažnje i 18 uslovnih. DRI je, kako je ista kao, na nezavistan i profesiona lan način ispunila svoje obave ze i dala ukupno 615 preporuka. – Od ukupno 412 kontrolisa nih preporuka njih 195 je re alizovano, a 53 djelimično. U fazi realizacije su 34 preporu ke, 74 nije realizovano, za 44 se revizori nijesu mogli uvjeriti u status, a za 12 preporuka je utvrđeno da nijesu primjenji ve – rekao je Kovačević, uka zujući da su subjekti revizije u obavezi da realizuju prepo ruke, a obaveza DRI je da pra ti njihovu realizaciju i o tome obavještava Skupštinu i Vladu. Do kraja godine planiraju da, pored ostalog, urade revizije RTCG, Fonda za zdravstveno osiguranje, Uprave za šume, Op štine Gusinje, Agencije za strane investicije, Plantaža, Deponije, više diplomatsko-konzularnih predstavništava... B. D.
mreži za ovu godinu – naveli su iz kompanije.
PODGORICA - Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je za prvih devet mjeseci ove godine ostvario neto rezultat od 16,8 miliona eura, koji je 2,8 miliona veći u odnosu na isti prošlogodiš nji period.
Ukupni prihodi kompanije su iznosili 90 miliona, od čega se 88,9 miliona odnosi na osnov
ne prihode od prodaje, a milion na ostale prihode. U odnosu na isti period prošle godine, priho di su veći 82,2 odsto ili 40,6 mi liona eura. Rashodi su iznosili 70,2 miliona i veći su u odnosu na uporedni period 106,5 posto ili 36,2 miliona.
Iz CGES-a su naveli da je uticaj virusa kovid-19 na crnogorsku ekonomiju izražen, međutim
bez značajnijeg uticaja na po slovanje i finansije kompanije. – Od druge polovine prošle go dine, nastupio je veliki poreme ćaj na tržištu električne energi je, što je rezultiralo enormnim skokom cijena. Ova činjenica je imala direktan uticaj na rast na bavnih cijena električne ener gije koju CGES nabavlja kako bi pokrio gubitke u prenosnoj
Iz kompanije su saopštili da je cijena električne energije na tržištu u drugoj polovini proš le godine i prvih devet ovogo dišnjih mjeseci bila i pet puta veća od cijene koju je regulator odbrio, što je za rezultat imalo rast troškova ove kompanije. Naveli su da su po osnovu na bavke energije za pokrivanje gubitaka u prenosnom siste mu u prvih devet mjeseci ima li 7,7 miliona eura veće troško ve nego lani. R. E.
Poslovanje CGES-a u prvih devet mjeseci ove godine Veći profit, troškovi i prihodi
Analitika jedini je portal iz Crne Gore koji se uredničkom predselekcijom našao među 20 onlajn medija iz šest zemalja bivše Jugoslavije za izbor najboljeg informativnog portala u regionu koje Media Daily
organizuje već peti put. – Ocjenjujući izvrsnost, kvalitet novinarstva i korisničkog iskustva, ove godine biraćemo između 20 predselekcijski odabranih portala, što je 10 manje nego prethodnih godina. Razlog smanjenja broja portala
u konkurenciji je primjetan pad kvaliteta portala u njihovom profesionalnom radu, pa smo takvima odlučili da uskratimo mogućnost da uopšte uđu u krug najboljih kako bismo ojačali konkurenciju – navodi se u obrazloženju selekcije Media Daily. Dodaju da će rad njuz portala pratiti i ocjenjivati njihov stručni žiri, a dio bodova portali će dobiti i od publike, to jest čitalaca.
Prošle godine titulu najboljeg portala u regionu osvojio je sajt Nova.rs, a prethodne tri godine to je bio slovenački 24ur.com.
Proglašenje pobjednika za 2022. godinu biće 9. decembra u 12 sati.
Neki od regionalnih portala koji su ove godine u konkurenciji su, osim prethodnih dobitnika, 6yka.com, balkans.aljazeera.net, radiosarajevo.ba, rts.rs, danas.rs, index.hr, delo.si i drugi.
D.M.
PODGORICA – Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore mr Radomir Božović kazao je da ne želi da komentariše najavu pojedinih profesora iz nikšićke gimnazije koji su najavili da će u četvrtak ispred te škole organizovati protest. Rekao je da je Sindikat ,,ozbiljna organizacija da bi se bavila raznoraznim neformalnim grupama“.
– Ne želim da komentarišem istupe prosvjetnih radnika ponaosob. Mi smo ozbiljna organizacija da bismo se bavili raznoraznim neformalnim grupama. Nemamo vremena da se bavimo nedobronamjernim kritikama i raznoraznim neformalnim grupama koje žele da razbiju i oslabe Sindikat i na taj način lično profitiraju – kazao je on. Kolektiv nikšićke Gimnazije ,,Stojan Cerović“ saopštio je nedavno da nijesu zadovoljni na koji način je Sindikat pregovarao da se povećaju njihove plate. Oni su se odlučili za protest nakon što su ministri prosvjete i finansija Miomir Vojinović i Aleksandar Damjanović ponudili da se prosvjetarima poveća plata 15 odsto od januara, a onda kroz naredne dvije godine ostatak do 45 odsto. Oni podržavaju zahtjev nevladinog udruženja Prosvjetne zajednice Crne Gore da im se povećaju koeficijenti za 65 odsto, odnosno da im plate budu 900 –1.100 eura. Da je prihvaćena ponuda od 15 odsto, primili bi naplatu do 100 eura, a sada
je nastavnicima prosječna plata 700.
Božović kaže da su u načelu do petka dogovorili da se nastave pregovori oko povećanja plata. Glavni odbor Sindikata nedavno je srušio ponudu ministara da im se plata poveća 15 odsto i zatražili su da opet razgovara o ovoj temi. Sindikat je najavio da će radikalizovati istupe ako ne dođe do dogovora, odnosno uslijediće protesti, štrajk ili obustava nastave. Kolektiv profesora iz nikšićke gimnazije pozvali su sve kolege da im se pridruže na simbolično okupljanje i pokažu ,,jedinstvo i solidarnost u borbi za vraćanje dostojanstva prosvjetnom radniku“. Ministar Aleksandar Damjanović je prošle sedmice kazao Pobjedi da su u suštini spremni da ponovo razgo-
varaju o povećanju plata, ali je apelovao da se razumije trenutak i finansijska situacija u državi.
– Mi imamo razumijevanja za trenutak u kojem se nalazi naše društvo, ali nemamo razumijevanja za selektivna povećanja. Svako doprinosi na svoj način: medicinski radnici na jedan, univerzitetski na drugi… i tako redom. Ne znamo na koji način se mjeri prednost jedne u odnosu na drugu profesiju – naveo je prekjuče kolektiv nikšićke gimnazije u javnom obraćanju ministru Damjanoviću.
Oni podržavaju zahtjeve Prosvjetne zajednice da im se poveća koeficijent na način da imaju platu 900 do 1.110 eura. Sada je prosječna plata nastavnicima oko 700, a da su prihvatili ponudu ministara da im se poveća 15 odsto, u februaru bi dobili do 100 eura.
Slučaj djevojčice koja je bila zatočena u ISOP nije završen, krivični predmet protiv Mitra Radonjića u proceduri
Komentarišući odluku ODT Nikšić, advokat Sava Kostić je Pobjedi rekao da je ona gotovo skandalozna, te da se nikšićko ODT saglasilo sa time što je djevojčica „zbog kršenja pozitivnopravnih propisa i bez pravnog osnova bila lišena slobode gotovo mjesec dana“
PODGORICA – Državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Željko Tomković zatražio je da se preispita rješenje Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću koje je odbacilo prijavu protiv radnica Centra za socijalni rad u Nikšiću Danice Tomašević i Marije Nikčević, službenika uprave policije Pavla Zekovića i direktora Skloništa za žrtve trgovine ljudima Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku (ISOP) Mitra Radonjića zbog krivičnog djela nesavjestan rad, saznaje Pobjeda.
Protiv tih osoba krivičnu prijavu su podnijeli advokati Sava Kostić i Ivan Kadić, jer su nesavjesno obavljali posao kada su djevojčicu Đ. G. iz Nikšića, u maju ove godine, odvojili od roditelja i nasilno je poveli u ISOP.
Protiv Radonjića je u toku još jedan postupak zbog krivičnog djela zlostavljanje i protivpravno lišenje slobode djevojčice koja je bila smještena u ustanovi kojom on rukovodi. Taj postupak je pokrenulo ODT u Podgorici.
Djevojčica je sredinom maja odvedena u ISOP, a puštena je tek 18. juna nakon što su se njeni roditelji obratili advokatima, kao i Centru za socijalni rad u Nikšiću i zatražili da im vrate dijete. Ona se žalila na katastrofalne uslove u Skloništu i na loše postupanje Radonjića prema štićenicima. Povod za odvođenje djevojčice u Sklonište zaposleni u Centru za socijalni rad Nikšić su vidjeli u prijavi da njeni roditelji pokušavaju da ugovore brak. Nakon što su se Kostić i Kadić požalili nikšićkom ODT zbog načina na koji su službenici policije i Centra postupali sa
djetetom, odbačena je krivična prijava uz obrazloženje da nema osnovane sumnje da je počinjeno bilo koje krivično djelo. Međutim, advokati se nijesu zaustavili, pa su uložili žalbu VDT Podgorica. Tu je tužilac Tomković ocijenio da je predmetno rješenje kolega iz Nikšića ipak preuranjeno i zasnovano na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
– Naložio je ODT Nkišić da u potpunosti utvrdi činjenično stanje, a nakon toga donese pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku – rekao je advokat Sava Kostić za Pobjedu.
Komentarišući odluku ODT Nikšić, Kostić je juče Pobjedi rekao da je ona gotovo skandalozna, jer je djevojčica bila lišena slobode gotovo mjesec dana. – To predstavlja apsurdom prve kategorije jer tužilaštvo na ovaj način štiti umjesto da go-
Božović kaže da su u načelu do petka dogovorili da se nastave pregovori oko povećanja plata. Glavni odbor Sindikata nedavno je srušio ponudu ministara da im se plata poveća 15 odsto i zatražili su da opet razgovara o ovoj temi. Sindikat je najavio da će radikalizovati istupe ako ne dođe do dogovora, odnosno uslijediće protesti, štrajk ili obustava nastave
- Dosta dugo je naša prepoznatljiva osobina bila trpeljivost, ali se i ona potrošila u moru kontinuiranih promjena, krajnosti, pritisaka i eksperimenata. Sada nam gola egzistencija, i naše porodice, ne dozvoljavaju ništa drugo do da dignemo glas, jer nam nema više gdje pod kožu. Ne dozvolite da nas pokoljenja pamte kao ponižene ili oportuniste, jer mi, nastavnici, predavači, sa svojim učenicima (prošlim, sadašnjim i budućim) činimo jaku spregu, a često i uzore – rekli su oni. Zatražili su od Damjanovića da ih razuvjeri da obećanja nijesu samo kalkulantska igra političkih subjekata. – Na ponuđeno ne pristajemo – poručili su oni. N. Đ.
PODGORICA - Na četvrtom redovnom kongresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) za generalnog sekretara je reizabran Srđa Keković. On je bio i jedini kandidat.
Od 284 delegata, za Kekovića je glasalo 267, protiv je bilo 16, a jedan glas je bio nevažeći. Njegov mandat traje pet godina, a na čelu Unije se nalazi od samog početka, 2007. godine. Na jučerašnjem kongresu su usvojene rezolucije i petogodišnji program rada te radničke asocijacije, a izabrani su i članovi Statutarnog i Nadzornog odbora.
Keković je kazao da su njegov prošli mandat obilježile značajne promjene i turbulencije na političkoj sceni.
- Polovinom mandata došlo je do promjene ,,vlade kontinuiteta“. Kao centrala koja je od svog nastanka imala brojne proteste, kritički osvrt na ekonomsku politiku prethod-
Održan četvrti kongres Unije slobodnih sindikata
nih vlada, a koja je dugo godina tretirana kao državni neprijatelj i nezgodan ,,kamičak u cipeli“ očekivali smo da će se naše djelovanje snažno otvoriti sa dolaskom prve ,,vlade kontinuiteta“ - istakao je Keković i dodao da su nam daleki savremeni i demokratski procesi.
On je kazao da je stav rukovodstva USSCG bio da se treba suzdržavati od bilo kakvih reagovanja kako kod dijela članstva ne bi bili shvaćeni kao neko ko želi da zakoči procese. – Problem je bio u činjenici da je ta prva vlada, na svom prvom koraku, izgubila povjerenje kod parlamentarne većine koja ju je izabrala – kazao je Keković.
On je pozvao sve nosioce politika da hitno pristupe stabilizaciji političke situacije i us-
postavljanju funkcionalnog institucionalnog sistema, koji je već odavno u dubokoj krizi. - Posebno razočaranje doživjeli smo nakon što su poslanici, izmjenom Zakona o radu da radni odnos zaposlenom po
generalni
ni počinioce krivičnog djela za koje se gonjenje vrši po službenoj dužnosti. Nikšićko državno tužilaštvo u ovom predmetu ne radi svoj osnovni zadatak. U postupku koji je prethodio donošenju ovakve odluke nijesu utvrđene odlučne činjenice za donošenje pravilne odluke –istakao je Kostić.
Kada je djevojčica uzeta od roditelja, sredinom maja, oni su prijavljeni da nedozvoljeno ugovaraju brak između nje i punoljetnog muškarca, a po nalogu VDT-a Danke Ivanović-Đerić ispitani su njeni roditelji, ali i S. H. M. i S. S. M. Tužiteljka se izjasnila da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, ali je stručna radnica Centra za socijalni rad iz Nikšića, ipak, smjestila djevojčicu u Sklonište u Danilovgradu.
Kostić navodi da ODT Nikšić nije uzelo u obzir izjašnjenje VDT Danke Ivanović-Đerić, te da se stiče utisak da su olako pretrčali preko ovog predmeta.
– Pošto se u konkretnom slučaju radi o klasičnom kršenju osnovnih prava i sloboda maloljetnog lica koja su zajemčena ne samo domaćim zakonodavstvom već i međunarodnim konvencijama, ovo je predmet zbog koga je na ispitu pravosudni sistem naše države. U tom pravcu ćemo preduzeti sve legalne mjere i radnje da pravda bude zadovoljena pa makar i pred me-
đunarodnim organima. Na to nas obavezuje profesija, a u ovom slučaju je na prvom mjestu to što je u pitanju maloljetna osoba – zaključio je Kostić za Pobjedu.
Pobjeda je početkom aprila objavila da je Odsjek za inspekciju socijalne i dječje zaštite zbog utvrđenih nepravilnosti koje su se odnosile na kvalitet pružanja usluge smještaja u ISOP, čiji je direktor Mitar Radonjić, Ministarstvu finansija i socijalnog staranja još u oktobru prošle godine podnio zahtjev za vršenje nadzora nad kvalitetom stručnog rada u toj NVO, ali da im odgovor nije dostavljen. Inspekcija je nadzorom utvrdila da je ISOP pružao uslugu smještaja u prihvatilištu-skloništu suprotno izdatoj licenci za rad, odnosno za osam korisnika, što je za dva više u odnosu na izdatu licencu. Stoga je inspektor socijalne i dječje zaštite, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i zapisnički konstatovanih nepravilnosti, uz saglasnost odgovornog lica da se nepravilnosti otklone bez donošenja pisanog rješenja, uz određivanje primjerenog roka, ukazao izvršnom direktoru Mitru Radonjiću da u primjerenom roku otkloni nepravilnosti vezane za veći broj korisnika od dozvoljenog. Ova NVO dospjela je u fokus javnosti nakon pisanja Pobjede 22. marta, kada je ukazala na činjenice da je odgovorno lice u ISOP-u, koji pruža socijalne servise žrtvama nasilja i trgovine ljudima, Mitar Radonjić više puta pravosnažno osuđivan za krivična djela nasilničko ponašanje, protivpravno lišavanje slobode i samovlašće. Radonjiću država samo ove godine finansira uslugu SOS telefon za djecu i mlade koji su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve sa 40.000, a za uslugu smještaja u prihvatilištu za žrtve trgovine ljudima sa 60.000 eura. K. JANKOVIĆ
sili zakona prestaje sa 66 godina uskratili mogućnost da mogu ostati na tržištu rada do 67 godina starosti. I pored obećanja poslaničke većine koje smo imali krajem prošle godine, izigrali su nas i građane
- kazao je Keković. Dodao je da upravo zbog svega kongres ima poseban značaj i predstavlja prekretnicu u prioritetnim ciljevima jer je usvojeno šest rezolucija o dostojanstvenim uslovima rada, nužnosti formiranja radnih sudova, nužnosti reforme stambene politike, zaštiti i očuvanju životne sredine i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnih interesa i nužnosti reforme izbornog sistema.
Lina Kar, savezna sekretarka Evropske konfederacije sindikata, poručila je da je solidarnost među sindikatima najvažnija.
Kongresu su prisustvovali i predstavnici sindikata BiH, Albanije, Kosova, Turske… kao i predstavnici Saveza sindikata Crne Gore. N. K.
PODGORICA – Član uprave fudbalskog kluba „Petrovac“ juče je Gradsku televiziju nazvao „ustaškom televizijom Zorana Lazovića“ i odbio da novinarima te medijske kuće da izjavu o skandaloznom incidentu koji se desio prije četiri dana uoči utakmice prve lige između tog kluba i kluba „ Jezero“ iz Plava.
Uredništvo Gradske televizije zbog ovakvog ophođenja zahtijeva od državnih organa i diplomatskih predstavnika zapadnih ambasada da hitno zaustave hajku na njih.
Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore reagovala je nakon pisanja medija na sramno skandiranje i donijela odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv „Petrovca“ zbog vrijeđanja igrača i zvaničnika „Jezera“ po osnovu nacionalne, vjerske i etničke pripadnosti.
Novinari Gradske televizije su juče tim povodom tražili izjave od ovog kluba, ali je trener Mladen Lambulić bio neprijatan u razgovoru sa novinarkom ovog medija i prekinuo joj je vezu. Nakon toga se izvinio za svoje ponašanje.
Međutim, tu nije bio kraj neprijatnostima, jer je ekipa Gradske otišla da snimi trening ovog kluba, pokušavši da dobiju komentar od uprave. Međutim, taj član uprave je svima zabranio da komuniciraju sa novinarima ove televizije i vrijeđao ih je.
Povodom napada na Gradsku TV, uprava te medijske kuće obratila se predsjedniku države Milu Đukanoviću, premijeru kojem je izglasano nepovjerenje Dritanu Abazoviću, predsjednici parlamenta Danijeli Đurović, ambasadorima zemalja Kvinte, Delegaciji EU u Crnoj gori i ambasadi Češke Republike. Zahtijevaju da učine sve kako bi se zaustavila hajka i linč kojima su izloženi novinari ne samo Gradske TV, nego i sve slobodne medijske kuće u Crnoj Gori.
U pismu su naveli da su „šovinističke pjesme pred sam meč, velikosrpska ikonografija na tribinama sa nezaobilaznim vrijeđanjem gostujuće ekipe i građana Crne Gore islamske vjeroispovijesti samo nastavak politike od 30. avgusta 2020. godine, koja nikada nije kažnjena“.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, oglasili se CGO i Institut za medije
- Pored Crnogoraca i pripadnika manje brojnih naroda, meta ovih ,,oslobodilaca“ su slobodni novinari i mediji u Crnoj Gori, među kojima i Gradska TV. Pokušavajući da napravi prilog o skandalu na utakmici u Petrovcu, te da dobije izjavu od predstavnika tamošnjeg fudbalskog kluba, naša ekipa je, umjesto odgovora, dobila etiketu - ustaške! Ovo je treći po redu brutalni napad na novinare Gradske televizije od lokalnih izbora u Podgorici, održanih 23. oktobra ove godine - istakli su u pismu. Kazali su da su samo pokušali da spuste tenzije i da su dali priliku drugoj strani da objasni što se dogodilo tokom spornog fudbalskog meča, ali su dobili samo vrijeđanje.
- Nakon vulgarnog vrijeđanja i napada na naše autore Milicu Pavićević i Senada Pećanina, ,,oslobodioci“ su, osokoljeni izbornom pobjedom svojih političkih protežea, nastavili da brutalno etiketiraju, dehumanizuju i zastrašuju ekipu Gradske televizije: Bojanu Dabović, Luku Ratkovića i Irnesa Bešića - piše u pismu menadžmenta i uredništva Gradske TV. K. J.
PODGORICA – Zabrinjavajući rast napada na novinare u posljednje dvije godine i neprimjereni nasrtaji pojedinih političara na njihovu autonomiju predstavljaju ozbiljan atak na slobodu medija u zemlji, ocijenjeno je iz Instituta za medije Crne Gore (IMCG), dok je Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao nadležne institucije da intenziviraju napore u razrješavanju i procesuiranju prijetnji i napada na novinare, te da ovo pitanje stave na vrh svojih prioriteta.
Iz CGO-a, povodom 2. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, navode da prijetnje novinarima i medijima ne smiju biti nova normalnost, a odgovornost je Vlade Crne Gore i nadležnih institucija, kao i političkih lidera, da umjesto olakog etiketiranja pomognu borbu za otvorenije i pravednije građansko društvo, a samim tim i jačanje medijskih sloboda. Direktorica IMCG Olivera Nikolić za Pobjedu ističe da je samo u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno 19,
a tokom prošle godine 28 napada na novinare. – To uz hipoteku nerasvijetljenih napada i ubistva iz ranijeg perioda, svjedoči da imamo problem i da prioritet mora biti rješavanje otvorenih slučajeva i zaštita sigurnosti zaposlenih u medijima – kazala je ona. Kako navodi Nikolić, brze reakcije policije i tužilaštva na posljednje napade, iako za pohvalu, ne ulivaju dovoljno povjerenja da novinari mogu računati na zaštitu države.
– To iz razloga što imamo hipoteke nerasvijetljenih slučajeva iz ranijeg perioda i
dije, produbljuju nepovjerenje u njih i ohrabruju ljude da nezadovoljstvo izlivaju na novinare/ ke i medije – kazala je Nikolić ističući da je neophodno da se politidrže od targetira-
čari uznja medija.
– Vlada i nadležne institucije treba da garantuju slobodan ambijent za rad, da nadležni do kraja i što prije rasvijetle sve otvorene slučajeve napada, prijetnji i ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, a da mediji i njihovi poslodavci osiguraju zaštitu novinara –zaključila je Nikolić.
Iz CGO podsjećaju da je tokom posljednje dvije godine zabilježen veliki broj prijetnji ili napada na novinare i imovinu medija.
– Ovo je duboko za-
godina povećano ugrožavanje bezbjednosti novinara, a njegov predsjednik Radomir Kračković takođe je apelovao na nadležne da se pozabave rješavanjem nerasvijetljenih slučajeva napada na novinare.
moralo mnogo više da uradi u pravcu kreiranja povoljnog okruženja
izražavaNedavno je i iz Sindikata medija konstatovano da je
posljednjih– Političari i zvaničnici u Crnoj Gori moraju neselektivno osuđivati napade na medije bez obzira da li im se izvještavanje sviđa ili ne – poručio je Kračković prošlog petka. Prema podacima Sindikata medija, posljednjih godina se povećao broj napada na novinare, a u posljednje tri godine je bilo više od 70 registrovanih napada i prijetnji, a uglavnom se dešavaju onlajn i tokom izvještavanja sa protesta. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je u nekoliko navrata targetirao medije koji nijesu pod njegovom kontrolom da su ekstremistički i „fašistički“, za Gradsku TV je izjavio da se može ugasiti kao Sputnjik, a Pobjedu, Analitiku, CDM, Gradsku TV i M portal je optužio da sarađuju sa kriminalnim klanovima. Nakon tih izjava Abazovića crnogorske institucije su ostale nijeme. Nije reagovala policija, tužilaštvo, ombudsman... Reagovali su tek nakon prijetnji smrću upućenih urednici Danici Nikolić početkom septembra.
Danici
Prijetnje smrću oko mjesec kasnije upućene su sa iste email adrese i saradniku Senadu Pećani, a od istog pošiljaoca upućene su i gnusne uvrede te televizije i novinaru Pobjede.
PODGORICA - Viši sud u
Podgorici donio je odluku o ukidanju pritvora Darku Peroviću nakon što je pri hvaćeno jemstvo vrijedno preko 400.000 eura kojim je garantovano da okrivlje ni za stvaranje kriminalne organizacije neće pobjeći, potvrdio je Pobjedi advokat Miloš Vuksanović.
Pod državnu hipoteku stavi će se nekoliko Perovićevih ne kretnina u Nikšiću i Žabljaku kao garancija da neće pobjeći. Viši sud je utvrdio i mjere nad zora kojima se predviđa zabra na napuštanja boravišta na te ritoriji Opštine Budva, iz koje se Perović može udaljavati sa mo na poziv suda ili drugih nadležnih organa.
U slučaju da prekrši mjeru nadzora, Peroviću se može odrediti pritvor.
Specijalno državno tužilaštvo se saglasilo sa ovim prijedlo gom i samostalno predloži lo da se prihvati, uz izrečenu mjeru nadzora.
Perović je uhapšen 9. maja u akciji Specijalnog državnog tužilaštva sa nekadašnjim predsjednikom Privrednog suda Blažom Jovanićem i još desetak osoba radi stvaranja kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja.
Perovićev branilac, advokat Vuksanović je 5. oktobra pod nio sudu prijedlog za ukidanje
pritvora i određivanje jem stva, radi puštanja na slobo du okrivljenog. Povodom tog prijedloga tuži lac je podneskom od 24. okto bra 2022. godine dao mišljenje da se okrivljenom Peroviću ukine pritvor uz polaganje jemstva na nepokretnostima procijenjenim na iznos od 408.524,20 eura. Istaknuto je da u odnosu na pritvorski osnov iz čl.175 st.1 tač. 2 ZKP, tužilaštvo je sa slušalo svjedoke koji se od nose na ovog okrivljenog, a u dijelu pritvorskog osnova iz čl.175 st.1 tač.1 ZKP, opasnost od bjekstva predloženim jem stvom garantuje se prisustvo okrivljenog i njegova dostu pnost sudu i predlaže i odre đivanje mjere nadzora iz čl. 166 st. 2 tač. 2 ZKP - zabrane napuštanja boravišta. - Jemstvo će se ukinuti i okriv ljeni Perović Darko staviti u
pritvor ako se na uredan po ziv suda ne odazove, a izosta nak ne opravda ili ako se pojavi neki drugi zakonski osnov za određivanje pritvora. Ukoliko okrivljeni Perović Darko po bjegne, rješenjem suda će se nepokretnosti na koje je upi sana hipoteka uknjižiti kao vlasništvo države Cme Gore – piše u rješenju Višeg suda. Peroviću se uz jemstvo odre đuje mjera nadzora koja po drazumijeva zabranu na puštanja boravišta - opštine Budva, u kojoj okrivljeni mo ra boraviti dok traje ova mje ra i ne smije se udaljavati iz te opštine, osim po pozivu suda i eventualno nekog drugog nadležnog organa, za potre be sprovođenja tih postupaka. Mjera nadzora može traja ti dok za to postoji potreba za njihovim određivanjem i pro dužavanjem, a najduže do pra vosnažnosti presude. A. R.
PODGORICA - Fudbaler
Damir Kojašević i njegova advokatica Azra Jasa vić očekuju djelotvornu istragu u vezi sa napadom policije koja ga je u petak zaustavila na Koniku i fizič ki nasrnula na njega. Jasa vić je za TVCG kazala da se nada da će biti procesuirani svi odgovorni u slučaju koji je zabilježila i kamera. Jasavić je naglasila da je Koja šević doživio policijsku tortu ru 28. oktobra kada je zaustav ljen na Koniku i da su to mogla vidjeti i djeca iz obližnje škole.
– Damir Kojašević je imao gips na ruci. Jasno je da nije pružao nikakav otpor i da je doživio ono što ste vidjeli na snimku, a to je da je mučen i zlostav ljan – navela je Jasavić u emi siji ,,Dobro jutro Crna Goro“. Ona je podnijela krivične pri jave državnom tužilaštvu, a obratila se Upravi policije, Mi nistarstvu unutrašnjih poslo va i ombudsmanu.
- Očekujemo od svih nadlež nih organa da preduzmu sve zakonom predviđene mjere, da se utvrde sve činjenice ve zano za ovaj slučaj i da se na kon toga procesuiraju svi koji su u tome učestvovali - ista kla je ona.
Dodala je da Damir Kojašević očekuje da nadležni organi ra de svoj posao.
PODGORICA – Službeni ci Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su u kratkom roku identifikovali i uhapsili B. D. (41) koji je u petak, 28. oktobra 2022. godine, izvršio krivično djelo razbojnička krađa.
Njemu je sudija za istragu nakon saslušanja odredio zadržavanje u trajanju od 30 dana.
Sumnja se da je B. D. u ulazu jedne zgrade u Ulici Rado sava Burića ukrao hidrofor sko crijevo.
– Njega je u izvršenju krivič nog djela zatekla jedna žen ska osoba koja je pokušala u ovoj namjeri da ga spriječi, a kojom prilikom je on odgur nuo i dao se u bjekstvo. Ona je u ovom događaju zadobi la lake tjelesne povrede – sa opšteno je iz policije.
C. H.
PODGORICA – U Višem sudu odgođena je kontrola optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koja je bila zakazana za juče, po tvrđeno je Pobjedi.
Kontrola je odgođena na za htjev branilaca, koji nijesu stigli da izvrše uvid u spise predmeta, budući da su spisi preobimni, saopšteno je Po bjedi iz Višeg suda.
Advokat Stefan Jovanović je u dopisu sudu naveo da traži odlaganje kako bi se upoznao sa dokaznim materijalom ko ji je obiman.
Medenica, i drugi optuženi, nijesu sprovedeni iz Istražnog zatvora, jer je odbrana juče predala zahtjev za odlaganje, a Sud je kontaktirao službu UIKS-a da ne sprovodi osum njičene u ovom predmetu. Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela orga nizovanog kriminala, korup cije, terorizma i ratnih zločina
Višeg suda u Podgorici, preda lo optužnicu protiv okrivlje nih Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Pe trovića, Bojana i Marka Po povića, Milice Vlahović-Mi losavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i ,,Kopad kom pani“ d.o.o. Nikšić. Kako je ranije kazao portpa rol SDT Vukas Radonjić, oni se sumnjiče za krivična djela: stvaranje kriminalne organi zacije, krijumčarenje, dava nje mita, primanje mita, pro tivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zlo upotreba službenog položa ja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućava nje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. B. R.
- On je reprezentativac koji predstavlja Crnu Goru i štiti će svoja prava, ne samo zbog sebe, nego zbog svih građana Crne Gore koji mogu doći u ovu poziciju - kazala je Jasa vić za RTCG.
Policija još ispituje okolnosti incidenta u podgoričkom na selju Konik.
Tužilaštvo je formiralo pred met i policija je dostavila sve tražene podatke, među koji ma su i izjave policajaca koji su bili u patroli.
Kako je kazao izvor Pobjede, policajac koji je prekoračio ovlašćenja to je i priznao na saslušanju, a Uprava policije
pokrenuće i disciplinski po stupak protiv njega i on će, naj vjerovatnije, biti privremeno suspendovan.
Naš izvor kaže da su policajci rekli da je Kojašević bio drzak i grub prema njima nakon što je počinio saobraćajni prekršaj. Poznati crnogorski fudbaler Damir Kojašević kazao je da je išao u školu za sina, a poli cija je bila iza njega i upalila
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Pod gorici formiralo je predmet protiv osumnjičenog Živka Tufegdžića (30) iz Podgori ce, službenika zatvorske po licije u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), zbog krivičnog djela zlou potreba službenog položaja, kao i protiv dvije osumnji čene A. R. (32) i A. R. (37) iz Podgorice, zbog istog krivič nog djela u pomaganju. - Osumnjičeni je unosio te lefone pritvorenicima u pe riodu od dva mjeseca, dok su
osumnjičene davale te telefo ne i po završenom poslu, od nosno unošenju istih plaćale mu po jednom unijetom tele fonu 300 eura. Osumnjičeni ma je određeno zadržavanje u trajanju od 72 sata - navodi se u saopštenju ODT-a. Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je zatvorski po licajac tokom septembra i ok tobra 2022. godine u više na vrata unosio mobilne telefone pritvorenicima u Istražnom zatvoru Podgorica, a da je na kon unošenja mobilnih tele fona dobijao određenu sumu
novca. Sumnja se da su A. R. i A. R. u više navrata obezbijedi le mobilne telefone koje je za tvorski policajac Ž. T. unosio pritvorenim licima u Istraž nom zatvoru, te da su nakon uspješnog unošenja mobil nih telefona dobijali novčanu nadoknadu koju su dijelile sa Ž. T. – saopštili su iz policije. Dodaju da službenici odje ljenja bezbjednosti Podgori ca i Danilovgrad u saradnji sa službenicima UIKS-a, a u ko ordinaciji sa nadležnim tu žilaštvom, nastavljaju sa ak tivnostima usmjerenim ka otkrivanju i procesuiranju svih lica koja su uključena u organizovano unošenje mo bilnih telefona i drugih pred
rotaciju da ga zaustave. – Stao sam i pretresli su auto i mene. Pitali su me imam li što da prijavim, ko sam, što sam. Rekao sam da nemam nikakav prekršaj. Onda tu počinje mal tretiranje, udarili su me par pu ta. Baš nikome ništa nijesam uradio, još mi je ruka slomlje na – kazao je Kojašević za CdM. Naveo je da se nije svađao, opi rao i da su nasrnuli na njega bez razloga.
– Niti sam se opirao, niti sam se svađao sa njima. Bukvalno ništa nijesam uradio, ljudi su me maltretirali. Poslije su me zvali da ih ne prijavim, da ih poštedim, ali neću – kazao je Kojašević
Na napad na Kojaševića su re agovali iz Demokratske unije Albanaca (DUA) i pozvali nad ležne da preduzmu odgova rajuće mjere kako bi se rasvi jetlila situacija upotrebe sile.
– Takođe, zahtijevamo i traži mo odgovore ko su ti službeni ci policije te da prema istima, shodno zakonima, sprovedu odgovarajuće mjere, sankci onišu ih i pošalju poruku ne prihvatljivosti takvog ponaša nja. Posebno nas zabrinjava da su službenici policije dali sebi za pravo da mogu da tuku ne koga ko im se ne dopada i ne pruža nikakav otpor i pri tome još ne radi ništa nedozvoljeno – naveo je predsjednik te par tije Mehmed Zenka Uz pjesme koje prizivaju zlo, prema njegovim riječima, sad je došlo vrijeme pa se polako prelazi na primjenjivanje u praksi poruka sa tih pjesama. – Malo je reći da smo izne
nađeni i zgroženi ovom situ acijom koja je neprihvatlji va u multietničkom društvu poput našeg, kao tvrdnji koju imamo kao društvo u evroa tlantskim integracijama - za ključio je lider Demokratske unije Albanaca.
Napad su osudili i iz Partije cr nogorskih Muslimana.
– U svjetlu onoga što se desilo bivšem crnogorskom fudbal skom reprezentativcu, Partija crnogorskih Muslimana naj oštrije osuđuje brutalnost po licajaca, ne samo prema Dami ru Kojaševiću, već prema bilo kojem građaninu Crne Gore bez obzira na nacionalnu pri padnost – naveli su.
Kako su kazali, ta odgovornost je posebna kada se na udaru onih koji bi trebalo da nas za štite nađu pripadnici manjin skog naroda.
- Ipak, u svjetlu svega onoga što se posljednjih godina de šava na prostoru naše zemlje ovakve stvari ne predstav ljaju iznenađenje. Naciona lizam je u Crnoj Gori našao plodno tlo, te smo ovih dana svjedoci da „kukaju Turci, leleču bule“ i to na svadba ma i sličnim veseljima, da na fudbalskim terenima se ori vrijeđanje po nacionalnoj i vjerskoj osnovi igrača klu bova koji dolaze iz gradova sa većinskim islamskim stanov ništvom. Nacionalizam buja na svakom koraku, a niko ni šta ne čini da se tome stane na kraj, a „oslobodioci“ ćute.
Kuda smo se zaputili? U de vedesete ili u Evropu – pita ju iz ove partije.
Oni navode da je Kojašević čo vjek koji je nosio dres sa grbom naše zemlje i branio boje Cr ne Gore i time je odgovornost još i veća.
- Umjesto da slavimo našeg fudbalera, mi čitamo o njego vom maltretiranju od strane državnih organa.
Vjerujemo da će nadležni or gani u policiji ispitati cijeli slu čaj, utvrditi motive i razloge ovakvog, u najmanju ruku, ne profesionalnog ponašanja sil nika i adekvatno kazniti krivce – navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik partije Hazbija Skenderović Hitnu reakciju nadležnih tra žile su i Socijaldemokrate Cr ne Gore. A. r.
Uhapšen Nikšićanin zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti
Nova neizvjesnost oko pošiljki žitarica iz Ukrajine dolazi u trenutku kada humanitarne grupe širom svijeta, uključujući Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija, upozoravaju na ogromnu globalnu krizu gladi
KIJEV/MOSKVA – Cijena
pšenice i kukuruza na glo balnom tržištu naglo je sko čila u ponedjeljak nakon što je Rusija tokom vikenda na javila povlačenje iz sporazu ma o izvozu žitarica iz crno morskih luka, jer navodno više ne može da garantuje bezbjednost brodovima koji prevoze te namirnice. Glas Amerike navodi da su stručnjaci zabrinuti da bi pro past ugovora o izvozu žitarica koji su, uz posredstvo Ujedi njenih nacija i Turske, posti gle Rusija i Ukrajina, mogao da dovede do budućih pre kida, koji će dovesti do još vi ših cijena.
Nova neizvjesnost oko pošilj ki žitarica iz Ukrajine dolazi u trenutku kada humanitarne grupe širom svijeta, uključu jući Svjetski program za hra nu Ujedinjenih nacija, upozo ravaju na ogromnu globalnu krizu gladi.
Koordinacioni centar UN sa opštio je juče da su, dva dana nakon što je Rusija suspen dovala učešće u inicijativi, tri broda natovarena žitaricama napustila ukrajinske luke.
U saopštenju se navodi i da su kretanje brodova dogovorile ukrajinske, turske i delegaci je UN-a u centru u Istanbulu, te da je ruska delegacija o to me obaviještena.
NIKŠIĆ - Policija u Nikši
ću preksinoć je uhapsila A. R. (39) iz tog grada zbog sumnje da je vo zilom udario policajca koji je bio na dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije.
– Dva službenika policije su preduzimala službene mjere i radnje kada je osumnjičeni oko 21 čas vozilom udario jed nog policijskog službenika u predjelu noge – kazali su oni.
Prema njihovim riječima, A. R. je nakon toga izašao iz vo zila i krenuo prema policajci ma, upućujući uvredljive i pri jeteće riječi. Oni su kazali da je osumnjičeni imao namje ru da na jednom policijskom službeniku primijeni fizičku silu, ali da je u tome spriječen.
– Prema A. R. su upotrijeblje na sredstva prinude i on je priveden – dodali su iz Upra ve policije.
Kazali su da je policajac zado bio lake tjelesne povrede. C.H.
– Koordinator UN za inicija tivu za žito Amir Abdula na stavio je razgovore sa sve tri strane u nastojanju da obno vi puno učešće u centru ko ji nadgleda bezbjedan prolaz brodova – saopšteno je iz UN. Turski šef diplomatije Mevlut Čavušoglu u međuvreme nu je apelovao na neophod nost preduzimanja konkret nih koraka u vezi sa izvozom ruskih žitarica i đubriva, do dajući i da je potrebno preva zići probleme kako bi se odr žale isporuke žitarica u okviru sporazuma o izvozu preko Cr nog mora.
Čavušoglu je, kako prenosi Rojters, najavio i da će tur ski predsjednik Redžep Ta jip Erdogan narednih dana razgovarati sa liderima Rusi je i Ukrajine.
Rusko Ministarstvo odbrane optužilo je juče predstav nike Ratne mornarice Velike Britanije da su učestvovali u planiranju i realizaciji „terorističkog napada“ 26. sep tembra u Baltičkom moru, kada su oštećeni gasovodi Sjevernog toka 1 i 2. Moskva tvrdi da su oni rukovodili i napadom na Sevasto polj uz pomoć dronova, koji je izveden u nedjelju ujutru. Velika Britanija je sa druge strane demantovala ruske navode, nazvavši ih „lažnim tvrdnjama epskih razmjera“.
U međuvremenu je turski mi nistar odbrane Hulusi Akar o žitu razgovarao sa ukrajin skim ministrima odbrane i in frastrukture.
Akar je ukrajinskim kolegama, kako prenosi britanska agen cija, rekao da je održavanje sporazuma o izvozu žitarica u Crnom moru važno i da ga, kao humanitarnu inicijativu treba držati odvojeno od su koba u Ukrajini.
Akar je, takođe, svom ruskom kolegi u ponedjeljak rekao da Moskva treba da preispita svo ju odluku.
Kada je riječ o stanju na frontu, zvaničnici ruske vojne uprave
Hersonske oblasti upozorili su kako je moguće da se ukrajin ske snage pripremaju za na pad na branu Kahovka zbog čega su odlučili da zonu eva kuacije civila prošire dalje od rijeke Dnjepar. Šef vojne uprave Hersonske oblasti Vladimir Saldo na Te legramu je precizirao da se proširuje područje obuhvaće no naredbom da se civili eva kuišu za dodatnih 15 kilome tara i da naredba obuhvata još sedam naselja.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je da je sna bdijevanje vodom i strujom u tom gradu potpuno uspo
stavljeno nakon posljednjeg ruskog napada u ponedjeljak. Kličko je, međutim, upozo rio da su ograničenja i dalje na snazi zbog značajnog de ficita u energetskom sistemu. Evropska komesarka za ener getiku Kadri Simson juče je posjetila Kijev i tom prilikom naglasila kako Evropska unija traži načine da poveća pomoć energetskom sektoru Ukraji ne, koji je oštećen višenedjelj nim ruskim napadima.
- Iz prve ruke sam vidjela raz mjere razaranja u Ukrajini i ulažem sve napore kako bi Bri sel povećao finansijsku, teh ničku i praktičnu pomoć - na pisala je Simson na Tviteru. O obnavljanju oštećene in frastrukture Ukrajine i jača nju odbrambenih kapaciteta te zemlje juče su telefonom razgovarali i lideri Francuske i Ukrajine Emanuel Makron i Volodimir Zelenski
Iz Makronovog kabineta je na kon tog razgovora saopšteno da će Francuska pomoći Ukrajini da prebrodi zimu i da popravi oštećenu energetsku i vodo vodnu infrastrukturu. Fran cuska je, takođe, najavila i da će učestvovati u jačanju ukrajin ske protivvazdušne odbrane.
KOLAŠIN – Lučindan, 31. oktobar, dani prije i poslije njega, često znaju da budu kišni. Sastavi se nekoliko da na kišnih padavina i tako na staju „lučinske plime“ koje znaju odnijeti i puteve i mo stove. Ove godine, Lučindan je dio bogatog i raskošnog Miholjskog ljeta koje je svu da otkrilo posebne jesenje darove prirode. Ipak, ,,lu činske“ boje kao da posebno veličanstveno izgledaju ka da se udruže sa ambijentom Biogradske prašume.
Mojkovčanin Boško Gačević preko pola vijeka se „druži“ sa Biogradskom prašumom i pri znaje da odavno nije bilo ova ko pravog ljeta u odmaklim jesenjim danima. Uživao je u šetnji sa unucima krugom oko Biogradskog jezera. – Neki djelovi staze oko jeze ra i djelovi prašume koje dobro poznajemo, potpuno drugači je izgledaju u ovim jesenjima bojama. Imamo osjećaj kao da smo prvi put u tom ambijentu.
I ono što me je posebno odu ševilo, gužva na stazi oko Bio gradskog jezera kao da je jul ili avgust. Miholjsko ljeto je do nijelo ljetnje temperature, a jesen prašume nudi posebne impresije – kazao je Gačević. Direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović potvr đuje da je Miholjsko ljeto do velo brojne turiste koji uživa
ju u nesvakidašnjim bojama jedne od posljednje tri prašu me u Evropi.
– Dobra posjeta koju smo imali tokom glavne sezone, nastav ljena je i u jesenjim danima po gotovo dok traje Miholjsko lje to. Najposjećeniji su sunčani vikendi, dolaze inostrani go sti, auto-put je primakao ovaj dragulj Podgoričanima pa je i
njih dosta kao i Primoraca. Tu su i naše komšije iz opština ko je okružuju NP Biogradska go ra tako da bilježimo neobično lijepu i atraktivnu, ali i posje tom rekordnu jesen u prašu mi – ističe Dulović.
Ona podsjeća da je na osnovu prodatih ulaznica, od otvara nja turističke sezone prvih da na maja, NP Biogradska gora posjetilo 75.720 gostiju što je u odnosu na prošlu godinu vi še za 15.745 gostiju.
– U odnosu na rekordnu 2019. godinu, bilježimo više od 4.439 posjetilaca. Proteklog vikenda smo imali 846 posje tilaca. Svim ovim rekordnim brojevima treba dodati činje nicu o besplatnom ulazu za djecu kao i određenim organi zovanim grupama. Uz rekor dnu posjetu turista, apsolut no smo ispunili svoju zaštitnu funkciju koja nam je primarna. Mi smo u službi zaštite ovoga neprikosnovenog eko-sistema i to nam je uvijek u prvom pla nu – kazala je Dulović.
D. DRAŠKOVIĆHERCEG NOVI – Odbornici lokalnog parlamenta, izvrš ne vlasti i građani blokiraće u neđelju u 11 sati Granični prelaz Debeli brijeg, kako bi poslali poruku Vladi da nađe rješenje za bolnicu ,,Meljine“ – saopšteno je na konferenciji za medije koju su zakazali odbornici sa predsjednikom Skupštine Ivanom Otovićem.
Stečajni upravnik produžio za sedam dana početak po stupnog zatvaranja bolnice u Meljinama.
Kako je navedeno na RTHN-u, Otović je kazao da odborni ci očekuju od Vlade da PZU Bolnicu ,,Meljine“ uključi u sistem javnog zdravstva preko zakupa neke druge bolnice, za šta, kaže, ne postoje prepreke. – U neđelju ćemo organizova ti blokadu upozorenja, na ko joj će biti prisutni svi predstav nici političkih partija i drugih organizacija. Očekujemo veli ki odziv Novljana i pozivamo sve sugrađane, jer ne smijemo dozvoliti da nam se bolnica za tvori ili da egzistira u ovakvim uslovima – poručio je on. Otović je obećao da neće odu stati jer, kako je kazao, vjeruje da je došlo vrijeme da se u Po dgorici pozabave ovim pro blemom.
– Svi rokovi su probijeni i mi smo prinuđeni da blokiramo Granični prelaz Debeli bri jeg, a o narednim koracima blagovremeno ćemo obavi jestiti javnost. Ova blokada je
pokazatelj da ozbiljno shva tamo ono što smo usvojili na 10. sjednici Skupštine opštine i da ćemo istrajati u našim na mjerama do pronalaženja rje šenja – ističe Otović.
Potpredsjednik Opštine Mir ko Mustur kazao je da je cilj da lokalna uprava zaštiti inte rese grada i oko 30.000 građa na Herceg Novog. – Zbog toga su ovdje danas predstavnici svih odbornič kih klubova, Skupština i izvrš na vlast. Svi ćemo se do kraja boriti da riješimo ovo kruci jalno pitanje za našu opštinu – poručio je on.
Komisija za praćenje i kon trolu privatizacije u srijedu će održati zasijedanje na ko jem će razmatrati pitanje Op šte bolnice ,,Meljine“.
Po osnovu ugovora od Fon
NIKŠIĆ – NLB banka uručila je donaciju Dnev nom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić u vidu novčane po moći i poklončića.
Donaciju je u prostorijama Dnevnog centra direktoru Ra dovanu Dragniću i mališani ma uručila Vesna Marojević, direktorica filijale NLB banke u Nikšiću.
Direktor JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju
i osobe sa invaliditetom Nik šić Radovan Dragnić kazao je da su donirana sredstva na mijenili za kupovinu materija la za sanaciju fasade Dnevnog centra, kao i kupovinu didak tičkog materijala i školskih stolica. Osim donacije, NLB banka je pripremila i prigod ne poklone kojima su se ko risnici posebno obradovali –izjavio je Dragnić. Mališani su u znak zahvalnosti direktorici filijale NLB banke poklonili cvijeće u saksiji koju su sami napravili. Ra. P.
Na pitanje novinara da pojasni pasivnost državnog vrha kada je riječ o višegodišnjem problemu bolnice, pred sjednik Skupštine Herceg Novi Ivan Otović je kazao da vjerovatno postoji više faktora koji to uzrokuju. – Možda nijesmo toliko važni, možda ne znaju da riješe ovaj problem, a možda nas do sada nijesu ni shvatili dovoljno ozbiljno. Ali mi ne moramo da razmišljamo zašto oni neće da se brinu o nama, nego moramo da ih natjera mo da shvate da bolnica ,,Meljine“ mora da funkcioniše i bude uvedena u sistem javnog zdravstva – kazao je on.
da zdravstva, bolnica dobi ja 142.000 mjesečno, a za nesmetano funkcionisanje je potrebno još najmanje 110.000 eura.
Bolnica je privatizovana 2008. godine kada je prešla u vla sništvo ,,Atlas grupe“. Zbog neispunjavanja ugovornih obaveza pokrenuta je 2017.
procedura raskida ugovo ra. ,,Meljine“ su u stečaju od septembra 2019. godine, a dr žava je do 19. maja 2021. uplati la 2,1 milion eura, a nakon toga nije bilo uplata. Kako je objaš njeno, u toku je spor kod SDT, a bolnica je u privatnom vla sništvu pa bi državna pomoć bila nezakonita. I. R.
NIKŠIĆ– U 25. akciji, koju je organizovao posljednje sedmice oktobra Klub do brovoljnih davalaca krvi Pi vare „Trebjesa“, donirano je 30 jedinica krvi.
Kao dugogodišnji davalac kr vi, u svakoj akciji od osnivanja učestvovao je i novi predsjed nik Kluba Željko Vučetić. Na glašava da je ponosan na hu manu tradiciju koju njeguju pivarci. – Iz akcije u akciju, svakog aprila i oktobra, naši člano vi pokazuju punu posveće nost društvenoj odgovornosti
i uvijek su tu da budu pouzdan oslonac svojim sugađanima. Ponosan sam što sam dio ti ma koji njeguje ovako pleme nitu tradiciju i na svaku jedini cu krvi koja je nekome značila novu šansu. Nadam se da će mo, u godinama koje dolaze, inspirisati kako nove genera cije pivaraca, tako i ostale su građane da učine isto – kazao je Vučetić. Klub dobrovoljnih davalaca krvi Pivare „Trebjesa“ osno van je 2010. i čini ga trećina zaposlenih u kompaniji. Ak cije organizuju dva puta go dišnje. Ra. P.
BUDVA – Sekretarijat za investicije Opštine Budva zamijenio je dotrajalu stolariju na školskom objektu Osnovne škole ,,Mirko Srzentić“ u Pe trovcu.
Iz Sekretarijata, na čijem je čelu sekretar Joko Popović, kažu da je to jedna od kapi talnih investicija. - Jedan od temeljnih zadata ka Opštine Budve jeste osi
guravanje adekvatnih uslo va za učenike i nastavnike u školama, kako bi prostor u kojima borave bio što ugod niji i siguran za rad. Nasta vićemo da u okviru naših redovnih aktivnosti reali zujemo projekte sa ciljem da djeca imaju odlične uslo ve za boravak i sticanje zna nja u školama, jer naša dje ca su nam na prvom mjestu - navodi se u saopštenju Se kretarijata. I. R.
BIJELO POLJE – Imao je sreće Vu kašin Merdović, penzioner iz sela Brčve, što je njegovu akten-tašnu (aktovku) koju je zaboravio našao Nikola Popović, vozač autobusa ,,Za ton prevoza“. Zahvaljujući njemu nije ostao bez vrijednih dokumenata i ušteđevine
– Putovao sam od Budve do Bijelog Polja. Kada sam izašao iz autobusa na staroj au tobuskoj stanici u Bijelom Polju i sjeo u taksi sa namjerom da se odvezem do mje sta stanovanja, shvatio sam da sam zabo ravio tašnu. Srećom, imao sam broj tele
fona vozača Nikole Popovića i pozvao ga obavijestivši da sam vjerovatno zabora vio tašnu u autobusu. U tašni su se nala zila lična dokumenta i izvjesna količina novca koji sam, kao penzioner, mukotr pno šparao da se nađe – ispričao je Mer dović Pobjedi.
Dodaje da ga je nakon izvjesnog vreme na pozvao Popović i saopštio da je pro našao tašnu.
– Rekao je da će je lično donijeti u Bije lo Polje i da ga sačekam na istom mjestu gdje sam izašao iz autobusa. Odbio je mo ju ponudu da ga častim i jedini način da mu se zahvalim je na ovakav način. Ovaj
moj slučaj je najrječitiji primjer da još ima dobrih i poštenih
PODGORICA – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) biće partner Ministarstvu kulture i medija prili kom transformacije Centra savremene umjetnosti u muzej kada su u pitanju kontakti koje ima sa ustanovama i struč njacima širom svijeta.
To je, kako se ističe u saopštenju Ministarstva, dogovoreno na sa stanku ministarke kulture i medija Maše Vlaović i generalne di rektorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Mi lene Mijović Durutović sa predsjednikom CANU Draganom K. Vukčevićem i članovima Akademije. Kako su istakli sagovornici, osnivanje Muzeja savremene umjet nosti, odnosno transformacija Centra savremene umjetnosti izu zetno je značajna tema za dalji razvoj kulture Crne Gore. Vlaović je upoznala sagovornike sa aktivnostima koje su do sada realizo vane u ovom procesu, te predstavila plan za naredni period. Kako je navela, osim formalno-pravnih procedura veoma je važno upo znati crnogorsku stručnu, ali i laičku javnost sa svim benefitima koje će ustanova kakav je Muzej savremene umjetnosti donijeti. – U skladu sa tim planirali smo organizaciju okruglih stolova i se riju predavanja, na kojima bi eminentni stručnjaci iz Crne Gore, regiona, ali i šire govorili o svom viđenju i iskustvima u procesu formiranja Muzeja savremene umjetnosti i pomogli nam da ovaj proces sprovedemo što je kvalitetnije moguće – rekla je Vlaović. U skladu sa tim, kako je istakla, CANU, njeno članstvo, ali i kon takti koje ima sa ustanovama i stručnjacima širom svijeta pred stavlja nezaobilaznog partnera Ministarstvu kulture i medija. Vukčević je naveo da je CANU do sada pružala podršku u reali zaciji većine značajnih projekata u Crnoj Gori, te da će saradnja sa Ministarstvom na osnivanju Muzeja savremene umjetnosti svakako biti njen prioritet u narednom periodu.
– Muzej savremene umjetnosti omogućiće kvalitetno predstav ljanje crnogorskog savremenog stvaralaštva, ali i stvoriti uslove za povratak crnogorskih stvaralaca koji su se već afirmisali u svi jetu. Muzej će biti značajna poruka crnogorske kulture svijetu –rekao je Vukčević.
Mijović-Durutović je kazala da je podrška CANU dragocjena. – Radujemo se svim narednim koracima koje ćemo zajedno re alizovati, uz očekivanje da će Crna Gora konačno dobiti Muzej savremene umjetnosti – navela je ona. R. K.
Produžen poziv za učešće na Hercegnovskoj likovnoj sceni
PODGORICA – Poziv za učešće na 24. Hercegnovskoj likovnoj sceni produžen je još 15 dana. Rok za predaju ra dova, koji će biti predstavljeni na izložbi, produžen je do polovine novembra.
– Po isteku ovog roka, nakon 15. novembra, nećemo biti u mo gućnosti da imena autora i reprodukciju djela objavimo u pra tećem katalogu. Zato, upućujemo molbu umjetnicima da budu ažurni, kako bismo uspjeli da, na zadovoljstvo nas kao orga nizatora, te umjetnika i likovne publike, djela prezentujemo i na taj način. Hercegnovska likovna scena biće organizovana u skladu sa tradicijom u decembru – obavijestili su iz Gradske galerije „Josip Bepo Benković“. Opremljeni radovi akademskih i umjetnika autodidakta treba da su dimenzija 1,5 x1,5 m, ili manji ako je riječ o diptihu, trip tihu, treba da su prilagođeni kolektivnoj izložbi i galerijskog formata. Prihvaćene tehnike su akvarel, monotipija, tempe re, akril, ulje i crtež, a rad može biti i skulptura različitih ma terijala, instalacija, koncept. Prije predaje rada poželjno je da se umjetnici jave kustosu Muzeja i Galerije, na telefon: 067⁄ 992-112. A. Đ.
PODGORICA – Glumci Ni kola Perišić, Sanja Vujisić, Lazar Dragojević, Stevan Vuković i Lara Dragović dobitnici su godišnjih na grada za izuzetne umjet ničke rezultate u 2022.
godini, koje je Crnogorsko narodno pozorište dodije lilo juče na ceremoniji po vodom obilježavanja Dana nacionalnog teatra.
Perišić je nagrađen za ulogu u predstavi „Bladi Mun“, a Vuji sić za izvedbu u istoj pedstavi, kao i za ulogu u „Djeci sunca“, kao članovi ansambla nacio nalnog teatra. Dragojević, kao gostujući član, nagrađen je za uloge u predstavama „Djeca sunca“ i „Pokojnik“, Vuković za uloge u predstavama „Bla di Mun“ i „Pokojnik“ i Drago vić za ulogu u predstavi „Dje ca sunca“.
Vujisić i Vuković, kako su ka zali za Pobjedu, ova priznanja doživljavaju kao izuzetnu sa tisfakciju za prethodni rad. – Ja sam od avgusta član CNP-a, na godinu, a ova na grada mi je ogromna satisfak cija. Nevjerovatan je način na koji ja od ovog pozorišta uži vam ogromni ,,vjetar u leđa“, povjerenje i podršku, a osje ćam da kroz svoj rad na sce ni moram to da odužim i vra tim. Ova nagrada je potvrda da moram da budem bolja u narednim projektima – rekla je Vujisić.
Za Vukovića je posebno zado
voljstvo naročito što uloge u ovoj kući dobija ili na kastin zima ili na povjerenje ljudi ko ji su tu da biraju i daju prilike. – Prija kada se ono što dam vrati nekako, naravno, publi ka je glavna, ali veoma je važno kada i jedna kuća da svoj stav o mom radu. Kada rad, trud i sinergija među ekipom dobi je određeni rezultat, daje pod stcaj za sve naredne podjele u kojima ću biti i ljude sa kojima ću sarađivati. Lijepo je kada se godina zaokruži na ovaj način – kazao je on. Odluke o nagrađenima je, na prijedlog direktora CNP-a Marka Baćovića, birao Sa vjet. Baćović je kazao da je
prethodni period obilježilo zadovoljstvo povratkom re dovnim aktivnostima, pro gramu poslije mučnog perio da epidemije. – Takođe, naš teatar često je gostovao u drugim sredinama u regionu, ali smo i mi ugosti li različita pozorišta. Poseb no me raduje povratak publi ke i povećanje broja gledalaca. Napravili smo nekoliko pred stava, od kojih su neke poseb no prihvaćene. U sljedećem periodu, budući da se pove ćao obim produkcije na obje scene, daćemo priliku mla dim crnogorskim rediteljima. U pripremi je Kafkin „Pro ces“ u režiji Dušanke Belade,
maloj sceni će raditi duhoviti tekst Milana Markovića „Čišće nje idiota“. Nakon toga, mla di reditelj Damjan Pejanović na scenu postavlja Kamijev „Nesporazum“ – rekao je on. Baćović se nada i prilici da u budućem periodu proširi an sambl.
– Pojavila se galerija mladih talentovanih glumaca, poka zali su se na kastinzima, novim podjelama. Grunuli su svojom energijom na scenu, a mi kao nacionalni teatar moramo da
PODGORICA - Zbirka poezije pod nazivom „Po lovina“ crnogorske knji ževnice i novinarke Jelene Nelević novo je izdanje kuće „Fokalizator“. Ovo je druga knjiga poezije ove pjesnikinje.
Novi glas žene (a ne ženski glas, kako se često čuje u slič nim kontekstima) sav je od „selfloving“ mantri, više pro ces koji se usput zapisuje ne go ciljano pjesničko zalaga nje, što nije umanjilo kvalitet ove poezije. Nelević je preis pitivanje u prološkom dijelu zbirke „Polovina“ dovela do potpunog smiraja u epiloš kom dijelu, ali nije željela da zaokruži svoju poetsku pri ču, već je ostavila „otvorenu kapiju“ budućim spoznaja ma koje će naći u sebi. Za to ova knjiga, koja može biti bliska svima, može biti i ko risna onima koji još uvijek
koračaju vođeni tuđim in strukcijama.
U IME PRETKINJA
Autorka nesumnjivo živi unu tar svojih junakinja, ali u svim različitostima njihovih aura i načinima na koje se nose sa desinhronizacijom međuljud skih odnosa (u kojima domini ra muško-ženski, ljubavni i čul ni). Nelević progovara u ime svojih pretkinja, potomkinja i žena s kojima se dotiče lakto vima u prolazu, ne odvajajući ih od sebe. Razlika je jedino u projekciji tereta koji nose, zato imamo borkinje i nasuprot nji ma ženu koja se već izborila za
ono što joj je potrebno.
Dominantna junakinja (koju poznajemo po načinu na koji se obraća ma kome) ove zbir ke se umiljava, meditira i po kušava da dijeli svoje impre sije sa čitačima (bolje nego čitaocima) koji razumiju. Daje putokaze, izdvaja iz mnoštva utisaka samo one koje ne mo ra isuviše da objašnjava, poput avgustovskog mjeseca i osta taka stare Duklje.
Iako su stilski neujednačene, pjesme iz ove zbirke povezu ju ton, toplina i ležernost. Sti če se utisak da su sve nastale u istom vremenskom inter valu, jer u njima nema mlada
lačkih nesigurnosti i životnih faza, samo iskustvo i već nau čene filozofije preživljavanja. Vječno preispitivanje onoga što izaziva kod drugih, kon stantan dijalog sa smrću (ali sa pristojne udaljenosti), i po mirljivo i nabrajanje sitnih ne sigurnosti kao da se do kraja zbirke povlače u korist po bjede duha nad tijelom. Ipak, ova poezija nema veze sa te rapijskim pisanjem. Lična je, intimna, a ranjivost protago nistkinje je ujedno i njena već ustanovljena snaga. Zato i za vršava svoj ciklus pjesmom „Bez kraja“ koja je sva od op timizma, opravdanog i neiro
teatra Vasko Raičević – Nagrađeni dramski tekst „Admiral“ je dobro sklopljena dramska priča iz naše savremene istorije, oslonjena na dokumentarni materijal, ali vješto dramaturški oblikovana. Autorka, uvjerljivo postavljenim dramskim likovima, kroz dobre jezičke karakterizacije, postiže autentičan sukob ideja. Tekst u prvom redu djeluje svojim literarnim kvali tetom, a zatim pruža ozbiljne mogućnosti za rediteljske intervencije. Žiri, takođe, preporučuje dramske tekstove: „Pacovi“ Maje Simonović, „Osinjak“ Ane Vujadinović „Trintanje“ Janka Jelića i „Na koncu“ Sandre Vujović Autorki je nagradu uručila generalna direktorica Direkto rata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Milena Mijović-Durutović. Novčani dio nagrade je 5.000 eura.
im damo prostor. Apelovaće mo na ministarstva kulture i finansija da nam odobre da povećamo broj glumaca, na način što bi svake godine pri mali bar po dvoje – rekao je on.
Ove godine status počasnog člana Crnogorskog narodnog pozorišta stekao je Branislav Mićunović, reditelj i dugogo dišnji upravnik CNP-a. – Branislav Mićunović je bio direktor CNP-a u dva manda ta – od 1997. do 2003. i od 2007. do 2008. godine, a od 2003. do 2007. obavljao je funkciju um jetničkog direktora CNP-a.
Svojim upravničkim anga žmanom u CNP-u doprinio je velikom usponu CNP-a u godinama obnove ovog tea tra, te dao nemjerljiv dopri nos profesionalizaciji nacio nalnog teatra, uspostavljanju visokih estetskih standarda i kreiranju repertoara – sa opšteno je, između ostalog, u obrazloženju odluke. Nagrade su dobili i zaposleni u produkciji, organizacionom, administrativnom i tehnič kom sektoru. Nakon ceremo nije, otvorena je i izložba ra dova Smiljane Rakočević i Srđana
Milića, zaposle nih u CNP-u. S. V.
PODGORICA – Izložba sli ka ,,Crnogorski vladari kroz likovnu vizuru“ otvorena je u galeriji ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju u organi zaciji Fondacije ,,Sveti Petar Cetinjski“. Izložbu čini oko 40 portreta vladara Crne Gore koje su uradili slikari različitih profila – akadem ski slikari, studenti, naivci, samouki slikari, amateri i mladi ljubitelji slikarske umjetnosti.
Stručna komisija koja je ocje njivala radove, a činili su je Di mitrije Popović, Aleksan dar Čilikov, Ljiljana Zeković i Sandra Mihaljević, progla sila je tri najbolja. Prvu nagra du osvojio je Marko Ivanović, drugu Vladan Pejanović, a tre ću Mirsad Đurđević – Prvu nagradu je dobio Mar ko Ivanović za portret Petra I Petrovića Njegoša. To je slika autora koji je pokazao vanred nu vještinu u slikarskom medi ju, koji je skrupulozno, minuci ozno vodio računa o svim onim elementima koji su simbolični za taj portret, uz psihološku di menziju lika. Jednoglasno smo odlučili da to bude prva nagra da – kazao je Popović, prenosi Cetinjski list.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da svaki djelić Crne Gore sa ponosom čuva materi jalne i nematerijalne dokaze o vladarima i vremenima koja su odavno iza nas. Dodao je da su ponosni što je Fondacija ,,Sveti Petar Cetinjski“, kao vjerni ču var državotvornog identiteta Crne Gore, organizacijom ove izložbe obogatila naše kultur no-istorijsko nasljeđe umjet ničkim djelima koja prikazuju portrete naših slavnih vladara. – Crna Gora se izgrađivala na Cetinju i sve naše velike pobje de počinjale su na Cetinju. Za
to nam je posebno zadovoljstvo što se izložba portreta vladara Crne Gore otvara baš ovdje, u Prijestonici, mjestu svih pre plitanja, bez kojeg ne bi po stojala ni ondašnja, ni današ nja Crna Gora. Upoznati Crnu Goru onakvom kakva zapra vo jeste, moguće je upoznava njem njene istorije koja se uči kroz priču, pjesmu, tradiciju, a posebno kroz umjetnost – ka zao je Đurašković, prenosi Ce tinjski list.
Đurašković je dodao da istorij ski momenat u kojem živimo i stvaramo nije nimalo povoljan, kako za Crnu Goru, tako i za ci jeli svijet, pa nam ova izložba može biti opomena da čuva mo Crnu Goru, našu istoriju i tradiciju, naše multinacional no društvo i iznad svega mir. Predsjednik Fondacije dr Sr đa Martinović podsjetio je da su ovu izložbu pripremali godinu, te da je ona samo dio velikog projekta koji treba da
bude nastavljen kroz slikanje portreta vladara iz različitih crnogorskih plemena, izme đu vladavine Crnojevića i Pe trovića i najavio veliku objedi njenu izložbu sa ilustrovanom monografijom.
On je istakao da, pored projekta ,,Crnogorski vladari“, Fondaci ja radi na drugim programima. – U saradnji sa predstavnici ma američke emigracije radi mo na prevođenju na engleski jezik monografije o Svetom Vladimiru Dukljanskom. Za tim, radimo na uspostavljanju saradnje sa najznačajnijim cr nogorskim zajednicama u re gionu i Evropi, a na bazi pot pisivanja memoranduma o saradnji. Radili smo i radimo na afirmaciji kulture i umjet nosti kroz saradnju i gostovanje Simfonijskog orkestra Sloveni je. Sređujemo građu o Svetom Petru Cetinjskom, pokušava mo očuvati memoriju o lokaci jama vezanim za kult njegove
ličnosti i niz drugih projekata – kazao je Martinović, preno si Cetinjski list.
Sa aspekta savremene umjet nosti i percepcije mlađih ge neracija, govorila je istoričarka savremene i moderne umjet nosti i grafički dizajner Sandra Mihaljević.
Na izložbi su predstavljeni por treti koje su radili umjetnici Saška Bojić, Matan Vukčević, Suad, Sabaheta i Irfan Masli čić, Marko Ivanović, Nikoli na i Zorica Ljiljanić, zatim Ina i Luka Martinović, Jelena Jo lić, Kristina Lalatović, Mia Bulatović, Slavenko Rako čević, Bato Braković, Mirsad Đurđević, Mila Žugić, Vuk i Boris Vujović, Aleksandar Božović, Sandra Šabotić, Ina Jaganjac, Vladan Pejanović, Isidora Šarić i Sanja Đolević Stihove Svetog Petra Cetinjskog govorio je glumac Vukan Pejo vić, a moderatorka večeri je bi la Milena Pravilović A. Đ.
PODGORICA – Podgorički KIC pop hor nastupio je u dvorani zagrebačkog Stu dentskog doma „Stjepan Radić“ u sklopu ovogo dišnjih 23. ,,Lučindanskih susreta“. Manifestacija je, kao i svake godine, okupila mnogobrojne Crnogorce iz Zagreba i okruženja.
Popularnim mješovitim re pertoarom, pod dirigent skom palicom prof. Zoje Đu rović, KIC pop hor pjesmom je slavio 170 godina od obno ve Knjaževine Crne Gore, što je bila tema ovih „Lučindan skih susreta“, navodi se u sa opštenju.
PODGORICA – Književno veče Stefana Simića biće održano večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
ničnog. Tako završavaju svoje zbirke pjesnikinje koje možda još uvijek traže svoj pjesnički pečat, ali i žene koje su životu u potpunosti pronašle smisao.
Jelena Nelević je diplomira la na Filozofskom fakultetu u Nikšiću na Odsjeku za ruski jezik i književnost. Objavila je zbirku pjesama „Jedna tre
ćina“ u izdanju ulcinjske „Pli me“. Dio je „novog talasa“ cr nogorskih pjesnikinja koji se dogodio devedesetih godina i jedna je od četiri autorke prve i jedine antologije pjesama koje su napisale žene iz Crne Gore, naslovljene „Koret*na asfaltu“ 2014. u Hrvatskoj. Knjiga „Polovina“ je objavljena uz podršku Ministarstva kultu re i medija. D. ERJAVŠEK
Izvodili su velike pop hitove poput „Moja je pjesma laga na“, „Devojko mala“, „Džipsi song“, „Dancing Queen“, „Na dalina“, ali i nezaobilazan an tifašistički repertoar u okvi ru koga su se mogle čuti „Oj, đevojko, drugarice“, „Zemljo moja“, „Crnom Gorom“, „Ko njuh planinom“, „Aj Karme la“ i druge.
– Pjevali su zajedno sa nama većinu pjesama, mnogima su
zaiskrile suze, a desetine i sto tine komplimenata dobili smo nakon koncerta od tih divnih ljudi, i isto toliko želja da dođe mo i do Splita, Ljubljane, Pule, Umaga, Rijeke, Graca... I ho ćemo – izjavila je direktorica KIC-a „Budo Tomović“, Sne žana Burzan-Vuksanović
Organizatori manifestacije su bili Nacionalna zajednica Cr nogoraca Hrvatske, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, a „Lučindanski susreti“ odr žani su tradicionalno pod po kroviteljstvom gradonačelni ka grada Zagreba. D. E.
Riječ je o nestandardnoj knji ževnoj večeri koja kombinu je teatar, kabare, ispovijest, a gdje će autor kroz interakciju sa publikom i više umjetnič kih formi, predstaviti istine do kojih je došao, svoja raz mišljanja i ideje, kroz nepre kidno smjenjivanje poezije, psihologije, humora – navodi se u saopštenju organizatora. Simić je rođen u Paraćinu, a studirao je sociologiju na Filo zofskom fakultetu u Beogradu. Objavio je knjige: „Pustite nas“, „Odjeci ljudskog“, „Generaci jama koje rastu bez poezije“ i „Rekoh… i olakšah dušu“. Je dan je od najpopularnijih pje snika na društvenim mrežama, što je uslovilo da nastupa svu da po regionu. D. E.
Do postavljanja video-nadzo ra, nabaviće reflektore.
- Postavićemo reflektore oko škole, rasvjeta će uticati malo na to da se ovakve stvari ne po nove. Poslužiće do postavljanja video-nadzora – ističe Gačević. Šteta je, kako naglašava, ma nje bitna u odnosu na pona šanje djece.
U Osnovnoj školi ,,Štam par Makarije“ vandali su polomili prozore i školski inventar.
Direktor OŠ ,,Štampar Maka rije“ Novica Gačević izjavio je za Pobjedu da ga je u nedje lju veče obavijestio domar da je neko polomio stakla na hod niku i učionici.
- Ušli su unutra, polomili vra ta sa štokom, isprevrtali klu pe. Na hodniku su prevrnuli ormar u kojem stoje hemika lije za čišćenje. Nije ništa otu đeno – kazao je Gačević.
Udruženje ,,Roditelji“ or ganizovalo je prije dva dana trening na temu javnog za govaranja i javne komunika cije, kojem su prisustvovali predstavnici uprava i savje ta roditelja osam osnovnih škola iz Podgorice.
Cilj ovog treninga, saopštavaju iz Udruženja, jeste razvijanje strategija u dijelu zagovaranja i promjena u javnosti kako bi jasnije i efikasnije artikulisali svoje zahtjeve prema donosi ocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou.
– U toku treninga učesnici su se upoznali sa konkretnim tehnikama i strategijama ko je će im pomoći da u nared nom periodu glasnije i pro duktivnije iniciraju promjene. Okupljeni roditelji i predstav nici uprava škola imali su pri liku da razmijene mišljenja i iskustva, nakon čege su se sa glasili da jedino zajedničkim učešćem mogu unaprijediti ambijent u kojem djeca i na stavnici uče i rade – navode iz Udruženja ,,Roditelji“.
Slučaj je prijavljen policiji.
- Prijavili smo policiji, odmah su došli. Uradili uviđaj, uze li otiske sa kvaka. Vidjećemo da li će uspjeti da pronađu po činioce – kaže Gačević. Škola, kako dodaje, nema vi deo-nadzor.
- Na prvoj narednoj sjednici Savjeta roditelja predložiće mo da škola dobije video-nad zor. Neophodan je. Uveče oko škole se okupljaju djeca, nije osvijetljeno, naročito južna strana prema Tološkoj šumi – ističe Gačević.
- Šteta je ako mi svojim opho đenjem i ponašanjem činimo sve da mlade naraštaje vaspi tavamo u svom duhu. Otuđile su se prave vrijednosti poput dobrote i vaspitanja. Više ne ma ljubavi, otišlo je sve preko društvenih mreža koje od dje ce prave zombije. Nema kultu re, moramo svi, od roditelja, preko nastavnika, do poslani ka raditi na vaspitanju djece. Poslanici svađom i lošim pona šanjem daju pogrešne smjer nice djeci – poručuje Gačević. Mediji, ocjenjuje, više ne pri kazuju kulturno-obrazovne emisije.
- Nema emisija o životinjama, nikakvog kulturnog programa. Puštaju Farmu i Velikog brata, to daje loš primjer djeci – za ključuje Gačević.
Nj. ŽIVANOVIĆRekordno topao 1. no vembar izmamio je veliki broj građana da makar dio dana provedu u nekom od gradskih parkova, ispijaju kafe na osunčanoj terasi omiljenog kafića, šetaju duže nego uobičajeno sa kućnim ljubimcem... Toplo vrijeme prija i sugra đanima i stranim turistima, ali i mlađanim crnogorskim košarkašima koji zahvalju jući tome turnir ovih dana igraju pod vedrim nebom na popularnom igralištu u Nje goševom parku. Zahvaljuju ći temperaturama svojstve nim proljeću, cvjetaju ruže
i bijele rade, ali i buja trava širom grada zbog čega rad nici gradskog Zelenila imaju pune ruke posla na košenju travnjaka širom grada, kao juče na Bulevaru revolucije.
Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZ
CG Branko Micev izjavio je za Pobjedu da je naša zemlja posljednjih dana pod utica jem tople vazdušne mase sa sjeverozapada afričkog kon tinenta. Već tri dana zaredom, ističe on, zabilježene su re kordne temperature za ovo doba godine. Navodeći da je
Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kazao je da se od petka u glavnom gradu očekuje kiša i pad temperature. – U prijepodnevnim satima očekuje se kiša, a poslijepodne i tokom noći petak na subotu jača kiša. U subotu će biti oblač no, povremeno sa kišom. U nedjelju promjenljivo oblačno sa slabom kišom i pojačanim sjevernim vjetrom. Tempera tura vazduha tih dana imaće tendenciju pada i kretaće se od 18 od 20 stepeni – najavio je Micev.
Od ponedjeljka do četvrtka naredne sedmice, dodao je on, očekuje se promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim sunča nim periodima, bez padavina i temperaturom od 20 do 22 stepena.
Diskutovano je o intenziv nim problemima sa kojim se osnovne škole suočavaju, ali su i predlagani i modeli pro mjena.
– U toku grupnog rada, razra đen je plan rješavanja konkret nog problema, uz prethodno sagledavanje svih bitnih ele menata za uspješno javno za
Ekipe gradskog preduzeća Putevi d.o.o. počele su sanaciju Dalma tinske ulice u Bloku pet, na potezu od Bulevara Džordža Vašingto na do Slovačke ulice na dužini od oko 720 metara. – Riječ je o veoma prometnoj saobraćajnici, čija je sanacija neophod na, a ovi radovi podrazumijevaju mašinski iskop, tamponiranje, stru ganje, izdizanje slivničkih rešetki atmosferske kanalizacione mreže, ugradnja asfaltne mase, kao i obilježavanje horizontalne signalizacije – saopšteno je iz Puteva. Vrijednost pomenutih radova, navode oni, iznosi oko 134.000 eura, a tokom njihovog izvođenja saobraćaj će se odvijati nesmetano. I. M. Putari u Dalmatinskoj ulici
govaranje. Sa učesnicima je u tom dijelu radio građanski ak tivista i novinar Vuk Vujisić U toku drugog dijela trenin ga, predstavnici škola su imali priliku da se upoznaju sa osno vama uspješnog komunicira nja i elementima komunika cionog procesa, a radili su i na tome kako da izaberu kanale komunikacije sa ciljnom gru pom. O svemu tome im je go vorila menadžerka kreativnih komunikacija Danijela Kne žević – navodi se u saopštenju. Treningu su prisustvovali predstavnici osnovnih škola ,,Vladimir Nazor“, ,,Vuk Ka radžić“, ,,Vladika Danilo“, ,,Oktoih, ,,Dr Dragiša Ivano vić“, ,,Sutjeska“, ,,Božidar Vu ković Podgoričanin“ i ,,Pavle Rovinski“. I. M.
prije dva dana izmjeren 28,1 stepen, on ističe da to nije re kordna temperatura samo za 31. oktobar, već i treću deka du za taj mjesec u posljednjih 70 godina.
– I za 1. novembar je postignut temperaturni rekord, u 15 ča sova su izmjerena 27,4 stepe na. To je za 1,3 stepena više ne go 1. novembra 1999. godine kada je izmjeren rekordni 26,1 stepen u prethodnih 70 godi na – kazao je Micev, uz napo menu da će i danas i sjutra bi ti pretežno sunčano, sa blagim padom temperature vazduha. Toplo vrijeme prija i našim sugrađanima i stranim turi stima.
Jedna od njih je šezdeset jed nogodišnja Engleskinja Vane sa, koju smo u ljetnjoj haljini bez rukava i sandalama sreli u Ulici slobode.
– Četiri dana sam u Podgorici. Prija mi ovo toplo vrijeme. Bi la sam do Morače, Iznenadila sam se koliko je čista s obzirom na to da protiče kroz grad. Na stojaću da odem i do primorja, a sigurno ću opet doći u Crnu Goru, jer mi se baš sviđa – ka zala je Vanesa.
Na osunčanoj terasi kafića u rekonstruisanoj Njegoševoj ulici sa koleginicama je na pau
Djeca iz vrtića ,,Pčelica“ prikupljene žirove uručili Agenciji za zaštitu životne sredine
Djeca iz vrtića ,,Pčelica“ juče ispred Agencije za zaštitu životne sredine
Djeca i vaspitači iz vrtića ,,Pčelica“ (JPU ,,Ljubica Popo vić“) uručili su Agenciji za zaštitu životne sredine žirove, koje su prethodnih dana sakupljali.
Na ovaj način mališani koji pohađaju vaspitnu jedinicu u Mo mišićima dali su doprinos ekološkoj kampanji ,,Novi list Crne Gore“, koja se realizuje na inicijativu Ekološkog pokreta Eko patriotizam, NVO Crnogorsko društvo ekologa, Mreže za pro mjene, KOD-a, a uz podršku Agencije za zaštitu životne sre dine, NVO Green home, CZIP-a i drugih udruženja i brojnih građanskih aktivista. Ispred Agencije za zaštitu životne sredi ne djecu su pozdravili Kasim Agović i Bojan Bašanović, ko ji su im zahvalili na ovom vrijednom poklonu za našu priro du, govoreći im o procesu sakupljanja, čuvanja i sadnje žirova. – Djeca su upoznata sa pomenutom kampanjom, aktivnosti ma koje se preduzimaju i sprovode kao i značajem rekultiva cije lokaliteta, devastiranih šuma i ekosistema – saopštili su iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Napominjući da saradnja sa upravom vrtića ,,Pčelica“ datira od ranije, iz Agencije ističu da su prije nekoliko mjeseci podržali nji hovu ekološku akciju ,,Plastikom po začinsko ili ukrasno bilje“. Podsjećaju da kampanja ,,Novi list Crne Gore“ ima za cilj da obnovi opožarene i devastirane površine u Crnoj Gori, zaštiti autohtone vrste šuma i da podigne društvenu svijest o odno su prema životnoj sredini. I. M.
zi uživala Snežana Pavićević – Prije dva dana sam se ku pala na moru, danas se ,,pu nimo suncem“ na ovoj tera si dok mi sestra iz Kanade, sa kojom sam se juče čula, kaže da je kod njih pao snijeg – ka zala je Snežana.
Zavaljujući toplom vreme nu, turnir za mlađane crno gorske košarkaše (2011. godi šte i mlađi) ovih dana igra se
pod vedrim nebom na terenu u Njegoševom parku. Oko 13 časova nadmetale su se eki pe ,,Pantera“ iz Nikšića i po dgoričkog ,,All Star-a“. Maja Milutinović iz Košarkaškog saveza Crne Gore iskazala je zadovoljstvo zbog toga što su zahvaljujući lijepom vremenu mogli da organizuju turnir na otvorenom.
– Ovo je ,,dušu dalo“ za sport ske manifestacije, naročito one na kojima djeca učestvu
ju. Da nije ovako toplo, mora li bi da igraju u sali. Pratićemo vremensku prognozu i igrati vani koliko god nam vrjeme bude dozvoljavalo – kazala je Milutinović, uz napomenu da ovog mjeseca organizuju tur nir i u Baru.
U lijepom danu, osim djece, uživali su i gledaoci na tribina ma, kao i veliki broj posjetilaca Njegoševog parka i osunčanog šetališta uz Moraču.
I. MITROVIĆ
Tri dana zaredom zabilježene su rekordne temperature za ovo doba godine. Navodeći da je prije dva dana izmjeren 28,1 stepen, meteoro log Branko Micev ističe da to nije rekordna temperatura samo za 31. oktobar, već i treću dekadu za taj mjesec u posljednjih 70 godina
U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, do nosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.
Poslije Mundijala u Francuskoj 1938, fudbalska planeta je zbog Drugog svjetskog rata 12 godi na čekala na Svjetsko prven stvo. Organizovano je 1950. u Brazilu, kojem je FIFA dodije lila domaćinstvo jer je ta južno američka zemlja bila pošteđena ratnih strahota, a pred početak turnira trofej je nazvan – Kup Žila Rimea. Brazilci su toliko bili uvjereni u trijumf svoje selekcije da su, po put Urugvajaca 20 godina ranije, sagradili ogromno zdanje koje će primiti čak 200 hiljada gleda laca. Ali planirano slavlje ,,kario ka“ pokvario je upravo Urugvaj, koji je drugi put u istoriji osvojio zlatnu medalju.
Na Mundijal treći uzastopni put nijesu došli Argentinci. Ovog puta im je glavni razlog bojkota bila svađa sa rukovodstvom re prezentacije Brazila. I Italijani su bili odlučni da se povuku i ne brane titulu jer im je 1949. godi ne poginulo osam igrača, ali su na kraju ipak došli. Turska se ni je pojavila iz ekonomskih razlo ga, dok su Indijci odustali zbog neobičnog razloga – nije im do zvoljeno da igraju bosi. I Škoti su odbili da učestvuju na ovom Mundijalu. Prvenstvo Bri tanije, na kome su se nadmetali Engleska, Škotska, Vels i Irska, vrednovano je i kao kvalifikaci ono takmičenje za Svjetsko pr venstvo, a pravo nastupa u Brazi lu izborili su pobjednici Englezi i drugoplasirani Škoti. Među tim, britanski vicešampioni su odustali od učešća jer su prije toga javno obećali da će u Juž
nu Ameriku putovati samo kao šampioni Velike Britanije.
Nakon brojnih otkaza u Brazil su doputovali igrači 13 ekipa, uklju čujući Jugoslaviju, a prvi i jedini put u istoriji svjetskih prvensta va primijenjen je format takmi čenja koji nije predviđao polufi nalne duele i finalni meč.
Igralo se po preliminarnim gru pama, a četiri najbolje ekipe for mirale su finalnu grupu, gdje se počinjalo ,,od nule“, po sistemu ,,igra svako sa svakim“.
Brazilska ekipa se mučila do fi nalne grupe, dok je Urugvaju bio otvoren put jer su u njihovoj gru pi ,,bili“ Škoti i Turska, pa su go tovo automatski otišli u finalnu rundu takmičenja.
Englezi su podbacili, iako su ih svi smatrali velikim favoritom. Savladali su ih SAD i Španija i morali su ranije da se pakuju za povratak kući, a pamte se priče da su na Ostrvu, kada su mnogi ljudi čitali vijesti o tome što su njihovi fudbaleri uradili protiv Amerikanaca – i u novinama vi djeli rezultat 0:1, prvo pomislili da se radi o štamparskoj grešci i mislili da je 10:0 za Englesku. U finalnoj grupi bili su Brazil,
Najbolji strije lac prvenstva bio je Brazilac Ademir sa devet pogodaka
Urugvaj, Švedska i Španija. Bra zilu je u posljednjem kolu bio dovoljan i bod protiv Urugvaja, ali dogodio se šok – „Urusi“ su pred oko 205 hiljada navijača trijumfovali 2:1 i drugi put po stali svjetski prvaci.
Koliko je Brazil bio siguran u osvajanje titule, svjedoči izjava gradonačelnika Rio de Žaneira koji je prije meča sa Urugvajem svoju zemlju uveliko progla sio šampionom i sve sugrađane unaprijed častio dva neradna dana. Poraz od Urugvaja donio je masovni talas depresije, histe rije i samoubistava – zabilježili su hroničari toga doba. Nacionalna fudbalska tragedi ja dobila je naziv ,,Marakanaco“ jer se meč odigrao na stadionu popularno nazvanim ,,Mara kana“.
Jugoslavija je u Brazil doputo vala sa mladim timom, predvo đena Čajkovskim, Bobekom,
Vukasom i Mitićem. ,,Plavi“ su na šampionat planete stigli kao olimpijski vicešampioni, a to srebro bilo je staro samo dvi je godine.
Na Mundijalu su igrali samo fudbaleri iz Partizana, Crve ne zvezde, Hajduka i Dinama, a Rajko Mitić je doživio veli ku nezgodu pred utakmicu sa Brazilom.
Jedan od boljih jugoslovenskih fudbalera svih vremena povri jedio je glavu prilikom izlaska iz tunela na teren, zbog čega je propustio početak utakmice jer su ljekari morali da mu previju ranu. Domaćin je iskoristio nje govo odsustvo i poveo 1:0 go lom Ademira već u četvrtom minutu.
Nakon što je Mitić ušao u igru, Jugoslavija je uspostavila ravno težu na terenu, pa se na odmor otišlo rezultatom 1:0. Ostao je zapis da je Mitić, s obzirom na to da nije znao za primljeni gol, na poluvremenu u svlačionici kritikovao saigrače zbog malo dušnosti i međusobnih razmiri ca, siguran da je sve u redu i da ekipa ima dobar rezultat.
Na kraju su ,,plavi“ poraženi re zultatom 2:0, čime su kao Pirove ostale pobjede nad Švajcarcima i Meksikancima.
Fudbalski savez Crne Gore pokrenuo je disciplinski po stupak protiv Petrovca i tom klubu izrekao mjeru zabrane igranja mečeva na domaćem terenu do donošenja odluke.
Skandalozne scene viđene su prošlog vikenda pod Malim br dom gdje je umjesto sporta pre ovladao primitivizam najgore vrste – sramotna ikonografi ja i repertoar pjesama koje su u drugi plan bacile prvenstve nu utakmicu 14. kola Meridia nbet 1. CFL između Petrovca i Jezera iz Plava.
Tema nije fudbal, već nacio nal-šovinističko ,,orgijanje“, bezobrazne, podle i provokativ ne melodije koje su se sa razgla sa orile stadionom, a koje sada kruže društvenim mrežama. Takmičarska komisija FSCG podnijela je prijavu protiv Pe trovca, a nakon uvida u prijavu i zvanične izvještaje sa utakmi ce Disciplinska komisija FSCG donijela je odluku.
– Shodno članu 134 Disciplin skog pravilnika FSCG, pokreće se disciplinski postupak protiv FK Petrovac zbog slabe organi zacije i nereda, i zbog vrijeđanja igrača i zvaničnika FK Jezero po osnovu nacionalne, vjerske i etničke pripadnosti od stra ne navijača FK Petrovac, čime bi počinio prekršaj iz člana 74 stav 1 i prekršaj iz člana 97 stav 2 u vezi sa stavom 1 Disciplin skog pravilnika FSCG – navodi se u saopštenju FSCG.
– Suspenduje se igralište FK Pe trovac i zabranjuje se odigrava nje prvenstvenih utakmica na stadionu „Mitar Mićo Goliš“ u Petrovcu do donošenja konač ne odluke Disciplinske komi sije FSCG – piše u saopštenju ,,kuće fudbala“.
Prvi čovjek crnogorskog fudbala Dejan Savićević dao je opširan intervju za BBC.
Legendarni Genije odgovarao je na mnoga pitanja, a jedno od njih glasilo je – do kada će bi ti predsjednik FSCG?
– Vidjećemo, to određuju okol nosti – političke okolnosti, a vidite i sami kako sve ide. Bi ću dokle budem imao većinu, jer niko bez većine nije mogao da vlada, a ja ovo radim iz lju bavi i zadovoljstva i neće biti smak svijeta kada više ne bu dem predsjednik – kazao je Savićević, koji je 2021. dobio novi četvorogodišnji mandat. Jedan od najvećih crnogorskih fudbalera svih vremena imao je blistavu karijeru koju je gradio u Budućnosti, Crvenoj zvezdi, Milanu i bečkom Rapidu.
FK Jezero je objavom na Fej sbuk stranici kluba izrazio du boko žaljenje zbog svega što se dogodilo pred početak duela. – Svi donosioci odluka bi, shod no svojim ovlašćenjima, mora li da daju potreban doprinos da se ovakva, u najmanju ruku nes portska praksa ne ponavlja. Naš klub je uvijek bio, ali i danas mo že da bude primjer svima drugi ma kako se, bez upliva politike i bilo kojeg drugog neprimje renog sadržaja, može sport ski navijati za svoj klub. Uosta lom, zahvaljujući takvoj čistoj i iskrenoj emociji, opstajemo i bilježimo uspjehe sve vrijeme – naveli su iz Jezera.
Gosti iz Plava dočekani su uz četničke pjesme i veliku troboj ku koja je uklonjena na zahtjev delegata Milorada Petkovića iz Nikšića, a zbog koje je duel ka snio nekoliko minuta. Sportska Crna Gora postala je poligon i za ovakve, sramotne, igre.
A za ovakav ispad, prema članu 74 stav 1, Petrovac bi mogao da bude kažnjen novčano, zabra nom igranja do 12 utakmica na svom igralištu ili svim igrališti ma određenog područja, odi gravanjem do šest utakmica na svom igralištu ili svim igrali štima određenog područja bez prisustva publike...
U članu 97 Disciplinskog pravil nika FSCG stav 1 opisane su mo guće kazne za svakog ,,ko javno vrijeđa, omalovažava ili diskri miniše drugog po pitanju rasne (uključujući i boju kože), nacio nalne, regionalne, vjerske ili et ničke pripadnosti, ističe simbo le koji označavaju netrpeljivost, ili pokazuje vidove ekstremi stičke ideološke propagande. U stavu dva se navodi da su klubu čiji navijači gestovima ili pisanim transparentima vri jeđaju igrače, klub, savez, fud balske funkcionere ili gledaoce, po osnovu iz stava 1 ovog člana,
ili ističu simbole iz stava 1 ovog člana, može izreći novčana ka zna, a u težim slučajevima, uz novčanu kaznu, može se izre ći odigravanje do tri utakmi ce na svom igralištu bez prisu stva publike.
U slučaju ponovljenog prekrša ja, klubu će se izreći disciplin ska mjera – oduzimanje do de vet bodova, odnosno, do devet negativnih bodova, a kod poči njenog trećeg i svakog sljede ćeg prekršaja vraćanje u niži rang takmičenja ili diskvalifi kacije iz daljeg Kup takmiče nja – stoji u članu 97. Kazna može biti ublažena ili ne izrečena ako klub, igrači ili zva ničnici kluba dokažu da nijesu odgovorni ili da su odgovorni samo u manjoj mjeri za prekr šaje iz ovog člana ili ako postoje neke druge olakšavajuće okol nosti, naročito ako su prekršaji počinjeni sa namjerom da bi se igrač ili klub kaznili u skladu sa ovim članom – piše u posljed njem stavu člana 97 Disciplin skog pravilnika FSCG. Takođe, zvaničniku Petrovca Mladenu Kažanegri izreče na je disciplinska mjera zabra ne obavljanja funkcije od četiri mjeseca zbog fizičkog napada na zvaničnika Jezera Radosa va Bulića nakon što ga je ru kom uhvatio za vilicu, a potom odgurnuo na utakmici prote kle subote.
Kažanegra nema pravo obavlja nja funkcija sve dok disciplin ska mjera traje. – Shodno članu 29 stav 3 Dis ciplinskog pravilnika FSCG, zabrana obavljanja funkci ja obuhvata zabranu ulaska u svlačionicu i pristup klupi za re zervne igrače i zabranu ulaska u prostorije Udruženja klubo va FSCG Jug i FSCG. FK Petro
OFK Petrovac: I nas su vrijeđali u Beranama;
Izvinjenje Petrovca nakon nefudbalskih stvari koje su se dešavale neposredno pred prvenstvenu utakmicu sa Jeze rom.
– Kao prvo, odmah na početku želimo da se izvinimo FK Jezero, fudbalerima i stručnom štabu zbog nedoličnog ponašanja pojedinaca na tribinama – stoji u saopštenju.
– Želimo da upoznamo crnogorsku javnost da smo na uta kmici koja je odigrana u Beranama protiv FK Jezero žestoko izvrijeđani na vjerskoj osnovi (psovali nam srpske majke) i da su naša uprava i navijači fizički napadnuti na toj utakmici.
Po završetku te utakmice, interventna policija Berane, što je lako provjeriti, ispratila nas je do izlaska iz grada i tako sprije čila teži incident koji su spremali navijači FK Jezero – navodi se u saopštenju kluba.
– Prethodno opisani događaji koji su se desili na utakmici između FK Jezero i OFK Petrovac u Beranama, a ničim izazvani od strane OFK Petrovac, ostavili su posljedice na članove uprave, fudbalere i prijatelje OFK Petrovac. Među tim, znajući kompleksnost situacije u Crnoj Gori nijesmo ovo željeli javno da objavljujemo – stoji u saopštenju.
Iz Petrovca su se potom dotakli posljednjih dešavanja pod Malim brdom.
– Ne želimo da opravdamo ponašanje pojedinaca na posljed njoj utakmici u Petrovcu, ali crnogorska javnost definitivno treba da bude upoznata sa činjenicama. Mi u klubu radimo na izgradnji dobrih odnosa, vjerskih i nacionalnih, po čemu je klub godinama prepoznatljiv. OFK Petrovac žali zbog deša vanja koja su se desila u posljednje vrijeme kada igraju OFK Petrovac i FK Jezero iz Plava i, ako Bog da, sve će da se zavr ši na ovome. Od ovog trenutka svu energiju usmjeravamo na fudbalski teren – zaključuje se u saopštenju. Na saopštenje Petrovca reagovali su iz Jezera: - Uprava FK Jezero Plav je ponašanjem nakon sramotnih događaja na utakmici sa FK Petrovac htjela da da doprinos smirivanju tenzija na crnogorskoj fudbalskoj sceni i u tom kontekstu je izdato više nego korektno saopštenje. Nažalost, isprovocirani nekorektnim saopštenjem naših kolega iz FK Petrovac želimo da saopštimo da su neistinite njihove tvrd nje da su na nacionalnoj osnovi vrijeđani od strane bilo koga kada je FK Jezero bilo domaćin. Odnosi između klubova se ne grade tako što se, umjesto ograđivanja od šovinističkog ponašanja članova njihove uprave i dijela navijača, iznose netačne tvrdnje i pokušava pravdati sramotno ponašanjenavodi se u saopštenju.
Dodaje se da će Jezero nastaviti da korektno i sportski pred stavlja taj grad, i da marljivo doprinosi popularizaciji fudbala u svakom dijelu države.
- Ovim saopštenjem stavljamo tačku na dalju polemiku o ovom nemilom događaju, vjerujemo da ćemo u nastavku prvenstva svjedočiti kvalitetnim fudbalskim predstavama i prijateljskoj atmosferi na tribinama - zaključuje se u saopštenju.
vac odgovoran je za sprovođe nje izrečene disciplinske mjere zabrana obavljanja funkcija, a shodno članu 29 stav 6 Dis ciplinskog pravilnika FSCG. Žalba ne zadržava sprovođe nje izrečene disciplinske mje
re zabrana obavljanja funkcija – navodi se u odluci.
Pomoćnom treneru Jezera Ra dosavu Buliću izrečeno je upo zorenje i to zbog nesportskog ponašanja prema gledaocima na meču protiv Jezera. D. K.
Od 2001. godine je na čelu FSCG, a na prošlim izborima odnio je ubjedljivu pobjedu.
– Ja za dan poslije imam va rijantu od kada sam završio karijeru. Sa 35 godina sam obezbijedio djeci i sebi eg zistenciju, a naći ću neku zanimaciju – fudbal ću sva kako voljeti dok budem di sao i otvarao oči – ističe Sa vićević. Poručuje da se ne bi vraćao na teren...
– Ne! Ponekad mi se javi vo lja i želja, ali veoma rijetko. Slično razmišlja i kada mu se
pomene mogućnost da po stane trener.
– Nemam volju, trenerski po sao je jako težak posao. Mnogo je teško kada zavisite od dru gih, a to je slučaj kada nemate široku bazu, igrače na raspo laganju – kazao je Savićević. Kratko je, ipak, bio na klupi. Jedini trenerski zadatak u nje govoj karijeri tako ostaje vr šenje dužnosti selektora Ju goslavije (odnosno, Srbije i Crne Gore), najprije kao dije la selektorske komisije, a on da i u samostalnom mandatu. Dvije decenije kasnije, Savi
ćević ne žali što će to vrijeme ostati upamćeno po bolnim porazima od Azerbejdžana, nemogućnosti reprezentacije da se kvalifikuje za velika ta kmičenja, četiri pobjede i de set poraza u sedamnaest uta kmica na klupi. – Sigurno će to ostati jedini trenerski zadatak. Nemam neki kompleks da bih isprav ljao bilo šta – desilo se, ide mo dalje.
Zanimljivu opasku imao je o šansama Srbije na predsto jećem Mundijalu u Kataru. Komšijsku zemlju na Svjet
skom prvenstvu predvodiće Savićevićev nekadašnji sa igrač, a i danas veliki prijatelj – Dragan Stojković Piksi – Srbija će ili igrati polufina le, ili neće proći grupu, a to sam i Piksiju rekao. Raspo red je mnogo težak. Brazil je Brazil i biće važan psihološ ki momenat ako se izgubi na
startu. Ako se prođe grupa, u kojoj su još Kamerun i Švaj carska, poslije sve može da se desi, jer su velike evropske re prezentacije daleko od forme. Ostaje Argentina koja je uvi jek teška ratnička ekipa, a sa svima ostalima je Srbija po kazala da može da igra – ka zao je Savićević. D. K.
Fudbalski rolerkoster u D grupi Lige šampiona završen je tugom u Lisabonu i Marseju, odnosno slavljem Ajntrahta i Totenhema.
,,Pijevci“ su pogotkom na gostovanju Olimpiku u 95. minutu za 2:1 stigli do prvog mjesta s 11 bodova, dok je njemački tim, osvajač Lige Evrope iz prošle sezone, pobjedom nad Sportingom (2:1) zauzeo drugo mjesto s 10 bodova.
Tragičar je Olimpik iz Marseja koji je pri rezultatu 1:1 imao zicer Seada Kolašinca za prolaz, remi mu je garantovao makar Ligu Evrope, ali je Pjer-Emil Hojbjerg iz kontre u dubokoj nadoknadi Totenhemu donio lidersku poziciju, a domaćina ostavio bez Evrope iako je vodio od kraja prvog poluvremena.
Ajntraht je gubio od Sportinga pogotkom Artura Gomeša u 39, da bi preokret bio najavljen u 62. kada je Daiči Kamada iskoristio jedanaesterac.
Njemački tim došao je do uspona forme u pravo vrijeme. Pobjedom u prošlom kolu ušao je u krug kandidata za prolaz, a istorijsku šansu nije propustio – Randal Kolo Muani je u 72. utišao stadion ,,Žoze Alvalade“.
Napoli je u Liverpulu pretrpio prvi poraz u sezoni u svim takmičenjima, ali bezbolan,,redsima“ je trijumf od 2:0 bio dovoljan da se izjednače s ,,azurima“, ne i da im preotmu prvo mjesto jer je italijanski velikan kod kuće slavio 4:1.
Pogotke na ,,Enfildu“ postigli su Mohamed Salah u 85. i Darvin Nunjes u 98.
Ajaks je utvrdio treće mjesto pobjedom nad Rendžersom u gostima od 3:1. Berghuis i Kudus obezbijedili su ,,kopljanicima“ komociju na poluvremenu, Tavernije je smanjio u 87, da bi Konseisao vodmah otklonio sve dileme. Ajaks je grupu A završio sa sedam bodova, Rendžers nije osvojio nijedan.
Bajern Minhen je potvrdio dominaciju u grupi C i u osminu finala otišao sa svih šest pobjeda.
U duelu timova koji će na proljeće igrati u eliti, Bavarci su pobijedili Inter nakon što su ,,nerazuri“ promašili šanse za vođstvo – bilo je 2:0 pogocima Pavara u 32. i Šupo-Motina u 72. minutu.
U još jednom meču koji nije odlučivao ni o čemu, Barselona je u goleadi savladala Viktoriju u Plzenju – 4:2.
Budućnost Voli slavio u Londonu u meču 4. kola grupe A Evrokupa
Alonso i Tores su pogađali u prvom poluvremenu za goste, Hori na startu drugog smanjio iz jedanaesterca, da bi Tores vratio Barsu na dva razlike.
Opet je Hori smanjio, da bi Tore u 75. postavio konačan re-
zultat. Barselona je grupu završila sa sedam bodova i ide u Ligu Evrope, Viktorija je ostala na nuli.
Atletiko Madrid doživio je katastrofu na evropskoj sceni - ,,kolćonerosi“ su u prošlom kolu ostali bez šanse za
plasman u osminu finala Lige šampiona, da bi sinoć skliznuli na posljednje mjesto grupe B. Poraz na gostovanju Portu od 2:1, uz remi Bajer Leverkuzena i Briža (0:0), znači da su Stefan Savić i drugovi završili misiju na kontinentalnoj sceni jer na proljeće neće igrati ni u Ligi Evrope.
Atletiko je grupu LŠ završio sa samo pet bodova, koliko ima i Bajer, ali je njemački tim bolji u međusobnom skoru.
Porto je pogocima Taremija u petom i Eustakija u 24. minutu obezbijedio tri boda koja su ga dovela na vrh tabele, s bodom više od Briža.
Markano je u petom minutu nadoknade pogodio sopstvenu mrežu, ali je za povratak Atletika bilo prekasno. Savić je odigrao cijeli meč i dobio žuti karton. Ne. K.
Košarkaši Budućnost Volija su brzo za sobom ostavili poraz od FMP-a, ali su rane iz duela u Železniku, kao i oscilacije protiv Promiteasa, ostavile traga na ekipi Vladimira Jovanovića – Podgoričani su u gostima savladali London Lajonse sa 87:78, i sa skorom od 3-1 zadržali prvo mjesto u grupi B Evrokupa, zahvaljujući i drugoj pobjedi na strani.
Real Madrid, Mančester siti, Borusija iz Dortmunda, Pari Sen Žermen i Benfika –timovi su koji su izborili osminu finala Lige šampiona iz grupa čiji se mečevi igraju večeras.
Ostala je dilema u grupama E i F. U grupi E, Čelzi (10) je obezbijedio prvo mjesto, a Milan (7) će mu se pridružiti u nokaut rundi ukoliko kod kuće ne izgubi od Salcburga koji ima bod manje. ,,Rosoneri“ ni u kojem slučaju ne mogu da završe kao četvrtoplasirani.
Salcburgu za drugo mjesto odgovara samo pobjeda, a ostaće i bez Lige Evrope ukoliko izgubi, a Dinamo iz Zagreba (4) savlada Čelzi u Londonu.
U grupi F, Real Madrid (10) će ostati na prvom mjestu ako kod kuće pobijedi Seltik (2) našeg Seada Hakšabanovića ili RB Lajp-
cig (9) ne pobijedi Šahtjor (6) u Varšavi. RB Lajpcigu je za prolaz u osminu finala dovoljan remi, dok Šahtjoru odgovara samo pobjeda.
U grupi H igraju Mančester siti – Sevilja, odnosno, Kopenhagen – Borusija Dortmund. Sve je jasno – ,,građani“ (11) će završiti prvi, u osminu finala će i ,,milioneri“ (8), Andalužani (5) se sele u Ligu Evrope, dok Kopenhagen (2) završava evropsku misiju.
U grupi G pada odluka ko će na kojoj poziciji završiti evropsku jesen. PSŽ (11) gostuje Juventusu (3), dok Makabi (3) u Haifi dočekuje Benfiku (11). I u borbi za prvo i za treće mjesto timovi su izjednačeni u međusobnom skoru i odlučivaće ukupna gol razlika.
PSŽ trenutno ima ,,plus 8“, Benfika ,,plus 4“. Juventus je u odnosu na Makabi bolji za šest pogodaka.
Slično meču sa Promiteasom, Budućnost je imala 20 poena prednosti, ali je u finišu u Londonu morala da strijepi za pobjedu, koju je ovoga puta ostvarila u regularnom dijelu meča… Budućnost je odigrala odličnu prvu četvrtinu, a skoro savršenu prvu polovinu. Iako su upisali prvi poen na meču (Deker je pogodio jedno od dva bacanja), domaći su jedino vođstvo na meču imali upravo u tom trenutku. Odmah je odgovorila Budućnost serijom 8:0 (Kameron Rejnolds i Tre Bel-Hejns ubacili po trojku, Alfa Kaba dvojku), a onda je za skoro tri i po minuta napravila odličan parcijal od 13:1 za 14 poena prednosti (23:9). U prvih nešto više od šest minuta igre, Budućnost je pogodila sve četiri trojke (Bel-Hejns dvije, Rejnolds i Edin Atić po jednu), a promašila je samo jedan šut u reketu, Bel-Hejns, koji je zajedno sa Kabom (devet poena, 4-4 za dva) bio najzaslužniji za vo-
đstvo koje su ,,plavi“ sačuvali do kraja četvrtine (29:15), uz mnogo bolje procente šuta u odnosu na domaćina, prednost u skoku (10-6), asistencijama (8-2) i manji broj izgubljenih lopti (2-5). Slično prvoj, Budućnost je odigrala i prvu polovinu druge četvrtine, u kojoj je Aron Vajt ubacio sedam poena, a Fil But i Kenan Kamenjaš po četiri, pa su ,,plavi“ stigli do 20 poena prednosti (44:24), nakon manje od pet minuta igre. Međutim, crnogorski šampion je do poluvremena imao mali pad u koncentraciji u oba pravca (pet izgubljenih lopti u ovoj dionici), pa je dozvolio Londonu da u posljednjem minutu smanji na 12 razlike (51:39), a 14 je bilo na meča (53:39), i pored prednosti u skoku gostiju (18-11), koji su u drugih 10 minuta ubacili samo jednu trojku iz tri pokušaja. Podgoričani su, standardno, bolje odigrali prvu polovinu treće četvrtine, u kojoj su, nakon koša i dodatno pogođenog slobodnog bacanja Marka Jagodića-Kuridže, ponovo imali velikih 19 poena prednosti (65:46).
Ali onda su potpuno stali u napadu, jer su do kraja kvartala ubacili samo četiri poena, odnosno iz igre je pogodio But (za 67:51), a sa linije bacanja Vajt (69:57), pa je London u posljednju četvrtinu ušao sa jednocifrenim zaostatkom (69:60).
A u prvoj polovini posljednje dionice igralo se koš za koš, pa se
PODGORICA - Tri medalje – jedna zlatna i dvije bronzane, te 13. mjesto u generalnom plasmanu, predstavljaju izuzetan uspjeh, poručeno je na konferenciji za medije Karate saveza Crne Gore poslije Svjetskog prvenstva za kadete, juniore i mlađe seniore u turskoj Konji.
Šampion svijeta u juniorskoj konkurenciji postao je Emre Saljiu, dok su bronzane bile mlađa seniorka Milena Jovanović i kadetkinja Jovana Damjanović.
Saljiu je na putu do finala u ka-
tegoriji do 76 kilograma eliminisao Alesandra Bjađonija iz Južnoafričke Republike 2:0, Jusufa Faraga iz Egipta 3:2, Franćeska Hesusa Garsiju iz Meksika 6:0, Kemala Nezirića iz Bosne i Hercegovine 1:0 i u polufinalu sudijskim izjašnjavanjem Vedija Sašuija iz Maroka (0:0).
U finalnom meču pobijedio je Adina Saifa Faresa Banija iz Jordana 6:0.
Saljiu je sredinom juna bio bronzani na Evropskom prvenstvu u Pragu. U karijeri ima i bronzano odličje u kadetskoj konkurenciji, sa šampionata Evrope u Budimpešti 2020. godine.
– Do titule prvaka svijeta došao sam poslije šest teških mečeva. Spremao sam se dugo. Bilo je teško, posebno prvog dana kada sam imao pet mečeva, ali sve se zaboravlja kada se pobijedi. U finalu odradili smo taktič-
Milan ili Salcburg, RB Lajpcig ili Šahtjor
prednost Budućnosti kretala od uglavnom od devet do 11 poena. U najneizvjesnijoj četvrtini, London je na 84 sekunde prije kraja uspio sa priđe na ,,minus šest“ (82:76), a nakon izgubljene lopte Rejnoldsa je u istom posjedu imao nekoliko šansu da dodatno ,,zakuva“ meč. Međutim, Deker je promašio oba slobodna bacanja, a Zubčić dvije uzastopne trojke, nakon čega je Jovanović uzeo tajm-aut. Nakon minuta odmora sve dileme je
otklonio But trojkom, na 34,6 sekundi do kraja, za nedostižnih 86:76…
- Znali smo da neće biti lako, London je u nastavku pokazao da ćemo morati da se borimo za pobjedu. Bilo je teško, ali smo uspjeli, i to je jedino važno. Imali smo problema na početku sezone, ali smo pronašli hemiju u timu, i sada je sve u redu – rekao je centar ,,plavih“ Alfa Kaba. Budućnost u narednom kolu, 23. novembra, dočekuje Pariz. S. J.
ki, dovoljno za pobjedu. Hvala trenerima Žarku Rakoviću, selektoru Dejanu Ivanoviću i, naravno, mojoj porodici koja je uvijek uz mene – rekao je Saljiu na konferenciji za medije. On je četvrti crnogorski karatista sa titulom prvaka svijeta od obnove nezavisnosti Crne Gore, nakon Danila Lučića, Marija Hodžića i Bojana Boškovića, koji je dva puta bio šampion.
Jovanović je u meču za treće mjesto i plasman na pobjedničko postolje u konkurenciji mlađih seniorki, kategorija preko 68 kilograma, pobijedila Ivanu Perović iz Srbije 3:1.
To je njena četvrta medalja na šampionatima Evrope i svijeta u mlađim kategorijama.
Ima još kadetsku bronzu sa šampionata svijeta 2017. na Tenerifima, juniorsko srebro sa Evropskog prvenstva u danskom Alborgu 2019. i zlatno
sa prošlogodišnjeg šampionata Evrope za mlađe seniorke u finskom Tampereu.
– Bilo je teško i naporno, ali sam uspjela. Imala sam pet jakih mečeva, od kojih je onaj za medalju bio možda i najteži. Bila je izuzetna konkurencija, dosta kvalitetnih karatistkinja. Na kraju, bila sam najbolja kada je bilo najpotrebnije. Hvala treneru Žarku Rakoviću, klubu Omladinac i porodici na podršci – rekla je Jovanović. Kadetkinja Jovana Damjanović istakla je da je u Konji osvojila prvu veliku medalju.
– Zadovoljna sam, ostvarila sam veliki uspjeh, iako mi je žao što sam ostala bez finala. Zadovoljna sam nastupom, konkurencija je bila izuzeno jaka. Svaka protivnica bila je teška na svoj način, za svaku je potrebna druga taktika. Bilo je naporno, ali sam izdržala – izjavila je Damjanović. R. A.
Bud. Bemax 86 Banovići 60
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 400. Sudije: Dimovski, Jolović, Petronijević (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 17:21, 28:7, 17:19, 24:13.
PODGORICA – Koliko daleko Crna Gora može da stigne na šampionatu Starog kontinenta – pita se i nagovještava kroz činjenice Evropska rukometna federacija (EHF) na zvaničnom sajtu.
BEMAX: Drobnjak 5, Mi. Bigović 5, Vučković, Radonjić 13, Stefanović 15, Živković 12, Baošić 3, Ma. Bigović 2, Marković 9, Šćepanović 4, Leković 18.
BANOVIĆI: Dunham 18, Ikanović 13, Lačić, Rizvić, Mesić 5, Mujkić, Šehović 4, Nurkić 2, Mujezinović, Dragićević 18.
Košarkašice Budućnost Bemaxa opravdale su očekivanja i nastavile trijumfalnu seriju u meču protiv Banovića. Meč je počeo neočekivano –Banovići su tokom prvih 12 minuta imali prednost dok su domaće imale loše procente šuta, što je uz loša rješenja u odbrani dovelo do toga da gošće budu u vođstvu. Nakon trojke Ikanović Banovići su u osmom minutu vodili 21:14, ali su ,,vučice“ serijom 25:4 na dva i po minuta prije kraja prvog poluvremena stigle do ,,plus 14“ (39:25) i najavile da je senzacija nemoguća.
Tokom sjajne druge dionice domaće su primile samo sedam poena, da bi nakon trojke Radonjić u 16. minutu bila rekordna razlika u prvom poluvremenu – 37:24.
Baš zbog toga drugo poluvrijeme donijelo je totalnu dominaciju Podgoričanki, koje su konstantno uvećavale prednost (u 34. minutu bilo je 80:50), a kako je vrijeme odmicalo vidjela se i razlika u kvalitetu. R.P.
,,Lavice“ su 2018. bile devete, dvije godine kasnije osme. Od obnove nezavisnosti nijesu propustile šampionat Evrope. Stručnjaci vjeruju da je sve moguće kada tim vodi Bojana Popović. Zajedno sa Majom Savić prošla je škole u kojima je osvajala, gubila, ali i nalazila rješenja da se kao igračica ili trener približi cilju.
Crna Gora je na papiru jača nego na posljednja dva velika turnira, posebno na zadnjim pozicijama koje su ključni dio odbrane. Vratile su se Đurđina Jauković i Milena Raičević (propustile posljednje veliko takmičenje – Svjetsko prvenstvo), što je ogroman plus, uz dobar balans ostalih kroz minutažu u Ligi šampiona. Ako sve igračice budu na približnom nivou ili malo višem od onoga što su pokazale u klubovima, mogu daleko, čak i do završnice u Ljubljani. Svaka karika, naravno, biće važna od prvog meča sa Španijom, preko Njemačke, do posljednjeg sa Poljskom u grupi D, koja će se igrati u Podgorici. Nadaju se ,,lavice“ da mogu sa maksimalnim brojem bodova u glavnu rundu gdje će ih najvjerovatnije sačekati Francuska, Holandija i Rumunija. – Uzbuđene smo. Jedva čekamo da počne Evropsko prvenstvo, posebno jer igramo kod kuće i imaćemo još veću želju da se pokažemo pred našom publikom – kazala je Matea Pletikosić. Kao ključan meč srednji bek vidi premijeru sa Španijom. – Treba da se fokusiramo samo na našu igru. Spremićemo ih najbolje što možemo i daćemo sve od sebe. U ovakvim duelima najvažnija je hladna glava. Duga je istorija duela našeg i španskog tima koji od poraza iz 2012. na OI i EP ne zna za neuspjeh.
– Uvijek su na visokom nivou i uvijek su u vrhu na velikim takmičenjima. Imaju dobre pojedinke i igraju specifičan rukomet. Nadam se da ćemo ih zaustaviti. Najvažnije je da prvi meč završimo sa dobrim re-
Od posljednjeg EHF Eura, 2020. godine, dvije igračice su se povukle iz našeg tima – lijevo krilo Majda Mehmedović i desni bek Andrea Klikovac Dijana Mugoša i Anastasija Babović će propustiti takmičenje zbog povreda, a Jelena Despotović je nedavno postala majka.
zultatom i energijom. Za Mateu je puna ,,Morača“, koju sve reprezentativke priželjkuju, snaga koja bi mogla da im da ,,vjetar u leđa“.
– Pozivam sve navijače, koji su, naravno, u mogućnosti, da dođu. Srce će nam biti puno.
Vodiće ,,lavice“ žestoke duele protiv sjajnih španskih bekova fintera, težak posao čeka mnoge i na crti sa pivotkinjama, a velike obaveze imaće krila. Uvjerile su se u to nedavno Ivona Pavićević i Nina Bulatović u meču
Lige šampiona protiv Rapida.
– Prije svega, nestrpljive smo. Jedva čekamo subotu. Imamo dobru energiju, radujemo se što ćemo igrati kod kuće i nadam se da će navijači u što većem broju doći u ,,Moraču“ da nas podrže jer bi nam mnogo značilo –istakla je Pavićević.
Za Crnu Goru prvenstvo je posebno, a da li je posebna i priprema?
– Pripreme su uvijek iste. Svjesni smo da nas očekuju teški mečevi. Već na startu ćemo igrati sa odličnom Španijom. Ova ekipa je sjajna u odbrani, ali je i u napadu zahtjevna, sa opasnom tranzicijom. Mislim da će konačan rezultat zavisiti od nas. Ako ispoštujemo dogovor, ako u defanzivi odradimo ono što želimo, prenijećemo energiju za napad i olakšati posao. Odlično smo se spremile za prvog rivala. Lično vjerujem u svoj tim i znam da ćemo dati sve od sebe.
Koliko je važan prvi meč za neke veće domete?
– Cilj je da prođemo grupu sa što većim brojem bodova. Vjerujem da ćemo uspjeti – poručila je Pavićević. A. M.
Drugi crnogorski predstavnik u WABA ligi, ekipa Nikšića danas gostuje Vojvodini. Novosađanke su ostvarile pobjedu i poraz u dosadašnjem dijelu, dok je Nikšić savladao Lavove u Brčkom i napravio glavni iskorak ka drugoj fazi, ali je na svom terenu poražen od Orlova i Celja.
Utakmica u Novom Sadu počinje u 16.30 časova.
Veliki broj rukometašica zbog povreda, drugog stanja, a neke od njih su se nedavno ostvarile kao majke, propustiće Evropsko prvenstvo. Nekoliko reprezentativki nije ispunilo uslov oko vakcinacije protiv korona virusa. U grupi A reprezentacija Norveške neće imati pomoć od Kamile Herem, Kari Bratset Dale, Sane Solberg-Isaaks i Veronike Kristijansen, dok će Mađarska nastupati bez Noemi Harfe, Čenge Fodor i Sandre Zolosi-Začik Hrvatice su tek oslabljene, nema Kamile Mićijević, Josipe Mamić, Dejane Milosavljević i Ane Turk. Jedan od domaćina, Slovenija, ne može da računa na pivotkinju Natašu Lepoju, a Mia Rej i Line Haugsted bodriće Dansku od kuće. Srbija će biti bez Marije Agbabai i Aleksan-
U grupi C je ,,havarija“ – Rumunija će igrati bez Kristine Laslo, Darije Bukur, Anke-Georgiane Mitikus, Madaline Zamfireske, Denise Stefanije Sandru i Aline Ilie. Francuska ne može da računa na golmanku Glozer Nokandi, Pino i Niakate. Od ranije je poznato da će Holandija nastupiti bez Vester (golmanka), Abing, Nuser i Snelder Španija u Podgoricu dolazi bez legende Karmen Martin, Neree Pene, Mireje Gonsales, Ernandes, Marte Lopes i Sare Hil Dela Vege. Od ranije je karte otkrio njemački selektor koji će u šampionat bez važnih igračica – Dinah Ekerle (golmanka), Ameli Berger i Alisije Stole Karolina Kudlač Gloc neće nastupati za Poljsku.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
Da su nosioci projekta „Stablo” d.o.o. iz Budve, „Beppler & Partners“ Ltd, iz Tortole(BDO) i „Irlenia Investments“ Ltd sa Kipra, dana 18.10.2022. godine, Agenciji podnijeli zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta A4 u okviru sportsko-turističkog depadansa, na dijelu urbanističke parcele 3 (UP3) koju čine katastarske parcele br.279/1, 280/10, 280/1 i 280/14, KO Kolašin, zona D, podzona D3 u zahvatu DUP-a „Centar” – Kolašin, Opština Kolašin.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, i u Sek retarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 11 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine je do 08.11.2022. godine.
Srijeda, 2. novembar 2022.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da su nosioci projekta „STABLO“ doo, Budva, BEPPLER & PARTNERS Ltd. i IRLENIA INVESTMENTS Ltd., podnijeli zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Sportsko-turistički depadens Faza 1 – Objekat A1, na dijelu urbanističke parcele 3 (UP3), podzona D3, zona D, u zahvatu DUP-a “Centar“ Kolašin na k.p. 279/1, 280/10, 280/1, 280/14 KO Kolašin, Opština Kolašin.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, Ulica Buda Tomovića b.b., radnim danima od 9 do 12 časova. Doku mentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 08.11.2022. godine.
Na osnovu člana 29 stav 2 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“, br. 021/09 i 040/11), člana 5,6,29,31 i 33 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“, br. 044/10), te Odluke o davanju u zakup zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata (,,Sl. list CG - opštinski propisi’’ br. 050/22), Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup nepokretnos ti, objavljuje
za davanje u zakup zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata 1.Predmet ovog poziva je prikupljanje ponuda za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini na kojoj je subjekat prava raspolaganja Opština Kolašin i to:
1. Zona I, lokacija br. 115, kat. parcela br. 513/2 KO Kolašin, namjena objekat za trgovinu i usluge, površina maksimalno 31.50m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 49,50 eura / 1 m2.
2. Zona II, lokacija br. 7, kat. parcela br. 672/1 KO Kolašin, namjena privremeni ugostiteljski objekat, površi na 20m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 40,50 eura / 1 m2.
3. Zona II, lokacija br. 9, kat. parcela br. 672/1 KO Kolašin, namjena objekat za trgovinu i usluge, površina 29m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 40,50 eura / 1 m2
4. Zona II, lokacija br. 58, kat parcela br. 125/1 KO Kolašin, namjena privremeni ugostiteljski objekat, površina 35 m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 30,00 eura / 1 m2
5. Zona II, lokacija br. 52, kat. parcela br. 672/6 KO Kolašin, namjena objekat za trgovinu i usluge, površina maksimalno 15 m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 40,50 eura / 1 m2.
6. Zona III, lokacija br. 28, kat. parcela br. 772/3 KO Smailagića Polje, namjena privremeni ugostiteljski objekat, površina 25 m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 6,00 eura / 1 m2.
7. Zona IV, lokacija br. 21, kat. parcela 248/20 KO Bakovići, namjena betonjerka, površina betonski plato maksimalno 500 m2, minimalna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 3,00 eura / 1 m2.
2.Zemljište se daje u zakup na period do 5 (pet) godina, u skladu sa uslovima propisanim Programom privremenih objekata na teritoriji opštine Kolašin.
3.Pravo učešća na Javnom pozivu za prikupljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Fizička lica dostavljaju ime i prezime ponuđača sa adresom, JMBG, kontakt telefon i fotokopiju lične karte. Pravna lica dostavljaju naziv i sjedište privrednog društva, kontakt telefon i rješenje o registraciji iz CRPS (original ili ovjerena kopija).
Pismena ponuda treba da sadrži:
-Redni broj, zonu, broj katastarske parcele, broj lokacije, namjenu objekta, površinu, ponuđenu minimal nu cijenu zakupa na godišnjem nivou, broj žiro-računa za vraćanje depozita (iznos depozita biće vraćen podnosiocu ponude u roku od 7 dana od dana sprovođenja postupka ukoliko je njegova ponuda nevažeća ili nije prihvaćena. Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od zakupa isti gubi pravo na vraćanje depozita) i izjavu učesnika da prihvata sve uslove iz javnog poziva.
-Dokaz o uplati depozita u iznosu od 20 % godišnje cijene zakupa uplaćen na žiro-račun Opštine Kolašin br. 540-2971-59 kod Erste banke. Depozit izabranih ponuđača se zadržava i uračunava kao dio plaćene zakupnine nakon potpisivanja ugovora o zakupu.
Učesnici u postupku uz ponudu još su dužni dostaviti:
- Uvjerenje o izmirenim obavezama prema opštini Kolašin po osnovu ranije zaključenih ugovora o zakupu zemljišta (za sadašnje korisnike)
- Dokaz o uplaćenim troškovima postupka u iznosu od 25,00 eura sa naznakom ‘’učešće u postupku po javnom pozivu za prikupljanja ponuda’’ na žiro račun opštine Kolašin br. 540-7286228-23 kod Erste banke.
Napomena: Za svaku posebnu lokaciju moguće je dostaviti samo jednu posebnu ponudu sa traženom dokumentacijom.
4.Ponuđači dostavljaju ponude u zatvorenoj koverti sa naznakom „Komisiji za prikupljanje ponuda, ponuda za zakup zemljišta – ne otvaraj“, svakog radnog dana od 08.00 – 14.00 časova zaključno sa 10.11.2022. godine, neposrednom predajom na pisarnici Opštine Kolašin ili putem preporučene pošte, s tim da se ponuda predata putem preporučene pošte razmatra samo ukoliko stigne u roku utvrđenom za dostavu ponuda.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka (neblagovremene), kao i one koje nijesu zapečaćene smatraće se nevažećim i neće se razmatrati.
5.Otvaranje ponuda izvršiće se dana 11.11.2022. godine sa početkom u 12.00 časova, u kancelariji br. 12 Sekretarijata za finansije, imovinu i ekonomski razvoj Opštine Kolašin, a nakon toga Komisija će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i obavijestiti učesnike javnog poziva.
U slučaju da dva ili više ponuđača dostave istu cijenu zakupa prednost će imati onaj ponuđač koji je prvi predao ponudu, odnosno onaj ponuđač čija je ponuda prva zavedena na pisarnici Opštine. Zakupci koji su vlasnici postojećih privremenih objekata, a koji budu učesnici u postupku po javnom pozivu, a koji ponude ili prihvate najveću ponuđenu cijenu za tu lokaciju, imaju prednost za zaključenje ugovora o zakupu u odnosu na drugog ponuđača.
Protiv odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača dozvoljen je prigovor Komisiji u roku od 5 (pet) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Odluka Komisije po prigovoru je konačna 6.Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu, kojim će biti precizirana sva prava i obaveze ugovornih strana u vezi zakupa nepokretnosti.
7.Ovaj Javni poziv objavljen je na internet stranici Opštine Kolašin i u dnevnom listu ‘’Pobjeda’’.
8.Sva bliža obavještenja o predmetu javnog poziva mogu se dobiti svakog radnog dana u prostorijama Sek retarijata za finansije imovinu i ekonomski razvoj opštine Kolašin kancelarija br. 12.
Broj:02-6629/ Kolašin, 1.11.2022.
KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
Adresa: VAKA ĐUROVIĆA 12 Tel.: 020-664-235
Email: kicbudotomovic@gmail.com OGLAŠAVA POTREBU Za
1.Muzičar/ka jedan izvršilac na neodređe no vrijeme, sa sledećim uslovima: -srednje obrazovanje u obimu od 240 CSPK kredita i 6 mjeseci radnog iskustva. Oglas traje sedam (7) dana.
Kandidati treba da dostave: -Prijavu na oglas za slobodno radno mjesto, -CV, -ovjerenu kopiju biometrijske lične karte, -ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, -dokaz o radnom iskustvu.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.
Adresa: BARUTANA 3 Tel.: 067-230-501 Email: skola@os-skazic.edu.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA ŠKOLSKOG KOMBIJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u traja nju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Barutana Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “D” ka tegoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
JU ŠKOLA ZA SREDNJE I VIŠE STRUČNO OBRAZOVANJE „SERGIJE STANIĆ“Adresa: KRALJA NIKOLE 114 Tel.: 020-624-289/067-861-928 Email: sekretar@sss-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 3 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pri pravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja,a najduže do 31.08.2023.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrije me nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine; -za 13 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
3. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOGSRPSKOG,BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA, 3 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka radnika sa funkcije,a najduže do 31.08.2023.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
4. NASTAVNIK/CA PRAVNE GRUPE
PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine; -za 7 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
5. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRU
PE PREDMETA, 1 izvršilac, na određe no vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Profesor ekonomske grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
6. NASTAVNIK/CA BIOLOGIJE I HI GIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pri pravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
7. NASTAVNIK/CA NJEMAČKOG JEZI
KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnič ki ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor njemačkog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 8. NASTAVNIK/CA CRNOGOR SKOG-SRPSKOG,BOSANSKOG,HR
VATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - priprav nički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine -crnogorsko državljanstvo -za 6 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 9. NASTAVNIK/CA ISTORIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme ne puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor istorije, Licenca za rad u
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE
UPRAVE:
Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organi ma ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);
Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
•
USLOVA:
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o držav ljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine -crnogorsko državljanstvo -za 6 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 10. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JE ZIKA, 2 izvršioca, zamjena odsutnog za poslenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa funkcije,a najduže do 31.08.2023.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 11. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NA
STAVE-RESTORATERSTVO, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vri jeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Nastavnik praktične nastave ugo stiteljskog posluživanja Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najdu že do 31.08.2023.godine -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
12. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JE ZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog za poslenog, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a naj duže do 31.08.2023.godine -crnogorsko državljanstvo -za 12 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 13. NASTAVNIK/CA RAČUNARSTVA I INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor elektrotehničke grupe predmeta, Profesor matematike, Profesor računarske grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obra zovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzet nim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanji ma, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz nazna ku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.
Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postup ka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
Napomena: -a najduže do 31.08.2023.godine -crnogorsko državljanstvo -za 14 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispu njavati i opšte uslove koji su istaknuti u uo kvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
Adresa: BRACANA BRACANOVIĆA B.B. Tel.: 067-321-119 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 3 izvršioca, na određeno vri jeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana
Adresa: BULEVAR ŠARLA DE GOLA 2 Tel.: 067-201-511
Email: info@tiramisuakt.me Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA ZA FINANSIJE I KNJIGOVODSTVO, 1 izvršilac, na odre đeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u tra janju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računa ru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 5 dana
Napomena: -prijave slati na e-mail:info@tiramisuakt. me
Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B. Tel.: 020-245-839 Email: etf@ucg.ac.me Raspisuje
KONKURS
Za izbor u zvanje
Saradnik/ca u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, za oblast Teorijska elektrotehnika, 1 (jedan) izvršilac, na odre đeno vrijeme od 1 (jedne) do 5 (pet) godina u skladu sa članom 75 Zakona o visokom obrazovanju.
Uslovi: Visoko obrazovanje odgovarajućeg studijskog programa - doktor nauka, stu dent magistarskih/master ili doktorskih studija, bez obzira na radno iskustvo, pro vjera radnih sposobnosti nije predviđena.
Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandi dati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore.
Potrebna dokumentacija:
- Prijava na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae (CV),
- Uvjerenje o državljanstvu, - Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o držav ljanstvu, već fotokopiju biometrijske lične karte),
- Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,
- Potvrda o studiranju za kandidate koji su studenti magistarskih/master/doktorskih studija,
- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za kri vično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).
Kandidati su dužni da uz prijavu prilože originalnu dokumentaciju ili kopiju doku mentacije ovjerenu kod nadležnog organa.
Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.
Prijave na konkurs sa dokazima o ispunja vanju uslova konkursa podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu: Elektrotehnički fakultet Po dgorica, Džordža Vašingtona bb, 81000 Podgorica.
Džordža Vašingtona bb, 81000 Podgorica Tel: 020/245-839
Raspisuje KONKURS
Za izbor u zvanje
Saradnik/ca u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, za oblast Elektro energetski sistemi, 1 (jedan) izvršilac, na određeno vrijeme od 1 (jedne) do 5 (pet) godina u skladu sa članom 75 Zakona o visokom obrazovanju.
Uslovi: Visoko obrazovanje odgovarajućeg studijskog programa - doktor nauka, stu dent magistarskih/master ili doktorskih studija, bez obzira na radno iskustvo, pro vjera radnih sposobnosti nije predviđena.
Na osnovu člana 75 i 76 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Službeni list list CG“, br. 145/21) Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore upućuje, JAVNI POZIV za dostavljanje ponuda radi isporuke medicinsko-tehničkih pomagala (spoljna portabilna insulinska pumpa), bliže definisanih Listom medicinsko-tehničkih pomagala, za potrebe osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Ponudu na javni poziv mogu da podnesu zainteresovani davaoci zdravstvenih usluga - isporučioci medicinsko-tehničkih pomagala, osnovani i organizovani u skladu sa zakonom, koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova (“Službeni list CG”. br. 84/21).
Radi učešća na javni poziv, dostavlja se prijava i prateća dokumentacija:
1.Rješenje o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata, 2.Rješenje o poreskoj registraciji – PIB, 3.Rješenje Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (ClnMED) o upisu isporučioca medicins ko-tehničkih pomagala u registar za promet medicinskim sredstvima, 4.Rješenje Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (ClnMED) o upisu medicinskog sredstva u registar medicinskih sredstava ili stručno mišljenje ClnMed-a da medicinsko-tehiničko pomagalo nije medicinsko sredstvo te da ne podliježe registraciji, 5.Uvjerenje nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim i obavezama po osnovu doprinosa za soci jalno osiguranje, zaključno sa 31.08.2022. godine, 6.Dokaze o kadru-diplome o stručnoj osposobljenosti za pružanje usluga, 7.Tehničke karakteristike medicinsko-tehničkih pomagala, 8.Garantni rok za medicinsko-tehnička pomagala, 9.Popunjene izjave/obrasce da će: -medicinsko tehnička pomagala isporučivati u roku od 30 dana od dana preuzimanja potvrde o odobrenju nabavke pomagala, a za pomagala koja se izrađuju po mjeri, u roku od 60 dana od dana preuzimanja potvrde od strane isporučioca (obrazac br. 1 iz ponudbene dokumentacije), -pomagala isporučivati po cjenama iz Cjenovnika Fonda (obrazac br. 2 iz ponudbene dokumentacije), -pomagalo isporučivati od materijala i karakteristika u skladu sa Listom pomagala (obrazac br. 3 iz ponud bene dokumentacije), -pružati usluge, najmanje, u osmočasovnom radnom vremenu (obrazac br. 4 iz ponudbene dokumentacije), -obezbijediti informatičku podršku u skladu sa potrebama IS Fonda (obrazac br. 5 iz ponudbene doku mentacije) i -obezbijediti pomagala sa spiska pomagala za koja se podnosi prijava (obrazac br. 6). Dokumentacija pod tač. 1 do 8, treba da bude dostavljena u originalu ili ovjerenom prepisu. Prijava za javni poziv i Obrasci iz tačke 9 mogu se preuzeti na sljedećem linku: -Prijava za javni poziv za medicinsko tehnička pomagala -Upitnik
Ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu. Dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu za javni poziv mora da bude potpisana i ovjerena od strane isporučioca medicinsko-tehničkog pomagala. Prijave na javni poziv (ponude) sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva, lično ili preporučenom poštom, u zatvorenoj koverti na adresu: FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE ul. Vaka Đurovića bb 81 000 Podgorica sa naznakom: “Ponuda na javni poziv za medicinsko-tehnička pomagala - ne otvarati” Neblagovremene ponude se neće razmatrati. Dodatne informacije ili pojašnjenja ponuđač može dobiti na tel: 020/404-115 ili email: ugovori@rfzcg.co.me
PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1
PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2
PRODAJEM poslovni prostor 150m2/cijena 120.000e Ul.Vasa Raičkovića Tel.068/466-665 3
CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Hercego vačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 6
Centar-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu pen
thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih pred nosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 7
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5
Srijeda, 2. novembar 2022.
Poslovni broj: I.br. 325/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO ,,EURO-PIPE,, iz Nikšića, ul. VI Crnogorske bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 113.335,53 eura, dana 01.11.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 325/2018 od 07.03.2018.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.647/2014 od 25.11.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
I Određuje se četrdeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 3265 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 147 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, površine 44 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 138 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 4, površine 22 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 6, površine 20 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 155 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 9, površine 162 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za četrdesetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.11.2022.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 328.660,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 328/18 od 12.11.2018.godine, i to iznos od: 44.100,00 eura za PD1, 8.800,00 eura za PD2, 82.800,00 eura za PD3, 4.600,00 eura za PD4, 12.960,00 eura za PD6, 62.000,00 eura za PD7 i 113.400,00 eura za PD9.
IV Na četrdesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a na jkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 4.410,00 eura za PD 1, 880,00 eura za PD 2, 8.280,00 eura za PD 3, 460,00 eura za PD 4, 1.296,00 eura za PD 6, 6.200,00 eura za PD 7, 11.340,00 eura za PD 9. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nad metanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.350/14 od 15.10.2014.god za iznos duga 177.048,86 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja zabrana raspolaganja nepokretnostima –obavještenje br.24-01/2415 od 05.06.2017.godine, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.350/14, te podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.647/14 od 25.11.2014.god za iznos duga 144.400,65 eura i podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.647/14, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Za objekat PD 9 postoji napomena da nema upotrebnu dozvolu. Dana 01.11.2022. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „ADRIATIC 42” - D.O.O. – Herceg Novi, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za objekte za remont superjahti Bijela – faza 1 (izgradnja objekta u moru za rad travel lifta, platforme za pristup plutajućem doku, površina-ploča na obali za rad travel lifta i rekonstrukciju dijela postojeće obale) na urbanističkoj parceli UP 4, zona C, na katastarskim parcelama 2935, 2936, 2937, 2938, 2939, 2940, 2941 i djelovi katastarskih parcela br. 766/ , 766/2, 2934 KO Bijela u zahvatu Državne studije lokacije „Sektor 6“-Bijela-Sveta Neđelja u opštini Herceg Novi. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za ekologiju i energetsku efikasnost, Opština Herceg Novi, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 02.12.2022.godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj sali Opština Herceg Novi, dana‚ 18.11.2022. godine, sa početkom u 14h časova.
MINA Tek sam trebala da te iskvarim i nagovaram te da se tetoviraš. Voli te tvoja JEŠA ČOLAKOVIĆ
MINA PRELEVIĆ
Počivaj u miru, mali anđele.
DRAGANA i IVAN BRAJOVIĆ sa porodicom 45
Dragoj
Tužan je i bolan pozdrav rano ugašenog djetinjstva. Boli borba za životom tvoje mlade duše i velika bol tvojih roditelja i najbližih. Počivaj u miru, drago dijete. Putuj sa anđelima, anđele.
radosti.
Tvoj osmijeh i topli pogled provijavaju kroz beskrajni plašt tuge koja nas obavija. Ostasmo te željni, sunce naše lijepo, voljeno...
Tvoji: tetka TAMARA, BRANKO, ANĐELA, LAZAR i LUKA
Sa neizmjernim bolom se opraštamo od tebe, anđele naš... Baba SENKA i deda ŽELJKO
Hej Mina hej
Mila naša
Koliko smo zagrljaja, poljubaca i igre imali za tebe. Ostadosmo te željni. Puno te volimo!
Naša rijetka ptico leti mila visoko, visoko.
54
Mišice moja
GAGA, KEKA, JADRAN i VAL
42 Naša
NADA, PEĐA, NIKOLA i VUK
Dana 1. novembra 2022. godine iznenada je preminula naša voljena MINA Spasojeva PRELEVIĆ 2019–2022.
Saučešće se prima u kapeli na Čepurcima 2. novembra od 9 do 14.30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 15 časova na groblju u Zagoriču.
Ožalošćeni: majka KATARINA, otac SPASOJE, sestra HELENA i ostala mnogobrojna rodbina
46 Voljena naša
Još miriše onaj cvijet što si nam davala da omirišemo ljetos.
Još odzvanja tvoj smijeh mili. Volimo te, sunčice naša!
MINA
MARKO, ANA, SAVA i VIDO
43
Srce mog srca, stići ću te, čekaj me.
Baba NATA
Sa bolom u srcu se rastajemo od malog anđela... Anđeli da te čuvaju.
Porodica ADŽIĆ 48
Počivaj u miru, lijepa dušo. Neka te anđeli čuvaju.
BEBA i VOJO VUJOVIĆ 41
Jagnje moje, jagnje moje nasmijano...
Dana 1. novembra 2022. poslije duže bolesti, u 69. godini života, preminuo je naš dragi
Srijeda, 2. novembar 2022.
Tužnim srcem javljamo da je dana 1. novembra 2022, u 76. godini, umro naš dragi
Saučešće primamo dana 2. novembra od 10 do 15 časova i 3. novembra od 10 do 14 časova u kapeli na mjesnom groblju u Doljanima, kada će se i obaviti sahrana.
Ožalošćeni: supruga ČEDOMILA, kćerka SANDRA, sinovi STEFAN, SRETEN i VASILIJE, sestra RADMILA, snahe OLIVERA, SANJA, MILENA, TINA i DENJA, braća od stričeva SLOBO, DRAGOLJUB i RACO, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina IVANOVIĆ 52
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
DRAGANU – GAGU VUKSANOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
ŽELJKO STRUGAR sa porodicom 50
Posljednji pozdrav
DRAGANU – GAGU VUKSANOVIĆU
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
Svastika LJILJANA STRUGAR 51
Posljednji pozdrav dragom DRAGANU VUKSANOVIĆU
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.
Svastika TANJA i pašenog VLADO VUKOVIĆ sa porodicom 57
Posljednji pozdrav dragom tetku
OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me
DRAGANU VUKSANOVIĆU
DANIJELA ŠARANOVIĆ sa porodicom 56
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 2. novembra od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.
Kuća žalosti: Gojka Radonjića br. 87, Stara varoš, 8.
Ožalošćeni: supruga MILEVA, ćerka MILICA, sinovi VELJKO – MICA, RADOVAN i RATKO, brat CVETO, sestre VESNA i VERA, snahe BRANKA, LJUBICA, MARINA i MILOJKA, bratanići SAŠA i BORIS, bratanična IVANA, sestrić, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna porodica VUKSANOVIĆ
МИЛЕВА Стојова СТАНОВИЋ рођена Булатовић Саучешће примамо у породичној
ОЖАЛОШЋЕНИ: синови СРЕТЕН и ДЕЈАН, кћерка НАДА, брат МИЛИСАВ, сестре ГАРА и ДАНИЦА, снахе СЛАВИЦА и МИКА, ђеверичићи МОМО и ЗАРИЈА, ђеверична АНКА, унучад МИРОСЛАВ, МИЛИЦА, ТЕОДОРА и СТЕФАН, праунука МИЛА и остала родбина СТАНОВИЋ и БУЛАТОВИЋ 24
Opraštamo se od našeg voljenog
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Supruga DUDA, ćerka LJILJA, sinovi NEBOJŠA i SERGEJ sa porodicama 38
Opraštamo se od našeg voljenog oca, tasta i djeda
Tvoj dragi lik ostaće zauvijek u našem sjećanju.
Ćerka LJILJANA, zet MIRKO sa djecom i unučadima
Posljednji pozdrav našem dragom kolegi Dr NEMANJI GOLUBOVIĆU
S poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju i kolegi koji nas je ostavio neutješnim u bolu.
Komemoracija će se održati u amfiteatru Instituta za javno zdravlje u petak 4. novembra u 14 časova.
OD CRNOGORSKOG OFTALMOLOŠKOG DRUŠTVA
26
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 31. oktobra 2022, u 88. godini života preminuo naš
20
Posljednji pozdrav
Saučešće primamo u kapeli u Petrovcu 1. novembra od 10 do 15 časova i 2. novembra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana pred crkvom Sveti Krst – Novoselje.
OŽALOŠĆENI: kćerke TANJA i KATJA, brat ILIJA – MIŠO, sestra SMILJKA – MITA, unučad INES, ANJA, MATIJA, PAVLE i ostala rodbina 19 SJEĆANJE 2. 11. 2009. 8. 12. 2003.
Dragi roditelji, sa ponosom čuvamo uspomenu na Vas. Vaši najmiliji: BILJANA, NIKOLA i VLADIMIR sa porodicama. 17
SJEĆANJE na naše roditelje
MITAR IKOVIĆ DARA IKOVIĆ 1920–1949. 1925–1998.
Ljubav i poštovanje prema vama nikad neće prestati. DRAGAN i NATAŠA sa porodicama 21
2. novembar... tvoj rođendan, dragi
Neka ti danas svi vjetrovi pjevaju, sve gitare sviraju onu tvoju pjesmu: „Zanela me svetla velikoga grada“ Zaželi nešto najljepše, najslađe, dodaj tome beskraj, proširi vječnošću, ukrasi zvijezdama...
Anđeli obećaše nezaboravnu rođendansku žurku... Tortu sa 59 svjećica...
Raduj se, Brate moj, sa njima! Pjevaj im, Brate, ko ono nekad nama: „Jednoga dana žaliće mnogi što me više nema, ostaće pesma i uspomena na poslednjeg boema!“
I žalimo...! Boli jako... jako...
SRETAN TI NEBESKI ROĐENDAN,Tvoji: MIRA i PEKA
Voljeni naš, Bez tebe… Bol ne jenjava.
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanja u kojima tebe nema.
Uvijek si tu, u našim srcima i svakoj našoj misli. Grlimo te i volimo beskrajno.
Tvoji NAJMILIJI
BRATE!!!
37
Navršava se godina dana od smrti naše snahe
Srijeda, 2. novembar 2022.
Navršavaju se dvije godine od smrti mog voljenog tate
Pretužni su ovi dani bez tebe.
Ne mogu da se pomirim sa istinom da sam te izgubila zauvijek, kao i sa tim da nisi dočekao svoju unuku Lanu. Volimo te i čuvamo od zaborava.
NINA RAIČEVIĆ sa porodicom
28
Dana 5. novembra navršava se godina od smrti naše drage supruge, majke i babe
11.
20 je godina otkako nisi sa mnom. Sa posebnom pažnjom kada te spomenem svjestan sam smisla života, tvojih djela i načina na koji si živio – dostojanstveno i časno.
Nedostaješ nam svima, jer bi sa tobom bilo mnogo ljepše!
Draga Stanka, doživotno ćemo se sjećati tvoje plemenitosti, pažnje i dobrote.
VELJKO, ANĐELIJA i CVETO sa porodicama
34
Siniša
Godina je dana od kada nije sa nama naša draga majka, baka i tašta
Draga Stanka, vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol, niti prazninu što nijesi sa nama. Počivaj u miru i neka anđeli čuvaju tvoju dobru dušu. Umjesto godišnjeg pomena porodica daje prilog za crkvu u Dobrskoj Župi.
Tvoja porodica: suprug MILORAD, sinovi DRAGAN i VOJO sa porodicom 33
2. 11. 1991 – 2. 11. 2022.
Nedostaješ zauvijek. Uz tebe smo se osjećali sigurni i voljeni. Tvoje su ruke uvijek bile spremne da daju, pomognu i dočekaju, kako si samo ti znala. Fališ nam. Volimo te. Ostaješ naš uzor.
Sinovi: BOŽIDAR i MILAN, ćerka MIRJANA, unuke OLIVERA i MARTINA
LIDIJA Slavkova JERETIN 1958–2021.
Mila majko, u nevjerici sam da te nema, da nijesi sa nama. Bol je sve jača kao i praznina koja se ne može nadomjestiti. Fali nam tvoj najljepši i najtopliji osmijeh, podrška i mnogo toga... Volimo te i zauvijek sa nama i uz nas.
Tvoji: DIJANA, VUK, MIRKO i DRAGAN 30 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Volimo, tugujemo, pamtimo... Nedostaješ beskrajno.
Tvoji: ZORAN, MIRKO i VESNA 35
Navršavaju se četiri godine od smrti MILICE MILANOVIĆ
Godine prolaze, sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.
Sin VESELIN, snaha MAJA, unuk LUKA, unuke MILENA, JELENA i IVANA 27
