Dnevni list Pobjeda 03.01.2020.

неђељом Neđelja, 3. januar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19803 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NAŠA TEMA: Zakon o lustraciji najavljivan ,,na sva zvona“, ali ga još nema u proceduri

PROPISI NA POPRAVNOM: Poslanici moraju ponovo glasati o aktima usvojenim 29. decembra

Mitrić: Za lustraciju isključivo „politička“ sankcija Da li bi se ovaj zakon odnosio i na sadašnje nosioce visokih funkcija, jer i oni, iako su bili opozicija cijelog svog postojanja, obavljali su političke i zakonodavne funkcije – upitao je Blagota Mitrić STR. 2.

Đukanović vratio Skupštini zakone

U Službenom listu objavljena odluka o osnivanju nove avio-kompanije

Uplaćena četiri miliona eura osnovnog kapitala STR. 5.

» Otvoreno pitanje kvoruma, a tim i demokratskog legitimiteta i usaglašenosti zakona sa Ustavom. Otvoreno i pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću – saopšteno iz Đukanovićevog kabineta. » Parlamentarna većina će u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima ponovo izglasati sve zakone - poručio je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić STR. 3.

TURIZAM: Na izbor destinacija značajno će uticati procenat imunizacije

ISTRAŽIVANJA: Prof. dr Vesna Maraš o porijeklu kratošije

Kašnjenje vakcinacije moglo bi ugroziti imidž

Istina je u nauci i u vinu

STR. 8.

Danas uz Pobjedu

STR. 6. i 7.

INTERVJU: Vanda Babić, spisateljica i profesorka kroatistike Sveučilišta u Zadru

Boka je prisutna u svakom mom dahu STR. 11.

Dorađena optužnica u slučaju e-komerc dostavljena Višem sudu na kontrolu

NA SPISKU OKRIVLJENIH DUŠKO KNEŽEVIĆ I JOŠ ŠEST OSOBA STR. 9.

Otvorena sezona na Žabljaku, Bjelasici i Vučju, uz zabranu međugradskog saobraćaja

Turizam nam se ipak dešava

STR. 12. i 13.

2

Politika

Neđelja, 3. januar 2021.

Nova vlast najavila da će među prvim potezima biti zakon o lustraciji, ali ga još nema u proceduri PODGORICA – Zakon o lustraciji, ukoliko bude predložen, može imati isključivo tzv. ,,političku“ sankciju, koja je u zabrani obavljanja visokih političkih i državnih funkcija. Po Ustavu, zabranjena je retroaktivna primjena zakona, osim izuzetno, pod određenim uslovima, a zanimljivo pravno pitanje je i da li bi se ovaj zakon odnosio na sadašnje nosioce visokih funkcija. To je za Pobjedu ocijenio prof. dr Blagota Mitrić, profesor u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda.

Lustracija je utvrđivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava u prošlosti, postupak kojim se iz političkog života isključuju kompromitovani predstavnici stare vlasti.

Nova parlamentarna većina najavila je da će među prvim njenim potezima biti predlaganje zakona o lustraciji. To je i premijer Zdravko Krivokapić najavio predstavljajući ekspoze u parlamentu. Za usvajanje takvog akta potrebna je prosta većina, odnosno 41 poslanik, ali za sada takav akt nije procesuiran Skupštini.

USTAVNI OSNOV

- Ustav Crne Gore u članu 16 propisuje da se zakonom, u skladu sa Ustavom uređuje ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, način osnivanja organa vlasti i druga pitanja od interesa za Crnu Goru, i tu bi se mogao naći ustavno-pravni osnov za eventualno donošenje ovog zakona – ocijenio je Mitrić.

On podsjeća da se pravna država, kao aksiom ograničavanja apsolutističke vlasti, javila u njemačkoj pravnoj misli početkom 20 vijeka, a u isto vrijeme, kako je kazao, u Engleskoj je izgrađen pravni institut ,,vladavina prava“, koji je zabranjivao vršenje visokih javnih funkcija svim nosiocima tih funkcija, ako su vršili tu vlast mimo prava.

- U isto vrijeme u Francuskoj stvoren je pravni institut ,,ustavna država“, kojim se zaustavljalo nepravno postupanje svih nosilaca tih funkcija. Otuda se u drugoj polovini 20 vijeka javila potreba za zakonsko regulisanje ove materije, pa otuda se pojavljuju prvi zakoni o lustraciji, kojim se zabranjivala mogućnost vršenja vlasti svima onima koji su se ogriješili o poštovanju prava i potčinjenosti pravu, na razne načine, u raznim okolnostima i raznim vremenskim periodima – objasnio je Mitrić.

Prema njegovim riječima, kada

Mitrić: Za lustraciju isključivo „politička“ sankcija je u pitanju najavljeni zakon, postavlja se nekoliko prethodnih pitanja.

- To je, po meni, prije i iznad svega - da li se ovim zakonom mogu propisivati krivične sankcije, vrijeme njegovog stupanja na snagu, i, s tim u vezi, mogućnost njegovog retroaktivnog dejstva. Po mom sudu, ovaj zakon može imati isključivo tzv. ,,političku“ sankciju - u zabrani obavljanja visokih političkih i državnih funkcija. Drugo, po Ustavu, zabranjena je retroaktivna primjena zakona, osim izuzetno, pod određenim uslovima. Što se tiče retroaktivnosti, mislim da bi izuzetno mogla biti prihvaćena od zakonodavca, jer u protivnom ovaj zakon bi izgubio svoju svrhu i smisao, pošto bi njegovo važenje de lege ferenda onemogućilo utvrđivanje osnovnih pravnih premisa i postulata ovog zakona, a to je da se utvrdi ko je, riječju, grešan bio u obavljanju visokih funkcija. Naravno, da bi se moralo utvrditi tačno vrijeme njegovog retroaktivnog dejstva – kazao je Mitrić.

Istakao je da bi se o ustavnosti zakona moglo razgovarati tek nakon usvajanja tog akta.

- Da li bi ovaj zakon bio protivan članu 45 Ustava, koji propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori?

Ovo je ustvari jedno hipotetičko pitanje, jer o njegovoj ustavnosti bi se mogli donositi

Skupština Crne Gore

stavovi i sudovi nakon njegovog donošenja – kaže Mitrić.

Dodao je da se postavlja ,,još jedno zanimljivo pravno pitanje“.

- Da li bi se ovaj zakon odnosio i na sadašnje nosioce visokih funkcija, jer i oni, iako su bili opozicija cijelog svog postojanja, obavljali su svoje političke i zakonodavne funkcije – kazao je Mitrić.

Upozorio je da je riječ o složenoj pravnoj materiji, koju bi trebalo da, kako je istakao, rade istaknuti pravni stručnjaci, sa velikim iskustvom u tumačenju prava.

ISKUSTVA

Zemlje regiona nemaju zakone koji definišu sprovođen-

Popović: Novi zakon biće poligon za revanšizam - Liberalna partija načelno podržava svaki proces suočavanja sa prošlošću i jasno ukazivanje na odgovornost za kršenje ljudskih prava. Međutim, mi još ne znamo kakav će biti tekst zakona koji će predložiti nova vlast, ali se plašim, posmatrajući njihovu trenutnu politiku, da će to biti poligon za revanšizam i politizaciju u cilju sopstvene političke koristi – kaže za Pobjedu Andrija Popović, poslanik LP, koji je bio jedini predlagač zakona o lustraciji 2007. godine, ali taj akt nikada nije uvršten u dnevni red.

Popović kaže da je pitanje da li će takav zakon naići na podršku većine poslanika vlasti jer je, kako je

Da li bi se ovaj zakon odnosio i na sadašnje nosioce visokih funkcija, jer i oni, iako su bili opozicija cijelog svog postojanja, obavljali su svoje političke i zakonodavne funkcije – upitao je Blagota Mitrić.

Zakoni o lustraciji u zemljama regiona nijesu ,,zaživjeli“

je lustracije. Ipak, takvi akti u određenim periodima bili su na snazi u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Istraživački centar Skupštine, u analizi zakona o lustraciji u zemljama regiona, navodi da je lustracija kao proces, u pravnom ili političkom smislu, bila prisutna u nekoliko zemalja koje su prošle određenu vrstu tranzicije, uglavnom u kontekstu donošenja posebnih zakona. Među zemljama koje su sprovele mjere i usvojile zakone koji uređuju ovaj postupak bile su Istočna Njemačka, Čehoslovačka, Bugarska, Albanija, Poljska, Litvanija, Letonija, Mađarska, Srbija, Rumunija i Makedonija. Međutim, gotovo da nije

zaštite interesa SPC u Crnoj Gori, pa su tako i ovih dana počeli obračune sa organima koji treba da izvrše upis nelegalno uzurpirane imovine države od vjerskih zajednica, od 15. januara. Zato je sad kazao, dio aktera nacionalističkih proce- važno da diskredituju te organe u očima sa iz 90-ih godina prošlog vijeka i danas javnosti i to nije način kojom se vodi upravo u redovima partija koje čine vlast. ozbiljna politika i proces suočavanja sa - Gotovo svaki njihov odgovornošću – istakao je Popović. potez usmjeren je, Podsjetio je da je Liberalna partija 2007. manje ili više vidpredložila zakon o lustraciji koji je predviljivo, u đao zabranu obavljanje državnih poslosmjeva funkcionerima za koje se dokaže da ru su u prošlosti kršili ljudska prava.

- Nažalost, nikad nije postojala većina za uvrštavanje tog zakona u dnevni red sjednice Skupštine. Mi smo tada predlagali meki način lustracije, da se funkcionerima za koje se dokaže da su kršili ljudska prava zabrani bavljenje javnim poslovima na pet godina – podsjetio je Popović.

bilo jedinstvenog načina uređivanja ovog postupka među zemljama.

Među prvima, kako se navodi u istraživanju, bio je Zakon o lustraciji Čehoslovačke, koji je propisivao diskvalifikaciju, smjenu i otpuštanje visokorangiranih komunističkih kadrova, članova tajne policije i njihovih saradnika sa vodećih pozicija u javnoj upravi, snagama bezbjednosti te zakonodavnim i izvršnim pozicijama u državnoj hijerarhiji. U praksi, sprovođenje procesa u ovoj zemlji, prema navodima u literaturi, imalo je za posljedicu lišavanje ljudi određenih prava, što je u suprotnosti sa liberalnom demokratijom.

Nasuprot tome, u Njemačkoj je primjena lustracije, zasnovana na individualnom kriterijumu i kategoriji kršenja ljudskih prava. Kroz lustracioni postupak, odnosno tzv. ,,diskvalifikaciju“ prošao je veliki broj ljudi. Lustracija je detaljno sprovedena, pa je na primjer u oblasti prosvjete otpušten značajan procenat ukupnog obrazovnog kadra koji je pripadao nekadašnjoj Njemačkoj Demokratskoj Republici. Lustracija je sprovedena u pravosuđu, jer se, kako se navodi u analizama, smatralo da sudije koje su vršile pravosudne funkcije u bivšem režimu ne mogu da ih obavljaju i u demokratskom sistemu.

Parlament Rumunije usvojio je Zakon o lustraciji u februaru 2012. godine. Pod postupkom lustracije trebalo je da se nađu svi koji su tokom skoro 50 godina komunističkog uređenja

imali rukovodeće funkcije. Cilj zakona bio je više razotkrivanje nego kažnjavanje. Međutim, Zakon je dva puta proglašen neustavnim, te postkomunistička lustracija u Rumuniji zapravo nije ni sprovedena.

U Albaniji Zakon o lustraciji usvojen je 2008. godine, ali je proglašen neustavnim. Međunarodne organizacije izrazile su zabrinutost da bi vlada potencijalno mogla vršiti selektivnu primjenu zakona protiv svojih protivnika.

Zakoni o lustraciji u određenim periodima bili su na snazi u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Postupak lustracije u Srbiji podrazumijevao je ispitivanje odgovornosti kandidata za javne funkcije i nosilaca javnih funkcija za kršenje ljudskih prava, dok je ovaj proces u Sjevernoj Makedoniji predviđao uslove za ograničenje vršenja javne funkcije za sve kandidate i nosioce javnih funkcija, idući i korak dalje u odnosu na Srbiju, jer je obuhvatao i nekadašnje nosioce funkcija, koji su ostvarivali saradnju sa organima državne bezbjednosti.

Taj zakon u Srbiji usvojen je 2003. godine i njime su bila obuhvaćena sva kršenja ljudskih prava nakon 23. marta 1976. godine, odnosno od stupanja na snagu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Taj akt zapravo nikad nije primijenjen u praksi. Prestao je da važi 2013. godine, istekom roka važenja od deset godina od njegovog usvajanja.

Prvi zakon koji je uređivao pitanje lustracije u Sjevernoj Makedoniji usvojen je 2008. godine, da bi nakon izmjena i odluke o njegovoj neustavnosti, parlament 2012. godine usvojio novi zakon o utvrđivanju uslova za ograničenje vršenja javne funkcije, pristup dokumentima i objavljivanje saradnje sa organima državne bezbjednosti. Evropska komisija pozvala je makedonske vlasti da revidiraju ili ukinu zakon, koji je usvajanjem Zakona o prestanku Zakona o lustraciji prestao da važi 2015. godine.

U BiH i Hrvatskoj, kako navodi Istraživački centar, uprkos pokušajima uvođenja mjera i mehanizama za sprovođenje lustracije, posebni zakoni koji uređuju to pitanje nikada nijeI. KOPRIVICA su usvojeni.

Politika

Neđelja, 3. januar 2021.

3

Poslanici moraju ponovo glasati o aktima usvojenim 29. decembra Otvoreno pitanje kvoruma, a tim i demokratskog legitimiteta, i usaglašenosti zakona sa Ustavom.

Otvoreno i pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću – saopšteno iz Đukanovićevog kabineta.

Nova većina kritikovala odluku Đukanovića, dok iz opozicije poručuju da je predsjednik postupio u skladu sa ustavnim nadležnostima PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović juče je, na osnovu člana 94 stav 1 Ustava, vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sve zakone usvojene 29. decembra prošle godine, među kojima su izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Skupština je na četvrtoj sjednici Drugog redovnog zasijedanja u 2020. godini, 29. decembra, usvojila Zakon o izmjeni Zakona o radu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Zakon o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

- Shodno članu 90 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore, propisano je: „Kvorum se utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine“.

Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima - saopšteno je iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore.

Predsjednik je ukazao, kako se dodaje u saopštenju, i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade

Đukanović vratio Skupštini zakone Predsjednik većini: Ne sudite što ne znate i ne branite vi Crnu Goru od mene Vladajuća većina se mora naučiti da Skupština ne može donositi odluke bez kvoruma, i da se mimo zakonske procedure ne može potvrditi mandat novom poslaniku bez prethodno pozitivnog mišljenja DIK-a - poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sinoć na Tviteru.

On je reagovao na ocjenu premijera Zdravka Krivokapića da „šef države tretira Crnu Goru kao svoj feud“.

- Populistička, politikantska reakcija Zdravka Krivokapića je ispod svakog nivoa. Ali njegov problem. Nijesu valjda on i lideri većine koji su se horski oglasili očekivali da ću biti saučesnik u njihovom protivpravnom postupanju, i daljem podrivanju sistema i državnih institucija - saopštio je Đukanović.

On je istakao da su o radničkim pravima i drugim posljedicama po bankarski i ekonomski sistem morali brinuti kad su bespravno donosili odluke i poručio da ih ne može amnestirati od odgovornosti demagoški pokušaj da za to okrive njega.

- Nijesu oni pozvani da sude da li sam prekršio Ustav. To neka izvole provjeriti pred nadležnom institucijom - Ustavnim sudom. No, za njih je izgleda i skupštinski poslovnik nedokučivo štivo. Zato, dobronamjerni savjet: ne sudite o tome što ne znate. I ne branite vi Crnu Goru od mene. Na kraju, da biste dobili očekivano uvažavanje, i normalnu kohabitaciju, poštujte ustavne nadležnosti i potrudite se da malo vaspitanije komunicirate - poručio je Đukanović.

Milo Đukanović

Vraćanjem zakona na ponovno odlučivanje predsjednik države Milo Đukanović postupio je na jedini mogući zakonit način, smatra politički analitičar Ranko Đonović.

- Predsjednik Đukanović reagovao je na jedini mogući način, sviđalo se to nekom ili ne. Donositi odluke bez kvoruma i tolerisati tako nešto, to znači anarhiju u samoj vlasti. Đukanović je postupio na jedini mogući način.

Svaki drugi način značio bi da je,

Zoronjić, s obzirom na većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije, kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana parlamenta potvrđuje tek na prijedlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta.

Poslanici većine: Presedan

Đukanovićeva odluka izazvala je različite reakcije predstavnika većine i opozicije. Klubovi poslanika DF-a, Demokrata, Ure, SNP-a i PzP-a u zajedničkom reagovanju poručili su da odluka predsjednika predstavlja presedan u istoriji crnogorskog višepartizma, te da je riječ o završnom činu opstrukcije i pokušaja blokade institucije i sistema u cjelini.

- Đukanović je očito pod pritiskom destruktivnih i radikalnih struktura u svojim redovima koje se pripremaju za Kongres, nažalost pokazao da su priče o demokratskoj tranziciji vlasti i kooperativnosti njega i opozicije samo bili jeftini marketinški trikovi. Da ne govorimo kakvu je bombu u siste-

Đonović: Ispravan postupak nakon Vlade i Skupštine, zakon prekršio i predsjednik – naveo je Đonović u izjavi za Pobjedu.

On je ocijenio i da je Đukanović posljednja instanca koja novu vladajuću većinu „pokušava da prizove pameti“.

- Aktuelnu vlast ne interesuje Ustav i zakoni, procedure i obaveze, rad institucija. Pravda i istina su ono što oni kažu da

mu izazvao ovakvim potezom predsjednik Crne Gore, imajući u vidu da stupanje na snagu nekoliko zakona koji uređuju pitanja rada i opšteg kolektivnog ugovora, kreditnih institucija i bankarskog sistema, fiskalizacije i drugih, jesu pitanja koja su strogo vezana za rokove i čije prolongiranje može da izazove ogromne posljedice po radnike, bankarski sistem i privrednike – saopštili su. Đukanovića optužuju i da je, osim pokušaja uzimanja nadležnosti drugih grana vlasti i ulazeći u, kako navode, ono što nije njegov posao, manipulisao i razlozima za donošenje takve odluke.

- Tako je, citirajući član 90. Poslovnika, izbjegao da citira stav 4. navedenog člana koji kaže da su kvorum na zahtjev 10 poslanika utvrđuje prozivkom, kako je i učinjeno. Zaboravio je i da pomene da je dopunama Poslovnika od novembra predviđena mogućnost učešća u radu sjednice na daljinu poslanika koji su u samoizolaciji – naveli su klubovi većine.

Saopštili su da je Đukanović

Krivokapić i Abazović: Prekršen Ustav Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić ocijenio je da Đukanović, vraćanjem na ponovno odlučivanje nekoliko zakona „ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti i nastavlja da Crnu Goru tretira kao svoj feud“.

- Osim što krši Ustav i zakone, Đukanović se igra građanima,

njihovom imovinom i pravima koja proističu iz Ustava. Udarom na bankarski sektor i male privrednike predsjednik Crne Gore nam poručuje da ga nije briga za državu ukoliko neće biti njen vlasnik – napisao je Krivokapić na Tviteru.

Napisao je da odluka Đukano-

vića „najbolje pokazuje kako proces kohabitacije funkcioniše u praksi“.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović napisao je na Tviteru da je vraćanjem zakona Đukanović „sebi dao žuti karton“, te da će biti smijenjen ako prekrši Ustav.

jeste i ništa drugo za njih nema apsolutno nikakav značaj – kaže Đonović.

On navodi i da je jasno da će, prilikom ponovnog izjašnjavanja, biti usvojeni isti zakoni.

- Oni imaju većinu, ali oni ne žele da poštuju procedure i zakone već isključivo da demonstriraju sopstvenu volju i snagu – zaključio je Đonović.

„otišao i korak dalje“ pokušavajući, kako navode, „da sa pozicije predsjednika abolira pokušaj krađe jednog poslaničkog mandata Ure, odnosno protivpravno djelovanje članova DIK-a iz reda opozicionih partija“. Ističu i da bi bilo dobro da Đukanović odgovori da li je na ponovno odlučivanje vraćao na desetine zakona koji su na sjednicama Skupštine usvojeni u aprilu, maju, junu i julu minule godine, a na kojima je bilo prisutno 20ak poslanika, dok je njih 50-ak učestvovalo putem informaciono-komunikacione tehnologije.

- Iako tadašnjim Poslovnikom, za razliku od sadašnjeg, nije bila predviđena mogućnost učešća u radu sjednice na daljinu.

Ovaj primjer na najplastičniji način pokazuje da se radi o planiranoj opstrukciji, pokušaju blokade institucija i sistema, i do sada u evropskim okvirma nezabilježenom načinu opstruiranja demokratske tranzicije vlasti – naveli su u saopštenju.

Dodali su da će saglasno Ustavu i drugim propisima, ponovo izglasati sve zakone i, kako su naveli, „staviti tačku na ovako jeftin i prizeman pokušaj blokade države, institucija, radnika, privrednika i mnogih drugih“.

Za odluku 15 dana

Milan Knežević (DF) za agenciju Mina kazao je da procedura predviđa da nakon vraćanja zakona Skupština ima rok od 15 dana da se, bez rasprave, ponovo odredi prema tim aktima, nakon čega se oni ponovo prosljeđuju Đukanoviću.

- On je, po Ustavu i zakonu,

Ranko Đonović

obavezan da ih potpiše. Ukoliko Đukanović to ne učini, Crna Gora ulazi u dodatnu institucionalnu krizu – upozorio je Knežević.

Andrija Mandić (DF) napisao je na Tviteru da je očekivana odluka Đukanovića. Istakao je da će Đukanović na kraju zakon i potpisati jer mu je, kako navodi, važnija funkcija nego zakon.

Nebojša Medojević (DF) na Tviteru je poručio da Đukanović koristi slabosti i kukavičluk nove vlasti, nakon odluke da vrati usvojene zakone na ponovno odlučivanje.

- Da ste poslušali mene i pohapsili Đukanovića i članove njegove terorističke organizacije, sada ne bi ovako ponižavao Skupštinu, državu i većinsku volju naroda - poručio je Medojević.

SNP je poručio da je odluka Đukanovića „posljednji trzaj očajnika koji se još ne miri sa činjenicom da je 30. avgusta izgubio na izborima“.

dPs: Zaštićen javni interes

Đukanović je apsolutno postupio u skladu sa ustavnim nadležnostima i članom 94 Ustava – ocijenio je za CdM portparol DPS-a Miloš Nikolić.

Poručio je da „možemo govoriti o zaštiti javnog interesa od predsjednika Crne Gore, što je ujedno i funkcija prava suspenzivnog veta koji je ustavno ovlašćenje predsjednika“.

Iz DPS-a saopšteno je da bi Krivokapić trebalo da „konačno nauči ustavne nadležnosti i sistem podjele vlasti“.

Aleksa Bečić

Bečić: Ponovo ćemo sve izglasati Parlamentarna većina će u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima ponovo izglasati sve zakone koje je predsjednik Milo Đukanović vratio na ponovno odlučivanje - poručio je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić.

- Na treći pokušaj opstrukcije i blokade sistema, ponovo ćemo odgovoriti mirno, demokratski i evropski. U skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima, izglasaćemo ponovo sve zakone - napisao je Bečić na Tviteru.

Kazao je da se na ponovnom izjašnjavanju u Skupštini ne vodi rasprava, već samo glasa.

- Mi imamo strpljenja i demokratske kondicije, a predsjednik države neka ponese odgovornost za posljedice koje mogu nastupiti po radničku klasu, bankarski sistem, privrednike i druge, imajući u vidu rokove koji uređuju te oblasti - poručio je Bečić.

Bečić je pozvao sve aktere društveno-političkog života Crne Gore na mirno i odgovorno ponašanje i postupanje.

- Savjetujemo mu da pročita član 94 Ustava Crne Gore u kome su jasno propisane nadležnosti predsjednika Crne Gore i njegovo pravo da zakon vrati na ponovno odlučivanje Skupštini – saopštili su iz DPS-a. Đukanović i DPS su, kako dodaju, mirnom i demokratskom tranzicijom vlasti bez ijedne opstrukcije pokazali puni demokratski kapacitet. Ali demokratski kapaciteti, ističu u DPS-u, ne podrazumijevaju da će trpjeti bezakonje, počinjanje sjednica bez kvoruma, uzurpiranje nadležnosti DIK i uvođenje pravnog nasilja od nove vlasti.

- Takvom ponašanju ćemo se jasno suprotstaviti na institucionalan način u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore – dodaje DPS. Poslanik DPS-a Predrag Bošković kazao je da krivicu što pojedini zakoni nijesu stupili na snagu, pa i oni koji se tiču ekonomskih tema, isključivo nosi nova vlast koja je, na silu, bez kvoruma, suprotno zakonu i Ustavu održala sjednicu parlamenta. Iz SD-a saopšteno je da reakcije većine na odluku Đukanovića predstavljaju „nastavak pravno-političke blamaže antidržavne koalicije“.

lP traži ostavke

- LP traži da kompletno rukovodstvo Skupštine koje je predvodilo nelegalnu sjednicu podnese ostavku, na čelu sa predsjednikom Bečićem, potpredsjednicima Bulajićem i Bošnjak, te pomoćnicnom generalnog sekretara Jelenom Radonjić. Oni su svjesno i sa predumišljajem prekršili Ustav, više zakona i poslovnik, što su i svjedočili građani uživo pred licem javnosti. Za takav bahat odnos, samovolju i bezvlašće moraće da ponesu odgovornost – saopšteno je iz LP. Đ. ćorić

4

Ekonomija

Neđelja, 3. januar 2021.

Finansijski efekti energetskog povezivanja Crne Gore i Italije u 2020. godini

Od podmorskog kabla prihodovali 11,6 miliona PODGORICA - Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je lani na osnovu efekta od komercijalne upotrebe podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije prihodovao 11,6 miliona eura.

Iz te elektoenergetske kompanije je Pobjedi saopšteno da je dosad kompanija od puštanja u komercijalnu upotrebu podmorskog energetskog kabla ostvarila prihod po osnovu alokacije prekograničnog kapaciteta sa Italijom od 4,6 miliona eura. Iz CGES su istakli da je puštanje u rad podmorskog kabla krajem 2019. godine uticalo i na povećanje interesovanja za dodjelom prekograničnih prenosnih kapaciteta i na ostalim granicama Crne Gore, tako da su prihodi po ovom osnovu na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom u prošloj godini iznosili 6,98 miliona eura.

- Završetak i komercijalna upotreba podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, kao jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, je i više nego opravdala očekivanja u prošloj godini. Uzimajući u obzir ostvarene rezultate svih dosadašnjih alokacija prenosnih kapaciteta, možemo u potpunosti biti zadovoljni. Povećanje interesovanja od strane učesnika na tržištu električne energije za dodjelom prekograničnih prenosnih kapaciteta dovelo je do značajnog povećanja prihoda po ovom osnovu kazali su Pobjedi iz CGES-a.

PRIHODI

Iz ove elektroenergetske kompanije su ocijenili da je u konačnom, realizacijom ovog projekta, elektroenergetski sistem Crne Gore postao stabilniji, pouzdaniji i otporniji na velike poremećaje, a istovremeno se poboljšao kvalitet usluge i snabdije-

Puštanje u rad podmorskog kabla uticalo je na povećanje interesovanja za dodjelom prekograničnih prenosnih kapaciteta i na ostalim granicama Crne Gore, iz razloga direktne veze tržišta električne energije zemalja Evropske unije sa tržištima Jugoistočne Evrope - navedeno je iz CGES-a vanja potrošača u primorskom i sjevernom dijelu Crne Gore, čime je sigurnost sistema podignuta na znatno viši nivo.

- Od 28. decembra 2019. godine kada je počela komercijalna upotreba kabla, pa do sredine decembra prošle godine, prihod CGES-a po osnovu alokacije prekograničnog kapaciteta sa Italijom iznosi 4,61 milion eura, odnosno u prošloj godini 4,59 miliona eura – rekli su iz CGES-a.

Iz kompanije je navedeno i da se efekti rada energetskog kabla ogledaju i u podatku koji se odnosi na ukupne prihode od alokcija prekograničnih kapaciteta na svim granicama do 15. decembra prošle godine, koji su u odnosu na planirane premašeni za 46 odsto.

- Svaka nova interkonekcija ima uticaj na elektroenergetski sistem iz više aspekata. Puštanje u rad podmorskog kabla uticalo je na povećanje interesovanja za dodjelom prekograničnih prenosnih kapaciteta i na ostalim granicama Crne Gore, iz razloga direktne veze tržišta električne energije zemalja Evropske unije (EU) sa tržištima jugoistočne Evrope – istakli su iz CGES-a.



Predstavnici CGES-a su dodali da su prihodi po ovom osnovu, na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom, do 15. decembra prošle godine iznosili 6,98 miliona eura dok su u 2019. godini bili 3,73 miliona eura.

CGES, kao operator prenosnog sistema, odgovoran je za prekograničnu razmjenu električne energije na svim granicama Crne Gore, uključujući i razmjenu po podmorskom kablu.

- Od puštanja podmorskog kabla u rad, razmjena sa Italijom, uključujući tranzit preko našeg sistema, u brojkama bi izgledala ovako: ukupno je uvezeno 986.224,7 MWh, dok je izvezeno 1,54 miliona MWh – precizirali su iz CGES-a.

KAPACITET

Ukupan kapacitet podmorskog kabla iznosi 600 MW, od čega po osnovu ugovora između CGES-a i italijanske Terne, kompanija CGES raspolaže sa 200 MW. - Što se tiče bolje valorizacije kabla, CGES je izgradnjom 400 kV dalekovoda od Lastve do Čeva stvorio sve pretpostavke za maksimalnu valorizaciju podmorskog kabla sa kapacitetom od 600 MW – kazali su

Puštanjem u rad podmorskog kabla, Crna Gora je postala energetsko čvorište regiona i dio evropske energetske zajednice povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope



Realizacijom ovog projekta, elektroenergetski sistem Crne Gore je postao stabilniji, pouzdaniji i otporniji na velike poremećaje, a istovremeno se poboljšao kvalitet usluge i snabdijevanja potrošača u primorskom i sjevernom dijelu Crne Gore

iz CGES-a i poručili da ova kompanija intenzivno radi na završetku 400 kV dalekovoda „Čevo-Pljevlja“, a u toku su i aktivnosti na razvoju interkonektivnih veza sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Puštanjem u rad podmorskog kabla, Crna Gora je postala energetsko čvorište regiona i dio evropske energetske zajednice povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope. Time je Crna Gora postala energetska spona Zapadnog Balkana sa EU. Podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije je projekat koji prevazilazi crnogorske granice i uvršten je na zvanične liste projekata od značaja za EU i Energetsku zajednicu.

Ukupna dužina kabla iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmor-

skog dijela kabla 433 kilometra.

Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine, a cjelokupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 1,1 milijardu eura.

Energetska veza jednosmjerne struje, omogućava Italiji i Crnoj Gori da razmjenjuju energiju u oba smjera, inicijalno u kapacitetu od 600 MW, a potom 1200 MW, kada se realizuje i drugi kabl, čije je je polaganje predviđeno u narednim godinama.

TRAFOSTANICA LASTVA

Podsjećamo i da trafostanica (TS) Lastva predstavlja čvorište preko kojeg je prenosni sistem Crne Gore povezan sa konvertorskim postojenjem u Lastvi i dalje sa podmorskim kablom između Crne Gore i Italije.

TS Lastva, puštena je u privremeni rad 2018. godine, a početkom 2019. godine, puštena je u trajni pogon.

Izgradnja ove TS i dalekovoda od 400 kv bili su preduslovi za puštanje podmorskog kabla u komercijalni rad.

TS Lastva, i dalekovodi Lastva – Čevo i Čevo – Pljevlja projekti su kompanije CGES kojim naša prenosna mreža postaje dio Transbalkanskog elektroenergetskog koridora.

Transbalkanski koridor ima za cilj da poboljša uslove za prenos električne energije i na taj način omogući dalju integraciju tržišta električne energije, kao jednog od prioriteta evropske energetske politike.

Transbalkanski koridor je skup elemenata prenosnog sistema električne enerije na 400 kV naponskom nivou, koji će omogućiti bolje međusobno energetsko povezivanje Crne Gore, BiH i Srbije, kao i njihovo povezivanje sa neposrednim okruženjem.

S.POPOVIĆ Trafostanica Lastva

Ekonomija

Neđelja, 3. januar 2021.

5

U Službenom listu objavljena odluka o osnivanju nove avio-kompanije PODGORICA - Odluka o osnivanju avio-kompanije ToMontenegro objavljena je u srijedu u Službenom listu.

Odluku o osnivanju nove avio-kompanije Vlada je donijela istog dana, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova. Iako je saopšteno da će se novo preduzeće zvati ToMontenegro iz Vlade je saopšteno da su ime, logo i dizajn nove kompanije podložni promjeni.

Uplaćena četiri miliona eura osnovnog kapitala Najavljeno je da će početni kapital preduzeća ToMontenegro biti 30 miliona eura, a Vlada je uplatom od četiri miliona eura počela osnivanje nove nacionalne avio-kompanije.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je 24. decembra saopštio da će troškovi osnivanja nove kompanije biti nula eura

U odluci se navodi da je osnivač društva Vlada, sa udjelom od 100 odsto.

- Osnovni kapital preduzeća je 30 miliona eura i biće uplaćen u roku od jedne godine od registracije kompanije, u jednoj ili više tranši, od čega će četiri miliona biti uplaćeno prilikom registracije – navodi se u odluci.

Odluku je potpisao premijer Zdravko Krivokapić,, a stupila je na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

ODLUKA

- Osnovna djelatnost tog društva je vazdušni prevoz putnika i obuhvata: prevoz putnika vazdušnim putem na redovnim linijama, sa utvrđenim redom letjenja, čarter letove, letove radi razgledanja panorama, iznajmljivanje vazduhoplovne opreme sa posadom radi prevoza putnika i prevoz putnika od strane aeroklubova radi obuke ili zabave - stoji u objavljenoj odluci. Ističe se da će kompanija obavljati i trgovinu na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima i sličnim proizvodima, hemijskim proizvodima, ostalim mašinama i opremom.

- Kompanija će obavljati nespecijalizovanu trgovinu na veliko, vazdušni prevoz tereta, skladištenje, uslužne djelatnosti u vazdušnom saobraćaju, ostale prateće djelatnosti u saobraćaju, poštanske aktivnosti, djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata, ketering (dostava pripremljene hrane), ostale u s l u g e p r i p re m a n j a i posluživanja hrane, iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima, iznajmljivanje i lizing automobila i lakih motornih vozila, iznajmljivanje i lizing opreme za vazdušni transport, djelatnost putničkih agencija, djelatnost tur-operatora i ostale usluge rezervacije i djelatnosti povezane s njima - navedeno je, između ostalog u odluci.

Navedeno je da će nova kom-

Milojko Spajić

Bojanić razgovarao sa Mijačem o MA Bojanić je u četvrtak počeo razgovore sa vlasnikom grupacije Savana Veselinom Mijačem, o sudbini nacionalnog avio-prevoznika MA. - Jutros sam na temu sudbine MA, a uz učešće državnog sekretara Zorana Radunovića, održao sastanak sa Mijačem. Detaljnije smo se upoznali sa trenutnim stanjem i dogovorili da se u što skorijem roku nastave razgovori u cilju traženja najboljeg mogućeg rješenja - napisao je Bojanić na svom Tviteru.

Grupacija Savana dostavila je prošle sedmice Vladi pismo namjere za kupovinu, odnosno preuzimanje MA. Namjera grupacije Savana je bila da preuzme MA za jedan euro, uz uslov prethodnog otpisa svih obaveza koje kompanija ima prema državi.

Bojanić je ubrzo zatim, u odgovoru na pismo, naveo da Vlada ne može prihvatiti ponudu grupacije Savana, jer bi se otpisom dugovanja prema državi ušlo u zonu kršenja Zakona o kontroli državne pomoći.

Mladen Bojanić

panija početi sa radom danom upisa u Centralni registar privrednih subjekata.

U petak, prvog dana nove godine ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić objavio je na svom Tviter nalogu da je Vlada uplatom od četiri miliona eura počela osnivanje nove nacionalne

Veselin Mijač



Spajić je saopštio da će dobar dio zaposlenih MA, i to onih najboljih, biti angažovan i u novoj nacionalnoj avio-kompaniji

avio-kompanije ToMontenegro.

Osnivački kapital uplaćen je u četvrtak zadnjeg dana 2020. godine.

Konjević: Trošak od 30 miliona bez analize i stručne rasprave Poslanik SDP-a Raško Konjević, poželio je 1. januara uspjeh projektu osnivanja nove avio-kompanije i dodao da će vrijeme pokazati da li je to bio ispravan potez.

- Svakako želim uspjeh projektu, 30 miliona eura bez adekvatne analize i stručne rasprave. Hrabar potez. Da li će biti ispravan, vrijeme će pokazati.

Ako uspije poštovanje za hrabrost i odluku, a ako ne uspije vjerujem u odgovornost donosilaca tako brzih odluka - poručio je Konjević na svom Tviter nalogu.

On je, reagujući na objavu ministra Spajića, naveo da se odluke Vlade stal-

no mijenjaju.

Troškovi osnivanja nove kompanije biće nula eura. Danas smo, ipak, potrošili početnih četiri miliona. Juče smo usvojili odluku o osnivanju sa imenom ToMontenegro, a danas pozivamo građane da daju prijedloge za ime. Nije mi jasno - mijenjamo li ime od juče - pitao je Konjević. a najavu Spajića reagovao je i Na poslanik DPS-a Predrag Bošković.

- Od nula eura preko četiri miliona do 30 miliona. Srećna Nova godina - napisao je Bošković na svom Tviter nalogu.

TROŠKOVI

- Novu godinu počinjemo dobrim vijestima. Za manje od mjesec nova Vlada je racionalizacijom dosadašnjeg

nedomaćinskog trošenja od četiri miliona eura počela osnivanje nove nacionalne avio-kompanije ToMontenegro koja će kao početni kapital imati ukupno 30 miliona eura – naveo je Spajić.

Interesantno je da je Spajić 24. decembra na pres konferenciji saopštio da će troškovi osnivanja nove kompanije biti nula.

Spajić je dodao da je Vlada morala brzo da reaguje da bi spasila maksimum iz Montenegro erlajnza (MA), ali da su ime, logo i dizajn nove kompanije podložni promjeni.

- Molimo sve ljude kojima je ova priča na srcu, da pošalju prijedloge na adresu 2montenegro@gov.me. Vaše prijedloge prezentovaćemo javnosti koja će imati završnu riječ - naveo je Spajić.

On je saopštio da će dobar dio zaposlenih MA, i to onih najboljih, biti angažovan i u novoj nacionalnoj avio-kompaniji.

Prethodno je 24. decembra ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić na-



Osnovna djelatnost tog društva je vazdušni prevoz putnika i obuhvata: prevoz putnika vazdušnim putem na redovnim linijama, sa utvrđenim redom letjenja, čarter letove, letove radi razgledanja panorama, iznajmljivanje vazduhoplovne opreme sa posadom radi prevoza putnika i prevoz putnika od strane aeroklubova radi obuke ili zabave stoji u odluci

javio osnivanje nove nacionalne avio-kompanije sa osnivačkim kapitalom Vlade. On smatra da će za osnivanje nove kompanije trebati šest do devet mjeseci, kao i da će Vlada učiniti sve da nova kompanija bude operativna do početka naredne ljetnje tursitičke sezone. Bojanić je tada saopštio da Vlada ne može da donese nijednu odluku u korist MA, odnosno njegovog spašavanja, a da ona bude zakonita.

Već sjutradan 25. decembra iz nacionalnog avio prevoznika je saopšteno da od subote 26. decembra u cjelosti obustavljaju saobraćaj. Iz MA je navedeno da su se na taj korak odlučili zbog odluke Vlade da u daljem periodu neće podržati postojanje nacionalne avio-kompanije. U MA su smatrali da odluka Vlade izrazito negativno utiče na bezbjednost nastavka odvijanja avio-saobraćaja. Menadžment MA je procijenio da je u pitanju nivo rizika koji MA ne može da prihvati.

S.POPOVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 3. januar 2021.

ISTRAŽIVANJA: Prof. dr Vesna Maraš o istraživanju porijekla kratošije koje pobuđuje interes PODGORICA – Nauka će utvrditi i dati za pravo čija je argumentacija starija u priči o kratošiji, sorti vinove loze koja, kao gotovo nijedna na svijetu, zaokuplja pažnju istraživača, proizvođača vina ali i vinopija.

Genetska veza naše kratošije, kalifornijskog zinfandela, italijanskog primitiva i hrvatskog crljenka kaštelanskog nesporna je, ali će tek upoređivanjem genoma tih sorti biti jasnije procjene o tačnom porijeklu, putevima razvoja i njihove divergencije.

- Ponovna analiza sekvenci genoma relevantnih uzoraka kratošije, zinfandela, crljenka kaštelanskog i njihovo upoređenje pružiće uvid o porijeklu i širenju ove sorte vinove loze na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu kao i u svijetu. To će omogućiti bolje razumijevanje, utvrđivanje porijekla i evolucije ove, kako za crnogorsko vinogradarstvo tako i za svijet značajne sorte – kazala je Pobjedi direktorica sekotra razvoja u kompaniji „Plantaže“ prof. dr Vesna Maraš.

Istina je u nauci i Ponovna analiza sekvenci genoma relevantnih uzoraka kratošije, zinfandela, crljenka kaštelanskog i njihovo upoređenje pružiće uvid o porijeklu i širenju ove sorte vinove loze na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu kao i u svijetu.

To će omogućiti bolje razumijevanje, utvrđivanje porijekla i evolucije ove, kako za crnogorsko vinogradarstvo tako i za svijet značajne sorte

i. božović

Svi putevi vode...

Ona je na čelu tima koji je prethodnih više od deceniju uključen u proučavanje crnogorskih autohtonih sorti vinove loze.

Dosadašnja istraživanja u saradnji sa stručnjacima iz Italije i naročito Španije (Institut iz La Riohe) napravila su proboj u ovoj oblasti i težište proučavanja porijekla kratošije i sorti koje se povezuju sa njom usmjerila na crnogorsko podneblje.

Maraš podsjeća da je na povezanost kratošije, zinfandela i primitiva još polovinom prošlog vijeka ukazao akademik Marko Ulićević. Njegove su teze da je kratošija najstarija crnogorska sorta, identična sa kalifornijskim zinfandelom i da su je vjerovatno naši iseljenici prenijeli u Kaliforniju.

Ona je danas postala sinonim za vinogorja poput Nape u Kaliforniji (zinfandel), ili Mandurije u italijanskoj regiji Pulja (primitivo).

- I pored genetskog porijekla i mjesta nastanka, afirmacija kratošije išla je obrnutim tokom istorije: vinski je svijet spoznao kroz kalifornijski zinfandel, odnosno italijanski primitivo. Naši su susjedi u Hrvatskoj svojim istraživanjima našli korijene koji garantuju da i oni imaju takmaca i pretendenta za mjesto „gdje je sve počelo“. Crna Gora, sa svoje strane, iako se u tu modernu trku uključila nešto kasnije, sudeći prema naučnim podacima, ima najbolje osnove jer su DNK

Vinograd „Plantaža“ na Ćemovskom polju

Vino kvalitetom krči put Maraš podsjeća kako se vranac na tržištu vina svojevremeno kvalitetom nametnuo u jakoj konkurenciji.

- Kada su eksperti Međunarodne banke iz Vašingtona 1977. godine, pri razmatranju projekta „Ćemovsko polje“ (najveći vinogradarski poduhvat u Evropi tog vremena, vrijedan tadašnjih 62 miliona dolara) postavili pitanja plasmana tako velikih količina vina vranac, u Titogradu je tim povodom P. E. Simon expert Međunarodne banke za obnovu i razvoj, koji je

istraživanja ne samo pokazala široku rasprostranjenost kratošije, vjekovno gajenje na našim prostorima i postojanje brojnih biotipova, već i brojnih potomaka među kojima je i vranac – kaže Maraš.

AutohtonoSt

Ona objašnjava da je ključni osnov da bi neku sortu vinove loze mogli smatrati autoh-

nekoliko dana boravio u Crnoj Gori, obavio degustaciju, pravio analize, upoređivao vranac sa drugim vinima i zaključio: „Vranac zauzima mjesto uz sam bok najboljih francuskih vina što se proizvode u okolini Bordoa, a budući da u Jugoslaviji i drugim zemljama postoji interes upravo za takva vina, nema bojazni za plasman i znatno većih količina od onih što ih sada može da proizvede i ponudi tržištu „13. jul“. „Vranac je, nastavlja Simon,

tonom potvrda da je nastala upravo na određenom području te da se otkriju njeni roditelji koji su odomaćeni na tom području.

- Druga, češća pretpostavka o autohtonosti neke sorte jeste duga tradicija gajenja te sorte na nekom području koju je potrebno dokazati (broj potomaka, heterogenost populacije, veliki stepen virusne

zasad nepoznat u svijetu.

Malo se zna i o Crnoj Gori u nekim djelovima svijeta. No, poznato je da vino ipak samo sebi krči put do svjetskog tržišta, ponajprije kvalitetom.

Nadam, se da će vranac brzo stati na noge, upravo kao što je to i Crna Gora učinila u svojoj prošlosti“ – podsjetila je Maraš.

I već 1982. godine crnogorski vranac bio je šampion Ljubljanskog sajma.

- Od tada do danas uvijek sija sa najsjajnijim odličjima sa najprestižnijih vinskih takmičenja i ocjenjivanja širom svijeta – kaže sagovornica.

infekcije unutar populacije, istorijski i literaturni izvori podaci) – navodi Maraš.

Prema njenim riječima, dominantno mjesto u sortimentu naše zemlje imaju autohtone sorte vinove loze koje se pominju još u 15. vijeku (Budvanski statut).

- Pored njih na vinogradarskim terenima Crne Gore nalazi se i veliki broj domaćih, odomaćenih i autohtonih sorti vinove loze koje su

Ljutica, rehuljača, bikača, crni krstač...

U radu ,,Analiza SSR molekularnim markerima germplazme vinove loze u Crnoj Gori“ (Maraš i i sar. 2014.) predstavljeni su rezultati genetičke analize crnogorske germplazme vinove loze.

- Pored toga i rezultati SSR markera biotipova kratošije: bikača, crni krstač, kratošija, kratošija ili vran, kratošija mala, kratošija sa dubokim

nedovoljno poznate, manje zastupljene i nijesu u potpunosti identifikovane. Zato su istraživanja bila usmjerena na njihovo kolekcionisanje, genetičku identifikaciju, ispitivanje njihovog porijekla i nastanka što će doprinijeti da se utvrdi i predstavi genetsko nasljeđe vinove loze u Crnoj Gori.

Njihovo kompletnije upoznavanje doprinijeće valorizaciji i još boljoj komercijalizaciji crnogorskih sorti uz snažnije promovisanje i pozicionira-

Sagovornica podsjeća da je kao jedan od rezultata rada na karakterizaciji sorti vinove loze u Crnoj Gori podignuta i Nacionalna kolekcija autohtonih, zanemarenih i odomaćenih sorti vinove loze

Evropska baza podataka

Redovi koji čuvaju bogatstvo

Crna Gora je u projektima SEED.net i SEE.ERA.net, prvi put u 2012. godini prezentovala svoje sorte u EU Vitis bazu podataka http:// www.eu-vitis.de/index.php.

- Tada su uključene sorte vranac, kratošija, krstač, čubrica, žižak, sijer, lisičina, kovačka bijela, japudžak i zadrimka, koje su predstavljene sa rezultatima genetičke identifikacije –

analizom mikrosatelitskim (SSR) markerima i ampelografskim opisom – navodi Maraš.

U AEGIS bazu podataka https://www.ecpgr.cgiar. org/aegis/about-aegis/ overview (u okviru Evropskog programa saradnje za biljne i genetičke resurse - ECPGR), prema njenim riječima, pored sorti koje su 2004. godine uključene u

urezima, velja kratošija, kratošija srednja, ljutica, rehuljača, srednji vranac, velji vranac, vranac, vran, vrančić, vrančina, vranj). Oni su potvrdili da se radi o istom genotipu - kratošija i predstavljeni su kao sinonimi ove sorte u VIVC Međunarodnoj bazi podataka za sorte vinove loze (Vitis International Variety Catalogue - https:// www.vivc.de/).

nje Crne Gore kao značajne i kvalitetne vinske destinacije na vinskoj mapi Evrope i svijeta – ističe sagovornica.

Dodaje da su, cijeneći značaj bogatstva naših sorti aktivno učestvovali u brojnim međunarodnim projektima kako bi doprinijeli valorizaciji, očuvanju i revitalizaciji naših autohtonih i odomaćenih sorti vinove loze.

- Jedno od ključnih je istraživanje sprovedeno sa španskim partnerom, Institutom za vinovu lozu i vino (ICVV) iz La Riohe – Logronjo. Riječ je o projektu „Genetski diverzitet vinove loze u Crnoj Gori“, koji se realizuje od 2013. godine i predstavlja do sada najobuhvatnije istraživanje ovu bazu podataka (trojka, podgorička besjemena, besjemena razaklija, moračanka, lješkopoljka, merlo, zelenika, muskat aleksandrijski, julska razaklija, muškaćela) dodate 2012. godini dodate su i sorte: Gojkovića loza, belka Doljani, razaklija, kovačka bijela, žižak, japudžak, krstač, lisičina, zadrimka, sijer, čubrica, kratošija, ćelinac, duljenga, điritkinja, grkinja crvena – kaže Maraš.

Društvo

Neđelja, 3. januar 2021.

7

sovanje stručnjaka u svjetskim okvirima

i u vinu

Vesna Maraš

Istraživanje je pokazalo da je diverzitet crnogorskih sorti mnogo bogatiji u poređenju sa okolnim balkanskim zemljama i da je najdominantnija kratošija koja je sa razaklijom roditelj mnogobrojnih crnogorskih autohtonih sorti – ističe Maraš ikada rađeno na autohtonim sortama vinove loze u Crnoj Gori.

Projekat je obuhvatio: istraživanje diverziteta autohtonih i odomaćenih sorti vinove loze koje se gaje u Crnoj Gori, otkrivanje njihovog porijekla, utvrđivanje relacijskih odnosa između sorti (pedigre analiza) kao i izučavanje varijabilnosti populacije sorti.

Genomske tehnologije su bile ključne za utvrđivanje genetske srodnosti između crnogorskih sorti i utvrđivanje pedigrea koji je pokazao roditeljsku vezu između autohtonih sorti – navela je Maraš.

Kako kaže, rezultati istra- Vranac je autohtona crnogorska sorta vinove loze koja se vjekovima koristila za proizvodnju crvenog vina. Od ranije je poznato postojanje prvog stepena odnosa između kratošije i vranca. U naučnoj studiji utvrđen je puni pedigre vranca, odnosno da je potomak duljenge i kratošije, što je najbolja potvrda njegove autohtonosti. Sorta duljenga je pronađena u kolekciji Biotehničkog fakulteta i u starim vinogradima Crmnice, što ukazuje da je nekada neko vrijeme gajena u Crnoj Gori i da smo je sačuvali od nestanka – kaže Maraš.

Upravo je za očuvanje takvih sorti i genetskog diverziteta vinove loze u našoj zemlji važno što je 2016. godine na Ćemovskom polju podignuta Nacionalna kolekcija svih potvrđenih genotipova autohtonih, odomaćenih i zanemarenih sorti vinove loze.

- Tu su zasađene sve sorte

živanja su u septembru ove godine predstavljeni u prestižnom međunarodnom naučnom časopisu Scientific Report(https://www.nature. com/articles/s41598-02071918-7).

- Istraživanje je otkrilo sortnu strukturu i vinogradarsku istoriju Crne Gore potvrđujući iznenađujući diverzitet za jednu od najmanjih evropskih zemalja. Ono je pokazalo da je diverzitet crnogorskih sorti mnogo bogatiji u poređenju sa okolnim balkanskim zemljama i da je najdominantnija kratošija koja je sa razaklijom roditelj mnogobrojnih crnogorskih autohtonih sorti

Autentični nacionalni proizvod je najjači marketing Maraš ističe da je kultura gajenja vinove loze u Crnoj Gori postojala još u helenističkom periodu a vino je vjekovima bilo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja.

- Autentičnost crnogorskim vinima davale su i daju autohtone i odomaćene sorte vinove loze koje se gaje vjekovima na prostorima naše zemlje. Dobro vino vam kaže sve o svom zavičaju, svom podneblju i mnogo toga o svojim roditeljima - sortama od kojih nastaje. Zato se posebna pažnja u proizvodnji vina poklanja sorti vinove loze.

Upravo se sorta vinove loze vezuje za teritoruju, istoriju i tradiciju. Sve to doprinosi isticanju njene autohtonosti i značaja terroir-a (snage podneblja ) u ispoljavanju njenih najboljih osobina. Na taj način autentični nacionalni proizvod postaje moćno marketinško sredstvo jer predstavlja vrijednost porijekla, tradicije, istorije, napornog rada, brige i znanja – naglašava sagovornica.

– ističe sagovornica.

Kako dodaje, rezultati su potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti i da imaju sličnu strukturu genetskih pedigrea.

- To je karakteristično i u drugim čuvenim tradicionalnim regionima za gajenje vinove loze i proizvodnju vina, kakvi su na primjer poznati vinski regioni Francuske, Bordo i Burgundija, gdje su osnovne roditeljske sorte u pedigreu kabernet franc i pinot noar, tako da kratošija zauzima poseban status kao „majčinska (osnovna)“ sorta u crnogorskom vinogradarstvu. Me-

Nove sorte nađene samo u Crnoj Gori U Međunarodnoj bazi podataka za sorte vinove loze – VIVC, pored već predstavljenih autohtonih sorti vinove loze (vranca, kratošije, krstača i čubrice) uvrštene su crnogorske sorte vinove loze, koje imaju jedinstveni genetski profil a nijesu bile dostupne ni u jednoj bazi podataka za vinovu loze, i smatra se da se radi o potencijalno autohtonim crnogorskim sortama.

To su belka, bijela bezime-

njihovog agrobioloških i enološkog potencijala doprinijeće kreiranju nekih novih vina i doprinijeti razvoju specifičnog crnogorskog vinogradar-

Svetog Vasilija Ostrškog, loznica, nepoznata bijela Brijestovo, nepoznata bijela Gornji Morinj, nepoznata Brijege, nepoznata Crmnica, nepoznata divlja muška, nepoznata Kuči, nepoznata Žabljak, razaklija Brijege, raćeška, rdecax, Ribnica, sijer, sitnozrna bijela, slična vrancu po Predolcu, stara kratošija, sura, surika, volovina iz opeke, volovina, vrani biser, zadrimka, žitkovina, žižak.

Primarno ime

VIVC broj sorte

Primarno ime

VIVC broj sorte

Primarno ime

VIVC broj sorte

BELKA

25798

GOGOLJ

26841

NEPOZNATA ŽABLJAK

26853

BIJELA BEZIMENA

26826

GOJKOVIĆA LOZA

26842

RAĆESKA

25800

BIJELA KRUPNA SR

26827

GORICA

4906

RANI VRANAC

16001

BIJELA NEPOZNATA

26828

JESENKA

26843

RAZAKLIJA CRNA

16171

BIJELA NEPOZNATA JELENAK

26829

JULSKA RAZAKLIJA

5854

RDECAX

26854

BIJELA NEPOZNATA JELENAK 2

26830

KOVACKA BIJELA

6460

RIBNICA

10052

BIJELA SITNIH BOBICA

26831

KRATOŠIJA

9703

SIJER

42310

BIJELA SLATKA IZ OPEKE

26832

KRSTAČ

24930

SITNOZRNA BIJELA

25801

BRASTINA

26833

LISICA

6856

SLIČNA VRANCU PO PREDOLCU

26855

ĆELINAC

26769

LISICA 2

26844

STARA KRATOŠIJA

26856

CRNA LOZA

26521

LOZA IZ HILANDARA

26770

SURA

26857

CRNA NEPOZNATA CRMNICA

26834

LOZA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG

26845

SURIKA

25799

CRNA NEPOZNATA MASLINE

26835

LOZNICA

26846

VOLOVINA IZ OPEKE

26858

CRNA TOMBA

26836

NEPOZNATA BIJELA BRIJESTOVO

26847

VOLOVINA

21679

CRVENA KRIVAJA

26837

NEPOZNATA BIJELA GORNJI MORINJ

26848

VRANAC

13179

ČUBRICA

12298

NEPOZNATA BRIJEGE

26849

VRANI BISER

13181

ČUBRICA 2

26838

NEPOZNATA CRMNICA

26850

ZADRIMKA

16416

ĐIRITKINJA

26839

NEPOZNATA DIVLJA MUŠKA

26851

ŽITKOVINA

26859

DULJENGA

26840

NEPOZNATA KUČI

26852

ŽIŽAK

26522

đu 419 ispitivanih uzoraka (čokoti starosti od 50-300 godina) najčešće pronađeni genotip odgovarao je sorti kratošija, koja je pronađena 106 puta, zatim vranac (76), lisica (35), razaklija (27), krstač (22) i bioka (8). Rezultati ovog istraživanja otkrivaju i 51 neidentifikovani genotip vinove loze, koji predstavljaju potencijalno nove sorte – navodi Maraš.

Kompletna sliKa

Prema njenim riječima, rezultati su potvrdili da je najstarija sorta koja se gajila u Crnoj Gori kratošija.

- To je sorta koja se vjekovima gaji na zapadnom Balkanu.

Ipak, njeno mjesto porijekla je kontroverzno i mijenjalo se kako su dodavani novi dokazi: od SAD-a do Italije i do Hrvatske, gdje su pod imenom crljenak kaštelanski pronađene stare reference mali broj biljaka sa odgovarajućim genotipom. Naša prva molekularna analiza kratošije sa italijanskim partnerima iz 2008. godine dokazala je da ima isti genotip. U ovom

Kratošija i duljenga stvorile vranac

koje smo pronašli na vinogradarskim terenima, kako bi očuvali genetički materijal i sorte od nestajanja. Dalje ispitivanje i karakterizacija

na, bijela krupna sr, bijela nepoznata, bijela nepoznata Jelenak, bijela nepoznata Jelenak 2, bijela sitnih bobica, bijela slatka iz opeke, brastina, ćelinac, crna loza, crna nepoznata Crmnica, crna nepoznata Masline, crna tomba, crvena krivaja, čubrica 2, duljenga, điritkinja, gogolj, Gojkovića loza, gorica, jesenka, julska razaklija, kovačka bijela, Lisica, Lisica 2, loza iz Hilandara, loza

stva i vinarstva zasnovanog na autohtonim i lokalnim sortama – ističe Maraš.

Prema njenim riječima, autohtone, lokalne adapti-

istraživanju identifikovali smo 106 čokota Kratošije u starim crnogorskim vinogradima i utvrdili da je roditelj (trio i duo odnosi) gotovo 20 genotipova vinove loze gajenih u Crnoj Gori. U skladu sa njenim drevnim gajenjem u ovom regionu, u Crnoj Gori je pronađeno više biotipova kratošije (17 varijeteta) koji se razlikuju po osobinama poput prinosa grožđa, zbijenosti grozda ili veličine grozda.

Pored toga, rane istorijske reference već ukazuju na postojanje i široku upotrebu sorte kratošija u tradicionalnom vinarstvu u Crnoj Gori, jos od 15. vijeka kako je i navedeno u Srednjevjekovnom Statutu Budve. Sve ovo još snažije potvrđuje da je porijeklo kratošije iz Crne Gore odakle se dalje širila u svijet – ističe ona.

Sagovornica smatra da će kompletiranje istraživanja crnogorskih sorti vinove loze dati sliku o genetskoj istoriji i originalnosti crnogorskog vinogradarstva, definisati sortiment i proizodnju novih vina, odnosno predstaviti gerane sorte i njihovi klonovi opstali su kao rezultat vjekovne prirodne selekcije i odabiranja, pa imaju veću sposobnost prilagođavanja promjenama životne sredine.

- Zato predstavljaju vrijedan genetski resurs za rješavanje jednog od najvažnijih izazova sa kojim se suočava vinski sektor, a to je globalno zagrijavanje. Novootkriveni genetski diverzitet je od izuzetnog značaja za smanjenje negativnog uticaja klimatskih promjena (pronalaženje sorti otpornih na sušu i druge klimatske faktore, pronalaženje sorti i gena otpornih na bolesti i štetočine, kao i materijala za selekciju vinskih i stonih sorti vinove loze). Kroz rad na autohtonim i odomaćenim sortama vinove loze u Crnoj Gori i njihovoj promociji doprinosi se između ostalog diverzifikaciji i obogaćivanju evropskog vinskog sektora – kaže sagovornica.

netsko nasljeđe vinove loze u Crnoj Gori.

- U 2020. godini uključili smo se u projekat „Poboljšanje kvaliteta i kvantiteta genetskih resursa roda Vitis“ AEG-VIT-IS“, AEGIS (20202021), koji se realizuje okviru AEGIS grupe (Evropski integrisani sistem za očuvanje i održivo korišćenje biljnih resursa u poljoprivredi i proizvodnji hrane), a mi smo jedan od 19 partnera iz 15 evropskih zemalja. Projekat ima za cilj da kreira integrisani sistem biljnih genetskih resursa u poljoprivredi Evrope, čuvajući jedinstvene genotipove koji su važni za evropsku poljoprivredu i čineći ih dostupnim za gajenje i istraživanje – kaže Maraš.

oKosnica

Ona podsjeća da je kao jedan od rezultata rada na karakterizaciji sorti vinove loze u Crnoj Gori podignuta i Nacionalna kolekcija autohtonih, zanemarenih i odomaćenih sorti vinove loze.

- Kolekcionisanjem potvrđenih genotipova doprinijeće se njihovom očuvanju što predstavlja resurs i kamen temeljac za razvoj i konkurentnost novih crnogorskih vina na tržištu za decenije koje dolaze – kaže Maraš.

Napominje da su prirodni resursi veoma važni u Crnoj Gori i predstavljaju važnu ekonomsku vrijednost za budućnost naše zemlje.

- Među njima vinova loza ima posebno mjesto što je potvrđeno dosadašnjim istraživanjima koja nas obavezuju na očuvanje autohtonih i odomaćenih sorti u cilju da crnogorsko vinogradarstvo i vinarstvo sačuva svoju autentičnost - originalnost i ostane predvodnik crnogorske poljoprivrede. Vrijeme će pokazati da li će neka sorta vinove loze iz kolekcije pokazati snagu i potvrditi kvalitet i autentičnost podneblja u svom grožđu i vinu, poput crnogorskog vranaca, ili biti još bolja. Grožde je ogledalo svih vina u kojima se nalazi istina. Crnogorski vranac to najbolje potvrđuje – zakljuigor peRiĆ čuje Maraš.

8

Društvo

Neđelja, 3. januar 2021.

U Crnoj Gori juče analizirano 789 uzoraka na novi korona virus

Otkriveno još 267 zaraženih PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje, kao i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa, su od posljednjeg presjeka završile analizu 789 uzorka među kojima je registrovano 267 novih slučajeva infekcije.

Od tog broja, najviše novoinficiranih 104 registrovano je u Podgorici, nakon koje slijede Nikšić sa 56, Pljevalja 20, Budva 19 i Berane 16, Cetinje devet i Tivat sa osam novih slučajeva infekcije.

Po šest novih slučajeva otkriveno je u Bijelom Polju i Ulcinju, Kolašinu pet, Tu-

zima četiri, Herceg Novom, Andrijevici i Danilovgradu po tri, Plužinama i Baru po dva i Mojkovca jedan slučaj.

- Od jučerašnjeg presjeka Institutu nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19. Ukupan broj preminulih od početka juna mjeseca iznosi 675, a

od početka godine 684 - navode iz IJZ-a.

Prijavljen je oporavak kod 234 pacijenta.

Broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 9.232.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 48.856.

U izboru destinacija koje će turisti željeti da posjete značajno će uticati kriterijum procenta imunizacije

Kašnjenje vakcinacije moglo bi ugroziti imidž U mnogim svjetskim zemljama već se razmatra korišćenje takozvanih kovid pasoša i aplikacija koje sadrže podatke o korisniku kada je u pitanju testiranje, vakcinacija...

KRITERIJUM

CETINJE - Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo obratio se gradonačelniku Cetinja Aleksandru Kašćelanu dopisom u kome traži da se vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve omogući da, 6. januara na Badnji dan, nalože badnjak ispred Cetinjskog manastira.

Mitropolit Mihailo je istakao da, na zahtjev svih klirika i vjernika, Crnogorska pravoslavna crkva želi i namjerava da naloži badnjak ispred Cetinjskog manastira ,,tradicionalnoga sjedišta naše crkve, od 1918. godine u okupacionome statusu, u kome se nalazi katedra Sv. Petra Cetinjskoga na kojoj mi sjedimo“.

- Tražimo i zahtijevamo od Vas kao gradonačelnika prijes-

tonice u čijem se vlasništvu nalazi, da nam obezbijedite uslove, da ga 6. januara 2021. godine u tri ure poslijepodne nesmetano naložimo. Od Vas kao prvoga čovjeka grada očekujemo da prisustvujete njegovome nalaganju - navodi se u Mihailovom pismu. R. P.

Otvaranjem Akvarijuma Boka ispunjena višedecenijska želja

Vasilije Kostić

zuje koliko je savremeni svijet povezan i koliko je značajno za sopstveni razvoj da napreduju i drugi u vašem okruženju - kaže Kostić za Pobjedu.

Međutim, kako on smatra, kašnjenje vakcinacije ne mora obavezno da u našem turizmu proizvede značajne posljedice.

- Ipak, imidž zemlje je u savremenom turističkom biznisu od presudnog značaja a on se ne gradi time što ćete zaostajati u bilo čemu a naročito ne u nečemu tako značajnom kao što je zdravstvena sigurnost kaže Kostić za Pobjedu.

On dodaje da je sasvim jasno da će početak vakcinisanja u našoj

Alen Džojs

zemlji biti opšta dobrobit a ne samo dobrobit za turizam i turističku sezonu.

- Tome ne treba posebnog obrazloženja. Međutim, jasno je, takođe, da nije svejedno kada će taj proces otpočeti, tim prije, što turizam ima visok stepen multiplikacije, odnosno povezanosti sa drugim djelatnostima pa ono što podstiče rast turizma pozitivno utiče i na rast drugih sektora privrede – odnosno na opšti ekonomski rast. Turizam i jeste zato strateška grana koja stvara skoro jednu četvrtinu BDP zemlje tvrdi naš sagovornik.

U svijetu se iz dana u dan stva-

Aplikacija „CommonPass“ na testu Aplikacija pod imenom „CommonPass“ testira se od ovog mjeseca na letovima nekih avio-kompanija između Njujorka, Londona, Singapura i Hongkonga.

Program deluje preko Eplove „Health“ aplikacije na

Traži nalaganje badnjaka ispred Cetinjskog manastira

Dr Mirko Đurović dobitnik visokog priznanja Univerziteta Crne Gore

PODGORICA - Vakcinisanje protiv kovida-19 započeće u prvom kvartalu ove godine i ukoliko proces vakcinisanja bude išao sporije od zemalja koje su u turističkom smislu upućene na nas to može da ugrozi imidž Crne Gore kao destinacije. U mnogim svjetskim zemljama već se razmatra korišćenje takozvanih kovid pasoša i aplikacija koje sadrže podatke o korisniku kada je u pitanju testiranje, vakcinacija...

Sasvim je sigurno, navodi prof. dr Vasilije Kostić, da će u izboru destinacija koje će turisti željeti da posjete u značajno uticati kriterij procenta imunizacije stanovništva, odnosno zdravstvena sigurnost zemlje sa aspekta kovida.

- No u tom procesu će, ne od manjeg značaja, biti i procenat imunizacije u zemlji emiteru (zemlji odakle dolaze turisti) jer je imunizovan turista zaštićen bez obzira na stanje u zemlji odredišta (gdje želi da ide). Iz tog razloga je za nas od velikog značaja i da stepen imunizacije u zemljama emiterima (odakle dolaze turisti kod nas) bude visok. Na toj činjenici se poka-

Mitropolit CPC Mihailo uputio dopis gradonačelniku prijestonice

IOS-u ili preko „CommonHealtha“ na androidu, a povezan je sa 230 američkih zdravstvenih sistema i funkcioniše uz pomoć skeniranja koda koji sadrži podatke o korisniku, kao što su rezultati testiranja,

potvrde o vakcinisanju, kao i planovi za putovanje. Za aplikaciju je zainteresovan i „Star Alliance“, koji je već pozvao na uspostavljanje globalnog sistema verifikacije testiranja i vakcinisanja.

ri mijenjaju pa mnoge zemlje razmatraju mogućnost da, pored onog uobičajenog, uvedu i obavezu korišćenja dodatnog, takozvanog kovid pasoša, a neke avio-kompanije najavile su da će zahtijevati obaveznu vakcinaciju putnika.

Tako je australijska aviokompanija Kvantas već najavila da će vakcinacija protiv kovida-19 biti obavezna za sve njene putnike na međunarodnim letovima.

- Obavezna vakcinacija protiv kovida-19 za putovanje Kvantasom stupiće na snagu čim vakcina bude dostupna široj javnosti - rekao je izvršni direktor kompanije Alen Džojs i dodao da kompanija razmatra da obaveznu vakcinaciju uvede i na domaćim letovima.

KOVID PASOŠ

Kako navodi Vašington post, kovid pasoš je koncept koji se još od rane faze pandemije spominje kao rešenje za normalizaciju putovanja.

Ovih dana taj koncept ubrzano postaje stvarnost pošto se u nekim zemljama, najprije Velikoj Britaniji i Rusiji, počelo sa vakcinacijom.

Kovid pasoš, koji je zapravo aplikacija a ne pasoš, nalik onima kakvi se koriste, prvenstveno će biti namijenjen međunarodnim putnicima.

Jedna takva aplikacija već je u probnoj upotrebi, a druga u finalnoj fazi razvoja. Korisnici bi u aplikacije mogli da učitavaju svoje verifikovane rezultate testiranja, a kasnije i dokaz o vakcinisanju.

N. KOVAČEVIĆ

Mirko Đurović

PODGORICA - Dr Mirko Đurović dobitnik je priznanja za poseban doprinos u razvoju naučno-istraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnog pozicioniranja Univerziteta Crne Gore za rezultate ostvarene tokom 2020. godine, a na prijedlog Instituta za biologiju mora, organizacione jedinice Univerziteta.

U toku dosadašnjeg rada u Institutu učestvovao je u najznačajnijim projektima vezanim za oblast morskog ribarstva na području Jadrana. Kao uspjeh koji mu je pričinjavao posebno zadovoljstvo u 2020. godini, dr Đurović napominje završetak projekta MONTEAQUA, koji finansira norveško ministarstvo vanjskih poslova (2017-2020).

- Završili smo i otvorili prvi morski akvarijum u Crnoj Gori – Akvarijum Boka i u okviru projekta realizovali veliki broj značajnih aktivnosti na polju harmonizacije i pomoći nadležnim institucijama u cilju prevazilaženja određenih prepreka na polju zaštite životne sredine i morskog ekosistema, kao dio procesa u pregovaračkom pogljavlju 27 - kazao je Đurović.

Otvaranjem Akvarijuma, dodaje on, ispunjena je višedecenijska želja ranijih kolega koji su radili na Institutu za biologiju mora i po prvi put otvorili dio Instituta za javnost.

- Nadamo se da će ovaj sadržaj biti naučno, edukativno, kulturno i turističko čvorište Kotora, u kome želimo prije svega da edukujemo sve mlađe generacije crnogorskih đaka o tome što je more, što su najljepše odlike biljnog i životinjskog svijeta Boke i Crnogorskog primorja - kazao je Đurović. Đurović je autor i koautor 67 naučnih radova objavljenih u međunarodnim časopisima, a u 2020. godini je i koautor enciklopedije u izdanju Springera, kao i dva SCI rada.

Trenutno je rukovodilac tri međunarodna projekta, a odlukom Naučnog vijeća Instituta za biologiju mora naimenovan je za rukovodioca nove podorganizacione jedinice – Centra za zaštitu biodiverziteta Jadranskog mora – Boka Akvarijum. Učestvuje u implementaciji sporazuma ACCOBAMS i naučno je odgovorna osoba za zaštitu delfina i kitova na Crnogorskom primorju.

Izuzetna je čast, kaže on, kada vas za priznanje predlože kolege Instituta za biologiju mora koji se odlikuje izuzetno aktivnom međunarodnom projektnom aktivnošću svih zaposlenih pa je i „konkurencija“ za nagradu i veća.

- Ono što krasi naš kolektiv jeste izuzetna harmonija u radu na svim poljima istraživanja tako da za ostvarenje svakog zajedničkog cilja svaki zaposleni daje svoj određeni doprinos i uspjeh je pri tome i zagarantovan - tvrdi Đurović.

Nagrada je, dodaje, i stimulans za dalje promišljanje o unapređenju sopstvenog i kolektivnog naučnog djelovanja pa samim tim se već rađaju i nove ideje.

R. P.

Hronika

Neđelja, 3. januar 2021.

9

Dorađena optužnica u slučaju e-komerc dostavljena Višem sudu na kontrolu

Na spisku okrivljenih Duško Knežević i još šest osoba PODGORICA – Dorađena optužnica protiv odbjeglog biznismena i predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića u slučaju e-komerc dostavljena je Višem sudu u Podgorici na ponovnu kontrolu, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću ovog suda Aida Muzurović.

Ovog puta, Specijalno tužilaštvo za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, utaju poreza i doprinosa tereti sedam osoba Duška Kneževića, N. S., R. Š., S. K., R. K., B. S., A. P. i dvije kompanije DOO ,,V.C.“ Podgorica i DOO ,,S“ Podgorica.

Prvom optužnicom koja je podignuta prije godinu i potom vraćena na dopunu istrage Specijalno tužilaštvo je tere t i l o 1 0 8 o s o b a i 2 4 8 kompanija.

Prema saznanjima Pobjede, u optužnici je objašnjeno po kojoj matrici su osumnjičeni radili nezakonite radnje.

Istražitelji su u ovom slučaju došli do podatka da je utajeno oko 57 miliona eura poreza.

Matrica za Malverzacije

Iz Specijalnog tužilaštva ranije je objašnjeno da u e-komercu učestvuju kompanije

registrovane kao rezidentna pravna lica koja se bave trgovinom i trguju preko vebsajtova. Trgovac potpisuje izjavu da neće koristiti e-komerc za drugu firmu. U slučaju grupe koju je, kako se sumnja organizovao odbjegli biznismen, osnivači rezidentnih pravnih lica koja se bave trgovinom su tri mjeseca prije registracije u Crnoj Gori bili vlasnici firmi u Češkoj, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Kipru, Izraelu, Bugarskoj, Poljskoj, Holandiji, Malti, Gibraltaru, Madagaskaru, Britanskim Djevičanskim Ostrvima i na Maršalskim Ostrvima.

Na osnovu brojnih analiza i uvida u dokumentaciju tim koji je radio na ovom slučaju došao je do podataka da su odgovorna lica u rezidentnim pravnim licima, koji su kao trgovci koristili e-komerc, ujedno bili i stvarni vlasnici vebsajtova, odnosno internet prodajnih mjesta preko kojih je realizovan milionski promet.

Specijalno državno tužilaštvo osnovano sumnja da je 148 domaćih trgovaca koristilo e-komerc kod Atlas banke i trgovalo preko 606 vebsajtova od kojih su 54 bili neaktivni. Njihov promet je bio 73 miliona eura, 658 miliona do-

Okončana istraga pokušaja ubistva Aleksandra Šćepanovića

Podignuta optužnica protiv Čolevića

PODGORICA – Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Branislava Čolevića (31) zbog pokušaja ubistva Aleksandra i Tomislava Šćepanovića u pucnjavi koja se dogodila 20. aprila u podgoričkom naselju Zagorič kod Vezirovog mosta.

Čolević se tereti za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Čolević i Šćepanovići mimoišli su se tog dana u vožnji, nakon čega je osumnjičeni okrenuo automobil i nadomak Vezirovog mosta otvorio vatru u njihovom pravcu. Čolević je prilikom preticanja automobila kojim je upravljao Aleksandar Šćepanović ispalio nekoliko metaka i ranio ga. Šćepanovićev sin, koji je bio na mjestu suvozača, nije pogođen u pucnjavi.

Sin je Šćepanovića prevezao do Hitne pomoći gdje su ljekari konstatovali ranu od vatrenog oružja u predjelu noge.

Uprkos tvrdnjama Šćepanovića da je sam sebe povrijedio, ljekari su ipak alarmirali policiju. Čolević i Šćepanović se u policijskim evidencijama vode kao bezbjedonosno interesantne osobe. Šćepanović je hapšen u martu 2018. godine zbog zelenašenja a u decembru iste godine bačena je bomba u dvorište njegove kuće u podgoričkom naselju Tološi.

U eksploziji nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta. Čolević je hapšen krajem februara 2008. godine, lisice na ruke stavljenje su mu zbog sumnje da je aktivirao ručnu bombu ispred kuće Dragutina Lalevića u Podgorici. Četiri mjeseca kasnije Čolević je uhapšen zbog teškog ubistva u pokušaju.

B. r.

BIJELO POLJE - Pripadnici Službe zaštite i spašavanja iz Bijelog Polja, prvog dana ove godine učestvovali su u akciji spašavanja iz sniježnih nameta četrdeset osmogodišnje žene koja živi i radi u Holandiji. Komandir Službe zaštite i spašavanja Milonja Rakonjac kazao je za Pobjedu da su u akciji spašavanja učestvovali pripadnici službe Anes Hajdaragić, Danilo Vlaović i Aldin Rebronja.

- Oko 11 časova dobilili smo poziv sa broja 112 da je u brdsko planinskom

Tužilaštvo u januaru 2019. godine predstavilo šemu malverzacija

lara, 11 miliona britanskih funti i sedam miliona kanadskih dolara.

Istražitelji sumnjaju da su trgovci nakon realizovanih prometa i transfera novca pokretali postupak likvidacije svoje firme, a nijesu prijavili porez. Da bi spriječili nepopravljive posljedice po državni budžet, predložili su blokadu 63 miliona eura koji su zatečeni na računima okrivljenih trgovaca.

OPtUŽNice

Ovo je šesta optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv predsjednika Atlas grupe. Njegovo ime se našlo u slučajevima koji su u javnosti poznati kao Aerodrom, Global karbon, Kaspia i dva predmet za pranje novca.

U svim slučajevima osim u Kaspi Kneževič je označen da je na čelu kriminalne grupe koja je po njegovom nalogu izvršavala nezakonitosti.

Ime Duška Kneževića pominje se i u slučajevima privatizacije budvanskog ,,Sajma“ i vojno-bolničkog kompleksa ,,Meljine“.

Specijalno tužilaštvo je osim krivičnih istraga vodilo i finansijke provjere Kneževićeve imovine. Tokom finansijske istrage, SDT je tražio da se blokira upravljanje imovinom Kneževića u Zeti - vila i imanje u Mahali, luksuzni stan na Svetom Stefanu i Podgorici.

Prije nekoliko dana Viši sud je prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva i donio odluku da se blokira sva imovina biznismena Duška Kneževića i Atlas grupe u Crnoj Gori.

Odlukom suda privremeno je blokirana imovina kompanije „Mogren hil“ „Atlas hotels group“, „Atika lend“, „Ekspo Budva“, „Ekspoinvest Budva“, Opšte bolnice ,,Meljine“ i „Montenegro ekspres grup“.

Sa druge strane pravni tim Kneževića tada je naveo je da je zahtjev SDT-a „nezabilježeno nasilje nad pravom, zakonom“, navodeći da je to „odmazda nakon što je Knežević pokrenuo međunarodnu arbitražu protiv države Crne Gore sa odštetnim zahtjevom od 500 miliona eura“.

Knežević koji se od početka pokretanja istraga nalazi u Londonu tvrdeći da nema nikakve veze sa brojnim optužbama, već da su one plod mašte i konstrukcije u režiji glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i predsjednika države Mila Đukanovića.

Za sve vrijeme optužbi nije ponudio nijedan materijalni dokaz, a kako je vrijeme prolazilo njegovi saradnici su počeli da razotkrivaju kako su po Kneževićevom nalogu izvršavali nezakonite radnje. B. R.

Ferat i Fadil Koljenović saslušani u tužilaštvu, određeno im zadržavanje do 72 sata PODGORICA - Ferat (44) i Fadil Koljenović (45) juče pred osnovnom tužiteljkom Majom Janković nijesu sporili da su preko jedne društvene mreže prijetili dvojici policijskih inspektora tvrdeći da je za takvo ponašanje isključivo kriv alkohol koji su konzumirali tog dana.

Njima je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti i nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

- Rekli su da je iz njih ‘govorio’ alkohol a ne njihova svijest i pamet – kazao je advokat Lekić.

Koljenovići su pred tužiteljkom pojasnili i da nijesu imali razlog za takvo ponašanje jer policijske inspektore kojima su prijetili na društvenoj mreži ne poznaju.

Oni su se izvinili policajcima kojima su prijetili i istakli da bi to učinili i lično ukoliko im oni pruže priliku.

Koljenoviću su ispričali da su 31. decembra oko 14 časova po-

Prijetnje inspektorima pravdali pijanstvom

Osnovno tužilaštvo u Podgorici

čeli da piju rakiju i pivo uz koje su uzeli i određenu vrstu medicinske terapije što je dovelo do toga da izgube kontrolu nad svojim postupcima.

Oni tvrde da je kombinacija alkohola i medicinske terapije učinila da se ničega ne sjećaju.

Nijesu se mogli prisjetiti događaja čak ni poslije gledanja snimka ali i drugih dokaza koje je policija prikupila protiv njih

– kazao je advokat Lekić.

Na kraju su tužiteljki Janković objasnili i da nikada ne bi ,,udarili“ na policiju jer to znači da su udarili i na državu.

Koljenovići su uhapšeni juče kada su prvog dana nove godine, jedan sat poslije ponoći, na jednoj društvenoj mreži na profilu K. K. postavili video-objavu u kojoj vrijeđaju i prijete S. K. i D. Lj., rukovodiocu i inspektoru

Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata.

Koljenovići su prijetnje uputili i porodicama prozvanih policajaca.

Pretresom stanova koje koriste Koljenovići, policija je pronašla određenu količinu novca, tablete koje se nalaze na listi opijata, više sredstava za komunikaciju, SIM kartica, bodež, bajonet i bejzbol palicu.

Vještak medicinske struke je nakon saslušanja pregledao osumnjičene Koljenoviće, koji su prema riječima njihovog advokata Damira Lekića, imali vidljive povrede.

- Koljenovići su se požalili na postupanje policije nakon hapšenja a zbog vidnih povreda, tužiteljka Maja Janković pozvala je vještaka medicinske struke da obavi pregled i konstatuje povrede - kazao je B. r. advokat Lekić.

Akcija pripadnika Službe zaštite i spašavanja u Bijelom Polju puti pješke prema Mojkovcu. Vozilo

Spasili ženu iz sniježnih nameta u Baricama predjelu Barice zavejana jedna žena.

Ni časa se ne dvoumeći tročlana ekipa se terenskim vizilom uputila u misiju spašavanja - kazao je Rakonjac.

Objasnio je, da je dotična gospođa rodom iz Mojkovca te da je uoči novogo-

dišnjih praznika odlučila da boravi u svojoj vikendici u selu Barice.

- Kako u okolini nema ni „žive duše“ a u međuvremenu je napadao snijeg, na pojedinim mjestima je dostigao visinu preko metar, odlučila je da se za-

je ostavila kod vikendice. Hodala je od 8 časova izjutra u neizvjesnost i uspjela, pošto joj je baterija od mobilnog telefona bila pri kraju, da pozove i potraži pomoć. Pripadnici naše službe su je pronašli oko 15 časova, mokru, promrzlu i iznurenu i prevezli je u Mojkovac - ispričao je Rakonjac.

Komandir je dodao da su pripadnici Službe zaštite i spašavanja uvijek u prvim redovima kada nekome treba pomoći.

B.Č.

Spašena Mojkovčanka

10

Turizam

Neđelja, 3. januar 2021.

Prof. dr Ivo Županović smatra da je potreban hitan sanacioni plan za turizam Kotora Mora se podržati i jačati stacionarni turizam, bez obzira na respekt prema iskazanim prihodima od kruzing turizma u prethodnom periodu - smatra Županović

Iskoristiti sve resurse u prevazilaženju krize

PODGORICA - Prošle godine, zbog pandemije, Kotor je pogođen sa više aspekata i pod hitno je potrebno donijeti sanacioni plan. Kako je Pobjedi kazao prof. dr Ivo Županović razlog više je to što Kotor nema strategiju razvoja turizma.

Kako navodi osnovica budućeg razvoja treba da bude bazirana na prevazilaženju ovog izuzetnog teškog perioda, uzimajući u obzir metod višestrukog scenarija, kako ne bi nijedna opcija izazvala drastične šokove po budžet.

RAZVOJ

- Naredni period će karakterisati promjena cijena, izražena elastičnost turističke tražnje, nestabilnost u organizovanim distributivnim kanalima, kao i u domenu kruzing turizma.

Dakle, da bismo ušli u period mirnog projektovanja razvoja, potrebno je primijeniti adekvatan krizni menadžment kako bi nakon toga mogli imati jasne razvojne pravce - kazao je Županović.

Kako navodi uticaj kovid-19 na Kotor se osjetio ne samo na redovne prihode od turizma, poput turističke takse i naplate ulaznica za bedeme, već i na redovno servisiranje poreza i prireza na dohodak, kao i poreza na nepokretnosti, jer su turistički poslodavci ili djelatnosti koje se naslanjaju na turizma maltene izgubili ili na minimum sveli core business.

- Takođe, određeni broj stranih državljana, zbog kovid-19 ograničenja, fizički nije mogao da dođe da izmiri svoje obaveze - tvrdi Županović dodajući da je planiranje budžeta u narednom periodu sigurno najteži zadatak, te je stoga u kontekstu daljeg razvoja potrebno kreirati metodom višestrukog scenarija, od optimističkog do konzervativnog i kada su prihodi od kruzing turizma, kako onih direktnih koji se odnose na Luku Kotor, ali i indirektne, ulaznica kada su u pitanju obilasci bedema, koje se odnose na multiplikovanje istih na ostale djelatnosti.

- Pored pomenutih direktnih uticaja na budžet Opštine, potrebno je sagledati i indirektnu potrošnju kruzing gostiju i izletnika, koji ukazuju da je bila na nivou 20 miliona eura godišnje. Evidentne finansijske gepove imaju i lokalne turističke organizacije, i mislim

da će one umnogome morati da mijenjaju svoje biznis modele, u smislu racionalizacije troškova, sektorske organizacije i potpunog prelaska na digitalni marketing - kazao je Županović.

Kako navodi podatke da Kotor ima 0,21 stacionarnih gostiju u odnosu na kruzing gosta, dok je to u Dubrovniku 1,33, Splitu 2,85, Zadru 3,33…

- Dakle, u susjednim destinacijama, bez obzira na ozbiljan razvoj kruzing turizma i dalje dominiraju stacionarni gosti, ali i u značajnijim evropskim destinacijama poput Barselone, gdje je takođe odnos stacionarnih i kruzing gostiju oko 3,Venecije 3,45 tvrdi Županović.

To, po njegovim riječima, jasno ukazuje koliko se mora podržati i jačati stacionarni turizam, bez obzira na respekt prema iskazanim prihodima od kruzing turizma u prethodnom periodu. Županović smatra da treba raditi i na povećanju broja smještajnih kapaciteta.

- Prostorni plan posebne namjene za obalno područje u model rasta smještajnih kapaciteta opštine Kotor do 2030. godine predviđa rast broja kreveta u hotelima na 3.097 u odnosu na 1.279 po podacima Monstata za 2019. godinu. Dio tih kapaciteta je već obezbijeđen kroz izgradnju Blue Bay resort-a u Stolivu sa više od 200 kreveta, ali za dalji razvoj hotelskih kapaciteta neophodno je vlorizovati lokacije u samom centru grada, na području bivšeg Fjorda ... - kazao je Županović napominjući da bi to nedvojbeno povećalo i zaposlenost na nivou Kotora sa oko 0,4 zaposlena po kre-

Korigovati cijene i staviti fokus na dosadašnja tržišta

Ivo Županović

vetu.

- Prostornim planom obalnog područja predviđen je i rast broja kreveta u turističkim naseljima od 5.000, trećina će biti obezbijeđena kroz investiciju Bigova bay. Inače, kod turističkih naselja treba oprezno voditi računa da se navedeni kapaciteti u potpunosti koriste u turističke svrhe, a u skladu sa važećom legislativom koja definiše tu oblast - kazao je Županović.

Dodao je da je više naklonjen razvoju receptivnih faktora putem izgradnje klasičnih hotela, baziranih na jasnim postulatima yield menadžmenta, gdje se ne miksuju real estate biznis i turizam.

- Treba sagledati i eventualnu izmjenu Zakona o turizmu po ugledu na primjere iz okruženja. Recimo u Srbiji je zakonskim izmjenama, tačnije uvođenjem rigoroznih penala na godišnjem nivou ukoliko se u

Potencijal Risna nedovoljno iskorišćen Županović smatra da je nedovoljno iskorišćen i potencijal Risna kao mikro destinacije.

- Kao ključne projekte u narednom periodu vidim izgradnju manje luke sa 150 vezova, adaptaciju hotela Teuta kao stožera daljeg

turističkog razvoja Risna i obnovu, odnosno valorizaciju Doma za kulturu po definisanim zakonskim modelima, ali i turističku valorizaciju zadužbine Ljubatovića - naglašava Županović

Analizirajući emitivna tržišta koja su do sada bila dominantna i kada je u pitanju stacionarni i kruzing turizam, Županović zaključuje da će doći do pada diskrecionog dohotka.

- Zbog toga je potrebno predvidjeti cjenovnu volatilnost i prilagođavanje u tom smislu kaže Županović napominjući da nije nužna cjenovna erozija, već besplatno uključenje određenih proizvoda koji su odvojeno tretirani u prethodnom periodu…

- Dakle, moje mišljenje je da fokus treba biti na dosadašnjim tržištima, jer su to tržišta sa najvećim diskrecionim dohotkom, uz respektovanje i promptno reagovanje u odnosu na cjenovne fluktuacije i elastičnost tražnje - poručio je Županović.

zakonskom roku ne privedu namjeni i kategoriji lokacije u prioritetnim turističkim destinacijama, direktno stimulisana izgradnja hotelskih kapaciteta. Samo u Beogradu je taj broj narastao sa 51-og hotela u 2009. godini, na 122 hotela u 2019. godini - navodi prof. Županović.

On smatra da dio hotelskih kapaciteta treba obezbijediti kroz model integracije privatnog smještaja, odnosno njegove konverzije u difuzne i integralne hotele i to: difuzni hoteli (Stari grad Kotor i Perast), integralni hoteli (Dobrota, Risan, Kostanjica, Muo, Prčanj, Stoliv). mapiranje luksuznih kuća za odmor (recimo, posebno značajno za britansko tržište) i potencijalnih integralnih hotela u ruralnim područjima.

OPTIMIZACIJA

Po riječima Županovića u smislu pomenute optimizacije poslovanja, treba uzeti u obzir i klastersko, odnosno regionalno organizovanje, što, kako tvrdi, takođe omogućava Zakon o turističkim organizacijama, a na bazi klasterskih cjelina koje je generisao Master plan - Strategija razvoja turizma do 2020. godine.

- Znajući potencijale Kotora, mislim da je pomalo deplasirano i neumjesno sagledavati ih samo sa aspekta turizma.

Kotor ima značajan potencijal i u domenu zelene ekonomije, i u domenu biznis inkubatora za mala i srednja preduzeca i start-up ove, kao i u domenu dalje valorizacije industrijske zone. Kotor treba da bude i univerzitetski centar, sa jasno integrisanim organizacionim i promocionim aktivnostima u tom dijelu - mišljenja je Županović.

Tu disperziju i diverzifikaciju privrednih djelatnosti je, kako tvrdi, važno napraviti i zbog održivosti budžeta, ali i zbog povećanja zaposlenosti i povećanja investicione potentnosti destinacije.

- Gledano sa aspekta turističkih djelatnosti, 72 odsto prometa kruzing turizma se ostvaruje tokom perioda maj-septembar, što u tom periodu generiše veliki pritisak na uže urbano jezgro, odnosno od 2,56 do 3,08 kruzing gostiju u odnosu na jednog domicilnog stanovnika u Starom gradu što je znatno više od EU standarda nosivosti od 1,6 - kaže Županović.

U tom kontekstu, smatra da je potrebno mnogo bolje va-

Prostornim planom obalnog područja predviđen je i rast broja kreveta u turističkim naseljima od 5.000, trećina će biti obezbijeđena kroz investiciju Bigova Bay. Inače, kod turističkih naselja treba oprezno voditi računa da se navedeni kapaciteti u potpunosti koriste u turističke svrhe, a u skladu sa važećom legislativom koja definiše tu oblast - kazao je Županović lorizovati bedeme, pogotovo frontalni dio, i time relaksirati osnovne koridore u Starom gradu.

- Treba naglasiti da u susjednim destinacijama, recimo u Dubrovniku, po zvaničnim podacima, gotovo kompletan kontingent izletnika sa kruzera obiđe gradske bedeme, znači kompletna potrošnja je vezana za destinaciju. Pored uređenja bedema, a u cilju dalje relaksacije užeg urbanog jezgra i razvoja kulturnog turizma, potrebno je izgraditi nekoliko izletišta i vidikovaca, valorizovati fortifikacijske objekte u turističke svrhe, recimo poput tvrđave Goražda - smatra Županović.

INFRASTRUKTURA

Ukoliko se želi dalji razvoj sportskog turizma, mišljenja je da to apsolutno nije moguće ukoliko razvoj smještajnih kapaciteta ne prati i razvoj sportske infrastrukture.

- Prvenstveno tu mislim na sportske objekte koji omogućavaju međunarodnu vizibilnost Kotora. Stoga, mislim da je urgentan završetak radova na kotorskom bazenu - kazao je Županović koji je upravo na tom bazenu započeo sportsku karijeru, ali i stekao neka prijateljstva za cijeli život.

- U promotivnim smislu, smatram i da je nedovoljno iskorišten sportski reputacioni kapital destinacije i brendiranje destinacije u domenu sportskog turizma u kontekstu destinacije evropskih šampiona - smatra Županović.

Urgentno se, po njegovom mišljenju, moraju riješiti komunalna pitanja, prevashodno misli na integralno upravljanje parking prostorom i povećanjem broja parking mjesta, kao i redovnost vodosnabdijevanja.

- Po mojoj računici, u užem urbanom jezgru nedostaje makar 22 odsto parking mjesta - ističe Županović.

N. KOVAČEVIĆ

Kultura

Neđelja, 3. januar 2021.

11

INTERVJU: Vanda Babić, spisateljica i profesorka kroatistike Sveučilišta u Zadru

Boka je prisutna u svakom mom dahu PODGORICA - Prvi roman „Cesta i ptica i oblak“ hrvatske spisateljice i profesorke Vande Babić, Tivćanke, rođene u Kotoru, prožimaju najmanje dvije opsesije: ljubav i snoviti pejzaži Boke Kotorske.

Roman je upravo objavljen u izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i Kulturnog centra Tivat i nakon zbirke poezije „Crta na dlanu“ čini literarni odmak ove autorice od naučnih studija i esejistike o kulturno-istorijskom nasljeđu Boke. Babić je pripadnica crnogorske dijaspore i autohtonih Hrvata Boke, objavljuje na portalima i u renomiranim književnim časopisima, a radovi su joj zastupljeni u antologiji hrvatskih pjesnika Boke.

POBJEDA: Nakon poezije i naučnih radova ušli ste u proznu naraciju prvog romana. I poezija i atmosfera romana prožeti su ozračjem Boke Kotorske. Da li je i roman na tragu motiva i tema kojima ste se bavili u poeziji i esejistici?

BABIĆ: Roman i jest i nije na tragu motiva i tema kojima se bavim u poetskom ili pak u znanstvenom ciklusu. Radi se o psihološkom romanu, pisanom poetskim stilom gdje se duboko raščlanjuje životna priča i okolnosti koje je na trenutak čine i nadrealnom. Radnja se događa u zatvorenom prostoru bez prozora i sve se odigrava na jednom zidu koji je uz glavne protagoniste živi lik romana.

Jasno da se jedan dio priče događa u Boki, jer sam tamo i kad nisam, no to ovdje neće biti olakotna okolnost s obzirom da ovaj roman protresa i najučmalije sredine, kutove, institucije, ljude... Pisala sam ga meni do sada, u možda najtežim životnim trenucima i sasvim sigurno on je moj krik i moja molitva, moja opomena i oprost, moj obračun i moja igračka. Ono što je važno, on je onaj peti dio zbirke koja je objavljena godinu ranije i sadrži četiri cjeline. Roman i zbirka su, dakle, isprepletani gotovo nerazdvojivi i u velikoj mjeri proživljeni što daje jednu posebnu težinu i osjet rečenici i stihu.

Poezija je magija koju ako imaš sreće upoznaš i s njom živiš. Ona daje odgovore, postavlja pitanja, ruši i gradi i što je najvažnije hrani vas, jača, oblikuje. Svaka moja pjesma ima svoga vlasnika i to nije nužno osoba. Ono što me raduje, a u jednoj književnoj kritici je i napisano, svako se pronađe u nekom stihu pa pjesme postaju ogledalo onoga ko ih čita, a ja kao autor ostajem izvan tog kruga - rekla je Babić

GDJE GOD ZAGREBETE PRONAĆI ĆETE DIO SEBE: Vanda Babić

POBJEDA: „Svijet je tako grub / da jedino što želim je / potražiti tvoj dlan i / skutriti se u njemu“, kažete u zbirci „Crta na dlanu“.

Da li poezija, danas, zaista može biti utočište pred naletima haotičnog i „grubog“ svijeta?

BABIĆ: Meni se čini da imam sreću što sam se naučila skrivati u stihovima još kao mala djevojčica kad sam hvatala Vitezovo „drveće koje je hodalo…“ Velika je milost kada u stihu nađeš utjehu i mir, ali i kada možeš samo jednom strofom pomaknuti planinu, isplakati tugu ili podijeliti sunčevu zraku. Poezija je magija koju ako imaš sreće upoznaš i s njom živiš. Ona daje odgovore, postavlja pitanja, ruši i gradi i što je najvažnije hrani vas, jača, oblikuje.

Svaka moja pjesma ima svoga vlasnika i to nije nužno osoba. Ono što me raduje, a u jednoj književnoj kritici je i napisano svatko se prona-

Scenario iz devedesetih POBJEDA: Neprekidno svjedočimo sistematskim nasrtajima na kulturnoistorijski identitet Boke i Crne Gore. Nakon avgustovskih izbora hrvatska manjina je ostala bez predstavnika u CG parlamentu? Kako to komentarišete?

BABIĆ: Istrošila sam puno riječi na ova pitanja. U „Živoj istini“ na TVCG kazala sam kako je Crna Gora litijama i opsjenama smišljeno i ciljano podvrgnuta devastaciji.

Pred očima se rušila država i čovjek. Sve se to događalo iza bogobojaznih maski, kao brašnjava bijela vučja šapa.

Nažalost mnogi nisu prepoznali krucijalni trenutak i pobijedili su ih vlastite sujete, a ne opće dobro i dobro svog naroda, ali i dobro svih naroda u građanskoj Crnoj Gori.

Hrvatski narod u Boki nije stavio budućnost svoje djece ispred vlastitih frustracija i pao je na najvažnijem ispitu.

Ostao je bez predstavnika u

đe u nekom stihu pa pjesme postaju ogledalo onoga tko ih čita, a ja kao autor ostajem izvan tog kruga. To me čini jako sretnom jer nije poenta da netko iščitava moje radosti i boli nego da onaj tko čita pronađe sebe, ispuni i ostvari se kroz moj stih. A svaka pjesma u ovoj zbirci je moj autogram, fotografija nekog trenutka duboko urezanog u moju vlastitost.

POBJEDA: Unutarnji, lirski pejzaži „Crte na dlanu“ čitaju se i kao katalozi elegičnih slika o ljubavi i prolaznosti života. Istovremeno, to je Vaša intimna poetska hiromantija i traganje za vlastitim proročanstvima i sudbinom?

BABIĆ: Sigurna sam da ste primijetili okosnicu oko koje su se okupile četiri cjeline Akvarel, Cvrčak u rimi, Imam ja i Ti, ja i oci naši. To je Ljubav prema Tebi, prema mističnom, onom nečem što osjećamo i zovemo Abba, potom parlamentu što nije beznačajno, ali sad ima priliku jednako kao i crnogorski presložit se, postavit čvrste ciljeve i stisnut redove. Vrijeme koje dolazi nije blago, no uvijek se treba sjetiti da je zemlja na kojoj stojiš tvoje ognjište i nitko na svijetu nema pravo zvati je drugim imenom. Ta spoznaja svima treba dati potrebnu snagu da izdrže i odole nasrtajima koji nisu i prije u povijesti Boke i Crne Gore nepoznati, a na to nas podsjeća i scenarij 90-ih u Hrvatskoj, BiH, slični ovima danas u Crnoj Gori.

prema Tebi koji mi pripadaš i kojemu pripadam. Treća, Imam ja sadrži pjesme koje su upućene Tebi imenom, a četvrta prostoru koji me je oplemenio, upotpunio, zaustavio. Dakle, Tebi ispisanom na mom dlanu. Ta crta spaja, ali i razdvaja. Ona je ucrtana, a mi možemo mijenjati sve osim njezine linije koju nismo crtali sami, ali sami odlučujemo gdje su nam granice i koji su nam koraci. Znate, svaki stih je otkinut iz vlastite nutrine i pušten u svijet. Tako sad dio mene luta. Toga sam se bojala. Lutanja djelića. Nije isto kao kad napišeš znanstvenu knjigu, ili objaviš pjesme i roman. Tamo se osiguraš bibliografijom i citatima, a ovdje si potpuno obnažen i sam. No, energija stiha, pjesme, zbirke putuje i donosi ti nove spoznaje. Samo to iskustvo ogoljenosti te mijenja… i tu počinje magija!

POBJEDA: Zbirka je grafički raskošno opremljena i ilustrovana crtežima poznatih umjetnika Jagode i Dimitrija Popovića. Čini se da se Vaše pjesme i ilustracije u zbirci suptilno prožimaju i tvore jedan poseban estetski i semantički nivo?

BABIĆ: Zbirka je stvarana kao hrvatsko-crnogorska priča koju smo kistom i riječju oslikali zajedno te mislim da je energija ove knjige čista nepatvorena ljubav koja kao takva sve uključuje, nikog ne izuzima i u toj našoj priči crta na dlanu postaje linija susreta. U recenziji je Pavle Goranović o tome napisao kako se Crta na dlanu dobro rimuje s linijama istinske umjetnosti, ili obrnuto, a zajedno čine jedinstven

stvaralački trag ispisan po predjelima naših snova i umetnutih stvarnosti.

Gdje god zagrebete pronaći ćete dio sebe. A to ste vi, vaše srce, dom, domovina. Samo će netko iz Boke moći doživjeti pjesmu „Lovćen“ jer je pisana iz perspektive bosonoge djevojčice koja je protrčala Pinama i pila vodu s Češljara, odrastala u svojoj kulturi i upoznala drugu kroz ljude, život. Mislim da posebnu dimenziju čini čistoća emocija i otvorenost srca kojom smo svi zajedno ispričali priču. Ja stihom. Jagoda i Dimitrije Popović kistom.

POBJEDA: Boku su moju ostavili da umre, kažete u „Bokeljskoj elegiji“ u povodu 850 godina posvećenja Katedrale Sv. Tripuna. Što Vas je pokrenulo za ovakav stih i viziju o Boki Kotorskoj, čiji su gradovi i krajolici tema i vaše poezije i naučnih radova?

BABIĆ: Boka je prisutna u svakom mom dahu. To nije samo moj izbor, već misija, poslanje. Biti rođen u biseru je privilegij, ali i obveza. Ako na razne načine pokušavaju oskrnaviti dragulj ne smijete ostati mirni. Jer Boka je stara dama kojoj treba poštovanje, pažnja i pijetet. Vremena su u kojima ništa od toga nije „in“ no to me ne priječi da glasno prozivam sve i svakoga tko na bilo koji način urušava bokeljske palace, narušava njezinu ljepotu, krade joj identitet, ponižava je i pljuje.

POBJEDA: Na koji način će aktuelno stanje u Crnoj Gori uticati na dobru saradnju Crne Gore i Hrvatske u kulturi i drugim oblastima i na hrvatsko-crnogorske odnose uopšte?

BABIĆ: Hrvatska će uvijek skrbiti o svom narodu u Crnoj Gori kao i biti oslonac i ispružena ruka Crnoj Gori na njezinu europskom putu. Jasno, neće podržavati ništa što vraća vrijeme unatrag. Jasno je da kulturna scena u Crnoj Gori prolazi kroz vrlo težak period.

Problem je u zaustavljenom kotaču pa se ne razmišlja u okviru moderne i suvremene kulturne stvarnosti 21. stolje-

ća već se osporavaju temeljna načela, izvorišta i sve ono što se na polju kulture odigravalo u pozitivnim i naprednim vrijednostima u prošlosti. Poštovanje je zamijenilo negiranje.

Kultura se trenutno nalazi u zamci između negiranja i dekoriranja. Usprkos takvoj situaciji, unutar okvira kulture i znanosti mogu reći da imamo puno projekata s HNVCG, ali i s Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, Istorijskim institutom, Centrom za kulturu u Tivtu, Cetinjem te ostalim važnim kulturnim institucijama Crne Gore. I dalje ćemo raditi na onome što nas povezuje i pri tome nećemo šutjeti na provokacije, pokušaje prekrajanja i brisanja povijesti.

POBJEDA: „Svjedoci smo nijeme okupacije Crne Gore, brisanja crnogorskog identiteta i svih koji su zajedno s Crnogorcima 2006. vratili Crnoj Gori dostojanstvo i nezavisnost“, napisali ste nedavno povodom protesta ispred CG parlamenta.

Kakvu sudbinu predviđate Crnoj Gori pod vođstvom sadašnje Vlade?

BABIĆ: Voljela bih da nisam nikad trebala tako nešto napisati. No, ako djeca u kotorskoj osnovnoj školi nužno moraju pisati o svetosavskim zvonima, ako im se u tivatskoj školi serviraju paketići od Bratstva srpske pravoslavne omladine i brišu posebnosti naroda kojem pripadaju, ako se 90-ta vratila na mala vrata makar i u šaptu dužni smo reći ne takvoj Vladi i ne takvom vladanju! Ono što se namjerno zaboravlja je mali čovjek. Hrvat. Crnogorac. Albanac. Srbin. Mali čovjek najčešće oboli od ovakvih igara velikih mudraca i u njemu se umjesto brazde ljubavi ucrtavaju brazde mržnje. Tomu valja stati na kraj jer tu je najveća opasnost. A da je čovjek malen ispod zvijezda, velik kad je najteže dokazuje i trenutak kada su nas pogodili potresi. Gradovi Crne Gore, ljudi, organizacije, stranke, Hrvati, Crnogorci i svi dobri ljudi zaboravili su na sve osim najvažnijeg. Srca. Zato vjerujem u snagu one Crne Gore koja je obnovljena 2006. upravo na tim postulatima.

Ljubeta LABOVIĆ

12

Crnom Gorom

Bijelo Polje slavi Dan opštine

Neđelja, 3. januar 2021.

Uz poštovanje mjera i uz zabranu međugradskog saobraćaja, turizam se i

Sunce, snijeg i gosti n Detalji sa Ski centra Kolašin 1600

Ambijent na Ski centru Kolašin 1450

Bijelo Polje

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku, povodom 3. januara – Dana opštine Bijelo Polje, predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, predsjednici Skupštine Nemši Omerhodžić, odbornicima, svim građanima Bijelog Polja i učesnicima svečane sjednice uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

- Praznik slavimo u znak sjećanja na herojske žrtve oslobođenja grada i poštovanja za sve one koji su doprinijeli pobjedi antifašizma i oslobođenju Crne Gore, u kojoj Bijelo Polje ima svoje zasluženo mjesto, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik je naglasio da, prepoznatljivo po svojoj multietničnosti i multikonfesionalnosti, Bijelo Polje nastavlja da istinski njeguje i brani najviše vrijednosti moderne, građanske Crne Gore.

- Raduje da Bijelo Polje nastavlja da bilježi kontinuitet stabilnog i dinamičnog razvoja, unapređujući uslove za osjetno viši kvalitet života građana i realizaciju zacrtanih ciljeva, prije svega nastavak politike podsticanja razvoja preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude - rekao je predsjednik Crne Gore. Đukanović je naglasio da je za ovakav razvojni trend opštine Bijelo Polje zaslužna odgovorna i posvećena lokalna uprava, koja u saradnji s Vladom i drugim institucijama na državnom nivou, doprinosi i sveukupnom napretku Crne Gore. On je uvjeren u nastavak dalje valorizacije potencijala bjelopoljskog kraja i strateških ulaganja koji će voditi bržem ekonomskom oporavku i razvoju grada i cijele sjeverne regije.

Predsjednici Skupštine i Vlade Crne Gore Aleksa Bečić i Zdravko Krivokapić uputili su juče, povodom 3. januara - Dana opštine Bijelo Polje, čestitku rukovodstvu i građanima tog grada.

U čestitki, koju je Bečić uputio predsjednicima Opštine i Skupštine opštine Petru Smoloviću i Nemši Omerhodžiću, navodi da obilježavanjem Dana opštine Bijelo Polje obilježavamo i naše antifašističko nasljeđe.

- Dan opštine obavezuje da sa ponosom iskažemo najdublji pijetet prema herojima Narodnooslobodilačke borbe, koji su dali živote za slobodu svoje domovine, da bi njihovi potomci imali pretpostavke za stvaranje dostojanstvenog života i multinacionalnog i multivjerskog suživota po mjeri savremenog građanina – naveo je Bečić.

Ocijenio je i da Bijelo Polje Dan opštine obilježava na početku još jedne izazovne godine, „u okviru koje bi Bijelo Polje trebalo da stvori nove vrijednosti koje će predstavljati dalji podsticaj za lokalnu upravu i građane, da sa još više entuzijazma i optimizma krene u realizaciju projekata od interesa za dalji napredak“.

Krivokapić je u svojoj čestitki izrazio uvjerenje da će lokalna samouprava i građani Bijelog Polja, uz punu podršku Vlade Crne Gore, taj grad učiniti mjestom za siguran život.

- Sa dobrom perspektivom i obezbijediti napredak i životni standard ravan evropskom. Cilj nam je da Crna Gora bude zajednica ostvarenih i zadovoljnih pojedinaca, koji će se spremno suočavati sa izazovima i nalaziti za njih rješenja, bez obzira na to da li su oni iz privatne ili javne sfere - poručio je Krivokapić.

On je dodao i da je siguran da će, zajedničkim zalaganjima, uspjeti da ostvare ciljeve za novi period razvoja BijeĐ. Ć. log Polja i cijele Crne Gore.



Dan opštine obavezuje da sa ponosom iskažemo najdublji pijetet prema herojima Narodnooslobodilačke borbe, koji su dali živote za slobodu svoje domovine, da bi njihovi potomci imali pretpostavke za stvaranje dostojanstvenog života i multinacionalnog i multivjerskog suživota po mjeri savremenog građanina – naveo je Bečić

Više stotina skijaša uživalo na dobro pripremljenim stazama Ski centra Kolašin 1450 i Ski centra Kolašin 1600. Nagrada za uporne goste koji su prije vikenda stigli u Kolašin da borave u gradu bez kafana, restorana, prodavnica KOLAŠIN - Ko je ostao u „maloj varoši“ prije zabrane međugradskog saobraćaja koja važi za ovaj vikend i ko voli snijeg i planinu – nije se pokajao. Snijeg i skijaška infrastruktura Ski centra Kolašin 1450 i Ski centra Kolašin 1600 omogućili su pravo uživanje na Bjelasici.

Planina obasjana suncem bila je pravi odušak gostima koji su pristali da budu u Kolašinu bez kafana, bez restorana, sa redukovanom zimskom turističkom pričom na koju su navikli prethodnih godina. Istinski saveznik turista ovoga puta je bio snijeg koga je na Bjelasici koliko treba...

Saša Jeknić, direktor Ski centra Kolašin 1600, nije krio zadovoljstvo posjetom tokom prva dva dana januara. Naravno, posjetom u ovakvim ograničenim epidemiosloškim uslovima.

Prvog januara smo imali preko 300 skijaša koji su uživali na prošlogodišnjim ali i novim stazama koje smo pripremili.

Bilo je preko 150 panoramskih vožnji, izdato je više od 50 dječjih sanki, takođe preko 50 polaznika skijanja na dječjem poligonu. Naravno poštuju se sve epidemiološke mjere a tome doprinose i specifičnosti skijaškog sporta čija je prateća oprema, zapravo i zaštitna oprema. Urađena je dezinfekcija žičara i kompletne opreme. Očekujemo sve bolju posjetu, a kompletna skijaška infrastruktura je u funkciji istakao je Jeknić.

Za skoro tri decenije skijanja na Ski centru Kolašin 1450, ovo moderno skijalište je „stvorilo“ dosta svojih gostiju koji početak januara ne mogu zamisliti bez njega. Tako je i ovog turistički redukovanog i epidemiološkog januarskog početka. Dijana Bulatović,

direkorica Ski centra Kolašin 1450, kaže da je ovo prava satisfakcija za sve napore koje su uložili da sve funkcioniše kako treba.

Sunčan dan i dovoljno snijega, privukli su veliki broj ljubitela zimskih aktivnosti koji su ostali u Kolašinu tokom vikenda. Dobro pripremljene staze i snijeg po mjeri, stvorili su odlične uslove za skijanje. U funkciji je bio šestosjed Viline vode, ski lift Jezerine i Bejbi lift. Kompletno smo proveli sve epidemiološke mjere i na njima insistiramo od prvog dana. Vjerujemo da nas čekaju pravi turistički dani, a ono što zavisi od nas biće u maksimalnoj funkciji - kazala je Dijana Bulatović, direktorica Ski centra Kolašin 1450.

Na Bjelasici je najviše bilo domaćih gostiju ali je bilo i inostranih, prije svega Rusa i Albanaca. Sunce, snijeg i radnici oba ski centra na Bjelasici su se

Detalji sa Ski centra Kolašin 1600

odužili svima koji su vjerovali da u Kolašin treba doći prije zabrane međugradskog sao-

Na Vučju juče počela sezona skijanja, staze uređene, spremni ski liftovi

Zbog pandemije, Nikšićani

NIKŠIĆ – Zimska turistička sezona juče je, zvanično, počela i na Vučju. Snijega je bilo dovoljno, a svi se nadaju da će ga narednih dana biti i više. Gužva je bila velika, stiglo je na padine Vučja na stotine Nikšićana, redari su pomagali da se ispoštuje red na parkinzima, a kasnije su se svi posjetioci pridržavali preporučenih mjera vezanih za pandemiju.

Menadžerka Ski centra Milena Dubljević kaže da ih je korona virus omeo samo kada je riječ o festivalu Snou dens.

- Uređene su staze, pripremljeni ski liftovi, a propisane mjere se strogo poštuju. Cijene nijesmo mijenjali i na prošlogodišnjem su nivou, što znači da je dnevna karta deset eura, za djecu pet, a sezonski ski pas stotinu eura. Nažalost, po svemu sudeći, ove zime nećemo moći organizovati ni dnevne žurke. Naš Ski centar je poznat i po školama skijanja, pa i ove godine imamo ve-

R.PEROŠEVIĆ

Predsjednik je naglasio da, prepoznatljivo po svojoj multietničnosti i multikonfesionalnosti, Bijelo Polje nastavlja da istinski njeguje i brani najviše vrijednosti moderne, građanske Crne Gore

D.DRAŠKOVIĆ

Čestitke Đukanovića, Bečića i Krivokapića

liko interesovanje mališana. U pregovorima smo i sa nekim privatnim školicama sporta, a u ponudi imamo nekoliko načina da ih zabavimo. Od inostranih gostiju najbrojniji su nam Ukrajinci i predstavnici

Na Vučju uživali i najmlađi

njihove turističke organizacije nedavno su nas posjetili - kaže Dubljević.

Iz Ski centra Vučje poručuju da će ove zime, zbog epidemije, organizovati jednodnevne izlete po krnovskom masivu.

- Nadamo se da će uskoro biti dozvoljeno kretanje iz grada u grad i da će Vučje sve više posjećivati ljubitelji prirode iz svih krajeva Crne Gore. Iako je bila pandemija uložili smo značajna sredstva u adaptaci-

Crnom Gorom

Neđelja, 3. januar 2021.

na Bjelasici

Ambijent na Ski centru Kolašin 1450

braćaja. Doći, smjestiti se i ostati u gradu zatvorenih kafića, restorana, prodavnica. Uz

uzdah – kakva bi ovo turistička bajka bila na Bjelasici da nije korone...

Dr. DRAŠKOVIĆ

i najčešći gosti

ju hotela, zamijenjen je cjelokupan krovni pokrivač, uređeni su apartmani, a i cijene smještaja su na prošlogodišnjem nivou - riječi su Milene Dubljević.

Na Vučju raspolažu sa oko 120

kreveta u apartmanima i sobama, a ovih dana je popunjenost na oko 80 odsto. Od danas će raditi i nacionalni restoran na Vučju uz poštovanje propisanih zdravstvenih mjera.

Ra. P.

Otvorena turistička sezona i na Žabljaku, prvog dana solidna posjeta MEDIABIRO

ipak dešava

13

ŽABLJAK - Na radost svih zaposlenih, na skijalištu Savin kuk stekli su se uslovi za bezbjedno skijanje. U petak je, kazao je direktor Turističkog centra Durmitor Milutin Tomić, taj Ski centar posjetilo između 250 i 350 skijaša.

- Zadovoljni smo, s obzirom na to kakva je situacija sa korona virusom u Crnoj Gori.

Na radost svih nas ove godine imamo dovoljne količine snijega, od pola metra na polaznoj stanici do metar na vrhu.

Na raspolaganju su dvije dvosjedne žičare i tri ski lifta koji opslužuju pet kilometara sređenih skijaških terena, tako da svaki skijaš može bezbjedno da ih koristi - naveo je Tomić u izjavi za agenciju Mediabiro.

Ove godine, kako je dodao, spuštene su cijene ski karata na Savinom kuku za nekih 30 odsto, tako da ove godine dnevni ski pas za odrasle iznosi 10, a dječiji šest eura.

- U saradnji sa TO Žabljak i NTO pripremili smo i za sve goste hotela koji koriste hotel-

Na Savinom kuku metar snijega ske usluge dodatni popust, tako da dnevni ski pas iznosi sedam eura dok je za djecu pet eura - istakao je Tomić.

Ovim je, kako je kazala direktorica lokalne TO Vanja Šarović, turistička sezona na Žabljaku i zvanično počela. Ta opština je za vrijeme praznika zabilježila solidnu posjećenost ali, kako je napomenula Šarović, zbog epidemioloških mjera zabilježen je i veliki broj otkazivanja.

- Ono što je za nas jako bitno u ovom trenutku, kada je kovid-19 u pitanju, jeste da se poštuju zdravstene mjere, dok s druge strane, nekima to u ovom trenutku ne ide baš naruku. Žele da se opuste na

Žabljaku, da u druženju provedu praznike, ali u svakom slučaju prioritet je svakako bezbjednost kako nas tako i turista - navela je Šarović.

TO Žabljak je, za ovu sezonu, zajedno sa svim hotelijerima pripremila povoljan turistički paket.

-Već od 4. januara imamo jako dobar popust u hotelskom smještaju koji se kreće od 23 do 35 eura, u zavisnoti od kategorije hotela. Takođe, u okviru ovog paketa svi turisti mogu dobiti po povoljnijoj cijeni ski pas - sedam eura u odnosu na punu cijenu na Savinom kuku koja iznosi 10 eura - dodala je Šarović.

Pomireni sa činjenicom da

ove sezone neće imati očekivani broj turista, iz TO su se fokusirali na goste iz Crne Gore, kao i turiste iz regiona.

- Ovo je početni set mjera sa promo paketima, vjerovatno ćemo tokom sezone predstaviti dosta drugih povoljnosti.

Već poslije praznika imaćemo i besplatne ski autobuse iz Žabljaka do skijališta Savin kuk. Gledajući sliku sa skijališta, početak godine je obećavajući. Ostaje opet optimizam i vjerujemo da ćemo imati solidnu zimsku turističku sezonu koja će nam pomoći da dobijemo novi elan i da se bolje pripremimo za ljetnju turističku sezonu - poručila je direktorica TO Žabljak.

R.P.

Snjegočistači u akciji Sniježne padavine zahvatile su veliki dio sjeverne regije Crne Gore. Tako je, prema podacima sa zvaničnog sajta Hidrometeorološkog zavoda, sniježni pokrivač na Žabljaku dosegao 44 centimetara.

Snjegočistači Crnagoraputa od petka veče radili su na održavanju puta Nikšić-Šavnik-Žabljak, prenosi agencija Mediabiro.

Cijene ski karata na Savinom kuku spuštene 30 odsto

14

Region

Neđelja, 3. januar 2021.

INTERVJU: Prof. dr Dragan Delić, infektolog i profesor Medicinskog fakulteta

Zabrinjava podatak da je samo petina građana Srbije spremna da se vakciniše BEOGRAD – Podatak da je samo petina građana u Srbiji, bez ikakve rezerve, spremna da se vakciniše je zabrinjavajući, ali to je posljedica višegodišnjeg stručno neubjedljivog, defanzivnog i nekreativnog odnosa zdravstvenog sistema, pa i države, prema značaju vakcinacije – kazao je, u intervjuu Pobjedi, dr Dragan Delić, infektolog i profesor Medicinskog fakulteta.

Delić je poručio da je potrebno hitno osmisliti kampanju socijalnog marketinga i jačanja povjerenja u programe imunizacije kako bi se postigao željeni obuhvat vakcinacije od 60 do 70 odsto ukupne populacije.

POBJEDA: Korona je izbrisala granice među državama i poremetila život u cijelom svijetu. Da li je ona olako shvaćena, da li je nauka zakazala u pronalaženju načina da se korona zaustavi?

DELIĆ: Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je, prije dvije godine, ukazala da zdravstveni sistemi država moraju biti spremni za moguću pojavu „agensa X“, bez objašnjenja o čemu se radi. Prije toga, SZO je navela deset globalnih javno zdravstvenih problema na našoj planeti, od kojih su čak šest u vezi sa infektivnom patologijom (grip, denga, ebola, HIV, antimikrobna rezistencija, smanjen obuhvat stanovništva vakcinacijom) – a eksperti SZO nijesu prepoznali virus korona kao neposrednu opasnost, mada nas je on na tu mogućnost jasno upozorio.

U novembru 2002. godine u Kini (provincija Guangong) dokazan je novi virus korona (SARS-CoV) koji je kod 20 odsto inficiranih uzrokovao tešku upalu pluća sa progresivnom respiratornom insuficijencijom. Smrtnost je iznosila 10 odsto, ali u starijem dobu i do 50 odsto.

U Saudijskoj Arabiji 2013. godine dokazan je novi virus

Suštinski zdravstveni problem je, ne samo u našoj sredini, nespremnost i nemogućnost zdravstvenog sistema da se efikasnije i kvalitetnije suprotstavi pandemiji korona virusa. Ipak, najslabija karika je sveprisutna neodgovornost pojedinaca i nebriga o drugima – poručio je dr Dragan Delić korona (MERS-CoV), prouzrokovač respiratornog sindroma Bliskog istoka sa smrtnošću više od 30 odsto.

Ove dvije epidemije jasno su ukazale da se virus promijenio, da su genetičke promjene dovele do većeg stepena patogenosti virusa, odnosno virulencije.

Zbog potcjenjivačkog i ignorantskog odnosa prema značaju infektivne patologije u humanoj medicini i tekućih samoombana o našoj superiornosti nad mikroorganizmima nijesmo bili spremni za pandemiju: organizaciono, kadrovski, prostorno i materijalno.

Na drugoj strani, postojao je „kalauz“, odnosno putovođa za svaku pandemiju: znanje, dobro organizovan zdravstveni sistem, nove tehnologije i sveprisutna odgovornost. Kinezi su to prvi shvatili i primijenili, zatim Južna Koreja, Vijetnam itd.

POBJEDA: U izlaganju o zaraznim bolestima u CANU 2018. godine istakli ste napredak nauke u dijagnostici i ukazali na brojne probleme koje donose

Teški poraz civilizacije POBJEDA: Koliko ćemo se još boriti sa korona virusom, nazire li se kraj epidemije?

DELIĆ: Svjedoci smo „rapsodije“ znanja i otkrića o kovidu-19 (više od 70.000 publikovanih stručnih radova u najboljim svjetskim časopisima) i aktivne primjene novih tehnologija, ali činjenica je da je ovo vrijeme teškog poraza savremene civilizacije, bez obzira na velelepnost naučnih dostignuća – kaže dr Dragan Delić.

- Zato moramo ostaviti po strani isprazne i izlišne hvalospjeve i neutemeljene monologe političara o nadolazećoj „pobjedi“ nad kovidom-19. Činjenica je i da će virus ostati u nama sa povremenim (manjim) epidemijama, pošto smo mi za njega „slijepa ulica“ i on nema gdje dalje – dodao je Delić.

mikroorganizmi. Imate višedecenijsko iskustvo kao ljekar i profesor. Na koji najveći problem je ukazala korona?

DELIĆ: Prvi i osnovni problem je naše neznanje.

Priča o nepoznatom, nepredvidljivom i neobičnom virusu, pred kojim smo zatečeni i bespomoćni, za iskusne infektologe je neutemeljena i neozbiljna. Do danas suočili smo se u humanoj medicini sa oko 5.000 različitih virusa.

U ovom trenutku, skoro 30 različitih virusa ima epidemijski potencijal i oni su već godinama na „listi čekanja“.

Nedovoljno kontrolisani eksperimenti u laboratorijama, način ishrane stanovništva, uništavanje staništa životinja, trgovina divljim životinjama, globalno zagrijavanje, krčenje šuma, migracije, ratovi, pogoduju širenju infektivnih bolesti.

Tekući suštinski zdravstveni problem je, ne samo u našoj sredini, nespremnost i nemogućnost zdravstvenog sistema da se efikasnije i kvalitetnije suprotstavi ovoj pandemiji. Ipak, najslabija karika je sveprisutna neodgovornost pojedinaca i nebriga o drugima.

Poslije ovih tektonskih poremećaja (pandemije) sigurno nećemo biti isti, kao pojedinci i zajednica - možemo biti bolji ili gori.

Radikalno preumljenje pojedinaca i društva je moguće ukoliko se praktično, a ne deklarativno, vratimo u okvire struke i nauke. Zato su potrebni kompetentni i odgovorni stručnjaci sa integritetom, a nikako političari - spasitelji. Pandemija se ne može izbjeći, ali jedna od bitnih karika uspješnog

Zablude ljekara

djelovanja je pravilan tajming, stručno i promišljeno odabiranje protivepidemijskih mjera u jedinici vremena da bi se postigao željeni cilj - obuzdavanje pandemije sa što manje ljudskih žrtava.

POBJEDA: U EU počela je vakcinacija protiv korone. Da li vidimo kraj pandemiji ili nam slijedi nedoumica koja je vakcina bolja: ruska, američka, kineska ili evropskih proizvođača? Zašto bi građani sami odlučivali da li i koju vakcinu da prime kada ništa ne znaju o tome?

DELIĆ: Podatak da je samo petina građana u Srbiji, bez ikakve rezerve, spremna da se vakciniše je zabrinjavajući, ali to je posljedica višegodišnjeg stručno neubjedljivog, defanzivnog i nekreativnog odnosa zdravstvenog sistema, pa i države, prema značaju vakcinacije. Kao kliničar koji se nagledao smrtnih ishoda ili sekvela zbog akutnih i hroničnih infektivnih bolesti, odgovorno tvrdim da se radi o najvećem i najznačajnijem otkriću koje je humana medicina podarila čovječanstvu.

Potrebno je hitno osmisliti odgovarajuću kampanju socijalnog marketinga i jačanja povjerenja u programe imunizacije kako bi se postigao željeni obuhvat vakcinacije od 60 do 70 odsto ukupne populacije.

U strategiju komunikacije sa javnošću treba uključiti sve medije sa stručnim, ubjedljivim i nenametljivim porukama. Glavnu ulogu u objašnjavanju i zagovaranju vakcinacije treba da preuzmu ljekari primarne zdrav-

stvene zaštite, odnosno porodični ljekari. Krajnje je vrijeme da se u javnost izađe sa planom i programom imunizacije kako su već uradile pojedine zdravorazumske zemlje. Lično ću primiti prvu dostupnu vakcinu jer su sve prošle, zakonom i strukom predviđene kliničke studije, i poslije sveukupnih provjera odobrene od nadležnih stranih i naših regulatornih tijela.

POBJEDA: Posljednjih deset godina bombardovani smo nenaučnim govorima da su vakcine nepotrebne, štetne, itd. Zašto je laicima dato toliko prostora da osporavaju naučna dostignuća vakcina?

DELIĆ: Prostor za djelovanje antivaksera ustupili smo mi (ljekari), prije svega, ljekari preventivnih grana medicine svojim neangažovanjem i nezamjeranjem. Činjenica je da je Srbija zemlja internet sveznalica, mudraca i eksperata mlađih od 30 godina koji se, naravno, razumiju i u vakcinaciju.

Međutim, vakcinacija treba da bude isključivo i samo stručno pitanje za meritorne osobe. Zabluda je rasprostranjeno očekivanje laika da vakcina ne smije da ima neželjene efekte. Takvo uslovljavanje nijesam čuo za ljekove koji se široko i često nekritički primjenjuju sa brojnim neželjenim efektima. Bio sam svjedok teških neželjenih efekata ljekova, pa i smrtnih ishoda. Na svu sreću, neželjeni efekti vakcina su najčešće blagi i prolazni. Pri tome, usvojimo činjenicu da nema medicine bez rizika.

POBJEDA: Kako gledate na zdravstvene radnike

- Zabluda je da svi ljekari mogu kompetentno govoriti o stručnim aspektima vakcinacije jer to zahtijeva užu edukaciju i primjenljivo znanje. Kao infektolog, nikada neću govoriti o opravdanosti pojedinih hirurških intervencija ili o liječenju depresije, ali isti stav očekujem i od ostalih kolega kada je u pitanju izuzetno medicinski kompleksna oblast humane medicine – imunizacija – istakao je dr Dragan Delić.

Kazao je da je zabluda što pojedini ljekari svoje (ne)opravdane sumnje u efikasnost i bezbjednost pojedinih vakcina žele da podijele sa laicima - rezultati su zbunjenost i neodlučnost građana i jeftina popularnost tih lekara.

Zabluda je da iza tzv. antivakcinalnog lobija iz čisto ekonomskih razloga stoje pojedine farmaceutske kuće. U njima rade naše kolege (ljekari, farmaceuti) sa usvojenim etičkim principima i pod strogom internom i eksternom kontrolom – dodao je Delić.

koji su umanjivali opasnost od epidemije i sugerisali ljudima da se sami liječe?

DELIĆ: Protekli period ponovo me je uvjerio da u našoj sredini svi o svemu pričaju i znaju. Nevjerovatno je koliko imamo eksperata po svim stručnim pitanjima iz bilo koje oblasti medicine. Zbog toga mi nedostaje očekivana aktivnost epidemiološke sekcije, Zdravstvenog savjeta ili Ljekarske komore.

Neprihvatljiva je njihova „zavjera ćutanja“.

Poslije svega, ljekari će, pak, morati da shvate da su noseći stubovi humane medicine preventivne grane (epidemiologija, higijena, socijalna medicina, mikrobiologija itd) uz neupitno divljenje prema internističkim ili hirurškim granama medicine. Koncept post festum medicine treba pod hitno zamijeniti medicinom koja ide u susret nadolazećim, prepoznatljivim i predvidljivim problemima. Hitno su nam potrebne, ne izvikane reforme, već nova zdravstvena politika. Generalno gledano, ko napravi dva puta grešku na istom problemu, ne zaslužuje ništa bolje.

V. CVEJIĆ

Svijet

Neđelja, 3. januar 2021.

15

Osmoro mladih nastradalo u Posušju, Dan žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini

Tragični kraj najluđe noći

SARAJEVO - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je na 41. vanrednoj telefonskoj sjednici donijelo odluku o proglašenju 2. januara 2021. godine Danom žalosti, zbog tragične smrti osmoro mladih ljudi iz opštine Posušje, koji su se u novogodišnjoj noći ugušili plinom.

Vlasti Zapadnohercegovačkog kantona proglasile su trodnevnu žalost.

Tragedija se dogodila u jednoj vikendici u mjestu Tribistovo, između Posušja i Blidinja, gdje su četiri mladić i četiri djevojke starosti između 18 i 20 godina, čekali Novu godinu.

Sa njima su, kako prenose bosanski mediji, vršnjaci i rodbina komunicirali sve do četiri sata ujutro. Nakon što su prestali da se javljaju na telefonske pozive i poruke, komšija je provalio u vikendicu i zatekao osam beživotnih tijela.

Policijski službenici zajedno sa dežurnim tužiocem Za-

Telegrame saučešća uputili Đukanović, Bečić i Krivokapić Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Skupštine Aleksa Bečić i Vlade Zdravko Krivokapić uputili su juče građanima, predsjedavajućem i članovima Predsjedništva BiH telegrame saučešća povodom tragedije u kojoj je stradalo osmoro mladih.

U telegramu Đukanovića navodi se da „Crna Gora dijeli bol prijatelja i susjeda za tragično izgubljenim mladim životima“.

- Molim vas da najiskrenija saosjećanja prenesete porodicama nastradalih - naveo je Đukanović.

Aleksa Bečić rekao je da je tragedija u kojoj su izgubljeni mladi životi nenadonadiv gubitak za BiH i cijeli region.

Premijer Krivokapić je naveo da je Crnu Goru duboko potresla smrt osmoro mladih ljudi.

- Naše misli su sa porodicama i prijateljima nastradalih - navodi se u telegramu Krivokapića.

padnohercegovačkog kantona obavili su uviđaj i druge istražne radnje, te njihova tijela prebacili u Mostar na obdukciju, koja je završena juče.

Postupajući tužilac Zapadnohercegovačkog kantona Borislav Čuljak juče je za portal Klix.ba izjavio da tužilaštvo nastavlja sa istražnim radnjama kako bi se ustanovio tačan uzrok smrti koja je

zadesila četiri djevojke i četiri mladića.

- Rezultate obdukcije i uviđajnih radnji sa mjesta nesreće ćemo poslati u Sarajevo na vještačenje i tek nakon toga ćemo znati tačan uzrok smrti - pojasnio je Čuljak.

IZ MUP-a i tužilaštva ZHK-a su, kako prenosi portal Indeks, saopštili kako za sada sve ukazuje na to da je smrt

nastupila usljed ispuštanja otrovnih gasova iz agregata, koji se nalazio u pomoćnoj prostoriji vikendice u kojoj su se nalazili.

Agregat pomoću koga su se grijali se navodno nalazio sa sjeverne strane vikendice, odnosno u ostavi u kojoj su jedna vrata bila zatvorena, a

CRNA GORA: Pomoć za sanaciju posljedica zemljotresa u Hrvatskoj

Vlada odobrila 50.000, HB 10.000 PODGORICA – Vlada Crne Gore odobrila je juče 50.000 eura pomoći za ublažavanje posljedica razornog zemljotresa u Hrvatskoj, saopšteno je na Tviteru Vlade.

- Vjerujemo da će Hrvatska prevazići izazove koje je ova prirodna katastrofa stavila pred nju - poručili su iz Vlade.

Iznos od 10.000 eura u vidu pomoći ugrože-

nom hrvatskom stanovništvu juče je uplatila i Hipotekarna banka.

- Teška situacija koja je zadesila naše komšije obavezuje na solidarnost i empatiju.

Koristimo priliku da pozovemo sve klijente Hipotekarne banke, kao i privredne subjekte da pomognu u okviru svojih mogućnosti.

Broj žiro računa Crvenog krsta Crne Gore

je 520-5188-31 kod naše banke, sa naznakom „pomoć stanovnicima Hrvatske“ - kazali su iz Hipotekarne banke.

Prikupljeni novac biće proslijeđen Hrvatskom Crvenom križu, koji je od početka aktivan u evakuaciji, pružanju prve pomoći i distribuciji interventne pomoći ugroženom stanovništvu.

Američki Senat poništio veto na Zakon o nacionalnoj odbrani VAŠINGTON – Republikanski predstavnici u američkom Senatu glasali su u petak za poništenje veta aktuelnog predsjednika Donalda Trampa i time omogućili usvajanje Zakona o nacionalnoj odbrani, kome se Tramp protivio.

Republikanci su ovim, prvi put za četiri godine Trampovog mandata, glasali protiv njegove odluke.

Trampov veto je prethodno poništen i u Predstavničkom domu.

Na sjednici koja je, neuobičajeno, održana prvog dana nove godine, Senat je glasao sa 81 glasom za i 13 protiv, čime je postignuta dvotrećinska većina neophodna da bi se poništio predsjednički veto, prenosi Glas Amerike.

Zakon je usvojen uz podršku obje stranke, dva dana prije ne-

Republikanci okrenuli leđa Trampu go što novi Kongres u nedjelju položi zakletvu.

Senatori su prethodno, tokom proceduralnog izjašnjavanja, sa 80 glasova za i 12 protiv, izglasali ograničavanje debate na 30 sati, čime je otvoren put za konačno glasanje o Trampovom vetu.

To je, ujedno, predstavljalo i prvo značajno razilaženje Trampa i republikanaca.

Tramp je odbio da potpiše Zakonu o nacionaloj odbrani, u

iznosu od 740 milijardi dolara, zato što se njime ne ukidaju određene pravne zaštite za tehnološke kompanije.

Predstavnički dom, u kome većinu imaju demokrate, u ponedjeljak je izglasao poništavanje veta. Članovi Kongresa iz Republikanske stranke obično su stajali uz predsjednika za vrijeme njegovih burnih četiri godine u Bijeloj kući. Nakon što, na izborima 3. novembra, nije uspio

da osvoji drugi mandat, Tramp ih je oštro kritikovao jer nijesu u potpunosti podržali njegove nepotvrđene navode o izbornim prevarama, kao i zato što su odbacili njegov zahtjev da izglasaju veću novčanu pomoć pogođenima kovidom-19, i iskazali spremnost da ponište njegov veto na Zakon o odbrani.

Demokrate, koje su u neuobičajenom saglasju sa Trampom pozdravile su njegov zahtjev da novčana pomoć iznosi 2.000 dolara, žele da iskoriste Zakon o nacionalnoj odbrani kako bi izdejstvovali brzo glasanje o zakonskom prijedlogu koji bi Amerikancima donio veći ček od onoga na 600 dolara koji je već odobren. Neki republikanci, takođe, podržavaju veću novčanu pomoć.

Međutim, vođa republikanaca u Senatu Mič Mekonel, blokirao je te pokušaje pošto je pitanje većih novčanih isplata pridodao drugom zakonskom prijedlogu, koji sadrži odredbe o društvenim medijima i izborima koje će demokrate sigurno odbaciti, a ostaje malo vremena za manevarski prostor prije nego što novi sastav Kongresa položi zakletvu u nedjelju.

Tramp, koji se vratio u Vašington u četvrtak iz svog privatnog kluba na Floridi, pojačao je pritisak na republikance i kritikovao stranačke lidere jer ga nijesu podržali u slučaju ta dva zakona.

druga odškrinuta, dok se prozor nalazio tačno naspram prostorije u kojoj su se nalazili devojke i mladići.

Tokom uviđaja utvrđeno je da je taj prozor bio otvoren napola pa su, najverovatnije, na taj način izduvni gasovi, konkretno ugljen-monoksid, ugušili osmoro mladih.

Posljednji ispraćaj za dvoje tragično stradalih Mirele Rezo i Stjepana Jukića održaće se danas u Posušju, dok će njihovih šestoro drugara Žana, Marija i Stipe Pavković, Ivan Miličević, Mia Soldo i Stipe Romić biti sahranjeni dan kasnije u Rakitnu.

Određen datum izvršenja prve smrtne kazne u SAD nakon 70 godina

Liza Montgomeri će biti pogubljena 12. januara VAŠINGTON - Troje sudija Okružnog apelacionog suda u Vašingtonu preinačilo je odluku nižeg suda kojom je bilo odloženo izvršenje smrtne kazne nad Lizom Montgomeri, jedinom ženom koja čeka pogubljenje po federalnom zakonu, i vratio datum izvršenja za 12. januar.

Liza Montgomeri je 2004. godine zadavila jednu osmomjesečnu trudnicu u Misuriju, rasjekla joj utrobu i iz nje izvadila bebu, koju je potom kidnapovala.

Pogubljenje Montgomerijeve biće prvo izvršenje smrtne kazne u Sjedinjenim Američkim Državama nakon 70 godina.

Posljednja žena koju je pogubila američka vlada bila je Boni Braun Hedi 1953. godine. SAD su iste godine pogubile i Etel Rozenberg zbog špijunaže.

Montgomerijeva je trebalo da bude pogubljena neposredno prije inauguracije izabranog predsjednika Džoa Bajdena, koji se obavezao da će ukinuti saveznu smrtnu kaznu, prenosi CNN. Pogubljenje Montgomerijeve bilo je zakazano za 8. decembar, ali sudija je to odložio nakon što su njeni advokati rekli da joj je dijagnostikovan kovid-19.

Direktor Federalnog zatvorskog biroa Majkl Karvahal,

23. novembra je zakazao egzekuciju Montgomerijeve za 12. januar. U nalogu od petka navodi se da je postupao prema „upravnom propisu“, koji mu je omogućio da odgodi izvršenje jer prvobitni datum izvršenja nije prošao.

U naredbi se navodi da je postupao po zakonu, što je otvorilo put pogubljenju Montgomerijeve kasnije ovog mjeseca.

Njena advokatica Megan Vergov izjavila je da se ne slaže sa sudijama i da će podnijeti zahtjev za preispitivanje odluke. Sudije su za zahtjev dali rok do subote.

- Od savezne vlade se mora zahtijevati da poštuje zakon pri određivanju bilo kog datuma pogubljenja, kako je pravilno smatrao okružni sud... S obzirom na sve što znamo o mentalnoj bolesti Lize Montgomeri, njenom stravičnom mučenju i traumi i mnogim ljudima na vlasti koji su mogli intervenisati da je spase, ali nikada nijesu, ne može biti principijelnog razloga da se izvrši njeno pogubljenje. Vlada bi trebalo da zaustavi svoje neumorne napore da okonča njen život - rekla je Vergov.

Zatražila je od predsjednika Donalda Trampa da preinači smrtnu presudu Montgomerijevoj u doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

16

Neđelja, 3. januar 2021.

Objektiv

Zoran Marković Zonjo

Dobrilo Malidž

an

Privatna arhiva

Ivan Salatić

Nemanja Bečanović

Marija Perović Privatna arhi va

Dobrilo Malid žan

Ivan Marinović Privatna arhiva

Vladimir Perović Privatna arhiva

Privatna arhiva

Gojko Berkuljan

Arhiva Pobjede

Crnogorski režiseri izdvajaju naslove iz 2020. koji su ostavili najjači utisak

Privatna arhiva

Filmski festival Herceg Novi

FILMSKI PRESJEK

Nikola Vukčević

Branislav Milatović

Bojan Stijović

a ić v o b u l o G i ić n Od Žba le o p o K i a g r e b r e t do Vin Zamrzavanje kino-industrije vidno je osiromašilo filmsku ponudu godine. No, da je na posnoj trpezi ipak bilo dobrih filmova, pokazuju raznovrsni favoriti naših filmadžija

K

ako je samo silno obećavala 2020... Poslije jakog Sandensa i oskarovskog presedana sa duplom pobjedom južnokorejske genijalnosti „Parasite“, činilo se da je pred nama izuzetna filmska godina. No, kad je pandemija preuzela ulogu glavnog glumca u filmu naših života, izmakli su nam i bioskopi i festivali (od Kana do Herceg Novog), i blokbasteri (od „Bonda“ do „Dune“), i art house filmovi... Ono savršeno namazano parče hljeba, koje smo tek zagrizli sa pobjedom Bong DžunHoa u Dolbi teatru, ispratilo je Marfijev zakon... I palo baš na onu stranu na koju ne bi trebalo. Zamrzavanje kino-industrije, brojnih festivala i planiranih premijera vidno je osiromašilo filmsku ponudu 2020. godine. Sve što smo mogli da pogledamo svedeno je na naslove dostupne na striming platformama i rijetkim, najčešće digitalnim izdanjima festivala. Opet, da je u posnoj ponudi ipak bilo dobrih naslova, pokazuju nam i odgovori deset crnogorskih režisera koje smo pozvali da zajedno napravimo filmski presjek godine. Nedostatak „konsenzusa“, raznovrsnost njihovih odgovora i akcentovanje filmskog autorstva regiona će vas vjerovatno iznenaditi... A možda i ubijediti da 2020. ipak nije bila toliko posna filmska godina.

GOJKO BERKULJAN

Za početak ću se malo švercovati: „La odisea de los giles“ („Heroic Losers“) u režiji Sebastjana Borenstejna premijerno je prikazan 2019. u Argentini, ali postao je šire dostupan tek 2020. godine.

Ako ste željni da gledate kako tlačena i do ruba egzistencije dovedena radnička klasa kreće u obračun sa korumpiranom bankarskom elitom, onda će ovaj film poslužiti svrsi. Siguran sam da svako od nas ponekad mašta o istoj takvoj klasnoj borbi. „The Invisible Man“: inteligentno i drugačije čitanje klasika H. Dž. Velsa, koje je režiser Li Vanel zamotao u napeti triler s elementima horora i naučne fantastike. „On the Rocks“: iako na trenutke podsjeća na ranije radove Sofije Kopole, posebno na „Lost in Translation“ (2003), prefinjenost u građenju odnosa oca (harizmatični Bil Marej) i kćerke (Rašida Džouns), i nepretenciozno vođenje kroz razne sitne ali dirljive i svima prepoznatljive životne

trenutke, čine ovaj film jednom od rijetkih lijepih stvari koje su se dogodile u ovoj godini. „Dick Johnson is Dead“: Nesvakidašnja otvorenost, iskrenost i direktnost, kao i najčistija emotivnost u ljudskom pristupu temi režiserke Kirsten Džonson, samo su neke od stvari koje odvajaju ovaj dokumentarac od mora često mediokritetskog sadržaja na Netfliksu.

VLADIMIR PEROVIĆ

„Yalda“ (Masud Bakši): Život i smrt kroz rijaliti – ne Iranci, svi mi! I ovo doba. „There is No Evil“ (Mohamad Rasulof): Četiri priče o ubijanju, iranski moćno! „Quo vadis, Aida“ (Jasmila Žbanić): Zlo postoji. Zakloni se iza nacije i vjere. Donijeti strogi zakon o genocidu! Jer i u časnoj Crnoj Gori ima negatora. „Collective“ (Aleksander Nanau): zlo endemsko, sistemska korupcija. Balkan... „DAU.Nataša“ (Ilja Kržanovski): Zlo postoji. Sistem. „First Cow“ (Keli Rajkart): Dobro, zlo, prijateljstvo, Divlji zapad bez šminke. „The Whaler Boy“ (Filip Jurjev): Mladost, bestragija, priča o nadi. „The Personal History of David Copperfield“ (Armando Januči): Moć poetske slobode. Dikens, ali Britanci su – svih kolora! Drski šamar aroganciji imperije! „Acasă, My Home“ (Radu Ćornićuk): Hod modernog gazi čiste jedinke... „Otac“ (Srdan Golubović): Srbija, očaj, pobuna...

IVAN MARINOVIĆ

Film godine prema mom mišljenju je „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić. Radi se o izuzetnom djelu sa koje god tačke da ga posmatrate. To je strahovit triler, zanatski besprekoran, umjetnički izuzetan u svim filmskim i estetskim aspektima, a tematski posebno važan za publiku ovog regiona. Bez suvišnog ili dosadnog kadra, unosi duboku humanost i empatiju u priču o genocidu u Srebrenici.

Maestralan, moćan i hrabar film.

MARIJA PEROVIĆ

Dopali su mi se filmovi čvrste narativne strukture: „Corpus Christi“ (Jan Komasa), „Dear Comrades“ (Andrej Končalovski) i „Another Round“ (Tomas Vinterberg).

Posebno izdvajam Končalovskog kojeg volim u svim fazama - sovjetskoj, holivudskoj i ruskoj.

„Dear Comrades“ je uslovno epska priča, iako je glavni lik - žena i kćerka, sa sugestivnim emotivnim vizurama. „Another Round“, poznat i kao „Druk“, slavodobitnik većine nagrada Evropske filmske akademije, nazvala bih suptilno lirskom pričom u kojoj su glavni akteri sredovječni muškarci.

Od filmova za koje nam nijesu potrebni titlovi, izdvojila bih „Terezu 37“ Danila Šerbedžije i Lane Barić, zbog divne, tužno-smiješne jednostavnosti koja govori o ženi u 37. godini u Splitu.

NEMANJA BEČANOVIĆ

Film koji je ponudio aktuelnu „lockdown“ atmosferu uz nostalgični omaž B filmovima pedesetih godina prošlog vijeka je „The Vast of the Night“, izvanredni debitantski film Andrua Patersona.

Tu je, naravno i „About Endlessness“ u kojem je Roj Anderson produbio svoju prepoznatljivu tragikomičnu percepciju svijeta.

Zanimljiv spoj pogleda na biotehnologiju i porodičnog legata jeste debitantski film „Possessor“ Brendona Kronenberga, koji je pokazao da je u potpunosti krenuo stopama oca Dejvida, dok je podjednaki „blast from the past“ film „The Year of the Discovery“ Luisa Lopeza Karaska koji kroz medijski vrtlog pokazuje burne političke promjene u novijoj španskoj istoriji. „I’m Thinking of Ending Things“ režisera i scenariste Čarlija Kaufmana je košmarni prikaz novogodišnje porodične atmosfere, dok na istom tragu uvrnutog raspadanja vrijednosti najbliže zajednice slijedi i dijaloški formulisan korejski film „The Woman Who Ran“ u režiji Hong Sangsua.

ZORAN MARKOVIĆ ZONJO

Od naslova koji su ušli u distribuciju ove bioskopski posne godine, najviše zvjezdica dao bih filmu „The Gentlemen“. Brz, duhovit, s ubitačnom glumačkom ekipom, Gaj Riči zasigurno najbolje gaca u mulju britanskih gangstera, pa film drži pažnju od prvog do posljednjeg kadra.

Dodatno sam uživao otkrivajući citate ostvarenja koji su izgradili Ričija kao režisera, uspješno nastavljajući trend koji gura Tarantino sa filmskim „pozajmicama“, a usudio bih se reći i uspješnije, jer su nenametljivije i inteligentnije upotrijebljene.

Ako dobijete opekotinu od meduze, obavezno urinirajte na bolno mjesto. Ako birate film kojim ćete kvalitetno ispuniti dva sata, izaberite „Gospodu“.

IVAN SALATIĆ

Izdvojio bih filmove iz regiona koji su, uprkos problemima sa kojima se suočila svjetska industrija,

uspjeli da se kako-tako predstave publici. U pitanju su djela autora koji koriste različite filmske jezike, ali koji po kvalitetu svakako spadaju i u najbolje od cjelokupne kinematografije 2020. Pored toga, odabrao sam baš ove filmove jer smatram da je zanimljivo vidjeti skupa naslove koji otvaraju jedan horizont raznorodnih filmskih izraza, ali koji dijele zajednički govorni jezik i političku svijest.

Filmove nabrajam bez rangiranja: „Domovine“ (Jelena Maksimović), „O jednoj mladosti“ (Ivan Ramljak), „Bijeli Božić“ (Josip Lukić), „Kako sam pobedio lepak i bronzu“ (Vladimir Vulević), „Oaza“ (Ivan Ikić), „Otac“ (Srdan Golubović) i „Quo Vadis, Aida?“ (Jasmila Zbanić).

NIKOLA VUKČEVIĆ

Nažalost, ove godine nijesam bio u prilici da pogledam mnogo filmova. Zbog situacije sa pandemijom, više sam gledao serije. Međutim, kao jedan od boljih ovogodišnjih filmova izdvojio bih „Oca“, čiju sam premijeru gledao na Berlinalu. Srdan Golubović odlično nijansira estetske momente sa etičkim segmentom, što film čini takvim kakav jeste.

BRANISLAV MILATOVIĆ

U filmskoj monotoniji 2020. godine, iznenađuje rom-kom „Palm Springs“ Maksa Barbakova, koji pokazuje da komedija i nije mrtva kako nam se često učini. Neobično oblikovan film, sa strukturom ponavljanja jednog te istog dana koju pamtimo iz kultnog „Groundhog Day“ (Harold Ramis, 1993) - obrađuje teme koje odvajkada muče pojedinica. U ovoj romantičnoj komediji vječne teme ljubavi, (ne)mirenja sa sudbinom, egzistencijalistička i druga filozofska pitanja predstavljena su slojevitim humorom, uz dozu cinizma i satiričan podkontekst. Te nam ovaj film, još jednom, potvrđuje da su velike teme najefektnije kad se ispričaju u „neobičnoj formi“.

BOJAN STIJOVIĆ

Moj izbor je psihološki triler „A White White Day“ islandskog režisera Hlinura Palmasona.

Autor na vrlo suptilan i detaljan način secira psihološka i emocionalna stanja penzionisanog policajca nakon saobraćajne nesreće u kojoj je izgubio ženu. Palmason vješto drži u ravnoteži uobičajenost normalnog života sa destruktivnom spiralom tuge i očajanja protagoniste okruženog bjelinom ruralnog Islanda. Uvjeren sam da je u pitanju djelo jednog od najvažnijih glasova mlađe generacije evropskih autora.

Svetlana VIŠNJIĆ

Neđelja, 3. januar 2021.

serije

17

Objektiv Top 10 serija godine koju je obilježilo samo jedno remek djelo

twitter.com

Hodočašće veće od Rusije Iako pandemijska stvarnost jeste znatno uticala na utiske, najbolju seriju imali smo već negdje sredinom februara. Ironično, ta nam je rekla mnogo više o 2020. nego sve nakon nje, čak i one direktno inspirisane kovidom-19

N

1. THE NEW POPE

U ubjedljivo najboljoj seriji godine, jedan Italijan sa širinom Fjodora Mihailoviča Dostojevskog uspio je da obnaži vjeru, sumnju i religiju kao nijedan do sada. Ono što su „Braća Karamazovi“ za najvećeg Rusa, za Paola Sorentina – to je „The New Pope“.

Masterpis koji počinje smijehom, golom provokacijom, putenošću, razbijanjem tabua, ruganjem instituciji crkve, kardinalima, zlatnim krstčinama koje imaju veze sa svim na ovome svijetu osim sa vjerom i Bogom... završava suzama. U podnožju Mikelanđelovog remek djela Pieta... Na koljenima pred Pijem Trinaestim (Džud Lo)... Konačno mrtvim a besmrtnim, položenim ispod statue Bogorodice koja oplakuje sina Hrista...

U sopstvenom remek djelu, po ljepoti ravnom onom Mikelanđelovom u čijem je podnožju polegao najtragičnijeg TV lika decenije, Sorentino nije oplakao samo svoje Karamazove – Pija, Jovana Pavla Trećeg (Džon Malkovič) i Anđela Vojela (Silvio Orlando). Za-

tvmovie.de

ladbible.com

The New Pope

Amande Kolin; SF estetiku osamdesetih i interesantni narativ što spaja androide koji žive u pećinskim uslovima i religiozne fanatike koji barataju visokom tehnologijom – Ridli Skot pokazao je da ima još kečeva u rukavu.

I uz pomoć vrlo predanog Guzikovskog, vratio skoro pa izgubljenu nadu u sopstveno autorstvo.

8. TRIGONOMETRY Trigonometry serieslyawesome.tv

Gangs of London twitter.com

emojte se čuditi toliko različitim, nespojivim, gotovo nelogičnim top listama koje su televizijski kritičari sastavljali do kraja decembra. Godina je, jednostavno, bila takva, da većina njihovih „best of“ presjeka više govori o njima samima i načinu na koji su izlazili na kraj sa pandemijskom stvarnošću, nego o kvalitetu ovogodišnje televizijske ponude.

Primijetićete, na primjer, da su se pojedini kritičari okrenuli laganijim, zabavnijim, „prdastijim“, eskapističkijim naslovima. Da su neki drugi ipak ganjali izuzetno tjeskobne, katarzične, emocionalno razorne serije... I da su pojedini među njima izabrali sredinu trudeći se da pronađu pravu mjeru između televizijskih projekata koji su, s jedne strane, nudili brzi avion za bijeg od užasavajuće stvarnosti, a s druge – mučnu vožnju za čeoni sudar sa sopstvenim strahovima.

Top liste takvih „tragača za mjerom“ najbliže su (duhom, emocijom i namjerom) našem presjeku najboljih serija godine. Na Objektivovoj listi ima i stare i nove, i lagane i zahtjevne, i duhovite i nasmrt ozbiljne, i lepršave ali i brutalne, sirove, surove, do lakata krvave televizije.

Najveća ironija? Iako pandemijska stvarnost jeste znatno uticala na naše utiske, najbolju seriju imali smo već negdje sredinom februara. I što je još ironičnije, ta nam je serija rekla mnogo više o 2020. godini nego sve nakon nje, čak i one direktno inspirisane kovidom-19.

Ništa što smo kasnije gledali nije moglo ni da priviri hodočašću na koje nas je odvela ta serija „veća od Rusije“. Sve kasnije serije samo su potvrđivale da našom ovogodišnjom listom neće carevati samo najveći televizijski masterpis 2020. godine, nego vanvremensko remek djelo.

Raised by Wolves

Better Call Saul

plakao je i za sobom samim, i za svima nama. Za ostavljenim ali možda ne i zauvijek odbačenim Božjim kreacijama...

2. BETTER CALL SAUL

Oduvijek smo znali da je odnos Džimija Mekgila (Bob Odenkirk) i Kim Veksler (Rea Sihorn) – veliko pulsirajuće srce serije „Better Call Saul“. I da bi naš glavni heroj davno izgubio svoj „jing“ da ona ne igra ulogu njegovog „janga“. No, tek u finišu skoro perfektne pete sezone serije koju, nažalost, većina i dalje zna isključivo kao prikvel kanonske „Breaking Bad“ – shvatili smo koliko je Kim važna za Vinsa Giligena i Pitera Goulda. Trijumfalnim pisanjem na duže staze i jednom potpuno opravdanom i logičnom iako šokantnom hajzenbergskom transformacijom, Giligen i Gould nadmašili su sva moguća očekivanja... I pripremili perfektan teren za oproštajnu sezonu AMC masterpisa „Better Call Saul“.

3. GANGS OF LONDON

Sky Atlantic projekat Gareta Evansa i Meta Flanerija je najbrutalnija serija koju ne gledate. Samo je još u HBO hitu „Game of Thrones“ postignut tako ubjedljiv osjećaj da niko – od trudnice i petogodišnjeg djeteta, do glavnog lika poput Šona Volasa (Džo Kol) – ama baš niko nije bezbjedan. Evans i Flaneri stvorili su svijet u kojem i najobičnija porodična večera, zahvaljujući hipnotišu-

ćoj kameri, postaje krvavija od „Bitke kopiladi“ ili „Crvene svadbe“.

4. THE QUEEN’S GAMBIT

Izuzetni hit Alana Skota i Skota Frenka izazvao je toliko interesovanje za šah i šahovske velemajstore, da je „The Queen’s Gambit“ ušla u istoriju kao prva serija koja je proizvela „Netfliksov efekat“. No, postavljeni rekordi; vrhunska priča o šahovskoj filozofiji, zavisnosti od alkohola i tableta, otuđenosti od svijeta, genijalnosti koja se graniči sa ludilom; hipnotišući dizajn produkcije; pa čak ni gluma briljantne Anje TejlorDžoj – nijesu najfascinantnije stvari u vezi sa „Daminim gambitom“. Ono što obara s nogu je gotovo opsesivno-kompulsivna posvećenost autora tome da čitava serija dobije šahovsku formu. Da sve vrijeme osjećate kako ste i vi jedna od figura koju Elizabet Harmon pomjera kroz ona 64 crno-bijela polja. I da, čak i ako ne znate nijedno pravilo, osjećate svu ljepotu, tenzičnost i tragičnost ove velike igre.

5. BREEDERS

Jedna od najzabavnijih ali i najozbiljnijih studija roditeljstva stigla je iz kuhinje Krisa Adisona, Sajmona Blekvela („Veep“) i Martina Frimana. Nažalost, gotovo neshvatljivo neshvaćena serija „Breeders“ ostala je ispod radara većine TV gledalaca. Šteta... Jer, crnohumorna priča o Polu (Friman) i Ali (Dejzi Hagard), koji bi umrli za svoju djecu

ali bi ih isto ponekad i ugušili jastucima – pozabavila se vrlo ozbiljnim temama poput postnatalne depresije, ali i viknula glasno nešto što malo ko želi reći naglas... Da su djeca ponekad prave seronje. I da je njihov jedini i najveći grijeh to što su samim rođenjem oduzeli pravo roditeljima da i oni budu seronje.

6. I KNOW THIS MUCH IS TRUE

Rijetki koji su primili na leđa krst braće Dominika i Tomasa Berdsija (Mark Rafalo u ulozi karijere) odlično znaju da je dozlaboga potcijenjeni „I Know This Much is True“ – najpotresnije TV iskustvo godine. Toliko snažno, toliko surovo i teško za varenje, toliko duševno iscrpljujuće, da od mini-serije HBO danima boli čitavo tijelo. Ali, ti koji su se ipak spustili niz uže Dereka Sijanfransa takođe odlično znaju koliko su ovako katarzična iskustva vrijedna. Makar, recimo, kao Andrićev „Ex Ponto“, „De Profundis“ Oskara Vajlda... Ili „Derviš i smrt“ vječnog Meše Selimovića.

7. RAISED BY WOLVES

Jedno elijenovsko biće u šokantnom finišu prve sezone izokrenulo je naglavačke sve što smo mislili da znamo o naučno-fantastičnom čudu Arona Guzikovskog i Ridlija Skota. Ali, iako smo na koncu dobili više pitanja nego odgovora, biramo da vjerujemo da će nastavak HBO serije „Raised By Wolves“ biti konkretnija zvjerka.

Oslanjajući se na glumu fenomenalne

Umjesto nesumnjivo dobrog ali precijenjenog milenijalskog hita „Normal People“ za ovogodišnju top listu biramo znatno intrigantniju priču o ljubavi.

Britanska serija „Trigonometry“ je najljepša ali i najprovokativnija televizijska romansa godine ne samo zato što se usudila da preispita monogamiju, jedan od najvećih tabua u ljudskoj istoriji... Nego upravo zbog toga što je uspjela da u paramparčad razbije romantični mit o ljubavi za dvoje – i ubijedi da ne postoji savršenija geometrija bliskosti od one koju osjećaju jedan mladić i dvije djevojke dok zagrljeni peru suđe u jednom maleckom stanu u Londonu.

9. OZARK

U trećoj sezoni, Bil Dibjuk i Mark Vilijams pokazali su nam da je nevidljivi karantin u kojem živi porodica Martija (Džejson Bejtman) i Vendi Bird (Lora Lini) ipak mnogo gori od našeg. Prvo, raspadanjem, pa novim (krivo)srastanjem bračnih supružnika, pored kojih Frenk (Kevin Spejsi) i Kler Andervud (Robin Rajt) na momente izgledaju kao klinci... Nagovještajem jedne „Breaking Bad“ transformacije koja se, na kraju, ipak dogodi nekom drugom. Novim bravurama Džulije Garner, ali i ukrštanjem njene ranjene Rut sa najvećom novom zvijezdom sezone: još ranjenijim Benom (sjajni Tom Felfri)... I naravno, „finalem za anale“. Tako gromovitom završnicom, da je čekanje četvrte, posljednje sezone ravno izolaciji... u tom istom Ozarku.

10. TALES FROM THE LOOP

Ako postoji serija sa robotima, koja bi mogla da se dopadne jednom Andreju Tarkovskom, to je sigurno Amazonova „Tales from the Loop“. Projekat Natenijela Horna idealan je za najveće melanholike među ljubiteljima naučne fantastike... I za one koji mnogo više od srećnog žele moćno, razarajuće razrješenje sudbine-petlje za omiljene junake.

Ispod crte: Primal, Ramy, Mrs. America, Kidding, Plot Against America, Stateless, What We Do in the Shadows, The Good Lord Bird M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

18

Sportski miks

Arena

Košarkašice Budućnost Bemaxa u 2020. godini doživjele samo četiri poraza

Impresivne brojke ,,plavih“ PODGORICA - Činjenica je da su mnogi jedva čekali da isprate 2020. godinu, koja je zbog pandemije korona virusa donijela mnogo problema i ostavila velike posljedice.

Trpio je i sport - brojna takmičenja su odložena, mnogima je korona poremetila planove, neki klubovi doživjeli sunovrat zbog krize, a drugi neočekivano, usljed prekida sezone, ostali bez trofeja…

Ako brojke najbolje odslikavaju urađeno u sportu, onda je jasno da u Ženskom košarkaškom klubu Budućnost Bemax imaju razloga za zadovoljstvo, iako su usljed prekida sezone ostali bez već viđene titule na domaćoj sceni, gdje su bez poraza već osam godina. Ali sa druge strane impresivne brojke pokazuju da su ,,plave“ imale još jednu godinu za ponos košarkašice podgoričkog kluba tokom 2020. godine odigrale su ukupno 36 utakmica i ostvarile 32 pobjede i četiri

poraza. Uz sve to mart je donio dva trofeja - prvo je 6. marta osvojen Kup Crne Gore, a samo sedam dana kasnije nakon prekida sezone kao prvoplasirani tim ligaškog dijela Budućnost Bemax, treći put u istoriji postala je šampion WABA lige.

- Jako teška i zahtjevima godina, prepuna situacija sa kojima se ranije nijesmo susreli i za koje nijesmo vjerovali da mogu da se dogode. Godina prepuna nesigurnosti i improvizacije, odstupanja od planova, gubljenja kontinuiteta koja nas je, vjerujem, naučila da cijenimo one ,,obične i uobičajne“ trenutke i situacije. Za mene i moj klub godina potvrde razmišljanja i opredjeljenja forsiranja ekipe koja je sastavljena od mladih crnogorskih igračica i nekoliko kvalitetnih, iskusnih igračica koje svojim pristupom obavezama i ponašanjem daju primjer mlađima - istakao je trener Podgoričanki Vladan Radović.

Nikšićanin je krajem juna

prošle godine dobio povjerenje, nakon odlaska Gorana Boškovića. Radović je prije toga vodio kadetski i juniorski tim Budućnost Bemaxa, ekipu koja je učestvovala u WABA ligi do 15 godina, kao i seniorski tim u domaćim takmičenjima, gdje je bez poraza stigao do duple krune. Kao i uvijek prilično staložen, bez velike pompe, kratko je prokomentarisao ostvareno u 2020. godini.

- Mislim da su rezultati u skladu sa ambicijama i statusom kluba - dodao je Radović, koji je godinama je radio u muškoj košarci. Bio je pomoćni trener u Ibonu Bošku Đokiću i Dušanu Dubljeviću, te Radu Petroviću u Sutjesci, kao i Petru Mijoviću u Podgorici.

Nakon sezone u kojoj je prvi put osvojio trofej u regionalnom takmičenju, kada je Budućnost Bemax u prvi tim priključila pet juniorki, značajno smanjila broj strankinja, a nakon sedam godina prvi put bila bez igračice iz

Amerike, podgorički klub u novu sezonu ušao je još mlađi - bez Nikoline Džebo i Aleksandre Katanić¸ sa pojačanjem u liku 15-godišnje Jovane Savković.

I u takvim okolnostima, gdje su djeca poput Savković i Leković imale značajne minutaže (Savković 11 minuta u prosjeku, Leković 16), Podgoričanke su u dosadašnjem dijelu sezone na učinku 7-1, pa je već izvjesno da će ponovo biti na fajnal-foru. Još jednom najveću ulogu iznose Nikolina Babić i Anđelika Mitrašinović, koje su već godinama nosioci igre, uz Minu Đorđević, koja je ove sezone najviše na terenu (234 minuta na osam utakmica) i sa 104 poena prvi strijelac (a ujedno ima i najbolji indeks 134). Mlade snage više nijesu statisti, već Živković, Radonjić, Drobnjak i Bigović daju sve veći doprinos, pa je jasno da Budućnost osim rezultata gradi i budućnost crnogorske ženske košarke.

- Jako mi je važno da smo se adaptirali na odlazak dvije iskusne igračice, koje su bile jako bitne za trening i utakmice, da smo njihovu minutažu raspodijelili na djevojke koje imaju 15,17 i 18 godina,a da se to u prvoj polovini sezone nije osjetilo na rezultat - zadovoljno je istakao Radović.

Mladi stručnjak imao je jasnu želju za 2021. godinu u kojoj će Podgoričanke nastojati da nastave dominaciju i potvrde da su regionalni brend.

- Mislim da svi imamo jednu misao, a to je rješavanje problema sa korona virusom i vraćanje onom ,,običnom“ načinu života. Kada je moja ekipa u pitanju želim da moje djevojke budu zdrave, da koriste svaki trenutak da napreduju i da daju maksimum na svakoj utakmici, sa izraženom željom za fer pobjedom. Kada je tako, izgubljena utakmica je samo gubitak bodova, ne i poraz - u svom stilu zaključio je Radović.

R. P.

Neđelja, 3. januar 2021.

ABA LIGA (13. KOLO)

TEST LIDE Večeras (19h): Mornar - Igokea PODGORICA - Sa vrha ABA lige Mornar ulazi u prvi ovogodišnji meč, duel sa Igokeom u ,,Topolici“, koji će večeras (19 h) biti praznična poslastica regionalne košarke.

Ekipa nije imala vremena za novogodišnji predah; nakon trijumfa nad Borcem u Čačku 30. decembra, Barani su već 1. januara u svojoj dvorani trenirali za duel sa opasnim protivnikom iz Laktaša. Obje ekipe imaju po dva poraza ove sezone, a Mornar trijumf više uz odigrani meč više. Kada je igra u napadu u pitanju, tim Mihaila Pavićevića pokazao je do sada najviše u ABA ligi, dok je Igokea uz Budućnost Voli demonstrirala najbolju odbranu.

- Igokea je jako ozbiljan protivnik. Pokazala je do sada dobre rezultate. Mi moramo da opravdamo ulogu favorita na domaćem parketu, da damo maksimum i da ostvarimo veoma bitnu pobjedu za miran nastavak takmičenja kazao je, krilo Mornara, Aleksandar Lazić, koji ima bitnu rolu i na ,,četvorci“ i na ,,trojci“.

Trener Pavićević je jasan, ovaj meč treba apsolutno posmatrati kao jedan od aktuelnih regionalnih derbija.

- Već u najavi za ovu sezonu, u prelaznom roku, Igokea je stavila do znanja kakvi su joj ciljevi. Dovođenjem kvalitetnih igrača istakli su kandidaturu za plej-of i s pravom se tome

Rezultati Crvena zvezda - Zadar Mega - Cedevita Olimpija VEČERAS 17.00 - Split - Partizan 19.00 - Mornar - Igokea PONEĐELJAK 18.00 - Cibona - Borac

81:66 88:93

nadaju. To su dokazali igrama, posebno u posljednje vrijeme, jer su podigli i nivo igre i formu. A sve potvrdili veoma ubjedljivom pobjedom protiv Crvene zvezde. Očekuje nas izuzetno teška utakmica u kojoj moramo biti maksimalno fokusirani svih 40 minuta. Igo-

Održana Skupština Atletskog saveza Crne Gore

Turneja četiri skakaonice: Lider Svjetskog kupa prvi u kvalifikacijama treće runde

Puna podrška rukovodstvu, sve odluke donijete jednoglasno

Granerud napada trijumf u Insbruku

PODGORICA - U Podgorici je u konferencijskoj sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra Crne Gore održana redovna Skupština Atletskog saveza Crne Gore, na kojoj je prisustvovalo 17 delegata od ukupno 22.

Halvor Egner Granerud, lider Svjetskog kupa ski skakača, bio je ubjedljivo najbolji u kvalifikacijama za treću rundu Turneje četiri skakaonice, u austrijskom Insbruku.

Na slavnoj ,,Bergizel“ skakaonici u austrijskoj pokrajini Tirol Norvežanin je ostvario najbolji skok od 129 metara za ukupno 132,2 poena. Drugi je bio Austrjanac Danijel Huber sa 127,5 metara i 128,9 poena. Treće mjesto ostvario je pobjednik druge runde Turneje u Garmiš-Partenkirhenu, Poljak David Kubacki, sa 128 metara i 128,7 poena.

Kada su ostali favoriti u pitanju, u kvalifikacijama Markus Ajzenbihler je zaslužio četvrto, Kamil Štoh peto, Štefan Kraft šesto a Karl Gajger

sedmo mjesto.

- Dobro se osjećam, opuštenije nego uoči starta Turneje. Do sada su takmičenja pokazala da na neke stvari ne možete uticati, poput vjetra u bitnim momentima u Garmišu. Probaću da iskoristim svaku priliku - rekao je Granerud, pobjednik pet takmičenja ove sezone.

U Garmišu 1. januara na čuvenoj olimpijskoj skakaonici u Njemačkoj Kubacki je pobijedio ispred Graneruda, uz rekord skakaonice, skok od 144 metra.

U poretku Turneje vodi Granerud sa 555 poena, četiri više od Karla Gajgera, Njemca koji je slavio na prvoj rundi Turneje u Obersdorfu. Treći je Poljak Kamil Štoh, dvostruki šampion Turneje i Svjetskog kupa, sa 548,3 poena.

S. S.

Skupština, kojom je predsjedavao mr Milorad Backović, usvojila je izvještaje o radu ASCG sa finansijskim pokazatelji-

ma za 2019. godinu, kao i izvještaj Nadzornog odbora.

Usvojen je plan i program rada za 2020. godinu sa finansijskim planom i planom realizacije zadataka za 2020. godinu. Delegati Skupštine usvojili su pravila i propozicije za organizovanje i sprovođenje takmičenja u ASCG u 2021. godini. Sve odluke na Skupštini donesene su jednoglasno, a delegati Skupštine su dali punu

Spektakl automobilizma počeo u gradu Džedi u Saudijskoj Arabiji

Al-Atija prvi lider Dakar relija Slavni automobilista iz Katara Naser Al-Atija pobjednik je prologa Dakar relija, koji je održan u saudijskom gadu Džedi.

Dionicu od 11 kilometara vozač Tojote je prevezao za 13:36 minuta i slavio sa osam sekundi prednosti ispred Saudijca Al Radžija. Poljak Pržigonski bio je treći sa 12 sekundi zaostatka za Al-Atijom.

Za Al-Atiju ovo je 36. etapna pobjeda karijere na najtežoj tr-

podršku rukovodstvu Saveza na uspješnoj relizaciji svih aktivnosti.

Posebno je ocijenjeno da je veoma pohvalno i vrijedno što je ASCG u 2020. godini uspio da relizuje sva nacionalna takmičenja iz kalendara takmičenja za 2020. godinu i realizuje sve svoje planirane aktivnosti uz postizanje značajnih rezultata, kao i da je zabilježena uvećana masovnost u kategoriji pionira i mlađih juniora. R. P. ci izdržljivosti na svijetu. Šampion Dakar relija bio je 2011, 2015. i 2019. godine, a prošle godine bio je drugi.

Kada su ostali favoriti u pitanju, legenda relija Francuz Sebastijan Leb bio je osmi u prologu sa 17 sekundi zaostatka. Njegov zemljak, najveći šampion i legenda Dakar relija Stefan Peterhansel završio je na 11. mjestu sa 19 sekundi lošijim vremenom u odnosu na Al-Atiju.

Reli se nastavlja u neđelju, zvaničnom prvom etapom od Džede do Biše, ukupne dužine od 622 kilometra (277 kilometara specijala), uglavnom u kamenitoj pustinji.

S. S.

Arena

Neđelja, 3. januar 2021.

Košarka

19

): Barani u ,,Topolici“ dočekuju opasnog rivala iz Laktaša

ERSKIH AMBICIJA Raznovrstan rival Skakački za nijansu dominantniji tim Igokea (31 skok po meču, spram 28,2 Mornara) je izuzetno precizna u košarkaškim zadacima. Rival iz Laktaša ima 6,8 ukradenih lopti po utakmici, a Barani 5,8. Obje ekipe imaju po 37 procenata šuta za tri poena.

Igokea dominantno timski - prvi strijelac u ABA je Nikola Jovanović sa 11,2 poena po meču, ispred Entonija Klemonsa (10,9) i Marka Jošila (10,2). Edin Atić je statistički najbitniji: sa 9,3 poena, 5,3 skoka, 2,8 asistencija, 1,5 ukradenih lopti u prosjeku ima indeksni skor od 13,8 poena po meču.

Uskoro jači za Gordića Nakon ovog meča sa Igokeom, već 10. januara, Mornar će računati na novog plejmejkera Nemanju Gordića, koji je juče odradio prvi trening sa novim saigračima. Rezultatska očekivanja su sve veća, javnost očekuje da Barani budu konkurent za najviši plasman u ABA. - Htjeli, ne htjeli, a igrači su za to najveći krivci, podigli smo ljestvicu na najveću visinu i nazad nam više nema. Da bismo tu ljetvicu preskočili, zna se što nam je činiti, ići polako od utakmice do utakmice. Ali tu nema bilo kakvih kalkulacija, u svaku ulazimo sa jednim jedinim ciljem, da pobijedimo rekao je trener Mihailo Pavićević.

Izjednačen skor Mornar ima učinak 3:1 u mečevima protiv Igokee u Baru, dok je ukupan skor protiv ovog rivala u ABA ligi izjednačen 4:4. Takođe, ekipe su igrale i u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona 2016. godine i ostvarile po trijumf.

Prošle sezone bilo je 92:78 za Mornar u Baru (po 22 poena Nidama i Pulena, 12 Bjelice), dok je Igokea na svom terenu slavila 98:91. kea je ekipa sastavljena od provjerenih, iskusnih igrača i sjajno vođena od kolege Dragana Bajića, dokazanog trenera.

Moramo da se izuzetno spre-

mimo za neđeljnu utakmicu - rekao je Pavićević.

Momenat samopouzdanja u Mornaru je jak i zaslužen bitnim pobjedama nad Cedevita

Olimpijom u Ljubljani i Borcem u Čačku.

- Prije treninga bilo je pravo praznično raspoloženje, što zbog nove godine što zbog dvije značajne pobjede krajem decembra, ali i zbog kompletno dobre atmosfere koja vlada u klubu. Rekao sam igračima i poslije Čačka da su zaslužili da se raduju, kao i da to radovanje, nažalost, mora kratko da traje, jer nas očekuje derbi sa Igokeom - dodao je Pavićević.

Zato Mornar, poštujući odličnu Igokeu, ulazi u ovaj meč uvjeren prije svega u svoj kva-

Donio Tijanđinu neočekivan trijumf nad Blu Vejlsima

Još dva zaražena u Budućnost Voliju PODGORICA - U Budućnost Voliju su trenutno četiri člana ekipe zaražena korona virusom, saopšteno je iz kluba. Kako sada stvari stoje, malo je vjerovatno da će Podgoričani gostovati Cedevita Olimpiji u Ljubljani 5. januara.

Na testiranjima obavljenim 30. i 31. decembra bila su po dva pozitivna testa na kovid-19.

Podsjećamo, zbog tih rezultata sa testiranja odložen je drugi put meč sa Igokeom, kojim su ,,plavi“ trebali da zaključe takmičarsku 2020. godinu.

- Na dodatnim testiranjima koja su obavljena u srijedu (31. decembra) stigla su još dva pozitivna rezultata na kovid-19.

Podsjećamo, u utorak (30. decembra) na redovnom testiranju su dvije osobe bile pozitivne na korona virus. Sve četiri osobe se nalaze u kućnoj izolaciji. Ekipa će nastaviti sa testi-

ranjima i narednih dana i obavještavati javnost o rezultatima - stoji u kratkom saopštenju Budućnost Volija objavljenom u subotu ujutru.

Tim je u vrlo komplikovanoj situaciji - ne samo što je ugroženo održavanje meča sa Cedevita Olimpijom 5. januara u Ljubljani (restrikcije putovanja i gotovo izvjesno bez dozvole za ulazak u Sloveniju).

Takođe, ugroženo je i održavanje meča sa Splitom u gostima 10. januara, kao i ranije odloženi duel sa Zadrom koji se mogao odigrati u međuvremenu.

Već 12. januara ,,plavi“ će igrati protiv francuskog Burga na startu Top 16 faze Evrokupa.

Ekipa je u novembru prošle godine bila suočena sa ozbiljnom korona krizom, kada je tri sedmice bila bez mečeva a dvije bez treninga. Trenutan skor u ABA je 8-1 i treba nadoknaditi dvije neodigrane utakmice.

S. S.

NBA: Šampion bolji od San Antonija, novi porazi Denvera i Bruklina

Savršen finiš Lejkersa

Todorović sjajan u Kini Naš reprezentativac Marko Todorović odigrao je jednu u nizu izuzetnih partija za kineske Tijanđin Tajgerse.

Tim za koji nastupa centar iz Podgorice iznenadio je favorita Blu Vejlse 112:110 u uzbudljivom meču kineske CBA lige.

Bivši evroligaški centar je u ovom meču zabilježio čak 38 poena, 16 skokova, sedam asistencija i pet ukradenih lopti. Nekada igrač Barselone, Himkija i Huventuda u novoj sezoni ima učinak od 31,9 poena, 12,7 skokova, 3,5 asistencija i 1,7 blokada u prosjeku.

Marko, nažalost, zbog programa mečeva u Kini najvjerovatnije neće moći da pomogne Crnoj Gori u ključna posljednja dva meča kvalifikacija za Eurobasket u februaru.

S. S.

litet. Na svom terenu napada pobjedu protiv svih.

- Veoma cijenim ekipu Igokee, ali najviše cijenim svoju ekipu i najviše vjerujem u naš kvalitet, u našu igru. Pokušaćemo da igramo onako kako mi možemo a kad se to desi onda izgledamo jako dobro, vidjelo se to ove sezone na dosta jakih utakmica - dodao je Pavićević.

Nakon ovog meča Barane čeka duži period rada u Baru, a potom i duel sa Zadrom u ,,Topolici“ 10. januara, uoči početka Top 16 faze u Evrokupu.

S. S.

Ukupno četiri člana ekipe u kućnoj izolaciji

Fantastičan skor centra Mornara

Luković treći bloker u ABA istoriji Uroš Luković (31), dugogodišnji centar Mornara, je u pobjedi nad Borcem 30. decembra stigao do skora od 228 blokada u karijeri u ABA ligi.

Beograđanin je na meču u Čačku imao jednu blokadu. Tako je stigao do trećeg mjesta na vječnoj listi blokera u regionalnom takmičenju. Iza njega ostao je Todor Gečevski (227).

Ispred Lukovića u poretku ABA blokera sada je bivši igrač Mornara Mirza Begić sa 233 blokade. Već do kraja mjeseca Luković bi mogao preteći i Begića na ovoj listi.

Ubjedljivo najbolji bloker u ABA istoriji je Pljevljak Slavko Vraneš, dugogodišnji igrač Budućnosti i Partizana, sa 272 blokade.

Startni centar Mornara Luković ove sezone bilježi 5,4 poena, 3,7 skokova i 1,1 blokadu po utakmici u ABA ligi. Ova sezona za njega je četvrta uzastopna u barskom klubu, sa kojim je osvojio titulu prvaka Crne Gore 2018. godine.

S. S.

Los Anđeles Lejkersi stigli su do četvrte pobjede u novoj NBA sezoni protiv San Antonio Sparsa 109:103. Šampion je posljednju četvrtinu riješio 28:18 i uspio je da dođe do preokreta. Krilni centar Entoni Dejvis odigrao je perfetno sa 34 poena i 11 skokova, a Lebron Džejms dodao je 26 poena, 11 skokova i deset asistencija. Njemački bek Denis Šruder upisao je 15 poena uz četiri skoka u ovoj pobjedi.

Za poraženi tim iz Teksasa Keldon Džonson ubacio je 26 poena.

Finiks je savladao Denver 106:103 i pokazao da će igrati značajnu ulogu ove sezone u Zapadnoj konferenciji. Iskusni plejmejker Kris Pol imao je 21 poen uz šest asistencija, a centar Deandre Ejton 22 poena uz 11 skokova. Devin Buker postigao je 22 poena. Za Denver, koji igra loše ove sezone pogotovo u odbrani, Nikola Jokić je pored 17 poena imao 11 asistencija i devet skokova, a Džamal Marej 31 poen.

Favorit Istočne konferencije Bruklin Netsi već treći put ove sezone su poraženi od Atlante 114:96. Izostanak teško povrijeđenog Spensera Dinvidija preveliki je hendikep za njujoršku ekipu. Atlantu je u ovoj pobijedi predvodio Deandre Hanter sa 23 poena, Jang je

dodao 21 a Kolins 20. Za Bruklin Kevin Djurent odigrao je na standardno izuzetnom nivou sa 28 poena, dok je Kajri Irving dodao 18 poena i 11 skokova.

Atlanta sada ima skor 4-1 i na diobi je vrha Istočne konferencije, dok Netsi imaju učiS. S. nak 3-3.

Rezultati Šarlot - Memfis Dalas - Majami Detroit - Boston Bruklin - Atlanta Milvoki - Čikago Minesota - Vašington San Antonio - LA Lejkers Denver - Finiks Juta - LA Klipers Golden Stejt - Portland

93:108 93:83 96:93 96:114 126:96 109:130 103:109 103:106 106:100 98:113

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 3. januar 2021.

Rukometaši počeli pripreme za mečeve sa Švedskom u k

Tomaš Đurović, najbolji crnogorski atletičar, nakon godine sa nikad manje takmičenja sa dosta optimizma govori o ambicijama za 2021.

Izvukao najbolje iz teške godine PODGORICA - Tomaš Đurović, drugi put u posljednje tri godine, najbolji je atletičar Crne Gore.

Nakon 2018. kada je oborio crnogorski rekord u bacanju kugle (19,93 metra), a zatim bio 21. na prvenstvu Evrope, naš bacač kugle obilježio je i 2020. godinu, koja je, po mnogo čemu, bila specifična. Nikad manje takmičenja i neizvjesnosti zbog pandemije korona virusa, koja je poremetila i kraljicu sportova, ali je i u takvim okolnostima Đurović pokazao da vrijedi - bio je prvi na trofeju Crne Gore i najbolji atletičar takmičenja (19,53 metra), a osvojio je i prvo mjesto na prvenstvu Crne Gore u Baru sa rezultatom 18,89 metara. Tokom ove godine bio je najbolji i na međunarodnom mitingu u Draževini (19,72 metra).

- Ova godina je za mene bila veliki izazov, kako fizički, tako i psihički. Vjerujem da se tako osjećaju mnogi. Imao sam mnogo planova za 2020. godinu, mnogo je bilo takmičenja u planu. Međutim, mnoga su otkazana zbog situacije sa pandemijom korona virusa, tako da sam nastupio na svega tri takmičenja i potrudio se da

dam svoj maksimum - sa dosta pomiješanih osjećanja počeo je priču za Arenu Tomaš Đurović.

Međutim, i pored svega član AK Podgorica ima razloga za zadovoljstvo, jer je drugi put u tri godina najbolji crnogorski atletičar. Ipak, Đurović je svjestan da je protekla godina mogla donijeti i bolje rezultate…

- Biti izabran za najboljeg atletičara Crne Gore velika je čast, pogotovo u 2020, koja je bila jako teška i donijela nešto nezamislivo za sport i sportiste.

Moglo je biti i boljih rezultata, ali zadovoljan sam. Dao sam sve od sebe i potrudio se da iz ovako teške godine izvučem najbolje. Vjerujem da će sledeća godina biti daleko bolja u svakom smislu, tako da ni bolji rezultati neće izostati - naglasio je Đurović. Đurović, koji je dugo bio u Dohi, imao je priliku da se priprema u Kataru, Južnoj Africi, Španiji, Njemačkoj, Turskoj, već neko vrijeme je u Podgorici, a upravo to je i dodatan problem. Kao neko ko je odrađivao pripreme širom svijeta, Đurović objašnjava koliki je to nedostatak u Crnoj Gori.

- Uslovi za treniranje u Podgorici su inače teški, a ove godine

su bili još teži. Uz sve donijete mjere za sprečavanje širenja korone, bio sam primoran da improvizujem teretanu i bacalište za kuglu kod kuće. Kao što sam već napomenuo, bilo je zaista teško. Trebalo je imati mnogo strpljenja i snage, uz nadu i vjeru da dolazi neko bolje sjutra i da će sve ovo jednom proći. Vjerujem da smo se svi trudili da u ovoj godini damo svoj maksimum i izvučemo najbolje što možemo - optimistički je objasnio Đurović.

Tomaš Đurović već se sprema za nove izazove, uvjeren da će u 2021. godini imati priliku da nastupa na više takmičenja.

- Što se tiče planova za 2021. godinu, već sam počeo da se spremam za predstojeću sezonu. Nadam se da će se situacija sa pandemijom smiriti, te da će sva planirana takmičenja biti održana. Kao i uvijek radujem se kako domaćim, tako i međunarodnim takmičenjima i nadam se da ću ove godine biti bolji i ostvariti bolje rezultate nego prethodne - jasan je Đurović, uz specijalnu poruku za sve naše čitaoce: - Svim čitaocima Pobjede želim srećnu, zdravu i uspješnu 2021. godinu!

R. PEROVIĆ

Tradicionalno, od crnogorskih reprezentacija prva sa obavezama u novoj godini kreće muška rukometna. ,,Lavovi“ su juče odradili prvi trening uoči nastavka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i mečeva sa Švedskom, 6. januara u ,,Bemax areni“ u Podgorici i tri dana kasnije u Eskilstuni, gradu u kojem je naš selektor Zoran Roganović trener Guifa.

- Čvrsto smo uvjereni da ćemo uspješno početi 2021. godinu, pogotovo poslije neuspješnog novembarskog ciklusa, kada smo izgubili devet razlike od Rumunije u gostima. Željni smo iskupljenja, prije svega našim navijačima, koji nažalost neći moći da nas bodre sa tribina, ali osjećaćemo njihovu podršku i sigurno će nam to biti vjetar u leđa - rekao je selektor Roganović.

Crna Gora je kvalifikacije počela pobjedom nad Kosovom u Podgorici (32:25), da bi četiri dana kasnije u desetkovanom sastavu izgubila od Rumunije u Baja Mareu (36:27).

Taj poraz doveo je ,,lavove“ u poziciju da moraju da se ,,vade“ u duelima sa apsolutnim favoritom grupe 8, protiv kojeg će tražiti bod koji bi ih doveo blizu šestog učešća na kontinentalnom šampionatu.

Potom bi trebalo ,,samo“ savladati Rumuniju...

- Švedska dolazi u izmijenjenom sastavu zbog situacije oko korona virusa, mada i i mi imamo problema jer neki igrači, poput Stevana Vujovića iz Katara i Vuka Lazovića iz Južne Koreje, ne mogu da dođu. Ali, mi nikad, ni u jednom ciklusu, ni u jednoj EHF sedmici, nijesmo bili kompletni.

Uvijek je neko falio iz raznih razloga, ali igrači koji s utu su najbolji i siguran sam da ćemo se protiv Švedske pokazati u pravom svjetlu. To što igramo protiv jedne od najboljih selek-

PROTIV V TRAŽE BO

cija Evrope je dovoljan motiv, a uz to znamo za što igramo i da želimo da se plasiramo na Evropsko prvenstvo - kazao je Roganović.

Adut naše reprezentacije može da bude to što je Roganović trener u švedskoj ligi, gdje je godinama bio i najveća igračka zvijezda.

- Znam sve igrače Švedske i sistem njihovog trenera. Analizirali smo njihovu igru, gledali i snimke naših mečeva, i siguran sam da ćemo ovog puta biti mnogo spremniji jer imamo

dva dodatna dana u odnosu na većinu situacija, kada smo se okupljali u poneđeljak, a utakmica je bila već u srijedu.

Ovog puta ne mogu da kažem da nemamo vremena, četiri dana je dovoljno da se spremimo i siguran sam da ćemo se pokazati u pravom svjetlu - istakao je Roganović.

Crnogorski rukometaši su u junu 2012. u kultnom (dvo) meču eliminisali Švedsku u baražu za Svjetsko prvenstvo, a sa selekcijom ,,tri krune“ sastajali su se i u kvalifikaci-

Engleski krilni napadač izvjesno

Zaha između M

Argentinac zvanično novi trener ,,svetaca“

PSŽ predstavio Poketina

Povratak Maurisija Poketina je ozvaničen - Argentinac je juče predstavljen kao novi trener ,,svetaca“, čiji je dres nosio od 2001. do 2003. godine.

Poketino (48) je potpisao ugo-

vor do juna 2022, sa opcijom produženja na još jednu sezonu.

- Srećan sam i počastvovan što sam ponovo u klubu koji je oduvijek bio u mom srcu. Sada se vraćam sa velikom ambici-

jom, da ostvarim ciljeve vodeći neke od najtalentovanijih fudbalera na svijetu - kazao je Poketino.

Argentinac je trenersku karijeru počeo u Espanjolu, potom je bio u Sautemptonu, a u jednog od najboljih stručnjaka na svijetu profilisao se u Totenhemu, na čijoj klupi je bio pet sezona i vodio ga do finala Lige šampiona.

Poketino je u PSŽ-u naslijedio Tomasa Tuhela, koji je neočekivano dobio otkaz iako je sa ,,svecima“ prošle sezone stigao do finala LŠ, a ove ih iz teške grupe uveo u osminu finala.

- Ovaj tim ima fantastičan potencijal i zajedno sa mojim stručnim štabom uradiću sve da izvučem iz ekipe najviše što mogu u svim takmičenjima.

Igraćemo napadački jer je to vrsta identiteta Pari Sen Žermena i nešto što navijači u Parizu vole - izjavio je Poketino.

Ne. K.

Njemac bi ovog januara konačn

Kristijano Ronaldo ambiciozan pred kraj karijere

Igraću još nekoliko godina Kristijano Ronaldo, trideset petogodišnji as Juventusa, vjeruje da još nekoliko godina može da igra fudbal na vrhunskom nivou.

- Nije važno koliko imate godina, sve je u glavi. Trenutno se osjećam dobro i srećan sam. Sebi predviđam

svijetlu budućnost i nadam se da ću igrati još nekoliko godina. Ali, u fudbalu se nikad ne zna što će se dogoditi sjutra. Zato kada razgovaram sa mladim igračima uvijek im govorim da uživaju u onom što trenutno rade jer niko ne zna što donosi budućnost - izjavio je Ronaldo.

Maestralnom Portugalcu nedostaje samo jedan veliki trofej.

- Sanjam o tome da osvojim titulu svjetskog prvaka s reprezentacijom Portugala.

Mislim da je to ostvarivo istakao je Ronaldo.

Ne. K.

Ozilova nova šansa u Arsenalu Mesut Ozil bi tokom ovog mjeseca konačno mogao da zaigra u Premijer ligi, u Arsenalu ozbiljno razmatraju da ga registruju za Premijer ligu.

Slavni njemački ofanzivac je u nemilosti menadžera ,,tobdžija“ Mikela Artete još od proljeća. Španski trener bio je riješen da Ozila proda i tim rastereti visoke plate iskusnog igrača. Ipak, rezultatska kriza je Artetu natjerala da promijeni mišljenje.

Po informaciji Dejli telegrafa u Arsenalu su izuzetno zadovoljni Ozilovim performansama na treninzima. Takođe, u klubu su svjesni njegovog autori-

Arena

Neđelja, 3. januar 2021.

I. BOŽOVIĆ

VELESILE OD SPASA

o napušta Kristal Palas

Milana i Pariza Vilfrid Zaha (28), zvijezda Kristal Palasa i krilni napadač Obale Slonovače, ovog januara želja je evropskih giganata Pari Sen Žermena i Milana.

To je potvrdio i menadžer londonskog tima Roj Hodžson.

Već ovog mjeseca Zaha bi nakon sedam godina mogao na-

no mogao da zaigra

Lipovinu, Branka Vujovića, Radojicu Čepića i Arsenija Dragaševića, te pivote Nemanju Grbovića, Branka Kankaraša, Nebojšu Simovića i Miodraga Ćorsovića.

Prvog dana priprema na treningu nijesu bili Nebojša Simić i Nemanja Grbović, koji će se danas, odnosno sjutra priključiti saigračima.

Sa nacionalnim timom na početku priprema će trenirati i golman Lovćena Filip Borozan, koji je dobio poziv selektora Roganovića.

Ne. K.

pustiti Kristal Palas.

- Vilf igra izuzetno i uopšte me ne čudi da su za njega zainteresovani veliki klubovi. Ipak mnogo toga treba da se posloži za sve strane kojih se transfer tiče, pa da bude realizovan.

Nama bi trebala zamjena - rekao je Hodžson.

Na 14 nastupa u Premijer ligi ove sezone Zaha je već osam puta bio strijelac. Aktuelni ugovor ističe mu 2023. godine i Palas bi njegovom prodajom obezbijedio finansijsku sigurnost na duži period.

S. S.

PODGORICA - Mamadu Mendi biće prvo pojačanje Jezera u zimskom prelaznom roku. Senegalac, koji je minule tri i po godine nosio dres Titograda, tokom minule polusezone nije bio u prvom planu, zbog čega će doći do raskida saradnje, a tu situaciju iskoristiće prvoligaš iz Jezera.

Plavljani su u prvom dijelu sezone imali dosta problema sa realizacijom, što potvrđuje podatak da su sa 11 golova na 19 mečeva najlošija ekipa po efikasnosti u Telekom 1. CFL. Mendi je za Titograd u prvom dijelu sezone odigrao 11 utakmica (svega 461 minut) i nije postigao gol, ali u Jezeru se nadaju da bi uz Mujecija, Mendi mogao da doprinese mnogo boljoj efikasnosti.

R. P.

Doskorašnji igrač Iskre u novoj sredini

Adžović na Kosovu PODGORICA - Aldin Adžović karijeru nastavlja na Kosovu - 26-godišnji vezista dogovorio je saradnju sa ekipom Arberije.

Interesantno je da je Adžović već nastupao u Superligi Kosova, jer je prije godinu i po nosio dres Balkanija, gdje se istina kratko zadržao. Adžović je igrao za Dečić, Mladost, Borac iz Čačka i Zetu, a nakon spora sa tadašnjim klubom i neočekivane pauze u karijeri kratko je bio na Kosovu.

Odlučio je da se vrati u crnogorski fudbal i to u

Jovović pobjedom započeo godinu Najbolji mogući početak godine za crnogorskog trenera Nebojšu Jovovića.

Al Ahli iz Dohe, tim koji četrdeset šestogodišnji Podgoričanin sa uspjehom predvodi sa klupe, ostvario je pobjedu u prvoj utakmici u 2021. godini. ,,Zeleno-bijeli“ su u 12. kolu katarskog fudbalskog prvenstva kao gosti nadigrali Vakru - 2:0.

Jovovićev tim je od starta bio bolji, ali je u prvom poluvremenu propustio par zicera da stigne do prednosti.

Sve to je ispravio u nastavku kada je bivši igrač Liverpula, Marokanac - Nabil El Zar izborio, a potom realizovao penal u 50. minutu.

Nastavio je Al Ahli da kontroliše meč, a sedmu pobjedu u šampionatu osigurao je u 64. minutu lijepim pogotkom Hazema Šehate koji je pogodio malu mrežu nakon prizemne dijagonale iskosa sa lijeve strane.

Mogao je rezultat da bude i ubjedljiviji, ali je Ahmed Kadri Ali promašio veliku šansu sa ivice peterca, dok je protivnički golman odbranio slobodni udarac Iranca Omida Ibrahimija.

Najbolju priliku za 3:0 nije iskoristio paragvajski reprezentativac Hernan Perez koji je u nadoknadi išao sam na čuvara

mreže, ali nije pogodio iz situacije ,,jedan na jedan“.

Al Ahli nikada nije bio bolje plasiran od petog mjesta na tabeli, a sa Jovovićem na klupi u vrhu je od početka sezone. ,,Zeleno-bijeli“ su trenutno na trećoj poziciji, izjednačeni bodovno sa drugoplasiranom Garafom (22), s tim što sastav Slaviše Jokanovića ima meč manje.

Junajted konačno na diobi vrha Premijer lige

Ahli je ubjedljivo najprijatnije iznenađenje katarske ,,Stars lige“ - tim kojem se prognozirala borba za opstanak piše najljepšu priču u klupskoj istoriji.

Jovović je osvajao trofeje u Jordanu (tripla kruna sa Fejsalijem), u Iraku (titula sa Šortom i u Tunisu (Kup sa Sfaksijenom).

Sa Ahlijem ,,gazi“ sezonu kakvu klub nije D. K. imao od kada je osnovan - 1950.

IN MEMORIAM

Momčilo Vujačić

Mančester junajted je pobjedom nad Aston Vilom 2:1 u petak veče stigao do diobe prvog mjesta Premijer lige sa Liverpulom.

Nakon 16 kola i niza neuspješnih godina, gigant je konačno konkurent u borbi za prvo mjesto u Engleskoj. U pobjedi nad odličnim timom iz Birmingema je strahovao do kraja, a meč je riješen golom Bruna Fernandeša sa bijele tačke u 62. minutu. Menadžer Ole Gunar Solskjer istakao je da njegov mladi tim prije svega

Dečić, kojem je pomogao da se vrati u elitni rang. Minulu polusezonu proveo je u Iskri, gdje se, istina, nije naigrao, jer je na 14 odigranih utakmica upisao svega 821 minut.

Nakon odlaska iz danilovgradskog prvoligaša, Adžović je brzo našao novu sredinu. Arberija je trenutno šesta, sa samo dva boda manje of Feronikelija, ali isto tako samo bod više od opasne zone, pa je jasno da je čeka teška polusezona.

R. P.

Crnogorski trener ostvario novi uspjeh sa Al Ahlijem u fudbalskom prvenstvu Katara

Solskjer: Mnogo smo napredovali

teta kod mlađih igrača. Prodaja igrača ovog januara je minimalno vjerovatna opcija, a pominjao se prelazak u Fenerbahče.

Ozilu u junu svakako ističe ugovor i konačno će biti slobodan u izboru sredine.

S. S.

21

Mendi u Jezeru

kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo

jama za šampionate Starog kontinenta 2010, 2012. i 2018. godine, kao i na EP 2014. Na tih sedam utakmica, ,,crveni“ su upisali pobjedu i šest poraza.

Roganović za nove okršaje sa selekcijom koja je po četiri puta bila šampion Evrope i svijeta računa na golmane Nebojšu Simića i Mila Mijuškovića, krila Miloša Vujovića, Aleksandra Bakića, Marka Lasicu i Mirka Radovića, bekove Vaska Ševaljevića, Miloša Božovića, Stefana Čavora, Vladana

Sportski miks

mora da nauči kako da dođe do ubjedljivije prednosti u završnicama.

- Srećni smo jer smo u januaru podijelili vrh tabele. Pokazali smo da smo mnogo napredovali tokom protekle godine.

Sve smo snažniji i snažniji, igramo u sve boljoj i boljoj for-

mi. Momci su gladni učenja i napretka. Imaju veliku želju da na utakmicama budu najbolji - poručio je Norvežanin Solskjer.

Naredni protivnik Junajteda u Premijer ligi biće Barnli, u ranije odloženom meču, 12. januara.

S. S.

Tužna vijest stigla je uoči Nove godine - preminuo je legendarni golman Budućnosti Momčilo - Momo Vujačić.

Bio je član generacije koja je 1977. godine igrala finale Kupa SFR Jugoslavije, a za saigrače u timu imao je Anta i Janka Miročevića, Mojaša Radonjića, Slavka Vlahovića, Voja Vukčevića, Zorana Vorotovića, Žarka Vukčevića, Petra - Caca Ljumovića, Momira Bakrača...

Vujačić je 1971. godine proglašen najboljim čuvarom mreže u prvenstvu Jugo-

slavije.

Do tog priznanja stigao je kao golman Čelika iz Zenice u kojem je takođe ostavio trag.

Branio je i gol Sutjeske.

Vujačić je bio trener Budućnosti, selektor omladinske reprezentacije SR Jugoslavije, a radio je i u Libiji.

Vujačić je preminuo u 75. godini, a sahranjen je 1. januara u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

22

Drugi pišu

Neđelja, 3. januar 2021.

MIŠLJENJA

Crna Gora protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici vlast. I tako je i bilo.

No, šta je sa Prijedlogom rezolucije o genocidu u Srebrenici?

Kada sve ovo posložimo, onda jednako tako ne bi trebalo biti iznenađenje

što je prvi skupštinski saziv u ovom sastavu pod hitno usvojio izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti promijenivši sve članove koji su bili sporni za gore pomenutu Srpsku pravoslavnu crkvu, jer sva imovina ostaje u njihovom vlasništvu, računajući i onu spornu imovinu koja je pripadala državi Crnoj Gori, prije njene ankesije od strane Srbije 1918.

U tom tonu ili na toj ideološkoj crti, vladajuća većina odbila je da na dnevni red sjednice uvrsti i Prijedlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih simbola. I ovo je posve logično ako znamo da se dobar dio ministara u novoj vladi, kao i njihovih stranačkih šefova kune u četnike i četničku ideologiju, pa ne biva da sami sebe zabranjuju.

Samo o ideološkom obrascu ponašanja ministrice kulture, nauke i obrazovana Vesne Bratić, mogle bi se ispisati čitave studije. Dovoljno je reći da je to žena koja sa hvali četništvom, koja bi izmiještala Njegošev “koministički“ mauzolej na Cetinju, koja kolumnistu Borisa Dežulovića naziva ustašom i na koncu to je žena koja istaknutoj istoričarki Latinki Perović kaže, ”kad će ovakva baba Bogu na istinu“.

Eto, to je samo jedno zrno u srpskom nacionalističkom arhipelagu, koji je došao na vlast u Crnoj Gori i koji u samo par mjeseci vrlo efikasno uništava crnogorski antifašistički duh, ali i njeno građansko, multikulturalno opredjeljenje, opredjeljenje zemlje koja je u NATO paktu i na vratima Evropske Unije.

Sve se to uklapa u vizije srpskog sveta na čijim krilma je nova vlast zajahala na leđa naroda i koja od Crne Gore pravi „jugozapadnu srpsku zemlju“.

Brže nego se bilo ko tome nadao.

E, pa onda je jasno zašto nema Zakona o zabrani neofašističkih simbola i još više, zašto nema, niti će biti u dogledno vrijeme – Rezolucije o genocidu u Srebrenici!

beskrajni atentat, spektakl nestajanja proroka. To najviše priželjkuju oni koji se tome prividno opiru i servilno se podastiru pred opskurnom božanskom besmrtnošću Jupitera od blata i njegove sicilijanske braće.

Zato je nasuprot Ustavu i svakom normalom umu pokrenuta izmena Krivičnog zakonika uvođenjem novog krivičnog dela: napad na psihički integritet i spokojstvo člana porodice državnog funkcionera. Pod pretnjom zatvorske kazne do 5 godina! O tome piše profesorka Vodinelić u svom tekstu Rojalistička novela. Nema se tome bilo šta dodati, ali ako se to na skupštinskoj farmi usvoji, postajem plebejac za slobodni lov – što sam i bio – kao i svi koji su izvan kriterijuma da u porodicama imaju zaštićene primerke.

Je li to najava kraja? Verovatno jeste, rastuća represija je pouzdani znak nemoći i agonije mafijaške vladavine.

Otkrivanje ključnih tajni o delatnosti familije bitno proširuje stolarsku delatnost za graditelje optuženičkih klupa. Šta je to psihički integritet? Ta oblast nije predmet zakona niti nadležnost suda. Nema spokojstva dok se ne spava mirno, zanimljiva lica iz turbo aristokratskih porodica, kao i sva druga, legitimna su tema za pripadnike plebsa koji se bave pisanjem. Informacija je svetinja, komentar je slobodan. Familije i mračni poduhvati složne braće su tematski imperativ za autora ovog teksta. Po bilo koju cenu.

Zna li vladalac koliko je naše poniženje pred saznanjem da je on to što jeste?

Ne zna, dabome, inače bi kod Trampa, na primer, sedeo kao državnik, a ne u magarećoj klupi, i ne bi bio inspiracija Mariji Zaharovoj za njene paralele sa Niskim strastima. Ali tamo mu čak ni jedan Tramp nije dopustio da bude ono što nije.

To je ta stidna sekvenca koja može da bude važan deo septembarskog kalendara, u danu kada smo gledali kako one koji misle da su ovde najveći, vide velike siledžije. Pred njima se đido iz našeg sokaka savija kao crv i prestaje da postoji.

U novom sastavu REM-a i izboru zastrašujuće predsednice, ne krije se ideja da sve u Srbiji postane Pink, da se oduzme prostor za kablovske televizije koje govore, misle i izgledaju drugačije.

I ta okolnost, i broj članova SNS-a koji se bliži milionskoj hipertrofiji, opšta pljačka i masovno siromaštvo, sve to najavljuje kolaps i socijalnu imploziju.

Sve što ovde valja završiti neće učiniti niko sa strane, to moramo sami. Režim nije u stanju da drži kazan za više stotina hiljada trutova i više hiljada navijačkih batinaša. Ta zver će početi da proždire sve ono što ju je stvorilo. Živeo kraj, to je naslov jedne ljubavne balade koju peva Aleksandra Radović.

To je simbolična himna ovoj godini koja se okončava kao socijalna tragedija. Kraj ljubavi koje nikada nije ni bilo, nestanak mržnje koja razara.

Odlazak u praistoriju svih čudovišta koja su se iz zmijskog jajeta pojavila u srpskom parku iz doba Jure.

OD BIO JE GENOCID, DO GENOCID SE NIJE DESIO

Zabolje li Vas vapaj majki, sestara, đece i staraca koje su srpske četničke horde pobile i sahranile u nekoliko masovnih grobnica? Gospođo Suada znate li da genocid u Srebrenici nema ni amneziju, niti amnestiju?

Agencijska vijest glasi da je novoformirana Skupština Crne Gore odbila većinskim brojem glasova da na dnevni red uvrsti Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, koji je predložila opoziciona Bošnjačka stranka Crne Gore.

I ovo može biti iznenađenje samo potpunom laiku i čovjeku koji nepoznaje prilike u Crnoj Gori, u kojoj se ustoličila kleronacionalistička vlast izrazitio srpske provinijencije a kojoj je osnovni ( i jedini) cilj ispunjavanje želja Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Ni uncu manje! Zapravo SPC je prvo konstruisala opoziciju po svojoj mjeri, pa ju je dovela na vlast. Važno je bilo samo da nekoliko korisnih političkih idiota u satelitskim partijama aminuju dolazak neočetnika na

Prvo je ovaj prijedlog najavila Bošnjačka stranka i trebao se naći na Skupštini. Za one koji ne znaju, prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, sadržao je tekst u kojem se osuđuje i priznaje da je u Srebrenici jula 1995. godine počinjen genocid i da je ubijeno preko 8.000 Bošnjaka.

Takođe, tekst rezolucije predvidio je i da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

Da podsjetim, još je u julu 2009. Skupština Crne Gore osudila „masovni zločin“ u Srebrenici počinjen 1995. godine i prva u regionu prihvatila rezoluciju Evropskog parlamenta.

Naravski, bio je to dobar početak i osnova, ali posve nedovoljno na duže staze, jer kao što čitate, u Rezoluciji se nominalno nije pomenuo genocid.

Istini za volju crnogorski predsjednik Milo Đuknović je dolaskom u Potočare i eksplicitnom potvrdom itekako priznao genocid u Srebrenici i to je bio logičan put za usvajanje i same Rezolucije o genocidu. Đukanović je, podsjećam, u velikom intervjuu u februaru ove godine za crnogorsku televiziju bio još eksplicitniji kada je u pitanju genocid.

Na direktno pitanje novinarke da li je za njega u Srebrenici bio masakr ili genocid. On je odgovorio: „Genocid, naravno! Ja sam samo upotrijebio vjerovatno neodgovarajući supstitut. Pravno je to kvalifikovano“.

I eto, od tada su namjesto Đukanovićevih proveropskih snaga na vlast došli sprski nacionalisti sa svojim satelitima u Skupštini, a priznanje genocida i Rezolucija, čine se kao daleki, neostvarivi san.

Dovoljno je podsjetiti samo šta je

» Piše: Ljubodrag STOJADINOVIĆ

Živio kraj

Živeo AV, živeo kralj! Ta parola, izrečena neopisivim mutirajućim falsetom na sednici parlamenta bila je tačka na izlaganje. Nikome nije bilo potrebno da čuje o čemu je zaljubljeni vernik govorio, ali je upamćen taj orgazmični urlik. Aplaudirali su Atlagić, Martinović, Jovanov. I svi drugi. To je to, bravo mali, crna prošlost je pred tobom!

Naslov teksta je posvećen nečemu što je bilo ili što odlazi. Uzaludno je praviti bilanse ili žalobne osvrte na godinu koja je prošla. Ali ona je prošla, to je poznato samo onima koji su je preživeli. Ništa u njoj nije bilo slučajno, sve što je bilo haotično bilo je neizbežno.

Ipak su neki događaji ostavili svoje stopalo u vremenu, pomogli nam da ne razumemo skoro ništa od onoga što nas satire. Bolest je tek na trećem mestu, pandemija je brižljivo negovana u vrhu vlasti kao opravdanje za pretvaranje društva u tamnicu. Na drugom mestu je pošast koju većina prepoznaje kao režim, mehanizam upotrebe svakog zla ne bi li ono bilo još veće. Upotreba bolesti kao saveznika u nečemu što gadno zaudara na prostačku tiraniju, beskrajna arogancija u pokazivanju neznanja i bahate nasilnosti.

Na tronu smo mi, ljudi, u zabludi povodom svoje buntovnosti i građanske pouzdanosti, slabe jedinke, ravnodušne pred svojom zlom sudbinom.

Tako su najgori među nama mogli da nam rade šta hoće, uglavnom najgore. I da naš letošnji otpor podnesemo i odustanemo od njega pod surovom torturom policije i Miletovih legionara.

Sklon sam da verujem da svemu tome uskoro dolazi kraj, ništa se ne može trpeti večno.

Jedan sam od onih koji otvoreno sve najgore misli i govori o vladaru i njegovoj sviti. Ne može se imati ra-

» Piše: Dragan BURSAĆ

Vijest glasi da je novoformirana Skupština Crne Gore odbila većinskim brojem glasova da na dnevni red uvrsti Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici

Rezoluciju je predložila Bošnjačka stranka Crne Gore

govorio Jovan Vučurović iz članice vladajuće koalicije, Demokratskog fronta dok je otvoreno negirao genocid: „Vi plamtite kad se govori o Srebrenici i još nekim zločinima, koji nisu genocid. Ovdje će se govoriti i o srpskim žrtvama iako to do sada nije bio slučaj i naviknite se i na ovu Crnu Goru“.

Izgleda se svi „moramo“ navići na „ovu Crnu Goru“, kojoj će negiranje genocida biti manir.

Međutim, zanimljivo je da su protiv rezolucije bili i članovi URE, Dritana Abazovića, među kojima je i Bošnjakninja Suada Zoronjić. Pa je pravo pitanje za gospođu Zoronjić, da li i ona negira genocid i misli li da to nije pretjerano važna tema?! (Sic!) Na nekin način, Suadi Zuronjić isto pitanje postavlja Ana Savova Pejović, magistar književnih nauka, članica UBNOR-a i antifašistkinja.

Ona u izrazitom potresnom tekstu „Pismo Suadi Zoronjić: Vaša podignuta ruka je za sve ponosne crnogorske potomke stravični simbol „Crne ruke” postavlja niz pitanja. „Valjda ste i sami bili svjedok, gos-

zumevanje za svog tamničara, niti za manijaka koji je parcelisao sva beogradska groblja i dodatne ledine za one koji će umreti. Ipak je to razumevanje od većine neuspešnih samrtnika stiglo.

Babe i dede, posle proglašene pobede nad koronom, izašli su možda na svoje poslednje izbore, uz prećutni poklik posvećen rimskom i svom imperatoru: Ave Caesar, morituri te salutant.

Videli smo šta sve mogu da učine ulizice i podanici, koji su neumorno izmišljali napade na um i telo vladaoca, i svoju neomeđenu podlost pripisivali njegovim kritičarima. Bio je to jedan

pođo Suada, da je tamjan Srpske pravoslavne crkve na svim mjestima, đe je ona u ime vjere i srpske nacije propagirala svoju navodnu ugroženost, uvijek mirisao na barut. Pade li vam na um srebrnički genocid iniciran od strane srpskih zločinaca Mladića, Karadžića i Miloševića, pomilovan pričešćem svetosavske klerofašističke bratije koja je pod plaštom mantije i krsta odobravala prolivanje nevine muslimanske, ljudske krvi po bosanskohercegovačkom ratištu?

Zabolje li Vas vapaj majki, sestara, đece i staraca koje su srpske četničke horde pobile i sahranile u nekoliko masovnih grobnica? Gospođo Suada znate li da genocid u Srebernici nema ni amneziju, niti amnestiju? Ne smije. To se doživotno pamti. 8000 muškaraca i golobradih đetića opominje tu pomahnitalu zločinačku skupinu da utiša svoje velikosrpsko vojevanje.

Morali ste ih i vi opomenuti gospođo Suada, ali nijeste.“

NE MOGU SAMI SEBE ZABRANITITI

Pregled

Neđelja, 3. januar 2021.

23

korona virus: Poznati od kojih smo se oprostili i koji su pobijedili kovid-19 u 2020. godini

Kad bolest dođe, ne bira Pjevačica Pink i američki košarkaš Kevin Durent oporavili su se od korona virusa

Legenda džeza Manu Dibango preminuo od posljedica virusa Glumac Idris Elba pobijedio virus

Indira Varma

Broj zaraženih u svijetu od virusa korona premašio je 67,7 miliona ljudi, a preminulo je oko 1,54 miliona, dok se od infekcije oporavilo 43,6 miliona ljudi. Najveća žarišta u svijetu su SAD, Indija i Brazil, a opaki virus nije poštedio ni poznate i slavne iz svijeta muzike, filma i sporta.

Prva značajna figura koja je preminula od posljedica virusa korona je kineski ljekar Li Venlijang. On je postao poznat širom svijeta kada je među prvima upozorio na pojavu kovida-19. Trideset četvorogodišnji doktor virusom se zarazio brinući o pacijentima u Vuhanu, a umro je 7. februara.

Američki dramaturg i dobitnik nagrade Toni, Terens Meknali umro je 24. marta. Meknali je prethodno pobijedio rak, a živio je sa hroničnim opstruktivnim oboljenjem pluća.

Poznati kuvar i vlasnik njujorškog restorana „Tabla end Bombaj bread bar“ Flojd Kardos preminuo je dan kasnije. Lokalni mediji opisali su ga kao „snagu“ zajednice njujorških restorana.

MUZIČARI Među prvima u svijetu muzike preminuo je Manu Dibango. Legenda džeza, saksofonista, pjevač i kompozitor, umro je 24. marta, u 86. godini.

Manu je bio poznat po specifičnoj mješavini džeza, fanka i tradicionalne kamerunske muzike.

Istog dana, takođe od korone, umro je i Saj Taker, poznata pop legenda iz Liverpula. Virusom se zarazio na svirci nedjelju prije smrti. Pretposljednjeg dana marta od posljedice virusa umro je i američki kantri pjevač i kantautor Džo Difi, u 61. godini.

Početkom aprila virus je odnio dvije žrtve iz svijeta muzike i to - Elisa Marsalisa, džez muzičara i pedagoga i američkog kantautora Džona Prajna.

Američki kantri folk kantautor Džon Prine umro je u 73. godini nakon komplikacija vezanih za korona virus, takođe u aprilu. Muzičar je preminuo u medicinskom centru univerziteta Vanderbilt u Nešvilu. Album ,,The Missing Years“ donio mu je Gremi za najbolji album savremenog folka, a ove je godine nagrađen i Gremijem za životno djelo.

Klavijaturista benda Strenglers Dejv Grindfild umro je početkom maja u 71. godini, a prethodno je bio pozitivan na testu na korona virus.

Grinfild je umro, nakon što se zarazio poslije dužeg boravka u bolnici, gdje je bio zbog srčanih problema.

Renomirani bas gitarista Metju

Selidžmen, koji je 1985. godine svirao sa Dejvidom Bouvijem na Live Aidu, preminuo je od korona virusa u 64. godini.

Muzičar je najpoznatiji po ulozi na sceni novog talasa osamdesetih, a bio je i član grupa The Soft Boys i The Thompson Twins, a sarađivao je i sa Tomasom Dolbijem. Bas gitarista se dvije sedmice borio protiv kovida-19 i bio je na respiratoru u bolnici Sent Džordž u Londonu.

Američki muzičar Tomi Devito, osnivač i gitarista grupe Four sizons, preminuo je 24. septembra u Las Vegasu, u 93. godini, od posljedica virusa korona.

Four sizons prodali su više od sto miliona ploča i imali četiri hita na prvom mjestu top lista - ,,Sherry“, ,,Big girls don’t cry“, ,,Walk like a man“ i ,,Rag doll“. Tomi je posljednji album sa italijanskim narodnim pjesmama objavio 2006.

Meksički pjevač Džeri Demara zvijezda šoua ,,The Voice Mexico“ umro je u 3. decembra u 42. godini, a strani mediji prenose da je umro zbog komplikacija usljed kovida-19.

Meksički kompozitor i pijanista Armando Mansanero, ikona meksičkog bolera, preminuo je 28. decembra u 86. godini od posljedica korona virusa.

Mansanero bio je plodan kompozitor a u Latinskoj Americi poznat po romantičnim baladama. On je 2014. bio prvi Meksikanac koji je dobio muzičku nagradu Gremi za životno djelo.

Smrt umjetnika od virusa nije zaobišao ni region. Od posljedica korone preminuli su Željko Lepec, Miroljub Jovanović, Tadej Hrušovar, Miodrag Mikica Zdravković, Mladen Keser, Bojan Zlatanović Tokan, Miroslav Miša Aleksić…

GLUMCI Glumac Alen Garfild, koji je igrao u hit filmu ,,Policajac sa Beverli hilsa 2“, preminuo je od komplikacija izazvanih ovom bolešću. Garfild je imao 80 godina i preminuo je u specijalizovanom staračkom domu za penzionisane radnike filmske industrije u Los Anđelesu.

Endru Džek, najpoznatiji po ulozi u serijalu ,,Ratovi zvijezda“ preminuo je u 77. godini. Džil Mekaluh, zastupnik glumca koji je bio i učitelj akcenta poznatih, izjavio je za TMZ da je njegov klijent preminuo u bolnici u okolini Londona.

Glumica Hilari Hit, koja se proslavila ulogom u filmu ,,Orkanski visovi“ od posljedica virusa preminula je u 74. godini u Velikoj Britaniji.

Milioni dolara donirani za borbu protiv virusa Otkako je proglašena pandemija virusa korona brojne svjetske zvijezde donirale su milione dolara da se pobijedi nevidljivi neprijatelj.

Modni dizajner Ralf Loren i njegova kompanija dala je 10 miliona dolara za borbu protiv korona virusa, a jednaki iznos donirala je i Opra Vinfri. Modni dizajner Đorđo Armani bio je jedan od prvih koji su donirali i to 1,25 miliona evra za pomoć klinikama i institutima, nakon što je Italija postala žarište virusa.

Djelića svog ogromnog bogatstva odrekla se i Rijana, koja je donirala pet miliona dolara rodnom BarLegendarni indijski glumac Sumitra Čaterdži, poznat po saradnji sa oskarovcem Satjađitom Rajem, umro je 15. novembra u 85. godini od zdravstvenih komplikacija povezanih sa kovidom-19. Čaterdži je preminuo na klinici Bel Vu u Kalkuti, gdje se nalazio od 6. oktobra. Bio je pozitivan na koronu, a komplikacije izazvane virusom doprinijele su njegovoj smrti, rekli su ljekari.

Nakon 94 dana borbe glumac Nik Kordero (41) preminuo je od korona virusa, u bolnici u Njujorku.

Nik je bio u veoma teškom stanju, a kako je u aprilu mjesecu objavila njegova žena Amanda Klots, njemu je usljed komplikacija amputirana noga.

- Bog ima još jednog anđela na nebu.

Moj najdraži je jutros preminuo.

Srce mi je slomljeno i ne mogu da zamislim život bez njegove svjetlosti.

Hvala njegovim ljubaznim, mudrim ljekarima punim razumijevanja.

Danas, dok je umirao, molili smo se i pjevali njegovu omiljenu pjesmu, ‘Live your life’. Borio se kao lav.

Volim te zauvijek, mili moj - napisala je Amanda.

Glumica Karol Suton preminula je u 12. decembra u 77. godini od komplikacija izazvanih korona virusom, potvrdila je gradonačelnica Nju Orleansa LaToja Kantrel.

Glumila je u brojnim filmovima i serijama, uključujući naslove kao što su ,,Čelične magnolije“, ,,Bal monstruma“, ,,Treme“...

Od poznatih glumaca iz regiona od kovida-19 preminuli su Ivan Bekjarev, Dragan Jovičić, Đurđa Ivezić…

SPORT Virus korona uzdrmao je i svijet sporta. Od posljedica pomenutog virusa 21. marta umro je bivši predsjednik fudbalskog kluba Real Madrida Lorenzo Sanz.

badosu. Odlučila je da podrži nekoliko organizacija kojima je potrebna pomoć. Milijarderka Kajli Džener izdvojila je milion dolara. Isto je uradio i legendarni akcioni glumac i bivši guverner Kalifornije Arnold Švarceneger, a u saradnji sa društvenom platformom TikTok donirao je tri miliona dolara. Glumac Antonio Banderas uz dvije fondacije donirao je 53 miliona dolara. Novac su donirali i Rajan Rejnolds, Blek Lajvli, Kanje Vest, Kim Kardašijan, Sajmon Kauel, Keli Ripa, Džastin Biber, Lejdi Gaga, Britni Spirs i brojni drugi.

- Na ovaj način nije zaslužio ovaj kraj.

Jedan od najboljih, najhrabrijih i marljivijih ljudi koje sam vidio u životu.

Njegova porodica i Real Madrid bili su njegova strast - napisao je Sanzov sin, Lorenzo Sanz Duran na Tviteru.

Sanz je bio predsjednik kluba od 1995. do 2000, u periodu u kojem je Real dva puta osvajao Ligu šampiona.

Dva dana kasnije preminuo je trener Benito Hoanet. Benito je bio dugogodišnji golman Espanjola i Deportiva, a kasnije je bio i trener tima iz Barselone, ali i Kadisa, Tenerifa i mnogih drugih španskih klubova.

Mladi rvač iz Engleske Kameron Vesland umro je od posljedica kovida-19 iako je imao samo 19 godina.

Od virusa preminuo je i dvadeset petogodišnji fudbaler Roman Guzman. Dvadetogodišnji Džamejn Stefens, igrač američkog fudbala na Kalifornijskom univerzitetu u Pensilvaniji, preminuo je od posljedica korone.

U korone je umro bivši bokserski šampion Anđelo Rotoli. Čuveni američki NFL igrač Tom Dempsi, preminuo je u 73, a bivši italijanski fudbaler Andrea Mikeli u 37. godini.

OPORAvLjenI Lista zaraženih i oporavljenih zvijezda takođe je duga. Sa virusom su se suočili i glumci čuvene serije ,,Igra prijestola“ - Indira Varma poznata po ulozi Elari Sand i Kristofer Hivju, koji je u seriji tumačio Tormunda Giantsbana. Mladi kanadski pjevač Leni Kim je u objavio da je obolio od virusa korona, a dan nakon njega je istu vijest objavio i poznati španski tenor Placido Domingo navodeći da je ,,dobrog zdravlja“. Glumac Dvejn Rok Džonson je 2. septembra kazao da su on, njegova supruga i dvoje dece bili pozitivni na kovid-19.

Ministarstvo zdravlja Jamajke 24.

avgusta potvrdilo je da je svjetski rekorder u sprintu i osmostruki osvajač zlatne olimpijske medalje Usein Bolt dobio pozitivan test na korona virus. Španski glumac Antonio Banderas, objavio je 10. avgusta, da je bio pozitivan na korona virus i da je u karantinu. Italijanski operski pjevač Andrea Bočeli rekao je da se osjećao kao da „živi noćnu moru“ tokom bitke sa korona virusom u martu.

NBA košarkaš i napadač Bruklin Netsa Kevin Durent u martu je bio pozitivan na korona virus.

Glumac Tom Henks i njegova supruga Rita Vilson bili su prvi na listi poznatih koji su zaraženi. Virus su ,,pokupili“ u Australiji, gdje je Tom snimao film. Njihovu borbu i oporavak pratio je čitav svijet, a vijest o tome da više nijesu zaraženi svi su dočekali sa oduševljenjem. Od virusa se oporavila i Bondova djevojka, Olga Kirilenko, basista benda Duran Duran, Džon Tejlor i pjevačica Pink.

Od virusa su se oporavili i košarkaši Jute Džez Rudi Gober i Donovan Mičel, kao i fudbaler Čelsija Kalum Hadson-Odoi, te trener Arsenala, Mikel Arteta. Oporavio se i legendarni kapiten Milana i Italije Paolo Maldini, kao i njegov sin Danijel.

Koronu su ,,preležali“ i britanski premijer Boris Džonson, odlazeći američki predsjednik Donald Tramp i njegova supruga Melanija.

U Venecueli je bio zaražen i predsjednik Narodne ustavotvorne skupštine i čelnik Socijalističke stranke Diosdado Kabeljo, kao i predsjednici Gvatemale i Hondurasa Alehandro Đamatei i Huan Orlando Ernandez.

Iz regiona, od virusa se oporavila rok zvijezda Đorđe David, te glumci Vuk Kostić, Anđelka Prpić, Vesna Čipčić …

Z. KALAČ

24

Feljton

Neđelja, 3. januar 2021.

4.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

Bježalo se od turskog pritiska a išlo se u još veću nesreću » Piše: Jovan Joro ĐURANOVIĆ

Uslovi života crnogorskih doseljenika u Istru 1622. godine bili su vrlo loši. Usljed slabog života i raznih boleština mnogo doseljenih je umrlo, a još se više razboljelo. Pošto se radilo o velikom broju doseljenika koji su došli u istom periodu, bili su lišeni osnovnih sredstava za život. Mletački kapetan Istre Raspa, dobro je opisao u kakvom su se stanju nalazili crnogorski doseljenici: „Ovi nesrećnici dovedeni su ovamo sa velikim obećanjuma da će naći stanove i zemlje pogodne za svaku kulturu, pomoć u stoci i životnim namirnicama. Kad su došli, našli su stvari mnogo različitije od obećanja”.

Mnogi od njih stupiće na mletačke naoružane barke. I pored tragičnih uslova života koji su doseljenici imali u Istri, pritisak od osmanskih vlasti ćerao ih je da napuštaju svoja ognjišta i bježe u Istru. Bježalo se od zla, a išlo se u nesreću.

Pored nemaštine u kojoj su živjeli, krajevi u kojuma su se doselili Crnogorci pogodila je i velika kuga. Naime 1631-32. godine od kuge je umro veliki broj stanovnika Istre, pa je samo u Kopru ova opaka zaraza odnijela polovinu, a u okolini, trećinu stanovništva.

Materijalni uslovi u kojima se živjelo u Istri nije sprečavao Crnogorce da nastave da se sele u ovaj kraj, tako da je u julu 1623. godine 17 crnogorskih porodica sa 77 članova domaćinstva došlo u Rovinj u Istru. Početkom 1624. godine, Nikola Stefanov Paštrović, vlasnik broda, doveo je u Poreč 20 porodica sa 85 članova. Istoričari su objelodanili da je i 1633. godine bilo veliko iseljavanje Crnogoraca u Istru. Naime, sredinom marta 1633. godine Petar Popa iz Mrkojevića kraj Bara došao je u Poreč sa 46 doseljenika. Uskoro za njim stigli su u Istru braća Đorđe i Andrija Gini sa pet drugova. Zatim su došla još 24 Crnogorca. Ove tri grupe od 75

Položaj Peroja u Istri

Mletački kapetan Istre Raspa dobro je opisao u kakvom su se stanju nalazili crnogorski doseljenici u Istru 1622: „Ovi nesrećnici dovedeni su ovamo sa velikim obećanjima da će naći stanove i zemlje pogodne za svaku kulturu, pomoć u stoci i životnim namirnicama. Kad su došli, našli su stvari mnogo različitije od obećanja“

Dio Istre u kojem je Peroj

U julu 1623. godine 17 crnogorskih porodica sa 77 članova domaćinstva došlo je u Rovinj u Istru. Početkom 1624. godine, Nikola Stefanov Paštrović, vlasnik broda, doveo je u Poreč 20 porodica sa 85 članova. Samo nekoliko godina kasnije, te krajeve pogodila je kuga od koje je umro veliki broj stanovnika Istre doseljenika dobile su pomoć od mletačkih vlasti u novcu i žitu i svi zajedno formirali jedno selo.

Iste godine Toma Popović iz Brajkovića iz Nerceg Novog koji je bio pod osmanskom vlašću, doveo je u Istru šest porodica sa 22 člana.

NASELJAVANJA CRNOGORACA U PEROJU U XVII VIJEKU

Naseljavanje Crnogoraca u Peroju vezuje se za vođenje Kandijskog rata od 1645. do 1669. godine između Mletačke republike i Osmanskog carstva, u kojem se Crna Gora stavila na stranu Mletačke republike. Prvi pomeni naseljavanja Crnogoraca u Peroju potiču iz 1645. godine. Mletačke vlasti su 27. oktobra te godine odlučile da prime

15 porodica iz Crne Gore sa 100 članova njihovih porodica, čija je molba bila da ostanu zajedno.

Nakon šest godina, u novembru 1651. godine, u Istru se doselilo šest porodica iz Crne Gore.

Postoji podatak da se u Istri privh godina druge polovine XVII vijeka iz Crne Gore doselilo 15 familija sa preko 67 članova domaćinstva. To su bile familije: Ljubotina (sada Jovičići), Braić (sada Vučerići), Vučetić, Brailović, Popović, Radulović, Dabović, Draković, Marković, Vrzalović. Kasnije su diošli: Marićević, Dupilović, Šilic i dr. Od familije Dupilović bio je jedan kapetan u Rusiji koji je darove crkvi u Peroju donosio. Poslije dolaska ove grupe Cnogoraca u Istru 1656. godine dolazi Vuksan Vučetun sa svojom porodicom po preporuci generalnog providura Dalmacije Antonija Bernada. Dolazak Vuksana Vučetuia 1656. godine najvjerovatnije je bio prijethodnica najmasovnijeg naseljavanja Crnogoraca u Istru 1657. god i n e, o č e m u p o u z d a n o svjedoči dokumenat od 26. novembra iste godine, poznatiji kao „Privileggio della commune di Peroi“ - „Perojska povelja”. Tim se dokumentom potvrđuje „nastanjivanje“ Crnogoraca u Istru i to: deset porodica pod vođstvom glavara Miše Brajkovića i pet porodica pod vođstvom popa Mihajla Ljubotine, sve ukupno „sedamdeset i sedam duša“.

Nastanjivanje doseljenih Cnogoraca izvršeno je u mjestu zvanom Peroj koje graniči s Fažanom, Maranom i Vodnjanom. Prema Duždevu ukazu od 21. jula 1657. godine to „pusto i nenaseljeno mjesto mnogo godina sa zapuštenim, neobrađenim, kamenitim, trnovitim, ostavljenim, zane-

Diran Godfroa - Unutrašnjost pravoslavne crkve crnogorske kolonije u Peroju u Istri

Karta Istre iz 1640. godine - dio na kojem je Peroj

marenim zemljištem bez ijednog vlasnika podjeljuje se spomenutim porodicama za njihove baštinike i nasljednike za sve vjekove“.

Hrvatski istoričari dokazuju da je sredinom 1658. godine došla u Peroj grupa od 13 crnogorskih porodica, dok je druga grupa od 8 porodica bila upućena u Vintijan kod Pule.

Naredne 1659. godine Vučeta iz plemena Dupilo u Crmnici, dovodi u Istru 16 porodica, koji dobiše pomoć u novcu i žitu, ali manje od očekivanog. Najmasovnija seoba iz Crne Gore u Istru desila se 1660. godine kada se 30 porodica iz Crmnice iselilo i osnovalo selo Kavran.

Iseljavanje Crnogoraca u Istru nastavilo se nakon Kandijskog rata, koji se završio se 1669. godine, jer je Venecija, prema dogovoru s Turcima, morala preduzeti mjere da sredi „hajdučko pitanje“. Riječ je o približno 500 hajduka iz Crne Gore pod oružjem i blizu 1.000 članova njihovih porodica koji su se privremeno nastanili u Boki, uglavnom u Risnu i Perastu. Da bi izbjegli dalje sukobe s Turcima, zbog naseljenih hajduka na njihovim granicama, Mlečani donose odluku da hajduke isele u Istru. Početkom juna 1671. godine u četiri mletačke galije

ukrcano je oko 600 crnogorskih hajduka sa svojim porodicama te su sredinom juna iste godine pristigli u Istru, tačnije u Premanturi, najužnije selo u Istri, 10 kilometara od Pule. Mjesec dana kasnije pristigao je još jedan grip sa 59 hajduka i njihovim porodicama, čime je ta iseljenička crnogorska kolonija postala vrlo brojna i moćna.

Crnogorski doseljenici tražili su da se ispoštuju prethodno dogovoreni uslovi naseljavanja, ali svi njihovi zahtjevi i traženja ostali su zapravo vapaji očajnih, iseljenih ljudi. Golgota crnogorskih hajduka tek je započela. Najprije ih je u jesen te godine pokosila malarija (oko 200 hajduka), potom protestno napuštanje Pule zbog ponižavajućega odnosa lokalnih vlasti prema njima (oko 70 hajduka), zatim progonstvo zbog ubistva domaćeg čovjeka (9 hajduka), bijeg na prostor Austrije (poznati bijeg u Senj) dok konačno i hajdučki harambaša Bajo Pivljanin sa svojom brojnom porodicom (14 članova) nije napustio Istru i iselio se u Dalmaciju u Zadar. Dvije godine nakon dolaska u Istru, ta hajdučka kolonija imala je svega 33 porodice. Za nijh je jedini spas bio da iz toga zatočeništva bježe u Dalmaciju, a odatle po-

novno u Perast, Budvu ili Paštroviće. Tako je ondašnja huda Istra umjesto hajdučkoga utočišta postala hajdučka grobnica poput podsmijeha sudbine junaku: „umrijeti usamljen i zaboravljen“. Ova rečenica je pravi zaključak sudbine crnogorskih hajduka koji su pokušali da se nasele u Istri.

U XVIII vijeku bilo je pojedinačnih iseljavanja Crnogoraca u Istru kod svojih zemljaka, što śedoči i pismo vladike crnogorskog Danila Petrovića Njegoša, prvog Gospodara crnogorskog iz vladajuće dinastije Petrović. U pismu od 6. maja 1723. godine, vladika Danilo preporučuje Iva Perova i brata mu Marka „koji su vazda bili dobri hristjani (…) Preporučujemo ih vama, svijema hrišćanima Crnogorcima u Peroju da ih lijepo prihvatite i sve pomožete i avizate za svaki posao“. I ovaj dokumenat jasno govori da je crnogorska nacionalna svijest utemeljena u hiljadugodišnjoj slavnoj istoriji crnogorskog naroda.

Da bi sačuvali svoju plemensku organizaciju društva i tradiciju koju su donijeli iz Crne Gore, Crnogorci koji su živjeli u Istri-Peroju imali su svoje knezove, kasnije župane, koji su sa još 12 izabranih od naroda uglednih mještana, upravljali seoskim poslovima i bili sud u seoskim sporovima.

Od 1850. godine kada Peroj dobija svoju opštinu, organizacija vlasti je uspostavljena po talijanskim propisima.

Takođe su neke porodice, da bi zadržale svoja śećanja na svoju postojbinu, za prezime uzimali ime plemena ili sela iz kojeg su doseljene, kao Brčeli, Dupilo, Ljubotinja, Brajići, a sa sobom su donijeli toponime poput Zelenika, Klobuk, Brest, Livade, Dračevac, Gorica, Krnica itd.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju doo Podgorica, raspisuje

SAVJET RADIO I TELEVIZIJE CRNE GORE objavljuje

O G LAS za prikupljanje ponuda za izvođenje preostalih radova na izgradnji dva stambena objekta u Petrovcu Oglas broj: 06/20 1.Podaci o naručiocu: Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju doo Podgorica Adresa: Crnogorskih serdara bb, Podgorica Kontakt osobe: Popovic Dragomir i Buric Ljiljana tel 020 620 365 E mail: metohija@t-com.me Web stranica: www.cfssi.me 2.Predmet Oglasa: Izgradnja i finansiranje preostalih radova po predmjeru i predracunu na dva stambena objekta BGP 7.290,78 m2, na katastarskim parcelama broj 152/2, 152/3, 152/4 i 152/5, u okviru DUP-a „Petrovacšira zona“ Opština Budva, u svemu prema glavnom projektu i predmjeru radova koji su sastavni dio oglasne dokumentacije po sistemu „kljuc u ruke“.

Planirani rok izvođenja radova je 18 mjeseci.

Napomena:Ne nude se radovi cija je kolicina u predmjeru 0.

Nabavka se realizuje kao cjelina.

3.Forma ponude Ponuda mora da sadrži sledeće: -Tačan naziv i adresu ponuđača -Ukupnu cijenu u eur (PDV iskazati posebno) -Uslove i način plaćanja -Rok završetka posla -Dinamički plan objekta -Garantni rok -Zbirna rekapitulacija po svim fazama -Svi ponudjači su dužni uz ponudu priložiti garanciju banke u visini od 2% od ponuđene vrijednosti ponude, kao garanciju ostajanja u obavezi prema svojoj ponudi 30 dana računajući od dana otvaranja ponuda -Pismo namjere Banke o izdavanju garancije za dobro izvršenje Ugovora u visini od 5 % od ponuđene vrijednosti ponude -Pismo o namjeri finansijske podrške izgradnje objekata, izdato od strane banke ili osiguravajuceg društva.

Uslovi • Dokaz o registraciji. Preduzeće mora biti najmanje 3 godine registrovano za obavljanje djelatnosti predmeta nabavke • Potvrda Centralne banke Crne Gore da preduzeće nije u blokadi, • Bankarski izvod, potvrdu ili izjavu banke čiji je komitent da plaćanja prema ponuđaču nisu obustavljena, • Licence za pravno i fizičko lice za: izvođenje građevinskih i građevinsko zanatskih radova na objektima visokogradnje, izvođenje radova elektro-instalacija jake struje, izvođenje radova elektro-instalacija slabe struje, izvođenje radova na hidrotehničkim instalacijama i izvođenje radova na mašinskim instalacijama, uređajima i postrojenjima izdate od strane nadležnog organa (Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata Sl. list CG br. 064/2017od 06.10.2017, 082/20 od 06.08.2020 godine) -Listu izgrađenih objekata stambenog ili stambeno-poslovnog karaktera (najmanje dva objekta bruto građevinske površine jednake ili veće od 3.000,00 m²) u poslednje tri godine. Dokazivanje se vrši dostavljanjem ugovora sa investitorom i izjave/potvrde/preporuke investitora o izvedenim objektima sa obaveznim navođenjem investicione vrijednosti, godine izgradnje i BGP–a objekta.

Svi dokazi moraju biti dostavljeni kao originali ili ovjerene kopije i ne mogu biti stariji od 6 mjeseci od dana objavljivanja Oglasa.

4.Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od kriterijuma najniže ponuđena cijena i reference sa slijedećim podkriterijumima: (a) Ponuđena cijena (b) Reference

25

60 bodova 40 bodova

5.Pitanja u vezi sa ponudom Ponuđač može, u pisanom obliku, tražiti dodatne informacije ili pojašnjenja u vezi sa pripremanjem ponude, najkasnije 3 (tri) dana prije isteka roka za dostavljenje ponuda.

Bilo koja informacija data jednom od potencijalnih ponuđača, biće dostavljena svima u cilju jednakih uslova i informacija za sve ponuđače. Eventualno kašnjenje u dostavljanju odgovora na pitanja ni u kom slučaju neće uticati na rokove dostavljanja ponuda niti se može navoditi kao opravdani razlog kašnjenja.

6.Dodjeljivanje Ugovora Odluka o dodjeli Ugovora/poništavanju Oglasa biće donijeta u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda.

Naručilac zadržava pravo pozivanja na naknadni razgovor, ukoliko u toku ocjenjivanja ponuda smatra to neophodnim.

Naručilac zadržava pravo da prihvati ili odbije bilo koju ponudu, ili da prekine proces nabavke i odbije sve ponude, u bilo kom trenutku prije dodjele ugovora, bez ikakvih obaveza prema ponuđačima.

7.Rok za dostavljanje ponuda Ponuđači dostavljaju ponude u zapečaćenoj koverti svakog radnog dana od 12.01.2020 do 29.01.2020. godine u 12 časova, neposrednom predajom na arhivi »Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju« doo.

Ponudjač će pripremiti jedan original ponude u zatvorenoj koverti, sa naznakom »ORIGINAL«, brojem Oglasa, imenom i adresom naručioca, datumom podnošenja ponude i naznakom ”NE OTVARAJ PRIJE ZVANIČNE SJEDNICE JAVNOG OTVARANJA PONUDA”.

Original ponude biće otkucan ili napisan neizbrisivim mastilom. Sve stranice ponude moraju biti povezane i jasno označene (npr. Perforirana, potpisana ili na drugi način označena).

Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zatvorene ili su nepotpune neće se razmatrati.

Oglasnu dokumentaciju uz zahtjev i uplatu u iznosu od 100.00 eura na žiro račun broj 510-18496-36 kod Crnogorske komercijalne banke možete preuzeti, u prostorijama naručioca, svakog radnog dana dok teče rok za podnošenje ponuda, u vremenu od 08.00 do 16.00 časova.

8.Javno otvaranje ponuda Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači (odnosno njihovi ovlašćeni predstavnici) će biti održano (29.01.2020. godine u 12.30h) u prostorijama CFSSI. 9.Dodatne informacije Uslovi plaćanja: Avansno plaćanje nije predviđeno, sredstva za finansiranje objekata mora obezbijediti ponuđač prema navedenim uslovima.

Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o građenju po »sistemu ključ u ruke«.

Najpovoljniji ponuđač će biti dužan da dostavi garanciju za dobro izvršenje Ugovora u iznosu od 5 % od vrijednosti ponude na dan zaključenja Ugovora o izvođenju radova.

Svi ponudjači su dužni uz ponudu priložiti garanciju banke u visini od 2 % od ponuđene vrijednosti ponude, kao garanciju ostajanja u obavezi prema svojoj ponudi 30 dana računajući od dana otvaranja ponuda.

U slučaju da se prvorangirani ponuđač povuče iz nadmetanja, naručilac će aktivirati njegovu garanciju ponude i zadržava pravo da pregovara sa drugorangiranim ponuđačem.

Naručilac zadržava pravo da ne izabere nijednog od ponudjača.

JAVNI KONKURS za imenovanje Ombudsmana RTCG Uslovi za imenovanje Ombudsmana RTCG (1 izvršilac sa mandatom od tri godine): • najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; • najmanje deset godina radnog iskustva u audiovizuelnim medijima; • državljanstvo Crne Gore; • prebivalište u Crnoj Gori.

Potrebna dokumentacija: • Prijava na javni konkurs za imenovanje Ombudsmana RTCG; • Curriculum Vitae – CV; • fotokopija biometrijske lične karte; • diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; • dokaz o potrebnom radnom iskustvu; • dokaz o državljanstvu Crne Gore; • dokaz o prebivalištu u Crnoj Gori; • uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; • uvjerenje nadležnog suda da kandidati nijesu pravosnažno osuđeni za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ih čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđeni za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude.

Za Ombudsmana RTCG ne mogu biti imenovani: • poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; • lica koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada; • funkcioneri političkih stranaka (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri), za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; • lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su radno angažovana po drugom osnovu, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog lica u Savjetu moglo da dovede do konflikta interesa; • lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđena za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude; • lica koja su bračni drugovi lica navedenih u tačkama 1 do 5 ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini.

Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova konkursa se dostavljaju poštom ili lično, u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon), preko arhive RTCG: SAVJETU RTCG JP RADIO I TELEVIZIJA CRNE GORA Bulevar Revolucije 19, 81000 Podgorica (sa naznakom za JAVNI KONKURS ZA OMBUDSMANA RTCG) Uz prijavu na javni konkurs , potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje RTCG. Javni konkurs će se danom donošenja odluke objaviti na sajtu RTCG a potom i u dnevnim novinama.

Rok za dostavljanje prijava kandidata sa potrebnom dokumentacijom 20 dana od objave na sajtu RTCG odnosno je 24.01.2021. godine do 18h (za pošiljke poštom potrebno je dostaviti potvrdu o prijemu pošiljke koja mora zadovoljiti prethodni uslov).

Informacije u vezi sa konkursom se mogu dobiti kod Tamare Bulatović, ovlašćenog službenika RTCG za sprovođenje konkursa na broj telefona 020241960.

O rezultatima javnog konkursa kandidati i javnost će biti obavješteni danom donošenja odluke o izboru.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić s.r

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

“Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu prirodne I kulturne baštine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću ‘’Vodovod i kanalizacija Kotor’’, d.o.o. Kotor, donijeto Rješenje broj: UP/I 0501-019/20-14736-12 od 29.12.2020. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ‘’Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali-Bokokotorski zaliv’’, u Opštini Kotor, koji je uradio „Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu” d.o.o. iz Podgorice.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ‘’Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali-Bokokotorski zaliv’’, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

I. broj 1540/17-40 Danilovgrad, 31.12.2020. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

da je nosiocu projekta preduzeću ’’Risan bay’’ d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje UP/I 0501-322/20-1575-5 od 29.12.2020. godine o utvrđivanju potrebe izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju turističkog naselja (T2), ‘’Risan bay’’, na kat. parc. 895/1 i 900 KO Risan I, u zahvatu DUP-a Risan. ‘’U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu predmetnog objekta utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbjediti neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja, a preko ovog organa’’

ODREĐUJE SE peta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: - katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², - katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², - katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², - katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², - katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², - katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na petom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Peto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 21.01.2021. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Sekretarka Bojana Petković,dipl. ing.arh.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat ‘’Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali-Bokokotorski zaliv’’ realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: -Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, eksploatacije i u slučaju akcidenta i -Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Kotor, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine, a preko ovog organa.“ Primjedbe i sugestije slati na mail: bastina@kotor.me

‘’Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Službeni list CG’’, br 75/18) Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitor „HOTELS GROUP MONTENEGRO STARS“ doo, odgovorno lice Pešić Andriji, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat: “Rekonstrukcija hotela “Montenegro”- dogradnja lamele 4”, na katastarskoj parceli 1008/1 KO Bečići, u zahvatu DUP-a “Bečići”.

U vezi sa navedenim,pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljeni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj,Trg Sunca 3, (zgrada “Montenegroexpressa”, prvi sprat), radnim danima od 09 do 11 časova ili na sajtu Opštine Budva www.budva.me (zaštita životne sredine).

U roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja,a za vrijeme trajanja javnog uvida mogu se dostaviti primjedbe, sugestije i mišljenja u pisanoj formi, na adresu: Opština Budva, Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj , Tgr sunca 3. Primjedbe i mišljenja u naznačenom roku mogu se poslati i na e-mail adresu: urbanizam.bd@budva.me.

Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva , dana 29.01.2021. sa početkom u 11 časova.

SEKRETAR, Stevo Davidović

MAli OglAsi PRODAJA Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno.

Može i razmjena i otkupljivanje istih.

Tel. 069 051 526 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Filmski centar Crne Gore raspisao Javni konkurs za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela Filmski centar Crne Gore raspisao je Javni konkurs za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u sljedećim kategorijama: • Dugometražni igrani film; • Dugometražni dokumentarni film; • Kratkometražni dokumentarni film; • Animirani film; • Filmovi u proizvodnji; • Manjinske koprodukcije.

Pravo učešća na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela imaju pravna lica upisana u odgovarajući registar privrednih subjekata u Crnoj Gori za obavljanje kinematografskih djelatnosti, kojima je osnovna djelatnost proizvodnja kinematografskih djela, a koja ispunjavaju uslove utvrđene konkursom i Pravilima, kao i odgovarajuće uslove u pogledu autorstva u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, i uslove u pogledu nepostojanja sukoba interesa.

Pravna lica moraju biti upisana u odgovarajući registar najmanje šest mjeseci prije objavljivanja konkursa.

Pravna lica mogu prijaviti samo po jedan projekat u svakoj od objavljenih kategorija.

Registracija korisnika i prijave na konkurse vrše se putem internet stranice Centra. Pristup prijavama je moguć tek nakon uspješno izvršene registracije korisnika.

Rokovi za podnošenje prijava: • Dugometražni igrani film - 12. februar 2021. godine do 12 časova; • Dugometražni dokumentarni film – 12. februar 2021. godine do 12 časova; • Kratkometražni dokumentarni film - 12. februar 2021. godine do 12 časova; • Filmovi u proizvodnji – 19. februar 2021. godine do 12 časova; • Manjinske koprodukcije – 19. februar 2021. godine do 12 časova; • Animirani film – 26. februar 2021. godine do 12 časova.

Odluku o rezultatima konkursa, na prijedlog stručnih konsultanata, donosi Savjet u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga.

Imajući u vidu situaciju u zemlji u vezi sa virusom COVID-19, sva pitanja ili informacije vezane za konkurs postavljaju se putem e-mail adrese danijela@fccg.me.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

27

Dana 31. decembra 2020. preminula je u 79. godini Umro je

DARINKA – LOLA Markova KOSTIĆ rođena Lekić

MOMIR - MOMO PEJANOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 1. januara 2021. godine u krugu uže porodice na groblju u Drušićima.

Sahrana je obavljena 2. januara 2021. godine na groblju Čepurci u prisustvu porodice po njegovoj izričitoj želji.

Sa bolom a i sa ponosom oprostili smo se od našeg oca i djeda.

Ožalošćeni: ćerka VALENTINA, sinovi IVAN i ĐURO, unučad ĐINA i JAKOV i ostala mnogobrojna rodbina KOSTIĆ i LEKIĆ

71

Ćerka MILICA, sin NIKOLA – BAĆKO i unuci IVAN i LUKA

78 Posljednji pozdrav mom dragom

MOMU PEJANOVIĆU Sa tugom i poštovanjem,

NEVENA 86 Sa poštovanjem

čika MOMU

ŽELJO i NENO sa porodicama

95 Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od dragog

MOMA PEJANOVIĆA

GAVROŠ MILIĆ sa porodicom

96

28

Oglasi i obavještenja

Дана 1. јануара 2021. преминуо је у 96. години наш драги

Neđelja, 3. januar 2021.

Dana 30. decembra 2020. preminuo je u 82. godini naš dragi

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 2. јануара 2021. године наш драги

VLADIMIR Boškov JOVIĆEVIĆ

ДАНИЛО Алексин ЂУРОВИЋ

1953–2021.

учесник НОР-а

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice 31. decembra na groblju Riječki grad – Rijeka Crnojevića

Због епидемиолошке ситуације сахрана је обављена у кругу породице у породичној гробници у селу Понари.

Ožalošćeni: supruga LIDIJA, sinovi PREDRAG i DUŠKO, ćerka SONJA, unučad, brat LUKA, sestre ANKA, SENKA i JULKA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени син РАТКО са породицом

БРАНКО пок. Сава ШЕВАЉЕВИЋ

65

преминуо послије кратке болести у 68. години. У складу са епидемиолошким мјерама, сахрана ће се обавити у кругу уже породице 3. децембра у 14 часова на мјесном гробљу Мирац. Ожалошћени: супруга БОСИЉКА, синови МАРКО, МИЋО и ДРАГАН, брат ЂОРЂИЈА, сестра ВИДОСАВА, снахе, унучад и остала родбина ШЕВАЉЕВИЋ 61

Дана 30. децембра 2020. у 79. години преминула је

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

10 Нашем драгом деди

BOSI Vida ĐURAŠIĆA

ДАРИНКА Радојева РАДОЊИЋ S poštovanjem i tugom.

ДАНИЛУ ЂУРОВИЋУ

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу породице 31. децембра у 11 часова на сеоском гробљу Долови – Комани.

Komšije: DAJKOVIĆ, GRABOVICA, ŠĆEKIĆ, LEKOVIĆ i ALEKSIĆ

Отишао си, онако како си и живио, тихо и достојанствено. Поносни смо што смо те имали. Ожалошћена породица РАДОЊИЋ и ПЕЈОВИЋ

103 Дана 1. јануара 2021. послије краће болести умро је у 81. години

Унучад АЛДИЈАНА и АНДРИЈА 16 Našoj dragoj 11

МИРКО Илијин ВУЈОВИЋ Dragom

DARI Tužan je i težak ovaj posljednji rastanak sa tobom.

Hvala ti za nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam pružala.

Hvala za toplu i srdačnu dobrodošlicu prilikom svakog našeg susreta. Živjećeš vječno u našim srcima.

Počivaj u miru koji si svojim poštenim i časnim životom zaslužila.

DANILU ĐUROVIĆU Hvala za sve lijepe godine prijateljstva.

Neka tvoja duša počiva u miru.

VELIZAR i STOJANKA KONATAR sa porodicom

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у ужем кругу породице истог дана у 12 часова на сеоском гробљу Чево.

Ожалошћена породица ВУЈОВИЋ

Sestra od strica RADMILA KEKOVIĆ sa porodicom 92

55 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom

41

MIRKU Ilijinom VUJOVIĆU

Posljednji pozdrav tetki

Počivaj u miru, dragi brate Mirko.

Ostaćeš u najljepšem našem sjećanju i živjećeš vječno u našim srcima.

LJUBU IVANIŠEVIĆU

RUŽI MIĆUNOVIĆ

ŽELJKO POPIVODA sa SESTRAMA 94 Posljednji pozdrav

Dugogodišnjem potpredsjedniku, iskrenom drugu i prijatelju.

Zauvijek će ostati u sjećanju tvoja dobrota i neizmjerna ljubav koju si nam nesebično darivala. Neka tvoja duša nađe vječni mir.

UDRUŽENJE PENZIONERA CETINJE

MIRKU VUJOVIĆU

LAKIĆEVIĆ DEJAN i DARKO sa porodicom

12

89

93

PAVLE sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

29

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci Дана 1. јануара 2021. преминула је наша драга и племенита

Tužnim srcem i sa bolom obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 31. decembra 2020. nakon kraće bolesti u 74. godini preminula naša voljena i nezaboravna

NATAŠI KIRSANOV БОРКА ТАДИЋ

Сахрана је обављена на гробљу Манастира Прасквице 2. јануара у кругу најуже породице.

Ожалошћени: брат МИЛАН, сестра ДАРИНКА, сестричне НАТАША и ТАМАРА и зет БОШКО

Hvala ti na bezgraničnoj ljubavi i dobroti koje si nam pružala. Žao nam je što nijesmo stigli da se oprostimo i ispratimo te kako ti dolikuje.

Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Počivaj u miru, vilo naša.

Neutješna porodica Kirsanov: sin IGOR, ćerke SAŠA i LUCIJA, unuci SLOBODAN, VOJISLAV, unuke VLADANA, JELENA i VANJA, snaha DANIJELA i ostala familija 80 Posljednji pozdrav voljenoj majci

ŽIVKA Svetozareva RADOVIĆ rođena Jakovljević

Sahrana je obavljena na mjesnom groblju u Rovačkom Trebaljevu – Kolašin 1. januara 2021. godine u 13 časova u najužem krugu porodice zbog epidemije virusa.

Ožalošćena porodica: suprug SVETOZAR, ćerke SUZANA, BRANKA i ANA, unučad SANJA, TIJANA, STEFAN, ĐORĐE, KRISTINA i KATARINA i ostala rodbina RADOVIĆ i JAKOVLJEVIĆ 79

90 Umro je u Njujorku u 61. godini naš

NATAŠI

Тужним срцем јављамо родбини, пријатељима, кумовима и комшијама да је наш драги

Otišla si bez pozdrava, ostavila za sobom sve koji će vječno za tobom tugovati.

Hvala ti na svu ljubav koju si nam davala.

Proći će godine ali bol za tobom nikada.

81

RANKO Miloradov GOGIĆ

Tvoji: VOJISLAV, VLADANA, SAŠA i BORO STANIŠIĆ

преминуо 31. децембра 2020. у 75. години. Због новонастале ситуације сахрана је обављена истог дана у 15 часова у кругу најуже породице на новом гробљу на Цетињу.

Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

NATAŠI KIRSANOV Ožalošćeni: majka DANICA, supruga HALINA, sinovi NIKOLA i ALEKSANDAR, brat DARKO i sestra RANKA sa porodicama, stric BOJO, porodica GOGIĆ i ujčevina RADOŠEVIĆ

БРАНКО Стеванов БОШКОВИЋ

Posljednji pozdrav majci i baki

Najdraža moja, uvijek ću čuvati bedeme tvoje beskrajno velike ljubavi.

Otišla si u svijet gdje ću te uvijek naći, tamo ćeš uvijek postojati.

Sjećanje na tebe će trajati sve dok postoji moje biće!

Tvoji: sin IGOR, snaha DANIJELA i unuk SLOBODAN 82

88

Ожалошћена породица: сестре: ДАНИЦА и ЉУБИЦА, браћа: САВО и МИКО, снахе, синовци, синовичне, сестрична, браћа и сестре од стричева и остала многобројна родбина

56 Posljednji pozdrav voljenom bratu

Posljednji pozdrav mojoj baki

Dragom ujaku

NATAŠI KIRSANOV BRANKU BOŠKOVIĆU Bakuta, tvoja dobrota i čestitost me čine ponosnim unukom.

Uvijek ćeš živjeti u mom srcu i mislima.

Beskrajno te voli tvoj

RANKU Teško prihvatamo istinu da više nisi sa nama. Živiš u najljepšim sjećanjima i srcima svih nas. Voljen i poštovan, bio si i ostaješ dio naših života u kojima ćeš zauvijek nedostajati.

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

Unuk BOBO

83

Dragi brate, ponosna sam na tvoj pošten i častan životni put, ali zašto me ostavi da vječno tugujem za tobom.

Bio si mi snaga, podrška i najveći životni oslonac i kako ću dalje bez tebe.

Teško i bolno je mnogo.

Neutješna tvoja sestra DANICA 66

Posljednji pozdrav voljenoj mojoj tetki Posljednji pozdrav voljenom stricu

MILOŠ sa porodicom 26

KOSI Milutinovoj IVANOVIĆ Otišao je naš voljeni

BRANKU BOŠKOVIĆU

rođenoj Mišurović Ako su bolest i smrt jače od života nijesu od sjećanja.

Neću te zaboravit, moja najmlađa tetka i najviše sam bila sa njom, nažalost nemam nijednju, imam njihove porodice.

Počivaj u miru.

Tvoja sestrična RAJKA

JAJA Otkad znam za sebe mi nedostaješ, a sad više nego ikad. Čuvaću sjećanje na tvoj veseli duh i najljepši smijeh.

Volim te, zauvijek.

98

Dragi striko, mnogo smo te voljeli i puno ćeš nam nedostajati.

Neka tvoja plemenita, a napaćena duša, počiva u miru.

U žalosti za tobom

BORO i BILJANA

67 Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

BRANKU BOŠKOVIĆU

BRANKU BOŠKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Tvoja MILENICA sa porodicom

27

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

STANKI MARTINOVIĆ Veliko ti hvala za sve ljudsko što si pružila meni i mojoj djeci.

STANKA sa djecom 104

od MIRELE MIRKOVIĆ sa porodicom 68

Počivaj u miru, dragi naš Branko, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Snaha LJEPOSAVA, bratanići MILOVAN i MIRKO sa porodicama 102

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

Dana 2. januara 2021. poslije kraće i teške bolesti, preminuo je u 78. godini naš voljeni

Dana 31. decembra 2020. umrla je u 74. godini naša draga

Dana 2. januara 2021. umro je

STANKA Brankova MARTINOVIĆ rođena Martinović

RELJA - MIJO JEVRIĆ

BORISLAV - BORO ŠĆEPOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice u 11 sati na groblju u Bajicama.

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 2. januara u užem krugu porodice na gradskom groblju Čepurci - Podgorica.

Zbog aktuelne situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćena porodica: sinovi STANKO i ALEKSANDAR, ćerka SLAVICA, braća: BRANKO i ĐOKO, pastorke: LJILJANA i BILJANA, snahe: ANĐELIJA, DARINKA, NADA, DANICA i VESNA, zaove: LJUBICA i JELENA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: sinovi ACO i JOVICA, kćerke JULIJANA i SLAĐANA, unučad IGOR, IVAN, MILOŠ, TAMARA, MARIJA, VANJA, MIA, SARA i praunučad Ožalošćeni: supruga RADMILA, ćerka LIDIJA, sin ĐORĐE, snaha VANJA, unučad ANASTASIJA i SERGEJ, brat VOJISLAV, sestre DESANKA, STOJANKA i ĐINA sa porodicama

53

57 Posljednji pozdrav majci, babi i svekrvi

Opraštamo se od našeg dragog 44

RELJE – MIJA JEVRIĆA

Дана 2. јануара 2021. послије краће болести, преминуо је у 82. години наш

Majko, teško je shvatiti da više nisi sa nama. Zauvijek će nam ostati urezan u srcu tvoj osmijeh i tvoje tople riječi. Puni smo tuge, ali srećni što smo imali takvu majku, babu i svekrvu.

Tvoja ljubav će živjeti u nama.

Vole te tvoji:

Ostavio nas je dobar čovjek široke duše i velikog srca.

S tugom i poštovanjem, tvoji: SLAĐANA, STANKO, MILOŠ i VANJA

МИОДРАГ – МИЈО Ј. ПОПОВИЋ 1939-2021.

73

Посмртни остаци биће изложени на Лужачком гробљу Беране 3. јануара од 12 часова. Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити истог дана у 14 часова у кругу уже породице.

Povodom smrti vašeg roditelja

STANKI Brankovoj MARTINOVIĆ

STANKO, ANĐA, NIKOLA i PETAR 60 Posljednji pozdrav majci, babi i svekrvi

Ожалошћени: супруга НАДА, кћерке НАТАША, БОБАНА, БЕКА и САЊА, сестре ОЛГА и ЦОЛА, унучад, сестрична, сестрићи и зетови

MIJA Primite naše iskreno saučešće.

VESKO RAIČEVIĆ, SAŠA, IVANA i IRENA 74

STANKI Suroga MARTINOVIĆ Teškoga srca se opraštamo od tebe. Bila si nam velika podrška i oslonac.

Našem Pavlu si bila najbolja baba na svijetu, a nama i drug i roditelj.

Počivaj u miru sa tvojim Brankom.

77 Voljenoj majci

59

Četrdeset je dana od smrti moje sestre

Tvoji: ACO, DARINKA i PAVLE

Posljednji pozdrav našoj dragoj

STANKI OLGE BOŠKOVIĆ Draga moja Olga, Stalno sa tobom u mislima i dok sam živa, nikada te neću i ne mogu preboljeti.

Teško je reći srcu da ne boli, duši da ne pati, suzama da ne teku, od kada sam te izgubila.

Počivaj u miru, voljena sestro.

Ima na svijetu mirnih, dobrih ljudi što kroz život nečujno i tiho gaze, kao da nogom stupaju po pamuku, a naše oči nikada ne opaze, ni njih ni njinu tihu radost ili muku. Ćerka SLAVICA, unuk MILOŠ i zet DAVOR 32

STANKI Počivaj u miru, dobra dušo, neka te anđeli čuvaju.

28

Posljednji pozdrav zaovi i tetki

IKICA VUKČEVIĆ, sestričići ZORAN i GORAN, sestrične LJILJANA i TANJA sa svojim porodicama 97

STANKI

Voljeni naši 1 godina

10 mjeseci

Tvoja dobrota, plemenita duša i iskreni osmijeh su nešto po čemu ćemo te pamtiti cijelog života.

STANKA MARTINOVIĆ Sestrin zagrljaj i dobrota ostaju u mom srcu do kraja života.

Tvoji: NADA, MARKO i JELENA sa porodicama 31

29

NOVAK

PEJANOVIĆ

JOVANKA STANKI MARTINOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne i tuga koju osjećamo.

Sa nama i u nama ste zauvijek, počivajte u miru.

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo vas od zaborava.

VAŠI NAJMILIJI

Brat ĐOKO, snaha VESNA, bratanići DEJAN i IVAN sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj

Posljednji pozdrav dragoj

99

Tvoje LJILJANA i BILJANA sa porodicama

STANKI

Tvoja blaga priroda, velikog srca i plemenite duše, ostaje nam u trajnom sjećanju.

Tvoja dobra i plemenita duša zauvijek će ostati u našim srcima.

58

Kumovi ŽIVKOVIĆI

30

Brat BRANKO, snaha DANICA, bratanići FILIP i PEĐA sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

Dobrom čovjeku, dragom kumu

Posljednji pozdrav najboljem ocu i svekru

31

Dana 31. decembra 2020. u 67. godini preminuo je naš dragi

BLAGOTI MITRIĆU BLAGOTA – BANJO Petrov MITRIĆ

Čuvaćemo ti tvog malog Sakija i uspomenu na tebe.

Sin MILOŠ, snaha BOJANA i unuka SARA

MOMČILU VUJAČIĆU

33 Posljednji pozdrav našem dragom

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćeni: supruga RADA, kćerka MARIJA, sinovi MARKO i MILOŠ, sestra NADA, brat RADENKO, tetka SAVA, snahe BOJANA i SLAVICA, zetovi JANKO i SLAVKO, unuka SARA, sinovac, sinovica, sestrične i ostala rodbina MITRIĆ i ŽIVKOVIĆ

20 Posljednji pozdrav našem voljenom ocu

DANILO MITROVIĆ sa porodicom

BANJU

Uvijek ćemo se sjećati tvog toplog lika, dobrote, plemenitosti, čestitog i dostojanstvenog života i biti ponosni što smo imali čast i zadovoljstvo da budeš dio našeg života.

S ljubavlju i tugom,

101

BANJU MITRIĆU VERA, MIJO, TAMARA i IVAN VUKOVIĆ

Дана 1. јануара 2021. преминуо је у 81. години

Ponosni što smo imali najboljeg roditelja i prijatelja, pretužni što smo te izgubili. Živjeće uspomena na tebe dok je tvoje djece.

24 Otišao je čovjek plemenite duše i ogromnog srca, moj poštovani i voljeni tast

MARIJA, MARKO i MILOŠ

БРАНКО Душанов РАДИЧЕВИЋ 21 Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 2. јануара у кругу уже породице на гробљу Вуковци – Зета.

Ожалошћена породица РАДИЧЕВИЋ

Posljednji pozdrav mom

BLAGOTA – BANJO MITRIĆ Dragi Baka, nijesam imao vremena da ti se bar malo odužim za svu dobrotu i ljudskost koju si ispoljavao prema meni, zbog čega sam iskreno tužan.

Znaj, Baka moj, da ću ti Mariju čuvati onako kako si je ti štitio i volio, a nas dvoje ćemo pokušati tvojoj i našoj Radi biti podrška i zaštita u svemu i biti joj bar djelić onoga što si joj ti značio.

Zbogom, moj dobri Baka.

Tvoj zet JANKO

3 34

BANJI

Posljednji pozdrav našem voljenom Posljednji pozdrav našem prijatelju

Njegov MIĆO

BANJU MITRIĆU Mnogo je lijepih trenutaka da te vječno pamtimo i pominjemo.

M. O. TREBJESA 2 17 Posljednji pozdrav dragom

BANJU MITRIĆU 22 Šta napisati i reći kada odlaze ljudi poput njega.

Ne postoje toliko jake riječi koje bi ga bile dostojne.

Naše prijateljstvo i druženje bilo je kratko, ali dovoljno dugo da nam sjećanja na njega uvijek budu bolna i svježa.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Iskreno tvoji prijatelji KOPRIVICE: DRAGAN, NENA, NEMANJA i PEĐA

BANJU MITRIĆU dobrom komšiji i velikom čovjeku.

91

35 Posljednji pozdrav dragom

PORODICA JAREDIĆ

BLAGOTI – BANJU MITRIĆU

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Brat RADENKO i sestra NADA sa porodicama

BANJU

100

BANJU MITRIĆU

Ostavio nas je dobar čovjek, široke duše i velikog srca u kojem je bilo mjesta za sve ljude ovog svijeta.

Ponosni smo što smo te imali za prijatelja, a tužni što si nas napustio. Živjećeš vječno u našim sjećanjima.

od porodice PANTOVIĆ

RADIVOJE ŠARAC sa porodicom 43

23

32

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

Дана 30. децембра преминула је у 86. години, послије краће болести, наша драга

Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje oprašta se od poštovanog profesora i dragog kolege

ЗОРКА Гојкова ЈОВИЋЕВИЋ

MIHAILA – MUJA JOVIĆEVIĆA

рођена Лопичић

Сахрана је обављена 31. децембра у кругу најуже породице. koji je svojim prisustvom i radom obilježio važne godine razvoja našeg Fakulteta.

Ожалошћени: кћерке ЛИДИЈА, ЧЕДОМИЛА, ЉУБИНКА, ДУШАНКА и СОЊА, унучад АНА, ВОЈИСЛАВ и ЕНА, сестре СТАНКА и ВУКИЦА, ђевер СВЕТОЗАР, јетрва ДРАГИЦА и заова МАРТА

KOLEKTIV FAKULTETA LIKOVNIH UMJETNOSTI

13

48 Мајко

Вољеној мајци, баби и ташти

ЗОРКА ЈОВИЋЕВИЋ

Уз тебе сам имала неизмјерну љубав и њежност, Без тебе – неизмјерну тугу до краја живота.

Вољеној баби

ЗОРКИ Гојковој ЈОВИЋЕВИЋ

ЗОРКИ Гојковој ЈОВИЋЕВИЋ

Хвала за безграничну љубав и пажњу коју си нам увијек пружала. Празнина остаје заувијек.

Кћерка ЉУБИНКА са породицом

Заувијек ћемо те чувати у срцима и бити твој понос.

АНА, ЕНА и ВОЈИСЛАВ

Твоји: СОЊА, ЕНА, ВОЈО и МИЛАН

51

49

50

Posljednji pozdrav našoj dragoj strini

Voljena sestro

ZORKA Gojkova JOVIĆEVIĆ ZORKA Gojkova JOVIĆEVIĆ

ZORKI Gojkovoj JOVIĆEVIĆ Zauvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima.

IRENA i ANA 47

Hvala ti za ljubav i brigu koju si imala uvijek za nas.

Sad zajedno sa Gojkom počivajte u miru.

75

STANKA i VUKICA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Draga sestro, sve najljepše nas je vezivalo.

Počivaj u miru. ĐOKO 76

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. januar 2021.

Iskazujući poštovanje prema značajnom doprinosu crnogorskoj likovnoj umjetnosti i edukativnom djelovanju, opraštamo se od našeg kolege i člana

Sa neizmjernom tugom opraštam se od svog dragog profesora

Dana 3. janura 2021. godine četrdeset je dana od smrti naše majke

MIHAILA – MUJA JOVIĆEVIĆA MIHAILA – MUJA JOVIĆEVIĆA

UDRUŽENJE LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE

19 Dragi brate

9

BOSE Kostadinove BAĆOVIĆ

Izuzetnog umjetnika, pedagoga i velikog čovjeka.

Prof. NATAŠA ĐUROVIĆ sa porodicom

33

rođene Kilibarda Tvojim odlaskom na vječni počinak u ovim nezamislivim okolnostima ostadosmo bez tvojeg toplog osmijeha, pažnje, savjeta, brige, razumijevanja za svakog...

Nikada nećemo pronaći prave riječi da ti iskažemo ljubav i zahvalnost koju nosimo u našim srcima.

Neka tvoja dobra i neponovljiva duša počiva u miru, a mi, tvoja đeca, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja za sve zahvalna đeca:

Posljednji pozdrav dragom prijatelju, čestitom čovjeku i uglednom umjetniku

sinovi AKIM, JOVAN i BAĆO, kćerke RADMILA, RUŽA i RAJKA sa porodicama 87

MIHAILO Počivaj u miru, tvoja plemenitost ostaće da živi sa nama.

DEJAN JOVIĆEVIĆ sa porodicom

prof. mr MIHAILU – MUJU JOVIĆEVIĆU

18

akademskom slikaru Posljednji pozdrav dragom

RADOSAV - BATE STOJKOVIĆ Tri godine te nema, i svakim danom sve više nedostaješ.

Vrijeme prolazi, ali ti ne prolaziš u našim srcima.

MILIJA PAVIĆEVIĆ i ALEKSANDAR ČILIKOV

Tvoji NAJMILIJI

MIHAILO MUJO JOVIĆEVIĆU

39

54

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Нашој вољеној

Porodica MUHADINOVIĆ

Dana 3.1.2021. navršava se godina od kada nisi sa nama

85 Posljednji pozdrav velikom umjetniku i čovjeku

VESELIN RADOIČIĆ Dragi Veso, tvoj pogled i blagi osmijeh pamtićemo zauvijek.

Ostaješ vječno voljen i prisutan u našem sjećanju.

ЗОРКИ ЈОВИЋЕВИЋ

MIHAILO -MUJO JOVIĆEVIĆ

MIHAILO – MUJO JOVIĆEVIĆ Хвала за родитељску љубав и пажњу коју си нам несебично пружала. Увијек ћеш бити у нашим срцима.

DRAGICA i RADE MUHADINOVIĆ sa porodicom

Hvala ti profesore.

Neka ti je mir duši.

RADMILA KOVAČEVIĆ

Deset godina je od smrti naše voljene supruge, majke i snahe

Sedamnaest godina je od smrti naše voljene majke

ŽANE

STANUŠE KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

52

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Umrla je naša draga

RADOMANU – GOJU BOJATU Otišao si prerano u vječnu kuću tvoje rodne Pive, a nama ostavio prazninu dobrog i ponositog komšije. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru.

25

ZORKA Gojkova JOVIĆEVIĆ

Bila nam je više kao sestra nego kao snaha i jetrva.

JOCO, TINA, MIA i OLGA 40

rođene Cerović Ponosni na tebe, s poštovanjem i ljubavlju čuvamo te od zaborava 63

SLAVKO i BEBA

Draga majko

Od STANARA SA ULAZA

POMENI SJEĆANJE 2.1.2016 – 2.1.2021.

DRAGOMIR – BATO ĐURANOVIĆ Zauvijek si u našim srcima.

TVOJI NAJMILIJI 72

LJILJANA KADIJA

LJILJO Prošlo je 16 godina od kad nisi sa nama, a tuga i bol ne prolaze.

Bez tebe ništa nije isto.

Riječima i suzama ne možemo pokazati bol i tugu.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoj sin PREDRAG KADIJA sa porodicom

KIKA, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA KADIJA

36

SVETO i DRAGICA

46

69

84

38

ЛИДИЈА, АНА и СЛОБОДАН

akademski slikar

Tvoji najmiliji: supruga GORDANA sa đecom, zetom, snahom i unucima

37

e-mail: oglasno@pobjeda.me

34

Oglasi i obavještenja

Već godinu nije sa nama naš dragi zet

Neđelja, 3. januar 2021.

Dvadeset godina je od iznenadne smrti našeg voljenog i nezaboravnog brata, strica i ujaka

BOŠKO ŠARAC

PETRA N. ODALOVIĆA

Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo tvoj dragi lik od zaborava.

Vole te: SNEŽANA, NATAŠA i RADA DABETIĆ 15

kao i 18 godina od smrti voljene majke Stefanije i 37 godina od smrti našeg voljenog oca Nikole.

Sa poštovanjem i bolom, DANILO i MARIJA sa porodicama

Дана 3. јануара навршава се двије године од упокојења наше драге 6

Brate moj dobri, nedostaješ mi puno, da te zagrlim i ponešto kažem.

Vrijeme prolazi, ono ne liječi rane, niti blijedi uspomene na takvog druga i brata kao što si ti.

Volimo te, nedostaješ nam.

Četrdeset je dana od smrti

ILIJE M. MIJUŠKOVIĆA

БОСИЉКЕ ЛАКИЋ

Оставила нам је љубав, пажњу, топлину. Знамо да је њена добра душа пронашла мир.

DAMIR i TAMARA

Nema te, a mi te čekamo. Čekamo da kažeš dobro jutro, prijatno, laku noć.

Da dođeš da se našališ, popričaš, naljutiš. Sve to nedostaje.

Iz dana u dan sve više i više.

Nijesi sa nama , a opet si tu – u našim srcima i mislima!

Tvoji: VASA, SNEŽANA, VESO, NEŠO, MILODARKA, ELENA, NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA

Супруг РАДОВАН и дјеца ДЕЈАН и ИВАНА са породицама

DAVORIN BALTIĆ

2 Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

70

SJEĆANJE 45 SJEĆANJE

VASKA Veljkovog BOROZANA

3. 1. 2015 – 3. 1. 2021.

SLOBO AVRAMOVIĆ Živiš u našim srcima i sjećanjima. Nedostaješ, mnogo nam nedostaješ.

MIRJANA PETRIČEVIĆ

Tvoja PORODICA

Nedostaješ, sve više.

Počivaj u miru, kraj našeg Labuda.

4

Prolaze dani, ali ne prolazi bol i tuga u našim srcima. Još si tu.

Dani koji prolaze ne mogu izliječiti bol i tugu zbog tvog ranog odlaska.

Iako svjesni da si nas napustio, ne možemo se pomiriti sa surovom istinom.

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam pružao.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: brat RATKO, snaha MAJA, sinovci: JOVAN, VASILIJE i LUKA

5

Tvoja PORODICA

Godina je od smrti našeg dragog brata

1

Dana 8. januara 2021. navršava se godina od smrti

BORA MARKOVIĆA LJUBA ĐURIČIĆA Otišao si svojim roditeljima i u zagrljaj sinu Ninu.

PORODICA

14

30 godina od smrti naše majke i

Godina prepuna tuge za tobom i tvojim iznenadnim odlaskom ne donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema.

Naša ljubav će živjeti kroz uspomene i trenutke kada smo bili zajedno.

Bol nije u riječima nego u srcima onih koji te vole.

Beskrajno nam nedostaješ, dragi naš brate.

60 godina od smrti našeg oca Tvoje sestre DANICA i OLGA

VASKO BOROZAN Dragi moj i voljeni brate, bol koju osjećamo za tobom svakim danom je sve veća, istinu ne mogu i neću da prihvatim. Živjećeš vječno u mojem srcu i našim mislima, a tvoja plemenita duša nek nađe mir pored naših roditelja.

Volim te i voljet ću te dok sam živa.

7

Tvoji: MILANKA, SREĆKO, BLAŽO i BOJAN sa porodicama

Godina je od smrti mog ujaka

STANE Ilijine

PERIŠIĆ

Četrdeset dana je od smrti naše drage majke i babe

ILIJE Savovog

Vaš časni život za nas je doživotna lekcija, a ujedno i zavjet vječne ljubavi i trajnog sjećanja na vas.

Uvijek ponosni, privilegovani i neizmjerno zahvalni što smo baš vaši potomci.

Sinovi SAVO i BRANKO, kćeri SENKA i DRAGICA, snahe, unučad i praunučad

BORA MARKOVIĆA Nedostaje tvoj poziv, tvoj savjet, tvoja kritika...

Sa suzom u oku pomislim na sve one trenutke kada sam bio ponosan što si baš moj ujak, moj drug.

Prerano si otišao, ali će sjećanje trajati vječno.

Počivaj u miru.

DRAŠKO MIJUŠKOVIĆ sa porodicom

42

64

8

MILKE Dušanove KANBAN rođene Vukmanović Zauvijek ćete čuvati od zaborava tvoji Unuk SRĐA i ćerka LJILJANA 62

TV program

Neđelja, 3. januar 2021.

FILM

SERIJA

RTCG 2 00:45

35

NOVA M 18:40

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Za dolar više

Pare ili život

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 06:50 Koncert 10:05 Hozentarus, film za djecu 10:45 Magični ključ, film za djecu 11:55 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

12:05 Asteriks na Olimpijskim igrama, film 14:05 Bečki koncert, r.

14:35 Dokumentarni program 15:30 Dnevnik 1 16:00 Bjekstvo sa planete Zemlje, animirani film 17:30 Ujedinjene životinje, animirani film 19:00 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetm, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni film 21:05 Kraljica, film 22:45 Dnevnik 3 23:15 Sportski dnevnik 23:30 Sing strit, film 01:15 Mlada Viktorija, film 03:00 Asteriks na Olimpijskim igrama, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 07:00 Koncert 08:00 Dokumentarni program, r.

09:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r.

09:30 Dječiji novogodišnji program 10:00 Novogodišnji koncert 2018.

10:40 Podmornica, s.

11:40 Veliki majstor, r.

13:50 Grad na granici, r.

16:00 Ko to tamo pjeva, r.

16:45 Žandar se ženi, film 18:20 Igram svoju igru, e.

18:50 Košarka: Mornar – Igokea, ABA liga, 13. kolo, direktno 21:00 Ko to tamo pjeva, e.

21:45 Podmornica, s.

22:45 Birmingemska banda, s.

00:45 Za dolar više, film 02:55 Ko to tamo pjeva, e.

06:00 Andrija i Anđelka, r.

07:00 Ludi Božić u kancelariji, r.

08:45 Ljepotica i zvijer: Belin čarobni svijet, crtani film 10:15 Muzički program 12:15 Andrija i Anđelka, s.

13:00 Muzički program 15:45 Čelični Vil, film 17:30 Urgentni centar, s.

19:00 Žurnal 19:30 Zaljubljena do ušiju, film 21:00 Muzički program 23:15 Hobit: Bitka pet vojski, film 01:45 Čelični Vil, r.

03:30 Zaljubljena do ušiju, r.

NOVA M 07:10 07:50 08:00 09:00 11:00 12:10 14:05 15:05 15:15 16:15 18:00 18:40 19:45 22:30 00:10 00:15 01:40

VIJESTI

A1 TV

07:20 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

08:00 Bejblejd, r.

08:50 Pčelica, e.

12:00 Vijesti 12:06 Dvije povratne Titograd - Podgorica, r.

13:30 Varljivo sunce 2: Iščekivanje, film 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:15 Dokumentarni program 18:30 Vijesti 19:10 Ljubavna priča, film 20:30 Put osvete, r.

22:00 Vijesti 22:15 Varljivo sunce 2: Tvrđava, film 01:30 Batler, r.

03:35 Rođen zao, r.

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo Muzički program Nakit tv Muzički program Jesen u Njujorku, film Pare ili život, r.

Sportisimo Zdravo misli, e.

Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Pare ili život, s.

Tvoje lice zvuči poznato, e.

Muzički program Sportisimo, r.

Neposredna blizina, r.

Kaznene snage, r.

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

RTV BUDVA

PINK M 06:45 Novo jutro 11:15 Ekskluzivno 12:15 Zadruga, uživo 13:30 Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Film 21:10 Film 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

Urednica

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 03. 01. 2021.

OBJEKTIV

Urednica

Temperatura Crna Gora / danas

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto

8° 15° 8° 8° 14° 8° 12° 13° 6° 13°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

4° 1° 0° 0° 7° 0° 0° 9° 10° -2°

9° 6° 8° 8° 12° 7° 8° 14° 3° 2°

Ponedjeljak 04. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.12 sati

Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

1° 12° 2° 2° 11° 3° 6° 10° 1° 9°

ZALAZAK SUNCA

16.22 sati

Sjutra umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, u planinskim predjelima i susnježica i snijeg. Na sjeveru, naročito u prvom dijelu dana očekuju se duži periodi suvog vremena, i osjetno manje padavina. Vjetar tokom dana slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 11, najviša dnevna 1 do 14 stepeni. www.meteo.co.me

Utorak 05. 01. 2021.

36

Magazin

Neđelja, 3. januar 2021.

Istoričarka umjetnosti i modna kreatorka Anastazija Miranović priprema dvije kolekcije

Modeli inspirisani crnogorskom kulturnom baštinom PODGORICA - Crnogorska istoričarka umjetnosti i modna kreatorka Anastazija Miranović ove godine predstaviće dvije nove kolekcije koje su inspirisane crnogorskom kulturnom baštinom i umjetnošću. Kolekcije će premijeru imati na ljeto na eksluzivnoj lokaciji Porto Novi.

- Tokom prethodne godine uspostavila sam saradnju sa crnogorskom, poznatom likovnom umjetnicom Sonjom Đuranović, čiji rad, kao istoričarka umjetnosti, godinama pratim.

Njeni umjetnički ciklusi: ,,Lale“ i ,,Bašta/vrt“ bili su mi inspirativno polazište za kolekciju, koja će biti u cjelosti izrađena od svile. Sonjine slike naći će se aplicirane na svili, što je produkt moje dugogodišnje saradnje sa Studiom Maruška iz Srbije, specijalizovanim za štampu na svili - rekla je na početku razgovora Miranović.

Istakla je da je kolekcija ljetnja, lepršava, praktična, nosiva, istovremeno osobena i speci-

Kreacija iz jedne od prethodnih kolekcija

Visoka moda nije izgubila na značaju Anastazija Miranović smatra da će visoka moda uvijek biti u fokusu i uvijek će imati svoje klijente.

- Pitanje je kako će i gdje oni moći da je ,,nose“ ako se uskoro ili u dogledno vrijeme aktuelna zdrastvena situacija ne stabilizuje. Pandemija je generalno skrenula fokus sa ,,sporednih“,

luksuznih dešavanja na suštinske životne potrebe i egzistencijalno održanje. Fundamentalni vrijednosni sistemi su na ,,ispitu“ i tek ćemo sumirati posljedice života u ,,kovid vremenima“. Za svaku djelatnost ova pandemija je ogroman izazov, pa i za modnu industriju i njeno tržište - rekla je modna kreatorka

Dino Merlin i Senidah objavili duet ,,Dođi“

SARAJEVO - Muzička zvijezda Dino Merlin u novogodišnjoj noći premijerno je prestavio duet sa Senidom Hajdarpašić, poznatijom kao Senidah.

Video-spot za pjesmu koju je napisao Dino Merlin sniman je u Sarajevu i Lukomiru, a režirala ga je slovenačka rediteljka Kukla, koja je radila i video spot za Merlinovu prvu pjesmu s novog albuma ,,Mi“.

Pjesma već ima 50.000 pregleda na Jutjubu.

- Nakon duge i iscrpljujuće tur-

neje ,,Hotel Nacional“ pokušao sam ponovo da nađem mir, odmor od svijeta i ljudi pa sam odlučio da otputujem u jedan veliki grad u kojem sam, bježeći od svega, pokušao da se vratim sebi, samo da bih saznao – da ne znam da budem sam. Tako su nastali prvi stihovi ove pjesme, a Senidah je bila savršen partner za ovaj duet, kao odjek i drugi glas - nedavno je kazao Dino Merlin.

Video-spot premijerno je predstavljen u okviru novogodišnjeg onlajn koncerta Dina Merlina kao ekskluzivni sadržaj koji su

,,BH Telekom“ i ,,Samsung“ pripremili za pretplatnike ,,Moja TV“ i ,,Moja webTV“ servisa.

- Na ispraćaju godine koja je zaustavila i promijenila svijet, želim da poručim da ne smijemo gubiti nadu i da nije dovoljno samo vjerovati da dolaze bolji dani, naročito za one iza kojih su loši dani, mjeseci i godine. Mi moramo djelovati, marljivo radeći i pomažući drugima pomoći ćemo sebi da dočekamo bolje dane za sve. Sada više nego ikad moramo biti MI - kaže Dino Merlin.

fična, sačinjena od više različitih odjevnih komada koji mogu da se međusobno kombinuju: dugi prsluci, tunike, pantalone, haljine, bluze, suknje...

- Premijeru će imati u Poro Novom tokom ljetnjih mjeseci u saradnji sa Ljiljom Milošević i umjetničkom galerijom ,,Pizana“ u kojoj ćemo istovremeno realizovati izložbu Sonjinih radova - umjetničkih slika i unikatnih tepiha rađenih po Sonjin o m d i z a j n u , u p ravo s a motivima koji će biti zastupljeni i na mojim svilenim modelima. Preplitanje više izražajnih, umjetničkih medija u zajedničkoj temi biće još jedan, nadam se, uspješan kreativni izazov- kazala je naša sagovornica.

Druga kolekcija je vezana za dobrotsku čipku, čija je vještina izrade nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, nedovoljno valorizovano u savremenim odjevnim i umjetničkim iskazima.

- Izrada dobrotske čipke je dugotrajan, precizan posvećenički rad i zbog težine ovladavanja njenom izradom vrlo mali broj žena u Crnoj Gori praktikuje ovu drevnu vještinu. Zahvaljujući viševjekovnom očuvanju izvanrednih primjeraka dobrotske čipke u riznici Crkve Sv. Stasija u Kotoru, upravo njeni primjerci koji su godinama zaklonjeni pogledu javnosti, u rizničkim škrinjama, ugledaće svjetlost dana, takođe putem apliciranja uzoraka čip-

Kreatorka Anastazija Miranović sa modelom

ke na modelima. Kolekcija će biti realizovana u crnoj i bijeloj boji, s određenim koloritnim akcentima. Ovdje se moram zahvaliti Don Pavau Mijaču na ljubaznosti i spremnosti na saradnju oko realizacije moje zamisli - isrpičala je modna kreatorka.

Na pitanje koliko je situacija sa pandemijom korona virusa uticala da se promijeni modni svijet kako kod nas tako i u svijetu, Anastazija Miranović odgovara: - Globalna situacija sa kovid pandemijom uticala je na sve segmente života i poslovanja, pa i na modu. Činjenica da se ekspozicija novih kolekcija iz fizičkog preselila u viralni svijet i društvene mreže, govori o radikalnom zaokretu kada je riječ o prikazivanju mode. Kako će se to odraziti na njenu

konzumaciju pokazaće vrijeme koje slijedi, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori - smatra naša sagovornica.

Ona ističe da su unikatni modeli koje izrađuje i za vrijeme krize na cijeni.

- Ne povlađujem i ne vodim se modnim trendovima i zato nemam problema sa takozvanim sezonskim kolekcijama, jer ih nikad i nijesam radila. Biće klasičnog predstavljanja kolekcija na revijama, ali i sve više ,,viralnih pisti“ i individualnih prikazivanja putem društvenih mreža, a tako će se sve više vršiti i trgovina. Lično nemam problem sa plasiranjem i prezentacijom svojih modno-kreativnih poruka i priča i uvijek ću naći adekvatan način da dođem do onih koji cijene i vole moj dizajnerski rad - zaključila je Anastazija Miranović. B.PRELEVIĆ

Dženifer Lopez održala novogodišnji koncert u Njujorku

Izgubili smo previše, moramo nastaviti da živimo i sanjamo NJUJORK - Latino diva Dženifer Lopez održala je novogodišnji koncert u Njujorku, a tokom nastupa održala je emotivni govor u kojem se osvrnula na tešku godinu iza nas.

Pjevačica je koncert započela sa novom pjesmom ,,In The Morning“.

- Godinu sam započela najvećim nastupom svog života kada smo Šakira i ja održale

koncert na ,,Super boulu“. Hiljade ljudi su bile. Ipak, večeras su stvari nešto drugačije i to je OK. Ako nas je ova godina nečemu naučila to je da budemo zahvalni na svemu što imamo i da cijenimo svaki trenutak - rekla je pjevačica, prenosi ,,Radiosrajevo.ba“.

Dodala je da je korona poremetila cijeli svijet, ali da moramo da nastavimo da se borimo.

- Izgubili smo previše. Mora-

mo nastaviti da živimo i da sanjamo - rekla je u emotivnom govoru tokom kojeg su joj vidno došle suze na oči.

Samo nekoliko sati prije nastupa na Tajms skveru, Džej Lo je snimila video u Balmainovoj kreaciji, zbog koje su je odmah prozvali Pepeljugom iz Bronksa, da bi potom zapjevala svoje najveće hitove i Amerikancima sa pozornice poželjela srećnu 2021. godinu.

Neđelja, 3. januar 2021.

POLJE

OPŠTINA

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO POLJE PETAR SMOLOVIĆ, predsjednik Opštine

U godini krize nijedan projekat nije zaustavljen STR. 2. i 3.

Dr BISERKA BULATOVIĆ, direktorica JZU Opšta bolnica

Korona ukinula radno vrijeme i odmor, a učvrstila kolegijalnost STR. 8. i 9.

NIKOLA PEKOVIĆ, proslavljeni NBA as i tim menadžer reprezentacije Crne Gore, ,,ušao“ u KK Jedinstvo

Bjelopoljski basket na Pekmenovim plećima

STR. 15.

17

2

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO O

stvareni rezultati najsnažniji su vjetar u leđa za dalji razvoj Bijelog Polja.

To, prije svega, ističem jer smo i pored činjenice da smo se kao lokalna samouprava, ali i država, suočili sa pandemijom čije posljedice negativno utiču na svjetsku ekonomiju, uspjeli da održimo stabilnost javnih finansija, nastavimo sve kapitalne projekte i uz pomoć partnera realizujemo značajne investicije iz oblasti lokalne i komunalne infrastrukture – kaže predsjednik Opštine Petar Smolović.

On dodaje da su domaćinskim odnosom minule godine povećali izdvajanja za novorođenu djecu u Bijelom Polju, koja sada iznose 150 eura.

– Takođe smo za osnovce podigli izdvajanja pa su ove godine besplatne udžbenike dob i l a d j e c a o d p r vo g d o četvrtog razreda, a nijesmo zapostavili ni studente koji se posljednjih godina mogu osloniti na redovnost isplate studentskih stipendija. Ono na šta sam veoma ponosan je činjenica da ni jedan projekat koji smo započeli u 2020. godini nije zaustavljen, već naprotiv imamo završene projekte poput rekonstrukcije puta Ribarevine -Rakonje i ulice u Resniku, takođe u godini za nama smo otvorili modernu saobraćajnicu od Bistrice do Podvrha koja se realizuje u sklopu projekta valorizacije Đalovića pećine – navodi Smolović.

POBJEDA: Pomenuli ste Đalovića pećinu. Kada očekujete da će Bijelo Polje u g o s t i t i p r ve g o s t e u najvećoj pećini na ovim prostorima?

SMOLOVIĆ: Projekat valorizacije Đalovića pećine je ušao u posljednju fazu. Trenutno se privode kraju radovi na najzahtjevnijem poslu u sklopu ovog projekta, a to su postavljanje i montaža stubova koji će nositi buduću žičaru. Ostao je još jedan stub da se postavi nakon čega će stručnjaci iz Lajtnera doći u Bijelo Polje da

Đalovića pećina

U godini k projekat n Uspjeli smo da održimo stabilnost javnih finansija, nastavimo sve kapitalne projekte i uz pomoć partnera realizujemo značajne investicije iz oblasti lokalne i komunalne infrastrukture.

Završena je rekonstrukcija puta Ribarevine – Rakonje i ulice u Resniku, otvorili smo modernu saobraćajnicu od Bistrice do Podvrha. Ukoliko se nastavi aktuelnom dinamikom vjerujem da ćemo prve turiste u Đalovića pećini ugostiti u 2022. godini montiraju opremu koja je već stigla za žičaru. Takođe, u sklopu ovog projekta bistrički kraj će dobiti kvalitetnu putnu i n f ra s t r u k t u r u , p o n a j savremenijim standardima. U ovoj godini planirano je da se završi objekat Vizitoring centra, na kojem se izvode radovi, kao i na unutrašnjem opremanju Đalovića pećine. Ukoliko se bude pratila dinamika radova koja je prisutna bila do

sada, mislim da ćemo prve turiste ugostiti u 2022. godini.

POBJEDA: Drugi kapitalni projekat je Ski centar Cmiljača. Kada će on početi sa radom?

SMOLOVIĆ: Ski centar Cmiljača je skuplji i zahtjevniji projekat od Đalovića pećine. To napominjem iz razloga što će Cmiljača morati da se razvija fazno. Mi u prvoj fazi koju sada realizujemo radimo na

3

Neđelja, 3. januar 2021.

POLJE PETAR SMOLOVIĆ, predsjednik Opštine

krize nijedan nije zaustavljen

Najznačajniji datum u istoriji grada 3. januar 1945. godine POBJEDA: Bijelo Polje danas slavi 76 godina slobode. Što za Vas kao prvog čovjeka Bijelog Polja predstavlja 3. januar 1945. godine?

SMOLOVIĆ: Taj datum za mene i za sve građanke i građane Bijelog Polja predstavlja najznačajniji datum u bogatoj istoriji grada.

To je datum koji je prožet iskrenim ponosom i

poštovanjem prema našim precima i ljudima koji su svoje živote utkali u slobodu našeg grada. Nasvetije što su imali su dali za slobodu i to je nasljeđe koje nas nemjerljivo obavezuje. Podsjetiću da su u partizanskom odredu zajedno, složno, rame uz rame, bili Crnogorci, Srbi, Muslimani-Bošnjaci i drugi vođeni idejom slobode i snagom patriotizma.

U planu uvođenje e-Uprave POBJEDA: Bijelo Polje je dobitnik nagrade za najtransparentniji grad u Crnoj Gori?

SMOLOVIĆ: To je nagrada koja je veoma značajna za sve nas u lokalnoj samoupravi, jer dolazi od predstavnika civilnog sektora koji su vršili detaljnu analizu rada Opštine Bijelo Polje. Kao što je poznato, Bijelo Polje je prva opština iz Crne Gore koja je ispunila sve kriterijume i dobila BFC sertifikat koji potvrđuje da smo grad sa povoljnim poslovnim okruženjem.

Ove godine smo planirali nabavku i primjenu savremenih informacionih tehnologija koji će omogućiti uvođenje e-Uprave i bolje pružanje usluga građanima i privredi.

izgradnji neophodne infrastrukture i postavljanja ski lifta sa pratećim sadržajima, restoranom skijanicom i dr. U narednoj fazi na Cmiljači, odnosno na Bjelasici treba da se izgradi turističko naselje.

Planirana je izgradnja četiri hotela, a mi smo u pregovorima sa nekoliko zainteresovanih investitora. Posljednja faza podrazumijeva integraciju bjelopoljskog skijališ-

Ski centar Ciljača

ta na Cmiljači i mojkovačkog Žarskog u jedinstven turistički kompleks sa velikim brojem skijaških staza koji će moći da zadovolji zahtjeve gostiju iz čitavog svijeta.

POBJEDA: Koje projekte planirate da radite u 2021. godini?

SMOLOVIĆ: Bijelo Polje se posljednjih godina nametnulo i kao lider po pitanju realizacije kapitalnih projekata.

Svjestan sam da kod određenog broja ljudi postoji sumnja, ali ono što lokalnoj vlasti na čijem sam ja čelu ne može niko da prigovori je to da mi ne obećavamo olako stvari. Sve ono što smo obećali je završeno, u toku su radovi ili su započeti procesi realizacije. U ovoj godini očekujem da se završe dva kapitalna projekta iz turizma, ali i izgradnja OŠ ,,Dušan Korać“.

Ta k o đ e , u o v o j g o d i n i očekujem da ćemo započeti sa Ministarstvom poljoprivrede i Svjetskom bankom projekat regulacije korita rijeke Lim, a koji se odnosi na izgradnju šetališta, odnosno gradskog keja. Ovaj projekat ističem jer ćemo u turističkom smislu dobiti još jedan važan segment. Nastavićemo i sa ulaganjima u lokalnu putnu, vodovodnu i energetsku infrastrukturu. Vjerujem da ćemo kroz mogućnosti koje nude biznis zone i sa komparativnim prednostima u ovoj godini privući još neke kompanije koje će investirati u Bijelo Polje. Tu prvenstveno mislim na turizam, poljoprivredu i preradu.

POBJEDA: Kako se Opština organizovala u teškim okolnostima pandemije?

SMOLOVIĆ: Opština se dobro snašla, a najveći teret su ponijeli zdravstveni radnici.

Zato mi je drago što je Komisija za dodjelu Nagrade ,,3. januar“ i koja je sačinjena od predstavnika vlasti i opozicije bila jednoglasna u odluci da

Osnovna i muzička škola



U ovoj godini očekujem da ćemo započeti sa Ministarstvom poljoprivrede i Svjetskom bankom projekat regulacije korita rijeke Lim, a koji se odnosi na izgradnju šetališta, odnosno gradskog keja.

Taj projekat ističem jer ćemo u turističkom smislu dobiti još jedan važan segment

najveće opštinsko priznanje pripadne zdravstvenim radnicima Bijelog Polja. Ja sam kao rukovodilac Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje od početka pandemije u stalnoj komunikaciji sa zdravstvenim radnicima i jako dobro znam koliko su zahvaljujući

stručnosti i požrtvovanosti svih u zdravstvenom sistemu spriječene posljedice pandemije. Zato i ovu priliku koristim da se zahvalim svim zaposlenim u zdravstvu - od ljekara, medicinskih sestara, zaposlenih na održavanju opreme, vozačima i menadžmentu svih ustanova u našem gradu, što su odgovornim odnosom i ponašanjem na najbolji mogući način u praksi sproveli osnove medicinske etike.

POBJEDA: Budžet Opštine za 2020. godinu je premašen, ostvaren je 102 odsto. Koliko će se korona kriza odraziti na prihode Opštine u ovoj godini?

SMOLOVIĆ: Budžet Opštine u 2021. godini iznosi 13,88 miliona eura i garantuje svim budžetskim korisnicima stabilnost finansiranja. Uz nastavak ušteda unutar Opštine, koje planiramo i u ovoj godini, imaćemo dovoljno sredstava da ostvarimo sve programske ciljeve. Ovakav budžet trebalo bi da omogući redovno funkcionisanje organa lokalne uprave, realizaciju planiranih programskih aktivnosti, nastavak započetih radova na uređenju opštinske infrastrukture, kao i realizaciju novih investicionih projekata.

Za kapitalne investicije biće izdvojeno 3,70 miliona eura.

Prilikom donošenja budžeta tekuće izdatke smo planirali krajnje restriktivno, a kapitalne samo za one investicije koje su prioritetne i za koje postoje realni izvori finansiranja, što je u skladu sa preporukama Ministarstva finansija.

4

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO

NEMŠA OMERHODŽIĆ, predsjednica Skupštine opštine

Rad u interesu grada i građana Među najvažnijim odlukama koje je Skupština donijela prošle godine jeste ona koja se odnosi na podršku građanima i privrednim društvima za prevazilaženje posljedica nastalih usljed epidemije kovida-19

E

pidemija kovida-19 nije značajnije uticala na ostvarenje Programa rada Skupštine, u 2020. godini donijete su brojne odluke koje su od interesa za grad i građane. Među njima je, kaže predsjednica lokalnog parlamenta Nemša Omerhodžić, odluka o ekonomskim mjerama koje treba da ublaže posljedice koje na privredu i građane ima novi korona virus.

– Takođe, donešen je Program mjera za podsticaj razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2020. godinu, zatim odluke kojima se reguliše kućni red u stambenim zgradama i ko-

munalni red u opštini Bijelo Polje – kaže Omerhodžić.

PROGRAM REALIZOVAN

Na dnevnom redu parlamenta bile su odluke kojima se raspodjeljuju sredstva za finansiranje projekata za mlade preduzetnike i podrška ženskom preduzetništvu, kao i odluka o finansiranju gerontodomaćica. Usvojen je i lokalni plan za postizanje rodne ravnopravnosti.

– Odlukom o auto-taksi prevozu uređeni su bliži uslovi, organizacija i način obavljanja te vrste prevoza na teritoriji opštine Bijelo Polje. Odlukom o javnom linijskom grad-

skom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji opštine Bijelo Polje predviđeni su bliži uslovi organizacije i način obavljanja linijskog gradskog i prigradskog prevoza putnika, kao i način obavljanja posebnog linijskog gradskog i prigradskog prevoza putnika – navodi Omerhodžić te dodaje da je kasnilo usvajanje programa rada i izvještaja o radu javnih ustanova i dioničarskih društava čiji je osnivač Opština.

Ona podsjeća da je Opština učestvovala u troškovima izgradnje i resjednica Skupštine ko n s t r u kc i j e p u t n e opštine je održano infrastrukture na osnovu prošle godine ugovora o poslovno-tehničNa pitanje da koj saradnji zaključenog sa Mili je parlament nistarstvom odbrane, te projekta mogao biti efikasniDnevni boravak za stare, koji se rea- ji, ona odgovara da je održano šest lizuje u saradnji sa Ministarstvom sjednica ,,što je prosjek broja održarada i socijalnog staranja i JU Dom nih sjednica Skupštine u godini“. starih „Bijelo Polje“.

6

2021. GODINA

Argumentovana rasprava i uvažavanje Nemša Omerhodžić je na čelu parlamenta od novembra 2020. godine.

Na toj funkciji je naslijedila Abaza Dizdarevića koji je podnio ostavku zbog konflikta interesa, kako bi bio poslanik u državnom parlamentu.

Nemša Omerhodžić je rođena u Bijelom Polju. Završila je Ekonomski fakultet, a magistrirala na Ekonoms ko m fa ku l te t u U n ive rz i te t a ,,Mediteran“. Radni angažman započela je još u društvenom preduzeću „Knjigopromet“ na poslovima knji-

govođe, blagajnika i komercijalnog rukovodioca. Duže od dvije decenije je u privatnom preduzetništvu, vodi Štamparsko-grafičko preduzeće „Merkator“. Za uspješan rad u privredi, od Udruženja preduzetnica Crne Gore u 2014. godini proglašena je preduzetnicom godine.

Omerhodžić nije jedina, ali je među rijetkim ženama na čelu parlamenta.

Na pitanje da li je zato što je žena bilo sumnji u njen rad, ona odgovara da

se posvećenost i kvalitet prepoznaju.

– Maksimalno se trudim da svaki posao radim odgovorno, posvećeno i profesionalno, a kada su rezultati vidljivi i mjerljivi onda vas i poštuju.

Sa kolegama odbornicima imam vrlo korektnu saradnju i međusobno uvažavanje, a kada je rasprava u Skupštini zasnovana na bazi argumenata onda je i komunikacija na zavidnom nivou – kaže predsjednica parlamenta.

Programom rada Skupštine za 2021. godinu, planirano je donošenje izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine.

– Na taj način će se unaprijediti rad Skupštine i svih učesnika u radu – kaže Omerhodžić.

Programom rada za ovu godinu je planirano između ostalog i usvajanje Prijedloga odluke o javnom vodosnabdijevanju, Prijedloga odluke o upravljanju atmosferskim vodama, Prijedloga odluke o upravljanju komunalnim otpadom, kao vodama na teritoriji opštine.

Na dnevnom redu naći će se i dokumenta o kojima je parlament trebalo da raspravlja lani: Odluke o mjesnim

Opština je učestvovala u troškovima izgradnje i rekonstrukcije putne infrastrukture na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji zaključenog sa Ministarstvom odbrane, te projekta Dnevni boravak za stare, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i JU Dom starih „Bijelo Polje“ zajednicama, Odluke o usvajanju studije socijalnog programa za Rome, zatim Odluka o usvajanju lokalnog akcionog plana za djecu.

SLOBODAN JELIĆ, Sekretarijat za preduzetništvo i ekonomski razvoj

Brojni potencijali i šanse za privlačenje investitora U

godini koju je obilježila pandemija kovida-19 Sekretarijat za preduzetništvo i ekonomski razvoj je uspješno realizovao predviđene planove iako je realizacija bila usporena. Čelnik Sekretarijata Slobodan Jelić podsjeća da je Opština Bijelo Polje u toku 2019. godine prva u Crnoj Gori dobila BFC sertifikat koji na području Jugoistočne Evrope prepoznaje opštine i gradove koji imaju odgovarajuće kapacitete i strateški su opredijeljeni za unapređenje poslovnog okruženja, privlačenje investicija i podsticaj razvoja lokalne ekonomije.

Sertifikat je prepoznat u međunarodnim okvirima kao pokazatelj efikasne lokalne administracije koji preduzetnicima i investitorima garantuje da će dobiti usluge i informacije na način koji olakšava poslovanje.

Privreda posmatra BFC sertifikat kao standardizovan mehanizam za procjenu lokalnih uslova za poslovanje i ukazuje na to koje opštine i gradovi u regionu imaju najpovoljniju klimu za investiranje.

– To je značajan korak za vidljivost opštine za potencijalne investitore. Epidemiološka situacija u toku 2020. godine je znatno usporila dalje aktivno-

sti u tom pravcu – kaže Jelić.

Na pitanje kakvo je interesovanje investitora, odgovara da bi s obzirom na resurse i potencijale opštine, multietničnost i multikulturalnost, saobraćajnu povezanost sa ostatkom države i regionom te geografski položaj, trebalo biti znatno veće.

Kada je o djelatnostima riječ, on kaže da dominira prije svega preduzetništvo (najviše mala i srednja preduzeća), uslužne djelatnosti, a zatim poljoprivreda.

– Udio turističke ponude bi morao biti znatno veći i na tome se radi valorizacijom resursa Đalovića pećine i planine Bjelasice – kaže Jelić.

Afirmacija biznis zona Ove godine u fokusu Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj biće donošenje programa mjera za podsticaj razvoja poljoprivrede, sa naglaskom donošenja novih mjera, koje će ublažiti posljedice prouzrokovane pandemijom kovida-19.

Temelj za privlačenje investitora postavljen je formiranjem biznis zona: Nedakusi, Cerovo, Vraneška dolina, Bistrička dolina, Rakonje – Ravna Rijeka i Ribarevine – Poda.

– Radićemo na promociji biznis zona i njihovoj afirmaciji, sve u cilju privlačenja kako inostranih, tako i domaćih investitora. Kao i nastavak realizacije redovnih planova, programa i aktivnosti za razvoj preduzetništva, ekonomije i poljoprivrede – navodi Slobodan Jelić.

POLJE K

roz Program za podsticaj ruralnog i održivog razvoja, odnosno 12 podsticajnih mjera, Opština je minule godine investirala 100.000 eura iz opštinskog budžeta.

Sekretar za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović kaže da su pokušali da obuhvate i finansijski podrže sve projekte ili aktivnosti koje imaju značaj za razvoj sela ili zaštitu životne sredine i unapređenje održivog razvoja.

- Podržali smo registrovana seoska domaćinstva koja se bave ruralnim turizmom. Naše poljoprivrednike koji transportuju svoje proizvode i ove godine smo podržali kroz subvencionisanje za nabavku vozila sa mini hladnjačama koje čuvaju svježinu i kvalitet proizvoda, samim tim utiču i na veću cijenu proizvoda. Kroz mjeru razvoj seoske infrastrukture podržali smo mjesne zajednice u realizaciji manjih infrastrukturnih projekata od opšteg značaja. Jedna od glavnih podsticajnih mjera za 2020. godinu, za koju je izdvojeno i najviše sredstava jeste renoviranje svih 13 seoskih ambulanti čime smo željeli da stvorimo bolje uslove za liječenje pacijenata sa ruralnog područja opštine. Za tu namjenu utrošili smo 31.000 eura. Podrške smo dali i za poljoprivredna udruženja, interes je da se poljoprivrednici udružuju u klastere, kooperative i druga udruženja, jer na taj način mogu odgovoriti zahtjevima tržišta ne samo Bijelog Polja nego i šire – kaže čelnik Sekretarijata. Ćorović kaže da su u opštini ulaganje u znanje prepoznali kao prioritet za zdrav napredak i razvoj sela. Tako su podržavali projekte obuke iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Podsticaj je predviđen i za registrovana poljoprivredna gazdinstva koja koriste planinske pašnjake, pa se na taj način dobijaju zdrava hrana i održivi pašnjaci.

U saradnji sa IFAD fondom i ove godine realizovani su projekti asfaltiranja seoskih puteva i izgradnje seoskih vodovoda.

NOVA SLIKA

Sagovornik Pobjede kaže da se kada je riječ o interesovanju za poljoprivredu mijenja slika Bijelog Polja, a znatnije povećanje očekuje okončanjem kapitalnih turističkih projekata.

- Slika se svakako mijenja, možda ne dinamikom i intenzitetom kojim bih ja želio, ali brojni su razvojni projekti koji se realizuju na ruralnom području.

Očekujem da će valorizacijom turističkih bisera Đalovića pećine i planine Bjelasice, gdje se ulaže na desetine miliona eura, cijeli bistrički kraj i sela koja gravitiraju ka Đalovića pećini, ali i ona koja gravitiraju ka Bjelasici imati brojne benefite. Pokrenuće se lanac aktivnosti, od proizvodnje zdrave i domaće hrane, njenog plasmana turistima, do otvaranja novih radnih mjesta, transporta, hotelijerskih i ugostitelj-

Preispitivanje lokacije Čelinska kosa za sanitarnu deponiju U Bijelom Polju, na lokaciji Čelinska kosa, planirana je izgradnja regionalne sanitarne deponije za otpad i postrojenja za tretman nusproizvoda životinjskog porijekla koji nijesu za ljudsku ishranu.

Realizacija projekata usporena je.

– Problem je nastao jer su lokalni mještani problematizovali lokaciju na kojoj je predviđena izgradnja sanitarne deponije. Trenutno se ispituje opravdanost tog lokaliteta, a u fazi je i dobijanje saglasnosti na elaborate o procjeni uticaja ovog projekta na životnu sredinu – kaže Jasmin Ćorović.

5

Neđelja, 3. januar 2021.

JASMIN ĆOROVIĆ, Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj

Podrškom iz budžeta podstiču oživljavanje seoskih imanja Okončanjem projekata valorizacije turističkih bisera Đalovića pećine i planine Bjelasice pokrenuće se lanac aktivnosti, od proizvodnje zdrave domaće hrane do otvaranja novih radnih mjesta.

Jedna od glavnih podsticajnih mjera u 2020. godini, za koju je izdvojeno 31.000 eura jeste renoviranje svih 13 seoskih ambulanti skih usluga itd. Proizvodnja je uslovljena potražnjom, ukoliko uspijemo da uvežemo domaće poljoprivredne proizvode sa etno-turizmom i projektima Đalovića pećine i ski-centra na Bjelasici doći će do značajnog povećanja interesovanja za poljoprivredu i stočarstvo. Bijelo Polje ima odlične uslove za razvoj ovih djelatnosti i u budućem periodu intenziviraće se razvoj poljoprivrede – uvjeren je Ćorović.

Na povećano interesovanje za poljoprivredu uticala je, kaže on, epidemija kovid-19.

– Registar poljoprivrednih gazdinstava svake godine je brojniji. Svakako, treba uzeti u obzir da se radi i o brojnim postojećim poljoprivrednim gazdinstvima koja nijesu bila registrovana, ali svakako imamo i novih. Naš cilj je da se svi registruju kako bi izašli iz sive zone i bili konkurentni za državna i opštinska davanja i podsticaje, sa jedne strane i kako bismo mogli statistički da pratimo stanje. Kovid-19 je svakako uticao na povećanje obradivih površina. Na početku godine, sa pojavom korone javio se i strah od nestašice hrane, pamtimo scene iz marketa kada su svi

Dvanaest mjera podrške

pohrlili da obezbijede neophodne potrepštine, mnogi naši sugrađani koji posjeduju imanja na selima, a koja do sada nijesu obrađivali, ove godine su razorali i zasadili poljoprivredne kulture, tako da imamo i pozitivnu stranu kovida-19 a to je intenzivniji razvoj poljoprivrede – kaže Ćorović.

100

hiljada eura izdvojila je u 2020. godini Opština za Program mjera za podsticaj ruralnog i održivog razvoja

EKOLOŠKI PROBLEMI

On kaže da su ključni ekološki problemi u Bijelom Polju: nepostojanje kvalitetne komunalne infrastrukture, urađene sanitarne deponije, reciklažnog centra, centra za kompostiranje, reciklažnih dvorišta, još nije izgrađen sistem za prečišćavanje otpadnih voda itd. Sa druge strane, postojeće privremeno odlagalište otpada u Dobrakovu predstavlja crnu ekološku tačku i koje je nakon izgradnje nove deponije predviđeno za sanaciju. Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj pripremio je tri ključna dokumenta: plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom, zatim plan zaštite životne sredine i zaštite biodiverziteta. Obuhvaćena su sva važna pitanja iz oblasti zaštite životne sredine - opisa-

no je trenutno stanje, opasnosti i prednosti i dati prijedlozi mjera za rješavanje problema.

- Registrovali smo više od stotinu nelegalnih odlagališta na javnim površinama, obalama rijeka i šumama.

Sva smo ova pitanja definisali planovima i to je u fazi realizacije. U toku je izrada dokumentacije i raznih dozvola za izgradnju nove regionalne sanitarne deponije, prva faza Sistema za prečišćavanje otpadnih voda je završena i očekujemo nastavak druge.

Kroz Program podsticajnih mjera djelujemo na edukaciju i podizanje svijesti kod naših građana o važnosti zaštite životne sredine, pravilnom

Program mjera za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za 2020. godinu obuhvatio je podsticaj razvoja ruralnog turizma, nabavku specijalnih vozila sa mini hladnjačama za transport voća i povrća (pik-ap/kombi), razvoj seoske infrastrukture, unapređenje zdravstvenih usluga, podrška osnivanju i funkcionisanju poljoprivrednih udruženja, promocija i obuka iz oblasti ruralnog i održivog razvoja, zatim održivo korišćenje planinskih pašnjaka, održivo korišćenje zemljišta i riječnih tokova, zaštita i unapređenje životne sredine i biodiverziteta, ublažavanje i smanjenje uticaja prirodnih hazarda (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija) i ublažavanje i smanjenje uticaja prirodnih hazarda (očuvanje broja grla/komada stoke).

odlaganju otpada i sprečavanju zagađenja rijeka – kaže Ćorović.

Kada je u pitanju zaštita životne sredine, u Bijelom Polju najugroženije su rijeke.

- Razlog je uglavnom ljudski faktor: nelegalan izlov ribe i krivolov, nelegalna eksploatacija šljunka i nelegalno odlaganje otpada. Kroz Program smo podržali Sportsko-ribolovni klub Sinjavac iz Bijelog Polja, koji je nadležan za upravljanje rijekom Lim i njegovim pritokama, sredstvima za zarade dva nova ribočuvara na period od godinu.

Takođe, predvidjeli smo i realizaciju projekata koji su predviđeni lokalnim planskim dokumentima iz oblasti zaštite biodiverziteta i životne sredine. Realizovali smo u saradnji sa Institutom za javno zdravlje terenske akcije zaprašivanja komaraca, kako larvi tako i odraslih formi, u više navrata u toku godine. I na kraju obezbijedili smo sredstva za podršku našim poljoprivrednicima koji su izgubili grla stoke usljed dejstva prirodnih hazarda, udar groma, napad divlje životinje, zarazne bolesti itd. – navodi Ćorović.

UREĐENJE RIJEKA

Vraneška dolina

Lokalna uprava je podržala brojne akcije čišćenja korita Lima, Ljuboviđe i Bistrice.

- Sa opštinom Priboj realizovali smo prekogranični projekat sanacije 12 nelegalnih odlagališta otpada na Limu i povukli sredstva iz IPA fonda koji finansira EU u iznosu od blizu 160.000 eura. Na mjestima gdje su nekada bile tih 12 deponija instalirali smo, nakon čišćenja, mini parkove sa baštenskim mobilijarom i zelenilom. Planiramo da nastavimo sa sličnim projektima.

Trenutno radimo na iznalaženju sredstava za izradu karte buke opštine Bijelo Polje i karte zelenih površina.

Planiramo i izgradnju mreže mjesta za mjerenje zagađenja vazduha u Bijelom Polju. Sve su to projekti koji treba da stanje životne sredine dovedu na viši nivo – kaže Jasmin Ćorović.

6

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO

DINA MUSTAJBAŠIĆ, Sekretarijat za lokalnu samoupravu

Iz gradskog budžeta je za žensko preduzetništvo izdvojeno 40.000 eura, a po osnovu jednokratne pomoći za opremu novorođenčadi 60.000 eura.

Opština je obezbijedila udžbenike za sve đake do četvrtog razreda osnovne škole i dodijelila 188 stipendija

Posvećeni brizi o osjetljivim grupama Prvoj bebi u 2021. od Opštine 500 eura Na Ginekološko-akušerskom odjeljenju Opšte bolnice u Bijelom Polju, 1.januara u 10:10h rođena je prva beba – djevojčica.

Predsjednik Opštine Petar Smolović je donio Odluku kojom je za prvu bebu rođenu u ovoj godini opredijeljeno iz budžeta grada 500 eura.

-Majci Irmi, celoj porodici, kao i timu ljekara koji je radio na porođaju, čestitam rođenje zdrave devojčice. Koristim priliku da našoj novoj sugrađanki poželim sreću, dobro zdravlje i dug život. Želja mi je da ovo bude godina u kojoj će se u Bijelom Polju roditi još veći broj djece nego prethodne godine, a mi ćemo kao lokalna samouprava nastaviti izdvajanja za naknade i druge vidove pomoći za djecu i roditelje -poručio je Smolović.

Inače prvu bebu u 2021. godini su dobili roditelji Irma i Demir Gusinjac.

S

ekretarijat za lokalnu samoupravu jedno je od opštinskih tijela koje se prioritetno bavi prevencijom i ublažavanjem problema marginalizovanih ciljnih grupa- stanovništva u riziku od siromaštva, boraca, invalida, LGBT populacije, žena, problema mladih, Roma, osoba sa invaliditetom, problema narkomanije.



Svi segmenti rada Sekretarijata osjetili su posljedice kovid krize prije svega zbog nemogućnosti komunikacije sa ciljnim grupama i pomoći u direktnom kontaktu kroz radionice, edukacije…

Minule godine u fokusu njegovog rada bile su, kaže sekretarka Dina Mustajbašić, upravo aktivnosti koje idu ka poboljšanju kvaliteta njihovog života.

NAKNADE

Kada je o urađenom između dva praznika grada riječ, izdvaja realizaciju dva programa finansijske podrške žens ko m i p re d u z e t n i št v u mladih koje je podržala Opština u iznosu od 40.000 eura.

– Finansijsko osnaživanje žena i mladih je jedan od prioriteta kojima stremi Crna Gora. Zatim, kontinuirano



pružanje podrške đacima i studentima je nešto što je bilo u fokusu našeg Sekretarijata, a to se ogleda u nabavci besplatnih udžbenika za đake osnovnih škola od prvog do četvrtog razreda na teritoriji

Sekretarijat treba stalno da poboljšava kvalitet svoga rada kako bi odgovorio na izmijenjene potrebe društva u vremenu svjetske zdravstvene krize

opštine (približno 2.000 đaka) kao i stipendije redovnim studentima. Stipendirali smo za školsku 2020/2021. godinu 188 studenata – kaže Mustajbašić koja je na čelu tog sekretarijata šest mjeseci.

Sekretarijat isplaćuje 150 eura jednokratne pomoći za opremu novorođenčadi. Zaključno sa 17. decembrom urađeno je 380 rješenja za isplatu po tom osnovu. Za tu

namjenu je Opština izdvojila 60.000 eura u budžetu za 2020. godinu.

Mustajbašić kaže da su najveći dio planiranih obaveza, shodno Planu rada za 2020. godinu, realizovali, ali da su svi segmenti rada Sekretarijata osjetili posljedice kovid krize prije svega zbog nemogućnosti komunikacije sa ciljnim grupama i pomoći u direktnom kontaktu kroz ra-

dionice, edukacije koje su radili u kontinuitetu tokom prethodnih godina.

– Implementacija lokalnih akcionih planova koji obuhvataju seminare, okrugle stolove, sastanke, radionice je zaustavljena zbog rizika od okupljanja u zatvorenom prostoru. Sa druge strane, zaposleni u Sekretarijatu su učestvovali u mnogim regionalnim seminarima preko elektronskih platformi i imali su tu razmjenu informacija i ideja na koji način pomoći ciljnoj grupi – kaže Mustajbašić i dodaje da osim kovida

i svih problema koje nosi sa sobom, nije bilo drugih ograničavajućih faktora u realizaciji planiranih aktivnosti.

PLANOVI

Sekretarijat, smatra ona, treba stalno da poboljšava kvalitet svoga rada kako bi odgovorio na izmijenjene potrebe društva, kojima svjedočimo u vremenu svjetske zdravstvene krize. To će, objašnjava, biti u fokusu rada 2021. godine.

– Poboljšanje kvaliteta života marginalizovanih grupa će biti u fokusu i naredne godine, a tu prije svega mislim na implementaciju akcionih planova koji neće ostati samo puko slovo na papiru, smanjenje i ublažavanje socijalnih razlika i tenzija kao pokazatelj kretanja u pozitivnom smjeru. U korjenite promjene položaja marginalizovanih grupa treba da učestvuju ne samo institucije, ustanove i organizacije nego i oni koji najviše trpe – marginalizovani – kaže Mustajbašić uz podsjećanje da je Opština Bijelo Polje prva u Crnoj Gori otvorila 2019. godine Kancelariju za Rome.

Podrška za 13 preduzetnica i pet mladih privrednika Pretposljednjeg dana minule godine Opština je potpisala ugovor sa 13 preduzetnica i pet mladih privrednika koji su, na nedavnim konkursima lokalne samouprave, predstavili najbolje biznis planove i time stekli uslove za bespovratnu finansijsku pomoć grada.

Podršku su dobile: Katarina Zlajić - Proizvodnja odjeće, Samira Čokrlija - Pravljenje peciva i kolača, Fikreta Pilica – Razvoj stočarstva, Aleksandra Čabarkapa – Frizerski salon ,,Sandra“, Marija Raosavljević – Studio za dizajn, apcikliranje i izradu odjevnih predmeta, Julija Tvrdišić – Made in Montenegro, Elida Sijarić – Računovodstvena agencija Asya s, Marijana Camić – Centar za intelektualnu obuku, Radosava Peruničić – Uzgoj i proizvodnja jagnjećeg mesa ,,Romanovska“, Mila Milićević – Uzgajaj domaće, Suada Drpljanin – Logopedski centar ,,Logo školica“, nove metode učenja i rada sa djecom, Ramiza Nasufović – Za čuvanje i proizvodnju mlijeka i sira, Arnela Halilović – Autoservis 24/7.

Mladi preduzetnici koji su ostvarili podršku grada su: Tijana Veličković - Proizvodnja prirodnih sokova, Kemal Dizdarević - BENAZO potpuno ručno rađeni kožni aksesoari, Nemanja Marić - Foto-studio, Matija Bulatović - Razvoj tenisa, Anđela Bajčeta - Kozmetički salon Diamont nails.

POLJE

HILMIJA FRANCA, vlasnik kompanije Meso-promet

P

očeli su 1990. godine kao porodična firma sa dva zaposlena. Tri decenije kasnije Meso-promet je, zahvaljujući upornosti i viziji, od zanatske radionice stasao u mesnu industriju, čuvenu i van granica Crne Gore, grupaciju u okviru koje posluje preko 60 maloprodajnih objekata i četiri hotela.

Vlasnik kompanije Hilmija Franca kaže da najvažniji faktor uspjeha čine zaposleni.

– Imamo više od 1.400 zaposlenih koji svojim zalaganjem doprinose da kompanija bude sve uspješnija. Konstantno se ulaže u znanje i obuku zaposlenih putem kompanijskog sistema obuke kako bi se obezbijedila sigurna kadrovska baza – kaže on.

Kvalitetan proizvod nađe kupca i tržište Konstantno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta

VAŽNA KARIKA

Meso-promet je na crnogorskom tržištu prepoznat kao važna karika u lancu primarne proizvodnje, prerade i plasmana poljoprivrednih proizvoda do potrošača.

– Meso-promet je siguran partner i servis individualnim poljoprivrednim proizvođačima, ne samo kada je riječ o otkupu tržišnih viškova krupne i sitne stoke, već i u dijelu stočne hrane i mliječnih proizvoda. Godišnje otkupimo i više od 250 tona domaćeg sira.

Sa mrežom od tridesetak kooperantskih farmi za tov junadi godišnje proizvedemo oko 1.300 tona junećeg konzumnog mesa, a u saradnji sa osam kooperantskih farmi za tov pilića, na domaće tržište, plasiramo oko 1.500 tona piletine – kaže Franca.

Ističe da su kroz kooperativno farmerstvo u značajnoj mjeri razvili domaću proizvodnju junećeg i pilećeg mesa i umnogome smanjili uvoz ovih roba.

– Na našim i kooperantskim posjedima razvili smo i proizvodnju kabaste stočne hrane, oko 5.000 tona godišnje. Na taj način dajemo veliki doprinos snažnijem razvoju primarne proizvodnje, razvoju porodič-

nog biznisa na selu, povećanju zapošljavanja, koje će, nadamo se, direktno uticati na smanjenje odseljavanja mladih i radno sposobnih ljudi – kaže Franca.

STANDARDI U POSLOVANJU

Poslovanje preduzeća karakteriše ubrzan rast i širenje aktivnosti na sektore usluga i turizma. Strateško opredjeljenje menadžmenta preduzeća Meso-promet DOO, pored liderstva na domaćem tržištu je izvoz na regionalnim tržištima i na tržištu Evropske unije. Preduslov za

Kapaciteti, asortiman U okviru proizvodnog kompleksa Meso-prometa nalaze se: klanica za krupnu i sitnu stoku kapaciteta 200 komada junadi ili 1.000 komada jagnjadi u smjeni, kapaciteti za rasijecanje i otkoštavanje mesa 45 tona/dan, kapacitet proizvodnje proizvoda od mesa 1.000 tona godišnje, Klanica za klanje i preradu pilećeg mesa 5.000 kom. u smjeni i pogon za proizvodnju sterilisanih konzervi kapaciteta 10 tona /dan.

Proizvodni asortiman se sastoji od: svježeg mesa (teleće, juneće, jagnjeće, ovčije, svinjsko, praseće, pileće i ćureće meso), usitnjeno meso (juneća roštiljska kobasica, mljeveno meso, ćevapi, pljeskavice), fermentisane suve kobasice, suhomesnati proizvodi, dimljeni proizvodi, fino i grubo usitnjene barene kobasice, sterilisane konzerve.

7

Neđelja, 3. januar 2021.

1.400 radnika zapošljava kompanija Meso-promet

to je ispunjavanje visokih standarda u poslovanju.

– Menadžment preduzeća je veoma fokusiran na ispunjenje svih preduslova neophodnih da bi imali konkurentnu ponudu za tržište regiona i tržište EU. Od jula 2009. godine uspješno se implementira HACCP sistem, za analizu rizika kontrolom kritičnih tačaka. Na taj način je omogućena konkurentnost proizvoda u odnosu na proizvode velikih preduzeća iz EU i šire. Izvozni broj za evropsko tržište znači potvrdu i podstrek da kompanija nastavi sa ulaganjima u unapređenje kvaliteta i bezbjednosti proizvoda kako bi se opravdalo povjerenje potrošača.

Od septembra 2009. godine preduzeće je nosilac prava na žig ,,Dobro iz Crne Gore“. To

je potvrda prepoznatljivosti, kvaliteta i omogućavanje uspješnog plasmana proizvoda iz Crne Gore na domaćem i inostranom tržištu. Dalje, u maju 2011. godine uveli smo sistem menadžmenta bezbjednosti hranom ISO 22000 koji je uveden kako bi se obezbijedio globalni standard upravljanja kvalitetom.

Zahvaljujući tome kupac u jednom dijelu svijeta može biti siguran u kvalitet proizvoda preduzeća koje ima pomenuti standard, a registrovano je u drugom dijelu. HALAL standard primjenjuje se od avgusta 2011. što je jedan od glavnih uslova za plasman proizvoda na tržište zemalja Bliskog istoka – navodi Franca.

SARADNJA SA FARMERIMA

Epidemija kovida-19 se odrazila i na poslovanje Meso-prometa, promet je tokom turističke sezone opao 15 odsto.

Franca kaže da su ipak uspjeli da održe kontinuitet i stabilnost poslovanja, sačuvana su sva radna mjesta.

– Preduzeli smo značajne mjere u racionalizaciji troškova i pronalaženju novih tržišta za plasman proizvoda, kako bi donekle ublažili posljedice drastičnog pada prometa turističke privrede i ostalih faktora koji su uticali na smanjenje tražnje, a time i na pad prihoda – objašnjava sagovornik Pobjede.

Kada je o planovima riječ, menadžment želi osvajanje novih tržišta. Krupan korak na tum putu napravljen je u 2020. godini, tako što je poslije nekoliko decenija pokrenut izvoz jagnjadi, u Liban je izvezeno 5.500 jagnjadi.

Hilmija Franca kaže da se nadaju nastavku saradnje i ističe da će ubuduće tako organizovan otkup tržišnih viškova pomoći razvoju i očuvanju stočnog fonda i podstaći

Cilj – da kompanija preraste u holding – Cilj menadžmenta je dugoročni opstanak kompanije. U prilog tome govori i činjenica da smo i prethodnih trideset godina rada uložili u rast i razvoj kompanije, a i sve trenutne i buduće investicije su usmjerene ka tome da se stvore uslovi da kompanija i za 10 godina bude jedan od nosilaca privrednog razvoja sjeverne regije. Preduzetnički duh uz poštovanje internacionalnih standarda i dobre proizvođačke prakse su garant dugoročnog opstanka kompanije, stvaranju regionalno poznatog brenda i širenju tržišnog učešća u zemljama Evropske unije, Bliskog istoka i šire. Vjerujem da ćemo u bliskoj budućnosti prerasti u holding kompaniju sa jakim temeljima zasnovanim na korporativnom upravljanju uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti – otkriva ambicije vlasnik Meso-prometa Hilmija Franca.

Vlasnik kompanije Meso-promet konstatuje da je poslovni ambijent u Bijelom Polju povoljan za preduzetnike, ali da bi se brže razvijao neophodno je konstantno raditi na njegovom unapređenju.

– To se jedino može postići efikasnim i sinhronizovanim radom lokalne uprave i donosioca razvojnih politika, na realizaciji infrastrukturnih projekata kao i ostalih podsticajnih mjera, usmjerenih prema seoskim domaćinstvima, farmerima, preduzetnicima i svim ostalim privrednim subjektima kako bi se otvorila nova radna mjesta i donekle ublažio gorući problem migracije stanovništva. Usvojene ili planirane podsticajne mjere trebaju biti jasne, dugoročne i njihova implementacija olakšana jednostavnim procedurama. Takođe, politika upravljanja lokalnim javnim prihodima trebala bi biti u skladu sa trenutnim mogućnostima obveznika, što znači da treba preispitati i pravično odmjeriti sve namete prema privrednim subjektima – navodi Franca.

poljoprivrednike koji se bave farmerstvom, na povećanje broja grla koja uzgajaju.

– Naša saradnja sa crnogorskim farmerima je godinama na zadovoljavajućem nivou, kao i do sada bićemo partneri našim farmerima. Cilj nam je da zajedničkim snagama proširimo kooperantsku mrežu kako za uzgoj junadi, piladi i ovaca. Razvojni put i strategija Meso-prometa je unapređenje agroindustrijske proizvodnje, a ciljna grupa je primarna proizvodnja na čemu zasnivamo i kooperantske odnose sa našim farmerima i poljoprivrednim proizvođačima. Naši proizvodi su prisutni u zemljama regiona (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo), a od skoro na tržištu Evropske unije. U 2020. uspjeli smo da dio asortimana suvomesnatih proizvoda plasiramo na njemačko-austrijsko tržište. U pregovorima smo za proširenje asortimana i većim količinama isporuke, kao i proširenje mreže u Njemačkoj. Uz dobar kvalitet proizvoda uvi-

jek se može naći kupac i tržište – uvjeren je Franca.

PLANOVI ZA 2021.

U 2021. godini menadžment planira investiranje u sektor primarne proizvodnje i to u farme za uzgoj junadi i pilića.

– To će obezbijediti značajnu količinu visoko kvalitetne sirovine za potrebe proizvodnih kapaciteta kompanije i plasman proizvoda do krajnjih potrošača. Krajnji rezultat planiranih ulaganja je značajno smanjenje potrebe za uvozom ovih sirovina i stvaranje uslova za povećanje izvoza gotovih proizvoda. Na taj način dajemo veliki doprinos snažnijem razvoju primarne proizvodnje, razvoju porodičnog biznisa na selu, povećanju zapošljavanja, koje će nadamo se direktno uticati na smanjenje migracije mladih i radno sposobnih ljudi. Nastavićemo i sa trendom kontinuiranog ulaganja u proizvodnu infrastrukturu, modernizaciju proizvodnih pogona i tehnoloških procesa – najavljuje Hilmija Franca.

8

O

d izbijanja epidemije novog korona virusa Opšta bolnica Bijelo Polje dijelila je sudbinu ostalih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Direktorica dr Biserka Bulatović kaže da je bolnica u skladu sa novonastalom situacijom i preporukama IJZ Ministarstva zdravlja i Vlade i prilagođavanja novom iskustvu medicine prošla kroz proces uspostavljanja protokola u cilju zaštite pacijenata i medicinskog osoblja.

– U skladu sa planom, a i tadašnjom definicijom ustanove da smo ,,čista bolnica“, oformili smo trijažni centar koji je bio smješten u prostorije Dnevnog centra ,,Tisa“ i odredili određen broj postelja na Infektivnom odjeljenju za smještaj pacijenata sa sumnjom na kovid, odnosno onih koji čekaju nalaz PCR testa. Takođe, u tom periodu smo posvetili posebnu pažnju prihvatu pacijenata iz opština koje gravitiraju ka Bijelom Polju kao i svih sa sjevera jer smo bili jedina ustanova u tom dijelu države gdje nijednog dana nije stala sa radom hirurška, ortopedska ni ginekološka sala, a ni prijem redovnih pacijenata kako akutnih tako i hroničnih na Interno odjeljenje i Odsjek za neurologiju – kaže Bulatović.

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO

Dr BISERKA BULATOVIĆ, direktorica JZU Opšta bolnica

Korona ukinula radno vrijeme i odmor, a učvrstila kolegijalnost

PRILAGOĐAVANJE

Usljed pogoršanja epidemiološke situacije u Crnoj Gori kao i u Bijelom Polju krajem septembra, kada je krenuo talas povišenih temperatura i upala pluća u gradu, odlukom Kriznog medicinskog štaba Opšta bolnica postaje kovid bolnica i ulazi u sistem zdravstvenih ustanova koje se bave liječenjem pacijenata sa potvrđenom kovid infekcijom.

– Sa velikom odgovornošću negdje i strahom od nepoznatog smo prihvatili tu informaciju. Ali isto tako u najkraćem mogućem roku smo postali sigurno jedna od kovid jedinica koja se danas može pohvaliti sa opremljenošću i stručnošću kadra.

Cijelo Interno odjeljenje sa Odsjekom za infektivne bolesti koje broji 58 kreveta smo podredili kovid centru. Uradili smo podstanicu za kiseonik, bukvalno za pet dana, sa najsavremenijim sistemom kontinuiranog

napajanja za kovid centar čime smo postigli sigurnost u liječenju, a istovremeno i komfor u radu medicinskog osoblja – prisjeća se Bulatović kako se odvijalo prilagođavanje.

Sve to ne bi bilo dovoljno bez

medicinskog kadra.

– Oformili smo sjajan tim koji je maksimalno posvećen svakom pacijentu. U kovid odjeljenju radi pet specijalista koji svakodnevno imaju dežurstva, obavljaju dvije vizite zajedno sa anesteziolozima i infektologom koji konsultativno obilazi odjeljenje dva puta nedjeljno, stvoren je tim medicinskih tehničara fizioterapeuta, laboranata koji takođe daju maksimum i učešće u radu sa pacijentima – navodi Bulatović.

Sistem rada i funkcionisanja bolnice je bio prilagođen pandemiji, ali nijesu zanemareni ostali pacijenti kojima je bila neophodna zdravstvena njega.

– U prekidima smo obustavljali redovan rad ambulanti, osim za hitne slučajeve kako bi smanjili fluktuaciju pacijenata kroz prostorije bolnice u vrijeme ,,pika“ epidemije u gradu. Naravno, sve propuštene a redovno zakazane preglede i kontrole pacijenti su mogli da obave tokom ljeta kada smo organizovali dopunski rad u svim ambulantama – naglašava Bulatović.

ZAHVALNOST

Od septembra kovid bolnica

Da bi se sve to postiglo, bila je neophodna žrtva svih zaposlenih.

– Posao medicinskog radnika u vrijeme kovida u bjelopoljskoj bolnici ne poznaje vrijeme, ne

Otvaranje odjeljenja psihijatrije za sjever države Što se tiče Opšte bolnice Bijelo Polje, ustanova će nastaviti da se razvija i unapređuje zdravstvenu uslugu i zaštitu na svim nivoima i u skladu sa svojim mogućnostima. U prvom kvartalu ove godine, a u skladu sa odobrenim sredstvima Fonda zdravstva, planiramo proširenje kapaciteta Odjeljenja psihijatrije i stavljanje akcenta na očuvanje mentalnog zdravlja stanovništva. Ta investicija se ne odnosi samo na pacijente iz Bijelog Polja i Mojkovca, već na sve građane sjevera Crne Gore.

poznaje odmor, zimovanje, ljetovanje, u kovid odjeljenju. On podrazumijeva spremnost za rad u teškim uslovima, značaj vrijednosti kolegijalnosti, timskog rada i društvene odgovornosti kao ključne u sprečavanju većih posljedica koje ta infek-

Na početku pojave kovida-19 Opšta bolnica bila je jedina ustanova na sjeveru države gdje nijednog dana nije stala sa radom hirurška, ortopedska ni ginekološka sala, a ni prijem redovnih pacijenata kako akutnih tako i hroničnih na Interno odjeljenje i Odsjek za neurologiju.

Usljed pogoršanja epidemiološke situacije krajem septembra postaje kovid bolnica i ulazi u sistem zdravstvenih ustanova koje se bave liječenjem pacijenata sa potvrđenom kovid infekcijom



U kovid odjeljenju radi pet specijalista koji svakodnevno imaju dežurstva, obavljaju dvije vizite zajedno sa anesteziolozima i infektologom

tivna bolest nosi sa sobom. Koristim priliku da svim koleginicama i kolegama odam lično priznanje i zahvalnost na iskazanoj profesionalnosti i požrtvovanju. Takođe, sugrađanima na društvenoj odgovornosti prema sebi, porodici i društvenoj zajednici – poručuje dr Bulatović.

Zahvalnost upućuje i donatorima koji su na bilo koji način pomogli i dalje to nesebično čine.

– Ne bih nabrajala da nekog ne izostavim. Takođe, zahvalnost dugujem lokalnoj upravi Opštine Bijelo Polje i lično predsjedniku koji je svojim zalaganjem, kako je to inače i ranije u redovnim okolnostima činio svojim interesovanjem i razumijevanjemza bolnicu, pomogao da se

Donatori pomogli opremanje

Nagrada ,,3. janua Žiri za dodjelu najvećeg opštinskog priznanja odlučio je da Nagrada ,,3. januar“ ove godine pripadne zdravstvenim radnicima koji rade u Opštoj bolnici, Domu zdravlja, Hitnoj službi i Domu starih.

Predsjednik žirija za dodjelu najvišeg opštinskog priznanja Milko Kovačević saopštio je da je odluka donijeta jednoglasno, čime se, kako je rekao, na ovaj način nastoji iskazati poštovanje i zahvalnost prema onima koji su svojom humanošću, posvećenošću poslu i ogromnim ljudskim naporom brinuli o zdravlju

veliki broj nama nedostajućih elemenata u vidu i opreme i svakodnevnog potrošnog materijala omogući i na tome smo mu zahvalni. Svim sugrađanima

9

Neđelja, 3. januar 2021.

POLJE

MARKO MASLOVARIĆ, Opštinski tim za zaštitu i spašavanje

Lekcija koju nam je dao kovid-19 Pandemija sa kojom smo se suočili nas je, kaže dr Biserka Bulatović, naučila da ono što se dešava nekom čovjeku na jednom kraju planete Zemlje može imati značajan uticaj na čovjeka na drugom kraju.

– Prvo nas je povezala, solidarisala, dala nam priliku da usporimo u smislu da odvojimo vrijeme za razmišljanje o svom zdravlju, razvijamo osjećaj zahvalnosti i istinski se zahvalimo na onim aktivnostima, ljudima i situacijama a koje možda nijesmo svjesni koliko su nam vrijedne. Sa medicinske i ekonomske tačke gledišta svakako nas je naučila da treba povećati budžet Svjetske zdravstvene organizacije, ojačati javne zdravstvene sisteme, posvetiti se razvoju vakcina, kontinuranoj medicinskoj edukaciji kako srednjeg tako i visokog medicinskog kadra – navodi dr Biserka Bulatović.

Medicinski radnici diskretni heroji grada

O

pštinski tim za zaštitu i spašavanje imao je lani pune ruke posla sprovodeći privremene mjere Vlade za sprečavanje širenja novog korona virusa.

Marko Maslovarić kaže da je tim sastavljen od direktnih i indirektnih subjekata zaštite i spašavanja.

– Aktivnosti Opštinskog tima su usmjerene na realizaciju naredbi Vlade za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa i njihovu implementaciju kroz nadležnosti opštinskih i državnih službi na teritoriji Bijelog Polja. Primarni cilj tima jeste adekvatna priprema ljudstva i resursa svih organa i službi, blagovremeno umanjenje - redukcija rizika od nastanka i širenja novog korona virusa, kooperativnost svih opštinskih i državnih službi, umanjenje mogućih posljedica, pružanje pomoći ugroženom stanovništvu, a sve u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva Bijelog Polja – kaže sekretar tima.

UGROŽENOST

ar“ zdravstvenim radnicima svih nas.

– U godini u kojoj se u svijetu, pa i kod nas, vodila i još uvijek se vodi teška i iscrpljujuća borba za spas života i zdravlja ljudi, logično je da i mi u Bijelom Polju kroz ovu najveću opštinsku nagradu iskažemo svoje poštovanje prema zdravstvenim radnicima.

Dakle, ova nagrada pripada svim ljekarima i svom medicinskom osoblju Bijelog Polja, koji svoju djelatnost obavljaju u Opštoj bolnici, Domu zdravlja, Hitnoj medicinskoj pomoći i Domu starih – rekao je Kovačević.

čestitam Dan opštine i da ovaj Dan oslobođenja koji simbolizuje pobjedu bude nagovještaj boljih dana i naše globalne pobjede nad kovid-19. Ne treba zaboraviti iz-

Naveo je da bi epidemiološka situacija u Bijelom Polju bila katastrofalna i sa nesagledivim posljedicama da nije bilo prefesionalnog, stručnog i nadasve ljudskog odgovora svih zdravstvenih radnika.

– Sudbina svakog od nas bila je u rukama naših uglednih sugrađana, medicinskih radnika, a ova i ovakva situacija je u svima nama dodatno učvrstila uvjerenje da je zdravstvo posebno važan segment našega društva, a da zdravstveni radnici zahtijevaju naše posebno poštovanje – poručio je predsjednik žirija.

gubljene bitke, koje su nas, nažalost, ostavile bez naših dragih sugrađana i ovom prilikom, u svoje lično ime, upućujem izraze žaljenja – poručuje dr Bulatović.

On objašnjava da primarni objekat ugroženosti u vanrednoj situaciji izazvanoj pojavom novog korona virusa jeste zdravlje stanovništva.

– Sve aktivnosti su se svodile prioritetno na redukciju rizika i otklanjanje opasnosti od širenja virusa, na svim potencijalno frekventnim tačkama. Treba napomenuti da na teritoriji Bijelog Polja, sa aspekta bezbjednosti i mogućih indukovanih efekata opasnosti, na početku nastupanja rizika, identifikovani objekti sa nultom tačkom tolerancije na korona virus su JU Dom starih i Zatvor. Ti objekti su preduzeli setove preventivnih mjera i aktivnosti poštujući preporuke NKT-a, a u cilju zaštite zdravlja korisnika usluga i lica na izvršenju krivičnih kazni – navodi Maslovarić.

On kaže da su tokom prvog talasa epidemije sjednice Opštinskog tima shodno epidemiološkim preporukama organizovane u elektronskoj formi putem aktivne Viber

Osim logističke podrške službama koje su direktni nosioci zaštite i spašavanja, pružali smo i dodatnu pomoć u Domu zdravlja i Opštoj bolnici. Posebnu zahvalnost dugujemo medicinskim radnicima i menadžmentu Doma starih koji su karantinom za sve korisnike i zaposlene tokom sedam mjeseci spasili tu ustanovu od mogućih katastrofalnih posljedica grupe. Posredstvom Sekretarijata za lokalnu samoupravu inicirao je formiranje, u sklopu mjesnih zajednica na teritoriji opštine, 39 volonterskih timova za zaštitu i spašavanje sa zadatkom pružanja blagovremenih informacija sa terena a koji su stavljeni u funkciju podrške i pomoći Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta.

Od početka drugog talasa epidemije Opštinski tim, u velikoj sali Skupštine opštine, održava dva redovna nedjeljna sastanka u užem sastavu, na kojim su osim članova Opštinskog tima prisutni i članovi svih republičkih i lokalnih inspekcijskih službi.

– Cilj sastanaka je da se identifikuju opasnosti i tačke – uzročnici najučestalijeg širenja virusa kako bi se preduzele aktivnosti na zaštiti zdravlja stanovništva, ali i pojačanim inspekcijskim nadzorom dao doprinos na redukciji posljedica i na taj način smanjio izraženi pritisak na zdravstvene ustanove u Bijelom Polju, kao i obezbjeđenje primjene epidemioloških mjera na teritoriji

opštine Bijelo Polje. Svakodnevno se vrši nadzor nad sprovođenjem epidemioloških mjera – kaže Maslovarić.

LOGISTIKA

Opštinski tim za zaštitu i spašavanje je kontinuirano pružao pomoć ugroženom stanovništvu. Da je riječ o zahtjevnim aktivnostima, pokazuje podatak da je Crveni krst od početka epidemije podijelio više od 9.000 paketa osnovnih životnih namirnica ugroženom i stanovništvu koje je u stanju socijalne potrebe.

– Osim logističke podrške službama koje su direktni nosioci zaštite i spašavanja, pružali smo i dodatnu pomoć u Domu zdravlja i Opštoj bolnici kao primarnim akterima borbe sa korona virusom. Koristim priliku da se u ime Opštinskog tima zahvalim svim medicinskim radnicima Bijelog Polja koji su pravi diskretni heroji našeg grada. Posebno želim da istaknem veliku zahvalnost medicinskim radnicima i menadžmentu JU Domu starih Bijelo Polje koji su orga-

Cilj – održivi sistem zaštite Opštinski tim za zaštitu i spašavanje je formiran 2018. godine sa ciljem uspostavljanja održivog sistema zaštite i spašavanja u vanrednim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama, prirodnim i tehničko - tehnološkim hazardima, a čine ga direktni i indirektni učesnici zaštite na lokalnom nivou.

Aktiviran je 6. marta 2020. godine, nastupanjem rizika od širenja novog korona virusa. Aktivnosti tima su se ogledale u koordinaciji i kontroli subjekata zaštite i spašavanja kroz implementaciju mjera NKT-a na nivou Bijelog Polja.

nizovali maksimalni stepen zaštite svojih korisnika i u najsloženijoj epidemiološkoj situaciji obezbijedili njihovo zdravlje, a karantinom kojim su izolovali sve korisnike i zaposlene i traje punih sedam mjeseci, sigurno spasili tu ustanovu od mogućih katastrofalnih posljedica. Danas ta ustanova može da se pohvali da virus i pored izraženo visoke transmisije u Bijelom Polju nije ušao u taj objekat – naglašava Maslovarić.

10

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO

PETAR NOVAKOVIĆ, glumac

Konačno kao kod kuće Bjelopoljsko pozorište uspjelo je da upriliči javno izvođenje Čehovljevih jednočinki na gradskom trgu, probijen je led pod kojim je zbog korone bila čitava Crna Gora. Ukazano mi je povjerenje da stvaram i djelam pod okriljem Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“

E

pidemija virusa korona ima više nego loš uticaj na kulturu. Javne ustanove ostavila je bez publike, predstave u pripremi bez zasluženih premijera i izvođenja, slobodne umjetnike bez posla. Zaista je u jednom trenutku zavladao mrak i svjetlo se nije naziralo. Generalno gledano, pretrpjeli smo težak udarac, ali se uspješno oporavljamo – kaže glumac Petar Novaković.

U prilog tome navodi činjenicu da je bjelopoljsko pozorište uspjelo da upriliči javno izvođenje Čehovljevih jednočinki na gradskom trgu.

– Takoreći, probili smo led pod kojim je bila čitava Crna Gora. Tu smo vidjeli iz prve ruke koliko je pozorište potrebno čovjeku, ljudi su bili oduševljeni i iskreno zadovoljni što konačno mogu da prisustvuju pozorišnom programu. Naravno, nijesmo bili sami, kolege širom Crne Gore tražili su načine da dopru do publike i nalazili su ih vremenom. Umjetnici će uvijek naći način, pa su tako i uprkos svemu uspjeli da organizuju online programe, nastavu, seminare, pa i festivale. Prilagodili smo se, nismo imali izbora. Dinosaurusi su možda izumrli, ali mi nećemo, bar još koji dan – kaže mladi glumac uz osmijeh.

POVJERENJE

Godinu za nama pamtiće po mnogo čemu, ali izdvaja ukazano povjerenje da stvara i djela pod okriljem Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“.

– Primljen sam u društvo jedne ozbiljne institucije i izuzetno sam srećan zbog tog priznanja mog dosadašnjeg rada. Konačno se osjećam kao kod kuće – kaže uz osmijeh.

Zadovoljno kaže da Bijelo Polje kada je pozorište u pitanju ima čime da se pohvali.

– Festival dramskih amatera je biser bjelopoljske, odnosno crnogorske kulture. Bijelo Polje ima briljantnu istoriju amaterskog pozorišta, sjajne glumce, sijaset nagrada i pregršt divnih predstava za sobom. Pozorište za djecu takođe je blagorodno i zaslužuje svoj

Pišemo istoriju bjelopoljskog pozorišta – Predsjednik Opštine Petar Smolović je, u saradnji sa direktorom Centra za kulturu Milkom Kovačevićem reformisao pozorište i profesionalizovao ga pa Bijelo Polje sada ima svoje glumce, u svojoj matičnoj kući, što je sjajan početak nečeg izuzetnog. To će ostati zabilježeno u istoriji našeg grada. Ako sve bude kako treba i stanemo na kraj epidemiji, Bijelo Polje može očekivati pozorište sa redovnim repertoarom, što nije mala stvar – naglašava Petar Novaković.

Biografija Petar Novaković u Crnogorskom narodnom pozorištu igrao je u nekoliko predstava.

– Izdvajam ,,Everyman Đilas“ u režiji Radmile Vojvodić, ,,Povratak“ u režiji Mirka Radonjića i ,,Hamlet“ u režiji Ane Vukotić.

U Gradskom pozorištu Podgorica u studentskim danima igrao sam u predstavi „Ulcinjski gusar“ u režiji Milana Karadžića. Za Kraljevsko pozorište Zetski dom takođe sam igrao u par predstava, na primjer „Žabar“ u režiji Lidije Dedović, koja je ujedno bila diplomska predstava moje klase, zatim „Najokrutniji čovjek“ u režiji Monike Keli, te i saradnja sa trupom Fura dels Baus, sa kojima sam radio na predstavi „Porodica sjećanja“ u režiji Pepa Gatela. Igrao sam i za Nikšićko pozorište odakle bih izdvojio predstavu „Nobelovci“ Obrada Nenezića, u režiji Gorana Bulajića – navodi Novaković.

MILKO KOVAČEVI

Kultura ops Na gradskom trgu premijerno je izvedena pozorišna predstava ,,Medvjed i prosidba“. Promovisana je knjiga ,,Ksenija Cicvarić život i pjesme“, autora Milorada Miranovića, knjiga poezije ,,...Dođavola“, Zorana Vujovića, objavljena je monografija 50 godina Festivala dramskih amatera. U bilans 2020. godine Centar bilježi izdavanje zbirke pjesama ,,Bez maske“, Murata Ćorovića, te književnog časopisa ,,Odzivi“. Održane su izložbe slika ,,Refleksija Mediterana“, ,,Umjetnost je ženskog roda“…

Kulturne institucije su 2020. godine usljed epidemije kovid-19 bile prinuđene da mnoge planirane sadržaje odgode ili otkažu. Takva situacija nije zaobišla ni JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo“. U toj ustanovi planirali su da publici ponude bogat pozorišni program, književne, likovne, muzičke, filmske i druge kulturne sadržaje.

Međutim, direktor te ustanove Milko Kovačević kaže da su uprkos korona virusu i ograničavajućim faktorima uspjeli da građanima Bijelog Polja, i u vrijeme pandemije, ponude određene programe uz poštovanje mjera koje su propisali NKT i Institut za javno zdravlje.

FILM, KNJIŽEVNOST

– Bijelo Polje je grad umjetnika i umjetnosti, grad festivala, grad toplog srca koji svim dobronam-

jernim ljudima, a posebno mladim umjetnicima, pruža ruku podrške i dobrodošlice. U septembru na gradskom trgu, u produkciji JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović - Strunjo“, premijerno je izvedena pozorišna predstava ,,Medvjed i prosidba“ Antona Pavloviča Čehova.

Predstavu su režirali i u istoj igrali mladi crnogorski glumci: Marija Maša Labudović, Jelena Đukić, Petar Novaković i Moamer Kasumović. Prva repriza bila je sjutradan, na istom mjestu. Ljubitelji pozorišne umjetnosti su sa oduševljenjem propratili premijerno i reprizno izvođenje predstave. U saradnji sa lokalnom TV ,,Sun“ u udarnim terminima emitovano je više od deset snimaka pozorišnih predstava Bjelopoljskog pozorišta kao što su ,,Derviš i smrt“, ,,Crveni petao leti prema nebu“, ,,Bihorci“, ,,Hasanaginica“ i dr. Shodno situaciji, potru-

Iz budžeta grada za kulturu skoro milion

prostor. Unaprijediti današnju situaciju možemo stručnim i unaprijeđenim radom sa mlađim naraštajima, naime, ako ih prigrlimo pozorištem siguran sam da će oni uzvratiti zagrljaj. Tako ćemo dobiti ne samo buduće stvaraoce već i vjernu publiku. Naravno, osjećamo potrebu adolescenata i odraslih da i oni učestvuju, potrebu naših već prekaljenih glumaca da igraju do posljednjeg dana, i to ćemo im kao ustanova sigurno i pružiti. Naravno, pred nama je period oporavka, i dalje vodimo borbu sa epidemijom, te moramo biti strpljivi i pametni. Ali što se konkretno mene tiče, tu sam, spreman za svaki poduhvat – ističe Novaković.

Direktor JU Centar za kulturu Milko Kovačević kaže da ta ustanova ima veliku podršku Opštine, koja izdvaja značajna finansijska sredstva za kulturu i kulturne institucije u Bijelom Polju.

– To potvrđuje podatak da Opština za kulturu i kulturne aktivnosti grada izdvaja više od 4,5 odsto ukupnog budžeta. Kada se saberu ukupna izdvajanja namijenjena kulturnim institucijama grada, dođe se približno do cifre od milion eura što Bijelo Polje svrstava među opštine u našoj državi koje izdvajaju najveća sredstva za ovu važnu oblast društvenog života – kaže Kovačević i dodaje da je Opština pokrovitelj kulturnih manifestacija od državnog i internacionalnog karaktera.

AKTIVNOSTI

– Programom rada Centra za kulturu za 2020. godinu bilo je predviđeno puštanje u rad 3D bioskopa, koji je bio spreman za rad polovinom juna. Međutim, kako su sve kulturne aktivnosti otkazane ili odgođene, a okupljanja u zatvorenom prostoru zabranjena, 3D bioskop do sada nije pušten u rad. Podsjećam da je ovaj projekat realizovan u partnerstvu Ministarstva kulture, Filmskog centra, Opštine i turske agencije Tika. Očekujemo da ćemo u najskorije vrijeme bioskop pustiti u rad i našim građanima omogućiti da uživaju u najvećim filmskim ostvarenjima u 3D tehnologiji – ističe Kovačević.

Mladi glumac trenutno radi na pripremi prijedloga programa rada dječijeg i amaterskog pozorišta.

– Tražim tekstove koje bih predlagao i njima a i sebi (igra se i meni), uglavnom sam izolovan zbog kompletne situacije sa virusom korona, ali se pripremam za bolje dane godine koja je pred nama. Posljednjih nekoliko nedjelja se na Superstar tv kanalu emitovala serija ,,12 reči“ u režiji Jelene Stolice u kojoj imam ozbiljnu ulogu, ako su poštovani čitaoci raspoloženi, neka pogledaju seriju u toplini svojih domova, neće se razočarati – kaže Novaković kojeg ovih dana možemo vidjeti i u reklami za nikšićko pivo.

Na pitanje koju ulogu bi volio da dobije, odgovara da je strpljiv i svemu naredan.

– Što god dođe ja sam mu naredan, vrlo sam strpljiv. Do sljedećeg angažmana posvetiću se mom matičnom pozorištu i nadam se da ću moći dovoljno da doprinesem njegovom boljitku, a samim tim i boljitku crnogorske kulturne scene uopšte – poručuje Novaković.

3D bioskop

Centar za kulturu

dili smo se da i na taj način sugrađanima ponudimo kulturni program – kaže Kovačević.

Kada su u pitanju književni programi, 13. oktobra, u galeriji Centra za kulturu, u saradnji sa JU Školom za osnovno muzičko obrazovanje, promovisana je knjiga ,,Ksenija Cicvarić život i pjesme“, autora Milorada Miranovića. Potom je 23. oktobra, u velikoj sali JU Centar za kulturu predstavljena knjiga poezije ,,...Dođavola“, autora Zorana Vujovića, glumca Crnogorskog narodnog pozorišta. Za potrebe Narodne biblioteke, koja djeluje pod okriljem Centra za kulturu, nabavljeno je blizu 1.000 knjiga.

Kovačević dodaje da Biblioteka u kontinuitetu ima više od 500 korisnika te da je organizator brojnih književnih programa i seminara.

JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović - Strunjo“ bavi se i izdavačkom djelatnošću. Lani su u susret jubilarnom, 50. Festivalu dramskih amatera Crne Gore pripremili i pustili u štampu monografiju o 50 godina Festivala, koju su priredili uposleni u Centru. U bilans 2020. godine ubilježili su i izdavanje zbirke pjesama ,,Bez maske“, poznatog novinara i pjesnika Murata Ćorovića, te književni časopis ,,Odzivi“.

Za dešavanja nijesu uskraćeni ni ljubitelji likovne umjetnosti.

Održano je nekoliko izložbi slika.

– Izdvajamo izložbu ,,Refleksija Mediterana“ Udruženja likovnih umjetnika iz Ulcinja. Bili su izloženi radovi akademskih sli-

11

Neđelja, 3. januar 2021.

POLJE

IĆ, direktor JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović - Strunjo“

staje uprkos epidemiji ,,Medvjed i prosidba“

kara Edina Kaplanija, Bilala Nikezića, Vahide Nimanbegu, Mersihe Marvić i Nasera Hase i izložbu ,,Umjetnost je ženskog roda“, koju smo realizovali u saradnji sa Sigurnon ženskom kućom i Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja – kaže Kovačević.

ODGOĐENI PROGRAMI

Prvi čovjek Centra za kulturu podsjeća na aktivnosti koje zbog epidemije nijesu uspjeli da realizuju. Pored ostalog, trebalo je da obilježe 50 godina Festivala dramskih amatera.

– Povodom tog značajnog jubileja, Centar za kulturu planirao je da priredi svečanu akademiju, monografiju, pozorišnu predstavu kojom bi se Bijelo Polje predstavilo na toj pozorišnoj svetkovini, profesionalnu predstavu koja bi bila izvedena u čast nagrađenih 50 festivala i niz drugih pratećih kulturnih sadržaja. Tu je i In-

,, Refleksija mediterana“

ternacionalni festival tamburaških orkestara, koji se 18 godina baštini i afirmiše tradicionalnu narodnu muziku stanovništva Crne Gore i ze-

malja iz kojih dolaze učesnici.

Jedan je od najznačajnijih muzičkih festivala na prostoru Crne Gore. Posebnu važnost u vrijeme održavanja Internacionalnog festivala tamburaških orkestara trebalo je da ima planirano održavanje drugog ,,Bjelopoljskog biznis foruma“ koji okuplja najznačajnije p r i v re d n i ke i z z e m l j e i okruženja, goste iz dijaspore i eksperte iz oblasti ekonomije – navodi Kovačević.

Po njegovim riječima, Centar je planirao i premijere pozorišnih predstava sopstvene produkci-

je, ali i predstave koje bi bile rađene u koprodukcijskoj saradnji.

– Koprodukcije, osim što su važan model saradnje i razmjene umjetnika, predstavljaju i finansijsku olakšicu u realizaciji projekata. U planu su bile i premijere pozorišnih predstava namijenjene najmlađoj publici.

Pozorište ima izuzetno značajnu ulogu u edukovanju novih generacija kada je u pitanju pozorišna umjetnost i kultura uopšte, stoga smo poseban akcenat stavili i na gostujuću profesionalnu produkciju, koju

smo imali u planu da ponudimo bjelopoljskoj publici u toku sada već prošle godine – objašnjava Kovačević.

PLANOVI ZA 2021.

Kada je o planovima za ovu godinu riječ, direktor Centra za kulturu očekuje da će realizovati ono što nijesu uspjeli u prethodnoj zbog epidemije, ali da će kulturnu ponudu obogatiti novim sadržajima.

– Ukoliko i naredna godina bude u znaku korona virusa, a

Da hor dobije prostor za probe Gradski hor Bijelo Polje, koji djeluje u okviru JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo“, učestvovao je na Međunarodnom festivalu horova. Zbog pandemije kovid-19 održan je onlajn, učestvovalo je 42 hora sa gotovo 1.200 pjevača iz sedam zemalja.

Milko Kovačević podsjeća da je učestvovao u kategoriji A (mješoviti hor) i osvojio je srebrnu medalju.

– Bio je jedini hor iz Crne Gore. Inače, broji više od 50 članova različite starosne dobi.

Njeguje i zvodi više vrsta umjetničke muzike, bavi se koncertnim aktivnostima i ima uspješne solističke nastupe. Ono što će nam biti jedan od prioriteta u 2021. godini jeste naša obaveza da Gradskom horu Bijelo Polje i KUD-u ,,Tekstilac“, koji zajedno broje više od 350 članova i predstavljaju najbrojniji segment naše ustanove, obezbijedimo prostor za održavanje proba kako bi se nesmetano pripremali za nastupe – najavljuje Kovačević.

iskreno vjerujem da neće - mada to niko ne može sa sigurnošću tvrditi, naravno da ćemo se potruditi da našim građanima ponudimo kulturne sadržaje u skladu sa epidemiološkom situacijom. Naći ćemo način da dođemo do publike jer ona to zaslužuje. Za nas je najvažnije da svi učesnici naše sopstvene produkcije budu zdravi kako bismo nesmetano mogli raditi na implementaciji planiranih kulturnih sadržaja. Radićemo sve ono što možemo i čime nećemo ugroziti zdravlje naših uposlenih i publike. Svakako da nam ova situacija sa pandemijom neće i ne smije biti izgovor, a ni prepreka, za neaktivnost, naprotiv. JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović - Strunjo“ je svojim programskim sadržajima, u značajnoj mjeri, oslonjena na kulturno i istorijsko nasljeđe svoga grada, afirmišući multinacionalni, multikulturalni i multivjerski sklad, razvijajući osjećaj pripadnosti svome narodu i svojoj državi – kaže Milko Kovačević.

12

O

bjavljujemo tačne, provjerene, autentične informacije, objektivno i nepristrasno, u skladu sa etičkim normama bez senzacionalizma, manipulacije i govora mržnje. Zbog toga nam je jedan od slogana da smo pouzdan izvor informacija, što se iz dana u dan potvrđuje – kaže direktorica Radija Bijelo Polje Andrijana Rabrenović.

Zadovoljno dodaje da je taj lokalni javni emiter istinski javni medijski servis, koji posluje u javnom interesu poštujući novinarske principe.

– Emitujemo radio program na dvije FM frekvencije i tri internet programa, sadržaje objavljujemo putem veb TV kanala, informativnog multimedijalnog veb portala i stranica na društvenim mrežama, kao i putem specijalizovanog portala za umjetnost i kulturu.

Osim informativne imamo razvijenu izdavačku i edukativnu djelatnost, u našem sastavu je i prva specijalizovana medijska biblioteka, a u saradnji sa partnerima iz Crne Gore, regiona i Evrope realizujemo niz projekata – kaže Rabrenović.

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO

ANDRIJANA RABRENOVIĆ, direktorica Radija Bijelo Polje

Pouzdan hroničar dešavanja u gradu pod Obrovom Emituje program na dvije FM frekvencije i tri internet programa, sadržaje objavljuju putem veb TV kanala, informativnog multimedijalnog veb portala i stranica na društvenim mrežama, kao i putem specijalizovanog portala za umjetnost i kulturu. Osim informativne imaju razvijenu izdavačku i edukativnu djelatnost, u sastavu Radija je i prva specijalizovana medijska biblioteka

PROGRAMI

Novinari Radija Bijelo Polje svakodnevno izvještavaju o dešavanjima u tom gradu iz različitih oblasti društvenog života i realizuju niz autorskih serijala posvećenih obrazovanju, zdravlju, privredi, kulturi, sportu, nevladinom sektoru, mjesnim zajednicama, mladima, ranjivim grupama, umjetnosti i drugim sferama značajnim za lokalnu zajednicu.

– Posebno izdvajamo produkcijske programe među kojima su dokumentarni i naučnoobrazovni serijali. Samo 2020. godine smo imali oko trideset serijala, dok veb portal bilježi milionske posjete i preglede.

Kao organizatori, suorganizatori ili partneri, nebrojeno puta kao medijski sponzori, bili smo uključeni u realizaciju književnih promocija, likovnih izložbi, koncerata, sportskih takmičenja, turnira, ekoloških i humanitarnih akcija – navodi Rabrenović.

Radio je organizovao naučnoobrazovne serijale i radionice

Festival REFESTICON

za mlade, škole novinarstva, kreativnog pisanja, formirali omladinske redakcije. Između ostalog su sproveli i projekat Novinari bez granica, koji je finansirala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, a četiri godine su u saradnji sa ULES CG organizovali međunarodnu naučno-stručnu konferenciju Mediji i PR, sa učesnicima

iz više od 20 država, među kojima predstavnici svih nacionalnih javnih servisa iz regiona i fakulteta na kojima se izučavaju mediji i novinarstvo.

REFESCTION

Kao projekat koji se sprovodi najduže u kontinuitetu posebno izdvaja REFESTICON, koji Radio Bijelo Polje od 2013.

godine realizuje. Riječ je o regionalnom festivalu fantastične književnosti, čiji je idejni tvorac i osnivač mr Dragić Rabrenović, dugogodišnji direktor te medijske kuće.

– U sklopu projekta koji se nalazi ne samo na crnogorskoj, već i na međunarodnoj mapi realizuje se niz aktivnosti među kojima su serijali radio

Podrška Opštine 220.000 eura Lokalna uprava od osnivanja ima dobar odnos prema radiju, a taj medij odgovara profesionalnim radom. Rabrenović podsjeća da je to prvi elektronski medij u tom dijelu Crne Gore koji je osnovala Opština 1990. godine.

– Danas posluje u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima i po tom osnovu osnivač na godišnjem nivou izdvaja sredstva za programske sadržaje. Da je prepoznat kvalitet u radu i nezavisnost u izvještavanju govore i podaci da je lokalna samouprava za 2021. godinu uvećala taj iznos za 60.000 eura, prihvatajući prijedlog programskih obaveza i tako opredjeljujući iznos od 220.000 eura – kaže Andrijana Rabrenović.

emisija, izdavačka djelatnost, specijalizovani veb portal za kulturu i umjetnost www.refesticon.com, promocije u regionu, književne promocije, likovne izložbe, muzički programi, pozorišne predstave, edukativne radionice. U festivalskoj ediciji je do sada objavljeno 16 knjiga, od čega osam festivalskih zbirki za odrasle, dvije za djecu i šest izdanja odabranih autora iz regiona – kaže Rabrenović.

Ponosno dodaje da su kroz taj projekat doprinijeli očuvanju kulturne baštine, podsjetili na značajne pisce i teme iz Bijelog Polja i Crne Gore. Predstavili su i partnerske festivale i neke od najznačajnijih autora tog žanra, afirmisali mlade pisce i podstakli učenike osnovnih i srednjih škola da stvaraju literarne i likovne radove.

Festival REFESTICON Radio Bijelo Polje realizuje od 2013. godine. Riječ je o regionalnom festivalu fantastične književnosti, čiji je idejni tvorac i osnivač mr Dragić Rabrenović, dugogodišnji direktor te medijske kuće

Svake godine se izabere tema koja je karakteristična za Bijelo Polje i Crnu Goru tako da smo dosadašnja izdanja festivala posvetili Ristu Ratkoviću, Ćamilu Sijariću, Miodragu Bulatoviću. Petru II Petroviću Njegošu, knezu Vladimiru Dukljanskom. Šesti festival je ujedinio region kroz pisanje priča o kraljicama iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, pod nazivom ,,Trium Reginarum“.

Sedmi je imao međunarodni karakter, jer su osim predstavnika iz regiona učestvovali i partneri iz Italije i Rumunije.

Pećina na Vražjim firovima i prirodni potencijal Bijelog Polja sa elementima zmajeva koji po predanju žive u toj pećini bili su u njegovom fokusu.

Tema osmog festivala bila je lirsko kraljevstvo, zbog zajedničke baštine naroda Zapadnog Balkana.

U sklopu ovog projekta je ustanovljeno i međunarodno priznanje Zlatni zmaj, za doprinos razvoju fantastične književnosti, a dosadašnji dobitnici su Zoran Živković (Srbija), Filip David (Srbija), Milenko Ratković (Crna Gora), Slobodan Vukanović (Crna Gora), Adnadin Jašarević (Bosna i Hercegovina), Franćesko Versko (Italija), Miraš Martinović (Crna Gora).

ISTORIJAT

Radio Bijelo Polje formiran je 8. decembra 1990. godine u sklopu Informativnog centra zajedno sa Bjelopoljskim novinama.

– Od kolega iz novina je i nastala ideja o pokretanju elektronskog medija na sjeveru Crne Gore. Među značajnim događajima koji su uticali da se zvanično osnuje radio kao medij, bilo je i pokretanje eksperimentalnog programa povodom održava n j a Me đ u o p št i n s k i h sportskih igara u Bijelom Polju 1989. godine. Tada je pomoć stigla iz tadašnjeg Radio Titograda, odnosno Radija Crne Gore kroz opremu i podršku kolega novinara. Tokom prethodnog perioda smo prošli kroz više transformacija u skladu sa medijskom regulativom, što je podrazumijevalo tehničke i kadrovske promjene i programska prilagođavanja novim medijima – navodi Rabrenović.

U priči o nastanku bjelopoljskog radija, Rabrenović ističe kako je neophodno pomenuti rukovodni kadar - prvog direktora Informativnog centra Marka Šebeka, kao i Dragana Jocovića, Veselina Đokića i Murata Ćorovića, kao i Zagorku Rabrenović, direktoricu u periodu transformacije iz Informativnog centra u lokalni javni radio-difuzni servis.

Danas su organi upravljanja Savjet koji čine predsjednik Vojislav Kljajević, potpredsjednica mr Bojana Brajić i članovi dr Blagoje Vujisić, Amel Pilica i Zdravko Janjušević. Direktorica je Andrijana Rabrenović, doktor političkih nauka, a glavna i odgovorna urednica Tatjana Dangubić.

Povodom obilježavanja jubileja 30 godina postojanja dodijeljeno je priznanje za nesebičan doprinos u radu prethodnom predsjedniku Savjeta dr Rajku Stevoviću.

13

Neđelja, 3. januar 2021.

POLJE

Investicije Uprave javnih radova u Bijelom Polju

Realizuju projekte vrijedne skoro 60 miliona eura

U

prava javnih radova u Bijelom Polju realizuje projekte koji po značaju prevazilaze tu opštinu, ukupne vrijednosti blizu 60 miliona eura. Riječ je o izgradnji škole, valorizaciji Đalovića pećine i izgradnji ski-centra Cmiljača.

OSNOVNA ŠKOLA

Na objektu Osnovne škole ,,Dušan Korać“ i Škole za osnovno muzičko obrazovanje grubi građevinski radovi su u završnoj fazi. Objekat je pokriven krovom, postavljena je spoljašnja bravarija, a u toku je postavljanje termo-tehničkih instalacija u unutrašnjosti, kao i izgradnja pasarele.

Riječ je o jednoj od najvećih investicija Vlade i Uprave javnih radova u oblasti obrazovanja na sjeveru zemlje, ugovorene vrijednosti blizu 5,4 miliona eura. Njenom realizacijom u znatnoj mjeri će biti unaprijeđen kvalitet nastave, a učenicima i nastavnom osoblju biće omogućen rad u skladu sa najvećim školskim standardima.

Predviđeni rok završetka građevinskih radova je sredina 2021. godine, kako bi škola bila spremna da primi oko 1.200 učenika na početku školske 2021/22. godine. Problemi sa korona virusom, kao i potreba za izmjenom projekta u određenim segmentima radova, donekle su usporili dinamiku radova, ali se očekuje da to odstupanje ne bude značajnije u odnosu na prvobitno postavljene rokove.

Objekat je na oko 8.000 m2 projektovan kao savremen i funkcionalan.

Sadržaće 20 učionica opšte namjene, šest kabineta za specijalne namjene, prostorije za cjelodnevni boravak, biblioteku, salu za fizičko vaspitanje sa pratećim sadržajima, administrativne i ostale prostorije.

Za muzičku školu predviđene su četiri učionice za grupnu i devet učionica za individualnu nastavu, četiri vježbaonice, prostorije za nastavnike, upravu i drugo osoblje.

ĐALOVIĆA PEĆINA

Ukupna vrijednost svih ugovorenih radova je 23 miliona eura. Novi Volvoks počeo je izgradnju servisnog objekta ispred Đalovića pećine kao i probijanje otvora za potrebe njene turističke valorizacije.

Tako će izgledati OŠ ,,Dušan Korać“

Servisni objekat ispred Đalovića pećine

Đaci OŠ ,,Dušan Korać“ i muzičke škole od septembra će nastavu pohađati u novom savremenom objektu. U okviru zahtjevnog projekta valorizacije Đalovića pećine u toku je izgradnja žičare od Manastira Podvrh do servisnog objekta ispred ulaza. Na planinskom centru Cmiljača postavljeni su elementi šestosjedne isklopive žičare U toku su betoniranje temelja i armiranje osnove budućeg ugostiteljsko-servisnog objekta ispred pećine, miniranje ulaza i montaža elemenata žičare.

Servisni objekat će na pristupnom platou, površine oko 660 m2, sadržati trgovački prostor, prostorije za hitnu pomoć, vodiče, spasioce, speleologe, kancelariju, radionicu, depo, sanitarne i prateće tehničke prostorije.

Od tog objekta do ulaza u pećinu vodiće staza dužine oko 60 metara i



minimalne širine 2,2 metra. Staza će posjetioce najprije voditi do platoa sa rampom za kontrolu prolaska, nakon kojeg se kroz tunel dužine 30 metara ulazi u jednu od najljepših pećina, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.

Tekući radovi dio su ugovora o realizaciji prve faze projekta između Uprave javnih radova i Novog Volvoksa, u vrijednosti od dva miliona eura.

Druga faza, koja obuhvata uređenje unutrašnjosti pećine u dužini od oko 800 metara, montažu specijalnih

Na planinskom centru Cmiljača postavljeni su elementi šestosjedne isklopive žičare, u vrijednosti od devet miliona eura. Riječ je o modernoj opremi italijanskog proizvođača Leitnera, čije se žičare danas nalaze u mnogim poznatim ski-centrima

staza i rasvjete, počeće nakon završetka dijela radova prve faze, a ugovor za taj posao zaključen je sa kompanijom Permonte na iznos od 2,6 miliona eura.

U okviru zahtjevnog projekta u toku je izgradnja žičare od Manastira Podrvh do servisnog objekta ispred ulaza. Imajući u vidu da žičara prelazi preko Đalovića klisure u dužini od oko 1,5 kilometara, sama petominutna vožnja njenim gondolama biće atrakcija za turiste. Žičara će imati dvije gondole kapaciteta 16 mjesta, a sa kapacitetom 75 posjetilaca na sat.

Nedavno je počela i izgradnja centra za posjetioce na obali Bistrice. Investicija se realizuje po principu ,,projektuj i izgradi“, njena vrijednost iznosi 893 hiljade eura, a posao je u postupku javne nabavke dodijeljen podgoričkom preduzeću Permonte.

Planiran je na lokaciji površine 12 hiljada m2, a objekat će se prostirati na 500 m2. Sadržaće restoran, infopult sa suvenirnicom, muzejskoizložbeni prostor, salu za prezentacije, ambulantu, servis za izdavanje opreme, kao i administrativni blok za zaposlene.

Objekat će se nalaziti pored puta od naselja Bistrica prema Manastiru Podvrh. Pored njega biće izgrađen parking sa 42 mjesta za automobile, kao i posebnim mjestima za autobuse, motocikle, bicikle, kao i za potrebe lica smanjene pokretljivosti.

Predviđen je i prostor za avanturistički park i šetalište uz rijeku, koje će biti spojeno sa novim mostom na Bistrici. Za potrebe izgradnje vizitoring centra planirana je regulacija rijeke Bistrice.

U toku je modernizacija oko devet kilometara puta Gubavač – Bistrica i izgradnja mosta na rijeci Bistrici.

Rekonstrukciju dionice od Gubavča do Bistrice sa mostom preko rijeke, Uprava javnih radova je u postupku javne nabavke ugovorila sa pre-

duzećem Crnagoraput, sa vrijednošću radova od pet miliona eura.

Ukoliko vremenske prilike budu naklonjene i ne bude dodatnih otežavajućih okolnosti, radovi bi trebalo da budu završeni u drugoj polovini naredne godine.

Izgrađene su betonske stope mosta i postavljena betonska konstrukcija preko rijeke. Građevinci su takođe angažovani i na izgradnji betonskog vodopropusta koji će vodu usmjeravati do obližnje vodenice.

Uporedo sa radovima na novom mostu, u toku je uklanjanje starog asfaltnog sloja sa saobraćajnice, izgradnja vodopropusta i potpornih zidova.

Nakon što svi radovi budu završeni, taj dio bjelopoljske opštine dobiće modernu putnu infrastrukturu od Gubavča do početne stanice žičare kod Manastira Podvrh. Sa završenih 5,7 kilometara pristupne saobraćajnice od Bistrice do parkinga za žičaru, modernizacija će obuhvatiti dionicu od ukupno 15 kilometara.

Uspješno je realizovan projekat izgradnje primarne elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja kompleksa Đalovića pećine, koji je obuhvatio dalekovod 35 kV Nedakusi – Bistrica, u vrijednosti blizu 700 hiljada eura.

Na trasi dugoj više od šest kilometara postavljeni su stubovi i elektroinstalacije, čime su stvoreni uslovi za početak tehničkog prijema i puštanje u pogon.

Ranije je završena izgradnja glavne trafostanice ,,Bistrica“, čija je vrijednost 1,2 miliona eura, a sredinom prošle godine izgrađen put Bistrica – Manastir Podvrh, u dužini od oko 5,7 kilometara, vrijednosti 4,5 miliona eura. Put vodi do parkinga pored početne stanice žičare.

CENTAR CMILJAČA

Na planinskom centru Cmiljača postavljeni su elementi šestosjedne isklopive žičare, u vrijednosti od devet miliona eura.

Riječ je o modernoj opremi italijanskog proizvođača Leitnera, čije se žičare danas nalaze u mnogim poznatim ski-centrima u svijetu.

Projektovani kapacitet žičare je 2.600 skijaša na sat, a njena dužina je blizu 1,4 kilometra.

Jedan od zahtjevnijih segmenata ovog projekta je izgradnja pristupne saobraćajnice Ravna Rijeka – Latinska kosa – Jasikovac – Cmiljača, ukupne dužine blizu 16 kilometara, koja će povezati budući planinski centar sa magistralnim putem i tako ga učiniti pristupačnim za sve ljubitelje zimskog turizma. Na dijelu od Jasikovca do vrha Cmiljače je angažovano nekoliko izvođača.

Inženjerski tim Uprave javnih radova istovremeno realizuje i projekat izgradnje elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja buduće žičare u okviru ski-kompleksa Cmiljača. Ugovorom koji je potpisan sa podgoričkim DOO Eminent, precizirana je izgradnja trafostanice 35/10 kV na lokaciji Majstorovina.

Vrijednost te investicije, koju će Vlada finansirati kroz kapitalni budžet, iznosi više od 1,18 miliona eura. U toku je i izgradnja ugostiteljsko-servisnog objekta, koji će sadržati restoran, skijašnicu, prostorije za medicinsko osoblje, tehničke prostorije. Procijenjena vrijednost radova na Cmiljači je oko 28 miliona eura.

14

Neđelja, 3. januar 2021.

BIJELO

VUK RADOVIĆ, uzgajivač maline iz sela Čeoče

P

rije četiri godine Vuk Radović napustio je ozbiljan državni posao i posvetio se uzgajanju malina, pozivu o kojem je tada znao vrlo malo. Danas na imanju u selu Čeoče, na oko pet kilometara udaljenom od centra Bijelog Polja, pod malinom ima 2,5 hektara na otvorenom i 28 ari u plasteniku.

– To je u komadu najveći plastenik takvog tipa u Crnoj Gori – kaže ponosno Radović.

D o d a j e ka ko j e m a l i n a r st vo porodični biznis, tako da su svi članovi domaćinstva uključeni.

– Pored moje četvoročlane porodice, uključena su i dva brata i članovi njihovih porodica. Po potrebi, na poslovima orezivanja, plijevljenja, vezivanja, angažujemo svake godine oko 10 sezonskih radnika, dok za vrijeme berbe angažujemo oko 50, da bi se svi poslovi blagovremeno i kvalitetno odradili – kaže Radović.

PODRŠKA

Na pitanje da li je zadovoljan podrškom opštine i države, kaže da se situacija popravlja, ali da je u njegovom slučaju pomoć bila veoma skromna i investirana je u proizvodnju.

– Lokalna uprava posljednjih godina počinje sa ozbiljnim ulaganjima u razvoj poljoprivrede, kroz finansiranje brojnih poljoprivrednih mjera,



Namjera nam je da počnemo otkup i skladištenjem voćarskih kultura, da ih prerađujemo, kroz proizvodnju džemova, sokova, rakija, suvog voća itd.

Mladi da ne napuštaju imanja, Opština i država da im pomognu što je za svaku pohvalu. Problem je u tome što Opština kroz poljoprivredne mjere subvencionira samo male proizvođače do 30 ari, ne podstiče konkurenciju i ne motiviše proizvođače da podignu veće zasade, a samim tim proizvedu i plasiraju na tržište veću količinu proizvoda – kaže Radović.

Poučeni sopstvenim primjerom navodi i da je proljoprivrednicima, naročito početnicima kao što je on, potrebna osim finansijske i stručna pomoć.

– Opština bi taj problem mogla da riješi formiranjem biroa za pružanje konsultanskih i drugih usluga, na način što će imati mobilne ekipe poljoprivrednih inžinjera, koji će nas redovno obilaziti, pratiti našu proizvodnju, participirati-pomagati u izradi raznih projekata. Jer, mi koji se bavimo poljoprivredom, a došli smo recimo iz javnog sektora, kao što je kod mene slučaj, nemamo adekvatna znanja npr. o gajenju voća, a uložili smo ogromna materijalna

I

zmeđu dva praznika grada u Bijelom Polju realizovano je ili započeto 14 projekata koje Opština finansira ili kofinansira.

Ukupna vrijednost tih investicija je više od 33 miliona eura. * Asfaltiranje opštinskih puteva (osam kilometara) Investitor: Opština i Uprava javnih radova.

Vrijednost projekta po tenderu 494.536 eura (završeno). * Izgradnja objekta Osnovne škole ,,Dušan Korać“ Investitor Uprava javnih radova. Vrijednost projekta 5,4 miliona (izgradnja u toku). * Izmještanje gradskog vodovoda fi500 i fi300, Rakonje - Ribarevine radi rekonstrukcije lokalnog puta M21 Investitor: Uprava za saobraćaj i Opština Bijelo Polje.

Vrijednost projekta 1,6 miliona (završeno). *Rekonstrukcija magistralnog puta M21,

PLANOVI

žinjera), plaćanjem ovlašćenih kuća za izradu raznih projekata, što djeluje demotivaciono na proizvodnju – ističe Radović.

Investicije u Bijelom Polju u 2020. godini

Projekti za ponos Rakonje -Ribarevine (dužina 3,2 km) Investitor: Uprava za saobraćaj i Opština.

Vrijednost projekta 2,8 miliona (završeno). *Saobraćajnica Jasikovac-Cmiljača (dužina 10 km) Investitor: Uprava javnih radova.

Vrijednost radova 4,5 miliona (izgradnja u toku). *Objekat i parking prostor u okviru bazne stanice na Ski centru Cmiljača -Investitor: Uprava javnih radova.

Vrijednost radova 1,1 milion (izgradnja u toku). * Žičara na Ski centru Cmiljača (po principu projektuj-izgradi)

Minula godina bila je veoma rodna, sa solidnom otkupnom cijenom, a proizvodi su bili izuzetno velikog kvaliteta.

Posljedice epidemije kovida-19 nijesu zaobišle poljoprivrednike. Osjetili su ih, kaže Radović, kroz slabiji plasman proizvoda, naročito na Crnogorskom primorju, ali se nada da će i ta pošast brzo proći, te da će moći normalno da rade, proizvode i prodaju.

Navodi pozitivan primjer Mirka Drobnjaka, poljoprivrednog inžinjera sa višegodišnjim iskustvom, koji ,,pruža nesebičnu podršku u proizvodnji maline, dragocjenim savjetima“, i ,,da nije njega ne znam koliko bi moja proizvodnja bila uspješna“.

Budućnost je u proizvodnji domaće hrane, od nje će u budućnosti moći lijepo da se živi. Ali da bi se to ostvarilo ne smije izostati podrška opštine i države ne samo materijalna već i stručna, naročito početnicima u tom poslu sredstva, rad i trud, kako bi od poljoprivrede mogli pristojno da živimo.

Trenutno se finansijski iscrpljujemo kroz angažovanje stručnih lica (in-

Korona uticala na plasman

Investitor: Uprava javnih radova.

Vrijednost radova 8 miliona (izgradnja u toku). * Pristupni put Bistrica - Manastir Podvrh (dužina 5,5 km) Investitor: Uprava javnih radova.

Vrijednost radova 3,3 miliona (završeno). * Unutrašnjost Đalovića pećine sa objektom prije ulaska u pećinu Investitor: Uprava javnih radova.

Vrijednost radova 2,6 miliona (izgradnja u toku). * Vizitoring centar u sklopu kompleksa Đalovića pećine Investitor: Uprava javnih radova.

Sagovornik Pobjede kaže da planira proširenje proizvodnje, ali se neće zaustaviti na malinarstvu.

– Svi planovi idu u pravcu proširivanja proizvodnje, sađenju novih voćarskih kultura kao što su: plantažna borovnica, kupina, jagoda, aronija itd. Namjera nam je da počnemo otkup i skladištenjem voćarskih kultura, da ih prerađujemo, kroz proizvodnju džemova, sokova, rakija, suvog voća itd. Naravno, sve to bez izdašne pomoći Ministarstva poljoprivrede neće se moći odraditi, ali se nadamo da će taj Vladin resor prepoznati naše potrebe i dobre ideje, te da će biti snažna podrška poljoprivrednim proizvođačima u realizaciji njihovih planova i ideja a koje su u interesu sveukupnog privrednog razvoja – poručuje Radović.

Marljivi Bjelopoljac smatra da je budućnost u proizvodnji domaće hrane za koju Bijelo Polje ima dobre preduslove, ali da plastenička proizvodnja treba da zauzima veći procenat.

– Svaka proizvodnja hrane, a naročito organske, je budućnost, koja će vremenom dobijati na sve većem značaju i od čega će moći lijepo da se živi. Zato svima a naročito mladima preporučujem da slijede moj primjer, da se okrenu poljoprivrednoj proizvodnji, da budu domaćini na svojim imanjima i u svojoj kući, da ne napuštaju svoja gazdinstva, odlazeći u inostranstvo, već da ih obrađuju i oplemenjuju. Sa druge strane država i lokalna uprava treba da im pomognu na način što će, između ostalog, finansirati izradu plastenika i staklenika, sistema za grijanje i sl.

– kaže Radović.

Vrijednost radova 800.000 eura (izgradnja u toku). * Rekonstrukcija zgrade Muzeja Investitor: UNDP, Ministarstvo kulture i Opština Bijelo Polje.

Vrijednost radova 200.000 eura (izgradnja u toku). * 3D bioskop Investitor: Donacija TIKA i Ministarstvo kulture.

Vrijednost radova 60.000 eura (završeno). * Dinamička podna fontana na gradskom trgu Investitor: Direkcija za izgradnju i investicije Opštine.

Vrijednost radova 74.380 eura (izgradnja u toku). * Šetalište pored Lima Investitor: Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka.

Vrijednost radova 1,6 miliona (izgradnja u toku).

15

Neđelja, 3. januar 2021.

POLJE

NIKOLA PEKOVIĆ, proslavljeni NBA as i tim menadžer reprezentacije Crne Gore, ,,ušao“ u KK Jedinstvo

sjenci problema koje je sportu donio i donosi korona virus, gotovo nezapaženo prošla je informacija da je proslavljeni NBA as i tim menadžer košarkaške reprezentacije Crne Gore Nikola Peković ,,ušao“ u Košarkaški klub Jedinstvo iz Bijelog Polja. Jer po značaju, očekivanju, dometima, ciljevima, to bi možda mogao i trebao da bude jedan od sportskih događaja godine na sjeveru Crne Gore.

M. BABOVIĆ

U

Bjelopoljski basket na Pekmenovim plećima Nijesam slučajno izabrao Bijelo Polje, imam tu zavičajnu liniju jer su moji Pekovići sa Babića Brijega. Uz sve to, odlučujuće je bilo što sam prepoznao potencijale čitavog sjevernog dijela Crne Gore.

Pružiću svaki vid podrške da se ojača košarkaško Bijelo Polje, a samim tim i crnogorska košarka – kazao je Nikola Peković

Nešto naslućuje da su vidici i koraci ka njima najbolji odgovori neizvjesnosti pandemije.

ZAVIČAJNA CRTA

I ovom projektu, u čijem je središtu košarkaška lopta, Nikola Peković je dao dovoljno samopouzdanja kao i u svim ostalim.

Pitali smo ga zašto Bijelo Polje?

– Imam tu zavičajnu liniju jer su moji Pekovići sa Babića Brijega. Uz sve to, odlučujuće je bilo što sam prepoznao potencijale čitavog sjevernog dijela Crne Gore. Odlučio sam se da pružim svaki vid podrške. Prvi korak je da se ojača košarkaško Bijelo Polje, a samim tim i crnogorska košarka. Primarno mi je da svaki talenat i iz Bijelog Polja i iz okruženja dobije šansu da iskaže ono što zaista može. Da zabranimo tu rečenicu – bio je talenat, ali nije imao uslova – objašnjava Peković.

Popularni „Pekmen“ ima jasnu strategiju. Ništa nema preko noći. Koraki koraci je termin koji se često koristi u košarci. I ovdje će biti dosta pravilnih i postupnih košarkaških koraka...

– Krenućemo da detaljno ojačamo sve strukture Košarkaškog kluba „Jedinstvo 1950“. To je kompleksan posao, traži vremena i prave saradnike. Vjerujem da ćemo iz dana u dan slagati kockice. Posebno će biti stavljen akcenat na rad sa mladima. Analiziranje i usmjeravanje košarkaških talenata kako bi se radom i treningom afirmisali i dostigli reprezentativni kvaliteti. Hoćemo da to bude naša produkcija. Mlađe selekcije su uvijek bile pravo lice seniorskog tima i snažno ćemo raditi na tome – priča Peković.

Nikola Peković je zbog komplikovane povrede propustio makar još nekoliko uspješnih ko-

šarkaških sezona na nivou NBA kvaliteta. Kao da je tu sačuvanu energiju pretvorio u neke svoje nove poslovne i košarkaške zadatke. Da li uz košarkaška planira i neka druga ulaganja na sjeveru?

– Na jednoj strani imamo velike potencijale našeg sjevera, a na drugoj globalne ekonomske probleme koje je stvorila pandemija kovida-19. Zbog toga je teško sa ovoga aspekta govoriti o mogućnostima finansijskih ulaganja. Ta vrsta

poslovne i ekonomske odluke više ne zavisi od samog čovjeka i njegovih preduzetničkih ideja, već je uslovljena ekonomskim faktorima u širem smislu. Ipak, vjerujem da kada se stvore objektivni uslovi da će se razmišljati u pravcu ekonomskog stimulisanja sjevera Crne Gore – kaže Peković.

ODGOVORNA DUŽNOST

Sagovornik Pobjede je trenutno i na odgovornoj duž-



Primarno mi je da svaki talenat i iz Bijelog Polja i iz okruženja dobije šansu da iskaže ono što zaista može. Da zabranimo rečenicu – bio je talenat, ali nije imao uslova – objašnjava Peković

Peković na tribinama dvorane ,,Nikoljac“ sa saradnicima iz KK Jedinstvo

nosti tim menadžera u košarkaškoj reprezentaciji Crne Gore. Ta funkcija traži sve – košarkaško znanje, taktičke reakcije, psihologiju, proizvodnju hemije toliko potrebne kolektivu, motivaciju, autoritet kada se riječ uputi...

– Košarka je moj stil života i oduvijek sam smatrao da mogu dosta svojim znanjem i iskustvom pomoći i unaprijediti košarkaški sport. Bez obzira na kojoj

,,Fabrika talenata“ pod Obrovom Probacivanje lopte kroz obruč ima dugu i uspješnu tradiciju u Bijelom Polju. Od koševa u gradskim ulicama i betonskim igralištima preko školskih sala i one „drugačije“ podloge u čuvenoj OŠ „Marko Miljanov“, pa do parketa u modernom zdanju sportske dvorane „Nikoljac“. Od generacije koju je predvodio košarkaški i životni boem Mišo Bakić, zatim braća Dragan i Duško Ivanović, Puletić, Bukalo Vojinović pa nastavili mlađi Novović, Rika Vojinović, Pirto Korać, Ćoso Damjanović, Popović, Rakočević i ostali. Iznjedrio se i super talentovani kadet a kasnije NBA as Predrag Drobnjak. Došle su Tarzanove organizatorske košarkaške decenije sa adaptiranom halom „Jugotesa“ i na kraju dočekanom dvoranom „Nikoljac“. Takođe i ,,fabrika talenata“ Rike Vojinovića u KK Centar koja je stvorila između ostalog i Nemanju Radovića, internacionalca i košarkaškog reprezentativca Crne Gore. Tu su i braća Suad i Sead Šehović. Bjelopoljski basket ima i i te kako uspješnu i žensku košarkašku priču.

sam funkciji, da li sam na klupi reprezentacije Crne Gore ili gledam neku utakmicu Lige mladih sjeverne regije, uvijek ću biti u službi košarke. Jedan od prioriteta mi je da se odgovornim radom i posvećenošću prepoznaju mlade sportske nade i da pravilnim razvojem postanu okosnice svih reprezentativnih selekcija – najavio je Nikola Peković.

Jedan NBA igrač izjavio je da u životu nije igrao protiv snažnijeg košarkaša nego što je Nikola Peković. Ta snaga i superiornost Nikolinog reketa polako se transformiše u snagu njegovih pokušaja i projekata da igračku superiornost u košarci nastavi na drugi način.

Ali samo pod jednim uslovom – da opet bude najbolji.

Putokaz Angažman Nikole Pekovića u bjelopoljskom Jedinstvu je ujedno i primjer i putokaz kako treba razvijati određene sportove i sportske sredine.

Veliko sportsko ime uvijek donosi pozitivne pomake i nameće veće ambicije.

Možda bi to trebao da bude putokaz i za ostale sportiste vrhunskog dometa da nakon završene karijere nađu „svoje“ klubove u kojima će na različite načine prenositi svoje iskustvo i znanje.

Bio bi to način da ožive mnoge sportske sredine i da klubovi dobiju potrebnu formu organizacije i takmičarskog učinka.

16

Neđelja, 3. januar 2021.

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško ĐURANOVIĆ

Pripremili: Began ČOKOVIĆ, Dražen DRAŠKOVIĆ, Dragica ŠAKOVIĆ

BIJELO

Lektor: Ljiljana KRAČKOVIĆ Foto: Arhiva Pobjede, Opština

Tehnički urednik: Vukman IVANOVIĆ Vesna CAUŠEVIĆ