Iskreni prijatelji ponekad moraju i otvoreno da ukazuju na probleme. Mi jednostavno želimo da pomognemo. Zajedno sa austrijskim kolegom smo u ime EU ukazali na ozbiljnost situacije. Crna Gora je propustila mnogo prilika i mi bismo željeli da se vrati na evropski put što je prije moguće
Vlada Dritana Abazovića zadužila se krajem prošle godine po kamatnoj stopi od 7,5 odsto za nansiranje tekuće potrošnje, dok će povoljne kredite koji dospijevaju na naplatu u 2023. otplatiti novim zaduženjima po većim kamatama
„Admiral“ je u nacrtu dugo živio kao kratka priča, ali ono što je, uzimajući u obzir samu prirodu zapleta, obesmislilo taj poduhvat - istovremeno je otvorilo puteve blistavoj
Skupština Crne Gore za poslaničke neto zarade u decembru izdvojila 144.211 eura
PODGORICA – Skupština
Crne Gore za poslaničke neto zarade u decembru izdvojila je 144.211 eura, a, prema podacima iz parlamenta, čak 28 poslanika je novogodišnje praznike dočekalo sa platom većom od dvije hiljade eura.
Prema skupštinskom izvještaju, po visini neto zarade za posljednji mjesec prošle godine prednjači Branko Radulović (PZP) sa 2.553 eura, a odmah za njim su Miodrag Lekić (Demos) sa 2.469 i Božena Jelušić (Ura) sa 2.455 eura. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović primila je za prošli mjesec 2.424 eura, dok je potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PZP) primila 2.259 eura. Slaven Radunović (DF) primio je decembarsku zaradu od 2.236 eura, a Simonida Kordić (DF) – 2.272 eura. Decembarska zarada predsjednika SD-a Damira Šehovića bila je 2.132, a njegovog partijskog kolege Ivana Brajovića 2.278
Plate iznad dvije hiljade eura primili su i Dejan Đurović (DF) - 2.286 eura, Vesna Pavićević (DPS) – 2.272, Dragan Krapović (Demokrate) i Branko Čavor (DPS) po 2.142, Dragan Ivanović (SNP) - 2.138 eura, Milan Knežević (DF) - 2.121, Momo Koprivica (Demokrate) - 2.089, Miloš Konatar (Ura) - 2.015. Jovanka Laličić (DPS) za decembar je primila platu od 2.086, a njen partijski kolega Duško Marković 2.015 eura. Zaradu od 2.057 eura za prošli mjesec primio je Genci Nimanbegu (Forca), a 2.043 eura Mevludin Nuhodžić (DPS). Tamara Vujović (Demokrate) primila je decembarsku neto zaradu od 2.153 eura, a njen partijski kolega Boris Bogdanović 2.004 eura. Predrag Bulato-
vić (DF) primio je za prošli mjesec 2.072 eura, Jovan Jole Vučurović (DF) 2.047, Dragan Bojović (DF) – 2.054. Plata Maksima Vučinića (RP) bila je 2.019, a Maje Vukčević (DF) 2.033 eura.
Zarade iznad 1.900 primili su Branimir Gvozdenović (DPS) – 1.973, Petar Ivanović (DPS) – 1.987, Luiđ Škrelja (DPS) –1.959, Predrag Sekulić (DPS) –1.903, Kenana Strujić-Harbić (BS) – 1.983, Mehmed Zenka (DUA) – 1.903, Andrija Popović (LP) – 1.917. Po visini zarade slijede Andrija Mandić (DF) - 1.889, Miomir Mugoša (DPS) - 1.861, Predrag Bošković (DPS) – 1.847, Janko Milatović (DF) - 1.833, Nataša Jevrić (DF) - 1.833, Daliborka Pejović (DPS) – 1.818, Suzana Pribilović (DPS) – 1.818, Nela Savković-Vukčević (DPS) –1.818, Budimir Aleksić (DF) – 1.818, Suada Zoronjić (Ura) – 1.804, Jovanka Bogavac (PZP) – 1.804.
Pravo na razliku u zaradi ostvarilo je osam poslanika i njima je isplaćeno za decembar ukupno 4.459 eura. Najviše je za decembar primio razliku u zaradi Halil Duković (DPS) – 1.069 eura.
Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić za prošli mjesec primio je zaradu od 1.909 eura. Zamjenice generalnog sekretara, Milena Vuković-Sekulović i Lidija Grdinić primile su 1.792, odnosno 1.801 euro.
Za šest savjetnika predsjednice Skupštine isplaćeno je ukupno oko devet hiljada eura. Sanja Jokić primila je 1.779 eura, Gavro Golubović 1.392 eura, Jovan Rađenović 1.362, Milisav Ćorić 1.671, Anastasija Vujošević 1.380 i Marija Radinović 1.442 eura. Za dvije savjetnice potpredsjednice Skupštine isplaćeno je 2.304 eura. I. K.
INTERVJU: Tanja Fajon, ministarka vanjskih poslova Slovenije
PODGORICA – Ministarka vanjskih poslova Slovenije i dugogodišnja europarlamentarka Tanja Fajon upozorila je da će, ukoliko Crna Gora ne krene u pravom smjeru, i ne vrati se na put evropskih integracija posljedice biti neizbježne. U razgovoru za Pobjedu Fajon kaže da neće govoriti o tome ko treba, a ko ne treba da bude u crnogorskoj vladi, ali ponavlja da ne bi bilo dobro da se izvršna vlast formira na temelju vrlo upitnih promjena Zakona o predsjedniku.
POBJEDA: Nedavno ste posjetili Crnu Goru i vjerovatno ste bili prva zvaničnica koja je otvoreno upozorila crnogorske vlasti da bi pregovori mogli biti zaustavljeni. Kolika je vjerovatnoća da će se to zaista i desiti ukoliko do kraja januara ne budu izabrane sudije Ustavnog suda?
FAJON: Mogu samo ponoviti da je Slovenija velika prijateljica Crne Gore i regiona. Uradićemo sve da Crna Gora ostane i napreduje na putu ka EU. Iskreni prijatelji ponekad moraju i otvoreno da ukazuju na probleme. Mi jednostavno želimo da pomognemo. Zajedno sa austrijskim kolegom smo u ime EU ukazali na ozbiljnost situacije. Crna Gora je propustila mnogo prilika i mi bismo željeli da se vrati na evropski put što prije moguće. Ne želim prejudicirati raspravu unutar EU na temu zaustavljanja pregovora Crne Gore sa EU. U tom trenutku ja sam ukazala na mogućnost koja postoji i koja je u skladu sa novom metodologijom proširenja. Da ponovim: situacija je ozbiljna i potrebno je uraditi sve da Crna Gora krene u pravom smjeru. Mi smo tome posvećeni i isto očekujemo od crnogorskog političkog vrha. Pri tome je jasno da ako se to ne desi - određene posljedice su neizbježne.
POBJEDA: Da li mislite da su vlasti u Crnoj Gori ozbiljno
Iskreni prijatelji ponekad moraju i otvoreno da ukazuju na probleme. Mi jednostavno želimo da pomognemo. Zajedno sa austrijskim kolegom smo u ime EU ukazali na ozbiljnost situacije. Crna Gora je propustila mnogo prilika i mi bismo željeli da se vrati na evropski put što je prije moguće
shvatile Vašu poruku, imajući u vidu da su dosadašnja upozorenja i preporuke iz Brisela ignorisane?
FAJON: To će pokazati vrijeme. Vjerujem da ima dovoljno odgovornih i ozbiljnih ljudi koji će donijeti ispravne odluke. I to nije ograničeno samo na vlast i ne može da bude samo oko toga ko ima ili će imati vlast. Odgovornost se traži od svih u političkom životu u Crnoj Gori, ali i od civilnog društva i tako dalje. Ovo je ozbiljna prekretnica i kriza. Na kraju će o ponašanju i odgovornosti odlučivati birači, državljanke i državljani Crne Gore, od kojih više od 75% kaže da podržavaju evropsku budućnost Crne Gore.
POBJEDA: Da li EU razmatra da, kao vrstu sankcije, ukine bezvizni režim Crnoj Gori?
FAJON: Nijesam prisustvovala raspravama na tu temu. Stvari još uvijek mogu da se riješe i sigurna sam da Crna Gora može uskoro da se vrati na pravi put evropske integracije, mada ne mislim da je dobra ideja kazniti ljude za potencijalnu neodgovornost političara. Crna Gora je još uvijek najviše odmakla na putu ka EU, otvorila je sva poglavlja i neka i zatvorila. Sada je potrebno brzo razrješenje političke i institucionalne krize, a prvi važan korak na tom putu je uspostavljanje punog kapaciteta Ustavnog suda.
POBJEDA: Niko iz vladajuće većine nije komentarisao poruke Brisela da bi EU mogla zaustaviti pregovore. Da li to znači da vlasti ne mare za dalju evropsku budućnost zemlje?
FAJON: Teško je razumjeti koja je to vladajuća većina, ali
vjerujem da vodeće političke partije ili elementi u njima jesu proevropske. Trenutna situacija je idealna da to i dokažu. Međutim, to ne znači da ne čujemo i ne vidimo upozorenja da postoje i elementi u crnogorskoj politici koji su pod uticajem trećih strana. To je još dodatni razlog da kao EU uradimo sve što je moguće da Crnu Goru zadržimo na evropskom putu.
POBJEDA: Kako komentarišete to što i pored upozorenja EU, mandatar Miodrag Lekić najavljuje da će Demokratski front biti dio vlade, tvrdeći da nijesu javno podržavali Rusiju? Na koji način bi to uticalo na međunarodnu saradnju sa partnerima?
FAJON: Ne možete očekivati od mene da ću se opredijeliti ko treba da bude u crnogorskoj vladi, odnosno koaliciji. To svakako nije moje poslanstvo. Crna Gora je suverena zemlja. Na odnose sa međunarodnim partnerima bi uticalo opredjeljenje i djela vlade. Bilo koje vlade. Pri tome smo upozorili da nije nevažan način na koji je oblikovana buduća vlada Crne Gore. Smatram da ne bi bilo dobro da se to desi na osnovu vrlo upitnih promjena Zakona o predsjedniku. Neka o ustavnosti tog zakona najprije
PODGORICA – Mandatar
za sastav vlade Miodrag Lekić kaže da će parlamen-
tarna većina imati sastanak u srijedu, te da nema vremena za gubljenje.
– Nema puno vremena i jeste plan da se do 20. januara sve obavi kroz demokratske
procedure i odluke – navodi Lekić za TV Vijesti. Zahtjev Nebojše Medojevi-
ća komentariše najavom da će ovo biti ozbiljna vlada. – Svi koji čine parlamentarnu
većinu legitimno saopštavaju –nemamo aprirono nikakav negativan stav, ali ćemo odlučivati kada dođe na red ta tema. Ja sad ne mogu da projektujem šta će od toga biti. Ono što znam je da će ova vlada biti ozbiljna ili je neće biti – dodaje Lekić. Kaže da ne prihvataju kolonijalni status.
odluči Ustavni sud Crne Gore, zato je za sve važno da se sud formira što prije. Naše mišljenje o tome je bazirano na mišljenju Venecijanske komisije.
POBJEDA: Da li ovako formirana vlada otvara dodatni prostor za rusko i srpsko miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore, imajući u vidu bliske odnose lidera DF-a sa predstavnicima Beograda i Moskve?
FAJON: Međunarodni kontekst se svakako promijenio poslije ruskog napada na Ukrajinu i naravno da nam je važno da Crnu Goru zadržimo u okviru dosadašnjih strateških EU opredjeljenja. Crna Gora je i pored svih unutrašnjih problema potpuno usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. To je jako važno. Podržaćemo sve koji dijele tu orijentaciju. A vrijeme i djela će pokazati ko je protiv evropske orijentacije Crne Gore i šta o tome misle birači.
POBJEDA: Jedan od lidera DF-a, kao i Lekić kaže da „Crna Gora poštuje preporuke EU, ali da će sama odlučivati o unutrašnjim pitanjima“. Kako to doživljavate – ne zanima nas što govorite?
FAJON: Ponavljam: Crna Gora je suverena zemlja i treba sama odlučivati o unutrašnjim pitanjima. Međutim, jasno je da je nama u EU bitno da zemlja koja želi da postane dio evropske porodice dijeli naše vrijednosti, to jasno pokazuje i poštuje naše stavove.
Važno je da se u Crnoj Gori uspostave demokratske institucije u punom kapacitetu, da država ima nezavisno pravosuđe i medije i da poštuje svoje zakone i Ustav. Naravno, nama je važno i da zadrži dosadašnja strateška opredjeljenja. Moja želja je da Crna Gora što prije prevaziđe ovu krizu i dobije vladu sa punim legitimitetom. Iskoristiću priliku i da svim državljankama i državljanima Crne Gore čestitam praznike i poželim srećnu Novu godinu. Nadam se da će u 2023.
Crna Gora ostvariti konkretan napredak na putu prema EU.
Jovana ĐURIŠIĆ– Bile su posjete dva predstavnika, ministra inostranih poslova Slovenije i Austrije, to zaslužuje pažnju da se konsultuju sve poruke. Sastavljanje vlade će se obavljati iz Crne Gore prema demokratskim postupcima – navodi Lekić i dodaje da formiranje vlade ne negira mogućnost prijevremenih izbora.R. P.
Aleksandar Olenik, advokat i nezavisni narodni poslanik u parlamentu Srbije, kaže da je „Otvoreni Balkan“ podmukla Vučićeva politička igra
Mislim da Crna Gora mora sama da preživi ovu konstelaciju snaga. Nažalost, EU i SAD ne poklanjaju dovoljno pažnje Crnoj Gori. S jedne strane, opravdano je, što se tiče regiona, da je u fokusu Kosovo, a što se tiče Evrope – Ukrajina. Ali, veoma je opasno dozvoliti novi sukob na Balkanu ili nestajanje Crne Gore kao građanske države. Bolje je da djeluju preventivno i spriječe takav scenario
spriječe
PODGORICA - EU i SAD treba preventivno da djeluju i spriječe konflikt koji Rusija preko SPC i Vučića gura u Crnoj Gori, Kosovu i BiH, kaže Aleksandar Olenik, advokat i nezavisni narodni poslanik u parlamentu Srbije, u intervjuu Pobjedi. Ističe da je „Otvoreni Balkan“ jedna podmukla Vučićeva politička igra koji pokušava da zamijeni članstvo u Evropskoj uniji nečim što bi bilo slično, ali bi suštinski bilo mnogo drugačije – gdje bi on mogao da vlada bez kontrole i da ne poštuje pravila.
POBJEDA: Crna Gora je dobila novog mandatara, hoće li biti vlade za koju je Zapad već rekao da neće sarađivati zbog kršenja Ustava?
OLENIK: Sramotno je što primjenjuju taj zakon, lična je sramota gospodina Lekića što je na taj način pristao da bude mandatar. To će ga vječno pratiti i tu sramotu ništa ne može da spere ili da oprosti sramno ponašanje i očigledno gaženje Ustava, države i građana Crne Gore. Nijesam siguran da će ostali koji treba da čine tu vladu poći istim tragovima kao i Lekić i da će se formirati protivustavna vlada. Ali, ako se to desi, ta vlada bi bila oktroisana – nametnuta; ne bi imala kapacitet ni legitimitet i ne znam šta bi ona dobro mogla da uradi građanima, društvu, državi ili bilo kome drugom u Crnoj Gori. Siguran sam da, iako dođe do takve vlade, ona bi samo nanijela moralno-političku i svaku drugu štetu i dovela bi korak bliže do uni-
štavanja države Crne Gore.
POBJEDA: Zašto se Beogradu žuri da Crnu Goru uvuče u projekat „Otvoreni Balkan“, kada on nije u potpunosti zaživio ni među sadašnjim članicama?
OLENIK: To je jedna podmukla Vučićeva politička igra koji pokušava da zamijeni članstvo u Evropskoj uniji nečim što bi bilo slično, ali bi suštinski bilo mnogo drugačije – gdje bi on mogao da vlada bez kontrole i da ne poštuje pravila. Mislim da su opravdana mišljenja da je OB uvezan i sa rješenjem za kosovsko pitanje u toku sljedeće godine. Suština je da se građanima pokaže jedna dimna zavjesa, ne možemo u Evropsku uniju, nijesmo sposobni, nećemo da nas kontrolišu, nećemo da imamo pravosuđe i nećemo da imamo slobodne medije, ali, evo, imamo OB – pa tu možemo privredno da napredujemo. To je veoma opasno i ne vidim nijedan razlog da Crna Gora, koja je bila na korak od Evropske unije, sada ide deset koraka unazad i da ima bilo kakve veze sa OB.
POBJEDA: Da li iz izjava američkih zvaničnikaambasadora, savjetnika i izaslanika za Balkan... možemo zaključiti da su oni vrlo raspoloženi da zaživi OB?
POBJEDA: U Srbiji se stalno uz domaće i ruske medije promoviše ruska agresija. Šta poručujete promoterima?
OLENIK: Što bi rekli –ćeraćemo se još – tek smo počeli. Protiv ruske propagande nećemo se izboriti kroz nacionalne torove u koje su nas satjerali nacionalisti, nego regionalnom inicijativom koja se organizuje. Srbija,
OLENIK: Oni su raspoloženi da riješe kosovsko pitanje i na osnovu njihovih izjava postoji veza između Kosova i OB gdje bi u paketu bili i Kosovo i Srbija i njihovo buduće članstvo u Evropskoj uniji. Taj način rješenja nije u interesu građana Kosova, Srbije i Crne Gore. Da li je to samo međufaza ili jedan korak ka rešavanju kosovskog pitanja – o tome možemo samo da spekulišemo.
POBJEDA: Vidjeli smo koliko je duboka politička kriza u Crnoj Gori i čini se kao da se približava ambisu. Da li Crna Gora može sama da prebrodi ovu situaciju?
OLENIK: Mislim da Crna Gora mora sama da preživi ovu kon-
Sramotno je što primjenjuju taj zakon, lična je sramota gospodina Lekića što je na taj način pristao da bude mandatar. To će ga vječno pratiti i tu sramotu ništa ne može da spere ili da oprosti sramno ponašanje i očigledno gaženje Ustava, države i građana Crne Gore. Nijesam siguran da će ostali koji treba da čine tu vladu poći istim tragovima kao i Lekić i da će se formirati protivustavna vlada
POBJEDA: Nova godina – novi regionalni odnosi: šta treba da se desi da Srbija prihvati realnost da je Crna Gora nezavisna država?
OLENIK: Treba jednom za svagda da pobijedimo nacionaliste poslije 30
godina, jer sistem možemo da promijenimo tek kada se promijeni politika - kada u Beogradu ne bude dominantna nacionalistička politika neće biti nikakvog problema sa Kosovom, Crnom Gorom i ostalim susjedima. Sada su političke elite na
vlast došle i opstaju uz nacionalističku politiku i oni moraju stalno da imaju protivnika i neke sukobe da bi mobilisali svoje pristalice. SNS i SPS ne znaju šta bi sa sobom ako nemaju protivnike a paralelno postaju najbogatiji ljudi regiona.
Kosovo, Crna Gora i BiH u jednom projektu protiv propagande koja je ista u svim državama i ima isti cilj: provokacije koje bi dovele do nekog sukoba na Balkanu od kojeg bi samo Putin imao koristi. Rusiji odgovara borba u malim državama na Balkanu jer koriste manje novca. Nama treba nova 1948. godina i borba na regionalnom nivou koja će imati mnogo veći efekat.
stelaciju snaga. Nažalost, EU i SAD ne poklanjaju dovoljno pažnje Crnoj Gori. S jedne strane, opravdano je da je fokus što se tiče regiona – na Kosovu, a što se tiče Evrope – u Ukrajini. Ali, veoma je opasno dozvoliti novi sukob na Balkanu ili nestajanje Crne Gore kao građanske države. Bolje je da djeluju preventivno i spriječe takav scenario - jer, ako bude kasno, onda će pažnja koja je posvećena Ukrajini morati djelimično da se okrene. Nadam se da će to uvidjeti Amerikanci i Evropska unija. Pričao sam o tome i sa zvaničnicima u Ukrajini. Oni se slažu da je mnogo bolje preventivno djelovati na Balkanu i spriječiti konflikt koji Rusija gura preko Srpske pravoslavne crkve i Vučića u Crnoj Gori, na Kosovu i BiH. Nadam se da će čelnici Ukrajine to predočiti EU i SAD.
POBJEDA: Uticaj Rusije na Crnu Goru, Srbiju i region povećava se svake godine –u nekoliko država je dokazano da su njene namjere stvaranje haosa... Zašto EU i SAD kao najveći donatori regiona kasne sa odgovorom na rusko maligno djelovanje?
OLENIK: EU i SAD ulažu u opšte dobro u Srbiji – škole, bolnice, i kada građani vide tablu sa donacijom SAD ili EU – kažu „To je u redu“. Rusi 30 godina ulažu u propagandupotkupljuju ljude, ucjenjuju ih, otvaraju svoje medije. Rusi mnogo manje novca ulažu u te svrhe nego što su SAD i EU uložile u Srbiju, ali ruska propaganda ima mnogo više efekta.
Ako pogledamo vlast i opoziciju u Srbiji, možemo da kažemo, pola u šali, a pola u zbilji – da se pola njih plaši FSB, a da druga polovina radi sa FSB. Kada to pogledamo, EU i SAD su na putu da izgube u toj mekoj sili, odnosno, kako Amerikanci to vole da kažu – borba za srce i dušu građana. EU i SAD treba da promijene taktiku po pitanju javnog mnjenja i otvorene propagande.
POBJEDA: Prvi ste poslanik srpskog parlamenta koji je posjetio Ukrajinu. Zašto ste išli i koji je Vaš najjači utisak?
OLENIK: Uvođenje sankcija Rusiji je bila jedna od ideja na kojoj smo ušli u parlament dok je ostala opozicija ćutala i smatrala da se na tom pitanju gube glasovi. Slažemo se da se gube glasovi na tom pitanju, ali ono je ljudsko i nijesmo mogli da ostanemo nijemi. Zbog jake medijske propagande, nije bilo načina da ispunimo tu obavezu prema biračima, osim da fizički odemo u Ukrajinu i kažemo Ukrajincima – nijesu svi Srbi uz zvaničnu politiku Beograda, ima pristojan broj nas u parlamentu koji podržavamo vašu borbu i prinuđeni smo da dođemo i da vam kažemo, a kada se vratimo u Beograd u ličnim kontaktima ili preko društvenih mreža pričaćemo kako je u Ukrajini. Što se tiče utiska, ljudi su nasmijani iako su bez grijanja, struje i vode – i po bombama i odlučni. Nikada u ovim našim balkanskim ratovima nijesam vidio tu vrstu odlučnosti. To može da se definiše – platićemo cijenu, ali ćemo ići do kraja i osloboditi Ukrajinu. Govorim o građanima, ljudima na ulici, vozačima, konobarima, kuvarima… ta odlučnost se osjeti i to je prvo što Vas obuzme i prvo što vidite. Drugi osjećaj je sramota jer nijesam očekivao da svi u Ukrajini znaju koja je zvanična pozicija Srbije, govorim o građanima, a ne o ukrajinskim zvaničnicima – da nijesmo uveli sankcije Rusiji, da smo crna rupa u Evropi i da smo jedini koji to nijesu uradili. Ali, Ukrajinci to vide kao naš interni problem.
Violeta CVEJIĆPODGORICA – Prijedlog formiranja nove vlade na bazi antiustavnih izmjena Zakona o predsjedniku, a protivno jasnim upozorenjima naših međunarodnih partnera, apsolutno je na liniji destruktivnog odnosa vladajuće većine - ocijenio je za Portal Analitika potpredsjednik DPS-a i aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković
Kazao je da je potpuno jasno da oni koji su krenuli tim putem preuzimaju punu odgovornost za katastrofalne posljedice koje nas čekaju već početkom ove godine, ukoliko se ne odustane od ovog suludog nauma.
- Te posljedice će, u političkom smislu, značiti, de facto, međunarodnu izolaciju Crne Gore i, de jure, potpuno zaustavljanje procesa evropske integracije naše zemlje - poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, to će imati i ozbiljne ekonomske reperkusije.
- Prijedlogom budžeta za narednu godinu predviđeno je zaduženje od 600 miliona eura, od kojih 120 miliona za tekuću potrošnju. Pri tome, potpuno je jasno da nova vlada neće imati partnere za to među kredibilnim međunarod-
nim finansijskim institucijama - ističe Vuković.
Vuković smatra da osim paralize državnih institucija, sve veće socio-ekonomske krize, urušavanja vrijednosti i principa na kojima počiva savremena, građanska Crna Gora, jedna od posljedica promjene vlasti 30. avgusta 2020. jeste potpuno zaustavljanje procesa evropskih integracija.
- O tome svjedoči i posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i gotovo svakodnevne poruke upozorenja naših prijatelja iz Brisela i sa drugih važnih evropskih adresa. Nažalost, za nešto više od dvije godine, vladajuća većina je od lidera procesa evropske integracije i države koja je služila za primjer zemljama Zapadnog Balkana,
Crnu Goru pretvorila u problem i razlog za brigu regiona i Evrope - poručuje Vuković. To je, prema njegovim riječima, jasan pokazatelj kvaliteta rada, odnosno namjera većine prema našoj zemlji i perspektivi njenog članstva u EU. - I dok, kada je u pitanju DF, to nikoga ne bi trebalo da iznenadi, djeluje tragično saučesništvo deklarativno proevropskih partija, Demokrata, Ure i ostalih, u ovom udruženom zločinu protiv interesa Crne Gore – kazao je Vuković i dodao da je stanje u kom se naša zemlja nalazi posljedica činjenice da, u političkom smislu, Moskva i Beograd diriguju, DF svira, a ostatak vladajuće većine ponizno igra. Kada je u pitanju Ustavni sud, Vuković kaže da je teško pro-
Ivan Vuković kaže da je novi saziv parlamenta Glavnog grada moguće konstituisati tek nakon zvaničnog proglašenja rezultata lokalnih izbora.
- Do tog trenutka, gradski parlament, kao i
uprava Glavnog grada, čiji legitimitet proizilazi iz nespornog legitimiteta Skupštine, imaju ne samo pravo već i obavezu da rade u najboljem interesu građana koje predstavljaju - ističe Vuković.
naći razloge za optimizam u susret narednom pokušaju da se dođe do političkog dogovora o deblokadi te institucije. - Pa ipak, bez obzira na bjelodanu destrukciju druge strane, DPS i državno odgovorne partije opozicije daće puni doprinos kako bi se do rješenja došlo. Na taj način bile bi stvorene pretpostavke za početak normalnog funkcionisanja sistema državne vlasti, održavanje izbora koji nas čekaju na proljeće, te zvanično proglašenje rezultata izbora u Podgorici - kaže sagovornik Analitike. Vuković je istakao da je ponosan na reakciju crnogorske javnosti, kada su u pitanju protesti Pokreta Ima nas.
- U nekoliko navrata, ispred parlamenta okupio se, za naše prilike, ogroman broj ljudi koji su mirno, dostojanstveno i demokratski iskazali protest protiv otvorenih napada na Crnu Goru - podsjeća Vuković. Vjeruje da je to vrijedan zalog za budući demokratski razvoj Crne Gore.
- Bez obzira na pesimistične tonove, želim da vjerujem da će proljeće ove godine donijeti novi početak, odnosno dati novu nadu našoj državi. Uprkos katastrofalnom učinku aktuelne vlasti, nemam dilemu da Crna Gora i dalje ima realnu šansu da završi pregovarački proces s EU već do polovine ove decenije. To kažem imajući u vidu činjenicu da nas ne opterećuju strukturni problemi kakve imamo u zemljama okruženja, te da je ono što treba uraditi na planu ispunjavanja evropske agende, u tom smislu, značajno manje zahtjevno od ,,domaćeg zadatka“ koji imaju naši susjedi - smatra Vuković. R.P.
PODGORICA - To što je Hrvatska od 1. januara punopravna članica Šengena za državljane Crne Gore, ne donosi nikakve promjene u proceduri prelaska granice. Ipak, ukidanje svih kontrola na granicama Hrvatske prema zemljama Evropske unije znači da će oni koji putuju iz Evrope od sada brže stizati u našu zemlju.
Ulazak Hrvatske u Šengen zonu, odnosno najveće područje bez granica – donosi veliko olakšanje državljanima Hrvatske, ali i građanima Evropske unije. To znači kraj kilometarskih kolona i dugotrajnih čekanja na granici naročito tokom sezone.
– Mi smo iz Njemačke, na odmoru smo u Dubrovniku i odlučili smo da dođemo do Crne Gore. Odlično je što više nema granica između Hrvatske i Evropske unije. Sada će se brže stizati i do Crne Gore - kažu turisti. Ulazak Hrvatske u šengen zonu za građane Crne Gore ipak ne donosi nikakve novine u proceduri prelaska granice.
– To za državljane Crne Gore neće predstavljati nikakave promjene s obzirom da Hrvatska kao članica Unije sprovodi granične kontrole na vanjskim granicama Unije, a granica Crne Gore je vanjska granica Unije – kaže Dragan Sršen iz Službe za granicu Hrvatske.
Građani Crne Gore u Šengen zonu trenutno mogu da putuju bez vize ili bilo kakvog prethodnog odobrenja. Od sredine naredne godine, međutim to više neće biti moguće bez podnošenja onlajn zahtjeva kroz Evropski sistem za odobravanje putovanja. – Što bi značilo da će prije planiranog polaska prema ulasku u Uniju, odnosno Hrvatsku, putem posebne aplikacije moći tj. morati najaviti svoj dolazak na granični prelaz – kaže Sršen.
Prema najavama sa zvaničnog sajta EU, naknada za prijavu trebalo bi da bude sedam eura za sve podnosioce zahtjeva koji su stariji od 18, a mlađi od 70 godina. R. P.
Poslanik DPS-a komentarisao optužbe premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića
PODGORICA – Poslanik DPS-a Predrag Bošković prokomentarisao je na Tviteru optužbe odlazećeg premijera Dritana Abazovića koji je rekao da su on i predsjednik SDP-a i bivši ministar odbrane Raško
Konjević zaduženi za napad na sektor bezbjednosti i da budu „advokati kriminalaca“.
- Ovako izgleda kad lopov govori „držite lopova“ - napisao je kratko Bošković na Tviteru. R. P.
PODGORICA – Kada govorimo o razvoju i ekonomiji, govorimo o „tektonskim“ promjenama koje se upravo dešavaju - ekspanziji inovativnih rješenja, digitalizaciji, vještačkoj inteligenciji sa humanim likom na svim poljima, ocijenila je bivša ministarka nauke i potpredsjednica DPS-a Sanja Damjanović.
Nasuprot savremenoj realnosti, kaže ona, crnogorska scena je već dvije godine zastala u razvoju, svaki inovativni stub odumire, postajemo dinosaurus ekonomija.
– Crnoj Gori je, mjesto u EU porodici, sa Slovenijom i Hrvatskom. Crna Gora mora ponovo podići jedra razvoja i ploviti ka EU još brže – zaključila je Damjanović na Tviteru. K. J.
Lider PZP kazao da su balkanski narkokarteli formirani od korumpiranih balkanskih političkih struktura
PODGORICA – Balkanski narkokarteli su formirani od korumpiranih balkanskih političkih struktura. Organizovani kriminal na Balkanu je političkog profila i neophodne su tektonske političke promjene i dolazak na vlast partija koje balkanska konfederacija organizovanog kriminala ne kontroliše - ocijenio je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević Kazao je da je potrebno odmah povezati službe bezbjednosti u jedan efikasan mehanizam saradnje i djelovanja, koji bi, kako je rekao, u saradnji sa obavještajnim službama zapadnih država i specijalizovanim multilateralnim agencijama kao što su Interpol, Europol, OLAF, formirao regionalnu mrežu za borbu protiv balkanske konfederacije organizovanog kriminala. - Ako ja budem izabran za potpredsjednika 44. vlade i koorinatora službi bezbjednosti,
Nebojša Medojević
iniciraću osnivanje regionalne mreže za borbu protiv mafije i uvezivanje svih resursa država regiona u efikasan mehanizam za borbu protiv kriminala - kazao je Medojević. Navodi da ako se balkanska mafija efikasno povezuje u svoju mrežu i djeluje ujedinjeno, onda i službe bezbjednosti i države regiona moraju da djeluju brže i efikasnije i da se povezuju na svim nivoima u cilju borbe protiv mafije koja ugrožava stabilnost regiona i sprečava integracije. R. P.
Sanja Damjanović nezadovoljna stanjem ekonomije u državi
Crna Gora će se naredne tri godine zadužiti 2,35 milijardi eura po visokim kamatnim stopama
PODGORICA - Crna Gora će se u naredne tri godine zadužiti 2,35 milijardi eura, od čega u ovoj do 600 miliona, a ukoliko se nastavi trend zaduživanja po visokim kamatnim stopama, trošak godišnjih kamata premašiće realizaciju kapitalnog budžeta.
Kamate koje će država vraćati snažno će rasti narednih godina zbog dodatnih zaduženja i otplate jeftinih kredita skupim. Vlada Dritana Abazovića, koja je od avgusta u tehničkom mandatu, zadužila se krajem prošle godine po kamatnoj stopi od 7,5 odsto za finansiranje tekuće potrošnje, dok će povoljne kredite koji dospijevaju na naplatu u 2023. otplatiti novim zaduženjima po većim kamatama.
Država, kako je rečeno Pobjedi u Ministarstvu finansija, u ovoj godini treba da plati 448 miliona eura duga. Od toga se na glavnicu odnosi 338 miliona, dok kamate čine 110 miliona eura. U 2023, 2024. i 2025. ukupno će na naplatu doći dvije milijarde eura starih kredita (1,55 milijardi eura glavnice, 430 miliona kamate), a otplata će se finansirati novim pozajmicama.
- Kamate po kojima se država zadužila na kraju prošle godine od 5,5 i 7,5 odsto su ozbiljne. Ako imamo informaciju da je država platila novac 7,5 odsto, naravno da će to neko sjutra iskoristiti u novim pregovorima o zaduženju i da će mu to biti početna cijena koju će tražiti - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Oleg Filipović, ukazujući da je i MMF upozorio kako je cijena realizovanog zaduživanja visoka.
Šef misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri nedavno je kazao da će finansiranje velikog fiskalnog deficita, uz rastuću otplatu duga tokom narednih godina, biti izazovno za Crnu Goru, na-
Vlada Dritana Abazovića zadužila se krajem prošle godine po kamatnoj stopi od 7,5 odsto za nansiranje tekuće potrošnje, dok će povoljne kredite koji dospijevaju na naplatu u 2023. otplatiti novim zaduženjima po većim kamatama
ročito u okruženju visokih kamatnih stopa.
- U cilju očuvanja održivosti javnih finansija biće potrebno da se izbjegava dalja potrošnja ili smanjenje poreza za koje nema izvora finansiranja - poručio je Seshadri, na kraju redovne godišnje posjete našoj zemlji sredinom decembra.
Kapitalni budžet u ovoj godini planiran je na 202 miliona eura, a pitanje je u kom iznosu će biti realizovan. Da se ne očekuje puna realizacija po-
tvrdio je u parlamentu i ministar finansija Aleksandar Damjanović, tokom rasprave o amandmanima poslanika na ovogodišnji budžet kada im je predložio usvajanje dijela njihovih zahtjeva nauštrb projekata uvrštenih u kapitalni budžet, čija je vrijednost smanjena za 20 odsto. Vlada se, nakon što je u septembru usvojila drugi rebalans budžeta, do kraja prošle godine zadužila 105 miliona eura, od dozvoljenih 350 miliona. Kroz tri kreditna aran-
žmana Ministarstvo finansija je od banaka ukupno pozajmilo 66 miliona eura - šest od Erste banke (3,99 odsto fiksno plus šestomjesečni euribor), deset od Univerzal kapital (5,5 odsto fiksno) i 50 miliona od CKB-a (7,5 odsto fiksno). Sva tri aranžmana dogovorena su sa rokom otplate od pet godina i jednogodišnjim grejs periodom. Aukcijom državnih zapisa država se u tri navrata zadužila 39 miliona eura, od planiranih 70 miliona. Zapisi koji dospijevaju na napla-
tu u junu ove godine prodati su po prosječnoj kamati koja se kretala od 3,18 odsto pri prvoj aukciji do 3,97 odsto na posljednjoj. To je najveća kamata ostvarena na državne zapise od 2013. godine. Pozajmljeni novac iskorišćen je za stvaranje depozita koji će služiti za finansiranje tekuće potrošnje na početku ove godine, a ne, shodno dobroj praksi, za investicije koje bi državi donijele dodatnu vrijednost.
- Planirano je da 2022. godinu završimo sa više od 100 miliona eura depozita za finansiranje budžeta - rečeno je Pobjedi u Ministarstvu finansija krajem decembra. Da banke na domaćem tržištu neće pozajmiti državi 350 miliona eura bilo je jasno već kada je objavljen prijedlog rebalansa prošlogodišnjeg budžeta. Bankari su tada Pobjedi kazali da Vladi ne mogu pozajmiti više od 150 miliona eura jer je izloženost države premašila 900 miliona, ali i jer nemaju povjerenja u održivost javnih finansija. Pozajmica od CKB banke, koja je pojedinačno i najveća, obezbijeđena je tek nakon što je Damjanović o tome u Budimpešti direktno pregovarao sa mađarskom OTP bankom, koja je vlasnik CKB-a.
GARANCIJE I USLOVI
Na koji način će država i po
vi koje će SB postaviti za dobijanje garancije. Ta institucija je Crnoj Gori dala dvije garancije za zaduženje u mandatu Vlade Duška Markovića od koje je za to tražila povećanje PDV-a i akcize na duvan, uvođenje akcize na ugalj, smanjenje zarade u javnom sektoru i bonuse na osnovu učinka, ukidanje naknada za majke, centralizovanje javnih nabavki, uvođenje fiskalizacije... Komentarišući mogućnost dobijanja garancije SB za zaduženje u ovoj godini Filipović navodi da treba vidjeti šta će ta finansijska institucija tražiti od Crne Gore kako bi nam garantovala za pozajmicu.
- Vjerujem da će zahtjevi SB biti usmjereni na limitiranje potrošnje kroz smanjenje radne snage i njihovih plata ili na povećanje poreza. Ne vidim treću stvar koju bi mogli da traže i da dobiju sigurnost za izdavanje garancijesmatra Filipović.
Iako je predviđen deficit od 705 i zaduženje do 600 miliona eura, ovogodišnji budžet planirao je veće penzije i plate za oko 50.000 zaposlenih u državnoj upravi, dok su socijalna davanja na istorijskom maksimumu od 785 miliona eura.
- Realizacija budžeta je problematična kada je rashodna strana veća od prihodne i kada ga kalkulišete na način da
dini, ostaje da se
ga mogućnost zadusocijalna stavka visoka znači da nijesmo ni blizu ra- zaključio je Filipović.
duženje. Za
od 85 miliona eura, sa kojom bi na tržištu mogli da obezbijede i tri puta veće zapoznato šta će biti uslo-
PODGORICA - Zimska sezona na Žabljaku zavisiće od rada skijališta, odnosno od sniježnih paravina, a prema trenutnim prognozama prvi ozbiljniji snijeg može se očekivati polovinom januara, saopštila je direktorica žabljačke Turističke organizacije Vanja Krgović-Šarović
To će svakako negativno uticati na kvalitet sezone i posjećenost, jer je januar mjesec kada su školski raspusti, praznici i zapravo najveća posjećenost, ocijenila je Krgović -Šarović.
Ona je agenciji Mina-biznis kazala da je popunjenost smještajnih kapaciteta za novogodišnje praznike na Žabljaku oko 70 odsto. - Nakon praznika imamo dosta otkazivanja rezervacija, upravo zbog nedostatka snije-
ga i nemogućnosti skijanja - kazala je Krgović-Šarović.
Kada su u pitanju pripreme za sezonu, Turistička organizacija Žabljak je uradila sve pripreme aktivnosti, uključujući promociju u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Zagrebu, jer su glavni gosti domaći i iz regiona. - Pored skijanja, glavne aktivnosti za sezonu su vožnja motornim sankama, hodanje na krpljama, vožnja ratrakom, jahanje konja u zimskim uslovima, aktivnosti u sportskom centru, kao što su teretana, kuglana i sportski tereni - navela je Krgović-Šarović. Rekla je da će tokom sezone biti organizovani besplatni turistički autobusi, koji će prevoziti goste iz hotela do skijališta i nazad. Ta ponuda je dio saradnje TO Žabljak, Privredne komore, Nacionalne turističke organizacije i žabljačke opštine. K. J.
Jedna od ključnih obaveza na svim fakultetima je ta da se mora voditi računa da ne smiju biti zakazana više od dva završna ispita u jednoj sedmici u skladu sa pravilima studiranja na Univerzitetu Crne Gore i da bi univerzitetske jedinice trebalo da vode računa da svi ispiti budu zakazani na vrijeme sa jasnim tabelarnim prikazom datuma i satnica polaganja, kaže Banović
PODGORICA – Studenti i studentkinje prethodne godine najviše su se žalili ombudsmanu na Univerzitetu Crne Gore što se nedosljedno primjenjuju pravila studiranja, ne poštuju studentska prava, podzakonski akti, loša je prolaznost na ispitima… Studentski ombudsman Danilo Banović stupio je na tu funkciju u septembru 2022. godine. Stizale su mu ove pritužbe koje su po svojoj prirodi problema skoro iste ili slične kao one koje su stizale u mandatu njegovog prethodnika. U periodu od septembra 2022. godine do kraja decembra stigle su tri pritužbe koje su se ticale kršenja pravila studiranja većinom onih na osnovnim akademskim studijama, uslovljenosti bodovima koje je student morao da sakupi prije polaganja završnog ispita da bi izašao na tu provjeru znanja. Studenti su se žalili i na složenost ispitne materije. - Kada je u pitanju kršenja prava studenata, u tom djelu bih istakao da imamo kršenje pravila studiranja u pogledu zakazivanja kolokvijuma i završnih ispita, preopterećenosti studenata, načina bodovanja ispitnih i predispitnih obaveza – rekao je on.
Kaže da jedna od ključnih obaveza na svim fakultetima je ta da se mora voditi računa da ne smiju biti zakazana više od dva završna ispita u jednoj sedmici u skladu sa pravilima studiranja na Univerzitetu Crne Gore i da bi univerzitetske jedinice trebalo da vode računa da svi ispiti budu zakazani na vrijeme sa jasnim tabelarnim prikazom datuma i satnica polaganja.
Jedna od pritužbi se odnosila upravo na primjenu Pravilnika o studiranju na osnovnim studijama, a podnijelo je Studentsko vijeće Građevinskog fakulteta povodom uvođenja eliminacionih testova, kao i minimalnog praga znanja u vidu broja poena koje student mora da osvoji na pojedinoj provjeri znanja. To se kosi sa principom kumulativnog sakupljanja bodova u toku semestra a na kojem počiva sistem visokog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore.
- Takođe, od strane studenata, korisnika usluga Studentskih domova, obaviješten sam da uslovi života u domovima nijesu adekvatni. Prethodno, posebno u pogledu obezbjeđivanja grijanja i snabdijevanja toplom vodom – naveo je Banović.
Sve pritužbe i inicijative studenata koje dobije putem imejla ili ličnim kontaktom prosljeđuje nadležnim tijelima u Rektoratu, odnosno nadležnim tijelima na nivou jedinica ili na nivou UCG, u
zavisnosti od toga koja problematika je u pitanju. Kaže da se uglavnom i u najvećoj mjeri rješavaju problemi i pritužbe studenata, ali da ima i situacija kada nije moguće doći do rješenja koje će zadovoljiti svaku stranu.
- Važno je istaći da se uz angažovanje SPUCG rješava većina studentskih problema i kontinuirano unapređuje sistem studiranja i prava studenata, ali da se mora nastaviti kako bismo svi zajedno svjedočili još boljim uslovima i pravima u narednom periodu - rekao je on.
Kaže da kao student ombudsman zajedno sa Studentskim parlamentom UCG nastoji da informiše studente o njihovim pravima i obavezama. Potrebno je, smatra on, ipak, raditi dodatno na tome da se još bolje upoznaju sa svim relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima kojima se regulišu njihova prava, ali i obaveze. Ističe da studenti treba da znaju koja su njihova individualna prava, ali
i prava grupe studenata u pogledu obaveza na određenom predmetu ili na određenom studijskom programu ili nivou studija.
- Ono što je vrlo važno je da studenti moraju da budu upoznati sa svim izmjenama i dopunama pravnih akata koji regulišu sistem visokog obrazovanja, jer samo uz potpuno poznavanje svih regulativa mogu znati kada su njihova prava eventualno prekršena i kada treba da se obrate nadležnim tijelima u cilju zaštite ili rješavanja određenog pitanja – rekao je Banović. Dodaje da je vrlo važno napomenuti da je visoko obrazovanje na UCG besplatno i da postoji zainteresovanost za upis maturanata kojima studije nijesu prioritet, pa se takvi ne zalažu za ostvarivanje svojih prava, kako individualno tako i kolektivno.
Ponovio je da je dobra informisanost studenata ključna u rješavanju brojnih nedoumica, kao i nepravilnosti u radu. - Planiram da pokrenem posebnu kampanju za obavještavanje o radu studentskog ombudsmana kroz mogućnosti obraćanja i rješavanja pitanja bitnih za studente, kao i pravima i obavezama studenata i o konkretnim procedurama –rekao je Banović. Ohrabruje kolege studente da ga obavijeste za svaki slučaj kršenja prava kako bi ih na vrijeme mogli riješiti. Uloga i dužnost studenta ombudsmana je da savjetuje studente o načinima ostvarivanja njihovih prava, i da posreduje u rješavanju konkretnih problema sa kojima se studenti susrijeću. Banović kaže da studenti moraju biti otvoreni i spremni da se obrate sa konkretnim problemom ako ga imaju, jer je studentski ombudsman adresa koja će uvijek intervenisati u cilju sprečavanja kršenja studentskih prava.
- Uzimajući u obzir da na Univerzitetu Crne Gore studira oko 18.000 studenata za očekivati je da stiže veliki broj pritužbi sa različitih fakulteta, ali ono što je značajno je da se u samom rješavanju istih mora pristupiti vrlo brzo. Ukoliko studenti ,,čekaju“ i nijesu spremni da iznesu konkretan problem, onda vrlo često bude kasno za adekvatnu reakciju – zaključuje Banović. N. Đ.
ALARMANTNO: Već danima gusta magla i smog ugrožavaju zdravlje građana Pljevalja
PLJEVLJA – Već danima gusta magla i smog ugrožavaju zdravlje građana Pljevalja i onemogućavaju provjetravanje prostorija, smanjuju preglednost u saobraćaju i ometaju rad privrednih subjekata na otvorenom prostoru.
Posebno je veliko zagađenje praškastim PM 10 i još opasnijim po zdravlje PM 2,5 česticama. Uz praškaste čestice izuzetno je opasno i dejstvo u vazduhu kancerogenog benzopirena, kao produkta izduvnih gasova iz automobila. Tome pogoduje i veoma povećan broj automobila koji se kreću pljevaljskim ulicama. U toku prošle noći najveće zagađenje vazduha je zabilježeno u 20 časova i za PM 10 čestice (skoro 12 puta veće od dozvoljenog) iznosilo je 575,5 mikrograma po metru kubnom, a konstantno u prekoračenju od 5 do 10 puta od 16 časova, pa do jedan sat poslije ponoći, da bi kasnije vrijednosti zagađujućih čestica bile u silaznoj putanji na diagramu. Najveće koncentracije praškastih PM 2,5 čestica, koje još lakše dospijevaju u ljudski organizam, zabilježene su, takođe, u 20 časova i iznosile su 528,6 mikrograma po metru kubnom, što predstavlja alarmantno zagađenje vazduha, izuzetno štetno za zdravlje ljudi.
U pitanju su veoma sitne čestice, oznaka PM 10 i PM 2.5, što znači da je riječ o česticama veličine 10 i 2.5 mikrometara.
Kako Vazduh.info napominje, pošto su vrlo male i lagane, fine čestice imaju tendenciju da ostaju duže u vazduhu nego teže čestice, a koncentracija PM 2.5 u toku 24 časa se smatra nezdravom ukoliko je vrijednost preko 35.4 μg/m3.
Zahvaljujući svojoj maloj ve-
Sve PM čestice negativno utiču na ljudsko zdravlje, prije svega na pluća. PM 10 stižu do pluća, dok PM 2.5 i sitnije ulaze i direktno u krvotok, zbog čega su još opasnije. Njihov sastav je takav da je stoprocentno štetan za organizam
ličini, čestice manje od 2.5 mikrometara su sposobne da prođu nos i grlo, te mogu da prodru duboko u pluća, a čak mogu ući i u krvotok. Istraživanja su pokazala tijesnu vezu između izlaganja finim česticama i prevremenoj smrti od kardiovaskularnih ili pulmonalnih bolesti. Fine čestice su, takođe, poznate po sposobnosti da izazovu ili pogoršaju hronična oboljenja kao što su astma, srčani napad, bronhitis i ostale respiratorne probleme.
Sve PM čestice jako negativno utiču na ljudsko zdravlje, prije svega na pluća. PM 10 stižu do pluća, dok PM 2.5 i sitnije ulaze i direktno u krvotok, zbog čega su još opasnije. Njihov sastav je takav da je stoprocentno štetan za organizam. PM čestice imaju svoje organske i neorganske supstance među kojima su i teški i toksični metali: arsen, živa, kadmijum, olovo, koji ulaze kao takvi u organizam – objasnio je za Nova. rs prof. dr Ljubiša Ignjatović sa Fakulteta za fizičku hemiju. Prema njegovim riječima, najveći izvor čestica u vazduhu su velika industrijska postrojenja tipa termoelektrana i privatna ložišta. R. P.
PODGORICA – Zdravstveni sistem Crne Gore krenuo je putem oporavka i reformi, ocijenio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i poručio da je sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita prioritet resora na čijem je čelu, te da se privatno zdravstvo ne može graditi tako što će se koristiti kadar javnog zdravstva.
U intervjuu agenciji Mina on je najavio da je za ovu godinu planirana realizacija više od 200 specijalizacija i dodatni broj subspecijalizacija.
- Zdravstvo je krenulo u pravcu oporavka i reforme, i ako to neko ne shvata i želi da lični interes stavi ispred javnog i interesa pacijenata, onda je to stvar sa kojom se moramo izboritiistakao je Šćekić.
Govoreći o Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti, kazao je da se sprovodi ozbiljna i odgovorna reforma.
– Znam da svaka reforma određenim strukturama smeta i da utiče na određene privatne i lične interese, ali mi smo tu nedvosmisleno opredijeljeni i pacijent i opšte dobro su nam na prvom mjestu – poručio je Šćekić.
Ministarstvo će, obećava, raditi u skladu sa tim, „bez obzira na sve te lobije“.
– Neprestano šaljem jednu poruku – vratimo empatiju u javni zdravstveni sistem, vratimo osjećaj prema našim pacijentima i njihovim potrebama i problemima – naveo je Šćekić. Poručio je da će kvalitetna zdravstvena zaštita i usluge biti i dalje prioritet tog resora. Primjećuje da je dio ljekara nezadovoljan Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali misli da, ipak, jedan manji dio treba mnogo odgovornije da pristupi i shvati da se stvari moraju mijenjati.
Upitan kako komentariše ocjene da bi usvajanje zakona bilo korak unazad i da je ukidanje dopunskog rada u suprotnosti sa Zakonom o radu, on je kazao da se ne može reći da je korak unazad nešto što ima za cilj da značajno unaprijedi zdravstveni sistem.
Šćekić je istakao da se ne smije urušavati javno zdravstvo i dozvoliti da pacijent neku uslugu, koju treba da dobije na kvalitetan način u javnom, dobija za novac u privatnom zdravstvu.
- Pitam koji je standard naših građana, da li svi građani mogu i koliko njih uopšte može da plaća zdravstvene usluge. Želimo da kroz zakon stvorimo
što veće mogućnosti za naše pacijente i građane, da dobiju besplatnu, kvalitetnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu - naveo je Šćekić.
Jedan od ciljeva tog zakona je, kako je dodao, smanjenje listi čekanja.
- Prosječna zarada u javnom zdravstvenom sistemu sada je blizu dvije hiljade eura. To nije mali iznos za naše prilike. Da li zdravstveni radnici to zaslužuju? Da, zaslužuju - kazao je Šćekić.
On je dodao da se zbog Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti nijesu pobunili svi ljekari u Crnoj Gori, već oko 200 doktora Kliničkog centra (KCCG).
– Postavlja se pitanje zašto samo ti ljekari. Gdje su ostali ljekari širom Crne Gore? Zar i oni nijesu neko ko pruža svakodnevnu uslugu i daje sve od sebe za naše pacijente. Imaju i oni osjećaj prema ličnim i porodičnim potrebama i svom budžetu – naveo je Šćekić.
Nacrtom zakona predviđena je, kaže on, mogućnost dopunskog rada u državnom sektoru, da KCCG osnuje ambulante u kojima će zdravstvene usluge moći da dobiju građani koji žele da plate, iako nema potrebe da žure sa tim određenim pregledima.
- Nije u redu da neko radi pola vremena u javnom zdravstvu, a pola u privatnom, a da onda imamo liste čekanja - kazao je Šćekić.
Šćekić je naveo da su se ti problemi odnosili na zastarjelost zdravstvenih objekata, u koje se 40 godina nije značajnije ulagalo, kao i na zastarjelu opreme i njen nedostatak u zdravstvenim ustanovama.
- Ponosni smo na započinjanje izgradnje novih zdravstvenih objekata, počev od klinika za mentalno zdravlje i za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, do Operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje - naglasio je Šćekić.
Kaže da su ta tri objekta jako značajna i da će uticati na to da zdravstveni radnici, u dobrim uslovima, pružaju kvalitetnu zdravstvenu uslugu građanima. K. J.
PODGORICA – Kad se humanitarci okupe i za nekoliko sati uspiju da prikupe više od 800.000 eura za djecu i odrasle koji biju bitku sa teškim oboljenjima, to je odraz odlučnosti da se pomogne herojima u Crnoj Gori i pruži šansa za život bez boli.
Osnivač i direktor Fondacije ,,Budi human“ Goran Jovanović za Pobjedu priča da je ponosan što su Crnogorci prepoznati kao human narod, i što su u toj organizaciji od osnivanja 2016. godine, do danas, prikupili sredstva za liječenje za 78 djece.
U razgovoru za naš list, o godini koja ostaje za nama, Jovanović ocjenjuje da je bila uspješna, jer su, između ostalog, organizovali najveći humanitarnu akciju koja je ikad sprovedena u našoj državi, i jednu od najvećih u regionu –„Srcem za Crnu Goru“. Zahvaljujuči tome obezbijeđen je novac za liječenje sve djece koja su bila prijavljena u Fondaciji „Budi human“, ali i za odrasle prijavljene putem platforme humanost.com, kojima je potrebna transplantacija organa u inostranstvu.
-Akcija je usmjerena i na socijalno ugrožene porodice koje žive u izuzetno teškim uslovima, te će se, u tom smislu, prikupljenim sredstvima rekonstruisati i graditi kuće za jedan broj porodica u Crnoj Gori. Takođe, u okviru ove ak-
Akcija nije zvanično zatvorena, posjetom sajta humanost. com možete se informisati o načinima za doniranje, te svakako ni sada nije kasno da budete dio ove akcije i date svoj doprinos, poručio je direktor Fondacije „Budi human“ Goran Jovanović
nost.com možete se informisati o načinima za doniranje, te svakako ni sada nije kasno da budete dio ove akcije i date svoj doprinos – poručuje Jovanović.
Govoreći o ideji za ovakvu akciju, Jovanović kaže da je sa osnivačem Fondacije ,,Hemiias“ Hajrizom Brčvakom odlučio da učini nešto dobro za naše društvo.
cije biće obezbijeđeni i paketi hrane i osnovnih životnih namirnica – najavio je Jovanović za Pobjedu.
Akcija „Srcem za Crnu Goru“ je sprovedena posredstvom platforme humanost.com, a na inicijativu Fondacije „Hemiias“, Fondacije „Budi human“ i humanitarnog Fonda „Hilal“.
-Prvi dio akcije odnosio se na to da je pokrenuta 11. decembra od kada su svi građani mogli da doniraju na više načina, a drugi se odnosio na finalni događaj – donatorsko veče koje je organizovano 21. decembra u „Staroj Čaršiji“ – ispričao je Jovanović.
Najveći dio sredstava prikupljen je upravo prilikom donatorske večeri, kada je za nekoliko sati obezbijeđeno više od 800 hiljada eura.
-Poslije takvih rezulatata možemo samo reći da smo izuzetno ponosni i na način na koji je akcija organizovana i sprovedena, a posebno na činjenicu da smo učinili ogromnu stvar za naše društvo – ponosno ističe Jovanović.
Glavni događaj, navodi, bilo je upravo donatorsko veče, čime je akcija doživjela svoj puni sjaj i o čijim se rezultatima govori, ali tu nije sve završeno.
-Akcija nije zvanično zatvorena, posjetom sajta huma -
U 2022. godini na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u zdravstvene ustanove u inostranstvo je, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, upućeno 2.810 osiguranika. Iz ove zdravstvene ustanove Pobjedi je rečeno da je od toga čak 52 odsto djece, odnosno 1.446 njih.
U Srbiju je zbog tumora poslato 95 djece, od kojih je zloćudni tip ove bolesti imalo čak 56 njih.
U zdravstvene ustanove u inostranstvo je poslato 35 djece zbog tumora, od čega je 23 njih imalo najteže oblike ove bolesti.
-Za liječenje osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje u 2022. godini, zdravstvene ustanove iz inostranstva su do sada fakturisale 7.176.000 eura, a za liječenje djece do 18 godina, do sada je fakturisano 2,5 miliona eura (2.490.959 eura) ili 35 odsto ukupno fakturisanih troškova za liječenje – precizirali su iz FZO. Iz FZO ističu da su se djeca uglavnom liječila u Srbiji i to 1.240 ili 86 odsto, dok je u ostale zdravstvene ustanove u inostranstvo poslato njih 206.
-Zdravstvene ustanove u Srbiji u koje su djeca najčešće upućivana su Institut za
eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora (434), Univerzitetska dječja klinika (310), Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta (155), Klinika za neurologiju i psihologiju dece i omladine (58), Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiji, SB „Miloš klinika“ – piše u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
U Turskoj se liječilo 89 mališana, od čega u klinici Acibadem 65.
-Zatim slijede Slovenija, gdje smo poslali 52 djece od čega na Kliničkom institutu za medicinsku genetiku 50 – piše u odgvorima FZO. Djeca su u Srbiju najčešće poslata na liječenje zbog duševnih i poremećaja ponašanja, njih 506, zbog urođenih malformacija, deformacija i hromozomske nenormalnosti – 291 slučaj, dok je problema sa nervnim sistemom imalo 69 mališana, a poremećaje žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma 55 djece. U inostranstvo je poslato 38 djece zbog urođene malformacije, deformacije i hromozomske nenormalnosti, zbog bolesti oka i pripojaka 23 njih, oboljenja sistema za varenje 18 i bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva 23 djece.
-Udružili smo snage i sproveli veliku akciju, koja ima cilj da ujedini Crnu Goru i dijasporu, a sve da našoj djeci, odraslima, ali i cjelokupnom društvu bude bolje. U jednom od razgovora došli smo na ideju da je „Srcem za Crnu Goru“ prava prilika za to i, kao što vidimo, pokazalo se ispravnim. Akcija „Srcem za Crnu Goru“ definitivno je događaj koji će se pamtiti – istakao je Jovanović. Govoreći o planovima za 2023. godinu, naš sagovornik kaže da je pred njim i njegovim timom realizacija akcije „Srcem za Crnu Goru“, budući da zacrtani ciljevi zahtijevaju visok nivo odgovornosti, predanosti i vrijednog rada.
-U mjesecima pred nama preduzećemo sve korake da sva liječenja budu plaćena, a onda i da otpočnemo sa rekonstrukcijama i gradnjom kuća za ugrožene porodice. Svakako, s druge strane, kao i do sada, pomno i posvećeno bavićemo se svima onima koji nam se obrate za pomoć redovnom procedurom –kazao je Jovanović.
Na pitanje da li je bilo onih koji uprkos humanoj ideji i djelima imaju sumnje gdje će novac koji uplaćuju otići i na koji način će biti raspoređen, Jovanović zaključuje da je uvijek obezbijeđena puna transparentnost, pa tako i za ovu akaciju.
-To je osnov funckionisanja obje platforme (Budi human i humanost.com), stoga imamo privilegiju da uživamo povjerenje građana i humanih ljudi – zaključuje Jovanović.
Sve porodice djece koja imaju teška oboljenja mogu pozvati broj telefona 067/998-988, ili poslati imejl na budihuman. me@gmail.com, ili pisati na zvanični društveni nalog Fondacije „Budi human“.
K. JanKoviĆ
Crveni krst Crne Gore ne objavljuje na svom glasilu koliku je pomoć uputio žrtvama rata u Ukrajini i izbeglicama iz ove zemlje u Crnoj Gori. To ne čini ni srpski Crveni krst. To ne čine ni vlade ovih zemalja. Niti objavljuju plan što će za Ukrajinu da učine.
A crnogorski i srpski Crveni krst su najstarije organizacije u hrišćanskom delu Balkana. Osnovane su 12-13 godina posle švajcarskog iz 1863. godine, crnogorski 1875. godine, a srbijanski 1876. Pre njih je to uradila Turska 1868. godine, kada je posle strahota Krimskog rata od 1853-1856. godine osnovala svoj Crveni polumesec kao deo ženevskog Crvenog krsta. Ceo svet je tada bio zgrožen podatkom koji je iznela engleskinja Florens Najtingejl, humanitarna aktivistkinja u Konstantinopolju i osnivačica nereligioznih civilnih medicinskih sestara, da je u Krimskom ratu 10 puta više vojnika umiralo od bolesti i rana iza linije fronta nego sa puškom u ruci.
Svako vidi da humanitarna politika vlada Crne Gore i Srbije prema ukrajinskom narodu ima malo veze sa osnivačkim načelima pomoći Crvenog krsta: neutralnost i nepristrasnost.
Pomoć mora biti apolitična i čisto humanitarna. Kada je švajcarski kalvinista Žan Anri Dunant zamislio principe rada za međunarodnu pomoć postradalima od rata, onda je njegov Crveni krst na prvom mestu istakao natpolitičnu interesnu i nadkonfliktnu pomoć svima u ratu, kako svakoj vojsci u sukobu, tako i pogođenim civilima na svakoj strani. Smisao svih Ženevskih konvencija od 1864, 1906, 1929. i 1949. godine je to razvijao, uključujući i Versajske odredbe iz 1919. godine.
Zato je Dunant bio i prvi primalac (zajedno sa Frederikom Pasijem) Nobelove nagrade za mir 1901. godine. Principi rada Crvenog krsta su nastavak humanističkog stava Hipokrata od pre 2.500 godina da će lekar svakog lečiti od muka bez obzira ko je, s tim da će kod Dunanta pomoć primati celo stanovništvo na svim poljima potreba kako u ratu , tako i u miru. U srednjem veku se to nazivalo „viteštvom“, aktom pojedinačne vojničke samilosti prema pobeđenom maču i narodu.
Novi ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimen-
Ukrajina ne snosi nikakvu odgovornost za političku gužvu u Podgorici, a Rusija snosi. Umjesto da Podgorica svoj spas vidi u pomaganju Ukrajini da doprinosi otporu ruskom kolonijalizmu, ona se nećka da pošalje džak brašna u Kijev, da ne naljuti Putina u Kremlju. A tako on manje slabi nego što bi slabio, a Crna Gora ne jača već se topi u poltronskoj agoniji potplaćenih političara. To je slučaj i sa Srbijom u kojoj moskovska korupcija beogradskih vođa sprečava vladu da se približi Briselu još od 2008. godine naovamo, još od prodaje Naftne industrije Srbije Moskvi za 400 miliona dolara
padna Nemačka – ali i Jugoslavija i Sovjetski Savez! Bili smo rok-sila u Evropi. To danas u Rusiji teško da može da se ponovi, ali može li u Crnoj Gori i Srbiji? Teško, jer rok muziku pokreće ideologija neprekidnog otvaranja protiv svih sapetenih neljudskih etičkih i umetničkih dogmi. U Crnoj Gori bi još i moglo, a u Srbiji... tamo je dekadencija, muzika je bez bilo kakvog osvrta na društvenu stvarnost naroda. Ta muzika je dekadenca namernog socijalnog slepila čiji je glavni instrumenat sintizajzer.
Bilo je prošlih 80-ih godina drugačije, dah mira i napretka se osećao po svuda, u SSSR-u je vlast preuzeo Gorbačov i započeo snažno otvaranje celog socijalističkog bloka, na vidiku je bilo ujedinjenje dve Nemačke, rasizam u SAD je upadljivo slabio, nuklearna opasnost je smanjivana sporazumima o razoružanju, a rasizam u Južnoj Africi je bio na izdisaju pritisnut robijom Nelsona Mandele
ko je 6. oktobra 2022. godine posetio crnogorski Crveni krst i obavestio se o tome šta ovaj čini za izbegle Ukrajince u Crnoj Gori. Mi gotovo ništa o tome ne znamo, kao što ne znamo ni da li Crnogorci upućuju pomoć i narodu u Kijevu. A kada bismo znali da to čine, to bi svakako mnogima pomoglo da se ohrabre i umnože svoje napore da uvećaju brigu i pomoć za unesrećene.
Žan Anri Dunant je zastupao parolu iz 1859. godine koju su slušajući njegove ideje iskovale italijanske žene posle bitke između Francuske i Austrije kod Solferina u Lombardiji, olakšavajući muke desetinama hiljada ranjenih vojnika na obe strane – svi smo braća, one su uskliknule: Tutti fratelli!
Tako je svoju humanističku encikliku iz oktobra 2020. godine nazvao i papa Franja, Fratelli Tutti.
Vlada Crne Gore ništa ne govori hoće li se pridružiti svetskom humanitarnom pokretu za pomoć Ukrajini. Ne mora to da učini nepopularnim potezima - recimo po-
sebnim porezom za Ukrajinu, posebnom poštanskom markom ili dodatnim centom na postojeću marku, ali uvek može da deo carina odvoji za drva za ogrev Kijevu, da plati deo struje i gasa za tamošnji narod, da pošalje toplu odeću i obuću, uputi kamion lekova i ambulantna kola, pokloni poljsku bolnicu i pošalje hirurge i medicinske sestre, organizuje u Crnoj Gori zimske i letnje kampove za decu, pošalje mališanima u Ukrajini učila i igračke, može da stipendira ukrajinske studente u Kijevu i Podgorici, može da pošalje šatore, ćebad i građevinski materijal za beskućnike, može da pošalje sušene smokve i hranu, može da pošalje umetnike za predstave za decu i odrasle, može da kupi i pošalje seme i đubrivo za prolećnu setvu kukuruza i suncokreta, može da pošalje inženjere i opremu za popravku mostova, i još mnogo više od pomenutog. Bar nešto uvek može.
To nije uradila ni Srbija. Ukrajinska ambasada u Beogradu je 23. decembra 2022. godine podsetila vladu i javnost Srbije da je Ukrajina poslala 100 tona humanitarnog mazuta
Saveznoj Republici Jugoslaviji 1999. godine posle NATO bombardovanja da pomogne radu elektro-energetskog sistema Srbije.
Tada je ceo svet bio protiv Beograda a Ukrajina se ipak odvažila na pomoć narodu pod Miloševićem. Sada je obrnuto, ceo svet je protiv Rusije, a Srbija u Ukrajinu ne šalje ni mazut, ni generatore, niti transformatore za obnovu razrušenog elektro-energetskog sistema napadnutog sa više od 1.000 projektila od 10. oktobra ove godine koji su ga uništili i oštetili do 50 odsto od kapaciteta. Pola države je često u mraku, bez grejanja i vode. Ali Srpska pravoslavna crkva može da u oktobru, u jeku bombardovanja Ukrajine, pošalje kir Joanikija u Moskvu da poziva Ruse na dalje uništavanje Ukrajine, i da „srpski teši“ napaćeno „rusko srce“ u osvetljenoj i toploj Moskvi. Sutradan, 24. decembra 2022. godine se javila ministarka za evropske integracije u Vladi Srbije Tanja Miščević, nagoveštavajući da „pokušavamo da obezbedimo pomoć za obnovu elektro-energetskog sistema“.
Pokušavamo. A inače, „ponudili smo svaku pomoć, i humanitarnu, i donirali Ukrajini značajna sredstva“. O tim značajnim sredstvima ne znamo za sada ništa niti znamo zašto Ukrajina nije prihvatila navodnu ponuđenu pomoć. Niko ne odbija hleb kada su mu deca gladna. I ta odvratna tuđica - „donacija“ - dar bez emocija i duše. Neiskreno.
Svetska rok galaksija je na poziv pevača Bob Geldofa ustala 1985. godine da pomogne gladnoj Etiopiji i na najvećem festivalu zvezda na ,,Vembliju“ u Londonu i na stadionu Džona Kenedija u Filadelfiji priredila koncerte i sakupila milione funti i dolara za Adis Abebu - oko 150 miliona.
Svetsku televizijsku priredbu je pratilo oko dve milijarde ljudi u svetu u 150 država. Tada su istovremeno u još nekoliko svetskih rok end rol centara održavani dobrotvorni koncerti, a to su tada bili Japan, Australija, Austrija, Za-
Polje slobode se nezaustavljivo širilo. Granice su na ,,Vembliju“ i na filadelfijskom „Kenediju“ pomerali Pol Mek Kartni, Elton Džon, The Queen , The Led Zepelin, U2 , The Dire Straits, The Who, Dejvid Bouvi, Sting, Šade, Elvis Kostelo, The Status Quo, Mik Džeger, Pol Jang, Brajan Feri, Fil Kolins i drugi. Bilo je divno. I nastavilo se 1988. godine kada su se ponovo rok muzičari sastali da dignu svetski glas protiv 26 godina robijanja Nelsona Mandele, borca protiv aparthejda, za jednakost crnaca sa belcima u Južnoj Africi. I tada su ga u mnogim zemljama nazivali „teroristom“, tako i vlada Margarete Tačer u Londonu. Proslavljali su muzičari u njenom Londonu pred 600 miliona TV gledalaca njegov 70. rođendan u zatvoru i oslobodili ga posle samo nekoliko meseci. Ko je tamo bio? Bio je Sting, Stivi Vonder, Vitni Hjuston, Džordž Majkl, The Simple Minds i, dakako, The Dire Straits sa Erikom Kleptonom kao gostom, kada je Mark Nofler nastupio sa svojom antiratnom, antifoklandskom i antinacionalističkom baladom Brothers in Arms, zabranjenom u Južnoj Africi.
Dve godine potom, 1990. godine, Nelson Mandela je došao na novi rok koncert u Londonu i doživeo aplauz miliona koji je trajao osam minuta. Tako je odjekivao trijumf pobede . Bilo bi nam drago da je rok ljubitelj kir Porfirije Perić uživao u porukama tih koncerata, suprotnih od ideologije međunacionalne mržnje i prava Ruso-Srba da otimaju tuđe zemlje koju zastupa njegova Srpska pravo-
Bilo bi nam drago da je rok ljubitelj kir Porfirije Perić uživao u porukama tih koncerata, suprotnih od ideologije međunacionalne mržnje, i prava Ruso-Srba da otimaju tuđe zemlje, koju zastupa njegova Srpska pravoslavna crkva. Možda zna da je sada Noflerova balada ,,Brothers in Arms“ druga himna u Ukrajini, odmah do prve i do zastave. Možda zna i da Dejvid Gilmor iz Pink Flojda sa starim članovima grupe prati humanitarne nastupe Ukrajinca Andrija Hlivnjuka iz The Boomboxa koji pjeva „Hej, hej, ustani“ Ukrajino, a Gilmor solira na gitari
slavna crkva. Možda zna da je sada Noflerova balada Brothers in Arms druga himna u Ukrajini, odmah do prve i do zastave. Možda zna i da Dejvid Gilmor iz Pink Flojda sa starim članovima grupe prati humanitarne nastupe Ukrajinca Andrija Hlivnjuka iz The Boombox-a koji peva „Hej, hej, ustani“ Ukrajino a Gilmor solira na gitari.
Kir Porfirije, vi idete na Noflera i Gilmora? Izgleda da ne možete ni Merdare na srpsko-kosovskoj granici da pređete sa svojom pesmom o 1.500 godina života Srba na Kosovu.Tamo smo bili gospodari još od vremena Alarikovog osvajanja Rima? Kako se peva ta vaša autorska pesma?
Ne završe sve humanitarne pomoći po željama pošiljalaca, ali to ne opravdava države da ih obuzdavaju. Jer dobrota od pomoći unesrećenima je najveći dar na svetu koju sumnje, političke smicalice i krađe mleka za decu ne smeju zatrti. Crna Gora i Srbija nemaju nikakvog interesa da se prema Ukrajini ponašaju kao Mađarska Viktora Orbana. Mađarski predsednik je srdit na Brisel što ga upozorava na pad pravne države u Budimpešti i stoga što Brisel neće da Mađarskoj da iz svog budžeta 13,3 milijarde eura redovne pomoći i pomoći za uklanjanje posledica od kovida-19. Mađarska će ostati u 2023. godini bez tog novca. Za odmazdu Briselu je Orban odabrao da stavi veto na odluku EU da pošalje Kijevu 18 milijardi eura trenutne humanitarne pomoći. Jaka je zima tamo. Tako su Ukrajinci kažnjeni za jačanje autokratskog nacionalističkog režima u Mađarskoj koji sa njima nema nikakvu vezu. A gotovo tako se prema Ukrajini ponašaju i vlade Crne Gore i Srbije. Ukrajina ne snosi nikakvu odgovornost za političku gužvu u Podgorici, a Rusija snosi. Umesto da Podgorica svoj spas vidi u pomaganju Ukrajini da doprinosi otporu ruskom kolonijalizmu, ona se nećka da pošalje džak brašna u Kijev, da ne naljuti Putina u Kremlju. A tako on manje slabi nego što bi slabio, a Crna Gora ne jača već se topi u poltronskoj agoniji potplaćenih političara .
To je slučaj i sa Srbijom u ko-
Crveni krst Crne Gore ne objavljuje na svom glasilu koliku je pomoć uputio žrtvama rata u Ukrajini i izbjeglicama iz ove zemlje u Crnoj Gori. To ne čini ni srpski Crveni krst. To ne čine ni vlade ovih zemalja. Niti objavljuju plan što će za Ukrajinu da učine. A crnogorski i srpski Crveni krst su najstarije organizacije u hrišćanskom dijelu Balkana
joj moskovska korupcija beogradskih vođa sprečava vladu da se približi Brislu još od 2008. godine na ovamo, još od prodaje Naftne industrije Srbije Moskvi za 400 miliona dolara. A sadašnja lažna podrška Rusije Srbiji da obnovi svoju vlast na Kosmetu je u direktnoj suprotnosti sa napadom Moskve na Ukrajinu. I Rusija stoga ne može ni u čemu da pomogne kir Porfiriju Periću da pređe Merdare, to mogu jedino Vašington i Brisel. I velika humanitarna pomoć Srbije Ukrajini. I , naravno, pravedne trgovačke i druge ekonomske restrikcije Moskvi. Vide to odlučioci u Beogradu, ali njih na vlasti ne održava evropska politika već nacionalistička histerija i ruski novac. Sebičnost njihova je veća od političkog razuma i ljudskosti.
Može li u torbi Deda Mraza biti i mir u 2023. godini? Čime zaustaviti Rusiju?
Modeli rešenja se kovitlaju oko toga kako poništiti deo ruskog vojnog osvajanja u Ukrajini a da generali i Putin ne izgube obraz u narodu. Putin će teško stati ako to vodi njegovom padu. Kijeva se to ne tiče ali ne može da se jače nosi sa Moskvom ukoliko mu Evro-Amerika ne da više granata. A ona to dozira da izbegne rusku konačnu bombu. Mi, svi mi, se jedino nje bojimo, inače bi Rusija već vidljivo gubila rat sa Ukrajinom zbog ogromnih vojnih rezervi koje Zapad može isporučiti Kijevu. Polazne parole Kijeva i Moskve su poznate. Kijev kažeRusi napolje, i platite odšte-
tu, a Moskva kaže - sve je naše , kleknite i staćemo. To vodi produžavanju rata. A kako da Kijev pristane na pregovore a da i Zelenski i narod ne izgube obraz? Što bi jedino o Putinu trebalo da vodimo računa?
A naš obraz, koje ukrajinsko rešenje usrećuje političku strukturu Crne Gore i Srbije? Istorija nudi hiljadu modela sporazuma o miru i svaki je refleks trenutnog odnosa snaga. Nije nemoguće da se Kijev i Moskva slože oko prelaznog rešenja gde će konačno rešenje biti odloženo za pet, 10 , 20, 30 , 50 godina i duže.
Nije nemoguće zamisliti da će Zapad preuzeti na sebe lavovski deo obnove Ukrajine a Rusija liliputanski deo. Nije nemoguće zamisliti da se glavnina ruske vojske povuče sa Krima i istoka Ukrajine u zamenu za međunarodne snage sa saučestvovanjem ruskog i ukrajinskog kontingenta. Nije nemoguće da sve zauzete teritorije dobiju status privremenih međunarodnih protektorata sa pravom na samoopredeljenje naroda posle 50 godina, kada bude živela nova generacija sa većom šansom na razboritu odluku. Nije nemoguće da ratni zločinci budu gonjeni do novog Haškog suda ukoliko im lokalni ne mogu suditi...
Nije nemoguće zamisliti da bi Rusi pristali da za novac smanje svoje ambicije u Ukrajini, kao što su odustali da sprečavaju i napad NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. godine, pošto je Medlin Olbrajt ponudila Jevgeniju Primakovu reprogramiranje ruskog duga od 380 milijardi dolara na 20 godina – ako su tačne informacije koje je izneo tadašnji načelnik Uprave bezbednosti Vojske Jugoslavije general-pukovnik Aleksandar Dimitrijević Sve je ovo naše pusto nagađanje koje bi pre moglo da podstakne neke među nama da i sami uvidimo koliko je teško pronaći minimalno pravedno rešenje za obe strane u sporu, a u sporu je i ceo mozaik geo-strateških sila van Moskve i Kijeva.
Ali nije nemoguće da je Deda Mraz u ponoć 31. decembra Crnogorcima donio na poklon samo jednu, najvredniju, poruku: Ne mešajte se u tuđe ratove, dajte hleba slabijem, a budite uz njegovog saveznika jer je jači.
I zapevajte svoju himnu, nijednu tuđu. Živeli!
KIJEV - Ukrajina je objavila najnovije podatke o ruskim gubicima od početka invazije. Tvrde da je 107.440 ruskih vojnika ubijeno te da su uništena 283 aviona i više od 3.000 ruskih tenkova.
U međuvremenu je ukrajinski napad dronom oštetio elektroenergetsko postrojenje na jugozapadu ruske Brjanske oblasti koja graniči sa Ukrajinom, usljed čega je došlo do prekida struje na nekoliko sati, saopštio je regionalni guverner oblasti Aleksandar Bogomaz – Ukrajinski napad dronom izveden je jutros na Klimovski okrug. Usljed napada oštećen je objekat za napajanje – objavio je Bogomaz na Telegramu, prenosi Rojters. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su 63 vojnika ubijena u ukrajinskom raketnom napadu na njihov privremeni smještaj u gradu Makijivki, u dijelu ukrajinske regije Donjeck koji je pod kontrolom Rusije. Ministarstvo je saopštilo da je Ukrajina ispalila ukupno šest HIMARS-a, od kojih su dva oborena ruskim sistemima protivvazdušne odbrane.
Ruski podaci se znatno razlikuju od ranijih tvrdnji Ukrajinaca da je čak 400 Rusa ubijeno u raketnom napadu. Ukrajinski zvaničnici su podijelili snimak na kojem se vidi ruševina, a navodno je riječ o školi u kojoj su bili smješteni ruski vojnici. Estonija je dostavila Ukrajini opremu za razminiranje i obučila radnike za njeno korištenje, objavila je ukrajinska državna služba za hitne sluča-
Pet osoba povrijeđeno je u ruskom napadu na pijacu u gradu Berislavu na jugu Ukrajine. „Jutros su Rusi napali središte Berislava, granatirali su gradsku pijacu“, objavio je na Telegramu Jaroslav Januševič, guverner regije Herson, u kojoj se nalazi Berislav.
-Pretpostavlja se da je napad pokrenut iz privremeno okupirane Kahovke – dodao je. Kahovka se nalazi na suprotnoj strani rijeke Dnjepar. Janušević je kazao da su od petoro povrijeđenih tri osobe u kritičnom stanju. Rusi su i tokom jučerašnjeg dana napadali djelove Hersonske regije pod kontrolom Ukrajine, a u tim napadima je jedna osoba smrtno stradala, dok su četiri povrijeđene.
jeve. Prema riječima šefa službe Serhija Kruka, oko 30% ukrajinske teritorije je minirano, što je teritorija dvostruko veća od cjelokupne površine Austrije. Na oslobođenim teritorijama širom Ukrajine zabilježeni su slučajevi da su ulazna vrata, kućni predmeti, pa čak i mrtva tijela bili opremljeni zamkama. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se posljedice ruskog „minskog terora“ osjećati još godinama. Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur najavio je 23. decembra da će njegova zemlja dati Ukrajini dodatni paket vojne pomoći. Pevkur je tada naglasio da je Estonija Ukrajini već isporučila oružje i raznu vojnu opremu u vrijednosti većoj od milijardi eura od početka sveobuhvatne ruske invazije.
Evropska unija smanjila je uvoz ruske nafte 90% prije kraja 2022. „Radikalno sma-
njujući“ energetsku zavisnost o Rusiji, rekao je šef evropskog izaslanstva u Ukrajini Mati Masikas za Ukrinform. Dodao je da je ovaj potez lišio Moskvu „prihoda“, piše Kyiv Independent.
Prema Masikasu, Rusija može prodavati svoju naftu na drugim tržištima, ali je prihod od takve prodaje ograničen jer je Rusija prisiljena napraviti značajan popust na svaki barel. „Ruska nafta prodaje se za oko 30 dolara manje od svjetskog prosjeka“, rekao je Masikas u intervjuu za ukrajinski časopis.
G7 i EU započeli su 5. decembra s implementacijom ograničenja cijena ruske nafte na 60 dolara po barelu kako bi se smanjila sposobnost Kremlja da finansira svoj rat protiv Ukrajine. Ukrajinski predsjednik je tada poručio da je takva gornja cijena prihvatljiva za ruski proračun tražeći umjesto toga gornju granicu od 30 dolara po barelu.
Rusi granatirali pijacu u Berislavu, petoro povrijeđenih
ekoloških pokreta Eko bonton i Ekopatriotizam su u kasnim večernjim satima 1. januara, kupljenjem otpada i djelimičnim čišćenjem nikšićke deponije na lokalitetu Carevog mosta, izveli performans radnog naziva ,,Eko Božić bata ne kuca na vrata“.
Tokom performansa je prikupljeno 20 kesa plastičnog, staklenog, aluminijskog i ostalnog otpada koje su simbolično posložene ispod novogodišnjih ukrasa kao novogodišnji pokloni stanovnika Nikšića lokalnoj upravi.
Cilj performansa je „skretanje pažnje javnosti na „kršenje zakona“ lokalne uprave
PODGORICA – Banka hrane pozvala je upravu Glavnog grada, ostale lokalne samouprave, kao i Vladu Crne Gore da ozbiljnije razmatraju problem beskućništva i najavila besplatan Božićni ručak 7. januara u Podgorici. – Mi ni danas ne znamo koliko beskućnika živi na teritoriji Crne Gore, a kamoli da možemo govoriti o organizovanoj i sistemskoj pomoći ljudima bez doma – piše u sopštenju koje potpisuje Marina Medojević, direktorica Banke hrane.
Kaže da je i broj siromašnih nepoznanica za Crnu Goru. – Da broj ugroženih daleko nadilazi broj korisnika socijalne pomoći govori samo jedan podatak, a to je da 65 odsto tražilaca jednokratne pomoći nijesu primaoci socijane pomoći – navodi ona.
Medojević je ocijenila da jednokratna
neobavljanjem ugovorenih radnih aktivnosti i na direktno ugrožavanje zdravlja stanovnika Nikšića i nikšićke životne sredine“.
Na lokalitetu Carevog mosta u Nikšiću, kako se navodi, nalazi se ogromna količina stinog i kabastog otpada, medicinskog, ali i opasnog životinjskog otpada (organi, krzno, krv, papci).
– Apelujemo da je na ovom mjestu na snazi ekocid i nesavjesno odlaganje životinjskih ostataka koje omogućava širenje zaraznih bolesti ljudi i životinja, ugrožava zemljište i životnu sredinu jer možda u sebi sadrži sadržati hormone, pesticide i antibiotike - saopštili su iz ekološkog pokreta Ekopatriotizam.
Aktivisti ekoloških pokreta Eko bonton i Ekopatriotizam, kako se navodi, informisali su Sekretarijat za saobraćajne i komunalne poslove o ovim ljudskim aktivnostima i njenim posljedicama, ali i Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Nikšić, Komunalno preduzeće kao i predsjednika opštine Marka Kovačevića Dalja komunikacija, kažu iz pokreta, sa lokalnom upravom ukazivala je na to da je predmetna lokacija očišćena. -Narednim izlaskom na teren u kasnim večernjim satima 1. januara prethodno pomenuti ekološki pokreti ustanovili su da je sa tog lokaliteta uklonjen dio sitnog, kabastog i medicinskog otpada kao i
kontejner koji je služio za deponovanje - navode iz Ekopatriotizma.
Opasni životinjski otpad, dodaju iz pokreta, i dalje se nalazi na istoj tački i izložen je
davanja ne rješavaju problem siromaštva, već su veoma često način zloupotrebe. – Sva davanja u državi, počevši od lokalnog nivoa, NVO, svih ministarstava, moraju biti pod jednim okvirom, kako bi se konačno ravnopravno dijelilo ono čime raspolažemo – ka-
Smatra da je socijalno stanovanje način umanjenja problema velikog broja podstanarskih porodica
– Do izgradnje novih stanova potrebno je što prije adaptirati napuštene i objekte koji nijesu privedeni namjeni – rekla je Medojević. Ona je podsjetila da se
najveća količina hrane baca za vrijeme praznika i zamolila građane da, umjesto što hranu bacaju, poklone je onima koji
imaju manje od njih ili doniraju nekoj od narodnih kuhinja. – Oslobađanjem od poreza na donacije hrane, više hrane bi
stiglo do siromašnih, a smanjilo bi se bacanje koje je višestruko loše – poručila je Medojević. K. J.
čestoj posjeti lutalica pasa i mačaka, čime prijeti ,,širenje zaraznih bolesti kod ljudi i životinja, i zagađuje se životna sredina“.
Ovo, kako kažu, nije jedina lokacija na kojoj se ugrožava životna sredina.
- Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Nikšić informisan je o formiranju ilegalne deponije na kružnom toku, na ulazu grada. Ovom organu lokalne uprave dostavljeni su snimci, ime i prezime počinilaca, protiv kojih je navodno pokrenut kazneni postupak - naglasili su oni.
Djelovanje Komunalnog preduzeća je izostalo uprkos informaciji da će se ilegalna deponija očistiti. K. J.
PODGORICA - Danilovgrađanin I. Đ. (31) uhapšen je juče jer je pretresom kod njega pronađeno više pakovanja kokaina.
- Danilovgradska policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi I. Đ. (31) iz Danilovgrada i tom prilikom pronašla i oduzela 14 pakovanja sa 19,2 grama sadržaja za koji se sumnja da je kokain - saopšteno je iz Uprave policije.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se I. Đ. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
KOLAŠIN – Nakon pet godina mini-hidroelektrana „Rijeka Mušovića“ radi u tri smjene. U okviru razvojnih planova EPCG, u naredne dvije godine će početi rekonstrukcija ove mini-hidroelektrane a investicija je vrijedna 1,3 miliona eura. Povećaće se snaga i modernizovati mHE Rijeka Mušovića, povećaće se njena pogonska spremnost, a time produžiti i njen radni vijek. Ovo je istakao Nikola Rovčanin, izvršni direktor EPCG, koji je zajedno sa Vladimirom
Martinovićem, predsjednikom Opštine Kolašin, obišao mHE „Rijeku Mušovića“, dodajući da je njena rekonstrukcija značajna i za EPCG i za Kolašin. On je kazao i da su se prilikom realizacije ovoga projekta pojavili određeni imovinsko-pravni problemi. Opština Kolašin će uraditi sve što je u njenoj nadležnosti da
da se „razvija“ agroturistička priča
se realizuje rekonstrukcija od koje koristi imaju Kolašin, EPCG i država Crna Gora. Dogovorena je i stručna saradnja između Kolašina i EPCG, a u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa mora se uključiti i država kako bi se riješilo sporno uknjižavanje puta koji vodi do ove mini-hidroelektrane. Predsjednik Vladimir Marti-
nović je izrazio zadovoljstvo što je rukovodstvo EPCG na čelu sa Nikolom Rovčaninom nakon toliko godina obišlo mini-hodroelektranu, koja je jedna od najstarijih i koja nije samo pogon za proizvodnju, već je i svojevrsno kulturno dobro. Raduje nas planirana rekonstrukcija kao i to da se sačuvaju radna mjesta. EPCG će donirati određena sredstva za rekonstrukciju enterijera zgrade Spomen-doma, najavio je Martinović.
D. DRAŠKOVIĆNIKŠIĆ – Širom crnogorskog sjevera, pa i centralnog i južnog dijela naše države iz godine u godinu sve je razvijeniji seoski turizam, etno sela, gazdinstva prilagođena inostranom i domaćem prolazniku ili namjerniku, uz godine u godinu niču kao pečurke poslije kiše, ali nikšićka opština, iako najprostranija, po ovoj ponudi, nažalost, nije prepoznata.
Međutim, u 2023. godinu porodica Bataković iz malog sela Orah, u zaleđu nikšićkog Gornjeg Polja, ušla je s velikim ambicijama i željom da razvija upravo agroturizam. Ratko Bataković kaže da je odavno imao u planu rodni kraj predstaviti široj javnosti, promovisati nacionalnu kuhinju, animirati komšije da povećavaju
poljoprivrednu proizvodnju i sve to upakovati u turistički proizvod.
Batakovića odavno prepoznajemo kao osnivača Mreže za ruralni razvoj, od nedavno i kao menadžera Poljoprivrednog klastera Crne Gore, a godinama je rukovodio i Inovaciono-preduzetničkim centrom
„Tehnopolis“, ali malobrojni znaju da je on, prije deceniju, osnovao veliku farmu koka nosilja u svom selu. Organska kokošija jaja i dalje se proizvode u selu Orah, ali sad je farma izmještena i na porodičnom imanju Batakovićža razvija se agroturistička priča. – Cilj nam je bio da stvorimo
dodatnu vrijednost. Imali smo vikendicu i renovirali je i najprije napravili jednu konobu gdje se mogu degustirati naši domaći proizvodi. Agroturizmom sam inficiran prije više od deceniju kada sam učestvovao na Kongresu ruralnog turizma u Osijeku. Tada sam obišao brojna seoska domaćinstva u Slavoniji i uvjerio se da su njihova gazdinstva slična onima u mom selu, bez nekih posebnih atrakcija, vodopada, prirodnih vanserijskih ljepota... Imaju dobru hranu, poštuju običaje, tradiciju i imaju tzv. kušaonice gdje, uz lijepu riječ, nude hranu, piće i smještaj. Uz to, još dok sam radio u lokalnoj upravi organizovao sam nekoliko studijskih posjeta po BiH i Hrvatskoj, pokušavao da animiram naše ljude da se bave agroturizmom, a svi ti primjeri dobre prakse i meni su pomogli. Geografski, kulturološki, pa i po gastronomskim delicijama ne razlikuju se oni mnogo od nas, pa sam imao i smjernicu kojim putem krenuti – priča Ratko Bataković, prisjećajući se kako je, prije nekoliko godina, bio prinuđen da goste iz Španije koji su insistirali da ne idu u neki od nikšićkih restorana poveo na ručak kod svoje majke na selo. – Španci su poslovno u Nikšiću, posjetili Muzej, nekoliko spomenika, poznatih mostova i traže da ih vodimo na neko gazdinstvo. Predložio sam da to bude kod mene, u Orahu, nazvao majku, a ona spremila raštan i kaštradinu. Bilo je tu i nekih domaćih rakija, vina, piva... Na kraju su bili oduševljeni i častili moju majku. To je bilo presudno da se upuštimo u priču koja će sve aktuelnija biti. U međuvremenu smo izgradili i tri nova objekta apartmanskog tipa, što znači da nudimo i prenoćište... Nedavno nam je bila grupa od 40-ak
Batakovići su registrovali firmu „Orah Contry side“. Agroturizam pod nazivom „Đed Radoš“ je, kažu, njihova bajka u okviru koje spajaju sve ono što na svom imanju proizvode, ali i o čemu maštaju... Žele da sačuva-
Njemaca na ručku. Prezadovoljni su se vratili, a bilo im je dovoljno da probaju specijalitete našeg kraja, da ih „prošetam“ kroz istoriju zavičaja, Nikšića i Crne Gore, da kupe neki suvenir, naprave dobru fotografiju... Naše imanje je 13 kilometara udaljeno od centra Nikšića i mnogi su moji komšije i poznanici bili skeptični u početku. Ipak, sad to sve drugačije djeluje. Već četiri domaćinstva u mom komšiluku adaptiraju svoje stare kuće, a neki od njih imaju već i po desetak kreveta
ju porodičnu, nikšićku i crnogorsku tradiciju..., da je pokažu turistima. Tu se mogu naći svi nacionalni specijaliteti od hrane i pića. Ratkova majka Anka je najzaslužnija za dobro prepoznatljive ukuse, a pomaže im i komšinica kad u Orah dođe veća grupa gostiju.
– kaže Bataković, ponoseći se što je animirao i ohrabrio mlade domaćine iz Oraha.
U ovom nikšićkom selu, ako je suditi po najavama Orašana, ove godine biće organizovan i etno-festival. Žele da ugoste brojne bendove, muzičare, umjetnike... da im obezbijede smještaj, domaću hranu, cjelodnevni ugođaj.
Agroturistička priča dozvoljava smještaj do 20 osoba, a sve više od toga je već etno-selo, hotel ili turističko naselje... Batakovići, za sada, namjeravaju samo da razvijaju poljoprivrednu proizvodnju i pokažu ostalima kako se može zaraditi i na kućnom pragu, s malo više uloženog truda. Planiraju i da otvore i jedan mali muzej poljoprivrede svog kraja, da organizuju kampove, manje naučne skupove za one koji žele da uče o poljoprivredi i agroturizmu, da privuku digitalne nomade, sve one koji žude za tzv. kreativnom izolacijom.
R. PEROŠEVIĆ
Danilo Radojević jedan je iz generacije koja je od 1960-ih zatemeljivala montenegristiku, radila na tome da crnogorska filologija u matičnoj kulturi i svijetu bude prepoznata po svojemu imenu, sadržaju i korpusu koji njezin identitet potvrđuje. Bibliografija Danila Radojevića donosi studije o procesima u našoj književnosti, o tumačenju i priređivanju izdanja „Ljetopis Popa Dukljanina“, a osobito je bio posvećen djelu Petra II Petrovića i Mirka Banjevića Zapažen je i njegov priređivački i antologičarski rad, a dio njegovih zanimanja bile su i istoriografske teme. Posljednje je godine svojega života Radojević kao saradnike i prijatelje imao i nekoliko mlađih montenegrista, prije svega filologe s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Zaslugama te ustanove publikovano je više njegovih tekstova, što u časopisu „Lingua Montenegrina“ što u vidu monografija. Lijepa praksa cetinjskoga fakulteta i Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ da ne zaboravljaju vrijedne domaće i inostrane montenegriste rezultirala je monografijom o pjesničkome djelu Mirka Banjevića. „Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića“ djelo je Danila Radojevića objavljeno kao 27. knjiga biblioteke Mon-
PODGORICA - Na repertoaru Kulturno-informativnog centra ,,Budo Tomović“ tokom januara naći će se više raznovrsnih umjetničkih sadržaja - koncerti, filmski ciklusi, predstave, književne večeri i izložba.
Tradicionalno u januaru, filmski program KIC-a počinje revijom „Mjuzikl - filmska rapsodija“ koja je ovog puta posvećena operi. Na repertoaru desetog jubilarnog izdanja od 16. do 18. januara biće prikazani dobitnici brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, a među njima su ,,Carmen Jones“, ,,Veliki Karuzo“ i ,,Violinista na krovu“. Dio repertoara biće i filmovi ,,Kavez“, ,,Konj“ i ,,Uticaj gama zraka na nevene ,,čovjek na mjesecu“ nastali na osnovu poznatih pozorišnih komada, a koje će publika moći pogledati od 30. januara do 1. februara u okviru osme u nizu revije ,,Pozorište na filmu“.
Kratkometražni igrani film ,,Taksista“, rađen po scenari-
tenegrina. Uistinu, riječ je o rukopisu Radojevićeva doktorskoga rada koji se nakon više decenija sad prvi put i pojavljuje u formi monografije. Priređivač je Milovan Radojević, a kao urednici izdanje potpisuju Aleksandar Radoman, Adnan Čirgić i Sanja Vojinović
Ukupno 360 stranica knjige u pogledu strukture podijeljeno je na šest cjelina, odnosno poglavlja: „Pobuna – vid trajanja ljudskog“, „Revolucionarno sazrijevanje“, „Težina nužnosti žrtve kao tvoračka pjesnička ekspresija“, „Traganje za društvenim skladom kroz harmoniju prirode“, „Rezignacija. Pokušaj vraćanja korijenu i sopstvenom biću“, „Ogledno tumačenje primjera pjesama Mirka Banjevića“ te „Zaključak“. Priređivaču i urednicima treba čestitati na odluci da se izdanje obogati bibliografijom Mirka Banjevića, koja je takođe autorstvo Danila Radojevića, a uz bibliografiju u sadržaj ulaze „Hronološki registar djela Mirka Banjevića“, „Registar listova i časopisa u kojima su objavljeni literarni prilozi Mirka Banjevića“, „Registar autora tekstova o Mirku Banjeviću i antologičara“, kao i „Registar prevodilaca“.
Autor se kroza svaki segment ove knjige potvrđuje kao do-
bar poznavalac Banjevićeva stvaralaštva, relevantne literature onoga vremena, dok najiscrpnije izlaže i najviše podataka nudi u poglavlju „Revolucionarno sazrijevanje“. U analizu su, međutim, uključene brojne pojedinosti iz vanknjiževne stvarnosti i pjesnikova života. Svoje su mjesto u ovoj monografiji našli i hronologija Banjevićeva životnog puta, školovanje, hapšenja, početak književnoga rada i reakcije kritike koja ga prihvata i one koja piše da nema dara itd. Na takav pristup autor se odlučio zbog toga što „jedino posmatrajući ga u kontekstu istorijskog trenutka i nacionalnog tla, odakle je crpio sve inspiracije, možemo doći do pravoga suda o njegovom pjesničkom liku. Iz ovoga izlazi i nužnost skretanja pažnje na smisao Banjevićevog pjesničkog bunta“, navodi Radojević. Banjevićeva knjiga „Pobune uma“ izlazi 1930. u Nikšiću. O njoj je odmah afirmativno pisano, s potcrtavanjem da knjiga „malo ima optimističkog raspoloženja“, a predstavljač je bio profesor i književni kritičar Labud Vušović, inače brat u našoj jezikoslovnoj filologiji mnogo zaslužnog Danila Vušovića „Čovjek je, ostvarivši se kao umno biće, ponio gorčinu patnji. Ova misao je osnovni motiv prve Banjevićeve zbirke
pjesama 'Pobune uma'“, zapisuje Danilo Radojević.
Radojevićeva knjiga dokumentuje kako je stvaralaštvo Mirka Banjevića od strane tadašnjih uticajnih ljudi u kulturi viđeno kao prijetnja tradicionalnom pjesništvu, kao rušenje ustaljenih pjesničkih normi. Uticajni kritičari onoga vremena nastojali su spriječiti „nadolazak naprednih snaga“ a Banjevićeva su gledali kao njihova snažnog predstavnika. Kad su u pitanju teme oslonjene na događaje iz crnogorske istorije, pa i njihovo formalno oblikovanje, autor konstatuje da je „Banjević precizno definisao korijene svojih tadašnjih opredjeljenja, da su ga orijentisale „prilike i buntovno i siromašno stanje Crne Gore“. Premreženost životnih prilika i stvaralaštva, kako je već spomenuto, Radojević dokumentuje i brojnim primjerima iz aktivnosti nakon Banjevićeva ulaska u Komunističku partiju Jugoslavije. Jedan od ilustrativnijih je ovaj: - Imajući u vidu riječi Vujkovića, agenta Specijalne policije, koji mu je tada rekao: „Zabranjujem ti i da pišeš, pa i da misliš“, Banjević je napisao pjesmu „Iz Glavnjače“: „Moja je misao ispečena/kao moj tvrdi/hljeb seljački/na kamenoj ploči pod sačem/i neće biti satrta, utučena/ni
crnom mamuzom vašom/niti korbačem“.
Baveći se opusom Mirka Banjevića, zbirkama „Pobune uma“, „Na osvitu“, „Šume“, „Ognjena jutra“, ili poemama „Brijest“ i „Sutjeska“, pjesmom „Komiti“, poemama „Zvjezdani voz“ ili „Bezdani“, i drugima − Radojević analizira njihove osnovne motive, poetske slike, organizaciju stiha, piše o osobenostima Banjevićeva stila s aspekta upotrebe specifične leksike, istražuje različite verzije nekih pjesama, piše o dramskim elementima u strukturi nekih poema i, kako sam navodi, piše o „izuzetnoj igri jezika“ posvjedočenoj u Banjevićevu stvaralaštvu. Osobito analizira uspješnost umjetničkog efekta u ostvarenjima s brojnim motivima crnogorske istorije. Sve to demonstrira i načelno i u činjenicama, a u poglavlju s oglednim tumačenjem nekih pjesama − i detaljno.
O posljednjoj Banjevićevoj zbirci „Roždanici“ Radojević zapaža da „i naslovom sugeriše traganje za odrednicama
ju i u režiji Gorana Kaluđerovića, biće prikazan 23. januara, a Kino klub Podgorica i u januaru će nastaviti sa promocijom projekta ,,Omladinski kino aktivizam“. Dramski program KIC-a ponovo će okupiti Podgoričane kojima će se u okviru tribine ,,Podgoričke priče“ 24. januara predstaviti Šukrija Žuti Serhatlić jedan od najpoznatijih crnogorskih interpretatora narodne muzike, harmonikaš, kompozitor i višedecenijski šef Narodnog orkestra Folklornog ansambla KIC-a ,,Budo Tomović“. Popularnu pozorišnu predstavu ,,Ja(o) meni“ sa Minom Lazarević i Srđanom Ivanovićem u glavnim ulo-
gama KIC će ugostiti 27. januara, a u DODEST-u će biti izvedena satirična pozorišna predstava o položaju Roma
ar gostovaće sa predstavom ,,Hasanaginica“.
Pjesnici Udruženja književnika Crne Gore prirediće ve-
pleksniji“.
ljudske sudbine. U ovoj zbirci je dosegao do najtamnije boje i tematski je najkomRadojevićev istraživački pristup pokazan u monografiji „Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića“, upućenost u literaturu i izvore, istoriju pitanja kojima se bavi itd. dragocjena su osnova za nova čitanja značajnog crnogorskog pjesnika. Još i više – u mnogim svojim elementima ova monografija korisna je ne samo za razumijevanje stvaralaštva Mirka Banjevića i stilske formacije kojoj je pripadao, već i kao prilog za kontekstualizaciju procesa u istoriji crnogorske književnosti iz posljednja dva stoljeća.
če ljubavne poezije ,,Probudimo pjesmu“ 16. januara, a u Multimedijalnoj sali KIC-a održaće se 27. januara i drugo veče rodoljubive poezije. Publici će se sa svojim programom, pod nazivom ,,Hajde za mnom po zračnome brijegu“, 30. januara predstaviti i učenici Osnovne škole ,,Radojica Perović“. KIC će ugostiti i izložbu Fondacije ,,Sveti Petar Cetinjski“ pod nazivom ,,Vladari Crne Gore u likovnoj vizuri“ od 17. januara u izložbenom holu KIC-a.
U saradnji sa PAM-om, MP trio i gosti nastupiće na koncertu pod nazivom ,,Jazz muzika za sve!“ 12. januara, a boemsko veče u znak sjećanja na poznatog crnogorskog novinara Marka Novakovića, koje organizuje NVU Crnogorska kulturna mreža, zakazano je za 23. januar. Solistički koncert interpretatora crnogorske muzike Neza Haverića biće održan 26. januara.
PODGORICA – Glas žene je donedavno bio ne samo rijedak već i nedovoljno glasan da bi u okviru crnogorske književne pozornice bio u stanju da skrene pažnju na sebe. Danas autorke promišljaju, pišu i objavljuju bez straha, njihovi tekstovi pomjeraju perspektive, granice književnog i uzdrmavaju literarne vidikovce do kojih su do sada mogli samo odabrani.
Crnogorska književnica Tijana Rakočević ne samo da je jedna od tih talentovanih žena, koje bez ustezanja kroz svoje priče provlače teme od nemjerljivog značaja za osvješćivanje žena pa i društva uopšte, već to radi na prepoznatljiv i kvalitetan način. Njena zgusnuta, ponekad do granica pucanja, rečenica i njena sistematska pronicanja u najdublje ljudske dileme već nekoliko godina oduševljavaju žirije mnogih regionalnih festivala s kojih donosi uglavnom najviša priznanja.
Na ovogodišnjem konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za najbolji novi dramski tekst njen „Admiral“, inspirisan posljednjim satima admirala Vladimira Barovića, osvojio je prvu nagradu i interesovanje za njen rad odjeknulo je u susjedstvu. Ovo priznanje pratila je i druga nagrada na međunarodnom konkursu „Sea of Words“ u Barseloni za priču o akušerskom nasilju pod nazivom „Rodi me“.
Za Pobjedu je govorila, između ostalog, o inspiraciji, nagradama, ali i spisateljskoj blokadi koja odlaže objavljivanje njene druge knjige, a prve zbirke priča „Intimus“.
POBJEDA: Događaj i ličnost koji su Vas inspirisali da napišete dramu datiraju iz vremena prije Vašeg rođenja, pa i zemlja u kojoj se radnja događa već je bila prošlost. Kako je to uspjelo da ostavi na Vas tako snažan utisak?
RAKOČEVIĆ : Inspiraciju za svoje tekstove, i to ne samo kad je riječ o konkretnom dramskom komadu, nalazim u istorijskoj građi, koju na taj način sa manje ili više uspjeha (re)interpretiram. Savremeni konzument literature, čije je čitalačko iskustvo bogatije za cijeli jedan dijegetički nadsistem, za, naročito, tehnološki iskorak sa svim njegovim duhovno-filozofskim implikacijama, po prirodi stvari (ne) registruje isto što i njegov prethodnik, povijesno lociran u, na primjer, doba secesije, pa je i perspektiva koju nudi ponekad zanimljivija od neposrednog svjedočenja. U tom smislu i sada veoma popularna Štraus-Hauova generacijska teorija, identifikujući te razlike, detektovala je gotovo prastari uzrok međusobnog nerazumijevanja ‒starosnu drugost. Pisanje zato nije ništa drugo do instrumentalizovani oblik tog „obogaćenog“, generacijskog, čitanja, koje je ujedno i interpretacija i izricanje vrijednosnog suda
o najtamnijim mjestima naše prošlosti. Interesuju me veliki epski antagonizmi koji stavljaju čast na probu, koji čine da intimni životi ljudi, u poređenju sa njom, imaju sekundarni značaj, pri čemu je morfologija ove drame takva da je teško pomisliti na bilo što do na aktuelni politički trenutak i njegove promjenljive aktere. Želim da se u njoj prepoznaju.
POBJEDA: Je li Vas iznenadilo silno interesovanje hrvatske javnosti za taj tekst i tako neznatno interesovanje crnogorskih medija?
RAKOČEVIĆ: Ne. Čak i dok sam pisala dramu bila sam sigurna da će mejnstrim medi-
ji i cjelokupna javnost u Hrvatskoj biti zainteresovani za ovu temu (što ne znači da sam je samo zato i napisala, naprotiv). Tome u prilog, nakon što je objavljena vijest o nagradi, dobila sam nekoliko veoma primamljivih ponuda za saradnju čija realizacija tek predstoji. Međutim, kvazicrnogorski medij koji sebe naziva nezavisnim ‒ plasirajući krivotvoreni prikaz zajedničke stvarnosti ‒ tendenciozno žmuri na uspjeh onih autorki i autora koji su se usprotivili njihovoj nakaznoj uređivačkoj politici. Jasno je na koju medijsku kuću mislim.
POBJEDA : Što Vas, osim
činjenice da je ispalio jedini metak koji nam je sačuvao obraz u ratu koji je vođen prije trideset godina, još fascinira kod admirala Barovića?
„Admiral“ je u nacrtu dugo živio kao kratka priča, ali ono što je, uzimajući u obzir samu prirodu zapleta, obesmislilo taj poduhvat – istovremeno je otvorilo puteve blistavoj genealoškoj tranziciji u kojoj se on konačno ośećao dobro –rekla je Rakočević
me jer znam da bismo danas bili saborci.
Ne mogu da zamislim pisanje nikako drukčije nego kao proces, kao obaranje drveta: samo vam iskustvo pomaže da predvidite na koju će stranu pasti. Ako sam nešto napisala za kratko vrijeme, brinem. S tim u vezi, imam nekoliko prilično zanimljivih ideja za monodrame i komedije naravi, ali i, pored toga, u planu roman i dvije zbirke poezije. Ni sama, s obzirom na svoj problemski tempo, na bavljenje naukom, kao i na to što sam zapošljena u administraciji, nijesam sigurna da bi se u štampi tako brzo moglo naći sve što sam zamislila.
se ne spominje. Zbirka „Intimus“ je zvanično „pri kraju“ još od sredine ljeta 2022. godine, ali kako sam se u međuvremenu, tražeći izlaz iz ličnog pandemonijuma, suočila sa stvaralačkom blokadom, sve je ostalo na tome. Doduše, pored gomile ideja, veoma mi je teško da održim fokus, zbog čega lakomisleno započinjem druge tekstove prije nego što okončam neki od onih na kojima već radim. To je ponekad frustrirajuće i, iskreno govoreći, utiče na moje autorsko samopouzdanje. Konkretno, priča „Rodi me“ nastala je sasvim slučajno: niti sam vjerovala da može biti nagrađena, niti sam, budući da njome ni sada nijesam posve zadovoljna, planirala da je uvrstim u zbirku. Prosto, poželjela sam da sprovedem eksperiment koji bi, osim da je moj književni ukus drukčiji u odnosu na ostatak čitalačke populacije, pokazao da mogu pisati i onako kako se očekuje od mene. To pak ne znači nužno i ‒ dobro.
RAKOČEVIĆ: Mislim da će se to u komadu, ko god se bude prihvatio njegove inscenacije, viđeti prilično jasno – Barović je, u suštini, vitez, tipski Crnogorac, protagonist antičke epopeje, makar i ne želio da se tako pamti. On se, ipak dopuštajući preispitivanje, strogo pridržava svojevrsnog kategoričkog imperativa u vremenu u kojem to nije nikakva prednost, nego znak slabosti. On je nosilac univerzalne poruke koja, za razliku od pojedinačnih, ne glorifikuje potrebu da se dželat i žrtva izjednače. Ta potreba nije opravdana – i tačka. Biće je koje čvrsto stoji na svojim početnim koordinatama, na svojoj suštini koja je u osnovi ne(p)otkupljiva, nije bakalin koji spušti prst na tas koji je pretegao, niti zastupnik teze da je istina neđe između čekića i nakovnja jer se zna ko tu koga bije. U najkraćem, fascinirana sam nji-
POBJEDA: Ovo je Vaš prvi dramski tekst i odmah ste dobili prvu nagradu na najvažnijem konkursu u Crnoj Gori. Motiviše li Vas to da nastavite da se bavite dramom ili je ovo izolovan slučaj u Vašem stvaralaštvu? RAKOČEVIĆ: Za svaki svoj tekst se, shodno temama koje biram, pripremam praktično ‒ mjesecima. Smatram da se književost prema najpipavijim događajima u istoriji neke zemlje ne može odrediti bez, u najmanju ruku, solidnog poznavanja objektivne stvarnosti (izmišljeno je tu da, dekodirajući primarnu poruku, spoji činjenične tačke). „Admiral“ je u nacrtu dugo živio kao kratka priča, ali ono što je, uzimajući u obzir samu prirodu zapleta, obesmislilo taj poduhvat ‒ istovremeno je otvorilo puteve blistavoj genealoškoj tranziciji u kojoj se on konačno ośećao dobro.
POBJEDA: Bavite se uglavnom samo velikim temama, onima koje čovječanstvo još uvijek nije riješilo i pitanje je da li će. Takva je i priča nagrađena u Barseloni prošlog mjeseca. Prije svega je zanimljivo što ste za temu uzeli akušersko nasilje i progovorili u ime svih onih žena koje to nikad neće učiniti. Mislite li da književnost može na bilo koji način da utiče da se okolnosti promijene?
RAKOČEVIĆ: Uvijek mi je, priznajem, bilo sumnjivo kad se neko uhvati u koštac sa nečim što u datom trenutku izaziva naročitu društvenu pažnju ‒ činilo mi se da angažman u književnosti, liše rijetkih izuzetaka, pored pomalo opasne izloženosti, nosi sa sobom i cijeli koloplet privilegija na koje je autor, odlučan da piše baš o tome, nekako i računao. Istinski sam se plašila da me neko ne doživi na sličan način. Ipak, kad bolje razmislim, muški autori to čine stoljećima: orbitirajući oko dnevnopolitičkih dešavanja, nametnuli su se kao relevantni sagovornici, režimski tamponi, vješti tumači budućnosti koje ne treba uznemiravati tako trivijalnim pitanjima kao što je rodna ravnopravnost. Komično, ali śećam se kako su, prilikom moje prve promocije na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, glasno tako da ih čak i ja čujem, dvojica u posljednjem redu ‒ udaljavajući se ‒ prokomentarisali: „Ovo je neka feministkinja“. Čak i u stanju opšteg društvenog kolapsa, ta čvrsto stisnuta pesnica, operativni mehanizam patrijarhalne kontrole, jedino je što odolijeva pritisku. Mislite li zaista da se protiv toga ikako može?
D. ERJAVŠEK
Mogu pisati i onako kako se očekuje od meneAdmiral Vladimir Barović (prvi s lijeva), inspiracija za dramski tekst
Kako brzi razvoj tehnologije može pomoći u privlačenju turista novih generacija, kojih je sve više u svijetu
Turistički sektor sada može direktnije komunicirati sa svojim gostima zahvaljujući društvenim medijima. To pomaže turističkom sektoru da gostima pruže bolje iskustvo, što može povećati prodaju i lojalnost gostijukaže Dario Marčac
PODGORICA - Razvojem tehnologije rađaju se nove generacije čije su pažnja i navike drugačije tako da je turistički marketing za njih uspješniji na platformama društvenih medija. Uticaj na odluke modernog turiste je toliki koliko na njega utiču video i fotografija.
Prema istraživanju Walnut Unlimiteda iz prošle godine, 77 odsto korisnika platforme kaže da ih je sadržaj koji su vidjeli na TikToku nadahnuo da odu na odredište ili kupe proizvod vezan uz putovanja, a 49 odsto njih rezervisalo je putovanje ili kupilo proizvod.
Kako je Pobjedi kazao Dario Marčac koji je osnivač najveće zajednice TikTok kreatora u regiji pod nazivom Crew i organizator je prvog TikTok meetupa u Hrvatskoj, najpopularnije mjesto za pronalaženje inspiracije za putovanja danas su društveni mediji čiji je sadržaj izrazito vizuelan, posebno video sadržaj.
- Komunikacija je doživjela značajnu transformaciju u modernom sektoru putovanja. Putnici sada mogu odmah podijeliti svoja iskustva s drugima zahvaljujući društvenim medijima. Zbog toga je turistički sektor postao otvoreniji i demokratičniji, dajući turistima više uticaja na način na koji se stvaraju njihova iskustva putovanja - smatra Marčac.
Povezujući TikTok sa Instagramom, Dario ima više od 650.000 pratilaca koji konzumiraju njegov sadržaj. Redovni je učesnik konferencija i festivala i mediji redovno prenose njegov rad. - Turistički sektor sada može direktnije komunicirati sa svojim gostima zahvaljujući društvenim medijima. Mogu steći bolji uvid u potrebe i želje svojih gostiju interakcijom s njima na društvenim medijima. To pomaže turističkom sektoru da gostima pruže bolje iskustvo, što može povećati prodaju i lojalnost gostiju - kaže Marčac.
Uopšteno govoreći, tvrdi da društveni mediji značajno utiču na način na koji turističko poslovanje provodi komunikaciju.
- Kao rezultat toga, sektor je sada transparentniji i interaktivniji, omogućujući turističkom sektoru da bolje razumije i služi
Doseg na društvenim medijima, kako tvrdi Marčac, značajno je proširen van granica rodnih gradova ili zemalja zahvaljujući kombinaciji stalne povezanosti na sveprisutnom internetu i stalne kulturne i putne inspiracije na feedovima društvenih medija. - Zapravo, prema istraživanju, 42 odsto zumera je potvrdilo da su društveni mediji igrali veliku ulogu u njihovim odlukama o putovanju - navodi Marčac.
svojoj klijenteli - tvrdi Marčac.
On navodi istraživanje Bloomberga, po kojem će generacija Z ili popularnije ih zovu ,,zumeri“ (to jest onih koji su rođeni između sredine devedesetih i ranih 2010-ih) nadmašiti milenijalce kao najveća generacija na svijetu.
- Kako najmlađa populacija odrasta, postaje imućnija i počinje putovati, ova će demografska tranzicija rezultirati značajnim promjenama u potrošačkoj potražnji za putovanjima. Na primjer, očekuje se da će se odlazna putovanja iz Afrike, Latinske Amerike i jugoistočne Azije značajno povećati kako se zumeri približavaju zrelosti - navodi Marčac.
Njegov posao je da gradi uspješne profile brendovima na TikToku, edukuje i savjetuje kompanije koje su već na ovoj mreži kako da postignu što bolji brand awareness i vidljivost uz novi marketinški alat.
- Kada sam prije tri godine došao na TikTok, odlučio sam posvetiti svoje vrijeme i znanje kako bih stekao iskustvo na mreži o kojoj sam jedino znao da cijeni autentičnost. Brzo sam shvatio da je TikTok sjajan alat za marketing koji donosi rezultate uz dobru analizu, strategiju, iskrenost, ali i neizostavnu zabavunaglašava Marčac.
Od tada je kreirao 5000 videa na svom profilu i profilima različitih kompanija. Osnovao je mrežu TikTokera koja okuplja takmičare TikTokere u regiji i time olakšao pronalazak dobrih saradnji kako kompanijama tako i TikTokerima.
On smatra da društvene mreže mogu znatno da unaprijede turizam koja je vodeća privredna grana kako kod nas tako i njegovoj Hrvatskoj.
- Da bismo predvidjeli kako bi
se potražnja za turizmom mogla promijeniti u godinama koje dolaze, ključno je razumjeti putnike generacije Z, njihove brige i njihove pokretačke snage. Nije se dovoljno samo usredsrediti na to kako se oni ponašaju i zašto putuju, nego i na to kako njihova mišljenja mogu uticati na to kako će se svjetska industrija putovanja razvijati u budućnostiobjašnjava Marčac.
Dodaje da se zumeri često upoređuju sa nešto starijim milenijalcima.
- Obje su generacije odrasle u eri ,,sveprisutnog interneta“, ali dok su stariji milenijalci iskusili djetinjstvo prije eksplozivnog rasta interneta (od 1990-ih nadalje), zumeri su se počeli rađati u vrijeme kada su online kupovina, korišćenje mobilnih uređaja i korišćenje društvenih medija već bila svuda (od otprilike 2005. nadalje). Oni nikada nijesu upoznali vrijeme bez interneta - objašnjava Marčac.
Tvrdi da se stilovi komunikacije mlađih i starijih generacija jasno razlikuju.
- Mlađe generacije sklonije komuniciraju više putem tehnologije. Za razliku od telefoniranja ili ličnog razgovora, skloniji su slanju poruka ili korištenju društvenih mreža. To je zbog činjenice da su mlađe generacije naviknute na tehnologiju i vjeruju da je uspješniji oblik komunikacije - kaže Marčac.
Putnici zumeri, kako ističe, tvrde da su na putovanjima imali stalni pristup internetu na svojim pametnim telefonima.
- Budući da su navikli rezervisati putovanja u stvarnom vremenu, zumeri imaju veća očekivanja za vrlo personalizovana iskustva i fleksibilnost za izmjene ili poboljšanja u zadnjem trenutkuobjašnjava Marčac.
N. KOVAČEVIĆ
Ko se bar jednom s Lovćena zagledao u ljepote Boke Kotorske može da nasluti koliko lijep doživljaj će biti desetak minuta spuštati se ili uspinjati linijom tog čarobnog vidika, savremenom žičarom koja će biti izgrađena za manje od pola godine, uoči ljetnje turističke sezone. Žičara Kotor – Lovćen, čiji je kamen temeljac nakon višegodišnjih obećanja postavljen 12. jula prošle godine, biće važna novina u izletničkoj ponudi naše zemlje. Zahvaljujući ovom projektu, turistički procvat trebalo bi da doživi i Prijestonica Cetinje i Nacionalni park ,,Lovćen“. Od Kotora, koji je jedna od najposjećenijih kruzing destinacija na istočnoj obali Jadrana, odnosno, od polazne tačke na Dubu do Kuka na Lovćenu, u 40 gondola moći će na svakih sat da se preveze 1.200 putnika.
Oni koji nam dođu iz bijeloga svijeta, ali i svi mi rođeni na kršu crnogorskome, koji se makar jednom od drevnog Kotora laganom vožnjom ne uzdignemo do gorostasnog
Od Kotora, koji je jedna od najposjećenijih kruzing destinacija na istočnoj obali Jadrana, odnosno, od polazne tačke na Dubu do Kuka na Lovćenu, u 40 gondola moći će na svakih sat da se preveze 1.200 putnika
Lovćena ostaćemo uskraćeni za čaroban doživljaj postepenog otvaranja pogleda ka ,,nevjesti Jadrana“, ljepoti kakva se malo gdje viđa. Završetkom izgradnje ovog projekta, uoči ljetnje turističke sezone biće započeta još jedna atrakcija koja će biti utaknuta u mozaik prirodnih ljepota Crne Gore, bez koje turista ne bi imao potpun doživljaj zemlje koju zbog ovakvog spoja smatraju jednom od najatraktivnijih destinacija. Lijep ugođaj trebalo bi da ostane u najljepšem sjećanju svakom strancu i bude dodatni impuls da nam dođe opet kako bi se, spuštajući se s lovćenskih visina, još jednom zagledali u odsjaj zalazećeg sunca u ogledalu mora najjužnijeg fjorda Evrope. Ekipa Pobjede prethodne sedmice posjetila je gradilišta na polaznim stanicama na Dubu
(Kotor) i Kuku (na Lovćenu). Dolazeći od Cetinja, na Kuku nas dočekaše kiša i magla, pa se serpentinama spustismo do Kotora. Na donjoj stanici, na Dubu, majstori su koristili periode dok ne pada kiša da urade koliko mogu jer, kako ističe odgovorni inženjer Miloš Radenović, grabe svaki trenutak kako bi izgradnju žičare završili prije predviđenog roka, odnosno, uoči ljetnje turističke sezone. Kao i obično, uoči svih novogodišnjih praznika u Kotoru i toga dana bijaše živo, uprkos tome što je padala kiša. S rive, gdje napravismo kratku pauzu za kafu, pogledujemo nebo iznad Lovćena, a na internetu kažu da će se razvedriti za sat-dva. Ostavljamo kišni Kotor za nama i nazad starim putem prema Njegušima, kojim je vožnja takođe svojevrstan izazov i do-
Na Njegušima ima nekoliko etno-sela, restorana, veliki broj kuća i smještajnih kapaciteta koji mogu zadovoljiti potrebe solidnog broja turista.
Benefite od žičare Kotor –Lovćen i te kako će osjetiti Opština Cetinje. I mještani Njeguša nadaju se da dio turista koji žičarom izađe do Kuka (koji je na nekoliko kilometara od njih) neće zaobići selo u kojem je Njegoševa rodna kuća, nego da će zahvaljujući ovom projektu i ovaj kraj živnuti. Sedamdeset petogodišnji Gojko Popović, čija porodica je prije pet vjekova korijene zametnula na Njegušima, pokazujući na Njegoševu rodnu
kuću, naglašava da je ovo selo nadaleko poznato po čuvanom pršutu i njeguškom siru. – Odvajkada je poznat njeguški pršut, i kad nije bilo turizma. Gotovo svi su čuli za njega i njeguški sir, pa u restoranima traže da ih probaju. Većina nas ovdje se bavi proizvodnjom tih delikatesa. Vidite dim sa ognjišta, biće dovoljno pršute. Trudimo se da spremno dočekamo sezonu. Ako bude više turista, onda će biti i nama bolje – kazao je Popović.
– Imamo ljudima što da ponudimo, čist vazduh, mir i zdravu hranu. Naš pršut je toliko dobar zahvaljujući klimi, jer se ovdje sudaraju planinska i primorska klima. Ovo selo je na oko 900 metara nadmorske visine, temperatura je skoro kao u Kolašinu. Ne bi turistima, koji za desetak minuta iz Kotora izađu na Kuk, bilo loše da se spuste i do nas, makar nakratko, a oni koji odluče da prespavaju ljeti će se ovdje jorganima pokrivati. Za to bi trebalo da bude organizovan i prevoz od Kuka do Njeguša, kako nas turisti ne bi zaobilazili. Sve što se gradi dobro je, pa i ova žičara, možda i nama sa Njeguša nekad na um padne da se provozamo do Kotora – poručuje Popović, uz napomenu da im u goste svrati veliki broj planinara i ljubitelja prirodnih ljepota Lovćena koji, između ostaloga, uživaju i u obilasku sušara i upoznavanju procesa sušenja i dimljenja nadaleko poznatog pršuta i sira.
I Njeguši se nadaju turističkom procvatuDIM SA OGNJIŠTA ZNAČI DA ĆE BIT PRŠUTE: Gojko Popović
življaj, do silazne stanice žičare na lovćenskom Kuku. Sa 1.348 metara nadmorske visine pogledujemo oblake iznad i gustu maglu pod nama od koje se ne nazire Boka Kotorska. Čekajući dok sunce ,,otvori“ pogled ka „navjesti Jadrana“, obilazimo gradilište na Lovćenu. Radnici bagerom i valjkom ravnaju makadamski put, koji se koristi za prolaz mašina i transport građevinskog materijala do gradilišta duž ove skoro četiri kilometra vazdušne linije dugačke rute od Kotora do Lovćena. U međuvremenu otvori se nebo, probiše se prve zrake sunca i lagano, poput svile, podiže se sve tanji i prozirniji bijeli veo od magle i oblaka i otvori pogled na Boku.
Odgovorni inženjer na projektu izgradnje žičare Kotor – Lovćen Miloš Radenović iz firme ,,Novi Volvoks“ izjavio je za Pobjedu da radovi protiču predviđenom dinamikom. – Montirano je pet, od 19, čeličnih stubova, svi temelji su iskopani i izgrađeni. Većina opreme je isporučena, predstoji montiranje ostalih stubova. Posao će biti nastavljen odmah nakon novogodišnjih praznika – kazao je Radenović. Podsjetivši da je izgradnja žičare počela u julu prošle godine, kaže da je planirano da svi radovi budu završeni krajem maja, početkom juna ove
godine, odnosno, uoči ljetnje turističke sezone.
– U prethodnom periodu bio je veliki broj kišnih dana, ali to nije poremetilo dinamiku posla. Nastojimo da se posao završi prije ljetnje sezone, kada je jača kiša tad smo kopali i radili bagerima, tako je bilo i prethodnih dana. Urađen je put do svih mjesta gdje treba postaviti čelične stubove. Već je postavljeno pet stubova, izbetonirana su postolja, nakon čega slijedi ugradnja ostalih 14 stubova – kazao je predstavnik investitora firme ,,Žičare Kotor – Lovćen“, koju čine crnogorska kompanija ,,Novi Volvoks“ i austrijski ,,Leitner“. Podsjećamo, ugovor o koncesiji na 30 godina između Vlade Crne Gore i konzorcijuma ,,Leitner – Novi Volvox“ je potpisan u decembru 2021. godine. Radovi su počeli u julu prošle godine i planirano je da se završe za godinu. Investitor, konzorcijum ,,Leitner – Novi Volvoks“, ulaže više od 20 miliona eura u izgradnju žičare koja će imati 40 gondola, u kojima će moći da stane do osam putnika, a imaće kapacitet za prevoz 1.200 putnika na sat. Vožnja od početne tačke Dub, 32 metra nadmorske visine (Kotor), do krajnje stanice Kuk na Lovćenu, 1.348 metara nadmorske visine (Cetinje), trajaće 11 minuta. Za to vrijeme, brzinom od šest metara u se-
Podsjetivši na nekadašnju žičaru od Kotora, preko Njeguša do Cetinja, koja je 1916. godine izgrađena za austrougarske vojne potrebe, odgovorni inženjer na projektu izgradnje žičare Kotor – Lovćen Miloš Radenović objašnjava zašto je polazna stanica izmještena iz gradskog jezgra na Dub, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom (unutar Grbaljskog polja, na 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat). Polazna stanica, pojašnjava on, izmještena iz grada kako bi se obezbijedio dovoljno velik parking prostor, jer će novom žičarom na svakih sat moći da se preveze do 1.200 putnika. Do završetka njene izgradnje, dodaje on, biće izgrađeni pristupni putevi i parkinzi kod polazne stanice na Dubu (nedaleko od tunela za Kotor) i na Kuku, na Lovćenu. – Taj dio posla je obaveza države. Već su raspisani tenderi za te radove. Pored polazne stanice na Dubu će biti ogroman parking, već je raskrčen taj prostor iznad magistralnog puta koji vodi prema tunelu za Kotor. I na Kuku će biti izgrađen parking i pristupni put od magistrale do polazne stanice u dužini od oko 580 metara. Plan je da i ti radovi budu završeni prije izgradnje žičare, kako bismo spremno dočekali ljetnju sezonu – kazao je Radenović.
kundi, prelaziće se rastojanje od 3.917 metara, prosječnim nagibom od 36 stepeni, odnosno, visinska razlika od 1.316 metara. Na ruti kuda se između ove dvije tačke proteže buduća žičara je austrougarska tvrđava ,,Goražde“ u selu Mirac, dok je ostali predio uglavnom nenaseljen. U pitanju je vrlo značajan projekat koji će predstavljati dodatnu turističku ponudu, uticati na produženje sezone i na atraktivan način poveza-
ti Kotor, grad pod zaštitom Uneska i Prijestonicu Cetinje. U prilog ozbiljnosti i kvalitetu ovog projekta govori i podatak da opremu za žičaru proizvodi kompanija ,,Leitner“, koja je osnovana 1888. godine, a prvu žičaru izgradila 1908. godine. Izgradnja ove dionice je prva od tri planirane faze, od kojih će druga biti od Kuka do Ivanovih Korita, a treća do Cetinja.
Igor MITROVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆPODGORICA – Prvi izlazak na neku veliku ptičju smotru, kakav je bio Balkan kup održan pod pokroviteljstvom Svjetske ornitološke konfederacije sredinom novembra u Nišu, donio je tri zlata i dvije srebrne medalje u mali-veliki kutak Radovana Miličkovića iz Podgorice, hobiste i pasioniranog odgajivača ptica, naročito vrsta koje predstavljaju divlju faunu Evrope.
Njegov raspjevani balkon u naselju Zabjelo stasom i glasom krase primjerci nezaobilaznih štiglića, anefli, zimovki i verduna. Ima tu raznih varijacija boja i tonova; pokazao nam je vlasnik i majore (azijsku podvrstu štiglića), razne bastarde (hibride), kao i kanarince, ali su upravo predstavnici domaće ptičje faune njegova velika ljubav.
Da ne bi bilo zabune, riječ je o pticama koje nijesu direktno otrgnute od prirode, već se generacijama odgajaju kavezno, izliježu, selektuju, ukrštaju i definišu prema utvrđenim propozicijama koje od 2013. godine zvanično baštini i Crnogorska ornitološka asocijacija (COA), zaslužna što su na našem podneblju zaživjeli svjetski standardi uzgoja. Priznanje za Miličkovića i
Da ne bi bilo zabune, riječ je o pticama koje nijesu direktno otrgnute od prirode, već se generacijama odgajaju kavezno, izliježu, selektuju, ukrštaju i definišu prema utvrđenim propozicijama koje od 2013. godine zvanično baštini i Crnogorska ornitološka asocijacija (COA), zaslužna što su na našem podneblju zaživjeli svjetski standardi uzgoja
Miličković priča da je iz znatiželje i fascinacije pticama dane provodio na livadi ili pokraj šumarka kako bi pratio, istraživao i uočavao pravila ponašanja, vrstu hrane koju koriste... Ta su mu saznanja kasnije mnogo značila kada se posvetio kaveznom odgoju.
Upravo je hranjenje priča za sebe jer, kako kaže, treba znati kada i koliko davati ptici, paziti da se ne predoziraju hranilice, da sjemenke i hrana ne pokvari ili počnu da fermentišu. Zato stalno neko mora da motri balkon. Kada on zbog posla nije u prilici, tu su članovi familije koji su njegova desna ruka.
Upravo zbog činjenice da predstavnci divlje faune Evrope traže svakodnevnu brigu i znanje, Miličković ističe da nije riječ o tipičnim kućnim ljubimcima.
COA (čiji su takmičari na Balkan kupu osvojili ukupno 12 medalja – šest zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane) potvrdilo je da i crnogorski hobisti imaju reprezentativne primjerke, i da smo prisutni na evropskoj mapi uprkos malobrojnosti. Ujedno su nagrade motiv i podsticaj za razvoj domaće scene i unapređenje rada odgajivača.
-Svaka ptica je prstenovana prema propozicijama, ima uredne papire, kako primjerci koje odgajamo, tako i oni koje nabavljamo iz inostarn-
stva da bi osvježili domaća jata. I to je jedini ispravan i pravi put koji praktikuju pobornici ovog hobija. A ja bih rekao da je ova naša priča mnogo više od držanja kućnih ljubimaca, jer traži posvećenost i nosi velika odricanja, pa ste nerijetko u minusu i sa sredstvima, a posebno slobodnim vremenom – priča Miličković za Pobjedu. Prateće probleme i zahtjevni tempo briše orkestar kljunova i vatromet boja sa balkona kao i dijela dvorišta koje je, uz razumijevanje i podršku komšija iz zgrade, Miličković pretvorio u malo ptičje carstvo i prepoznatljiv dio naselja. U dvorištu se nalaze komotnije volijere gdje ptice periodično borave, na smjenu: to je njihov, iako ograničen, ipak letački „poligon“. Tu dovršavaju mitarenje, spoznaju snagu krila... To je kutak i za „upoznavanje“ i prilika za razaznavanje para zimovki kod kojih su, kako je to uobičaje-
-Za početnike, ili one koji nemaju ambiciju da svoje slobodno vrijeme posvete pticama, papagaji su prva opcija.
Oni nijesu ovako zahtjevni. Velika je razlika, jer je odgoj velikog broja ptica mnogo više od običnih ljubimaca. To prosto volite, ili ne – kaže Miličković.
no u ptičjem svijetu, polovi različito ,,odjeveni“, a razliku čine kicoški tonovi i šepurenje kojim se mužjak nastoji dopasti ženki…
Pasija od djetinjstva Radovanova pasija seže u djetinjstvo, Petroviće u Piperima, gdje je na selu imao privilegiju da u prirodi upozna domaće vrste ptica koje današnje generacije ne primjećuju na drveću, ili ne prepoznaju ni na slici.
Upravo su uzgajivači poput Miličkovića i prostor koji je kreirao – mali „vrtovi“ gdje se laici, ili oni koji imaju interesovanje za ptice, mogu edukovati o tome koji to čla-
Kada drugujete s pticama, pa oštrim okom među njih pedesetak prepoznajete finese koje jednu odvajaju od druge, neminovno neki od primjeraka dobijaju i imena. Od milošte.
Nijesu to formalna imena – jer svaka ptica ima prsten i jedinstveni kod, ali se nadimci nametnu po osobini, boji, ili – dugovječnosti.
-Takav je bio Matori Žika, medijska ptičja ličnost, selebriti kako bi to danas popularno rekli. Boja, odnosno izrazito duga crvena maska na glavi odvajala je Plamenog, temperament Fajtera…A unikatni hibrid štiglića i zimovke kojeg sam uspio odgojiti bio je neponovljivi Zmajček –priča Miličković
novi divlje faune žive u našem okruženju, a izmiču oku izoštrenom, uglavnom, samo za ekrane telefona i kompjutera.
Svoj ozbiljan ptičji svijet Miličković je počeo da gradi prije 25 godina, otkad živi na Zabjelu.
Kao i svi počeci, bilo je lutanja, traganja, promašaja, ali se akumuliralo veliko iskustvo.
Svjedoči tome i činjenica da je na takmičenju u Nišu, osim prvog i drugog mjesta u kategoriji štiglića, i drugog mjesta za anefle, Miličković osvojio i dva zlata sa svojim „ekipama“, odnosno kolekcijama bastarda (dvije grupe po četiri ptice ukrštanih anefli i kanarinaca).
Bastardi, nastali ukrštanjem različitih vrsta, posebna su takmičarska i uzgajivačka kategorija u kojoj je Miličkoviću pošlo za rukom da kreira hibrid štiglića i zimovke sa unikatnim karakteristikama. Prema ocjeni pozanavalaca ornitofaune, na takav način to nije uspjelo nikome u regionu gotovo tri decenije. Nažalost, ne čuje se više let krila tog primjerka, ali je ostao zabilježen i upamćen.
Protivno očekivanju da ptice koje su generacijama podignute u kaveznom uzgoju žive kraće nego u prirodi, upravo je obrnuto.
-Ima primjera da su ptice u kavezu napunile i 10 godina, dok u prirodi, zbog brojnih fakto-
ra, kao što su vremenske prilike, bolesti, grabljivice ne mogu da dožive više od tri-četiri godine – kaže Miličković. Pored nemjerljive zahvalnosti kolegama iz Crnogorske ornitološke asocijacije, i Goranu Šljivančaninu koji je svoju upornost i pasiju ugradio
PODGORICA – Trodnevni novogodišnji program završen je 1. januara spektakularnim koncertom Dina Merlina u Budvi, koji je oduševio publiku. Koncert je trajao do dva sata poslije ponoći, a procjene su da je 2023. godinu u tom gradu dočekalo više od 50.000 ljudi.
Bogat novogodišnji program uveličala su imena poput Zdravka Čolića, Džibonija, Konstrakte, Harisa Džinovića, Harija Mata Harija Trodnevni program počeo je u petak 30. decembra i trajao sve do ranih jutarnjih sati 2. januara.
PRIjestOnICA tuRIzmA Merlin je u Budvi nastup počeo numerom „Da šutiš“ uz riječi „svima reci da sam tu, neka vide, neka čuju, šta mi tijelo osjeća, neku novu struju“.
– Budva! Kakva noć. Kakav prizor. Izgleda kao da nešto lijepo treba da se desi – obratio se Merlin publici na početku koncerta.
u ovo udruženje, Miličković ističe i zavidnu saradnju sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Centrom za zaštitu i proučavanje ptica.
Bilo je, ističe, nekoliko godina početnog nerazumijevanja ili podizrenja, ali se onda sve iskristalisalo i postavljeno
na zdrave temelje i saradnju. Sada se, zahvaljujući stvorenim pretpostavkama, Miličković i njegove kolege, nadaju da će, moguće, i neki novi kup, pod okriljem krovne svjetske asocijacije, naći mjesto i u našoj zemlji.
Publika je uz njega pjevala „Kad si rekla da me voliš“, „Sve je laž“, „Umri prije smrti“, „Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo“, „Sredinom“, „Bosnom behar probeharao“, „Danas sam OK“ i „Kremen“. Skandirali su ,,Dino, mi te volimo“.
– Mediteranski revijski orkestar, pod dirigentskom palicom Vilija Ferdinandija, okupio je poznate soliste: Jadranku Jovanović, Fabija Armiliata, Kjaru Djudiće, Marka Kalajanovića, Marijanu Šovran, Lanu Asiju Dabović, Emiliju Minić i mladog Nemanju Radulovića i oduševio budvansku publiku – naveli su iz TO Budve.
Uslijedile su ,,Mjerkam te, mjerkam“, ,,Čija je ono zvjezda“, ,,Sto dukata“, ,,Živiš u oblacima“, ,,Pisaću joj pisma duga“, a nekoliko minuta pred ponoć i ,,Okano“.
Igor PERIĆ
Foto: Stevo VASILJEVIĆ– Hvala vam lijepo. A tek koliko ja volim vas. Ja sam doslovno ovdje kao kod kuće, ali opet, ne znam. Život vam je kao uplovljavanje, čamcem, barkom, vi znate, vi ste ovdje morski tip. Nema nikad isto uplovljavanje. Ima više faktora struje i ambijenta. A recite vi meni sad, ovdje, da ja čujem od vas, kako to izgleda večeras na koncertu Dina Merlina – kazao je Merlin. Zapjevao je i ,,Moj je život Švicarska“, ,,Kad zamirišu jorgovani“, ,,Deset mlađa“, ,,Jedan dan, jedna noć“...
– Drago mi je što smo večeras nekako posebni, a to je zato što u svakom od nas ima jedno svjetlo i bez obzira što se događalo izvan nas, to svjetlo u nama, niko ne može ugasiti. Čuvajmo to svjetlo, osvijetlimo jedni drugima put, da ne zalutamo, da ne izgubimo iz vida naše ciljeve, naše snove i onu srećnu zvijezdu – rekao je Merlin. Poželio je mir, sreću, ljubav. Prije njega nastupili su Senidah, Sara Jo, Refugee Jesus & Apostles/ Izi Bejb & Jack Lupino. Za mnoge najljepši dio novogodišnjeg programa, na trgu ispred Starog grada, bio je tradicionalni koncert klasične muzike „Muzika raspoloženja“.
Dubioza kolektiv, Marko Nastić, Stellarcompanion i Denis Sulta, jedan od najboljih evropskih DJ-eva mlađe generacije, uz lokalnu podršku DJ Burkakkea i DJ Chbxa, zagrijali su atmosferu 30. decembra.
Budvane i goste u Novu, 2023. godinu uveo je jedan od najpopularnijih izvođača iz regiona Zlatan Stipišić Džiboni, a prije njega nastupila je srpska predstavnica na ovogodišnjem Eurosongu Konstrakta.
U Kotoru, na Trgu od oružja, publika je imala priliku da čuje legendarnog Zdravka Čolića. Nekoliko hiljada ljudi okupilo se oko 23 sata sve do dva sata poslije ponoći, do kada je trajao koncert.
Prije Čolića nastupio je lokalni sastav Toć i grupa „Ničim izazvan“.
Pun je bio trg, ali i okolni balkoni i prozori, kao i prozor ispod Sata na trgu. Nastup je počeo numerom ,,Jedna zima sa Kristinom“. – Dobro veče, Crna Goro i dobro došli. Dobro veče i svim dragim prijateljima iz Trebinja koji su došli večeras u ovaj divni Kotor. Al’ je lijep ovaj grad, ovo je nešto posebno. Večeras ajmo ispratiti staru i dočekati Novu godinu – poručio je Čolić i zapjevao ,,Produži dalje“.
Uz želju publici za sreću, zdravlje, napredak i ljubav, Čolićeva prva pjesma u 2023. godini bila je ,,Pjevam danju, pjevam noću“. Gostima je u ponoć srećnu Novu godinu poželio sa bine i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić Posebnu emociju kod Čolića je izazvala pjesma izvedena na prvi bis ,,Kao moja mati“. – Hvala, ovo vam nikada neću zaboraviti – rekao je na kraju Zdravko Čolić publici. Čolić je medijima prije koncerta kazao da je 2022. godina u smislu koncerata bila veoma uspješna. Podsjetio je i na početke u Bijeloj i ljubav prema Boki Kotorskoj, a uspomene su ga vodile od Kotora do Dubrovnika gdje je svirao na ulici sa gitarom.
– Nekad smo znali i šešir stavit da se koji dinar zaradi. Imali smo džeparac – rekao je Čolić.
Ni hoteli nijesu zaostajali za dobrim provodom, pa je u „Splendidu“ nastupao Hari Mata Hari, Petar Grašo, Marina Visković i Katarina Grujić, Orkestar Žutog Serhatlića U tom kompleksu bilo je oko 800 gostiju.
– Već četvrti put nastupamo u „Splendidu“, ali je to uvijek nešto posebno, jer je doček i ta vrsta ponude postao njegov, ali i zaštitni znak Crne Gore, koja je godinama unazad u regionu neprikosnovena – izjavio je nakon nastupa frontmen sarajevske grupe Hari Mata Hari, Hari Varešanović. Među najbrojnijim su, kako na-
Srbije i Bosne i Hercegovine, a u „Splendid“ je za praznike došao i veliki broj gostiju iz Njemačke, Francuske, Švajcarske, Švedske – mahom Crnogoraca koji žive i rade u tim državama. – Gosti vole novogodišnje koncerte koje organizujemo, ali i sve muzičke programe, kojima tokom dana na otvorenom upotpunjujemo cooking show naših kuvara. Zahvaljujući njihovom povjerenju to je već postala tradicija koju brižljivo njegujemo – kazala je PR menadžer hotelske grupe Montenegro stars Maja Vukićević U hotelu „Palas“, za sjajno raspoloženje gostiju pobrinuli su se Ana Bekuta, Goran Karan, Aco Pejović, Jelena Rozga, Dženan Lončarević i Milica Pavlović
.
U Baru je nastupao Akademia bend, kao i Andrea Demirović i Knez
Posljednji dan 2022. na barskom trgu počeo je obilježavanjem Dječje Nove godine u 12 sati, dok su glavnu proslavu obilježili nastupi bosanske grupe Rok ko fol i zvijezda večeri Sara Jo.
Nastupala je i grupa Grim a nakon njih rok bend „Van Gog“. Doček na otvorenom organizovan je i u Tivtu, pa je 31. decembra nastupio bend Perpetuum Mobile, Indira ex Colonia, a 1. januara su nastupali violinistkinja Verica Čuljković i DJ Danilo Radusinović
U večernjim satima nastupao je tamburaški sastav La Banda, a potom i Željko Bebek. Tivatsku publiku su zabavljali i Danijel Alibabić i DJ Buba K. J.
PODGORICA - Fotografija na vajber servisu telefona. Dijete od godinu i po, dvije. Podignuto na rukama koje se ne vide. I tako se primaklo obruču na staklenoj košarkaškoj tabli marke „šelde“. Lopta izbačena i „stala“ na obruču. Kao da razmišlja hoće ili kroz mrežicu ili će se - bez dodira sa njom - vratiti na parket. I onda fenomen. Ruke dječaka od dvije godine i koji je izbacio košarkašku, u pravom položaju šutera – desna ruka ostala za loptom, a lijeva „otišla“ u stranu. Onako kako se uče prve lekcije šutiranja... Ova fotografija je na telefonu Feđe Pajovića. Sina crnogorske košarkaške institucije Gavrila Gaša Pajovića Kadetskog košarkaškog viceprvaka Evrope. Talentovanog juniorskog pleja koji je upisao i seniorske minute u dresu Budućnosti Volija. Jednog od talenata-oslonaca Studentskog centra. Ozbiljnog pojačanja ambiciozne ekipe Metalac iz Valjeva u sezoni 2021/2022. I nažalost, sa 22 godine, na telefonu bivšeg košarkaša. Narušeno zdravlje je, bez pardona i bilo kakvih drugih ponuđenih uslova, stavilo tačku na igračku karijeru tek stasalog seniora koji je tada nosio dres Metalca iz Valjeva. Feđa se sjeća vremena i ambijenta u kojem je nastala fotografija. Bio je dvogodišnjak ili tek nešto malo stariji. Često je dolazio na treninge sa ocem Gašom. Dok ne bi počeli treninzi, imao bi slobodu da malo potrči parketom za loptom ili da uz pomoć nečijih ruku „krene“ sa loptom ka obruču i mrežici… A šuterski položaj ruku dvogodišnjaka. Kojem ga niko nije naučio. Koji mu niko nije pokazao. Potvrda da se košarka rodila u Feđi Pajoviću, davno prije osam godina kada je otišao na prvi košarkaški trening. Kaže da je malo prije toga krenuo sa
O nevoljnom i neželjenom raskidu sa najljepšom igrom priča kao ,,ratni veteran“. Hrabro i odvažno, sa samopouzdanjem mladog čovjeka koji zna svoje sljedeće korake. Zna šta je izgubio, ali još bolje zna da život nije sabiranje gubitaka, već hrabro kretanje u nove početke. Kud će toliko košarke u njemu, bez opet u – košarku
Mislim da je kao kruna velikog rada i dobrih igara u juniorima stigao poziv Petra Mijovića da debitujem u seniorskoj ekipi Budućnosti Volija u završnici Crnogorske lige. Bio je to najljepši osjećaj u mojoj karijeri jer je Budućnost tim za koji navijam od rođenja - ističe Pajović
fudbalom. I tenis je na kratko bio dio interesovanja.
Roditelji, otac Gavrilo i majka Sandra su, kaže Feđa, dozvolili da bira sport kojem ću pripasti.
– I bilo je nekako prirodno da se odlučim za košarku –priča Feđa.
U tom njegovom košarkaškom izgledu bilo je dosta sličnosti sa ocem Gašom. Još ko se sjeća Gavrila Pajovića
Ko zna, da je tako nastavio, možda bi tehnička komisija Fibe morala da liniju za tri poena ,,proširi“ na preko sedam metara. Feđa Pajović je na jednom šuterskom treningu pogodio 70 trojki bez promašaja. Sve su zabilježile kamere u SC ,,Morača“ pa je
kada je kao tinejdžer, sa 19 godina, prešao iz Budućnosti u Bosnu za tada rekordno klupsko obeštećenje. Lopta pametna. Lopta sigurna. Lopta precizna. I ono što su imali i Gašo i Feđa – razumijevanje košarke kao igre. – Igramo ono što se dogovorimo, igramo ono što trener kaže, ali igramo i ono što ja kao plejmejker u tom trenutku odlučim da se igra…
Iako je igračku karijeru morao završiti u 21. godini, Feđa Pajović je vlasnik najvećeg uspjeha kojeg je do sada imala crnogorska reprezentativna košarka. Osvajač je srebrne medalje na kadetskom prvenstvu Evrope koje je avgusta 2017. godine održano u Podgorici. Ko zna kada će ,,Morača“ ponovo biti puna kao za to
finale sa Francuzima.
– Bio je to nevjerovatan osjećaj, igrati za svoju reprezentaciju u svojoj državi. Pred svojim ljudima i sve to sa 16 godina. Čast je bilo biti dio te ekipe, trenirati i igrati sa vrhunskim momcima sa kojima sam i danas u kontaktu. Još veća čast je što je ta srebrna medalja najveći uspjeh crnogorske reprezentativne košarke u istoriji – ističe Feđa Pajović
Feđin podvig brzo postao – transparentan. – Bio je to šuterski trening. Bili smo u paru ja i moj drug Viktor Vujisić. Krenulo me je i išao sam do 70 ,,vezanih“ trojki. Moje najjače oružje u kratkoj karijeri bio je šut za tri poena – komentariše Feđa Pajović.
– Počeo sam u KK Podgorica i prvi trener mi je bio Igor Đaletić, a kasnije Marko Kokotović. U Budućnosti sam imao više trenera. U pionirima Nenad Milošević, u kadetima Miloš Radović, takođe u kadetima i juniorima Petar Mijović. Svakom od njih sam zahvalan za svoj košarkaški razvoj. Najradije se sjećam perioda u juniorskom timu Budućnost Volija. Za te nepune tri godine sam najviše radio, trenirao i napravio iskorak prema seniorskoj košarci. Mislim da je kao kruna velikog rada i dobrih igara u juniorima sti-
gao poziv Petra Mijovića da debitujem u seniorskoj ekipi Budućnosti Volija u završnici Crnogorske lige. Bio je to najljepši osjećaj u mojoj karijeri jer je Budućnost tim za koji navijam od rođenja. U Studentskom centru se nijesam najbolje snašao, nijesam puno igrao pa sam morao tražiti sreću neđe drugo. U ljeto 2021. godine stigao je poziv Metalca iz Valjeva i trenera Branislava Ratkovice. Prihvatio sam bez mnogo razmišljanja i pokazalo se da sam imao dobru procjenu. Mlad tim. Ambiciozan, momci i ljudi iz kluba su
me prihvatili na pravi način tako da sam uživao u Valjevu i iz toga perioda nosim samo najljepše uspomene – priča Feđa Pajović.
I onda kreće ta surova strana života i usmjerava se ka razigranom i rastrčanom 20-godišnjaku koji uživa u košarci i živi za košarku. U toj zbirci nevolja i nesreća, šta je sve čovjeku i čovječanstvu uzela epidemija kovida, nažalost, našao je svoje mjesto i Feđa Pajović… – Krajem decembra 2021. godine sam imao kovid. Međutim, nijesam imao nikakvih simptoma, nijedan
detalj, iako smo tada sve pažljivo pratili, me nije navodio da imam infekciju. Trenirao sam par dana sa kovidom i odigrao čak i utakmicu. Poslije nekoliko dana sam na treningu osjetio slabost i sjutradan odmah otišao na detaljne preglede. U početku te situacije, ni na kraj pameti mi nije bilo da ću morati da završim karijeru. Ipak, dolazi dan kada mi doktor saopštava da ću morati da završim sa košarkom, koju najviše volim, kojoj pripadam, koja mi je sve. Bolno…. U početku sam pokušavao da to ne prihvatim, da pobjegnem od toga. Kako je vrijeme prolazilo, mirio sam se sa tim i nosio na pravi način. Zdravlje je bilo važnije jer sa nastavkom košarke, nažalost, ne bi bilo ni košarke, ni zdravlja –iskreno će Feđa Pajović. Iako će u februaru napuniti 22 godine, Feđa Pajović o neželjenom i nevoljnom igračkom raskidu sa košarkom priča kao ,,ratni veteran“. Hrabno, odvažno, sa samopouzdanjem mladog čovjeka koji zna svoje sljedeće korake. Zna šta je izgubio, ali još bolje zna da život nije sabiranje gubitaka, već hrabro kretanje u nove početke. Kovid mu je uzeo igru, ali mu nije uzeo košarku.
– Košarka je moja najveća ljubav. Ponosam sam na svoju kratku karijeru i na sve što sam uradio. Mislim da sam radio pošteno, ispravno, srcem. Raskid sa košarkom kao igrom bio je najteži trenutak u mom životu. Pogotovo što sam u tom momentu igrao možda i najbolju košarku od kada sam postao senior. Psihički dosta težak period je iza mene, ali to je sada prošlost. Moram se okrenuti novim izazovima, gledati naprijed i samo pozitivno –trezveno razmišlja mlađani Pajović.
Kud će toliko košarke u Feđi Pajoviću, bez opet u – košarku. Kud će toliko plejmejkerskog znanja i osjećaja, bez opet u – košarku. Kud će toliko porodične sportske tradicije, bez opet u – košarku. Feđa priznaje da želi da se bavi trenerskim poslom. I dok je igrao, pratio je pojedine trenere i njihov rad. U košarci postoji taj nevidljivi, ali most na sigurnim temeljima, između plejmejkera i trenera.
Tako će naredni septembar biti mjesec novih Feđinih početaka. Otvoriće vrata Fakulteta za sportski menadžment. I krenuće tim sigurnim mostom koji spaja plejmejkera i trenera u košarci.
Kada znamo koliko je košarke ostalo u njemu, onda – blago treneru u njemu. Ono što je ostao dužan kao igrač, vratiće kao trener… Košarci.
Dražen DRAŠKOVIĆ
PODGORICA – Suad Šehović će cijelog života pamtiti 30. decembar 2022. godine i meč u Čačku. Sa četiri trojke protiv Borca, dao je nemali doprinos pobjedi Budućnost Volija na kraju kalendarske godine, ali je i sebi obezbijedio mjesto u istoriji ABA lige. Sa 404 ubačena koša sa perimetra, oborio je više od osam godina star rekord Hrvata Siniše Štembergera i postao najbolji trojkaš regionalnog takmičenja…
– Osjećaj je lijep i još uvijek traje. To je nesvakidašnji rekord, veliki je to broj trojki –kaže na početku razgovora za Pobjedu Suad Šehović, sumirajući utiske nekoliko dana nakon što je postao novi ,,kralj trojki“ u ABA ligi.
– U vrhu liste nas je ostalo samo nekoliko aktivnih igrača.
To je lijep učinak, o kojem se priča još od prošle godine, ali do meča sa Borcem nije bilo prilike da se ostvari. Eto, u Čačku je bila ta utakmica i minutaža gdje sam uspio da ostvarim rekord – dodaje Šehović.
S obzirom na minutažu koju je imao prošle (u rosteru bio na 11 od 32 utakmice) i ima ove sezone (oko 5,5 minuta u prosjeku do meča u Čačku), a i činjenicu da Budućnost u rosteru ima 13 igrača (kad su svi zdravi), postojala je bojazan da Šehović, možda, u ovoj sezoni neće dobiti potrebne minute da uradi ono u čemu je najbolji. Bez obzira na to što je u sezoni ušao sa ,,samo“ devet trojki manje od rekorda.
Od početka sezone je bio u rosteru na sedam utakmica, nije pogodio trojku na dvije, a sve za 35-godišnjeg Bjelopoljca se poklopilo u Čačku, kada je za 15 minuta ubacio četiri trojke iz šest pokušaja i osigurao status najboljeg trojkaša ovog takmičenja.
– Bilo je utakmica gdje nijesam ulazio u igru, bilo je i onih gdje jesam, ali i gdje nijesam imao priliku da šutiram, a nijesam htio da to radim po svaku cijenu. Nastavio sam da treniram i razmišljao o tome da je sezona duga i da će biti dosta utakmica. Nije lako naći minutažu, ima dosta igrača, jer ekipe koja igraju na dva fronta imaju preko 12 igrača. Međutim, meni je uvijek na prvom mjestu pobjeda tima, uvijek sam tako gledao, kao i svi ostali, pa tek onda individualni učinak. Srećom, u Čačku je sve prošlo u najboljem redu, pobjedom smo ostvarili cilj, a ja sam oborio rekord. Idemo dalje, najbitnije je da Budućnost pobjeđuje i napravi što više do
Od 404 trojki u ABA ligi, Suad Šehović je 331 ubacio u dresu Budućnosti, za koju nastupa od 2013. godine, dok je preostalih 73 upisao kao igrač sarajevske Bosne, u periodu od 2005. do 2010.
kraja sezone – ističe Šehović.
Veća minutaža u Čačku od uobičajene nije bila unaprijed planirana. A kada je pogodio četvrtu trojku, za rekord, na tri minuta i 50 sekundi do kraja, nastalo je slavlje saigrača na terenu i klupi.
– Dogovora oko minutaže nije bilo, trener je osjetio momenat i to je bilo to. Zaigrao sam već u prvom poluvremenu, pogodio sam prvi šut za tri poena. Poslije je probleme sa faulovima imao Kameron (Rejnolds), pa sam dobio više minuta i iskoristio ih. Prva trojka, u kontri, na iste-
godine. Najbolji trojkaški učinak imao je u sezoni 2014/15, kada je ubacio 58 trojki. Najviše trojki na jednoj utakmici je upisao 9. februara 2020. godine, u Beogradu u porazu protiv Partizana,
ku prvog poluvremena, vjerovatno je bila presudna na nastavak serije u drugom poluvremenu. – Kod šutera je bitno da se pogodi prvi šut, onda sve ide lakše. Pomislio sam da je dobro što sam pogodio prvu trojku, i da ću, ako dobijem minute u nastavku, pokušati da pogodim još koji put. Ali, kad uđem na teren, prvenstveno, gledam da pomognem da rezultat koji imamo ne pada, nego da ostane na istom nivou ili da se digne. U prvom planu mi je bila pobjeda ekipe, jer je Čačak jedan od nezgodnih terena, ali sam želio, ako se ukaže prilika, da pomognem ekipi i svojim poenima, ako ne, onda ne-
kada je ubacio sedam trojki iz 10 pokušaja. Kao igrač Budućnosti, Šehović je šest trica ubacio FMP-u u sezoni 2018/19, po pet je pogodio protiv Cibone (sezona 2016/17), Partizana i Mege (2014/15), dok je pet trojki pogodio u dresu Bosne protiv Radničkog, u sezoni 2009/10...
kim drugim stvarima. Košarka je timski sport, sve naše individualne učinke ili rekorde ostavljamo po strani, razmišljamo samo o pobjedi tima. A rekord ne bi mnogo značio u slučaju nekog kiksa.
Pobjeda u Čačku protiv Borca je bila ubjedljiva (108:79), kao i ona u prethodnom kolu sa Megom (79:66), i vidjelo se da je Podgoričanima prijalo što između ta dva meča nijesu imali obaveza u Evrokupu. Protiv Mege su ubacili 10, a protiv Borca 12 trojki. – Kada si odmorniji, kada nema utakmice sredinom sedmi-
Do rekordne 404. trojke Suad Šehović je stigao iz 1.111 pokušaja, a u svakom broju od ukupnog broja šuteva za tri poena leži simbolika rekorda crnogorskog košarkaša. Time je Suad dostigao jedini neostvareni cilj koju mu je bio preostao. Za deceniju igranja u Budućnosti osvojio je ABA ligu (2018. godine), zahvaljujući tome je igrao i Evroligu. Igrao je još dva finala regionalnog takmičenja, u sezoni 2014/15. je bio član idealne petorke ABA lige, uz Bojana Dubljevića je jedini crnogorski košarkaš sa 100 i više nastupa u Evrokupu (102). Podigao je brojne pehare prvaka i osvajača Kupa Crne Gore…
– Ništa od svega što ste nabrojali nijesam planirao. To se dešavalo kroz moju karijeru, prije svega zahvaljujući rezultatima Budućnosti. Osvajanje ABA lige je najljepše i najbolje priznanje koje sam dobio u karijeri. Rekord u trojkama će ostati, to je lijepa stvar, ali kad se osvajaju titule i trofeji, posebno u ABA ligi, a naročito u ulozi kapitena, to je posebno velika stvar.
Ciljevi su ostvareni, ali sve želje nijesu…
– Ja sam u završnim godinama karijere, mada je o tome teško u januaru pričati, bilo bi mi ogromno zadovoljstvo kada bih još jednom imao šansu da osvojim ABA ligu – dodao je Šehović.
ce i imaš vremena da se spremiš za narednu, sve to bude drugačije. Bilo je utakmica u sezoni gdje smo davali po tri-četiri trojke, što je za ekipu kalibra Budućnosti malo. Iz ovog ugla mogu da kažem da nam je prijalo to što nijesmo imali kolo u Evrokupu, osjetilo se to u igri, jer imamo dosta igrača sa 25 i više minuta po meču, pa je njima i najpotrebniji odmor – zaključio je Šehović.
Najviše trojki
jednom meču ubacio Partizanu
PODGORICA – Da li će tradicija pomoći da košarkaši Mornara Barsko zlato prekinu niz od tri poraza, pokazaće današnji meč sa FMP-om u ,,Topolici“ (17 časova), posljednji u 13. kolu Admiralbet ABA lige.
Naime, tim iz Železnika ne zna za pobjedu u Baru od 14. oktobra 2017. godine, kada je i upisao jedini trijumf na šest gostovanja protiv Mornara koji je dobio posljednja četiri međusobna duela na svom terenu. Međutim, ovogodišnji duel dva tima dočekuju u različitom raspoloženju, Mornar je u donjem dijelu tabele sa četiri pobjede i osam poraza, dok je FMP u vrhu, sa skorom 9-3. Uz to, ekipa Mihaila Pavićevića
uz dosta kadrovskih problema dočekuje FMP, ali sa željom da prekine negativan niz… – U ozbiljnim smo kadrovskim problemima. Povreda Vlada Mihailovića ušla je u petu nedjelju, a u rosteru nemamo dvojicu igrača sa kojima je raskinuta saradnja (Dieng i Pirs). Biće jako teško jer za razliku od prošlih godina kada je FMP bio sačinjen od mladih igrača, ove godine to je tim koji pretenduje i na polufinale. Biće jako teško doći do pobjede, ali borićemo se – rekao je Pavićević.
Mornar je u međuvremenu doveo beka šutera Radovana Đokovića, ali će on pravo igranja steći tek nakon meča sa FMP-om. To neće biti jedino pojačanje.
Nikola Jokić je zabilježio još jednu sjajnu partiju u NBA ligi – srpski centar je u pobjedi Denvera kod kuće protiv Bostona sa 123:111 upisao 30 poena, uz po 12 skokova i asistencija, za svoj drugi uzastopni tripl-dabl, a deveti ove sezone.
Jokić je pogodio deset od 13 šuteva iz igre, dok je sa linije za slobodna bacanja bio nepogrešiv – osam od osam.
Brus Braun je dodao 21 poen za pobjednički tim, Majkl Porter je ubacio 19, Eron Gordon 18, a Bonis Hiland 17 poena.
U redovima Bostona najbolji je bio Džejlen Braun sa 30 poena, dok je Džejson Tejtum utakmicu završio sa 25 poena. Denveru je ovo sedma pobjeda u posljednjih osam utakmica i prvi je na tabeli Zapadne konferencije NBA lige sa sko-
rom 24-12. Na drugoj strani, Boston je prekinuo niz od četiri trijumfa i lider je Istoka sa skorom 26 pobjeda i 11 poraza. Memfis je na svom terenu pobijedio Sakramento sa 118:108 i tako upisao treći trijumf u nizu, a 23. od početka sezone. Najzaslužniji za to bio bio je Dža Morant sa 35 poena, osam skokova i pet asistencija, a Stiven Adams je zabilježio čak 23 skoka (13 u napadu), uz 11 poena. U poraženom timu najbolji bio Dearon Foks sa 19 poena, dok su po 18 poena dodali Malik Monk i Domantas Sabonis, koji je imao 14 skokova.
Petu uzastopnu pobjedu upisali su košarkaši Vašingtona koji su na svom terenu slavili protiv Milvokija sa 118:95. Rui Hatimura je bio najefikasniji u timu Vašingtona sa 26 poena, Kristaps Porzingis je upisao 22, a Kajl Kuz-
– Očekujemo još jedno pojačanje odmah po okončanju božićnih praznika i to će biti pojačanje na unutrašnjim pozicijama – dodao je Pavićević. Mornar će protiv FMP-a pokušati da se domogne treće pobjede kod kuće.
– Svaka utakmica nam je ,,bitka za goli život“. FMP je jaka ekipa koja na svakoj poziciji ima po makar dvije dobre opcije. Ipak, igramo pred domaćom publikom što će samo po sebi biti dodatni motiv da probamo da ostanemo neporaženi u ovom prvom meču u 2023. godini – rekao je Nemanja Vranješ, kapiten barskog tima.
FMP je ove sezone dva puta pobijedio u gostima, protiv Borca i Cedevita Olimpije.
– Nažalost, u novoj godini nas prate problemi iz stare, odnosno, oni koji su nas pratili u posljednjih deset dana. Naši treninzi su vrlo problematični u odnosu na ono na šta smo navikli, devet ili deset zdravih igrača su nam na raspolaganju kada računamo i tri juniora koja su sa nama. Bez obzira na sve, uvijek imamo obavezu da damo svoj maksimum. Ekipa Mornara ima izuzetan napadački potencijal, godinama je dobro vođena i sa mnogo različitih napadačkih setova i ideja veoma teška za pripremu. Probaćemo da odigramo dobru utakmicu i damo sve od sebe, pa ćemo vidjeti za šta će to biti dovoljno – rekao je trener FMP-a Nenad Stefanović S. J.
PODGORICA – Malo je onih (do sada) koji će vam kada odu iz Budućnosti kazati: ,,Jedva smo čekali da se sezona završi“ ili ,,Nikad više u Podgorici“. Budućnost je opila mnoge zvijezde evropskog i svjetskog rukometa – šampionski gen je prigrlio i omekšao najtvrđe karaktere.
U novije vrijeme, i u ono kada je ,,Morača“ sa ,,žutim stolicama“ njedrila najveće, Budućnost je kao svetionik odolijevala svemu. Kao i posljednje dvije-tri godine kada je klub, bukvalno, bio suočen sa ,,golim“ preživljavanjem ili, slikovitije, kako je to objasnila predsjednica Radmila Petrović: ,,Bili smo na koljenima“. Nijesu ni tada kukali, a ni sada ne ,,lete“ iako je situacija uz pomoć Bemaksa, glavnog grada, Kodija i mnogih drugih znatno bolja. Gomila dugova je manja, obaveze se polako izmiruju…
NE ZABORAVLJA SE…
Na sreću, pa dobrih ljudi, koji su cijenili prošlost i prepoznali potencijal i snagu sadašnjosti, još uvijek ima u Crnoj Gori.
Te ,,ruke spasa“ Budućnost nikada neće zaboravti. Ali, ni osjećanja i strpljivost koju su pokazali zapošljeni u administraciji, zdravstveno osoblje, svi treneri i igračice…
Budućnost se i dalje bori, a predsjednica Petrović vjeruje da su tužne slike – prošlost, i da nikada više neće zakucati na vrata najtrofejnijeg crnogorskog kluba. Neće ih ni zaboraviti…
ma tripl-dabl – 13 skokova, 11 asistencija i 10 poena. Milvoki, koji je igrao bez
– U Pobjedi ste napisali da Budućnost nema ni za kokice, što je bila istina. Situacija je bila teška. Bili smo pred gašenjem. Takav tim, takva istorija, takva institucija, pao je na koljena. Najviše me boljelo da svakodnevno gledem ljude u klubu, a tu mislim na administraciju, medicinsko osoblje, trenere svih mlađih kategorija, igračice, koji su svakodnevno savjesno obavljali posao bez pogovora. To se cijeni i ne zaboravlja. Zahvaljujući ljudima koji su prepoznali naš kvalitet, ali i uvidjeli kroz šta prolazimo, prije svega našem generalnom sponzoru Bemaksu, zatim Glavnom gradu i Kodiju i mnogim drugim, ustali smo i sada možemo da funkcionišemo po svakom pitanju.
Nadam se da ćemo dugovanja svesti na minimum. Druga stvar koja me mnogo brine jesu povrede, koje su, nažalost, sastavni dio sporta. To me baš pogađa – kazala je Petrović. Najveći crnogorski klub okrenuo je priču i na terenu. I ranije, ali čini se nikada kao ove i prošle sezone, mladih igračica iz podmlatka, u ovolikom broju, nije bilo na terenu. Uz to, Budućnost je dala devet reprezentativki koje su na Evropskom prvenstvu učestvovale u osvajanju bronzanog odličja. Drugačija je priča sa ino-pojačanjima koja nijesu vrhunskog kalibra (izuzetak je Armel Atingre koja je u ovoj sezoni po statistici najbolja golmanka LŠ), Budućnost je dovela do sporedne uloge u Ligi šampiona. Ambicije su, opravdano, skromnije. – I to je sastavni dio sporta –smjena generacija. Posvećeni smo stvaranju igračica – novih, mladih, a to je jedino moguće ako im damo šansu na terenu. Rezultat ovakvog plana i rada je dao rezultat na posljednjem EP. Mislim da rezultati u klubu nijesu loši – biti među osam ekipa u Ligi šampiona je uspjeh. Ne smijemo zaboraviti da je u reprezentaciji bilo devet igračica iz našeg kluba i osam članova stručnog štaba. Naravno, i od finansijske situacije dosta toga je zavisilo, tako da smo mi sve dobro i loše iskoristili na pravi način.
I na terenu mlade rukometašice pričaju lijepu priču. Obezbi-
Predsjednica ,,plavih” je često na treninzima. I dalje pogled zaigra...
- To je normalna stvar, isti osjećaj imam kada gledam utakmicu na TV-u, dođe mi da uskočim u ekran, a tek kada dođem na trening... Bez velikih problema mogla bih da se vratim na teren, ali porodica i obaveze me odvlače od te lude ideje.
Proslavili ste jubilej - deceniju od evropskog zlata i olimpijske srebrne medalje. Kakav je osjećaj?
- Ništa se nije promijenilo, osjećanja su ista - ponosna i srećna. Emocije se ne mogu opisati, a kako vrijeme prolazi sve više sam svjesna uspjeha. Čini mi se, ipak, da se polako zaboravlja na 2012, što me pomalo rastužuje.
jedile su prolaz u osminu finala. Primarni cilj je ,,u džepu“. – Zadovoljna sam urađenim poslom u prvom dijelu sezone. Obezbijedili smo drugu fazu, tako da možemo sada više stvari da probamo, a samim tim do kraja da igramo opuštenije i bez pritiska.
A, hoće li Budućnost do početka drugog dijela sezone angažovati neko pojačanje, u stvari, da li je potrebno?
– Iskreno mislim da je, kada već ne možemo da angažujemo pravo pojačanje, bolje da igraju naša đeca i da rastu. Teško je u ovom trenutku privući prava pojačanja u mladi tim, ali biće i to prošlost. Mišljenja sam da su pravi igrači uvijek spremni da prihvate izazov i da je to odlika hrabrih.
Kakva su krila Budućnosti?
– Moja krila su sjajna. Ivona Pavićević igra utakmice života. Vjerujem da će se uskoro vratiti na teren jer je povrijeđena. Stasala je u pravog igrača što je zaslužila svojim zalaganjem. A, ono što bih posebno naglasila jeste ljepota njene duše. Nađa Kadović je u posljednjim utakmicama dobila više prostora,
žao mi je što nije do kraja pokazala ono što posjeduje, ali biće prilike i vjerujem da će biti bolja. Posebno mislim na repertoar šuteva. Što se tiče zalaganja na treninzima – tu je besprekorna. Nina Bulatović više me podsjeća na mene, posebno po načinu kako igra odbranu. Voljela bih kod nje da vidim ono što gledam na treninzima. Još malo da se opusti i biće sjajna, a odigrala je najbolju polusezonu u karijeri. Brazilku Kardosu najmanje poznajem, jer smo najmanje vremena provele zajedno. Jako je pozitivna osoba, sve prihvata sa osmijehom, kvalitetan je igrač i njeno iskustvo puno nam znači. Vjerujem da će se i ona vremenom bolje uklapati u naš kolektiv.
Prezadovoljna je radom stručnog štaba.
– Bojana Popović sa saradnicima radi odličan posao. Srećna sam što se rezultati njihovog rada vide.
Petrović je kao igračica osvojila skoro sve sa klubom i reprezentacijom. A, koliko joj iskustvo sa terena pomaže da oprosti, opravda, zažmuri…?
– Mislim da sam previše slaba
na njih, ali u svemu, naravno, postoje granice. Uglavnom pukušavam da pronađem ono dobro na kraju utakmice, a ono loše da se ne ponovi. Igračice su mlade, moraju sada da griješe da bi se razvijale u prvom smjeru. Kao igrač sam iz poraza najviše učila, isto tako znam da svaka od njih želi da pobijedi. Ne može nikome teže biti nego njima. Lijepo je biti na čelu institucije, ali još ljepše je bilo doprinositi isključivo sa terena, zar ne?
– Teže je biti sa druge strane terena. Budućnost je veliki klub i sve mora biti besprekorno od prvog tima do najmlađih kategorija, što zahtijeva dosta posla i odgovornosti. Dok sam bila igrač mislila sam kako ću se spremiti za trening i utakmicu, a sada treba misliti o svemu.
Proslavljena crnogorska rukometašica, koja je prvi mandat dobila u martu 2018. godine, krajem prošle je dobila jednoglasnu, novu podršku. U naredne četiri godine obavljaće funkciju predsjednice Upravnog odbora. – Želim iz kluba da odem uzdignute gave i da nikome ništa ne dugujem. Kao što mi je Predrag Bošković predao funkciju željela bih i ja sjutra nekome narednom na isti način. Naravno, ono što bivše sportiste krasi to je želja za uspjehom – biću skromna: željela bih da ekipa zaigra na fajnal-foru. Najsrećnija bih bila da kao predsjednica podignem pehar Lige šampiona – jasna je Petrović. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Cijeli svijet zna za ,,Boksing dej“ i prazničnu fudbalsku ,,ludnicu“ u Engleskoj.
Igra se svaki dan, čak i 31. decembra i 1. januara. Zimski Mundijal u Kataru 2022. uticao je da na slavljenički ambijent ,,zaborave“ i u francuskoj i španskoj ligi, sjutra će na teren i Italijani, a nemilosrdnost profesionalnih obaveza na prelazu između dvije godine redovno osjećaju i rukometaši čije selekcije igraju na najvećim takmičenjima. Crnogorci imaju tu ,,slatku muku“ – dok su drugi prepričavali utiske iz ,,najluđe noći“ i dok je još trajala razmjena želja i čestitki, ,,lavovi“ su bili u avionu (jedna grupa u neđelju, druga juče) za Katar, gdje ih je čekao selektor Zoran Roganović Još samo devet dana ostalo je do početka Svjetskog prvenstva u Poljskoj i Švedskoj. Nema pauze, nema odmora, bitan je svaki trening, svaki dan. I svaka provjera pred drugi nastup na planetarnoj smotri, a prvu će Vasko Ševaljević i drugovi imati danas u Dohi s domaćinom. Utakmica počinje u 16 sati po našem, a 18 po lokalnom vremenu. U istom terminu 11. selekcija Evrope i azijski šampion sastaće se i 5. januara. ,,Lavovi“ će iz Dohe otputovati za Krakov, gdje će 12. januara igrati sa Španijom u prvom kolu SP. Protivnici u grupi su još Iran, koji vodi Veselin Vujović, i Čile. Plasman u glavnu rundu izbo-
riće tri prvoplasirane selekcije iz grupe.
Posljednje provjere za Roganovićevu ekipu biće jake jer je Katar petrostruki uzastopni šampion Azije, te vicešampion svijeta iz 2015. kada je bio domaćin prvenstva. Dvije godine kasnije bio je osmi na planeti, 2019. trinaesti, a 2021. ponovo osmi.
Katar je prije skoro 10 godina pokrenuo projekat naturalizovanja igrača sa strane, a zovu katarskih rijala (zvanična valuta u ovoj maloj arapskoj zemlji) nijesu odoljeli ni rukometaši iz Crne Gore, nekadašnji reprezentativci naše zemlje. Goran Stojanović je, dok je branio u Njemačkoj, govorio da zbog velikih bolova u leđima ne može da igra i za klub i za reprezentaciju, ali su problemi očigledno nestali kad je stigao poziv iz azijske zemlje bogate naftom. Kao na onim TV promocijama ,,čudesnih“ preparata za oporavak. Žarko Marković je tražio izgovore da ne nastupa za Crnu Goru sve dok nije prošlo tri godine od posljednje utakmice u dresu s našim državnim grbom. Kad je ispunio taj uslov, postao je Katarac, pjevao naglas himnu ,,As-Salām al’Amīrī“ od prve do posljednje riječi i takođe osvojio svjetsko srebro u dresu nove domovine. Katar nam je ,,uzeo“ i Nikšićanina Jova Damjanovića, što je bila i najveća šteta za našu reprezentaciju, budući da je državljanstvo promijenio vrlo mlad (sada ima 26 godina) i da pokriva poziciju pivota, gdje Crna Gora nema preve-
liki izbor.
Vuko Borozan je ,,samo išao da vidi kakve uslove imaju u Kataru“, ali nije zaigrao za njih, a iz samo njemu znanih razloga odavno ga nema ni u crnogorskom dresu.
Srećom, i bez svih njih, te onih koji su birali neke druge reprezentacije, Crna Gora je u naletu posljednjih godina.
Prošlog januara su upisane tri pobjede na EP i zauzeto istorijsko 11. mjesto, a nedugo zatim izboreno drugo učešće na Svjetskom prvenstvu.
Zoran Roganović je za šampionat planete odabrao 17 igrača s kojima će pokušati da se dokopa četvrtfinala i olimpijskih kvalifikacija.
Na spisku su golmani Nebojša Simić (Melsungen, Njemačka) i Nikola Matović (AMO HK, Švedska), krila Miloš Vujović (Fuhse Berlin, Njemačka), Aleksandar Bakić (Nekse, Hrvatska), Mirko Radović (Eurofarm, Sjeverna Makedonija) i Marko Lasica (Redbergslids, Švedska), pivoti Nemanja Grbović (Steaua Bukurešt, Rumunija) i Vuk Lazović (Kuvajt), te bekovi Vasko Ševaljević (Redbergslids, Švedska), Miloš Božović (Ivri, Francuska), Stevan Vujović (Minaur Baja Mare, Rumunija), Radojica Čepić (Veclar, Njemačka), Božo Anđelić (Motor Zaporožje, Ukrajina), Vasilije Kaluđerović (Potsdam, Njemačka), Božidar Simić (Metaloplastika, Srbija), Branko Vujović (Hanover, Njemačka) i Risto Vujačić (Hapoel, Izrael). Ne. K.
PODGORICA – Ragbi savez Crne Gore izabrao je najbolje pojedince za 2022. godinu.
Najbolji mladi igrač je Miloš Lončar iz Mornara, najperspektivniji je član Crvene stijene Vuk Sekulić, a najbolji reprezentativac Dušan Vučićević (Mornar). Za najboljeg igrača u inostranstvu izabran je Mirko Garčević (RCS Rumilly – Francuska), dok je najbo-
lji strijelac domaće lige Luka Stošić (Arsenal).
Inače, posljednjeg vikenda 2022. godine završeno je prvenstvo u ragbiju 10’s, gdje je prvo mjesto sa sve četiri pobjede (ukupno 19 bodova) pripalo Crvenoj stijeni. Drugi je Arsenal sa 14 bodova, slijede Mornar sa 12, Cetinje sa pet bodova i mladi tim podgoričke Budućnosti bez osvojenog boda.
U takmičenju u olimpijskoj verziji ragbija 7’s Crvena sti-
jena je, takođe, osvojila prvenstvo sa 18 bodova, ispred Mornara, Arsenala, Cetinja i Budućnosti.
Ove godine ragbi reprezentaciju očekuje nastavak takmičenja u Evropskom kupu nacija i učešće u regionalnoj ligi. Ženska reprezentacija učestvovaće na Olimpijskim igrama malih zemalja na Malti, a muška reprezentacija u 7’s biće domaćin grupe Konferencija 2 Evropskog prvenstva. R. P.
PODGORICA - Minulog vikenda u Beogradu je održan 6. Atletski dvoranski miting budućih šampiona u organizaciji AK ,,Partizan“ iz Beograda na kojem je učestvovalo 1.200 takmičara iz 80 klubova regiona. Drugog dana održan je novogodišnji atletski miting AK ,,Crvena zvezda“ na kojem je nastupilo preko 800 takmičara iz regiona. Sjajan nastup imali su takmičari barskog kluba ,,Sanja“ i AK Jedinstvo.
Za Atletski klub ,,Sanja“ nastupilo je 11 dječaka i djevojčica: Nikola Miseljić, Anabela Mujovi, Anđela Đuranović, Monja Durutović, Nikolina Čubranović, Mina Lukolić, Stefan Rakočević, Viktor Jančić, Katarina Madžar, Stefan Stanišić i Lina Brkanović
U veoma jakoj konkurenciji takmičari su osvojili 11 medalja (dvije zlatne, četiri srebrne i pet bronzanih) i oborili šest rekorda Crne Gore.
Novi rekorderi Crne Gore su: Anabela Mujovi (2006) – rekord Crne Gore u skoku udalj za mlađe juniorke, Anđela Đuranović (2008) – rekord na 60 metara prepone i skok udalj za
pionirke, Mina Lukolić (2012) – rekord Crne Gore za cicibanke u trci 50 metara prepone, Viktor Jančić (2013) – rekord na 150 metara za cicibane i Katarina Madžar (2013) – rekord na 150 m za cicibanke.
Osvajači medalja: zlatne medalje osvojili su Anabela Mujovi (2006) – skok udalj, Mina Lukolić (2012) – 50 m prepone, srebrom su se okitili Nikola Mišeljić (2004) – skok udalj, Viktor Jančić (2013) – 50 m, Anđela Đuranović (2008) – skok udalj i 60 m prepone, dok su bronze pripale Stefanu Rakočević (2013) – skok udalj, Viktoru Jančiću (2013) – 150 m i 50 m, Anđeli Đuranović (2008) –60 m prepone, Mini Lukolić (2012) – skok udalj.
Atletičari atletskog kluba Jedinstvo iz Bijelog Polja ostavrili su izuzetne rezultate na ova dva takmičenja i tako uspješno završili 2022. godinu u veoma jakoj konkurenciji takmičara iz regiona. Prvog dana takmičenja Risto Drobnjak za seniore u bacanju kugle bio je odličan i osvojio je srebrnu medalju sa rezultatom 17,94 metra iza Mesuda Pezera iz Bosne i Hercegovine, finaliste mnogobrojnih svjetskih prvenstava u bacanju kugle. Takođe, Haris Adrović
osvojio je prvo mjesto i zlatnu medalju i pobjednički pehar za mlađe juniore u bacanju kugle sa rezultatom 15,15 metara. Amra Hubanić, velika nada crnogorske atletike, osvojila je dvije medalje, gdje bila druga na 200 metara sa novim državnim rekordom za mlađe pionirke sa 27,63 i treća na 60 metara u istoj kategoriji i postavila novi rekord Crne Gore za mlađe pionirke. Drugog dana takmičenja na novogodišnjem mitingu Atletskog kluba Crvena zvezda atletičari Jedinstva bili su izuzetno uspješni. Risto Drobnjak sa novim ličnim rekordom u bacanju kugle u dvorani sa rezultatom 18,35 m osvojio je bronzanu medalju, iza pobjednika Asmira Kolašinaca iz Srbije, nekadašnjeg evropskog prvaka u bacanju kugle, sa rezultatom 20,24 metra. Haris Adrović u bacanju kugle za juniore osvojio je srebrnu medalju sa rezultatom 15,85 metara. Enes Erović u trci na 800 metara osvojio je četvrto mjesto sa novim ličnim rekordom, dok je Amra Hubanić u trci na 60 m bila peta.
– Ovom medaljom i rezultatom Risto Drobnjak je pokazao da je u samom vrhu bacača kugle u regionu. Ovaj rezultat, prema tablicama Svjetske atletske federacije, vrijedi preko 1.000 bodova, što je granica za izuzetno vrijedan i cijenjen rezultat. Inače, za bacača kugle u najjačoj kategoriji Drobnjak je izuzetan mlad takmičar i uz veći rad i ulaganja treba očekivati od njega i medalje na najvećim atletskim takmičenjima. Za Adrovića važi da je trenutno najveći talenat za bacanje kugle i diska u Crnoj Gori i da nema sumnje da će i on slijediti uspjehe svog starijeg klupskog druga Rista Drobnjaka – istakao je šef stručnog štaba Jedinstvo Osman Erović R. P.
PODGORICA – Edson Arantes do Nasimento Pele, jedan od boljih fudbalera svih vremena, biće sahranjen danas.
Kovčeg s posmrtnim ostacima Kralja fudbala dopremljen je rano juče po lokalnom vremenu na stadion Santosa, gdje je legendarni Brazilac prvi put kročio s 15 godina i posadio sjeme svoje fudbalske besmrtnosti.
Stotine hiljade Brazilaca priredilo je dostojan oproštaj čovjeku koji je promijenio istoriju fudbala.
Procjene su da će više od 300.000 ljudi prodefilovati ispred kovčega najvećeg brazilskog sina prije sahrane kojoj će prisustvovati samo članovi porodice Nasimento.
Nekoliko minuta nakon što su se otvorile kapije stadiona ,,Urbano Kaldeira“, redovi u susjednim ulicama bili su kilometarski dugi.
Tamošnji mediji prenijeli su kako su navijači svih timova, većinom oni koji podržavaju Santos, stajali u redu i dva sata po visokim temperaturama tipičnim za ovo doba godine, kako bi odali počast jedinom čovjeku koji je bio trostruki šampion svijeta u fudbalu.
Navijači će moći da priđu kovčegu na pet metara udaljenosti. Uprkos činjenici da je samo 25 odsto trenutne brazilske populacije gledalo Pelea kako igra fudbal, a što je maestralno radio 18 godina u Santosu i dvije u Njujork
PODGORICA – Igrao je u Uzbekistanu, a u toj zemlji je dobio šansu da u velikom stilu započne trenersku karijeru – Ivan Bošković je u septembru postavljen za šefa stručnog štaba Bunjodkora, a nakon uspješno odrađenog posla produžio je ugovor sa klubom iz Taškenta.
Nekadašnji šampion države u centralnoj Aziji jesenas je bio u teškoj situaciji, čak pod prijetnjom ispadanja iz lige.
Kada se mijenjao kormilar, rukovodstvo je pronašlo rješenje u četrdesetogodišnjem Danilovgrađaninu koji je već radio u klubu, predvodeći mlađe selekcije.
Bošković je digao Bunjodkor i sezonu završio na osmoj poziciji. Koliko je dobar utisak ostavio – svjedoči činjenica da je sa Bu-
njodkorom produžio saradnju za novu takmičarsku godinu.
Nekada Ziko i Skolari, danas Crnogorac na klupi popularnih ,,lasta“.
– Tri godine radim u klubu, a prethodno sam vodio U18 i U19 ekipe, potom i U21 tim, koji je, zapravo, B sastav. U septembru se otvorila mogućnost da preuzmem seniorski tim koji je imao loše rezultate. Već su bila promijenjena dva trenera i došao je red na mene. Igrali smo sa rivalima iz vrha, ali uspjeli smo da izvučemo sezonu. Čim je završeno prvenstvo, ljudi iz kluba su mi ponudili novi ugovor – za Pobjedu kaže Bošković koji je za novogodišnje praznike doputovao u Crnu Goru.
Samo kratko jer su pripreme Bunjodkora u toku. Mladi strateg pokušaće da vrati ,,plave“ na
Kosmosu, dani od njegove smrti 29. decembra pokazali su kultni uticaj koji je ,,O Rei“ imao na cijelo brazilsko društvo više od 60 godina, konstatovali su mediji.
Peleovo tijelo prebačeno je na stadion Santosa iz bolnice ,,Albert Ajnštajn“ u Sao Paulu, gdje je Brazilac preminuo u 83. godini od kancera debelog crijeva koji mu je otkriven u septembru 2021. Pogrebna povorka prešla je oko 70 kilometara do stadiona.
Na skoro cijeloj jednoj tribini nalazi se veliki transparent na kojem piše ,,Viva O Rei. Pelé, 82 anos“ (Živio Kralj. Pele, 82 godine), a među ostalima je i slogan ,,Jedini koji je zaustavio rat“, podsjećajući na dolazak Santosa i
staze stare slave. – Bunjodkor je petostruki prvak države, ali posljednjih godina nije na tom nivou. Od 2013. klub nije bio šampion. Cilj za ovu sezonu je da budemo u top četiri. Biće teško, ali borićemo se. Imam mladu i talentovanu ekipu. Pred nama su duge pripreme. Putovaćemo u Abu Dabi i Antaliju. Imaćemo jake protivnike. Liga startuje početkom marta. Spremićemo se. Čast je voditi ekipu koju su trenirali legendarni Ziko i Skolari, a u kojoj je igračku karijeru završio još jedan Brazilac – Rivaldo – ističe nekadašnji napadač Sutjeske, Budućnosti, Vojvodine, čačanskog Borca, Nasafa iz Uzbekistana i nekoliko klubo-
Mladi crnogorski trener Ivan Bošković nastavlja misiju na klupi uzbekistanskog BunjodkoraMladi crnogorski atletičari AK ,,Sanja“ i Jedinstvo nastupali na dva mitinga u Beogradu
Pelea u Nigeriju 1969. kada je nakratko prekinut građanski rat.
Kovčeg s tijelom Pelea na stadion su unijeli njegov sin Edinjo, bivši fudbaler Santosa Ze Roberto i nekoliko klupskih radnika.
Nedugo nakon početka bdenja pojavio se predsjednik Fife Đani Infantino u pratnji prvog čovjeka Fudbalskog saveza Brazila Ednalda Rodrigeša
va na Tajlandu.
Bošković je u dresu Grblja postavio rekord u Crnoj Gori – 28 golova u okviru jedne sezone. Prošle godine je dobio Pro licencu, a prije četiri mjeseca i šansu kakvu sanjaju mnogi treneri.
Nije prvi Crnogorac koji je u Bunjodkoru, a neće biti ni jedini u predstojećoj takmičarskoj godini.
Na insistiranje Boškovića, klub je dogovorio saradnju sa Igorom Ivanovićem , krilnim ofanzivcem koji se dokazao u Rudaru, Sutjesci i Budućnosti, a jesenas nastupao za Dečić.
– Falio nam je iskusan u prednjem dijelu. Procijenio sam da je Ivanović neko ko može da nam pomogne. Cijenim njegove kvalitete i tražio sam od kluba da ga angažuje. Čeka vizu i papire. Za nekoliko dana trebalo bi da nam se priključi –zaključio je kormilar ,,plavih“ iz Taškenta.
Malo Crna Gora ima trenera koji rade vani. Jedan od njih je Bošković koji se brzo probija na veliku scenu. D. K.
Infantino je izjavio da će FIFA od svake svoje članice tražiti da jedan stadion nazove po Peleu.
– Pele je vječan, njegovo nasljeđe je neizbrisivo, ostavio je trag u sportu kojem je pomogao da se proširi na cijelu planetu – naveo je predsjednik Svjetske fudbalske federacije.
Predviđeno je da se bdenje završi u 10 ujutro po lokalnom vremenu. Povorka će
na putu do groblja proći i ispred kuće u kojoj živi Peleova majka, koja je u novembru napunila 100 godina, a koja navodno još nije obaviještena o smrti svog slavnog sina.
Pele će biti sahranjen na groblju gdje su i posmrtni ostaci njegovog brata Dondinja i brata Zokea, a koje je kao mjesto vječnog počinka odabrao prije više od 20 godina. Ne. K.
PODGORICA – Mornar je prvi dio sezone završio kao devetoplasirani tim sa 19 bodova iz isto toliko mečeva. Barani su bili projektovani da budu u gornjem dijelu tabele, cilj je bio Evropa, ali je Mornar na polusezoni u opasnoj zoni. Da li je to glavni razlog za odlaske ili nešto drugo, pitanje je, ali je već sada izvjesno da će barski tim u drugi dio sezone ući sa bitno promijenjenim sastavom.
Kao što je poznato, dva Podgoričanina idu iz Mornara u Budućnost – već odranije se pisalo o povratku Petra Grbića u redove vicešampiona, a već je dogovoren i prelazak Petra Sekulovića. Osim tandema
koji ide u Budućnost, Mornar će ostati bez tandema Alekse Maraša i Anđelka Jovanovića, koji se nakon polusezone vraćaju sa pozajmice u matični klub – Dečić. Ako su odlasci Maraša i Jovanovića bili očekivani, onda je, možda, neočekivano da će Mornar ostati bez ofanzivaca Igora Počeka i Boška Guzine, sa kojima je Mornar i uspio da se domogne Prve lige.
Poček je prvi u novoj godini koji je sporazumno raskinuo ugovor sa klubom u koji je stigao u zimskom prelaznom roku 2020. godine iz Zlatibora. Osim Počeka, ispisnicu je uzeo i golman Stojan Vukčević, koji je, takođe, bio dio tima koji je izborio elitni rang, a koji je u tek završenoj polusezoni branio na samo osam utakmica. Sve to usloviće brojne promjene.
Prvo pojačanje Mornara trebalo bi da bude Branislav Janković iz Budućnosti. R. P.
Fudbaleri Budućnosti sjutra imaju ljekarske preglede, a prekosjutra počinju pripreme za nastavak sezone
PODGORICA – Odmor je gotov, fudbaleri Budućnosti sjutra imaju ljekarske preglede, a 4. januara počinju pripreme za nastavak sezone.
Ranije nego obično, ,,plavi“ će se okupiti u svom kampu na Starom aerodromu, gdje će odraditi uvodnu fazu trenažnog procesa pod nadzorom šefa struke Miodraga Džudovića Posljednju takmičarsku utakmicu Podgoričani su odigrali 7. decembra prošle godine, a nakon desetak dana pauze – igrači su prešli na individualni režim vježbanja, po uputstvu kondicionog trenera Nikole Vukčevića Dobrim dijelom trebalo bi da su spremni za zimski dril... – Svi pratimo program koji smo dobili od stručnog štaba za vrijeme pauze. Nije to neki jaki tempo, ali se uvodimo u trening. Navikli smo. Prolazimo ovo svake godine po dva puta, s tim što je ljeti lakše zbog kraće pauze. Bolje da sami prođemo onaj najdosadniji dio – dugo trčanje, te na taj način izbjegnemo početne upale. Ovako ćemo i brže doći do treninga koje najviše volimo, a to je rad sa loptom. Očekujem da zategnuti dođemo na prozivku i od prvog dana se posvetimo obavezama koje će treneri postaviti pred nas. Biće, naravno, i sada teretane i vježbi snage, a onda na red dolaze taktika i kontrolne utakmice za uigravanje tima – za Pobjedu je rekao Miomir Đuričković Budućnost je iza sebe ostavila turbulentnu jesen. Otvorila je ligaški dio sa dva poraza, potom je promijenjen trener i trebalo je vremena da ekipa prihvati ideje Džudovića. Tim se podigao, bio prvi na tabeli, ali je kompletan utisak pokvario u posljednjem meču prve polusezone – ubjedljivim porazom od Iskre u Danilovgradu (3:0).
Tako su ,,plavi“ dozvolili Sutjesci da ih bodovno susti-
gne, a zbog bolje gol razlike i preskoči na vrhu prvoligaškog karavana.
– Možda jesenja titula samo kod nas ima težinu, ali u suštini ne znači ništa. Računa se tabela na kraju sezone, a vjerujem da će tada pokazati da smo najbolja ekipa u zemlji i da zaslužujemo titulu. To nam je cilj, uvijek – ističe dvadeset petogodišnji vezista, koji nastavlja: – Slabo smo započeli prvenstvo, ali smo kasnije pronašli formu, dosta utakmica odigrali kako se od nas očekuje, mada je bilo i onih ispod nivoa. Jedna od takvih desila se protiv Iskre na kraju jeseni. Jednostavno, dođe dan kada ekipi ne ide. Nadam se da takvih poraza neće biti tokom proljeća, već da ćemo biti tim koji pobjeđuje u kontinuitetu. To je uslov da budemo prvi kada se bude podvukla crta. Siguran sam da imamo kvalitet za trofej i da ćemo nakon predstojećih priprema biti bolji nego u prethodnih pola godine – poručio je Đuričković. Koliko je jesenas bilo kola – toliko je korpulentni igrač sredine terena upisao nastupa: svih 19.
Ustalio se u startnih 11, ali nešto je falilo...
– Nijesam dao gol, a prethodnih sezona sam i tako davao doprinos rezultatima ekipe. Djelujem defanzivnije, a ispred mene su kreativniji igrači koji su zaduženi za golove i asistencije. Mnogo puta sam bio starter, bilo je utakmica kada me šef nije mijenjao, sa te strane sam zadovoljan. Potrudiću se da tokom proljeća budem još učinkovitiji u oba smjera –kaže momak koji je šest godina bio član kluba prije nego se 2020. vratio pod Goricu. Budućnost nastavlja šampionsku trku sa tri pojačanja –Petar Grbić će ponovo nositi ,,plavo-bijeli“ dres, a nova lica su Filip Knežević iz Sutjeske i Petar Sekulović iz Mornara. Nije to konačan spisak zimskih akvizicija...
– Mislim da je sportski sektor odradio dobar posao u prelaznom roku. Grbić je bio kod nas, nosio kapitensku traku, savršeno poznaje prilike i sigurno može mnogo da pomogne. Knežević i Sekulović su, takođe, dobri igrači i momci. Vjerujem da će se brzo uklopiti i doprinijeti da nam igra bude na željenom nivou – zaključio je Đuričković.
Meridianbet 1. CFL nastavlja se 18. februara. D. K.
Za Liverpul je 2023. počela loše, porazom od Brentforda (3:1) i zamjenom Virdžila van Dajka već na poluvremenu, vjerovatno zbog povrede. ,,Redsi“ su odigrali slabo, mada su imali prvu šansu na meču, kada je Nunjes loše reagovao u šesnaestercu. Probao je potom i Cimikas, a onda je sve krenulo nizbrdo za tim Jirgena Klopa. Domaći su do vođstva stigli u
19. minutu kada je nakon kornera lopta udarila Konatea i skrenula u mrežu. Prednost je udvostručena u 42. pogotkom Vise Brentford je u prvom poluvremenu još dva puta zatresao mrežu, ali su pogoci poništeni primjenom VAR tehnologije. VAR je poništio i gol Nunjesa početkom nastavka, da bi Okslejd-Čembrlen poslije ubacivanja Aleksander-Arnolda u 50. smanjio zaostatak.
Sve nade Liverpula da će uzeti makar bod pale su u vodu pogotkom Mbeuma u 84. poslije loše reakcije Konatea. ,,Redsi“ kao šestoplasirani u Premijer ligi imaju četiri boda manje i meč više od četvrtoplasiranog Mančester junajteda, koji večeras (21) igra sa Bornmutom.
Petnaest minuta ranije počeće mečevi Arsenal – Njukasl, Everton – Brajton i Lester –Fulam. Ne. K.
Mornar će u drugi dio sezone ući sa bitno promijenjenim sastavom
,,Topolice“SANTOS FC
„CrnogoraC“, br. 38. izdanje od 14. oktobra 1872. godine Cetinje, 12. oktombra. (…) — Od našega dopisnika iz Morače dobili smo ovaj dopis, u kojem se javlja o daljim događajima u Lipovu. I ako smo i mi već njeke iste stvari javili, ipak ga u cijelosti saopštavamo : „Pošto sam čitaocima „Crnogorca“ na javnost iznio slavnu pobjedu crnogorsku nad turskom vojskom 16. pr. m. u Lipovu održanu, to uvjeren sam da čitalački svijet željno izčekuje iz ovoga kraja đe je krvavi onaj sukob bio jošt kakovu novost čuti. U toliko pak srećan sam što čitaocima vašim javiti mogu, da Turci iz Lipova onaj dan izćerani s velikim ne samo vojske nego i materijalnim gubitkom sramno u Kolašinsku kazermu pod zatvor utekoše, i već dalje nesmješe se usuditi da po svome nevaljalom napred skrojenom prevarnom planu napadaju na Lipovo na granicu crnogorsku na ovo gnijezdo, koje slavne sokolove svagda rađaše, koji su hrabrošću svojom svagda gotovi i spremni dočekati velika jata azijatski vrana, kao što to onaj dan u Lipovskom boju djelom posvjedočiše. Naša vlada čim js onaj dan izvještena bila o događaju koji je u Lipovu bijo, odmah je s Cetinja ovamo poslala vojvodu Plamenca i vojvodu Miljana Rajevića Pošto je ista vlada izvještena bila da je turska vojska napala prijevarno na granicu crnogorsku to morala je iz toga zaključiti da će Turci započetu nevaljalu namjeru svoju dalje produžiti; zato naloženo je bilo vojničkim komandirima, da s vojskom obsjednu granicu uzduž Kolašina. I tako na brzu ruku okupilo se bješe ovde 10
Okupljena junačka crnogorska vojska uskiptjela bijaše željno izgledajući kad će joj se izreći da Kolašinu vrati onu istu zdravicu, koju Miralaj g. Salih beg crnogorskim podanicima u Lipovu namjerio bijaše zadati, da se siromah u namjeri ne prevari, a nije čudo što se prevario u namjeri, pošto s Crnogorcima još nije u boj stupao
bataljona crnogorske vojske. Istina ova vojska nije zapovjest imala da udari na Turke već da čuva pravo granice Crnogorske; ali i pak okupljena junačka crnogorska vojska dobrim oružjem i jakom džebanom i drugom vojničkom opremom
Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine
snabdjevena uskiptjela bijaše željno izgledajući kad će joj se izreći da Kolašinu vrati onu istu zdravicu, koju Miralaj g. Salih beg crnogorskim podanicima u Lipovu namjerio bijaše zadati, da se siromah u namjeri neprevari, a nije čudo što se prevario u namjeri, pošto s Crnogorcima još nije u boj stupao, a sada neka zna šta su Crnogorci. Među okupljenom crnogorskom vojskom, kao stari i odveć hrabri i vješti vojskovođa došao bijaše g. Novica Cerović, koji svako jutro za njekoliko dana pucnjavom topova pozdravljaše Turke Kolašince, kao valjda da ih opominje, da bi ih mogla ista ona sudba dostići, koja ih je pre 14. godina njegovom upravom postigla bila. Istih dana kad je ova vojska na granici okupljena bila u Kolašin dođoše dva paše, i to sjenički mutesarif Faim paša i vojnički komandir Ibraim Paša. Oni videći na granici koja je blizu same varoši približena okupljenu vojsku crnogorsku odmah poslaše g. Osmanagu Avdagića sjeničanina kod načelnika moračkog g. Baja Boškovića da od strane oboju paša izjavi da oni nijesu došli u Kolašin da s Crnom Gorom ratuju, već da započetom između oboju susjedni država zlu na put stanu, a toliko u isto vrijeme moliše da se raspusti s granice crnogorska vojska. G. Bajo Bošković na-
čalnik morački turskom poslaniku odgovori : da ni vojska crnogorska nema zapovjed turske napadati, a što je već tolika vojska crnogorska na granici okupljena tome gospoda paše nemaju pravo da se čude pošto im dobro poznato biti mora da je skupu tolike vojske povod dao g. Salih beg Miralaj ili bolje da rečem visoka turska vlada, koja je pokraj od njekog vremena dobro postojećih crnogorske i turske države odnošaja povrijedila pravo granice. Ni to poslanstvo gospodu paše u Kolašin sovršeno umirit ne može, nego opet pismeno obratiše se vojvodama Plamencu i Rajoviću, u kome najučtivim načinom pozivahu ih na sastanak. Pošto je naša vlada vojsku s granice raspustiti dala naimenovala je jednu komisiju da s Turcima sastanu se i glede krvava događaja u pregovore stupe. Crnogorska komisija određenim članovina turske komisije najpre predložila je da ustroje jedan verbalje u dva eksemplara akt, u kome da popišu sva ona mjesta dokle je dolazila turska vojska onaj dan. Na ovaj predlog turska komisija morala je pristati. Akt ovaj u koliko mi je poznato već je ustrojen i od oboju strana podpisan. Ovih dana određena komisija kako čujem držati će opet zakonite sjednice, a držim glavni posao komisije bit će taj, da iznađu pravu granicu između Lipova i Kolašina iz česa vidit će se na čiju je stranu onaj dan bio krvavi onaj sukob.“
Novosti.
— Bugarska crkva, od kako ju je patrijarh proglasio raskolničkom, postala je sa svijem nezavisna. Svi glavari bugarski, koji se u Carigradu nalaze u mnogi svećenici pozdravili su svoga egzarha ne samo kao crkvenu, nego kao i političku poglavicu svoju.
— U Madridu buknuo je opet ustanak, ali ne karlistički, nego republikanski. zamašaj mu je veliki i vlada je u velikoj krizi.
— U Berlinu je umro 2. ov. m, princ Albreht, najmlađi brat cara Viljelma u 63. godini svoga života.
— Princ Napoleon i njegova žena Klotilda došli su iznenada u Francuskoj. Vlada, oslanjajući se na skupštinski zaključak, zapovjedila mu je da odma ostavi Francusko ze -
mljište. Princ je izjavio da neće, dok se ne upotrebi sila, koja je i upotrebljena, te se tako vratio u Švajcarsku, odakle je u jednijem novinama pariškijem protestovao protiv toga postupka vladina.
— Iz Pariza javljaju, da je Rusija u Vašingtonu učinila velike naručbine zarad naoružanja svoje ratne mornarice.
Različnosti. (Treća konferencija ženskinja,) sastala se u prošli petak. Predsjednik iste iznio je, krom onoga što nam je poznato, još i to na sredu, da je „žensko pitanje“ jedno od onih koje prvo mjesto u današnje doba zauzima. Na 60, za ženitbu sposobnih, muških dolaze I80 đevojaka. Pitanje je sad: šta da se radi s đevojkama koje ne mogu da se udadu? Govornik dodade, da su grdni ratovi, koji se vodiše po Jevropi i Americi, toliko muževa progutali, da se ozbiljno mora razmišljati o tome kako da se riješi žensko pitanje. Govornik misli da je osnivanje ženske zadruge vrlo dobro srestvo za tu celj. Te zadruge valja da se staraju da pokrenu i tjelesnu i duševnu
Srećan sam što čitaocima javiti mogu, da su Turci iz Lipova onaj dan izćerani s velikim gubitkom sramno u Kolašinsku kazermu, i već dalje nesmješe se usuditi da po svome nevaljalom napred skrojenom prevarnom planu napadaju na Lipovo na granicu crnogorsku, na ovo gnijezdo, koje slavne sokolove svagda rađaše
snagu ženskinja. Uland, novinar iz Liniske, govorio je kako bi ženskinje trebalo primati u državnu službu i dozvoliti im da slušaju više nauke. Jedna ženskinja, kapetanica Leopoldova, zahtjevala je da se kod pojedinih zakonodavstva izdjestvuje da ženskinje dobiju pravo samostalnog raspolaganja sa svojim imanjem, a poglavito da mogu menični posao puno važno vršiti. Svi ovi, kao i pređe pomenuti predlozi koji su na ovoj konferenciji iznošeni, primljeni su od strane konferencije s hvalom.
(O preuređenju kozaka.) Znamenovanje pruske vojne snage prinukalo je generala Pistolkorša, te je u Taškendu u Turkestanu izdao djelo pod naslovom „Spomenica o vrednosti ruskoga konjainičva.“ Pistolkors predlaže, neka se ukine sve uredno konjaničtvo, a na mjesto njega neka se drugčije urede i oboružaju Kozaci. Neka im se dadu repetirke puške, te neka se preobraze u vrstu pješačtva, koja bi i na konju vojevala. To sve da nebi mnogo muke ni mnogo novaca iskalo, buduć je svaki Kozak jašioc, te mu je nepotrebna obuka za konjanika. Osim toga u Rusiji je sila božja konja. Takove vojske moglo bi se urediti 500,000 momaka, ako se u nju ubroje ljudi iz azijatskih stepena, koji bi bili osobito dobri vojnici. U miru nebi ta vojska državi skoro ništa stajala. (Nastavlja se)
Dana 2. januara 2023, u 67. godini života, preselio se na ahiret
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
KULT
PAVIĆEVIĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
Draga majko, prođe najtužnija godina, od kada si nas napuštila godina prođe, a žal i sjećanje ne blijedi. Vječno živiš u našim srcima.
Tvoji najmiliji: sin VESKO – ŚORA i kćerka SANJA
Hajtar primamo na Cijevni 2. januara od 16 do 22 časa i 3. januara od 9 do 13 časova, kad će se obaviti i dženaza.
Ožalošćeni: ćerke AZRA, AIDA, ADA i ALMA, braća RAGIB, RASIM i ESAD, sestra FATIMA, zet SENAD, unučad, bratanići, sestrična i ostala rodbina MRKULIĆ i DELJANIN
Dana 1. januara 2023. poslije kratke bolesti u 68. godini života preminuo je naš dragi
Sahrana je obavljena dana 2. januara u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćena porodica NRECAJ
Dana 3. januara 2023. su tri godine od smrti ROSE ZVIZDIĆ
Kroz lijepe uspomene čuvaćemo te od zaborava. Sin VELJKO sa porodicom
Umro je poslije teške bolesti naš voljeni
Dana 2. januara 2023, u 65. godini života. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 3. januara od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti na groblju u Gornjoj Gorici u 15 časova.
Kuća žalosti: Miloja Pavlovića 63.
Ožalošćeni: supruga MARINA, kćerka MINA, sin RADOMIR, snaha NATAŠA, unuk FILIP, brat SAŠA JEVREMOVIĆ sa porodicom i ostala rodbina
38 Najdraži naš
Teško se oprostiti sa tobom. Hvala ti za sve prelijepe trenutke kojima si ispunio naše živote, za ljubav i nježnost koju si nam nesebično darivao. Ostaješ zauvijek dio nas.
Tvoji: MARINA, MINA, RAŠO, NATAŠA i FILIP
46
48
Opraštamo se od voljenog zeta i tetka
Opraštamo se od našeg dragog zeta i tetka
45 Posljednji pozdrav našem dragom
Zauvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima. Počivaj u miru.
MILA i ANDREJ POPOVIĆ
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Četrdeset je dana od smrti
Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na njegovu plemenitost i dobrotu.
RADE, LJILJA, VANJA i ANA
OLGE Mitrove ĐAKONOVIĆ
Majko, teško je doći na vrata kuće u kojoj tebe više nema.
Bol je velika, a praznina nemjerljiva.
Hvala ti za sve draga majko, počivaj u miru.
Tvoj DRAGAN
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju plemenitu dobrotu i lijepe riječi kojima si nam davao vjetar u leđa.
Tvoji: supruga LJILJANA, sinovi AGIM, FATMIR, ADMIR, DAMIR, ćerka TEUTA, snahe, zet i unučad
Dana 3. 1. 2023. navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke, babe i svekrve
Vrijeme prolazi, a tuga i bol za tobom ostaju zauvijek. Bila si naš oslonac i naše dobro, naša uvijek otvorena vrata i zagrljaj pun ljubavi. Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: NENAD, SONJA, MARIJA i IVAN
40
24
Posljednji pozdrav
NEBOJŠI – NECU RAJČIĆU
Tata, ostavljaš veliku prazninu.
Sin MARKO
Posljednji pozdrav
NEBOJŠI - NECU RAJČIĆU
dragom tati i dedi i hvala za svaki dan koji smo proveli zajedno.
Tvoja IVONA sa porodicom
42
41
MERIMA Duškova MILUTINOVIĆ rođena ĆATOVIĆ
Posljednji pozdrav
NEBOJŠI - NECU RAJČIĆU
Tatko moj, za mene si najbolji tata na svijetu cijelom! Kroz beskonačnost i u svim svemirima samo bih tvoju divnu dušu birala da bude uz mene! Volimo te i hvala ti što si postojao pored nas!
Ćerka MIRJANA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu
MILORADU
и МИЛЕНА, брат СЛАВКО, сестре РАЈКА и РАДМИЛА, снаха МИЛА, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројана родбина 17
Posljednji pozdrav
31
25
Posljednji pozdrav dragoj
MERIMI MILUTINOVIĆ
Neka je vječni spokoj i mir tvojoj plemenitoj duši.
43
30
Posljednji pozdrav voljenom i iskrenom kumu
NECU
Nedostajaće tvoj vedar lik, ali mi ćemo ga čuvati od zaborava. Počivaj u miru, plemenita dušo.
DANILO, TANJA, SARA i LUKA ŠUNDIĆ
Posljednji pozdrav
NECU
S poštovanjem i sjetom ćemo čuvati uspomenu na tvoj vedar lik.
SMILJKA, VLADIMIR, MARINA i TADIJA RAJČIĆ
44
DRAGU BOĆA sa porodicom
7
MOMČILA - MOMA OTAŠEVIĆA
KOLEKTIV DOMA ZDRAVLJA CETINJE
dr MOMU
Čast je bila biti dio kolektiva u kojem ste Vi. ORL ODJELJENJE OB ,,DANILO I“
28
Dr MOMČILO Petrov OTAŠEVIĆ
2
Posljednji pozdrav uvaženom doktoru
MOMU OTAŠEVIĆU
Posljednji pozdrav dragom kumu
Posljednji pozdrav mom velikom i iskrenom prijatelju MOMU
Od ĆARE 13
dr MOMU OTAŠEVIĆU MILUTIN SAMARDŽIĆ sa porodicom
15
Dana 3. januara 2023. godine navršava se godina dana od kako nas je napustio naš dragi
Vrijeme odmiče, a ti nam sve više nedostaješ. Tvoja blaga duša svima je bila utočište, a tvoje ruke su svima pružale toplinu. U našim srcima si ostavio neizbrisiv trag, a i žal što si otišao kada si trebao da uživaš u životu sa svojim najmilijima. Tvoja i majkina duša sada dženetuju zagrljene.
Nedostaješ nam. Volimo te i pamtimo zauvijek.
Tvoji sinovi HARIS i SOKO sa porodicom
19
4
Utorak, 3. januar 2023.
Navršava se godina prevelikog bola, tuge i sjećanja na mojeg dragog brata
Otišao si, a bol za tobom nosim zauvijek. Mnogo mi nedostaješ, ali živiš u svakom danu kroz najljepša sjećanja. Počivaj u miru.
S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na vas VAŠA PORODICA
Pet godina je od kad nijesi sa nama, voljeni naš
Godine nezaustavljivo teku, a ti si uvijek u našim srcima i mislima. Vrijeme ne liječi, samo nas uči da živimo bez tebe. Ponosni što smo tvoji, a za sve što je bilo i što dolazi, nedostaješ. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: BEBA, MARIJA, JELENA, ANĐELA, JOVANA, ASIA, UROŠ i UNA
12
Prvog januara navršava se 10 godina od smrti mog dragog supruga
BRANA TOMIĆA
Treba čitava vječnost da te zaboravim.
Supruga BILJANA TOMIĆ
Prvog januara navršava se 10 godina od smrti mog oca
Navršava se 18 godina od tvoje prerane smrti
49
3
BRANA TOMIĆA
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Ćerka ANĐELA sa porodicom
11
LJILJANA KADIJA
Ponosno te čuvamo od zaborava. Tvoj PEĐA sa porodicom
Četrdeset je dana od smrti moje majke OLGE Mitrove ĐAKONOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju zauvijek. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Kćerka VJERA, zet VESKO, unuke TANJA, JASNA, MILENA i ALEKSANDRA
29
Naša ljubav jača je od zaborava. S ponosom te pamtimo.
KIKA, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA KADIJA
Voljeni naš, Prođoše dvije godine od našeg rastanka. Bila nam je čast imati te, ali velika tuga izgubiti te. Hvala ti na pažnji i ljubavi koje si nam uvijek pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima.
47
S poštovanjem i ponosom čuvamo te u našim srcima i mislima od zaborava.
Još jedan januar bez tebe SLOBO AVRAMOVIĆ 2015-2023.
Živiš, traješ u našim sjećanjima.
Tvoje ANA i RADA
BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4
PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3
