Dnevni list Pobjeda 03.11.2022.

USVAJANJE IZMJENA ZAKONA O PREDSJEDNIKU IZAZVALO

EU zabrinuta što se zakonom mijenjaju ovlašćenja predsjednika

Iz češke ambasade ukazali su da je njihova država, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, zabrinuta zbog „kršenja Ustava usvajanjem Zakona o predsjedniku kojim se zloupotrebljavaju jasne ustavne odredbe“. „Za Evropsku uniju, sva legislativa mora biti u skladu sa Ustavom. To može izazvati destabilizaciju ustavnog i pravnog poretka Crne Gore“, poručili su iz EK

Pitanje je kako je vjerska škola u Nikšiću uopšte dobila licencu ako nema prostorije, kako je to utvrdila komisija za mandata ministarke Vesne Bratić

Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti oko 2000 građana zaputilo se ka Skupštini. Tokom protestne šetnje skandirali su „Izdaja“, „Ua četnici“, „Evo stižu Crnogorci“, „Ne damo državu“, ,,Što ste na nas digli hajku...“

Ana Pisonero Hernandez

PODGORICA – Evropska unija je zabrinuta zbog glasanja u Skupštini od 1. novembra kojim su kroz usvajanje zakona, po hitnom postupku, suštinski izmijenjena ovlašćenja predsjednika, kazala je za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez

– Svi zakonodavni akti treba da budu u skladu sa Ustavom. Ovo pitanje je posebno osjetljivo zbog odsustva efikasnog Ustavnog suda, gdje parlament u više navrata nije uspio da imenuje potreban broj sudija kako bi obezbijedio njegovo pravilno funkcionisanje. Članovi Ustavnog suda moraju biti hitno imenovani – poručila je Pisonero Hernandez.

SMIRIVANJE TENZIJA EU je pozvala sve političke aktere da rade na brzom smirivanju tenzija i da se dogovore o rješenju trenutne političke blokade, a kako bi „u skladu sa željom građana ostvarili napredak u pristupanju EU“. – U godišnjem izvještaju EU izražena je zabrinutost zbog pitanja vladavine prava i odsustva političkog dijaloga –podsjetila je Pisonero. Identičnu poruku na Tviter nalogu objavila je i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, da bi je podijelio i ambasador Njemačke Peter Felten. On je na Tviteru napisao da Njemačka dijeli zabrinutost zbog usvajanja zakona koji zadire u ovlašćenja predsjednika države. Oglasili su se i iz ambasade Češke u Crnoj Gori. Oni su ukazali da je Češka, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, zabrinuta zbog „kršenja Ustava usvajanjem Zakona o predsjedniku kojim se zloupotrebljavaju jasne ustavne odredbe“.

– Za Evropsku uniju, sva legislativa mora biti u skladu sa Ustavom. To može izazvati destabilizaciju ustavnog i pravnog poretka Crne Gore – poručili su.

Pozvali su političke aktere da nastave sa primjenom evropskih vrijednosti i standarda koji su bazirani na demokrat-

Četvrtak, 3. novembar 2022.

EU zabrinuta što se mijenjaju ovlašćenja

Iz češke ambasade ukazali su da je njihova država, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, zabrinuta zbog „kršenja Ustava usvajanjem Zakona o predsjedniku kojim se zloupotrebljavaju jasne ustavne odredbe“. „Za Evropsku uniju, sva legislativa mora biti u skladu sa Ustavom. To može izazvati destabilizaciju ustavnog i pravnog poretka Crne Gore“, poručili su

skim, legalnim i ustavnim mehanizmima, kako u parlamentu, tako i u vladi.

– Crnoj Gori su potrebne funkcionalne institucije i legitimnost vlasti. Mora se poštovati podjela vlasti na izvršnu, sudsku i zakonodavnu. Ohrabrujemo političke aktere da djeluju odgovorno i da prestanu sa eskalacijom atmosfere u zemlji, za dobrobit svih građana – naglasili su iz ambasade.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks ocijenila je da se usvojeni Zakon o predsjedniku „potencijalno dotiče ustavnih pitanja“ i istakla da ta situacija ukazuje zbog čega je od vitalnog značaja da se obezbijedi funkcionalan Ustavni sud.

– Pozivamo Vladu i ostale da se uzdrže od koraka koji izazivaju dalje podjele i da, umjesto toga, ulože dodatne napore u promovisanje dijaloga i zajednički povedu zemlji naprijed – poručila je Medoks.

I ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke pozvala je sve strane da rade zajedno kako bi pronašli izlaz iz trenutne političke krize, a koji bi bio u skladu sa Ustavom.

– Sjedinjene Države su zabrinute zbog eskalacije zapaljive retorike i neodgovorne konfrontacije crnogorskih lidera posljednjih dana – saopštila je Rajnke.

Ipak, ambasadorka SAD nijednom riječju nije pomenula usvajanje Zakona o predsjedniku, iako je reagovala dan na-

kon dešavanja u Skupštini Crne Gore.

PODRIVANJE DEMOKRATIJE

Zbog usvojenih izmjena Zakona o predsjedniku, reagovali su i u NVO sektoru, političkim partijama.

U Centru za demokratsku tranziciju (CDT), Centru za građansko obrazovanje (CGO) i Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) saglasni su da usvojene izmjene predstavljaju kršenje Ustava.

– Nastavlja se podrivanje demokratije u Crnoj Gori. Djelo-

vi usvojenog akta o predsjedniku Crne Gore narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti, jer mijenjaju smisao našeg Ustava – istakli su iz CDT-a. Ocijenili su i da će Ustavni sud, kad god se formira, ovaj zakon proglasiti neustavnim. – Nestrpljivo čekamo koja će biti sljedeća briljantna ideja za podrivanje demokratije, nakon neustavnog odlaganja izbora, prekrajanja izbornih jedinica u toku raspisanog izbornog procesa i mnogih drugih genijalnih poduhvata u Skupštini Crne Gore – naveli su na Tviteru.

U Centru za građansko obrazovanje smatraju da su poslanice i poslanici koji su glasali za ovaj zakon svjesno, zbog partijskih interesa, ugrozili poredak.

– Nema kvalitativne promjene uz urušavanje institucija, političke kulture, demokratskih standarda. Oni koji biraju taj put pokazuju građanima i građankama i međunarodnoj zajednici da su nepouzdani partneri u evropeizaciji Crne Gore i da je njima dopušteno ono što oponentima zamjeraju – istakli su iz CGO.

Iz MANS-a su ocijenili da su

partijama interesi važniji od Ustava i volje građana, a upitali su i gdje je granica.

– Novoj većini sve je relativno, pa i Ustav, samo da izbora ne bude. Ako Đukanović nije postupio u skladu sa Ustavom, jer nije ispoštovao obavezu da konsultuje sve partije, to ne može biti opravdanje za novo kršenje Ustava – poručili su. Na kršenje Ustava ukazao je i nekadašnji ambasador, a sada profesor na bostonskom univerzitetu Vesko Garčević. On je ocijenio da se promjena Ustava u toku jedne skupštinske sjednice u demokratijama zove – državni udar.

– Ako predsjednik krši Ustav, pokreće se ustavna procedura za njegovu smjenu. Ako ne postoji dovoljna većina, organizuje se široka javna rasprava o promjeni Ustava ili se organizuju novi izbori – istakao je Garčević.

Ukazao je i da je DPS kritikovan zbog pravnog nasilja koje je sprovodio „u ime demokratije“, a da nam se sada to isto nudi kao alternativa.

– Crna Gora je u ćorsokaku. Šta bi se desilo da je neko u Kongresu SAD-a pokušao da mijenja Ustav da bi se smijenio Tramp – upitao je Garčević. Oglasila se i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić koja je ukazala da je vlast u Crnoj Gori, za potrebe grabljenja što veće vlasti, prekršila Ustav. – Svi poslanici vladajuće većine su digli ruku za neustavan zakon, sebe, svoje fotelje i svo-

Vlahović pitao Rajnke: Zašto nema osude kršenja Ustava u Skupštini?

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović komentarisao je na Tviteru reagovanje američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke povodom usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku. – Oprostite na mom engleskom, ali ovo je nejasno. Mislim da je to ta riječ. Neophodnost političkih lidera da se uzdrže od zapaljive retorike mogla bi se primijeniti i na današnje SAD, zar ne?

Nema

osude kršenja Ustava u parlamentu – upitao je Vlahović. CHO, čiji je predsjednik Vlahović, prethodno je uputio ambasadama EU i SAD u Podgorici poziv za podršku, navodeći da je Crna Gora danas na ivici potpunog bezakonja,

ekonomskog i političkog haosa i propasti. Time je, kako je navedeno u pismu, udaljavanje od evropskog puta gotovo marginalna

nima, ali je suština u brutalnom

ustavno-pravni poredak Crne

Gore, zemlju u novi krug opasnog

stavka i minorna posljedica, jer je nivo i stepen razaranja društva u cjelini poprimio najgore oblike. – U Crnoj Gori je u toku proces koji se može zvati raznim imenima, ali je suština u brutalnom i očevidnom kršenju Ustava, kroz donošenje nelegalnog i nelegitimnog Zakona o predsjedniku, kojim se besprizorno potiru jasne ustavne odredbe. Radi se o opasnom udaru na ustavno-pravni poredak Crne Gore. Političke snage koje čine tzv. ,,staru većinu“, njih 41 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, pogazili su Ustav i uveli našu zemlju u novi krug opasnog

i destruktivnog procesa, čiji počeci sežu i prije posljednjih parlamentarnih izbora – kaže se u saopštenju CHO. Nepotrebno je reći, dodaje se, da su dešavanja u parlamentu samo

su dešavanja u parlamentu samo najnoviji ,,detalj“ u dugom nizu problema, nasilja, neustavnog i nezakonitog ponašanja političkih struktura koje imaju/nemaju većinu u našoj zemlji. – Napadi na kritičke i slobodne medije, na pojedinačne novinare i građane, izlivi

crnogorskog nacionalnog kultuzajednice, poprimaju

uslijediti posljedice guće otkonitiocjenjuje se u

mržnje i napadi na manjinske narode i manjine, kao i na njihove predstavnike i na članove tih zajednica, uz kontinuirani pritisak, negiranje i potiranje crnogorskog nacionalnog identiteta, istorije i kulture, uključujući i vjerske zajednice, poprimaju sve opasnije forme i sadržaje. Pitanje je trenutka kada mogu uslijediti posljedice koje će biti nemoguće otkonitiocjenjuje se u saopštenju.

Zgrada Evropske komisije u Briselu

Ana Pisonero Hernandez

Džudi Rajzing Rajnke

Miodrag Vlahović

Osvrt

zakonom

ovlašćenja predsjednika

Predsjedništvo DPS-a: Odustati od zakona,

spremni smo na dogovor oko

Predsjedništvo DPS-a pozvalo je sinoć da se odustane od usvojenog Zakona o predsjedniku i poručilo da je ova stranka spremna za dogovor kako bi se deblokirao Ustavni sud. U suprotnom, naglasili su, biće prinuđeni da primi jene demokratske metode vaninstitucionalnog djelo vanja.

– Ukoliko parlamentarna većina ostane pri stavu da ovakav zakon treba da postane dio pravnog poretka države, onda dalje djelovanje kroz institucije sistema gubi svaki smisao –poručili su.

Pozvali su da se proces izbora sudija Ustavnog suda vrati na početak i da pokušaju da se dogovore o izboru četvoro sudija.

je partije, a protiv pravne dr žave. Niko nije iznenađen nji hovim ponašanjem, jer su svoj karakter već pokazali – poru čila je Bajramspahić.

Ukazala je i da je izglasavanje zakona nastavak praksi koje su već uzele maha, a da poslani ci ne pokušavaju ni da kreira ju zabludu da ih išta interesu je osim lične vlasti.

- Bitno je samo da se raščisti da Ura i Demokrate, Demos, Po kret za promjene, kao i poje dinci iz Skupštine koji su simu lirali da drže do principa, neće biti brana sadašnjim i svim bu dućim bezakonjima, pravnim divljaštvima i kršenjima ljud skih prava koja dolaze, a dola ze – naglasila je.

VANINSTITUCIONALNA

BORBA

Da je usvajanjem izmjena Za kona o predsjedniku prekršen Ustav, poručili su i iz SDP-a i SD-a.

Oni su saopštili da su spremni na svaki vid institucionalne i

– Od odgovora koji očekuje mo do kraja radne nedjelje zavisiće i dalji potezi Demo kratske partije socijalista – naglasili su. Ocijenili su da je usvojeni zakon akt brutalnog prav

Ustavnog suda

nog nasilja, ali i nastavak politike destrukcije „koja ima za cilj institucionalno razarenje Crne Gore kako bi se država učinila nefunk cionalnom, i tako stekao alibi za finale projekta koji

znači ukidanje suverenite ta, a potom i nezavisnosti obnovljene na referendu mu 2006. godine“. – Protagonista ovakvog scenarija je proruski izvo đač radova velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori – DF. Nažalost, takvom njihovom naumu su se pridružile i stranke koje se makar deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore –naglasili su. Naveli su i da je usvajanjem Zakona obesmišljena uloga i Skupštine Crne Gore. – Ukoliko parlamentarna većina ostane pri stavu da ovakav zakon treba da postane dio pravnog poretka države, onda dalje djelovanje kroz institucije sistema gubi svaki smisao –poručili su.

Pokojna vladavina prava u Crnoj Gori

Nakon poražavajućeg skupštinskog učumeta, država je, čini se, zaista ostavljena da ,,počiva“, a od njenog pravnog okvira su ,,ostali samo dugmići“. Najnovija skupštinska hajdučija je pokazala da stare političke elite nijesu sposobne, spremne, dovoljno hrabre ili zainteresovane da taj okvir zaista brane

Skupštinska rasprava je pokazala svu agresivnost Demo kratskog fronta i servilnost njegovih uslužnih servisa (Ura, Crno bez bijela, SNP, Prava CG, M. Lekić, Demokrate…) u nastupu i namjeri da po svaku cijenu dođu do zacrtanog i zadatog cilja, bez obzira na činjenicu da time potpuno raz građuju pravni okvir na kojem počiva država.

Nakon sinoćnjeg poražavajućeg skupštinskog učume ta, država je, čini se, zaista ostavljena da ,,počiva“, a od nje nog pravnog okvira su ,,ostali samo dugmići“.

vaninstitucionalne borbe. Poslanik SDP-a Adnan Stri ković kazao je kako će oni ko ji su glasali za zakon snositi po litičku odgovornost.

– Bojimo se da su institucije u tolikoj mjeri urušene da je in stitucionalna borba postala ne moguća i mislim da je potreb no da građani, političke partije razmisle i o drugim načinima borbe – oni podrazumijevaju sva demokratska, vaninstitu cionalna sredstva – kazao je Striković.

Iz SD-a su ocijenili da je usva janje zakona crvena linija pre ko koje „ustavogazitelji“ nije su smjeli preći.

– Očigledni nasrtaj na državu dovoljan je razlog da se u naj skorijem roku skrati mandat Skupštini, jer je sasvim jasno po kazala da nije u stanju da na ade kvatan način vrši svoju ustavnu ulogu – istakli su iz SD-a.

Zanimljivo da je usvajanje Za kona sporno ocijenila je i mi nistarka evropskih poslova Jovana Marović, inače fuk

cionerka Ure Dritana Aba zovića.

– Mislim da je na neki način sporno mijenjati Ustav zako nom i da je to nešto što može potencijalno i donijeti odre đenu stabilnost, ali sa aspekta same procedure jeste sporno – kazala je Marović za TVCG. Smatra i da se, sa aspekta EU integracija, postavlja pitanje da li nas česte promjene vode ka dvotrećinskoj većini.

– Ja mislim da ne i da ovo sa mo na neki način spaja straru parlamentarnu većinu - nave la je Marović.

Sa druge strane, poslanik DF-a Milun Zogović kazao je kako su izmjene Zakona o predsjed niku „deblokirajući mehani zam čija je funkcija da pomo gne predsjedniku Crne Gore da se vrati ispunjavanju ustav nih nadležnosti“.

- Svako ko želi da protumači izmjene Zakona o predsjed niku jasno će vidjeti da prema tom zakonskom tekstu Skup ština ne preuzima nadležno

Živković: Našli su koga će prepadati, a ministar im izdajnik

adekvatni i legitimni odgovor na ustavni puč u parlamentu – građanska pobuna“. – Našli su koga će prepadati, a ministar im izdajnik – objavio je Živković uz fotografiju poziva.

sti predsjednika Crne Gore –naveo je Zogović. Zakon je komentarisao i lider Pokreta „Evropa sad“ Miloj ko Spajić. On je agenciji Mina kazao da je Ustavni sud jedina relevantna institucija za ocje nu ustavnosti zakona.

- A ako za to ne postoji poli tička volja i kvalifikovana ve ćina, onda su vanredni parla mentarni izbori jedino logično i pošteno rješenje – ocijenio je Spajić.

Podsjetimo, glasovima „stare“ većine u crnogorskom parla mentu prekjuče su izglasane izmjene Zakona o predsjedni ku države koje predviđaju niz neustavnih odredbi kojima po slanici DF-a, Demokrata, Ure, SNP-a žele da primoraju Mila Đukanovića da predloži man datara za sastav vlade ili da ga izopšte iz te procedure.

Kako je zakon usvojen po hit nom postupku, Đukanović je dužan da ga u roku od tri dana potpiše ili vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Ukoli ko vrati zakon parlamentu, a poslanici ga ponovo izglasaju, predsjednik države će, shodno Ustavu, morati da proglasi po novo usvojeni zakon. Kako Ustavni sud sa tri člana nije funkcionalan, ostaje ne jasno kakav je pravni i politič ki rasplet moguć ukoliko Đu kanović i drugi put odbije da proglasi izmijenjeni Zakon o predsjedniku.

Željka ZVICER

Takođe je jasno pokazana nemuštost i uzaludnost nastu pa poslanika tzv. suverenističkog bloka (što god to sada značilo) u verbalnoj odbrani vladavine prava. Ona zajedlji va referenca o papagajima nije baš daleko od dobrog opi sa njihovih nastupa tokom jučerašnjeg skupštinskog za sijedanja.

Pokazala se i raskošna impotentnost i besmislenost tvrd nji poslanika tzv. suverenističkog bloka da se bore u okvi ru institucija sistema u državi u kojoj te institucije postoje samo kao forma bez suštine.

Institucije u koje su se, pored ostalih, sinoć pred Skupšti nom patetično zaklinjali onih dva-tri poslanika DPS-a su šuplja tikva kroz koju već duže zarazni vjetar srpskog kle ronacionalizma svirucka grozomorne, ali omamljive tono ve „Veseli se srpski rode“.

Očajni suverenistički glasači i oni koji su sinoć došli pred skupštinske stepenice to odlično znaju, ali još uvijek ne odgovaraju glasno na ove poslaničke iluzije i manipulaci je. Mislim da će njihov odgovor na narednim izborima biti još oštriji od onog na upravo završenim lokalnim izborima i da neće prijati DPS / SDP / SD / LP liderima i poslanicima. Ćutanje partijskih lidera o potrebi da se obrate građani ma kojima je još uvijek stalo do vladavine prava i pravnog okvira države može da vodi samo u još dublje razočaranje građana ponašanjem suverenističkih političkih elita i nji hovim odbijanjem da organizuju vaninstitucionalnu od branu pravnih okvira.

Sve je izglednije da se ne radi o nekoj majstorskoj šahov skoj završnici koju javnost nije sposobna da vidi, nego o nedostatku hrabrosti da se brani ono u šta se vjeruje (ako se vjeruje?) i da se prihvate posljedice odluke o toj odbrani koja je danas „s životom skopčana“.

Vjerujem da je ovaj ,,inventar tužnih stvari“ konačna po tvrda mojeg ranijeg prijedloga o katarzi tzv. suverenistič kog političkog izraza, odnosno o odlasku stare i kompro mitovane liderske ekipe u političku penziju.

To je takođe potvrda da se mora raditi na definisanju /osni vanju novog političkog izraza i partije koja bi bila sposob na i voljna da sa ovog savremenog bojišta pokupi rasko madane ostatke suverenističke ideje i diskursa, i rekreira taj željeni okvir bitisanja, štiti ga, unapređuje i promoviše kao održiv sistem i pravac razvoja Crne Gore.

Najnovija skupštinska hajdučija je pokazala da stare po litičke elite nijesu sposobne /spremne/ dovoljno hrabre / zainteresovane, da taj okvir zaista brane.

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

kršenje Ustava upozorava NVO sektor, ali i međunarodna zajednica

Predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Miodrag Živković pozvan je na infor mativni razgovor od strane Uprave policije. Povod za poziv je njegova jučerašnja obja va na Fejsbuku u kojoj je rekao da je „jedini

Đukanović, Vuković i Bogdanović

PODGORICA - Revoltira ni odlukom parlamentar ne većine da u utorak iza ponoći izglasaju izmjene Zakona o predsjedniku, oko dvije hiljade građanki i građana i sinoć je pro testvovalo ispred zgrade Skupštine odakle su šefa države Mila Đukanovića i opoziciju pozvali da u na rednih sedam dana osmi sle i predstave plan borbe protiv institucionalnog nasilja i ustavnog puča.

– Neka kažu i poruče šta i ka ko dalje, jer je prva i primarna odgovornost na njima. A ako glavaški zbor ne zna, pitaće se građani Crne Gore – poru čio je, obraćajući se okuplje nima sa platoa ispred spome nika kralju Nikoli, građanski aktivista Peđa Vušurović Upozorio je i da je u pitanju politička, državna i nacional na sudbina Crne Gore i Crno goraca i da je „ulog najveći“.

– Danas smo na istoj prašnja voj ulici kojom su nekada ga zili i hodali Crnogorci sveza nih ruku, ali nikad svezane svijesti i glave. Ni danas, upr kos svim proruskim i prosrp skim snagama, Crna Gora ni je svezana i uradiće sve da tih lisica na njenim rukama ne bude. Vi ste oni koje nije tre balo kupovati i koji nemate putera na glavi – naveo je on. Vušurović je istakao i kako se partije danas dijele na one koje su za i protiv Crne Gore, ali i naglasio da je glas građa na ključan, a njihova riječ po sljednja.

zemlja paradoksa

– Crna Goro, ajde da u nared nih sedam dana sačekamo šta će nam poručiti iz kuće pred sjednika države. Sramni glas sramne većine u sve manje crnogorskoj, a sve više Pod goričkoj skupštini smo čuli.

I danas je Crna Gora zemlja paradoksa. Jer da nije, mi da nas ne bi imali ovakvu vlast. U našim je rukama sudbina Crne Gore. Dajmo našim le gitimnim predstavnicima se dam dana da nam kažu kako i kuda dalje. Ako nam je i dalje bitno od koga smo i ko smo i ako nam je bitna perspektiva naše đece, bićemo što smo i bićemo đe smo. U protivnom,

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Ako glavaški zbor ne zna, pitaće se građani Crne Gore

Mitropolit Mihailo: U vlasti nesposobni ljudi, probleme rješavati u miru

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) miha ilo podržao je građanski protest i sa građankama i građanima bio je sinoć pred zgradom Skupštine Crne Gore, a za portal Pobjede kazao je da su u vlasti nespo sobni ljudi.

Poručio je da sve probleme treba riješiti u miru, te da i opozicija i vlast moraju da vode računa, jer se, u suprotnom, Crna Gora ne bi lako mirila.

- Šteta bi bila i velika nesreća, a najteža situacija za neprijatelje spolja i izdajnike iznutra. Narod je svjestan i prihvatio je srcem da se nešto ne desi - jer kad na Cetinju nije došlo do građanskog rata neće ni ovdje. Sve će se završiti mirnim putem - kazao je vladika Mihailo.

Mitropolit je poručio da je Crna Gora „najstarija država na Balkanu i to se mora tako poštovati - jer kad nesta ne Balkana onda će nestati Crne Gore“.

neka nema Crne Gore – po ručio je Vušurović. Istakao je i kako smo svi pro lazni i grešni, te da je samo Crna Gora vječna.

– Grešan je bio i kralj Nikola, pa nije bio manje naš. Samo je jednom na crnogorskom tro nu bio svetac, Petar I Petrović Njegoš, i nikad nijedan više... Braća smo ako nas ujedinju je ljubav prema Crnoj Gori. Ovdje smo danas jer smo rije šeni da se bavimo trajanjem i opstankom naše jedine domo vine - zaključio je Vušurović.

Skupu ispred zgrade parla menta prethodilo je okuplja nje na Trgu nezavisnosti oda kle su se učesnici protesta Ulicom slobode, kao i noć ranije, zaputili ka Skupštini. Tokom protestne šetnje skandirali su „Izdaja“, „Ua četnici“, „Evo stižu Crnogor ci“, „Ne damo državu“. U masi se isticala poneka cr nogorska i komitska zastava, dok je skup obilovao transpa rentima, a na jednom je pi salo: „Nasilnici: Presuđeni teroristi, srpske ekstremi

stičke grupe i crkva Srbije. Žrtve: Muslimani, katolici, pravoslavni, Crnogorci, slo bodni građani, intelektual ci, novinari, žene, feminist kinje, mladi, đeca“. Po dolasku ispred zgrade parlamenta dio građana po kušao je da obori zaštitnu ogradu kojom je bio bloki ran prilaz Skupštini, ali je br zo reagovala policija koja ih je spriječila. Okupljeni su policiju poziva li da bace štitove. Potom su u nekoliko navrata uzvikiva

li „Što ste na nas digli hajku, četničku vam je**m majku“ i „Neće nikad Crna Gora bit obala srpskog mora“. Sa razglasa je puštana i crno gorska himna. Na protestu je bio i poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropo lit Mihailo

podr Ška Cetinjana Protest je podržala i nefor malna grupa građana Ceti nja, a ranije juče pozvali su sve kojima je Crna Gora na srcu da se pridruže protest noj šetnji.

Upozorili su da se usvaja

Poslanica SDP-a: Iza svega stoji Vučić

Poslanica Socijaldemokratske partije draginja Vuksano vić-stanković bila je sinoć na građanskom protestu i za Portal Analitika je kazala da „kontinuirana dešavanja uka zuju na činjenicu da se smišljeno i s namjerom radi na uru šavanju sistema, s ciljem da se Crna Gora baci na koljena“. Istakla je da je nezapamćeno u pravnoj praksi da se nižim aktom mijenja viši akt. – Razlog je što DF, Demokrate, Ura i SNP neće na izbore,

konstantno bježe od njih – kategorična je ona. SDP, kako dodaje, podržava inicijativu za skraćenje manda ta i da se ide na izbore.

– Iza svega ovoga stoji Vučić i zvanična politika Beograda, čiji je cilj da Crna Gora ne uđe u EU nego u „zatvoreni Bal kan“. Vjerujem da to građanska Crna Gora neće dozvoliti. Pozdravljamo svaki odgovor građana na puč i nasilje –rekla je ona.

njem izmjena Zakona o pred sjedniku ponavlja Podgorič ka skupština nakon koje bi, kako su ocijenili, kao i 1918. godine, trebalo da uslijedi moralna i materijalna bije da i glad.

- Ako nas je i stotina, više va ljamo no stotinu hiljada izro da i izdajnika - navodi se u pozivu.

Podsjetili su da je „na djelu nasilno i nezakonito mije njanje Ustava i gaženje ustav noga poretka radi svrgavanja predstavnika najviših držav nih organa, a sve uz pomoć Srbije i Rusije“.

- Mi se ne okupljamo da bi smo pazili bilo čija leđa, ka ko to perfidno žele podmet nuti lažni patrioti koje hrani lična frustracija ili srpski i ru ski agenturni fondovi. Oku pljamo se da pokažemo da nas ima i da se nećemo preda ti nasljednicima najmračnije ideologije koja baštini silova nja, ubistva, mučenja i dru ge zločine - zaključili su oni. Đ. ĆoriĆ

PODGORICA – Soci jaldemokratska partija podnijeće krivičnu pri javu Specijalnom držav nom tužilaštvu protiv predsjednice Skupštine Danijele Đurović zbog zloupotrebe službenog položaja, saopštila je juče šefica poslaničkog kluba te stranke Draginja Vuksano vić-Stanković

Ona je ukazala da je Đurović 22. oktobra, suprotno Ustavu i Poslovniku, stavila na dnev ni red inicijativu odlazećeg premijera Dritana Abazovi ća za razrješenje potpredsjed nika Vlade, ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Kri vokapića, iako je Vladi Skup ština izglasala nepovjerenje. Podsjetila je da Ustav u članu

110 propisuje da vladi presta je mandat kada izgubi povje renje, a da Poslovnik u članu 176 predviđa da premijer mo že podnijeti prijedlog za pro mjenu u sastavu vlade tokom trajanja mandata vlade.

- A ovoj je prestao mandat. To znači da nije imao pravo da podnese ovu inicijativu, a već kad je podnio, predsjed nica Skupštine nije smjela da

je stavi na dnevni red – ista kla je Vuksanović-Stanković. Đurović su, dodala je, u više navrata ukazivali na norme Ustava i Poslovnika koje je kršila.

– Međutim, ona je izričito re kla da ostaje pri svom stavu. Đurović je svjesno i sa jasnom namjerom prekršila Ustav i Poslovnik sa ciljem da svom političkom subjektu i gospo

dinu Abazoviću obezbijedi korist, kao i da nanese štetu i povrijedi

njeviću i Krivokapiću – nagla sila je Vuksanović-Stanković.

sinoć održan

Adnan Striković i Draginja Vuksanović-Stanković

Protest sinoć u Podgorici

M.BABOVIĆ

D. MIJATOVIĆ

Spajić u aprilu prošle godine bio upisan i u birački spisak Srbije

Rješenjem MUP-a Beograd broj 204-1-27301/08 od 27. 11. 2008. godine, koje je uručeno 27. 11. 2008. godine, Spajić je primljen u državljanstvo Srbije 25. januara 2009. godine. Boravak je na adresi Topalovićeva broj 4 u Beogradu. Spajić je bio prošle godine upisan u birački spisak Srbije u Beogradu na mjestu Duga na Zvezdari čime je postao dupli birač. Pitanje duplih birača otvorila je i Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori tražeći da nadležni organi temeljno istraže te tvrdnje

PODGORICA - Lider Po kreta „Evropa sad“ i bivši ministar finansija i socijal nog staranja Milojko Spajić u aprilu prošle godine, pored crnogorskog, posje dovao je i srpsko državljan stvo kao i dvojno prebivali šte u Beogradu i Podgorici, čime je grubo kršio Ustav i pravni poredak države Cr ne Gore, pokazuju podaci Pobjede.

Osim toga, Spajić je bio upisan u birački spisak Srbije u Beo gradu na biračkom mjestu Du ga na Zvezdari, odnosno bio je dupli birač, što je nezakonito. Iz organizacije KOD, koja se bavila pitanjima dvojnog dr žavljanstva, Pobjedi je u de cembru prošle godine saop šteno da tadašnji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, prema prebi valištu u Crnoj Gori, mogao je da glasa na biračkom mjestu u prostorijama Javnog preduze ća Lokalni putevi u Pljevljima, a istovremeno prema drugom prebivalištu prijavljenom u Beogradu – u vrtiću Duga na Zvezdari. To su podaci iz jula mjeseca prošle godine. U me đuvremenu Spajić je promije nio prebivalište pa sada glasa u Podgorici.

– Par dana nakon što smo obja vili našu tvrdnju o dva prebi vališta, Vlada Srbije je prvo onemogućila pristup sajtu sa javnom bazom birača zbog na vodnih radova na ažuriranju, da bi potom stavila i dodatnu pretragu po broju lične karte čime je istraživačima onemo gućeno da utvrđuju ko su lažni

birači u biračkom spisku Crne Gore – saopšteno je tada iz or ganizacije KOD.

Pitanje duplih birača otvori la je Evropska komisija u iz vještaju o Crnoj Gori tražeći da nadležni organi temeljno istraže te tvrdnje.

Po zakonima Srbije, da bi bi rač bio upisan u birački spisak mora prethodno da stekne dr žavljanstvo Srbije.

Spajić je u parlamentu u no vembru prošle godine na pi tanje poslanika Petra Ivano vića saopštio da nema dvojno državljanstvo ne iznoseći vi še detalja.

Prema podacima kojima ras polaže Pobjeda, Spajić je dr žavljanstvo Srbije stekao

nakon 2006. godine čijim za državanjem grubo krši zakon. – Spajić Milojko, od oca Vladi mira, rođen 24. 9. 1987. godine u Pljevljima, Crna Gora, dvoj ni je državljanin Srbije i Crne Gore. Ministar finansija i so cijalnog staranja u Vladi Crne Gore ima prijavljeno prebiva lište na adresi Topalovićeva broj 4 u Beogradu i stvarno boravište u Podgorici – saop štio je izvor Pobjede pozivaju ći se na podatke MUP-a Srbije. Rješenjem MUP-a Srbije Be ograd broj 204-1-27301/08 od 27. 11. 2008. godine, koje je uručeno 27. 11. 2008. godi ne, Spajić je primljen u držav ljanstvo Srbije dana 25. janu ara 2009. godine. Boravak je

Priznanje da je Srbija matična država uslov za državljanstvo

Po veoma liberalnom zako nu o državljanstvu Republi ke Srbije, „najjednostavniji način za sticanje državljan stva Republike Srbije za sve pripadnike srpskog naroda sa teritorije Republike Srbije i iz regiona i njihove potom ke, koji Srbiju doživljavaju

kao matičnu državu, jeste na osnovu člana 23 stava 1 Zakona o državljanstvu“. – Ukoliko ste pripadnik srpskog naroda koji nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije i želite pri jem u državljanstvo Srbije, moraćete da pronađete

način da svoje srpsko pori jeklo i dokažete – navodi se u zakonu.

Od ostalih uslova, koji moraju biti ispunjeni, zahti jeva se punoljetstvo pod nosilaca i pismena izjava da Srbiju smatraju svojom državom.

na adresi Topalovićeva broj 4 u Beogradu, navodi izvor Po bjede pozivajući se na doku menta MUP-a Srbije. Po toj adresi Spajić je upisan i u bi rački spisak Srbije. Prebivalište je mjesto koje je građanin prijavio da u njemu stalno živi. Boravišta su mje sta u kojima građanin boravi povremeno. Svaki građanin može imati samo jedno mjesto u kojem stalno živi, odnosno samo jedno prebivalište. Pre bivalište je ključni kriterijum za sticanje biračkog prava i u Crnoj Gori - i u Srbiji. U obje države, građanin je dužan da odjavi ranije prebivalište pri je nego prijavi sadašnje.

N. ZEČEVIĆ

Zakon o crnogorskom državljanstvu, međutim, ne omogućava dvojno državljanstvo sa Srbijom, a u članu 24 jasno stoji da punoljetni crnogor ski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Izuzetak su oni koji su stekli srpsko državljanstvo prije juna 2006. godine.

Crnogorska kompanija, zbog uvredljivog predizbornog spota, precizirala iznos za naknadu nematerijalne štete

Bemaks od Ure traži 121.000 eura

PODGORICA - Kompanija Bemaks u tužbi koju je pod nijela protiv Građanskog pokreta Ura, zbog uvredlji vog promotivnog spota ove partije u predizbornoj kam panji za lokalne izbore, traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 121.000 eura.

- U spotu na samom početku, po navodima u referatu tužbe, lik prolazi pored objekta u iz gradnji, gdje je duž tog objekta jasno istaknut logo tužioca sa nazivom Bemaks i istaknutim korporativnim bojama. Cigla sa najviše etaže objekta pada i udara „junaka“ usljed „ne spretnosti radnika“ – saopštili su iz Osnovnog suda u Podgo rici navode iz tužbe.

Ukazuje se da se kroz ovakav spot šalje poruka da svo zlo, čak i ono koje se tiče politič kog promišljanja pojedinca, dolazi od Bemaksa.

- Međutim, kako se po stavu tužioca političke poruke ne

mogu slati „poštapanjem“ tre ćim licima, posebno sa firmom koja ima veliki ugled u oblasti građevinske djelatnosti koju obavalja, i koristi u skladu sa zakonom svu potrebnu opre mu prilikom rada, a radove za Glavni grad izvodi po transpa rentnim i zakonitim procedu rama, to je dana 31. 10. 2022. godine ova građevinska fir ma podnijela tužbu Osnov nom sudu u Podgorici, traže ći naknadu štete u iznosu od 121.000 eura - saopštila je sut kinja, portparolka suda Iva na Bečić

Tužba je, kako su naveli, posla ta GP Ura na odgovor, a u za konskom roku biće zakazano pripremno ročište.

Zbog sadržaja ovog spota Ure ranije su reagovali i iz Građan ske inicijative „21. maj“ i zajed no sa majkom jedne osobe sa mentalnim invaliditetom pod nijeli su zajedničku pritužbu zaštitniku ljudskih prava i slo boda. K. K.

Završen prvi sastanak nosilaca pobjedničkih lista u glavnom gradu Milatović: Podgorica će Dan oslobođenja dočekati sa novom gradskom upravom

PODGORICA – Građani Podgorice Dan oslobođe nja grada, 19. decembar, dočekaće sa novom grad skom upravom, saopštio je juče nosilac liste Po kreta „Evropa sad“ Jakov Milatović nakon prvog sastanka sa predstavnici ma Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura. – Ako se po jutru dan pozna je, građani Podgorice će Dan osobođenja grada dočeka ti sa novom gradskom upra vom – naveo je Milatović na kon sastanka sa nociocima lista koalicija „Za budućnost Podgorice“ Jelenom Boro vinić-Bojović, „Idemo lju di“ Danilom Šaranovićem i „Može Podgorica“ Lukom Rakčevićem Milatović je istakao da je ju čerašnji sastanak bio „dobar i konstruktivan“ i da je na nje mu uglavnom razmatrana di namika daljih pregovora. Sljedeći sastanak biće odr žan već u ponedjeljak, a ubr zo potom se očekuje i potpisi vanje koalicionog sporazuma koji će, kako je objasnio Mila tović, biti osnov funkcionisa nja buduće lokalne uprave. Kako je Pobjeda ranije pisala okvirni dogovor sa prvog sa

stanka je da je gotovo izvjesno da će novi gradonačelnik Po dgorice biti upravo Milatović, dok bi dva zamjenička mje sta gradonačelnika trebalo da pripadnu predstavnicima DF-a i Demokrata. Potvrđen je i princip da gradonačelnik i predsjednik Skupštine op štine ne mogu biti sa iste li ste, kao i da se poštuje izbor na snaga svakog odborničkog kluba pri raspodjeli direktor skih funkcija.

– Razgovarali smo i o princi pima zajedničkog djelovanja i jedan od prioriteta će biti re vizija svega što je do sada ra đeno. Najvažnije je da će brzo biti konstituisana vlast – re kao je Milatović.

Dodao je i kako je važno da učesnici pregovora ukrste svoje programske priorite te što će, kako je najavio, bi ti dio dogovora u narednom periodu.

– Svi vjerujemo da će koali cioni sporazum i konstitui sanje lokalnog parlamenta i gradske uprave biti završeni prije Dana oslobođenja Pod gorice – ponovio je Milatović. On je Opštinsku izbornu ko misiju i ostale političke su bjekte pozvao i da ne op struiraju rezultate izbora održanih 23. oktobra. Đ. Ć.

Lider Pokreta „Evropa sad“ i bivši ministar finansija i socijalnog staranja kršio zakone i Ustav Crne Gore

JEDAN OD DUPLIH BIRAČA: Milojko Spajić, lider Pokreta ,,Evropa sad“

M. BABOVIĆ

Odluka Vlade u

Emitovaće državne zapise do 70 miliona

Sada je trenutak da, zbog kratkoće rokova, emitujemo državne zapise sa ročnošću do šest mjeseci, imajući u vidu izraženo interesovanje bankarskog i ostalog dijela finansijskog sektora, kao i uslove koji su povoljniji nego bilateralni aranžmani, tvrdi Damjanović

PODGORICA - Vlada pla nira da emituje državne za pise u iznosu do 70 miliona eura sa rokom dospjeća do pola godine, saopštio je mi nistar finansija Aleksandar Damjanović. Vlada je juče na sjednici usvojila Infor maciju o emisiji državnih zapisa, u cilju obezbjeđi vanja dijela nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta za ovu godinu i stvaranja fiskalne rezerve. Damjanović je kazao da se time formalizuje ono što je parlament verifiko vao kroz usvajanje rebalan sa i odluke o zaduživanju.

– Sada je trenutak da, zbog kratkoće rokova, emituje mo državne zapise, imaju ći u vidu izraženo intereso vanje bankarskog i ostalog dijela finansijskog sektora, kao i uslove koji su povoljni ji nego takozvani bilateral ni aranžmani - objasnio je Damjanović i istakao da se stvaraju uslovi da se nakon obavljenih razgovora ova emi sija završi u što kraćem roku.

– To bi bio odgovor na pisa nje dijela medija u smislu da se nešto tamo zakasnilo i da nema interesovanja bankar skog sektora za podršku – ka zao je Damjanović i dodao da je emisija državnih zapisa dio od maksimalno mogućih 350 miliona eura zaduženja, koji neće biti iskorišćen do kraja. Na sjednici je usvojen pri jedlog izmjena Zako na o javnim nabavkama. - Sistem je žestoko bio uz drman sajber napadima i trudili smo se da se sistem obezbijedi ponovo i da na bavke mogu da funkcioni

šu - rekao je Damjanović. Potpredsjednik Vlade i mi nistar poljoprivrede u teh ničkom mandatu Vladi mir Joković rekao je da bi se tim zakonom trebao na ći model da se ,,favorizu ju domaći proizvođači“. - Meni je kao građaninu i mini stru poljoprivrede nedopusti vo da na tenderima za vrtiće, škole, bolnice, policiju, vojsku, pobjeđuju drugi proizvođači sa uvoznom robom, a ne mogu da pobjeđuju domaći proizvo đači koji proizvode kvalitetne proizvode - rekao je Joković.

Raspravljano je i o prijedlogu izmjene uredbe o korišćenju IPARD II programa, jer su, ka ko je naveo Joković, sredstva velika, ali se ne koriste.

Premijer u tehničkom man datu Dritan Abazović je predložio da naprave ja ču kampanju o tome šta taj pristupni program EU nu di. Ocijenio je da nema lo gike da nemamo ribolovnu flotu i da u okruženju raste ribarstvo a kod nas da opada. Ministar ekonomije Go

Abazović je najavio da će se na narednoj sjednici Vlade naći izvještaji o radu državnih energet skih kompanija.

- Tome moramo posvetiti posebnu pažnju jer se radi o važnoj temi jer nakon toga moramo da donese mo neke odluke. Da vidi mo kako će te kompanije da rade i u kojem kapaci tetu - rekao je Abazović.

ran Đurović je kazao da je komplikovana procedura i da ljudi ,,često nemaju znanja za to“.

Zašto skupštinski Odbor za ekonomiju nije prihvatio posljednje tri godine

Nijesmo željeli da Žugiću dajemo saglasnost za nerad, netransparentnost i zapošljavanje ljudi bez referenci, kaže Dejan Đurović (DF), dok u CBCG ističu da su njihov rad prepoznale evropske institucije

PODGORICA – Skupštin ski Odbor za ekonomiju nije u ponedjeljak podržao izvještaje o radu Cen tralne banke (CBCG) za posljednje tri godine, iako MMF i dvije međunarodne revizorske kuće Deloitte i Ernst&Young nijesu imali primjedbe na poslovanje vrhovne monetarne insti tucije. Iz CBCG su juče Po bjedi kazali da im nije dato obrazloženje zbog čega izvještaji nijesu dobili po dršku članova Odbora, dok je poslanik Dejan Đurović (DF) našem listu rekao da „nijesu željeli da guverneru Radoju Žugiću daju sagla snost za nerad, netranspa rentnost i zapošljavanje ljudi bez referenci“.

ZAMJERKE GUVERNERU Rasprava o izvještajima CB CG održana je prošle srijede, a zbog nedostatka kvoruma glasanje je pomjereno za po nedjeljak. Na glasanju su četiri poslanika opozicije podržala izvještaje, protiv je bio Bran ko Radulović (PZP), dok su udržana bila tri poslanika vla

PODGORICA - Sertifikat ,,Fer sa potrošačem“ dodije ljen je kompanijama Sinko merc, Merkator-CG i MPM, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP). Željko Tomović iz CEZAP-a kazao je da su se ove kompa nije u sertifikacionom proce su istakle svojom poslovnom politikom koja je orjentisana prema potrošaču i društvenom odgovornošću ispunjavanjem relevantnih kriterijuma u šest oblasti koje sertifikat obuhvata - zaštita bezbjednosti i zdrav lja potrošača, primjena poštene poslovne prakse u oglašavanju i zaključivanju ugovora, odnosi sa potrošačima i rješavanje žal bi, zaštita ličnih podataka i pri vatnosti potrošača, edukacija i informisanje potrošača i savje

sna i održiva potrošnja. Poja snio je da taj sertifikat, koji iz daje CEZAP, predstavlja znak od povjerenja, ugleda i zaga rantovane dobre prakse u od nosima sa potrošačima. Ako kompanija ispuni više od polovine kriterijuma u svakoj oblasti, dodijeliće joj se serti fikat ,,Fer sa potrošačem“, koji može istaći u svojim prostori jama, na proizvodima, rekla mno-promotivnim sadržajima, veb stranici i profilima na druš tvenim mrežama, poručujući time da pripada grupi kompa nija koje se ističu po korektnom odnosu prema potrošačima.

Sertifikat ,,Fer sa potrošačem“ razvile su članice ConWeb mreže potrošačkih organiza cija za Jugoistočnu Evropu, te organizacije potrošača iz Cr ne Gore, Sjeverne Makedoni je i Srbije kroz projekat koji je finansirala Švedska među narodna agencija za razvoj i saradnju, a implementirala Balkanska mreža za razvoj ci vilnog društva.

Iz Centra za građansko obrazo vanje je saopšteno da kreće sa radom njihovo potrošačko sa vjetovalište, koje finansira Mi nistarstvo ekonomskog razvo ja i turizma. S. P.

Odbili izvještaje MMF i nezavisni nijesu imali

sti. Đurović je juče Pobjedi ka zao da Žugiću zamjeraju i to što rad vrhovne monetarne in stitucije ne kontroliše nijedna institucija iz Crne Gore, pa ni Državna revizorska instituci ja, već samo eksterni revizori. – CBCG treba da se privede zakonu i transparentnosti od izbora menadžmenta, guver nera, pa do članova savjeta. To treba da budu najbolji ljudi u Crnoj Gori, jer od njih zavisi

rad banaka, a time i povećanje nameta građanima – smatra Đurović. Pri glasanju o izvje štajima CBCG su, kako ističe, cijenili sve – od nerada, do na čina poslovanja i nameta koje banke naplaćuju građanima. Đurović je prošle sedmice u ime DF-a predao Skupštini prijedlog izmjena Zakona o CBCG, kojima se predviđa da guvernera bira parlament na prijedlog matičnog odbora,

MMF protiv izmjena zakona

Iz vrhovne monetarne institucije Pobjedi su kazali da se politički uticaj na njihov rad pojavljuje kroz Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o CBCG, koji je u skupštinskoj pro ceduri.

- Predložene izmjene stavljaju van snage sistem glasanja duplim vetom (da dva potpuno odvojena organa nominuju, odnosno biraju guvernera), čime eliminišu personalnu neza visnost donosilaca odluka u CBCG. Treba znati da MMF sada i eksplicitno tvrdi da nave deni prijedlog predstavlja institucionalni korak unazad. Ukratko, prijedlog predstavlja politizaciju personalne nezavisnosti institucije guvernera, na način da Skupština de facto ima ekskluzivni uticaj na njegov izbor - istakli su iz CBCG, dodajući da se postojećim prin cipom duplog veta čuva nezavisnost ekonomskog ciklusa u odnosu na politički.

– Predloženim izmjenama Zakona o CBCG dva ciklusa se izjednačavaju i više ne možemo govoriti o personalnoj nezavisnosti institucije guvernera – poručili su iz CBCG.

primjedbe

PODGORICA - Crna Gora je od zemalja Zapadnog Balkana najdalje odmakla u procesu usvajanja EU standarda, a šestu godinu članica NATO, što je važan signal investitorima kada je riječ o sigurnosti njihovih investicija, saopštila je pred sjednica Privredne komore

(PKCG) Nina Drakić Ona je juče u Beogradu učestvo vala na Regionalnoj konferen ciji posvećenoj ekonomskim perspektivama u zemljama Zapadnog Balkana i predsta vila ekonomske prilike u Cr noj Gori u kontekstu potrebe snažnije regionalne saradnje. – U Jugoslaviji je ekonomija

razvijana po mjeri tadašnjeg sistema, koji je bitno drugači ji od onoga što je sadašnja re alnost i potreba naših zema lja. Danas je Zapadni Balkan skup šest nezavisnih država, u prvom redu sa zajedničkom idejom punopravnog član stva u EU, ali i idejom regional ne saradnje – rekla je Drakić.

Damjanović na jučerašnjoj sjednici Vlade

cilju obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta

Izvještaj o radu energetskih kompanija na narednoj sjednici

Članovi Odbora za ekonomiju

izvještaje na koje nezavisni revizori primjedbe

Parlamentarna komisija za kontrolu privatizacije raspravljala o bolnici Meljine

PODGORICA – Iako za četiri dana ističe drugi rok koji je uprava Herceg Novog dala Vladi da nađe rješenje za opstanak bolnice Meljine, na jučerašnjoj sjednici skup štinske komisije za kontrolu privatizacije, na kojoj je trebalo da bude predloženo konkretno rješenje, zaključci su izostali nakon četiri i po sata rasprave.

Protest

U nedjelju će, najavio je pred sjednik SO Herceg Novi Ivan Otović, početi protest na pre lazu Debeli brijeg, gdje će osta ti dok se ne nađe rješenje za bol nicu.

Predsjednik komisije Maksim Vučinić je kazao da zbog od sustva poslanika opozicije An drije Popovića i Gencija Ni manbegua nema konsenzusa oko zaključaka, najavivši na stavak sjednice narednih dana.

Puno pričali, ništa nijesu zaključili

Uz poznate zahtjeve opštine i sindikata da bolnica Meljine uđe u sistem javnog zdravstva, uključili se predstavnici vlasnika tog kompleksa Duška Kneževića, koji nude dogovor. Iz Agencije za zaštitu konkurencije poručili da država ne može sipati pare u privatni firmu

umjesto da ga predlaže predsjednik države. To je urađeno kako bi se spriječilo ponovno imenovanje Žugića za guvernera, što je prethodno Skupštini predložio predsjed nik države Milo Đukanović.

oDrŽALI stABILNost Iz CBCG ukazuju da su MMF, Deloitte i Ernst&Young ocije nili da finansijski iskazi vrhov ne monetarne institucije za prethodne tri godine istinito i objektivno prikazuju finan sijsko stanje, rezultate poslo vanja i novčane tokove ban ke. Ocjena revizora je data bez ijedne preporuke.

– Zvanično izjašnjenje MMF-a, Deloittea i Ernst&Yo unga je da CBCG predstavlja instituciju koja u posljednje tri godine posluje sa najvišim ni voom integriteta, nezavisno sti i transparentnosti. Sa dru ge strane, skupštinski Odbor za ekonomiju, sa tri prisutna poslanika na razmatranju go dišnjih izvještaja, nije podržao

navedene izvještaje – odgovo rili su iz CBCG na pitanje Po bjede kako komentarišu to što njihovi izvještaji nijesu dobili podršku u Skupštini. Podsjetili su da je CBCG jed na od rijetkih institucija čiji je rad pohvalila EK, u najvećoj mjeri zbog očuvanih visokih institucionalnih standarda, poslovnog kontinuiteta i pro fesionalnog rada zaposlenih. - CBCG je jedina institucija u državi koja je u ovom momen tu gotovo u potpunosti imple mentirala pravne tekovine EU u oblastima u okviru njenog mandata. Samo u ovoj godini je donijeto ili implementirano pet sistemskih zakona koji su sistem izjednačili sa EU sta dardima. Nivo unapređenja zakonskih okvira i ambijenta za poslovanje finansijskih in stitucija, uz nezavisno sprove denu procjenu kvaliteta akti ve i pravovremeno i kvalitetno sprovedenih 11 paketa mjera tokom kovid krize, usmjerene na očuvanje likvidnosti realne ekonomije, dodatno su ojača li likvidan i veoma solventan bankarski sistem - istakli su iz CBCG, dodajući da su doprini jeli da finansijski sistem pred stavlja ubjedljivo najstabilniji dio realnog sektora. – Stabilno poslovanje finansij skog sistema je, između osta log, i poljedica očuvanog imu niteta na političke uticaje, što je obezbijedio regulator – za ključili su iz CBCG. B. D.

važan signal investitorima

Drakić je, kako je saopšteno iz PKCG, dodala da je u toj gru pi zemalja Crna Gora najma nja po broju stanovnika, ali sa najvećim bruto domaćim proi zvodom (BDP) po stanovniku, da je najdalje odmakla u proce su usvajanja EU standrada, te da je ona već šestu godinu čla nica NATO, što je važan signal

investitorima kada je riječ o si gurnosti njihovih investicija. Konferencija je održana pod okriljem Komorskog investicio nog foruma (KIF WB6), a na njoj su učestvovali predstavnici tr govinske misije SAD, predstav nici privrednih komora i pojedi nih kompanija zemalja regiona. Takođe, na marginama kon

Vučinićeva namjera da u rad komisije onlajn uključi Duška Kneževića, vlasnika Atlas kapa, u čijem je sastavu bila bolnica, nije naišla na odobrenje većine članova. Osim Marka Milači ća, koji smatra da bi to bio naj zanimljiviji dio sjednice. Sjedni ci su prisustvovali predstavnici Atlas kapa i ministarstava finan sija i zdravlja.

Vučinić je podsjetio da je Kne žević kupio bolnicu Meljine za 25,1 milion eura, ali je platio ob veznicama restitucije, što zna či da ga je realno koštala treći nu te sume.

Predstavnica Sindikata bolnice Slavica Drobnjak je ukazala da je kolektivni ugovor prekršen, da je ostao samo dio zaposlenih i da ih niko ne pominje u poku šajima da se bolnica spasi. Oci jenila je da je vraćanje u javni sistem jedini način da se saču va bolnica.

Marko Nikolić iz Atlas kapa je ocijenio da rasprava bez učešća Kneževića nema smisla. Optu žio je direktoricu bolnice dr Oli veru Elez-Mihajlović da ih nije obavijestila o svom potraživanju

Sa sjednice parlamentarne komisije

od 19 hiljada eura, zbog kojeg je pokrenula stečaj. - Pitanje je sa kim se Elez dogo varala, od koga je dobijala nalo ge i šta joj je bila krajnja namjera – kazao je Nikolić dodajući da je ona, zajedno sa stečajnim uprav nikom Meljine kompleksa Sa šom Zejakom, nečinjenjem do pustila da u stečaj ode i bolnica. Elez je odgovorila da se u više navrata obraćala upravi i vla sniku Atlas grupe, ali da nikad nije dobila odgovarajući odgo vor. Tvrdi da je Atlas grupa bol nici jedino dala 15 hiljada eura pozajmice da sanira krov.

ULtIMAtUM

Predsjednik opštine Herceg No vi Stevan Katić je poručio da su i gradska vlast i opozicija jedno glasno zaključili da im je bolnica neophodna i dali Vladi ultima tum. Od nje očekuju rješenje, jer imaju informaciju da će stečaj ni upravnik za pet do sedam da

na pokrenuti proceduru zatva ranja bolnice.

Zastupnik Atlas kapa Milovan Milošević je ocijenio da je ne moguće ovo pitanje rješavati kroz stečaj, već da se treba spo razumjeti sa vlasnikom.

Tamara Vujović (Demokrate) je objasnila da od bolnice u Me ljinama zavisi i Institut Igalo, jer ugovori koje imaju sa strancima podrazumijevaju da u krugu od deset kilometara postoji opšta bolnica. Simonida Kordić (DF) je predložila da bolnica kroz za kup bude u javnom sistemu. U suprotnom, tvrdi, moraće se gra diti nova. Iako su svi bili saglasni da se bolnica mora očuvati, suo čili su se sa ograničenjima koja nameće Zakon o kontroli držav ne pomoći. Dragan Damjano vić iz Agencije za zaštitu konku rencije kazao je da osim što nije zakonito, nema ni logike da dr žava upumpava novac u privat nu zdravstvenu ustanovu koja

obavlja komercijalnu djelatnost. - Bolnica je i sada u sistemu jav nog zdravstva kroz ugovor za Fondom zdravstva, ali to nije do voljno za funkcionisanje – kazao je Miloš Medenica iz MF, koji smatra da bi se vraćanjem bol nice u državno vlasništvo rije šili svi problem, ali ne prije ne go što se okonča šest započetih sudskih postupaka.

Advokat Milošević je naglasio da bez Kneževića nema rješe nja, dodajući da se na arbitraži neće raspravljati koliko je ulože no, već da li je investitor bio za štićen. Tvrdi da je Knežević na najboljem putu da dobije 500 miliona odštete, od čega se 80 miliona odnosi na bolnicu. Pred ložio je da se nađe način da Me ljine kompleks izađe iz stečaja, jer su podnijeli plan reorganiza cije, a da je mnogo teže da se to desi sa bolnicom te da se dogo vor sa vlasnicima može postići.

PODGORICA - Sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je trebalo da se raspravlja o nacrtima budžeta Državne revizorske institucije (DRI) i Agencije za sprečavanje korupcije za narednu godinu, nije održana juče zbog nedostatka kvoruma.

ferencije održana je sjednica Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapad nog Balkana, na kojoj su treti rana aktuelna pitanja saradnje u okviru ekonomija država čla nica, a Crnu Goru u ovom foru mu (KIF) predstavlja Drakić. Upravni odbor je, pored ostalih odluka, predložio da se u Pod gorici konstituiše sjedište KIF za region Zapadnog Balkana, što će biti predmet dalje opera cionalizacije na narednim sjed nicama UO. s. P.

Parlamentarna većina drugi put odložila raspravu o budžetu DRI

Na sjednici se nijesu pojavi li poslanici vladajuće većine iz redova DF-a, Demokrata, Ure i SNP-a, pa je ona odlo žena drugi put ove sedmice. Zamjenik predsjednika Od bora Petar Ivanović kazao je

da ovo nije način na koji treba da se radi u Skupštini, niti na čin da se iskaže ljubav prema Crnoj Gori i profesionalizam prema svojim obavezama. – Ne znam kada će biti sljede će zakazivanje sjednice. Veo

ma će teško biti da se sustignu rokovi, imajući u vidu obave ze članova parlamenta, ali i gostiju. Ovo je savršen meha nizam neispunjavanja obave za koje su zakonom predviđe ne – rekao je Ivanović. B. D.

CBCG je jedina insti tucija u državi koja je u ovom momentu gotovo u potpunosti implementirala pravne tekovine EU u oblastima u okviru njenog mandata

Zbog nedostatka kvoruma nije održana sjednica Odbora za ekonomiju

Srednja vjerska škola, Gimnazija „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ odustala od licence jer nema odgovarajuće prostorije, Vlada novac preusmjerila za školu Mitropolije

Za podgoričku vjersku gimnaziju 900.000 eura

rilo da nije bilo potrebe da Savjet odobri program vjerskim školama jer će se u nji ma izvoditi javno važeći program koji je usvojen još 2016. godine.

Vjerske škole država Crna Gora može da finansira ukoliko su osnovane i licencira ne po zakonima sekularne države, kada je odobren program vjerske škole, obez bijeđeni uslovi i prostor, nastavni kadar, sredstva za osnivanje i rad.

U članu 46a je, pored ostalog, propisano: „Osnivač privatne ustanove je dužan da, pored dokaza o ispunjenosti uslova iz člana 46 ovog zakona, podnese i dokaz o uplaćenom osnivačkom ulogu oro čenom na tri godine na račun poslov ne banke ili garanciju poslovne banke da su obezbijeđena finansijska sredstva u visini potrebnih sredstava za realiza ciju obrazovnog programa“.

Za ravnopravnost partnera istog pola pred zakonom

Vlada je juče prihvatila i novi tekst ugovora o finansiranju Srednje vjerske škole, Gimnazije „Sveti Sava“ u Podgorici kojim je za ovu ustanovu predviđeno 900.000 eura. Ta suma je ranije bila opredijeljena za obje škole, a jučerašnjom odlukom je cjelokupni iznos pripao jednoj

PODGORICA – Srednja vjerska škola, Gimnazija „Sveti Sava“ dobiće 900.000 eura od Vlade Crne Gore, dok je nikšićka „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ odustala od licence jer nijesu obezbijedili nove prostorne kapacitete. To je juče odlučeno na sjednici Vlade Crne Gore.

Pobjeda je ranije pisala o osnivanju ove dvije vjerske škole, kojima je u aprilu rješenje o licenci potpisala bivša mini starka prosvjete Vesna Bratić. Osni vač podgoričke gimnazije je Mitropo lija crnogorsko-primorska, a nikšićke Eparhija budimljansko-nikšićka. Ona je potpisala licencu iako za to nije imala odobrenje Nacionalnog savjeta za obra zovanje, što je zakonska obaveza. Bratić nije mogla imati odobrenje Nacionalnog savjeta zbog toga što u trenutku kada je ona potpisala rješenje o licenciranju –on nije postojao.

U Zakonu o opštem obrazovanju, u sta vu 46 navodi se da su obavezni uslovi za osnivanje da škola ima dovoljan broj djece, da je obezbijeđen vaspitni, na stavni i drugi stručni kadar, da je done sen obrazovni program u skladu sa ovim zakonom, da su obezbijeđeni prostor, nastavna sredstva za rad, oprema, higi jensko-tehnički uslovi. Bliže uslove kao i standarde za prostor i opremu propisuje Ministarstvo, na prijedlog Nacionalnog savjeta. Prema Zakonu o opštem obrazo vanju, srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mo gu se finansirati iz budžeta Crne Gore. Iz jučerašnje informacije i odluke Vlade postavlja se pitanje kako je vjerska škola u Nikšiću uopšte dobila licencu ako ne ma obezbijeđene uslove za rad, odno sno prostorije.

– Vlada je prihvatila predlog za stav ljanje van snage Zaključka Vlade Cr ne Gore, broj: 07-5646/2, od 6. oktobra 2022. godine. Radi se o Zaključku ko jim je Vlada prihvatila Ugovor o finan siranju Srednje vjerske škole, Gimna zija „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ Nikšić u iznosu od 450.000 eura. Ima jući u vidu da je Gimnazija u međuvre menu zbog objektivnih razloga (preno sa prava svojine nad objektom u kojem se škola nalazila, te nemogućnosti da obezbijedi nove prostorne kapacitete) odustala od izdate licence, Vlada je sta vila van snage navedeni zaključak – pi še u saopštenju Vlade.

Vlada je juče prihvatila i novi tekst ugo vora o finansiranju Srednje vjerske ško le, Gimnazija „Sveti Sava“ u Podgori ci kojim je za finansiranje ove ustanove predviđeno 900.000 eura. Ta suma je ra nije bila opredijeljena za obje škole, a ju čerašnjom odlukom je cjelokupni iznos pripao jednoj.

Eksperti su ukazivali da škole nemaju program koji je odobren od Nacional nog savjeta, te da je licenca data nezako nito jer nijesu ispoštovane procedure. Ministarstvo prosvjete je na to odgovo

Iz jučerašnje informacije i odluke Vlade po stavlja se pitanje kako je vjerska škola u Nikšiću uopšte dobila licencu ako nema obezbije đene uslove za rad, odnosno prostorije, kako je to utvrdila ranije formirana komisija za mandata Vesne Bratić

Ministarstvo prosvjete je tražilo da Vla da dodijeli 900.000 eura kako bi se škole pripremile za rad naredne godine, a u di jelu ugovora o finansiranju je to nazvala „podrškom“, bez preciziranja uslova za šta novac može biti iskorišćen. U ugovoru sa Medresom je jasno nave deno da je novac namijenjen za plate i ostala lična primanja zaposlenih u školi, rashode za materijale, troškove učenika u domovima, te da će Ministarstvo mje sečno uplaćivati novac.

Prema Zakonu, privatne škole stiču pra vo na novac iz budžeta Crne Gore za jed nu školsku godinu na: osnovu ekonom ske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program… Normative donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog savjeta, piše u cr nogorskom Zakonu o opštem obrazova nju i vaspitanju.

Medresa, zasad jedina licencirana vjer ska škola u Crnoj Gori, je dobila dozvolu za rad tako što je Nacionalni savjet odo brio njen program, u kojem ima, osim javno važećeg i devet inoviranih vjer skih programa.

Centar za građansko obrazovanje je rani je saopštio da se zahtjevom za opredjelji vanje 900.000 eura iz Budžeta za finansi ranje dvije privatne ustanove koje nijesu licencirane u skladu sa zakonskom pro cedurom ministar ulazi u zonu krivične i prekršajne odgovornosti.

- Nekoliko dana pred formalni kraj man data, bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesna Bratić, u aprilu 2022.godine, izdala je rješenje o licen ciranju ovih ustanova upitne zakonito sti. Podsjećamo da je toj Vladi izglasano nepovjerenje početkom februara 2022. godine i da je ovaj akt donešen u njenom tehničkom mandatu što mu čini upitnim i legitimitet – kazali su iz CGO.Iz CGO-a smatraju da je nesporno da ove ustanove ne mogu početi sa radom dok se ne pokre ne postupak za preispitivanje nezakoni to izdatih licenci, ali i ponovni postupak za njihovo izdavanje koji povlači preci zne procedure.

PODGORICA – Skupština Crne Gore završila je juče objedinjeni pretres o izmje nama i dopuni tri zakona iz građansko-pravne materije čije je usaglašavanje neop hodno kako bi se omogućila puna primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

Na dnevnom redu bili su pri jedlozi izmjena i dopuna Za kona o obligacionim odno sima, Zakona o parničnom postupku, kao i Zakona o van parničnom postupku čiji je predlagač Vlada, odnosno Mi nistarstvo pravde.

Ukoliko parlament usvoji iz mjene i dopune ovih akata, ti me nije iscrpljena lista akata koje treba mijenjati da bi Za kon o životnom partnerstvu, usvojen 1. jula 2020. godine, počeo da proizvodi puno prav no dejstvo.

Ukupno 26 zakonskih i podza konskih akata bilo je potrebno upodobiti, u nekim od njih sve ga nekoliko stavova, ali do da nas, prema procjenama, osta lo je najmanje još 15 akata koji čekaju na dopune i izmjene.

Kako je u obrazloženju nave denih zakonskih izmjena na veo ministar pravde Marko Kovač, njihovo usvajanje je neophodno kako bi partneri u zajednici života lica istog pola bili jednako prepoznati u na vedenim zakonima, odnosno u postpucima pred sudovima.

Tokom rasprave, pored pred stavnika Vlade u parlamentu je bilo svega sedam poslani ka, a u raspravi je učestvova lo njih četvoro, sjednici nije su prisustvovali predstavnici DPS-a i SDP-a.

Milosava Paunović iz SNP-a navela je da je cilj zakona stav ljanje u ravnopravan položaj partnera istog pola, sa onim koje imaju bračni drugovi ra zličitog pola.

deći da se zna na šta se misli, aludirajući na pitanja usvja nja djece od partnera istopol ne zajednice, iako ona nijesu ni definisana navedenim zako nom usvojenim 2020. godine.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša podsjetio je da je uoči usvajanja Zakona o životnom partnerstvu prije dvije godine napravljena takva atmosfera kao da se radi o ne čemu što će proizvesti straš ne posljedice, a ne o potrebi usvajanja zakona koji će doni jeti kvalitet ljudskim pravima.

- Primjenjuje se od 1. jula proš le godine, dakle trebalo nam je dvije godine da izmijenimo ne ke norme – naveo je Mugoša.

On je konstatovao da nije izne nađen što nema puno posla nika prijavljenih za raspravu.

- Zamolio bih neke kolege da se pogledaju u ogledalo, da vide što su tada pričali o tom zako nu. Pozivam, ako je ostalo još normi, a bilo je dvadeset i nešto akata da se uskladi, da se to što prije uradi. Nemojmo da čeka mo dvije godine da bi promije nili dva člana nekog zakona, jer je riječ o tehničkim promjena ma – naglasio je Mugoša.

Andrija Popović iz Liberalne partije podsjetio je da je Zakon o životnom partnerstvu usvo jen u julu 2020. godine, glaso vima sadašnje opozicije sa 42 glasa za, bez manjinskih stra naka, a niko iz stare-nove vla sti nije podržao taj akt.

– Mislim da se sada kaju i da će podržati ove zakone koji im plementiraju taj osnovni za kon o istopolnim zajednica ma – naveo je Popović.

I on je ukazao da je previše vre mena prošlo a da nijesu mnogi podzakonski akti urađeni koji treba da prate Zakon o životnoj zajednici lica istog pola.

Predstavnica Ure Božena Jelušić navela je da klub koji predstavlja čvrsto stoji na sta novištu da je potrebno usagla siti norme koja regulišu prava partnera istopolnih zajednica.

J. MARTINOVIĆ

Istakli su da svako postupanje Ministar stva po trenutno nezakonitim rješenjima o licenciranju navedenih ustanova čini ministra i Ministarstvo saučesnicima u kršenju zakona.

Ta partija će, kazala je ona, po držati sve izmjene zakona ko je idu naruku punoj primjeni Zakona o životnom partner stvu do one tačke kada neči je slobode ne utiču na prava trećih lica.

To će, kako je navela, biti gra nica do koje će SNP ići, navo

Parlament je po dogovoru sa kolegijuma kod predsjednice Skupštine Danijele Đurović odlučio da se danas razmatra ju samo ove tri tačke, a da će parlament nastaviti rad u po nedjeljak. I. P.

Parlament završio objedinjenu raspravu o izmjenama seta zakona koji regulišu građansko-pravnu materiju

Sa jučerašnje sjednice Skupštine

Miomir Vojinović

PODGORICA – Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Slobo dan Backović analizirao je obrazovni sistem u po sljednjih 12 godina i zaklju čio da je urušen. Ključni problem je što je duboko politizovan, ministri bira ju direktore, te se ta poli tička obojenost prenosi, postavlja se sporni kadar.

On je na naučnoj tribini ista kao da dobre države ne mo že biti bez dobrog obrazova nja. Kritikovao je što se nakon dolaska svakog ministra pro svjete dešava gubitak institu cionalnog pamćenja. Ponašaju se kao da prethodno ništa nije urađeno i onda na brzinu, da bi nešto uradili u toku man data, donose promjene. Ta kve odluke, kako smatra aka demik, kroz izmjene zakona, proističu bez ozbiljnih analiza i istraživanja, zbog čega se bi lježe katastrofalne posljedice. Izlaganje je na kratko bio pre kinuo uz komentar da je salu napustio - predstavnik Mini starstva prosvjete.

NaučNiku Nije

razumljivo gradivo Akademik Momir Đurović ispričao je da je nedavno po slao dopis ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, ali da nije dobio nikakav odgovor. Požalio se da djeca prosto ne mogu da prate gradivo, da je komplikovano i teško. Kaže da je količinu gradiva koja je na pravljena u programima ne moguće da apsolvira neko ko ima koeficijent inteligencije 140 -150, a ne dijete. Kritiko vao je što je 13 predmeta u ško lama, da je to mnogo i da zbog toga djeca idu na privatne ča sove. Užasno je loše, kazao je akademik Đurović.

Akademik dr Slobodan Backović na naučnoj tribini analizirao decenijski učinak donosilaca odluka u obrazovnom

sistemu

Politika ušla u učionice

i nagrdila obrazovanje

Urušavanje sistema je, prema riječima akademika Backovića, počelo 2009. godine kada se kroz izmjene zakona uvela centralizacija, odnosno direktore škola je počeo da bira ministar. Podaci koje je iznio pokazuju da je 2010. godine u obrazovanju bilo 12.282 zaposlena, 2021. ih je 14.212. Ukazivao je da se broj zaposlenih povećavao pred izbore

– Da vidite matematiku za prvi razred gimnazije. Morao sam neke stvari da čitam po deset puta. Da li treba smijeniti od ministra pa dalje? Normalno, kada djeca završe školu – pro duktivnost nula. Na takmiče njima su na posljednjim mje stima – rekao je Đurović. Akademik Backović je kazao da Ispitni centar analizira re zultate testiranja i završnih ispita poslije devetog razre da, da to šalje Ministarstvu, ali da misli da tamo to niko ne čita niti se na osnovu toga do nose programi.

Đurović smatra da planovi i programi nijesu prilagođeni sa evropskim. Pomenuo je da su neke afričke zemlje, poput Ni gerije, ,,iskočile“ i porede se sa evropskim zemljama, jer su ko pirali dobre obrazovne sisteme.

diplome među vanrednim učenicima“

Akademik Backović kazao je da se vraćanjem vanrednih učenika u formalni sistem obrazovanja – vratila korupcija. Rekao je da ne postoji evropska praksa da kada neko u srednoj izgubi status učenika da se vrati u formalni sistem obrazovanja. Bilo je, kako je rekao, dovoljno da se plati i završi se godina. Kazao je da je 2020/2021. godine tri odsto vanrednih đaka završilo gimnaziju, pet odsto trogo dišnju, a 11 odsto četvorogodišnju. – Žalimo se na diplome koje se kupuju u Novom Pazaru, Tutinu. Ovo su kupljene diplome, prvo ovo da riješimo –rekao je Backović.

– Zašto to mi ne bismo uradi li? Nemate nigdje devetogo dišnje osnovno obrazovanje sem u Crnoj Gori – rekao je on. Dodao je i da se pojedini na stavnici ,,iživljavaju“ nad dje com.

Negodovao je što djeca uče šest sati kada dođu iz škole.

Crna Gora je na pretposljed njem mjestu u Evropi po uku pnom broju sati koje osnovci provode u učionici. U klupama su 5.380 sati, a prosječan uku pan broj u EU je 7.250, odno sno 35 odsto više nego kod nas. Backović je kazao da su dono sioci odluka došli na ideju da smanje nedjeljni broj časova za deset odsto i time su sma njili boravak djece u školi za jednu školsku godinu.

– Nijesam čuo da je neko re kao: ,,Dajte da promijenimo način rada sa djecom“ – do dao je Backović.

Istakao je da godišnje nastavni ci u Crnoj Gori rade u učionici 491 sat, a u zemljama Organi zacije za ekonomsku sarad nju i razvoj – OECD prosjek je 757, odnosno 54 odsto više.

iNstrukcije ko treba da se zaposli, ima NepismeNih Urušavanje sistema je, prema riječima akademika Backovi ća, počelo 2009. godine kada se kroz izmjene zakona uvela cen tralizacija, odnosno direktore

Backović je kritikovao odluku što se đacima daju besplatni udžbenici. Kazao je da, takođe, nidgje ne postoji takva praksa, da ako se daju, one se rentiraju, dijete ih na kraju vrati. – Jedan udžbenik može da traje tri godine. Ovo podra zumijeva stabilan sistem. Daje se svake godine 4,5 mili ona. To je bačen novac u vjetar – kazao je Backović.

škola je počeo da bira ministar. Podaci koje je iznio pokazuju da je 2010. godine u obrazovanju bilo 12.282 zaposlena, 2021. ih je 14.212. Ukazivao je da se broj zaposlenih povećavao pred iz bore. Na početku ove godine bilo je 16.007 zaposlenih, a u septembru 16.489. Kazao je da sistem bilježi višak zaposlenih. - Direktor je dobijao instruk cije od šefice kabineta kog će da zaposli, kad je meni sa stra ne to poznato. Poslije zadnjih

izbora u Nikšiću nema popa dije koja nije zaposlena u ško li – rekao je Backović. Kazao je da se kroz izmjene zakona 2021. godine smjenom direktora u školama navodno trebalo da se uradi depolitiza cija, ali da je postavljen podo ban, partijski kadar. - Napravljena je klerikalizaci ja i većina postavljenih direk tora povezana je sa SPC, čak i zaposleni u Ministarstvu – re kao je Backović.

Akademik Momir Đuro vić kaže da je količinu gradiva koja je naprav ljena u programima nemoguće da apsolvira neko ko ima koeficijent inteligencije 140 -150, a ne dijete - kaže akade mik Momir Đurović

Akademik smatra da je nena stavni kadar bio ventil za ne kontrolisano zapošljavanje. Pitanje je, kako je dodao, jesu li zaposleni nastavnici sposob ni za rad za djecom.

– Ovi koji ulaze u učionicu, ima ih što se pismenosti tiče da ni jesu baš najbolji. Možda da se uvede neko testiranje – rekao je akademik. N. Đ.

Vladimir Martinović nakon „Lovćena“, rukovodilac NPCG

PODGORICA - Vlada je na jučerašnjoj sjednici imeno vala Vladimira Martinovića za direktora JP Nacionalni parkovi Crne Gore.

Martinović, koji je kadar GP Ura, je do sada obavljao funkci ju direktora Nacionalnog parka „Lovćen“. Vlada je na prošlonedjeljnoj sjed

nici smijenila sa te pozicije Alek sandra Bulatovića Bulatović je razriješen na prijed log Ministarstva ekologije, pro stornog planiranja i urbanizma.

Kako je Pobjeda ranije pisala, Martinović se na zadnjim izbo rima nalazio na listi te partije na lokalnim izborima na Ceti nju koji su održani 5. decembra prošle godine, a potom je i kan

didat na potvrđenoj listi Ure, Civisa i Albanske alternative na posljednjim izborima u glav nom gradu.

Prema uvidu koji smo imali u od borničke liste, Martinović se na listi Ure na Cetinju nalazio na visokom šestom mjestu, a na ko alicionoj listi u Podgorici na 43. mjestu.

Iz GP Ura nijesu odgovorili na

upite Pobjede da li je i zašto Mar tinović seljen sa Cetinja u Podgo ricu sa odborničke liste. Zakon o izboru poslanika i odbornika predviđa da jedno lice može biti kandidat za odbornika samo na jednoj izbornoj listi i samo u jed noj izbornoj jedinici.

Ukidanjem rezidencijalnog uslo va Martinović je mogao steći sta tus birača u Podgorici. N.k.

DOBRE DRŽAVE NE MOŽE BITI BEZ DOBROG OBRAZOVANJA: Profesor Backović

,,Kupljene

Knjige treba da se rentiraju đacima

Na jučerašnjoj sjednici Vlade imenovali direktora Nacionalnih parkova

Vladimir Martinović

Odgođeno suđenje optuženima za ubistvo Šćepana Roganovića

Prihvaćen prijedlog da se izda potjernica za Dinom Ibrahimovićem

Prema navodima tužilaštva, Bajramović je označen kao direktni počinilac ubistva, a Vujić je označen kao organizator ove kriminalne grupe. Prema navodima istrage, Glavaš je pratio žrtvu i obavještavao Bajramovića kriptovanim telefonom o kretanju Roganovića. On je, po nalogu i uputstvima organizatora kriminalne grupe, u januaru 2020. godine preuzeo od, za sada, nepoznate osobe motocikl „piaggo“ koji je 2018. ukraden u Španiji, a koji je korišćen u ubistvu Roganovića – navodi tužilaštvo

PODGORICA – Suđenje optuženima za ubistvo Šće pana Roganovića u Herceg Novom odgođeno je juče u podgoričkom Višem sudu jer se jedan od optuženih Di no Ibrahimović nije pojavio, iako je uredno pozvan.

Sud je prihvatio prijedlog spe cijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića da se za Ibrahimo vićem, koji se branio sa slobo de, raspiše potjernica i odre di pritvor.

Ibrahimović, koji se brani sa slo bode, svoj izostanak nije oprav dao. Njegov branilac, advo kat Damir Lekić, je na pitanje suda naveo da nije uspio da stupi u kontakt sa Ibrahimovićem putem broja telefona koji mu je poznat.

-Mislim da su se stekli uslovi da se odredi pritvor Ibrahimovi ću, imajući u vidu izjašnjavanje branioca da nije uspio da stupi u kontakt sa njim putem broja telefona koji mu je poznat, što ukazuje da se krije i izbjegava da dođe na glavni pretres – na veo je Čađenović.

Zastupnik oštećene porodice kazao je da podržava prijedlog tužilaštva.

- Ovo je dogovor advokata i op tuženih, da se ovaj postupak odugovlači i odlaže...Kada se pojave optuženi nema advokata, kada se pojavi advokat nema op tuženog – naglašava punomoć nik predstavnika oštećene poro dice Roganović.

Lekić je naveo da on smatra da nema zakonskog uslova za odre đivanje pritvora. Kako je kazao,

Ibrahimović se do sada svaki put odazvao pozivu suda. On je na veo sumnju da se radi o nesreć nom slučaju i da će to i oprav dati.

Na to je reagovala sutkinja Ve sna Kovačević i podsjetila da je ovo drugo ročište na koje Ibrahi mović ne odlazi. Ona je precizi rala da je na jednom od ročišta, na koje nije došao, advokat Le kić naveo da se radi o zdravstve nom problemu Ibrahimovića i da će u roku od pola sata dosta viti medicinsku dokumentaciju. -Ni dan danas nijeste dostavi li tu dokumentaciju. Gdje je? –pitala je sutkinja, na šta je advo kat Lekić kazao: „Što oni meni – ja vama“.

Sud je u obrazloženju odlu ke o određivanju pritvora kao

Draženu Vukaniću osam mjeseci zatvora

Prema navodima optužnice policija je 22. septembra 2021. prilikom pretresa stana, u naselju Momišići u Podgorici, u kojem Vukanić boravi, u kožnoj jakni u plakaru spavaće so be pronašla 1,823 grama droge kokain, upakovan u šest ruč no pravljenih zamotuljaka od plastične kese. B. Č.

osnov naveo da je ovo drugi put da Ibrahimović ne dolazi na ro čište a da je uredno pozvan i da nijednom od ta dva puta nije opravdao izostanak. Takođe, na glašeno je u odluci suda da mu se pritvor određuje i da može tra jati do presude. Podsjećamo, za ubistvo Šćepa na Roganovića prvooptuženi su Krsto Vujić, Mili Bajramo vić, Miloš Komar, Dino Ibrahi mović i Igor Glavaš Za Bajramovićem i Vujićem ra nije je raspisana međunarodna potjernica jer se nalaze u bjek stvu.

Prema navodima tužilaštva, Bajramović je označen kao di rektni počinilac ubistva, a Vujić je označen kao organizator ove kriminalne grupe. Prema navo

dima istrage, Glavaš je pratio žr tvu i obavještavao Bajramovića kriptovanim telefonom o kreta nju Roganovića.

- On je, po nalogu i uputstvima organizatora kriminalne grupe, u januaru 2020. godine preuzeo od, za sada, nepoznate osobe motocikl „piaggo“ koji je 2018. ukraden u Španiji, a koji je kori šćen u ubistvu Roganovića – na vodi tužilaštvo.

Svjedok saradnik u ovom po stupku je Miloš Đuričković On je nakon hapšenja, priznao da je pomogao ubici.

Prvo utvrditi činjenice, pa kazniti krivce

PODGORICA – Nezavisni sindikat policije smatra da treba ispoštovati zakonsku proceduru u slučaju, pro cesne radnje, utvrđivanje činjenica pa tek onda presu đivati u slučaju napada poli cajaca na bivšeg fudbalskog reprezentativca Crne Gore Damira Kojaševića

- Za koga se utvrdi da je kriv vr lo je jasno da treba da odgovara bez obzira da li nosi uniformu, igra fudbal ili hljeb zarađuje ra deći bilo koji drugi posao – na veli su iz ovog sindikata. Komentarišući snimak koji je objavljen u medijima, a na ko jem se vidi nasrtanje policije na Kojaševića, iz Nezavisnog sindikata policije navode da bi mogli da vidimo „lice koje oči gledno ne postupa po naređe nju policijskog službenika i od bija saradnju“.

-Odbijanje da se okrene prema vozilu i stane u položaj za pre gled, samoinicijativno okreta nje od vozila, mahanje rukom u pravcu glave policijskog služ benika, otvaranje vrata vozila iz koga može da uzme oružje, pokušaj da se udalji od vozila … sve su to stvari koje kod po licajca mogu izazvati osjećaj ugroženosti i uznemirenja –navode oni.

Dodaju da je osoba koja se kon troliše a koja odbija da sarađu je, u visokom procentu, poten cijalna opasnost za policajca. Iskustvo nas uči tome.

Kojašević i njegova advokatica Azra Jasavić očekuju djelo tvornu istragu u vezi sa napa dom policije koja ga je u petak zaustavila na Koniku i fizički nasrnula na njega. Jasavić je za TVCG kazala da se nada da će biti procesuirani svi odgovorni u slučaju koji je zabilježila i ka mera. Jasavić je naglasila da je Kojašević doživio policijsku tor turu 28. oktobra kada je zaustav ljen na Koniku i da su to mogla vidjeti i djeca iz obližnje škole. – Damir Kojašević je imao gips na ruci. Jasno je da nije pružao nikakav otpor i da je doživio ono što ste vidjeli na snimku, a to je da je mučen i zlostavljan – na vela je Jasavić u emisiji ,,Dobro jutro Crna Goro“.

Ona je podnijela krivične pri jave državnom tužilaštvu, a obratila se Upravi policije, Mi nistarstvu unutrašnjih poslova i ombudsmanu.

- Očekujemo od svih nadlež nih organa da preduzmu sve zakonom predviđene mjere, da se utvrde sve činjenice vezano za ovaj slučaj i da se nakon to ga procesuiraju svi koji su u to me učestvovali – istakla je ona. Dodala je da Damir Kojašević očekuje da nadležni organi ra de svoj posao.

Tužilaštvo je formiralo predmet i policija je dostavila sve tražene podatke, među kojima su i izjave policajaca koji su bili u patroli.

Roganović je ubijen 13. februara 2020. oko 9.10 časova na stepe ništu kod Kanli kule. Istražite lji su utvrdili da je motiv ubistva bezobzirna osveta sukoba kla nova.

A. R.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija Zaplijenjeni pištolj, municija, štapini za eksploziv...

BAR - D. S. iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija.

-Postupajući po naredbi nadležnog sudije, službenici barske po licije su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi D. S. Prilikom pretresa policija je pronašla i oduzela pištolj kalibra 7,65 mm, dva pištoljska okvira bez municije, dva štapina za eksploziv i puščani metak nepoznatog kalibra – saopštili su iz policije.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se D. S. uhapsi zbog krivčnog djela nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

-Ako bismo bili isti kao i ljudi ko ji presuđuju bez suda rekli bi da je osoba sa snimka u navedenoj situaciji odbila naređenje, ome tala i omalovažavala ovlašćena lica u vršenju službene dužno sti, napala policijske službeni ke. Mogli bi još mnogo toga ali nam savjest i osjećaj društvene odgovornosti to ne dozvoljavaju – naveli su iz Nezavnisnog sin dikata policije.

Kako je kazao izvor Pobjede, po licajac koji je prekoračio ovla šćenja to je i priznao na sasluša nju, a Uprava policije pokrenuće i disciplinski postupak protiv njega i on će, najvjerovatnije, biti privremeno suspendovan.

Naš izvor kaže da su policajci rekli da je Kojašević bio drzak i grub prema njima nakon što je počinio saobraćajni prekršaj.

On tvrdi da se nije svađao, opi rao i da su nasrnuli na njega bez razloga. A. R.

Policija utvrđuje okolnosti požara u Podgorici

Zapaljen džip

PODGORICA – U Ulici Serdara Jola Piletića u Podgorici, preksinoć je zapaljen džip vlasništvo J. D. saopšteno je Pobjedi iz policije.

Do požara je, kako su kazali, došlo u 00.37 sati.

Iz OKC-a su kazali da je izgorio zadnji dio vozila, te da je pri činjena veća materijalna šteta automobilu.

Policija je obavila uviđaj i radi na utvrđivanju okolnosti poža ra.

BIJELO POLJE – Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović izrekao je osam mjeseci zatvora Dra ženu V. Vukaniću (34) zbog krivičnog djela neovlašće na proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Presuda Višeg suda u Bijelom Polju za šverc droge

Sa mjesta ubistva Šćepana Roganovića

Stopkadar snimka napada na Kojaševića

Nezavisni sindikat policije reagovao na incident u podgoričkom naselju Konik gdje su policajci napali fudbalera Damira Kojaševića

Pale cijene žitarica na globalnom tržištu

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je Ukrajina dala potrebne pisane garancije da žitni koridor u Crnom moru neće koristiti za vojne operacije protiv Rusije, te dodalo kako Moskva smatra da su te garancije u ovom trenutku dovoljne

KIJEV/MOSKVA – Rusija

će obnoviti svoje učešće u sporazumu o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka, saop štilo je juče Ministarstvo odbrane te zemlje, nakon čega je odmah uslijedio pad cijena tih namirnica na glo balnom tržištu.

Ministarstvo odbrane Rusi je je, kako je prenijela agen cija Tas, saopštilo da „Rusi ja smatra da su garancije koje su primljene u ovom trenutku dovoljne“ i najavilo da se „pri mjena sporazuma iz Istanbu la nastavlja“.

GARANCIJE

Portparol tog resora, general major Igor Konašenkov obja snio je da je Ukrajina dala po trebne pisane garancije da žit ni koridor u Crnom moru neće koristiti za vojne operacije pro tiv Rusije.

Da Rusija nastavlja učešće u žitnom sporazumu, u među vremenu je potvrdio i pred sjednik Turske Redžep Ta jip Erdogan, ističući i kako je o tome ruski ministar odbra ne Sergej Šojgu već obavije stio svog turskog kolegu Hu lusija Akara Moskva je tokom vikenda upo zorila da će, zbog napada ukra jinskih snaga na ratne brodove Crnomorske flote u Sevastopo lju, suspendovati sporazum o izvozu žitarica iz crnomorskih luka, što je ubrzo izazvalo skok cijena tih namirnica na global nom tržištu.

Međutim, nakon što je juče

objavljena informacija da se Moskva, ipak, vraća sporazu mu koji je na proljeće sklopljen u Istanbulu uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, ci jene pšenice na terminskom tr govanju pale su na berzi u Či kagu, a taj trend se prenio i na Evropu.

Cijena pšenice na čikaškoj ber zi, na najaktivnijem trgovanju za mjesec unaprijed, pala je za šest odsto na 8,47 dolara po bu šelu (27,2 kilograma), prekinuvši tako dvodnevni rast koji je usli jedio nakon objave Rusije o po vlačenju iz sporazuma.

Taj trend je, kako je javila agen cija Rojters, pratila i cijena ku kuruza koja se spustila za 2,3 procenta na 6,81 dolar po bušelu, dok je cijena soje pala za jedan

odsto na 14,33 dolara po bušelu.

U Evropi je, takođe, pojeftini la i pšenica. Referentna cijena te namirnice za decembarske isporuke pala je za četiri pro centa na 343,50 eura po toni, neutrališući tako gubitke za bilježene ranije ove nedjelje.

U Evropi su pale i cijene ulja ne repice koju 27-člani blok u velikim količinama uvozi iz Ukrajine.

Nastavak izvoza donosi veliko olakšanje proizvođačima bio dizela i stočne hrane, navodi britanska agencija.

Povratak Rusije sporazumu o izvozu žita pozdravile su juče Sjedinjene Američke Države. Američka ambasadorka te ze mlje u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas Grinfild nave

la je u intervjuu za CNN da Ru sija ne može da bude prepreka za svjetsku proizvodnju hrane. Ona je, kako prenosi ta televi zijska mreža, poručila i da je „oduševljena“ što se Moskva vraća sporazumu.

ZAOKRET

Sa druge strane, savjetnik ukra jinskog predsjednika Mihailo Podoljak tvrdi kako Rusija na stavlja učešće u sporazumu o izvozu žita jer je shvatila da će „žitna inicijativa“ biti sprovo đena i bez njenog učešća. Podoljak je za Rojters naveo da odluka Moskve pokazuje da su „ruske ucjene i prijetnje propale kada se Rusija suočila sa odlučnim odgovorom osta lih zemalja“.

Poljska diže ogradu na granici sa Kalinjingradom

Ministar odbrane Poljske Marijuš Blaščak izdao je nared bu za izgradnju privremene barijere duž granice sa ruskom teritorijalnom enklavom, Kalinjingradskom oblasti.

Ovaj potez je uslijedio zbog sumnji Varšave da Rusija pla nira da olakša ilegalne prelaske granice azijskim i afričkim migrantima, prenosi Rojters.

Blaščak je naveo da je izgradnja barijere neophodna kako bi se Poljska „osjećala sigurno“, te dodao da će barijera obuhvatiti kompletnu granicu dužine 210 kilometara.

Poljska je u junu završila izgradnju čeličnog zida na granici sa Bjelorusijom. Ta granica je prošle godine bila poprište migrantske krize, a veliki broj ljudi je tada sa teritorije Bje lorusije ilegalno ušao u Poljsku.

– Rusija se postiđena vraća žit noj inicijativi, jer je shvatila da će i bez Moskve funkcionisati. To pokazuje da je Rusija uvijek inferiorna prema onima koji snažno brane svoje argumen te – ocijenio je Podoljak.

Ukrajinske vlasti su, u među vremenu, zahvalile Turskoj i Ujedinjenim nacijama na nji hovoj ulozi u odluci Rusije da nastavi učešće u sporazumu o izvozu žita iz Ukrajine. Visoki ukrajinski zvaničnik je agenciji Rojters rekao da je od luka Moskve „uglavnom rezul tat“ pritiska Turske. Ministar za infrastrukturu Ukrajine Oleksandr Kubra kov posebno je izrazio zahval nost turskom lideru Redžepu Tajipu Erdoganu i general nom sekretaru UN-a Antoni ju Guterešu Ministarstvo inostranih poslo va Rusije juče je najavilo da će na razgovor pozvati britansku ambasadorku u Moskvi Debo ru Broner zbog navodne umije šanosti britanskih specijalaca u ukrajinski napad dronom na ru sku Crnomorsku flotu na Krimu. Portparolka tog resora Ma rija Zaharova tvrdi da je taj napad izveden pod vođstvom specijalaca iz britanske mor narice, kao i da će zbog toga ambasadorka Broner biti po zvana na kratak razgovor u Mi nistarstvu. Najavila je i da će Rusija tom prilikom ambasadorki Broner predstaviti i dokaze o umiješa nosti Velike Britanije u napad na bazu Crnomorske flote u Se vastopolju, kao i „čin sabotaže“

na gasovodu ,,Sjeverni tok“, te da će potom te podatke otkriti široj javnosti.

– Nema sumnje da su britanske obavještajne službe bile umi ješane u teroristički napad na bazu Crnomorske flote u Se vastopolju 29. oktobra i čin sa botaže na gasovodu ,,Sjeverni tok“. To neće ostati bez reakci je. To smo izjavili u Savjetu bez bjednosti UN-a, a o tome smo i javno govorili. Britanska amba sadorka će uskoro biti pozva na i pružićemo joj relevantne podatke – rekla je Zaharova.

Ona je ocijenila i kako „Kijev trenutno koristi fašističke me tode ratovanja, sve više ličeći na ekstremističke grupe, kao što su Islamska država ili Al Kaida“.

Ruska Federalna služba bez bjednosti uhapsila je juče na Krimu jednog agenta ukrajin ske službe bezbjednosti zbog njegovih navodnih planova da podmetne bombe na objek te ruske energetske mreže na tom poluostrvu.

– Federalna služba bezbjed nosti spriječila je akt sabota že koji su osmislile ukrajinske specijalne službe, na objektu energetske infrastrukture na Krimu – saopštila je služba za informisanje FSB.

Precizirano je i da je uhap šen četrdeset četvorogodišnji ukrajinski državljanin, kod ko ga su pronađene tri eksploziv ne naprave i detaljno uputstvo sa mapom na kojoj su obilježe ni energetski objekti. On je, ka ko su naveli, odveden u pritvor na dalje ispitivanje.

PJONGJANG/SEUL – Naj

manje 17 sjevernokorejskih balističkaih raketa palo je ju če na manje od 60 kilometara od obale Južne Koreje, zbog čega su se sirene za vazdušni napad oglasile na južnokorej skom ostrvu Uleung, saopšti li su tamošnji zvaničnici.

Projektili su pali izvan terito rijalnih voda Južne Koreje, ali

južno od demarkacione lini je, sporne međukorejske po morske granice, prenosi agen cija Rojters.

Južnokorejski ratni avioni su, kao odgovor na provokaciju sa sjevera, ispalili tri rakete vazduh-zemlja u more pre ko demarkacione linije, po tvrdilo je južnokorejsko mi nistarstvo odbrane.

Sirene za vazdušni napad

oglasile su se na južnokorej skom ostrvu Uleung, zbog če ga su tamošnji stanovnici eva kuisani u podzemna skloništa. Lansiranja su uslijedila sa mo nekoliko sati nakon što je Pjongjang od Vašingtona i Seula zatražio da zaustave za jedničke vojne vježbe velikih razmjera.

Sjedinjene Države i Južna Ko reja započele su 31. oktobra

Povratak Moskve sporazumu oborio cijene žita i pšenice

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Rekonstrukcija puta Nikšić – Kuside može da počne

NIKŠIĆ

– Uprava za saobraćaj do bila je saglasnost Vlade da započne pripremne radove za rekonstruk ciju magistralnog puta M-7 Ilino Brdo – Nikšić, dionica Nikšić – Ku side, dužine pet kilometara. Rekonstrukcija podrazumijeva pobolj šanje elemenata puta povećanjem ra dijusa u oštrim krivinama, proširenjem postojećeg puta sa sadašnjih 6,5 meta ra na 7,10 metara, sanaciju dva mosta,

izgradnju pješačkih staza, te ugrad nju javne rasvjete, a vrijednost rado va je skoro osam miliona eura. Glavni projekat rekonstrukcije urađen je na osnovu urbanističko-tehničkih uslo va od maja 2016. godine koje je izda lo tadašnje Ministarstvo održivog ra zvoja i turizma.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je 11. oktobra 2022. sa kompanijom AD „Mehanizacija i programat“ iz Nikšića.

– Rekonstrukcijom biće povećana bez bjednost svih učesnika u saobraćaju i istovremeno se stvaraju povoljni uslo vi za saobraćaj i povećanje bezbjed nosti u saobraćaju na teritoriji opšti ne Nikšić. Stvaraju se i uslovi za lakšu i bržu komunikaciju sa opštinama Her ceg Novi i Kotor, kao i susjednom dr žavom Bosnom i Hercegovinom – pi še je u dokumentu.

– Pripremni radovi započeli bi odmah

po dobijanju saglasnosti, a izvodili bi se na cjelokupnoj dionici i obuhvatali bi ograđivanje gradilišta, izradu pomoć nih gradilišnih saobraćajnica za izra du nasipa i usjeka, povezivanje gradili šta na priključke (elektro, vodovodne i dr.), uređenje lokacije za dopremu ma

Deponija postala mjesto za odmor

Projekat sanacije smetlišta sufinansirao je Eko fond. Uklonili smo 1.226 tona smeća koje je odvezeno na sanitarnu deponiju ,,Možura“, a dovezli i nivelisali 100 m³ zemlje – kazali su iz Komunalnog preduzeća

terijala, čišćenje terena, obilježavanje zahvata gradilišta, odstranjivanje gr mlja i drveća, kao i iskop, utovar i odvoz zemljanog materijala, radi proširenja postojeće saobraćajnice i obezbjeđe nja bezbjednog saobraćaja na gradili štu – navedeno je u dokumentu. C. G.

CEDIS: Aktivnosti za sigurnije napajanje Radovi

u 18 opština

PODGORICA – Crnogor ski elektrodistributivni sistem izvodi 3. novembra radove.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h djelovi Gračanice i Zabrđa, re petitor ,,Balj“.

Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke, Dragovića Polje, Re dice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 9 do 15 h Mujića Rečine.

Aktivnosti je sprovelo predu zeće DOO Komunalne djelat nosti. Novac je obezbijedio Fond za zaštitu životne sre dine – Eko fond koji je u maju objavio javni konkurs za do djelu bespovratnih sredsta va (subvencija) za tzv. divlje deponije. Ukupna vrijednost konkursa iznosila je 170.000 eura, a korisnik lokalna upra va ili Komunalno preduze će je moglo da ostvari maksi malno do 34.000 eura. Kako je tada Pobjedi saopšteno iz Eko fonda, na konkurs je sti glo pet prijava, a uslove su is punili samo Opština Mojkovac i Komunalne djelatnosti Bar. Barsko preduzeće je prijavilo lokaciju Sokolana.

Iz tog preduzeća saopštili su da su zadovoljni realizacijom projekta.

- Ispunili smo uslove konkursa i dobili bespovratna sredstva od Eko fonda. U predviđenom roku završeni su svi radovi precizirani ugovorom. Utova rili smo i odvezli 1.226,58 tona smeća u 75 tura kamionima na sanitarnu deponiju ,,Možura“, dovezli smo i nivelisali 100 m³ zemlje na površinama koje su bile opterećene otpadom. Ta kođe, zasadili smo 53 razne sadnice i posijali travu, opre mili prostor urbanim mobili jarom i istakli table sa mjera ma zabrane odlaganja otpada i podacima o učesnicima u pro jektu – kažu u preduzeću Ko munalne djelatnosti. C. G.

Bar: od 7.30 do 18 h Dubrav; od 9 do 10 h dio Barskog polja; od 9 do 14 h Brkanovići, Pečuri ce, Grdovići, Velje Selje, Kunje, Nikezići, Duškići, Mala i Velika Gorana, Metanovići, Pelikovići, Kovačevići, dio Barskg polje, re petitor na Volujici i TS Ložiona – Depo, Ostros i selo Ckla. Berane: od 8.30 do 14.30 h Crv ljevine, Skakavac i dio Šekulara. Bijelo Polje: od 8 do 13 h Bliško vo; od 9 do 14 h Obrov; od 9 do 16 h Biokovac, Jabučina, Crn ča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Cr halj, Kradenik, Godijevo, Godu ša, Ličine, Osmanbegovo Selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobra tina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Kruševo, Jablanovo i Femića Krš.

Cetinje: od 9 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci, Božija Voda, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Ka ruč, Cerov Pod, Kraće Do, Do doši i Ž. Crnojevića.

Danilovgrad: od 8 do 17 h Ždre baonik, Vučica, Međice, Gori ca, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Ša bov Krug, Luke, Jelenak, Ku la Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački, Polji ca, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Stu deno, Donji i Gornji Martinići . Herceg Novi: od 8 do 10 h oko lina tvrđave ,,Španjola“.

Kolašin: od 8 do 15 h Vozarine i Mioska; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Re čine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bi jeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranješti ca; od 8 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško,

Mojkovac: od 8 do 17 h Uloševi na, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 13 h Donja Polja; od 9 do 15 h Slatina, Siga, Krstac, Jakovići, Jokići, Pobrsijevići, Stevanovac, Gostilovina, Bistrica, Kaludra, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovi na, Zaboj, Crvena Lokva.

Nikšić: od 8 do 15 h Jasikovica, Dragovoljići, Risji Do, Laz, Rud nik Bunići, Ćipranić TS, dio Ru beža, Kunovo, Lukovo, Granice, Žirovnica, Seoca, Bukovik, Iva nje, Vučje, Prekića Polje, Ćera nića Gora, Gvozd, Smoljevine, Gradačka Poljana.

Petnjica: od 8 .30 do 14.30 h dio Vrbice.

Plav: od 9 do 14.30 h Meteh, Ja ra, Babino Polje i dio Velike.

Pljevlja: od 9 do 15 h Uremovići, Crnobori, Gornje Selo, Javorak; od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vr ba, Selo Odžak, Alići, Vilići, Ze kavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Šljuke, Za hum, Meljak, Višnjica.

Plužine: od 8 do 15 h Brijeg; od 8 do 18 h Unač, Trsa, Podmilogo ra, Nedajno, Pišče, Boričje, Bo ričko Brdo, Seljkovac, Borkovi ći, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje, Mala Crna Gora.

Rožaje: od 9 do 14.30 h Razdo lje i Bać.

Tuzi: od 8 do 15 h Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio Kakaricke gore, Omerbo žovići, Kuće Rakića, Dinoša, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj i Ljuljanovići.

Ulcinj: od 8 do 14.30 h Ulica 28. decembar, Zoganje, Darza, Bri ska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Brdela.

Žabljak: od 9 do 17 h Suvodo, Milović, Razvršje, Leković, Usi jek, Kovačević, Bojbaša, Motič ki Gaj, Izvor, Virak, Smrčevo Br do, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija. C. G.

Uprava

UGOVOR ZAKLJUČEN U OKTOBRU: Radove izvodi „Mehanizacija i programat“

BAR – Stanovnici naselja Sokolana u Novom Baru od juče žive u čistijoj i zdra vijoj životnoj sredini jer je uklonjena divlja deponija i uređen prostor koji je bio pod smećem.

BAR : Uklonjeno smetilište iz naselja Sokolana

PROJEKAT SUFINANSIRAO EKO-FOND: Sokolana prije i nakon čišćenja

Lokalna uprava hitno da stvori uslove za gašenje požara na smetlištu

Lokalna uprava treba da popravi prilazni put i omogući nekoliko mjesta za mimoilaženje vozila. Potom je potrebno obezbijediti sirovinu za izradu mineralne suspenzije (nekoliko stotina tona), vode (oko 50-70 tona dnevno) i izgraditi bunkere za vodu zapremine 40 m³. Jedna od obaveznih mjera jeste mobilisanje i obuka tima za gašenje – navedeno je u studiji koju je uradio TEKON - Tehnokonsalting

NIKŠIĆ – Novac za gaše nje unutrašnjih požara na deponiji Mislov do (prvi korak ka trajnoj sanaciji) obezbijeđen je, slijedi ras pisivanje tendera za izbor izvođača. Imamo zaintere sovanih firmi i vjerujem da bi krajem novembra mogli da počnu radovi – kaže čel nik Sekretarijata za zaštitu životne sredine i uređenje prostora u Opštini Nikšić Đorđije Manojlović.

On procjenjuje da će gašenje trajati 20-ak dana. Nakon to ga biće raspisan drugi tender –za sanaciju lokacije deponije. Smetlište kod Budoša je crna ekološka tačka Nikšića. Otpad se na tu lokaciju, površine oko dva hektara, odlaže bez selek ciije, od 2003. godine. Bilo je predviđeno da Mislov do bude privremena deponija pet godi na. Procjenjuje se da se na nju godišnje odloži oko 20.000 to na različitog otpada, što znači da na toj lokaciji sada ima izme

đu 350.000 i 400.000 tona. Vla da je odobrila isplatu 400.000 eura za gašenje požara na de poniji. U obrazloženju odluke navodi se da je na tom smetli štu došlo do samopaljenja, sa emisijom zagađujućih mate rija, što predstavlja rizik po ži votnu sredinu i zdravlje ljudi. – Takva odlagališta imaju jako negativan higijensko-zdrav stveni uticaj na ljude, budući da se toksične i opasne mate rije konstantno ispuštaju u ži votnu sredinu. Kako bi se rije

šio taj problem, Opština Nikšić je angažovala TEKON - Teh nokonsalting d.o.o. Beograd, koja je u julu izradila studiju idejnog rješenja sanacije i ela borat o mogućnostima gašenja požara – piše u vladinoj odluci.

OBAVEZNE MJERE

U elaboratu se konstatuje da probleme vezane za stalne po jave požara nije moguće riješiti samo jednom tehnologijom ga šenja, kao ni konvencionalnim metodama. Ta tvrdnja je potkri

jepljena činjenicom da posljed nji požar nije ugašen čak ni na kon 15 dana obilnih padavina. TEKON je prilikom termal nog snimanja terena uočio tri velika i dva manja žarišta, vje rovatno podzemna požara, i procijenjeno da je ukupno ugroženo oko 30 odsto površi ne deponije. Naglašeno je kako lokalna uprava mora obezbije diti uslove da bi počeo postu pak gašenja. – Lokalna uprava hitno treba da popravi prilazni put depo niji i obezbijedi nekoliko mje sta za mimoilaženje. Potom je potrebno obezbijediti sirovi nu za izradu mineralne sus penzije na lokaciji (za prvu fazu gašenja nekoliko stotina tona), vodu (četiri-pet cistijer ni na dan) i izgraditi bunkere za vodu zapremine 40 m³. Kao podršku završnim fazama ga šenja treba obezbijediti iner tni materijal (oko 1.500 tona), izgraditi prihvatni bunker za rasute materijale ( zapremine 40 m³) i instalirati miks kon

tejner za pripremu suspenzi je – piše u dokumentu. Kao jedna od obaveznih mje ra navedeno je mobilisanje i obuka tima za gašenje – tre ba angažovati vatrogasce, za tim postaviti veći broj sondi (na dubini od dva do šest me tara) u kako bi se stekao bolji uvid u stanje u tijelu deponije. Predloženo je i da se sprove du geomehanička ispitivanja jer s obzirom na to da nosivost nije nikada provjeravana, ni je moguće precizno ocijeniti vjerovatnoću i intenzitet kli zanja do koga može doći pri likom gašenja požara. – Radi povećanja izvjesnosti procjene dešavanja takvih do gađaja, očekuje se da Opština angažuje o svom trošku firmu za geomehanička ispitivanja deponije i geodetsko osmatra nje klizanja na deponiji. Naro čitu pažnju treba usmjeriti na sjeverozapadnu kosinu – pre poručeno je u elaboratu. Đorđije Manojlović kaže kako neće imati problema sa

Što piše u elaboratu

Elaborat predviđa, pored ostalog, uspostavljanje dvije aktivne kasete za deponovanje novog otpada i prestanak prakse odlaganja na postojeću lokaciju.

– Kako bi se spriječilo da se gasi na jednom kraju deponije, dok se istovre meno na drugom kraju odlaže otpad, na takav način da dovodi do novih požara, moraće se preki nuti sa dosadašnjom prak som. Otvoriti nove kasete za odlaganje novog otpa da (ili izbor nove lokacije).

Pored kasete za miješani treba obezbijediti i poseb nu za odlaganje animal nog otpada, da bi se sma njila šansa za nastanak novih požara, ali i moguć nost izbijanja ozbiljnije zaraze. Procijenjeno je da u otvaranje ove dvije kasete treba uložiti oko 35.000 do 40.000 eura.

Klanični otpad se mora odvajati, princip bar dvije kante (jedna animalni, a druga miješani komunalni otpad). Takođe, treba zabraniti odlaganje suve trave na deponiju – nave deno je u elaboratu.

deponovanjem komunalnog otpada dok bude aktuelan pro ces gašenja požara, kao i ko načne sanacije Mislovog dola. Smeće će biti odlagano tako đe u Budošu, u Mislovom dolu, ali na lokaciji u neposrednoj blizini koja bi, pošto se sanira velika deponija, bila jednako ozelenjena i kultivisana.

kONAčNA sANAciJA

Kada je riječ o konačnoj sanaciji lokacije podsjeća da je lokalna uprava minulog ljeta najavila da ima zainteresova nih inostranih kompanija, pri je svega iz Holandije, koje su, spremne da saniraju Mislov do, odnosno da na tom mje stu izgrade gasnu elektranu, a potom cijeli prostor kultivi šu i urede. Ra. P.

Porodica iz Berlina poklonila 32 računara

CETINJE – Crnogorska porodica iz Berlina donirala je 32 savremena ra čunara za osnovne škole ,,Njegoš“ i ,,Lovćenski partizanski odred“ sa Ceti nja. Donacija je školama uručena juče. Ta porodica je poznata po humanitar nom radu, ali i po želji da ostane anoni mna, pa su donaciju uručili dr Milena Popović-Samardžić i istoričar Petar Glendža

Direktorice škola Adrijana Aleksić i Ivana Mitrović kazale su da je donaci jom riješen dugogodišnji problem koji su imale te ustanove – dotrajali ili potpuno nefunkcionalni računari.

– Djeca cetinjskih osnovnih škola „Nje

goš“ i „Lovćenski partizanski odred“ od drugog tromjesječja će nastavu informa tike pratiti u renoviranim kompjuterskim učionicama. Zahvaljujući donatoru, do trajala oprema zamijenjena je sa 32 nova računara – saopštile su Aleksić i Mitrović. Milena Popović-Samardžić, koja je u ime darodavca uručila donaciju, kazala je da je obrazovanje stub države ali da je oz biljno zanemareno.

– Stiče se utisak da to donosioce odluka posebno ne pogađa. Ali pogađa nekoli ko dobronamjernih ljudi koji su sačuva li rijedak osjećaj empatije i solidarnosti. Ljudi koji su danas obradovali đake, ali i nastavnike, nijesu oni čiji je to posao bio,

nijesu oni koje su građani nagradili po vjerenjem da njihove i interese njihove djece zastupaju najbolje što mogu – ka zala je Popović-Samardžić. Petar Glendže kazao je da je gest porodi ce iz Berlina, koja porijeklo vodi sa Ce tinja, poruka kakva je Cetinju prijeko potrebna s obzirom na jako složenu so cio-ekonomsku situaciju u kojoj se nala zi više decenija.

– Smatram da je važno promovisati ovu vrstu društvene angažovanosti, naroči to ako uzmemo u obzir i to da su od Ceti nja uglavnom sebično uzimali, a vrlo ma lo mu vraćali – poručio je pored ostalog Glendža.

i. R. OPREMLJENI KABINETI ZA INFORMATIKU: Primopredaja donacije

Cetinje: Dvije škole dobile vrijednu opremu od anonimnih donatora

N IK šIć: Izrađena studija sanacije deponije Mislov do, uskoro raspisivanje tendera za prvu fazu

ARHIVA

Đorđije Manojlović

Marko Simović novi umjetnički direktor Muzičkog centra

PODGORICA – Vilonista

i profesor violine Marko Simović novi je umjetnički direktor Muzičkog cen tra Crne Gore. Rješenje o njegovom imenovanju, na prijedlog Ministarstva kul ture, juče je usvojila Vlada.

Simović će na mjestu umjet ničkog direktora zamijeni ti Mirjanu Živković koja je tu dužnost obavljala od oktobra prošle godine. U Rješenju o razrješenju Živković, navodi se da je ona 31. jula 2022. go dine navršila 66 godina živo ta i preko 39 godina radnog staža, „čime su se stekli uslo vi za prestanak radnog odno sa po sili zakona“. Članom 163 i 164 Zakona o radu propisano da po sili zakona radni odnos prestaje kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Muzičko obrazovanje Marko Simović započeo je u Podgori ci, u klasi prof. Igora Simovića Sa 15 godina upisao je Muzičku akademiju na Cetinju, gdje je i diplomirao u klasi prof. Roma na Simovića. Kao stipendista Vlade Crne Gore magistrirao je na Univerzitetu u Istočnom Sa

rajevu. Usavršavao se u zemlji i inostranstvu. Profesionalno se bavi menadžmentom u muzi ci. Bio je angažovan u više fe stivalskih orkestara kao što su Kotor Art, AMA Perast, Nikšić Guitar Festival i Budva Grad te atar. Od 2005. do 2011. bio je or ganizator muzičkog programa u Kraljevskom pozorištu Zet ski dom na Cetinju. Bio je član Crnogorskog simfonijskog or kestra, a od 2003. godine aktiv no se bavi pedagoškim radom, kao profesor violine. U 2018. godini izabran je u zvanje do centa na predmetu Violina na Muzičkoj akademiji Univerzi teta u Sarajevu. D. E.

„Slike iz života BH filma“ u Kinoteci

PODGORICA – Poznati bosansko-hercegovački filmski i televizijski snimatelj Mustafa Mustafić biće gost Crno gorske kinoteke večeras u 18 sati, kada će u sali „Gojko Kastratović“ biti prikazan njegov novi projekat, doku mentarni film „Slike iz života BH filma“. Dokumentarni film „Slike iz života BH filma“, u 90 minuta sa žima istoriju kinematografije Bosne i Hercegovine, pružajući zanimljiv uvid u njene najvažnije tokove. Sa autorom će, nakon projekcije filma, razgovarati reditelj i urednik programa u Crnogorskoj kinoteci Andro Martino vić S. V.

„Drvo za moj tabut“ u Biblioteci Živaljević u KIC-u

PODGORICA – Zbirka pje sama „Drvo za moj tabut“ Envera Muratovića biće predstavljena večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Pored autora o knjizi će govo riti profesor Agim Ljajić i no vinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek Muratović je rođen 1978. go dine u Rožajama. Objavio je zbirke poezije: „Sunce u čaši“, „Uzmi i ostatak mene“, „Dru ga obala“, „Naopako“ i „Iza me ne“. Zastupljen je u antologi jama i pregledima poezije u regionu. Dobitnik je nagrade za poeziju XXIII Nikšićkih knji ževnih susreta 2020. godine. Živi i radi u Rožajama. R. K.

PODGORICA – Autorsko veče književnice Sonje Živa ljević biće održano večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Osim autorke, u programu učestvuju novinar i pisac Aleksandar Ćuković i glu mac i pjesnik Dejan Đonović. U okviru večeri biće predstav ljena poezija i proza Sonje Ži valjević, 15 godina rada izda vačke kuće „Gligorije Dijak“, ali i rad na turističkoj promoci ji Crne Gore. Živaljević je rođe na 1963. u Đakovici. Završila je Filološki fakultet u Beogradu, studije jugoslovenske i opšte književnosti, smjer redaktorskolektorski. Pisala je poeziju i prozu, reportaže za časopise, scenarije, tekstove za nacionalni i druge turističke sajtove. D. E.

PODGORICA – Predstava sa Dramske scene za djecu ,,Aladinova čarobna lampa“ (5+), koju je u produkciji Gradskog pozorišta na sce nu postavio Milan Karadžić, biće premijerno izvedena večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Bajku iz čuvene persijske zbirke pripovjedaka ,,1001 noć“ pozo rištu je prilagodio Nikolas Stju art Grej u verziji ,,Nove lam pe za stare“, a dramatizaciju za Gradsko pozorište napisao je Igor Bojović

VETERAN

Kako je povodom nove produk cije kazao direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, repertoarski je došao red na do bru staru, tačno ispričanu bajku. - Takvih tetarskih rukopisa je sve manje, a publika, i to ne sa mo dječija, željna je onoga ,,u davna, pradavna vremena bio jednom jedan i bila jednom jed na...“ i onda se podogađaju razna čudesa... Da se navija, strepi i da na kraju, kao u bajci, sve ispad ne po dobru. Takav je projekat ,,Aladinova čarobna lampa“ koji režira veteran Gradskog pozo rišta u Podgorici – Milan Ka radžić. Uz njegovo ime vezu ju se najveći uspjesi Gradskog pozorišta – ,,Novela od ljuba vi“ ,,Ženidba kralja Vukašina“ ,,Zauvijek tvoj“, a po intereso vanju publike, da pozorište ima na raspolaganju pedeset termi na do kraja godine, svi bi bili po punjeni – rekao je Koprivica. Nova premijera Gradskog pozo rišta, kako je rekao umjetnički di rektor Dušan Kovačević, pred stavlja jedan osvjedočeni dvojac koji je napravio razne hitove. - Što mislim da će biti i ova pred stava, s obzirom na raskošnost u igri, tekstu, temi, kostimima, muzici, koreografiji, koja je zai sta zastupljena u predstavi. Naj

Vrijednosti koje smo izgubili

važnije je da se u njoj govori o ljubavi, empatiji, ljudskim vri jednostima, čemu treba da uči mo našu najmlađu publiku i što mislim da smo, mi stariji, dosta izgubili. Ovaj naslov, na tragu repertoarske politike Gradskog pozorišta, će se sigurno ticati svih nas, posebno najmlađe pu blike kojoj će pružiti jednu no vu dimenziju i od njih napraviti bolje ljude – rekao je Kovačević. Ovakva predstava, kako je obja snio reditelj Karadžić, nužna je u vremenu u kom živimo. - Svjestan da su velike filmske industrije uveliko i moćno ko ristile ovu riznicu bajki, pa i pri ču o Aladinu, a da pozorište ne može da prati tehnološka dosti gnuća filma, odlučio sam se da, na bazi odlične dramatizacije

Nikolasa Stjuarta Greja i osva remenjene duhovite adaptacije Igora Bojovića, ispričam priču u maniru klasičnog teatra za dje cu, posvetivši se glumačkoj igri i nijansama dramskog teksta, u svedenoj ali funkcionalnoj sce nografiji, uz kostime koji kao da dolaze iz Šeherzadinog vreme na. Pozorište koje slijedi vedri nu duha, scensku razigranost uz neminovnost naravoučeni ja kojeg bajka nudi bile su moje rediteljske i poetičke nakane u Gradskom pozorištu Podgorica – ispričao je Karadžić.

DRUGAČIJA VERZIJA

Glumački ansambl predstave čine: Lazar Đurđević, Lara Dragović, Omar Bajramspa hić, Miloš Pejović, Maja Ša

I san može biti dio stvarnosti

PODGORICA – Izložba slika ,,Lavirint duše“ aka demskog slikara Mirka Dragovića otvorena je u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Dra gović je kazao da ga je uvijek oduševljavao graciozni „ples“ delfina u vazduhu.

- Nešto slično balerini koja isto tako lebdi, oslanjajući se na go tovo nevidljivo malo stopalo. Taj dodir, bilo sa vodom ili nekom drugom podlogom, je dodir po drške. Ta tanana nit koja odr žava vezu sa prošlošću – isto vremeno puštajući slobodi na volju, dajući svoj doprinos bu dućim snovima i letovima u vi sine... Noćas ste svi vi prisutni ta tanana nit i podrška meni i mo jim slikama – kazao je Dragović. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Marija Saičić koja je istakla da na Dragovićevim ra dovima, koji su okarakterisani kao apstraktni ekspresionizam, dominira radnja puna pokreta. - Sanjalačku atmosferu na

svojim radovima upotpunju je skladnim koloritom; boje su žive, neusiljene nalik prirodi. Stoga ne čudi što Mirko svoju inspiraciju pronalazi upravo na ljepšoj strani svijeta i života, odnosno u ljubavi, prijateljstvu, djetinjstvu, prirodi... Pokret nje govog kista gradi harmonične oblike, a pjesničkim zanosom i maštom svojim kompozicijama dao je osobenu boju. Upravo u toj sintezi slikarstva i poezije ko

ju gradi živopisnim pokretima i harmoničnom slikarskom pale tom, san se izjednačava sa javom dokazujući nam da i san može biti dio stvarnosti koju svakod nevno živimo – istakla je Saičić. Književnik i publicista Boži dar Proročić kazao je da bo gatstvom i paletama boja sa ra zigranim istraživačkim duhom i pogledom, Mirko Dragović za paža apstraktne prizore iz oko line koja ga okružuje. A. Đ.

renac, Emir Ćatović, Stefan Vuković, Marija Đurić i Da vor Dragojević.

Rad na predstavi, prema riječi ma Đurđevića, bio je veoma in tenzivan.

- Trudili smo se da ispričamo jednu dinamičnu priču koja će biti zanimljiva i koja će djeci dr žati pažnju. Mislim da smo u to me uspjeli. Ova verzija je ma lo drugačija od Diznijeve, jer je sličnija originalnoj priči tako da vjerujem da će biti novih detalja i za one koji misle da dobro zna ju priču o Aladinovoj čarobnoj lampi – rekao je on.

Scenografiju za predstavu pot pisuje Andreja Rondović, ko stimografiju Lina Leković, a scenski pokret i koreografiju Slavka Nelević. S. V.

PODGORICA - Izložba ra dova ,,Brigada/Šavnik 22“ biće otvorena večeras, u 20 sati, u Kulturnom centru ,,201 engaging space“ (Ul. Kralja Nikole 10).

Radovi su nastali kao rezultat razgovora umjetnika sa sta novnicima Šavnika, istraživa nja prošlosti ovog grada i nje govih perspektiva, diskusija o odgovornosti umjetnosti prema zajednici, kao i grupnog rada sa mentorima (Duško Miljanić, Mirko Radonjić, Bojana Po padić, Ivana Vujošević i Pavle Simonović).

- Da li i na koji način umjetnička imaginacija može podržati po sustalu političku situaciju? Ima li umjetnost snagu da inspiriše pojedince i zajednice da postav ljaju nove političke zahtjeve i ne mire se sa postojećim stanjem? Kao reakcija na ova pitanja na stali su radovi mladih umjetni ka – navodi se u najavi. A. Đ.

,,Aladinova čarobna lampa“ Gradskog pozorišta večeras premijerno

Scena iz predstave „Aladinova čarobna lampa“

Marko Simović

D. Miljanić

U

Petrovcu otvorena izložba slika ,,Lavirint duše“ Mirka Dragovića

Sa otvaranja izložbe u Petrovcu

Promjene u vrhu crnogorske ustanove kulture

Osam startapova iz Crne Gore predstaviće svoje ideje u Lisabonu

Najveća tehnološka kon ferencija na svijetu, ,,Web Summit“ zvanično je otvorena prije dvije noći u Lisabonu, a zahvaljujući po dršci Glavnog grada i ICT klastera ,,Cortex“, osam crnogorskih startapova će imati priliku da predstave svoje ideje.

Ovaj značajan događaj, saop štavaju iz PG biroa, pruža mo gućnost za saradnju sa ljudima iz čitavog svijeta, kao i dodatnu edukaciju u oblasti najsavreme nijih tehnoloških dostignuća i kroz dijeljenje pozitivnih isku stava otvara mogućnost za do datnu podršku daljeg razvoja crnogorske StartUp zajednice. – Teme koje su obilježile otva ranje najvećeg tehnološkog događaja su brojne, između ostalih vezane i za kriptovalu te, a najveću pažnju izazvao je Čangpeng Zao, izvršni direk tor kompanije ,,Binance“ koji je govorio upravo o kriptova lutama, ali i o značaju razvoja društvene platforme Tviter –

ističe se u saopštenju. Crnogorsku delegaciju očeku ju tri dana ,,networking“ aktiv nosti i mnogo zanimljivih pre davanja, te se nadamo da će

iskoristiti što više mogućno sti koje pruža ,,Web Summit“. Iz Glavnog grada podsjeća ju da su dobitnici Konkursa za podršku StartUp zajedni

ci koji se ove godine predstav ljaju u Lisabonu: Prezla, Flash, Dixi Digital, Spectro, Med pack, Flourish, Guidi, Tirami su act. I. M.

Rekonstruisaće ulice Miljana Vukova i Vlada Martinovića

Agencija za izgradnju i ra zvoj Podgorice planira da rekonstruiše ulica Miljana Vukova u centru i Vlada Martinovića na Draču. Rekonstrukcija Ulice Miljana Vukova planirana je na potezu od Ulice slobode do ulice Mar ka Miljanova. Radovi će se realizovati po Glavnom projektu koji je izra dio ,,Republički zavod za ur banizam i projektovanje” AD Podgorica, sa podugovarači ma: ,,Permonte” doo- hidro tehničke instalacije; ,,All-Ing” doo-elektrotehnički proje kat-jaka struja, ,,Ingenijum” doo-elektrotehnički pro jekat-slaba struja i ,,Global project”doo-saobraćajna si gnalizacija , a revidovao ,,Civil engineer” doo. Rekonstrukci ja će koštati 661.157 eura, a ra dovi će trajati 120 dana. Osim zamjene asfalta i kana lizacionih cijevi, tenderom je predviđeno postavljanje par kovskih klupa, česme i taktilnih staza, namjenjenih za OSI. Ta kođe, planirana je i sadnja žive

ograde. Rok za predaju ponu da je 2. decembar.

Za Rekonstrukciju ulice Vlada Martinovića na Draču opredi jeljeno je 636.363 eura. Obu hvatiće rušenje postojećih be tonskih površina i ivičnjaka, ugradnja kamenih kocki po sa obraćajnici, te saobraćajnih znaka. Takođe, biće ugrađeni prelazni i oboreni ivičnjaci, pa će ulica biti dostupna osoba ma sa smanjenom pokretlji vošću. Planirana je i zamjena hidrotehničkih, atmosferskih instalacija.

Rekonstrukcija će se realizo vati po Glavnom projektu ko ji je izradio ,,Civil Engineer” d.o.o. Podgorica, sa podugova račima: ,,VL INŽENJERING” doo-saobraćajna instalacija, a revidovao ,,Projectman” d.o.o. Podgorica. Novac u iznosu od 82.644 eura obezbjeđen je ovo godišnjim budžetom, a ostatak sredstva od 553.719 eura plani raće će se budžetom za 2023. godinu. Rok za dostavljanje po nuda je 2. decembar. Radovi će trajati 180 dana. Nj.Ž.

Gradska Čistoća nastavlja da unapređuje mehanizaciju i infrastrukturu

Kupili još jedan kamion

Putari će sanirati neravninu na cesti

Na desnoj kolovoznoj traci na mostu Milenijum (iz pravca centra grada prema Pravnom fakultetu) već neko vrijeme primjetno je ulegnuće na kolovozu na

koje su sugrađani koji tuda svakodnevno voze skrenuli pažnju našoj redakciji.

Odgovarajući na naša pitanja, iz gradskog preduzeća Pu tevi su kazali da se ulegnuće

Ekipe Agencije za stanovanje Glavnog grada izvode radove na uređenju i ob novi fasade na objektu Kulturno-infor mativnog centra ,,Budo Tomović“.

Ovaj objekat će kroz već prepoznatljivu ak ciju ,,Za ljepše lice Podgorice“, a u saradnji sa

na mostu Milenijum pojavi lo nedavno. – U narednom periodu pri stupićemo sanaciji ulegnu ća na kolovozu – poručili su iz Puteva.

Službom glavnog gradskog arhitekte, dobi ti još ljepši izgled, a izvorna boja biće saču vana – saopštavaju iz Agencije za stanova nje. Prije ovih radova, koji se finansiraju iz Budžeta Glavnog grada, na objektu zamije njen i dotrajali dio fasadne bravarije. I. M.

Na kružnim površinama po red (gdje su ankerisane sajle koje drže most) polomljeno je desetak podnih ploča, koje bi, takođe, trebalo popraviti. I. M.

za odvoz smeća

Nakon realizovane tenderske procedure, vozni park grad skog preduzeća Čistoća d.o.o. bogatiji je za još jedno vozilo – autosmećar, zapremine 16 kubnih metara, za pražnjenje metalnih kontejnera. – Ovo vozilo narednih da na će biti stavljeno u funkci ju, a zasigurno će doprinijeti da pražnjenje posuda za ko munalni otpad i očuvanje ži votne sredine bude dodatno unaprijeđeno – saopšteno je iz Čistoće, uz napomenu da je vozilo brendirano, tako da će cjelodnevnim angažovanjem na prostoru grada predstav ljati i svojevrstan vid rekla me koja je uvijek u pokretu.

Kao rezultat dugogodišnje sa radnje preduzeća sa kompa nijom ,,Alegrina d.o.o.“ Novi Sad, koja je predstavnik finske kompanije ,,Molok“ za ovaj dio Evrope, ovom društvu je u vidu donacije isporučen jedan ,,Mo lok Light“ nadzemni kontejner. – Riječ je o modernoj posudi ukupnog kapaciteta dva kub na metra, sa dva otvora, nami jenjenoj za odlaganje komunal nog i biljnog otpada, ukupne finansijske vrijednosti 4.400 eura (bez PDV-a). Ova dona cija doprinijeće unapređenju komunalne opreme na terito riji glavnog grada, a istovreme no je potvrda da je kompanija ,,Molok“ prepoznala Podgo ricu kao grad gdje može pre zentovati sve svoje proizvode, kako zbog pravilnog odlaga nja otpada, tako i zbog visokog nivoa higijene posuda i njiho vog redovnog održavanja. Za hvaljujemo preduzeću ,,Ale grina“ na donaciji, a narednih dana će tehničko-operativne ekipe, na određenoj lokaciji, instalirati ovu posudu koja će služiti za potrebe građana – po ručuju iz Čistoće.

Naša delegacija na najvećoj tehnološkoj konferenciji na svijetu

Naša delegacija u Lisabonu

Na kolovozu na mostu Milenijum primjetno je ulegnuće na kolovozu

Ulegnuće na mostu Milenijum

Polomljene ploče na mostu

Ulica Miljana Vukova

Četvrtak, 3. novembar 2022.

U susret Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

Prvo poslijeratno Svjetsko prven stvo na evropskom tlu, a peto u isto riji, organizovala je neutralna Švaj carska 1954. godine.

Reprezentacija Mađarske stigla je na Mundijal kao olimpijski šampion, sa serijom od 28 utakmica bez po raza i imala je epitet prvog favorita. Ali planove im je u finalu neočeki vano pokvarila selekcija Savezne Republike Njemačke. Čuvena ,,laka konjica“ predvođena Ferencom Puškašem, Jože fom Božikom i Šandorom Koci šem, u prvoj rundi SP deklasirala je iste te Njemce čak 8:3. Međutim, kad je bilo najpotrebnije, u meču za trofej, ,,elf“ je šokirao Mađare i kompletnu javnost trijumfom na kon preokreta 3:2.

U Švajcarskoj je na 26 utakmica po stignuto čak 140 pogodaka, u pro sjeku 5,38 po meču. Neki od ,,vatro metnih“ mečeva bili su Mađarska – Koreja 9:0, SR Njemačka – Turska 7:2, Urugvaj – Škotska 7:0, Engleska –Belgija 4:4, Austrija Švajcarska 7:5...

KONAČNO BEZ BOJKOTA

U četiri grupe od po četiri tima našle su se reprezentacije iz Evrope, Juž ne Amerike, Afrike i Azije. Napokon nije bilo bojkota s bilo čije strane, ta ko da Mundijal u Švajcarskoj mno gi zovu prvim pravim takmičenjem najboljih fudbalera svijeta u istoriji. Sistem je, ipak, bio čudan jer nije igrao svako sa svakim, već su žrije bom određivani parovi prvog kola, da bi u drugom međusobno igrali pobjednici protiv pobjednika i po raženi protiv poraženih.

U slučaju neriješenih rezultata, pro pozicije su nalagale odigravanje produžetaka, pa tek ako bi i poslije 120 minuta ostalo neriješeno timo vima pripao po jedan bod.

Uz to, poslije dva kola sabirali su se bodovi i pravila tabela, a ispo stavilo se da su u dvije grupe dru goplasirana i trećeplasirana repre zentacija sakupile isti broj bodova.

Nijesu presudili ni ishod direktnog duela ni ukupna gol razlika, već su drugi učesnici četvrtfinala iz gru pa 2 i 4 dobijeni nakon ,,majstori ca“, u kojima je SR Njemačka sa vladala Tursku rezultatom 7:2 (u prvom kolu bilo je 4:1), a Švajcar ska je bila uspješnija od Italije 4:1 (u prvom kolu 2:1).

Zanimljivo, rezultati tih utakmi ca takođe su ušli u tabelu, pa je, na

Švajcarska je 1954. godine organizovala prvi poslijeratni Mundijal na evropskom tlu

Njemci šokirali ,,laku konjicu“

ANEMIČNI ,,PLAVI“

primjer, Švajcarska sa četiri boda iz tri utakmice osvojila prvo mje sto u grupi 4, ispred Engleske, ko ja je iz dva meča osvojila tri boda i prije domaćina obezbijedila prolaz.

Ni jedni ni drugi nijesu se dobro proveli – Urugvajci su rutinski po slali Engleze kući (4:2), dok su Au strijanci eliminisali Švajcarsku re kordnom pobjedom od 7:5.

Švajcarci su u 23. minutu vodili čak 3:0, ali je Austrija već do poluvre mena preokrenula na 4:3.

Dan kasnije, SR Njemačka je savla dala Jugoslaviju 2:0, dok je Mađar ska u meču koji se završio tučom i isključenjem trojice igrača nadigra la Brazil rezultatom 4:2.

Njemci su u polufinalu deklasira li Austriju (6:1), dok su se Mađari mučili s Urugvajem i prošli nakon produžetaka (4:2).

SJAJNO FINALE

Finale je odigrano 4. jula na „Van kdorf“ stadionu u Bernu, pred 60 hiljada ljudi, iako je kapacitet bio

20 hiljada manji.

Pred početak meča počela je da pada kiša, a ostalo je zapisano da se u Njemačkoj takvo vrijeme zvalo ,,Fritz Walter Wetter“, za to što je njihov kapiten Fric Val ter navodno najbolje igrao po ki ši i raskvašenom terenu.

Puškaš u šestom i Cibor u osmom minutu doveli su Mađar sku u vođstvo od 2:0, ali su Njem ci ubrzo dokazali da neće lako pa sti kao u prvoj rundi SP. Maks Morlok smanjio je u 10, a Helmut Ran već u 18. minutu izjednačio na 2:2. Produžeci su bili na pomolu, ali je Ran šest mi nuta prije kraja postigao pobjedo nosni pogodak, a zatim je engle ski sudija Vilijam Ling poništio gol Puškaša zbog ofsajda.

Bio je to kraj velike generacije Mađarske jer je sovjetska armija 1956. okupirala tu zemlju. Puškaš i mnogi drugi asovi pobje gli su u inostranstvo i nikada više nijesu zaigrali zajedno.

Reprezentacija Jugoslavije pla sirala se na SP u Švajcarskoj mak simalnim učinkom u kvalifikaci jama protiv Izraela i Grčke – sve četiri utakmice dobili su rezulta tom 1:0.

Na Mundijalu je Jugoslavija bila u grupi 1, sa Brazilom, Francuskom i Meksikom, a protivnik na samom startu bili su ,,trikolori“, preko ko jih su se ,,plavi“ pet godina ranije domogli nastupa na SP u Brazilu.

Jugoslavija je na stadionu „La Pon te“ u Lozani slavila s minimalnih 1:0 pogotkom ,,plave čigre“ – Mi loša Milutinovića, dok je tri da na kasnije remizirala s Brazilom (1:1), što je ishod koji je odgova rao objema selekcijama.

Branko Zebec je bio strijelac za Jugoslaviju, a Didi za Brazil (1:1).

Čak osam dana prošlo je od tog do četvrtfinalnog meča sa SR Nje mačkom, ,,plavi“ su djelovali kao bez energije, pa je poraz bio nemi novan – 2:0.

Mrežu Vladimira Beare već u de vetom minutu zatresao je saigrač Ivan Horvat, da bi Helmut Ran pred kraj utakmice potvrdio tri jumf ,,elfa“. N. KOSTIĆ

Najbolji strijelac turnira bio je Šandor Kociš iz Mađarske sa 11 pogodaka, a on je i jedini igrač koji je na jednom meču pogodio četiri puta

Neuspjeh u derbiju ne znači sezonu bez titule

NIKŠIĆ – U posljednjih nekoliko sezona nije se igrao bolji derbi u Crnoj Gori od onog koji je bio kraj Bistrice prije dva dana, a kad se to kaže podrazumijeva se da se broje lijepe akcije, šanse, pogoci, broj gledalaca, fer-plej... Istina, za kompletan utisak izostali su, zbog kazne, navijači Budućnosti, mada nijesu bili glasni ni oni što su ispunili istočnu tribinu stadiona kraj Bistrice gotovo do posljednjeg mjesta, sve dok sudija Nikola Dabanović nije napravio prvu ozbiljniju grešku.

Od tog momenta, nenavijački, ali fudbalski, Nikšićani su zaigrali mnogo bolje, ali to je već bilo drugo poluvrijeme i već su domaći morali da jure prednost protivnika, bez nekoliko standardnih prvotimaca, formacijski prekomandovani...

Ipak, nije izostala njihova želja, šanse su se ređale, tresla se prečka Podgoričana, priliku su dobili i najmlađi prvotimci Nenada Brnovića, a strateg im nema na čemu zamjeriti.

No, broje se golovi i bodovi, a šanse, zalaganje i priče o iskustvu i nezrelosti se zaboravljaju, pa i kad je riječ o mečevima u kojima se odlučuje ko će biti lider, šampion...

Činjenica je da su Podgoričani ponovo bili uspješniji. Ne bolji. Imali su dva šuta na gol i iskoristili „najslađi“ momenat, a to je finiš prvog poluvremena. Gol, vrijedan tri boda, vrijedan liderske pozicije u triju s Nikšićanima i Tuzanima.

Neki bi rekli, tek se sad „zakuvao“ šampionat, ali iskusniji smatraju da je on tek počeo, jer u ovim konstalacijama to ko će na kraju ponijeti pehar odlučuje osam derbija i još po koji uzgred-

ni bod, ili sva tri.

Uobičajeno, nezadovoljan je onaj koji izgubi i slavi onaj koji je dobio, ali nakon posljednjeg susreta Sutjeske i Budućnosti iz izjava stratega tih timova nije se mogao steći takav utisak.

Džudović je zadovoljan samo zbog pobjede, ali i priznaje da im je sreća bila saveznik, a Brnović je zadovoljan igrom, žaleći za propuštenim prilikama.

Poptunu dominaciju su domaći imali u drugom poluvremenu, a kako se bližio kraj susreta Nikšićani su sve češće bili u kaznenom prostoru Budućnosti, pa i petercu. Golman i kapiten Sutjeske Vladan Giljen u toku tri prekida bio je u ulozi centarfora... No, ipak se nije dalo Brnovićevoj ekipi i nije se mogao ponoviti scenario da golman donese bodove zlata vrijedne i doživljaj za prepričavanje.

Kapiten Sujeske, golman Vladan Giljen, žali zbog minimalnog poraza svog tima. - Što da se kaže nakon ovakve utakmice. Nijesmo počeli kako treba i to je jasno, ali u nastavku smo samo mi igrali. Fudbalski rečeno Budućnost se „provukla“. Ponovo nijesmo prvi na tabeli, ali šampionat je dug, mi trenutno imamo velikih kadrovskih problema... Za otrežnjenje nekad trebaju i ovakve utakmice. Ne odustajemo od svojih planova, priču o Kup takmičenju smo dokrajčili za ovu jesen, pa možda nas je i ta borba na dva fronta koštala kojeg boda, ali... Žao mi je što nijesmo pobijedili Budućnost, jer vidjelo se da smo bolji rival. Imamo prilika do kraja šampionata da popravimo utisak u međusobnom skoru, ali me raduje što se u ovom derbiju igrao dobar fudbal, što je bila dobra atmosfera – zaključio je Giljen. Ra. P.

LIGA ŠAMPIONA: Ben ka ispred PSŽ-a zbog više golova u gostima

Žiru lansirao Milan među 16

Uoči posljednjeg dana grupne runde fudbalske Lige šampiona postojale su dvije dileme oko učesnika osmine finala.

Obje su riješene ubjedljivim pobjedama – Milan je u grupi E u direktnom duelu pobijedio Salcburg (4:0) i završio na drugom mjestu, s četiri boda više od austrijske ekipe, dok je u F grupi RB Lajpcig kao gost savladao Šahtjor (4:0) i odmakao mu šest bodova. ,,Rosoneri“ nijesu ostavili ni trunku sumnje u prolaz. Sjajni Olivije Žiru je u 14. minutu doveo Milan u vođstvo, da bi u drugom poluvremenu upisao dvije asistencije i još jedan pogodak.

Na njegovo dodavanje upisali su se Rade Krunić u 46. i Žunior Mesijas u 91, a Francuz je pogodio u 57.

Salcburgu za utjehu ostaje Liga Evrope, izborena sa šest bodova, dva više od zagrebačkog Dinama koji je od sedmog minuta vodio protiv Čelzija pogotkom Bruna Petkovića, ali su ga pogoci Rahima Sterlinga i Denisa Zakarije do kraja prvog dijela ostavili bez Evrope na proljeće. Čelzi je 13. bodom ovjerio prvo mjesto.

Ništa od osmine finala Lige šampiona za ukrajinski Šahtjor, na čijoj klupi sjedi Igor Jovićević, trener crnogorskog porijekla.

,,Rudari“, koji kao domaćini igraju u Varšavi, poraženi su u glavnom gradu Poljske od direktnog konkurenta za drugo mjesto u F grupi, RB Lajpciga – čak 4:0.

Njemački klub će drugi put u klupskoj istoriji igrati u nokaut fazi Lige šampiona, prvi put od sezone 2019/20.

RB Lajpcig, kojem je dovoljan bio i bod, poveo je već u 10. minutu preko Nkunkua, što je bio i jedini pogodak u prvom poluvremenu.

Nakon pet minuta igre u drugom dijelu prednost je udvostručio AndreSilva, a u strijelce su se upisali i Soboslaj i Olmo

Real Madrid je prvo mjesto ovjerio ubjedljivim trijumfom nad Seltikom od 5:1. Domaćin je prva dva pogotka postigao iz jedanaesterca, preko Modrića i Rodriga, nakon čega je dosuđen penal i za Seltik, ali je Kurtoa odbranio udarac Juranoviću U nastavku su pogađali Asensio, Vinisijus i Valverde. Gol za škotskog šampiona posti-

Iz Lige šampiona u Ligu Evrope

Juventus, Bajer Leverkuzen, Barselona, Ajaks, Sporting, Salcburg, Šahtjor i Sevilja iz Lige šampiona preselili su se u Ligu Evrope.

Timovi koji su završili sa evroscenom

Atletiko Madrid, Glazgov Rendžers, Viktorija Plzenj, Olimpik Marsej, Makabi Haifa, Kopenhagen, Seltik i Dinamo Zagreb završili su ovosezonsko učešće na evropskoj sceni.

Po sedam pogodaka postigli su Kilijan Mbape i Mohamed Salah, najbolji strijelci grupne runde LŠ. Francuz je upisao tri asistencije, Egipćanin jednu

gao je Žota Crnogorski reprezentativac SeadHakšabanović ušao je u igru u 63. minutu. Gotovo nestvaran rasplet dogodio se u grupi H gdje su Pari Sen Žermen i Benfika završili s istim brojem bodova (14), istom gol razlikom (16:9), te s dva remija (1:1) u međusobnim mečevima. Na kraju je lider postala Ben-

fika i to zbog više postignutih pogodaka u gostima – devet naspram šest! Da sve bude interesantnije, Benfika je protiv Makabija iz Haife na poluvremenu igrala 1:1, a u nastavku dala pet pogodaka, posljednja dva u 88. i 92. minutu za trijumf od 6:1. Junak je u nadoknadi bio Žoao Mario PSŽ je u foto-finišu ostao bez prvog mjesta iako je odradio planirano i pobijedio Juventus u Torinu (2:1). Mbape i Mendeš bili su strijelci za ,,svece“, a Bonući za ,,staru damu“ koja zbog bolje gol razlike od Makabije ,,prelazi“ u Ligu Evrope. Mančester siti je u grupi G poslije preokreta pobijedio Sevilju (3:1) i sakupio 14 bodova, pet više od Borusije iz Dortmunda koja je remizirala s Kopenhagenom (1:1).

Grupa E

Grupa F

Grupa G

Španski tim seli se u Ligu Evrope.

Žrijeb osmine finala obaviće se 7. novembra. Među povlašćenima će biti Napoli, Porto, Bajern, Totenhem, Čelzi, Real Madrid, Mančester siti i Benfika, dok će se u drugom šeširu naći Liverpul, Klub Briž, Inter, Ajntraht, Milan, RB Lajpcig, Borusija Dortmund i PSŽ.

Nikšićani svjesni da bolja igra ne donosi uvijek i pobjedu - primjer duel protiv Budućnosti

Olivije Žiru, junak Milana

Država okreće glavu

Informisan sam od strane i Ministarstva sporta i Ministarstva nansija da su državne budžetske rezerve iscrpljene. Ovo je za nas ogroman poduhvat koji nansijski jednostavno nijesmo u stanju da iznesemo

na konkursu, postoji opravdani strah i rizik od bankrota. Savez trenutno funkcioniše od sredstava koja su skromna i nedovoljna za realizaciju svih aktivnosti.

PODGORICA - Ista meta, isto odstojanje: kasa se prazni, država ,,žmuri“, a domaćinu ,,gori pod nogama“.

Rukometni savez Crne Gore od strane države nije dobio nikakvu finansijsku pomoć i podršku za organizaciju Evropskog prvenstva koje 5. novembra počinje u Podgorici, a o čemu je pisala Pobjeda 10. oktobra.

Pripreme za veliki sportski događaj u završnoj su fazi, sredstva se troše od budžeta koji je država opredijelila za ovu godinu. Sa oko 600.000 eura, sa koliko raspolaže Savez za sve aktivnosti koje su odobrene

- Pripreme u tehničkom i organizacionom smislu teku redovno već više od godinu. Proces je intenzivan posljednjih nekoliko mjeseci, odnosno neđelja i ulazimo u završnu fazu. Najbolji pokazatelj našeg organizacionog dostignuća je pozitivna izjava Alenke Cuderman koja je ispred EHF-a zadužena za postavku dvorane. Sa ponosom ističem da smo značajno ispred zacrtanog plana - istakao je Petar Kapisoda, predsjednik RSCG.

Najviše novca je usmjereno na adaptaciju ,,Morače“. Standardi od strane Evropske rukometne federacije morali su do detalja da se ispoštuju. I jesu, jer su kritike samo pozitivne.

- Ono što brine je minorna podrška države što je prosto čudno s obzirom na to da je Crna Gora kao država prvi put u prilici da bude domaćin prvenstva Evrope u bilo kojem sportu. Informisan sam od strane i Ministarstva sporta i Ministarstva finansija da su državne budžetske rezerve iscr-

pljene. Ovo je za nas ogroman poduhvat koji finansijski jednostavno nijesmo u stanju da iznesemo sami i uskoro, gotovo izvjesno, ćemo se naći u teškoj finansijskoj situaciji. Poseban apsurd predstavlja to što i dalje, uprkos našim redovnim zahtjevima, nijedna državna kompanija nije i ne želi da bude sponzor Rukometnog saveza – kazao je Kapisoda. Posljednjih dana uglavnom su aktivnosti bazirane na prodaji ulaznica.

- Svjesni činjenice o izuzetno visokim cijenama istih za crnogorski standard ne gubimo nadu da će dvorana biti puna i da će naše djevojke imati veliku podršku sa tribina, a one to svakako svojim odnosom zaslužuju. Obratili smo se velikom broju crnogorskih kompanija u nadi da će iste prepoznati značaj ovako velikog takmičenja i otkupiti određeni broj ulaznica. Sve u svemu, ogroman poduhvat, ne sumnjam da ćemo i ovog puta biti na nikad većoj visini zadatka i sačuvati reputaciju koju uživamo kod Evropske rukometne federacije. A našim djevojkama od srca želim uspješan nastup – poručio je Kapisoda. A. M.

Četvrtak, 3. novembar 2022.

PODGORICA – Svjesne su ,,lavice“ jedinstvene prilike da kod kuće, od 5. novembra i premijernog meča sa Španijom, mogu u glavnu rundu (Skoplje) da odu sa maksimalnim brojem bodova. Znaju i koliko je teško, kakav ih put čeka, ali motiv do neba, nadaju se u punoj ,,Morači“, mogao bi da ih približi velikim stvarima na predstojećem EP.

FOKUS NA ŠPANIJU

Vrijeme je brzo prošlo, u subotu ih čeka ,,furija“ i kompletan fokus je na protivnika koji je stari dužnik. Naš tim od posljednjih pobjeda na 2012. na OI i EP, ne zna za uspjeh protiv ove selekcije. - Brojimo dane nestrpljivo. Zadovoljna sam pristupom, energijom, radom koji smo pokazali na dosadašnjim trenzima. Spremamo se za Španiju, izuzetnog rivala. Poznato je da igraju brz rukomet i da imaju izuzetan kvalitet na svakoj pozciji. Mislim da je najvažnije da igramo našu igru, sa našim tempom i ne dozvolimo da ih jurimo. Prosto da pokušamo da ih usporimo, sa što više prekida – kazala je Đurđina Malović

O Njemačkoj i Poljskoj manje se razmišlja, s razlogom jer od ishoda premijernog meča mogao bi u velikoj mjeri da zavisi dalji tok šampionata.

- Dobro ih poznajemo, ali mislim da ne treba previše da se fokusiramo samo na njih, već na našu igru, što je važno. Osjećaju naše rukometašice da mogu daleko.

- Svaka od nas osjeća da možemo mnogo, ali neću prognozirati. Važno je da smo fokusirani, da idemo korak po korak, utakmicu po utakmicu i da vidimo dokle će nas to dovesti.

Biće spremne za nalet

Priželjkuje Malović pune tribine.

- Mislim da je ovo sad, pa ko zna kad Evropsko prvenstvo u Crnoj Gori. Stvarno i mi pokušavamo da obuzdamo emocije. Jako je važno da se pripremimo za taj osjećaj i nalet koji će biti prisutan, samim tim jer igramo pred našim narodom. Važno je da ne ,,izgorimo“ u želji i da se pripremimo za to

Djelovali smo kao film, bili smo bez

PODGORICA – Nakon dvije startne pobjede (Igokea u gostima i Zadar kod kuće), i ispuštene prilike u trećoj utakmici (Cibona u Zagrebu), košarkaši Mornara Barsko zlato su nanizali tri poraza. Pored Cibone, izgubili su kod kuće od Partizana i SC Derbija.

Ako poraz od Beograđana nije iznenađenje, navijači barskog kluba su, svakako, očekivali više u duelu sa ,,studentima“, koji su na kraju zasluženo slavili 86:75. Izuzev druge četvrtine, koju su dobili 26:16, ostatak meča je protekao u boljoj igri gostiju, čiju napadačku igru Barani nijesu uspjeli da osujete. Uz to, 16 ofanzivnih skokova SC Derbija i 20 izgubljenih lopti Mornara presudni su faktor u situaciji kada šut sa distance nije bio jače oružje oba tima u ovom me-

ču (po sedam trojki, četiri, odnosno, tri i po manje od dotadašnjeg prosjeka)…

– Zabrinjava jedan vrlo indolentan odnos u odbrani, pogotovo na početku utakmice. Apostrofirali smo da b posebno trebalo da čuvamo trojicu igrača –Džeksona, Megija i Tasića, trio oko kojeg se vrti sve, dok ostali odrađuju svoj posao. Dopustili smo Megiju i Džeksonu da nam već u prvoj četvrtini daju pet trojki, a da nijesmo bili ni

sami – poručio je Petar Kapisoda, predsjednik RSCG

U Podgorici će se od subote igrati EP za dame, a RSCG je bukvalno pred bankrotom

NA MUKAMA: Petar Kapisoda

Dvorana ,,Morača“ je morala da pretrpi određenu rekonstrukciju

Đurđina Malović u kontrolnom meču protiv

Košarkaši Mornara Barsko zlato protiv SC Derbija nizu u ABA ligi, trener Mihailo Pavićević uviđa razloge

spremne nalet emocija

Veliko interesovanje

Dok u našem timu priželjkuju pune tribine ,,Morače“, u akreditacionom centru rade punom parom jer je veliko interesovanje medija za utakmice D grupe gdje pored našeg i španskog tima igraju još Poljska i Njemačka. Oko 150 novinara, foto-reportera i TV ekipa biće u Podgorici. Pored domaćih medija i medija čije reprezentacije nastupaju u glavnom gradu, sa mečeva će izvještavati i novinari iz Danske, Švedske, Mađarske, Sjeverne Makedonije…

Crnogorke 4. novembra u ,,Stožicama“

Jelena Vujačić i Anđelina Kažanegra sudiće premijerni meč 4. novembra u ,,Stožicma“ između Švajcarske i Mađarske.

Pravdu u premijernom meču grupe D u Podgorici između Crne Gore i Španije dijeliće Austrijanke Ana Vraneš i Marlis Veninger.

meta Zna to i Ljubica koja je u rumunskoj ligi i EHF kupu sa svojom ekipom dobro upoznala mnoge od reprezentativki protiv kojih će igrati u subotu.

- Zahtjevne su, igraju brz rukomet, biće potrebno dobro vraćanje, prije svega, a samim tim moramo realizovati izgledne šuteve. Bekovi su im odlični finteri i zato je potrebna kompaktnost u odbrani – da budemo složne i jake. Sa dobrom energijom možemo da dođemo do dobrih rezultata.

Naš tim ne razmišlja o negativnom ishodu meča.

Jovanović: Ukupno gledano odigrali smo dobru utakmicu

PODGORICA – Nakon poraza u Železniku od FMP-a, za košarkaše Budućnost Volija je bilo važno da se odmah vrate na pobjednički kolosjek. Izabranici Vladimira Jovanovića su to uradili u Evrokupu protiv London Lajonsa (87:78), protiv kojeg su upisali treću, i to uzastopnu pobjedu u grupi B, drugu u gostima, pa su zadržali stoprocentan učinak na strani u ovom takmičenju, nakon što su u Poljskoj savladali Slask.

što nas čeka – jasna je ljevoruka igračica.

POZIV ZA NAVIJAČE

Priželjkuju golmani jaku odbranu ispred sebe. Protiv španskog napada biće na najvećem ispitu.

- Španija je izuzetna reprezentacija, uvijek u vrhu, duži niz godina učesnici su velikih takmičenja. Tako da dovoljno

Derbija upisali treći poraz u razloge neuspjeha

govori i to o njima. Imaju kvalitetne bekove, brza krila i iskusne golmanke. Ali mislim da je sve do nas. Kao i uvijek fokus je na odbranu, a želimo i realizaciju dobrog šuta. Nadam se da ćemo u subotu doći do prvih bodova.

Da li je samo Španija u fokusu?

- Razmišljamo o Španiji i idemo korak po korak, a motivacije za sva tri protivnika neće faliti.

Malo se ko naigrao pored specifičnog španskog stila ruko-

- Iskreno, ne želim da razmišljam o porazu. Zadržaćemo dobru energijui i nadam se dobrom rezultatu.

Naša golmanka kaže da vrijeme sporo prolazi, ali subota nije daleko.

- Vrijeme sporo prolazi i jedva čekamo subotu. Voljela bih da dvorana bude puna. Ovom prilikom pozivam navijače da nas podrže, a mi obećavamo dobar rukomet i da ćemo dati sve od sebe – poručila je naša golmanka. A.M.

Rasel je mlad i neiskusan, vratićemo ga na pravi put

Fets Rasel je u prva tri kola imao prosjek od 41 poena. Partizan ga je ,,sveo“ na devet, a protiv SC Derbija je upisao 15, ali uz samo osam poena iz igre i iz igre 16-3. Američki plej je u meč sa ,,studentima“ ušao rovit od lakše povrede.

blizu njih. A onda smo dopustili Tasićuda nas lagano savlada pod košem, u igri ,,jedan na jedan“. Kad razigrate protivnika, dobre skorere, kasnije ih je teško čuvati – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević. Šef stručnog štaba ,,Ponosa Bara“ ističe da njegova ekipa, jednostavno, nije postojala u tom meču.

– Bili smo bez energije, sve je bilo kao usporeni film. Počev od kretanja u napadu, ponovo smo počeli driblinzima da rješavamo većinu situacija, a i kada smo pokušali da odigramo taj pas, tražili smo pogrešne ljude i rezultat svega toga je poraz –dodaje Pavićević.

Pavićević ističe da je ,,izbjegao da sa ekipom gleda zajedno i analizira prethodni poraz u Baru od Partizana“.

– Iz jednog prostog razloga –odigrali smo jako loše i nijesam

– Nije ozbiljna, već je riječ o bolnoj povredi, gdje svaki doskok izaziva bol u koljenu. Ali, zahtijeva vrijeme da se sanira. Nažalost, podlegao sam njegovoj želji da igra i pogriješio – priznaje Mihailo Pavićević.

Trener Mornara, međutim, ističe da nije samo povreda problem sa Raselom.

– Poslije drugog kola skrenuo sam pažnju na pompu koja se digla oko njega. On je prvi put u Evropi, odigrao je fantastično prve dvije utakmice, treću u Zagrebu jako dobro, i onda su krenuli novinski članci, svi menadžeri, počele su bajke da se pričaju. Ovo je ozbiljna liga, nije lako napraviti veliki ,,bum“. Došla je ta utakmica protiv Partizana, gdje ga je njihova odbrana neutralisala, a u drugom poluvremenu je, nažalost, zaradio tu povredu. Rasel je još mlad i neiskusan igrač, dolazi sa koledža, i još mu do kraja nije jasno kakva je evropska košarka. Ali, mi imamo vremena, nema panike, lagano ćemo probati da ispravimo sve greške i da Rasela, takođe, uputimo na pravi put na koji bismo se tako i mi vratili – kazao je trener Mornara.

htio da ih pred meč sa SC Derbijem gurnem u problem. Međutim, meč sa SC Derbijem moramo dobro da izanaliziramo, da pogledamo šta jesmo, a šta

nijesmo radili. A malo toga dobrog smo radili i apsolutno nijesmo zaslužili da dobijemo tu utakmicu – zaključio je Mihailo Pavićević. S. J.

Pobjedom u Londonu, Podgoričani su uspjeli i da izbjegnu da drugi put u dosadašnjem toku sezone „vežu“ dva poraza, što im se od starta sezone dogodilo jedino sredinom oktobra, kada su uzastopno izgubili od Crvene zvezde i Hamburga. A izbjegli su, takođe, i scenario iz meča sa Promiteasom, kada su nakon prednosti od 20 razlike umalo izgubili meč, koji su dobili u produžetku. I protiv Londona su odlično počeli, sredinom druge četvrtine su imali 20 poena prednosti (44:24), a sredinom treće „plus 19“ (65:46). Ipak, sa samo dva koša u posljednjih pet minuza trećeg kvartala, Podgoričani su vratili London u igru, domaćin je na početku posljednje dionice smanjio na 69:62, a 84 sekunde prije kraja je prišao na 82:76 i propustio nekoliko prilika da dodatno smanji razliku (Deker je promašio oba slobodna bacanja, a u nastavku tog posjeda je Zubčić promašio dva šuta za tri poena), pa je Budućnost na kraju pobjedom valorizovala bolju igru tokom najvećeg dijela meča… - Zadovoljan sam igrom u prvom poluvremenu. Ali, kao što sam rekao ekipi na odmoru, očekivao sam reakciju Londona u nastavku, što su i pokazali. Imali smo neke igrače sa velikom minutažom, u drugom poluvremenu smo imali problema sa organizacijom napada, takođe i sa njihovim ofanzivnim skokovima jer su oni, uglavnom, igrali u postavi sa velikim igračima. Nije uobičajeno imati igrače visoke po

Ne poznajemo se dovoljno za ovaj nivo takmičenja

Vladimir Jovanović je i novinarima u Londonu objašnjavao probleme sa kojima je suočena Budućnost još od predsezone.

- Osam igrača je ljetos bilo sa svojim reprezentacijama, imali smo manje od dvije sedmice zajedničkog rada za start sezone. To je najveći problem. Mi se ne poznajemo dovoljno za ovaj nivo takmičenja. Treba nam da budemo što više zajedno. A nakon narednog meča u ABA ligi (Igokea u gostima, prim.a.), mojih osam igrača će ponovo imati obaveze sa reprezentacijama, ponovo ću ostati sa petoricom igrača. Potrebno nam je vrijeme, a imamo ga samo tokom utakmica i na, možda, jednom treningu između utakmica. A to je malo da bismo napredovali kao tim – ističe Jovanović.

dva metra, kao što su Deker na poziciji ,,dva“ i Hruban na poziciji „tri“, jer ih je teško čuvati. Imali su i puno šansi nakon ofanzivnih skokova. U drugom poluvremenu nam je problem pravio i njihov presing na organizatorima igre, „gurali“ su nas da igramo košarku na 9-10 metara, što je tako teško. Na kraju, nijesmo nalazili sjajne prilike za šuteve, ali jesmo one koje smo mogli da pogodimo. Na kraju, ako pogledamo svih 40 minuta, odigrali smo dobru utakmicu – kaže trener „plavih“ Vladimir Jovanović. Najbolja skakačka ekipa u Evrokupu je protiv Londona prvi put imala manje uhvaćenih lopti od rivala. I to zbog posljednje četvrtine, u kojoj je domaćin imao dva skoka više od Budućnosti (11-9), a na kraju jedan više (36-35), a posebno četiri ofanzivna skoka više (1410). Zbog toga je meč uglav-

nom i dobio na neizvjesnosti. Protiv Londona je, međutim, Budućnost povratila šut sa distance, nakon tri šuterski skromne utakmice, protiv Cedevita Olimpije (trojke 20-4), Promiteasa (16-4) i FMP-a (196), pa su „plavi“ ubacili devet trojki iz 21 pokušaja (41,9 odsto), a prve četiri na meču bez promašaja… - Ne volim kad moja ekipa puno šutira za tri poena. Ali, London je igrao sa visokom postavom, mnogo su mijenjali pozicije, i sa tako visokim igračima nijesmo mogli lako da im se suprotstavimo na „mismeču“ unutra, jer imaju visoke igrače u spoljnoj i unutrašnoj liniji, što je bio problem. Zato smo odlučili da igramo tu izolaciju van linije za tri poena, i tako tu pravimo malu prednost kako bismo pronalazili otvoren šut – zaključio je Jovanović. S. J.

NOVI SAD – Dvorana: Petrovaradin. Sudije: Hartman, Andrić, Kupanović. Rezultat po četvrtinama: 21:8, 30:8, 26:8, 28:15.

VOJVODINA: Mek Nič 17, Marić 12, Stojić 11, Tompson 12, T. Selaković 2, M. Selaković 11, Slavnić, Živković 14, Marjanović 3,

Jakovljević 12, Mitrović 5, Bokan 6. NIKŠIĆ: Čanović 5, Dubljević 2, Volnianska 5, Sarić 7, Daci 4, Delibašić 2, Čolović 6, Mirković, Lalović 8.

Košarkašice Nikšića doživjele su težak poraz u Novom Sadu od Vojvodine 105:39, tako da su nakon četiri kola na skoru 1-3. Nikšićanke nakon debakla od šampiona, ekipe Celja, nijesu uspjele da naprave nešto značajnije na gostova-

nju Vojvodini, gdje su nastupile sa skraćenom rotacijom, jer nakon odlaska dvije Kanađanke u ovom duelu nije nastupila ni najiskusnija Marija Petrović.

Sam početak meča i vođstvo od 11:2, odnosno čak 51:16 na poluvremenu, najavio je da će se gledati susret u jednom smjeru. Gošće su imale loše procente šuta, tako da je razlika išla i do rekordnih 66 poena razlike... R. P.

protiv slovakinja

Pobjedom u Londonu, košarkaši Budućnost Volija opravdali ulogu favorita u duelu sa novajlijom u Evrokupu

Vladimir Jovanović savjetuje svoje pulene

LONDON LIONS

Četvrtak, 3. novembar

Ritmom trasirale put ka trijumfu

PODGORICA – Košarkaši ce Budućnost Bemaxa bez problema stigle su do treće ovosezonske pobjede u WABA ligi.

Podgoričanke su protiv Bano vića bile ubjedljive (86:60), ali su u utakmici prikazale dva li ca – početak je donio neočeki vani rasplet. Gubile su 21:14, a onda su ekspresnom serijom 25:4 uspjele da u finišu prvog poluvremena stignu do vo đstva 39:25, koje je uslovilo da u nastavku sve bude u znaku „plavih“, koje su ritmom „pre gazile“ rivala.

-Nijesmo dobro otvorile uta kmice, ali ono što je najvažni je svakako jeste da smo oprav

dale očekivanja i stigle do nove pobjede. Banovići su na startu kažnjavali naše greške, imale su gošće i dobre procente šuta, ali nijesmo dozvolile nervozu već smo brzo ušle u naš ritam, nakon čega je sve bilo lakše –kazala je Marija Baošić, bek Podgoričanki.

Mladi adut „plavih“, koja i ove sezone nastupa za Podgoricu, ali je registrovana za Buduć nost u regionalnom takmiče nju, dobila je šansu već u prvoj četvrtini. Dobrom i agresiv nom odbranom, uz tri poena, te po dva skoka, asistencije i ukradene lopte dala je dopri nos trijumfu.

-Drago mj je da sam u timu Bu dućnosti, da sam dobila šansu

i naravno da je svaki meč nova šansa za dokazivanje. Lijepo je biti u ovom timu, nastojim da napredujem i kod trene ra Petra Stojanovića, ali i da na treningu Budućnosti me đu iskusnije igračice i kod tre

nera Vladana Radovića ste knem novo znanje, kako bih mogla da opravdam ukazano povjerenje – skromno je ista kla Baošić.

Podgoričanke u narednom ko lu gostuju Zagrebu. R. P.

Crna Gora sa 98 takmičara

PODGORICA – Crnogorski karate na Balkanskom pr venstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Baru pred stavljaće 98 takmičara.

Bar će od petka do nedjelje biti domaćin šampionata Balkana i okupiće 944 takmičara iz de set država.

Prijavljeni su takmičari iz Alba nije, Bosne i Hercegovine, Hr vatske, Grčke, Kosova, Sjeverne Makedonije, Rumunuije, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

U konkurenciji kadeta, u borba ma, nastupiće Benjamin Aljoš ević (Bar, -52), Lazar Gardaše vić (Bijela, do 52), Jusuf Saljiu (Omladinac, -52), Balša Dani lović (Gorštak, -52), Damir Du raković (Bar, -52), Branko La zović (Iskra, -52), Filip Šoškić (Iskra, -57), Alan Balić (Iskra, -57), Luka Sudžum (Onogošt, -57), Vuk Vučinić (Iskra, -57).

Boriće se i Nenad Đuričić (Bi jela, -63), Nikša Zejak (Iskra, -63), Stefan Miljanić (Iskra, -63), Anes Arifaj (Iskra, -70), Simon Simonović (Ulcinj, -70), Lazar Đurčević (Vukovi, -70), Novak Gvozdenović (Bar, -70), Stefan Vujisić (Gorštak, -70), Mihailo Gojaković (Bar, +70), Uroš Ćalić (Mavaši, +70), Vaso Abramović (Mavaši, +70) i Vuk Lučić (Mavaši, +70).

stupiće u sastavu Balša Vojino vić, Ognjen Bjelajac, Andrija Danilović, Emre Saljiu, Lazar Potpara, Lado Vuković i Ste vo Mrdak.

U konkurenciji juniorki nastu piće Helena Backović (Omla dinac, -53), Kalina Ječmenica (Ris, -53), Danica Radovano vić (Budućnost, -53), Lea Ma rić (Šotokan, -59), Anja Niko lić (Fokus, -59), Jovana Ćalić (Mavaši, -59), Teona Ječme nica (Ris, -59), Mariam Zahra ne (Bar, -66), Anida Berjašević (Bar, +66) i Miljana Papović (Mavaši, +66). Ekipu će činiti Helena Backović, Kalina Ječme nica, Lea Marić i Anja Nikolić. Kod mlađih seniorki u borba ma nadmetaće se Fahreta Ele zović (Čempion, -50), Leona Markić (Čempion, -61), Jele na Kotlaja (Ris, -61), Jovana Sojanović (Bratstvo, -68) i Mi lena Jovanović (Omladinac, +68). U ekipnom dijelu crno gorska selekcija nastupiće u sa stavu Milena Jovanović, Jovana Stojanović, Jelena Kotlaja i Leo na Markić

PODGORICA - Čikago Bulsi u gostima su savla dali Bruklin Netse 108:99 – vrhunsko izdanje u posljednjoj dionici (31:19) bilo je dovoljno za važan trijumf.

Ekipa našeg Nikole Vučevića sada ima skor 4-4 i četvrta je na Istoku. Naš slavni centar duel je zavr šio sa sedam poena, čak 15 skokova i dvije asisten cije, uz šut iz igre 8-3.

Igrači spoljne linije Bulsa su briljirali: Lavin je po stigao 29 a Derozan 21 poen. Iskusni plejmejker Dragić dodao je 15 poena u pobjedi. Bruklin (2-6) je razočarao nakon smjene trenera Neša a nije po mogla izuzetna partija Djurenta (32 poena, devet skokova i šest asistencija i odličan šut 16-9 iz igre).

Kontroverzni bek Irving zaustavljen je na četiri poena uz sedam asistencija i šest skokova, uz oča jan šut iz igre 12-2...

Šampion Golden Stejt (3-5) sada je već u rezultatskoj krizi, nakon poraza u derbiju od Majamija 116:109. Pobjednički tim sada ima isti učinak. Majami je na najbolji način čestitao rođendan tre neru Spelstri – uz odlične partije prve zvijezde, beka Batlera (23 poena, osam asistencija i šest skokova), Štrusa (24 poena) i Adebaja (19 poena i sedam skokova).

Duel je obilježio sporni momenat: na 1:39 minut do kraja slavni bek Golden Stejta Stefon Kari je fauli ran pri šutu za tri poena za izjednačenje. Potom je, nakon ,,čelindža“, utvrđeno da faula nije bilo, a odlu ka je okarakterisana kao u najmanju ruku sumnjiva... Kari je imao tripl-dabl skor (23 poena, po 13 sko kova i asistencija), a Vigins 21 poen. Ipak, pobjeda Majamija je potpuno zaslužena, budući da je Gol den Stejt imao čak 20 izgubljenih lopti. Finiks (6-1) je u odličnoj seriji, savladao je i Mine sotu skoro rutinski 116:107 za vrh Zapadne kon ferencije.

Kem Džonson je briljirao ovog puta za ,,sunca“ sa 29 poena (trojke 11-7), slavni plejmejker Pol je do dao 15 poena, 12 asistencija i osam skokova, a prva napadačka opcija Buker 18 poena uz sedam asi stencija i pet skokova. Bridžes je upisao 19 poena. Za ,,vukove“ nije bilo toliko raspoloženih igrača: Edvards je postigao 24 poena, koliko i Tauns uz deset skokova i sedam asistencija. S. S.

PODGORICA – Tradicionalni, 29. Podgorički maraton, biće održan 20. novembra u okviru manifestacije „Podgorica Mi llennium Run“.

Atletski trkački klub Podgorički ma raton, tehnički organizator Podgo ričkog maratona i Multisport Aka demija Majer, koja organizuje trku „Podgorica Millennium Run“, dogo vorili poslovno-tehničku saradnju. -Podgorički maraton i prvenstva Cr ne Gore u maratonu i polumarato nu za muškarce i žene organizovaće Multisport akademija Majer u okvi ru trke „Podgorica Milenium Run 2022“. Trke u maratonu i poluma ratonu nosiće naziv 29. Podgorički maraton Podgorica 2022 – navodi se u saopštenju ASCG. Saopšteno je da će ATK Podgorič

ki maraton obezbijediti delegate, sudije i ostala službena lica u skla du sa pravilima i propozicijama za organizovanje takmičenja u Atlet skom savezu.

-Prvenstvo Crne Gore u polumara tonu i maratonu za muškarce i žene trčaće se na stazama polumaratona i maratona u okviru trke ,,Podgorica Milennium Run“. Dogovoreno je da maratonci čiji će se rezultati bodo vati za Prvenstvo Crne Gore u ma rartonu i polumaratonu ne plaćaju kotizaciju ili bilo kakvu startninu u skladu sa pravilima i propozicijama ASCG – piše u saopštenju. Saopšteno je da saradnja ima za cilj da se uključi što više učesnika u svim uzrasnim kategorijama i učestvuje na zajedničkoj manifestaciji u glav nom gradu i promoviše zdrave sti love života. R. P.

Kadetsku ekipu u borbama či niće Nenad Đuričić, Anes Ari faj, Filip Šoškić, Lazar Đurčević, Simon Simonović, Lazar Garda šević i Jusuf Saljiu.

U konkurenciji kadetkinja, u borbama, za medalje boriće se Jelena Miladinović (Omladi nac, -47), Una Raković (Omla dinac, -54 ) , Lana Vukčević (Kondor, do 54), Emina Efović (Budućnost, -54), Tara Perko vić (Omladinac, -54), Kristina Bukovac (Bar, -54). Nastupiće i Viktorija Vukadinović (Iskra, do 61), Matea Pantić (Fokus, -61), Sofija Mikulić (Bijela, -61), Jovana Damjanović (Omla dinac, -61), Izabela Hakanjin (Ulcinj, -61), Ljubica Vlahović (Gorštak, -61), Jovana Kotlaja (Ris, +61) i Nađa Boričić (Omla dinac, +61).

Žensku kadetsku ekipu u bor bama činiće Sofija Mikulić, Jo vana Damjanović, Ljubica Vla hović i Una Raković.

U muškoj konkurenciji mlađih seniora boriće se Matija Bo jić (Fokus, -60), Mirza Meh medović (Nikšić, -67), Matija Tanović (Onogošt, -67), Lazar Jovović (Bar, -75), Filip Mija nović (Budućnost, -75), Kristi jan Božić (Onogošt, -75), Dušan Bijelić (Bar, -84), Nemanja Mi kulić (Bijela, -84) i Nemanja Jo vović (Bar, +84).

Mušku ekipu činiće Lazar Jo vović, Filip Mijanović, Kristi jan Božić, Dušan Bijelić, Nema nja Mikulić, Nemanja Jovović i Matija Bojić.

Reprezentativac Španije i rođeni Podgoričanin je na listi ispred zvi jezde aktuelnog prvaka kontinen ta Efesa Šejna Larkina, koji ima platu od četiri miliona eura po se zoni. Treći na listi je Larkinov sa igrač, plejmejker Vasilije Micić (3,3 miliona eura).

Slijede Skoti Vilbekin (Fenerbah če, 2,4 miliona eura) te Nikolo Me li (Armani), Majk Džejms (Mo nako), Vil Klajburn (Efes) i Nik Kalates (Fenerbahče) – svi po dva miliona eura za sezonu.

Mirotić je od 2019. u Barsi a prošle sezone izabran je u prvi tim Evro lige. Među najplaćenijih 15 su četi ri igrača Barselone, po trojica iz istanbulskog Efesa i milanskog Ar manija. R. A.

U konkurenciji juniora, u borba ma nastupiće Balša Vojinović (Iskra, -55), Rodoljub Srbnjak (Mavaši, -55), Ognjen Bjelajac (Omladinac, -61), Đorđe Sto janović (Bar, -61), Sergej Cim baljević (Šotokan, -61), Andrija Danilović (Omladinac, -68), Jo van Đuranović (Bar, -68), Lado Vuković (Gorštak, -68). Takmi čiće se i Emre Saljiu (Omla dinac, -76), Đorđe Durutović (Bar, -76), Lazar Potpara (Fo kus, +76), Stevo Mrdak (Ris, +76), Marko Krvavac (Ris, +76), Aleksandar Džoganović (Fo kus, +76) i Nemanja Dragaš (Iskra, +76).

Juniorska ekipa u borbama na

U konkurenciji kata, kod kade ta, nastupiće Benjamin Aljoš ević (Bar), Aleksa Janjić (Bar), Ajsel Geršvic (Bar), Saša Pe trić (Iskra), Aleksa Vujošević (Iskra) i Luka Klačar (Potoci), a kod kadetkinja Viktorija Ra ičević (Iskra), Mia Ramović (Budućnost), Vasilisa Mira nović (Ulcinj), Kristina Boko vac (Bar), Katarina Vlahović (Iskra) i Teodora Gracun (Sta ri grad). Žensku ekipu čeiniće Katarina Vlahović, Tamara Kli sić i Viktorija Raičević, a mušku Aljošević, Janjić i Ajsel Geršvic. U juniorskoj konkurenciji na stupiće Lazar Sekulić (Bud va), Mila Marković (Budva), Arijana Kočan (Bar) i Ivana Vidojević (Šotokan). U konku renciji mlađih seniora na tatami će Maša Đukanović (Buduć nost), Džena Canović (Buduć nost), Filip Bakić (Budućnost), Kenan Nikočević (Bar), Niko la Milić (Bar) i Rijad Mandić (Budućnost).

Muški kata tim nastupiće u sa stavu Filip Bakić, Kenan Niko čević i Rijad Mandić.

Crnogorske takmičare predvo diće selektori Žarko Raković, Almir Cecunjanin, Dejan Iva nović i Slađan Mikulić u bor bama, a Milena Milačić i Tija na Radulović u katama. R. P.

Od petka do neđelje Balkansko prvenstvo u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore

NBA: Izuzetan skakački učinak Vučevića, šampion Golden Stejt u krizi

PODGORICA - Nikola Mirotić, krilni centar Barselone, ima najveći ugovor u Evroligi ove sezone od pet miliona eura.

Duodo je digao dvije utvrde blizu Manastira u julu 1690.

Generalni providur Dalmaci je i Albanije Alesandro Molin piše cetinjskom Vladici iz Za dra 20. februara 1690. godine: „Blagonaklonost i odanost Prevedroj Republici Presvi jetlog Gospodina sadašnjeg cetinjskog Vladike u Crnoj Gori, osobine hrišćanskog ža ra koje ga krase i pažnja koju koristi da, kod tih plemena sa već postojećom privrženošću prema mletačkom imenu, po krene i gaji neku još veću dr žavnu korist, zaslužuje veli kodušnu zahvalnu nagradu Preuzvišenog Senata, kojom obično obasipa onoga ko po hvalnim radom to zasluži. Sa tim naumom odlučili smo da javnim činom obilježimo za sluge tog prelata i na osnovu njih, sa ovlašćenjima našeg generalata, a na osnovu duka la Preuzvišenog Senata, da se od prvog ovog mjeseca dodje ljuje pomenutom cetinjskom Vladici deset dukata mjeseč no, koji će mu se isplaćivati iz poreske blagajne u Kotoru na uobičajeni način. U tom cilju nalažemo da ovo upiše u regi star i da rečeno izvršuje onaj ko je za to zadužen…” ***

Generalni providur Dalma cije i Albanije Alesandro Mo lin piše Senatu 5. marta 1690. godine: „Čuju se glasine da su Turci, pošto su Austrijanci napusti li Peć, opljačkali grad, a pošto je tamo otišao Gospodin Patri jarh ne zna se da li je pao u rop stvo ili se spasio bjekstvom. Božja ruka je, možda htjela nekom značajnom nesrećom da pokvari njegove planove i prekine pogubne poslove ko jima je počeo da se bavi. Pre osvešteni cetinjski Vladika je odbacio patrijarhovo nagova ranje koji ga stalno poziva k se

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 19. jula 1690. iz Kotora: Zaputio sam se preko brda u Cetinje. Tu sam se ulogorio i obezbijedio front sa dva utvrđenja koja sam odmah naložio da se podignu, na bilu planine, uz manastir, a zatim poslao da se zauzmu sva imanja, da bih otklonio svaku mogućnost iznenadnog neprijateljskog upada u moj logor

bi da ga uvuče u svoje poslove, i sve više jasno iskazuje svo ju naklonost Vašoj Prevedro sti. Da bih ga još više ohrabrio i očuvao njegovu veliku naklo nost, smatrao sam da treba da mu pokažem državnu veliko dušnost i dodijelio sam mu de set dukata mjesečno…” ***

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 7. marta 1690. iz Kotora: „Naseljavaju Crnogorci svoju, većinom krševitu i brdovitu zemlju, počevši od Ostroga na zapadu, pa na dva dana hoda, do Sutormana put jugoistoka. Po dužini, na sredini počinje se od rijeke Morače, koja teče dužinom od otprilike dan do

brog hoda, kao i do izvora, pre ma zapadu, isto oko dan hoda, a do kraja oko četiri sata. Po menuta rijeka Morača cijelom spomenutom dužinom odva ja i dijeli Crnu Goru od plani na Albanije i gornje Zete za oko dvije trećine teritorija, a treću trećinu sačinjava gornji dio Skadarskog jezera do Su tormana. Cijela zemlja može dati oko dvije hiljade ljudi pod oružjem…” ***

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 19. jula 1690. iz Kotora: (datum je vjerovatno pogre šan i treba da stoji 19. jul 1691. kako će se viđeti iz narednih dokumenata):

„…Obaviješten sam da je Su lejman, pošto je zasio u Lješ kopolju, a prije pohoda na Ce tinje, ulagao velike napore da potčini sebi Pipere, Kuče, Kli mente, Bjelopavliće i plemena albanskih brda, da ne bi imao neprijatelja iza leđa. Procije

nivši situaciju ne samo prema primjerima iz prošlosti, već i prema cirkularnim pismima, koja sam slao sa pozivima da ga oni napadnu s leđa, ja sa glavni nom čelno, a Crnogorci prema boku, bio je unaprijed smišljen napor da pisma stignu u njego ve ruke. A ja sam se trudio da ih ometam, koristeći najslađe na čine i najprikladnija mamlje nja s ciljem da se neprijatelj (kao što se i dogodilo) sukobi sa tim plemenima prije nego što krene na određen položaj, gdje će, kada bude stigao i zau zeo ga, doći do prekida održa vanja veza sa nama, bez kojih bi njihovo potčinjavanje nje mu bilo neizbježno … zaputio sam se preko brda u Cetinje, gdje sam stigao desetog ovog mjeseca. Tu sam se ulogorio i obezbijedio front sa dva utvr đenja koja sam odmah naložio da se podignu, na bilu planine, uz manastir, a zatim poslao da se zauzmu sva imanja, čak i ona udaljena, da bih otklonio svaku

Donosimo izvode iz knjige „Crna Goraizvještaji mletačkih providura 1687-1735“, koju je priredio Ferdi nando Ongania, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

mogućnost iznenadnog nepri jateljskog upada u moj logor. Potom sam naredio Kavali ru Ivanu Antunu Bolici da sa svojom četom ode u blizinu Lješkopolja da bi pomogao onima sa albanskih brda. U međuvremenu je Paša dobio odlučno negativan odgovor u pogledu njihovog potčinjava nja njemu, pa je odlučio da pr vo njih uništi prije napada na Cetinje, i sa tom namjerom je krenuo da pustoši njihova po lja i lično je pokušao da zauz me jednu kulu u Piperima, ali su mu krenuli ususret Piperi, sa njima Bjelopavlići, dio Kuča i sto pedeset Nikšića koje sam sa prijateljskim ubjeđivanjem i laskanjem privolio da dođu ia ko su se potčinili hercegovač kom Paši, kao i takođe sto pe deset Crnogoraca. Hrabro su odbili tri juriša, a zatim ga go nili do njegovog logora. Bili su ohrabreni blizinom Kavalira Bolice koji uživa veliki ugled kod njih, kao i mojom blizi nom, pošto sam se zaputio do nadomak Žabljaka. Na bojnom polju je ostalo devedeset osam mrtvih Turaka, pored onih ko je su, po svom običaju, odnijeli, a među kojima su bili i mnogi ugledni Turci. Zatim su izgu bili devet barjaka, preko trista pušaka, mnogo mačeva, a ima li su preko sedamdeset ranje nika. Sve se to vidi iz izvještaja koje dostavljamo na uvid mu drosti Vaše Prevedrosti. Hri šćani su imali samo šest mrtvih i jednog ranjenog … Ti značajni gubici, a vidjevši da je preduhi tren u zauzimanju mjesta pre ko kojih je trebalo da ide na Ce tinje, uz čvrsto uvjerenje da su otkrivene njegove spletke ko jima je htio da obezvrijedi one na koje je trebalo da se ja najvi še oslonim, kao što sam otkrio iz pisama koja su mi dospjela u ruke, kao i to što je čuo da sam prikupio brodove, o čemu sam pisao u zadnjem izvještaju, na

Vanredni providur Pie tro Duodo piše Senatu 19. jula 1690. iz Kotora: Sulejman-paša je lično pokušao da zauzme jednu kulu u Piperima, ali su mu krenuli u susret Piperi, sa njima Bjelo pavlići, dio Kuča i sto pedeset Nikšića, kao i takođe sto pedeset Crno goraca. Hrabro su odbili tri juriša, a zatim ga gonili do njegovog logora

osnovu kojega se moglo povje rovati da idu za Bar, najzad do lazak na front jedinica koje su izgledale brojne jer su se niza le po vrhovima brda, a u stva ri su bile ništa prema njemu sa šest hiljada boraca – sve to ga je nagnalo da promijeni odlu ku. Zato je u subotu priješao u Rijeku i vratio se sa artiljeri jom u Podgoricu, ali je usput bijedno spalio zasijana polja dospjela za žetvu. … Sa Ceti nja nijesam otišao prije nego što sam čuo da je Paša otišao za Skadar sa najvećim dije lom svoje pratnje, a tada sam poduzeo povratak koji se do godio jučerašnjeg dana. U međuvremenu su mi došli glavari i drugi iz Pipera i Bje lopavlića, njih 74, i predali mi znakove glava ubijenih Tura ka, kao i osam barjaka, što ša ljem kao svjedočanstvo o po bjedi. Jedan je barjak ostao u rukama jednog njihovog ra njenog druga koji želi da mi ga sam donese, kao i njihova zna menja sadržana u pomenutim iskazima. Količina navedenog i uvid u štetu koju su pretrpjeli bili su razlog da im dam dvje sta trideset stara žita za sve njih, zatim po dva dukata za svaku glavu, pored dvanaest prstenova, sedam medalja po dijeljenih glavarima, a uz sve to ostalima i dva svitka sivog platna dobrog kvaliteta, uze tog na zajam od trgovaca, što je sve zapisano u podnijetom ra čunu … Ali sve to nije dovoljna naknada za štete koje su pre trpjeli, jer su im uništili žitari ce i loze … Ponizno mole pla tu kao što su je nekada imali … Gospodina Frančeska Roti nja poslao sam u manastir na Cetinju, gdje je po dobro izu čenim ratnim pravilima odbrane, pred novim oficirima došao do izražaja njegov duh, pa je i preko njih odlično izvr šio svoje zadatke”.

(Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Boka Kotorska i Crna Gora na karti Vinćenca Koronelija iz 1688. godine

Skulptura Pietra Duoda koja se nalazila u Kotoru do polovine 20. stoljeća Mletački dužd Frančesco Morosini (1688 – 1694)

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Četvrtak, 3. novembar 2022.

I.br.1322/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Opština Berane, IV Crnogorske br. 1, Berane, protiv izvršnog dužnika Đukić Ranka, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 1.625,82€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 02.11.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đukić Ranka, sa zadnje poznatom adresom ul. Igumana Mojsija Zečevića br. 24, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br. 1322/22 od 11.10.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 21.10.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Poslovni broj: Iv. br. 1817/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Tomašević Milanko iz Bara/ Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105956 od 19.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.11.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Tomašević Milanko iz Bara/ Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105956 od 19.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.11.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1598/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Danilović Stanislav iz Bara/ Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014381 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.11.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Danilović Stanislav iz Bara/ Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014381 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.11.2022. godine.

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj: Iv. br. 1597/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Pejović Vasko iz Bara/ Jovana Tomaševića 10, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 101512 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.11.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Pejović Vasko iz Bara/ Jovana Tomaševića 10, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 101512 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.11.2022. godine.

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Poslovni broj: I.br. 1779/17

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog po traživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 02.11.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 30.11.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije počet ka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je proda ja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog po traživanja- obavještenje br.167.

Dana 02.11.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 2746/16

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

ADVOKAT MILENA LABOVIĆ Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 21.11.2022. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama hotela „Mogren“, Stari grad, Budva.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Gigović Ivice upisane u listu nepokretnosti br. 251 KO Budva, Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Budva i to:

•katastarska parcela broj 1264, plan 8, skica 8, potes Lugovi, ukupne površine 387 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 141 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 246 m2 i

•porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1246, sprat nost P1, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 161 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 190 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 189 m2.

Početna kupoprodajna cijena na VII prodaji iznosi 269.250,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga na dan 11.04.2022. godine iznosi 258.267,25 €, od čega je iznos od 211.206,46 € dužnika Gigović Ivice, po osnovu Ugovora o kreditu br. 02-125/14 od 27.02.2014. godine i iznos od 47.060,79 € dužnika Gigović Đorđa, po osnovu Ugovora o kreditu br. 02-659/14-2 od 27.11.2014. godine.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 647.000,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog rad nog dana zaključno sa 20.11.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatske kancelarije L & V Law Firm – ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neo phodno dostaviti: -za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capi tal Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljan jem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađi vati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora, iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, dana 01.11.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2746/16 od 16.01.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetan jem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 832 KO Ozrinići PJ Nikšić i to: blok 0, broj 1771/2, RB 1, plan 000, skica 000, potes Gornji kraj, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 60m2, blok 0, broj 1771/2, RB 0, plan 000, skica 000, potes Gornji kraj, po kulturi dvorište, površine 465m2 -sve u obimu prava sopstvenika- posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.11.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 3.060,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2746/16 od 02.04.2018.godine.

IV Na četrdeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposred nom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 53023046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretno sti, odnosno iznos od 306,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je proda ja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni iz vršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.76/11, te podatak o zabrani otuđenja i obavještenja o početku namirenja potraživanja broj 6221, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 01.11.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 21/09), člana 29 i 30 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 44/10) JU OŠ „Luka Simonović“ Nikšić objavljuje

J A V N I P O Z I V za prikupljanje ponuda za davanje u zakup školskog prostora 1.Predmet zakupa fiskulturna sala, površibe 450 m2 sa pratećim prostorijama (svlačioni cama).

Minimalna mjesečna cijena zakupa je 750,00 eura mjesečno. Prostor se izdaje posle nastave na period od tri godine.

U cijenu su uračunati troškovi vode, grijanja, utrošene električne energije. Za mjesec jul, avgust i januar se zakupnina plaća srazmjerno iskorišćenim terminima. Pravo učešća na nadmetanju imaju sportski klubovi, sportske organizavije, koje dostave povrdu o registraciji iz centralnog registra Privrednog suda, odnosno dokaz o ispunjavan ju uslova za obavljanje djelatnosti za koju zakupljuju prostorije

2.Predmet zakupa prostorija površine 53,1 m2 , koja se nalazi kod glavnog ulaza u škol sku zgradu.

Namjena prostorije je za mini pekaru-školsko bife (prodaja peciva, sokova i sl. za uče nike).

Minimalna cijena zakupa je 400,00 eura mjesečno. Prostorija se izdaje na period od tri godine.

U cijenu su uračunati troškovi vode, grijanja, utrošene električne energije.

Za mjesec jul, avgust i januar se zakupnina plaća srazmjerno iskorišćenim radnim dan ima.

Pravo učešća na nadmetanju imaju lica koja dostave potvrdu o regostraciji iz centralnog registra privrednih subjekata, odnosno dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje dijelat nosti za koju zakupljuje prostoriju.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je najveća ponuđena cijena.

Zakupnina se plaća mjesečno, najkasnije do 5. u mjesecu za tekući mjesec.

Zakupac je obavezan unaprijed uplatiti zakupninu za dva mjeseca.

Rok za podnošenje ponuda je sedam dana od dana objavljivanja poziva.

Ponude se dostavljaju neposredno na adresu: JU OŠ „Luka Simonović“ Nikšić, Nikole Tesle bb, u zatvorenoj koverti sa naznakom „za Javni poziv za zakup prostora – NE OT VARAJ prije sjednice Komisije“ svakog radnog dana u vremenu od 9 – 12 časova.

Otvaranje ponuda će se obaviti, istog dana nakon isteka roka za podnošenje ponuda u 12:15 časova u prostorijama Škole, i istom mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača.

Troškove objavljivanja javnog poziva snosi zakupac.

Kontakt telefon: 040 247 368

DIREKTORICA Marija Martinović

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović

1

Mali oglasi

NEKRETN i NE

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707

2

PRODAJEM poslovni prostor 150m2/cijena 120.000e Ul.Vasa Raičkovića Tel.068/466-665 3

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 6

Centar-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu penthaus 180m2) sa 8 privatnih parkin ga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih prednosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 7

R az No

OTČEPLJENJE

sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5

OTČEPLJENJE

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Na osnovu člana 15 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave sprovođenju javne rasprave u pripremi strategija zakona („Službeni list Crne Gore “, broj 41/18)

MINISTARSTVO LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA daje na javnu raspravu Nacrt zakona o zaštiti jednakosti zabrani diskriminacije upućuje ЈАVNI POZIV

građanima/kama, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, političkim subjektima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima svim zaintereso vanim оrganizacijama zajednicama, da se uključe u javnu raspravu daju svoj doprinos, u razmatranju Nacrta zakona o zaštiti jednakosti zabrani diskriminacije.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti jednakosti zabrani diskriminacije trajaće 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ministarstva portalu e-uprave.

Zainteresovani subjekti svoje primjedbe, prijedloge sugestije na Nacrt zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije mogu dostaviti Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava u pisanoj formi na adresu: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, br. 130, 81 000 Podgorica i na mejl: irena.varagic@mmp.gov.me , na obrascu za dostavljanje prjedloga, sugestija komentara na Nacrt zakona.

Univerzitet Crne Gore Medicinski fakultet u Podgorici

OBAVJEŠTENJE

Dr pharm Tijana Mićović javno će braniti doktorsku disertaciju pod nazivom »Farmakognozijska ispitivanja herbe izopa, Hyssopus officinalis L. (Lamiace ae) iz Crne Gore i Srbije«

kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4 e-mail: oglasno@pobjeda.me

pred Komisijom u sastavu: -Prof. dr Zorica Potpara, vanredna profesorica Medicinskog fakulteta Univer ziteta Crne Gore; -Prof. dr Zoran Maksimović – redovni profesor Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, mentor; -Prof. dr Danijela Stešević, redovna profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore

Odbrana će se održati dana 08.11.2022. godine (utorak) sa početkom u 11,30 sati u Amfiteatru Medicinskog fakulteta (zgrada dekanata).

Sa dubokim bolom u duši, ranjenog srca, opraštam se od mog voljenog bratanića

BOBA Miškovog LOPIČIĆA 1979–2022.

Srećo tetkina, i pored teške bolesti nadala sam se tvom ozdravljenju, jer već odavno nosim ranu za tvojim ocem, a mojim bratom.

Ali, Bobo, ovo je rana bez prebola, moje dobro i plemenito dijete toplog srca, pa je tetka očekivala tvoje veselje, a ne put bez povratka.

Nek ti moje suze i ranjeno srce ne remete vječni mir, a ja nikad neću prestati da te volim i žalim za tvojom mladošću.

Posljednji pozdrav dragoj

MINI Spasojevoj PRELEVIĆ

Počivaj u miru, anđele!

KATARININE kolege sa posla TEODORA, MIRELA, CECA, SANDRA, ĐORĐE i DENIS

81

99

MINA PRELEVIĆ

Počivaj u miru, anđele.

KOLEKTIV CEMI-ja 89

Posljednji pozdrav dragoj

MINI PRELEVIĆ

Odmaraj sa anđelima.

DRAGAN VUKOSAVLJEVIĆ sa porodicom 73

Tetka NADA, TINA, DUŠKO i VOJO VUJOVIĆ

obavještenja

Velika je tuga zbog gubitka djeteta našeg dragog kolege Spasoja

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 2. novembra 2022. u 88. godini preminula naša draga

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Dana 2. novembra 2022. godine preminula je naša draga

MILOSAVA Simeunova

RADOVIĆ rođena Žižić

MINA Spasojeva PRELEVIĆ 2019–2022.

Počivaj u miru, Anđele.

DRAGE pok. Vasilija BEĆIR rođena Penda

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima 3. novembra od 9 do 14 časova, kada povorka kreće za Njeguše –Raičevići, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin DANILO, kćer BOSE, sestre STANE i MILE, snaha ZORKA, unučad ĐURO, ZORAN, BILJANA i MILICA, zaove ANĐE i DESANKA, bratanić VASO, bratanične BILJANA, DRAGANA i STANKA, snaha VELIKA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina BEĆIR i PENDA 93

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 3. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

OŽALOŠĆENA PORODICA

92

KOLEKTIV AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO 97

MINA Spasojeva PRELEVIĆ 2019–2022.

Mirno spavaj, prerano ubrani cvijete.

Tatine

Pavlov KRIVOKAPIĆ

Voljeni oče, deset godina je od kada si otišao, a nešto više od dvije godine od kada ti se majka pridružila. Iza vas je ostala neprolazna praznina i bol u našim dušama koje vrijeme ne može umanjiti. Čuvamo vas od zaborava, jer voljeni ne umiru dok žive oni koji ih nose u srcima i mislima.

Vaša DJECA sa porodicama 96

Posljednji pozdrav dragoj snahi

DRAGE Vaskova BEĆIR

Hvala na lijepom dočeku koji smo kod tebe uvijek imali.

Počivaj u miru sa svojim suprugom i sinom.

VASKO BEĆIR sa porodicom 98

Voljenoj tetki

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, svekrvi i babi DRAGI Vasilijevoj BEĆIR

Voljena naša Drage, doživotno ćemo se sjećati tvoje plemenitosti, pažnje i dobrote.  Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA

95

Dana 2. novembra 2022. preminula je moja draga majka DRAGE

MILEVI

Počivaj u miru, blažena dušo.

Sestrične VANJA i TANJA sa porodicama 76

MILEVI STANOVIĆ

Od sestre GARE sa porodicom 75

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

pok.

Vasilija BEĆIR rođena Penda

Draga majko, neću te zaboraviti. Uvijek ću pamtiti i sjećati se tvojeg majčinstva.

Tvoja kćer BOSILJKA, zet JANKO ŠOFRANAC sa porodicom

94

Posljednji pozdrav dragom BOBU LOPIČIĆU

Uvijek ćeš biti u našim srcima voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u miru.

DRAGAN, SONJA, MILA i MILOŠ 91

Oglasi i

VLADIMIR

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da nas je dana 2. novembra 2022. u 63. godini života napustio naš dragi

Dana 2. novembra 2022. preminula je naša draga

MARKO Obrenov POPOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci dana 3. novembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 62, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga DRAGOJLA, ćerka JELENA, sin JANKO, snaha NINA, unuka ĐURĐINA, braća NOVAK i MIRKO, sestre NJEGOSAVA i DOBRINKA i ostala mnogobrojna rodbina

JOVANKA Vasilijeva LAKOVIĆ rođena Đurović

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 2. novembra od 11 do 15 časova i 3. novembra od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova 3. novembra na seoskom groblju u Lekićima.

OŽALOŠĆENI: sin ZDRAVKO, kćerka SNEŽANA, đeveri LJUBOMIR i VOJISLAV, jetrve MILIJANA i SLAVICA, unučad i praunučad, bratanići, sestričići, sestrične, đeveričići, đeverične, zaovičići, zaovične i ostala rodbina LAKOVIĆ i ĐUROVIĆ 63

наша драга ДУШАНКА Петрова ДИВАНОВИЋ рођена Станишић Саучешће примамо у капели Прасквица дана 2. новембра од 10 до 16 часова и 3. новембра од 8 до 10.30 часова. Сахрана ће се обавити дана 3. новембра у 11 часова на гробљу манастира Прасквица.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг ПЕТАР, синови ЖЕЉКО, ЗОРАН, ЉУБОМИР, браћа ВАСИЛИЈЕ, ВЕСЕЛИН и ЖИВАЉ, снахе, унучад и остала многобројна родбина 62

Preselio je na Ahiret u 84. godini života naš dragi Rehmetli

JOVANKA LAKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi i jetrvi. LJUBO i MILIJANA 84

Posljednji pozdrav dragoj ujni

JOVANKI

ROSA, LIDIJA, MILANKA i BUDO sa porodicama

JOVANKA LAKOVIĆ

Dragoj strini, posljednji pozdrav.

GORAN i SEKA sa porodicama 85

OSMAN M. MEDUNJANIN

Hatar će se primati 3. novembra 2022. u gasulhani na mezarju Cijevna od 13 do 19 časova, kao i 4. novembra od 10 do 14 časova. Dženaza će se obaviti 4. novembra u 14 časova, na mezarju Cijevna.

Ožalošćeni: supruga SABRIJA, ćerka SABINA, sinovi NUSRET i ANEL, sestra SABRIJA, zet SAJO, snaha AJLA, unučad NEJLA, MELISA, MESUD i SUMEJA i ostala mnogobrojna rodbina 82

Posljednji pozdrav našem rođaku

KOSTADIN – KOSTA MAROJEVIĆ

VESNA i STEFAN MAROJEVIĆ

JOVANKA LAKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini.

NADA, VESNA i VESKO sa porodicama 86

JOVANKA LAKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi i jetrvi.

VOJO i SLAVICA 83

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 2. novembra 2022. godine umro je, nakon teške bolesti, naš dragi

BOŽIDAR BOBO Miloradov LOPIČIĆ 1979–2022.

Sahrana je obavljena istog dana na Novom groblju na Cetinju u krugu porodice. OŽALOŠĆENI: majka MARIJA, sestra ANA i ostala porodica LOPIČIĆ

Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci i babi

VERI Krsta – Kike LAKOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoje kćerka NENA i unuke MILENA, DRAGANA i KSENIJA 64

Posljednji pozdrav našoj voljenoj VERI Krsta – Kike LAKOVIĆ

Tvoja dobrota i plemenitost će zauvijek ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji BILJANA, DUŠAN, MILICA, MAJA i PETAR 65

Posljednji pozdrav  ŽIKI JANJUŠEVIĆU

Počivaj u miru, dragi kume.

DRAGAN PAVIĆEVIĆ sa porodicom

Četvrtak, 3. novembar 2022.

20 godina je otkad nije sa nama naš

78

IN MEMORIAM 3. 11. 2010 – 3. 11. 2022.

BLAGOJE KNEŽEVIĆ

Godine prolaze, a sjećanje na tebe ne blijedi.

Tvoja porodica

MARICA Maksimova VUČERAKOVIĆ

Sahrana će se obaviti 3. novembra 2022. godine u Zadru. Sa velikom ljubavlju i dubokim poštovanjem opraštamo se od nje.

Sestrične TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ

72

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

Godina dana je od smrti našeg dragog i iskrenog prijatelja

PETAR V. BORIČIĆ 2002–2022.

Čuvamo te u našim srcima, razgovorima i mislima.

Tvoji supruga OLGA, ćerka ŽANA, sinovi SRĐA i SINIŠA sa porodicama

69

Dana 3. novembra navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš dragi

LJUBOMIR – LJUBO Josifov MRDAK

Vrijeme ne može da umanji bol niti prazninu što nijesi sa nama. Fali nam tvoja podrška i ljubav koje si nam pružao svakodnevno.

Voli te tvoja porodica zauvijek, supruga MAGDA, šćeri OLIVERA, RUŽA, BILJANA i STANKA, unučad TIJANA, STEFAN, FILIP, INA i SLAVEN

87

Dvije godine od smrti našeg voljenog

ŽARKA

MARTINOVIĆA

Tuga se ne mjeri vremenom koje prolazi već prazninom koju si ostavio u našim srcima. Tvoji: IVANA, VANJA, DRAŽEN i ELENA 77

DRAGANU VUKSANOVIĆU

Počivaj u miru.

DRAGOJKA MARTINOVIĆ sa porodicom 66

DRAGANA KRIVOKAPIĆA

PETAR MARTINOVIĆ sa porodicom 67

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Danas se navršava 40 tužnih dana od smrti moje mile sestre, a naše dobre tetke BOSILJKE Milutinove KUSOVAC

Nikad te neće zaboraviti, tvoji: LOLE, ŽELJKO, IGOR, RAJKA i ANA 90

Četvrtak, 3. novembar 2022.

A cappella

Kultura ili ništa

Prethodnu

sedmicu proveo sam u Njemačkoj, tačnije u Berlinu, Darmštadu i Frankfurtu, na poziv saveznog ministarstva inostranih poslova Njemačke i direktorata za kulturu i medije u okviru tog veoma značajnog ministarstva u Vladi Njemačke.

Osim mene, bilo je još pet umjetnika i producenata, iz Meksika, Brazila, Vijetnama, Kenije i Sjedinjenih Američkih Država. Naši domaćini formalno su bili ljudi iz ,,Initiative Musik“, organizacije koja upravlja fondovima radi popularizacije njemačke džez scene, ali i međunarodne saradnje koja osim programa, organizuje i razmjene umjetnika sa svih meridijana i poboljšava uticaj njemačke džez scene kroz razne vidove saradnje. Nemam nikakvu dilemu, a to se potvrdilo i ovom prilikom, da je Njemačka ozbiljna, bogata zemlja, ali i da je kao takva, potpuno svjesna svoje uloge na evropskoj kulturnoj mapi.

Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori, na moje veliko zadovoljstvo, prepoznat je i van granica Crne Gore, pa sam tako i ja, kao predstavnik tog crnogorsko-američkog partnerstva pozvan da pružim skromni doprinos sedmodnevnom poslovnom druženju u Njemačkoj. Kao vanserijski domaćini, Neus, Kristina i Julija organizovali su za nas u tih sedam dana komprimovanu verziju prolaska kroz sistem njemačkog odnosa prema kulturi, posebno prema njegovanju džez muzike kao žanra koji nesumnjivo pripada klasičnoj muzici i kao takav, zasigurno zaslužuje poseban pristup. Njemačka je bogata zemlja i kao takva, nosi luču džeza u Evropi. Berlin, Keln, Hamburg, Frankfurt i još neki njemački gradovi njeguju i gaje džez muziku kako sistemski, tako i kroz bogatu ponudu noćnog života i svjetski etabliranih džez klubova poput „b flat“, „A trane“, „Schlot“ u Berlinu ili „Jazzkeller“ i „Jazz Montez“ u Frankfurtu. Ove lokacije predstavljaju dah svjetske civilizacije i primjer su dobrog odnosa države prema žanru koji ne pripada komercijalnoj, već umjetnič-

koj muzici. Da ne pominjem činjenicu da svi džez klubovi imaju priliku da se kroz posebnu vrstu registracije poslovanja dodatno motivišu saradnjom na gradskom nivou.

U Frankfurtu smo bili specijalni gosti nacionalnog radijskog servisa države Hesen, HR radija. U sklopu tog radija, osim šest radijskih kanala, funkcioniše simfonijski orkestar kao i veliki Big bend sa više od 20 izvođača. Tih dana dešavao se i 53. Deutsche Frankfurt Jazz Festival na kome je osim mnogobrojnih konce-

rata inostranih umjetnika, većinom iz SAD, prepuna sala imala priliku da čuje i neka ekskluzivna evropska džez dostignuća, ali i njemačke autore i izvođače. U tom istom Frankfurtu, bili smo gosti frankfurtske akademije primijenjih umjetnosti i muzike, koja u svom programu ima džez odsjeke, sa jasnom ambicijom – da proizvede buduće članove Big benda frankfurtskog radija. I time se zatvara zamišljeni krug, ali jedini mogući krug: džez muzika mora da živi uz pomoć državnih institucija, ali umreženo sa sistemom obrazovanja i kulture. I nikako drugačije. Država koja vodi računa o svojoj kulturi i kulturi svjetske civilizacije mora da ulaže novac poreskih obveznika u minimum standarda, ne u komercijalne projekte. * * *

Upitan sam ne jednom, kako je crnogorski Made in New York Jazz Festival uspio da za samo sedam godina postojanja dovede imena kao što su Rendi Breker, Majk Stern, Dejv Vekl, Leni Vajt, Bil Evans i mnoge druge velikane svjetskog džeza. Iskreno, nisjeam znao da dam direktan odgovor na to pitanje, ali kroz glavu mi se vrzmala čudnovata misao, imanentna crnogorskom postojanju – uz malo sreće, s jasnim talentom i pozitivnom vibracijom koju šalje kao zemlja u razvoju i uz maksimalnu posvećenost projektu, Crna Gora može visoko. Ali nije svjesna tih okolnosti i kao i u svemu, srlja. Nije svjesna mogućnosti koju ima, nije svjesna sopstvenog potencijala i talenta i kao kakvo derle, u godinama kada hrli punoljetstvu, izgleda kao buntovni tinejdžer bez kompasa. Ne pišem ja ovdje rijetko o suštini, a ona glasi – uložimo u evroatlantske vrijednosti, pomjerimo stvari naprijed, osnujmo orkestre u okviru nacionalnih institucija, uvežimo institucije kulture i obrazovanja i za samo nekoliko godina uvidjećemo rezultate. Crna Gora puca od potentnosti, samo je treba artikulisati i usmjeriti đe treba. Nije to toliko teško.

Piše: Vladimir MARAŠ

Uložimo u evroatlantske vrijednosti, pomjerimo stvari naprijed, osnujmo orkestre u okviru nacionalnih institucija, uvežimo institucije kulture i obrazovanja i za samo nekoliko godina uvidjećemo rezultate

,,Guillermo del Toro’s Cabinet of Curiosities“: u fokusu

Intimni atlas stvarnog horora

Kada je imao osam godina, Giljermo Del Toro je ta tinom ručnom ,,Super 8“ ka merom snimio prvi film. Nje govi ,,likovi“ bile su figurice junaka filma ,,Planeta maj muna“ (,,Planet of the Apes“, Frenklin Dž. Šafner, 1968)... A jedan skeč zvao se, zamislite: ,,Krompir serijski ubica“.

Dužnici i strastvenici Osmogodišnji Del Toro je svog junaka poslao pravo u misiju svjetske dominacije. Negdje usput Krompirko sti gne da ,,kokne“ Giljermovu mamu (!), pa braću (!)... Prije nego konačno uspije da izađe iz kuće i, kao za kaznu – na uli ci završi pod točkovima prvog automobila. Ma, horor – ako ga ima.

Pošteno je reći, da se malom Del Toru, budućem oskarovcu baš igralo na pločniku ispred dvorišta u Gvadalahari, gdje ga mama nikad nije puštala jer bi tuda često znao da proleti automobil.

Giljermov horor, knap 50 go dina kasnije: u ,,The Viewing“ sedmoj epizodi antologije ,,Guillermo del Toro’s Cabi net of Curiosities“ rađene po Del Torovim pričama, u istoj prostoriji okupljeni su pisac, naučnica, bogataš, muzičar, vojnik-plaćenik i fatalna da ma. Svi su tu, da se ogledaju oči u oči sa kosmičkim, pot puno mističnim i možda van zemaljskim predmetom. I da pokušaju da ga jedni drugima objasne. U ludoj igri slučaja i lavirintu ljudske prirode – ne ko će naravno zagine (na pri lično bizaran način), a neko dočeka spas... U tom pogledu u ambis, u tminu i nepoznato, ključno je pitanje: da li, pored svih njih, u ovoj antologiji od

theposterdb.com

Čudačka kolekcija iz osam Del Torovih priča

osam epizoda preživljava re žiser, autor i autorstvo?

Odgovor je prilično jednosta van: veliki moderni režiser je u ,,Guillermo del Toro’s Ca binet of Curiosities“ poku šao da pruži sasvim ličan i in timan odgovor – što za njega horor znači uopšte. Zbog čega ga toliko zaokuplja, i mnogo prije mračnjačke, sa tri Oska ra nagrađena fantazije ,,Pan’s Labyrinth“ (2006) koja ga je proslavila. Pa i prije knjige o Alfredu Hičkoku koju je pi

je u Netfliksovoj seriji pokušao da pruži sasvim ličan odgovor, što za njega horor znači uopšte. Zbog čega ga toliko zaokuplja, i mnogo prije mračnjačke fantazije ,,Pan’s Labyrinth“ (2006) koja ga je proslavila... Dakle, od onog momenta kad je kao osmogodišnjak prvi put u ruke uzeo tatinu ,,superosmicu“ i zamislio jednog Krompirka-zločinca

sao prije više od tri decenije... Dakle, od onog momenta kad je prvi put u ruke uzeo tatinu ,,superosmicu“ i zamislio jed nog Krompirka-zločinca.

,,Guillermo del Toro’s Cabi net of Curiosities“ ima mana u izvedbi, a tiču se prije svega ra zvučenosti. Osam epizoda koje su režirali neki od Giljermovih

prijatelja ili majstora horora, u trajanju od 38 minuta do sat i kusur, previše su materijalaonda kad se ima u vidu, da pri lično rano postaje jasno, kuda nas to autor vodi... I što to, za njega, istinski horor znači.

Zgarišta sjećanja Junaci ,,Guillermo del Toro’s Cabinet of Curiosities“ su ne ki umjetnici koji se nikako ne daju ni prepuštaju prigušenoj, ,,pokvarenoj“ strasti. Neki sta ri dužnici, šibicari i zelenaši, sa užasno kreativnim i očajnič kim načinima da probaju da vrate stare dugove... Domaćice čiji je očaj učmalog i neostva renog života poput pucnja sa prigušivačem; pa patolozi koji najbolje od svih znaju, kakav ih jad i užas od kancera iznutra jede i otkucava sve bliži kraj. Neki mladi roditelji, koji su nakon smrti djeteta izgubili i još više; izgubili i jedno drugo.

Giljermo Del Toro je kvali

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Curiosities“: Antologija u kojoj veliki režiser zaviruje u škrinju ličnih fascinacija

Giljermo Del Toro

Giljermo Del Toro uvodničar na startu svake epizode

Kejt Mikući u četvrtoj epizodi u kojoj autorka Ana Lili Amirpur pruža objektivno najjaču tezu

tetom ove epizode poređao tako, da bi to moglo ličiti na profil kraljevske etape Tur de Fransa. Otprilike: ne pretjera no zahtjevan uvod, pa žestoko penjanje i lude visine straha i neizvjesnosti u trećoj i če tvrtoj epizodi... Pa strmoglav pad, do krivudavog i posve ne običnog terena u sedmoj; sve do finalnog i strmog uspona u osmoj, na čijem se cilju pruža divan vidik i horizont.

Komadi puzle

Ne objašnjava sebe Del Toro skoro nimalo, ali usput pažlji vo ostavlja dovoljno hintova, da iskusnija publika lako može da prepozna neki, njegov ali i svoj, lični mozaik. Na primjer: u pr voj epizodi (,,Lot 36“, režirao je voljeni Del Torov imenjak i fo tograf na najboljim filmovima, Giljermo Navaro) – njegov ju nak je zelenaš tuđim uspomena ma. Istovremeno i totalni ,,whi te trash“ američke ere Buša starijeg, potpun o nepovjerljiv prema imigrantima ili svemu ,,drugom“. Teoretičar zavje re i zaboravljeni ratni veteran, otprilike slika svake metastaze ,,bijele Amerike“ u modernom i Trampovom vremenu... E, kad taj kukavac (glumi ga odlični Tim Blejk Nelson) sa tog zga rišta tuđih uspomena oslobodi samog vraga - dođemo do mo menta kad od imigrantske volje isključivo zavisi njegov spas. U toj odluci leži pravi horor za mo dernu Ameriku.

Bez namjere da prepričavamo ostale epizode – valja istaći da

u previše često slučajeva ove Del Torove priče pate od iste boljke kao u prvoj epizodi. A to je, da kraj i kulminacija ,,uda re“ odjednom, bez iole dobrog građenja saspensa i straha, bez realnog užasa. Već hop – izne nadi nokaut, ili prekid gon gom, pa ko u toj borbi sabere poene i snađe se – super... Srećom, Del Toro ne bi bio ta ko brižan i temeljan autor ka kav jeste, da ukupna cjelina zaista ne vrijedi za komad više od proste sume pojedinačnih djelova. Radnju antologijskih ,,komada puzle“ uvezuje sup tilno: ako je u prvoj epizodi ,,na

tapetu“ zelenaš kojem krupni je kamataške ribe dišu za vra tom, onda je to već u drugoj, na primjer, kopač tuđih grobova koji zlatnim zubima mrtvaca otplaćuje neke još veće dugo ve. Ili: ako je u četvrtoj epizodi to jedna domaćica koji na pot puno otkačen i prelud način, zahvaljujući jednoj konfek cijskoj ,,telešop“ kremi za lice, traži put do totalne emancipa cije i slobode – onda je u finalu to jedna naučnica koja ne dobi ja bilo kakvu zaslugu za krvavi rad, majka koja je smrću djete ta ostala i bez bliskosti sa mu žom... A sve, odreda, to je gomi

la mnogo usamljenih i u svojim životima zakočenih likova.

Sjenke doma

Objektivan višak, skoro appen dix u projektu, su peta i šesta epizoda – nastale kao fascina cija poznatim Lavkraftovim horor-pričama. Peta ,,Picker man’s Model“ (režirao je Kit Tomas, režiser horora ,,The Vi gil“ iz 2019. i ovogodišnjeg ,,Fi restarter“), o slikaru koji bježi od putenog i ,,grešnog“ kao od kuge cijelog života, je čak pro pustila priliku da zaigra efek tnije i jače na kartu očigledne homoerotike između glavnog

Oskarovac Marej Ejbraham briljira kao patolog u tenzičnoj trećoj epizodi

Ples jata ptica u katarzičnom finalu

lika (Ben Barns) i ,,antiheroja“ (Krispin Glover, velika faca al ternativnog filma osamdesetih i devedesetih, jedan od najdra žih Džarmušovih glumaca). Valja, ipak, fokus zato usmje riti ka onom što je u ovoj igri objektivno najbolje. Sliku re alnog horora i užasa isključi vo pruža treća ,,The Autop sy“. Sa šmekom najboljih djela Stivena Kinga, recimo kultne ,,The Outsider“ priče, zanatski rad režisera Dejvida Prajora

(potpisao prošlogodišnji ,,Vo ir“) je svojevrstan meditativni razgovor kancera sa onim koga boleština proždire. I jedna igra mačke i miša, u kom ultimativ nu žrtvu čini oskarovac Ma rej Ejbraham. Samo je finalna animacija ,,iznutra“ malo spu stila utisak o briljantnoj epizo di – ali joj nije nimalo oduze la, ni ornjila tenziju, poentu, za žestok hororistični nokaut. ,,Kvaka“ svakog dobrog horo ra je da pruži kvalitetnu po entu i tezu, otvori gomilu pi tanja: ko je tu zaista žrtva a ko nasilnik, ko zbog čega ubija a ko biva ubijen... E, dobar ma terijal za različita tumačenja pruža jedino četvrta epizoda ,,The Outside“. Potpisuje je sjajna Ana Lili Amirpur, sa najkoherentnijim i čak naj sočnijim vizuelnim jezikom, totale efektnom emancipator skom pričom i tezom u stilu De Palminog kultnog horo ra ,,Carrie“ (1976). Čak i glav na glumica Kejt Mikući ima neku autoironičnu i jurodivu otkačenost kao Sisi Spejsek u ,,Carrie“. U igri sjenki jednog doma savršeno nebitne sred nje klase u predgrađu otkriva se cijela jedna tamnica za mo dernu ženu... A to, što je tele šop-televizija njena karta za bijeg i emancipaciju – je pot puno štosan i ciničan pogled fantastične Amirpur na kom pleksnu temu. Ma, genijalno!

Sedma ,,The Viewing“ Panosa Kosmatosa (ona priča o piscu, muzičaru, bogatašu... Znate već) jedino parira četvrtoj kada je filmski jezik u pitanju; ali joj, u ludom plesu po autorskom ringu, fali realne koherentnosti – i završnog udarca. Kao da je Kosmatos (režiser neobičnog ,,Mandy“ iz 2018. sa Ilajdžom Vudom) negdje usput zabora vio da mora i da završi priču, ili da makar pusti da gomila lu dih ideja izađe i publici napravi promaju u glavi.

Geometrija neba Šteta, jer je otkačena forma (koja bi otprilike bila: junaci ,,Scooby-Doo“ crtaća u posje ti Bilu iz Tarantinovog ,,Kill Bill“ filmskog diptiha!) zaista imala pokrića da iskaže nešto opako dobro. Na kraju, Del Toro uspijeva da posloži ličnu puzlu i potpuno otvori karte: direktno ciljaju ći da je cijela hororistična pri ča suštinski i svjedočanstvo o filmskom autorstvu uopšte! Jer junaci u posljednjoj epizo di ,,The Murmuring“, bračni par Nensi (Esi Dejvis, kanali še internu Mišel Fajfer na vr huncu karijere) i Edgar (Endru Linkoln ) ne čine ništa drugo nego snimaju tajnovite figure koje jata ptica oslikava ju na nebu.

Australijska režiserka Dženifer Kent, autorka ,,The Baba

dook“ (2014) i ,,The Nighting dale“ (2018) koji je u Veneciji imao žestok odjek – je idealan izbor da tu finalnu priču oboji emotivnijim tomovima. Gdje Del Toro, naravno, poruču je: stvaran horor nije ništa vi še od robovanja bilo kakvim traumama i bilo kojoj prošlo sti. Onoj, koja od nas učini lo še i užasne likove, onda kad ne umijemo ili ne želimo da ,,na stavimo dalje“.

Ovakvih motiva, naravno, ima tušta&tma u modernoj, čak i ovogodišnjoj vrhunskoj tele viziji (sjajna serija ,,The Be ar“ odličan primjer). Ali Gi ljermo Del Toro je, zavlačeći u ovu škrinju fascinacija, čak i uspomena, uspio da im pruži duboku, osobenu notu i boju. Upravo zato – jer je lična, jer je imao petlje i hrabrosti da, ,,kao da neće“, ovdje zaviri, otkrije i podijeli. I to je njegov ,,Cabi net of Curiosities“ – ni u kom slučaju Pandorina kutija koja oslobađa aveti i demone... Već onaj ključ i ona mapa, koja nu di jednostavan izlaz iz bilo kog lavirinta.

A formula je prosta: gledaj pra vo, ka jatima ptica i njihovim obrisima, geometriji na nebu, koja se nekim divnim filmskim autorima i njihovim prijatelji ma, poput plesa i rajskih slika zna učiniti.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Strava i užas na tragu prigušene putenosti

Četvrtak, 3. novembar 2022.

zerkalo

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Šta bi mogla biti sama zgrada na ograđenom proplanku usred šume? Stari hotel – le čilište u prirodi? Posed neka kvog apokaliptičnog, hrišćan skog kulta? Izbeglički centar? Napušteno postrojenje tajne ili naučne službe? Sve to ili ni šta od toga?

Jasno je samo da u filmu ,,We Might As Well Be Dead“ Natalije Sinelnikove ništa iza ograde ne postoji, kao da je spoljni svet u stanju apokalip se ili makar stalne, perpetual ne krize.

Apolonova zgrada

Debitantski film mlade ne mačke autorice ruskog po rekla (kao dete je s familijom emigrirala iz Sankt Petersbur ga u Berlin) ujedno je i njen di plomski rad na univerzitetu u Babelsbergu, što ga čini popri ličnim izuzetkom i kuriozite tom. Doista retko se dogodi da jedan zapravo studentski rad poseduje takav istančan stil (nema veze što su elementi preuzeti iz drugih izvora, Si nelnikova to i ne skriva), in ventivno zapletenu priču, du binsko promišljanje zavijeno u metaforu po pravilima žan rovskog filma, te izuzetne pro dukcijske vrednosti.

Ogledalo liberalizma sa ličnom dimenzijom

Rijetko se dogodi da jedan studentski rad posjeduje takav istančan stil, inventivno zapletenu priču, dubinsko promišljanje zavijeno u metaforu po pravilima žanrovskog filma, te izuzetne produkcijske vrijednosti

Nakon premijere u nacional noj selekciji Berlinala, film je zaigrao na nekoliko velikih festivala, uglavnom u sever noj Americi (Tribeka, Fanta stik fest u Ostinu, Fantazija u

Montrealu), a na Zagreb Film Festivalu se pojavljuje kao ne mački predstavnik u selekciji Velikih 5. Zgrada u priči i društvo koje njom upravlja nosi ime svetog

Febusa, što je naziv za grčkog Apolona, odnosno boga sunca. Svaki stanar u zgradi ima svo je mesto, svako mora na ovaj ili onaj način doprinositi za jednici, a za dobijanje mesta u zgradi se prolazi stroga prove ra kod komiteta koji zgradom upravlja.

Bizarni incidenti

Naša junakinja Ana (rumun sko-nemačka glumica Joana Jakob, viđena u nekim novi

,,We Might As Well Be Dead“: Fantastičan i slojevit debi mlade njemačke autorke Natalije Sinelnikove

Geometrija famozne zgrade u kojoj je smještena slojevita radnja filma

jim filmovima Radua Žudea) je u neku ruku izvršiteljica vo lje komiteta, kao portirka, ču varka koja patrolira zgradom i terenom oko nje, spikerka... Pa i osoba koja vrši intervjue s kandidatima od kojih se oče kuje tačno određeni tip re akcije i ponašanja u skladu s vrednostima zgrade i druš tva. Naoko tolerantan, sistem je zapravo izuzetno rigidan, a Ana je njegov istaknuti pred stavnik.

Ana, međutim, skriva problem kod kuće: njena kći Iris (Pola Gajger) se zaključala u kupa tilo iz kojeg ne izlazi, pod ube đenjem da ima urokljivo oko zbog čega se stanovnicima zgrade dešavaju čudne i ne planirane stvari.

Kada domaru ( Jerg Šitauf ) nestane pas, pa on poludi, to će pokrenuti lavinu bizarnih in cidenata zbog kojih se stanov nici zgrade više neće osećati sigurnim, pa će se organizova ti u vlastitu patrolu naoruža nu štapovima za golf, Pokušaji komiteta da udovolji zahtevi ma grupe za pritisak samo pot piruju dalju eskalaciju, a Ana, kako jedan od retkih, ili čak je dini glas zdravog razuma ubr zo će se naći na njihovoj meti.

Uzore i uticaje zapravo nije teško prepoznati. U smislu postavke i centralne meta fore zajednice jedne zgrade kao preslike društva, prva asocijacija je svakako roman Džejmsa Grejema Balarda ,,Soliter“ iz 1975. godine, adaptiran u film ,,High-Rise“ (2015) u režiji Bena Vitlija. U smislu stila, dizajna i štimun ga koji je apsurdan i hladan, jasan uticaj je grčki „čudni ta las“, pre svega Jorgos Lanti mos. Gluma u nešto svedeni jim, mehaničkim potezima, kamera Jana Majnca u sta tičnim kadrovima, često iz „iskrivljenih“ ili „iščašenih“ uglova, uz vrlo pažljivo slo ženo osvetljenje, kao i muzi ka koju u principu sačinjava jedan božićni kanon koji po navljanjem postaje sve sa blasniji, jasno govore tome u prilog. Ali, Natalija Sinelni kova sve te poznate elemente aranžira u prilog tome kako bi poentirala na nečemu o čemu treba govoriti.

Dok je Balardov roman na meti imao pre svega klasno društvo i rigidno shvaćene koncepte klasne borbe i revolucije, Si nelnikova i njen koscenarista Viktor Galandi zapravo na

padaju koncept sistema i po trebe da se svaki aspekt ljud skog života i ponašanja uredi. Ponekad do najsitnijih i najbe smislenijih detalja, uz „opšte dobro“ (u tom društvu su kar dinalni grehovi biti asocijalan, nemoralan i neuviđavan) kao instant izgovor za represiju, upodobljavanje i mikrome nadžment onih koji štrče. Ovde u prvi plan dolazi opsesi ja sigurnošću tih „dobrih gra đana“ koji će se, pod uticajem ideje da im je sigurnost ugro žena, organizovati u fašistič ku rulju koja će osetiti poriv da proganja druge i drugačije koji samom svojom egzistencijom dolaze pod sumnju.

Fašistička rulja Na nekom opštijem i širem nivou, ,,We Might As Well Be Dead“ se obraća onom unu trašnjem liberalu, liberteri jancu i anarhisti u svakome od nas. Spektar manifestacija ko je tako problematizovani kon cept odricanja slobode radi ve će sigurnosti na koje se film u sadašnjem vremenu može od nositi doista je širok, budući da je u poslednjih desetak godi na kroz medije generisano vi še strahova nego što bi ih ima

lo smisla nabrajati. Međutim, film nije samo politička teza, već ima i jednu ličnu dimen ziju.

Ne treba zaboraviti to da je autorica imigrantskog pore kla i da su Ana i Iris kao glav ne junakinje, prvo bojovnice, a onda i žrtve sistema, takođe imigrantkinje, kasnije će se ispostaviti i pripadnice ma njinske verske zajednice, pa ,,We Might As Well Be Dead“ možemo posmatrati pre sve ga kao priču o migrantima i/ili izbeglicama.

Zakučasta stvar koja se vidi tek u vremenima svetskih tek tonskih poremećaja je činjeni ca da smo svi mi u nekoj situa ciji od nekuda došli negde, da smo se kretali i migrirali. Ali i to, da toga prestajemo da bu demo svesni ubrzo nakon što se negde „odomaćimo“, pa se onda teško othrvemo porivu da se tribalno organizujemo u pleme starosedelaca. U zgra di usred ničega u svetu koji se možda ruši jasno je da su svi u nekom trenutku bili izbeglice, pa paradoks toga da suživot nije moguć bez pitanja stare štva i pravovernosti deluje po sebno apsurdno.

Ocjena: 8/10

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Rumunka Joana Jakob briljira u roli karakterne ,,službenice sistema“

Neuredna dokumentacija i sve brži napredak rezultiraju time da se familija uzgajivača bresaka mora iseliti sa zemlje koja je formalno u vlasništvu veleposedničke familije, a koju je stari pokojni gazda ustupio tadašnjem vođi našeg klana. Unuk starog gazde i naslednik imanja, međutim, ima druge ideje: da na zemlji izgradi solarnu elektranu, a da nekadašnje uzgajivače zaposli na održavanju. To bi bila osnovna premisa filma ,,Alcarras“ Karle Simon s kojim je katalonska režiserka osvojila Zlatnog medveda na ovogodišnjem Berlinalu. A ono što sledi je slika razdora u okviru familije, a sve to se

Naslov nije baš najsrećnije izabran, ali direktno prevođenje originala bi bilo „Pet vukova“ i time bi dugometražni debi Alaude Ruiz de Azue ,,Lullaby“, dobio drugačije, možda čak i „hororične“ konotacije.

Istini za volju, postoji španska uspavanka iliti „lullaby“, koja se zove „Cinco lobos“ ili „Pet vukova“ i ona se na dva ključna mesta u filmu zapravo peva. A i film se, zavisno od iskustva gledaoca, može posmatrati i kao dramatizovani dokumentarni horor s motivima iz života, onog stvarnog, najstvarnijeg. Prvi horor koji zadesi našu protagonistkinju Amaju (Laja Kosta, najpoznatija po

dešava za vreme njihove poslednje berbe. Karla Simon je svoje glumce našla iz redova naturščika iz naslovnog katalonskog gradića, a kroz proces „kastinga“ je prošlo nekoliko stotina. Upravo zbog tog pristupa na tragu dokumentarističkih tehnika, ,,Alcarras“ deluje kao potpuno autentičan film. Ali takav pristup odogovoran je i za silne probleme koje film ima i zbog kojih teško funkcioniše istovremeno na više nivoa.

Pitanje je koliko je ovo neka „in vivo“ sociološka studija, a koliko dramsko delo. Kao dramsko apsolutno ne funkcioniše do polovine filma, dok ne naučimo ko je

tu s kim u kakvim rodbinskim i poslovnim vezama, a što je neophodno znanje za film koji za temu ima razdor u okviru familije. Od polovine, to nekako profunkcioniše, ali možda je već kasno, a razlog za to je insistiranje na autentičnosti i određenoj naivnosti, budući da našu tačku gledišta režiserka postavlja u poziciju dece iz te familije koja će se do polovine filma zavaditi.

Drugo je pitanje koliko to funkcioniše i kao sociološka studija, budući da je odumiranje sela i poljoprivrednih mogućnosti (za sve osim za konglomerate), a u korist (sub) urbanih sadržaja i industrije svojevrsno opšte mesto nad kojim se uredno nariče i

Alcarras I Have

pro.festivalscope.com

Lullaby

naslovnoj ulozi u nemačkom filmu ,,Victoria“ snimljenom u jednom kadru) je taj da muke ne prestaju s porođajem, nego tek tada počinju. Naprosto, tako to ide s roditeljstvom i ne postoji škola koja će osobu, mladu ženu pripremiti na to da će joj mozak biti samleven u kašu konstantnim plakanjem i zahtevanjem pažnje od deteta, dok okolina nikada ne može pokazati dovoljno razumevanja. Njen partner Havi (Mikel Bustamante) će pohitati da se vrati na posao jer kao slobodnjak ne može priuštiti da izostaje, a roditelji Begonja (Suzi Sančez) i Koldo (Ramon Barea), i sami naviknuti na rutinu svojih svađa, će pomoć ponuditi tek kada jako

si sise od svog ocakomentar je koji tinejdžerka Eva, junakinja filma ,,I Have Electric Dreams“, dobija od majke. Ako je do tada bilo imalo mesta čuđenju zašto Eva želi da provodi vreme s njim, a ne sa majkom i sestrom u kući koja se renovira, od tada ga više neće biti. Mada, istini za volju, otac nije baš nešto ni kao otac, a ni kao čovek, i zapravo bi mogao poslužiti kao antiteza tvrdnji da su umetničke duše nežne i osetljive. Naprotiv, on je predodređen za gubitništvo, premda to ne shvata, a svakako

Nasledila

zagusti. Taman kako beba malo poraste i Amaja uhvati rutinu, tako je s majčinom iznenadnom bolešću hvata novi horor da ne mora više da se brine o jednom, nego o dva bespomoćna bića, od kojih ono starije ima običaj da prosipa verbalni otrov. Film je premijeru imao u Berlinu, a u Zagrebu igra u prestižnom programu „Velikih 5“ posvećenom najjačim evropskim kinematografijama. Iako su festivalske nagrade izostajale, film je stekao nešto uglednih fanova, pre svega Pedra Almodovara koji ga je nazvao najboljim debijem u skorije vreme. Nije to bez veze, jer film je glumački savršen, u čemu prednjači Laja Kosta koja perfektno kanališe

Izuzetna dinamika Danijele Marin Navaro i Reinalda Amiena kao kćerke i oca

s leve i s desne strane političkog spektra. U tom pogledu, ne samo da Karla Simon u raspravu ne donosi ništa novo, osim možda te dečije perspektive neshvatanja kako se oni više ne mogu igrati sa svojim rođacima, nego i ne problematizuje ono što je evidentno uzrok svemu tome – loš menadžment. Naime, otac porodice i sadašnji vođa klana je tvrd, tvrdoglav, zbog toga glup i zloban čovek spreman da verbalno i fizički napadne svakog: svog starog oca, svog mladog sina, svoje sestre, pa i svoju suprugu, a sve u nadi da će ih tako naterati da se uklope u njegovu sliku sveta koja je okoštala čak i kad je nominalno pravedna. Karla Simon traži od nas saosećanje za njega, ali teško je saosećati sa glupacima i oholim patrijarhalnim despotima. M. S.

Ocjena: 2+

Have Electric Dreams

ima problema s kontrolom besa i temperamenta uopšte. Ali i takav je, prema Evinom sudu, on bolje društvu i za nju i za njenog crnog mačka koji takođe „protestuje“ u kući kod majke i sestre tako što zapišava sve redom i grebe svakoga. A možda je zapravo Evina majka u pravu kada jednom, pri kraju filma, primeti da je opsesija takvim ocem put u pogrešan izbor muškaraca. Debitantski dugometražni film kostarikansko-francuske autorice Valentine Maurel - priča je o odrastanju i seksualnom buđenju iz distinktivno ženske perspektive, što je ujedno bila i tema njenih zapaženih kratkometražnih

uradaka. ,,I Have Electric Dreams“ ima status festivalskog hita, još od premijere u Lokarnu gde je pokupio režijsku i dve glumačke nagrade (Danijeli Marin Navaro i Reinaldu Amienu koji igraju kći i oca), pa nadalje. U Zagrebu je prikazan u glavnoj takmičarskoj konkurenciji.

Razlog za festivalske uspehe i dobru percepciju filma čak i kod poslovično strogih kritičara nije teško naći. Osim uverljive glume u dvoje, ali i „jedan na jedan“ sa ostalim, sporednim likovima, ključ je pre svega o čistoj i emotivnoj iskrenosti koja na toliko puta obrađenu temu ipak baca novo svetlo. ,,I Have

Electric Dreams“ je film atmosfere, one difuzne, vruće i ponekad dezorijentišuće atmosfere koja prati odrastanje i adolescentsko doba, a tome i doprinosi i izbor lokacije u kojoj se ova, inače teoretski posve univerzalna priča, odigrava. Reč je o San Hozeu, glavnom gradu Kostarike i rodnom gradu Valentine Maurel, mestu inače ružnom, ali šarmantnom. Postoji zapravo čak i neka paralela između haotičnosti i fizičke ružnoće grada s karakternom ružnoćom oca, zbog čega ,,I Have Electric Dreams“ funkcioniše na dosta nivoa, iako se ne bavi nečim kapitalno novim. M. S. Ocena 4-

rasturene misli, sumanute ideje i burne emocije jedne mlade majke, dok je ostali prate nalazeći svoje mesto u takvom svetu. A za bonus možemo uzeti i dozu egzotike, budući da se radnja dobrim delom odvija u Baskiji i da čujemo taj jezik. Problem je, međutim, u svojevrsnoj raspolućenosti filma: dok se bavi stanjem svesti mlade majke, ,,Lullaby“ je savršeno uverljiv, ali kada počne da se vrti oko bolesti starije osobe, dete skoro da i nestaje iz fokusa. A film počinje da hoda utabanim stazama sličnih uradaka o nošenju sa bolešću i anticipacijom smrti bliskih osoba. Reč je o svakako drugačijem filmu kojem ne bi škodilo to da ispriča jednu priču umesto dve.

Ocena: 3

M. S.

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Zamršena porodična dinamika lma ,,Alcarras“, dobitnika Zlatnog medvjeda

Laja Kosta perfektno kanališe rasturene misli, sumanute ideje i emocije mlade majke

Četvrtak, 3. novembar 2022.

LISTALICA

Jesenje boje kao moćno sredstvo jezika pokretnih slika

Paleta za opomene i nove početke

Ovaj kolorit nosi nepogrešivu simboliku preobražaja. Svlačenja sa sebe svog tovara i sve truleži prošlosti, krivice, nedorečenosti, za jednu golu ledinu i novo rađanje. U filmskom jeziku slavnih autora taj motiv jesenje ljepote nosio je i perfektnu dozu surovosti

Zamislite onako ponosnog i gordog Alfreda Hičkoka koji je u 56. godini, navrat-na nos potegao kompletnu film sku ekipu u ruralni američki Vermont – samo da bi film na prečac snimao u savršenim je senjim bojama. Hičkok je snimajući ,,The Trouble With Harry“ (1956) znao: jesenja paleta nosi ne pogrešivu simboliku preobra žaja. Svlačenja sa sebe svog tovara i sve truleži prošlosti, krivice, nedorečenosti, za jed nu golu ledinu i novi početak. U filmskom jeziku velikih au tora taj motiv jesenje ljepote nosio je i perfektnu dozu su rovosti. Kao što je i svako pri hvatanje prolaznosti, svoje i tuđe.

I kakva ironija: Hičkok je bio taj kojem se prolaznost baš ni je prihvatala. Pa je na tom sni

manju, shvatajući da je ,,pro bio rok“ i zatekao sebe i ekipu u danima kada je drveće već dominantno ogoljeno – tražio da se opalo lišće bukvalno li jepi za grane, za potrebe sni manja!

The Trouble With Harry Komedija poput igre mario neta i sjenki; tragedija Harije ve smrti koja u jesenjem Ver montu postaje potpuna farsa, onda kad, u Hičkokovoj viziji, jedno tijelo prosto ,,odbija“ da bude zakopano...

Naravno da je legendarni au tor tu, na poprištu od opalog lišća, uspio da prostre deli katnu psihološku igru. Čak tri lika vjeruju, iz potpuno razli čitih razloga, da su odgovorni za Harijevu smrt – a jedan od njih tumači velika Širli Ma klejn.

Perfektan balans otkačenom, razigranom i čak raskalašno bezočnom crnom humoru – jeste ljepota jesenjih šuma Vermonta koje je Hičkok, go tovo sa voajerskom sladostra šću, snimao a potom monti rao za film. U jesenjoj idili su cijela filmska ekipa, pa i sam autor, dozvolili sebi lagodnu ušuškanost... I tako se doš lo do onog dana i momenta, kad je veliki Alfred shvatio da je željeni kolorit prošao i da je šuma Vermonta već do bro svukla ruho. Nikakav pro blem, moglo mu je biti tad u Holivudo i da naredi, da se li šće polijepi po granama.

An Autumn Tale Veliki Francuz Erik Romer filmski je ciklus ,,Priče četiri godišnja doba“ završio sa ,,An Autumn Tale“ (1998). U mno

go svedenijoj, bljeđoj, čak ,,pr ljavijoj“ jesenjoj paleti. Ovaj novi početak tiče se sred njovječne Magali (sjajna Be atris Roman ), usamljene gazdarice vinarije koju pri jateljica natjera da u lokal nim novinama objavi ljubavni oglas. Romer se, kao u broj nim filmovima, ovdje igra na šom ,,čvrstom“ uvjerenošću u bilo koji stav: Magali godi nama vjeruje da je zbog posla, obaveza i godina osuđena na samoću. Prije nego je jedan ludi jesenji kovitlac lansira u ironičnu i gorko-slatku lju bavnu, čak mladalačku igru. Romera uglavnom pamte kao velikana koji je predivno oslikavao ljeto. Ovdje, jezi kom pokretnih slika, hvata i spokoj i jezu prolaska jednog jesenjeg dana. I u igri vjetra, sjenke, svjetlosti i pjesme od lazeće ptice – oslikava jedan savršen suton.

Far From Heaven

littlethings.com

Možda pretjerana, a definitiv no gizdava i potpuno estetizo vana raskoš jesenjih boja. To je ,,Far From Heaven“ (2002) veterana Toda Hejsa, vrlo ci ljana vizuelna poslastica koja (kako to naslov nagovještava) ima jasnu svrhu i cinični po dtekst.

Za Hejsa lično kao autora, ova jesenja paleta bila je svo jevrstan način da se oduži velikom ličnom uzoru Da glasu Sirku i njegovim me lodramama pedesetih. Kao i u Sirkovim klasicima, radi se o teškom, čak i bolnom putu da se prepozna konformizam srednje klase. Njeno licemjer je i svi dvostruki standardi, u borbi da se sačuva slika o savr šenom, mirnom životu... Ova priča je još i prilično pro vokativna, smještena u milje kasnih pedesetih: elegantna

Denis Hejsbert i Džulijan Mur u sasvim estetizovanoj jesenjoj viziji ,,Far From Heaven“

i ,,upeglana“ domaćica Keti (Džulijan Mur) suočava se sa saznanjem da joj je muž (De nis Kvejd ) homoseksualac.

Pa uz sve to započinje aferu sa tamnoputim baštovanom (Denis Hejsbert). Otkačeno i sa dobrim pokrićem u ra skošno oslikanom jesenjem miljeu.

An Autumn Afternoon

Dokaz da je jesenje boje lako prepoznati čak i onda kad ne mrdnete iz enterijera. Vječni japanski genije Jasuđiro Ozu 1962. skockao je ,,An Autumn Afternoon“, suštinski indu strijskom preobražaju i rapid no novom licu urbanog Japa na.

Priča je prosta: karakterni starac tjera kćerku da prihva ti brak, svjestan ne samo nje ne, već i svoje žrtve, jer osta će potpuno usamljen, da živi u jednom kavezu od prošlo sti. Ozu perfektno i karakte ristično, naravno, hvata lica svojih likova i njihovu never balnu komunikaciju. A iznad svega toga i u kontrastu, pri zore sa prozora: čudovišnih fabrika i još strašnijih golih grana, izlokvanih pločnika... Kolorit (opet, uglavnom en terijera) je uglavnom braon; sluti na onu finalnost pot

punog jesenjeg zatišja, prije slutnje bilo kakvog rađanja. Što je užasno tužno, imajući na umu da je za Ozuovo au torstvo ovo bila ,,labudova pjesma“.

Autumn Sonata

Jedna savršena i surova priča o tome, u kojoj mjeri roditelji kao nasljedstvo ostavljaju i lične traume; koliko smo u toj transgeneracijskoj igri svi oštećeni, bez prava izbora... ,,Autumn Sonata“ (1978), u miljeu prirode koja se rapidno mijenja na voljenoj švedskoj obali Ingmara Bergmana , hvata svu onu nemuštost i ključno trenje komunikacije roditelja i djeteta.

I Ingmar i velika Ingrid Ber gman (uloga majke za, tako đe neponovljivu, Liv Ulman) tada su klizili ka zalasku ka rijera; i oboje, u igri jesenjih boja i Šopenove klavirske mu zike, pokazali da su i dalje na vrhuncu forme. Sva ,,kao fol“ uspavanost jesenje obale ne može zavarati: ovo je eksplo zivan, urgentan, razarajuće opominjući film.

The Stranger

Konačno – jedna monohro matska igra, zapletena o zlo kobno golo granje u ,,The

Stranger“ (1946) genijalnog Orsona Velsa. Od momenta kad Bili Haus opominjuće primijeti u kadru, onako za se be: ,,Sve je mračnije, iz dana u dan“...

Vels u jesenji milje smješta mali grad u Konektikatu; taj niz sasvim jednakih i prize mnih kuća, nad kojima domi niraju, naravno, crkveni zvo nik i visoka školska zgrada... U toj igri sam Vels je Franc Kindler – cijenjeni direktor škole. E da, istovremeno je i odbjegli nacistički oficir koji strpljivo čeka uspon Četvrtog rajha!

Bio je tek treći film Velsove ta ko osobene karijere – i dokaz da Orson može vrlo elegantno potpisati i naizgled ,,tipičan“ triler. Vizuelno, hvata perfek tan kontrast (pa čak i simbo ličku vezu) ogoljene jeseni malog uspavanog grada – sa stravičnim kadrovima iz kon centracionih logora... Imajte u vidu da to nije bilo nimalo lako Americi tada prikazati; rat je bio završen manje od godinu ranije. Što je bio samo jedan od dokaza, da su jesenje boje velikim režiserima bile idealna paleta za smjele, opa sne priče.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 3. novembar 2022.

filmaffinity.com

Paranoja i krivica u Hičkokovoj genijalštini ,,The Trouble With Harry“

Liv Ulman u jednom od Bergmanovih predivnih kadrova filma ,,Autumn Sonate“

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Istina (ni)je lošija od fikcije

Ponekad su najbolje priče one ukorijenjene u istinitoj životnoj drami.

Ove godine smo vidjeli neke nevjerovatne serije inspirisane pričama iz stvarnog života (,,Pam & Tommy“, ,,The Staircase“, ,,Five days at Memorial“…). Bez obzira na to je li priča šokantna, tužna ili zabavna, ekranizacije stvarnih ljudi i događaja mnogi će ljudi svrstati među omiljene. U na-

stavku ćete pronaći tri nove. Jedna je o misterioznoj kući, druga o novinarskom istraživanju na Aljasci i treća o vrlo neobičnom slučaju otmice.

ALASKA DAILY

Tom Makarti je 2015. režirao film ,,Spotlight“ koji je osvo-

jio Oskara, a detaljno opisuje istraživačke novinare lista ,,Boston Globe“ koji se bave seksualnim zlostavljanjem djece od sveštenika. Ovaj put nije daleko odmakao od teme i kreirao je seriju ,,Alaska Daily“ od deset epizoda (pogledane četiri), koja se takođe bavi

novinarskim poslom. Inspirisana nizom članaka lista ,,Anchorage Daily News“, koristi istragu nestalih i ubijenih domorodačkih žena kao način da pokaže važnost novinarstva u vremenu kada većina samo čita naslove. Uz to nudi niz privlačnih kadrova Aljaske, od fotogeničnih planina do jezera, a dotiče se i jedinstvenih aspekata domorodačke kulture.

Glavni lik je Ejlin ( Hilari Svonk) koja radi u elitnim novinama u Njujorku, ali daje otkaz kada šef odbije da objavi priču o političaru, jer je za-

Tri naslova zasnovana na stvarnim događajima

Lik Hilari Svonk u fokusu istraživačke

Četvrtak, 3. novembar 2022.

snovana na izvoru koji je pružio loše podatke. Kada se stari mentor Stenli (Džef Peri) pojavi i ponudi joj poziciju na Aljasci, ona je nerado prihvata. U Ankoradžu shvati da su novine svedene na prodavnicu, ali će se vremenom uklopiti, jer zajedno sa mladom domorodačkom reporterkom Roz (Grejs Dov) preuzima priču o nerazjašnjenim ubistvima… Svi sastojci koji će ovu seriju učiniti zanimljivom su tu: glavna glumica i režiser dobitnici Oskara, savršeno okruženje Aljaske i zaplet koji se vrti oko istrage, a uz to još želi da baci pozitivno svjetlo na novinare i lokalno novinarstvo. Sve je to više nego dobar potencijal da postane vrhunska serija. Nudi vjerodostojan pogled na trud koji se ulaže u važnu vijest, a istražuje i stanje medija, dok opisuje kakvo je društvo podijeljeno oko politike i koliko je jedna strana nevoljna da čuje mišljenje druge. Svaka epizoda, osim glavne priče, ima sopstvenu, što autoru omogućava da provede vrijeme s nekim od brojnih novinara, uključujući početnike Junu Park (Ami Park) i Gabrijela Martina (Pablo Kastelblanko), ali i iskusnog veterana Kler Munsi (Meredit Holcman) i da uđe u neke neobične teme. Iako je dodavanje ovih linija zapleta u priči vjerno svakodnevnom radu dnevnih novina, oni sklanjaju fokus i zaklanjaju središnju misteriju. Ovo nije samo detektivska priča, ona je mnogo više i ne žrtvuje društvene principe zarad popularnosti. Oslanja se na prekrasnu scenografiju i sentimentalnost, a način na koji njeni kreatori pokušavaju spojiti sentimentalnost sa društvenim značajem ne uspijeva svaki put, ali pokušaji zaslužuju pohvalu.

Dok je serija skoro u potpunosti fokusirana na lik Hilari Svonk, koja najbolje koristi izazovnu ulogu i uvjerljiva je kao oštar novinar, postoji potencijal da ostatak ansambla uradi više i da njihovi likovi rastu, jer serija ima velike koristi od sporedne ekipe svježih lica. Iako Ejlin nije simpatična, gledalac će neminovno navijati za

nju, jer je serija stavlja u ulogu glasnika mudrosti koje dijeli mladim kolegama. Ona je asocijalna i teška, a takođe je inteligentna i borbena. Ona nije relikt prošlosti, niti je izgubila vezu sa modernim svijetom, ona traži istinu i želi ispričati priču. ,,Alaska Daily“ je mali, nebrušeni dragulj koji predvodi Hilari Svonk, fokusirajući centar pažnje na prekrasno stanje koje se često zaboravlja, a to je želja za istinom i razumijevanjem drugačijeg. I zaslužuje pažnju.

Ocjena: 3/5

THE WATCHER

Teško da je iko trenutno tako produktivan u oblasti serija kao Rajan Marfi. Praktično svake godine izlazi nekoliko njegovih naslova. S jedne strane su mračna djela poput ,,Dahmera“, dok su drugi blistaviji, poput ,,Pose“. Sa ,,The Watcher“ koji je, kao i većina njegovih serija, objavljen na Netfliksu, sada je pokušao spojiti ove dvije stvari.

Crpeći inspiraciju iz članka napisanog za ,,New York Magazine“ o događajima koji su

se dogodili prije nekoliko godina, Marfi i saradnjik Jan Brenan nas vode u Vestfild, Nju Džersi, gdje bračni par Nora i Din Branok ( Naomi Vots i Bobi Kanaval) ulaze u dug kako bi kupili kuću iz snova. U početku se čini da će njih dvoje sa djecom Eli i Karter (Izabel Gravit i Luk Dejvid Blum) moći da provedu divne dane u novom domu. Ali, idilični efekat vrlo brzo prestaje kada počnu stizati pisma uznemirujućeg sadržaja, koje šalje misteriozna osoba, a koja se potpisuje sa ,,The Watcher“. Stvari se otimaju kontroli, pogotovo što su komšije sve čudnije jedni od drugih, bilo da se radi o nakaradnoj Perl (Mia Farou) i njenom bratu Džasperu (Teri Kini) ili nasilnim Miču (Ričard Kind) i Mo (Margo Martindejl). Pošto detektiv Rurk Čemberlen (Kristofer Makdonald) ništa ne može učiniti, Din zatraži pomoć privatne detektivke Teodore Birč (Noma Dumezveni ), dok Dakota ( Henri Hanter Hol) postavlja kamere posvuda. Ali što više preduzima, situacija postaje sve više zbunjujuća.Odsustvo odgovora i razrješenja misteri-

je, autorima pruža priliku da se zabave više nego inače uz izbore za potencijalne krivce, izokrećući formulu Agate Kristi. Sa takvom strategijom, prema kojoj je odmjerenoj glumi Vots i Kanavala suprotstavlja namjerno groteskna histerija izvrsnih sporednih karakternih glumaca i igrom u kojoj je sve pretjerano, ovaj put nije uspjela. Serija ima sedam epizoda, što je predugo, jer ako je skratite nakon treće i odete pravo u finale, jedva da ste nešto propustili. Prilično se ponavlja i mogla bi imati više koristi od dubljeg uranjanja u nekoliko sporednih zapleta, koji se često ostavljaju po strani. Sve kulminira krajem, koji je bez odgovora i neuredan, što dovodi do nevjerice. Marfi i Brenan se upuštaju u klišee, poput kulta sa žrtvama, stanarima u tajnim sobama, mentalno hendikepiranim komšijama i ne izostavljaju ništa što bi gledaoca navelo na pogrešan trag.

Glavni glumci su dobri, ali Dženifer Kulidž glumi na uobičajeno ,,pretjeran“ način. Nekoliko likova djeluje kao

ogađajima imaju odlične premise, ali nesavršene realizacije

vulture.com

Bobi Kanaval ubjedljiv u markantnoj roli serije ,,The Watcher“

ravne linije, dok je Margo eksplozivna penzionerka, a Mia sposobna da savršeno otjelotvori ženu iz američke gotike. Ko je posmatrač? Ne znamo i nikad nećemo saznati, što je antiklimaktično.

Rajan Marfi je mogao učiniti velike stvari s ovom serijiom, kombinujući svoju strast za psihološkim užasom i naviku suočavanja sa istinitim zločinima, međutim ,,The Watcher“ je anegdota, koju glumačka ekipa nije uspjela spasiti.

Ocjena: 2.5/5

A FRIEND OF THE FAMILY Najbizarnija istinita priča stiže nam na servis,,Peacock“ i zove se „A Friend of The Family“ i ima devet epizoda (pogledano osam). Ona je provokativna i duboko uranja u priču koja je vrlo čudna. Jan Broberg, rođenu u Ajdahu, dva puta je kidnapovao u kratkom periodu Robert Bobi Berhtold, blizak prijatelj njenih roditelja. On je koristeći lažne informacije uvjerio 12-godišnju

djevojčicu da je njihova misija da spasu planetu od vanzemaljaca razmnožavanjem. Seriju je kreirao Nik Antoska sa pravom Jan kao producentom, što je pomoglo u priči o tome kako se Berhtold infiltrirao u živote porodice Broberg, a što nije učinio preko noći.

Serija počinje direktnim govorom prave Jan Broberg, koja sada ima 60 godina, dok naracija uključuje vremenske skokove sa snažnim glumcima. Ostatak nam daje saznanje bez okolišanja kako je porodica pala pod ,,čaroliju“ Boba Berhtolda (Džejk Lejsi) i prati lanac užasnih odluka Boba (Kolin Henks) i Meri En Broberg (Ana Pakin) koji su mu dozvolili da postane upleten u njihove živote. Serija pruža priliku da vidimo potpuni užas kako je B zaludio Jan ( Hendriks Jansi i Makena Grejs) puneći joj glavu bizarnim saj-faj saznanjima. Pored toga što Bobova supruga Gejl (Lio Tipton) priznaje njegovo čudno ponašanje, jezivo je

gledati kako je takav lik, otac troje djece, utkao put u živote Brobergovih i bio više oduševljen njihovom porodicom nego svojom. Epizode su fino razrađene i pružaju šansu likovima da dišu i da njihove individualne motivacije i obrasci ponašanja dođu do izražaja. Iako neki gledaoci znaju informacije o ovom slučaju, gluma i suptilna priča, ispunjena sa više nijansi nego što biste očekivali, posvećena detaljima, će ih zadržati ispred ekrana, jer takav potpuni portret priče o istinitom zločinu je rijetko viđen do sada. Ona je jedna hronika neuspjeha u zaštiti djece od odraslih koji love njihovu nevinost, gdje identifikacija žrtve sa njenim kidnaperom, za kojeg se ne može dokazati da je bio seksualno zlostavljan, daleko prevazilazi Stokholmski sindrom. Kroz kombinaciju fleš-bekova, autor pokazuje da Brobergovi i Bertholdovi postaju suštinski povezani. S druge strane is-

punivši seriju toplim tonovima, režiser osigurava da svaki estetski detalj ponovo kreira, što publiku vraća u to vrijeme i mjesto.

Džejk Lejsi sa jezivom facom, nasmijan i ljubazan daje zlokobnu oštrinu svom liku. On se pametno uvlači u porodicu Broberg, uvijek u potrazi za slabostima, koristeći svoj dobar izgled da dobije ono što želi. Ana Pakin je srceparajuća kao konfliktna majka i zavedena je uzbuđenjem veze van uspostavljene bračne rutine, dok je gotovo neprepoznatljivom Kolinu Henksu kao arhetipu muškog, zaslijepljenog vlastitom inferiornošću, ovo jedna od najboljih uloga.

Ova priča je „čudnija od fikcije“ jer je ovdje istina mnogo strašnija, a ne poput horora koji su prikazale mnoge serije zasnovane na istinitim zločinima. Ovdje nema senzacionalističkog pristupa, a autor je namjerno donio takvu odluku i ta taktika se isplatila.

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Dio otkačene ekipe serije ,,A Friend of The Family“

Četvrtak, 3. novembar 2022.

ZGRABI

FILM

Cijenim ljude koji znaju da mi predlože film koji će da mi se svidi, pa takve prvo pamtim. Recimo „Mulholland Drive“ (Dejvid Linč, 2001), „Last Black Ban in San Francisco“ (Džo Talbot, 2019), „Annette“ (Leos Karaks, 2021), „The Worst Person in the World“ (Joakim Trir, 2021), „Into the Wild“ (Šon Pen, 2007), „Suspiria“ (Luka Gvadanjino, 2018)... Mislim da duel pozorište vs. film rješavam tako što lošu predstavu perem dobrim filmom i obratno, mada je i to nezahvalno. Dokumentarac „Faces Places“ (Anjes Varda) toliko je topao. Preporučujem kratkometražni dokumentarac „Next Floor“ (Deni Vilnev, 2008 ), sve od Hodorovskog, Makavejeve „Misterije organizma“ (1971), „First Reformed“ (Pol Šreder, 2017). Tu je i „Before“ trilogija jer zaboravljam koliko je Hok sjajan, „Lighthouse“ jer sam odlijepila na sve, „55 Steps“ jer je Helena Bonam Karter žena-zmaj. Skoro sam gledala „Delicatessen“. Jedno vrijeme bio je na listi čekanja, ali kad sam vidjela da je Kreka radio setkupljeno.

TV

Sa televizijom nemam skoro nikakav odnos. Hvala i studentskim danima koji su mi to i dokazali. Uglavnom sve što bih gledala na TV-u svede se na „Fleabag“, „Moana“, „Doctor Who“, „Otvorena vrata“, „We Are Who We Are“, „Dark“ i „Stranger Things“. „House of the Dragon“ me kupila, poslije „Dark“ iščekujem „1899“ od istog autora, a počela sam da pratim i angažmane glumaca iz serije „Normal People“, jer je odlična! Uglavnom ništa TV, idemo u pozorište!

MUZIKA

Zosteru sam se vratila skoro. Već duže vrijeme slušam mnogo muzike i nosim slu-

Helena, žena-zmaj

šalice više nego inače, tako da je uslijedio onaj period kad me mnogo toga smorilo. Tame Impala me drži budnom na relaciji Tivat - Pogorica, a inače ne podnosim vožnje, dosadne su mi. Ako radim, sjeckam, bojam onda je tu npr. Massive Attack, Royksopp, Daft Punk, pa zalutam dalje. Pošto nemam omiljene bendove, već omiljene faze koju uzmu prema tome omiljene ljude, ne fanatizujem. Plešem uz „Meni se skače“ od MORTA, Florence and the Machine, Khruangbin... Zatim „Kupatilo je shvatilo“ - Boban Petrović, Bisera Veletanlić, „Lotus Flower“ od Radioheada. Zapravo, baš mogu da skačem žanrovski. Pošto ne vozim, glavne plejliste su za bus ili bajs, hvala spotifaju za novu retrowave listu. Velika ljubav i zahvalnost za elektronsku muziku, ali to je jedno more svega i nemam koga da izdvajam. Za sve koji

ne znaju ili znaju njemački jezik, AnnenMayKantereit ekipa je predivna. FILM Nemam problem da prekinem film, što znači da mi nije štimalo ili nije bila dobra preporuka. Takav je „I Am Thinking of Ending Things“, samo not my cup of tea, ili „Everything Everywhere All at Once“ (Den Kvan, Danijel Šejnert, 2022). Treba im pružiti šansu, ali mogu da se zaobiđu. Slabo pratim našu kinematografiju. Buknula je u zadnje vrijeme, ali mi se na prvi pogled ta ostrašćenost temama rata i kriminala ne sviđa, pa pozdravljam ali zaobilazim.

TV

ZAOBIĐI

emituju reklame - Stop! Na svu moju radost i iščekivanje, serija „The Lord of the Rings: The Rings of Power“ me pustila - odlični detalji i produkcija se potrudila da ništa ne fali, ali iz epizode u epizodu samo me sve manje drži. Sreća pa ne može da pregazi prvobitni trojac.

Jeziva mi je bila pomama za serijom „Squid Game“. Nisam je gledala iz principa poslije prve epizode.

MUZIKA

Imam problem sa ovom novom pop komercijalnom muzikom, baš zbog tretiranja zvuka. Nisam toliko stručna da se izrazim, ali meni sve zvuči isto i treš, pa džabe cijele tematike i kvalitet teksta.

Zaobiđite sve Pinkove programe i one koji beskonačno

Takvi su Unholy, Sem Smit, Bebe Rexha, Dua Lipa i ekipa. Volim da se zezam i kažem da je pjesma koja označi ljetnju sezonu posebna edicija komercijalnih hitova za izbjegnut.

Jelena Ivančević, scenogra inja

Privatna arhiva

JELENA IVANČEVIĆ: Muzika benda Tame Impala je drži budnom na relaciji Tivat – Podgorica

Četvrtak, 3. novembar 2022.

ArcticMonkey

Zakukuljena intriga

Sve

što Aleks Tarner od vas traži na albumu ,,The Car“, jeste da malo date mašti na volju. I da prihvatite da je veliki bend Arctic Monkeys sada ne teritoriji koja bi se mogla nazvati ,,postpjesmom“. Što bi to otprilike značilo: manje forme, jasne strukture - a više nečeg što je isključivo raspoloženje, boja, ton i emocija. Kao kad bi neki, sasvim raspištoljeni i maštoviti slikar modernizma malo skrenuo u apstrakciju, pa vas pozvao da zajedno to protumačite...

Flamenko drama

E sad, o toj atmosferi koja vas čeka na albumu ,,The Car“: sasvim nježna flamenko drama naslovne pjesme lansira u tropski bar u noći, u koji samo što nije zakoračio tajni agent 007... Prije nego, naravno, sve eksplodira, pođe po dobru ili zlu. Tarner na toj teritoriji pleše od soula do fanka, pa i do bosanove – i ostaje šarmantan u onoj mjeri u kojoj je, naravno, sve to jedna lagano zakukuljena intriga.

Taj ,,san miholjske noći“ koji u pomalo pompeznim stihovima još dobije i saj-faj okvir (,,s ,,freaky keyboard by the

retina scan“ na ,, I Ain’t Quite Where I Think I Am“ je jedna otkačena i sasvim radosna distopija) ostavlja mnogo prostora za interpretacije. I samo od vas zavisi, hoćete li odustati na prvu loptu sa (skoro izvjesnim) utiskom da su se Arctic Monkeys malo zaletjeli i naprečac postali čudaci. Ili ćete im pružiti šansu za temeljnije preslušavanje; a takve, vjerujte, ploča ,,The Car“

Manje forme, jasne strukture, a više nečeg što je isključivo raspoloženje, boja, ton i emocija. To je ,,The Car“. Kao kad bi neki, sasvim raspištoljeni i maštoviti slikar modernizma malo skrenuo u apstrakciju, pa vas pozvao da zajedno to protumačite

višestruko nagrađuje. A Tarner je odlučan da u ovoj fantaziji (srednjih godina?) dokaže da može sve: na ,,Sculptures

Okupljanje Avendžera

of Anything Goes“ je potpuno štosno glumac i zavodnik španskih i italijanskih serija iz neke bliske budućnosti.

Čuveni bend napustio konvencije na sedmoj ploči Vario u stsitrAs

Nije toliko ni bitan utisak cijelog svijeta da je ,,Here It Is: A Tribute to Leonard Cohen“ vraški dobar, sasvim prikladan, čak dostojanstven projekat; koliko utisak, da bi se samom Lenardu Koenu to mnogo dopalo. Da bi izvukao mangupski osmijeh u uglu oka i usne. Projekat čuvene džez produkcije

Blue Note Records okupio je savršene muzičke Avandžere, da a šestu godišnjicu svjedoče, koliko je Koen prisutan, tu. Ispod i ispred svega je armatura vrhunskog benda koji je Blue Note okupio: saksofonista Imanuel Vilkins i gitarista Bil Frizel jednako su važne karike projekta, koliko i svaka

muzička zvijezda koja se bacila u koštac sa Lenardovim pjesmama... Potpisali su i odlična dva instrumentala.

O Avendžerima: rok-ikoni Piteru Gejbrijelu pripalo je da iznese naslovnu pjesmu, da joj pruži i neočekivanu mekotu i punoću. Veliki vokal Gregori Porter uspio je da autentično

iznese takav ,,opšti momenat“ kao što je mnogo puta obrađivana ,,Suzanne“. Nažalost, Sara Maklahlan isto to nije uspjela u vjerovatno najtežem zadatku, ,,rvanju“ sa toliko puta rabljenom ,,Hallelujah“...

Zvijezde isporučile divnu posvetu velikanu Koenu

Aleks Tarner kormilari bendom Arctic Monkeys i na sedmoj ploči

mojo4music.com

Rješenje omota duplog albuma

Odmah potom eto ga u Bondovom odijelu, u lavirintu muzeja i galerija, prije nego zagospodari u ,,village coffee mornings with not long since retired spies“. Kontate autoironiju?

Lenonovo ruho

E, ta ironija je očigledna kad, poslovično introspektivan, Aleks u ,,Big Ideas“ prizna ,,I just can’t for the life of me remember how they go“. I sve više odstupa od nečega što bi bila pop-pjesma, ili pjesma uopšte. Ali Tarner se svojski trudi da pokaže da ga apsolutno nije briga što mi mislimo o tome, pa i kad lansira jedan konvencionalniji singl ,,Body

Paint“, u jednom sasvim ,,lenonovskom“ ruhu.

U silnom stilskom šarenilu, gotski retro-sintisajzer na ,,Scuptures of Anything Goes“ je prosto ubio za finalnu sezonu serije ,,Stranger Things“ naredne godine. I sjajan je dokaz da Arctic Monkeys ne žele da idu linijom manjeg otpora, ka trendi retro-revizijama divnog soul nasljeđa. Ne, ludo se i životno zabavljaju, eksperimentišu i ispod površine ostavljaju neke vrlo pametne i brižno naslagane slojeve ideja i nota. Pa čak i ako vam se to ne učini dovoljno pop, hitično, zarazno i pjevljivo – vrijedno je poštovanja. S. S.

Ocjena: 79/100

za komad bolja i veća od (odličnih) pojedinačnih djelova, dva bisera iznose posve osobene dive. Brazilka Lusijana Souza dokazuje da je velika pjesma Koenove mladosti ,, Hey, That’s No Way To Say Goodbye“ idealna ženska pjesma.

A Nora Džons nas ubjeđuje, da je ,,Steer Your Way“ čak ključna pjesma Koenovog posljednjeg albuma ,,You Want It Darker“, izdatog u mjesecu njegove smrti!

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Kand aždoKa, i jobeN aš

Čvrst i zaokružen projekat beogradskih rokera

Između smoga i Boga

Dio šarma benda Kanda, Kodža i Nebojša je svojevrstan ,,o-ruk“ zanatski princip u pakovanju albuma. Kako god stilski to uokvirili, uvijek je bilo više ,,garažno“ a manje produkcijski ulickano... I tako lijepe tri decenije, pa i na novoj ploči ,,Beton“. Iskustvo je očigledno donijelo Oliveru Nektarijeviću jedan fini balans između tipično-rokerskog pristupa i odstupnica van zona komfora u, dominantno, fanki teritoriju. Te riječi: balans, mjera, kao i zaokruženost, ključni su utisak o albumu koji u manje tri minuta sunčano ekslodira već na uvodnoj i naslovnoj ,,Beton“. Tu će vas Oliver samo pustiti da naslutite, na što to konkretno misli kad prizna da ,,oseća da će da poljubi beton“. A da odgovor pronađete potom u ,,Preživeti u smrti“ i ,,Ostajem živ“...

Kontrast uvodnom prašenju u ,,Beton“ (kao ,,skinuta“ sa kultnog, garažnog soundtracka ,,Need for Speed: Underground“ igrice) je ,,Muzika, mir i ljubav“. Sa savršenom ironijom ,,nadiši se smoga, s verom u Boga – i suzavca o istom trošku“... Čisto da nas Nektarijević podsjeti, koliko je ova naša realnost slična onom ,,gerilskom“ Beogradu kojem je pri-

Iskustvo je očigledno donijelo Oliveru Nektarijeviću i ekipi ni balans na albumu ,,Beton“ između tipičnorokerskog pristupa i odstupnica van zona komfora u, dominantno, fanki teritoriju

padao, recimo, prije ,,onog“ 5. oktobra.

Jedna životna zrelost kaplje, skoro stidljivo, sa završne ,,Sad mi je dobro“. Tu naš (anti)heroj pomirljivo gleda i na tuđa i na (posebno) svoja spoticanja, oprašta – a sve zarad neke nove kreativnosti, energije, stvaranja. ,,Beton“ je, u konačnom, dokaz da je dobro postupio. I da tu album koji blista sjajnije, djeluje čvršće i opravdanije nego što se očekivalo, pa čak i pred licem temeljne i dosljedne KKN publike. A njoj će, izvjesno, biti merak da što prije čuje nove pjesme – na nekoj od čestih svirki Olivera i ekipe u Crnoj Gori. S. S.

Ocjena: 83/100

Gospel dodir Mejvis Stejpls pruža divnu životnu dimenziju za veliku ,,If It Be Your Will“; u kontrastu je sa ,,You Want It Darker“ koju iz hadskih dubina izvlači Igi Pop... Uz utisak, da je ovdje cjelina zaista

I tu dolazimo do ključnog saznanja: da je Lenard Koen spreman da nam se i dalje i iznova otkriva, nov, mlad, enigmatičan. Za novu rascvjetanu misteriju, kako pripada najvećim pjesnicima. S. S. Ocjena: 89/100

Građevinsko“ rješenje za omot

Samotni krov na elegantnom kaveru ploče

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Miomir Petrović, pisac i univerzitetski

Očajnički usamljena truba Majlsa Dejvisa

f ilm

Film koji Vas čini srećnim?

- Vendersovo „Nebo nad Berlinom“ („Der Himmel uber Berlin“, 1987) i „Paris, Texas“ (1984), zatim „Apocalipse Now“ (Frensis Ford Kopola, 1979) ali i, recimo „Les Felins“ („Joy House“, Rene Kleman, 1964) sa Alenom Delonom i Džejn Fondom. To može da govori o mom razuđenom filmskom ukusu ali i o svojevrsnoj šizofreniji neobičnog tipa!

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- ,,Smrt Popa Mila Jovovića“ meets Žuta greda.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Gasa Van Santa zbog filma „Elephant“ (2003).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Nocturnal Animals“ (2016) Toma Forda. Sve je kao tu, a opet, ništa nije na mestu. Omiljeni filmski rivali?

- Šon Koneri i Brajan Kejt iz Milijusovog „The Wind and the Lion“ (1975); Katrin Denev i Suzan Sarandon iz „The Hunger“ ( Toni Skot , 1983); Vilem Dafo i Vilijem Petersen iz „To Live and Die in L. A.“ (Vilijam Fridkin, 1985) Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Pokušaj uspavljivanja crnog pantera u motelskoj sobi u Nju Orleansu iz „Cat People“ (Pol Šrejder, 1982).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ja bih ovde proterao!“ iz filma „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- To je Kralj Džulijan iz „Pingvina sa Madagaskara“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Verovatno „Indiana Jones and the Raiders of the Lost Arc“ (Stiven Spilberg, 1981). Sećam se i prilično meni tada nejasnog filma „Reds“ (1981) Vorena Bitija . Vodili su me roditelji u sada zatvoren bioskop „Jadran“ na Trgu republike u Beogradu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack filma „Siesta“ (Meri Lamber, 1987) sa neponovljivom, očajnički usamljenom trubom Majlsa Dejvisa Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „The Wind and the Lion“ Džona Milijusa, nakon čega sam otpočeo svoja proputovanja po zemljama Magreba.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Bez sumnje Pol Šreder, Vilijam Fridkin i Abel Ferara. Negde na cigare, hard liquor and blues

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Tarantino najzad dobija nervni slom usled spoznaje da postoji region u kome je sve iracionalnije i anarhičnije nego u njegovom umu.

npr.org

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Na suprugu... recimo „Elie“Avishai Cohen Trio

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Windswift“ Brajana Ferija ... možda i „Summer in Siam“ od The Pogues.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Pusherman“ Kertisa Mejfilda. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Dejvida Bouvija. Vaša pjesma za karaoke?

- „Driving Me Wild“ Brajana Ferija.

Ikona džeza Majls Dejvis na nastupu tokom šezdesetih

profesor

usamljena Dejvisa

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Layla“ Erika Kleptona. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Brajana Ferija.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Balašević. To baš nikada nisam mogao da shvatim. Ili prihvatim, pokoj mu duši. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dejvida Bouvija Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Beastie Boys i „Fight For Your Right“.

TV

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Naravno.

Serija idealna za kišni vikend?

- „City on a Hill“ sa Kevinom Bejkonom

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Otpisani“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Baskijska serija „Patria“ o ETA-i.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Užasno je veliki broj istih...

- Nemačka serija „Dark“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ljubičasti šešir Džona Malkoviča iz „The New Pope“. Najdraži par iz serije?

- Vil i Grejs. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Sve to iz „Dosijea Iks“ („The X-Filles“).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, to je tragični junak par ekselans. M. ČAVIĆ

Pisac, dramaturg, teoretičar umjetnosti, profesor Miomir Petrović raduje se jeseni zbog susreta sa brucošima na Institutu za umetničku igru ali i na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

Nakon dvije godine pauze zbog korona virusa pod sloganom „Povratak napisanih“, ovaj događaj bio je prava poslastica za ljubitelje književnosti, a naročito zbog druženja sa omiljenim autorima.

Tako je gost naših „Obrtaja“ uživao u potpisivanju poslednjeg romana „Središnja pustinja“ (uži izbor za Ninovu i Vitalovu nagradu), kao i djela „Black Light“ i „Kuća od soli“. Prethodne dvije godine provedene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je stvarao „Pustinju“, učinile su da „prigrli“ oganj koji isijava iz pijeska, pa se teže navikava na beogradsku košavu. Ipak, ali uz dobre filmove može se ponovo otputovati u zemlje Magreba, jer dovoljan je samo jedan vjetar da oživi sjećanje...

Miomir Petrović: Dočekao bi smak svijeta uz pjesmu ,,Windswi “ Brajana Ferija

Maja Vukomanović

Četvrtak, 3. novembar 2022.

kalendar ,,Harvest Moon“, vanvremenski rok klasik

Što je fora sa albumom ,,Har vest Moon“: podjednako pripada i zvučao je opako do bro i 1992. kad je snimljen, i isto bi tako zvučao i bio dobar i pripadajući tri decenije rani je... Pa i da je snimljen sada, tri decenije kasnije.

Eto što se desi kad jedan rok alhemičar iz 19. pokušaja, 19. albuma, stvori nešto bezvre meno.

Nilu Jangu, sada to znamo, ni je moglo biti da tim pjesmama o bezvremenoj ljubavi, onoj koju ništa ne može poraziti, ostane dosljedan. Sav roken rol svijet to zna: ,,Harvest Mo on“ pisao je za suprugu Pegi, sa kojom je tada bio već skoro deceniju i po u braku. Kada se Nil Jang 2014. razvodio zbog afere sa glumicom Deril Hanom, muzičkom i bijelom svi jetu je izgledalo ne samo da je izdao svoju Pegi, već i album i pjesmu ,,Harvest Moon“. Melodija ,,Harvest Moon“ je tako čvrsta, tako perfektno i lagano zategnuta, da bi lako mogla nositi i mnogo teže ri ječi. Sa tri decenije distance znamo: nije to samo pjesma o jednoj trajnoj ljubavi, daleko od toga. Već i o sili prirode iz koje ishodi još luđa sila muzi ke. One, uz koju Nil i Pegi plešu na spotu...

Igra dosljednosti Podijum za taj ples je uglančan savršenim aranžmanom: od čiste akustike, čeličnog udara gitarske žice na rifu, mekote večernje šumovitih perkusija, do rajskih bekvokala... ,,Har vest Moon“ hvata ono za što je Nilu Jangu bilo potrebno 19 albuma i deceniju i po braka: esenciju ljepote jedne radosne romanse.

I jasno vam je onda, zbog čega je ,,Harvest Moon“ te 1992. bio ,,ultimativni rokenrol album godine“, zbog čega je na iz vjestan način i odložio ,,gran džersku zoru“ i maniju? Ploča je bila svojevrstan krunski do kaz svim, već starim rokerima, da sa vinilom stisnutim u ruka ma svijetu praktično poviču: ,,Eto, ovakav rokenrol još nije mrtav! Ovo što mi volimo, to je zaista trajno i trajaće!“.

A Jang je vrlo promišljeno taj utisak i ciljao. Dosljednost i

Ram od mjes romansu bez

Sav rokenrol svijet to zna: ,,Harvest Moon“

Nil je pisao za suprugu Pegi, sa kojom je tada bio već skoro deceniju i po u braku. Kada se 2014. razvodio zbog afere sa glumicom Deril Hanom, muzičkom i bijelom svijetu je izgledalo ne samo da je izdao svoju Pegi, već i album i pjesmu ,,Harvest Moon“

kontinuitet, to je ono što je pri je svega želio da iznese kao vri jednosti albuma ,,Harvest Mo on“. Ciljano ga koncipirajući kao svojevrstan nastavak, tada dvije decenije starog ,,Harvest“ (1972). Pa ga takođe snimio u kantri prijestonici Nešvilu, sa istim starim muzičarima... Nil ih je zvao ,,stray gators“ (nešto kao ,,aligatori lutalice“) – Tim Dramond na basu, Keni Batri na bubnju... Potom je Jang čak i molio narod na svirkama i no vinare da pretjerano ne upore đuju albume, da se tu oko mu zičke forme i ekipe koja ga je odsvirala sličnosti i završavaju; što ih je više ubjeđivao, to su svi oni u ploči kao ,,nastavku“ vi djeli jasan koncept. Ipak, ono što se na ,,Harvest Moon“ nikako nije, niti mo

že izbjeći i opovrnuti – je Pe gi. Album otvara ,,Unknown Legend“, direktna priča o nji hovom upoznavanju. Priča o ženi-avanturisti, praktično lutalici, koja se nakon deceni

ja životnog i ljubavnog tuma ranja naprečac skrasi u ulozi, pa maltene domaćice... Sve je u tom zvuku retro, sve ,,miriše“ na rane sedamdesete. I kakav samo je to kontrast bio, u odno

latimes.com

Nil Jang u danima izlaska albuma ,,Harvest Moon“ na jesen 1992. godine

klasik Nila Janga, slavi 30. rođendan

ečine za bez kraja

she rides colliding with the very air she breathes…“.

Aura Amerikane

Iz sadašnje perspektive, posebno su ipak interesantne one pjesme koje o Nilu govore kao o suštinski podvojenoj ličnosti. U ,,From Hank to Hendrix“ svjedoči o potpuno različitim muzičkim uticajima koji su ga oblikovali kao autora, ali i kao ličnost. ,,You and Me“ je najdirektnija aluzija na ploču ,,Harvest“ i Jangov evergrin klasik sedamdesetih ,,Old Man“; uz predivnu harmoniju Janga sa bekvokalom Nikolet Larsen i akustikom koja ležerno iznosi tako duboko introspektivnu baladu... Naravno da pjesma ,,Harvest Moon“ u ovoj igri nije jedini rok klasik. Naći ćete ih i u sred ploče: ,,War of Man“, mračnjački folk sa aurom Amerikane, je suštinski priča o onom Jangu koji će jednog dana ipak srušiti tu savršenu ljubav sa Pegi. I svaka destruktivna crta našeg postojanja tu se svila. Spram njenog cinizma, naredna ,,These Days“ nudi različit ton; zahvalnost onim prijateljima koji su tu ostali, ,,uprkos svemu“.

su na prethodni Nilov album ,,Ragged Glory“ (1990) i silnu distorzijsku buku koji je donio! Još kad Nil, negdje na pola puta, o toj divnoj ženi zažubori stihove: ,,the chrome and steel

Klavirska ,,Such a Woman“, pa magijski bendžo na ,,Old King“, kao da otključavaju formulu, što to bilo koji klasik od rok albuma mora da ima. Prije nego ga Jang zaključi sa desetominutnim, mekim folkom, gotovo uspavankom ,,Natural Beauty“. I pobjegne u onaj mir i onu ušuškanost trajne romanse, za koju je Nil Jang i tražio savršen okvir, na ovoj ploči. Sada, sa širom slikom mozaika jedne velike karijere, možemo lako reći: nije ,,Harvest Moon“ priča o onoj romansi u kojoj je

Nil Jang sa Pegi mogao trajati, pa je na kraju ipak uništio i zakopao. Sa sviješću da će sredinom novembra sletjeti njegov 43. (!) studijski album ,,World Record“, lako je zaključiti,,Harvest Moon“ je ono što Nil Jang živi i osjeća prema muzici. Kao prostoru slobode, u kom je mogao uvijek disati i

ostati svoj, bez bilo kakve krice. I kao onome jedinom, što nikad nije izdao.

Pod indigo plavetnilom noći punog mjeseca, u rukavcima vinila koji nosi vanvremensko ime ,,Harvest Moon“, Nil Jang se toj muzici i toj ljubavi stigao savršeno odužiti.

S. STAMENIĆ

silueta na omotu ploče

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Rok ikona sa bivšom suprugom Pegi na koncertnoj sceni

Nilova

Četvrtak, 3. novembar 2022.

kalendar

Sedam i po decenija klasika

Revolucija saosjećanja

Priča o Svetom Vensanu kojeg je Ka tolička crkva kanonizovala 1737. go dine i njegovoj sposobnosti da u izuzetno kompleksnom vremenu mobiliše resurse i pomogne dobrotvornim organizacijama u Francuskoj, jedna je od niza religijskih tema koje su se često pronalazile u okviru filmskog narativa. Tako je bilo i 1947. godine kada je Moris Kloš, relativno anonimni francuski sinea sta, prikazao život čovjeka koji se smatrao modernizatorom Katoličke crkve u ovoj zemlji, ali i ujedno revolucionarom fran cuskog odgovora na sveobuhvatno siro maštvo, glad i zdravstvenu krizu. Film ,,Monsieur Vincent“ predstavlja ri jetko efikasan dramatičan kontrast iz među užasavajućeg siromaštva i moral nih kompleksa jednog drushtva, u kojem obrisi realizma kucaju na vrata iza kojih je praznina. Tu prazninu pokušava ispuniti sveštenik Katoličke crkve Vensan de Pol čija je centralna inovativna aktivnost bila da organizuje dobrtvorne institucije, ka ko bi se posvetile siromašnima i bolesni ma. Kloš uspijeva na trenutak da autorski istančano proslavi jedinstvenu odanost Vensana siromašnima, na način koji nije pretjerano skrenuo u klasičan romanti zam.

Od uznemirijućih uvodnih monohro mnih kadrova, kada Sveti Vensan luta pustim ulicama punim bače nog kamenja, do njegove borbe i suočavanja sa deskripcijom svije ta u kojem je ,,svaki čovjek za se be“, ovaj kratak osvrt na pozna to lice Katoličke crkve otvorio je pregršt prozora etike. Vensanovi nemilosrdni napori da kanališe resurse bogatih, kako bi pomo gli siromašnima, te njegove fru stracije kada su rezultati prego varanja često bili lakomisleni i prevrtljivi, poslužili su kao zani mljiv narativni primjer. O tome, kako za vrlo kratko vrijeme reži ser sa lakoćom može da podigne ,,pritisak“ efikasnim mizansce nama.

S obzirom na to da Američka aka demija nauka i umjetnosti nije imala posebnog Oskara za kate goriju stranog filma sve do 1955. godine, oni koji su ,,ponudili“ inostranu kinematografiju, mo rali su se zadovoljiti sa ,,poča snom“ statuom. Tako je Francu ska, odnosno Kloš, dobila prvog ,,stranog“ Oskara za ovu religij

Film predstavlja rijetko efikasan dramatičan kontrast između užasavajućeg siromaštva i moralnih kompleksa jednog društva, u kojem obrisi realizma kucaju na vrata iza kojih je praznina

sku dramu u ne tako gustoj agendi (na građen je i komad ,,Joan de Arc“ Viktora Fleminga ali kroz autora, ne produkci ju). Mnogo zanimljivije, Francuzi nijesu

dugo čekali da se pronađu na listi nagra da za ,,strani film“ – samo godinu nakon što je konačno uspostavljena ova posebna nagrada, uručena Italijanima za fenome nalni ,,Shoe-Shine“ Vitorija de Sike, njihove evropske komšije stigle su na red.

rarefilmsandmore.com

Dvočasovno ostvarenje ,,Monsi eur Vincent ima posebno mjesto u katoličkim krugovima, pa ne čudi da se našao na dugoočeki vanoj listi Vatikana od 45 filmo va koje smatraju ,,velikim“, koja je pažljivo osmišljena sredinom devedesetih. Ipak, efekat fabule o ovom svešteniku iz 17. vijeka sko ro je nevidljiv, pa film nećete često sresti. Ipak, ono što se sa sigurno šću pamti je uloga Pjera Fresnaja za koju je, bez dileme, nagrađen Volpi kupom na Veneciji. Možda Fresnaj nije uspio popularizovati film, ali jeste potvrdio da je spre man da nosi filmski narativ pot puno sam.

Uostalom, ,,Monsieur Vincent“ je zahvaljujući njemu i kadrovima talentovanog Kloda Renoara, je dan od rijetko kvalitetnih filmo va ove tematike. Ne, film nije samo katolički ples o jednom svešteni ku. Ovo djelo ostavlja duboki trag saosjećanja. L. MURSELJEVIĆ

,,Monsieur Vincent“

Pjer Fresnaj u vrhunskoj naslovnoj ulozi koja nosi film

Svetac kao ,,sirotinjska majka“ na plakatu

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Majčinska mekota

Bez obzira na to kakva je sadržina, očigledna je monotonost kadrova režisera Moše Mizrahija, koja je znatno uticala na fluidnost fabule. Na koncu, režisera i film spasila je maestralna Simon

Kada je francuski pisac Romen Geri 1975. godine obja vio roman ,,The Life Before Us“, strpljivo se čekao trenutak ka da će na njegova vrata pokucati kontroverza - i filmska adapta cija.

I dok je kontroverza, usljed re lativno političke i vrlo aktuelne teme, bila dio svakodnevice, za filmsku adaptaciju čekao je sa mo dvije godine. Izraelski reži ser Moše Mizrahi prihvatio se izuzetno kompleksnog zadatka da priču o Rosi i njenom četrna estogodišnjem štićeniku prene se na filmsko platno 1977. godine. Ostvarenje ,,Madame Rosa“ pra ti traumatizovani život bivše prostitutke (tumači je francuska zvijezda Simon Sinjore), Jevrej ke koja je nakon što je preživjela holokaust, počela da brine o na puštenoj djeci njenih bivših ,,ko leginica“ - sa blagim fokusom na to da ih mora odvratiti od svih grehova. U isto vrijeme, ovo je i priča o mladom Mohamedu (Sami Ben Jub), muslimanu, koji je posljednji u nizu ostao da se brine o njoj, ali i da planira svo

ju, čini se filmsku budućnost. Sa vizuelno deskriptivnim, nemilo srdno prozaičnim omažom ple menitosti ljudskog duha, smje štenim u imigrantskoj, odnosno bliskoistočnoj gužvi u kojoj se dominatno igraju rasne, etničke i religijske igre, Mizrahi uspijeva da pozicionira emotivnost ,,po rodične“ veze Rose i Mohame da. Ipak, bez obzira na sadržinu, očigledna je monotonost kadro va, koja je znatno uticala na fluid nost fabule. Na koncu, režisera i film spasila je maestralna Simon Sinjore.

Bez obzira na to da je ekranizaci ja Mizrahijeve adaptacije roma na upitna, Sinjore u ulozi Rose uspjela je da opravda apsolutnu ulogu favorita. Utrenirana Oska rovka (u kategoriji najbolje glu mice za ,,Room at the Top“ Džeka Klejtona 1959. godine) do perfekcije je dovela ,,usporeni“ lik Rose. I, sa dozom ozbiljnosti, uspjela da reflektuje esencijalnu mekoću kompleksnih majčin skih karakteristika.

Usljed relativne sporosti i ne ta ko likvidne fabule, ostvarenje

,,Madame Rosa“ je 45 godina od premijere jedan od onih zabo ravljenih Oskarom nagrađenih komada. Duboko emotivnu pri ču koja je odigrana na platformi Gerijevog romana popularizo vao je, na kratko, Netfliks - 2020.

godine producirajući film ,,The Life Ahead“. Slatko-koncizna ali repetitivna rezija Edoarda Pon tija je postavila Sofiju Loren u sami centar fabule, na relativno sličan način kao što je to učinio Mizrahi.

Ipak, ostvarenje ,,Madame Ro sa“, posmatrano iz ugla arap sko-izraelskog konflikta, i sada, četiri i po decenije nakon pre mijere, može ponuditi niz lek cija. Bilo da su socio-političke ili pak imigracione prirode, Mi zrahijeva drama, u svojoj ne savršenosti, ostavlja dovoljno prostora da gorak ukus u ustima nakon prvog dijela filma dobije slatkoću. Ipak, politički osvrt u filmu direktan je ,,krivac“ i ra zlog zbog kojeg je Luis Bunjuel te godine ostao bez zlatne sta tue. Maestralni film ,,That Obs cure Object of Desire“ imao je izuzetno loš tajming, pa je Fran cuska nagrađena deseti put u kategoriji najboljeg stranog fil ma (od 12 ukupno). L. M.

Jubilej Oskarom nagrađene francuske drame ,,Madame Rosa“

Maestralna francuska oskarovka Simon Sinjore u kompleksnoj roli bivše prostitutke

Štosni portret karakterne zvijezde na filmskom posteru

Četvrtak, 3. novembar 2022.

PODGORI č ARENJE

PODGORI č ARENJE Kora i Džan

Bračni par iz Derbišira, brdovitog srca Engleske - u pustolovini i na dobrotvornoj misiji u sred Prvog svjetskog rata, u Crnoj Gori... Ma, dovoljno materijala za dobar film.

Kora Gordon bila je spisateljica i muzičarka. Cijenjeni suprug, Godfri Džerfis ,,Džan“ Gordon: štampar, slikar, novinar i kritičar umjetnosti, potom i svojevrstan obavještajac, špijun... Kora je imala 36, tri godine više od Džana, kad su se zajedno obreli u misiji Kraljevske bolnice (Royal Free Hospital) i Crvenog krsta na Balkanu. Šira slika njihove zajedničke avanture: 27 knjiga, od čega pet romana. Već 1916. objavili su u Londonu onu koja se direktno tiče nas: ,,Wanderings and Flight through Montenegro and Serbia“, pa je dvije decenije kasnije reizdali pod imenom ,,Two Vagabonds in Serbia and Montenegro – 1915“ za čuvenu ,,Penguin“ izdavačku kuću... U godinama koje su uslijedile, pisali su o velikim putovanjima u Španiji, pa u Švedskoj i Španiji, Portugalu i Albaniji, pa ,,Pustolovine selima sa kraja na kraj Francuske“, pa ,,Od Mejna do Džordžije“ atlantskom obalom Amerike... I možda najinteresantnije: holivudsko iskustvo ,,Star-Dust in Hollywood“ (1930).

Dakle, dvoje divnih intelektualaca u misiji pomoći balkanskoj sirotinji – prvo u Srbiji, a kad je 1915. već bila sve izvjesnija okupacija a vrag odnio šalu, u zbjegu preko Crne Gore, ka Albaniji a potom i Skoplju. U njihovom putopisu, prvi susret

sa Crnom Gorom ostaje slika iz okoline Pljevalja: ,,maleni manastir, usamljen i blijed, nalik drhtavom svecu“. Duhoviti par potom jutarnje pjetlove opisuje kao ,,bronhitičare“ (!), a uskoro zaključuju, spram ponosnog vodiča - ,,da su svi bitni u Crnoj Gori Vukotići ili Petrovići“. U tom zbjegu stigli su i da, posve turistički, stignu i do Crnog jezera. Planine upoređuju sa ,,japanskim šarmom“; a jezero ih, ipak, nije impresioniralo. ,,Odveć veliko za misteriju, premalo da bi bilo impresivno“...

Gostionice i birtije na kišnom, jesenjem putu ka Cetinju Kora opisuje kao scene ,,što neobično podsjećaju na slikarstvo holandskih romantičara“. U Podgorici ostaju razočarani jer im se nije ispunila nada da će odatle put nastaviti automobilom. Na Cetinju, naravno, upoznaju članove kraljevske porodice – uz štosan komentar o Biljardi. ,,Izgleda da su bilijarski stolovi ovdje bili ređi i od samih kraljeva“.

Najviše im se dopalo putovanje jezerom, ka Skadru. I kao nevjerovatno iskustvo opisali putovanje čamcem, preko jezera, od Rijeke ka Virpazaru – kojim su veslale četiri Crnogorke. Do momenta kad su, njih četiri, u noći započele strašnu narodnu melodiju u četiri tona... Taj konradovski momenat ,,Srca tame“, to je ono što ni Kora ni Džan sa velikog putovanja nikad neće zaboraviti.

Prije definitivne austrougarske i bugarske okupacije, Gordonovi su se obreli u

Zaglavi se

Skoplju; a potom, navrat-nanos, natrag do Cetinja preko Berana, pa put Skadra i na brod... I taj dio putopisa perfektno oslikava koliko je taj zimski zbjeg bio mučno iskustvo: po kiši i bljuzgavici, u noći često i bez krova nad glavom, u trku sve do Plavnice, gdje su jedva nagovorili jednog kapetana da im da dozvolu za putovanje ka Skadru...

Pored dobrotvorne i humanitarne misije, uzbudljivo putovanje Gordonovih završeno na brodu ka Italiji je spisateljski važno: niko prije njih nije pružio takav, osoben, duhovit ,,ugao gledanja“ stranaca na putovanjima u Crnoj Gori. Takav će biti i dominantan u putopisima drugih autora, koji su u prvoj polovini 20. vijeka našim krajevima i drumovali. Više od svega, iz redova zrači osobeni karakter dvije neobične osobe – i njihova jaka konekcija i bliskost. Razlozi zbog kojih će im i ovo, mučno ratno putovanje, biti dovoljno za uzlet i buduće radosne književne avanture... Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Kora i Džan Gordon

Četvrtak, 3. novembar 2022.

Šetnjom kroz samo srce, mo žemo komotno reći ,,student skog“ Londona, u Ejuston rou du, ove sedmice prolaznike i nas dočekao je svjetlosno-digitalni displej - antibiotika.

Instalacija se čini krajnje ade kvatnom, s obzirom na ubrzani dolazak zime, uz nezaobilazni niz infekcija i bakterija koje će pronaći način da se infiltriraju i zamrse konce. No, svjetlosni an tibiotici imali su mnogo širu ulo gu u okviru izložbe muzeja ,,Wel come Collection“, smještenog u ,,adekvatnom društvu“. Pored vladine grupe zdanja i institucija za razvoj s jedne, a globalne do brotvorne fondacije fokusirane na moderne zdravstvene izazove s kojima se suočavamo, sa druge strane...

Lutrija za preživljavanje

Koloritnim radovima umjetni ca Ana Lomaks pokušala je da deskriptivno predstavi izuzet no kompleksnu temu značajnog procenta ljekova koji više ne us pijevaju da savladaju sve veći broj infekcija. Posljednji izvještaj Vla de Ujedinjnog Kraljevstva o anti mikrobnoj rezistenciji, koji pro cjenjuje da bi do 2050. godine čak deset miliona ljudi moglo izgubiti život zbog infekcija, a koje su se ranije mogle lako izliječiti nakon nekoliko dana antibiotika, sasvim je jasan alarm da se mora učini ti više.

Iskoristivši neonska svjetla za ovu instalaciju, Lomaks je poslala važnu poruku o bolestima koje su sve otpornije na dostupne antio bitike. I poentirala: da ne smijemo biti dio ove ,,lutrije za preživlja vanje“ i da se mora uložiti dodat ni natpor. Neonski radovi mlade multimedijalne umjetnice iz Juž nog Londona u ,,Welcome Colle ction“, londonskom besplatnom muzeju i biblioteci, koja speci jalno istražuje zdravlje i ljudska iskustva, samo su početak umjet ničkog odgovora na ove i slične izazove sa kojima se planeta su očava. Koliko god da njeni svje tlosni radovi podsjećaju na nešto što biste možda vidjeli u kazinu, osvrt na problem i fokus na rješe nje zaista nijesu izostali.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Ključni