Dnevni list Pobjeda 04.01.2023.

Formirati reformsku, a ne

PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da ako 44. vlada ne bude reformska da je neće ni biti. Dodao je da insistiranje Ure da ne da funkciju potpredsjednika za koordinaciju bezbjednosnih službi znači da preuzimaju punu odgovornost za neformiranje vlade.

– Ako Ura bude insistirala da pored šest resora i monopola u sektoru bezbjednosti i odbrane i spoljnih poslova, traži i ovu, čisto političku poziciju, onda će svi morati da postave logično pitanje: ,,Zašto Nebojša Medojević nije prihvatljiv“? Mi u PZP-u bi još jednu takvu ucjenu shvatili kao jasnu poruku Ure da oni ne žele demontažu režima Đukanovića i reforme i da za to imaju vrlo konkretne lukrativne razloge - nastavak šverca i brzo bogaćenje – kazao je Medojević za Pobjedu.

POBJEDA: Godina na izmaku je bila turbulentna. I druga vlada koja je nastala nakon promjene vlasti DPS je srušena u parlamentu. Kako vidite izlazak iz političke i institucionalne krize?

MEDOJEVIĆ: Ako zaista svi akteri političke scene žele izlazak iz ove duboke krize političkog sistema i demokratije, onda se prvo moraju konstatovati uzroci. Suluda ideja nekolicine moćnika da se nakon izbora 2020. formira vlada suprotno volji birača, a u interesu ovih vaninstitucionalnih centara moći, prirodno je rezultirala kolapsom sistema vlasti, razaranjem osnovnih postulata ustavnog poretka i blokadom institucija sistema.

Za bolje razumijevanje ovog haosa i bezvlašća i ustavnog nereda u kome smo se našli, neophodno je, osim lociranja moćnika koji su formirali prvu postđukanovićevsku vladu, osvijetliti i motive za jedan ovakav opasni i antidržavni i antidemokratski akt.

Na osnovu svega što sam ja doznao i mog nivoa razmijevanja procesa i odnosa u Crnoj Gori, osnovni motiv ovih moćnika je

Sadašnja Vlada nije rezultat izborne volje građana nego – ucjene GP Ura i SNP. Ako mandatar Lekić uspije da obezbijedi dosljedno poštovanje dogovora iz septembra 2022. godine, koji je Ura već prekršila nedavanjem potpisa za prijedlog mandatara koji smo trebali u određenom roku da predamo predsjedniku države i jasno definiše ciljeve i politički profil te vlade, ona će biti formirana

Imajući u vidi kompromitaciju postojeće službe i učešće njenih vodećih operativaca u kriminalu i švercu, što je degradiralo njenu profesionalnu reputaciju i kredibilitet kod partnerskih službi, cijenim da ANB treba ugasiti i napraviti potpuno novu u skladu sa potrebama države u novim uslovima bezbjednosnih rizika i prijetnji. Osnivanje nove agencije za borbu protiv teškog kriminala, po ugledu na američki FBI ili SIPU u BiH, je operativni prioritet. Neophodno je inovirati Zakon o ANB i unaprijediti ga u skladu sa novim izazovima i prijetnjama

bio sprečavanje reformi koje bi dovele do sistemskog diskontinuiteta sa bolesnim režimom Đukanovića, a sve radi preuzimanja kontrole nad lukrativnim kriminalnim aktivnostima oko šverca cigareta, droge i pranja novca.

POBJEDA: Na koga mislite konkretno?

MEDOJEVIĆ: Nažalost, iako se radilo o grupici od petšest moćnih pojedinaca, njihov uticaj preko djelova Crkve, medijskih tajkuna, specijalnih NVO i mafije je bio dominantan i efikasan u sprovođenju ideje da trojica lidera DF-a Andrija Mandić, ja i Milan Knežević, ni po koju cijenu ne budemo u toj vladi.

Pokrenuta je opsežna i veoma ozbiljna akcija i kampanja da smo nas trojica smetnja formiranju Vlade, navodno pod uti-

cajem međunarodnog faktora. Kad sam ja dobio zvaničnu podšku od IDU, najveće globalne asocijacije partija desnog centra, u kojoj su vladajuće stranke SAD, Velike Britanije, Italije, Mađarske, Njemačke, taj spin je pao u vodu i postalo je potpuno jasno samo jedan motiv i samo jedan cilj ovih moćnika. Zaustaviti, po svaku cijenu ulazak u Vladu Nebojše Medojevića, koji je bio garant da će se političke i demokratske reforme, koje se još nijesu desile u Crnoj Gori, 1990. godine, ni 2000, konačno biti realizovane. To bi, automatski, značilo tranziciju moći od ovih kriminalno-švercerskih klanova ka građanima Crne Gore, koji bi vlast birali na fer i slobodnim izborima.

POBJEDA: Pa, kakav je izlaz iz krize?

MEDOJEVIĆ: Izlazak iz ovakvih konstitucionalnih i fundamentalnih kriza je samo jedan - društveni konsenzus i fer i pošteni izbori. Za to je neophodno da politička i šira društvena elita ima neophodni nivo istorijske svijesti i zrelosti za postizanje konsenzusa oko vitalnih nacionalnih interesa. To nije nimalo lako ni jednostavno, jer podrazumijeva postojanje lidera koji su spremni da svoje ideološke, partijske i lične interese, frustracije, komplekse i omraze stave po strani i postignu istorijski dogovor o temeljnim vriednostima na kojima treba da počiva naše društvo i država. Nažalost, predsjednik DPS-a Đukanović nije bio spreman da se otvori jedan ovakav dijalog i moja dobra namjera da predstavim svoj plan o izlasku

iz krize je ostao samo još jedna od mojih dobrih ideja koja nije shvaćena niti prihvaćena. POBJEDA: Skupština je na osnovu Zakona o predsjedniku, koji je kritikovan od međunarodnih partnera, ,,konstatovala“ da je Miodrag Lekić mandatar. Da li vjerujete da će Lekić uspjeti da sastavi vladu?

MEDOJEVIĆ: Ova Vlada je rezultat enormnih napora Andrije Mandića, koji je podnio ličnu i političku i stranačku žrtvu, kako bi se sačuvala ona parlamentarna većina sa izbora 2020. Vlada je rezultat ucjena GP Ura i SNP, koji su od 20 mjesta u Vladi tražili i dobili 10, a DF samo 4 mjesta. Dakle: sadašnja Vlada nije rezultat izborne volje građana nego ucjene Ure i SNP. Ako mandatar Lekić uspije da obezbijedi

dosljedno poštovanje dogovora iz septembra 2022. - koji je Ura već prekršila nedavanjem potpisa za prijedlog mandatara koji smo trebali u određenom roku da predamo predsjedniku države - i jasno definiše ciljeve i politički profil te vlade, ona će biti formirana.

POBJEDA: Plašite li se međunarodne izolacije države imajući u vidu jasne poruke da ne treba formirati vladu na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku?

MEDOJEVIĆ: Nova vlada startuje sa određenim problemima u vezi međunarodnog faktora, prije svega EU. Upravo je i ovo linija borbe protiv kriminala i korupcije najefikasnija za osnaživanje našeg međunarodnog ugleda i intenziviranje odnosa sa EU i NATO. SAD su posebno zainteresova-

PODGORICA - Ustavna demokratija se na Zapadnom Balkanu formalno ne negira, ali se institucionalni poredak vidi kao plijen koji treba koristiti za promociju antidemokratske ideologije i zaštite privilegova-

nih, smatra penzionisani profesor na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i Beču Nenad Dimitrijević.

Upitan gdje vidi najveće prijetnje po koncept ustavne demokratije na Zapadnom

Balkanu, Dimitrijević je, citirajući bivšeg premijera Srbije Zorana Đinđića, kazao da su to „nedovršene države“. – Ustavna demokratija se formalno ne negira, ali se institucionalni poredak vidi kao plijen koji treba uhvatiti i po-

tom koristiti kao instrument promocije antidemokratske ideologije i zaštite privilegovanih – rekao je Dimitrijević u intervjuu agenciji Mina.

Upitan da prokomentariše to što se u Crnoj Gori, izglasavanjem izmjena i dopuna Za-

kona o predsjedniku, mijenja Ustav, Dimitrijević je kazao da oni koji hoće ustavnu demokratiju ne mogu kršiti Ustav.

To, kako je istakao, naročito važi za sve nosioce pravne i političke moći u demokratskoj državi, počev od parla-

menta, vlade i šefa države, do organa lokalne samouprave. Prema riječima Dimitrijevića, može biti da će se u nekoj političkoj situaciji pokazati kako su autori Ustava nešto previdjeli ili pogrešno normirali. – Ali ako parlamentarna ve-

Nebojša Medojević

švercersku vladu

POBJEDA: Istraga državnog šverca je stala na Rada Miloševića. Vjerujete li da će biti proširena?

MEDOJEVIĆ: Na osnovu mojih saznanja koja potiču od domaćih, a više od međunarodnih izvora, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je obezbijedio dovoljan broj i kvalitet dokaza do nivoa osnovane sumnje da je pod okriljem Vlade Dritana Abazovića, a ranije Vlade Zdravka Krivokapića, nastavljen organizovani šverc cigareta preko Luke Bar. Sada je na novoj vladi da obezbijedi političku, kadrovsku, materijalnu, finansijsku i logističku podršku GST Novoviću da istragu

ne za procesuiranje narkokartela, a UK za prestanak šverca cigareta i procesuiranje ključnih igrača. PZP i ja u ovu vladu unosimo naš međunarodni kredibilitet, dugogodišnje veze i lična poznanstva. Svi ključni igrači u bezbjednosnim službama zapadnih država dobro znaju koji je doprinos PZP u borbi protiv crnogorskih narkokartela i švercera cigareta i obezbijediće maksimalnu saradnju i podršku.

POBJEDA: Rekli ste da PZP neće podržati vladu ako ne dobijete funkciju koordinatora službi bezbjednosti na osnovu dogovora iz 2020. Da li ćete istrajati na tom stavu?

MEDOJEVIĆ: Imajući u vidu politički značaj očuvanja jedinstva parlamentarne većine od 30. 8. 2020. Pokret za promjene je postupio solidarno prema Novoj i DNP i smanjio svoje zahtjeve za participacijom u Vladi na najniži mogući nivo. Iako PZP ima dokazane kompetentne, hrabre, reformske i patriotske kadrove, koji su po svim kriterijumima daleko bolji od ponude Ure i SNP-a, pristali smo da u ovoj vladi učestvujemo samo sa jednom pozicijom - potpredsjednika vlade za ko-

Milošević nije na vrhu kriminalne piramide, premijer i ministri uzimali reket za šverc cigareta!

dovede do kraja. Vrlo dobro se zna da Milošević nije šef te kriminalne grupe i ko su stvarni donovi duvanskog šverca. Takođe su prikupljeni i materijalni dokazi koji ukazuju da su visoki funkcioneri Ure uspostavili komunikaciju sa njima (donovima šverca) u Bečićima i Ženevi i da se istraga vodi o 35 nestalih šlepera cigareta koji su navodni zaplijenjeni u Luci Bar, i lažno uništeni, a onda poznatim kanalima prošvercovani dalje. Premijer, šef ANB, ministar poli-

ordinaciju reformi u sektoru bezbjednosti. Dakle: PZP sa pet mandata traži samo jedno mjesto, bez resora, a Ura će dobiti šest resora i SNP šest resora. Cijenim da je zahtjev PZP više nego skroman, politički i ljudski odmjeren. Ako Ura bude insistirala da pored šest resora i monopola u sektoru bezbjednosti i odbrane i spoljnih poslova, traži i ovu, čisto političku poziciju, onda će svi morati da postave logično pitanje: ,,Zašto Nebojša Medojević nije prihvatljiv“? Mi u PZP bi još jednu takvu ucjenu shvatili kao jasnu poruku Ure da oni ne žele demontažu režima Đukanovića i reforme i da za to imaju vrlo konkretne lukrativne razloge, tj. nastavak šverca i brzo bogaćenje“. Takva neprimjerena i besprizorna eventualna ucjena Ure bi bio jasan znak da oni žele švercersku vladu, a ne reformsku koju želi PZP. Nadam se da će lideri Ure i sami shvatiti šta bi za njih značila jedna takva ucjena i da bi morali svu odgovornost za neformiranje ove vlade da prime na sebe. PZP će do kraja insistirati da kadrovski, organizaciono i programski ova vlada mora biti crnogor-

cije, ministar finansija ne švercuju cigarete. Ekipe su odavno formirane i sistem uspostavljen. Premijer i državni funkcioneri samo uzimaju reket od šverca i postavljaju članove te kriminalne organizacije na određene pozicije u sistemu koje su važne za šverc. Kao potpredsjednik Vlade i koordinator reformi u sektoru bezbjednosti, moj će posao biti samo da iskoordiniram različite segmente službe i da Novoviću obezbijedimo sve neophodne dokaze za proširenje

ska, proevropska i reformska. Jednom smo glasali za Krivokapića i gorko se pokajali.

POBJEDA: Što podrazumijevate pod reformama bezbjednosnog sektora i koji su vaši prioriteti i planovi?

MEDOJEVIĆ: Nakon 75 godina partijske kontrole službi bezbjednosti i njihove zloupotrebe protiv ideoloških i političkih neistomišljenika i 30 godina njihove zloupotrebe u logistici teškog kriminala i šverca cigareta, droge i zaštite kriminalnih poslova bivšeg režima, neophodno je implemetirati one političke reforme koje su sve zemlje bivšeg komunističkog bloka sprovele prije više od 30 godina. Otvaranje tajnih dosijea Udbe, DB i ANB protiv političkih neistomišljenika i disidenata je prvi korak ka demokratiji i slobodi. Odmah bi, u saradnji sa našim međunarodnim partnerima, implementirao snažnu antikorupcijsku kampanju u službama, koja će imati za cilj da iz sastava službi odstranimo plaćenike mafije, partijske vojnike DPS i korumpirane pojedince koji su bili plaćeni da štite kriminal i korupciju. Dakle, neophodna je temeljna lustracija i provjera svih pripadnika službi

su političke elite u Crnoj Gori nespremne za dijalog

ćina, vlada ili šef države kažu da Ustav nije dobar ili da je u nekoj tački nedostatan, pa to navedu kao razlog da se Ustav krši, to nije ništa drugo do čin samovolje i sile, kojim se osporava demokratija – smatra Dimitrijević. On je kazao da demokratije nema bez poštovanja vladavine prava, a da oni koji misle da su „pravila igre“ loša, treba da se zalažu za njihovu promjenu. – To može da uključi i građansku neposlušnost, ali građanska neposlušnost je ,,privilegija” građana i civilnih aktera.

Političke elite nikako ne bi smjele da koriste institucije redovne vlasti za osporavanje Ustava – rekao je Dimitrijević. Kako je naveo, građani Crne Gore već godinama pate zbog nespremnosti njihovih političkih elita za dijalog. – U demokratiji, izborni poraz ne bi smio da bude razlog da se negira legitimitet ustavnog režima, da se napušta parlament i da se građani pozivaju na ulicu. Kad političke elite biraju pritisak umjesto razgovora, zajednici prijeti kolaps – smatra Dimitrijević. R. P.

istrage i na lica koja se do danas smatraju nedodirljivima i moćnijim od države. Država Crna Gora mora da svojim konkretnim djelima pokaže da je jača od mafije i da ne postoji nijedan pojedinac koji je moćniji od nje. Vlade Krivokapića i Abazovića to nijesu uspjele, taj posao je ostao neurađen. Ako budem izabran za potpredsjednika za bezbjednost, garantujem da ću uraditi sve što je u mojoj moći da se šverc zaustavi i da se sve kriminalne bande nađu u zatvoru.

Komentar Povratak Izrailja

Piše: Milorad PUSTAHIJA

U mojoj kolumni „Utonulost u beznačajnost“ od 25. novembra, u kojoj sam nakon drugog protestnog skupa „Ima nas“ lamentirao nad našom sudbinom, ali i nad neučinkovitošću naših skupova u sudaru sa brutalnom i nezakonitom samovoljom nesposobne i izdajničke vlasti, pomenuo sam drevni Izrailj i njegovu sudbinu.

Pomenuo sam i da se nadam da će se i oni vratiti kao što se Izrailj vratio iz vavilonskog ropstva i obnoviti državu kad mi nismo u stanju; i da su oni veći rodoljubi od nas u otadžbini. Uskoro je Savez asocijacija Crne Gore u Njemačkoj zakazao protest u Podgorici za 28. decembar. To me veoma obradovalo jer sam i sam za vrijeme trogodišnjeg izbjeglištva upoznao rodoljublje i veliku solidarnost naše dijaspore sa svojom otadžbinom.

Kad, ono, međutim! Po mom sudu ničim izazvane, naše vedete suverenističkog i europeističkog aktivizma su bez razmišljanja i na prvu izbacile u medije, ne crva nego, strašnog gmaza sumnje, u funkcionere dijaspore i jeretičku namjeru da samostalno organizuju svoj protest. Stranke suverenističkog bloka su u hroničnom nedostatku stava, iskrenosti i muda glasno otćutale stvar. Jer, one kohabituju, ne samo sa otužnom raspalom vlašću, nego i sa nama demonstrantima. Kao: podržavaju nas ali ne organizuju i ne vode nas i časno su spremne preuzeti bilo koji naš uspjeh, ali i oštro osuditi bilo koji naš neuspjeh ili ne daj Bože jaki, kakvu našu uličnu pizdariju proizašlu iz beznađa. Najčestitije su reagovali organizatori naših protesta „Ima nas“ i stupili u kontakt sa dijasporom i ponudili saradnju. Ni jednu negativnu riječ nisu pisnuli kada je na kraju ispalo da dijaspora ipak samostalno organizuje protest.

U čemu je kvaka? Ljudi iz dijaspore nisu željeli stranačke uticaje. Ništa im ne duguju jer su egzistenciju svojih porodica obezbijedili u drugim državama, oni su došli u svom ruhu o svom kruhu i svojoj džebani da pruže podršku otporu prema destrukciji svoje domovine i njene budućnosti, ne očekujući i ne tražeći ništa za uzvrat. Njihov protest je u potpunosti uspio. Čitajući govore na portalima odjednom sam osjetio miris Juge i bratstvo i jedinstvo i kosmopolitizam zemlje koja je bila jedan od osnivača i respektovanih lidera pokreta nesvrstanosti.

Svi su se izdigli iznad izvjesnog kalkulantskog pozerstva svojih nacionalnih stranaka, ne odričući se pritom svoje religijske i nacionalne pripadnosti, podređujući ih pri tome interesima svoje domovine, kako se to radi u demokratskom, građanskom svijetu. Tihom ignorancijom su se ogradili i od profiterstva i klijentelizma naših građanskih stranaka koje su pale trgujući sa Amfilohijem i blefirajući odanost evropskim vrijednostima. U poređenju sa ovom nebeskom srpsko-ruskom koalicionom bulumentom, djeluju nevino kao anđeli. Poslije ovako snažnih poruka povukli su se tiho i otmjeno.

ZEČEVIĆ

na okolnosti veza sa organizovanim kriminalom i švercom, kao i provjera njihove imovine i načina na koji su je stekli. Osnivanje nove agencije za borbu protiv teškog kriminala, po ugledu na američki FBI ili SIPU u BiH, je operativni prioritet. Neophodno je inovirati Zakon o ANB i unaprijediti ga u skladu sa novim izazovima i prijetnjama. Imajući u vidi kompromitaciju postojeće službe i učešće njenih vodećih operativaca u kriminalu i švercu, što je degradiralo njenu profesionalnu reputaciju i kredibilitet kod partnerskih služi, cijenim da je treba ugasiti, i napraviti potpuno novu u skladu sa potrebama države u novim uslovima bezbjednosnih rizika i prijetnji. Upravu za sprečavanje pranja novca treba izvući iz MUP-a i formirati je kao nezavisnu obavještajno -finansijsku agenciju u skladu sa standardima i preporukama EGMONT-a i dodatno je osnažiti sa jedinicom za finansijsku forenziku, jer je Crna Gora prepuna toksičnih investicija iz sfere lokalne, regionalne, ali globalne strukture organizovanog kriminala. Nenad

Žao mi je što mi format kolumne ne dozvoljava da citiram sve govore ali ne mogu preskočiti, iz poštovanja, izjavu Sokolja Dacića iz Njemačke: „Ja sam Albanac, ali Crna Gora je moja domovina. Poručujem svima koji pokušavaju da je predaju u kandže nacionalistima da im neće uspjeti nikakva avantura u mojoj Crnoj Gori. Mi Albanci dajemo besu, a moja je da ću čuvati našu državu. Nećemo zaboraviti nikad da je spasila hiljade mojih sunarodnika krajem devedesetih“. Ostavili su nam i poruku nedvosmislene odanosti i spremnosti na požrtvovani i bezrezervi angažman. Da smo jedinstveni, nearogantni i pametni shvatili bismo da imamo veliku, odanu i nekomercijalnu lobističku mrežu. Kako nemamo Vladu u sjenci mogli bismo od ekipe opozvanih a respektabilnih karijernih diplomata napraviti Ministarstvo vanskih poslova u sjenci, koje bi savjetodavno, stručno i logistički pomoglo našim patriotama u dijaspori da vladama njihovih rezidentnih zemalja prezentuju naše realno stanje i naše iskrene želje i stremljenja. Osim njih, kako pametno reče Danilo Kalezić, trebamo razmisliti i o angažovanju istaknutih nestranačkih ličnosti jer ćemo u protivnom proći kao u Podgorici, gdje smo imali najboljeg mogućeg kandidata nakon kreativnog i izuzetno stvaralačkog mandata. Da, svi pod naše nebo i naše sunce. I da pravi stručnjaci neprekidno demaskiraju demagogiju, populizam i propagandu dosad neviđene velikosrpske vladajuće petstokupljevine. U protivnom, koji će nam izbori? Podgorička skupština i sada kao i 1918. godine neometano radi, samo ne u zgradi Duvanskog monopola kao tada nego u zgradi Skupštine suverene države Crne Gore. A izdajnika kao ni onda ne fali.

Nenad Dimitrijević

Osim sektora bezbjednosti, sada je sporna i diplomatija

PODGORICA - Zvanični pregovori lidera stare parlamentarne većine sa mandatarom o sastavu i ciljevima 44. vlade počeće danas u 12 h u Skupštini Crne Gore.

Dva izvora Pobjede iz vrha stare parlamentarne većine saopštili su da su u pregovorima sporni zahtjev Nebojše Medojevića za potpredsjedničko mjesto za reformu bezbjednosnog sektora, ali i ,,preklapanja“ Ure i Demokrata za resor diplomatije.

– Još smo daleko od bilo kakvog sporazuma, a curi nam vrijeme jer bi trebalo da bude sve gotovo do 19. januara. Dogovor iz septembra podrazumijeva kontrolni paket za Uru i SNP. Po toj konstelaciji DF i Demokrate bi podijelili po četiri resora. DF i Demokrate smatraju da je Uri previše i sektor bezbjednosti i resor vanjskih poslova za koga već imaju spremljeno partijsko rješenje – rekao je jedan izvor Pobjede.

Ključni problem, po drugom izvoru Pobjede, jesu činjenica da Ura želi da zadrži potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom uključujući i mjesto koordinatora bezbjednosnih službi. Ura se i spori sa

Ključni problemi jesu činjenica da Ura želi da zadrži potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom uključujući i mjesto koordinatora bezbjednosnih službi. Ura se i spori sa Demokratama oko diplomatije, a potezi koje vuku Abazović i Đorđe Radulović ukazuju da čelnici Ure žele da zadrže potpunu kontrolu nad diplomatijom

Demokratama oko diplomatije, a potezi koje vuku Abazović i Đorđe Radulović ukazuju da čelnici Ure želi da zadrže potpunu kontrolu nad diplomatijom.

Raniji dogovor iz septembra predviđa da će SNP-u i Uri pripasti polovina mjesta u vladi, a da će budući premijer imati ,,zlatni glas“ prilikom odlučivanja.

Druga polovina ministara, ukoliko se ostane na starom dogovoru, pripala bi Demokratskom frontu i Demokratama koji bi podijelili preostale ministarske funkcije.

Pregovore dodatno komplikuje i decidan stav ambasadora Kvinte, posebno Ambasade SAD, ali i poslanika Evropskog parlamenta koji su nadležni za Crnu Goru da vlada koja bi bila formirana na osnovu spor-

nog Zakona o predsjedniku bi se našla u međunarodnoj izolaciji.

– To je jedan od razloga što ostatak parlamentarne većine ne misli da su Ura i SNP ušli iskreno u pregovore i da im apsolutno odgovara da oni i ne uspiju – zaključio je drugi izvor Pobjede. N. ZEČEVIĆ

Radovanić: Ura ne odustaje od sektora bezbjednosti

Uoči početka pregovora o formiranju nove vlade sa mandatarom Miodragom Lekićem, generalni sekretar GP Ura Mileta Radovanić kazao je u izjavi za Radio Crne Gore da Ura neće odustati od sektora bezbjednosti.

– Mi ostajemo na istim stanovištima kao i prije, u pitanju je sektor bezbjednosti.

Odnosno da mi i dalje odgovaramo za taj sektor. Očekujemo sastanak koji bi trebalo da se desi danas, tu su pozvani lideri i mi ćemo se odazvati tom pozivu – kazao je Radovanić.

On je poručio da se ne smije desiti da ti pregovori budu blokirani.

– Moramo pažljivo ući u taj proces, i ono što je najbitnije jeste da ne smijemo dozvoliti da nikako, ni u kom scenariju dođe do blokiranja pregovaračkog procesa, ali vjerujemo da to toga neće doći, i mi sa dobrom voljom ulazimo u i ovaj proces –poručio je Radovanić.

PODGORICA – Od raspisivanja lokalnih izbora koji su održani 23. oktobra do decembra Državna izborna komisija isplatila je 33.701 euro članovima i zamjenicima članova na račun naknada za rad i naknada za korišćenje sopstvenog vozila u službene svrhe. Za naknade za rad članovima i zamjenicima DIK-a isplaćeno je 24.121 euro, dok je ovo tijelo za naknade za korišćenje sopstvenog vozila u službene svrhe isplatilo 9.580 eura.

Visina naknade za rad u Državnoj izbornoj komisiji utvrđena je Odlukom o utvrđivanju naknada za rad u tom tijelu. Tako, shodno članu 3, pravo na mjesečnu naknadu za rad u Komisiji imaju članovi u stalnom sastavu, koja se, kako propisuje član 4, utvrđuje u visini od 300 eura mjesečno.

Takođe, članovi i zamjenici članova u stalnom sastavu imaju i pravo na naknadu za prisustvo sjednicama Komisije, a ona se utvrđuje u visini od 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada.

Odlukom se utvrđuje i pravo na naknadu za rad u Komisiji od dana raspisivanja izbora do dana utvrđivanja konačnih rezultata i to pravo imaju predsjednik, sekretar i članovi Komisije u stalnom sastavu. Pravo na naknadu imaju i zamjenici članova, a iznos zavisi od vremena učešća u radu.

I visina naknade za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe propisana je odlukom. Pa tako, pravo na nju imaju predsjednik, sekretar, članovi i zamjenici u stalnom sastavu koji imaju prebivalište van sjedišta Komisije, a u visini od 25 odsto cijene litra goriva po pređenom kilometru, „za svaki dan rada u Komisiji ili obavljanje poslova za potrebe Komisije po nalogu predsjednika“.

Osim toga, pravo na naknadu putnih troškova u stvarnom iznosu, shodno odluci, imaju predsjednik, sekretar, članovi i zamjenici u stalnom sastavu koji su koristili sredstva jav-

nog prevoza za svaki dan rada u Komisiji.

Predsjednik Državne izborne komisije je Nikola Mugoša, a sekretar je Nikola Dedeić Članovi Komisije su: Koča Đurišić, Milan Marović, Milisav Ćorić, Vladimir Čađenović, Nataša Pešić, Vera Mijatović, Aleksandar Jovićević, HariS Mekić i Damir Suljević. Njih mijenjaju: Miloš Giljen,

Nataša Prelević, Gavro Golubović, Nikola Angelovski, Mersudin Dautović, Dragana Pima, Aleksandar Mitrović i Hajrulah Hajdari Članovima Komisije Veri Mijatović, Koči Đurišiću, Nataši Pešić, Milanu Maroviću, Aleksandru Jovićeviću, Harisu Mekiću, Milisavu Ćoriću i Vladimiru Čađenoviću od aprila zaključno sa novembrom isplaćeno je

po 2.400 eura, dok su naknade njihovih zamjenika varirale u zavisnosti od toga koliko su prisustvovali sjednicama. Uprkos tome što su uredno primali naknade sa sjednica su najviše odsustvovali Koča Đurišić i Vladimir Čađenović. Zapisnici koji su dostupni na sajtu Državne izborne komisije pokazuju da je Đurišić prisustvovao na svega 15 sjednica – u periodu između 3. februara i 15. juna, dok je Čađenović prisustvovao 21 sjednici.

Umjesto njih većini sjednica prisustvovali su njihovi zamjenici – Miloš Giljen umjesto Đurišića na 32 sjednice, dok je Nikola Angelovski mijenjao Čađenovića na 31 sjednici.

Za period od aprila do novembra Giljen je na račun naknade za rad u Komisiji primio 1.250 eura, dok je Angelovski primio 1.400 eura.

Član Aleksandar Jovićević prisustvovao je na 47 sjednica, a njegov zamjenik Aleksandar

Mitrović mijenjao ga je na šest sjednica. Milisav Ćorić prisustvovao je na 49 sjednica, dok je na četiri bio odsutan. Njegov zamjenik Gavro Golubović mijenjao ga je na jednoj sjednici. Članica Nataša Pešić prisustvovala je na 49 sjednica, a njen zamjenik Mersudin Dautović mijenjao je na četiri na koje je bila odsutna.

Milan Marović bio je na 50 sjednica, a njegova zamjenica Nataša Prelević mijenjala ga je na jednoj.

Članica Vera Mijatović prisustvovala je 51 sjednici, na dvije je bila odsutna i tada je mijenjala Dragana Pima. Haris Mekić bio je odsutan samo na jednoj sjednici, međutim, njegov zamjenik Hajrulah Hajdari tada ga nije mijenjao.

Državna izborna komisija u periodu od aprila zaključno sa novembrom isplatila je i 9.580 eura na račun naknada za korišćenje sopstvenog vozila u službene svrhe. Tako je Veri Mijatović isplaćeno 1.786 eura, Milisavu Ćoriću 2.490, Harisu Mekiću 3.589, Milošu Giljenu 1.075, Mersudinu Dautoviću 525 eura, a Dragani Pimi 114 eura. Ž. ZVICER

Danas

Sa sastanka parlamentarne većine

Miodrag Lekić

Zgrada Državne izborne komisije

PODGORICA – Šef Odjeljenja Evropske investicione banke (EIB) Global za zemlje proširenja Kadir Bahčidžik (Kadir Bahçecik) kazao je Pobjedi da ostaju snažan partner bez obzira na aktuelnu krizu. Podsjetio je da su do sada uložili milijardu eura u razvoj infrastrukture i malih preduzeća u Crnoj Gori i najavio 30 miliona eura bespovratnih sredstava od EU za zaštitu domaćinstava i malih i srednjih firmi od uticaja visokih cijena energenata. Ocijenio je da je Crna Gora jedna od najnaprednijih zemalja na putu ka članstvu u EU, dodajući da je važno da kapitalizuje dosadašnji napredak i ne dozvoli nazadovanje zbog političke neizvjesnosti.

POBJEDA: Kakvi su planovi EIB-a za Zapadni Balkan (ZB) i posebno za Crnu Goru?

BAHČIDŽIK: Na ZB ćemo nastaviti sa podrškom uvođenju ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za koji se očekuje da će mobilisati do 20 milijardi novih investicija. To je dio nove evropske strategije Global Getaway za podsticanje pametnih in-

Bahčidžik: Ne dozvolite nazadovanje zbog političke neizvjesnosti

Pozitivno je što je Crna Gora na 73. mjestu od 141 zemlje u Indeksu globalne konkurentnosti 2019, što je iznad regionalnog prosjeka. Osim toga, među najnaprednijim je zemljama u pregovorima o pristupanju EU, što su jasni pokazatelji napretka. Važno je da Crna Gora to iskoristi i ne dozvoli nazadovanje zbog političkih neizvjesnosti

vesticija u razvoj kvalitetne infrastrukture širom svijeta u vrijednosti od 300 milijardi eura. Da bismo unaprijedili naše aktivnosti van EU, početkom prošle godine smo osnovali novu namjensku filijalu EIB Global, koja se fokusira na saradnju u okviru tima Evropa i povećano lokalno prisustvo sa novim timovima na terenu. Jedna od njenih ključnih uloga je da pomogne regionu da pristupi raspoloživim resursima pružanjem tehničke i savjetodavne podrške za pripremu i implementaciju projekata. Osnovni cilj je veći uticaj našeg finansiranja u oblastima digitalne povezanosti, transporta, energije, zdravstva, obrazovanja i istraživanja. EIB Global ima za cilj da finansira nove projekte koji koriste čistu energiju, proširenje električnih mreža i infrastrukture za skladištenje energije, kao i sprovođenje mjera energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru. Kako je potvrdila ambasadorka EU Oana Kristina Popa, Crna Gora će ove godine u okviru ovog paketa dobiti 30 miliona eura bespovratnih sredstava namijenjenih zaštiti domaćinstava i malih i srednjih preduzeća od uticaja vi-

sokih cijena energenata. EIB Global kontinuirano nastoji da podrži Crnu Goru u naporima da pristupi grantovima u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), što je nedavno rezultiralo sa 34 miliona eura grantova za razvoj obrazovnog sektora, odnosno izgradnju i obnovu infrastrukture u vrtićima, osnovnim školama, gimnazijama i srednjim stručnim institutima, u skladu sa principima energetske efikasnosti. Drugi projekat podrazumijeva ulaganja u vodovodnu i sanitarnu infrastrukturu. EIB Global je spreman da finansira nove projekte u oblasti održivog transporta i zdravstvene zaštite, a istražujemo mogućnosti za poboljšanje našeg prisustva na terenu i nadamo se da ćemo ostvariti u bliskoj budućnosti sa državama članicama.

POBJEDA: Kakve su mogućnosti i koji su ključni rizici za razvoj Crne Gore imajući u vidu globalni kontekst?

BAHČIDŽIK: Analiza pokazuje da je sukob u Ukrajini doveo do pogoršanja makro neravnoteže u regionu kroz rast inflacije i troškova finansiranja, što dovodi fiskalne pozi-

Državni dug četiri milijarde eura

PODGORICA - Ukupan državni dug, bez depozita, na kraju septembra ove godine iznosio je 3,99 milijardi eura, ili 70,17 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija. Navode da je državni dug sa depozitima na kraju septembra iznosio 3,69 milijardi ili 64,79 odsto BDP-a.

Spoljni dug iznosio je 3,62 milijarde, odnosno 63,59 odsto BDP-a, dok je unutrašnji bio 375,25 miliona, što je 6,58 odsto BDP-a. Državni depoziti su na kraju septembra iznosili 306,55 miliona, uključujući 38,45 hiljada unci zlata, što je 5,38 odsto BDP-a.

-Tokom

kreditnih obaveza, a uzimajući u obzir činjenicu da tokom ovog kvartala nije bilo novih kreditnih aranžmana - precizira se u izvještaju.

cije većine zemalja ZB u rizik daljeg pogoršanja zbog političke neizvjesnosti i povećanja makro neravnoteže. Drugi strukturni faktori rizika uključuju opadajuće demografske izglede, visoku stopu nezaposlenosti, visok udio sive ekonomije, političku nestabilnost i ograničenja u finansiranju. Prema prognozama MMF-a iz oktobra 2022, ukupne investicije se očekuju na 26 odsto godišnjeg prosjeka BDP-a u narednih pet godina. Da bi se taj procenat povećao, potrebno je snažnije privlačenje stranih direktnih investicija kroz ubrzanje strukturnih reformi i procesa pristupanja EU. Prema podacima MMF-a, deficiti tekućeg računa su ostali strukturno visoki u Crnoj Gori, dok je javni dug značajno opao. Očekuje se dalji pad u naredne dvije godine, a nakon toga i uzlazna putanja, zbog čega je potrebna odlučna politička akcija kako bi javni dug ostao održiv u srednjeročnom periodu. Pozitivno je što je Crna Gora na 73. mjestu od 141 zemlje u Indeksu globalne konkurentnosti 2019, što je iznad regionalnog prosjeka zbog relativno bolje rangiranih pokazatelja tržišta rada i finansijskog sistema. Osim

toga, među najnaprednijim je zemljama kada je riječ o pregovorima o pristupanju EU i to su definitivno jasni pokazatelji napretka. Važno je da Crna Gora to iskoristi i ne dozvoli nazadovanje u procesu evropskih integracija zbog političkih neizvjesnosti.

POBJEDA: Da li smatrate da aktuelna politička kriza u Crnoj Gori može biti prepreka za nastavak saradnje?

BAHČIDŽIK: EIB ostaje snažan partner za zemlje ZB tokom krize i političkih neizvjesnosti. Do danas smo uložili 1,1 milijardu eura za podršku razvoju vitalne infrastrukture i malih preduzeća u Crnoj Gori. Namjeravamo da proširimo našu podršku u saradnji sa našim lokalnim partnerima, Delegacijom EU i drugim međunarodnim finansijskim institucijama kao što je EBRD u rješavanju postojećih infrastrukturnih investicionih potreba u Crnoj Gori i regionu. EIB pomaže proces pristupanja i mi slijedimo pristup sa smjernicama na prvom mjestu, pri čemu su naše akcije vođene strategijom proširenja EU i prioritetima dogovorenim sa državama članicama.

POBJEDA: Kako ocjenjujete uticaj trenutne krize na

regionalne ekonomije i kakvi bi trebalo da budu dalji koraci ovih zemalja?

BAHČIDŽIK: Da bi se omogućio dalji napredak, ključno je nastaviti sa dugoročnom zelenom i digitalnom transformacijom. Ovi procesi će biti odlučujući za uspješno rješavanje energetskih i ekoloških izazova. Istovremeno, tranzicija na ekonomiju sa neto nultom emisijom ugljenika predstavlja značajne rizike za ZB, pošto preduzeća nemaju podsticaje za ozelenjavanje svojih poslovnih modela. Ovo je pitanje koje treba riješiti, pošto fizički rizik od klime već utiče na deset odsto malih i srednjih preduzeća na ZB koja, prema našim istraživanjima, prijavljuju gubitke od ekstremnih vremenskih prilika u posljednje tri godine. Istraživanje pokazuje da je 32 odsto firmi u regionu kreditno ograničeno, u rasponu od 18 odsto u Albaniji do 47 odsto u Crnoj Gori. Vremenom će se visoke kamatne stope koje određuju centralne banke preći u strože uslove finansiranja. Ovo je zabrinjavajuće, jer je pristup finansijama, uključujući prekoračenja, nekada bio izvor otpornosti za firme tokom pandemije. Maja LEKOVIĆ

Iz Minstarstva su kazali da je u trećem kvartalu povučeno ukupno 30,68 miliona eura, od čega se 9,61 miliona eura, odnosno 9,33 miliona dolara, odnosilo na povlačenje kreditnih sredstava za potrebe izgradnje prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo. -Za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, unapređenja putne infrastrukture i slično, u toku trećeg ovogodišnjeg kvartala povučeno je oko 21,07 miliona eura – naveli su iz Ministarstva. Najavili su da su u trećem kvartalu otplatili 54,4 miliona eura glavnice, od čega 5,53 miliona rezidentima, a ostatak nerezidentima. U istom periodu otplaćena je i kamata od 18,66 miliona eura, od čega je ino kamata 18,05 miliona. R.E.

prošla tri miliona vozila

PODGORICA - Kroz tunel Sozina je od 25. do 31. decembra prošlo 51,5 hiljada vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, prošle godine tunel je opslužio 3,07 miliona vozila. U 2021. godini kroz tunel je prošlo 2,6 miliona vozila, godinu ranije 1,95 miliona dok je u 2019. I 2018. Promet bio 2,83, odnosno 2,82 miliona. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Izgradnja je koštala 74 miliona eura, a dugačak je 4,19 hiljada metara. R.E.

Global za zemlje proširenja smatra da Crna Gora treba da kapitalizuje dosadašnji napredak u pregovorima sa EU

Podaci Ministarstva finansija za tri kvartala 2022. godine

trećeg kvartala ove godine došlo je do smanjenja državnog duga u odnosu na drugi ovogodišnji kvartal zbog redovnog izmirenja

Tunel Sozina

Ministarstvo finansija

Domaće brodarske kompanije zadovoljne poslovanjem u 2021. i 2022.

Crnogorska i Barska plovidba će same platiti 8,8 miliona dolara kredita

Zahvaljujući rastu cijena vozarina obje kompanije su uspjele platiti ovogodišnje rate kineskoj Eksim banci, a imaju dovoljno sredstava i za ovu godinu. Barska kompanija je uspjela i da vrati dio duga državi

PODGORICA - Crnogorska i Barska plovidba će 2022. godinu završiti u plusu i to većem nego 2021. godine, rekli su Pobjedi iz ovih brodarskih preduzeća. Obje su najavile da će 2023. godine iz sopstvenih sredstava platiti kreditne obaveze od 8,8 miliona dolara kineskoj Eksim banci. Lani su to uradile prvi put, plativši devet miliona dolara glavnice, zahvaljujući povoljnijim cijenama vozarine.

Planovi

– Glavni planovi Crnogorske plovidbe za 2023. godinu su da brodovi plove bez neplaniranih zadržavanja i da obje polugodišnje rate isplatimo iz sopstvenih sredstava – kazali su iz kotorske kompanije i podsjetili da su i 2022. u dvije polugodišnje rate koje dospijevaju u januaru i julu platili Eksim banci ukupno 5,2 miliona dolara. Naredna rata dospijeva 21. januara u iznosu od 2,55 miliona dolara.

– Zbog obaveznog boravka remonta brodova u brodogradilištima Turske i Italije brod je mirovao 70 dana, pa je teško očekivati da ćemo do roka dospjeća akumulirati dovoljno sredstava da ratu isplatimo odjednom. U skladu sa projekcijama priliva sredstava, ratu ćemo kompletirati iz nekoliko uplata – naveli su iz kotorskog preduzeća.

I Barska plovidba je 2022. u januaru i julu otplatila 1,91 i 1,88 miliona dolara.

– Akumulirali smo dovoljno sredstava da uplatimo 1,6 miliona eura na račun državnog trezora i 1,63 miliona eura na ime povraćaja duga državi, koja je uplatila Eksim banci rate dospjele u januaru i julu 2021. godine - saopšteno je iz barske kompanije. Naredna rata dospijeva 21. januara i iznosi 1,87 miliona dolara, a iz Barske plovidbe navode da imaju para.

RaTE

Brodovi Crnogorske plovidbe ,,Kotor“ i ,,Dvadeset prvi maj“ kupljeni su 2012. godine. Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, otplaćeno 56,6 miliona dolara, od čega je Crnogorska plovidba uplatila 22,2, a Vlada 34,4 miliona dolara. Ostalo je još 12,4 miliona dolara duga Eksim bnanci, a zadnja rata dospijeva 21. januara 2025. godine.

Brodovi Barske plovidbe ,,Bar“ i ,,Budva“ preuzeti su 18. sep-

tembra i 8. oktobra 2014. godine iz brodogradilišta Jinling u Kini, kada je i počela njihova komercijalna eksploatacija.

Iznos kredita je 46,4 miliona dolara sa kamatom od dva odsto, rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina. Do sada je otplaćeno 21,98 miliona dolara, od čega je država platila šest miliona.

Iz brodarskih kompanija najavljuju da su u plusu završili 2022. godinu. – U ovom momentu, teško je dati preciznije podatke očekivanih konačnih finansijskih rezultata Crnogorske plovidbe za 2022. godinu, ali ono što je relevantno jesu podaci za devet mjeseci, po kojima imamo milion eura profita – kazali su iz kotorskog preduzeća. Podsjetili su da su 2021. imali profit od 40 hiljada eura, a za 2022. očekuju da će biti 15 do 20 puta veći.

Iz Barske plovidbe navode da nemaju preliminarne poslovne rezultate za 2022, ali očekuju znatno veći plus nego u 2021.

U Crnogorskoj plovid -

bi ističu da nije sve bilo u skladu sa očekivanjima sa početka 2022. godine. - Sa jedne strane je došlo do pada vozarina, što je uslovilo pad prihoda u odnosu na plan, a sa druge je došlo do povećanja rashoda, u odnosu na 2021. i u odnosu na plan, zbog obaveze redovnih petogodišnjih remonta, dokovanja i ugradnje sistema za tretman balastnih voda na njima. Ovo se sve odvijalo u uslovima pojačanih inflatornih kretanja, naročito rashodne strane, prije svega kod servisnih i brodogradilišnih radova, rezervnih djelova, boje – naveli su iz Crnogorske plovidbe.

UGovoRi Objasnili su da su vozarine u prvoj polovini 2022. bile na nivou druge polovine 2021, ali da je zbog njihovog kretanja u zadnjih pola godine teško prognozirati šta će biti u ovoj godini.

U Barskoj plovidbi su zadovoljni poslovnom 2022, jer su ugovorene najamnine bile mnogo veće nego ranijih godi-

na, ali ističu kako je u drugom polugodištu došlo do pada cijena vozarina, pa ne mogu sa sigurnošću prognozirati njihovo kretanje u 2023.

Iz Crnogorske plovidbe su naveli da su ugovore u 2022. godini sklopili sa brodarskim kompanijama iz SAD i potpuno zamijenili dugogodišnje unajmitelje Sea Pioneer London iz Velike Britanije. – Dok su brodovi remontovani, raspisali smo tender i izabrali najpovoljnije ponuđače, a ugovori važe od prvog dana nakon izlaska brodova iz brodogradilišta. Ugovorene su, međutim, veće vozarine za brod ,,Kotor“ u junu, nego za ,,Dvadeset prvi maj“ u oktobru – kazali su iz kotorske kompanije i dodali da je nastavljen pad cijena vozarina, pa su sada na nižem nivou od onoga što je kompanija ugovorila.

I Barska plovidba je promijenila unajmitelja brodova i od kraja 2021. i početka 2022. godine imaju ugovor sa danskom kompanijom Norden i zadovoljni su tom saradnjom.

S. PoPoviĆ

Inflacija vs populisti

- 1:0

PODGORICA - Ekonomska i socijalna politika aktuelne parlamentarne većine vodi Crnu Goru u sigurno nestajanje, a njene građane u socijalno propadanje. Iako je posljednja nedjelja u godini obilježena porukama izvršne vlasti o povećanju zarada, u stvarnosti godina će izgledati sasvim drugačije.

Prosječna zarada u državnoj upravi u novembru prethodne godine iznosila je 749 eura i cijele godine nije bilo značajnih izmjena u njenoj visini. U istom tom periodu evidentirana je prosječna godišnja inflacija od 17,5 odsto, zbog čega je potrošačka korpa porasla za 130 eura, sa 671,8 eura iz decembra 2021. godine na 799,7 eura u novembru 2022. godine. Kako se izvršna vlast hvali povećanjem zarade za 20 odsto, što je u stvari rast samo za nivo inflacije u godini za nama, ili u brojnim slučajevima manji od rasta potrošačke korpe, jasno je da se radi o obmani građana.

Ta obmana će, sa već izvjesnim povećanjem cijena goriva (usljed umanjenja akciza od 15, umjesto dosadašnjih 25 odsto), a nakon toga i rastom cijena brojnih proizvoda i očekivanim novim inflatornim dešavanjima, bivati samo i veća.

Upozoravali smo na obmanu građana i prilikom uvođenja pojedinih prava na početku 2022. godine. Tada smo kazali da bezidejna i politički motivisana socijalna politika dugoročno samo šteti građanima. Godinu kasnije, te se tvrdnje, na žalost građana, pokazuju opravdanim. Mjereno stopom inflacije vrijednost naknada za majke pala je za 17,5 odsto, odnosno, jednostavno rečeno, naknade koje su na početku 2022. iznosile i vrijedile 192 eura, danas vrijede 158 eura, a one

Obmane jedino nije bilo kod korisnika materijalnog obezbjeđenja - 6.307 porodica ili 21.413 članova. Oni nijesu obmanuti, jer su potpuno zaboravljeni. Novu godinu su dočekali bez bilo kakve pomoći, izvršna vlast nema namjere ni da im naknadu poveća

od 336 eura danas vrijede 278 eura, sa izvjesnom tendencijom pada vrijednosti i ove godine. Uz to, ne treba izostaviti ni nepovratno izgubljeno vrijeme žena koje su u radno sposobnoj dobi, a primaoci su naknade. Izgubljeno vrijeme za obrazovanje, dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju, kako bi svoju naknadu ostvarivali kroz rad, što je najbolji mehanizam za siguran izvor prihoda. Uostalom, to je i jedina ispravna socijalna politika i politika brojnih zemalja EU. Najveće je, međutim, obmanjivanje penzionera. Uz obmanu da je svim penzionerima najniža penzija 253 eura, jer su primanja brojnih penzionera u Crnoj Gori ispod te granice, obmana je i da je status penzionera popravljen. Naprotiv, on je lošiji čak i od položaja penzionera sa početka 2022. godine, kada je visina prosječne penzije pala u odnosu na prosječnu zaradu sa 54,59 odsto u decembru 2021. godine na 43,59 odsto u januaru 2022. godine. U cijeloj 2022. godini penzije jesu uvećavane tri puta: u januaru, maju i septembru i to zbirno skoro 15 odsto. Kad se to povećanje uporedi sa inflacijom od 17,5 odsto, koja je za 2,5 procentna poena više od zbirnog povećanja penzija, jasno je da je godina završena sa lošijom kupovnom moći penzionera. Obmane jedino nije bilo kod korisnika materijalnog obezbjeđenja - 6.307 porodica ili 21.413 članova. Oni nijesu obmanuti, jer su potpuno zaboravljeni. Novu godinu su dočekali bez bilo kakve pomoći, izvršna vlast nema namjere ni da im naknadu poveća, a trenutno žive sa primanjima koja im ne omogućava ni redovno izmirivanje mjesečnih računa za komunalije.

Stoga bi se ova obmana građana u Crnoj Gori mogla uporediti i sa situacijom u kojoj te prognostičari vremena prave budalom govoreći da je napolju 12 stepeni u plusu, a ti dobro znaš da je minus 20…

Autorski tekst poslanika DPS-a Ivana Mitrovića

Bezidejna i politički motivisana socijalna politika dugoročno samo šteti građanima Crne Gore

Ivan Mitrović

Brod ,,Kotor“

Brod ,,Budva“

PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je da policija tokom intervencije u Nikšiću, 13. jula prošle godine, kada je na građanke i građane koji su slavili Dan državnosti Crne Gore i Dan antifašističkog ustanka, nasrnula grupa neistomišljenika, nije postupila adekvatno i da su povrijeđena prava okupljenih na Trgu slobode.

- Savjet je ocijenio da policijski službenici nijesu pružili dovoljno vremena i omogućili odgovarajući koridor, da građani, naročito osobe starije dobi, bezbjedno napušte lokaciju na kojoj se odigravala policijska intervencija i na kojoj je onda i došlo do primjene sredstava prinude, pa je u tom kontekstu Savjet prepoznao povredu prava građanke Ranke Božović – piše u zaključcima.

Veze lokalne Vlasti i lokalne policije

Postupajući po pritužbo Božović, koja je tog dana u Nikšiću teško povrijeđena kada je policajac pogodio patronom suzavca, usljed čega je ona pala i zadobila niz povreda, Savjet je ocijenio i da je „zbog nepravovremenog i neadekvatnog postupanja CB Nikšić došlo do činjenice da su učesnici zakonitog javnog okupljanja bili izloženi strahu i fizičkom nasilju od strane svojih političkih i ideoloških protivnika“.

Iz ovog nezavisnog tijela ocijenili su i da postoji „određena veza sa izostankom, od strane policijskih službenika i starješina CB Nikšić, odgovornog, adekvatnog i odlučnog postupanja i odnosa, kako u odnosu na prijavu javnog skupa koji je podnijela NVO Forum slobodnih građana ‘Luča’, tako i u odnosu na Opštinu Nikšić i treća lica koja su se naročito aktivirala nakon navodnog otkazivanja koncerta Sergeja Ćetkovića“.

Proruska i prosrpska lokalna vlast u Nikšiću pokušala je, nakon što je „Luča“ prijavila obilježavanje Dana državnosti i Dana antifašističkog ustanka – 13. jula na Trgu slobode, da sabotira ovaj skup zakazivanjem koncerta Ćetkovića, koji je, na kraju, otkazan.

Grupe građana, potom su, preko društvenih mreža najavile da će se samoorganizovati i napraviti kontra skupove.

Hiljade ljudi iz svih krajeva Crne Gore 13. jula stigli su u Nikšić, kako bi proslavili Dan državnosti. Ubrzo pošto je manifestacija okončana, a mnogi i dalje ostali na Trgu i u okolnim kafićima, policija je dozvolila grupi proruskih i prosrpskih ekstremista da uđu u Manstirsku ulicu i dođu do Trga… Pjevali su četničke i šovinističke pjesme i vrijeđali građanke i građane koji su sjedjeli na terasama kafića u Manastirskoj, a kada su se primakli Trgu ne-

Građanke i građani bili izloženi strahu i fizičkom nasilju od neistomišljenika

Postupajući po pritužbi Božović, koja je tog dana u Nikšiću teško povrijeđena kada je policajac pogodio patronom suzavca, usljed čega je ona pala i zadobila niz povreda, Savjet je ocijenio i da je „zbog nepravovremenog i neadekvatnog postupanja CB Nikšić došlo do činjenice da su učesnici zakonitog javnog okupljanja bili izloženi strahu i fizičkom nasilju od strane svojih političkih i ideoloških protivnika“

ki su staklenim flašama gađali ljude u lokalima.

I policija im je sve to dozvolila bez ikakve intervencije. Reagovala je tek kada je, takoreći, došlo do direktnog kontakta ekstremista sa neistomišljenicima.

Tada je bilo kasno da se incidenti preduprijede. I kada je situacija počela da izmiče kontroli policija je zasula građanke i građane na Trgu „suzavcem“ i drugom hemijom, dok su ekstremističku grupu bezbjedno evakuisali iz Manastirske ulice.

U ime Ranke Božović pritužbu na postupanje policije u Nikšiću podnijela je Građanska inicijativa „21. maj“, odnosno građanski aktivista i član ove organizacije Aleksandar Saša Zeković

teške poVrede

U tom aktu je navedeno da je ponašanje Božović bilo primjereno i zakonito, a da je „nepoznati policijski službenik, koji je na toj lokaciji ispaljivao suzavac, ciljao i pogodio u predjelu nogu, usljed čega je pala, a dijelom ramena i glave udarila o asfaltnu podlogu“.

- U zdravstvenoj ustanovi je konstatovan lom desne podlaktice, kao i hematomi na

čelu, ramenu i ispod koljena – piše u pritužbi, uz podsjećanje da je Božović i Centru bezbjednosti Nikšić podnijela prijavu zbog nezakonitog postupanja nepoznatog policajca.

- Božović je uredno komunicirala sa Savjetom dostavljajući, periodično, izvještaje sa dodatnih ljekarskih pregleda ili informacije o postupanju drugih državnih organa, čak i one koji joj, po sadržaju, nijesu išli u prilog. Na tako odgovornom odnosu i pristupu Savjet je zahvalan Božović – piše u zaključcima ovog nezavisnog tijela.

Ističu i činjenicu da ih je bez odgovora ostavio direktor Uprave policije Zoran Brđanin, a da im je odgovore na pitanja dostavio načelnik CB Nikšić Dragoljub Peković Obavijestio ih je, pored ostalog, da je policija spise pred-

meta u slučaju Božović nikšićkom tužilaštvu dostavila 18. jula 2022. godine. Napisao je i „kako se Božović nalazila na Trgu slobode u neposrednoj blizini grupe građana koji su čašama, flašama i kamenicama gađali policijske službenike, kojom prilikom su policijski službenici upotrijebili hemijska sredstva prinude, kada je udaljavajući se sa Trga slobode, a usljed pada na trotoarsku površinu, zadobila povrede“. Ustvrdio je i da je policija upozorila građane da će upotrijebiti sredstva prinude. U odgovoru na Pekovićeve navode Božović se, kako se navodi u zaključcima Savjeta, izjasnila da nije tačno da su policajci koji su bili na Trgu, upozorili nju i ostale građane da će upotrijebiti suzavac i druga sredstva prinude.

- Naglasila je da ona to nije čula, kao i da nije primijetila, sa lokacije na kojoj se nalazila i okruženja osoba sa kojima je bila, da je bilo ko imao neprimjereno ponašanje prema policijskim službenicima, odnosno nije vidjela da je neko u njihovom pravcu, iz njenog okruženja, bacao pepeljare, čaše, flaše i drugo – piše u zaključcima. Božović je iskazala razočarenje policijskom interpetacijom događaja.

- Po kojoj ispada da sam sama pala, jer sam se nalazila u određenoj grupi građana koja je neprimjereno postupala prema policijskim službenicima – odgovorila je ona na akt šefa nikšićke policije. Iako je Savjet za građansku kontrolu rada policije jasan

da su u Nikšiću 13. jula policajci prekoračili ovlašćenja i postupali neprofesionalno, zvanične institucije su drugačijeg mišljenja.

institucije bez reakcije Tako je Božović krajem oktobra 2022. godine dobila obavještenje od Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije Ministarstva unutrašnjih poslova da oni nijesu utvrdili „činjenice i dokaze koji bi ukazali na nezakonito i/ili neprofesionalno postupanje policijskih službenika u predmetnom slučaju“.

Krajem novembra stigao joj je i odgovor iz nikšićkog tužilaštva – državni tužilac Vanja Sinđić, „nakon preduzetih mjera i radnji… nije našao zakonskog osnova za pokretanje krivičnog postupka bilo kog lica za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U zaključcima Savjeta podsjeća se i na stav GI „21. maj“ na ocjene Unutrašnje kontrole u slučaju Božović. To tijelo pozvalo se na anamnezu iz ljekarskog izvještaja u kojoj, između ostalog, piše da je „povreda desnog ručnog zgloba, nastala pri padu nakon udara metka gumenog u predjelu lijeve potkoljenice kako navodi pacijentkinja“. Pozvali su se i na tvrdnje MUP-a „da se nabavka gumenih metaka ne radi od 25. juna 2021. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o unutrašnjim poslovima“. Iz „21. maja“ su podsjetili da su oni već 14. jula 2022. godine, dan nakon što su se dogodili incidenti u Nikšiću, javno i jasno saopštili da je Božović

pogođena kanisterom suzavca. Ukazali su Savjetu i na činjenicu „da su zvanični organi Uprava policije i MUP-a, često, što treba biti poznato i Savjetu, imali netačne javne navode oko upotrebe gumene municije i da su uvijek, tim povodom, obmanjivali javnost“. Savjet je povezano razmatrao predmet formiran po pritužbi Ranke Božović u odnosu na pritužbe ostalih građana iz Nikšića i Podgorice povodom događaja u Nikšiću 13. jula zbog intervencije policije, kao i u odnosu na pritužbu NVO Forum slobodnih građana „Luča“, koja je bila organizator proslave Dana državnosti i Dana antifašističkog ustanka.

Ističe se i da je sastavni dio mišljenja Savjeta i zaključak koji su donijeli 31. oktobra prošle godine u slučaju pritužbi grupe građanki i građana iz Nikšića i Podgorice, a u kojem se, između ostalog, navodi da je „naročito teško opravdati neselektivnu upotrebu sredstava poput bacanja suzavca u okolnostima u kojima okupljeni na prijavljenom skupu i slučajni prolaznici ne mogu biti razdvojeni“.

Prema dostupnim informacijama niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog niza propusta u Nikšiću koji su mogli da dovedu do užasnih posljedica. Zvaničnici, štoviše, bizarnim pojašnjenjima vrijeđaju javnost, poput tvrdnje odlazećeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da je grupa proruskih i prosrpskih ekstremista koje je policija puštila da dođu do Trga, bila samo grupa prolaznika, te da je policija na vrhu Manastirske ulice samo čuvala javni red i mir?! Savjet je u mišljenju u slučaju Božović upozorio da je direktor Uprave policije Zoran Brđanin „odbio da odgovori na listu vrlo jasnih pitanja koja su i postavljena kako bi se detaljno i argumentovano razjasnilo ukupno ponašanje i postupanje CB Nikšić i Uprave policije povodom prijave“ javnog skupa u Nikšiću.

Više stotina ljudi, među kojima desetpine orodica sa djecom, čak i bebama, trudnice, desetine starih i nemoćnih bili su 13. jula prošle godine u Nikšiću na meti policije koja je patrone suzavca ispaljivala i na one koji su niz Njegoševu ulicu bježali ka skveru.

narušila prava okupljenih na proslavi Dana državnosti Crne Gore i Dana antifašističkog ustanka

Policija 13. jula u Nikšiću građane koji su proslavljali praznik zasula suzavcem

Ranka Božović

S. VASILJEVIĆ PRIVATNA

Završe školu nepismeni

PODGORICA – Primjena inkluzivnog obrazovanja, gdje su u vaspitno-obrazovni sistem uključene osobe sa invaliditetom, nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj djece osnovnu i srednju školu završava sa manjim stepenom usvajanja elementarnog znanja i osnovne pismenosti, što, zaista, jeste problematično, rekla je Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Napredak vide jedino u kvantitativnom dijelu, koliko je djece uključeno u obrazovanje, u odnosu na period prije deset godina. Miličić apeluje da se izmijene uslovi školovanja za osobe s invaliditetom i poštuju međunarodni i domaći dokumenti koji su važeći u Crnoj Gori u segmentu unapređenja položaja osoba s invaliditetom u obrazovnom sistemu.

DISKRIMINATORAN

UPIS DJECE

Osporava način na koji se upisuju djeca sa invaliditetom u osnovnu, a zatim i u srednju školu. Kaže da je diskriminatoran, jer drugi odlučuju o tome i ne poštuju se želje djece, niti njihova volja. Objašnjava da postupak usmjeravanja djece vodi Komisija za usmjeravanje djece. Ranija je analiza UMHCG pokazala da se djeca s invaliditetom najčešće usmjeravaju u trogodišnje srednje stručne škole, da ih u gimnaziji nema što opet ,,pokazuje kakav je odnos društva prema djeci s invaliditetom i da oni „ne mogu završiti“ tu školu“.

– A trebalo bi da bude drugačije, što je konstatovao i Komitet UN o pravima osoba sa invaliditetom u svojim zaključnim razmatranjima o inicijalnim izvještaju Crne Gore, gdje izražava zabrinutost zbog ovakvog načina procjene u cilju upisa

djece s invaliditetom u školu, koji nije u skladu sa modelom pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima – navela je Milačić.

Dodala je da je predloženo državi da revidira sistem procjene djece s invaliditetom za upis u školu i da osigura nediskriminatorni pristup inkluzivnom obrazovanju za svu djecu s invaliditetom. Milačić podsjeća i da ovaj proces ne prolaze druga djeca, već samo ona sa invaliditetom, što je i suprotno onome što propisuje Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom. - I crnogorski Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom propisuje grupisanje i segregaciju kao vid diskriminacije, a to se upravo dešava u oblasti obrazovanja – rekla je ona.

NASTAVNO OSOBLJE NIJE EDUKOVANO

Navodi i da nastavno osoblje nije na pravi način edukovano u radu sa učenicima s invaliditetom, posebno na nivou osnovnog obrazovanja, kada treba od najranijeg perioda učiti djecu o prihvatanju da smo svi različiti i kao takvi jedinstveni, zatim i o primjeni modela pristupa zasnovanog

Miličić apeluje da se izmijene uslovi školovanja za osobe s invaliditetom i poštuju međunarodni i domaći dokumenti koji su važeći u Crnoj Gori u segmentu unapređenja položaja osoba s invaliditetom u obrazovnom sistemu

na ljudskim pravima. Smatra i da je potrebno mnogo više raditi na upotrebi pravilne terminologije i komunikacije sa djecom s invaliditetom kako bi se smanjila izopštenost i segregacija djece s invaliditetom, koja je, nažalost, prisutna u školama još uvijek i takva situacija, svakako ostavlja posljedice po dijete tokom daljeg školovanja i odrastanja.

Kaže da nedostaje adekvatan servis podrške, broj asistenata u nastavi je nezadoljavajući, i uopšteno metode rada sa učenicima nijesu adekvatne. Nedostaje individualizacija u radu s učenicima, gdje nemaju onu pravu jednakost i ravnopravnost, kako bi mogli da govorimo o primjeni inkluzije „za sve i svako dijete“.

NVO sektor, stručnjaci i pojedine političke partije zahtijevaju od Vlade i lokalne uprave da preduzmu korake za saniranje problema aerozagađenja

Stanje poznato, na vlastima je da primijene vanredne mjere

Termoelektrana, plus grijanje iz privatnih ložišta, dovele su do paradoksalne situacije da u danu kada se čeka Nova godina, na trgu u Budvi bude, recimo, 50.000 ljudi, dok u Pljevljima narod ne smije izaći na ulicu – slikovito ukazuje prof. dr Vladimir Pešić na alarmantnu situaciju zagađenja

PODGORICA – Predstavnici nevladinih organizacija, stručnjaka i lokalnih političkih partija pozvali su nadležne da preduzmu hitne korake za sanaciju problema zagađenja vazduha u Crnoj Gori, odnosno da se uvedu i vanredne mjere kao rješenje za dane u kojima polucija višestruko prelazi dozvoljene vrijednosti, naročito Pljevljima, gradu koji je zimi gotovo konstantno u „crvenoj“ zoni, opasnoj po zdravlje.

Iako su Pljevlja udarna crna tačka, ne zaostaju mnogo Podgorica, Nikšić i Bijelo Polje, ali ni gradovi regiona, odnosno sve sredine u kojima se dominatno za grijanje koriste drvo i ugalj za ogrijev, što, prema istraživanjima referentnih ustanova, obuhvata između 30 i 45 odsto ukupnog efekta na zagađenje vazduha zimi.

Studije rađene prethodnih godina i kod nas ukazuju da osim industrije i automobila, grijanje na ugalj i drva predstavljaju ključni uzrok zbog kojeg gotovo pola Crne Gore u zimskim mjesecima udiše vazduh koji, prema mjerilima svjetske zdravstvene organizacije, može da doprinese skraćenju očekivanog životnog vijeka, dok kod hroničnih, naročito plućnih bolesnika i astmatičara može da rezultira i hospitalizacijom.

NEADEKVATNI POTEZI

Prema riječima profesora Vladimira Pešića, izmještanje ili eliminacija izvora zagađenja u Pljevljima, po strogo utvrđenom i oročenom planu, jedino su održivo rješenje.

-Sve mimo toga je gubljenje vremena i nastavak izlaganja građana zagađenju koje direktno utiče na njihovo zdravlje –

kazao je Pešić Pobjedi.

On je Pobjedi kazao da izražen problem imaju svi kotlinski gradovi, poput Sarajeva, Užica ali i širom regiona, a dodaje da u našim uslovima, osim direktnih posljedica po zdravlje, polucija vazduha posredno doprinosi iseljavanju a time i zamiranju pojedinih sredina i neravnomjernom razvoju zemlje.

-Termoleketrana, plus grijanje iz privatnih ložišta, dovele su do paradoksalne situacije da u danu kada se čeka Nova godina, na trgu u Budvi bude recimo 50.000 ljudi dok u Pljevljima narod ne smije izaći na ulicu –slikovito ukazuje Pešić na alarmantnu situaciju zagađenja. Ističe da nijesu na mjestu ocjene i očekivanja da Agencija za zaštitu životne sredine ili Institut za javno zdravlje treba da riješe ovakve probleme ili da nose glavni teret.

Milačić kaže da poslodavci i dalje imaju predrasude prema osobama s invaliditetom, smatrajući da ne mogu doprinijeti boljem poslovanju preduzeća/firme, pa u dovoljnoj mjeri ne ulažu ni u njihova znanja i ne podstiču ih da se duže vremena zadrže na nekoj poziciji, a još manje im ne pružaju mogućnost napredovanja. Većina osoba, prema njenim riječima, isključivo se zapošljava projektno po par mjeseci, što je loše. - Kako zbog mogućnosti usvajanja daljih znanja, odnosno proširivanja postojećih, tako i zbog zbog toga što se na taj način smanjuje mogućnost da OSI budu samostalne i u manjoj mjeri zavisne od članova porodice. Tako da, kada im se ne pruža ta prilika svakako da oni nerijetko ostanu kući, zavisni od članova svoje porodice – rekla je ona. Dodaje da poslodavci i ne koriste benefite zapošljavanja OSI, prvenstveno misli na mogućnost ostvarivanja prava na subvenicije prilikom zapošljavanja OSI i opremanje radnog mjesta, kao i angažovanja asistenata u radu, što je pokazatelj da društvo još uvijek nije spremno da doprinese većoj zapošljivosti OSI, a sami tim ni to da OSI budu na rukovodećim pozicijama donošenja odluka. - Što nijesu rijetki primjeri u evropskim zemljama i u Americi – zaključuje Miličić.

- Uostalom, član 24 Konvencije propisuje obavezu individualizovanog pristupa prema svakom djetetu s invaliditetom, što se, takođe, ne primjenjuje u našem sistemu obrazovanja – kaže ona.

Milačić ističe da zaista veliki broj ljudi, kao jedan dobro uvezan sistem, mora sarađivati, kako ne bismo imali situaciju da nam u procesu obrazovanja veliki broj djece osnovno i srednje obrazovanje završava sa manjim stepenom usvajanja elementarnog znanja i osnovne pismenosti. Upozorava da osobe s invaliditetom, vrlo često zbog neobezbjeđivanja adekvatnih uslova za sticanje obrazovanja, u samom startu, teško mogu da nadoknade propušteno, što za posljedicu ima u budućnosti nespremnost i nekonkurentnost na tržištu rada. N. Đ.

Vazduh je zagađen i veoma zagađen, posebno u sjevernoj regiji, odnosno na mjernim stanicama u Pljevljima i Bijelom Polju, pokazali su podaci sa državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha.

To je Radiju Crne Gore juče potvrdila Savjetnica za kvalitet vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine Gordana Đukanović

Ona je kazala da se registruju i veoma visoke koncentracije zagađujućih materija PM 10 i PM 2.5 čestice u Podgorici i u Nikšiću.

-Najalarmantnija i najkritičnija situacija je u Pljevljima,

tu bilježimo izuzetno visoke satne vrijednosti PM 10 i PM 2,5 čestica uzrokovane veoma nepovoljnim meterološkim uslovima - temperaturnoj inverziji, visokom atmosferskom pritisku, magli i odsustvu padavina, tako da kompletna emisije zagađujućih materija iz kotlarnica i sistema za grijanje domaćinstava, ostaje zarobljena u tom donjem sloju atmosfere tako da su koncentracije u pojedinim djelovima dana zaista visoke - istakla je Đukanović. Kazala je da je 2. januara u 21 sat u Pljevljima izmjerena koncentracija od više od 600 mikrograma po metru

kubnom. Juče je situacija bila nešto bolja, ne samo u Pljevljima nego i u ostalim djelovima Crne Gore, ali su i dalje visoke satne vrijednosti.

Istakla je da su akcije koje sprovodi Elektroprivreda Crne Gore povodom zagađenja u Pljevljima za pohvalu.

Savjetovala je građane da aktivnosti na otvorenom prilagode upravo stanju kvaliteta vazduha; ne savjetuje se fizička aktivnost na otvorenom, pogotovo treba da budu oprezni ranjive grupe građana, kao što su stare osobe, hronični bolesnici, djeca i trudnice.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore nije zadovoljno procesom inkluzivnog obrazovanja

Ne vjeruju da mogu doprinijeti boljem poslovanju

Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom

Aktivnosti na otvorenom prilagoditi stanju kvaliteta vazduha

Topli kacija, subvencije, lteri i tunel

Direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin ocijenio je da je nedopustivo stanje zagađenja u Pljevljima budući da smo zemlja koja je ustavno određena kao ekološka.

On je kao neophodan za rješenje problema naveo toplifikaciju grada, ali i neke druge korake.

- Da se urgento obezbijede prečišćivači vazduha za javne i zdravstvene ustanove. Da se razmotri mogućnost proboja tunela prema Prijepolju u cilju provjetravanja – kazao je direktor EPCG. Podsjetio je da je EPCG potpisala ugovor za izvođenje radova na prvoj fazi toplifikacije i taj projekat treba intenzivirati.

- Neophodno je da odmah u januaru urgentno Uprava za javne radove raspiše tender za II i III fazu. Da lokalna

-Oni su referentne institucije koje daju presjek stanja, a upravo je na političarima, odnosno Vladi i opštinama da djeluju preventivno, donose kratokorčne mjere, a dobrim odlukama dugoročno saniraju problem koji uprkos ranijim akcionim planovima nije proizveo efekte u praksi – kazao je Pešić.

Reakcije i prilagođavanja prekomjernom zagađenju vazduha tokom decembra dovele su u nekim zemljama regiona, poput Sjeverne Makedonije, do primjene vanrednih mjera. Neke od njih koje su na snazi su besplatan javni prevoz, da bi se smanjilo korišćenje automobila, odnosno plaćeno odsustvo za radnike starije od 60 godina.

ALARM U PLJEVLJIMA

Nevladine organizacije Breznica i Ozon istakle su da ozbiljna država mora imati mjere i u vanrednim situacijama, ali prije svega preventivne i mjerljive planove kako da se smanje posljedice aerozagađenja, što je do sada izostajalo uprkos upozorenjima dobronamjernih i zabrinutih djelova našeg društva, stručne i laičke javnosti.

Iz tih NVO su kazali da su građani Pljevalja, od 29. decembra

uprava odmah bez odlaganja krene u izradu projekta sekundarne mreže (dio sredstava je obezbijeđeno budžetom države) – kazao je Rovčanin.

Kako bi se situacija popravila, Rovčanin smatra i da bi lokalna uprava trebalo da uvede svakodnevne i kontinuirane besplatne autobuske linije na relacijama Pljevlja – Vijenac, Pljevlja – Rudnica.

Podsjećamo, Rovčanin je prije dva dana najavio da će autobusi Elektroprivrede Crne Gore besplatno prevesti građane na Žabljak, kako bi boravili u prirodi zbog ekstremnog zagađenja vazduha.

Tu mogućnost je, u režiji Elektroprivrede, juče iskoristilo 150 Pljevljaka, dok je mnogo zainteresovanih ostalo bez mogućnosti zbog

ujutru do 3. januara u istom periodu, kontinuirano bili izloženi povećanom aerozagađenju, što potvrđuju satne vrijednosti suspendovanih PM čestica. Kako su naveli, u tom periodu, na osnovu nevalidiranih podataka sa aplikacije Agencije za zaštitu životne sredine, svih 120 časova satne vrijednosti suspendovanih PM10 čestica bile su iznad dozvoljenim 50 µg/m3 (mikrograma po kubnom metru).

-Čak 68 satnih vrijednosti PM10 čestica bile su iznad 180 µg/m3 , što je veoma visoko zagađenje vazduha, kada se shodno preporukama Instituta za javno zdravlje preporučuje svima da izbjegavaju boravak na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha – istakli su u saopštenju.

Visoko zagađenje, koje podrazumijeva da je satna koncentracija PM10 čestica između 90 i 180 µg/m3, 22 puta je zabilježeno prema rezultatima na Državnoj mreži za praćenje kvaliteta vazduha.

Tada se, podsjećaju iz Breznice i Ozona, preporučuje svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva da smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćaj-

kapaciteta prevoza. Posjetiocima iz Pljevalja je, kako je najavljeno, bilo obezbijeđeno besplatno korišćenje žičare na Savinom kuku i besplatan ulaz na Crno jezero.

Rovčanin je kazao da je to dodatna akccija EPCG kako bi se smanjio uticaj zagađenog vazduha na život i zdravlje građana Pljevalja, pored kratkoročne mjere smanjenja računa za struju od 50 odsto i projekta toplifikacije grada.

Iz Breznice i Ozona su pozdravili mjere Elektroprivrede za subvencije na prelazak na grijanje električnom energijom ali, kako su kazali, ne očekuju da će to kratkoročno usloviti poboljšanje stanja.

Poručili su da će i dalje pratiti stanje i predlagati mjere poput subvencio-

nica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu, kao i da treba ograničiti fizički zahtjevne aktivnosti pri kojima se dublje i brže diše.

-Imajući u vidu alarmantno stanje, Breznica i Ozon upozoravaju da je građanima Pljevalja ugroženo zdravlje, i da su Novu 2023. godinu dočekali u uslovima koji nijesu za život, što bi moralo da zabrine cijelu Crnu Goru, naročito izvršne vlasti, koji decenijama podcjenjuju ovu problematiku – ističu u saopštenju.

HITNE MJERE

Bošnjačka stranka Pljevalja ocijenila je da je trenutna situacija u Pljevljima po pitanju zagađenja vazduha alarmantna i pozvala nadležne institucije da se krene ka uvođenju vanrednih mjera, u situaciji kada je zagađenje veće od 150 mikrona po kubnom metru.

Predožili su i set mjera koje bi podrazumijevale zabranu aktivnosti na otvorenom, prestanak rada vrtića i škola – prelazak na onlajn nastavu, kao i da radnici stariji od 60 godina i oni sa hroničnim oboljenjima disajnih puteva dobiju plaćeno odsustvo.

Ocijenjeno je da radnici na gra-

nisanja računa, pa i besplatnog grijanja na električnu energiju za one najugroženije građane. -Uspostavićemo besplatnu pravnu pomoć za građane koji sa pravom treba da koriste sudske mehanizme kako bi zaštitili garantovana prava na zdravu životnu sredinu, kao što piše u Ustavu Crne Gore – zaključili su iz Breznice i Ozona.

OSVRT

Organizovano disanje

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Jeste muka u Pljevljima, ljudi udišu vazduh koji ih ubija. Ne od danas, ne od juče, već godinama. Ali, Pljevljacima ipak ne treba stajati na muku još većom mukom.

Iznenadna akcija mlađanog izvršnog direktora EPCG Nikole Rovčanina, ideja da autobusima Elektroprivede izletuju građani Pljevalja na Žabljak, da koji sat udahnu svježi vazduh, vjerovatno je proizvod dobrih namjera, možda je i motivisana humanizmom.

Ali, da prostite, izgleda kao da je prepisana iz onih urnebesnih zapleta iz čuvenih ,,Mućki“.

Ne bih da mračim, samo pitanje: koja je korist za zdravlje onih 150 srećnika što su juče autobusima i kombijima EPCG prebačeni na visoravan Durmitora po vedrom danu kada je zagađenost najmanja, da bi ih onda predveče sve pokupili nazad u Pljevlja, baš u vrijeme kada svi najjače lože i kad je koncentracija PM10 čestica najveća?

Pri tom, ne valja zaboraviti neke stvari. Novi populisti u novoj vlasti prvo daju, iz državnog Rudnika, besplatno ugalj socijalno ugroženima, svojim partijskim uhljebima, preletačima i brojnim drugima kojima je već navika da ugalj dobijaju džabe. Tako im državni trudbenici omogućavaju da se besplatno truju. A onda te iste građane vode, opet o državnom trošku, da organizovano dišu svjež zrak. Da bi ih potom vratili da se opet truju zagađenim?! Divota od strategije.

Neko sklon cinizmu, poput autora ovih redova, ne bi propustio priliku da još ponešto da priupita, čisto radi provjere smislenosti akcije. Eto, planirano je da autobusi EPCG svaki dan transportuju 150-ak građanki i građana na Žabljak.

Pljevlja broje nekih tridesetak hiljada stanovnika, pa matematika otkriva zanimljivu efikasnost ove akcije: ova jučerašnja prva tura ponovo će doći na red – za 200 dana. Što znači da će, ovim tempom, za nekih pet sljedećih godina, Pljevljaci u prosjeku disati na Žabljaku – pet puta.

Da je ovu ideju stvarno smišljao neko iz legendarnih „Mućki“, ne bi to bio lukavi Del-boy, nego – benasti Triger, on je najpoznatiji po besmislenim zamislima. Ili je ovo, ipak, neka verzija ,,Letećeg cirkusa Monti Pajtona“, samo što u crnogorskoj izvedbi nije leteći nego više drumski.

đevini treba da rade skraćeno radno vrijeme, kao i da je potrebno organizovati odlazak van grada u prirodu i što više propagirati mjere Instituta za javno zdravlje o smanjenju posljedica zagađenja vazduha. Smatraju da se problem može umanjiti tako što se saobraćaj može obustavljati u kritičnim satima, kada je zagađenje najveće.

-Uvođenjem gradskih linija na svakih 15 minuta, mogu kratkoročno omogućiti da se umanji količina štetnih gasova benzopirena koji su izuzetno kancerogeni kao produkt izduvnih gasova automobila koji zbog guste magle ostaju u niskim slojevima atmosfere –predlažu iz BS Pljevlja. Pozvali su da se što prije pokrene peletara u Vektri i na taj način omogući Pljevljacima da dobijaju pelet po povoljnim uslovima, dok se toplifikacija ne završi.

Da su se momci iz, kako se to kaže, top-menadžmenta Elektroprivrede dosjetili, možda se moglo razmisliti i o investiranju u toplifikaciju Pljevalja. O tome se, inače, priča najmanje četrdesetak godina. Jeste, o tome su pričali još oni omrznuti komunisti. Da, to je bio skoro-pa-projekat i još omrznutijih depeesovaca.

Ali, ne budimo ekstremisti, uvedimo ponovo matematiku u analizu.

Elem, investicija u toplifikaciju Pljevalja procijenjena je na oko 18 miliona eura, a izgradnja je moguća za nekih pet godina. Dakle: moguće je trajno riješiti problem za isto ono vrijeme za koje će ona jučerašnja grupa Pljevljaka pet puta udisati vazduh na Žabljaku. I sve to košta dva miliona manje od cijene koju je EPCG iskeširala za Željezaru u Nikšiću, koja – poznato je – neće više biti željezara nego solarna elektrana?!

Možda je laički, ali čini se da – ako ne bude nekog globalnog otopljenja i brzih dana baš ne užeže Zvijezda-Sunce, Nikšić baš i nije prvak po broju sunčanih dana i neće se nekog profita od nikšićkog solarijuma gledati.

Mada ne treba potcjenjivati već pominjanog demokratu Rovčanina. Tek što je počeo sa realizacijom vazdušnih litija na Žabljaku, sinula mu je još jedna ideja: veli da valja ,,razmotriti mogućnost proboja tunela prema Prijepolju u cilju provjetravanja Pljevalja“!

Kakva je ruža vjetrova iznad Pljevalja, da li će se Pljevlja zaista tek tako provjetriti kad se prokopa tunel – nije baš najjasnije. Ipak, možda je ipak trebalo bolje razmisliti o političkoj korektnosti ove ideje. Ne zbog situacije u Crnoj Gori, već radi budućih odnosa sa našim dragim susjedom – Srbijom. Ako Vučić ovo čuje, a on sve čuje, da se direktor EPCG, visoki funkcioner partije nove vlasti, svojski zalaže da se otvori tunel da bi se sav pljevaljski zagađeni vazduh izbacio na teritoriju bratske Srbije, moglo bi da bude veoma nezgodno.

I, ko zna, može da izazove diplomatski skandal među braćom. A i nije, brate, korektno: nakon što im je Vučić toliko pomogao da zatruju političku scenu u Podgorici, sad bi oni da zagađenje reeksportuju za Beograd.

Zato bi Rovčanin mogao malo da odmori glas: dovoljno je jedna besmislena ideja dnevno.

I. PERIĆ

-Na taj način smanjujemo potrošnu uglja, a samim tim i zagađenje. Pozivamo da se sredstva iz postojećeg Eko fonda preusmijere na umanjenje računa za električnu energiju, u saradnji sa EPCG za dodatnih 30 odsto – saopšteno je iz BS Pljevlja.

Dok su u drugim gradovima na ulicama dočekivali Novu godinu, Pljevljaci su morali da ostanu u kućama

Aković: Sudovi zaziru od reakcije političke elite i javnosti

Najveći broj krivičnih postupaka pred domaćim sudovima odugovlači se upravo zbog nedostupnosti okrivljenih sudu. Intenzivnijom primjenom ovog instituta, okrivljeni bi bili dostupni sudovima i suđenja bi se efikasnije završavala. Dolazilo bi se brže do pravde – pojašnjava Aković

PODGORICA – Godinu koja je za nama obilježila su, pored hapšenja nekoliko visokih funkcionera, i nuđenje visokih iznosa na račun jemstva kao garancija da se oni neće dati u bjekstvo po izlasku na slobodu. Pominjale su se veoma visoke cifre pa javnost dolazi do zaključka da je ovaj pravni institut privilegija isključivo bogatih. Tako su u žižu javnosti dospjele garancije „teške“ više od 6.000.000 eura za slučaj Lazović, zatim 5.000.000 za slučaj Krstovići, skoro 680.000 eura za Jovanića i Jović...

Tragom ovih podataka saznali smo da je u depozit podgoričkog Višeg suda na ime jemstva tokom prošle godine položeno ukupno 200.000 eura.

Najniži položeni iznos jemstva je 1.500 eura, a najviši 150.000 eura. Tokom 2022. godine nije propalo nije nijedno jemstvo – saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Podsjetimo, u 2021. godini na ime jemstva položeno je 109.000 eura, a 2020. čak 242.000 eura. Najviše novca od jemstva prihvaćeno je tokom 2019. godine, a radi se o iznosu od 347.000. eura.

ZAZOR

– Jemstvo se kao mjera obezbjeđenja u praksi rijetko koristi, a primjetno je da sudovi od novčanih garancija optuženih da se neće dati u bjekstvo zaziru posebno u medijski interesantnim slučajevima – kazao je za Pobjedu advokat Lazar

Najveće ponuđeno jemstvo više od 6.000.000 eura

Rekord u visini iznosa na ime jemstva zabilježen je u slučaju pritvorenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića za čije puštanje iz pritvora se nudi 6,2 miliona eura.

Da se Petar Lazović neće dati u bjekstvo ukoliko bude pušten iz pritvora garantovale su do sada tri kompanije nudeći hipoteku na nepokretnosti vrijedne preko šest miliona eura, dok je njegov otac Zoran Lazović ponudio 100.000 eura u gotovini.

Lazović se sumnjiči daje zloupotrebljavao službeni položaj za račun kavačke kriminalne organizacije, a sud još nije donio konačnu odluku o jemstvu koje je ponuđeno za njega.

Aković i tvrdi da se pravosuđe nije izborilo u punom kapacitetu za svoju samostalnost i nezavisnost, već i dalje u ,,medijski interesantnim predmetima“ zazire od reakcije političke elite i pritisaka javnosti. Aković je podsjetio na slučaj kada je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici medijski linčovan jer nakon hapšenja nije odredio pritvor Budimiru i Marini Krstović zbog sumnje da su švercovali više od tone kokaina iz Južne Amerike u Crnu Goru.

Drugostepeni organi su preinačili odluku pa su Krstovići i pored ponuđenog jemstva do oslobađajuće presude proveli 15 mjeseci u Istražnom zatvoru u Spužu.

– Krstovići su nepravosnažno oslobođeni od teške optužbe. Ako odluka bude pravosnažna, država će morati da im isplati ozbiljno visok novčani

Slučaj Jovanić i Jović

Advokat Lazar Aković ne želeći da prejudicira odluku suda kazao je da ne vidi ništa sporno da se prihvati jemstvo bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i advokatice Snežane Jović, posebno pri činjenici da su oboje roditelji po troje maloljetno djece, te da su porodično i stambeno vezani za Crnu Goru.

Podsjećamo, na ročištu za kontrolu optužnice Jovanić i Jović su apelovali na sud da u što kraćem roku odluče o njihovim prijedlozima za jemstvo. Jovanić je zatražio od suda da osim novčane garancije u obzir da je on ličnost koja je pokrivala funkciju predsjednika Privrednog suda, da je porodičan čovjek, otac troje djece, odnosno da u obzir uzme i

iznos naknade štete – ukazao je Aković.

On smatra da bi se jemstvo trebalo češće koristiti u krivičnopravnim procesima pred crnogorskim sudovima jer ovaj institut, osim što obezbjeđuje prisustvo okrtivljenog, on je i garant suđenja u razumnom roku i zasigurno brži put do pravde.

- Najveći broj krivičnih postupaka pred domaćim sudovima odugovlači se upravo zbog nedostupnosti okrivljenih sudu. Intenzivnijom primjenom ovog instituta, okrivljeni bi bili dostupni sudovima i suđenja bi se efikasnije završavala. Dolazilo bi se brže do pravde – pojašnjava Aković.

On ističe da je razlika između efikasnih i neefikasnih pravnih sistema u tome što efikasni uvijek razmišljaju o posljedicama.

- Dugo trajanje krivičnih po-

profil njegove ličnosti. Advokat Aković se saglasio sa stavom Jovanića i pojasnio da ,,okrivljeni koji su bili na ozbiljnim društvenim funkcijama, a koji negiraju izvršenje krivičnih djela, prioritet i interes ne bi smio da bude bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuju svoju nevinost, da brane obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice“.

- Kao branilac, nikada niti jednom svom klijentu ne bi predložio da se da u bjekstvo. Nije lak život bjegunaca, nije lak život u izgnanstvu, posebno ne ljudima koji su porodični – navodi Aković.

On je podsjetio da je neophodno da se u svakom slučaju poštuje pretpostavka nevinosti.

Jemstvo se kao mjera obezbjeđenja u praksi rijetko koristi, a primjetno je da sudovi od novčanih garancija optuženih da se neće dati u bjekstvo zaziru posebno u medijski interesantnim slučajevima – kazao je advokat Lazar Aković

stupaka i boravak lica u pritvoru državu mnogo košta. Posebno košta isplata naknade štete licima koja su bila neosnovano uhapšena i pritvorena. Aktiviranjem jemstva, država bi ne samo uštedjela već i profitirala jer ukoliko bi okrivljeni pobjegao, vrijednost koju je ponudio na ime jemstva prelazi u vlasništvo države – kaže advokat Aković.

JEMSTVO

Visina iznosa na koji će glasiti jemstvo ostavljena je sudu na ocjenu koji pritom mora da ima u vidu: težinu krivičnog djela, lične i porodične prilike okrivljenog i imovno stanje lica koje daje jemstvo. – Težinu krivičnog djela ne treba ocjenjivati samo na osnovu zaprijećene kazne već i u odnosu na sve druge okolnosti koje djelo čine lakšim ili težim u konkretnom slučaju. Lične i porodične prilike treba razumjeti isto kao okolnosti koje su u tom smislu od značaja za odmjeravanje kazne. Naposljetku, mora se cijeniti i imovno stanje lica koje daje jemstvo s obzirom da to mora biti dovedeno u vezu sa „težinom“ garancije koju jemstvo predstavlja – pojašnjava advokat Aković.

Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, polaganju hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati.

Takođe, jemstvo se može ponuditi i stavljanjem hipoteke za iznos jemstva na nepokretna dobra lica koje daje jemstvo, ili u ličnoj obavezi jednog ili više građana da će u slučaju bjekstva okrivljenog platiti utvrđeni iznos jemstva.

– Imajući u vidu i intenciju Evropske konvencije o ljudskim pravima, ukazujem na nužnost alternative i u situaciji „pritvor ili jemstvo“ prednost dajem ovom potonjem –kazao je Aković.

Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, jemstvo može biti put do slobode jedino u slučaju ako je optuženom pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva.

U slučaju kada okrivljeni pobjegne, dato jemstvo ide u pravosudni budžet, dok se okrivljenima vraća u slučajevima kada se donese oslobađajuća presuda, obustavi postupak ili kada optuženi ode u zatvor. Jemstvo se ukida ako okrivljeni na slobodi počini neko drugo krivično djelo. Sud donosi

Čujović pobjegao

Godina 2018. biće upamćena po slučaju jemstva od 230.000 eura koji je završio u državnoj kasi nakon što je optuženi Miloš Čujović nije pojavio na zakazanom suđenju za milionske pronevjere. Ovaj slučaj je pokazao da se bjekstvo okrivljenog više isplati državnoj kasi nego okrivljenom. Nakon što je Čujović pobjegao, sud je ukinuo rješenje o prihvatanju jemstva, za njim je raspisana potjernica i određen mu pritvor dok je novčani iznos od 230.000 eura prebačen u državni bužet.

rješenje kojim se jemstvo ukida, a položeni novac se vraća ili hipoteka ukida.

Takođe, ova garancija gubi snagu i onog trenutka kada se okrivljeni ne odazove pozivu za suđenje a izostanak ne opravda. U ovom slučaju, jemstvo se ukida, a okrivljenom se određuje pritvor. B. R.

Viši sud

D.

D. MIJATOVIĆ

Ukida se imunitet dvojici poslanika

BRISEL - Postupak za oduzimanje imuniteta dvojici evropskih poslanika, koji su pod istragom zbog korupcije povezane sa poslovima Evropske unije i Katara, pokrenuo je juče Evropski parlament na zahtjev belgijskog pravosuđa.

Nakon zahtjeva belgijskih pravosudnih institucija, predsjedavajuća u Evropskom parlamentu Roberta Mecola po-

krenula je hitan postupak za oduzimanje imuniteta dvojici poslanika. - Neće biti nekažnjivosti. Toga nema - objavila je Mecola na svom Tviter nalogu. Pres služba Evropskog parlamenta nije objavila imena dvojice evropskih poslanika o kojima će se odlučivati, ali prema navodima Asošijeted presa koji se poziva na dva anonimna izvora upoznata sa slučajem, u pitanju su Ita-

lijan Andrea Kozolino i Belgijanac Mark Tarabela, članovi parlamentarnih grupa socijalista i demokrata.

Tarabela, čija je kuća pretresena prošlog mjeseca, odbacio je optužbe, poručio da apsolutno ništa ne krije i da namjerava da odgovori na sva pitanja istražitelja.

Kozolino je, takođe, prošlog mjeseca rekao italijanskim novinskim agencijama da mu nije poznato da je bio

pod istragom. - Nije bilo pretresa, niti je moja kancelarija zapečaćenarekao je tada Kozolino. Treća poslanica Eva Kaili iz grčkih socijalista već je optužena u vezi sa korupcionaškim skandalom u koji su navodno uključeni katarski i marokanski zvaničnici koji se sumnjiče da su poklonima i novcem uticali na ekonomske i političke odluke u EU. Kaili je u pritvoru od 9. de-

Odbrana vratila 40 odsto okupirane teritorije zemlje

KIJEV/MOSKVA – Ukrajinska vojska uspjela je da povrati 40 odsto teritorije te zemlje, koje su ruske snage okupirale od početka rata 24. februara prošle godine, saopštio je juče glavnokomandujući oružanim snagama Ukrajine, general Valerij Zalužni.

On je na svom Telegram nalogu napisao kako je ponovo zauzeto oko 28 odsto svih ukrajinskih teritorija koje ruske snage drže još od 2014. godine. Naveo je i da je trenutna linija fronta duga hiljadu i po kilometara, a da su ukrajinske oružane snage prošle vojnu obuku na području 17 evropskih zemalja.

- Zahvaljujući međunarodnim partnerima, obučili smo više od 20.000 vojnika. U 2022. godini evakuisano je više od 600 hiljada ljudi i dopremljeno više od dva miliona tona humanitarne pomoći - napisao je Zalužni, a prenio CNN.

Ukrajinsko vazduhoplovstvo je, takođe, prema tvrdnjama portparola vazduhoplovne komande Oružanih snaga Ukrajine Jurija Ignjata, od septembra minule godine oboreno gotovo 500 ruskih dronova.

- Za protekla dva dana, ukrajinska PVO oborila je 84 bespilotne letilice. Takvi rezultati nikada ranije nijesu postignuti - naveo je Ignjat, a prenio Gardijan. Ruskim trupama raspoređenim u Ukrajini su, međutim, počele da stižu i male izviđačke bespilotne letilice poznate kao Binokl (Binokular).

To je za agenciju Tas potvrdila ruska tehnološka firma koja proizvodi te dronove.

- Najnovije bespilotne letilice, koje proizvodi „Sjomka s vozduha“ su dva do tri puta jeftinije

od kineskih bespilotnih letilica „DJI Mavik“, koje se aktivno koriste u borbenim dejstvimarekao je portparol kompanije Dmitrij Zubarev Ruska bespilotna letilica opremljena je kompaktnim termovizirom koji otkriva neprijateljske snage i sposobnosti u bilo koje doba dana ili noći, a takođe ima i mogućnost ispaljivanja granata, navodi Tas.

Ruske sanage su juče izvele više raketnih napada na istočnom ukrajinskom frontu, a tom prilikom je, prema tvrdnjama Ukrajinske hokejaške federacije, u gradu Družkivka u regionu Donjecka uništena ledena dvorana.

Ranije je objavljeno da je projektil pogodio taj grad i ranio dvije osobe, prenio je Rojters.

- Ruski okupatori su od početka rata uništili pet ledenih dvorana - objavila je federacija na Te-

legramu, navodeći i da je riječ o hokejaškom stadionu „Družba“ u Donjecku, arenama u Marijupolju i Melitopolju, Ledenoj palati u Sjeverodonjecku i areni „Altair“ u Družkivki.

Ukrajinski hokejaški klub Donbas, koji Altair koristi od 2014. godine, kada su proruski separatisti proglasili Donjecku narodnu republiku, izvijestio je da je ta dvorana uništena u raketnoj paljbi.

- Dvorana je bila mjesto održavanja ukrajinskih prvenstava, međunarodnih takmičenja i kulturnih događaja - rekao je menadžer kluba Fedor Iljenko On je na Fejsbuku napisao i da je to mjesto bilo „više od zgrade“, jer je bilo domaćin najveće ukrajinske škole hokeja i umjetničkog klizanja.

Ukrajinski zvaničnici prethodno su saopštili da je Kijev i juče,

cembra i razriješena je dužnosti potpredsjednice Evropskog parlamenta nakon podizanja optužnice, a pritvoren je i njen partner Frančesko Đorđi, inače savjetnik u EP.

Tokom racija koje je belgijska policija prošlog mjeseca pokrenula na brojnim lokacijama širom Brisela, u kući Eve

Kaili su pronađene velike sume novca.

Kaili i Đorđi su osumnjičeni da su radili sa Đorđijevim nekadašnjim šefom Pjerom Antoniom Pancerijem, bivšim poslanikom EP koji je „osumnjičen da je za novčanu nadoknadu politički intervenisao u korist Katara i Maroka“. Kaili je, međutim, negirala krivicu.

KFOR uklanja barikade sa sjevera Kosova

PRIŠTINA - Misija KFOR-a na Kosovu saopštila je da realizuje inženjerijske operacije na sjeveru te zemlje kako bi uklonila neka vozila blokirana na putu.

U objavi KFOR-a na Tviteru navedeno je da se te operacije provode sa ciljem da bude vraćena sloboda kretanja. – Misija KFOR-a sprovodi inženjerijske operacije na sjeveru Kosova, kako bi uklonila neka vozila blokirana na pu-

tu i povratila slobodu kretanja u skladu sa svojim mandatom Ujedinjenih nacija - piše u objavi misije na Tviteru. Nije precizirano na koja vozila se operacija uklanjanja odnosi.

U decembru prošle godine, Srbi su na sjeveru Kosova gotovo tri sedmice blokirali ceste u znak protesta protiv uhapšenog bivšeg policajca i raspoređivanja specijalnih jedinica kosovske policije na tom području.

drugu noć zaredom, bio pod ruskim napadima, ističući da su Rusi koristili dronove iranske proizvodnje.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je nanijeta šteta energetskoj infrastrukturi, kao i da je zbog toga u prijestonici došlo do prekida snabdijevanja strujom i grijanjem. U međuvremenu se oglasio i predsjednik Francuske Emanuel Makron, koji se juče u Parizu sastao sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom i tom prilikom ponovio kako je Ukrajini „potrebna naša podrška više nego ikada“.

Prethodno je Sjevernoatlantska alijansa najavila da će se, povodom rata u Ukrajini i dalje podrške Kijevu, šefovi odbrana 30 zemalja članica NATO-a sredinom ovog mjeseca sastati na samitu u Briselu.

SOFIJA - Predsjednik Bugarske Rumen Radev, u pokušaju da spriječi pete opšte izbore u toj zemlji u posljednje tri godine, povjerio je mandat za formiranje vlade drugoj po snazi političkoj stranci u parlamentu.

Iako su šanse za uspješno formiranje vlade reformističke partije „Nastavljamo promjene“ male, mandatar Nikolaj Denkov obećao je da će pokušati da izgradi vladajuću koaliciju, prenio je AP. Denkov, profesor hemije i bivši ministar obrazovanja, imaće nedjelju dana da predloži kabi-

net, koji bi potom trebalo da bude odobren u parlamentu. Kabinetu će za preuzimanje dužnosti biti potrebna podrška 121 poslanika od ukupno njih 240 u Narodnoj skupštini. Partija „Nastavljamo promjene“ raspolaže sa 53 mjesta u Skupštini. Ukoliko Denkov ne uspije da prikupi većinu, što analitičari smatraju više nego vjerovatnim, predsjednik mora da izabere treću stranku po svom izboru kako bi pokušao da formira vladajuću koaliciju. Ukoliko ni to ne uspije, raspustiće parlament i zakazati vanredne izbore za proljeće.

PRIHVAĆEN ZAHTJEV BELGIJSKOG PRAVOSUĐA: Evropski parlament

Kijev pod ruskim napadima drugu noć zaredom

Priredila:

Predsjednik Bugarske formiranje vlade povjerio partiji „Nastavljamo promjene“ Šanse za podršku u parlamentu ipak male

Blokade na sjeveru Kosova

Projekat poskupio oko 40 procenata

BAR – Projekat „Rekonstrukcija obalne zone - trgova, saobraćajnica i šetališta u Sutomoru“ biće nastavljen (faza II), a radove, koji su poskupili oko 40 odsto u odnosu na prvobitnu cijenu iznose 1.543.381 euro, finansiraće Opština Bar, JP Morsko dobro i država iz kapitalnog budžeta.

Saglasnost za to dala je Vlada ne posljednjoj sjednici u 2022. godini.

Riječ je o jednom od najvažnijih projekata u Baru i na Crnogorskom primorju pricijenjen vrijednosti 5.357.808 eura. Realizuje se u četiri faze, a radovi su počeli u avgustu 2020.godine.

PROJEKAT

U informaciji o tom projektu koji je usvojila Vlada navodi se da su do sada završene aktivnosti na izvođenju I faze radova (faza Il projektne dokumentacije) koja je obuhvatila funkcionalno zaleđe sa javnim i zelenim površinama i djelove saobraćajnice „2a“ i šetališta, ukupne površine 4.800 m². Realizaciju projekta je sprovela tadašnja Uprava javnih radova, a sufinansiraalo ga je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Opština Bar. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 975.638 eura. Prethodno je saniran potporni parapetni zid na obali dužine 12 i visine pet metara, što je bila značajna investicija kako bi se stabilizovao teren i proširio plažni prostor. Faza II obuhvata centralni jav-

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom obavijestilo je Upravu za kapitalne projekte da je usljed poskupljenja cijena građevinskog materijala i radova došlo do uvećanja prvobitne procjene vrijednosti radova, sa 1.102.415 eura na 1.543.381 eura sa PDV-om

ni prostor Sutomora - pjacetu, odnosno trg sa zelenim površinama i rekreativnim zonama i djelove saobraćajnice „I b“ i obalnog šetališta, ukupne površine 5.300 m².

– Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom obavijestilo je Upravu za kapitalne prijekte da je usljed uvećanja cijene građevinskog materijala i radova došlo do uvećanja prvobitne projektantske procjene vrijednosti radova za 40 odsto, sa 1.102.415 eura na 1.543.381 eura sa PDV-om. Opština Bar je budžetom za 2022. godinu za nastavak realizacije

BERANE – Komunalno preduzeće je krajem prošle godine sprovelo 11 većih i veliki broj manjih akcija u okviru kojih je očišćeno 19 divljih deponija – kazao je Pobjedi Milan Lekić, direktor DOO Komunalno Berane.

Problem je, kaže on, što se na tim mjestima vrlo brzo formiraju nove deponije.

– Aktivnostima na uklanjanju divljih deponija uklonjeno je preko 3.000 kubnih metara raznih vrsta otpada, to se odnosi na građevinski, komunalni i bio otpad. Nekoliko deponija je i dalje čisto dok se na preostalim očišćenim ponovo javlja nelegalno odlaganje – navodi Lekić.

Upravo zbog toga, kaže on, nije moguće procijeniti koliko divljih deponija ima. Po evidenciji Komunalnog u popisu iz 2021. godine, registrovano je 35.

On kaže da imaju podršku građana u akcijama prilikom uklanjanja divljih deponija da ih podržavaju i nevladine organizacije, ali da treba raditi na

projekta planirala 150.000 eura, te iskazala spremnost da i za 2023. godinu, planira najmanje 200.000 eura. Morsko dobro namijenilo je 445.030 eura. Preostala sredstva neophodna za izvođenje Il faze radova u iznosu od 898.351 eura i stručni nadzor (60.000 eura), što ukupno iznosi 958.351, potrebno je obezbijediti u okviru godišnjih zakona o budžetu za 2023. i 2024. godinu – navedeno je u informaciji.

ZAVRŠNE FAZE

Treća faza radova (2.537.553 eura) obuhvata: saobraćajni-

cu, obalno šetalište i proširenja šetališta (zeleni pojasi, pješačke komunikacije za vezu sa plažom, odmorišta, vidikovci i sl), ukupne površine 7.600 m². Dio saobraćajnice ˝2a˝, obalno šetalište ,,Iva Novakovića“ sa proširenjem je cjelina koja se prostire cijelom dužinom sutomorske plaže. Četvrta faza (747.771 eura ) obuhvata okolinu „Đurića potoka“ sa javnim zelenim površinama i djelove saobraćajnica „1a“ i „1b“ i šetališta, ukupne površine 8.700 m². Projektom je predviđeno uređenje korita „Đurića potok“. C. G.

Dodatni letovi iz Beograda tokom Praznika mimoze

HERCEG NOVI – Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi dogovorio je sa crnogorskom nacionalnom avio-kompanijom Ait Montenegro organizaciju većeg broja letova iz Beograda za Tivat u toku 54. Praznika mimoze.

Dodatni letovi u toku Praznika mimoze, kako je istakao sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović, omogućiće bolju popunjenost smještajnih kapaciteta i povećati broj turista tokom februara i marta. – Očekujemo znatno veći broj gostiju iz Srbije jer 54. Praznik

mimoze počinje 17. februara, a u tom periodu su i praznici u Republici Srbiji. Program je inoviran u odnosu na prethodne godine i koncipiran tako da nudi zanimljive sadržaje za sve ukuse i generacije. Nadamo se uspješnom dogovoru sa agencijama iz Banjaluke. Naš cilj nije samo bolja posjeta u toku Praznika mimoze, jer nakon toga slijede vaskršnji praznici i Prvi maj. Herceg Novi mora da bude vidljiviji i konkurentniji na turističkom tržištu regiona i Evrope uopšte. Ovo će ujedno biti i početak promotivnih aktivnosti za narednu ljetnju turističku sezonu – najavio je Vitomirović.

KOTOR: Investicione aktivnosti za 2023. godinu Predviđeni

radovi na stadionu i bazenima

KOTOR – Skupština je usvojila prijedlog programa investicionih aktivnosti vrijedan 2.474.758 eura. Između ostalog, planirana je rekonstrukcija gradskog stadiona „Nikša Bućin“, rekonstrukcija ljetnjeg bazena, radovi na zimskom bazenu „Zoran Džimi Gopčević“, kao i na gradskim bedemima.

Programom je predviđeno i izrada studija zaštite i revitalizacije Špiljara i Gornjeg Stoliva, zatim izgradnja žičare do tvrđave Sveti Ivan, rekonstrukcija Slavijanske čitaonice. U planu je i sufinansiranje radova na obno-

vi fasada, uređenje javnih površina, izrada projekta za rekonstrukciju betarije San Roko, Ulice Gabela u Risnu, te arheološka arhitektonska istraživanja i izrada konzervatorskog projekta sanacije bastiona Korner, izrada konzervatorskog projekta zaštite arheološkog lokaliteta Carine, zatim konstrukcije za platna za obilježavanje kulturnih dobara u Starom gradu, rekonstrukcija Stare ljetnje pozornice.

Između ostalih aktivnosti planirana je i rekonstrukcija Palate Visković, obnova Peraške tvrđave, sanacija krova na objektu Kulturnog centra „Nikola Đurković“, uređenje izletišta na Crkvicama. Iv.K.

,,Rujiški Lazi“ u Rujištima. – Na toj lokaciji 2015. godine odloženo je 4.887 tona, 2016. – 3.300 tona, 2017. – 7.295 tona, 2018. – 7.505 tona, 2019. godine 7.610 tona, 2020. – 7.985 tona i 2021. 7.145 tona. Ukupno odloženo komunalnog otpada na ,,Rujiškim Lazima“ je 45.727 tona – saopštio je Lekić.

On objašnjava da se pristupni put do odlagališta redovno odražava i sanira u skladu sa mogućnostima opštinskih službi, ali da još nije u potpunosti pristupačan.

– Do odlagališta vodi asfaltirani nekategorisani put širine od tri do pet metara u zavisnosti od dionice. Posljednja dionica od oko jednog kilometra je makadamski put koji je potrebno asfaltirati – navodi Lekić. Značajan pomak u pogledu odlaganja otpada u Beranma biće izgradnja reciklažnog dvorišta.

promjeni svijesti građana. – Formiranje divljih deponija moglo bi se u značajnoj mjeri

i

otpad na odlagalištu

– Projektna dokumentacija za izgradnju reciklažnog dvorišta je završena, a u toku je izbor izvođača radova kod Uprave za javne radove – kaže Lekić. I. RADONJIĆ

BAR: Obezbijeđen novac za drugu fazu uređenja trga i šetališta u Sutomoru

PROJEKAT SE ODVIJA U ČETIRI FAZE: Sutomore

suzbiti eduka-

cijom građana, strožijom kaznenom politikom, pokrivenošću kritičnih lokacija video inspekcijskim nadzorom

slično – zaključio je Lekić. Komunalno preduzeće od maja 2015. godine odlaže

DJELO

Najznačajniji datum u savremenoj istoriji grada

BIJELO POLJE – Polaganjem vijenaca na biste narodnih heroja u gradskom parku i svečanom sjednicom Skupštine opštine juče je obilježen Dan opštine Bijelo Polje.

Predsjednik SO Ernad Suljević je, otvarajući svečanu sjednicu, kojom je obilježeno 78 godina slobode, podsjetio da je treći januar najznačajniji datum u bogatoj istoriji grada pod Obrovom.

– Današnji dan prožet je iskrenim ponosom i dužnim poštovanjem prema precima, znanim i neznanim ljudima, koji su svoje živote utkali u slobodu našeg grada. Prije 78 godina, prostor Bijelog Polja obasjalo je sunce slobode najvećeg ideala i vrijednosti svakog pojedinca i svakog društva – istakao je Suljević.

SLOBODA

Podsjetio je da su tokom NOR-a 863 borca iz bjelopoljskog kraja ugradila živote u temelje slobode, a da je još 560 ljudi, žena i djece stradalo.

– Bivši bjelopoljski srez iznjedrio je pet narodnih heroja - Rifata Burdžovića Trša, Aleksu

Suljević: Tokom NOR-a 863 borca iz bjelopoljskog kraja ugradila su živote u temelje slobode, a još 560 ljudi, žena i djece je stradalo. Smolović: Šta god da se dešava na savremenoj političkoj sceni, ne može zasjeniti svjetlost antifašizma i svenarodnog otpora okupatoru

Beća Đilasa, Tomaša Žižića, Milovana Jelića i Radomira Rakočevića. Ove činjenice nas obavezuju da se sa posebnim pijetetom odnosimo prema žrtvama palim za slobodu.

I danas, kao i tada, sjećanjem na sve one koji su dali živote za slobodu koju baštinimo u svojoj državi, Crnoj Gori, činimo to sa pijetetom i poštovanjem, ali

Uručena priznanja

Direktor Opšte bolnice, dr Kenan Erović i Fudbalski klub ,,Jedinstvo Franca“ ovogodišnji su dobitnici najvećeg opštinskog priznanja, Nagrade ,,3. januar“. To je odlučio žiri na čelu sa Abazom Dizdarevićem. – Najveću saglasnost postigli smo da Nagrada ,,3. januar“ godine pripadne Fudbalskom klubu ,,Jedinstvo Franca“. Imali smo dilemu oko pojedinačnih priznanja, i na kraju je, kao i kod prve odluke, jednoglasno, za pojedinačan doprinos nagrada dodijeljena doktoru Kenanu Eroviću. Prevagnuo je vrijedan rad dr Erovića, koji je pokazao da, van onih uobičajenih poslovnih obaveza, čovjek može da doprinese kolektivu u kojem radi. On je to učinio naporom, dovodeći brojne investitore na račun privatnih konekcija i obezbijedio da se danas ponosimo izgledom Opšte bolnice, jer ona

i obavezom čuvanja od zaborava, između ostalog i kulturom sjećanja kako to danas radimo – poručio je Suljević. Predsjednik Opštine Petar Smolović istakao je da je 3. januar najznačajniji datum u savremenoj istoriji Bijelog Polja. –Dan oslobođenja Bijelog Polja, ovjenčan slavom rodoljublja, podsjeća, obavezuje i putokazu-

je, nepobjedivoj ideji građanske koncepcije, da su mir, tolerancija i nadnacionalna svijest, zalog prošlosti i stubovi evropske budućnosti. Svi mi sa dubokim pijetetom poštujemo ovaj dan kao simbol zajedničkog žrtvovanja tokom Narodnooslobodilačke borbe, kada su doprinos jednako dali pripadnici svih nacionalnosti i vjeroispovijesti, ne štedjeći svoje živote za mir i slobodu. Neka je vječna slava brojnim žrtvama fašističkog terora iz bjelopoljskog kraja, a posebna vanvremena počast narodnim herojima i prvoborcima – kazao je prvi čovjek Opštine.

IZAZOVI

predstavlja instituciju, koja može da se mjeri sa sličnima u Evropi – saopštio je Dizdarević. Plaketu grada kao javno priznanje koje Opština Bijelo Polje dodjeljuje istaknutim pojedincima dodjlejuej od 2017.godine, za doprinos u razvoju opštine, posthumno će dobiti doktor veterinarske medicine Nikola Grandov. Žiri je saopštio da je odluka bila jednoglasna.

Izrazio je žaljenje da danas, u 21. vijeku, imamo slične izazove, u drugom pojavnom obliku, ali, ništa manje izazovne. – Šta god da se trenutno dešava na savremenoj političkoj sceni, ne može zasjeniti svjetlost antifašizma i svenarodnog otpora okupatoru koji ostaje uklesan u stijene crnogorske državnosti. Podsjećam vas da je Crna Gora ostala nepokorna i vječna, uprkos svim osvajačima i istorijskim izazovima. Naša bu-

Počast narodnim herojima

Počast narodnim herojima, koji su nosili barjak slobodarstva i bili primjer hrabrosti i časti, odala je delegacija Opštine, članovi UBNOR-a i antifašista, delegacija OBNOR-a, članovi boračkih organizacija iz Podgorice, Berana i Prijepolja, kao i predstavnici političkih partija. Predsjednik OBNOR-a Mirko Stanić kazao je da je na današnji dan, prije 78 godina, prostor Bijelog Polja obasjalo svjetlo slobode, najvećeg ideala i vrijednosti svakog pojedinca i svakog društva. – Dan oslobođenja slavimo već 78 godina, ispunjeni radošću zbog slobode i stalnog napretka nešg grada. Na današnji dan, prije skoro osam decenija, partizanske jedinice uz dominantnu ulogu boraca Sedme crnogorske brigade „Budo Tomović“, oslobodili su naš grad. Uz rame sa ostalim narodima Jugoslavije, borili su se pripadnici svih naroda bjelopoljskog sreza, protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika, sve do konačnog oslobođenja 1945. godine –podsjetio je Stanić.

dućnost je jedino održiva na građanskoj orijentaciji, miru, toleranciji i suživotu uz ubrzan put ka evropskoj zajednici kojoj težimo – poručio je Smolović. Napomenuo je da se na realizaciji programskih aktivnosti u protekloj godini predano radilo, ali i naglasio da su svi svjedočili nedovoljnom razumijevanju značaja razvojnih projekata, na kojima počiva perspektiva sjevera, od sadašnje Vlade. B. Č.

Bebama naknada 100 i 200 eura

BERANE – Majke koje žive na području Berana će za prvorođeno dijete dobijati jednokratnu naknadu u iznosu od 100 eura, a 200 eura majke za novorođeno dijete koje imaju dvoje i više djece, a prebivalište im je na seoskom i u prigradskom području.

To je predviđeno izmjenama i dopunama Odluke o socijalnim davanjima koje je pripremila lokalna uprava.

U obrazloženju se navodi da te dvije kategorije majki nijesu obuhveće postojećim rješenjem što bi se moglo smatrati diskriminatornim faktorom. – Važećom Odlukom o socijalnim davanjima nijesu utvrđeni oblici socijalne i dječje zaštite koji se odnose na majke sa dvoje djece, odnosno, socijalne mjere prema majkama sa prvorođenom djecom. Zato je opravdana potreba da se dodatno unaprijede opštinski programi socijalne i dječje zaštite, prevashodno kao mjere demografske i populacione politike, sa namjerom da se pokuša popraviti demografska slika, u cilju povećanja nataliteta, pružanja socijalne sigurnosti lokalnom stanovništvu, te da se djeluje u pravcu smanjenja migracija – navedeno je u dokumentu.

Iz lokalne uprave dalje objašnjavaju da je Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti, pripremajući izmjene odluke, pribavio i cijenio uporedne, statističke podatke, po kojima je utvrđeno da je potrebno djelovati u pravcu povećanja stope nataliteta.

– Prema podacima Opšte bolnice Berane, prošle godine je rođeno 271 dijete, a ove 196 (zaključno sa 13. oktobrom).

BUDVA – Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković i članovi društva posjetili su Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke.

Upraviteljici samostana Sveti Vid Anđelini predao je radove studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja - Odsjek za grafiku: Milice Ćukteraš, Sneške Bojić, Dušice Trcete, Iline Simunović, Jovane Mijanović, Irene Kandić, Anđele Durutović,

–Novi radovi sa prethodnim donacijama radova - crteža i grafika krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijentkinja i časnih sestara koje ih njeguju. Isto tako se nadamo da redovnim i tradicionalnim posjetama u blagim prazničnim danima iskazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim se-

strama koje ih nesebično i brižljivo drže u dobro opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu. Upraviteljica samostana Anđelina u ime časnih sestara i pacijentkinj je zahvalila na posjeti i darovima – saopošteno je iz CDPR-a. Iz tog udruženja objašnjavaju kako će nastojati da kao tokom proteklih 21 godinu rada u okviru svojih skromnih mogućnosti pomognu Dom za stare u Petrovcu kao i slične ustanove koje se bave zdravstvenim i socijalnim radom.C.G.

Prvorođenih beba je lani bilo 105, a ove 78 (zaključno sa 18. novembrom) – piše u odluci. Iz lokalne uprave podsjećaju da su Berane bile prva opština u Crnoj Gori koja je 2014. utvrdila da majke sa prebivalištem na seoskom i u prigradskom području imaju pravo na jednokratne naknade za treće dijete i više od troje novorođene djece: 300 eura za treće dijete, 400 za četvrto i 500 eura za peto dijete. Za šesto i više novorođene djece naknada iznosi 10.000 eura, koja se dodjeljuje za adaptaciju postojećeg ili izgradnju novog stambenog objekta, pomoćnih objekata, nabavku poljoprivrednih mašina, formiranje ili povećanje stočnog fonda, a sve u cilju poboljšanja uslova života na selu, povećanja nataliteta i razvoja domaćinstava na seoskom i u prigradskom području. Prijedlogom budžeta za 2023. godinu Opština je za socijalna davanja planirala 40.000 eura. C. G.

Jelene Jolić, Sofije Roksandić, Jovane Vujić i Milanke Mirković.

DATUM ZA PONOS: Juče u Bijelom Polju

Skele i freskopisci glavni gosti crkve u Manastiru Župa

PODGORICA – Sezona

nelegalnih građevnskih radova na nepokretnim kulturnim dobrima, ovoga puta u organizaciji Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve, nastavljena je u Manastiru Župa u Nikšiću. Postupajući po prijavi, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) 8. decembra prošle godine zatekao je „neimare“ kako oslikavaju manastirsku crkvu, posvećenu Svetom Luki.

Pored novog fresko-živopisa, stručni tim je uzgred konstatovao i brojne druge nelegalne intervencije i građevinske radove, za koje nijesu, shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, zatraženi konzervatorski uslovi od UZKD.

PROMJENE

Prilazeći manastirskoj crkvi, stručni tim je prvo konstatovao da su ulazna vrata promijenjena. Gotovo cijela unutrašnjost je zakrčena skelama, sa kojih vrijedni freskopisci već više od mjesec oslikavaju

izmalterisane i okrečene zidove Crkve Sv. Luke. Sudeći po fotografijama koje je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, freskopisce nije omelo prisustvo stručnog tima, već su oslikavanje

zidova crkve nastavili i dok je predstavnik Uprave fotografisao unutrašnjost ovog kulturnog dobra.

- Zidovi se oslikavaju silikatnim materijalima koji su, po riječima izvođača, imitacija fresko-živopisa. Tehnika je nova, radi se šablonski na

suvom malteru. Stari ikonostas je uklonjen a na poziciji je postavljena nova oltarska pregrada izrađena od mermera sa floralnom i geometrijskom ornamentikom, bez ikona na predviđenim mjestima. Postavljene su elektro-instalacije, a na zidovima

Freskopisce nije omelo prisustvo stručnog tima, već su oslikavanje zidova crkve nastavili i dok je predstavnik Uprave fotografisao unutrašnjost ovog kulturnog dobra

su vidni elektro-prekidači i elektro-utičnice – konstatovao je stručni tim Uprave u izvještaju sa terenskog obilaska Manastira Župa, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

U neposrednom okruženju manastirskog kompleksa, stručni tim je zabilježio i radove koji su izvedeni bez saglasnosti nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Prvo što su primijetili bio je asfalt do kapije manastirskog kompleksa. Na južnoj strani kompleksa, izvan crkvene porte, složena je velika količina građevinskog materijala, a oko kompleksa je popločana veća površina i formirani su novi stepenišni prilazi. Na toj površini, na južnoj strani konaka, formirana je te-

rasa sa nadstrešnicom drvene konstrukcije i limenim pokrivačem. Na tom dijelu konaka je postavljen novi dimnjak obložen limom.

- Stari konak je nadzidan za jedan sprat, a na južnoj strani je proširen, konstatovano kao nelegalni rad izvještajem iz 2004. godine, a što nije u skladu sa Projektom adaptacije manastirskog konaka iz 1976. godine na koji je Republički zavod za zaštitu spomenika dao saglasnost. Prozori i vrata starog konaka su zamijenjeni novom pvc stolarijom, a lučni otvori su zatvoreni dvokrilnim vratima većih dimenzija. Na mjestu nekadašnjeg pomoćnog prizemnog objekta izgrađen je novi konak spratnosti P+1. Bočne isturene strane su od kamena, a centralni uvučeni dio je od sige. Stari i novi konaci su povezani visokim kamenim zidom

Inspektor za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove (UIP) još nije obišao Manastir Župu, po službenoj dužnosti, budući da je obavještenje o nelegalnim radovima zvanično dobio od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tek 29. decembra, iako je stručni tim UZKD 8. decembra obišao manastirski komples i konstatovao nelegalne radove. Da nijesu dobili inicijativu za postupanje, niti obavještenje o nelegalnim radovima, Pobjedi je potvrđeno 27. decembra i iz Uprave za inspekcijske poslove.

Na pitanje zašto odmah nijesu podnijeli inicijativu za postupanje inspektora za kulturna dobra, budući da je to do sada bila praksa i u posljednja dva slučaja (Ćelija piperska i Žabljak Crnojevića), direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Maja Ćetković 30. decembra odgovorila je da je dokumentacija Uprave –izvještaj stručnih lica i rješenje o vraćanju u prvobitno stanje – upućena Upravi za inspekcijske poslove 29. decembra. Ona je podsjetila da su obaveze i ovlašćenja inspektora za kulturna

dobra, kao i načela inspekcijskog nadzora, propisani Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Zakonom o inspekcijskom nadzoru. - U tom smislu, članom 132 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, između ostalog, precizirano je da je inspektor obavezan i ovlašćen da vrši uvid u stanje kulturnih dobara i način njihovog čuvanja, održavanja i korišćenja. Dalje, članovima 6 i 10 Zakona o inspekcijskom nadzoru definisana su načela u vršenju inspekcijskog nadzora, pa između ostalih, i načelo preventivnosti što

znači da inspektor obavlja prvenstveno preventivnu funkciju, i preduzima upravne mjere i radnje kada se preventivnom funkcijom ne može obezbijediti svrha i cilj nadzora, te načelo javnog interesa, što znači, da se postupak inspekcijskog nadzora pokreće i vodi po službenoj dužnosti, i da svako može podnijeti inicijativu za pokretanje istog – kazala je Ćetković. Iz navedenog je izvela zaključak da za „postupanje Uprave za inspekcijske poslove nije presudna inicijativa pokrenuta od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, te da ista može samostalno postupiti u skladu sa zakonom joj datim ovlašćenjima“.

Freskopisac na skeli oslikava zidove manastirske crkve

Zaostali blokovi i ploče, složeni u dvorištu manastira

Radi se šablonski, tehnika je nova

Nelegalno nadzidani stari konak manastira

Po zidovima crkve vidljive utičnice, prekidači, ormarići za osigurače uzkd

I za Župu donijeto Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje

Kao i u slučaju Manastira Ćelija piperska, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje Manastira Župa. Utvrđene mjere zaštite podrazumijevaju odstranjivanje nadzidanog sprata sa starog konaka, kao i nadstrešnice sa južne strane.

- Odstraniti novi dimnjak obložen limom. Fasadnu pvc stolariju zamijeniti drvenom u svemu po uzoru na prvobitnu. Odstraniti novoizgrađeni konak na južnoj strani manastirskog kompleksa. Odstraniti novi južni ogradni zid. Odstraniti novopostavljenu mermernu spomen-ploču sa starog konaka. Zvonik pozicioniran lijevo od Crkve Svetog Luke vratiti u predašnje stanje. Odstraniti novu česmu i novu spomen-ploču, a na prvobitnoj poziciji rekonstruisati staru u svemu po uzoru na prvobitni izgled, dimenzije i materijalizaciju. Staru ploču aplicirati na prvobitnu poziciju. Odstraniti nelegalno postavljeni novi ikonostas. Vratiti autentični izgled enterijera (zidne površine i podnu oblogu) – navodi se u Rješenju o vraćanju u prvobitno stanje. Analizom dokumentacije Uprave za zaštitu kulturnih dobara konstatuje se da se vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra, nije obraćao Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore/Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova, a što je bio u obavezi propisanoj zakonom.

- Gore navedeni radovi se mogu okarakterisati kao degradacija, jer su izvedenim radovima umanjene kulturne vrijednosti kulturnog dobra: autentičnost, integritet, osobenost, arhitektonska i kulturno-istorijska vrijednost i značaj starosti dobra. Utvrđenim mjerama zaštite spriječiće se uništenje kulturnog dobra, odnosno njegovih kulturnih vrijednosti – navodi se u Rješenju.

na koji je formiran novi, južni ulaz u manastirski kompleks –navodi se u izvještaju stručnog tima Uprave.

Na starom konaku, kako piše u izvještaju, aplicirana je mermerna spomen-ploča, a dvorište manastirskog kompleksa je u velikoj mjeri popločano kamenim pločama mašinske obrade, nepravilnog oblika i dimenzija. Na crkvi je, sa svih fasadnih površina, tehnikom pjeskarenja uklonjena patina. Zvonik pozicioniran lijevo od Crkve Svetog Luke je dozidan i prilagođen za palionicu svijeća u prizemnom dijelu. Stara česma sa spomen-pločom je uklonjena, a nova mermerna spomen-ploča sa istim tekstom i nova česma su postavljeni na unutrašnjoj stra-

ni novoformiranog južnog ogradnog zida.

ZNAČAJ

Manastir Župa u Nikšiću ima status nepokretnog kulturnog dobra na osnovu Rješenja o stavljanju pod zaštitu broj: 1266/1 od 27. novembra 1957. godine, te stoga sve intervencije na njemu podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Manastir se sastoji od Crkve Sv. Luke i konaka. Na temeljima stare crkve iz doba Crnojevića XV vijeka, kralj Nikola je podigao novu za dušu svom stricu Danilu. Crkva je zidana od tesanih kvadera. U crkvi je raskošan ikonostas iz 1881. godine, a od pokretnog fonda tu su preostale ikone, srebrni putiri, pozlaćeni diskos i srebrna kašičica za pričest. Prema elaboratu o revalorizaciji iz 2014. godine, manastir je imao ogromnu oslobodilačku i prosvjetiteljsku ulogu za župska plemena. Sve što se u toku borbe sa Turcima zaplijenilo, poklanjano je manastiru. Župski manastir je bio sastajalište naroda za vrijeme sabora, a posebno prilikom čestih odlazaka u bojeve. Godine 1809, za vrijeme ustanka protiv Turaka, skoro svi prvaci Župe i nikšićkog kraja su se sastali, ustanovili prvu vlast zvanu Kuluk, a zatim su uputili pismo vladici Petru I. Njegov značaj se ogleda u širenju pismenosti, a Andrija Luburić tvrdi da se ovdje učio pismenosti i prvi crnogorski ban Novica Cerović - Njegov istorijski značaj će tek nakon temeljnih istraživanja doći do izražaja – navodi se u elaboratu. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA – Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov učesnica je međunarodne izložbe „Umjetnost prirode“ koja je otvorena u zgradi Stare sinagoge u Gaziantepu u Turskoj. Predstavila se serijom digitalnih fotografija „Proljeće u prirodi/Spring in the Nature“ koje su dio projekta „4 godišnja doba/4 Seasons“ (2010).

Pojašnjavajući projekat ,,4 godišnja doba“, Jovančov je kazala da je rad koncipirala tokom realizacije.

- Odsječeno stablo. Panj. Zaintrigirala me njegova „narušena ljepota“.

Čovjek je posjekao jedan život u korijenu. Ne razmišljajući o prirodi i njenoj ljepoti. U namjeri da sebi obezbijedi udoban smještaj, namještaj, ugrijan prostor… Čovjek je prisvojio gotovo svaki kutak ove planete, misleći da je ona u njegovom vlasništvu. Čovjek je iz ličnih interesa uništio nešto najsavršenije. Prirodu. Konstantno je narušava i uništava. Kao produkt toga imamo sve „igračke oko sebe“. Uglavnom da bi nam stvorile udobniji i sigurniji život – istakla je Jovančov. Prema njenim riječima, svaki pojedinačni objekat-skulptura prolazi preobražaje kroz godišnja doba.

- Intervenisala sam jedino u smislu da sam ih „oblagala“ celulozom, papirom, grafičkim listovima. Namjerno sam pravila spoj prirodnih materijala na koje je čovjek uticao pozitivno ili negativno.

Ako dublje analiziramo, u ovom je radu utkano više gradivnih elemenata: narušena priroda, čovjek i njegovo (negativno) djelovanje, posječeno stablo, panjevi, voda, celulo-

Čovjek je prisvojio svaki kutak planete

za-papir, odražavanje prirode, prostor, pejzaž, ciklus godišnjih doba/vremenski kontinuitet… – rekla je Jovančov. Ona je podsjetila da se početkom osamdesetih godina XX vijeka, formiraju prve umjetničke grupe i udruženja koja u svojoj koncepciji koriste prirodu ili ekološke prakse, kao izraze u savremenoj umjetnosti.

- Neke od njih, pokrenuće prve međunarodne izložbe, međunarodna bijenala umjetnosti prirode ili rezidencijalne umjetničke prakse... Ova grana umjetnosti Nature Art / Umjetnost prirode,

u potpunosti svoju inspiraciju traži u prirodi, u onome što zemlja i priroda nude. Umjetnici koriste mogućnosti koje im okruženje daje, prirodne materijale (drvo, grane, kamenje, voda, led, snijeg, zemlja, biljke, lišće...) i naglašavaju odnos prirode i čovjeka – istakla je Jovančov. Na izložbi učestvuje 44 izabranih umjetnika iz Grčke, Indije, Indonezije, Irana, Italije, Južne Afrike, Južne Koreje, Litvanije, Meksika, Njemačke, Rumunije, Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Španije, Turske i Crne Gore. Prodekan Fakulteta

likovnih umjetnosti Univerziteta Gaziantep dr Erdinč Jilmaz ukazao je na značaj umjetnosti koja skreće pažnju na ekologiju, održivost životne sredine i prirode u smislu stvaranja ekološke svijesti.

Izložba se realizuje u organizaciji Metropolitanske opštine Gaziantep, slikarskog odsjeka Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Gaziantep i umjetničkih grupa Patika Art Group iz Gaziantepa i Toprak Art Group iz Izmira. Spomenuta udruženja, međunarodne su aktivne grupe, koje čuvaju i istražuju umjetnost prirode. A. Đ.

PODGORICA – Učenici sa Odsjeka harmonike Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ Petar Balaban i Lazar Janjušević ostvarili su izvanredne rezultate na takmičenju „International Open Trophy 2022“, u organizaciji Confederation Mondiale de l’aacordeon.

Balaban, učenik drugog razreda srednje škole u klasi profesora Miroslava Ilića, u kategoriji 16 godina i mlađi – Classique, osvojio je drugo mjesto, a Janjušević, učenik trećeg razreda srednje škole, takođe u klasi profesora Ilića, u kategoriji 18 godina i mlađi – Classique, osvojio je prvo mjesto.

Janjušević i njegov mentor uključili su se uživo u CMA JUBILE LIVE SHOW 2022. gdje su razgovarali sa Frederikom Dešampom, predsjednikom Svjetske konfederacije harmonikaša (Confederation Mondiale de l’aacordeon) i potpredsjednikom Rejmondom Bodelom. Kako se navodi u saopštenju UŠMB „Vasa Pavić“, Dešamp je tom prilikom pohvalio crnogorsku školu harmonike.

Oba nagrađena učenika za sobom imaju brojne nagrade i usavršavali su se na posebnim majstorskim radionicama.

Balaban je započeo formalno muzičko obrazovanje na Cetinju a među nagradama se izdvajaju nagrada na tivatskom „Harmonika festu“, nekoliko sa međunarodnog takmičenja mladih harmonikaša „Zvezdane staze“ u Kragujevcu, prva nagrada na Internacionalnom festivalu harmonike „Akordeon art“ u

Sarajevu i mnoge druge.

Janjušević je početne korake napravio u UŠMB „Vasa Pavić“. I njegovi su uspjesi postignuti na manje ili više istim festivalima kojima je harmonika u fokusu, poput „Harmonika festa“, „Zvezdanih staza“, pulski „Međunarodni susreti harmonikaša“ i drugih.

Rad Jelene Jovančov, „Proljeće u prirodi“

Mladi crnogorski harmonikaši trijumfovali na međunarodnom takmičenju „Open Trophy 2022“

Petar Balaban

Lazar Janjušević

Koncentracija PM 10 čestica u vazduhu u večernjim satima i dalje znatno uvećana

Koncentracija PM10 čestica u vazduhu u večernjim časovima prethodnih dana bila je znatno povećana, pa je išla i skoro devet puta iznad dozvoljenih srednjih dnevnih vrijednosti.

Tako je na mjernoj stanici u Ulici Meše Selimovića (Blok pet) u ponedjeljak, 2. januara, u 22 sata izmjerena koncentracija PM10 čestica u iznosu od čak 441 µg/mᵌ (mikrograma po kubnom metru), što je skoro devet puta više u odnosu na dozvoljenu srednju dnevnu vrijednost. U ponoć, 3. januara, iznosila je 384 µg/mᵌ, da bi do juče u 11 časova pala na 68 µg/mᵌ

MJERENJA

Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine ove vrijednosti sa mjerne stanice u Bloku pet nijesu objavljene od 28. decembra, u 12 časova kada je izmejreno 11 µg/mᵌ, do 2. januara u 21 sata, kada je izmjereno 353 µg/mᵌ

Koncentracija PM10 čestica u večernjim časovima bila je znatno uvećana i tokom posljednje dekade decembra prethodne godine. Tako je u ponoć, 21. decembra, iznosila čak 417 µg/mᵌ, što je preko osam puta više u odnosu na dozvoljenu srednju dnevnu vrijednost. U devet časova ujutro izmjereno je 147 µg/mᵌ, odnosno tri puta više od dozvoljenog. Na istoj mjernoj stanici u ponoć 22. decembra koncentracija PM10 čestica iznosila je 364 µg/mᵌ, a u devet uveče 282 µg/mᵌ . U 21 sat 23. decembra izmejerna je vrijednost od 280 µg/mᵌ . U subotu, 24.

Zagađenost i do devet puta iznad graničnih vrijednosti

Na mjernoj stanici u Ulici Meše Selimovića (Blok pet) u ponedjeljak, 2. januara, u 22 sata izmjerena je koncentracija PM 10 čestica u iznosu od čak 441 µg/mᵌ, što je skoro devet puta više u odnosu na dozvoljenu srednju dnevnu vrijednost. U ponoć, 3. januara, iznosila je 384 µg/mᵌ, da bi do juče u 11 časova pala na 68 µg/m

decembra, u ponoć, koncentracija PM10 čestica iznosila je 255 µg/mᵌ , dok je u isto vrijeme u nedjelju 25. decembra 270 µg/mᵌ. U 22 sata 27. decembra koncentracija PM10 čestica iznosila je 273 µg/mᵌ, da bi 28. decembra u 12 časova pala na 11 µg/mᵌ Poznato je da kvalitet vazduha u značajnoj mjeri zavisi od meteoroloških parametara, sezone grijanja, intenziteta saobraćaja i sl. Da li će se emisije zagađujućih materija u vazduhu povećavati ili smanjivati, i te kako zavisi od intenziteta, pravca i smjera vjetra, prisustva padavina, atmosferskog pritiska i sl. Naravno, dominantan uticaj na kvalitet vazduha u ovo doba godine ima saobraćaj i korišćenje čvrstih goriva za grijanje. Posebno je značajan uticaj meteoroloških faktora, jer se dodatno usložnjava problem usljed pojave temperaturnih inverzija, mirnog vremena bez vjetra, uz visok atmosferski pritisak. U proteklom periodu upravo su aktuelne takve vremenske prilike.

d. mijatović

PREPORUKE

Indikativni podaci koji su u realnom vremenu dostupni na vebstranici Agencije za zaštitu životne sredine dobijeni su automatskom metodom mjerenja. Za navedeni period, pokazuju da je povremeno izmjerena povećana koncen-

Pokretač svih akcija je ljubav prema Gorici

tracija srednjih satnih vrijednosti PM10 čestica, dok će podaci o srednjim dnevnim koncentracijama biti poznati nakon laboratorijske analize uzoraka primjenom referentne metode. Dakle, podaci sa sajta su nevalidirani, a CETI (Centar za ekotoksikološka is-

Zahvalnost

pitivanja) će dostaviti Agenciji zvanični mjesečni izvještaj o kvalitetu vazduha sa validiranim podacima (sa svih mjernih stanica u Crnoj Gori) za ovaj mjesec do polovine januara, koje će oni zatim objaviti na svom vebportalu. U slučaju prisustva visokih

koncentracija PM čestica u vazduhu preporučuje se građanima da svoje aktivnosti prilagode preporukama Instituta za javno zdravlje.

- Visoko zagađenje vazduha (satna koncentracija PM 10 čestica između 90 i 180 µg/ mᵌ): preporučuje se svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici) da smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brže ili dublje (trčanje, vježbanje i sl) na otvorenom. Veoma visoko zagađenje vazduha (satna koncentracija PM10 čestica veća od 180 µg/mᵌ): preporučuje se svima da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje vježbanje i sl) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha – navode iz Agencije za zaštitu životne sredine, uz napomenu da je dozvoljena srednja dnevna vrijednost PM10 čestica 50 µg/mᵌ , i ne smije biti više od 35 dana u godini prekoračena.

I. MITROVIĆ

NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode tokom prethodne godine organizovalo je 17 volonterskih akcija (270 učešća građana raznih generacija), tokom kojih je iz šume iznešeno osamdesetak velikih, osušenih stabala bora i čempresa, mnoštvo gomila granja i ostalog viška biljnog otpada.

U Mediteranskom vrtu organizovali su osam koncerata klasične muzike i devet edukativnih predavanja o biodiverzitetu Gorice i posadili blizu 200 sadnica aromatičnog i drugog bilja.

POČETAK

- Prvu akciju u 2022. godini organizovali smo 23. januara, a tokom februara realizova-

li smo tri akcije, tokom kojih smo iznijeli iz šume osam borova i 10 čempresa – saopšteno je iz Udruženja, uz napomenu da su sa njima bili omladinci NVO Naša akcija.

U martu su realizovali četiri akcije, tokom koji su pored šest iznešenih borova, uklonili i oko 300 pajasena raznih veličina, na padini brda iznad zgrade Streljačkog saveza.

Iz Udruženja su zahvalili partnerskim organizacijama na podršci i učešću u aktivnostima: NVO Cellula ,,Udruženje biologa Crne Gore“, Ljekovito bilje – Rasadnik Bećović, NVO Naša akcija,, NVU Naše doba, Izviđačkom klubu EHO, Izviđačkom odredu ,,Stara varoš“, Zelenilu i Čistoći, Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Francuskom institutu Crne Gore i posebno svim ljubiteljima Gorice i prirode na učešću u akcijama.

- Tokom tri akcije u aprilu smo iznijeli 25 osušenih stabala bora i čempresa, a maj smo započeli koncertom učenika muzičke škole ,,Vasa Pavić“. Nakon toga posvetili smo se finalnim radovima na dijelu Mediteranskog vrta gdje smo formirali dvije terase lavande… Posadili smo 140 dvogodišnjih lavandi, nekoliko desetina sadnica smilja i obnovili zasade ruzmarina u prvom dijelu vrta. Takođe, po obodima terasa lavande formirana su gazišta, nasuta lomljenim šljunkom, instalirane klupe, rasvjeta – ističu iz Udruženja.

ZELENA UČIONICA

U Zelenoj učionici Mediteranskog vrta tokom maja or-

ganizovali su dva zanimljiva predavanja, o šumskom ekosistemu Gorice i ulozi efektivnih mikroorganizma. U posjetu su im bili i mališani iz vrtića ,,Sunce“.

Čarolija klasične muzike u prirodnom ambijentu obilježila je mjesec jun u Mediteranskom vrtu. „Klasična francuska muzika“ bio je naziv sedam koncerata koje su organizovali zahvaljujući podršci Francuskog kulturnog instituta i Sekeretarijata za kulturu i sport.

Kako ističu, 22. juna pozvali su nadležne opštinske i državne organe da reaguju zbog početka izgradnje višespratnice na stotinjak metara od Spomenika partizanu borcu.

- Dan kasnije organizovali smo protest, a 24. juna na sjednici Skupštine Glavnog grada Gorica je proglašena za spomenik prirode. Granice spomenika prirode, na koje smo ukazivali tokom javne rasprave, neprirodne su i duboko zadiru u padine brda, što se pokazalo u slučaju pomenute izgradnje, kao i na istočnim padinama brda (Atinska ulica) – poručuju iz Udruženja.

U julu su ubrali prve bukete procvjetalih lavandi iz vrta, od kojih su dio destilirali i dobili eterično ulje.

- Početkom septembra, u Zelenoj učionici održali smo završnu konferenciju projekta ,,Green point“ gdje smo upoznali prisutne sa aktivnostima ovog projekta. Tokom ovog mjeseca posvetili smo se realizaciji više aktivnosti gdje je naše udruženje bilo partner.

-Oktobar smo započeli akcijom sađenja limuna, fortunele i smokava u Mediteranskom vrtu. Sadnice je donirao Crveni krst Crne Gore, a učestvovle su i drage članice NVU ,,Naše doba“ – podsjećaju Udruženja ljubitelja Gorice i prirode, uz napomenu da su u Zelenoj učionici organizovana predavanja o pčelama i insektima Gorice. I. M.

Panorama Podgorice

Akcije na Gorici uvijek masovno podržane

Lijepo vrijeme prvih dana januara izmamilo je veliki broj građana da dio slobodnog vremena provedu na trgovima, u baštama kafića, parkovima, uz rijeke…

Šetnja promenadom uz Moraču, rekreacija u Njegoševom parku, piće na osunčanoj terasi kafića u Njegoševoj ulici, druženje i uživanje na popularnom klizalištu kod SC ,,Morača“ obilježili su i treći dan januara. Prema riječima građana, tako će biti i narednih dana, s obzirom na to da je najavljeno lijepo vrijeme.

KLIZANJE

Na klizalištu u blizini Sportskog centra ,,Morača“ uživao je veliki broj mališana, ali i starijih posjetilaca.

Saša Baltić pomagao je sedmogodišnjoj ćerki Matei da savlada prve pokrete na klizaljkama.

- Prvi put smo ovdje. Nije ranije klizala, ali vozi rolere pa joj i klizanje ide dosta dobro – kazao je Baltić.

Matea naglašava da će nakon nekoliko dolazaka na klizalište moći da kliza bez očeve pomoći.

-Sviđa mi se ovdje, baš je lijepo, doći ćemo opet – kazala je Matea.

Dvanaestogodišnja Kristina Janković na klizalište je došla sa bratom.

- Super se ovdje provodim. Znam solidno da klizam, dolazila sam i prethodnih godina. Redovno vozim rolere, ko to zna nije mu teško da nauči da kliza – kazala je Kristina. U rekonstruisanom parku pored klizališta, na fudbalskom terenu snage su odmjeravali braća Luka i Lazar Krstović i Balša i Bodin Krković -Živimo u blizini. Ovaj park je odličan, često dolazimo da igramo fudbala. Sviđa nam se i stoni tenis. Iznenadilo nas je to koliko je posjetilaca na klizalištu – kazao je Luka Krstović.

Sugrađanka Julija , koja je uživala sa unukom Mateom na osunčanoj klupi u ovom parku, navodeći da su ovdje prvi put, kazala je da im se sviđa i da će doći ponovo.

Proljeće u januaru

Šetnja promenadom uz Moraču, rekreacija u Njegoševom parku, piće na osunčanim terasama kafića, druženje i uživanje na popularnom klizalištu kod SC ,,Morača“ obilježili su i treći dan januara

DRUŽENJE

U šetnji ili sjedniku na udobnim klupama na šetalištu na obali Morače ispod Njegoševog parka uživao je veliki broj građana. Tako je bilo i na plažama Labud, Sastavci, kao i u Njegoševom parku.

Na jednoj od udobnih klupa poput ležaljki na šetalištu uživale su Mileva Janjušević i Mila Savić, koje su ovdje izvele psa Laru. - Uživamo uz Moraču. Volimo ovdje da prošetamo, uvijek steknemo neka fina po -

znanstva – kazala je Mileva. Na osunčanoj klupi do njih bili su Ruskinja Irina Zna-

menska, njen prijatelj Nikola Mandić i pas Halma. - Obožavam Podgoricu. Ov-

dje živim već četiri godine. Ovo šetalište je savršeno, osunčano, uz rijeku, nemamo potrebu da idemo do primorja – kazala je Irina, uz napomenu da ovih dana vrijeme provode uglavnom u šetnji sa psom obalama podgoričkih rijeka.

I u Njegoševom parku bilo je dosta svijeta. Na jednom od stolova za stoni tenis snage su odmjeravali drugovi Pavle Vučković i Jovan Borišić - Živimo u blizini, tu sa druge strane Morače. Ovdje dolazimo da igramo stoni tenis makar tri puta sedmično. Novu godinu smo dočekali sa društvom. Na raspustu smo, odmaramo od škole, više šetamo, rekreiramo se – kazao je Pavle.

U Njegoševoj ulici veliki broj građana uživao je u šetnji ili čašici omiljenog pića i razgovora na nekoj od osunčanih terasa.

- Za doček sam bio sa društvom u Budvi, a sinoć smo se spustili do Kotora. Odlično je bilo. Nadam se da će nam biti dobro i večeras u nekom od podgoričkih klubova – kazao je Petar Miličković, koji je ispijajući popularni dojč na jednoj od terasa u Njegoševoj čekao da mu se pridruže drugovi. I. MITROVIĆ

Sunčano

Detalj iz Njegoševe

Odmaranje na promenadi iznad Morače

Stonoteniski duel u Njegoševom parku

Sa klizališta kod SC ,,Morača“

,,Lavovi“ poraženi od Katara

PODGORICA – Crnogorski rukometaši poraženi su od Katara (30:28) u prvom od dva kontrolna meča u Dohi u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo koje se održava u Švedskoj i Poljskoj. ,,Lavovi“ su se juče kompletirali u državi koja je nedavno bila domaćin fudbalskog Mundijala, nakon što su igrači u dvije grupe, prvog i drugog januara, doputovali u Dohu.

Miloš Vujović je bio najefikasniji u našoj selekciji sa šest pogodaka, dok su Marko Lasica, Vuk Lazo-

vić i Nemanja Grbović postigli po četiri.

Mirko Radović je tri puta zatresao mrežu rivala, Aleksandar Bakić i Branko Vujović postigli su po dva, a u strijelce su se još upisali Božidar Simić Radojica Čepić i Vasko Ševaljević Kod domaćina istakao se Ahmed Madadi s devet golova, Rafael Kapot sedam, a pet Jovan Gačević, naturalizovani igrač iz Crne Gore.

Isti rivali odmjeriće snage i sjutra u Dohi.

Naša reprezentacija iz Katara će otputovati za Krakov, gdje će 12. januara sa Španijom odigrati prvi meč na SP. Rivali u grupi biće i Iran, koji vodi Veselin Vujović i Čile. U glavnu rundu plasiraće se po tri selekcije iz svake grupe. Ne. K.

Meč za istoriju Mičela, Čikagu ubacio 71 poen!

Čikago je poražen od Klivlenda, poslije produžetka, sa 145:134, uz dabldabl učinak Nikole Vučevića, koji je meč završio sa 20 poena (8-6 iz igre), 13 skokova i dvije asistencije.

Meč je obilježio Donovan Mičel sa 71 poenom, 11 asistencija i osam skokova, što je najbolji poenterski učinak nekog igrača u NBA ligi u posljednjih 17 godina, a prvi je igrač koji je postigao 70 i više poena i imao minimum 10 asistencija.

Mičel je donio produžetak svom timu nakon što je poslije namjerno promašenog slobodnog bacanja uhvatio loptu i postigao koš tri sekunde prije kraja.

Hemlina pola sata reanimirali na terenu

Postao je tek treći igrač u ovom vijeku, poslije Kobija Brajanta i Devina Bukera, koji je na jednom meču ubacio više od 70 poena i tek sedmi ukupno. Vilt Čembrlen je to uradio šest puta (u martu 1962. je postigao 100 poena), a po jednom Dejvid Tompson, Eldžin Bejlor i Dejvid Robinson

Rezultati

Šarlot – Los Anđeles Lejkers 115:121

Klivlend – Čikago 145:134

poslije produžetka

Indijana – Toronto 122:114

Filadelfija – Nju Orleans 120:111

Bruklin – San Antonio 139:103

Hjuston – Dalas 106:111

Minesota – Denver 124:111

Golden Stejt – Atlanta 143:141

poslije dva produžetka Portland - Detroit 135:106

Los Anđeles Klipers – Majami 100:110

Predvođeni Lebronom Džejmsom , koji je postigao 43 poena, uz 11 skokova i šest asistencija, Los Anđeles Lejkersi su savladali Šarlot sa 121:115 Džejms sada ima 38.387 poena u karijeri, samo 484 manje od rekordera Karima Abdula-Džabara Tomas Brajant je dodao 18 poena i 15 skokova, a Ostin Rivers i Denis Šruder po 15 poena.

PODGORICA – Meč između

i Bafalo Bilsa prekinut je već u prvoj četvrtini nakon što je Demar Hemlin doživio srčani udar poslije jakog kontakta sa rivalom. Hemlin je prvo ustao, a onda se samo srušio na teren. U tom trenutku su Bengalsi vodili sa 7:3, ali su čelnici NFL lige odlučili da se susret ne nastavi.

Hemlina su 30 minuta reanimirali na terenu, a poslije toga je prebačen u bolnicu u teškom stanju. Igrači oba tima su bili šokirani, a mnogi su u suzama pratili šta se dešava na terenu. Navijači Bilsa su proveli veče ispred bolnice kako bi podržali Hemlina u životnoj borbi.

- Njegovi vitalni znaci su se vratili u normalu i uspavali su ga kako bi mu stavili cijev za disanje u grlo. Trenutno rade testove. Javićemo novosti čim ih budemo imali – napisao je na Tviteru Hemlinov predstavnik Džordan Runi R. A.

Pobjedi Klivlenda Džeret Alen doprinio je sa 21 poenom i osam skokova, Džedi Osman sa 19 poena, a Kevin Lav sa 12 poena i 17 skokova. U ekipi Čikaga najefikasniji je bio Demar Derozan sa 44 poena, Zek Levin dodao je 26 poena, šest skokova i šest asistencija.

Čikago je 12. na Istoku sa skorom 16-21, dok je Klivlend u istoj konferenciji na četvrtom mjestu (24-14).

Šampion Golden Stejt je poslije dva produžetka pobijedio Atlantu sa 143:141 i ostva-

rio petu uzastopnu pobjedu. ,,Ratnike“ je predvodio Klej Tompson sa 54 poena, osam skokova i tri asistencije. Džordan Pul je pobjedi doprinio sa 28 poena, šest skokova i pet asistencija, Entoni Lemb sa 17 poena i sedam skokova, a Kevon Luni sa 14 poena i 20 skokova, od kojih i pobjednički koš u samoj završnici.

U ekipi Atlante najefikasniji je bio Tre Jang sa 30 poena, uz 14 asistencija i sedam skokova. Džon Kolins je upisao 25 poena i 13 skokova, a Dežonte Marej 25 poena, uz 10 skokova i sedam asistencija. Srpski košarkaš Bogdan Bogdanović utakmicu je završio sa 21 poenom, te po tri skoka i asistencije.

U ekipi Šarlota, koja je izgubila 13 od posljednjih 16 utakmica, najefikasniji su bili Teri Rozije sa 27 poena i Lamelo Bol sa 24 poena, uz sedam skokova i šest asistencija. Minesota je pobijedila Denver sa 124:111 i prekinula niz od šest uzastopnih poraza. Minesotu je predvodio Entoni Edvards sa 29 poena, od kojih 15 u trećoj dionici, a imao je i 10 skokova i pet asistencija. Džejden Mekdenijels postigao je 21 poen, a Kajl Anderson 19 poena, uz osam asistencija, u četvrtoj uzastopnoj pobjedi Minesote protiv Denvera. U timu nije bilo Danđela Rasela, Naza Rida, Karla-Entonija Taunsa i Džordana Meklaflina U ekipi Denvera najefikasniji je bio srpski centar Nikola Jokić sa 24 poena, devet asistencija i sedam skokova. Majkl Porter i Bons Hajland dodali su po 18 poena, Džamal Marej 14, a Aron Gordon 12 poena, 16 skokova i šest asistencija, nakon što je promašio prvih 10 šuteva.

Bilo je još odličnih individualnih učinaka, pa je Džoel Embid upisao 42 poena i 11 skokova u pobjedi Filadelfije protiv Nju Orleansa sa 120:111, dok je Dalas, predvođen Lukom Dončićem, koji je postigao 39 poena, uz 12 skokova i osam asistencija, pobijedio Hjuston sa 111:106… S. J.

Kontrolni meč pred SP rukometaša

Sinsinati Bengalsa

NAJEFIKASNIJI U NAŠOJ SELEKCIJI: Miloš Vujović

Velika drama u američkoj NFL ligi

Barani poklekli u posljednjih osam minuta

Mornar Barsko zlato je protiv FMP-a vodio 32 minuta, i do 13 poena razlike, ali je tim iz Železnika, predvođen sjajnim Trentom Frejžerom, u posljednjih osam minuta, nakon ,,revolveraškog obračuna“, iskoristio sve slabosti domaćina u odbrani i došao do pobjede (113:102), druge u Baru, a prve nakon 14. oktobra 2017. godine.

FMP je upisao 10. trijumf u sezoni i potvrdio da je ozbiljan takmac Cedevita Olimpiji i Budućnost Voliju za pozicije tri i četiri pred plej-of ABA lige, pošto su Crvena zvezda i Partizan apsolutni favoriti za prva dva mjesta. Mornaru, koji je prvu polovinu ligaškog dijela završio sa četiri pobjede i devet poraza, predstoji borba za opstanak, ali u jačem sastavu, jer će Mihailo Pavićević, u nastavku računati i na Radovana Đokovića, a najavljen je i dolazak jednog centra. Nakon pregleda će se znati kakva je situacija sa Vladimirom Mihailovićem, koji se protiv FMP-a vratio na teren poslije mjesec pauze, ali je iz igre izašao devet minuta prije kraja, jer je, možda, obnovio povredu lijeve šake.

Frejžer je predvodio goste sa 45 poena, od čega 34 u drugom poluvremenu, odnosno 29 u posljednjih 13 minuta! Falila su mu samo tri poena da obori rekord pleja Mornara Fetsa Rasela (47), što Frejžer nije znao ili nije bio zainteresovan za rekord, jer u posljednja dva minuta nije ni šutnuo prema košu Mornara.

Frejžer se, tako, ,,samo“ izjednačio sa Milanom Gurovićem na 3. mjestu igrača sa najviše poena na jednoj utakmici ABA lige. Ispred su samo dva igrača protiv kojih je Frejžer igrao u Baru – Rasel (47) i Mihailović (46).

Rasel je bio najbolji u poraženom timu sa 32 poena (16-7 za tri poena, 7-1 za dva), 12 asistencija i sedam skokova, a dvocifren učinak su imali i Nemanja Vranješ (16), Mihailović (14), Antonio Vranković (13),

RASPUCANI OD STARTA Čak 104 poena kombinovano su ubacili Mornar i FMP u prvom poluvremenu, što govori da su napadi bili bolja strana oba tima. Barani su ubacili osam trojki (iz 15 pokušaja), gosti su sa distance šutirali 16-7, oba tima su po 10 puta pogodila iz reketa, s tim da je Mornar uputio šut više (19-18). Domaćin je imao prednost u skoku (17-13), gosti su imali više asistencija (13-9), ali i ukradenih lopti (4-3), te manje izgubljenih (4-6). Mornar je više poena postigao nakon ofanzivnog skoka (8-4), a vodio je tokom cijelog prvog poluvremena, do 13 razlike.

Prva četvrtina je obećavala za Mornar, koji je meč otvorio sa 7:0, prvu dvocifrenu prednost je trojkom donio Vranješ (osam poena, dvije trojke u prvoj četvrtini) za 17:7, nakon pet i po minuta igre, a u drugoj polovini dionice je Mihailović bio raspoložen, sa sedam poena, a njegovim košem u kontri Barani su na minut i 49 sekundi prije kraja poveli sa maksimalnih 24:11. Mornar je, međutim, tada stao, što je FMP iskoristio da serijom 11:0, krajem prve i početkom druge četvrtine priđe na posjed zaostatka (24:22). U naredna tri minuta se igralo

Rezultati i tabela

13. kolo: SC Derbi – Igokea 104:85, Cibona – MZT 87:85, Borac – Budućnost Voli 79:108, Mega – Cedevita Olimpija 82:96, Split – Crvena zvezda 63:72, Partizan –Zadar 114:77, Mornar Barsko zlato – FMP 102:113. 1. Partizan 13 11 2 1181:999 24 2. C. zvezda 12 11 1 1028:835 23 3. FMP 13 10 3 1215:1109 23 4. Ced. Olimpija 12 10 2 1094:938 22 5. Budućnost Voli 13 9 4 1177:1060 22 6. Zadar 13 7 6 1160:1167 20 7. Cibona 13 6 7 1038:1169 19 8. Igokea 13 5 8 1084:1115 18 9. SC Derbi 13 5 8 1063:1164 18 10. Mornar 13 4 9 1131:1200 17 11. Split 13 4 9 991:1099 17 12. Mega 13 3 10 1062:1132 16 13. Borac 13 3 10 1036:1156 16 14 . MZT 13 2 11 1047:1164 15 14. kolo (5 – 9. januar): Split – Budućnost Voli, Borac – Cedevita Olimpija, Mega –FMP, MZT – Crvena zvezda, Partizan – Cibona, SC Derbi – Zadar, Mornar Barsko zlato – Igokea (25. januar).

koš za koš, goste je u igri držao raspoloženi Bo Bič (pet trojki u prvom poluvremenu, dok su u ovoj dionici efikasni bili Rasel (12 poena) i Vujačić (osam). Trojkom Vujačića i poenima sa linije penala Rasela, Mornar se ponovo ,,odlijepio“ na tri posjeda (38:31), tu prednost je čuvao do dva minuta prije odmora (51:44), ali je FMP do kraja uspio da smanji na dva poena, a mogao je i do preokreta da je Dženkins pogodio otvorenu trojku u posljednjem napadu gostiju…

NEZADRŽIVI FREJŽER

Iako je uvećao prednost u skoku (na 27-17), i bio preci-

zniji iz reketa od rivala (54,8 – 52 odsto), Mornar nakon treće četvrtine nije uspio da poveća prednost, koja je ostala ista kao na poluvremenu (78:76). A Barani su tri minuta i 16 sekundi prije kraja kvartala ponovo imali dvocifrenu prednost (70:60). Tada su, međutim, dozvolili previše slobode Frejžeru, koji je do kraja dionice ubacio tri trojke, i pomogao timu da se vrati na posjed zaostatka. Barani su čuvali prednost u prva dva minuta posljednje četvrtine, nakon trojke Vujačića bilo je 85:81, a onda je uslijedila serija gostuju od 10:0 (dvije trojke Frejžera) i preokret na 91:85. Rasel je sa dvije trojke vraćao na minus tri, ali su na isti način uzvratili Dženkins i Frejžer, da bi nakon kontre Stepanović dao koš i dodatno bacanje za 100:91, na četiri minuta i 49 sekundi prije kraja. Pavićević je zbog prigovora dobio tehničku, a Frejžer iskoristio slobodno bacanje (101:91), kada je i sve bilo riješeno.

Mornar je u narednom kolu trebao da dočeka Igokeu, ali će taj meč, na zahtjev tima iz Laktaša (ima dva vezana gostovanja u FIBA Ligi šampiona) biti odigran 25. januara, pa Barani naredni meč igraju u Zadru, 15. januara.. S. J.

Rasel 32 Mihailović 14 ŽivanovićPekovićVranković 13 KovačevićMarljukićPecarski 11 Miković 2 Vujačić 11 Vranješ 16 Radetić 3

102 113

Frejžer 45 Bič 17

Stepanović 3 Šaranović 0

SimovićMatović 7 Izundu 11 VukovićJanković 13 Dženkins 8 VujičićValinskas -

U posljednjoj četvrtini, kada je FMP preokrenuo, nekoliko odluka sudija je izazvalo proteste Barana. Pri rezultatu 97:91, nije dosuđen, čini se, očigledan faul Stepanovića pri pokušaju polaganja Derona Rasela, nakon čega je Stepanović u kontri dao koš i dodatno bacanje. Tada je Pavićević zatražio tajm-aut i žestoko protestovao obraćajući se sudiji Tomislavu Hordovu - Kako vas nije sramota? Ne smijete od Čovića da zucnete, je li – vikao je Pavićević, a hrvatski arbitar mu odgovorio: - Nemoj Pajo, nema potrebe.

Pavićević je na rekao: - Šta nema potrebe? Ovamo ne sudite faul, a ovamo sudite – rekao je Pavićević, koji je zbog prigovora dobio tehničku grešku.

Nakon meča Pavićević nije komentarisao suđenje već je rekao da je viđena ,,jedna prava košarkaška predstava za publiku sa 215 poena“.

- Na to se niko ne može požaliti. Jedino loše u tome je što smo mi izgubili, iako smo dali 102 poena na domaćem terenu. To govori i o našoj odbrani, a, bogami, i o kvalitetu protivnika. Čestitam FMP-u na zasluženoj pobjedi, jer se utakmica igra 40 minuta – rekao je Pavićević. Trener Mornara je istakao da je njegova ekipa ,,imala jako dobrih momenata“.

- U prvom poluvremenu smo pravili dvocifrenu razliku, pa smo je onda gubili početničkim greškama, davanjem lopti u ruke protivniku, pa smo, maltene, sa egalom otišli na poluvrrijeme. Ključni momenat je bio kada smo poveli 70:60 i kada je trebalo da budemo fokusirani u odbrani. Na poluvremenu sam igračima apostrofirao na Biča, koji nam je dao 17 poena u prvom poluvremenu, od čega pet trojki, i Frejžera, koji je fantastičan igrač, i kazao im da gledamo da ga ne razigramo. Međutim, Frejžer je uzeo loptu i dobio utakmicu. Radi se o sjajnom igraču, ali smo mu sa velikim greškama i neagresivnošću u odbrani, dozvolili da se razigra i onda ga je bilo nemoguće čuvati – istakao je Pavićević.

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Marko Pecarski i Petar Vujačić (po 11).

Mornar Barsko zlato poražen kod kuće od FMP-a u posljednjem meču 13. kola Admiralbet ABA lige

Pavićević nezadovoljan suđenjem: Ne smijete od Čovića da zucnete, je li?

Sa sinoćnje utakmice u Baru

U Evropi je moj posao završen, dolazak ovdje nije kraj karijere

PODGORICA – Kristijano

Ronaldo stigao je juče u Saudijsku Arabiju, klub Al Nasr predstavio ga je kao svog novog fudbalera.

Legendarni Portugalac (37) potpisao je ugovor na dvije i po godine, tokom kojih bi – prema navodima medija – trebalo da zaradi čak pola milijarde eura. - Mnogi govore da je nivo kva-

liteta fudbala ovdje nizak, ali nijesu u pravu. Fudbal je napredovao. Ne brine me što ljudi govore, dolazak ovdje nije kraj karijere. Donio sam odluku i srećan sam što sam u Saudijskoj Arabiji. Gledao sam nekoliko utakmica i znam da ima kvalitetnih timova u ligi. Želim da nastavim da uživam u fudbalu – rekao je Ronaldo na predstavljanju, nakon čega

se obratio i navijačima na terenu prepunog stadiona ,,Mrsul park“.

Kristijano je u Al Nasr došao nakon raskida ugovora s Mančester junajtedom.

- Osjećam se vrlo dobro i veoma sam zadovoljan ovim izborom. U Evropi je moj posao završen, nemam što da dokazujem – osvojio sam sve i igrao za najbolje klubove na svije-

tu. Obarao sam rekorde u svakoj ligi u kojoj sam igrao, želim to da učinim i ovdje. Ovo je novi izazov, zahvalan sam Al Nasru na ovoj prilici. Odlično sam primljen, moja porodica je srećna – kazao je Ronaldo. - Ciljevi? Za mene je to što sam ovdje velika prilika da promijenim razmišljanja mnogih ljudi. Imao sam mnogo ponuda iz Evrope, ali i iz Brazila, Amerike, Portugala i Australije. Ali dao sam riječ Al Nasru. Znam što želim. Ne želim samo razvijati fudbal, nego i ovu fantastičnu zemlju. Neki ljudi ne poznaju ovdašnji fudbal, želim da perspektiva bude drugačija kad odem, zato sam izabrao ovaj izazov. Na predstavljanju je govorio i trener Al Nasra Rudi Garsija - Ronaldo je fudbalska legenda, jedan od najboljih igrača na svijetu. Nikada nijesam trenirao igrača poput njega, niko se ne može približiti njegovom nivou, vidio sam malo igrača kao što je on u cijeloj karijeri. Shvatio sam da je igrače poput njega najlakše trenirati. Želim mu da usreći i zabavi navijače Al Nasra – kazao je Garsija. Ne. K.

Skaj sports tvrdi da se Argentinac iz Ben ke seli u London Čelzi daje 130 miliona za Enca Fernandesa

PODGORICA - Najbolji mladi fudbaler na svijetu –Enco Fernandes, nastaviće karijeru u Čeliju – javlja Skaj sports.

Fenerbahče želi Azara

PODGORICA – Eden Azar je svojevremeno važio za jednog od najboljih fudbalera na svijetu, ali od kada je stigao u Real Madrid –njegova karijera krenula je silaznom putanjom. Španski klub je platio Čelziju 100 miliona eura za realizaciju transfera, ali boravak Belgijanca na ,,Santijago Bernabeu“ obilježile su povrede, malo pravih stvari, status rezerve i tek sedam golova na 72 utakmice za kraljevski klub.

Trener Karlo Anćeloti ne računa na iskusnog krilnog napadača koji bi u januarskom pre-

laznom roku mogao da pređe u Fenerbahče. Azar, doduše, ne želi da raskine ugovor sa ,,merengesima“ od kojih ima zagarantovanih 12 miliona eura neto primanja na godišnjem nivou.

Turski mediji javljaju da su ,,crno-žuti“ spremni da plaćaju nekada vještog driblera šest miliona manje, ali i da im šanse za dogovorom rastu kako vrijeme odmiče.

Fenerbahče se bori za titulu i trener Žorž Žezus procijenio je da bi Azar mogao da bude značajno pojačanje na putu do trofeja. D. K.

Napadač Borusije pobijedio tešku bolest

Ale se vraća na teren

Borusije iz Dortmunda Sebastijan Ale vratio se treninzima nakon što se oporavio od operacije tumora.

Bivši fudbaler Vest Hema i

Ajaksa prošao je težak period od dana kada mu je dijagnostifikovan kancer testisa. Nekoliko puta je podvrgnut hirurškoj intervenciji, a prošao je i liječenje hemoterapijom.

Dvadeset jednogodišnji vezista bljesnuo je nedavno u Kataru, gdje je sa Argentinom osvojio Mundijal.

Pružao je zapažene partije i u dresu Benfike, ali mu je cijena vrtoglavo skočila nakon nastupa u Dohi. Engleski medij javlja da su ,,plavci“ spremni da plate oko 130 miliona eura portugalskom klubu na ime obeštećenja, te da bi transfer trebalo da se realizuje u januarskom prelaznom roku. Ukoliko se posao privede kraju, Enco će postati peti najskuplji igrač ikada. Ispred njega bi bili samo Filipe Kutinjo (Liverpul – Barselona, 135 miliona), Usman Dembele (Borusija Dortmund – Barselona, 140 miliona), Kilijan Mbape

Sve je to sada prošlost. Dvadeset osmogodišnji ofanzivac iz Obale Slonovače oglasio se na društvenim mrežama, uz fotografije iz teretane. - Srećna Nova godina svima. Ovo je odličan početak za mene jer se vraćam na teren. Prethodna godina nije bila najlakša, ali me je pripremila za

(Monako – Pari Sen Žermen, 180 miliona) i Nejmar (Barselona – Pari Sen Žermen, 222 miliona).

Ako ostvari angažman na ,,Stamford Bridžu“, Fernandes će veliki novac donijeti i svom nekadašnjem klubu River Plejtu.

Prema tvrdnji predsjednika Horhea Brita, Riveru sljeduje 25 odsto vrijednosti od narednog transfera fudbalera poniklog u njegovim redovima. - Prodali smo 75 odsto ekonomskih prava Enca Fernadesa za 18 miliona eura. Ostalo nam je 25 odsto, što bi nam donijelo dodatan novac kada ga Benfika proda. Time bi cjelokupna operacija daleko nadmašila transfer Hulijana Avareza u Mančester Siti, trenutno najveći u istoriji argentinskog fudbala. Taj novac će nam dosta pomoći, jer ćemo ga uložiti u infrastrukturu –rekao je Brito. D. K.

izazove koji slijede. Jedva čekam da vas ponovo vidim – napisao je Ale. ,,Milioneri“ su poručili da će korpuletni špic polako ulaziti u trenažni proces. ,,Žuto-crni“ su trenutno šesti u Bundesligi, sa devet bodova minusa u odnosu na vodeći Bajern Minhen. D. K.

Posljednje vječnog

PODGORICA – Edson Arantes do Nasimento Pele kralj fudbala, jedno od većih imena u istoriji ovog sporta, jedini trostruki šampion svijeta – sahranjen je juče u Santosu.

Legendarni Brazilac otišao je na svoje posljednje putovanje ispraćen rijekom ljudi, kovčeg s posmrtnim ostacima neponovljive ,,desetke“ kretao se ulicama grada do mjesta vječnog počinka nakon dvadeset četvorosatnog bdenja tokom kojeg je oko 230.000 ljudi odalo počast svom heroju.

KOVČEG PROŠAO PORED MAJČINE KUĆE

Povorka je na groblje krenula sa stadiona ,,Urbano Kaldeira“, doma Peleovog bivšeg kluba Santosa, a prošla je pored kuće u kojoj živi njegova stogodišnja majka – SelesteArantes do Nasimento, koja pati od kognitivnog oštećenja i nije svjesna smrti svog sina.

Vatrogasno vozilo na kojem se nalazio Peleov kovčeg nakratko se zaustavio ispred njene kuće, a Peleova sestra gledala je u suzama s balkona. ,,O Rei“ je sahranjen na devetom spratu groblja ,,Memorial Necropole Ecumenica“, što je bila njegova davnašnja želja.

Dona Selest, kako u Brazilu zovu Peleovu majku, 100. rođendan proslavila je 20. novembra, na dan kad je

Infantino odgovorio

Bdenju na Santosovom stadionu prisustvovao je i predsjednik Svjetske fudbalske federacije Đani Infantino, čija je jedna reakcija izazvala lavinu kritika.

Infantino je uhvaćen kako nekoliko metara od otvorenog kovčega pravi ,,selfi“ sa grupom ljudi, među kojima je bio nekadašnji Peleov saigrač ManoelMarija

Objašnjenje je stiglo juče. - Upravo sam sletio s putovanja u Brazil gdje sam imao privilegiju učestvovati u odavanju počasti Peleu. Užasnut sam nakon što su me obavijestili da me neki ljudi kritikuju jer sam snimio ,,selfi“ i fotografisao se na ceremoniji. Želio bih poja-

počelo Svjetsko prvenstvo u Kataru.

Imala je 17 godina kada je rodila Pelea, svoje prvo dijete, 23. oktobra 1940.

Članovi porodice kazali su da ima kognitivne poteškoće i da ne zna da joj je sin umro.

- Dobro je, ali je u svom malom svijetu – rekla je u petak za ESPN njena kćerka Marija Lusija, koja živi s njom u Santosu na jugoistoku zemlje.

U Santosu juče sahranjen Pele, jedini

PORTUGALCA: Al Nasr predstavio Kristijana Ronalda

PODGORICA – Napadač

Posljednje putovanje šampiona

odgovorio na prozivke zbog selfija

sniti da sam bio i počašćen i ponizan što su me saigrači i članovi porodice velikog Pelea pitali mogu li napraviti nekoliko fotografija sa mnom. Odmah sam pristao.

Pele je na Instagramu povodom njenog 100. rođendana napisao da ga je ,,od malih nogu učila vrijednostima ljubavi i mira“.

- Imam više od 100 razloga da budem zahvalan što sam njen sin. Dijelim ove zajedničke fotografije s velikim emocijama kojima proslavljam ovaj dan. Majko, hvala ti za svaki dan proveden uz tebe – napisao je tada Pele, koji je preminuo 29. decembra od kancera debelog crijeva.

Peleovi saigrači tražili su da napravimo selfi svih nas zajedno, ali nijesu znali kako to da urade. Pa sam, da bih bio od pomoći, uzeo telefon jednog od njih i sve nas foto-

NEUPOREDIV S BILO KIM

Od Pelea se u mimohodu na stadionu Santosa oprostio i brazilski predsjednik Luiz InasioLuladaSilva.

- Pele je neuporediv s bilo kim, kao fudbaler i kao ljudsko biće – rekao je Lula koji je stigao helikopterom na stadion.

Stajao je oko 30 minuta pored Peleovog kovčega, ogrnutog brazilskom zastavom, na središtu fudbal-

grafisao za njega – objasnio je Infantino.

- Ako pomaganje Peleovom saigraču stvara prostor za kritiku, rado ću to prihvatiti i nastaviću biti od pomoći kad god mogu onima koji su doprinijeli ispisivanju legendarnih stranica fudbala. Toliko poštujem i divim se Peleu i onoj ceremoniji da nikada ne bih učinio ništa što bi na bilo koji način predstavljalo nepoštovanje. Nadam se da su oni koji su objavljivali ili govorili stvari ne znajući i ne tražeći informacije smogli pristojnosti i hrabrosti da priznaju da su bili u krivu i da će ispraviti ono što su rekli – naveo je Infantino, podsjetivši da je predložio da se u svakoj od 211 članica Fife barem jedan stadion nazove po Peleu.

- Mi ćemo dati primjer dajući igralištu u našem sjedištu ime ,,Stadion Pele - FIFA Cirih“.

skog igrališta. Ispred stadiona na kojem je Pele postao fudbalsko božanstvo formirani su dugi redovi, ljudi su čekali i tri sata kako bi odali počast čovjeku koji je pisao i promijenio istoriju fudbala.

Pele je šampion svijeta bio 1958, 1962. i 1970. godine, a za Santos je igrao od 1956. do 1974, postigavši više od 1.000 pogodaka. ,,Živio Kralj“, pisalo je na velikom transparentu na sta-

dionu kluba s kojim je šest puta bio šampion Brazila i dva puta puta osvajao Kopa Libertadores i Interkontinentalni kup.

- Bio je najveći igrač na svijetu, stoga je vrijedno biti ovdje – rekla je 77-godišnja MarijaBenedita za AFP. - Kad bih rekao da nijesam plakao kad je umro, lagao bih – dodao je AntonioKarlosPereiradaSilva, jedan od onih koji su u sedam kilometara dugom redu čekali da se oproste od jednog od većih sportista svih vremena.

Pele je bio podvrgnut hemoterapiji otkako mu je 2021. dijagnostifikovan tumor na debelom crijevu. Posljednjih mjeseci 2022. stanje mu se pogoršalo, da bi tri dana prije Nove godine stigla vijest o njegovoj smrti. - Bio sam blizak s Peleom i njegovom porodicom, tako da je ovo veoma tužan dan za mene – rekao je Seržinjo Šulapa, nekadašnji fudbaler Santosa, za BBC. - Bio je vrlo jednostavan

čovjek i to je nasljeđe koje ostavlja. Imao sam priliku da jednom igram protiv njega i činilo me srećnim samo to što sam mogao da ga gledam na suprotnoj strani terena.

Tokom kretanja pogrebne povorke dogodio se i inci-

dent kada su se sukobile dvije navijačke grupe. Pristalice Santosa napale su navijače njihovog velikog rivala Palmeirasa i sve je moglo da preraste u haos velikih razmjera da nije intervenisala vojna policija i privela nekoliko huligana. N. KOSTIĆ

jedini trostruki šampion svijeta u fudbalu

Iskusni

Nikšićanin dobio

trenerski posao u šampionskom klubu iz Vijetnama Bandović preuzeo Hano

skor od 15 bodova, šest remija i tri poraza.

Klub je ostvario gol razliku 47:21, igra na stadionu kapaciteta 22.500 mjesta (,,Hang Day“) i igraće azijsku Ligu šampiona.

tiv Haj Ponga.

Prvenstvo počinje 5. februara, a Bandovićev tim gostovaće Vijetelu.

Pedeset trogidišnji Nikšićanin vodio je grčki Olimpijakos, Kerkiru, AEL i Baku iz Azerbejdžana, a potom radio na Tajlandu gdje je bio prvak sa Buriram junajtedom, te sjedio na klupi Bi Si Tera i Sisaketa. Prošle godine bio je angažovan u Indiji, kao šef stručnog štaba Čenajina, a sada se vraća fudbalu u Aziji.

Hanoj je završio sezonu na prvom mjestu, sa 51. bodom, tri više od najbližeg pratioca, uz

- Juče sam doputovao, prvi utisci su pozitivni. Mnogo igrača je trenutno u reprezentaciji. Dok se oni ne vrate, radićemo više sa mladim fudbalerima. Klub je dobar, ozbiljan i organizovan. Cilj je da odbranimo titulu na domaćoj sceni i pokušamo da uradimo nešto više u azijskoj Ligi šampiona –rekao je Bandović za Pobjedu. Sezona u Vijetnamu startuje 29. januara kada će Hanoj igrati finale Superkupa pro-

- Vremena nema previše. Moramo da radimo. Čekamo da se vrate domaći igrači, a u međuvremenu tražimo pojačanja. Krajem mjeseca ćemo se boriti za trofej, zatim kreće prvenstvo, pa međunarodne utakmice. Biće mnogo mečeva, a ambicije su najveće. Probaćemo da se spremimo i igramo dobar fudbal – zaključio je Bandović, koji je igračku karijeru započeo u Sutjesci, nastupao za Crvenu zvezdu, Etnikos, Paniliakos, Olimpijakos i PAOK. D. K.

Dedić na meti Sutjeske

PODGORICA – Sutjeska je ostala bez pouzdanog štopera Miloša Drinčića zbog čega je jasno da će u zimskom prelaznom roku šampion tražiti novu opciju u odbrambenoj liniji.

Kako Pobjeda saznaje, na meti Sutjeske je štoper Jezera Radoš Dedić. Podgoričanin je već dvije i po godine standardni član Jezera, a igrao je još za Kom, Dečić i Titograd. U minuloj polusezoni bio je jedan od najstandardnijih igrača plavskog prvoligaša – upisao je 14 nastupa (ukupno 984 minuta), a upravo u njemu Nikšićani vide idealno rješenje za mjesto štopera nakon odlaska Miloša Drinčića u Bjelorusiju.

Zanimljivo je da je Radoš Dedić drugi igrač Jezera koji za-

nimljiv ekipi Sutjeske, jer je još od ranije na ,,radaru“ Nikšićana univerzalac Armin Bošnjak. Na taj način nastavila bi se ,,veza“ Jezera i Sutjeske, koju je otvorio u ljeto 2021. godi-

ne Milija Savović, koji je tada kormilo Plavljana zamijenio poslom u Sutjesci i angažovao tandem iz Plava (Mevludina Dreškovića i Marka Matanovića)…. R. P.

PODGORICA – Nekadašnji osvajač ,,Četiri skakaonice“ Karl Gajger ispao je u kvalifikacijama za Insbruk, što je vjerovatno najveći debakl u karijeri njemačkog skijaša. Istina, nije Gajger blistao ni u dosadašnjem toku sezone, ali je imao peto mjesto poslije dva takmičenja na Novogodišnjoj turneji. Skočio je samo 108 metara u kvalifikacijama i završio kao 51. odnosno prvi ispod crte. U glavni program takmičenja posljednji je ušao Poljak Štefan Hula sa 111.5 metara i ukupno 0.2 boda više od Gajgera. Pobjednik kvalifikacija bio je David Kubacki. On je skočio 128 metara i trenutno je vodeći u generalnom plasmanu. Drugi je

bio Kamil Stoh sa 126 metara, a treći Anže Lanišek sa skočenih 121 metar. Pratili su ih Marijus Lindvik i Johan Andre Forfang iz Norveške. Pobjednik u Oberstdorfu i Garmišpartenkirhenu Halvor Egner Granerud je bio tek 13. u kvalifikacijama, među razo-

čarenjima su i Manuel Fetner koji je bio 14. i Robert Johanson koji je završio na 23. mjestu. Ni Rjoju Kobajaši takođe nije bio na svom nivou, u kvalifikacijama je skočio tek za 26. poziciju. Takmičenje u Insbruku počinje u srijedu od 13.30 časova. R. A.

PODGORICA – Početak 2023. godine donio je novi izazov za Božidara Bandovića koji je postavljen za trenera vijetnamskog šampiona po imenu – Hanoj.

Nikšićani traže pojačanje u defanzivi

Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Crnogorac”, br. 38. izdanje od 14. oktobra 1872. godine Različnosti.

(Da se promijeni ceremonija kod vječavanja.) Kako je sad mučno uzdržavati ženu, predlaže engleški jedan list, neka se promjeni ceremonija kod vjenčavanja. Sveštenik imao bi izpred mladoženja pitati: „Tko se usuđuje uzeti ovu ženu? — Na to pitanje uzdahne mladoženja nekoliko puta, pogleda dobro zaručnicu i ako je se već nikako nemože okaniti, odgovori: „Ja se usuđujem!“ — Kad mladoženja tako izusti, neka bude ženitba valjana.

(Smrtnost oženjenih i neženjenih.) Prema statistici Francuske, Belgije i Holanske, od 1855 do 1865 izvodi Bergoljon sljedeće podatke: od 1000 oženjenih ljudi između 25 i 30 godine umire 6, a od 1000 neženjenih između 25 i 30 godine umire 10. Od 1000 udovaca između 25 i 30 godina umire 22. Od 1000 oženjenih ljudi između 30 i 35 godine umire 7, a od 1000 neženjenih u tom istom dobu umire 19. Tako isto stoji srazmera neprestano dalje. Iz ovoga se vidi da umiru više neženjeni no ženjeni ljudi, i da su prvi izloženi većim bolestima no poslednji. Kad se čovek rano, pre 20 god. oženi, tada je cifra umiranja mnogo veća, jer od 1000 takvi mladoženja umire 50 što se ravna sa smrtnošću između 65 i 70 godine starosti. Hefaland je savršeno protivan ranoj ženidbi i on takvim mladoženjama proročanstvuje ranu starost. I tamo gde ne postoji zakona zabrana o ženidbi pre 20-te godine, valja je, za dobro narodnje, uvesti.

Kod ženskinja rana udadba nema iste posledice, koje kod muškinja rana ženidba. Od 1000 udatih žena, između 30 i 35 godine umiru 9, a od 1000 devojaka u tom dobu umre 11. Od 1000 žena koje se pre 20 godine udadu umire 12, a od 1000 devojaka u tom dobu umire 7. Prema ovome savršeno je opravdana izreka Franklinova. „Da ljudi treba da te-

Crna Gora je prva osujetila eksperimente Mithad - paše

svojoj

že za bračnim životom, jer tek brak je pravo društveno ujedinjenje. Iz ljubavi muža izvire ona sila, koja je kadra život da održava. Ta sila čuva čoveka od ludila i zločinstva, staloži mu bolove i odklanja smrt.“ „Crnogorac”, br. 39. izdanje od 21. oktobra 1872. godine Turska jednako kuburi. Kad je veliki vezir Ali paša umro, turski prijatelji zalelekaše iz jednoga grla, da je to strašan udar za osmansku carevinu, jer da onakva državnika neće već nikada imati. I njegov našljednik, Mahmud paša, posluži im zbilja ma i slučajno, kao dokaz. Ali turska majka još rađa junake. Pade Mahmud i dođe Mithad paša na vezirsku stolicu. I jevropski turski prijatelji, — sami Turci slabo odaju svoje mišljenje u takvijem stvarima, — veselo graknuše, da se našao spasitelj Turske. Mithad paša je, govorahu oni, čovjek gvozdene energije, koji će Tursku ne samo održati, nego i učvrstiti i za vijekove obezbjediti. On je čovjek, koji će opet čvrsto pritegnuti u cjelinu one djelove koji su počeli od nje otpadati. S takvijem i još življijem himnama pozdravljeno je Mithad pašino vezirovanje. O mudrosti toga čovjeka nije bilo nikada govora. Možda je to svojstvo sasvijem izlišno turskom državniku. (…) Ušljed toga čujemo u potonje vrijeme, kako je Mithad paša nezadovoljan ne samo sa Srbijom i Rumunijom, nego čak čak i sa samom Crnom Gorom. Mi ne znamo da li je veliki vezir zvanično dao izraza svo- me nezadovoljstvu kod pomenutijeh državica, ali vidimo da jedan ca- rigradski list, organ vel. vezira, zbilja uda- ra na Ru-

Mithad paša se prevario u svome računu. Ako Mithad paši nije bila dosta istorija Crne Gore, kao

su mu eto Crnogorci sada to pokazali turskim porazom na Lipovu. A tijem su mu oni još više kazali. Kazali su mu da oni neće trpiti mučko napadanje tursko na svoje granice, šta više da su u svako gotovi na otvoreni rat

muniju, Srbiju i Crnu Goru. Rumuniji zamjera, što je njen knez ustanovio ordene te tijem ističe kneževinu kao nezavisnu. Pa protestvujući protiv toga izjavljuje nadu, da će porta znati Rumuniju pritegnuti u granice turske cjelokupnosti. Isti list izrično kaže, da knez rumunjski nema prava davati ordene, nego jedino može Sultanu predložiti, da Sultan nagradi njegove zaslužne ljude. Istu zamjerku imaju Turci

što su čuli iz Biograda prilikom svetkovine. A i besjeda, koMilan nu, ne izriče

zavisnost Srbije od Turske, vele Turci. Treba dakle i nju suzbiti u sramne granice zavistnosti. Nije ni to bilo dosta, nego je isti list „Baziret“ organ v. vezira udario na Crnu Goru. U svojoj azijatskoj gluposti zaboravio je, da je Crna Gora slobodna, potpuno nezavisna država, pa se usudio tvrditi, da je i Crna Gora turska provincija. U tome lažnom uvjerenju Mithad paša je i dopuštao sukobe na našoj granici, a poslednji znameniti, na Lipovu, možda je i naredio. Jer zar bi se inače moglo čuti u njegovom organu, da se porta ne može puštati u pregovore sa Crnom Gorom

zbog onijeh događaja, nego da ona ima prosto zahtjevati, da se crnogorski ustanici kazne? No Mithad paša se prevario u svome računu. Ako Mithad paši nije bila dosta istorija Crne Gore, kao najjači dokaz njene nezavisnosti, ono su mu eto Crnogorci sada to pokazali turskim porazom na Lipovu. A tijem su mu oni još više kazali. Kazali su mu da oni neće trpiti mučko napadanje tursko na svoje granice, šta više da su u svako gotovi na otvoreni rat. A što još nisu kazali, to se razumije, a to je, da taj rat ne bi bio samo odbrana crnogorske nezavisnosti i slobode, nego i odlučni korak k oslobođenju sviju Hrišćana u Turskoj. To bi doista

bila pošljedica Mit-

zvao Rumuniju, Srbiju i Crnu Goru na zajednički rad odricajući im uslove opstanka. Do toga je bio doista doveo Mithad paša stvar. I mi nijesmo bez razloga očekivali velike događaje na istoku. No otpor Crne Gore na prvi atentat Mithad paše bio je jači od njegove energije. Jevropa je počela predviđati opasnost, koja se na istoku sprema, i kojoj je Mithad paša izazivač. Za to je on postao žrtva svoje „velike ideje“. Prije njekoliko dana dobili smo telegram nz Carigrada, a to potvrđuje i potonja pošta, da je Mithad paša pao. Mi držimo sa izvjesnošću, da je padu njegovom uzrok ta nasrtljiva politika njegova na Rumuniju, Srbiju i na samu Crnu Goru, zbog čega se Jevropa imala bojati opštega ustanka na istoku, kao što je Crna Gora u prvom času pokazala. A što je najviše podjejstvovalo na sultana, da novoga vezira tako zbaci, to nećemo nagađati ali držimo, da je tu upliv Rusije glavnu ulogu imao, držimo to u toliko više, što se kaže, da će opet Mahmud paša doći za velikog vezira.

Iz ovoga doista značajnoga događaja na Bosforu, iz iznenadne promjene vezira Mithada, kojega su pozdravili kao spasitelja Turske, pokazuju nam se najjasnije dvije istine. Prvo, sada se jasno otkrila nemoć Turske, kojoj samo velike sile svojom moći održavaju život, drugo, sada je najočevidnije dokazano, koliko se ne samo Turska, nego i Jevropa boji sloge i zajedničkoga rada istočni državica.

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

hadove politike, koja je za nas u toliko korisnija, što je sam iza-

Novine o padu Midhat paše (…) Kako se vladao s Crnom Gorom, znamo iz najnovijih događaja. S lozinkom, da je Crna Gora prosto turska provincija, mislio je da je najbolje na kratko s njom obračunati, i zato posla na nju 3000 nizama. No tu je udarila preporađajuća se sila turska o kršac kamen, i da nisu u odlučnom času turski državnici pametniji od Mithada na umjereniju struju stvari navrnuli, tko zna kakov metež bio bi danas u istoku. Crnu Goru ide zasluga da je prvi atentat Mithad paše na neodvisnost malih država onako uspješno osujetila, a tim i mjerodavne krugove turske upozorila na velike opasnosti Mithadovih eksperimenata. (…) (Nastavlja se)

Carigradski list „Baziret“ organ v. vezira udario je na Crnu Goru. U

gluposti zaboravio je, da je Crna Gora slobodna, potpuno nezavisna država, pa se usudio tvrditi, da je i Crna Gora turska provincija. U tome lažnom uvjerenju Mithad paša je i dopuštao sukobe na našoj granici, a poslednji znameniti, na Lipovu, možda je i naredio

Mithad paša

Mahmud Nedim paša, veliki vezir 1871-1872. godine

najjači dokaz njene nezavisnosti, ono

Carigrad oko 1850. godine

SLOBODNA RADNA MJESTA

BAR

TEL.: 030/313-048

MILIBAR

Adresa: 9. JANUAR , STARI BAR

Tel.: 069/408-215 Email: dinovelovic@gmail.com

Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bar

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 10 dana

BERANE

TEL.: 051/233-332

ZU DOM ZDRAVLJA ,,DR NIKA LABOVIĆ“ BERANE

Adresa: UL .MILJANA TOMIčIĆA BB

Tel.: 068/087-144 Email: pravnasluzba@domzdravljaberane.me

Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA

ODRASLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Berane

Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. LABARATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA U MIKROBIOLOŠKOJ

LABARATORIJI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Berane

Uslovi: Medicinsko-laboratorijski tehničar

Rok za prijavljivanje: 8 dana 3. TEHNIČAR/KA ZA ODRŽAVANJE MEDICINSKE I RAČUNARSKE OPREME, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Berane

Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana BIJELO

rad(licenca)predviđen je probni rad u trajanju od šest mjeseci,crnogorsko državljanstvo,uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti.

Kandidat se prima za 10 nastavnih časova nedjeljno.

JZU OPŠTA BOLNICA

Adresa: MEDANOVIĆI Tel.: 050/486 -286

Oglašava potrebu za: 1. LABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA U SLUŽBI ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS

Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena: Laboratorijski tehničar/ka u Službi za laboratorijsku dijagnostiku-1 izvršilac na određeno radno vrijeme do povratka zaposlenog sa bolovanja.

Uslovi: Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK)kredita,VI nivo kvalifikacije obrazovanja,Fakultet zdravstvenog smjera-laboratorijski smjer.Položeni stručni ispit.

Više stručno obrazovanje u obimu od 120(CSPK)kredita,Vnivo kvalifikacije obrazovanja,Medicinska škola-laboratorijski smjer.Položeni stručni ispit.

Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK)kredita,IV nivo kvalifikacije obrazovanja,Medicinska škola-laboratorijski smjer. Položeni stručni ispit.

Za radno mjesto:Laboratorijski tehničar u Službi laboratorijske dijagnostike uz prijavu kandidati prilažu:

-Diplomu o završenoj školskoj spremi i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori

-Uvjerenje o položenom stručnom ispitu

-Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad

-Uvjerenje od suda da se ne vodi krivični postupak

-Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte Dokumentacija se prima u originalu ili u formi ovjerene kopije.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

Adresa:

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA NJEMAČKOG

JEZIKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Profesor njemačkog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Nastavnik/ca njemačkog jezika,1 izvršilac,na neodređeno vrijeme za rad u Matičnoj školi u Zatonu.

Uslovi:Profesor njemačkog jezika,VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva(240odnosno 300 kreditaCSPK-a)sa položenim stručnim ispitom za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi,odnosno dozvola za

Prijave na oglas sa dokazima primaju se u roku od 8 dana,od dana objavljivanja oglasa i slati ih na adresu JZU Opošta bolnica Bijelo Polje,Medanovići bb.Prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove.

Poslodavac će sa kandidatima obaviti usmeni intervju.

JU OŠ ,,MLADOST“

Adresa: KANJE

Tel.: 050/479- 104

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Matematičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

•

OPŠTI

USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja;

Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obra-

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Nastavnik/ca matematike-1(jedan) izvršilac na neodređeno radno vrijeme(16 časova sedmično) u JU OŠ “Mladost”Kanje. Uslovi:fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti(profila),VII1nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva(240 kreditaCSPK-a)u skladu sa posebnim propisom. -položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licenca) -crnogorsko državljanstvo. Predviđen probni rad u trajanju od tri(3)mjeseca.Radni odnos se zasniva na neodređeno radno vrijeme. Kandidat mora ispunjavati opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa.

Prijave slati na adresu-JU OŠ”Mladost”Kanje,Bijelo Polje. Telefon 050/479-104

CETINJE

TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JP ZA NACIONALNE PARKOVE CRNE GORE PODGORICA

TRG VOJVODE BEĆIR BEGA OSMANAGIĆA 16

Tel.: 020-601-015 Email: npcg@nparkovi.me

Oglašava potrebu za sledećim radnim mjestom Supervizor/ka ,NP Lovcen, Jedan izvršilac, neodredjeno vrijeme.

Uslov oglasa Pored opštih uslova kandidati su u obavezi dostaviti dokaze o ispunjavanju posebnih uslova za oglašeno radno mjesto, i to:

Za navedeno radno mjesto uslovi su definisani Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i to : - IV nivo kvalifikacija srednjeg opšteg i stručnog ekonomskog smjera ili tehničkog smjera ili

- V nivo kvalifikacija višeg stručnog obrazovanja (120 CSPK) ekonomskog, poslovnog, tehničkog smjera ili finansijskog smjera VI/1 nivo kvalifikacije visokog ob-

zovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

razovanja (najmanje 180 CSPK) - 1 godina radnog iskustva Trajanje oglasa 8 dana Prijavu i CV sa kompletnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti na arhivu Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore – Trg Vojvode Bećir – bega Osmanagića br. 16 –Podgorica

ROŽAJE

TEL.: 051/271-343

DOO ,,KOMUNALNO“ ROŽAJE

Adresa: UL. JAHA KURTAGIĆA BB Tel.: 087/271-330 Email: jpk.r@live.com

Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA TERETNIH MOTORNIH VOZILA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Rožaje

Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “B” kategoriju, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Kandidati su dužni da dostave: Ljekarsko uvjerenje; položen vozački “B”, “C” i “E” kategoriju.

2. SLUŽBENIK/CA ZA NABAVKU MATERIJALA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Rožaje

Uslovi: Ekonomista za finansije, računovodstvo i bankarstvo (VI/1 SSS), VŠS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebni uslovi: VI1 nivo kvalifikacija obrazovanja fakultet ekonomske i tehničke struke, Potrebna dokumentacija: Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacija obrazovanja, Uvjerenje o radnom iskustvu, Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

Adresa: ROŽAJE Tel.: 051-270-430

Oglašava potrebu za: 1. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA RAZVOJ BIZNIS ZONA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Rožaje

Uslovi: Diplomirani ekonomista Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Potrebni uslovi: VSS VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja ekonomski fakultet, Najmanje godinu dana radnog iskustva VII/1 ili VI/1 nivo kvalifikacija obrazovanja, Položen stručni ispit za rad u državnim organima, Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Sl.List CG” broj, 2/18,34/19 i 8/21), uz izuzetak da o lokalnom organu može zasnovati radni odnos i lice bez položenog stručnog ispita za rad u državnim organima pod uslovom da isti položi u roku od godinu dana od zasnivanja radnog odnosa.

Potrebna dokumentacija: Prijava na slobodno radno mjesto, Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacija obrazovanja, Rješenje o nostrifikaciji inostrane diplome ili uvjerenja, Uvjerenje o radnom iskustvu, Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci)ili

fotokopija važeće biometriske lične karte, Uvjerenje od suda da se ne vodi postupak, Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana prijema Odluke o izboru kandidata.

Gore navedena dokumentacija se predaje ovjerena kod nadležnih organa (opština, sud,notar) u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa, s’tim što su kandidati dužni da specifikuju dokumentaciu navodeći broj dokumenata, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument.

SEKRETARIJAT ZA FINANSIJE I EKONOMSKI RAZVOJ

Srijeda, 4. januar 2023.

Mali oglasi

R a ZN o

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

RESTORAN

Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3

NEKRETN i NE

BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4

PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRaŠKo ĐURaNoViĆ Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga:

a

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENaD ZEČEViĆ (politika)

JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)

JElENa MaRTiNoViĆ (društvo)

MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura)

MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)

DR agi C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom) N i Kola s EKU li Ć (hronika Podgorice)

JoVaN TERZiĆ (Arena)

s lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv)

MaRKo MiloŠEViĆ (dizajn)

DRagaN MiJaToViĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Posljednji pozdrav dragom sestriću, bratu od tetke i ujaku

RAJKU DRAGOJEVIĆU

Neka ti je laka crnogorska zemlja po kojoj si časno odio. Tetka STANISLAVA POPOVIĆ, sestre DANICA i MIRJANA i sestrić SAŠA BRAKOVIĆ

Posljednji pozdrav jedinome sestriću RAJKU DRAGOJEVIĆU

A, familiji iskreno saučešće. Tetka MARTA ABRAMOVIĆ

127

Dana 3. januara 2023. u 84. godini preminula je naša voljena

128

VUKOSAVA Radovanova RADULOVIĆ rođena GARDAŠEVIĆ

Porodica će saučešće primati 4. januara od 12 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci i 5. januara od 10 do 13 časova na groblju u Donjoj Gorici, gdje će se obaviti i sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sin NENAD, ćerke BILJANA i LIDIJA, brat RANKO, unučad MIA, ANA, MILENA, IVA, SPASOJE, VASILISA i LUKA, praunučad TARA, BOGDAN i KONSTANTIN, snahe MILKA i VIKTORIJA, zetovi BOŽIDAR, NIKOLA i IGOR i mnogobrojna porodica RADULOVIĆ i GARDAŠEVIĆ

Posljednji pozdrav velikom prijatelju RAJKU DRAGOJEVIĆU

Od RADE NIKOLIĆ

146

Voljena bako, VUKOSAVA RADULOVIĆ

Vječno ćemo te pamtiti i čuvati u našim srcima.

Tvoji unuci, VASILISA i LUKA

гдје ће се и обавити сахрана драгог нам покојника.

Ожалошћени: супруга ФРАНЦИСКА-МАЦА, кћерке МИРЈАНА, ВЕСНА, ЉУБИЦА-БУБА и САЊА са породицама, брат ДРАГО са породицом, снаха ЈОВАНКА, братанић МАРКО са породицом, братаничне, унучад, праунучад, сестрићи, сестричне и остала родбина ШОФРАНАЦ и ЛАЂИЋ

129

130

Posljednji pozdrav RAJKU

S poštovanjem ćemo čuvati uspomene na Tvoj lik. Od BEBE, JOVANA i OLIVERA DRAGOJEVIĆ sa porodicama

Dana 3. januara 2023. godine prestalo je da kuca srce naše plemenite majke, babe i prababe

VUKOSAVE Radovanove RADULOVIĆ

Draga mama, zaspala si i ostala spavati zauvijek, a nama si ostavila neizmjernu tugu.

Tvoji zauvijek ožalošćeni: Ćerka BILJANA, unuke MILENA i IVA, unuk SPASOJE, snaha VIKTORIJA, praunuka ANASTASIJA i praunuk KONSTANTIN

143

VUKOSAVA RADULOVIĆ

Poslednji pozdrav i večna zahvalnost Našoj voljenoj i plemenitoj mami, baki i svekrvi

NENAD, MILKA, VASILISA i LUKA

Poslednje zbogom voljenoj i divnoj mami Vuki

Hvala Ti LIDIJA i BOBO

VUKOSAVA RADULOVIĆ

Divna bakice i prabakice. Zauvek ćes biti čuvana u našim srcima kao najvredniji dragulj.

MIA, NIKOLA, TARA i BOGDAN

141

VUKOSAVA RADULOVIĆ

Draga i voljena naša bakice, Čuvaćemo tvoj osmijeh, nježnost i toplinu zauvijek. Hvala ti na beskrajnoj ljubavi.

Tvoji ANA i IGOR

ROSA ŠUKOVIĆ

Sa velikom tugom i poštovanjem opraštamo se od tebe. Porodica BOŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav našem voljenom kumu ĐORĐU RAIČEVIĆU

Prerano je došao ovaj posljednji pozdrav, dragi Đorđe. Nastavićeš još da živiš u našim uspomenama i srcima. IRFAN, NERMA, AMIRA i JASNA BRAČKOVIĆ

Dana 2. januara 2023. preminula je naša voljena

JEJA

VERA Idžova

Dragom DRAGUTINU MITROVIĆU

Posljednji pozdrav. Od VASILJA MITROVIĆA sa porodicom

MILORAD Brajanov ZORIĆ 2019 – 2023

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u našim srcima. Tvoja PORODICA

Srijeda, 4. januar 2023.

Posljednji pozdrav našoj

SLAVKA – TARA MIJOVIĆ

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjećeš vječno u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: sin BUCKO, snaha ŽELJKA, unuke NEDA, MIA i IRA, praunuk DIMITRIJE

Posljednji pozdrav dragoj babi

SLAVKA – TARA MIJOVIĆ

Zauvijek ćemo biti zahvalne za sve što si uradila za nas. Ostaješ u našim najljepšim uspomenama.

Vole te tvoje MIA i IRA

Posljednji pozdrav dragoj tetki

TARI

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji ACO i IRENA MUGOŠA sa familijom

OGLASNO

ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sjećanje na mog oca

Posljednji pozdrav

120

Dana 2. januara 2023. u 83. godini života umrla je

121

SLAVKA – TARA Tihomirova MIJOVIĆ rođena MUGOŠA

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice dana 3. januara. U porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin BUCKO, snaha ŽELJKA, unuke NEDA, MIA i IRA, praunuk DIMITRIJE, bratanići ZORAN, RANKO i ACO, đeverične ZDENKA, NEVENKA, DANIJELA i DIJANA, sestrična BRANKA-CICA i ostala rodbina MIJOVIĆ i MUGOŠA

122

123

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

TARI

Neka te anđeli čuvaju na nekom boljem mjestu, a mi te čuvamo u našim srcima.

Tvoji NEDA i DIMITRIJE

124

TARA Tijova MIJOVIĆ

Dragoj i voljenoj strini. Počivaj u miru.

ZDENKA i NENA sa porodicama

131

Posljednji pozdrav

132

SJEĆANJE NA

TARA Tijova MIJOVIĆ

Voljeni nikada ne umiru.

Pamtimo svaku tvoju toplu riječ, svaku utjehu koju si udijelila... Ponosne što si baš ti bila naša strina.

Počivaj u miru i neka ti je laka ova Crnogorska zemlja koju si voljela.

MILIJU Radovog RADULOVIĆA

1976 – 2023.

Čitav život bez tebe, a čitav život sa tobom.

Tvoj sin NIKOLA

MILIJU Radovog RADULOVIĆA

1976 – 2023

Dugo godina je trebalo da shvatim da si stvarno takav postojao, da nije sve priča o tebi. Poslije 47 godina još uvijek oni koji su te voljeli i znali, osjećaju te u svojim srcima i uspjeli su da nam prenesu blistavost i neponovljivu snagu ljubavi. Sve nas je to bez tvog prisustva kroz sve godine voljelo, vaspitavalo i čuvalo …. Pa i ja ovako jednom da kažem naglas svima.

Voli te tvoja OLJA, ponosna što si mi tata!

Tvoje DANIJELA i DIJANA sa porodicama

DRAGUTIN Stojanaov MITROVIĆ

Počivaj u miru, dragi moj brate. Iako po prvi put nećeš biti tu, zbog svih naših godina zajedničkog života i uspomena koje ih čuvaju, mi ćemo uvijek biti nerazdvojni. Budi spokojan jer si svojim časnim i poštenim radom i životom uradio sve što krasi jedan porodični ljudski vijek.

VLADO MITROVIĆ sa porodicom

DRAGUTIN Stojanov MITROVIĆ

Posljednji pozdrav mom plemenitom stricu, velikom čovjeku koji je svojom dobrotom, mudrošću i snagom uvijek bio čvrst oslonac i podrška čitavoj porodici.

ŽARKO MITROVIĆ sa porodicom

114

58

Tužnim srcem javljamo da je dana 2. januara 2023. umro u 63. godini života naš dragi

116

Posljednji pozdrav dragom tetku RAJKU DRAGOJEVIĆU

Od ALEKSANDRA-SAŠE, MARINE i ANE

DRAGUTIN Stojanov MITROVIĆ

Dragi striče, vječno ćemo čuvati u svojim srcima uspomenu na tvoje plemenito i časno postojanje. Značio si mnogo svima nama. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

RADISLAV – RAJKO Novakov DRAGOJEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 3. januara od 12 do 15 časova i dana 4. januara od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga VESNA, ćerke MARIJA i BOŽIDARKA, sestra NADA, unučad LUKA i MARKO, sestrić, sestrične i ostala rodbina DRAGOJEVIĆ i ABRAMOVIĆ

115

ŽELJKO MITROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav PERU PEROVIĆ

Počivaj u miru, naš dobri kume.

VESKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu RAJKU DRAGOJEVIĆU

Od MIRJANE PEJAKOVIĆ

117

Posljednji pozdrav dragom RAJKU DRAGOJEVIĆU

Od JOVANKE i HAMDIJE sa porodicom

SLOBA MARKOVIĆA

Naš dragi komšija, hvala ti za tvoje uvijek iskreno i toplo prijateljstvo. S poštovanjem, Porodica PULEVIĆ

56

Dana 31. decembra 2022. godine preminula je naša voljena

ZLATKA Miloradova LEKIĆ

Sahranjena je 1. januara 2023. godine u krugu uže porodice u Donjim Seocima – Crmnica.

ŽELJKO sa porodicom

сестре ЈАНА, ГОРДАНА, НАДА, ИКОНИЈА, СТОЈАНКА, МИЛЕНА и МИРЈАНА, снахе СУЗАНА и ЈОВАНА, унуци ЈАКОВ и САВА и остала родбина МИЉАНИЋ и ујчевина МИЛОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom

82

81

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

RAJKU

Od ujaka VOJA ABRAMOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragome RAJKU

Ujak JOVAN, ujna LJUBINKA, brat od ujaka VLADIMIR i bratanić ANDREJ

83

RAJKU DRAGOJEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: NADA, IVANA, TAMARA, IVAN i DARINA

Sin ZVEZDAN, snaha IRENA, unučad LUKA i ISKRA

84

Posljednji pozdrav iskrenom drugu i prijatelju RAJKU DRAGOJEVIĆU

Porodica PEROVIĆ

Voljenom đedu RAJKU

80

Posljednji pozdrav mojem dragom i iskrenom prijatelju

RAJKU DRAGOJEVIĆU

Sjećanje na tebe i naša druženja uvijek će ostati u mojoj uspomeni. Počivaj u miru.

PAVLE KADIĆ sa porodicom

Dragom ocu i đedu

RAJKU

Tajo i đede, Bio si nam veliki oslonac i utočište, neko sa kim smo se ponosili. Nedostajaćeš nam za sve što dolazi, ali imamo po čemu i da te pamtimo. Neka tvoja plemenita duša putuje sa anđelima.

Tvoji BOŽIDARKA i LUKA

78

Dragom RAJKU

75

Đede, tužni smo što smo se malo družili sa tobom. Ali i to malo nama je bilo dovoljno da te po lijepome zapamtimo.

Tvoji LUKA i MARKO

Posljednji pozdrav GAGI

Hvala ti za beskrajnu ljubav koju si mi pružao svih ovih godina Sestrična IVANA JABUČANIN sa porodicom

79

Uvijek ću te nositi u srcu i sjećati te se po lijepom. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoja VESNA

Dragom ocu, đedu i tastu RAJKU

Tajo, već nam nedostaješ.S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Putuj rajskim vrtovima.

Tvoji: MARIJA, MARKO i NOVICA

76

Posljednji pozdrav dragom komšiji RAJKU DRAGOJEVIĆU

SLAVKO i LJILJA JOVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav komšiji i prijatelju RAJKU DRAGOJEVIĆU

Od JOJA i JOVANKE PEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom striku PERU

S tugom se opraštamo od našeg dragog

Oglasi i obavještenja

U petak, 6. januara 2023. godine, će biti četrdeset dana, od kada nije među nama naša

SANDRA Zoranova VUKČEVIĆ

Nikada riječ ne može da opiše tugu. Nikada rečenica ne može da iskaže pravu bol. Ko ovakav gubitak osjeti, zna šta su bol i tuga. Bol, onaj najgori, tuga ona najveća. Zahvaljujemo se i izražavamo duboko poštovanje svima koji su nam uputili riječi ohrabrenja i saučešća.

Porodica će u petak, 6. januara, u 10 časova posjetiti Sandrinu vječnu kuću na groblju u selu Srpska Cijevna.

Ožalošćena porodica VUKČEVIĆ

Četrdeset je dana od kada me je napustila moja majka

61

SANDRA VUKČEVIĆ

Ako ispružiš obje ruke i samo više jedan prst, toliko sam godina imala kad si mi kupila prvi krst.

Možda je greška bila baš tada, što smo se rastale ti i ja, znaš li kako je čekati majku sa jedanaest godina. Ti si me prve korake učila, Ti si mi najljepše djetinjstvo poklonila, sad si mi djetinjstvo iz grudi otela. Mama! Kome bi ga to poklonila

Tvoja kćerka KSENIJA

Dvije

DANICA MILENKO ĐUROVIĆ

Svijet se mijenja iz godine u godinu. Naši životi iz dana u dan, ali ljubav i sjećanje na vas nikad neće proći.

Vaše kćerke: MIRJANA, LJILJANA, ZORICA, SANJA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Srijeda, 4. januar 2023.

Danas se navršava 16 godina od kada nije sa nama moja draga majka

STANKA RADULOVIĆ

Draga majko, vaše i moje rane jednako bole. Tužan sam što vas uznemiravam, ali ne mogu gledati kako sirotinja plaća harač sili koja se nad njom i nada mnom iživljava. Kažu da ih ne interesuje ko je radio i ko je svoj životni i radni vijek tu uložio i tako iznemogao tužnoga pogleda sve ovo posmatra i čeka svoj kraj. Htjedoh, majko, prije neki dan po ko zna koji put pomoći ali ne dadoše. Majko, tati sam skoro opširno pisao. On je bio tu kada zvijeri nasrnuše na moj život sa svojim obučenim jurišnicima da ja isplatim veliku cifru, a sada da im prepišem moj znoj i moj teški rad po evropskim magacinima dok su neki ispijali svoja omiljena pića u kafanskim dimovima i konstruisali žalosne laži. Majko napravio sam od nekih bogataše ali samo u novcu. Čitava nepravda koja se meni nanosi doživjet će najveći sudski epilog. Od mojih roditelja sam naučio da prezirem pohlepu, otimanja, one koji žive od tuđe nesreće i u tuđoj nesreći, misle li oni da narod ne zna sve. Majko, neki misle da su lažima izbjegli nedjela, nijesu majko nego ja još ne rekoh ništa. Umjesto svega ovoga što se od mene radi 15 godina, da ne nabrajam sada što, neki treba da liječe rane na duši a ne da kreću u nove pohare. Majko, još uvijek vrlo dobro prepoznajem njihove želje i namjere.

Tvoj sin VUKOTA

Sjećanje

VUKAŠIN MALIKOVIĆ

VUKAŠIN MALIKOVIĆ

koju si usadio u nama trajaće u dok god živimo.

PORODICA ĆUPIĆ

Posljednji pozdrav poštovanoj

MILKI ŠĆEPANOVIĆ

Dragoj koleginici i prijateljici.

Tvoja plemenita duša i vedar duh ostaće trajno u nama kao znak neprolaznog prijateljstva i međusobnog uvažavanja. Počivaj u miru u našoj Crnogorskoj zemlji koju si tako voljela i za koju si se na samo tebi svojstven način borila.

VEKO, ZORAN, ČILI i KIĆO

VUKMIRA pok. Vučete RAKOČEVIĆA

Dana 4. januara 2023. godine navršava se dvije duge godine tvog nedostajanja, tvoje neizmjerne topline i ljubavi kojom si nas grlio.

Porodica MALIKOVIĆ

Dana 4. januara 2023. godine navršava se godina od smrti

Pomen je održan u subotu, 31. decembar 2022. godine u krugu uže porodice.

Dana 4. januara 2023. biće dvije godine od kako nisi tu. Ljubav