Dnevni list Pobjeda 04.11.2022.

Evropska kuća organizovala panel ,,Crna Gora i energetska kriza –izazovi i mogućnosti“

Nema šanse da EPCG do kraja godine bude 50 miliona eura u plusu

Tužilaštvo je u postupku protiv Olivere Injac saslušalo sve relevantne svjedoke, od bivšeg načelnika Generalštaba Dragutina Dakića, nekadašnjih šefova Obavještajnobezbjednosnog direktorata (OBD) Todora Goranovića i Aleksandra Šaranovića, bivših funkcionera i aktuelnih zaposlenih u Ministarstvu odbrane, te službenika Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. Iz nekog razloga, SDT još zvanično nije podiglo optužnicu, iako su protiv bivše ministarke odbrane podnešene čak četiri krivične prijave

Riječ je o čisto zlonamjernoj konstrukciji Joanikija Mićovića Drugog, koji ide stopama Joanikija Prvog (Lipovca) koji je, kao i Savić Marković Štedimlija, bio osuđen za saradnju sa okupatorima. Samo što Joanikije Mićović licemjerno svoga prethodnika predstavlja svecem i mučenikom, a Savića Markovića kao nacistu – ocjenjuje Vukotić

Apelacionog suda iz Beograda je jasno i eksplicitno rekao način sabotaže Višeg suda od njihove strane. Čak je do te mjere išao da mi je rekao da nam nijesu dostavljali dokaze, ali da su ih dostavljali drugoj strani - kazala je Mugoša PODGORICA:

Zlatko Vujović (CEMI) kaže da će se zalagati za posredovanje EU, zapadnih partnera kao SAD i UK, u postizanju dogovora oko sudija Ustavnog suda i stvaranja uslova za održavanje izbora. Trenutno ove probleme nije moguće samostalno riješiti u Crnoj Gori, prije svega zbog ogromnog miješanja Srbije i Rusije u unutrašnja pitanja i kontinuirane destabilizacije Crne Gore

D. MALIDŽAN

NOVE ŽESTOKE REAKCIJE NA POTEZ ,,STARE VEĆINE“: Izvršna direktorica CGO i politički analitičari saglasni da se bitnim procesima više ne upravlja iz Crne Gore

Uljarević: Nesagledive su posljedice usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku

PODGORICA – Posljedice usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, iz ovog ugla, nesagledive su po Crnu Goru i već ozbiljno zakočene procese demo kratizacije i evropeizacije, na što ukazuju i brojne reakcije izražene zabrinu tosti sa najrelevantnijih međunarodnih adresa, ocijenila je za Pobjedu iz vršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević

Ona je ukazala da kršenja Us tava kojem je ranije pribje gavala i vlast Demokratske partije socijalista u nekoliko slučajeva, poput, kako je ka zala, trećeg mandata Filipu Vujanoviću, Vesni Medenici ili produženju mandata člano vima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, ne može i ne smije biti opravdanje za kr šenje Ustava i zakona od stra ne nove većine.

NEUSTAVNOST

Neustavnost je neustavnost, kazala je i poručila da se to ne može sada ničim relativi zovati.

- DPS plaća danas ceh onog što su radili, ali mene brine što ceh plaća i što će nastaviti da pla ća čitava Crna Gora ako novi donosioci odluka misle da ih Ustav ne obavezuje i da par tikularne interese treba rje šavati kroz flagrantno krše nje tog najvišeg pravnog akta koji bi trebao da im bude Sve to pismo, da se izrazim jezi kom koji je mnogima u tim strukturama bliži – naglasila je Uljarević.

Upitala je i što je sljedeće i ho će li se nekim novim zakon skim aktima mijenjati ustav no određenje izbora sudija Ustavnog suda, članova Sud skog savjeta ili vrhovnog dr

CEMI, a i ja lično, zalagaćemo se za posredovanje EU ili nekih drugih zemalja, zapadnih partnera kao SAD i UK, u postizanju dogovora oko sudija Ustavnog suda i stvaranja uslova za održavanje izbora. Trenutno ove probleme nije moguće samostalno riješiti u Crnoj Gori, prije svega zbog ogromnog miješanja Srbije i Rusije u unutrašnja pitanja i kontinuirane destabilizacije Crne Gore – naglasio je Vujović

žavnog tužioca i time i dalje gaziti po vladavini prava.

- Dijalog lidera parlamentar nih stranaka o izlasku iz ove teške i trajuće političke krize bi, po mom sudu, morao biti put ka stvaranju minimalne normalnosti, jer je Crna Go ra danas nestabilna i nefunk cionalna država – ocijenila je Uljarević.

Smatra da se, ukoliko se ova si tuacija intenzivira, otvaraju i bezbjednosni rizici. - Primarnu odgovornost uvi jek nosi vladajuća većina. Zato je oštrica kritike bila na DPS-u dok su bili vlast, kao što sad mora biti na onima koji su da nas vlast. Brine sljepilo, fru stracija i nezrelost političkih aktera, a prije svega onih koji su u Vladi, ali i mnogih u Skup štini – naglasila je sagovorni ca Pobjede.

Ukazala je i da nema kvali tativne promjene kroz uru šavanje bazičnih demokrat skih principa i institucija, a čini se, dodala je, i da neki u parlamentarnoj većini koja je izglasala ovakav zakon o pred sjedniku vjeruju da za njih ne ma granica.

- Konačno, da bi taj dijalog us pio moraju se odluke donositi u interesu države Crne Gore, a ja se bojim da se nekim pro cesima više ne upravlja iz Cr ne Gore, odnosno da pojedini funkcionalno važni akteri u Crnoj Gori ne razmišljaju ni ti autonomno niti racionalno – kazala je Uljarević.

Da se procesima ne upravlja u Crnoj Gori, smatra i politič ki analitičar Zlatko Vujović On je za Pobjedu ocijenio da sadašnja parlamentarna veći na sprovodi agendu zvaničnog

Beograda koji je ključni save znik zvanične Moskve, ali i istakao da su gotovo svi njihovi potezi usaglašeni sa interesi ma zvanične Moskve i Rusije. - U takvoj situaciji proruske snage su preuzele kontrolu nad vojnim i obavještajnim sistemom Crne Gore. To je je dan veliki alarm iz razloga što zapadne zemlje više nemaju partnera u vlastima Crne Go re – smatra Vujović. Govoreći o konkretnim izmje nama Zakona o predsjedniku, Vujović je kazao da je očigled no da sadašnja većina pokuša va, sa jedne strane, da primora predsjednika da prekrši Ustav, a ako to ne uspije onda da po kuša da eventualno, u kraj njem ishodu, i smijeni pred sjednika i pored toga što ne postoji funkcionalni Ustav ni sud.

Ambasadori

– Odnosno da ga smijeni na neustavan način. Vjerovatno bi i u tom slučaju izašli sa ar gumentom, koji se čuo ovih dana, da ko misli da je prekr šen Ustav neka se žali Ustav nom sudu. Vidimo da postoji jasna namjera da se Crna Gora gurne dublje u političku krizu kroz blokiranje izbora sudija Ustavnog suda – kategoričan je Vujović.

rEAkcijE Ipak, kazao je da ohrabruju oš tre reakcije zapadnih partne ra koji, kako je rekao, očigled no povlače crvene linije „gdje se više neće tolerisati ovakvo ponašanje sadašnje parlamen tarne većine“.

Kao rješenje ovakve situacije Vujović vidi internacionaliza ciju unutrašnje političke krize. - CEMI, a i ja lično, zalagaće

mo se za posredovanje EU ili nekih drugih zemalja, zapad nih partnera kao SAD i UK, u postizanju dogovora oko su dija Ustavnog suda i stvara nja uslova za održavanje iz bora. Trenutno ove probleme nije moguće samostalno ri ješiti u Crnoj Gori, prije sve ga zbog ogromnog miješanja Srbije i Rusije u unutrašnja pi tanja i kontinuirane destabili zacije Crne Gore – naglasio je Vujović.

U tom procesu, pojasnio je, na šao bi se kompromis i izvršio pritisak na one koji po svaku cijenu žele da blokiraju crno gorske institucije.

– Išao bi u pravcu kompromi sa oko izbora sudija Ustavnog suda gdje bi u ovom slučaju opozicija dobila dva, vlasti dva predstavnika, a ne kako vlasti traže sada da sva četiri člana

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević ocijenila je za Pobjedu da bi političke elite morale postići konsenzus oko rješenja političke krize, bez izmjena zakona o predsjedniku, a na način da obezbijede izbor sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta i ozbiljno pristupe predstojećem izboru VDT, kako Crna Gora ne bi ostala u zapećku Evrope. - Donošenje veoma kontroverznog zakona, čiju ustavnost dovode u pitanje i profesori

prava, a bez Ustavnog suda, da ocijeni nje govu ustavnost, može samo da poveća ten zije u društvu – kazala je Gorjanc-Prelević. Podsjetila je i da su nefunkcionalnost Ustavnog suda, ne-legitimitet Sudskog savjeta udaljili Crnu Goru od EU.

- Krajnje je vrijeme da se političari osvijeste da je prvenstveni opšti interes koji su obe ćali svojim biračima - napredovanje ka EU i vladavina prava – poručila je Gorjanc-Pre lević.

Ambasadori zemalja Kvinte u Crnoj Gori sa zabrinutošću prate politička zbivanja. Demokratske institucije, institucije vlada vine prava i poštovanje Ustava, sa kojim svi zakonski akti treba da budu usklađeni, osnovni su uslov da Crna Gora funkcioniše efikasno, kao stabilna demokratska država, naveli su u zajedničkom saopštenju. – Prioritet za sve stranke u Skupštini mora da bude zajednički rad na obnovi i pošto

vanju legitimnih institucija i obezbjeđiva nju adekvatnih mehanizama odgovor nosti, kroz jasnu podjelu vlasti – poručili su.

Daliborka Uljarević

Zlatko Vujović

Đeka:

Kompletirati Ustavni sud

Ministar ljudskih i manjin skih prava Fatmir Đeka kazao je Pobjedi kako je nužno da se što prije kom pletira Ustavni sud kako ne bi bilo ko drugi davao ocjene da li je nešto ustav no ili nije.

- Svako treba da radi svoj posao, a to znači i Ustavni sud. Zato nam je nužno da se ta institucija što prije kompletira. Kako ne bi mi, posebno ja, ekonomista, davao ocjene da li je nešto neustavno ili nije. Sve drugo gura državu u desta bilizaciju, sa teško sagledi vim posljedicama – rekao je Đeka komentarišući usvojene izmjene Zakona o predsjedniku.

Ministar kapitalnih inve sticija Ervin Ibrahimović ocijenio je da uvođenje prakse da se snagom 41 ruke u parlamentu može sve, pa i neustavno zako nom mijenjati Ustav, uvodi Crnu Goru u spiralu dono šenja zakona za jednokrat nu upotrebu.

-U tom pravcu dijelim zabrinutost naših među narodnih partnera u vezi sa dubinom političke krize u Crnoj Gori i pravcem u kojem bi Crna Gora mogla krenuti uspostavljanjem takve političke praksekazao je Ibrahimović.

moraju biti njihova, ili nema Ustavnog suda – kazao je sa govornik Pobjede.

Ocijenio je i da je pitanje da li je ovo prihvatljivo našim za padnim partnerima koji su se do sada trudili „držati po stra ni“, jer smo i njihov partner i članica NATO, ali i jer su že ljeli da sami nađemo rješenje. Međutim, dodao je, situacija sada u Crnoj Gori nije redov na zbog postojanja snažnog miješanja zvaničnog Beogra da i Moskve.

- U jednoj takvoj situaciji po trebno je da zapadni partne ri utiču da se razriješi stanje i parira malignom uticaju Be ograda i Moskve. Još bolje bi bilo kada bi zapadni partneri kroz proces medijacije utica li da svo četvoro sudija Ustav nog suda budu iskonski pro fesionalci za koje će političke partije glasati bez obzira na to kojoj opciji pripadaju – istakao je Vujović.

Smatra i da oštre reakcije ze malja EU ne mogu uticati na odluku Demokrata i Ure da podrže izmjene Zakona o predsjedniku.

U ovih nešto oko dvije godine vidjeli smo da kako je vrijeme odmicalo od parlamentarnih izbora, tako je uticaj zapad nih partnera na parlamentar nu većinu gotovo u potpunosti nestao. Mislim da dosadaš njim diplomatskim načinom jednostavno nije moguće uti cati na njih u ovom trenutku –naglasio je Vujović.

Ž. ZVICER

TAJNE VEZE: Čovjek od najvećeg povjerenja odlazećeg premijera Dritana Abazovića, sada generalni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kontakte sa Crkvom Srbije uspostavio znatno prije formiranja nove vlasti 2020. godine

PODGORICA – Da tajne ve ze odlazećeg premijera Dri tana Abazovića sa Crkvom Srbije datiraju znatno duže od 2020. godine, ukazuje i fotografija na kojoj su nje gov bliski prijatelj i čovjek od najvećeg povjerenja, ak tuelni generalni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti i sveštenik Velibor Džomić, jedan od najbližih saradnika pokojnog poglavara Crkve Srbije u Crnoj Gori Amfilo hija Radovića.

Izvori Pobjede kažu da je foto grafija snimljena 2019. godine. Džomić i Kurti opušteno sjede u nečijem dvorištu, a Kurti sa mozadovoljno drži podignutu ruku sa tri prsta – simbol oda nosti srpskoj stvari – „srpskom svijetu“.

Pot VRda autEntIčnostI Džomić je Pobjedi potvrdio au tentičnost ali, kako je rekao, ne sjeća se da li je fotografija na stala 2019. ili 2018.

– To je bila proslava kod jed nog prijatelja. Kurtija odavno znam, ali kao odličnog prav nika. Znam ga isključivo kroz pravo, a ne kroz politiku – ka tegoričan je Džomić. Dodaje da je Kurti tada radio u Privrednom sudu.

– Ta fotografija nema nikakav drugi kontekst, osim slučajnog susreta kod zajedničkog prija telja. Nijesmo tada ni pričali o politici – tvrdi Džomić, uz kon stataciju da iako je u Crnoj Gori, nije se sreo sa Kurtijem. Nakon smrti Amfilohija Rado vića u oktobru 2020. godine, Džomić je otišao iz Crne Gore, nakon čega su sa bitnih pozici ja u vrhu Mitropolije crnogor sko-primorske uklonjeni svi ljudi bliski Amfilohiju. Upravo je Amfilohije Rado vić predvodio tada opozicio ni politički blok u Crnoj Gori u susret izborima 2020. go

PODGORICA - Ukupni društveni ambijent u Cr noj Gori u posljednje dvije godine opterećen je postu panjem pojedinaca i grupa koji na sve načine nastoje da ospore građansko biće Crne Gore, djelujući suprotno civilizacijskim vrijedno stima savremenog svijeta, koje smo decenijama po svećeno afirmisali - ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u odgovo ru na zahtjev uredništva i menadžmenta Gradske radio-televizije, koji je, po red Đukanovića, upućen i odlazećem premijeru Drita nu Abazoviću, predsjednici Skupštine Danijeli Đurović, kao i diplomatskim pred stavnicima zapadnih zema lja sa sjedištem u Podgorici.

Uredništvo Gradske televizije zatražilo je da učine sve kako bi zaustavili hajku i linč kojima su izloženi novinari ne samo ove

Kurtijev srpski pozdrav za povjerenje Džomića

Ponekad jedna fotografija govori više nego hiljadu riječi, pa i ova Velibora Džomića i Artana Kurtija: neke veze su ostvarene odavno i u pogodnom trenutku uticaji sa strane su ih osnažili. I to onog časa kada je Abazović postao ,,gejmčejndžer“, odnosno važan faktor nove vlasti nakon avgusta 2020. Jedina dobra stvar je što – sada svi vide u kom pravcu želi da odgura Crnu Goru

dine i pod njegovim patrona tom, nakon što su ove proru ske i prosrpske snage osvojile većinu, uz podršku Abazovi ćeve Ure, odnosno koalicije „Crno na bijelo“, vlada je for mirana u Manastiru Ostrog. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić bio je Radovićev izbor, kao i svi ministri, a na ložio je ostalim političkim su bjektima da moraju da prihvate i da u vladi bude Abazović, kao potpredsjednik.

Prije nego je ,,apostolska vla da“ formirana, mitropolit Crkve Srbije je preminuo, a Abazović je - poslije trinaest mjeseci - srušio Krivokapića i uz podršku Demokratske par tije socijalista formirao svojumanjinsku vladu, kojoj je ne povjerenje izglasano poslije tri mjeseca i 10 dana.

agEnda

Nije, međutim, Abazović kao novi premijer odustao od spro vođenja politike ruskih i srp skih interesa u Crnoj Gori: vr lo brzo je napustio evropsku agendu zbog koje je dobio po dršku da formira manjinsku vladu i 3. avgusta potpisao ,,Te meljni ugovor“ sa Crkvom Srbi je, zbog čega je i uskraćena po drška njegovoj vladi.

Iako je u tehničkom manda tu, Abazović i iz te pozicije na stavlja da služi rusko-srpskim interesima.

Nakon što je u maju, kada je konstituisao svoju vladu, mo rao izaći u susret zapadnim partnerima i na poziciju di rektora Agencije za nacional nu bezbjednost postaviti čo vjeka kojem oni vjeruju Sava Kenteru, umjesto proruskog kadra Dejana Vukšića, kako bi zadržao kontrolu nad taj nim podacima Abazović je za generalnog inspektora u ovoj instituciji, krajem jula, posta vio bliskog prijatelja Artana Kurtija.

Oglušio se o bezbjednosne pro cjene koje su ukazivale da on ni u kom slučaju ne može da bu de angažovan u Agenciji, ne samo zbog toga što je dva puta pravosnažno osuđivan za po kušaje ubistva, već i zbog veza koje ima sa kriminalnim struk turama.

Kurti, međutim, iako ga je Aba zović zaposlio u ANB, nije mo gao da pristupi tajnim poda cima, jer nije imao dozvolu. Kada je stigla i formalna bez bjednosna provjera koja je bi la negativna, 7. oktobra, što je značilo da Kurti neće ima ti pristup tajnim podacima, Abazović je tog dana, na hit

noj elektronskoj sjednici Vla de, smijenio Kenteru.

Sjutradan je za novog vršio ca dužnosti direktora imeno vao Borisa Bata Milića, bli skog prijatelja Artana Kurtija. Pobjeda je još početkom ove godine pisala da je Kurti čo vjek Abazovića, preko kojeg mu operativci ANB dostavlja ju tajne podatke za koje je za interesovan. A glavni Kurtijev saradnik, kako smo pisali, bio je upravo Milić.

Kada je u ANB stigao Vukšić, o čemu smo, takođe, pisali, Milić je bio u grupi takozvanih „pre letača“ koji su mu odmah po nudili usluge i lojalnost, ali je većina njih, godinu kasnije, kada je postalo izvjesno da će Vukšić biti smijenjen, podatke počela da dostavlja Abazoviću. Agencijom sada suštinski upravlja Artan Kurti.

Smjenom Kentere, 7. oktobra, Abazović je zaustavio dvije značajne međunarodne istra ge – razbijanje mreže ruske špijunske agenture u Crnoj Gori i raskrinkavanje držav nog šverca duvana. Obje istra ge vodile su do ljudi iz Ure ili bliskih Uri, ali i do ljudi iz vr ha vlasti u Beogradu.

Upravo u tom političkom kon tekstu valja ,,čitati“ fotografi ju Velibora Džomića i Arta na Kurtija, na jednom slavlju u Podgorici. Očito, neke veze su ostvarene odavno i u pogod nom trenutku uticaji sa strane su ih osnažili - onog časa kada je Abazović postao ,,gejmčejn džer“. Jedina dobra stvar je što sada svi vide u kom pravcu želi da odgura Crnu Goru.

Kaćuša KRsManoVIĆ draško ĐuRanoVIĆ

Crne Gore poručio da državne institucije moraju promptnim postupanjem sasjeći sve vidove napada na medije

Đukanović: Niko više nema pravo da ćuti

televizije, nego i sve slobodne medijske kuće u Crnoj Gori. – U trenucima kada smo svje

doci snažnog globalnog odgo vora krovnih sportskih institu cija, njihove nulte tolerancije

prema bilo kom obliku neuva žavanja različitosti, netrpelji vosti i nasilja, koji je podržan društveno odgovornim odno som medija, moramo postavi ti pitanje – šta se to dešava u Crnoj Gori? Šta se to dogodilo društvu koje je i u najtežim tre nucima disolucije SFRJ oču valo najvrednije tekovine za jedničkog življenja? Čime su osokoljeni kontinuirani šovi nistički ispadi i napadi na pred stavnike medija kojima svje dočimo ovih dana? Da li su i institucije koje bi morale biti brana ovakvim pojavama svo jim činjenjem ili nečinjenjem

generatori ovih dešavanja –upitao je predsjednik naše dr žave.

Šta očekivati, navodi Đukano vić, kada se na najvišim adresa ma izvršne vlasti događaji ko jima smo svjedoci, relativizuju ili, što je još gore, neprimjere nim odnosom i postupanjem njenih najviših nosilaca suštin ski podstiču.

– Stoga je danas, više nego ikad, neophodan snažan društveni odgovor, odlučno NE ovim po javama u institucionalnoj, stru kovnoj, građanskoj ravni. Niko više nema pravo da ćuti, držav ne institucije moraju prompt nim postupanjem sasjeći sve vidove ovakvog djelovanja ša ljući jasnu poruku onima ko ji pomišljaju da će njihovo ne civilizacijsko postupanje biti tolerisano i ostati nekažnjeno – poručuje predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Z. d.

Velibor Džomić i Artan Kurti

Predsjednik

skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu objavio tajni dokument – rješenje o mjerama tajnog nadzora

Postignut sporazum o prelasku granica na Zapadnom Balkanu s ličnim kartama

PODGORICA - Lideri ze malja Zapadnog Balkana potpisali su juče u Berlinu tri regionalna sporazuma koji će omogućiti slobodno kretanje s ličnim kartama u regiji, priznavanje viso koškolskih kvalifikacija i profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, sto matologe i arhitekte.

Sporazume su potpisali pre mijer Albanije Edi Rama , predsjedavajući Vijeća mini stara Bosne i Hercegovine Zo ran Tegeltija, premijer Cr ne Gore Dritan Abazović , premijer Kosova Albin Kur ti, predsjednik Vlade Sjever ne Makedonije Dimitar Ko vačevski i premijerka Srbije Ana Brnabić Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i si gurnost Žosep Borelj ocijenio je da su tri sporazuma potpisa na u okviru zajedničkog regio nalnog tržišta ključna za eko nomsku otpornost.

– Zapadni Balkan mora biti stabilan, ne bi trebao postojati ni najmanji otvor za spletkare nje u regiji. Trenutak je za pre vazilaženje nasljeđa prošlosti – napisao je Borelj na Tviteru. Prethodno su ministri vanj skih poslova Sjeverne Make donije, Albanije, Bosne i Her cegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, 21. oktobra usaglasili tri sporazuma o mobilnosti koja je, u okviru Berlinskog proce sa, koordinisalo Vijeće za re gionalnu saradnju.

Jedan od sporazuma koji je potpisan uključuje dogovor o slobodnom kretanju s ličnim kartama i ukidanju postojećeg viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova. BiH je jedina zemlja u regiji koja sa Kosovom ima vizni režim. Sporazum kojim se ruši po sljednji preostali „vizni zid“ u regiji usaglašavan je skoro dvije godine tokom intenziv nih pregovora.

Druga dva sporazuma – o priznavanju visokoobrazov nih kvalifikacija i priznanju stručnih kvalifikacija dokto ra, stomatologa i arhitekata će omogućiti priznavanje aka demskih kvalifikacija, a sa mim tim i mogućnost da gra

đani Zapadnog Balkana posao u svojoj struci potraže u nekoj od zemalja regije. Sporazum koji će stupiti na snagu nakon što prođu proce duru ratifikacije u parlamenti ma svih šest zemalja regije, što bi se trebalo dogoditi 2023. go dine, građanima će omogući ti da priznavanje akademskih kvalifikacija rješavaju besplat no u roku od 40 dana. Potpisivanju sporazuma pri sustvovali su i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel Njemački kancelar Olaf Šolc kazao je juče, na početku su sreta na vrhu zemalja Zapad nog Balkana u sklopu Berlin skog procesa, da ove zemlje pripadaju Evropskoj uniji i pozvao ih na rješavanje me đusobnih problema.

– Evropa je potpuna samo sa zemljama Zapadnog Balkana. Ove zemlje su dio slobodnog i demokratskog dijela Evro pe – rekao je njemački kance lar, dodajući da se blagostanje i bezbjednost ovih zemalja ne može posmatrati odvojeno od ostatka Evrope. Šolc je naglasio da napori za integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU moraju biti intenzivirani.

– Naš zadatak je da obećanje

ulaska u EU i ispunimo – rekao je njemački kancelar.

U sjenci aktuelne situacije u Evropi i ruske agresije u Ukra jini, pozvao je zemlje ove re gije da prebrode međusob ne sukobe.

– Agresija na Ukrajinu nas pri siljava da budemo složni i od branimo slobodu Evrope – re kao je njemački kancelar. Pohvalio je napredak u me đusobnoj saradnji zapadno balkanskih zemalja koji je, između ostalog, doveo i do potpisivanja ovih sporazuma. Premijer Crne Gore u tehnič kom mandatu Dritan Abazo vić ocijenio je da su imali od ličan sastanak u Berlinu, u sklopu Berlinskog procesa. Potvrdio je da su potpisali tri sporazuma, od kojih će, kako je rekao i građani Crne Go re osjetiti benefite, jer će bi ti mnogo olakšana mobilnost svuda u regionu.

– Svuda će moći da se putuje sa ličnom kartom, nema više pa soša i tih dodatnih administra tivnih peripetija, mislim da je to jako važno. Isto tako prizna vanje diploma, ovdje se radi o nekim konkretnim diploma ma koje su vezane za medici nu, stomatologiju, inženjere – naveo je Abazović.

Ocijenio je da se u svakom slučaju poboljšava regional

no tržište što je jako važno i omogućava se ljudima da bez restrikcija rade u različitim zemljama regiona ako to žele i vide kao mogućnost. – Vjerujem da je urađen ve liki posao u Berlinu i želim da čestitam kancelaru Ola fu Šolcu koji je ovo sve orga nizovao na perfektan način – kazao je Abazović. Na pitanje da li „oživljava nje“ Berlinskog procesa zna či da je „Otvoreni Balkan“ „mrtav“, Abazović je kazao da to nije njegov stav. – Bilo je riječi o „Otvorenom Balkanu“. „Otvoreni Bal kan“, Berlinski proces ili bi lo koja regionalna incijativa, to su sve isti procesi, zato što imaju isti cilj, a to je da region sarađuje – rekao je on. Berlinski proces je diplomat ska inicijativa povezana s bu dućim proširenjem Evrop ske unije, koju je pokrenula bivša njemačka kancelar ka Angela Merkel s ciljem unapređivanja veza između Zapadnog Balkana i zemalja Evropske unije te poboljša nja regionalne saradnje na tom području. Na sastanku, uz premijere šest zapadno balkanskih zemalja, učestvo vali su i premijeri zemalja EU koje prate ovaj proces. Z. D.

Vukšićevi operativci pratili Kneževića i Mandića, neko im dostavio odluku suda

PODGORICA – Jedan od li dera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Milan Knežević objavio je juče na Tviteru dopis Vrhovnog su da, iz februara 2021. godine, kojim je Specijalno državno tužilaštvo obaviješteno kada je donešena odluka o dozvoli da na mjerama tajnog nad zora budu on i drugi čelnik ovog političkog saveza An drija Mandić. U dokumentu piše da je, osim njih dvojice, još jedna osoba bi la na mjerama tajnog nadzora, ali je Knežević to ime „bluro vao“, odnosno zaštitio identitet.

Izvori Pobjede su kategorič ni da je Knežević objavio do kument koji se vodi pod ozna kom „tajno“.

Dopis koji je objelodanio uputi la je v. d. predsjednice Vrhovnog suda Stanka Vučinić 21. febru ara 2021. godine specijalnom tužiocu Veljku Rutoviću, a u kojem je navedeno za koje osobe je Vrhovni sud donio odluku da budu pod mjerama tajnog nad zora i zbog kojih razloga. Knežević je, prema tom doku mentu, bio na mjerama do 5. februara 2021. godine, a Man dić do 22. februara iste godi ne. Osoba čije ime je Knežević sakrio praćena je do 18. aprila 2021. godine.

- Odlukom Su. T. br. 566/19 od 22. 11. 2019. godine, odobren je nadzor nad elektronskim ko munikacijama i poštanskim po šiljkama u odnosu na Andriju Mandića zbog postojanja osno va sumnje da je ugrožena naci onalna bezbjednost tajnim ak tivnostima usmjerenim protiv utvrđenog poretka Crne Gore. Nadzor je produžen rješenjem Su. T. br. 22. 11. 2020. godine do 22. 2. 2021. godine - piše u do kumentu.

Odlukom od 5. avgusta 2019. go dine Vrhovni sud je, kako se na vodi, odobrio nadzor nad elek tronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama Kne ževića zbog „postojanja sum nje da je ugrožena nacionalna bezbjednost obavještajno-sub verzivnom djelatnošću pojedi naca, grupa i organizacija u ko rist druge države“. U dopisu piše da je nadzor nad Kneže

vićem produžen 5. novembra 2020. godine i da je trajao do 5. februara 2021.

Treća osoba bila je pod nadzo rom „zbog postojanja osnovane sumnje da je ugrožena nacio nalna bezbjednost obavještaj no-subverzivnom djelatnošću pojedinaca, grupa i organizaci ja u korist druge države“.

– Nije bilo primljenih zapisni ka o uništavanju podataka i do kumenata pribavljenih pri mjenom nadzora u odnosu na navedena lica - navodi se u do pisu koji je Vučinić uputila Ru toviću u februaru 2021.

Na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost, u čijem djelokru gu rada je i tajni nadzor, krajem decembra imenovan je proruski i prosrpski kadar, nosilac koali cione liste DF-a u Kotoru De jan Vukšić.

On je od prethodnika „naslije dio“ naloge za mjere tajnog nad zora za Kneževića i Mandića, a da li su one tada i realizovane nije poznato.

Ubrzo pošto je preuzeo čel nu poziciju u ANB-u, između njega i lidera DF-a došlo je do konfrontacija, ali im je Vukšić, prema nezvaničnim informaci jama, omogućio uvid u sva taj na dokumenta vezana za slučaj pokušaja terorizma 2016. godi ne, na dan izbora u Crnoj Go ri. U tom predmetu Knežević i Mandić su optuženi i prvoste peno osuđeni za saučesništvo u namjeri nasilnog rušenja vlasti, a plan je bio, kako se čulo tokom suđenja, i da se ubije aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Knežević i Man dić negiraju bilo kakvu pove zanost sa pokušajem terorizma. Na koji način je Knežević do šao do tajnog dokumenta, ni je saopštio. U svakom slučaju, ili mu ga je obezbijedio Vukšić prije nego su ušli u sukob, ili ga je dobio od nekoga iz Specijal nog tužilaštva.

On je prošle sedmice zatražio sa sjednice Odbora za bezbjed nost i odbranu, kojim predsje dava, da se skine oznaka tajno sti sa slučaja pokušaja terorizma 2016. godine.

Povodom objavljivanja tajnog dokumenta nijedna institucija juče nije reagovala. K. K./Đ. Ć.

U Berlinu održan samit na vrhu zemalja regiona u sklopu Berlinskog procesa

– Evropa je potpuna samo sa zemljama Zapadnog Balkana. Ove zemlje su dio slobodnog i demokratskog dijela Evrope – rekao je njemački kancelar, dodajući da se blagostanje i bezbjednost ovih zemalja ne može posmatrati odvojeno od ostatka Evrope

Predsjednik

Milan Knežević

Samit zemalja država Berlinskog procesa

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Iako su po krivičnim prijavama iz marta i aprila prošle godine u predmetu protiv Olivere Injac, bivše ministarke odbrane u Vladi Zdravka Krivokapića, saslušani svi svjedoci, izvedeni i sakupljeni svi dokazi, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović još nije odlučio da se optužnica uputi Višem sudu u Podgorici, saznaje Pobjeda iz više izvora.

Prema informacijama našeg lista, tužilaštvo je u postupku protiv Olivere Injac saslušalo sve relevantne svjedoke, počev od bivšeg načelnika Generalštaba Dragutina Dakića, nekadašnjih šefova Obavještajno-bezbjednosnog direktorata (OBD) Todora Goranovića i Aleksandra Šaranovića, kao i više bivših funkcionera i aktuelnih zaposlenih u Ministarstvu odbrane, te službenika Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.

Ipak, iz nekog razloga, SDT još nije podiglo optužnicu, iako su protiv bivše ministarke odbrane podnešene čak četiri krivične prijave.

DVIJE PRIJAVE

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je još prošle godine predmet protiv ministarke Injac zbog dvije krivične prijave koje je podnio advokat Mihailo Volkov zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja, u slučajevima angažovanja penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića u obavještajnoj službi Ministarstva odbrane i protivzakonitog i neustavnog imenovanja aktivnog oficira, potpukovnika Veljka Mališića za državnog sekretara, potom i za vršioca dužnosti direktora Direktorata za logistiku Ministarstva odbrane. Krajem marta 2021. godine sada advokat Mihailo Volkov podnio je prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu kojom tereti ministarku odbrane za zloupotrebu položaja zbog nezakonitog zapošljavanja vojnog penzionera Miodraga Jokanovića i njegovog postavljanja u Obavještajno-bezbjednosni direktorat. Prema nalazima iz prijave, osim rješenja o zapošljenju penzionisanog podoficira, ministarka Injac je istog dana potpisala još rješenja kojima se Jokanoviću utvrđuje osnovna zarada, specijalni dodatak od 10 odsto, rješenje

ČEKAJUĆI REAKCIJU: Završen istražni postupak u Specijalnom državnom tužilaštvu protiv bivše ministarke odbrane

Optužnica protiv Injac još na čekanju u SDT-u

Tužilaštvo je u postupku protiv Olivere Injac saslušalo sve relevantne svjedoke, od bivšeg načelnika Generalštaba Dragutina Dakića, nekadašnjih šefova Obavještajno-bezbjednosnog direktorata (OBD) Todora Goranovića i Aleksandra Šaranovića, bivših funkcionera i aktuelnih zaposlenih u Ministarstvu odbrane, te službenika Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. Iz nekog razloga, SDT još zvanično nije podiglo optužnicu, iako su protiv bivše ministarke odbrane podnešene čak četiri krivične prijave

nje imuniteta, Injac je tada odbacila optužbe i kazala da joj je „izuzetna čast što je goni“ tužilac bivše vlasti, misleći na Milivoja Katnića, tada aktuelnog glavnog specijalnog tužioca.

Govoreći u svoju odbranu, tada aktuelna ministarka odbrane praktično je potvrdila još jednu aferu koju je svojevoljno kreirala, a o kojoj je Pobjeda pisala – aferu kadeti. – Mjesecima trpim pritiske specijalne državne tužiteljke Lidije Mitrović, koja zloupotrebljavajući službeni položaj u SDT pokušava da svog sina pošalje na Vojnu akademiju u Grčku, suprotno unutrašnjim propisima Ministarstva odbrane – rekla je Injac novembra 2021.

ministarka Injac besprizorno poigravala sa mladim čovjekom, samo zato što je bio sin Lidije Mitrović, specijalne tužiteljke koja je radila na krivičnim prijavama koje je podnio Mihailo Volkov.

ČEKAJUĆI TUŽILAŠTVO

Mandat Olivere Injac obilježen je brojnim optužbama za zloupotrebu položaja, neprofesionalizam i kompromitaciju bezbjednosnog sektora, o čemu je Pobjeda intenzivno pisala.

Osim opisane dvije krivične prijave za zloupotrebu položaja, treće vezane za ,,aferu kadeti“, protiv ministarke Injac je podnijeta i – četvrta. Pobjeda je pisala kako je ministarka odbrane nezakonito kažnjavala oficira Igora Kneževića koji je, takođe, podnio krivičnu prijavu zbog ,,zloupotrebe položaja i ustavne diskriminacije“.

Za trinaest mjeseci, četiri krivične prijave. Dok je bila na vlasti i uživala imunitet, izgleda da ministarka Injac nije razmišljala o budućim danima i svođenju računa za svoje ministrovanje. U međuvremenu, odbijala je saslušanje pred Odborom za bezbjednost i odbranu, ignorisala je novinarska pitanja, odbacivala kritike opozicije. Valjda se nadala da će sve prekriti zaborav.

PODGORICA – Opštinska izborna komisija Glavnog grada konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici utvrdiće nakon što Ustavni

o uvećanju zarade za 30 odsto, ali mu se određuje i staž sa uvećanim trajanjem, takozvani beneficirani. O svemu tome je Pobjeda u više navrata pisala.

Ključna nezakonitost u pobrojanim upravnim aktima, prema mišljenju Volkova, je činjenica da je zastavnik Jokanović penzioner od aprila 2019. godine i da je rješenjem Fonda PIO ostvario pravo na starosnu penziju.

Nakon dvadesetak dana od prve krivične prijave, 13. aprila prošle godine, kako je pisala Pobjeda, Mihailo Volkov je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio još jednu krivičnu prijavu protiv ministarke odbrane Injac, ponovo za zloupotrebu položaja.

Prema navodima iz druge krivične prijave, ministar-

ka Injac je ,,dovela u zabludu Vladu Crne Gore koja je u neznanju da je Veljko Mališić potpukovnik sa aktivnim postavljenjem u Vojsci Crne Gore“, a potom donijela dva protivzakonita rješenja - za imenovanje Mališića na mjesto državnog sekretara, potom i imenovanje na mjesto v.d. direktora Direktorata za logistiku.

Pobjeda je pisala i o slučaju Mališić: da je kao aktivni oficir Vojske Crne Gore bio imenovan za državnog sekretara, bez prethodne odluke Savjeta za odbranu, koji po Ustavu i Zakonu o vojsci jedini može da odlučuje o raspoređivanju oficira.

Nakon pisanja našeg lista i pokušaja demantija iz Ministarstva odbrane, ipak je Mališić bio prinuđen da podne-

se ostavku, da bi ga ministarka Injac, opet bez odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost, predložila a Vlada imenovala - za prvog čovjeka Direktorata za logistiku.

SKIDANJE IMUNITETA I NOVE KRIVIČNE PRIJAVE

Specijalno državno tužilaštvo uputilo je 15. oktobra prošle godine zahtjev Skupštini Crne Gore za skidanje imuniteta ministarki odbrane u Vladi Crne Gore Oliveri Injac radi vođenja krivičnog postupka za zloupotrebu položaja, upravo prema dvije krivične prijave koje je Volkov podnio. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore je uvažio zahtjev SDT-a i skinuo imunitet tadašnjoj ministarki odbrane. Komentarišući zahtjev Specijalnog tužilaštva za skida-

Pobjeda je detaljno izvijestila kako je ministarka odbrane, nezakonito, osporila kadetu Mitroviću školovanje na vazduhoplovnoj akademiji ,,Ikaron“ u Atini, iako je upravo Mitrović imao najbolje ocjene na testiranju. Nepunu godinu kasnije, 9. juna, Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila je rješenje Ministarstva odbrane iz septembra prošle godine i potvrdila da je kadet Mitrović bio ,,otpisan“ bez zakonskog osnova!

Tom se odlukom utvrđuje nezakonitost postupanja tadašnje ministarke Injac, poništava odluka o slanju kadeta i kompletan postupak kandidovanja pitomaca vraća na početak, čime je neizvjesna sudbina i dvoje odabranih kandidata koji se već godinu školuju u Grčkoj. U serijalu tekstova Pobjeda je nepobitno dokazala da se

Nakon pada Krivokapićeve vlade jedno se vrijeme povukla iz javnog života. Potom se politički angažovala i postala funkcionerka Pokreta ,,Evropa sad“ Milojka Spajića i Jakova Milatovića. Prema informacijama našeg lista, upravo će Injac dobiti neku odgovornu funkciju u upravi Podgorice, kada Milatović bude izabran za gradonačelnika. Osim ako glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, sedamnaest mjeseci od prve krivične prijave protiv Olivere Injac, konačno ne reaguje i podnese optužnicu Višem sudu u Podgorici. Na zvanični upit Pobjede, u namjeri da saznamo da li je optužnica na osnovu dvije prijave gotova, specijalni tužilac Vukas Radonjić je u srijedu odgovorio da ,,nije u Podgorici“ i da ,,traju Dani tužilaštva“.

Valja sačekati da prođu, kao što je prošlo dvanaest mjeseci od posljednje, četvrte krivične prijave protiv bivše ministarke. Ko zna, možda u ovom slučaju, ,,ruka pravde“ ne bude selektivna – kao do sada?

Draško ĐURANOVIĆ

sud odluči o žalbama, saopštio je predsjednik OIK-a Veselin Vukčević Istakao je da je juče obaviješten da je 14 podnosilaca

prigovora nezadovoljno rješenjima DIK-a, iskoristilo zakonsko pravo i podnijelo žalbe Ustavnom sudu, radi zaštite biračkog prava.

– To znači da je, podnošenjem ovih žalbi, postupak zaštite biračkog prava izmješten kod Ustavnog suda, odnosno da je uspostavlje-

na nadležnost tog suda propisana odredbom člana 149 stav 1 tačka 7 Ustava – kazao je Vukčević. Pojasnio je da je tom odred-

bom utvrđena nadležnost Ustavnog suda da odlučuje o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u nadležnosti drugih sudova i kazao da će OIK Podgorica postupati u skladu sa Zakonom koji propisuje da se konačni rezultati mogu proglasiti u roku od 12 sati od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po žalbi. Ž. Z.

Olivera Injac

M. BABOVIĆ

Evropski ambasadori na sastanku sa Aleksandrom Damjanovićem

Sa sastanka

Zabrinuti za stanje naših finansija

Damjanović je kazao da nastoji da svoj resor drži van dnevne politike i naveo da je Vlada uspjela da obezbijedi stabilnost javnih finansija, kao i da „odgovorno pristupa obezbjeđenju finansijske održivosti za narednu godinu“

PODGORICA – Izazovi sa kojima se na finansijskom planu suočava crnogorska ekonomija, usljed globalnih ekonomskih i unutrašnjih političkih neizvjesnosti, bili su tema jučerašnjeg sastan ka ministra finansija mr Aleksandra Damjanovića sa ambasarodima članica Evropske unije i šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori Kristinom Oanom Popom, saopšteno je iz Ministar stva finansija.

Damjanović je, kako se navo di, naglasio da nastoji da re

sor kojim rukovodi bude van dometa dnevne politike, sa ci ljem očuvanja uravnoteženog finansijskog okvira.

– Vlada je u veoma zahtjevnim okolnostima sa ekonomskog aspekta uspjela da obezbijedi stabilnost javnih finansija, kao i da odgovorno pristupa stra tegiji obezbjeđenja finansijske održivosti za 2023. godinu –rekao je Damjanović i nagla sio da Crna Gora, u skladu sa ubjedljivo većinskim opredje ljenjem građana, ostaje privr žena evropskom putu, kao i da je potrebno uskladiti političku i ekonomsku agendu, naroči

to u pogledu diverzifikacije in vesticija, odnosno povećanja prisutnosti kredibilnih inve stitora iz EU .

– Ambasadori zemalja članica, zajedno sa šeficom Delegacije EU, pozdravili su napore Mi nistarstva finansija da se odr ži finansijska stabilnost, kao i nastojanje da se preduprije di eventualno prelivanje poli tičke i institucionalne krize na dalju održivost javnih finansi ja. Zajednička je ocjena da je institucionalna i unutrašnja stabilnost društva neophodan preduslov finansijske stabilno sti i jačanja ugleda Crne Gore na međunarodnom investicio nom tržištu, kao i da je upravo postizanje političkog konsen zusa potrebno kako bi se po boljšala pregovaračka pozici ja i ubrzao njen evropski put – zaključuje se u saopštenju. Ranije juče Damjanović je sa ambasadorom Slovačke Bo riusiom Gandelom razgo varao o mogućnostima bila teralne saradnje. R. E.

Zamaaero: Air Montenegro neće letjeti za Frankfurt, Cirih i Pariz

PODGORICA - Air Montenegro je u okto bru prevezao 33 hiljade putnika i obavio 307 letova, dok je prosječna popunjenost na letovima bila 73 odsto. Iz kompanije su kazali da je broj prevezenih punika više ne go duplo veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, čemu je velikim dijelom doprinio i najam aviona sa većim brojem sjedišta.

Nacionalni avio-prevoznik je od početka go dine prevezao preko 325 hiljada putnika i oba vio ukupno 3,7 hiljada letova.

- Dosadašnji ostvareni rezultati su bolji od planiranih, naročito kada govorimo o perio du postsezone, a očekujemo da će se taj trend zadržati i u narednom periodu. U toku su in tenzivne pripreme za narednu godinu, kao i izrada prijedloga plana letjenja, flote i lini ja ka kojima ćemo saobraćati - rekli su iz Air Montenegra.

Portal Zamaaero objavio je da će Air Monte negro, umjesto najavljenih 37 letova, sedmič no na sedam linija letjeti na 20 do 29 na četi ri linije. To znači, kako prenosi taj portal, da kompanija ima angažovan jedan avion ove zi me, dok će drugi biti van upotrebe. Navodi se da Air Montenegro ove zime neće

letjeti za Pariz, Frankfurt i Cirih iz Podgori ce uprkos prethodnim najavama.

Air Montenegro je najavio da će ove zime le tjeti iz Podgorice za Beograd 14 sedmičnih letova, za Ljubljanu tri, a za Pariz, Frank furt i Cirih po dva puta sedmično. Nacional na avio-kompanija je najavila da će iz Tivta imati sedam letova sedmično za Beograd i isto toliko za Istanbul. Tako je Air Montene gro trebalo ove zime da ima 37 letova u jed noj nedjelji.

Međutim, u novembru će imati tek osam do deset letova iz Podgorice za Beograd. Tek u posljednjoj sedmici ovog mjeseca imaće 12 sedmičnih letova, prenosi portal Zamaaero.

Air Montenegro će u decembru imati 14 le tova sedmično (osim posljednje nedjelje ka da će ih imati 13), a toliko će ih imati i u janu aru naredne godine.

Kompanija će za Ljubljanu u novembru le tjeti dva puta tokom nedjelje, a u decembru i januaru tri puta sedmično.

Iz Tivta kompanija će letjeti za Beograd šest puta sedmično, a od 24. novembra imaće se dam letova tokom nedjelje.

Za Istanbul kompanija će letjeti četiri puta sedmično, a od 26. novembra pet puta. R. E.

Evropska kuća organizovala panel ,,Crna Gora i energetska

Nema šanse da EPCG do kraja godine bude 50 miliona eura u

Ne mogu, a nemam ni mandat da govorim o projekcijama finansijskog rezultata EPCG na nivou godine, kazao je Vasilije Savović iz EPCG, ali je potvrdio Pobjedi da je nerealno očekivati do kraja godine najavljeni profit jer smo ušli u novembar, a kiše nema

PODGORICA - Naši gra đani za sada nijesu osjetili posljedice ekonomske krize zato što ih je na svo jim plećima amortizovala Elektroprivreda, rekli su predstavnici državnih elektroenergetskih kompa nija na panelu ,,Crna Gora i energetska kriza – izazovi i mogućnosti“, koji je or ganizovala Evropska kuća. Nijesu mogli da precizirajui koliko će to koštati EPCG, ali su kazali da je neophod no graditi nove izvore elek trične energije.

– Treba vrlo intenzivno in vestirati na prvom mjestu obnovljive izvore energije. Ukoliko je moguće to treba da gradi EPCG državnim nov cem ili kreditom, a ne da pravi

koncesione aranžmane – po ručio je redovni profesor Elek trotehničkog fakulteta Gojko Joksimović.

Koordinator za ekonomsko-fi nansijske analize EPCG Vasi lije Savović nije mogao da od govori na pitanje Pobjede sa kakvim će finansijskim rezulta tom EPCG završiti ovu godinu. – Ne mogu, a nemam ni man dat da govorim o projekcija ma finansijskog rezultata na nivou godine. Vrlo je nepo

voljna hidrološka situacija, a u akumulacijama imamo ne kih 170 gigavatsati, što je da leko ispod bilansa. Nadamo se da će što prije izvoz struje biti aktivan – kazao je Savović. Na potpitanje Pobjede da li je realno da na kraju godine EP CG zabilježi rekordni profit od 50 miliona eura, Savović je od govorio da to nije realno. – Moje lično mišljenje je da profit od 50 miliona eura s ob zirom da smo zakoračili u no vembar nije realan, a šta je re alno ćemo tek vidjeti – rekao je Savović.

do 200 eura na berzi je sada megavatsat struje

EPCG je u prvih osam mjese ci imala minus od 60,9 milio na eura, a uprava je Vladu kra jem septembra informisala da će do kraja godine imati profit od 51,4 miliona eura, ako bude dovoljno kiše.

Guverner CBCG razgovarao sa finalistima Hakatona

Približiće fintek firme bankarskom sektoru

PODGORICA - Saradnja fintek kompanija i banaka i intenzivnija primjena mo dernih tehnologija u ban karskim uslugama impera tivi su vremena, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku predstavnika Centralne banke i finalista drugog Fintek Hakatona.

Guverner Radoje Žugić ka zao je da je organizacija Haka tona dio društvene odgovor nosti CBCG, kao i nastojanja

da promovišu i podstaknu ra zvoj fintek industrije u Crnoj Gori i time doprinesu unapre đenju digitalnih, prvenstveno bankarskih i platnih servisa.

Viceguvernerka Zorica Kale zić je navela da CBCG predu zima brojne aktivnosti kako bi fintek kompanije približila bankarskom sektoru i obezbi jedila njihovu integraciju, sa ciljem jednostavnijeg i jefti nijeg pristupa tržištu finan sijskih usluga.

- Na sastanku je konstatova

no da predložene ideje i pra teća programerska rješenja, od kojih su neka privukla i inostranu pažnju, imaju veli ki potencijal na bankarskom tržištu. Članovi takmičarskih ekipa naglasili su da intenziv no rade na daljem razvoju ide ja, kao i da očekuju da će neke od njih uskoro prerasti u goto ve proizvode, odnosno servi se koji će biti konkurentni na domaćem i regionalnom trži štu - saopšteno je iz CBCG.

Panel o energetici

U nacionalnoj avio-kompaniji zadovoljni oktobarskim rezultatima

EPCG bude u plusu

Ugrađen svaki šesti planirani megavat

Portparolka EPCG Solar gradnje Iva Čukić-Šoškić saopštila je da projekat Solari 3000 plus i Solari 500 plus ima za cilj da se ugrade solarne elektrane od ukupne vrijednosti od 30 megavata (MW) instalisane snage.

- Do sada je ugrađeno skoro pet megavata, ali smo od kraja juna do septembra ugradili svega jedan megavat zbog administrativnih poteškoća, tako da smo sad krenuli brže – rekla je Čukić-Šoškić i dodala da je na terenu svakodnevno 300 od 500 zaposlenih montera u toj firmi. Najavila je krajem godine projekat 5000 plus, a na jesen naredne godine 10000 plus.

ste potrošnja domaćinstava.

Američka privredna komora domaćin predstavnicima trgovinske misije SAD i tamošnjih rmi

Partnere u Crnoj Gori traže 22 američke kompanije

PODGORICA – Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham) okupila je juče predstavnike trgovinske misije SAD, koju čine 22 američke kompanije ICT i industrije čistih tehnologija, koji će imati priliku da upoznaju ključne donosioce odluka i identifikuju poslovne mogućnosti sa potencijalnim partnerima.

Savović je podsjetio da EPCG ima značajne manjkove u proizvodnji električne energije u drugom i trećem kvartalu.

– Na proljeće je cijena megavatsata na tržištu iznosila više stotina eura, u avgustu je dostizala i do 800 eura, a sad je,,hlađenje“ na tržištu, pa je trenutno cijena 150 do 200 eura – rekao je Savović. On je podsjetio i na ranije poruke iz menadžmenta EPCG da cijena struje neće biti uvećana naredne godine. Savović je istakao da nije dovoljno ulagati samo u obnovljive izvore na bazi vjetra i sunca.

– To ne rješava naše probleme kao zajednice, jer se radi o jako promjenljivim izvorima energije, koje je teško bilansirati – istakao je Savović i naglasio da neprekidno ra-

- Trenutno smo u tržišno apsurdnoj situaciji kad nastojimo uvjeriti građane da ne povećavaju potrošnju električne energije da ne bi dodatno opterećivali sistem, ali je to nemoguće kad je to najjeftiniji energent– upozorio je Savović. Rukovodilac sektora za ICT i razvoj CEDIS-a Goran Kovačević naveo je da se energetska kriza prelila i na tu kompaniju, koja je u obavezi da nabavlja struju na tržištu za pokrivanje gubitaka na mreži.

- Kada je došlo do poremećaja na tržištu električne energije ti iznosi su višestruko se uvećali u odnosu na ono što je Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti odobrila CEDIS-u. Ono što CEDIS može da uradi i da doprinese sebi u smislu poslovanja, a i u pogledu obaveza koje ima je da se obračunava sa gubicima na mreži i da na taj način pokuša da ublaži taj finansijski momenat koji ga prati u ovom periodu – kazao je Kovačević. S. P.

– Ova trgovinska misija je istorijska za Crnu Goru i, nadamo se, jedna od mnogih koja će uslijediti. Raduje nas da misija okuplja tako veliki broj kompanija iz ICT i čistih tehnologija, jer je naš strateški prioritet digitalna transformacija crnogorske privrede i društva. Naš Komitet za digitalnu transformaciju je prepoznat kao jedan od glavnih pokretača promjena u ovoj oblasti – kazala je predsjednica AmChama Svetlana Vuksanović.

Kazala je da je AmCham vodeći glas poslovne zajednice u Crnoj Gori čija je misija zalaganje za predvidivo i transparentno poslovno okruženje, zasnovano na vladavini prava, odnosno okruženje koje je izgrađeno na poslovnim standardima na koje su kompanije iz SAD i EU navikle, a koje će ih privući da dođu i ostanu u Crnoj Gori. Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke je naglasila da je riječ o prvoj trgovinskoj misiji američke vlade u Crnoj Gori i da je ovoliki broj predstavnika američkih kompanija pokazatelj komercijalnog potencijala Crne Gore. Zamjenik pomoćnika američkog ministra trgovine za Evropu i Evroaziju Dejvid de Falko ocijenio je da je

Zamjenik pomoćnika američkog ministra trgovine za Evropu i Evroaziju Dejvid de Falko ocijenio je da je jačanje bilateralnih trgovinskih partnerstava sa bliskim demokratskim zemljama kao što je Crna Gora prioritet, posebno kroz rad sa predstavnicima privatnog sektora u zemlji

jačanje bilateralnih trgovinskih partnerstava sa bliskim demokratskim zemljama kao što je Crna Gora prioritet, posebno kroz rad sa predstavnicima privatnog sektora u zemlji. Trenutno stanje u ICT i industriji čiste tehnologije, te potencijalne oblasti i projekte za ulaganje predstavio je direktor Agencije za investicije Mladen Grgić. U ovoj sesiji eksperata učestvovali su direktori kompanija Amplitudo Nenad Novović, Domena Predrag Lešić, te Ivan Mrvaljević iz EPCG i predsjednik AmCham komiteta za digital-

nu transformaciju i ekspert Crnogorskog Telekoma Vuk Vukašinović Na sastanku planiranom za danas u organizaciji AmChama, Privredne komore i Ambasade SAD američke kompanije predstaviće zainteresovanim crnogorskim partnerima svoje servise, usluge ili proizvode. Jedan broj kompanija, kako je navedeno iz AmChamaa, već je na tržištu Crne Gore i ima svoje lokalne distributere, odnosno predstavništva, dok kompanije koje prvi put dolaze traže partnere. – U Crnoj Gori borave predstav-

nici globalno uspješnih kompanija kao što su Amazon, SAS Institute, Adtran, AlPha Technologies, AerialZeus, Cisco Sistems, Inc., EXCEL Services Corporation, IBM, Motorola Solutionsl, UGTR, SELECT Power Systems i druge. To su globalni provajderi, stručnjaci sa bogatim IT iskustvom koji pružaju vladinim i korporativnim klijentima IT infrastrukturu i tehnološka rješenja, multinacionalne tehnološke konglomeratske korporacije koje razvijaju, proizvode i prodaju mrežni hardver, softver, telekomunikacionu opremu i druge visokotehnološke usluge i proizvode, globalni lideri u javnoj bezbjednosti, vještačkoj inteligenciji i proizvođači obnovljivih izvora energije i skladištenja energije, sa 15 milijardi dolara vrijednim razvojnim projekatima – saopšteno je iz AmChama.

Sa američkom delegacijom sreo se juče i potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović. R. E.

Apelacioni sud oborio rješenje Privrednog suda o razrješenju stečajnog upravnika Žarka Ostojića i njegovoj nagradi u stečaju brodogradilišta Bijela

Pozvali se na pogrešan član zakona

PODGORICA – To što izmijenjeni Zakon o stečaju (ZOS) propisuje da je uslov za stečajnog upravnika, između ostalog, i položen stručni ispit, nije bio dovoljan razlog da Apelacioni sud potvrdi rješenje sudije Privrednog suda Zorana Ašanina, kojim je upravnik u Jadranskom brodogradilištu Žarko Ostojić razriješen ove dužnosti, imajući u vidu da ga nema na listi licenciranih upravnika Ministarstva pravde. Vijeće sudija Apelacionog suda Rama Strikovića, Dijane Radulović i Danijele Vukčević usvojilo je žalbu Ostojića, ukinulo rješenje o njegovom razrješenju i imenovanju Radojice Ilića za novog upravnika i vratilo Privrednom na ponovno odlučivanje. Sudije ne spore da Ostojić nije licenciran, ali ukazuju da se Ašanin pogrešno pozvao na 25. član ZOS-a, koji tretira pitanje imenovanja, umjesto na član 38. koji predviđa u kojim situacijama upravnik može biti razriješen. Na to je u žalbi ukazao i Osto-

jić, navodeći da je sud prilikom donošenja rješenja učinio bitne povrede parničnog postupka, pa se ne može utvrditi postoje li zakonski razlozi za njegovo razrješenje. Isto vijeće je ukinulo i rješenje kojim je Ostojiću određena konačna visina nagrade za vođenje stečaja u brodogradilištu od 30. juna 2015. do 20. jula ove godine. Ašanin je utvrdio da je imovina prodata za 24,8 miliona eura, a da ocjenjujući da je adekvatna nagrada od 150,5 hiljada eura, odnosno 1.771 euro mjesečno. Prilikom obračuna, sudija mu je za prvi milion dodijelio nagradu od 28,1 hiljadu eura, a za svaki naredni uvećao za 0,75 odsto, po čemu bi imao pravo na dodatnih 53,2 hiljade eura, imajući u vidu da je akontativno naplatio 97,3 hiljade eura. Prethodno je Ostojić sudu podnio izvještaj sa zahtjevom da mu se isplati 176,9 hiljada eura.

Apelacionom sudu je nejasno zbog čega je

rješenje o nagradi Ostojića uopšte donijeto u ovoj fazi, imajući u vidu da se još nije ni odlučivalo o prijedlogu diobe te da se konačna nagrada, prema ZOS-u, određuje prilikom zaključenja postupka. Stečaj u brodogradilištu otvoren je zbog poreskog duga od šest miliona eura. Kroz pet djelimičnih dioba povjeriocima tri isplatna reda je isplaćeno 16,3 miliona eura, razlučnim povjeriocima 2,47 miliona, dok je na troškove postupka i obaveze stečajne mase otišlo skoro pet miliona eura. Time su u potpunosti namireni svi stečajni i razlučni povjerioci, dok je ostatak stečajne mase i novca na računima rezervisano radi obezbjeđenja spornih potraživanja oko kojih i dalje traju sporovi.

M. Lk.

Sa skupa u ,,Hiltonu“

PODGORICA – Predstavni ci Sindikata prosvjete Crne Gore nijesu se juče sa mini strima prosvjete i finansija Miomirom Vojinovićem i Aleksandrom Damjanovi ćem dogovorili za koliko će nastavnicima da se poveća ju plate od januara, već će to da učine naredne sedmice kada očekuju konačnu po nudu.

Ovaj sastanak je uslijedio na kon što je Glavni odbor Sin dikata prosvjete srušio pret hodnu ponudu ministara da im se plata poveća za 15 odsto, te kroz naredne dvije godine ostatak do iznosa od 45 odsto. Nastavnici su nezadovoljni bi li takvom ponudom, jer bi to značilo da bi na njihovu pro sječnu platu od 700 eura do bili do 100 eura. Pojedini tra že da povećanje bude 900 do 1.110 eura.

– Ministri testiraju različite modele uvećanja i rade na to me da poboljšaju prethodnu ponudu. Daće nam ponudu na redne sedmice. Nijesam pre veliki optimista u odnosu na ono što tražimo. Šanse su mi nimalne da možemo da do bijemo odjednom 45 odsto –rekao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Rado mir Božović

Sindikat kroz izmjene Gran skog kolektivnog ugovora tra ži da se nastavnicima plate po većaju 45 odsto. Nakon što se okončaju pregovori sa mini strima, Glavni odbor će se izja sniti o novoj ponudi. Kako je ranije najavljeno, ukoliko ne budu nastavnici zadovoljni, uslijediće protesti, štrajk ili blokada saobraćajnica, dogo voriće se na koji način će da reaguju. Ispred nikšićke Gimnazije „Stojan Cerović“ juče su na stavnici organizovali protest zato što su nezadovoljni jer im se nije povećala plata, a kriti kovali su i sami tok pregovo ra sa nadležnima. Poručili su ministru Damjanoviću da ne mogu više da slušaju obeća nja i da su izgubili strpljenje. Njih su podržali profesori i iz ostalih nikšićkih osnovnih i srednjih škola, kao i iz vrtića. Na tom skupu su pozdravili i nastavnike kotorske gimna zije, Srednje stručne škole iz Herceg Novog i Budve koji su se, takođe, okupili ispred svo jih ustanova.

Profesor Darko Terić rekao je da ne pristaju na mrvice koje im nude sa svojih trpeza. – Dugo smo trpjeli i ćutali, imali razumijevanja za sva koga i sve, bili u sjenci i zape ćku sa željom da nas se neko

sjeti. Međutim, došlo je vrije me da kažemo da i mi postoji mo, ali i sijaset problema koje smo nemoćni sami da riješimo. U vrtoglavom rastu cijena i de valvaciji eura prinuđeni smo da se borimo za osnovno ljud sko pravo, a to je pravo na egzi stenciju – kazao je Terić, isti čući da su marginalizovani, a bave se uzvišenom profesijom. Na protestu je pročitano otvo reno pismo ministru Damja noviću. Nastavnici su poručili da imaju razumijevanja za tre nutak u kojem se nalazi druš tvo, ali nemaju razumijevanja za selektivna povećanja plata. Svako doprinosi na svoj na čin: medicinski radnici na je dan, univerzitetski na drugi… i tako redom. Ne znamo na koji način se mjeri prednost jedne u odnosu na drugu profesiju, veći doprinos jedne u odno su na drugu, zaslužnost jedne u odnosu na drugu! Sada nam gola egzistencija, i naše po rodice, ne dozvoljavaju ništa drugo do da dignemo glas jer nam nema više gdje pod kožu – saopštili su oni.

Prosvjetni radnici su poručili da se neće obavezati na jezik ti šine ili zavjet ćutanja. Kažu da na odgovore da nema novca ne pristaju, jer i za to ima rješenje: nek se odlije gdje je prepuno.

N.Đ.-Ra.P.

Mitropolit SPC ponovo zaobišao činjenice o „Njegoševoj potiče od Savića Markovića Štedimlije, istoričar Vukotić

Licemjerni pokušaj Joanikija da izjednači naciste i komuniste

Riječ je o čisto zlonamjernoj konstrukciji Joanikija Mićovića Drugog, koji ide stopama Joanikija Prvog (Lipovca) koji je, kao i Savić Marković Štedimlija, bio osuđen za saradnju sa okupatorima. Samo što Joanikije Mićović licemjerno svoga prethodnika predstavlja svecem i mučenikom, a Savića Markovića kao nacistu. A kvislinzi jedan i drugi – ocjenjuje Vukotić

PODGORICA – Istoričar Vukota Vukotić nazvao je zlonamjernim i licemjernim nastupe mitropolita Joa nikija koji je u Novom Sadu pokušao da uveže nacizam i komunizam „na istom zadat ku“, lamentirajući u svojoj besjedi nad srušenom kape lom Karađorđevića, koju je prikazao kao prvobitnu Nje goševu i pokušavajući usput da plasira priču da je ideju za njeno uklanjanje i grad nju Mauzoleja na Lovćenu socijalističkim vlastima dao, navodno, Savić Marković Štedimlija, osuđeni kvisling i Pavelićev saradnik.

Besjeda – Riječ je o čisto zlonamjernoj konstrukciji Joanikija Mićo vića Drugog, koji ide stopama Joanikija Prvog (Lipovca) ko ji je, kao i Savić Marković Šte dimlija, bio osuđen za sarad nju sa okupatorima. Samo što Joanikije Mićović licemjerno svoga prethodnika predstav lja svecem i mučenikom, a Sa vića Markovića kao nacistu. A

kvislinzi jedan i drugi – ocje njuje Vukotić. Mitropolit crnogorsko-primor ski Joanikije je prije dva dana u Novom Sadu kazao da je pokoj ni mitropolit Amfilohije „ob novio vjeru i vratio Crnu Goru samoj sebi“, nakon što se zemlja „poprilično otuđila i krenula neizvjesnim putem, naročito od trenutka rušenja Njegoše ve kapele na Lovćenu“.

– To je bio jedan apokaliptički znak za Crnu Goru, a čini mi se i za cio srpski narod, jer Lovćen je sa Njegoševim grobom i sa Njegoševom kapelom bio svje

tionik ne samo Crnoj Gori ne go, kako je sveti vladika Nikolaj govorio i cijelom srpstvu – na veo je Joanikije, a prenio por tal Mitropolije crnogorsko-pri morske.

Dodao je da je činom rušenja Njegoševe kapele došlo do „ne prirodnog i nezakonitog spoja između nacizma i komunizma“.

– To kažem zato što je osnov nu ‘argumentaciju’ za rušenje lovćenske kapele dao jedan na cista, jedna opskurna ličnost, sluga Ante Pavelića, nažalost porijeklom iz Crne Gore, iz Pi pera, Savić Marković Štedimli

PODGORICA - Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore, koji vodi pregovore sa Ministarstvom finansija, za htijeva usaglašavanje koefi cijenata zaposlenih u javnoj upravi, kojih ima oko 20.000, sa zdravstvom i prosvjetom. No, to je kompleksniji proces od uobičajenog jer je neop hodno prethodno izmijeniti Zakon o zaradama zaposle nih u javnom sektoru. Kako je Pobjedi objasnio pred sjednik te sindikalne organiza cije Nenad Rakočević, danas će se održati pregovori u Ministar stvu u vezi sa izmjenama i do punama Granskog kolektivnog

ugovora. On očekuje da će bi ti ubrzo i potpisan, ali je, kako navodi, problem što se u GKU ne mogu naći definisani koefi cijenti za zarade, kao što je to slučaj u drugim sektorima po put prosvjete i zdravstva, već je neophodno prethodno izmije niti Zakon o zaradama zaposle nih u javnom sektoru.

I Sindikat uprave Crne Gore je juče na Glavnom odboru donio odluku da traži povećanje zara

zaposlenih u javnoj upravi

da u javnom sektoru. – Uzimajući u obzir da imamo najmanje zarade u državnom aparatu, a s obzirom da je pro gram „Evropa sad“ obezvrijedi la inflacija uslovljena krizom u svijetu čime je ugrožen već loš standard naših zaposlenih – ka zao je predsjednik ovog sindi kata Ranko Božović.

Dodao je da od 2016. godine, ne računajući program „Evro pa sad“, koji je donio niz nelo

gičnosti, sektoru javne uprave nije uvećana zarada. Rakočević je Pobjedi kazao da imaju obećanja iz Vlade da će to biti učinjeno tokom jeseni, a na kon izmjena biće odmah potpi san novi granski kolektivni ugo vor koji će sadržati i povećane koeficijente za oko 20.000 za poslenih u državnoj i lokalnim upravama. Primjena uvećanih koeficijenata, prema očekiva nju Sindikata, počela bi u ja

nuaru naredne godine i bila bi predviđena budžetom za 2023. U Sindikatu uprave i pravosu đa traže usaglašavanje koefi cijenata i dinamike njihovog uvećanja sa prosvjetom čiji sin dikat takođe vodi pregovore sa Vladom uz zahtjev za uvećanje zarada od 45 odsto. Iz Vlade je prosvjetarima prvobitno bilo ponuđeno da se zarade uveća ju za 15 odsto u 2023. godini, a da se do traženih 45 odsto do

đe tek 2025. godine, što su sin dikalci odbili.

Rakočević kaže da je teška eko nomska kriza uzrokovana skoro pa hiperinflacijom dovela život zaposlenih u državnoj admini straciji na puko preživljavanje. – Konačno je 19. oktobra odr žan sastanak predstavnika našeg sindikata sa ministrom finansi ja Aleksandrom Damjanovićem na kojem je dogovoren način i di namika rješavanja najvažnijih problema koji opterećuju naše članove, odnosno zaposlene u državnoj i lokalnim upravama –kazao je on i istakao da su dobili riječ ministra za povećanje plata.

On tvrdi da nezadovoljstvo dr

Kapela Karađorđevića koju SPC uporno pokušava

Protest nastavnika juče u Nikšiću

Mitropolit Joanikije Vukota Vukotić

ja. Te njegove ‘argumente’ su prihvatili komunisti voljom Jo sipa Broza Tita – istakao je Jo anikije.

Prema Vukotićevim riječima, u pozadini mitropolitove be sjede u Novom Sadu je plasira nje mnogo puta ispričane priče, ovoga puta za „ostatak srpskog sveta“ i one koji niti poznaju dovoljno crnogorsku istoriju i crnogorske prilike, a još ma nje znaju ko je Štedimlija, što je bilo sa izvornom kapelom Njegoševom ili gdje je u cijeloj priči ideja izgradnje prve ver zije mauzoleja planirane prije Drugog svjetskog rata za vrije me Aleksandra Karađorđe vića. Ili, smatra Vukotić, Jo anikije Mićović pokušava da namakne fokus javnosti sa ne ke druge priče, stavljajući ih, ili zbog političkih motiva, sklanja jući iz fokusa.

Zamjena teZa Vukotić ističe da „gospodin Jo anikije ne zna ili ne želi da zna redosljed događaja i činjenica“. – Treba da zna da je oštećenu Njegoševu kapelu definitivno srušio Aleksandar Karađor đević i izgradio svoju zaduž binu 1925. godine, posvećenu Svetom Đorđu, umjesto Sve tom Petru Cetinjskom, što je bila izvorna. E onda u tu priču stavljate Štedimliju da bi ocrnili Mauzolej i komuniste, iako zna te da su ideju o gradnji Mauzo

žavne administracije kulmini ra do granica nezadovoljstva. – Mi ćemo kao njihovi legiti mni predstavnici radikalizovati načine ostvarenja zahtjeva ako osjetimo da se pokušava nešto izigrati ili ako bude potrebno da inertnu stranu, stranu vla sti, moramo forsirati da ispo štuje svoj dio dogovora – naveo je Rakočević.

On ističe da su izmjene seta po reskih zakona, populistički na zvanih programom „Evropa sad“, odnosno tadašnje uveća nje zarada, zajedno sa izmjenom Zakona o radu i novom visinom minimalne zarade u iznosu od 450 eura, donio i niz diskrimi natornih deformacija.

- Visina zarada za namještenike

leja razvile odmah nakon Dru gog svjetskog rata socijalističke vlasti, umjesto od strane Italija na porušene kapele Karađorđe vića – naveo je Vukotić.

Pojasnio je da je ideja o grad nji Mauzoleja, pod nazivom „Hram integralnog jugosloven stva“, bila aktuelna i 1933. godi ne, na čelu odbora za gradnju bio je pisac Branislav Nušić, a isti, veliki vajar Ivan Meštro vić, angažovan za izradu idej nog rješenja a kasnije i realiza ciju ideje.

– Kada je Nušić umro, došlo je do pronevjere sredstava priku pljenih za gradnju hrama i od svega se odustalo tada – pod sjetio je Vukotić.

Sagovornik Pobjede zaključu je da je intencija Joanikija Mi ćovića i Srpske pravoslavne cr kve da po svaku cijenu obnovi kapelu Aleksandra Karađor đevića, sagrađenu da u sim boličkom smislu pokopa Cr nu Goru.

– Drugim riječima, pokušavate da obnovite simbol okupacije Crne Gore, a pritom falsifiku jete o kojem se objektu radi, i još ga nazivate obnovom kape le Svetom Petru Cetinjskom, iako je nju srušio do temelja i sagradio novu, od kamena sa Venčaca, kralj Aleksandar – kazao je Vukotić ističući da samo fali kakav ruski arhitek ta da danas koncipira zdanje kao 1925. godine. I. PeRIĆ

(osnovna škola) se izjednačila sa ostalim zvanjima koje pokrivaju IV, V i VI stepen stručne spreme. Potpuno se degradirao institut minulog rada, postao je nevid ljiv u konačnoj zaradi, kao što su postali nevidljivi i ostali dodaci u vidu prekovremenog rada, rada noću i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Bolovanje se ne odbija na način, jednostavno i shvatljivo rečeno, od minimalne zarade - 450 eura, već od zarade koja se prepoznaje kroz koefici jente, a koja je značajno manja –navode u Sindikatu. Sindikat uprave i pravosuđa ističe da u sektoru javne upra ve nije uvećana zarada od 2016, a tada je uvećanje u prosjeku bi lo 20 eura. D.m. - n. K.

Sudija iz Srbije direktno priznao sabotažu u slučaju „državni udar“

Sudija Apelacionog suda iz Beograda je jasno i eksplicitno rekao način sabotaže Višeg suda od njihove strane. Čak je do te mjere išao da mi je rekao da nam nijesu dostavljali dokaze, ali da su ih dostavljali drugoj strani - kazala je Mugoša

PODGORICA – Sudija Ape lacionog suda iz Beograda priznao je da su sabotirali sutkinju Suzanu Mugošu u slučaju pokušaja terorizma iz 2016. godine u kojem je ona u maju 2019. godine donijela presudu po kojoj su svi optuženi proglašeni krivim, uključujući dvojicu ruskih državljana, devet državljana Srbije, ali i lideri Demokratskog fronta An drija Mandić i Milan Kne žević i službeni vozač tog saveza Mihailo Čađenović

Mugoša je to juče saopštila na sjednici Odbora za politički si stem, pravosuđe i upravu gdje je saslušana kao kandidatkinja za vrhovnu državnu tužitelj ku. Ona se, u prijedlogu Tuži lačkog savjeta još iz jula 2021. godine, koji je tada za VDT-a Skupštini predložio Dražena Burića, nalazi na listi kandi data koji ispunjavaju propisa ne uslove.

Mugoša je, odgovarajući na pitanja poslanika DF-a Pre draga Bulatovića o suđenju u slučaju „državni udar“, kazala da bi opet presudila istovjetno, s obzirom na predstavljene dokaze, bez obzira na to ko je na optuženičkoj klupi.

- Stojim iza te odluke. Spre mna sam da sa kolegama, ko hoće da uđe u taj predmet ljudski i profesionalno i ča sno, razmijenim argumentekazala je Mugoša.

Njenu presudu iz maja 2019. godine ukinuo je Apelacioni sud u februaru prošle godi ne i vratio proces na početak.

- Mnogo bih vam imala reći o ovome. Apelacioni sud po grešno pripisuje pravne kvali fikacije za određena lica. Kaže - nije bilo ništa, pa kaže – jeste. Ovi su ljudi trebali da dođu iz Srbije kao podrška NATO de monstracijama. Kako, ako se ništa nije spremalo? Nemoj mo. Znamo vi i ja, poslaniče Bulatoviću, odlično neke stva ri, koje su van svega ovoga - ka zala je Mugoša obraćajući se funkcioneru DF-a. Bulatović je na ovu opasku od govorio da je sve što zna rekao na sudu, a Mugoša da je odluka Apelacionog suda bila nezako nita, jer ako su preocjenjivali dokaze bili su dužni da otvo re pretres i presude predmet, stisnu petlju i ljudsku i profe sionalnu, i donesu oslobađa juću presudu.

- Apelacioni sud u svojoj od luci navodi zaključke iz pr vostepene presude koji nijesu tačni. Ono što je napisao Ape

lacioni sud, ne piše u prvoste penoj presudi. Ili nijesmo čita li iste spise ili nijesmo uopšte čitali spise – kazala je Mugoša. Govoreći o sabotiranju tog sudskog procesa, Mugoša je rekla da je nedavno službeno boravila u Ankari, te da je na tom putovanju bila prisutna i delegacija Srbije.

- Kolega je jasno i eksplicitno rekao način sabotaže Višeg suda od strane njih. Čak je do te mjere išao da mi je rekao da nam nijesu dostavljali doka ze, ali da su ih dostavljali dru goj strani - kazala je Mugoša. Na Bulatovićevo pitanje ko joj je to rekao, Mugoša je odgovo rila da je riječ o sudiji Apelaci onog suda iz Beograda. - Sudija Apelacionog suda iz Beograda, meni lično, pred de set ljudi, je rekao da su me sa botirali. Ja kažem: znam. On kaže: „Nijesmo vam dostavljali dokaze“. Ja kažem: znam. On kaže: „Ali, zato jesmo drugoj

strani“. Ja kažem: to stvarno nijesam znala. Mogu vam po slije reći kako se zove - odgo vorila je Mugoša Bulatoviću. On je kazao da je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao da je sve doka ze, na osnovu kojih je podigao optužnicu, dobio iz Beogra da te da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dan nakon izbora poručio da je smiješno što se u Crnoj Gori događa.

Konsultativno saslušanje pred Odborom obavljeno je juče gotovo 16 mjeseci nakon što je TS odlučio da Skupštini predloži za izbor VDT-a Dra žena Burića. Godinu kasni je, početkom jula 2022. Od bor je donio odluku da održi konsultativno saslušanje Bu rića 18. jula, kada je on obavi jestio ovo skupštinsko radno tijelo da povlači kandidaturu. Dva dana kasnije, Skupština je, na prijedlog Odbora, kon statovala da je povlačenjem Burićeve kandidature propao prvi pokušaj izbora VDT-a, te da će u drugom krugu glasa nja birati VDT-a iz reda svih kandidata koji ispunjavaju uslove.

Na listi kandidata koji ispu njavaju uslove su advokat Aleksandar Kovačević, Su zana Mugoša i Vladimir De lević, koji je obavijestio Odbor da zbog aktuelnog društve no-političkog ambijenta po vlači svoju kandidaturu za izbor vrhovnog državnog tu žioca. Odbor će uputiti izvje štaj sa saslušanja Skupštini Cr ne Gore na dalje razmatranje i odlučivanje. D.mIHaILOVIĆ

Zeković: Slijedi „fer i pravično suđenje“

PODGORICA - Osnovno državno tu žilaštvo u Podgorici ustupilo je krivič no gonjenje Vladislava Pozdnjakova Ruskoj Federaciji, a po prijavi koju je protiv ruskog ekstremnog desničara podnio građanski aktivista Aleksan dar Saša Zeković zbog brutalnih pri jetnji putem Telegrama. – Osnovno državno tužilaštvo u Podgo rici ustupilo je krivično gonjenje osum njičenog Vladislava Pozdnjakova Ruskoj Federaciji, s obzirom na to da je isti držav ljanin navedene države, a sve shodno čla nu 34 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima - navede no je u odluci ODT-a od 10. avgusta, a ko ju je Zeković primio prije nekoliko dana. – Hvala Crnoj Gori i Rusiji što su učinje le sve što su mogle da budem bezbjedan i otrgnu me iz zagraljaja straha. Crno gorski državni organi pomoći će, u ovim složenim trenucima, da Rusija potvrdi privrženost demokratiji i vladavini pra va. Zahvaljujući Crnoj Gori, gosp. Pozd njakovu „slijedi“ fer i pravično suđenje

u Rusiji – napisao je Zeković na Tviteru. Pozdnjakov se krajem marta na druš tvenoj mreži Telegram direktno obratio Zekoviću: „Za svoje laganje, za tvoje laž no miniranje, odgovaraćeš debelo! Sam si sebi potpisao kaznu!“, napisao je Pozd njakov uz link Zekovićevog Tviter profila. Pozdnjakova, koji je čelnik ekstremistič ke organizacije „Muška država“, čiji je rad u Rusiji zabranjen, naljutio je tekst koji je Pobjeda objavila - „Prijetnju da će TQ Plaza odletjeti u vazduh poslao Vladislav Pozdnjakov“ i optužio je Zekovića da je on plasirao tu informaciju. Pozdnjakov je Zekoviću zaprijetio 30. marta reagujući na informaciju u Pobje di da je 27. marta na mejl kabineta direk tora ANB Dejana Vukšića navodno od njega stigla prijeteća poruka u kojoj je upozorio da je minirao TQ Plaza u Bud vi i da će je raznijeti ako crnogorske te levizije ne budu pozitivno izvještavale o agresiji Rusije na Ukrajinu... Vukšić je tek sjutradan obavijestio polici ju o poruci, za koju se ispostavilo, poslije

pregleda zgrade, da je lažna, a Pozdnja kov je optužio Zekovića da je on odgo voran za mejl.

Samo dva dana kasnije, 1. aprila, na mejl adrese više institucija od Vlade do Mini starstva unutrašnjih poslova, stizali su prijeteći mejlovi Pozdnjakovljeve gru pe „Muška država“, da će „dići sve škole u vazduh“ ako se ne ispune njihovi zahtjevi - promjena vlasti u Crnoj Gori i promje na rukovodstva Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prijetnje su stigle i na adre se više škola, tako da je tog dana nekoliko obrazovnih ustanova evakuisano… Organizovana je i sjednica Odbora za od branu i bezbjednost na kojoj su sasluša ni čelnici bezbjednosnog sektora, a ispo stavilo se da su crnogorske sigurnosne službe nesposobne da uđu u trag osoba ma koje prijete bombaškim napadima po Crnoj Gori.

Pozdnjakov je 2018. godine osuđen na dvije godine uslovne kazne za izaziva nje mržnje prema ženama, nakon čega je napustio Rusiju. j. m.

pokušava da obnovi nazivajući je Njegoševom

Crnogorsko tužilaštvo ustupilo krivično gonjenje ekstremiste Vladislava Pozdnjakova Rusiji zbog prijetnji koje je uputio građanskom aktivisti

kapeli“, tvrdeći da ideja za „rušenje“ ističe da su te teze zlonamjerne

Suzana Mugoša poručila Predragu Bulatoviću da oboje „znaju odlično neke stvari“

Suzana Mugoša na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu

Branilac optuženih američkih državljana tvrdi da im Ministarstvo pravde nije dostavilo dokumenta

Pantović: Rješenje o ekstradiciji nijesmo dobili

PODGORICA – Branilac američkih državljana Ričarda Ajvazijana (43) i Marijete Terabelijan (37), advokat Ratko Pantović tvrdi da Ministarstvo pravde nije dostavilo rješenje kojim su njegovi klijenti iz ekstradicionog pritvora odvedeni u zatvorsku jedinicu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Pantović je podsjetio da po Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima ekstradicioni pritvor može trajati najduže šest mjeseci.

- Na obrazloženi zahtjev zemlje, koja traži izručenje, taj rok se može produžiti još dva mjeseca. Ukoliko se u tom roku ne izvrši ekstradicija, pritvor se mora ukinuti i ta lica puštiti na slobodu - kazao je Pantović.

On je naveo da je pritvor od osam mjeseci za Terabelijan istekao 22. oktobra, a za Ajvazijana 23. oktobra.

- Nijedan papir do danas nam nije dostavljen - kazao je Pantović, reagujući na tvrdnje Ministarstva pravde da su ekstradicioni postupci okončani i da će Ajvazijan i Terabelijan biti izručeni SAD.

Iz Ministarstva pravde su ranije saopštili i da im Pantović nije dostavio generalno punomoćje za zastupanje pred državnim organima, ustvrdivši da on samo traži informacije i prijeti prijavama.

Pantović je rekao da u spisima predmeta egzistira punomoćje

kojim su ga Ajvazijan i Terabelijan ovlastili da ih zastupa u postupku ekstradicije.

- S obzirom na to da postupak ekstradicije još nije završen, što su iz Ministarstva pravde i potvrdili u svom reagovanju, to znači da je ovlašćenje još validno - kazao je Pantović.

Prema riječima Pantovića, rješenje Višeg suda o ekstradiciji, iako su iz Ministarstva pravde naveli da je ono prevedeno i dato njegovom klijentu Ajvazijanu, tom američkom državljaninu još nije dostavljeno.

- Klijenta sam posjetio 31. oktobra u KPD i do tada mu nije dostavljeno rješenje. Iz nezvaničnih izvora potvrđeno mi je

da je prevod tog rješenja urađen tek 28. oktobra. Jasno je da rješenje o ekstradiciji nije pravosnažno ni izvršno, niti je direktor Direktorata u Ministarstvu pravde potpisao rješenje o izvršenju mojih klijenata, a pogotovo nije mogao potpisati nikakvo rješenje o njihovom upućivanju iz ekstradicionog pritvora u KP D - naveo je Pantović.

On je tražio da iz Ministarstva odgovore da li su, i ako jesu kada, dostavili bilo kakav dokument o upućivanju iz ekstradicionog pritvora njegovih klijenata u KPD, da li su i kada dostavili rješenje Višeg suda o odbijanju Ajvazijano-

Tužilaštvo u Njujorku obezbijedilo svjedoke saradnike i snimke sa tajnih sastanaka

PODGORICA – Njujorško tušilaštvo ima ,,jake dokaze“ u zahtjevu za određivanje pritvora crnogorskom državljaninu Goranu Gogiću kojeg američke vlasti terete za šverc 20 tona kokaina.

To je saopštio njujorški okružni tužilac Bron Pis. Gogić je uhapšen u nedjelju uveče dok je pokušavao da se ukrca na let za Cirih sa međunarodnog aerodroma u Majamiju, nakon što ga je optužila velika porota u Njujorku.

U zahtjevu za određivanje pri-

tvora navodi se da američko tužilaštvo ima saradnju sa više svjedoka saradnika koji su ,,upoznati sa ključnom ulogom okrivljenog u koordinaciji sa članovima posade na pomorskim komercijalnim teretnim brodovima koji se koriste za transport kokaina, investitorima i izvorima snabdijevanja u Kolumbiji, investitorima i vlasnicima kokaina na Balkanu, i radnicima koji primaju i distribuiraju kokain u evropskim lukama“.

Dodaje se da je tužilaštvo u posjedu elektronskih komunikacija, ,,uključujući snim-

ke sastanaka na kojima su zavjerenici razgovarali o teretu droge i zapljeni i gubicima koji proizilaze iz zapljene“.

Navodi se i da tužilaštvo ima fotografije pronađenih narkotika, njihove markirane markice i ambalažu, kao i izvještaje o laboratorijskim ispitivanjima.

Neki od dokaza koje će američke vlasti koristiti u procesu protiv Gogića su i fotografije optuženog na sastancima sa saučesnicima na kojima se razgovaralo o trgovini narkoticima.

- Snimljena komunikacija uk-

ve i njegove žalbe na rješenje o izručenju? Ajvazijan, njegova supruga Terabelijan i njegova snaha Tamara Dadjan (42) uhapšeni su krajem februara u Crnoj Gori, a bili su među najtraženijim bjeguncima sa liste Federalnog istražnog biroa (FBI). U novembru prošle godine, u odsustvu, osuđeni su za udruživanje radi bankarske prevare i pranja novca. Oni i još pet članova porodice osuđeni su u SAD za krađu više od 18 miliona dolara kredita za pomoć u borbi protiv kovida, a potraživani su od 29. avgusta 2021. godine kada su uklonili nanogice i pobjegli. A. R.

Suđenje optuženim ,,kavčanima“ za stvaranje kriminalne organizacije

Iskaz Dedovića nezakonit i ne može biti dokaz

PODGORICA - Iskaz optuženog Ilije Dedovića, koji je dao sredinom septembra 2016. godine pred specijalnim državnim tužiocem, izuzet je iz dokaznog materijala na suđenju grupi koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije.

- Iz spisa predmeta izdvaja se zapisnik sa saslušanja Ilije Dedovića od 14. septembra 2016. dat pred SDT-om. On ne može služiti kao dokaz, niti se vršiti uvid u njega. Ilija Dedović je tada saslušan bez angažovanog advokata i navedenih razloga za to - navodi se, između ostalog, u odluci suda koju je juče saopštila sutkinja Nada Rabrenović Podsjećamo, na prethodnom ročištu jedan od advokata odbrane Marko Radović sudu

je predočio da je iskaz koji je Dedović dao sačinjen nezakonito.

Kao razlog za tu nezakonitost naveo je da je on bio angažovan kao advokat Dedovića ali da ga niko, ni SDT, nije kontaktirao da dođe kao što zakon predlaže i prisusutvuje saslušanju Dedovića u SDT-u. Optužnicom su obuhvaćeni Slobodan Kašćelan, Aleksandar Đurišić , Vladimir Božović , Siniša Vlahović , Igor Đurišić, Davor Prelević, Miloš Radonjić, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj , Aleksandra Bogićević, Stefan Brnović, Zlatko Samardžić i Ilija Dedović. Prema navodima optužnice, Slobodan Kašćelan i Igor Božović, krajem maja 2010. godine, organizovali su kriminalnu grupu čiji su se članovi bavili švercom droge, iznudama, zelenašenjem, pranjem novca i davanjem mita.

Tužilaštvo smatra da su Kašćelan i Božović bili zaduženi za planiranje krivičnih djela, davanje naređenja članovima organizacije i obezbjeđivanje novca. Navodi se da su i učestvovali u vršenju više krivičnih djela. A. R.

Kažnjeno 17 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola

ljučuje konkretnu diskusiju o ulozi optuženog u zavjeri, uključujući njegov kontakt sa raznim kolumbijskim narko-trgovcima koji su odvojeno utovarili brodove, kao i njegovo diskreciono pravo i kontrolu nad odlučivanjem kako će različite grupe investitora podijeliti gubitke koji proizilaze iz određenih zapljena

- navodi se u zahtjevu o određivanju pritvora. Američko tužilaštvo u posjedu ima i snimke diskusije kriminalne grupe u kojoj, nakon zapljene kokaina, pokušavaju da identifikuju ,,cinkaroša“.

- Položaj optuženog kao visokog trgovca narkoticima za balkanske kartele takođe govori o njegovoj opasnosti - na-

vodi se u zahtjevu. Gogić se u ponedjeljak prvi put pojavio u Majamiju, pred federalnim sudom.

Gogićev advokat Lorens Hašiš za Majami Herald prekjuče je kazao da su ,,ove optužbe za njega potpuno iznenađenje“ te da njegov branjenik ,,drži svoju nevinost i planira da se bori protiv ovih optužbi“. A. R.

pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2.35 g/kg - naveli su na Tviteru. Izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 800 eura. C. H.

Akcija policije u Podgorici

Ričard Ajvazijan

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija

Goran Gogić

KIJEV/MOSKVA – Po

dručje oko nuklearnog postrojenja u Zaporožju na jugoistoku Ukrajine juče je ponovo bilo na meti gra nata, a i za taj napad dvije zaraćene strane, kao i pret hodnih puta, nastavile su da optužuju jedna drugu.

Ukrajinska državna nuklearna kompanija „Energoatom“ sa opštila je juče da iza granati ranja ovog, inače najvećeg nu klearnog postrojenja u Evropi, stoje ruske snage. Naveli su i da je u granatiranju oštećeni preostali visokonaponski vo dovi elekrane.

– Nuklearna elektrana Zapo rožje isključena je sa električ ne mreže nakon što je rusko granatiranje oštetilo preosta le visokonaponske vodove, ostavljajući u upotrebi samo dizel-generatore – navedeno je u saopštenju kompanije „Ener goatom“.

Ukrajinski nuklearni operater, kako prenosi agencija Rojters, napominje i da elektrana ima zalihe goriva za još 15 dana. Sa druge strane, Moskva za posljednji napad na nuklear ku Zaporožje optužuje ukra jinske snage.

- Ukrajinske neonacističke snage nastavljaju da grana tiraju nuklearku Zaporožje koristeći oružje dobijeno od Zapada, što može izazvati glo balnu katastrofu. Nažalost, po sjeta delegacije Međunarodne agencije za atomsku energiju nije dovela do prekida napada i međunarodne osude kijevskog režima - saopštio je sekretar ruskog Savjeta za bezbjednost Nikolaj Patrušev, koji je do dao i kako su ruske snage spri ječile teroristički napad na nu klearku Zaporožje.

– Dobili smo informaciju da su naše specijalne službe sprije čile teroristički napad na nu klearku Zaporožje – rekao je Patrušev.

U međuvremenu su se oglasi li i iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) navodeći da se dva bloka za

Kijev i Moskva se ponovo međusobno optužuju za napad na najveće evropsko nuklearno postrojenje

Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila je da se, zbog prestanka spoljnog napajanja usljed granatiranja, dva bloka zaporoške nuklearne elektrane prebacuju, iz režima „vrućeg“, u režim „hladnog gašenja“

BEOGRAD – Jedinice

Vojske Srbije otkrile su i ne utralizovale komercijalni dron koji se u srijedu veče kretao iz pravca Kopaoni ka ka Raški na jugu Srbije, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.

Dron je oboren primjenom mjera elektronskog ometanja u neposrednoj blizini vojnih objekata u garnizonu Raška.

Vojska Srbije je od utorka, zbog stanja na Kosovu, u sta nju pripravnosti, a podignut je i nivo borbene spremnosti. Nove napetosti između Sr bije i Kosova ponovno su do spjele u prvi plan nakon što je u ponoć u noći sa ponedjelj ka na utorak istekao rok ko

poroške nuklearne elektrane prebacuju, iz režima „vrućeg“, u režim „hladnog gašenja“.

Razlog tome je, kako su obja snili, prestanak spoljnog na pajanja.

– Nakon što je isključeno ek sterno napajanje, dva reakto ra koja su bila u režimu toplog isključivanja, prebacuju se na režim hladnog isključivanja.

Četiri druga reaktora su već u režimu hladnog isključivanja – saopšteno je iz IAEA.

Ta agencija je navela i da je nu klearka ponovo izgubila pri stup eksternom snabdijevanju električnom energijom zbog granatiranja, kao i da sada dobi ja rezervno napajanje od dizel generatora za hitne slučajeve. Eksplozije su juče, osim Zapo

roškom oblašću, kako prenose ukrajinski mediji, odjekivale i u Nikopolju, Harkovu, Niko lajevu i Krivom Rogu. Gradonačelnik Krivog Roga Aleksandar Vilkul prethod no je na Telegramu saopštio da je u eksploziji znatno ošte ćen jedan objekat energetske infrastrukture u tom gradu. Da su ruske snage pogodile

objekat energetske infrastruk ture u Krivom Rogu juče je po tvrdila i ukrajinska kompani ja „Ukrenergo“. Iz te kompanije je saopšteno i da se uvode restrikcije električ ne energije u Dnjepropetrov skoj, Zaporoškoj i Kirovograd skoj oblasti. U saopštenju se navodi i da će ograničenja uti cati na sve kategorije potroša ča, kako bi se održala stabilnost elektroenergetskog sistema. Turski ministar odbrane Hu lusi Akar saopštio je da je, na kon odluke Moskve da obnovi učešće u istanbulskom žitnom sporazumu, juče u potpunosti normalizovan rad morskog koridora za izvoz žitarica iz Ukrajine. - Od Ukrajine smo dobili pisa ne garancije i predali ih ruskom ministru odbrane Sergeju Šoj guu. Odlučeno je da se nastavi funkcionisanje mehanizma za

izvoz žitarica. Rad morskog ko ridora je potpuno normalizo van. Njegovo funkcionisanje se nastavlja. To je humanitar na misija - rekao je Akar. Ministar odbrane Turske ista kao je i da ta zemlja ulaže ne ophodne napore da produži sporazum o izvozu žitarica. Ministarstvo infrastrukture Ukrajine saopštilo je da je juče sedam brodova sa tovarom ži tarica isplovilo iz ukrajinskih crnomorskih luka.

Brodovi koji su krenuli ka evropskim i azijskim zemlja ma natovareni su, kako navo di Rojters, sa 290 hiljada to na prehrambenih proizvoda. Odluku Rusije da se vrati ukra jinskom žitnom sporazumu juče je pozdravio i ukrajin ski lider Volodimir Zelenski - Sprovođenje inicijative za izvoz žita će se nastaviti - rekao je Zelenski, a prenio Gardijan.

da SAD i Južna Koreja obu stave zajedničke vojne vjež be, koje su ocijenjene kao pro vokacija koja se više ne može tolerisati.

ji je vlada Kosova ostavila za primjenu odluke o zamje ni registarskih tablica izda nih u Srbiji, koje koriste Sr bi na Kosovu.

Predsjednik Srbije Aleksan dar Vučić izjavio je juče, ko mentarišući obaranje drona kod kasarne nedaleko od Ko sova, da Srbija ni sa kim nije u sukobu, ali da ne može dopu stiti da bilo ko špijunira njene oružane snage. On je ocijenio i kako taj incident nije usa mljen i da su slične letilice vi še puta uočene iznad kasarne Vojske Srbije.

- Takva vrsta izviđanja i ne dopuštenog obavještajnog ra da predstavlja svojevrstan vid agresije na suverenu zemlju –rekao je Vučić.

PJONGJANG - Sjeverna

Koreja nastavila je i juče da ispaljuje balističke rakete, uključujući i jednu interkon tinentalnu sa nuklearnom glavom, što je uzrokovalo uzbunu u Japanu čiji su sta novnici pobjegli u skloništa. Južnokorejski zvaničnici tvr de da je interkontinentalna ba listička raketa lansirana ne uspješno, prenosi agencija Jonhap. Zvaničnici u Japanu su, sa druge strane, rekli da je raketa preletjela preko Japan skog mora, ali da su je nakon toga izgubili na radaru.

Sjeverna Koreja je ove godi ne lansirala više interkonti nentalnih balističkih raketa. Rakete su lansirane nakon što je Pjongjang zahtijevao

Severna Koreja je u srijedu lansirala čak 23 rakete, što je dnevni rekord, a jedna od njih je po prvi put bila je usmjerena ka obali Južne Koreje.

U Seulu su se čule sirene za vazdušnu opasnost, zbog če ga su stanovnici ostrva Uleung evakuisani u podzemna sklo ništa.

ISLAMABAD – Bivši pre mijer Pakistana Imran Kan ranjen je u nogu kada je pu cao na kolonu vozila u kojoj se nalazio, na istoku zemlje. Njegov bliski saradnik je ubijen, a još devet osoba je povrijeđeno u tom napadu, saopštila je policija.

- Kan je odveden u bolnicu u Lahore, ali nije ozbiljno povri jeđen. Metak ga je pogodio u nogu – rekao je član Kanove partije Asad Umar Ministarstvo unutrašnjih po slova Pakistana saopštilo je da je pokrenulo istragu zbog ovog napada.

Identitet napadača, koji je uhapšen na licu mjesta, nije saopšten.

Napad se dogodio u distriktu

Vazirabad, u istočnom Pan džabu, gdje je bivši premijer predvodio kolonu kamiona i vozila ka Islamabadu, sa za htjevom da se raspišu parla mentarni izbori.

Prema navodima Kanovih sa radnika, marš će nastaviti svoj put, uprkos incidentu.

Imran Kan je prošlog mjeseca primoran da stupi sa dužnosti, pošto je utvrđeno da nije pri javljivao sve poklone koje je dobio od stranih zvaničnika, među kojima su bili i „roleks“ satovi. Kan je slučaj ocijenio kao politički motivisan.

Pakistan ima decenijsku isto riju političkih ubistava, uklju čujući i ubistvo prve demo kratski izabrane premijerke Benazir Buto 2007. godine.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Nuklearna elektrana Zaporožje

DVJESTA PEDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ponovo granatirano područje oko nuklearne elektrane Zaporožje

NIKŠIĆ: Komunalna policija dobila ,,pojačanje“

,,Pauk“ će očistiti trotoare od vozila

Kazna za nepropisno parkiranje iznosi od 105 do 125 eura, u zavisnosti od toga da li se plaća u roku od osam dana ili kasnije. Ukoliko je automobil parkiran na trotoaru ili kolovozu kazna je 60 eura, odnosno 40 ukoliko se plati u roku od osam dana. Započeta radnja premještanja vozila se plaća 30 eura, koliko i usluga odvoženja vozila

NIKŠIĆ – Komunalna poli cija i Parking servis na ras polaganju imaju specijalno vozilo ,,pauk“ koje se posli je nekoliko godina vratilo u grad pod Trebjesom. Iz

lokalne uprave saopšteno je da će to u značajnoj mje ri unaprijediti efikasnost njihovog rada u dijelu kontrole i sankcionisanja nepropisnog parkiranja.

– S obzirom na to da se vozači često parkiraju na mjestima ko ja nijesu predviđena za to - na trotoarima, kolskim ulazima, zelenim površinama, na mje stima koja su označena za oso

be sa invaliditetom i na brojni drugim - „pauk“ vozilo će una prijediti rad Komunalne polici je, koja će efikasnije sankcioni sati nepropisno parkiranje. To neće samo doprinijeti boljim poslovnim rezultatima naših preduzeća, već i većem stepe nu komunalnog reda i saobra ćajne kulture u našem gradu –kazali su iz Opštine. Visina kazne za nepropisno parkiranje kao i za odvoženje nepropisno parkiranog auto mobila, određena je Uredbom koju je donijela Vlada. Kreće se od 105 do 125 eura, u zavisno sti od toga da li se plaća u roku od osam dana ili kasnije. Uko liko je automobil parkiran na trotoaru ili kolovozu kazna je 60 eura, odnosno 40 ukoliko se plati u roku od osam dana. Započeta radnja premješta nja vozila se plaća 30 eura, a isto tolika je cijena i za usluge odvoženja vozila. Pet eura ko šta dan čuvanja vozila na par king prostoru. Sva nepropisno parkirana vo zila biće odvezena na parking kod Doma revolucije, na dio koji je za to obezbijeđen, a vla snik će moći da preuzme vozi lo nakon što plati kaznu. Iz lo kalne uprave najavili su kako će se u cilju unapređenja bezbjed nosti i kvaliteta života građana potruditi da u narednoj godini obezbijede sredstva za nabav ku najpouzdanijeg sistema za rješavanje problema u saobra ćaju – ,,oko sokolovo“. C.G.

Rodnom mjestu poklonio most

PETNJICA – Završena je izgradnja mosta u MZ Lagatore. Sredstva je obezbijedio Sait Latić, koji je dugi niz godina ži vio u Švajcarskoj, a penzionerske dane provodi u zavičaju.

Most povezuje Lagatore i Trpezi sa Petnjicom. Latić je prije sedam godina izrazio želju da renovira stari most da bi bio prikladan za korišćenje. On je donirao kompletna nov čana sredstva, oko 20.000 eura. Opština je ponudila da pomo gne sa 3.500 eura ali je odbio. Bošnjačka stranka donirala je 1.000 eura za rekonstrukciju.

Latić je za Radio Petnjicu kazao da su njegov pokojni otac i on učestvovali u izgradnji starog mosta, te da je prije sedam go dina pokrenuo inicijativu da se rekonstruiše, ali da nije dobio reakciju od nadležnih. To ga je navelo na ideju da sam započ ne akciju i da snosi cjelokupne troškove izgradnje. Na mostu su okončani građevinski radovi, fali zaštitna ograda. I. R.

POVEZUJE LAGATORE I TRPEZI SA PETNJICOM: Novi most

PETNJICA: Lijep gest Saita Latića

ZA VIŠE REDA NA ULICAMA: Vozilo ,,pauk“

Vlada odobrila Upravi za saobraćaj projekat vrijedan 6,4 miliona eura, čeka se građevinska dozvola

Bemax će graditi put Mateševo - Kolašin

Rekonstrukcijom te dionice biće povećana bezbjednost učesnika u saobraćaju, istovremeno se stvaraju povoljniji i lakši uslovi za komunikaciju između Kolašina i auto–puta „Princeza Ksenija“. Ugovorom je predviđeno da radovi traju osam mjeseci

PODGORICA/KOLAŠIN – Uprava za saobraćaj dobila je saglasnost za gra đenje složenog inženjerskog objek ta, tj. rekonstrukciju regionalnog pu ta R-13 Bioče – Mateševo – Kolašin, dionica Mateševo – Kolašin u dužini od devet kilometara. U obrazloženju odluke navedeno je da

je planirana rekonstrukcija u skladu sa PUP-om Kolašin i Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine.

– Investitor radova je Uprava za saobraćaj, a glavni projekat rekonstrukcije je urađen na osnovu urbanističko-tehničkih uslo va od 10. septembra 2019. godine, koji je izdalo Ministarstvo održivog razvoja i

turizma, Direktorat za građevinarstvo. Radove izvodi kompanija Bemax DOO Podgorica sa kojom je ugovor potpisan 17. oktobra 2022. godine – piše u odluci. Vrijednost ugovora je 6.409.428 eura sa PDV-om, a predviđeno je da radovi tra ju osam mjeseci.

Rekonstrukcija podrazumijeva pobolj šanje situacionih elementa postojećeg puta na tri dionice ukupne dužine cca 1,50 km usvajanjem većih radijusa kri vina, dok se na ostatku trase u dužini od šest kilometara radi rehabilitacija (stru ganje i presvlačenje habajućeg sloja) sa sanacijom kosina.

– Ovom rekonstrukcijom biće poveća na bezbjednost svih učesnika u saobra ćaju i istovremeno se stvaraju povoljni ji i lakši uslovi za komunikaciju između Kolašina i auto–puta „Princeza Kseni ja“. Pripremni radovi započeće odmah po dobijanju saglasnosti a izvodiće se na cjelokupnoj dionici i obuhvatiti ograđi vanje gradilišta, izradu pomoćnih gradi lišnih saobraćajnica za izradu potpornih zidova, nasipa i usjeka, povezivanje gra dilišta na priključke (elektro, vodovod ne i dr), uređenje lokacije za dopremu materijala, čišćenje terena, obilježava nje zahvata gradilišta, odstranjivanje gr mlja i drveća, kao i iskop, utovar i odvoz zemljanog materijala, radi ublažavanja i sanacije postojećih kosina – piše u doku mentu uz napomenu da je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urba nizma upućen zahtjev za dobijanje gra đevinske dozvole.

Kompanija Bemax je u aprilu počela re konstrukciju puta R13, Bioče – Mateševo – Kolašin, kako bi se taj dio od petlje Ma teševo, koja je u sklopu auto-puta, spojio sa regionalnim putem Kolašin – Mateše vo. Radovi obuhvataju izgradnju dva no va mosta – jedan preko rijeke Tare, a dru gi preko rijeke Drcke. C. G.

B I j E lo Polj E: Telemach i Opština obilježili Svjetski dan čistog vazduha

,,Otoka“ zelenija za 80 sadnica

BIJELO POLJE – Sport sko-rekreativna zona „Otoka“ u naselju Loznice upotpunjena je sa više od 80 novih sadnica drveća, koje je donirala kompanija Telemach, u saradnji sa Op štinom Bijelo Polje.

Tako je lokacija, koja je neka da bila poznata po odlagali štu otpada, sada postala zele na zona za odmor i rekreaciju. Telemach je, zajedno sa Opšti nom, akciju sađenja organizo vao simbolično na Svjetski dan čistog vazduha, 3. novembar. – Dok svakodnevno donosimo budućnost u domove svih na ših korisnika, ne zaboravlja

mo da njegujemo i one vrijed nosti koje suštinski život čine kvalitetnijim. Zato, kroz naše zelene akcije i donacije, uka zujemo koliko je važno da se vratimo prirodi. Nakon Pod gorice, Pljevalja i Bara, Bijelo Polje je četvrti grad u kojem je kompanija Telemach donirala sadnice i organizovala akciju ozelenjavanja. Sa preko 1.000 sadnica najveće gradove cen tralne, južne i sjeverne regije učinili smo zelenijim i kom fornijim za odmor i rekrea ciju – poručuju iz kompanije Telemach.

PODGORICA – Crnogor ski elektrodistributivni sistem izvodi 4. novembra radove za kvalitetnije i si gurnije napajanje električ nom energijom. Zbog toga danas potrošači u pojedi nim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h dio sela Bojovići.

Bar: od 9 do 14 h Brkanovići, Pečurice, Grdovići, Velje Se lje, Kunje, Nikezići, Duškići, Mala i Velika Gorana, Meta novići, Pelikovići, Kovačevi ći, Centar Ostrosa; od 9 do 13 h Zgrada Brčvaka kod kruž nog toka u Ilinu; od 7.30 do 18 h dio naselja Dubrava iznad magistrale od 106 ulice.

Berane: od 8.30 do 14.30 h Bu dimlja, Mašte i dio sela Go ražde, dio sela Štitare, Selo Batuni.

Bijelo Polje: od 14 do 18 h Ka nje; od 8 do 18 h Lješnica; od 8 do 14 h Ravna rijeka; od 9 do 16 h Nedakusi, Žurena, Bresto vik, Pašića polje, Laholo, Kaše vari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića Krš, Prijelo zi, Zagrad, Loznice, Voljavac, Ostrelj, Rodijelja, Stožer 2. Budva: od 14 do 16 h Sotonići, Brčeli, Bukovik, Podgor, Bije le Poljane; od 9 do 12 h Maži ći, Duletići, Lapčići, Stanišići, Pobori, Gornji Pobori, Stanje vići i Brajići. Cetinje: od 9 do 13 h dio nase lja Stankova Gomila, Bulevar crnogorskih junaka, dio Hu maca i Bajica-Pozduje.

Danilovgrad: od 8 do 11 h La levići, Bogićevići, Frutak, Rži šta, Do Pješivački, Viš, Glava Zete, Kujava, Bogmili, Zago rak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Vinići, Mosori, Sretnja , Brijestova , Rova , Do nji Rsojevići, Bare Šumanovi ća, Šobaići, Mijokusovići, Bo ronjina, Mandići, Kupinovo, motel ,,Sokolina“ i Veleta; od 8 do 15 h dio Studenog, Poljica, dio Donjeg Zagarača.

Kolašin: od 8 do 17 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lu govi, Žirci, Crkvine, Pčinja, Moračka Bistrica¸ od 8 do 18 h Dulovine, Šljivovica, Izlas ci, Manastir, Rečine, Lokve,

Lokacija ,,Otoka“, koja je nekada bila po znata po odlagalištu otpada, sada postala zelena zona za od mor i rekreaciju

opština

Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabu ka, Drcka, Đekići, Sunga, Ba re Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranje štica¸ od 8 do 16 h Jasenova, Ocka gora, Međuriječje, Ce rovica, Trešnjica, Liješnje, Bo gutov do, Mrtvo Duboko, Bu lje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Ve lje Duboko, Trmanje; od 8 do 15 h Mujića Rečine. Mojkovac: od 8 do 17 h Uloše vina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 8 do 15 h Podbišće, Pejovići, Feratovo polje, Gacka, Štitari ca, Baza, Kraljevo Kolo, Seli

šta; od 9 do 15 h Pobrsijevići. Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Petnjica, Godočelje, Lagato ri, Đuđ, Murovac, Javorovo, Radmanci, Lješnica, Tuca nje, Orahovo, Vrševo, Bor, Sa vin Bor, Ponor, Dobrodole, Vr saljke, Dašča Rijeka i Kruščica. Plav: od 9 do 14.30 h Skić, Kori ta, Komarača, Meteh 1, Meteh 2, Jara, Babino Polje, Prnjavor, Malo Selo, RDC (Kofiljača), Đurička Rijeka, Bogajiće, Voj no Selo, Hakanje, Gropa, Jase nica, Hoti 1, Zabelja i Hoti 2. Pljevlja od 9 do 17 h Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Bre za, Zelena Stijena, Podborova, Šljuke, Zahum, Meljak, Viš

Iz Opštine Bijelo Polje navode da je jedno od najvećih naselja - Loznice, tom donacijom po stalo još ljepše mjesto za život. – Na ovoj lokaciji smo izgra dili terene za košarku, fudbal, rukomet, odbojku na pijesku i trim stazu. Postavljen je par kovski mobilijar, a danas smo zaokružili cjelinu sportsko re kreativne zone. Drago nam je da je to i kompanija Telema ch prepoznala i ovo vrijed nom donacijom pomogla na šem cilju – naveli su iz Opštine. B. Č.

njica, Gradac, Pupovići, Crn ci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba - moguća kratka isključenja na početku i kraju radova.

Plužine: od 8 do 15 h Pišče; od 8.30 do 15 h Bajovo Polje, Po trk, Duba, Zaborje, Polja Pe jovića, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Seljane i Zakamen. Rožaje: od 9 do 14.30 h Hu rije, Grahovo, Gornja Lovni ca, Donja Lovnica, Bubovići, Klanac, Bašča, Sastanci, Luči ce, Gržice, Ćosovica, Zloglav lje i Honsiće.

Ulcinj: od 8 do 14.30 h Ulica 28. decembar (dio kod stanice Uprave policije i Vatrogasne); od 8 do 14.45 h Zoganje, Dar za, Briska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Brdela.

Žabljak od 9 do 17 h Suvodo. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

SADIlI NA EKoloŠKI DATUM: Juče u Loznici

RADoVI ĆE TRAjATI oSAM MjESECI: Sa puta od Mateševa do Kolašina

ARHIVA POBJEDA

PODGORICA – Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren 12. novembra u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević selektorka je 44. Crnogorskog likovnog salona koji će biti održan pod sloganom „Ekomitologije“.

Ovogodišnjim žirijem predsjedava dr Svetlana Racanović, a članice su Ana Ivanović i Milica Bezmarević. Povodom obilježavanja 13. novembra – Dana Prijestonice Cetinje, Salon organizuje Sekretarijat za kulturu u partnerstvu sa Društvom istoričara umjetnosti Crne Gore i Narodnim muzejem Crne Gore, a uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Učesnici Salona ove godine su Andrea Vamos iz Francuske, Driton Selmani sa Kosova, Nina Ivanović i Stevan Kojić iz Srbije, Emir Šehanović iz Bosne i Hercegovine, Vana Urošević iz Makedonije, kao i crnogorski umjetnici/ ce Darko Vučković, Milena Mijović-Durutović, Nikolina Zuber, Teodora Nikčević, Jelena Pavićević, Ivana Radovanović, Siniša Radulović, Igor Rakčević, Maja Šofranac i Ivan Šuković U razgovoru za Pobjedu selektorka Salona Milica Bezmarević govori o konceptu ovogodišnje manifestacije, kriterijumima na osnovu kojih je vršila izbor umjetnika koji će se predstaviti na Salonu...

POBJEDA: Zašto slogan ,,Ekomitologije“?

BEZMAREVIĆ: Sam pojam ekomitologije nastao je iz mog promišljanja u okviru jedne teme koja mi je odavno zanimljiva, a odnosi se na jedan veoma širok registar pojma –ekologija, tj. našoj kolektivnoj i individualnoj percepciji njenog značenja. Prema Feliksu Gatariju, francuskom filozofu i aktivisti, pojam ekologije

Država dovedena skoro do ruba ekološke egzistencije

danas odnosi se zapravo na najmanje tri važna ekološka registra – prirodno okruženje, socijalanu ekologiju i mentalnu ili individualnu ekologiju, i te kategorije pripadaju jednoj jedinstvenoj, novouspostavljenoj filozofskoj odrednici –ekozofiji. Kako on to duhovito primjećuje, vrijeme je da ekologiju prestanemo da povezujemo sa malom grupom zaljubljenika u prirodu ili ekoloških stručnjaka. Promišljanje o prirodnoj sredini danas u korelaciji je sa mentalnom i društvenom ekologijom čije relacije grade jedan budući, multipolarni svijet, koji prevazilazi dosadašnje dualističke opozicije i antagonizme. Ekozofija, kao nova filozofska odrednica, naime, prirodnu sredinu promišlja u korelaciji sa mentalnom i društvenom ekologijom, praveći paralelu između ekoloških neravnoteža koje ugrožavaju opstanak života na Zemlji, gdje uporedo sa tim ekološkim poremećajima izumiru i ljudski modusi života, individualni i kolektivni, koji evoluiraju u smjeru postepenog propadanja. Izumiru i deformišu se, dakle, ne samo vrste, već i socijalni odnosi, mentalni stavovi, ljudska solidarnost.

POBJEDA: U kojoj mjeri ste promišljali lokalno shvatanje pojma ekomitologije?

BEZMAREVIĆ: U kontekstu lokalnog shvatanja ekologije i još dalje ustavnog određenja Crne Gore kao ekološke države, nameće se pitanje o našim kolektivnim sklonostima ka mitologizacijama i lažnim proklamacijama identitetskih vrijednosti. Neprestano isticanje i pozivanje na status ekološke države, koji već

pune tri decenije Crna Gora i zvanično ima, postao je neprikosnoveni društveni paradoks i nonsens, očigledan na svakom koraku ove ekološki definisane, a u stvarnosti ekološki devastirane zemlje. Tokom tog višedecenijskog ekološkog statusa, njen ekološki identitet se neprestano narušavao, degradirao i unižavao kontinuiranim zanemarivanjem, zagađivanjem i uništavanjem prirodne sredine i cjelokupnog ekosistema. Danas u stvarnosti imamo državu dovedenu skoro do ruba ekološke egzistencije, dok se sa druge strane kolektivno identifikujemo sa tim uspostavljenim i veoma poželjnim mitom o ekološkoj

Naša arogancija se zasniva na neznanju

stvaralačka kreacija koja pripada toj novoj ekologiji, ima svoju snagu i može da vrati povjerenje u svijet.

PODGORICA - Crnogorski gitaristički duo, koji čine klasični gitaristi Goran Krivokapić i Danijel Cerović, nastupiće na Međunarodnom festivalu gitare koji će biti održan u Budimpešti od 4. do 6. novembra.

Njihov koncert, koji će biti održan danas na muzičkoj akademiji „Franc List“, biće jedan od glavnih programskih segmenata festivala. Pored našeg dua na festivalu nastupaju vodeće imena iz svijeta klasične gitare, kao sto su David Rasel i Zoran Dukić

Duo Krivokapić – Cerović, od 2005. godine, kada su osnovani, jedan su od najprepoznatljivijih crnogorskih ambasadora na svjetskoj klasičnoj sceni. Često su pozivani na prestižne pozornice na ko-

jima drže predavanja i majstorske kurseve, izvode koncerte pisane za dvije gitare.

Njihov inače širok repertoar obuhvata transkripcije rane muzike i originalne kompozicije iz 19, 20. i 21. vijeka.

- Sklad crnogorskog tima je toliko savršen da se često osjećamo kao da postoji samo jedan izvođač – napisao je o njima muzički kritičar Dejvid Denton

U nastavku sezone duo će nastupati u Španiji, Njemačkoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i u Južnoj Koreji. R. K.

POBJEDA:

Šta će ovogodišnji salon donijeti novo u odnosu na prethodna izdanja?

da se ovom izložbom pokrenu neke nove teme

POBJEDA: Kako je zamišljen ovogodišnji salon i na osnovu kog kriterijuma ste vršili izbor umjetnika koji će se na njemu predstaviti?

pa i sa samim sobom. U tom smislu bi mi značilo

BEZMAREVIĆ: Ovogodišnji salon uopšte nijesam promišljala isključivo u tom smislu nečeg novog i potpuno drugačijeg što se tiče samih umjetničkih radova, iako je gotovo cijela produkcija nastala u toku ove ili prošle godine, već mi je namjera bila da se ovom izložbom pokrenu neke nove teme koje se tiču društvene i intelektualne svijesti, naše neshvatljive, individualne i kolektivne, mentalne i socijalne pasivnosti, da se ožive neka pitanja koja se tiču cjelokupne zajednice koja pripada jednom globalnom ekološkom sistemu. Mitologizacije koje pominjem pripadaju našoj aroganciji koja se zasniva na našem neznanju. Ekomitologije vas pozivaju da razmišljate o kompletno novim odnosima sa svijetom oko sebe, prirodom, tehnologijom, društvom, pa i sa samim sobom. U tom smislu bi mi značilo kada bi ova izložba doprinijela nečem novom i drugačijem.

državi. Ta vrsta mistifikacije, tačnije lokalno-kolektivne mitologizacije, jednako se prenosi i na ostale ekološke registre socijalnog i subjektivnog diskursa. Jedna od najupečatljivijih lokalnih društvenih anomalija odnosi se na selektivne abortuse, gdje Crna Gora ima dramatičnu statistiku, što predstavlja najbrutalniji primjer narušavanja prirodnog socijalnog balansa – društvenog ekosistema. Uspostavljeni viševjekovni nacionalni mit o neprikosnovenoj vrijednosti muškog potomka u porodici nipošto nije iščezao, već naprotiv, napredak nauke i tehnologije samo je dodatno omogućio još agresivniju mogućnost njego-

Cerović i Krivokapić danas na Akademiji

ve primjene u nasilnoj prirodnoj selekciji, a to je upravo ono što ekozofija definiše kao katastrofalne učinke negativne evolucije. Još mnogo je sličnih primjera gdje smo kao društvo skloni, da ne kažem predodređeni, ka raznim nivoima mitologizacija, i to je ukratko ono što je meni bilo podsticajno u promišljanju ove teme. Razumljivo, budući da je estetički momenat u ekozofiji jako važan, ali ne u smislu bilo kakvih umjetničkih izama ili pravaca, već u smislu čiste, stvaralačke kreacije, namjera mi je bila da uspostavim vezu između same umjetnosti i ovog širokog ekomitološkog diskursa iz kojeg je cijela izložba mišljena. U tom smislu vjerujem da svaka

BEZMAREVIĆ: Pozicija selektora izložbe zapravo je pozicija kustosa, sa koje se kustoski definiše i kreira koncepcija izložbe, odabir izlagača, koncepcija postavke itd, dakle, cjelokupni identitet izložbe. Kao što sam već istakla, idejni koncept pod nazivom ,,Ekomitologije“ koji sam uspostavila kao misaoni okvir izložbe, poslužio je kao neka vrsta filtera gdje sam se prvenstveno interesovala za umjetnike i umjetnice koji se u svojim umjetničkim praksama bave promišljanjem i interpretacijom tema koje su se ticale mog autorskog koncepta. Jednako važno, ili još i važnije, bilo mi je to da se radi o umjetnički ostvarenim radovima u svakom smislu, u idejnom, sadržajnom, formalnom, produkcijskom, dakle da imaju potpunu estetsku i sadržajnu zaokruženost. To je za mene jako važna odrednica pri bilo kojoj upućenosti na nečiji rad, ta kompletna ostvarenost i uspjelost nekog rada i tu se uvijek trudim da beskompromisno pratim isključivo svoja profesionalna uvjerenja, dakle, ne samo povodom ovog odabira, već i inače u kustoskom poslu kojim se bavim, što često u našoj sredini i nije baš prihvatljivo. Ipak, vjerujem do kraja u ispravnost takvog mišljenja, pa sam se i u ovoj selekciji vodila isključivo tim principima.

A. ĐOROJEVIĆ

Flautisti iz Trsta u Modernoj galeriji

PODGORICA - Ansambl flauta iz Trsta „Trieste Flute Ensemble“ prirediće premijerni koncert u Podgorici, večeras u 18 sati, u Modernoj galeriji.

Koncert će se realizovati u okviru muzičkog ciklusa „Kamerna muzika“, u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“. Ansambl flauta iz Trsta čine flautisti-profesori Alessandro Vigolo, Ettore Michelazzi, Baya Rinchinova, Irina Perosa i Zorana Belušević, a pridružiće im se profesorka Žana Lekić i mladi flautisti iz Crne Gore. Na programu cjelovečernjeg koncerta su djela autora iz raznih djelova svijeta: „Flautski kvartet“ Aleksandra Čerepnina, „Pass the Parcel“ Stiva Loksa, „Serenada“ iz svite „Španija“ Isaka Albeniza, „Lunina magična flauta“ Blaža Pucihara i „Mongolska svita“ Đorđa Blaska Od 2005. godine ansambl aktivno djeluje i jedan je od prvih profesionalnih ansambala flaute u Evropi. Cilj ansambla je da promoviše obrazovanje i repertoar za flautu. Ansambl, kao i udruženje flautista u okviru kojeg djeluje, vodi renomirani flautista, kompozitor i profesor iz Trsta Đorđo Blasko Gostovanje ansambla podržale su strukovne organizacije iz Trsta: Tršćanski festival flaute, Koncert-konferencija „SENZAconFINE“ i Udruženje flautista u Trstu. R. K.

Selektorka

Selektorka salona Milica Bezmarević

Crnogorski gitaristički duo na Festivalu gitare u Budimpešti

Danijel Cerović i Goran Krivokapić

Duletić: Kao građanka osjećam se porazno

Ne znamo da li je onaj koji je htio polomiti ove skulpture znao da su one posvećene istorijskim ličnostima naše države, ali je zasigurno jasno da njegovi snaga i bijes nijesu bili dovoljno jaki da polome čelik od kojega su napravljene, a koji simboliše nesalomivi duh hrabrih Crnogorki

građanka sam poražena – ka zala je Duletić. Upravo na način koji simbo lizuje priču o ženama iz cr nogorske istorije, autorka objašnjava da su ove skulptu re napravljene od nesalomi vih materijala.

Očekuje od nadležnih da pro nađu počinioce ovog vandal skog čina.

-Trebalo bi počinioce, ne samo ovog, nego svih vandalizama pronaći i na neki način sankcio nisati – zaključila je Duletić, uz napomenu da umjetnost na naj bolji način razotkriva suštinu. Povodom ovoga poslali smo pitanja Glavnom gradu i poli ciji. Očekujemo odgovore da li i što preduzimaju povodom pronalaženja počinilaca ovog vandalizma.

NESALOMIVI DUH

Nepoznati počinilac/ oci su prije dvije noći na Trgu Argentina iskrivili skulpture ,,Moji ljudi“ umjetnice Dubravke Dude Duletić, koje su postavljene u junu ove godine.

Dvije od tri skulpture sa sr colikim glavama, koje sim bolično predstavljaju zna čajne žene iz istorije Crne Gore, iako napravljene od li venog čelika, iskrivljene su, najvjerovatnije snažnim udarcima ili skakanjem po

Koncentracija PM 10 česti ca u vazduhu u večernjim časovima tokom prva dva dana novembra išla i više od tri-četiri puta iznad do zvoljenih vrijednosti. Na mjernoj stanici u Ulici Me še Selimovića u Bloku pet u 22 sata 1. novembra vrijed nost PM 10 čestica iznosila je čak 215 µg/m3, što je više nego četvorostruko u odnosu na dozvoljenu srednju dnevnu vrijednost koja je 50 µg/m3. U 21čas iste noći iznosila je 180, u 19 časova 155, dok je u 23 sa ta izmjereno 138 µg/m3. Slična situacija bila je i prije dvije noći (2. novembar) – u 19 časova na istoj mjernoj stanici zabilježe na je vrijednost PM 10 u izno su od 172 µg/m3. Sat ranije bi la je 160, dok je u ponoć 123 µg/ m3. Tokom oba dana vrijedno sti PM 10 čestica bile su uglav nom u granicama dozvoljenog, dok juče od 15 časova one nije su bile dostupne na sajtu Agen cije za zaštitu životne sredine. Odgovarajući na naša pitanja,

njima. Ne znamo da li je onaj, ili više njih, koji ih je htio polomiti znao da su ove skul pture posvećene istorijskim ličnostima naše države, ali je jasno da njegovi snaga i bijes nijesu dovoljno jaki da polo me čelik od kojega su naprav ljene, a koji simboliše nesalo mivi duh hrabrih Crnogorki.

PORAZ ZA DRUŠTVO

Autorka ovih skulptura Dub ravka Duda Duletić užasnuta je zbog ovog vandalskog čina. Navodeći da su skulpture

izrađene od livenog čelika, ističe da je bila potrebna ve lika snaga da ih neko iskrivi.

Pokušala je da ih vrati u prvo bitan položaj, ali bezuspješ no. Smatra da će biti potreb no da se zagrije čelik, da bi ga vratili u pređašnje stanje što će, kaže, uraditi narednih da na da sa ljudima koji se bave tim poslom.

-Ovo je moj poklon gradu. Ja sam ovo poklonila upravo ovim ljudima što su ovo na pravili. Možda sam ja ovdje kao umjetnik i uspjela, ali kao

Skulpture „Moji ljudi“ likov ne umjetnice Dubravke Dude Duletić postavljene su u junu ove godine na dvije lokacije u Podgorici – na Trgu Argenti na i iznad Sastavaka. Umjet nička djela simbolički pred stavljaju žene koje su svojim emancipatorskim poduhva tima dale doprinos, ne samo društvenom kontekstu u ko jem su živjele i stvarale, već svojim nasljeđem oblikuju i savremeno društvo. Skulptu re su dio projekta „Komunici ranje rodne ravnopravnosti“ koji sprovodi UNDP u sarad nji sa Ministarstvom ljudskih

Uvijek će se vratiti u poziciju koja im pripada

Podsjećamo, skulpture na Trgu Argentina bile su na meti vandala i krajem juna ove godine, kada je Dubravka Duda Duletić dala intervju za Pobjedu. Prije susreta sa kolegama iz našeg lista, autorka je zatekla dvije skulptu re koje su bile prilično iskrivljene.

- To nije moglo da se desi drugačije osim da ih je neko namjerno iskrivio. Uspjela sam da ih stavim u prvobitni položaj. One su od čelika, imaju jak karakter i one će se uvi jek vratiti u poziciju koja im pripada, koja zapravo pripada tim ženama o kojima govore. Ta iskrivljenost simbolično ukazuje na odnos ljudi jednih prema drugima u ovom druš tvu. Tu treba jako puno da se radi, ne samo na jačanju žena, nego i na ostalim segmentima, a to, prije svega, nećemo moći postići bez snažnih kulturnih institucija – kazala je Duletić za Pobjedu u intervjuu 29. juna ove godine.

i manjskih prava, uz finansij sku podršku Evropske unije. Na svakoj skulpturi nalazi se QR kod, čijim skeniranjem po sjetioci mogu da dobiju infor macije o markantnim ženama iz istorije Crne Gore. Vremenom će se QR kodovi mijenjati i biti posvećeni no vim ženama. Figure su upa

rene sa monografijom ,,Žene Crne Gore“. Prvih šest žena, predstavljenih na figurama, pripadaju antifašističkom periodu – Božana Vučinić, Jelena Ćetković, Vukosa va Mićunović, Joka Bale tić, Jagoda Bogićević i Vu kosava Ivanović

iz Agencije za zaštitu životne sredine su kazali da su indika tivni podaci koji su u realnom vremenu dostupni na vebstra nici Agencije, dobijeni auto matskom metodom mjerenja.

-Za navedeni period, pokazu ju da je povremeno izmjerena povećana koncentracija sred njih satnih vrijednosti PM 10 čestica, dok će podaci o sred njim dnevnim koncentraci

jama biti poznati nakon la boratorijske analize uzoraka primjenom referentne meto de – poručuju iz Agencije za zaštitu životne sredine. Napominju da su pomenu ti podaci nevalidirani, te da će CETI (Centar za ekotoksi kološka ispitivanja) dostaviti Agenciji zvanični mjesečni iz vještaj o kvalitetu vazduha sa validiranim podacima (sa svih mjernih stanica u Crnoj Gori) za ovaj mjesec do 15. decem bra, koje će oni zatim objaviti na svom vebportalu. Poznato je da kvalitet vazdu ha u značajnoj mjeri zavisi od meteoroloških parameta ra, grejne sezone, saobraćaja, požara i sl.

-Da li će se emisije zagađuju ćih materija u vazduhu pove ćavati ili smanjivati, u najve ćoj mjeri zavisi od intenziteta, pravca i smjera vjetra, pri sustva padavina, atmosfer skog pritiska i sl. Naravno, do minantan uticaj na kvalitet vazduha ima saobraćaj, što po tvrđuju i podaci UT stanice lo cirane na Zabjelu, koja upra vo prati uticaj saobraćaja na kvalitet vazduha – poručuju iz Agencije. Iz Agencije za zaštitu životne sredine podsjećaju na prepo ruke Instituta za javno zdrav lje u slučajevima visokih kon centracija zagađenja vazduha. -Visoko zagađenje vazduha (satna koncentracija PM 10

čestica između 90 i 180 µ g/ m3): preporučuje se svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva (djeca, trudni ce, stari, hronični bolesnici) da smanje boravak na otvo renom, naročito u blizini pro metnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i ma gle u vazduhu. Treba ograniči ti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše br ze ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom. Veoma vi soko zagađenje vazduha (sat na koncentracija PM 10 čestica veća od 180 µg/m3): preporu čuje se svima da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje vježbanje i sl) na otvo renom do poboljšanja kvalite ta vazduha – navode iz Agen cije za zaštitu životne sredine, uz napomenu da je dozvoljena srednja dnevna vrijednost PM 10 čestica 50 µg/m3, i ne smi je biti više od 35 dana u godini prekoračena. I. MITROVIĆ

Iskrivljene skulpture na Trgu Argentina

Duletić pokušava vratiti skulpturu u prvobitan položaj

PODGORICA - Po četiri en gleske i njemačke ekipe, tri iz Italije, dvije iz Portugala, te po jedan tim iz Španije, Fran cuske i Belgije naći će se u nokaut fazi Lige šampiona.

Žrijeb osmine finala održaće se u poneđeljak, 7. novembra, u 12 časova po srednjoevrop skom vremenu u evropskoj kući fudbala u Nionu, a mje sto su obezbijedili Liverpul, Čelzi, Mančester siti, Toten hem, Bajern Minhen, Boru sija Dortmund, Lajpcig, Ajn traht, Napoli, Inter, Milan, Porto, Benfika, Real Madrid, PSŽ i Briž.

Prve utakmice igraće se 14/15/21. i 22. februara, dok su termini revanša 7/8/14. i 15. mart 2023. godine.

MARSEJ – NAJVEĆI

GUBITNIK

Posljednje kolo grupne faze otklonilo je sve dileme oko prolaza, a Marsej je šokan tno eliminisan nakon lude noći i poraza na ,,Velodromu“ od Totenhema u 95. minutu. Sastavu iz Londona pripalo je prvo mjesto, a drugi je bio Ajntraht iz Frankfurta koji je sa 2:1 savladao lisabonski Sporting. To je bio rezultat koji je Marseju garantovao prolaz sa 1:1 protiv ,,pijevaca“. Da su to znali, fudbaleri fran cuskog tima bi možda i priko čili u finišu, branili ,,iks“, ali igrali su otvoreno, na pobje du do kraja, a to ih je koštalo

Grupnu fazu prošli svi Englezi i Njemci

bolne eliminacije u debeloj sudijskoj nadoknadi. Strijelac gola, centralni bek Šansel Mbebma, priznao je da saigrači iz Marseja na te renu nijesu bili upućeni da im je remi bio dovoljan.

- Žalim što nas niko nije oba vijestio o rezultatu koji nas je vodio dalje. Mi na terenu ni jesmo znali, ali ljudi na klupi jesu. Nije bilo komunikacije. Ljuti smo. Meč u Lisabonu je bio završen, a mi smo ju rili drugi pogodak. To je na ša greška – rekao je Mbemba za RMC Sport.

Pjer-Emil Hojbjerg je u 95. minutu donio trijumf Toten hemu, a istovremeno ostavio Marsej bez evropskog pro ljeća.

Trener francuskog kluba Igor Tudor je neuspjeh pri pisao buci na stadionu.

- Bila je konfuzija u posljed njih nekoliko minuta. Ništa se nije čulo od buke navijača – naglasio je hrvatski strateg, ukazujući na nespremnost klupe da akterima ukaže na greške.

- Ne pričamo o rezultatima. Želimo da se fudbaleri kon centrišu na igru i ne razmiš ljaju ni o čemu drugom. Ipak, trebalo je da im se kaže da ne idu u napad – ističe Tudor. Marsej je tako ostao četvr ti, a treća pozicija pripala je Sportingu koji se seli u Ligu Evrope.

MOĆ BAJERNA

Samo jedan tim ostvario je maksimalan skor u grupnoj fazi – Bajern Minhen upisao je svih šest pobjeda nakon što je po dva puta nadigrao Inter, Barselonu i češki Plzen. Bavarci su bili dominantni, o čemu svjedoči gol razlika - 18:2.

- Imali smo veoma dobru gru pnu fazu, ali to neće ništa zna čiti ako ne budemo uspješni u nokaut fazi. Moramo više nego prošle godine. Sa tre nutnom formom i duhom u timu – siguran sam. Nastup protiv Intera u završnom ko lu samo je potvrdio da smo na pravom putu. Djelovali smo

veoma zrelo. Odlično su se snašli igrači koji do tog meča nijesu imali veću minutažu. Veoma mlad tim na terenu sa Rajanom, Stanijem, Po lom i Matijasom. Sjajan je osjećaj za trenera kada zna da može da napravi promje ne bez gubitka kvaliteta. Že limo da uradimo velike stva ri – ističe trener njemačkog giganta Julijan Nagelsman

MBAPE MOŽE NA REAL

Kilijan Mbape je ljetos odbio prelazak u Real Madrid, a sa aktuelnim prvakom mogao bi da se suoči u narednoj rundi. PSŽ je u grupi H završio drugi nakon što je presudio tek sed mi kriterijum u poređenju sa Benfikom.

Francuski i portugalski klub su imali po četiri pobjede i dva remija, postigli su i primi li isti broj golova, a međusob ne duele kod kuće riješili su identičnim rezultatom (1:1).

Toliko stvari je bilo isto, pa je prvu poziciju odlučio tek sedmi kriterijum po pravili ma najjačeg klupskog takmi čenja na kontinentu. Zahva ljujući postignutim pogocima u gostima (devet), Benfika je bila ispred svih i biće u grupi nosilaca, dok ,sveci“ idu me đu ,,nenosioce“.

Budući da je Real bio prvi u svojoj grupi, dva kandidata za tron mogli bi da se sasta nu već na početku elimina cione faze Lige šampiona.

D. KAŽIĆ

PODGORICA - Sportski program povodom obilježavanja 13. novem bra – Dana Prijestonice Cetinje po čeo je Međunarodnom atletskom trkom „Oslobođenje Cetinja“. Manifestaciju je otvorila zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje Ana Novović.

-Međunarodna atletska trka „Oslobo đenje Cetinje“ je jedna od najprestiž nijih atletskih manifestacija u Crnoj Gori, te je kao takva događaj od veli kog značaja za naš grad, ali i ovaj sport. Ponosni smo što time na najbolji način promovišemo prijestonicu na doma ćoj i regionalnoj sportskoj sceni, ali i nastavljamo divnu tradiciju, s obzirom na to da je prva ulična trka povodom Dana oslobođenja Cetinja održana 1945. godine, kada su na ulicama na šeg grada nastupili takmičari iz ekipe Lovćena, Narodne odbrane i Gimna zije – istakla je Novović.

Ispred ASCG učesnike trke pozdravio je generalni sekretar Milan Madžgalj, a takmičenju su prisustvovali i pred sjednik ASCG Gojko Banjević i dire kror Milorad Vuletić. I ove godine, na događaju je nastupilo više stotina ta kmičara, počev od najmlađih sugrađa na, sve do atletičarki i atletičara iz ze mlje i regiona.

U seniorskoj konkurenciji, pored Uro ša Gutića iz Bosne i Hercegovine, dru go mjesto pripalo je Ivanu Bubnovu iz Rusije, a treće Marku Kavaji sa Ce tinja. U ženskoj konkurenciji, iza Sla đane Pejović (AK Nikšić), na cilj je sti gla Elzana Guberinić iz Oriona, dok je treće mjesto zauzela njena klupska drugarica Nikolina Marović.

U kategoriji juniora i juniorki, koji su se takmičili na dionici dugoj dva ki lometra, najbolji su bili Miloš Rado vić, Ivan Popović i Miloš Pušonjić, a u ženskoj konkurenciji Jovana Vu četić, Antonela Gazivoda i Nora Se lčanin. Među srednjoškolcima, u muš koj konkurenciji najbolji su bili Dejan Marković i Vladimir Marinović, a u ženskoj konkurenciji Anastasija Pajo vić i Marija Jovićević.

Najbrži osnovci bili su Vuk Kostić, Mihailo Jovićević i Predrag Popo vić, a kod djevojčica Valentina Pe rović, Lejla Maljević i Sofija Marti nović. U kategoriji veterana pobjedu je odnijela Rada Miladinović u žen

skoj konkurenciji, a Velimir Ćorović u muškoj konkurenciji. Najbolji među rekreativcima bili su Kristijan Lavović i Marko Milojko U konkurenciji članova Vojske Crne Gore najbrži je bio Slavko Rakoče vić, dok su u konkurenciji policije po bjedu odnijeli Veselin Petrušić – prvo mjesto i Radomir Radunović koji je osvojio drugo mjesto. U ženskoj kon kurenciji, prva do cilja stigla je Bilja na Radunović.

Na trci su nastupili takmičari iz atlet skih klubova Crne Gore i zemalja iz okruženja koji su se takmičili na dio nici od 800 metara. U ženskoj konku renciji prva tri mjesta zauzele su Sara Vučetić, Same Camič i Anđela Vu četić, a u muškoj konkurenciji Mati ja Bulajić, Nemanja Madžgalj i Ni kola Golubović.

Najbolja juniorka je Jovana Vučetić, najbolji junior Miloš Radović, najbo lja seniorka Slađana Pejović, a najbo lji senior Marko Kavaja. Najmlađi uče snik trke bio je Demir Maljević. R. P.

Svjetsko

prvenstvo u džu-džici Crnogorcima 12 medalja nakon petog dana takmičenja

PODGORICA - Nakon prva dva da na Svjetskog džu-džicu prvenstva u Abu Dabiju, gdje je naša selekcija osvojila sedam medalja uz jedno zlato u kategoriji veterana za Draš ka Trninića, u naredna tri dana stigla su još četiri odličja, tako da je nakon petog takmičarskog dana Crna Gora na bilansu od 12 medalja!

Anđela Vukčević, koja je nastupila trećeg dana i u konkurenciji do 21 godi ne i preko 70 kilograma, osvojila je sre brnu medalju. Istog dana takmičenja nastupio je duo show mix Stefan Vu kotić/Lidija Caković u konkurenciji seniora. Naš duo ima je dva nastupa u prikazu tehnika i zasluženo stigao do bronzane medalje. Četvrtog dana obradovala nas je Ve drana Praščević, koja je u konku renciji do 18 godina i do 52 kilograma osvojila srebro, pobjedama nad takmi čarkama iz Grčke i Tajlanda i porazom od reprezentativke Njemačke u finalu. Vedrana je imala izvanredan nastup i

samo su je sekunde djelile od najsjaj nijeg odličja.

Za još jedno srebro i ukupno 12 meda lja ponovo su bili zaslužni Stefan Vu kotić i Lidija Caković koji su u duo mix seniorskoj konkurenciji stigli do sre brne medalje.

Petog dana takmičenja dva odlična na stupa našeg seniora Nikole Perovića (ne waza – 94 kg).

Danas će borbe imati seniori Arso Mi lić i Krsto Radulović u kategoriji bor be – 94 kilograma.

Sjutra i preksjutra nastupiće Nina Bo gićević i Ljubica Nikčević u katego riji do 18 godina u disciplinama duo i duo show.

Posljednji nastup za našu selekciju imaće Luka Trninić u kategoriji u18 ne waza -73 kilograma, koji nastupa u neđelju.

Pele podigao ,,boginju“

Šesto Svjetsko prvenstvo organizovano je u Evropi 1958. godine - domaćin je bila Švedska, ali ovog puta osvajač nije bila reprezentacija sa Starog kontinenta.

Brazil je konačno postao šampion, a Mundijal je ostao upamćen kao takmičenje na kojem se u punom sjaju pred stavio legendarni napadač Edson Arantes do Nascimen to, poznatiji kao Pele

Osam godina nakon slamajućeg poraza od Urugvaja na prepunoj „Marakani“ u Rio de Žaneiru, stva ri u svoje ruke uzeo je sedamnae stogodišnji ,,karioka“ koji je po stigao tri gola u polufinalu i dva u finalu, pruživši dominantnu par tiju kao nijedan fudbaler tog uzra sta, prije ili poslije njega. ,,Otac“ svjetskih prvenstava Žil Rime preminuo je dvije i po godi ne ranije, tako da je propustio da vi di još neke nove asove, poput Žista Fontena, Bobija Čarltona i Vave Fonten je sa čak 13 golova na šest utakmica pomogao Francuzima da se plasiraju na treće mjesto.

POSEBNE KARIOKE

Na početku kvalifikacija našlo se 55 nacionalnih timova, a među onima koji su propustili priliku da se plasiraju na završni turnir bili su nekadašnji šampioni, Itali ja i Urugvaj, kao i Belgija, Holan dija, Švajcarska, Španija... Sva tri debitanta - SSSR, Sjeverna Irska i Vels - prebrodila su prvu fazu i sti gla do četvrtfinala, ali tu je njiho vom učešću bio kraj.

Sistem takmičenja na samom SP bio je prilično jednostavan u po ređenju sa ,,zavrzlamama“ koje je FIFA servirala četiri godine ranije u Švajcarskoj. Iz četiri grupe od po četiri tima u četvrtfinale su išla po dva najbolja, a ,,majstorice“ za dru go mjesto odigrane su u grupama 2 i 3, gdje su isti broj bodova posli je tri kola sakupili Čehoslovačka i Sjeverna Irska, odnosno SSSR i En gleska na drugoj i trećoj poziciji. Irci su u doigravanju za četvrtfina le savladali Čehe rezultatom 2:1, tek nakon produžetaka (u okviru grupe bilo je 1:0), dok su Sovjeti mi nimalnom pobjedom - 1:0 – elimi nisali Engleze (u grupi su igrali ne riješeno 2:2).

Pobjednici grupa postali su Save zna Republika Njemačka, Francu ska, domaćin Švedska i Brazil i svi su opravdali ulogu favorita u če tvrtfinalnim duelima. ,,Trikolori“ su savladali Irsku sa 4:0 uz dva gola Fontena, Njemci su po tvrdili dominaciju nad reprezenta cijom Jugoslavije (1:0), a Šveđani, predvođeni Gunarom Grenom i Nilsom Lidholmom, bili su bolji od SSSR - 2:0.

U posljednjem četvrtfinalnom okr šaju, Velšani su izgubili od Brazila 1:0 i na ne baš popularan način ušli u fudbalsku istoriju. Pobjedonosni gol Pelea u 66. minutu bio je njegov prvi na šampionatima svijeta i on je sa 17 godina, sedam mjeseci i 29 dana postao (i do danas ostao) naj mlađi strijelac u istoriji SP. Kada je tamnoputi mladić jednom osjetio kako je biti pobjednik, više nije bilo šansi da ga bilo ko zausta vi. U polufinalnom trijumfu nad Francuskom (5:2) ostvario je hettrik između 52. i 75. minuta uta kmice, čime je najavio novu eg zibiciju za finale protiv Švedske, koja je rezultatom 3:1 savladala SR Njemačku.

Poslije razočaranja iz 1950. i 1954, bio je red da se najtalentovanija fudbalska nacija planete nađe na mjestu koje joj pripada. Na sta dionu „Rasunda“ u Stokholmu, 29. juna se našlo 49.737 gledalaca, što je bilo za trećinu više od zva ničnog kapaciteta. Gol Lidholma u trećem minutu izazvao je odu

ševljenje na tribinama, ali ,,kari oke“ su šest minuta kasnije izjed načile preko Vave. Bio je to početak kraja za domaćina. Još jednom Vava, a onda i Pele, do poluvremena su donijeli Brazilu vođstvo od 3:1. Mario Zagalo ri ješio je sve dileme u 68. minutu, Agne Simonson smanjio je deset minuta prije kraja, da bi Pele stavio ,,tačku na i“ nakon što je još jednom zatresao mrežu Karla Svensona u posljednjim trenucima utakmice –za konačnih 5:2. Jedan od švedskih defanzivaca izjavio je kako je po slije petog pogotka Brazilaca osje tio potrebu da aplaudira. Ta generacija brazilskih fudbalera postala je prva i posljednja vane vropska reprezentacija koja se na tlu starog kontinenta okitila titu lom prvaka. U borbi za treće mje sto Francuska je u goleadi bila bo lja od Njemačke (6:3).

NOVI PAD „PLAVIH“

Jugoslavija je relativno lako pre brodila kvalifikacije, pošto je sa Grčkom i Rumunijom remizirala na gostujućim terenima (0:0, od nosno 1:1), a ubjedljivo ih savlada la na tadašnjem stadionu „JNA“ u Beogradu (4:1, odnosno 2:0). U Švedsku je otišao potpuno no vi tim, pošto je vrijeme poslalo u istoriju čuvene fudbalere koji su na Olimpijskim igrama 1948, 1952. i 1956. osvojili tri srebrne medalje. Iz legendarne ekipe ostali su samo golman Beara, Crnković, Zebec i

, kasnije selektor reprezentacije ko ja se obrukala na EP u Francuskoj 1984. godine.

Žrijeb je ,,plave“ smjestio u grupu 2, gdje su rezultatom 3:2 savladali velikog rivala Francusku, ali zato remizirali sa objektivno slabijim selekcijama Škotske (1:1) i Para gvaja (3:3, primivši gol u 90. mi nutu).

,,Trikolori“ su poraz u direktnom okršaju sa Jugoslavijom kompen zovali pobjedama nad ostalim pro tivnicima. Zahvaljujući impresiv nom trijumfu nad Paragvajcima (7:3) drastično su popravili uku pnu gol-razliku i zahvaljujući prednosti u tom elementu zauze li prvo mjesto u grupi.

Jugoslaviji su se kiksevi iz prve fa ze obili o glavu već u četvrtfinalu. Umjesto da se kao pobjednici gru pe sastanu sa Sjevernom Irskom, morali su da izađu na crtu njemač kim ,,pancerima“, koji su u Šved skoj branili tron zaposjednut če tiri godine ranije.

Isto kao u Švajcarskoj, kada je bilo 2:0 za Njemce, ,,plavima“ je presu dio Helmut Ran. Njegov gol u 12. minutu ispostavio se presudnim, Jugosloveni su optuživali sudiju da je priznao pogodak postignut iz ofsajda, ali od toga, naravno, ni je bilo koristi. D. KAŽIĆ

Boškov, sa prethodnog SP u Švaj carskoj bio je tu Miloš Milutino vić, a novu generaciju majstora predvodili su Dragoslav Šeku larac i Todor Toza Veselinović

Šesti Mundijal organizovala je Švedska 1958. godine

Pele postiže jedan od golova za Brazil

Za pobjedu treba timski učinak

PODGORICA – Seriju od tri poraza, košarkaši Mornara Barsko zlato pokušaće da prekinu večeras u Skoplju protiv MZT-a (18 časova), povratnika u ABA ligu, koji je u prvih pet kola upisao samo jednu pobjedu, i to protiv SC Derbija.

Četiri poraza u prvih pet kola MZT-a, međutim, ne čude s obzirom na to da su Skopljanci izgubili i to svaku utakmicu ubjedljivo, od četiri prvoplasirane ekipe iz prošle sezone i favorita za prva četiri mjesta i ove sezone – od Crvene zvezde, Partizana, Budućnost Volija i Cedevita Olimpije. Forma Barana, posebno iz posljednja dva meča, ne predstavlja ohrabrenje pred uvijek neugodno gostovanje u Skoplju, ali je ekipa Mihaila Pavićevića u prošlosti znala da prijatno iznenadi u trenucima kada je izgledala otpisano. Prava prilika za to je duel sa makedonskim timom… - U ABA ligi, ove sezone, ne postoji lako gostovanje, kao što nema ni lakih utakmica. Mi smo ušli u ritam koji nije dobar. Tri uzastopna poraza su nas malo poljuljala, ali sada želimo da se vratimo u pobjednički kolosijek – ističe trener Mornara Mihailo Pavićević.

Mornar ima maksimalno pozitivan skor sa MZT-om u ABA ligi, odnosno sve četiri pobjede, po dvije u sezonama 2016/17. i 2017/18, kada je u Skoplju slavio 69:93, odnosno 82:69.

Interesantno, samo po jedan igrač iz dva kluba je igrao u prethodna dva međusobna duela - Nemanja Vranješ

iz Mornara i Damjan Stojanovski iz MZT-a.

- MZT je sastavio iskusan sastav sa ciljem opstanka u ABA ligi, a da bi do toga došli računaju na pobjede na svom parketu. Nadamo se da će naš nivo igre biti na nivou iz prva dva meča, te da ćemo ući u novu seriju dobrih rezultata – dodao je Pavićević.

Prethodna dva meča su pokazala da učinak Mornara

previše zavisi od raspoloženja prvog strijelca, američkog pleja Fetsa Rasela, koji je protiv Partizana i SC Derbija ubacio devet, odnosno 15 poena (osam iz igre), a nakon što je u prva tri kola imao prosjek od 41 poena. Za pobjedu u Skoplju će biti potreban učinak većeg broja igrača, odnosno prava timska igra.

- Analizirali smo meč protiv SC Derbija. Uvidjeli smo sve loše stvari, a sada je na nama da ne dozvolimo da se ti loši momenti ponove. MZT je iskusan i znaće, baš kao i SC Derbi i Cibona, da iskoristi naše propuste ako ih bude bilo – rekao je bek Barana Vladimir Mihailović, koji je u prethodna dva meča upisao 19, odnosno 16 poena i najavio povratak u prepoznatljivu formu. S. J.

Svako sanja velike stvari

PODGORICA - Dome slatki dome - toliko se raduju ,,lavice“ predstojećim obavezama na EP u Podgorici, da od poneđeljka, kako su ušle u najvažniju sedmicu priprema, nestrpljivo očekuju premijerni duel sa Španijom. Od najmlađe Nađe Kadović do najiskusnije Jovanke Radičević. Prvenstvo Evrope okupiće 16 najboljih reprezentacija, gužva je u vrhu, mnogi žele medalju, a na završnom turniru u Ljubljani ima mjesta samo za četiri najbolja tima. Priželjkuju i ,,lavice“ posljednju destinaciju na putu do uspjeha.

A što je uspjeh? Oprezne su - za početak cilj je plasman u glavnu fazu, znači put u Skoplje, i to sa maksimalnim brojem bodova - četiri. Da li mogu? Odgovor na pitanje neće dugo čekati, kao ni javnost. Sjutra od 18 sati zakazan je derbi 1. kola sa Španijom. - Uzbuđene smo, energija u ekipi je veoma dobra, sa nestrpljenjem očekujemo prvu utakmicu u subotu. Očekujemo uzbudljiv meč, Španija igra brzo, cilj je da zaustavimo tranziciju i brze igračice, a da odbrana bude na visokom nivou. Samim tim i u napadu da igramo strpljivo i pametno - kazala je Nataša Ćorović debitantkinja na EP.

Španija je ozbiljna ekipa, sa mnogim igračicama koje nastupaju u Ligi šampiona i vode glavnu riječ u klubovima. Jedna od njih je Fernandez Reprezentativke iz Budućnost Bemaxa dobro su upoznale djevojku koja je vodila Rapid u Podgorici do remija.

Grupa A

Grupa B Grupa C Grupa D

Niko kao Norvežanke 2

pobjede, iz tri meča, upisale su Crnogorke protiv Njemica Prije Bojane Popović crnogorski nacionalni tim vodili su Nikola Petrović, Mađar Đula Žiga, Dragan Adžić, Šveđanin Per Johanson i Danac Kim Rasmusen

selektorke Bojane Popović, gradi od odbrane.

Norveška je učestvovala na svim evropskim prvenstvima koja su se održavala. Najuspješnija je reprezentacija sa osam zlatnih, tri srebrne i bronzanim odličjem na 14 turnira. Dva puta je Norveška završila bez medalje (2000. i 2018. godine).

puno, a možemo i zajedno da sanjamo. Nadam se da će ,,Morača“ biti puna.

Selektorka Popović je pomiješala karte kada su u pitanju godine. Ovakva Crna Gora će na EP sa mladim, debitantima i prekaljenim asovima.

PODGORICA - Čikago Bulsi polako hvataju željenu formu, došli su do druge pobjede u dva dana, protiv Šarlot Hornetsa 106:88.

U izuzetnom izdanju ,,bikova“ naš slavni centar Nikola Vučević je za 31 minut na parketu bio dominantan pod obručem. Pored 14 poena, imao je 13 skokova, tri asistencije i blokadu. Ključna figura u pobjedi bio je ipak Amerikanac sa našim državljanstvom Džavonte Grin. Rezervista Čikaga koji ima i nastup za crnogorsku reprezentaciju je perfektno iskoristio odsustvo prvog strijelca tima Derozana

Za 27 minuta na parketu Grin je postigao 17 poena (7-7 iz igre, trojke 3-3) uz osam skokova, tri blokade, dvije ukradene lopte i asistenciju. Polako igra sve bitniju ulogu u ekipi koja na startu sezone ima skor 5-4 i šesta je na Istoku. Za poraženi Šarlot bek Ubre postigao je 24 poena. Luka Dončić nastavio je da ispisuje NBA istoriju, tek je treći igrač koji je u uvodnih sedam mečeva sezone postigao 30 ili više poena, prvi od

sezone 1962/63. i legendarnog Čemberlena

Dončićev Dalas pobijedio je Jutu 103:100, nakon preokreta sredinom posljednje dionice. Učinak mladog Slovenca ponovo je bio fantastičan - 33 poena, 11 asistencija i pet skokova. Centar Vud je pored 21 poena imao deset skokova, a bek Dinvidi 20 poena.

Za poražene ,,džezere“ Klarkson je upisao 22 a Sekston 19 poena. Ekipi ove sezone očigledno fali dominantnija opcija u realizaciji.

Lejkersi (2-5) polako hvataju ritam, nakon produžetka savladali su Nju Orleans 120:117. Meč je obilježio bek Voker sa 28 poena.

Lebron Džejms je pored 20 poena imao deset skokova i osam asistencija, a centar Dejvis uz 20 poena izuzetnih 16 skokova, po četiri asistencije i blokade... Sveukupno cijela je rotacija ,,jezerdžija“ bila raspoložena za igru.

Za Nju Orleans, oporavljeni krilni centar Vilijamson ubacio je 27 a bek Makalum 22 poena uz devet skokova i osam asistencija. ,,Pelikani“ imaju učinak 4-3 i šesti su na Zapadu. S. S.

- Osjetili smo i tu igračicu, nadam se da ćemo je bolje zaustaviti nego u Ligi šampiona - napomenula je djevojka koja je iz Levalee stigla u Budućnost i napravila velike korake u karijeri.

Puno se priča o golovima, ali, pobjeda se, znaju to igračice

- Odbrana je temelj. Spremne smo i sigurna sam da ćemo biti na viskom nivou.

Na pitanje da li je premijerni meč presudan za dalje, veće domete, lijevi bek odgovara: - Pobjeda bi mogla da nas uvede u nešto dobro što slijedi.

Ima Nikšićanka poruku za navijače: - Uz njihovu podršku možemo

- Analiza i dalje traje, ali mi ćemo se baviti najviše našom igrom. S nestrpljenjem čekamo subotu - poručila je lijevo krilo Kadović.

Mlada igračica smatra da Crna Gora ima bolju rotaciju od protivničke.

Na otvaranju Evropskog šampionata domaćin Slovenija će sa Danskom od 18 sati u Celju probati da dođe do iznenađenja i prvih bodova kod kuće. Slovenke predvodi bivši selektor ,,lavica“ i trener ,,plavih“ Dragan Adžić U istoj grupi, od 20.30 sati, sastaće se Švedska i Srbija. Aktuelni šampion Evrope - Norveška u glavnom gradu Slovenije igraće sa Hrvatskom od 20.30 sati, a dva i po sata ranije Mađarska će odmjeriti snage sa Švajcarskom. Ovaj duel sudiće Crnogorke Jelena Vujačić i Anđelina Kažanegra

- Očekujem težak meč, jer je Španija na svim pozicijma kvalitetna. Ima i rotaciju, možda manju nego mi. Sa bekovimafinterima ova ekipa u napadu cijedi vrijeme. Igračice su veoma uporne, često im napadi traju minut, minut i po i moraćemo u ovom dijelu da pokažemo strpljenje.

Crna Gora dugo, od EP 2012, čeka pobjedu nad ,,furijom“.

- Postoji želja za osvetom, primjetiće se u subotu, kada svi očekujemo pune tribine i veliku podršku.

Želi i mlada igračica lijepe stvari.

- Svaki sportista sanja velike stvari.

Danas četiri meča, Adžić sa Slovenijom čeka Dansku

Norveška Mađarska Hrvatska Švajcarska

Danska Slovenija Srbija Švedska

Francuska Holandija Rumunija Sj. Makedonija

CRNA GORA Španija Njemačka Poljska

S.IVANOVIĆ

IZBJEĆI LOŠE MOMENTE S PRETHODNIH MEČEVA:

Vladimir Mihailović

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA

PRO

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (18 h) u Skoplju gostuju MZT-u, u meču 6. kola Admiralbet ABA lige

NBA: Čikagov drugi trijumf u dva dana, istorijski skor Dončića

U godini kada se obilježava jubilarna decenija od osvajanja titule šampiona Starog kontinenta, najbolje crnogorske rukometašice će u glavnom gradu, prvi put od obnove nezavisnosti, sjutra (18 sati) u ,,Morači“ odigrati premijerni duel sa Španijom.

,,Lavice“ će u grupi D odmjeriti snage još sa Njemačkom i Poljskom, a najbolje tri selekcije plasiraće se u glavnu rundu čiji je domaćin Skoplje (najbolja tri tima ukrstiće

se sa najbolja tri iz C grupe gdje nastupaju Francuska - vicešampion, Holandija, Rumunija i Sjeverna Makedonija). Finalni turnir je u Ljubljani.

Put je težak i dug, emocije su jake, a kvalitet nije upitan. Naše dame žele da pokažu, prije svega, a što su i obećale, borbenu igru, a onda će i rezultat, istakle su redom, da dođe. Za početak žele prvu prepreku da preskoče, znaju koliko je ,,furija“ jaka, a odgovore imaju za sistem koji ovu reprezentaciju

godinama drži u vrhu evropskog i svjetskog

Te 2012. godine u Beogradu u finalu je poslije produžetaka pala Norveška. Od igračica koje su tada stigle do krova Evrope u sadašnjem sastavu su golmanka Marina Rajčić, srednji bek Milena Raičević i kapitenka Jovanka Radičević Srećno, ,,lavice“, i 18. i 20. novembra Crna Gora ponovo da slavi! A. M.

Marina

Milena

Andrijana

Ivana

Ljubica

Bojana POPOVIĆ selektor

rukometa. A onda redom, neće trčati, imaju iskustvo i gen šampiona.

Ema ALIVODIĆ pivotkinja

Ilda KEPIĆ lijevi bek

Slavna pobjeda 19. jula 1691.

u boju sa Sulejman-pašom

Iskazi Pipera i Bjelopavlića o boju u Piperima dati pred van rednim providurom Pietrom Duodom 19. jula 1691. godine. „Pozvao sam vojvodu Rade ta Ilića iz Bjelopavlića i Voj vodu Đurelu Prentaleori ja (?) iz Pipera, glavare svojih nahija, a oni su došli sa dru gim glavarima i svojim ljudi ma, njih ukupno sedamdeset i četiri, da se poklone Presvije tlom i Preuzvišenom Gospo dinu Vanrednom Providuru, pa su zamoljeni da izlože ka ko se odvijao sukob između njih i vojske Sulejman-paše, izjavili su kako slijedi: Pretpostavljamo da je pozna to Preuzvišenom Gospodinu Providuru, našem gospodaru, koliko smo uvijek bili uz Pre vedru Republiku, čak i kada smo, na našu nesreću, bili po danici Sultana. U zadnjim su kobima mnogo puta smo na nosili štete Turcima. Kada su Varlac-paša i Ali-paša Čen gić napali Kotor, ni ovdje, ni ti iko sa Brda i pored mnogih ponuda i darova od strane Var lac-paše da se pridružimo nje govoj vojsci, nije pristao na po slušnost, pa je zato tadašnji Preuzvišeni Generalni Pro vidur Bernardo, uz državnu dozvolu dao mjesečnu platu osamnaestorici glavara iz na ših Brda, u iznosu od po četi ri reala mjesečno, a među nji ma su i neki naši, što se može vidjeti iz dokumenta koji će mo pokazati. Tu platu smo uživali mnogo godina, a ne koliko godina unazad, bez ra zloga, nje nema, iako smo se nadali većoj izdašnosti vene cijanske države. Poslije zauze ća Herceg Novog postali smo svojom voljom podanici Va še Prevedrosti, a nijesmo ni šta učinili što bi potamnilo na šu vjernost, naprotiv, stalnim upadima na tursku teritori ju, pljačkom karavana iz Pod gorice i Skadra koji su sa hra nom i municijom pokušavali ići za Bijelo Polje i Bosnu, kao i sa drugim borbama, poseb no protiv Turaka iz Podgori ce, još više smo potvrdili našu neokaljanu vjernost. O tome Preuzvišeni Providur svaka ko ima obavještenja od svojih Preuzvišenih prethodnika, ali ako je i drugačije, može da se

mladići poneseni snagom i hrabrošću, posebno Vuko iz Pipera, krenuli su da napadnu Turke u ravnici, pa je uspjelo tom Vuku da sam posiječe osam glava i zarobi Alagu Givamberovića (?), pašinog čohadora, što je na kraju i bilo uzrok njegove smrti, dok je zarobljenik pobjegao”

obavijesti od svih ljudi iz ove zemlje pod njegovom upra vom, a posebno od Gospodi na Kavalira Bolice, koji nas je uvijek pismima i usmeno podsticao da napadamo zajed ničkog neprijatelja. Ovih po sljednjih dana je Sulejman-pa ša okupio brojnu vojsku da bi napao Cetinje i izvršio Sul tanov nalog da ga zauzme. U tom cilju poslata su mu dva ka pidži (paše) koji su stalno bili s njim. Imali su cilj da primora ju cijelu Crnu Goru da se vrati pod upravu prvog gospodara, ali pošto se bojao da ostavi iza sebe plemena iz albanskih br da, posebno naše dvije nahije, pokušao je da ih ubijedi nuđe njem bogatih darova da stanu uz njega. Pokušavajući da ubi jedi glavne glavare preko Tur čina Parmakovića, Kapetana

Donosimo izvode iz knjige „Crna Gora - izvještaji mletačkih providura 16871735“, koju je priredio Ferdinando Onga nia, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

iz Podgorice, ponudio je me ni Radu Iliću, samo za me ne sto cekina, što tvrdim i du šom i zakletvom, a treba reći da je skoro veći dio naših ljudi bio sklon da se private njego vi zahtjevi, ne zbog nedostat ka vjere prema duždu, već da ne bi bili izloženi porobljava nju i uništenju. U svakom slu čaju, mi glavari, da ne bismo iznevjerili Boga i Dužda, od lučili smo da se suprotstavi mo oružjem zajedničkom ne prijatelju, sigurni da nam neće pomoći samo oni odavde, već i sva Crna Gora i da će nam bi ti nadoknađena sva šteta koju bi nam Turci nanijeli. Na to se obavezao Preuzvišeni Gospo din Providur, što znamo pre ko pisama koja nam je napi sao Gospodin Kavalir Bolica. Ohrabreni tim obećanjima, pripremili smo se za odbra nu i pozvali smo u pomoć Ku če, Rovčane i Nikšiće. Prvih je došlo oko sto pedeset što su ih poslali Petar i Pop Iliković Ostali iz te nahije nijesu doš li zbog neprijateljskih odnosa među nama, a poneki od njih se već nalazio kod Paše. Dru gih je došlo četrdeset, a Nikši

ća koji su nam najbliži, došlo je sto pedeset. Uz gore pome nute došlo je i stopedeset Cr nogoraca koje je predvodio Knez Vučić Radulović, što ih je poslao Preuzvišeni Gos podin Providur u našu pomoć. Dobili smo obavještenje da se Gospodin Kavalir Ivan An tun Bolica sa jakom četom Crnogoraca nalazi u Štitari ma, na oko dva sata hoda od Podgorice, a da se Presvijetli Gospodin Providur sa pješa dijom „Kozmana” i konjicom, iz Cetinja zaputio ka Žabljaku, pa smo tako ohrabreni mi gla vari među sobom dali najtvr đu vjeru da ćemo prije umri jeti nego li se pokoriti. Dakle, u srijedu je krenuo na nas Su lejman-paša sa svojom voj skom, prošao je kroz naše po lje i krenuo da nas napadne na položajima koje smo zau zeli u podnožju brda. Uprkos tome što smo se dogovorili da ne počinjemo bitku prije ne go što neprijatelj ne počne da se penje uz brdo, kako bismo iskoristili ne samo prednost položaja, već i to što će Tur ci imati manje daha, jer će bi ti umorni i žedni. U svakom

Piperski vojvoda Rade Ilić: U ovom srećnom uspjehu mnogi su se istakli svojom snagom i hrabrošću, ali iznad svih Janko Vukadin, brat već pomenutog Vuka, koji je posjekao osam glava i Omer Apahaz, Turčin nasta njen u Piperima, koji je posjekao šestoricu neprijatelja

snije umrijeti, imali su veliki broj ranjenih, kao što uvijek biva među Turcima i hrišćani ma. Među pomenutim mrtvi ma bilo je pet barjaktara, čije smo zastave, sa još tri, pono sno donijeli Vašoj Ekselenciji, ne samo kao dokaz postignu te pobjede, već i kao potvrdu dužnog i vjernog vazalstva, a jedna je ostala u rukama jed nog našeg ranjenika koji želi da vam je lično donese. Oružje oteto od ubijenih neprijatelja ili ono koje su bacili oni u bjek stvu, sastoji se od više od tri sta pušaka, pored mačeva koje su ostavljali da bi lakše bježa li i da bi zadržali svoje gonio ce. U ovom srećnom uspjehu mnogi su se istakli svojom sna gom i hrabrošću, ali iznad svih Janko Vukadin, brat već po menutog Vuka, koji je posje kao osam glava i Omera Apa haza, Turčina nastanjenog u Piperima, koji je posjekao še storicu neprijatelja.

slučaju neki mladići poneseni snagom i hrabrošću, posebno Vuko iz Pipera, krenuli su da napadnu Turke u ravnici, pa je uspjelo tom Vuku da sam posi ječe osam glava i zarobi Alagu Givamberovića (?), pašinog čohadora, što je na kraju i bi lo uzrok njegove smrti, dok je zarobljenik pobjegao. Ali, ka da su ostali vidjeli opasnost u kojoj su se nalazili, krenuše svi na neprijatelja i poslije opasne četvoročasovne borbe Gos pod Bog je dozvolio da nepri jatelj popusti i okrenuvši leđa krene u sramni bijeg, a naši su ga gonili do logora. Pobijedi li smo i ubili devedeset osam Turaka, čiji su leševi ostali kod nas, pored onih što su ih Turci odnijeli sa sobom i koji će ka

Pored već pomenutog Vuka od naših su poginuli Vukajlo Kurijetrol, Vuko Ćirić, Ku jić Tomašev, nećak Prentaša Markovića, Vukadin, sin Po pa Marka Vučete, Miloš Raj kov, nećak Komnena Ljepino vića, koji su dali svoje živote u službi Prevedrog Dužda, pa molimo da se njihovim bližnji ma da neka plata da bi im slu žila za izdržavanje, a drugima za podsticaj da hrabrošću opo našaju druge. Sljedećeg dana, u četvrtak, dva puta je navalio Su lejman-paša sa svojom vojskom da bi nas natjerao na poslušnost ili uništio, ali su njegovi ljudi polako napredovali, zaplaše ni prvim sukobom, tako da je sam Paša mahao sabljom nad glavama svojih pokušavajući da ih natjera da se bore i prijeteći im da će ubiti svakoga ko poč ne da bježi, kao što je i učinio sa četvoricom svojih u prvoj bor bi. Dva puta su došli do brda, ali nijesu mogli da nadjačaju naše i poslije nekoliko čarki povukli su se. Pošto nijesu mogli da po stignu što su htjeli, Turci su po čeli da pustoše naša polja, sjekli su lozu i drveće, a ono što nije su mogli da posijeku i odnesu od ljetine, zapalili su, tako da smo ostali bez namirnica, pa ako nam Preuzvišeni Providur ne omogući vlastito održanje, desiće se da će više od šest hi ljada duša umrijeti od gladi. Ali mi vjerujemo da državna milost neće dozvoliti da vjerni i zaslužni podanici smrt doži ve od oskudice, kada su je već odbili mačem. Molimo takođe da se nastavi isplata plata koje smo uživali u prošlom ratu uz neka povećanja zbog borbi ko je smo nedavno vodili”.

(Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Neki

Boka Kotorska i Crna Gora na karti Vinćenca Koronelija iz 1688. godine

Turski bašibozuk

Turske čizme

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti

Komisija za raspodjelu sredstava za projekte i programe nevladinih organizacija

Broj: 03- Cetinje,04.11.2022.godine Na osnovu člana 6 Odluke o uslovima i postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija (``Sl.list CG – opštinski propisi br. 36/20’’) , Komisija za raspodjelu sredstava za projekte i programe nevladinih organizacija ( u daljem tekstu Komisija) objavljuje

JAVNI KONKURS

za raspodjelu sredstava za projekte i programe nevladinih organizacija za 2022. godinu

1.Predmet konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Prijestonice Cetinje za projekte i programe nevladinih organizacija za 2022.godinu.

2.Pravo učešća na konkursu imaju nevladine organizacije koje su do dana raspisivanja konkursa registrovane u Crnoj Gori, sa sjedištem u Prijestonici Cetinje za projekte koji se realizuju na teritoriji Prijestonice, odnosno čiji su korisnici dominantno građanke i građani Prijestonice.

3.Ukupan iznos sredstava opredijeljenih Budžetom Prijestonice Cetinje za finansiranje projekata i programa nevla dinih organizacija za 2022. godinu iznosi 23.000,00 eura (dvadeset tri hiljade eura) odnosno 0,5% tekućeg budžeta Prijestonice shodno članu 3 Odluke o uslovima postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija.

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

Centar-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu pen thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih prednosti. Prodaja. Tel. 069/867-791

7

Dodjela sredstava za projekat vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma:

1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti;

2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa;

3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program;

4) transparentnost rada nevladine organizacije;

4.Minimalan iznos sredstava koji se dodijeljuje za projekat ili program nevladine organizacije, ne može biti manji od 80% od traženog iznosa za finansiranje tog projekta.

Jedna nevladina organizacija može konkurisati sa najviše dva projekta, od kojih samo jedan može biti finansiran u okviru jednog konkursa. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za jednu nevladinu organizaciju koja kandiduje projekat ne može premašiti iznos od 20% od ukupnog iznosa budžeta opredijeljenog za raspodjelu nevladinim organizacijama.

5.Sredstva se raspodjeljuju za finansiranje projekata nevladinih organizacija koji doprinose ostvarenju ciljeva ut vrđenih u strateškim dokumentima Prijestonice. Shodno članu 21 Odluke o uslovima i postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija Gra donačelnik Prijestonice Cetinje je donio Odluku o utvrđivanju prioritetnih oblasti za finansiranje projekata i pro grama nevladinih organizacija za 2022. godinu i to :

- Projekti iz oblasti zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava (rodna (ravnopravnost, unapređenje i zaštita prava Roma i Egipćana, unapređenje savjetodavno-terapijskih i socijalno edukativnih usluga za osobe sa inva liditetom, unapređenje stepena zaštite od prevencije bolesti zavisnosti, unapređenje savjetodavno terapijskih i socijalno edukativnih usluga za starija lica, umanjenje rizika od socijalne isključenosti LGBTIQ i uspostavljanje ili unapređenje usluga koje se odnose na HIV/AIDS ili osobe koje žive sa HIV-om);

- Projekti iz oblasti poboljšanja položaja mladih i otvaranja novih radnih mjesta za mlade;

- Projekti iz oblasti sporta, turizma, kulture i zaštite kulturnih dobara;

- Projekti iz stambeno komunalne oblasti;

- Projekti iz oblasti ekologije i održivog razvoja.

6.Prijava na konkurs podnosi se na propisanom obrascu-Prijavnom formularu za podnošenje projektnih prijedloga koji se može preuzeti na Građanskom birou Prijestonice Cetinje i na web stranici www.cetinje.me

Uz prijavni formular za konkurs potrebno je priložiti: -rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija; -kopija osnivačkog akta; -kopija statuta; -kopija finansijskog izvještaja (bilans stanja i bilans uspjeha) za posljednju fiskalnu godinu; -projekat sa kojim nevladina organizacija konkuriše za dodjelu sredstava; -podaci o iskustvu zapošljenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji (reference); -izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa; -garancija (izjava) ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da od drugog donatora nije dobila sredstva u ukupnom iznosu potrebnom za realizaciju projekta koji kandiduje; -tri štampane i jednu elektronsku verziju projekta na CD-u.

Obrazac prijave na konkurs sa pratećom dokumentacijom podnosi se Komisiji i dostavlja u zatvorenoj koverti na pisarnici Prijestonice sa naznakom - “Prijava na konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacija za 2022.godinu ‘’, ili poslati poštom na adresu Prijestonica Cetinje, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti , Baja Pivljanina br.2, 81250 Cetinje.

7.Nevladina organizacija koja je za realizaciju projekata koristila budžetska sredstva, po javnom konkursu u pre thodnoj godini, prilaže i izvještaj o realizaciji projekta, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja, uključujući i finansijski izvještaj sačinjen u skladu sa posebnim propisom. (detaljan finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu, sa kopijama računa, ugovora i izvoda banke po kojima su plaćani, kao i narativni izvještaj sa tabelarnim pregledom troškova za utrošena sredstva). Ukoliko nevladina organizacija ne dostavi traženi izvještaj o realizovanom projektu iz predhodne godine koji je fi nansiran iz Budžeta Prijestonice, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godinu u kojoj se sredstva raspod jeljuju.

8. Konkurs za raspodjelu sredstava je otvoren 30 dana od dana objavljivanja istog na web stranici Prijestonice, oglasnoj tabli Prijestonice, lokalnom javnom emiteru RTV Cetinje i jednom štampanom mediju.

9.Prijave koje nijesu dostavljene u propisanom roku, Komisija ne razmatra.

RAZNO

Ako Komisija utvrdi da nevladina organizacija nije dostavila traženu dokumentaciju, poziva nevladinu organizaciju da nedostatak otkloni odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema poziva. Ukoliko nevladina organizacija nedostatak ne otkloni u ostavljenom roku, Komisija će prijavu odbaciti kao nepot punu.

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

PRODAJEM poslovni prostor 150m2/cijena 120.000e Ul.Vasa Raičkovića Tel.068/466-665 3

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 –Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 6

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5

10.Bodovanje projekata vrše nezavisni procjenjivači koji se biraju javnim pozivom prema kriterijumima iz člana 29 Odluke o uslovima postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija, nakon čega će Komisija utvrditi rang listu bodovanih projekata.

11.Komisija donosi Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama u roku od 30 dana od završetka tra janja konkursa. Odluka o raspodjeli sredstava dostavlja se učesnicima konkursa javno objavljuje na web stranici Prijestonice i oglasnoj tabli Prijestonice.

12.U roku od 10 dana od dana donošenja Odluke o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama Gradonačelnik Prijestonice zaključuje ugovor sa nevladinim organizacijama kojima su dodijeljena sredstva.

13. Sredstva koja su planirana Budžetom Prijestonice za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija ne mogu se raspodjeljivati za: - projekat koji je već u cjelosti finansiran iz drugih izvora; - projekat kojim se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći; - projekat koji se isključivo temelji na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti; - projekat čija je jedina svrha sticanje lične koristi članova organizacije; - projekat koji isključivo ima profitnu odnosno komercijalnu svrhu.

14. Neće se razmatrati prijava na konkurs nevladine organizacije čije je ovlašćeno lice/predsjednik ili član upravnog odbora zapošljen u Prijestonici ili u privrednom društvu/javnoj ustanovi čiji je osnivač Prijestonica. Član Komisije ne može biti angažovan u realizaciji projekta koji je finansiran iz sredstava Prijestonice. Nezavisni procjenjivač prijedloga projekata ne može biti angažovan u realizaciji projekta koji je ocjenjivao. Lokalni službenici i namještenici i zapošljeni u javnim službama čiji je osnivač Prijestonica ne mogu biti angažovani za naknadu od strane nevladine organizacije čiji se projekat finansira iz budžeta Prijestonice, u skladu sa zakonom. Shodno odredbama Zakona o sprječavanju korupcije Zakona o nevladinim organizacijama javni funkcioneri ne mogu istovremeno sa javnom funkcijom obavljati i dužnost člana organa upravljanja i nadzornog organa u nevla dinim organizacijama jer je članom 12 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije jasno određeno da javni funkcioner ne može biti predsjednik ili član organa upravljanja nadzornog organa, između ostalog, i drugog pravnog lica, jer nevladine organizacije, nevladina udruženja nevladine fondacije imaju svojstvo pravnog lica.

15.Komisija određuje za info dan 18.11.2022.godine, tokom kojeg će informisati zainteresovane nevladine orga nizacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Konkurs. Info dan će se održati u zgradi Prijestonice u Sali na drugom spratu u terminu od 12.00 do 14.00 časova.

16.Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Konkursu takođe se mogu dobiti svakog radnog na telefon 067/225-657 ili na mail adresu sekrtetarijat.ls@cetinje.me

Predsjednica Ana Novović

Oglasi i obavještenja

Komisija formirana Rješenjem predsjednika opštine Nikšić broj 02-031-1532 od 12.04.2022.godine, na osnovu člana 4 Odluke o sufinansiranju adaptacije fasada i ravnih krovova stambenih zgrada na teritoriji opštine Nikšić (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 53/19, 13/22), dana 04.11.2022 godine, o b j a v lj u je J A V N I P O Z I V

za učešće u sufinasiranju adaptacije fasada i ravnih krovova stambenih zgrada na teritoriji Opštine Nikšić

I Predmet konkursa:

Predmet konkursa je dodjela bespovratnih sredstava u sufinansiranju adaptacije fasada i ravnih krovova stambenih zgrada ( bez termoizolacije) na teritoriji Opštine Nikšić.

Učešće Opštine Nikšić u sufinansiranju adaptacije fasada ravnih krovova stambenih zgrada vršiće se do 50 % ukupne predračunske vrijednosti radova, sa uračunatim PDV-om, iskazanih u ponudi izvođača radova, a najviše u iznosu do 20.000,00€ sa uračunatim PDV-om.

II Učesnici

Učesnici po javnom pozivu mogu biti upravnici – privremeni upravnici stambenih zgrada na teritoriji Opštine Nikšić, u kojima su obrazovani organi upravljanja.

III Dokumentacija

Uz zahtjev za bespovratno učešće u sufinansiranju adaptacije fasada i ravnih krovova stambenih zgrada upravnik je dužan da dostavi sledeće podatke i dokumentaciju:

-Uvjerenje o registraciji Skupštine etažnih vlasnika stambene zgrade izdato od strane Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine;

-Rješenje o imenovanju upravnika stambene zgrade ili privremenog upravnika stambene zgrade;

-Ukoliko u stambenoj zgradi sa više ulaza ima obrazovano više organa upravljanja, Odluku o zajedničkom učešću po Javnom pozivu za učešće u sufinasiranju adaptacije fasada i ravnih krovova stambenih zgrada na teritoriji Opštine Nikšić; -Adresa za prijem pismena, broj telefona i e-mail adresa upravnika stambene zgrade – privremenog upravnika; -Odluka Skupštine etažnih vlasnika o učešću na Javni poziv;

-Izvod iz lista nepokretnosti koji ne može biti stariji od 6 mjeseci;

-Izvod iz banke kojim se dokazuje da je na računu etažnih vlasnika obezbijeđeno najmanje 20% novčanih sredstava za realizaciju planiranih radova u skladu sa predmjerom i predračunom ili drugo sredstvo obezbjeđenja (ugovor o donaciji); -Ukoliko podnosilac prijave kao dokaz iz predhodnog stava dostavi ugovor o donaciji, dužan je uz ugovor priložiti izvod iz banke donatora kojim dokazuje da na računu ima najmanje 20% novčanih sredstava za realizaciju planiranih radova u skladu sa predmjerom i predračunom;

-Izjava upravnika zgrade – privremenog upravnika ovjerenu kod ovlašćenog notara, da će do završetka radova obezbijediti preostali dio novčanih sredstava;

-Ponudu sa predmjerom, predračunom i opisom radova bez termoizolacije urađenom od strane privrednog subjekta ovlašćenog odnosno licenciranog za izvođenje ovih radova koja sadrži tehnički opis sa osnovnim podacima o zgradi (starost zgrade ako je poznata ili prema graditeljskim karakteristikama).

IV Kriterijumi za utvrđivanje liste prioriteta.

Kriterijumi za utvrđivanje liste prioriteta adaptacije fasada stambenih zgrada su:

1.Lokacija zgrade

2.Građevinsko stanje fasade

3.Ukupna procijenjena hitnost adaptacije fasada i ravnih krovova s obzirom na stanje

4.Godina izgradnje zgrade-starost zgrade ako je poznata ili prema graditeljskim karakteristikama

5.Predračunska vrijednost radova Zapisnik sa listom prioriteta sačinit će se prema broju dodijeljenih bodova.

V Prijavljivanje po javnom pozivu

Prijave po javnom pozivu podnose se Opštini Nikšić na propisanom obrascu, u zapečaćenoj koverti koja će sadržati po trebnu dokumentaciju, u roku od 5 dana od dana objavljivanja Javnog poziva, odnosno najkasnije do 09.11.2022. godine, do 10 časova, isključivo na arhivi Opštine Nikšić – Građanski biro, sa naznakom „Učešće po Javnom pozivu za sufinasir anje adaptacije fasada i ravnih krovova stambenih zgrada na teritoriji Opštine Nikšić“ i „Prijava ne otvaraj“.

Prijavni obrazac se može preuzeti na web sajtu Opštine i na šalterima Građanskog biroa Nikšić.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Otvaranje prijava izvršit će se dana 09.11.2022. godine, sa početkom u 13 časova u prostorijama Opštine Nikšić, prizemlje, sala broj 1.

Komisija za pripremu Javnog poziva i izbor stambenih zgrada na kojima će se izvršiti adaptacija za stambene zgrade čije su prijave potpune i blagovremene, izaći će na lice mjesta u roku od 7 dana od dana otvaranja prijava, u prisustvu upravnika stambene zgrade – privremenog upravnika izvršit će njen pregled, utvrditi činjenice iz tačke IV podtačka 2, 3 i 4 i o tome sačiniti zapisnik.

Ukoliko dvije zgrade imaju isti broj bodova prednost će imati zgrada koja ima više bodova po kritrijumu lokacije zgrade, a ukoliko dvije zgrade na istoj lokaciji imaju isti broj bodova, prednost će imati zgrada kod koje je građevinsko stanje fasade lošije a zatim zgrada koja je starija.

Ukoliko dvije ili više zgrada imaju isti broj bodova po svim kriterijumima izbor zgrade izvršit će se žrijebanjem, koje će se izvršiti u prisustvu Komisije i upravnika – privremenog upravnika tih zgrada. Odluku o izboru stambenih zgrada za učešće u sufinasiranju adaptacije fasada ravnih krovova, u okviru za to planiranih budžetskih sredstava, Komisija će donijeti u roku od 10 dana od dana otvaranja prijava. Učesnici po Javnom pozivu imaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od 3 dana od dana dobijanja Odluke. Stambena zgrada koja bude izabrana za sufinansiranje adaptacije fasade dužna je da sve radove izvede u roku od 6 mjeseci od dana zaključenja ugovora o sufinansiranju, u protivnom obavezna je da dodijeljena sredstva sa zakonskom kamatom vrati Opštini Nikšić.

Konačnu Odluku o izboru stambenih zgrada Komisija će dostaviti organu uprave nadležnom za stambene poslove koji će pozvati upravnika zgrade – privremenog upravnika da zaključi ugovor o sufinasiranju. Upravnik stambene zgrade – privre meni upravnik koja bude izabrana po Javnom pozivu zaključiće sa predsjednikom Opštine Nikšić Ugovor o sufinasiranju adaptacije fasada i ravnih krovova, u roku od 3 dana od dobijanja poziva za zaključenje ugovora, u protivnom smatraće se da je zgrada odustala od sufinansiranja adaptacije fasade i ravnih krovova sredstva će se dodijeliti sledećoj zgradi na listi prioriteta. Ugovorom iz prethodnog stava će se bliže definisati međusobna prava i obaveze između Opštine i vlasnika posebnih djelova zgrade koje zastupa upravnik zgrade- privremeni upravnik, a naročito dinamiku i način isplate odobrenih sredstava, rokove za završetak radova na adaptaciji i sl. Komisija će nakon isteka roka u kojem je stambena zgrada dužna da izvede radove (rok od 6 mjeseci od dana zakl jučenja ugovora o sufinansiranju) izaći na lice mjesta utvrditi da li su radovi izvedeni u skladu sa preuzetim obavezama iz Ugovora o sufinansiranju i Odluke o sufinansiranju adaptacije fasada ravnih krovova stambenih zgrada na teritoriji opštine Nikšić.

VI Sva bliža obavještenja i informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefon 040 213-112 ili neposredno u prostorijama Opštine Nikšić-Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, ulica Njegoševa br. 18 – Nikšić. KOMISIJA

Petak, 4. novembar 2022.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta „KIPS GRADNJA“ d.o.o. iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivan je o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Skladišni objekat sa pripadajućom administracijom na dijelu urbanističke parcele UP 393, koju čini katastarska parcela br. 213/1 KO Donja Gorica, u zahvatu Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 2“- zona A, Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u pros torijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agenci je za zaštitu životne sredine, je do 11.11.2022. godine.

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Sambic” a.d. iz Podgorice, Ul. Svetlane kane Radević broj 3, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta sa poslovnim djelatnostima na UP 13, koju čine katastarske parcele broj 1503/89, 1503/90 KO Podgorica I, u zahvatu DUP-a „Radoje Dakić“, Izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u pros torijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 09.11.2022.godine.

Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG“, br. 39/11 i 37/17), Ministarstvo unutrašnjih poslova oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU

„Okruženje bez nasilja neprimjerenog ponašanja djece i mladih“ za finansiranje projekata /programa NVO u oblasti društvene brige o djeci mladima u 2022. godini

Tekst konkursa možete preuzeti na internet stranici Mininistarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.me.

Tužnim srcem javljamo da je dana 3. novembra 2022. preminula, u 72. godini života, naša draga

Dana 27. oktobra 2022. u 82. godini, u Zagrebu preminuo je naš dragi

RADOVAN V. DELIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILOSAVI S. RADOVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Uvijek ćeš biti voljena i nezaboravljena.

DANICA GRUPKOVIĆ sa porodicom 104

SENKA Novakova ĐUROVIĆ rođena Mijović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 4. novembra od 10 do 16 časova i 5. novembra od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg.

Ožalošćeni: suprug NOVAK – NOCA, sin MILOŠ, ćerke BILJANA, VESNA, LJILJANA i MIRJANA sa porodicama, sestre SLAVKA, CAJA i PERSA sa porodicama, đever BARO sa porodicom, zaove MILKA i JADRANKA, bratanići, bratanična i ostala rodbina ĐUROVIĆ i MIJOVIĆ

Kremacija je obavljena u Zagrebu, a polaganje urne će se obaviti 5. novembra na groblju Krstac – Mojkovac u krugu najuže porodice.

Ožalošćena porodica DELIĆ

106

Dana 7. novembra navršava se tri godine od kada je sklopila oči

MILKA R. MARAŠ

на мјесном гробљу у Глибавцу. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ПЕРО, МИЛАДИН – Пијо и ДРАГАН, снахе МИРОСКА – Мира, НЕВЕНКА и АЛЕКСАНДРА, унуци АЛЕКСАНДАР и МИОДРАГ, унуке АНА и ДАНИЦА, праунучад

Mila naša Majko, evo prođe i treća godina, a mi još uvijek osjećamo potrebu za tobom u našim životima. Mislimo na dane kada si bila sa nama i ne možemo se suzdržati da ne zaplačemo. Bila si i ostala najveća majka ikad.

Mnogo smo toga naučili od tebe, ali ne naučismo kako ćemo živjeti bez tebe. Neka te Bog čuva tamo gore, zaslužila si.

NAJMILIJI

Posljednji pozdrav našem drugu

Tvoji

Sa osjećanjem dubokog poštovanja i iskrene tuge opraštamo se od

Draga ujna DRAGE BEĆIR

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te pamtiti po dobru.

VESNE DRAGOVIĆ

Samostalne savjetnice u službi CANU

Pamtićemo je kao ličnost koju su odlikovale stručnost i posvećenost poslu i ljudska pouzdanost.

SLAĐANA MILUNOVIĆ sa familijom 119

CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI 116

Sa tugom i nevjericom opraštamo se od naše divne koleginice

Dragoj ujni DRAGI

Počivaj u miru, plemenita dušo, a mi te nećemo zaboraviti.

PEĐA, MIJO, RAJKA i VESNA sa porodicama 118

POMENI

Osam godina od smrti našeg voljenog

VESNE DRAGOVIĆ

Draga naša Veke, tvoju nesebičnost, požrtvovanost i iskrenost tokom toliko godina zajedničkog rada i druženja nikada nećemo zaboraviti. Ostaje nam tuga zbog tvog preranog odlaska i ponos što si bila dio nas. Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj divni lik.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ SLUŽBE CRNOGORSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

LJUBOMIRA MILIĆA

Ni ova, a ni svaka naredna godina, ne može izbrisati tugu u našim srcima i sjećanje na tebe.

Tvoja PORODICA 135

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

VELIMIRA Spasojevog JANKOVIĆA

Dragi Veko, neka tvoja napaćena duša počiva u miru. U neđelju, 6. novembra 2022. u 10 časova porodica će posjetiti Vekovu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA 134

TUŽNO SJEĆANJE 4. 11. 2012 – 4. 11. 2022.

Uvijek si nas srdačno i toplo dočekivala. Počivaj u miru. DESE MILJENOVIĆ sa porodicom

MILO Boškov STOJANOVIĆ

Vrijeme nije umanjilo tugu i prazninu koju osjećamo za tobom. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Sestra DESE sa porodicom

DRAGOMIRA DRAGA TOMIĆA

Bio si čvrst oslonac i podrška. Ponosni na tebe čuvamo te od zaborava. Nedostaješ nam! U subotu, 5. novemvra 2022. u 9 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci.

Četrdeset je dana od kada je prestalo da kuca najveće i najbolje srce, koje se rađalo, srce naše voljene babe

ANKE Ilijine KALUĐEROVIĆ

Jedna, jedina i neponovljiva, to si bila ti, voljena naša bakice, naša kraljice!

Hvala ti za sve lijepe uspomene, druženja i djetinjstvo. Bićeš zauvijek dio nas!

Svojim dostojanstvenim životom i dobrom dušom, zaslužila si vječno poštovanje i sjećanje!

Neka ti duša mirno stanuje u carstvu nebeskom, naša bako, naša najtoplija dušo!

Hvala ti što si bila naša!

Tvoja unučad: SANDRA, SANJA, LORENA, ANDREA, ANASTASIJA i NIKOLA 131

Navršava se 40 tužnih dana od smrti moje drage tetke ANKE KALUĐEROVIĆ

Čuvam te sa ponosom i poštovanjem u srcu. Neka te čuvaju anđeli vječno.

Sestrična MILENA 123

Navršava se tužna godina od kada nije sa nama naš voljeni

Dana 5. novembra 2022. navršava se četrdeset tužnih dana, od smrti naše voljene i nikad prežaljene

ANKE Ilijine KALUĐEROVIĆ

rođene Zuber

Toga dana ćemo posjetiti njenu vječnu kuću, zakititi cvijećem i zaliti suzama!

Pomen će se održati u krugu porodice!

Ožalošćene porodice KALUĐEROVIĆ i ZUBER 130

Navršava se četrdeset najtužnijih dana od kada nije sa nama, naša voljena supruga i majka

ANKA Ilijina KALUĐEROVIĆ rođena

Zuber

Tvoj lik, osmijeh, djela i riječi se nikada ne zaboravljaju! Sve što je toplo, čisto i krhko, podsjeća na tebe, jer si bila po svemu posebna i jedinstvena!

Bila si uzorna supruga i majka, tvoj odlazak je neprebolan, ali niti koje nas vežu su neraskidive!

Nijesmo bili spremni da se suočimo sa ovom olujom koju nam je život priredio, zbog saznanja da te više nikada nećemo zagrliti!

Majko, sjutra je tvoj rođendan a nećemo ga zajedno proslaviti!

Znamo da si uvjek prilikom gašenja svjećica na torti, poželjela da mi budemo srećne i da svi budemo zdravo! Nadamo se, da si sada posle četrdeset dana putovanja tvoje velike i plemenite duše, konačno sa onima, koji su ti nedostajali tokom tvog zemaljskog života!

Ponosu naš, bila je čast i privilegija imati tebe za životnu saputnicu i majku!

Neka te Bog čuva u svom zagrljaju, umjesto nas, neka ti podari rajsko naselje, onako kako si i zaslužila!

Počivaj u miru, dobra dušo naša, neka ti je vječna slava i hvala!

S ljubavlju i poštovanjem,

RADOMIR – RAJKO pok. Ljuba ČAVOR kapetan duge plovidbe

Dana 5. novembra 2022. godine (subota) u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na porodičnom groblju u Čavorima.

Ožalošćena PORODICA 122

Navršava se godinu od smrti našeg dragog tetka

suprug ILIJA i kćerke: ŽELJKA, MIRJANA, JELENA, MILENA i SLAĐANA 129

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

S ponosom i ljubavlju te nosimo u srcima i čuvamo od zaborava. Tvoji VESNA, SANJA i PEĐA

MILIVOJA – MIĆA BABIĆA

Dragi Ćile, svi lijepi trenuci provedeni sa tobom ostaju zauvijek dio naših života.

Porodica pokojnog BRANA JOŠANOVIĆA i RANKO JOŠANOVIĆ sa porodicom 105

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ANKA KALUĐEROVIĆ

Prošlo je 40 tužnih dana od kada moje sestre nema više sa nama. Bila si voljena i cijenjena kao pravi melem za dušu svim tvojim i prijateljima koji su te poznavali za života.

Tvojom smrću izgubili smo i dio sebe.

Nenadoknadiva si i neponovljiva. Neka ti je vječna slava i hvala.

Sestra BRANKA sa porodicom 124

Porodica TOMIĆ

ŽIVOJIN ĐUKANOVIĆ ZVICER

Godina od smrti našeg voljenog

Dvije tužne godine bez tebe voljeni moj

U nedjelju, 6. novembra 2022. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

SVETO

DRAGANA TUROVIĆA

Godina prolazi, a teška istina da više nisi sa nama neumitno dođe. Naš oslonac, naš deda je vječan u našim sjećanjima i životima. Mi još uvijek učimo da živimo bez tebe, još uvijek se ne mirimo sa tim da te više nećemo sresti, kao da te čekamo svakog dana da nam dođeš, a dok te čekamo polako koračamo u život u kojem je sve teže bez tebe. Borimo se da nosimo vječnu tugu i nedostajanje koje si nam ostavio, znamo da nas posmatraš sa nekog boljeg mjesta i ponosiš se sa nama. Mi te čuvamo od zaborava. U subotu, 5. novembra porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću u selu Frutak, Danilovgrad, u 10 časova.

porodica: VINKA, VUK, VLADO, JOVANA, DANKA, BOBANA i PETRA 125

RADMILE – MIKE RAKOČEVIĆ

I dalje teško prihvatatm da te nema. Pokušavam da naučim da pričam o tebi bez suza u očima ali i dalje boli svaki dan bez tebe. Nedostaješ mi kao prvog dana.

Tvoja SONJA

Tog dana u 10 sati posjetićemo njenu vječnu kuću. Zauvijek u našim srcima.

103

Dvije godine je od smrti našeg strica

Ožalošćene porodice RAKOČEVIĆ i LAZOVIĆ 110

Dvije godine je od kada je otišao naš SVETOZAR VUKMIROVIĆ

SVETOZARA VUKMIROVIĆA

Kijo... nedostaješ nam puno... Posebno u trenucima kada se lijepe stvari dešavaju, a znamo koliko si se ti takvima radovao. Uvijek ćemo te pamtiti po lijepom.

Tvoji: IVANA, MILENA i NEMANJA 111

Tvoja dobrota, plemenitost, zauvijek će ostati u našim srcima. Ostavio si pečat u vremenu

Bol ne jenjava, ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanja u kojima tebe nema.

Tvoj brat BORIS i snaha LJILJANA 112

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo našem dragom i voljenom LUKI pok. Rajka MILOVIĆU pukovniku u penziji održati ČETRDESETODNEVNI POMEN

Pomen će se održati u subotu, 5. novembra 2022. godine u 11 časova na gradskom groblju na Savini u H. Novom. OŽALOŠĆENA PORODICA 114

Dana 9. novembra 2022. navršava se dvije godine od smrti našeg voljenog SVETOZAR VUKMIROVIĆ

U našim srcima živiš vječno voljen. Čuvamo te od zaborava. Počivaj u miru.

Sestra JULKA RADULOVIĆ sa porodicom 108

Dana 11. novembra 2022. navršava se dvije godine od kada nije sa nama naš dragi LUKA RADULOVIĆ

Sjećanja na tebe su neizbrisiva, baš kao i naša ljubav i ponos što smo te takvog imali. Počivaj u miru.

Tvoji: supruga JULKA, sin SAVO – SAŠA sa porodicom, ćerke SVETLANA i SLAVICA sa porodicama 1074

Tvoja

rođene Lazović

Dana 4. novembra 2022. navršava se šest godina od smrti našeg dragog ĐORĐIJA – ĐOKA KAŠĆELANA