Godinama smo podnosili zahtjeve za ispravku grešaka u katastru i tužbe koje je bivša vlast ismijavala. Cijela država je bila s ruke Srpskoj crkvi, posebno sudovi i Ministarstvo nansija, koje je nadležno u drugom stepenu upravnoga postupka, bili su se stavili u službu Srbije i Srpske crkve u Crnoj Gori – kategoričan je mitropolit Mihailo
PODGORICA – Krah pregovora „stare“ parlamentarne većine, koja ni nakon usvajanja spornih izmjena Zakona o predsjedniku nije uspjela da se dogovori oko formiranja vlade koju bi vodio Miodrag Lekić, bio je očekivan zato što je riječ o većini koju čine subjekti koji nijesu koegzistentni ni u jednom smislu, saglasni su sagovornici Pobjede, analitičari Srđan Vukadinović i Ranko Đonović.
Ipak, istakli su, ne bi začudilo i da subjekti koji su „minirali“ dogovor, i sada i u septembru, Građanski pokret Ura i Socijalistička narodna partija, da bi se održali na vlasti ponude neki novi kompromis.
– Ovo je bilo za očekivati kada se sklapaju većine koje nijesu koegzistentne ni u kom smislu – ni u programskom, ni u ideološkom, a po svoj prilici ni u interesnom. Jer ta većina formirana u avgustu 2020. godine nikakve saglasnosti, ni zajedništva nije imala, osim mržnje i netrpeljivosti prema DPS-u –ocijenio je Vukadinović.
Smatra i da je to što ih je povezivalo, zapravo i urušilo, a kazao je i da se to najbolje vidi na primjeru Demokratskog fronta koji je, sa najvećim brojem poslanika u „staroj većini“, pristao da dobije „simbolički“ udio u novoj vladi.
– Tu je jasno da se radi o slabo-
Uri odgovara ovakav status – da ostanu vlada koja će dovesti do izbora i da u tom vakuumu odrade nešto kada je u pitanju „peglanje“ dokaza za njihove najviše dužnosnike, kako ne bi krivično-pravno odgovarali. Zbog toga im je odgovaralo i da ne daju potpise za Lekića na vrijeme, u septembru. Poziciju u kojoj su sada teško da će ikada više dobiti – naglasio je Vukadinović
Odlazeći premijer Dritan Abazović kazao je da u aktuelnoj situaciji ne vidi kako bi subjekti „stare“ parlamentarne većine ponovo mogli da se vrate za isti sto i poručio da se nova vlada ne može formirati, a da ne znaju nijedno programsko određenje i nijedno kadrovsko rješenje osim mandatara.
– Naš zahtjev je bio da se dogovorimo oko svega pa onda da znamo šta ćemo da radimo. Ako neko kaže – ne, mi treba da zakažemo Skupštinu, pa ćemo naknadno vidjeti strateški pravac te vlade i ko će biti u njoj i da li oni svima odgovaraju, to je zaista neozbiljno. Tako da mislim da je ta epizoda završena – istakao je Abazović. Upitan hoće li koalicija „Crno na bijelo“ insistirati na objedinjavanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora rekao da to zavisi od razgovora.
– Rokovi su neumoljivi, tako da predsjedničke izbore moramo raspisati brzo, a parlamentarni moraju biti plod razgovora – naveo je Abazović.
sti tog političkog subjekta koji hoće pošto-poto da formira vladu, jer ima samo jedan cilj – urušavanje Crne Gore. To ih je dovelo do toga da postanu marginalizovani, a što će se tek pokazati na sljedećim parlamentarnim izborima kada u igri budemo imali i novog su-
bjekta – Pokret „Evropa sad“ – rekao je Vukadinović. Sa druge strane, istakao je, veliki problem u pregovorima je i pozicija Ure, koja, kako je rekao Vukadinović, više ne brine samo o tome da li bi prešla cenzus na sljedećim izborima, već mora da razmišlja i o tome
Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić rekao da su o programu i kadrovskim rješenjima za vladu razgovarali od septembra, te da su i lideri Ure i SNP-a obećali da će potpisati zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine o izboru vlade.
- Mi smo se bili dogovorili da zakažemo Skupštinu, zbog toga smo se i okupili. Da kažem da smo neposredno prije glasanja za budžet, razgovarali sa Abazovićem i Jokovićem i dobili čvrsta obećanja da će biti zakazana Skupština prije 20. januara,
kada je posljednji datum za raspisivanje predsjedničkih izbora. To smo potvrdili i prije Nove godine, na sastanku kod mandatara Miodraga Lekića. Kada je trebalo dati potpise, nedostajali su potpisi SNP-a, GP Ura i Civisa – kazao je Mandić za TVCG.
Istakao je da im je jasno o čemu se radi. - To smo vidjeli 18. septembra, kad smo potpise trebali da predamo Milu Đukanoviću, a kada su falila četiri potpisa GP URA i Civisa, dodao je Mandić.
koga će sve obuhvatiti istraga koja se tiče šverca cigareta. – Ura je pokušala da riješi taj problem insistiranjem na bezbjednosnom sektoru. Oni žele da kontrolišu bezbjednost, da dobiju poziciju premijera, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agenciju za nacionalnu bezbjednost – sve kako bi pokušali da „ispeglaju“ dokaze, ali je problem bio što je Pokret za promjene tražio tu istu poziciju – rekao je Vukadinović. Zbog situacije u kojoj se nalaze, smatra Vukadinović, ne bi začudilo i da sada upravo Ura izađe sa novim prijedlogom o formiranju vlade.
– Jer oni štite goli život, a ne politički, od procesuiranja pred pravosudnim organima i u toj situaciji su spremni na sve kompromise. Rade Milošević, kao direktor Uprave prihoda i carina, nije mogao da radi to za što je osumnjičen, bez znanja čelnih ljudi u partiji. Nemoguće je organi-
zovati kriminalnu grupu, a da njegovi šefovi za to ne znaju –upozorio je Vukadinović.
Osim toga, kazao je, Uri odgovara i da se nastavi aktuelno stanje. – Uri odgovara ovakav status –da ostanu vlada koja će dovesti do izbora i da u tom vakuumu odrade nešto kada je u pitanju „peglanje“ dokaza za njihove najviše dužnosnike, kako ne
bi krivično-pravno odgovarali. Zbog toga im je odgovaralo i da ne daju potpise za Lekića na vrijeme, u septembru. Poziciju u kojoj su sada, teško da će ikada više dobiti – naglasio je Vukadinović.
Komentarišući postupanje SNP-a, sagovornik Pobjede je ukazao da je to stranka koja ne bi ni bila u parlamentu da se nije „zakačila“ za Demokratski front i koaliciju „Za budućnost Crne Gore“.
– Raskol između Demokrata i SNP-a je doveo do marginalizacije SNP-a i oni, ne samo danas, nego ni na parlamentarnim izborima 2020. godine, ne bi prešli cenzus. To su pokazali i lokalni izbori u Podgorici – kazao je Vukadinović.
Zbog toga bi se, dodao je, mogla očekivati i neka predizborna koalicija SNP-a i Ure, što bi im moglo obezbijediti nekolika mandata u parlamentu.
štuje izborna volja građana, kazao je Šaranović.
PODGORICA – Poslanik
Danilo Šaranović kazao je da očekuje da poslanici koji su izglasali izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi hitno sazovu sjednicu na kojoj će se ponovo glasati o tom zakonu i omogućiti da se ispoštuje
izborna volja građana. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u srijedu je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su u parlamentu usvojene 27. decembra.
- Najprimitivnija opstrukcija predaje vlasti u istoriji crno-
gorske politike se nastavlja, naveo je Šaranović u saopštenju. Prema riječima Šaranovića, sada svoju ulogu u ovom antidemokratskom i antievropskom postupanju odrađuje predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, vraćajući Zakon na
ponovno glasanje kako bi još par nedjelja sačuvao fotelju Ivana Vukovića - Očekujem da svi poslanici, njih 41, koji su izglasali izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi hitno sazovu sjednicu na kojoj ćemo ponovo izglasati Zakon i konačno omogućiti da se ispo-
Šaranović je najavio da će, kao jedan od predlagača amandmana na Zakon, uputiti inicijativu za sazivanje vanredne sjednice poslanicima koji su izglasali pomenuti zakon.
On je dodao da očekuje da i jedan od lidera pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović, kao njihov koalicioni partner, javno saopšti da li podržava navedeni način razrješenja višemjesečne uzurpacije vlasti u Podgorici od strane DPS-a. R.P.
Komentarišući neuspjeli pokušaj formiranja 44. vlade, portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez poručila je da za napredak u pristupanju Evropskoj uniji, što je želja većine građana Crne Gore, svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija.
- A posebno Ustavnog suda. Ustavni
Da Uri i SNP-u odgovara da se aktuelna Vlada održi što duže, smatra i Ranko Đonović.
– Postupanje Ure i SNP-a u postojećoj političkoj situaciji nije neočekivano. Borba za koji dan duže trajanja na vlasti podrazumijeva, po njihovim pravilima, sva sredstva ka tom cilju, posebno što je cenzus i jednih i drugih upitan –istakao je Đonović.
Kazao je i da nijesu jedini koji tome pribjegavaju, a upozorio je i da je „otimanje“ mandata u parlamentu koji se dobijaju formiranjem predizbornih koalicija i njihova kasnija zloupotreba postalo pravilo na crnogorskoj političkoj sceni.
– Neformiranje 44. vlade i odugovlačenje održavanja izbora, što uključuje i neizbor sudija Ustavnog suda je ono čemu teže Ura i SNP. Osim toga, nadaju se da će u narednoj predizbornoj kampanji i na državnom nivou startovati sa pozicija vlasti – ocijenio je Đonović.
Zbog toga, kako je rekao, i ne čudi njihovo postupanje tokom posljednjeg pokušaja pregovora o formiranju vlade. – Kao što je bilo realno očekivati krah Krivokapićeve 42. Vlade, pa i krah 43. Abazovićeve Vlade, tako je bilo i očekivati apsolutni krah pregovora stranaka koje su pokušale da sastave Lekićevu vladu – kazao je Đonović.
Napomenuo je i da su parlamentarne većine koje su podržavale te vlade trajale tek toliko da ih izglasaju.
– Nije realno očekivati da će se
sud koji u potpunosti funkcioniše je ključan za osiguranje poštovanja osnovnih prava svih građana Crne Gore i očuvanje stabilnosti institucija – kazala je Pisonero Hernandez za Antenu M. Podsjetila je i da su predstavnici EU nedavno poslali jasnu poruku crnogorskim vlastima.
- Ministri inostranih poslova Austrije i
poslije svega što se desilo, 44. vlada ipak formirati. No, ne treba zaboraviti da je u Crnoj Gori sve moguće, kao i to da u politici nikada ne treba reći nikad – naglasio je Đonović. Govoreći o vanrednim parlamentarnim izborima ukazao je da bi njih pripremala Vlada Dritana Abazovića. – Eto još jedan razlog zašto Abazović igra dvostruku ulogu. No, nadamo se – ne zadugo. Kako bi izgledala poštena i pravedna organizacija izbora znamo svi, kao što i znamo da se to neće destiti, naročito ne dok imamo Dritana Abazovića – zaključio je Đonović.
Podsjetimo, na posljednjem sastanku predsjednika stranaka „stare“ parlamentarne većine, koji je održan u srijedu, Građanski pokret Ura i Socijalistička narodna partija odbili su da potpišu zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se birala vlada „konstatovanog“ Miodraga Lekića za 19. januar. Poručili su da su prije zakazivanja sjednice tražili da se dogovore principi i stave na papir. Pobjeda je juče objavila da su pregovori „pukli“ zato što su Ura i SNP tražili spisak kandidata za ministre koji bi dolazili iz DF-a, a kako bi njihovi stranački organi odlučili o tome da li je prihvatljivo da budu dio nove izvršne vlasti. – Takvo poniže-
Slovenije otputovali su krajem decembra u Crnu Goru u ime visokog predstavnika Žozepa Borelja kako bi ukazali na hitnost ponovnog uspostavljanja stabilnosti i funkcionalnosti demokratskih institucija – istakla je.
Ponovila je i da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku u suprotnosti sa mišljenjem Venecijanske komisije.
nje i ucjena su bili neprihvatljivi za DF i tada je bilo jasno da nema dogovora. Očigledno da Ura i SNP žele da zadrže iste pozicije u Vladi, ali i u Skupštini, jer je i mjesto predsjednika parlamenta bilo otvoreno – rekao je izvor Pobjede.
Zbog toga su, po završenom sastanku, lideri DF-a Andrija Mandić , Milan Knežević i Nebojša Medojević i predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić saopštili da će pokrenuti politički dijalog kako bi se dogovorili o organizovanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora u jednom danu.
– Pred nama su novi izazovi. Prvi je da se izaberu sudije Ustavnog suda, zatim nedostajući članovi Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac i DF će aktivno učestvovati u
tim radnjama. Treba u najskorije vrijeme da predsjednica parlamenta Danijela Đurović i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović naprave dogovor kako bi istog dana bili raspisani parlamentarni i predsjednički izbori – poručio je Mandić.
Podsjetio je da je, shodno dogovoru iz septembra, Uri i SNP-u u novoj vladi trebalo da pripadne deset resora, a Demokratama i DF-u deset, dok bi premijer imao „zlatni glas“.
I lider Demosa, mandatar Miodrag Lekić saopštio je da „Vlade neće biti“, a konstatovao je i da će se tome obradovati mnoge snage poražene na izborima 2020. godine. Lekić je za mandatara „konstatovan“ na sjednici Skupštine 29. decembra, a na osnovu člana 7f izmjena Zakona o predsjedniku, kojim se precizira da će se, ukoliko predsjednik države ne izvrši Ustavom propisanu obavezu predlaganja mandatara, radi zaštite javnog interesa, „mandatarom smatrati“ kandidat koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini. Da su se stekli uslovi za primjenu tog člana obavijestila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović, a nakon što je predsjednik države Milo Đukanović obavijestio „staru“ većinu da neće postupiti po neustavnim izmjenama Zakona o predsjedniku i ponovo pokrenuti proces konsultacija. Željka ZVICER
Piše: Draško ĐURANOVIĆ
Miodrag Ćaki Lekić može mirno da spava. Već sada je nadmašio Dritana Abazovića: Lekić kao premijer koji to neće biti, bolji je za Crnu Goru od premijera koji više traje u tehničkom nego u izbornom mandatu. Hoću reći, bolje je za Crnu Goru to što Lekić ništa neće uraditi kao premijer, od onoga što je premijer Dritan već uradio
Od 29. decembra, kada je skupštinska većina proglasila zvanično smatranje da je Miodrag Lekić mandatar, on je uporno tvrdio da će 44. vlada biti ozbiljna ili je neće biti. U srijedu, 4. januara, je mandatar konstatovao da vlade - neće biti. I djelovao je ozbiljno kada je saopštio da neozbiljne vlade neće biti.
Neko optimističan bi mogao i da čestita Lekiću jer je bio mandatar i u 2022. i u 2023. godini, što još nikome u istoriji crnogorskog višepartizma nije pošlo za rukom. Opet, matematika zna da bude i sarkastična: ako se izuzmu tri neradna novogodišnja dana, Miodrag Lekić je bio mandatar – čitava četiri dana, ako mu se uračuna i ono popodne kada su ga zvanično iz parlamenta smatrali za čovjeka koji će sastaviti novu vladu. Iako nije isključeno da se ipak formira nova, 44. vlada, jer riječi lidera stranaka stare parlamentarne većine važe onoliko koliko ih principi obavezuju – dakle: nikoliko – pri kraju političke karijere Miodrag Lekić je uspio da se upiše u istoriju. Ne kao najstariji predsjednik jedne crnogorske vlade, već po dužini trajanja mandatarskog staža: za kraće vrijeme ni jedan mandatar nije javno odustao od formiranja vlade.
Živimo, dakle, zanimljiva vremena, kao u onoj kletvi. I čekao se rasplet, nije da nije. Prvo se stara parlamentarna većina, od septembra, iz petnih žila upregla da izmijeni Zakon o predsjedniku, kako bi Miodrag Lekić mogao biti mandatar, jer, eto, Milo Đukanović za njega neće ni da čuje. Pa su bila natezanja, političke izjave i optužbe, kontraoptužbe, sve dok, jedne noći u decembru, nijesu izglasali izmjene Zakona o predsjedniku, sve sa onim famoznim članom 7f, koji ni Peđa Bulatović nije umio da objasni. Pri tom su ignorisali mišljenje uglednih „Venecijanaca“ da se zakonom gazi Ustav i prećutali upozorenje o međunarodnoj izolaciji Crne Gore gdina Šalenberga i gđe Fajon, jer, eto, ,,neće nama sa strane birati premijera“. Pa je onda stamena predsjednica parlamenta Đurović slavodobitno naložila da, mimo predsjednika i njegovih ustavnih ovlašćenja, Lekić ipak može da sastavlja novu vladu...
I, nakon četiri mjeseca iščekivanja, kada je sve izgledalo kao završen posao, Ćaki je, da prostite, nakon jednog dana pregovora rekao da je igra završena, jer – eto iznenađenja za naivne – Ura i SNP bi da poštuju svoje principe koje su već svojevoljno gazili nebrojeno puta. Pa je, prilično nervozan, (ne)suđeni mandatar Lekić naglasio kako će sad politika, poražena 30. avgusta 2020, da se raduje, da ne kažemo seiri.
Dobro, valja razumjeti ogorčenost premijera koji to neće biti. Istine radi, Miodrag Ćaki Lekić može mirno da spava. Već sada je nadmašio Dritana Abazovića: Lekić kao premijer koji to neće biti, bolji je za Crnu Goru od premijera koji više traje u tehničkom nego u izbornom mandatu. Hoću reći, bolje je za Crnu Goru to što Lekić ništa neće uraditi kao premijer, od onoga što je premijer Dritan već uradio.
Dobro, ali što ćemo sad, kako bi rekla Konstrakta Da Dritan&Joko-Ono-Ovo nastave da vode vladu kao prvi oficiri Titanika? To bi za njih bila svojevrsna nagrada za sve gluposti, a Crnoj Gori siguran put, ne u „Otvoreni Balkan“ već u otvoreni pakao: partije koje jedva mogu da pomole nos iznad cenzusa ne mogu voditi selo, a ne državu.
A da se stara većina predvođena Mandom&Milanom pravi da su zaboravili Rusiju i Srbiju, tako prevare mrski Zapad i dobije šansu da sastavi vladu i nastavi da zapošljava po dubini sve dok ima stolica u državnim preduzećima? To bi bio još jedan zanimljiv eksperiment, koji bi valjalo osmisliti do 19. januara koji su dali kao krajnji rok. A pošto je baš na taj posljednji dan roka, eto slučajno, Bogojavljanje i prepodobni Joanikije će da baci krst u Moraču, možda da DF i ostatak stare većine predlože za premijera onog koji najbrže pliva u ladnoj vodi?
PODGORICA – Predsjednica parlamenta po Ustavu nadležna je za raspisivanje predsjedničkih, ne i parlamentarnih izbora koje raspisuje predsjednik države kada se za to steknu uslovi, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović odgovarajući na inicijativu stare većine da
inicira dijalog o objedinjavanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Nakon propalih pregovora parlamentarne većine o formiranju nove vlade, održanih prekjuče, iz DF-a su kazali da će inicirati dijalog da se objedine predsjednički i parlamentarni izbori.
– Mogu uvjeriti crnogorsku javnost da ću
sve svoje ustavne obaveze obaviti u predviđenim rokovima, vodeći računa o onome što je najvažnije, a to je interes građana – istakla je Đurović za TV Vijesti. Ona je kazala da je spremna da ponovo pokrene dijalog sa ciljem postizanja dogovora u vezi sa sudijama Ustavnog suda. R. P.
Ideja djeluje radikalno, nekima i suludo, ali valja razmisliti - to stvarno još nijesmo probali. Istovremeno, tako bi se izašlo u susret i željama stare većine i, naravno, sve bi bilo pod kontrolom Crkve Srbije.
Jedini problem je što da se radi ako, kojim slučajem, krst izrone Dritan ili Joko-Ono-Ovo; da li im od tada teče rok kao mandatarima ili mogu da nastave u tehničkom mandatu da obavljaju iste funkcije kao i do sada?
A Miodrag Ćaki Lekić? Idu predsjednički izbori, pa ako ga se, što bi braća rekla, sete – sete.
PODGORICA - Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je Crnoj Gori neophodan dijalog koji bi doveo do rješenja političke krize uključujući i formiranje vlade koja bi pripremila izbore.
– Dijalog, a ne njegovo fingiranje, mogu nas dovesti do funkcionalnog Ustavnog suda, te dogovora o Sudskom savjetu, VDT-u, odnosno o svim pitanjima koja zahtijevaju kvalifikovanu skupštinsku većinu, ali i do vlade koja bi pripremila izbore, a sve to su preduslovi za skori izlazak na birališta bez kojeg nema održivog rješenja za neodrživu situaciju, koju je neodgovorna vlast izazvala – rekao je Šehović.
Lider SD-a smatra da „naš evropski put možda nije formalno, ali suštinski svakako jeste gotovo u potpunosti zaustavljen“.
– Dovoljno je pogledati najgori izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori do sada ili se prisjetiti ocjena zapadnih partnera koji nas odavno upozoravaju da se naš glas u Briselu odavno ne čuje i da moramo pronaći kompas koji smo izgubili 2020. godine. Eventualno formiranje neustavne vlade bi, sudeći po najavama iz Brisela i Vašingtona, i formalno blokiralo proces pristupanja EU –kaže Šehović.
POBJEDA: Protekla godina je bila veoma turbulentna. Nazire li se kraj teškoj političkoj i institucionalnoj krizi?
ŠEHOVIĆ: Politička i društvena kriza će biti prošlost onoga trenutka kada budemo shvatili da, kada se u politici prave greške, ne mijenjamo ispravno postavljen vrijednosni temelj društva, već one ljude i partije koji te greške prave. Nažalost, avgusta 2020. godine ušli smo upravo u takvu jednu užasnu avanturu, koja se može završiti samo onako kako je i počela – na izborima. Vjerujem da je danas svima, a posebno zagovornicima građanskih, sekularnih, antifašističkih i evropskih vrijednosti jasno da jedini ispravan vrijednosni i civilizacijski temelj u Crnoj Gori predstavlja opoziciona ponuda. A makar je iz današnje perspektive, nakon dvoipogodišnjeg užasnog iskustva, jasno da adekvatna alternativa takvoj građanskoj opoziciji nije i ne može biti antievropska vlast kakvu trenutno imamo. Alternativa može biti jedino i isključivo promjena ljudi i praksi unutar građanskog korpusa. Sve ostalo je samozavaravanje da je svaka promjena na bolje. A nije. U našoj državi je bila na mnogo gore.
Uostalom, čak i ako rješenje gledamo samo tehnički, šta osim izbora može da riješi situaciju u kojoj pala vlada, bez
čak četiri ministra, mjesecima upravlja državom, ima 10 poslanika u Skupštini, dva odsto podrške građana i blizu toga je da blokira pristupne pregovore, ali se i izoluje od međunarodne zajednice? Izbori su nam najbolja potvrda svima kako smo radili. Zato oni koji su nas, nažalost, gurnuli u političko-društveni ćorsokak, kakav posljednjih decenija nijesmo gledali na ovim prostorima, i bježe od njih glavom bez obzira. Ali i silom na sramotu, na protivpravan neustavan način žele pošto-poto do nove vlade, ne bi li još koji dan produžili ostanak na vlasti, koja im zbog katastrofalnih učinaka u prethodne dvije i po godine izvjesno izmiče.
POBJEDA: Pregovori o formiranju vlade stare parlamentarne većine su gotovo propali. Da li su rješenje prijevremeni izbori i kako do njih doći?
ŠEHOVIĆ: Dijalog, a ne njegovo fingiranje, mogu nas dovesti do funkcionalnog Ustavnog suda, te dogovora o Sudskom savjetu, VDT-u, odnosno o svim pitanjima koja zahtijevaju kvalifikovanu skupštinsku većinu, ali i do vlade koja bi pripremila izbore, a sve to su preduslovi za skori izlazak na birališta bez kojeg nema održivog rješenja za neodrživu situaciju koju je neodgovorna vlast izazvala. Odlučiti se da formirate vladu na osnovu evidentno neu-
Razoreni, blokirani ili mimo izborne volje okupirani dio institucija, dao je desetinama hiljada građana za pravo da na ulici traže pravdu. Ne za političke elite, već za sebe i svoje familije. Vjerujem da je to pravi način koji već proizvodi efekat, prije svega u otkrivanju potpunog nedostatka legitimiteta ove vlasti. Kad imate vlast koja je nelegalna jer se konstituiše na kršenju Ustava i zakona, ali i nelegitimna jer uživa podršku svega nekoliko procenata svojih građana, koja uz to odbija da pogleda istini u oči i ustupi mjesto nekoj drugoj, to se zove okupacija institucija, kaže Šehović
u otkrivanju potpunog nedostatka legitimiteta ove
stavnog zakona, za koji je čitava međunarodna zajednica rekla da nije prihvatljiv, isto je kao da angažujete najboljeg inženjera prilikom izgradnje kuće, pa uprkos tome nastavite da gradite po svome čak i kad vam kaže da će se na taj način kuća brzo srušiti. Dakle, izmišljanjem osnova za formiranje ove vlade, kao i potpunim ignorisanjem zakona u svakoj oblasti, zakoračili smo u pravno-politički haos u kojem je sjutra sve moguće. I to, ne zaboravite, uz najtješnju moguću većinu od samo jednog jedinog poslanika više u odnosu na opoziciju.
POBJEDA: Čeka li nas vjerovatna međunarodna izolacija zbog primjene Zako-
na o predsjedniku i u drugim segmentima, ne samo u izboru vlade?
ŠEHOVIĆ: Cijenim da malo ko ima dilemu oko toga da je ovakva karikatura od vlasti spremna na sve, pa i na međunarodnu izolaciju, samo da ostane vlast. To je nesumnjivo utvrđeno još onda kada su počeli da se oglušuju o javne i više nego precizne apele EU, pa sve do izmišljanja osnova za formiranje neustavne 44. vlade, koja nas, prije nego je i formirana, već gura u izolaciju i dovodi do suštinske blokade našeg evropskog puta.
Njima međunarodna zajednica, a ni dobrobit građana, ne znači ništa, osim floskula koje im povremeno služe kao
trebalo da nam je kompliment.
paravan. Njihov jedini cilj je održati se na vlasti do kraja mandata bez izbora, i učiniće sve što jeste u njihovoj moći da tako bude. Bez obzira na posljedice. A one su već katastrofalne. I njih ne vidi jedino onaj koji to ne želi.
POBJEDA: Da li je zaustavljen put države ka EU?
POBJEDA:
je imunitet od
ra zbog
o navodnim zlupotrebama
za stambena
li se u slučaju istrage
Mislim da je dovoljno reći da se čitava inače davno ispričana priča i dalje drži aktuelnom isključivo zbog pritiska odlazećeg premijera Abazovića, kojem ona služi za nevješto skretanje pažnje sa sopstvenog, odnosno kriminala pažljivo njegovanog u redovima njegove partije, budu-
ći da mu je najbliži saradnik optužen za šverc cigareta, a samo Abazovićevo pojavljivanje u prepiskama kriminalnih klanova nam je svima postalo kao „dobar dan“. Uostalom, vrijeđanje je inteligencije građana kad informacije o legalno dobijenim stanovima puštate „na kašičicu“, a „grand finale“ ostavite na dan uoči izborne ćutnje. Dakle, kada mala partija poput Ure, koja je nakon svega dvije i po godine na vlasti već uspjela da u svom središtu počne da gaji kriminal, i to organizovani, politički progoni nekoga, to bi
Zato se, uostalom, radujem konačnom ishodu ovog postupka, kako bismo još jednom, ovoga puta i formalno stavili tačku na ovu politički insceniranu, iskorištenu i prežvakanu priču. Zbog čega smo i mi sami u SD-u glasali za skidanje imuniteta, jer nam ne pada na pamet da se iza njega skrivamo, budući da su sve naše aktivnosti u Komisiji bile u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore, odnosno politikom i odlukama Vlade kojoj smo sa zadovoljstvom pripadali. I upravo mi, više od bilo koga drugoga, imamo najveći interes da se ovo pitanje što prije razjasni. Zato, uostalom, očekujem hitnost u postupanju. I na njoj ću veoma uporno insistirati.
ŠEHOVIĆ: Mislim da treba da budemo jasni i otvoreni, to nam je obaveza prema građanima. Dakle: naš evropski put možda nije formalno, ali suštinski svakako da jeste gotovo u potpunosti zaustavljen. Dovoljno je pogledati najgori izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori do sada, ili se prisjetiti ocjena zapadnih partnera koji nas odavno upozoravaju da se naš glas u Briselu odavno ne čuje i da moramo pronaći kompas koji smo izgubili 2020. godine. Eventualno formiranje neustavne vlade bi, sudeći po najavama iz Brisela i Vašingtona, i formalno blokiralo proces pristupanja EU. Što u konačnom nemalom broju konstituenata parlamentarne većine i ne bi teško palo. Naprotiv. Jer je presjek njihove i politike zasnovane na evropskim integracijama prazan skup. Uostalom, dobar dio njih i služi centrima moći van Crne Gore upravo zbog toga, da bi državu skrenuli sa evropskog i prestrojili je na antievropski i anti-NATO kolosijek, kako bi
postala lak plijen važnim regionalnim igračima i njihovim od ranije poznatim aspiracijama prema Crnoj Gori. Na našu žalost, a na njihovu sreću, za sada im dobro ide. Ali, vjerujem, samo do vanrednih izbora. Koji su uprkos opstrukcijama neizbježni.
Ne zaboravimo pritom da je gotovo 80% građana za EU kao strateški cilj. Moglo bi se slobodno reći da je zato taj cilj, pored svih razlika, naš najmanji zajednički sadržalac. Što zapravo znači da su ove pale vlade ne samo antievropske, već i antigrađanske ili, da upotrijebim izraz koji se u posljednje vrijeme koristi: antinarodne.
POBJEDA: Kako doći do ciljeva koje je proklamovao Pokret „Ima nas“ kojeg ste podržali. Da li do cilja treba doći vaninstitucionalno?
ŠEHOVIĆ: SD su od avgusta 2020. na istom stanovištu - da treba ići na izbore jer je to jedini način izlaska iz haosa i sprečavanja političke trgovine i političkog presipanja „iz šupljeg u prazno“ nečega što, da je moglo funkcionisati, imalo je vremena pune dvije i po godine. Što znači da mi ovdje više ne govorimo o izbornoj volji građana već isključivo očajničkim potezima održanja na vlasti. I pored toga što smo mi u SD, dakle, jedini imali istu retoriku i poruke od 2020. naovamo, i što smo bili najoštriji kritičari vlasti, ali i jedina i dosljedna opozicija i Krivokapićevoj i Abazovićevoj vladi, koje svojevremeno nijesmo podržali u Skupštini, vrlo smo vodili računa da samo kritika ne bude naš znak raspoznavanja. Zato smo i koristili ono što je ostalo od institucionalnih kapaciteta u korist građana. Imali smo na desetine inicijativa, od kojih je dobar dio usvojen u Skupštini. Veće naknade korisnicima Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, veći krediti i stipendije, povećanje najnižih penzija, dodatno smanjenje akciza na gorivo, lista proizvoda čije će se cijene ograničiti, program subvencija za privredne subjekte, smanjenje cijene hljeba... sve su to proizvodi inicijativa SD. Sa druge strane, razoreni, blokirani ili mimo izborne volje okupirani dio institucija, dao je desetinama hiljada građana za pravo da na ulici traže pravdu. Ne za političke elite već za sebe i svoje familije. I vjerujem da je to pravi način koji već proizvodi efekat, prije svega u smislu otkrivanja potpunog nedostatka legitimiteta ove vlasti.
Kad imate vlast koja je nelegalna jer se konstituiše na kršenju Ustava i zakona, ali i nelegitimna jer uživa podršku svega nekoliko procenata svojih građana, koja uz to odbija da pogleda istini u oči i ustupi mjesto nekoj drugoj, to se zove okupacija institucija.
A borba protiv okupacije institucija se onda mora voditi – i na ulici. Gdje smo i mi bili zajedno sa desetinama hiljada drugih koji ne pristaju na ponižavanje i obezdržavljenje same države.
Nenad ZEČEVIĆ
Vlada u tehničkom mandatu predložila izmjene Zakona o odbrani kojim se dodatno šire ovlašćenja Agencije za nacionalnu bezbjednost
PODGORICA – Vlada u tehničkom mandatu predložila je na sjednici održanoj prošle sedmice izmjene i dopune sistemskog Zakona o odbrani kojim se po prvi put Agencija za nacionalnu bezbjednost pominje kao nosilac obaveze da učestvuje u odbrani države. Po Zakonu o ANB-u, Agencija je bezbjednosno-obavještajna služba i čini sastavni dio sistema bezbjednosti Crne Gore, ali nema zakonski precizirane odbrambene obaveze.
U članu 3 Zakona o odbrani navodi se da su nosioci priprema za odbranu: Vojska Crne Gore, Ministarstvo odbrane, drugi organi državne uprave, državni organi, organi lokalne samouprave i lokalne uprave, kao i privredna društva, pravna lica i preduzetnici.
U izmjenama Zakona iza riječi državni organi dodaju se riječi: Agencija za nacionalnu bezbjednost, čime se Agenciji proširuje nadležnost i na sektor odbrane.
Iz Ministarstva odbrane još nijesu odgovorili na upit Pobjede koji su motivi da se ovim zakonom dodatno proširi nadležnost ANB-a.
U Zakonu o ANB navodi se da ,,poslove nacionalne bezbjednosti koji se odnose na zaštitu Ustavom utvrđenog pravnog poretka, nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti Crne Gore, Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost vrši Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore“.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, manevar Vlade u tehničkom mandatu da proširi ovlašćénja i na sektor odbrane dovodi se u vezu i sa potpunim preuzimanjem kontrole nad ANB-om, od strane kadrova bliskih Dritanu Abazoviću, ali i sa gotovo propalim pregovorima o formiranju 44. vlade gdje bi Ministarstvo odbrane koje je predložilo izmjene zakona moglo biti u rukama Demokrata ili DF-a.
– ANB sa dodatnim ovlašćenjima postaje ključna institucija u bezbjednosnom sektoru. Premijer u tehničkom mandatu već odavno je planirao širenje ovlašćenja ANB-a, ali je bezbolnije i ispod radara da se to uradi iz-
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, manevar Vlade u tehničkom mandatu da proširi ovlašćenja ANB-a i na sektor odbrane dovodi se u vezu i sa potpunim preuzimanjem kontrole nad Agencijom, od strane kadrova bliskih Abazoviću, ali i sa gotovo propalim pregovorima o formiranju 44. vlade gdje bi Ministarstvo odbrane koje je predložilo izmjene Zakona moglo u nekim varijantama biti u rukama Demokrata. ,,ANB sa dodatnim ovlašćenjima postaje ključna institucija u bezbjednosnom sektoru. Premijer u tehničkom mandatu već odavno je planirao širenje ovlašćenja ANB-a, ali je bezbolnije i ispod radara da se to uradi izmjenama Zakona o odbrani, a ne Zakonom o ANB-u“, kaže izvor Pobjede
radnjom sa međunarodnim organizacijama i institucijama, drugim subjektima i saveznicima, izgradnjom povjerenja, bezbjednosti i stabilnosti u regionu, sprovođenjem aktivnosti u okviru Sjevernoatlantskog saveza i u procesu integracije u Evropsku uniju, navodi se u Zakonu. Razgradnja ionako slabe nacionalne službe bezbjednosti, koja je kompromitovana hapšenjem njenog bivšeg čelnika Dejana Peruničića protiv kojeg se vode krivični postupci zbog nezakonitog prisluškivanja, rapidno je krenula krajem 2020. godine, kada je proruska i prosrpska vlada Zdravka Krivokapića, u kojoj je Abazović bio vicepremijer i koordinator službi sigurnosti, preuzela kontrolu.
mjenama Zakona o odbrani, a ne Zakonom o ANB-u – kaže izvor Pobjede.
Po Zakonu o odbrani, odbrana Crne Gore je osnovna državna funkcija, koju organizuju i sprovode nosioci pripreme za odbranu, kojom se obezbjeđuju suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Crne Gore.
- Odbrana Crne Gore može se sprovoditi samostalno ili
U Zakonu o ANB navodi se da ,,poslove nacionalne bezbjednosti koji se odnose na zaštitu Ustavom utvrđenog pravnog poretka, nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti Crne Gore, Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost vrši Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore“
u okviru Sjevernoatlantskog saveza, u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim ugovorom. Odbrana Crne Gore ostvaruje se i kroz učešće u izgradnji i održavanju međunarodnog mira, bez-
bjednosti i povjerenja, kao i ispunjavanje obaveza preuzetih u okviru Sjevernoatlantskog saveza.
Odbrambeni interesi ostvaruju se: izvršavanjem poslova od interesa za odbranu; sa-
U proruskoj i prosrpskoj vladi Abazović se našao kao „čuvar zapadnih vrijednosti“
Crne Gore, uz puno povjerenje zapadnih adresa, međutim, kada je srušio Krivokapića i on postao premijer krajem aprila ove godine, pokazalo se da je on najmanje prozapadni čovjek.
Bio je prinuđen da na čelo ANB-a imenuje Sava Kenteru, čovjeka kojem su zapadni partneri vjerovali. Smijenio ga je 7. oktobra – u jeku dvije međunarodne akcije – razbijanje mreže ruskih špijuna u našoj zemlji i razotkrivanje šeme državnog šverca duvana. Abazović nije bio upoznat o ovim akcijama sve do njihovog finiširanja, a kraci oba slučaja vode do njegove Ure, a moguće i do njega lično. N. ZEČEVIĆ
PODGORICA - Vlada Dritana Abazovića na odlasku uspjela je da ugovori posao sa kosovskom firmom Rojal (Royal) oko izgradnje hotela na poluostrvu Suka (Rastislav) u Ulcinju, tvrde upućeni izvori. Riječ je o kompaniji u vlasništvu kosovske porodice Kruijeziju (Kryieziu), koja ima Šelovu franšizu, a bavi se i građevinarstvom, te se procjenjuje da je šesta na top ten listi tamošnjih milionera.
Kažemo upućeni izvori, jer je vladina informacija sa zadnje sjednice Vlade zavedena kao interna. Iz Vlade su Pobjedi nezvanično kazali da je rješenje nađeno u tome da Rojal kupi koncesiju od aktuelnog koncesionara kompanije Star of Montenegro, da potpiše ugovor sa JP Morsko dobro i - počne da gradi. A kako nije sprovedena nijedna procedura propisana za rukovanje imovinom u zoni Morskog dobra, dil neodoljvo podsjeća na repliku ganstera Hajmana Rota iz kultnog „Kuma 2“, kad je najavio izgradnju hotelskog rizorta na proslavi svog rođendana u Havani zadnjeg dana stare 1958. godine i zadnjeg dana vladavine tadašnjeg predsjednika Kube, generala Fulgencia Batiste y Zaldívara – Postigli smo u Havani divne stvari i nema limita našem poslovanju ovdje. Ova vrsta vlade zna kako treba voditi posao i ohrabriti investitore. Hoteli ovdje su veći i luksuzniji od bilo kojih koje imamo u Vegasu i možemo računati na naše prijatelje u kubanskoj vladi i oni na nas. Imamo sada ono što smo oduvijek htjeli – pravo partnerstvo sa vladom! – govori lik iz „Kuma 2“.
KONCESIJA IZ 1999.
Ali, vratimo se na početak, jer priča o poluostrvu Suka i hotelu „Jadran“, izgrađenom 1938. i srušenom nakon potresa 1979, počinje zapravo 1999. godine. Tada se firma Montenegro 2000 Consalting and Development Company Branislava Durutovića, koji je uspješno poslovao u Njemačkoj, jedina javila na oglas Morskog dobra za izgradnju hotela na poluostrvu Suka. Sa njom je zaključen predugovor
Ne zna se na osnovu aneksa kojeg ugovora je napravljen dil sa porodicom Kruijeziju, tim prije što je još u toku parnica sa bivšim investitorom; ne zna se na kojem se pravnom osnovu zasniva saopštenje sa sastanka Abazovića i njegovog kabineta da su se primakli rješenju problema i na osnovu čega su odlučili da je baš kompanija Rojal ta koja će dovesti do koraka naprijed. I sve to bez saglasnosti glavnog državnog arhitekte, bez urbanističko-tehničkih uslova, u zemlji koja još nema prostorni plan, niti Ulcinj ima DUP Suke!
za zakup zemljišta za izgradnju hotelsko-turističkog kompleksa, a potom je osnovano zajedničko preduzeće Star of Montenegro u kojem je Durutović imao 95, a JP Morsko dobro pet odsto vlasništva. Sada je ovlašćeno lice u toj kompaniji Danilo Durutović, nakon što su umrli braća Branislav i Novak Durutović, čekajući da se omogući izgradnja planiranog hotela. Devet godina nakon osvajanja tendera za zakup zemljišta Star of Montenegro 2008. godine potpisuje sa JP Morsko dobro koncesioni ugovor na 30 godina za izgradnju planiranog kompleksa.
Tada je Ministarstvu održivog razvoja i turizma predata projektna dokumentacija za dobijanje dozvole za gradnju hotela i u posao se uključio holandski investitor, fond Nedifact. Star of Montenegro prvobitno je, prema idejnom projek-
tu, trebao sam da izgradi hotel sa pet zvjezdica u vrijednosti od 50 miliona eura. Konzorcijum je u međuvremenu ostao bez kapitala, ali se kao spas u posljednji čas pojavila holandska kompanija Nedifact, koja je izvršila reviziju projektne dokumentacije i vrijednost projekta izdigla na – 70 miliona eura.
Holanđani su, međutim, krajem 2015. godine odustali od posla, a tadašnji direktor Star of Montenegro, sada pokojni Novak Durutović, optužio je JP Morsko dobro da je isključivi krivac što fond Nedifact nije gradio hotelski kompleks i što je 70 miliona eura predviđenih u te svrhe usmjerio na druge projekte.
Jedan od kamena spoticanja bio je DUP i urbanističko-tehnički uslovi za ovo poluostrvo, a drugi potreba da se nađe drugi smještaj za 13 porodica izbjeglih od rata, koje je opština smjestila na tu parcelu. Taj se smještaj našao tek 2019. godine, kad su im dodijelili
stanove u zgradi u ulcinjskom naselju Pinješ. Te 2019. je Apelacioni sud vratio na ponovno rješavanje tužbu koju je JP Morsko dobro podnijelo 2016. godine, tražeći raskid koncesionog ugovora sa Star of Montenegro. Raskid je u martu 2016. od Morskog dobra tražila vlada Duška Markovića. Prvi sporni kamen ni do danas nije riješen u propisanoj zakonskoj proceduri!
Novak Durutović ponudio je u junu 2019. Morskom dobru vansudsko poravnjanje, a tu je ponudu dostavio premijeru Dušku Markoviću, zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, Sekretarijatu za razvojne projekte i predsjedniku Opštine Ulcinj.
On je, tada opozicionim Vijestima, izjavio da u prijedlogu o vansudskom poravnanju traži zaštitu svojih finansijskih interesa i nadoknadu troškova ulaganja u projekat izgradnje novog hotela „Jadran“.
– To podrazumijeva moju saglasnost da se raspiše novi tender radi realizacije projekta izgradnje ekskluzivnog hotelskog objekta na rtu Ratislava u Ulcinju. U tenderu, na čemu ja insistiram, treba da stoji da je projektna dokumentacija već izrađena – rekao je Durutović i naglasio da bi se tako izbjeglo višegodišnje vođenje spora pred prvostepenim sudom i značajni troškovi po tom osnovu.
– Budući investitor bio bi u startu u plusu dvije godine po osnovu već izrađene i revidovane projektne dokumen-
Krajem decembra 2022. godine Abazović se susreo sa predstavnikom Rojala, a sastanku na kojem je pregovarano o potpisivanju aneksa koncesionog ugovora prisustvovali su ministri prostornog planiranja i ekonomije Ana Novaković-Đurović i Goran Đurović, državni sekretari ministarstva finansija i ekonomije Agron Ibrahimi i Armend Mila, predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari, direktor i predsjednik JP Morsko dobro Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović i direktor Agencije za investicije Mladen Grgić
tacije za dobijanje dozvole. Izbjeglo bi se i čekanje sadašnjeg zakupca još jednu godinu da na neki zakoniti način, shodno članu 20 Ugovora, izvrši povraćaj uloženih sredstava – naveo je Durutović. On nije želio da kaže koliko su iznosila ulaganja njegove kompanije u projekat. Zna se samo da od 2016. godine, kad je krenula tužba Morskog dobra kod Privrednog suda, nijesu plaćali rate za zakup zemljišta. Durutović je u dostavljenoj ponudi naveo da bi, od naknade koju je tražio poravnanjem, platio kompletan dug za koncesiju. Odgovora, međutim, nije bilo ni od Vlade, ni od Morskog dobra.
On je optužio Morsko dobro za nepoštovanje odredbe iz ugovora koja kaže da će ugovorene strane svaki spor prvo pokušati da riješe sporazumom, jer ga niko nije zvao na sjednicu Upravnog odbora Morskog dobra na kojoj je donesena jednostrana odluka o raskidu ugovora i pokretanju tužbe na Privrednom sudu, nakon čega mu je onemogućen pristup toj, jednoj od najatraktivnih parcela u ulcinjskoj opštini.
Riječ je o zemljištu na pjeni od mora, sa dvije plaže, do kojih
Iz Vlade su Pobjedi nezvanično kazali da je rješenje nađeno u tome da kosovska rma Rojal kupi koncesiju od aktuelnog koncesionara pod sporom kompanije Star of Montenegro, da potpiše ugovor sa JP Morsko dobro i - počne da gradi
Morskom dobru raspolaganje zemljištem izdatom u zakup. Durutović je tada optužio Morsko dobro da je isključivi krivac što se holandski investicioni fond Nedifact povukao iz tog posla.
U julu 2019. godine tadašnji predsjednik ulcinjske Ure i sadašnji gradonačelnik Ulcinja Omer Bajraktari je saopštio da su konačno, nakon što je 2015. godine počela izgradnja stambene zgrade, iselili 13 porodica koje su živjele u barakama na poluostrvu Suka, na prostoru na kojem je prije 11 godina bila ugovorena izgradnja hotelskog kompleksa u režiji Star of Montenegro i holandskog investicionog fonda.
I da je opština tu imala veliku ulogu kroz obezbjeđenje zemljišta i komunalija.
– Najbitnija stvar je da se Morsko dobro i za ovu lokaciju pokazalo kao loše rješenje. Naime, svi znamo da već 15 godina
Smještaj za 13 izbjegličkih familija umjesto 2008. nađen tek 2019. godine. Te 2019. je Apelacioni sud vratio na ponovno rješavanje tužbu koju je JP Morsko dobro podnijelo 2016. godine, tražeći raskid koncesionog ugovora sa Star of Montenegrom. Raskid je u martu 2016. tražila vlada Duška Markovića. Taj sporni kamen ni do danas nije riješen u propisanoj zakonskoj proceduri!
da se poluostrvo Suka, za početak,
se može doći jedino kroz kapiju bivšeg kompleksa ili sa morske strane. Durutović je tada kazao da je tamo još 13 nelegalno sagrađenih objekata, čiji se stanari nijesu preselili u novoizgrađene stanove. Naveo je i da je ,,Opština ili neko drugi“ lokaciju izdao fizičkom licu koje više godina na tom mjestu naplaćuje parking. Međutim, ni opština tada nije mirovala. Pokrenula je upravni spor, kojim osporava Vladi i
– Danima sam u poslovnoj zgradi Morskog dobra uzalud čekao da čelnici tog preduzeća sa mnom zaključe aneks IV ugovora o zakupu koji je predviđao novu dinamiku izvođenja i kraja radova na hotelskom kompleksu – rekao je Durutović 2019. godine tada opozicionom dnevniku Vijesti.
Prošle godine su Vijesti, tad već provladin dnevnik i promoter Ure, ekskluzivno najavile da su se javile dvije kompanije spremne da preuzmu
Star of Montenegro i to ,,jedna iz komšiluka i jedan evropski brend koji već posluje kod nas“.
Tada im je iz Morskog dobra potvrđeno da je početkom 2020. grupa stranih investitora preko resornog ministarstva tražila da preuzme koncesioni ugovor, kao i da oni smatraju da taj dokument ne treba mijenjati. Stvar je, kako su saopštili iz Morskog dobra, propala, jer te dvije firme nije-
su htjele da dostave bankarsku garanciju, pa su zadužili službe da nastave parnicu pred Privrednim sudom. Vijesti su takođe saznale da bi novi investitori trebalo da rade novi idejni projekat, jer su navodno promijenjeni urbanističko-tehnički uslovi na tom prostoru.
Krajem decembra 2022. godine iz kabineta premijera Dritana Abazovića je saopšteno da su stigli korak bliže rješenju tog, kako su nazvali, administrativnog problema i potpisivanju aneksa ugovora sa novim investitorom. Sastanku je, kako je navedeno, prisustvovao predstavnik kompanije Rojal kao zainteresovani investitor. A okupili su se ministri prostornog planiranja i ekonomije Ana Novaković-Đurović i Goran Đurović, državni sekretari ministarstva finansija i ekonomije Agron Ibrahimi i Armend Mila , predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari, direktor i predsjednik Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović i direktor Agencije za investicije Mladen Grgić.
Ne zna se kojeg aneksa kojeg ugovora, tim prije što je još u toku parnica sa bivšim investitorom, ne zna se na kojem se
Te iste 2019, odgovarajući na poslaničko pitanje Gencija Nimanbegua, tadašnji premijer Marković je objasnio da još nije donesena pravosnažna presuda u predmetu raskida ugovora o dugoročnom zakupu lokacije bivšeg hotela „Jadran“. - Privredni sud je donio presudu 24. 11. 2017. godine u korist JP Morsko dobro, koja je ukinuta odlukom Apelacionog od 25. 1. 2018. i predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak – naveo je Marković i požalio se na „inertnost lokalne samouprave prilikom postupanja po preporukama Vlade u cilju uklanjanja objekata sa rta Bratislava, a kako bi se stvorili uslovi za turističku valorizaciju ovog lokaliteta“.
– Napominjem da je država preko Javnog preduzeća Morsko dobro uložila pola miliona eura u izgradnju stambenog objekta za potrebe zbrinjavanja 13 porodica sa lokacije hotela „Jadran“, ali su izostale aktivnosti lokalne samouprave kojima bi proces oslobađanja lokacije i formalno bio sproveden – naveo je Marković.
pravnom osnovu zasniva saopštenje sa sastanka Abazovića i njegovog kabineta da su se primakli rješenju problema i na osnovu čega su odlučili da je baš kompanija Rojal ta koja će dovesti do koraka naprijed.
I sve to bez saglasnosti glavnog državnog arhitekte, bez urbanističko-tehničkih uslova, u
zemlji koja još nema prostorni plan, niti Ulcinj ima DUP Suke!
A Evropska unija nas godinama uči da se u javnoj sferi interesovanja ništa ne može raditi bez tendera i transparentne procedure.
Zato, putuj Evropo…
Jadranka RABRENOVIĆU Crnoj Gori godišnje se otkrije 20 novooboljelih od karcinoma štitnjače i sedam bolesnika sa kancerom nadbubrežne žlijezde, a 300 pacijenata sa karcinomom štitnjače se redovno prati i liječi – kazali su Pobjedi iz Kliničkog centra
PODGORICA - Klinički centar Crne Gore (KCCG) potpisaće u toku godine ugovor o saradnji sa Klinikom za endokrinu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, kako bi se kompletirala ponuda svih metoda hirurškog liječenja u oblasti endokrine hirurgije – kazali su Pobjedi iz najveće zdravstvene ustanove.
Kako su objasnili, u planu je angažovanje dva iskusna ljekara iz Srbije koji bi kao konsultanti pomogli timu crnogorskih doktora da usvoje i ostale laparoskopske pristupe koji se u Crnoj Gori zasad ne rade.
Većina pacijenata Crne Gore ne zna da se u KCCG izvode laserske operacije štitaste žlijezde. Ljekari uglavnom ne upućuju na ovakav vid inetervencije, pa mnogi idu u Srbiju ili u privatne klinike za što izdvajaju oko 3.000 eura.
To je za Pobjedu potvrdila i jedna pacijentkinja koju je nakon otkrivanja takozvanih toplih čvorova na štitnoj i savjeta ljekara zbog veličine čvorova da se što prije obavi operacija uputio kod privatnika.
- Dobila sam informaciju da se laserska operacija štitaste žlijezde izvodi samo u Srbiji i u jednoj našoj privatnoj klinici. Doktor mi ni u jednom trenutku nije rekao da ta mogućnost postoji i u Kliničkom centru –kazala je ova pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna. Sa druge strane, iz Kliničkog centra tvrde da rade sve savremene metode liječenja kada je u pitanju štitasta žlijezda.
- Mi smo prvi centar u regionu i bivšoj Jugoslaviji koji je 2004. uveo minimalno invazivne operativne metode štitaste i paraštitaste žlijezde, i laparoskopsko liječenje nadbubega, nakon edukacije u Rimu na klinici Gemelli – kazali su iz KCCG. Što se tiče minimalno invaziv-
nih operacija na vratu, objašnjavaju da se radi metoda profesora Micolija koji je tu metodu i izmislio te promovisao kao najsigurniju. - U široj populaciji ,,laserska“ operacija najčešće podrazumijeva neku od minimalno invazivnih. Procedura se radi sa ultrazvučnim aparatom i uz kameru od pet milimetara. Oporavak je brz, i rez je manji u odnosu na otvorenu proceduru. Doc. dr Aleksandar Filipović ima stručni rad objavljen na kongresu hirurga na ovu temu, a dobio je i prvu nagradu na hirurškom seminaru u Salcburgu sa radom video asistirane paratiroidektomije – navode iz najveće zdravstvene ustanove. Prema njihovim riječima, i laparoskopsko liječenje nadbubrežne žlijezde se takođe radi u KCCG.
- U našem centru radi se najveći broj ultrazvučno kompletno urađenih operacija, takozvane Harmonik ulstrascission procedure koje omogućavaju kratak operativni i postoperativni tok. Ova metoda je jedinstvena i rezultat je velikog iskustva u radu sa ovim aparatom. - ističu iz Kliničkog centra.
U Crnoj Gori godišnje se otkrije 20 novooboljelih od karcinoma štitnjače i sedam bolesnika sa kancerom nadbubrega.
Po desetogodišnjem preživljavanju od tiroidnog kancera koje iznosi 91 odsto u samom smo evropskom vrhu.
- Na Odjeljenju endokrine hirurgije godišnje se operiše od 170 do 200 bolesnika od oboljenja štitaste, paraštitaste i nadbubrežne žlijezde. Od formiranja zasebne endokrine hirurgije do sada je operisano preko 2.500 bolesnika, od svih oboljenja koje poznaje savremena medicina, što predstavlja veliko iskustvo i daje mogućnost za usavršavanje i obuku mlađih kadrova – naveli su iz KCCG. Sl. R.
Gazdić ističe da je unapređenje kvaliteta vazduha u pojedinim opštinama ključni izazov u zaštiti životne sredine u Crnoj Gori. To se, uz pitanja regulisanja otpada, kvaliteta voda, zaštite prirode i klimatskih promjena, poklapa sa onim što je i Evropska komisija prepoznala i potencirala kroz pregovarački proces koji vodi sa našom zemljom
PODGORICA - Zagađenje vazduha, kao jedan od najvećih zdravstvenih izazova u centralnom i sjevernom dijelu zemlje, traži konkretnu saradnju i uključivanje institucija države i lokalne uprave, a upravo će Agencija za zaštitu životne sredine svojim kapacitetima biti logistika i podrška za sve mjere prevencije i rješenja čiji je cilj da se prevaziđe decenijski problem.
To je u razgovoru za Pobjedu kazao direktor Agencije Milan Gazdić koji je najavio da će ubrzo ta institucija u Pljevljima, gradu čije je stanovništvo najviše pogođeno zagađenjem u zimskom periodu, uspostaviti kancelariju.
- To će, uz angažovanje ekološkog inspektora i set kratokročnih i dugoročnih mjera koje Vlada planira sa lokalnom upravom, doprinijeti da se bolje isprati stanje i pravovremeno reaguje na problem koji odavno utiče na život stanovništva i funkcionisanje grada –ocijenio je Gazdić.
Prema njegovim riječima, Agencija će u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju uspostaviti prezentovanje stanja kvaliteta vazduha u okviru redovnih meteo biltena u medijima.
- Svi prikupljeni podaci na dnevnom nivou dostupni su na sajtu Agencije, kao i preporuke Instituta za javno zdravlje o tome kako prilagoditi aktivnosti kada se izmjeri prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti zagađenja. Kroz prezentovanje u meteo bilte-
nima, ove informacije biće dostupnije građanima – kazao je Gazdić.
Dodao je da je u planu proširenje postojeće mreže mjernih stanica kojih trenutno na nivou zemlje ima devet. Tri su u Podgorici, dvije u Pljevljima i po jedna u Nikšiću, Kotoru, Baru i Bijelom Polju. Iako je to, prema važećim standardima, dovoljno s obzirom na gustinu naseljenosti i broj stanovnika, cilj je da pojedine lokacije budu bolje pokrivene kako bi se dobili precizniji podaci koji služe za mjerenje stanja vazduha, odnosno koncentracije polutanata. Gazdić ističe da je upravo unapređenje kvaliteta vazduha u pojedinim opštinama ključni izazov u zaštiti životne sredine u Crnoj Gori. To se, uz pitanja
iz oblasti otpada, voda, zaštite prirode i klimatskih promjena, poklapa sa onim što je i Evropska komisija prepoznala i potencirala kroz pregovarački proces koji vodi sa našom zemljom.
POBJEDA: Do kojeg smo nivoa izgradili normativu i infrastrukturu neophodne za rješavanje gorućih ekoloških pitanja?
GAZDIĆ: U oblasti upravljanja otpadom još imamo dosta posla, na zakonodavnom, strateškom, kao i infrastrukturnom, edukativnom i nivou jače primjene kaznene politike. Tu je svakako i upravljanje vodama odnosno adekvatna infrastruktura i primjena standarda kao i jače kontrole ispuštanja otpadnih voda. Pred nama je unapređenje sistema upravljanja
zaštićenim područjima u Crnoj Gori kao i rješavanje pitanja ilegalnog držanja divljih životinja odnosno njihovog adekvatnog zbrinjavanja. Ne smijemo zaboraviti primjenu mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha u urbanim sredinama i pronalazak zajedničkog koncenzusa i puta za dostizanje ciljeva postavljenih klimatskim politikama, za šta je potrebna jača i bolja međusektorska saradnja. Svakako, iako su primjetni određeni pomaci ipak se određena pitanja sporo rješavaju, jer zahtijevaju veća infrastrukturna ulaganja, resurse i zahtjevne odluke i promjene pristupa. Stoga smatram da bi definitivno morali dinamičnije pristupiti rješavanju problema u ovoj oblasti.
Nesumnjivo je velika uloga
POBJEDA: Proteklih godinu i po Crna Gora je prvi put dobila zaštićena područja na moru. Uporedo inicirano je proglašavanje još nekoliko parkova prirode. Na koji način, na papiru odlične, zamisli je moguće prevesti u funkcionalne cjeline koje će opravdati samo proglašenje?
GAZDIĆ: Svakako nakon proglašenja zaštićenog područja neophodno je određeno vrijeme da se uspostave kapaciteti upravljača i izrade planska dokumenta, koja su osnova upravljanja poput planova upravljanja. Koliko sam upoznat JP
„Morsko dobro“, koje je upravljač morskih zaštićenih područja, preduzelo je brojne intenzivne aktivnosti i planovi upravljanja za sva tri područja su u završnoj fazi, a radi se i na uspostavljanju službe zaštite. Nadam se da će uskoro svi mehanizmi biti vidljivi i na terenu.
Dobro ste primijetili rastući trend inicijativa za zaštitu, ali upravo treba paralelno sa procedurama zaštite raditi na kapacitetima za upravljanje i obezbijediti finansijska sredstva za rad upravljača kako zaštita ne bi bila samo deklarativna već i suštinska.
Važno je obezbijediti suštinsko upravljanje zaštićenim područjimaMilan Gazdić
društva i pojedinca u svemu ovome. Primjetno je i jačanje svijesti građana što potvrđuje primjer brojnih ekoloških akcija čišćenja, pošumljavanja i reciklaže, u kojima su sa institucijama sistema aktivno participirali. Moram, ipak, ocijeniti da to ide jako sporo i da se još nije dostigla da kažemo ta „kritična masa“, u smislu osviješćenosti i odnosa prema životnoj sredini.
POBJEDA: Pored crnih ekoloških tačaka, veliki problem je zagađenje životne sredine zbog neadekvatnog odlaganja otpada kojim su zatrpani vodotoci, otvorene površine...
GAZDIĆ: U saradnji sa Svjetskom bankom realizuje se projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, u okviru kojeg se rješavaju problemi opasnog industrijskog otpada na crnim ekološkim tačkama: Jadransko brodogradilište Bijela (remedijacija tla), Rudnik „Šuplja stijena“ (flotaciono jalovište Gradac), Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac), Kombinat aluminijuma Podgorica (deponija čvrstog otpada i bazeni crvenog mulja), kao i pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada. Značajno su intenzivirane aktivnosti čiji je cilj remedijacija tih lokacija, što će rezultirati sprečavanjem daljih rizika po životnu sredinu i stanovništvo na ovim područjima. Kada govorimo o zagađenju i odlaganju otpada i njegovoj pojavi u vodotocima rijeka, nažalost moramo konstatovati da upravljanje otpadom u Crnoj Gori predstavlja jednu od gorućih tema zaštite životne sredine.
Zasigurno se ne možemo pohvaliti djelotvornošću postojećih politika i postignutim rezultatima, s obzirom na to da su recikliranje i ponovna upotreba na veoma niskom nivou, a način odlaganja otpada stvara
POBJEDA: Koje su to vrste životinja na rubu opstanka kod nas? Jesmo li neke već bespovratno izgubili i kakav značaj za praćenje populacije i očuvanje imaju crvene liste?
GAZDIĆ: Kako crvene liste predstavljaju osnov adekvatne zaštite vrsta, ali i davno postavljene obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti prirode i Nacionalne strategije biodiverziteta, Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula je i uradila ove godine prvu crvenu listu, i to ptica Crne Gore.
Do sada smo izgubili gotovo sve vrste lešinara koji su se gnijezdili na teritoriji Crne
značajne negativne posljedice na prirodno okruženje budući da oko 45 odsto stvorenog komunalnog otpada završava na divljim ili neregulisanim deponijama.
POBJEDA: Zbog pretjerane i neselektivne sječe i požara veoma skupo plaćamo gubitak šumskog pokrivača koji utiče i na poplave, eroziju, promjenu klime. Ima li procjena koliko je situacija ozbiljna?
GAZDIĆ: Ako govorimo o sječi šuma pouzdana ocjena se, u ovome trenutku, ne može dati zbog nepotpunih informacija. Naša saznanja sa terena govore da su značajna šumska područja degradirana ili osiromašena planiranom ili nedozvoljenom sječom, posljedicama požara i bolestima šuma, što će prema našem mišljenju rezultirati problemima sa erozijom i problemima sa poplavama. Svjedoci smo učestalijih ekstremnih vremenskih uslova koji se definitivno mogu povezati sa posljedicom uticaja klimatskih promjena. Crna Gora nema veliki doprinos globalnim klimatskim promjenama, jer smo mala zemlja sa slabo razvijenom industrijom, ali sve procjene ukazuju da smo veoma ranjivi na njihov uticaj.
Gore (četiri vrste), a na putu smo, ne preduzmemo li intenzivnije aktivnosti zaštite, da izgubimo još 14 vrsta ptica. Tome doprinosi ilegalni lov, a ekstenzivno stočarstvo drastično je smanjeno, pa je i manje leševa životinja kojima se oni hrane. Na putu smo, nažalost, da izgubimo i sivog sokola, s obzirom na to da imamo svega nekoliko parova u državi, te nekoliko vrsta ptica koje koriste močvare ili otvorena staništa za gniježđenje.
Uskoro završavamo crvene liste vodozemaca, gmizavaca i riba, pa ćemo sa sigurnošću znati koje životinje u okviru ovih grupa imaju status kritično ugroženih.
Kada se uz to dodaju posljedice našeg neodgovoranog odnosa prema životnoj sredini, poput odlaganja otpada na obodima i u riječnim tokovima i jezerima, pa posljedično začepljenje odvoda, sječa šume i požari, nelegalna gradnja koja dovodi do erozija i nestabilnosti tla, onda svakako zapadamo u situacije kakvim svjedočimo sve češće. Kroz zakonske mehanizme prije svega Zakona o zaštiti prirode te izdavanja smjernica i uslova zaštite prirode trudimo se da utičemo na planska dokumenta iz oblasti šumarstva, iako su nam u tom smislu nadležnosti prilično ograničene. Dodatno, Agencija za zaštitu životne sredine je u protekloj godini inicirala postavljanja kamera u šumama Crne Gore, kako bi se pomoglo nadležnim institucijama u nadziranju ilegalne sječe, krivolova, podmetanja požara, kao i utvrđivanju brojnog stanja divljači. Intencija je da podaci i informacije, dobijeni snimcima sa kamera, budu od koristi državnim institucijama i civilnom sektoru. Krajnji cilj projekta je da 99 odsto područja Crne Gore bude pokriveno kamerama. Nadamo se da ćemo na taj način uspjeti da doprinesemo suzbijanju nelegalne sječe, smanjimo broj podmetnuh požara osim praćenja brojnog stanja populacija divljači.
POBJEDA: Nijedan ekološki problem ne može se posmatrati izdvojeno, sanacija traži cjelovit odgovor - od prepoznavanja do nastojanja da se zaustavi dalja šteta. Što je na tom planu potrebno mijenjati i na koji način Agencija može da doprinese da stvari mijenjamo nabolje?
GAZDIĆ: Svjesni smo da je na putu rješavanja nagomilanih ekoloških problema neophodno da se svi subjekti u Crnoj Gori, koji imaju direktnih i indirektnih veza sa pitanjima zaštite životne sredine, jednako posvete ne samo de-
klarativno već i kroz planiranje i primjenu aktivnosti i ekološki prihvatljivih standarda i procedura. U smislu opredjeljenja, volja zasigurno postoji. Pored volje neophodno je unaprijediti horizontalnu primjenu principa održivog razvoja i zaštite životne sredine na svim nivoima tj. intenzivnije međusektorske saradnje kao i saradnje sa pojedincima i organizacijama civilnog duštva. Kako mi u Agenciji možemo doprinijeti da se stvari mijenjaju nabolje - apsolutno insistiranjem na dosljednjoj primjeni zakona, na svim nivoima. Takođe, slobodan pristup informacijama, Arhuska konvencija i veb portal Agencije, predstavljaju osnov za saradnju sa NVO i građanima, te njihovo uključivanje u proces donošenja odluka, javnih politika i sl. Agencija je u potpunosti otvorena za saradnju sa građanima i NVO, o čemu svjedoči veliki broj zajednički realizovanih ekoloških aktivnosti, učešće predstavnika NVO i stručne javnosti u raznim komisijama koje obrazuje Agencija, mišljenja NVO i građana prilikom izrade godišnjeg programa rada Agencije i sl. Što se tiče ,,najtežih“ zahtjeva koje pred Agenciju postavljaju građani, to su u prvom redu problemi koji nijesu u našoj nadležnosti, te neki višedecenijski problemi koji se ne mogu rješavati preko noći i koji zahtijevanju izvjesno vrijeme za rješavanje, angažovanje i saradnju više društvenih činilaca. Naše iskustvo je pokazalo da dodatno treba pooštriti kaznenu politiku za sve one koji ne poštuju odredbe važećih propisa. Nastojaćemo da još više unaprijedimo dijalog sa NVO i građanima, koje smatramo pouzdanim partnerima na putu rješavanja ekoloških problema i pomoći državi u pregovaračkom procesu naše zemlje na putu ka EU. I. PERIĆ
Mitropolit SPC u Crnoj Gori u božićnoj poslanici apelovao i na političku odgovornost građana
PODGORICA – Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije, čestitao je Božić i u poruci povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika pozvao vjernike da kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstojeće izbore, kada god on bili. -I da slobodno po svojoj savjesti glasaju za koga hoće. Tako će najlakše izazvati dugo očekivane promjene nabolje u ovoj državi i doprinijeti napretku svoje djece – piše u čestitki. On je pozvao pravoslavni narod u Crnoj Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir doprinese razrješenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti u Crnoj Gori i cijelom svijetu. - Nećemo dijeliti svoj vjerujući narod ni po nacionalnoj ni po stranačkoj pripadnosti, nego ćemo širiti bratsku slogu i razumijevanje, poštovanje i praštanje – poručio je Joanikije.
On se u božićnoj čestitki osvrnuo i na osnivanje vjerske pravoslavne Gimnazije ,,Sveti Sava“, rekavši da je osnovana zbog zabrinjavajućih nedostataka u obrazovanju naše djece u školama.
Ona će, kako je kazao početi sa radom naredne školske godine te da će se u njoj, pored ostalih gimnazijskih predmeta, izučavati i pravoslavna vjeronauka kao važan dio opšteg obrazovanja. - Cilj nam je, da primjenjujući najviše obrazovno-vaspitne standarde, što bolje pripremimo učenike ove gimnazije za buduće studije po njihovom slobodnom izboru. Uvjereni smo da ćemo na takav način dati veliki doprinos školstvu Crne Gore. Vjera i vjeronauka ne ograničavaju nego podstiču istraživačke, stvaralačke i saznajne moći čovjeka, čemu su nam najbolji svjedoci Njegoš i Tesla među svim drugim genijalnim stvaraocima i naučnicima – kazao je on. Istakao je da zbog toga sve prigovore protiv vjerskog obrazovanja u školama Mitropolija odbacuje kao ,,površne, prevaziđene ili zlonamjerne“. Mitropolit Joanikije se osvrnuo i na bračnu zajednicu i poželio da je prožima božanska
ljubav i mir.
- Rađanje djece je umnožavanje ljubavi u hrišćanskoj porodici i ispunjenje prvobitne Božije zapovijesti. Hristovo rođenje otkriva smisao života i rađanja djece ukrepljujući roditelje da svojoj djeci pruže što više ljubavi, lijepo hrišćansko vaspitanje i dobro obrazovanje – poručio je Joanikije. Mitropolit je ponovio svoje više puta izrečene stavove da svi oni koji javno i bestidno promovišu nemoral i prostakluk sablažnjavajući djecu i omladinu „potkopavaju cio naš narod i njegovu otadžbinu“.
Poručio je vjernicima da podrže braću i sestre „na svagda raspetom Kosovu i Metohiji“.
On je kazao da je očito da se međunarodne garancije za njihovu slobodu i miran život ne sprovode u djelo.
- Junački trpe nepravde, pritiske i progone ali ostaju vjerni zavjetu svetog kneza Lazara i nemanjićkim svetinjama – poručio je on.
Mitropolit Joanikije je poručio da se treba moliti da se što prije vrati mir i da prestane bratsko krvoproliće u Ukrajini, zbog čega su mnogi iz te napaćene zemlje izbjegli.
- Svima koji su ostali bez svojih domova upućujemo riječi bratske utjehe i božićni cjeliv mira, a one koji su došli u Crnu Goru primamo kao svoju dragu braću i sestre u Hristu. Vrata naših srca, hramova i domova za njih će uvijek biti otvorena – piše u čestitki.
Mitropolit je kazao i da „nam nije teško da ih sa ljubavlju pomažemo sve dok ih Bog ne obraduje povratkom njihovoj voljenoj otadžbini“.
On je povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika poželio da sve obasja i obraduje božićna radost.
- Sve vjerne, djecu i odrasle, zdrave i bolesne, a naročito tužne, potištene i usamljene, i sve ljude dobre volje, da se blagoslov Božiji u nastupajućoj Novoj godini izlije na cijelu tvorevinu, srdačno čestitamo svima i svakome svijetli praznik rođenja Hristovog sa najradosnijim pozdravom: Mir Božiji! Hristos se rodi! – poručio je mitropolit Joanikije. R. D.
– U Crnoj Gori je od 30. avgusta 2020. godine na vlasti Srpska pravoslavna crkva, združena sa prosrpskim političkim blokom, a cilj im je da slome ustavni poredak i anektiraju našu zemlju Srbiji – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, mitropolit Mihailo.
Sve svoje moći, ističe on, uperili su ka tom cilju. – Jedan od instrumenata im je takozvani „Otvoreni Balkan“. U osnovi, to je koncept koji podrazumijeva uklanjanje granica između Srbije, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, i tako širom otvori „vrata“ neometanome privrednom, finansijskom i političkom uplivu, u našem slučaju, Srbije u Crnu Goru. To je i smisao budućega popisa stanovništva. Organizuje se pod pretpostavkom da će se na popisu većina stanovništva iskazati kao Srbi, nakon čega bi sljedovao referendum o aneksiji. Stoga se i vodi bezočna kampanja iz Beograda, Banjaluke i Podgorice koja se izruguje sa svim crnogorskim – upozorava vladika Mihailo. Beograd je tu kampanju, kako kaže, intenzivirao devedesetih, od kada su Crnogorci i Crnogorke, kao i Crnogorska pravoslavna crkva, uskraćeni za svoja prava.
– Ni bivša, kao i sadašnja vlast, nijesu bile naklonjene CPC. Združene sa Srpskom crkvom gonili su je i gone, raspinjali i raspinju, po ugledu na gonjenja hrišćana u vrijeme cara Dioklecijana. To potvrđuje „Temeljni ugovor“ sklopljen sa SPC koji svetosavskoj crkvi daje arbitražni status u državnim i političkim pitanjima i ustoličuje je u statusu vladajućega političkoga ideologa i arbitra u pitanjima ekonomije, kulture, kulturnog nasljeđa. Crnogorska pravoslavna crkva je raspeta i gonjena u korist Srbije i njenih interesa – kategoričan je mitropolit.
Mitropolit posebno naglašava činjenicu da su ranije vlasti najviše odgovorne što je Crkva Srbije u našoj zemlji stekla status nedodirljivosti, uz konstataciju da „nijesu ove nove vlasti upisale crkvenu
Godinama smo podnosili zahtjeve za ispravku grešaka u katastru i tužbe koje je bivša vlast ismijavala. Cijela država je bila s ruke Srpskoj crkvi, posebno sudovi i Ministarstvo finansija, koje je nadležno u drugom stepenu upravnoga postupka, bili su se stavili u službu Srbije i Srpske crkve u Crnoj Gori – kategoričan je mitropolit Mihailo
Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve siguran je da će uticaj Crkve Srbije vremenom slabiti u Crnoj Gori. – Predśednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović svojevremeno je izjavio da bi mu bila posebna čast da potpiše „temeljni ugovor“ i da su u Crnoj Gori ugroženi Srbi i Srpska crkva. Ne tako davno, negirao je genocid u Srebrenici. A mitropolit koji ga je ustoličio, Joanikije, prizivao je nesreću, nazivajuću Crnu Goru „malom Ukrajinom“. Očito priželjkuje Crnoj Gori sudbinu Srebrenice, Vukovara i Dubrovnika, posebno Cetinju. Dok srpski patrijarh Porfirije (u prijevodu plavetni), bivši rok muzičar, negira postojanje makedonske nacije. Bio je iznenađen i šokiran izjavom vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja, da je Pravoslava crkva u Bugarskoj majka crkva Ohridskoj arhiepiskopiji, što je činjenica. Kao što je činjenica da je Srpska crkva dobila tomos tek 1922. godine. Do tada je bila nekanonska organizacija koja je silom gazila kanone, šireći se silom mača na tuđe teritorije i „šireći jevanđelje tamo đe je poznato“. Što se grbo rodi, to vrijeme ne ispravi. A Srpska crkva u Crnoj Gori „grbo se rodila“, došla na vrhovima srpskoga mača, i moraće da se povuče sa crnogorske teritorije – kategoričan je mitropolit Mihailo
imovinu, crnogorsko sakralno i kulturno nasljeđe u vlasništvo Srpske crkve“. – Taj posao su uradile prethodne. Počev od 1990. pa do 2020. godine, dok nijesu poraženi na izborima. Te vlasti su na SPC, a indirektno na Srbiju, svjesno upisale 12,3 kvadratna kilometra crkvenoga zemljišta, skoro sve od ukupno 720 crkava i 83 manastira, sem Cetinjskoga, koji se nijesu usudili da upišu na SPC, zbog očekivanoga otpora Cetinjana. Nove vlasti su samo potpisale „Temeljni ugovor“ sa Srpskom crkvom, kojim su se obavezale da će na nju upisati preostalu crkvenu imovinu. Bivši ministri kulture, direktori Uprave za nekretnine, direktori Zavoda za zaštitu kulturne baštine i nadležne inspekcije ismijavali su zakone zemlje kojoj su se zakleli na vjernost. Korumpirani, sara-
đivali su sa Srpskom crkvom, izdajući interese Crne Gore i prodajući ih za Judine srebrenjake. Tako su se nezakonito bogatili. Zakon o porijeklu imovine, čije je pisanje u toku, daje pravni osnov da se ta činjenica utvrdi i sankcioniše. U tom slučaju, uparen sa Krivičnim zakonikom, daje mogućnost da se krivci gone i za veleizdaju, kao najteži obilik najtežih krivičnih djela, za koje je zaprijećena najteža kazna. A oni je zaslužuju – poručio je mitropolit Mihailo. Prethodne vlasti, ističe on, jedine su odgovorne što je Crkva Srbije decenijama devastirala crnogorske pravoslavne hramove i crkve, brišući svaki trag naše kulture i tradicije.
– Godinama smo podnosili zahtjeve za ispravku grešaka u katastru i tužbe koje je bivša vlast ismijavala. Cijela
Crnogorska pravoslavna crkva je od avgusta 2020. godine do danas, od države, odnosno Vlade dobila, kako kaže vladika Mihailo, „jednu uplatu u iznosu od 5.389 eura“. – Od obnavljanja autokefalnosti naše crkve 1993. do 2005. godine Crnogorska crkva je živjela od milodara vjerujućih. Tek od 2005. pa do 2020. godine dobijali smo bijednu novčanu pomoć od države u mjesečnom iznosu od oko 4.000 eura. S tim novcem je trebalo da podmirimo potrebe cijele Crkve, koja ima 26 klirika. A u ovih dvije godine i kusur od države je stigla jedna uplata – kaže poglavar CPC.
država je bila s ruke Srpskoj crkvi, posebno sudovi i Ministarstvo finansija, koje je nadležno u drugom stepenu upravnoga postupka, bili su se stavili u službu Srbije i Srpske crkve u Crnoj Gori. Dok je sam državni vrh, združen sa rukovodstvima suverenističkih partija, koristio Crnogorsku crkvu i crkvenu kulturnu baštinu kao robu kojom su trgovali sa Srbijom. Tako je Srbija dobijala u pośed crnogorsku teritoriju i kulturnu baštinu, a vlast je neometano mogla da se bogati na račun države. Bijes državnog vrha, zbog samog postojanja Crnogorske crkve, išao je dotle da ni po koju cijenu nijesu šćeli da nam dodijele placeve za gradnju sabornih crkava u Podgorici i Baru. Taj isti državni vrh namjeravao je i da anektira Crnogorsku u korist Srpske crkve, promijenjenoga imena u pravoslavna crkva. S ciljem da u korist Srbije zatre i samo crnogorsko ime. Bogu fala, to im nije uspjelo, niti će – poručio je vladika.
Bez obzira na ovakav status u Crnoj Gori, vladika očekuje da će u Vaseljenskoj patrijaršiji biti pokrenuto pitanje autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.
– Crnogorska pravoslavna crkva je bila priznata od Vaseljenske patrijaršije i svih pomjesnih pravoslavnih crkava. Zato je prije izvjesnog vremena carigradski patrijarh izjavio da će se priznati autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve. Njegov najbliži saradnik, Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit Danilo je to potvrdio riječima da Crnogorska pravoslavna crkva treba da dobije autokefalnost – podsjeća poglavar CPC.
No, iako se Crkva vjerujućih pravoslavnih Crnogorki i Crnogoraca suočava sa ozbiljnim problemima, mitropolit Mihailo siguran je da dolaze bolja vremena, a u budućem procesu vraćanja autokefalnosti CPC očekuje podršku Ukrajinske pravoslavne crkve. – Kontakti između Crne Gore i Ukrajine datiraju još iz vremena vladike Vasilija (17551766). Petar Drugi Petrović Njegoš bio je u prijateljskim odnosima sa ukrajinskim pjesnikom Ševčenkom. U periodu od 1848. do 1918. u Ukrajini su studirala 84 crnogorska studenta, i to u Svetom Kijevu, kako ga naziva Njegoš u Gorskom vijencu. Jedan od
crnogorskih stipendista bio je sveštenik Milo Kapa koji je napisao istoriju Crnogorske crkve. A ukrajinski teolog i istoričar Oleksandar Lotocki objavio je knjigu o autokefalnim crkvama, u kojoj pominje i samostalnu Autokefalnu crnogorsku crkvu. Dokaz tih dugih i dubokih veza između naša dva naroda, bila je i svojevremena pośeta Crnoj Gori Njegove Svetosti, patrijarha Ukrajinske crkve gospodina Filareta. Sa Trga kralja Nikole na Cetinju, Njegova Svetost je govorila upravo o prijateljstvu naša dva naroda – podsjeća mitropolit Mihailo.
Vladika vjeruje i u građanske i proevropske snage, jer je, kako kaže, sada i njima jasno da je u pitanju opstanak Crne Gore kao države i nas kao naroda.
– I pored svih okolnosti koje nijesu s ruke suverenističkim, građanskim i proevropskim snagama, od kojih zavisi budućnost, opstanak i prosperitet Crne Gore, znam i siguran sam da će se ponovo gordo zavijorit crnogorski barjak i zvona s Cetinjskoga manastira objaviti još jednu crnogorsku pobjedu – zaključio je mitropolit Mihailo.
Kaćuša KRSMANOVIĆPODGORICA – Advokatura je odgovorna, ali i naporna profesija jer su advokati često tampon zona između laičke javnosti i optuženih, koje od teških optužbi pokušavaju zaštititi profesionalnim znanjem – kazao je predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović za Pobjedu navodeći da sve izazove posla kojim se bavi prevazilazi zahvaljujući ljubavi prema advokaturi.
Begović je za Pobjedu govorio o najavi ministra pravde Marka Kovača o uvođenju procesa kontrole rada sudija i tužilaca tzv. vetinga cijeneći ovaj projekat kao ambiciozan i zahtjevan, kompleksnosti antimafija zakona, ali i kvalitetu, praktičnosti i značaju najava izmjena Zakona o krivičnom postupku.
POBJEDA: Sa kojim ste se sve teškoćama suočavali samo zato što branite nekog kome javnost u tom trenutku nije naklonjena i da li te situacije pokazuju da li advokat treba da mijenja profesiju?
BEGOVIĆ: Kineski učitelj i filozof Konfucije je rekao „izaberi posao koji voliš i nikad nećeš raditi“, drugim riječima, makar kad sam ja u pitanju, advokatura je moja ljubav, a ne moj posao i baš zbog toga smatram da neko u svom poslu može biti dobar prije svega ako voli taj posao.
Advokatura je odgovorna i naporna profesija jer advokati, pored pravne, u velikom broju slučajeva pružaju ljudsku pomoć i podršku, s obzirom da branimo ili zastupamo ljude koji se terete za izvršenje teških krivičnih djela ili kojima su oduzeta elementarna ljudska prava i slobode. Upravo zbog činjenice što su nam klijenti i lica koja se terete za teška krivična djela, vrlo često smo u prilici da nas laička javnost doživljava na potpuno pogrešan način, poistovjećujući nas sa našim klijentima i krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret. Čak u velikom broju slučajeva, advokati bivaju tampon zona između laičke javnosti i ljudi koje branimo, pokušavajući svojim profesionalnim znanjem i etikom da zaštitimo naše klijente i da sačuvamo sveto pravno načelo pretpostavke nevinosti.
Vrlo često me prijatelji i poznanici pitaju kako mogu „braniti učinioce tako teških krivičnih djela“, ne razmišljajući o tome da samo radim svoj posao i da su advokati samo jedna vrsta pomoći i podrške u kvalitetnom donošenju sudske odluke.
Konačnu odluku o tome da li je neko kriv ili nije, donosi sud.
Uostalom, zar i ljekar koji liječi nekog okrivljenog za teško krivično djelo, po tom rezonu, čini nešto nemoralno, jer mu suštinski pomaže da se izliječi, radeći na taj način
Zbog činjenice što su nam klijenti i lica koja se terete za teška krivična djela, vrlo često smo u prilici da nas laička javnost doživljava na potpuno pogrešan način, poistovjećujući nas sa našim klijentima i krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret, kaže Begović
POBJEDA: Da li je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću (antimafija zakon) s obzirom na značaj koji mu pridaje javnost smio bez javne rasprave biti upućen u parlament?
BEGOVIĆ: Radi se o izuzetno važnom zakonu čije bi donošenje trebalo da bude naročito propraćeno, zbog čega smatram da proces javne rasprave prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću (antimafija zakon) nije mogao da izostane i da ga treba obezbijediti.
U svakom slučaju, smatram da su i u okviru postojećih zakonskih normi propisani efikasni mehanizmi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, te bi se možda trebalo raditi na djelotvornijem sprovođenju ovih zakonskih rješenja.
svoj posao i poštujući Hipokratovu zakletvu.
POBJEDA: Koliko su advokati izloženi verbalnim, ali i fizičkim napadima?
BEGOVIĆ: Zbog činjenice da su nam klijenti osobe iz javnog, društvenog i političkog svijeta, advokati su gotovo svakodnevno izloženi raznim neprimjerenim komentarima, po raznim portalima i društvenim mrežama.
Međutim, advokati nijesu meta samo neprimjerenih komentara već nam se, nažalost, dešavaju i gore stvari: učestali napadi na imovinu advokata (paljenje njihovih automobila, prijetnje, pa čak i fizički nasrtaji i napadi na advokate). Podsjetio bih da je prije desetak godina u strogom centru Podgorice, usred bijela dana, ubijen advokat na koga je pucala nezadovoljna protivna strana u jednom postupku.
Takođe, prije dvije nedjelje Uprava policije osujetila je prijetnje smrću upućene našem kolegi Lazaru Akoviću, koji je samo radio svoj advokatski posao i ništa više i koji je niti kriv, niti dužan, došao u jednu vrlo nezavidnu situaciju.
Na sreću, Advokatska komora a i svi nadležni državni organi su blagovremeno reago-
vali i preduzeli sve potrebne mjere kako bi se osujetila ova prljava namjera prema našem kolegi.
POBJEDA: Kao predsjednik Advokatske komore prokomentarišite hapšenja ljudi iz pravosuđa (Vesne Medenice, Blaža Jovanića, Saše Čađenovića), policije (Petra Lazovića), višegodišnjih čelnika državnih preduzeća (Veselina Vukotića, Boža Mihailovića, Verice Maraš)...
BEGOVIĆ: Kako sam kao branilac angažovan u nekim od tih postupaka, u kojima ću se truditi da dokažem nevinost mojih branjenika, iz tih razloga ne bi bilo primjereno da dajem bilo kakve komentare prije konačne odluke suda. U svakom slučaju, treba poštovati princip pretpostavke nevinosti i obezbijediti svim okrivljenim u tim postupcima pravo na pravično suđenje.
POBJEDA: Prokomentarišite najave ministra pravde Marka Kovača o uvođenju procesa vetinga?
BEGOVIĆ: U pogledu najave o uvođenju procesa vetinga kojim bi se utvrđivala odgovornost suda i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali svoju funkciju, mogu slobodno reći da se
radi o jednom vrlo ambicioznom projektu.
Ovaj proces zahtijeva adekvatan pravni okvir koji mora biti usklađen sa Ustavom i drugim zakonima, te vrlo stručan i kvalifikovan kadar, koji bi jedan takav projekat sprovodio u djelo.
Mišljenja sam da je za to neophodan određeni vremenski period, u kojem bi se stekli preduslovi za kvalitetnu primjenu tog instituta. U svakom slučaju, treba koristiti i iskustva uporedne prakse, prije svega iskustva Republike Albanije gdje je projekat vetinga dao relativno zadovoljavajuće rezultate.
POBJEDA: Kako ocjenjujete najavljene izmjene Zakona o krivičnom postupku iz ugla advokature?
BEGOVIĆ: Advokatska profesija je najavljene izmjene ZKP-a dočekala kao što ozebli dočekuje sunce, odnosno sve novine u izmjenama tog zakonika su vrlo kvalitetne, praktične i umnogome podupiru načela Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda vezanih za jednakosti oružja stranaka u postupku.
To se, prije svega, odnosi na odredbu koja omogućava odbrani angažovanja vještaka odgovarajuće struke koji bi se
izjašnjenjima na glavnom pretresu ,,obračunavao“ sa vještakom koga angažuje tužilac. Ranijim zakonskim rješenjem odbrana nije imala ovakvu mogućnost, već je bila prinuđena da improvizuje, te da ličnim zalaganjem i saznanjima pokušava da konfrontira stavu vještaka, angažovanog uglavnom od strane vještaka, a nerijetko i od strane suda. Takođe su značajne odredbe koje obavezuju tužioca da mora podnijeti pisani prijedlog o produženju pritvora okrivljenom tri dana prije isteka prethodno određenog pritvora, ali i taj prijedlog dostaviti odbrani na izjašnjenje, što do sada nije bio slučaj.
Ova odredba je veliki iskorak u pogledu kvalitetne realizacije prava odbrane na pravično i fer suđenje, jer se do sada dešavalo da branioci kao neposredni akteri konkretnog krivično-pravnog događaja, iz sredstava informisanja saznajemo da je tužilaštvo sudu predložilo produženje pritvora, po kojim pritvorskim osnovima i da li je u odnosu na to lice određen novi pritvorski osnov.
Značajna novina su i obaveze državnog tužioca i sudije za istragu da nalože ljekarski pregled uhapšenog lica, kada postoji sumnja da je to lice
U pogledu predloženih izmjena, ističem da treba povesti računa da nova zakonska rješenja budu usklađena sa evropskim standardima i korpusom važećih normi koje takođe regulišu pitanje oduzimanja imovinske koristi.
pretrpjelo zlostavljanje. Do sada je bilo nepisano pravilo da tužilac ili pak sudija za istragu naloži ljekarski pregled lica kojem su nanesene vidne tjelesne povrede.
Međutim, nova odredba će u svakom slučaju obavezivati tužioca i sud, pa čak i u situacijama kad nije obavezna odbrana i kad se to lice ne ispituje u prisustvu branioca, da obavezno nalože ljekarski pregled lica lišenog slobode kod kojeg postoje vidne povrede ili pak ukoliko on lično insistira da bude pregledan. U svakom slučaju, sve navedene izmjene bi doprinijele jednakosti oružja u postupku. Advokatska komora se nada da će se u nekom skorijem periodu izmjene koje smo predlagali, a koje još uvijek nijesu našle svoje mjesto u Zakoniku o krivičnom postupku, obezbijediti efikasnije vođenje krivičnog postupka usklađeno sa svim evropskim standardima.
Bojana ROBOVIĆNakon tromjesečnog pritvora osumnjičeni za državni šverc cigareta napustili Istražni
PODGORICA – Petorici članova kriminalne organizacije, uhapšenih u oktobru, koju je prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva oformio direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević radi državnog šverca cigareta ukinut je pritvor i pušteni su da se brane sa slobode, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.
Pritvor je ukinut članovima Komisije za uništavanje oduzetih cigareta Uprave prihoda i carina Radivoju Vujačiću, šefu mobilnog tima za suzbijanje krijumčarenja Uprave prihoda i carina Milutinu Pejoviću, načelniku Odjeljenja za sprečavanje krijumčarenja Željku Ivanoviću, vozaču kamiona sa oduzetim cigaretama Daliboru Brnoviću i Mihailu Saveljiću, jer su prestali razlozi za pritvor. To je za Pobjedu potvrdio portparol i tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić -U istrazi su saslušani određeni svjedoci, a okrivljenima je pritvor određen i zbog opasnosti od ometanja krivičnog postupka uticanjem na svjedoke - kazao je Radonjić. Pritvor nije ukinut Nebojši Adamoviću i predsjedniku Komisije za uništavanje oduzetih cigareta Ervinu Adrovića. Oni su uhapšeni početkom oktobra po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, koje nakon tromjesečnog pritvora nije tražilo produženje pritvora. U pritvoru su ostali Rade Milošević, dvojica službenika Uprave prihoda i carina Igor Pavićević i Zoran Pavićević, kao i radnik Zetatransa Veselin Kovačević Odluku o pritvoru donio je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović - Pritvor je okrivljenom R. M. određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i opasnost od uticaja na svje-
doke – saopštila je ranije savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović U naredbi o proširenju istrage se navodi da je bivši direktor Uprave prihoda i carina i visoki fukcioner GP Ura Rade Milošević stvorio kriminalnu organizaciju u maju 2022. godine, davao instrukcije i uputstva članovima koji su prihvatili kriminalni plan.
Prema tom dokumentu, osim Adrovića, Pejovića, Brnovića, Ivanovića, Saveljića, Vujačića, Adamovića, dvojice Pavićevića članovi Miloševićeve organizacije su i više N. N. lica.
- Milošević je kao organizator, radi realizacije kriminalnog plana, dao nalog u postupku uništenja akcizne robe-cigareta, da službena lica ne vrše službene radnje koje bi morali izvršiti, kako bi se cigarete otuđile, a nakon otuđenje iste prikazale kao uništene sve u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi za sebe i kriminalnu organizaciju – navodi se u naredbi SDT-a koju je potpisao tužilac Jovan Vukotić
Tužilac je opisao uloge i zaduženja članova kriminalne grupe, kao i organizovanu akciju da kamion utovaren cigaretama 29. septembra sa carinskog skladišta izađe bez pratnje policije, da se zamijene registarske tablice na kamionu koji prevozi cigarete i da se te cigarete umjesto na lokaciju gdje bi bile uništene, dopreme do kuće Brnovića, vlasnika ,,Brnović trans“.
- Osnovana sumnja se utvrđuje iz dokumentacije nadležnih državnih organa,
pravnog lica ,,Zetatrans“, saslušanih osumnjičenih, okrivljenih i svjedoka koji su učestvovali u predmetnim događajima, iz kojih dokaza proizilazi da je okrivljeni svojim radnjama ostvario bitna obilježja bića krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret – navodi se, između ostalog, u naredbi tužioca. Detalji iz spisa tužilaštva potvrđuju pisanje Pobjede: tokom tri akcije spaljivanja cigareta – 30. juna, 17. avgusta i 29. septembra – uništeno je svega 10 odsto prijavljene količine. U serijalu tekstova naš list je pisao da je jedan kontingent cigareta, koji nije bio uništen 17. avgusta, transportovan dalje iz Nikšića do granice Bosne i Hercegovine, gdje je roba otpremljena uhodanim švercerskim kanalima.
Kako je Pobjeda objavila, Milošević je bio pod mjerama tajnog nadzora još od ljeta, pa je za to vrijeme prikupljeno mnoštvo saznanja i indicija koja ukazuju da je riječ o švercu kojim su pojedini ljudi postali bogatiji za više miliona eura.
Istražitelji ispituju kako su cigarete, koje su legalno dolazile u Luku Bar i bile namijenjene za reeksport, zapljenjivane, koje su firme oštećene i koliko je Milošević zloupotrebljavao položaj da bi organizovanoj kriminalnoj grupi omogućio profit. Akciju razbijanja državnog šverca duvana inicirali su Agencija za nacionalnu bezbjednost i Specijalno državno tužilaštvo, zajedno sa međunarodnim partnerima, dok
Pritvor nije ukinut Nebojši Adamoviću i predsjedniku Komisije za uništavanje oduzetih cigareta Ervinu Adrovića. U pritvoru su ostali Rade Milošević, dvojica službenika Uprave prihoda i carina Igor Pavićević i Zoran Pavićević, kao i radnik Zetatransa Veselin Kovačević
je na čelu tajne službe bio Savo Kentera, kojeg je odlazeći premijer i lider Ure Dritan Abazović smijenio upravo zbog akcije suzbijanja švreca cigareta i otkrivanja ruske agenturne mreže u Crnoj Gori.
Pobjeda je u serijalu istraživačkih tekstova, potkrijepljenih obiljem dokumentacije, koje smo objavljivali tri mjeseca prije prvih hapšenja u oktobru, upozoravala da postoje sumnje da se zaplijenjene cigarete iz bescarinske zone u Luci Bar ne spaljuju, već se švercerskim kanalima dalje distribuiraju.
Milošević i Abazović uporno su tvrdili kako navodi Pobjede nijesu tačni, kako su oni heroji borbe protiv državnog šverca duvana, a Milošević je u junu naložio službenicima Uprave prihoda i carina da prekinu svaku komunikaciju s našim medijem.
I u oktobru su poručivali da državni šverc duvana sa njima nema veze i da se radi o podmetačini Uri i njenim funkcionerima. t.k /D. Đ.
Saobraćajne nesreće na putu Berane – Rožaje i Ulcinj-Sukobin
BERANE – Dvije osobe poginule su u dva udesa za manje od 24 sata na dvije lokacije. Jedna osoba stradala je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 18.25 sati u tunelu Lokve kod Rožaja.
U udesu je povrijeđena još jedna osoba.
-Jedno lice podleglo je povredama, drugo je zadobilo teške tjelesne povrede, kazali su iz OKC-a.
Jedna osoba, stara 54 godine, stradala je u srijedu veče pola sata prije ponoći od posljedica saobraćajne nesreće koja se dogodila na putu Ulcinj – Sukobin u mjestu Gač, potvrđeno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Iz policije su kazali da se u Crnoj Gori u protekla 24 sata dogodilo i 14 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe lakše povrijeđene.
Prema njihovim navodima, u Podgorici se dogodilo sedam nezgoda, Kotoru i Nikšiću po dvije, a u Baru, Ulcinju, Budvi i Bijelom Polju po jedna.
Izdato je 267 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave. C. H.
PODGORICA – Pritvorenik Nikola Bogojević (27) povrijeđen je u tuči u sobi Istražnog zatvora, potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Prema pisanju “Vijesti” njega je pretukao cimer iz zatvorske sobe Željko Ivanović
Prema istim informacijama, Bogojeviću je slomljen nos, a zadobio je povrede glave, zbog čega je prevezen u Klinički centar Crne Gore.
Pobjedi je iz UIKS-a saopšteno da su o incidentu obavijestili Upravu policije.
- Biće pokrenuti postupci u
odnosu na aktere – rečeno nam je iz UIKS-a.
Iz Uprave policije istakli su da su o događaju, nakon što su iz UIKS-a dobili prijavu, obavijestili tužioca.
- Preduzimaju se sve mjere i radnje na utvrđivanju činjenica i rasvjetljavanju pomentuog događaja – kazali su iz UP.
Bogojević se tereti da je 26. septembra 2019. godine u Podgorici ubio Branka Vučkovića Ivanović je u pritvoru tri mjeseca zbog sumnje da je član kriminalne grupe koja se bavila državnim švercom cigareta. On je načelnik Odjeljenja za sprečavanje krijumčarenja Uprave prihoda i carina. A. R.
PODGORICA - Protiv S. I. (50) podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je u koritu rijeke Morače vršio eksploataciju pijeska bagerom.
On se sumnjiči da je 3. januara u mjestu Smokovac izvršio krivično djelo krađa zaštićenog prirodnog dobra.
- Službenici Uprave policije će u koordiniranim aktivnostima sa nadležnim inspekcijama nastaviti sprovoditi aktivnosti usmjerene na sprečavanje vršenja krivičnih djela i prekršaja povezanih sa nelegalnom eksploatacijom šljunka – poručili su iz Uprave policije.
Incident
zatvoru uoči Nove godine Ivanovića sumnjiče da je pretukao cimera
Podnijeta krivična prijava zbog nelegalne eksploatacije na Smokovcu Terete ga da je bagerom izvlačio pijesak iz Morače
PODGORICA – Knjiga
„Jugoslavija pamti – Mesto, telo i pokret za prostore izvođenog nasleđa“ srpske istoričarke umjetnosti Marije Đorđević donijela je nova tumačenja uloge tijela u odnosu prema spomenicima Narodnooslobodilačke borbe i vratila u fokus sve ono što su oni podrazumijevali.
Đorđević je pažnju crnogorske javnosti privukla tvrdnjom da način proslave 13. jula na Virpazaru može da preporuči Crnu Goru da antifašizam zaštiti kao svoje nematerijalno dobro kod Uneska, koju je izgovorila na tribini održanoj prošlog mjeseca u Matici crnogorskoj. Na taj način je odala i priznanje jednoj lokalnoj zajednici koja nije napravila distancu od procesa koji su omogućili slobode koje se danas podrazumijevaju.
Za Pobjedu je, između ostalog, govorila i o praksama čuvanja i redefinisanja nekada zajedničkog nasljeđa Jugoslavije, kao i o manipulacijama koje utiču da društvo mijenja svoju percepciju.
POBJEDA: Budući da ste generacija koja je formativne godine i obrazovanje stekla u vremenu van Jugoslavije, što Vas toliko privlači njenim tekovinama? Plašite li se da nakon nas dolaze ljudi kojima neće ništa značiti činjenica da je postojala?
ĐORĐEVIĆ: Kako ste vrlo lijepo primijetili, odrasla sam i formirana u postjugoslovenskom vremenu u kojem sam djelimično nesvjesno a djelimično svjesno promatrala sve meandre odnosa prema postojanju te države – od očuvanja imena do potpune negacije njenog postojanja pa sve do ponovnog interesovanja za neke od njenih tekovina. U decenijama nakon nestanka Jugoslavije glavne krilatice nekadašnje države izgubile su svoje značenje a nesumnjivo i svoj značaj. O zajedničkom iskustvu teško možemo govoriti, o bratstvu i jedinstvu još manje. Kao posljedica različitih poigravanja sa pamćenjem i interpretacijama istorije osnovni ideali antifašizma svedeni su na prazne pojmove, na riječi koje više ne znače ništa a mogu i značiti sve. Činjenica da sam kao žena rođena jednaka dio je porodičnog nasljeđa koje je duboko povezano sa učešćem u Narodnooslobodilačkoj borbi, kao i u građenju novog društva nakon rata, a veoma česta suočavanja sa negacijom mojih vrednosnih sistema tokom odrastanja u tranziciji uticala su u izvjesnoj mjeri na odluku da kao polje istraživačkog rada odaberem jugoslovenski period i da barem simbolički pokušam da osvojim sopstveni dio javnog prostora.
Nastanak i nestanak vrijednosti jeste dio prirodnog procesa razvijanja i mijenjanja društva, a manipulacija njima
Prevrednovanje značenja ovih mjesta, odnosno njihovo korišćenje za potrebe predstavljanja revizija istorije dosta je čest slučaj u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje se dodavanjem narativa u muzejima koji se nalaze unutar spomen-kompleksa mijenjaju činjenice i izjednačavaju ili brišu informacije – rekla je Đorđević
jeste jedan od najčešćih metoda stvaranja identiteta zajednice. Međutim, ono što mora biti osnovno pitanje, pogotovu u kontekstu Jugoslavije i njenog nasljeđa, jeste sa kojim dodatnim ciljem se vrijednosti gase i ponovo bude po potrebi. Iz pozicije sada već treće decenije 21. vijeka, čini se da se jugoslovenske krilatice ponovo pojavljuju kao paravan iza kojeg istinsko jugoslovensko nasljeđe ubrzano nestaje. Dobar primjer jesu prava ostvarena promjenom sistema 1945. godine poput prava na obrazovanje, školovanje, krov nad glavom, ekonomsku nezavisnost, prava radnika, koja smo davnih dana usvojili kao neotuđive, danas iza ponovnog veličanja antifašističke borbe krišom bivaju brisana. Moj strah, a možda i nada, leži upravo u činjenici da će generacije koje gajimo mi koji ne pamtimo, započeti put ka humanijem društvenom sistemu ponovo sami, jer mi samo nudimo poziciju eksploatisanog globalnog juga.
POBJEDA: Vaša teza o pokretima koje su arhitekte predvidjele kad su pravile svoje nacrte, novi je momenat u proučavanju spomenika NOB-a. Zašto se o tome nije pisalo u projektima?
ĐORĐEVIĆ: Uloga tijela u formiranju sjećanja jeste obrađivana u drugim istraživačkim oblastima, a samo diktiranje pokreta posjetioca nagovještavano je, recimo, u ritmičkoj analizi prostora u istoriji arhitekture. Međutim, nedvosmislen fokus na tijelo u pokretu
POBJEDA: Koje se posljedice politike koja je vođena za vrijeme Jugoslavije danas najviše uočavaju? Sami ste na tribini istakli da je jasno da nešto tu nije bilo dobro, jer da jeste –opstalo bi. ĐORĐEVIĆ: Teško je jednim odgovorom obuhvatiti pitanje politike Jugoslavije u cjelosti, ali imajući u vidu da moje istraživanje pripada domenu studija sjećanja i stvaranja identiteta, istakla bih da je odabrani smjer i metod stvaranja jednog jugoslovenskog identiteta posmatran iz pozicije treće decenije 21. vijeka bio pogrešno
i na način na koji se spomenici i njihova okolina stvaraju sa ciljem usmjeravanja pokreta i tjelesnog iskustva do sada, prema mom saznanju, nijesu bili prisutni na ovaj način. Ovaj fenomen je veoma izvjesno izmicao analizi upravo zbog primarne pozicije narativa i vizuelnih simbola, odnosno zbog fokusa na razumijevanje i očuvanje poruke, kao predmeta istraživačke interpretacije. Takođe, iz pozicije studija baštine komemorativni per-
postavljen. Ideal zajedničkog postavljen je kao neupitan cilj dok se etničke tenzije naslijeđene iz predratnog perioda nikada nijesu razriješile. Takođe, pitanje neosporivog građanskog rata koji se odvijao unutar okupirane zemlje i Narodnooslobodilačke antifašističke borbe nikada nije adresirano kao takvo, a time ni zajednice koje su od 1945. živjele zajedno nijesu dobile priliku da se svojim gubicima i strahovima na sebi specifične načine posvete i da sa njima izađu na kraj. Vjerujem da je u tadašnjem kontekstu to vjerovatno bio jedini način da se novo socijalističko društvo gradi, ali iz današnje perspektive mnogi kasniji događaji svoj korijen imaju upravo u ovim neriješenim tenzijama.
formansi „ideološkog“ tipa nijesu često prepoznati kao nematerijalna kulturna baština, niti kao sastavni dio osnovne metodologije dokumentovanja spomenika kulture.
POBJEDA: Sama potreba da se posjetioci unaprijed obavežu da se poklone kostima oslobodilaca i narodnih heroja kao da je bio znak da se to jednom neće podrazumijevati, kao da je ideologija unaprijed bila osuđena na kratkoročnost?
ĐORĐEVIĆ: Zvanične prakse sjećanja, kao što su komemoracije, imaju za cilj da uspostave porušenu ravnotežu zajednice do koje dolazi usljed stradanja i gubitka članova. Takođe, one služe za implementiranje elemenata dominantne ideologije u trenutku kada se izvode. Tako je i u slučaju Jugoslavije, koja je nakon rata morala da sagradi zajednički identitet koji bi prevazišao etničke podjele, koje su iznutra razarale i prvu državu južnih Slovena. Bez sumnje su kreatori ideološkog aspekta spomenika i pratećih komemorativnih praksi razumjeli da se interpretacija događaja iz bliske istorije, kao što je pobjeda u Drugom svjetskom ratu, ne smiju ostaviti pojedinačnom tumačenju događaja i njihovih uzroka. Stoga su kroz davno oprobane metode pokušali da unifikuju ponašanje, a stoga i razumijevanje značaja borbe, pobjede i palih boraca. Uspješnost ovakvog metoda je izvjesno imala svoja ograničenja, prevashodno u nemogućnosti da se kratkoročnost izbjegne kroz prakse sadašnjeg trenutka. Fizičko i tjelesno pamćenje jeste praksa uvijek savremenog trenutka, odnosno odigrava se tu i sada i najčešće se neuspješno projektuje u budućnost ukoliko drugi aspekti funkcionisanja jednog društva do budućnosti ne stignu.
POBJEDA: Kako svaka od država danas vodi računa o jugoslovenskom nasljeđu? ĐORĐEVIĆ: Definisanje šta to jeste jugoslovensko nasljeđe pokazalo se kao dosta izazovan zadatak, iako nesumnjivo ima značajnih projekata koji su na ovu temu do danas sprovedeni. Zato je možda i bolje govoriti o nasljeđu Jugoslavije, odnosno nasljeđu koje je kao takvo vrednovano dok je nekadašnja država postojala. Materijalni ostaci koji su u to vrijeme upisani na liste pokretne i nepokretne kulturne baštine pripadaju različitim periodima i uključuju i u to vrijeme savremene spomenike NOB-a. Danas izvjesno više nije korisno determinisati ih u postojećim podjelama na disonantno, dijeljeno ili zajedničko, jer kooperacije među republikama nije jednostavno uspostaviti, mada se ka njima teži kako u vladinom tako i nevladinom sektoru. Ono što se može primijetiti kao tendencija u novim tumačenjima ovog nasljeđa jeste manji
ili veći stepen etnifikovanja njihovog značenja, pogotovo kada su u pitanju nekadašnja mjesta opštejugoslovenskog značaja. Devedeste godine i ratna razaranja dovela su do uništenja nemalog dijela ovog spomeničkog korpusa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, pa se u takvim slučajevima o savremenom čuvanju spomenika teško može govoriti. Takođe, nijesu ni toliko rijetki slučajevi devastacije ovih cjelina u današnje vrijeme kakva je sudbina Partizanskog groblja u Mostaru ove godine, ili uništavanje Grobnice narodnih heroja na Kalemegdanu samo godinu dana ranije. Takođe, prevrednovanje značenja ovih mjesta, odnosno njihovo korišćenje za potrebe predstavljanja revizija istorije dosta je čest slučaj u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje se dodavanjem narativa u muzejima koji se nalaze unutar spomen kompleksa-mijenjaju činjenice i izjednačavaju ili brišu informacije. Do sada je možda i najznačajniju ulogu u interpretaciji i očuvanju ovih mesta preuzela umjetnička zajednica, o čemu svjedoče radovi recimo Igora Bošnjaka čiju ste izložbu imali prilike da vidite u Centru savremene umjetnosti Crne Gore u Podgorici, ranije ove godine. Naravno, postoji značajan broj inicijativa koje ili potiču od lokalne zajednice ili je animiraju da aktivno učestvuje u očuvanju nasljeđa Jugoslavije. Tu svakako treba pomenuti projekte „Lipa pamti“ i „Nasljeđe odzodo Drežnica: Tragovi i sjećanja 1941-1945“.
POBJEDA: Znači da je sve na pojedincima?
ĐORĐEVIĆ: Upravo u podsticanju lokalne zajednice ka oživljavanju i očuvanju sjećanja i praksi je smještena mogućnost da ova mjesta ponovo imaju značaj u savremenim društvima. U ovom svijetlu i treba posmatrati ideju o baštinjenju antifašizma kao nematerijalne kulturne baštine. Ovakvo nešto bi bilo možda i moguće ukoliko bi se temi pristupilo kroz dugovječnost praksi koje antifašizam baštine i slave, kakva jeste proslava 13. jula u Crnoj Gori. Ovakav pristup bez sumnje jeste alternativno razumijevanje grube podjele na materijalno i nematerijalno kulturno nasljeđe, ali sam pokušaj bi bio prvi put da se emancipatorska ideja baštini.
D. ERJAVŠEKKorijen u neriješenim tenzijama
Ambasador Narodne Republike
Kao ambasador NR Kine u Crnoj Gori, nastojaću da u potpunosti afirmišem nastavak razmjene i saradnje naših zemalja u ključnim oblastima, kao što su saobraćajna infrastruktura i obnovljivi izvori energije, ali i nastavak produbljivanja praktične saradnje u oblasti turizma, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nauke i tehnologije, te da dam doprinos pospješivanju razmjene u kulturi, obrazovanju i sportu, istovremeno stvarajući polazište za saradnju i u novim oblastima, kao što su visoka tehnologija, zaštita životne sredine i inovacija
PODGORICA – Ambasador Kine u Crnoj Gori Fan Kun stupio je na dužnost u septembru prošle godine. Od tada je imao priliku da se uvjeri u istinitost priča o crnogorskim ljepotama, gostoljubivosti našeg naroda, ali i da svjedoči turbulentnim političkim vremenima za Crnu Goru.
U prvom razgovoru nakon stupanja na dužnost, ambasador Fan Kun za Pobjedu govori o vezama Crne Gore i Kine, uzajamnom poštovanju, ali i perspektivi za dalju međunarodnu saradnju. Političke aktere u zemlji poziva da Crnoj Gori vrate stabilnost i zajednički sa Kinom promovišu dalji razvoj zdravih i stabilnih bilateralnih i prijateljskih odnosa dvije zemlje.
POBJEDA: Dužnost ambasadora u Crnoj Gori preuzeli ste u izazovnim vremenima za našu zemlju. Kakvi su Vaši prvi utisci?
FAn Kun: Tradicionalno prijateljstvo Kine i Crne Gore traje od davnina. Za to je puno zaslužan kultni jugoslovenski film „Most“ i njegova muzička tema „Bella Ciao“, koja je nadaleko poznata širom Kine i koja se i dalje rado pjevuši. Ja sam takođe veliki ljubitelj tog filma i brojne detalje i scene iz njega još imam jasno sačuvane u sjećanju. Kao i mnogi kineski turisti koji ovdje dolaze puni impresija, i ja sam tako prije mnogo godina na vrlo lijep način zamišljao Crnu Goru. Most u kanjonu rijeke Tare ne samo da predstavlja dragocjeno istorijsko sjećanje kineskog naroda o Crnoj Gori, već i povezuje iskreno prijateljstvo naša dva naroda kroz vrijeme i prostor. Tokom protekle dvije godine, pandemija je uslovila značajne izazove za zemlje širom svijeta. Kineski i crnogorski narod se međusobno pomagao i podržavao u borbi protiv virusa, zajednički prevazilazeći teškoće i učvršćujući i dalje razvijajući tradicionalno prijateljstvo između dvije zemlje. Radujem se, s prvim pupoljcima proljeća, što skorijem oporavku razmjene i saradnje između Kine i Crne Gore u brojnim oblastima.
POBJEDA: Dugo očekiva-
ni projekat, prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare izgrađena je zahvaljujući saradnji sa Kinom. Koliko je taj projekat učvrstio odnose dvije zemlje, imajući u vidu njegov ogroman značaj za Crnu Goru i njen narod?
FA n Kun : Prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare u Crnoj Gori predstavlja veliko dostignuće u praktičnoj saradnji dvije zemlje i pravi model projekta u oblasti infrastrukture u okviru inicijative „Pojas i put“ i mehanzima saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Od puštanja u saobraćaj u julu ove godine, tom dionicom je bezbjedno prošlo više od milion vozila, čime je nesumnjivo uveliko olakšano putovanje i život svih crnogorskih građana, postavši tako pravi simbol kinesko-crnogorskog prijateljstva i saradnje. Posmatrajući dugoročno, ovaj auto-put je veoma značajan iz četiri razloga. Prije svega, sa aspekta bezbjednosti, znatno je poboljšao uslove saobraćaja u Crnoj Gori, čime će se uticati i na smanjenje broja žrtava i nezgoda na putevima. Drugo, sa aspekta razvoja, auto-put podstiče razvoj okolnih područja i ukupne privrede Crne Gore, a posebno turizma, čime se smanjuje i jaz koji postoji u pogledu neravnomjernog razvoja sjevera i juga zemlje. Treće, sa aspekta povezanosti, auto-put olakšava interkonekciju Crne Gore sa zemljama regiona i ostatka Evrope i doprinosi jačanju pozicije Crne Gore kao regionalnog saobraćajnog čvorišta. Na kraju, on predstavlja pravi put pros-
periteta, jer podiže povjerenje međunarodne zajednice u razvojne perspektive Crne Gore i pomaže Crnoj Gori da se integriše u evropsku porodicu. Vrijeme će pokazati da je Kina dobar i istinski prijatelj Crne Gore i da je voljna da nesebično pomogne građanima Crne Gore u ostvarivanju svog ekonomskog i društvenog razvoja.
POBJEDA: Gdje vidite prostor za stvaranje novih mostova saradnje, ali i ojačavanje postojećih?
Modernizacija u kineskom stilu pruža maksimalnu stabilnost u turbulentnoj međunarodnoj situaciji, a takođe pruža široke nove mogućnosti za prijateljske odnose i saradnju između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope
FAn Kun: Iako Kina i Crna Gora imaju određene razlike u istoriji, kulturi, društvenom sistemu, ekonomskom modelu, veličini i broju stanovnika itd, dvije zemlje imaju duboko i tradicionalno prijateljstvo, komplementarne razvojne prednosti, kao i snažnu potrebu za saradnjom i želju za zajedničkim razvojem. Kina i Crna Gora su pravi prijatelji i partneri koji se međusobno uvažavaju. Istovremeno, postoje tri povoljne okolnosti koje pozitivno utiču na saradnju Kine i Crne Gore. Prvo, česte su razmjene na visokom nivou između dvije zemlje i međusobno političko povjerenje se na taj način dodatno konsoliduje. Obje strane vode nezavisnu spoljnu politiku mira i insistiraju na tome da su sve zemlje ravnopravne, nezavisno od njihove veličine, što je postavilo čvrste političke temelje za prijateljske odnose i saradnju. Drugo, praktična saradnja između dvije zemlje dala je plodne rezultate. Pored prioritetne dionice auto-puta, dvije zemlje su sprovele čitav niz drugih ekonomskih i trgovinskih projekata na obostranu korist i dobit. Treće, međuljudska i kulturna razmjena nastavila je da se produbljuje, razmjena u oblasti obrazovanja, kulture, sporta, zdravstva i drugih sfera bila je plodna, ali je i prijateljstvo naša dva naroda duboko ukorijenjeno u srcima običnih ljudi. Kina i Crna Gora će i ubuduće nastaviti da razvijaju svoje prijateljstvo kroz vrijeme i prostor i ostvaruju saradnju bez ograničenja. Kao ambasador NR Kine u Crnoj Gori, nastojaću da u potpunosti afirmišem nastavak razmjene i saradnje naših zemalja u ključnim oblastima,
kao što su saobraćajna infrastruktura i obnovljivi izvori energije, ali i nastavak produbljivanja praktične saradnje u oblasti turizma, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nauke i tehnologije, te da dam doprinos pospješivanju razmjene u kulturi, obrazovanju i sportu, istovremeno stvarajući polazište za saradnju i u novim oblastima, kao što su visoka tehnologija, zaštita životne sredine i inovacija.
POBJEDA: Da li ste upoznati sa političkom situacijom u zemlji? Kako Vama, kao stranom diplomati, izgledaju pregovori o formiranju pale vlade?
FA n Kun: Kina je oduvijek insistirala na tome da su sve zemlje jednake i ravnopravne, nezavisno od njihove veličine. Takođe, Kina insistira i na međusobnom poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, zatim međusobnom nemiješanju u unutrašnju politiku i poštovanju prava svake zemlje da samostalno donosi odluke o svojim unutrašnjim poslovima. Kina i Crna Gora se već tradicionalno međusobno uvažavaju i vode ra-
čuna o suštinskim interesima obje strane. Ljudi iz svih sfera života u Crnoj Gori čvrsto podržavaju princip ,,jedne Kine“, a Kina istovremeno snažno podržava razvojni put koji je Crna Gora samostalno izabrala. Nadam se da će sve strane u Crnoj Gori u što skorijem roku uspjeti da postignu političko pomirenje u ustavnim i zakonskim okvirima, vrate Crnoj Gori političku stabilnost, omoguće njen ekonomski razvoj i društveni sklad, te zajednički sa Kinom promovišu dalji razvoj zdravih i stabilnih bilateralnih i prijateljskih odnosa naše dvije zemlje.
POBJEDA: Nedavno je održan 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine koji je privukao pažnju svjetske javnosti. Kao kongres vladajuće stranke najmnogoljudnije zemlje na svijetu, kakav će uticaj on imati na Kinu i svijet, a posebno na region Centralne i Istočne Evrope?
FA n Kun: U oktobru prošle godine, uspješno je održan 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine, na kojem su napravljeni planovi
i definisani najvažniji ciljevi i zadaci u okviru nacionalnog razvoja Kine u narednih pet godina i duže, i utvrđeno novo rukovodstvo zemlje na čelu sa drugom Si Đinpingom, koje će predvoditi to novo putovanje sveobuhvatnog preporoda kineske nacije uz modernizaciju u kineskom stilu. Modernizacija u kineskom stilu ide putem mirnog razvoja. Kina je posvećena sopstvenom razvoju, istovremeno odlučno čuvajući svjetski mir i razvoj. Upravo i koristi sopstveni razvoj kako bi se bolje očuvao globalni mir i razvoj. Modernizacija u kineskom stilu pruža maksimalnu stabilnost u turbulentnoj međunarodnoj situaciji, a takođe pruža široke nove mogućnosti za prijateljske odnose i saradnju između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.
Kao iskreni prijatelj i partner zemalja Centralne i Istočne Evrope, Kina koja se nalazi na svojoj novoj istorijskoj polaznoj tački, nastaviće da čvrsto podržava njihov razvoj, uključujući i Crnu Goru. Prije svega, potrebno je istrajati u očuvanju jedinstva i prijateljstva,
Kina i Crna Gora se već tradicionalno međusobno uvažavaju i vode računa o suštinskim interesima obje strane.
Ljudi iz svih sfera života u Crnoj Gori čvrsto podržavaju princip ,,jedne Kine“, a Kina istovremeno snažno podržava razvojni put koji je Crna Gora samostalno izabrala
jer je upravo prijateljstvo glavna ,,melodija“ kineske politike prema Evropi, a zajednička saradnja je njen glavni cilj. Drugo, potrebno je insistirati na sinergiji. Saradnja između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope je važan segment saradnje Kine sa EU, a usklađenost sa tržišnim pravilima i standardima EU pomoći će Evropi da postigne uravnoteženiji razvoj. Treće je da baštinimo otvorenost i borimo se za obostranu dobit i korist. Kina će nepokolebljivo nastaviti svoje otvaranje prema svijetu, nastaviti uvoz većih količina proizvoda iz zemalja CEEC, a kompanije iz ovih zemalja će u Kini sve imati podjednak tretman. Četvrto je insistiranje na pragmatičnosti i opštoj preferenciji. Kina je spremna da započne nove vidove saradnje u oblastima izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Kinu, e-trgovine, finansija, povezivanje i olakšavanje međuljudske razmjene.
POBJEDA: Kineski i američki predsjednik susreli su se prvi put nakon imenovanja Bajdena na tu funkciju. Šta možemo očekivati u narednom periodu kad su američko-kineski odnosi u pitanju?
FAN KUN: Na predlog SAD, kineski predsjednik Si Đinping i američki predsjednik Džo Bajden imali su 15. novembra 2022. godine susret i sastanak na Baliju. Tom prilikom održali su jedan veoma iskren, dubinski, konstruktivan i strateški razgovor o glavnim pitanjima vezanim za kinesko-američke odnose i prilikama za globalni mir i razvoj. Oba predsjednika posvećuju veliku pažnju globalnom značaju kinesko-američkih odnosa, obojica su istakli važnost uspostavljanja vodećih principa kinesko-američkih odnosa, kao i nadu da će stabilizovati bilateralne odnose. Obojica su saglasni da ojačaju komunikaciju i razmjenu i promovišu praktičnu saradnju. Ovo će pomoći u postizanju postepenog vraćanja bilateralnih odnosa na zdrav i
stabilan kolosijek. Sve strane u međunarodnoj zajednici su posvetile veliku pažnju ovom sastanku i generalno pozitivno komentarisale njegovu efikasnost i važnost, smatrajući da je ovaj sastanak održan u posebnom trenutku sa naročitim značajem, koji je početak procesa „izgradnje mostova“ između Kine i SAD-a i da će dalje doprinositi kalibiranju kursa i vraćanju na pravi put kinesko-američkih odnosa. Ovaj sastanak šefova država ne samo da ima veliki praktični značaj, već će imati i važan i dalekosežan uticaj na kinesko-američke odnose u sljedećoj fazi, pa čak i na duže staze. Prvenstveno kako bi se definisao pravac, a to je da se spriječi da kinesko-američki odnosi ispadnu iz kolosijeka i izmaknu kontroli, kao i da se pronađe najbolji put slaganja dvije velike zemlje. Drugo je kako bi se odredio strateški okvir, a to je zajednički razgovor i uspostavljanje vodećih principa kinesko-američkih odnosa. Treće je kako bi se započeo proces, a to je sprovođenje važnog konsenzusa koji su postigli dva šefa država za upravljanje i stabilizaciju kinesko-američkih odnosa. Upravljanje i stabilizacija kinesko-američkih odnosa je stalan i neprekidan proces koji je u toku, i koji ne pripada ni prošlom vremenu, ali ni svršenom obliku. Dvije strane će, u skladu sa prioritetima koje su postavili šefovi dvije države, održavati dijalog i komunikaciju, upravljati i kontrolisati sukobe i razlike, unapređivati razmjenu i saradnju, ispunjavati pozitivnom energijom kinesko-američke odnose, postavljati sigurnosni ventil, te unijeti stabilnost i izvjesnost u ovom turbulentnom svijetu promjena.
POBJEDA: Diplomirali ste književnost i pravo, a kako ovaj razgovor ne bi imao samo ozbiljne političke i ekonomske teme, molim Vas da za naše čitaoce izdvojite neka štiva, na koja, prema Vašem mišljenju, vrijedi odvojiti vrijeme.
FAN KUN: Trilogija „Problem tri tijela“ je savremeni naučnofantastični roman čiji je autor kineski pisac naučne fantastike Liu Cisin. Roman na krajnje zanimljiv način prikazuje „civilizaciju tri tijela“, koja postoji pored civilizacije Zemlje, i smatra se prekretnicom u kineskoj naučnofantastičnoj literaturi. Poslednjih godina serijal romana „Problem tri tijela“ preveden je na više od deset jezika i objavljen je i distribuiran širom svijeta. Proces ekranizacije ovog djela takođe privlači veliku pažnju javnosti. Nadam se da bi se ovo djelo dopalo i čitaocima iz Crne Gore.
Jovana ĐURIŠIĆVAŠINGTON - Republikanci u Predstavničkom domu ni drugi dan zaredom nijesu uspjeli da izaberu predsjedavajućeg, budući da je grupa ultrakonzervativnih članova te stranke odbila da podrži Kevina Mekartija smatrajući ga nedovoljno posvećenim njihovim ciljevima.
Nakon tri neuspješna glasanja i runde razgovora iza zatvorenih vrata u srijedu, ne čini se da je Mekarti išta bliži izboru za predsjedavajućeg Predstavničkog doma, prenosi AP. Republikanci imaju tijesnu većinu od 222 prema 212 mjesta u Predstavničkom domu, sa jednim trenutno upražnjenim mjestom, što znači da je Mekartiju potrebno najmanje 218 glasova da bude izabran za predsjedavajućeg.
Članovi Kongresa glasali su u srijedu veče da se raziđu i da u četvrtak po lokalnom vremenu ponovo pokušaju da izaberu predsjedavajućeg.
Blokada je otvorila pitanja o sposobnosti republikanaca da vladaju u naredne dvije godine, pošto su problemi nastali već kod običnog rutinskog glasanja na početku rada novog saziva.
Članovi Predstavničkog doma moraju da izaberu lidera prije nego što pojedinačni članovi polože zakletvu i počnu da rade na usvajanju zakona.
- Još nemamo dogovor, ali na-
Bezuspješno završen i drugi pokušaj izbora predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa
I ponovljeno glasanje u srijedu stalno je davalo isti rezultat - 20 konzervativnih republikanskih članova uporno je odbijalo da podrži Mekartija, a ista situacija se dogodila i dan ranije, u utorak
pravljen je značajan napredak - rekao je Mekarti u srijedu veče nakon višesatnog sastanka iza zatvorenih vrata sa svojim saveznicima, ali i najistaknutijim protivnicima u stranci. Izostanak napretka bio je očigledan nakon tri uzastopna glasanja u srijedu na kojima su republikanci pokušali da izaberu Mekartija za predsjedavajućeg. Ali glasanje je stalno davalo gotovo isti rezultat - 20 konzervativnih članova uporno je odbijalo da ga podrži, što znači da je bio daleko od potrebnih 218 glasova. Ista situacija se dogodila i dan ranije. Glasanje u utorak bilo je prvi slučaj u proteklih sto godina da predsjedavajući Predstavničkog doma nije izabran u prvom krugu glasanja.
Sjednica u srijedu je počela u podne, a jedan od Mekartije-
vih saveznika, kongresmen Majk Galager, ga je brzo ponovo nominovao. Mekartijevi protivnici su, međutim, u naredna tri kruga glasanja predložili kongresmena sa Floride Bajrona Donaldsa za predsjedavajućeg.
Demokrate su u svakoj rundi glasanja za predsjedavajućeg predložile svog lidera u Predstavničkom domu Hakima Džefrisa i jednoglasno glasale za njega. Svaki put kongresmen iz Njujorka dobio je 212 glasova.
Bivši predsjednik Amerike Donald Tramp objavio je u srijedu, nekoliko sati uoči ponovnog glasanja, javno saopštenje u znak podrške kongresmenu iz Kalifornije.
– Sada je vrijeme da naši republikanski članovi Predstavničkog doma glasaju za Kevina i zapečate svoju pobjedu – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži „Istina“.
republikanske manjine u prethodnom sastavu Kongresa. O blokadi u Kongresu juče je govorio i aktuelni predsjednik Džozef Bajden ističući kako to nije dobro za Ameriku. - Što se tiče bitke oko predsjedavajućeg, to nije moj problem. Mislim da je malo neprijatno što to traje tako dugo, a ostatak svijeta nas posmatra. Ovo ne izgleda dobro za zemlju. Ja se fokusiram na to da se stvari završe – rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući. Mekarti (57), koji je i sam izrazito konzervativan političar, godinama je želio da postane lider Predstavničkog doma, podsjeća AP i dodaje da se tokom proteklih nekoliko nedjelja, u više navrata sastao sa svojim republikanskim protivnicima kako bi osigurao njihovu podršku.
Mekarti (57), koji je i sam izrazito konzervativan političar, godinama je želio da postane lider Predstavničkog doma, podsjeća AP i dodaje da se tokom proteklih nekoliko nedjelja, u više navrata sastao sa svojim republikanskim protivnicima kako bi osigurao njihovu podršku
On je, takođe, tanku republikansku većinu upozorio da veliki trijumf ne pretvaraju u poraz koji će ih obrukati.
– Vrijeme je da slavite, zaslužili ste to. Kevin Mekarti će da uradi dobar posao, možda čak i sjajan posao, samo ga gledajte – napisao je Tramp.
Bivši predsjednik, koji je već najavio da će se kandidovati i na izborima 2024. godine, nedjeljama izražava podršku Mekartiju, koji je u Predstavničkom domu proveo proteklih 16 godina i bio lider
Ponudio je i da promjeni nekoliko pravila rada Predstavničkog doma, uključujući i mogućnost da se brzo organizuje glasanje o smjeni predsjedavajućeg i izboru novog, ukoliko ne budu zadovoljni njegovim političkim stavovima ili načinom na koji kokus stranke sprovodi obećane istrage o predsjedniku Bajdenu i njegovoj administraciji.
Bez obzira da li će republikanci na kraju izabrati Mekartija ili nekog drugog, novi predsjedavajući zamjeniće dosadašnju lideru Predstavničkog doma Nensi Pelosi, koja i dalje služi u Predstavničkom domu.
KIJEV/MOSKVA - Ruski
predsjednik Vladimir Putin naložio je ministru odbrane Sergeju Šojguu da proglasi prekid vatre duž cijele linije fronta u Ukrajini od 6. januara u podne po moskovskom vremenu do 7. januara u ponoć.
Moskva je pozvala Kijev da i njihova strana proglasi prekid vatre i vjernicima pruži mogućnost da prisustvuju božićnim bogosluženjima.
Sa Putinom je ranije telefonom razgovarao turski lider Redžep Tajip Erdogan i tom prilikom ocijenio kako mirovni napori u ratu Rusije i Ukrajine treba da budu podržani jednostranim prekidom vatre i „vizijom za pravedno rješenje“, saopštilo je tursko predsjedništvo, a prenio Rojters. U saopštenju se navodi da su dvojica lidera razgovarala i o energetici, kao i o crnomorskom žitnom koridoru. Erdogan je potom pozvao i
ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kome je poručio da je Ankara spremna da posreduje kako bi obezbijedio trajni mir između Moskve i Kijeva.
U saopštenju iz Erdoganove kancelarije navodi se da je Turska, takođe, ponudila diplomatsku podršku u vezi sa nuklearnom elektranom u Zaporožju.
U međuvremenu je savjetnik Zelenskog Mihail Podoljak ponovio da Kijev odbija bilo kakav
mirovni sporazum sa Moskvom koji bi Rusiji omogućio da zadrži ukrajinsku teritoriju koju su zauzele ruske snage.
- Ruska Federacija pod riječju „razgovori“ Ukrajini i svijetu nudi da priznaju njeno pravo na zauzimanje stranih teritorija i odsustvo pravnih posljedica za masovna ubistva na stranoj teritoriji. To je potpuno neprihvatljivo - napisao je Podoljak na Tviteru.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Dr Kalamperović je specijalizirao plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu hirurgiju u Parizu, a hobi mu je sakupljanje slika, knjiga i antikviteta. Dio njegove bogate kolekcije nalazi se u kući u Gretvi (Stari Bar), u kojoj povremeno boravi, a najdraži su mu trenuci u njoj sa sinovima Kevinom i Lorinom i odabranim ljudima
BAR – Put vodi kroz tišinu i sjenu više stotina godina starih maslina u Gretvi u Starom Baru. Stameni kamen, bjelina fasade i stepenice u širini gospodski odmjerenog stopala su putokaz do vrata dobrodošlice. Lijevo od kamenog ulaza svedene saksije pune jedrih čuvarkuća i kaktusa strpljivo čekaju da i one budu primijećene. Jer, kuća bez biljaka, diskretno nam je poručeno, je baksuzna kuća.
Na vratima koja vode do ulaza u dom našeg domaćina ostajete bez daha i zaustavljate se širom otvorenih očiju. Preturate riječi pa počnete da ih nižete naglas: Galerija? Muzej? Izložba? Onda čujete: Neka bude fondacija. Ostaće mojim sinovima Kevinu i Lorinu. Ostaće i mojoj Crnoj Gori, ako bude znala da je cijeni.
Čvrsti stisak i prijatni osmijeh dobrodošlice dr Zaima Kalamperovića nije ni nalik korona pozdravu koji nam je obilježio prethodni razgovor kada je krajem marta 2020. čitaocima Pobjede prenio iskustva u funkcionisanju francuskog zdravstvenog sistema u jeku epidemije.
– Sunce, hladno mi je – tim riječima nam se domaćin obratio kad je primijetio pokušaj zagrijavanja dlanova. Jeste Bar, jeste osunčana terasa, jeste nešto iza podne, ali je i početak januara.
– Ja sam Zaim Kalamperović, od oca Mema i majke Nurije, porijeklom iz Mrkojevića, rođen u Starom Baru, kuću napravio u Gretvi. Radim u Parizu, stanujem van grada,
imam sinove Kevina (30 godina, četvrta godina doktorata na Sorboni, Panteon) i Lorina (27, druga godina mastera prava, profesionalno su ga ,,otkupili“). Moja profesija je plastična hirurgija, a opsesija mi je skupljanje slika, knjiga i antikviteta – predstavio se naš ljubazni domaćin.
Kaže da je kuća u Gretvi na parceli među maslinjacima napravljena ,,sa visinama“ zbog umjetničkih djela i antikviteta koje posjeduje. – Kuća je dugo građena, ,,od krova pa na temelje“, mnogo me je iscrpila, ali sad je završena i u njoj uživaju sinovi i ja. Ovdje u tišini u Gretvi, u miru maslinjaka su moji stari prijatelji iz djetinjstva i njihovi nasljednici, uživamo u prirodi i u mojoj kolekciji umjetničkih djela – kaže dr Kalamperović ističući da je ovdje kao u ličnom muzeju, ili, dodaje uz osmijeh, kao što bi Francuzi rekli u šatou (dvorcu).
A ulaskom u njegov dom shvatite da sve đe vam se zaustavi pogled ima svoju priču, istorijat i porijeklo. Ima ljepotu, smisao i kolorit, ali kuća ima i nenadmašni miris lavande sa stabljikama aranžiranim u kristalnim vazama, kao dah Mediterana u unutrašnjosti naspram maslina vani.
U centralnoj, velikoj i visokoj prostoriji dominira impozantan broj izuzetno vrijednih slika, o čijim autorima dr Zaim govori detaljno i sadržajno, zanimljivo vodeći kroz epohe i stilove. I taman
kad na jednom zidu izaberete favorita i ostanete zagledani u to djelo, već na sljedećem koraku ta vaša odluka ostane poljuljana. Što dalje odmičete, sve je jača doza znatiželje koja vas motiviše da vidite još slika i crteža.
– Ovo je bila prva slika koju sam kupio 1987. autora čuvenog Voja Stanića koju zovem Dva lika – objašnjava naš domaćin dok drži to djelo. Srednju medicinsku školu završio sam na Cetinju i stanovao sam kod mojih prijatelja Ljuba i Rajke Kapisode i kod dr Đurbuzovića. Kod Kapisode sam vidio najveća djela crnogorskih slikara i upravo je iz njegove kuće počela moja ljubav prema umjetnosti. Navodi da su Kapisode imali kuću u Njegoševoj ulici i u naselju Grude, nedaleko od ,,velikog, velikog slikara Smaila Karaila“, za koga mu je akademik Veličković rekao da je najbolji jugoslovenski slikar.
– Od čika Ljuba sam dosta naučio, a da li me je bog na-
hranio ili mi je pokazao put ka medicini i umjetnosti. Počeo sam da se interesujem za slike iz Muzeja, preko prijatelja koje sam tamo upoznao. Nakon Stanića kupio sam sliku Vladimira Veličkovića, pa u hotelu „Plaža“ i sliku Magija, na kojoj su 62 oka, a autor je ruski profesor Igor Jurijević Dušećkin Ispričao nam je da je tada prije tri i po decenije u hotelu ,,Plaža“ upoznao Mihaila Lalića, Zuka Džumhura i Vidoja Žarkovića i da mu je, tako mladome, bila čast da sjedi za njihovim stolom. – Zuko mi je ponudio 15-20 svojih karikatura, ali ja nijesam htio da ih uzmem jer sam se stidio, iako su me nagovarali i on i Njaka, supruga Voja Stanića. Oboje su mi govorili da ću se kajati, ali ja ih ipak nijesam uzeo. I naravno, pokajao sam se. Ispričao je da sliku za sebe bira nakon što se zaljubi u nju. – Kad uđem u galeriju, kod slikara ili vajara, ako mi se svidi slika koju vidi moje ,,oko
sokolovo“ (kako je rekao čuveni Vladimir Veličković), hoću da je kupim, nebitno ima li ona dva metra ili dva centimetra. Imam i djela koja ne volim, ali njih držim ispod kreveta ili ih poklanjam. Slike jesu neprikosnovene u Zaimovom ,,šatou“, ali nikako ravnodušnim ne ostavljaju ni antikviteti. Porcelan iz 18. i 19. vijeka sa sitno oslikanom unutrašnjošću i pozlaćenom bordurom, prostirke iz nasljeđa etiopskog cara Hajle Selasija, zastori od tigrovog krzna iz Rusije, djelovi Kuraana, retro garniture presvučene najfinijim plišom, ukrasni jastuci sa navlakama od svile ili kašmira, gusle. I tako sve dok ne ispunite folder znatiželje i meraka ili zatražite tajm-aut uz domaći sok od divljeg šipka. Imena autora u bogatoj kolekciji prošli smo više puta, iako je neminovno da nikako ne možemo izbjeći tri tačke. – U mojoj bogatoj kolekciji imam djela: Petra Lubarde, Voja Stanića, Fila Filipo-
Zdrav porodični odnos je kad djeca poštuju roditelje i kad roditelji poštuju djecu. I onda kad djeca nose iz kuće vaspitanje koje ste im dali i nose ga do kraja života – rekao je dr Kalamperović
Dr Kalamperović ima posebne riječi hvale za komšiluk u Gretvi. – Živim pored prijatelja iz djetinjstva Peka Pukića, njegovih sinova Marka i Marjana, Pekovih unučadi i snaha koji su mi kao familija – rekao je Kalamperović. Naglasio je da postoji osoba koju voli kao drugog oca, a to je Vladimir Lukšić, publicista, šahista, veliki poznavalac književnosti i slikarstva. Takođe, ovih dana je ponosan i zbog objavljivanja knjige o porijeklu Kalamperovića od 17. vijeka do danas, autorke njegove snahe dr Ane Kalamperović.
Šenevijea, Uroša Toškovića, Jase Tabučija, Rožea Edgara Žilea, Bengta Lindstroma, Peđe Milosavljevića, Mića Popovića, Vesne Balajske, Ratka Vulanovića, Darka Karadžića, Cila Marinkovića, Nebojše Đuranovića, Anke Burić, te Peka Pekića, slikara i skulptora iz Sutomora od koga je nedavno nabavio djela. Takođe, njegovao sam posebno prijateljstvo sa Batom Mihailovićem, njegovom suprugom Ljubinkom Jovanović-Mihailović, Petrom Omčikusom i njegovom suprugom Kosom Bokšan, Vladimirom Veličkovićem, Ljubom Popovićem, Papom Papovićem, Srđanom Vukčevićem, Spiridonom, Jagodom Buić, Safetom Zecom, Jožem Ciuhom, Kraguljom, Srđanom Trajkovićem, Zaimovićem, velikim Mišom Popovićem, Vojom Saičićem, Markom Stuparom, velikim galeristima Kaćom Granof i Naonom, čuvenim muzičarom Pakom Ibanjezom...
Kaže da nikada nije dijelio umjetnike prema državama iz kojih dolaze, ipak smo zamolili za imena nekih slikara iz Crne Gore koji su radili u Francuskoj: Dado Đurić, Srđan Vukčević, Papo Papović, Pero Nikčević, Nikola Kovačević, Jarmila Vešović, Blažo Kovačević i Nata Mijatović-Kovačević, Peko Pekić, Krsto Andrijašević, Ratko Odalo -
– Moje djetinjstvo je počelo u Brbotu (pored Starog grada Bara) gdje su najljepši trenuci mog života, najbolje komšije i drugovi. Nijesmo znali ko je koje vjere. Moja majka Nurija je farbala jaja i za katolički i za pravoslavni Uskrs jer su djeca redom dolazila na
vrata. Takođe smo za Bajram mi išli kod pravoslavnih i katolika na čast. Vezan sam za starobarsku staru džamiju, za katoličku crkvu i pravoslavnu crkvu kod bolnice koje smo zvali našim crkvama. To su tri vjerska objekta u čijoj sam blizini i djetinjstvo
provodio. Sedamdesetih godina prošlog vijeka nije bilo naglašen dolazak vjernika kao sada: u pravoslavnu crkvu i džamiju dolazilo je po desetak ljudi, dok je katolička uvijek bila puna na misi. Onda sam primijetio da je nakon 1992-1993. broj
vjernika koji su dolazili bio povećan, dok je u posljednje vrijeme opet splasnuo –kazao je dr Kalamperović ističući da poštuje jevrejsku pravoslavnu, katoličku i islamsku vjeru, a kod kuće ima Hagadu, Kuran, Bibliju i lijepu kolekciju ikona.
vić, Muharem Muratović, Naod Zorić, Dragaš, Vojo Stanić, Aco Prijić...
Slike i antikvitete koje ima u Gretvi uglavnom su mu iz Pariza dopremili prijatelji. - U Parizu imam ogromnu kolekciju djela (njih oko 150) od po dva ili tri metra, ali ih ne mogu donijeti ovdje zbog komplikovane procedure.
Crna Gora je nezainteresovana da ih prebacimo – rekao je dr Kalamperović.
Kaže da je sada i Francuz i Crnogorac, a više boravi u Francuskoj. – Francuska mi je dala sve: i fakultet i obrazovanje i kontakte i poznanstva sa svjetskim imenima. Otvorila mi je oči, dala mi je veliki intelektualni nivo i spoznaju čovjeka koji treba da razumije i bogatog i siromašnog. Dala mi je hljeb u ruke, etiku, život i upoznao sam različite nivoe vrednosnih sistema. U Fran-
cuskoj su rođena naša dva sina i oni su dostigli veliki intelektualni nivo. Ovdje sam imao kućno vaspitanje i kulturu, stalnu povezanost sa zavičajem, Cetinjem i Crnom Gorom, velika prijateljstva u Beogradu, a svu nadgradnju u Francuskoj – kaže naglašavajući da je sad mnogo drugačiji Zaim od onog koji je prije 33 godine otišao iz Bara. Veliku primjedbu imao je na aktuelnu organizaciju avio-prevoza do Crne Gore. – Više, nažalost, ne postoji
Dr Kalamperović navodi da im je čitanje familijarno u krvi, bivša supruga bila je univerzitetska profesorica lingvistike, dosta čitaju i sinovi i to im je veliko zadovoljstvo.
– Televizor nijesmo imali ni u Baru ni u Parizu! Najveći književnici koje sam upoznao su: Čarls Simić, Gabrijel Garsija Markes, Filip David, Matvejević, Danilo Kiš, Alen Boske, Peter Handke, Rabah Belamari, Oskar Davičo, Maroević...a među omiljenima su i veliki Alber Kami, Rene Šar.
Od crnogorskih književnika najviše cijeni i
Montenegro erlajnz, pa sad plaćamo karte po 700-800 eura, stigao sam preko Beograda. Vidio sam sad po broju dolazaka naših ljudi iz Francuske za Božić i Novu godinu, preskupo je kad treba da dođe familija. Na pomen riječi familija, nastavili smo u tom smjeru. – Zdrav porodični odnos je kad djeca poštuju roditelje i kad roditelji poštuju djecu. I onda kad djeca nose iz kuće vaspitanje koje ste im dali i nose ga do kraja života –
voli Mihaila Lalića, Radovana Zogovića i Vita Nikolića
– Lalića sam upoznao u Herceg Novom kad sam bio veoma mlad i pamtim ga kao velikog čovjeka, tihog i mirnog. Govorili su da je bio veoma strog čovjek, dok je prema meni bio kao da mi je otac. Radovana Zogovića posebno volim kao velikog jugoslovenskog književnika, čovjeka koji nikad nije dijelio ljude. Vita Nikolića upoznao sam u Nikšiću preko Krsta Andrijaševića, zapamtio njegove stihove ,,Sunce, hladno mi je“ i doživio ih kao priču o njegovoj bolesti – kaže dr Kalamperović.
jednostavno je sumirao dr Kalamperović. Tražeći zajedničke crte i praveći paralelu između profesije hirurga i hobija kolekcionarstva, rekao je: – Plastična hirurgija je povezana i sa umjetnošću i ljepotom, jer im je zajednički estetski pristup, stvaranje ljepšeg lika. A ja kao blizanac u horoskopu to posebno volim. Da nemam ovaj dio znanja i uživanja u kulturi, sigurno ne bih ni bio smiren za vrijeme i poslije operacije. Umjetnost mi daje sve, prvo lagodan život, bez nervoze. Naglašava da ljudi koji dolaze kod njega na intervenciju nijesu pacijenti, jer nijesu bolesni, oni su klijenti. – Hirurgija je moja profesija u koju sam zaljubljen. Mnogo sam se namučio dok sam došao do zvanja hirurga jer
– Za mene je patriotizam kad ljudi poštuju svoju državu i cijene ljude u njoj, ne prave grijeh prema svojoj državi, nijesu lopovi i ponašaju se etički prema svakome – jasan je dr Kalamperović.
Ispričao nam je da njegov sin Kevin priprema na Sorboni doktorski rad na temu ,,Jugoslovenski slikari od 1900. do 1980.“
– Dobio je odgovore iz svih država, nekadašnjih jugoslovenskih republika, osim iz Crne Gore. Očeve, a i njegove države – rekao je Kalamperović.
sam nakon srednje medicinske završio Višu hiruršku na VMA, pa defektologiju. Sa tim diplomama mogao sam u Parizu da radim u bolnici samo neke pomoćne poslove. Onda sam naučio francuski jezik, upisao medicinu i specijalizirao plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu hirurgiju. Malo u kasnijim godinima, ali se isplatilo. Od izbora kojima je decenijama vjeran ističe i svakodnevnu rekreaciju. – Svako jutro vježbam bar 20 minuta, a uveče obavezno, koliko god bio naporan dan i kasno završim posao, ho -
Francuska mi je dala sve: i fakultet i obrazovanje i kontakte i poznanstva sa svjetskim imenima. Otvorila mi je oči, dala mi je veliki intelektualni nivo i spoznaju čovjeka koji treba da razumije i bogatog i siromašnog
dam 10 kilometara uz rijeku Marnu, desnu pritoku Sene i šetam kroz šumu gdje stanujem. Bez toga, ne daj Bože – poručuje Kalamperović. Razgovor ipak nijesmo završili a da ne pomenemo politiku.
– Kad bi se političari kvalitetno i ozbiljno bavili stvaranjem uslova za umjetnost, književnost i sport – bili bismo u vrhu razvijenih zemalja – smatra dr Kalamperović. Po efektu ,,povratnog putovanja“, put kad se vraćamo prođe nam brže nego kad dolazimo. Ovog puta nijesmo poželjeli da nam prođe brže staza koja vodi kroz smiraj poluvjekovnih maslina u Gretvi. Da makar koji otkucaj više doživimo tu, daleko od vrtloga svakodnevice i nepravdi.
PODGORICA – Novogodišnji praznici obično ne znače gotovo ništa sportistima, koji imaju pauzu od dan, dva, nakon koje slijedi ekspresan povratak obavezama.
Kada su u pitanju crnogorski sportisti, kao po tradiciji najkraću pauzu imaju košarkaši (Mornar je igrao već 3. januara), ali jedna od rijetkih koja nije imala ni dan pauze je Danka Kovinić. Naša najbolja teniserka otputovala je za Novi Zeland, gdje je 3. januara imala meč protiv Japanke Nao Hibino na startu turnira u Oklendu koji je uvod za Australijan open, koji startuje već 16. januara.
Ali i pored 12 sati vremenske razlike i obaveza na turniru Novljanka je, kao i uvijek, rado odgovorila na poziv Pobjede, te neposredno nakon meča protiv Hibino sumirala utiske iz 2022, ali i otvoreno govorila o planovima i ciljevima za ovu godinu. Dolaskom u Novi Zeland Kovinić je imala priliku da bude među prvim stanovnicima planete koji su dočekali Novu godinu. - Vjerovatno zvuči primamljivo dočekati Novu godinu na Novom Zelandu, ali iskrena da budem otišla sam da spavam prije ponoći, jer sam ujutru imala trening. Ali zahvaljujući dobrim prijateljima imala sam potpun užitak Čolinog koncerta, skoro kao da sam bi-
Za razliku od njenih prijatelja praznici su joj protekli aktivno, ali u profesionalnom smislu.
- Aktivna sam jer moram – našalila se
la sa njima na dočeku u Kotoru – kroz osmijeh počinje priču za Pobjedu Danka Kovinić.
USPJEŠNA GODINA
Danka je 2022. godinu završila kao 60. igračica svijeta, čime je ispunila jednu od primarnih želja prije tačno godinu. Bilo je problema sa povredama, ali je godina svakako uspješna.
- Ne smijem biti nezadovoljna znajući koliko sam turnira morala da otkažem. S druge strane, da je moglo više i bolje, vjerovatno jeste. Na kraju je najbitnije da sam 2022. završila bolje od prethodne. To je ono što se računa i sa takvim stavom ulazim u 2023. godinu – objasnila je najbolja crnogorska teniserka.
Da će 2022. godina biti uspješna i da će imati razloga da je sa pozitivnim emocijama rekapitulira pokazao je januar – napravila je podvig i igrala treće kolo Australijan opena. Danka navodi zbog čega je to bilo posebno značajno.
Danka, a zatim objasnila.
- To je dio profesionalnog sporta. Uostalom tako mi je od 15. godine i navikla sam da nijesam kod kuće za praznike i rođendane najbližih i prijatelja. Kažem da sam navikla, ali opet smo ljudi i nekad me stignu emocije i bude mi teško što sam dosta lijepih momenata propustila – iskrena je Kovinić.
- Ako vam kažem da sam skoro cijeli decembar 2021. godine provela u stanu, jer sam imala kovid i tako bez treninga otišla za Australiju, onda je jasno da moram biti i više nego zadovoljna trećim kolom na Australijan openu. Godina je počela stvarno dobro i sa takvim samopouzdanjem sam nastavila sezonu, a uz sve fizičke poteškoće, ,,teniski“ sam se osjećala dobro i to se vidjelo na terenu – objasnila je Novljanka.
Kada je u pitanju Danka Kovinić postoji više detalja koji su obilježili njenu 2022. godinu. Jedan od njih svakako je trijumf protiv osme igračice svijeta Karoline Pliškove, finalistkinje Vimbldona (2021) i US Opena (2016), igračice koja je prije pet godina bila broj jedan na WTA listi.
- Svakako jedan neobičan meč koji sam preokrenula, a bila sam na korak od ispadanja. Ne bih rekla da mi je taj momenat
poseban u 2022. godini, ali svakako da sam ponosna na taj rezultat. Pobjede protiv igračica kao što je Pliškova su uvijek dodatna motivacija. Danka je 2010. godine osvojila prvu ITF titulu u karijeru, a 13. je prigrabila u maju prošle godine, kada je osvojila turnir u njemačkom Visbadenu.
- Maj je bio poseban. Titula u Visbadenu, ITF turnir, mnogo mi je značila jer je konkurencija bila izuzetno jaka. Imala sam seriju dobrih mečeva i bila je dobra priprema za Rolan Garos.
Crnogorska teniserka imala je priliku da igra sa legendarnom Serenom Vilijams od koje je poražena na startu US opena. Imala je Danka svoje šanse. U prvom setu je gubila 2:0, potom je napravila dva brejka i povela 3:2. Ali Serena se vratila, osvojila prvi set a onda u drugom, uz dva brejka, stigla do pobjede. Na tribinama ,,Artur Eša“ bili su, između ostalih,
- Definitivno jedno iskustvo koje ću pamtiti, iako sam izgubila taj meč. Bila je posebna atmosfera na ,,Artur Eš“ stadionu to veče. Drago mi je što je to bilo baš u Njujorku, na najvećem teniskom stadionu. Uživala sam maksimalno – rekla je Danka, koja je imala priliku da bude teniserka koja će Serenu ,,penzionisati“.
Ali meč protiv Amerikanke, koja je 319 sedmica provela na prvom mjestu WTA liste (čak 186 neđelja zaredom) i koja ima čak 39 grend slem trofeja u karijeri, te četiri olimpijska zlata, sigurno je nešto što će biti posebna istorija za Danku. Iako je 2023. već otvorila ,,rad-
no“, Danka je za kraj govorila o željama za ovu godinu, koja će ponovo biti vrlo izazovna. - Najveća želja mi je da budem zdrava, da imam dobar kontinuitet na turnirima, da budem srećna na terenu. Ako budem srećna i zadovoljna, biće i rezultata. Sezona je krenula i trajaće od januara do kraja novembra, već se igra prvi grend slem. Ali kao što sam kazala, to je život profesionalne teniserke, to sam birala – istakla je Danka Kovinić, koja je na kraju istakla:
- Volim tenis, još više volim da se takmičim i dok god bude tako igraću. A nakon završetka karijere, skupa sa prijateljima, ćekaću Novu godinu.
Rajko PEROVIĆBudućnost Voli je u Splitu prekinula abaligašku seriju od četiri pobjede (87:85) – nakon neizvjesne utakmice, u kojoj su Podgoričani bili češće u vođstvu, Split je do pete pobjede u sezoni stigao košem Luisa Salivena na 1,4 sekude prije kraja.
Prije toga je novajlija u ekipi Budućnosti, Erik Grin pogodio trojku iz ugla za izjednačenje (85:85), na osam sekundi prije kraja, i činilo se da će meč u produžetak. Međutim, povratak u odbranu ,,plavih“ je bio neorganizovan. Dominik Mavra je poveo loptu od svog koša skoro do perimetra na polovini gostiju, a onda je uposlio Salivena na liniji penala, nakon čega je Amerikanac, skoro nesmetano, u prodoru između Aleksandra Lazića i Grina položio loptu u koš.
U preostalom vremenu, Lazić je pokušao pasom preko cijelog terena da pronađe Petra Popovića, ali je pas bio prejak.
Bez povrijeđenog Marka Jagodića-Kuridže, tim Vladimira Jovanovića je bio slabiji u skoku (27-34), posebno ofanzivnom (10-15), a u finišu Podgoričani nijesu pogodili neke otvorene šuteve, pa su upisali peti poraz (imaju i devet pobjeda), na terenu gdje to nijesu smjeli. Splićani su petom pobjedom zakoračili ka opstanku, možda i nečem većem.
Budućnost, koja je na sličan način poražena u Splitu prije dvije godine (72:71, trojkom Sanija Čampare u posljednoj sekundi), nakon 14 kola ima dva poraza više od FMP-a i tri od Cedevita Olimpije, koji su joj konkurenti za treće ili četvrto mjesto. Crvena zvezda i Partizan su favoriti za prve dvije pozicije u plej-ofu…
DOBAR POČETAK, PA ONDA…
Budućnost je skoro savršeno odigrala napadački prvih nešto više od šest minuta meča, u kojima je pogodila sva tri šuta u reketu, i pet od šest iz daljine - Kameron Rejnolds tri (jednu je promašio), Tre Bel-Hejns i Lazić po jednu. Takav napadački učinak omogućio je ,,plavima“ da konstantno vode, ali zbog slabije igre u reketu prednost nije bila veća od šest poena (11:5, 16:10, 18:12). Od posljednje trojke Rejnoldsa (jediin dvocifreni u prvoj četvrtini sa 11
poena), za 21:16, krenuli su i problemi u napadu, pa su Podgoričani do kraja četvrtine promašili svih sedam šuteva (šest za dva i jedan za tri poena), što je Split iskoristio da serijom 10:0. čak, preokrene i dionicu riješi u svoju korist sa 26:21. Domaćin je u prvih 10 minuta dominirao u skoku (12-5), posebno ofanzivnom (5-1), što mu je omogućilo sedam poena nakon ofanzivnog skoka (Podgoričani nijedan), te bolji učinak iz reketa (102). Budućnost nije pomogao bolji šut za tri poena (71,4 – 50 odsto), jer je loše šutirala za dva (33,3 – 53,8 odsto).
Kao i domaći, Budućnost u drugoj dionici nije pogodila nijednu trojku (3-0), ali je igru, prije svega, usmjerila unutar reketa, pa je na poluvremenu imala bolje procente za dva poena od Splita (45,5 – 44 odsto), a uspjela je skoro da uspostavi ravnotežu u skoku (16-18). Početak druge dionice, međutim, nije bio dobar za Podgoričane,
jer su Splićani nakon dva i po minuta poveli dvociferenom razlikom (33:23). Od tog trenutka Budućnost je u odbrani zaigrala kako treba, pa je za sedam i po minuta primila samo četiri poena, odnosno jedan koš iz igre. Serijom 12:0, koju je kompletirao sa dva bacanja Grin, Budućnost je nepuna tri minuta prije kraja vratila vođstvo (35:33), i do odmora ga uvećala za jedan posjed (41:37), uz šest poena Lazića u ovoj dionici.
Treća četvrtina, u kojoj su Podgoričani ubacili tri trojke, nije donijela velike promjene u rezultatu, iako je Budućnost na početku drugog
poluvremena, nakon trojki Rejnoldsa i Petra Popovića u dva navrata vodila osam razlike (47:39, 50:42). Međutim, Split je za minut i 16 sekundi napravio seriju od 8:0 i poravnao rezultat (50:50). Nakon toga se igralo, maltene, koš za koš, pri čemu su samo Podgoričani vodili, najviše sa pet razlike, koliko je bilo i na kraju četvrtine (70:65), zahvaljujući trici koju je pogodio Igor Drobnjak, četiri sekunde prije kraja. Džej Džej O’Brajen je otvorio košem posljednji kvartal za vođstvo Budućnosti od 72:65, ali je Split za dva minuta serijom 8:0 prokrenuo na 73:72 i najavio iznenađenje. Do kraja se igralo koš za koš, s tim da je domaćin kon-
Trener Budućnosti Vladimir Jovanović je nakon meča kazao da su oba tima meč otvorila sa jakom dobrim procentima šuta.
- Mislim da je Split u prvoj četvrtini stekao samopouzdanje jer je ubacio teške šuteve. Ono sa čim sigurno nijesam zadovoljan je taj odbrambeni dio igre, jer skoro cijele sezone igramo po principu ,,toplo-hladno“. Dozvolili smo im previše lakih poena, imali su odličan procenat za dva poena, a dogovor je bio da uradimo drugačije. A oči bode i taj broj od 18 napadačkih skokova Splita, gdje su nas doveli u situaciju da branimo posjed dva, ponekad i tri puta zaredom – rekao je Jovanović.
- Ovo je, definitivno, naša lošija utakmica u odnosu na prethodne. Razloga je dosta, mi smo uključili dva nova igrača i sigurno da je ova utakmica nije bila jedna od onih gdje bi njihovo priključivanje ostalo bez ikakvih posljedica. A ispostavilo se da ih ima. Čestitam Splitu na pobjedi, želim mu sve najbolje u nastavku sezone, a mi se okrećemo novim utakmicama – dodao je Jovanović. Upitan da prokomentariše primjedbe na suđenje od strane oba tima, Jovanović je odgovorio:
- Bilo je nervoze i sa jedne i druge strane, mislim bespotrebno. Čak su u jednom trenutku i igrači krenuli da budu previše fokusirani na taj dio igre. Mislim da je to, barem što se nas tiče, odvuklo fokus sa terena. Ne bih pričao o pojedincima, ali sam im skrenuo pažnju da to ne rade. Međutim, nekako su bili previše fokusirani na to. Ne bih komentarisao suđenje, bilo je nervoze sa obje strane, gledaćemo snimak i vidjeti da li je to bilo opravdano ili nije – zaključio je Jovanović.
stantno vodio između jednog i tri poena. Budućnost je nekako uspjela da izjednači, ali je posljednjih osam sekundi odigrala naivno, pa je kažnjena porazom… Rejnolds je bio najefikasniji u ekipi Budućnosti sa 19 poena, Lazić je dodao 15, Bel-Hejns
12 poena i 11 asistencija, a Popović 11 poena. O’Brajen je na debiju ubacio osam poena (šut iz igre 8-3), a Grin sedam (8-2).
Budućnost u narednom kolu, 15. januara, igra derbi u ,,Morači“ sa Crvenom zvezdom. S. JONČIĆ
PODGORICA - Veselin Vujović, Cetinjanin, legenda svjetskog rukometa, kao selektor Irana protiv svoje Crne Gore – u Krakovu, 14. januara od 18 sati, u drugom kolu planetarnog šampionata.
Biće to poseban meč za čovjeka koji će četiri dana kasnije proslaviti 62. rođendan. U kakvom raspoloženju – možda će zavisiti baš od duela s našim ,,lavovima“, ali sudbina azijske selekcije ipak najviše leži u ishodu duela prvog kola sa Čileom 12. dana 2023. godine.
- Moje planove u velikoj mjeri remeti politička situacija u Iranu i njihovo društveno uređenje jer, recimo, dva izuzetno bitna igrača nijesu dobila poljske vize, niko ne zna zašto. U pitanju su lijevo krilo Mohamadreza Kazemi, izuzetan potencijal, fizički nevjerovatan, i desni bek Mohamadreza Oraei, isto mlad, visok dva metra, težak 105 kilograma... Nadam se da će do početka SP uspjeti da riješe taj problem. Bez njih dvojice, naše šanse za bilo kakav ozbiljan rezultat smanjuju se za 30-40 odsto. To je velika nepoznanica za mene, ostale reprezentacije nemaju takav problem – govori Vujović u prazničnom intervjuu za Pobjedu.
- To je i jedan od razloga zašto razmišljam da ne produžim ugovor s iranskom federacijom i preuzmem njihovog šampiona. Takva je situacija da nemaš logičnog i normalnog razmišljanja i razloge za ili protiv nekih situacija. Ali da ne pričam više o tome, prije svega mi je vrlo bitno da turnir odigramo na korektnom nivou i pozitivnom energijom počnemo prvenstvo. Prvog dana moramo biti u najboljoj formi jer preko te utakmice prolaze nam sve ambicije vezane za ovo SP. Ukoliko pobijedimo Čile bili bismo blizu plasmana u glavnu rundu, što nam je cilj. Time bismo imali i veće ambicije i veću motivaciju da odigramo dobru utakmicu sa Crnom Gorom.
Harizmatični stručnjak konstatuje da bi, ukoliko Iran izgubi od Čilea, utakmica s Crnom Gorom bila odigrana ,,u drugačijem ambijentu i pod drugim okolnostima“.
- Naravno, i u prvoj varijanti Crna Gora je favorit, pratim njene igre i rezultate. Vidio sam da su pružili ozbiljno izdanje protiv Katara, koji nije u grupi najboljih reprezentacija svijeta, ali su kao domaćin tih mečeva i legija stranaca ozbiljna selekcija –navodi Vujović.
Vuja je Vuja, stari je to mačak, ne možeš ti s njim tako lako –naveo je nekada najbolji rukometaš svijeta.
- Crnogorci uvijek imaju dobru procjenu i primjere čojstva i junaštva i poštenja. Siguran sam da nikad ništa loše nijesam rekao kad je u pitanju moja zemlja i moj narod svih ovih godina, i da to ljudi znaju da cijene i poštuju. Naravno da ću pjevati crnogorsku himnu i radovati joj se, što mi predstavlja ponos i čast, ali kad počne utakmica ne bih pustio ni članove najuže familije, tako da neću ni Zorana i Crnu Goru. Takav mi je karakter cijelog života.
Stručnjak koji je Sloveniju 2017. vodio do svjetske bronze poručuje da bi Crna Gora morala da napravi strategiju ,,u odnosu na euforiju koja vlada oko muške i ženske reprezentacije“.
Cilj Crne Gore je četvrtfinale i mjesto u kvalifikacijama za Olimpijske igre. Realno ili ne?
- Crna Gora je podigla nivo u posljednjih nekoliko godina, igra na ozbiljnom nivou, igrači su sazreli i igraju u ozbiljnim evropskim timovima. Zoran Roganović se izdefinisao kao trener i selektor, ima svoj stil igre, sjajne pojedince s jakom motivacijom, izrasle u zvijezde - Nebojšu Simića, Miloša i Branka Vujovića... Velika grupa ozbiljnih igrača za veliko takmičenje, s dobrom rotacijom. E sad, za veći rezultat nedostaju malo gabaritniji igrači, što ja znam da kažem - da ih ima ,,na kilo i na metar“. Bez takvih je teško igrati ozbiljne utakmice s rivalima kao što su Francu-
ska, Danska... koje imaju takav tip igrača – objašnjava Vujović.
O ZORANU SVE U SUPERLATIVUZoran Roganović je u novogodišnjem intervjuu Pobjedi rekao da je od Veselina Vujovića najviše naučio vezano za trenerski posao.
- Zoran je natprosječno inteligentno stvorenje, prije svega vrlo dobra i plemenita osoba, s izuzetno izgrađenim patriotskim odnosom i motivom koji ima. O njemu kao čovjeku i treneru - sve u superlativu. Zahvalan sam što je odlučio da neke rukometne stvari uči od mene, da u druženju i boravku koje smo imali proba da nauči i nosi taj neki pečat – odgovara ,,učitelj“.
- Ali dovoljno je pametan da se
Crnogorski rukometaši odigrali su neriješeno s Katarom (23:23) u drugom kontrolnom meču u Dohi u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo koje se održava u Švedskoj i Poljskoj. Nakon što je prvi međusobni duel u utorak pripao domaćinu (30:28), izabranici selektora Zorana Roga-
novića vodili su u najvećem dijelu današnjeg meča, ali je duel na kraju završen remijem.
Odličan je bio Miloš Vujović sa 11 golova, Branko Vujović je postigao tri, a Stevan Vujović i Risto Vujačić po dva.
U strijelce su se još upisali Radojica
izgradi kao trener i da ima svoj stil, da bude neko od koga će učiti mlađi treneri. Samim tim mi je otežan posao jer zna što radim i sigurno to može da nadogradi, neće mi biti lako. Mislim da je u prednosti što se tiče reprezentacija koje vodimo - mentalnoj, fizičkoj i igračkoj. Veselin će biti jedan od četiri Vujovića na terenu ,,Tauron arene“ 14. januara. On kao selektor Irana, a u dresu Crne Gore – Miloš, Branko i Stevan.
- Kad neko vidi toliko Vujovića u protokolu i pita: što je ovo, koliko je vas Vujovića u Crnoj Gori, imam spreman odgovor - ne baš toliko mnogo, ali eto ima nas u reprezentaciji. U šali kažemznate li zašto je Crna Gora dobra - zato što ima toliko Vujovića u sastavu, to je osnov svega – našalio se legendarni Vuja.
Čepić, Vasko Ševaljević, Miloš Božović, Mirko Radović i Božo Anđelić
Nebojša Simić je meč završio sa 14 odbrana.
,,Lavovi“ nastavljaju pripreme u Dohi, odakle će 10. januara otputovati za Krakov, gdje će dva dana kasnije protiv Španije odigrati premijerni meč na SP.
Hoće li Vam u Crnoj Gori oprostiti ako Iran ,,zakine“ našu reprezentaciju, replicirali smo u istom tonu?
- Siguran sam da ću svojim izjavama i ponašanjem pokazati da je to samo sport. Ne može biti dvojica ili pet selektora Crne Gore. Zoran je selektor Crne Gore, ja vodim Iran, a to ne mijenja moje nacionalno opredjeljenje. I da je Zoran selektor Irana, logično je da bi se borio da pobijedi. Mnogo ljudi će biti zadovoljno ako Crna Gora pobijedi, ali isto tako ako pobijedi Iran siguran sam da će reći -
- Čestitam od srca djevojkama na bronzanoj evropskoj medalji, gledao sam sve utakmice i bodrio ih, samo što nijesam tip koji to ,,kači“ po društvenim mrežama da bih se pokazao. Apsolutno znam za koga sam navijao i to je bilo od srca. Tako ću i sada navijati za Crnu Goru u svakoj utakmici, osim naravno protiv Irana jer bi to bilo apsurdno. Sve što kao trener ili čovjek budem mogao da posavjetujem Zorana, a bićemo zajedno u hotelu, uradiću kao prijatelj – naveo je Vujović, pa se vratio na priču o strategiji. - Savez bi morao na krilima ove euforije da napravi strategiju razvoja mlađih kategorija jer vrlo je teško držati kontinuitet na tako mali broj stanovnika i ne baš kvalitetnu ligu. Plašim se da je ovaj skup dobrih igrača napravljen sticajem okolnosti, a ne strategijom. Morao bi ne-
Veselinu Vujoviću nije prvi put da radi u Aziji jer je vodio katarski Al Sad i Al Šabab iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Iran je daleko ispred svih tih zemalja - po igračkom potencijalu, ljepoti zemlje, bogatstvu, brojnosti ljudi... Kad bi sva politička situacija bila u redu, kad ne bi bili u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama i pod sankcijama... Oni su potencijal od 80 miliona ljudi, i pod ovakvim uslovima su sedma-osma ekonomija na svijetu. Imaju rudna bogatstva, zlato, gas, naftu, more, planine... Odavno nijesam bio u zemlji koja je sličnija bivšoj Jugoslaviji nego što je to Iran. Bili su kraljevina, pa su imali islamsku revoluciju, a mnogo ljudi tamo i ne razmišlja po vjerskom načinu. Predivna zemlja, ali nažalost, ili na sreću jer sigurno neko misli da je njihova politika ispravna i dobra, pod sankcijama su 30 godina, a znate kako je to bilo s Kubom, jako je teško da se razvijate bez mogućnosti dolaska stranog kapitala, izvoza svojih proizvoda, dolaska stručnjaka u raznim oblastima... To su sve limiti koji im ne daju da dodatno razviju veliki potencijal – objasnio je Vujović.
- A zašto ih se plaše svi - zato što sigurno imaju nuklearni program. Pod sankcijama su, ali niko ih ne dira, disciplinovan su narod, vojnički. Nemam nikakav problem s motivacijom i odnosom igrača - oni su kao vojska.
Kao i na Evropskom prvenstvu prošle godine, učesnici planetarnog šampionata u Švedskoj i Poljskoj moraće da prolaze česta testiranja na korona virus.
Vujović je imao očekivan komentar na odluke rukovodilaca Svjetske rukometne federacije (IHF).
- Na to je uzaludno trošiti riječi. To su ljudi koji su limitirani u razmišljanjima. Stavili su te norme koje bi Švedska kao organizator trebalo da ispoštuje, a Švedska kao zemlja uopšte nema kovid mjere. Oni su u vrijeme najvećih restrikcija i lokdauna slobodno išli, sjedjeli i pili kafu, svako je nosio sopstveni rizik za ono što će napraviti i što može da mu se desi, što je logično. E sad kao takvi moraju da poštuje nečije norme, ne znam kako će to da ispadne – naveo je Vujović.
- To je atak na sportiste, na sve, ali ukoliko ne poštuješ pravila možeš biti sankcionisan. Apsurdna mi je sva ta tema. Čuo sam za svakakve testove, teorije zavjere... Mislim da postoji kovid i da je jača vrsta gripa, da može sve to da se kontroliše, ali da velika farmaceutska mafija radi sve to da bi imala veći profit. Vidjećemo kakvi će rezultati svega toga biti.
ko da je napravi, da sve ovo ne bude slučajnost.
UMORAN SAM OD SPOLJNIH FAKTORAIran je tek drugi put na SP, a na Azijskom prvenstvu prošle godine bio je četvrti.
- Iran ima ambicije da prođe u glavnu rundu SP, a naredne godine ga čeka Azijsko prvenstvo što je njima izuzetno važno, čak važnije od Svjetskog prvenstva, i imaće mogućnost da se preko njega kvalifikuju za Olimpijske igre. Samo što nijesam siguran da ću ja biti čovjek koji će voditi tu selekciju nadalje i pored sjajnog odnosa koji imamo. Stvarno sam malo umoran od spoljnih faktora koji utiču na nas. Zbog političke situacije u zemlji dva najbolja igrača su odbila da igraju za reprezentaciju dajući neke političke izjave, odnosno one koje su po njihovom mišljenju bile u korist svog naroda.
I tako izgubiš dva igrača, pa još dva jer ne dobiju vizu i ako ti se još jedan ili dva povrijede - bez pola ekipe si. To je meni apsurdno i jedan od razloga zašto razmišljam da li ću ostati selektor Irana – kazao je Vujović.
Iran drma društvena i politička kriza nakon što su u septembru
pokrenuti protesti zbog smrti Mahse Amini (22), uhapšene i prebijene zbog ,,nošenja neprikladne odjeće“ i nepoštovanja strogog pravila oblačenja žena u toj zemlji.
Nekoliko stotina ljudi ubijeno je u gušenju tih protesta, skoro 20.000 je uhapšeno, neki su osuđeni na smrt.
Sve se prenijelo na sport, pa se svih 11 iranskih fudbalera uzdržalo od pjevanja himne prije početka prve utakmice protiv Engleske na Svjetskom prvenstvu u Kataru, u znak podrške žrtvama protesta.
- Moj stav je da moji igrači ne smiju da razmišljaju politički i da će naravno poštovati zastavu i himnu Irana jer to je patriotski čin, stvar odnosa prema svom narodu, ne politička stvar. Situacija je na koju niti mogu, niti hoću da utičem. Igrače sam samo zamolio da ne kače neke gluposti po društvenim mrežama zbog kojih bi kasnije mogli da imaju sankcije – kazao je Vujović.
Naveo je da iz boravka u Iranu ima lijepo iskustvo.
- Država Iran ima svoja pravila, a sve vrijeme dok sam bio u Teheranu uživao sam jer to je divan grad, divni ljudi, bogata zemlja. Nijesam vidio nijedan problem. O svemu sam se prethodno informisao na televizi-
Ko su favoriti na Svjetskom prvenstvu?
- Kao i uvijek, skandinavske zemlje, zajedno s Islandom koji može biti iznenađenje, Španijom koja je stara, pa i po godinama, ozbiljna reprezentacija i uvijek u vrhu, Francuska koja se nijednog trena ne smije zanemariti iako je za njih krajnji cilj uvijek Olimpijske igre i sve podređuju najvećem rezultatu na tom takmičenju. Egipat bi mogao da bude iznenađenje jer su ozbiljna ekipa, mada nema Jahije i Al Ahmara koji se oprostio. Medalje će podijeliti evropske reprezentacije, Argentina, Brazil, Egipat, Tunis, Južna Koreja i Katar su ekipe koje mogu da iznenade nekoga, ali ne mogu doći do vrhunskog rezultata. Balkanci?
- Prije svih, tu je Hrvatska iako će imati problema i u grupi, ali ozbiljna je reprezentacija. Vidjećemo što može Slovenija s novim selektorom, nakon što su dobili specijalnu pozivnicu i na mala vrata ušli na Svjetsko prvenstvo. Sjeverna Makedonija ima izmijenjenu ekipu i nema imperativ sjajnog rezultata, ima strategiju na duže staze i zna da treba dati šansu Kirilu Lazarovu da pokaže što može kao trener – rekao nam je Veselin Vujović
ji, kao i vi, a uživo nijesam vidio taj problem da bih mogao nešto da kažem. Ljudi koji su bliski politici imaju sjajan odnos prema igračima i meni, i lagao bih ako bih bilo što loše rekao za cijelu situaciju tamo.
Ali sve oko toga, što ljudi iz Saveza i moji igrači naravno bolje poznaju, ima afekta na učinak i odnos na terenu – konstatovao je Veselin Vujović. Neđeljko KOSTIĆ
PODGORICA - Protiv ambicioznog Rapida, koji je pojačan u međuvremenu sa bekovima - holandskom reprezentativkom Estevanom Polman i iz Srbije Anđelom Janjušević, Budućnost Bemaks će u neđelju probati da odigra perfektnu odbranu i približi se cilju - egal utakmici.
,,Plave“ u nastavku Lige šampiona čeka možda i najteže gostovanje. Prvo zbog same snage protivnika, a onda i zbog navijača, jer je dvorana rasprodata. Otežavajuća okolnost je neigranje Ivone Pavićević (još se oporavlja od povrede), a pitanje je koliko će sa desnog krila pružiti mlada Nađa Kadović koja se tek oporavila.
- Vidjećemo koliko će Nađa pružiti. Nadam se da će koliko-toliko da ima doprinos, a probaćemo i ovu poziciju da pokrijemo sa našim bekovima i pivotima - kazala je Bojana Popović, ohrabrena izdanjima ekipe u finišu prošle godine.
O Rapidu se sve zna. Od bekova sve kreće, a izostanak srednjeg beka, španske reprezentativke - Fernadez, koja je bila najbolja u remiju u Podgorici, nadomješten je sa sjajnom Polman.
- Ekipa sa mnogo strankinja koja se bori za titulu u Rumuniji. Napravili su veliki projekat kako bi što dalje došli u Ligi šampiona. Imali smo priliku da ih kod kuće pobijedimo, međutim na kraju smo izvukli neriješeno. Očekujemo drugačiju utakmicu u nedjelju, a djevojke će osjetiti pune tribine. U Rumuniji se voli rukomet, podržavaju ekipe, a iskreno se nadam da će u takvoj atmosferi naš tim pronaći dodatni motiv i igrati bez nervoze. Takvo fudbalsko navijanje može da
Mnoge mlade igračice, zbog povreda onih koje su bukvalno nezamjenljive, dobile su šansu. Utisak je da su se ,,probudile“ u sistemu koji forsira stručni štab. - Šansu iskoristiš ili ne. Neko više ili manje gradi sebe, a definitvno na utakmicama se dolazi do drugačijeg iskustva. Mi nemamo jaku domaću ligu koja je potrebna mladim igračicama da sve ono što rade na treninzima osjete na utakmicama. A definitivno ništa kao utakmica ne može da podigne samopouzdanje, što je i prirodno. Ponekad, zbog same situacije, teško je da se sa klupe uhvati ritam, a nama nije jednostavno ,,miksati“ - jasna je Popović
centrisan za ono što radiš. Rapid je napadački jedna od najmoćnijih ekipa u Ligi šampiona sa 304 postignuta gola na devet utakmica (u prosjeku postiže skoro 34 gola).
pokrene dobre stvari. Naravno, neće bit lako, ali je ovo dobar način da u punoj dvorani djevojke dođu do novog iskustva. Vidjećemo kako će odreagovati.
Naš tim je dva puta pravio pauzu, nakon EP i prazničnih dana, a onda je polako krenuo u rad.
- U ovom periodu su dobro radile, nemam zamjerki i sigurna sam da će dati sve od sebe kao i do sada.
Od mnogo detalja zavisiće igra ,,plavih“, a Popović očekuje manji broj tehničkih grešaka i više odlučnosti u napadu.
- Pokušaćemo da igramo ponovo svoju igru i smanjimo greške koje bi mogle da nas dovedu do situacije da se teško branimo. Poenta je uvijek biti miran i skon-
- Bekovi dominantno vuku ekipu. Smatram da je naša odbrana ,,šest na šest“ na skoro svakoj utakmici na zavidnom nivou. A ono na čemu potenciram je napad koji mora da bude disciplinovan, odlučan i sa manjim brojem neiznuđenih grešaka. Ne smijemo protivniku da poklanjamo nešto što nije zaslužio. Ako smanjimo greške možemo i u gostima, i to protiv ovakve ekipe, da igramo. Osim toga, moraćemo vrhunskoj ekipi da sabijemo dodatnu energiju koju će dobiti sa tribina. Znači, odbrambeno sigurno možemo da se sastavimo i zaustavimo to što igraju, ali i napadački moramo dobro da odgovorimo i ne dozvolimo lakim golovima da riješe utakmicu. Tanka je linija između egala, pobjede ili poraza od deset golova. U nekoliko tehničkih grešaka utakmica može da ode u ono što ne želimo. Zato potenciram da budu odgovorne prema lopti i odlučnije na gol jer se tada manje griješi - jasna je Popović. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Marko
Bojić je prošlog ljeta stigao u Saudijsku Arabiju, u Al Nasr, klub zvučnog imena u Aziji, koji je „lanac“ više klubova sa istim imenom u Persijskom zalivu. Jedan od najboljih crnogorskih odbojkaša je u sezoni 2017/18. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nosio dres kluba sa istim imenom.
A u kakvom klubu (18. u njegovoj inostranoj karijeri) Bojić igra, za manje upućene u tamošnje odbojkaške prilike postalo je jasnije kada je krajem prošle godine za fudbalski klub Al Nasr potpisao svjetski superstar Kristijano Ronaldo, za 200 miliona eura za dvije i po godine! - Iskreno, nije se ranije ovdje pričalo o dolasku Ronalda. Ja sam bio iznenađen, ne znam da li su ostali članovi Al Nasra nešto naslućivali. Ali vijest je odjeknula, napravio se pravi bum u javnosti, velika je euforija oko njegovog dolaska. U utorak je predstavljen, u vrhunskoj ceremoniji, dočekan je kao kralj. Na prvom treningu Ronalda je bio pun stadion, svi su došli da ga bodre, bilo je ovacija za svaki njegov pokret, dodir sa loptom. Sve majice i svi dresove što su odštampali prodati su za jedan dan. I sad nastavljaju da štampaju nove, ponavljam ogromna je euforija. Sve to govori o njegovom dolasku. To je dobra stvar za Saudijsku Arabiju, i za njihov fudbal posebno – Marko Bojić, za Pobjedu, prenosi utiske iz Rijada o dolasku portugalskog asa.
Bojić je prvi put u Saudijskoj Arabiji, nakon što je u tom dijelu svijeta igrao u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Liga broji 12 klubova, nema plej-ofa, igra se dvokružno – 22 kola, a prošla je polovina ligaškog dijela. Bojićev klub je upisao šest pobjeda i pet poraza, i trenutno je na diobi četvrtog mjesta sa Al Faisalijem...
- Sa Al Faisalijem 8. januara igramo na njihovom terenu i to će biti najbitnija utakmica do sada. Da pokušamo pobjedom da ostanemo sami na četvrtom mjestu, što je i cilj kluba ove sezone – ističe Bojić, zvanično najbolji crnogorski odbojkaš u
Marko Bojić je bio jedan od najzaslužnijih u kvalifikacijama za treći uzastopni plasman odbojkaša na Evropsko prvenstvo. Bio je drugi poenter ekipe sa 62 poena, četiri manje od Ivana Zvicera, ali sa dvije utakmice manje.
- Ponovili smo uspjeh iz prethodna dva ciklusa kvalifikacija, treći put ćemo igrati na EP. To je stvarno dobro za našu odbojku, našu reprezentaciju i igrače, što smo zadržali kontinuitet plasmana na EP. Zbog toga smo i svjesniji da imamo kvalitet – ističe Bojić. Žrijebom je odlučeno da će Crna Gora svoju grupu na EP igrati u Sjevernoj Makedoniji, u Skoplju, a rivali su Poljska, Holandija, Češka, Danska i Sjeverna Makedonija. U osminu finala idu četiri prvoplasirane, što do sada nije pošlo za rukom Crnoj Gori. U taboru naše selekcije se nadaju da će biti treća-sreća… - Dosta sam zadovoljan žrijebom i grupom. Čehe smo već dobijali na prvom nastupu na EP, Danska je borbena ekipa, koja nema zvična imena, ali kao tim djeluju jako dobro i igraju kolektivno, djeluju kompaktno. Međutim, nijesu u rangu najboljih, tako da protiv njih i Čeha vidim veliku šansu. Tu su i Makedonci, koji su, takođe, reprezentacija protiv koje treba da tražimo šansu za pobjedu i prolaz dalje. Poljska i Holandija su u prednosti, ali ćemo i njima pokušati da pomrsimo račune. Mislim da, uz malo sreće, imamo velike šanse da prođemo grupu. Trebali bismo da ostvarimo dvije do tri pobjede, zavisno od ostalih rezultata.
Dobra je stvar što se igra u Skoplju.
- Nećemo dugo da putujemo do tamo. Već smo u Skoplju boravili više puta, mislim da će nam odgovarati njihova dvorana, jer smo upoznati sa njom. Uz to, Skoplje je blizu, i svaki fan odbojke može lakše da dođe – dodao je Bojić.
inostranstvu u 2022. godini. Plasman među četiri najbolja tima u ligi bi Al Nasru omogućio da poslije igra oba tamošnja kupa, posebno onaj važniji - Nohba kup, koji igraju četiri prvoplasirane ekipe (drugi, manje važan, igra šest prvoplasiranih timova iz prvenstva).
- Cilj i ambicije kluba su plasman među četiri, eventualno šest, ali bi prvi cilj svakako bio bolji, kako bismo odigrali oba kupa. Mislim da je to realno. Napravljena je dobra ekipa, uloženo je mnogo više nego prošle sezone, dovedeni su bolji stranci, i nekoliko domaćih igrača koji su bili ili su aktuelni reprezentativci Saudijske Arabije. Realno je da ostvarimo cilj i težićemo tome – dodaje Bojić, bivši igrač Budućnosti i Budvanske rivijere.
Dobri rezultati tima u ovoj sezoni umnogome su rezultat odličnih igara našeg odbojkaša, koji je u prvih 11 kola imao pro-
Od 13. novembra, kada mu je bio rođendan, u Rijadu su mu se pridružili ostali članovi porodice, supruga i sin, pa je Marko sad potpuno zadovoljan i spokojan.
- Tu smo zajedno do kraja sezone.
O životu u Rijadu kaže:
- Smješteni smo u jednom jako kvalitet-
Pored Marka Bojića, u Saudijskoj Arabiji nastupa još jedan crnogorski odbojkaš, Miloš Ćula ć, koji je član Al Itihada
sjek od oko 22 poena po meču. - Zadovoljan sam svojim partijama u dosadašnjem dijelu lige. Igrao sam na visokom nivou, pravio dosta poena, uz visoke procente napada i prijema servisa, te dobre brojke na bloku i servisu. Stvarno imam dosta razloga da budem zadovoljan. U dobroj sam formi i nadam se da ću nastaviti u tom ritmu – nastavlja Bojić.
A utisci o klubu su pozitivni.
- Al Nasr je kvalitetan klub, sa dobrom organizacijom i dobrim uslovima za rad. Treniramo u lijepoj i kvalitetnoj dvorani, sa odličnim svlačionicama i teretanom. Klub ima dosta dobar budžet, redovno izmiruju obaveze prema igračima, i sa te strane sam zadovoljan. Proteklih godina klub nije pravio neke uspjehe, pa su ove godine odlučili da ulože više, kako
bi se domogli plasmana među četiri, a da onda sljedeće sezone ulože dodatna sredstva da se pokuša napasti i titula. Od rezultata u ovoj sezoni, ali i njegovih igara, zavisiće ostanak Bojića i naredne sezone u Al Nasri.
- Imam ugovor na dvije godine, odnosno na jednu plus jednu. Ako klub bude zadovoljan, imaju pravo da me zadrže i za sljedeću sezonu. Ako sve bude kako treba, ako ostvarimo cilj, iduće sezone ćemo pokušati da napadamo titulu. To je projekat kluba. Vidjećemo šta će biti, ali ja se nadam najboljem. Za sada sve ide kako treba.
Dolazak Ronalda je potvrda koliko se u Saudijskoj Arabiji ulaže u sport, posebno fudbal.
nom sportskom kompleksu, na periferiji Rijada. Tu je i fudbalski stadion Al Nasra, kao i odbojkaška i košarkaška dvorana. Rijad je udaljen 20 minuta do pola sata maksimum vožnje autom, tako da uvijek možemo slobodno vrijeme da koristimo da obilazimo lijepa mjesta. Rijad je lijep grad, može da ponudi interesantna mjesta da se posjete. Ima dosta kvalitetnih građevina, trgova za strance. Radi se o atraktivnom gradu i niko od turista ne bi napravio grešku da dođe da posjeti Rijad. A turista je sve više – ističe Bojić
- Fudbalska liga Saudijske Arabije je dosta kvalitetna, dolaze dobri stranci, godinama se ulaže. Igra se dobar fudbal, sve to izgleda dosta ozbiljno. I domaći igrači su maksimalno posvećeni tome, svi su profesionalci, dok, recimo, u nekim drugim sportovima dešava se da svi igrači nijesu svi profesionalci, već mnogi od njih imaju poslove koje odrađuju prijepodne, a uveče dolaze na trening, i ne mogu da odrađuju jutarnje treninge.
Ističe da se do sada odbojkaši nijesu susretali sa fudbalerima, iako se fudbalski stadion nalazi pored odbojkaške dvorane.
- Oni malo mečeva igraju na tom stadionu, više im služi kao pomoćni, iako dosta ozbiljno izgleda, već igraju više na glavnom stadionu gdje nastupa reprezentacija. Nijesmo imali prilike da se srijećemo, što ne znači
da nećemo do kraja sezone. Bojić kaže da će u narednom periodu slobodno vrijeme iskoristiti da pođe i pogleda neki fudbalski meč, zbog Ronalda naravno.
- Možda se i sretnemo. Ako bude prilike, slikaću se sa jednim od najvećih svih vremena, treba iskoristiti tu priliku. Mislim da će ljudi sad masovno da idu na stadion, čak i oni koji do sada nijesu bili zainteresovani, koji nijesu pratili fudbal, jer on ima mnogo fanova u cijelom svijetu, pogotovo ovdje.
A Bojić je, kako kaže, „fan Ronalda, ali i Mesija i još nekih vrhunskih igrača“.
- Ne mogu nekoga posebno da izdvojim. Ali Ronaldo je, sigurno, jedan od najvećih fiudbalera i sportista uopšte svih vremena. Čovjek je oborio sve rekorde, pet puta osvojio Ligu šampiona... – zaključio je Marko Bojić. Saša JONČIĆ
PODGORICA - Dan nakon prozivke, sportski direktor Budućnosti Anto Drobnjak predstavio je zimska pojačanja u pres sali Gradskog stadiona pod Goricom.
Krilni napadač Petar Grbić (34) vratio se da završi karijeru u matičnom klubu, a povratnik je i vezista Petar Sekulović (24) koji je u mlađim selekcijama nosio ,,plavo-bijeli“ dres. Obojica su prethodno nastupala za Mornar.
Jedino (pravo) novo lice za sada je doskorašnji ofanzivac Sutjeke, Filip Knežević (31), koji je najvećem rivalu pristupio kao slobodan igrač, sa statusom stranca.
- Grbić je naše dijete, odlazio je i vraćao se. Sada je ponovo sa nama. Očekujem od njega da predstojeću polusezonu odradi onako kako zna i može, da se spremi i bude od pomoći u borbi za prvo mjesto. Kneževića sam pratio. Zapao mi je za oko. Vidio sam kvalitet. Mislim da nam treba takav igrač. Sekulović je takođe naše dijete. Do svoje 18. godine bio je u Budućnosti. Putevi su ga vodili na druga mjesta, ali dokazao se tamo gdje je igrao. Vjerujem u ono što može da pruži. Sa pozajmice smo vratili Dašića koji je prethodnih pola godine bio član Arsenala – rekao je Drobnjak.
Prvi operativac ,,plavih“ poručio je da prelazni rok nije završen za pretendenta na titulu.
- Malo je slobodnih igrača u zimskom prelaznom roku, a one koji su slobodni nije lako dovesti. Imamo i mlade fudbalere koji su se dokazali, vodimo računa i o njima. Bilo je puno starijih igrača, koji nijesu igrali, a dovedeni su kao pojačanja. Tu smo napravili neke rezove. Nadam se da ćemo dovesti još jedno ili dva pojačanja, te napraviti ekipu koja će na kraju osvojiti titulu – kaže Drobnjak.
Od dana kada je napustio Dečić, moglo se čuti da će Fatos Bećiraj ponovo zaigrati za Budućnost.
Drobnjak, međutim, ističe da nije bilo kontakta sa rekorderom po broju nastupa za crnogrosku ,,A“ selekciju i momkom koji na početku svoje fubalske priče ostavio dubog trag pod Goricom.
- Nikakvog kontakta nije bilo, što ne umanjuje kvalitet Bećiraja. Cijenim ga kao čovjeka i kao igrača, ali u ovom trenutku imamo dovoljno iskusnih fudbalera. Želim mu puno sreće u nastavku karijere. Nijesu samo dolasci aktuelni u ,,plavo-bijelom“ taboru...
- Janković, Milošević, Vlahović i Rudović su otišli. Pe-
Filip Knežević je osvojio titulu u dresu Sutjeske, a sada će sa ekipom Budućnosti juriti trofej protiv dojučerašnjeg kluba. - Nadam se da ću golovima i asistencijama opravdati povjerenje. Titula je glavni cilj. Očekujem da mi stariji pomognemo mladim igračima, jer smo dosta toga prošli. Vjerujem da će i oni uz nas da porastu. Nadam se da ću da donesem Budućnosti ono što joj treba – rekao je Knežević.
tar Vuković će vjerovatno na pozajmicu ili ćemo raskinuti ugovor koji važi još pola godine. Razmatra se i promjena sredine za Milića i Sekulića – saopštio je Drobnjak. Podgoričani su slabo otvorili ligaški dio takmičanja, u jednom trenutku kasnili devet bodova za liderom, a turbulentno ljeto obilježila je i promjena trenera kada je umjesto Aleksandra Nedovića angažovan Miodrag Džudović
Tokom jeseni se tim podigao, bio lider, ali je tu ulogu ispustio u posljednjem kolu prvog dijela prvenstva nakon ubjedljivog poraza od Iskre u Danilovgradu.
Stanje na tabeli je takvo da Budućnost i Sutjeska imaju isti bodovni saldo na vrhu, ali su Nikšićani ispred zbog bolje gol razlike.
Utisak sportskog direktora je polovičan.
- Zadovoljan sam rezultatima koje smo postigli, ali nijesam igrom. Nijesam iznenađen onim što nam se desilo u posljednjem kolu, jer smo ušli u krizu igre. Bilo je utakmica u kojima smo se mučili. Jedno poluvrijeme odigramo dobro,
Kako gledaš na prelazak u redove najvećeg rivala tvog prethodnog tima? - Ja sam stranac, ne doživljavam to tako. Dajem maksimum za klub za koji igram. Prethodni klub je bio korektan, sve najbolje o njima. Svaka utakmica je šansa da dam gol ili dva, ili upišem asistenciju. Trofeji se osvajaju na takozvanim malim utakmicama. Budućnost je pobjeđivala prošle sezone u derbijima, a mi smo u Sutjesci uzeli titulu. Volio bih da se tradicija u derbijima nastavi, ali da ovoga puta Budućnost bude prva – istakao je nekadašnji fudbaler Partizana, Vojvodine, Čukaričkog, Radničkog iz Niša, čačanskog Borca.
Dosadašnji napadač Budućnosti Stefan Milošević karijeru nastavlja u Rumuniji – u klubu po imenu UTA Arad.Korpulentni ofanzivac jesenas je, na 16 utakmica, postigao pet golova i upisao tri asistencije u ,,plavo-bijelom“ dresu
drugo loše. Previše je bilo toplo – hladno. U nastavku očekujem reakciju. Mislim da ovi momci, koje smo doveli, imaju kvalitet da unaprijede ekipu. Rezultati neka nas prate, a igru moramo da popravimo. Na tome moramo da radimo. Uvođenjem svježe krvi, u kombinaciji sa mladima, očekujem da sve ide u pozitivnom smjeru – naglasio je Drobnjak.
Klub je nedavno prodao Viktora Đukanovića švedskom Hamarbiju, ranije Lazara Mijovića u belgijski Lomel – dva momka koja su prepoznata kao budućnost crnogorskog fudbala.
To je dokaz da talenata nikada nije falilo, samo što im se u posljednje vrijeme posvećuje više pažnje.
- Gledamo da izađemo u susret tim momcima, reprezentaciji i naravno najviše nama. Samim tim što igraju za repre-
zentaciju, oni i nama pomažu jer stiču internacionalno iskustvo. Iz te generacije će prvom timu biti priključeni Adžić, Perović, Bodin Tomašević. Planirano je da ih bude više, ali oni počinju pripreme sa nacionalnom selekcijom desetog januara, pa imaju obaveze početkom februara, pa igraju utakmice u martu. Gledaćemo da što duže budu sa nama, ali i da izađemo reprezentaciji u susret. Rukovodstvo je ovoga puta odustalo od puta u Antaliju. Ekipa će se pripremati kod kuće, dok će glavnu fazu trenažnog procesa odraditi na Crnogorskom primorju. - Uprava kluba nije bila zadovoljna urađenim tokom prethodnog boravku u Turskoj. Donijeta je odluka da se ove godine pipremamo na našem primorju. Od 20. januara do 3. februara boravićemo u budvanskom hote-
Petar Sekulović je do 18. godine bio član Budućnosti. Put ga je odveo na drugu stranu, a partijama u Mornaru zavrijedio je pažnju sportskog sektora ,,plavih“. Podgoričani su ga htjeli i ljetos, ali sada su realizovali transfer. - Vratio sam se gdje sam ponikao. Spreman sam - u klubu znaju šta da očekuju od mene. Tu sam da radim, učim i pokažem šta mogu. Navikao sam da pobjeđujem i nadam se da će se to nastaviti. Čeka me paklena konkurencija na sredini terena, ali došao sam da igram – rekao je dvadeset četvorogodišnji vezista.
lu ,,Splendid“. Zakazali smo neke prijateljske utakmice, a u međuvremenu ćemo dogovoriti još par protivnika – rekao je Drobnjak. Šampionski pehar je prioritet Budućnosti, s tim što se razmišlja i o koraku dalje na evropskoj sceni. - Smatram da ne treba mijenjati grupu koja je već neko vrijeme zajedno, naročito u ovom zimskom prelaznom roku. Pripremaćemo se i za jun, za Evropu, da pokušamo da uradimo nešto više. Nijesmo baš u tome uspijevali prethodnih godina. Nastojaćemo da to promijenimo i zadržimo se duže na međunarodnoj sceni – zaključio je Drobnjak. Davor KAŽIĆ
Svi putevi Petra Grbića vode u Budućnost.
Odlazio je i vraćao se u matični klub, a sada je ponovo tu – sa planom da u ,,plavo-bijelom“ dresu završi igračku karijeru. Da se stavi tačka tamo gdje je sve počelo.
- Vraćam se kući. Kao da nikada nijesam napustio ovaj klub, tako se osjećam. Drago mi je što sam se vratio da završim karijeru tu gdje sam počeo. Maksimalno sam koncentrisan. Želio bih da se zahvalim upravi koja je prepoznala da mogu da pomognem Budućnosti. Pun sam želje i elana da u ovoj godini osvojim titulu, koja je cilj –rekao je Grbić.
Trideset četvorogodišnji krilni napadač igrao je u Titogradu, Mogrenu, Olimpijakosu, OFK Beogradu, Partizanu, Radničkom iz Niša, bio u Izraelu i Turskoj. Sa ekipom Budućnosti osvojio je duplu krunu, bio kapiten, ali je prije godinu i po napustio klub uz dozu gorčine – poslije debakla u Evropi.
Preselio se u Mornar... - Evropa je presudila da napustim Budućnost prethodnog puta. Nije mi bilo pravo, bilo je i malo ljutnje, jer sam dao cijelog sebe klubu koji volim. Ipak, razumijem da je poslije lošeg učinka na ino sceni nešto moralo da se prelomi. To je prošlost, opet sam tu, u svojoj Budućnosti. Uradiću sve da pomognem u osvajanju još jedne titule – poručio je Grbić, koji nastavlja: - Svi sanjamo da se izdignemo iz realnosti crnogorskih klubova u Evropi. Mi smo te prve godine napravili iskorak pobjedom nad Astanom, a onda smo nesrećno izgubili od Sarajeva. Onda smo iduće godine naišli na Helsinki koji je bio najteži mogući rival. Poslije toga je bio duel sa predstavnikom Farskih Ostrva, da ne pominjem sve to. Tada je bilo mnogo mladih igrača i mislim da se nijesmo adekvatno pojačali. Platili smo cijenu šef stručnog štaba, Draško Božović i ja. To su normalne stvari u fudbalu. To sve treba prihvatiti. Grbić je sa ,,plavima“ dogovorio saradnju do kraja sezone...
- Kada dođe Evropa treba prvo da sjednem sa šefom stručnog štaba i direktorom da vidim kako i šta jer sam se dogovorio na pola godine. O tome ću razmišljati naknadno. Fokus je stavljen na pripreme i da pojurimo trofej – zaključio je Grbić, koji se zahvalio Mornaru na dozvoli da
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Posljednji pozdrav, voljena naša
Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424150, 067/473-367 2
RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3
Javljamo da je 5. januara 2023. u 92. godini preselila na Ahiret
Hvala ti na ljubavi. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Tvoji NIKOLA i MARIJA
Posljednji pozdrav majci i babi
Hajtar se prima kod groblja u Tuzima 6. januara 2023. godine od 10 do 14 časova kada će se klanjati i dženaza.
Ožalošćeni: sin SAFET - BETA, kćerke MIRA i ENKA, snaha BRANKICA, zetovi FADIL i HASAN, unučad, praunučad kao i mnogobrojna rodbina KRKANOVIĆ i DERVIŠEVIĆ
Danas ispraćamo na vječni put našu voljenu i nikad prežaljenu Dragu. Neka te anđeli čuvaju.
Tvoji SLAVICA, BOŠKO i MARIJA
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
OBJEKTIV
Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4
PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
Hvala za svu ljubav i toplinu koju si nam pruzala. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoja sestra BEBA STOJKOVIĆ sa porodicom
MILADIN MILIČKOVIĆ
Bez zaborava, Sestra MILKA sa porodicom
Posljednji pozdrav bardu crnogorskog melosa
се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћени: син СЛОБОДАН, ћерка СЛАВИЦА, сестре ДАРИНКА, МИЛЕВА и БЕБА, унучад БОШКО, МАРИЈА и ЛУКА, заова МИЛИЈАНА и остала многобројна родбина
Gdje god si pošao i gdje god si zapjevao, pjevao si o svojoj Crnoj Gori i svojim rodnim Bjelopavlićima! Čuvaćemo te od zaborava i vječno se ponositi tvojim likom i djelom!
Hvala ti za sve!
,,Moralo je jednom tako biti...“
OPŠTINA DANILOVGRAD
Četrdeset je dana od smrti i
pola godine od smrti jedinog sina i brata supruga i oca
Kako vrijeme prolazi, sve je teže i sve nam više nedostajete. Tužni su svi dani provedeni bez vas. Ali ti si brate žurio tati u zagrljaj, na sve si nas zaboravio, majku si doživota ranio, u tugu je zavio, sestru jednu ostavio bez bratske ljubavi i topline. Počivajte među anđelima anđelske duše, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. 8. januara u 10 časova najuža porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću. Porodica posebnu zahvalnost duguje komšijama sela Popratnica i Kornet, doktoru Slaviši Peruničiću i Odjeljenju neurologije u JU Dom učenika i studenata Podgorica.
Majka i supruga BOSA, sestra i ćerka VESNA ČIČAREVIĆ sa porodicom
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
336
Posljednji pozdrav voljenom
Počivaj u miru, veliki druže i prijatelju, a porodici iskreno saučešće.
RADONČIĆ RUŽDIJADEBELJKO SA PORODICOM, NEW YORK – SAD
Posljednji pozdrav prijatelju ZORAN KALEZIĆ
Počivaj u miru, moj prijatelju, a porodici iskreno saučešće.
BAĆKO KOLJENOVIĆ, NEW YORK – SAD
337
TUŽNO SJEĆANJE na naše voljene roditelje
Godine prolaze, bol za vama je ista. Nedostajete... Sin VELJKO-LONGO, ćerke VESNA i NADA, snaha RANKA, unučad BOJAN, ALEKSANDRA i MILENA
316
Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, brat i đed
и БУЛАТОВИЋ
Dvije su godine od tvoje smrti, moj iskreni prijatelju
Vrijeme prolazi a ja se i dalje ne mirim sa tim da te više nema. Nedostaješ i nedostajaćeš dok sam živ.
NENAD MILOŠEVIĆ
294
Svakim danom nam sve više nedostaje tvoja ljubav i podrška. Sjećanje na tebe će zauvijek ostati u našim srcima. Počivaj u miru.
Dana 8. januara 2023. godine u 10 časova ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću.
Porodica VUKSANOVIĆ
Dana 12. januara 2023. navršava se godina dana od smrti naše voljene
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu i bol koju si nam ostavila. Tvoja plemenita duša, dobrota i častan životni put zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje.
Porodica će u nedjelju, 8. januara u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću.
328
Devetog januara navršava se godina dana od smrti našeg voljenog i jedinog sina i brata
I dalje nijemi pred surovom istinom... Utjehu za uskraćenu najtopliju bratsku ljubav nalazimo u ponosu na tvoj časni i dostojanstven život. U ponedjeljak, 9. januara u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću.
Tvoji najmiliji: otac ĆETKO, sestre JELENA i MILENA, sestrične TARA i TIJANA i zet VELIBOR
Voljeni brate
Godina je prošla kao tren...
Malo je riječi da opišu koliko sam ti zahvalna za svu ljubav i pažnju koju si mi nesebično pružao i koliko mi svakim danom sve više nedostaješ.
Riječi utjehe nema, jer sve podsjeća na tvoj prerani odlazak. I boli. I boljeće dok sam živa.
S ponosom ću nositi tvoj dragi lik u srcu.
Tvoja JELENAGodina dana otkako je zaspao najbolji ujo na svijetu
Bili smo tvoji anđeli, sad si ti naš! Volimo te, ujo!
TARA i TIJANA
330
331
Godina dana otkako nas je napustio naš voljeni brat, ujak i šura
Godina dana, a ni minuta bez tebe.
Molim se i vjerujem da osjećaš misli koje ti idu, ljubav koju ti šaljemo. Nižu se uspomene, ređaju se sjećanja, beskrajnom tugom protkana, ali i u tim teškim trenucima, ti, kao i uvijek kad je najteže, nađeš način da nas zaštitiš i pokažeš nam da nas i dalje čuvaš.
Tvoj put je bio jasan – da sve svoje bližnje učiniš srećnim, zato si ostao poseban u srcima svih koji su te znali, a u mom srcu simbol nemjerljive i vječne ljubavi.
Tvoja sestra MILENA, sestrične TARA i TIJANA i zet VELIBOR
Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju
Kume moj mili
Dragom ujaku
Za veliku ljubav, pažnju i toplinu koju si mi pružao veliko hvala. Počivaj u miru.
Sve lijepo i plemenito prelio si iz svog srca u pjesmu. Pripadaš ljudima koji ne mogu i neće biti zaboravljeni. Hvala za sve lijepe trenutke provedene sa tobom i tvojom Irenom.
Nije bilo boljeg brata niti druga Sad ostaje neprebol i tuga A pjesma postaje simbol tvog imena Za tebe moj ,,VIDO“ zaborava nema.
Tvoj lik je u duši a pjesma odzvanja Umrijet ne možeš, voli te tvoj Banja
Tužni zbog tvog odlaska
Prijatelju naše kuće
320
Navršavaju se dvije godine od kako nas je napustio moj otac
Dragi tata, Voljeni nikad ne umiru, tako da ćeš vječno živjeti u našim srcima i mislima. Čuvamo te od zaborava.
Kćerka MILEVA sa porodicom
Bratu Gagiju
Bio si jedinstven u svakom pogledu i kao takav si otišao sa ovog svijeta. Hvala ti za svaki trenutak. Počivaj u miru.
293
Tvoja pjesma bila je melem našim dušama kojom si nas godinama okupljao i radovao, a tvoja ,,DANIJELA“ najživlja uspomena na tvog i našeg Marka.
Hvala ti što si smogao snage da mu je u julu posljednji put otpjevaš u Bajicama.
Vječna ti slava i nek te pjesma prati đe god da si...
324
NATAŠA sa porodicom
Poštovanom prijatelju
Neka ti je laka rodna gruda. Počivaj u miru.
Umro je naš voljeni tetak, zet i pašenog
319
Deset je godina od kako nije sa nama naš
Vrijeme koje je prošlo nije nam donijelo utjehu. Nedostaješ, svakim danom sve više.
Tvoja PORODICA
Vječna slava
Od familije pokojnog MARKA Milanovog MARTINOVIĆA
322
Sa neizmjernim bolom se opraštamo od tebe, uz vječno sjećanje i zahvalnost za sve što si nam bio i što si učinio za nas. Sahrana će se obaviti dana 5. januara 2023. godine na gradskom groblju Bitola – Makedonija.
Tuguju za tobom tvoji: BOJAN, BILJANA, ALEKSANDRA, SANJA i DANILO JOVOVIĆ
Dana 5. januara navršava se 40 dana od kako nas je napustila naša draga supruga, majka, svekrva i baba
Legenda koja je nastajala i nastala o tebi prateći tvoj život, neće ti dati da prestaneš živjeti još dugo, dugo, dugo...
rođena Elaković
Toga dana u 10 časova posjetili smo njenu vječnu kuću u Gor njim Seocima, zalili je suzama, položili cvijeće i upalili svijeće. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
Tvoja ožalošćena porodica ORLANDIĆ
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
Posljednji pozdrav prijatelju
Posljednji pozdrav prijatelju
Bratiću, otpjevaj svima onima koji te dočekaše tamo raširenih ruka, jednu pjesmu. ,,strina“ ANĐE Nikolina KALUĐEROVIĆ
Posljednji tužni pozdrav
Počivaj u miru koji si nadam se konačno našao, dobri komšija, prijatelju i brate.
DUŠAN SIMONOVIĆ sa porodicom
Tužni zbog tvog preranog odlaska, zauvijek ćemo pamtiti prelijepe trenutke provedene sa tobom. Počivaj u miru, dragi naš prijatelju. Porodici iskreno saučešće.
MIJO i LJILJA MILIĆ, NEW YORK
Dana 6. januara navršavaju se 4 godine od smrti supruga, oca, đeda i svekra
Vrijeme koje prolazi nije umanjilo bol i tugu za tobom. Čuvamo te kroz najljepše uspomene.
Tvoji: ZORICA, DRAŠKO, IVO, DUŠKA, IVA, DANIJELA, BALŠA, LUKA i BOJANA
272
Prošao je stotine puteva i staza bez putokaza, trošio mladost natenane i zastao, moj dragi
Počivaj u miru, dragi prijatelju.
MIRSAD SERHATLIĆ i GRUPA „MAKADAM“
Tužni pozdrav
Dragom prijatelju, velikom čovjeku i priznatom umjetniku, kosmopoliti, filantropu i hedonisti, istrajnom borcu i iskrenom rodoljubu.
JADRANKA i MIRKO NENEZIĆ
268
Gajio si balkansku dušu u vremenu bezdušnome, sve dok u tvoj život ne navrati opaka bolest koja ti krila slomi i otkotrlja, a Kari Šabanove odvezoše u vječno pamćenje.
Porodici i naciji upućujem iskreno saučešće.
271 Умро је
267
Ostali smo bez mnogo milog prijatelja
Slušaćemo tvoje divne pjesme i vječno te čuvati u našim srcima. Neka ti je vječni mir.
Posljednji pozdrav dragom bratu ZORANU KALEZIĆU
Počivaj u miru.
Sestre SONJA i SVETLANA sa porodicama
DR BOGDAN SEKULIĆ
ЗОРАН Драгишин КАЛЕЗИЋ
Саучешће примамо дана 5. јануара од 10 до 14 часова и 6. јануара 2023. године од 10 до 14 часова у капели у Даниловграду, након чега ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Јастреб бб, Даниловград. Вијенци се не прилажу.
Ожалошћени: супруга ИРЕНА, кћерка АЛЕКСАНДРА, син ФИЛИП, унук ДАНИЛО, сестре БРАНКА и ЈЕЛКА, братанић ЛАЗАР, братанична АНА, снахе ЈОВАНКА и СУЗАНА, сестрићи АНДРИЈА и ИВАН, сестричне МИЛИЦА и ЈАНА и остала многобројна родбина КАЛЕЗИЋ и ДРАГОВИЋ
Bila je čast poznavati Te. Svaki trenutak proveden sa Tobom ostaće u najljepšem sjećanju. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.
276
269
Posljednji pozdrav našem bratu ZORANU KALEZIĆU
Od UDRUŽENJA CRNOGORACA CRVENKA
Posljednji pozdrav, dragi ZOKI
Nebeska prostranstva među anđelima tvoji će biti vječni podijumi. BOKI ĐUROVIĆ
Šest godina je od smrti naše drage,
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš najmiliji
Dana 8. januara je 40 dana od smrti
Sa ponosom i ljubavlju se sjećamo naše pokojnice.
Nije tačno da vrijeme liječi sve. Nije lakše, ne prolazi, teško je, ali moramo dalje. Nedostaješ nam puno...
U subotu, 7. januara, posjetićemo njegovu vječnu kuću u 10 časova na groblju Čepurci.
Sinovi ZORAN i RANKO sa porodicama
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. U tvom plemenitom srcu bilo je mjesta za sve nas.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
U nedjelju, 8. januara, u 10 časova uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Tvoji NAJMILIJINavršava se 40 dana od smrti mog zeta
DRAGAN Aleksandrov BOŽOVIĆ
Ponosan sam što si bio dio moje porodice. Sa velikim poštovanjem i divljenjem čuvam uspomenu na tebe.
MOMČILO RADOVIĆ
Ožalošćeni: supruga RADMILA, bratanići PREDRAG i NENAD sa porodicama i snaha NEVENKA
247
225
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog
Sve lijepo i plemenito imalo je tvoje srce u kom je bilo mjesta za sve.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Snaha NEVENKA
Četrdeset dana je od smrti našeg dragog strica i đeda
Tvoja plemenita duša i veliko srce će nas uvijek sjećati na tebe, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Bratanić NENAD sa porodicom
Četrdeset dana od kada te nema, voljeni moj ujače
SLOBO
Bio si moj ujak, prijatelj, moj drug, moj deko! Živjeti bez tebe je teško drugačije, nema te, fališ puno, moja si suza u oku više, a znao si, sve si znao, ali...
Naše male i velike tajne, naše druženje, pjesme i bol bile su nam prisutne svakog dana. Počivaj pored naših voljenih, a ja ću te deko nositi u srcu do kraja života sa lijepim uspomenama.
Voli te tvoja MACA
Iako prolazi četrdeset dana, nadam se da ćeš se pojaviti da nas iznenadiš. Nedostaješ svakim danom sve više...
Snaha NATAŠA
226
224
Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe neće nikad.
Bratanić PREDRAG sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti mog dragog supruga
Bol i tuga što te izgubih. Ponosna što te imah. Uz trajnu ljubav vječno ćeš biti sa mnom u mom srcu i mislima. Počivaj u miru, moj dragi i nikad zaboravljeni Deko.
Voli te tvoja supruga RADMILA
S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe.
GIGA, MILENA i ANA sa porodicom
273
Tri godine od kako nije sa nama naša
Navršava se godina od smrti našeg voljenog
Vrijeme koje je prošlo nije nam donijelo utjehu. Nedostaješ, svakim danom sve više.
Tvoji: NIKOLA, MILENA, MATIJA i MAKSIM
VASO MUGOŠA MAJA
7. 1. 1990 – 7. 1 .2023. 31. 12. 1999 – 7. 1. 2023.
Sjećanje traje.
Vaši: MILA, MIOMIR i MARINA
255
Beskrajnu tugu pokušavamo da ublažimo evociranjem uspomena na dane kada smo bili zajedno.
Emocije naviru, suze često same krenu, ali tvoj izbor bi bio da u krajnjem preovlada osmijeh.
Bolno nedostaješ…
U nedjelju u 10 časova posjetićemo Draganovu vječnu kuću u Dodošima.
262
Navršava se godina od smrti našeg voljenog
Bio si nam podrška i oslonac u svemu. Volimo te, deda…
Tvoje unuke: MIA, HANA, KALINA i DARIJA
Otišla si tiho bez pozdrava baš onako kako si i živjela. Počivaj u miru, iskrena i plemenita dušo. Ponosni na tebe i na tvoj nimalo lak, ali i častan život, hvala ti na svemu, čuvaćemo te od zaborava.
Ovim putem izražavamo zahvalnost svima onima koji izjaviše saučešće, lično, putem telegrama i telefona.
Hvala svima koji pružiše i ponudiše pomoć oko sahrane naše drage pokojnice.
Hvala svima onima koji priložiše cvijeće na odar naše pokojnice.
U nedjelju, 8. januara 2023. godine, u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Četrdeset je dana od smrti naše majke
Draga majko, teška je istina da više nijesi među nama.
u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima. Tvoji: STEVAN, DUŠAN, TANJA i VANJA
Dana 7. januara 2023. navršava se pet godina od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda
Godina dana prođe od kako nas je napustila naša majka
Voljena Majko, Teško je pisati ovim povodom... Tvoja i Tatina duša sada su zajedno.
Tvoje ćerke VESNA, NADA i IVANA
IN MEMORIAM 8. 12. 1937 – 9. 1. 2008.
Tužno sjećanje da 15 godina nisi sa nama, tata. Mjerilo svega dobrog, ponosnog i stamenog u našim životima, požrtvovanog za porodicu uvijek i svuda i neumornog podsjetnika da uvijek moramo biti bolji i ići naprijed.
Vole te i čuvaju od zaborava,
tvoji: PREDRAG, NATALIJA i TAMARA
291
Godina dana je od i Trideset pet godina je od smrti naše drage majke smrti našeg dragog oca
Voljeni naši roditelji, vrijeme prolazi ali čežnja za vama ne jenjava.
I mi starimo, život teče, ali roditeljski zagrljaj faliće dok smo živi. Počivajte u miru uz našu vječnu ljubav i zahvalnost. Dok mi živimo naša srca su vaš dom.
Vaša đeca: VESKO, MIJO, NADA, ZAGE i MIRA sa porodicama
Dana 9. januara 2023. godine je 40 dana od smrti naše voljene
Dragi moj
Svojom ljubavlju i čestitošću oplemenila je naše živote. Bol je nešto sa čim moramo da živimo, a ponos je ono što nam ostaje poslije nje.
Zauvijek je u našim i srcima svih koji su je poznavali. Hvala svima na saosjećanju u našem bolu. U nedjelju, 8. januara, u 10 sati, posjetićemo Bebin grob na Čepurcima.
248
Nijesam ni slutila da ću ti se ovako obraćati sada. Sve se desilo vrlo brzo, neočekivano... Svoju bol nosim dostojanstveno. Pokušavam da naviknem da živim bez tebe, no ti si tu gdje god se okrenem.
Moram naprijed sa djecom i unučadima. Mnogo nedostaješ.
Voljenom ocu, đedu i tastu
260
258
Dana 8. januara 2023. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog
Porodica će istog dana obići njegovu vječnu kuću, a umjesto četrdesetodnevnog pomena doniraće novčana sredstva za adaptaciju Osnovne škole u selu Pošćenju.
Ožalošćena porodica RADULOVIĆ
252 Četrdeset dana je od kada nije sa nama naš dragi
259
Dragi tata, ovo nedostajanje tebe je bolna tišina na koju se teško navikavamo. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
Tvoji: NATAŠA, ĐORĐE, KATARINA i KSENIJA
Sjećanjem na tvoj osmijeh, pošalice i lijepe riječi ublažavamo tugu.
Tvoji: PETAR, ĐURĐA, GORICA i VLADO
Šestog januara šest je godina od kada nije sa nama
Zajedničke godine ispunjene srećom vrijeme neće izbrisati. S ljubavlju i poštovanjem,
tvoja porodica: supruga MILIJANA, sinovi DRAGAN, DEJAN, DRAŽEN, snaha DIJANA, unučad ANĐELA, DARKO, DUŠAN, LUKA
Tužno sjećanje na naše drage roditelje i brata
KOSTO BOŽANA i MILENKO 7. 1. 2010. 7. 4. 2016. 13. 7. 2020.
Uvijek u mislima i sjećanjima.
Vaši: MILORAD, VJERA i SENKA
TUŽNO SJEĆANJE NA 7. 1. 2004 – 7. 1. 2023.
Sine, devetnaest dana mnogo je, a ne devetnaest godina od kada zla sudbina se žestoko poigra, pitamo se zašto, odgovora nema. Tvoju Saru pazimo. Moram ti reći iako me nećeš čuti. Od tvoje slike se ne odvaja. Teško je sine, bol tuga sve su jači.
Tvoji roditelji MILO i NAJA
231
Godine prolaze ali tuga i bol za tobom ostaju vječne. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
TVOJA PORODICA279
Neka te obasja Božićna svjetlost nas humanista, veliki roditelju. Ponosni smo što smo te takvog imali, veliki heroju svog vremena pošteni. Zemljom si letio, radio, stvarao, sad leti nebom sa anđelima čuvarima. Voljeni ne umiru nikad, žive u srcima svojih najmilijih.
Tvoja ćerka DARA, unuka NINA, unuk NIKŠA, snaha IVANA, praunuke NATAŠA i LUCIJA KLIKOVAC
6, 7. i 8. januar 2023.
Godina dana je od smrti našeg
Boli rana kao prvog dana. Počivaj u miru sa roditeljima i braćom.
NADA NOVAKOVIĆ s porodicom
Navršava se godina od kada nije sa nama naš stric
Za sve što prošlo je i sve što dolazi nedostaješ. Počivaj u miru!
Tvoji: DRAGANA, NATAŠA, ZORAN, NENAD, NIKOLA i BORIS
Godina od kako nije sa nama moj voljeni brat
Kad duša zaboli vrijeme nije lijek. Ostaje tiha patnja i sjećanje na zajedničke trenutke. Nedostaje mi tvoj doček u porodičnoj kući. S ponosom ću te pominjati, po dobru pamtiti i zauvijek voljeti. Neka te u tišini vječnog mira čuva sestrinska ljubav.
Tvoja sestra ANA
Uvijek
Ostaješ uvijek voljen i nikad zaboravljen.
IGOR i IVANA
Dvije godine od smrti godina i osam mjeseci od smrti
Otišli ste prerano, nedugo jedan za drugim, a sa vama i dio nas. Vaše mjesto biće upražnjeno, ali u našim srcima i mislima živjećete dok mi živimo.
Počivajte u miru, voljeni naši.
Tvoji NAJMILIJI
Vaši: BOSA, IGOR, MIRKO i IVONA sa porodicama
sa nama u našim srcima.
