Dnevni list Pobjeda 05.11.2022.

Na muk se nadovezala lavina humanosti

Ne možemo ostati nijemi na nesebičnu podršku koju od samog početka osjećamo i u ime Filipovo i čitave naše porodice želim da se zahvalim građanima Crne Gore i šire na tome. Veliki broj ljudi ne poznajemo, ali ih to nije spriječilo da svako na svoj način doprinese da Filip preživi – piše u pismu Marina Đurković

Vinston Čerčil je rekao: „Engleska nema vječne prijatelje već samo vječne interese“. A tako i Francuska i Njemačka. Mali moraju misliti i djelovati brže i pametnije od velikih, jer veliki mogu opstajati dugo na inerciji svojih moćnih administrativnih, privrednih, finansijskih i militarnih sistema. Obucite se toplo i ponesite tain. Ovo se za jednu noć neće završiti

Filip Đurković

PODGORICA - Temelji Crne Gore dovedeni su u pitanje i zbog toga sam du boko zabrinut za situaciju u Crnoj Gori. Tako je juče evropski poslanik Vladimir Bilčik okarakterisao aktu elnu političku situaciju u našoj zemlji.

U Skupštini Crne Gore ju če je održana druga Skupšti na građana na koju su, osim crnogorskih poslanika, po zvana i dvojica evropskih po slanika – Vladimir Bilčik i Kri stijan Sagarc. Obraćajući se u Skupštini, Bilčik je naveo da su politički temelj, ustavni ali i ekonomski temelji Crne Gore ugroženi i dovedeni u pitanje. Bilčik je ocijenio da je u Crnoj Gori situacija teška, i da su na snazi teška i vremena polari zacije za našu zemlju, te da mu je drago da u parlamentu da nas vidi predstavnike različi tih političkih partija.

DIJALOG I REZULTATI

Rekao je da su u demokrati ji potrebne snažne instituci je koje rade po pravilima, ali i aktivno učešće građana. Ka zao je da je Crna Gora napra vila izbor – put ka EU, ali to će se desiti kroz naporan rad. -Dijalog, potreban vam je di jalog, ali on ne može biti tu sa mo radi dijaloga, već mora da dovede do određenih odluka – dodao je Bilčik, dodajući da Brisel prati šta radi Crna Go ra ali da vlastima neće govori ti šta treba da čine. Kazao je i da je rat u Evropi promijenio stvari u Evropi.

-Rusija je napala zemlju kan didata, znači napada prošire nje EU i pokušava da podrije proširenje i na drugim mjesti ma. Želimo da vidimo da Cr

Bilčik: Zabrinuti smo za situaciju u Crnoj Gori, temelji zemlje su poljuljani

Političari su političari, nijesu sudije, i mislim da je važno da sve odluke budu donešene u okvirima Ustava i zakona. Posmatrao sam diskusiju i glasanje u ovom domu i pratio situaciju u medijima i neki političari koji su glasali za ovaj zakon rekli su mi da zaista postoje problemi u vezi sa ustavnošću Zakona o predsjedniku – rekao je Bilčik

na Gora kreće evropskom sta zom i da napreduje. Ono što je suština je postojanje demo kratskih institucija – kazao je Bilčik. Evropski poslanik rekao je da žele da pomognu Crnoj Go

ri da nađe izlaz iz ustajalosti. -To ima smisla kada postoje institucije koje imaju čvrste temelje, a dvije ih sada nema ju – Vlada i ustavni sud. Želim da pronađete izlaz, da Vlada i ustavni sud dobiju legitimne

Đukanović: Neophodna jasna poruka podrške proevropskoj politici

-Još jedan veoma otvoren razgovor i razmje na mišljenja o iznalaženju rješenja instituci onalne i političke krize u Crnoj Gori sa posla nikom EP Vladimirom Bilčikom, napisao je na Tviteru predsjednik Crne Gore Milo Đukanović

Crnogorski predsjednik je saopštio da evrop ski partneri blisko prate sva dešavanja u ze mlji.

-Neophodna je jasna poruka podrške proe vropskoj politici Crne Gore za uspostavljanje političke stabilnosti i funkcionalnosti zemlje. Evropski partneri blisko prate sva dešavanja u

Crnoj Gori, koja zahtijevaju jasan i neodložan odgovor. Neophodan je dijalog i kompromis između političkih aktera koji dijele evropske vrijednosti. Evropski parlament je spreman da pomogne i olakša kulturu političkog dija loga u zemlji – navodi se u tvitu Đukanovića.

I odlazeći premijer Dritan Abazović razgo varao je sa Vladimirom Bilčikom i saopštio da bi se izborom sudija Ustavnog suda u parla mentu krajem novembra stvorili uslovi za normalno funkcionisanje institucija, nakon čega bi svi politički činioci bili u mogućnosti da provjere ustavnost bilo kog pravnog akta.

temelje. Od onih koji vjeru ju u evropsku budućnost že limo da čujemo da su voljni da urade sve kako bi svi mo gli da kažemo: Živjela, evrop ska i demokratska Crna Gora – istakao je Bilčik. Pojasnio je da je Crnoj Gori potreban dijalog u političkom spektru i upravo on može ri ješiti probleme poput onoga u vezi Ustavnog suda.

- Evropa posmatra dešavanja i iskazuje bojazan, a to znači da je situacija ozbiljna – kazao je uz napomenu da se odgovori moraju pronaći u granicama Crne Gore. Dodaje i da Cr noj Gori treba politička vlada. - Dva su rješenja za to, ili no va većina ili izbori – kazao je Bilčik na pres konferenciji na kon Skupštine građana.

IZBORI KAO IZLAZ

Napominje i da je njegovo mi šljenje da pitanje crnogorske

vlade mora biti riješeno na iz borima. Kako kaže, nije jedini koji to smatra. - Što duže traje ovakvo sta nje, slabije su institucije u Cr noj Gori, a samim tim i evrop ski temelj države – ocijenio je Bilčik. Odgovarajući na pitanje da prokomentariše podršku GP URA i Demokrata izmjena ma Zakona o predsjedniku koje je inicirao Demokratski front, Bilčik ističe da Crnoj Gori treba odgovorna politi ka u okvirima Ustava i zakona. - Ono što smo vidjeli prethod nih dana je suprotno tome –kazao je on.

-Političari su političari, nije su sudije, i mislim da je važno da sve odluke budu doneše ne u okvirima Ustava i zako na. Posmatrao sam diskusiju i glasanje u ovom domu i pra tio situaciju u medijima i neki političari koji su glasali za ovaj

zakon rekli su mi da zaista po stoje problemi u vezi sa ustav nošću Zakona o predsjedniku – rekao je Bilčik.

Predsjednica Skupštine Da nijela Đurović kazala je da nas je istorija naučila da je demokratija jaka onoliko ko liko su jaki parlamenti, te da se glavna snaga demokratije ne ogleda u moći, već upra vo u sposobnosti i volji da se uvaže potrebe građana koje predstavljamo.

-Demokratske države zasni vaju se na principu otvoreno sti prema građanima i upra vo je to ono što nas razlikuje od nedemokratskih društa va. Demokratiji su neophodni aktivni i osviješćeni građani, a obaveza nas kao njihovih za stupnika je da uradimo sve da ojačamo njihovo povjerenje u najviši predstavnički dom –istakla je predsjednica Skup štine. Jovana ĐURIŠIĆ

prigovor Vujičića kao nedozvoljen

PODGORICA – Državna izbor na komisija odbacila je prigovor birača, kandidata za odbornika i nosioca izborne liste „Dr Boži dar Vujičić – Građanska akcija –Za bolju Budvu“ Božidara Vujiči ća, kao nedozvoljen, zato što se, kako su naveli u obrazloženju, ne odnosi na povredu biračkog pra va u toku izbora.

U obrazloženju rješenja, koje je pot pisao predsjednik DIK-a Nikola

Mugoša, navodi se da je Vujičić pod nio prigovor na odluku o konačnim rezultatima Opštinske izborne ko misije Budva ističući da je to tijelo donijelo odluku o konačnim rezul tatima lokalnih izbora, održanih 23. oktobra, ne čekajući da prođe rok od 12 sati od odluke Ustavnog suda po žalbama koje je podnio.

Vujičić je saopštio da je podnio dvi je žalbe Ustavnom sudu i tražio od DIK-a da poništi odluku OIK Budva.

- Navedenim postupanjem pred sjednik i članovi komisije su njemu, kao licu zainteresovanom za utvrđi vanje rezultata glasanja i ovlašće nom licu za zastupanje izborne li ste „Dr Božidar Vujičić – Građanska akcija – Za bolju Budvu“ koji je, ka ko navodi, „pokazao interesovanje podnošenjem žalbi Ustavnom su du“ spriječili utvrđivanje rezultata izbora donošenjem odluke o konač nim rezultatima, a da nijesu sačeka

li odluku Ustavnog suda – navodi se u obrazloženju.

Međutim, DIK je utvrdio da je pri govor nedozvoljen pozivajući se na članove 10 i 109 stav 1 Zakona o iz boru odbornika i poslanika. Član 10 propisuje prava koja obu hvata biračko pravo a, sa druge stra ne, član 109 stav 1 predviđa da svaki birač, kandidat i podnosila izborne liste imaju pravo da podnesu pri govor nadležnoj izbornoj komisiji

zbog povrede biračkog prava u to ku izbora.

- Postupak zaštite biračkog prava, koje je definisano članom 10 Zako na, ostvaruje se „u toku izbora“, od nosno od dana raspisivanja izbora do utvrđivanja konačnih rezultata izbora. Kako se predmetni prigo vor ne odnosi na povredu biračkog prava u toku izbora, komisija je isti odbacila kao nedozvoljen – istakli su u obrazloženju odluke. Ž. Z.

U

Vladimir Bilčik sa Danijelom Đurović na zajedničkoj konferenciji

PODGORICA – Šef Delega cije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OE BS) i šef poslaničkog kluba Demokratski front (DF) Sla ven Radunović učestvovaće u posmatračkoj misiji Par lamentarne skupštine OE BS-a, povodom izbora koji će se održati u Sjedinjenim Američkim Državama, 8. novembra, na polovini pred sjedničkog mandata – saop šteno je iz te partije.

Istakli su da će „prvi put pred stavnik Skupštine Crne Gore biti dio posmatračke misije Parlamentarne skupštine OE BS-a na izborima u Sjedinje nim Američkim Državama“. Posmatračku misiju činiće oko 110 članova Parlamentarne skupštine OEBS-a iz više od 30 zemalja.

DF je politička grupacija ko ja se zalaže za ruske i srpske interese, a 9. novembra 2016. godine pozdravili su pobjedu Donalda Trampa, na pred sjedničkim izborima u SAD.

- Svijet se mijenja i SAD će od sada podržavati demokratiju, vladavinu prava i prosperitet na Balkanu – poručili su oni tada ispred Ambasade SAD u Podgorici, gdje su se okupili. Ocijenili su i kako pobjedom

Trampa počinje „sistemska promjena u politici SAD“ pre ma Crnoj Gori. Radunović je tada rekao ka ko je narod iz kojeg on dolazi „srpski narod, navijao za po bjedu Trampa kao što navija za Novaka Đokovića“.

Podsjetio je da je upravo zbog toga i Nova srpska demokrati ja, kao predstavnik Srba iz Cr ne Gore, još 1. novembra posla la poruku podrške Trampu. - Svi mediji, establišment, anketari, svi su bili uz Hilari Klinton, svi su bili tu da po

mognu da ona izdejstvuje po bjedu koju američki narod nije želio. Američki narod je poka zao da je demokratija za njih, ipak, iznad svega – rekao je tada Radunović, uz poruku da „sve raduje što će Ameri ka konačno da se okrene više sebi jer ćemo i mi koji ne živi mo u Americi, malo lakše mo ći da dišemo“. Nakon što je u julu 2017. ame rički senator Džon Mekejn izjavio da je „Putinova Rusija pokušala da zbaci Vladu Crne Gore“ na izborima 2016, Ra dunović je Radiju Slobodna Evropa rekao da je jasno da je Mekejn „grubi navijač režima u Crnoj Gori i da je dobio in formacije iz crnogorskih lobi grupa vezane za pokušaj dr žavnog udara kakve je dobio“. Kada je u novembru 2019, ot pravnica poslova u Ambasa di SAD Džudi Kuo na jednoj konferenciji u Podgorici, po svećenoj medijskoj pismeno sti, izdvojila Sputnjik, IN4S i Borbu kao neke od medija koji šire laži i propagandu i manipuliši mladim ljudima Radunović je oštro reagovao, optužujući je da crta mete urednicima tih portala. Ocijenio je da je „posebno li cemjerno što takva izjava do lazi od diplomate države ko ja je apsolutni svjetski lider u medijskom ratovanju“ i čije su, kako je kazao, „'fake news' više puta poslužile kao povod za ratove sa milionskim žr tvama“.

- Zamislite samo da je neka druga država otvoreno insta lirala špijunsko-subverziv ni štab za aktivnosti na druš tvenim mrežama i portalima, kao što je Digitalni forenzički centar – konstatovao je on ta da. K. KRSMANOVIĆ

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Šavnik podnio krivične prijave protiv lica koja su sprečavala nesmetano održavanje izbornog procesa u toj opštini

Stavite se na čelo naroda koji vam vjeruje

Obraćamo se vama koji možete, želite i hoćete na bilo koji način pomoći da se Crna Gora oslobodi zla koje je zadesilo. Pozivamo vas da, umjesto analiza i savjeta, konstatacija i preporuka, ovoga puta zajednički uradimo programe, strategiju i način djelovanja tako da zajedničkim snagama, vi i mi, povedemo nezadovoljni narod i suverenističke snage do potpunog oslobođenja zarobljene Crne Gore

O pohvalama i kritikama društveno-političkog i svakog društvenog uređenja Crne Gore, zadnjih tridesetak godina, od raspada bivše nam zajedničke države Jugoslavije, čita mo i slušamo priče od više ili manje stručnih, više ili manje uglednih, dobronamjernih i zlonamjernih ljudi iz Crne Go re, dijaspore i drugih iz svijeta. Puno toga smo čitali i sluša li prethodne tri decenije. Ovih dana, od 23. oktobra, to jest od održanih lokalnih izbora u 13 opština i glavnom gradu Crne Gore, sa svih strana nas zasipaju analizama, kritika ma, savjetima i mogućim posljedicama.

No, Crna Gora je tu đe jeste. Na ivici gubitka svog identite ta, kulture i povijesti.

Jedna skupina ljudi, bivših i sadašnjih političara, „temelji to“ nam podastiru analize, kritike, uzroke i posljedice uruša vanja našeg društva i crnogorskog bića, sa takvom lakoćom kao da nikada nijesu bili u prvim redovima javno-politič kog života Crne Gore. Kao da nijesu imali priliku da dopri nesu više od onoga što su doprinijeli i na taj način sprije če da ne dođe do ovakvog društvenog stanja u Crnoj Gori. Kako ih danas narod doživljava i koliko im vjeruje, naža lost, pokazalo se na prošlim, kako državnim tako i lokalnim, izborima. Posebno u Podgorici. Izgleda zaboravljaju da su sa svojim činjenjem i nečinjenjem i oni doprinijeli da Cr na Gora dođe do ovoga do čega je došla. Drugi nam dolaze iz redova znanstvenika, kulturnih djelatnika, stručnjaka iz pojedinih društvenih oblasti, civilnog sektora, biznisa i drugih djelatnosti s područja Crne Gore i njene dijaspore. S posebnom pažnjom se obraćamo vama koji do sada ni jeste značajnije sudjelovali u političkom životu Crne Go re, a široj javnosti ste poznati po doprinosu na očuvanju crnogorskog identiteta, razvoju civilnog društva, nauke, kulturnog stvaralaštva, drugih društveno korisnih oblasti i građanskog uređenja crnogorske države.

PODGORICA - Državni tužilac i portparol Vukas Radonjić Specijalnog državnog tužilaštva re agovao je na tekst ,,Op tužnica protiv Injac još na čekanju u SDT-u”, objavljenog juče u Pobjedi. - Kako u tekstu nijesu istinito i objektivno prikazane činjeni ce, a radi istinitog i potpunog informisanja javnosti, ističem da postupak pred ovim tuži laštvom protiv osumnjičene O. I. za krivična djela zloupo treba službenog položaja, po krivičnim prijavama advoka ta Mihaila Volkova iz Podgo rice, još nije završen, jer još ni jesu prikupljeni svi potrebni dokazi za donošenje odluke. Takođe, upoznajem i da glav ni specijalni tužilac ne donosi odluku u predmetu, već speci jalna tužiteljka kojoj je pred met dodijeljen u rad i koja je, po Zakonu o Državnom tuži laštvu, nezavisna u radu i do

nošenju odluke, a eventualno je dužna da glavnog specijal nog tužioca, na njegov zahtjev, samo upozna sa radom u pred metu i odlukom koju namjera va donijeti.

Svakako, o odluci će Speci jalno državno tužilaštvo sa mo upoznati javnost, kada bu de donijeta, uz odgovarajuće obrazloženje, navodi se u re agovanju Vukasa Radonjića, državnog tužioca i portparo la Državnog tužilaštva. (Odgovor novinara Pobjede u sjutrašnjem broju)

PODGORICA – Opštinski odbor Demokratske parti je socijalista Šavnik podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivične prijave protiv više lica koja su u nedjelju na organizovan način sprečavala nesme tano održavanje izbornog procesa u toj opštini.

- Na ovaj način preuzeli smo aktivnosti kako bi svi počini oci brojnih krivičnih djela bi li adekvatno sankcionisani –istakli su.

Izuzetno važnim smatraju da se, kako kažu, u toj varošici prekine cirkus u izvedbi De mokratskog fronta, a poručili su i da će se ponavljanje izbo ra u neđelju održati na demo

kratski i civilizovan način. - Ovom prilikom izražavamo uvjerenje da će tužilaštvo pro cesuiranjem odgovornih lica dati nemjerljiv doprinos za štiti demokratije u Crnoj Go ri – saopštili su. Zbog situacije u Šavniku ogla sio se i ombudsman Siniša Bjeković. On je agenciji Mina kazao da bi svima koji su birač ko pravo stekli u skladu sa za konom trebalo omogućiti da na ponovljenom glasanju slo bodno izraze političku volju. Podsjetimo, u neđelju će u Šav niku biti ponovljeno glasanje na tri biračka mjesta, odnosno na biralištu u sali Skupštine opštine Šavnik, školi u Bijeloj i Kruševicama. Ž. Z.

Dakle, obraćamo se vama iz domovine i vama iz dijaspore i iseljeništva, vama koji poznajete i pratite društveno-po litička kretanja u Crnoj Gori i svijetu. Obraćamo se vama koji možete, želite i hoćete na bilo koji način pomoći da se Crna Gora oslobodi zla koje je zadesilo. Pozivamo vas da, umjesto analiza i savjeta, konstatacija i preporuka, ovoga puta zajednički uradimo programe, strategiju i način dje lovanja tako da zajedničkim snagama, vi i mi, povedemo nezadovoljni narod i suverenističke snage do potpunog oslobođenja zarobljene Crne Gore. Posebno vas iz matič ne domovine pozivamo da napokon zajedničkim snagama osnujemo političku organizaciju uz čiju pomoć će se Cr na Gora pravno ustrojiti, postati socijalno sigurna zajed nica svih njenih građana, demokratski urediti po visokim standardima građanskog društva i sigurno dovesti među suverene i napredne zemlje Evrope i svijeta. Takvu Crnu Goru koja će čvrsto braniti svoj identitet, hiljadugodišnje kulturne stečevine i povijesne različitosti njenih naroda. Cijeneći da u dijaspori i iseljeništvu imamo veliki broj lju di znanstvenika, kulturnih djelatnika, akademski obrazo vanih građana, uspješnih privrednika i nadasve ogroman broj građana iz dijaspore koji svojim materijalnim uče šćem doprinose poboljšanju socijalnog, humanitarnog i svakog drugog blagostanja u Crnoj Gori, sigurni smo da će dijaspora i iseljenici dati nemjerljiv doprinos u otima nju Crne Gore iz okova koji je stežu. Dijaspora i iseljenici će i ovoga puta pokazati da su čvrsti bedem u odbrani svo je domovine Crne Gore.

Zato, pozvana gospodo, radi odbrane Crne Gore, stavite se na čelo naroda koji vam vjeruje.

Esad Rastoder, Muamer Kalić, Danijela Konjević-Li vingstone, Emina Čolović i Ljubo Radović

Reagovanje na tekst „Optužnica protiv Injac još na čekanju u SDT-u“ objavljenog juče u Pobjedi

Procesuiranjem odgovornih tužilaštvo će doprinijeti zaštiti demokratije

Demokratski front saopštio da će njihov funkcioner pratiti izborni proces u Americi

Slaven Radunović

Ovo o čemu ću pisati sam vi dio i doživio, a postoje i is crpna medijska i dokumen tarna svjedočenja o početku rata u Bosni. Naravno, svemu tome su prethodila velika previranja u Evropi nastala usljed kataklizme komuniz ma i posljedičnih događaja kao što su perestrojka te ago nija i raspad Sovjetskog Sa vjeza, nestanak Varšavskog pakta i pad Berlinskog zida. Osim toga, postojali su unu trašnji jugoslovenski pro blemi kao što je dugogodiš nja ekonomska kriza, porast nacionalizama i nemoć biro kratizovanog i prevaziđenog socijalističkog sistema da se uspješno nosi sa njima. Kakva podudarnost sa sa dašnjom našom situacijom: rat u Ukrajini koji je doveo do polarizacije svijeta oko nje ga i početka urušavanja glo balnog poretka i eskalacije srpskog nacionalizma i pokušaja ekspanzionizma uz pokroviteljstvo matuške Rusije. Uz to i ekonomska kriza i, gle čuda, političko infantilizovanje i birokra tizovanje umišljenih tride setogodišnjih crnogorskih vladalaca. Elem, prije propasti u Bo sni su se formirale nacional ne stranke, bolje reći nacio nalističke, bošnjačka SDA,

KOMENTAR

Već viđeno

Vinston Čerčil je rekao: „Engleska nema vječne prijatelje već samo vječne interese“. A tako i Francuska i Njemačka. Mali moraju misliti i djelovati brže i pametnije od velikih, jer veliki mogu opstajati dugo na inerciji svojih moćnih administrativnih, privrednih, finansijskih i militarnih sistema. Obucite se toplo i ponesite tain. Ovo se za jednu noć neće završiti. Ali moramo završiti, ako mislimo da postoji građanska Crna Gora i da nam se ne dogodi ponavljanje Bosne od prije tri decenije

hrvatska HDZ i srpska SDS. Naravno i nekoliko socijali stičkih i građanskih stranaka, ali samo kao nostalgična remi niscencija na bratstvo i jedin stvo i neka zavidna nasljeđa socijalizma. I pazite sad, ista špranca (šablon) kao kod nas. Nacionalističke stranke su se držale zajedno samo da raz vlaste „nevaljale“ komuniste i uvedu demokratiju. Bilo je i dirljivih simpatija. HDZ je Bošnjake, tada još Muslimane, nazivao hrvatskim cvijećem kao u Endehaziji, nešto kao što Srbi zovu nas srpskom Spar tom. Bošnjaci su željeli Bosnu kao njihovu saksiju u kojoj će dominirati ljiljani, a Srbi su na stupali kao borci za očuvanje Jugoslavije iako je u Hrvatskoj već bjesnio rat...

Izbori su prošli kao popis sta novništva po nacionalnoj os novi, a stranka Anta Mar kovića, kojoj sam pripadao, pobijedila je samo, čini mi se, u Kaknju i Živinicama, nasta njenim muslimanskom ru darskom sirotinjom. Nakon nekoliko mjeseci od pobje de nacionalista - počeo je rat. Naravno, ,,draž“ svemu tome davalo je ostrašćeno angažo vanje vjerskih zajednica. Zna lo se da će početi rat jer je po

čelo ustavno i institucionalno rasturanje Bosne, a neposre dan povod za početak je bilo ubistvo jednog srpskog svata na Baščaršiji. I kod nas se, izgleda, čeka ne ki sličan povod. Ovdje zavr šavam priču o početku rata u Bosni. Krvavi i bestijalni ge nocidni nastavak znate. Ali, mi normalni građani nijesmo shvatali stvari, mislili smo da smo većina i gledali smo u ču du političke uspone bivola i bi zona, i bili smo sigurni da neće policija, UDBA i JNA dozvoli ti ovo, jer nijesmo shvatali, kao i mi Crnogorci danas, da je to sve već rastureno i da će čak te institucije imati značajan udio u svim sljedećim bestijalnosti ma. Gledali smo kako Srbi od laze u svoje trupe, Muslimani u zelene beretke i još se nadali. Kod nas je, doduše, za sada ne što drugačija situacija. Osim srpskog agresivnog šoviniz ma, pa i klerofašizma ne po stoje u ovom trenutku drugi izraženi nacionalizmi i naše manjinske nacije su dosta čvr sto u patriotskom bloku sa na ma Crnogorcima.

Ali dokle? Ponavlja se strate gija nacionalista iz Bosne da je najbitnije razbiti suverenistič ki procrnogorski blok da bi nas

uveli u demokratiju ,,Srpskog sveta“. Kvazigrađanske i pro srpske stranke institucional no rasturaju državu uz pomoć srpskih obavještajnih službi i srpsko-ruskih para i krimina laca. Sjetimo se šta su preživje la Pljevlja 2020. godine. Sada u Petrovcu, ej na Mediteranu, hoće na utakmici da biju igrače iz Plava i uzvikuju „ Srbi jebite Turke“. U Petrovcu, prvoj Cr venoj komuni u Kraljevini Ju goslaviji? U Paštrovićima koji su imali povlastice od vizantij skih Komnina, koje je potvrdio i car Dušan, i koji su ugovo rom ušli u Veneciju? U Paštro vićima koji su i pod Veneci jiom imali svoj sud Bankadu i bili mediteranska gospoda? A sada su gedžovanski huligani. Tražim da se zabrani njihov klub, da se suspenduje stadion i da se Petrovac izbriše sa ma pa Mediterana. Vidite li koje se izborno nasi lje događa u Šavniku koje ni policija ne može da spriječi. Kako zašto? Zato što nam je i ANB i policija i sudstvo i tuži laštvo sada srpsko. A bogami i vojska čim je ministar odbra ne Filip Adžić. Da sam u pra vu, vidjećete čim završi ova NATO vježba i odu Britanci sa brodovima.

Vukčević: Nijesu se stekli uslovi da zakažem sjednicu

PODGORICA – Predsjed nik Izborne komisije Glav nog grada Veselin Vukčević rekao je Pobjedi da će sjed nicu te komisije zakazati kada se za to steknu uslovi, odnosno kada Ustavni sud donese odluku o žalbama koje su podnešene.

Prethodno su članovi Izbor ne komisije Glavnog grada Ni kola Terzić i Radosav Jo kić od Vukčevića tražili da zakaže sjednicu i predložili dnevni red sa jednom tačkom - Upoznavanje članova Izbor ne komisije sa obavještenjem Ustavnog suda.

Taj zahtjev potpisali su i čla novi OIK-a u proširenom sa

stavu, odnosno punomoćnici partija čije su liste potvrđene za učešće na izborima Željko Vujotić, Dragan Prelević, Janko Odović, Ljiljana Jo kić-Kapa, Marko Mihailo vić i Vladimir Vujović

Vukčević je odgovorio na za htjev i članovima OIK-a dosta vio obavještenja Ustavnog su da koja su tražili, nakon čega je ustvrdio da ne postoji potreba da se održi sjednica Komisije sa predloženim dnevnim redom.

- Obavještavam vas da ću sjed nicu sazvati kad se za to bu de ukazala potreba, shodno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, na na čin propisan odredbama čla na 11, stava 1 Poslovnika o radu

Komisije – naveo je Vukčević u dopisu.

Komentarišući ovu situaci ju Vukčević je Pobjedu upu tio na član 11 Poslovnika o ra du Komisije u kojem stoji da predsjednik Komisije sazi va sjednicu i predlaže dnevni red kada postoji potreba za ra dom, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev najmanje tri čla na stalnog sastava Komisije. Kako su zahtjev za sazivanje sjednice potpisala samo dva člana stalnog saziva Komisi je (Terzić i Jokić), Vukčević je pojasnio da nije ispunjen uslov iz člana 11, stava 1 Po slovnika OIK-a.

Zanimljivo je da su zahtjev za sazivanje sjednice OIK-a čla

novi uputili nakon saopštenja Vukčevića u kojem je rekao da će konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici utvrditi na kon što Ustavni sud odluči o 14 žalbi koje su podnijete ovoj in stanci, a tiču se izbornog pro cesa u Podgorici.

- Prilikom utvrđivanja konač nih rezultata lokalnih izbora u Podgorici 23. oktobra Izborna komisija Glavnog grada će po stupati u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslani ka kojim je propisano da OIK utvrđuje konačne rezultate iz bora za odbornike u roku od 12 sati od konačnosti ili izvršno sti odluka donešenih po žalbi – saopštio je ranije Vukčević. Tome u prilog govori i mišlje

I kao što su se u Bosni uzalud no nadali u institucije siste ma, tako se mi uludo nadamo u EU i NATO. Valjda nam je sve najzad jasno nakon otka za leta Fon der Lajen iz Beo grada za Podgoricu. Obišla je sve zemlje Zapadnog Balka na osim Crne Gore. I onda ne doleti u Crnu Goru. Kao zbog magle?! A isto jutro odletjelo je sa beogradskog aerodroma tuce aviona za Evropu i Afri ku i tri za Crnu Goru.

Koliko nas ona glupim i nebit nim smatra potvrđuje bezoč no insistiranje na magli kao uzroku otkazivanja posjete. Mi znamo da je ona shvatila i prihvatila da se o Crnoj Gori odlučuje u Beogradu i ne vi di zašto bi gubila vrijeme pri čajući sa našim nesretnicima. Što nam preostaje? Građanski bunt i demonstracije. Mirne demonstracije, ali to neće zavisiti samo od nas, nego od naše a posrbljene policije. Na svaki pokušaj ,,belvederske strategije“ policije moramo odgovoriti. Nikada više Mi lačić i Praščević i slična pe stokupljevina neće odlučiva ti o tome koliko nasilja treba da provedu nad nama demon strantima.

Počećemo u Podgorici pred Skupštinom zato što je Po dgorica glavni grad, a Skup ština hram demokratije i zakonodavstva. Osim toga, Podgorica duguje Crnoj Gori i nama sa Belvedera pobunu zbog tihovanja kod ustoliče nja. Nakon što su nas iztreti rali tonom suzavca i nasiljem policijskih kohorti i navalom Carevićeve mehanizacije na automobile demonstranata, klerofašisti su se helikopteri ma vratili u Podgoricu i ruča li i slavili uspješan ofanzivni desant a da niko nije protesto vao, nego su im špaliri izdaj nika pljeskali. Cikotići, mora ćete i vi da pregazite Rubikon! Procrnogorski politički blok mora shvatiti da nas je izne vjerio. Moraće nesebično

učestvovati u organizaciji protesta, ali bez bahatosti i sa osjećajem duga prema na rodu. Moraćemo angažova ti što više inteligencije i ne stranačkih ličnosti i mladosti i smisliti pametnije i dolični je pjesme od one: „Što ste na nas digli hajku četničku vam jebem majku“. Valjda hilja dugodišnja tradicija i slav na junačka prošlost inspirišu na umnije složenije i inspi rativnije verse. Bar pjesni ka imamo.

Ne odupremo li se sad, kaja ćemo se dugo. Jeste, mi smo u NATO-u i neće ničije trupe ući da nas okupiraju. Formal no mi smo njihova zapišana teritorija. Ali zato nesmeta no ulaze u civilu ruski Noć ni vukovi i oni klerikalistički kreteni iz Hercegovine i ma nastira Tvrdoš i Dodikov ba šibozluk i helikopteri policije Srbije bez najave i sa odredi ma crnorizaca. Oružje je već nabavljeno i čeka ih po mana stirima i crkvama.

Ne ustanemo li sad na od lučne proteste, ne trebamo više pominjati naše slavne i junačne pretke koliko ni kurve poštenje. Moramo za štititi naše manjine od krimi nalnog i klerofašističkog ve likosrpstva, ali i budućnost svoje djece. I odmah sruši ti Temeljni ugovor. U pro tivnom, mudrolijaška EU će nas razmijeniti sa Srbi jom za Kosovo.

Vinston Čerčil je rekao: „Engleska nema vječne pri jatelje već samo vječne in terese“. A tako i Francuska i Njemačka. Mali moraju mi sliti i djelovati brže i pamet nije od velikih, jer veliki mo gu opstajati dugo na inerciji svojih moćnih administra tivnih, privrednih, finan sijskih i militarnih sistema. Obucite se toplo i ponesite tain. Ovo se za jednu noć ne će završiti. Ali moramo zavr šiti, ako mislimo da postoji građanska Crna Gora.

nje koje je Državna izborna komisija dala u istoj pravnoj stvari, a u slučaju Opštinske izborne komisije Plav.

OIK Plav je uputila zahtjev za mišljenje DIK-u vezano za proglašenje konačnih rezulta ta u situaciji kada je izborna li sta LDSH-DSA Per Shqiptaret podnijela žalbu Ustavnom su du na rješenje DIK koju Ustav ni sud nije razmatrao.

- Kako je postupak po pred metnoj žalbi pokrenut pred Ustavnim sudom mišljenja smo da OIK Plav ne može pro glasiti konačne rezultate izbo ra iz razloga što Ustavni sud nije odlučio po žalbi nosioca izborne liste LDSH Per Shqip tare Mehmeta Gjonbalaja –navodi se u mišljenju koje je DIK uputio OIK Plav.

Ž. ZVICER

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Veselin Vukčević

Prodavcima za rad nedjeljom dnevnice veće 70 - 80 odsto

PODGORICA - Na pomo lu je dogovor socijalnih partnera oko potpisivanja opšteg kolektivnog ugovo ra (OKU) kojim bi se defi nisao i rad nedjeljom svih zaposlenih, osim onih koji su raspoređeni na radna mjesta čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad (u turnusima), saznaje Po bjeda. Da će OKU potpisati socijalni partneri u nared ne dvije sedmice, Pobjedi je potvrdio predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović

Dogovor na pomolu - U pitanju su samo sitnice ko je još treba da usaglasimo. Do govor postoji i nadamo se da će biti uskoro potpisan. Soci jalni dijalog između sindikata i poslodavaca je unaprijeđen poslije dužeg vrema - kazao je Mitrović.

Kako smo saznali, rad trgo vina nedjeljom mogao bi biti definisan opštim kolektivnim ugovorom, povećanjem zara de zaposlenih koji rade na taj dan. Pregovori su da dnevni ca za taj dan budu uvećana 70 do 80 odsto.

Od sindikalaca smo saznali da će socijalni partneri, na kon potpisivanja opšteg ko lektivnog ugovora krenuti na izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čiji je član 35a zabra nio rad prodavnica nedjeljom. Ili će pokušati naći neko prela

Dogovor postoji i nadamo se da će biti uskoro potpisan. Socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca je unaprijeđen poslije dužeg vremena, rekao je Pobjedi predsjednik UPCG Predrag Mitrović Predrag Mitrović

zno rješenje do izmjene ovog zakona. Zakon o radu, među tim, članom 76 propisuje da zaposleni ima pravo na jedan slobodan dan u toku sedmi ce, a može ga koristiti nedje ljom, ili danima koji pretho de, odnosno slijede nedjelju, a ako priroda posla to zahtijeva, poslodavac je dužan da odre di druge dane za odmor i da o tome obavijesti zaposlenog. U narednom članu tog zakona se navodi niz djelatnosti koje su izuzete od pravila dnevnog i sedmičnog odmora IstorIja pregovaranja Socijalni dijalog, odnosno pre govori o ključnim pitanjima

između sindikata, poslodava ca i Vlade potpuno su ,,zamr li“ od 2020. godine i obnov ljeni su prije tri mjeseca, kad su počeli pregovori o opštem kolektivnom ugovoru, koji je najvažniji dokument za za poslene.

U tim pregovorima učestvuju Unija poslodavaca, Unija slo bodnih sindikata, Savez sindi kata Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja. Ranije je iz ovog Vladinog resora bi lo najavljeno da će potpisati sve što poslodavci i sindikati dogovore.

Predstavnici dva reprezen tativna sindikata i Unije po slodavaca su se u više navrata sastajali kako bi razgovorali

o konkretnim mjerama i pre porukama koje socijalni par tneri treba da primijene u narednom periodu da bi ak tuelizovali neophodne proce se i dodatno podstakli promje ne koje imaju za cilj održivost crnogorske privrede i očuva nje radnih mjesta. Predstavnici UPCG, USSCG i SSCG su dogovorili da će, u skladu sa ulogom i nadležno stima sva tri partnera, intenzi virati socijalni dijalog i djelo vanje usmjeriti na rješavanje zajedničkih pitanja, od inte resa za položaj i poslodavaca i zaposlenih. Aktuelni opšti kolektivni ugo vor potpisan 2014. godine tre balo je da važi dvije godine,

Zbrka oko prihoda i prometa

PODGORICA – Efekte od turizma su pratile oprečne informacije jer se prihod objavljuje na bazi procjene resornog ministarstva i platnog bilansa CBCG, a promet na osnovu prelimi narnih podataka lokalnih turističkih organizacija, rekla je sekretarka Odbora udruženja ugostiteljstva i turizma PKCG Sanja Marković. Naglasila je da takva situacija umanjuje pozitivnu ulogu turizma u crnogorskoj ekonomiji.

- Turistička statistika dostup na u realnom vremenu i pra vovremene analize zasnova ne na zvaničnim podacima su osnov donošenje validnih zaključaka o prirodi i kreta nju turističke potražnje u na cionalnim ekonomijama - re kla je Marković na okruglom stolu na temu ,,Turistička sta tistika u PKCG“.

Generalna direktorica za ra zvojne politike u turizmu Aleksandra Slavuljica Gar

dašević naglasila je da samo kvalitetni statistički podaci obezbjeđuju dugoročno kva litetne odluke u sektoru. - Osim noćenja, potrebni su nam i dodatni podaci, kao što su razlozi dolaska i prosječan boravak turista, te njihovi troš kovi. Ako definišemo glavni

razlog njihovog dolaska u Cr nu Goru, možemo dati input Nacionalnoj turističkoj orga nizaciji kako da definiše svo je marketinške promotivne kampanje - navela je Slavulji ca-Gardašević. Načelnik poslovnih statistika u Monstatu Ernad Kolić ista

kao je da je od izuzetne važ nosti implemetacija satelit skih računa u turizmu. Istakao je da je veliki problem nemo gućnost razdvajanja komer cijalnog od nekomercijalnog smještaja, koji se odnosi na smještaj u apartmanima, ili kod prijatelja i rođaka. n. K.

ukoliko neka od potpisnica ne zaatraži izmjene. Među tim, umjesto da ovaj doku ment prati izmjene Zakona o radu, on je neprekidno pro dužavan u istom obliku. Kra jem 2020. godine je izmijenjen Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na produžetak propi sanog roka za donošenje no vog opšteg kolektivnog ugo vora zbog situacije izazvane epidemijom korona virusa i ovaj je akt produžen ponovo ali na godinu, odnosno važio je do 31. decembra 2021. go dine. Potom ga je parlament produžio do kraja ove godine da bi se poštovala propisana prava zaposlenih. Oba sindikata su krajem proš

le godine optužili Uniju poslo davaca da opstruira dogovor o zaključenju novog opšteg ko lektivnog ugovora iako su sve bili dogovorili još u julu te go dine. Oni su tada Skupštini proslijedili prijedlog izmje na Zakona o radu da bi se va ženje OKU produžilo do kraja ove godine i da bi se uskladio sa novim pravnim institutima poput pripravnosti i dvokrat nog rada i stopostotnog uveća nja dnevnice za one koji rade nedjeljom.

Ministar ekonomskog razvo ja i turizma Goran Đurović je sredinom godine izjavio da odluku o radnoj nedjelji ne može da donese bez kon sultacije sa socijalnim par tnerima.

- Minule dvije godine Socijalni savjet nije mogao da nađe za jednički jezik i nemamo pot pisan opšti kolektivni ugovor. Ako neko misli da tako treba da se nastavi, ja se sa tim ne sla žem. Naš zadatak je da se nađe način da se uspostavi dijalog, jer samo razgovorom možemo doći do kompromisa. Sve ono što se dogovore socijalni par tneri, podržaću i ja i ova vlada – rekao je Đurović, koji sma tra da treba naći međurješenje koje će zaštiti prava radnika i dati mogućnost veće zarade onima koji budu raspoloženi da rade nedjeljom, a sa druge strane da se omogući poslo davcima da rade nedjeljom.

n. K.

Hrvatski eVisitor

nudi rješenje

Hrvatski konsultanti Lucija Rudež i profesor Siniša Tomić predstavili su mo del tamošnjeg eVisitora, koji predstavlja informaci oni sistem za prijavu i odja vu turista, koji koriste iznaj mljivači, odnosno fizičke i pravne osobe. Za to im je potreban samo računar. Ovaj sistem omogućava jednostavniji unos poda taka, smanjuje prostor za sivu ekonomiju, doprinosi registraciji nekomercijal nog smeštaja i upravljanju prostorom i kapacitetima destinacije, za šta je važno imati što tačniji broj ljudi koji tu boravi. Savjetovali su da se ne kopira hrvat sko rješenje, već nađe ono koje će uvažiti specifično sti našeg turizma

Crnogorski Telekom lider na tržištu fiksne telefonije Fiksni

priključak ima 190.000 korisnika

PODGORICA - U Crnoj Go ri je na kraju septembra bi lo 190.860 korisnika fik sne telefonije, neznatno manje nego u avgustu, poka zuju podaci Agencije za elek tronske komunikacije i po štansku djelatnost (EKIP). Od tog broja priključaka, Cr nogorski Telekom je imao 102.400, M:tel 70.800, Tele mach 15.000 i One 2.400 pri ključaka. Učešće Crnogorskog Telekoma na tom tržištu je 53,6 odsto, M:tela 37, Telema cha 7,9 odsto, a One-a 1,3 odsto. Od ukupnog broja priključa ka građani koriste 85,6 odsto, a ostalo kompanije. r. e.

Predstavnici prve velike trgovinske misije SAD u Crnoj Gori se susreli sa predsjednikom Crne Gore i predstavnicima Vlade u tehničkom mandatu

Amerikance zanima biznis u IT sektoru

PODGORICA - Predstavnici trgovinske misije SAD inte resuju se za mogućnosti po kretanja biznisa u IT sekto ru, razvoju preduzetništva, kao i u oblasti obnovljivih izvora energije, saopšteno je nakon jučerašnjeg sa stanka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića sa predstavnicima 22 američke kompanija koje je predvodio zamjenik pomoćnika sekre tara za Evropu i Evroaziju Ministarstva trgovine SAD Dejvid de Falco. Sastanku je prisustvovala i ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke.

Iz službe za informisanje predsjednika je saopšteno da je Đukanović poručio da, po red partnerstva i povjerenja koje je građeno između Crne Gore i SAD u veoma teškom istorijskom ambijentu raspa da Jugoslavije, Crna Gora že li da razvija još snažnije i eko nomsko partnerstvo sa SAD. On je podsjetio i na rad Ame ričke privredne komore u Cr noj Gori, što je, kako kaže, do bar osnov za buduću tješnju saradnju sa kredibilnim par tnerima koji Crnoj Gori ne do nose samo investicije već i zna nje i standarde. Rajzing Rajnke istakla je da Cr na Gora i SAD dijele iste vri

jednosti na čijim temeljima možemo graditi uzajamni pros peritet i dalje veze između dvije države i podsjetila je da je riječ o prvoj velikoj trgovinskoj mi siji SAD u Crnoj Gori. - Predstavnici američkih kom panija, čije su oblasti intereso vanja dominantno informativ no-komunikacione tehnologije i obnovljivi izvori energije, uz zahvalnost predsjedniku za otvorenost i spremnost na sa radnju, iskazali su visoke ocje ne za prijateljstvo dvije drža ve ali i izbore koje je Crna Gora napravila u vanjskoj politici i li derstvo – kaže se u saopštenju. Juče je održan okrugli sto na

kojem su učestvovali predstav nici Vlade i trgovinske misi je SAD.

Premijer u tehničkom man datu Dritan Abazović naveo je da Crna Gora geopolitički pripada Zapadu, zbog čega su važne direktne investicije iz SAD, koje bi imale uticaj na po većanje kredibiliteta crnogor skog investicionog okruženja. - Želimo vidjeti američke in vestitore uključene u strateš ke investicije, poput LNG (teč ni prirodni gas) terminala u Luci Bar - rekao je Abazović. Sastanku sa američkim kom panijama prisustvovali su i ministar finansija Aleksan

dar Damjanović , ministar ekonomskog razvoja i turiz ma Goran Đurović i ministar javne uprave Maraš Dukaj . Sa predstavnicima američkih kompanija su se susreli i pred stavnici Agencije za elektronske komunikacije i poštansku dje latnost (EKIP), Crnogorskog Telekoma i Elektroprivrede. U Crnoj Gori borave visoki predstavnici globalno uspješ nih kompanija kao što su Ama zon, SAS Institute, Adtran, AlP ha Technologies, AerialZeus, Cisco Sistems, Inc, EXCEL Ser vices Corporation, IBM, Moto rola Solutionsl, UGTR, SELE CT Power Systems i drugi. S. P.

Tematska sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet

Cilj da postanemo izvoznici struje

PODGORICA - Uspostav ljanjem strateške sarad nje sa američkom kompa nijom UGT Renewables (UGTR) nadoknađujemo što se prethodnih deceni ja nije ulagalo u nove pro izvodne pogone - kazao je predsjednik EPCG Milu tin Đukanović prilikom potpisivanja sporazuma o zajedničkom razvoju projekata proizvodnje struje iz obnovljivih izvo ra i njenog skladištenja sa ovom kompanijom.

UGTR juče je potpisala i sporazum sa južnokorej skim Hyundai Engineerin gom o konkretizovanju glo balne saradnje koju imaju u regionu Evrope, Centralne Azije i na tržištu Crne Gore. Premijer Dritan Abazović je potpisivanje ovog spo

razuma ocijenio istorijskim trenutkom u razvoju ener getskog sektora.

- Danas je mala Crna Go ra u želji da se razvija kao zelena energetski nezavis na zemlja, uspjela da spoji dvije strane svijeta, velike SAD na zapadu i izuzetno jaku ekonomiju kakva je Južna Koreja. Ovo je samo jedan početak gdje će UG TR i Hjundai sa našim do maćim partnerima, ostva riti ono što očekujemo više od 40 godina, da dobijemo nove energetske objekte u državi koji moraju proizvo diti zelenu energiju – kazao je Abazović i naglasio da že limo da iskoristimo ener getsku konekciju sa Itali jom, ali i da se povežemo i sa drugim zemljama da bi postali ozbiljan izvoznikporučio je Abazović. m. lk.

Neoliberalni koncept zamijeniti ordoliberalnim

PODGORICA – Crna Gora

klizi u stanje ekonomskog kraha i bankrotstva i treba joj hitni otklon od neolibe ralnog koncepta koji je eli minisao realni sektor, sma traju učesnici jučerašnje tematske sjednice skupštin skog Odbora za ekonomiju.

Sjednica je organizovana na prijedlog Branka Radulovi ća (PzP) čijem se pozivu ni jesu odazvali Milojko Spa jić, Jakov Milatović, Dragan Vukčević , Vladimir Božo vić, Gordana Đurović i Ve selin Vukotić

LOše PROGnOze

Ministar finansija Aleksan dar Damjanović kazao je da se u državnoj administraciji teško mogu praviti veliki za okret bez posljedica, ali da je nova ekonomska paradigma neophodna.

- Naredna godina će biti dosta neizvjesna, spremamo budžet i dostavićemo ga Skupštini do 15. novembra. Banke i konsul tantske kuće imaju loša predvi đanja. Postoji mogućnost rece

sije na tržištima SAD i Evrope i to radikalno udara Crnu Goru – rekao je Damjanović i dodao da ne razmišljaju o povećanju PDV-a i drugih poreza. Naja vio je 2023. postepeno pove ćanje zarada u javnom sekto ru zbog inflacije.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović smatra da bi država mogla za 24 sata riješi ti sivu ekonomiju da ima volje. To je prva od tri osnovne pret postavke za povećanje plata, uz otvaranje novih preduzeća i dobro upravljanje resursima. - Nezaposlenih je preko 50.000, a mi poslodavci ne možemo da nađemo radnika, što je feno men - rekao je Mitrović, uka zujući da privredu samo zani ma da sistem funkcioniše.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun pozvao je da se što hit nije napravi otklon od neolibe ralnog koncepta ekonomije i kritikovao rad Centralne ban ke i rezultate kojima se hvali guverner Radoje Žugić - Rastu depoziti nerezidenata, a padaju rezidenata. Solven tnost banaka je 10,05 odsto za septembar, što je jedva iznad

propisa i sigurno je neka ban ka ispod toga. Učešće privrede u kreditiranju pada, dok se kre diti uglavnom daju penzione rima – smatra Drecun. Generalni sekretar Saveza sin dikata Duško Zarubica kazao je da je inflacija pojela poveća nje plata kroz program ,,Evro pa sad“, a da je socijalni dijalog mrtvo slovo na papiru. S tim se složio i Mitrović koji je optužio ministra rada Admira Adrovi

ća da iz neznanja ignoriše soci jalne partnere.

OrdOliberalizam

Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović ocijenio je da će nas jake institucije izvući iz kri ze i pozvao poslanike da podr že formiranje Instituta za eko nomske politike. Kazao je da nijesu konsultovani pri krei ranju programa ,,Evropa sad“, ali da nijesu ni izradili aktuel

ni model razvoja ekonomije. - Ako su u kreiranju tog modela učestvovali pojedinici ili profe sori, uradili su to u svoje ime ili kao predstavnici politike. Eko nomski fakultet ne pripada po litici, on pripada državi - poru čio je Jocović, dok je profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Mijović kazao da je kriza šan sa za novi početak i predložio ordoliberalizam za novi model ekonomskog razvoja.

- To je ekonomska škola na ko joj se izgradila Njemačka na kon Drugog svjetskog rata.

Treba nam jak državni inter vencionizam sa kratkim ro kom trajanja – smatra Milović, na šta je Dejan Đurović (DF) kazao da je ,,dobro što je aka demska elita progovorila na kon 30 godina“.

Ivana Mihajlović, iz Unije slo bodnih sindikata, pozvala je na uvođenje sistema odgovor nosti na svim nivoima, ukazuju ći da na desetine miliona eura iz budžeta svake godine odlazi na sudske postupke zbog pogreš nih odluka državnih organa.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocijenio je da se ne mogu povećavati zarade i smanjivati prihodi državi bez jačanja realnog sektora, Zdenka Popović (Demokrate) kazala je da je politika progu tala ekonomiju i zamjerila pro fesorima i analitičarima što su ćutali toliko vremena i gleda li kako država propada. Boris Mugoša (SD) istakao je da se bez političke stabilnosti može pričati narednih šest mjeseci, ali bez rezultata. b. d.

Tematska sjednica

Đukanović sa trgovinskom delegacijom SAD

EPCG i UGT Renewables potpisale sporazum o zajedničkom razvoju projekata OIE

Potpisivanje sporazuma

Porodica penzionisanog zastavnika, koja je 20 godina živjela u bungalovu na Ostrvu cvijeća, tužila Mitropoliju crnogorsko-primorsku zbog obijanja i rušenja stana koji su koristili

PODGORICA - Braća

Zvonko i Tomislav Todo rović i njihova majka Vanja podnijeli su 28. oktobra Osnovnom sudu u Kotoru tužbu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, odnosno Manastira Svetog Arhangela Mihaila, Mi holjska prevlaka na Ostrvu cvijeća, zbog smetanja po sjeda i činidbe, jer su, kako tvrde, nezakonito, bez njihovog znanja, koristeći privremeno odsustvo po rodice, polovinom oktobra počeli sa obijanjem i ruše njem bungalova u kojem Todorovići žive više od 20 godina.

Nevjerica je blaga riječ kada su prije petnaestak dana Todoro vići zatekli demolirani domstan dobijen u zakup od Voj ske Jugoslavije 2000. godine - bez krova, vrata i pokućstva, u momentu kada je glava ku će, Milivoje Todorović, vojni penzioner, bio na liječenju, a njegova supruga otišla do Spli ta u posjetu sinu.

- Malo je reći da smo bili šo kirani kada nam je javljeno o svemu ovome, a posebno ka da smo došli i lično se uvjerili – kazao je Pobjedi Zvonko To dorović, koji već nekoliko go dina boravi u Puli.

Prema njegovim riječima, nje gov otac je u objektu na Ostr vu cvijeća bio do prije nekih godinu, kada je imao moždani udar, nakon čega je smješten u Kumbor na tuđu njegu.

- Majka je prije pola godine privremeno otišla u Split kod brata Tomislava i početkom novembra je trebalo da se vra ti, kada i otac sa liječenja. Ovo je nečuveno. Šta sad da radi mo, gdje da smjestimo rodite lje, gdje će da žive - kaže ogor čeno naš sagovornik.

Preuzimanje Prava

Komšija je Zvonku javio 14. oktobra da su nepoznata li ca počela sa obijanjem i ru šenjem njihovog bungalova i iznošenjem stvari.

Po dolasku u Tivat on je 17. ok tobra slučaj prijavio polici ji, angažovao advokata, a od igumana manastira dobio pri mjerak presude Višeg suda uz objašnjenje da je crkva na osnovu te presude preduzela „radove na bugalovu“.

Riječ je, pojašnjava Zvonko, o sudskoj presudi Višeg su da od 25. januara 2022. godi ne, u sporu Mitropolije crno gorsko-primorske, (Manastir Svetog Arhangela Mihaila, Miholjska prevlaka) koju je zastupao advokat iz Kotora Dejan Vukšić, protiv tužene države Crne Gore, odnosno Ministarstva odbrane. Tuž ba je bila podnijeta radi djeli mične ništavosti ugovora. Viši sud je donio presudu da odbi ja žalbu tužene strane (drža ve) i potvrdio presudu kotor skog suda u korist Mitropolije. Todorovići navode da je Mi tropolija, pozivajući se na pre sudu Višeg suda usvojenu u sporu protiv države, odnosno

Crkva preuzela funkciju izvršitelja i Todoroviće ostavila bez krova

Todorovići u tužbi protiv Mitropolije navode da iz presude Višeg suda ne proizilazi bilo kakvo pravo crkve na nasilno obijanje bungalova, odnošenje vrata i otuđenja stvari, već da se odlukom suda zapravo potvrđuje da je država Crna Gora - Ministarstvo odbrane dužno da riješi stambeni status Todorovića i da ih tek nakon toga iseli da bi crkva ostvarila svoja prava

Ministarstva odbrane, mimo zakona uzela u ruke pravo ko je joj ne pripada.

To su naveli i u tužbi protiv Mitropolije, uz obrazloženje da iz presude Višeg suda, na koju se crkva poziva, ne proi zilazi bilo kakvo pravo na na silno obijanje bungalova, od nošenje vrata i otuđenja stvari. Već, kako tvrde Todorovići, naprotiv: u presudi je potvr đeno da je država Crna GoraMinistarstvo odbrane dužno da riješi stambeni status Todo rovića i da ih nakon toga iseli iz bungalova.

aneks ugovora

Zvonko Todorović ističe da to zemljište jeste dato crkvi, ali da je aneksom ugovora pre cizirano da se ljudi neće dira ti dok im država ne obezbije di drugi smještaj.

- Ukoliko država Crna Go ra nije postupila po presudi, Mitropolija je morala ustati protiv nje odgovarajućim po stupkom. U ugovoru koji je Mitropolija potpisala svoje vremeno sa Saveznom Repu blikom Jugoslavijom takođe je bilo navedeno da će tužioci koji koriste bungalove napu stiti objekte kada država rije ši njihovo stambeno pitanjenavodi se, između ostalog, u tužbi Todorovića. Ova porodica tužbom traži

da sud nakon sprovedenog postupka donese rješenje ko jim se utvrđuje da je tužena (Mitropolija) smetala tužio ce u mirnom posjedu na objek tu označenom kao stambena zgrada broj 6, koja se nalazi na parceli broj 608/3 iz lista ne pokretnosti broj 147 KO Đu raševići. Navode da su to iz tužene (Mi tropolije) to uradili na način što su 14. oktobra 2022. godine obili stambenu zgradu-bun galov, odnijeli vrata i prozore, skinuli krov, probili unutrašnji zid, odnijeli stvari i pokućstvo (televizor, frižider, veš maši nu, dva ormara, tri kreveta, šporet, ve-ce šolju, vodoko tlić, tuš kabinu, kamin na te rasi i staklo kojim je bila za

I pored nastojanja Pobjede da dobije odgovor Mitropolije povodom tužbe Todo rovića, kao i pojašnje nje okolnosti rušenja objekta, nijesmo uspje li, iako smo 27. oktobra zvanično uputili dopis sa pitanjima

stakljena balkonska terasa). Osim toga, Todorovići traže da tužena strana uspostavi stanje zgrade broj 6, koja se nalazi na parceli broj 608/3 iz lista ne

Razrada pitanja vla sništva Mitropolije nad objektima i zemljištem na Ostrvu cvijeća, definisana je, svojevremeno, ugo vorom o zamjeni prava svojine na nepokretnim stvarima između tadaš nje Savezne Republike Jugoslavije (Savezno ministarstvo za odbranu) i Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije crno gorsko-primorske koju je zastupao, sada pokojni, mitropolit Amfilohije Po tom ugovoru Save zno ministarstvo za odbranu daje u posjed i vlasništvo SPC jugo zapadni dio kompleksa Ostrvo cvijeća, (KO Đura ševići, Tivat) i to dio kata starske parcele (zemlji šte) 608-1 KO Đuraševići

pokretnosti broj 147 KO Đura ševići – bungalova, onakvo ka kvo je bilo prije čina smetanja, te da na svoje mjesto vrati na vedene stvari iz stava I, sve u roku od 15 dana od dana pra vosnažnosti rješenja, pod pri jetnjom prinudnog izvršenja. I pored nastojanja Pobjede da dobije odgovor Mitropolije povodom tužbe Todorovića, kao i pojašnjenja okolnosti ru šenja objekta, nijesmo uspje li, iako smo 27. oktobra zvanič no uputili dopis sa pitanjima. stan od vojske Todorovići su, kao članovi zajedničkog porodičnog do maćinstva živjeli na Ostrvu cvijeća nakon što je, prema Zvonkovim riječima, njegov otac Milivoje Todorović, ina če iz Srbije, kao zastavnik pr ve klase u penziji od tadaš nje Vojske Jugoslavije 2000. godine dobio službeni stan u zakup, bungalov broj B-170 i B-171 u vojnom odmaralištu na ostrvu.

Zvonko je sa ocem i majkom Vanjom u tom objektu živio sve do 2016. godine, kada se odselio u Pulu gdje i danas ži vi. Stalno je obilazio roditelje

površine 10.000 metara kvadratnih, 13 stambe nih objekata, površine 741 metar, i ugostiteljski objekat/bife površine 39 kvadrata. Sa druge strane, SPC daje u posjed i vlasništvo Saveznom ministarstvu odbrane dio kompleksa na loka ciji Lastva Grbaljska, KO Prijevor II Opština Budva i to zemljište, dio kat par cele br 95/ 1 KO Prijevor II površine 32.346 m2. Članom 5, ovog ugovora, definisano je da će lica koja koriste 13 objekata, među kojima su i Todo rovići, objekte napustiti po rješavanju stambe nog statusa preko nad ležnih organa Saveznog ministarstva za odbranu i Vojske Jugoslavije.

na Ostrvu cvijeća, gdje takođe boravi dobar dio godine, što je bio slučaj i ljetos.

Todorovići kažu da se danas nalaze u jako teškom položa ju, budući da na koja god vra ta pokucaju nema odgovora. - Išli smo u Ministarstvo od brane i tamo su nam rekli da oni sa ovim slučajem nema ju ništa, zatim u MUP u Po dgorici odakle su nas posla li da se obratimo CB Herceg Novi, za koji mislim da nema nikakve veze sa ovim. Oči gledno se igra ping pong sa nama. U momentu rušenja u našem stambenom objektu nije bilo nikoga i oni su to očigledno iskoristili i uletjeli i napravili to što su napravilikaže Zvonko.

Njegov brat Tomislav navodi da im je na pitanje upućeno igumanu manastira da obja sni zašto su sve ovo napravi li i gdje će sada njihovi rodi telji da žive, iguman rekao da se bore pravno.

- A na pitanje da li nam mogu naći smještaj, rekao je da ne može i da idemo gdje smo do sada bili, tj. u Hrvatsku - kaže Tomislav Todorović.

ivana komneniĆ

Ugovor SPC i Saveznog ministarstva za odbranu

Braća Zvonko i Tomislav Todorović

Razrušena kuća koju su zatekli Todorovići

Klinički psiholog Radoje Cerović u emisiji ,,Śednik četvrtkom“ u Matici crnogorskoj kazao da je i relativizacija nacionalizma strateška ideja

Eksperti tvrde da će nadležni morati da odgovaraju zbog načina

Dozvolili

smo

da zombiji izađu iz grobova i da stalno mašu nekim simbolima

PODGORICA - Crna

Gora je „improvizovano društvo“ bez institucija i identiteta, koje nikada nije završilo domaći zadatak i stvorilo intelektualnu klasu, a koje posljednih par godina prolazi kroz unutrašnje transformacije koje izazivaju toksičan stres, upozorio je klinički psiholog i poslovni konsultant Radoje Cerović gostujući u serijalu Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“.

On je tom prilikom istakao i da nacionalni plan u Crnoj Gori postoji samo unutar zaštite sopstvenog identiteta i da je relativizacija nacionalizma, s kojom se suočavamo, strateška ideja.

- Relativizacija nacionalizma u Crnoj Gori je strateška ideja. Nije jednak nacionalizam koji teži za osvajanjem druge države i nacionalizam koji je u okvirima patriotizma – naveo je Cerović.

Govoreći o promjenama koje su uslijedile nakon 2019. godine, Cerović je naglasio da se crnogorsko društvo ne može mijenjati iznad sopstvenih sposobnosti.

- Ne možete da se mijenjate većom brzinom nego što ste sposobni. Svaka promjena je stresna. Mi posljednjih godina živimo neke unutrašnje transformacije koje izazivaju toksičan stres – rekao je on.

NEZRELO DRUŠTVO

Cerović je upozorio da je nacionalni identitet „opasna stvar“ i da će nas identitetska politika odvesti do ćorsokaka ukoliko ne shvatimo vrijednost građanskog društva i meritokratije.

- Plan o velikoj Srbiji postoji odavno, ali nije uopšte problem u tome nego u nezrelom društvu u kome to kao barut plane. Mi nijesmo uradili domaći zadatak da stvorimo intelektualnu klasu. Zdrava ljevica je tekovina Evrope. Mi to nikad nijesmo razvili, nijesmo ni shvatili šta je to i koliko je to važno. Poslije Drugog svjetskog rata smo mislili da smo pobijedili fašizam, ali posljednjih godina vidimo da nijesmo i da toga ima i kod nas i u Evropi. Mi se te hipoteke nećemo lako osloboditi, jer je to

dio nas. Na političkim liderima je da daju prostor onima koji nijesu takvi. Ulaskom u EU i integracijom u neka napredna razmišljanja smirujete tu neman – istakao je on.

Govoreći o važnosti liderstva zasnovanog na zaslugama, Cerović je naglasio da mi kao nacija nijesmo skloni meritokratiji.

- Mi to ne volimo, vijek idemo iz krajnosti u krajnost. U Crnoj Gori ni za šta ne postoji kritična masa. Imamo strašan deficit ljudstva, a pritom smo sujetni – naveo je on.

Dodao je i kako, kao posljedica nesređenog društva, najvredniji ljudski kapital naše države ne ostaje u Crnoj Gori.

- Mnoga djeca su otišla iz Crne Gore i u inostranstvu ostvarila važne stvari, a naša država nema pojma ko su ta djeca.

Nekako smo jedva čekali da ti mozgovu odu kako bi ovdje napravili prostor za neke druge mozgove. Moja lična impresija je da dolazi do ekstremizacije i da naš najbolji ljudski kapital ne ostaje ovdje nego ide negdje drugo – kazao je Cerović.

Naglasio je da se država kreće u pogrešnom pravcu, da je mržnja, kojom se hrane ekstremistički pokreti, moćna i da se ono što se događalo 90-ih godina linerano događa i sada.

- Dozvolili smo da zombiji izađu iz grobova i da stalno mašu nekim simbolima. Teren za sve ovo je pripremao i DPS. Neko je 30 godina morao da radi više nego jednu pogrešnu stvar da bismo mi danas ovo imali – kazao je Cerović.

MOĆ ŽENA

Objasnio je i da je moć koju ima žena ogromna, te da se zato svi patrijarhalni i klerikalni režimi boje moći žena i trude da im ograniče prava da se čuju.

- Mi ćemo vrlo brzo imati višak muškaraca u društvu zbog selektivnih abortusa. Kad god smo u istoriji imali disbalans u korist žena imali smo i veliki ekonomski i svaki drugi napredak. Disbalans u korist muškaraca nijesmo imali nikad i ne znamo šta to sa sobom nosi, ali sve ukazuje na to da će to biti katastrofalno –naveo je on. R. D.

Visoka stopa samoubistava

Kada je riječ o psihologiji, Cerović je podsjetio da ta profesija u Crnoj Gori još nije uređena zakonom i da samim tim svako može da bude psihoterapeut iako to nije. Rekao je i da je pandemija korona virusa na mentalno zdravlje ljudi uticala daleko više nego što je i sam očekivao. Cerović je iznio i nevjerovatan podatak da je Crna Gora jedna od država s najvišom stopom samoubistava u svijetu, da smo trenutno na 12. ili 13. mjestu i da nam to, kako je rekao, nije jedan od najgorih plasmana. - Ali mi već godinama ne uspijevamo da shvatimo da je to tako – zaključio je Cerović.

PODGORICA – Nakon što je Vlada Crne Gore odlučila da 900.000 eura opredijeljenih za finansiranje dvije vjerske škole preusmjeri samo jednoj od njih - Gimnaziji „Sveti Sava“ u Podgorici, u zvaničnoj informaciji objavljenoj nakon sjednice nije dato nikakvo obrazloženje na osnovu čega je donešena ta odluka.

Pobjeda je ranije pisala da je Vlada odredila po 450.000 eura za dvije vjerske gimnazije,,Sveti Sava“ u Podgorici koju je osnovala Mitropolija crnogorsko-primorska i ,,Hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću čiji je osnivač Eparhija budimljansko-nikšićka. Ta odluka, donešena 6. oktobra, izmijenjena je 2. novembra jer je nikšićka gimnazija, u međuvremenu, „zbog objektivnih razloga (prenosa prava svojine nad objektom u kom se škola nalazila, te nemogućnosti da obezbijedi nove prostorne kapacitete) odustala od izdate licence“.

Licencu za obje škole je potpisala u aprilu tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić, na osnovu nalaza komisije koja je ustvrdila da obje škole ispunjavaju sve uslove da dobiju rješenje za rad.

- Komisija je nakon obavljenog uvida u osnivačka i druga akta koja su joj dostavljena i utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava, izvođača programa, broja polaznika, finansijskih sredstava i higijensko tehničkih uslova ocijenila da ustanova ispunjava propisane uslove... - piše u obrazloženju komisije koju su činile Marija Lalatović, Milica Kadović i Slavica Ilinčić, najbliže saradnice tadašnje ministarke Bratić.

LICENCE

Aktuelni ministar prosvjete Miomir Vojinović (SNP) nije javnosti obrazložio odluku o preusmjeravanju 450.000 eura, odnosno zbog čega su gimnaziji u Nikšiću bili potrebni novi prostorni kapaciteti i otkud problemi prava svojine nad objektom ako je komisija 13. aprila izvršila uvid i ocijenila da je privatna škola koju je osnovala Eparhija budimljansko-nikšićka ispunila sve uslove.

Akademik prof. dr Slobodan Backović je Pobjedi kazao da odluku Vlade da se jednoj vjerskoj školi dodijeli 900.000 eura treba shvatiti kao nastavak nasilja nad pravnim sistemom države Crne Gore i nad zdravim razumom, sve iz pozicija sile koja ne može odgovarati za ovo nasilje.

- Treba Vojinović i ,,vojinovići“ i Vlada da shvate da neće trajati dovijeka i da će doći vrijeme kada će morati da odgovore na pitanja koja im se postavljaju ili su se postavljala. Shvata li Vojinović i Vlada da se ovakvim odlukama sprdaju sa državom ako uopšte znaju šta je država – kazao je Backović. Da je ovakav način finansira-

Backović: Nasilje pravom, državom zdravim razumom

Iz nevladine organizacije CGO poručeno je da će neko od nadležnih morati da odgovori zašto su prekršene zakonske procedure prilikom licenciranja dvije vjerske gimnazije i zašto je, nakon toga, u takođe upitnoj proceduri, opredijeljeno 900.000 eura jednoj od njih, od kojih je 450.000 po automatizmu trebalo vratiti u budžet ako se već ustanova kojoj su ta sredstva bila namijenjena izjasnila da ih ne može utrošiti shodno odobrenom zahtjevu

nja vjerskih škola nezakonit i da se ne može bez objašnjenja novac opredijeljen za jednu školu davati drugoj, smatra i ekspertkinja Centra za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović - Neko će od nadležnih morati da odgovori zašto su prekršene zakonske procedure prilikom licenciranja ove dvije gimnazije i zašto je, nakon toga, u takođe upitnoj proceduri, opredijeljeno 900.000 eura, od kojih je 450.000 po automatizmu trebalo vratiti u budžet, ako se ustanova kojoj su ta sredstva bila namijenjena izjasnila da ih ne može shodno odobrenom zahtjevu utrošiti. Ako je Vlada preusmjeravala ta sredstva, onda je trebalo da budu preusmjerena za prijeke potrebe izgradnje, rekonstrukcije ili modernizacije javnih

Budžet

Ministarstvo prosvjete se, kako piše u informaciji koju je objavila Vlada nakon sjednice 2. novembra, pozvalo na činjenicu da je Zakonom o budžetu za 2022. godinu kao i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu 2022. godine opredijelila Mini-

ustanova škola i vrtića, umjesto što odustaje od onoga što je planom bilo predviđeno za infrastrukturni razvoj – kazala je ona.

NETRANSPARENTNOST

- Dodjela 900.000 eura školi koja postoji samo na papiru zaslužuje posebnu pažnju, posebno pažnju specijalnog tuži-

starstvu prosvjete sredstva od 1.700.000 eura na godišnjem nivou za srednje vjerske škole. Sa druge strane, budžetom za ovu godinu je nosećim institucijama u obrazovanju opredijeljeno ukupno 2,8 miliona: Zavodu za školstvo 1,4 miliona eura, Centru za stručno obrazovanje 640.000 i Ispitnom centru 768.000 eura.

oca za organizovani kriminal – smatra akademik Backović. On je Pobjedi kazao da je nekoliko puta upućivao Ministarstvu zahtjev za slobodni pristup informacijama, ali da nikada nije dobio odgovor. Akademik Backović, koji je i bivši ministar prosvjete, kaže da nije dobio na uvid izvještaj komisije za licenciranje škola.

Slobodan Backović

Snežana Kaluđerović

nansiraju vjerske škole

Nasilje nad državom i razumom

Ministarstvo: Novac dat za osnivanje škole

Iz Ministarstva prosvjete je sinoć rečeno Pobjedi da novac za srednju vjersku školu Gimnaziju „Sveti Sava“ nije dodijeljen za rad, već za osnivanje vjerske škole.

- Podrška vjerskim školama, prema Opštem zakonu o obrazovanju, podrazumijeva podršku za osnivanje ili rad škola. Odlukom Vlade Crne Gore, usvojen je prijedlog da se da podrška za osnivanje, dok će naredne godine, ukoliko se ta stavka predvidi budžetom za narednu godinu, dobiti podršku za rad a na osnovu broja upisane djece – kazali su iz resora kojim rukovodi ministar Vojinović

Na pitanje o izdavanju licence i njenom povlačenju za školu „Hadži Sava Kosanović“, odgovoreno je da je ta škola u momentu licenciranja ispunjavala sve uslove.

- Tek su tokom prošle sedmice ostali bez prostornih kapaciteta u kojima je trebalo da se odvija nastava. Gimnazija ,,Hadži Sava Kosanović“ je bez odlaganja obavijestila o tome resorno ministarstvo da usljed gubitka objekta u kojem je trebala da se odvija nastava nijesu u mogućnosti da realizuju obrazovni proces, usljed čega, kako sami ističu, odustaju od izdate licence – odgovoreno je iz tog resora.

Da je cjelokupan proces osnivanja i finansiranja ove dvije ustanove netransparentan tvrdi i Kaluđerović koja je Pobjedi kazala da dosad nijesu dobili nijedan odgovor od Ministarstva prosvjete po zahtjevu za dobijanje kompletne dokumentacije o ispunjenosti uslova za licenciranje ovih vjerskih škola, niti je poznata sadržina zahtjeva kojim se traže

nja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program….

Majka Filipa Đurkovića, teško ranjenog u tragediji na Cetinju 12. avgusta, zahvaljuje na pruženoj pomoći

Na muk se nadovezala lavina humanosti

Ne možemo ostati nijemi na nesebičnu podršku koju od samog početka osjećamo i u ime Filipovo i čitave naše porodice želim da se zahvalim građanima Crne Gore i šire na tome. Veliki broj ljudi ne poznajemo, ali ih to nije spriječilo da svako na svoj način doprinese da Filip preživi – piše u pismu Marina Đurković

PODGORICA – Nakon nezapamćene tragedije na Cetinju 12. avgusta, tokom koje je ubica Vuk Borilović ubio deset i ranio šest ljudi, jednoj od nevinih žrtava nasumičnog nasilja, 32-godišnjem Cetinjaninu Filipu Đurkoviću koji je u dvorištu kuće svoje mušterije pogođen u glavu, ljekari su davali svega pet odsto šanse da preživi. Filip je zadobio povrede glave, mozga, gubitak uha i djelova lobanje. Ima i povrede vrata i ramena od više metaka po tijelu. Bio je podvrgnut višestrukim operacijama i čudo je što je ne samo preživio, već i pokazuje obećavajuće znake oporavka.

Prije petnaest dana, na platformi gofundme.com prijatelji porodice pokrenuli su humanitarnu akciju prikupljanja novca neophodnog za plaćanje Filipovih medicinskih i ostalih troškova tokom dugog oporavka, da bi se poboljšao kvalitet njegovog života.

Ako je Vlada preusmjeravala ta sredstva, onda je trebalo da budu preusmjerena za prijeke potrebe izgradnje, rekonstrukcije ili modernizacije javnih ustanova škola i vrtića, umjesto što odustaje od onoga što je planom bilo predviđeno za infrastrukturni razvoj – kazala je Kaluđerović

- Nažalost nije odgovorila na žalbu o Vojinovićevom ćutanju i ćutanju Ministarstva ni Agencija za slobodni pristup informacijama. Uvjeren sam, pošto ne odgovaraju, da je izvještaj komisije sačinjen i da ne sadrži nijedan konkretni podatak o ispunjenju uslova za dobijanje licence pa ga zato ne objavljuju – kaže Backović.

On je rekao da su „vjerovatno napisali da su ispunjeni uslovi propisani Zakonom ali da nijedno konkretno ispunjenje uslova nije navedeno“.

- Ako je moje uvjerenje netačno, neka Vojinović objavi izvještaje komisija za licenciranje da me demantuje.

Pobjeda je imala uvid u obrazloženje komisije koji smo naveli u početku teksta, i u njemu upravo piše ono što je akademik Backović pretpostavio –„ispunjeni su svi uslovi“.

- Time Ministarstvo, zarad nečijih interesa, krši i Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Kad je nešto od početka nezakonito, protok vremena ne pretvara nezakonitu radnju u zakonitu, a dodatno se nastavlja sa nizom nezakonitosti. Za to neko mora da snosi krivičnu odgovornost –kazala je Kaluđerović.

PRAVILA

FINANSIRANJA

Vjerske škole država Crna Gora može da finansira ukoliko su osnovane i licencirane po zakonima sekularne države, kada je odobren program vjerske škole, obezbijeđeni uslovi i prostor, nastavni kadar, sredstva za osnivanje i rad.

Ministarstvo prosvjete je tražilo da Vlada dodijeli 900.000 eura kako bi se dvije škole pripremile za rad naredne godine, a u dijelu ugovora o finansiranju je to nazvala „podrškom“, bez preciziranja uslova za šta novac može biti iskorišćen.

U ugovoru sa Medresom je jasno navedeno da je novac namijenjen za plate i ostala lična primanja zaposlenih u školi, rashode za materijale, troškove učenika u domovima, te da će Ministarstvo mjesečno uplaćivati novac.

Prema Zakonu, privatne škole stiču pravo na novac iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na: osnovu ekonomske cijene košta-

- Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa Zakonom – saopštilo je ranije Ministarstvo prosvjete. Medresa, koja ima oko 400 učenika, pet objekata i internat, godišnje je dobijala 500.000 eura.

Gimnazija ,,Sveti Sava“ je, prema dokumentima u koje je Pobjeda imala uvid, planirala da upiše 16 učenika i dobiće 900.000 eura. Njene prostorije su registrovane na adresi 19. decembar br. 72, odnosno u velikoj zgradi ispod Gorice kod Crkve Svetog Đorđa. U toj stambenoj gradi u prizemlju ima nekoliko poslovnih prostora, od kojih su neki predviđeni za izvođenje nastave.

Pobjeda je pisala da su eksperti upozoravali da je finansiranje i licenciranje škola nezakonito, jer Nacionalni savjet kao vrhovno tijelo nikada nije odobrilo program po kome vjerske škole rade. Nacionalni savjet nije ni postojao u aprilu, jer je mandat prethodnom istekao u septembru prošle, a naredni je formiran tek u junu ove godine.

Ministarstvo prosvjete je kasnije objasnilo da nije ni bilo potrebe da Nacionalni savjet odobrava program vjerskih škola jer su prihvatile javno važeći program iz 2016. godine. Javnost nikada nije bila upoznata sa programom tih škola, jer osim javno važećeg programa za gimnazije imaju i vjerske predmete, zbog čega i jesu vjerske škole. Zbog svega toga je bila neophodna revizija o odobrenje programa od strane Zavoda za školstvo i Nacionalnog savjeta.

Jelena MARTINOVIĆ

Njegova majka Marina Đurković obratila se juče pismom crnogorskoj javnosti i u njeno i ime porodice zahvalila na do sada pruženoj pomoći. - Dozvolićete da u ovom obraćanju primat ne stavljam na sam događaj iz poštovanja prema porodicama i našim dragim sugrađanima, rane su preduboke.

Kao što je javnosti poznato, Filip je jedan od šestoro povrijeđenih u krvavom piru i tom prilikom zadobio je tešku povredu glave, gubitak uha, gubitak dijela lobanje i sa mnogim gelerima u velikom mozgu, vratu, ramenu, plućima i srcu. Šansa za njegovo preživljavanje bila je minimalna. Po prijemu u KBC, Filip je prvi put 12. avgusta operisan od strane spec. neurohirurgije, spec. ORL i spec. MFH.

Ubrzo, 13. avgusta, u ranim jutarnjim časovima bilo je neophodno odraditi drugu operaciju i brza intervencija neurohirurga dr Luke Borovinića spašava Filipov život. Po otpuštanju iz jedinice intenzivne njege i prijema na odjeljenju neurohirurgije, doktorica koja preuzima Filipa nakon obavljenih operacija, neurohirg dr Milena Roganović, nastavlja lavovsku borbu za Filipov život. Dana 23. avgusta 2022. godine, zbog komplikacija izazvanih infekcijom, Filipa po treći put odvode u operacionu salu i to od 8 h do poslije 15 h, kada je operacija završena. Krajnje neizvjesno liječenje se nastavlja uz ogroman trud doktora i osoblja na odjeljenju neurohirurgije. Napretka ima! Predanim radom i velikim zalaganjem fizioterapeuti postižu značajne rezultate. Dan za danom prolazi, terapija, vježbe ujutro i uveče... Odjeljenska soba postaje dom, osoblje porodica. Počinje praviti prve korake, treba mu pomoć. Uči da izgovara riječi. Prva izvježbana riječ je SUZANA, odmah za njom je OLJA, žuri da nauči BORIS, onda se vježba MILENA (zadovoljan što ne mora da nauči riječ: doktorice), tu je VASILIJA, neplanirano nauči ANA, pa još i prezime. U planu je Dragana, Nikola... Poslije više od dva i po mjeseca zajedničkih napora ima značajnih rezultata i nadamo se da će njegov oporavak nastaviti ovom dinamikom. Jasno je svima koliko će trebati rada i truda uložiti u njegovo buduće liječenje i rehabilitaciju. Pored fizikalne terapije, biće potreban dug psihički oporavak, pomoć logopeda... A pored svih eventualnih intervencija koje će se morati raditi, izvjesno je da će se na kraju morati odraditi estetska operacija zbog gubitka uha i dijela potiljka. Po prijateljskim vezama, svjetski poznati doktor plastične hirurgije dr Branko Bojović je bio primljen od strane medicinskog direktora dr Zorana Terzića, kojom prilikom je posjetio odje-

ljenje plastične hirurgije, i kada je dogovoren kontakt i buduća saradnja za Filipov oporavak. Na muk od 12. avgusta 2022. nadovezala se lavina humanosti.

Kao porodica svi dajemo maksimalne napore da doprinesemo Filipovom oporavku, da pomognemo jedni drugima, da podržimo i ohrabrimo jedni druge, a pritom ne znamo kome je teže od koga. Kad smo na okupu, lakše je. Bratu koji živi i radi u Americi najteže je. Daljina čini svoje, porodica i prijatelji su mu velika podrška i pomognut njima, pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za Filipovo liječenje. Iskreno se nada da će u skorijoj budućnosti doći momenat, kada će Filip biti u prilici da nastavi liječenje u Bostonu. Prije svega da će mu moći omogućiti boravak u Bostonu da bi se što bolje psihički oporavio. Što dalje od mjesta ove užasne tragedije. Akcija je ozvaničena na platformi gofundme. com i preko noći se uključila cijela Crna Gora. Došli su pozivi sa svih strana. Kao mnogo puta do sada, u muci su svi stali kao jedno. Bez najave i samoinicijativno su počele humanitarne akcije. Period do početka humanitarne akcije bio je period pružanja podrške i pomoći porodici, upućene od bližih i daljih rođaka, kumova, prijatelja, komšija, kolega - kako pojedinačno tako i organizovano. Kao što je praksa do sada pokazala, prvi se organizuju i prikupljaju sredstva za pomoć kolege moga sina koji je zaposlen u Vojsci Crne Gore. Dana 18. oktobra 2022. porodicu je posjetio gradonačelnik Cetinja sa svojim pomoćnikom Milošem Mudrešom, a sjutradan su izvršili uplatu sredstava, opredijeljenih od strane Vlade Crne Gore, u iznosu 5.833,00. Počelo se sa prikupljanjem sredstava, kako na platformi gofundme, tako i na Filipovom računu u CKB banci. Ljudi kao da su jedva čekali momenat da svojim doprinosom pomognu Filipu. Na Trgu kralja Nikole 1. novembra 2022. članovi NVO Mreža za sveopšti napredak, organizuju humanitarni koncert, za Filipa. Ti članovi su đeca od 17 godina, još uvijek đeca ali veliki ljudi!!! Veliki ljudi spremni za velika djela! Ne možemo ostati nijemi na nesebičnu podršku koju od samog početka osjećamo i u ime Filipovo i čitave naše porodice želim da se zahvalim građanima Crne Gore i šire na tome. Veliki broj ljudi ne poznajemo, ali ih to nije spriječilo da svako na svoj način doprinese da Filip preživi – piše u pismu Marina Đurković.

Pomoć za Filipa može se uplatiti preko platforme gofundme na adresi:

www.gofundme.com/f/donate-to-help-filip-durkovic-and-his-family

Uplata se može izvršiti na žiro račun na ime Filip Đurković 510251298925001756 D.M.

Filip Đurković

Izvršeni brojni pretresi i hapšenja, pronađeni oružje i narkotici

PODGORICA - Uprava policije je bila kolider u zna čajnoj međunarodnoj aktiv nosti Dani zajedničke akcije za Jugoistočnu Evropu (SEE JAD), koja je realizovana od 26. do 29. oktobra, pri čemu je Centralni koordinacioni centar iz kojeg se upravljalo akcijom formiran u Podgo rici, saopšteno je iz Uprave policije.

Prema njihovim riječima, ak tivnost je planirana i reali zovana u saradnji sa EURO POL-om, uz podršku projekta IPA2019.

- Da je Crna Gora pouzdan par tner dokazuje formiranje Ko ordinacionog centra za pred metnu međunarodnu akciju u Podgorici, što je prvi slučaj da se on formira van sjedišta EU ROPOL-a. Nosilac navedene aktivnosti i koordinator je bila Španija, dok je Crna Gora ima la ulogu kolidera – kazali su iz Uprave policije.

U ovoj međunarodnoj aktiv nosti učestvovalo je 28 zema lja iz regiona i Evropske unije

(Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Nje mačka, Grčka, Italija, Irska, Luksemburg, Portugal, Rumu nija, Slovenija, Slovačka, Špa nija, Švedska, Holandija, Al banija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Švajcarska, Velika Britanija, Ukrajina), dok je učešće u aktivnosti uzeo i veći broj međunarodnih organizacija: EUROPOL, EUROJUST, INTERPOL, FRONTEX, SELEC, US DEA, CSC WB IPA/2019 i SEESAC.

Direktor Zoran Brđanin i v.d. pomoćnika direktora za Sek tor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević su 26. okto bra obišli Centralni koordina cioni centar i Brđanin je izrazio zadovoljstvo što je crnogor ska policija domaćin izuzet no važne operativne akcije EUROPOL-a, dok se dan ka snije sastao sa predstavnici ma EK. Koordinacioni centar SEE JAD-a u Podgorici su 27. oktobra obišli i predstavnici

EK, kao i Granični prelaz Bo žaj, prilikom čega su imali di rektan uvid u način rada i po stupanje policijskih službenika prilikom granične kontrole. U toj aktivnosti na udaru su bili krijumčari oružja, narkotika, kao i lica koja se bave trgovi nom ljudima i krijumčarenjem ilegalnih migranata – istakli su iz policije.

U Crnoj Gori je u sprovođenju navedenih aktivnosti svakog dana učestovalo više od 300 službenika Uprave policije.

- Prethodni višemjesečni oba vještajni rad usmjerio je ciljane kontrole, te su vršeni brojni pre tresi unutar teritorije naše dr žave što je rezultiralo pronala skom 24 komada raznog oružja u ilegalnom posjedu, oko 6.000 komada različite municije, oko 1,2 kg eksploziva iz trotilskog metka, na određenim lokacija ma su pronađeni narkotici, vi še lica je lišeno slobode i protiv istih su podnijete krivične pri jave – naveli su iz policije.

Granična policija je kontroli sala 1.220 osoba, 1.550 vozila

dva plovila, spriječila ilegalni ulazak u Crnu Goru za 75 oso ba, evidentirala dva slučaja po kušaja upotrebe falsifikovanih dokumenata, otkazan je bora vak, odnosno određena je za brana ulaska, u Crnu Goru, za 10 osoba, oduzeta su dva vozi la koja se potražuju, a izdato je i više prekršajnih naloga zbog kršenja zakona o strancima. Ta kođe, pronađeno je 67 pvc pa kovanja marihuane. U cjelokupnoj akciji u svim ze mljama učestvovalo je skoro 16.000 službenika. Ukupne ak tivnosti su dovele do 382 hap šenja osumnjičenih, od kojih je većina umiješana u trgovinu drogom, omogućavanje ilegal ne imigracije, prevaru sa doku mentima i trgovinu vatrenim oružjem. U državama koje su učestvovale u akciji provjereno je 74.924 osobe, pretreseno je 998 lokacija, pregledano 32.665 vozila, provjerena su 2.004 pa keta pošiljki, uhapšene su 382 osobe, 159 vezano za krijum čarenje migranata, 112 za tr govinu drogom, 38 za trgovinu vatrenim oružjem, dva za trgo vinu ljudima i 71 za druga kri vična djela, otkriveno 2.476 ile galnih ulazaka, oduzeto je 106 komada vatrenog oružja, pro nađeno 304 kilograma heroi na, 147 kg kanabisa, 5.402 bilj ke marihuane i 1,3 kg kokaina i pokrenuto je 130 novih istraga. Oni su ukazali na to da je ovom prilikom još jednom potvrđe na ,,veoma dobra međunarod na saradnja organa za spro vođenje zakona Crne Gore i drugih zemalja i međunarod nih organizacija“ i istakli da je Crna Gora opravdala ulogu do brog domaćina i kolidera ve oma značajne međunarodne aktivnosti u mandatu EURO POL-a, te se pokazala kao kre dibilan partner partnerskim službama za sprovođenje za kona. C. H.

Udes na putu Podgorica – Nikšić

Povrijeđene dvije osobe

ANDRIJEVICA – Protiv M. M. iz Andrije vice potvrđena je optužnica zbog krivič nog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Kako je navedeno optužnicom, M. M. je 17. avgusta 2022. godine, u porodičnoj kući u selu Rijeka Marsenića, neovlašćeno nabavio i držao veću količinu oružja, municije i eksplo zivnog punjenja.

- I to: automatsku pušku sa preklopnim kun dakom bez okvira A02-ser.broj A-90331; lo vačku pušku 16 mm, marke „crvena zasta

va“ F.br. 28076; ručnu bombu M75, crne boje-SRB 7802; 166 komada puščanih meta ka kal. 7x9mm; 344 komada puščanih metaka kal.7,62 mm, dva okvira od automatske puške sa 43 komada municije 7,62 mm (u jednom 19 i drugom 24 komada municije); 39 komada pi štoljske municije kal.9 mm, 50 komada pištolj ske municije 7,62 mm; 15 komada lovačke mu nicije 7,6 mm marke „magnum“; pet komada lovačke municije 3,9 mm; polugorući štapin cr ne boje dužine 2 m, čije je držanje građanima zabranjeno – navedeno je u optužnici. C. H.

PODGORICA – Dvije osobe povrijeđene su u udesu koji se dogodio juče ujutro oko 7.10 na magistralnom putu Podgorica –Nikšić, u mjestu Paprat.

U udesu su učestvovala tri vozila, a dvije osobe su povrijeđene. C. H.

Đeljošaja sumnjiče da je vrijeđao policajce

PODGORICA – Predsjednik Albanske alternative i Opšti ne Tuzi Nik Đeljošaj priveden je juče u podgoričku poli ciju zbog vrijeđanja policajaca, nezvanično je potvrđeno Pobjedi iz Uprave policije.

Kako nam je nezvanično saopšteno, Đeljošaj se sa policajcima posvađao nakon što je saobraćajna patrola, zbog zatamnjenih stakala, na vanredni tehnički pregled poslala automobil u kom su bili članovi njegove porodice. Iz Uprave policije nijesu htjeli da komentarišu slučaj, već su rekli da su u toku policijske rad nje, nakon kojih će se oglasiti saopštenjem. A. R.

Zakazana kontrola optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda i ostalih osumnjičenih

Medenica i grupa 17. novembra u sudnici

PODGORICA – Kontrola optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog su da Vesne Medenice i ostalih okrivljenih zakazana je za 17. novembar, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Prije nekoliko dana, kontrola dokaza protiv Medenice i osta lih osumnjičenih odgođena je na zahtjev branilaca, koji nije su stigli da izvrše uvid u spise predmeta, budući da su spisi preobimni.

Advokat Stefan Jovanović je u dopisu sudu naveo da traži odlaganje kako bi se upoznao sa dokaznim materijalom ko ji je obiman.

Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela or ganizovanog kriminala, korup cije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, preda lo optužnicu protiv okrivlje

nih Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Pe trovića, Bojana i Marka Po povića, Milice Vlahović-Mi losavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i Kopad kompani d.o.o. Nikšić.

Oni se sumnjiče za krivična dje la: stvaranje kriminalne organi zacije, krijumčarenje, davanje mita, primanje mita, protivza koniti uticaj i navođenje na pro tivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašće na proizvodnja, držanje i stav ljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opoj nih droga, nedozvoljeno drža nje oružja i eksplozivnih ma terija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. A. R.

Iz kladionice ukradeno

3.300 eura

BERANE - Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva protiv LJ. G. zbog krivičnog djela teška krađa.

U optužnici se navodi da je okrivljeni 31. jula 2022. godine, oko 3.00 časa, u Ulici Branka Deletića, opština Andrijevica, obio po slovnicu sportske kladionice Lob. Navodi se da se sa zadnje strane objekta popeo uz zid i kroz otvoren prozor od toaleta na visini od 1,50 m od trotoara, ušao u prostoriju sa aparatima – kladomatima. -Upotrebom fizičke snage – rukama odvalio je prednji dio ladice na pultu, iz koje je uzeo ključ i otvorio metalnu kasu koja je bila zaklju čana. Iz nje je uzeo ključ od kladomata koji je otvorio, a zatim iz istog oduzeo bijelu kovertu u kojoj se nalazio novac u iznosu od 3.300 eu ra, nakon čega je iz objekta izašao na isti način kako je ušao, a sve u namjeri da njihovim prisvajanjem sebi pribavi protivpravnu imo vinsku korist u navedenom iznosu – navedeno je u optužnici. C. H.

Osnovni sud u Beranama potvrdio optužnicu

Nik Đeljošaj

Predsjednik Albanske alternative i Opštine Tuzi priveden nakon saobraćajne kontrole

Moskva u ofanzivi na Bahmut, Avdijivku i Novopavlivsk

KIJEV/MOSKVA – U pokuša ju da zadrži teritorije koje su okupirali, ruska vojska vodi ofanzivne operacije u prav cu Bahmuta, Avdijivke i No vopavlivske, saopštio je juče Generalštab oružanih snaga Ukrajine.

Iz Generalštaba su naveli i da ruske trupe koncentrišu napore na odvraćanju dejstava ukrajin skih snaga na određenim prav cima. Ističu i da Rusi granatira ju ukrajinsku vojsku duž linije fronta, obavljaju izviđanje iz vazduha i nastavljaju da gađa ju vitalnu infrastrukturu i civil ne objekte.

- Ruske snage su u protekla 24 sata izvele četiri raketna i 28 napada iz vazduha, kao i više od 45 napada višecijevnim ra ketnim sistemima – saopšteno je juče iz Generalštaba oruža nih snaga Ukrajine.

Ruske snage su, takođe, u noći sa četvrtka na petak, raketama ,,S-300“, gađali naselja u Zapo roškoj oblasti, na jugu Ukrajine. Načelnik regionalne vojne uprave Oleksandar Staruh saopštio je da je u tom napadu oštećen gasovod u toj oblasti.

- Nakon napada je izbio požar koji je poslije ugašen. Za sada nema informacija o povrijeđe

Ruski lider Vladimir Putin potpisao je juče zakon kojim se dozvoljava mobilizacija osoba koje su počinile teška krivična djela, ali koji isključuje počinioce seksualnog uznemiravanja djece, izdaje, špijunaže i terorizma

nima – naveo je Staruh. Ruski lider Vladimir Putin potpisao je u međuvremenu za kon kojim se dozvoljava mobi lizacija osoba koje su počinile teška kriminalna djela.

Zakon, kako su javile RIA novo sti, isključuje mobilizaciju po činilaca seksualnog uznemira vanja djece, izdaje, špijunaže i terorizma.

Putin je ranije juče izjavio i da je u Rusiji do sada, u okviru dje limične mobilizacije, mobilisa no 318.000 ljudi.

- Broj dobrovoljaca se ne sma njuje. Za sada 49.000 rezervista obavlja borbene zadatke u ru skim trupama, dok ostali uče stvuju u obuci – naveo je Putin.

Oglasio se i ukrajinski predsjed nik Volodimir Zelenski ističu ći da Rusija pribjegava „ener getskom terorizmu“ jer njene trupe ostvaruju mali uspjeh na bojnom polju.

Zelenski je istakao i da je, na kon ruskih napada na energet sku mrežu, 4,5 miliona ljudi u Ukrajini bez struje.

- Oko 4,5 miliona potrošača pri vremeno je isključeno sa napa janja električnom energijom.

To što ruske snage gađaju ener getsku infrastrukturu je znak slabosti, pošto ne uspijevaju da ostvare veći napredak na li niji fronta – naveo je Zelenski. Rusija je posljednjih nedje

lja pojačala napade na elek troenergetsku infrastrukturu Ukrajine, zbog čega su tamoš nje vlasti uvele restrikcije u sna bdijevanju električnom energi jom i pozvale građane da štede struju.

Samo u Kijevu bez struje je 450.000 potrošača, što je 1,5

puta više nego prethodnih da na, izjavio je juče gradonačel nik ukrajinske prijestonice Vi talij Kličko - Do isključenja dolazi zbog preopterećenja centralnog čvo ra energetskog sistema zemlje nakon raketiranja energetskih objekata koje izvode ruske sna

Rusija tvrdi da je Velika Britanija uključena u ukrajinski sukob

Rusija je juče optužila Veliku Britaniju da je „predu boko“ uključena u ukrajinski sukob i upozorila je da time rizikuje „opasnu“ eskalaciju krize.

Ruski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu An drej Kelin tvrdi da su britanski specijalci uključe ni u „drski napad“ bespilotnim letilicama na rusku

MADRID - Vazdušni prostor iznad nekoliko aerodroma u Španiji zatvoren je zbog upozorenja da će kineska raketa ponovo nekontro lisano ući u orbitu Zemlje. Vazdušni prostor je privre meno zatvoren iznad aero droma u Barseloni, Taragoni, Reusu i Ibici.

Ažurirana putanja krhotina kineske rakete „long marč 5B“ pokazuje da će preletjeti neke djelove Evrope. Raketa je pre nosila posljednji modul za ki nesku svemirsku stanicu „Tia ngong“.

Svemirski nadzor i praćenje EU uživo prati krhotine, ko je treba da padnu na Zemlju. - Objekat CZ-5B ima masu od 17 do 23 tone i veličinu od oko

crnomorsku flotu krajem prošle sedmice, u kojem su navodno oštećena tri vojna broda, uključujući i komandni brod „Makarov“.

Britanska ambasadorka u Moskvi Debora Bronert je u vezi sa tim pozvana u rusko ministarstvo ino stranih poslova, a Kelin je saopštio da će Kremlj

30 metara, što ga čini jednim od najvećih komada krhoti na koji su ponovo ušli u orbi tu i stoga zaslužuje pažljivo praćenje - saopštila je ta or ganizacija.

Stručnjaci očekuju i da će naj veći broj njih pasti u Atlantik, ali su sjever Španije i Portu gal, kao i jug Italije upozoreni da bi se mogli naći na putanji ostataka rakete, iako je vjero

uskoro objaviti dokaze sa kojima raspolaže. - Jako dobro znamo za učešće britanskih specijala ca u obučavanju, pripremanju i izvršavanju plano va protiv ruske infrastrukture i ruske flote u Crnom moru. Znamo da je to učinjeno. To je opasno i može nas dovesti do tačke bez povratka – naveo je Kelin.

ge. Apelujem na sve stanovnike glavnog grada da maksimalno štedite struju, jer je situacija i dalje teška - napisao je Kličko na Telegramu.

Turski predsjednik Redžep Ta jip Erdogan je saopštio da se sa ruskim kolegom dogovorio da žitarice poslate u okviru crno morskog sporazuma treba be splatno da se isporučuju u siro mašne afričke zemlje.

Moskva su u srijedu vratila uče šću u sporazumu o žitu koji su Rusija i Ukrajina skoplile kra jem jula u Istanbulu uz posre dovanje Ujedinjenih nacija i Turske.

Kremlj je u četvrtak saopštio i da se Moskva nije obavezala da će ostati u Crnomorskom sporazumu o žitu nakon nje govog isteka 19. novembra i da prije takve odluke treba da procijeni da li sporazum funk cioniše.

Agencija Rojtes, pozivajući se na svoje izvore, navodi i kako su se zemlje Grupe sedam i Au stralija dogovorile da odrede fiksnu cijenu ruske nafte.

Zvaničnici Sjedinjenih Država i G7 bili su u intenzivnim pre govorima prethodnih nedjelja o planu da se odredi ograniče nje na cijenu ruske nafte, koje bi trebalo da stupi na snagu 5. decembra.

G7 time želi da se osigura da sankcije EU i SAD, koje imaju za cilj da ograniče Moskvu da finansira napad na Ukrajinu, ne „uguše“ globalno tržište nafte. Rojtersu je više izvora reklo da gornja cijena nafte još nije odre đena, ali i da bi to trebalo da bu de jasnije narednih nedjelja.

Zbog situacije na Kosovu danas vanredna sjednica Vlade Srbije

Vučić otkazao sva putovanja

vatnoća za to mala. Ranije ove nedjelje, Filipin ska svemirska agencija izda la je upozorenje javnosti da se očekuje da će zona pada biti i blizu njenih ostrva. Ovo nije prvi put da se djelo vi kineske rakete nekontroli sano vraćaju.

Ostaci još jednog „long marč 5B“ pali su 30. jula na Zemlju nakon što je trag rakete uočen iznad Indijskog okeana. Smatra se i da su veliki ko madi metala, pronađeni u indonežanskim i malezij skim selima, ostaci upravo te rakete.

Prošlog maja, djelovi još jedne rakete istog tipa nekontrolisa no su ušli u Zemljinu atmosfe ru i pali u Indijski okean.

BEOGRAD – Vlada Srbije će danas, povodom situacije na Kosovu, održati vanrednu sjednicu na kojoj će, na po ziv premijerke Ane Brna bić, učestvovati i predsjed nik Aleksandar Vučić.

RTS javlja da će na sjednici Vlade predsjednik predstavi ti izvještaj o razgovorima sa predstavnicima Srba sa Ko sova, a nakon odluke kosov ske vlade da postepeno počne da primjenjuje odluke o pre registraciji vozila sa srpskim tablicama i da do 21. novem bra uručuje opomene vozači ma koji nijesu preregistrovali svoja vozila.

N1 prenosi da je vanredna sjed nica Vlade zakazana nakon sus penzije regionalnog komandira Kosovske policije za Sjever Ne nada Đurića, koji je suspendo van pošto je objavio da policajci

neće uručivati opomene voza čima sa KM tablicama.

Zbog te suspenzije, predsjed nik Srpske liste Goran Rakić za danas je zakazao hitan sa stanak svih predstavnika in stitucija na sjeveru Kosova, na kome će predložiti da svi Srbi napuste kosovske institucije na sjeveru.

RTS javlja i da će se Vučić na kon sjednice Vlade sastati sa ambasadorima Rusije i Kine Aleksandrom Bocan Har čenkom i Čen Bo, kao i da će Sinod SPC upoznati sa situaci jom na Kosovu.

Prema medijskim navodima, Vučić je otkazao i sva putova nja u inostranstvo i neće uče stvovati ni na klimatskom sami tu COP 27, koji se 7. novembra održava u Šarm el Šeiku.

Ruski raketni sistem S-300 u blizini Bahmuta

,,Otvori kolo za sve“

Koncert će se održati 15. novembra, a to je jedna od aktivnosti kojima se obilježava 79 godina postojanja Kulturno-umjetničkog društva ,,Mijat Mašković“, afirmisanog čuvara nematerijalnih kulturnih dobara

KUD ,,Mijat Mašković“ traje od ratne 1943. godine. Rješenjem Ministarstva kulture Crne Gore njihova programska aktiv nost „Tradicionalne igre kolašinskog kraja“, dobila je status nematerijalnog kul turnog dobra

Sjutra ,,Dani divljeg šipka“

KOLAŠIN – Učenici osnov nih škola ,,Radoslav Jagoš Vešović“ iz Bara Kraljskih, ,,Vojin Čepić“ iz Dragovića Polja, ,,Mojsije Stevanović“ iz Manastira Morače i ,,Me đuriječje“ iz Međuriječja biće glavna publika na kon certu koji će 15. novembra organizovati KUD ,,Mijat Mašković“. Koncert se organizuje u okviru obilje žavanja 79 godina KUD-a, a partneri u organizaciji su Opština Kolašin sa Centrom za kulturu i NVU Cirtip.

Kako nam je kazao Davor Sedlarević, umjetnički ruko vodilac KUD-a ,,Mijat Maš ković“, koncert će se održa ti pod motom „Otvori kolo za sve“.

– Cilj nam je da aktivnosti i programske nastupe KUD-a ,,Mijat Mašković“ približimo školama sa seoskog područja, a prije svega tamošnjim uče nicima. Folklor na seoskom području može da ima po sebnu popularnost i posveće nost. Planiramo da zaintere sovane i talentovane učenike

iz seoskih škola uključimo u aktivnosti KUD-a. Prvi ko rak bi bio formiranje područ nih sekcija u seoskim škola ma. Takođe, imamo u planu da promovišemo nemateri jalno kulturno dobro „Tra dicionalne igre kolašinskog kraja“ i aktivnosti ženske pje vačke grupe ,,Đude“ – kazao je Sedlarević. KUD ,,Mijat Mašković“ no vim projektima obilježava 79 godina postojanja. Traju od davne i od ratne 1943. go dine kada je istorija Kolaši

Moguće otvaranje pogona za sakupljanje i preradu plastike

BIJELO POLJE – ,,Balimezarge“ zaintere sovana je za otvaranje pogona za sakuplja nje i preradu plastike u Bijelom Polju– sa opšteno je iz lokalne uprave. Predstavnik te kompanije Ahmet Balimez raz govarao je juče sa predsjednikom Opštine Pe trom Smolovićem – ,,Balimezarge“ se bavi sakupljanjem i prera

dom plastike koju potom prerađuje u biogori vo po evropskim standardima. U početku bi za poslila 30 radnika – navedeno je u saopštenju. Sagovornici su saglasni da bi ova investicija, pored otvaranja novih radnih mjesta, bila zna čajna i zbog smanjenja količine otpada i zaga đenja rijeke Lim i drugih mjesta na kojima su locirane divlje deponije. B. Č.

Zanatlijama po 2.000 eura

BAR – Bespovratnu finansijsku podrš ku iz gradskog budžeta za razvoj svojih zanatskih djelatnosti dobili su Milovan Perković i DOO Monseigneur sa pla nom unapređenja poslovanja u staklar skoj radinosti, Rašo Ličina za razvoj bravarske radionice, te Munevera Međedović za biznis ideju unapređenja frizerskih i kozmetičkih usluga. Oni su dobili po 2.000 eura. Odluku je do

nijela komisija za raspodjelu sredstava po Programu za podršku razvoju zanatstva. Lokalna uprava je u septembru raspisala drugi javni poziv za podršku razvoju zanat stva. U propisanom roku stigle su tri prija ve. Ukupan iznos opredijeljenih sredstava po tom javnom pozivu iznosi 20.000 eura. Sa dobitnicima sredstava ugovore će potpi sati predsjednik Opštine Dušan Raičević C. G.

nu podarila brojne događaje koji će usmjeriti budućnost Crne Gore i Kolašina. Rješe njem Ministarstva kulture Crne Gore njihova program ska aktivnost „Tradicional nih igara kolašinskog kraja“, dobila je status nematerijal nog kulturnog dobra. Arhaič ni plesovi koji se izvode samo pjesmom ili ritmom kora ka su zaslužili zvanje nema terijalnog kulturnog dobra. Kroz projekat Etno-kam pa kojeg organizuju i brojne slične kulturno-istraživačke programe, dolaze i čuvaju au tentične crnogorske plesove i igre kao pjesme nastale na crnogorskim sijelima, igran kama, ali i radnim mobama. Potvrda toga je i uspješno po stojanje grupe ,,Đude“ u okvi ru KUD-a ,,Mijat Mašković“. Dr. DRAŠKOVIĆ

DANILOVGRAD – Četvrta manifestacija ,,Dani divljeg šipka“ održaće se u nedjelju sa početkom u 11 sati na pla tou ispred Mjesne zajednice u Donjem Zagarču. Na etno sajmu domaćih pro izvoda predstaviće se više od 30 izlagača iz Donjeg Zagarča i Crne Gore. Posjetioci će mo ći da uživaju u domaćim so kovima, džemovima, pršuti, vinu priganicama, siru, smo kvama, medu, mandarinama i ostalim prepoznatljivim spe cijalitetima zagaračkog kraja, a centralno mjesto će zauzi mati proizvodi od divljeg šip ka tokom čijeg pripremanja se vješto kombinuju tradicional na i inovativna rješenja. Imaće priliku da probaju različite ga stronomske specijalitete ukra šene plodovima šipka kao i pivo od divljeg šipka koje je pripre mljeno specijalno za tu mani festaciju.

Organizatori manifestaci je „Dani divljeg šipka“ najav ljuju da je pripremljen i bogat cjelodnevni kulturno-zabav ni program koncipiran da za dovolji ukuse svih generacija. U uvodnom dijelu predstaviće se učenici i nastavnici Osnovne škole ,,Blažo Mraković“ iz Za garča, Dragana Otašević i No vica Gardašević sa poezijom ispunjenom zagaračkim moti vima, Katalea Vujović sa reci tacijom o divljem šipku, čuve ni glumci Slobodan i Anđela Marunović sa recitacijama. U muzičkom dijelu posjetioci će uživati u notama mlade crno gorske violinistkinje Emilije Marković, benda „Prijatelji“, Deja Škuletića, ženske klape „Alata“ i muške „Lanterna“ kao i mladog crnogorskog sastava ,,Kuba & Bocvana“.

,,Dane divljeg šipka“ četvrti put realizuje NVO Za napre dak Zagarča. C. G.

Grad će plaćati ratu stambenog kredita mladim porodicama

PLJEVLJA – Opština je objavila javni poziv kojim dodjeljuje bespovratna sredstva mladim porodica ma iz Pljevalja za rješavanje stambenog pitanja.

Javnim pozivom prvi put se omogućuje mladim porodica ma i samohranim roditeljima sa teritorije Pljevalja kupovi na stana, izgradnja ili kupovina kuće po povlašćenim uslovima i to kroz sufinansiranje mje sečne rate stambenog kredita, odnosno, kamate za stambene kredite koju će dobijati od Op štine u narednih deset godina. – Opština je za ovu prona talitetnu mjeru, kojom će se mladim porodicama ili sa mohranim roditeljima pru žiti potpora da što prije riješe svoje stambeno pitanje i zadr že se u Pljevljima, ove godine planirala budžetska sredstva od 40.000 eura. Sredstva će biti dovoljna da se sufinansi

ra kamata stambenih kredita svim mladim porodicama ko je ispunjavaju uslove javnog poziva, kako je Odlukom i de finisano, u iznosu do 100 eura mjesečno – objasnili su iz lo kalne uprave. Konkurs je otvoren do 4. de cembra.

Uslovi koje zainteresovana li ca moraju ispuniti su, pored ostalog, da nijesu stariji od 45 godina, da su državljani Cr

ne Gore sa prebivalištem u Pljevljima, da nema neizmi renih prispjelih obaveza pre ma Opštini. Takođe, da člano vi porodice nemaju u svojini objekat za stanovanje u Crnoj Gori, da kupovinom ili izgrad njom objekta prvi put rješava ju stambeno pitanje… Ukoliko konkuriše za sufinansiranje iz gradnje objekta, kandidat mo ra biti vlasnik ili suvlasnik gra đevinskog zemljišta… C. G.

Kolašin: KUD ,,Mijat Mašković“ planira nastup za učenike seoskih škola

FolKloR iMa PoSEBnU PoPUlaRnoST: Sa nastupa KUD ,,Mijat Mašković“

KUD Mijat Maš K ović

SPREMan BogaT ZaBavni PRogRaM: Sa prošlogodišnje manifestacije

Plj Evlja: Opština raspisala javni poziv za sufinansiranje

KaKo ZaDRŽaTi MlaDE: Zgrada opštinske administracije

BijElo PoljE: Turska firma zainteresovana za ulaganje

Ba R: Bespovratna podrška Opštine

Gerontodomaćice –profesija budućnosti

Raste interesovanje za naše obuke, a i broj starijih osoba kojima je potrebna usluga pomoći u kući. Nakon završetka obuke polaznici znaju šta podrazumijeva usluga gerontodomaćice, kako procijeniti potrebe starijih, kako reagovati u različitim izazovnim situacijama. Oko 30 odsto osoba koje su stekle licencu dobilo je posao – kaže Tereza Vujošević iz Crvenog krsta

PODGORICA – Crveni krst u okvi ru projekta ,,Conex“ realizovao je deset besplatnih obuka ,,Pomoć u kući – usluge gerontodomaćice“ i do sada je Zavod za socijalnu i dječ ju zaštitu izdao 173 sertifikata. Tu uslugu za sada koristi 876 osoba u 14 opština.

Tereza Vujošević, koja je zadužena za odnose sa javnošću u Crvenom kr stu, kazala je da je zainteresovanost za desetu obuku koja se odvija u Su tomoru velika.

– Imali smo više od 40 prijava, a oda brali smo 25 kandidatkinja koje su is punjavale uslove da su nezaposlene i da imaju od 30 do 55 godina. Sve obu ke su bile organizovane u Domu so lidarnosti u Sutomoru, koji je prila gođen cjelodnevnom interaktivnom grupnom radu. Grupe su formirane u skladu sa interesovanjem polazni ka – saopštila je Vujošević Pobjedi.

OBUKA

Gerontodomaćice pružaju pomoć korisnicima u obezbjeđivanju opti malnih uslova stanovanja, u održa vanju lične higijene, obezbjeđivanju hrane u dogovoru sa korisnicima, brinu o zdravstvenom stanju, obav ljanju administrativnih poslova, ali i ukazuju pomoć pri aktivnostima za zadovoljenje kreativnih, socijalnih, kulturno-zabavnih i religioznih po treba. Tim vještinama ih obučavaju instruktori koji se duži niz godina ba ve radom sa starijim osobama.

Gerontodoma ćice pružaju pomoć korisni cima u svakod nevnim aktivnostima. Tim vještinama ih obučavaju instruktori koji se duži niz godina bave radom sa starijim osobama

Licenca priznata i u inostranstvu

Tereza Vujošević ističe da se sertifikat koji se izdaje nakon obuke koju sprovodi Crveni krst vrednuje i van Crne Gore. – Par kandidata koji su završili ovu obuku pronašli su zaposle nje u inostranstvu što nam go vori da je licenca izdata nakon obuke i uspješno položenih te stova dodatna vrijednost i ka da je riječ o zapošljavanju u ovoj oblasti i van granica naše zemlje – navodi ona.

– Predavači na obukama su program ski saradnici Crvenog krsta (psiholog i instruktor prve pomoći) i geronto domaćice iz Bara koje prenose isku stva sa terena. Svi predavači imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa sta rijima ne samo kroz uslugu pomoći u kući već i kroz brojne druge aktivno sti koje Crveni krst realizuje za sta rije – navodi Vujošević. Obuka traje pet dana i realizuje se u skladu sa akreditovanim progra mom obuke koji podrazumijeva sti canje znanja i vještina neophodnih za rad sa starijim osobama. – Teme koje se obrađuju tokom obu ke su: starost i starenje, demografski trendovi, najčešći problemi starijih osoba, pružanje psihosocijalne po drške, aktivno slušanje, komunika cija sa osobama koje imaju oštećenje vida ili sluha, porodični odnosi, nasi lje nad starijima, najčešće mentalne poteškoće starijih, tehnike pružanja prve pomoći itd. Dakle, nakon zavr šetka obuke svi učesnici znaju šta po drazumijeva usluga pomoći u kući, kako procijeniti potrebe starijih, ka

ko reagovati u različitim izazovnim situacijama, kome se obratiti za po moć i kako graditi odnos povjere nja sa korisnicima – ispričala je ona. Navodi da je, prema evidenciji i in formacijama koje dobijaju sa tere na, oko 30 odsto osoba koje su zavr šile ovaj vid obuke našlo zaposlenje. – Ono što bismo istakli jeste da je li cenca prepoznata kao dodatna vri jednost prilikom prijavljivanja za poslove pružanja njege, te da vje štine stečene tokom obuke pred

stavljaju važnu komponentu u ra du sa korisnicima – licima kojima je potrebna pomoć u kući – kazala je Vujošević. Sagovornica Pobjede objašnjava da Crveni krst ne može garantovati za poslenje jer to zavisi od potreba i mo gućnosti u opštinama iz kojih dolaze, ali može povezati gerontodomaćice i one kojima je njega potrebna. – Uloga Crvenog krsta u ovom pro jektu jeste da sprovede obuku nakon koje Zavod za socijalnu i dječju zašti

Obučavani i muškarci

Za posao gerontodomaćice su najviše zainteresovane žene, ali, kaže Tereza Vujošević, Crveni krst raduje to što obuke pohađa ju i muškarci.

– Poziv za nezaposlene za poha đanje obuke za pomoć u kući je otvoren za sva nezaposlena li ca, tako da pol nije prepreka. U prilog tome govori i činjenica da je do sada desetak muškaraca uspješno završilo ovu obuku, te da su zadovoljni stečenim zna njem. Mi se trudimo da ukažemo da pomoć u kući nije zanimanje koje je predodređeno samo za žene, te da na taj način razbijemo stereotipe koji postoje u našem društvu – kazala je ona.

tu izdaje sertifikat. Što se tiče zapo slenja, svakodnevno dobijamo pozi ve od starijih osoba koje se interesuju za pomoć u kući i onda je lijepo da na kon završene obuke možemo da pre poručimo gerontodomaćice koje su kod nas završile obuku i na taj način im pomognemo da se zaposle – isti če Vujošević.

PODRŠKA

Prema njenim riječima, gerontodo maćice se smatraju profesijom bu dućnosti zbog demografskih tren dova.

– Broj ljudi koji imaju 65 godina ili više ne samo da raste, već se stalno povećava i broj onih koji imaju 80 i više godina. Stariji ljudi su heteroge na grupa, među njima ima onih koji su relativno dobrog zdravlja, samo stalni u obavljanju svakodnevnih ak tivnosti, fizički aktivni. Međutim, postoji i veliki broj onih koji usljed zdravstvenog stanja zavise od tuđe podrške. Sve veće učešće starijih u ukupnoj populaciji će najviše utica ti na sisteme socijalne i zdravstvene zaštite koji će se prilagođavati i kre irati usluge na osnovu potreba stari je populacije. Usluga pomoći u ku ći omogućava starijima da ostanu u svom prirodnom okruženju koliko je god moguće, a da sačuvaju dosto janstvo i imaju podršku – ističe Vu jošević. I. RADONJIĆ

KOTOR – NVO Rozeta iz

Kotora organizuje kreativne radionice i promociju stvara laštva mladih osoba sa inva liditetom u izradi dobrotske čipke. Radionicu će voditi Mi lena Mila Moškov, asistentki nja Slađana Vučetić i Stojanka Pićan, znakovni tumač. Dobrotska čipka je dio nema terijalne kulturne baštine Cr ne Gore od 2013. godine.

Radionice će biti organizova ne u prostorijama JU Resursni centar za sluh i govor „Dr Pe ruta Ivanović“ od 7. novembra. Projekat čiji je naziv „Jačanje

kapaciteta mladih sa invali ditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“, finan sira Opština Kotor. – Ideja projekta je bazirana na analizi stanja mladih OSI na području opštine Kotor, koje ukazuje na nedovoljno uklju čivanje mladih sa invalidite

tom u dešavanja u društvenoj zajednici. Glavni cilj jeste do prinos poboljšanju kvaliteta života djece i mladih osoba sa invaliditetom i njihovom ak tivnijem učešću i uključenosti u društvenu zajednicu. Glav ne projektne aktivnosti će se odvijati kroz kreativne radi

onice izrade dobrotske čipke. Implementacija projekta ,,Ja čanje kapaciteta mladih sa in validitetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“ je pla nirana da traje šest mjeseci, a realizovaće se kroz projektne aktivnosti – saopštili su orga nizatori.

U okviru projekta, kao završ na manifestacija biće organi zovana izložba radova koje

su izradili polaznici radioni ce tehnikom dobrotske čip ke.

DrAGoCJENA PoMoĆ: Gerontodomaćica u domu korisnice

Istražiti i promovisati istoriju

PODGORICA - Projekat na lokalitetu Brskovo od izu zetne je važnosti, kako za lokalnu zajednicu, tako i za čitavu regiju sjevera Crne Gore – kazala je ministar ka kulture i medija Maša Vlaović, tokom sastanka sa predsjednikom Opštine Mojkovac Veskom Deli ćem, ambasadorom SR Nje mačke u Crnoj Gori Pete rom Feltenom, savjetnikom u kabinetu premijera Ilijom Mugošom i generalnim me nadžerom „Tara Resour ces“ Richardom Boffeyom. Prema riječima Vlaović, veo ma je važno da pronađemo ba lans između realizacije proje kata koje zahtijeva savremeno doba i ekonomski razvoj naše države, i očuvanja našeg boga tog kulturnog nasljeđa. Felten je ukazao na važnost međusobne saradnje svih stra na.

- Mojkovac zbog svog istorij skog arheološkog bogatstva, njegove turističke atraktivno sti i sa obnovljeninim rudar stvom povezanim privrednim

šansama posjeduje enormni razvojni potencijal. Rudari Sa si su u 12. vijeku u velikoj mjeri doprinijeli razvoju rudarstva u području Mojkovca. Zato nas raduje da možemo pruži ti doprinos tome da se istorija rudarstva u regionu i istorijski značajni rezultati istraživanja arheoloških nalazišta Brsko vo učine dostupnim javnosti – istakao je Felten. Delić je istakao da je interes te lokalne samouprave razvija nje privredne djelatnosti ko ja može uticati na smanjenje migracija iz tog grada. - No, taj interes nije izolovan i povezan je sa kulturom i ži votnom sredinom, odnosno sa interesom da očuvamo na še kulturno i istorijsko naslje đe u cilju razvoja i poboljšanja kulturnog života, diverzifika cije turističke ponude i razvo ja kulturnog turizma. Ključna tačka u ostvarivanju tog inte resa je upravo Brskovo sa do sad otkrivenim lokalitetima, kao i otkrivanje novih loka lieta koji su locirani – kazao je Delić. R. K.

PODGORICA – Kombina cija tradicionalne klasike i novih ritmova je izazov kojim dobri kompozitori klasiku pokušavaju da pri bliže novim generacijama a nove ritmove dodatno oplemene. Misija je to koju je sebi zacrtao i Florian Pa lier, austrijski gitarista koji će sjutra veče, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Rado sav Ljumović“ biti gost sed mog izdanja festivala „Dani gitare u Podgorici“.

Energičan i emotivan, preci zan i ekspresivan, Palier re definiše muziku koju smo mnogo puta slušali u njenoj zacrtanosti i skučenosti. Nje gove improvizacije, poseb no kad se poigrava s Bahom, koncertna su senzacija i re pertoar mu nerijetko zavisi od raspoloženja i neposred nih impresija.

Uoči nastupa u Podgorici za Pobjedu je govorio o svom obrazovanju u porodici, stva ralačkim tehnikama, ali i o svojoj najpoznatijoj kompo ziciji.

POBJEDA: Što ste to ču li o muzičkoj sceni u Crnoj Gori zbog čega ste napisa li na društvenim mrežama da jedva čekate da dođete u našu zemlju?

PALIER: Na svojim koncer tnim putovanjima upoznao sam mnoge muzičare iz Crne Gore. Svi oni koje sam upo znao su jako fini ljudi i odlični muzičari, poput Srđana Bula tovića kojeg sam upoznao na jednom festivalu u Beogradu. Takođe, čuo sam da je zemlja jako lijepa. Stoga se jako ra dujem dolasku u Crnu Goru.

POBJEDA: Važna stavka u Vašoj biografiji je da ste pr ve muzičke lekcije dobili od oca. Je li to posebna privi legija i koliko je uticala na to da postanete ovo što ste danas?

PODGORICA – Festival romske kulture i aktivizma (FR KA) biće održan danas, od 17:30 sati, u KIC-u „Budo To mović“. Festival se održava prvi put, povodom Međuna rodnog dana jezika Roma, sa ciljem da predstavi romsku kulturu: jezik i književnost, muziku, igru i plesove. Program počinje u 17:30 sati stručnim skupom o romskom je zku, na temu „Može li, i kako, romski jezik ući u školski sistem Crne Gore?“. Za 19 sati predviđeno je otvaranje izložbe „Moj život“, a u 19:30 glavni program kada će, između ostalog, na stupiti folklorni ansambl Roma Crne Gore i biti održan kon cert romske džez grupe KAL iz Beograda. D. E.

PALIER: Naravno, moj otac je imao jako veliki uticaj na mene. Bio je jako dobar uči

PODGORICA – Zbirka poezije „Drvo za moj tabut“ Envera Murato vića, pjesnika iz Rožaja, prvi put je predstavljena u Podgorici, u Narodnoj biblioteci „Radosav Lju mović“. Promociju je or ganizovala JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.

O djelu su govorili profesor Agim Ljajić, novinarka i knji ževna kritičarka Dragana Er javšek i autor.

telj koji me naučio toliko stva ri u životu i muzici. Zahvalju jući njemu sam se od početka upoznao s muzikom, a poseb no s repertoarom gitare. Jedno od mojih najranijih sjećanja iz djetinjstva je uspavljivanje uz zvuk gitare, jer je moj otac uvijek vježbao naveče. Stoga mi je stvaranje muzike uvijek bilo najprirodnije. Moja bra ća i sestre su takođe bili vrlo muzikalni, uvijek smo svira li i pjevali zajedno.

POBJEDA: Što Vas kao kom pozitora najviše inspiriše? Imate program u kom ko municirate s Bahom („Bah i ja“), pa da li se radi o utiscima izvana ili se radije oslanjate na muziku koja već postoji?

PALIER: J. S. Bah je svakako jedna od mojih najvećih inspi racija, jer su njegove kompozi cije sjajne. Svaki dan otkrivam nove stvari u njegovoj muzici. Jedna svrha stvaranja progra ma koji kombinuje moju mu

ziku s njegovim remek-djeli ma bila je ući u još jedan oblik dijaloga s ovim velikim kom pozitorom. Stavljajući svo ju muziku uz njegovu, puno sam naučio u smislu formal ne strukture muzike, vođenja glasa, ekspresije. Za publiku je svrha ovog programa stavi ti Bahove kompozicije u okvi re zvuka današnje muzike. Na taj način Bahov opus može da se čuje iz druge perspektive. Osim Baha, mnoge druge stva

U saopštenju se ističe da je „kultni

rok autor, pje snik, kompozitor i muzički producent Nikola Vranjković najavio trosatnu svirku, pravu poslasticu za sve ljubitelje rokenrola“. Zagrijavanje za Rockstrikciju povjereno je Peđi Radoviću, koji će od 20.30 sati birati muziku kao uvertiru u nastupe Ni kole Vranjkovića i „Autogenog treninga“. Ograničen broj ulaznica će biti u prodaji na ulazu u Kolek tor, od 20 sati. Događaj su podržali Ministarstvo kulture i medija, Sekretari jat za kulturu i sport, Tuborg i Hotel CUE. R. K.

Ljajić je objasnio da ratno iskustvo u pjesmama Envera Muratovića nije izraz patriot ske patetike i poze, već duboko proživljeni svijet mladalačkog razočaranja i izgubljene nade. - Od pesimizma koji ponekad ispliva u prvi plan mudro će nas čuvati pjesnik lirskim di gresijama koje nas vode prema onom najfundamentalnijem u nama, a to je ljubav. U zbirci su opjevane dvije ljubavne rela cije: Prva je ljubav prema se

Šoškić, Erjavšek, Muratović i Ljajić u Biblioteci U Narodnoj biblioteci predstavljena zbirka poezije „Drvo za Skica čežnje za prošlošću M: B a B o V Ć

stri (semantičko jezgro i tema zbirke – motiv drveta koje ra đanjem umire – raste); druga je ljubav prema ocu, podsvje

sno postojana u svim sinovi ma svijeta. Odnos prema ocu je skica čežnje za prošlošću –rekao je Ljajić.

PODGORICA – Koncert benda „Autogeni trening“ i Nikole Vranjkovića biće održan večeras, od 20.30 sati u zgradi Kolektora, u okviru programa Rockstrikcija, u or ganizaciji Festivala kulture Zabjelo.

beogradski

Erjavšek je istakla da nema uvid u Muratovićeve „bivše“ zbirke, ali ako „Drvo za moj ta but“ na bilo koji način govori

Sastanak u Mojkovcu

Sastanak ministarke kulture, ambasadora Njemačke i predsjednika Opštine Mojkovac

Horacio r

eyes Paez Austrijski

ku iskustva

ri me inspirišu – slike, danas posebno one Ticiana, Jana Vermera i Egona Šilea. Volim da čitam, prije svega Marsela Prusta. Naravno, puno inspi racije dobijam i iz svakodnev nog života, upoznavanja ljudi, putovanja, upoznavanja novih mjesta i kultura. Osim toga ba vim se i sportom, puno trčim što mi takođe pomaže u odr žavanju kondicije koja mi je kao gitaristi potrebna.

POBJEDA: Koji je bio kri terijum za odabir progra ma koji ćete izvesti u Podgo rici? Koliko znam, prvi put svirate u našoj zemlji.

PALIER: Da, ovo mi je prvi put da sviram u Crnoj Gori. Pro gram koji sam odabrao sasto ji se od nekih meni najdražih djela iz gitarskog repertoa ra i mojih autorskih kompo zicija. Muzika Agustina Ba riosa jednostavno je divna, tako poetična i puna boja. Bio je tako fantastičan gita rista i kompozitor; veliko je zadovoljstvo izvoditi njego vu muziku. Zatim ću na kraju programa odsvirati dio Hina sterine „Sonate za gitaru“, ka ko bih izgradio okvir Bariosu – on je takođe došao iz Južne Amerike, ali njegova je muzika na drugom jeziku, moderni ja i akademskija. Stoga publi ka može doživjeti taj razvoj u muzici. Između toga ću svira ti romantičnu muziku i svoju kompoziciju „Sonatina“ koja spaja različite stilove, tradici onalne i moderne.

POBJEDA: Vaša „Sonati na“ ima posebnu energiju, duboku paletu emocija. Je

Važno je da studenti razviju svoje jedinstvene glasove

POBJEDA: Bavite se i pedagoškim radom. Što je najvažnije što nudite svojim studen tima?

PALIER: Uživam u pre davanju. Podijeliti svoje znanje i ljubav prema muzici sa studentima je jako lijepa stvar. U okvi ru mog rada sa studen tima na Muzičkoj akade miji u Klagenfurtu, gdje sam ove godine počeo voditi klasu, vrlo mi je važno naučiti ih svemu što im je potrebno da budu profesionalni muzičari. Razviti dobru i fizički zdravu tehniku, duboko stilsko znanje i širok repertoar. Vrlo mi je važno da im pomo gnem da razviju svoje jedinstvene glasove kao umjetnici.

li ona Vaš potpis, nešto što Vas definiše?

PODGORICA – Bajke su najsuptilniji način da se djeci prenesu važnosti mo ralnih postulata, ali i da se odrasli podsjete na vrijed nosti od kojih su se otuđili. Jednu takvu pozorišnu priču donijela je i pred stava „Aladinova čarobna lampa“, u režiji Milana Ka radžića, premijerno izvede na u četvrtak veče u KIC-u „Budo Tomović“.

Nova produkcija za dječiju scenu Gradskog pozorišta, na stala je po dramskom pred lošku Igora Bojovića, a oslo njena je na bajku iz čuvene persijske zbirke pripovjeda ka ,,1001 noć“ koju je pozori štu prilagodio Nikolas Stju art Grej u verziji ,,Nove lampe za stare“.

U životu sve mora da se zasluži

Karadžićevo čitanje poznate priče donijelo je jednu dru gačiju verziju – bližu origi nalnim zapisima, a različi tu od većinskih Diznijevih adaptacija na koje je navi kla i mlađa, ali i starija pu blika. Predstava, koja je bli ža klasičnom čitanju bajki, a koja se čini da nije česta na našim scenama, u sebi sadr ži dovoljno elemenata koje je čine i bliskoj našoj sadaš njosti. Uz duhovite dijaloge, idejno plesna glumačka rje šenja, progovorila je topla, nova, te zanimljiva predsta va – uz poruke koje su možda i snažnije od onog što je ve ćinska asocijacija na priču o sirotom momku iz Bagdada, koji zbog svoje neiskvareno sti dobija blaga veća od ma terijalnog bogatstva.

Inspiraciju za postavljanje ove priče Karadžić je, kako je re kao, našao u sjećanjima o sta savanju u Podgorici.

- Ovo je predstava koja sada progovara ovdje, sa ovim ljudi

ma. Malo sam zagrebao i men talitetski, uradio nešto što mi slim da pripada i ovom gradu i Crnoj Gori. Svaka predstava je različita, inspiracija je dru gačija. Mene su inspirisala ne ka moja sjećanja, Sahat-ku la, stara Podgorica. A bajka je svevremenska, velika i moćna. Uvijek će da se igra, radi i stva ra na drugačiji način – rekao je Karadžić nakon premijere. Glumački ansambl predstave čine: Lazar Đurđević, Lara Dragović, Omar Bajramspa hić, Miloš Pejović, Maja Ša renac, Emir Ćatović, Stefan Vuković, Marija Đurić i Da vor Dragojević. Drugačija koncepcija glavnog lika Aladina, kako je Đurđević kazao za Pobjedu, ogleda se u tome što je dramatizacija Igo

ra Bojovića sličnija originalnoj priči iz „1001 noći“.

- Aladin je drčniji, ozbiljniji, djeluje da ništa ne može da ga poremiti, ali zapravo i takvi ljudi mogu da zapadnu u ne prilike. Bojim se da bi se on u našoj sadašnjosti snašao kao i u predstavi, naišao na mnoge poteškoće svijeta koji ga okru žuje. On je moralan, ne želi ne iskrene stvari, bogatstvo ko je dolazi preko noći. Iako je siromašan, naučen je da sve mora da se zasluži u životu, a toga se drži do samog kraja –rekao je on.

Predstavi od starta, prema ri ječima Dragović, nijesu pri stupali kao samo izvedbi za djecu.

- Moj lik jeste dosta arhetip onog što su djevojke danas.

Uglavnom, dok ne pronađe mo nekog zbog kog vrijedi da budemo manje sebični. Kao društvo smo dosta sebični, kao cure u ovom gradu, drža vi, regionu. Fokusiramo se na izgled, na materijalne stvari, a zaboravljamo na prave vri jednosti – rekla je Dragović. Suštinski, kako je istakao Baj ramspahić, ova priča donosi odu dobroti i slobodi, bez ko jih je sve besmisleno.

- Odaljili smo se danas jed ni od drugih. Ne valja biti do bar zato što je dobro da se ta ko ponašamo, već to treba da je naša suština. Moramo da shvatimo da je potrebno da se vratimo pravim, plemeni tim vrijednostima, da poma žemo jedni drugima – rekao je Bajramspahić. S. VIŠNJIĆ

D. ERJAVŠEK

PALIER: Moja „Sonatina“ in spirisana je nekim pjesmama Rajnera Marije Rilkea. Ril ke je živio u vremenima velikih promjena, pa tako i ja, kad sam komponovao ovo djelo 2018. jer mi je život tada bio prilič no buran. Muzika u mom ra du postavlja različita vremena i epohe u nove odnose, kao i cije li program koji ću izvesti u Po dgorici, sa ciljem da dovedem publiku do novog iskustva. Pr vi stav je u sonatnom obliku, i stavlja različite muzičke ele mente jedne do drugih. Dru gi stav je dijelom improviza cija na Rilkeovu pjesmu koja se bavi žutom bojom, tako da je to moja muzička percepci ja žute. Treći stav je rondo ko ji u plesnom stilu vodi do vr hunca.

moj tabut“ Envera Muratovića

prošlošću

u ime svih koje je do sada na pisao, onda imamo najsnažni ji glas jedne generacije.

- Tu mislim na našu generaci ju, pošto smo bliski po godi nama i imamo ista sjećanja, generaciju koja je zapamtila količinu stresa koju je doni jelo rušenje Jugoslavije, rat na Balkanu, ekonomske kri ze iz kojih smo izlazili ojača ni ne shvatajući da može dru gačije. Danas kada znamo da nijesmo imali sreće, da smo iz srednje klase postali siro tinja ne pitajući se sa sobom, a u trenutku kada nam se ne što takvo ponovo sprema, vje rujem da nas je to pretvorilo u ljude kakvi jesmo, suzdrža ne, dozirano emotivne, ljude koji znaju da bi jedna krava ta u kući bila višak u sluča ju da dođemo do krajnje tač

ke. Nažalost, samo rijetke od nas, poput Envera, pretvorilo je u pjesnike koji su posttrau matskom stresu izašli na cr tu sa dovoljno distance da ne romantizuju naše devedese te – rekla je Erjavšek.

Autor je zahvalio prisutnima i organizatorima, naglasivši da je njegova posljednja zbir ka nastala neplanirano.

- Pišem rijetko i dosta šturo, štedim na riječima i onda se raspisao konkurs Književ nih susreta u Nikšiću i po slao sam tri pjesme bez ikak ve nade. Ovo su uglavnom pjesme koje sam objavljivao po časopisima, bile su raštr kane i jedva sam ih skupio. Prvi put sam bio zadovoljan sobom, iskreno. Oni koji me znaju, znaju da sam samokri tičan, ali ima tu dobrih stiho va, ruku na srce – našalio se Muratović.

Odlomke iz zbirke je čitala mo deratorka Vesna Šoškić R. K.

Svi smo taoci politike

PODGORICA – Poznati bosanskohercegovački filmski i televizijski snima telj Mustafa Mustafić bio je gost Crnogorske kinoteke. Publika je bila u prilici da pogleda njegov novi pro jekat, dokumentarni film „Slike iz života BH filma“. Sa autorom je, nakon pro jekcije, razgovarao reditelj i urednik programa u Cr nogorskoj kinoteci Andro Martinović.

Dokumentarni film „Slike iz života BH filma“ sažima isto riju kinematografije Bosne i Hercegovine, pružajući za nimljiv uvid u njene najvaž nije tokove. Riječ je o izuzet nom filmskom dokumentu o njenih 75 godina postojanja. Ovaj istraživački poduhvat, u kojem učestvuju brojni film ski stvaraoci, pokazuje koli ki je značaj dokumentarnog i igranog filma u izgradnji kul ture Bosne i Hercegovine.

- Ovaj film predstavlja odu filmskoj umjetnosti i vrijedan

prilog istoriji bosansko-her cegovačkog filma. Film će sa vremenom dobijati na znača ju. Ovo je jedan od onih filmo va koji se nikada ne završavaju – dolaze novi autori i filmovi i on će vjerovatno tražiti da se urade neke nove verzije – ista kao je Martinović. Mustafić je kazao da profesi ja filmskog radnika mladima danas nije zanimljiva.

- To je ono što je najviše pora žavajuće. Danas se možda pet ljudi javi na režiju na Akade miji u Sarajevu, a kada je bila

osnovana bilo je 300 – podsje tio je Mustafić. Prema njegovim riječima, pri stupačnost digitalne tehnolo gije ima veliki uticaj na stvara nje filmske umjetnosti.

- Danas možete mobilnim te lefonom snimiti film. Bio sam dugo protivnik „kenon“ fo to-aparata. On ima odličan zapis, ali je to ipak foto-apa rat. Na kraju sam i ja jedan od svojih filmova – 80 odsto, sni mio sa „kenonom“. Ima nekih prednosti, ali generalno on ne može da zamijeni kameru ko

ja košta 100.000 eura. Našim poslom su počeli da se bave ljudi koji za to nijesu kvalifi kovani. Imate puno ljudi koji nemaju ni znanja ni zvanja –kupili su aparat, rade sami za sebe, imaju uz zebe reditelja koji zna malo i onda oni prave film. Njima ne trebaju profe sionalci, oni sami prave film.

To je ekstremno, to je manji dio ljudi, ali oni, na neki na čin, ugrožavaju profesional nu kinematografiju. Granica između amatera i profesio nalaca je vrlo blizu – rekao je Mustafić.

On je podsjetio da je veliki broj filmova iz Bosne i Hercegovi ne vezan za ratnu tematiku.

- Znam koje filmove planira ju sada snimati u Sarajevu –ako nije ratni, onda je postrat ni period. Teško da bilo ko od mladih sada može razmišljati o komediji. Svi žele da napra ve aktuelan, angažovan film u kome će govoriti o nepravdi, korupciji, mitu… Dosta je fil mova koji su mučni za gleda ti. Mnogi ne žele da ih vide iz ideoloških razloga. Mi smo svi taoci politike – kazao je Mustafić. A. Đ.

Scena iz predstave „Aladinova čarobna lampa“

Hronika Podgorice

Autobuski prevoz na liniji Podgorica – Tuzi koji je obavljao Gradski prevoz PG obustavljen je od pone djeljka.

Takođe, bez prevoza ostali su i putnici sa linije Podgorica –Kuči – Orahovo, koju je nedav no preuzeo Glavni grad.

TRAŽE RJEŠENJE

Do obustave javnog linijskog gradskog i prigradskog prevo za putnika na određenim li nijama, izjavili su za Pobjedu iz Sekretarijata za saobraćaj, došlo je nakon samoinicija tivne odluke privatnih pre voznika.

– S tim u vezi, u toku je nala ženje adekvatnog rješenja, uz poštovanje propisa koji regu lišu ovu oblast – navode iz Se kretarijata.

Linija prema Tuzima, doda ju, nije u nadležnosti Glav nog grada jer međugradski saobraćaj nije regulisan od lukama lokalnih samoupra va.

Posljednji ugovor za prevoz prema Kučima, nakon pret hodne obustave prevoza, imao je rok važenja do 1. no vembra ove godine, te je zbog potrebe poštovanja propisa i rokova, pojašnjavaju iz Sekre tarijata, nastavljena procedu ra koja ima za cilj ponovno us postavljanje prevoza.

– Glavni grad u kontinuite tu, a tokom prethodne četiri godine, ukazuje na potrebu potpune reorganizacije li nijskog gradskog i prigrad skog prevoza putnika. S tim u vezi, Glavni grad već po sjeduje 16 novih autobusa koji pokrivaju četiri nove li nije, a u toku je procedura nabavke još 29 novih auto busa, koji će postati dio grad skog prevoza.

Autobuski prevoznici pret hodne sedmice najavili su povećanje cijena karata. Prevoznik BLT Podgorica predložio je da cijene budu od 1,20 ili 1,30, što je povećanje za 30, odno sno, 40 centi u odnosu na sadašnje cijene karata. Vlasnik Gradskog saobra ćaja PG predložio je da karta bude 1,50 eura, što je povećanje od 60 centi.

Bunar B6 na vodoizvorištu Zagorič pušten je u probni rad, zahvaljujući čemu će biti obezbijeđeno normalno vodosnabdijevanje za neko liko hiljada domaćinstava.

– Kapacitet bunara je od 50 do 60 litara u sekundi, što od govara trenutnim potrebama stanovništva. Testovi u ljet njem periodu pokazali su iz dašnost bunara do planira nih 80 litara u sekundi. Ova količina vode kojom raspola že bunar B6 biće sasvim do voljna za servisiranje potre ba stanovništva u sjevernom dijelu sistema vodosnabdije vanja, odnosno, glavnog grada – saopšteno je iz Vodovoda i

Putnici iz Kuča i Tuzi ostali bez prevoza

Zahvaljujući takvim aktiv nostima, stvorene su pretpo stavke da do sličnih problema i daljih obustava više nikada ne dođe – navode iz Sekre tarijata.

Iz Opštine Tuzi kažu da su im

Cjenovnike su poslali Sekretarijatu za saobraćaj na odobrenje. Međutim, iz Sekretarijata smatraju da je takva odluka nepri hvatljiva. – Sekretarijat za saobraćaj, kao i sve ostale službe i organi Glavnog grada, dodaju, realizuju aktivno sti koje imaju za cilj pobolj šanje kvaliteta života građana Podgorice. Svako

ruke vezane po pitanju uki danja linije prema Tuzima. – Pitanje međugradskog pre voza u isključivoj je nadlež nosti Vlade Crne Gore, odno sno, Ministarstva kapitalnih investicija.

povećanje cijena karata u teškom socio-ekonom skom trenutku smatramo odlukom koja bi ugrozila porodične budžete ljudi koji žive u Podgorici. Tako nešto nije prihvatljivo, tim prije što je isto u vezi sa cijenom naftnih derivata, na koju Glavni grad i gra đani Podgorice nemaju bilo kakav uticaj – poručili su iz Sekretarijata.

NEMOĆNI

Imajući u vidu novonastalu si tuaciju i sagledavajući proble me stanovnika Opštine Tuzi, koji su zbog školovanja, svakod nevnih poslovnih obaveza, lije čenja ostali uskraćeni za prevoz odustajanjem od prevoza koji je godinama organizovao prevo znik Gradski saobraćaj Podgo rica. Opština Tuzi i nadležni Se kretarijat za ekonomski razvoj stavili su sve svoje kapacitete u službu rješavanja ovog proble ma. Dakle, Opština Tuzi posve ćena je rješavanju problema sa kojim smo se susreli iako su nam u ovom momentu vezane ruke, jer organizacija međugradskog saobraćaja u isključivoj je nad ležnosti Ministarstva kapital nih investicija – kazao je sekre tar za ekonomski razvoj Šefko Kurpejović Nj. ŽIVANOVIĆ

Brza reakcija Glavnog grada i Agencije za stanovanje na vandalizam na Trgu Argentina

Ponijeli skulpture da ih ojačaju

Brzom reakcijom Glavnog grada, radnici Agencije za stanovanje juče su razmon tirali dvije od tri skulpture sa Trga Argentina, koje je nepoznati počinilac prije dvije noći iskrivio.

Kako je za Pobjedu izjavila au torka ovog umjetničkog djela Dubravka Duda Duletić, maj stori iz Agencije za stanovanje će uz njene instrukcije ojača ti skulpture i u skorije vrijeme ih vratiti na mjesto. – Čim sam došla do rješenja što da uradim sa njima, Glav ni grad i Agencija za stanova nje su odmah izašli u susret da pomognu – kazala je Duletić, uz podsjećanje da su figure u vlasništvu Glavnog grada, jer ih je poklonila Podgorici. Skulpture se, kaže, na mje stima gdje su savijene mora ju ojačati.

– To ćemo uraditi kako ih ne ko opet ne bi iskrivio, jer prili kom njihove izrade nije mi pa lo na pamet da može doći neko da ih na ovakav način demoli ra. Sada moramo da se borimo i protiv ovakvih pojava, da ih ojačamo, sa druge strane, ka ko bismo se i simbolički izbo rili sa vandalizmom – poru čuje Duletić i ističe da je ova instalacija značajna, ne samo sa umjetničkog aspekta nego i zbog toga što priča priču o markantnim Crnogorkama, antifašistkinjama. Podsjećamo, nepoznati poči nilac je prije tri noći na Trgu Argentina iskrivio skulpture ,,Moji ljudi“ umjetnice Dub ravke Dude Duletić, koje su postavljene u junu ove godi ne. Dvije od tri skulpture sa srcolikim glavama, koje sim bolično predstavljaju značaj ne žene iz istorije Crne Gore, iako napravljene od livenog čelika, iskrivljene su, najvje rovatnije snažnim udarcima ili skakanjem po njima. Skul

Lijep gest nepoznatog prolaznika

Dvije od tri skulpture, koje su prije dva dana bile savijene, neko je prije dvije noći uspio dobrim dijelom da vrati u prvo bitan položaj. Međutim, kako navodi njihova autorka Dubravka Duda Duletić, zbog bojazni da će ih na istim mjestima neko opet lako iskriviti ponijeli su skulpture da ih ojačaju. Iskazala je veliku zahvalnost nepoznatom prolazniku koji ih je pret hodne noći vratio u prvo bitan položaj.

– U svoj ovoj priči meni je to veoma važno, jer dokazuje da ima ljudi koji rade lijepe stvari, pružaju podršku – kazala je Duletić.

Podsjećamo da prije dva dana ona nije imala snage da ih vrati u prvo bitan položaj.

pture „Moji ljudi“ postavlje ne su na dvije lokacije u Pod gorici – na Trgu Argentina i iznad Sastavaka. Umjetnička djela simbolički predstavljaju žene koje su svojim emanci patorskim poduhvatima da le doprinos, ne samo druš tvenom kontekstu u kojem su živjele i stvarale već svo jim nasljeđem oblikuju i sa vremeno društvo. Na svakoj skulpturi nalazi se QR kod, čijim skeniranjem posjetioci mogu da dobiju informacije o markantnim ženama iz isto rije Crne Gore. Skulpture na Trgu Argentina bile su na me ti vandala i krajem juna ove godine. I. MITROVIĆ

kanalizacije d.o.o. Podgorica. Puštanjem u rad ovog buna ra obezbijeđene su dodatne količine vode za nekoliko hi ljada domaćinstava u naselji ma Zlatica, Zagorič, Masline, Murtovina i Doljani. – Radi što ravnomjernije i efi kasnije distribucije vode iz

bunara izvedeni su magistral ni cjevovodi dužine dva kilo metra i rekonstruisan je ener getski blok na vodoizvorištu Zagorič. U narednom peri odu predstoje aktivnosti na povezivanju naselja Doljani i Stara Zlatica na mrežu ma gistralnog cjevovoda u cilju

poboljšanja vodosnabdijeva nja u ovim naseljima. Nave dene aktivnosti su planirane da budu realizovane do kra ja tekuće godine – zaključu ju iz Vodovoda, uz napomenu da je ukupna vrijednost nave dene investicije iznosila više od 500.000 eura. I. M.

Radnici

Ukinute dvije autobuske linije, Glavni grad i Opština Tuzi rade na rješenju problema

Agencije za stanovanje odnose skulpture da ih ojačaju

Linija prema Tuzima koja je ukinuta

Deveti po redu sajam ,,Najbolje iz Crne Gore“ okupio je juče u TC ,,Big Fashion“ proizvođače domaćih proizvoda iz Podgorice, Kotora, Bara, Ulcinja, Danilov grada, Bijelog Polja, kao i drugih gradova Crne Gore.

Posjetioci imaju priliku i danas da ku pe med, pčelarske proizvode, masli ne i ulje, zatim riblje prerađevine, vo će, povrće, sokove, organsku hranu, suhomesnate proizvode, kao i vino, sokove, čajeve, sireve...

DOMAĆE

Zorica Vasiljević iz Kotora bavi se proizvodnjom likera, džemova, do maće rakije sa voćem i biljem i koz metike.

– Pravim domaće meleme koji ko štaju pet eura, osim „magičnog“ ko ji je sedam eura. Dobar je za hemoro ide, probleme sa cistama i polipima na jajnicima, za rane, ekceme, lišaje ve. Tinkture od ekstra djevičanskog maslinovog ulja sa kantarionom ko štaju tri eura. Imam i sa orahom i šar garepom koji je dobar za kožu, kosu i štitnu žlijezdu. Pravim preko 25 vr sta likera poput ruzmarina, pelin kovca, nanu, koprivu, majčinu du šicu. Ljekovito bilje je iz moje bašte. Koštaju od pet do 10 eura, zavisno od ambalaže. Sapuni su na bazi masli novog ulja sa dodatkom bilja poput majčine dušice, nevena, smilja, cvi jeta narandže. Koštaju tri eura – ka že Vasiljević, uz napomenu da je za dovoljna prodajom.

Dijana Mašanović iz Virpazara ba vi se proizvodnjom meda.

– Imamo na štandu pelinov i med od kestena. Koštaju 15 eura. Ima posje tilaca, prodala sam nekoliko tegli –kaže Mašanović.

Sajam

,,Najbolje

iz

Crne

Gore“

okupio izlagače

iz svih krajeva države Dobra prilika za povezivanje proizvođača sa potrošačima

Sajam zdrave hrane i na Trgu nezavisnosti

Sajam zdrave hrane organizovan je juče i na Trgu nezavisnosti, gdje je ispod kolonada desetak proizvođača iz svih krajeva Crne Gore predstavilo svoje proizvode.

Kod Rajka Dabanovića iz Seoca u Crmnici mogli su se kupiti sok od divljega šipka po šest eura, domaća loza 12, džemovi od drenjine, šipurka i breskve po četiri eura.

– Kada je harala korona bila je ogromna potražnja za sokom od šipka.

Ali, ljudi treba da znaju da treba da ga piju uvijek, jer je on najbolji kao prevencija protiv svih virusa i prehlada – poručuje Dabanović.

Za zdravlje, ističe pčelar Milorad Globarević, nema bolje namirnice od domaćeg meda. Pored meda iz Draževine i sa Brezana, koji je prodavao po 15 eura, u ponudi je imao i miksture meda i koprive koje su odlične za krvnu sliku, zatim sa polenom propolisom, mentom i anisom, koje preporučuje za bronhitis...

Baranin Vlado Tošić u ponudi je imao slatko vino od barskog nara.

Ističe da je to porodični biznis. – Najviše radimo otac, brat i ja. Tri godine smo u tome. Nije težak po sao ko voli pčele – kaže Mašanović.

KVALITET

Na štandu Miroslava Medojevića iz Mojkovca mogao se kupiti doma ći sok od aronije. – Posjedujem plantažu aronije na imanju Medojevića. Matični sok od aronije nema dodataka. Košta šest eura litar. Teško je baviti se ovim po slom, ali to nam predstavlja dodatak budžetu – kaže Medojević. Budući da sajam okuplja proizvo

đače iz svih krajeva Crne Gore na jednom mjestu, ovo je bila odlič na prilika da izlagači u međusobnoj komunikaciji ukažu na probleme sa kojima se susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda naro čito u toku trajanja ekonomske kri ze. Kako poručuju organizatori, sa jam je idealna prilika da se potrošači na licu mejsta upoznaju sa domaćim proizvođačima čiji proizvodi pred stavljaju sinonim za kvalitet i bogat ukus. Sajam svake godine, ističu, po sjeti oko 20 hiljada posjetilaca i lju bitelja gastronomije koji na jednom mjestu imaju priliku da degustiraju

– Potražnja za njim iz godine u godinu je sve veća. Ovo je slatko vino, jačine osam odsto alkohola, pa ga više konzumiraju žene nego muškarci – kazao je Tošić, koji je za vina osvojio zlatne plakete prošle godine u Makedoniji i ove u Mostaru.

Kod Baranke Usnije Peković po cijeni od osam eura mogle su se kupiti masline punjene dimljenim sirom, pikantne u čili sosu, domaća žutica... Kozji sir nudila je po 12, a kravlji osam eura. Dimitrije Mugoša iz Donje Gorice iz ponude je izdvojio domaću rakiju od smokve koja je, ističe, odlična za muškarce koji imaju problem sa potencijom. Bocu od pola litra rakije prodavao je šest eura, dok je za litar maslino vog ulja tražio 20 eura, a soka od šipka šest eura. I.M.

najbolje što Crna Gora nudi. – Cilj sajma je da utičemo na svijest potrošača da kupuju domaće proi zvode i na taj način podrže male proi

zvođače, ali i da crnogorski proizvodi postanu prepoznatljivi i rado viđeni u svakoj potrošačkoj korpi – poruču ju organizatori. Nj. ŽIVANOVIĆ

Sa sajma u TC „Big Fashion“

Трајање и ток политичке малодушности није увијек лако и са сигурношћу предвидјети, али је јасно да се ова специфична друштвена малформација, ова клонулост, обесмишљеност сваке консеквентне конструктивне акције, која у обољелим друштвима захвата све већи дио јавности, може лоцирати између онога што у теорији и пракси препознајемо као конформизам и дефетизам. У разговору који је водио са Миланом Николићем за часопис Esquire, Срђа Поповић је 2013. године изјавио: ,,Ово је један изузетни исполитизован свет и конформизам је овде огроман. Људи се крећу у групама. Играју игру своје групе и не одустају од тих правила. Веома дуго живим и пратим ту политику (…) Научио сам да се, не тако поуздано, ослањам на своју интуицију и да не доносим закључке на основу недовољног броја чињеница, односно док се не слегне све оно што се дневно пласира као псеудо-догађај“. Још је 2013. дакле, прије девет година, рекао и то да су људи у самоодбрани потонули у апатију, цинизам и асоцијалност, који воде баш у овај простор између конформизма и дефетизма, који, наиме, воде томе ,,да их

њиховог живота“. Тај простор политичке малодушности, међутим, није самоникло

Онда су се борци за нацизам, игноришући институције власти и уставни поредак, домогли улица и кренули у борбу без граница. Ово што се зачиње у Црној Гори чине потомци истих оних почетника који су породили данашње четнике. Стадиони постају, не игра-

лишта већ попришта за наметање нацистичке охолости, а не полигони за надметање у спортским вјештинама. Отада и одатле се насиље шири на све стране. Улица је већ прорадила на фудбалеру Дамиру Којашевићу. Тући некога, тј. јест њега, на улици, није кривично већ правично дјело а кад то ради полиција без иједног мотива и разлога, проглашава се правосудним прекршајем. Спортисту је ,,убила“ лична карта. Презиме би

и обезвлашћена власт... Овлашћење нема и неће је бити скоро ,,до истраге наше или њине“. Владини медији постају бункери са артиљеријским оруђима, чије се глагољиве ријечи о правди претварају у стрељиво убојитог учинка. Ово што сада испуцавају су ћорци на којима се обучавају. Питање је само момента када ће кренути са убо-

јитом муницијом једнаком оној из 1991. Тада су, како је иначе знано, први метак испалила гласила... потом су дошли рафали. Сада се, као у каквој неуро-психо терапији, испробава одавно замузена јавност. Уредници изгоне уличне репортере да пропитују народ, кроз видео анкете. Потурају им микрофоне, како пендреке, да пролазни-

поуздани гарант да ће постојећи политички поредак дуго времена остати суштински непромијењен. Status quo, ,,мртво море“, устајала жабокречина у којој лове (све оно што у међувремену прогласе плијеном) само они којима је

и некажњив… Није згорег вратити се дефиницијама основних појмова, оних које смо видјели као кључне у разумијевању феномена малодушности - дефетизму и конформизму. Под појмом дефетизам подразумијева се унапријед изражено вјеровање у губитак или одбијање борбе јер се предвиђа да је она „већ изгубљена“, па је дефетиста онај који је дезертер, издајник, кукавица или губитник. Конформизам је тежња појединаца и група да се потпуно прилагоде окружењу и да не чине ништа што би се сматрало „ексцентричним“ или „необичним“. Начелно, постоје двије врсте конформизма - потпуно конформирање, као стварна промјена ставова, усвајање нових

ци нешто кажу о непролазној кризи... друштва, владе, политике, економије, морала. И у тим анкетама се крије, односно открива све. Оскудна памет на сваком кораку. Репортери не препознају оне који би могли рећи ишта сувисло, већ анкетирају дудуке који појма немају о чему се ради, нити ђе и са ким живе. Просто рече-

нечасне, а протежира их обешчашћена

Sa Španijom će biti igra nerava

Radmila Petrović, legenda crnogorskog rukometa i aktuelna predsjednica ŽRK Budućnost, za Pobjedu će komentarisati mečeve koje će naša reprezentacija igrati na Evropskom prvenstvu. Prvi je večeras od 18 sati sa Španijom.

– Uvijek su nam bili nezgodan rival. Možda nemaju rukometašice svjetske klase, ali su kao tim izuzetno jake. Kompaktne su, drže se svog sistema, koriste najmanju grešku protivnika. Zahtjevno je pripremati se za utakmice sa Španijom, nikada ih ne možete otpisati. Ne možete računati da ćete protiv njih voditi pet, šest razlike i lako privesti meč kraju. Očekujem pravu igru nerava, neizvjestan meč u kojem će pobijediti ekipa koja minimalno bude griješila – kazala nam je Petrović.

Drugi rival ,,lavica“ biće Njemačka.

– Iz godine u godinu su bolje, konstantno napreduju. Imaju odlične bekove i vrlo dobre golmanke. Čekaju šansu iz sjenke i sigurna sam da će svima biti teško da igraju s Njemicama. Smatram, ipak, da nam njihov stil igre odgovara više nego španski – navela je Petrović.

Posljednji protivnik Crne Gore u grupi D je Poljska. – Na papiru su najslabija ekipa u grupi, sigurno ćemo biti favoriti, ali nijedna selekcija na Evropskom prvenstvu ne smije se potcijeniti. Česta su iznenađenja na velikim takmičenjima, ali vjerujem da nećemo upasti u zamku da se opustimo – riječi su nekadašnjeg desnog krila našeg nacionalnog tima. Petrović vjeruje u dobar rezultat selekcije Bojane Popović – Znam koliko kvalitetno rade Bojana i njen stručni štab. Naša reprezentacija je spoj iskustva i mladosti. Nadam se da iščekivanje igračica da izađu na domaći teren na tako velikom takmičenju kao što je Evropsko prvenstvo neće dovesti do prevelikog pritiska koji bi ih sputao da odigraju kako mogu. Treba da uživaju u rukometu i jedinstvenoj prilici da igraju pred svojim navijačima. Moramo biti strpljivi i razmišljati samo o prvoj narednoj utakmici. Bilo bi dobro da u glavnu rundu prenesemo maksimalan broj bodova, pa uz još neku pobjedu u Skoplju odemo na završnicu u Ljubljanu. Ali treba ići korak po korak, jedino tako možemo do visokog plasmana – poručila je Radmila Petrović. Ne. K.

Ujedaju kao ose, ali

PODGORICA – Pred današnji (18 sati, ,,Morača“) premijerni duel Crne Gore i Španije na 15. rukometnom prvenstvu Evrope selektorka Bojana Popović je u najkraćim crtama objasnila po čemu je ,,furija“ specifična u odnosu na Njemačku i Poljsku.

– Disciplinovana reprezentacija, koja uglavnom traži šanse za gol sa šest metara. Zahtijevaće veliki fokus i koncentraciju u odbrani. Protiv njih posao nije završen do posljednje spuštene lopte ka golu. Nikada ne odustaju od napada, čak i kada ne ide kako treba, a kreću se izuzetno bez lopte. Malo spavanja može da izazove velike probleme. Ne smiju se ni sekundu potcijeniti. Djevojke znaju da situacija u odbrani nije riješena dokle god je lopta u njihovim rukama. Nijesu jednostavne za braniti, nižeg su rasta u odnosu na naše djevojke koje moraju da se brane iz nižeg stava. Sa druge strane, sama ta njihova konstitucija olakšava im tranziciju i lako dolaze do golova. Njemice i Poljakinje su naših bagarita i lakše je reagovati na neke finte i napraviti faul – objasnila je Popović kako ,,lavice“ moraju da se brane od španskog napada.

ŠPANJOLKE KIDIŠU

Poštovanje principa u napadu je nešto od čega ,,lavice“ na premijeri EP ne smiju da odustanu. Lopta se mora

poštovati. – Mijenjaju sistem odbrane –očekujemo njihove izlaske, a nekada igraju ,,tri-tri“ – duboku zonu sa nižim igračicama. To iziskuje ponovo veliku koncentraciju u napadu. Ovo bi značilo da se moramo kretati bez lopte i ne davati ishitrene pasove. Kada se igra sa Španijom potrošnja je ogromna. Potreban je maksimalan fokus jer su kao osice, ne daju vam mira. Bojana i njena pomoćnica

kada je Silvija Navaro odbranila 25 šuteva, a primila samo 19 golova. Moraće naše reprezentativke da obrate pažnju na golmanke, ali i odbrambene transformacije. Niko kao Španija brzo ne mijenja odbranu i malo ko kao Španija cijedi vrijeme u napadu. Popović smatra da će, prije svega, mirnom glavom rješavati situacije.

– Imamo generaciju djevojaka koje duže stasavaju, kao i iskusne igračice koje će da im budu zvijezde vodilje sa iskustvom. Prvi put se ovakvo prvenstvo igra kod nas i samim tim je mlađim igračicama teže da se spreme za tu vrstu opterećenja i naleta adrenalina. Iskreno, dosta se priča o tome da su željne igre, o atmosferi, a najbitnije je da sve to iskontrolišemo. Adrenalin zna da potroši, lično sam imala iskustva i

JAUKOVIĆ: Sa zadovoljstvom prihvatam pritisak

Od Đurđine Jauković se očekuju golovi. Propustila je SP zbog oporavka od operacije prednjih ukrštenih ligamenata, vratila se ljetos na teren, igra najbolji rukomet u Brestu.

– Sa zadovoljstvom pri-

hvatam ovu vrstu pritiska. Znam ko sam, koliko mogu i znam da ću dati sve od sebe. O ovome sam sanjala i došlo je vrijeme da krene sve. Ima li mjesta za razmišljanje šta bi bilo da ne bude pobjede?

– Idemo na pobjedu, toliko smo se spremale… Prisjetila se Jauković i detalja sa SP iz Japana (2019) kada je dobila nepravedno isključenje nad Barbosom, kao i gola za pobjedu.

– Došlo je vrijeme za

naplatu dugova iz ranijih utakmica.

Za Nikšićanku nema dileme oko ambicija.

– Ljubljana je krajnji cilj, niko ne može da nam zabrani da sanjamo. Ali, idemo korak po korak.

Maja Savić imale su iskustva sa ovom reprezentacijom, najbolnije na SP u Santosu

Radmila Petrović za Pobjedu će komentarisati mečeve Crne Gore na EP

Kreće Evropsko prvenstvo, Podgorica domaćin grupe D, Crnogorke

Bojana Popović spremila svoje pulenke za velike izazove

ali i za to ,,lavice“ imaju lijek

Raspored i rezultati

Prades vidi pritisak na domaćina i šansu

Selektor Španije Hose

Ignasio Prades kazao je da je dobro što se na startu suočavaju sa Crnom Gorom, jer je pritisak na domaćina. – Želimo da igramo bolje nego na našem posljednjem pripremnom turniru u Rumuniji. I možda je dobro da se odmah suočimo sa Crnom Gorom. Veoma sam zadovoljan razvojem novih igračica i pripremama, naša grupa djevojaka je veoma jaka i imaju sjajnu vezu – rekao

je Prades.

Aleksandrina Barbosa smatra da njena ekipa treba da gleda samo u svoje dvorište. – Igramo kod kuće, počećemo veoma snažno, moramo da pokušamo da izgradimo jaku odbranu i idemo u kontre. Na svakom turniru sanjamo da odemo daleko i potrudićemo se da osvojimo medalju. Očekujemo sjajnu atmosferu, kao da je već finale – istakla je Barbosa.

Jovanka

Radičević

oprostiće se od nacionalnog dresa nakon EP

9zvaničnih mečeva odigrale su Crna Gora i Poljska. Naš tim je bio uspješniji osam puta, a rival je bio bolji (33:28) na SP 2021. u Španiji

sa tim stvarima. Potrebno je da uđemo mirnije glave, jer euforija zna da ,,pojede“ ekipu. Mislim da će iskusnije znati da prenesu iskustvo na njih i da će se u meč ući potpuno normalno, kao i u svaki drugi, bilo gdje da igramo –poručila je Popović.

ZNA SE PRVI KORAK

Za plasman u glavnu fazu prvenstva Evrope potrebno je da se dobije jedan rival, ali ,,lavice“ žele sve jer su svjesne da samo sa maksimalna četiri boda, u Skoplju sa Francuskom, Rumunijom i Holandijom (Sjeverna Makedonija je autsajder) mogu da sanjaju finalni turnir 18. i 20. u Ljubljani.

– Prvi korak je Španija za koju smo se najviše pripremale. Kao i na svakom prvenstvu, prva utakmica je najbitnija. Imamo cilj, naravno, to je put za Skoplje, a želja nam je da prenesemo što više bodova jer znamo koje su povoljnosti

Na startu šampionata u Celju veliko iznenađenje. Slovenija pod dirigentskom palicom našeg Dragana Adžića savladala je favorizovanu Dansku sa 28:26

ako bismo prenijele četiri – napomenula je Milena Raičević

Srednji bek ,,lavica“ odlično poznaje špansku ekipu. Od 2010. godine, od EP u Herningu i trijumfa od 22:20, vode bitke za bodove.

– To je nezgodna ekipa, brza, prodorna, trebaće nam, prije svega, dosta strpljenja u odbrani. Igraju dug napad, uspavljuju rivale i na taj način traže pad koncentracije kako bi završile akciju. Moraćemo da se fokusiramo na svaki detalj, posebno u završnicama.

Alisija Fernandes je neko oko koga se vrti igra, srednji bek igra za tim što je pokazala nedavno u Podgorici kada je vodila Rapid do boda protiv Budućnosti u LŠ.

– Ima tu još igračica koje vode igru i ostavljaju pečat. Moramo se više bazirati na igračice od kojih sve kreće. To je ključ. Sjećamo se i Navaro, njenih odbrana iz

2011, ali to je bilo tada i nikada nam se takav dan više neće desiti. Nadam se da ćemo praviti dobre kreacije u napadu, a u odbrani pokazati kompaktnost i ispratiti svaku njihovu kretnju. U takvim okolnostima nećemo imati problema. Sa Španjolkama je potrebno dosta snage kako bi se držao nivo do kraja –jasna je Raičević.

SVE U GOL

Crnogorski nacionalni tim od debitantskog nastupa na velikim takmičenjima (EP, 2010. godina) dobijao je ,,vjetar u leđa“ od golmanki. Prisjetimo se samo koliko je Sonja Barjaktarović bila zaslužna za dvije medalje, Marina Rajčić, kasnije Ljubica Nenezić, mlada Anastasija Babović Opšte je poznato da golmanke odlučuju velike i ,,male“ utakmice. A neposredno pred premijeru pitali smo Rajčić, koja je, uzgred, u sjajnoj formi, šta treba da rade njene

Nastupa 180, 1.062 gola, evropska zlatna i srebrna olimpijska medalja, preskočila je samo jedno veliko takmičenje od obnove nezavisnosti – ovo je lična karta Jovanke Radičević koja će se nakon Evropskog prvenstva oprostiti od nacionalnog dresa. Klasa stoji pored imena kapitenke ,,lavica“ koja je u suzama pričala o kraju, a sa osmijehom i optimizmom o predstojećem nastupu na šampionatu Evrope. – Najjaču emociju nosim u dresu nacionalnog tima. Ovakvu emociju ne mogu da uporedim ni sa jednom drugom. Odluku nijesam donijela preko noći. Slušala sam srce, kao i uvijek, a nije bilo lako. Želim da se posvetim drugim stvarima, zato je došao ovaj momenat i to upravo na EP. Mnogi se pitaju zašto, jer sam i dalje na vrhunskom

nivou, a moj odgovor je - želim da me ljudi takvu zapamte. Rukometu sam se uvijek davala sto posto i ponoviću – ovo što doživljavam sa nacionalnim timom je najjača emocija i želim da je proslavim sa porodicom i navijačima. I upravo bih zamolila navijače da nas podrže, budu osmi igrač i da pošaljemo sliku svijetu kako je to u Crnoj Gori i kako se voli svoja zemlja – poručila je Radičević.

Najviše golova u osam međusobnih utakmica našeg i španskog tima palo je 2019. na SP u Japanu – ,,furija“ je slavila 27:26, a ,,lavice“ su u polu nalu OI u Londonu slavile identičnim rezultatom

saigračice kako bi nadmudrile golmanke španskog tima.

– Da šutiraju najjače što mogu i unesu loptu zajedno sa golmankom u gol.

Za Marinu je ,,furija“ do tančina proučena.

– Znamo šta da očekujemo od ove ekipe i šta nam drži pažnju. Jedva čekamo početak utakmice, treniramo za ovo i vratiće nam se samo ako se budemo borile i dale sebe na terenu kao što i uvijek dajemo.

Crna Gora ima, smatra Marina, dužu, kvalitetniju rotaciju. A za ritam kakav se očekuje i ovaj detalj bi mogao da presudi.

– Imamo dužu rotaciju, jer su djevojke i kroz klubove pokazale da se na njih ozbilj-

Evropa na Cetinju poslije 13 godina

PODGORICA - Rukometaši

Lovćena prošle subote odigrali su prvi evropski meč od 2019, a večeras od 17.30 sati poslije čak 13 godina biće domaćini na Cetinju u nekom kontinentalnom takmičenju.

Nažalost, ugođaj koji donosi povratak evropskog rukometa u našu prijestonicu neće biti potpun jer su izabranici Vlatka Đonovića prije sedam dana izgubili od Runara u Sandefjordu rezultatom 32:21.

Jasno je koji će tim izboriti prolaz u treće kolo EHF Evropskog kupa, a crnogorski šampion želi da se dostojno oprosti... - Nijesmo bili toliko loši u Norveškoj s obzirom na to da su predviđanja bila da ćemo izgubiti 20 razlike. Uz to, nijesmo se navikli na sudijski kriterijum, mada je on sasvim očekivan u nižim evropskim rangovima. I u Ligi šampiona se dešavaju slične stvari – rekao je Đonović.

- Runar je drugi u jakom norveškom prvenstvu, doveo je

igrače iz njemačke i francuske lige. Iluzorno je bilo očekivati da možemo nešto da napravimo, ali borili smo se i uradili sve što je bilo u našoj moći. Jedino to tražim od igrača i u revanšu jer postoji granica do koje se borbenošću može nadoknaditi nedostatak kvaliteta u odnosu na protivnika.

Tribine dvorane na Cetinju trebalo bi da budu ispunjene uprkos visokom porazu crnogorskog vicešampiona u Skandinaviji.

- Poslije dugo vremena smo

domaćini na Cetinju u evropskom meču, ali nažalost smo izvukli najtežeg protivnika, ekipu napravljenu da osvoji Evropski kup. Prošle sezone je ovo takmičenje osvojio takođe norveški tim, Nerbe, sada desetoplasirani u njihovom šampionatu, dok je učesnik Lige šampiona, Elverum, na petom mjestu. To govori koliko je norveška liga jaka – naveo je Đonović. Lovćen će biti oslabljen u večerašnjem revanšu. - Luka Poje neće biti u timu, a

no može računati. Konačno smo stasale za podvig. Srce je spremno kao i glava. Spremne smo za sve i za brzi rukomet kakav igra Španija, a da su nezgodne, apsolutno jesu – jasna je Rajčić.

INSPIRACIJA

Sanja li Crna Gora medalju? – Sanjamo put u Ljubljanu. Ovo je moje deveto takmičenje i znam da moramo da idemo korak po korak da bi se došlo do ključnog koraka. Namještamo glavu tako da idemo bez opterećenja, ali u svima nama postoje jake emocije. Iskreno se nadam da nas neće ponijeti. Mirne smo, ali biće drugačije kada uđemo u ,,Moraču“ – kazala je Itana Grbić

Silvija Navaro u 43. godini i dalje prijeti sa gola, na prošlom EP upisala je 44 odbrane, osim sezone u Rumuniji, branila je samo za španske klubove

Pobjeda nema alternativu protiv Španije.

– Ključna je utakmica. Španija je najzahtjevniji rival. Izazovne su jer su atipične – igraju drugačije, samim tim traže od ekipe da radi neke stvari koje do tada nije radila. Ovakvi rivali tjeraju da razmišljaš i tražiš nove ideje koje nikada nijesi sprovodio na terenu. Zbog toga su izazovne i jedva čekam početak utakmice. Njemačka i Poljska igraju drugačije.

– Od duela sa Njemačkom i Poljskom očekujem ,,tuču“, a Španjolke traže da se više razmišlja – jasna je Grbić.

Ana MARKOVIĆ

za Žarka Pejovića ne znamo koliko će moći da pomogne. U pitanju su dva veoma bitna igrača za odbranu, Žarko

je iskustvom lider i u napadu. Ali dešavaju se takve stvari, ne možemo iz ove kože – rekao je trener Vlatko Đonović. Ne. K.

RAVNFOTO

Sa meča u Norveškoj

EHF EVROPSKI KUP (2. KOLO): Lovćen domaćin Runaru poslije poraza od 11 razlike u Norveškoj

Centar sa najviše tripl-dabl utakmica u najjačoj ligi svijeta

NBA istorija: Jokić ispred Čemberlena

PODGORICA – Nikola Jokić, aktuelni MVP (dobitnik nagrade za najboljeg igrača ligaškog dijela NBA sezone), postao je centar sa najviše tripl-dabl učinaka u istoriji najjače lige planete.

Istorijski rekord najbolji igrač Denver Nagitsa ostvario je u pobjedi nad Oklahoma Siti Tanderima 122:110. Ostvario je 72. tripl-dabl u karijeri i tako pretekao legendarnog Vilta Čemberlena. Ukupno je na šestoj poziciji vječne liste. U ovom rutinskom izdanju

Somborac je odigrao 35 minuta, postigao 15 poena uz 14 asistencija i 13 skokova. Gordon je bio najefikasniji u pobjedničkoj ekipi sa 27 poena, oporavljeni bek Marej dodao je 24 poena. Za poražene ,,gromove“ prva zvijezda Gidlžus-Aleksander postigao je 37, a Dort 19 poena. Denver sada ima skor 5-3, a Oklahoma Siti pobjedu manje i poraz više.

Šampion Golden Stejt ponovo je razočarao i produbio krizu, porazom od autsajdera Orlanda 130:129. Od treće četvrtine

timovi su bili u egalu, a domaćin je zaslužio trijumf.

Sags je predvodio Orlando sa 26 poena, dok je sa druge strane Tompson upisao 27 poena za ,,ratnike“. Sjajni ruki, prvi pik sa drafta Paolo Bankero, demonstrirao je klasu i talenat u trijumfu Orlanda. Italijanski krilni centar je pored 22 poena imao i osam skokova i tri asistencije.

Tek drugi put ,,magični“ su slavili ove sezone, dok je za Golden Stejt ovo već šesti poraz i van plej-of zone su. R. A.

Bruklin konačno suspendovao Irvinga

PODGORICA – Kajri Irving neće moći da nastupa za Bruklin Netse u makar narednih pet utakmica zbog skandaloznih antisemitskih izjava.

Klub mu je izrekao suspenziju nakon burnih reakcija javnosti zbog Irvingove podrške jednom filmu koji promoviše antisemitizam. Na društvenim mrežama slavni bek je objavio link filma koji sadrži i propagira brojne teorije zavjere protiv Jevreja. U prethodnim danima odbio je da se izvini.

– Tokom posljednjih nekoliko dana pokušavali smo da pomognemo Irvingu da razumije koliko su njegove riječi opasne i štetne. Mislili smo da je edukacioni put bio ispravan i da smo napravili napredak u zajedničkom radu protiv mržnje i netolerancije. Sada smo uvjereni da je suprotno, Kajri je tokom konferencije za medije odbio da nedvosmisleno odbaci antisemitska uvjerenja, kao i da prihvati da u spornom filmu ima mržnje. To nije bio prvi put da je imao priliku, ali nije uspio da to objasni – stoji u klupskom saopštenju. Tokom narednog perioda suspenzije Irving ne-

će primati platu, a trajaće dok igrač jasno ne pokaže da shvata da je pogriješio. Dugoročno, ovo za Bruklin može biti i put da raskine ugovor sa kontroverznom zvijezdom, koja trenutno bilježi 27 poena po meču. R. A.

Stiže elita iz šest država

NIKŠIĆ – Grad podno Trebjese narednog vikenda biće domaćin drugog kola Regionalne lige u boksu. To znači da će u subotu i neđelju u nikšićkom Sportskom centru biti organizovano 50-ak mečeva, a stižu najbolji bokseri iz deset klubova i šest država regiona. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare Boško Drašković je istakao da će se, nakon duže vremena, u Nikšiću uživati u bokserskom spektaklu . - Podržala nas je lokalna uprava, pridružila nam se i EPCG, ali riječ je o

velikoj organizaciji, jer dolazi oko 150 boraca, a biće tu i brojne bokserske legende sa prostora bivše Jugoslavije. - Sistem takmičenja nalaže da domaćin turnira ugosti sve ekipe. U Nikšiću će ih biti još devet, svi u najjačem sastavu. Prvog dana će nas u polufinalima predstavljati 11 boksera. U subotu će se održati 35 a u neđelju 20 borbi - kazao je trener BK Nikšić Boško Drašković, podsjećajući da će se, na primjer, sastati Purić i Mirončikov, da će odmjeriti snage brojni osvajači medalja s najvećih takmiče-

Mornar Barsko zlato je prekinuo seriju od tri poraza i to protiv jednog od ,,omiljenih protivnika“ u regionalnom takmičenju – Barani su u Skoplju savladali MZT 94:77, u premijernoj utakmici 6. kola ABA lige, pa protiv makedonskog predstavnika imaju perfektan skor 5-0.

Mornar sada ima polovičan bilans nakon šest kola, i mirnije dočekuje reprezentativnu pauzu, a MZT je na skoru 1-5.

Izabranici Mihaila Pavićevića su do trijumfa došli mnogo boljom igrom u drugom poluvremenu, posebno u odbrani jer su domaćinu dozvolili da ubaci 30 poena, tri više nego u prvoj četvrtini. Do pobjede su došli timskom igrom, bez obzira na to što su ,,Ponos Bara“ poenterski predvodili oni od kojih se to i očekivalo – Vladimir Mihailović sa 25 i Deron Fets Rasel sa 22 poena. Mihailović je imao i pet skokova i tri asistencije, a Rasel pet asistencija i četiri skoka, a obojica i po dvije ukradene lopte. Rasel je upisao i sedam izgubljenih lopti, više od pola timskih (13). Međutim, još trojica igrača barskog tima je imala dvocifren poenterski učinak što je bilo ključno za pobjedu – Marko Pecarski 13 poena i sedam skokova, Antonio Vranković 12 poena i šest skokova, te Nemanja Vranješ 11 poena i četiri skoka. Milija Miković je pogodio sva tri šuta za dva poena…

BEZ ODBRANA

Odbrane su bile slabiji dio oba tima u prvom poluvremenu, a procenat šuta iz igre je bio skoro izjednačen

(domaći 54,1 – gosti 55,2 odsto). Mornar je bolje šutirao iz reketa (70,6 – 61.5%), a MZT je bio bolji u šutu za tri poena, iz prostog razloga što je za četiri trojke uputio šut manje od gostiju (11-12).

Barani, koji su pogodili osam od 12 penala (MZT 4-3), bili su uspješniji u skoku (1812), domaćin je imao više asistencija (14-7), ukradenih lopti 5-1 i manje izgubljenih (3-8) za posjed prednosti na polovini meča (47:44).

MZT je u prva tri i po minuta vodio do pet razlike, ali je Mornar serijom 6:0, koji je košem iz ugla zaključio Vladimir Mihailović (prethodna četiri poena je upisao Rasel), za prvo vođstvo na meču sa 12:11, na pet minuta i 23 sekunde prije kraja.

To je, međutim, bilo jedino vođstvo gostiju u ovoj dio-

nja, što garantuje uživanje u plemenitoj vještini.

Dakle, boje Nikšića će, praktično, braniti reprezentacija Crne Gore, a organizatori su zbog popularizacije ovog sporta odlučili da ulaz bude slobodan.

Predsjednik Opštine Marko Kovačević istakao je zadovoljstvo što se boks na velika vrata vraća u Nikšić, grad u kome ima tradiciju i veliki broj poštovalaca. Proslavljeni nikšićki bokser i trener Milan Nikčević prisjetio se zlatnih vremena nikšićkog boksa, brojnih proslavljenih imena tog sporta i legendarnih mečeva uvjeren da grad podno Trebjese zaslužuje i da ima salu za boksere, ako je već od 70-ih godina prošlog vijeka nikad nije imao, već su se stalno selili iz jedne u drugu,

trenirali podno Trebjese i ljeti i zimi. Direktor BK Nikšić Ratko Drašković je pozvao sve ljubitelje boksa da dođu u subotu i neđelju poslije podne u Sportski centar i uživaju u brojnim borbama elite Zapadnog Balkana.

U subotu će program početi u 15 časova, a u neđelju sat kasnije i za očekivati je da borbe traju do ponoći oba dana. Poslije prvog kola, koje je održano u Banjaluci, ekipa Nikšića zauzima peto mjesto na tabeli i traži proboj za plasman u plej-of, što bi garantovalo da će svi najbolji borci još jednom biti na okupu u Nikšiću.

U ovom takmičenju učestvuju, osim Nikšića, Loznica, Sombor, Novi Pazar, Maribor, Vardar, Željezničar, Radnički, Zadar i Slavija iz Banjaluke. Ra. P.

DŽU - DŽICU Arso

Milić

PODGORICA – Crnogorski džu-džicu reprezentativac Arso Milić osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju.

On je trijumfovao u borbama, u konkurenciji seniora do 94 kilograma.

Pobjedom u finalu nad predstavnikom Kolumbije ,,osvetio“ je kolegu iz reprezentacije Krsta Radulovića koji je od istog protivnika izgubio već u prvom kolu. Prije finala eliminisao je predstavnike Kazahstana, Francuske i Danske.

Narednog vikenda Nikšić domaćin 2. kola RL u boksu

Odluka važi za makar pet utakmica

premijernom meču 6. kola Admiralbet ABA lige

pobjeda serije

Krstevski 22

Maksvel 9 Mićović

77 94

nici, jer je MZT odgovorio serijom 6:0 za vođstvo od 21:14, najveće u prvoj četvrtini koja je završena 25:22 za Skopljance.

Trojkom Maksvela i košem Krstevskog, nakon nešto više od minut igre u drugoj četvrtini MZT je došao do maksimalnih ,,plus osam“ (32:24) u prvom poluvremenu. Nije se Mornar predavao, a najbolji trenutak je imao sredinom četvrtine, kada je za 90 sekundi kompletirao seriju od 9:0, uz trojke Rasela i Vranješa za vođstvo od 39:35. Čuvao je Mornar prednost do 41:39, nakon

Prije komentara utakmice, trener Mornara Mihailo Pavićević je zahvalio domaćinu na gostoprimstvu u Skoplju i najavio ,,revanš istom mjerom i u Baru“. – I ovu utakmicu, kao prethodne dvije, počeli smo izuzetno nervozno, dosta neorganizovano i u odbrani i napadu. Dva posljednja poraza su ostavila traga, pogotovo ovaj neočekivani kod kuće od SC Derbija, spletom raznoraznih okolnosti, ali isključivo mojom odgovornošću. Srećom, uspjeli smo da zaustavimo nalete MZT-a u tranziciji u prvom poluvremenu, i nijesmo dozvolili da se odlijepe, iako smo imali velikih problema u odbrani –rekao je Pavićević.

Mornar je cijelu utakmicu igrao efikasno u napadu, ali je u nastavku popravio odbranu.

– U drugom poluvremenu je bila drugačija slika, ušli smo sa novom idejom kako da branimo njihove kretnje, što je dalo rezultata. Bili smo izuzetno pametni u napadu, znali gdje treba da ih napadamo, iz kog rasporeda, što nam je omogućilo dosta otvorenih šuteva spolja. Čestitam mojim igračima na odličnoj pobjedi, svaka pobjeda na strani u ABA ligi je suvo zlato. Došla je u pravom trenutku pred pauzu zbog reprezentacije, i odlazimo na odmor u zaista dobrom raspoloženju – dodao je trener Mornara.

koša Mikovića, a do odmora je uslijedila serija trojki, dvije MZT-a i jedna Barana, pa je domaćin stekao tri poena prednosti za nastavak (47:44)…

ODLUKA U TREĆOJ ČETVRTINI

Treća četvrtina je odlučila pobjednika, Mornar dozvolio MZT-u samo 10 poena, a konačan epilog se mogao naslutiti nakon prva tri minuta, u kojima su gosti serijom 9:0 poveli 53:47. Tri minuta kasnije je Damjan Stojanovski vratio vođstvo domaćinu (54:53), ali je to bila

Pavićević: Svaka pobjeda u gostima je suvo zlato Milić šampion svijeta

i posljednja prednost Makedonaca. Mornar je do kraja četvrtine odigrao odlično, pogađao je iz svih pozicija i serijom 13:0 poveo 67:54. Mornar je u posljednjoj četvrtini rutinski čuvao dvocifrenu prednost, MZT nije uspijevao da priđe bliže od osam poena, posljednji put na šest i po minuta prije kraja (74:66), a crnogorski vicešampion je u preostalom dijelu meča uvećavao prednost do konačnih i rekordnih 17 razlike…

Mornar u narednom kolu, 20. novembra, dočekuje Megu. S. J.

Milić je kazao da je svaki meč bio priča za sebe, ali da je finalni definitivno bio duel protiv najboljeg mogućeg protivnika kojeg je mogao dobiti u svojoj kategoriji. – Zadovoljan sam svojim nastupom i drago mi je što sam stigao do zlata. Bilo je to sjajno iskustvo za mene i veliki podstrek za naredne izazove – rekao je Milić.

Još jedno odličje, ovoga puta bronzano, stiglo je u disciplini duo sistem, do 18 godina.

Osvojile su ga Nina Bogićević i Ljubica Nikčević

One će već danas u disciplini duo šou sistem imati priliku da uvećaju broj odličja na konto naše selekcije.

Crnogorska reprezentacija, nakon sedmog dana takmičenja, ima 14 odličja. R. A.

Za prvi trijumf u gostima

PODGORICA – Seriju od tri gostovanja pred reprezentativnu pauzu, u kojoj će ostati bez dvije trećine tima, košarkaši Budućnost Volija završavaju večeras u Laktašima protiv Igokee (19 časova), ekipe koja ima isti skor kao Podgoričani – tri pobjede i dva poraza, oba kod kuće, od Mornara i Crvene zvezde. Budućnost, sa druge strane, još ne zna za pobjedu na strani u regionalnom takmičenju (za razliku od Evrokupa gdje ima samo pobjede), pošto je poražena na dva prethodna gostovanja, protiv Crvene zvezde i FMP-a. Meč sa Igokeom je šansa da ,,plavi“ prekinu i taj post i u dobrom raspoloženju dočekaju pauzu… – Očekuje nas treća vezana utakmica na gostovanjima, van Podgorice smo praktično 10 dana. Tim Igokee ima standard, dobre rezultate u Aba ligi. Radi se o uvijek kvalitetnoj ekipi, timu koji je dobro vođen od strane trenera Bajića. Njeguju napadački stil košarke, a dosta i mijenjaju odbrane. Ove sezone su predvodnici prije svega stranci – Kraford, Rej i Voler. Naravno, ne samo oni, potpomognuti igračima koji igraju u visokom intenzitetu na oba kraja terena. Prije svega, mislim na Tanaskovića i Stivensa. Ne smijem da zaboravim kapitena tima i momka koji gaji ozbiljnu čvrstinu – Jošila. Od nas očekujem dobru utakmicu, vjerujem da ćemo izaći sa ogromnom energijom i nadam se jednom dobrom meču – kazao je Vladimir Jovanović, trener Budućnost Volija. Budućnost je pobjedom u gostima protiv London Lajonsa brzo iza sebe ostavila poraz u Železniku od FMP-a. Međutim, u tim mečevima, kao i

BAJIĆ: Budućnost je tim sa velikim ambicijama ove sezone

Trener Igokee Dragan Bajić ističe da je i njegov tim suočen sa zgusnutim rasporedom igranja na dva fronta (tim iz Laktaša nastupa i u FIBA Ligi šampiona).

– Ovo nam je treća utakmica u pet-šest dana uz sve probleme sa kojima se nosimo, pogotovo kada su povrijeđeni igrači u pitanju i širina rostera, sa kojom ne možemo da pariramo ozbiljnim protivnicima. Budućnost je dobro složen tim, koji na svakoj poziciji ima dva ili više kvalitetna igrača i jako dobrog trenera. Sigurno je tim koji je u ovu sezonu ušao sa velikim ambicijama. Ono što mi moramo, ako želimo pozitivno da izađemo iz ovog meča, jeste da ne smijemo sebi da dozvolimo luksuz koji se dešavao u prošle dvije utakmice protiv Zvezde i Bilbaoa. To je broj izgubljenih lopti, defanzivni skok i slobodna bacanja. Jednostavno, moramo imati više koncentracije da ta tri segmenta podignemo na viši nivo i sve uz pomoć publike, koju očekujemo da dođe da nas bodri, i, ako nam se ukaže šansa, možemo očekivati pozitivan rezultat – rekao je Bajić.

7-4

onom protiv Promiteasa, Podgoričani su imali dosta oscilacija u igri, koje će morati da svedu na najmanju moguću mjeru kako bi se iz Laktaša vratili sa prvom gostujućom pobjedom u ABA ligi.

– Meč sa Igokeom je veoma važan za nas jer želimo da se vratimo na pobjedničke staze i u ABA ligi. Na putu smo skoro 10 dana i želimo da ovaj ciklus prije pauze završimo jako i sa pobjedom. Ekipa Igokee iako je vezala dva poraza odigrala je odlične utakmice protiv jakih protivnika. Vjerujem da ćemo odigrati kvalitetno, fokusirano i započeti novi pobjednički niz – istakao je Eron Vajt, krilni centar Podgoričana.

Između poraza od Mornara i Crvene zvezde, Igokea je savladala u gostima Megu i Split, te kod kuće Borac.

– Dolazi nam teška utakmica ovog vikenda protiv jake ekipe Budućnosti. Pokušavamo se usmjeriti i fokusirati jer imamo naporan raspored ove sedmice. Igramo tri utakmice i zato se trudimo da nam i tijelo i um budu fokusirani na utakmicu. Imamo neke pripreme da pređemo i da se odmah bacimo na sljedeću utakmicu. Budućnost je uvijek snažna ekipa svake godine i zato se spremamo da damo sve od sebe i odigramo dobru utakmicu – rekao je Dešon Stivens, krilni centar Igokee. S. J.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) gostuju Igokei, u meču 6. kola Admiralbet ABA lige

vodi Budućnost protiv Igokee u pobjedama kada su mečevi u Laktašima u pitanju. U Podgorici je skor 11-0 u korist ,,plavih“

Eron Vajt „probija“ odbranu Splita u „Morači“

ŠAH

koji

Kao i mnogo puta do sada, aktuelni seniorski prvak Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić, rado se odazvao pozivu našeg lista da prokomentariše igru i rezultate naših šahista na domaćoj i međunarodnoj sceni.

On se prvo osvrnuo na nastupe na dva uzastopna turnira u Makedoniji koji su prema njegovim riječima donijeli dosta toga pozitivnog, ali isto tako i neke razočaravajuće trenutke. - Na ekipnom prvenstvu Makedonije u Strugi, nastupili smo Dragiša Blagojević, Aleksandar Tomić, Andrej Šuković i ja. Svojom igrom sam bio prilično zadovoljan i ostvario 5 iz 7 na prvoj tabli što je veoma dobar rezultat. Ipak ostaje žal što moja dobra igra i Dragišinih solidnih 3,5 iz 7 na drugoj tabli nijesu uspjeli da spasu našu ekipu „Stevo Patako“ iz Bitolja od ispadanja, budući da su igrači na ostalim tablama ostvarili značajno slabije rezultate. Iako je Andrejeva ekipa, „Fišer“ iz Kumanova, takođe ispala iz lige, i on može biti zadovoljan sa svojih 4,5 iz 6, ostvarenih većinom na trećoj tabli, kao i sa uknjiženih 40 poena rejtinga. Aco je takođe odigrao veoma dobro za ŠK „Kumanovo“, sa osvojenih 3,5 iz 7 na prvoj tabli, a nakon drugog kola je i prešao granicu rejtinga od 2400 ELO, što mu je i zvanično donijelo titulu internacionalnog majstora, pa on možda ima najviše razloga za zadovoljstvo ostvarenim na ovom turniru – ističe Đukić.

Nikola napominje, da su se nakon tog takmičenja Andrej i on produžili ekipi za Skoplje, zajedno sa Lukom Draškovićem, kako bi učestvovali na kvalitetnom OPEN-u koji je igran od 21. do 27. oktobra. - Luka je startovao izvanredno, nakon sedam kola se nalazio na diobi prvog mjesta sa šest poena, dok smo Andrej i ja zabilježili male kikseve u drugoj rundi remijima protiv slabijih igrača, ali smo u tom momentu takođe dobro stajali na tabeli, ja sa 5,5, a on sa 5 poena. Nažalost, osmo kolo se pokazalo kobnim za svu trojicu. Pošto smo u pretposljednjoj rundi svi doživjeli poraze, sva trojica iz veoma dobrih pozicija koje su obećavale nove uspjehe.

Đukić 1 Aslani 0

5.0–0 b5 6.Bb3 Bc5 7.c3 d6 8.a4 Bg4 9.h3 Bh5 10.d3 Rb8 11.Re1 0–0 12.Nbd2 b4 13.Bc4 Ne7 14.g4 Nxg4 15.hxg4 Bxg4 16.d4 bxc3 17.bxc3 exd4 18.cxd4 Bxd4 19.Ra3 Bc5 20.Rb3 Ng6 21.Rxb8 Qxb8 22.Qb3 Qa7 23.Rf1 c6 24.Bb2 d5 25.exd5 cxd5 26.Bxd5 Nf4 27.Ng5 Bh5 28.Bf3 Bg6 29.Qc3 f6 30.Nge4 Be7 31.Qe3 Qb8

Međutim, turniri po švajcarskom sistemu su surovi i poraz u samom finišu nije lako nadoknaditi, pa su nas 2,5 iz 3 u posljednjem kolu doveli do solidnih, ali ipak donekle razočaravajućih plasmana. Luka je bio šesti. sa 6,5 poena, ja sam sa istim skorom završio na devetom mjestu, dok je Andrej sa šest poena zauzeo 19. mjesto među 112 učesnika. Na kraju, ipak, korektni rezultati, ali ostaje žal, jer je jasno da smo svi mogli više, objektivan je Đukić.

U međuvremenu je u Podgorici u organizaciji ŠK „Budućnost – CEDIS“ od 14. do 16. oktobra odigran peti završni kvalifikacioni turnir u okviru CEDIS Festivala šaha, koji je u konkurenciji 12 učesnika osvojio FIDE majstor Srećko Đukanović. On je bio ukupno i najuspješniji u

32.Bd4 Kh8 33.Bc5 Re8 34.Bxe7 Rxe7 35.Qc5 Nh3+ 36.Kg2 Nf4+ 37.Kg1 Nh3+ 38.Kh1 Re8 39.Qd6 Qc8 40.Qg3 Rd8 41.Nd6 Qc2 42.N2c4 Ng5 43.Bd1 Qa2 44.Qb3 Qa1 45.Qb6 Ne6 46.Qe3 Ng5 47.Kg1 Qa2 48.Bb3 (dijagram) 1:0

kvalifikacijama, a pored njega su se na finalni turnir plasirali još Veljko Draganić, Veljko Šćekić, Dragoljub Abramović, Slavko Dedić, Nebojša Mitrić, Velimir Jeknić, Bogdan Šoć i Dino Grbović kao najuspješniji igrač do 18 godina i Katarina Đukić kao najuspješnija šahistkinja.

- Finalni turnir će se igrati u 9 kola po Bergerovom sistemu a, nagradni fond će iznositi 500 eura dok će termin biti naknadno određen u dogovoru sa finalistima. U klubu smo veoma zadovoljni ovom serijom turnira koja je počela u aprilu, a kojom je data šansa amaterima i mladim igračima da redovno igraju rejtingovane turnire po standardnom tempu igre. Doduše, nadali smo se većem odzivu pionira i omladinaca, jer su ovi turniri prvenstveno zbog njih organizovani, ali

vjerujem da je Festival svakako bio osvježenje na našoj šahovskoj sceni. Naravno, nakon finala koje bi trebalo da se odigra tokom novembra, u decembru nas očekuje i organizacija 2. Memorijalnog turnira „Radojica Dabetić“, za koji se nadam da će biti još bolji i uspješniji nego prošle godine, konstatuje je popularni Đuka. Naš reprezentativac ističe da je naredni izazov za crnogorske nade prvenstvo Evrope za mlade koje se igra u Antaliji od 6. do 14. novembra. Na toj prestižnoj smotri talenata starog kontinenta Crna Gora će imati 12 predstavnika. To su Milo Pobor i Mateja Popović do 18, Peko Đurović i Milena Mosurović do 16, Mihailo Pušara, Ilija Milović i Katarina Đukić do 14, Đorđije Bojović i Đorđe Žižić do 12, Vuk Đurović i Sofija Milović do 10, te Jovan Obradović do 8 godina. - Uloge trenera i instruktora povjerene su selektoru naše muške reprezentacije Draganu Kosiću i meni. Nadam se da ćemo svi zajedno biti na visini zadatka i da će naši mladi šahisti ostvariti dobre rezultate. Bilo koji plasman u gornjoj polovini tabele bi bio značajan uspjeh i veliki podstrek za njihovo dalje šahovsko usavršavanje. Vjerujem da imamo dovoljno potencijala i daćemo sve od sebe da što više naših predstavnika ostvari tako nešto i da se iz Turske uzdignuta čela vratimo u domovinu – zaključio je Đukić.

derbi u Beranama

PODGORICA – Kompletno 14. kolo Druge lige biće odigrano danas. Lider, Bokelj, gostuje Zeti, dok posebnu pažnju privlači duel Berana i Mladosti, dva tima iz zone baraža, koji imaju velike ambicije.

Kotorani su vezali sedam utakmica bez poraza i u dobrom raspoloženju dočekuju meč protiv Zete. Tim iz Golubovaca nakon četiri vezana poraza konačno je slavio u prošlom kolu i to nakon preokreta protiv Grblja, ali je Bokelj svakako favorit.

Derbi se igra u Beranama, gdje će domaći tim ugostiti Mladost. Beranci su bili apsolutni hit, vezali sedam pobjeda, a onda je u prošlom kolu stigao neočekivan poraz od ,,fenjeraša“, ekipe Otranta (na kraju je meč registrovan službenim rezultatom). Baš zbog toga Beranci su sada pod pritiskom da naprave reakciju, ali im u goste stiže Mladost, koja je uz Bokelj glavni kandidat za prvo mjesto, zbog čega se u derbiju očekuje dosta uzbuđenja. Lješkopoljci su na posljednja četiri meča ostvarili samo jednu pobjedu, zbog čega je Bokelj i napravio bijeg na vrhu, ali u taboru Mladosti vjeruju da mogu u fini-

Raspored i tabela

šu polusezone stići Kotorane. Neizvjesno bi trebalo da bude i u Radanovićima, gdje Grbalj dočekuje Podgoricu. Grbalj je u lošoj formi, ostvario je samo jedan trijumf u minulih sedam kola, dok je Podgorica nakon poraza od Berana vezala dvije važne pobjede i ponovo se primakla zoni baraža. Važan meč igraju Igalo i Otrant –domaćin želi da pobjegne od opasne zone, Ulcinjani, osokoljeni nakon prvog trijumfa, da dodatno istope zaostatak. U Nikšiću igraju domaći OFK Nikšić i Kom, dva tima sa različitim ambicijama. Domaćin traži bijeg iz opasne zone, dok Zlatičani ,,jure“ mjesto u baražu... R. P.

Omladinci igraju dva meča protiv Albanije

PODGORICA – Naša mlađa omladinska reprezentacija odigraće naredne sedmice dvije prijateljske utakmice sa Albanijom.

Za te mečeve selektor Crne Gore Slobodan Drašković odlučio se za 24 igrača – golmani: Benjamin Krijestarac (AIK, Švedska), Petar Bobičić (Podgorica); odbrana: Đorđe Ercegović (Grbalj), Romario Camaj , Lazar Maraš (Budućnost), Luka Lečić (Crvena zvezda, Srbija), Balša Radulović (Iskra), Velimir Ljutica (Mornar), Rajko Popović (Kom), Luka Smolović (OFK Mladost DG), Anes Seferović (GAIS, Švedska); vezni red: Matija Badnjar, Matija Delić , Nikola Medojević , Strahinja Tešović (OFK Mladost DG), Nikola Radusinović , Marko Vračar, Dražen Mudreša, Balša Mrvaljević (Podgorica), Dragan Miranović (Ze-

ta), Alen Gutić (SG Špit, Njemačka), Haris Duraković (Mornar); napad: Nenad Krivokapić (Budućnost), Andrija Radonjić (Budućnost). Prvi duel omladinskih selekcija Crne Gore i Albanije igra se 8. novembra na stadionu ,,Rešit Rusi“ u Skadru, sa početkom u 12 časova, dok je druga utakmica na programu dva dana kasnije, na Trening kampu FSCG, sa početkom u 13 časova. R. P.

Komentari šampiona Crne Gore, velemajstora Nikole Đukića na dosadašnje i buduće nastupe naših šahista

Danas svih pet mečeva 14. kola Druge lige

Slobodan Drašković objavio spisak

Čarobnjaci iz Brazila

Fudbalski umjetnici Brazila osvojili su trofej 1962. godine na Mundijalu u Čileu. Svjetsko prvenstvo se poslije 12 godi na vratilo u Južnu Ameriku, a ostaće upamćeno još i po tome što je u kvalifikacijama tada učestvovalo rekordnih 56 reprezentacija. Na putu do Čilea zastale su Francuska i Švedska. Tadašnja Jugoslavija osvojila je četvrto mjesto (po raz od Čilea 1:0).

Mnoge od utakmica prve faze šampionata praktično su bile uni štene ,,samo“ fizičkim fudbalom, a vrhunac loše igre, pred 70.000 navijača, potpisale su Italija i Čile. ,,Bitka za Santjago“, kako je kasni je prozvan ovaj meč, bio je ,,glu pa, užasna, odvratna i sramotna fudbalska izložba“ - opisao je tada BBC mundijalsku sramotu koju je Italija završila bez dvojice igrača. Engleski sudija Eston rekao je ka snije da nije mogao da kontroliše igru jer su se igrači neprestano udarali i šutirali. Koliko su stvari bile bolne i izmakle kontroli, po kazao je italijanski reprezentati vac Ferini - napustio je teren tek nakon intervencije policije. Nije se proslavio Mario David, koji je udarac u lice vratio udaranjem u vrat protivničkog igrača. Nažalost, teška povreda Pelea od vojila je Brazilca od Mundijala, koji je samo u prvom kolu zatre sao mrežu Čehoslovačke, a osta tak odgledao sa tribina. Najveća uzdanica ,,karioka“ pokidao je mišiće zadnje lože desne noge i završio nastup. Najbolja utakmica na Mundija lu odigrana je u polufinalu. Bra zil je savladao Čile 2:1, a Garin ča i Vava obilježili su 90 minuta najljepšeg fudbala (uopšte) to kom SP u Čileu.

GARINČA I GARINČA

Tada - 1962. godine, nije bilo dile me ko je najbolji, nagrada je pri pala krilnom igraču šampiona Garinči, za kojeg mnogi smatraju da je, ako ne najbolji, onda među najboljim driblerima na planeti. Vanserijskom klasom zamijenio

je Pelea, sa četiri gola, brojnim asi stencijama vodio je tim do trofe ja. Genijalac na terenu, kasnije je ušao u privatne probleme. Nije imao sreće, postao je alkoholičar, umro je od ciroze jetre, sam u siro maštvu 1983. godine. Na njegovu sahranu je došlo tri miliona ljudi.

PELE - AMARILDO

Sedmo Svjetsko prvenstvo nije moglo da se poredi ni sa jednim prethodnim. Fudbal je napredo vao na fizičkom nivou, igra je po stala žešća, pa je i sam Mundijal 1962. bio obilježen nasiljem. Od grube igre i želje da se prvo od brani gol, idealna rješenje nije su imali ni čarobnjaci iz Brazila. Na sreću, sa skoro istim sasta vom, kao i prije četiri godine, sa naprednim Garinčom, južnoa merički tim znao je kako da od brani krunu. I da se ne zaboravi, tada mladi Amarildo, bio je do stojna zamjena za Pelea.

EMOCIJE

Dva prethodna Mundijala odi grana su u Evropi, u trci oko do maćinstva 1962. godine uključile su se Argentina i Čile. ,,Gaučo si“ zbog tradicije bili su u bla goj prednosti, do momenta... Zemljotres koji je u maju 1960. godine pogodio Čile, sa oko pet hi

ljada žrtava, promijenio je situa ciju iz korijena. Predsjednik Fud balskog saveza Karlos Ditborn održao je nadahnut govor pred FIFA, a čuvena rečenica: ,,Mi ne mamo ništa, zato moramo imati Svjetsko prvenstvo“ dugo nakon sastanka se prepričavala i tumači la kao kapisla za dobijanje najve ćeg fudbalskog spektakla.

,,PLAVI“ BEZ SREĆE

Na putu do mundijalskog polu finala reprezentacija Jugoslavi je u kvalifikacijama je eliminisa la Poljsku (2:1, 1:1), a zatim prvaka Azijske zone, selekciju Južne Ko reje (5:1, 3:1). Na scenu je stupila potpuno nova generacija, sa Dra goslavom Šekularcem, Gali ćem, Jerkovićem i ostalima. U Čileu su već na startu doživjeli hladan tuš, poraz (2:0) od SSSR, a pravo buđenje, kroz potvrdu kla se, uslijedilo je protiv Urugvaja (3:1) i Kolumbije (5:0). ,,Plavi“ su zakazali duel sa SR Njemačkom u trećem uzastopnom mundijal skom četvrtfinalu. Na tribinama stadiona ,,Nasional“ 55.000 navi jača vidjelo je pobjedu Jugoslavije - 1:0. Centarhalf Petar Radako vić poveo je ,,plave“ do najvećeg rezultata. Zanimljivo da je u jed nom duelu Radakoviću pukla ar kada, ali nije želio da izađe. Neko

liko konaca nijesu ga spriječili da u 87. minutu, kada je Galić upu tio centaršut, prvim kontaktom, postigne jedini gol na utakmici. Plasmanom u polufinale ,,plavi“ su ponovili uspjeh sa prvog SP u Urugvaju 1930, a na putu do fina la zustavljeni su od Čehoslovač ke (3:1). Za treće mjesto Čile je bio bolji, praktično u posljednjem na padu autogolom Vlatka Marko vića, domaćin je stigao do bronze.

BROJKE Nemoguće je izdvojiti detalje ko ji su manje ili više obilježili priču u Čileu, ali neke od brojki samo uvjereno vladaju. Krenimo re dom: Utakmica sa najviše golo va bila je između SSR - Kolumbije (4:4). Ukupan prosjek golova na turniru bio je 89. Prosjek golova po utakmici 2,78. Najbolji strijelci na šampionatu bili su: Valentin Ivanov (SSSR), Dražen Jerko vić (Jugoslavija), Leonel San čez (Čile), Florijan Albert (Ma đarska), Garinča, Vava (obojica Brazil) - četiri. Najviše golova na utakmici dao je Florijan Albert (Mađarska) - tri. Najveća posje ta - 76.500 navijača na utakmici Brazil - Čile (polufinale). Uku pna posjeta: 898.753. Prosječna posjeta: 28.086. Debitanti: Bu garska, Kolumbija. D. K.

SEDMI MUNDIJAL ORGANIZOVAO ČILE: ,,Karioke“ odbranile trofej, Jugoslavija četvrta, tuča u meču Italijana i domaćina

IZVJEŠTAJI MLETAČKIH PROVIDURA

Generalni providur za Dalmaciju Alesandro Molin piše Senatu 23. jula 1691.

godine iz Splita:

„Presvijetli Vanredni Providur Kotora Erico (?) je sa pohvalnom upornošću okupio domaće ljude, uzeo iz garnizona nešto plaćenika, pokrenuo čak i konjičke čete, te krenuo ka Budvi da se ulogori da bi pazio na pokrete Sulejman-paše i obavio, gdje se za to ukaže potreba, državnu službu na najbolji način. Neprijatelj je krenuo na marš, ali pošto su mu se izjalovili planovi da privuče uz sebe i plemena Brda, nije preduzeo planirani napad. Naumivši da traži velike namete Piperima, namamio je na vjeru trojicu od njih da dođu pred njega. Prekršivši dato obećanje da im se ništa neće desiti, dvojici je odsjekao glave, a treći se spasao njegovog varvarskog ponašanja, uz oštre izraze i uvrede koje je uputio Paši. Razdražen time, htio je da zapali selo, ali su tamošnji ljudi pružili otpor i, uz pomoć Bjelopavlića i Kuča, hrabro su se borili i nadjačali neprijatelja. Uz gubitke od tri ili četiri svoja i nešto malo ranjenih, posjekli su devedeset osam turskih glava i zaplijenili šest neprijateljskih zastava. Paša se povukao u Podgoricu sa mnogo ranjenih. Poslije ovog srećnog uspjeha, Vanredni Providur je otišao na Cetinje da nadgleda ta mjesta i očekuje se svakog časa njegov povratak u Kotor, što će Vaše Ekselencije moći da prate iz priloženih pisama Presvijetlog Gospodina Providura Herceg Novog, koja su mi stigla baš u trenutku kada sam slao galiju“.

***

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 9. maja 1691. iz Kotora:

„Pošto se poslije uništenja Valone vratio u svoju rezidenciju u Skadar, Sulejman-paša od Albanije obrađuje plemena Brda, blago postupajući sa ovima, osim sa Klimentima, koji su uz vanrednu strogost bili primorani da isplate šest hiljada zaplijenjenih reala, kao što sam pisao Vašoj Prevedrosti u pismu br. 29. Tamošnji stanovnici su zbunjeni i kolebaju se u strahu nastalom zbog pojačanog povjerenja sa kojim se povratio Paša, a neki glavari odlaze da saslušaju planove koji im se predlažu … Taj Komandant prijeti važnom mjestu Cetinju, kao što me to izvještavaju pouzdani povjerenici, a planira da sa jakim snagama iznenada zaposjedne imanja, kako bi spriječio dolazak pomoći, pa zatim da sa glavninom snaga napadne onaj ma-

Kula na brijegu će biti vrlo pogodna da štiti manastir

Naumivši da traži velike namete Piperima, Sulejman-paša je namamio na vjeru trojicu od njih da dođu pred njega. Prekršivši dato obećanje, dvojici je odsjekao glave, a treći se spasao, uz oštre izraze i uvrede koje je uputio Paši. Razdražen time, htio je da zapali selo, ali su tamošnji ljudi pružili otpor uz pomoć Bjelopavlića i Kuča

nastir od čijeg opstanka zavisi očuvanje cijele Crne Gore. Zato sam se više no ikada zbližio sa Preosveštenim Vladikom, i privatno, uz pomoć skromnih ličnih sredstava, pa sam uspio da ga ubijedim da se izgradi kula na jednom brijegu iznad manastira. Ta operacija je išla na njegov trošak, dok sam mu ja pomogao slanjem radnika i nadam se da će ubrzo, za šest do osam dana, biti završena. Biće vrlo pogodna da štiti sam manastir i drži neprijatelja podalje … Poručio sam Paštrovićima, Poborima i drugima da budu spremni na oružje da bi pritekli u pomoć u slučaju potrebe, ali ni ti savezi sa seljanima ne mogu se dugo održati bez neugodnosti nekih troškova”. ***

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 24. maja 1691. iz Kotora: „Pokreti koje je vršio Sulejman-paša od Albanije i oko hiljadu neprijateljskih vojnika okupljenih na Žabljaku … iako su mučno uznemiravali moj duh, nijesu učinili, da u opštem nedostatku vojnika,

Donosimo izvode iz knjige „Crna Goraizvještaji mletačkih providura 1687-1735“, koju je priredio Ferdinando Ongania, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

ne primijenim sva sredstva, ne toliko da bih obeštetio podanike Preuzvišenog senata, koliko da bih koliko je moguće zadovoljio njihove potrebe. Pošto sam bio siguran u vjeru Kuča, Pipera i Bjelopavlića, koji su pokazivali da pamte državna dobročinstva i da, iako opet obnovljeno, poštuju obećano vazalstvo, htio sam da budem siguran i u plemena Crne Gore, pa sam, naročito na poticaje Preosveštenog cetinjskog Vladike u poslovima koje obavljam, pozvao rečenog prelata, glavare i guvernera Gospodina Kavalira Ivana Antuna Bolicu da siđu u ovaj grad (Kotor, S.Č.). Ukazao sam im počasti koje su obavezivale nove podanike i oni su obnovili zakletvu po njihovom običaju iznad Jevanđelja na vjernost i odanost, uz obavezu da uvijek kada je to potrebno priteknu u pomoć jedni drugima. U međuvremenu su Turci saznali, kao što su mi javili povjerenici, da su svi rečeni glavari bili daleko od svojih kuća i nadajući se da će zateći Crnu Goru nespremnu i nebranjenu, bez oklijevanja su krenuli u poduhvat. Sulejman-paša je poslao pet stotina ljudi kojima je komandovao Husein Aga Melum, njegov Kape-

tan i provjereni vojnik, da se ujedine sa pomenutih hiljadu na čelu sa Muhamedom Parmakovićem, Kapetanom iz Podgorice. Pošto sam na odgovarajući način odmah obaviješten o toj odluci, odmah

sam poslao natrag ne samo Preosveštenog Vladiku već i Guvernera i sve ostale da se nađu na licu mjesta u ovoj hitnoj prilici, a ugroženo Cetinje je već bilo pojačano sa dvadeset i četiri italijanska vojnika sa puškama, pored četrdeset domaćih vojnika i redovne posade, snabdio sam municijom ljude i obnovio porudžbine za ova područja, da bi bila snabdjevena ma šta da se dogodi. Svi spomenuti su uspjeli blagovremeno da raspodijele primljena naređenja.

U zoru 23. ovog mjeseca, uoči Vaznesenja Gospodnjeg, navalili su Turci na Komane, jednu od najizloženijih knežina Crne Gore. U prvom naletu uspjeli su da zaplijene nešto stoke i zarobe nekoliko ljudi, da zapale tri napuštene kuće, kao i četvrtu u čijem plamenu se na nebo uznio, hrabro se boreći, Vukosav Sjeverušić sa još osam članova svoje porodice. Ali, tamošnji stanovnici se nijesu uplašili zbog toga, jer su bili spremni za borbu, pa su se odmah latili oružja i počeli muški da se bore. Razvila se žesto-

ka bitka, pa su im pritekli u pomoć tri stražare koje sam nedavno hitno uspostavio, plemena Ozrinića i Zagarčana koje je, poslije prvog obavještenja, hitno poslao prethodno pomenuti Gospodin Kavalir. Neprijatelj je, pošto je vidio da je naišao na hrabar otpor, razočaran time što su ga naši spremno dočekali, kada se nadao da će lako proći, počeo da gubi moral i povlači se, a zatim otvoreno priješao u sramni bijeg, ostavljajući zarobljenike i plijen, pa je sve povraćeno osim tri žene i jednog dječaka. Naši su pobijedili, a Turci su imali više od šezdeset mrtvih, trojicu smo zarobili, a više od četrdeset ranjenih su Turci s mukom izvukli sa bojišta, kao što su to vidjeli stanovnici sa granice, dok je u toku borbe poginuo samo jedan hrabri Komanin. To je uspjeh koji na početku predstojećeg pohoda ohrabruje ljude u ovim krajevima i uliva im nadu da neprijatelju neće biti lako da otpočinje bojeve”.

***

Vanredni providur Pietro Duodo izvještava 26. maja 1691. iz Kotora o poklonima glavarima Crne Gore za njihova djela izvršena u odbrani od Turaka. Knezu Vuku Bandiću iz Komana jedan lakat platna, knezu Vukcu Čelebiji iz Zagarača jedan lakat platna, Vukadinu Vukoviću jedan lakat platna, Peju Vukovu jedan lakat platna, Dragutinu Vukovu jedan lakat platna. Po dva dukata Vukoti Vukovu, Živanu Vuksanoviću, Stojanu Stanišinu, Gruji Vujoviću, Đukanu Petrovu, Vujanu Vuksanovu, Vulanu Gabrijeloviću, Stanku Sekuliću, Dajici Petroviću, Vuksanu Raičeviću, Vuku Vučkoviću, Vujadinu Vukoviću, Batriću Markovu i Mišu Perovu. Ukupno 28 dukata.

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 9. maja 1691. iz Kotora: Više no ikada zbližio sam se sa Preosveštenim Vladikom, pa sam uspio da ga ubijedim da se izgradi kula na jednom brijegu iznad manastira. Ta operacija je išla na njegov trošak, dok sam mu ja pomogao slanjem radnika i nadam se da će ubrzo, za šest do osam dana, biti završena

Sultan Sulejman II (1687-1691)

Mletački dužd Frančesco Morosini (1688 – 1694)

Sultan Ahmed II (1691-1695)

Subota, 5. novembar 2022.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE OBAVJEŠTAVA

javnost da će kandidat mr Ilir Gllareva javno braniti doktorsku disertaciju pod nazivom: „Usvajanje plivačkog znanja u zavisnosti od morfološkog, motoričkog i kognitivnog statusa djece predškolskog uzrasta“ pred komisijom u sastavu:

Ivm.br.1673/2019

Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Sve tog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika RANKA DRAŠKOVIĆA, ul. LUKE IVANIŠEVIĆA S-40, Cetinje, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLjUČAK

1.Prof. dr Stevo Popović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univer ziteta Crne Gore

2.Prof. dr Dejan Madić, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univer ziteta u Novom Sadu

3.Prof. dr Kemal Idrizović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore Odbrana će se održati dana 14.11.2022.godine sa početkom u 13:00 časova, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

MALI OGLASI RAZNO

NEKRETNINE

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Herce govačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 5

- o prodaji usmenim javnim nadmetanjemI Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužnika RANKA DRAŠKOVIĆA, ul. LUKE IVANIŠEVIĆA S-40, Cetinje upisanim u lis tu nepokretnosti broj 157 KO Čevo - PJ Cetinje i to: porodične stambene zgrade na katastarskoj parceli broj 3108 K.O. Čevo, u obimu prava susvojine 1/2 izvršnog dužnika, pomoćne zgrade na katastarskoj parceli broj 3166 K.O. Čevo, u obimu prava susvojine 1/2 izvršnog dužnika i zemljišta na katastarskim parcelama brojevi parcela kako slijedi: 3106, 3108, 3117, 3166, 3479, 3480, 3481, 3482, 3483, 3484, 3485, 3486, 3487, 3488, 3489, 3490 i 3491, prednje u susvojini izvršnog dužnika, u obimu prava 1/4. II Prvo javno nadmetanje za prodaju predmetnih nepokretnosti iz Stava I, održaće se dana 02.12.2022.godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Navedene nepokretnost izvršnog dužnika iz stava I ovog zaključka, predmet su prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju Ivm.br. 1673/2019 od 01.11.2019.godine. Nepokretnosti se prodaju radi namirenja glavnog duga u iznosu od 11.344,28€, koji se ima uvećati za zakonsku zateznu kamatu koja se obračunava počev od 21.10.2019.go dine, pa do konačne isplate, te troškova izvršnog postupka.

III Nepokretnosti navedene u stavu I, imaju evidentirane terete upisane u LN-u br. 157 K.O. Čevo.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivan ju vrijednosti od 31.08.2022. godine, u smislu čl. 168. ZIO i ista iznosi kako slijedi: za po rodičnu stambenu zgradu iznos od 26.650,00€, za pomoćnu zgradu iznos od 2.700,00€ i za zemljište iznos od 6.103,75€.

V Na prvom javnom nadmetanju za prodaju predmetnih nepokretnosti označenim u Stavu I, predmetne nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica i to u iz nosu od 10% utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti izvršnog dužnika za koju su zainteresovani, a čije utvrđene vrijednosti su naznačene stavom I ovog zaključka.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipo tekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama i suvlasnicima.

U Cetinju, dana 04.11.2022.godine

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

Broj: 03-UPl-1275/12 Podgorica, 27.10.2022.godine

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 7

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu pen thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih pred nosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosilacu projekta, Stevan Pejović, ul. Marka Burića br.6, Nikšić, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Tur istićkog objekta „Hotela 5*”, na UPI, UP2, UP3, UP3a, UP4, u zahvatu DUP-a „NOVA VAROŠ BLOKA A”, na kat.parcelama br.3820/2, 3820/3 i djelova kat.parcela br. 3818/2, 3819/1, 3819/2 KO Podgorica Il, Opština Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u pros torijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 03.12.2022.godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u kongresnoj sali Hotela „Ziya”, ul.Beo gradska br.10, Opština Podgorica, dana, 21.11.2022. godine, sa početkom u 10h časova.

dr Milan Gazdić DIREKTOR

JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković

Dana 1. novembra preminuo je naš dragi

ZORAN Brankov

KAPIČIĆ

1954 – 2022.

Njegovim preranim odlaskom ostajemo uskraćeni za ljubav dostojanstvenog čovjeka kojom nas je obasipao.

Kao čovjek kontemplativne strukture, bio je shvaćen i prihvaćen kao snažna i autentnična ličnost. Imao je širinu duha, uređen sistem vrijednosti i dosegnute visoke kriterijume svoga delanja. Iza njegovog života ostaje trajna simbolika koja se neće predati rušilačkoj snazi vremena. Naša žalost je tim veća što nas je grijao i obasjavao životodavnom snagom koju je posjedovao. Nije bilo lako tako dostojanstveno doći kao ni tako časno otići.

Hvala ti i slava, dragi brate!

Sahrana je u subotu, 5. novembra u 15 ura u porodičnoj grobnici na Novom groblju na Cetinju okviru porodice.

OžALOŠĆENI:

Brat MIODRAG, sinovac LUKA, snaha NADA, tetka VUKICA i porodica KAPA – KAPIČIĆ

158

Opraštamo se od brata

DRAGANA Milanovog NIKČEVIĆA

Mnogo je teško prihvatiti misao da je ovo posljednji pozdrav tebi... Bio si jedinstven i takav ćeš ostati zauvijek u našim srcima...

Tvoji: NOVAK, RENA, VIOLETA i SANJA

162

Posljednji pozdrav našoj dragoj

DRAGI Vaskovoj BEĆIR

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VESNA BEĆIR sa porodicom 157

Subota, 5. novembar 2022.

Dana 4. novembra 2022. preminuo je u 85. godini naš voljeni

MLADEN LJ. ŽIVKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 5. novembra od 11 do 16 časova i 6. novembra od 11 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN, VANJA, BORIS i DEJAN, kćerka ZORICA, snahe BOŽICA, BARBARA, MADALENA i MANJA, unučad MLADEN, BORIS, BOBAN, DANIJELA, IVANA, EMA, ANDREA, ALEKSANDAR, ARYA, FILIP i NINA

169 Draga naša

SENKA Novakova ĐUROVIĆ

Čast nam je bila poznavati te… Počivaj u raju.

S poštovanjem, NATAŠA i SNEŽANA sa porodicama

176

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je dana 30. oktobra 2022. u 82. godini, u Švedskoj, preminula naša draga majka, sestra, svekrva i baba

BRANISLAVKA – BANJA Murova DABETIĆ rođena Jočić

Saučešće primamo 7. novembra 2022. ponedjeljak, od 10 do 14 časova na gradskom groblju Čepurci u Podgorici, gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćena porodica: sinovi DUŠKO i DEJAN, ćerke VESNA i MARINA, snaha MILENA, unučad DANIJEL, BRANKICA, NINA, MILA, LENA i DANILO, brat MILI JOČIĆ sa porodicom i sestričići DRAGAN i ZORAN DESPOTOVIĆ sa porodicama 174

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

BRANISLAVKI – BANJI Murovoj DABETIĆ rođenoj Jočić

Draga majko i bako, bila si naš oslonac, naša podrška, naša snaga. Tvoja ljubav nam je bila vjetar u leđa. Tvojim odlaskom smo izgubili najboljeg roditelja, prijatelja i druga. Prazninu koju si nam ostavila niko ne može popuniti. Otišla si tiho kao što si i živjela. Nadamo se da te sada ništa ne boli kada si u zagrljaju tvoje Marije i Mura. Počivaj u miru, anđele naš. Naša ljubav prema tebi neće dozvoliti da te ni za trenutak zaboravimo. Živjećeš u našim srcima dok živimo mi koji smo te najviše voljeli.

Tvoja PORODICA

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 5. новембра 2022. од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници на Чепурцима. Цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: пролаз Јована Цвијића 3, Подгорица. Ожалошћени: супруга БИСЕРКА, синови НЕМАЊА и БАЛША, браћа РАДОМИР, МОМИР, ДУШАН и РАДОЈИЦА, унучад ЛАЗАР и ПАВЛЕ, снахе СНЕЖАНА и ГРОЈА, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина МРДАК и ЗЕЈАК 166

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege BOŽIDARU

MRDAKU

KOLEKTIV HIFA OIL CG 173

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU NIKČEVIĆU

Neka tvoja duša pronađe vječni mir.

Strina KAJA, brat JADRANKO i sestra OLIVERA sa porodicama 161

Posljednji pozdrav našem dragom

BOBU

Hvala za sve lijepe školske dane provedene sa tobom.

Tvoje DRUGARICE i DRUGOVI iz IV-2 168

POMENI

IN MEMORIAM 5. 11. 2015 – 5. 11. 2022.

Prošla je tužna godina od kada više nije sa nama moja voljena majka

OLGA – DIKA PEJOVIĆ

Teško je prihvatiti istinu da više nisi sa nama. Ni poslije godinu nije se ništa promijenilo, ista bol, ogromna praznina. Smrt je jača od života ali ne od zaborava. Fališ mi i nedostaješ za sve, draga majko. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Tvoj sin IVAN

ČEDOMIR Blažov JOVETIĆ

Sve što čovjek za života može da pruži ti si učinio za nas. Vječno ćemo pamtiti tvoju dobrotu i toplinu. Ponos što si bio naš nadjačava prazninu, tugu i bol. Nosićemo te zauvijek u našim srcima.

TVOJA PORODICA

146

Godina je od kada nije sa nama

153

Godina od smrti voljenog DRAGA MARTINOVIĆA

Ne vjerujemo, brate, da nam više nikad nećeš doći. Počivaj u miru pored roditelja i brata Đura.

Tuguju sestre: VIDE, DANICA i STANE s porodicama 151

Tužno sjećanje

ŽARKO DURKOVIĆ

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava, a tvoja plemenita i dobra duša nek počiva u miru.

Sestričina MILANKA NIKČEVIĆ sa porodicom 149

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama

ANKA KALUĐEROVIĆ

rođena Zuber

Voljena naša, zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju i srcima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoj brat SAVO sa porodicom 167

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILAN Mirkov MILIČIĆ

Ne možemo zaboraviti naše zajedničke trenutke. Znamo da nas čuvaš i mi te čuvamo od zaborava. Nedostaješ. Volimo te.

Tvoji: DARA, ALEKSANDAR, ANDRIJANA i TIJANA

156

Prošlo je godinu od kako smo ostali bez našeg voljenog

VELJKA Ilijinog MEDIGOVIĆA

S ljubavlju i ponosom čuvamo te u srcima i mislima.

Tvoja PORODICA

143

Četrdeset je dana od kada je prerano preminuo

NEĐELJKO – BAKA TOMAŠEVIĆ

Vrijeme neće izbrisati sjećanje na tvoj vedar duh i osmijeh koji te uvijek krasio. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a naše sjećanje na tebe ostaje vječno.

STANKA, VESNA, MARJAN, PETAR i DRAGANA STOJANOVIĆ 165

Dvije godine je od smrti

Četrdeset je dana od smrti

Četrdeset je dana od kada smo ostali bez našeg dragog

JOVAN Mitrov KALUĐEROVIĆ

Svojim dostojanstvenim životom zaslužio si vječno poštovanje i pamćenje.

Brat ILIJA, supruga MILENA i snaha LJILJANA 142

U subotu, 5. novembra 2022. godine, navršava se godina dana od smrti našeg dragog

LJILJANE Mladenove ŠAKOVIĆ

Tvoja iznenadna smrt ostavi veliku prazninu u nama. Tvoj vedri lik i ljubav nikada ne možemo zaboraviti. Počivaj u nekom boljem svijetu.

Voli te tvoja PORODICA

VUKAŠINA BAJA KRIVOKAPIĆA

Vječno ćes živjeti u nama kroz lijepe uspomene koje bolno podsjećaju na ljubav i pažnju koju smo tvojim odlaskom izgubili. Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju, 6. novembra 2022. u 10 časova, a umjesto pomena priložiti novčana sredstva Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

145

U subotu, 5. novembra, je četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama naša draga

Sa tugom za nezaborav nose te u srcu: supruga STOJA, sinovi ĐOKO i MILORAD, snahe SNEŽANA i MILJA i unučad BOJANA, ANA, KATARINA i ANDRIJA 144

Četrdeset dana od smrti

RADOMIRA – RAJKA ČAVORA

Dragi brate, godina je prošla, a bol i patnja za tobom su sve veći. Hvala što si svojom dobrotom i ljubavlju oplemenio naše živote i ostavio neizbrisiv trag.

VJERA – BEBA DRAGOVIĆ

Draga naša Bebo, tvoj odlazak je ostavio prazninu i bol u našim srcima.

Nedostaje tvoj optimizam, tople riječi i ljubav koju si nam nesebično Čuvaćemopružala. te od zaborava.

Tvoj sin VLADIMIR, snaha BOBA, unuk DUŠAN i unuka ALEKSANDRA

Voli te sestra DRAGICA BATUTA sa porodicom

RADOMIR – RAJKO ČAVOR

Prođe godina, tužna, najtužnija, a bol za tobom neće nikad no je sve jači i jači, kao i sjećanje na tvoj plemeniti lik i bratsku ljubav koju si nesebično davao. Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Brat STEVAN ČAVOR sa porodicom

RADMILA –MIKA RAKOČEVIĆ

Svojim časnim životom ostavila si neizbrisiv trag. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Sjećaćemo te se s tugom i poštovanjem.

Brat BRANKO LAZOVIĆ sa porodicom 172

Četrdeset dana od smrti

RADMILA – MIKA RAKOČEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj tetki. Bila si i ostaćeš ponos svoga roda. Vječno žalimo za tobom.

ZORAN i LJILJANA LAZOVIĆ sa porodicom 171

Danas se navršava 4 godine od smrti

NIKOLOM Dimitrijevim GAZIVODOM

Bio si čista i osjećajna duša, sa plemenitim ljudskim osobinama, visoko moralnih i karakternim vrijednostima. Voljeli smo te svi, od najstarijeg do najmlađeg člana porodice.

Dragi naš sine i brate, usnio si vječni san, da sa uzvišenog prostora u društvu anđela osmatraš jezerske talase kako se razbijaju o Dodoške pristane, da gledaš plavetnilo našeg neba kako se spaja sa Lovćenskim ljutim kršem, kao i druge ljepote našeg kraja.

Počivaj u vječnom miru i spokoju i neka ti je laka gruda naše Dodoške zemlje. Ostaješ zauvijek u našim srcima.

U znaku sjećanja na tebe posjetićemo tvoj vječni dom i sa tugom i žalom u duši evocirati uspomene na tvoj dragi i plemeniti lik.

Nosimo te u mislima i srcu zauvijek.

Naš iskreni prijatelj

Vole te tvoji: RODITELJI, SESTRE i BRAĆA sa svojim porodicama 150

U nedjelju, 6. novembra 2022. godine navršava se tužna godina od kako nije sa nama naš dragi

Godina prođe. Nedostaješ.

VLADO RAIČEVIĆ 5. 11. 2021 – 5. 11. 2022.

ŽELJKO, TANJA i BALŠA

VLADISLAV VLADO PLAMENAC

141

Prođe tužna godina od kada je prestalo da kuca plemenito srca moga jedinoga brata i ujaka

MIŠKA BULATOVIĆA

Dragi naš, mnogo nam nedostaješ, uvijek si u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

Vole te sestra SEKA, MILOŠ, OGNJEN, NIKOLETA i SANJA

Porodica će u nedjelju u 11 časova davati pomen na Novom gradskom groblju u Budvi. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoji NAJMILIJI

Godina je prošla od tužnog i iznenadnog rastanka sa našim dragim i voljenim

RAJKA Stevanova ŠOFRANAC