Dnevni list Pobjeda 06.11.2022.

Laž nije pravo na slobodu govora

Kroz Berlinski proces usloviti države da riješe problem nezakonitih birača

Srbija namjerno podstiče postojanje duplo upisanih birača i sprečava da se ta lica uklone. Nije to samo pitanje biračkog prava, to je pitanje onih lica koja imaju, nekada dvojna, nekada višestruka prebivališta i koja tako izbjegavaju plaćanje poreza. U Herceg Novom smo imali lica koja su imala prebivalište u tri zemlje – motiv može biti izbjegavanje poreza ili izborne mahinacije – pojasnio je Vujović

MEDIJI

CEMI-ja Zlatko Vujović i saradnik na programima CGO Damir Suljević upozoravaju da sumnja u postojanje duplih birača ugrožava regularnost izbora

CRNA GORA

Eraković: Građani neće ćutke gledati uništavanje zemlje

PODGORICA – Potpredsjednik DPS-a i poslanik Jevto Eraković najavio je veliki protest u Podgorici zbog djelovanja „anticrnogorske koalicije koja uništava budućnost Crne Gore“.

- Građani Crne Gore neće ćutke gledati kako anticrnogorska koalicija uništava budućnost ove zemlje. Nećemo im dozvoliti. DPS će zajedno sa svima kojima je demokratska, građanska proevropska Crna Gora u srcu, vrlo brzo pozvati građane da im to poručimo sa velikog protestnog skupa u Podgorici – napisao je Eraković na Tviteru.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ima rok tri dana da potpiše Zakon o predsjedniku. Prema informacijama Pobjede, Đukanović neće potpisati taj akt i u ponedjeljak će ga vratiti Skupštini. Ne zna se kako će se prema tome odnijeti „stara“ većina i da li će taj zakon ponovo biti stavljen na glasanje, ali izvjesno je da se građani pripremaju za veliki protest.

Predsjedništvo DPS-a uputilo je 2. novembra poziv da se odustane od usvojenog Zakona o predsjedniku, poručujući da su spremni za dogovor o izboru sudija Ustavnog suda. U suprotnom, kako su saopštili, biće prinuđeni da primijene demokratske metode vaninstitucionalnog djelovanja.

Ocijenili su da je „ovakav akt brutalnog pravnog nasilja nastavak politike destrukcije koja ima za cilj institucionalno razarenje Crne Gore kako bi se država učinila

nefunkcionalnom, i tako stekao alibi za finale projekta koji znači ukidanje suvereniteta, a potom i nezavisnosti obnovljene na referendumu 2006. godine“.

- Posljednji put pozivamo sve političke subjekte u zemlji, a posebno one koji tvore juče nesporno potvrđenu parlamentarnu većinu da sjednemo za sto i kroz stvarni dijalog dođemo do rješenja koje će značiti stvaranje preduslova za punu funkcionalnost Ustavnog suda i za organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora nakon kojih bi Crna Gora dobila stabilnu, nacionalno odgovornu, političku i evropsku vladu. Dakle, pozivamo da se proces izbora sudija Ustavnog suda vrati na početak i da se pokuša doći do dogovora o izboru četvorog sudija što bi spriječilo dalje urušavanje državnog sistema donošenjem antisistemskih, antiustavnih zakona poput jučerašnjeg – naglašeno je u saopštenju dan nakon usvajanja Zakona o predsjedniku Crne Gore. I. K.

Protest u utorak

PODGORICA – Nakon što je preporuka Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) o rješavanju problema nezakonito upisanih birača dva puta notifikovana u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, predsjednik Upravnog odbora te NVO Zlatko Vujović kazao je Pobjedi da je sada potrebno otići korak dalje i kroz Berlinski proces i proces evropskih integracija usloviti države regiona u daljem napredovanju da bi se to pitanje razriješilo.

- U CEMI-ju lobiramo da se kroz Berlinski proces riješi pitanje nezakonito upisanih birača. I to kroz upoređivanje baza biračkih podataka za zemlje koje su članice Berlinskog procesa tako što bi se omogućilo državnim organima tih zemalja da upoređuju i utvrde postoje li duplo upisani birači na nezakonit način –kazao je Vujović za Pobjedu.

MAHINACIJE

U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru iz 2021. ali i 2022. godine upozorava se da ne postoji sveobuhvatna revizija za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, a naglašava se i da je potrebno da nadležni organi temeljno istraže prethodne tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona.

CEMI je prvi otkrio postojanje duplih birača u biračkom spisku Herceg Novog i Nikšića, ali je angažman te

Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja i saradnik postojanje duplih birača ugrožava regularnost izbornih

Vujović: Kroz Berlinski proces usloviti države da riješe problem nezakonitih

Poražavajuće je što vlast do danas nije našla model po kojem bi se utvrdio tačan broj duplih birača i u skladu sa tim sprovela procedura čišćenja biračkih spiskova. Naravno, to može otvoriti i pitanje da li se to radilo namjerno, za nečiji interes, ili se radi samo o nesposobnosti da se ovo adresira adekvatno – kazao je Damir Suljević Pobjedi

Zato on smatra da je potrebno kroz Berlinski proces, ali i evropske integracije usloviti zemlje u napredovanju da podijele podatke čime bi se stalo na put nezakonito upisanim biračima.

- Jer se ne smije dozvoliti da imamo izborni proces čiji je integritet ugrožen i gdje glasaju oni koji nemaju na to pravo – naglasio je Vujović.

Problem nezakonito upisanih birača za Pobjedu je komentarisao i saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Damir

Damir Suljević

NVO i državnih organa potpuno stao nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova, pozivajući se na mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, obustavilo rad na otkrivanju nezakonito upisanih birača. Procjene su da duplih birača u Crnoj Gori ima nekoliko desetina hiljada. Vujović smatra da je postupanje MUP-a, ali i Agencije za zaštitu ličnih podataka „u skladu sa političkim zahtjevom da se zataška postojanje velikog broja duplih birača“.

- Ne da ih ima tri hiljade koliko smo otkrili, već ih ima na desetine hiljada koji su jednostavno nezakonito u bi-

račkom spisku i koji na kraju opredjeljuju konačnu volju birača iskazanu na izborima – istakao je Vujović. Očigledno je, dodao je, da Srbija namjerno podstiče postojanje duplo upisanih birača, kao i da sprečava da se ta lica uklone.

- Nije to samo pitanje biračkog prava, to je pitanje onih lica koja imaju, nekada dvojna, nekada višestruka prebivališta i koja tako izbjegavaju plaćanje poreza. U Herceg Novom smo imali lica koja su imala prebivalište u tri zemlje – motiv može biti izbjegavanje poreza ili izborne mahinacije – pojasnio je Vujović.

Suljević

Ukazao je da i najmanja sumnja u postojanje duplih birača opravdava nepovjerenje u regularnost izbornih procesa u državi.

- Poražavajuće je što vlast do danas nije našla model po kojem bi se utvrdio tačan broj duplih birača i u skladu sa tim sprovela procedura čišćenja biračkih spiskova. Naravno, to može otvoriti i pitanje da li se to radilo namjerno, za nečiji interes, ili se radi samo o nesposobnosti da se ovo adresira adekvatno – kazao je Suljević Pobjedi.

Smatra i da ne postoji prostor da se do podataka o postojanju duplih birača dolazi na način na koji je to, kako kaže,

Evropske i građanske snage, predstavnici civilnog sektora i građanski aktivisti pozivaju na mirni građanski protest pod sloganom ,,IMA NAS!“.

-Odlučni smo da jasno istupimo kao nosioci aktivnosti koji okupljaju sve koji svojoj državi žele dobro. Situacija u kojoj se nalazimo ne dolikuje građanskoj, demokratskoj i evropskoj Crnoj Gori - poručuju organizatori.

-Evropska vrijednosna većina u parlamentu ne postoji. Duboka društvena podijeljenost i ekonomska neizvjesnost jedino su što je aktuelna parlamentarna većina prouzrokovala. Pokazalo se da njihova zlodjela neminovno dovode i do socijalnog, ekonomskog i institucionalnog haosa. Niko više nema pravo da ćuti i ostane nijem na ustavnu, ekonomsku i socijalnu anarhiju u Crnoj Gori. Zato organizujemo protest, u utorak, 8. 11. 2022 u 18:00 h, na platou ispred Skupštine Crne Gore, koji predstavlja inicijalni događaj za dalje vaninstitucionalno i institucionalno djelovanje zaključuju u pozivu.

EU želi poštovanje Ustava i zakona, jasno rekli šta misle o izmjenama Zakona o predsjedniku

PODGORICA – Politička kriza u Crnoj Gori pretvara se u institucionalnu, što može da ima dugoročne negativne posljedice po državu, ocijenio je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević. Garčević je kazao da je Crna Gora, nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku u Skupštini dobila kratku i jasnu poruku od međunarod-

Garčević: Politička kriza

ne zajednice. -Politička kriza u Crnoj Gori se pretvara u institucionalnu, što moze da ima dugoročne negativne posljedice za zemlju – rekao je Garčević u intervjuu agenciji MINA.

On je ocijenio da se, kao rješenje za takvu krizu, partije većine okreću nedemokratskim

metodama koje dodatno produbljuju postojeće probleme. -Plašim se da se približavamo trenutku kad stvari mogu izmaći kontroli. Umjesto raspleta, imamo stalno nove zaplete – to je kao kad rješavate problem pravljenjem još većeg problema – naveo je Garčević.

On smatra da su predstavnici Evropske unije (EU) poslali jasne poruke kad je riječ o odluci Skupštine.

Kako je dodao, oni žele poštovanje Ustava i zakona, odnosno da se promjene vrše na osnovu procedura propisanih zakonom, a ne na osnovu političkih kalkulacija.

Potpredsjednik DPS-a najavio veliki protest u Podgorici

birača

Jevto Eraković

na programima CGO upozoravaju da sumnja u izbornih procesa

Berlinski države problem birača

nezakonito činio raniji sastav Državne izborne komisije. - Ipak, i ti podaci bi morali biti važan indikator da se radi o ozbiljnom problemu sa kojim se nadležni moraju ozbiljno pozabaviti – rekao je Suljević. Taj problem, dodao je, trebalo je rješavati na bilateralnom nivou između država, pri čemu, kako je kazao, ključnu ulogu u tome ima Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao nadležno.

ULOGA MUP-A

- Nažalost, stiče se utisak da MUP uporno ignoriše svoju ulogu u sistemu ili možda nema kapaciteta ili političke volje da se ovim bavi, i tako se ovaj problem prepušta drugim nenadležnim organima, kao i nevladinim organizacijama, koje su iskazale opravdano interesovanje i zabrinutost – naglasio je Suljević. Podsjetio je i na navode da neki od visokih državnih funkcionera ostvaruju duplo biračko pravo i ukazao da se o tome nikada MUP nije zvanično oglasio, a „kako bi potvrdio ili negirao takve navode“.

- Bili smo i svjedoci brojnih posjeta crnogorskih zvaničnika posljednje dvije godine Vladi Srbije, sa kojom, kako se sumnja, dijelimo najveći broj birača. Ipak, nema javno dostupnih informacija da su crnogorski zvaničnici ovaj problem stavljali na agendu nekog od brojnih razgovora vođenih sa predstavnicima srbijanskih vlasti – rekao je sagovornik Pobjede.

Smatra i da nova vlast nastav-

Gjokaj: Djelovati kroz međudržavne sporazume

Pobjeda je pitala i člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Gjokaja da prokomentariše problem nezakonito upisanih birača, ali i ukaže na načine na koje bi se on mogao riješiti.

Pojasnio je da se u konkretnoj pravnoj stvari pojavljuju dvije pravne situacije – prva kada je duplo upisan birač u birački spisak Crne Gore sa prebivalištem u našoj državi i zaista živi u njoj, i druga –kada je birač upisan u birački spisak Crne Gore, a živi u drugoj državi u kojoj takođe ima biračko pravo.

- Sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, vrlo je bitno prepoznati i razdvojiti ove dvije pravne situacije ili pravne stvari vezano za nadležnost vođenja i ažuriranja evidencije biračkog spiska, a koji je u nadležnosti MUP-a kao rukovaoca zbirke ličnih podataka i DIK-a koji je sa aspekta našeg Zakona zakonski korisnik podataka – pojasnio je Đokaj.

U prvoj situaciji, dodao je, za postupanje su nadležni MUP i DIK unutar nadležnosti koje su propisane Zakonom o biračkom spisku što je i u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. - Svaka provjera od strane MUP-a ili DIK-a za fizičko lice u birački spisak druge države je suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, iz razloga što ne postoji jasan pravni osnov za obradu podataka, tj. ne postoji zakonom propisani osnov ili pret-

hodno data saglasnost lica čiji se podaci koriste – istakao je član Savjeta AZLP.

Da bi se riješio taj problem, ukazao je Gjokaj, potrebno je djelovati kroz međudržavne bilateralne ugovore ili sporazume koji bi bili u skladu sa principima i standardima sadržanim u potvrđenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Naveo je i da nijesu tačne „insinuacije ili tvrdnje koje su na račun AZLP iskazale pojedine NVO da imaju ili su imali bilo kakav dogovor sa MUP-om ili bilo kojom drugom državnom institucijom“.

- Od kada sam na čelu Agencije isključivo radim profesionalno i u skladu sa Zakonom uz maksimalno poštovanje ljudskih prava iz oblasti ličnih podataka i prava na privatnost – zaključio je Gjokaj.

Odgovor glasnogovorniku Specijalnog državnog tužilaštva Vukasu Radonjiću na njegovo reagovanje povodom teksta ,,Optužnica protiv Injac još na čekanju u SDT-u“

Kad se portparol SDT-a svađa sa činjenicama

Nakon što je puna četiri dana ignorisao upit Pobjede o statusu postupka protiv bivše ministarke Olivere Injac, portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić se, onako s visine, osvrnuo na moj tekst ,,Optužnica protiv Injac još na čekanju u SDT-u“, tvrdeći da ,,nijesu istinito i objektivno prikazane činjenice“ uz važnu napomenu - ,,da postupak pred tužilaštvom protiv osumnjičene O. I.“ – još nije završen.

lja da gaji inertnost koju je imala Demokratska partija socijalista prema biračkim spiskovima.

- Stanje sa nesređenim biračkim spiskovima dugo je odgovaralo DPS strukturama, a evidentno da je u nesređenim spiskovima korist pronašla i aktuelna vlast. To nije proma-

klo ni Evropskoj komisiji koja je, u posljednja dva izvještaja, ukazala na potrebu da tvrdnje o postojanju duplih birača nadležni trebaju temeljno da ispitaju, a ostaje da vidimo da li će Vlada uvažiti ova jasna upozorenja i dati odgovore na postavljena pitanja – poručio je Suljević. Ž. ZVICER

Da li je gospodin Radonjić reagovanje pisao u kratkoj pauzi tokom posla kojim je ophrvan, je li zaista čitao tekst u Pobjedi ili mu ga je neko prepričao i naredio da reaguje - nije bitno, to je stvar portparola SDT-a. Problem je, međutim, kada ovlašćeno lice SDT-a za odnose sa javnošću, tužilac po struci – neprofesionalno tumači osnovne pojmove. Poražavajuće je da jedan pravnik u javnom diskursu koristi formulaciju da su ,,objavljene neistinite činjenice“. Značenje riječi ,,činjenica“ odnosi se na stanje koje je utvrđeno, ili ga je, ako već pričamo o konkretnom slučaju, nadležni organ, u ovom slučaju Specijalno državno tužilaštvo, utvrdilo na osnovu date realnosti. Nema, gospodine Radonjiću, ,,nestinitih činjenica“. Postoje informacije koje sadrže podatke ili činjenice, a koji mogu biti neistinito obrađene ili svjesno plasirane kao surogat realnosti. Upravo ste Vi to uradili – obmanuli javnost - kada tvrdite da sam u tekstu prikazao, hm, neistinite činjenice. Jer dobro znate, ili bi trebalo da

kriza prelazi u institucionalnu

-Evropska komisija (EK) će vjerovatno ovo ocijeniti negativno u sljedećem izvještaju. Imajući u vidu dešavanja u Evropi i obim izazova sa kojima se EU suočava, pitanje je da li će i koliko Brisel imati strpljenja za nas – upozorio je Garčević. On je naveo kako nema utisak da u Crnoj Gori postoji svijest

o tome.

-Na kraju, imajući u vidu uplive sa strane, ovakav razvoj političke situacije u Crnoj Gori gledaju sa zadovoljstvom u Beogradu i Moskvi – saopštio je Garčević. On je kazao da je Crna Gora često bila kritikovana od EK i zapadnih partnera zbog zarobljenih institucija i partokratije,

kao razultat 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).

Garčević je naveo da je promjena vlasti, kako je najavljivano, trebalo da „oslobodi“ institucije loših navika iz prošlosti, stavi kvalitet kandidata ispred partijske ili etničke pripadnosti, otvori prostor za kritičko vred-

novanje postignutog, prihvati dostignuća prethodnih vlasti i sagleda greške iz prošlosti. Kako je rekao, Crna Gora je umjesto toga dobila opasnu populističku politiku sa jakim uplivom ortodoksnog klerikalizma oličenog u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

-Od zarobljenih institucija kre-

znate, da sve što je objavljeno u tekstu Pobjede je – istina. Pa, evo, da nabrojim neke ,,istinite činjenice“. Svi dokazi u tom postupku su izvedeni, kao što su saslušani svi svjedoci. Počev od bivšeg načelnika Generalštaba Dakića, dvojice šefova OBD-a Goranovića i Šaranovića, koje sam pomenuo u tekstu od 4. novembra. To su činjenice. A, kada već sumnjate u ,,istinitost“ činjenica koje iznosim, a nijednom riječju ih suštinski ne osporavate, nećete zamjeriti da Vam ukažem na još nekoliko. Tokom istrage, koja traje mnogo duže od godine, iskaze su dali službenici i službenice Ministarstva odbrane: iz sektora finansija Marko Drobnjak, pravne službe Marija Lazović, kao i još neki ljudi iz MO i Fonda PIO (Martić, Belojević). Sve to u cilju da se uvidi osnovanost krivične prijave advokata Volkova u slučajevima nezakonitog zapošljavanja potpukovnika Veljka Mališića i penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića I sve je to završeno još krajem ljeta. A danas je novembar mjesec, to sigurno znate. Pobjeda u tekstu, koji je gospodin Radonjić izgleda tek ,,preletio“, već u naslovu tvdri da je optužnica ,,još na čekanju u Specijalnom državnom tužilaštvu“. I to je činjenica. Baš kao što je činjenica da je gospođa Olivera Injac, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji sredinom prošle godine, sama priznala da je u slučaju zapošljavanja potpukovnika Mališića došlo ,,do manje povrede Ustava“ u Ministarstvu odbrane. Što onda osporava portpa-

ćemo se ka urušavanju institucionalnog okvira i obezvređivanju pravnih normi na kojim počiva pravna država, o čemu svjedoči i predlog izmjena Zakona o predsjedniku – kazao je Garčević.

On je poručio da pokušaj promjene Ustava u toku skupštinke sjednice obesmišljava postojanje bilo kakvog zakona.

-Ali to nije počelo sada, ovo je samo vrhunac jednog procesa. Sjetimo se samo kako je odlučeno da se organizuju lokal-

rol SDT-a u svom reagovanju? Treba da vjerujem da je SDT svih ovih, pazite sadsedamnaest mjeseci - utvrđivalo koliko je mala ta ,,mala povreda Ustava“?! Za razliku od portparola Radonjića koji potcjenjuje medije, cijenim da ljudi u SDT-u znaju svoj posao. Kao i procedure. Naravno da postupajući tužilac svojim potpisom snosi odgovornost za osnovanost svog rada i, naravno, tužioci koji rade na predmetu potpisuju propratni akt. Ali uvijek – i to je godinama unazad praksa u ovako važnim slučajevima – nakon što glavni specijalni tužilac, koji odgovara za zakonitost rada Specijalnog državnog tužilaštva, ima uvid u spise predmeta.

Tako je i u slučaju optužnog prijedloga protiv bivše ministarke odbrane. Zato, jedan, recimo dobronamjerni, savjet, gospodinu Radonjiću: kada tvrdite da postupak nije okončan, da optužnica nije sročena, sagledajte sve, da prostite, ,,istinite činjenice“.

Ili, možda je tako lakše, pitajte gospodina Vladimira Novovića da pogleda da li se, slučajno, na njegovom stolu, ili možda u nekoj od fioka nalazi neki akt koji je potpisala postupajuća tužiteljka u slučaju protiv Olivere Injac.

Nije zgoreg ponekad prelistati dokumenta koja se, moguće, greškom odlože u stranu ili, ne bilo primijenjeno, nekako zagube neđe u arhivi, još kada teče izborna kampanja.

Ko zna, možda se dodatnom provjerom dokumentacije i nađe ono o čemu sam pisao. Vjerujem, vrlo brzo.

Draško ĐURANOVIĆ

ni izbori 23. oktobra – rekao je Garčević.

On je naveo da, ako se Ustav kao najviši pravni akt jedne države može ignorisati, onda je svaki zakon podložan slobodnom tumačenju u skladu sa političkom voljom onoga ko je na vlasti.

-Opravdanje da je „to rađeno ranije“ je katastrofalan izgovor. Zar to nije trebalo da bude promijenjeno? Zar nijesu ova obećanja činila glavne poruke partija koje sada imaju većinu? – pitao je Garčević. R. P.

Abazović je spreman učestvovati u kršenju ustavnosti zbog interesa svog beogradskog pokrovitelja

PODGORICA – Od Abazo

vića se može očekivati sve.

Vidimo da je spreman uče stvovati u kršenju ustavnosti i zakonitosti zbog interesa svog beogradskog pokrovi telja. Vidjećemo hoće li svog beogradskog pokrovitelja pratiti i u projektu „Otvore nog Balkana“ ili će se od toga distancirati – kaže za Antenu M politički analitičar Davor Đenero

Prema njegovim riječima, „Otvo reni Balkan“ postaje oružje sla bijeg dometa.

Ipak, naš sagovornik je siguran da je nakon Berlina svakome ja sno da je priča o projektu „Otvo reni Balkan“ faktički dočeka la svoj kraj.

-Vidjeli ste u Berlinu nervozu Vučićeve premijerke Ane Br nabić, zatim usaglašeni stav dr žavnih komentatora i kvaziana litičara iz Beograda o tome kako Berlinski proces nije donio ni šta novo što već „Otvoreni Bal kan“ nije riješio. Ali, jasno je da je konačno, nakon juna ove go dine i propalog pokušaja posjete

ko jom prilikom je trebao i zvanično označiti Srbiju teritorijom pod ruskom kontrolom, postalo jasno evropskim zvaničnicima da ova inicijativa nije tako bezopasna kao što su oni tvrdili, posmatra jući situaciju iz svog helikoptera – kategoričan je Đenero. On smatra da Evropska unija tek sada uviđa da inicijativa Alek sandra Vučića i Edija Rame nije utemeljena na načelima zakoni tosti i vladavine prava, te na nače lima nepromjenljivosti granica.

Posmatrajući Abazovićevo po našanje i njegove izjave, Đenero ocjenjuje da se odlazeći premi jer polako vraća evropskoj logici. -Velika prednost Crne Gore je i to što je prethodna administra cija izbjegla zamku „Otvorenog Balkana“ i što se time ona nije kompromitovala. Takođe, time nije dozvoljeno maksimalno ši renje uticaja autoritarnog reži ma Aleksandra Vučića na crno gorskoj teritoriji. Prednost je i dalje to što još uvijek nije poni šteno ono što su napravile pret

hodne administracije, a to je či njenica da je Crna Gora i dalje lider u procesu evropskih inte gracija – kaže on. Upitali smo ga da procijeni da li će uticaji tvoraca ove inicijative na našu državu, kako bi joj pri stupila, jačati. Odgovor na naše pitanje Đenero je dao upozore njem da je „Otvoreni Balkan“ sa mo alatka u rukama Aleksandra Vučića kojom on širi svoj „srp ski svet“, bez namjere da od to ga odustane.

-Ono što je „srpski svet“ Vuči ću, to je „ruski svet“ Putinu. Ta ko da, ono što je EAS Putinu, to je „Otvoreni Balkan“ Vučiću – pre cizirao je Đenero.

Na kraju, on upozorava da je ova regionalna inicijativa, sa fasa dom dobroćudnosti, veoma opa sna po Crnu Goru.

-Ovaj proces je silno opasan po Crnu Goru i zemlje okruženja. To, dakle, važi za Bosnu i Herce govinu, ali i Kosovo. Kod Kosova priča se dodatno usložnjava, jer igrač koji baca oko na ovu terito riju nije samo Vučić, već i Edi Ra ma – zakljućuje Đenero. N. R.

Uljarević: Svjesna namjera nekih aktera da se uruši poredak u Crnoj Gori

PODGORICA – Usvajanje Zakona o predsjedniku je svjesna namjera pojedinih aktera da sistemski urušava ju poredak u Crnoj Gori, pri čemu pokušavaju da nas sve ubijede da je to u redu samo zato što imaju trenutno veći nu, ocijenila je izvršna direk torka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Ulja rević u intervjuu za Danas.

- Dijelom se radi o strahu od iz bora, ali dijelom i svjesnoj na mjeri pojedinih aktera da si stemski urušavaju poredak u Crnoj Gori, pri čemu oni poku šavaju da nas sve ubijede da je to u redu samo zato što imaju trenutno većinu, iako su do ju če slične prakse žestoko, i s pra vom, kritikovali kad je bio u pi tanju DPS. Dodatno, po mom sudu, stiče se utisak da pojedi ni i rade prilježno po instrukci jama izvan Crne Gore, a tu mi slim, prije svega, na zvanični Beograd, kako bi se država de stabilizovala, institucije do kra ja unizile i samim tim se pokaza lo da nam je potreban neki veliki brat da pomogne da sve ponovo presloži – kazala je Uljarević. Crna Gora je, smatra ona, trenut no nerezistentna na maligne uti

caje iz regiona i šire, a ilustracije toga su brojne. - Jedna je, naravno, i u tome što je Demokratski front u osmi šljenoj ofanzivi koja za cilj ima preuzimanje poluga vlasti i na nacionalnom nivou. Druga je činjenica da ni dvije partije ko je sada dominantno čine Vladu – Ura i SNP – a koje su u Podgori ci na izborima bile oko cenzusa, odnosno Ura ga je malo prešla a SNP je ostao ispod – pokazuju neprimjerenu privrženost i ser vilnost prema zvaničnom Beo gradu. Ne treba zaboraviti da je Dritan Abazović smijenio šefa ANB-a ekspresno kad je ovaj u saradnji sa zapadnim partner skim službama donio rješenja o 30 lica iz Rusije i Srbije koja se proglašavaju nepoželjnima u Crnoj Gori iz razloga nacio nalne bezbjednosti. Takođe je, iako je u tehničkom mandatu, inicirao smjenu dva prozapad na ministra – vanjskih poslova i odbrane – koji su bili ključni sa gornici Zapada u toj vladi – ista kla je Uljarević. Ona smatra da je postojeće sta nje na mnogo ravni neodrživo i jasno je da bi vanredni parla mentarni izbori bili najdemo kratskiji način nekog dugoročni jeg pokušaja stabilizacije prilika.

- Međutim, oni koji trenutno či ne većinu u Skupštini umjesto za demokratske principe čvrsto se drže uskih partijskih interesa i kalkulacija o tome kad bi njima ti izbori mogli nešto donijeti, a kad odnijeti. Zato je neizvjesno kad će oni zaista biti raspisani. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Crna Gora nema, od polovine septembra ove go dine, funkcionalan Ustavni sud, koji je posljednja instanca žalbe. Eventualnim ulaskom u avan turu izbora bez Ustavnog suda unaprijed bi se doveo u pitanje legitimitet i legalitet tih izbora, a samim tim bi ušli u eskalaciju postojeće krize. DPS je posta vio ultimatum: „Ukoliko se do

kraja nedjelje ne otpočne pro ces izbora sudija Ustavnog su da, i ne bude se odustalo od na mjere da se vrši ustavni puč kroz instaliranje u pravni sistem Za kona o predsjedniku, biće pot puno jasno da je svako instituci onalno djelovanje obesmišljeno, i da u toj situaciji jedino preo staje da borbu za institucije iz mjestimo izvan institucional nih okvira, jer one očigledno više ne postoje“ – kazala je za Danas Uljarević. Upitana može li se očekivati in tenziviranje protesta, Uljare vić odgovara da smo već došli do opasne linije „jer je Crna Go ra danas nestabilna i nefunkcio nalna država“. N. R.

Sa potpisivanja ugovora

Posao EPCG vrijedan preko 2,5 miliona eura

PODGORICA - Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore i konzorcijuma, koji čine Roto-Term DOO Pljevlja i Synergy Tech DOO Beo grad, potpisali su ugovor o toplifikaciji Pljevalja, čija je vrijednost 2,5 miliona eura. Ugovor su, u Termoelektrani Pljevlja, potpisali izvršni direk tor EPCG AD Nikšić Nikola Rovčanin i direktor Roto-Term DOO Pljevlja Nino Begović Saopšteno je da je ovim doku mentom predviđeno da kon zorcijum izvrši sve poslove u ve zi sa izradom glavnog projekta i ostale tehničke dokumentacije cjelokupnog primarnog toplo voda od TE „Pljevlja“ do gra da po fazama i izgradnje I faze primarnog toplovoda u dužini od 2,3 km.

Izvršni direktor EPCG AD Nik šić Nikola Rovčanin istakao je da je potpisivanje ugovora istorij ski trenutak, jer se radi o projek tu koji se čekao 40 godina. - Sad potpisujemo ugovor koji se odnosi na toplifikaciju Pljevalja. Toplifikaciju, koju su građani čekali toliko decenija. Toplifi kaciju, usljed čijeg je nedostat ka vjerovatno trpjela i privreda, a veliki broj građana se odselio. Nadam se da ćemo već 2024. go

dine postojeću gradsku infra strukturu imati priključenu na toplovod TE Pljevlja kao izvor i da će Opština Pljevlja širiti se kundardnu mrežu u godinama pred nama - rekao je Rovčanin. Ocijenio je da je ovaj projekat važan i sa aspekta privrede. - Mislim da će se nakon njego ve realizacije ne samo popravi ti životna sredina, već da će pri vrednici i investitori naći svoju šansu da ulažu u Pljevlja - kazao je Rovčanin.

Rekao je da očekuje da će počet kom naredne godine biti reali zovana II faza projekta od stra ne Uprave za javne radove.

Direktor Roto-Term DOO Pljevlja Nino Begović kazao je da su zadovoljni što su sa fir mom Synergy Tech DOO Beo grad odabrani da budu izvrši oci ovog projekta, navodeći da se nada da će opravdati očeki vanja EPCG .

Vrijednost ugovora je 2.495.000 eura bez PDV-a. Naznačena sredstva predstavljaju polovi nu fonda koji je EPCG opredi jelila za ovaj projekat, shodno svojim poslovnim planovima i Memorandumu o razumijeva nju između kompanije, Uprave javnih radova i Opštine Pljevlja. R. P.

PODGORICA - Demokratska partija Roma poslaće sljede će sedmice Skupštini inicijativu za priznavanje Roma kao nacionalne manjine i smanjenje cenzusa, kako bi i romska zajednica imala predstavnika u parlamentu, saopšteno je Gradskoj televiziji u toj partiji.

Sagovornici Gradske TV kažu da su Romi politički diskriminisa ni, te da je nedopustivo da se trguje njihovim glasovima u predi zbornim procesima. Ohrabruju Demokratsku romsku partiju da samostalno nastupi na vanrednim parlamentarnim izborima i bo ri se za mjesto svoje zajednice u državnom parlamentu.

Počeli su pregovori da li će Demokratska romska partija, kao dio pokreta ,,Svi za naš grad“ dobiti, nakon lokalnih izbora 23. okto bra, mjesto u gradskoj skupštini. Sigurno je, kaže Mensur Šaljaj, predsjednik te stranke, da će nastaviti borbu i za mandat u držav nom parlamentu. Problem je, dodaje, visok cenzus koji bi im ote žao samostalan nastup na vanrednim parlamentarnim izborima. - Imamo već pripremljen dopis sa pojedinim izmjenama. Mora mo spomenuti da prvo treba da budemo priznati kao nacionalna manjina, da bismo kasnije tražili afirmativnu akciju, da se smanji cenzus sa 0,70 na 0,35 odsto - kaže Šaljaj.

Političari, kažu u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, treba da izmijene Zakon o izboru odbornika i poslanika i osiguraju ni ži cenzus za romsku zajednicu, kao što su to, kažu u tom resoru, učinili i za Hrvate.

Izvršna direktorka CGO smatra da je država danas nestabilna i nefunkcionalna

Daliborka Uljarević

Davor Đenero

Demokratska partija Roma poslaće Skupštini inicijativu za priznavanje Roma kao nacionalne manjine i smanjenje cenzusa Traže mjesto u parlamentu za romsku zajednicu

Sergeja Lavrova Beogradu,

Hrvatski analitičar smatra da se od premijera u tehničkom mandatu može sve očekivati

PODGORICA - Na kraju septembra ukupni depoziti u crnogorskim bankama dostigli su gotovo pet mi lijardi eura, od čega se na štednju građana odnose 2,32 milijarde eura, dok ukupni depoziti preduzeća iznose 2,64 milijarde eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Rast de pozita u posljednje dvije godine nije rezultat rasta povjerenja u bankarski sek tor već prije svega nemo gućnost da preduzeća svoj novac plasiraju na produk tivniji i profitabilniji način, saopštila je Pobjedi direk torica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesorica Uni verziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović.

- Oročeni depoziti iznose 881,2 miliona eura i predstavljaju 17,74 odsto ukupnih depozita, depo ziti po viđenju iznose 3,88 mili jardi eura i predstavljaju 78,22 odsto, dok sredstva na escrow računu iznose 200,7 miliona eura i čine 4,04 odsto ukupnih depozita - kazali su Pobjedi iz CBCG.

Od ukupnog iznosa depozi ta stanovništva, na depozite nerezidenata se odnosi 709,6 miliona eura. Depoziti sta novništva predstavljaju 45,91 odsto ukupnih depozita.

- Oročeni depoziti stanovniš tva predstavljaju 24,69 odsto ukupnih depozita stanovniš tva, depoziti po viđenju pred stavljaju 75,2 odsto, dok sred stva na escrow računu čine svega 0,11 odsto ukupnih de pozita stanovništva – precizi rali su iz CBCG.

podaci

U odnosu na kraj prethodne godine, ukupni depoziti bi lježe rast od 765,1 milion eu ra, odnosno 18,21 odsto.

Prema podacima CBCG u od nosu na kraj prethodne godi ne, depoziti stanovništva (re zidenti) bilježe rast od 155,1 milion eura, odnosno 10,96 odsto, dok depoziti nerezide nata bilježe pad od 30,7 mili ona eura, odnosno 4,14 odsto.

- U odnosu na kraj prethodne godine, depoziti pravnih lica bilježe rast od 625 miliona eu ra, odnosno 30,96 odsto – sa opšteno je iz CBCG.

Direktorica Instituta za stra teške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesori ca Univerziteta Donja Gorica (UDG) dr Jadranka Kaluđero vić navela je da analiza poda taka o depozitima ukazuje na

Smanjenje privredne aktivnosti dovelo do štednje od pet milijardi

Konstantan rast depozita stanovništva može ukazivati na nisku sklonost riziku kao i nedostatak ideja i mogućnosti za profitabilna ulaganja. Smanjenje privredne aktivnosti a time i mogućnosti za investicije, odnosno ulaganja, doveli su do toga da je novac ostao na računima u bankama i nije upotrijebljen za stvaranje nove vrijednosti u privredi, navela je direktorica ISSP-a dr Jadranka Kaluđerović

Najveći depoziti u CKB - 1,24 milijarde

eura

Građani i preduzeća najviše štede u Crnogorskoj komer cijalnoj banci gdje se nalaze depoziti vrijedni 1,24 milijarde eura. U Hipotekarnoj banci nalaze se depoziti vrijedni 715,8 miliona eura, u NLB 679 miliona eura, Universal Capital 484,6 miliona eura, Erste banci 462,6 miliona eura, Adria tic 353,13 miliona eura, Zapad banci 279,89 miliona eura, Lovćen banci 274,97 miliona eura, Prvoj banci 268,24 mili ona, Addiko 160,6 miliona i Zirat banci 47,38 miliona eura.

tira kao dio transakcione tra žnje za novcem), a to takođe može značiti smanjenje depo zita – pojasnila je Kaluđerović.

Ona dodaje da nastavak rasta cijena može dovesti do toga da se novac povlači iz banaka da bi se jednim dijelom ulo žio u nešto što može sačuvati njegovu vrijednost (nekretni ne, hartije od vrijednosti itd).

to da su se u posljednje vrije me povećali i depoziti stanov ništva ali posebno depoziti privrede odnosno preduzeća. - Ukoliko posmatramo rani je trendove zaključujemo da su depoziti stanovništva već u 2015. godini premašili iznos od jedne milijarde eura dok je sa depozitima privrede to bio slučaj tek prošle godine. Kon stantan rast depozita stanov ništva može ukazivati na nisku sklonost riziku kao i nedosta tak ideja i mogućnosti za pro fitabilna ulaganja – kazala je Kaluđerović.

Ona smatra da je rast depozi ta preduzeća prvenstveno po sljedica smanjenje privredne aktivnosti zbog kovid-19 pan demije ali i nestabilnih geopo litičkih dešavanja.

- Smanjenje privredne aktiv

nosti a time i mogućnosti za investicije, odnosno ulaganja, doveli su do toga da je novac ostao na računima u bankama i nije upotrijebljen za stvara nje nove vrijednosti u privredi – rekla je Kaluđerović.

povjerenje

Ona je podsjetila da već duži period stanovništvo i privreda pokazuju značajan nivo povje renja u bankarski sektor, što je, kako kaže, i očekivano s obzi rom na stabilne performanse bankarskog sistema.

- Zahvaljujući tome, banke u Crnoj Gori se i oslanjaju na do maće depozite kao na glavni izvor finansiranja kredita. Me đutim rast depozita, kojeg smo svjedoci posljednje dvije godi ne, nije rezultat rasta povje renja u bankarski sektor već

prije svega namogućnosti da preduzeća svoj novac plasira ju na produktivniji i profitabil niji način. Tome u prilog govo ri i nepromijenjena struktura depozita u kojoj još uvijek de poziti po viđenju imaju mnogo veći udio nego oročeni depo ziti – saopštila je Kaluđerović.

Ona smatra da od toga kako će se razvijati ekonomski uslovi zavisi da li će u narednom pe riodu doći do nastavka rasta štednje.

- Ukoliko oni budu povoljni za investiranje onda možemo očekivati smanjenje depozita po osnovu povećanja investi cija. Takođe, ukoliko ekonom ski uslovu budu izrazito nega tivni može se povećati tražnja za gotovim novcem u slučaju neizvjesnosti (ova tražnja se u makroekonomskoj teoriji tre

Prosječna kamatna stopa na depozite pala na 0,26 odsto

Iz CBCG su naveli da pro sječna ponderisana kamat na stopa na ukupne depozi te iznosi 0,26 odsto na kraju septembra, dok je u istom periodu prethodne godine iznosila 0,35 odsto.

Kaluđerović je navela da generalno govoreći kamat ne stope na depozite prate

trend kretanja kamatnih stopa na kredite i ukoliko dođe do povećanja aktivnih kamatnih stopa onda se može očekivati i povećanje pasivnih kamatnih stopa. Dodatno, kako je kazala, neke banke osim toga ne naplaćuju provizije koje su naplaćivale prilikom depo

novanja novca ranije. - To se već dešava u nekim evropskim bankama. Ali kamatna stopa na depozite zavisi i od toga da li banke imaju dovoljno kapitala odnosno depozita na raspo laganju za finansiranje kre dita. S obzirom na to da kod nas depoziti rastu i da banke

trenutno imaju dovoljno novca nemaju potrebu da povećavaju kamate na depozite radi privlačenja nove štednje. Međutim, moguće je da će postepeno doći i do ovog povećanja u svjetlu povećanja kamatnih stopa na kredite – kazala je Kaluđerović

- Od toga koji će od ovih tren dova biti prisutni zavisiće i trend kretanja depozita, ali se čini izvjesnim da će se sto pe rasta depozita smanjivati –kazala je Kaluđerović.

investicija nema bez štednje

Prema njenim riječima da bi neko svoj novac uzeo iz ban ke i investirao treba da ima in vesticioni projekat za koji mu projekcije ili biznis planovi pokazuju da će biti profitabi lan, odnosno profitabilniji od držanja novca u banci.

- S obzirom na to da je u uslo vima stalnog rasta cijena veo ma teško predvidjeti kako će se kretati profitabilnost datog projekta, veoma mali broj in vestitora je spreman da rizi kuje i investira. To znači da je potrebno da imamo cjenovnu stabilnost prije svega a zatim i stabilnu ekonomsku situaci ju i ekonomske odnose (lance snabdijevanja) da bismo mo gli da očekujemo rast investi cija. Sadašnja situcija u cijeloj Evropi a možemo reći i u svije tu još uvijek se čini nedovolj no stabilnom da bi generisala nove investicije – ocijenila je Kaluđerović.

Ona je, odgovarajući na pita nje da li prekomjerna štednja eventualno može izazvati i

Oročeni depoziti stanovništva pred stavljaju 24,69 odsto ukupnih depozita stanovništva, depoziti po viđenju predstav ljaju 75,2 odsto, dok sredstva na escrow računu čine svega 0,11 odsto ukupnih depozita stanovniš tva – precizirali su iz CBCG

negativne posljedice, saop štila da investicija nema bez štednje.

- Rast štednje ne treba da za brinjava jer to znači da se no vac prikuplja za neke budu će projekte, koji sada u ovom uslovima nijesu profitabilni ali će možda biti u budućnosti. Štednja će se pretvoriti u inve sticije onog trenutka kada eko nomske prilike budu takve da ima mogućnosti za nove profi tabilne projekte – poručila je Kaluđerović.

Prema njenim riječima i u EU se bilježe slični trendovi pove ćanje rasta depozita, posebno u 2020. godini, odnosno godi ni pandemije.

- Nakon toga je došlo do sma njenja stopa rasta depozita, koje su bile na prilično stabil nom nivou tokom 2022. godi ne, sa blagim povećanjem ko je je prisutno od jula mjeseca – rekla je Kaluđerović. s. popović

aktuelno:

Jadranka Kaluđerović

PODGORICA Sutkinja

Ivana Becić, portparolka Osnovnog suda u Podgorici, juče je saopštila da je sudija za maloljetnike 19. oktobra odredio privremeno smje štanje maloljetnog lica u JZU „Dobrota“ u Kotoru, nakon obavljenog vještačenja.

Becić se oglasila nakon apela di rektora „Dobrote“ dr Aleksan dra Mačića koji je kazao da u posljednje vrijeme postoji ten dencija upućivanja maloljet nih osoba na bolničko liječenje bilo od sudskih organa vlasti ili od porodice.

– Želimo da obavijestimo jav nost da JZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor ne liječi hospitalno maloljetna lica i da je to protiv zakona – ka tegoričan je Mačić.

Istakao je da takvi pacijenti ne će biti primljeni u bolnicu, bez obzira na okolnosti zbog kojih su poslati.

Ipak, Osnovni sud se oglasio sa opštenjem da su u slučaju jed nog maloljetnika odbili pri jedlog ODT-a u Podgorici za određivanje pritvora, te da su mu odredili privremeno smje štanje u JZU „Dobrota“.

KAZNENA pOLITIKA

Prema Zakonu o zaštiti i ostva rivanju prava mentalno obolje lih lica, piše u članu 54, da će se novčanom kaznom od 1.000 eu ra do 20.000 eura kazniti za pre kršaj pravno lice, odnosno psihi jatrijska ustanova, ako liječenje maloljetnih mentalno obolje lih lica u psihijatrijskoj ustano vi ne sprovodi odvojeno od li ječenja punoljetnih mentalno oboljelih lica.

Dr med. psihijatrica, mr sc. bio etike Tea Dakić je kazala da u Crnoj Gori postoje ambulantne službe, ali ne i bolničko liječenje.

– To je slaba tačka psihijatri je već decenijama – kazala je Dakić.

Direktor bolnice dr Mačić je po jasnio da Specijalna bolnica za psihijatriju ima Službu za dječju i adolescentnu psihijatriju, ali da nema kapaciteta niti zakonskih mogućnosti za hospitalizaciju.

– U tom pogledu treba napravi ti razliku između ambulantnog tretmana u pomenutoj službi i hospitalnog tretmana, jer ne

postoji odjeljenje za hospital no liječenje maloljetnih lica –kazao je on.

Iako u Zakonu piše da se malo ljetnici moraju liječiti odvojeno od punoljetnih mentalno obolje lih lica, iz Osnovnog suda su juče kazali da je jedina zdravstvena ustanova u koju se privremeno može smjestiti maloljetnik, kod ovakvog stanja stvari, JZU ,,Do brota“ Kotor.

- Međutim, direktor ove ustano ve je javno uputio apel da u toj ustanovi ne postoji odjeljenje za hospitalno liječenje maloljetnih lica. Zbog toga se kao nadležni sud javno obraćamo izvršnoj vlasti u čijoj je nadležnosti rje šavanje ovih pitanja, kako po Za konu o zdravstvenoj zaštiti, tako i po Zakonu o zaštiti i ostvariva nju prava mentalno oboljelih li ca – saopštili su juče iz Osnov nog suda u Podgorici.

Sutkinja Becić je u saopštenju istakla da se iz usta stručne jav nosti u Crnoj Gori nerijetko ču je kako treba poštovati nače lo ,,najboljeg interesa djeteta“.

INTERE s dJETETA

- Međutim, da bi se to načelo po štovalo za tako nešto treba stvo riti uslove u Crnoj Gori u kojoj osim sudova, tužilaštava i cen tara za socijalni rad, ne postoje institucije koje se dalje razložno bave poštovanjem ovog načela, pa tako najranjivije kategorije crnogorskog društva ostaju bez zaštite nadležnih institucija od, za to, kvalifikovanih stručnjaka – saopštila je ona.

U Osnovnom sudu se pitaju da li postoje adekvatne institucije u Crnoj Gori koje se bave zašti tom interesa djece, a što je sva kodnevna dilema u praksi suda.

Maloljetniku, koji je bio upu ćen na liječenje u „Dobrotu“, a zbog čega je reagovao direk tor te institucije, tokom proš le i ove godine su pravosnažno izrečene pet puta vaspitne mje re zbog krivičnih djela krađa i teška krađa.

Iz Osnovnog suda je saopšteno da je vještak psihijatrijske stru ke kazao da se radi o djetetu ko je pokazuje poremećaje pona šanja, uzrokovane upotrebom kokaina, te da je odrastao u sre dini koja ga nije stimulisala pe dagoškim mjerama, niti je vodi la računa o njegovim potrebama liječenja koje su evidentirane na uzrastu od njegove 12. godine.

- Pokazuje znake bolesti zavi snosti, zbog čega ovaj vještak smatra da je prioritetno njego vo liječenje u bolnici zatvorenog tipa, gdje bi dobio svu neophod nu opservaciju, dodatnu terapi ju i psihijatrijsko posmatranje i podršku – saopšteno je iz suda. Predstavnica Centra za socijal ni rad, koja je inače voditeljica slučaja, dugi niz godina, istakla je da su krivična djela koja je po činio ovaj maloljetnik u posljed njem periodu direktna posljedi ca konzumiranja psihoaktivnih supstanci, uz prijedlog da se isti smjesti u odgovarajuću zdrav stvenu ustanovu.

- Takođe je u Osnovnom držav nom tužilaštvu sačinjena služ bena zabilješka u kojoj je kon statovano da je ovo maloljetno lice nakon saslušanja u holu tu žilaštva u prisustvu policijskih službenika, lijevom rukom raz bilo staklo od prozora, prijeteći da će sebi oduzeti život, nakon čega mu je ukazana ljekarska po moć – piše u saopštenju suda ko je potpisuje sudija Becić. J.M

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo na Ce tinju osnovano sumnja da su, tokom nasilne policijske akcije 5. septembra prošle godine, osam okrivljenih službenika Uprave policije, prekoračenjem službenih ovlašćenja, nezakonito upo trijebili sredstva prinude i hemijska sredstva prema okupljenim građanima, kao i da su bili svjesni svog djela i njegove zabranjenosti. Tužiteljka Sanja Radunović izdala je tim povodom 14. ok tobra naredbu za sprovođenje istrage u krivičnom predmetu koji se vodi protiv okrivljenih službenika Uprave policije Cr ne Gore Dragiše Mugoše, Ba ja Varajića, Ljubiše Bajovića, Dragoslava Stanišića, Neđelj ka Markovića, Dragomira Vlahovića, Vladana Nedovi ća i Srđana Janića, zbog do gađaja na Cetinju petog sep tembra 2021. godine, tokom ustoličenja mitropolita Joani kija u Cetinjskom manastiru. ODT Cetinje, kako je objavio M portal, policajcima na teret stavlja krivično djelo mučenje, iz člana 167 stav 2, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Go re, u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje službene isprave iz člana 414 stav 1 Krivičnog za konika Crne Gore, u vezi člana 48 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. Za ova krivična dje la propisane su kazne od jedne do osam godina zatvora, odno sno od tri mjeseca do pet godi na zatvora. U naredbi za sprovođenje istra ge navodi se da ODT osnovano sumnja da su okrivljeni službe nici Uprave policije, prekorače njem službenih ovlašenja, ne zakonito upotrijebili sredstva prinude i hemijska sredstva prema okupljenim građani ma, kao i da su bili svjesni svog djela i njegove zabranjenosti. Ova naredba ODT-a odnosi se na događaje koji su se dešavali petog septembra ujutru, izme đu 6 i 10.40 sati.

Okrivljeno policije zbog tokom ustoličenja

PODGORICA - Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su državnom tužiocu u Osnovnom držav nom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv B. B. (42) zbog sum nje da je izvršio krivično djelo prevara na štetu N.

A. (52) državljanke Ruske Federacije.

Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, on je, kako se sumnja, od kraja 2021. do sre dine 2022, lažnim prikaziva njem činjeničnog stanja, do veo u zabludu oštećenu N. A, na način što je vršio uplate za

njen račun i potrebe koje su bi le u iznosima od dva do 20 eu ra, da bi joj neposredno nakon odrađenih uplata dostavljao na uvid prepravljene uplatni ce, a na kojima je ispred stvarno uplaćenih iznosa dopisivao po tri cifre, nakon čega mu je ošte ćena isplaćivala iznose koje joj je prikazivao.

On je na ovaj način nanio šte tu N. A. u iznosu od 45.820 eu ra. R.p.

Dragiša Mugoša, službenik Centra bezbjednosti Podgori ca, koji je petog septembra na Cetinju imao ulogu savjetnika direktora Uprave policije i ne posrednog rukovodioca Sekto ra III, prema navodima ODT-a, ostalim okrivljenim je izdao na ređenje koje su oni izvršili: ko ristili su gumene metke čija je upotreba zabranjena, hemijska sredstva i sredstva posebne na mjene, a sve to nesrazmjerno opasnosti koja im je prijetila. Takođe se navodi da su policaj ci ispaljivali hemijske projekti le ne samo prema pojedincima od kojih su smatrali da im pri jeti neposredna opasnost, već i sporadično u okupljene građa ne, kao i u one koji su se udalja vali sa lica mjesta.

Namjerno su, navodi ODT, ci ljali nesmrtonosnom muni cijom u tlo, kako bi meci od skočili prije pogađanja mete, a kod upotrebe hemijskih sred stava koja su se prenosila zra kom, nijesu uzeli u obzir vre menske prilike, konfiguraciju terena i stanovništvo u datom području.

Dan nakon dešavanja na Ceti

nju, 6. septembra 2021. godi ne, okrivljeni su falsifikovali službene isprave, u namjeri da prikriju prekomjernu upotre bu sredstava prinude prema građanima.

Naime, Dragiša Mugoša je u pi sanom izvještaju o izdavanju naređenja za upotrebu sred stava prinude od 6. septem bra 2021. godine, napisao da je izdao naređenje za upotrebu ukupno 14 hemijskih metaka, 14 hemijskih bombi i dva ruč na spreja.

Ostali okrivljeni su u svojim iz vještajima o upotrebi sredstava prinude naveli da su upotrijebi li ukupno 17 hemijskih metaka.

IZVJEŠTAJ

UNUTRAŠNJE

KONTROLE

U periodu od šest sati ujutru do 10.40 petog septembra, na po dručju prijestonice Cetinje po licijski službenici Uprave po licije, upotrijebili su ukupno 134 sredstva prinude, od čega 93 patrona - hemijska metka ispaljena iz hemijskih puša ka i pištolja, 33 ručne hemij ske bombe, tri fleš bombe, tri šok bombe i dva spreja sa na dražujućim dejstvom, piše u izvještaju Ministarstva unu trašnjih poslova – Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije od 30. juna 2022. godine, koji je

dostavljen ODT-u na Cetinju. Odjeljenje za unutrašnju kon trolu policije analiziralo je vi deo-snimke koji su smješteni na 10 DVD-a i utvrdilo da su pripadnici Sektora III, kojim je rukovodio okrivljeni Dragi ša Mugoša, upotrijebili znat no više sredstava nego što su to prikazali u svojim izvještajima o upotrebi sredstava prinude. Dakle, pripadnici Sektora III upotrijebili su ukupno 85 sredstava prinude: 72 hemij ska metka, 10 hemijskih bom bi, dva spreja sa nadražujućim dejstvom, jedan hemijski me tak/bomba, utvrdilo je Odje ljenje za unutrašnju kontro lu policije.

Okrivljeni su u svojim izvješta jima o upotrebi sredstava pri nude prikazali da su upotrije bili višestruko manje sredstava prinude: 17 hemijskih metaka, 12 hemijskih bombi i dva spre ja sa nadražujućim dejstvom. U izvještaju Odjeljenja za unu trašnju kontrolu policije se na vodi da su, uporedo sa anali zom video-snimaka, vršili i identifikaciju policijskih služ benika koji su upotrebljava li sredstva prinude, na osnovu identifikacionih brojeva koji su bili istaknuti na opremi policij skih službenika.

U tu svrhu su iz CB i OB pribav ljeni spiskovi identifikacionih

Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota

Okrivljeno osam službenika zbog nasilne akcije ustoličenja Joanikija

jela kvadranta prednje stra ne trbuha;

- Dejan Gogić laku tjelesnu povredu u vidu tri nagnječe nja-kružne oguljotine sa okol nim krvnim podlivom u predje lu zadnje strane grudnog koša u donjem dijelu i lijeve polovi ne slabinskog predjela;

- Slobodan Nikolić laku tjele snu povredu u vidu opekotine drugog stepena u predjelu de sne strane lica, desne strane vrata i desne ušne školjke, pra ćeno gorenjem kose i trepavica i lakostepenim oštećenjem slu ha na desnom uhu i zujanjem u desnom uhu, kao i opekotine drugog stepena u predjelu pr vog prsta lijeve šake;

- Dragomir Janković laku tje lesnu povredu u vidu tri raz derine u predjelu unutrašnje strane lijeve podkoljenice, raz derine unutrašnje strane lije vog lakta i dvije razderine u li jevom sjedalnom predjelu;

- Ljubica Marinović laku tje lesnu povredu u vidu zapalje nja režnjače oba oka;

- Snežana Lakić laku tjelesnu povredu u vidu tri razderine u predjelu spoljašnje strane de sne podkoljenice i dijagnosti kovanu akutnu psihičku reak ciju na težak stres;

- Tamara Drašković laku tje lesnu povredu u vidu razde rine u predjelu lijeve butine i razderine u predjelu unutraš nje strane desnog koljena, kao i oguljotine u predjelu obije po dkoljenice;

- Srđan Šofranac laku tjele snu povredu u vidu razderine u predjelu desne podkoljenice, dvije razderine u predjelu lije ve podkoljenice i razderine u predjelu desne butine;

- Željko Stanišić laku tjelesnu povredu u vidu pet razderina u predjelu desne noge i dvije razderine u predjelu lijeve po dkoljenice;

- Dragomir Janković laku tje lesnu povredu u vidu tri raz derine u predjelu lijeve po dkoljenice, razderine u lijevoj polovini sjedalnog predjela i razderine u predjelu lijevog lakta;

- Dragan Stojanović laku tje lesnu povredu u vidu razderi ne u predjelu lijeve podkolje nice i nagnječenje u predjelu trećeg prsta desne šake;

- Radojka Gardašević laku tje lesnu povredu u predjelu desne podkoljenice i desne nadko ljenice;

Mugoše, a potom namjerno u svom izvještaju preskočio da navede da je upotrijebio he mijska sredstva u Njegoševoj ulici, da bi smanjio njihov broj. ŠTO SU POLICAJCI PRIJAVILI U IZVJEŠTAJIMA

upotrijebili ukupno 134 sred stva prinude, od čega 93 patro na - hemijska metka ispaljena iz hemijskih pušaka i pištolja, 33 ručne hemijske bombe, tri fleš bombe, tri šok bombe i dva spreja sa nadražujućim dej stvom.

POVREDE

brojeva koje su policijski služ benici zadužili u ranijem pe riodu, kao i spisak novih iden tifikacionih brojeva koje su zadužili pred odlazak u Cetinje. Ipak, ODT je na osnovu izvje štaja Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije utvrdilo da su samo pripadnici Sektora III pe tog septembra na Cetinju upo trijebili čak 85 sredstava pri nude, među kojima su bila 72 hemijska metka.

KO JE BACIO PRVE SUZAVCE?

Odjeljenje za unutrašnju kon trolu policije utvrdilo je da su netačni navodi okrivljenog službenika CB Bijelo Polje Sr đana Janića, koji je u svom iz vještaju od 6. septembra 2021. naveo da je dan ranije oko šest sati ujutru, po naređenju Dra giše Mugoše, upotrijebio dvije ručne hemijske bombe bačene prema građanima okupljenim na Dvorskom trgu.

Unutrašnja kontrola je nespor no utvrdila, zahvaljujući vi deo-snimcima i dodijeljenim identifikacionim brojevima, da je Janić iz hemijske puške koju je dužio, petog septembra oko 9 sati, u Njegoševoj ulici, ispa lio nekoliko hemijskih metaka u pravcu građana koji su se na lazili u Ulici Pete proleterske, a da je potom oko 10 sati, ispred

Erste banke u Njegoševoj uli ci, prema grupi građana koja se nalazila na Balšića pazaru ispalio jedan hemijski metak. Osim po jedinstvenom broju koji se dodjeljuje svakom po licajcu, Janić je identifikovan i po specifičnoj tetovaži na ruci. Međutim, u naredbi za spro vođenje istrage koju je izdalo ODT Cetinje ne navodi se dio izvještaja Odjeljenja za unu trašnju kontrolu policije u ko jem je eventualno utvrđeno ko je i po čijem naređenju bacio prve suzavce na Dvorskom tr gu i da li je suzavce na oba mje sta ispalio Janić po naređenju

U istom izvještaju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu piše da je policija tokom petog sep tembra 2021. godine na Cetinju upotrijebila 202 sredstva pri nude: 151 hemijski metak-pa tron suzavca ispaljen iz hemij skih pušaka i pištolja, 25 ručnih hemijskih bombi, 18 hemijskih bombi ili hemijskih metaka, če tiri šok bombe i četiri spreja sa nadražujućim dejstvom. Unutrašnja kontrola osnovano sumnja da su policijski službe nici istog dana upotrijebili još i 31 sredstvo prinude, o čemu bi precizno mogao da se izja sni vještak odgovarajuće stru ke nakon pregleda spornih vi deo-snimaka. Konstatovano je da je u izvještajima o upo trebi sredstava prinude prika zan znatno manji broj ukupno upotrijebljenih sredstava pri nude. Policajci su naveli da su

U naredbi za sprovođenje istra ge, ODT Cetinje kao oštećenu stranu navodi imena 35 gra đana Crne Gore, kod kojih su utvrđene različite vrste povre da nanijetih 5. septembra 2021. godine na Cetinju.

- Dragan Todorović tešku tje lesnu povredu u vidu dvije ogu ljotine i otok u predjelu nadlane lijeve šake praćene prelomom petog prsta lijeve šake i dvije oguljotine i otok u predjelu do nje trećine spoljašnje strane li jeve podkoljenice;

- Ratko Ćirović tešku tjele snu povredu u vidu razderine u predjelu drugog i trećeg pr sta lijeve šake, praćene prelo mom članaka drugog i trećeg prsta lijeve šake;

- Branko Martinović laku tje lesnu povredu u vidu krvnog podliva u predjelu donjeg di

- Ilija Ičević laku tjelesnu po vredu u vidu oguljotine u pre djelu prednje strane lijeve bu tine;

- Radosav Perišić laku tjele snu povredu u vidu oguljoti ne u predjelu lijeve podlaktice;

- Željko Jablan lake tjelesne povrede u vidu razderine kapa ka desnog oka i krvnog podliva iznad desnog oka, krvnog pod liva u predjelu spoljašnje stra ne desne nadlaktice, trakasto krvnog podliva u predjelu de sne strane leđa i trakastog krv nog podliva u predjelu prednje strane trbuha;

- Pero Vujović laku tjelesnu povredu u vidu prisustva stra nog tijela u oku;

- Vladan Đurović laku tjele snu povredu u vidu opekotine u predjelu desne šake;

- Zoran Ičević laku tjelesnu povredu u vidu razdarine ka paka u lijevoj polovini čeonog predjela;

- Anda Marković laku tjele snu povredu u vidu tri razde rine u predjelu lijeve podko ljenice i razderine u predjelu lijeve podlaktice;

- Hasan Ramović laku tjele snu povredu u vidu oguljotine u predjelu obije podkoljenice;

UP tvrdi da su sve mjere policije bile nužne i opravdane

Uprava policije saopštila je da daju pu nu podršku nadležnim pravosudnim or ganima da se do kraja ispita postupanje službenika policije povodom događaja od 5. septembra na Cetinju, napominjući da su sredstva prinude bila upotrijeblje na nakon ispunjenosti zakonskih uslova usljed protivpravnog i nasilničkog pona šanja, izazivanja nereda i vršenja napa da na policijske službenike. - Takođe, još jednom pozivamo nadležne organe da nezavisno i adekvatno spro vedu istrage u odnosu na planirane, pri premane i realizovane radnje pojedina ca i grupa lica koje su bile usmjerene na izazivanje nasilja, a kojom prilikom su

te grupe lica uspostavile blokade sao braćajnica, posjedovale i koristile pro tiv policije kamenice, improvizovana zapaljiva sredstva i predmete, palice, gas maske, a došlo je i do upotrebe va trenog oružja od strane okupljenih lica i izazivanja požara. Samo adekvatnom i suzdržanom reakcijom policije spriječe ne su teže posljedice. Još jednom ćemo podsjetiti javnost da je prilikom ovih ne najavljenih, nasilnih javnih okupljanja 15 pripadnika Uprave policije zadobilo po vrede. Uporni su pokušaji brisanja činje nica da je grupa lica nasilno djelovala i sprovodila napade na službenike poli cije - navodi se u saopštenju.

Iz UP su kazali da upotrebe gumenih me taka na Cetinju nije bilo. - Pogotovo nije bilo pucanja na okupljene građane, a sve mjere i radnje preduzete od strane policije su bile nužne i opravda ne, a spovedene su u skladu sa zakonom u funkciji opšte bezbjednosti, uključuju ći i izvještavanje o upotrebi sredstava pri nude – zaključuje se u saopštenju. Savjet za građansku kontrolu rada policije je, dan nakon događanja na Cetnju 5. sep tembra 2021. godine, održao sjednicu na kojoj je konstatovano da je policija koristi la gumene metke u prijestonici, o čemu, kako su tada kazali, svjedoči medicinska dokumentacija povrijeđenih građana.

- Ranko Krivokapić laku tje lesnu povredu u vidu tri razde rine sa otokom u predjelu gra nice zadnje i spoljašnje strane lijeve butine i oguljotine sa oto kom u lijevoj polovini sjedal nog predjela;

- Olga Popović laku tjelesnu povredu u vidu oguljotine i cr venila u predjelu zadnje strane desne butine,

- Ljubica Marinković, Deja na Milićević, Dragan Paović, Ranko Jovetić, Zoran Kapi soda, Radmila Jurić lake tje lesne povrede u vidu zapalje nja režnjače oba oka;

- Vanja Bulatović, Milica Đu kanović, Jovana Đuranović, Maja Latković i Aleksandar Božović lake tjelesne povrede u vidu zapaljenja režnjače oba oka i otežanog disanja;

- Balša Zajić, Darko Janko vić, Edin Čoković i Milena Đurović, koja nije bila učesni ca okupljanja već se nalazila u porodičnom stanu, imaju utvr đeno stanje nakon akutne psi hičke reakcije na težak stres.

ODBILI PRIZNANJE

Prema navodima ODT-a u na redbi za sprovođenje istrage, svi okrivljeni su pred držav nom tužiteljkom Sanjom Ra dunović odbili da priznaju iz vršenje krivičnih djela koja im se stavljaju na teret i izni jeli su svoju odbranu, osim Vladana Nedovića koji nije želio da odgovara na pitanja tužiteljke.

Osim izvještaja Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije od 30. juna 2022. godine, Osnov no državno tužilaštvo sa Ceti nja prikupilo je i ostale izvješta je ovog odjeljenja, sačinjene po pritužbama građana, njih uku pno 17, iskaze svjedoka ošteće nih, nalaze i mišljenja vješta ka iz oblasti sudske medicine dr Nemanje Radojevića, kao nalaze i mišljenja vještaka iz oblasti protivpožarne zaštite, eksplozija i eksplozivnih sred stava.

upotrebu sredstava prinude prema građanima

Naredba Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju

Laž nije pravo na slobodu

PODGORICA - Kada je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo garantovanu zaštitu prava na abortus jedan ovdašnji crkveni velikodostojnik izjavio je kako „embrion u strukturi nije dio tijela majke“, a u oktobru, dan uoči podgoričkog prajda, Crkva Srbije (Srpska pravoslavna crkva) poručila je da je prajd razvrat i nemoral, te da se ti ljudi vode „izopačenim vrijednostima koje propagiraju i izruguju hrišćansku tradiciju, potkopavajući porodicu, narod i državu“.

Ova vjerska zajednica ima značajan uticaj na crnogorsko društvo i aktivan je akter mnogih događaja zbog čega su njeni predstavnici i česti gosti ovdašnjih medija, a crkveni velikodostojnici nerijetko koriste te prilike da javnosti pošalju baš ovakve poruke koje su, ne samo dezinformacije, već i govor mržnje i brutalno ugrožavanje ljudskih prava.

Mediji se, uglavnom, ponašaju kao „mikrofon“ i bez bilo kakve intervencije omogućavaju plasiranje ovakvih (dez)informacija i poruka što je, prema ocjeni slovenačke ekspertkinje za medije, univerzitetske profesorice Sandre Bašič-Hrvatin neprihvatljivo.

ČINJENICE PRIJE SVEGA

- Medij ne može biti platforma ili oglasna daska na kojoj bilo ko objavljuje što mu padne na pamet. Mediji koji objavljuju laži ili sudjeluju u širenju laži i mržnje nijesu mediji. Vjerske zajednice, naravno, imaju pravo sudjelovati u javnoj raspravi o pitanjima koja su važna za njihove vjernike. Vjera se temelji na vjerovanju. Nauka se temelji na neprestanom preispitivanju svijeta. Za vjernike, kao i za sve ostale članove društva, moraju važiti jednaka pravila koja se odnose na javnu komunikaciju – poštovanje drugog i drugačijeg. Mediji su kuratori događaja u svijetu. I to kuratorstvo temelji se na konstantnom preispitivanju činjenica - kaže ona za Pobjedu.

Upozorava da mediji ne smiju da se ponašaju kao „protočni bojler“, a uz opravdanje da prenose „stav druge strane“.

Sandra Bašič-Hrvatin: Nešto što bi moralo biti temelj svake komunikacije je da nasilje, diskriminacija drugih, mržnja i laži nijesu zaštićeni pravom na slobodu izražavanja

je da nasilje, diskriminacija drugih, mržnja i laži nijesu zaštićeni pravom na slobodu izražavanja

Ranko Vujović: Radi se o opasnim, ekstremnim govorima koji podrivaju građanske i demokratske vrijednosti i koji ne bi trebalo da se, bez velike ograde i objašnjenja, plasiraju

Radoje Cerović: Traganje za istinom, razobličavanje laži i manipulacija, najznačajniji je etički kodeks novinarstva. Nemojte ustuknuti pred strahom od natprirodnog, pred kletvama i anatemama, pred pritiscima sredine

- Uloga medija jeste da senzibilišu javnost na probleme u društvu. Ne na način da zarađuju na aferama, skandalima, lažima i teorijama zavjere. Moraju provjeravati činjenice i reagovati na svaku laž. Ne postoje alternativne činjenice. Nešto jeste ili nije. Kada izvještavaju o nekome ko gleda u bijeli zid i tvrdi da je crn moraju jasno stati u odbranu činjenica. Nešto što bi moralo biti temelj svake komunikacije je da nasilje, diskriminacija drugih, mržnja i laži nijesu zaštićeni pravom na slobodu izražavanja – kategorična je Bašič-Hrvatin.

Kada se mediji nađu u situaciji da prenose sporne stavove, prema mišljenju generalnog sekretara Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranka Vujovića, moraju to, prije svega, pažljivo da rade, pa i kada je riječ o porukama crkve.

- Naša država nije teokratska, već građanska i sekularna. Postoji ogromna razlika između onoga što crkva propovijeda i naučnog pogleda na svijet. Jedna od tih drastičnih razlika je poštovanje ljudskih prava - kaže on.

Mediji, upozorava sagovornik Pobjede, ne smiju da dozvole sebi da budu propagandna alatka u službi crkve.

- Ako medij bude u situaciji da treba da izvještava o crkvenim aktivnostima ili pogledima mora da napravi otklon i distancu od takvih stavova i da gledaocima ili čitaocima jasno stavi do znanja da se radi o stavovima crkve. U situaciji kada se radi o problematičnim stavovima potrebno je ograditi se od njih i jasno naznačiti zbog čega su ti stavovi ili radnje sporni i problematični ili u krajnjem slučaju nezakoniti – ističe Vujović.

Za komunikologa Radoja Cerovića zapanjujuće je da se u javnoj debati o abortusu, na jednoj crnogorskoj televiziji, niko nije usudio da pokuša da debatuje sa stavovima sveštenika. - Suštinski, novinari i posjetioci u studiju, ko iz straha od „kazne Božje“, ko iz straha od društvene osude, a ko iz pozicija istomišljenika - tek niko da se usudi da postavi pitanje. Da ispriča priču o surovim događanjima, o užasnim pričama i sudbinama žena, pa da onda publika bude u stanju da uporedi i reaguje. Po-

stoji i neka forma političke korektnosti prema religijskim dogmama. Neko nepisano pravilo po kojem nije uljudno i predstavlja kršenje ljudskih prava, ako se konfrontirate i dovodite u pitanje vjerske dogme, pa makar koliko apsurdne i očigledno pogrešne. Sve zajedno ostavlja ogroman prostor za klerikalne govornike i za njihov više-manje skriveni proselitizam kroz izazivanje osjećaja straha i strahopoštovanja, stida, krivice, osjećaja nemoći i slično – upozorio je Cerović. Novinarke i novinari, izričit je naš sagovornik, moraju da se usude da se konfrontiraju.

- To je vaša obaveza. Traganje za istinom, razobličavanje laži i manipulacija, najznačajniji je etički kodeks novinarstva. Nemojte ustuknuti pred strahom od natprirodnog, pred kletvama i anatemama, pred pritiscima sredine. Ne dozvolite da doprinesete širenju opasnih i toksičnih poruka – poručuje Cerović.

LAŽOVE „UDARITI PO DŽEPU“

Ako je laž na jednoj strani, kategorična je Sandra Bašič-Hr-

vatin, onda istina mora biti na drugoj.

- Krivi smo i mi, naučnici i naučnice, koji nijesmo svaki put kada su u javnosti počele kružiti laži koje se ne temelje na činjenicama i u suprotnosti su sa znanstvenim dokazima jasno stupili u odbranu istine. Očito je da lažljivci i širitelji teorija zavjere znaju komunicirati. Očito je i suprotno: da naučnici, koji bi morali braniti nauku to ne znaju ili ne žele učiniti – kaže ona. Laž, poručuje, nikako ne može biti druga strana.

- Kada se radi o poštovanju temeljnih ljudskih prava nema druge strane. Ili ta prava poštujemo ili ih ne poštujemo. Potrebno je udariti tamo gdje lažove najviše boli - po njihovom džepu. Niko, ama baš niko, ne smije profitirati na laži. Novinari po svom temeljnom načelu djelovanja moraju raditi u javnom interesu. Moraju biti na strani žrtava i onih kojima se uskraćuju temeljna ljudska prava – jasna je Bašič-Hrvatin. Suštinski su, prema njenom mišljenju, političari i mediji ti koji su normalizovali mržnju, laž i širenje neistina o određenim javnim pitanjima.

- Oni su ti koji misle da je zadatak novinara samo prenositi što

Teoretičar zavjere u SAD žrtvama će platiti 965 miliona dolara

U Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je, kaže profesorica Sandra Bašič-Hrvatin, osuđen poznati teoretičar zavjera, dezinformacija i laži Aleks Džons na novčanu kaznu od 965 miliona dolara.

- Novac mora isplatiti članovima osam porodica žrtava oružanog napada u osnovnoj školi „Sandy Hook“ i agentu FBI koji je došao u pomoć. Osuđen je jer je skoro 10 godina vodio kampanju na njegovom internet kanalu da se napad

nije dogodio i da je to još jedna od ljevičarskih laži – pojašnjava Bašič-Hrvatin.

Taj čovjek je, dodaje ona, tvrdio da žrtava uopšte nije bilo, a da su roditelji koji su se pojavljivali u javnosti plaćani glumci Holivuda.

- Zbog njegovih kampanja širenja laži porodice žrtava bile su izložene internet nasilju, prijetnjama smrću, o njima su se širile takve laži da su brojni imali teške posljedice na mentalno zdravlje. Aleks Džons je profiter laži

i mržnje. On je zarađivao ogromne sume novca svjesno šireći laži, podstičući nasilje i mržnju. Oni koji ga brane pozivajući se na slobodu izražavanja ne žele razumjeti, da nema takve slobode i takvog prava koji dozvoljava širenje laži, podsticanje na mržnju i nasilje. Aleks Džons možda lično nije nikoga ubio (budimo iskreni ni Hitler nije nikoga lično ubio) ali je svojim zapisima na internetu gradio i hranio kulturu nasilja, mržnje i straha – dodaje naša sagovornica.

Ipak, kategorična je i da nije samo on kriv. - Krive su i privatne korporacije koje zarađuju na takvim objavama. Krive su i političke elite koje ne žele jasno osuditi i kazniti nosioce takvih poruka u javnosti. Krivi su i mediji, koji su skrivajući se za nekim fiktivnim pravilom o objektivnosti i uravnoteženosti prostora, omogućili takvim verbalnim nasilnicima da nesmetano nastupaju u javnoj komunikaciji – smatra Bašič-Hrvatin.

drugi govore, a zadatak je biti kritički glas protiv svake zloupotrebe javne vlasti – bilo da se radi o političarima, ekonomskim moćnicima, raznim organizacijama ili pojedincima. Ako mediji ne obavljaju svoj posao, onda se svijet pretvara u borilačku arenu u kojoj je dopušteno sve – upozorila je ona i pozvala novinarke i novinare da beskompromisno poštuju profesionalne standarde.

I Ranko Vujović ističe da se ne može pravilom druge strane opravdavati tek tako objavljivanje nezakonitih ili neetičnih sadržaja.

- Novinar/ka mora da naglasi da se radi o nezakonitom sadržaju ako je govor mržnje u pitanju. Takođe, ako je u pitanju crkvena ideologija ili njihov pogled na svijet, koji se dramatično razlikuje od sekularnog, to mora da se saopšti. Sjetite se pričešćivanja za vrijeme korone jednom kašikom. To je prenošeno često bez ikakvog upozorenja gledaocima. Na taj način se promovisao nenaučni pogled da ako odete u crkvu ne možete da se zarazite ako koristitite istu kašiku. Pa smo poslije svjedočili koliko je građana i sveštenika umrlo koji su praktikovali ovo „vjerovanje“ – podsjeća on, dodajući da je slična bila i propaganda da korona ne postoji i da je izmišljena.

Upozorava i na otvoreni govor mržnje koji crkva propagira u odnosu na LGBTIQ zajednicu i naglašava da mediji kada prenose takav sadržaj moraju da ukažu da se radi o nezakonitom činu – širenju mržnje.

- Odnos prema određenim nacionalnim manjinama ili nacionalnostima je, takođe, otvoreni govor mržnje i ne bi smio tek tako, bez ikakve ograde, da se plasira u medijima. Radi se o opasnim, ekstremnim govorima koji podrivaju građanske i

Kako javni prostor zaštititi

ZAHTIJEVAJU OD VLASTI DA ZAŠTITE „NAROD I DRŽAVU, NAROČITO DJECU OD LGBT IDEOLOGIJE“: Moleban protiv prajda u oktobru u Podgorici

slobodu govora

INTERVJU: Sava Kovačević, učitelj u OŠ „Oktoih“ u Podgorici, dobitnik prestižne nagrade „Global Teacher Award 2020“

demokratske vrijednosti i ko ji ne bi trebalo da se, bez velike ograde i objašnjenja, plasiraju – upozorava Vujović.

Izvještavanje o govoru mržnje, prema njegovim riječima, po drazumijeva poštovanje impe rativa novinarskog ponašanja – novinarsko ograđivanje, osu đivanje i kritiku takvog govora.

- Pošto crkva objavljuje veliki broj dezinformacija, potrebno je posebno provjeriti te stavo ve i činjenice i ako se utvrdi da se radi o netačnim informaci jama jasno to naglasiti kako se čitaoci i gledaoci ne bi dovodili u zabludu. Crkva se velikim di jelom bavi i politikom u javnim nastupima, pa zato treba biti po sebno obazriv kada se i ti stavovi prenose – zaključio je Vujović.

UbjEdljIVA

komUnIkAcIjA

U susret podgoričkom prajdu crkveni velikodostojnici pozva li su vlasti da „zaštite narod i dr žavu, naročito djecu“, koja su, kako je navedeno, kroz školske programe i udžbenike „izlože na sadržajima LGBT propagan de i ideologije“.

Stručnjak za komunikacije Ra doje Cerović objašnjava da „ci jeli konglomerat stavova o ho moseksualizmu koje crkva promoviše predstavlja užasnu formu govora mržnje i diskrimi nacije, sa ponekad tragičnim po sljedicama u formi nasilja i pro gona homoseksualnih osoba“.

- Ne razumijem zašto je stari je pravo vjernika na sopstvene vjerske stavove od prava na, na primjer, seksualnu orijentaci ju. Zbog čega bi bilo dozvoljeno tolerisati govor mržnje i diskri minaciju, kao i otvorene uvrede i prijetnje „vjerujućeg naroda“, ako slične takve riječi sistema tično sankcionišemo kod drugih govornika. Dok se smatra go vorom mržnje uvrijediti neko ga zbog rasne, seksualne ili na

cionalne pripadnosti i na bazi iste, pravi se neka vrsta izuzet ka ako taj isti govor mržnje izgo varate iz vjerskih pobuda. Jer su valjda važnije vjerske pobude i vaše pravo da vjerujete u sred njovjekovne dogme nego neči je pravo na izbor, nečije pravo na život – naglašava on. Smatra da bi bilo veoma važ no da novinari i urednici prođu obuku iz skrivenih alata ubjed ljive komunikacije. - Ne samo zbog popova i osta lih sveštenih lica, već i zbog niza drugih sličnih govornika: zago vornika ravne zemlje, protivni ka vakcina, promotera teorija zavjera i slično. Mediji predstav ljaju platformu sa koje je izgo vorena riječ višestruko ojačana i multiplicirana, a urednik ima odgovornost (čak i zakonsku) za poruku koja se šalje preko nje govog medija. Zato je važno biti u stanju prepoznati te skrivene forme ispiranja mozga, hipno tičkog djelovanja i skrivenog po tiranja kritične svijesti – objaš njava Cerović. Specifični jezik koji koriste hipnotizeri, kaže on, a koji se u teoriji naziva „Milton model“, veoma lako će se prepoznati u svim propovijedima, pa i u te levizijskim nastupima crkve nih velikodostojnika. - Jedno od najmoćnijih oruž ja komunikacije u rukama hipnotizera i sveštenika je tzv. storytelling. Moć pričanja i pre pričavanje priča, po uticaju na emocije i na ponašanje ljudi, teš ko da može da bude upoređena sa bilo kojom drugom formom komunikacije. Sve svete knji ge monoteističkih religija nije su drugo nego konglomerati vi še ili manje nepovezanih priča. A znamo koliki uticaj na sveu kupnu kulturu naše civilizacije su te priče imale – kaže Cerović, uz konstataciju da je „globalno gledano crkva kao institucija iz mislila i etablirala skoro sve me tode persuazivne odnosno ubje đujuće komunikacije“. Specifično oblikovanje reče nica tako da one djeluju „oči gledno“, „zdravorazumski“ ili čak „naučno informisano“, su tu, objašnjava naš sagovornik, da nas spriječe da se zapitamo i da preispitujemo što je njihovo stvarno značenje. - Ali time ostavlja prostor za be skrajnu manipulaciju i zloupo trebu jezika. Bertrand Rasel, Baruh Spinoza, Denis Didro i mnoga druga slavna imena nau ke i prosvjetiteljstva usuđivali su se suprotstaviti se i čak ismijava ti te apsurdne tvrdnje. Oni su to radili u vrijeme kada je crkva bi la moćna i zastrašujuća institu cija. A danas? Reklo bi se da niko nema hrabrosti da se u to upušti – ističe Cerović i zaključuje da je porazna činjenica da se „novi nari, ljekari, naučnici, predstav nici civilnog društva ne usuđuju da ukrste argumente i izvrgnu ruglu razrađenu komunikacij sku mašineriju crkve“.

kaćuša kRSmAnoVIĆ

PODGORICA- Otvaranje savjetovališta za mlade je posao državnih institucija i lokalne uprave za ovu vrstu podrške. To ne bi trebalo da bude posao bilo koje vjerske organizacije, kaže za Pobjedu Sava Ko vačević, učitelj u podgorič koj OŠ „Oktoih“ i dobitnik prestižne nagrade „Global Teacher Award“.

Govoreći o namjeri Crkve Sr bije da otvori duhovno-te rapeutsko savjetovalište, Kovačević upozorava da obli kovanje svijesti mladih ljudi počinje od porodice, škole, njihovih vršnjaka, te da vjer ska institucija ne bi smjela da preuzima ulogu državnih u obrazovnom sistemu. - Crkva koristi sve mehaniz me da vrši uticaj na formi ranje stavova mladih ljudi u kojima se ne podstiču kritič ki stavovi, već puko ,,usagla šavanje“ sa vjerskim radnici ma – kaže Kovačević.

POBJEDA: Na koji način će rani vjerski uticaj oblikova ti svijest mladih naraštaja?

KOVAČEVIĆ: Istraživanja agencije De Facto iz 2018/19. pokazala su da pravoslavna crkva vrši snažan uticaj na formiranje stavova kod mla dih ljudi. Radikalizovani sta vovi tinejdžera se razlikuju od stavova njihovih rodite lja, a etnička distanca je po većana kod mladih ljudi koji dolaze iz pravoslavnog dijela stanovništva.

POBJEDA: Ko bi trebalo da vodi računa o ukupnom zdravlju mladih?

KOVAČEVIĆ: O mentalnom zdravlju mladih ljudi bi treba lo da vode računa prije svega obrazovne institucije, kance larije za mlade, omladinski centri u kojima rade ljudi koji su obučeni za razvojni rad sa mladima u zajednici. Ovakvih primjera je bilo ranije, među tim, sistem nije bio spreman da ih razvija kroz lokalne ser vise i da podrži univerzitetske programe koji pripremaju ka drove za rad sa mladima.

Servisi za rad sa mladima bi trebalo da imaju standarde i licence. U najmanjem, to je odgovoran pristup sistema. Suštinski, standardi se ogle daju u direktnom radu sa mla dima koji razvija mlade ljude u odgovorne i savjesne građa ne. Građane koji su spremni da kritički analiziraju, dopri nose zajednici, njeguju gra đanske vrijednosti u kojima će se svaki pojedinac osjeća ti dijelom zajednice. Obaveza države jeste da osi gura jednakost, ravnoprav nost i dostupnost sistema i servisa svakoj mladoj osobi, te da struktuirano pristupa brizi o mladima. Naročito je važno da osigura da sa mladim lju dima rade osobe koje zado voljavaju standarde. A prva i osnovna stvar je da osoba po sjeduje progresivne (zdrave) stavove i vrijednosti. Posebno se mora voditi računa o istan čanom senzibilitetu o razvoju cjelokupne ličnosti pojedinca

Mlade ne smijemo prepustiti crkvi

Pored činjenice da u Podgorici imamo škole koje rade u pet smjena, sa do 1.800 učenika, bez malih odmora, sa nedovoljnim resursima za realizaciju nastave, Vlada se odlučuje za izgradnju škola, koje će upisati nekoliko desetina učenika pod upitnim standardima bez odobrenja Nacionalnog savjeta za obrazovanje, upozorava Kovačević

Potom, posao nastavnika za htijeva stalno usavršavanje što je jedan od važnih krite rija za misiju obrazovnog si stema. Važno je pratiti potre be djece i na taj način temeljiti nastavni proces. Fleksibilnost u pristupu je važna.

I na kraju, ne manje važno, moraju se uspostaviti stan dardi za upis budućih nastav nika na fakultet. Prijemni is piti bi trebalo da ispituju, pored znanja i vještina, i sta vove budućih nastavnika.

POBJEDA: Da li se dovoljno ulaže u prosvjetu i kako gle date na to da je Vlada opre dijelila 900.000 eura za dvi je vjerske škole?

i usmjeravati se na njene/nje gove vrline. Upitnost stavova i vrijednosti profesionalaca je jedan od važnih preduslo va da bi neko radio sa mladi ma/djecom.

POBJEDA: Kako vidite obrazovni sistem kod nas?

KOVAČEVIĆ: Obrazovni si stem vapi za promjenama. Su štinskim na više nivoa. Refor me su donijele mnogo dobrih stvari na sistemskom nivou. Međutim, promjena se nije desila na praktičnom i suštin skom nivou. U nastavi primje ćujemo sve veću prisutnost forme, a ne funkcionalnosti znanja, za koje se najčešće ne ma vremena. Učenici su op terećeni, najčešće i roditelji, a nastavnici ,,jure“ za plano vima i programima. Rodite lji i učenici jure za ocjenama zato svjedočimo ispunjava njem forme i velikom brojem ,,Luča“. Iako su svuda u svi jetu reforme u obrazovanju najsporiji procesi, evaluaci ja je pokazala da mi nemamo značajnih rezultata. Razvoj kritičke misli i analitičnosti, timski rad i saradnja su na ni skom nivou što bi trebalo biti suština nastave. Potrebno je reformisati cio sistem jer se obrazovanje ne može posmatrati posebno. Značaj reforme obrazova

nja direktno utiče na sve sfe re društva.

POBJEDA: Šta mislite da bi trebalo uraditi?

KOVAČEVIĆ: Naše obrazo vanje treba da ima misiju –zvijezdu vodilju kojom bi jed nako težio učenik, nastavnik i direktor u školi, ministar i sa vjetnik u Ministarstvu pro svjete i Zavodu za školstvo, profesor na bilo kom univer zitetu, kao i menadžer ljud skih resursa u nekoj profitnoj organizaciji. Takvo obrazova nje briše granice.

Prvo ukinuti ocjenjivanje u prva tri razreda osnovne ško le i usmjeriti se na formiranje stavova i vrijednosti učenika i značaju učenja. Učenje u tom slučaju predstavlja proces u kom se dijete razvija i napre duje i kao takav postaje re zultat. U tom slučaju nam je ključna riječ napredovanje. Predmet ocjenjivanja pre baciti na samoocjenjivanje i na taj način objektivizira ti ocjenu. Na fakultetima, koji obrazuju buduće nastavnike, uveo bih predmete koji izučavaju pe dagogiju, psihologiju, meto diku nastave i metodologiju. Činjenica je da u našim ško lama rade nastavnici koji se nijesu školovali da budu na stavnici.

KOVAČEVIĆ: Neodgovo ran odnos prema prosvjetnim radnicima je pokazala vlada koja povećava zarade medi cinskim radnicima, profeso rima na Univerzitetu, a ne i prosvjetnim radnicima. Po sljednjih nekoliko godina je obrazovanje u ovoj državi na najnižoj ljestvici prioriteta. Pored činjenice da u Podgo rici imamo škole koje rade u pet smjena, sa do 1.800 uče nika, bez malih odmora, sa nedovoljnim resursima za realizaciju nastave, Vlada se odlučuje za izgradnju škola koje će upisati nekoliko de setina učenika pod upitnim standardima bez odobrenja Nacionalnog savjeta za ob razovanje.

Zagovaram izgradnju novih mobilnih škola koje mogu biti izgrađene u Podgorici, a mož da za nekoliko godina pre mještene na sjever države a mogu biti adaptirane za ne ke druge namjene, kao npr. Omladinski centar.

Crnogorski sistem je mali i ljudi dobre volje, čak i pro sječnih profesionalnih kapa citeta, mogli bi ga uskladiti sa modernim tokovima u obra zovanju, i na prvom mjestu sa potrebama i interesima djece i mladih. Svi izazovi do sada trebalo bi da nam posluže, kao društvu, da dobro razmislimo u kom pravcu bi trebalo da se dešavaju promjene.

U Crnoj Gori obrazovanje ne smije da ima alternativu. Po trebne su nam stabilne, profe sionalne, strukture ljudi koje će dugoročno planirati dalje korake i usklađivati nastav ne prakse sa međunarodnim standardima i istraživanjima (PISA, PIRLS, TIMS).

T.PAVIĆEVIĆ

dRžaVa pokazala NEodgoVoRaN odNos: Sava Kovačević

Zabranjena čuda

Ima

zabranjenih i nezabranjenih čuda u Crkvi i državi. I toliko ih je da je milina istraživati zašto su takva. Rezultat ćemo objaviti na kraju, a ko je nestrpljiv, neka odmah tamo ode.

ATINSKO ČUDO

Pojavio se u Atini pop Dimitrios Lupasakis u Crkvi Sv. Isidore iz Likavitosa, u centru je grada na brdu. On već nekoliko godina unazad obasipa narod tvrdnjama da može mrtve da diže iz groba i svetina je krenula ka njemu kao Hristovom novom spasiocu. I brojni obrazovani. A on može mrtvog da oživi jer ima sveti ,,Isusov“ krst kog je nasledio od svoje daleke pretke od pre više od 500 godina, tetke, Sv. Teodore, koja je svetica sa ostrva Krit u oblasti Herakliona.

Ona nije i zaštitnica ostrva. Zaštitnik ostrva je Sv. Jakintos, protektor ljubavi, ali njena relikvija daje besmrtni život. Oh, kakva moć! I to je Dimitrios dokazao kada je, između ostalog, izlečio na mah od raka stotinu dece koja su tokom njegove besede u crkvi videle Isusa u oblacima.

Sada je dara prevršila meru. Nadbiskup atinski Jerom mu je uputio ultimatum da u roku od pet dana napusti Atinu i zajedno sa vodećim sledbenicima ode u naređeni manastir.

Sledbenici su, navodno, njegovi monasi, grupa od 16 momaka od 25 godina. Dimitros je, naravno, kao pop ženjen, ali je već godinama razveden. Njegove ,,seanse“ izlečenja smrtno bolesnih i oživljavanja mrtvih je pratilo na hiljade ljudi i stekao je popularnost poput američkih protestantskih iscelitelja koji u tabernakul šatorima dižu distrofičare iz kolica a slepima vraćaju vid. Potom ispruže ruku i zarade platu, a sa glumcima odu u sledeći grad.

Međutim, nas je zanimalo kako Sinod Grčke pravoslavne

crkve objašnjava zašto je pop Dimitrije lažni prorok i čudotvorac, a koji je pravi – jer to može biti, očigledno, samo onaj čovek koga Crkva proglasi za takvog, ne i narod. Evo nekih stavova Sinoda iz juna 2022. godine, koji su čitani u svim crkvama 22. juna, na pentekostnu Nedelju Svih Svetih: ,,…lažni proroci, i, uopšte uzev, nasamareni narod, su korov koji je Đavo zasadio u Božjem vrtu tako da se rad Božjih slugu za spasenje ljudi neće dogoditi“. Hm, nije tu rečeno zašto je Dimitrios lažni prorok.

Dalje, kako, da prepoznamo falsifikatora: ,,Lažni proroci ne govore iz Božjih usta već iz svojih srca“ – što patrijarh ne može kod Lupasakisa da dokaže, jer ako prorok kaže da mu se Bog obratio to ne može niko da ospori, nijedan apostol nije fizički čuo Boga da se obraća drugom apostolu, nema empirijskog dokaza pentekostnog govora Boga Hristovim prosjacima. I dalje, a ovo već postaje dosadno, mada smo stvarni kriterijum koji navode Grci za prepoznavanje imitatora ostavili za kraj: ,,Karakteristika njihova (lažnih proroka-prim. D.V.) je da proizvode podele i skandale u Crkvi i da deluju protiv tradicionalnog učenja Crkve, oni ne služe Boga već svoje interese, poduhvataju se laskanja i slatkih reči da obmanu srca dobrih ljudi“. Aha, sada je jasno. Da zaključimo: Nema proroka van crkvene dozvole, ko se usprotivi popovskoj tradiciji života i crkvenoj organizaciji biće označen Đavolovom zvezdom i svezan bačen u bezdan sumpora na hiljadu godina. Jer, zaista vam kažem, jedino su kaluđeri nosioci monopola na smisao hrišćanstva i osim njihove, druge reči o društvu ne sme biti. Ko propoveda drugačijeg Hrista od njih i drugačiju tradiciju društva od njih, neprijatelj je Boga, a Crkva je Bog

na zemlji. Zato ćutite i mutavo odoste u Raj. Mi, Srbi i Crnogorci, u svojim državama, to gledamo svakog dana. Patrijarh, kir Porfirije Perić je predsednik Raja kod nas, od Boga odabran, svetlim pahuljama Svetog Duha. Da se niste usudili da govorite drugačije od njega. A on hoće samo jedno: Veliku Srbiju i gospodstvo Crkve nad narodom. Na to je, nažalost, srpska verzija hrišćanstva pala.

ČUDO LATVIJE

Dvadesetog oktobra 2022. godine je Pravoslavna crkva Latvije (Letonije) proglasila autokefalnost i odvojila se od Ruske pravoslavne crkve, Moskovske patrijaršije. Iz učtivosti je o tome obavestila moskovskog patrijarha kira Kirila i zamolila rusku crkvu za priznanje kao svoju ,,majku crkvu“ – Latvija je Staljinovim osvajanjem iz 1940. godine federalni deo SSSR-a, a izašla je iz njega 1991. godi-

ne. Taj postupak je u skladu sa kanonskim pravom iako dozvola Moskve ne zaustavlja odluku Latvijaca. Jedino kanonsko priznanje stiže sa tomosom vaseljenskog patrijarha u Istanbulu, budući da je grčka vizantijska crkva majka svim evropskim pravoslavnim crkvama. A patrijarh Vartolomej, on… to već znate, jedva čeka da dodatno napadne kir Kirila u Moskvi i objasni mu da od moskovskog topuza postoji još jači: svetski. Doduše, nema ga Vartolomejeva Fanara, ali će ona da se pridruži onima koji ga imaju. A šta ako se prevarimo? Malo verovatno. Evo i zašto. Latvijski parlament u Rigi je 8. septembra, 2022. godine amandmanom na Ustav proglasio hrišćanstvo za državnu religiju i doneo Zakon o Latvijskoj pravoslavnoj crkvi i istakao da će ona od sada postojati kao ,,nezavisna i autonomna“. Predsednik Latvije Egils Levits je tada rekao: ,,Kada Zakon stupi u dejstvo, bilo kakav uticaj i autoritet Moskovskog patrijarha nad našom pravoslavnom crkvom će biti odstranjen. Odbijanje bilo kakvih veza sa Moskovskim patrijarhom je važno pitanje za naše pravoslavne hrišćane, za celo latvijsko društvo i nacionalnu sigurnost“. Latvijci su uspeli ono što Crnogorci još nisu, njihova nacionalna crkva je proglašena za stratešku ustanovu nacionalnog identiteta i bezbednosti. Naravno, ne zbog nasilno doseljenih Rusa u Latviji kojih

Nemoguća je de nicija čuda kao neobjašnjivog događaja koji se protivi iskustvu. Što je bilo čudo, više nije, što nije bilo čudo, postalo je. Kada još jedanput razmislimo o Atini, Latviji, ćirilici-latinici, prostituciji, prošnji i pornogra ji, vjerovatno ćemo se složiti da je pojam čuda u Crkvi i državi podjednako neizvjesne sadržine za same teologe i ministre… Sloboda je najveće čudo i daje je jedino hrabrost. Ona Crnogorcima nije nikada nedostajala i stoga je objašnjivo

ima do 25 odsto, Latvijska crkva će zadržati liturgijsko jedinstvo sa svim ostalim sestrinskim crkvama, sačuvaće dogme, oblik kalendara, sveti liturgijski jezik – koji je i dalje ruski (do daljnjeg), obrede, tradicije i unutrašnji život medju vernicima. Rusi na teritoriji Latvije nisu postali iredenta kao srpska iredenta u Crnoj Gori i ne prete Rigi moskovskim tenkovima.

Uostalom, Latvija je u NATO-u, isto kao i Crna Gora. Tu patrijarh Vartolomej nema kud - i čudo Latvije će odobriti.

ČUDO ĆIRILICE

I LATINICE

Mi se nadamo da naredno čudo neće biti odobreno.

U Ukrajini se potpisuje nacionalistička peticija protiv opstanka ćirilice i ruskog jezika

Sinod Grčke pravoslavne crkve objašnjava zašto je pop Dimitrije Lupasakis lažni prorok i čudotvorac, a koji je pravi – jer to može biti, očigledno, samo onaj čovjek koga Crkva proglasi za takvog, ne i narod

na njenoj teritoriji i prelazak na latinicu. To se već čuje oko ćirilice i kod nekih, ali malobrojnih, govornika u Crnoj Gori. Da budemo jasni, mi smo protiv toga. Kao što smo protiv toga da u Srbiji opstane ,,Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i očuvanju i zaštiti ćiriličkog pisma“ iz 2021. godine. Sa našeg stanovišta, zahtevi za uništenje kulturne istorije i zabrani na promenu kulture su zločin protiv kulture.

I kod nekih Ukrajinaca istrebitelja dela svog identiteta, akti samouništavanja stižu iz čistog i nesputanog revanšizma prema spoljnjim osvajačima. Moskovski velikorusi i beogradski velikosrbi, su, nedvojbeno je, kolonijalisti prema Ukrajini i Crnoj Gori. To ne sme da vodi Ukrajince i Crnogorce da sa odbranom svoje zemlje unište i njenu prošlost, da isprazne arhive, galerije i muzeje od doprinosa otaca, da spale knjige ispisane jezikom i pismom dedova, i da zabrane sinovima i kćerima da unapređuju i biraju svoja pisma.

Piše: dr Dragan VESELINOV

Sloboda je najveće čudo i daje je jedino hrabrost

Nije tačno da će se Ukrajinci spasavati od Rusa ako budu pisali jedino latinicom, i nije tačno da će se Crnogorci oslo bođati od beogradske najezde ako budu pisali rimskom abe cedom – jer tačno je samo to, da će se tako oprostiti od sebe samih. Ostaće goli, bez gaća. Uostalom, ćirilica kojom pi šemo je u fundamentu ,,bu garčica“, nije ni naša. Ma, i da jeste, pa šta?

Mi nemamo ništa protiv toga da Ukrajinci izostave ruski je zik kao obavezan drugi jezik u školama. Do juče su ih Rusi te rorisali obavezom da prosvet nu nastavu slušaju na ruskom jeziku i da ceo administrativ ni proces u Ukrajini mora teći na ruskom jeziku i formulari ma. Milioni Ukrajinaca su od narođeni i nisu govorili ukra jinskim jezikom.

Carska Rusija je od 1804. do 1917. godine Ukrajincima za branjivala da uopšte i govore svojim jezikom, što joj nije us pelo u zapadnom, rimo-kato ličkom i grko-katoličkom de lu Ukrajine. Pod boljševicima je to ublaženo, ali nije iskore njeno. Od srca Ukrajincima želimo obnovu nacionalnog identiteta u šta ulazi i sva li teratura koja je pre ruske dik tature pisana u središnjim i istočnim delovima Ukrajine ćirilicom. A svi mi koji smo propagandom navedeni da mislimo kako su Ukrajinci Rusi i da im je maternji jezik ruski, dođimo u Vojvodinu, u Bačku, u Ruski Krstur i Kucu ru, i slušaćemo ukrajinski je zik od vekova, i shvatićemo, Ukrajinci nisu Rusi. A pišu i ćirilicom i latinicom, kako im se prohte.

I nema potrebe da Ukrajinci izgonjuju sa Rusima i ćirilicu, ni iz crkava. To već sami Rusi čine, na svoju štetu. Iz Herso na su evakuisali preostali ru ski narod, a tuku artiljerijom po svojim crkvama kao da su na streljani.

Ukrajinski stručni projekat pod nazivom ,,Religija gori“ je izneo dosadašnje nalaze: Od 24. februara do 24. avgu sta 2022. godine Rusi su uni štili 156 svojih crkava i religij skih zdanja, 37 protestantskih, 21 ukrajinsku, 13 jevrejskih, pet grčkih, pet rimokatoličkih i pet džamija – tako objavlju je The European Times od 25. oktobra 2022. godine. Naša, jugoslovenska, pred nost nad mnogim narodima je bila u tome što smo pisali na oba pisma. To je kulturno blago i komunikativna olak

šica za ceo svet pod evrop skom provenijencijom. Do pustimo omladini i školama da svako piše kako želi, a Cr nogorci su već dovoljno uči nili da njihov (kažu, naddija lektični) govor i fonemi budu zaštićeni grafemima kako na ćirilici tako i na abecedi. Oba pisma su ravnopravna me đu nama i nikakav ekstermi nacioni zakon nije potreban. Mi bez ikakvih teškoća opšti ma kako među sobom, tako i sa svim ,,ćiriličnim“ i ,,latinič nim“ narodima na svetu. To malo, malo ko može. A kultur ni separatizam je izraz straha i inferiornosti, lažne superi ornosti i ponosa nesposobnog naroda da se daje i uzima. Mi, Crnogorci i Srbi, nismo takvi. Zar nije tako? Ne dozvolimo čudo regresa.

ČUDO PROSTITUCIJE, PROŠNJE I PORNOGRAFIJE

Sad će neki da skoče i podvi knu: ,,Valjda nećemo sada i o prostitutkama“. Hoćemo, dopada nam se. A blagočestivi popovi i popadije već padaju u nesvest. I uzorni političari i muževi. I žene isku šenice. A tek kaluđeri! Javno se sablažnjuju sve dok ih ne uhvate gde ne bi trebalo da budu. I o prosjacima ćemo, i o pornografiji.

Ovo se zbilo: Na zahtev glav nog tužioca Ivana Geševa Ustavni sud Bugarske je po ništio odredbu iz Krivičnog zakona iz 1975. godine po kojoj će ,,punoletnici koji nisu uvr šteni u javni zajednički rad, a sposobni su za rad, a kao neza posleni primaju novac na ile galan i nemoralan način, bi

ti kažnjeni zatvorom do dve godine uz mogućnost pomi lovanja“. To je bio eufemizam za prostitutke i žigole. Ista kazna je pretila i prosja cima koje je zakon jasno ime novao. Tada u boljševičkom socijalizmu nije bilo nezapo slenosti sem kao fiktivne za poslenosti, a prosjaci su bili oblik pobune protiv društva. Tako u Bugarskoj od kraja sep tembra ove godine vlada neka žnjiva prostitucija i prošnja, čime se ona pridružuje Dan skoj, Holandiji, Tajlandu, Ne mačkoj, Nevadi, Novom Ze landu i drugim državama koje su zauzele slične stavove. Šta mislite o Bugarima? Mi mislimo da su hrabri i da su odbacili licemerstvo patri jarhalnog morala, što ne zna či da bismo svojim ćerkama preporučili stari zanat. Svi smo i slobodoljubivi liceme ri. Za popove znamo, oni ne će odobriti prostituciju i neće priznati da je Sara, Avramo va žena, bila prva zabeležena prostitutka koju je on podme tao caru Avimelehu i farao nu radi svog izdržavanja, ali će na prošnju ćutati. Njihov uzor, Isus, bio je prosjak i ži veo je od tuđeg hleba. Bugari su kazali da u moral nu stranu svoje odluke neće da ulaze – što je nemoguće, jer nemoralni zakon ne vredi. U stvari, povlađivali su protiv nicima time da im ipak ostav ljaju prostor za protestno ma nevrisanje. I nema ga, za sada. A naši popovi i kaluđeri tako đe ćute. Nije čudno, sećate se u čemu su sve do sada nekažnje no prolazili? A u nečemu i ne bi bili da su kao Bugari.

Napadnuti veliki ukrajinski gradovi, ispaljeno 40 granata na Nikopolj

KIJEV Rusija je i juče gra natirala nekoliko velikih ukrajinskih regiona. Oko 40 granata ispaljeno je to kom noći na grad Nikopolj, rekao je guverner Valentin Rezničenko, dodajući da je oštećeno više od desetak stambenih zgrada, kao i lo kalni gasovod.

Predsjednik Ukrajine Volodi mir Zelenski zahvalio je SAD, Holandiji i Češkoj na najnovi joj vojnoj pomoći – 90 tenkova T-72, i poručio da je to prijeko potrebna podrška ukrajinskim oružanim snagama. - Iskreno smo zahvalni Holan diji, Sjedinjenim Državama i Češkoj na pružanju značajne i preko potrebne podrške, 90 tenkova T-72. Oružane snage Ukrajine napreduju i potreb na im je ova oprema. Cijenimo pomoć partnera. Zajedno po državamo zaštitu slobode i de mokratije – napisao je Zelen ski na Tviteru.

Stoltenberg:

Jugoslovenska pred nost nad mnogim na rodima je bila u tome što smo pisali na oba pisma. To je kulturno blago i komunikativna olakšica za cio svijet pod evropskom prove nijencijom. Dopustimo omladini i školama da svako piše kako želi, a Crnogorci su već do voljno učinili da njihov govor i fonemi budu zaštićeni grafemima kako na ćirilici tako i na abecedi

Začin je dodao Papa Franjo kada se umešao 24. oktobra 2022. godine na seminaru u Rimu o digitalnoj komunika ciji namenjenoj popovima i kaluđericama i ustao protiv pornografije na internetu. O digitalnoj tehnologiji je kazao :,,Tehnologija bi trebalo da se koristi jer je ona progres…ali je ona i opasna jer su se sve štenici i kaluđerice odali gre hu pornografije na webb-u. Oprez, Đavo dolazi odatle i oslabljuje dušu“.

Ma hajde, svi gledamo, niko ne priznaje.

NAŠ ISHOD

Nemoguća je definicija čuda kao neobjašnjivog događa ja koji se protivi iskustvu. Što je bilo čudo, više nije, što nije bilo čudo, postalo je. Kada još jedanput razmislimo o Atini, Latviji, ćirilici-latinici, pro stituciji, prošnji i pornografi ji, verovatno ćemo se složiti da je pojam čuda u Crkvi i državi podjednako neizvesne sadrži ne za same teologe i ministre. Gde je čudo prostitucije lega lizovano, u susednoj zemlji je to čudo zabranjeno, čak od op štine do opštine može biti ra zličito, kao u Nevadi. Ne vredi tražiti način kako da pozitiv no čudo iz susedne primeni mo njenim načinom u svo joj državi.

Sloboda je najveće čudo i da je je jedino hrabrost. Ona Cr nogorcima nije nikada nedo stajala i stoga je objašnjivo. •

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova kazalo je da su ukrajinske snage ubile još 600 ruskih vojnika u posljed nja 24 sata. Objavili su i uku pne gubitke ruske strane, koji se značajno razlikuju od po dataka koje je objavila Rusija. Za sada nije moguće provje riti tačnost podataka ukrajin skog ministarstva. Objavili su da je dosad poginulo ukupno 75.440 ruskih vojnika i unište no 277 aviona, 260 helikopte ra, 2.758 tenkova, 5.601 oklo pno vozilo i još mnogo druge opreme.

Rusija želi da Zapad ublaži ograničenja državnom po ljoprivrednom zajmodavcu Rosselkhozbanku kako bi se olakšao ruski izvoz žitarica. Rojters je izvijestio da je Ru sija suspendovala svoje uče šće u sigurnom crnomorskom koridoru žitarica prije sedam dana, ali se ponovno pridruži la nakon četiri dana. Vladimir

PRIŠTINA- Predstavnici Srba na Kosovu saopštili su da se povlače iz Skupštine, Vlade i svih kosovskih insti tucija, kao i da suspenduju učešće u policiji i pravosuđu.

To je nakon sastanka u Zve čanu, koji je okupio političke i institucionalne predstavni ke Srba, rekao Goran Rakić, predsjednik Srpske liste. On je rekao da odluke osta ju na snazi dok Priština ne povuče jednostrane odluke oko registracije tablica i dok ne formira ZSO. Rakić je pod

Generalni sekretar NATO pakta Jens Stoltenberg izjavio je da Rusija treba da shvati da u nuklearnom ratu neće biti pobjednika i da Ukrajina ima pravo da se brani.

Putin zadržao je pravo da po novno prekine sporazum uz posredovanje UN-a, dok šef UN-a Antonio Gutereš vrši pritisak na Moskvu da prista ne na njegovo produženje na kon planiranog isteka.

Zelenski je u petak rekao da ne vidi spremnost Rusije na pre govore o okončanju rata u nje govoj zemlji. Ukrajinska vojska odbila je 14 ruskih pokušaja napredo vanja u oblastima Lugansk i Donjeck, javio je glavni štab ukrajinskih oružanih snaga. Dodao je i da su ukrajinske snage takođe pogodile važ ne ruske vojne objekte i dva zapovjedna mjesta u spome nutim oblastima. Šest ruskih stanica za dopunu goriva ta kođe je uništeno u blizini No vovasilivka u Mikolajivskoj

- Moramo razumjeti da je ovaj rat Putin započeo. To je bio njegov izbor. Ako želi, može ga sjutra okon čati – rekao je Stoltenberg za agenciju Anadolija u Istanbulu.

oblasti, navodi glavni štab. Pod krinkom evakuacije, na oružani ljudi u civilnoj odjeći opljačkali su hersonski mu zej umjetnosti „Oleksij Šov kunenko“ u posljednja četiri dana, objavila je uprava muze ja u objavi na Fejsbuku.

Prema objavi ruske snage i ruski kolaboracionisti iz mu zeja su iznijeli „sve što su vi djeli i što su mogli dohvatiti“. Muzejske eksponate, navo di se, odnijeli su bez da su ih prethodno zapakovali za tran sport. Zbirka muzeja broji više od 10.000 umjetnina.

Kamioni koji su prevozili ukradene umjetnine krenu li su prema Krimu koji je pod ruskom okupacijom, no nije jasno je li to njihovo konačno odredište, napisala je upra va muzeja.

Srbi se povlače iz svih kosovskih institucija

nio ostavku na mjesto mini stra u Vladi u Prištini, što je pozdravljeno aplauzom svih prisutnih.

Igor Simić je naveo da po slanici Srpske liste podnose ostavku na mjesta poslanika u Skupštini Kosova.

Nikola Kabašić u ime pravo sudnih radnika je rekao da Sr bi napuštaju sve pravosudne institucije.

U ime gradonačelnika je istu pio Dragiša Milović, prvi čo vjek Zvečana, koji je rekao da oni podnose ostavke.

Kapetan Aleksandar Fili pović je rekao da Srbi napu štaju policiju Kosova, nakon čega su oni skinuli uniforme u kojima su prisustvovali sa stanku. Svako ovo obraćanje je propraćeno gromoglasnim aplauzom.

Rusija da shvati da u nuklearnom ratu neće biti pobjednika

GRANATIRANJE NE JENJAVA: Detalj iz predgrađa Kijeva

Dopustimo omladini i školama da svako piše onako kako želi

PODGORICA – Izložba djela crnogorskog slikara Draga na Karadžića biće otvorena u prvoj polovini decembra u Modernoj galeriji. Pred pu blikom će biti svojevrstan presjek njegovog stvaralaš tva tokom posljednjih deset godina. Karadžićeve slike bogate su slojevima znače nja, stoga ne čudi što ga sma traju ,,slikarom lirske vo kacije“ i ,,pjesnikom među slikarima“.

Sa Karadžićem smo se sreli u njegovom ateljeu na Daljmu, nadomak Podgorice. U tom prostoru koji čine dvije pro storije, na policama i zidovima pregršt slika, akvarela i crteža. U prvoj prostoriji tipična sli karska atmosfera – boje, štafe laji, platna – gotova, ali i ona bijela koja tek treba da ,,na seli“ umjetnikov likovni svi jet. Druga prostorija je, kako nam kroz šalu kaže Karadžić, ,,magacin za slike“. Tu su fino posloženi radovi različitih di menzija i iz različitih vremen skih perioda.

Dok posmatramo radove zai sta se potvrđuju riječi likovne kritike – njegova djela se ne či taju, ona se osjećaju. Svaka od tih slika ima svoju priču. U do sta njih se utkalo Karadžićevo interesovanje za muziku i lite raturu. Trenutno najviše čita poeziju i esejistiku, televizi ju manje gleda. Kaže nam da i danas, u trenucima kada ne slika, u rokovnik bilježi zapi se, lirske crtice, kratke osvrte… Pokazuje nam rokovnik – is punjen je od korice do korice. U ateljeu bira koje slike ćemo fotografisati. Odlučuje se za dvije koje će biti predstavlje ne na izložbi – ,,Oblakoliki“ i ,,Mandala (plava)“. Iznosimo ih ispred ateljea i razgovor po činjemo u prelijepom prirod nom ambijentu, okruženi ne vjerovatnim mirom.

POBJEDA: Šta će pred pu bliku donijeti izložba u Mo dernoj galeriji?

KARADŽIĆ: Biće to presjek slika, crteža i akvarela nasta lih u periodu od 2012. do 2022. godine. Imao sam osjećaj da to

Najveća stvar u ovom vremenu je biti normalan

Imam osjećaj da čovjek, kada je u lošem okruženju, ima potrebu da se osami. A ta samoća je plodno tlo za nastanak radova. To je moj jedini odbrambeni mehanizam. Tu se čovjek nalazi u potrebi da se iskazuje, spašava ili nađe neki mir sam sa sobom – kazao je Dragan Karadžić

treba skupiti. Nekoliko izložbi koje su organizovane u vrije me pandemije su zbog korona virusa bile manje posjećene. Na ovoj izložbi će dominirati oko dvadesetak novih radova, a pratiće je i obiman katalog.

POBJEDA: Nazivi Vaših sli ka i izložbi su sastavni dio Vaše poetike – nemaju te žnju da asociraju, oni su ona sadržinska nit koja zahva ta dubok razlog upuštanja u avanturu crtanja i slika nja. Kako ste naslovili ovu izložbu?

na. Čovjek ima potrebu da to vidi na licu mjesta.

POBJEDA: Pošto je riječ o jednoj vrsti presjeka Vašeg stvaralaštva tokom posljed njih deset godina, kako Vam sada djeluje ta cjelina? Ka ko biste opisali tu deceniju osvajanja likovnog svijeta?

promjena fokusa istraživa nja. Kakve promjene pri mjećujete na novijim rado vima?

U djetinjstvu se mnoge stvari ,,odmotavaju“.

Imam osjećaj da kako čovjek više odrasta tako ima direktniju i upečatljiviju vezu sa djetinjstvom

KARADŽIĆ: Ovaj put bih na ziv izložbe preskočio jer će na zivi izložbi na kojima sam se predstavljao u pomenutom periodu biti navedeni u ka talogu. Možda bi to ovog pu ta bilo suvišno. Ne bih mogao imenovati nešto što je prije imenovano na desetak izlož bi. Izložbi je možda bilo i pre više za moje godine, ali one su produkt radne aktivnosti koja je u tom periodu bila pojača

KARADŽIĆ: Kada čovjek sve to vidi na licu mjesta i zidovi ma galerije to biva neka jasni ja slika tog presjeka. U ateljeu je to skoro i neostvarivo. Često kažem da je bijeli zid bolji od nekog lošijeg kritičara. Objek tivizuje sliku, crtež i akvarel samim tim što taj prostor ima neku čistinu i distancu od gle daoca. Očekujem da ću imati neko novo iskustvo tih slika. Neke ću možda pomalo ,,ot pisivati“, a neke ću ,,prihva titi“ – da stojim iza njih sto procentno.

POBJEDA: Prilikom jedne od Vaših posljednjih izložbi kazali ste da u Vašim godina ma dolazi do malih, ali bitnih

KARADŽIĆ: Ta razlika u od nosu na neke ranije radove me je motivisala da pravim ovu izložbu. Novi radovi ima ju uporišta u nekim ranijim ra dovima, ali ne u većini. Neki od novih radova se vežu za istra živanja koja sam imao još 1982. godine. Tada nijesam bio toli ko upoznat sa nekim studija ma, poput Jungove ,,Studije o mandalama“. To me je pod staklo za dosta novih radova tokom posljednjih pet, šest godina. Tu su i nova iskustva koja su vezana za oblakolike forme. One su najbliskije toj strukturi slike kao neke fle ke, kao neki nanosi boje ko ji imaju tu živu stvar – vezu sa umjetnikom i gledaocem. Ima puno elemenata koji su vezani za Mediteran, slika ko je imaju slojevitost i znakovne strukture koje iznova aktivi

ram kroz igru. Dosta tih zna kovnih struktura je vezano za istoriju pisma jer mi je to po znato i blisko. Neki znakovi su vezani za kaligrafski rukopis. Na Dalekom istoku se izme đu crtanja, slikanja i pisanja može staviti znak jednakosti. Nama je možda bliža tradici ja Grčke i četiri parametra –vatra, voda, zemlja i vazduh. Pored indijske duhovne kul ture, i to mi je blisko.

POBJEDA: Tokom posljed njih deset godina u Crnoj Gori su se dešavale razne društvene i političke pro mjene. Da li su i koliko one ,,ugrađene“ u Vaše radove?

KARADŽIČ: To sam donekle pratio, ali na radove nije utica lo. Osim potrebe da se čovjek osami i da se ,,zaštiti“ samim radom nijesam imao nikakvu direktnu vezu. Imam osje ćaj da čovjek, kada je u lošem okruženju, ima potrebu da se osami. A ta samoća je plodno tlo za nastanak radova. To je

Fotografija mora biti vezana za prirodu

POBJEDA: Ne možemo, a da ne pomene mo Vaše fotografije koje upućuju na Vašu vezanost za prirodu. I one su bliske sa Vašim akvarelima, slikama i crtežima –polomljene trske na jezeru postaju linije, uzburkana voda oslikana ploha, a kame na ploča sa fosilnim ostacima složena ap straktna kompozicija. Otkud interesova nje za fotografiju?

KARADŽIĆ: Sjećam se kada sam kao dije te gledao Čehe i Njemce koji su dolazili u ka

njon i nosili aparate i durbine. Meni je to tada bilo čudo od tehnike. Prvi put kada sam do šao do novca, na trafici sam kupio ruski apa rat ,,smjena 8“. Fotografija mora biti vezana za prirodu. Ne može drugačije. Kroz objek tiv tražim pejzaž koji nije rasplinut, nego da ga izbliza gledam. Kao što sebe gledam izbli za, tako da gledam i prirodu. Zbog čega bi pravio rastakanje prirode. Da sam imao ma lo više zdravlja, mislim da sam tu mogao vi še da uradim.

moj jedini odbrambeni me hanizam. Tu se čovjek nalazi u potrebi da se iskazuje, spaša va ili nađe neki mir sam sa so bom. To je možda najvrednija stvar i jedan od elemenata ko ji umjetnika spašava od okru ženja. U samovanju je čovjek najviše koncentrisan na sebe.

POBJEDA: Bili ste na stu dijskim boravcima u Italiji, Njemačkoj, Belgiji, Holandi ji, Španiji, Grčkoj i SAD. Ko liko su iskustva iz inostran stva uticala na Vaš pogled na slikarstvo?

KARADŽIĆ: Mnogo. Proveo sam u inostranstvu sve skupa oko dvije godine. Jednu škol sku godinu sam proveo u Pa rizu, a ovo su bila kraća pu tovanja. U Vašingtonu sam, recimo, bio samo osam dana, ali sam vidio radove mnogih velikana i to mi je bilo osvje ženje. Dok sam bio u Parizu u toku su bile retrospektive 28 umjetnika. Sve su bile vezane za 20. vijek. Imao sam sreće, pa sam obišao i izložbu Kan dinskog u Minhenu i izložbu grafika Direra Sjećam se da je na izložbi Kandinskog bilo oko 2.000 ljudi, bila je tiha mu zika i puno stolica na raskla panje, ali ne onih koje škripe. Nijedna nije mogla zaškripi ti, sve je bilo savršeno. U Pari zu sam vidio i izložbu Sezana koja se pripremala 24 godine. To je bila moja nova škola i ve liko iskustvo. Ništa me drugo nije interesovalo osim rada u ateljeu i obilazaka muzeja. U Parizu sam, recimo, bio kod profesora koji je bio drug sa Sartrom. Možete zamisliti?

Preminuo je nedavno u stotoj godini. Bio je ruski Jevrejin, a njegov otac je bio slikar koji je dijelio atelje sa Sutinom i Ša galom. Bio sam i u tom ateljeu.

POBJEDA: Od početka svog

INTERVJU:

,,Oblakoliki“

Iz ateljea Dragana Karadžića

U samovanjU je čovjek najviše koncentrisan na sebe : Dragan Karadžić

Posljednjih desetak godina, a posebno za ovu izožbu, radovi su poveza ni sa nečim što nije samo u okruženju, nego je stvar duhovne prirode, unu trašnjih istraživanja

višedecenijskog stvaralaš tva inspirativno ste dubo ko vezani za zavičajne am bijentalne prizore. Rodni kraj (Petnjica) za Vas pred stavlja bogatu riznicu. Često ističete da mnogo dugujete rodnom kraju. Zbog čega?

KARADŽIĆ: Na nekim mojim slikama od ranije to je direk tnija veza. Ja i sada kada odem tamo imam osjećaj da sam u nekim mlađim godinama, pa gore uradim najviše radova. Tu sam likovno utemeljen i tu sam rođen. Dva jaka faktora.

POBJEDA: Kada kažete da neka vizuelna pamćenja imaju trajniju komponen tu, da li se to odnosi na neka sjećanja iz djetinjstva. Ko liko su ona prisutna na Va šim slikama?

Stvaranje kao neka vrsta igre

POBJEDA: Na radovima intervenišete specifič nim ritmovima, rukopisom, ali puštate i platno i papir da progovore. Da li je tačno da svaka Va ša slika počinje kao ek speriment, intuitivno se stvara?

KARADŽIĆ: Ima dosta to ga. Te bolje slike tako i za vrše. Ima i nekih slika koje imam osjećaj da ,,smislim“ i možda mi one manje us piju. Tu uspije svaka dru ga, treća, dok me ove prve uvode u neku vrstu igre, ne izvjesnosti koja dovodi do rezultata. U slici koja nasta je uz pomoć intuicije ima i neke srećne slučajnosti da se nešto otvori i biva gene rator za novu sliku. Tu ener giju prenesem i u drugu sli ku. Imam osjećaj da su te dvije slike neka okosnica i imenujem ih kao ,,Brat“ i ,,Sestra“. Volim te dvije slike koje nastaju istovremeno.

ste zaljubljenik dobrog alata i da poznajete stolarski za nat, budući da sami od drve ta izrađujete određene ko made opreme za stan i atelje – klupe, stočiće, police…?

KARADŽIĆ: Tačno je. Napra vio sam skoro sve – stolove, police, krevete, fotelje i to na tri mjesta – u stanu, u ateljeu i na selu. Evo, i ovdje gdje sada razgovaramo, u ljetnjikovcu, napravio sam ove klupe i sto. Volim time da se bavim.

POBJEDA: Vaš rad je okre nut ka prirodi i njenim uni verzalnim kategorijama. Ali, to nije puko prenošenje doživljaja, impresija krajo lika, već transponovanje u slikovno polje vanvremen skih ritmova – tla, vazdu ha, vode… Kakva je ta Vaša priroda?

KARADŽIĆ: To je više bilo ra nije. Ta direktnija veza sa pri rodom kao da je bila ,,zakova na“ za tlo, zemlju, korijenje. Posljednjih desetak godina, a posebno za ovu izožbu, ra dovi su povezani sa nečim što nije samo u okruženju, ne go je stvar duhovne prirode, unutrašnjih istraživanja. To je neka moja priroda ili pri roda koja je vezana za neke energije i naša promatranja prirode koja nije samo na tlu i u vidnom dijelu. Na primjer, prisutne su oblakolike forme koje su poput živih organiza ma koji plove. Ritmovi priro de nijesu samo trava, voda, ne go su to ritmovi kao što je naša potreba za disanjem.

POBJEDA: Je li tačno da ste ozbiljnije pristupili akvare lu tek u 40. godini?

Probuditi osjećaj za klasičnu muziku

NIKŠIĆ – Koncert Crnogor skog simfonijskog orkestra u Nikšiću bio je pun energi je, radosti i života – kazao je francuski dirigent crnogor skog porijekla Mark Koro vić. On je za PR centar oci jenio da je izuzetno važno da orkestar nastupa u svim gradovima države i upozna je publiku sa klasičnom mu zikom.

KARADŽIĆ: Djetinjstvo je generator za mnoge stvaraoce u literaturi, muzici, slikarstvu. Sjećam se, sjedim na pragu ku će i gledam Vojnik. On je para lelno sa pragom. Vi znate da je prag svetinja, granica izme đu spolja i unutra. Bavio sam se horizontom i uvijek sam se pitao šta je to iza. Želio sam da vidim šta je iza tog Vojnika, a iza je bio Nikšić. Radio sam kao dijete mnoge stvari koje su bliske umjetnosti, ali nijesu umjetnost. Radili smo neke ra dove na pločama, u zemlji. Tu su i razni zapisi na kori drve ta koje sam pratio godinama. Oni su se razvijali uporedo sa razvijanjem drveta i taj trag je postajao neprepoznatljiv. Bi li smo u nemogućnosti da do đemo do igračaka, pa sam sam pravio igračke, a pravio sam i neke alatke. Imao sam afini teta za to – otac i majka su bili skloni zanatima. Nijesmo ta da imali loptu, pa je majka pra vila krpenjaču. U djetinjstvu se mnoge stvari ,,odmotava ju“. Imam osjećaj da kako čo vjek više odrasta tako ima di rektniju i upečatljiviju vezu sa djetinjstvom.

POBJEDA: Kad već pomi njete alate, da li je tačno da

KARADŽIĆ: Jeste. Nešto sam bježao od toga. Po definiciji je akavarel najteža slikarska teh nika. Kako sam se bavio lavira nim crtežom, ušao sam u trag da treba i tu da se oprobam. Kada sam došao do nekih pr vih akvarela i dalje sam stidlji vo govorio: ,,To je više crtež, a ovo je samo podloga“. Akva rel i crtež sažimaju četiri el menta koji su u grčkoj filozo fiji postavljeni davno – vazduh je ta prozračnost u akvarelu, voda je sastavio dio akvare la, zemlja, jer je akvarel uvi jek vezan za prirodu, a ako mi neki akvarel ,,uspije“ onda je to vatra.

POBJEDA: U posljednjem razgovoru za Pobjedu kaza li ste da Vam se čini da ,,kul tura uopšte u krizama biva trošak i balast i da se ne vide rezultati na dugoročnijem planu“. Da li ste, u međuvre menu, promijenili mišljenje?

KARADŽIĆ: Nijesam, sve je gore i gore. Za kulturu ne treba kulturan čovjek nego norma lan. To je skoro najveća stvar u ovom vremenu – biti nor malan.

POBJEDA: Ima li ovdje ne ka slika koja je samo Vaša i koju ne biste nikad prodali?

KARADŽIĆ: Ima više njih. Tako sam skrojen – nijesam za rasprodaju – ni ja ni sve sli ke. To je na štetu porodice. Ima ljudi koji bi se snašli sa ovim mnogo bolje.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

FOTO: Iva MANDIĆ

Pod vođstvom Korovića, koji je profesor na Konzervatori jumu u Parizu i dirigent Šved skog radijskog hora i Pariskog orkestra, premijerno je izve dena simfonijska poema „Mi stična ispovijest Svetog Vasi lija Ostroškog i Tvrdoškog“ kompozitora Marka Kova ča i Simfonija broj 9, Es-dur, op. 70 Dmitrija Šostakoviča – Veoma sam uzbuđen što smo izveli djelo Marka Kovača, ko je je fantastično. Radi se o no vom djelu, ali je toliko dobro napisano. Takođe, veoma je dobro za orkestar da izvodi novu muziku u Crnoj Gori. Simfonija broj 9 od Šostakovi ča veoma je posebna jer je na pisana da slavi pobjedu Rusije, ali nije baš bila srećna prosla va i zbog toga je sve sarkastič no i pogrešno – naveo je Koro vić za PR centar. Na pitanje koliko je značajno da CSO ima nastupe van Pod gorice, Korović je rekao da se radi o nacionalnom orkestru Crne Gore. – Kao što ime kaže, treba da

bude orkestar za ljude iz svih crnogorskih gradova. Zato je važno za orkestar da nastupa van Podgorice i upoznaje pu bliku u svim gradovima Crne Gore – kazao je Korović. Upitan na koji način je mogu će novu publiku zainteresova ti za klasičnu muziku, Korović je rekao da je to veliko pitanje. – To je, zapravo, jedno od naj važnijih pitanja. Održavamo koncerte, ali su nam potrebni ljudi koji će im prisustvovati. Mislim da moramo probudi ti osjećaj za klasičnu muziku. U Crnoj Gori ima sjajnih mu zičkih škola, veoma veliki broj djece se bavi muzikom i mora mo napraviti neku vezu sa nji ma da dođu na koncert sa rodi teljima, djedovima i bakama, ali i svim ljubiteljima muzike –naveo je Korović za PR centar. Timpanista CSO-a Srđan Pa lačković kazao je da je kon cert bio interesantan. Ocijenio

je da

van

značajan za orkestar, ali i za sredinu u kojoj nastupa, kako bi se, kako je naveo, upoznala sa muzikom koju nema prili ku često da čuje.

Pijanistkinja Vladana Pero vić, koja je interpretirala kla virsku dionicu u Kovačevoj kompoziciji, kazala je da joj je drago što je učestvovala u pre mijernom izvođenju te kom pozicije.

– S obzirom na to da djelo pr vi put čujemo i izvodimo, to je samo po sebi bilo izazovno –navela je Perović za PR centar. Koncert u Nikšiću je prvi u sklopu mini-turneje po Cr noj Gori pod nazivom „Jese nja putovanja“ u organizaciji Muzičkog centra Crne Gore, a uz podršku Ministarstva kul ture i medija, dok je u koncert u Nikšiću organizovan i uz po dršku Francuskog instituta u Podgorici. R. K.

Odlučnost za razvoj u novom

BUDVA – Sve aktivnosti u procesu aplikacije za sticanje statusa Evropske prijestoni ce kulture doprinijeće kul turnoj transformaciji Bud ve i građenju novog imidža grada sa bogatim kulturnim sadržajima – ocijenila je mi nistarka kulture i medija Ma ša Vlaović.

Ministarka Vlaović i general na direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvara laštvo Milena Mijović Du rutović posjetile su Opštinu Budva, gdje su razgovarale sa

predsjednikom Milom Božo vićem i njegovim saradnicima, kao i timom koji radi na projek tu „Budva – Boka 2028 – Evrop ska prijestonica kulture“. Glavna tema sastanka bile su aktivnosti na projektu ,,Evrop ska prijestonice kulture“, raz matranje dosadašnjih aktiv nosti i koraci koji će uslijediti u narednom periodu.

– Ovo je izuzetno značajan pro jekat kako za Budvu, tako i za cijelu Crnu Goru, a Ministar stvo kulture i medija će pru žiti podršku svim učesnicima

u procesu – navela je Vlaović. Božović je kazao da se Budva odlučila na ovaj korak upravo zbog činjenice da titulu Evrop ska prijestonica kulture dobija ju gradovi koji prepoznaju pro bleme i kojima je neophodna reforma u kulturnom smislu. – Uključivanjem Boke i osta lih gradova planiramo da, uko liko postanemo Evropska pri jestonica kulture 2028. godine, omogućimo cijeloj Crnoj Gori da promoviše kulturu i kultur nu raznolikost na evropskom nivou – naveo je Božović.

Mijović-Durutović je naglasi la opredijeljenost svih aktera uspješnoj realizaciji projek ta, ali, u slučaju da se titula ne dobije, istakla je da Budva na ovaj način pokazuje odlučnost da se razvija u novom pravcu. Članovi tima koji rade na apli kaciji predstavili su na sastan ku sve što je do sada urađeno i ono što Budvu u narednim fa zama očekuje.

Na sastanku je bilo riječi i o potrebi izrade programa ra zvoja kulture na opštinskom nivou, koji je jedan od uslova za sticanje statusa, uz podsje ćanje da je u toku izrada na cionalnog programa razvoja kulture koji će biti dobra os nova za ovaj dokument. R. K.

je nastup

Podgorice

Sa

,,Mandala (plava)“

partije

Ništa od nastavka serije Bulsa

PODGORICA – I pored odlične igre Demara Derozana, Čikago je poražen od Bostona 123:119. Bulsi nijesu iskoristili priliku da dođu do prvog niza od tri pobjede, Seltiksi su na sedam minuta do kraja vodili 14 razlike i bilo je jasno da kontrolišu utakmicu.

Derozan je za Bulse ubacio 46 poena, a raspoložen je bio i Nikola Vučević, koji je meč završio sa dabl-dabl učinkom – 24 poena (14-10 iz igre, 5-4 trojke, bez slobodnih bacanja), 12 skokova i tri asistencije i ukradenom loptom.

Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da se zaustavi najbolji tim Istoka iz prošle sezone. Džejson Tejtum je imao 36 poena i 12 skokova, dok je Malkolm Brogdon dodao 25 poena uz samo jedan promašaj iz igre.

Dalas je savladao Toronto 111:110, uz još jednu odličnu partiju Luke Dončića, koji je još jednom bio maestralan i vodio svoj tim do pobjede. Slovenački as je osmi put uzastopno ubacio preko 30 poena, a jedini koji je to do sada uradio u prvih osam mečeva sezone bio je Vilt Čemberlen 1959. i 1962. godine. Ipak, legendarni košarkaš i dalje drži prvo mjesto, s obzirom na to da je imao i seriju od 23 utakmice sa takvim učinkom.

Luka je imao 35 poena uz neke sjajne šuteve, a jedan težak

je donio Dalasu veliko vođstvo pred kraj treće četvrtine. Imao je i osam skokova, šest asistencija, tri ukradene lopte i blokadu. Na drugoj strani, Ou Džej Anunobi je u Reptorsima imao 27 poena.

Šampion iz 2021. Milvoki je pobijedio Minesotu 115:102. Janis Adetokunbo je imao tripl-dabl sa 26 poena, 13 skokova i 11 asistencija. Džru Holidej je bio efikasniji sa 29 poena, dok je u ekipi kod Minesote Entoni Edvards upisao 24 poena. Baksi imaju skor 8-0 i jedini su neporaženi u NBA ligi. Klivlend je sjajno počeo sezonu, savladao je Detroit u gostima 112:88 i ostvario sedmu pobjedu, uz samo jedan poraz. Iako su igrali bez Dariusa Garlanda (koljeno) i Donovana Mičela (zglob), Kavalirsi su i bez njih rutinski stigli do slavlja.

Pobjednički sastav predvodili su Džeret Alen sa 23 poena i sedam skokova, Kevin Lav sa 21 poenom, 10 asistencija i osam skokova, te Džedi Osman sa 15.

Kejd Kaningem je predvodio Pistonse sa 19 poena, po pet skokova i asistencija.

Bruklin je uz 28 poena Kevina Djurenta bio i više nego ubjedljiv u Vašingtonu – 128:86.

Rezultati: Detroit – Klivlend 88:112, Indijana – Majami 101:99, Filadelfija – Njujork 104:106, Vašington – Bruklin 86:128, Boston – Čikago 123:119, Memfis – Šarlot 130:99, San Antonio – Los Anđeles Klipers 106:113, Dalas – Toronto 111:110, Nju Orleans – Golden Stejt 114:105, Minesota – Milvoki 102:115, Finiks – Portland 106:108, Los Anđeles Lejkers –Juta 116:130. S. J.

,,Studenti“ ne žele prvi da se posreće domaćinu

PODGORICA – Pobjedom u Baru protiv Mornara, košarkaši SC Derbija su probili led na gostovanjima, pa ,,studenti“ sa dvije pobjede u prvih pet kola (prvu su upisali kod kuće protiv Cibone) mirnije ulaze u nastavak sezone, počev od današnjeg gostovanja Megi, u tradicionalnom podnevnom terminu ,,fabrike talenata“.

Mega je loše otvorila sezonu, sa svih pet poraza, i uz Borac je jedina ekipa u ABA ligi bez pobjede. Za beogradski tim je pobjeda imperativ, kako bi se pomjerila sa začelja, posebno što će u naredna dva kola, nakon reprezentativne pauze, imati uzastopna gostovanja Mornaru i MZT-u.

Imperativ pobjede domaćih bi mogao da ide u prilog SC Derbiju, da pokuša da se domogne druge uzastopne pobjede u gostima i krene ka sredini tabele, odnosno, plej-of zoni… – Još jedno teško gostovanje kod agresivne i brze ekipe, koja igra sve bolje iz meča u meč. Njihova ekipa je sklopljena od mladih igrača koji imaju veliku želju i ambiciju. Moramo da odgovorimo fizički i budemo maksimalno fokusirani na defanzivne zadatke koje imamo. Mi ćemo se potruditi i daćemo sve od sebe da utakmicu

U

SC DERBI

I pored poraza od Bostona, crnogorski košarkaš Nikola Vučević je imao razloga za zadovoljstvo, i to zbog drugog susreta u proteklih godinu i po sa jednim mladim navijačem Bulsa.

Kada je prvi put kao igrač Čikaga gostovao u Bostonu, u aprilu 2021. godine, Vučević je potpisani dres sa brojem devet poklonio 11-godišnjem Stefanu, koji se liječio od kancera.

Godinu i po kasnije, na istom mjestu, Nikola je ponovo sreo dobro poznato lice, ali je ovoga puta povod bio srećan – mladi navijač Čikaga je došao u dvoranu da bi crnogorskom asu javio da se izliječio, noseći natpis ,,Hey, Vooch, I did it (Hej, Vuč, uspio sam)“.

Stefan je nakon toga pokazao i drugu poruku: ,,Pobijedio sam kancer. Možeš i ti. Nikad ne odustaj“, poručio je Stefan.

uvedemo u naš ritam – rekao je Andrej Žakelj, trener SC Derbija. SC Derbi ima polovičan bilans sa Megom, ostvaren u prošloj sezoni. Na debiju u ABA ligi, ,,studenti“ su u prvom kolu prošle sezone doživjeli težak poraz u gostima sa 101:68, ali su se revanširali u ,,Morači“ sa 83:62. – Čeka nas izuzetno težak meč protiv mlade i kvalitetne ekipe Mege koja je još uvijek bez po-

bjede i sigurno je da će tražiti svoju šansu da je upravo protiv nas ostvare. Energiju i fokus što smo imali protiv Mornara u Baru moramo prenijeti sjutra na utakmicu jer se jedino tako možemo nadati pobjedi –istakao je Emir Hadžibegović, krilni košarkaš SC Derbija. Mega je u prethodna dva meča kod kuće poražena od Igokee i Cibone (nakon produžetka). U gostima je gubila protiv FMP-a, Zadra i Partizana.

Radović i Bakić u borbi za prvu svjetsku medalju

PODGORICA – Crnogorski stonoteniseri, paraolimpijci Filip Radović i Luka Bakić, doputovali su u špansku Granadu i odradili prvi trening uoči nastupa na Svjetskom prvenstvu. Granada je poslije četiri godine okupila najbolje stonotenisere svijeta, a na jug Španije doputovala su 333 takmičara iz 51 države svijeta. Crnogorski dvojac, predvođen trenerom Nikolaeom Lupuleskupom, boriće se za prvu svjetsku medalju, jedinu koja nedostaje crnogorskom paraolimpijskom pokretu. Radović je na kraju kvalifikacionog ciklusa nastup obezbijedio kao najbolji junior svijeta (igrači do 23 godine) i treći na seniorskoj rang listi. Bakić je plasman na svoje prvo Svjetsko prvenstvo zaslužio kao trenutno peti igrač na listi Svjetske parastoni tenis federacije.

U Granadi će, u kategoriji

S10, nastupiti ukupno 16 igrača i to pet najbolje rangiranih sa pet kontinenata, najbolji stonoteniser do 23 godine, sedam najboljih sa svjetske liste i tri igrača koji su dobili specijalnu pozivnicu. To će biti drugi nastup Radovića na prvenstvu svijeta, nakon što je 2018. godine u Celju zaustavljen na korak

od medalje, u četvrtfinalu. Osvajao je medalje na prvenstvima Evrope – bronzane u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebrnu u švedskom Helsingborgu 2019. godine.

Nosilac je jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021. godine.

– Očekuje nas vrlo zahtjevna utakmica protiv ekipe SC Derbija koja igra vrlo dobro. Njihova igra umnogome zavisi od tandema američkih bekova koji kontrolišu igru u organizacionom i šuterskom smislu.

Vjerujem da ćemo prenijeti i podići nivo energije i povezanosti iz prethodnog kola. Ako to bude slučaj, imaćemo čemu da se nadamo iz ove utakmice – kazao je trener Mege Marko Barać S. J.

Bakić, koji će debitovati na Svjetskom prvenstvu, osvajač je ekipne bronzane medalje sa prvenstva Evrope iz Helsingborga 2019. godine, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem. Šampionat u Malagi zvanično će početi mečevima u konkurenciji dublova i mješovitih parova. Pojedinačni dio šampionata startovaće u srijedu, dok će dan kasnije početi takmičenje u kategoriji S10.

Šampionat u Granadi igraće se po novom sistemu – takmičenje po grupama zamijeniće nokaut faza i eliminacioni mečevi od osmine finala.

Organizator je saopštio da će prva tri dana šampionata biti odigrana 152 meča u dublu – 82 stojeća igrača i 70 igrača u invalidskim kolicima.

Takmičenje u singlu za muškarce i žene počeće u srijedu i biće na programu ukupno 315 mečeva – 183 u stojećim kategorijama i 132 u invalidskim kolicima.

Nastup Radovića i Bakića u Granadi finansira se sredstvima Ministarstva sporta, opredijeljenim za program Paraolimpijskog komiteta za 2022. godinu. R. P.

Boston bolji od Čikaga i pored odlične

Demara Derozana i Nikole Vučevića

Navijač Čikaga pobijedio kancer, pa zahvalio Vučeviću

Košarkaši SC Derbija danas u podne gostuju Megi, u 6. kolu Admiralbet ABA lige

Emir Hadžibegović na prošlosezonskom meču protiv Mege

,,Plavi“ i dalje bez pobjede u gostima

,,Plavi“ reprezentativnu pauzu dočekuju sa po tri pobjede i poraza, dok Igokea ima skor 4-2.

Iako su bili u igri za pobjedu do samog kraja, čini se da je prvo poluvrijeme, umnogome, odredilo sudbinu meča.

Podgoričani su u prvoj polovini meča primili čak 63 poena, na kraju utakmice 103, i sa tako katastrofalnom igrom u odbrani nijesu mogli do pobjede. Da li umorni zbog non-stop putovanja na ovoj 10-dnevnoj turneji, ili, pak, zbog nečeg drugog, tek igrači crnogorskog šampiona nijesu bili raspoloženi i spremni za čvršću igru u defanzivi, već su sve karte bacili na napad, ali to nije bilo dovoljno jer su naletjeli na još napadački raspoloženijeg domaćina.

Izabranici Vladimira Jovanovića su, time, seriju od tri uzastopna gostovanja na dva fronta završili sa dva poraza, pošto su izgubili i u Železniku od FMP-a, dok su jedino slavili u Londonu. Izgubili su i treći meč na strani, pa su i dalje bez pobjede u gostima na startu sezone u ABA ligi…

POLUVRIJEME

ZA ZABORAV

Podatak da je u prvoj četvrtini primila 32 poena, tek četvrti put u istoriji ABA lige više od 30 poena u starnoj dionici, dovoljno govori sa

kakvom defanzivnom energijom je Budućnost ušla u meč u Laktašima. Podgoričani su ubacili četiri trojke iz osam pokušaja (Kameron Rejnolds dvije, Fil But i Marko Jagodić-Kuridža po jednu), imali su četiri ofanzivna skoka (domaćin dva), ali odbranom nijesu uspjeli da isprate dobar šut sa distance. Igokea je lako postizala koševe iz reketa (prije svega Tanasković sa osam poena), čemu svjedoči odličan šut za dva poena (14-12).

Alfa Kaba je meč otvorio zakucavanjem, a tokom prve dionice su se ekipe osam puta smjenjivale u

vođstvu, pri čemu je imala najviše tri poena prednosti (19:16), a Igokea ,,plus osam“ (32:24)…

U drugoj četvrtini je Budućnost popravila procente šuta za dva poena (sa 50 na 60 odsto), ubacila je još tri trojke (po jednu Rejnolds, Tre Bel-Hejns i Eron Vajt), ali je defanzivno ostala na ,,nivou“ iz prve dionice. Prednost Igokee u ovoj četvrtini je išla do devet poena (39:30), ali je Budućnost u nekoliko navrata prilazila na dva poena zaostatka, posljednji put na 56:54, minut i po prije kraja, ali do odmora više nije pogodila iz igre, pa je Igokea na polovini

meča imala sedam poena prednosti (63:56).

KASNO BUĐENJE

Budućnost je u trećoj četvrtini popravila odbranu (primila 20 poena), ali je pokvarila šut sa distance (10-2), pa nije uspjela da na najbolji način valorizuje defanzivu. Igokea je u prvoj polovini kvartala čuvala prednost, najviše sa devet razlike (69:60), ali je Budućnost odgovorila serijom 7:0, koju je zaključio trojkom bivši igrač tima iz Laktaša - Edin Atić za izjednačenje na 73:73. Tada je, međutim, došlo do pada koncentracije u odbrani, pa

JOVANOVIĆ: Gledaoci su uživali, ali ja nijesam

Trener Budućnosti Vladimir Jovanović je kazao da je utakmica bila vrlo interesantna, na veliki broj poena. - Vjerujem da su gledaoci u Laktašima uživali, ali ja nijesam. Od početka smo bili dosta mekani u odbrani, praktično smo ,,otvorili“ njihove najbolje napadače što se tiče šuta, što me donekle i ne čudi, ali me čudi da smo u prvom poluvremenu primili dosta poena iz reketa - rekao je Jovanović. Drugo poluvrijeme je bilo bolje, ali...

- Mislim da smo u drugom poluvremenu napravili neku reakciju, igrači su se ,,skupili“ i odigrali dosta drugačije, posebno u odbrani. Došli smo do egal rezultata, ali smo i u tim trenucima ispadali iz dalje trke, sa greškama koje su bile stvarno jeftine, ponekad i početničke, koje je Igokea pretvarala u brze poene. Na kraju, imali smo priliku za šut za izjednačenje, eventualno pobjedu, ali smo zakasnili. Čestitam Igokei na pobjedi, a nama poslije skoro dvonedjeljnih putešestvija slijedi povratak kući, kratak odmor i nastavak rada - istakao je Jovanović.

su Bel-Hejns i Vajt izgubili po loptu u napadu, što su na drugoj strani kaznili Kondić i trojkom Rej za vođstvo domaćih od 80:73. Nije se ni Budućnost predavala, pa je do kraja, zahvaljujući i trojki Igora Drobnjaka uz zvuk sirene, smanjila zaostatak na posjed (83:81) pred četvrtu dionicu.

Kaba je odlično otvorio posljednjih 10 minuta, sa pet poena je vratio vođstvo ,,plavima“ na 88:85, nepunih sedam minuta prije kraja, ali je vođstvo od 89:87, nakon jedno pogođenog bacanja Jagodića-Kuridže, bilo posljednje na meču za goste. Isti igrač je trojkom

izjednačio na 92:92, ali je Igokea za minut i 41 sekundu stigla do odlučujuće prednosti od 100:94. Istina, ukazala se šansa u finišu, i pored nekoliko promašenih šansi. Na 103:101, pet sekundi prije kraja, Rej je imao šansu sa penala da ,,zaključa“ meč, ali je promašio oba slobodna bacanja. Kaba je uhvatio loptu, i predao je Belu-Hejnsu, ali je plej Budućnosti potrošio preostalo vrijeme da pretrči skoro čitav teren a da ne uputi šut za produžetak ili pobjedu… Budućnost u narednom kolu, 19. novembra, gostuje Ciboni. S. J.

stio je lijepu priliku da savlada drugoplasirani tim šampionata skandinavske države i jednog od favorita Evropskog kupa jer je vodio čak sedam razlike – 22:15 u 41. minutu.

CETINJE – Dvorana ,,Lovćen“. Gledalaca: 1.500. Sudije: E. Kulović i V. Skaljić (Bosna i Hercegovina). Sedmerci: Lovćen 7 (4). Isključenja: Lovćen 6, Runar 12 minuta.

LOVĆEN: Lutovac (12 odbrana), V. Abramović, Stanojević, Perišić, Krivokapić 6, Pajović 2, Kaluđerović 4, D. Pejović 3, Vujović, Radojević 5, Latković, P. Abramo-

vić, Mandić 5, Eraković 1, Radoičić, Ž. Pejović 5.

RUNAR: Helberg (4 odbrane), Bjernstad (4 odbrane), Bergli, Tuzov 3, Rambo 10, Bjaland-Toning, Furu 3, Bojsen 1, Lindel, Rivesje 4, Miklebust 3, Vulvik 3, Strem 4, Ekman.

Rukometaši Lovćena dostojno su završili evropski nastup, prvi nakon tri godine.

U revanšu drugog kola EHF Evropskog kupa, u prvom meču nekog kontinentalnog takmičenja na Cetinju od 2009, izabranici Vlatka Đonovića remizirali

Sjajno je igrao cetinjski tim koji do tada nijednom nio bio u zaostatku, da bi gosti smanjili na 22:18, potom i na 23:20, ali su Darko Pejović i Filip Krivokapić odveli Lovćen na pet razlike prednosti.

Bilo je i 26:22, a onda je Runar u finišu napravio razliku 4:0, da bi u 56. prvi put poveo – 29:28.

Lovćen je preokrenuo pogocima Krivokapića, Runar odgovorio istom mjerom, a konačan rezultat postavio je Žarko Pejović 11 sekundi prije kra-

Budućnost Voli je izgubila ,,revolveraški obračun“ od Igokee sa 103:101, a u Laktašima je poražena nakon četiri uzastopne pobjede, prvi put od 5. oktobra 2017. godine.

su sa Runarom 31:31. Ukupni pobjednik unaprijed je

bio poznat jer je norveški tim sedam dana ranije na svom te-

renu slavio 32:21.

Crnogorski šampion propu-

Rukometni savez Crne Gore našao se u ogromnom problemu na dan prvih utakmica D grupe Evropskog prvenstva nakon što je krov dvorane ,,Morača“ popustio usljed obilnih padavina.

Vremena za pravu sanaciju nije bilo, a lokve su se bile stvorile nekoliko redova ispod VIP zone. Na ruku organizatoru nije išlo to što je kiša padala gotovo cijeli dan, istina, nešto slabijim intenzitetom u satima pred početak prve utakmice (18 h).

Pokušano je da se šteta ublaži, da se voda koliko-toliko ukloni sa ,,spornih“ mjesta, gdje su stavljane vreće sa pijeskom. Na krovu podgoričke dvorane u akciji ,,spasi što se spasiti može“ našao se i predsjednik RSCG Petar Kapisoda

Srećom, tokom mečeva krov nije prokišnjavao. Drugo kolo grupe D igraće se sjutra, posljednje u srijedu. Očekuje se da će kiša do tada prestati.

Direktor sportskih objekata Podgorice Vojkan Marković istakao je da se radi o velikoj krovnoj površini i da problem na krovu nije moguće uočiti kada nema kiše. Najavio je da će nadležne službe, čim to omoguće vremenski uslovi, učiniti sve da problem bude riješen. – Mi radove možemo da sprovodimo samo kada nema kiše – rekao je Marković.

Evropsko prvenstvo za rukometašice najveći je sportski događaj koji se organizuje u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti. Domaćini šampionata su još Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Rukometašice Crne Gore fenomenalnom igrom

Magična noć u

Zvaničan oproštaj Katarine Bulatović i Andree Klikovac

Mala ceremonija uoči meča rukometašica Crne Gore i Španije. Dva nekadašnja desna beka našeg nacionalnog tima, Katarina Bulatović i Andrea Klikovac, zvanično su se oprostile od dresa ,,lavica“. Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda uručio im je uokvirene dresove. Bulatović je sa Crnom Gorom osvojila olimpijsko srebro i evropsko zlato 2012, dok je Klikovac bila dio šampionskog tima na prvenstvu Starog kontinenta.

Za ovakve mečeve se treba roditi i biti vrhunski sportista, propustiti sve one male, velike – slatke stvari koje život donosi… ,,Lavice“ su sve po strani ostavile, zaboravile na brige, probleme, povrede, bolesti, i sinoć u ,,Morači“, na premijeri Evropskog prvenstva, zgromile Španiju – 30:23.

Velikim trijumfom otresle su sa leđa veliki teret i sada mogu da misle na četiri boda koja bi im u glavnoj rundi, u Skoplju, otvorila vrata završnog turnira. Ljubljana je i dalje daleko, ali se vidi, a bistriji pogled biće ako ,,lavice“ sjutra savladaju Njemačku, a onda i u posljednjem kolu D grupe Poljsku.

Crnogorske rukometašice majstorski su odgovorile obavezama u odbrani, u napadu je bilo grešaka, ali nijesu u konačnom donijele glavobolju i strah za bodove. – Bilo je veoma teško jer smo dugo čekale start prvenstva. Konačno se i to dogodilo i drago mi je što smo otvorile turnir pobjedom. Sanjale smo Španjolke, stalno pričale o njima, gledale ih i veoma sam srećna što se ovako završilo – kazala je Ema Alivodić poslije prvog trijumfa nad Španijom od 2012.

PLESALE KAO ,,RATNICE“

Obećanje je ispunjeno, lakše se diše, opasne Španjolke

su taktički nadmudrene, a do prvog gola došle su tek u sedmom minutu iz kontre preko Karbal Barbose (3:1). Vodile su ,,lavice“ računa o svemu u defanzivi (tri puta za minut i po blokom su spriječile da lopta dođe do gola), pa su svaku grešku u napadu, a do odmora tehničkih je bilo 12, kompenzovale preko najvažnijeg dijela igre. Prednjačila je Tatjana Brnović, ali i ostale su bile na visini zadatka, prije svih sa gola sjajna Marina Rajčić (do odmora devet odbrana i sedmerac), koja je uspjela da potpuno umiri šuteve najbolje Barbose. Bek španskog tima zamijenjena je sredinom prvog poluvremena. Odlično su igračice Bojane

Blistav start crnogorskih rukometašica na Evropskom prvenstvu!

Selektorka Bojana Popović kazala je da je dugo čekala ovaj trenutak.

– Dugo smo čekale ovo, trenutak da počne Evropsko prvenstvo i da zaigramo pred našom publikom. Bile smo maksimalno ozbiljne do kraja. Znale smo da se Španija bori svih 60 minuta.

Srećna sam zbog djevojaka, uživale su na terenu, a želim da zahvalim i publici koja je bila sjajna i nosila nas do pobjede – kazala je selektorka Popović.

Crna Gora je na krilima navijača povela 6:1, potom je uslijedio pad.

– U prvom poluvremenu imale smo veliki broj tehničkih grešaka, što je Španija kažnjavala. Nekoliko puta

Popović branile ,,liniju“, nijesu se naigrale pivotkinje… Bilo je grešaka, gošće su nekoliko puta dolazile na minus od dva gola, a totalni preokret kod 11:9 spriječila je Rajčić sa dvije zicer odbrane.

Španjolke su četiri gola, od devet do odmora, postigle iz tranzicije, ali su dosta promašivale i griješile. Za to je, opet, bila ,,kriva“ odbrana

nam je lopta iskliznula iz ruke, a bilo je i situacija u koje nije trebalo da se uvlačimo. Poklonile smo im mnogo pogodaka i na odmoru smo se dogovorile da to ne smije da nam se

našeg tima i sa gola Rajčić. CJELINA JE SVE

Duži period su Milena Raičević i drugarice tečno igrale pozicioni napad, lijepo su i golove rasporedile, a omalena Silvija Navaro (povrijedila se minut i po prije kraja prvog poluvremena) uspjela je da zaustavi samo jedan šut. Cijedile su napad Španjolke

UKNJIŽILE ISTORIJSKI REZULTAT PROTIV ŠPANIJE: Crnogorske ,,lavice“

,,Morača“ prokišnjavala, i Kapisoda u ,,akciji spašavanja“

Španiju na premijeri D grupe Evropskog prvenstva u Podgorici

,,Morači“

Dugo

čekale

smo

ranije, organizatorka je igre, za razliku od Budućnosti gdje je lijevi bek. Odlično je odradila svoj posao – prokomentarisala je Popović.

Selektor Španije Hose Ignasio Prades nije mogao da bude zadovoljan.

– Znali smo koliko će biti teško. Nijesmo dobro počeli meč, kao ni drugo poluvrijeme. U ponedjeljak imamo novu šansu da upišemo prve bodove, moramo još mnogo da radimo.

Lijevi bek Aleksandrina Kabral Barbosa nije mogla da se razigra protiv moćnih ,,lavica“.

dešava – istakla je Popović. Milena Raičević odigrala je perfektan meč i upisala 14 asistencija.

– To je Milenin posao, ona to zna odlično da radi. Ima potpuno drugačiju ulogu nego

koliko god su mogle, ali koncentracija Đurđine Jauković, Raičević, Đurđine Malović i ostalih bila je na maksimumu. Takva igra – hrabra, strpljiva, sa faulovima često na ivici isključenja, donijela je Crnogorkama višak od pet golova u 10. minutu (6:1). Vodile su ,,lavice“ i nakon odmora 15:10, 16:11, bilo je ,,plus šest“ u 38. minutu, tri minuta kasnije

19:12, ne gubeći fokus sa odbrambenih zadataka. Sa druge strane, Španjolke se nijesu proslavile u odbrani, prvo isključenje zaradile su u 33. minutu, drugo tri minuta kasnije, a od 40. minuta djelovale su nemoćno i grubom igrom pokušavale da spriječe šuteve. Sa takvom igrom su ,,potonule“, uz tehničke greške za Ginisa – 22 (za ovaj nivo takmičenja)! Posljednjih

Iz mog ugla

30 23 12 9 Selektor: Bojana Popović

Navaro (jedna odbrana) Kasteljanos (6 odbrana) Kampos 4 (3) Aroherija 2 Gutijeres 3 Ećeverija 1 Gonsales 2 Lopes 1 (1) Gasama 1 Spunjini Rodriges Espinola Valdivija Čapčet 1 Arkos 3 Kabral-Barbosa 5

RADIČEVIĆ: Pobjeda u pravo vrijeme i na pravom mjestu

Tribine dvorane ,,Morača“ nijesu bile popunjene do kraja, nije ni bilo očekivano zbog previsokih cijena karata koje je odredila Evropska rukometna federacija, ali je naša reprezentacija ipak imala sjajnu podršku na putu do trijumfa.

– Hvala cijeloj Crnoj Gori, svima koji su nas podržavali u dvorani i pored malih ekrana. Dali su nam ,,vjetar u leđa“, a mi smo kao i uvijek bile hrabre lavice na terenu. Ispoštovale smo dogovor, drago mi je što smo bile pametne, strpljive i nijesmo dozvolile da nas ponese euforija, što nam se dešavalo – kazala je kapitenka Crne Gore koja igra svoje posljednje veliko takmičenje.

– Ponosna sam na tim, igrale smo vrhunsku odbranu na čelu sa izvanrednom Marinom Rajčić i to je recept za dalje.

Devet godina i 11 mjeseci ,,lavice“ su čekale na pobjedu nad španskim ,,ratnicama“.

– Pobjeda je došla u pravo vrijeme i na pravom mjestu, pred našim navijačima. Španija je uvijek nezgodan protivnik, nijesu se predavale 60 minuta, ali smo sprovele sve što smo spremale posljednjih mjesec. Nijesmo im dozvoljavale da rade ono što najviše vole, bile su ,,izgubljene“ na startu, dijelom zbog atmosfere. Vjerujem da ćemo na krilima navijača letjeti do trijumfa nad Njemačkom i Poljskom – poručila je Radičević

MARINA RAJČIĆ, HEROINA SA GOLA:

Zasluga cijele ekipe, moramo ostati čvrsto na zemlji

Crna Gora je deklasirala Španiju, a na golu je blistala Marina Rajčič

– Mnogo bitne intervencije, ali to je zajednički uspjeh jer je odbrana doprinijela mom učinku i ubjedljivoj pobjedi. Publika je, takođe, učinila svoje, nadam se da će atmosfera biti ovakva i protiv Njemačke, na koju smo se već fokusirale. Očekujem i da tribine budu još više popunjene. ,,Lavice“ su sada nadomak cilja da u Skoplje odu sa četiri boda.

12 minuta selektor španskog tima je presing igrom probao da zbuni domaćina kod 22:14, ali Itana Grbić sa dva važna gola se potrudila da ,,zabiberi“ brze reakcije španskih rukometašica.

šću,,lavice“ koje su do kraja fizički bile nadmoćne… – Priželjkivani start. Vidi se koliko smo zadovoljne i srećne, ispoštovale smo dogovor i sve je išlo po planu. Odbrana je bila odlična, golmanke Sudije: Vraneš i Veninger (Austrija)

Nijesmo dozvolile Španiji da nas ,,uspava“

Petrović predsjednica ŽRK Budućnost Bemax

Ušle smo savršeno u meč, bolji start nijesmo mogle da zamislimo. Velika energija, ali uz hladne glave. Djevojke su bile koncentrisane, vidjelo se da su se taktički vrlo dobro bile spremile za Španiju. Po reakcijama s klupe bilo je jasno da je dogovor ispoštovan. Bolja smo selekcija od Španije, igrale smo bolji i ljepši rukomet.

Mnogo je bitno otvoriti turnir pobjedom i tako probiti led, ali ne smijemo dozvoliti euforiju. Dobro je da se vidi rezultat rada tokom priprema, u svim aspektima, ali ako ne nastavimo ovako sve može da ode u drugom pravcu. Sigurana sam da djevojke, posebno one iskusnije, znaju da je ovo samo jedna utakmica, da ima još mnogo posla i da treba ići korak po korak. Kad se završi meč treba da se ,,resetuju“ glave i razmišlja o narednom rivalu. Samo ako gledamo u svoje dvorište i mislimo o prvoj sljedećoj utakmici, možemo se pripremiti na najbolji način.

Slijedi Njemačka, koja je vrlo kvalitetna ekipa, fizički jača, viša od Španije. Mislim da ćemo morati malo dublje da izlazimo iz zone, možda da igramo 5-1 odbranu, ali o tom-potom. Ne sumnjam u znanje Bojane Popović.

su odradile sjajan posao, ali tek smo krenule, ovo je samo prvi korak – poručila je Brnović. A. MARKOVIĆ N. KOSTIĆ Foto: I. MANDIĆ S. VASILJEVIĆ Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 3.019 Sedmerci: Crna Gora 3 (3), Španija 7 (4) Isključenja: Crna Gora 8, Španija 6 minuta. CRNA GORA ŠPANIJA Rajčić (12 odbrana i sedmerac) Batinović (tri odbrane i sedmerac) Radičević 5 (2) Kadović Jauković 5 Pletikosić Godeč Bulatović Popović Malović 4 Ćorović Brnović 4 Alivodić 3 Raičević 3 Pavićević 3 Grbić 3

U susret Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala.

Do sada je odigran 21.

Osmi Mundijal odigran je 1966. na engleskom tlu, a iz ruke kraljice Elizabete Druge ,,zlatna boginja“ završila je u rukama –domaćina.

Engleska je tada postala treći domaćin koji se domogao najvažnijeg trofeja u fudbalu.

Džef Harst je sa tri pogotka bio junak finala sa Zapadnom Njemačkom (4:2), a pamti se posebno drugi gol koji je ostao jedna od većih enigma u istoriji šampionata svijeta.

Lopta je pogodila prečku i odbila se na zemlju, pomoćni sudija iz Sovjetskog Saveza, Tofik Bahramov, sugerisao je glavnom Gotfridu Dinstu da je lopta prešla liniju i Englezi su mogli da slave. Kasnije, TV snimak ovakvu odluku nije potvrdio, ali ni demantovao. Ni dan danas nije jasno da li je Bahramov donio ispravnu odluku.

Ulaznica za finalni duel koštala je 50 penija, a gledalo ga je 96.924 gledaoca. Početak je bio šokantan za Gordi Albion. Helmut Haler je već u 12. minutu donio prednost Njemcima, da bi šest minuta kasnije izjednačio Harst, a Martin Piters u 78. donio preokret.

Dvanaest minuta dijelilo je Engleze od pobjede u regularnom toku, ali je Volfgang Veber u 89. rastužio domaćina.

Otišlo se u produžetke gdje je Harst ,,pokupio“ slavu...

Dugo nakon Mundijala prepričavale su se riječi selektora Engleske Alfa Remzija, koji je u pauzi pred produžetke igračima kazao: ,,Već ste jednom dobili utakmicu, sada je dobijte još jednom“.

Harst je u 101. minutu Englesku približio trofeju, a devetnaest minuta kasnije, trećim golom u finalu, postavio konačnih 4:2.

,,RAĐANJE“ EUZEBIJA

Početak Mundijala obilježile su neke manje popularne stvari –afričke reprezentacije odbile su da učestvuju u kvalifikacijama jer su smatrale nepravednom odluku da igraju baraž s azijskim selekcijama.

Tako se SP 1966, izuzimajući Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, svelo isključivo na selekcije iz Evrope, Južne i Srednje

Engleska bajka

Pas pronašao ukradeni trofej

Trofej Svjetskog prvenstva bio je ukraden sa izložbe u londonskom muzeju, ali ga je sedmicu kasnije, nakon opsežnih pretraga, u južnom dijelu grada pronašao pas po imenu Pikls U žbunu, zamotana u novinu, ,,zlatna boginja“ bila je neoštećena.

Amerike.

Prvi nastup upisao je Portugal, sa fudbalskim mađioničarem Euzebiom. Postigao je devet pogodaka, tri više od drugog na listi strijelaca, Helmuta Halera Portugalci su upisali tri pobjede u prvom dijelu šampionata, a onda se u četvrtfinalu sastali sa DNR Korejom (Sjeverna Koreja) koja je u grupi izgubila od SSSR (2:0), remizirala sa Čileom (1:1) i u meču odluke savladala Italiju 1:0, priredivši najveću senzaciju šampionata.

Du Ik Pak postigao je u 42. minutu pobjedonosni gol i poslao ,,azure“ kući. Navijači su ih nekoliko dana kasnije u Rimu zasuli trulim povrćem.

Portugal i Koreja odigrali su najefikasnijih 90 minuta na šampionatu. Korejci su na „Gudison parku“ u Liverpulu poslije samo 25 minuta vodili 3:0, da bi na scenu stupio Euzebio i postigao dva gola do poluvremena. Nije se zaustavio, u nastavku je dao još dva.

Tačku je stavio Žoze Augusto u 80. za konačnih 5:3.

Euzebio je bio strijelac i u polufinalu s Engleskom, ali je Bobi Čarlton postigao jedan više i odveo domaćina u finale.

Portugal je u meču za treće mjesto bio bolji od SSSR (2:1).

KRAH BRAZILA

Brazil je u Engleskoj doživio krah – stigao je na SP kao dvostruki uzastopni osvajač šampionata, a kofere spakovao poslije grupe. ,,Karioke“ su na startu pobijedile Bugarsku 2:0, a onda pretrpjele poraze od Mađarske i Portugala – oba 3:1.

Pele zbog povrede nije mogao da nastupi u posljednja dva meča.

BEZ JUGOSLAVIJE

Jugoslavija nije učestvovala na Mundijalu 1966. godine. Milan Galić bio je sa četiri pogotka najbolji strijelac u kvalifikacijama.

Dva je postigao Dragan Džajić, a značajnu ulogu imali su Fahru-

Izvještaj pod nazivom ,,Doping u Njemačkoj od 1950. do danas“, povezao je reprezentaciju Zapadne Njemačke iz 1966. s korišćenjem nedozvoljenih sredstava

Franc Bekenbauer je 1966. debitovao na SP. Kao igrač i selektor učestvovao je na još četiri Mundijala. Nikada nije završio ispod trećeg mjesta

Utakmice u Engleskoj prvi put su putem satelita bile prenošene direktno na televiziji

din Jusufi, Josip Skoblar, Velibor Vasović, Vladica Popović, Vladica Kovačević, Spasoje Samardžić, Vladimir Durković, dok je sa scene otišao Dragoslav Šekularac ,,Plavi“ su bili u grupi sa Francuskom, Norveškom i Luksemburgom, i zauzeli treće mjesto sa sedam bodova, koliko su imali i Skandinavci. N. KOSTIĆ

Mundijal 1966. održan u kolijevci fudbala, trofej prvi put pripao Gordom Albionu

PODGORICA – Sve utakmice 15. kola Meridianbet 1.

CFL na programu su danas – derbi se igra na terenu OFK Titograd, gdje će Dečić ugostiti Sutjesku od 17 časova.

Pored bijega na vrhu tabele, fudbaleri Budućnosti imaće poseban motiv da pobjedom protiv Arsenala uljepšaju rođendansko slavlje najvatrenijih navijača – ,,varvara“. Duel pod Goricom zakazan je za 16 časova.

Fudbalski dan otvoriće Rudar i Petrovac pod Golubinjom (14 h), sat kasnije sastaće se Iskra i Jedinstvo u Danilovgradu, dok će Mornar u sudaru sa Jezerom na ,,Topolici“ tražiti izlaz iz krize (16 h).

SUDAR KANDIDATA

ZA TITULU

Dečić i Sutjeska igraju derbi nakon kojeg oba tima žele da budu lideri. Dva tima trenutno dijele drugo mjesto sa po 24 boda, dok je Budućnost prva sa 25, pa je jasno da derbi u Podgorici može imati višestruki

značaj. Oba tima derbi dočekuju u ne baš sjajnom ambijentu – Dečić je vezao četiri remija, Sutjeska je poražena od Budućnosti u Nikšiću, tako da i jedni i drugi osjećaju imperativ i pritisak, svjesni značaja bodova.

Tuzani, ipak, danas na Starom aerodromu, ali ne na kampu FSCG već na terenu OFK Titograda, žele da pokažu moć i da s razlogom ,,jurišaju“ na oba trofeja… – Dosta nekih stvari se poklopilo. Imali smo kadrovskih problema, na nekim utakmicama nijesmo imali ni sreće, tako da smo ušli u jednu seriju remija, ali i pored toga nalazimo se u samom vrhu, a istovremeno produžen je niz bez poraza. Naravno, svjesni smo da u borbi za sam vrh moraju dolaziti pobjede i da nam treba trijumf, ali ne smije biti pritiska i nervoze. Radimo dobro i potrebno je da zahtjeve sprovedemo u djelo – objasnio je Jovan Nikolić, vezista Dečića. Nikšićani su tokom sezone ostavili utisak tima koji igra po sistemu ,,toplo-hladno“. Ali, Nikolić cijeni matični klub i smatra da ih čeka težak posao. – Sutjeska ima dobar tim. Neće biti lako. Ali, uvjeren sam da možemo prikazati i bolju partiju nego na nekim utakmicama ranije i da imamo čemu da se nadamo. Moramo pokušati da na pravi način otvorimo meč, dobro odradimo zahtjeve u odbrani, a onda se nadam da možemo do pozitivnog ishoda – naglasio je Nikolić.

Šampion je nesrećno izgubio minulog vikenda od Budućnosti, pa je samim tim ponovo ostao i bez liderske pozicije, a danas će odmjeriti

snage sa Dečićem, još jednim konkurentom za titulu. Mlađani prvotimac Lazar Žižić svjestan je da Tuzani posjeduju zavidan individualni kvalitet, zna i da neće biti lako, ali očekuje trijumf svog tima. – Igrali smo dobro i protiv Budućnosti, pogotovo u drugom poluvremenu, ali ostali smo bez bodova i prvog mjesta na tabeli. Sad igramo sa Dečićem koji je sakupio, kao i mi, 24 boda do sada. Dakle, u ovom kolu mogao bi se desiti i rasplet u vrhu tabele, mogao bi današnji rezultat da bude presudan i u borbi za jesenju titulu i mislim da smo svi svjesni važnosti meča.

Strateg Nenad Brnović podsjeća da su u prethodnom meču bili bolji od Dečića, te da se nada da će ponoviti dobru igru i vratiti se neporaženi.

– Imamo mnogo kadrovskih problema, prate nas već duži period povrede, čak i neke mnogo ozbiljne, a zbog kazni u derbiju ovog puta nećemo moći računati ni na Krstovića ni Konrada. Ipak, vjerujem ovim momcima, a i protiv Budućnosti su potvrdili da umiju da se izdignu iz situacije u kojoj smo se našli. Nijesmo imali sreće prošlog vikenda, ali zato očekujem da protiv Dečića dobru igru krunišemo pobjedom. Igra naš aktuelni rival tvrde mečeve, pogotovo kada je domaćin, ali očekujem pobjedu i vjrujem da ostajemo u vrhu prvoligaškog karavana – rekao je trener Brnović.

FEŠTA POD GORICOM

Direktan duel konkurenata za titulu mogla bi da iskoristi Budućnost da eventualno uveća bod prednosti u odnosu na Dečić i Sutjesku, koji će igrati u komšiluku na Starom aerodromu.

Utakmica ,,plavih“ sa Arsenalom ima i slavljeničku notu, budući da ultrasi podgoričkog tima najavljuju spektakl povodom 35. rođendana.

Mnogo je razloga koji izabranike Miodraga Džudovića obavezuju da protiv Tivćana ,,pojure“ pobjedu i odigraju za aplauz.

– Pamtim ,,varvare“ i dok sam bio igrač. Uvijek su bili tu, nekad ih dođe 100, nekad 1.000, a nekad i više. Navijači su pokretač ekipe. Kada izađemo na teren, svi osjećamo adrenalin zbog njihovog prisustva.

Svuda prate klub i jako su bitan faktor za ekipu. Siguran sam da će igrači, kako se to kaže, ostaviti srce na terenu i na pravi način čestitati ,,varvarima“ rođendan. Očekujem lijepu atmosferu i vjerujem da će doći puno ljudi na stadion da svi zajedno budemo dio spektakla pod Goricom – rekao je Vladan Savić, pomoćni trener Budućnosti. Ambicije domaćina su jasne: – Težimo da ostvarimo ciljeve

i pobjeda je uvijek imperativ. Nebitno da li igramo kod kuće ili na strani, nevezano ko je protivnik, rezultat je uvijek primaran. Znamo da bi nas trijumf ostavio na vrhu tabele, a to je i ambicija najboljeg kluba u državi – kazao je Savić, koji priželjkuje utakmicu kao što je bila prošla sa Tivćanima. – Volio bih da bude kao prošli put sa Arsenalom kojeg smo dobili 4:0 u Kotoru. Ipak, sada će biti mnogo teži meč, iz razloga što se rival organizovao, namjestili su se igrački i rezultatski, djeluju dosta dobro i visoko su pozicionirani. Ekipa Arsenala ima malo specifičan sistem, ali mi znamo naše mogućnosti. Vjerujem da ćemo dokazati da smo bolji –dodao je Savić. Budućnost je preuzela ulogu lidera nakon prošle pobjede nad Sutjeskom, dok je Arsenal hit jeseni, tim koji je bez poraza na posljednjih šest nastupa, a ostvario je i plasman u polufinale Kupa. – Uspjeh u Nikšiću nam je

mnogo donio, ne samo prvo mjesto nego i priliku za nastavak trke za trofej. Momci su raspoloženi, vrijedno rade, prati nas pozitivna atmosfera i očekujem da budemo na još većem nivou. Tokom sedmice smo radili na otklanjanju grešaka, a očekujem da protiv Arsenala ponovimo pozitivne stvari iz prethodna dva meča koja smo riješili u svoju korist – ističe Savić.

Arsenal je apsolutni hit. Tivćani su prvi put u elitnom rangu, ali su nakon 14 kola četvrti sa samo dva boda manje od lidera. I, upravo danas Arsenal gostuje Budućnosti i teoretski može nakon ove runde da bude prvi. – Pokazalo se da možemo da igramo sa svima. Igramo hrabro i sa istim pristupom uvijek. Upravo taj pristup i dobri rezultati u gostima gurnuli su nas u gornji dio tabele i samim tim bez pritiska odlazimo na teško gostovanje. Budućnost jeste favorit, ali odlazimo sa ciljem da pokažemo da nijesmo

slučajno u vrhu, da rezultat u Kotoru kada su slavili Podgoričani nije bio realan i da ostavimo što bolji utisak. Ne možemo da prijetimo, zna se ko je favorit, ali nakon serije dobrih rezultata idemo u dobrom raspoloženju da igramo i potvrdimo dobru formu – kazao je Danilo Bakić, koji će danas imati priliku da igra protiv rođenog brata Marka, koji je od ove sezone član Budućnosti.

ZANIMLJIVO NA DNU

Rudar ponovo osjeća blizinu opasne zone nakon što je osvojio bod iz posljednja dva kola. Pritisak Jedinstva, kao najbližeg pratioca, Pljevljaci će pokušati da odbiju pozitivnim epilogom protiv Petrovca.

Bjelopoljci su na ,,minus jedan“ od ,,luke spasa“, a danas u derbiju začelja gostuju Iskri, koja sa Mornarom dijeli posljednje mjesto u prvoligaškom karavanu.

Krizu rezultata Barani će nastojati da prekinu u duelu sa Jezerom... D. K. – R. P. – Ra. P.

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 100. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Marko Bojović u 64. i Đukanović u 73. minutu. Žuti kartoni: Čavor, Damjanović (Grbalj).

GRBALJ: V. Popović, Nijaveđi (od 89. Stojanović), Marko Bojović (od 74. Golub), Đukanović, Čavor, Vilotijević, Mladenović (od 90+2. Petović), Pajović, Radulović, Damjanović, Vučetić.

PODGORICA: Agović, Radenović (od 86. Mrvaljević), Neto (od 77. Mirković), Janik, Ivanović, Vukčević, Vuković (od 77. Habibović), Prelević, Maraš (od 23. Pavlićević), Božović, Radunović (od 77. Radusinović).

Grbalj je seriju loših rezultata prekinuo protiv Podgorice i tako napravio važan iskorak, dok je Podgorica zastala na putu ka baražu.

Zeta 0

Bokelj 0

GOLUBOVCI – Stadion: „Trešnjica“. Gledalaca: 150. Sudija: Vasilije Ljumović Žuti kartoni: Von (Zeta), Đurović, Obradović, I. Vukčević (Bokelj).

ZETA: Karadžić, Von (od 90+2. P. Vukčević), Cmiljanović (od 70. Mihaljević), Peruničić,

Ukšanović, Kalačević, Rakočević (od 90+2. A. Krstović), Puletić (od 33. S. Krstović), Muratović, Đ. Vukčević, Miranović.

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Krivokapić, Đurović, I. Vukčević, Kašćelan, Popović (od 72. Vraneš), Macanović, Obradović, Čavor, Sklender.

Bokelj nije uspio da dođe do pobjede protiv Zete, ali je i bodom nastavio pozitivnu seriju i sačuvao prvo mjesto.

Nikšić 1 Kom 3

NIKŠIĆ – Pomoćni teren kraj Bistrice. Gledalaca: 100. Sudija: Lazar Čađenović. Strijelci: Globarević u 69. (Nikšić), Ajković u 21, Knežević u 52. (iz penala), Kažić u 75. minutu (Kom). Žuti kartoni: Mirković (Nikšić), Knežević (Kom).

NIKŠIĆ: Mićanović, Kecojević, Hadžibegović, Vuković, Milić, Perišić (od 85. Tadić), Globarević (od 70. Pajović, od 85. Nenezić), Đukanović (od 54. Miura), Videkanić, Mirković, Todorović.

KOM: Vuksanović, Ajković, Ljumović, Mujović (od 85. Bojić), Kažić (od 85. Đukanović), Gazivoda (od 70. Radonjić), Radulović, Peličić, Golubović, Dujović (od 85. Bubanja), Knežević (od 63. Radičković).

Kom je opravdao ulogu favorita na gostovanju Nik-

Igalo – Otrant nije odigrano

Utakmica Igalo – Otrant Olimpik zbog natopljenog terena nije odigrana. Takmičarska komisija Fudbalskog saveza odrediće novi termin.

šiću i tako nastavio borbu za gornji dio tabele.

Berane 3

Mladost DG 0

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Vođević. Strijelci: Račić u 47. i 55, Čađenović u 72. minutu. Žuti kartoni: Perošević, Kosović (Berane).

BERANE: Z. Aković (od 65. G. Aković), Perošević, Mugoša, Muković, Račić (od 75. Kosović), Čađenović, Vujačić (od 59. Vulević), Vukićević (od 59. Guberinić), Jeknić, Stojanović (od 75. Ne. Tmušić), Ni. Tmušić.

MLADOST DG: Đurović, Ivanović, Bracanović, Perišić, Krstović (od 71. Drmač), Medojević (od 46. D. Mugoša), Popović (od 57. Vuković), Bujiša (od 57. M. Mugoša), Orahovac (od 57. Piranić), Ondong – Mba, Stanisavić. Berane je uspjelo u derbiju da dođe do ubjedljive pobjede protiv Mladosti i tako, bez obzira na poraz od Otranta, jasno pokaže da ne odustaje od borbe za sam vrh. Početkom nastavka Račić je sa dva gola trasirao put ka trijumfu domaćina.

Priredio: R. PEROVIĆ

London centar derbija

PODGORICA – Čelzi dočekuje Arsenal u derbiju 13. kola Premijer lige (13 h). Londonski rivali u međusobni duel ulaze nakon kontinentalnih uspjeha – ,,plavci“ su se plasirali u nokaut fazu Lige šampiona, a ,,tobdžije“ bez problema prošle grupnu fazu Lige Evrope.

Inače, juče je odigrano pet mečeva ove runde, u kojima su gosti slavili u dva, isto toliko je završeno u korist domaćina, a jedan je završen bez pobjednik. Tim Pepa Gvardiole pobijedio je Fulam sa 2:1, Lids je u poluvremenskom preokretu (1:2) na kraju slavio protiv Bornmauta sa 4:3 dok su Notingem i Brentford odigrali neriješeno sa 2:2. Bodove u gostima u prvim mečevima 13. kola osvojili su Brajton (pobijedio je Vulvs u gostima 3:2) i Lester u meču na terenu Evertona (2:0). Na engleskom tlu gosti su u boljem ritmu, a o tome svjedoči tabela – prvo mjesto i čak 10 bodova prednosti u odnosu na Čelzi koji je nedavno doživio težak poraz od Brajtona. Dolazak Arsenala na ,,Stamford bridž“ mogao bi da bude

Mlađa kadetska reprezentacija igraće dva meča protiv Turske

Kavaja odabrao 20 igrača

PODGORICA - Selektor mlađe kadetske reprezentacije Crne Gore Radovan Kavaja saopštio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u prijateljskim utakmicama sa Turskom naredne sedmice. Kavaja je pozvao 20 igrača - golmani: Uroš Ilinčić (Budućnost), Tomaš Đurović (Iskra); odbrana: Vasilije Novaković (Arsenal), Zarija Stamatović, Zarija Mugoša, Lazar Martinović (Budućnost), Miloš Maraš (Grafičar, Srbija), Maksim Đukić (Berane); vezni red: Stefan Mijović (Kom), Luka Brajović, Vuk Vukmanović (Budućnost), Nikola Balević (Budva), Matija Nikčević, Igor Jokanović (Sutjeska), Vasilije Kračković (Zeta), Balša Raičević (Iskra), Minja Knežević (Rudar), Andrej Božović (Kom); napad: Uroš Đukanović (Voždovac, Srbija), Stefan Đurić (Zeta). Dueli Turske i Crne Gore igraju se 8. i 10. novembra u Antaliji, sa početkom u 14 časova. R. P.

razlog za zabrinutost domaćeg trenera Grema Potera, pogotovo što je protivnik pokazao da ove sezone može da pobijedi najveće timove lige. Vidjevši kako se Čelzi lako raspao kontra Brajtona, igrači poput Gabrijela Žezusa i Bukajoa Sake vide šansu da se naigraju na terenu komšija. Biće zanimljivo vidjeti učinak Pjera Emerika-Obamejanga, koji je protjeran iz Arsenala od strane Mikela Artete, a danas će vjerovatno predvoditi napadačku liniju ,,plavaca“ prvi put

nakon odlaska sa Emirejtsa. London će biti centar još jednog meča punog klase – Totenhem će na ,,Vajt Hart Lejnu“ ugostiti Liverpul (17.30 h). ,,Pijevci“ se drže mjesta u vrhu, dok ,,redsi“ kaskaju i neuobičajeno su van priče oko titule. Četa Jirgena Klopa je na ,,minus 15“ od lidera i pokušaće nešto da promijeni po tom pitanju. Aston Vila će dočekati Mančester junajted (15 h), a u istom terminu sastaće se Sautempton i Njukasl, odnosno, Vest Hem i Kristal Palas. D. K.

Serija A (13. kolo): Juventus dočekuje Inter, na ,,Olimpiku“ igraju Roma i Lacio

Šansa za ,,staru damu“ da pokrene sezonu

PODGORICA – Juventus je doživio debakl u Ligi šampiona, a nije previše uspješan ni u Seriji A – večerašnji derbi sa Interom u 13. kolu Serije A (20.45 h) možda je prilika za ,,staru damu“ da pokrene sezonu.

,,Crno-bijeli“ su osmi na tabeli, ali mnogo nijesu odmakli ni ,,crno-plavi“ koji su bolji za dva mjesta, uz dva boda prednosti od rivala iz Torina.

Juventus se već duže suočava sa kadrovskim problemima, ali jednu brigu manje mogao bi da ima trener Maks Alegri. Iz kluba stižu informacije da je napadač Dušan Vlahović spreman za igru i očekuje se da povede napad protiv velikog rivala.

Gradski derbi na ,,Olimpiku“ odigraće Roma i Lacio (18 h), ljuti rivali iz Rima, koje razdvaja jedno mjesto i jedan bod na tabeli. ,,Vučica“ je četvrta i ima 25, a ,,nebo-plavi“ peti sa 24 poena... Bolonja će igrati sa Torinom (12.30 h), Monca je domaćin Veroni (15 h), a Sampdorija će u istom terminu ugostiti Fiorentinu (15 h).

Napoli je juče u gostima savladao Atalantu 2:1, Empoli minimalno pred svojim navijačima slavio u duelu sa Sasuolom, dok je meč između Salernitane i Kremonezea završen bez pobjednika - 2:2.

Druga liga, 15. kolo

Premijer liga (15. kolo): Čelzi dočekuje Arsenal, Totenhem igra sa Liverpulom

Paša je u Baru i Ulcinju od aga uzeo skoro milion škuda

Izvještaj jednog povjerenika iz Skadra o pokretu Turaka od 13. juna 1691. godine: „Skadarski paša će krenuti sju tra sa svojom vojskom iz Pod gorice da bi napao Crnu Go ru. Do sada mu, iz vani, nije stiglo više od pet stotina lju di. Zaraze nema više nigdje. Fuste nijesu krenule, odnosno one dvije što su se vratile, jed na sa devet, a druga sa dvade set i tri zarobljenika. Treća se nije vratila, ne znam ni hoće li se i vratiti, jer su rođaci čla nova posade počeli već da ih oplakuju. Proteklih dana Pa ša je bio u Baru i Ulcinju, gdje je dobio skoro million škuda. Od svih aga je pokupio novac”. ***

Vanredni providur Nikolo Erico piše Senatu 15. septem bra 1691. iz Kotora: „Pošto je prošlih dana Sulejman-paša od Albanije došao u ravnicu da uzme da nak tamošnjim plemenima, primorao me je da ojačam veo ma važno Cetinje sa vojnicima sa jedne od dviju galija, pa iako nije imao pratnju koja bi mo gla da zabrine, smatrao sam da je dobro da preduprijedim ono što bi moglo da se dogo di. Pokušao je preko Turčina Mustafe da dvije nahije, Crm nica i Rijeka, smještene na ob ali Skadarskog jezera, koje su bile poplavljene prošle zime, primora na pljačke, plašeći tamošnje stanovnike prijet njom da će ih uništiti. Da bih suzbio strah koji se počeo širiti, pozvao sam tamošnje kneževe i dao im nalog da ne prihvate zahtjeve neprijatel ja, jer bi to bilo štetno po njih same, a morali bi postati tur ski podanici. Ne gubim nadu da će slijediti tu namjeru, a ne ki od njih su veoma voljni da tako postupe, ali preklinju da budu podržani i branjeni od vojske Vaše Premudrosti, jer

im njihova isturena pozicija ne omogućava da sami to čine, a i zadnji pašin pokret je to doka zao, pošto su osjetili prve upa de silom ih je podjarmio, iako potom, poslije svog poraza, ni je više upravljao njima”.

***

Kavalir Ivan Antun Bolica pi še vanrednom providuru 15. septembra 1691. godine: „Prošle noći, oko četiri uju tru, došao je do mene jedan iz Dobrskog Sela, koga sam posebno poslao na Žabljak da bi izvidio okupljanje Su lejman-pašine vojske. Saop štio mi je da je juče sigurno došlo ovamo oko dvije hilja de ljudi na čelu sa Mustafom, koji je namjeravao da tog ju tra iznenada napadne okol na sela i da pokuša da i oko ovog mjesta izvrši neke ope racije, na šta su do sada uka zivali njegovi pokreti. Uvje ravam Vašu Ekselenciju da će im se naša malobrojna vojska hrabro suprotstaviti, ali bi bi lo dobro kada se to dogodi da Vaša Ekselencija pošalje neku pomoć, jer kao što je poznato Vašoj Jedinstvenoj Kreposti, vojska kojom raspolažem nije dovoljna da brani utvrđenja”.

***

Vanredni providur Nikolo Eri co piše Senatu 29. aprila 1692.

godine:

„Posvetio sam se potpu no odbrani koju sa mojim ovlašćenjima mogu da sprove dem. Ojačao sam Cetinje jed nom domaćom četom, nare dio da se naoružaju udaljenija plemena Crne Gore na koja se ne vrše napadi“.

***

Sulejman-paša piše kneže vima i popovima Crne Gore aprila 1692.

„Ot čestitoga Sulejman-paše, pišem u Crnicu svijema knezo vima i popovima. A poto toga, da znate, ako ste rajetinci Ca revi i moji, hote k mene. Ako li nijeste, a ja ću k vami. Ako Bog da i hote da vidimo za moj po klon, s ovom knjigom hote me ne. Ako li se huzdate u koga, ne ka me čeka, ako Bog da da se udrimo ja i on. Što komu Bog da, toga će bit, a za tace (?) se ne bojte. Tace vi neću držat, ni se žapate (?) za to”.

***

Generalni providur Danijel Dolfin piše Senatu 30. maja 1692. iz Šibenika: „U vrijeme mog boravka u

Drobnjaci i Nikšići su u povlačenju izgubili samo dva čovjeka, ali je to dobro nadokna đeno oslobođenjem dva glavara i glavnih kneževa plemena sa obale koje je paša zarobio u povlačenju iz Grahova i koji su bili okovani u turskom logoru, pa su oslobođe ni u ovom uspješnom napadu hrišćana

ovom gradu prispjela su mi obavještenja Vanrednog Provi dura Kotora, Presvijetlog Gos podina Erica koja potvrđuju ranije vijesti da je hercegovački Paša krenuo sa jakim snagama na Grahovo i da je hrabro odbi jen (...) Drugim obavještenjem, Presvijetli Gospodin Vanredni Providur mi javlja da su ple mena iz Crmnice, naši poda nici, ugroženi prijetnjama Sulejman-paše od Albanije da

U početku napada na Komane Turci su imali uspjeha, jer su zaplijenili stoku, zarobili ponekog i zapalili tri napuštene kuće, a u četvrtoj, sa još osam članova svoje porodice, hrabro se branio izvjesni Siveršević (Sjeverušić) i sa toliko upornosti, da su se svi žrtvovali u plamenu

će im opustošiti zemlju ako mu se ne potčine ili ne plate harač – zatražili od Njegovog Pres vijetlog gospodstva ili da bu du slobodni da ga priznaju kao vazali ili da budu odvedeni da žive drugdje ili da im se pomo gne protiv sile...“.

***

Generalni providur Danijel Dolfin piše Senatu 9. juna 1692. godine: „Poslije uzaludnih pokušaja oko Grahova, hercegovački Paša je zaprijetio da će napasti Drobnjake, kojima je oprezni Presvijetli Vanredni Providur poslao u pomoć Nikšiće. Tako, ne samo u cilju da odvrati ne prijatelja od namjere, već je iz među dva plemena uspostav ljeno savezništvo zakletvom o zajedničkoj odbrani i pritica nju u pomoć prilkom svakog sukoba (…) Pošto se Paša uda ljio sa tih granica, ohrabrili su se hajduci iz Hercegovine pa su u velikom broju prema pla nu Presvijetlog Vanrednog Providura pljačkali ispod Gac ka sa 500 ljudi. Tamo su se su kobili sa 300 Turaka koji su se okupili pod vođstvom jednog Alajbega, kada su čuli za upad. Hrišćani su ih napali i hrabro upali u njihov logor. Poslije nešto otpora uspjelo im je da ih natjeraju u bjekstvo posje kavši dvadeset Turaka, a dobar broj ih se udavio u obližnjoj ri jeci. Hajduci su zaplijenili ša tore, mnogo oružja i dva dža ka praha. Pošto su opustošili logor, hrabro su nastavili da koriste svoju prednost i uni štili mačem i ognjem sedam sela, zaplijenivši dosta stoke sa kojom su se povukli u svoja staništa i odbili hrabro i srećno napade Turaka, koji su se opet skupili i progonili ih. Izgubili

su samo dva čovjeka, ali je to dobro nadoknađeno oslobo đenjem dva glavara i glavnih kneževa plemena sa obale koje je Paša zarobio u povlačenju iz Grahova i koji su bili okovani u turskom logoru, pa su oslobo đeni u ovom uspješnom napa du hrišćana…” ***

Donosimo izvode iz knjige „Crna Goraizvještaji mletačkih providura 1687-1735“, koju je priredio Ferdi nando Ongania, pre veo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

Generalni providur Alesan dro Molin piše Senatu 12. ju na 1692. iz Splita: „Vladika sa Cetinja, koji se vrijedno brine o našoj držav noj koristi, prozrio je namje re nekih glavara Crne Gore u pregovorima sa Turcima da zanemare službu Vašoj Pre vedrosti, pa je savjetovao Gos podinu Vanrednom Providu ru Duodu da bi bilo dobro da pozove te kneževe u Kotor da bi ih obavezao novom zakle tvom na vjernost našoj drža vi. Došli su u pratnji samoga Vladike i zakleli se. Međutim, kada je Kapetan iz Podgorice čuo da su odsutni, procijenio je da je to dobra prilika da se okoristi kod tih plemena, pa je na brzinu skupio u okolini hiljadu ljudi, a skadarski Paša mu je poslao u pomoć još pet stotina. Pošto su naši obavije šteni o tom okupljanju, a po menuti glavari se odmah vra tili kući, stigli su na vrijeme da se suprotstave napadu 23. maja, koji je počeo na Komane najizloženije selo prema gra nici. U početku su Turci imali uspjeha, jer su zaplijenili sto ku, zarobili po nekog i zapalili tri napuštene kuće, a u četvr toj, sa još osam članova svo je porodice, hrabro se branio izvjesni Siveršević (Sjeveru šić, prim. pr.) i sa toliko upor nosti, da su se svi žrtvovali u plamenu. Pošto su se tamoš nji seljani latili oružja i pošto su im pritekli u pomoć susje di, zapodjenuli su kraću hra bru bitku i sa toliko žestine su je vodili da su natjerali Turke da popuste i da sramno pobje gnu, ostavljajući šezdeset mr tvih, mnogo ranjenih, napus tivši plijen, roblje, osim jednog dječaka i tri žene, u zamjenu za koje su naši zarobili trojicu njihovih. Ovaj dobri događaj ne samo da će još više naljuti ti Osmanlije protiv ovih ljudi, već će ti ljudi još više biti privr ženi i protivni podaništvu ne vjernicima”. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Crkva Sv. Arhangela Mihaila u Gornjim Rogamima

Natpis na Crkvi Sv. Arhangela Mihaila u Gornjim Rogamima, Piperi Klesani lik sveca na Crkvi Sv. Arhangela Mihaila u Gornjim Rogamima

Njegošev državnički trijumf

Dah renesanse tokom XVI sto ljeća sa zidina drevnog bokeš kog grada miluje suro stijenje u zaleđu, a očaravajuće blista u književnom djelu „Opis za liva i grada Kotora“, koje kit njastim perom ispisa darovi ti pjesnik Ivan Bona Bolica: „Boginje, dajte mi, dakle, pra vo da vodim vas namo stje novitim škriljama, stijenju, dupljama i pustim pećinama Lovćena gore, od snijega ro šenim još, i bespućima mlada lačku što smjelu zovu snagu... Potom brda blizanci šiljatim vrhovima bodu zvijezde na nebu, te no Lovćen se lijevim bokom, a desnim Perast bo žanski širi; niti Apenini ni Ro dopi, ni Osa tesalonska ravni im nisu. Usred Lovćena pe ćinčina strašnih ima i rupa, a on krunom svojom zaposjeda nebesa ona, odatle sjedeći gle diš svo nebo i zemlju svukud i daleki Krf, ergo, i Keraunska brda ona i najposle Skadarsko sa prostranom jezero vodom“. Crna Gora lišena svjetlosti mi ra, prigušena u tjeskobnom, ali slobodarskom stijenju i kršu. Siluete poraženih vojski. Na diru novi osvajači u blještavim uniformama. Slavu mitskog Lovćena vjekovima pronose njegovi sinovi, hrabri branioci, markantni vitezovi, koji uskim, samo njima znanim stazama ponosito dolaze u šarmantnu, zaklonitu, gospodstvenu Boku Kotorsku, koja je iskreno želje la crnogorski barjak, umjesto lepršanja mletačkih, francu skih, austrougarskih zastava.

KOLOS S NJEGUŠA

Kultura, raznolikost i bogat stvo Boke, komponovano i na

Njegoš je govorio: „Ja sam slobodan čovjek; ja ne pripadam ni Rusiji, ni Austriji, ni Turskoj; ja nikome ne pripadam. Ja sam samostalan, slobodan čovjek“!

trgovačkoj moći flote i odvaž nih kapetana i pomoraca, iz njedrila je uspješne pjesnike, znamenite slikare. Privlačila umjetnike. Radost baroknih pjaceta, čari raskošnih pala ta, gostoljubivost i divljenje otmjenih vlastelina, poseb no u Prčanju, uživao je kolos s Njeguša, crnogorski vladar Petar II Petrović Njegoš Sunce slobode sa Cetinja i bla gotvorni stihovi poete i vladi ke opijali su srca, milovali duše njegovih prijatelja. Zrak Sre dozemlja, ugodni mirisi mora, godili su Njegoševom vanred no lijepom fizikusu, darovali notu lagodnosti oštrini i finoći njegovog uma; đe je plamsala državnička misao, patriotska žudnja za formalnim međuna rodnim priznanjem Crne Go re. Zborio je śetno crnogorski vladika: „Srećan bih se sma trao da mi je viđeti postavlje nu političku granicu, prizna tu od Sila, pa makar to bilo i na granici više Dobrskog sela“. Austrija osvaja Crnogorsko primorje. Širi upliv uz crno gorski krš. Odvlači, ionako skromne ljudske snage. Po driva krhki razvoj Crne Go re. Zapośeda vrijednu arhiv sku građu Mletačke Republike. Crnogorski vladika Njegoš ra strzan između slavnih borbi neustrašivih predaka, želje ra tobornih glavara za novim bit kama, ali i tmurne stvarnosti, nevoljno potpisuje sporazum o ustupanju manastira Stanje

vići i Maine snažnoj, ,,crnožu toj“ carevini. Znao je da nema mogućnosti da srčana, ali ma lobrojna crnogorska vojska odbrani dio svoje zemlje. Raz boritost, gorštačka mudrost i vladarski instikt prevladali su ponos i zaludnu pogibiju.

BRILIJANTNA DIPLOMATSKA KORESPONDENCIJA

Sljedstveno, genijalnost pje sničkog duha Njegoš pretače u promišljenu, dostojanstve nu diplomatsku aktivnost. Sa Cetinja 12. avgusta 1838. piše Vencelu Feteru fon Lilien bergu: „Što Vaša Ekselencija spominjete da sam ja u Beču dao Nj. Svjetlosti knjazu Me ternihu i Vama čestno slovo da ću ja raditi da se granice razdi jele među Crnom Gorom i dr žavom Nj. Veličestva impera tora austrijskoga, to je istina. I zaista da je Vaša komisija s takvom spravedljivošću po stupala u naznačeniju grani ca s kakvom sam ja, one bi se

do sada bile i razdijelile; no s onim postupanjem i namje renijem kako čini Vaša komi sija dosadašnja trudno će se u tome djelu uspjeti. A što Va ša Ekselencija pominjete ako ja želim promijenuti misao, ja je drugojačije promijenu ti ne mogu već ako bi sve one sobstvenosti crnogorske koje zahtijeva Vaša komisija ustu pio, pa i s tim ne bi uspjeo nika kva dobra učiniti, samo bi pro tivu sebe vaskolik crnogorski narod vaoružio. Vašoj Ekse lenciji poznato je dobro koli ko ste me puta uvjeravali i Vi i Nj. Svjetlost knjaz Meternih da razdjelenije granica među Bokom i Crnom Gorom gleda će se svršiti najspravedljivijim načinom, da se ne učini ni jed nome ni drugome pogranič nome plemenu nikakve štete niti uzimanja sobstvenosti, to li ga lišiti i onoga o čemu živi i bez česa ne može suštestvova ti. Ja znam doista da ste Vi i da nas istoga mnjenija, no budite uvjereni da se ovamo na grani

ci sasvim protiv toga postupa. Ja se nadam zacijelo, kako bi ste Vi došli i stvar razvidjeli, da bi se granice svekolike u krat ko vrijeme razdijelile. U sluča ju da Vašoj Ekselenciji važniji poslovi ne dopuste doći, a ono kogagod izvolili budite poslati ili narediti da tom stvari uprav lja, ja sam gotov sa svijema mo gućijema silama poraditi da se učini kakogod dobar dospjetak ovome djelu koje je teže meni nego ikome drugome.“

IZVANREDNI VANJSKOPOLITIČKI

USPJESI

Protokol o razgraničenju iz među Crne Gore i Austrije pot pisan je 1841. Državnički tri jumf. Izvanredan diplomatski uspjeh. Kolosalno, jer Crna Go ra nije bila međunarodno pri znata država, a Habzburška monarhija jedna od vodećih ve lesila, sa davno utemeljenom, prestižnom diplomatijom. Obuzdati neustrašivost Crno goraca, uzaptiti bujicu njiho vih ratnih pokliča i česte, an tičke pogibije, mučilo je i lirsku dušu vladike Njegoša. A tek žeđ za međunarodnim prizna njem crnogorske samostalnosti oplemenilo je njegov diplomat ski nerv i snažno razvilo viziju državnosti. Ugovor o miru iz među Crne Gore i Hercegovi ne sklopljen je u Dubrovniku 1841, a Njegoš tokom 1843. briž no piše hercegovačkom veziru Ali-paši Rizvanbegoviću Sto čeviću: „Poodavno nijesam bio u Beč, pa zato ovijeh dana po lazim da se malo prohodam i nadam se, ako Bog da zdravlje, da ću se vratiti u Crnu Goru do dva tri mjeseca dana, i mislim da ću naći stvari na granici iz među Crne Gore i Hercegovi ne u lijepom načinu i slogi, za što znam da ko otuda najmanju rđavu rabotu učini Crnogorcu, da ćeš ga ti kaštigati, a ako Cr nogorac što ružno kome od tu da uradi, kaštigaće ga Senat i moj brat Pero, koji za ovo vrije me ostaje na mjesto moje. I sve što bi trebalo da zašto god pišeš meni, piši mome bratu i Sena tu. Oni će ti sve učiniti isto tako koliko i kako god bi ti i ja činio. Objavljujući ti ovo kao mom

pravom prijatelju, želim ti od Boga zdravlje“.

Prijateljski, a toga doba i prisni lični odnosi; pobratimstvo Nje goša i Ali-paše daruju pozitivnu energiju pregovorima, snažan polet diplomatiji i uzlet vanj skim poslovima, o čemu svjedo či i njihova prepiska: „Od mene Ali-paše Stočevića Rizvanbego vića, vezira ercegovačkog, mo jemu pobratimu Petru Petro viću, vladici crnogorskome i brdskom i kavalijeru rusinskom, dragi i mili pozdrav“.

OTMJENOST PREFINJENOG JEZIKA

Mirisi dragocjenih, rijetkih knjiga s Oboda i umijeće slav nih renesansnih majstora iz doba Crnojevića oživjeli su zahvaljujući Njegoševom sen zibilitetu, vizionarstvu, ljubavi prema literaturi. U novoj štam pariji na Cetinju pečataju se cr kvene knjige, crnogorski paso ši. I posebno, književna djela i udžbenici; opismenjavaju i upi jaju generacije. Gordi Lovćen okićen je divnom mudrošću drevnog, sanskrit jezika: „Na rukvice ne čine čovjeka ljepšim, čak ni ogrlice blistave kao mje sec; kupke, maže za tijelo, vijen ci od cvijeća, oglavlja, ništa od toga nimalo ne pomaže. Čovje kov jedini pravi ukras jeste je zik koji se održava savršenim: ukrasi će nestati, ali otmjenost prefinjenog jezika je vječna“. Njegoš iz opsade Crne Gore, hrli evropskim putevima, bo naci mora, svjetlima Trsta, Na pulja, Kotora, Venecije, Rima, Beča, nadahnjujući se djeli ma velikih književnika i upi jajući dragocjena znanja stra nih jezika. Njegova velika želja za usavršavanjem i putovanji ma izaziva podozrenje francu skog konzula Levasera, koji da bi izbjegao komplikacije oko pasoša, preporučuje prijate lja Žoma, da vladiku i pjesni ka podučava francuski u Crnoj Gori, na što je cetinjski goro stas zagrmio: „Ja sam slobo dan čovjek; ja ne pripadam ni Rusiji, ni Austriji, ni Turskoj; ja nikome ne pripadam. Ja sam samostalan, slobodan čovjek i bila bi najveća zloupotreba si le, ako bi htjeli spriječiti moje putovanje. Ko mi može zabra niti da radi svoga zadovoljstva proputujem čitavu Evropu.“ Njegoševe britke i jasne rije či, slobodarske ideje, držav ničku pronicljivost, dostojan stven stav i želju za evropskim zrakom i suncem, težnju da Crna Gora bude u civilizacij skom krugu kojem pripada, a kojem i danas stremi, opisuje njemačko-američka lingvistki nja i književnica Therese von Jacob Robinson 1852. g.: „Mi slim da je njegova osnovna ide ja bila u tome da od Crne Gore napravi članicu velike evropske porodice, a da ništa ne izgubi od svoje slobode i nezavisnosti.“ (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Njegoš u odajama za bilijar

Biljarda, V. Slavik

Izbor Njegoša za gospodara 1830

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

MALI OGLASI

NEKRETNINE

Navršava se 40 dana od

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

KULT

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Hercego vačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3

CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu pen thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih pred nosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 5

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 7

PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

smrti naše drage komšinice

LJILJANE Mladenove ŠAKOVIć

Tvoj vedar lik i dobra duša ostaće zauvijek u našim srcima Čedo VešoVić sa porodicom

Dana 5. novembra 2022. tragično je nastradao u 57. godini života naš

Dana 5. novembra 2022. u 56. godini iznenada je preminuo naš dragi

Tužnim srcem javljamo da je 5. novembra 2022. u 77. godini života preminuo naš dragi

DRAGIŠA – GILE Ljubov LAKOVIĆ

MIROSLAV Vitomirov MARAŠ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 6. novembra od 9 do 16 časova i 7. novembra od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju u Srpskoj –Zeta u 14 časova.

Ožalošćeni: Otac VITOMIR – VITO, majka JELENA, sin MILOŠ, brat RACO, stric SLAVO, ujak BRANKO, braća od stričeva SVETO i MLADEN, sestra od strica ZORICA, bratanić LUKA, bratanične MILICA, strina PERSA, snahe SUZANA, VANJA i TANJA i ostala mnogobrojna rodbina MARAŠ i PAVIĆEVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 6. novembra od 13 do 15 časova i dana 7. novembra od 10 do 13 časova, kada se kreće za selo Lekići gdje će se obaviti sahrana na seoskom groblju u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ĐINA, ćerka KSENIJA, sin PETAR, sestre ZDENKA i BORKA, brat OBRAD, snaha DIJANA, bratanić, bratanična, sestrići i sestrične, ujčevina ĆIRIĆ i ostala rodbina

240

Nesrećnim slučajem završio je svoj život naš voljeni brat

BRANKO Boškov DAKIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima dana 6. novembra od 9 do 14 časova, sahrana će se obaviti na gradskom groblju Zagorič u 14.30.

Ožalošćeni: sin BRANISLAV, ćerka SANJA, snaha DANIJELA, unučad MAŠA, PETAR i ostala rodbina

199

Tužnim srcem javljamo familiji, rodbini i prijateljima da je dana 4. novembra 2022. iznenada u 74. godini preminula naša draga majka, sestra i baka

ZLATKA pok. Dragiše KOPRIVICA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Tivat u subotu 5. novembra od 10 do 15 časova i u nedjelju 6. novembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Brdišta.

Ožalošćeni: sinovi BORIS i IGOR, brat MIROSLAV NIKOLIĆ sa porodicom, snaha SANJA i unučad ANDRIJA i NIKOLA

DRAGIŠA LAKOVIĆ

Počivaj u miru, dragi, nikad prežaljeni brate.

MIĆKO i MILENKO GUBERINIĆ sa porodicama

243

Veliki čovjek, prijatelj posebne ljudske emocije

Dragi BAKA

Puno nam nedostaješ.

Tvoji: IVAN, JELENA, LUKA, EVA i NIKA TOMAŠEVIĆ

DRAGAN Milanov NIKČEVIĆ

Tuga za Tobom nije kraj, to je samo osjećaj koji si pokrenuo u nama. Plijenio si svojim gospodstvenim manirom, skromnošću jednostavnog čovjeka, osvijetljen dušom umjetnika, profesionalca, doajena ljudskih vrijednosti. Svojim imenom ispisao si vječnost.

Hvala Ti za poštovanje, hvala Ti za lijepu riječ. Počivaj u miru i spokoju duše.

Tvoji prijatelji DUŠKA i BEBAN ĐUROVIĆ 242

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

примамо у градској капели у Никшићу дана 5. новембра од 12 до 16 часова и дана 6. новембра од 10 до 11 часова када се полази за Крњу Јелу гдје ће бити обављена сахрана у 14.30 часова на мјесном гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА ПЕКОВИЋ

192

Posljednji pozdrav

DRAGANU NIKČEVIĆU

Nedostajat će nam tvoje iskreno prijateljstvo, tvoj humor i stihovi. Ostaju lijepe uspomene, sjećanje i bol. Počivaj u miru, dragi prijatelju.

201

MILAN i MIRA BAŠA

Posljednji pozdrav dragom BEKU

Od CICE, IVANA, SANJE i IVANE

Rođena Nikolić

Opraštamo se od naše drage majke, babe i tašte

VUKOSAVE BATRIĆEVIĆ

Neizmjerno ćeš nam nedostajati. Tugujemo za tobom.

i SPAIĆ 214 Voljena naša

DRAGANA, MIA i MARJAN MARKOVIĆ 215 Sa tugom se opraštam od moje voljene majke

ПЕЈАКОВИЋ 203

Godina dana je prošla od smrti

DRAGA MARTINOVIĆA

Iako je prošlo godinu dana mi se još ne možemo uvjeriti da je ovo istina. Izgubili smo čvrst oslonac naše porodice. Čuvaćemo te od zaborava dok smo živi. Počivaj u miru.

Tvoja supruga ĐINA sa porodicom 222

Godina dana od smrti našeg oca, svekra i đeda

VUKICA BATRIĆEVIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i ponosom. Ćerka BILJANA RAJKOVIĆ sa porodicom 216 Dragoj baki

VUKICE BATRIĆEVIĆ

Vječno u mom srcu.

VUKICI BATRIĆEVIĆ

Za vječno sjećanje na dane pune ljubavi i topline.

Unučad: BORKO sa porodicom, BOJANA i MIA

DRAGA MARTINOVIĆA

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Sa tobom smo bili jaki, sigurni i neizmjerno srećni. Čuvaćemo te u našim srcima, mislima i sjećanjima.

Tvoji: ZORAN, IVANA, JOVANA, ANĐELA, TINA i NINA 223

Godina dana je od smrti našeg voljenog

POMENI

SNEŽANA BATRIĆEVIĆ 217 40. dana od smrti

MAJO P. PEJAKOVIĆ

DRAGA MARTINOVIĆA

Sa tobom je svaka radost bila veća i svaki osmijeh bio ljepši. Bio si naš čvrst oslonac i podrška.

U srcima te nosimo i sa ljubavlju pominjemo. Koliko samo nedostaješ...

Tvoji ILIJA, DANKA, NAĐA, PETAR i ALEKSA 224

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

Godina je dana od smrti našeg dragog brata i ujaka

MILUTINA Savovog PAVIĆEVIĆA

Nedostaje nam tvoja dobrota i duhovitost. Ži viš i živjećeš u našim srcima.

MIRA i BOBO

Počivaj u miru. Hvala ti za sve. Porodica pok. SLOBODANA NIKOVIĆA 207 e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILUTINA Savovog PAVIĆEVIĆA

S ponosom i osmijehom oživljavamo uspomene na tebe i pr kosno te čuvamo od zaborava.

Brat NIKOLA sa porodicom

VUKOSAVA Đurova BATRIĆEVIĆ rođena SPAIĆ Sahrana je obavljena u užem krugu porodice dana 5. novembra na Novom groblju na Cetinju. OŽALOŠĆENE PORODICE BATRIĆEVIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

TATA

Oče moj, ti si bio moje sve, uvek ćeš biti... Ponosna sam što si ti bio moj tata i od mene si napravio princezu kojoj si ti bio kralj, vodio me u pobjede, a svaka nova pobjeda biće posvećena tebi. Nedostaješ... za sve što dolazi ti nedostaješ.

Tvoja VAKI

Voljenom bratu

BAKI

Nedostaješ. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol niti prazninu. Vječno ćeš živjeti u nama kroz lijepe uspomene koje bolno pod sjećaju na ljubav i pažnju koju smo tvojim preranim odlaskom izgubili.

GOGA i MILENA

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog brata od ujaka

NEĐELJKA BAKE Jokovog TOMAŠEVIĆA

Sa ponosom i poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava. U neđelju 6. novembra u 10 časova, porodica će posjetiti njego vu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.

Navršava se 40 dana od smrti moga brata

BAKE

Banjo, da li su ti preboljele rane, da li je tuga nestala...? Težak je svaki dan bez tebe, dobroto naša. Bio si veliki oslonac braći i sestrama. Otišao si bez pozdrava. Možda mi neko vidi suzu, ali ovu tugu za tobom ne može niko, sa njom ću živjeti do kraja života.

ZORICA

Porodica TOMAŠEVIĆ

229

Četrdeset je dana od kada nije sa nama moj brat

234

Moj dobri ujače

BAKA

Tužan je ovaj moj pozdrav iz daleka jer nijesam mogla biti tu da te ispratim na vječni počinak. Ali znaj da ću te vječno nositi u srcu.

Tvoja BEĆKA

BAKE TOMAŠEVIĆA

Dragi brate, četrdeset je dana od tvoje prerane smrti, mi se ne možemo još pomiriti sa tom surovom istinom da smo te zauvi jek izgubili.

Nedostaješ. Počivaj u miru, plemenita dušo.

U bolu za tobom BORO i BILJANA 228

Dragi

BAKA

Pamtićemo te po vedrom duhu, tvom osmije hu i harizmi. Čuvaćemo te od zaborava i uvi jek rado sećati.

FILIP JANKOVIĆ sa porodicom 237

Dragi

BANJO

Uvijek ću te čuvati od zaborava.

MARIJA ZARUBICA 235

NEĐELJKO BAKA TOMAŠEVIĆ

Znam da negdje iz prikrajka budno motriš na mene... Znam da si tu negdje.

Znam, brate, da sa neba čuvaš nas. Osjetim, brate, ponekad mi ris tvoj kao da mi podršku pružaš da nastavim dalje...

Tvoj brat ZDRAVKO sa porodicom

230

Četrdeset dana je od smrti našeg

BAKE TOMAŠEVIĆA

Ostaćeš da živiš u dragim uspomenama. Voljen i nezaboravljen.

Brat MIJO, MARIJA, VLADAN, BORIS 227

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg

TATA

Neka nam te Gospod na nebu čuva, a mi će mo od zaborava!

Tvoje ćerke ANĐELA i VALENTINA

BAKE TOMAŠEVIĆA

Dani prolaze, a i dalje kao da si tu. Ne damo te zaboravu.

Stric KRSTO, RADOJKA, RADE 226

233

Navršava se 40 dana otkako nas je napustio dragi

BAKA

Mnogo nam nedostaješ i uvijek ćeš nam nedostajati.

ADŽIĆ ZORAN sa porodicom

236

Navršava se 40 dana od smrti moga dobroga ujaka BAKE

TOMAŠEVIĆA

Banjo moj dobri, bio si mi kao roditelj. Pamtiću te po tvome ve selom i šaljivom duhu i iskrenom osmijehu. Večno ću te nositi u srcu i ponosno spominjati.

Tvoj RAŠO

238

NENO,

MITRU KONTIĆU

Sa ponosom te pominjem, a sa neizmjernim bolom i beskraj nom tugom živim bez tebe, moj voljeni brate.

180

Dana 6. novembra navršavaju se četiri godine od kada nisi sa nama, voljena majko

Sedam godina je od smrti naše voljene

GOSPAVA MARKOČ

Najbolja majko, prolaze godine tuge i praznine bez tebe. Vole te zauvijek

ANA, PERO, LAURA i VANJA 202

SJEĆANJE 6. 11. 1987 – 6. 11. 2022.

MILICA Ristova HAJDUKOVIĆ

Rođ. Vukmanović

Sa osjećajem zahvalnosti i ponosa čuvamo uspomenu na dragu i blagorodnu babu.

Hvala joj na pažnji, ljubavi, savjetima i mudrim riječima koji su izvirali iz velikog i plemenitog srca – srca stare Crnogorke. S ponosom u srcu čuvaju je od zaborava MIKI i MACA 210

Posljednji pozdrav tati

OLGE VUKSANOVIĆ

Godine prolaze, ali ti živiš u nama kroz lijepe uspomene koje nas bolno podsjećaju na ljubav i pažnju koje smo tvojim odla skom izgubili.

TVOJA PORODICA

209

Danas se navršava godinu dana od kada sa nama nije naša

Neđelja, 6. novembar 2022.

Dana 6. novembra 2022. navršava se jedanaest tužnih godina od kada nas je zauvijek napustio naš

SAŠA PEJOVIĆ

Voljeni naš Saša, dani i godine prolaze, a mi učimo živjeti bez tebe.

Nikada nećemo zaboraviti taj dan kada se ugasila svjetlost u tvojim očima i kada je tvoje hrabro i plemenito srce prestalo da kuca.

Ali zaborava nema, jer ljubav i sjećanje živjeće zauvijek u nama. Dok trajemo s ponosom te čuvamo u našim srcima i mislima.

Tvoji NATAŠA, MATIJA i DARKO

195

Voljena naša, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu, a sjećanje na Tvoju neizmjernu ljubav, brižni dodir i topli zagrljaj ne može da ispuni prazninu koju si ostavila. Dok Tvoja plemenita duša počiva u miru, po dobru ćemo Te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.

U tišini vječnog mira neka Te prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Tvoji: LJILJANA, PREDRAG, SENKA, MARIJA i OGNJEN 185

Godinu dana je od smrti našeg dragog

MLADENU

Od ćerke ZORICE, zeta JOVE i unuka DANIJELE i IVANE 205

Posljednji pozdrav

MLADENU

Od sina DRAGANA, snaje BOŽICE, unuka MLADENA, BORISA i BOBANA sa porodicama

NIKOLE Radovog STANIŠIĆA

„Poslednji rubovi beskraja Tek su početak beskrajnijeg. Ko traje dalje od trajanja Ne zna za kratka znanja.“

Ponosni na tvoj život i zahvalni za svaki tren sa tobom. S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo te vječno u sjećanju.

VERA, RADE, SANJA i VLADIMIR

ĐORĐE MARKUŠ

Nedostaješ beskonačno...

Tvoji MIŠO i SANJA

211

6 godina od prerane smrti našeg

ĐORĐA MARKUŠA

Vrijeme prolazi, a ti nama fališ sve više.

Vole te tvoji ZORAN i ŽARKO

VIDOSAVA Racova SEKULIĆ rođena Nikolić

TVOJA SESTRA

Godina je dana od kada nisu sa nama naši roditelji

LAZAR i BEBA LJUBIŠA

Sjećanje na njih ispunjava nas ljubavlju i ponosom. Pamtićemo njihovu bezrezervnu podršku, posvećenost, toplinu i ljubav koju su pružali nama, a posebno svojim unukama i unucima. Uspomene na njih i njihova djela čuvamo u našim srcima i mislima.

ANDRIJA, LIDIJA i NANICA sa porodicama

179

Godinu dana je od smrti naše drage

Godina je od smrti našeg dragog

ACO LAKIĆ

Počivaj u miru u zagrljaju najdražih, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

RAJKO, HAJDANA, ANĐELA, RANKO i LUKA

178

Najdraža i najbolja

MOMIRKA M. VICKOVIĆ

Prošla je druga teška i tužna godina bez tebe. Nosićemo te u srcima i čuvati uspomenu na tvoj dobri lik i lju bav koju si nam nesebično pružala.

TVOJI NAJMILIJI

Prođe godina, ali tuga i bol za tobom ne prestaju i tako će biti do kraja mog života.

Tvoja tetka NAJA 177

Draga majko

MOMIRKA MarkaVICKOVIĆ

Dvije teške godine su od kad nisi sa nama. Tvoj lik i djelo ostaće zauvjek sa nama.

IVANA sa porodicom

ACA LAKIĆA

Vrijeme prolazi, a bol ostaje za tobom, za tvojim plemenitim i ljudskim vrlinama u kojim je bilo mjesta za sve nas.  U mislima kroz najljepše uspomene uvijek ćeš biti sa nama.  Nedostaješ...

Tvoji: LELA, SAŠA i MIŠO

204

Godina prođe kao tren od kada si otišao, naš dragi

ACO

Sjećanje na tebe biće vječno.

MIŠKO, ZORICA, DUŠAN, SANDRA i ANA  208

ZEKE

Godinu dana je od smrti

ŽARKA LISIČIĆA

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju.

Sestra NADA sa porodicom 184

BAKA

Sve bih dala da si tu... I više od svega, dala bih srce moje da može da kuca za tvoj život... Dala bih svaki svoj uzdah da možeš ponovo disati... ali, brate moj, tebe mi više nema.

Sjećanje na našeg dragog supruga i oca

BANJO

Čeka sestra svaku noć da dođeš, ali te nema, a istina boli.

Sestra RADMILA sa porodicom 182

Navršava se tužnih 40 dana bez tebe, dragi

VESELINA Radojičinog CEROVIĆA

Voljeni naš, danas se navršava pet dugih i teških godina od kada si napuštio svoj dom, ali će bol uvijek biti isti. S ljubavlju i pono som te čuvamo od zaborava.

Tvoja supruga ĆAKA, sinovi MIRKO, ŽELJKO i NIKOLA sa porodicama

188

Dana 6. novembra 2022. navršava se pet godina od kada nije sa nama naš voljeni brat

Neđelja, 6. novembar 2022.

Navršava se godina dana od smrti mog supruga RANKA

Nedostaješ sve više. Počivaj u miru, dobri čovječe! NATAŠA 189

Dragi striko

NEĐELJKO BAKA Jokov TOMAŠEVIĆ

Sve što bismo napisali, papir nikad podneo ne bi. Slomljenog sr ca, učimo da živimo bez tebe.

Tvoj brat ZORAN sa porodicom 186

VESO Radojičin CEROVIĆ

U svakom našem ćutanju se čuješ, u svakoj riječi živiš, u svakoj suzi vidiš, u svakom otkucaju srca boliš. Bez tebe je svaka radost manja, a tuga veća... nedostaješ.

VESNA, MILENA, VERA i BULKA

200

Dragi striko

BAKA

Četrdeset dana, zar te toliko nema? Ja te i dalje čekam i čekaću te jer vrijeme brzo prolazi, a ja sam ostala tamo gdje si mi bio ti, da se javiš kad te zovnem, da me čuvaš kad mi trebaš. Toliko ljubavi si samo ti mogao da daš i to liko sreće da pružiš.

Znaš, Striko, ja sam te makar imala i sad živim sa svim onim što si me naučio, sa svom onom ljubavlju koju si mi pružio, da i ja naučim druge što znači imati nekog kao što sam ja imala tebe.

Nedostaješ mi, toliko da mi je sve oko mene strano kad pomislim da stvarno nisi tu.

Jer ljudska priroda je čudna, nada ti muti razum, i misliš – možda to ipak nije istina.

Vidiš, nekad je nada dobra, a nekad ti slomi srce. Dio mo ga je zauvijek sa tobom, da ti kuca dok je mene.

Volim te,

BAKA

Boli to što te čekamo, a znamo da nećeš doći. Ono što nikad umrijeti neće to je ljubav i sjećanje na tebe. Počivaj u miru.

DUŠKO, BILJANA, PETAR, BOŽO i NIKOLA 194

RANKO

Godina je prošla otkako si nas napustio, ali sjećanje na tebe i tvoju dobrotu nikad neće ne stati!

TANJA ŽUGIĆ sa porodicom 190

Godina je dana od smrti našeg dragog

RANKA

Sjećanje na tebe ispunjava nas ljubavlju i ponosom. Pamtićemo tvoju veliku podršku, toplinu i ljubav koju si nam pružao, a posebno svojim unucima. Čuvaćemo te u našim srcima.

Tvoji: SAVO, JELENA, ANDREA, JOVAN i JOVANA  197 Dragi tajo

RANKO

Prođe godina otkako si me napustio i otišao među anđele. Osta vio si mi vječnu ranu na duši, jer si mi bio najveći oslonac i naj bolji prijatelj. Tvoje meko srce i vedrina mi mnogo nedostaju. Ponosna sam što si bio otac. Počivaj u miru.

Tvoja ćerka LULA 191

Godina dana od kada je prestalo da kuca tvoje plemenito srce

RANKO

Tvoja dobrota i plemenitost trajno će živjeti sa nama.

Od brata LJUBA i snahe ĆAKE            198

ŠEFE

Prođe godina od kada si nas napustio tiho bez riječi. Hvala ti za sve nezaboravne trenutke sa tobom. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava

ĐOKO sa porodicom 196

Tvoja IVANA

Četrdeset dana je od kada me napustio moj brat

Tvoja sestra GORDANA VUKANIĆ