Dnevni list Pobjeda 07.11.2019.

Četvrtak, 7. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19389 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Obilne padavine stvorile probleme u nekoliko opština, obustavljen saobraćaj na putevima Podgorica – Kolašin i Mojkovac – Đurđevića Tara

Odbjegli Beranac uhapšen u Španiji

SAVOVIĆ PRITVOREN U MADRIDU ZBOG ŠVERCA DROGE

R.PEROŠEVIĆ

U nikšićkim selima vanredno stanje

S.VASILJEVIĆ

Voda do krova u nikšićkom selu Srni Do

Sa Aleksandrom Savovićem su uhapšena još dvojica crnogorskih i jedan državljanin Sjeverne Makedonije STR. 9.

Do danilovgradskog vrtića samo autom ili u gumenim čizmama

STR. 12, 13, 16. i 17.

POBJEDA SAZNAJE: Savjet EU za opšte poslove na sjednici 19. novembra raspravlja o proširenju

Ministri u parlamentu odgovarali na poslanička pitanja

Za 12 godina za stanove Na dnevnom redu i dali 13,6 miliona eura Makronovi prijedlozi STR. 4.i 5.

Ministar Bogdanović o Prijedlogu zakona o RTCG

Vlada uz podršku EU ulaže 40 miliona u obrazovanje

Formiranjem Odbora nije suspendovan rad Vlade

STR. 2.

U bordu Luke Kotor zadovoljni poslovanjem u prvih devet mjeseci

STR. 6. i 7.

Planiraju gradnju još jedne gimnazije u Podgorici, osnovnih škola na Zabjelu i Siti kvartu

STR. 7.

Ostvarili rekordni rast profita od 50,5 odsto

STR. 5.

2

Politika

Četvrtak, 7. novembar 2019.

POBJEDA SAZNAJE: Savjet Evropske unije za opšte poslove na sjednici 19. novembra raspravlja o proširenju EU

Na dnevnom redu i Makronovi prijedlozi PODGORICA - Na sjednici Savjeta EU za opšte poslove, koja će biti održana 19. novembra u Briselu, ministri će razgovarati o stanju u pogledu proširenja, kao i procesu stabilizacije i pridruživanja EU. To je Pobjedi saopšteno iz sjedišta Savjeta Evropske unije.

Mediji su najavili da će Francuska na ovoj sjednici iznijeti prijedloge za reformu procesa proširenja EU, a među njima i nova pravila za zemlje kandidate za EU. Više zemalja članica, među njima Italija, Poljska, Austrija, Češka i druge, zatražilo je da se o proširenju nastavi debata već na sljedećem ministarskom sastanku, ,,da bi se našao put iz sadašnje blokade i pokazalo kako EU nije okrenula leđa zemljama regiona“, nakon negativne odluke za Sjevernu Makedoniju i Albaniju prošlog mjeseca.

-Mogu da potvrdim da će na sjednici Savjeta ministara 19. novembra biti riječi o stanju u pogledu proširenja, kao i procesu stabilizacije i pridruživanju Evropskoj uniji – kazao je sagovornik Pobjede iz Savjeta.

Među zemljama članicama

Među zemljama članicama postoji saglasnost da razgovore treba nastaviti, a Francuska je zatražila da oni budu dobro pripremljeni kako bi se izbjeglo ponavljanje poznatih stavova i stvaranje nerealnih očekivanja, s obzirom na to da sastanak 19. novembra neće biti o otvaranju pregovora, već priprema za raspravu i eventualne odluke na proljeće 2020. godine

Emanuel Makron

postoji saglasnost da razgovore treba nastaviti, a Francuska je zatražila da oni budu dobro pripremljeni kako bi se izbjeglo ponavljanje poznatih stavova i stvaranje nerealnih očekivanja, s obzirom na to da sastanak 19. novembra neće

biti o otvaranju pregovora, već priprema za raspravu i eventualne odluke na proljeće 2020. godine.

Mediji su nedavno objavili da bi zemljama koje žele da postanu dio evropske porodice, Brisel na sljedećem samitu EU-

Zapadni Balkan, narednog maja, mogao ,,servirati“ nova pregovaračka pravila o pristupanju, prema kojima bi se zemljama kandidatima umjesto članstva u EU ponudila neka vrsta privilegovanog partnerstva sa EU. Tačnije, ekonom-

ska integracija bez formalnog članstva. Na pitanje da li Njemačka, kao jedna od vodećih članica EU, zagovara nova pregovaračka pravila o pristupanju zemalja kandidata Uniji, iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova poručuju da je zvanični Berlin ,,otvoren za raspravu o konkretnim prijedlozima reformi koje poboljšavaju proces pridruživanja i pružaju još veću podršku zemljama kandidatima na putu ka članstvu u Evropskoj uniji“.

- Njemačka vlada kao i velika većina zemalja članica EU jasno je podržala otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Žalimo što još nije postignut dogovor. Mi ćemo nastaviti da radimo na tome kazali su Pobjedi iz njemačkog ministarstva na čijem je čelu Hajko Mas. Prema pisanju brojnih medija u regionu, dogovor o novim

pravilima za zemlje kandidate trebalo bi da bude postignut u narednih šest mjeseci i usvojen na Evropskom savjetu u martu sljedeće godine. Nova rasprava i naknadno uvođenje novog modela moglo bi da pogodi državu koja je najdalje otišla u pregovorima – Crnu Goru. Tim prije što još države -članice Evropske unije nijesu blizu definisanja konačnog modela.

Jedna od ideja je uvođenje tzv. sektorske integracije u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sistem Unije u toj oblasti, a ne da, kao do sada, čeka da postane punopravna članica. Na primjer, kada završi pregovore u oblasti transporta, saobraćaja ili ekologije, država kandidat odmah bi imala pristup i svim fondovima EU, kao svaka druga članica.

I crnogorski predsjednik Milo Đukanović otkrio je da ima saznanja da se u određenim evropskim krugovima razmišlja o novom modelu pregovora sa zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i poručio da nije fer mijenjati pravila igre tokom utakmice.

– Ova utakmica je počela 2003. godine Solunskim samitom, kada je EU jasno postavila platformu svoje politike proširenja na Zapadni Balkan. U odnosu na Crnu Goru ta platforma postavljena je 2012. godine.

Nakon sedam godina u odnosu na Crnu Goru i 16 u odnosu na Zapadni Balkan, pokušavaju mijenjati pravila igre. Nefer. To se jedino tako može nazvati i u političkoj i u sportskoj terminologiji – rekao je nedavno Đukanović.

J. ĐURIŠIĆ

Ocjena poslanika Demokratske partije socijalista

Vuković: Obaveza DPS-a je da obnovi CPC Sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju imati regulisan pravni položaj. Trenutno, Srpska pravoslavna crkva nema definisan pravni status u Crnoj Gori, što je neprihvatljivo, kazao je Vuković PODGORICA - Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković ocijenio je u izjavi za Radio Crne Gore da je obaveza DPS-a da obnovi Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

DPS je u svom novom programu zapisao odredbu o obnovi CPC. – Mi smo kao ozbiljan politički subjekt dužni to da uradimo, polazeći prije svega od nesporne činjenice da smo temeljna partija, savremenog političkog sistema i ukupnih društvenih odnosa u našoj državi. Mi smo se identitetskim pa i pitanjem crkve bavili u kontinuitetu. I na prethodnom kongresu, prije četiri godine, mi smo se na objektivan način bavili ovim pitanjima pa i pitanjem položaja vjerskih zajednica – kazao je Vuković.

Po njegovom mišljenju, sadašnje stanje je po više osnova neodrživo. Prije svega, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju imati regulisan pravni položaj.

Trenutno, kako navodi Vuković, Srpska pravoslavna crkva nema definisan pravni status u Crnoj Gori, što je neprihvatljivo.

– Srpska pravoslavna crkva djeluje kao relikt jednog vre-

Miodrag Vuković

mena, koje je prije više od deceniju ostalo ili je trebalo da ostane iza nas. Javnost zna da su potpisani sporazumi sa Islamskom zajednicom, Katoličkom crkvom, Jevrejskom zajednicom. Ti sporazumi su urađeni po ugledu na slične u najrazvijenijim demokratijama u svijetu. Država nikako ne može naći očekivani stepen razumijevanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ostali

smo da vodimo distanciranu korespondenciju, punu neprihvatljivih i neshvatljivih diskursa sa njihove strane. Za upućene, očekivano, i od strane prvih ljudi Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u patrijaršiji. U to je uključena cijela jedna mašinerija u odbrani neprihvatljivog položaja i načina komunikacije sa državom i državnim organima – kaže Vuković.

R. P.

Politika

Četvrtak, 7. novembar 2019.

3

DPS upozorava da se reforma izbornog i drugog zakonodavstva ne može raditi u narednoj - izbornoj godini

Jedan od lidera DF-a o stavu predsjednika Ure

Sekulić: Izborni zakoni moraju biti usvojeni do 31. decembra Demokrate, kao i Neđeljko Rudović, poručili su da bi produženje roka za rad Odbora do marta bilo odugovlačenje čitavog procesa PODGORICA – Krajnji rok za završetak i usvajanje seta izbornih zakona je 31. decembar – kazao je za Pobjedu Predrag Sekulić, poslanik DPS-a i član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Izvjesno je da će se rok za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji ističe 15. novembra, morati produžiti. Za sada nije predložena izmjena Odluke o formiranju Odbora, kojom bi se taj rok produžio. Prethodnu izmjenu Odluke, kojom je rok produžen za mjesec i po, parlamentu je procesuirao predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Na sjednici Odbora priču o produženju roka pokušali su da otvore Dragan Koprivica iz CDT-a, koji je predložio da se Odboru da vremena do 31. decembra, kao i Genci Nimanbegu (Forca), ali to tijelo nije zauzelo stav povodom tog pitanja. Nimanbegu je u utorak kazao da bi rok trebalo produžiti do proljećnjeg zasijedanja Skupštine, ali iz DPS-a kažu drugačije.

Raonić: Prihvatljivo sve ako je rezultat konsenzusa Pridruženi član Odbora Boris Raonić (Građanska alijansa) kazao je za Pobjedu da je prihvatljivo svako rješenje vezano za rokove koje bude rezultat konsenzusa.

- Svako rješenje koje bude rezultat konsenzusa političkih aktera, vezano za rokove, prihvatljivo je. Činjenica da se u izbornoj godini ne mijenjaju pravila stoji, ali je mnogo bitnije da se dođe do kvalitetnih i opšteprihvaćenih rješenja. Zato bi trebalo da se svi zajedno posvetimo radu, umjesto da se pokušava politički poentirati, predlažući javnosti neka svoja rješenja – rekao je Raonić.

- Ne bi trebalo zaboraviti da je potrebno i vrijeme za implementaciju ovih zakona.

Uostalom, nije uobičajeno da se izborni zakoni mijenjaju u godini u kojoj se održavaju izbori – poručio je Sekulić.

Demokratska Crna Gora doživjela je stav Nimanbegua o mogućem produženju roka do proljeća naredne godine kao namjerno odugovlačenje čitavog procesa.

- Još jednom smo pokazali da je DPS-u isključivo namjera da odugovlači proces sveobuhvatnih reformi iz-

bornog i drugog zakonodavstva. Tome služi i najnoviji prijedlog predstavnika vlasti da se o izbornom zakonodavstvu raspravlja do marta naredne godine – poručili su iz Demokrata u izjavi za Pobjedu. Član Odbora Momo Koprivica nije Pobjedi odgovorio na pitanje, ali su iz pres službe Demokratske Crne Gore kazali da Demokrate nastavljaju da rade i predlažu konkretna rješenja.

- Nastavljamo da radimo u Odboru i predlažemo konkretna Predrag Sekulić rješenja sve

dok ne ispunimo dva cilja: stvaranje uslova za prve, fer i slobodne izbore u istoriji Crne Gore, kao i dok ne razobličimo DPS pred našim međunarodnim partnerima i dokažemo da se radi o političkom subjektu koji decenijama krade izbore, vara Evropsku uniju i sve druge predstavnike međunarodne zajednice – dodali su iz Demokrata.

Nezavisni poslanik i član Odbora Neđeljko Rudović kaže za Pobjedu da je neprihvatljivo svako odugovlačenje procesa.

- Nama nije prihvatljivo odugovlačenje. Dogovor se može postići relativno brzo. Postoji nekoliko ključnih pitanja o kojima će se teško naći zajednički jezik, ali ostala su manje-više tehničke prirode. Ako se iskreno želi dogovor, on se može postići do kraja godine – rekao je Rudović.

On je istakao da ne vidi razlog zašto bi se sa reformom izbornog zakonodavstva ušlo u izbornu godinu.

- Ako nam je cilj dogovor o izbornim uslovima, a tu je i definisanje modela za primjenu sporazuma, što je za nas tehnička vlada, onda bi to bio dokaz u prilog nečije neiskrenosti i namjere da se obesmisli proces – kazao je Rudović.

Odbor je posljednju sjednicu održao 4. novembra, na kojoj se, u prisustvu predstavnika državnih institucija, razgovaralo o teritorijalnoj organizaciji i biračkom spisku. Radni odbori, kojih je sedam, intenzivno rade, kako bi završili prve nacrte zakona.

I. KOPRIVICA

Predrag Bošković održao brifing za predstavnike skupštinskog Odbora za bezbjednost

U fokusu razvoj Vojske Crne Gore i izloženost hibridnim prijetnjama PODGORICA – Do kraja 2023. godine planira se povećanje broja pripadnika Vojske Crne Gore, prvenstveno radi jačanja kapaciteta podrške civilnim institucijama, rekao je ministar odbrane Predrag Bošković i dodao da je u fokusu razvoj VCG i izloženost države hibridnim prijetnjama.

Ministar Bošković je održao brifing za predstavnike skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu na temu razvo-

ja kapaciteta Vojske, kao i savremenih hibridnih prijetnji sa aspekta NATO i EU, uz poseban i detaljan osvrt na izloženost Crne Gore tom vidu specijalnog rata.

On je predstavnicima Odbora govorio o novoj formaciji Vojske, njenoj teritorijalnoj rasprostranjenosti, učešću u NATO i EU operacijama i misijama, ostvarenim i planiranim etapama modernizacije, infrastrukturi, rezultatima na planu uništavanja viškova na-

oružanja. Bošković je naveo da su razgovarali o unapređenju socijalno-materijalnog statusa pripadnika VCG i zaposlenih u Ministarstvu odbrane.

Ministar je podsjetio da se do kraja 2023. godine planira povećanje broja pripadnika VCG, prvenstveno u cilju jačanja kapaciteta podrške civilnim institucijama.

Prosječna starost, naglasio je Bošković, pripadnika VCG smanjila se sa 41 na 37 godina.

On je predstavnike Odbora

podsjetio na ostvarene rezultate u modernizaciji VCG u sva tri njena segmenta – Mornarici, Vazduhoplovstvu i Pješadijskom bataljonu. Posebno je naglasio podršku NATO saveznica na tom planu, među kojima se ističu SAD, kao i Njemačka i Turska.

Ministar je govorio i o rezultatima uništavanja viškova naoružanja i saopštio da je već uništeno više od 90 odsto od onoga što je Crna Gora naslijedila od bivše JNA. R. P.

Knežević: Mi smo podržali proteste ,,Odupri se“ koje je vodila Ura, neka Abazović podrži naše PODGORICA - Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević pozvao je juče u izjavi za portal Pobjede lidera GP Ura Dritana Abazovića da podrži proteste DF-a, isto kao što je, kako je naveo, DF podržao proteste ,,Odupri se“ koje su vodili funkcioneri Ure. - Ne vidimo nijedan razlog zašto Dritan Abazović ne bi podržao proteste DF-a, jer smo mi podržali proteste ,,Odupri se“ koje su predvodili funkcioneri Ure. Zato je veoma važno da Aleksa Bečić posluša Dritana Abazovića i napusti radnu grupu 15. novembra, a onda svi zajedno da organizujemo proteste koji moraju rezultirati formiranjem tehničke vlade

i stvaranjem uslova za fer i demokratske izbore - rekao je Knežević komentarišući stav Abazovića da neće podržati proteste ukoliko ih organizuje DF. Prema Kneževićevim riječima, ako se pažljivije analizira izjava Dritana Abazovića lako se dolazi do zaključka da je on u stvari protiv produžetka roka za rad Odbora za izborne reforme i da je za proteste u kojima će učestvovati svi.

- Pominjući bojkot izbora, Dritan Abazović je pozvao Aleksu Bečića da Demokrate napuste Odbor za izbornu reformu nakon 15. novembra i da ni u kom slučaju ne prave dogovor s Branom Gvozdenovićem o produžetku rokova kojim bi definitivno bila ubijena ideja o tehničkoj vladi - zaključio je Knežević.

N. Z.

Sastanak glavnog pregovarača i izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru

Picula: Zagovaraću vraćanje proširenja među prioritete EU

PODGORICA - Evropski parlament podržava politiku proširenja i Crna Gora treba da nastavi sa dobrom dinamikom sprovođenja reformi, kako bi postala prva naredna članica Evropske unije, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića i izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule.

Glavni pregovarač se, tokom posjete Briselu, sastao sa Piculom, kojem je prenio čvrstu opredijeljenost Crne Gore za članstvo u EU, podsjetivši da su Vlada i sve institucije uključene u proces pregovora istrajne u namjeri da obezbijede našoj državi mjesto u EU. - Mi vrijedno radimo kako bismo održali kontinuitet kretanja države prema EU. U narednom periodu očekujemo pozitivan odgovor Evropske komisije i država članica na napore koje ulažemo, a koji će se ogledati u otvaranju poglav-

lja 8 – Konkurencija i zatvaranju pregovaračkih poglavlja u kojima smo postigli internu spremnost - rekao je Drljević.

Picula je pozdravio činjenicu da je Crna Gora od svih zemalja kandidata najdalje odmakla u pregovorima s EU. Istakao je da će se tokom svog mandata posvetiti jačanju veza Crne Gore i Unije, kao i da će se u Evropskom parlamentu zalagati za princip blagovremenog napredovanja na osnovu individualnih rezultata država.

- Ja ću biti snažan zagovornik vraćanja politike proširenja među prioritete EU. Svjesni smo da to nije samo tehničko, već i političko pitanje, zbog čega je važno da Crna Gora, kao predvodnik u pregovorima sa EU, nastavi da potvrđuje da je njeno mjesto u EU, ne samo zbog geografske i kulturološke pripadnosti, već zbog ispunjavanja zahtjevnih standarda koje je Brisel pred nju postavio - poručio je Picula.

R. P.

4

Ekonomija

STAV

Obrazloženja

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Ministri u parlamentu odgovarali na poslanička pitanja

Za 12 godina za stan dali 13,6 miliona eu PODGORICA – Od 2007. do 2019. iz budžeta za stanove zaposlenih u javnoj upravi izdvojeno je 3,6 miliona eura, kazao je ministar finansija Darko Radunović u odgovoru na pitanje Branka Radulovića (DF).

Piše: Prof. dr Slobodan VUKIĆEVIĆ Kad slušam obrazloženja „humanitarne“ stambene politike Vlade Crne Gore sjetim se riječi velikog Duška Radovića: „Teže mi je jedno obrazloženje, nego tri poskupljenja“!

Teško je slušati obrazloženja: ja sam dobio kredit za stan kao direktor, a to nema veze sa moje nekolike kuće i stana; poklonio sam stan svom voljenom djetetu, pa mi je bio potreban kredit da riješim stambeno pitanje; podjela stanova po povoljnim uslovima je čisto humanitarna politika Vlade i njen human odnos prema funkcionerima; postojeća stambena politika je čvrsto opredjeljenje Vlade od koje ne odustajemo, a ako smo griješili, ispravićemo greške! i tako dalje i tome sve slično: sva obrazloženja imaju čvrstu birokratsku logiku. Šta znače ova obrazloženja: da je rukovodeća funkcija sama po sebi osnov za sticanje vlasništva; da je pravno i humano da Vlada djeci funkcionera obezbjeđuje stanove; da humanost važi samo za rukovodioce; da je Vlada čvrsto ubijeđena da treba afirmisati vrijednosni i moralni sistem društva, obezbjeđuje povlašćenost rukovodstva; da Vlada može griješiti unedogled i ispravljati greške, ali ne na svoj račun i odgovornost nego na račun društva.

Velika je istina da se ovakvom „humanitarnom“ stambenom politikom najmanja šteta društvu nanosi u finansijskom smislu. Katastrofalna šteta se sadrži u destrukciji vrijednosne i moralne svijesti društva i ukupne birokratizacije društva. Apsurdni „humanizam“, „zakonitost“, „pravednost“, „moral“, „etika“, sadržani u obrazloženjima, rasipa svoju „energiju“ u svim područjima i slojevima društva. Svako će se zapitati: zašto i ja da ne koristim ovakav „humanizam“, „zakonitost“, „pravednost“, „moral“ i „etiku“ naše „prosvijećene elite“? Ona mora neumitno voditi stvaranju atmosfere ne samo „rizičnog“, nego i „eksplozivnog“ društva. Komparativna sociološka studija Postsocijalizam-Postsociajizm, Instituta za sociologiju Filozofskog fakulteta Nikšić i Sociološkog fakulteta MGU Moskva empirijski potvrđuju ovu tendenciju. Mislim da je krajnji momenat da se probudi etika odgovornosti za posljedice naznačenih tendencija. Što prije, to bolje, za sve nas.

STANOVI

- Godine 2007. je izdvojeno 1,5 miliona, godinu kasnije 4,7 miliona, 2009. godine 2,46, godinu kasnije 810 hiljada, 2011.

400 hiljada, 2012. pola miliona, 2013. četvrt miliona, 2014, 2015. i 2016. po pola miliona, lani 475 hiljada i ove godine 450 hiljada eura - precizirao je ministar dodavši da taj novac nije izdvojen samo za funkcionere, već za sve zaposlene u javnoj upravi.

Dodao je da je Vlada u februaru 2016. dala saglasnost da Univerzitet dio poreskog duga od 1,7 miliona eura plati sa 19 stanova, koji su obračunati po 1.050 eura za kvadrat.

Radulović je kazao da nije zadovoljan jer nije pitao za činovnike, već za funkcionere, od kojih neki dopunskim radom „naguraju“ platu na deset hiljada eura. Ocijenio je da je sve što se događa u podjeli stanova funkcionerima nemoral i beščašće.

Neđeljko Rudović (Ura) je kazao da ne stoji da je 2016. za stanove utrošeno pola miliona.

- Slučajno znam, a svjedok mi je potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja Mišo Vujović, da je samo u aprilu 2016. potrošeno dva miliona eura za kredite i stanove funkcionerima. Vjerovatno je da se podaci koje vi imate ne odnose na novac izdvojen iz budžetske rezerve po ovlaštenjima užeg kabineta Vlade - kazao je Rudović. Radunović je odgovorio da će provjeriti podatke o dodjeli stanova i kredita u 2016. godini i kazao da je saopštio podatke Uprave za imovinu koji „bi trebalo da su tačni“.

Predsjednik vladine stambene

Sekulić: Nije bilo dogovora sa koncesionarima Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je, odgovarajući na pitanje Slavena Radunovića (DF), kazala da nije bilo dogovora da se raskinu ugovori i na taj način milionski obeštete koncesionari za male HE u Šavniku, Plavu i Bijelom Polju, bliski vlasti.

- Nije u pitanju jednostrani raskid nego je Ministarstvo eko-

komisije, ministar odbrane Predrag Bošković je, odgovarajući na pitanja Miluna Zogovića (DF), kazao da nikada ništa nije dobio od stambene komisije i da će, ako se dokaže suprotno, podnijeti ostavku.

- Vlada se bavi problematikom svojih zaposlenih kao i svi od-

nomije zaduženo da sa pravnim savjetnikom pokuša da dogovori sporazumni raskid uz vještačenje sa obje strane - objasnila je ministarka i dodala da ni na jednoj od tih lokacija nijesu izvedeni radovi.

- Ukoliko koncesionari ne budu zadovoljni predlogom Vlade, imaju pravo da tuže državu, ali sam sigurna da do toga

govorni poslodavci, a kao najveći poslodavac želi da pokaže odgovoran odnos prema onima koji profesionano rade i da ih zadrži u državnoj upravi imajući u vidu rastući trend konkurentnosti tržišta rada i u skladu sa propisima - rekao je Bošković i dodao da se ,,nega-

neće doći - kazala je Sekulić i objasnila da je motiv za raskid ugovora nezadovoljstvo stanovništva na tim lokacijama.

Komentarišući pitanja o odustajanju od gradnje drugog bloka TE Sekulić je kazala da ugovor sa Škoda Prahom nikada nije stupio na snagu, pa nema uslova za tužbu.

tivan odnos prema toj odgovornoj politici može očekivati sa adresa koje profesionalni angažman mogu ostvariti samo kritikujući svaku vladinu politiku, koja je više nego afirmativna“. Stambeni krediti se, dodao je, daju za poboljšanje uslova stanovanja.

Direktorica EBRD za Centralnu i Jugoistočnu Evropu sa predsjednikom države i gradonačelnikom glavnog grada PODGORICA - Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj imaju bogatu saradnju o čemu svjedoči 570 miliona eura uloženih u 60 projekata, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović na sastanku sa generalnom direktoricom EBRD za centralnu i jugoistočnu Evropu Šarlotom Ruhe.

Kreditirali 60 projekata sa 570 miliona eura

Đukanović je, kako je saopšteno, kazao da je podrška EBRD-a doprinijela dobrom tempu razvoja Crne Gore, solidnom poslovnom ambijentu i animiranju stranih investitora.

- Zahvaljujući takvoj saradnji, značajno smo unaprijedili infrastrukturu, energetske potencijale i razvoj malog i srednjeg biznisa. Sa jasnom ambicijom da zadržimo dobar tempo rasta i skratimo period dostizanja

evropskog kvaliteta života, opredijeljeni smo za nastavak našeg partnerstva – istakao je Đukanović i ocijenio da saradnja sa EBRD može biti dragocjena u nastojanju da se zadrži status inspirativne investicione i perspektivne turističke destinacije.

Ruhe je kazala da je Crna Gora važan partner sa kojom žele još angažovaniju saradnju i dodali da su potencijali u oblasti nautičkog i turizma u cjelini, poljoprivredne proizvodnje i infrastrukture. EBRD je zainteresovana da podrži investicije u oblasti obnovljivih izvora energije, jačanje konkurentnosti privatnog sektora, posebno prerađivačkog, ali i oblast zdravstva.

Sa Ruhe je juče razgovarao i podgorički gradonačelnik Ivan Vuković.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 7. novembar 2019.

nove ura Darko Radunović

Pozitivni efekti od izlaska A2A Ministarka Sekulić je kazala da su primjetni benefiti od izlaska A2A iz EPCG. Na pitanje Bogdana Fatića (DPS) odgovorila je da je za otkup akcija EPCG platila 103,6, a država 108,8 miliona eura.

- Trošak odlaska A2A smanjili smo sa 250 na 230 miliona, vlasništvo u EPCG smo vratili za dvije umjesto za sedam godina i naplatili 91 milion eura dividend - precizirala je Sekulić.

Ministar naveo da je 2007. za stanove za cijelu javnu upravu izdvojeno 1,5 miliona, 2008. 4,7 miliona, 2009. godine 2,46, 2010. godine 810 hiljada, 2011.

400 hiljada, 2012. pola miliona, 2013. četvrt miliona, 2014, 2015. i 2016. po pola miliona, lani 475 hiljada i ove godine 450 hiljada eura. Rudović tvrdi da je samo u aprilu 2016. za funkcionere izdvojeno dva miliona eura - Ne kažem da nije bilo grešaka - rekao je Bošković i naveo da je formirana radna grupa koja bi trebalo da ,,iščisti određene nelogičnosti, ako postoje“.

POVRAĆAJ PDV

Rudović je pitao koliko je u posljednjih pet godina vraćeno PDV uplatom na račun, a koliko prebijanjem drugih obaveza i upozorio da postoje fiktivni poslovni ugovori na osnovu kojih se pljačka država i pomenuo afere ,,Vardar“ i ,,Klap“.

Radunović je odgovorio da je od januara 2015. do 30. septembra ove godine priznato 550 miliona eura poreskog kredita, od čega je 408 miliona vraćeno, a za plaćanje drugih obaveza preusmjereno 134 miliona.

- Kod većeg broja zahtjeva za povraćaj PDV-a obavljena je

kontrola, a u slučaju da nadzor nije obavljen za traženi dio povrata, u postupku redovne kontrole je provjerena osnovanost iskazanog PDV kredita - objasnio je ministar.

Na pitanje Miloša Nikolića (DPS) Radunović je odgovorio da bi deficit budžeta na kraju godine trebalo da bude 2,5 odsto BDP umjesto projektovanih 2,97 i naglasio da su mjere fiskalne konsolidacije bile usmjerene na smanjenje budžetskog deficita i stvaranje uslova za opadanje javnog duga u srednjem roku. Naglasio je da su izvorni prihodi budžeta povećani 250 miliona. Kazao je da je ovo posljednja godina u kojoj javni dug raste, pa će naredne godine, usljed stvaranja fiskalne rezerve, pasti na 70,3 odsto BDPa, 2021. 61,7 odsto, a 2022. 58,5 odsto BDP. M.P.M.

U bordu Luke Kotor zadovoljni poslovanjem u prvih devet mjeseci

Ostvarili rekordni rast profita od 50,5 odsto

PODGORICA - Luka Kotor je za prvih devet mjeseci ostvarila profit od 1,05 miliona eura, što je 50,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je Pobjedi predsjednik borda ove kompanije Branko Ivanović, dodajući da se radi o rekordnom rastu dobiti.

- Prihodi kompanije u prvih devet mjeseci iznosili su 2,85 miliona eura i za 32,8 odsto su veći od prihoda osvarenih lani u istom periodu – kazao je Ivanović. Naveo je da su poslovni rashodi Luke Kotor u prva tri kvartala iznosili 1,79 miliona eura.

- Rashodi su uvećani za 27 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period zbog koncesionog ugovora za korišćenje luke, a sve je urađeno u skladu sa našim poslovnim planom – objasnio je Ivanović i podsjetio da se na koncesiju čekalo deset godina.

Kompanija Luka Kotor je koncesionar trgovačke luke Kotor, a ugovor o prvenstvenoj koncesiji sa Vladom potpisan je 25. marta, a na osnovu odluke Vlade od 27. decembra prošle godine. Koncesija je na 12 godina, a poslovnim planom za taj period planirana su ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu od pet miliona eura.

Kursna lista USD

1.10900

JPY 120.88000 GBP

0.86033

CHF

1.10100

AUD

1.60700

CAD

1.45990

Organizacija WWF uradila analizu koncesionih ugovora za izgradnju mHE

Vlada da raskine najveći broj ugovora

PODGORICA - Koncesione ugovore za izgradnju malih hidroelektrana i postupke za dodjelu koncesija karakterišu nezakonitosti i nepravilnosti, pa Vlada ima dovoljno prostora da raskine najveći broj zaključenih ugovora, smatraju u organizaciji za zaštitu prirode WWF Adrija.

Predstavnik te organizacije Milija Čabarkapa saopštio je da je analizom utvrđeno 20 protivpravnosti u zaključenim ugovorima ili sprovedenim postupcima „što baca veliku sjenku na ukupnu pravnu valjanost pokrenutih projekata i koncesionih aranžmana“.

- Izostanak kriterijuma za povlastice koje plaćaju potrošači, fiktivne odredbe o sredstvima

za investicije, nepredviđenost izgradnje mHE u planskim dokumentima i davanje čitavih vodotoka u koncesiju, izostanak konsultovanja javnosti o korišćenju voda ili javnih rasprava o godišnjim planovima za davanje koncesija, samo su neke od utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti – kazao je Čabarkapa i naglasio da nije dokazan javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija.

- Analizom je preporučeno da Vlada raskine sve ugovore čiji koncesionari nijesu obezbijedili novac za investicije, bez prava odštete, kao i u slučajevima u kojima ne postoje planski dokumenti koji omogućavaju gradnju mHE, te da se u potpunosti zaustavi prenos

5

koncesija na potencijalno nove koncesionare – navodi se u saopštenju i dodaje da Vlada treba da redefiniše zaključene ugovore na osnovu izdatih energetskih dozvola i značajno smanji koncesioni rok, te preispita ugovore za sagrađene mHE u svim slučajevima u kojima se cijevima uzima voda iz korita rijeka.

- Analizu je WWF krajem jula dostavio Vladi, sa zahtjevom da se njegovom predstavniku omogući učešće u radnoj grupi ili odgovarajućem timu, koji bi imao zadatak da revidira kompletnu koncesionu politiku u izgradnji mHE. Do danas Ministarstvo ekonomije nije odgovorilo na ovaj zahtjev – saopšteno je iz WWF-a. S. P.

Iz Ministarstva saobraćaja je u martu, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji sa kotorskom kompanijom, saopšteno da će se realizacijom planiranih investicija stvoriti uslovi za prihvat kruzera najnovije generacije bez ograničenja dužine i gaza i povećati kapaciteti marinskog dijela. Osim toga, biće povećan kvalitet lučkih usluga. Ranije je saopšteno da će od ugovora o koncesiji benefite imati država, opština, građani, a prije svega zapošljeni u Luci Kotor, kao i da je naj-

važnije da se otklone bezbjednosni rizici i omogući ulaganje, investicije, razvoj, bezbjednosno uplovljanje brodova, kao i komfor putnika i turista.

Kompanija Luka Kotor je krajem avgusta podnijela Ministarstvu održivog razvoja zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi na operativnom prostoru Luke Kotor, a u cilju unapređenja tehničko-tehno-

loških elemenata prihvata putničkih brodova. Kompanija Luka Kotor je u prošloj godini ostvarila neto dobit od 801,2 hiljade eura i jedno je od šest akcionarskih društava koje su dioničarima isplatile dividendu za prošlu godinu. Skupština akcionara kotorske kompanije je u junu donijela odluku da na ime dividende vlasnicima podijeli polovinu profita.

Opština Kotor posjeduje 56,97 odsto dionica Luke, Fond PIO 17,5, a Zavod za zapošljavanje 5,87 odsto kapitala firme. S. P.

6

Društvo

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Poklon Montenegro erlajnza Kliničkom centru

Sa svečanosti

Za endoskopske procedure u urologiji darovali 10.000 eura PODGORICA - Nacionalna avio-kompanija Montenegro erlajnz je, u godini u kojoj proslavlja 25 godina od osnivanja, donirala Klinici za urologiju Kliničkog centra Crne Gore medicinsku opremu vrijednu 10.000 eura.

Riječ je o opremi koja je namijenjena za izvođenje endoskopskih procedura u urologiji.

Ugovor o donaciji potpisali su izvršni direktor kompanije Živko Banjević i direktor Kliničkog Jevto Eraković, a donirana oprema je već u upotrebi.

- Zadovoljstvo je da budem dio kolektiva gdje je društvena odgovornost izražena.

Uvjeren sam da će ova donacija biti maksimalno iskori-

šćena i da će njene benefite osjetiti ne samo crnogorski zdravstveni osiguranici koji će se liječiti u Klinici za urologiju, već i zaposleni kojima je, uvjereni smo, ovom donacijom omogućen kvalitetniji i efikasniji rad - kazao je izvršni direktor Živko Banjević.

Pojašnjavajući da će se poklonjena medicinska oprema koristiti za izvođenje endoskopskih procedura u urologiji, Eraković je precizirao da opremu čine semirigidni ureterorenoskop sa kompletnim akcesorijumom i potrošnim materijalom.

- Ovim činom Montenegro erlajnz se pridružio velikoj porodici prijatelja naše ustanove na čemu im najsrdačnije zahvaljujemo - kazao je I. Kr. Eraković.

Reagovanje Mreže za afirmaciju nevladinog sektora

Tvrde da Tara jeste devastirana PODGORICA - Devastaciju rijeke Tare izgleda da ne vide samo izvođač radova CRBC, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i hidrolog Mihailo Burić – saopštili su juče iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, reagujući na izjavu prof. dr Mihaila Burića našim novinama.

Ističu kako se njegova ocjena da se radi samo o zamućenju rijeke, a ne o posljedicama gradnje auto-puta, „kosi sa zdravim razumom u šta se mogu uvjeriti svi koji su vidjeli Taru nakon što su građevinske mašine ušle u njeno korito“.

- Drugačiju ocjenu nijesmo ni mogli očekivati od eksperta kojeg je kineska kompanija CRBC platila da uradi Prijedlog mjera remedijacije i program praćenja stanja životne sredine na rijeci Tari, a najavljuje da će da radi novi plan monitoringa i remedijacije prostora - saopštio je Dejan Milovac.

Burić, dodaje on, ne dijeli stavove kao nezavisni ekspert, već kao neko ko je radio za CRBC. - Da je Tara devastirana potvrdila je Misija UNESCO-a, Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru, međunarodni eksperti i to jedino ne vide

Burić, CRBC i MORT. Burić je za Pobjedu kazao da se radi o privremenim uticajima zamućenja i da Tara neće trpjeti posljedice gradnje auto-puta, jer zbog suše i niskog vodostaja u rijeci nije bilo živog svijeta, a ne zbog gradilišta rekao je Milovac.

Podsjeća da se MANS posljednje dvije godine detaljno bavi izgradnjom auto-puta, koji je najveća investicija u istoriji Crne Gore i projekat koji ima nezabilježen uticaj na životnu sredinu.

- Početkom prošle sedmice crnogorska javnost je imala priliku da se uvjeri da se, godinu nakon prvih objavljenih snimaka, u korito rijeke Tare i dalje nesmetano odlažu tone građevinskog otpada, koji nastaje iskopavanjem tunela, i to uprkos preporukama Evropskog parlamenta, Evropske komisije i UNESCO-a - ističe Milovac.

Podsjećamo i da nakon četiri godine od početka gradnje auto-puta građani nemaju najbitnije informacije o ovom projektu, jer je sve proglašeno tajnom.

- Tajni su, između ostalog, rezultati rada inspekcije, tako da se ne zna ko je odgovoran za devastaciju Tare i ko je u Ministarstvu održivog razvoja i turizma prećutao devastaN. K. ciju - kazao je on.

Ministar Aleksandar Bogdanović za Pobjedu o Prijedlogu zakona o nacio Utvrđivanjem Prijedloga zakona o nacionalnom javnom emiteru Vlada nije imala nikakve skrivene namjere, nikakve opstrukcije, već je samo obavljala svoja Ustavom definisana zaduženja - rekao je za Pobjedu ministar kulture Aleksandar Bogdanović PODGORICA – Vlada nijednim činom nije obesmislila pregovore o izbornim uslovima, već naprotiv imajući u vidu ocjene Savjeta Evrope i Evropske komisije, utvrđivanjem Prijedloga zakona o nacionalnom javnom emiteru dala je značajan kapital u daljem procesu dijaloga i usvajanja teksta baziranog na međunarodnim standardima, pa samim tim i izgradnje unaprijeđenog izbornog ambijenta - kazao je za Pobjedu ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Komentarišući izjave člana

Formiranjem O suspendovan ra

Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Neđeljka Rudovića koji je kazao da će „Vlada preuzeti odgovornost za obesmišljavanje pregovora o izbornim uslovima, ukoliko ne stopira Prijedlog zakona o Radio- Televiziji Crne Gore“, ministar je rekao da je Vlada isključivo obavljala svoja Ustavom definisana zaduženja i utvrdila Prijedlog zakona koji je u Programu rada Vlade.

Procedura

- Formiranjem Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva nije suspendovano ustavno pravo Vlade da predlaže zakone, te napominjem da je Vlada isključivo obavljala svoja Ustavom definisana zaduženja i utvrdila Prijedlog zakona koji je u Programu rada Vlade. Tekst je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima i shodno redovnoj proceduri biće dostavljen nadležnim skupštinskim tijelima, pa samim tim i skupštinskom Odboru za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva - pojasnio je Bogdanović.

Zgrada RTCG

Precizirao je da je Vlada radila na snaženju političko-institucionalne nezavisnosti nacionalnog javnog emitera, te programom rada za IV kvartal 2018. godine mandatirala izradu Prijedloga zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, koji je, „s obzirom na najširi proces inkluzivnosti i transparentnosti, te međunarodnu ekspertizu, iz objektivnih

Sve NVO imale su priliku da daju komentar Komentarišući tvrdnje da najznačajniji prijedlozi koje je dao NVO sektor nijesu usvojeni, ministar kulture Aleksandar Bogdanović rekao je da su svi imali priliku da se izjasne, a da neki od „najznačajnijih prijedloga“ nijesu naišli ni na odobravanje zvaničnog člana Radne grupe iz reda NVO. - Dio NVO sektora nezadovoljan je prijedlogom načina izbora članova Savjeta RTCG,

čije je predloženo rješenje podržano od eksperata Savjeta Evrope i Evropske komisije, dok drugi dio NVO sektora takvo rješenje ocjenjuje dobrim. Zaključno, svi ti „najznačajniji prijedlozi“ dobili su javni komentar - obrazloženje predlagača zakona i ponavljam - u finalnom, trećem ekspertskom mišljenju Savjeta Evrope i Evropske komisije ocijenjeno je da je Prijedlog

zakona „u potpunosti usaglašen sa standardima Savjeta Evrope“, odnosno da ,,isti ne zahtijeva dodatne izmjene“ – istakao je on.

Bogdanović dodaje i da neki od tih „najznačajnijih prijedloga“ nijesu naišli ni na odobravanje zvaničnog člana radne grupe iz reda NVO, izabranog shodno redovnoj proceduri.

- Nije dobro monopolizovati i nastupati u ime čitavog

Kompletirana lista kandidata za vrhovnog državnog tužioca

razloga, izmješten za 2019. godinu“.

Ponovio je da je na zahtjev Ministarstva kulture, odnosno Vlade, ovaj dokument bio ,,predmet trostruke monitoring ekspertize Savjeta Evrope i Evropske komisije“ i da je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima.

- U finalnom mišljenju Savjeta Evrope i Evropske komisije ocijenjen je kao „u potpunosti NVO sektora, a samim tim ni arbitrarno titulisati značaj tih prijedloga - naveo je Bogdanović.

Podsjetio je i da se Ministarstvo kulture tokom javne rasprave i čitavog procesa izrade ovog dokumenta „odredilo prema svakom od prijedloga, ukazujući na manjkavosti nekih od njih, kao i na ocjene međunarodne ekspertize o svakom od predloženih pojedinačnih instituta“.

Sjednica Upravnog odbora UCG

Više mjesta za magistarske

Lidija Vukčević

Danijela Marković

Blagota Mitrić

Konkurisali Vukčević, Marković i Mitrić PODGORICA – U Tužilačkom savjetu juče su kompletirali listu kandidata za vrhovnog državnog tužioca, nakon što juče do 15 sati nije stigla nijedna nova prijava poštom, tako da su „u trci“ specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević, bivša poslanica Socijalističke narodne partije Danijela Marković i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda i redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji

Blagota Mitrić - potvrđeno je Portalu Pobjeda iz ovog tijela.

Konkurs je zatvoren u ponedjeljak, ali je ostavljen rok još dva dana za prijave koje su eventualno upućene poštom.

Tužilački savjet konkurs za vrhovnog državnog tužioca raspisao je 18. oktobra, nakon što je prethodni u avgustu „propao“, a aktuelnom vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću iste-

kao petogodišnji mandat 7. oktobra.

Tužilački savjet predlaže Skupštini jednog kandidata, a vrhovnog tužioca bira Skupština Crne Gore dvotrećinskom podrškom poslanika (54 glasa) u prvom krugu, odnosno tropetinskom (49) u drugom krugu glasanja.

Poslanici, u drugom krugu, glasaju za sve prijavljene kandidate koji su ispunili konkursne uslove.

K. K.

PODGORICA - Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore pokrenut je, između ostalog, postupak za dopunu licence i povećanje broja studenata za upis na postdiplomske specijalističke studije studijskog programa Građevinarstvo.

- Procedura je pokrenuta na osnovu odluke Senata UCG o prihvatanju prijedloga Studentskog parlamenta, a odnosi se na povećanje broja za upis sa 20 na 38 studenata - kazao je predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Duško Bjelica.

Uz ovu odluku, u daljoj proceduri, kako je saopšteno, Centar za unapređenje kvaliteta UCG će podnijeti zahtjev za dopunu licence Ministarstvu prosvjete. Na prijedlog rektora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Danila Nikolića, usvojen i Predlog izmjena i dopuna finansijskog plana i plana javnih nabavki za 2019. godinu, za Elektrotehnički fakultet i Rektorat UCG. N. Đ.

Društvo

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Ministar finansija potpisao ugovor sa Evropskom investicionom bankom

onalnom javnom emiteru

Odbora nije ad Vlade

Aleksandar Bogdanović

usaglašen sa standardima Savjeta Evrope“, odnosno da „isti ne zahtijeva dodatne izmjene“ - rekao je Bogdanović.

Komentarišući Rudovićev komentar da je Bogdanović pokazao „kao ministar nizak nivo kulture“ kada je procesuirao, a Vlada usvojila ovaj prijedlog zakona, u trenutku kada je taj dokument predmet pregovora u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, naš sagovornik je istakao da je Rudović imao priliku da u okviru instituta poslaničkih pitanja postavi i ovo pitanje na koje bi dobio argumentovan odgovor, ali to nije učinio.

Bez opstrukcije

- Činjenica da on to nije učinio ukazuje da nije želio da čuje argumente, već da se putem medija raspravlja sa nadležnim ministarstvom. Dakle, bez želje za raspravom putem medija, ukazujem da je utvrđivanjem Prijedloga zakona o nacionalnom javnom emiteru, Vlada isključivo obavljala

svoja Ustavom definisana zaduženja - kategoričan je Bogdanović.

Dodaje da Ministarstvo kulture i Vlada ničim nijesu bili prepreka da, u dosadašnjem radu skupštinskog Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, medijski zakoni budu formulisani i javnosti predstavljeni.

- Uz ličnu ocjenu da su u pitanju kompatibilni procesi, ističem da Prijedlog zakona o nacionalnom javnom emiteru ničim nije prepreka za dalje aktivnosti Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Vlada obavlja svoj posao, a Odbor svoj. Nikakve skrivene namjere, nikakve opstrukcije nema i nije je bilo u našim legitimnim ustavnim nadležnostima. Iz tog razloga ne bih davao poseban ekskluzivitet stavovima iz pitanja, tim prije što su, posebno ističem, u svim fazama razvoja teksta i domaća i međunarodna javnost upoznate sa rješenjima i institutima Prijedloga zakona baziranim na visokim međunarodnim standardima, što je u konačnom cilj Vlade, Odbora i sveukupnog procesa izbornih reformi, odnosno najširih demokratskih procesa crnogorskog društva - rekao je Bogdanović.

On pita kakvi bi tek komentari bili da se stvari okrenu drugačije, odnosno da izrada Prijedloga zakona nije bila inkluzivna, transparentna i da dokument nije usaglašen sa visokim međunarodnim standardima, „odnosno da je Prijedlogom narušena nezavisnost Javnog servisa“.

K. JANKOVIĆ

Kongres Sindikata uprave

Predsjednik Ranko Božović Sa kongresa

PODGORICA - Na kongresu Sindikata uprave Crne Gore juče je za predsjednika izabran Ranko Božović, koji je na čelu Sindikalne organizacije Uprave carina.

Sindikat uprave nije nova radnička asocijacija, već je preimenovan Sindikat državnih i lokalnih uprava, osnovan u novembru prošle godine, a kojim je do skoro, kao vršilac dužnosti, rukovodio Goran Dragović.

Kako je juče objašnjeno, Dragović je bio izabran na rok od tri mjeseca, do održavanja prvog redovnog kongresa, koji je trebalo da se organizuje najkasnije 90 dana od osnivačkog

7

kongresa.

Novoizabrani predsjednik Ranko Božović rekao je za Pobjedu da će raditi na omasovljavanju članstva i da će se truditi da budu dobra zajednica.

- Nastavićemo sve započete razgovore i posjetićemo sve sindikalne organizacije - kazao je Božović naglašavajući da će kao granski sindikat tražiti učlanjenje u Savez sindikata Crne Gore kako bi zajedno sa Vladom i drugim institucijama sistema rješavali probleme zaposlenih.

Na kongresu su izabrani i članovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora. Utvrđeni su i ciljevi i zadaci djelovanja Sindikata uprave.

N. k.

PODGORICA - Ministar finansija Darko Radunović juče je potpisao ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB) kojom se obezbjeđuje 18 miliona eura za „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja“.

- Ukupna vrijednost projekta je 40 miliona eura, a ostatak se obezbjeđuje iz sopstvenih sredstava – saopšteno je nakon sastanka.

Ugovor je ispred EIB-a potpisao šef odjeljenja EIB-a za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan Mateo Rivelini, a potpisivanju ugovora je prisustvovao i ministar prosvjete Damir Šehović.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je potpisivanjem Vlada i zvanično ušla u jedan od najvećih investicionih ciklusa u prosvjeti, u okviru koga je planirano 11 projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja škola.

- Projektom sa EIB-om planirana je izgradnja nove gimnazije u Podgorici vrijedne preko šest miliona eura i izgradnja nove osnovne škole na Zabjelu vrijedna oko 5,5 miliona eura.

I najavljivana izgradnja novog objekta osnovne škole u naselju Siti kvart je nešto na šta se čeka već neko vrijeme, a projektovana vrijednost investicije je preko pet miliona eura.

Nova škola u naselju Karabuško polje je dio ovog projekta.

Planirana je rekonstrukcija i nadogradnja tri vrtića i to dva u glavnom gradu i jednog u Kotoru. Dodatno, planiran je projekat rekonstrukcija srednjih škola, ali i brojna opremanja informatičkom opremom, te opremom potrebnom srednjim stručnim školama za praktičnu nastavu, ali i opre-

Vlada uz podršku EU ulaže 40 miliona eura u obrazovni sistem

Sa potpisivanja ugovora

manje svih škola mobilijarom - navedeno je u saopštenju.

Ovim investicijama biće otvoreno oko 3.500 novih mjesta za djecu u obrazovnim ustanovama Crne Gore.

Planirano je da 40 miliona bude utrošeno, odnosno stavljeno u funkciju do kraja 2023. godine, do kada je predviđeno trajanje projekta.

Ministar Radunović je kazao da je namjena ovog kredita unapređenje crnogorskog obrazovanja. On je zahvalio Evropskoj investicionoj banci i Evropskoj uniji za podršku svim projektima, a ovaj je, kako je ocijenio, od posebne važnosti upravo zato što se odnosi na prosvjetu.

Ministar Šehović je kazao da je ovo istorijski momenat za obrazovanje u Crnoj Gori.

- Ovih 11 projekata podrazu-

mijevaju izgradnju četiri nove škole, rekonstrukciju i nadogradnju tri vrtića, zatim projekat adaptacije 10-ak srednjih škola širom Crne Gore, ali i projekat opremanja škola informatičkom opremom, projekat opremanja kabineta stručnih škola, te projekat opremanja većine škola mobilijarom. Cijenim da je ovo mudar i odgovoran potez, koji dovoljno govori o opredijeljenosti ove Vlade da obrazovanje bude prioritet za ulaganja - kazao je Šehović.

On je dodao da je u ekonomskom smislu opravdan budući da smo svjesni da je ulaganje u znanje najznačajnija i najprofitabilnija investicija u svakoj zemlji, pa i u našoj.

Rivelini je naglasio da Evropska investiciona banka daje finansijsku podršku zahvaljuju-

ći garanciji Evropske unije.

- Projektom se obezbjeđuju povoljniji uslovi u obrazovanju. Ovaj sporazum je još jedan dokaz da je Vlada Crne Gore spremna da ulaže u obrazovanje i ekonomski razvoj, te da stvori uslove za obrazovanje svih. Ovo je prvi put da mi na ovaj način ulažemo u obrazovni sektor u Crnoj Gori - saopštio je Rivelini. Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Špic je saopštio da vjeruje da će zajednički napori i udružena sredstva doprinijeti kvalitetu obrazovanja u Crnoj Gori.

- Edukacija obezbjeđuje unapređenje znanja i vještina pojedinca, a time i države, a što dovodi do boljih radnih mjesta i kvalitetnijeg života, te prosperiteta i socijalne inkluzije kazao je on.

M. P. M.

Konferencija ,,Pravna zaštita policijskih službenika i zaštita njihovog integriteta“

Ukinuti praksu uslovnih osuda PODGORICA - Uprava policije će se još snažnije zalagati za efikasniju zaštitu policijskih službenika, jer se napad na njih u svim demokratskim društvima smatra napadom na državu - kazao je pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević na konferenciji ,,Pravna zaštita policijskih službenika i zaštita njihovog integriteta“.

Poručio je da je dužnost svih nadležnih organa u sistemu krivično pravne zaštite da preduzmu odlučne aktivnosti za efikasniju zaštitu policijskih službenika, ukazujući na činjenicu da su napadačima izricane uglavnom uslovne kazne.

- Zabrinjava podatak da je posljednjih godina broj krivičnih djela i prekršaja na štetu policijskih službenika u porastu rekao je Janjušević.

Kako je dodao, najviše napada zabilježeno je na štetu uniformisanih policijskih službenika.

Ti napadi, rekao je, najčešće se

BROJNI IZAZOVI: Sa jučerašnje konferencije

dešavaju prilikom kontrole osoba, reagovanja po prijavama o narušavanju javnog reda i mira, pružanja asistencije drugim organima, postupanja po prijavama o nasilju.

- Slučajevi prekoračenja ovlašćenja i nedoličnog i nezakonitog ponašanja su pod budnim okom i nas i javnosti. Uprava policije ne podržava i neće podržavati bilo kakvo nedolično ponašanje policijskih službe-

nika - poručio je Janjušević.

Istakao je da policija, sa svojim časnim službenicima, uspješno odgovara izazovima i postiže mjerljive rezultate u borbi protiv kriminala.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković kazao je da je u posljednje dvije godina naročito vidljivo povećanje broja obraćanja službenika Savjetu, zbog povrede

Donešeno 176 osuđujućih presuda Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ljiljana klikovac kazala je da Državno tužilaštvo posvećeno postupa u predmetima napada na policijske službenike.

Kako je navela, u posljednje dvije godine, po optužnim aktima državnog tužilaštva u predmetima napada na policijske službenike donešeno je 176 osuđujućih presuda i samo pet oslobađajućih.

- Što se tiče osuđujućih presuda, u oko 35

odsto slučajeva izrečene su uslovne osude, u oko 60 odsto zatvorske kazne, oko pet odsto mjere bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, odnosno obavezno liječenje narkomana i alkoholičara - precizirala je Klikovac.

Ti podaci, kako je kazala, ukazuju na to da je Tužilastvo zainteresovano za zaštitu policijskih službenika i u okviru zakonskih ovlašćenja preduzima sve radnje u tom cilju.

njihovih prava.

- U tim predmetima pokazali smo punu posvećenost i priličnu upornost da se zaštite prava i integritet policijskih službenika - naveo je Zeković.

Poručio je da očekuje „da naredna faza razvoja građanskog nadzora policije u Crnoj Gori podrazumijeva još veće obraćanje policijskih službenika, koji neće ukazivati samo na povredu ličnih prava, kako je sada slučaj, nego će prijavljivati pojedince iz svoje radne sredine koji nijesu dostojni profesije“.

- Prepoznajemo značajne potencijale sindikata Uprave policije da podrži ozbiljne napore i odlučnost rukovodstva da se uspostavi puna kultura odgovornosti u policiji - naveo je on.

Predsjednik sindikata Uprave policije Mladen Šuškavčević kazao je da ova organizacija djeluje u vremenu u kojem su se desile značajne promjene u društvu koje su bitno uticale na rad policijskih službenika.

Ukazao je i na podršku koju sindikat daje službenicima ističući da su, na državnom nivou, prvi među sindikalnim organizacijama po podjeli pomoći, pozajmicama i drugim naknadama po raznim osnovama. Šuškavčević je rekao da je sindikat UP za dvije godine rada podijelio 507 stanova.

- Sindikat je, bez obzira na finansijske poteskoće, nastavio sa tom politikom i oko 180 zaposlenih dobiće kredite za poboljšanje uslova stanovanja zaključio je Šuškavčević. N. k.

8

Društvo

Četvrtak, 7. novembar 2019.

U Nikšiću organizovan naučni skup o novijoj istoriji Crne Gore

Odoljeli izazovima koji su prijetili čak i opstanku države NIKŠIĆ – Crna Gora je, uprkos svim izazovima koji su teško pogađali prvo SFRJ kroz tragičan raspad zemlje, pa državnu zajednicu sa Srbijom, izašla ekonomski oporavljena, reintegrisana u međunarodnu zajednicu i postala je članica NATO-a – rekla je juče prof. dr Gordana Đurović na naučnom skupu „Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida – od AB revolucije do NATO-a“.

Organizatori naučne tribine su Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, gdje je i održan skup, Matica crnogorska i Centar za geopolitiku.

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović kazao je, pored ostalog, da se naša zemlja u posljednjih 30 godina sačuvala i izborila s brojnim izazovima od kojih su mnogi direktno i grubo prijetili njenom opstanku.

- U tom periodu naši građani i elita bili su prinuđeni da temeljno preispitaju minula dva vijeka i da na goruća pitanja o budućnosti zemlje pruže odgovore koje savremenost može da prihvati i podrži - rekao je Radulović.

Prof. dr Gordana Đurović navela je, pored ostalog, da je Cr-

PODGORICA – Grupa od pet nevladinih organizacija dostavila je Ministarstvu javne uprave primjedbe na Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer su, kako su ocijenile, predložene izmjene suprotne Ustavu, međunarodnim konvencijama i praksi Evropskog suda za ljudska prava.

OgRaničenja

Sa naučnog skupa na Filozofskom fakultetu

na Gora 30 godina nakon rušenja Berlinskog zida duboko u procesu evropskih integracija kao nezavisna država koja se ekonomski povratila u realnim kategorijama na nivo iz 1990–ih tek 2007. godine.

- Od tada bilježimo dinamičan, stabilan rast, bez obzira na krizu 2009. i 2012. godine.

Crna Gora je, uprkos svim izazovima koji su teško pogađali prvo SFRJ kroz tragičan raspad zemlje, pa državnu zajednicu sa Srbijom, izašla ekonomski oporavljena,

Ljuti, ali ne objašnjavaju zašto su Budvu proglasili srpskim gradom

Ističu da „na svaki pokušaj bacanja Egzita u balkansko političko blato odlučno poručujemo - no pasaran“.

- Isto što već dvije decenije poručujemo krajnje ekstremnim i nacionalističkim glasovima odakle god oni dolazili - Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Njemačke, SAD i bilo koje druge zemlje na planeti. Zato smo prije dvije godine i formirali Tihu balkansku većinu, koja okuplja neke od vodećih umjetnika i javnih ličnosti regiona -

Nacrt izmjena suprotan Ustavu

Primjedbe su dostavili Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, Institut Alternativa, Akcija za ljudska prava, Centar za monitoring i istraživanje i Centar za građanske slobode.

Reagovanje organizatora Egzit festivala

PODGORICA - U trenutku kada najavljujemo dvije decenije rada Egzit festivala, nastalog kao pokreta za slobodu i mir u Srbiji i Balkanu, koji već 20 godina predstavlja jedan od glavnih mostova normalne komunikacije među mladima u regionu, u vašem dnevnom listu se objavljuje tekst nepoznatog autora, u kom se na najprizemniji način pokušava politički zloupotrijebiti Egzit i Si dens festival – navedeno je,pored ostalog, u reagovanju na tekst koji je Pobjeda u broju od utorka prenijela sa Portala Antena M.

Grupa NVO dostavila primjedbe na Zakon o SPI

da pokažemo da smo glasniji od ekstremista i da ćemo zaustaviti svaki pokušaj klizanja regiona u novu spiralu nasilja. Ljudi koji žele mir i normalan život su apsolutna većina u svim zemljama Balkana, uprkos tome što su do sada često bili tiši od krajnjih nacionalista. Dosta je bilo podjela i ratova, nove generacije su odlučne da okrenemo ovaj region, ali i cijeli svijet, ka budućnosti – navode oni.

Ističu kako je „upravo budućnost suština projekta koji nepoznati autor, u tekstu koji ste prenijeli, napada“.

- Promocija kulturnog nasljeđa kroz kreativne industrije radi privlačenja turista i ekonomskog razvoja regiona. Istorijat tog nasljeđa se usputno spominje i tim segmentom su se bavili istoričari iz svih zemalja bivše Jugoslavije. U Egzitu se ne bavimo istorijom, njenim pisanjem ili prekrajanjem kako nepoznat autor u tekstu navodi, bavimo se budućnošću i nastavićemo njome da se bavimo sa dodatnom motivacijom i snagom svaki put kada nas ekstremni nacionalisti bilo koje države regiona ili svijeta zbog toga napadnu – zaključili su oni.

R. D.

Prema njihovim riječima, skoro sve predložene izmjene Zakona sužavaju postojeća prava građana.

- Nacrtom se uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti - ukazali su iz NVO sektora.

Oni su naveli da se uvodi „zloupotreba prava“ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a da uopštena i neprecizna formulacija omogućava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slučajevima.

Kako su dodali, sužava se definicija informacije i ostavlja mogućnost da se u svakom pojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci „od javnog značaja“.

- Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, zakon mora biti „predvidljiv“, odno-

sno formulisan sa dovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zaštitu protiv arbitrarnog miješanja javnih vlasti u uživanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom. Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogućava neograničenu samovolju organa u odlučivanju o pristupu informacijama - piše u saopštenju.

PROblemi

Nacrtom se „uvode apsolutna ograničenja pristupa podacima u obavještajno – bezbjednosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa međunarodnim organizacijama ili drugim zemljama“.

- Ne propisuje se pojam poslovne tajne, koji se u praksi najčešće navodi kao razlog za ograničenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano što može biti proglašeno poslovnom tajnom - ukazali su oni.

Pomenuli su i da se ukida obaveza političkih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini isključuju iz obveznika zakona. Između ostalog, NVO u saopštenju navode da nijesu riješeni problemi u primjeni Zakona koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

- Ne propisuje se obaveza meritornog odlučivanja po žalbama kojim bi se prekinuli višegodišnji postupci u kojima organi vlasti uporno krše zakon, iako su njihova rješenja više puta poništavana - naveli K. j. su iz NVO.

reintegrisana u međunarodnu zajednicu, postala je članica NATO-a - rekla je Đurović.

Istakla je da se od 2006. u Crnoj Gori ostvaruje realan rast, prosječno 3,5 odsto na godišnjem nivou, kao i da je u našu zemlju stiglo više od 6,5 milijardi eura direktnog stranog kapitala.

Crna Gora, kako je kazala Đurović, koja je bila jedna od najnerazvijenijih republika SFRJ sada je najbolje pozicionirana u regionu, ispred Srbije, Sjeverne Makedonije, BiH, Alba-

nije, Kosova.

- Berlinski zid je pozitivan projekat za Evropu, jer je ujedinio njen Istok i Zapad, ali njegov eho na Zapadni Balkan, nažalost, nije bio položeni ispit i nije bilo mirovnog projekta. I danas, dok Istok Evrope berlinski zid simbolično doživljava kao nešto izuzetno pozitivno, što im je otvorilo put demokratskih reformi i integraciju sa Zapadnom Evropom, kod nas je bila potpuno druga refleksija – ocijenila je Ra. P. Đurović.

PODGORICA – Živimo u regiji gdje se svakih 60 ili 70 godina, ili nešto manje, jedna vjera ogriješi prema drugoj ili jedna nacija i nepobitna je činjenica da se ne poznajemo u smislu vjere – istakao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.

Predstavljen Osnovni pojmovnik religijske kulture

On je na promociji knjige ,,Osnovni pojmovnik religijske kulture“, organizovanoj u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici, koju je izdalo Ministarstvo na čijem je čelu, kazao da su prikazane tri monoteističke religije - hrišćanstvo, islam i judaizam.

Odlučili su da prirede knjigu jer se pokazuje da se građani u Crnoj Gori u vjerskom smislu ne poznaju dovoljno, a pogrešne interpretacije vjere uzroci su raznih konflikata.

- Knjiga će doprinijeti da se više upoznajemo vjerski. Više ćemo se cijeniti i poštovati. Nacionalno još nijesmo spremni da se upoznamo kako treba, jer smo još navijački nastrojeni – rekao je, pored ostalog, on.

Svako treba, prema njegovim riječima, da zna zašto se komšiji čestita Božić ili Bajram.

- Kad mi komšija čestita Bajram da zna što se slavi, a ne da dođe da traži da mu sipam čašu rakije. Ako mu je budem sipao, znaće da ne slavim Bajram – objasnio je Zenka.

Istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava pokazalo je da studenti nemaju dovoljno visok nivo poznavanja

Pogrešne interpretacije vjere uzrok su konflikata

Mehmed Zenka

religija koje su vjekovima prisutne na ovom prostoru.

U vremenu velikih globalnih izazova potrebno je, kazala je urednica Pojmovnika i doskorašnja direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Žana Filipović, preispitati i analizirati ulogu religije u modernim društvima.

- Vjerske zajednice akumuliraju značajni društveni potencijal. Vjerska učenja zasnivaju se na univerzalnim društvenim vrijednostima, na kojima se zasnivaju i principi vladavine prava. Treba da budu faktor stabil-

nosti i treba da ih snažimo i jačamo, jer vjerske zajednice nose građansku matricu našeg društva, a to je međusobno uvažavanje, ljubav, mir, tolerancija, poštovanje ljudskih prava, multikonfesionalnost, multikulturalnost, demokratija – rekla je ona.

Autor teksta o hrišćanstvu doc. dr Vladimir Bakrač je kazao da kada govorimo o međureligijskom dijalogu trebalo bi sve vjerske zajednice svoje vjernike da vaspitavaju na taj način da u pripadniku druge religije spoznaju i upoznaju čovjeka,

prije svega, pa tek onda pripadnike neke druge religije.

- Kada upoznamo svoju religiju i onda druge, možemo se približiti jedni drugima - rekao je on.

Enis Burdžović je u knjizi pisao o islamu i ukazao na činjenicu da je islam danas u javnosti stavljen u kontekst nasilja, terorizma, prisilnog preobraćanja na vjeru.

- To je stav koji je nespojiv sa ovom vjerom i sa tradicijom tumačenja ove vjere na ovom podneblju. Medijska scena danas upravo islam predstavlja kao destruktivnu bujicu koja nosi, uništava i želi ponijeti sve sa sobom. A na tom putu, nažalost, najviše se slušaju oni koji su najbučniji – rekao je on.

Ukazivati na zajedničku riječ svih religija na ovom podneblju, dodao je Burdžović, nimalo nije lak posao, ali to što je nešto teško ne treba da bude izgovor da je nemoguće.

- Ne treba nas u Crnoj Gori neko iz Evrope da uči kako razumjeti ili živjeti sa drugim, jer smo pokazali da umijemo, znamo i razumijemo jedni druge – rekao je on.

Knjiga je dostupna svim građanima. n. Đ.

Hronika

Četvrtak, 7. novembar 2019.

9

Odbjegli Beranac uhapšen u Španiji

Bivši izvršni direktor Atlas banke otkriva malverzacije u još jednom predmetu protiv Kneževića

MADRID - Beranac Aleksandar Savović uhapšen je u Španiji zbog posjedovanja veće količine marihuane saznaje Pobjeda.

SVJEDOČIO I U PREDMETU ,,KARBON“: Đurđić (desno) ispred Višeg suda

Savović pritvoren u Madridu zbog šverca droge

Đurđić svjedok saradnik u još jednom predmetu

Prema izvorima iz španske policije, sa Savovićem su uhapšena još dvojica crnogorskih i jedan državljanin Sjeverne Makedonije. Policija je kod njih pronašla veću količinu droge.

Savović je, prema informacijama Pobjede, uhapšen u Španiji 17. oktobra, a Crnu Goru je napustio 28. septembra preko graničnog prelaza Debeli brijeg.

PODGORICA – Bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić dobio je status svjedoka saradnika u još jednom predmetu o zloupotrebi u privrednom poslovanju, gdje je istraga pokrenuta i protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića.

PODACI

Informacija o hapšenju Savovića poklapa se sa onom koju je ranije saopštio Savjet za građansku kontrolu rada policije da su Berancu stavljene lisice prije 15 dana.

-Prema operativnim podacima koji su iz pouzdanog izvora dostupni Savjetu za građansku kontrolu rada policije, građanin A. S. je uhapšen u Španiji zbog određenog prekršajnog, odnosno krivičnog djela - saopšteno je Pobjedi ranije iz Savjeta.

I crnogorska policija dobila je juče potvrdu da je Savović uhapšen u Madridu zbog šverca narkotika. Njemu je određen pritvor i slijedi komunikacija između crnogorskih i španskih vlasti.

Za Savovićem je raspisana potjernica po nalogu beranskog Osnovnog suda nakon što se nije javio 4. oktobra na izdrža-

Fotografija sa profila Savovića na Fejsbuku

vanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkić u beranskom naselju Dolac.



Za Savovićem je raspisana potjernica nakon što se nije javio 4. oktobra na izdržavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkić u beranskom naselju Dolac

Osnovni sud u Beranama proglasio je Aleksandra Savovića iz tog grada krivim za ugrožavanje sigurnosti Igora Tomkića i njegove porodice. On je u julu postavio prijeteći video snimak na društvenoj mreži Instagram na kome se vidi kako sa tri muškarca hoda asfaltiranom pješačkom stazom.

Tada je poručio da će „svima da vrate“ i to „troduplo“, te da „ne znaju što ih čeka“.

NAPADI

Nakon toga policija je uhapsila Savovića, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama. On je zbog paljenja radnje Tomkića osuđen na zatvorsku

kaznu, kao i Miloš Radević i Novak Petrić koji su optuženi da su pretukli Tomkića u naselju Dolac. Njima je nakon objavljivanja presuda ukinut pritvor.

Viši sud u Bijelom Polju uvažio je, tokom septembra, žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, pa je Aleksandru Savoviću preinačena kazna za paljenje radnje porodice Tomkić iz Berana. Kazna je sa 14 mjeseci preinačena na 18 mjeseci zatvora i ta presuda je pravosnažna.

Savović treba i da plati odštetu od 6.000 eura porodici Tomkić, odnosno oštećenom DOO „Lucija Trade“.

J. Đ.

Naredba za sprovođenje istrage protiv sekretara VDT-a

Vujoševića saslušavaju 13. novembra



PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu za sprovođenje istrage protiv sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića i, prema saznanjima Portala Pobjede, on će 13. novembra biti saslušan u Tužilaštvu u svojstvu okrivljenog.

Vujošević je 20. septembra uhapšen na podgoričkom aerodromu odmah nakon što je doletio redovnom linijom iz Beograda. Njemu su stavljene lisice zbog osnovane sumnje da je bio dio kriminalne grupe odbjeglog biznismena Duška Kneževića, koja je za njegov interes pokušala da u tri predmeta utiče na rad tužilaca.

Odbrana sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva nedavno je podnijela zahtjev da se njihov klijent brani sa slobode, a kao jemstvo je ponudila stan koji je procijenjen na 70.000 eura. Protiv tog zahtjeva bilo je Specijalno državno tužilaštvo koje je

Vujoševiću su stavljene lisice zbog osnovane sumnje da je bio dio kriminalne grupe odbjeglog biznismena Duška Kneževića

PROVJERAVA SE I PORIJEKLO IMOVINE: Sa privođenja Vujoševića

ukazalo da je Vujošević i pod finansijskom istragom i da se provjerava porijeklo njegove imovine među kojom je i stan koji je ponudio kao jemstvo.

Sudija za istrage Višeg suda Miroslav Bašović smatrao je da je osnovano protivljenje Specijalnog državnog tužilaštva te i da ponuđeno jemstvo nije garancija da će okrivljeni, za slučaj da se nađe na slobodi, ostati u Podgorici. To su razlozi koji su opredijelili sudiju

Bašovića da odbije zahtjev odbrane Vujoševića.

U žižu javnosti Vujošević je dospio sredinom septembra kada je Knežević objavio telefonski razgovor sa njim u kojem sekretar potvrđuje da je nosio novac za prvog čovjeka Tužilaštva Ivicu Stankovića.

Te optužbe je kategorično negirao Stanković ističući da je svoj posao radio časno i pošteno. Vujošević je u jeku afere bio u Beogradu i nakon nekoli-

ko dana 20. septembra uhapšen je na podgoričkom aerodromu i od tada se nalazi u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva.

Njemu se na teret stavlja da je počinio krivična djela protivzakoniti uticaj i pripadništvo kriminalnoj organizaciji za koja je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina, odnosno od jedne do osam godina zatvora. Vujošević je na saslušanju ustvrdio da nikada nije nudio, niti dao mito tužiocu Stankoviću.

M. Ž.

Đurđić je pristao da ispriča po čijem nalogu su obavljani sporni poslovi i kako je došlo do propusta u radu koji su se našli u fokusu istražitelja.

On je već svjedok saradnik u slučaju „Karbon“. U tom predmetu Duško Knežević je prvookrivljeni, dok su pod istragom i njegovi saradnici Marko Nikolić, Brankica i Biljana Bašović.

Okrivljeni se terete da su za 1,9 miliona eura oštetili firmu „Global karbon“ čiji je osnivač IBM. Predstavnici Tužilaštva su 25. januara, na konferenciji za medije, predstavili šemu i objasnili kako su IBM i Atlas banka posredstvom „Global karbona“ omogućavale kreditno zaduženje većem broju povezanih osoba i firmi za kupovinu karbona.

Karbon nikad nije kupljen, krediti su završili kao depoziti povezanih pravnih lica u Francuskoj.

Knežević je – davanjem pozajmice od milion eura, koja nikada nije vraćena i kolaterala na više od 900.000 eura za kredite povezanih kompanija, oštetio

IBM banku.

Prethodno je Đurđić potpisao sporazumno priznanje krivice u slučaju ,,Kaspija“. Za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju pristao je na kaznu od šest mjeseci koju bi izdržavao u prostorijama stanovanja i da plati Višem sudu 2.000 eura i 200 eura Kliničkom centru. Sporazum sa Đurđićem je usvojio Viši sud.

Kneževiću je prethodno vlasnik Kaspija properti isplatio 12,4 miliona eura za hotel „Princes“, međutim ta kupoprodaja nikada nije finalizovana. Kaspija je aktivirala garancije Atlas banke i na sudu dobila svoj novac, dok Knežević milione koje je uzeo nikada nije vratio banci.

Prema navodima optužnog akta, Đurđić je bio podstreknut od Kneževića da izda i odobri garanciju ,,s ciljem pribavljanja koristi drugoj osobi“ – Kneževiću, koji je većinski vlasnik banke.

U spisima predmeta postoje dokazi da je Kneževiću uplaćeno osam miliona eura i dvije tranše - od dva miliona i 2.400.000.

Osim slučaja ,,Kaspija“, protiv Kneževića je formirano još nekoliko predmeta i u svima je označen kao vođa kriminalne grupe – stavlja mu se na teret utaja poreza i doprinosa i pranje novca. Za njim su crnogorske vlasti raspisale međunarodnu potjernicu.

A. R.

Krivična prijava protiv Novljanina i firme ,,David trejd“

Osumnjičeni da su budžet oštetili za 149.000 eura HERCEG NOVI - Protiv „David trejda“ d.o.o Herceg Novi i B. K. (43) iz Herceg Novog kao odgovornog lica u tom preduzeću podnijete su prijave zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.

Kako je saopštila Uprava policuje, B. K. je od 1. decembra 2016. do 31. januara 2019. godine sa računa firme ,,David trejd“ neosnovano podigao 213.500 eura, a za što nije imao valjanu i zakonitu knjigovodstvenu dokumentaciju.

- Tako je izbjegao plaćanje po-

reskih obaveza i na taj način su oštetili budžet Crne Gore za skoro 149.000 eura – saopšteno je iz policije.

Protiv B. K. podnijeta je krivična prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo posebni slučajevi falsifikovanja isprave.

- On je, kako se sumnja, sačinio falsifikovanu ispravu – ugovor o zajmu u kome je kao izdavalac isprave uz svoj potpis unio netačan podatak da ima položaj i zvanja izvršnog direktora „David trejda“ d.o.o, iako u momentu zaključivanja ugovora on taj položaj nije imao, već ga je stekao naknadno – piše u saopštenju.

M. L.

10

Hronika

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Ponovo kontrolisana optužnica protiv službenika CKB-a

Tužilaštvo uputilo prijedlog Osnovnom sudu

Nikčević: Banka nije oštećena Tokom petogodišnje istrage provjeravano je cjelokupno poslovanje poslovnice CKB-a u Nikšiću B. ROBOVIĆ

PODGORICA – Bivši šef nikšićke filijale Crnogorske komercijalne banke Radoslav Nikčević juče je prilikom kontrole treće verzije optužnice protiv njega i osam bivših kolega ustvrdio da Specijalno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz koji ukazuje i na udaljenu sumnju da je organizator kriminalne grupe koja je napravila milionsku štetu banci u kojoj je radio.

Na listi optuženih pored Nikčevića su Dragan Perutović, Ivan Radulović, Jelena Čvorović Šćepanović, Miroslav Antunović, Svetlana Cicmil, Aneta Novaković, Aleksandar Nikčević i Dragica Radulović.

Na listi okrivljenih bila je i M. Ć. koja je tokom istrage dobila status svjedoka saradnika.

TRANSAKCIJE

Tokom petogodišnje istrage inspektori Sektora kriminalističke policije su provjerili skoro cjelokupno poslovanje poslovnice CKB-a u Nikšiću od 2007. do 2011. godine.

Optuženi Nikčević je ukazao na činjenicu da je postupak pokrenut 2011. godine, što je dug period iscpriljavanja i za optužene i njihove porodice, te da zbog toga od vanpretresnog vijeća Višeg suda očekuje da donese jedinu ispravnu odluku i obustavi postupak.

- Imam utisak da u ovom postupku ,,skupljam perje“ kada su u pitanju navodi optužnice i dokazi koje je tužilaštvo ponudilo protiv mene. Niko nije organizovao kriminalnu grupu u nikšićkoj filijali CKB-a, a to se može vidjeti i iz iskaza svjedoka saradnika koji je taj status dobio poslije sedam godina trajanja postupka, pretpostavljam pod pritiskom – kazao je Nikčević.

U BANCI NIJE KONSTATOVAN MANJAK: Nikčević ispred Višeg suda

On je naveo da se u medijima često prenosi navod iz optužnice da se radi o milionskoj šteti, a koja prema njegovoj tvrdnji proizilazi iz imaginarnih brojeva.

Nikčević je pojasnio da u bankarskom poslovanju i transakcija centa mora da ostavi neki trag, tako da na osnovu tragova koje ima Specijalno državno tužilaštvo može se samo zaključiti da nema štete.

- Banka je imala strog kontrolni sistem, vođen je redovni monitoring koji bi konstatovao propust da se dogodio – kazao je Nikčević.

On je podsjetio da je prilikom odlaska iz banke dobio otpremninu, preporuke kao i da prilikom predaje posla nije konstatovan nikakav manjak.

O DOKAZIMA

Branilac Nikčevića, advokat Dragomir Ćalasan kazao je da je treća dopunjena optužnica ista kao i prethodne dvije, što navodi na zaključak da Specijalno državno tužilaštvo nije ispoštovao naloge Višeg suda koji je ovaj dokument do sada vratio dva puta na dopunu.

- U posljednjoj optužnici se ne

Odgođeno suđenje optuženima za učešće u ubistvu Dalibora Đurića

Prijava protiv Podgoričanina zbog računarske prevare

Proces je odgođen jer je specijalni tužilac Saša Čađenović obavijestio sud da zbog službenih obaveza ne može prisustvovati. Đurić je ubijen 22. septembra 2016. godine hicem iz snajpera dok je bio u poluotvorenom odjeljenju ZIKS-a.

Prema aktu tužilaštva, Trbo i Pavićević se sumnjiče da su pomogli ubicama da pobjegnu.

Osim ovog zločina, oni se terete i da su prevozili drogu i oružje.

M. L.

Privođenje Pavićevića u sud

D. MIJATOVIĆ

Tužilac Čađenović izostao zbog službenih obaveza PODGORICA – Suđenje Kotoranima Milošu Trbu (30) i Dejanu Pavićeviću (44) zbog sumnje da su dio kriminalne grupe koja je učestvovala u ubistvu sugrađanina Dalibora Đurića (34), juče je odgođeno za 19. novembar.

pominje Zakon o platnom prometu, sve je ostalo isto. Jasno je da Specijalno državno tužilaštvo nema novih, niti bilo kakavih dokaza koji bi osnažili ovu optužnicu – kazao je advokat Ćalasan.

On je istakao da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz ko je pribavio protivpravnu imovinsku korist i naveo da u istrazi nije saslušana nijedna osoba koja je navodno oštećena poslovanjem optuženih.

Osim toga, on je kazao da optužnicu demantuje izvještaj Centralne banke za 2007. i 2008. godinu, a kojima se ukazuje na nepravilnosti nikšićke filijale CKB-a.

Advokatica Gorica Vujisić ukazala je da se postupak u ovom slučaju vodi osam godina i da Specijalno državno tužilaštvo za to vrjeme nije pribavilo nijedan validan dokaz koji bi potkrijepio navode optužnice.

Advokat Miloš Vuksanović pozvao je vanraspravno vijeće Višeg suda kojim predsjedava Boris Savić da ,,presječe“ i u ovoj fazi postupka donese jedinu ispravnu odluku i obustavi postupak i agoniju optuženih u ovom slučaju.

Advokati ostalih optuženih pridružili su se argumentima advokata Ćalsana i zatražili obustavu postupka.

Optužnicom koju zastupa specijalna tužiteljka Sanja Jovićević bankari se terete da su od 2007. do početka 2011. godine neovlašćeno i bez odobrenja klijenta prenosili novac sa njihovih računa na druge tekuće račune.

Takođe, sumnja se i da su bez znanja klijenata podizali gotovinu sa njihovih računa. B. R.

Mladić osumnjičen da je sa tuđeg računa skinuo 11.100 eura PODGORICA - Protiv M. I. (21) iz Podgorice podnijeta je prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo računarska prevara na štetu M. K. iz Petrovca.

- M. I. je, kako se sumnja, elektronskim putem pristupio e-banking nalogu M. K, došao u posjed verifikacionog koda za autorizaciju transakcije. Koristeći taj kod preusmjerio je 11.100 eura sa računa M. K. na bankovni račun registrovan na pravno lice – saopšteno je iz policije. M. L.

Sijerković

Traže pritvor za Sijerkovića HERCEG NOVI - Tužilaštvo u Herceg Novom podnijelo je sudiji za istrage Osnovnog suda prijedlog za određivanje pritvora Igoru Sijerkoviću, bivšem v.d. predsjedniku sindikalne organizacije Instituta „Dr Simo Milošević“ Igalo. Sijerković je uhapšen u utorak ujutro zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na štetu sindikalne organizacije na čijem je čelu bio.



Uprava policije juče se oglasila saopštenjem u kojem se navodi da se Sijerković sumnjiči da je od 1. jula 2015. do 1. juna 2019. godine zloupotrijebio položaj i bez saglasnosti Izvršnog odbora sindikalne organizacije prebacio 304.900 eura sa stambenog na redovni sindikalni račun

Kako su nam kazali iz tužilaštva, Sijerkoviću je određeno zadržavanje 72 sata, podnijet je prijedlog za određivanje pritvora, ali se sud juče nije izjasnio po tom prijedlogu. Zakonski rok ističe u petak ujutro.

Krivičnu prijavu protiv Sijerkovića i drugih N. N. osoba osnovnom državnom tužiocu i Upravi policije prije pola godine podnijelo je Udruženje za implementaciju prava iz Herceg Novog, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo pronevjera.

Uprava policije juče se oglasila saopštenjem u kojem se navodi da se Sijerković sumnjiči da je od 1. jula 2015. do 1. juna 2019. godine zloupotrijebio položaj i bez saglasnosti Izvršnog odbora sindikalne organizacije prebacio 304.900 eura sa stambenog na redovni sindikalni račun.

- Onda je sa tog računa isplaćivao pozajmice i to na svoj i račun drugih radnika. I. S. je davao naloge da se isplaćuju pozajmice sa blagajne sindikalne organizacije osobama koje su već prezadužene, dok dokumentaciju o pozajmicama i kupovinama na rate nije uredno dostavio obračunskoj službi Sektora finansija Instituta „Dr Simo Milošević“ – piše u saopštenju policije.

Zaposleni Instituta Igalo su od 2002. do 2008. godine izdvajali 3,5 odsto od bruto zarada za rješavanje stambenih potreba i taj račun je isključivo bio za tu namjenu. Ž. K.

BIJELO POLJE: Sudija za istrage saslušao osumnjičenu za pokušaj ubistva

Simonović poslata u zatvor zbog ranjavanja mladića BIJELO POLJE - Sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila je pritvor do 30 dana Beranki Radosavi Simonović (44) zbog pokušaja ubistva komšije Dragoljuba Trišića (24).

Kako je za Pobjedu saopštila sutkinja Rakonjac, Beranki je pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoke koji treba da budu saslušani. Sutkinja je ukazala i da je Simonović zaprijećena zatvorska kazna od 10 godina i viša zbog načina na koji je počinjeno krivično djelo.

- Tužilac je u obavezi da za 48 sati dostavi sudu naredbu za sprovođenje istrage te ukoliko to ne uradi, okrivljena će biti puštena da se brani sa slobode - kazala je sutkinja.

Što se tiče ostalih aktera događaja zbog učestvovanja u tuči, tužilačko zadržavanje je određeno i bratu okrivljene Vladanu Mijoviću, kao i Trišićevom tetku i ujaku Radosavu Raičeviću (37) i Jovici Radeviću (46). Njima neće biti predloženo određivanje pritvora.

Simonović je prilikom saslušanja kod višeg državnog tužioca Hasana Lukača priznala da je nožem ranila komšiju, ali je objasnila da nije namjeravala da ga ubije. Što se tiče trojice učesnika u tuči, negirali su da su se tukli. Incident se desio 3. novembra u Beranama u dvorištu porodične kuće Simonovića. Osumnjičena je, kako se osnovano tvrdi, kuhinjskim nožem tri puta ranila Trišića. B. Č.

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Kotor: Skupština dala saglasnost na odluku o poravnanju sa ,,Briv Constructionom“

Gradiće pothodnik  pred Starim gradom

Glasanje je pokazalo da ni u redovima aktuelne vladajuće koalicije nijesu saglasni o prijedlogu za poravnanje.

Uzdržani su bili predsjednik Skupštine opštine Jovo Suđić iz DPSa, kao i dvije odbornice te partije Ranka Krivokapić i Ljilja Radunović, ali i odbornik LP Vido Drašković, dok je Popović-Moškov bila protiv

Na osnovu ugovora o poravnanju ,,Briv Construction“ će odustati od žalbe Apelacionom sudu na izgubljeni spor. U opoziciji smatraju da je opština na gubitku jer ta firma nije imala pravo da traži nikakve odštetne zahtjeve KOTOR- Direkcija za uređenje i izgradnju može da zaključi sa firmom ,,Briv Construction“ ugovor o izgradnji pothodnika – podzemnog pješakog prelaza ispod magistralnog puta ispred gradskih bedema i zgrade Lučke kapetanije.

Saglasnost su dali odbornici (za je glasalo 13 od 17 glasova vladajuće koalicije) na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta usvajanjem prijedloga odluke o zaključenju poravnanja između opštine i te kompanije koja podrazumijeva da ,,Briv Construction“ odustane od žalbe Apelacionom sudu na izgubljeni spor.

Aprcović: Sve je rađeno po zakonu Predsjednik opštine Željko Aprcović, kategorički tvrdi da je sve urađeno po zakonu.

- Prihvatam rizik i odgovornost da kao predsjednik opštine stanem iza ovog projekta, pritom ne zanemarujući činjenicu da ništa nijesmo uradili mimo zakona. Stereotipi, pravna akrobatika, politikanstvo, ne trebaju nikome.

Ako mislite da se ovo ne treba raditi, lagano ga je povući sa dnevnog reda skupštine.

Javno i transparentno možemo da izađemo pred građane i odbornike da branimo projekat. I jako mi je bitno da se projekat kako je i predviđeno ponudom završi u roku, do aprila 2020. godine - kazao je Aprcović.

Odgovore na pitanje zašto je donijeto rješenje o obustavi postupka, zbog čega i kako se izmijenio Program rada Direkcije koji je

dostavljen ovom parlamentu, rekao je treba da daju gospoda koja su u prethodnom periodu vršila vlast.

Dodao je da je Savjet Direkcije donio investicionu odluku o izgradnji pothodnika, da je u skladu sa zakonom raspisan tender, izabran najpovoljniji ponuđač, donijeto rješenje koje je postalo pravosnažno i izvršno.

- Kroz medije se želi politikantski prikazati pravno čista situacija. Urađeno je pet idejnih rješenja projekta, i tek šesto je prihvaćeno i dobilo saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Znači, imamo nadležni državni organ koji po zakonu treba da brani ono što je status grada Kotora i sve je to poštovano, imamo njihovu saglasnost - kazao je Aprcović.

To su podaci Poreske uprave, a saopštio ih je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović tokom posjete Danilovgradu i razgovora sa lokalnom upravom.

- Čestitam na svim aktivnostima kojima ste unaprijedili poslovni ambijent i zahvaljujem na podršci koju pružate Komori. Raduje što u Danilovgradu posluje više preduzeća nego prethodne godine,

GlASANje oBAVljeNo jAVNoM ProZiVKoM: Sjednica Skupštine opštine

organe da hitno spriječe nastajanje milionske štete po budžet opštine Kotor.

Glasanje po toj tački dnevnog reda, koje je umjesto elektronskim putem, obavljeno javnom prozivkom, pokazalo je da ni u redovima vladajuće koalicije nijesu saglasni. Tako

su prilikom glasanja bili uzdržani predsjednik Skupštine opštine Jovo Suđić iz DPS-a, kao i dvije odbornice te partije Ranka Krivokapić i Ljilja Radunović ali i odbornik LP Vido Drašković, dok je Popović-Moškov bila protiv.

Ona je novinarima kazala da je opštinski odbor Ura odlučio da prisustvuje svim sjednicama na kojima budu tačke dnevnog reda od posebnog značaja, kako bi branili javni interes ne baveći se nikakvim politikantstvom niti demagogijom.

Privredna komora analizirala rad preduzeća u Danilovgradu

Kod 348 kompanija radi 2.159 radnika

Kovačević: Izazovi - siva ekonomija i naplata poreza PRIVREDNA KOMORA

DANILOVGRAD – Završne račune za 2018. godinu u opštini Danilovgrad predalo je 348 privrednih subjekta, što je 32,3 odsto više nego prethodne. Najveći broj privrednih subjekata registrovan je za poslove trgovine 31,3 odsto, prerađivačke industrije 16,7 odsto i građevinarstva 14,7. Preduzeća su zapošljavala ukupno 2.159 osoba, 10,5 odsto više nego 2017, a u 2018. su iskazala ukupan prihod od 173,9 miliona eura, što je 10,5 procenata veći u odnosu na godinu ranije.

I. KOMNENIĆ

RASPRAVA

Riječ je o projektu koji je započet 2016. godine, ali je dolaskom opozicionih partija Demokrata DF, URE i SDP na vlast u Kotoru, 2017. godine stopiran. Firma ,,YU Briv“ (,,Briv Construction“) je pred Privrednim sudom pokrenula postupak za naknadu štete zbog nezakonitog obustavljanja postupka javne nabavke.

Ta odluka bila je i razlog da se u skupštinske klupe pojavi i bivša potpredsjednica opštine Ljiljana Popović-Moškov (Ura), ali u ulozi odbornice. Ona, kao i njene kolege iz kluba odbornika Demokrata Kotor, tvrdi da je odluka nezakonita.

Klub odbornika Demokrata Kotor, nije prisustvovao sjednici, a dan uoči zasijedanja su uputili otvoreno pismo ministru finansija, zaštitniku imovinsko-pravnih interesa i odbornicima SO Kotor. Oni su pozvali predlagače i odbornike da odluku povuku iz procedure, a nadležne državne

STUDIJA

Popović-Moškov kaže da nijesu ispoštovane sve zakonske norme, i najavila podnošenje tužbe protiv Direkcije za uređenje i izgradnju zbog zloupotrebe službenog ovlašćenja i prekoračenja ovlašćenja iz 2016, odnosno 2017. godine.

- Nemamo elaborat o opravdanosti, nema studije HIA koja je obavezan dokument, i najvažnije nemamo mišljenje Uneska. Zatim, imamo apsurd, da i pored dobijenog spora pred Apelacionim i Privrednim sudom koji je pokazao da tužilac nije imao pravo da traži nikakve odštetne zahtjeve, sa njim radite poravnanje! Što se tiče tužbe, smatramo da nije postojao nijedan relevantni dokument na koji bi se mogli osloniti, a to je odluka SO da se pothodnik uopšte uvrsti u Plan uređenja i da se na osnovu toga raspiše tender. Tender je tada raspisan, iako se za to nijesu stekli svi zakonski uslovi. Nijesam došla da sudim da li je neko tehničko rješenje dobro i da li ima svrhu, već da insistiram da ako se donosi odluka o investiciji vrijednoj 1, 4 miliona eura, to mora biti pokriveno svim dokumentima i zakonski kako se ne bi desilo da plaćamo velike odštetne zahtjeve - kazala je ona. Iv.K.

DoBAr PoSloVNi AMBijeNt: Sastanak u opštini

ali ujedno ukazujemo da je njih 178 prijavilo samo jednog zaposlenog, što je moguć pokazatelj poslovanja u sivoj zoni - rekao je Golubović.

On je ukratko predstavio aktivnosti asocijacije na unapređenju regulatornog okvira, promociji privrede kroz organizaciju predstavljanja

na sajmovima u okruženju i projekte ,,Dobro iz Crne Gore“, ,,Kupujmo domaće“ i ,,Domaći ukusi“. Apostrofirao je značaj arbitraže za brže i efikasnije rješavanje privrednih sporova, te pozvao opštinu Danilovgrad da u ugovore koje sklapa uključi arbitražnu klauzulu.

Predsjednica opštine Zorica Kovačević kazala je da su izazovi sa kojima suočava lokalna uprava deficit radne snage i borba protiv sive ekonomije.

- Borba protiv sive ekonomije je za nas na prvom mjestu.

Može da se doprinese snižavanju taksi, poreza i doprinosa, ali smatram da su za to presudne rigorozne kontrole nadležnih inspekcija - kazala je Kovačević.

Za opštinu predstavlja problem i naplata poreza u slučajevima kada vlasništvo nad imovinom nije prevedeno sa preminulih osoba. Ona se zato zalaže za unapređenje zakonskog rješenja kako bi se ubrzali ostavinski postupci, te time jasno identifikovali poreski obveznici. Na tom poslu, kazala je, očekuje snažnu podršku Privredne komore.

Predsjednica opštine Zorica Kovačević je istakla da lokalna uprava teži da privuče što više kvalitetnih investitora, čemu doprinose snižavanje/ ukidanje pojednih taksi i niske stope poreza na nepokretnosti.

- Želimo da obezbijedimo najbolje uslove kako bi inve-

stitori poslovali na području Danilovgrada. Naša opština ima odličnu perspektivu razvoja - saopštila je Kovačević.

Ona je navela da se krupne investicije planiraju ili realizuju na Slapu i Glavi Zete, kolektoru, objektu kompanije Voli, saobraćajnoj infrastrukturi.

C. G.

11

Bijelo Polje: SO usvojila rebalans budžeta

Opštinska kasa ,,teža“ pet miliona BIJELO POLJE – Odbornici su usvojili prijedlog odluke o rebalansu budžeta za ovu godinu prema kojem je opštinska kasa ,,teška“ 20.650.000 eura, što je skoro 5.000.000 eura više od plana.

Kako je saopštila sekretarka za finansije Alida Nuhodžić rebalans je uslovljen promjenom u unutrašnjoj organizaciji, odnosno, ukidanjem pojedinih organizacionih jedinica i prelaskom njihove nadležnosti u okvire drugih, kao i priliva sredstava po osnovu odluke Skupštine o refinansiranju kredita kod komercijalnih banaka po povoljnijim uslovima. Kako je istakla, rebalansom su usklađeni planirani iznosi pojedinih prihoda sa izvršenjem za šest mjeseci tekuće godine.

Nuhodžić je podsjetila da su umjesto planiranih 12.420.900 eura, tekući prihodi uvećani na 13.115.000 eura, čime je indeks povećan za 5,58 odsto, a kapitalni izdaci iznose 3.731.450 eura, što je za 1.048.584 eura manje od plana budžeta. Najveći iznos planiranih kapitalnih izdataka odnosi se na izmirenje prenešenih obaveza za kapitalne projekte.

Idriz Mahmutović (SDP), imao primjedbu da prijedlog između ostalog, nema preciznih podataka o broju zaposlenih, iako se navodi koliko je izdvojeno sredstava za neto zarade. Kako je kazao, nije precizirano ni kojim mjesnim zajednicama su isplaćena određena sredstva, niti po kojem osnovu.

Radosav Nišavić (SNP) pitao je da li su rebalansom predviđena i sredstva opredijeljena za nedavno povećanje plata zaposlenih u lokalnoj upravi, te da li je došlo do smanjenja broja zaposlenih ukidanjem pojedinih organizacionih jedinica.

Bojana Furtula (Demokrate) pitala je da li će ubuduće rebalans biti način rješavanja ekonomskih problema i smanjenja duga. Adnan Striković (SDP) smatra da je prijedlog jasan i sveobuhvatan, ali je imao i dosta kritika. Upitao je za što su utrošena sredstva iz kapitalnog budžeta, ako je od planiranih oko 4.700.000 eura, ostvareno milion manje.

Usvojen je prijedlog odluke o porezu na nepokretnostima u opštini. Idriz Mahmutović (SDP) smatra da je jedina dobra stvar odluke to što njenom primjenom neće doći do povećanja ostvarivanja prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, jer nijesu propisane veće poreske stope u odnosu na važeće.

U nastavku sjednice usvojen je prijedlog odluke o stipendiranju studenata. Pored onih sa visokom prosječnom ocjenom, pravo na tu vrstu podrške imaće i studenti bez oba roditelja, lica sa invaliditetom i pripadnici romske populacije, bez obzira na uspjeh. Takođe i visokoškolci koji su se opredijelili za deficitarna zanimanja.

Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Saida Čikić kazala je da je za tu namjenu opština opredijelila 50.000 B.Č. eura.

Crnom Gorom

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Cetinje bez struje od 9 do 10:30 sati PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 9 do 14:30 sati Peovac, Kralje, Sjenožeta, Gnjili Potok, Oblo Brdo, Trešnjevik, Štavna, katuni Rudo Brdo, Gradišnica, Prisoja; od 9 do 14:30 sati Kralje.

Berane: od 9 do 14:30 sati Tmušiće i prevoj Lokve; od 9 do 14:30 sati Zaostro; od 7:30 do 17 sati Lužac, Buče i kratkotrajna isključenja, Banjevca, Jugovina, Vinicka, Navotine, Rijeke Marsenića, Gradine, Lukin Vir, Trepča i Šekulara; Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30 sati DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); od 7:30 do 8:30 sati DV 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije-Cerovići, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice - škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska jama); od 9 do 14 sati DV 10 kV Pavino polje (Pavino Polje, Krstače, Mahala, Grubješići, Kičava, Čokrlije, Rajkovići, Bijeli Potok, Biokovac, Grab, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer); od 7:30 do 17 sati Šolje, Jablanovo, Požeginja, Mojstir; od 7:30 do 17 sati Barice - škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje; od 9 do 14 sati ZTS Nikoljac, MBTS Rakonje, Brestovik; od 9 do 12 sati Sokolac; od 16 do 17 sati DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); od 16 do 17 sati DV 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije - Cerovići, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice - škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama); od 7:30 do 17 sati Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pećarska, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Kok, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Barice.

Cetinje: od 9 do 10:30 sati; a od 10:30 do 17 sati (45-to minutna isključenja): Donje Polje, Gruda, Podgranicom, dio ulica: Njegoševe, Bajove, Dečanske, Zmajeve, Petra Lubarde, Vuka Mićunovića, Vojvode Batrića, V proleterske, Balšića pazar, ustanove i preduzeća: Rezidencija predsjednika države, Ministarstvo kulture, Štamparija, Policija, hotel ,,Grand“, Cetinjski manastir, Crna greda, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Gluhi Do i Prekornica.

Danilovgrad: od 8 do 15 sati Gostilje; od 8 do 15 sati: Suk; od 8 do 18 sati Adžin Most, - Dobro Polje, Bare Šumanovića, Kula Vinići, Rova, Šobajići, Veleta i Kujava.

Herceg Novi: od 8 do 15 sati Mokrine, Kruševice i Vrbanj; od 8 do 9 sati Topla, Dom Zdravlja, dio potrošača Topla 2 i 3 iznad Doma zdravlja.

Kolašin: od 9 do 15 sati DV 10 kV Gornja Morača (Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Vočje, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta); od 10 do 15 sati Šljivovica.

Kotor: od 9 do 12 sati Sv. Vrača; od 9 do 13 sati naselja Markov Rt, Stoliv; od 9 do 15 sati Morinj, naselja Svrčak, Gornji Morinj, Bunovići, Bakoči i Repaje.

Mojkovac: od 9 do 13 sati Slatina.

Nikšić: od 8 do 18 sati Zaslap, Nudo; od 8 do 16 sati Dio Vidrovana, Kaptaža Vidrovan, Gornje Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, Jasenovo Polje, Praga; od 07:30 do 17 sati Rokoči.

Plav: od 9 do 14:30 sati selo Novšiće.

Pljevlja: od 8 do 17 sati Šljivansko i Otilovići.

Rožaje: od 9 do 14:30 sati Bašča; od 9 do 16 sati Kujevići, Dautovići, Plunac i Fejzići (kratkotrajna isključenja). Šavnik: od 7:30 do 17 sati Gradac i Mokro; od 9 do 17 sati Krnja Jela; od 9 do 17 sati Timar, Mljetičak, Dobra Sela, Slatina.

Ulcinj: od 8 do 15 sati Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Draginje, Sukobin, Đonza; od 9 do 10:30 sati Centar Štoja, Gornji Štoj i Ada Bojana.

C. G.

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Obilne padavine stvorile probleme u nekoliko opština, obustavljen saobr

U nikšićkim se

PODGORICA – Kiša koja je gotovo bez prekida padala protekla tri dana na području nekoliko opština napravila je velike probleme. Iz Direktorata za vanredne situacije saopšteno je da je naročito kritično na području Nikšića i Kolašina, nabujale rijeke izašle su iz korita stigle do kuća, ugrožavaju stambene i poslovne objekte i druga materijalna dobra.

Nivo Zete u Nikšiću dostigao je u podnožju Pustog lisca, u Br Broćancu, nezapamćenih od 30 do 40 metara visine. Pod vo trafostanice, kuće, štale... U Kolašinu se Tara izlila iz korita i p na Lugu. Služba zaštite traži pomoć Direktorata za vanredne

Gradske službe pune ruke posla imale su i u Danilovgradu, Herceg Novom...

Iz Auto-moto saveza Crne Gore saopšteno je da je od 15 sati obustavljen saobraćaj na putu Podgorica - Kolašin, kod tunela 7,8 i 9 zbog vodenih bujica, na putu preko Mateševa za Podgoricu, a zbog odrona u mjestu Sokolovina i na putu Mojkovac - Đurđevića Tara.

NIKŠIĆ

U Gornjem Polju i selima Brezovik, Mokra Njiva, Glibavac, Šipačno, Grebice, pa i u Crnodolima pored Krupca, obilne padavine i izlivanje Zete iz korita pričinili su ogromne štete u posljednja dva dana, a juče pogotovo.

Zanimljivo je da su u najtežoj situaciji žitelji sela u podnožju Pustog lisca, u Bresticama, Srnom Dolu, Broćancu, gdje su poplavile kuće sagrađene prije više od vijeka. Niko od mještana u tom bezvodnom i krševitom kraju ne sjeća se da je u dolovima, podno njihovih domova, nivo vode dostigao i visinu od 30 do 40 metara. Pod vodom su dalekovodi, trafostanice, kuće, štale...

Juče su pripadnici Službe zaštite i spašavanja bili maksimalno angažovani, iz minuta u minut dobijali su nove pozive za pomoć, angažovali su i čamce Direktorata za vanredne situacije kako bi evakuisali porodice Delibašića, Stevovića, Gardaševića, Nikolića... Načelnik Službe zaštite i spašavanja Veselin Gardašević kaže da telefoni ne prestaju da im zvone.

- Vanredna je situacija u pravom smislu te riječi. Zovu ljudi za pomoć, crpimo vodu iz podrumskih prostorija, najčešće u selima koja pripadaju Gornjem Polju, tamo smo imali i desetine intervencija oko mosta u Brezoviku, izvlačili smo vozila s kolovoza, a svi znaju da je obustavljen saobraćaj na toj dionici. Oko Broćanca, Crnodola, Brestica... tek je nezapamćena situacija. Vode su toliko brzo narasle da ljudi nijesu imali vremena ni da spase najosnovije stvari iz kuće. Samo se nadamo da će prestati kiša - kazao je Gardašević.

MUP: Moguće usložnjavanje situacije Direktorat za vanredne situacije je upozorio da je, zbog najavljenih obilnih padavina u Albaniji, moguće usložnjavanje situacije u dijelu priobalja Skadarskog jezera i rijeke Bojane.

- Shodno stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Albanije, te najavama da će u narednih 48 sati na području Albanije, čije vode gravitiraju u

KOLAŠIN

Postlučinske plime kakve se odavno ne pamte učinile su, a i čine dosta problema na kompletnom području kolašinske opštine. Od 7 do 13 sati pala su 104 litra po metru kvadratnom, a tokom pro-

slivu rijeke Bojane doći do velikih kišnih padavina, moguće je usložnjavanje situacije u dijelu priobalja Skadarskog jezera i rijeke Bojane.

Apelujemo na građane da usklade aktivnosti sa meteorološkom situacijom, kao i da se pridržavaju uputstava koje dobijaju od nadležnih državnih i opštinskih organa – saopštili sui z Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

teklih 30 sati čak 230 litara.

Služba zaštite na terenu je non-stop ali nemaju dovoljno ljudstva, pa su zatražili pomoć Direktorata za vanredne situacije.

Značajno su porasli vodostaji Tare i njenih pritoka Plašnice,

Pčinje, Kolašinske rijeke.

Tara se se izlila iz korita, tako da je poplavljeno naselje na Lugu. Drcka je poplavila dio Lugova, a Kolašinska rijeka ili Svinjača koja je poznata po plahovitosti prijeti objektima i kućama oko njene obale. Ž. KONTIĆ

12

POTOK NEMILA PREPLAVIO JE MAGISTRALU: Herceg Novi, Meljine

TIVAT: Uspješno sprovedena akcija „Roze oktobar“

Na mamografu pregledano 35 žena TIVAT – Prošlog mjeseca u Domu zdravlja na ultrazvučnom pregledu je bilo 35 žena, a kod njih 10 je korišćen novi mamograf.

One su učestvovale u akciji ,,Roze oktobar“ koju su u cilju

prevencije i ranog otkrivanja karcinoma dojke organizovali Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja.

-Pregledane žene su zaposlene u Opštini, Vodovodu i kanalizaciji, Komunalnom pre-

duzeću i ostalim preduzećima u kojima je osnivač Opština“, saopštili su iz Sekretarijata.

Akcija je sprovedena kao redovna aktivnost iz plana za postizanje rodne ravnopravnosti u opštini, a naredna aktivnost Sekretarijata iz tog plana je kampanja „16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama“, koja će se sprovesti tokom ovog mjeseca.

S.K.

HERCEG NOVI: Opština

U naselje

HERCEG NOVI – Naselje Topla biće veliko gradilište, a prema riječima potpredsjednika opštine Miloša Konjevića, planirana su ulaganja u infrastrukturu vrijedna milion eura.

Neki od projekata koji će biti izvedeni su: krak puta od ,,Volija“ do ,,Ramarexa“, za koji je

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. novembar 2019.

13

raćaj na putevima Podgorica – Kolašin i Mojkovac – Đurđevića Tara

elima vanredno stanje

resticama, Srnom Dolu, odom su dalekovodi, poplavila brojna naselja e situacije

Pod vodom kuća i imanja u Srnom Dolu R. PEROŠEVIĆ

Radovan Delibašić je starevinu u Srnom Dolu, u podnožju Pustog lisca, napuštio prije dva dana.

Kaže da to niko nije zapamtio u njegovom kraju.

- Bez svega sam ostao.

Voda je do blizu praga naše kuće dolazila 1938. godine i deceniju kasnije, ali ovo se nikad nije desilo. Za pola sata sam se spasio i pobjegao u Nikšić. Voda je preko krova moje kuće. Ništa se nije moglo spasiti. Sve su se moje komšije razbježale, ljudima je sve ostalo pod vodom, imali su stoku, kućili se decenijama, ostali bez svega, pa i puta... Sve je đavo odnio. Većina ništa nije spasila. Da ne kažem još i da sam bolestan, jedva živ - sjetno kaže Delibašić.

stovi poplavljeni pa mještani dolaze do grada zaobilaznicama kroz obližnja mjesta. I dvorište vrtića ,,Irena Radović“ je pod vodom. Direktorica Dušanka Ulama kaže da su roditelje pozvali da ranije dođu za djecu bez obzira što njihova bezbjednost nije bila ugrožena.

DALEKOVODI POD VODOM: Zeta u Nikšiću

DANILOVGRAD

Vatrogasci su intervenisali na više lokacija. Prema riječima načelnika Službe zaštite Gorana Radulovića najviše posla imali su u Livadama Bandićkim gdje su iscrpili vodu

iz porodične kuće Andrića, kao i u Novom Selu na obali Sušice gdje su podzemne vode prodrle u objekat porodice Marković. Pumpe su radile više sati da bi se voda uklonila. U Spužu na obali Zete poplavljeno je prizemlje kuće Baja Kneževića. Ukoliko se padavine nastave nije isključeno da voda dopre i do lokala u toj zgradi.

Saobraćaj se odvija bez problema, osim u mjestima Frutak i Kulendrija, gdje su mo-

D. DRAŠKOVIĆ

Plašnica je nastavila da plavi imanja u Blatini, gdje je voda ušla i u nekoliko kuća. Nivo Plašnice je prešao preko visine mostova na Ciglani i kod Todorovića.

Ugrožen je servis Markovića u Sjerogorštu gdje je intervenisala mehanizacija preduzeća „Keker“. U jednom trenutku je zbog velike količine vode

stalno na terenu, a komandir Željko Darmanović apeluje i na mještane da se uključe u akcije spašavanja imovine.

-Angažujemo svu raspoloživu mehanizaciju da bi pomogli ljudima - dodao je on.

TARA SE IZLILA: Kolašin, Lug

HERCEG NOVI

Jako nevrijeme praćeno pljuskovima, vjetrom i grmljavinom, koje je juče od 7 do 10 sati zahvatilo hercegnovsku opštinu, izazvalo je brojne probleme mještanima nekoliko naselja. U kratkom periodu palo je 90 litara kiše po kvadratnom metru, a poplavljene su javne površine, saobraćajnice, podrumske prostorije kuća i poslovnih prostora.

U Meljinama se izlio potok Nemila, preplavio je magistralu kod benzinske pumpe S. VASILJEVIĆ

KUĆA POD VODOM: Nikšić, Srni Do

na mostu ispod Bablje Grede, bio otežan i saobraćajni ulazak u Kolašin sa Jadranske magistrale.

Predsjednik opštine Milosav Bulatović je formirao Opštinski tim za zaštitu i spasavanje kojim on koordinira, a u kome su pored opštinskih funkcionera i predstavnici policije i vojske. Građevinska mehanizacija se raspoređuje po nalogu Opštinskog tima, tamo gdje je najpotrebnije.

Služba zaštite i spašavanje je

i kružnog toka, zbog čega je bio preusmjeren saobraćaj preko Savine. Nakratko nijesu saobraćali autobusi Blu lajna na realiciji Igalo – Kamenari. Nevrijeme se stišalo oko 10 sati, nakon čega je i saobraćaj normalizovan.

Prema riječima načelnice Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marije Bošković Kol centru je tokom jutra pristiglo više od 30 prijava.

- Uglavnom je riječ o plavljenju ugostiteljskih i stambenih objekata. Ekipe izlaze po prijavama građana i evidentiraju činjenično stanje.

U stalnoj su komunikaciji sa dežurnim ekipama Čistoće, Komunalno-stambenog preduzeća kako bi se pravovremeno djelovalo radi izbjegavanja neželjenih posljedica po građane i imovinu - kazala je Bošković.

Službe zaštite i spašavanja Komunalne policije i inspekcijskog nadzora, te Komunalno- stambenog preduzeća i Čistoće, imale su oko 50 intervencija. Njihovom brzom intervencijom spriječena su veća prodiranja vode u stambene i poslovne objekte. Vatrogasci su ispumpavali vodu iz 15 objekata.

Služba zaštite i spasavanja angažovala je dodatnu smjenu.

BIJELO POLJE

Kiša je neprekidno padala 24 sata ali je, kaže načelnik Službe za djelovanje u vanrednim situacijama Milonja Rakonjac, situacija pod kontrolom.

- Vodotoci rijeka i potoka su za sada pod kontrolom iako je njihov vodostaj znatno porastao. I vodostaj Lima je znatno porastao ali stanje još nije alarmantno da bi se preduzimale vanredne aktivnosti - kazao je Rakonjac.

Nadležne službe intervenisale su na putu Bijelo Polje – Ribarevine u naselju Rakonje gdje je došlo do začepljenja odvoda za atmosfersku kanalizaciju. Slična situacija je bila i u Nikoljcu u blizini sportske dvorane. Vatrogasci su asistirali tehničkoj službi Vodovoda Bistrica prilikom otčepljenja šahte u Tršovoj ulici kod zgrade ,,Lepi Boro“ - kazao je Rakonjac.

Situacija u Mojkovcu juče popodne se stabilizovala, nema ugroženih objekata. Dragan Marković iz Službe zaštite kaže da su crpjeli vodu iz poplavljenog lifta u Domu zdravlja.

- Bilo je ugroženo nekoliko kuća u naselju Ambarine. Padavine su se smanjile i za sada nema kritičnih i ugroženih objekata - kazao je Marković.

Dopisnici POBJEDE

POPLAVILO DVORIŠTE: Danilovgrad, vrtić ,,Irena Radović“

Topla investiraće milion urađen projekat, zatim od Mojdeškog mosta do Stanišića Dubrave, za koji su izdati UT uslovi i radi se na izradi projekta.

U toku je gradnja trotoara u dijelu Njegoševe ulice od restorana „Mimoza“ do vile „Kukoljac“. Završeno je i idejno rješenje adaptacije postojećeg trotoara u Ulici

Mića Vavića. Radovi za sanaciju te izuzetno prometne 140 metara duge pješačke komunikacije koštaće 20 hiljada eura. U planu je izgradnja puta od Tople III do Modre ploče, na dionici koja je sada makadamska, procijenjene vrijednosti oko 30.000 eura.

U ovom dijelu naselja već je

postavljena nova javna rasvjeta, uz krak puta kod bivšeg Kineskog restorana. Na igralištu u blizini OŠ „Dašo Pavičić“ preostalo je da se postave tribine, reflektori i prostorije za smještaj opreme. Ovaj posao vrijedan je 60.000 eura, a u planu lokalne samouprave je sanacija igrališta za djecu na

Toploj II, što će koštati oko 5.000 eura. U neposrednoj blizini vrtića i osnovne škole završeni radovi na postavljanju zaštitne ograde. Sanacija postojeće i postavljanje nove ograde biće urađeno i na Milašinovića mostu. U planu je i sanacija puta oko škole, kao i izgradnja potpornog zida.

Procijenjena vrijednost tih radova iznosi oko 60.000 eura. Ž. K.

OPŠTINA H. NOVI

nastavlja infrastrukturno uređenje grada

PJEŠACI ĆE ODAHNUTI: Trotoar u Njegoševoj

14

Svijet

Četvrtak, 7. novembar 2019.

U nedjelju se održavaju parlamentarni izbori u Kataloniji

Madrid šalje hiljade policajaca u Barselonu MADRID – Centralna vlada u Madridu poslaće u Kataloniju 10. novembra, na dan kada se u tom regionu održavaju parlamentrani izbori, hiljade policajaca.

Ta odluka donešena je nakon brojnih uličnih protesta radikalnih pristalica

nezavisnosti Katalonije. Na taj način, centralna vlada pokušaće da spriječi nerede na ulicama, poput nedavnih, kada je povrijeđeno oko 600 osoba, a uhapšeno 200, piše El Pais, a prenosi Tanjug.

Kako se navodi, biće raspoređeno 2.500 policajaca i otprilike 2.000 pripadnika civilne garde, koji će patrolira-

Počelo ubrizgavanje uranijumskog gasa u centrifuge iranskog postrojenja

Rohani: Fordo se vraća u punu upotrebu Iz američkog Stejt departmenta upozoravaju da Iran, oživljavanjem aktivnosti na obogaćivanju uranijuma, nastavlja sa „nuklearnim ucjenama“, koje će pogoršati njegovu političku i ekonomsku izolaciju. Poručili su i da će Vašington nastaviti da vrši maksimalni pritisak na Teheran TEHERAN – U centrifuge podzemnog nuklearnog postrojenja Fordo u Iranu juče je počelo ubrizgavanje uranijumskog gasa, a tom procesu prisustvovali su i inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju, javila je agencija Rojters.

Predsjednik Irana Hasan Rohani javnosti se obratio putem Tvitera, navodeći kako će iransku nuklearno postrojenje Fordo, uskoro raditi punim kapacitetom.

- Zahvaljujući američkoj politici i njenim saveznicima, Fordo će se uskoro vratiti u punu upotrebu - napisao je Rohani.

Povodom ove vijesti juče je reagovao američki Stejt Dipartment ističući kako Iran, oživljavanjem aktivnosti na obogaćivanju uranijuma, nastavlja sa „nuklearnim ucjenama“.

- Vašington će nastaviti da vrši maksimalni pritisak na Teheran. Iran nema vjerodostojan razlog za razvoj programa obogaćivanja uranijuma u postrojenju Fordo ili bilo gdje drugo. To je jasan pokušaj nuklearne ucjene koji će pogoršati političku i ekonomsku izolaciju Irana – saopštila je portparolka Stejt Dipartmenta Morgan Ortagus.

Dodala je i da ponovno pokretanje programa obogaćivanja uranijuma, koje je u suprotno-

Mislio da su pripadnici suparničkog kartela lističku istragu države Sonora navela je da je osumnjičeni pronađen u gradu Agua Prieta, na granici sa američkom državom Arizona, te da je držao dva taoca koja su bila vezana u vozilu, prenio je AP. Žrtve ovog masakra živjele su u La Mori, više decenija starom naselju osnovanom kao dio „Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana“, oko 110 kilometara od Daglasa u Arizoni.

Većina pripadnika te crkve rođena je u Meksiku i ima dvojno državljanstvo. Stanovnici La More sebe nazivaju mormonima, mada zvanično nijesu povezani ni sa jednom crkvom.

Postorjenje Fordo u Iranu

sti sa ključnim nuklearnim obavezama Irana, predstavlja „veliki korak u pogrešnom pravcu“ i skreće pažnju na rizik koji Iran predstavlja po mir i međunarodnu bezbjednost.

Da će mašine u nulearnom postrojenju Fordo u srijedu početi da ubrizgavaju uranijumski plin u 1.044 centrifuge u utorak je, u obraćanju javnosti koje je prenosila iranska nacionalna televizija, najavio predsjednik te zemlje Hasan Rohani.

To, kako objašnjava agencija AP, predstavlja novi korak kojim se Iran dodatno udaljava od nukleranog sporazuma koji

je 2015. godine sklopio sa svjetskim silama, a koji je počeo da se urušava kada su prošle godine iz njega istupile Sjedinjene Američke Države.

AP podsjeća i da prema odredbama tog sporazuma mašine u nuklearnim postrojenjima treba da rade bez upotrebe uranijumskog gasa.

Iranski predsjednik poručio je u utorak da svi potezi njegove zemlje, u smislu smanjenja poštovanja obaveza iz nuklearnog sporazuma, mogu biti povučeni ukoliko se svojim obavezama iz tog dokumenta vrate i ostale zemlje potpisnice.

Demokrate nadjačale republikance

Na izborima u Kentakiju demokrata Endi Bešir pobjedio je republikanca Meta Bevina.

Demokrate su obezbjedile većinu i u Virdžiniji i Nju Džerziju, dok su Republikanci pobje-

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo mormonske porodice u Meksiku

MEKSIKO SITI – Zbog moguće povezanosti sa ubistvom devet članova američke mormonske porodice Le Baron na sjeveru Meksika, uhapšena je jedna osoba i u toku je istraga protiv njega, saopštili su meksički istražitelji.

Ubistvo se dogodilo na lokalnom putu u meksičkoj državi Sonora na granici sa SAD. Istražitelji sumnjaju da su na terensko vozilo, u kome su se nalazile tri žene i šestoro djece, vatru otvorili pripadnici kartela vjerujući da automobil pripada suparničkoj bandi.

U saopštenju objavljenom na Fejsbuku, Agencija za krimina-

U četiri američke savezne države održani izbori za guvernera

VAŠINGTON – U četiri savezne američke države održani su izbori za guvernera na kojima su demokrate ostvarile niz važnih pobjeda, javlja BBC.

ti ulicama, mada će, prema nekim izvorima, broj policajaca biti mnogo veći.

- Rasporedili smo znatan broj pripadnika snaga državne bezbjednosti da bismo obezbijedili mir u danu u kojem građani i njihov glas moraju da budu u centru pažnje - rekao je španski premijer Pedro Sančez za televiziju RNE.

- Znamo da su osjetljivi kada je u pitanju Fordo. Ali, kada oni ponovo počnu da poštuju svoje obaveze, mi ćemo ponovo isključiti gas, tako da je moguće da ovaj korak bude povučen – rekao je Rohani, a prenio Rojters.

Zvanični Teheran u ponedjeljak je obznanio da radi na prototipu centrifuge koja je 50 puta brža od one dozvoljene nuklearnim sporazumom sa svjetskim silama.

Prema nuklearnom sporazumu Iran ima pravo da proizvodi obogaćeni uranijum samo posredstvom 5.060 centrifuga prve generacije IR-1. dili u Misisipiju.

Demokrate su osvojile većinu u oba doma parlamenta u Virdžiniji u kojoj su do tada vladali republikanci. To toj stranci daje prvi put u 25 godina punu kontrolu nad skupštinom te savezne države.

U Misisipiju je republikanski političar i zamjenik guvernera Ted Rives porazio ministra pravosuđa te savezne države Džima Huda, umjerenog demokratu koji se protivi pravu na abortus i podržava pravo na nošenje oružja.

Ishod ovih izbora, mogao bi da bude pokazatelj za predstojeće predsjedničke izbore na kojima će 2020. godine američki predsjednik Donald Tramp pokušati da osvoji drugi uzastopni mandat, navodi BBC.

Napad grupe separatista na Tajlandu

Nastradalo 15 osoba BANGKOK - Najmanje 15 osoba je nastradalo na jugu Tajlanda kada je grupa separatista u provinciji Jala, nastanjena muslimanima, napala bezbjednosni kontrolni punkt, saopštili su zvaničnici.

Među poginulima je i policajac. U napadu, u kojem je korišćen i eksploziv, povrijeđeno je četvoro ljudi, prenosi Rojters. Za sada niko nije preuzeo

odgovornost za napad.

U separatističkoj pobuni etničkih malajskih muslimana u provincijama Jala, Patani i Narativat od 2004. godine je poginulo gotovo 7.000 ljudi.

U tim provincijama, koje su pripadale nezavisnom Sultanatu Malaka, prije nego što ih je Tajland anektirao 1909. godine, 80 odsto stanovništva čine malajski muslimani, dok su u ostalom dijelu Tajlanda većinom budisti.

Boris Džonson razgovarao sa Donaldom Trampom

Traži ukidanje taksi na škotski viski

LONDON - Britanski premijer Boris Džonson pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine nove carine na robu, uključujući i škotski viski, saopštio je portparol britanske vlade.

Tokom telefonskog razgovora, Džonson je apelovao na Trampa i da ne nameće takse na izvoz automobila.

- Dvojica lidera ponovno su potvrdila opredijeljenost za jačanje posebnog odnosa snažnim bilateralnim sporazumom o slobodnoj trgovini nakon što

Velika Britanija napusti EU - saopštila je Bijela kuća.

Predsjednik Tramp je naglasio i potrebu NATO saveznika da snažno finansiraju svoju odbranu, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Prošlog mjeseca SAD su uvele nove carine od 25 odsto na škotski viski i druge evropske proizvode. Trampova administracija je zaprijetila i da će nametnuti carine od čak 25 odsto na vozila i dijelove iz Evropske unije.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

ÄŒetvrtak, 7. novembar 2019.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Bošnjačko vijeće Crne Gore Promocija ,,Rječnika bosanskog jezika“ autora Dževada Jahića Sala Dodesta u 18 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija Perjanički dom Izložba Jovane Šarac ,,Oxytocin & a little pixie-dust“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

Galerija „Klub“, Kruševac bb.

Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak -

petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac bb.

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Izložba „Jedna slika tamne strane rimske istorije – Skupi – Grobnica sa masovnim sahranjivanjem“ ,,Muzeji i galerije Podgorice“ u saradnji sa JU ,,Muzej grada Skoplja“ Radno vrijeme od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Zbog crvenog meteo alarma juče bile angažovane sve gradske službe i p

Nove padavine, st Juče je od sedam do 13 časova palo 60 litara kiše po kvadratnom metru, što je stvorilo poplave na ulicama širom grada, u podrumskim prostorijama stambenih zgrada, a u nekim djelovima grada i u dvorištima porodičnih kuća.

Na terenu su bile angažovane ekipe Službe zaštite, Vodovoda i kanalizacije, Agencije za stanovanje, Puteva, Zelenila, Čistoće, CEDIS-a…

U tom periodu na ulicama je bio samo ko je morao. Taksi je bilo gotovo nemoguće dobiti, a kao i uvijek u ovakvim situacijama, obilnim padavinama radovali su se samo prodavci kišobrana.

POPLAVE

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Iz Glavnog grada saopšteno je da zbog crvenog meteo alarma ekipe gradskih službi i preduzeća dežuraju 24 časa i nastaviće sa takvim režimom rada sve do stabilizacije vremenskih uslova.

Usljed obilnih padavina u prijepodnevnim časovima ekipe Službe zaštite imale su pune ruke posla.

- Za 12 sati, na teritoriji glavnog grada bilo je 14 intervencija i sve su bile zbog poplave.

Ispumpavali smo vodu na četiri lokacije. Intenzivne padavine u relativno kratkom vremenskom periodu naravile su problem na lokacijama kod vrtića u Bloku pet, zatim u Maslinama, u blizini Savinog potoka, a bilo je nekoliko pojedinačnih slučajeva prodiranja vode u podrumske i druge prostorije - na Zabjelu, na Koniku, na Kućama Rakića, na Bulevaru Save Kovačevića – naveli su iz Službe zaštite, uz napomenu da se situacija poslijepodne stabilizovala, ali da su njihove ekipe u punoj pripravnosti i prate situaciju na terenu. Dežurne ekipe Vodovoda i kanalizacije juče su za dva sata primile čak 40 prijava građana.

- Od sedam časova jutros radnici su otčepili fekalnu kanalizacije na pet lokacija i atmosfersku na tri – naveli su iz Vodovoda i kanalizacije, uz napomenu da su intervenisali i na otčepčljavanju

Kišovito, do 16 stepeni Danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, a moguća je i grmljavina. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv.

Jutarnja temperatura vazduha oko 14 stepeni, najviša dnevna oko 16.

H. P.

Podvožnjak na Tuškom putu



Ekipe gradskih službi i preduzeća nastaviće da dežuraju 24 časa sve do stabilizacije vremenskih uslova atmosferske kanalizacije ispod nadvožnjaka na Tuškom putu.

Ekipe Puteva čistile su odrone na putu od Vranićkih njiva prema Danilovgradu, kopale

drenažni kanal u Ulici Vladimira i Kosare i uklanjale odron sa saobraćajnice u Mosorskoj ulici.

Kao i proteklih nekoliko dana, ekipe Čistoće intenzivno su uklanjale lišće sa javnih površina. Posebnu pažnju poklanjali su otvorima za atmosfersku kanalizaciju, kako se ne bi začepili usljed obilnih padavina. Usljed obilne padavine i snažnog vjetra, ekipe Zelenila intervenisale su na 16 lokacija na javnim zelenim površinama, gdje su uklanjali oborena stabala i odvaljene grane.

POPRAVKE

Radnici Agencije za stanovanje i CEDIS-a i juče su imali

Morača porasla 10,5 metara Vodostaj na Morači (mjerna stanica Podgorica), od sedam sati u nedjelju ujutro do juče u 14:30 časova porastao je skoro 10,5 metara. Prije četiri dana iznosio je svega 27 centimetara, a juče u 14:30 časova bio je na koti od 1.073, naveli su iz HMZ-a.

Maksimalni zabilježeni vodostaj Morače na mjernoj stanici Podgorica izmjeren je 17. novembra 1979. godine i iznosio je čak 1.226 centimetara, dakle oko 150 centimetara više od jučerašnjeg.

Vodostaj na Skadarskom jezeru, na mjernoj stanici Plavnica, juče u 14:30 časova iznosio je 110 centimetra, što je daleko ispod maksimuma od 588 centimetara, izmjerenog 4. decembra 2010. godine.

pune ruke posla. Jedna od većih intervencija odnoslila se na adaptiranje prostorije u kojoj je došlo do požara na glavnoj razvodnoj tabli sa elektronskim brojilima u zgradi u Ulici Oktobarske revolucije.

Do toga je došlo prije tri dana usljed prodiranja vode u ulaz broj 21, a stanari od tada nijesu imali struje. U protekla dva dana ekipe CEDIS-a zamijenile su orman i brojila, a radnici Agencije za stanovanje sanirali oštećene usponske vodove.

Iz CEDIS-a je juče potvrđeno da je posao uspješno okončan i stanari te zgrade ponovo su dobili struju.

Zbog kvara na mreži juče su bez napajanja elektičnom

Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. novembar 2019.

17 PG BIRO

Služba zaštite i spašavanja proslavila 66 godina postojanja

preduzeća, obilna kiša i narednih dana

M. BABOVIĆ

tari problemi Detalj sa svečanosti u Službi zaštite i spašavanja

Čuvaju Podgoricu i za naredne generacije Služba zaštite i spašavanja juče je svečano obilježila 66 godina od osnivanja.

Palo 375 litara kiše po kvadratu Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore kazali su za Pobjedu da se Podgorica i okruženje nalaze pod snažnim uticajem ciklonske aktivnosti koja uslovljava obilne padavine. Navode da je na području glavnog grada od 2. novembra do juče u 13 sati, palo čak 375 litara kiše po

gotovo nemoguće bilo dobiti taksi vozilo. Kako nam je kazao dispečer iz udruženja taksija ,,Red“, oko 14 časova primio je 500 poruka građana koji su tražili vozilo.

I. MITROVIĆ

energijom bile zgrade na Rimskom trgu, ali su nakon dva sata sve bile ponovo priključene na mrežu, osim zgrade ,,Cijevne komerc“.

Zbog jakog nevremena juče je

kvadratnom metru.

Juče od sedam do 13 časova u Podgorici je palo 60 litara po kvadratnom metru, a kako podsjećaju iz HMZ-a, 3. novembra za 24 sata čak 161 litar, što je apsolutni rekord za novembar.

Najavljuju da i narednih dana možemo očekivati nestabilne

Morača ,,s brijega u brijeg“

vremenske prilike.

– U četvrtak i petak biće umjereno do pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom. Za dane vikenda se očekuje povremeno jača kiša.

Narednih pet do deset dana ne očekuje se stabilizacija vremenskih prilika – poručili su iz HMZ.

- Raspolažemo sa 60 vozila i jasno je da je praktično nemoguće odgovoriti ovako velikom broju zahtjeva – kazao je za Pobjedu dispečer ,,Red“ taksija.

Jedni od rijetkih koji su se obradovali obilnim padavinama bili su prodavci kišobrana ispod nastrešnice bivše robne kuće ,,Beograđanka“ u Ulici slobode. Jedan od njih, Denis, kazao nam je da je zadovoljan prodajom.

- Kišobrani su po četiri eura i odlično prolaze. Biću ovdje cijeli dan, dok god bude bilo posla – kazao je Denis.

Iz gradskog Vodovoda podsjećaju građane da je voda sa izvorišta Mareza i dalje zamućena i da još nije za piće, odnosno da bi je trebalo prokuvati ili koristiti flaširanu, odnosno vodu sa drugog I. MITROVIĆ izvorišta.

„Aladin“ u Sinepleksu Avantura „Aladin“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 18:30 časova. Ratna drama „Bitka za Midvej“ prikazuje se u 21 sat, porodični film „Dambo“ u 18, a horor „Dr Sleep“ u 19:15 i 22:10. Triler

„Džoker“ biće prikazan u 16:45, 20 i 22:20 časova, „Ekipa“ u 17:45, 19:45 i 21:45 sati, a animacija „Fiksizi – majstorčići“ u 15 sati. Avantura „Grdana – gospodarica zla“ na programu je u 15:30, 17:15 i 20:30 ča-

sova, porodični film „Porodica Adams“ u 15:15, 16:15 i 18:15, animacija „Tajne avanture kućnih ljubimaca 2“ u 16:30, „Tajni agent Mjau“ u 16, a SF akcija „Terminator – mračna sudbina“ u 19:30 i 22 sata. J. K.

Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: • Tološi - od 8:30 do 12 sati, • Mareza - od 8:30 do 12 sati, • dio Bulevara Jovana Toma-

ševića (zgrade prekoputa stare zgrade Vlade), • Slavonska, • Dragoljuba Milačića, • Hercegnovska, • Andrijevička, • Danilovgradska, • Iva Andrića, • Vita Nikolića,

• Ludviga Kube, • dio Ulice Milana Raičkovića, • dio Kotorske ulice, • zgrade u Ulici 27. marta (prekoputa stovarišta ,,Đurović“) • dio Lješkopoljske od Hemka prema kanalu, • Berska – od 8 do 15.

H. P.

MODERNIZACIJA

On je podsjetio da glavni grad poslednjih godina izdvaja ogromna sredstva za nabavku opreme, vozila i za stručno usavršavanje pripadnika Službe.

nom radu i požrtvovanosti uspjeli da Podgoricu sačuvaju za ovu i za naredne generacije - kazao je gradonačelnik Vuković.

POŠTOVANJE

Ukazujući da pripadnici Službe zaštite i spašavanja zaslužuju svako poštovanje i zaslužuju maksimalnu podršku, Vuković je podsjetio da im je, kao priznanje za sjajne rezultate, glavni grad 2017. godine dodijelio najveće priznanje, nagradu ,,19. decembar“. Gradonačelnik je podsjetio da je glavni grad istrajan u namjeri da unapređuje životni strandard pripadnika Službe, kao i da nastavi ulaganje u opremu i edukaciju.

- Ponosan sam na činjenicu da smo u protekle dvije godine za te namjene opredijelili preko 750.000 eura, da smo prošle godine dobili vatrogasno vozilo vrijedno 250.000 eura, da uskoro stiže novo vozilo vrijedno isto toliko. Pokušavamo da stvorimo uslove kako biste vi, u teškim trenucima koje prolazite dok ste na terenu, bili maksimalno zaštićeni. Evo, 66 godina nakon osnivanja, ova Služba je istinski ponos glavnog grada i ja vam se kao gradonačelnik na tome zahvaljujem i želim vam svaku sreću H. P. - poručio je Vuković.

Ambasador Grčke uručio diplome 17. generaciji polaznika kursa

Zbližavaju narode i kulture Ambasador Grčke Panajotis Partso uručio je sinoć, na prigodnoj svečanosti održanoj u Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“, diplome o završenom kursu grčkog jezika sedmanaestoj generaciji polaznika.

- Znam da nije lako učiti strani jezik i ja vam se iskreno divim što ulažete u svoje znanje i napore da naučite grčki. Imam iskustva sa drugim jezicima i ono što sam naučio tokom 35 godina karijere diplomate jeste da je neposredni kontakt sa ljudima od posebnog značaja.

Koliko god da su dvije zemlje udaljene, to je manje važno onda kad postoji kultura koja nas povezuje, istorija i tradicija, na taj način premošćavamo sve prepreke. Mnogi od vas su mi rekli da vole Grčku, a ja vam poručujem da Grčka voli vas – kazao je Partso, naglašavajući izuzetnu saradnju Ambasade Grčke i Ministarstva prosvete.

Ambasador je istakao da uprkos ekonomskoj krizi kroz koju prolazi njegova zemlja, ipak je odlučeno da polaznicima časove daju profesori iz Grčke.

D. MAlIDžAN

Poplavljene ulice u Maslinama

- Daleke 1953. godine, 6. novembra, odlukom Gradskog vijeća Narodnog odbora grada Titograda, osnovana je prva profesionalna vatrogasna jedinica. Tokom svog postojanja, od osnivanja do dana današnjeg, ova služba je mijenjala kako naziv, tako i formaciju, ali je decenijama rada opravdala svoje postojanje. Generacijama građanima Titograda, kasnije Podgorice, pružala je pomoć i zaštitu, prvenstveno od vatrene stihije, ali i u svim drugim nesrećama. Donošenjem zakona o lokalnoj samoupravi vatrogasna jedinica postaje samostalna služba u okviru glavnog grada i od tog trenutka u punom kapacitetu daje doprinos i ostvaruje rezultate u borbi sa svim oblicima hazarda sa posebnim osvrtom na borbu protiv vatrene stihije i spašavanja života građana Podgorice – podsjetio je komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković.

- Ove godine smo akcenat stavili na preventivni rad, to jest djelovanje prije požarne sezone, gdje smo uspjeli da prije nepovoljnih vremenskih prilika smanjimo broj požara u odnosu na 2018. godinu. Takođe smo po prvi put u saradnji sa pripadnicima CB Podgorica podnijeli pet krivičnih prijava za izazivanje opšte opasnosti i jednu krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje. Planiramo nastavak modernizacije voznog parka i tehničke opreme, sve u cilju što boljeg i efikasnijeg postupanja pripadnika Službe zaštite i spašavanja – rekao je Janković i izrazio zahvalnost gradonačelniku Vukoviću na punoj podršci, kao i kolegama iz Direktorata za vanredne situacije koji su im uvijek, u skladu sa mogućnostima, davali i tehničku i stručnu pomoć.

Godišnjicu osnivanja pripadnicima Službe zaštite i spašavanjai čestitao je gradonačelnik Ivan Vuković.

- Imamo puno razloga za ponos zbog svega što je ova služba postigla u decenijama iza nas. U veoma teškim vremenima koja smo prošli i u ekstremnim vremenskim uslovima koji karakterišu ovo podneblje, uprkos nemaru jednog broja nas, a nažalost i lošoj namjeri, ovi ljudi su zahvaljujući preda-

Sa svečanosti u OŠ ,,Maksim Gorki“

Jedna od dva profesora iz Grčke je i Evgenija Demerđdu.

- Već dvije godine predajem grčki jezik u ovoj školi i ponosno ističem znanje svojih učenika. Oni su sjajni i drago mi je što je mnogo njih zainteresovano za učenje o grčkoj kulturi i tradiciji kroz jezik. U zavisnosti od nivoa kombinujemo engleski i grčki jezik za komunikaciju i odlično se snalazimo. Svakako moram napomenuti da sam oduševljena i gostoprimstvom u Podgorici i Crnoj Gori. Pronašla sam dio Grčke ovdje – kazala je De-

merđdu.

Predrag Drakulović, koji grički jezik uči već četiri godine i stigao je do završnog nivoa, jedan je od onih koji su dobili diplomu.

- Slučajno sam saznao za kurs grčkog jezika prije četiri godine, pošao sam do Amabasade i prijavio se. Stigao sam do C1 nivoa, često putujem u Grčku i znanje koje sam stekao mnogo mi je pomoglo. Nastava, kao i profesori, bili su odlični. Preporučujem svima da nam se pridruže u učenju – kazao je Drakulović.

Z. K.

18

Kultura

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Omaž Bojoviću u Herceg Novom HERCEG NOVI - Omaž književniku i kulturnom djelatniku Željku Bojoviću biće održan večeras u 18:30 sati u kafeu Belavista u Herceg Novom. Tom prilikom biće predstavljena i posthumno objavljena knjiga „Amalgam“, o kojoj će govoriti Minja Bojanić, Miraš Martinović i Vujica Ognjenović.

Odlomke iz Bojovićevih dramskih djela govoriše glumac Željko Vavić, a moderator večeri biće Dragana Vlaović. Željko Bojović je autor više od dvadeset pjesničkih, proznih, dramskih i esejističkih djela, među kojima su i dva romana: „Ljetopis porodice Lalušić“ i „San o sreći“, oba nominovana za Ninovu nagradu za roman godine. „San o sreći“ je bio u najužem izboru za ovo prestižno priznanje. Bojović je za života obavljao više druš-

Željko Bojović

tvenih funkcija: bio je dramaturg i umjetnički rukovodilac Narodnog pozorišta u Mostaru, glavni i odgovorni urednik i direktor Informativng centra Radija Herceg Novi, direktor JUOŠ „Milan Vuković“, a vodio je i Hercegnovsko pozorište. Autor je nekoliko monografija hercegnovskih škola i monografija objavljenih povodom raznih jubileja i goS. V. dišnjica.

Predstavljanje knjige Slobodana Čukića

„Početak srpske okupacije“ u Nikšiću NIKŠIĆ – Predstavljanje knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“, autora Slobodana Čukića, biće priređeno večeras u 19 sati, u Gradskoj kući. Pored autora Čukića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade „Komuna“, o djelu će govoriti Jasmina Nikčević, Radovan Perović i Vladimir Vojinović.

Ovo djelo, u izdanju Pobjede, na obuhvatan način, hronološki i faktografski, prati događaje u Crnoj Gori od kraja 1918. do sredine 1920. i rasvjetljava mnoge nedoumice u vezi komitsko-ustaničke borbe i velikog narodnog stradanja tokom prvih 18 mjeseci karađorđevićevske strahovlade.

R. K.

Dječiji karavan kroz kulturnu baštinu

Mladi se informisali o našem nasljeđu

Filmski centar podržao projekte Bakrača, Šahmanovića, Matovića, Proda

Za pet ostvarenja 78 Najviše novca, 35.000 eura, dobiće projekat „Posle zime“, reditelja Ivana Bakrača, koji je na konkursu ocijenjen kao „iskren, intiman i suptilan autorski film“ PODGORICA - Filmski centar Crne Gore podržaće ove godine pet projekata u kategoriji sufinansiranja filmova u proizvodnji, sa ukupnim iznosom od 78.000 eura. To je rezultat odluke Savjeta Filmskog centra, na prijedlog stručnih konsultanata – producenta Zorana Živkovića, producentkinje Jelene Filipović i reditelja Ivana Marinovića.

Na osnovu odluke podržani su projekti „Surogat za Vuda“, reditelja Senada Šahmanovića, „Posle zime“, u režiji Ivana Bakrača, „Čeka se…Godo“, reditelja Momira Matovića, „Mali čovjek u velikom kaputu“, u režiji Miloša Prodanovića i Mila Bešovića i „Soul of Nature“, reditelja Slavka Klikovca.

NOV POTENCIJAL

Najviše novca, 35.000 eura, dobiće projekat „Posle zime“, reditelja Ivana Bakrača, koji je na konkursu ocijenjen kao „iskren, intiman i suptilan autorski film“.

- Baveći se univerzalnom tematikom dilema mladih ljudi

Kadar iz filma „Posle zime“

koji se nalaze na pragu odraslog doba, film osvježava i crnogorsku i regionalnu kinematografiju i afirmiše nov potencijal crnogorskog glumišta. Film je potencijal za internacionalni uspjeh izgradio još od faze razvoja scenarija učestvujući na Berlinale Talentsu, a prošao je i Karlove Vari Works in Progress i obećava učešće na relevantnim svjetskim festivalima, uz dobar potencijal i za bioskopsku distribuciju – navodi se u saopštenju Filmskog centra.

Ostvarenje „Posle zime“, podsjetimo, nedavno je podržao i Hrvatski audio-vizuelni centar, sa 40.000 eura, na konkursu za manjinske koprodukcije.

Najveći dio ovog ostvarenja je snimljen, a prema nezvaničnim informacijama iz producentske kuće „Artikulacija“,

ostalo je još snimanje ključne zimske scene, a potom bi uslijedila postprodukcija.

Za projekat „Surogat za Vuda“, Filmski centar je opredijelio 20.000 eura. Stručni konsultatni su naveli da je ovo ostvarenje Senada Šahmanovića brižljivo građen projekat koji je višestruko značajan za crnogorsku kulturu.

- Osim nesumnjivog potencijala za festivalski i televizijski internacionalni uspjeh, film skreće pažnju na djelo i životni put jednog od najznačajnijih ličnosti iz istorije kinematografije ovih prostora – Dušana Vukotića – ocijenili su konsultanti.

UPEČATLJIVO DJELO

Projekat „Čeka se…Godo“ dobiće 8.000 eura, a konsultanti

navode da je u pitanju „novi kratkometražni dokumentarni projekat koji donosi novu dimenziju lucidnosti proslavljenog crnogorskog autora Momira Matovića.“ - Baveći se otkrivanjem spomenika Josipu Brozu Titu u Podgorici, autor kroz isključivo filmska sredstva gradi upečatljivo djelo – ističe se u saopštenju. „Mali čovjek u velikom kaputu“, reditelja Miloša Prodanovića i Mila Bešovića, dobiće takođe 8.000 eura. Stručni konsultanti su istakli da ovaj kratkometražni animirani film kroz jednostavnu emotivnu premisu skreće pažnju na siromaštvo i nepravdu, a kroz studiozan pristup svakom kadru predstavlja ostvarenje posebne i raskošne

Narodni muzej poklonio školi „Pavle Rovinski“ reprodukcije djela crnogorskih slikara

Đaci će više voljeti umjetnost CETINJE - Narodni muzej Crne Gore poklonio je Osnovnoj školi „Pavle Rovinski“ iz Podgorice reprodukcije slika velikana crnogorske likovne umjetnosti, monografije i ostale publikacije u izdanju ustanove sa Cetinja.

Učenici slušaju predavanje o narodnoj nošnji

TIVAT – U okviru manifestacije „Novembarski dani“, kojom se obilježava 21. novembar, Dan opštine Tivat, danas je „Dječiji karavan kroz kulturnu baštinu“ posjetio privatnu zbirku kulturnog nasljeđa Anuške i Đura Vlahovića i Foto, kino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve.

Treći po redu „Karavan“ je organizovao Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, a u njemu su bili učenici osmog razreda OŠ „Drago Milović“, kojima je Anuška Vlahović pokazala narodne nošnje i upoznala ih o načinu njihove izrade. Učenici su na crno- bijelim fotografijama Đura Vlahovića vidjeli kako je nekada izgledala lastovska svadba, a pogledali su i njegov dokumentarni film o Vrmcu, koji je urađen u sklopu projekta „Baština pokretač razvoja“.

Učenici su, zajedno sa sa nastavnicom Nevzetom Nuhić i predstavnicama Sekretarijata, posjetili i Foto, kino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve, koji u bogatom fundusu ima brojne fotografije ljudi i događaja koji su obilježili istoriju Tivta.

Prezentaciju prošlosti grada pratila je i priča članova kluba Antona Markovića i Roka Stjepčevića.

S. K.

Reprodukcije izabranih djela koja čine vrijedan dio zbirki Umjetničkog muzeja na Cetinju, crnogorskoj javnosti predstavljene su na izložbama u okviru XIV Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja i Festivala kulturne baštine „Lab fest“, koji je ljetos održan na Karuču, na Skadarskom jezeru.

- Želja nam je da ovi radovi budu predstavljeni van galerijskih prostora u cilju edukacije najšire publike kako bi se skrenula pažnja na crnogorsku likovnu umjetnost i značaj djela koja se nalaze u našim fondovima - kazala je direktorica NMCG Anastazija Miranović.

Ona je naglasila da je važan segment djelovanja ove institucije edukacija mladih kojoj se tokom posljednjih godina u Narodnom muzeju poklanja velika pažnja.

Dodala je da će Muzej i naredne godine nastaviti da sprovodi programe edukacije srednjoškolaca na temu likovne kritike, učeći mlade da kritički promišljaju umjetnost, u saradnji sa školama iz raznih krajeva Crne Gore i Ministarstvom prosvjete.

Direktorica Osnovne škole „Pavle Rovinski“, Dijana Laković kazala je da je škola veoma posvećena nastavi likovne kulture, kao i da im je interes da mlađim generacijama što bolje predstave, približe i promovišu crnogorsku umjetnost.

- Mislim da ćemo sa ovom donacijom reprodukcija i monografija učiniti da naši

Reprodukcije na zidu škole u Podgorici

đaci još više zavole umjetnost – kazala je Laković i naglasila da je saradnja sa NM ostvarena preko nastavnice likovne kulture i umjetnice Sonje Đuranović.

Za ovu priliku su odabrani radovi jednog broja crnogorskih stvaralaca koji su živjeli i stvarali u periodu s kraja XIX i tokom XX vijeka. Od najstarijih Mila Vrbice i Ilije Šobajića, preko prvih početaka modernizma u Crnoj Gori uspostavljenog u

djelima Pera Počeka, sve do autora čije je stvaralaštvo obilježilo XX vijek a prisutno je i uticajno sve do danas: Rista Stijovića, Mila Milunovića, Miloša Vuškovića, Mihaila Vukotića, Petra Lubarde, Aleksandra Prijića, Draga Đurovića, Gojka Berkuljana, Branka Filipovića Fila, Vojislava Voja Stanića, Cvetka Lainovića, Uroša Toškovića, Miodraga Dada Đurića, Marka Brežanina...

R. K.

Kultura

Četvrtak, 7. novembar 2019.

anovića, Bešovića i Klikovca

19

Predavanje o Avdu Međedoviću juče održao filolog i književnik Sinan Gudžević

Svjetski slavan, a nepoznat 8.000 eura PODGORICA - Tribina ,,Avdo Međedović, aed i rapsod“, na kojoj je predavač bio filolog i književnik Sinan Gudžević, održana je juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

gić Meho“, koju je pred njim izveo Mumin Ramadanović Vlahovljak. U pitanju je bio čudesan eksperiment, Vlahovljak je kazao pjesmu koja je ima 2.000 i nešto stihova, a Avdo je slušao i ponovio, a ona je potom imala 6.300 stihova – objasnio je Gudžević.

Umijeće pravljenja stihova i pjevanja dugih pjesama Avda Međedovića, kako je kazao Gudžević, imalo je srećnu sudbinu da ga upoznaju kompetentni američki filolozi na svom istaživačkom putovanju kroz dinarske predjele Jugoslavije. Bio je muslimanski guslar iz Crne Gore.

Kadar iz fima „Sirin“

AED I RAPSOD

Iz BiH podrška za „Sirin“ od 20.500 eura Fondacija za kinematografiju iz Sarajeva podržala je crnogorski projekat dugometražnog igranog filma „Sirin“, u režiji Senada Šahmanovića, sa 20.500 eura. Ovo ostvarenje na konkursu u BiH zastupala je koproducentska kompanija Dokument. Stručni žiri za dodjelu novca činili su Nedžad Ibrahimović (predsjednik), Zlatko Topčić, Zoran Galić, Miro Barnjak i Ivo Krešić.

Projekat „Sirin“ podržao je Filmski centar Crne Gore za sufinansiranje razvoja

likovnosti. Projekat „Soul of Nature“, kojemu će biti dodijeljeno 7.000 eura, ocjenjen je kao „nenarativni meditativni dokumentarno-eksperimentalni film koji potvrđuje veliku posvećenost autorskog tima da zabilježe do sada

SKANDAL

projekta i produkcije, dok je nedavno dobio podršku i Kosovskog kinematografskog centra u kategoriji manjinskih koprodukcija.

Producent projekta je Veliša Popović (Cut-Up), dok scenario potpisuju Klaudija Botino i Senad Šahmanović.

Priča prati Natali, parisku advokaticu, koja se nakon dvadeset godina u inostranstvu vraća u Crnu Goru da osigura ispunjenje testamenta klijentkinje. Ovaj neobični slučaj nasljedstva polako prerasta u istragu o Natalinoj prošlosti i samoj sebi.

filmski neistraženu prirodu Crne Gore.“ - Film bez riječi tematski fokus pronalazi sugestijom na ekologiju i prirodno bogatstvo koje traži nužnu zaštitu – ističe se u obrazloženju konsultanata.

J. N.

Sjećanje na Slobodana Kalezića u Biblioteci

Njegova epska pjesma „Ženidba Smailagić Meha“ ima 12.311 stihova kao „Ilijada i Odiseja“, a američki naučnik Milman Peri nazvao ga je „balkanskim Homerom“.

- Ipak, jednu filološku odrednicu uz ime Avda Međedovića smatram zanimljivom, a možda spornom – ta oznaka je tvrdnja da je on bio više aed nego rapsod – kazao je Gudžević.

Kako je objasnio, obje ove riječi su grčkog porijekla, a aed u slobodnom prevodu znači onaj koji pjeva uz svirku, dok rapsod predstavlja kazivanje pjesama bez muzičke pratnje.

- Među prvima su tu tvrdnju izrekli pjesnik Ismet Rebronja i filolog Zlatan Čolaković, koji je dodao da je Međedović postradicionalni aed čijom pojavom se završava nešto što bi se moglo zvati vremenom rapsodike – rekao je Gudžević. Čolaković, kako je Gudžević pojasnio, nije bio čovjek olakih tvrdnji.

- Novina njegove tvrdnje jeste teza da su u našem jeziku bili prvo rapsodi, a kad se njihovo umijeće počelo mijenjati, trošiti i pogošavati, njih su

Avdo Međedović

Sinan Gudžević

zamijenili aedi. U staroj Grčkoj je bilo obrnuto – prvo su bili aedi, pa su njih zamijenili rapsodi. Kod nas se ne samo da nijesu pojavljivali aedi, nego je ubrzo nestalo i gusala – ispričao je Gudžević.

Za Avda Međedovića, kako je

rekao, pjesma je ravna površina. U tome je njegova jedinstvenost. On je pjesmu širio, dopjevavao, kitio.

- Međedović je mogao da ponovi pjesmu koju je čuo samo jedanput. On je to dokazao na primjeru pjesme „Bećira-

Realizovana dva programa razmjene umjetnika na Cetinju i u Podgorici

PODGORICA - Veče sjećanja na Slobodana Kalezića biće održano večeras u 19 sati u kosoj sali Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, u okviru programa „Sjećanja na prijatelje Biblioteke“. O djelu Kalezića govoriće prof. dr Siniša Jelušić, mr Bogić Rakočević i Ranko Jovović. Medijatorka večeri biće Vesna Šoškić.

Slobodan Kalezić (1944 – 2007) bio je akademik CANU, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, crnogorski istoričar književnosti i pisac.

Filozofski fakultet – odsjek jugoslovenska i opšta književnost, završio je u Beogradu (1968), gdje je i doktorirao (1982). Bio je član Udruženja književnika Crne Gore, Društva za srpskohrvatski jezik i književnost Crne Gore, Udruženja novinara Crne Gore. Autor je brojnih studija, kritika, eseja, tematskih antologija, panorama, hrestomatija i priređivač velikog broja izdanja i udžbenika za srednje škole.

R. K.

Promocija Istorija i „Rječnika“ predanje u Dodestu u Budvi PODGORICA - Promocija „Rječnika bosanskog jezika“, autora prof. dr Dževada Jahića, biće održana večeras u 18 sati, u sali Dodest KICa „Budo Tomović“. Govoriće prof. Suljo Mustafić, prof. dr Tatjana Bečanović, mr Emir Zlatar i prof. dr Nedžad Mulabegović. Moderator večeri biće Mirsad Rastoder. Predstavljanje rječnika organizuje Bošnjačko vijeće Crne Gore.

R. K.

BUDVA – Predstavljanje zbornika radova „Budva u Velikom ratu - istorija, predanje, sjećanja“ biće priređeno večeras u 20 sati u u holu Akademije znanja. U programu učestvuju akademik Zoran Lakić, dr Predrag Zenović i mr Savo Martinović, a moderatorka je Stanka Stanojević. Takođe, u holu Akademije znanja biće postavljena i dokumentarna izložba „Budvanski kraj u Prvom svjetskom ratu“.

R. K.

Detalj sa realizacije projekta u CSUCG

PODGORICA - Ministarstvo kulture je organizovalo dva dvonedjeljna programa razmjene, namijenjena umjetnicima iz Crne Gore, Italije i Albanije, koji su realizovani na Cetinju i u Podgorici. Program je realizovan u okviru IPA projekta MONET, u saradnji sa Centrom savremene umjetnosti i Narodnim muzejom.

Program razmjene u Centru savremene umjetnosti podrazumijevao je učešće Franćeska di Tila, Esmerilde Herovi, Franćeske Macine i Mirjane Marsenić-Vujović, dok su u programu razmjene Narodnog muzeja učestvovali Manuel Ialonardi, Alesan-

Inspiraciju tražili u kulturnoj baštini dro Vangi, Jelena Pavićević i Amir Džaković. Tokom programa obje grupe umjetnika proizvele su radove inspirisane kulturnom baštinom Crne Gore, koji će biti dio međunarodne izložbe, čije je prikazivanje planirano u Crnoj Gori, Italiji i Albaniji.

U okviru realizacije IPA projekta MONET planirano je održavanje sedam programa razmjene u kojima će učestvovati 28 umjetnika iz Crne Gore, Albanije i Italije, a uključene

institucije su Narodni muzej Crne Gore, Centar savremene umjetnosti, Fondacija Pino Pascali (Polignano a Mare, Pulja, Italija), Arheološki muzej Ribezzo (Brindisi, Pulja, Italija), ARATRO - Arhiv elektronske umjetnosti i laboratorija savremene umjetnosti Univerziteta Molize (Kampobaso, Molize, Italija), Nacionalna galerija umjetnosti Tirana (Tirana, Albanija) i Nacionalni muzej fotografije „Marubi“ (Skadar, Albanija).

R. K.

Paralela Avda Međedovića sa Homerom je, kako je rekao Gudžević, umjesna, ali ne bi smjela da bude ključna teza proučavanja naše epike. Međedović je Homeru pouzdano sličan po tome što je umio spjevati ep.

- Epova i drugih pjesma Međedović ima u fonoteci u Harvardskom univerzitetu bar 14, od kojih je objavljena polovina. Avdo nije imao predstavu o tome šta bi to moglo biti književna slava ili šta bi to moglo biti poznato u svijetu. To je toliko dirljivo da se moramo tome diviti – rekao je Gudžević.

Međedović je ostao nepismen, pjesme je slušao od drugih, ili su mu ih čitali. Nije živio od pjevanja – bio je mesar, kao i njegov otac Husein. Gluslari oko Avda, kako je rekao Gudžević, pjevali su iz meraka i nijesu uzimali novac. Smatrali su da je to grehota.

- Međedović je skandal jugoslovenske kulture. Genijalan pjesnik i odličan guslar. Svjetski slavan, a nepoznat, skrajnut i prešućivan. Svakako zato jer je pjevao o junaštvima u odbrani Osmanskog carsta, a možda i zato što mu je ime Avdo – mišljenja je Gudžević.

O Međedovićevoj smrti, kako je Gudžević kazao, još nema saglasnosti u pogledu godine – na njegovom grobu piše da je umro 1953, a Albert Lord i Ćamil Sijarić pišu da je to bilo 1955. godine.

S. V.

„Marija i Slavuj“ u Gradskoj kući NIKŠIĆ – Predstavljanje knjige „Marija i Slavuj - Putovanje po mjesečini“, autorke Angele J. Kecojević, biće priređeno danas u 13 sati, u Gradskoj kući.

Govoriće Ana Pejović, Tamara Janjušević i Đorđije Kotri.

Radovima će se predstaviti se dobitnici nagrada na literarnim konkursima „Mariji s ljubavlju“, u organizaciji Fondacije Marije Kotri: Vladana Lalatović, Maja Ćipranić, Nađa Knežević, Anđela Dulović, Pavle Delibašić, Sara Perišić, Lara Spasojević, Andrija Roganović i Mirko Đurović.

R. K.

20 Marketing

ÄŒetvrtak, 7. novembar 2019.

Feljton

Četvrtak, 7. novembar 2019.

21

21.

KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR – NOVEMBAR 1919.

Danima držali Carev most uprkos topovskoj paljbi » Piše: Slobodan ČUKIĆ

Dan nakon napada na okupacionu posadu na Grkinji kod Stubice, 29. novembra 1919. (po starom), nikšićki ustanici su zauzeli Carev most na Prijespu. Istovremeno su zauzeli strateške položaje prema Podgorici i Nikšiću, i uputili glasnike da o napadu obavijeste druge komitske grupe u okolini Nikšića. Bio je to drugi takav poduhvat, nakon onog u maju 1919. godine. „Da bi smo ga održavali (Carev most, S.Č.) poslali smo 10 komita pod Žutu Gredu u Pješivcima i pred njima Radula Boškovića, da nam čuvaju put i paze vojsku od Brda, a 8 komita uputili na stranu Ostroga i Kunka, da paze na kretanje neprijateljske vojske od strane Nikšića i Vražegrmaca, a četiri komite po vrhu Budoša da paze na kretanje vojske od Donjih Pješivaca i Broćanaca.

Iza ovoga odmah smo uputili izvještaj po okolini Nikšićskoj na naše komite da smo zauzeli Carev most, a oni da se sretnu oko Nikšića i udare sa svih strana kako bismo stavili u opsadu Nikšić, te nas komita ostalo samo na Carevom mostu 24. Čim smo zauzeli Carev most odmah je neprijatelj otvorio topovsku paljbu sa Trebjese na Carev most, i suviše uputio dva mala topa na Kličevo odakle su takođe otvorili paljbu i suviše vojska neprestano mitraljezima i mašinskim puškama pucala i naprijed jurila kako biše zauzeli most i nas razagnala. Naše hrabre komite svoj toj navali oduprli su se i nijesu dali neprijatelju sa Kličeva ni stope naprijed kročiti“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1432).

OGORČENA BORBA

Bilo je to 29. novembra (po starom). Bitka je tek počinjala. U izvještaju se dalje kaže da je 30. novembra i 1. decembra „tako-

„Čim smo zauzeli Carev most odmah je neprijatelj otvorio topovsku paljbu sa Trebjese na Carev most, i suviše uputio dva mala topa na Kličevo odakle su takođe otvorili paljbu i suviše vojska neprestano mitraljezima i mašinskim puškama pucala i naprijed jurila kako biše zauzeli most i nas razagnala. Naše hrabre komite svoj toj navali oduprli su se i nijesu dali neprijatelju sa Kličeva ni stope naprijed kročiti“



Carev most i Budoš u pozadini

đe neprestano trajala borba i neprestano su padala đulad iz topova oko nas, i uz prkos svega toga i same gladi, naše komite hrabro su branili most i ne dali neprijatelju ni stope naprijed kročiti. Videći neprijatelj da od polja ne može zauzeti most, poslao je vojsku iz Nikšića preko Povije da nam udari sa leđa, drugu vojsku sa Čeva niz Orani do, treću vojsku od Kličeva – a četvrta je bila krenula iz Podgorice sa topom“. Četvrtog dana bitke, 2. decembra „vojska iz Podgorice stigla je do pod Žutu Gredu, gdje je naša straža opazila i odmah otpočela borbu – neprijatelj je topom neprestano gađao u sela Vitasojeviće i Bogmilojeviće, ušao u sela i zarobio našeg komitu Radula Boškovića sa još jednim drugom, a onda produžila na prodor put Carevog mosta, koja se sastala sa onom vojskom iz Čeva na Carevo – treća vojska ona iz

Nikšića prodrla je preko Povije koja se sastavila sa vojskom iz Donjih Pješivaca na Ljut više Pandurice u neposrednoj blizini našoj, a četvrta od Kličeva sa topovima. Cio dan neprestano je trajala topovska i mitraljeska i puščana paljba. Opkoljeni sa sviju strana neprijateljskom vojskom, a nemajući ni od kuda pomoći, jer su ostale naše komite bile rasute po okolini Nikšićskoj, te na vrijeme nisu mogli stići na naš poziv, odstupili smo na dvije ure poslije podne. Iza našeg odstupanja neprijatelj je zauzeo Carev most, izveo topove na Panduricu i odatle otvorio paljbu na kuće Stubičke. Toga dana sastavile su se vojske iz Nikšića i Podgorice na Panduricu i po svom običaju odmah otpočele pljačku po kućama i životinje. Tom prilikom zapalili su i dvije kuće. U ovoj borbi poginuo je od strane naše jedan seljak Nikčević kod kuće, kojega je neprijatelj ubio a koji nije učestvovao u borbu. Suviše odmah su uhvatili 16 seljaka Nikčevića koje su tukli poslije, povezali u lance i poveli u Nikšić, te ih stavili pod voltove od Pivare gdje i danas trunu. Od strane neprijatelja poginula su 6 (šestorica). Zarobljenog Radula Boškovića sa drugom poveli su u Nikšić i kako smo izviješteni odmah su obojicu rastrgli na bajunete, a vjerovatno je, pošto do sada o njima dvojici ne zna niko ništa. Roditelji zarobljenika išli su kod vlasti te ih pitali gdje su im sinovi, a ovi su im odgovorili - neće nikad za njih znati

gdje su“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1432-1433).

POGIBIJA MILOSAVA NIKOLIĆA

„Kada smo odstupili – kaže se dalje – naš hrabri komita Milosav V. Nikčević, pošao je kući u Međeđe da iz svoje kuće iznese komitama hranu. Kada je 2. decembra (po starom) po noći ušao u kuću, u zoru ga opkolila vojska, uhvatila ga i povela vezana u lance na Prijespu kod Komandanta vojske, sa njim su poveli i jednog seljaka Gavrila Mujova, koji je bio došao da pomogne Milosavu. Čim su ih doveli komandant vojske naredio je da se bez ispita i bez da je dao izgovoriti ijedne riječi Milosavu, odmah Milosav strijelja – kojega je vojska plotunom iz pušaka ovako vezana ubila na sred kolske linije i onako mrtva držala ga na putu da ga narod gleda. Tom istom prilikom mušketali su i Gavrila Mujova. Iza ovoga boja odmah su se mjestimice produžile borbe po Budošu, Kusidima, Župi Nikšićskoj, Dugi, Zloj Gori, Piperima, Vršanju, Cucama i t.d.

3. decembra 1919. g. naše komite ubile su tri stražara Srbi-

KOMITE SA SVIH STRANA

Okupacioni izvještaji svjedoče da su u ovom četvorodnevnom boju učestvovali i Rovčani. Dok su borbe još trajale, srpski pukovnik Svetozar Bogdanović izvijestio je 2. decembra (po starom) da „ovoga momenta grupa Miće Nikolića od 80-100 ljudi nalazi se na Žirovnici“, kao i da je „sinoć dobila pojačanje od 50 Rovčana i Moračana“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 998). U drugom izvještaju od 2. decembra Bogdanović navodi da je „prema prikupljenim podacima do ovoga momenta broj odmetnika na prostoru Stubica-Bogetići bilo oko 150-200 Čevljana, Cuca, Rovčana i Zagarčana“ kojima se bilo pridružilo „oko 150 Pješivaca iz sela Stubice, Bogmilojevića, Vitasovića i Đurčića“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1000).

Milorad Mihailović je 4. decembra (po starom) izvijestio



Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 19181920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018., deveto i deseto u maju i junu 2019., jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto poglavlje

Kućište u Stubici

Pogled na zapadnu stranu Budoša prema selu Broćanac

janska kod Pivare kraj Bistrice više same varoši Nikšića…“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1432-1433).

Pogled na Trebjesu, Žirovnicu i Ozriniće

Okupaciona vojska je nakon povlačenja komita „odmah uhvatila 16 seljaka Nikčevića koje su tukli, povezali u lance i poveli u Nikšić, te ih stavili pod voltove od Pivare gdje i danas trunu.

Od strane neprijatelja poginula su šestorica.

Zarobljenog Radula Boškovića sa drugom poveli su u Nikšić i kako smo izviješteni odmah su obojicu rastrgli na bajunete”

višu komandu u Sarajevu da je kod Stubice bilo okupljeno oko 350-400 ustanika iz raznih krajeva Crne Gore. Po okončanju borbi „oni su se povukli istočno i zapadno od Nikšića“ (isto).

Ivan Bulatović u svom izvještaju navodi da je nakon okončanja borbi na jugoistoku Nikšića, otišao sa Perom Vukovićem preko Ostroga za Rovca. Bilo je to neđe između 3-5. decembra (po starom kalendaru).

UPOREDNI DOGAĐAJI

Sa time još nijesu iscrpljeni podaci o novembarskim događajima. Jer, u danima dok su se ustanici povlačili iz Cuca ka Broćancu (26-27. novembar po starom) i dok je trajala bitka oko Carevog mosta i Stubice (29. novembar - 2. decembar po starom) na drugim stranama Nikšićkog okruga i drugdje je bilo mnoštvo manjih okršaja ili pak događaja koje treba pomenuti.

Komite su tokom 28. i 29. novembra (po starom) prekinuli telefonske i telegrafske veze sa Pljevljima, Šavnikom, Grahovom, Velimljem i Podgoricom, a zaposjeli su i položaje oko Hana Zmajevića („Skrivana strana istorije“, Tom II, 971-972).

Za vrijeme borbi oko Carevog mosta i Stubice, grupa Miśe Nikolića i Mata Todorovića, oko 30 ljudi, pokušavala je da izvede napad od Hana Zmajevića, sa Žirovnice i Tovića („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1001).

Oko Velimlja su 30. novembra (po starom) ponovo izbile borbe. Načelnik sreza Velimskog javio je da su se „vojska i komiti gotovo pomiješali“ i da borba neprestano traje. Bila su ranjena dva vojnika, a komiti su napali patrolu koja je bila upućena u Miljeviće. Komita je bilo 200-300 i zauzeli su visove oko Velimlja („Skrivana strana istorije“, Tom II, 984).

(Nastavlja se)

22

Pisma čitalaca

Iz mog ugla „Kad nešto slikaš, slikaj ono što jeste a ne onako kako izgleda“ (Nepoznati slikar) Nedavno je, jedan politički zvaničnik iz Crne Gore izjavio „da je na crnogorskom selu u 99,9 posto slučajeva riješeno pitanje snabdijevanja vodom i električnom energijom“ (parafraza).

Bilo bi to sjajno, ukoliko bi ovakva izjava korespondirala sa stvarnošću na terenu?

Kao prilog toj dilemi, evo primjera iz mog rodnog sela Brskut (50 kilometara udaljenom od Podgorice), kojemu je priroda dala sve što je mogla dati. Međutim, ovom izdašnom daru ljudi su davno okrenuli leđa! Nasuprot istaknutom, ne mali broj ljudi smatra da su Brskut, Veruša i Mokra sa Bukumirskim i Rikavačkim jezerima, lijevo i desno plućno krilo glavnog grada, u danima kada zavlada Podgorički žaropek. I ne samo u tim danima, i ne samo za Podgoričane?

Ovog puta ja sam se vratio rodnoj grudi, mada bi se prije moglo reći da je ona ostala trajno uz mene.

Jer prikazvanje Brskuta u njegovoj surovoj autentičnosti, to je za mene „bolesnik“ u čijoj se utrobi odvija dramatika seoskog života. Ne biramo kada i gdje ćemo se roditi, pri čemu ovaj usud pokazuje svu složenost, tog oporog zavičajnog sentimenta na koji je malo ko imun.

No, krenimo redom. Brskut je nakon Drugog svjetskog rata imao oko 2000 stanovnika i oko 300 domova. Bila je to tada opština u okviru Podgoričkog sreza. U ratnim danima Brskut je znao da dočeka i višednevno ugosti diviziju ili bataljon vojske, koja je tih teških dana branila zemlje od fašizma, i drže ih u svojim kuća-

Četvrtak, 7. novembar 2019.

99,9 odsto

NAJPOZNATIJI ZVOR U BRSKUTU: Česma ljeskovac

ma kao najbliže. Život je dakako u Brskutu bio vrlo naporan, ali koševi su bili puni, a obori prebogati stokom. Svako parče zemlje je bilo obrađeno. Toliko o prošlosti. O totalno zamagljenoj budućnostii i višedecenijskim nevoljama sa upravljanjem Brskutom nešto kasnije.

Danas, nebrigom i nezainteresovanošću ljudi, u ovom selu dim se može primijetiti u par staračkih domaćinstva, u kojima stalno živi 5 -6 ostarjelih

Čestitam na ćiriličnom zaglavlju Pobjede Poštovani g. Đuranoviću, Obraća Vam se čitalac, čija porodica čita Pobjedu bukvalno od prvog dana. Crnogorac sam po nacionalnosti, poštovalac svoje države Crne Gore, uz uvažavanje (veliko) ostalih. Čestitam Vam što ste zaglavlje lista ponovo omogućili u ćiriličnom pismu, ne zato što je ono vrednije od latiničnog, jer oba su naša, već zato što je to izvorno pismo naše Pobjede. Vaš prethodnik je prešao na latinicu iz ne baš, blago rečeno, korektnog razloga. Ći-

rilica je, ako ćemo pravo, više crnogorska nego srpska, da bismo je tako lako predali.

Mislim da bi, ako je šteta već urađena, i, ako bi se potpuni povratak na ćirilicu shvatio kao priznanje greške, bilo oportuno da se list štampa tako što bi pojedini tekstovi bili na ćirilici, a pojedini na latinici.

Radovalo bi me ako bi ovo moje pismo pomoglo u donošenju odluke.

Slobodan Savićević, PODGORICA

lica. Kad oni prođu, mnogi misle života u Brskutu neće više biti. A, ovo mjesto će posjećivati samo lovci na šumsku divljač, kaošto je to bilo polovinom petnaestog vijeka u koje vrijeme je Brskut bio prvi put naseljen ljudima. Bar tako tvrde neki istoričari koji viševjekovnu genezu ovog kraja bolje poznaju od mene.

Iza ovakvog demografskog sloma, što se krije na planu seoske infrastrukture, ili preciznije spomenutih 99,9?

Priroda se, kao što rekoh, u Brskutu nije promijenila. Ostala je lijepa i bogata – netaknuta, kao dana kada ju je Svevišnji oblikovao. Nekada obrađivane njive i bašte zarasle su u korov i šikaru, a livade malo ko kosi.

Osposobljene kuće za život zvrje prazne, izuzev kada ih nasljednici davnašnjih predaka otključaju za neki vikend?

Izuzetak čine dvojica – trojica nepopravljivih optimista koji se još uvijek druže sa njivom, ralicom i farmom. Njihov opti-

mizam kao da prkosi vremenu?! Farmer iz zaseoka Prisoje zvani Čajo drži više od 300 ovaca i sa bratom ne predaje se pred sedamdesetogodišnjim „tajfunom“ koji je skoro zbrisao život i ekonomiju iz ovog prelijepog i prirodom bogatog sela?!

Brskut je veoma bogat vodom kao rijetko koja seoska naseobna u Crnoj Gori. I ovog Božjeg dara ima u izobilju. Nijesam siguran, međutim samo su dva ili tri Brskućanina uvela vodu u svoje kuće (vikendaši) i posjeduju kupatila? Pojedinci su se potrudili da vodu sa nekog izvorišta dovedu do ispred kuće. Međutim, ima ih koji vodu donose iz Podgorice (pogotovo kada krajem ljeta prisuši), kako ne bi teglili do neke udaljenije česme? Neki se povremeno razočaraju i kažu da ne znaju što su dolazili u zavičaj, kada nemaju s kim popiti čašu dobre Brskutske šljivovice i kafu ? Dođe mi, kaže, jedan rezignirani moj pajtaš - vikendaš kao i ja, da se kani isti čas vratiti tamo odakle je došao?

Selo o kojem je riječ tako je prostorno strukturirano, da bi izgradnjom jednog ili dva veća bazena na 30 d0 35 metara visine (sa lijeve i desne strane Brskutske rijeke) svaki domaćin mogao da ovim rješenjem obezbijedi gradski standard.

Međutim, o tome se godinama priča, a od priče dalje ni makac. O vodi do njive nije govoriti, jer ovdje njiva malo kome treba? Izuzetak čini moj dobri komšija Radovan Rašo Đukić, koji kaže „ja sam ovođe rođen i ne bih mogao na drugo mjesto da živim. Imam ljepotu i sigurnost i u selu i u planini“ (Mokra). Što se tiče struje, pošteno rečeno, stanje je gore nego sa vodom? Naime, niskonaponska mreža skroz je dotrajala. Drveni stubovi, postavljeni sedamdesetih godina prošlog vijeka, veći dio samo što nije poravnio sa zemljom? Napon nikakav (180 volti a bude i ni-

ži), pri čemu električni uređaji često pregorijevaju. Čim se naoblači struja nestane. A, kada zagrmi, mrak se danima razbija gasaricama ili šterikama. I tako s mijene na uštap.

Valja ovom prilikom podsjetiti nadležne da ukoliko neko ne interveniše na dotrajaloj elektro mreži, može se desiti da neko pogine?! Tako je to sa strujom u 99,9% brskutske nafake.

U razgovoru sa jednim uglednim Brskućaninom, povodom ovakvog stanja života u zajedničkom zavičaju, preovladava mišljenje da uz malo više napora stanje može biti mnogo bolje samo kada bi to Brskućani htjeli? Vole da čekaju, kaže ovaj uglednik, kako bi sve umjesto njih uradio neko drugi. A tog drugog odavno nema?

Ovaj dobronamjerni sagovornik misli da ne može biti bolje, kada ti isti Brskućani nijesu nikada u proteklih 30 godina održali zbor građana, kako bi razgovarali što im valja činiti u nimalo zavidnoj situaciji? Izuzetak čine povremeni politički skupovi. Tu što se tiče posjete nema problema. O upravljanju mjesnom zajednicom Brskut, sagovornik uz osmijeh vrti glavom i kaže, bilo je mnogo obećanja, ali od toga nema ništa, ili malo je urađeno? Što da pričamo o Brskutu - nastavlja on pri kraju razgovora, kada se do njega ne može doći bez jada, bilo da pođete od Nozice prema Brskutu ili od Potrka (uz Kuće) preko Stravča (08.00 km). Završavajući ovaj razgovor moj zavičajac počeša se po sijedoj glavi, mahnu rukom za otpozdrav i uz dvije riječi biće bolje ode u svom pravcu.

U ruralnom okruženju čovjek pripada manjini. Međutim, mene ne napušta osjećaj fasciniranošću prirodom, koja samo prividno djeluje kao neprijatelj, a u stvari je moj jatak. Čedomir Marović, PODGORICA

Zašto Jagoš Žarić nije pomenut kao komandant Prve proleterske brigade „Politika“ je objavila 21. oktobra da je godišnjica oslobođenja Beograda obilježena i u opštini Voždovac gdje je ministar Zoran Đorđević otkrio tablu sa imenom komandanta Prve proleterske brigade Jagoša Žarića u istoimenoj ulici.

U prvoj i drugoj knjizi, sjećanja boraca, „Prva proleterska“, Vojno izdavački zavod JNA „Vojno delo“, Beograd, 1963, na ukupno 1518 strana nema imena komandanta Jagoša Žarića, osim u spisku boraca na dan formiranja 21. decembra 1941. u Rudom. U knjizi Miloša Vuksanovića „Prva proleterska brigada“, Beograd, 1981, sa 532 strane, takođe je naveden samo kao borac na dan formiranja. U registru imena je navedeno da se ime nalazi na 213. strani, ali ga ni tu nema.

Međutim, kod Milije Stanišića „Kadrovi revolucije, Crnogorci na rukovodećim dužnostima u NOR - u naroda i narodnosti Jugoslavije (1941-1945)“,

Prva proleterska brigada u Beogradu, oktobra 1944.

Titograd,1984 , piše,citiram: „Jagoš Jovičin Žarić, žandarm, komandant 4. (Kraljevačkog) bataljona jun - avgust 1943. Rođen je 27. oktobra 1914. u selu Martinići, Danilovgrad, u siromašnoj seljačkoj porodici. Završio je pripre-

mnu žandarmerijsku školu.

Poslije sloma Jugoslovenske vojske došao je u rodni kraj i uključio se u pripreme za ustanak, obučavajući omladinu vojnim vještinama. Član je KPJ od jula 1941. U Trinaestojulskom ustanku je komandir

voda, a u pljevaljskoj bitki zamjenik komandira čete.

Na dan formiranja Prve proleterske brigade imenovan je za komandira voda u 3. četi 2. bataljona, a potom je u njemu bio komandir čete i zamjenik komandanta bataljona. Od avgusta 1943. do marta 1944. je zamjenik, a od početka marta 1944. do kraja rata komandant brigade“.

Od 1949. do 1956. bio je u zatvorima Banjica, Stara Gradiška, Goli Otok, Bileća i to je razlog što imena komandanta nema u pomenutim knjigama.

U „Među nama“ je 11. 5. 2017. godine objavljeno moje pismo: Staljin „pomjerio“ dan Armije, u kojem je navedeno da je Prva proleterska brigada formirana 21. 12. 1941. na dan 62. rođendana Josifa Visarionoviča Staljina i to je bio dan JNA. Krajem četrdesetih godina dan JNA je pomjeren i obilježavao se 22. decembra.

Milan Maretić, PODGORICA

Četvrtak, 7. novembar 2019.

I.br. 1411/2017 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Djukanovic adv.iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kurtagić Faruka iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 06.11.2019 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se sedma prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Kurtagić Faruka iz Rozaja upisane u LN broj 946 KO Rozaje, na kat.parceli br.955, dvoriste povrsine 497 m2, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada povrsine 191 m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada povrsine 40m2, broj zgrade 3, garaza, povrsine 11 m2, broj zgrade 1, porodicna stambena zgrada, P4, povrsine 191 m2, broj zgrade 1, nestambeni prostor PD1, spratnosti 1P, povrsine 172 m2, broj zgrade 1, poslovni prostor PD2, P, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnosti P1, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor PD4, spratnosti P2, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD5, spratnosti P3, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD6, spratnosti P4, povrsine 73m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada , spratnosti P, povrsine 40 m2, broj zgrade 3, garaža, spratnosti P, povrsine 11m2.

Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 28.11.2019.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1411/2017 od 17.04.2018.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 204.307,83 eura.Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedmom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 20.430,78 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 07.11.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 06.11.2019.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

CRNA GORA Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirod i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Crnogorski Elektrodistributivni Centar“ d.o.o. iz Podgorice, Ivana Milutinovića br.

12, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1464/6 od 06.11.2019.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje priključnog 10 kV dalekovoda i STS 10/04 kV „Rasova“ i rekonstrukciju dijela NN mreže KO Njegovuđa, Opština Žabljak.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „Crnogorski Elektrodistributivni Centar“ d.o.o. iz Podgorice, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „Crnogorski Elektrodistributivni Centar“ d.o.o. iz Podgorice, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.”

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Ul. IV proleterske 19, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Ul. IV proleterske 19, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka uređaja za potrebe Sektora za zaštitu životne sredine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.800,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-4209/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Milica Mihaljević, telefon +382 20 655 158, e-mail: milica.mihaljevic@meteo. co.me.

Nabavka usluga izrade aplikacije za obradu podataka iz CLIDATA baze po šemi godišnjih izvještaja – godišnjaka i aplikacije za izdvajanje karakterističnih vrijednosti dnevnih podataka iz višegodišnjeg niza mjerenja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-4208/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 06.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Milica Mihaljević, telefon +382 20 655 158, e-mail: milica.mihaljevic@meteo.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Oglasna dokumentacija za nabavku prehrambenih proizvoda za ketering i opreme za pripremljenu hranu i dostavu hrane, br. 44/19 – 7124 od 05.11.2019. godine, objavljena je na web prezentaciji Montenegro Airlines-a AD Podgorica.

Lice za davanje informacija je Aleksandar Bogavac, telefon + 382 20/405-548, e-mail: aleksandar.bogavac@montenegroairlines.com.

Ivm. broj 971/19 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Čolević Danijele, Ćurilac, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 7.173,96 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1667176 od 01.06.2015. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 06.11.2019. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Čolević Danijeli vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. broj 971/19-2 od 11.10.2019. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 7.173,96 €.Izvršni dužnik Čolević Danijela može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja rješenja o izvršenju Ivm. broj 971/19-2 od 11.10.2019. godine.Upozorava se izvršni dužnik Čolević Danijela da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Nabavka i isporuka robe: Zastorni materijal (tucanik), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 90.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 11094/5 (41/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 06.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

Nabavka i isporuka robe: Ulja i maziva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 11095/5 (42/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 06.11.2019.godine.

Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14, 28/15,42,17) naručilac Montenegro Bonus d.o.o. Cetinje oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Poslovna oznaka I.br.3300-1/2018 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Vojislav Đurišić iz Podgorice, koga zastupa Milorad Šaranović, adv. iz Podgorice ,ul. Kolašinska 4, protiv izvršnog dužnika Milenko Radmilović iz Podgorice, Jovana Tomaševića 9-11, ulaz III, stan 14, donio je

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Usluge –pružanje usluga prevoza svih vrsta naftnih derivata i TNG za potrebe Montenegro Bonus-a, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 458.600,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-1184 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi ww.ujn.gov.me dana 06.11.2019 godine.

Lice za davanje informacija Veselim Raonić, telefon 067222261, e-mail mnb@montenegrobonus.me.

Nabavka kaseta za kompjuterizovanu radiografiju, po partijama, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.000,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 98/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, email nisera.mekic@kccg.me.

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL.SAVA ILIĆA BROJ: I. 286/2019

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

IZVRŠNI POVJERILAC: ALEXEY SKRYABIN iz Moskve, koga zastupa punomoćnik Čolović Branko, advokat iz Budve.

IZVRŠNI DUŽNIK: NIKOLIĆ DARKO iz Budve, Paštrovska bb, Rafailovići, koga zastupa punomoćnik Veselin Kaluđerović, advokat iz Kotora.

Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca prodajom osnivačkog udjela, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.144. ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA udjela u vlasništvu izvršnog dužnika, koje ima u društvu D.O.O ,,ACD” upisanih u CRPS-u.

Udjeli navedeni u st.1. ovog zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja I.br. 286/2019 od 27.06.2019. godine, određeni radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

Vrijednost navedenih udjela utvrđena je Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br. 286/2019 od 02.09.2019. godine, na iznos od 216.000 eura.

Prva prodaja udjela obaviće se putem usmenog i javnog nadmetanja dana 25.11.2019. godine u 14,00 h u kancelariji ovog izvršitelja.

Prodaja udjela obaviće se po najpovoljnijoj cijeni, računajuću od početne cijene utvrđene Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti.

Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče izvršni postupak, da se popisane stvari iz stava 1. mogu prodati na prvom javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti.

Ako na prvom javnom nadmetanju nije postignuta cijena udjela u visini procijenjene vrijednosti, javni izvršitelj će odrediti drugo javno nadmetanje, shodno odredbi čl. 95.st.3. ZIO-a Novčana sredstva dobijena od prodatih udjela prenijeti na poseban račun javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene i ako bi se mogao namiriti iz prodajne cijene, nije dužan da plati iznos postignute cijene.

Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da uplati razliku između iznosa potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 06.11.2019.godine

Javni izvršitelj

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „Crnogorski Telekom“ a.d., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UP.08-353/19684/4 od 04. novembra 2019. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja objekta bazne stanice mobilne telefonije ‘’Mljekara’’ na životnu sredinu, koji će biti lociran na dijelu katastarske parcele broj 455/1 KO Podgorica I, u Podgorici.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića 41, kancelarija 2, u vremenu od 12 h-15 h, u vremenskom okviru od petnaest (15) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14,28/15 i 42/17) naručilac Zelenilo D.O.O. Donja Gorica,bb.Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Teretnog vozila,trostranog kipera sa dizalicom i priključcima-korišćeno ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45000.00 €.

Tenderska dokumentacija broj 7070 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.11.2019 godine.

Lice za davanje informacija Nemanja Đurović, telefon: 020891615, e-mail: zelenilo@t-com.me.

Izvršnom dužniku Milenko Radmilović iz Podgorice, Jovana Tomaševića 9-11, ulaz III, stan 14, vrši se dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka geodetske i građevinske struke, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Upgrade Integracionog nadzornog sistema MM8000, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50,000.00 €.

Tenderska dokumentacija br. 01-8149 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Ivana Sekulić, telefon +382 20 444 250, e-mail: ivana.sekulic@apm.co.me.

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „Crnogorski Telekom“ a.d. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu bazne stanice mobilne telefonije „City I“, koja je planirana na izgrađenom stambeno-poslovnom objektu na dijelu kat.parcele br. 1372/33 KO Podgorica I, Glavni grad Podgorica.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejanmugosa@pggrad.co.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. novembar 2019.

OBAVJEŠTENJE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta , Ski resort-Kolašin 1450 AD Kolašin Jezerine bb, 81210 Kolašin, podnio zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Objekat D Hotel u sklopu Planinskog centra Kolašin 1450“ na katastarskim parcelama br. 1014/8, 1017/5, 1020/2, 1021/1, 1021/4, 1016/3, 1016/4, 1017/6, 1022/1, 1125/3, 1023/1, 1048/5, 1127/7, 953/4, 953/3, 904/12, 1127/9, 904/11, 904/41 KO Smrčje, Opština Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

O B A V J E Š T E NJ E Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG “, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, Ski resort Kolašin 1600 Kolašin Mojkovačka bb, 81210 Kolašin, podnio zahtjev za izjašnjene o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat up za projekat “Apartmanski objekat Q” na urbanističkoj parceli UP 3 i “Condo hotel S” na urbanističkoj parceli UP 5.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

25

Mali oglasi NEKRETNiNE

Sistem za kompjuterizovanu radiografiju sa laserskim štampačem I pratećim softverima, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 11-11224 od 06.11.2019. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 06.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Branka Milović, telefon 030-342-210, e-mail: jzu-ob-bar@t-com.me.

CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom. Više prilaza svim vozilima.

Prodajem.

Tel. 069 / 539 -328 1

Poslovni broj: Ivm. br. 1141/19.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB „MONTENEGROBANKA“ AD Podgorica, Bul. Stanka Dragojevića br. 46, protiv izvršnog dužnika Mistović Zoran iz Bara, Virpazar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja BB 1671083, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 2.738,91 €, dana 06.11.2019. godine,

POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta.

Tel. 069/871-452 2

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mistović Zorana iz Bara, Virpazar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja BB 1671083. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.10.2019. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.11.2019. godine

CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja.

Tel. 069 / 867 –791 3 IZDAJEM poslovni prostor na Starom aerodromu 42 m2 sa dva ulaza na raskrsnici kod škole.

Tel. 067/464 – 470 4

Poslovna oznaka I.br. 3264/2018 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića 54, protiv izvršnog dužnika 1. Marković Smiljana iz Podgorice, Proleterske bb, 2. Marković Milovan iz Podgorice, Proleterske bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.11.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima: 1. Marković Smiljani iz Podgorice i 2. Marković Milovanu iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju I.br. 3264/2018 od 11.12.2018. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Poslovna oznaka I.br. 3539-1/2015 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore iz Podgorice, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnih dužnika 1. Pero Lompar iz Podgorice, DONJA GORICA BB, 2. Dragoslav Šćepanović iz Podgorice, Sarajevska 7, 3.Jovo Adžić iz Plužina adresa poslodavca Elektrodistribucija Nikšić, 4. Čedomir Vukčević iz Podgorice, Steva Boljevića L-15/6, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.11.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Peru Lomparu iz Podgorice vrši se dostavljanje Rješenja o dopuni sredstava izvršenja I.br. 3539-1/2015 od 23.02.2016. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

UslUgE OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 7. novembar 2019.

ÄŒetvrtak, 7. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Posljedni pozdrav našoj dragoj koleginici

Draga majko, Otišla si tiho i dostojanstveno, baš kao što si živjela

LJILJANI VLADIČIĆ

STANICA BOŠKOVIĆ Počivaj u miru, ostaćeš vječno u našem sjećanju.

Čuvaćemo te zauvijek u našim srcima.

KOMORA JAVNIH IZVRŠITELJA CG

271

Tvoji: RADOSAVA, RAJKO, RADIVOJE, ZORA i SLAVA

Posljednji pozdrav dragom bratu

RAGIPU DURAKOVIĆU 285

Od porodice RASIMA KOLJENOVIĆA 267 Sjećanje na voljenu majku, babu i taštu

Умрла је Dana 5. novembra 2019. preselio se na Ahiret u 61. godini naš dragi

RABIJU FRLJUČKIĆ Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas nesebično darivala.

RAGIP Ahmetov DURAKOVIĆ Hajtar se prima na Mezarju Cijevna 6. novembra od 10 do 20 časova i 7. novembra do 9 časova, kada se kreće za Gusinje gdje će se obaviti dženaza u 14 časova, istoga dana.

ЈАНА Мрдељина ВЛАХОВИЋ

Porodica KRPULJEVIĆ

1940 - 2019.

283 Posljednji pozdrav dragoj

Ožalošćeni: supruga BISERA, sin SEMIR, kćerke ANELA, LEJLA i JASMINA, brat ERIZ sa porodicom, sestre ZINETA i SABAHETA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina DURAKOVIĆ i KOLJENOVIĆ 266

RABIJI FRLJUČKIĆ

Саучешће примамо дана 6. новембра 2019. од 13 до 16 часова у капели на Чепурцима и 7. новембра од 9 до 12 часова, када полазимо за Ровца гробље Миољица, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Вијенци и цвијеће се не прилажу.

Ожалошћени: кћерка ЗОРИЦА, унуци ДИМО и МАТИЈА, ђевери МИЛИСАВ, ДУШАН и НИКОЛА, јетрве ГОСПАВА, РУМА и ВЕРА, снаха ЗАГОРКА, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи, заовична, зет ЖЕЉКО ЖИВКОВИЋ и остала родбина

za svu ljubav koju je iskazivala nesebično prema nama.

277 Porodica ORAHOVAC 284

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Тужним срцем обавјештавамо да је 6. новембра 2019. испустила своју племениту душу наша драга

29

Dana 6. novembra 2019. u 9 časova poslije kraće bolesti u 85. godini preminuo je

NEĐELJKO Radovanov SEKULIĆ

СТАНИЦА Драгова БОШКОВИЋ рођена Марковић 1939 - 2019.

Породица ће примати саучешће на градском гробљу Чепурци у Подгорици, 6. новембра од 15 до 17 сати. Полазак са Чепурака за Потрк - Томашево, предвиђен је сјутрадан, 7. новембра у 7.30 сати. У капели у Потрку, породица ће примати саучешће 7. новембра од 11 до 14 сати, када ће бити обављена сахрана на мјесном гробљу Град.

Saučešće primamo u porodičnoj kući u selo Livada Bandići 6. i 7. novembra. Sahrana će se obaviti 7. novembra u 15.30 časova, na mjesnom groblju Livada Bandići.

SVETOZAR DURO DURUTOVIĆ 7. 11. 2009 – 7. 11. 2019.

Ožalošćeni: sinovi RADOVAN i DARKO, snahe LJUBICA i LIDIJA, unuka ANĐELA, unuci PETAR, FILIP, PAVLE i LUKA, bratanići, bratanične i sestrići sa familijama i ostala mnogobrojna rodbina 274 Posljednji pozdrav dragom brataniću

PORODICA

Ожалошћени: дјеца РАДОСАВА, РАДОСАВ РАЈКО, РАДИВОЈЕ, ЗОРА и СЛАВИЦА, сестре СТАНКА и СТАНИЈА, снахе, унучад, ђевери, заове, јетрве и остала родбина

MILISAVU MIŠKU GARDAŠEVIĆU

275 Posljednji pozdrav koleginici

273 Godina je od smrti našeg oca

S tugom i poštovanjem od tetaka

i

dvadeset četiri godine od smrti naše majke

MILOSAVE i MARIJE sa porodicama 276

BRANISLAVA

Posljednji pozdrav našem dragom

RUŽE TOMIĆ

Dragi naši roditelji, vrijeme prolazi, a sjećanje na vas i vašu ljubav i dobrotu zauvijek ostaje u našim srcima.

Neka duše vaše počivaju u miru i hvala za sve što ste nam s ljubavlju činili.

BRANKI PETKU M. ŠĆEPANOVIĆU Sa tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

od porodice DIMITRIJA M. ŠĆEPANOVIĆA

Vaše CICA i SEKA 269 Deset godina od kada nije sa nama moj voljeni brat

278

POMENI

KOLEKTIV UPRAVE ZA KADROVE

MITAR KONTIĆ

Dana 7. novembra 2019. navršava se šest godina otkad nije sa nama naš voljeni

Tvoje ime je moj vječiti ponos, a tvoj odlazak moja vječita rana.

Tvoja SESTRA 270

272

ĐORĐIJE ĐOKO LUBARDA

Dana 6. novembra 2019. u 80. godini preselila se na AHIRET naša draga

Voljeni naš

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava, a tvoja plemenita i dobra duša neka počiva u miru.

TVOJI NAJMILIJI 268

IVAN J. JOVIĆEVIĆ Nijedan izlazak sunca ne može zamijeniti toplinu kojom si zagrijavao naše živote. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

282

RABIJA Saitova FRLJUČKIĆ

Navršava se šest godina od smrti našeg dragog prijatelja

Kćer MIRJANA, zet MILORAD, unuci ŽARKO i VLADAN

Voljeni naš

rođena ADŽOVIĆ Hajtar se izjavljuje u selo Vranj 7. novembra 2019. od 10 do 14 časova, gdje će se klanjati i dženaza.

Ožalošćeni: sin ESMIN, kćerke ESMINA i EMINA, snaha TANJA, braća HASO, ŠABO i RUSTEM, sestre AIŠA i FERIDA, đever ASIM, jetrve BEHIJA i HANKA, kao i mnogobrojna rodbina, unučad i familije FRLJUČKIĆ, ADŽOVIĆ, ORAHOVAC i KRPULJEVIĆ 280

ĐOKA LUBARDE

IVAN J. JOVIĆEVIĆ

Najdragocjenije što postoji u ljudskom rodu je poštenje i iskrenost.

To je tebe krasilo.

VASKO ZVICER sa porodicom 279

Neponovljivi i nezaboravni naš, nosićemo te uvijek u srcima kao snagu koja daje smisao životu.

281

Supruga ANA, djeca i unučad

30

TV program

Četvrtak, 7. novembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 21:30

FILM

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Ženski raj



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r.

12:05 Zapis, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Ženski raj, r.

14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Tihi heroji, r.

21:30 Ženski raj I, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde I, s.

00:05 Sa koncertnih podijuma 01:00 Dnevna soba, r.

02:30 Noćni program

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30 16:00

Pas vatrogasac

   06:30 Glas Amerike, r.

07:00 Oj, vesela veselice, r.

08:00 Fudbal, osmina finala, SP U17, snimak 10:15 Sport plus 10:30 Dnevna soba, r.

12:00 Sport plus 12:15 Više od ljubavi, r.

13:00 Sport plus 13:10 Strani dokumentarni program 14:00 Sport plus 14:15 Pazarni dan, r.

15:30 Fokus, r.

16:15 Fudbal, osmina finala, SP U17, snimak 18:00 Sport plus 18:15 Koloseum, r.

19:00 Sport plus 19:15 Dnevna soba, r.

20:50 Fudbal, osmina finala, SP U17 22:45 Serija 23:50 Fudbal, osmina finala, SP U17 01:45 Glas Amerike 02:15 Koloseum, r.

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r.

DNK, r.

Minut dva DNK, r.

Minut dva Scena Minut dva

TV PRVA

RTCG 2

16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Žikina šarenica, r.

Minut dva Žikina šarenica, r.

Minut dva Scena Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga uživo

07:30 08:15 09:00 09:10 10:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:00 22:00 23:00

00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro sa Iris Smrtonosno oružje, s.

150 minuta Paramparčad, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Dosije Na mjestu zločina sa Mašanom Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:05 12:15 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35

07:05 07:45 08:30 08:45

09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:30 03:00

NOVA M

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Mr. Kitchen, r.

Vijesti Totalni obrt Među nama, r.

Crni biser, r.

Vijesti Sportisimo Crni biser, r.

Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Pas vatrogasac, film Djevojka iz predgrađa, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Dječji program Glas Amerike, r.

Ulovi trofej, dok. program Vremeplov Problem, r.

Celebrity Kuhinjica, r.

Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Vijesti Hoću kući, r.

Gorka osveta, r.

Boje dana Kazna, r.

Vijesti Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Kazna, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport Tajna služba, s.

Gorka osveta, r.

Načisto, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

18:50 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Skrivena kamera Polis Hronika grad teatra Budva, mit, istorija, stvarnost Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:50 14:00 14:15 14:45 15:00

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi Intermeco Linea U objektivu Oblačić Muzika Sport info

15:45 Crnogorske anegdote, r.

16:15 Dogodilo se 17:00 Otium, r.

18:00 Skener 18:30 Ljepota je u oku 18:45 U objektivu, r.

19:45 Lijek iz prirode, r.

20:00 Humoristička serija 20:30 Knjizevnost, istorija, mit, r.

21:00 Raskovnik 22:00 Film 00:30 Repriza dnevnog programa

ÄŒetvrtak, 7. novembar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Četvrtak, 7. novembar 2019.

Božo Bulatović danas objavljuje spot za pjesmu ,,Tebi dužan“

Crno-bijela priča o rodnom Nikšiću

PODGORICA – Crnogorski muzičar Božo Bulatović objavio je danas spot za pjesmu ,,Tebi dužan“, koja stiže godinu nakon ,,Istine o Mare“.

koje će mnoge vratiti u prošlo vrijeme sa velikom sjetom kao što se i meni desi kada pomislim na to vrijeme. Posebnu zahvalnost dugujem RTCG koji su mi ustupili arhivske snimke Nikšića iz daleke 1955. godine, a koji su bili ključni da se opredijelim da spot bude crno-bijeli, objašnjava muzičar i dodaje da je realizacijom ove priče ostvario još jedan svoj san – pjesmu i spot za godine i dane bezbrižnosti.

- Pjesma svjedoči da nijesam zaboravio odakle potičem.

Dok smo snimali spot sreo sam svoje komšije, a neke od njih nijesam vidio više od 30 godina, tako da je tokom snimanja bilo puno emotivnih susreta i fotografija koje će ostati za moju privatnu arhivu – otkriva Bulatović.

Kada je riječ o planovima, muzičar najavljuje još jednu pjesmu.

- Sljedeći singl je iz filma koji sam gledao kao mali i dobio dozvolu od autora iz Hrvatske da uradim kako sam ja zamislio. Pjesma se tekstom i zvukom uklapa u vrijeme ,,Novog vala“, siguran sam da će otvoriti prostor da ugostim neku estradnu damu čije će ime biti poznato, a do tada, ajde da slušamo i gledamo ,,Tebi dužan“ – poručio je Bulatović.

Z. K.

Aranžman potpisuje Igor Perović, bas gitaru je odsvirao Duško Mandić, trubu Stefan Bjeletić, gitare Miha Radonjić, a prateće vokale Vjera Nikolić. Pjesma je snimana u studiju ,,M“ kod Mihe, a mastering pjesme radio je Oliver Jovanović u studiju ,,O“ u Beogradu.

Božo objašnjava da novi singl nosi posebnu emociju, te da je posvećen rodnom Nikšiću.

- Otkad se bavim muzikom imam želju da posvetim pjesmu najbezbrižnijim godinama, najdivnijim uspomenama u rodnom Nikšiću i mojim Humcima. Želio sam takvu pjesmu gdje nijednom neću izgovoriti ime grada, a da svaka riječ jasno asocira na moj rodni grad – kazao je Bulatović.

Spot je, dodaje, sniman u Nikšiću i Humcima. Snimatelj i reditelj spota je Predrag Njunjić Bat, za snimke dronom bio je zadužen Miloš Todorović, dok je montažu radila Dragana Simanić.

- Nijesam želio da radim razglednicu grada već svoje stihove da ispratim snimcima

Objavljen program Crnogorske nedjelje mode

Kolekcija Milene Vujačić na otvaranju

PODGORICA – Nedjelja mode ,,Master Fashion Week Montenegro XXVI“ održaće se od 18. do 20. novembra na Imanju Knjaz u Podgorici, uz učešće poznatih inostranih i domaćih modnih kuća i dizajnera.

Ovogodišnje izdanje modne manifestacije održaće se pod sloganom ,,Čuvajmo planetu i kroz modu“, a organizatori otkrivaju i ko će sve predstaviti svoje radove tokom tri večeri.

U ponedjeljak, 18. u okviru „Dolce Gusto Fashion Day“ kolekcije će predstaviti Milena Vujačić, jedna od najuspješnijih crnogorskih kreatorki, koja će i otvoriti nedjelju mode, zatim Joy Miss, turska modna kuća iz Istanbula, srbijanski dizajneri - Ana Vasiljević Čelar i Boško Jakovljević.

Kolekcije će prikazati i brend Enrico Marinelli iz Italije, Mirjana Šarac iz Podgorice, koja će predstaviti svoju dječju kolekciju. U muzičkom dijelu u okviru revije nastupiće Nevena Božović, ovogodišnja predstavnica Srbije na Eurosongu.

Drugo veče „Obuća Minja Fashion Day“ ljubitelji mode moći će da vide modele Marine Banović-Džuver, Atelier Simone

by Ana Simone iz Beograda, Fashion store VENS sa gošćom iznenađenja na reviji, Lidije Burić, dizajnerke iz Nikšića, a predstaviće se i Maria Rosaria Venditto pobjednica Evropskog modnog festivala iz Italije.

Na završnoj večeri „Master Fashion Week Montenegro XXVI“ učestvuju Isidora Ceković, Maja Velemirov, Bojana Čelebić, Mirjana Šarac, dok će Crnogorsku nedjelju mode zatvoriti Milena Đurić, koja se poslije dvije godine ponovo vraća na modnu scenu revijom koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Zaštitna lica manifestacije su Milena Mačić, Balša Zajić, Milica Mijanović. Naslovnu fotografiju radio je Aleksandar Jaredić, vizuelno rješenje smjer modni dizajn UDG, grafika Ranko Todorović. Za frizure će biti zadužena Kuća mode i ljepote ,,Zoran“, a fotografi su Anes Lekić, Blacky foto, Nikola Pejović i Filip Roganović.

Z. K.

Američkoj komičarki Elen Dedženeris još jedno priznanje

Zlatni globus za životno djelo

Egzit festival iduće godine, od 9. do 12. jula

Ograničen broj ulaznica u prodaji od sjutra NOVI SAD - Nakon ovogodišnjeg, po brojnim parametrima i najuspješnijeg izdanja dosad, Egzit festival iduće godine, od 9. do 12. jula proslaviće jubilarni, 20. rođendan.

Petrovaradinska tvrđava narednog jula biće u centru pažnje svjetske muzičke javnosti, na kojoj će se na preko 40 bina i zona okupiti neke od najznačajnijih muzičkih zvijezda današnjice, ali i nekoliko odabranih Egzit izvođača iz prethodne dvije decenije, čiji su nastupi zauvijek postali nerazdvojan dio istorije festivala. Pod simboličnim sloganom Egzit 2.0, festival označava početak svoje nove ere, kojim najavljuje brojne inovacije u svim oblastima svog djelovanja.

- Cio tim, kao i brojni naši prijatelji i saradnici, riješen je da nadmaši čak i prethodne rekordne godine za nama, kako bi upravo iduća donijela dosad najbolje izdanje i jedan novi Egzit, spreman za narednih dvadeset godina - izjavio je ovim povodom Dušan Kovačević,

osnivač festivala. Predstojeće festivalsko izdanje, kao i prateća kampanja, slaviće jedinstvo naizgled sasvim različitih fanova, od pankera i metalaca do repera i rejvera, preko publike iz svih krajeva regiona, pa sve do onih koji prelaze i cijele okeane da bi stigli u Novi Sad. Uz objavu datuma, zakazan je i start prodaje ulaznica za petak, 22. novembar, tačno u podne, kada će ograničen broj ulaznica biti dostupan po poklon cijeni od 59 eura što je ušteda od čak 55 odsto u odnosu na njihov finalni iznos.

Prve ulaznice se svake godine rasprodaju za svega par sati, a njihova sljedeća cijena biće automatski podignuta nakon što najbrži razgrabe ovaj prvi kontigent. Ulaznice će se prodavati putem sajta www.exitfest.org.

Prvi izvođači za EXIT, ali i za ostale festivale u organizaciji EXIT tima, kao što su Sea Star u Umagu u Hrvatskoj, Revolution u Temišvaru u Rumuniji i Sea Dance u Budvi u Crnoj Gori, biće objavljeni uskoro.

Z. K.

LOS ANĐELES - Elen Dedženeris će iduće godine biti uručena nagrada za životno djelo na dodjeli Zlatnih globusa, čime će se američkoj komičarki odati priznanje za njenu 25 godina dugačku karijeru na američkoj televiziji, objavili su organizatori.

Dedženeris je tek druga dobitnica nagrade za životno djelo na televiziji, koja je uvedena prošle godine i ekvivalent je nagradi Sesil B. De Mil za dostignuća na filmu. Naziv je dobila po komičarki Kerol Barnet, petostrukoj dobitnici Zlatnog globusa, kojoj je prošle godine dodijeljena inauguralno na ceremoniji održanoj u januaru.

Dedženeris, jedna od najistaknutijih slavnih gej žena, karijeru je započela u stend-ap

Elen Dedženeris

komediji prije nego što je prešla na televiziju. Trenutno je voditeljka dnevnog tok šoua ,,Ellen DeGeneres Show“.

- Osim što je uspješna u svom poslu na televiziji Dedženeris je filantropkinja koja progovara o onima koji nemaju prava

glasa i širi dobrotu i radost putem svoje platforme - rekao je Lorenco Soria, predsjednik Udruženja holivudskih stranih novinara (HFPA) koja dodjeljuje Zlatne globuse.

Dedženeris je već dobitnik dva najviša priznanja u SAD, predsjedničke medalje slobode i nagrade Mark Tven za američki humor. Uz rad na televiziji, Dedženeris je pozajmila glas neurotičnoj pacifičkoj plavoj ribi po imenu Dori u animiranim filmovima ,,Potraga za Nemom“ i ,,Potraga za Dori“.

Svečanost dodjele nagrada Zlatni globus za film i televiziju održaće se na Beverli Hilsu 5. januara 2020. Ceremonijom dodjele Zlatnih globusa počinje sezona dodjele prestižnih filmskih nagrada u Holivudu.

Whitesnake i Scorpions na turneji

LOS ANĐELES - Dva najveća hard rok sastava Whitesnake i Scorpions najavila su turneju u Australiji, koja počinje u februaru naredne godine.

Whitesnake je posljednju turneju u Australiji održao 2008. godine, dok je grupa Scorpions prije godinu gostovala u ovoj državi.

- Oduševljeni smo činjenicom da se vraćamo u Australiju nakon toliko godina, a ono što čini cijelu stvar mnogo boljom jeste činjenica da sa sobom dovodimo i Scorpionse - rekao je Dejvid Koverdejl.

Turneja počinje 19. februara u Melburnu, a zatim se nastavlja u Sidneju i Brizbejnu. Karte su u prodaji od 1. novembra, a organizatori očekuju da će se veoma brzo rasprodati.