Dnevni list Pobjeda 07.10.2021.

Četvrtak, 7. oktobar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20074 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PADOBRANCI U MANTIJAMA: Na sajtu Vojske Srbije objavljene fotografije dvojice vladika SPC kako pozdravljaju njihovu himnu i zastavu

Episkopi Metodije Ostojić i Jovan Ćulibrk u uniformama srpskih vojnih specijalaca

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao u radu Samita Evropske unije – Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, usvojena deklaracija nije preveliko ohrabrenje

Bez datuma za države kandidate, obećano 30 milijardi eura za region

JOŠ BEZ DOGOVORA: Krivokapić ponudio model sa 16 ministarstava i tri potpredsjednička mjesta, još dva resora moguća za manjine

Ura neće rekonstrukciju sa partijskim kadrom STR. 4.

KOMENTAR

I. BOŽOVIĆ

I. MANDIĆ

STR. 3.

» Đukanović je ocijenio da je veoma važno što ćemo u narednom periodu

na raspolaganju imati novi instrument – Evropski investicioni plan, koji je vrijedan oko 30 milijardi eura. To je, kako je rekao, šansa za realizaciju infrastrukturnih projekata koji će pomoći pripremi naših građana za život u EU STR. 2.

ALARMANTNO: Negativan prirodni priraštaj veći šest i po puta u odnosu na prošlu godinu

Princip Pandore Pandorinu kutiju koju su otvorili ,,Pandorini papiri“ može da zatvori samo Milo Đukanović: da iskazom pred nadležnim institucijama zvanično potvrdi i dokaže ono što je rekao u prvom reagovanju – da je trast osnovao kao bivši političar, a da kao javni funkcioner nije obavljao of-šor biznis.

A onda, kada se jedna kutija zatvori, moguće da će se druge otvoriti i nekima koji se ovih dana nadaju da će politički profitirati.

Jer, ko zna kakvi su principi Pandore u Crnoj Gori? » Piše: Draško ĐURANOVIĆ STR. 3.

Za sedam mjeseci 1.297 više umrlih nego rođenih!

STR. 8. i 9.

Elektroprivreda tvrdi da TE treba da radi bar do 2035. godine

Bolje uložiti 54 miliona u rekonstrukciju, nego 180 miliona godišnje u uvoz STR. 5.

Čelnik Pljevalja o spornom obrascu koji je objavljen na sajtu lokalne uprave

Golubović: Izjave o srpskoj nacionalnosti od 2006. godine studentima ovjeravaju sve opštine STR. 13.

2

Politika

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao u radu Samita EU – Zapadni Balkan, usvojena deklaracija nije preveliko ohrabrenje

Bez datuma za države kandidate, obećano 30 milijardi eura za region PODGORICA – U narednom periodu odvijaće se intenzivnija saradnja između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Vjerujem u doglednu perspektivu članstva za Crnu Goru i sve zemlje našeg regiona – poručio je predsjednik Milo Đukanović po završetku Samita EU – Zapadni Balkan, koji je održan juče na Brdu kod Kranja u Sloveniji.

Domaćin Samita bio je premijer Slovenije Janez Janša, a pored lidera 27 država članica EU prisustvovali su i šefovi šest država Zapadnog Balkana, kao i predsjednik Evropskog parlamenta, predstavnici Savjeta za regionalnu saradnju, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i Svjetske banke.

Predsjednik Đukanović je kazao da je na Samitu potvrđena posvećenost EU evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana koja treba da se realizuje kroz ostvarivanje statusa članica svih zemalja regiona. To je i sadržano u prvoj tački „Brdo deklaracije“, koju su lideri EU donijeli uz konsultacije sa predsjednicima država Zapadnog Balkana.

Ipak, iako je ranije pominjano, Deklaracija ne sadrži preciziran vremenski okvir u kojem bi proširenje trebalo da se realizuje. Zvaničnici Unije ohrabrili su predsjednike regiona da nastave sa reformama ne želeći da garantuju članstvo do konkretnog datuma.

Đukanović je ocijenio da je veoma važno što ćemo u narednom periodu na raspolaganju imati novi instrument – Evropski investicioni plan, koji je vrijedan oko 30 milijardi eura. To je, kako je rekao, šansa za realizaciju infrastrukturnih projekata koji će pomoći pripremi naših građana za život u EU OBEZBIJEDITI LAKU DOSTUPNOST EU

- Potvrđena je i spremnost zemalja Zapadnog Balkana da nastave sa reformskim naporima kako bi ostvarili standarde i obezbijedili pretpostavke za članstvo – istakao je predsjednik.

Veoma je važno, ocijenio je, što ćemo na raspolaganju imati novi instrument – Evropski investicioni plan vrijedan oko 30 milijardi eura.

– To zaista predstavlja izuzetnu šansu, prije svega za realizaciju važnih infrastrukturnih projekata. Vjerujemo da je za pripremu naših građana za život u ujedinjenoj Evropi najvažnije obezbijediti laku dostupnost

EU, njenih pravila života i njenog sistema vrijednosti – naveo je Đukanović.

Smatra da se to bolje obezbjeđuje kada postoji kvalitetnija saobraćajna, energetska i digitalna infrastruktura.

– Imamo puno novih i dobrih pretpostavki da očekujemo jednu kvalitetniju i intenzivniju fazu odnosa EU i Zapadnog Balkana što bi trebalo da nas vodi ka ostvarenju našeg evropskog cilja – zaključio je Đukanović.

VIDLJIVIJE PRISUSTVO

Po završetku Samita predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i premijer Slovenije Janez

Vučićevi problemi sa protokolom Nakon završetka prve plenarne sesije u okviru Samita, učesnici su odradili zajedničku fotografiju, a da protokol nije ,,umiješao prste“ na njoj bi vidjeli predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića jednog pored drugog, makar na nekoliko sekundi.

Vučića pomjera protokol Samita

Predsjednik Crne Gore o „Pandorinim papirima“ PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da nije uradio ništa nezakonito kada je osnovao firmu van granica Crne Gore 2012. godine i pozvao tužilaštvo da ispita cijeli slučaj.

On je, kako prenosi RTCG, u Sloveniji, gdje se održava Samit Evropska unija - Zapadni Balkan, komentarisao navode međunarodnih istraživača o slučaju ,,Pandorini papiri“.

– Na tu temu ne bih imao ništa novo da kažem u odnosu na

Đukanović: Nijesam uradio ništa nezakonito, tužilaštvo neka ispita cijeli slučaj ono što sam kazao timu istraživačkih novinara, koji se bavio tom temom, i ono što je bilo saopštenje mog Kabineta nakon što je ta, još jedna u nizu afera, lansirana. Po mom uvjerenju, riječ je o još jednoj kon-

strukciji, još jednoj iskonstruisanoj aferi, koja treba da posluži za domaće političke potrebe i koja će sigurno, veoma brzo, voditi urušavanju reslova autoriteta njenih autora i koja će voditi njihovoj potpu-

Janša održali su konferenciju za medije na kojoj su ponovili da EU ne odustaje od procesa proširenja.

Zapadni Balkan, ocijenio je Mišel, ima stratešku važnost za Uniju. On je istakao da vlade zemalja koje su u procesu pregovora moraju imati diskusije, kakve se vode i u zajednici, o temama poput vladavine prava i borbe protiv korupcije. Time će, poručio je, pokazati da prate i poštuju osnovne principe EU. – U zemljama EU stalno se diskutuje o kapacitetu proširenja i mogućnosti zajednice da prihvati nove članice. Razgovara se i o tome što je potrebno da bi se postigao napredak u EU – Na video snimku objavljenom na Jutjub kanalu predsjednika Crne Gore zabilježen je momenat kada Vučić prilazi Đukanoviću, rukuje se sa njim i staje pored njega pred objektivom.

Međutim, protokolom nije bio predviđen ovakav raspored državnika na fotografiji, pa je Vučić zamoljen da pređe na drugi kraj sale, tik pored predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, dok je Đukanović ostao u društvu francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

noj kompromitaciji – rekao je Đukanović u Kranju.

Istakao je da svoje zakonito postupanje ne vezuje za državne funkcije.

– Ponašam se kao čovjek koji već nosi teret okolnosti da sam godinama obavljao odgovorne državne funkcije i da moram štititi ne samo svoj ugled, već i autoritet funkcija koje sam obavljao i koje obavljam, kao ugled države na čijem se čelu nalazim – kazao je Đukanović.

Sporna registrovana firma, kako je rekao, nije otvorila ni bankovni račun.

– Samim tim nije mogla ništa

kazao je Mišel i dodao da žele da ohrabre započete reforme u regionu i povećaju investicije.

– Nadamo se da će investicije imati značajnu ulogu, ali i da će prisustvo EU biti vidljivije ljudima iz država Zapadnog Balkana, kako bi oni mogli vidjeti kakve prednosti ih očekuju od članstva – poručio je on.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je na konferenciji da je poruka Komisije jasna – Zapadni Balkan je dio iste Evrope kao i EU. Pozitivno je, ocijenila je, što su tokom Samita čak i skeptične države dale podršku procesu proširenja.

– Mi dijelimo istu istoriju, interes, vrijednosti, a duboko sam uvjerena i istu sudbinu. EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana – kazala je Fon der Lajen.

REFORME

Oni će, poručila je, raditi sve što je do njih kako bi unaprijedili proces proširenja i integracije.

– Tokom posjete Zapadnom Balkanu osjetila sam i nestrpljivost ljudi i frustracije zbog dužine trajanja procesa pristupanja EU. Razumijem to.

Partneri iz država Zapadnog Balkana su preduzeli korake da bi ostvarili ozbiljne reforme. Nijesu još uvijek kom-

uraditi i vrlo brzo nakon formiranja je ugašena. Jako je važno da svi razumijemo da, i kada se nalazimo na funkciji i kada nijesmo, da sve što radimo, radimo zakonito i u skladu i sa strogim standardima morala koji afirmišemo i kojeg se moramo pridržavati. Ni ja, ni moj sin nikada nijesmo i sigurno nećemo ništa uraditi na štetu države Crne Gore, za razliku od onih koji pokušavaju lansirati aferu i koji me pokušavaju, bez argumenta, zakovati za stub srama – rekao je Đukanović.

Istakao je i da je svoj odnos

Deklaracija: EU predana procesu proširenja Lideri Evropske unije i njenih država članica uz konsultacije sa liderima Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova usvojili su, tokom jučerašnjeg Samita EU – Zapadni Balkan „Brdo deklaraciju“ kojom je potvrđena nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi regije, kao i predanost procesu proširenja.

Kroz 29 tačaka Deklaracije zaključeno je da su partneri sa Zapadnog Balkana posvećeni evropskim vrijednostima i načelima, sprovođenju reformi u interesu građana.

Potvrđeno je da je EU najbliži partner regiona, glavni investitor i vodeći donator.

Istaknuto je i pitanje inkluzivne redionalne saradnje i jačanja dobrosusjedskih odnosa. Unija je podsjetila i na podršku i pomoć koju su pružili tokom pandemije korona virusa, te predstavila ekonomsko-investicioni plan kojim je predviđena mobilizacija skoro 30 milijardi eura za narednih sedam godina.

EU će podržati i regionalnu saradnju, a kako je istaknuto u Deklaraciji, Zapadni Balkan mora ispuniti obaveze koje ima u cilju uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta.

Obje strane će raditi na suzbijanju dezinformacija i drugih hibridnih prijednji, poboljšati sajber sigurnost, a EU je spremna, kako se navodi, da oživi i pospješi redovni politički dijalog sa regionom.

pletne, ali ima dosta vidljivog napretka – istakla je predsjednica EK. Dodala je da je sada važno ostati na pravom putu i istrajati u reformama u oblasti pravosuđa, slobode medija, ekonomije, te borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala.

– U međuvremenu i Evropska unija mora dati doprinos. Nedostatak odluke da se otvore pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom ugrožava status EU u regionu – smatra ona.

Ekonomski i investicioni plan, smatra, predstavlja srž djelovanja EU u regiji. On je, kako je kazala, od presudne važnosti za razvoj i dublju integraciju zajedničkog tržišta.

– Zapadni Balkan će imati benefita od integracije tržišta isto kao što Unija ima benefita od jedinstvenog tržišta. Zato je naš fokus sada na razvijanju zajedničkog regionalnog tržišta – poŽ. ZVICER jasnila je.

prema državi pokazao u „dugim godinama borbe za nju i izgradnje institucija“.

– Kada bih se oslobađao državnih funkcija, što sam više puta pokušavao i silno želio, nijesam tražio da mi država produži pravo ni na jednu platu, nego sam odlaskom sa funkcije zaključivao svoj radni odnos sa državom, a sam se starao kako ću obezbijediti svoju egzistenciju. Oni koji u životu nijesu zaradili niti jedan cent, nemaju pravo da mi preporučuju šta da radim i kako da se ponašam – kazao je predsjednik Crne Gore u Sloveniji.

R. P.

Politika

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

PADOBRANCI U MANTIJAMA: Na sajtu Vojske Srbije objavljene fotografije dvojice vladika SPC kako pozdravljaju njihovu himnu i zastavu

Episkopi Jovan Ćulibrk i Metodije Ostojić u uniformama specijalnih vojnih jedinica Srbije

Jovan Ćulibrk i Metodije Ostojić pozdravljaju zastavu Srbije

PODGORICA - Novi episkop budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić i episkop slavonski Jovan Ćulibrk prisustvovali su početkom oktobra svečanosti povodom 21. padobranskog višeboja u organizaciji 63. padobranske brigade - specijalne jedinice Vojske Srbije.

Na fotografijama koje je objavio zvanični sajt Vojske Srbije, a koje su šerovane na društvenim mrežama, vide se i dvojica episkopa Crkve Srbije kako u maskirnim uniformama i sa prepoznatljivom crvenom beretkom - vojničkim pozdravom daju počast zastavi i himni Srbije.

U pitanju su već četiri velikodostojnika Crkve Srbije koji imaju veze sa elitnim speci-

Po dostupnim podacima, Metodije nije služio vojsku a padobranstvom je počeo da se bavi tek 2016. godine i od tada prikupio respektabilan broj skokova. U rođačkim je vezama sa ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem jalnim jedinicama Vojske Srbije, jer je od ranije poznato da je episkop Ilarion član rezervnog sastava padobranske brigade. Prvi je, svakako, pop Mijajlo Backović, sekretar Metodija Ostojića, o čijim vezama sa 63. padobranskom brigadom je Pobjeda već pisala.

Oba episkopa Crkve Srbije, čije su fotografije objavljene,

dugo godina su služili u Crnoj Gori - posebno u Cetinjskom manastiru.

Pažnju javnosti episkop Metodije, inače aktivan učesnik litija u organizaciji Crkve Srbije, privukao je krajem aprila ove godine kada je zajedno sa episkopom Jovanom viđen na aerodromu Ečka u Zrenjaninu. Njegova fotografija u pa-

Svestrani pop Mijajlo Backović: od padobranstva, druženja sa Sorajom, do „čuvanja“ Cetinjskog manastira Pripadnost elitnim jedinicama Vojske Srbije, čiji je znak prepoznatljivosti crvena beretka, pop Mijajlo Backović, novi sekretar Metodija Ostojića, je nekoliko puta javno demonstrirao. Backović je u svom javnom i

političkom angažmanu bio jako svestran, pa je bio aktivni učesnik litija, pogurao je političku karijeru aktuelnog direktora ANB-a. Otkrića Pobjede svjedoče i da je bio šef ekipe koja je ,,čuvala“ Cetinjski manastir od Crno-

goraca, zajedno sa bezbjednosno interesantnim osobama iz Crne Gore i regiona.

Stigao je i da se druži sa Sorajom Vučelić, najpoznatijom balkanskom starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom.

dobranskoj uniformi, umjesto u mantiji u kojoj najčešće viđamo monahe, otkriva karakter dijela klira srpske crkve.

Svoj skup hobi, jer jedan padobranski skok košta otprilike 250 eura, Metodije je upotpunio skokom i na Kapinom polju par dana uoči svog ustoličenja u Beranama.

Po dostupnim podacima, Metodije nije služio vojsku a padobranstvom je počeo da se bavi tek 2016. godine i od tada prikupio je respektabilan broj skokova. U rođačkim je vezama sa ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem.

Metodija Ostojića je 29. maja Sabor Crkve Srbije izabrao u Beogradu za episkopa budimljansko-nikšićkoga.

Ostojić je prošao tek u drugom krugu glasanja, tijesnom većinom od svega dva glasa više u odnosu na konkurenta, vikarnoga episkopa Stefana Šarića, koji je dobio najviše glasova u prvom krugu. Metodije je rođen u Sarajevu, a njegova porodica potiče iz Crne Gore, sa Žabljaka.

Nekadašnji starješina Manastira Moračnik na Skadarskom jezeru, a sada episkop pakračko-slavonski Jovan, pripadnik je rezervnog sastava padobranske brigade Vojske Srbije.

Za njega su, kako kaže, svi vojni padobranci svijeta jedno bratstvo i odreda se diče tom posebnošću. Ističe da nije obrazovan kao sportski nego kao vojni padobranac, iako je vremenom stekao i sportsku padobransku dozvolu.

– Upoznao sam i vrhunske sportske padobrance svijeta, vrijedne divljenja. No, kao mnogo važniju stvar smatram padobranska krila koja sam stekao od oružanih snaga i jedinica sa kojima sam skakao, a to su vojske Rusije, Izraela, Specijalna antiteroristička jedinica i tako dalje – rekao episkop Jovan za beogradske medije.

U padobranstvo je, kaže, ušao po potrebi, kada je trebalo provjeriti kako bi, poslije višedecenijske razdvojenosti, funkcionisala duhovnička služba u tadašnjoj Vojsci Jugoslavije.

Od tada do danas on je obavio oko 350 padobranskih skokova.

Ističe da je svaki skok poseban i da, kada se malo zadubi, može i da se svakog sjeti. N. ZEČEVIĆ

Predsjednik Socijaldemokrata na sjednici Opštinskog odbora te partije u Kotoru

Brajović: Crna Gora na civilizacijskoj raskrsnici PODGORICA - Crna Gora se nalazi na civilizacijskoj raskrsnici između nacionalističke i građanske, teokratske i sekularne, savremene i srednjovjekovne, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović na sjednici Opštinskog odbora te partije u Kotoru.

Brajović je, kako je saopšteno iz SD-a, govorio o političkoj, institucionalnoj i bezbjednosnoj krizi u kojoj se nalazi Crna Gora.

On je naveo da se pričama o ko zna kojoj rekonstrukciji Vlade samo skreće pažnja javnosti sa činjenice da aktuelna vlast nije sposobna da vodi Crnu Goru ka članstvu u EU i da je održi po-

uzdanim članom NATO saveza.

– Danas je, zahvaljujući marionetskoj vlasti koja služi tuđim interesima, Crna Gora nikad udaljenija od evropskog i evroatlantskog sistema vrijednosti – ocijenio je Brajović.

Na sjednici Opštinskog odbora Socijaldemokrata Kotora, koja je organizovana u susret predstoje-

ćem Kongresu partije, izabrani su delegati i kandidati za članove novog saziva Glavnog odbora.

Nakon odluke Brajovića da se na predstojećem Kongresu neće kandidovati za novi mandat, Odbor SD Kotor je jednoglasno odlučio da za novog predsjednika partije predloži Damira Šehovića.

R. P.

3

Komentar

Princip Pandore » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Pandorinu kutiju koju su otvorili ,,Pandorini papiri“ može da zatvori samo Milo Đukanović. A onda, kada se jedna kutija zatvori, moguće da će se druge otvoriti i nekima koji se ovih dana nadaju da će politički profitirati. Jer, ko zna kakvi su principi Pandore u Crnoj Gori?

Da li građanin Milo Đukanović može da ima trast ili neku kompaniju na Djevičanskim ostrvima, Kajmanskim otocima ili u nekim drugim poreskim rajevima? Naravno da – može, ako je biznismen koji želi da iskoristi priliku koju pruža domaće i svjetsko zakonodavstvo i smanji, kako se to kaže, izdatke za poreze. Krupni biznis je kao tajno bratstvo, samo odabrani i moćni imaju mogućnost izbora.

Tako je od kada je svijet postao rob kapitala.

Da li javni funkcioner Milo Đukanović smije da ima bilo kakve kompanije ili račune ili da vodi biznis krijući se u vilajetima of-šor destinacija? Naravno da – ne smije, ako je državni zvaničnik. Čak i da nije protivzakonito, bilo bi nemoralno: javni funkcioneri ne smiju da rade ono što mogu biznismeni, kao građani.

Takav je kodeks od kada postoji savremena politika.

Stvari su, glede takozvanih ,,Pandorinih papira“, prilično jednostavne. Ako je tačno to što Đukanović tvrdi da je, kada se prvi put povukao iz politike, osnovao trast koji nije funkcionisao ili imao novčane transakcije nakon 2012. kada je postao ponovo premijer, onda ga je teško, lično ili politički, optužiti za bilo što. Osim jedne, kako se to ranije govorilo, ,,ozbiljne moralne kritike“ – da rad unutar of-šor biznisa i izbjegavanje poreza vlastite države nije zorni primjer.

Opet, ukoliko je mlađi Đukanović, sin Blažo, koji nije javni funkcioner, preuzeo na svoje ime da vodi neku kompaniju unutar of-šor biznisa, to već nije državno pitanje.

Ako nema bilo kakve (zlo)upotrebe državnog novca – a do sada objavljena dokumenta tako pokazuju – onda je sva ova politička, tabloidna buka i bijes koja se izliva tokom ove sedmice, udar ad hominem na političara, crnogorskog predsjednika i udar na njegovu porodicu. Ne zbog onoga što Blažo Đukanović jeste ili nije učinio u biznisu, već zato što je njegov otac Milo upravljao državom u pravcu njene nezavisnosti.

Tako je to u crnogorskoj politici od početka.

U tom smislu, sadašnje refleksije priče o ,,Pandora papirima“ samo su kontinuitet te dugotrajuće crnogorske priče.

Domaći politički oponenti Đukanovića, kao i oni koji imaju i ličnih omraza i prema njemu i njegovoj porodici, koriste nabačeni servis - istraživanje Mansa - da bi politički poentirali i pokušali da, iza kulisa afere, profitiraju i sakriju vlastite mračne Pandorine kutije.

Naravno, priča o ,,Pandora papirima“ nije porodična stvar, iako se pominju predsjednik države i njegov sin. Ovo je, prvenstveno, pitanje politike i puta kojim država Crna Gora ide.

I nije prvi put sadašnjem predsjedniku Crne Gore da je na meti. Još od vremena monstruozne namještaljke, nazvane misterioznim imenom ,,afera S.Č.“, u koju su na najbrutalniji način bile uključene neke domaće crnogorske vedete iz NVO sektora u sadejstvu sa pojedinim ministrima iz Đukanovićeve Vlade i ,,dobronamjernim“ strancima.

Tada je, najvjerovatnije instinktom, shvatio da je otvoreno suočavanje jedini odgovor koji ima na raspolaganju.

Baš kao što je razumio što treba da radi kada je svojevremeno išao u Bari i svojevoljno dao iskaz italijanskom tužitelju Šelziju povodom istrage o švercu cigareta iz Crne Gore.

Tada su ovdašnji politički vidovnjaci proricali da će sve izaći na vidjelo i da slijedi Đukanovićev politički kraj.

Sedamnaest godina kasnije, brojni ovdašnji i regionalni mediji, domaći političari i strani ambasadori (sjećate li se ambasadora Kraforda?) koji su tokom otvaranja istrage i kasnijeg sudskog procesa u Italiji grmjeli o državnom kriminalu i mafijaškoj hobotnici – zaćutali su 2019. godine, kada su italijanski sudovi definitivno presudili da krivičnog djela nije bilo!

I sada je jasno. Pandorinu kutiju koju su otvorili ,,Pandorini papiri“ može da zatvori samo Milo Đukanović. Prvi i najznačajniji korak je pred predsjednikom Crne Gore: da iskazom pred nadležnim institucijama zvanično potvrdi i dokaže ono što je rekao u prvom reagovanju – da je trast osnovao kao bivši političar, da kao javni funkcioner nije obavljao of-šor biznis.

I da ne čeka poziv, iz policije ili tužilaštva, već da sam napravi prvi potez. Radi sebe i svoje porodice, ali prvenstveno – zbog Crne Gore i funkcije predsjednika države na koju su ga građani izabrali ubjedljivom većinom.

A onda, kada se jedna kutija zatvori, moguće da će se druge otvoriti i nekima koji se ovih dana nadaju da će politički profitirati. Jer, ko zna kakvi su principi Pandore u Crnoj Gori?

4

Politika

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Još jedan sastanak premijera sa liderima parlamentarne većine završen bez bilo kakvog dogovora, Krivokapić ponudio model sa 16 ministarstava i tri potpredsjednička mjesta, još dva resora moguća za manjine PODGORICA – Predstavnici parlamentarne većine završili su bez uspjeha razgovore sa premijerom Zdravkom Krivokapićem o rekonstrukciji Vlade. Premijer Krivokapić predložio je na jučerašnjem sastanku da rekonstruisana Vlada ima tri potpredsjednika i 16 ministarstava, odnosno da se četiri najobimnija resora podijele u više manjih. Dogovor je izostao, jer su tri poslanika GP Ura bili protiv.

Krivokapić je predložio razdvajanje četiri resora i to: Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, resora kapitalnih investicija i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Umjesto dosadašnja četiri ministarstva, predloženo je da ih u novoj vladi bude osam.

MANJINE

Prema saznanjima Pobjede, Krivokapić je ostavio mogućnost da budu još dodata dva ministarstva koja bi pokrivali kadrovi manjina.

Premijer je dao i rok da mu do 8. oktobra partije i koalicije koje čine vlast daju sugestije na prijedlog, a da već 10. oktobra izađu sa zajedničkim stavom i rješenjem.

Da ni nakon jučerašnjeg dvoiposatnog sastanka predstavnici parlamentarne većine nijesu postigli kompromis, novinarima je potvrdio predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević.

– Svi smo bili na jednoj, a tri poslanika Ure na drugoj strani. Ne vidim trenutno bilo kakav izlaz iz ove situacije – kratko je prokomentarisao Knežević.

Kneževićev politički saveznik, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić takođe navodi da su se na sastanku čuli „neprihvatljivi zahtjevi i uslovljavanja“ trojice poslanika Ure koji su zastupali drugačiji stav.

– Nijesmo uspjeli da postignemo dogovor. Tri poslanika GP Ura su zastupali drugačiji stav.

Premijer je rekao da je za njega prihvatljivo sve oko čega se do-

Ura neće rekonstrukciju sa partijskim kadrom Na sastanku su se iskristalisala i ukrstila dva pristupa. Jedan je pristup kolega iz parlamentarne većine i drugi, stav Ure, koji je jasan i ja sam ga opet ponovio: rekonstrukcija je moguća u skladu sa ekspertskim modelom, kazao je Miloš Konatar iz GP Ura

govori parlamentarna većina.

Ispostavlja se da naš dogovor nije prihvatljiv poslanicima Ure. Mi želimo dogovor i tražimo rješenje, a ako ga ne nađemo, tu je narod da odluči – naglasio je Mandić.

On je kazao da ipak očekuje da će, nakon jučerašnjeg sastanka, svi „izanalizirati svoje stavove i napraviti određene ustupke“.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, svim strankama parlamentarne većine, izuzev Ure, bio je sporan Krivokapićev pristup po kome bi on birao ministre između više kandidata, jer se na taj način derogiraju odluke stranačkih tijela.

Nakon sastanka Miloš Konatar iz Ure kazao je da su se na sastanku iskristalisala i ukrstila dva pristupa.

– Jedan je pristup kolega iz parlamentarne većine i drugi, stav Ure, koji je jasan i ja sam ga opet ponovio: rekonstrukcija je moguća u skladu sa ekspertskim

ti nestranačka i da Ura neće odustati od tog principa.

Pozvao je parlamentarnu većinu da energiju usmjere na povećanje kvaliteta života građana i izbor novog Tužilačkog savjeta.

RESORI

Milan Knežević

Miloš Konatar

Radulović: Najveći broj resora da pripadne najjačima Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović ocijenio je da najveći broj resora u novoj vladi treba da pripadne onim političkim strukturama koje su na izborima osvojile najviše glasova.

– Ovako više ne ide. Onaj ko ima najveću političku snagu, treba da nosi i najveću odgovornost. Nije tu riječ o borbi za fotelje, već o odgovornosti – kazao je Radulović.

modelom – kazao je Konatar.

Kako je dodao, premijer je iznio svoj prijedlog i poručio da će stati iza onog koji zastupa 41 poslanik.

ANALIZA

- Insistrirao sam da bilo kakav prijedlog za rekonstrukciju mora proći analize, nama je potrebna analiza rada Vlade da vidimo koji ministri su ostvarili rezultate, a koji nijesu. Ja sam tražio da vidimo analizu, da bi mogli da se na osnovu nje izjasnimo. Ne možemo odlučivati da li neko ministarstvo

On je, ipak, optimista da se parlamentarna većina može dogovoriti oko rekonstrukcije Krivokapićeve Vlade.

– Ima stvari oko kojih imamo različita gledišta, ali ja se nadam da ćemo u narednih sedam ili osam dana postići dogovor. Bilo bi anticrnogorski da male razlike među nama budu razlog da ne stvorimo jednu jaku i reformsku vladu – istakao je Radulović.

treba da bude rekonstruisano dok ne vidimo analizu rada. Nemamo dogovor, ovo je jedan dokument koji je tema za razmišljanje i mogući izlaz iz ove političke situacije.

Ukoliko se ne postigne dogovor, ova Vlada nastavlja da funkcioniše do momenta dok joj se ne izglasa nepovjerenje – kazao je Konatar.

Predsjednik Prave Marko Milačić stav Ure okarakterisao kao ucjenu.

– Ne raduje me to što iz određenih političkih struktura govore jezikom ucjena. Ako je 38 poslanika i premijer za rekonstrukci-

ju, onaj ko je protiv toga treba da se suoči sa građanima i kaže zašto je protiv – izjavio je nakon sastanka Milačić.

Konatar je kazao da se ne može nazvati ucjenom to što Ura ne pristaje da se pravila igre mijenjaju tokom utakmice.

– Ne možete nazvati ucjenom to što mi nijesmo saglasni sa prijedlozima drugih partija da se pravila igre mijenjaju usred utakmice. Mi nijesmo za promjenu modela na kom je izglasana ova Vlada – poručio je Konatar.

Naglasio je i da Vlada mora osta-

Govoreći o prijedlogu premijera o podjeli najobimnijih resora, Konatar je kazao da se to ne može uraditi bez prethodne analize rada tih resora.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović istakao je da vjeruje da će, kako je rekao, kolege iz Ure shvatiti da nije riječ o borbi za fotelje, već za stabilizaciju prilika u zemlji.

– Ovo je koncept za koji se mi zalažemo i koji podržava 38 poslanika i premijer. Na korak smo od rješenja. Došli smo da se borimo za principe, a ne za funkcije. Moramo da se dogovorimo oko principa. Vjerujem u dogovor – rekao je Bogdanović.

Demokrate, kako je kazao, nemaju problem da se Tužilački savjet kompletira prije rekonstrukcije Vlade.

– To možemo uraditi za par dana. Problem je što se insistira na nestranačkoj vladi, a stranačkom Tužilačkom savjetu. Moramo imati nestranački Tužilački savjet, jer ako imamo stranački onda umjesto jednog Milivoja Katnića imamo drugog Milivoja. Premijer je predložio viđenje strukture Vlade. Kada postignemo konsenzus oko strukture, onda razgovarajmo o modelu, pa onda o kadrovskoj strukturi Vlade – zaključio je Bogdanović.

Da je rješenje moguće, optimista je i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković.

– Ostavljena su otvorena vrata da se pregovori nastave. Vjerujem da je moguće doći do zajedničkog rješenja – rekao je Joković. Đ. ĆORIĆ

Ministar finansija, po nalogu premijera, obezbijedio novac za nagrade policajcima angažovanim na Cetinju 5. septembra

- U skladu sa direktivom koju sam na posljednjoj sjednici Vlade dobio od Krivokapića, Ministarstvo finansija je obezbijedilo potrebna novčana sredstva za isplatu finansijske nagrade policijskim službenicima – napisao je on na Tviteru.

Premijer Zdravko Krivokapić naložio je na sjednici Vlade 30. septembra da se policajci nagrade.

Tada je rekao da treba da budu finansijski nagrađeni za „uspješno obavljanje radnih zadataka“ i koji su bili operativno i radno angažovani da čuvaju „bezbjednost, javni red i mir i očuvanje državnog poretka“.

Prema nezvaničnim informacijama, na

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić saopštio je juče na Tviteru da je obezbijeđen novac za isplatu nagrada policajcima koji su bili angažovani na Cetinju u akciji brutalnog razbijanja građanskog protesta organizovanog zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru.

S. VASILJEVIĆ

Ne zna se koliko para će dobiti i koji policajci su zavrijedili priznanje

Policija je duže od četiri sata zasipala centar Cetinja suzavcem i šok i „fleš“ bombama

Milojko Spajić

Cetinju je bilo angažovano najmanje 1.800 policajaca. Ni premijer, ni ministar finansija nijesu saopštili da li će svi oni biti finansijski nagrađeni ili su odlučili da se oduže samo „specijalcima“ koji su silovito postupili po naređenju i zasuli centar prijestonice tolikim količi-

i u djelo sproveli dopremanje helikopterom Vojske Crne Gore Mićovića i patrijarha srpskog Porfirija Perića ispred Cetinjskog manastira.

Premijer i ministar finansija nijesu javnost obavijestili ni koliko iznose „potrebna novčana sredstva“ za nagrade.

nama suzavca, šok i „fleš“ bombi da su potrošili sve zalihe. Građani su gađani i zabranjenim gumenim mecima. Desetine građanki i građana je tog jutra povrijeđeno tokom policijske intervencije.

Nagrade se, vjerovatno, podrazumijevaju za „specijalce“ koji su organizovali

Potpredsjednik opozicionog SDP-a Nikola Đurašković saopštio je nakon najave da će policajci biti nagrađeni zbog akcije na Cetinju da je to, poslije brutalne intervencije u prijestonici, novi pokušaj njenog ponižavanja.

- Umjesto da se na odgovoran i ozbiljan način razmotre brojni dokazi koji ukazuju na prekomjernu upotrebu sile, prekoračenje ovlašćenja, trovanje građana Cetinja, starih lica, žena i djece, Vlada Crne Gore planira nagraditi policijske rukovodioce za nasilje nad građankama i građanima koji su mirno iskazivali protest – rekao je Đurašković.

Reagovao je i portparol SD-a Nikola Zirojević s porukom da iz ove partije čestitaju „herojima“ u uniformama što su tog dana „ispraznili magacine suzavca, šok bombi i gumenih metaka“ i što su se „brutalno iživljavali nad građanima koji su branili dostojanstvo suverene, samosvjesne, građanske i sekularne Crne Gore“.

Oglasio se i generalni sekretar Crnogorskog helsinškog odbora u osnivanju i građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković i pozvao ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića da ne postupi po instrukciji predsjednika Vlade.

Upozorio je da je nagrađivanje policajaca prije nego se okončaju postupci pokrenuti zbog brutalne intervencije na Cetinju otvorena politizacija policije i ograničavanje svih oblika nadzora i istraga u radu policije.

K. KRSMANOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

5

Elektroprivreda tvrdi da TE treba da radi bar do 2035. godine

Bolje uložiti 54 miliona u rekonstrukciju, nego 180 miliona godišnje u uvoz PODGORICA - Termoelektrana zbog važnosti treba da ostane sastavni dio elektroenergetskog sistema Crne Gore bar do 2035. godine, rekli su Pobjedi iz Elektroprivrede i poručili da ovaj stav ne osporava maksimalnu angažovanost kompanije da snažno krene u održivu energetsku tranziciju.

Do sada urađene finansijske analize, koje uzimaju u obzir kretanje cijena ugljen-dioksida i električne energije na berzi, pokazuju da je nastavak rada TE isplativ i da će ekološkom rekonstrukcijom biti zadovoljeni zahtjevi direktiva EU

- Do sada urađene finansijske analize, koje uzimaju u obzir kretanje cijena ugljen-dioksida (CO2) i električne energije na berzi, jasno pokazuju da je nastavak rada TE i te kako isplativ, kao i da će ekološkom rekonstrukcijom biti zadovoljeni svi najstrožiji ekološki zahtjevi evropskih direktiva – poručili su iz EPCG i naveli da bi danas, da ne radi TE, morali da kupuju struju za milion eura dnevno da bi sistem bio stabilan.

UVOZ

čaju da prestane sa radom.

Stoga, EPCG u današnjem obliku i načinu poslovanja jednostavno ne bi više postojala – ističu iz EPCG i dodaju da bi došlo do otkaza u TE, Rudniku uglja i ostalim firmama u reprolancu.

Resorni ministar Mladen Bojanić i državni sekretar Marko Perunović su 24. septembra saopštili da se ekološka rekonstrukcija ne isplati, jer bi se dobio nekonkurentan proizvod, a proizvodna cijena struje iz TE bi bila ,,strašno velika“. Oni su izračunali da bi rekonstrukcija koštala ,,između 80 i 100 miliona eura“, ali su najavili da bi postepeno gasili TE. Na to su reagovali predsjednik i direktor Rudnika uglja Dušan Janjušević i

- Ukoliko bi došlo do skorog gašenja TE, a da se ne izgradi dovoljan broj novih izvora, EPCG bi morala godišnje da uvozi električnu energiju za 120, odnosno 180 miliona eura po aktuelnim berzanskim cijenama, a država bi postala energetski potpuno zavisna – naglasili su iz EPCG i dodali da čak i da imamo taj novac, postoji problem kapaciteta prenosnog sistema i dolaska energije u Crnu Goru.

- S jedne strane je ekološka rekonstrukcija od 54 miliona eura koja će zadovoljiti standarde evropskih ekoloških direktiva i omogućiti rad najmanje 15 godina, a sa druge kupovina elektične energije u navedenoj vrijednosti u slu-

Milan Lekić, ističući da neće dozvoliti da se ugasi energetski kompleks i ostavi hiljadu Pljevljaka bez posla.

Iz EPCG, međutim, navode da imaju isti stav kao Ministarstvo kapitalnih investicija, odnosno da ,,dekarbonizacija energetike nije sporna već dinamika njenog sprovođenja“.

PLAN

- Očekujemo da država zauzme odlučniji stav o radu TE u budućnosti, kako bismo definisali plan daljih aktivnosti – saopštili su iz EPCG i dodali da je Ministarstvo upoznato sa svim detaljima ekološke rekonstrukcije i stanja u TE. Tvrde da zadnjih 40 godina u

Novo obraćanje nevladinog udruženja „Radoje Dakić“ Vladi

1,3

milijarde eura EPCG će koštati prelazak na zelenu energiju

Crnoj Gori praktično nije izgrađen nijedan MW novih izvora struje, pa je nemoguće tek tako se odreći izvora energije kakav je TE, naročito ako će rekonstrukcijom biti zadovoljeni svi najstrožiji ekološki standardi EU. - Kako nam tržište električne energije govori, isti problem imaju zemlje Zapadne Evrope koje su, usljed problema u snabdijevanju gasom i nedo-

ARHIVSKI SNIMAK

korisnika

Radnici ,,Radoja Dakića“

predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva pravde i Zaštitnika imovinsko- pravnih interesa uzme u obzir i valjano riješi naš zahtjev, jer ovo zaista dugo traje – navode u pismu Odoviću.

Ukazuju da duže od godinu i po čekaju odluku Ustavnog suda o njihovim žalbama, koji je već u

više navrata bivšim radnicima dosuđivao po dvije hiljade eura pravične naknade.

– Zato Vas molimo da date nalog i lično utičete da se ova nesporna obaveza države prema našim radnicima u cjelosti izvrši – zaključuju u pismu Perazić i Ivanović.

M.Lk.

Predstavnici EPCG naveli su da je u termoenergetskom kompleksu u Pljevljima (TE i Rudnik) direktno zaposleno 1.200 radnika ne računajući zaposlene iz drugih firmi koje su u reprolancu rada ovog kompleksa.

- Upravo zbog toga EPCG aktivno učestvuje u izradi nacionalnog klimatskog i energetskog plana, u cilju dekarbonizacije i pravedne tranzicije. Obnovljivi izvori energije prepoznati su kao prioritet i strateško opredjeljenje razvoja, a u međuvremenu je potrebno da stručna javnost i relevantne institucije stvore realne i ozbiljne preduslove da pravedna tranzicija bude održiva – zaključili su iz EPCG.

– Dodatna sredstva na račun izgradnje tih procesnih sistema nijesu zahtijevana. Postoje određeni tehnički preduslovi koje je potrebno ispuniti kako bi se izvela nova tehnička rješenja, a podrazumijevaju adaptaciju kotlovskog postrojenja, što je procijenjeno na 15 miliona eura, ali ta je investicija ionako bila neminovna – kazali su iz EPCG. Bivši menadžment EPCG je 9. juna prošle godine sa konzorcijumom DEC International, Bemax, BBsolar i Permonte potpisala ugovor o ekološkoj rekonstrukciji prvog bloka TE, kojoj bi time vijek bio produžen za 30 godina.

- TE mora da radi dok se ne izgrade novi zamjenski proizvodni objekti. Zato planiramo energetsku tranziciju, odnosno izgradnja vjetroelektrane ,,Gvozd“, solarne elektrane ,,Briska Gora“ i Slano jezero, osam agregata u HE ,,Perućici“, hidroelektrane Komarnica i Kruševo, te definisanje novih lokacija za vjetro i solarne elektrane – rekli su iz EPCG i najavili da se radi o ulaganju od 1,3 milijarS. POPOVIĆ de eura.

Podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji

Traže isplatu duga iz budžeta M:tel lider naredne dvije godine po broju

PODGORICA – Vojislav Perazić i Miomir Ivanović u ime nevladinog udruženja ,,Radoje Dakić“ i 354 bivša radnika koje zastupaju ponovo mole Vladu da im isplati 3,1 milion eura koje potražuju po pravosnažnim presudama za neizmirene zarade, kao i 712 hiljada eura pravične naknade zbog povrede ustavnih prava.

Oni su u pismu državnom sekretaru Ministarstva finansija Janku Odoviću naveli da su očekivali da će međuresorno radno tijelo, čiji je zadatak da procijeni fiskalni efekat potraživanja bivših radnika ,,Dakića“, biti formirano u februaru, kada su im i uputili informacije o njihovom potraživanju koje niko od njih još nije naplatio. Traže da se utvrdi dinamika isplate kroz budžet za 2022. i 2023. godinu.

– Molimo Vas da radna grupa

statkom vjetra, prinuđene da pokrenu svoje termoelektrane – kazali su iz EPCG. Navode da su u svakodnevnom kontaktu sa konzorcijumom koji treba da radi ekološku rekonstrukciju, jer stručnjaci iz TE rade na usaglašavanju tehničke dokumentacije za potrebe glavnog projekta.

– Dio predstavnika konzorcijuma je već neko vrijeme u Pljevljima i dokumentacija je prije desetak dana predata revidentu kako bi dao komentare – rekli su iz EPCG. Ističu da rješenje iz idejnog projekta dijelom ne zadovoljava zahtjeve EU direktiva, pa je određene procesne sisteme pronađeno novo tehničko rješenje.

U TE i Rudniku 1.200 radnika

PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju avgusta bilo 1,29 miliona korisnika, što odgovara penetraciji od 207,26 odsto, navedeno je u izvještaju EKIP- a.

U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika veći je 18,31 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 50,62 odsto. Od ukupnog broja korisnika najviše je imao M:tel 483,92 hiljade ili 37,66 odsto, Telenor 413,48 hiljada ili 32,18 odsto i Crnogorski Telekom 387,69 hiljada ili 30,17 odsto. M:tel je imao 42,07 odsto pripejd korisnika, Telenor 37,42, a Crnogorski Telekom 20,51.

Crnogorski Telekom je u avgustu imao 39,59 odsto postpejd korisnika, M:tel 33,35 odsto, a Telenor 27,05 odsto.

R.E.

Milojko Spajić

Predrag Todorović

U SDP-u smatraju da je Air Montenegro simbol netransparentnosti

Traže kontrolno saslušanje Spajića i Todorovića PODGORICA - Poslanici SDP-a juče su zatražili kontrolno saslušanje ministra finansija Milojka Spajića i direktora kompanije Air Montenegro Predraga Todorovića kako bi se dobili jasni odgovori kakvo je dosadašnje poslovanje i koje su perspektive kompanije Air Montenegro, saopštila je portparolka SDP-a Amina Cikotić.

- Imajući u vidu značajna sredstva koja su opredijeljena za osnivanje Air Montenegra, smatramo da i građani i njihovi

predstavnici moraju biti upoznati sa do sada utrošenim sredstvima za osnivanje kompanije, prihodima, njenim rashodima, poslovnom modelu, i odnosu sa Aerodromima CG– kazala je Cikotić.

Ona smatra da je Air Montenegro simbol netransparentnosti.

- Kako njeno formiranje i poslovanje već sada koštaju građane desetine miliona eura, u SDP-u smatramo nužnim da svi podaci budu javno prezentirani u najkraćem mogućem roku – rekla je Cikotić.

R.E.

6

Ekonomija

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Priznanja za 100 najboljih preduzeća

Nove prognoze Svjetske banke za Crnu Goru

Najveći poslodavci Voli, Tobako s pres i APS Montenegro Očekuju rast Svjetska banka

Uručene nagrade

PODGORICA – Istinsko liderstvo se vodi vizijom i odgovornošću, a ne moći.

Neko ga izabere, a neko bude uvučen u tu važnu ulogu, ali ono što je zajedničko svim izvrsnim liderima jeste da su oni ti koji istinski mijenjaju sebe, svoje mikro i makro okruženje. Oni idu prvi, krče put i pomažu onima koji ih slijede da i sami pronađu svoju put do liderstva – poručila je direk-

torica projekta „100 najvećih u Crnoj Gori“ Ljiljana Burzan-Nikolić na jučerašnoj dodjeli priznanja.

Riječ je o projektu koji je inicirala kompanija BI Konsalting uz podršku Privredne komore i generalno pokroviteljstvo NLB banke, kojim se najuspješnija crnogorska preduzeća rangiraju u 25 kategorija. Burzan- Nikolić je dodala da pravi lideri nikada

neće zaboraviti da zasluge za svoje uspjehe podijele sa svojim timom.

Priznanje za broj zaposlenih je u konkurenciji mikropreduzeća dobila kompanija APS Montenegro, za srednja preduzeća Tobacco S Press, dok je najveći poslodavac među velikim preduzećima kompanija Voli Trade. Najveće prihode ostvarile su kompanije Flystar flight support u konkurenciji mikropredu-

zeća, Farmegra među srednjim i Elektroprivreda među velikim preduzećima. Najveću ostvarenu netu dobit među mikropreduzećima ostvario je Domen, Roaming Montenegro iz Nikšića u kategoriji srednjih, dok je među velikim preduzećima najveću dobit ostvario Bemaks.

Lider u sektoru trgovine je i ove godine Voli Trade, u hotelijerstvu Hotelska grupa Montenegro stars Budva, dok je u sektoru upravljanja nekretnina najbolja Delta M Cg Podgorica. Priznanja su u svojim djelatnostima dobili i podgorički Pricewaterhouse coopers, Bemaks, Meso promet, Uniprom, Mtel, Hipokrat i Glosarij, koji je dobio i priznanje za najveću rastuću kompaniju, saopšteno je iz PR centra.

Nagrade su uručili predstavnici NLB banke u Podgorici Dino Redžepagić, Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović, Privredne komore Nina Drakić, Telenora Branko Mitrović, Uniqa osiguranja Nela Belević i BI Consultinga Ratko Nikolić.

R. P.

Apelacioni sud ukinuo rješenje Privrednog u vezi sa namirenjem države u postupku protiv „Dakića“ PODGORICA – Privredni sud će ponovo odlučivati o prigovoru advokatske kancelarije ,,Prelević“ na odluku stečajnog upravnika Mladena Markovića da država kao razlučni povjerilac od bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ naplati 2,5 miliona eura, jer je Apelacioni sud ukinuo rješenje kojim je ovaj prigovor odbijen.

Riječ je o dijelu potraživanja Ministarstva finansija od ukupno 15,7 miliona eura po pravosnažnoj i izvršnoj presudi podgoričkog Osnovnog suda iz 2010. godine. Država je zbog tog potraživanja upisala zabilježbu na devet hiljada kvadrata zemljišta ,,Dakića“, pa je stekla status razlučnog povjerioca, odnosno pravo odvojenog namirenja, navedeno je u odluci Markovića.

Iz kancelarije ,,Prelević“ u prigovoru tvrde da je pravo prioritetne naplate po izvršnoj presudi imalo 339 bivših radnika ,,Dakića“ koje zastupaju. Ukazali su da su zabilježbu presude u korist radnika upisali prije države, čija se zaloga odnosila samo na objekat koji je prodat u izvršnom postupku kompaniji ,,Čelebić“, ali ne i na zemljište ispod njega. Naveli su da je katastar po zahtjevu ,,Čelebića“ brišući teret sa objekta, greškom izbrisao terete i sa zemljišta, koje je godinu kasnije vratio, zajedno sa zabilježbom države koja je trebalo da bude izbrisana nakon prodaje objekta. Katastar je popravljajući grešku sve zabilježbe upisao istog dana bez jasnog redosljeda upisa. Advokatima je neshvatljivo, kako su naveli u prigovoru, istrajavanje države da naplati potraživanje, imajući u vidu da će prema odlukama Ustavnog suda biti u obavezi da izmiri cjelokupna dugovanja radnicima.

Sudija Blažo Jovanić je njihov prigovor ocijenio neosnovanim navodeći da je zabilježba po presudama u korist radnika upisana nakon što je država upisala svoju. Ukazuje da se shodno načelu jedinstva nepokretnosti, kada se upiše na objektu, zaloga obuhvata i zemljište ispod njega, odnosno cijelu nepokretnost.

-Iz činjenjice što Uprava za nekretnine 21.

Katastar greškom izbrisao zaloge, pa ih vratio bez tačnog redosljeda

ekonomije od 10,8 odsto PODGORICA - Svjetska banka (SB) povisila je, u novom izvještaju, prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 10,8 odsto. Statističari SB su u junu prognozirali ovogodišnji rast crnogorske privrede od 7,1 odsto.

SB je, u juče objavljenom izdanju Ekonomskog izvještaja za region, povisila i prognozu rasta crnogorske ekonomije za narednu godinu na 5,6 odsto, sa junskih 4,5 odsto.

SB predviđa da će crnogorska ekonomija u 2023. godini ojačati 4,8 odsto, dok je u junu prognozirala rast od 3,5 odsto.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru navodi se da se ekonomija, nakon duboke recesije prošle godine, oporavlja brže nego što je predviđeno projektovanom dvocifrenom stopom rasta ove godine.

-Sa napretkom u vakcinaciji i ukidanjem ograničenja, procjenjuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) rasti 10,8 odsto ove godine.

Rast je jači nego što se ranije procjenjivalo zbog bržeg oporavka turizma. Predviđa se da će prihodi od turizma biti na 75 odsto nivoa iz 2019 - navodi se u izvještaju SB. Oživljavanju turizma su, kako su rekli, pomogli vakcinacija, zdravstveni protokoli i otvorene granice.

Iz SB su podsjetili da je crnogorsku malu, otvorenu i od turizma zavisnu ekonomiju, jako pogodila

pandemija i da je pretrpjela najveći pad u Evropi od 15,3 odsto prošle godine, poništavajući višegodišnje smanjenje siromaštva.

-Velika emisija euroobveznica u decembru prošle godine je umanjila finansijske pritiske u ovoj, zajedno sa smanjenim fiskalnim deficitom. Ipak, pažljivo fiskalno upravljanje i dalje ostaje kritično dok se naziru neizvjesnosti - rekli su iz SB. Politička slika je, kako su ocijenili, složena, što se ogleda u visokoj političkoj polarizaciji, koja usporava proces reformi.

U SB predviđaju da će, pod pretpostavkom potpunog oporavka u turizmu u narednoj i 2023. godini, rast ostati snažan na 5,6 odsto, odnosno 4,8 odsto.

U SB smatraju da se treba pozabaviti izazovima upravljanja javnim ulaganjima, kako bi se osigurali jači ekonomski efekti.

Očekuje se da će javni dug pasti na 77 odsto BDP-a naredne godine i dalje na 70 odsto 2023, jer oko 500 miliona eura duga dospijeva za otplatu.

U SB smatraju da su izgledi okruženi višestrukim rizicima i da bi novi talas infekcija u Evropi mogao usporiti crnogorski ekonomski oporavak.

-Domaći rizici proističu iz oklijevanja u vakcinaciji, dok bi moguće nove mjere restrikcije mogle da odlože oporavak - poručili su iz SB. S. P.

Međunarodni sajam turizma u Francuskoj, NTO učestvuje na onlajn platformi

Advokat Prelević tvrdi da su prvi upisani radnici kao razlučni povjerioci, sudija Blažo Jovanić smatra da je prva upisana država, Apelacioni sud traži da se nesporno utvrdi redosljed upisa tereta 4. 2015. godine greškom izbrisala sve terete i redosljed upisa iz LN 4339, pa ih vratila zaključkom od 4. 6. 2016. godine ne vodeći računa o redosljedu upisa, ovdje podnosioci prigovora ne mogu zasnovati pravo na prioritetnu isplatu u odnosu na državu čije založno pravo je nesporno bilo upisano u listu nepokretnosti prije njihovog založnog prava - stoji u odluci Jovanića.

Drugačijeg mišljenja bio je sudija Apelacionog suda Ramo Striković, koji je Jovaniću vratio predmet na ponovni postupak. Smatra da je ostalo nerazjašnjeno da li država ima pravo prioritetnog namirenja u odnosu na ovih 339 bivših radnika. Ukazao je na neophodnost pribavljanja hronologije upisa

založnih prava kako bi se nesumnjivo utvrdilo ko je kada upisao zalogu. U odluci navodi da se iz lista nepokretnosti iz septembra 2017. godine vidi da su obje zabilježbe upisane 18. oktobra 2016. godine u različito vrijeme, dok se iz lista izdatog u junu ove godine vidi da je upis bio ovog dana, ali bez određenog vremena upisa.

- Utvrđenje navedene činjenice je od bitnog značaja budući da od vremena upisa založnih prava, a time i razlučnih prava, zavisi utvrđivanje i pravo prioriteta u namirenju.

S obzirom na izložene propuste, pobijano rješenje je valjalo ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno odlučivanje - stoji u M. Lk. odluci sudije Strikovića.

Todorović u Parizu PODGORICA - Nacionalna turistička organizacija, u okviru promotivnih aktivnosti na emitivnom tržištu Francuske, učestvuje putem virtuelne platforme na Međunarodnom sajmu turizma, IFTM Top Resa, koji se ove godine održava u hibridnom obliku u Parizu.

Sajam je, kako su naveli, okupio 34 hiljade profesionalaca iz 200 destinacija, a traje do petka.

– Tokom prva dva dana sajma predstavnici NTO-a su održali sastanke sa turoperatorima i predstavnicima medija iz Francuske i upoznali ih sa turističkom ponudom Crne

Gore i aktuelnim aranžmanima – naveli su iz NTO i u oficijelnom časopisu sajma IFTM Daily objavljen je članak o turističkoj ponudi Crne Gore.

Osim NTO, u onlajn izdanju sajma učestvuje i TO Budve.

Iz Air Montenegra su najavili da će direktor Predrag Todorović tokom trajanja sajma imati niz sastanaka sa potencijalnim partnerima, a posjetiće i crnogorsku ambasadu.

Todorović je, inače, sve dok nije dobio otkaz zbog krize sa pandemijom, radio u startapu CitizenPlane, specijalizovanom za prodaju sjedišta koje avio-kompanije nijesu uspjele da prodaju. Taj je startap nastao 2018. u okviru pariske kancelarije turoperatera Pro Sky, u kojoj je prethodno radio osam godina.

R. E.

Društvo

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

KAKO SE BIRAJU ,,NAJBOLJI“ KANDIDATI: Vijeće Filozofskog fakulteta treba da se izjasni o spornim prijedlozima komisija

Bolji im magistar od doktora nauka PODGORICA – Komisija Flozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je razmatrala šest prijava na konkurs za saradnika na programu Geografije, predložila je da se zaposli kandidat mr Ivan Mijanović, koji ima najslabije reference od svih ostalih prijavljenih, kazali su nezvanično sagovornici sa tog fakulteta.

NIKOLIĆ PROTIV VEĆINE

Nikolić se, međutim, nije saglasio da se predloži Mijanović, pa je u dopisu dekanici prof. dr Tatjani Novović i Vijeću fakulteta, obrazložio zašto smatra da to nije dobar potez. Pozvao se i na Zakon o visokom obrazovanju, koji se mora poštovati.

Na konkurs su se, osim Mijanovića, prijavili dr Banjak Dragoslav, dr Mičković Biljana, dr Veselin Luburić, mr Raičević Đoko, mr Manojlović Branka.

Nikolić je predložio da se angažuje dr Banjak Dragoslav.

Filozofski fakultet

Ističući da cijeni kandidate Mijanovića, Raičevića i Manojlović, prof. Nikolić je u dopisu dekanici naveo kako smatra da kandidate treba birati između onih troje koji imaju stepen doktora nauka.

- Prijedlog je utemeljen kroz Zakon o visokom obrazovanju – naveo je Nikolić.

Ostala dva člana komisije su, međutim, stava da je Mijanović najbolji, navodeći da je sposoban da sam napiše kvalitetan naučni rad, te da predmeti na kojima se planira angažovanje kandidata pripadaju fizičkoj geografiji,

Uvredljivi sadržaj i dalje van kontrole

Milomir Marić

Na to su ih upozorile crnogorske kolege iz Agencije za elektronske medije (AEM) i pokrenule proceduru za pokretanje odgovornosti tih emitera iz Srbije, jer je Savjet AEM sredinom prošlog mjeseca utvrdio da oni „nedvosmisleno i u kontinuitetu emituju sadržaje koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.“ U februaru prošle godine AEM je zabranila reemitovanje pojedinih sadržaja, koji se emituju u okviru programa TV Happy i

Naši sagovornici kažu da je sporna komisija za zapošljavanje kandidata na programu Geografije i prošle godine ,,mimo zakona uvela u nastavu saradnika koji na to nije imao pravo“.

- Radio je 12 godina i nije doktorirao, a na fakultetu se može samo do sedam godina – kaže sagovornik.

Treći član komisije bila je prof. Dragica Mijanović i ona je odbila da bude u tom tijelu zbog takvih odluka. Uvijek je imala izdvojeno mišljenje. Ove godine je umjesto nje imenovan prof. Nikolić koji je opet imao izdvojeno mišljenje...

- Jesenas je pomenuta komisija na konkursu za jedan predmet – Geologija, odbila doktora geoloških nauka koji ima zvanje dobijeno na UCG, a izabrala geografa iz Trebinja koji nema nikakvo naučno zvanje i čije reference nijesu ni blizu dr Slobodana Radusinovića koji je iz Nikšića i radi u Geološkom zavodu u Podgorici.

On je najavio sudski postupak zbog ovoga – kažu naši sagovornici.

Dodaju da UCG dozvoljava angažovanje iz Trebinja i pored toga što imamo naš kadar, koji je već ranije izvodio nastavu, i ima pozitivne ocjene, a na nekim fakultetima, poput Fakulteta dramskih umjetnosti nijesu dozvolili takvo angažovanje ,,zbog smanjenja troškova“.

NELOGIČNOSTI NA FILOLOŠKOM

a da ostalim kandidatima to nije uža naučna profilacija.

Naši sagovornici kažu da je Mijanović studirao 13 godina, program koji traje tri godine.

- Mijanović bi ubjedljivo bio posljednji kada bi se normalno pravila rang lista – kažu oni.

Ni Komisija koja je razmatrala prijave kandidata za studijski program Istorije nije bila jednoglasna. Profesori doktori Šerbo Rastoder, Marijan Premović su predložili da se angažuje prof. dr Vasilj Jovović, ali je prof. dr Nenad Perošević izdvojio mišljenje i

TV Pink M iz Srbije. Ta zabrana je trajala tri mjeseca zbog promovisanja mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, odlučio je Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM).

Ove godine su reagovali nakon emisije Ćirilica na Happy TV u kojoj se raspravljalo hoće li biti krvi u Crnoj Gori, neposredno prije protesta na Cetinju 4. i 5. septembra, zbog ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Predsjednica Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) Srbije Olivera Zekić i generalni sekretar tog tijela Milan Todorović posjetili su prošle nedjelje AEM, ali sudeći po saopštenju koje su poslali javnosti, nijesu donijeli odluku

predložio drugog kandidata za kog smatra da je bolji.

Naši sagovornici ukazuju da je Jovović trenutno vršilac dužnosti direktora Ekonomske škole u Nikšiću, te da neće moći da ima radnu knjižicu na obje ustanove.

Protiv njega je ranije Živko Andrijašević podnio tužbu zbog plagijata. Jovović je, međutim, kako su pisali mediji, odbacio te navode. Kazao je da je njegova doktorska disertacija ,,Srednjovjekovne istorijske teme u periodici na prostoru Crne Gore od 1835. do 1941. godine“ u potpunosti

Kako je Pobjeda ranije pisala, i na Filološkom fakultetu nedavno su zabilježene određene nelogičnosti prilikom odabira kandidata za zaposlenje.

Tamošnje Vijeće je odbacilo prijedlog komisije kojom predsjedava prof. dr Rajka Glušica (Ura) da se za saradnika na Odsjeku za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti izabere mr Ksenija Rakočević.

Na sjednici Vijeća, između ostalog, tada se govorilo da je u ovom slučaju komisija bila pristrasna zbog iste političke opredijeljenosti…

Vijeće je bilo izričito da treba da se izabere najbolji kandidat koji se prijavio na konkurs.

Predsjednica komisije koja je odlučivala o tim prijavama je prof. dr Rajka Glušica (Ura), koja je i predsjednica Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, a članice su Tatjana

Đurišić-Bečanović (Ura) i Ljiljana Pajović-Dujović.

Prema informacijama Pobjede, članovi Vijeća fakulteta nijesu imali potpune informacije o svim referencama prijavljenih kandidata.

- Ogromna većina je bila protiv odluke komisije. Smatralo se da je postojao kvalitetniji kandidat od Rakočević. Dr Marijana Terić je kvalitetnija – rekli su tada naši sagovornici.

Rakočević je, kako je kazao sagovornik Pobjede, doktorantkinja dekanice Tatjane Jovović.

Terić je doktorirala, a Rakočević je tek upisala doktorske studije.

Rakočević, kako su ranije pisali mediji, članica je GP Ura, a prošle godine je na svom Fejsbuk profilu napisala da izdanja Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju koristi za reciklažu kad joj prifali toalet papira.

Terić je, između ostalog, ranije radila kao saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju, od 2014. do 2020. godine.

N.Đ.

I ove godine neizvjesno otvaranje master studija na Visokoj medicinskoj školi u Beranama

Nakon sastanka regulatornih tijela za elektronske medije Srbije i Crne Gore i dalje bez odluka o televizijama koje šire govor mržnje

PODGORICA – Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije (REM) je probilo rok za odgovore i odluku oko kršenja standarda i govora mržnje na televizijama Happy TV, Pink M, Pink Plus i Pink iz Srbije, usmjerenim protiv Crne Gore.

I prošle godine angažovali kandidate bez naučnog zvanja

originalna i da nije plagijat, te da je prošla sve provjere.

Vijeće fakulteta treba da se izjasni o prijedlogu komisije. Članovi ove komisije su doc. dr Dragan Burić, prof. dr Miroslav Doderović i prof. dr Gojko Nikolić.

7

o gorućem problemu – kršenju standarda propisanih Konvencijom o prekograničnoj televiziji od strane Happy TV, Pink M, Pink Plus i Pink iz Srbije.

U saopštenju se navodi da je na sastanku apostrofiran značaj institucionalne nezavisnosti regulatora i naglašena njihova ulogu u demokratskom društvu.

Nije saopšteno da li su razgovarali i što su odlučili povodom zahtjeva da se REM odredi prema širenju govora mržnje.

Ranije je Savjet AEM utvrdio da se na televizijama Happy TV, Pink M, Pink Plus i Pink učestalim emitovanjem (posebno uočenim u periodu avgust – septembar 2021), u okviru sadržaja različitih formi i žanrova, koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti.

- Uvažavajući da se radi o pitanju od javnog interesa, odnosno kršenju standarda propisanih navedenim međunarodnim dokumentima, SAEM je pozvao Regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme neophodne radnje u cilju njihovog otklanjanja u roku od 15 dana - naveli su ranije u saopštenju Savjeta AEM. Od tada je prošlo naznačeno vrijeme ali se nije dogodilo ništa.

K. J.

Studenti najavljuju protest PODGORICA – Studenti Visoke medicinske škole u Beranama vjerovatno će organizovati protest ispred Medicinskog fakulteta u Podgorici ukoliko im se ove godine ne omogući da upišu dvogodišnje master studije.

Oni su kazali za Pobjedu da će se u tom slučaju iskazati revolt protiv bivše uprave koja nije na vrijeme završila posao kada je trebalo akreditovati ove studije – 2017. godine.

- Nećemo organizovati protest protiv sadašnje uprave na čelu sa divnim dekanom Medicinskog Miodragom Radunovićem koji je mnogo pomogao našem fakultetu, već protiv prethodnog dekana koji je Visoku medicinsku školu doveo u ovo stanje kakvo je sada – rekli su oni, misleći na prof. dr Gorana Nikolića.

Počinju, kako kažu, sumnjati da ranije nije obavljena akreditacija studijskog programa, zbog tadašnjeg sukoba Vlade Crne Gore sa rektorkom Radmilom Vojvodić.

- Počinjemo vjerovati da bi sve bilo bolje da je to ostalo tako kako je bivša rektorka govorila. Odgovornost pripisujemo prethodnom rukovodstvu.

Nikolić je narušio ugled našoj ustanovi – rekli su studenti.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta su im

Visoka medicinska škola u Beranama

kazali da su dobili zahtjev za licenciranje nedavno, 29. septembra i da moraju ispoštovati zakonsku proceduru, ali da će raditi sve po hitnom postupku.

- U odnosu na najavu radikalizacije smatramo ih legitimnim u svakom demokratskom društvu, bilo da se iskazuju kroz proteste ili medije – rekli su im iz resora Vesne Bratić.

Sa Univerziteta Crne Gore kazali su za Pobjedu da će za ovaj program raspisati konkurs za 15 dana ,,ako drugi završe preostali posao“.

Prorektor za nastavu Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin Mićanović kazao je za Pobjedu da je proces akreditacije primijenjenog master programa na Visokoj medicinskoj školi u Beranama i Fizioterapiji u Igalu završen.

U procesu je, kaže on, dobijan-

je licence Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Kada se to završi, slijedi sjednica Vlade i objavljivanje odluke u Službenom listu.

- Kada se ispune ovi uslovi, tek tada možemo raspisati konkurs. Na proces dobijanja licence ne možemo da utičemo, ali ukoliko se taj proces završi u narednih 15 dana UCG će raspisati konkurs – rekao je Mićanović.

Studenti su u martu ove godine zatražili od nadležnih da riješe propust što ranije nijesu akreditovane studije. Negodovali su što njihov program 2017. godine nije akreditovan po modelu 3+2 (osnovne i master studije), već je regulisana samo bečelor diploma. Kazali su da se osjećaju prevarenima, jer im je tada bilo obećano da će moći da upišu master studije.

N.Đ.

8

Društvo

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

U Crnoj Gori juče preminulo 11 osoba, otkrivena 352 nova slučaja korona virusa

Oktobar već odnio 42 života PODGORICA - Jedanaest pacijenata je preminulo od posljedica korona virusa tokom jučerašnjeg dana, a laboratorije su otkrile 352 nova slučaja od uzetih 2.774 uzorka, podaci su Instituta za javno zdravlje (IJZ). Ovim je udio novo-

pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih iznosio 12,58 odsto.

Prijavljen je oporavak kod 576 pacijenata.

Visoka smrtnost

Ovim se broj umrlih u oktobru popeo na 42 za samo šest dana. U septembru je

Istraživanje Unije slobodnih sindikata povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Na granici siromaštva živi 23,6 odsto građana

Svaki peti ispitanik kazao da ne koristi godišnji odmor

PODGORICA – Preko polovina zaposlenih ima nesigurne oblike ugovora o radu, dvije petine ispitanika radi na određeno vrijeme, a na granici siromaštva živi 23,6 odsto građana – rezultati su istraživanja Unije slobodnih sindikata Crne Gore, rađenim pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije rada.

Istraživanje je objavila Unija slobodnih sindikata povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

- Gotovo 41 odsto ispitanika izjavilo je da im se zarada ne uvećava po osnovu ostvarenog prekovremenog rada, dok svaki peti ispitanik ističe da ne koristi godišnji odmor pri čemu njih gotovo 14 odsto ne koristi ni pripadajući sedmični odmor. Oko 14 odsto ispitanika istaklo je da su prinuđeni da rade dopunski posao radi obezbjeđivanja egzistencije, od čega samo njih 17,5 odsto ima potpisan ugovor o dopunskom radu. Trećina ispitanika planira ili je već preduzela konkretne aktivnosti po pitanju odlaska iz Crne Gore. Kao najfrekventniji odgovor, kada su u pitanju razlozi za odlazak iz Crne Gore, ubjedljivo se navodi adekvatna zarada, dok su na drugom mjestu bolji uslovi rada - saopštili su iz USS.

Plata i Potrošačka korPa

Podsjećaju da cijena rada u Crnoj Gori se od 2007. godine do danas povećala za svega pet eura (sa 55 na 60,3 eura).

- Minimalna zarada u Crnoj Gori, od 1. oktobra tekuće godine, iznosi 250 eura, a minimalna potrošačka korpa oko 650 eura (pri čemu su iz iste izostavljeni troškovi stanova-

nja) – podaci su istraživanja.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje registrovano je ukupno 55.000 nezaposlenih lica.

Oko 40.000 lica radi na crno.

U prosjeku, zaposleni u Crnoj Gori rade 44,5 sati sedmično pri čemu većina njih nije uopšte ili je samo djelimično isplaćena za taj rad.

- Na granici siromaštva živi 23,6 odsto građana - ističe se u istraživanju.

od posljedica korona virusa preminulo 187, a u avgustu stotinu pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 5.676.

Na osnovu ovih podataka se

može zaključiti da iako pada broj zaraženih i aktivnih slučajeva, broj preminulih i dalje drži Crnu Goru na visokom mjestu u globalnoj statistici. Na svijetu je peta prema broju umrlih u odnosu na broj stanovnika, a u Evropi zauzima četvrto mjesto, poslije Bosne i Hercegovine, Sjeverne

Podaci

Juče je najviše novih slučajeva otkriveno u Podgorici 153, slijede: Bar sa 24, Bijelo Polje 23, Nikšić 18, Pljevlja 18, Kotor 16, Cetinje 14, Herceg Novi 13,

ALARMANTNO: Negativan prirodni priraštaj veći šest i po puta u odnosu

Za sedam mjesec više umrlih nego

PODGORICA – Negativni prirodni priraštaj u Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima Monstata, je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na cjelokupnu 2020. godinu porastao za više od 660 posto, odnosno preko šest i po puta u odnosu na kraj prethodne godine.

U 2020. godini Crna Gora je prvi put, od kada se vodi statistika, zabilježila negativan prirodni priraštaj, što znači da je tokom posmatranog perioda u zemlji umrlo više ljudi nego što je rođeno. Taj broj je iznosio -196. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine ta razlika je narasla za gotovo 662 procenta i iznosi minus 1.297.

crna statistika

Kako je ovdje riječ o preliminarnim podacima iz mjesečnih statističkih biltena koje priprema Monstat, a kako i sami navode u biltenu, zapra-

Ove godine je za sedam mjeseci umrlo 1.373 više osoba nego prošle za isti period

vo je moguće da brojka umrlih bude i povećana zbog naknadnog upisa u matične registre, koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ova crna statistika posebno je

socijalni dijalog

Istraživanje je pokazalo da je prisutna antisindikalna diskriminacija i da je nepovjerenje građana u institucije sistema je očigledno i zabrinjavajuće.

- Sistem odgovornosti na svim nivoima izostaje. Svi ovi podaci karakterišu državu koja pretenduje da postane prva naredna punopravna članica Evropske unije, pa se postavlja pitanje koliko smo blizu ili pak daleko od tog cilja – smatraju u USS. Oni su istakli da su zaštita dostojanstva profesije, zaštita ličnog dostojanstva, obezbjeđivanje dostojanstvenih uslova rada i dostojanstvenih zarada prioritetne teme kojima bi donosioci odluka trebalo da se bave.

- Krajnje je vrijeme da socijalne teme zauzmu dominantno mjesto u javnom diskursu – nagalšava USS. Pozvali su donosioce odluka i političke stranke u Crnoj Gori da, umjesto produbljivanja razlika po svim osnovama, počnu da se bave stvaranjem jednakih mogućnosti, smanjenjem jaza između bogatih i siromašnih, jačanjem institucija sistema, uvođenjem odgovornosti na svim nivoima, otvaranjem novih radnih mjesta, te održivim rastom i razvojem. n.k.

Makedonije i Mađarske.

Kada je u pitanju broj novozaraženih prema broju stanovnika, Crna Gora zauzima prvo mjesto u Evropi, a druga je na svjetskoj rang listi, nakon Sejšela.

Tivat 13, Danilovgrad 12, Berane 8, Budva 8, Kolašin 6, Ulcinj 6, Žabljak 5, Plužine 4, Rožaje 3, Andrijevica 2, Plav 2, Tuzi 2, Mojkovac 1, Šavnik 1.

Pacijenti koji su preminuli od posljedica korone su iz Podgorice (6), Nikšića (2), Pljevalja (2) i Danilovgrada (1).

Među preminulima najmlađi je imao 40, a najstariji 86 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.965. r.d.

Negativan prirodni priraštaj u 20 opština

zabrinjavajuća kada se brojke uporede sa prosječnim vrijednostima iz prethodnih godina.

Kada smo prošle godine, prvi put u istoriji, zabilježili negativan prirodni priraštaj, ali

isto tako i prebacili prvi put broj umrlih u jednoj godini na preko 7.000, razlika u odnosu na prosječan broj smrti tokom prethodnih pet godina, prije pandemije, od 2015. do 2019.

Društvo

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

9

s.v.

Nakon natpisa u medijima i širenja informacija na društvenim mrežama da je jedno dijete izgubilo svijest zbog nošenja maske u školi, Pobjeda konsultovala stručnjake

Nošenje maski može samo da zaštiti djecu

u na prošlu godinu

ci 1.297 o rođenih U 2020. godini Crna Gora je prvi put, od kada se vodi statistika, zabilježila negativan prirodni priraštaj, što znači da je tokom posmatranog perioda u zemlji umrlo više ljudi nego što je rođeno. Taj broj je iznosio -196. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine ta razlika je narasla za gotovo 662 procenta i iznosi minus 1.297 godine, poklapala se gotovo u cifru sa prijavljenim smrtnim slučajevima od posljedica infekcije korona virusom.

Prema podacima za prvih sedam mjeseci 2021. godine, to sada nije slučaj. Kada se uzmu u obzir prosječne vrijednosti za gore pomenuti period od pet godina prije pandemije, ove godine je za sedam mjeseci umrlo 1.403 više osoba. Čak i u direktnom poređenju istog perioda ( januar – jul) sa prethodnom godinom, ta razlika iznosi 1.373 osobe.

Ako je prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravlje u tom periodu, od januara do kraja jula ove godine, od posljedica infekcije korona virusom preminulo 948 osoba, dobija se razlika između 425 i 455 smrtnih slučajeva koji se ne mogu objasniti epidemijom.

Da li uzrok odstupanja od prosjeka od nekih 12 procenata, kada se od ukupnog uvećanja smrti od 37 procenata oduzmu potvrđene smrti od infekcije kovidom-19, leži u neprijavljivanju svih smrtnih slučajeva izazvanih korona virusom, da li se radi o neotkrivenim slučajevima, da li je riječ o posljedicama takozvanog sindroma produženog kovida ili o op-

Ono što još više zabrinjava je velika vjerovatnoća da su članovi Vlade ove podatke prvi put vidjeli jutros u klipingu medija, upravo u ovom tekstu. Ako to nije slučaj, tim gore jer od predstavnika države o ovom problemu dosad nijesmo čuli ni riječi

terećenosti zdravstvenog sistema usljed čega su stradali pacijenti od drugih bolesti, ili nečega četvrtog, ne znamo.

OdgOvOri

Odgovore na ova pitanja, na alarmantne podatke, kao i objašnjenje o čemu se radi, hitno moraju da daju nadležne institucije države Crne Gore, ali i akademska zajednica, prije svega Crnogorska akademija nauka i Univerzitet Crne Gore.

Tim prije jer su projekcije, na osnovu dostupnih podataka i statističkih modela, još više zabrinjavajuće i govore da bi kraj godine Crna Gora mogla dočekati sa negativnim prirodnim priraštajem od preko 2.000.

Takođe, ono što još više zabrinjava je velika vjerovatnoća da su članovi Vlade ove podatke prvi put vidjeli jutros u klipingu medija, upravo u ovom tekstu. Ako to nije slučaj, tim gore jer od predstavnika države o ovom problemu dosad nijesmo čuli ni riječi.

Osim alarmantnih podataka o ogromnom povećanju broja smrtnih slučajeva u Crnoj Gori tokom prvih sedam mjeseci, a vrijedi podsjetiti da smo samo u avgustu i septembru imali oko 300 smrti od korona virusa koji nijesu ušli u ovu statistiku, i broj novorođene djece odstupa od prosjeka iz petogodišnjeg perioda prije pandemije.

Tako je za prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na prosjek ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, broj rođene djece u Crnoj Gori manji za 415, a u odnosu na isti period prethodne godine za 189.

Od januara do jula ove godine negativan prirodni priraštaj je zabilježen u čak 20 crnogorskih opština, dok je broj novorođenih u odnosu na preminule veći jedino u Podgorici, Budvi, Tuzima i Rožajama. d.M.

PODGORICA - Nošenje maski za djecu od dvije i više godina je potpuno bezopasno i ona ih mogu nostiti duži vremenski period poput školskog dana ili za vrijeme čuvanja djece u školi prije i nakon završetka časova, kazali su Pobjedi stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).

dijagnOza bez ljekara

U pojedinim medijima i na društvenim mrežama se protekla dva dana proširila informacija da je jedna učenica osnovne škole izgubila svijest zbog toga što je nosila masku.

To su roditeljima kazala djeca koja su svjedočila tome ili su čula od drugih učenika. Pojedini roditelji su reagovali putem društvenih mreža i objavili ime škole i djevojčice, dajući uz to informaciju i dijagnozu da joj je pozlilo zbog maske. Informacije su dalje dijeljene i izazvale zabrinutost i komentare o tome da su maske opasne za djecu. U svemu tome nije učestvovao nijedan ljekar.

Na pitanja Pobjede upućena školi u kojoj se to dogodilo, da li je tačna informacija i ko je uspostavio tu dijagnozu, odgovoreno je da to nije povtrdio nijedan ljekar.

Ljekari IJZCG su Pobjedi kazali da nošenje maske ne utiče na

Nošenje maske ne utiče na normalan razvoj pluća djeteta

normalan razvoj pluća djeteta.

- To je zato što maska omogućava da kiseonik struji kroz masku i oko nje, a blokira raspršivanje pljuvačke i respiratornih kapljica koje mogu sadržavati virus, te sprečava nastajanje, ne samo kovid-19, već i drugih respiratornih virusa, odnosno štite od osoba koje mogu imati virus, ali ne pokazuju simptome i koji bi mogli doći na udaljenost od 30 metara koliko respiratorne kapljice mogu preći kada osobe kijaju ili kašlju ili viču/glasno pričaju

– objasnili su iz IJZCG. Ponovljeno je da uz održavanje fizičke distance i redovno pranje ruku, maske na licu pomažu u sprečavanju širenja SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje kovid-19.

PrePOrUke

Nošenje maski je naročito važno za djecu školskog uzrasta obzirom da još nisu usvojene preporuke za vakcinaciju u ovom uzrastu.

Djeca treba da slijede iste principe kao i odrasli za noše-

nje maski. To uključuje čišćenje ruku najmanje 20 sekundi ako trljaju ruke sredstvima na bazi alkohola ili najmanje 40 sekundi ako se koriste sapun i voda, prije stavljanja maske.

Maska treba da bude odgovarajuće veličine da pokrije nos, usta i bradu. Djecu treba naučiti kako pravilno da nose masku, uključujući i to da ne dodiruju prednji dio maske i da je ne povlače ispod brade ili u usta. Masku trebaju čuvati u kesici ili posudi, a nikako je ne dijeliti sa drugima.

Sl.r.

Veliko interesovanje građana za treću dozu protiv korona virusa, iz IJZ kažu da period od dva mjeseca za dodatnu dozu ostaje za najosjetljivije kategorije

Za samo tri dana buster vakcinu primile 663 osobe PODGORICA – Za samo tri dana u Crnoj Gori trećom dozom protiv korona virusa vakcinisano čak 663 osoba, dok su od avgusta dodatnu dozu primile 84 osobe koje pripadaju ranjivim kategorijama– kazali su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje.

Ti pacijenti, oslabljenog imunog sistema treću buster dozu mogu da prime dva mjeseca nakon revakcinacije, ukoliko analiza na antitijela pokaže nezadovoljavajući serološki odgovor.

Ostali građani, koji žele da prime buster dozu, to mogu da učine ukoliko je prošlo pet mjeseci od imunizacije.

Preporuke za opštu populaciju donešene su 2. oktobra, a podaci o broju vakcinisanih su od 5. oktobra, što pokazuje da građani ,,shvataju važnost primanja dodatne doze vakcine i postupaju po preporukama stručnih tijela u našoj državi“.

OSjetljive kategOrije

Preporuka za treću dozu za najosjetljivije kategorije stanovništva koji najmanje dva mjeseca nakon druge doze nisu razvili antitjela donešena je 10. avgusta, a do sada je po preporuci ljekara analiza uzoraka urađena kod 167 osoba koje imaju veći rizik od teških formi korona virusa.

- Preporuka Nacionalnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG-a) je da se analiza antitijela u ovim slučajevima radi u referentnoj laboratoriji, a to je laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje – kazali su iz ove zdravstvene ustanove.

Na naše pitanje zašto se ne priznaje nalaz uzorka urađen u privatnim laboratorijama, iz Instituta kažu da se ova analiza

Za ranjive kategorije potreban test na antitijela

radi uz uput ljekara iz javnozdravstvenih ustanova čime se omogućava da se analiza radi u istoj laboratoriji i istom dijagnostičkom metodom.

- To daje mogućnost za buduće praćenje ovih lica koja će uvijek biti prioritet za vakcinaciju – rekli su iz Instituta za javno zdravlje.

OdlUka eMa

Odbor za medicinske proizvode za ljudsku upotrebu (CHIMP) Evropske agencije za ljekove (EMA) je prije par dana donio odluku da se treća doza vakcine protiv kovida-19 Fajzer ili Moderna može dati ljudima sa oslabljenim imunološkim sistemom, najmanje 28 dana nakon druge doze.

- Posljednje preporuke Evropske agencije za ljekove (EMA) potvrđuju ispravnost odluke o posebnom pristupu kod klinički posebno osjetljivih lica, koja je u Crnoj Gori donešena još ranije. Vrijeme nakon kojeg se

preporučuje treća doza kod ovih lica, prema preporukama u Crnoj Gori treba posmatrati i u konketstu vrsta vakcina koje se daju kod nas u odnosu na one za koje je EMA dala preporuku. S obzirom da se u Crnoj Gori primjenjuju vakcine proizvedene na različitim platformama i od strane više proizvođača, samim tim različit je pretpostavljeni period potreban za razvoj imunog odgovora nakon primovakcinacije – prokomentarisali su iz IJZCG ovu preporuku.

Institut je u subotu između ostalog preporučio da se osobama starijim od 60 godina kao treća doza preporučuje Fajzer vakcina zbog imunogenosti, a imajući u vidu inače očekivani slabiji imuni odgovor nakon vakcinacije kod ovih osoba.

Osobe mlađe od 60 godina, trećom dozom mogu se vakcinisati Fajzerom ili istom vrstom vakcine koju su prethodno primile, ukoliko je dostupna.

Sl.r.

10

Hronika

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

SDT dostavilo Višem sudu nove dokaze protiv odbjeglog biznismena i bivšeg viceguvernera CBCG za zloupotrebu službenog položaja

Uskoro kontrola dorađene optužnice protiv Velibora Miloševića i Duška Kneževića PODGORICA – Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dostavio je Višem sudu dopunjenu optužnicu protiv biznismena Duška Kneževića, nekadašnjeg viceguvernera Centralne banke Crne Gore Velibora Miloševića i još 10 osoba za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, pranje novca i utaju poreza kojim je država oštećena za višemilionski iznos.

Ovo je osma optužnica koju je Specijalno tužilastvo podiglo protiv odbjeglog Kneževića.

U ovom slučaju na optužnici je i Milošević jer je, prema stavu tužilaštva, uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro.

Milošević se našao na meti istražitelja nakon što je Kne-

Duško Knežević

žević početkom januara 2019. godine objavio snimak razgovora na osnovu kojega tvrdi da je Veliboru Miloševiću dao 100 hiljada eura.

Knežević je tada tvrdio da je

Velibor Milošević

snimak nastao 2015, nekoliko mjeseci prije nego što je Milošević podnio ostavku na mjesto viceguvernera za kontrolu bankarskog sistema. Milošević je sa funkcije zvanično oti-

šao u februaru 2016. na mjesto predsjednika borda direktora Univerzal banke, gdje je nakon hapšenja i pokretanja krivičnog postupka protiv njega dao ostavku i na tu poziciju.

Počelo suđenje optuženom za šverc 148 kilograma marihuane

Šezdeset sedmogodišnjak pristao da preveze drogu da bi vratio dugove PODGORICA – Nikšićanin Puniša Vojinović (67) je u podgoričkom Višem sudu priznao da je pokušao da prošvercuje 148,42 kilograma marihuane iz Crne Gore u Austriju, ističući da je ovu ,,poslovnu“ ponudu prihvatio kako bi vratio dugove, potvrdio je za Pobjedu advokat Sava Kostić.

Vojinović je, prema riječima advokata Kostića, imao fir-

mu koja se bavila dostavom hljeba do trenutka kada je MUP stavio zabranu na upotrebu vozila koje je koristio u ovom poslu.

-Blokadom firme optuženi Vojinović je izgubio mogućnost da zarađuje i vraća kredite koje je podigao, između ostalog, i za potrebe svog preduzeća – kazao je advokat Kostić.

On je pojasnio da Vojinović za svojih šezdeset sedam godina nikada nije osuđivan i da

Zaplijenjena droga

se život poigrao sa njim.

-Očekujem da će sud izreći blažu sankciju Vojinoviću s obzirom na to da je priznao krvično djelo i izrazio kajanje.

Kao olakšavajuću okolnost nadam se da će sud cijeniti i to što se radi o neosuđivanoj osobi i čovjeku starije životne dobi – kazao je advokat Kostić.

Prema navodima optužnice, Vojinović se tereti da je u periodu od 24. do 30. marta 2021. godine pristao na dogovor sa dvije za sada neidentifikovane osobe da iz Bara u austrijski grad Suben preveze 148,42 kilograma marihuane za nagradu od 10.000 eura.

Vojinović je 24. marta u Barskom polju, nedaleko od magacina Zetatransa u Baru, preuzeo dio obećane nagrade – 2.000 eura, a potom utovario marihuanu upakovanu u 53 PVC kese raspoređene u devet džakova, u svoje teretno vozilo ,,mercedes“ nikšićkih tabli.

Optuženi je drogu prvo prevezao i istovario svojoj kući u Nikšiću, da bi je 29. marta ponovo utovario u kamion sa kojim je narednog dana krenuo prema Austriji.

Posao transporta droge poremetili su carinici i policajci koji su na GP Ilino brdo, prilikom kontrole kamiona, pronašli marihuanu.

Vojinović je u istrazi priznao izvršenje krivičnog djela šverca droge i pojasnio da je na posao transporta marihuane pristao zbog teškog materijalnog stanja u kojem se nalazi.

On je ispričao da su mu u Baru, prilikom čekanja da se ocarini roba koju je prevezao iz Njemačke za kompaniju ,,Euro mix Zaljevo“, prišle dvije nepoznate osobe i i ponudile mu da preveze marihuane u Austriju, što je on prihvatio.

Istog dana je preuzeo marihuanu koja je zaplijenjena 30. marta na graničnom prelazu. B.R.

Pored Kneževića i Miloševića na optužnici su Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijato-

vić, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.

Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju koja je funkcionisala do 2017.

Uz pomoć članova kriminalne organizacije, podizani su krediti koje krajnji korisnici nijesu vraćali.

Krediti su pokrivani depozitima kojim je garantovalo njihovo vraćanje, a koje su položile kompanije u vlasništvu Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima.

Sve ovo je rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove, ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Knežević.

On je u više procesa označen kao organizator kriminalne grupe koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura. Do sada je protiv Kneževića i njegovih nekadašnjih bliskih saradnika, kao i zaposlenika u Atlas banci, potvrđeno šest optužnica, dok je jedna vraćena na dopunu istrage.

Za Kneževićem je raspisana međunarodna potjernica. B.R.

Službenici Direktorata za zaštitu i spašavanje nakon četiri dana bezbjedno završili operaciju

Iz korita rijeke Tare uklonjena avio bomba PODGORICA - Službenici Direktorata za zaštitu i spašavanje – Direkcije za operativne poslove, 4. oktobra 2021. godine, uklonili su upaljač i buster (pojačnik) na avio bombi koja je pronađena u koritu rijeke Tare.

Iz MUP-a su naglasili da je zbog stanja u kome se nalazio upaljač bilo veoma rizično pomjerati avio bombu, te se moralo pristupiti „razoružavanju bombe na licu mjesta“.

-Nakon uklanjanja upaljača i bustera, isti su uništeni kontrolisanom eksplozijom u neposrednoj blizini mjesta pronalaska. Bomba je nakon vađenja upaljača transportovana na privremeno skladištenje – saopšteno je iz MUP-a.

Pojasnili su da je Direktorat za zaštitu i spašavanje preko OKC 112 obaviješten da su radnici kineske firme CRBC,

koji su angažovani na uređenju korita rijeke Tare, za potrebe izgradnje autoputa, pronašli avio bombu GP 1.000-lb Mk-1 (težine 1.000 libri – 453 kg, koja ima eksplozivno punjenje od 378 libri – 172 kg).

-Terenski dio ove veoma kompleksne operacije trajao je četiri radna dana (izuzimanje mjera i ostalih podataka za identifikaciju, izrada zaklona za zaštitu okoline u slučaju nekontrolisane eksplozije, pripreme na odvijanju upaljača, uklanjanje upaljača i bustera i njihovo uništavanje, kao i transport avio bombe) – navodi se u saopštenju.

Dodaju da su aktivnost uklanjanja upaljača i vađenja bustera iz avio bombe neposredno realizovali službenici odsjeka za NUS Vladan Burić i Milovan Joksimović, a da su pomogli radnici kompanije DOO Keker – Kolašin i CRBC. C.H.

Crnogorska i turska policija zajedno u suočavanju sa najsloženijim bezbjednosnim prijetnjama

Brđanin: Spremni da izgrađujemo bezbjedniji ambijent

PODGORICA – Crnogorska policija je spremna da kroz dalju operativnu saradnju sa turskom policijom učestvuje u otklanjanju zajedničkih prijetnji i izgradnji bezbjednijeg ambijenta za život naših građana, poručio je direktor Uprave policije Zoran Brđanin na sastanku sa generalnim direktorom Nacionalne policije Republike Turske Mehmetom Aktašem.

Delegacija Uprave policije Crne Gore, na čelu sa Brđaninom,

boravi u posjeti Nacionalnoj policiji Republike Turske.

Prvi čovjek crnogorske policije susreo se sa Aktašem sa kojim je razmijenio pozitivne utiske o saradnji policija u oblastima od zajedničkog interesa dvije zemlje.

Ocijenivši pozitivan trend saradnjem, Brđanin i Aktaš saglasili su se da će se partnerski odnosi i u narednom periodu dodatno produbljivati u zajedničkom suprotstavljanju transnacionalnom organizovanom kriminalu.

Apostrofirana je dosadašnja uspješna razmjena iskustava i praksi specijalnih policija Crne Gore i Republike Turske i istaknut je zavidan stepen obučenosti i osposobljenosti pripadnika crnogorske policije da se suoče sa najsloženijim bezbjednosnim zadacima.

Borba protiv organizovanog kriminala u svim svojim pojavnim oblicima ne može se ograničiti samo na djelovanje u nacionalnim okvirima, već iziskuje zajednički od-

Zoran Brđanin u posjeti nacionalnoj policiji Turske

govor bezbjednosnih službi na regionalnom i međunarodnom nivou, te su se u tom

kontekstu Brđanin i Aktaš saglasili oko formiranja zajedničkih timova za sprovo-

đenje istraga u cilju efikasnijeg suočavanja sa ovim oblicima kriminala.

Aktaš je izrazio posebnu zahvalnost crnogorskim kolegama na pruženoj podršci Republici Turskoj u borbi protiv terorizma, te je stoga još jednom potvrdio spremnost turske Nacionalne policije da putem različitih oblika saradnje, uključujući i donacije i edukaciju, pruži podršku unapređenju kapaciteta crnogorske policije.

C. H.

Hronika

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Danska izručila optuženog za članstvo u kriminalnoj organizaciji bivšeg direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića

Boljeviću određen pritvor do 30 dana PODGORICA – Danske vlasti su juče Crnoj Gori izručile Aleksandra Boljevića protiv kojeg se vodi krivični postupak za članstvo u kriminalnoj organizaciji bivšeg direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i krivično djelo iznuda, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.

Boljević je direktno sproveden u podgorički Viši sud gdje mu je vanraspravno vijeće, kojim predsjedavao Boris Savić, odredilo pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva.

Tužilaštvo Kraljevine Danske je nakon ocjene dokaza protiv Boljevića utvrdilo da su ispunjeni svi uslovi za njegovo izručenje crnogorskim kolegama.

Boljević je uhapšen 31. maja, u Danskoj, po potjernici koju je dvadeset dana ranije za njim raspisala Crna Gora radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku u predmetu ,,Međa“.

Boljevićevo ime je jedno od deset na listi osumnjičenih za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni Morskog dobra.

Prvi na listi i sa statusom organizatora ove kriminalne organizacije je bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, koji se, prema tvrdnjama SDT-a, u prisvajanju vrijednih parcela „na pjeni od mora“ koristio pritiskom na podređene službenike u ovom državnom organu, ali i uslugama ljudi iz kriminalnog miljea.

Naime, istragom je utvrđeno da je Kovačević preko Sanje Popović angažovao njenog

11

Potvrđena optužnica državljaninu Srbije

Iz Crne Gore pokušao da prokrijumčari oko 45 kilograma droge BIJELO POLJE - Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu koju je podgilo protiv državljanina Srbije Dragana Milutinovića (27) iz Lazarevca, zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema navodima optužnice, okrivljeni je 27. marta ove godine, oko 11.30 časova, vozilom „BMW“(BG 2095 FK)

neovlašćeno, radi prodaje, prenosio iz Crne Gore u Srbiju 44.915 grama marihuane.

Droga je, kako se navodi, bila zapakovana u 86 pakovanja od pvc folije, koju su, na GP Dračenovac, ovlašćena službena lica Uprave policije – Regionalnog centra granične policije – stanice granične policije, prilikom pregleda vozila, pronašla u dva bunkera napravljena ispod predB. Č. njih sjedišta.

Pretres na dvije lokacije u Podgorici

Policija zaplijenila oružje i municiju Istražni zatvor

brata od strica Aleksandra Boljevića, da za određeni novčani iznos prinudi drugog suvlasnika kuće u Bogišićima da mu proda svoj dio za iznos koji je ispod realne vrijednosti.

Vrijednost vile koju je Kovačević želio da prisvoji u potpunosti, sa zemljištem u zoni Morskog dobra, procijenjena je na 690.000 eura.

Specijalno državno tužilaštvo je, pored Kovačevića i Boljevića, kao pripadnike ove kriminalne organizacije označilo Anu Lakićević-Grdinić, Veselina Tomaševića, Krsta Pavićevića, Gorana Tufegdžića, Danila Jovanovića, Danka Kovačevića, Sanju Popović i podgoričku kompaniju ,,Geo&Arh“.

Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja, zloupo-

trebu službenog položaja u privrednom poslovanju, iznudu, iznudu putem pomaganja, protivpravno zauzimanje zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaja poreza i doprinosa.

Kovačević je uhapšen u decembru prošle godine, kada je Specijalno državno tužilaštvo okončalo izviđaj po prijavi Aleksandra Gazivode, koji je izgubio pravnu bitku sa bivšim direktorom Uprave za nekretnine oko suvlasničkog dijela vrijedne nekretnine u Tivtu.

Tada je uhapšena i načelnica tivatskog katastra Ana Lakićević-Grdinić, koja je u istrazi priznala da je po nalogu Kovačevića vršila upis i promjenu podataka u katastarskom operatu na nepokretnostima

bez validnog pravnog osnova i donosila nezakonita rješenja o upisu nelegalno sagrađenog objekta, na osnovu lažnih elaborata.

Takođe, po nalogu Kovačevića, prikrivala je činjenice i podatke upisa nelegalnog objekta koji se vode kod Uprave za nekretnine PJ Tivat, ne obavještavajući vlasnika nepokretnosti o izvršenim promjenama i postupcima koji se vode.

Nastavak istrage nezakonitog poslovanja bivšeg direktora Uprave za nekretnine SDT je dovelo do razotkrivanja malverzacija oko prisvajanja državne imovine u kojima su učestvovali bivši i sadašnji direktori Morskog dobra, kao i članovi Upravnog odbora ovog javnog preduzeća. B.R.

PODGORICA - Službenici Uprave policije u Podgorici su, u sklopu pojačanih kontrola, pretresli dvije lokacije i od dvije osobe oduzeli više komada oružja i municije.

Pretresom prostorija koje koristi Đ. S. (49) policija je pronašla lovačku pušku „bereta“ sa redenikom u kome se nalazilo 25 patrona cal. 12, pušku „zastava arms“ sa optikom, pištolj „canik“ cal. 9x19, startni pištolj, 235 komada municije i 141 patron za lovačku pušku.

Pretresom prostorija koje koristi Đ. Dž. (77) pronađen je lovački karabin sa 20 komada municije.

-Ove dvije osobe će biti procesuirane shodno Zakonu o oružju, a oduzeto oružje biće predmet daljih kontrola u okviru nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – saopšteno je iz policije.

C. H.

Oduzeto oružje i municija

Uprava prihoda i carina i policija spriječili krijumčarenje droge

Zaplijenjeno 280 kilograma marihuane

Izrečena presuda za pokušaj ubistva Rajka Bugarina u Budvi 2017. godine

Andrijaševiću dvije godine zbog napada nožem Istom presudom Željko Jablan osuđen je na desetomjesečnu kaznu zatvora zbog nasilničkog ponašanja prema Bugarinu, kojem je udarcima nanio teške tjelesne povrede

Zaplijenjena droga

PODGORICA - Službenici Uprave prihoda i carina, u koordinaciji sa Upravom policije, spriječili su krijumčarenje oko 280 kilograma marihuane.

Kako je saopšteno iz Uprave prihoda i carina, kamion sa cistijernom „MAN“, kojim je upravljao M. M. iz Sarajeva, podvrgnut je skenerskoj kontroli na carinskiom terminalu

i u prednjem dijelu cistijerne pronađen je improvizovani štek u kojem su pronađena 54 pakovanja marihuana, težine oko 280 kilograma.

- Osoba koja je upravljala vozilom uhapšena je po nalogu državnog tužioca Višeg državnog tužilaštva u Podgorici zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena priozvodnja, držanje i

stavljanje u promet opojnih droga – saopštili su iz Uprave prihoda i carina.

Dodaju da, u saradnji sa ostalim nadležnim službama, svakodnevno sprovode aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju svih vrsta krijumčarenja, sa posebnim fokusom na otkrivanju nelegalnog prometa akciznih proizvoda i prometa narkotika.

C.H.

PODGORICA – Božidar Andrijašević osuđen je danas u podgoričkom Višem sudu na dvije godine robije, zbog pokušaja ubistva Rajka Bugarina u budvanskom lokalu ,,Euforija“ 2017. godine.

Istom presudom Željko Jablan osuđen je na desetomjesečnu kaznu zatvora zbog nasilničkog ponašanja prema Bugarinu, kojem je udarcima nanio teške tjelesne povrede.

Presudu je izrekao sudija Vladimir Novović koji je optužene proglasio krivim jer je optuženi Andrijašević, 29. oktobra 2017. oko 16.30 časova, u ulaznom dijelu

budvanskog lokala „Euforija“ pokušao da ubije Bugarina.

Istom prilikom okrivljeni Jablan je, u istom lokalu i ispred njega, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio spokojstvo građana remeteći javni red i mir.

-Jablan je nakon verbalne rasprave u lokalu sa Bugarinom prišao njegovom stolu gdje je sjedio sa društvom a potom im je prišao i Andrijašević sa nožem u ruci.

Svađa je prerasla u guranje između Jablana i Bugarina, a dalju eskalaciju konflikta spriječio je prijatelj Bugarina koji ga je izveo ispred lokala – navodi se u kraktkom obrazloženju presude.

U nekom trenutku Bugarin je krenuo da se vrati u lokal ali ga je Andrijašević sačekao na ulaznim vratima i zadao mu više uboda i posjekotina nožem.

Andrijašević je Bugarina ubo u desnu stranu grudnog koša, u središnji dio grudnog koša, posjekao ga po čelu i prstu lijeve šake.

Bugarin je posle napada nožem uspio da izađe ispred lokala, ali nije uspio da izbjegne dalje napade optuženih.

-Za njim je izašao Jablan i udario ga stisnutom pesnicom u glavu i slomio mu više zuba.

Jablanu se ubrzo pridružio Andrijašević, pa su pesnicama i nogama izudarali Bugarina – navodi se u presudi.

Jablan je potegao i stolicu kako bi sa njom dodatno udario Bugarina. Međutim, u tom naumu, Jablan se zateturao i pao. Od pada on je nagnječio lijevo rame desne strane grudnog koša i zadobio oguljotine u predjelu desne šake i lijeve podlaktice.

B.R.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

HERCEG NOVI: Planovi vlasnika ,,Parka“, ,,Delfina“ i ,,Kumbora“

,,Carine“ će graditi hotele u Đenovićima i Kumboru Završena saradnja sa grupacijom Iberostar Krajem mjeseca ,,Carine“, kaže Čedo Popović, završavaju saradnju sa grupacijom Iberostar.

- Imali smo vrlo korektan odnos, ali vidjeli smo da to nije baš ono što smo očekivali. Saradnja završava krajem ovog mjeseca, maksimalno korektno smo se razišli, kao najbolji prijatelji, i možda nas opet negdje spoji posao i nastavimo saradnju kazao je Popović.

OTVOREN DO KRAJA MJESECA: Hotel „Park“

PLUŽINE

Duatlon Sutjeska – Piva 17. oktobra PLUŽINE – U okviru projekta ,,Turizam, Adrenalin i Rafting Avantura (T.A.R.A) “ 17. oktobra biće održan duatlon Sutjeska – Piva.

Iz lokalne uprave saopšteno je da je start trke u devet sati ispred hotela ,,Mladost“ na Tjentištu.

Trka uključuje vožnju bicikala i trčanje na području Nacionalnog parka Sutjeska i Parka prirode Piva, i to: vožnju bicikala od hotela ,,Mladost“ na Tjentištu do Prijevora, trčanje od Prijevora do Trnovačkog jezera i nazad, kao i vožnju bicikala od Prijevora do cilja kod hotela ,,Mladost“.

Učesnici trke neće prolaziti kroz Plužine, već će proći graničnim dijelom Parka prirode ,,Piva“ sa BiH (lokalitet Trnovačko jezero) koji predstavlja dio planinskog masiva BiočMaglić-Volujak.

Duatlon se organizuje uz podršku Evropske unije.

C.G.

Đenovićima a gradnja bi mogla početi na proljeće naredne godine. Čišćenje i priprema terena počeće čim dobiju saglasnost na idejno rješenje.

- U Đenovićima je u planu hotel sa pet zvjezdica. Lokacija se nalazi u blizini luksuznog rizorta Portonovi, tako da ćemo pratiti standarde koji su već uspostavljeni. U Kumboru planiramo 50 luksuznih soba, to će biti depadans već postojećem hotelu. Još nemamo idejno rješenje za hotel, čim to

Za početak igraće basket PLJEVLJA - Opština je adaptirala otvoreni sportski teren kod osnovne škole u Kominima čime su stvoreni uslovi za igranje basketa.

- Planirano je da se ovaj sportski teren dopuni novim sportskim mobilijarom – saopšterno je iz lokalne uprave.

Pomoć u adaptaciji pružila su lokalna preduzeća, prije svega DOO Grijanje i DOO Čistoća.

- Pored ovog terena, u 2021. godini obnovljen je teren

kod Doma Vojske, teren ,,Pavina njiva“, teren ,,Avdovina“, adaptirana je trim staza u parku Vodice koja je nasuta potrebnom količinom materijala za bezbjedno bavljenje sportskom rekracijom. Nastavljamo dalje sa obnovom otvorenih sportskih terena, što podrazumijeva da svako gradsko i prigradsko naselje dobije mjesto za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom – najavli su iz A.S. lokalne uprave.

DOBIĆE DODATNI MOBILIJAR: Uređen teren kod škole

U Đenovićima je u planu hotel sa pet zvjezdica. Lokacija se nalazi u blizini luksuznog rizorta Portonovi, tako da ćemo pratiti standarde koji su uspostavljeni. U Kumboru planiramo 50 luksuznih soba, to će biti depadans već postojećem hotelu HERCEG NOVI - Kompanija Carine, koja u svom vlasništvu ima tri hotela na hercegnovskoj rivijeri, planira izgradnju dva nova, u Đenovićima i Kumboru.

Vlasnik kompanije Čedo Popović objašnjava da će time biti značajno povećani smještajni kapaciteti a trenutno hoteli Park, Delfin i Kumbor raspolažu sa 715 soba.

Popović kaže da je završena izrada idejnog rješenja za hotel koji bi trebalo da se gradi u

PLJEVLJA: Uređen sportski teren u Kominima

Čedo Popović

završimo i glavni projekat počećemo i pripreme za gradnju - kazao je Popović.

Ističe i da je turistička sezona bila veoma uspješna, mnogo bolja nego što su očekivali.

- Zaista se desilo nešto što je pozitivno. Gosti su bili većinom iz regiona, ali i iz Ukrajine su činili 30 do 40 odsto gostiju u našim hotelima. Cijene smo

korigovali, bile su niže, ali je popunjenost bila na visokom nivou. Prvo smo otvorili Park, pa Kumbor, a zbog interesovanja i Delfin je radio skoro dva mjeseca – kaže Popović.

Početkom septembra vratili su se i stari gosti sa zapadnoevropskog tržišta.

– Riječ je o gostima iz Francuske i Njemačke koji su sada u hotelima Park i Kumbor.

Uspjeli smo da zadržimo ta tržišta, konstantno radimo i unapređujemo ponudu. To su gosti koji vole da imaju aktivan odmor i pored plaže, oni kupuju izlete – cjelodnevne ili poludnevne, koji su im dostupni odmah u brošurama kod turoperatora, u startu kada kupuju aranžman - kazao je Popović.

Hotel Delfin je zatvoren po završetku glavne turističke sezone, a hoteli Kumbor i Park će raditi do 20. odnosno do kraja oktobra. Ž.K.

TIVAT: Realizacija prekograničnog projekta

SMŠ „Mladost“ uređuje kuhinju TIVAT – Opština je započela adaptaciju kuhinje i instalaciji opreme u Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“. Rok za završetak radova je 60 dana, a njihova ukupna vrijednost iznosi 89.387 bez PDV-a.

Pored uređenja i opremanja kuhinje u SMŠ ,,Mladost“, Opština kao partnerska organizacija projekta, radiće na valorizaciji i promociji gastronomskog nasljeđa, putem organizovanja specijalizovanih obuka, umrežavanjem i promocijom novih turističkih proizvoda koji će biti proizve-

deni u okviru projekta. Jedan od tih proizvoda će biti staze gastronomskog nasljeđa i kuvar tradicionalnih recepata.

Radovi se izvode u sklopu projekta „EnhanCing Sustainable ToUrism Development through Culinary HeritAge- CUHaCHA“, koji se realizuje u okviru drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore za period 2014-2020. godine Ukupan budžet projekta je 710.946 evra, dok je iznos namijenjen Opštini 173.823 eura. S.K.

BAR: Opština pomaže saniranje posljedica avgustovskog požara

Maslinarima u Mrkojevićima 36.880 eura BAR - Opština je opredijelila je sredstva iz stalne budžetske rezerve za finansiranje otklanjanja posljedica požara u maslinjacima na području Mrkojevića koji se desio u avgustu.

Za tu namjenu izdvojeno je 36.880 eura.

-Opština na ovaj način želi da pomogne maslinarima i u skladu sa svojim mogućnostima nadoknadi im štetu za 243 stabla maslina koja su u potpunosti uništena u ovom požaru ali i ostala stabla koja su djelimično oštećena i za koja se očekuje da će se oporaviti u narednom period – saop-

šteno je iz lokalne uprave.

Opština Bar formirala je ranije Komisiju za procjenu štete nastale usljed ovog požara koja je imala zadatak da procijeni obim nastale štete, utvrdi broj stradalih stabala i stepen oštećenosti. Po izvještaju ove Komisije predsjed-

nik Opštine Dušan Raičević predložiće odluku o upotrebi sredstava stalne budžetske rezerve Skupštini opštine Bar. -Uzimajući u obzir da je maslinarstvo strateška grana poljoprivrede u Baru, kojom se na ovom prostoru bavi veliki broj građana, ali

243 stabla maslina izgorjela su u požaru koji se u Mrkojevićima dogodio u avgustu MASLINARI SE NADAJU I POMOĆI VLADE: Maslinjak nakon požara

i da je lokalna uprava u kontinuitetu pomagala i podržavala razvoj maslinarstva kroz različlite podsticajne mjere i subvencije iz lokalnog budžeta za maslinare, a kako Opština nema nadležnosti i obavezu da učestvuje u ovakvim sanaci-

jama, donijeta je posebna odluka da se i na ovaj način pruži podrška oštećenim maslinarima – pojasnili su iz lokalne uprave.

Opština će, najavljeno je, uputiti takav zahtjev i Vladi od koje maslinari takođe očekuju podršku.

V.K.V.

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Čelnik Pljevalja o spornom obrascu koji je objavljen na sajtu lokalne uprave

CEDIS

Golubović: Izjave o srpskoj nacionalnosti od 2006. studentima ovjeravaju sve opštine PLJEVLJA – Čelnik Pljevalja Igor Golubović ne vidi ništa sporno u objavljivanju obrasca ,,Izjavu o srpskoj nacionalnosti“ na sajtu Opštine.

- Izjave sa tim sadržajem ovjeravaju se u svim opštinama od 2006. godine, a daju ih studenti kako bi u Srbiji ostvarili pravo na besplatno školovanje – kazao je Golubović za Pobjedu.

Obrazac pod nazivom ,,Izjava o srpskoj nacionalnosti“ objavio je Sekretarijat za opštu upravu.

Osim njega sa sajta je moguće preuzeti formular o davanju saglasnosti za putovanje maloljetnog djeteta van granica, o kućnoj zajednici, zatim punomoćje, ovlašćenje za motorno vozilo… Golubović kaže da su ih učinili dostupnim onlajn, prije godinu i po, u vrijeme epidemije korona virusa kako bi se rad sa strankama sveo na što manju mjeru.

- Opština ne daje nikakvu izjavu, već samo ovjerava ono što je građanin izjavio – kazao je Golubović.

POLITIKANTSKE OBJAVE

Građanin koji daje izjavu o nacionalnosti upisuje ime i prezime, ime oca, jedinstveni matični broj te izjavljuje ,,pod moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću da je srpske nacionalnosti i da govori srpskim jezikom iako posjeduje državljanstvo Crne Gore“.

- Opština je, eventualno, mogla da ostavi prazna polja pa da građanin sam upiše da je ,,srpske nacionalnosti“ i da govori ,,srpski jezik“. No, s obzirom na to da takve izjave studenti-

Kotor

Igor Golubović

ma koji nijesu njeni državljani traži samo Srbija, i ne samo za studente iz Crne Gore već i za one koji dolaze iz drugih država, obrazac je ispunjen kako bismo olakšali našim građanima – naglasio je Golubović.

Sagovornik Pobjede ocjenjuje kako je izjava došla u žižu javnosti zbog ,,uskopolitikantskih namjera“ pojedinih ,,inspektora“ pa zato ne želi da komentariše negativne objave koje se na tu temu mogu pročitati na portalima.

- Ne komentarišem neozbiljne i politikantske objave – kazao je Golubović te poručio da će ,,obrazac ostati u istom obliku na sajtu dok je on predsjednik Opštine, zato što je to u interesu građana Pljevalja“.

KOLAŠIN, BIJELO POLJE

U Opštini Kolašin ne izdaju dokumenta koja sadrže izjašnjenje o nacionalnosti, niti imaju obrasce/formulare sa tom stavkom. No, kaže sekretarka za opštu upravu Nataša Šuković u lokalnoj upravi imaju pravo da ovjere „izjavu o nacionalnosti“ koja nema svoju formu obrasca niti pre-

IZJAVU TRAŽE STUDENTI KOJI SE ŠKOLUJU U SRBIJI: Obrazac na sajtu Opštine Pljevlja

Opština je, eventualno, mogla da ostavi prazna polja pa da građanin sam upiše da je ,,srpske nacionalnosti“ i da govori ,,srpski jezik“, ali to nije urađeno jer je takva izjava potrebna samo našim državljanima koji studiraju u Srbiji. Obrazac će ostati u istom obliku na sajtu dok sam ja predsjednik Opštine – kazao je Igor Golubović judicira o kojoj se nacionalnosti radi.

- Takav obrazac nije ni postojao, niti je dio opštinske „papirologije“ i dokumentacije. Ali, stranka na svoju odgovornost može dati izjavu da je određene nacionalnosti i mi njen zahtjev imamo pravo da je ovjerimo. Kao što na primjer ovjeravamo izjavu o kućnoj zajednici koju takođe stranka daje pod adekvatnom odgo-

vornošću - istakla je Šuković te dodaje kako ,,Sekretarijat ima službu ovjere kao što je imaju sud ili notari, za određene oblasti i odgovornosti“.

Iz Opštine Bijelo Polje Pobjedi je saopšteno da nemaju ,,niti na sajtu niti u pisarnici obrazac poput onog koji je objavila lokalna uprava u Pljevljima“ ali građanin može ovjeriti svoju izjavu pa i ako je riječ o nacionalnosti.

- Nikakve potvrde o nacionalnosti ne izdajemo. Niti imamo registre nacionalnosti građana. Opština izdaje samo izvod iz matičnog registra vjenčanih, a registre rođenih i umrlih vodi i izdaje MUP. Ali, ako neko sam piše izjavu i traži ovjeru uz ličnu kartu, mi je ovjerimo ali ne ulazimo u sadržaj izjave – pojasnili su iz lokalne uprave.

A.S.- Dr.D. – B.Č.

BIJELO POLJE: Opština uređuje saobraćajnu infrastrukturu

Aktivan portal e-porez

Na redu putevi u Vraneškoj dolini

KOTOR – Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije na sajtu Opštine uspostavio je portal „e-porez“ preko kojeg građani, pravna lica i preduzetnici imaju mogućnost uvida u rješenja poreza na nepokretnost i turističku taksu. Pristup portalu „e-porez“ imaju svi obveznici.

- Uskoro će biti moguća usluga elektronskog plaćanja utvrđenih poreskih obaveza. Planirano je takođe da od početka naredne godine bude omogućeno i elektronsko podnošenje godišnje poreske prijave za porez na nepokretnost, kao i mjesečne za prirez poreza na dohodak fizičkih lica – saopšteno je iz lokalne uprave.

Iv.K.

BIJELO POLJE – Lokalna uprava u ovoj godini značajnu pažnju usmjerila je na sanaciju puteva. Sekretar sekretarijata za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Duško Ružić kazao je za Pobjedu da su radili u desetak mjesnih zajednica.

- U toku je sanacija puteva u Bistrici i Lipnici. Nakon završetka radova u tim mjesnima zajednicama, radiće se u Vraneškoj dolini, u mjesnim zajednicama Zaton i Lozna, te nastaviti prema Koritskoj visoravni – kaže Ružić.

On podsjeća da su tokom

Duško Ružić

proljeća i ljeta sanirali putnu infrastrukturu u Dobrakovu, Kanjama, Sutivanu, Kukulja-

Asfaltirano svega 245 od 1.140 kilometara - Karakteristika saobraćajne infrastrukture u Bijelom Polju je razuđena mreža puteva. Dužina putne mreže iznosi više od 1.140 kilometara, od čega su lokalni putevi, ulice u gradu i naseljima, u dužini od 360 kilometara i 780 kilometara je nekategorisanih puteva. Asfaltnim zastorom prekriveno je svega 245 kilometara, dok su preostali makadamski putevi objasnio je Ružić.

ma, Gubavču, Potkrajcima, Njegnjevu i Rasovu, a ovih dana je mehanizacija u Bistrici.

Osim redovnog održavanja i nasipanja lokalnih puteva, mnoge dionice presvučene su novim asfaltnim slojem.

- Ukoliko potraje lijepo vrijeme, slični radovi planirani su i u preostalim mjesnim zajednicama – kazao je Ružić.

Naveo je da se godišnje iz

13

opštinskog budžeta izdvoji oko 400.000 eura za sanaciju i unapređenje putne mreže, ali da uvijek može bolje.

- Pogotovo što ima dosta makadamskog zastora, a loše vremenske prilike kao što su bile prošle godine, kiše, poplave i snijeg, zatim ,,zub“ vremena i nesavjesni koncesionari, često doprinose oštećenju lokalne putne mreže - istakao je Ružić. B.Č.

Radovi u 20 gradova PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju Bar: od 8 do 14 h Grabovik; od 8 do 16 h Godinje, Gornja i Donja Seoca i Raduš, Veliki Ostros, Arbneš i Ckla.

Budva: od 8 do 14 h dio Dositejeve ulice.

Berane: od 9 do 14:30 h dio naselje Donje Luge; od 09 do 15 h Budimlja, Mašte i dio sela Goražde.

Bijelo Polje: od 8 do 16 h Čokrlije, Rajkovići, Krstače, Mahala, Pavino Polje, Grubješići, Kičava, Bijeli Potok, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Bliškovo, Stožer, Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bogaz, Vlah, Boljanina, Zminac, Repetitor Kurilo, Gornja Lipnica, Drndari – Pape, Kruševo, Cerovo i Lozna; od 8:30 do 15 h Potoci; od 09 do 12 h Kradenik; od 12 do 15 h Ivanje – Marinkovići; od 15 do 18 h Ravna Rijeka.

Cetinje: od 8 do 16 h Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do. Danilovgrad: od 8 do 12 h Lakat i Iverak; od 08 do 13 h Glava Zete i Dobro Polje; od 08 do 15 h dio Studenog i Donjeg Zagarača, ,,Čelebić“.

Herceg Novi: od 8 do 15 h Bijela (zgrade iznad magistrale).

Kolašin: od 8 do 15 h Gornji Pažanj; od 9 do 15 h Smira; od 09 do 17 h Repetitor Zekova glava.

Kotor: od 9 do 11 h Dobrota (od Studentskog doma do zgrade Pionir); od 9 do 13 h Gornji Škaljari; od 9 do 17 h Grbalj (Lastva Grbaljska, Gude Polje, Bratešići, Gorovići, Kovačko Polje, Glavatske kućice, Čeren, Tršnjica, Višnjeva, Ukropci, Glavatičići, Kovači, Zagora, Krimovice, Platamuni, Trsteno).

Mojkovac: od 9 do 15 h Pobrsijevići.

Nikšić: od 8 do 13 h Dabovići, Povija, Ostrog, Norin, Stubički kraj, Jovan Do; od 8 do 15 h Dio Bjeloševine i dio Vraćenovića.

Petnjica: od 9 do 14:30 h Laze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabrika košulja Lavista, selo Godočelje; od 12:30 do 13:30 h Kompletno Područje Opštine Petnjica i Sela:Babino, Drgosava, Zagrađe i Dio sela Goražde; od 13:30 do 14:30 h Izvodi 10kV koji se napajaju iz TS 35/10kV Berane 4: (Petnjica, Polica (Goražde), Polieks i Trpezi) (do 30 minuta naizmenično - Opštine Petnjica i Berane) Plav: od 9 do 14 h Selo Babino Polje.

Pljevlja: od 9 do 15 h Puzići i Gusino Brdo.

Plužine: od 8 do 15 h dio Nedajna.

Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Seošnica. Šavnik: od 9 do 17 h Mljetičak.

Tuzi: od 9 do 16 h Gojčaj, Rokšped, Vuksanlekići, dio Sukuruća, Kodrabudan, Dreševići i Podhum.

Ulcinj: od 8 do 10 h Dio Pinješa kod Repetitora i naselje ispod groblja; od 8 do 14 h Dio naselja Kruče uvala. Žabljak: od 9 do 17 h Gradina.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

14

Svijet

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

I Stejt department reagovao na objavljivanje „Pandorinih papira“

Ograničiti tajnost of-šor poslovanja

VAŠINGTON - Američka vlada osnažila je napore da suzbije nezakonite finansijske transakcije između ostalog i ograničavanjem finansijske tajnosti of-šor poslovanja, saopštio je juče Stejt department, reagujući na objavljivanje „Pandorinih papira“.

Neimenovani portparol Stejt departmenta, u odgovoru na zahtjev Glasa Amerike, nije komentarisao pojedinačne slučaje-

ve pomenute u izvještaju, ali je naveo da je američki predsjednik Džozef Bajden posvećen većoj transparentnosti američkog i međunarodnih finansijskih sistema, između ostalog, „razotkrivanjem nezakonitih poreskih rajeva“, dok se „liderima koji kradu od svog naroda otežava da se kriju iza anonimnih of-šor kompanija“.

- Predsjednik Bajden je u junu izdao memorandum kojim se borba protiv korupcije označava kao jedan

od ključnih nacionalnih bezbjednosnih interesa. U odgovoru na memorandum, američka vlada je pojačala napore da suzbije nezakonite i netransparentne finansijske transakcije u SAD i u inostranstvu, između ostalog, smanjenjem finansijske tajnosti of-šora, snažnom implementacijom federalnog zakona kojim se od američkih kompanija zahtijeva da svoje stvarne vlasnike prijave Sekretarijatu za finansije, i kada je to potrebno,

identifikovanjem potrebe za novim reformama – naveli su iz Stejt departmenta

Francuski sindikati organizovali proteste zbog niskih primanja

Cijene rastu, plate ne mrdaju PARIZ - Francuski sindikati organizovali su proteste širom republike zbog malih plata, niskih socijalnih davanja i porasta cijena energije i prehrambenih proizvoda.

Protes sindikata dešava se u vrijeme kada francuska vlada nastavlja sa realizacijom programa reformi koji je prekinula zbog pandemije korona virusa.

Hiljade ljudi demonstrirale su u gradovima širom Francuske, upozoravajući predsjednika Emanuela Makrona da ne pokreće ponovo program reformi koji je obustavljen tokom pandemije i da ne mijenja sistem penzijskog osiguranja za nezaposlene, prenosi agencija Rojters.

Sa protesta u Parizu

Naučnici Benjamin List i Dejvid Makmilan dobitnici Nobela za hemiju

imaju ista primanja kao i prije pandemije, dok cijene naglo rastu.

Vođa sindikata „Radnička snaga“ Iv Vejrije ukazao je da je ovomjesečno povećanje minimalne zarade od 2,2 odsto samo nastavak prethodnog inflatornog talasa i pozvao udruženja poslodavaca da započnu pregovore o povećanju plata.

- Pitanje povećanja plata je hitno. Nedavni porast cijena gasa, struje, goriva i hrane

teško će pogoditi građane ove zime. Zato poručujemo vladi da nam je potrebno stvarno povećanje minimalne zarade - rekao je Vejrije.

Francuski ministri su u parlamentu stali u odbranu politike aktuelne centrističke vlade, navodeći da su mjere pomoći radnicima preduzete zbog pandemije korona virusa najveći program podrške francuskim radnicima u posljednjih nekoliko decenija.

Nobelovu nagradu za hemiju dodeljuje Švedska kraljevska akademija, a sastoji se od zlatne medalje i novčane nagrade u iznosu od 10 miliona švedskih kruna.

Laureati će podijeliti novčanu nagradu.

U ponedjeljak je Nobelov komitet dodijelio nagradu za dostignuća u fiziologiji ili medicini Amerikancima Dejvidu Džulijusu i Ardemu Pataputijanu za njihova otkrića o tome kako ljudsko tijelo percipira temperaturu i dodir.

Dan kasnije, u utorak, trojici naučnika dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku za, kako je navedeno, revolucionarni doprinos razumijevanju složenih fizičkih sistema.

Narednih dana biće dodijeljene i nagrade za izvanredan rad u oblastima književnosti, mira i ekonomije.

Počinju pregovori o tzv. „semafor koaliciji“

Šolc je, u kratkom saopštenju koje je izdao juče, napisao „sjutra kreće“.

SPD će danas započeti razgovore sa Zelenima i Slobodarskom partijom (FDP), sa kojima može formirati većinsku vladu.

- Građani su dali nalog SPD-u da uspostavi vladu, a na nama je da to realizujemo - naglasio je Šolc.

Olaf Šolc

Istakao je i da je riječ o napretku Njemačke, da nova vlada mora sprovesti ekonomsku i industrijsku modernizaciju zemlje i pojačano se boriti protiv klimatskih promjena.

- To je ono o čemu ćemo razgovarati - najavio je Šolc.

Razgovori će se održati 7. oktobra od 11 do 17 sati na berlinskom Sajmu, saopštila je Socijaldemokratska partija Njemačke.

Ukoliko ove tri stranke postignu dogovor, Njemačka će, nakon 16-godišnje vladavine Angele Merkel, ponovo dobiti vladu vođenu socijaldemokratama.

Antisemitski grafiti osvanuli na zgradama koncentracionog logora Aušvic

Jak zemljotres pogodio Japan

Napad na simbol najveće tragedije u istoriji čovječanstva

Razvili novi način za konstrukciju molekula STOKHOLM - Švedska kraljevska akademija nauka dodijelila je Nobelovu nagradu za hemiju Benjaminu Listu i Dejvidu Makmilanu za razvoj asimetrične organokatalize.

Benjamin List je rođen 1968. godine u Frankfurtu, a zapošljen je u njemačkom institutu „Maks Plank“, dok je Dejvid Makmilan rođen iste godine u Belšilu, u Velikoj Britaniji, a radi u na Univerzitetu Prinston u SAD. Kako se navodi u obrazloženju Švedske kraljevske akademije, Nobelova nagrada za hemiju je dodijeljena dvojici naučnika zbog toga što su razvili novi način za konstrukciju molekula – organokatalizu.

List i Makmilan su 2000. godine, u odvojenim istraživanjima, razvili treći tip katalize – asimetričnu organokatalizu, koja nadograđuje male organske molekule.

Najava kandidata SDP za njemačkog kancelara

BERLIN - Kandidat Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) za kancelara Olaf Šolc najavio je da danas počinju pregovori o formiranju „semafor koalicije“.

U trenutku kada ponovo pokrećemo socijalnu akciju, značajno je pokazati da postoji ogorčenje i bijes i ukazati da su socijalni problemi i dalje prisutni, čak više nego ikad - poručio je Filip Martinez, generalni sekretar najvećeg i najuticajnijeg francuskog ljevičarskog sindikata CGT - U trenutku kada ponovo pokrećemo socijalnu akciju, značajno je pokazati da postoji ogorčenje i bijes i ukazati da su socijalni problemi i dalje prisutni, čak više nego ikad poručio je Filip Martinez, generalni sekretar najvećeg i najuticajnijeg francuskog ljevičarskog sindikata CGT. Objasnio je da njegov sindikat protestuje zahtijevajući veće plate.

On ističe kako radnici i dalje

za Glas Amerike.

Iz američke vlade dodaju i da je predsjednik Baj-

den obećao da će raditi sa partnerima i saveznicima na rješavanju pitanja kao što su „zloupotreba of-šor kompanija i pranje novca kroz trgovinu nekretninama“.

Podsjeća se i da je američki Kongres prošle godine naložio Sekretarijatu za finansije da razvije bazu podataka stvarnog vlasništva što će, kako je ocijenjeno, značajno povećati transparentnost i odgovornost.

Izražena je i nada da će Kongres podržati izdvajanje neophodnih sredstava za finansiranje „tog ključnog poduhvata“, prenosi Glas Amerike.

Povrijeđene tri osobe

TOKIO - Tri osobe povrijeđene su u zemljotresu jačine 5,9 jedinica Rihtera, koji je juče rano ujutru pogodio sjeveroistok Japana.

Upozorenje na cunami nije izdato, niti je prijavljena veća materijalna šteta, navodi agencija Kjodo.

Epicentar zemljotresa je bio u Tihom okeanu, kod obala prefekture Ivate, na dubini od 56 kilometara, a osjetio se i u prefekturi Aomori.

Japanska energetska kompanija saopštila je da nema oštećenja u nuklearnim postrojenjima na tom području.

OSVJENĆIM - Na nekoliko zgrada u koncentracionom logoru Aušvic –Birkenau otkriveni su antisemitski grafiti, saopšteno je iz Memorijalnog centra Aušvic, iz kojeg su grafite osudili i ocijenili ih kao sramne.

Grafiti su napisani na engleskom i njemačkom, a sadržali su i dva citata iz Starog zavjeta koje antisemiti često koriste, stoji u objavi Memorijalnog centra na Tviteru.

- Uvreda prema Memorijalnom centru je, prije svega, sraman napad na simbol jedne od najvećih tragedija u istoriji čovječanstva i nevjerovatno bolan udarac na sjećanje na sve žrtve njemačkog nacističkog logora

Aušvic– Birkenau – dodaje se u objavi.

Policija je pokrenula istragu i skuplja dokumentaciju, ali i pregleda video-snimke incidenta, nakon čega će grafiti biti uklonjeni, prenijela je agencija Rojters.

Dodali su i da su bezbjednosne mjere Memorijalnog centra pojačane.

Muzej i Memorijalni centar Aušvic – Birkenau čuva sjećanje na koncentracioni logor koji je nacistička Njemačka izgradila u Poljskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata i u kojem je više od milion ljudi, uglavnom Jevreja, ubijeno u gasnim komorama ili umrlo usljed gladi, hladnoće i bolesti.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Marketing

15

16

Kultura

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Internacionalni sajam knjiga otvoren u Bemaks areni, do 10. oktobra brojn

Rad ,,Povratni putevi I“ predstavljen na izložbi u Podgorici 2018. godine

Djelo Gordane Kuč na internacionalnoj izložbi

,,Povratni putevi II“ u galeriji u Njujorku PODGORICA - Crnogorska umjetnica Gordana Kuč predstavila se radom ,,Povratni putevi II“ iz 2020. godine na internacionalnoj izložbi ,,Paperworks 2021.“ u Njujorku, u galeriji ,,Westwoodgallery NYC“. Izložba se bijenalno organizuje i okuplja umjetnike širom svijeta čiji su radovi realizovani isključivo na papiru.

- ,,Westwoodgallery NYC“, u saradnji sa isoričarkom umjetnosti i publicistkinjom Sewon Kang koja je kustoskinja projekta ,,Paperworks 2021.“, stručnoj javnosti poznata po svom angažmanu u timu umjetnice Louise Bourgeois, nakon uvida u moj portfolio pokazala je interesovanje za radove na papiru i uputila mi poziv. Na ovoj izložbi učestvujem sa prostornim radom pod nazivom ,,Povratni putevi II“, a dio tog rada publika je imala prilike da vidi na mojoj samostalnoj izložbi u Muzeju i galerijama Podgorice tokom 2018. godine - kazala je Kuč.

Umjetnica je istakla da joj je papir kao osnovni gradivni element, kao podloga u formatizaciji i realizaciji radova posebno zanimljiv.

- Moja želja za istraživanjem i stvaranjem prostornih radova upravo sa tim materijalom traje svih ovih godina. Radom ,,Povratni putevi II“, nastavljam teme koje sam započela davne 1997. godine instalacijom ,,Zapisi sa putovanja“, postavljene i realizovane u okviru Cetinjskog bijenala V - rekla je Kuč.

Prostorni rad ,,Povratni putevi II“ sastoji se od rolne papira duge desetinama metara, na kojoj se mehaničkim postupkom stvaraju perforacije.

Gordana Kuč

- Na rolnama papira u gustim pravilnim razmacima oblikovala sam složenu rupičastu strukturu, a nastale rupice asociraju na kodirane poruke koje nose simboličku i metaforičku poruku. Rad se postavlja tako da svojom transparentnošću omogućava slobodno sagledavanje prostora - kazala je Kuč.

Podsjetimo, tokom marta Gordana Kuč je bila selektovana među dvanaest umjetnika i učestvovala je na izložbi u Milanu u galeriji ,,Malmegi Art Lab“ u okviru projekta ,,Arts Laboratory“. Na ovoj izložbi predstavila se sa djelom ,,Ja je neko drugi“ iz 2017. godine.

Gordana Kuč (1970) je diplomirala i magistrirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Do sada je imala osam samostalnih i preko pedeset kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učestvovala je na svim važnim izložbama crnogorske savremene umjetnosti u zemlji i inostranstvu, a izlagala je u Londonu, Parizu, Beču, Cirihu, Ženevi, Utrehtu, Kairu, Pekingu… kao i Ljubljani, Sarajevu, Novom Sadu, Skoplju, Beogradu… Dobitnica je više A. Đ. nagrada.

- Te godine iz Stokholma je stigla vijest o odluci Švedske kraljevske akademije da Nobelovu nagradu za književnost dobije jugoslovenski pisac Ivo Andrić.

On će primiti nagradu za djelo koje slavi identitetsku različitost tog društva i države – rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, 30 godina kasnije, 1991. godine, Jugoslavija je kliznula u civilizacijski sunovrat.

- To je period opsade Dubrovnika. Momenat kada propada Haška mirovna konferencija.

Počinje rat u Jugoslaviji koji će najviše koštati upravo Andrićevu Bosnu. Tri decenije kasnije, oktobra 2021. godine, smo tu – u Požaru svjetova – svijeta koji sa jedne strane slavi Andrićevo djelo, njegov neprevaziđeni stil i bogatstvo kultura koje se kriju iza svake njegove riječi, i sa druge strane onog svijeta koji, kao i unazad 30 godina, u tom djelu i drugim traži razloga da mrzi ono što je drugo i drugačije – ocijenio je Vuković i dodao da od čitanja zavisi kakvo će biti društvo za 30 godina i koji će svjetovi preovladati.

VJERA U KNJIŽEVNOST

Glavni program prvog dana Sajma bio je predstavljanje knjige njemačkog novinara i pisca Mihaela Martensa ,,U požaru svjetova: Ivo Andrić - jedan

Od čitanja zavis društvo biti za 3 D. MALIDŽAN

PODGORICA – Sedmi Internacionlani sajam knjiga počeo je sinoć u Bemaks areni, a otvorio ga je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Prvi dan Sajma protekao je uglavnom u znaku podsjećanja na Iva Andrića, pa je Vuković istakao da oktobar 1961. godine predstavlja civilizacijski vrhunac države Jugoslavije.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković otvara Sajam knjiga

evropski život“. Sa autorom je razgovarao umjetnički direktor Sajma Vasko Raičević.

U intervjuu za Pobjedu, koji će u cjelosti biti objavljen u nedjeljnom broju našeg lista, Martens je kazao da je Andrić iznad svega vjerovao u književnost i sebe, pa nije bilo mjesta za Boga ili tradicionalnu religiju.

- Osim toga, većinu čitatalaca izvan „jugosfere“ ne zanimaju sporovi oko Andrića i pitanje kome on „pripada“. Pitanje da li Andrić „pripada“ srpskoj, bošnjačkoj, hrvatskoj ili bilo kojoj

Pobjedin štand na Sajmu knjiga

drugoj književnosti čini da izgleda kao kućni ljubimac - poput nekakvog hrčka ili zeca, kojega su braća i sestre dobili na poklon i za koga se sada bore.

Počinje nova sezona tribine „Śednik četvrtkom“

Janko Ljumović u Matici crnogorskoj PODGORICA – Pozorišni producent i vanredni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti Janko Ljumović biće gost tribine „Śednik četvrtkom“, čime će danas u 14 sati, u Matici crnogorskoj, krenuti i nova sezona ovog serijala.

Ljumović je bio i direktor Crnogorskog narodnog pozorišta, predstavnik Crne Gore u Nadzornom odboru za kulturu Savjeta Evrope, član Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO, od 2016. do 2017. godine ministar kulture u Vladi Crne Gore. Autor je većeg broja knjiga i stručnih

monografija, urednik i kourednik zbornika radova, a prošle godine je u izdanju Matice crnogorske objavljena njegova knjiga eseja „Pozorište kao kapital“.

Moderator razgovora će biti novinarka Tanja Pavićević.

Matica crnogorska je prošle jeseni pokrenula serijal tribina sa

Većinu čitalaca izvan bivše Jugoslavije takođe ne zanima geneza Andrićevih romana - samo ih cijene jer se radi o izvrsnoj književnosti – rekao je Martens. istaknutim intelektualcima, naučnicima i kulturnim poslenicima o aktuelnim dešavanjima i problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo i kultura.

Namjera da sa relevantnim sagovornicima otvoreno i argumentovano razgovara, afirmišući javni govor kao izraz slobode, otvorenosti i građanske zrelosti.

Zbog aktuelnih zdravstvenih prilika i mjera programu će moći da prisustvuju predstavnici medija dok će za publiku i zainteresovane kompletan snimak razgovora biti dostupan sjutra na Fejsbuk profilu i Jutjub kanalu Matice crnogorske, kao i na sajtu www.maticacrnogorska.

S. V. me.

Kultura

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

si kakvo će 30 godina Danas pet promocija Drugi dan Internacionalnog sajma knjiga počeće danas u 13 sati programom pod nazivom „Savremeni pristupi nastavi književnosti i njihovi uticaji na ličnost čitalaca“. Govoriće Valentina Radulović, Zoja Bojanić-Lalović, Miroslav Minić i Nađa Durković.

Istog dana od 17 sati publici će se predstaviti poznati bugarski pisac i pozorišni reditelj Petar Denčev sa kojim će razgovarati Valentina Knežević. Promocija novog književnog izdanja Enesa Halilovića „Ljudi bez grobova“ biće organizovana od 18 sati, a veče će moderirati Valentina Knežević. Sa izdanjem „Jeretička liturgija, deset dramskih komada Zlatka Pakovića“ publika će se moći upoznati od 19 sati, kroz razgovor sa istoričarkom umjetnosti Nelom Gligorović. Za sam kraj planiran je od 20 sati razgovor Zlatka Pakovića i Nele Gligorović na temu „Umjetnost i politika“.

To, prema njegovim riječima, može biti drugačije kod nekih ljudi.

- Neki su impresionirani romanima i zaista žele saznati više o čovjeku koji ih je napisao. To je bio slučaj sa mnom, na primjer.

Drugi čitaju Andrića ne radi njegove književnosti, već zato što žele da potvrde svoje političke sudove ili predrasude za ili protiv ove ili one nacije ili vjere. No, svako ko čita književnost na ovaj način zapravo nije pravi čitalac, već više vrsta podređenog i osrednjeg agenta ove ili one ideologije – rekao je Martens.

KRUNSKA

Promociji Martensove knjige i svečanom otvaranju prethodilo je predstavljanje romana ,,Krun-

ska“ književnice Ane Rodić, u izdanju izdavačke kuće Rende.

Riječ je o šestoj knjizi autorke Rodić koja je široj publici poznata kao scenaristkinja serije „Lisice“, a po njenoj priči i scenariju je snimljen film „Vetar“ rediteljke Tamare Drakulić, koji je nagrađen specijalnom nagradom žirija FEST-a 2017. godine.

Na Sajmu knjiga svoja izdanja ponudila je i Nova Pobjeda, pa je ovo prilika da čitaoci po jako povoljnim cijenama kupe kapitalna izdanja, poput „Crnogorske istorije“ Živka Andrijaševića i „Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“ Radojice Raša Pavićevića. Prva knjiga se može kupiti za 30 eura, dok je drugoj cijena 35 eura.

B. B.

Preminuo književnik Zoran Raonić

PLJEVLJA – Književnik Zoran Raonić preminuo je u Pljevljima u 66. godini, prenosi PV portal.

Raonić je rođen u Đurđevića Tari, a živio je u Pljevljima, gdje je i radio sve do penzionisanja.

U domaćoj i u široj društvenoj sredini afirmisao se kao plodan i talentovan književni stvaralac.

Objavio je 13 knjiga koje pripadaju različitim književnim rodovima i vrstama: „Vilino kolo“ (poezija), „Četiri mijene“ (haiku), „Dioba vatre“ (poezija), „Drugi krug vatre“(poezija), „Mjesec u krilu“ (haiku), „Iza brane“ (poezija), „Oko pjesme“ (poezija), „Neko doba“ (poezija), „Behar u zmijamiku“ (proza), „Tako se priča“ (izbor narodnih umotvorina iz pljevaljskog kraja), „Tara i Tarani“ (monografija), u koautorstvu sa dr Vukajlom Gluščevićem. Pojedine od ovih knjiga imale su po dva izdanja.

Zoran Raonić redovno je sarađivao sa preko 70 listova i časopisa u našoj zemlji i inostranstvu, a poezija mu je prevedena na sedam stranih jezika. Zastupljen je u mnogim zbornicima i antologijama, među kojima su i antologije svjetske haiku poezije na francuskom, engleskom, grčkom, ruskom i crnogorskom jeziku. Njegovo stvaralaštvo

PLJEVALJSKE NOVINE

Stvorio hroniku Potarja i Pljevalja

Zoran Raonić

nalazi se u antologijama crnogorskog i balkanskog aforizma koje su objavljene u Podgorici, Beogradu, Skoplju i Sarajevu, kao i u antologijama haikua Balkana i crnogorskog epigrama, te u više drugih panorama i izbora. On je za poeziju, prozu, haiku i aforizme dobio više međunarodnih nagrada „Zlatna struna“, „Autor sa otiskom“, „Kočićevo satirično pero“, „Banatsko pero“, „Milutin Uskoković“, „Macuo Bašo“, nagrada za idiličnu poeziju na Novom Zelandu. Za haiku poeziju dobio je i dvije nagrade u Japanu.

Svojim sakupljačkim i književnim radom na usmenom narodnom stvaralaštvu Zoran Raonić je stvorio svojevrsnu hroniku B. B. Potarja i Pljevalja.

Objavljen novi jubilarni broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja

Popović: „Ars“ nastao kao incident, nestaće kao incident PODGORICA - U izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja objavljen je novi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja „Ars“. Riječ je o jubilarnom izdanju časopisa koji postoji trideset pet godina.

Opstanak časopisa, kako se navodi u saopštenju OKF-a, u ovom trenutku je neizvjestan. U ovom broju su objavljeni novi tekstovi nekih od najrelevantnijih autora današnjice, kao i novi prevodi i naučni eseji. Veliki temat ovog broja je „Pjesnici u sjeni: Američki pjesnici prve polovine XX stoljeća“.

Kako je u uvodnom tekstu zapisao glavni i odgovorni urednik časopisa Milorad Popović, trideset pet godina u nešto ozbiljnijim kulturama, normalnijim vremenima i uređenijim društvima i nije tako dug period.

- Ali u zemlji koja je od 1986. godine do danas promijenila četiri imena – SFRJ, SRJ, SiCG, Crna Gora – ideološko-političko uređenje, učestvovala u ratovima početkom devedesetih godina, preživjela rigidne međunarodne sankcije, bila dio pseudofederacije koja je ratovala s NATO, organizovala referendum za nezavisnost, i nakon četrnaest godina krhke stabilnosti u nezavisnoj državi doživjela ponovnu fašizaciju društva, kalendarsko računanje vremena nije uvijek pouzdano. Jer, toliko tzv. istorije u nekoj, na primjer, skandinavskoj zemlji, nije se dogodilo u posljednjih 150 godina. U sredinama s očiglednim kulturno-političkim diskontinuitetom, koje nijesu dovršile proces modernizacije, svaki neortodoksni pokušaj kritičkog preispitivanja uvriježenih stereotipa i inovativni kul-

turni pokret, svojevrsni su incidenti. Tako je i časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja „Ars“, nastao kao incident, i po svemu sudeći i nestaće kao incident - piše Popović.

Novi broj „Arsa“ otvara prvo poglavlje romana u nastajanju „Emigranti“ književnika Milorada Popovića. Ovo poglavlje nosi naziv „Trideseti avgust“. Izbor iz nove poezije crnogorskog pjesnika Pavla Goranovića objavljen je pod naslovom „Pjesme s pitanjem“. Za ovaj broj „Arsa“ novu poeziju je objavila i crnogorska književnica Dragana Tripković, pod naslovom „Koža boje pepela“.

Hrvatski književnik i prevodilac Vojo Šindolić predstavlja se u „Arsu“ poezijom pod nazivom „Rezalište uspomena“.

Slijedi kratka priča Olge Gojnić pod naslovom „Herc“. Broj se nastavlja tekstom srpskog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Jovice Aćina, pod naslovom „Kratke senke dugih senki“, koji je posvećen Ivanu Lovrenoviću. „Kafa u Prizrenskoj“ naslov je teksta koji je objavio Ivan Lovrenović, a dio je njegovog romana u nastajanju „Ni anđeo, ni zvijer“. Slijedi tekst Josipa Mlakića „Uzroci i posljedice“, kao i poezija Aleksandre Obradović „Defektna uspavanka“. „Irkinje govore: Selija de Frejn, Rita En Higins, Dorin Ni Grifa“, naziv je poetskog temata koji je priredila i poeziju prevela Aleksandra Nikčević-Batrićević, a objavljen i intervju sa Selijom de Frejn koji je prevela Sanja Ćetković. Ćetković je prevela i razgovor Rite En Higins s Ajrin Gilsenan „Dosljedna subverzivnom uticaju“, kao i razgovor Aleksandre Nikčević-Batrićević s Dorin Ni Grifa.

Poezija palestinskog pjesnika Mahmuda Derviša objavljena je pod naslovom „Pod opsadom: lica stvarnosti“, a izbor, prijevod i bilješke je uradio Vojo Šindolić. Šindolić je za ovaj broj „Arsa“ preveo i priredio posthumno objavljene pjesme Lenarda Koena, pod nazivom „Jednostavne pjesme“. Slijedi poezija Džejmsa Lahlina „Zemlja nade“, te Izbor iz pjesničke zbirke „Iza kamion po imenu Izador“ Amanda Nadelberg, pod naslovom „Blodven“.

Andrej Nikolaidis je objavio „Dnevnik iz vremena korone“. Bosanskohercegovački pisac Mile Stojić piše tekst „Naš bog je krv - Fragmenti, proljeće 2020 – ljeto 2021.“ Broj zatvara tekst Branka Čegeca „Tamna tinta svijetle budućnoR. K. sti“.

U Podgorici otvorena izložba radova ,,Perspektiva o ženi sa četiri kontinenta“

Nikad do kraja dorečeno žensko biće D. MALIDŽAN

ni gosti iz Crne Gore, regiona i Evrope

17

PODGORICA - Iz bogatog fonda Centra savremene umjetnosti Crne Gore, kustoskinje Marina Čelebić, Nađa Baković i Anita Ćulafić napravile su selekciju radova čiji je motiv žena. U postavci, naslovljenoj ,,Perspektiva o ženi sa četiri kontinenta“, zastupljeni su radovi umjetnika iz 24 zemlje.

Iz Crne Gore izloženi su radovi Dimitrija Popovića, Krsta Andrijaševića, Pavla Pejovića i Filipa Jankovića.

Postavka, koja je preksinoć otvorena u galeriji ,,Klub“ i Perjaničkom domu, prati kako se perspektiva o ženi mijenja zavisno od kultura i epoha u kojima su radovi nastajali. Cilj izložbe je da odgovori na mnogobrojna pitanja, ali i otvori neka od njih, poput toga kako se prikaz žene mijenjao od afričke skulpture u drvetu do državničkog portreta bivše premijerke Indire Gandi.

ZNAČAJ

Kustoskinja Marina Čelebić podsjetila je, otvarajući izložbu, da je Centar savremene umjetnosti nasljednik Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja, time i fonda čiji je vlasnik bila Galerija.

- Ovo je bitno naglasiti iz razloga što većina tih radova, čiji su autori iz nesvrstanih zemalja, čine izložbu. Ostalo su djela koja je Centar otkupio i dobio, a prvenstveno se odnose na crnogorsku kolekciju. Cilj izložbe je da ova djela budu dostupna likovnoj publici jer fond predstavlja kulturno bogatsvo Crne Gore i mogućnost brze obnove komunikacije sa svijetom, od-

Publika na izložbi u prostoru CSUCG

Postavka, koja je otvorena u galeriji ,,Klub“ i Perjaničkom domu, prati kako se perspektiva o ženi mijenja zavisno od kultura i epoha u kojima su radovi nastajali nosno, kako je jednom kazala istoričarka umjetnosti Olga Perović - ,,Ovaj prozor u svijet ne treba zatvarati“, što svakako trebamo podržavati - kazala je Čelebić.

Zanimljivost izložbe je u predstavljanju različite percepcije žene umjetnika iz 24 zemlje Egipta, Ugande, Gvineje, Zimbabvea, Angole, Mozambika, Gabona, Nigerije, Kenije, Bolivije, Kube, Perua, Gvajane, Jamajke, Nepala, Šri Lanke, Sirije, Avganistana, Bangladeša, Jordana, Palestine, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

- Koliko je gledanje, zapažanje, shvatanje jednog istog motiva različito, možete vidjeti na ovoj izložbi, kako u različitosti same predstave žene - od klasične do savremene, tako i u načinu biranja materijala za izradu - tehnike: od crteža, slika, skulptura, reljefa i grafika do konačnog izvođenja ovog vječno inspirativnog i nikad do kraja dorečenog motiva - ženskog bića. Na nekim radovima, zasnovanim na narodnoj umjetnosti kao izvoru, vidi se elementi crtanja iz Pikasovog kubizma i Matisove kolorističke perspektive,

sintetizujući tako narodne i savremene umjetničke jezike kazala je Čelebić.

GRANICE

Čelebić je istakla da ova izložba zaslužuje pažnju i daje svojevrstan estetski doživljaj iz razloga što se rijetko kada i rijetko gdje može naći na jednom mjestu ovoliko susreta kultura, a to ima posebnu vrijednost i nosi izuzetnu poruku.

- Ovdje prestaju granice i počinje univerzalni likovni govor koji bojom i oblikom objašnjava duhovni milje, tradiciju i savremenost - rekla je Čelebić.

U muzičkom dijelu programa nastupio je Damir Murseljević. Publika će radove u galeriji ,,Klub“ i Perjaničkom domu moći pogledati do 30. oktobra.

A. Đ.

18

Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

U toku je razrada idejnog rješenja za rekonstrukciju Trga Balšića i parkinga iza TC ,,Ražnatović“

I.MANDIĆ

Novi projekti u centru grada

Trg Balšića

Parking iza TC ,,Ražnatović“

Izgradnjom montažne garaže iza zgrade TC ,,Ražnatović“, u strogom cenru grada, biće obezbijeđeno dodatnih stotinak parking mjesta na zatvorenim parkiralištima na ovom mjestu.

U planu je da se oslobodi prostor na Trgu Balšića, na kojem je nešto više od 50 obilježenih mjesta za parkiranje, a gdje je u planu da se rekonstrukcijom ova površina pretvori u novu pijacu, prostor za druženje i organizaciju različitih manifestacija. U fazi je razrada ovog idejnog rješenja, a rezultat realizacije biće ambijentalno uklopljena, višenamjenska površina.

REKONSTRUKCIJA

Direktor gradskog preduzeća Parking servis Nusret Canović kazao je za Pobjedu da je

U planu je da prostor na Trgu Balšića, na kojem je sada nešto više od 50 obilježenih mjesta za parkiranje, rekonstrukcijom bude pretvoren u novu pijacu, prostor za druženje i organizaciju različitih manifestacija. Izgradnjom montažne platforme iza zgrade TC ,,Ražnatović“ dobiće se još stotinak mjesta za parkiranje ideja da se postojeći parking prostor u ovom dijelu grada, na zatvorenim parkiralištima iza zgrade ,,Ražnatović“ (parkinzi sa ulazima iz Ulice Miljana Vukova i sa Trga Balšića) nadograde, odnosno da se napravi jedinstvena cjelina na kojoj će se dobiti još stotinak

novih parking mjesta.

- Izgradnjom montažne platforme na sprat dobićemo duplo više parking mjesta nego što trenutno imamo na Trgu Balšića, gdje ih je sada pedesetak, a koji će biti uklonjeni zbog rekonstrukcije trga – kazao je Canović.

Trg nezavisnosti i Trg Božane Vučinić Direktor Parking servisa podsjeća da je u toku izrada Studije opravdanosti izgradnje podzemnih gara-

ža na Trgu nezavisnosti i Trgu Božane Vučinić, čija rekonstrukcija je u planu.

- Plan je da se ubuduće

Agencija za izgradnju i razvoj raspisala tender vrijedan 370.000 eura

Rekonstruisaće Ulicu Iva Andrića

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisalo je tender za prikupljanje ponuda za rekonstrukciju dijela Ulice Iva Andrića u Zagoriču. Vrijednost tendera je 360.000 eura, a rok za dostavljanje ponuda je 2. novembar.

Rekonstrukcija će obuhvatiti struganje asfalta, uklanjanje postojećih betonskih površina ivičnjaka, trotoara i ograde, ugradnju vodovodnih, TK i kanalizacionih cijevi, ugradnju novog asfalta i postavljanje nove saobraćajne signalizacije.

Radovi će trajati 70 dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Nj. B.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 14 sati: krug bivšeg Titeksa, Botun, Dajbabe i dio Dahne; - od 9 do 19: Lijeva Rijeka, Veruša, Opasanica, Mokra, Brskut i Bukumirsko jezero; - od 9 do 16: sela Ponari, Vukovci, Bistrice, Kurilo, dio Bijelog Polja, željeznička stanica ,,Zeta“ i TS ,,Regionalni vodovod“; Ubli, Toke, Korita, Živkovići, Prelevići, Lazorci, Bezjovo, Orahovo, Građen, Prisoje i Cvilin; područje Bratonožića i Jelin Dub; Miloja Pavlovića, Sitnička, Kragujevačka i Ivana Cankara.

H. P.

U planu je, dodaje on, povezivanje dva zatvorena parkirališta iza TC ,,Ražnatović“.

- Naravno, radili bismo to iz montažnih djelova, kako se ne bi eventualno kočila realizacija nekih budućih razvojnih projekata. Dakle, ako bi se stvorila potreba da se taj pro-

Dio Zagoriča danas četiri sata bez vode

Oblačno, do 20 stepeni Za danas je najavljeno pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, češće u prvom dijelu dana.

Vjetar povremeno umjeren, jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 17 stepeni, najviša dnevna do 20.

H. P.

Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija najavilo je da će potrošači iz Zagoriča, od Ulice Nikole Tesle (uključujući i tu ulicu do raskrsnice sa Bjelasičkom) do rijeke Morače danas biti bez vode u periodu od devet do 15 sati. Do privremene obustave snabdijevanja doći će zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži, a u slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odloženi.

H. P.

grade podzemne garaže, kako bi prostor na površini bio bolje valorizovan – kazao je Canović.

stor u budućnosti valorizuje na drugi način, platforme bi se mogle lako ukloniti i prebaciti na neku drugu lokaciju – objasnio je Canović.

UREĐENJE

Ideja je, dodaje on, da se Trg Balšića oslobodi, odnosno rekonstruiše u mini trg, novu pijacu, prostor za druženje i organizaciju različitih manifestacija.

Navodeći da je u toku razrada ovog idejnog rješenja, on kaže da je u planu da sve bude ambijentalno uklopljeno u višenamjensku površinu.

Željeznički prevoz prihvatio inicijativu Udruženja biciklista i NVO Biciklo.me

Vozna karta za bicikla upola jeftinija Nakon višegodišnjih pregovora NVO Biciklo.me sa upravama Željezničkog prevoza Crne Gore, odbor direktora ŽPCG donio je odluku da prihvati inicijativu te nevladine organizacije i umanji cijenu prevoza bicikla vozom sa četiri na dva eura.

- Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica je na inicijativu NVO Biciklo.me, prepoznajući značaj korišćenja bicikala u sportskorekreativne svrhe kao i bene-

ŽPCG prepoznala potrebe biciklista

fita koje korišćenje bicikala ima za zaštitu životne sredine, donio odluku da se cijena prevoza bicikala umanji tako da za bicikla mase do 20 kilograma sada iznosi dva eura – objavljeno je iz ŽPCG. S obzirom na ograničene kapacitete sa kojima trenutno raspolažu, iz ŽPCG kažu da kada saobraća voz u sastavu CAF garniture prima se najviše pet bicikala, a u sastavu elektromotornog voza prima najviše deset bicikala, po pet u oba prtljažnika.

- Naplatu prevoznih troško-

S obzirom da se između dva pomenuta zatvorena parkirališta nalazi staro atomsko sklonište, Canović ističe da prilaz njemu neće biti narušen.

- Montažnom konstrukcijom ćemo premostiti atomsko sklonište, i dalje će moći da se priđe skloništu, jer ćemo samo na gornjem dijelu dodati platformu, kako bi ta dva parkirališta povezali u jednu cjelinu – objasnio je Canović.

Iz Glavnog grada je najavljeno da će gradsko preduzeće Putevi ove sedmice započeti uređenje trotoarskih površina u Ulici Novaka Miloševa, dok će ekipe Agencije za stanovanje, kroz akciju ,,Za ljepše lice Podgorice“, urediti fasade najvećeg objekta u ovom dijelu centra, zgrade u kojoj je smješten Službeni list Crne Gore.

I.MITROVIĆ

va za prevoz bicikla vrši isključivo kondukter, prije započetog putovanja ili u vozu – navode iz ŽPCG i iskazuju zadovoljstvo što mogu na ovaj način, shodno svojim trenutnim mogućnostima, da doprinesu podizanju svijesti o benefitima korišćenja bicikala i promociji ekoloških vidova mobilnosti.

Iz Udruženja Biciklo.me iskazali su zadovoljstvo što je konačno došlo do konkretnog pomaka.

- Na našu inicijativu, odbor direktora ovog preduzeća donio je odluku da umanji cijenu prevoza bicikla vozom sa četiri na dva eura po pravcu – naveli su iz NVO Biciklo.me odajući priznanje menadžmenta ŽPCG i Uprave za željeznice na proaktivnom pristupu pronalaženju načina za korekciju tarifa.

I.M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Poljoprivrednici sa teritorije glavnog grada zadovoljni efektima povećanja premija na mlijeko

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja tri mjeseca ne odgovara na zahtjev Glavnog grada

Gradonačelnik Ivan Vuković saopštio je juče da je prošlo tri mjeseca od kada je Ministarstvu finansija i socijalnog staranja uputio zahtjev za dobijanje saglasnosti na kreditno zaduženje za kupovinu novih autobusa.

Vuković je podsjetio da je to kreditno zaduženje predviđeno budžetom Glavnog grada za ovu godinu, te da bi ono bilo servisirano bez problema.

MOTIVI

- Da je saglasnost dobijena u razumnom roku, tender bi uveliko bio raspisan, a mi bismo mogli očekivati nove autobuse na ulicama grada do kraja godine. Ni nakon nekoliko urgencija, javno saopštenih poziva i više desetina pokušaja da stupim u kontakt s ministrom, nijesmo dobili odgovor – naveo je gradonačelnik, konstatujući da je sada potpuno jasno da iza svega stoje politički motivi.

Vuković je dodao da je Vlada očigledno spremna da žrtvuje legitiman interes preko 200.000 ljudi koji žive u Podgorici, kako bi se obračunala s gradonačelnikom glavnog grada.

- Pošto mi u Glavnom gradu ne uspijevamo, pozivam sugrađane da se u Mini-

I. MANDIĆ

Kredit za kupovinu autobusa i dalje na čekanju

Građani će i dalje čekati na rješenje problema gradskog saobraćaja

Da je saglasnost dobijena u razumnom roku, tender bi uveliko bio raspisan, a mi bismo mogli očekivati nove autobuse na ulicama grada do kraja godine. Ni nakon nekoliko urgencija, javno saopštenih poziva i više desetina pokušaja da stupim u kontakt s ministrom, nijesmo dobili odgovor – naveo je gradonačelnik Vuković starstvu finansija i socijalnog staranja raspitaju zbog čega im nadležni onemogućavaju da dobiju kvalitetnu uslugu u oblasti javnog prevoza – zaključio je Vuković.

MFSS

Povodom zahtjeva Glavnog grada u vezi sa kreditnim zaduživanjem za kupovinu novih autobusa za gradski prevoz, iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja saopštili su da postupaju u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i Zakonom o finansiranju lokalne samouprave. Iz resora Milojka Spajića istakli su da poštuju sve uobičajene procedure u skladu sa zakonom, te da ,,ne podliježu

19

pritiscima i politikanskim izjavama rukovodstva Glavnog grada“.

Naveli su i da će, nakon analize zahtjeva sa pratećom dokumentacijom i ukoliko Glavni grad ispuni uslove za dugoročno zaduživanje, prijedlog saglasnosti dostaviti Vladi na odlučivanje.

Iz MFSS-a problematizovali su to što Glavni grad iz budžeta finansira osnivanje i rad gradske RTV, navodeći da je u taj projekat do sada uloženo oko 2,6 miliona eura, dok im autobusi nijesu na listi prioriteta za plaćanje iz budžeta Glavnog grada. Dodali su da vjeruju da će građani dobiti odgovor zašto se novac poreskih obveznika Glavnog grada ne usmjerava na plaćanje autobusa, već se za to dodatno zadužuju.

N.S.

Podrška stigla u pravom trenutku Predstavnici proizvođača mlijeka sa teritorije Podgorice razgovarali su juče sa gradskim menadžerom Marjanom Junčajem i šefom kabineta gradonačelnika Nikolom Mitrovićem o efektima podrške Glavnog grada poljoprivrednicima.

Riječ je o povećanju premije u mljekarstvu sa dotadašnjih tri centa na 13 centi po litru, za koju je Glavni grad izdvojio 100.000 eura, kako bi se sačuvao stočni fond kojim gazduje više od 80 poljoprivrednih proizvođača.

Mljekari su iskazali zadovoljstvo jer im je Glavni grad pružio podršku u važnom trenutku, bez obzira na činjenicu da je to obaveza Ministarstva poljoprivrede, te da su zahvaljujući povećanju premija u mljekarstvu dobili vjetar u leđa da nastave sa radom i održe proizvodnju i uzgoj stoke u ovim složenim vremenima.

- Zadovoljni smo sastanko jer smo imali gotovo iste poglede na sve probleme koje imamo.

Do nove godine će se nastaviti subvencije Glavnog grada za mlijeko, a od nove godine se

Mljekari su iskazali zadovoljstvo jer su zahvaljujući povećanju premija u mljekarstvu dobili vjetar u leđa da nastave sa radom i održe proizvodnju i uzgoj stoke u ovim složenim vremenima nadam da će biti isto tako, jer je to jedini način da naša proizvodnja opstane - istakao je Budimir Mugoša.

Predstavnici Glavnog grada naglasili su da će sa posebnom pažnjom i dalje biti praćen rad poljoprivrednih proizvođača, kao i da će ih gradska uprava u mjeri mogućeg i ubuduće podržavati.

Na sastanku je bilo riječi i o drugim zahtjevima koji se odnose na modele unapređenja uslova za razvoj stočarstva, kao i o tome da se premije sada uplaćuju direktno mljekarima, što ranije nije H. P. bio slučaj.

Sastanak u Glavnom gradu

Gradonačelnik Ivan Vuković predlaže da šetalište uz Moraču dobije ime Vukote Tupe Vukotića

Vukota Tupa Vukotić

Buduće šetalište uz Moraču biće nazvano po bardu crnogorske arhitekture Vukoti Tupi Vukotiću, ukoliko Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova prihvati, a Skupština Glavnog grada usvoji prijedlog gradonačelnika Ivana Vukovića.

- U susret skorom završetku radova na šetalištu uz Moraču, kao gradonačelnik Podgorice, nadležnoj komisiji predložiću da nova promenada bude nazvana po jednom od najve-

Iz gradskog preduzeća Parking servis saopšteno je da će parkiranje na posebnom parkiralištu (parking sa rampama) kod gradskih bazena u okviru SC ,,Morača“ biti besplatno za sve posjetioce Internacionalnog sajma knjiga u Bemax areni.

Parkiranje se neće naplaćivati u periodu trajanja manifestacije (do 10. oktobra). I ulaz na Sajam knjiga je besplatan, a ljubitelji pisane riječi mogu ga posjetiti svakog dana od 10 do 21 sat. H. P.

Šetalište uz Moraču

Promenadi ime barda crnogorske arhitekture ćih crnogorskih arhitekata 20. vijeka, Vukoti Tupi Vukotiću.

Dok Podgoricu razvijamo u moderan evropski grad, čuvamo uspomenu na naše legende – objavio je Vuković na svom Fejsbuk profilu.

Projekat šetališta iznad Morače uradila je firma Civil engineer iz Podgorice, a realizuje se uporedo sa rekonstrukcijom Njegoševog parka.

Tupa Vukotić bio je član čuvene umjetničke grupe ,,Mediala“, asistent čuvenog Bogdana

Bogdanovića, višedecenijski saradnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje.

Autor je nekoliko značajnih objekata u Podgorici. Njegova djela ,,Labud-plaža na Morači“ i ,,Kapela Čepurci - groblje u Podgorici“ oba iz 1960. godine, kao i Spomenik poginulim Kučima na Orljevu iz 1961. godine preporučili su ga da 1962. godine bude izabran za asistenta na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kod čuvenog

Besplatan parking za posjetioce Internacionalnog sajma knjiga

profesora Bogdana Bogdanovića. Velika nostalgija i životne okolnosti natjerale su ga da napusti rad na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i da se 1964. godine definitivno vrati u Crnu Goru. Iste godine se zapošljava u Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje, gdje će raditi u kontinuitetu do odlaska u penziju 1997. godine. Nakon penzionisanja nastavlja svakodnevno da dolazi u Zavod, neumorno radeći na poslovima, kako je govorio ,,za sebe, za svoju dušu“. U tom periodu je okončao višegodišnji rad na izradi ,,Trodimenzionalne morfologije Crne Gore“, pa je 2002. godine Crna Gora dobila jedinstveni trodimenzionalni atlas.

I.M.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Fudbaleri Crne Gore danas u jutarnjim časovima putuju na oktobarsku turneju kvalifikacija za Mundijal – u petak meč sa Gibraltarom, tri dana kasnije sa Norveškom

,,Sokoli“ znaju što treba da urade Odigrani mečevi 8. kola Omladinske lige

Favoriti po planu Sutjeska Petrovac

2 0

NIKŠIĆ - Pomoćni kraj Bistrice. Gledalaca: 50. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Grbović u 49. (iz penala) i Đurković u 60. minutu. Žuti kartoni: Đurković (Sutjeska), Kovinić (Petrovac).

SUTJESKA: Peković, Žižić, N. Đurković (od 84. N. Međedović), Popović, Bojović, A. Međedović (od 66. Roganović), Šapurić (od 84. P. Đurković), Grbović (od 81.

Drašković), Đukanović (od 66. Roćenović), Vuković, Vujačić.

PETROVAC: Medigović, D. Alibašić, V. Alibašić, Dragićević, Matejić, Alihodžić, Lejs Grahić (od 82. Vujović), Liješević, Franeta, Kovinić, Perišić (od 68. Kalajdžić).

Jezero Budućnost

0 5

PLAV - Stadion Racina. Gledalaca: 30. Sudija: Dražen Petrić. Strijelci: Perišić u 34. i 47, Mugoša u 51. i 68, Čelebić u 73. minutu. Žuti karton: Pešić (Jezero).

JEZERO: Kastrat, Đešević, Nikočević, Krcić, Vučetović, Ahmemulić, Gutić, Dedušaj, Pešić, Vujović (od 64. Ivanović), Šekularac.

BUDUĆNOST: Babović, Ćetković (od 71. Vulanović), Perišić (od 71. Čelebić), Živković, Barović (od 71. Ljuljđuraj), Dašić (od 71. Karamanaga), Vuković (od 71. Duraković), Mugoša (od 71. Bralić), Pešukić, Đukić (od 46. Juković), Vuković.

Dečić OFK Titograd

0 1

TUZI - Pomoćni teren Dečića.

Gledalaca: 30. Sudija: Nikola Dabanović. Strijelac: Krivokapić u 80. minutu. Žuti kartoni: Muminović, Nikprelaj, Davidović (Delić), Popović, Methadžović (OFK Titograd).

DEČIĆ: H. Đoković, Muminović, Lekić, Jaji, Ljuljđuraj, A: Đoković (od 46. Sefa), Mujić, Racković (od 64. Miranović), Đečbitrić (od 34. Davidović), Nikprelaj, Camaj.

OFK TITOGRAD: Adrović, Stijepović, Drakić, Smolović, Bokan, Popović, Methadžović (od 51. Bicić), Krivokapić (od 84. Zogović), Radević, Mandić, Radulović.

Bokelj Iskra

1 1

KOTOR - Pomoćni teren Bokelja. Gledalaca: 60. Sudija: Đorđe Ćalić. Strijelci: Gopčević u 84. (Bokelj), Jauković u 48. minutu (Iskra). Žuti kartoni: Čolan, Vukčević, M. Milosavljević, Gopčević (Bokelj), Globarević (Iskra).

BOKELJ: Radović (od 46.

Perišić), Radević (od 87. Pajović), Čolan, Katelan (od 46.

Papović), Vukčević, M. Milosavljević, Tabaš (od 89.

Mirković), Lesjak (od 68. L. Milosavljević), Nikaljević, Perović, Lakčević (od 46.

Gopčević).

ISKRA: Marković, Perišić, Keković (od 75. Mušikić), Raspopović, Radulović, Uskoković, Saveljić (od 46.

Jauković), Tanjević, Antović, Šćepanović (od 87. Brajović), Globarević.

OFK Mladost DG 6 Mornar 1 PODGORICA - Pomoćni teren na ,,DG areni“. Gledalaca: 10.

Sudija: Marko Roganović.

Strijelci: Nikolić u 5, Šekularac u 36. i 69, Šoć u 61. i Medenica u 65. (OFK Mladost DG), Fuštić u 46. minutu (Mornar). Žuti kartoni: Medenica, Mališić (OFK Mladost DG), Tripković., Lambulić (Mornar).

OFK MLADOST DG: Petrović (od 80. Peruničić), Dragićević (od 73. Ljutica), Nikolić (od 46. Mališić), Drmač (od 65. Bojanić), Šekularac (od 73. Kljajević), Radević (od 80. Kostić), Račić, B. Medenica (od 80.

Debeljević), Šoć (od 80. Jovićević), M. Medenica (od 73.

Perunović), Jezdić.

MORNAR: Đonović, Šoškić (od 73. Duraković), Ljuljić, Tripković, Janković (od 46.

Dabanović), Fuštić, Mihaljević, Hajdarović, Ljutica, Lambulić, Femić (od 83. Pelinković).

Čarter letom od Podgorice do Malage, a dalje busom do Gibraltara – fudbaleri Crne Gore trebalo bi danas oko 16 i 30 časova da stignu na južni rt Pirinejskog poluostrva, đe započinju oktobarsku misiju kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Rezultati i tabela 1. Mladost DG 8 7 0 1 38:6 21 2. Budućnost 8 6 2 0 28:4 20 3. Sutjeska 8 6 1 1 25:6 19 4. Iskra 8 4 4 0 16:6 16 5. Kom 8 4 3 1 14:9 15 6. Podgorica 8 3 3 2 16:10 12 7. Zeta 8 3 2 3 16:11 11 8. Titograd 8 3 2 3 8:11 11 9. Jedinstvo 7 3 1 3 11:13 10 10. Bokelj 8 2 3 3 18:22 9 11. Petrovac 8 2 2 4 17:14 8 12. Rudar 7 2 2 3 14:15 8 13. Mornar 8 2 1 5 14:26 7 14. Dečić 8 2 1 5 12:28 7 15. Cetinje 8 0 1 7 4:27 1 16. Jezero 8 0 0 8 1:44 0 U narednom kolu (13. oktobra) sastaju se: Jedinstvo - Bokelj, Mornar - Rudar, Petrovac - OFK Mladost DG, Budućnost Sutjeska, OFK Titograd - Jezero, Podgorica - Dečić, Zeta - Cetinje i Iskra - Kom.

Kom Zeta

1 1

PODGORICA - Stadion na Zlatici. Gledalaca: 30. Sudija: Marko Radović. Strijelci: Ramović u 42. (Kom), Radusinović u 72. minutu iz penala (Zeta). Žuti kartoni: Radusinović, Babović (Zeta). Crveni karton: Balša Radusinović u 90+2. minutu (Zeta).

KOM: Božović, Knežević, Popović, Bulatović (od 61.

Bubanja), Ramović (od 81.

Dubljević), Radonjić, Radulović, Vujošević (od 61.

Stanišić), Minić, Lubarda, Radičković (od 81. Pavićević).

Z ETA: Po p ov i ć ( o d 7 9.

Krcalović), Krkotić (od 63.

Pejović), Radusinović, Matanović, Krstović, Puletić (od 5 8. Đ u re t i ć ) , Ba b ov i ć , Knežević (od 79. Vujošević), Živanović (od 58. Ajković), Tripunović (od 79. Čelebić), Jovićević (od 79. Krstović).

Cetinje Podgorica

1 4

RADANOVIĆI - Pomoćni teren Grblja. Gledalaca: 30.

Sudija: Boris Rebronja. Strijelci: R. Vujović u 53. (Cetinje), Jelić u 38, 64. i 74, Aničić u 69. minutu (Podgorica).

CETINJE: Kustudija, Tatar (od 46. Drašković), Marković, Božović (od 80. Novović), R. Vujović (od 88. V. Vujović), Vicković (od 88. Jablan), Kaluđerović (od 80. Novović), Zadrima (od 46. Radišić), Ražnatović, Perović, Nikolić.

PODGORICA: Krivokapić, Durković, Aničić, Veličković, Tmušić, Jelić (od 78. Kažić), Šimšić, Mugoša, Pavlićević (od 55. Pavićević), Lukovac, Vučinić (od 62. Savković).

Priredio: R. PEROVIĆ

Pored meča na „Viktorija stadionu“ u petak veče (20.45h), đe se pobjeda naprosto podrazumijeva, ,,hrabre sokole“ tri dana kasnije očekuje neuporedivo teža, ali rezultatski krucijalna utakmica sa Norveškom u Oslu.

Put je samo jedan i kristalno je jasan – da bi naš najbolji državni tim zadržao šanse da se na Ulevalu bori za produženje sna o premijernom odlasku na veliko takmičenje, prije toga mora da opravda ulogu apsolutnog favorita protiv selekcije koja nema nijedan bod u grupi G. - Ne smijemo da se zavaravamo, iako smo favoriti.

Gibraltar je ekipa koja kod kuće igra dosta zatvoreno i nije lako prići golu i otvoriti ih. Poučeni iskustvom iz Turske i Holandije, treba da uđemo jako dobro u meč i od starta nametnemo svoju igru. Kada bismo poveli, to bi nam mnogo olakšalo posao – rekao je dvadeset šestogodišnji ofanzivac Marko Janković.

Stefan Savić nije jedini defanzivac koji će faliti reprezentaciji Crne Gore u oktobarskom terminu kvalifikacija.

Sa spiska kandidata za utakmice sa Gibraltarom i Norveškom definitivno je otpao Marko Simić.

Iskusni štoper požalio se prije dva dana na bol u butnom mišiću, a preskočio je i trening pod Goricom. Nije ga bilo sa ekipom ni na posljednjem treningu na terenu Budućnosti sa vještačkom podlogom.

Nalazi su pokazali da povreda nije bezazlena, te da Simić ne može da pomogne nacionalnom timu u predstojećim mečevima.

Gibraltar je u prethodnih šest kola primio 25 golova, a dao samo tri.

Jedan je bio protiv Crne Gore, koja je pod Goricom slavila sa 4:1.

Bilo bi poželjno da ,,sokoli“ do poluvremena riješe novi susret sa istim protivnikom.

- Definitivno, to je ono što priželjkujemo, jer tako bi se neki bitniji igrači odmorili u drugom poluvremenu. Ipak, ne zaboravljamo da su ozbiljne reprezentacije imale problema kada su gostovale Gibraltaru. Vjerovatno su mislili da će biti lako i ušli su u meč labavije. I to će nam poslužiti da uđemo kako treba u utakmicu – ističe Janković.

Noć pred odlazak, fudbaleri Crne Gore trenirali su na vještačkoj podlozi jednog od terena FK Budućnost na Starom aerodromu.

Predsjednik Reala Florentino Peres nagovijestio transfer u intervjuu

Mbape stiže u Madrid 1. januara?

Kilijan Mbape mogao bi već 1. januara postati član Real Madrida, po riječima predsjednika kluba Florentina Peresa.

Peres je transfer velike zvijezde Pari Sen Žermena u špansku Primeru nagovijestio u intervjuu za novi list u Španiji – ,,El Debate“. Mbape je krajem ljeta bio blizu prelaska u Real, ali su čelnici pariskog kluba stopirali realizaciju transfera. Na ljeto naredne godine biće slobodan u izboru sredine, a prije dva dana, u intervjuu za pariski ,,L'Ekip“, Mbape je javno istakao da je madridski gigant njegova želja.

Peres nije krio optimizam po pitanju konačnog dovođenja mladog francuskog napadača.

- Velika je šansa da će Mbape

Odlazak štopera iz Čelzija izvjestan

Ridiger sve bliži Bajernu Antonio Ridiger (28) će gotovo izvjesno napustiti Premijer ligu i Čelzi i potpisati za Bajern Minhen, objavio je San. Londonski list saznaje da je njemač-

Simić definitivno otpao

ki štoper blizu odluke da pređe u redove najvećeg kluba Barselone, jer je razočaran ponudom ugovora u Čelziju. Takođe, interesovanje koje su iskazali čelnici Bavaraca impo-

konačno potpisati za naš klub.

Nadamo se da se već 1. januara sve može riješiti, kada se ponovo otvori ,,transfer pijaca“ – poručio je Peres.

Takođe, Realova zvijezda i Mbapeov saigrač iz reprezentacije Francuske Karim Benzema je kazao za ,,L'Ekip“ da je ubijeđen da će se ovaj transfer uskoro desiti.

- Mbape je sam to kazao, želi da vidi nešto novo u karijeri i jednog dana igraće za Real. Ne znam kad, ali doći će, samo je pitanje vremena – rekao je Benzema.

Predsjednik Reala Peres je rekao da će zbog pandemijske krize klubu biti potrebno oko tri godine da se u potpunosti finansijski oporavi.

R. A.

nuje igraču.

Ridiger se u njemačkim medijima čak javno izjasnio po ovom pitanju.

- Za mene je interesovanje Bajerna velika čast, to mi pokazuje da sam u prethodnom periodu radio dobre stvari na terenu – kazao je Ridiger.

Navodno, igrač od Čelzija zahtijeva ugovor od čak 450 hiljada eura sedmično.

R. A.

Svjesno je selektor Miodrag Radulović izveo ekipu na tu vrstu podloge, kako bi se koliko-toliko bolje prilagodila na uslove u Gibraltaru.

- Svakako da nam je posljednji trening u Podgorici pomogao da se adaptiramo na drugačiju podlogu. Vještačke trave su različite, i ona na Gibraltaru biće drugačija, ali ovo nam je svakako značilo – kazao je član izraelskog Beitar Jerusalima. ,,Crveni“ su oslabljeni. Ranije je otpao Stefan Savić, a sada još jedan momak iz odbrane – Marko Simić.

Kadrovski problemi nijesu novost, niti nešto mijenjaju pred nastup u petak veče.

- Neko naše prokletstvo. Tu sam godinama i rijetko kada se desilo da smo svi na okupu.

Jednostavno moramo da se pripremamo bez onoga koga

Barselona će imati težak posao

Pedri i Fati traž Ansu Fati i Pedri, velike nade Barselone, odbijaju klauzule u aktuelnim ugovorima po kojima bi produžili ostanak u gigantu Primere do ljeta 2024. godine.

Umjesto toga, po pisanju madridske Marke, obojica žele nove, dugoročne ugovore sa boljim platama. Za klub sa ,,Nou kampa“ takva situacija je veliki problem, budući na limitirane finansije u narednom dugoročnom periodu.

Takođe, ugovori Serhija i Usmana Dembelea ističu narednog ljeta, a Ronald Arauho moći će da napusti klub kao slobodan igrač na ljeto 2023. godine.

Uprava Barse je donekle rasteretila budžet za plate u klubu, ali je odlaskom Mesija i Grizmana ostala

Poznati detalji pregovora o novo

Dibala će biti n

Arena

Fudbal

21 M. BABOVIĆ

D. MALIDŽAN

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Mlada reprezentacija vjeruje u iznenađenje protiv Švedske u Helsingborgu

Pobjeda bi značila mnogo PODGORICA - Italija i Švedska su glavni favoriti iz grupe F za odlazak na Evropsko prvenstvo mladih reprezentacija. Crna Gora je neko ko želi da se umiješa u tu priču.

o da zadrži talente

aže više novca

bez brojnih sponzorstava na dugoročnom planu. Jasno je da predsjednik Đoan Laporta ima minimalan prostor za bilo kakve greške prilikom planiranja sastava.

R. A.

li ću i koliko igrati – rekao je Janković.

Norveška?

- Mislim da treba maksimalno da se skoncentrišemo samo na Gibraltar i da poslije te utakmice zatvorimo priču i počnemo da mislimo na Norvešku. Jer, misliti na Norvešku u ovom trenutku je nezahvalno. Ako ne napravimo dobar rezultat na Gibraltaru, onda nam Norveška ništa ne znači.

Moramo da idemo korak po korak – naglasio je nekadašnji

Crna Gora Danska

fudbaler Partizana, Maribora, Olimpijakosa i SPAL-a.

Koliko fale bodovi iz duela sa Letonijom?

Crna Gora je dominirala, ali nije dala gol za pobjedu na svom terenu prije mjesec (0:0).

- To je fudbal. Odigrali smo dobar meč, ali ga nijesmo krunisali pogotkom. Takve stvari se dešavaju, ali vjerujem da se neće ponoviti u narednoj utakmici – zaključio je Janković.

D. K.

KVALIFIKACIJE ZA EP: Kadeti poraženi od Danske

0 2

PAOLA - Stadion Hibernians.

Sudija: Ion Orlic (Moldavija): Strijelci: Sertdemir u 47. iz jedanaesterca i 52. minutu. Žuti kartoni: Marsenić (Crna Gora), Vra-Jansen, Bek, Kvist (Danska).

CRNA GORA: Bobičić, Bubanja (od 75. Turović), Miranović, Kecojević (od 75. Camaj), Roganović, Lečić, Tadić, Marsenić (od 88. Adžić), Krivokapić (od 75. Skrobanović), Vračar, Perović (od 60.

Mrvaljević).

DANSKA: Sander, Bakit, Vra Jansen (od 75. Bondegard), Bek, Sertdemir (od 85.

Bjornholm), Andreasen (od 55. Hojlund), Vagner, Kvist (od 85. Pasternak), Fraulo, Sansa.

Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Danske (2:0) u prvom meču kvalifikacionog turnira za pla-

om ugovoru

najplaćeniji u Juventusu Paulo Dibala (27) ima na stolu ponudu Juventusa za novi četvorogodišnji ugovor, po kom bi postao najplaćeniji fudbaler ,,stare dame“.

Najtrofejniji klub Serije A je argentinskom napadaču ponudio platu od deset miliona eura po sezoni. Povratkom trenera Masimilijana Alegrija u klub, Dibali je povjerena uloga ključnog igrača na terenu, koju nije imao u posljednje dvije godine.

Na startu nove sezone Dibala je postigao tri gola uz dvije asistencije na ukupno šest odigranih mečeva. Nakon lošeg početka, klub polako podiže formu.

Argentinska zvijezda je još od 2015. član Juventusa. Jedan je od simbola modernih uspjeha kluba, a po pisanju italijanskih medija, očekuje se da ugovor bude uskoro potpisan i ozvaničen.

R. A.

Presuda u pet minuta FSCG

nema i da igrači koji dobiju šansu pruže maksimum – poručio je rođeni Cetinjanin.

Janković je bio van stroja u septembru. Sada je spreman da pomogne.

- Prošlo okupljanje sam bio povrijeđen. Mislio sam da ću moći da odigram eventualno posljednji meč, ali ipak je to kada ste van ritma rizično.

Propustio sam sve tri utakmice, sada sam spreman, na raspolaganju, a na selektoru i stručnom štabu je da vide da

Gledajući tabelu, rezultate, međusobne duele, gol razliku – nije baš najrealnije da fudbaleri Miodraga Vukotića izbore premijerni odlazak na veliko takmičenje. Ali, šansa postoji, a i sportski je nadati se… ,,Sokolići“ su otputovali za Skandinaviju sa vjerom u iznenađenje. I to ne bilo kakvo – Crna Gora zna da je pobjeda u petak veče (18h) ostavlja u trci za jedno od prva dva mjesta.

- Švedsku znamo. Taj prvi meč smo izgubili samo na našim greškama, jer oni nisu bili toliko bolji. Da smo bili malo mirniji u završnici, vjerovatno bi bodovi ostali u Crnoj Gori.

Pokušaćemo to sada da ispravimo. Pobjeda nad jednom takvom selekcijom bi značila mnogo – rekao je napadač Nikola Krstović, koji je zadužio kapitensku traku nakon što je Stefan Milić udaljen iz ekipe zbog nediscipline.

Imali su ,,crveni“ dobrih momenata u dosadašnjem dijelu takmičarskog ciklusa.

U toku utakmica bilo je perioda kada su djelovali bolje od Švedske i Italije, ali su oba puta izgubili.

Za nešto više falili su detalji.

Bolja koncentracija u odbrani i ofanzivi.

I Krstović je propuštao dobre šanse.

- Imao sam protiv Švedske dva zicera i protiv Italije u 91. minutu dobru priliku, ali je njihov golman bio na visini zadatka i spriječio nas je da dođemo do boda. Sve u svemu napravili smo jednu dobru grupu, a mečevi sa te dvije selekcije pokazale su da i sa njima možemo da se nosimo. Nije bilo pozitivnih rezultata, ali ostalo jeste. Većina igrača igra crnogorsku ligu i naše utakmice nijesu mjerilo, jer većina protivničkih fudbalera nastupa u Ligi šampiona, Ligi Evrope i imaju u nogama mnogo jače utakmice – kazao je Krstović, koji nastavlja: - To se već dešava drugi ciklus uzastopno. Ako ne postignemo gol, odmah stiže kazna. To je možda pad koncentracije ili loša komunikacija između nas. Učimo na tim greškama, sve smo analizirali kako treba i nadamo se da ćemo protiv Švedske izvući povoljan rezultat.

Mohamed Salah je trenutno bolji fudbaler od Lionela Mesija i Kristijana Ronalda, po mišljenju Krisa Satona, bivše zvijezde Premijer lige.

Egipćanin je fantastično počeo sezonu u dresu Liverpula, ima već devet postignutih golova na isto toliko odigranih mečeva.

Pogodak u duelu sa Mančester sitijem (2:2), proteklog vikenda, nakon ,,slaloma“ kroz odbranu šampiona Premijer lige po desnoj strani, ostaje za pamćenje.

Saton, nekada igrač šampionske generacije Blekburn Roversa,

Švedska je slavila pod Goricom (3:1), a utakmicu je riješio Entoni Elanga, koji je postigao dva gola.

- Elanga se cijelu utakmicu nije vidio, a malo mu je bilo potrebno da postigne dva pogotka. Tačnije, iskoristio je dvije naše nepažnje. Probaćemo da zaustavimo protivničke igrače i neku njihovu snagu.

Imamo svoje adute i vrijeme je da se i mi pokažemo u pravom svjetlu – dodao je Krstović.

Nosio je dres Zete, bio u Crvenoj zvezdi, a od nedavno je član Dunajske Strede.

- Sve se desilo slučajno, kada sam prošli put put bio sa reprezentacijom. Dunajska Streda je klub koji me je tražio već tri godine i koji forsira mlade igrače. Meni će Zvezda uvijek ostati u srcu, ali zbog svoje karijere i utakmica koje si mi potrebne, morao sam da promijenim sredinu. Za sada ide sve kako treba, odigrao sam četiri utakmice, na posljednjoj bio starter i postigao gol – ističe Krstović.

Hoćeš li dati gol Švedskoj?

- Daću sve od sebe – zaključio je snažni golgeter.

Crna Gora će 12. oktobra dočekati Republiku Irsku u 6. kolu D. K. kvalifikacija za Euro.

sman na Evropsko prvenstvo koje se održava na Malti.

Skandinavska selekcija do pobjede je stigla pogocima Sertdemira na startu drugog poluvremena – u 47. i 52. minutu.

Prvi gol postignut je iz jedanaesterca poslije neopreznog starta Miranovića, drugi udarcem sa 20 metara.

- Nijesmo uspjeli da odgovorimo na visoke zahtjeve u igri koje su postavili Danci. Bili su brži u igri, jači u duelima i skoku.

Pokušali smo da odgovorimo u tim segmentima igre, ali smo se u toj namjeri i potrošili. Držali smo egal u prvom dijelu susreta, ali je rival već na startu nastavka došao do pogotka sa penala, zatim i drugo, što je bilo nedostižno za nas – rekao je selektor Radovan Kavaja.

U drugom meču grupe Turska je ubjedljivo savladala domaćina turnira, selekciju Malte – 6:1.

U narednom kolu, koje se igra 9. oktobra, sastaće se Turska i Crna Gora (11h), odnosno Danska Ne. K. i Malta (16h).

Salah bolji od Mesija i Ronalda javno je želio da istakne mišljenje koje će sigurno pokrenuti debatu u fudbalskoj javnosti na Ostrvu.

- Nema dileme što se mene tiče, u ovom trenutku Mohamed je bolji igrač od Mesija i Ronalda.

Teren i mečevi sve govore – poručio je Saton.

U septembru, Salah je postigao 100. gol u karijeri u Premijer ligi. U novoj sezoni već ima i tri asistencije.

R. A.

22

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Crnogorski odbojkaški šampion na svom terenu savladao Mladost 3:2 u prvom meču prvog kola LŠ

Košarkašice Budućnost Bemaxa ubjedljive u derbiju 2. kola WABA lige

Šou tajm Živković Dvorana: ,,Petrovaradin“ Gledalaca: 200.

Sudije: Hartman, Andrić, Holjevac

Za Arenu iz Novog Sada :

Rajko Perović

Košarkašice Budućnost Bemaxa bile su ubjedljive i u derbiju – Podgoričanke su u drugom kolu WABA lige savladale Vojvodinu (81:58) u Novom Sadu, a velikim brejkom već napravile ozbiljan korak ka drugoj fazi.

Do sredine treće dionice gledala se izjednačena utakmica, Vojvodina je u 23. minutu imala 45:41, ali je Budućnost Bemax nevjerovatnom serijom 20:3 na četiri minuta prije kraja stigla do 71:48, čime je u laganom ritmu stigla do druge pobjede ove sezone.

Vladan Radović izrotirao je sve igračice, koje su dale doprinos pobjedi – bekovska linija bila je gotovo bez greške, Lazarević je još jednom pokazala koliko je napredovala, a Marković je, iako bez košgeterskog učinka, imala veoma važnu ulogu u odbrani. Ipak, centralna figura duela u Novom Sadu bila Dragana Živković sa 30 poena, uz indeks od čak 38 za svojevrsni šou tajm…

Sam početak meča nagovijestio je da će se gledati neizvjestan duel. „Plave“ su počele sa identičnom petorkom kao protiv Triglava (Leković, Savković, Živković, Đorđević i Lazarević), a iako su povele

Prokić Jakovljević Živković Radulović Grujić Jovović Marić Vulović Selaković Jovanović Lumis Dušanić

8 3 9 2 5 20 11

58

81

(21:22, 17:16, 10:17, 10:26)

78% (28-22) 30% (39-12) 33% (12-4)

za 1 za 2 za 3

68% (19-13) 48% (52-25) 40% (15-6)

37 (10+27) Skokovi 41 (13+28) Blokade 2 5 Asistencije 12 18 7 Ukradene lopte 13 18 Izgubljene lopte 13 Faulovi 17 23

10:5 nakon pet minuta igre, Vojvodina je uspjela da uđe u ritam „koš za koš“, najviše zahvaljujući neuravnoteženom sudijskom kriterijumu.

Gotovo svaki napad Novosađanki bio je faul gošći, tako da je domaći sastav u prvih 18 minuta izveo čak 20 bacanja (realizovao 17), pa Podgoričanke nijesu mogle da naprave razliku.

Vojvodina je preko Amerikanke Lumis, nakon serije 6:0, prvi put povela 11:10, a nakon vođstva 21:20 u finišu prve četvrtine, „plave“ su uspjele da odreaguju i u 14. Minute, nakon vezanih poena Savković i Đorđević, stignu do „plus 6“ (31:25), što je bio povod da domaći trener Aleksandar Jovanović odmah uzme tajm-aut. Tri vezana napada i šest penala uslovili su da Novosađanke i preokrenu (35:33), ali se na veliki odmor otišlo sa egalom 38:38. Trener Vladan Radović u prvih 20 minuta već je izrotirao 10 igračica (šansu nijesu dobile samo Bajrović i Šćepanović), ali su

Drobnjak Vučković Radonjić 2 Živković 30 Bajrović 5 Ma.Bigović 3 Savković 10 Marković Lazarević 7 Šćepanović Leković 8 Đorđević 16

glavnu ulogu imale Živković i Đorđević, koje su već do poluvremena bile dvocifrene.

Novosađanke su vodile do sredine treće dionice, a onda je uslijedila serija Podgoričanki. Vojvodina je vodila 45:41 u 23. minutu, da bi u 35. bilo čak +23 za „plave“. Prvo je Đorđević vezala šest poena za preokret, da bi u finišu treće i početkom četvrte četvrtine svoj šou imala Dragana Živković. Kapitenka „plavih“ vezala je čak 12 poena, a kada je postigla trojku u 32. minutu za 48:63, bilo je jasno da je meč prelomljen, a seriju je krunisala Bajrović, takođe hicem van linije 6,75 (48:68). Vojvodina je bila bez odgovora na zonski presing gošći (prvih sedam i po minuta četvrte četvrtine bila je bez koša), koje su agresivnom odbranom od sredine treće dionice do sredine posljednjeg kvartala riješile sve dileme u derbiju i na kraju čak stigle do ubjedljive pobjede, kojom su jasno pokazale da će, iako bitno podmlađene, opet imati ozbiljne ambicije.

Šampionat u turskom Samsunu od 1. do 13. novembra

Golbalisti prvi put na EP A divizije PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore prvi put će nastupiti na Evropskom prvenstvu A divizije, koje će se ove godine održati u turskom Samsunu od 1. do 13. novembra.

Crnogorski golbalisti će u Turskoj igrati u A grupi sa reprezentacijama Njemačke, Turske, Finske i Grčke. U grupi B će nastupiti selekcije Litvanije, Ukrajine, Belgije, Španije i Rusije. Četiri prvoplasirane reprezentacije proći će u nokaut rundu, dok tri selekcije sa najlošijim učinkom ispadaju u B diviziju.

Paraolimpijski komitet Crne Gore

Crna Gora će nastupiti u sastavu Goran Macanović, Miloš Ranitović, Nikola i MarkoNikolić i Mirnes Ramović, pod stručnim nadzorom selektora Nikole Čurovića.

Prvu fazu završnih priprema obaviće u Nikšiću od 8. do 13. oktobra, a pomagaće im poznati srpski paraolimpijac Miloš Grlica, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Golbal reprezentacija Crne Gore će u sklopu priprema nastupiti i na prestižnom ESPO Gran pri turniru u Finskoj, koji će se održati od 14. do 17. oktobra.

Turnir će okupiti selekcije iz A divizije – Finsku, Grčku, Španiju, Rusiju, Ukrajinu i Crnu Goru. Nakon turnira u Finskoj, naši golbalisti će nastaviti pripreme u Nikšiću, a potom otputovati za Rim gdje će od 22. do 25. oktobra imati nekoliko sparing utakmica sa reprezentacijom Italije.

Posljednja etapa priprema će se odvijati u trenažnoj bazi golbal reprezentacije u Nikšiću, kada će našim reprezentativcima pomagati jedan od najboljih svjetskih igrača – Slovenac Matej Ledinek.

Ne. K.

Budva dobila prvu rundu, odluka u Zagrebu Budva Mladost

3 2

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 150.

Sudije: Gradinski (Srbija) i Akinči (Turska). Rezultat po setovima: 25:20, 20:25, 25:22, 19:25, 15:10. Poeni iz napada: Budva 55, Mladost 52. Poeni iz bloka: Budva 13, Mladost 9. Poeni iz servisa: Budva 7, Mladost 16. Greške: Budva 25, Mladost 29.

BUDVA: Jelić, Miljanić, Lečić, Milenković, Beliajev, Bojić 14, Gmitrović 19, Krivokapić (libero 2), Despotovski 1, Milić 11, Toman (libero 1), Baranov 12, Bakiri 10, Mihajlov 8.

MLADOST: Visić 4, Repek (libero 2), Nikačević 14, Bakinji 1, Jakovac 7, Vaško,

Buša 28, Gajić 9, Vlašić, Smiljanić (libero 1), Zeljković 14, Cvanciger.

Odbojkaši Budve slavili su na svom terenu 3:2 protiv zagrebačke Mladosti, u prvom meču prvog kola Lige šampiona. Crnogorski šampion je, tako, napravio prvi korak za drugoj rundi, ali će mu za prolaz biti potrebna i pobjeda u Zagrebu, u revanšu 14. oktobra. Izabranicima Miloša Markovića „igra“ i poraz od 3:2, ali u tom slučaju naš tim mora da dobije „zlatni set“.

Mladost ide dalje sa pobjedom od 3:0 ili 3:1, ili osvajanjem „zlatnog seta“ u slučaju pobjede od 3:2...

Meč za Budvu počeli su tehničar Despotovski, korektor Gmitrović, primači Mihajlov i Bakiri, srednji blokeri Milić i Baranov, te libero Toman.

Tijana Tvrdišić uvećala crnogo

Pobjeda u pripremnom meču protiv Klivlenda od čak 36 poena razlike

Čikago silan, Vučević solidan Čikago Bulsi su na svom terenu pobijedili Klivlend Kavalirse 131:95 i u pripremnom meču demonstrirali kvalitet nove startne petorke.

Naš Ol-star centar Nikola Vučević je u rutinskom trijumfu odigrao nešto manje od 24 minuta. Postigao je deset poena uz devet skokova i četiri asistencije, imao po ukradenu loptu i blokadu, uz šut 13-5 iz igre.

Mladi centar Marko Simonović, naš reprezentativac iz Kolašina, u ovom meču nije nastupio, a klub je saopštio da je razlog povreda prsta prilikom šuterskog ,,raspucavanja“ .

Najefikasniji za Čikago u ovom

Budva je od prvog vođstva (3:2) u prvom setu držala rezultat pod kontrolom. Sa četiri poena u nizu, posljednji asom Milića, domaćin je poveo 7:3. Nakon kontre Gmitrovića, Budvani su prvi put pet poena prednosti imali na 11:6, a onda i „plus šest“ (14:8), kada je Milić blokom zaustavio napad gostiju. Isti igrač je posljednji put donio Budvanima istu prednost (23:17), kada je bilo jasno da crnogorskom šampionu ne može da izmakne prvi set.

U drugom su se stvari okrenule, prije svega zbog odličnog servisa gostiju (sedam aseva), a razigrao se i korektor Zagrepčana Buša (osam poena). Istina, do sredine seta nije izgledalo da će gosti do izjednačenja, jer je Budva asom Bakirija stigla do četiri

Želim da s meču bio je bek Zek Levin sa 25 poena, uz odličan šut iz igre 14-9. Veliko pojačanje Demar Derozan je dodao 13 poena uz po četiri skoka i asistencije.

Grin i Braun takođe su postigli po 13, a Bol osam poena uz po pet skokova i asistencija. Za nemoćni Klivlend Sekston je postigao 14 poena.

Bulsi će u noći između petka i subote, od dva sata po našem vremenu, u novom pripremnom duelu gostovati Nju Orleans Pelikansima.

Kada su dueli predsezone u pitanju, u najinteresantnijem u noći između utorka i srijede Hjuston je savladao Vašington 125:119, a Kevin Porter je pored 25 poena imao i pet asistencija i četiri skoka za pobjedničku ekipu.

R. A.

PODGORICA - Nikad brojniju crnogorsku odbojkašku „koloniju“ u Rumuniji (Ana Veljković, Marija Milović, Evgenija Milivojević, Jelena Cvijović, Dijana Vuković, Melisa Cenović) uvećala je Tijana Tvrdišić.

Doskorašnja 19-godišnja tehničarka Luke Bar potpisala je za Štincu Bakau, klub bogate istorije, koja traje od 1966. godine.

Ovaj klub je četiri puta bio šampion Rumunije, pet puta osvajač nacionalnog kupa, a 2019. godine je osvojio treće mjesto u CEV kupu. Štinca je lani bila peta nakon ligaškog dijela, a sezonu je, poslije razigravanja od 5. do 8. mjesta, završila na osmom mjestu.

- Izuzetno sam zadovoljna što sam došla u ovako veliki klub koji ima sjajnu istoriju i što je najvažnije za moj napredak,

Ocjena bivšeg NBA košarkaša i trenera

Džekson: Džordan bi danas ubacivao 40 poena po meču Majkl Džordan bi u modernoj NBA košarci imao prosjek od makar 40 poena po utakmici, po ocjeni Marka Džeksona, bivše NBA zvijezde a potom i trenera.

Po mnogima najbolji košarkaš u istoriji Džordan je dominirao u eri sporije igre. Čak deset puta bio je najbolji strijelac sezone u najjačoj ligi svijeta, a karijeru je završio sa fantastičnih

30,1 poena po utakmici.

- Džordan bi ubacivao onoliko poena koliko bi želio u današnjoj košarci. Mogao bi lako da ima 40 poena u prosjeku.

Sve ovo govorim kao svjedok,

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Arena

Sportski miks

23

BOJIĆ: Idemo rasterećeno na revanš Slobodan Bojić, koji je u Budvu stigao prije nekoliko dana, dao je ogroman doprinos pobjedi našeg šampiona.

- Čestitam saigračima do dobro odigranoj partiji, čestitam i Mladosti na korektno odigranoj utakmici. Bio je veliki pritisak, ovo je bila prva zvanična utakmica pred domaćom publikom. Presrećan sam što smo pobijedili, zbog čega idemo rasterećenije u Zagreb na revanš.

Nadam se da ćemo i tamo pobijediti i proći u drugu rundu Lige šampiona – rekao je Bojić. greške gostiju, za vođstvo Budve od 20:18. Set je osigurao Milić blokom za 24:21, a srednji bloker naše reprezentacije je prvim napadom kroz sredinu i stavio tačku na set (25:22).

Preokret u trećem setu kao da je uspavao Budvane, koji su bili neprepoznatljivi u četvrtom, koji je odlučen već do polovine seta. Marković je potrošio oba tajm-auta do 9:3 za Mladost, a sve je bilo jasno kada su gosti poveli 13:4.

Kako je Budva igrala u ovom setu govori podatak da je prvi poen iz napada realizovala za 13:5 (Baranov), a gosti su vodili i dvocifrenom razlikom, počev od 16:6, pa do 23:12. Uzaludna je bila serija domaćih do 23:18...

Budva je u taj-breku bila sigurna, vodila je od starta, počev od 4:1. Mladost se nije preda-

Bez pritiska u nove obaveze Večeras (20.30h): S. Makedonija – Crna Gora

vala, ali nije uspijevala da dođe do izjednačenja, već je najčešće bila na poenu zaostatka do 10:9. Tada je Gmitrović realizovao prvi napad za 11:9, a onda je Baranov blokom donio odlučujućih 12:9. Isti igrač je poentirao za 13:10, a onda je Mihajlov sa dvije uzastopne kontre stavio tačku na meč...

Ako preskoči Mladost, crnogorski šampion će u drugom kolu igrati protiv boljeg iz dvomeča između češke ekipe Karlovarsko i rumunske Arkade, koja je dobila prvi meč kod kuće sa 3:0. Do grupne faze potrebno je proći tri kola.

U slučaju eliminacije u prvom kolu Lige šampiona, Budvani će evropski put nastaviti u prvoj rundi CEV kupa, i to protiv belgijskog Hasrode Levena.

S. J.

orsku odbojkašku „koloniju“ u Rumuniji, igraće u Štinci

se razvijam i napredujem da uvijek ima visoke ciljeve.

Takođe, veliku pažnju poklanjaju radu sa mladim odbojkašicama, što meni u ovom trenutku mnogo znači jer želim da se razvijam i napredujem – kazala je portal Sport Bar Tijana Tvrdišić, koja je prošla sve reprezentativne selekcije, a 2019. godine je sa seniorkama osvojila zlato na Igrama malih zemalja Evrope.

Tijana će u subotu debitovati u prvenstvu Rumunije, kada Štinca gostuje Daciji Mioveni.

- Već poslije nekoliko treninga u novom klubu mogu zaključiti da se radi o izuzetnim profesionalcima i klubu koji je odlično organizovan. U narednom periodu želim da se fokusiram samo na trening i da napredujem, kako bih se nametnula i pokazala sebe u najboljem izdanju – dodala je Tijana.

Tijana je odbojkom počela da se bavi u Galebu, odakle je neko ko je na terenu gledao što je on radio na mečevima.

Odatle uvjerenje da bi on imao 40 poena po meču – rekao je Džekson.

Interesantno, Džordan nikad nije bio dominantan šuter za tri poena (svega 32,7 procenata realizacije šuta za tri u karijeri), ali košarkaški analitičari smatraju da bi on u modernoj eri lako unaprijedio taj segment igre.

R. A.

2019. godine prešla u redove gradskog rivala Luke Bar, sa kojom je osvojila dvije šampionske titule.

- Neizmjernu zahvalnost dugujem mom bivšem klubu, trenerima Vladimiru Milačiću i Blažu Dobrkoviću od kojih sam mnogo naučila. Bile su ovo dvije prelijepe godine koje sam provela u Luci Bar, a zahvaljujući rukovodstvu kluba, predsjedniku Nenadu Vujanoviću, te sekretaru Čedu Grabovici. Imali smo savršene uslove za rad, pa ni rezultat nije mogao izostati. Takođe bih se zahvalila svim djevojkama sa kojima sam igrala, došli smo do dvije šampionske titule i stekla sam lijepa prijateljstva – zaključila je Tijana Tvrdišić, koja je 2019. proglašena za najperspektivniju odbojkašicu u Crnoj Gori, zbog čega je bila jednogodišnji stipendista Odbojkaškog S. J. saveza Crne Gore.

PODGORICA - Rukometašice Crne Gore će se večeras, od 20.45 sati, u Skoplju sastati sa Sjevernom Makedonijom, u prvoj od ukupno dvije utakmice, u sklopu EHF Euro Kupa.

Na ovom takmičenju nastupaju tri domaćina Evropskog prvenstva (među njima je i Slovenija), kao i Norveška –aktuelni šampion Starog kontinenta.

Selektorka Bojana Popović za ovaj duel neće računati na kapitenku Jovanku Radičević, Majdu Mehmedović i Milenu Raičević (biće u sastavu za nedjelju sa istim rivalom), a oba meča propustiće Đurđina Jauković, Katarina Džaferović (duža pauza) i Jelena Despotović (povreda ramena), dok se na okupljanje nijesu po-

javile golmanka Marta Batinović i Đurđina Malović. Popović je naknadno pozvala desnog beka Sanju Premović, ali ona neće imati pravo da igra.

- Poslije Olimpijskih igara prvi put smo se okupili, ne u punom sastavu, ali nama svako okupljanje i utakmica znači. Sigurna sam da ćemo u oba predstojeća meča dati sve od sebe.

Potrudićemo se da krajnji ishod bude u našu korist. Biće nam teško, to je sigurno, oslabljene smo, ali borba neće izostati – poručila je Ema Ramusović.

Vrlo malo informacija naš tim ima o kvalitetu protivnika.

Osim Ristovske i Georgijevske, sve ostale su manje poznate igračice.

- Nemamo puno informacija o njima, ne mogu ni da se sjetim kada smo posljednji put igrale sa tom ekipom. Analiziramo ih, gledale smo video snimke i trudimo se da što više saznamo o njihovom napadu i odbrani.

Kod nas će glavni fokus biti na odbrani. To nam je glavni adut, u njoj moramo da damo apsolutno sve – jasna je Ramusović.

Naredni meč ,,lavice“ sa istim rivalom odigraće u nedjelju, a današnji će im poslužiti da snime rivalke i da se što bolje pripreme za ono što ih čeka u Nikšiću.

- Prije svega je najvažnije da damo sve od sebe, a kao i uvijek fokusiraćemo se na našu odbranu. Ako to odradimo najbolje što možemo, izgledaćemo dobro na terenu. Olakšanje nam je što nema imperativa, ali svaki profesionalni sportista teži da pobijedi na svakom meču. Ići ćemo i mi na pobjedu, ali je fokus da se što bolje uigramo, jer smo u izmijenjenom sastavu.

Svaki meč i svaki trening su mnogo važni da se što bolje pripremimo za ono što nas čeka vrlo brzo – Svjetsko prvenstvo u Španiji – kazala je Dijana Mugoša.

A. M.

SBBet Prva liga za rukometaše (1. kolo)

Sigurni Lovćen i Rivijera, maksimalan i Mornar 7 Poslije dva nekompletna kola SBBet Prve liga za rukometaše, maksimalan učinak imaju Lovćen, Budvanska rivijera i Mornar 7.

Cetinjani su juče u prvom kolu (drugo odigrano proteklog vikenda) rutinski pobijedili Brskovo – 27:15. Krila su u pobjedi domaćina bila najefikasnija – desno, Draško Kaluđerović sa šest i lijevo, Igor Marković sa pet pogodaka.

Kapiten Vuk Latković dodao je četiri.

Najveći Lovćenov konkurent za titulu, Budvanska rivijera, bila je ubjedljiva na gostovanju Beranama 1949. Tim Dejana Dragnića slavio je 29:20, uz osam pogodaka Đorđa Peruničića. Pet je dao Luka Novaković, po četiri Radivoje Đođić i Luka Došljak, koji je ove sezone stigao upravo iz Berana. Lazar Pešić imao je 15 odbrana.

Kod domaćih, istakao se devetostruki strijelac Nemanja Marsenić.

Mornar 7 je na premijeri bio bolji od Jedinstva, a večeras je pobijedio još jedan tim sa sjevera. Izabranici Steva Šiška Nikočevića bili su bolji od Komova, osvajača Kupa iz 2019.

UPISAO 15 ODBRANA PROTIV BERANA 1949: Lazar Pešić, golman Budvanske rivijere

godine – 30:28.

Luka Mrdak postigao je sedam, a po pet golova za barski sastav dali su Stefan Ražnatović, EdinBeharović i Jovan Marojević.

Iskusni Duško Trifunović i Milija Kastratović po šest puta tresli su mrežu domaćina.

Komovi poslije dva kola imaju bod.

Prve pobjede upisali su Partizan 1949 i Rudar.

Ivan Čule sa 12 odbrana, Veselin Drakulović sa sedam i Vukan Pejović sa golom manje vodili su Tivćane do trijumfa

Evropsko prvenstvo u jedrenju

Dukić i Marković u finalu Crnogorski jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković nastupiće u finalnim regatama na Evropskom prvenstvu u bugarskoj Varni, u klasi Ilca 7.

Dukić će u finalu, tzv. zlatnoj grupi,

RSCG

poena prednosti na – 12:8.

Međutim, Mladost je servisom počela da „topi“ prednost domaćina, koju je istopila i preokrenula na 17:16, a onda i uvećala prednost na 19:17. A u finišu je iz servisa potpuno razbila Budvu, jer je od vođstva 20:18 do kraja Mladost osvojila četiri poena iz servisa (jedan Bakinji i tri Buša) za 25:20 i izjednačenje u setovima.

I u trećem setu se dogodio preokret, ali sa drugačijim epilogom. Mladost je relativno lako povela 14:10, kada je u igru ušao i unio novu energiju primač Slobodan Bojić umjesto Bakirija. Mladost je držala sigurnu prednost do 19:15, a onda su Baranov i dva puta Bojić osvojili poene za 19:18, kada je Budva uhvatila priključak. Preokret je uslijedio novom serijom od 4:0, uz tri

Oslabljene ,,lavice“ u Skoplju igraju prvi meč EHF Euro kupa

startovati sa 22. pozicije, a Marković sa 47.

- Veoma teški su uslovi za jedrenje i provodimo duge dane na regatnom polju. Poprilično smo iscrpljeni, ali idemo dalje – rekao je Dukić.

R. A.

nad Danilovgradom (33:29), u čijim redovima je Miloš Krivokapić dao 13 pogodaka, a jednu odbranu manje upisao Stefan Đurđevac.

Rudar nije imao probleme sa ,,vrtićem“ Sutjeske – 25:16.

Dejan Čolović imao je 13 odbrana, Filip Racković dao pet golova, a tri igrača po četiri – Dragan Jelušić, Nemanja Matović i Aleksa Knežević.

Posljednji meč prvog kola danas od 16.30 sati igraju Budućnost Podgorica i Jedinstvo. Meč se igra u Univerzitetskoj dvorani.

Ne. K.

24

Feljton

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

5.

NA BALKANU - BEZ KATARZE!

Nesreća je kada jedan narod „vode“ neokolonijalne institucije Karađorđevići su 1918. „zablistali“ kao državna „trijumfalna kapija“ Srbije, sa slavolukom na startu: „Napred u naše!“.

Umarširala je u Crnu Goru vojska i žandarmerija; malo kasnije, mekšim korakom, i „gajnc“ novi državni popovi SPC. A onda, slobodnim korakom – i njihovi elitni kulturnjaci i naučenjaci. I tako, sa sve većim „entuzijazmom“ do dana današnjega! » Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ

Nesaglediva je nesreća za jedan narod kad ga u dužem intervalu zevzečki tetoše i „vode“ apsurdne, neokolonijalne i mizantropske institucije.

Srpska konfuzija dobrog dijela onoga što nazivaju „tradicija“ i „istorija“, zasniva se na parapatriotskoj emociji: negiranje i posvajačko maltretiranje drugih. „Biće naše sve do Trsta, krstiće se sa tri prsta“.

Pod naletom promjena, može i „Karlobag – Ogulin – Virovitica“. Ali svakako ne bi smjelo manje od varijante: „Knin – Prizren - Lovćen“… Kipi neispravni, tj. pokvareni nemanjićko-svetosavski društveni ekspres „lonac“. Psihopatski profili iz vrha vlasti i opozicije, duhovnosti, medijskih klepetuša i klevetuša, velikog dijela (pseudo) kulture. Razaraju i urušavaju sopstveno, i okolna društva uznemiravaju i destruišu. Snažno dotrpavajući na deponiju istorijskog otpada balkanskog! Uzaludnost se ponavlja: mnogo je bučne, prazne i čudnovate čeljadi. Došlo je vrijeme da teško „niču“ ljudi? „Cvjetna“ su polja za simulante i mufljuze, kameleone i bezličnu mimikriju. Za dripce za okršaje: putem „snaođenja“ u sirovoj neoliberalnoj grabeži. I za ona druga, klasična mafijaška razračunavanja, krijumčarenja i otimanja. Posebno klero-nacionalistička!

Godine 1918. u Crnoj Gori se dogodio „veličanstveni događaj srpskog naroda“!? Svojim „kontemplacijama“ nas je na to nedavno podśetio i srbijanski ambasador u Podgorici. Što je odmah, gotovo horski

Milorad Mihailović, komandant srpskih okupacionih trupa u Crnoj Gori, pred Cetinjskim manastirom

potvrđeno iz Srbije. Prije svega od vladalaca iz Vučićeve političke laboratorije: Brnabićke, pa Dačića, Vulina…, jer tako misli „cela Srbija“. I imaju za to gomilu „mislećih“ razloga: od neokolonijalnog kulturnog „reformatora“ Karadžića, do elitne ekipe veliko-državnih instruktora; Garašanina, Đorđevića, Ristića, Pašića, Protića, Moljevića, Šešelja, Vučića. Sve odabrane radikalske vođe, i zaslužnici za ovu omamljivu narodnu i državnu, svesrpsku fatamorganu.

Karađorđevići su 1918. „zablistali“ kao državna „trijumfalna kapija“ Srbije, sa slavolukom na startu: „Napred u naše!“. Umarširala je vojska, i žandarmerija; malo kasnije i neośetnije, mekšim korakom, i “gajnc” novi državni popovi SPC. A onda, slobodnim korakom – i njihovi elitni kulturnjaci i naučenjaci. I tako, sa sve većim „entuzijazmom“: do dana današnjega! Kao da inercija opet čini svoje: mnogo je „poleta“ za neshvatljivo „srpsko srljanje u prošlost“.

I nikad manje izgleda da je (konkretne) političke nepri-

Srpska vojska na Cetinju tokom okupacije

Aleksandar Vulin i Aleksandar Vučić

Srpska konfuzija dobrog dijela onoga što nazivaju „tradicija“ i „istorija“, zasniva se na parapatriotskoj emociji: negiranje i posvajačko maltretiranje drugih. „Biće naše sve do Trsta, krstiće se sa tri prsta“. Pod naletom promjena, može i „Karlobag – Ogulin – Virovitica“. Ali svakako ne bi smjelo manje od varijante: „Knin – Prizren - Lovćen“ jatelje Crne Gore moguće urazumiti – razumnim dijalogom. Počev od ideološke infrastrukture nezaobilaznih: Čubrilovića, Tadića, Rakovića, Antića, Bećkovića, Čavoških, pa nekih novijih Ristića i M. Jevtića… Do posebno ambiciozne diletanske dramaturgije najnovijih politički sprtljanih prikazanija, sa talasa nove kulturološke nejači srpske - Negrišoraca, Dragića, Malagurskih. Brojna je to družina civilizacijskih noćobdija na Balkanu – predanih neimara sa najviših visova „srpskih Himalaja prevara i opstrukcija“.

Ni protagonisti i akteri sadašnjih crvotočina „srpskog sveta“ ne mogu izbjeći objektivno „rešeto vremena“. Svakako su sad u većem riziku – pored pripremanog ponora

za kulturno i nacionalno nestajanje Crne Gore i Crnogoraca. Čak ni te „veličanstvene 1918. godine“ nijesu uspijevali da se kao u zadnje vrijeme neljudski i istorijski srozavaju idiotarijama o „sekti“ i „Brozovom jajcu“, do patološkog mentaliteta onih koji su sposobni i za takav javni diskurs: „U Crnoj Gori žive čestiti Srbi, i šiptarsko smeće“.

Koliko god se više ćutalo ili nemušto reagovalo o jedinstvenoj izdaji Crne Gore 1918. godine (od strane zapadnih ratnih saveznika, blasfemičnog Beograda i nastranih preturbacija Karađorđevića, te funjarastih domaćih „preletača“) – ipak je tada bilo onih koji su reagovali glasno i javno, istinski preneraženi pred brojnim i teškim srpskim zločinima po Crnoj Gori.

Poput (čak!) veoma aktivnog srpskog radikala P. Jovovića: „1918. godina je najveći spomen srama i stida zvaničnog Beograda“. I njihovo zvanično glasilo „Radikal“, podleglo je učinjenim grozotama po Crnoj Gori: „Vlast je nad na-

Povodom reprinta publikacije Sava F. Čelebića „Vijenac na grobu Šćepana Mijuškovića” (Rim, 1924) koju je za štampu priredio Čedomir Drašković, donosimo uvodnik priređivača i Čelebićevu poemu

rodom surova. Sve metode uništavanja života primenjuju se, čak se i kuće pale“. I nekad okrutni ministar unutrašnjih poslova, radikalski vođa S. Protić – koji je ostao upamćen po metodi „amputacija“, a jednako svirep (u odnosu na Zetsku oblast) i kao ministar finansija - pred smrt je (1923.) „omeknuo“: „Vlast i njeni saradnici počinili su zverstva po Crnoj Gori…“. U to vrijeme je ipredśednik italijanske Vlade, u knjizi „Evropa bez mira“ dramatično istakao: „Nasilje Srbije nad Crnom Gorom je jedna od najsramnijih stranica istorije Svjetskog rata i uređenja mira“. Od toga zloga vremena, do sadašnjih jednako zločestih hibrida - „probudi“ se poneko i iz „rodoljubno“ ostrašćene Srbije. „Zašto svi oko nas ne mogu da žive s nama?“, ima uvijek prostora i mogućnosti da se oglasi čovjek, kako je to učinio (čak) i član Sinoda SPC, vladika Grigorije. Ima naravno još na dobrom glasu i značajnom broju uzornih ličnosti i intelektualaca, koji sa kritičke i zdrave distance glasno razmišljaju o tipičnoj srpskoj politici i njenom „magičnom“ Janus Vođi.

O njegovim oćutnim čuvarima i vazda spremnim „klepetušama“ vlasti, o neumornim „praporcima“ imaginarne srpske demokratije. O apsurdnim crnorizcima, i tradicionalno na zlo bastašnim crnokošuljašima. „Postaje neizdrživo od ovih stotinu i više godina radikalske srpske samoće“, opet se čuje poznati glas za slobodoumni Beograd. Nažalost, to je daleko od dominantne snage glasa javnosti, jer „abraka-dabra “ generalisimus, sve usput „demantuje“, zatrpa svojim „analizama“ i kontra pitanji-

ma, ili drukčijim prijedlozima.

Ili, poput mađioničara, sve lako zaogrne svojim apsurdnim i smiješnim „pokrivalicama“. „Velika duša“ od „srpskog sveta“, (početkom jula 2021.), umedenio - zvanično faleći međunarodnu inicijativu „Otvoreni Balkan“ (kao što je slično treptao i o „mini Šengenu“): „Otvoreni Balkan je istorijska šansa, i kapitalni korak za ceo region“. Kao da su Danajci, sa svojim podmuklim „darovima“, oduvijek bili balkanci?

Jasno je da je enormni politički primitivizam sastavni dio konstantnog psiho-socijalnog i moralnog zulumćarenja vlasti. Koja otvoreno bezočno fiksira narod, i koristi ga – kao ličnu, bogomdanu, tj. crkvenu i državnu platformu. „Srpski jezik ima 150.000 reči“, uobičajeno je široke ruke kabadahijski M. Dodig. Kao da je dodiga nedavno i izdaleka, pa mu se usput pobrkalo pamćenje - sa kojom količinom riječi je stvarao čak i jedan Šekspir?

Po ovoj tipičnoj Dodigovoj inventivnosti, Šekspir bi bio poprilični analfabeta, a Srbi bi i jezički bili šampionski „mimo narod“. Sa druge strane, predśednik Srbije, i mnogo popularni Mesija „srpskog sveta A. Vučić: „podržava B i H“, „poštuje nepovredivost granica u Regionu“, i „državni suverenitet Crne Gore“, i „garant je mira u Regionu“. I istovremeno, neumorno bdi nad cijelim srpskim narodom… Jer ne može Srbija samo da gubi (zbog Kosova), mora nešto i da dobije – pa s toga srpski Vođa uporno (i do kraja neodređeno) traži neke promjene granica, i zamjene teritorija!? Nikad – ništa – konkretno? I to sve, naravno, saglasno sa svojim desnim krilom, Dodig Milom?

Mašala! (Izgleda duhovito, pa je možda interesantno što sam svojevremeno čuo od jednog državljanina Italije: „Kad predśednik Srbije drži govore, i pravi one „motivacione stanke“, nama se čini da bi narod tada trebao – da ugrabi da se prekrsti“).

(Nastavlja se)

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL. SAVA ILIĆA BROJ: I.112/2020 IZVRŠNI POVJERILAC: AD ,,PRVA BANKA CRNE GORE” - osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, PIB: 02096099.

IZVRŠNI DUŽNIK: ŠILJEGOVIĆ DARKO iz Herceg Novog, Branka Ćopića br.2, Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u: Listu nepokretnosti LN.br. 730 KO Kuti, susvojina 1/12 Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po rješenju I.br.

112/2020 od 07.02.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 8,021.64 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 30.07.2018. godine pa do isplate, troškova parničnog postupka u iznosu od 75,00 eura, troškova izvršnog postupka u iznosu od 75,00 eura, nagrade za sprovođenje izvršenja u iznosu od 240,65 eura, te svih troškova izvršnog postupka koliko u konačnom budu iznosili.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 112/2020 od 22.06.2021. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 17,000.00 eura Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 02.11.2021.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.

Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50%. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 1,700.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br.

535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Pozivaju se Šiljegović Ana, Šiljegović Boris, Jokić Jadranka, Konić Lidija, Šiljegović Mario, Šiljegović Mirko, Veljković Slavica u smislu čl 170. i čl. 171.ZIO-a, kao nosioci prava preče kupovine, da pristupe na ročištu za održavanje prodaje koja je zakazana za dan 02.11.2021.godine u 14.00 h Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 06.10.2021.godine Javni izvršitelj Marko Đaković

Oglasi i obavještenja

25

Ivm.br.1122/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore-Osnovana 1901.godine AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Hodžić Dželala iz Ulcinja, ul.26.novembra bb, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, donio je dana 04.10.2021.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE deseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u Listu nepokretnosti br.5352 KO Ulcinj, označene kao kat.parc. br.3820, livada 2.klase u pov. od 129m2; kat.parc.br.3820, šume 4.klase u pov. od 109m2; kat.parc.br.3820 br. zgrade 1, porodična stambena zgrada u pov. od 50m2; kat.parc. br.3821/1, šume 4.klase u pov. od 591m2; kat.parc.br.3821/2, šume 4.klase u pov. od 36m2, kat.parc.br.3821/3, šume 4.klase u pov. od 20m2; kat.parc.br.3823/2, šume 4.klase u pov. od 54m2; kat.parc.br.3823/3, šume 4.klase u pov. od 45m2; kat.parc.br.3823/4, šume 4.klase u pov. od 995m2, kat.parc.br.3823/5, šume 4.klase u pov. od 37m2.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 04.11.2021.godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova.

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem lvm.br.1122/15 od 09.10.2019.godine i iznosi ukupno 317.200,00 eura.

IV Na ovom ročištu za prođaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod iznosa duga. Stranke i založeni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja, pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 510-8761953 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Ulcinj, 04.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

I.br.1687/17 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore – Osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ul.Moskovska 169, protiv izvršnog dužnika Rudović Zefe iz Ulcinja, Donji Štoj, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.379/10 od 28.04.2011.godine, čije izvršenje je određeno rješenjem Osnovnog suda u Ulcinju I.br.161/12 od 04.09.2012.godine, donio je dana 04.10.2021.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE deseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u: - Listu nepokretnosti br.2456 KO Donji Štoj, označene kao : kat.parc.br.486/7, livada 5.klase u pov. od 1.521m2; kat.parc.br.486/8, livada 5.klase u pov. od 399m2, kat.parc.br.486/10, nekategorisani putevi u pov. od 697m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova, procijenjene vrijednosti 108.205,00 eura (na istoj je upisana hipoteka poreskog potraživanja) - Listu nepokretnosti br.2560 KO Donji Štoj, označene kao: kat.parc.br.2083/2, dvorište u pov. od 42m2; kat.parc.br.2083/3, dvorište u pov. od 24m2; kat.parc. br.2083/4, nekategorisani putevi u pov. od 17m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih procijenjene vrijednosti 3.825,00 eura; - kat.parc.br.2084/4, njiva 5.klase u pov. od 349m2; kat.parc.br.2084/53, njiva 5.klase u pov. od 332m2; kat.parc.br.2084/54, njiva 5.klase u pov. od 72m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova procijenjene vrijednosti 41.850,00 eura; - kat.parc.br.2084/28, njiva 5.klase u pov. od 403m2; kat.parc.br.2084/44, njiva 5.klase, u pov. od.

1.117m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova procijenjene vrijednosti 75.150,00 eura; - kat.parc.br.2084/30, njiva 5.klase u pov. od 1.116m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova procijenjene vrijednosti 60.300,00 eura.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 04.11.2021.godine u 12,30 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 18.01.2019.god. i od 28.04.2020.godine.

IV Na ovoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 540-7853-60 koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Ulcinj, 04.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Ostao sam bez mog velikog prijatelja, druga, bez mog brata

RADMILI J. LAKOVIĆ

MARINKA – DALA LUKOVCA

rođenoj Šofranac Otišla si neočekivano i tiho, ostavljajući veliku prazninu.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestra SUZANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom 419

27

Brate moj, nijesmo se ovako dogovorili. Mogli smo još dosta toga kroz život zajedno, kao dva brata.

Neka ti duša počiva u miru kako si i zaslužio, a ja ću te se vječno sjećati.

MILOŠ CAUŠEVIĆ sa porodicom 434

Dana 6. oktobra 2021, u 78. godini, preminuo je naš voljeni suprug, otac i djed

DRAGIŠA Milošev RADOVIĆ 1944 – 2021.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, 6. oktobra u 15 časova, na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi MLADEN i MARKO sa porodicom, kćerke KATARINA i ZVEZDANA, unučad LAZAR, ALEKA i DAŠA

427

Тужним срцем и са болом у души јављамо да је дана 5. октобра 2021. изненада преминула у 68. години наша драга

РАДМИЛА Јовова ЛАКОВИЋ рођена Шофранац

Сходно епидемиолошким мјерама сахрана је обављена у кругу породице, дана 6. октобра у 14 часова, на сеоском гробљу у Лекићима. Ожалошћени: син ВИДАК, кћерке ДУШАНКА и ВОЈИСЛАВА, сестре СЛАВИЦА, ЉЕПОСАВА и СУЗАНА, унуке АЊА и АНДРЕА, заова БРАНКА, стриц ВЕЛИМИР, сестрићи, сестричне, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака, заовичићи, заовична, јетрве, ђеверичићи, ђеверичне и многобројна породица ЛАКОВИЋ и ШОФРАНАЦ

408 Posljednji pozdrav dragoj

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” RADMILI LAKOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Bolan je i tužan ovaj prerani tvoj odlazak, sestro.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Fala ti na svemu.

426

Sestra LJEPOSAVA sa porodicom

1111

e-mail: oglasno@t-com.me

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Dana 5. oktobra 2021. preminula je naša draga

Dana 6. oktobra 2021. u 79. godini preminuo je naš dragi

Dana 6. oktobra, poslije kraće bolesti, napustila nas je

ANĐELKA Ivanova ŠESTAK

VOJIN Rada DAMJANOVIĆ Pokojnik će biti izložen u Gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 7. oktobra od 11 do 13 časova, kada se kreće za Broćanac gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i SLOBODAN, kćerka SNEŽANA, sestra DESANKA, snaha ELIZABETA, unučad NIKOLA, ANDRIJA i VIKTOR, unuke MARIJA, MILICA, GORDANA i NIKOLINA, praunučad, bratanić MIŠO, bratanične, sestrić VESKO, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina DAMJANOVIĆ i MIRKOVIĆ 421 Dana 5. oktobra 2021. preminula je, u 81. godini, naša draga

STANICA – MACA Radivoja MARTINOVIĆ rođena Mitrović 1943 – 2021.

Sahrana je obavljena istog dana u porodičnoj grobnici u Zagoriču.

Uz poštovanje epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti 7. oktobra u 14 časova, na seoskom groblju Bare Kraljske.

Ožalošćeni: sin MARKO, kćerke DARKA, BORKA i DUŠKA, braća ANANIJA i RADIVOJE, sestre KOSA i DANICA, snahe, zaove, jetrve, unučad, praunuka i ostala rodbina MARTINOVIĆ i MITROVIĆ

Ožalošćena porodica ŠESTAK

416 418

Dana 5. oktobra 2021. u 54. godini života, preselila je na ahiret Tužnim srcem vas obavještavamo da je preminuo u 79. godini života naš dragi

STANA Dušanova MIJATOVIĆ rođena Burić

Shodno epidemiološkoj situaciji, sahrana je obavljena u krugu porodice, 6. oktobra u 12 časova, na groblju u Kočanima.

DŽENETA DIVANOVIĆ

Ožalošćeni: porodice MIJATOVIĆ i BURIĆ

423

Dana 6. oktobra 2021. u 83. godini života preminuo je naš dragi

VUKOTA Đolev RONČEVIĆ 1942 – 2021.

Dženaza i ukop su se obavili na groblju Belveder 6. oktobra u 11 časova.

Kontakt telefoni: 069/017-714 (Smajil), 069/155-062 (Rukija), +38761780355 (Hajrija).

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Ožalošćeni: brat SMAJIL, sestre HAJRIJA, RUKIJA i ŠEMSIJA, porodice DIVANOVIĆ, TIVARI i ostala rodbina

Sahrana će se obaviti na porodičnom groblju u Ograđenici –Pljevlja, dana 6. oktobra 2021. u 14 časova

Ožalošćeni: supruga KRSTINA, sinovi MAKSIM i DEJAN, snahe VESNA i VIKTORIJA, unučad NIKOLA, UROŠ, OGNJEN, ANASTASIJA i TEODORA, braća MILETA, NEĐELJKO – MIKO, sestre RADOJKA, OBRENIJA i VASILJKA i ostala mnogobrojna rodbina

407 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

PETKO Stanov RAŠOVIĆ Pokojnik će biti izložen u porodičnoj kući u Ljajkovićima, 6. i 7. oktobra do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju Srpska.

422 Ožalošćeni: sin DUŠAN, kćerka VESNA, snaha VERA, unuk IVAN, unuke JELENA, DRAGANA i SVETLANA, bratanić MIJO, bratanične NATAŠA i ANICA i ostala mnogobrojna rodbina RAŠOVIĆ

RADU

Tužnim srcem obavještavamo da je 6. oktobra 2021. u 74. godini umro naš dragi

Nedostaju nam naša druženja, nedostaje nam oslonac i tvoja snaga u podršci onima koji su naša budućnost...

Mirno spavaj, čuvamo ih...

431 Dana 5. oktobra 2021. godine preminula je naša draga majka, svekrva i baba

Porodica RATIĆ 413

BEĆIR – BEĆO Šahza ZUKOVIĆ

Dragom svekru

LJEPOSAVA – NAŚA Veljkova PERUNOVIĆ Sahrana je obavljena dana 6. oktobra u najužem krugu porodice.

Sahranjena je dana 6. oktobra na porodičnom groblju u Drenovštici, u krugu porodice.

RADU Ožalošćeni: supruga JELICA, sinovi DAMIR i DEJAN, ćerka AZRA sa porodicom, braća ABID i NIJAZ, sestra BAHTA i DERVIŠA i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO, MILAN i DRAGAN, snahe TATJANA, ZORICA i TATIJANA, unuke NINA i MIA i unuci VUK i OGNJEN, JOVAN i LAZAR

Hvala Vam za svaku lijepu riječ, podršku i vjeru u nas. Hvala Vam za zagrljaj i toplu dobrodošlicu koju ste mi pružili.

Nadam se da ćemo Vašoj princezi umjeti da prenesemo sve one ljudske vrijednosti koje su Vas krasile i zbog kojih su Vas svi duboko poštovali.

TONJA

433

406

414

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Sa posebnim uvažavanjem upućujemo posljednji pozdrav našem bivšem kolegi

29

Godina dana je od smrti naše majke, svekrve i babe

BRANKE NOVOVIĆ

ВЕЉКУ Савовом ВУКЧЕВИЋУ

MARKU S. MARKOVIĆU

Svojom dugogodišnjom pravničkom karijerom i predsjedavanjem Vrhovnim sudom, pružio je važan doprinos razvoju crnogorskog sudstva i pravničke misli.

Porodici izražavamo iskreno saučešće.

Вељо, већ пола године, да те сестра не види и не чује, али као да очекујем да ћеш ме однекуд позвати. Мили мој, тешко ми је. Само размишљам, да ли ти је ико могао помоћи? То ме много боли. Ја не могу да прихватим да те више нема. Нестао је заувијек твој поглед пун љубави, разумијевања и пажње коју си ти само могао да ми пружиш. Превише ми тога оде са тобом, брате. Утјеха ми је што су те одликовала твоја дјела људскости и поштења. Кажу да ниси умро, док те помињу они што те воле.

Tužna je ova godina otkad nijesi sa nama.

Vrijeme prolazi ali sjećanje na tebe trajaće vječno.

Mnogo smo lijepih trenutaka proveli zajedno a uspomene će nam ostati za utjehu. Živjećeš vječno u našim srcima.

Sin BOBAN, snaha BILJANA, unuci MARIO i FILIP 430 Godina dana je od smrti moje majke

Твоја сестра БЕКЕ, како си ме звао

VRHOVNI SUD CRNE GORE

411

BRANKE NOVOVIĆ

Dragom

Godina dana je otkad nijesi sa nama. Svakim danom nam sve više nedostaješ, ali ostavila si nam mnogo lijepih uspomena po kojima ćemo te vječno pamtiti i sa osmijehom pominjati.

415 Kćerka VESNA sa porodicom

POMENI Draga naša

ĐOKU POPOVIĆU Kad sljedeći put dođem u Nikšić u Crnu Goru, biće jedna velika praznina, jedna tišina, jer neću tebe vidjeti.

Uvijek si me dočekivao sa osmijehom, sa tebi svojstvenim šalama.

Učio si me lagano, bez pritiska, „naški“ jezik, istoriju, običaje…

To se ne zaboravlja, kao što se ni ti nećeš zaboraviti.

Puno ćeš mi nedostajati

MILENA – MIRA PETROVIĆ rođ. Lakić 7. 10. 2002 – 7. 10. 2021.

Miki, sve ove godine si u srcu i duši dok smo mi žive.

424

Tvoje sestre VESNA, VERA i OLJA

428 Godina dana je od smrti moje majke

GOCA

BRANKE NOVOVIĆ

412

Dana 8. oktobra navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog brata

Draga majko, dani prolaze, ali nijedan bez pomisli na tebe.

Prazninu koju si ostavila za sobom pokušaću popuniti uspomenama i sjećanjem na tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Kćerka BORKA sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE 429

Danas je tvoj rođendan

ĐORĐIJA Boškovog POPOVIĆA

VOJISLAV Mirkov KNEŽEVIĆ 7. 10. 2011 – 7. 10.2021. ni desetogodišnjica nije donijela zaborav.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim srcima.

Porodica: tvoji LJUBICA, MARIJA, MILENA i MIODRAG 420

Dragi naš brate, prođe 40 dana otkad si nas zauvijek napuštio.

Bio si naš veliki oslonac. Imao si puno ljubavi za sve nas.

Tvoj anđelski lik lebdi pred našim očima a ljubav prema tebi živjeće u našim srcima do posljednjeg dana našeg života.

Počivaj u miru i vječan pokoj duši tvojoj.

RATKA BOJANIĆ Vijeme prolazi, a bol i sjećanje neće nikad.

Zauvijek te čuvamo u našim srcima.

Tvoji MAMA, BRAT i SESTRE 417

Deset godina je od smrti moga brata

Tvoji najbliži: Brat NEĐELJKO, sestre VIDOSAVA, VASA i STANKA, sestrići PETAR i SAVO, sestrična VERA

VOJISLAVA Mirkovog KNEŽEVIĆA

Prolaze godine, ispunjene tugom. Praznina je sve veća, sve podsjeća na tebe.

Ostavio si nam bol, tugu, ali i divne uspomene i sjećanja.

Dana 7. oktobra 2021. navršavaju se dvije godine od smrti naše majke

409

VJERE KNEŽEVIĆ

Dvadeset godina je od smrti našeg

Draga naša majko, počivaj u vječnom miru koji si zaslužila.

Tvoja nesebična ljubav i pažnja kojom si nas obasipala, svakim danom sve više nedostaju.

Tvoje kćeri MILIJANA i DRAGICA sa porodicama Sestra JELENA SRZENTIĆ sa porodicom

ILIJA VASOVIĆ

425

Vole te i čuvaju od zaborava tvoji: 432

410

supruga DARA i kćer JULIJANA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora:

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Iv.br.1345/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca BUTRINT DOO Ulcinj, Kodre bb, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Boljević Jasmin koji obavlja privrednu djelatnost u RESTORAN-PIZZERIA „GONDOLA“-Ulcinj, Štoj centar bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave- fakture, vr.sp.2.265,01 eura, dana 06.10.2021.godine

Iv.br.1386/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca BUTRINT DOO Ulcinj, Kodre bb, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Lamoviq Leona koja obavlja privrednu djelatnost SUR „PINE“ Ulcinj, Borova šuma bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave- fakture, vr.sp.6.297,58 eura, dana 06.10.2021. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 08.06.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 08.06.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 06.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Iv.br.1525/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MONTECCO INC DOO Danilovgrad, Bandići bb, koga zastupa punomoćnik Nenad Pavličić, advokat iz Podgorice, Trg republike 21/I, protiv izvršnog dužnika KONTO UL DOO Ulcinj, Kodre bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - fakture, vr.sp.428,03 eura, dana 06.10.2021.godine

I.br.1687/17 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore – Osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Rudović Zefe iz Ulcinja, Donji Štoj, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.379/10 od 28.04.2011. godine, čije izvršenje je određeno rješenjem Osnovnog suda u Ulcinju I.br.161/12 od 04.09.2012.god., dana 04.10.2021.godine

Ulcinj, 06.10.2021.godine

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv)

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 02.07.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 06.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović Iv.br.2416/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca LSN ARKITEKT DOO Ulcinj, Bul. Skenderbeu bb, koga zastupa punomoćnik Liridon Sefa, advokat iz Ulcinja, ul.Braće Frašeri bb, protiv izvršnog dužnika BERISHA INVEST GROUP DOO Ulcinj, Donji Štoj, centar 45/2, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - fakture, vr.sp.15.000,00 eura, dana 06.10.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 27.08.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 06.10.2021.godine

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Ulcinj, 04.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Iv.br.1727/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD Podgorica, Moskovska 29, koga zastupa Filip Ćupić iz AOD “Ćupić”-Podgorica, Bul.Dž.Vašingtona br.79, protiv izvršnog dužnika DEMAJ BAU DOO Ulcinj, Bulevar Skenderbeu bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave- izvoda iz poslovnih knjiga, vr. sp.101,69eura, dana 06.10.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 14.06.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 06.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Iv.br.709/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MONTECCO INC DOO Danilovgrad, Bandići bb, koga zastupa punomoćnik Nenad Pavličić, advokat iz Podgorice, Trg republike 21/I, protiv izvršnog dužnika MERSIDI DOO Ulcinj, Bul.Skenderbeu bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - fakture, vr.sp.456,11 eura, dana 06.10.2021.godine

Iv.br.1178/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3.januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „DESETKA BERANE“ BERANE, Rudeš bb, PIB: 02636425, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „MUJANOVIĆ“ BIJELO POLJE, sa sjedištem na adresi Lješnica bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.10.2021.godine, shodno čl.45 ZIO-a

JAVNO OBJAVLJUJE

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „DESETKA BERANE“ BERANE, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „MUJANOVIĆ“ BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: računa-otpremnice br.16300-001071 od 07.07.2016.godine i računa-otpremnice br.16-300-002244 od 29.10.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv. br.1178/2021 javni izvršitelj Ivan Sekulić nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „MUJANOVIĆ“ BIJELO POLJE - Rješenja Iv.br.1178/2021 od 25.08.2021.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „MUJANOVIĆ“ BIJELO POLJE u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 06.10.2021. godine.

Ivan Sekulić

Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 12.03.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 06.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

KULT

Urednica

Da se izvršni dužnik Rudović Zefa u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručio zaključak o prodaji od 04.10.2021.god.

Ukoliko se izvršni dužnik Rudović Zefa ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

I.br.1391/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Teuta Bajraktarević iz Ulcinja, Kodre bb, koju zastupa punomoćnik Nebojša Golubović, advokat iz Podgorice, ul.Svetozara Markovića br.52, protiv izvršnog dužnika Selatin Đenašević iz Ulcinja, ul.Vllezerit Frasheri bb i Ulica 28.12.1990 bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu izvršne isprave-presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.159/19 od 08.10.2020.god., vr.sp.2.156,00 eura, dana 06.10.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 25.05.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 06.10.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

J A V N O O B J A V LJ U J E

Iv. broj 1545/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Đaletić Valentine, Glavica, Danilovgrad i Đaletić Milisava, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 7.521,96 €, na osnovu vjerodostojne isprave - obracuna kamata od 19.11.2020. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 06.10.2021. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Đaletić Valentini vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 1545/20-3, od 03.12.2020. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 7.521,96 €.

Izvršni dužnik Đaletić Valentina može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja rješenja o izvršenju Iv. broj 1545/20-3, od 03.12.2020. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Đaletić Valentina da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR lokal 400m2 – Hercegovačka. Izuzetan po svim parametrima, sa 4 privatna parkinga i pored veliki javni parking. Moderan, savremen, stvoren za biznis. Prodajem.

Tel. 069/756-194 1

RAZNO

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 7. oktobar 2021. • broj 291.

Roj dlaku mijenja, ali ćud nikada ili:

zbog čega je treća sezona Emijem nagrađene hit drame „Succession“, čija je premijera zakazana za 17. oktobar na televiziji HBO, ukopana u mjestu na visokom nivou

16.

Str. 14, 15. i

2

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

A cappella

Log in I

mam li jedini ja osjećaj da se civilizacija mijenja brže nego ikada? Prije neki dan, ,,pali“ su servisi Fejsbuka i Instagrama, pa je svaki živi kontakt među ljudima u realnom životu počinjao pitanjem ,,Je li ovo do mojeg telefona ili Fejsbuk i Instagram imaju problema u radu?“ Igrom slučaja, tog dana sam imao kontakte, što uživo što preko mobilnog telefona, sa baš mnogo prijatelja i poznanika, poslovnih saradnika, a devet od njih deset me pitalo istu stvar. Zaista sam pomislio da je to frapantna činjenica koja nam, dok internet i njegove platforme rade kako treba, prolazi ispod radara.

*** Dakle, da se ne lažemo, oboljeli smo od upotrebe interneta, posebno društvenih i socijalnih mreža, što jasno ukazuje na manjak, bolje rečeno nedostatak realne komunikacije, komunikacije koja je svojstvena ljudskom rodu vjekovima unazad.

Tehnologija je napredovala kroz desetine godina unazad, ali čini se, kao nikada do sada, posljednjih 20 godina (a to koincidira s masovnom upotrebom interneta), pogubili smo sve vrijednosne, sistemske stvari.

Pred civilizacijom su dva puta – ili ćemo da kolektivno postanemo žrtve interneta i njegovih podsoftvera, pod kojima su naši smart uređaji na limitima tehnološke izdržljivosti iz modela u model, ili ćemo uspjeti da pronađemo mjeru, zlatnu sredinu između korišćenja interneta u korisne svrhe i pomalo zabave i totalne predaje.

Za borbu protiv pošasti koja se zove „virtualni život u virtualnom svijetu“ ima lijeka, ali mi smo nejaki da se tome odupremo. Naravno, razloga je mnogo i nije teško pretpostaviti da su Fejsbuk ili Instagram globalne mreže koje zarađuju milijarde na našim lošim navikama.

Da podsjetim, internet je postao globalna prednost u trenutku koji je podrazumijevao povezivanje u svrhu nauke, obrazovanja, kulture i hiljadu onih drugih stvari koje podrazumijevaju napredak civilizacije. No, lako je trošiti pamet na (zlo)upotrebu takvih alata u društvima koja žive sa nama u isto vrijeme, na istoj planeti. Recimo, skandinavske zemlje nemaju odavno iste probleme čak ni kao ostale evropske zemlje, da ne pominjemo nas koji smo na obodu Evrope i tretiraju nas kao Balkan ili u najboljem slučaju – jugoistočnu

Piše: Vladimir MARAŠ

Nešto što je zajedničko za sva društva, razvijena i ona koja su u procesu razvoja je, da se razlika pravi samo u nekoliko parametara – obrazovanje, kultura (umjetnost) i sport.

Ukoliko to ne utegnemo, mislim na društvo u cjelini, internet će postati lagani ali sigurni ubica duha i znanja naše djece Evropu, kandidate za EU, na dugom štapu.

Poenta je, sistem koji funkcioniše u Švedskoj mnogo je spremniji za internet i društvene mreže nego recimo Crna Gora. Nivo i kvalitet obrazovanja u Švedskoj, Danskoj ili Finskoj, značajno je ispred i prosječnih evropskih standarda, da ne pominjemo ove naše. Na kraju krajeva, obrazovanje čini populaciju onakvom kakva ona i jeste na različitim krajevima svijeta.

Djeca od osam ili deset godina danas poznaju skoro sve alate kojim se upravlja internetom.

Znaju da prave svoje igrice, otvaraju sajtove, bave se čak i trgovinom, vjerovali ili ne.

Nedavno sam, potpuno slučajno, došao do podatka da je neki mislim Malezijac, klinac od 12 ili 13 godina postao onlajn milioner, potpuno regularno i legalno. I da mu je otac preživio lakši srčani napad, po saznanju. Dakle, napredna generacija, nove generacije djece koja stasavaju, značajno brže i bolje usvajaju internet i njegove alate, kao mi nekada lopaticu za pijesak ili novi Rog bicikl. Sjećam se, bio je zelene boje, nov, s mehanizmom za preklapanje po sredini, tako da se mogao spakovati u kola. Toliko je to bio važan dan u mom životu da ga i dan danas pamtim kao jedan od najznačajnijih. Ili lopta za fudbal, identična onoj nakon Mundijala 1982. Danas, ista stvar važi za recimo PS Plus godišnju pretplatu za Sonijev ,,Play Station“. Lopta i bicikl su manje važni.

*** Da je pomalo sve naopako i izokrenuto, znamo i sami, osjećamo to. Ne treba zaboraviti činjenicu da su smjena generacija, kao i interesovanja kroz smjenu generacija, neizostavni dio razvoja civilizacije. Ali nešto što je zajedničko za sva društva, razvijena i ona koja su u procesu razvoja je, da se razlika pravi samo u nekoliko parametara – obrazovanje, kultura (umjetnost) i sport. Ukoliko to ne utegnemo, mislim na društvo u cjelini, internet će postati lagani ali sigurni ubica duha i znanja naše djece.

Ne kraju krajeva, već je. Sva devijantna ponašanja koja vidimo kod današnje omladine proizvod su poodavno zapuštenog sistema vrijednosti nekoliko generacija, pa prirodan slijed stvari podrazumijeva da prve generacije zapuštenih već odavno imaju svoju djecu i tako ukrug. Što smo dobili, vidjećemo. Ali taj začarani krug zapostavljanja sopstvenog bića, u svakom smislu, ne može da donese nikakav boljitak.

Ako tako postavimo stvari, zar nam stvarnost ne izgleda upravo tako? Poenta nije da lamentiramo nad zlom sudbinom već da generišemo zajedničku odgovornost. I da za generacije koje dolaze zaustavimo propadanje, a tek nakon toga, pravimo strategije za oporavak.

Tako je, dug i bolan proces, ali bolje da se njime bavimo mi nego naši nasljednici. Biće nam zahvalni.

3

4

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

,,The Many Saints of Newark“: Daleko od velikog films

reddit.com

U FOKUSU

Lice i naličje dobro poznatih likova iz ,,Sopranovih“ sa tri decenije vremenske distance

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

5

skog ostvarenja, ali i mnogo više od poštenog nastavka kultne serije ,,The Sopranos“

U mraku američke rupe bezdanice N

ema boljeg potpisa vrijednosti televizijske umjetnosti: američki federalci, FBI i DEA služba, sa prisluškivača u domu njujorških gangstera imaju snimljene dvije decenije stare prepirke mafioza, koji otvoreno sumnjaju da ih neko ,,iznutra“ potkazuje za scenario serije ,,The Sopranos“.

Prosto opravdanje za snimanje filma ,,The Many Saints of Newark“: ,,The Sopranos“ su tu, i dalje su tu, oko nas, stvarni su i užasni. Kao lice ,,provaljenog“ policijskog doušnika kojeg bi neka od familija krimosa Džersija ili Njujorka izmučila, pa potopila u močvaru i izvukla poslije nekoliko sedmica i bacila na trotoar nekog pristojnog komšiluka, za nauk nekim narednim doušnicima.

Famozni kraj

Ili još gore, ,,Sopranovi“ su opasno stvarni, kao lice Tonija Soprana (magični Džejms Gandolfini u ulozi najvećeg od svih alfa predatora moderne Amerike), onda kad mu pane mrak na oči.

To je suštinska kvaka sa biserom televizije HBO koji je u šest sezona, od 1999. do 2007, promijenio mapu i pravila igre i produkcije visokobudžetnih serija: ,,Sopranovi“ jesu slika i prilika italijanske mafije sa druge strane Atlantika... Ali su, onako kako ih je zamislio genijalac Dejvid Čejs, ipak mnogo više od toga: slika i prilika moderne Amerike. Čejsova Amerika od prije dvije decenije je, prosto, jedna rupa bezdanica od svijeta koji za sebe traži više, traži tuđe i traži još. I opet. Na koncu, to je postala Amerika koja je je gutala i željela još (i još) ,,Sopranovih“, sve do savršeno dvosmislenog i enigmatičnog naprasnog kraja

Kroz dinamiku odnosa Nivolinog Dikija Moltizantija i Gandolfinijevog Tonija, lako je prepoznati momente kada je jasno da je Nivola lako mogao uticati da mladi Entoni nikad ne postane Toni Soprano.

I tu je efektno zapletena jedna od ključnih teza filma: da je jedna generacija kupovala sebi raj i čistila savjest na uštrb neke nove mladosti koju su vrlo svjesno predali na ruke vragu i đavolu 2007. godine. E, za jednu takvu Ameriku koja guta, grabi i ne staje, poput neke mafiozo-familije, Čejs je osmislio genijalan i čuveni kraj u jednom zamračenju od kadra. Kao da život i kao da smrt nijesu ništa više od toga. I kao da se Toni Soprano od svijeta mogao drugačije oprostiti.

Brz korak naprijed od 14 godina: Amerika je, od kraja serije ,,The Sopranos“, samo dublje zagazila u onu rupu bezdanicu od sopstvenih gladnih usta. A fanovi se nijesu još oprostili od Tonija Soprana; daleko od toga. ,,The Many Saints of Newark“ je pokušaj Dejvida Čejsa da, ako već nije mogao niti želio da ponudi neku logiku u Tonijevoj (ili bilo čijoj) smrti, pruži uvid u njegovu genezu. Na posteru HBO krimi drame jasno i velikim slovima piše: ,,Ko je načinio Tonija Soprana“. E taj neko je Diki Moltizanti. Ujka Diki. Vrag i zvjerka iz opasnih starih vremena. E da, kad ,,Moltisanti“ prevedete sa italijanskog na engleski, dobijate ono ,,Many Saints“.

I još: Njuark (eng. ,,Newark“), njujorško predgrađe sa strane Nju Džersija, mjesto je u kom su odrastali, živjeli i upoznali se

roditelji Dejvida Čejsa. Posveta mladosti Tonija Soprana, najvećoj mafiozo-njuški atlantske obale i sve televizije, je posveta mladosti generacije bumera.

Odmah da riješimo bitnu kariku jednačine: Alesandro Nivola (zvijezda sa Brodveja u ,,The Elephant Man“ adaptaciji koja mu je donijela Toni nagradu, ali i dobro poznat lik iz blokbastera ,,Face/Off“) fantastičan je kao Diki Moltizanti. Toliko toga strašno opasnog i diskretno pitomog u Toniju Sopranu, sve ono što je proslavilo Džejmsa Gandolfinija, Nivola iznosi i ponavlja i, jako bitno, nadograđuje. On je isti onaj Toni, samo mnogo artikulisaniji, verbalniji, namazaniji. Maltene šekspirovski lik i pozornički zajebant smješten u svijetu italijskih mafijaša Amerike.

Fatalna Napolitanka

Koliko je Nivola dobar, svjedoči možda najbolje to što mu oca Alda „Holivud Dika“ Moltizantija glumi veliki Rej Ljota. E tog kralja, tu legendu iz Skorsezeovog ,,Goodfellas“ (1990) Nivola uspijeva da karakterno, talentom, izvedbom, kako god hoćete – potpuno poklopi.

Odnos oca i sina Moltizantija je,

za formu gangster-drame a posebno ,,The Sopranos“, vrlo tipičan edipovski. Dovoljno je reći da je u orbitu starog Holivud Dika sletjela napolitanska nevjesta Đuzepina u svoj svojoj raskoši; da je Mikela de Rosi potpuno otkrovenje i fantastičan izbor za jednu takvu gospodičnu. Njena Đuzepina je, vjerujte, takva da bi joj se mjesto našlo u prvom i drugom Kopolinom ,,Kumu“! I glumica je talenta i autentične pojave koja će sigurno naći mjesto u Holivudu nakon ,,The Many Saints of Newark“ uloge.

Uz Nivolu, ključna kasting karika za uspjeh filma je ona koja apsolutno i bez zadrške igra na emociju. Majkl Gandolfini glumi mladog Tonija Soprana i to je činjenica na koju svakom pristojnom fanu ,,Sopranovih“ zadrhti brada; Džejms Gandolfini nije među živima da sina Majkla vidi u svojim cipelama. ,,The Many Saints of Newark“ su dokaz da je tim koracima apsolutno dorastao. I da nije bilo boljeg izbora za mladog Tonija sa kraja 60-ih; takvog bi ga, i nikako drugačije, jedino mogli zamisliti.

Još igranja na emociju: narator filma je mnogo bitan lik iz ,,Sopranovih“, nezaboravni Kristofer Moltizanti (Majkl Imperioli, tada u ulogi života). Za fanove to je interesantna jednačina: za svijet sa kraja ,,Sopranovih“ Kristofer više nije živ, a u tajmlajnu ,,The Many Saints of Newark“ tri decenije prije početka serije, on nije još ni rođen. Odlična meta-igrarija koja nije pretjerano napadna i u kojoj ćete izvjesno uživati.

Važno pitanje je, naravno, u kojoj mjeri ,,The Many Saints of Newark“ može funkcionisati Nastavak na sljedećoj stranici

6

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

bez ,,The Sopranos“ potpore. I to možda nije kora od banane, ali jeste mač sa dvije oštrice: režiser Alan Tejlor, koji je radio neke od ključnih epizoda serije, prišao je radu na filmu sa mnogo očiglednog samopouzdanja i lakoće.

Rasna tenzija

I on to želi da demonstrira, brzinom pitkog kadra, lakoćom reza; zaista ćete se za manje od minuta osjećati kao u epizodi ,,Sopranovih“, kao da nije prošlo skoro 14 godina od posljednje.

Naravno da je to i problem: režiser Tejlor se od starta ponaša tako da je bezmalo cijeli svijet gledao kompletne ,,Sopranove“. I kao da je cijela planeta sažvakali tih 70 sati (vrhunske, vanserijske) televizije.

Iako ,,The Man Saints of Newark“ prethodi radnji ,,The Sopranos“ (otprilike tri decenije prije nego se Toni Soprano, mafija bos, prvi put nađe na terapiji kod psihološkinje) – ne bi imalo bilo kakvog smisla prvo gledati film pa ,,bindžovati“ seriju. A gledati samo film je prilično klimavo iskustvo. Ili makar: mnogo posnije od onog koje je priređeno poznavaocima svijeta ,,Sopranovih“.

O narativu je dovoljno reći to da je Nivolin Diki Moltizanti zatečen u važnom istorijskom trenutku istorije Džersija i Njujorka, velikim nemirima tamnoputih iz 1967. godine koji su praktično povukli segregacionu liniju u predgrađu.

Naravno da Diki, kao svaki pošten mafijaš, period političkih previranja vidi kao – priliku. Naravno, da dobro zaradi, ali i završi jedno ubistvo koje mu se odavno mota po glavi.

Sa druge strane socijalnog nemira je tamnoputi gangster Harold (Lesli Odom Džunior odlično rješenje za ovu ulogu) – a on bi se, prosto, krvi napio svim italijanskim njuškama koje gospodare ćoškovima podzemlja.

U dinamici likova, socijalnih i rasnih tenzija, koje previše očigledno podsjećaju na posljednju ,,Fargo“ sezonu, Diki i Harold ostvariće interesantan odnos. A Harold imati jedno potpuno neoče-

kivano i za fanove serije vrlo sočno skretanje... Šteta što je ovaj dio tkanja radnje filma negdje na pola ispušten; umjesto filmski jasnog fokusa, režiser Tejlor i autor Čejs biraju da spuste loptu i bave se cijelom galerijom likova koji su direktno vezani za svijet ,,Sopranovih“. I tako troše bitne minute filma, skoro pa zaboravljajući da su na terenu i magistrali velikog platna. To je boljka koju je, recimo, dugo čekani filmski nastavak kultne HBO serije ,,Deadwood“ takođe dijelio.

Ovakav izbor je u neku ruku i inadžijski; kada bi se birala ključna riječ ,,Sopranovih“, to bi, u svim svojim iteracijama i bojama, bila ,,porodica“. Klasično američki, ta linija od krvi i interesa je ono što je dobrim dijelom ,,The Sopranos“ činila privlačnim; pola svijeta je praktično doživljavalo Tonija i okorjelu i u kriminalu ogrezlu ekipu svake nedjelje veče na HBO, kao svoje najbliže. I to su zasluge i ordenje kojih se Dejvid Čejs nikako nije želio odreći; ,,The Many Saints of Newark“ je taj tovar od emocija morao ponijeti.

I tu dolazimo do samih Sopranovih: mladi Toni je, vjerovali ili ne, skoro sasvim pristojan mladić koji, vjerujte, želi da napravi otklon od te italijanštine od podzemlja. Knap kao Majkl Korleone u uvodnom dijelu ,,Kuma“, naravno do jedne ure; i naravno, mnogo manje privlačan i uglađen od mladog Al Paćina. Toni kojeg klumi Majkl Gandolfini je jedno dijete koje želi na koledž, koje želi da pošteno zaradi.

I naravno da je dio potpuno nefunkcionalne porodice, u kojoj je famozni tata Džoni Boj (Džon Berntal) tek za nijansu manje krvnik od onog kakvog su nam ga opisivali u seriji. A mama Livija (sjajna Vera Farmiga) samo malo manje neurotična harpija i moderna Meduza, gospodarica aktivne i pasivne agresije, od one kakvu je pamtimo iz ,,Sopranovih“.

Kroz dinamiku odnosa Nivolinog Dikija Moltizantija i Gandolfinijevog Tonija,

lako je prepoznati momente kada je jasno, da je Nivola lako mogao uticati da mladi Entoni nikad ne postane Toni Soprano. I tu je efektno zapletena jedna od ključnih teza filma: da je jedna generacija kupovala sebi raj i čistila savjest na uštrb neke nove mladosti koju su vrlo svjesno predali na ruke vragu i đavolu. I to usred ,,Ljeta ljubavi“, kako ga Diki ironično naziva, dok njihov Njuark bude gorio u rasnom i klasnom sukobu i klizio u segregaciju.

Evolutivna karika

Sve to je, naravno, dokaz da je ,,The Many Saints of Newark“ vrlo pametan, jak projekat koji ne plaši da zagrebe po bitnim temama.

Kako i očekujemo od Dejvida Čejsa! Sa jednim velikim ,,ali“, a to je činjenica da ona ključna evolutivna karika od mladog Entonija do gangstera Tonija ipak nije ponuđena do kraja. Da do kraja ne možemo povjerovati da to dijete, taj mladić, postaje onaj užasni i strašni Toni. Da nam ipak nešto nije ispričano.

Razlog? Vrlo vjerovatno nastavak (koji je Čejs već nagovijestio, ,,flertujući“ u javnosti sa potencijalnom saradnjom sa dugogodišnjim scenaristom ,,Sopranovih“ Terensom Vinterom), što će reći da ,,The Many Saints of Newark“ suštinski nije film, nego, otprilike, dvije jake epizode ,,The Sopranos“. E sad, da li je to mana ili ne... Realan tačan odgovor, u našem vremenu, bi bio da jedan film dobrim dijelom namijenjen kao ekskluziva striming servisa nema neke razlike od vrhunskog serijskog programa. Uz realnu činjenicu: nemali broj epizoda dvije decenije starih ,,Sopranovih“ je za komad bolji od ogromne većine pristojnih gangsterskih filmova. I zato je bitno da je ,,The Many Saints of Newark“ tu; kao podsjetnik na onu genijalštinu koja je vrhunsku televiziju prije 20 godina ovjenčala potvrđenom slavom lijepe umjetnosti. I samo nek se nastavi...

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

celuloid

Šre

Ozbiljan k za film g Staromodni odjek prošlih, vjerovatno i (filmski) boljih vremena odzvanja iz skoro svakog detalja. Od palete zagasitih boja, preko ne naročito širokog formata slike 5:3, pa do muzike koja počinje kao mračna ambijentalna da bi kasnije dobila i vokal i psihodeličnu rok razradu

B

rojanje karata je tehnički legalna, ali ipak nepoželjna aktivnost kojoj pribegavaju veštiji kockari po kazinima.

U pitanju je skraćeni postupak od pamćenja karata, koji je zapravo i jedini, ako osoba koja mu pribegava nije obdarena nadljudskim moćima da zapamti redosled karata u nekoliko špilova zaredom.

Princip je takav da se umesto tačnih karata, sa sve bojama i znakovima, upamti to je li karta koja je prošla bila velika, srednja ili mala, te da se od toga načini nekakva sekvenca.

Zelena čoja

Ovo je, objašnjava nam naslovni lik filma ,,The Card Counter“ Pola Šredera, vrlo korisna stvar kada igrate blek džek, iliti na našem ajnc, dok vas ne uhvate, pa zato treba biti pametan i taktičan, odnosno ulagati više kada sigurno dobijate ili manje kada ćete po svoj prilici ostati tropa. Ali i skroman i etičan, pa se povući na vreme sa dobitkom koji prolazi ispod radara kazina.

Ovo je tek jedna od kockarskih mudrosti koju će lik kojeg igra Oskar Ajzek podeliti sa nama u toku filma. Tako ćemo tako imati prilike da naučimo da se blek džek igra protiv kuće, a poker protiv saigrača za stolom, ali obe ove

igre više zavise od sposobnosti i psihologije nego od čiste sreće, dok je jedina prava kocka rulet. Po naslovu, uvodnoj špici gde se imena ređaju preko zelene čoje, i fokusu na kockarske igre u prvoj polovini filma neko bi pomislio da je ,,The Card Counter“ kockarski film, ali kod Šredera stvari nikad nisu tako jednostavne.

Uvek ima učitanog značenja i njegovih večnih tema ljudske prirode, iskupljenja i predestinacije, a ovde počinju upravo sa dilemom koliko je kocka kocka, a koliko je to samo primena širokog spektra znanja i veštine.

Klupko učitanih značenja ćemo najpre razmrsiti kada čujemo ime pod kojim hoda naš protagonista: Vilijam Tel, vrlo slično imenu švajcarskog nacionalnog heroja koji je, prema legendi, strelom gađao jabuku na detetovoj glavi.

Pitanje koje prvo možemo postaviti je to je li legendarni Viljem Tel zaista bio vešti, hladnokrvni strelac ili je ipak pomalo bio i kockar tuđim životom. Drugo, iako mit o gađanju jabuke s glave deteta postoji u brojnim drugim germanskim i nordijskim kulturama, izbor švajcarske varijante i Viljema Tela nije nimalo slučajan. Švajcarska je domovina Šrederovih preda-

7

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

kandidat godine ka. Ali i domovina kalvinizma, odnosno reformisanog protestantizma, religije čija je okosnica učenje o predestinaciji, s kojom je Šreder odrastao, koja mu je u velikoj meri „baždarila“ etički aparat i protiv koje se borio traktatima, kako u svojim ranim filmovima, tako i poslednjem, ,,First Reformed“ (2017).

Sponzorska ergela

O filmskom Vilijamu Telu na početku saznajemo još i to da je robijao i da je veštinu brojanja karata stekao baš u zatvoru, te da je sada na slobodi koristi da bi od nje živeo. On tako igra karte po kazinima po nekoliko sati dnevno, šest ili sedam dana u sedmici. Ali nikad ne ostaje u hotelu kazina, već spava po motelima, i nikad se ni na jednom mestu ne zadržava predugo. U njemu vlasnica „ergele“, odnosno sponzorske agencije koja obezbeđuje igračima da igraju za tuđe pare, La Linda (Tifani Hadiš) prepoznaje talenat, pa mu nudi da postanje njen igrač, što on odbija.

To će se iz korena promeniti, kada u njegov život uđe mla-

theposterdb.com

rederov izvanredni ,,The Card Counter“ jedan od onih naslova koji se više ne snimaju

dić po imenu Kirk (Taj Šeridan) sa kojim deli zajedničkog zlotvora iz prošlosti, majora Džona Gorda (Vilijam Defo). Vilijam je, kao i Kirkov otac Rodžer, bio vojnik stacioniran u Abu Graibu koji je provodio „ispitivanje pojačanim tehnikama“ pod supervizijom „civilnog konsultanta“ Džona Gorda. Kada je istina o mučenju zarobljenika izašla na svetlo dana. Vilijam je dospeo u zatvor, Rodžer je nečasno otpušten, pa se patio sa svojim životom dok se nije ubio, a Gordo se izvukao. Zbog toga Kirk želi da se osveti Gordu koji mu je uništio život, a Vilijam čini sve što je u njegovoj moći da ga u tome spreči. Ali želje, poput one za iskupljenjem, su jedno, a nagoni, poput onog za osvetom, sasvim drugo... ,,The Card Counter“ je film velikog formata (skoro pa filmčina) kakve se više uglavnom ne snimaju.

Staromodni odjek

Taj staromodni odjek nekih prošlih, verovatno i (filmski) boljih vremena odzvanja iz skoro svakog njegovog deta-

Oskar Ajzek u savršenoj kockarskoj roli

lja, od palete zagasitih boja, preko ne naročito širokog formata slike 5:3, pa do muzike koja počinje kao nekakva

Šeridanova perfektna rola Još jedna od stvari koju moramo pohvaliti je perfektan kasting. Zaista bi bilo teško zamisliti aktivnog glumca srednje generacije koji bi bolje od Oskara Ajzeka odigrao ulogu uravnoteženog kockara-askete.

Tifani Hadiš napokon ima jednu ozbiljnu dramsku ulogu, Vilijem Defo je efektan kao i uvek, čak i sa minimalnim vremenom na ekranu koje dobija, a Taj Šeridan opet pokazuje zašto je jedan od najboljih

glumaca svoje generacije. Šeridanovo prisustvo je još značajnije kada uzmemo u obzir koga je zamenio – Šaju Le Befa čije bi pojavljivanje moglo u priličnoj meri narušiti integritet filma. Biće da su Šreder i kasting-direktorka Suzan Šopmejker imali kockarske sreće sa svojim izborom ili ipak pameti i veštine da prepoznaju dobar savet Nikolasa Kejdža koji im je predložio Šeridana za ulogu Kirka.

mračna ambijentalna da bi kasnije dobila i vokal i psihodeličnu rok razradu, a koju potpisuju Đankarlo Vulakno i Robert Levon Bin, poznat kao osnivač grupe Black Rebel Motorycle Club. Upravo način na koji Šreder upotrebljava muziku svedoči o određenoj dozi anahronizma, pošto je čujemo kad god ne slušamo dijalog, kao da je reč o analogno snimanom filmu (nije, iako tako izgleda, zahvaljujući Arri kameri i umešnom direktoru fotografije Aleksandru Dinanu).

Tako moramo muzikom pokriti brujanje projektora, ali

to ne smeta jer opet imamo Šredera u kompletnom izdanju, pa ga možemo uzeti ili ostaviti. Imamo i naratora i dnevnike i duge dnevne i noćne vožnje i stroge etičke kodekse i teške moralne dileme, ali sve je to deo jednog filmskog sveta koji se, kako vidimo, uspešno nosi i sa posve savremenim temama. A i Šreder se pokazuje kao autor spreman na neke novotarije, poput „fish eye“ objektiva u scenama noćnih mora. The Card Counter je ozbiljan kandidat za film godine.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4,5/5

8

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

zerkalo

,,No Time to Die“: Dostojan oproštaj Danijela K

Režija Kerija Fukunage je funkcionalna, premda se u akcionim scenama previše oslanja na „gringrasovski“ standard drmusave kamere iz filmskog serijala o Džejsonu Bornu. Fukunaga ionako dosta bolje radi u okvirima drame, za šta ovdje ima priliku u tišim segmentima filma, dok se u žanr-scenama može pokazati tek kao bolji ili lošiji zanatlija Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

O

Buzzfeed.com

gromna simbolička težina ležala je na plećima poslednjeg filma o Džejmsu Bondu naslova ,,No Time to Die“. Iz više razloga, kako interno filmskih, tako i produkcijskih, ali i onih posve eksternih.

Na planu filmskog narativa,

prethodni film ,,Spectre“ (2015) bi komotno mogao predstavljati kraj jedne epohe: stara M (Džudi Denč) je upokojena, novi M, Melori (Ralf Fajns) je zauzeo i konsolidovao se na poziciji, organizacija Spektra je obezglavljena jer je Ernst Stavro Blomfeld (Kristof Volc) završio u zatvoru... A Bond (Danijel Krejg) se u svom antiknom

Lašana Linč kao neobično rješenje za ,,alternativnu“ agenticu

goodfon.com

Najglomazniji Bon Aston Martinu odvezao u „zalazak sunca“ sa najnovijom dragom, doktorkom Medlin Svon (Lea Sejdu), što bi bio savršeni „hepiend“ jedne karijere.

Računica pandemije

U produkcijskom smislu, ,,Spectre“ je kompletirao duo Bond-filmova u režiji Sema Mendesa, započet sa filmom-blizancem ,,,Skyfall“ (2012), a i na Danijelu Krejgu su se pomalo već videli znaci starenja, možda i zasićenja ulogom Bonda. Po medijima, posebno britanskim, se ,,Spectre“ već uzimao kao kraj jedne epohe, a špekulisalo se ko će naslediti Krejga u ulozi Bonda i kako će novi serijal biti zasnovan. Krejg se ipak još jednom vratio iz „Bond-penzije“ za veliko finale serijala.

Treći splet razloga simboličke težine filma ,,No Time to Die“ ima veze sa našim svetom. Najavljen za proleće 2020, ,,No Time to Die“ je bio jedan od prvih naslova čiju je premijeru pandemija serijski odlagala dok je na kraju nije odložila prvo za jesen, a onda usled drugog talasa i na neodređeno. Posebno osetljivo u pandemijskoj situaciji bilo je i to da se u centru najnovijeg Bondfilma nalazi zavera sa biohemijskim oružjem koje može uništiti svet. Pa nekako i ne čudi toliko da su se produkcijske kuće Eon, Universal i MGM odlučile da pričekaju da se bura oko virusa koji ha-

Senzualna Ana de Armas je van šablona ali ipak nedovoljno razrađen lik

ra svetom, a možda je pobegao iz kineske laboratorije, stiša u stvarnom svetu. U jesen 2021. očito više nije bilo vremena za čekanje, pa je uz jaku kampanju ,,No Time to Die“ konačno pristao na bioskopske repertoare širom sveta.

Povratak iz penzije

Pošto su nas distributeri zamolili da se suzdržimo od „spoilera“, radnju ćemo prepričati samo u kratkim crtama. ,,No Time to Di“e se otvara prologom koji dopunjuje biografiju dokrotke Svon. Naime, ona se u detinjstvu našla na putu osvetničkog pohoda maskiranog muškarca za koga ćemo posle otkriti da se zove Lucifer Safin (Rami Malek), a kojem je njen otac, Spektrin agent, pobio familiju. Nakon tog prologa, radnja se seli u navodnu idilu u kojoj Medlin i Bond uživaju u Italiji, dok njega još uvek peče savest zbog onoga što se dogodilo njegovoj prethodnoj bitnoj partnerki Vesper Lind, za čiju je smrt

su-odgovoran i na koju je pritom posthumno svalio krivicu za neuspeh. U toku posete njenom grobu, Bond upada u Spektrinu zasedu, a agenti mu pritom prenose informaciju da ga je Medlin izdala jer je ona ipak „dete Spektre“. Ne znajući kome da veruje, nakon uspešno eksiviranih pokušaja atentata, Bond je šalje na voz uz obećanje da se njih dvoje više neće videti, a on odlazi u penziju.

Pet godina kasnije, Spektra napada tajnu laboratoriju u Londonu sa ciljem otimanja moćnog biološkog oružja, ali i naučnika koji ga je kreirao i koji sa njim može upravljati, Obručeva (Dejvid Denčik). On, međutim, prima instrukcije od nekog drugog ko zna za napad i savetuje mu da za sada sarađuje. Napad na laboratoriju diže uzbunu u Londonu, ali i drugde, pa čak i na ostrvu Bermuda gde se Bond sklonio da uživa u penziji i pecanju, a gde ga pronalazi njegov prijatelj Feliks Lajtner (Džefri Rajt) iz CIA-e. Pre

Krejga od uloge čuvenog agenta 007

nd u istoriji

nego što bude poslat na Kubu na misiju, gde će mu kao lokalna podrška biti dodeljena mlada i neiskusna, ali talentovana agentica Paloma (Ana de Armas), Bond će saznati da su njegovi bivši poslodavci već dodelili njegov broj mladoj i ambicioznoj agentici Nomi (Lašana Linč).

Kako se misija na Kubi, po oprobanom „bondovskom“ receptu okreće na skoro-pafijasko, sa sve izdajom i višestrukim identitetima, on mora pohvatati konce. Te konce, izgleda, drži niko drugi nego Blomfeld koji je naizgled poludeo u zatvoru, a komunicira jedino sa svojom psihoterapeutkinjom – doktorkom Svon.

Vratolomna jurnjava

Kako će proći susret bivših ljubavnika? Kako će se Bond izboriti s rivalstvom u službi? Koje tajne još krije Medlin? Sve u svemu, sledi vratolomna jurnjava od severa Norveške, pa sve do sovjetskog hemijskog postrojenja na Dalekom Istoku...

Sa fizičkim aspektom uloge Bonda, Krejg se još uvek dobro nosi, a sa emocionalnim se još od svog prvenca u ulozi u filmu ,,Casino Royale“ (2005) nosio odlično, što je i ovde slučaj. Njegov Bond zaista ima težinu i nosi popriličan teret na plećima, a za detaljniju karakterizaciju služe i, za standarde eskapističke akcione avanture i fantazije, duže prisutni likovi i detaljnije razrađeni odnosi između Bonda i njih.

U tom smislu su značajni M, Q, Manipeni, Blomfeld i Feliks, a posebno Medlin koja je u interpretaciji Lee Sejdu svakako nešto više od jednodimenzinalne Bond-devojke (ili prikrivene zlice, ili dame u nevolji), već je osoba sa emocionalnim prtljagom koji mora nositi dok beži od sveta u kakvom je rođena.

Stvari ne stoje tako dobro kada su u pitanju novi, jednokratni likovi: glavni negativac Safin je zaista „još jedan u nizu malih gnevnih ljudi“, a ime Lucifer koje nosi se pokazuje kao „ček bez pokrića“. Pritom ni Rami Malek nije baš najsrećniji izbor za ulogu, utapa se u svojim manirizmima iz ranijih filmova, a ruski akcenat mu je lažan preko svake mere. I Obručev se isto može svesti na karikaturu slabog zlikovca, dok je izvedba Lašane Linč unekoliko parafraza opasnih Bondovih crnkinja, od Trine Parks u filmu ,,Diamonds Are Forever“ (1971) do Grejs Džouns u filmu ,,A View to a Kill“ (1985). Pa ipak, lik sa najviše potencijala, pritom u interpretaciji interesantne mlade Nastavak na sljedećoj stranici

9 theposterdb.com

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Danijel Krejg na visini zadatka u posljednjem filmu u kom glumi Džejmsa Bonda

10

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

glumice, dakle lik Palome koju igra Ana de Armas, ne uspeva da se razvije dalje, što je šteta.

Više od lika

hindustantimes.com

Režija Kerija Fukunage (serija ,,True Detective“, filmovi ,,Sin nombre“ (2009), Jane Eyre (2011), Beasts of No Nation (2015) i ,,It“ iz 2017. godine) je funkcionalna, premda se u akcionim scenama previše oslanja na „gringrasovski“ standard drmusave kamere iz filmskog serijala o Džejsonu Bornu.

Uostalom, Fukunaga ionako dosta bolje radi u okvirima drame, za šta ovde isto ima priliku u tišim segmentima filma, dok se u žanrscenama može pokazati tek kao bolji ili lošiji zanatlija. Kada se tome doda „saundtrek“ Hansa Cimera koji se može opisati epitetima „megalomanski“, ali i „starog kova“, te trajanje filma od blizu tri sata, jasno nam je da je ,,No Time to Die“ jedan od najmasivnijih, ako ne i najmasivniji Bond-film ikada.

Odnosno, išlo se na efekat grandioznosti (u tom smislu je izbor Bili Ajliš za

izvođačicu naslovne muzičke numere koju „peva“ kroz svoje karakteristično tiho jecanje jedna od ozbiljnijih grešaka u koracima), što je svakako mač sa dve oštrice. Kada se svode računi, ipak, možemo reći da je ovo finale sasvim dostojno trenutnog „Krejgovog“ Bond-ciklusa, ako ne i Bonda generalno, ali i da se postavlja pitanje šta i kako dalje, odnosno ima li smisla uopšte ići dalje.

Mada, ne bi bilo loše podsetiti se fakta da je Bond zapravo dosta više ideja nego jedan konkretan filmski lik, te da je Bond kao koncept preživeo i kraj Hladnog rata i terorističke napade 11. septembra, pa je za očekivati da ga ni pandemija neće dokusuriti. Svaki od Bondova u interpretacijama različitih glumaca imao je nešto svoje, nešto prilagođeno svom vremenu, kako u istorijskom i dnevno-političkom, tako i u filmsko-tehnološko-estetskom smislu. Pa tako za svakog od „različith“ Bondova možemo drugačije klasifikovati i pripisati im drugačiji kraj karijere. Opet, sve te nijanse su se uglavnom uklapale u generalnu

auru Bond-filmova koja je sastavljena iz avanturističko-akcionog eskapizma na rubu (ponekad i preko ruba) fantazije i propagande o superiornosti zapadne civilizacije.

Tako Bonda kao plejboja s govornom manom u interpretaciji Šona Konerija možemo da zamislimo kako se penzionisao na nekom tropskom ostrvu, odakle su ga već dvaput zvali, jednom kao još uvek agilnog nakon propalog eksperimenta s Džordžom Lazenbijem (,,On Her Majesty’s Secret Service“, 1969), a jednom kao već ostarelog u filmu ,,Never Say Never Again“ (1983), čiji je ne-kanonski status u Bond-filmografiji plod pravničke i produkcijske zavrzlame. Onda bi Rodžer Mur, recimo, bio tip koji je došao iz Službe (gde je prethodno bio Svetac) i s duplom nulom i sedmicom se zadržao duže nego što je to trebalo. Ali ništa zato jer se Hladni rat privodio kraju, pa je količina eskapizma bila dovoljna da nam podvali činjenicu da nema veze što Bond ne može ni da pošteno potrči, a da se ne zadiše. Jednako tako,

Bonda u interpretaciji Timotija Daltona možemo da zamislimo kako se nakon samo dva filma odmetnuo, postao suviše nasilan i našao posao u privatnom sektoru, a Bonda Pirsa Brosnana kako je poludeo, kad već kreatori sigurno jesu (setimo se samo onog nevidljivog automobila koji se vozi na daljinski), pa mu je prepisana rehabilitacija.

Kako dalje?

U tom smislu je Krejgov ciklus Bonda najrealističniji, u „dark & gritty“ maniru koji je zavladao u novom milenijumu, a Krejgov Bond nekako najljudskiji, najviše od krvi i mesa, najviše u dodiru s vlasitimim (hej, barem nekim) emocijama i najsvesniji sebe, sveta oko sebe, svog starenja i svoje eventualne krivice. Dosta toga tu je do Krejgove interpretacije, ali je dosta i do koncepcije.

Naime, poslednji Bond-ciklus je došao u doba serijalizacije sadržaja, pojedinačni filmovi su mnogo više povezani jedan s drugim, uz potrebu da se dramaturški objasne sve bitnije stvari iz Bondove ikonografije (od duple nule, pa do Walter

PPK pištolja i kolekcije Aston Martina), kao i da se dodaju neke nove (to da je, kao svaki normalan čovek, imao roditelje, pred-istorija s Blomfeldom i slično). Neke stvari koje su ranije ostavljane kao deo misterije oko lika i dela najpopularnijeg tajnog agenta na svetu sada su jednoznačno objašnjene.

Ostaje, dakle, pitanje kako dalje i ima li smisla uopšte ići dalje. Verovatno da će doći do reseta kao autorski lenje, ali najjednostavnije opcije, pa jovo nanovo, od „origins story“ filma nadalje, po oprobanom receptu franšizne kinematografije.

Verovatno taj neki novi Bond neće više biti sredovečni beli muškarac (doduše teško ga je zamisliti kao ženu jer ime Džejms nema parnjak u ženskom rodu), ali to je sad manja stavka. Ko god da uskoči u smoking, cipele i Aston Martin Džejmsa Bonda, moraće da se izbori s nasleđem koji su ostavili i Šon Koneri i Rodžer Mur i Timoti Dalton i Pirs Brosnan i Danijel Krejg. A nije to ni tako malo – barem 60 godina istorije.

Ocjena: 7/10

Spoj akcije i glamura u okviru zadatog ,,bondovskog“ kanona

11

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Cijela planeta s omčom oko vrata

M

jera veličine jednog filmskog epa: recimo, onolika koliko je potrebno da glavni stražar jedne tamnice američkog Juga konačno posumnja, ne povjeruje nego samo posumnja – da je tamnoputi osuđenik za ubistvo djeteta nevin. Recimo, u tri sata ostvarenja ,,The Green Mile“ (Frenk Darabont, 1999).

O rijetko kojoj angažovanoj temi su filmski autori, sa različitih strana ideološkog spektra, kroz decenije za nama bili tako saglasni kao u slučaju smrtne kazne. Onako kako to priliči umjetnicima: tragajući isključivo za ljudskim obrisom i aspektom. Ne samo u slučaju grešnika, prokletnika i besudnika među osuđenicima; već jasno podvlačeći da je sam čin izvršene smrtne kazne rapidno dehumanizujući za izvršitelje. Ali i za one, koji to prećutno podržavaju i puštaju; a to je, decenijama, bila i većina onih u publici pred filmskim platnom. Pa i danas jesu, u većini američkih saveznih država koje i dalje odbijaju da smrtnu kaznu ukinu (interesantno, u Evropi je ostala samo jedna - Bjelorusija).

Zato ne čudi da je indukcija jakog osjećaja krivice bila jasan cilj i moćno sredstvo kojim su režiseri branili te-

zu i ideju u koju istinski vjeruju. Tako prosta, fizička veličina Džona Kofija (čudesni Majkl Klark Dankan) nije ništa spram dobrote tog gorostasa u filmu ,,The Green Mile“. A još manja od osjećaja i talasa krivice, kojom režiser Frenk Darabont zapljuskuje publiku u tri sata ove čuvene adaptacije priče ,,kralja horora“ Stivena Kinga. I to su najbolje i savršene lekcije za, recimo, Svjetski dan borbe protiv smrtne kazne, koji se obilježava 10. oktobra.

U okovima melodrame, lavirintu gubilišta i dubokoj tmini ignorantnosti onih kojima iz očiju kaplje osveta, filmovi sa temom smrtne kazne uvijek su isticali nešto bitno: kosmičku važnost jednog jedinog ljudskog života. U apsurdnom svijetu, pronaći i označiti nešto tako vrijedno, smislenije je od bilo kakve kazne.

Paths of Glory

Sve je to politika kojoj život ne vrijedi pišljivog boba; savršeno okrutno i užasno lijepo je to veliki Stenli Kjubrik oslikao u filmu ,,Paths of Glory“ (1957).

Film decenijama zabranjen u Francuskoj (skoro dvije i po prije ukidanja smrtne kazne u toj zemlji) je komad bezobrazne kon-

youtube.com

Smrtna kazna na velikom platnu: Tema koja decenijama inspiriše autore

LISTALICA

Nezaboravni Majkl Klark Dankan u čuvenoj ,,Ne šaljite me u mrak“ sceni u ostvarenju ,,The Green Mile“

U okovima melodrame, lavirintu gubilišta i dubokoj tmini ignorantnosti onih kojima iz očiju kaplje osveta, filmovi o ovoj temi uvijek su tako isticali nešto bitno: kosmičku važnost jednog jedinog ljudskog života

troverze i još veće istine.

Prvi ,,kjubrikovski“ film!

Adaptacija romana Hemfrika Koba iz 1935. čitanje je sasvim istinite priče o tri francuska vojnika, koji su odabrani slučajnim izborom za pogubljenje, zbog ,,kukavičluka“ cijele vojne jedinice u realno samoubilačkoj misiji.

Filmski kolaž prelijepih kadrova blista u surovosti; samo je surova smrt i egzekucija servirana bez oblandi i na tacni u režiji velikog Kjubrika, dovoljno dobar način da se publika suoči sa realnom nepravdom. Saspens je perfektan jer genijalni Stenli vam pruža šansu da očajnički vjerujete i nadate se, da do ludila od pogubljenja ipak neće doći.

Prije totalnog nokauta...

Death by Hanging

Azijsko remek djelo; uvid u svaki santimetar ćoška tamnice za pogubljenje, gdje će osramoćeni osuđenik ,,R“ (ni ime mu neće otkriti) čekati sramotnu susret sa sudbinom na vješalima.

Veliki režiser Nagisa Ošime svu raskošnu zanatsku i

umjetničku vještinu koristi, da u filmu ,,Death by Hanging“ (1968) dotakne realnu tabu temu. ,,R“ je Korejac (čitaj: neprijatelj) osuđen za ubistvo dvije japanske djevojčice. A Ošima ga uvodi u film riječima: ,,Za sve vas koji ste za smrtnu kaznu, da li ste ikada vidjeli egzekuciju?“.

Samu proceduru japanski režiser, prije više od pola vijeka, oslikava gotovo sladostrasnom preciznošću.

Sa jasnom namjerom da iskoristi svaki sekund onih 15 minuta do momenta kada se, nakon izvršenja presude, osuđenikovo srce konačno zaustavi i presuda proglasi ,,uspješnom“.

I tu tek nastaje obrt: srce osuđenika ,,R“ odbija da otkaže i on se polako vraća normalnom životu. U savršenom zapletu, jer on nema bilo kakvo sjećanje na pređašnji život. Osim postavljene dileme: da li je zaista zaslužio da visi na vješalima?

Monster’s Ball

Drama Marka Forstera potcijenjen je i možda naj-

slojevitiji odjek smrtne kazne. Definitivno i film koji danas, dvije decenije nakon premijere, ne bi mogao biti snimljen u Holivudu – jer je povlačio za sobom dobar komad (odlično utemeljene i efektne) kontroverze.

Premisa je sljedeća: Bili Bob Tornton glumi zatvorskog načelnika i rasistu koji se zapliće u vezu sa tamnoputom suprugom zatvorenika čija je sudbina već pokucala na vrata – jer muž Hali Beri već je gorio na električnoj stolici. Susret nakon egzekucije za njih dvoje značiće i varnicu strasti, tone krivice i realne bliskosti; ,,Monster’s Ball“ (2001) je iščašeni put ozdravljenja za duboko nacikle duše. Zato i naziv: ,,Bal monstruma“.

O stanju moderne Amerike mnogo govori to da bi danas teško bilo očekivati da se u Holivudu ovako oslika put jednog rasiste do čovjeka preporođenog ljubavlju tamnopute žene. U mračnjačkom filmu u kom je Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Šon Pen od osuđenika do gotovo svetačke figure u filmu ,,Dead Man Walking“

najljepši kraj, jer publiku ostavlja da sama bira ,,ishod“ i sljed događaja.

A Short Film About Killing

Božanstveni Kšištof Kišlovski je sa ,,A Short Film About Killing“ (1988), u završnici komunističke ere u Poljskoj, uspio lupeški da isprovocira publiku. Dok tri naizgled udaljene životne priče (mladi taksista, buntovnik bez razloga i mladić koji želi da postane advokat) klize ka sudbonosnom susretu, dešava se ubistvo prikazano toliko vizuelno detaljno da je u sceni stalo i suđenje i presuda. ,,Kratka storija ubistva“ savršen je prikaz neuspjele komunikacije (odlična teza: jedan od važnih faktora i tovara na putu do svake smrtne kazne je upravo to).

U filmu bez dijaloga čuje se samo muzika i tutnjava nekih nezaustavljivih lokomotiva!

Na kraju nema trijumfa, već goli poraz; umjesto jednog, suočeni smo sa dva stravična ubistva, potpuno nesposobni da promijenimo kolosijek u ignorantskom društvu. Makar uz utisak da se stravičnost izvršene smrtne kazne ne može pravdati kao manji

grijeh od ubistva za koje je izrečena.

True Crime

Ova tema nije mogla bez jednog od filmskih vitezova američkog konzervativizma Klinta Istvuda. Stari kauboj je u ostvarenju ,,True Crime“ (1999) servirao primamljivu i odlično utemeljenu moralnu dramu, u čijem je centru njegov lik – nedorečeni novinar, liječeni i olinjali alkoholičar Stiv.

Naravno, ovo je jedan od filmova ,,borbe sa časovnikom“, gdje reporter traži šansu da dokaže da je tamnoputi osuđenik Frenk scrapsfromtheloft.com

thereversegear.com

12

(Ajzea Vošington) nevin u optužbi za ubistvo trudne radnice u marketu nekoliko godina ranije.

Posvećenost detaljima i odlično servirana ogromna količina saspensa, samo su neki od aduta filma koji tek naizgled ima konvencionalnu i prežvakanu radnju.

Istvud pažljivo priprema teren za odlično finale, koje je mnogo više od pronađenog smisla i životne misije za jednog starog novinara.

Dead Man Walking

Period druge polovine devedesetih je poput podsjetnika, da Holivud više ne servira tako potentne tri-

ler-drame, daleko od toga.

Tim Robins je u filmu ,,Dead Man Walking“ (1995) i scenarista i režiser; a Šon Pen je savršen izbor za ulogu osuđenika koji šest godina čeka izvršenje smrtne kazne zbog ubistva tinejdžerskog para.

Robinsove teme su zaista jednostavne da ćete ostaći zatečeni u kojoj mjeri su nam sve vrijeme ispred nosa: prvo, niko se nije rodio kao ubica. Drugo, pitanje: da li bi svijet bio bolje mjesto ubistvom jednog osuđenika?

Najbolje u svemu je da vam se ,,Dead Man Walking“ ne ulaguje niti nameće za-

Stravična egzekucija u Kjubrikovom ,,Paths of Glory“

ključke. Žena koja pomaže osuđeniku da napiše posljednji zahtjev za pomilovanje (glumi je Suzan Sarandon) uopšte ni ne vjeruje u njegovu nevinost.

Režiser Tom Robins zahtijeva vašu pozornost, odgovornost kao da ste u poroti! Eto toliko je ova tema ozbiljna i dobro dotaknuta.

Return to Paradise

Režiser Džozef Ruden u filmu ,,Return to Paradise“ (1998) servira bitnu moralnu dilemu. Drama sa mladim Hoakinom Finiksom (zatočen u najbjednijoj zatvorskoj ćeliji otkako je filmskog svijeta i vijeka) se

13

nytimes.com

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Kultna scena iz Ošiminog ,,Death by Hanging“

letterboxd.dom

,,The Life of David Gale“ sa Kevinom Spejsijem pruža drugačiji uvid u temu

tacni svoje teze, mnogo je pametniji nego što se na prvu loptu čini. I, naravno, ne treba ni dodavati da se ovakvi filmovi više ne prave, nema ih ni za lijeka.

bljen. Samo mjesec nakon presude i bez dovoljno vremena da se uopšte sačeka reakcija Parlamenta. Onda kada je puka procedura bitnija od jednog života...

Let Him Have It

The Life of David Gale

Istinita priča slučaja sa londonskih ulica iz 1941, koja je, sa distancom od pola vijeka, dočekala jaku filmsku verziju u filmu ,,Let Him Have It“ (1991) Pitera Medaka. Čuveni Kreg-Bentli slučaj ubistva je u pravnoj nauci izučavan i prepoznat kao školski primjer svih uzleta i stranputica britanskog pravnog sistema. Na londonskoj ulici, na početku Drugog svjetskog rata, dječak je iskopan iz blata i prljage sa teškim povredama glave. Sedam godina kasnije, epileptičar Derek Bentli (odlični Kris Eklston) je na suđenju za ubistvo koje nije počinio...

U svega dva dana sudnice sklupčana je vjerovatno najdepresivnija i najjadnija slika i prilika rada jednog pravnog aparata. Koji će, na koncu, doći i pred lice i naličje Parlamenta; tako je cjelokupan društveni sistem Ujedinjenog Kraljevstva suštinski stao pred lice pravde. I pao ispit, onda kada je 1953. Bentli pogu-

Ne može bez Kevina Spejsija, holivudske zvjerke kojoj je u godinama za nama možda i najviše suđeno i presuđivano u javnosti. U filmu ,,The Life of David G a l e “ ( A l a n Pa r ke r , 2003). Tada je bio i do danas ostao izuzetno kontroverzan film: profesor kojeg glumi Spejsi je osuđen za smrt nakon ubistva. Prije nego pozove Bitsi (Kejt Vinslet) kako bi ona zapisala njegove posljednje riječi. I saznala, da je profesor Gejl član ,,Death Watch“ društva koje se bori protiv smrtne kazne. Tu negdje kreće kontroverzna istina: Dejvid Gejl je od ubistva i svoje presuđene smrti praktično napravio performans i protest!

Jedan od lošije realizovanih Parkerovih filmova ipak postavlja prava pitanja. Ko preuzima odgovornost onda kad se ispostavi da je nevina osoba primila smrtonosnu injekciju? Ima li bilo kakvog opravdanja za ,,oko za oko“? Ostvarenje koje pruža malo druga-

čiji ugao i uvid u temu zaslužuje da bude bitna karika ovog filmskog kataloga.

Capote

Konačno, jedno istraživanje što tema smrtne kazne znači za samog umjetnika, režisera. Kakav uvid u istiimdb.com

vrti oko preuzimanja odgovornosti. Finiksov lik je osuđen na smrt vješanjem – i to će se dogoditi, osim ako njegovi prijatelji ipak ne odluče da prihvate realan i istinit sopstveni udio u kazni. Prosto: jedan njegov prijatelj treba da se prijavi i prihvati svega tri godine kaznije. A što je to spram nečijeg života...

Finiks, ali i Vins Von, performansama u ,,Return to Paradise“ nagovještavaju izuzetne domete u Holivudu. Hoakinov lik ima samo osam dana života koji su vrlo suptilno skockani po matrici biblijskog mučeništva.

Ovo je film koji ne servira na

nu ljudskog postojanja pruža. Zato ,,Capote“ (Benet Miler, 2005) nije puki biografski film o slavnom piscu Trumanu Kapoteu, daleko od toga. I nije zbog toga fantastični Filip Sejmor Hofman zaslužio Oskara.

Priča je do kraja istinita: slavni pisac 50-ih ostaje zaintrigiran ubistvom jedne porodice u američkoj provinciji, državi Kanzas. I sa željom da napiše knjigu o slučaju putuje na lice mjesta. Dok sakuplja materijal za čuvenu novelu ,,In Cold Blood“, Kapot ostvaruje kompleksnu i vrlo delikatnu vezu sa jednim osuđenikom na smrt, Perijem Smitom. ,,Capote“ tako postaje film potpuno neočekivane snage i ubjeđenja; u suštini, radi se o velikoj pobjedi čovjeka koji je ostvaruje onda kad se odrekne ne samo sujete, ubjeđenja, već i samopoštovanja. Jer, mnogo je skrušenosti i skromnosti potrebno da se zaista uvidi kosmička vrijednost jednog jedinog ljudskog života. Zako je, na koncu, priča o aktivizmu protiv smrtne kazne i dalje neispričana, borba neprestana. Daleko od toga da jeste.

Stojan STAMENIĆ

Fantastični poster za remek djelo ,,Short Film About Killing“ Kšištofa Kišlovskog

14

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

serije

n Successio

Treća sezona Emijem nagrađene h

tvinsider.com

Roj dlaku mijen

Sujeta, zavist i nezadovoljstvo i dalje uništavaju šire i uže članove familije Roj

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

M

nogo puta citirana Tolstojeva rečenica „Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način“ iz romana „Ana Karenjina“ može stajati kao zaštitni slogan hit serije „Succession“, čija će treća sezona početi s emitovanjem 17. oktobra na televiziji HBO. Iako porodica Oblonski nema nikakvih

Likovi su ostali onakvi kakve smo ih i ostavili pretprošle godine. Svako od članova uže i šire familije i dalje zaslužuje mjesto u makar u jednom krugu Danteovog pakla. Nimalo se nijesu promijenili zajedničkih tačaka sa familijom Roj, kako citat kaže, obje su nesretne na svoj način. Rojevi imaju sve što bi mogli da požele, od moći i društvenog statusa, do materijalnog bogatstva. Ipak, nesretni su – uništavaju ih sujeta, zavist i nezadovolj-

stvo, koje ih suprostavljaju jedne drugima poput lešinara.

Svako od članova uže i šire familije Roj zaslužio je i, sudeći prema onome što smo vidjeli u sedam od devet planiranih epizoda treće sezone, koje smo dobili

ljubaznošću HBO, još zaslužuje mjesto makar u jednom krugu Danteovog pakla.

Izgrizanje iznutra

Nemoguće je i vrlo nepoželjno poistovjetiti se sa bilo kim od njih, a posebno

ih je teško zavoljeti. Oni su arhetipovi likova koje ne želimo u sopstvenom životu, ali uprkos toj odbojnosti prema njima, gledamo ih i uživamo u njihovom sadizmu. Serija „Succession“ je seciranjem njihovih stanja i pokvarenih ambicija u dvije dosadašnje sezone, pomicala granice i osvajala gledaoce, a jedan od dokaza njenog uspjeha je i devet osvojenih nagrada Emi. Mali podsjetnik za one koji su gledali, te uvertira u svijet familije Roj za one koji

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

15

hit drame televizije HBO ukopana u mjestu na visokom nivou

nja, ali ćud nikad

još nijesu: pater familias porodice je Logan Roj (Brajan Koks), vlasnik medijske firme „Waystar Royco“. Nakon što je pretrpio moždani udar u prvoj sezoni, počeo je svakodnevno da se sukobljava s ostalim članovima porodice, i vodi borbe za opstanak firme sa mnogobrojnim podvalama i uticajima koje ima.

Logan od starta serije posjeduje nevjerovatnu Luciferovu harizmu uništavanja svega oko sebe i nije

poput Šekspirovih kraljeva, zato što ne dozvoljava da iko utiče na njegove odluke i uvijek promišljeno čeka da protivnik pogriješi, makar to bio i neko od njegove djece.

Kada je druga sezona završila klimaksom, tako što mu je srednji sin Kendal (Džeremi Strong) javno okrenuo leđa i objavio rat, sa nestrpljenjem se čekao nastavak. Kako će se ispostaviti u ovoj sezoni, njega ta odluka nije drastično potresla, već je krenuo svim

silama u protivnapad. Sa druge strane, tragična sudbina Kendala je tako iz finala prve sezone doživjela katarzu u drugoj, s obzirom na to da se od bespomoćnog liječenog zavisnika od narkotika pretvorio u krvožednog vampira željnog moći, koji po svaku cijenu pokušava da preuzme krunu.

Najmlađi brat Roman (Kjeran Kalkin) je suprotnost i ocu, i srednjem bratu.

Sve vrijeme vjeruje da je loša osoba, ali ipak misli da

i on ima pravo na dio porodične imperije i da može da vlada.

Šefovi i sluge

Rastrzan u toj namjeri, koprca se između najdubljeg nemorala i onog malo plićeg, kako bi došao do cilja, a ujedno i istražio svaku svoju stranu.

Romanova i Kendalova empatična sestra Šiv (Sara Snuk) je lukavi kameleon, koja takođe želi mjesto direktora. U tim pokušajima se ulizuje tatici, a opet želi

određenu slobodu, koja bi, ako bi je izabrali, ugrozila to pravo na mjesto u fotelji.

Uz Šiv je i njen panični suprug, beskičmenjak Tom (Metju Mekfejden), koji će joj oprostiti svaku prevaru i laž, te se ulizivati svakome kome je potrebno – samo da bi pogurao karijeru. Po tom pitanju, jedini koji je gori od njega jeste rođak Greg (Nikolas Braun), mladić sa koefcijentom inteligencije u miNastavak na sljedećoj strani

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

nusu, ali koji ipak uspjeva da preživi svu farsu.

Loganov najstariji sin, pasivno-agresivni Konor (Alan Rak) najmanje je eksponiran, ali i on je doživio „pet minuta slave“ kada je htio da se kandiduje za predsjednika, nakon čega je zbog neuspjeha potonuo u depresiju. Svi oni zajedno uz podršku „sluga“ iz poslovne imperije, dobro poznatom konkurencijom i sa nekoliko novih likova „vladaju“ i u trećoj sezoni.

Uzdrmano carstvo

Radnja novih epizoda nastavlja se tamo gdje je serija stala u finišu druge sezone: sa sukobom Kendala i Logana, koji se bore oko porodičnog carstva. Prvi angažuje poznatu advokaticu Lizu Artur (Sana Latan), Šivinu prijateljicu, kako bi srušio oca. Pokušava da privoli na svoju stranu i Šivu i Romana, ali oni se dvoume. Međutim, Kendal neće lako odustati, a jedina olakšavajuća okolnost mu je što Logan nije u najboljem zdravstvenom stanju.

Kako vrijeme odmiče, fokus dešavanja ovaj sukob počinje da dijeli sa razvojem situacije oko opstanka uzdrmanog poslovnog carstva porodice. Da bi preživjela, familija Roj mora

pronaći način da se suprotstavi konkurenciji i ostane u životu. Prijete im tužbama sa raznih strana, pa čak je i FBI umiješao prste. Koliko su duboko u problemima, govori podatak da im ni predsjednik Amerike više ne želi pomoći, iako je u dobrim odnosima sa Loganom.

U zavisnosti od razvoja situacije, Logan i Kendal se malo mire, pa malo svađaju i niko nije pošteđen u toj borbi. Klackalica malo prevagne na jednu stranu, malo na drugu, dok Greg samo razmišlja kako da se spasi zatvora i uzme novac. Razmišljajući o tome, donosi odluku da zamoli Loganovog brata Ijana (Džejms Kromvel) da mu nađe dobrog advokata koji bi mogao da mu pomogne. Svi ostali poslušnici gledaju sa nestpljenjem u gazdu i čekaju što će reći.

Od novih likova, osim Lize Artur, tu je milijarder Džoš Aronson (Edrijen Brodi), koji se pojavljuje u četvrtoj epizodi želeći da investira novac u kompaniju i iskoristi njeno loše stanje. Takođe, u sedmom nastavku mala uloga povjerena je i Aleksanderu Skarsgardu koji igra Lukasa Matsona, uspješnog biznismena.

Njihove pozicije nisu uop-

šte ključne, niti bitne za sami razvoj radnje, ali unose dašak svježine, jer obojicu likova igraju ultrapoznati glumci, što do sada nije bila praksa kreatora serije „Succession“.

Trajna melanholija

Novi lik koji pak jeste vrlo bitan za razvoj situacije je Sandi Furnes (Houp Dejvis), kćerka istoimenog dugogodišnjeg protivnika porodice Roj, koji je sada teško bolestan. Ona će se naći u velikim pregovorima sa članovima familije, koji mogu odlučiti mnogo toga vezanog za budućnost „Waystara Royco“.

Ako ste gledali prvu i drugu sezonu, s ovom trećom možda budete malo i razočarani. Autor Džesi Armstrong nas je dobro razmazio, pa smo navikli da iz epizode u epizodu gledamo sve bolju seriju, što se posebno odnosi na drugu instalaciju, koja je bila nešto ponajbolje što televizija može da ponudi. Sada smo očekivali još jaču satiru, još bolje dijaloge, još inteligentnijeg humora, a sve smo to dobili – samo mrvicu manje nego prije.

Likovi su ostali onakvi kakve smo ih ostavili pretprošle godine. Nimalo se nisu promijenili, konstan-

tno ponavljaju iste greške, kao da ih ništa što su prošli nije ničemu naučilo. Tu su i dalje vješto napisani dijalozi koje upijate, kao i mnogo crnog humora.

Pojedine scene razoružavaju briljantnim idejama, a jedna od takvih je ona na Kendalovoj rođendanskoj zabavi. Ta žurka na kojoj slavljenik pjeva jednu stvar Bili Džoela, paradoksalno, pjesmu sa nazivom koji junacima serije ama baš ništa ne znači, vjerovatno je i prelomni momenat ove sezone, nakon koje ništa neće biti isto.

Međutim, serija je najviše izgubila na tempu, kao da je i autore pandemija „umorila“, pa su umjesto u brzinu više, ubacili u onu niže i tako nas vratili na tempo i kvalitet prve sezone. Posebno u sredini sezone razvija se osjećaj trajne melanholije.

Hotel u Sarajevu

Ona nije usmjerena na to da njeni glavni likovi budu saosjećajniji zbog toga što to neće ni biti, već se ta melanholija odnosi na to da ta njihova bezosjećajnost izgriza sve oko sebe, ne pružajući nadu gledaocu da tu može ostati iko ko može da počisti nered koji je ostao iza njih.

Ni u trećoj sezoni nisu izo-

stali odličan soundtrack i scenografija koja prikazuje bezobrazno bogatstvo, od odjeće do „hladnog enterijera“ kuća i stanova glavnih likova. Za razliku od prošle sezone, gdje se jedan dio radnje dešavao u Hrvatskoj, tačnije na jahti na Jadranskom moru, u ovoj se djelić radnje takođe dešava na Balkanu, i to fiktivno u Sarajevu, u nepostojećem hotelu „Klio“.

Televizija HBO izgradila je opasnu reputaciju spajajući istinski kvalitet sa „džanki hranom“ koju će svako htjeti da proba. Rijetke su serije poput drame „Succession“ koje su uspjele da spoje dramu i humor tako uspješno i u kojima imate takve likove koje ćete mrzjeti ali i obožavati da gledate.

Teško je ne uživati u beskrajnim poslovnim mahinacijama i u načinima na koji se članovi porodice Roj takmiče za dominaciju. I mi smo jedni od mnogih koji se slade tim njihovim sadomazohizmom. Jedva čekamo da pogledamo dvije preostale epizode treće sezone, kao i četvrtu koje će, ako možemo vjerovati najavama kreatora (HBO još nije dao zvaničnu potvrdu), sigurno biti.

Ocjena: 4.1/5

thetimes.co.uk

16

Treća sezona budi melanholični osjećaj da neće ostati niko da počisti veliki nered iza Logana i njegove djece

17

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

PREPORUKA

FILM Preporučujem Diznijeva i Piksarova ostvarenja kao što su „Soul“ (2020), „Ballerina“ (2016), ali i kratku animaciju Diznija i Salvadora Dalija – „Destino“ (2003).

Još jedan od onih koji nam šalje lijepu poruku je Oskarom nagrađeni „The Man Who Planted Trees“ (1987).

Od igranih dramu „The House of the Spirits“ (Bil August, 1993), film „Vengo“ (Toni Gatlif, 2000) ispunjen flamenkom, a ljubiteljima istorije „April Captains“ („Capitães de Abril“, Marija de Medeiros, 2000) o revoluciji crvenih karanfila, koju karakteriše odsustvo nasilja i koji će vam otkriti kako je crveni karanfil postao simbol 25. aprila, Dana revolucije u Portugalu. Film koji mi je pokazao put je „Lisbon Story“ (Vim Venders, 1994) a za ljubitelje plesa i teatra tu je njegov dokumentarac „Pina“ (2011). Kad smo kod dokumentarne forme svima preporučujem „The Wisdom of Trauma“ (2021).

Niko ne širi ruke kao Čavela Vladimir Zaputović

Zgrabi

Jelena Pejović, akademska vajarka

Jelena Pejović: Vendersov ,,Lisbon Story“ joj pokazao put

TV Ne gledam TV i nemam omiljenu seriju.

MUZIKA Muzika me vodi na razna putovanja. Zatvorim oči, plešem i svuda sam. Ona koju ću ovom prilikom preporučiti, vodi me tamo gdje se najljepše osjećam i gdje sam svoja.

Kraljica fada Amalija Rodrigez (pjesma „Barco negro“), emotivna Beatris da Konseisao (ljubavne „Deste me um beijo e vivi“ i „Meu corpo“), Karlos do Karmo, Karlos Ramos, grupa Madredeus, Zeca Afonso, Fausto Bordalo Dijas, Mario Branko, Rui Velozo i grupa Dead Combo čine samo mali broj „vodiča“ s kojima šetam kroz Lisabon i Portugal.

Grupu Madredeus prvi put

sam čula 2011. godine na nekoj radio-stanici. Nijesam znala o čemu pjevaju, ali me je pjesma duboko dotakla.

Sve što sam uspjela u tom trenutku saznati jeste da se numera zove „Haja o que houver“ - u prevodu „Biće šta bude“.

Danas kada razumijem tekst, shvatam da ništa nije slučajno.

Meni posebno draga numera od istoimene grupe jeste „Alfama“ i slušam je najčešće u trenucima nostalgije, kao i „A andorinha da primavera“ sa albuma „O paraiso“ i „Os senhores da Guerra“ sa albuma „O espirito da Paz“.

Kada je u pitanju fado, koji mnogi opisuju kao tužan, on zapravo i nije uvijek tužan, ima i radosnu stranu, baš kao i svi mi. Ima dubinu i sposobnost da nam zagolica dušu, čak i onda kada ne znamo o čemu govori.

Posebno ističem muziku fantastičnog dua pod imenom Port do Soul, čija je muzika slika starog i novog Lisabona i spoj je tradicionalnog i modernog zvuka. Duo čine dvije gitare, (akustična i portugalska), mladi virtuozi Asasio Barbosa i Voren Kejhil (Acasio Barbosa, Warren & Cahill), čiju sam muziku otkrila na vidikovcu Santa Luzia u Lisabonu,

takođe poznatom kao Portas do Sol, po kome je i njihov muzički projekat dobio ime. Vjerujem da će im jednog dana Crna Gora dati priliku da nam otvore srca.

Do tada, njihovu muziku možete potražiti na Jutjubu, a izdvojila bih kompozicije „Tuk tuk“ i „Carmo Karma“.

Nakon Portugala, prošetala bih do Afrike uz bosonogu kraljicu Sezariju Evoru, plesala bih uz muziku Tita Parisa, a uz divan glas Majre Andrade posmatrala bih rijeku, drveće dok se njiše i mjesecu pjevala pjesmu „Lua“.

U Brazilu bih igrala sambu i foro, slušala grupu Os Origi-

nais do Samba, ali i uživala u klasicima bosa nove i u ostvarenjima imena koja ću istaći: Sandra de Sa i meni omiljena numera „Olhos Coloridos“, Žoao Bosko, Djavan, Luiz Melodija, Čiko Buarke, Norijel Vilela, Noel Roza, Tom Žobim, Tim Maja... Što se tiče španskog govornog područja, moj izbor bila bi grupa Perota Chingo za lijep početak dana, grupa Gotan Project, Gipsy Kings, Pako de Lusija, Buena Vista Social Club, Antonio Mačin, Konča Buika i Čavela Vargas, jedna od ljubavi Fride Kalo, simbol meksičke muzike i kulture, žena koja je pjevala dušom. „Ne postoji niko ko širi ruke kao Čavela. Kada ona raširi ruke, nema scene koja je može izdržati. Niko ne širi ruke kao Čavela. Možda Hrist, ali njega ne poznajem“ – rekao je jednom Almodovar.

Za kraj ovog muzičkog opusa, preporučiću i dva fantastična koncerta koji će vam sigurno prenijeti mnogo dobre energije Bet Hart i Džo Bonamasa i jedan od meni omiljenih koji ćete naći pod nazivom „Santana Full Concert 08/18/70 Tanglewood (official)“.

Zaobiđi FILM/TV/MUZIKA Zaobiđi muziku koja širi mržnju, unosi nemir i „miriše“ na agresiju. Isto važi i za TV i film.

18

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

,,Screen Violence“ nije najbolja, ali jeste najzrelija muzika koju je stvorio trio iz Glazgova hv es rch

C

d ž uboks

Kako je samo Lora Mejberi efektno patosirala sve lešinarske poglede (ne samo muške) u nekoliko izgovorenih komandi i futurističkih letova na klavijaturama

D

thetimes.co.uk

aleko od toga da je sam osvt na desetogodišnju karijeru, knap na godišnjicu prve ploče, tema albuma ,,Screen Violence“. Slavni škotski sintpop trio Chvrches svašta je spakovao, a najpreciznije je reći da je kamen temeljac fascinacija filmom ,,Videodrome“ (Dejvid Kronenberg, 1983).

I tu nije kraj: veliki bend iz bend iz Glazgova je svu tu anksioznost u ekranskom ogledalu (od nasilja spakovanog u televizijskoj formi do lešinara sa društvenih mreža koji kipe preko ivice displeja mobilnog telefona) spakovao kao omaž najplodnijoj fazi stvaranja titana rok gotike iz benda The Cure. Veliki Robert

Smit čak i gostuje na pjesmi ,,How Not to Drown“, u sjajnom kontrastu sa zašećerenom sanjivošću glasa Lore Mejberi nas uspijeva ubijediti da je to epicentar albuma ,,Screen Violence“.

Teza koja treperi sa kraja na kraj vinila je prosta i efektno iznijeta: izolacija i samoća koju nameće život proživljavan u kavezu od silnih ekrana. I to je naročito istaknuto u mračnjačkim ,,Good Girls“ i ,,He Said She Said“; kako je samo Mejberi efektno patosirala sve lešinarske poglede (ne samo muške) u nekoliko izgovorenih komandi i futurističkih letova na klavijaturama.

I sve to prije nego ,,Final

Girl“, u bijegu sličnom onom iz horor filmova, konačno pronađe neko rješenje i izlaz.

Kompletan album stao je u jednu rečenicu: ,,Are the screens evil, or are we?“, tako da ga komotno možemo ubaciti u koš konceptualnog. I jasno je, da su Chvrches željeli da se odmaknu od etikete ,,mejnstrim popa“, koja im je bespotrebno prišivana nakon briljantnog ,,Love is Dead“ projekta prije tri godine.

Ovu desetogodišnjicu ovaj trio je želio da obilježi tako što se vratio fundamentima: bilo kakva ,,spoljna“ produkcijska mašinerija nije angažovana, suštinski ,,Screen Violence“ je ,,sam svoj majstor“. Istovreme-

chvrch.es

U kavezu od ekrana no, nije ovo kopiranje niti odjek bilo čega iz briljantne prošlosti stvaralaštva benda: Chvrches su spustili loptu, usporili bit. Čvršći su, utemeljeniji i studiozniji u meditaciji jedne klaustrofobične svakodnevice nego bilo kad.

Na ,,Good Girls“ Mejberi pjeva: ,,Killing your idols is a chore, and it’s such a fucking bore ‘cuz I don’t neeed them any more“, i način na koji se pomirila

sa jednim umornim svijetom, zaista djeluje efektno, moćno, katarzično. Tu u završnici, nakon prvog ili nekoliko slušanja, lako je podvući crtu da ,,Screen Violence“ nije njihov najbolji album, ali je definitivno najzreliji. I da bi onaj trio mladosti od prije deset godina, koji je započinjao kreativno ludu Chvrches avanturu, sada bio žestoko ponosan.

S. S.

Ocjena: 82/100

Loren Mejberi efektno patosira sve lešinarske poglede na novom albumu

19

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

R

ud

N

Bend Bojana Peka Minića drugim albumom demonstrirao autorski iskorak o lf

Nebojša Medo Perković

eke su mračne i okomite planine namjerile da sužavaju obruč oko slobode Bojana Peka Minića. I sav je taktički manevar frontmena kolašinskog benda Rudolf, za izlazak iz opsade – bluz.

Do ,,Bluz za nju“, posljednje, desete pjesme njihovog drugog albuma ,,Na olupini“, djelovalo je da kapetan Rudolf tvrdoglavo brodi rigidnijom, tradicionalnom bluz formom. I da ovoj petorki, sa silnim pogonskim gorivom od dobrih namjera i žestokog rada, valja preporučiti da istražuju neke modernije i aktuelnije izražaje.

Kaljenje vještine

,,Bluz za nju“ je Pekov svojevrstan kredo i gotovo parola, da ta muzička dosljednost vrijedi. Tu je otprilike zapleo neke od svojih najboljih stihova: ,,A tema lagana njihanjem njenih kukova pjesmu sama piše... Iznad mojih vrata nema gavrana, al’ ja i bez njega znam – nikad više“. Najbitnije je to: ,,do sada“, jer autorsku vještinu marljivo kali, za šta je očigledan dokaz iskorak, napravljen ne samo u odnosu na debi-prvijenac album.

Već i u odnosu na, recimo, pjesme koje su objavljene u uvodnoj fazi predstavljanja albuma.

Lako je i u pjesmi ,,Bluz za nju“ prepoznati neke dječije boljke i opšta mjesta; bitnija je šira slika, koja se nazire već od prve ,,Don Kihot“, predstavljene prije dva mjeseca. Čista fantazija: ,,Želim da dan miriše na tvoje omiljene žvake, ali ne znam koje su, ne znam čak ni ko si ti... Mašta me ipak pretvori u princa iz bajke koji će te od aždaje osloboditi“. Peko rijetko i oprezno stupa van svijeta svoje glave, to je njegova sigurna utvrda i čak najčešći prostor trenja od drame na albumu i komunikacije. I jedno obećanje sebi: ,,U moru nuđenog, ti si mi suđeno“.

Prostor za komunikaciju ipak postoji i očigledan je.

Rudolf su Peko (gitara, glas), Nenad Lalović (gita-

Bojan Peko Minić predvodi sve sigurniju rok lokomotivu benda Rudolf

Sudbina i izlaz u moru nuđenog Lako je i u pjesmi ,,Bluz za nju“ prepoznati neke dječije boljke i opšta mjesta; bitnija je šira slika, koja se nazire već od prve ,,Don Kihot“, predstavljene prije dva mjeseca. Čista fantazija: ,,Želim da dan miriše na tvoje omiljene žvake, ali ne znam koje su, ne znam čak ni ko si ti... Mašta me ipak pretvori u princa iz bajke koji će te od aždaje osloboditi“ ra), Nikola Dulović (bas gitara), Luka Božović (bubanj), Teodora Tapušković (saksofon, klavijatura); Bojan ih opisuje kao jednu ekipu inadžija, koja je stala u stih ,,ne mogu da stanem dok me vozi rokenrol“ (,,Oni“). To je orkestar koji u ritmu lokomotive stupa u jednu važnu misiju (Ono ,,A moram stići da joj kažem da je bez nje ovaj život bezbojan i nepotreban skroz, i da voliš samo jed-

nom, a vrijeme leti brže nego najnoviji brzi voz“, još sa prethodnog albuma).

Lalićev citat

Mašinerija se spotiče uglavnom u izražaju pjesama pisanih na engleskom jeziku (tako ,,Breakdown Blues“ djeluje nedorađenije u odnosu na tri godine staru ,,Desperado“ u sanjivom, umornijem ritmu). ,,Hajka“ donosi jednu gotovo kosmičku dramu, u ozračju citata iz

,,Lelejske gore“ Mihaila Lalića. Tada znate koliko je jedan ovakav eskapizam za Peka Minića suštinski plemenita rabota. I zbog čega je njegov Don Kihot na kraju, u pjesmi objavljenoj u minut na početku jeseni ,,Bluz za nju“, suštinski morao da dođe na početnu tačku. Tada je lakše prihvatiti i klizanje između satire i autoironije (,,Mirna“), ili portretisanje usamljenih rok jahača provincije (,,Stari“).

Rudolf je na drugom albumu, konačno, sam sebi servirao smjernice koje će izvjesno i pratiti: više tematskog fokusa (a sada je ključna tema bila interna drama ljudi koje mrvi svakodnevica i usamljenost), više istraživanja modernijih bluz i rok formi. Savršeno bi im, recimo, pasovala mekota filadelfijske rok senzacije The War ond Drugs; jer Peko i ekipa iz Rudolfa su prije svega pitomi tipovi. I ima tu mnogo plemenitosti kojoj je u našem vremenu teško i povjerovati; jer je prigušena, traži način da izađe, opkoljena brdima. Prije nego kapetan broda ,,Na olupini“ iz rukava izvuče jedan gitarski manevar i probije obruč.

S. S.

Ocjena: 72/100

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

33 OBRTAJA

Janko Baljak, režiser Almin Zrno

20

Janko Baljak: Sa Lenardom Koenom do kraja svijeta

J

anko Baljak režiser je čiji su radovi poznati čak i onima koji ne prate novosti na polju dokumentarnog filma. Uzmimo kao promjer „Vidimo se u čitulji“ koji je obišao cijeli region i nagrađen na brojnim domaćim i inostranim festivalima.

Proteklih mjeseci to je „ŽŽŽ“ („Žurnal o Želimiru Žilniku“), koji je svjetsku premijeru imao na Sarajevo film festivalu. Ovaj road movie odgovara na pitanje ko je zapravo Žilnik, začetnik dokumentarne forme, onaj uz čije ime najbolje leži krilatica „zauvijek

mlad“, „angažovan, hrabar, ali iznad svega, slobodan autor“, kako se ističe u sinopsisu. Osim o ovom modernom filozofu, socijalisti, koji je u procesu rada uvijek imao na umu muke i pitanja onih o kojima i koje snima, Baljakovo najnovije ostvarenje, priča je o Žilnikovim marginalcima, jednoj zemlji koje više nema, godinama koje su „pojeli skakavci“ ili neki drugi...

Nadamo se da će i publika u Crnoj Gori uskoro imati priliku da pogleda Baljakovo najnovije djelo, a čeka-

jući njegovu distribuciju, imamo priliku da upoznamo našeg gosta, koji pored autorskog rada, dobar komad dana posvećuje i pedagogoiji, mentorstvu na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.

Pogodite u kom je bioskopu i gdje pogledao prvi film i zašto je kinooperater pobrkao rolne, pa je ostvarenje tom prilikom prikazano nelinearno.

Jednog lika iz crtaća smatra velikim mazohistom, sa slavnim Englezom jeo bi kobasice, a čeljusti jedne životinje umalo su ga koštale života.

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

21

film

Privatna arhiva

Pod kačketom Tomasa Šelbija Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack iz filma „The Graduate“ (Majk Nikols, 1967). Pjesma „Mrs Robinson“, Simon & Garfunkel.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Sve Tarantinove krvave scene smo na ulicama Beograda već videli. Nekima sam i sam svedočio u dokumentarcu „Vidimo se u čitulji“.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- Srećnim me čine prvi, drugi, treći i četvrti dio filma „Toy Story“. Vraćaju me u detinjstvo, beskrajno su duhoviti i moje ćerke su ih obožavale kada su bile male. Kupio sam im sve predobre igračke iz tog crtaća u Diznijevim radnjama kada god sam putovao u inostranstvo.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Pošto sam i sam reditelj, koliko god je film grozan, nikada nisam imao ubilačkih namera.

Ne poželi nikada drugome ono što ne bi želeo da se tebi kao reditelju dogodi.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- To bi bio „L’avventura“ (Mikalandelo Antonioni, 1960) koji smo gledali tokom studiranja. Sada mi je jedan od omiljenijih. Ima filmova za koje smo premladi.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Region je opterećen istorijom „To much history“ svuda oko nas. Voleo bih da vidim lep i važan a sasvim jednostavan film na temu „dvoje se vole a treći im smeta“, kako melodramu definiše moj profesor Srđan Karanović.

Omiljeni filmski rivali?

- Žil i Džim u istoimenom filmu („Jules et Jim, 1962“) Fransoe Trifoa.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kada sam sa bakom u lokalnom bioskopu „Avala“ gledao „Ajkulu“ („Jaws“, 1975) Stivena Spilberga, umro sam od straha.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Koleginice, a vas dve uvek same, ko Robinzoni Kruse“ iz filma „Kad budem mrtav i beo“, (Živojin Pavlović, 1967).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije je Patak Dača.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- S ocem na letnjoj sceni u Budvi sedamdesetih. Brižit Bardo je imala za to vreme puno slobodnih scena.

Kinooperater je pustio prvo sredinu, pa kraj, pa početak filma. Pobrkao je rolne.

Sa šest godina sam znao da čitam titlove i pitao sam oca: „Tata, šta je to kurva?“ Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Nedođiju iz „Alise u zemlji čuda“, pojednako volim crtać iz detinjstva i fantastičan Bartonov film „Alice in Wonderland“ (2010).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Hičkoka bih poveo na kobasice u Skadarliju, Fasbindera na viski u Savamalu, a Godara u hotel „Moskva“ na „moskva šnit“.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Odiseja“ Lea Martina, koju besprekorno izvodi moj kum.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Smak svijeta dočekao bih uz „Dance Me to the End of Love“ Lenarda Koena.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Let the Sunshine In“ iz filma „Hair“ (Miloš Forman, 1975).

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Wish You Were Here“, Pink Floyd.

Vaša pjesma za karaoke?

- Moja pjesma za karaoke je „Ostala si uvijek ista“, Miša Kovača.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Do kraja života slušao bih Žilbera Beka i Ejmi Vajnhaus.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Jedini koga stvarno ne podnosim je Aca Lukas.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Arsena Dedića i Đorđa Balaševića.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Pjesma „Patkica“ benda Divlje jagode.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj školi na zidu sam imao poster Džonija Štulića.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Nažalost, neće.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend idealna je serija „Downtown Abbey“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjećaju „Sandokan“ i „Kamiondžije“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Mnogo veću publiku zaslužila je serija „The Leftovers“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikad nisam do kraja pogledao seriju „Orange Is the New Black“. Previše je sezona i jednostavno uvek mi se nešto novo više gledalo. Deca su mi prepričavala šta će biti i izgubio sam svaki interes.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu - To je serija „Breaking Bad“. Ima fantastičan i sasvim realističan zaplet koji autori do kraja pete sezone nisu uspeli da raspletu a da ne skliznu u potpunu fantazmagoriju u kojoj je sve moguće. Jedino što ne volim je kada mi autori tokom gledanja serije ili filma iznenada sasvim promene žanr.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Kačket koji Tomas Šelbi ima u seriji „Peaky Blinders“. I kupio sam ga prošlog leta.

Najdraži par iz serije?

- Najdraži par su mi Rođa i Olga u seriji „Pozorište u kući“.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Poželeo sam da budem dio okruženja iz serije „Čuvari plaže“ („Baywatch“).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Svi smo valjda za Džerija?

Ili nismo? Tom je pravi mazohista u tom crtaću.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

KALENDAR

Sanjivi klas

Sve boje i emocije enigmatičnog Linčovog djela

Bulev

N

oćni pogled na Los Anđeles, niz široki drum Malholand drajva, lokalci vole nazvati savršenom slikom svih prilika i nadanja u jednom anđeoskom gradu. Ima tu mnogo cinizma: u smogovitoj izmaglici ljudskog taloga grad u daljini treperi, razliva se, gubi... I opominje, kao neki prijeteći san.

Jedan takav pogled je bio u glavi Dejvidu Linču, kada je sa namjerom da snima seriju i grubo namontiranom prvom epizodom, pred kancelarijama direktora televizije ABC – poljubio vrata.

deviantart.com

Ljubavno pismo

Ovo je mnogo ciničan film; tako da Beti i Rita jesu samo i isključivo nedovršena fantazija, san od sebe samih. Ali je istovremeno i mnogo, beznadežno nostalgičan. Tako se Linč odnosi i prema modernom ili tradicionalnom Holivudu, svejedno, prateći konture fascinacije jednim velikim filmom. A to je, naravno, ,,Sunset Boullevard“ Bilija Vajldera

Da ga nijesu odbili, ,,Mulholland Drive“ nikada ne bi postao film.

Donio im je na tacni prostu epizodu, o djevojci koja u noći vožnje na tom istom bulevaru izlazi olupine automobila. Nepovrijeđena u saobraćajnoj nezgodi, ali sa amnezijom. I nekakvim plavim ključem u rukama. Umne glave televizije ABC otprilike su Linču odgovorile ovako: sporo, presporo, tendenciozno. Previše nepovezano, previše duvana, previše nepovezanih i nabacanih riječi. Previše ludih skokova u nekakvoj vremenski razbacanoj radnji. Ko će to da gleda?

Sve to se moralo desiti da bi Dejvid Linč, koju sedmicu kasnije, prvi put došao na ideju da je sva ta priča goli san. Trebalo je da prođe još skoro dvije godine, pa da na kanskoj premijeri 2001. podjednako zbunjenim i oduševljenim gledaocima i novinarima objašnjava da je to skoro potpuno vremenski linearan film. San im nije pominjao; o tome, što predstavlja veći komad radnje, su morali sami da prokljuve... Svejedno, svi su željeli da još jednom i što prije ponovo pogledaju taj film.

Kada bi ,,Mulholland Drive“ bio ljubavno pismo Holivudu, ili Los Anđelesu ili bilo kojoj nadi o sreći i ostvarenju u Kaliforniji, onda bi to bila grešna, napukla i neostvarena ljubav. Jedna otrovna gorčina iz pehara točenog za sebe i svoju grešnu simpatiju. Poput dame u nevolji iz noar filma koja će vam, ko da neće, izvući tlo pod nogama

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

23

sik Dejvida Linča ,,Mulholland Drive“ stigao u bioskope prije 20 godina

junkee.com

youtube.com

var slomljenih snova Fantastična Rebeka del Rio u čuvenom izvođenju pjesme Roja Orbisona

i preveslati žedne preko vode.

U filmu, ona bi mogla da bude ona djevojka iz automobilske olupine koja se ne sjeća ni imena ni bilo čega. Lora Haring je takva glumica, da joj je na početku ,,Mulholland Drive“ moglo biti da na posteru holivudskog klasika ,,Gilda“ pročita jedno veliko ime i tako sebe nazove: Rita. I sjajno joj je stajalo. Prije nego se nađe u intimnom prostoru jedne Beti.

Naomi Vots je kao Beti fantastična; riješena da od početka do kraja igra tek sporednu ulogu u sopstvenom životu. U realu ili velikom, nevjerovatnom snu, svejedno...

Drhtavi Orbison

Sve što je za prvo gledanje ,,Mulholland Drive“, uoči bioskopske premijere 12. oktobra 2001. i prije dvije decenije Dejvid Linč zamolio, jeste da se makar za kratko isključio racio. Da se odigra na osjećaj, poput onoga koji nosi nadu o nekoj velikoj sreći i lijepoj budućnosti za sve koji dolaze u L. A. Koji sanjaju Holivud. I da se prati jedna mapa od treperavog neonskog svjetla, boje prezrele trešnje na usnama i indigo zore što se nadvija i prikrada nad onim najslavnijim natpisom na holivudskom brdu Los Anđelesa. ,,Mulholland Drive“ je mnogo ciničan film; na način da Beti i Rita jesu samo i isključivo nedovršena fantazija, san od sebe samih. Ali je istovremeno i

mnogo, beznadežno nostalgičan. Tako se Linč odnosi i prema modernom ili tradicionalnom Holivudu, svejedno, prateći konture fascinacije jednim velikim filmom. A to je, naravno, ,,Sunset Boullevard“ Bilija Vajldera, još jedan bulevar slomljenih snova kojim će (ne)ostvarena holivudska zvijezda Beti grabiti u Linčovom filmu.

Sama postava radnje je fantastična: potraga za slavom i ostvarenjem u filmskoj industriji poređena je sa erotskim zanosom (vrlo delikatnim, kao da se radi o filmu sedamdesetih, onda kad je publika Holivuda još znala bez krivice uživa u erotici na velikom platnu). A potom i sa neostvarenom, toksičnom ljubavi. Na vrlo sličan način kao u Linčovom prethodnom filmu, vizuelnoj apstrakciji i ludoj fugi ,,Lost Highway“; ali sada mnogo konkretnije i jasnije.

Ono što je u ,,Lost Highway“ bilo servirano kao psihoza, maltene šizofrenija podijeljene ličnosti – sada je prosto san jedne Beti, ili Dajen, kako hoćete da nazivate lik Naomi Vots.

Knap deceniju i po ranije, neki grijehom oprljeni ljudi u Linčovom ,,Blue Valvet“ pjevali su prelijepu ,,In Dreams“ Roja Orbisona. I taj san je, tako, konačno dorečen u podjednako košmarnom i čežnjivo privlačnom ,,Mulholland Drive“.

A veliki režiser je svoju plejli-

Lora Hering i Naomi Vots u kultnoj ,,Llorando“ sceni koja ,,otključava“ film

stu proširio sa još jednom pjesmom Roja Orbisona: ovoga puta obradom slavne ,,Crying“, koja nakon verzije Rebeke del Rio (,,Llorando“) više nikada neće zvučati isto.

Kritika identiteta

Na drhtavoj visini njenog refrena, Linč pokazuje kakav je autorski lupež: kao da neće, potpuno cijepa ono tkanje koje dijeli realno i imaginarno, svijet stvarnog i nedosanjanog sna. I svoju publiku grli i miluje, nekim vrelim suzama od svih nedosanjanih želja i ambicija koje smo se ikad usudili poželjeti.

Koliko god bio nostalgičan i koliko god bio blag, sentimentalan i popustljiv prema svijetu neostvarenjaka kojem, suštinski, ,,Mulholland Drive“ pripada, budite ipak uvjereni: Dejvid Linč je ovdje servirao suštinski vrlo kritičan film.

Prvo, prema svim pravilima i zvjerkama holivudske i televizijske industrije. Istim onima kojima se, na kraju, čak i štosno zahvaljivao – jer da nije bilo njihovog odbijanja da snimi seriju, ne bi mu koju sedmicu kasnije došla ideja da je sva ta priča i narativ filma samo jedan san. Drugo, prema konceptu ličnog iden-

titeta u modernom vremenu. ,,Mulholland Drive“ tako samo pokazuje, koliko je bilo kakva personalna odrednica u jednom svijetu, poput Los Anđelesa, klimava i neutemeljena. Koliko se lako to može otkinuti i prosuti, u raskoraku onog što subjektivno ,,živimo“, sebe u očima drugih - i neke objektivne istine, koja možda i ne postoji. A taj raskorak, to je cijela dužina Malholand drajva, ili Sanset bulevara, ili svih ulica što neku mladost ili sirotinju vode ka Holivudu... Prije nego što, ogromna većina ili skoro svi, sve te Beti i Rite, Snežane i Pepeljuge, pred kapijama velikog studija poljube vrata. Taman kao veliki Linč, onda pred čelnicima televizije ABC koji su umislili da znaju nešto više o tome što publika želi od jednog umjetnika.

Hladan poljubac

Jedan takav film, bezobrazno oštra i jednako topla kritika identiteta, ili načina na koji priželjkujemo ostvarenje ili bliskost u modernom svijetu, je prosto morao biti prihvaćen. ,,Mulholland Drive“ je veliki i bitan, jer vam prvo na osjećaj, na hladan poljubac ispod uha ili u orošen obraz,

šapuće o čemu se tu radi; a tek potom to artikuliše u koherentne misli, jasne i jednoznačne ideje... I zbog toga je istinit; ne nameće bilo kakve parole ili velike riječi, već pušta da te ideje prvo osjetite, ispod rebara i u slabinama. To je najmekši i, ako hoćete, najromantičniji film strave i užasa koji ćete ikada pogledati. A što je Holivud uopšte, nego ni manje ni više od toga?

Velike umjetničke ideje su po pravilu savršeno jednostavne, poput otkrovenja i svijesti da ste to što vam se dešava, sada, negdje nekada možda sanjali.

Iskustvo je pokazalo, da je Dejvidu Linču najčešće potebna decenija, decenija i po, da takve ideje dohvati i iznese na film. I da ga, naravno, neko satjera u ćošak, odbije ili učini malim i nebitnim, kao oni ABC producenti sa početka ,,Mulholland Drive“ avanture. Iako se film prosipa u u jedan bolan pucanj, kao jedini izlaz za Beti na kraju sna, ,,Mulholland Drive“ je ipak i do kraja optimističan film. Jer je rijedak iskorak, apel i pokušaj, da jedni druge prihvatimo i volimo onakve, nikad do kraja dorečene i ostvarene, kakvi zaista jesmo.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

KALENDAR

Tri decenije ploče ,,Mr. Bad Example

Voren Zivon, neponovljivi muzički cinik zlatnog srca

M

alo je stihova koji vam, jednostavno - svojom konstrukcijom, mogu odmah i na prvu loptu reći ko ih je napisao. Pa ipak, čovjek po imenu Voren Zivon imao ih je iznenađujući broj.

Ovaj ukleti genije bio je tvorac, nešto mnogo više od običnog (ili odličnog, svejedno) muzičara i tekstopisca.

Koliko god da je bio uticajan i kao pjevač i kao kompozitor, njegovo se majstorstvo ipak pokazalo suviše ezoteričnim i nedodirljivim čak i za provjerene velikane rokenrola.

Bio je jedan od rijetkih umjetnika čija se scenska ličnost koju je konstruisao nije toliko razlikovala od osobe izvan scene koju je živio.

Njegovo najveće dostignuće bilo je baš to što je do poslednjeg trenutka ostao vjeran sebi. Živio je život na način na koji je to mogla samo jedna jedina osoba - veliki, užasni, genijalni Voren Zivon.

Potcijenjen i zaboravljan od strane publike, a obožavan od slavnih kolega.

paulkingart.com

Težak tip

Ljubav prema njegovoj muzici je savršena usamljenička potraga.

Interesovanje koje neko odluči da ganja sam, po mogućnosti dok pije (sve) slane margarite Los Anđelesa, jer njegove pjesme prepoznaju nešto istinito i duboko u vašem srcu što vam nije prijatno dijeliti sa drugima

U panteonu dragih preminulih kantautora, Zivon nije bio romantično osuđen na propast kao Tauns Van Zant ili Nik Drejk. On nije bio ni anđeoski lijep kao Džef Bakli niti ružnjikavo lijep kao Eliot Smit. Bio je prosto…težak. I zato ga je bilo teško i svariti. Često je pjevao o tome kako je bol ključni dio ljudskog postojanja. U svojoj marginalizovanoj, karijeri podzemlja, objavljivao je gotovo isključivo remek-djela. I dok su neki albumi veličani odmah, a drugi posthumno, album ,,Mr. Bad Example“ ostao je jedan od onih nepravedno potcijenjenih.

Njegova djela kaleidoskop su ljepote, očaja i humora, a baš ovaj album, objavljen 15. oktobra prije tačno 30 godina, savršen je spoj svih elemenata koji su bili tipično zivonovski.

Kroz ove pjesme promiču kockari, narkomani, gradska sirotinja, hirovite žene i bizarna seksualna iskustva, a Zivonov klavir je kao i uvijek uspjevao da na ekspresivan i sugestivan način potcrta dramatiku radnje.

Voren je imao i nevjerovatnu sposobnost da priča o svojoj generaciji na prijateljski, ali kritički način. Na albumu ,,Excitable Boy“ (1978) to radi kroz satiru o političkim intrigama i ličnim nesrećama (,,Lawyers, Guns and Money“),

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

25

e“ majstora nježnih i pokajničkih balada, lošeg momka Vorena Zivona

Moralista u odijelu cinika stvarnom životu praktikuju obrasci ,,noir“ junaka, vremenom je za Zivona postao stvarnost.

Putevi bez nade

Njegove pjesme bile su kratke, prepune akcije, duhovite i često bi za završnicu imale smrt. Ali, uvijek je bilo mjesta i za ranjivost i čežnju u baladama gospodina Zivona. Iza stoičkog baritona muzika se mijenjala sa njenim centralnim instrumentom. Njegove klavirske pjesme sugerisale su marševe, himne i harmonije Arona Koplanda, dok su pjesme na gitari povezivale rok, keltsku i kantri muziku.

Kad pokušate da opišete stil muzičara, uobičajena je taktika da ga uporedite sa drugim muzičarima. Kada je u pitanju Zivon, njegova muzika je toliko složena i posebna da je prikladnije poređenje s piscima. Zivonovi junaci, rođaci smrti, svoje živote pretvarali

su u beznadežne pustolovine.

Putevi su ih vodili na razne strane - u dilerske jazbine, javne kuće, prljave ratove, usamljeničke sobe, besane suicidalne noći, među sitne gangstere, uklete kockare i predozirane narkomane. Svoju je poetiku, može se reći formirao po obrascu preuzetom od Hemingveja i Mejlera.

Njegov je pripovjedački koncept modifikovan doprinosima majstora poput Rosa Mekdonalda, Karla Hijasana i dragog prijatelja Hanter S. Tompsona s kojim je bilo definitivnih preklapanja senzibiliteta - poput neoprostive satire, teškog života i povremeno nerazumljivog mračnog humora.

Slušajući ,,Mr. Bad Example“ odmah vam postaje jasno zašto je Voren Zivon jedan od najinteresantnijih američkih tekstopisaca. U pitanju je eklektična mješavina muzičkih stilova i stihova koji variama zon

. co

m

iZ iv on na om otu ploče

dok na ovom govori o pohlepi osamdesetih (,,Mr. Bad Example“ ). Ali, varate se ukoliko mislite da ovaj Zivon nije znao da bude i savršeno romantičan. U pjesmi ,,Searching For A Heart“ njegove riječi blistaju od iskrenosti.

Ipak, kada je prvi put izveo uživo (Park Vest, 1992. godine) osjetio je potrebu da se izvini publici što je napisao i ,,jednu ovakvu, bezazlenu pjesmu“, i što će ih vjerovatno biti još. I bilo ih je.

Njegove nježne, pokajničke balade uvijek su doticale ljude dodatno zbog toga što dolaze od lošeg momka kao što je Zivon, umjesto od nekog tipičnije promišljenog heroja poput Džeksona Brauna.

Kod Zivona je uvijek bilo mjesta za sve. I svaka pjesma bila je i čitav scenario u trajanju od četiri minuta. Mračni ples sa ništavilom koji je u početku bio samo rokerska igra, avanturistički pokušaj da se u

čk nja ač r om ntn Domina

raju od duboko zajedljivog do dirljivo sentimentalnog. Album je pun izgubljenih, usamljenih i potpuno gadnih likova, od ljubavnika kojeg je napustila ,,Suzie Lightning“, glumica u pokušaju (i to da bi završila glumeći u tamo nekoj mini-seriji u Jugoslaviji) do gospodina u pjesmi ,,Model Citizen“ koji se bori sa svakodnevnim životom za kojim većina ljudi teži.

Spaljeni mostovi

Naslovna numera je opasno bliska karikaturi (poput još par na albumu), pa ipak, teško je odoljeti artikulisanoj anarhiji ove poremećene apokaliptične polke koju je napisao zajedno sa starim prijateljem Horheom Kalderonom. Oltarski dečak izrasta u vagabunda i kaže: ,,I’m very well acquainted with the seven deadly sins/I keep a busy schedule trying to fit them in“ // ,,Vrlo sam dobro upoznat sa sedam smrtnih grehova/Držim zauzet raspored pokušavajuć i da ih sve uklopim“. Tužnu pjesmu je bilo lako napisati, ali vrlo mali broj umjetnika je uspjevao da bude zabavan i duhovit kao Zivon.

I, opet se postavlja pitanje kako je moguće da je ovakav album potcijenjen? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan.

Ukoliko ste nekad bili u prilici da nekome ko o Vorenu Zivonu zna ništa ili vrlo malo - preporučite ili pustite (bilo koji) album, onda znate da je Zivona teško prodati. ,,Kod nekih ljudi, nažalost, skoro da postoji estetska barijera sa Vorenom Zivonom“, rekao je jed-

n o m p r i l i k o m Te j l o r Godsmit, frontmen benda Dawes. Linda Rondstat je u knjizi ,,The Dirty Life and Times of Warren Zevon“ objasnila to nešto drugačije: ,,Morate biti stvarno uvrnuti - i to na dobar način, da bi zaista razumjeli Zivona“.

Zivonov talenat učinio ga je jednim od najcijenjenijih muzičara i kantautora u Los Anđelesu. Džekson Braun, Boni Rajt, članovi bendova Eagles, Fleetwood Mac i Beach Boys, svi su bili uz njega kada se tek progurao 1976. godine.

Ukleti genije

Nažalost, destruktivan kakav je bio, Zivon je spalio skoro sve mostove, na kraju se povukavši u Filadelfiju početkom osamdesetih na produženi vikend koji je trajao nekoliko godina. Uprkos tome, Vorena su u smrti zapamtili kao hrabrog borca velike egzistencijane praznine, čvrstog momka zlatnog srca koji je ,,udario smrt nogom u jaja“.

Voren Zivon je na svojim pločama uspjevao da svjetovno pretoči u mitološko, brutalno u duhovito, a filosofsko u sakralno. Bio je to, kako Brus Springstin kaže, ,,moralista u odijelu cinika“. Bio je i ukleti genije, džentlmen sreće, kavaljer smrti.

Istina je da je dovoljno čuti Bilija Boba Torntona, Džeksona Brauna ili Dejvida Letermana kako pričaju o Zivonu da pomislite da tu zaista ima nešto vrijedno istraživanja, čak i ako o njemu ne znate apsolutno ništa.

Ali na kraju, ljubav prema muzici Vorena Zivona ostaje usamljenička potraga. Interesovanje koje neko odluči da ganja sam, po mogućnosti dok pije (sve) slane margarite u Los Anđelesu, jer njegove pjesme prepoznaju nešto istinito i duboko u vašem srcu što vam nije prijatno dijeliti sa drugima. Samo takvi i tada spremni smo za suočavanje sa ovim čovjekom rafiniranog senzibiliteta koji je umio i da potrese i da bude bolno pronicljiv, ali isto tako i briljantno duhovit, i zajedljiv, i ciničan, i otrovan. I baš takvog ga ili apsolutno obožavate ili ne.

Biljana MARTINIĆ

26

PODGORI č ARENJE

Z

Knjaz protiv marama

amislite da u našem vremenu neki crnogorski zakon svjetski mediji opisuju kao ,,pionirski“, ,,progresivan“ i ,,smjernicu za države zapadnog svijeta“. I da jedan pravni akt našeg prostora postaje jedna od glavnih tema, recimo, njujorške i londonske štampe... Moglo nam je bit’ prije 115 godina.

Njujorški ,,The Sun“ (slavna redakcija, kasnije dio ,,Herald tribjuna“ 6. septembra 1906. čitaocima donosi prelijepo ilustrovanu reportažu, uz temu koja, kako navode, ,,dijeli javnost širom meridijana“. Povod vrlo jasan: jasna uredba crnogorskog knjaza Nikole Petrovića da, u skladu sa mladim ustavom knjaževine (uskoro kraljevine), zabrani nošenje vela, marama i bilo kakvo ritualno pokrivanje lica u državi.

Izlazak iz sjenke Tema je prije 115 godina digla žestoku prašinu na Zapadu, jer se ticala debate o civilizacijskim vrijednostima i religijskim slobodama. Novinar lista „The Sun“ potrudio se da joj pruži žestok bekgraund: crnogorski knjaz se po striknosti opisuje ,,ravnim njemačkom imperatoru“.

Ističe se da je Nikola dugo odbijao

i na kraju pažljivo odmjerio prvi ustav, donijet u decembru 1905, na način da državi pruži zapadnjački okvir – ali i da ne sputa sopstvene mehanizme kontrole.

Navodi se i primjer žestokih kazni u crnogorskim školama, gdje se na posprdan način komentarisala visina njegovog zeta, kralja Italije (!).

Takođe i izuzetna reputacija knjaza na zapadnim adresama, o čemu svjedoči ugovor sa papom, rijetka dozvola da se u obredima Katoličke crkve misa izvodi ne na latinskom nego na našem jeziku.

Sve to oslikava novinar lista „The Sun“, prije nego će opisati ,,izuzetnu ljepotu muhamedanskih žena, bez premca u svijetu islama“.

Konačno, i to da se uredba tiče prije svega žena u Podgorici i Ulcinju. Da su njegovane, gospodske dame iz tih gradova sa radošću dočekale priliku da izađu iz sjenke svojih domova; a da se uredba nikako nije svidjela njihovim konzervativnim očevima, muževima, braći...

Novinar lista „The Sun“ Crnu Goru opisuje kao dominantno patrijarhalnu zemlju; precizno oslikava težački život crnogorske žene.

Takođe, oslikavaju se i navode

Zaglavi se

chroniclingamerica.loc.gov

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

Iz njujorškog lista „The Sun“ 1906. godine

neočekivane godine međuvjerskog mira nakon godina rata za definitivno priznanje nezavisnosti tri decenije ranije; tvrdi se da je to u potpunom kontrastu Gledstonove slike o Crnogorcima ,,uvijek željnih rata sa Turcima“.

Protest u Ulcinju Za primjer bi, recimo, modernim studentima žurnalistike, bio način na koji novinar njujorškog lista „The Sun“ opsežno istražuje ovu temu. Čak i iz sociološkog ugla, kroz primjere posprdnih gangi na račun svakodnevnog ženskog života; ali i sa jasnim kontrastima u svakodnevici hrišćanke i muslimanke u knjaževini tog vremena. To ne čudi jer je „The Sun“ u medijskom svijetu tada bio perjanica emancipacije. List sa jednom od prvih urednica u redakciji na svijetu i sa prvom ,,modnom redakcijom“ u svom kolegijumu. Odatle i prelijepe ilustracije i reprodukcije fotografija muslimanki tog vremena iz Podgorice i Mostara. Oslikane ranjivo,

Crta: Srđan Ivanović

mistično, delikatno.

Konačno, kao ključni događaj pominje se protest nekoliko hiljada građana Ulcinja zbog uredbe. Pa odlazak njihovih prvaka i predstavnika na dvor na Cetinju, gdje se knjazu Nikoli zahvaljuju na decenijama umjerene i blagonaklone vladavine, na miru... Ali uz molbu da se ,,nerazumna uredba, koja jasno nije u skladu sa Kur’anom. Na što su, naravno, od knjaza Nikole dobili poslovičan odgovor o kome su se dobro informisali mnogi Crnogorci: ,,Reka’ sam što sam reka’...“. Pa kome se ne sviđa – mogao je za obližnji Skadar. Što su, samo zbog te uredbe, učinile brojne ulcinjske porodice, napominje „The Sun“.

Konačno, „The Sun“ jasno zauzima stranu knjaza Nikole; u odbranu ,,progresivnog, reformskog, liberalnog zakona“. Lakše je to bilo razlučiti Njujorčanima prije 115. nego Crnogorcima tog ili ovog vremena, ili brojnim Francuzima, Skandinavcima, koji oko iste teme dan-danas lome koplja.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 7. oktobar 2021.

27

LONDON CALLING

Opservacije života na umjetničkim klupama

K

omšiluk koji iz dana u dan preuzima elemente popularnosti od drugih londonskih okruga bez sumnje je Pankras.

Iako poznat po jednoj od najvećih željezničkih stanica, sa koje se Londonci mogu lako uputiti u druge djelove Evrope, trg Pankras sve više dokazuje zašto je umjetničko-kulturni centar prve londonske zone. A to je tokom sedmice za nama bilo jako vidljivo, zahvaljujući simpatičnoj umjetnici i ilustratorki Pioni Gent.

U okviru izložbe na otvorenom pod nazivom ,,Overlay“ talentovana Pioni kombinovala je kako kaže ,,opservacije života“ ovog dijela Londona, i način na koji se ,,preklapaju“ sa istorijom mjesta.

Pioni je provela intezivnih šest mjeseci istražujući kako slojevite veze i sjećanja ljudi formiraju jedno mjesto, ali takođe mogu promijeniti i njegov karakter.

Projekat uključuje stripove, pjesme i crteže koji na specifičan način ilustruju kako se ovo mjesto mije-

Umjetnica i ilustratorka Pioni Gent provela je intezivnih šest mjeseci istražujući kako slojevite veze i sjećanja ljudi formiraju jedno mjesto, ali takođe mogu promijeniti i njegov karakter njalo u posljednjih tridesetak godina. Simpatični crteži ilustruju obližnje radnje, ljude koji ispijaju kafu ili pak tezge sa voćem.

Umjetnica je napravila i ilustracije prodavnica koje su se morale zatvoriti zbog

globalne krize, a koje su zauzimale posebno mjesto na Pankras trgu i u životima lokalaca. Talentovana ilustratorka je postavila radove na klupama na trgu i tako zabavila prolaznike.

Ipak, najveću pažnju zaoku-

Ilustracija prodavnice koja je zatvorena zbog krize

pirala su šest panela (strip od 12 stranica) sa ilustracijama inspirisanim jednim razgovorom sa starijim čovjekom iz Notingama, kojeg je Pioni srela na ,,St. Pancras“ željezničkoj stanici dok je gospodin svirao klavir.

Prikaz obližnje tezge sa voćem

Kazao je ,,da mu je nedostajalo da svira klavir za publiku“ i da je put od Notingama do londonskih klavira vrijedio kako bi mogao ,,svirati i nasmijati putnike“.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Umjetničke klupe na otvorenom

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić