Dnevni list Pobjeda 07.11.2022.

Samardžić: Smjenom rukovodstva ANB svjesno nanešena ogromna šteta državi

In ltriranost stranih obavještajnih službi, prije svega ruske, u bezbjednosnim i drugim državnim institucijama je daleko veća nego što su i najveći pesimisti mislili. Odsječeni djelići pipaka obavještajne hobotnice koja davi Crnu Goru, smjenama u ANB dobili su dodatno vrijeme da se regenerišu i nastave, zajedno sa svojim partnerima, realizaciju davno utvrđene agende – upozorio je Samardžić

Koalicija DPS-SD osvojila u Bijeloj 59 glasova, „Za budućnost Šavnika“ 41

PODGORICA – Koalicija

DPS-SD osvojila je najviše glasova na treći put ponov ljenim izborima na biračkom mjestu u Bijeloj u Šavniku, i to 59, dok je koalicija „Za budućnost Šavnika“ dobila 41 glas, a „Idemo ljudi“ – De mokrate, „Evropa sad“ i Uje dinjena Crna Gora 13. Ni iz trećeg pokušaja nijesu odr žani izbori na dva birališta u Šavniku – u zgradi Opštine i u Kruševicama. Glasanje na tim mjestima prekinuto je i juče zbog incidenata i biće ponovljeno u nedjelju.

U Bijeloj u birački spisak upisa no je 138 birača, glasalo je 115 ili 83,33 odsto od upisanih. Dva li stića su bila nevažeća. Kada se saberu glasovi sa biračkih mje sta od 23. i 30. oktobra sa juče rašnjim iz Bijele, opozicija u Šavniku ima 670 glasova, a ko alicija DPS-SD 549.

Glasanje je prekinuto na birač kim mjestima broj 1 u zgradi Op štine Šavnik i Kruševicama, jer biračima koji su upisani u bi rački spisak nije dozvoljeno da glasaju. To je agenciji Mina ka zao predsjednik Opštinske iz borne komisije Dušan Rada

nović. Objasnio je da glasanje nijesu dozvolili članovi birač kih odbora iz koalicije „Za bu dućnost Šavnika“.

Došlo je i do težih incidena ta. Na biračkom mjestu broj 1 Jadranko Ašanin nije dozvo lio da glasa biraču za koga tvr di da je iz Nikšića, nakon čega je uništio 39 glasačkih listića. Ka ko mediji prenose, u Kruševica ma je napadnut član biračkog odbora Radule Lazović. Nje ga su napala četvorica muška raca koji su 15 minuta prije na pada pokušali da glasaju, što im nije dozvoljeno iako su upisa ni u birački spisak. Polomljene su i razbacane glasačke kutije. Izbori 23. i 30. oktobra na ovim biračkim mjestima - u zgradi Opštine Šavnik, kao i u selima Bijela i Kruševice, prekinuti su nakon što pojedini članovi bi račkih odbora nijesu omogu ćili glasačima da ostvare svo je biračko pravo. Na biračkom mjestu Šavnik upisana su 483 birača, a u selima Bijela i Kru ševice 138, odnosno 58. Policija je u Šavniku podnijela krivične prijave protiv pet oso ba zbog povrede prava glasa nja, nanošenja lakih tjelesnih povreda, napada na službeno

Jakić: Kršenje Ustava po uzoru na državni nivo

- Opozicija u Šavniku radi upravo ono što su ranije najav ljivali, a to je kršenje Ustava po uzoru na ono koje realizuje parlamentarna većina na državnom nivou - istakao je za Gradsku RTV predsjednik te opštine Jugoslav Jakić Svjesni su, kaže, da će izgubiti na lokalnim izborima u tom gradu pa bezakonjem pokušavaju da prolongiraju izbore do rezultata koji bi za njih bili povoljniji. Dodaje da o tome najbolje govori nesmetano odvijanje glasanja na biračkim mjestima na kojima opozicija smatra da im rezultat ide u korist. Jakić smatra da je ovo još jedna opomena za državu i institucije sistema, koje, kako kaže, moraju stati na kraj ova kvom ponašanju neodgovornih političkih subjekata. Prema njegovim riječima, ponovljeno glasanje na tri biračka mjesta u Šavniku ponovo nije dalo rezultate zbog opstrukci ja od opozicije u tom gradu.

- Onemogućavanje sprovođenja izbornog procesa u Šav niku samo je nastavak političkog inženjeringa - ocijenio je Jakić.

lice u vršenju službene dužno sti, uništavanja dokumenata o glasanju i sprečavanja održava nja glasanja. Iz UP je saopšte no da se R. L. (32), članu birač kog odbora, na mjestu broj 14 u mjestu Kruševice, na teret stav lja krivično djelo povreda pra va glasanja u produženom tra janju, kao i krivično djelo laka tjelesna povreda.

- On je, kako se sumnja, povri jedio pravo glasanja A. M. (18), nakon čega je došlo i do naruša vanja javnog reda i mira od R. L. sa jedne, i A. M., J. M. (19) i I. J. (19) sa druge strane. Tom prili kom su povrede zadobili R. L. i I. J. – saopšteno je.

Navodi se da je krivična prijava podnijeta i protiv A. M., J. M. i I. J. zbog sumnje da su izvršili kri vično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužno sti. Krivična prijava podnijeta je i protiv J. A. (62) zbog sum nje da je izvršio krivična djela povreda prava glasanja, uništa vanje dokumenata o glasanju i sprečavanje glasanja na štetu jedne osobe kojoj je onemogu ćio vršenje prava glasanja na bi račkom mjestu broj 1. Uprava policije saopštila je i da su njihovi službenici u Šavni ku postupili po prijavi novina ra RTCG Darka Bulatovića, u kojoj je naveo da ga je T. Ž. one mogućavao da vrši video snima nje na način što je pokušavao da mu oduzme mobilni telefon. - Od T. Ž. (48) je policija pri kupila obavještenja u odno su na okolnosti događaja, te o svemu obavijestila tužioca u Osnovnom državnom tužilaš tvu u Pljevljima - navedeno je iz policije.

Iz DPS-a saopšteno je da su na ponavljanju izbora u Šavniku članovi DF-a „nastavili da čine bezumne nepravilnosti i inci dente“. Ocijenili su da je bespri zorno da bilo koji član biračkog odbora onemogućava nekoga ko ima biračko pravo i u skladu sa zakonom želi da na ponov ljenom glasanju u Šavniku slo bodno izrazi svoju političku vo lju. I. K.

PODGORICA – Ogromna šteta, i to svjesno, nanešena je državi smjenom rukovod stva Agencije za nacionalnu bezbjednost. I to na mnogim poljima. Neće vam to niko otvoreno reći, ali logičan sli jed događaja je da će saradnja sa NATO i savezničkim služ bama biti na nižem nivou, uz veliki oprez u razmjeni osjet ljivih informacija, ocijenio je za Pobjedu nekadašnji načel nik Generalštaba Vojske Cr ne Gore Dragan Samardžić.

Ukazao je da se dolaskom Sava Kentere na čelo Agencije po stepeno vraćalo povjerenje sa veznika, te istakao da o tome najbolje svjedoče međunarod ne akcije u kojima je učestvova la i Crna Gora.

RAZLOZI ZA BRIGU

- Akcije koje su preduzete sa naj značajnijim savezničkim služ bama, spadaju u red najslože nijih operacija koje se izvode samo sa službama u koje imate nesumnjivo povjerenje. To ja sno ukazuje da je ANB sa Ken terom uspjela da za kratko vri jeme anulira negativno nasljeđe, zadobije povjerenje i širom otvo ri vrata saradnje sa NATO i save zničkim službama – naglasio je Samardžić.

Naveo je i da se veoma rijetko de šava da generalni sekretar NA TO, na sastanku NAC-a, neko ga poimenično pohvali za neko djelo ili akciju.

– On to sigurno nije uradio na osnovu pisanja medija već pro vjerenih informacija i kredi bilnih NATO izvora. I poslije takvog slijeda događaja vi smje njujete direktora ANB? Premije rovi saopšteni razlozi za smjenu ne zaslužuju komentar. Uozbilji mo se, jer ono što stoji u pozadi ni smjene zahtijeva maksimal nu ozbiljnost i oprez. Srećom po nas, to i saveznici znaju – ka tegoričan je Samardžić. Komentarišući to što je odlaze ći premijer Dritan Abazović smijenio Kenteru u istom danu kada je Artan Kurti, generalni inspektor u Agenciji, dobio ne gativnu bezbjednosnu procjenu, Samardžić kaže da su, nažalost, razlozi za promjenu rukovod stva ANB-a od puno većeg ste pena brige.

– Zamislite premijera u bilo ko joj državi EU ili NATO da upor no insistira na postavljenju svog druga, sa takvom biografijom, na bilo koju poziciju u ANB. Pa sju

Bivši načelnik Generalštaba Vojske komentarisao situaciju u bezbjednosnom

Samardžić: rukovodstva svjesno nanešena ogromna šteta

tradan bi bio prisiljen podnije ti ostavku. A naš se ponaša kao slon u staklenoj radnji, koji kr šeći sve procedure i gazeći bez bjednosne standarde, ne odu staje od ustoličenja svog čovjeka od povjerenja na mjesto glavnog inspektora – istakao je sagovor nik Pobjede.

Podsjetio je da ni u jednoj zem lji NATO, osoba koja je kao pu noljetno lice osuđena za krivično djelo, kao što je Kurti, nikada ne bi mogla dobiti dozvolu za pri stup tajnim podacima, niti raditi u sistemu bezbjednosti.

– Za takvu osobu se čak ne bi ni gubilo vrijeme za sigurnosnu provjeru, već bi zahtjev u startu bio odbijen – kazao je Samardžić. Sa druge strane, dodao je, in filtriranost stranih obavještaj nih službi, prije svega ruske, u bezbjednosnim i drugim držav

nim institucijama je daleko ve ća nego što su i najveći pesimi sti mislili.

– Odsječeni djelići pipaka oba vještajne hobotnice koja davi Crnu Goru, smjenama u ANB dobili su dodatno vrijeme da se regenerišu i nastave, zajedno sa svojim partnerima, realizaciju davno utvrđene agende – upo zorio je Samardžić.

Sagovornik Pobjede se osvrnuo i na izjavu Kentere sa sjednice skupštinskog Odbora za bez bjednost i odbranu na kojoj je bivši šef ANB-a kazao da je dok je bio predsjednik Atlantskog saveza imao dozvolu za pristup tajnim podacima.

POKUŠAJ

FABRIKOVANJA

AFERE

Ukazao je da su pojedini posla nici, zbog nepoznavanja zako

Komentarišući to što je, nakon razrješenja ministra odbrane Raška Konjevića uprav ljanje tim resorom preuzeo ministar unu trašnjih poslova Filip Adžić, Samardžić je kazao da se ta situacija može posmatrati iz više uglova, te istakao da nije neobično da premijer ili neki ministar preuzme privre meno upravljanje nekim drugim sektorom u Vladi.

– I to je najmanje problematično, ako se radi o kratkoročnom bajpasu. Međutim, dvije stvari zabrinjavaju: kredibilnost smijenjene Vlade, pa samim tim i ministra odbrane Adži ća i „strateška zapuštenost“ sistema odbra

ne – naglasio je Samardžić.

Mnogi zakoni, podzakonska akta, strateški planovi i dokumenta, dodao je, dvije godine naprosto vape da budu usvojeni ili inovirani, ali niko se time ozbiljno ne bavi.

– Započeta intezivna modernizacija Vojske, već dvije godine stagnira. Još uvijek ni u najavi nemamo veoma važan zakon o kri znom menadžmentu, novu strategiju nacio nalne bezbjednosti, planove odbrane uskla đene sa NATO... Sektoru odbrane je neop hodno dugoročno strateško promišljanje i planiranje, a za to trebamo stabilnu vladu i kompetentne ljude – istakao je Samardžić.

Razbijen inventar na glasačkom mjestu u Kruševicama

Zabrinjava

Dragan Samardžić

Vojske Crne Gore za Pobjedu bezbjednosnom sektoru

Samardžić: Smjenom rukovodstva ANB nanešena šteta državi

Infiltriranost stranih obavještajnih službi, prije svega ruske, u bezbjednosnim i drugim državnim institucijama je daleko veća nego što su i najveći pesimisti mislili. Odsječeni djelići pipaka obavještajne hobotnice koja davi Crnu Goru, smjenama u ANB dobili su dodatno vrijeme da se regenerišu i nastave, zajedno sa svojim partnerima, realizaciju davno utvrđene agende – upozorio je Samardžić

na i procedura, na samoj sjednici pokušali napraviti senzaciju od te informacije.

– Kada oni koji treba da tumače i primjenjuju zakone tako reagu ju, šta onda očekivati od medi ja i laičke javnosti? Zakon i pro cedure u svim državama NATO, pa i u Srbiji i BiH su slični, i u svim ovim zemljama zakonom je predviđeno da dozvole za pri stup tajnim podacima mogu, po red zapošljenih u državnim or ganima, dobiti pravna i fizička lica za koja postoji opravdana potreba – pojasnio je Samardžić.

Kazao je da se, zavisno od stepe na tajnosti podataka, sprovode različiti nivoi bezbjednosne pro vjere i istakao da samo posjedo vanje dozvole za pristup tajnim podacima „ne daje a priori pravo za čitanje tajnih dokumenata“.

– Osnovni princip po kojem se pristupa tajnom podatku jeste „potrebno je da zna“, što znači da je utvrđena opravdana po treba nekog lica za korišćenjem tajnih podataka radi izvršava nja njegovih poslova na osno vu izdate dozvole. I svaki do kument se po tačno propisanoj proceduri štampa, zavodi i evi dentira svako lice koje je imalo uvid u tajni podatak – rekao je Samardžić.

Tako, dodao je, ni dozvola za pristup koju je posjedovao Savo Kentera kao predsjednik Atlant skog saveza, nije mu omoguća vala uvid u bilo koji tajni doku ment državnih organa, već se mogla koristiti samo za namje nu za koju je izdata.

– Pretpostavljam, učešće na od govarajućim konferencijama i aktivnostima Atlantskog save

za koje je organizovao NATO ili saveznici. Ove dozvole treba da imaju kompanije i lica koji u pružanju usluga dolaze u do dir sa tajnim podacima ili ulaze u bezbjednosnu zonu neke od institucija, kao npr. kompani je za nabavku određenih oruž nih sistema i osjetljive opreme ili izvode radove u određenoj bezbjednosnoj zoni. Informa tičku opremu koja se koristi za prenos tajnih podataka, pa čak i kase u kojima se ti dokumenti čuvaju možete kupovati samo od „provjerenih“ dobavljača –pojasnio je Samardžić.

Kao primjer je naveo i pomoć ne poslove koje u NATO koman di obavljaju razni „kontraktori“ – privatne kompanije koje ta kođe moraju imati dozvolu za pristup tajnim podacima, pred viđenog nivoa.

– Pa kako se ne zapitaše poslani ci, kako može sastanak ili konfe renciju koja predviđa upotrebu tajnih podataka prevoditi neko bez odgovarajuće dozvole. Vi še puta dolazili su u NATO naši državnici sa prevodiocima, ko ji nijesu zapošljeni u državnim organima, ali su morali imati od govarajuću dozvolu za pristup tajnim podacima da bi uopšte ušli u zgradu NATO-a – istakao je Samardžić.

Zbog toga je, kazao je, i jasno da se od ničega pokušala fabriko vati afera.

– A u cilju odvlačenja pažnje jav nosti sa glavnih bezbjednosnih problema: smjene rukovodstva ANB, infiltriranosti stranih oba vještajnih službi i afere sa šver com cigareta – kategoričan je Sa mardžić. Ž. ZVICER

PODGORICA - Evrop ske i građanske snage, predstavnici civilnog sektora i građanski ak tivisti pozivaju na mirni građanski protest pod sloganom „Ima nas“ –kazao je izvršni direktor NVU Forum slobodnih građana „Luča“ Nebojša Mrvaljević

Tokom prošlonedjeljnog spontanog okupljanja gra đana ispred Skupštine, član upravnog odbora ovog udruženja Predrag Vušu rović je najavio javno oku pljanje u roku od najduže sedam dana, čime je, kako navodi Mrvaljević, pokre nuo proces definisanja da ljih modaliteta reagovanja građana, udruženja i poli tičkih subjekata. – Nužda izazvana grubim protivustavnim djelova njem bivše-nove većine u Skupštini dovela je do bližeg povezivanja evropskih i gra đanskih snaga, predstavni ci civilnog sektora i građan skih aktivista. Odlučni smo da jasno istupimo kao nosi oci aktivnosti koji okuplja ju sve koji svojoj državi žele dobro – kazao je Mrvaljević dodajući da niko više nema pravo da ćuti i bude nijem na ustavnu, ekonomsku i soci jalnu anarhiju u Crnoj Gori. Pozvao je pojedince, grupe građana, udruženja i poli tičke subjekte da iskažu svoj stav i da se uključe u zajed ničko vaninstitucionalno i institucionalno djelovanje.

– U našoj Skupštini ne po stoji vrijednosna većina koja vjeruje i bori se za evropsku budućnost Crne Gore – na veo je Mrvaljević.

Pravno nasilje, kako je na veo, iskazano je kroz ignori sanje jasnih ustavnih normi, što uzrokuje pravnu nesi gurnost građana i društva u cjelini.

– Duboka društvena podije ljenost i ekonomska neizvje snost jedino su što je aktu elna parlamentarna većina prouzrokovala. Pokazalo se da njihovo zlonamjerno dje lovanje neminovno dovodi i do socijalnog, ekonomskog i institucionalnog haosa –

Niko više nema pravo da ćuti

ocjenjuje Mrvaljević. Javno okupljanje je, dodaje, prijavljeno i jasno su defini sani program i ciljevi koji se ogledaju u izražavanju pro testa povodom urušavanja Ustavom utvrđenih normi, jasno istaknutim zahtjevom za sprovođenje prijevreme nih parlamentarnih izbora, kao i povlačenjem iz proce dure prijedloga Zakona o predsjedniku.

– Zato, zajedno sa evrop skim i građanskim snaga ma, predstavnicima civil nog sektora i građanskim aktivistima, organizujemo protest, u utorak, 8. novem bra u 18 sati, na platou ispred

Skupštine Crne Gore, ko ji predstavlja inicijalni do gađaj za dalje vaninstitu

cionalno i institucionalno djelovanje – poručuje Mr valjević. R. P.

Eraković: Za odbranu države

Potpredsjednik i poslanik DPS-a u Skupšti ni Crne Gore Jevto Eraković pozvao je građane na Tviteru na protest zakazan u utorak.

– Svi na mirni, dostojanstveni protest protiv urušavanja Crne Gore. Za odbranu države i za Crnu Goru u EU. Ima nas i to dosta – napi sao je on.

I poslanica SDP-a Draginja Vuksano vić-Stanković pozvala je građane da u utorak dođu na protest ispred Skupštine.

– Svi 8. 11. u 18 h ispred Skupštine za SLOBO

DU I ČAST CRNE GORE! Protiv izdaje, protiv kleronacionalizma, protiv rušenja Crne Gore, protiv gaženja Ustava! Diži se, slobod na i ponosna Crna Goro – poručila je ona.

Pokažimo da nas ima

Ko ne želi da mu đeca preživljavaju ono što su mu preci preživljavali nakon 1918. godine, u utorak u 18 sati na protest u Podgoricu, da pokažemo da nas ima – poručila je grupa građa na Cetinja pozivajući na protest plani ran ispred Skupštine Crne Gore. – Nakon dvogodišnje nemušte borbe političkih partija koje baštine suve renistički program, nakon suludoga davanja podrške veleizdajničkoj Abazovićevoj vladi, pozivamo sve političke partije kojima je na srcu građanska i suverena Crna Gora - da se pridruže građanskim protestima zahvaljujući kojima je obaljena vlada Zdravka Krivokapića. Neka bače svoje partijske značke i zastave, neka zaborave svoje zađevice i neka se

posvete zaštiti ustavnih vrijednosti i pruže otpor namjeri za asimilaciju i nestanak Crnogoraca, a nakon toga i manjinskih naroda u njoj. Mi druge države nemamo – navode u saopšte nju.

Poručuju da su institucije „oburdane ili zarobljene“ te da njima upravljaju „Vučićeve i Putinove marionete“. – U takvim institucijama ne može se braniti ni pravo ni čast ni sloboda - ni sadašnjost ni budućnost. Zato, svi na protest u Podgoricu u utorak u 18 sati – poručuje grupa građana dodajući da je polazak sa Cetinja sa poligona u 16 časova.

– Ovo nije poziv, ovo je informaci ja - svi znaju da Cetinjane nikad nije trebalo zvat kad se brani Crna Gora –

zaključuju u saopštenju. Članstvo i simpatizeri Patriotskog pokreta otpora „Lovćenske straže 1990“ aktivno će podržati najavljene proteste pod sloganom „IMA NAS!“ zakazane za utorak u 18 sati ispred Skupštine Crne Gore.

- To ja naša moralna, patriotska i programska obaveza, jer mi zagova ramo državni patriotizam, baštinimo antifašizam i u realnom životu živimo interkulturalizam. Svojim emocijama i djelovanjem u odnosu na domovinu Crnu Goru sebe prepoznajemo u rije čima velikog humaniste duhovnog pastira blaženopočivšeg don Pavla Marvulića koji je ostao upamćen u narodu i po izreci: „Bez obzira koje smo vjere, mi smo kamen i bedem ove zemlje, jer smo mi zemlja ove zemlje“, zaključuju oni.

Udruženje „Luča“ prijavilo protest ispred Skupštine za utorak

OdgOvOr na grubO prOtivustavnO djelOvanje: Sa protesta ispred Skupštine 2. 11 2022. godine

Nebojša Mrvaljević

M. BABOVIĆ

RAZGOVOR:

Belveder je dao moralnu vertikalu na kojoj se sada može graditi demokratska Crna Gora

Jedan dio crnogorskog biračkog tijela je razmišljao u pravcu promjena, koje je donijela dugogodišnja nemijenjana vlast i glasao za one koji su se prozvali Crnogorcima, a radili direktno na uništenju Crne Gore kao države – prije svega mislim na premijera u tehničkom mandatu Abazović dr Dritana i njegove poslušnike, smatra Čanak

PODGORICA – Medij sko-finansijska ofanziva iz Kremlja preko Srbije ide na Crnu Goru da bi se zemlja pretvorila u nepo topivi nosač aviona za „ru sko – srpski svet“, a crno gorska obala u pomorsku bazu ruske sredozemne flote, kaže Nenad Čanak, lider Lige socijaldemokra ta Vojvodine (LSV) za Po bjedu sumirajući trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori.

POBJEDA: Rezultati lo kalnih izbora u Crnoj Go ri su pokazali da je popu lizam u porastu. Uslijedilo je usvajanje izmjene Zako na o predsjedniku uz burne reakcije javnosti. Što je uti calo na te događaje?

ČANAK: Niz faktora se mo ra imati u vidu. Višedecenij ska dominacija DPS-a poli tičkom scenom Crne Gore je izrodila niz stvari zbog kojih je smjenjivost vlasti jedna od osnovnih koordinata svakog demokratskog sistema: prije svega, mislim na pojave ne potizma, korupcije i svega što dugogodišnja vlast nosi sa sobom.

Sa druge strane, umjesto da se razvije crnogorska opozicija koja bi se borila da se nepra vilnosti isprave, došlo se do toga da se uz te negative ve že i ukupnost egzistencije Cr ne Gore kao države, Crnogo raca kao etnosa i niza drugih stvari – i tu je glavni nespora

zum. Lokalni izbori nijesu u sebi imali samo plejadu mo tiva o lokalnim problemima nego se sve diglo na nivo: da li su Crnogorci Srbi i da li je Cr na Gora obala srpskog mora.

To je posljedica propagande koja ide iz Kremlja preko Be ograda i uz medijsko-finan sijsku i svaku drugu ofanzivu protiv Crne Gore i hibridnog rata uz sasluživanje Crkve Sr bije u Crnoj Gori, došlo do re zultata kakvi jesu.

Jedan dio crnogorskog bi račkog tijela je razmišljao u pravcu promjena, koje je do nijela dugogodišnja nemije

Procrnogorski blok i „rusko-srpski svet“

– Crnogorski blok ide za tim da nađe rješenje za suverenu, nezavisnu, demokratsku, proevropsku članicu NATO-a Crnu Goru, a rusko-srpski blok da to po svaku cijenu zau stavi i da crnogorska obala bude baza ruske mornarice –kaže Čanak.

njana vlast i glasali za one ko ji su se prozvali Crnogorcima a radili direktno na uništenju Crne Gore kao države – prije svega mislim na premijera u tehničkom mandatu Abazo vić dr Dritana i njegove po slušnike.

POBJEDA: Što više utiče na jačanje prosrpskog blo ka u Crnoj Gori: propusti DPS-a koje ste naveli ili je to miješanje SPC i pomoć Beograda?

ČANAK: Propusti DPS-a vi še nijesu u sjećanju građana. Problem je što sipanje nov ca i medijsko pokrivanje Cr ne Gore propagandnom ma šinerijom Kremlja potiče od ruskih službi i preko njihovih proksija stiže do Crne Gore. Trenutno Crkva Srbije igra izričito anticrnogorsku ulo gu podjarujući najprimitivni je u tijelu građana Crne Gore kroz priču o srpstvu koje tre ba zaštititi od korozivnog cr nogorstva - koje ne postoji. To je čista laž.

uštedjeli

PODGORICA - Odbor direktora Elektroprivrede neće donijeti od luku o poskupljenju struje za idu ću godinu – kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjed nik Odbora Milutin Đukanović

Odlukom da ne povećaju cijenu struje domaćinstvima, Đukanović tvrdi da su građanima uštedjeli 653 miliona eura, piše portal RTCG. Đukanović je naveo da bi, da je došlo do povećanja cijene struje zbog rasta

Putinova propaganda u dr žavnim medijima o Ukrajin cima govori kao spiritualnim transvestitima. U životu nije sam čuo nešto podmuklije –oni su Rusi, ali su zbog nastra nosti odlučili da su Ukrajinci. Zagovornici „srpskog sveta“ se tako odnose prema Crno gorcima – Crna Gora kao dr žava nacija je za njih poraz koncepta etnocentrizma ko ji suštinski treba da posluži nametanju jednoobrazno sti kojoj je izgovor apstrak tno srpstvo. Zboga toga se u Crnu Goru investiraju ogro mne količine i materijalnih i nematerijalnih sredstava: da se crnogorska zemlja pretvo ri u nepotopivi nosač aviona za „rusko-srpski svet“, a cr nogorska obala u pomorsku bazu ruske sredozemne flote.

POBJEDA: Da li je onda Belveder bio uzaludan? ČANAK: Belveder je sprije čio građanski rat u Crnoj Gori. Zaustavljeno je, procjenjuje se, čak deset hiljada raspo

Kosovo je izgubljeno u ratu

– Kosovo nije oteto nego je izgubljeno u ratu koji je počeo nacional-socijalistički režim Slobodana Miloševića i pro izveo stotine hiljada mrtvih i milione raseljenih na čitavoj teritoriji bivše Jugoslavije. Onda je potpisao kapitulaciju Kosova koja se cinično zvala vojno-tehnički sporazum iz Kumanova. Zvati to vojno-tehničkim sporazumom je veleizdaja kao što je veleizdaja i potpisivanje takozvanog Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, koji je učinio zlo činac Dritan Abazović, i to se naziva ugovorom, a ne predajom ne samo crnogorske imovine nego crnogorskog identiteta – kaže Čanak.

mamljenih Srba da uđu u Ce tinje. Belveder je dao moralnu vertikalu na kojoj se sada mo že graditi nezavisna, suvere na i demokratska Crna Gora koja ne zavisi od milosti i vo lje jedne političke opcije. Cr na Gora mora biti država koja je neupitna za svaku politič ku opciju koja u njoj postoji. Ko god je državljanin Crne Gore i nije mu Crna Gora dr žava već smatra da ona treba da nestane i bude dio neke druge države, čini veleizda ju što je najveći zločin koji se može učiniti prema svojoj ze mlji i mora mu se suditi – tu nema razgovora.

POBJEDA: Kakva je buduć nost Crne Gore?

ČANAK: Crna Gora takva kakva jeste je okvir koji mo ra biti nenarušiv, to je teko vina Drugog svjetskog rata u kome je 50 miliona ljudi pla tilo glavom protiv onih koji su mislili da tako ne treba.

Evropa se poigrala sa samom sobom 2014. godine kada nije reagovala na Putinovu agresi ju na Ukrajinu, kada je anek tiran Krim i Donbas i sada plaća tu cijenu i uviđa korup ciju u Njemačkoj, dozvoljava da Mađarska koketira sa Ru sijom na način koji je nedopu stiv u trenucima kada Rusija predstavlja Treći rajh za XXl vijek. Zbog toga Crna Gora kao samostalna, suverena dr

cijene na berzi, građanima sa prosječ nim računom od sto eura, došao račun preko 400 eura, a preduzećima sa pro sječnom potrošnjom hiljadu eura, pre ko četiri hiljade. Dodao je da je EPCG krenula u proce

dure u vezi sa kupovinom nikšićke že ljezare te da bi ona djelimično trebalo da bude finansirana od prodaje sop stvenih akcija koje je država nedav no kupila na berzi za 15 miliona eura. Turcima su, kako je naveo, za fabriku

ponudili 20 miliona eura, dodajući da je knjigovodstvena vrijednost preko 50 miliona.

- Radnici će se vratiti u željezaru i fa brika će opet biti ponos Nikšića - poru čio je Đukanović. R. P.

PODGORICA – Ministar

finansija Aleksandar Damjanović otputovaće danas u zvaničnu dvodnevnu posjetu Mađarskoj, tokom koje će sa menadžmentom mađarske OTP banke pregovarati o uslovima po kojima bi se Crna Gora mogla zadužiti kod njih do kraja ove godine, nezvanično je potvrđeno Pobjedi u Vladi.

Damjanović će se u Budimpešti sastati sa glavnim izvršnim direktorom OTP-a Šandorom Čanjijem kako bi pokušao da obezbijedi novac koji nedostaje za finansiranje budžetskih obaveza u ovoj godini i depozite za narednu. Mađarski OTP vlasnik je Crnogorske komercijalne banke, najveće banke u Crnoj Gori.

OD ZAPISA

DO KREDITA

Ministar je prethodno najavio da će zaduženje, koje je planirano u iznosu do 350 miliona eura, realizovati na domaćem

Damjanović pregovara sa OTP-om o zaduženju

OTP-a Šandorom Čanjijem kako bi pokušao da obezbijedi novac koji nedostaje za nansiranje budžetskih obaveza u ovoj godini i depozite za narednu

nost prema državi je, kako je Pobjeda već pisala, viša od 900 miliona eura što, osim kredita Vlade i državnih preduzeća, podrazumijeva i kredite penzionera i zaposlenih u javnom sektoru. Nije poznato po kojim kamatnim stopama su domaće banke državi ponudile 150 miliona.

Emitovanjem državnih zapisa Damjanović planira da prikupi dodatnih 70 miliona kod domaćih banaka, ali taj iznos treba da im se vrati u roku od šest mjeseci.

Skupština je 28. septembra usvojila drugi rebalans ovogodišnjeg budžeta i odluku o zaduženju kojom je Vladi omogućeno da se do kraja decembra zaduži do 350 miliona eura. Taj novac će, pored ostalog, biti iskorišćen za

si Fonda za zdravstvo od 38,6 miliona

da PIO

36 miliona, te 28,5 miliona za povećanje plata u zdravstvu i prosvjeti. Damjanović je više puta od tada kazao da se ne moramo nužno zadužiti 350 miliona, ali i da bi bez zaduženja država ušla u narednu

godinu bez novca u trezoru. - Plan je da se država zaduži na domaćem tržistu, a ako to ne bude moguće, ne isključujem ni strane banke - rekao je Damjanović krajem septembra. Damjanović odlazi u zvanič-

nu posjetu Mađarskoj na poziv tamošnjeg ministra spoljnih poslova i trgovine Petera Sijarta, a sastaće se i sa mađarskim ministrom ekonomskog razvoja Martonom Nađom. Kako je najavljeno u

platformi za posjetu, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, ključne teme njihovih sastanaka biće pronalaženje najboljih načina finansiranja za nastavak projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture.

RAZGOVORI I O SAOBRAĆAJU

– Uz podsjećanje na dvogodišnju zainteresovanost mađarske Eksim banke za učešće u finansiranju kapitalnih infrastrukturnih projekata, susret će biti pogodna prilika za konkretnije sagledavanje modaliteta saradnje u ovoj oblasti –navodi se u platformi.

Na sastancima će se analizirati prilike za intenziviranje saradnje kroz projekte u željezničkoj infrastrukturi, poput rekonstrukcije pruge Bar – Beograd, sa mogućim nastavkom do Budimpešte.

Uz Damjanovića, u crnogorskoj delegaciji koja će boraviti u Mađarskoj biće njegova šefica kabineta Slobodanka Burić i načelnica Direkcije za javni dug u Ministarstvu finansija Katarina Živković B. D.

Nema pristajanja na druga rješenja

PODGORICA - Pokazali smo slogu i jedinstvo u rješavanju ovakvih problema. Zato poručujemo da nijesmo slučajno blokirali Debeli brijeg. Nećemo dozvoliti nikome da pređe nijedan granični prelaz u Herceg Novom ako se bolnica zatvori - rekao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

Predstavnici hercegnovske lokalne uprave, odbornici vlasti i opozicije, kao i veliki broj građana blokirali su juče prelaz Debeli brijeg na pola sata, kako bi poslali poruku da Herceg Novi neće dozvoliti zatvaranje bolnice u Meljinama. Traže od Vlade da bolnicu vrati u sistem javnog zdravstva i tako obezbijedi njen opstanak.

Blokadi, koju je inicirao lokalni DPS a pridružile se vladajuće stranke, prisustvovali su i predsjednik Opštine Stevan Katić, kao i prvi čovjek hercegnovskog parlamenta Ivan Otović.

Katić je u obraćanju poručio

da neko hoće da ugasi najstariju bolnicu u Crnoj Gori koju je Herceg Novi imao kad nije nijedan drugi grad. Poručio je da je bolnica prošla mnoge države, od Austrougarske do SFRJ, te da će proći i ovu. Važno je, kako je naveo, da se zajedno istraje u borbi.

– Dali smo rokove. Ti rokovi koje stečajni upravnik daje državi će po mojim informacijama biti produženi. Vlada je dobila još vremena da ovaj problem riješi. Zahtijevamo od Vlade u tehničkom mandatu da ovo pitanje riješi, jer mi više vremena za čekanje

nemamo – kazao je Katić. Otović je poručio da ga raduje što su se Novljani okupili u velikom broju.

- Tu smo da zajedno odbranimo bolnicu. Mi ne smijemo da odustanemo. Bolnica Meljine ne smije biti zatvorena. Predlažemo Vladi da

bolnicu Meljine vrati u sistem javnog zdravstva. Ovo je blokada upozorenja. Ako se naši zahtjevi ne ispune blokiraćemo sve granične prelaze u opštini Herceg Novi - rekao je Otović dodajući da na druga rješenja neće pristati.

Predstavnica sindikata bolnice Meljine, Slavica Drob-

njak kazala je da radnici svakog mjeseca strahuju hoće li primiti platu i preživjeti.

- Kadar se osipa. Ne možemo da rješavamo naše stambene probleme, nemamo prava na kredite. Šaljemo snažnu poruku državi Crnoj Gori da pod hitno preuzme bolnicu Meljine i stavi je u sistem javnog zdravstva. Bolnica Meljine mora da opstane i vrati svoj ugled, jer je to bila jedna od najeminentnijih bolnica na ovim prostorima - poručila je Drobnjak.

Dali smo rokove. Ti rokovi koje stečajni upravnik daje državi će po mojim informacijama biti produženi. Vlada je dobila još vremena da ovaj problem riješi. Zahtijevamo od Vlade u tehničkom mandatu da ovo pitanje riješi, jer mi više vremena za čekanje nemamo – kazao je Katić

Protest je organizovan jer do kraja oktobra nije riješeno pitanje Opšte bolnice Meljine i to je jedan od zaključaka koji su jednoglasno podržani na nedavnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi.

- Svi odbornički klubovi u lokalnom parlamentu su se početkom minule sedmice saglasili da organizuju blokadu upozorenja, koja će pokazati spremnost da se ne dozvoli zatvaranje bolnice - saopšteno je ranije iz Opštine.

Sjedište OTP banke u Budimpešti

POLUSATNO UPOZORENJE: Novljani traže da se bolnica Meljine vrati u sistem javnog zdravstva

NEĆE DOZVOLITI ZATVARANJE BOLNICE U MELJINAMA: Protest na Debelom brijegu

Tužilaštvo i policija jedni druge preko medija optužuju i demantuju

PODGORICA – Socijal demokrate (SD) su saop štile da je krajnje vrijeme da rukovodstvo policije bude smijenjeno, a služ benici, protiv kojih je cetinjsko ODT pokrenulo istragu zbog korišćenja nedozvoljenih sredstava prinude (gumenih meta ka), mučenja građanki i građana i falsifikovanja tokom togađaja na Ceti nju 4. i 5. septembra, sus pendovani.

– Zamislite u kakvoj se situa ciji nalazi bezbjednosni sek tor u Crnoj Gori kad tužilaš tvo i policija, koji bi trebali da imaju perfektnu sarad nju, jedni druge preko me dija optužuju i demantuju –navode u SD-u.

Dodaju da je, kao što već du že od godinu tvrde, službe nicima policije izdato nare đenje da na građane pucaju gumenim mecima čije je ko rišćenje zabranjeno, a što je direktor UP Zoran Brđa nin, očigledno tada govoreći neistinu, izričito negirao na sjednici Odbora za bezbjed nost i odbranu.

– Pucano je, sumnja tužilaš tvo, a svi mi koji smo bili ta mo smo svjedoci, i nasumice, na ljude koji su bježali i po

vlačili se. Ovakvo ponašanje je za očekivati od neke oku patorske vojske, ali od polici je koju svi mi plaćamo, zasi gurno nije. Uz to, službenik koji je izdao ovo naređenje napisao je lažni izvještaj po vodom ovih događaja – tvr de Socijaldemokrate. Navode da se na prekomjer nu upotrebu sile ukazuje i u izvještaju Unutrašnje kon trole UP. – Scene koje smo preživjeli prošle godine, spisak povri jeđenih i ljekarski izvješta ji, kao i video zapisi cijelog događaja svjedoci su policij ske torture koju su učesnici protesta na Cetinju preživjeli

prilikom događaja 4. i 5. sep tembra prošle godine. Treba lo je više od godinu da samo djelić pravde i istine izađe u javnost. Ovaj postupak mo ra dobiti konačan epilog, ru kovodstvo Uprave policije na čelu sa Zoranom Brđaninom mora biti smijenjeno i proce suirano, a svi učesnici ove sra mne policijske akcije za koje postoji sumnja da su djelova li suprotno zakonu i pravili ma službe suspendovani do okončanja postupka. Ukoli ko se utvrdi njihova odgovor nost, ne dozvoliti im da ikad više obuku i obrukaju časnu uniformu crnogorske polici je - poručuju iz SD-a. R. P.

Članstvo Građanske inicija tive ,,21. maj“ pozdravilo je konačno otvaranje istrage protiv više policijskih služ benika koji su falsifikovali službenu dokumentaciju i podnijeli lažne izvještaje o upotrebi sredstava prinude prema građanima koji su se na Cetinju 5. septembra 2021. godine mirno i demo kratski protivili nasilnoj intronizaciji mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - saopšteno je iz ove inicijative.

To su, kako tvrde, uradili po naređenju rukovodstva Uprave policije i pretpo stavljenih starješina, kako bi se prikrilo mučenje i zlostavljanje građana na Cetinju. Navode da su im čelnici UP obećali da će zbog takvog postupanja, ne samo biti oslobođeni even tualnog krivičnog progona, već i nagrađeni.

Dodaju da i pored upozore nja da to ne čine, a posebno da ne žure dok se ne utvrde sve činjenice, Zdravko

Krivokapić i Dritan Abazović, čelnici tadašnje vlade, su novčano nagradili sve policijske službenike

i starješine, naročito one koji su mučili građane ili su postupali na druge pro tivzakonite načine. – Policijski službenici su pri hvatili i realizovali naređe nja da upotrijebe protivza konitu i prekomjernu silu kao i da o tome podnesu lažne, unaprijed sastavljene izvještaje. Znali su da će za torturu odgovarati lično bez obzira po čijem su naređenju postupali – ističu u saopštenju.

Pokretanjem istrage u pot punosti su, kažu, potvrđeni navodi aktivista za ljudska prava koji od septembra prošle godine, dosljedno i argumentovano, uz navo đenje konkretnih imena, zahtijevaju djelotvornu istragu mučenja. – Članstvo GI ,,21. maj“ izražava nezadovoljstvo i neslaganje što uporno izo staje utvrđivanje krivične odgovornosti čelnika UP, tadašnje Vlade i Ministar stva unutrašnjih poslova koji su dali pristanak, podstrekivali i ohrabrivali zlostavljanje građana na Cetinju ili su o tome ćutalinavode u saopštenju.

Kažu i da dio odgovornosti za to snose i one suvereni stičke partije koje su prista le da bezuslovno podrže aktuelnu Vladu Dritana Abazovića jasno ignorišući ozbiljna kršenja ljudskih prava koje je on podstakao, dozvolio i tolerisao. - Članstvo GI ,,21. maj“ javno poziva i ohrabruje starje šinu Dragišu Mugošu, koji je policajcima izdavao naređenja o upotrebi sred stava prinude, Ljubišu Bajovića, Baja Varajića, Dragoslava Stanišića, Neđeljka Markovića, Dragomira Vlahovića iz CB Bar, Vladana Nedovića i Srđana Janića iz CB Bijelo Polje, ali i druge policijske službenike da sa sebe skinu odgovornost i u cilju zaštite javnog interesa i konačnog pomirenja u Crnoj Gori, otvoreno progovore uz čije su naređenje i pristanak djelovali. Konačno, članstvo poziva aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da do okončanja krivičnog postupka policij ske službenike privremeno udalji iz UP - navode iz GI „21. maj“.

Naš prvi cilj je da ozbiljnom i sveobuhvatnom analizom prikažemo stanje. Ono što znamo i što svi vidimo je da imamo neke veoma male opštine čiji ni finansijski ni kadrovski kapaciteti nijesu dovoljni za kvalitetno sprovođenje postojećih izvornih nadležnosti i da sa druge strane imamo opštine velikih finansijskih kapaciteta, dakle i potencijala da preuzmu vršenje šireg opsega nadležnosti u cilju kvalitetnog zadovoljavanja potreba građana – kaže Janjušević

PODGORICA - Danas se prvi put sastaje Radna grupa za reformu lokalne samou prave da bi počela aktivnosti čiji je cilj izrada analize o sta nju lokalnih samouprava sa ciljem sagledavanja procesa dalje decentralizacije i opti malne teritorijalne podjele Crne Gore. Predstojeće sve obuhvatne reforme sistema lokalne samouprave povod su za intervju sa Dragišom Janjuševićem, državnim sekretarom Ministarstva javne uprave, koji vodi ovaj zahtjevni i izazovni projekat

POBJEDA: Kakva je situaci ja u Crnoj Gori kada je riječ o funkcionisanju lokalnih sa mouprava i što su ključni ra zlozi da krenete u reformu?

JANJUŠEVIĆ: Stanje je takvo da država čak nema sistemati zovane i metodološki ujedna čene sveobuhvatne podatke o situaciji u lokalnim samoupra vama. Ranije su uglavnom par cijalno analizirani različiti as pekti funkcionisanja sistema lokalne samouprave - analizi rana je međuopštinska sarad nja, pratila se realizacija oba veza po osnovu poreskog duga

i tako dalje, ali nikada nije na pravljen sistemski presjek sta nja sa svih aspekata zajedno. Zato je naš prvi zadatak da u okviru ove veoma ambiciozno koncipirane i veoma stručne radne grupe, obrazovane 26. oktobra, koju čine predstavni ci više ministarstava, lokalnih samouprava, Zajednice opšti na CG, akademske zajednice i nevladinog sektora, prvo cje lovito sagledamo stanje, zatim da obradimo i sistematizujemo podatke do kojih budemo došli da bismo konačno analizu pro slijedili Vladi na usvajanje i jav nosti na uvid. Uprkos tome što niko u Crnoj Gori nema niti je ikada imao sveobuhvatne in formacije o stanju u lokalnim samoupravama mi znamo što je ključni cilj. Analiza treba da obezbijedi ocjenu stanja i ma pu puta za svrsishodnu decen tralizaciju koja će doprinijeti demokratizaciji društva, odgo vornosti nosilaca javnih funk cija, efikasnosti lokalne samo uprave, uslugama koje podižu kvalitet života građana.

POBJEDA: Kakve su reak cije lokalnih samouprava?

JANJUŠ EVIĆ: Odlične. Bez obzira na to koja je politička

Uklonićemo kao argument koncipiranje samouprava

grupacija gdje na vlasti, ov dje imamo apsolutnu podrš ku i čak entuzijazam predstav nika lokalnih samouprava za ovaj proces. To je važno i to nas ohrabruje jer pokazuje da smo mi u Ministarstvu javne upra ve ispravno i kvalitetno sagle dali ovaj izazov i da smo mu si stemski pristupili.

Među predstavnicima lokal nih samouprava postoje i ra zlike u prioritetima i interesi ma, što je prirodno, jer je riječ o veoma različitim jedinica ma po broju stanovnika, po vršini, prihodima i mnogim drugim aspektima. Ali nas je ujedinila i zbližila, da tako ka žem, zajednička muka: vidimo da dosadašnji sistem pokazu je određene manjkavosti i že limo da to promijenimo u in teresu i lokalnih samouprava i Vlade i najvažnije – u intere su građana.

P OB JEDA: Postoje razlike među lokalnim samoupra vama, ipak, koliko je meni poznato sve opštine imaju iste nadležnosti. Planira li se tu neka promjena s obzi rom na specifičnosti pojedi nih sredina?

JANJUŠEVIĆ: U pravu ste. U našoj zemlji je zastupljen mo notipski sistem lokalne samo uprave, koji podrazumijeva da sve jedinice obavljaju iste nad ležnosti, bez obzira na njihovu veličinu, broj stanovnika i dru ge specifičnosti. Imamo velike razlike kada je riječ o regional nom razvoju – razvijenije pri morske opštine u odnosu na one u sjevernom regionu, ima mo u pojedinim opštinama oz biljne izazove kada je riječ o njihovim kadrovskim i finan sijskim kapacitetima, pa čak i njihovom održivošću u ova kvim okolnostima. Da upro stim: imate situaciju da imate opštinu, a da nemate ni kadro ve ni prihode. Ne ulazim ovdje u to zašto je, kada je i kako koja lokalna samouprava formira na. To nije naša tema. Naš prvi cilj je da ozbiljnom i sveobu hvatnom analizom prikažemo stanje. Ono što znamo i što svi vidimo je da imamo neke veo ma male opštine čiji ni finan sijski ni kadrovski kapaciteti nijesu dovoljni za kvalitetno sprovođenje postojećih izvor nih nadležnosti, i da sa druge strane imamo opštine velikih finansijskih kapaciteta dakle i

Socijaldemokrate poručuju da je vrijeme za smjenu rukovodstva policije

GI „21. maj“: Rukovodioci Uprave policije im obećali zaštitu i nagradu

INTERVJU: Dragiša Janjušević, državni

Dragiša Janjušević

Krajnje vrijeme da rukovodstvo policije odgovara za propuste

Uklonićemo politiku argument za koncipiranje lokalnih samouprava

potencijala da preuzmu vrše nje šireg opsega nadležnosti u cilju kvalitetnog zadovoljava nja potreba građana.

Konačno, Strategija refor me javne uprave, naš krovni dokument u ovom procesu, prepoznala je da ovakav mo notipski sistem lokalne sa mouprave nije adekvatan jer sve jedinice imaju iste nadlež nosti i obavljaju iste poslove i imaju istu ili sličnu organiza ciju, a veoma se razlikuju po broju stanovnika, površini, razuđenosti teritorije, fiskal nim, administrativnim i dru gim kapacitetima.

POBJEDA: Može li se on da reći da će neke jedinice lokalne samouprave imati ubuduće manje, a neke više, ingerencija nego što ih ima ju sada?

JANJUŠEVIĆ: U ovom mo mentu nije moguće, a nije ni dobro ulaziti u te spekulacije. Analiza će pokazati što nam je činiti. Važna su u tom procesu sagledavanja dva aspekta koja se moraju imati u vidu.

Prvi, da ne smije biti tabua ni kada je riječ o broju lokalnih samouprava ni kada je riječ o njihovoj nadležnosti. Određi vanje jedinica lokalne samo uprave je uvijek bilo pitanje optimuma za zadovoljavanje potreba građana. Drugi aspekt je činjenica da postoji širom svijeta više sistema lokalne sa mouprave, ali jednostepena lo kalna samouprava sa opštinom kao jedinom kategorijom jedi nica lokalne samouprave, ka ko je to u Crnoj Gori, nije če sta pojava. Naprotiv. Veoma je rijetka. Postoje dvostepeni, čak i trostepeni sistemi. Ovo su teme o kojima treba razmišlja ti. Analiza će pokazati da li tim putem treba ići.

POBJEDA: U kojoj mjeri tu treba voditi računa o finan sijskoj održivosti lokalnih samouprava?

JANJUŠEVIĆ: U velikoj, ve oma velikoj mjeri. Imali smo slučaj da su se nadležnosti i poslovi sa državnog prebaci vali na lokalni nivo kroz stra teške akte, ali suprotno zakon skim rješenjima odnosno bez adekvatne finansijske podrške. Ovo se naročito odnosi na de centralizaciju poslova iz nad ležnosti države, u oblasti soci jalne i dječje zaštite. Sada imamo situaciju da je sta

nje bolje nego što je bilo ranije jer je stupanjem na snagu no vog Zakona o finansiranju lo kalne samouprave, početkom 2019. godine, povećan prihod lokalnih samouprava. Ali i da lje se neke od njih suočavaju sa ozbiljnim finansijskim izazovi ma. Međutim, imamo i fiskal nu nedisciplinu, što su konsta tovali i Ministarstvo finansija i Državna revizorska institucija i imamo negdje i nizak stepen evidencije i naplate sopstvenih tekućih prihoda u lokalnim sa moupravama.

Analiza i činjenice će ili potvr diti ono što je mnogima i sada očigledno – da je ovakvo stanje neodrživo na duži rok ili će pak konstatovati da je ovakvo sta nje dobro i održivo. Vidjeće mo. Naše sadašnje informa cije ukazuju da je realna prva opcija. Ta analiza treba da bu de i osnova budućeg okvira da pojedine opštine same sagle daju realno stanje i prepozna ju šanse za unapređenje svog funkcionisanja.

POBJEDA: Da li će finan sijski aspekat biti presudan kod određivanja narednih poteza?

JANJUŠEVIĆ: To još ne znamo. Nijesu samo finansi je izazov i bilo bi nekorektno za sadašnje stanje odgovor nost svaljivati samo na opšti ne. Imamo nažalost daleko vi še izazova. Ono što je dobro je što su svi prepoznati našom strategijom. Nemamo sistem sko praćenje državnih poslova koji su prenijeti i povjereni lo kalnim samoupravama. Nedo voljno smo razvili mehanizme za sprovođenje upravnog nad zora nad jedinicama lokalne samouprave. Državna uprava u procesu kreiranja javnih po litika ne konsultuje u zadovo ljavajućem stepenu. Iako ima mo Zajednicu opština nemamo zadovoljavajući nivo horizon talne saradnje lokalnih samo uprava.

Kao ilustrativan primjer sta nja navodim činjenice koje je prije godinu konstatovao je dan naš uvaženi međunarodni partner. U jednoj opštini, neću ovdje navoditi kojoj jer to nije najvažnije, nijesu uspostavlje ne neke od ključnih funkcija: ne postoji nijedan pravnik sa položenim pravosudnim ispi tom koji bi ispunjavao zakon ske uslove za glavnog admini

stratora, a nije ustanovljena ni funkcija glavnog gradskog ar hitekte i unutrašnje revizije.

POBJEDA: Koji je vremen ski okvir da sve promjene o kojima govorimo budu spro vedene?

JANJUŠEVIĆ: Današnjim konsultacijama počinjemo konkretan rad. Nećemo gubi ti vrijeme. Planirali smo da kra jem ove i početkom naredne godine sprovedemo potrebna istraživanja odnosno da priku pimo sve relevantne podatke, do kraja aprila bi podaci treba lo da budu obrađeni i sistema tizovani da bi u maju analiza bila predana Vladi Crne Gore na usvajanje.

POBJEDA: Što će se nakon toga događati? Možemo li to anticipirati?

JANJUŠEVIĆ: Ne, ali ono što možemo reći je da je pitanje ustrojstva lokalne samoupra ve, broja opština i njihovog od nosa prema centralnoj vlasti uvijek predmet i stručnog i po litičkog i državnog sagledava nja. Ne plediramo da ćemo da ti odgovore na sva pitanja niti da ćemo uspjeti da otklonimo sve razlike i izazove. Imamo potpunu spremnost lokalnih samouprava na ozbiljnu sa radnju, vidim, rekoh, i veliki entuzijazam kod svih nas, ima mo u Ministarstvu javne upra ve odličan tim mladih stručnih i poslu veoma posvećenih lju di koji se već mjesecima oz biljno bave ovom problema tikom. Imaćemo prvi put i sve stakeholder-e (zainteresovane strane) za istim stolom. Mini starstvo javne uprave se s ovim uhvatilo ozbiljno u koštac tako da su sa naše strane obezbije đene sve pretpostavke da us pijemo. Na nama je da pripre mimo stručnu, nepristrasnu i široku analizu stanja i preporu ke za dalje postupanje. Anali zom ćemo eliminisati politiku kao argument u ovoj oblasti, jer će argumenti prvi put biti sve relevantne činjenice. Ako do proljeća bude razrije šena politička situacija, moglo bi se dogoditi da upravo pitanje daljeg teritorijalnog ustrojstva Crne Gore, njene decentraliza cije i načina funkcionisanja lo kalnih samouprava, bude tema oko koje će biti postignut širo ki konsenzus. To je svakako u interesu svih građana.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Poslanica Branka Bošnjak u Skupštini aktivirala izmjene Zakona o visokom obrazovanju od prije dvije godine

Rektor da se bira na izborima i da se pobjegne od uticaja političara

Ministarstvo će obrazovati novu radnu grupu. Ona će sagledati sve sugestije i komentare koji su se ogradili u prethodnom nacrtu zakona o visokom obrazovanju, kako bi dobili svima prihvatljivo rješenje – rekli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete

PODGORICA – Poslanica

Branka Bošnjak (PzP) ak tivirala je u Skupštini svoje predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju od prije dvije godine da ubu duće rektora Univerziteta Crne Gore bira akademsko osoblje na neposrednim izborima, putem glasanja, kao na predsjedničkim izbo rima. Smatra da će se time konačno suzbiti uticaj po litike na ustanovu visokog obrazovanja. Kada je 2020. godine predala ponuđenu novinu ona nije traži la da se uvrsti u dnevni red, jer je tadašnje Ministarstvo prosvje te, nauke, kulture i sporta naja vilo da će da napiše novi Zakon o visokom obrazovanju. Među tim, taj zakon do danas nije go tov. Došlo je do mimoilaženja članova radne grupe i tadašnje ministarke Vesne Bratić. Ko načna verzija zakona nikada ni je objavljena. Nakon što je resor preuzeo mi nistar Miomir Vojinović na javljeno je da će ponovo sagle dati nacrt zakona. Bošnjak, pak, smatra da je ovo urgentno pita nje i da ne treba više da se če ka. Kaže da nije povlačila svoje predložene izmjene iz skup štinske procedure, čekala je da Ministarstvo završi zakon, pa bi procijenila da li su one suvišne. – Ministarstvo će obrazovati novu radnu grupu. Ona će sa gledati sve sugestije i komenta re koji su se ogradili u prethod nom nacrtu zakona o visokom obrazovanju, kako bi dobili svi ma prihvatljivo rješenje – re kli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete. Bivša članica radne grupe Sne žana Kaluđerović iz CGO sma tra da je odavno novi zakon mo rao da se donese, da su probijeni svi razumni rokovi. To, kaže ona, kreira brojne probleme. – Radna grupa je analizirala pri jedlog poslanice Bošnjak. Kon senzusom je dogovorila da na čin i procedure izbora rektora treba da budu, kao i do sada, sa stavni dio Statuta UCG, a kako se zakon ne bi opterećivao inter nim procedurama, ali i izbjeglo prenormiranje teksta zakona –

kaže Kaluđerović. Bošnjak je pratila tu procedu ru i drugačijeg je stava. Smatra da jasno zakonom treba propi sati na koji način se bira rektor, da se to ne čini podzakonskim aktima, jer se može obesmisli ti što je bila motivacija da uđe u zakon. Poslanica kaže da tre ba konačno da se depolitizuje UCG, jer politika ima uticaj na organe upravljanja, bira se po litički podoban kadar. Ističe da je praksa to pokazala, da politi ka dominantno ima uticaja. Po što se nedavno u Skupštini čulo da je aktuelnog rektora Vladi mira Božovića izabrao DF i crkva, Bošnjak na to kaže da ne treba da se krije nešto što je bi lo očigledno. – Javna je tajna da politika ima uticaja. Ovo je način da se depo litizuje UCG. Bilo ko da dođe na vlast da se zna da ne može da uti če na Univerzitet – rekla je ona. Studentski parlament reago vao je na predložene izmjene Bošnjak, negodujući što nije propisano da i studenti mogu da glasaju za rektora. Bošnjak najavljuje da će amandmanski djelovati i da će se sa njima do govoriti da im se obezbijedi pro cenat. Objašnjava da nije mogla sada da reaguje na izmjene, jer ih nije povlačila iz skupštinske procedure. Kada je njen prijed log 2020. godine bio u skupštin skoj proceduri i tadašnji premi jer Zdravko Krivokapić je u mišljenju na te novine dostavio reagovanje Studentskog parla menta, da po zakonu imaju pra vo na učešće u organima uprav

Javna je tajna da poli tika ima uticaja. Ovo je način da se depolitizuje UCG. Bilo ko da dođe na vlast da se zna da ne može da utiče na Univerzitet – rekla je Bošnjak

ljanja minimum od 20 odsto, što je evropska praksa. – Ovo će da bude prava kampa nja kao za predsjednika drža ve. Kandidati će imati pravo da prezentuju program na fakulte tima, mogu i da lobiraju. Ko god da se izabere neka mu je sa sre ćom – rekla je Bošnjak. Očekuje podršku poslanika/ca na predložene izmjene.

Prof. dr Vladimir Božović iza bran je za rektora 2021. godine i mandat mu traje do 2024. On je došao na to mjesto nakon što je promijenjena vlast 2020. go dine. Smijenjen je tadašnji rek tor prof. dr Danilo Nikolić. I Nikolić je bio izabran za rek tora pošto je prekinut mandat njegovoj prethodnici. Na inici jativu Vlade smijenjena je rek torka Radmila Vojvodić. Ona je platila funkcijom zato što se ni je saglašavala sa Vladom o sta tusu Visoke medicinske škole u Beranama. Dokazala je na sudu da joj je pozicija oduzeta mimo zakona. N. Đ.

Branka Bošnjak

Djeca idu u školu u večernjim satima

Dok iščekuju da dobiju novu školsku zgradu, koja se gradi još od 2019. godine, od uprave škole i Ministarstva roditelji traže da hitno nađu drugo, prihvatljivije rješenje za organizaciju časova, jer je sadašnje, kako smatraju, mimo svih pedagoških normi

BIJELO POLJE - Roditelji učenika bjelopoljske OŠ „Dušan Korać“, koji nasta vu od septembra pohađaju u školama „Marko Milja nov“ i „Risto Ratković“ u kasnim popodnevnim satima, okupiće se danas u 18 sati u znak protesta što nova školska zgrada još nije završena, ali i zbog nezado voljstva sadašnjim načinom organizovanja nastave.

Od nadležnih u Vladi traže da bez odlaganja ispune obe ćanja, obezbijede dodatne fi nansije za izvođača radova i time spriječe dodatno odlaga nje završetka novog školskog objekta. Dok iščekuju da do biju novu školsku zgradu, ko ja se gradi još od 2019. godine, od uprave škole i Ministarstva traže da hitno nađu drugo, pri hvatljivije rješenje za organi zaciju časova, jer je sadašnje, kako smatraju, mimo svih pe dagoških normi. Pitaju se da li iko može reći da je u redu da djeca uzrasta od šest do jeda naest godina polaze u školu po mraku, vraćaju se kasno uve če i da ne viđaju roditelje, ko ji su zaposleni, po cijeli dan. Okupljanje je zakazano ispred starog školskog objekta sjutra u 18 sati, a skup su inicirali ro

ditelji dva odjeljenja šestog ra zreda – VI 1 i VI 4. – Časovi za našu djecu traju od 17.30 do 20.30 sati, nekim da nima i duže. Četvrtkom naša djeca dolaze iz škole u 21.30. Kada njihovi vršnjaci idu na spavanje, naša djeca tada pi šu domaće jer većina nas ra di i nijesmo u mogućnosti da ih propratimo prijepodne. To su samo neki od razloga, a mi slimo da je i to dovoljno. Da ne pominjemo koliko je daleko škola „Marko Miljanov“ i da dosta roditelja nije u moguć nosti da vozi svoju djecu, a do laze hladni dani i kiše – nave li su za Pobjedu predstavnici roditelja odjeljenja VI 1.

Radovi u završnoj fazi

U Savjetu roditelja kažu da su od direktor ke na posljednjem sastanku prošle sedmi ce dobili informaciju da, bez obzira na to što izvođač još nije dobio dodatne finan sije, radovi nijesu prekidani i do sada je završeno 98 odsto. Iz Uprave za kapitalne projekte u septembru je saopšteno da će, nakon što izvođač kroz aneks ugovora dobije dodatna sredstva, biti potrebno još četiri mjeseca da se posao privede kraju. Uoči početka školske godine, roditelji su dobili obećanje premijera Dritana Aba-

Napominju da je ovakav način organizovanja nastave uticao na sve, jer iziskuje dodatnu organizaciju, ali i finansije za prevoz u porodičnim budže tima. Neka djeca pješače do škola, pa su roditelji dodatno zabrinuti i zbog zime koja je na pomolu.

Nakon najave direktorke ško le Todore Popović krajem av gusta da će do završetka novog objekta, koji kasni već godi nama, djeca pohađati onlajn nastavu jer stari objekat nije bezbjedan, reakcija roditelja iznudila je i nova rješenja. Ta ko im je, nakon prvobitnih na java da bi mogli slati djecu pri vremeno samo u seoske škole,

zovića i ministra Miomira Vojinovića da će izgradnja škole biti prioritet i da će svi problemi koji su iskrsli, a tiču se obez bjeđivanja dodatnih finansija, biti tema već na narednoj sjednici Vlade. Od tada je prošlo skoro tri mjeseca, a novac, kako kažu roditelji, još nije uplaćen. Izgradnja OŠ „Dušan Korać“ počela je 2019. godine, a prva ugovorena vrijed nost radova bila je 5,4 miliona eura. Zavr šetak radova bio je planiran u roku od 26 mjeseci.

Časovi za našu djecu tra ju od 17.30 do 20.30 sati, nekim danima i duže. Četvrtkom naša djeca dolaze iz škole u 21.30. Kada njihovi vršnjaci idu na spavanje, naša djeca tada pišu domaće jer većina nas radi i nije smo u mogućnosti da ih propratimo prijepodne - žale se roditelji

uprava poslala anketu, kojom im je ponuđena nastava u dvije gradske škole za đake od prvog do šestog razreda, ali u popod nevnim satima, uz obaveziva nje da se sami pobrinu za pre voz. Uz tadašnje najave da će u novi objekat ući vjerovatno već 1. novembra, prihvatili su jedino moguće rješenje, svje sni da će u suprotnom djeca pohađati nastavu na daljinu. – Dovedeni smo tada pred svr šen čin, a nijesmo željeli da djeca pohađaju onlajn nastavu koja nosi neke druge proble me. Sada, dva mjeseca kasni je, kao što smo i ranije govo rili, i dalje nijesmo sigurni da je to jedino moguće rješenje. Časovi za našu djecu traju sa mo po pola sata, a počinju ve oma kasno. Ukoliko uprava ni je u mogućnosti da sama riješi ovaj problem, očekujemo da će stručne službe Ministarstva učiniti sve i u dogovoru sa dru gim školama naći neko drugo rješenje – ističu iz Savjeta ro ditelja OŠ „Dušan Korać“. Oni su podsjetili da je za dje cu iz starijih razreda – sed mog, osmog i devetog nastava organizovana u jutarnjim sa tima u prostorijama Pravnog fakulteta. U Savjetu rodite lja kažu da, prije ankete, nije su konsultovani niti su zajed nički sa upravom razmotrili da li ima još nekih mogućno sti da se nastava organizuje u prihvatljivijim terminima, na nekim drugim mjestima. – Naša djeca, nažalost, nose najveći teret ovakvih odluka i cijele priče oko izgradnje no ve škole, koju svi željno išče kujemo već godinama. Ima li smo do sada razumijevanja i iako nerado prihvatili smo ponuđeno. Sada, dva mjeseca nakon početka školske godi ne, odlučni smo u tome da za štitimo našu djecu i da ne do zvolimo da i dalje budu žrtve loših odluka. Sigurni smo da će nas ovog puta neko od nad ležnih čuti i omogućiti da dje ca nastave da pohađaju školu u normalnim okolnostima, a ča sovi od 17.30 to sigurno nijesu – kažu u Savjetu roditelja i do daju da čak i za prvake časovi počinju veoma kasno, u 16.45. Sigurni su, kako dodaju, da trenutna situacija nije prihvat ljiva ni za prosvjetne radnike zaposlene u ovoj školi, od ko jih neki trenutno imaju časo ve na dva mjesta.

B. ČOKOVIĆ

Nedozvoljena sječa 280 m³ šume u NP tek nakon objave na društvenoj mreži

Uprava za šume zaštitu prirode

PODGORICA - Inženjer Uprave za šume iz Žabljaka odobrio je sječu 280 metara kubnih jele i smrče u gra nicama Nacionalnog parka Durmitor, na par kilome tara od centra Žabljaka. Sječu dozvoljava navodno ne znajući da se šuma nalazi u Nacionalnom parku, iako se oznaka granice parka nalazi na svega 30 metara od parcele i iako je po služ benoj dužnosti morao da zna granice parka - objav ljuje na privatnom fejsbuk profilu Darko Saveljić, za poslen u Agenciji za zaštitu prirode.

Uprava za gazdovanje šuma ma i lovištima do srijede ni je bila upoznata sa akcijom, pravdajući se da im je centra la u Pljevljima. Iz te uprave su Pobjedi kazali da se ne radi o području nacionalnih parko va, ali da će svakako formirati komisiju da ispita slučaj.

radIle trI šege Agencija za zaštitu prirode će takođe sprovesti istražni po stupak jer postoji osnovana sumnja da je zemljište gdje je posječena šuma u zoni NP Durmitor.

Saveljić je objavio i da su dva dana radile tri šege da bi zapo slenici parka došli pred svršen čin, kad je sve uništeno.

- I sve bi bilo bajno da inže njer koji je doznačio nije u rod binskoj vezi sa ovim kome je doznačio, tj. omogućio sječu. Brojao sam godove, starost jela i smrča je oko 200 godina - na pisao je Saveljić i dodao „poje šće nas mrak ne učinimo li ne što za ovu zemlju“.

Iz Uprave za gazdovanje šu

mama i lovištima Pobjedi su kazali da su juče odmah po sa znanju kontaktirali rukovodi oca područne jedinice Žabljak. - Kad je saznao, vršilac dužno sti direktora Uprave za gazdo vanje šumama i lovištima Ar min Mujević je kontaktirao rukovodioca Područne jedi nice Žabljak Ivana Popovića, koji nam je u razgovoru rekao da se predmetni slučaj dogo dio prije gotovo mjesec dana i da nije riječ o teritoriji Naci onalnog parka, već teritoriji koja je na granici između pri vatne šume i državne šumetvrde iz ove institucije.

Oni tvrde da im je Popović ka zao da je još prije mjesec po zvao šumarskog inspektora iz Uprave za inspekcijske poslo ve, koji je nakon obilaska tere

Transparentnost medijskog presudna za slobodu

PODGORICA - Tran sparentnost medijskog vlasništva i oglašavanja od presudnog je značaja za garanciju slobode medija u svim državama na Zapad nom Balkanu, ocijenio je medijski konsultant i anali tičar Jakov Leon

On je u intervjuu agenciji Mina kazao da je Akt o slobodi medi ja Evropske komisije (EK) pr vi konkretan korak u pokušaju da se osigura nezavisnost me dija i zaštite novinari. – Nakon što je postalo jasno da Evropska unija, tačnije po jedine države članice, nijesu imune na pokušaje zloupo

trebe, uprkos brojnim zakoni ma, koji bi trebalo da garantuju njihovu nezavisnost od vlasti i političkih centara moći, odno sno njihovim prvobitnim ver zijama, kojim su zakoni mije njani onako kako to odgovara vladajućim strukturama – na veo je Leon.

Kako je rekao, priča o ugrože noj slobodi medija tu tek poči nje, s obzirom da smo svjedo ci prijetnji, napada i ubistava novinara na prostorima EU, čije su pozadine različite, ko je su unijele veliku zabrinu tost i nametnule potrebu da se učini više.

Leon je ukazao da je broj na pada na reportere sa protesta

BIJELO POLJE: Roditelji učenika OŠ „Dušan Korać“ najavili protest

Stara škola „Dušan Korać“

Nova škola „Dušan Korać“

Posječena šuma u Nacionalnom parku

Medijski konsultant i analitičar Jakov Leon smatra

Durmitor,

mreži šume i Agencija za prirode pokrenule istragu

br. 1958, KO Žabljak I, iz do stavljene dokumentacije kon statuje se da je ista izvršena bez pribavljenih dozvola ili saglasnosti, odnosno bez kon sultacija sa upravljačem koji gazduje nacionalnim parkom - saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Nakon što je predstavnik NP Durmitor izašao na teren, konstatovao je da je doznaku stavala izvršila Uprava za šu me, Područna jedinica Žabljak te da su na panjevima konsta tovani otisci šumskog žiga i evidentne pločica.

oformljena komisija

U vili Bojanića u Istanbulu tražili tijelo Mijanovića

na utvrdio da nije riječ o bes pravnim aktivnostima.

Međutim, kako su kazali, ne želeći da stvari prepuštaju slu čaju, Mujević je juče po hit nom postupku donio rješenje o formiranju komisije, koja će u narednih sedam dana izaći na teren, utvrditi činjenično stanje i podnijeti direktoru pi sani izvještaj.

– Nakon toga, obavijestićemo javnost o tačnim i preciznim detaljima predmetnog sluča ja, ispitaćemo i da li je bilo pro pusta u radu naših zaposle nih, a ukoliko jeste pokrenuti disciplinske postupke pro tiv odgovornih lica, jer sigur no nećemo biti saučesnici niti pokrivati ni jednu bespravnu aktivnost u crnogorskim šu mama, već ćemo saznanja o

istim proslijediti nadležnim organima na dalje postupa nje i procesuiranje – poruči li su iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.

I Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula je ispitni postupak, odnosno postupak utvrđivanja štete ili neposred ne opasnosti od štete u život noj sredini zbog nelegalne sje če šume u NP Durmitor.

Iz Agencije su saopštili da se parcela nalazi u privatnom vlasništvu ali uz samu grani cu Nacionalnog parka i čini njegov sastavni dio, te da se posječena šuma nalazi na po dručju kojim upravlja Nacio nalni park.

- Iako je posječena šuma u pri vatnoj svojini Branislava Ba ranina, katastarska parcela

medijskog vlasništva medija u Crnoj Gori

i javnih okupljanja porastao tokom pandemije, a da su po sebno izraženi napadi, prijet nje i govor mržnje na digital nim platformama.

- Brisel nije imao drugi izbor, nego da posegne svim raspo loživim sredstvima i ova pre poruka je prvi vidljiv potez da su u EU riješeni da zaštite me dije i novinare, jer su isti temelj svakog demokratskog društva - naveo je Leon.

Na pitanje šta vidi kao glav ni problem kada se govori o ugroženosti medija u država ma Evropske unije i Zapad nog Balkana, Leon je kazao da je riječ o potpuno dva različi ta medijska tržišta, gdje drugo

nije uređeno, a kamoli nezavi sno i slobodno.

On je rekao da pokušaji da se izvrši pritisak na medije EU postoje, ali da postoje institu cije i zakoni, koji ih štite.

- Naravno da se situacija od ze mlje do zemlje razlikuje, što i jeste najveći izazov za nadlež ne u Briselu, ali su pritisci kako politički, tako i ekonomski na Zapadnom Balkanu neupore divo perfidniji i opasniji - oci jenio je Leon.

Kada je riječ o zajedničkim problemima, Leon je rekao da su oni prevashodno tehnološke i konceptualne prirode.

- Jer se i mediji u EU i na Za padnom Balkanu suočavaju

Agencija je saopštila da je sje ču šume prepoznala kao štetu u životnoj sredini pričinjenu za štićenim vrstama i prirodnim staništima, prouzrokovanu obavljanjem djelatnosti (sječe drvne mase) kršenjem zakona ili profesionalnih standarda, internih pravila poslovanja ili grubom nepažnjom operatera. Kao i Uprava za šume, i Agen cija je formirala komisiju sa zadatkom da utvrdi da li je došlo do štete u skladu sa Za konom, na način što će izvr šiti neposredan pregled mje sta na kojoj je navedena šteta. Šume Crne Gore, kako smo više puta pisali, najveću vrijednost imaju u ekološkom i društvenom smislu, pa tek u ekonomskom.

Preko 50 odsto ukupne povr šine pod šumama čine deva stirane i šume nepovoljnog obrasta. Danas je to vjerovatno i 60 odsto. Prekomjerna i ne planska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugroža vaju šume, a da se obnovi tre ba joj do 70 godina. n.k.

sa podjednako važnim izazo vom: kako do publike, posebno mlađih generacija, koje okreću glavu tradicionalnim mediji ma, posebno javnim servisima i informišu se uglavnom preko društvenih mreža- naveo je on.

Leon smatra da su pitanje tran sparentnosti medijskog vla sništva i oglašavanja od pre sudnog značaja za garanciju slobode medija u svim drža vama na Zapadnom Balkanu, pa i u Crnoj Gori.

On je ukazao da se u EU teško može prikriti informacija o vla sničkoj strukturi, čak i kad je ona kompleksna, a da sve pro mjene i finansijski prilivi pri je ili kasnije završe u javnosti. - Nijednom novinaru koji sje di u redakciji nije u interesu da njegovo ili njeno ime bude dovedeno u vezu sa sumnji vim poslovanjem ili manipu lacijama menadžmenta. Slič no je i sa oglašavanjem - naveo je Leon. r. P.

ISTANBUL - Turska poli cija je u Istanbulu uhapsila crnogorskog šefa mafije Željka Bojanića za kojem je Interpol raspisao među narodnu potjernicu i koji je umiješan u krijumčarenje droge, piše Daily Sabah.

Bojanić je takođe osumnjičen za ubistvo Rista Mijanovića Policijske ekipe pretražile su dvorište vile u kojoj se Boja nić skrivao, sumnjajući da bi tu moglo biti zakopano tijelo Mijanovića. Mijanović je bio član škaljar

skog klana koji je od 2014. bio u zavadi sa Bojanićevim ka vačkim klanom. Kavački klan je u septembru u Istanbulu optužen za ubi stvo škaljarskog šefa Jovana Vukotića. Turska televizija CNN Türk izvijestila je da je Bojanić, či ji je nadimak Boris, među 45 najtraženijih kriminalaca u Evropi i da je u Tursku ušao s lažnim pasošem na ime Ande lew Belchew Jordan. Mediji su objavili da je pripad nicima turske bande čiji se vo đa nalazi u pritvoru u Italiji

isplaćeno oko milion eura za ubistvo Vukotića. Vukotić, za kojim je Srbija tra gala, prije tri godine je uhap šen u Turskoj i izručen Srbiji, gdje je nakon suđenja pušten na slobodu. Navodno se, kao i Bojanić, s lažnom ličnom kar tom i pasošem vratio u Tursku. U sukobu ova dva klana od 2014. je ubijeno 50-ak osoba. Ime Rista Mijanovića sa Ce tinja pominjalo se u Skaj pre pisci objavljenoj u medijima u kojoj je on označen kao osoba povezana sa djelovima Srpske pravoslavne crkve. r. P.

Serijal na RTCG finansira beogradsko udruženje i država Srbija

Kad

sjećanje na znamenite pomorce iz Boke mora da

a dona tor je, između ostalih, Republika Srbija. U autorskoj ekipi ističu se novinar Siniša Luković i producent Željko Komneno vić, predsjednik Matice Boke do 2020, a

sada predsjednik Opštine Tivat. Skupovi ma NVO Matica Boke prisustvovali su svo jevremeno konzuli Srbije, novinar Gojko Raičević, sadašnji rektor a nekadašnji pred sjednik Matice srpske Vladimir Božović, predstavnici Crkve Srbije... Božović je na glašavao da saradnja Matice Boke i Matice srpske i njenih članova treba biti češća i sa držajnija, a nevladina organizacija se često zalagala za čvrste veze sa Srbijom od čijeg je premijera zatražila i otvaranje konzula ta Srbije u Boki Kotorskoj. r. P.

PODGORICA - Na crnogorskom Jav nom servisu sinoć je emitovana priča o slavnim pomorcima iz Boke i njihovim uzbudljivim životima. Serijal pod nazi vom „Boka pomorska“ producirale su nevladina organizacija Matica Boke i be ogradsko udruženje „Šta hoćeš“,

Autor

Uhapšen U IstanbUlU: Željko Bojanić

smatra da medijsko tržište u regionu nije uređeno

PODGORICA – Vijest da je u Crnu Goru uplovila najve ća plutajuća knjižara na svi jetu, velika krstarica „Logos Hope“ odjeknula je među ljubiteljima literature pu nim nade da će na policama ovog neobičnog sajma knji ga naći neka zaista rijetka, stara i dobra izdanja. Ovu je ispratila i druga vijest, da se ipak radi o „plovećoj sekti“, što je ponekoga odvratilo od posjete.

Ekipa Pobjede uputila se pre ma Baru i tek iz drugog poku šaja (zbog nenajavljivanih po mjeranja broda sa glavnog veza na glavnom terminalu brod sri jedom nije radio puno radno vrijeme) uspjeli smo da uđe mo i upoznamo ljude i sadr žaj, očarani veličinom broda, gostoprimstvom, ali pomalo razočarani u veličinu izlož benog prostora i činjenicu da su sve knjige (a radi se o preko pet hiljada naslova) nove, li jepe i nimalo privlačne za pa sionirane ljubitelje literature koji više od svega žele sadržaj.

POSEBNA TARIFA

„Logos Hope“ je zvanično brod hrišćanske zajednice, čija je misija dijeljenje znanja, pomo ći u raznim oblicima (pojedin cima i grupama), promovisanje mira prihvatanjem različitosti i oblikovanje svrsishodnog života. Naravno, hrišćanstvo je okosnica oko koje se njihova misija odvija, tako da o svrsishodnosti govore unutar biblijskih načela.

Iako se sa pres-karticom Po bjede može ući i u Luvr, za „Lo gos Hope“ smo morali da pla timo simbolične kartice. Na samom ulazu dodijeljen nam je vodič radi lakšeg snalaženja u nevelikom prostoru sajma i materijali namijenjeni novina rima, svi prevedeni i sa kvali tetnim fotografijama. Ekipa je insistirala da prije ulaska po gledamo film o brodu i da nas upute u načine plaćanja i do datne sadržaje koji su dostu pni regularnim posjetiocima. Sajamski prostor je pun boja jer su sve knjige ne samo no ve već i bogato opremljene u kvalitetnim povezima. Cije ne – bukvalno sitnice. ,,Logos

Atraktivnost i niske cijene, ali ne i dobar izbor naslova

Sajamski prostor je, zapravo, u odnosu na veličinu broda mali, tek jedan dugačak dio pramca organizovan polukružno i koji od ulaska do izlaska iz osnovnog sajamskog područja nema više od 100 metara (ukupna dužina broda je 132,50 m). Taj prostor zaista jeste i bogat bojama i pun je raspoloženih prodavaca koji vas usmjeravaju i preporučuju literaturu

Hope“ ima sopstvenu tarifu izraženu u tzv. jedinicama što im olakšava da ne pišu izno va cijene u svakoj luci koju posjete. Tako je za našu dr žavu vrijednost 100 jedinica izjednačena sa dva eura, a cijena većine knjiga je ispod 10 eura.

Budući da su NVO, profit nije glavni razlog prodaje knjiga, objasnio je Sebastijan Mon kajo, naš vodič.

- Sve što ovdje zaradimo od knjiga nam služi da bismo pla tili dažbine u lukama i budu ći da izdavači znaju za to, da ju nam ogromne popuste zbog kojih i mi dajemo velike po puste. Recimo, ima knjiga ko je prodajemo po cijeni od 100 jedinica, dakle dva eura u vašoj

valuti, a njena originalna cije na je četiri eura. Sve original ne cijene su, takođe, istaknute na knjigama. Izdavači razumi ju našu misiju i podržavaju nas – rekao je Monkajo za Pobjedu.

CILJANE PRIČE

Knjige su poslagane po kate gorijama. Religiozni materijal je dominantan, sve te knjige u kojima je Isus glavni lik, i veli ki broj Biblija na mnogim jezi cima svijeta u luksuznim i ma nje luksuznim, ali atraktivnim povezima. Sljedeća kategorija po brojnosti naslova su knjige za djecu, od raznih bojanki, sli kovnica, mozgalica za različi te uzraste, bajki, stripova. Do miniraju Diznijevi i Marvelovi junaci, i to su, prema riječima

Iako je izbor knjiga dosta ograničen i ne nudi neka nevje rovatno važna izdanja za istinske ljubitelje dobre književ nosti, što ima smisla očekivati, budući da putuju svuda po svijetu, to ne oduzima od njegove atraktivnosti. Ipak, to što je najveća ploveća knjižara na svijetu, nije bio toliko veliki izazov kao što bismo na prvu pomislili. – Imali smo direktora koji je znao da se našali na tu temu. Govorio je: „Znate li kako se postaje najveća plutajuća knjižara na svijetu? Tako što ste jedini“ – rekao je Sebastijan Monkajo

osoblja, knjige koje se najviše prodaju u svim zemljama svi jeta. Kad je u pitanju obrazov na literatura, na brodu „Logos Hope“ se prodaje veliki broj rječnika, atlasa, knjiga u čijem fokusu je zdravlje (od psiholo gije do ljekovitog bilja i nadri ljekarstva), zatim „uradi sam“ priručnika, priručnika o rodi teljstvu, vodiča za kvalitetan brak, knjiga o menadžmentu i dobrom poslovanju i luksu znih kuvara sa fotografijama u tvrdim povezima i na kvalitet nom papiru. Više od 80 odsto knjiga je na engleskom jeziku što omogućava da u svakoj ze mlji imaju publiku.

Osim knjiga, na brodu se može kupiti i školski pribor, majice, promotivni materijal i cegeri, zastave, igračke, sve ono što se uglavnom na sajmovima širom svijeta može kupiti. Sajamski prostor je, zapravo, u odnosu na veličinu broda, jako mali, tek jedan dugačak dio pramca organizovan polukružno i koji od ulaska do izlaska iz osnov

nog sajamskog područja ne ma više od 100 metara (uku pna dužina broda je 132.50 m). Taj prostor zaista jeste i bogat bojama i pun je raspoloženih prodavaca koji vas usmjerava ju i preporučuju literaturu. Iz osnovnog sajamskog prosto ra ulazi se u odjeljenje sa po pustima i u kome izbor knjiga i nije toliko zanimljiv. Zatim se dolazi do kase na kojoj se osim gotovinom može plaćati samo kreditnim karticama, nikako debitnim, na šta bi trebalo da se obrati pažnja kada se kre ne na ovaj brod. To je posebno važno onima koji će od sjutra posjetiti „Logos Hope“ u Por tonovom gdje će se nalaziti na redne dvije nedjelje.

Brod ima i svoj izložbeni pro stor koji se naziva „Journey of Life (Životno putovanje)“. U tom izložbenom prostoru je animirana životna priča jed nog mladića koji se suprotstav lja ocu i njegovim uputstvima, odlazi iz sela, zalazi u poročne kandže grada, a zatim kada iz

gubi sve, ponovo se vraća po rodičnim vrijednostima i dobi ja oproštaj od oca. Vrlo ciljana priča namijenjena najmlađi ma o porodičnim vrijednosti ma u skladu je sa brodskom misijom na koju se u razgovo ru uvijek vraćaju. Nakon izlož benog, ulazi se u nešto što bi se moglo nazvati koncertnim prostorom, gdje nas je doče kao mladi muzičar koji svira na klavijaturi. Ljudi se tu za ustavljaju da odslušaju pone ku melodiju prije nego svrate do bifea ili, kao što je bio slučaj kada je ekipa Pobjede bila na brodu, pravo do izlaza, budu ći da kafe nije radio. Na izlazu se nalazi prostor za fotografi sanje, a pri izlasku iz broda do

Pobjeda u posjeti najvećoj plutajućoj knjižari na svijetu, brodu „Logos Hope“, koji će ovih dana biti

Brod „Logos Hope“ usidren u Baru

Atmosfera u sajamskom prostoru najveće plutajuće knjižare na svijetu

Ipak jedina plutajuća knjižara

usidren u Portonovom

Pristajanje na kompromise

Ne treba da čudi što je najveći dio knjiga na ovom brodu o hrišćanstvu, tvrdi vodič kroz „Logos Hope“. – Mi smo svi volonteri, vjerujemo da nas je stvorio Bog, i nala zimo da su ove knjige veoma cijenjene. One ljudima nude nadu i svrhu života. Ipak, kada smo išli kroz različite zemlje, nije svuda isto. Recimo, kada smo bili u Libiji, koja je predo minantno islamska, bili smo zamoljeni da sklonimo neke naslove. I, naravno, idemo po svijetu da služimo zajednici i da se upoznamo sa njima i ponekad moramo da se prilagodi mo. Tako da smo ih sklonili – rekao je Sebastijan Monkajo

bijate ,,Jevanđelje po Jovanu“ i njihovo „Životno putovanje“ u formi džepnog stripa. Malo ljetnicima nije dozvoljen ulazak na brod bez pratnje, a na brodu smo zatekli porodice, pojedin ce i organizovane grupe.

- Ove knjige toliko lijepo izgle daju da bih svaku ponijela kući, nevažno o čemu su – rekla nam je jedna učenica.

Vodiči su nam rekli da na dnev nom nivou imaju tokom sedmi ce i do hiljadu posjetilaca, a da se vikendom taj broj udvostru čuje. Statistike o tome koliko knjiga je prodato za vrijeme boravka u Baru još uvijek nije su imali, ali su nam rekli da je „Pet jezika ljubavi“ Garija Če pmena najprodavanija od svih knjiga u svim državama koje su posjetili.

Dok su boravili u Baru, člano vi posade broda „Logos Hope“ su u nekoliko navrata volontira li u Narodnoj kuhinji i učestvo vali u više humanitarnih akcija i trudili se da budu korisni gra đanima, prije svega, dajući ča sove jezika.

MIMO KNJIŽARE

Budući da smo već na samom ulazu dobili vodiča, ekipi Po bjede je bilo dozvoljeno i da uđe u prostorije gdje boravi posa da. Vidjeli smo prostor gdje se druže volonteri, njihovu ogro mnu kantinu, komandnu so bu, a poveli su nas i na gornju palubu na kojoj se nalaze spa silački brodići. Prostor mimo knjižare je potpuno druga pri ča koja funkcioniše poput veli ke porodične zajednice u kojoj svi brinu o djeci i jedni o dru gima, ponosni na svoju misiju i srećni jer žive drugačije ne go što živi svijet spolja. Pravi

la postoje, ali čini se da u njima uživa svako na svoj način. Na brodu trenutno boravi oko 350 volontera iz preko 60 zemalja. Vodič iz Ekvadora koji na brodu boravi već dvije godine objasnio nam je da postoje programi za volontere koji traju između tri mjeseca i dvije godine, da su vo lonteri na brodu pojedinci, ali i cijele porodice koje se potpu no prilagođavaju uslovima ži vota koji su, prema njegovim riječima, izuzetno pristojni. Svi imaju svoje rasporede, obaveze, zaduženja, a ujedinjuje ih želja za služenjem zajednici. Posto je, osim ekipe koja je zadužena za brod (od kapetana i ljudi koji održavaju brod), posebne ekipe koje se bave sajmom knjiga, ke teringom, bezbjednošću, ima ju svoj tim ljekara i ambulantu, čak i školu na brodu.

Hvale se svojim saputnicima na tom posebnom misionarskom putu. Donedavno je član posade bio i jedan mladić iz Crne Gore i nakon što su se usidrili došao je da ih posjeti sa svojom vjereni com i majkom, što će reći da ve ze sa brodom ne prestaju u tre nutku kada se napusti.

Monkajo je na pitanje koja mu je omiljena od svih zemalja ko je je do sada posjetio rekao da je Crna Gora, ne zato što trenutno borave tu, zaista posebna.

- Iznenađen sam time koliko je Bar prelijep, s planinama i pre divnom vodom, a vrijeme je de finitivno jedan od razloga. Re kli su da će biti kiše, međutim, svaki dan je bio sunčan – rekao je naš vodič za Pobjedu.

Brod „Logos Hope“ će boraviti u Portonovom do 21. novembra nakon čega kreće prema Grčkoj. D. ERJAVŠEK

Foto: S. VASILJEVIĆ

Nikola Vranjković i ,,Autogeni trening“ nastupili u Kolektoru

PODGORICA – Nastup beograd skog muzičara Nikole Vranjkovića i nikšićkog benda ,,Autogeni trening“ označili su početak serijala Rokstrik cija. Publika u Podgorici u Kolektoru imala je priliku da čuje numere dobro poznatog repertoara, što iz vremena djelovanja benda ,,Block Out“, što sa Vranjkovićevih samostalnih albuma, i nekoliko numera sa EP izdanja „Te orija zabave“.

Prostor nekadašnjeg Titeksa je, prema riječima organizatora ovog događaja Janka Popovića, idealan za dešavanja ovog tipa jer ne zavise od vremena vre menskih prilika.

- Uradili smo odličan posao, i u tome nam je pomoglo prethodno iskustvo sa Festivalom kulture Zabjelo. Vranjković je imao koncert od tri sata, što je velika stvar i jako nesvakidašnja za našu pu bliku – kazao je Popović za Mediabiro.

On je istakao da je cilj festivala davanje prostora domaćim bendovima, te da su ovakvi događaji idealno mjesto gdje se crnogorski muzičari mogu upoznati sa bendovima iz regiona, i na taj način biti u prilici da uspostave saradnju.

- Ovog puta smo pozvali prijatelje, muzi čare koji su uspjeli da na relaciji Crna Go ra – Srbija uspostave saradnju i rade. To se desilo prije desetak godina, sada je ta muzička relacija dosta slabija, i mi radi mo na jačanju tih veza – rekao je Popović.

Frontmen Nikšićkog punk-core benda ,,Autogeni trening“, Dino Kapetano vić, kazao je da su na crnogorskoj sce ni prisutni već dvadeset godina, te da ga dobra energija publike na koncertu i ni

je iznenadila.

- Ne želim da budem lažno skroman, ova kvu reakciju publike sam i očekivao jer u Podgorici nijesmo svirali tri godine. ,,Au togeni trening“ i Podgorica su jedno, ta ko da je ovakav odziv i dobra atmosfera bila potpuno očekivana – poručio je on i dodao da je jako zadovoljan organiza cijom festivala.

Nakon fenomenalne tročasovne svirke, beogradski rok autor, pjesnik, kompozi tor i muzički producent Nikola Vranjko vić istakao je zadovoljstvo zbog odlične reakcije publike.

- Raduje me što sam u prilici da vidim mnogo poznatih drugara iz publike i ne znam šta bih više poželio od toga. Uživao sam u koncertu ,,Autogenog treninga“, iz čijih pjesama i tekstova zaista može do sta da se nauči – kazao je on.

Ante Tomić i Rajko Grlić spremaju film po romanu Miroslava Krleže

dođe kraj“ o licemjerju danas

PODGORICA – Hrvatski književnik Ante Tomić i re žiser Rajko Grlić spremaju novi film, čiji je radni naziv „Svemu dođe kraj“, a nastaje prema romanu „Na rubu pa meti“ Miroslava Krleže. Tomić, koji je, uoči 69. Beograd skog sajma knjiga bio gost izda vačke kuće „Laguna“, na knji ževnoj večeri potvrdio je ovu informciju za Tanjug. Pored toga, on je i objasnio da su do sada u prvoj fazi stvaranja na pisali sedam verzija scenarija, ali nijesu se na tome zaustavili.

- Kasnije smo završili čak 11 ver zija, i time smo se prilično od makli od Krleže, tako da će film biti prema motivima tog roma na – rekao je Tomić.

Prvobitni plan, kako je ispričao, bio je da ponovo snimaju sa Ne bojšom Glogovcem.

- On nam je čak dosta pomo gao. Nebojša se toliko predano zainteresovao za film da nam je pronašao dramatizaciju tog Krležinog romana u njegovoj matičnoj kući, Jugoslovenskom dramskom pozorištu, jer je ta mo ranije igrana predstava. Ali

eto, strašan, zaista strašan uda rac je za sve nas bila tako izne nadna i prerana smrt Neboj še Glogovca – kazao je Tomić. Projekat Grlića i Tomića pret hodno je podržao i Hrvatski audiovizealni centar, a kako je Tomić tada kazao za hrvatske medije, Krležinu priču stavlja ju u današnje vrijeme jer je ve oma aktuelna. - Ono što nam se najviše sviđa kod njega to je da priča o čovje ku koji je izgubio posao, ugled i porodicu jer je rekao jednom ubici da je ubica. To se isto do gađa i danas i želimo ga ispriča ti u današnjem vremenu. Naj vredniji u toj priči su Krležino gađenje i bijes nad tim građan skim licemjerjem, svijetom ko ji živi u laži i saginje glavu pred nasilnicima i lupežima, što je naša hrvatska svakodnevica i dan danas – ispričao je on. Ante Tomić i Rajko Grlić do sada su zajedno radili na četi ri scenarija, a prema tri su sni mljeni filmovi. Posljednji je bio „Ustav Republike Hrvatske“, a prethodili su mu „Neka ostane među nama“ i „Karaula“. R. K.

Kada je posrijedi opstanak rok bendo va, i njihova zastupljenost u medijima, Vranjković ističe činjenicu da, nažalost, na svojim koncertima nikada nije vidio ni jednog ministra kulture.

- Malo sam u nezahvalnoj situaciji da o tome govorim, jer iza sebe imam dosta publike koja zna svaku riječ mojih pje sama koje sam napisao i prije trideset go dina, a i sada. Muzika je moj poziv, nešto čime se bavim, i opstajemo dugi niz go dina – zaključio je Vranjković.

U okviru Rokstrikcije će biti održana još dva koncerta, jedan u jesenjem, a jedan u zimskom periodu, najavili su organizatori. Događaj su podržali Ministarstvo kultu re i medija, Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, Tuborg i hotel ,,CUE“.

R. K.

Složno za etičan i estetičan odnos prema djetetu

PODGORICA - Povelja o saradnji između Festivala „Vezeni most“ koji organizu je Društvo prijatelja knjige „Mali princ“ iz Tuzle i ma nifestacije „Dani Dragana Radulovića“, koju organizuje Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgo rica, potpisana je u Tuzli. Povelju je u ime Festivala „Veze ni most“ potpisao direktor Šimo Ešić, a u ime Sekretarijata potpi sivanju je prisustvovala Valen tina Radulović, inicijatorka i autorka koncepta manifestaci je i književne nagrade „Dragan Radulović“. Tekstom Povelje potpisni ci iskazuju opredijeljenost za etičan i estetičan odnos pre ma djetetu, djetinjstvu i um jetnosti namijenjenoj djeci. Takođe se izražava želja da se boljom koordinacijom zajed ničkih aktivnosti radi na očuva nju dostojanstva dječije knjige, na njegovanju i unapređiva nju međusobne razmjene ide ja i programa koji će doprini

jeti afirmaciji i razvoju dječje književnosti.

„Vezeni most“ je najveći i naj značajniji kulturni projekat u Bosni i Hercegovini koji je na mijenjen djeci i stvaraocima za djecu. Ove godine je održan od 19. do 22. oktobra, a „Malim prin com“ je nagrađena „Drži me za ruku Dida“ Svena Adama Evina. U konkurenciji su bile i dvije zbirke crnogorskih au tora – „Dendromanija“ Žarka Vučinića i „Vrteška čuda“ Mi lice i Gorana Radojičića Tokom Festivala je uspješno re alizovano gotovo 40 programa i sadržaja, a poseban pečat stavio je naučni skup na temu: „Savre mena poetika za djecu. Tema tika, poetika i razvoj“. Skup je okupio preko 20 uglednih uni verzitetskih profesora, naučnih radnika i poslenika kulture. Je dini učesnik iz Crne Gore bila je profesorica Valentina Radulović koja je izlagala na temu: „Druš tveno-kulturni ambijent i knji ževnost za djecu i mlade (prili ke u Crnoj Gori)“. D. E.

Sa nastupa Nikole Vranjkovića u Kolektoru

Povelja o saradnji festivala „Dani Dragana Radulovića“ iz Podgorice i „Vezeni most“ iz Tuzle

„Svemu

Nedavno je naš sjajni ekonomista Va silije Kostić izjavio: ,,Crna Gora mo ra da ima strateške ciljeve razvoja. Ja ih ne vidim, niti sam još bio u prilici da vidim neki dokument sa ciljevima, koji su bazirani na makroekonomskim po kazateljima“. On je ili pretjerano opre zan ili sarkastičan kad kaže: ,,Što se do nosilaca odluka tiče, napomenuo bih, mada ne u svrhe savjetovanja, jer vje rujem da ima dovoljno i razuma i pa meti među njima…“ Ovo nas usmjerava da trebamo otkriti što, ko i kako treba da radi na ekonomskom spašavanju Crne Gore. Naša država je, iz poznatih razloga, već sada u kolapsu zbog nedo statka učešća struke i nauke. Od toga je postradalo mnogo čega, ali najviše pri vreda. I zaista bi radi toga trebali zna ti koji su naši ,,ciljevi“. Sagledavanjem stanja u našoj državi, dolazimo do spo znaje prethodne potrebe shvatanja i prihvatanja pojma održivog razvoja. Životna sredina je osnovni uslov na šeg bitisanja, pa i opstanka. Ona obez bjeđuje uslove za život. Zato se podra zumijeva potrebna ravnoteža između ljudskih potreba i zaštite životne sre dine. Međuzavisnost razvoja i zašti te životne sredine nazivamo - održi vi razvoj. Zato se već odavno nijedan projekat u Crnoj Gori ne može reali zovati bez njegove procjene uticaja na životnu sredinu. Za održivi razvoj mi imamo sasvim dovoljno stručnja ka da realizujemo neophodne projek te razvoja, uz poštovanje zaštite život ne sredine. Takav kapacitet postoji u Akademiji inženjerskih nauka Crne Gore, Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, dijelu Univerzi teta Crne Gore, Institutu za biologiju mora, Hidrometeorološkom zavodu i još u nizu drugih institucija. Smatram da je nekorišćenje domaćeg znanja i rada osnovna prepreka privrednom razvoju Crne Gore. U daljem razvoju osnovnu ulogu treba da ima respek tabilno domaće znanje. Bez njega ni je moguće realizovati brzo i efikasno dalji privredni rast Crne Gore. Plašim se da to nije uopšte shvaćeno. Podra zumijevati je da bi raspoloživi prirodni potencijali i znanje trebali biti značaj na osnova za obezbjeđenje investicija kao trećeg stuba razvoja. Samodovolj nost i nezavisnost svake države počiva, u osnovi, na obezbjeđenju vode, hra ne i energije.

RAZVOJNA ŠANSA

Vode su jedan od tri osnovna stuba ne zavisnosti. Vode su presudno važne za život. Ali od njih zavisi i funkcionisanje poljoprivrede, energetike, vodosnab dijevanja, turizma. Vodosnabdijevanje je već postalo ogroman problem u Cr noj Gori zbog klimatskih promjena. To najbolje pokazuje primjer Regional nog vodovoda, od kojeg, u krajnjem,

Vrijeme je za ekonomsko spašavanje Crne Gore

zavisi i naš turizam. Nekompetentni strani i domaći stručnjaci, uz jasnu tendenciju političara po principu „ja ga načinim a on poslije zna više od me ne“, napravili su haos od ovog projekta. A sve što treba uraditi je da „donosio ci odluka“ povjere stručnjacima naše Akademije inženjerskih nauka pro jektovanje rješenja za sve vrste kori šćenja voda. Neka ove naše ponude za rješenja vodosnabdijevanja, energeti ke, poljoprivrede, ušća Bojane (Ade) i izvorišta Regionalnog vodovoda osta nu javno saopštene, da se zna, pa bile ili ne prihvaćene. Jer mi znamo rješe nja za sve te probleme. Specifičnost za privredno-turistički razvoj predstavljaju i mineralne vode u tri crnogorske regije. S obzirom na terapijske indikacije ovih voda i već razvijeni primorski turizam Ulcinja, zdravstveni turizam bi u budućnosti po ovom osnovu trebao da dobije na značaju (more, termomineralne vo de, ljekoviti peloidi, lužine). Hladne ugljenokisjele mineralne vode u po dručju oko Rožaja i Bijelog Polja pred stavljaju važne turističke motive sa širokim spektrom terapijskih indika cija. Banjski turizam je najprofitabil niji oblik turizma. Ako je ovo tačno, za što ga ne razvijamo, komplementarno ili samostalno?

Postoje značajni već izgrađeni kapaci teti za flaširanje voda za piće u Crnoj Gori, od više stotina miliona litara go dišnje. Ipak, ova privredna grana nije još našla put za inostrano tržište. A po tencijali ove privredne grane u Crnoj Gori su u obimu od više milijardi litara godišnje. S obzirom na prvoklasni pri rodni kvalitet naših voda trebali bismo imati šanse na međunarodnom tržištu. Za razvoj energetike, poljoprivrede, in dustrije, turizma naše vode mogu biti velika razvojna šansa, ako se obezbi jedi učešće domaćeg znanja.

DOMAĆE ZNANJE

Po kriterijumu obradivih raspoloži vih poljoprivrednih površina (njiva, voćnjaka, vinograda) Crna Gora spa da među najsiromašnije zemlje EU (0,09 ha/stanovnik). Zato je neophod no hitno uvesti ,,zeleni karton“ za po ljoprivredne površine, kako bi se lakše upravljalo sa poljoprivrednom proi zvodnjom. Zaseban projekat treba da

bude navodnjavanje zemljišta koje omogućava povećanje poljoprivred ne proizvodnje čak i do 10 puta. No va poljoprivredna zemljišta mogu se obezbijediti regulacijom Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Uradio sam, sa stručnim timom, preliminarnu studiju, koju su finansirali italijanski investito ri iz Molize. Ona pokazuje mogućnost dobijanja novih 15-20.000 ha obradi vog zemljišta. Na novim i drugim po ljoprivrednim površinama Crna Gora može da proizvodi samodovoljne koli čine voća, povrća, mesa, mlijeka, žitari ca, tako da ih ne uvozi, nego čak izvozi. Za očuvanje ušća rijeke Bojane (čijom regulacijom se potencijalno uništava ostrvo Ada) imam posebno konačno rješenje, za razliku od nekompeten tnih domaćih i stranih stručnjaka, koji već godinama to pogrešno rade. „Do nosioci odluka“ treba samo da dozvole da stručna ekipa AIN isprojektuje i iz vede potrebne radove. Javno garantu jem za uspjeh. To znači povećanje po ljoprivrednih površina i očuvanje Ade.

ENERGETIKA

Potrebna nam je nova definicija real nih hidroenergetskih potencijala, jer postojeće nijesu objektivne. U odno

su na ukupnu količinu naših površin skih voda, od 14 milijardi m³ godišnje, sada se akumulira svega oko 7%. S ob zirom na prirodne i druge uslove bi lo bi racionalno da se planiraju nove akumulacije od najmanje 40% uku pnog oticaja. Za sada se potencijal no može obezbijediti dodatnih 1.855 GWh, a u kasnijim fazama još i više. Energetska rješenja primarno proizi laze iz stručnih državnih dokumenata, uglavnom, Strategije razvoja energeti ke i vrhovnog dokumenta Prostornog plana Crne Gore, kao drugog dijela Us tava, čija je izrada u toku. PPCG treba da predvidi rješenja koja će obezbije diti izvoz električne energije, a ne de ficit. Nije trebalo politički isključiva ti naše stručnjake od znanja iz izrade PPCG, jer to može da proizvede veli ke štete. A to je već urađeno. Osnovni naši izvori energetike u bu dućnosti treba da budu hidroenergija i energija zemnog gasa. Solarna, vjetro i geotermalna energija treba da budu obavezan dopunski, ali nikako samo dovoljni izvori. Mi raspolažemo i zna čajnim rezervama zemnog gasa. Poda ci sa većeg broja prospekata, ukazuju da potencijalno imamo preko dvije milijarde kubnih metara rezervi ze mnog gasa. Postoji ideja da se formi ra crnogorska naftna kompanija, s pra vom istraživanja i eksploatacije nafte i gasa. Sve ovo znači da se mogu stvori ti uslovi da Crna Gora bude izvoznik električne energije i dopunski valori zacije izgrađeni podmorski kabal. A to je jedan od najboljih izvora prihoda. Prognoze IPCC i UNDP, kao i rezulta ti mojih ličnih istraživanja, nedvosmi sleno ukazuju na veoma teške uticaje klimatskih promjena kod nas. Utvr đen je trend stalnog rasta temperature vazduha i veliki trend porasta ispara vanja. Zbog promjene režima padavi na i velikog isparavanja dolazi do dra stičnog opadanja srednjeg godišnjeg protoka vodotoka, izdašnosti podze

mnih voda i vodostaja jezera. Postoji i očekuje se porast nivoa mora. To po sljedično ima veoma veliki negativan uticaj na poljoprivredu, energetiku, turizam, vodosnabdijevanje, prostor no planiranje i ostale djelatnosti. Pr vi korak za realizaciju smanjenja ne gativnih uticaja treba da bude izrada studije: Klimatske promjene i mjere adaptacije u Crnoj Gori. Ja sam spre man da sačinim projektni zadatak i garantujem uspješnu izradu studije sa preporukama adaptacije. Naravno da bi država trebala da definiše orga nizacione i finansijske uslove za rea lizaciju ovog i drugih prikazanih pro jekata. A, što kažu, hoće li ne znamo.

DAJMO ŠANSU NAUCI

Već teče treća godina od kako je no va vlast u Crnoj Gori bez DPS-a. Za što onda „osvježeni relaksirano“ ne mamo ,,razuma“ i snage da dozvolimo stručnjacima da kreiraju projekte ra zvoja. Za svaki projekat i oblast treba formirati multidisciplinarne timove. Članove tima treba imenovati na ba zi referenci - radnog iskustva i posti gnutih uspjeha, a nikako po političkoj pripadnosti. Usput treba prestati sa političkim takmičenjima, svađama, na siljem, mržnjom, podmetanjima, ogo varanjima, hapšenjima, korupcijom i kriminalom, kao glavnim sadržajima života. Nedavno je redovni prof. UCG i bivši predsjednik Vlade od „12 apo stola“ molio pokojnog Rista Radovi ća (izglasanog za sveca Amfilohija), a time i Boga, da spasi „njegov“ narod. Kako molbe, kao što se vidi, nijesu bile uspješne, preostaje jedino da naučni ci pokušaju da pomognu narodu (bez dokazivanja naučne teorije da doka zima nije moguće dokazati neposto jeće). Sada kad su iscrpljene sve druge mogućnosti, dajmo šansu nauci. To je i izvanredan politički cilj jer inače poli tika, koja je sama sebi cilj, sasvim sigur no sama sebe vodi u propast.

Piše: prof. dr Mihailo BURIĆ

Turizam je velika šansa ako se prepusti stručnjacima

Od RegIOnalnOg vOdOvOda je OstaO haOs: Vodoizvorište Bolje sestre

Dosljedni borac protiv velikosrpske pošasti

Deset godina od smrti Ra duna Mićkovića, crnogor skog stvaraoca, patriote i suvereniste, koji je svojim višedecenijskim radom, pre gnućem i kreacijom ostavio snažan pečat u savremenoj istoriji crnogorske kulture, prononsiranju i afirmaciji crnogorskog samosvojnog nacionalnog i državotvor no-emancipatorskog iden titeta i integriteta navršava se 8. novembra 2022. godine. Radun Mićković je bio do sljedni i ugledni borac pro tiv velikosrpske kleronaci onalističke pošasti, koja je permanentno negirala isto rijsku i savremenu crnogor sku naciju, njenu samoniklu kulturu i tekovine crnogor ske državnosti.

Kad je Jugoslavija razbijana u krvi od 1991. godine i vođe ni ratovi pod vođstvom Slo bodana Miloševića, Radun Mićković je odlučno podigao svoj glas zalažući se za mir i za obnovu suverene i neza visne Crne Gore. Pripadao je slobodnom i demokratskom, progonjenom opozicionom i antiratnom pokretu u Cr noj Gori u potonjoj deceni ji XX vijeka.

Ugledni i uticajni intelektu alac Radun Mićković bio je antifašista i promovent ci vilizacijskih vrijednosti za padnog svijeta, sekularne, građanske i multietničke i višenacionalne – evropske Crne Gore. Angažovao se u stvaranju institucija i orga nizacija crnogorske kultu re i nacionalnog preporoda. Bio je zagovornik obnove au tokefalne Crnogorske pra voslavne crkve, afirmator crnogorskog jezika i samo stalne Crne Gore. Bio je je dan od osnivača Matice cr nogorske i član njenog prvog Upravnog odbora.

Radun Mićković rođen je 15. avgusta 1924. u selu Bezjovo u Kučima, opština Podgori ca. Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, gimnazi ju u Podgorici, a Filozofski fakultet (grupa za književ nost jugoslovenskih naroda i srpskohrvatski jezik) u Sa rajevu. Radun je od rane mla dosti bio politički aktivan. Bio je član SKOJ-a od 1939. Član KPJ postao je tokom rata 1943. godine. Bio je par tizan, revolucionar, antifaši stički i ustanički borac, uče snik NOR-a od 13. jula 1941. Poslije završetka rata, bio je oficir JNA, a demobilisan je po sopstvenoj želji 1955. u či nu rezervnog potpukovnika. Radio je skoro deset godina kao sekretar i član uređivač kog odbora sarajevskog časo pisa Pregled, a do 1972. bio je rukovodilac Grupe za kultu ru i umjetnost u Republič

kom sekretarijatu za obra zovanje, kulturu i nauku SR Crne Gore. Od 1972. do 1978. obavljao je dužnost pomoć nika, a od 1978. do1982. za mjenika republičkog sekre tara za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Radun Mićković objavio je znača jan broj stručnih i naučnih, te publicističkih radova u broj nim časopisima i listovima u Crnoj Gori i Jugoslaviji, koji su se odnosili na teme iz cr nogorske nacionalne, poli tičke istorije i kulture (Pre gled, Odjek, Svijet, Nedjelja, Oslobođenje, Stvaranje, Ov dje, Pobjeda, Titogradska tri bina, Oko, Borba...). Objavio je i pet priloga u Zborniku sjećanja Šeste crnogorske na rodnooslobodilačke brigade, te je bio i redaktor navede ne publikacije. Među njego vim brojnim stručnim i nauč nim prilozima i tekstovima ističu se sljedeći: „O odno sima Marka Miljanova s kn jazom Nikolom Petrovićem“ (Ovdje, 1981); „Marko Milja nov je stvarni autor ‘Posla nice serdaru Jolu Piletiću’“ (Stvaranje, broj 1, 1982); „Ak tuelna pitanja razvoja crno gorske kulture i ostvarivanje utvrđene politike u perio du 1970–1984“ (Ovdje, broj 190, 1985); kritički osvrt na knjigu dr Slobodana Tomo vića Komentar Gorskog vi jenca (Nikšić, 1986) pod na slovom „Novo u tumačenju Gorskog vijenca“ (Stvaranje, broj 7–8, 1987); „Argumenti protiv Ćosića“ (Oko, Zagreb, br. 455 i 456, iz 1989), koji je Mićkovićev polemički osvrt na poznatu „besjedu“ Dobri ce Ćosića u Budvi.

Posthumno je objavljena nje gova memoarska proza iz NOB-a u vidu romana To je bio rat

Radun Mićković preminuo je u Podgorici 8. novembra 2012. u 89. godini i sahra njen je na gradskom gro blju Čepurci. Bio je zna meniti Crnogorac, snažnog moralnog kodeksa, slobo darskih svjetonazora, vje ran Crnoj Gori, njenoj dr žavnoj i nacionalnoj časti, pravu i slobodi. Imao sam čast i privilegiju da sam bio njegov prijatelj.

Dvjesta

pedeset šesti

je dan ruske invazije na Ukrajinu Počinje bitka za Herson

KIJEV - Ukrajinska vojska tvrdi da su stanovnici Her sona, koji je pod ruskom okupacijom, primili SMS poruke upozorenja u koji ma ih pozivaju da čim prije napuste svoje domove.

Navodno su ruski vojnici upo zorili preostale civile u gradu da se ukrajinska vojska pripre ma za masovni napad i upo zorili ljude da se evakuišu na desnu obalu Dnjepra. Ruska vojska priprema se za ukra jinsku protivofanzivu na grad Herson, koji su Rusi osvojili prvih dana invazije. U septem bru je ruski predsjednik Vla dimir Putin dekretom anek tirao Herson i još tri regije, a potom proglasio vanredno sta nje u svim regijama.

Ruska glasila javljaju da je Herson bez struje što je na vodno prva najava napada ko ji Ukrajinci spremaju svakog časa.

Roman Tkačuk, direktor sek tora za bezbjednost Kijeva, kazao je da glavni grad neće evakuisati stanovništvo zbog eventualnog potpunog nestan ka struje.

- Sistem zaštite mora biti spre man za razne opcije, ali to ne znači da se sada pripremamo za sprovođenje evakuacijerekao je Tkačuk.

Kako je objavio ranije Njujork tajms, kijevske vlasti počele su planirati evakuaciju tri milio na stanovnika grada ako u glav nom gradu Ukrajine dođe do potpunog nestanka struje, no čini se da za sada to nije opcija.

Navodno su ruski vojnici upozorili preostale civile u gradu da se ukrajinska vojska priprema za masovni napad i upozorili ih da se evakuišu na desnu obalu Dnjepra. Ruska vojska priprema se za ukrajinsku protivofanzivu na grad Herson, koji su Rusi osvojili prvih dana invazije. U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin dekretom anektirao Herson i još tri regije, a potom proglasio vanredno stanje u svim regijama

fu - rekao je predstavnik hitnih službi za RIA novosti.

Rusi tvrde da je lansirano šest raketa, ali da ih je pet presrela ruska protivvazdušna odbra na, no jedna raketa se probila i udarila u branu.

Prema izjavama ukrajinskog gradonačelnika Marijupolja Ivana Fedorova, Rusi u ovom okupiranom gradu regrutuju djecu. Fedorov tvrdi da je pre ma djeci na okupiranim terito rijama usmjerena snažna ideo loška ruska propaganda.

Podsjetimo, Rusija je prote klih dana intenzivirala napa de na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uzrokujući če ste nestanke struje širom ze mlje. Kijev independent piše da je Rusija u zadnjih mjesec izvršila više od 300 napada na ukrajinske elektrane čime je uništila oko trećinu kapaci teta za proizvodnju energije u zemlji. Rusija otvoreno pri znaje da je ukrajinska energet ska infrastruktura među nje nim ključnim metama, dodaju. Od 8. novembra će saobraćaj na Krimskom mostu biti obu stavljen zbog obnove nakon eksplozije koja se dogodila pri

je mjesec, objavilo je rusko mi nistarstvo saobraćaja. Sergej Aksenov, prvi čovjek Krima, poručio je građanima da izbjegavaju relaciju izme đu poluostrva i oblasti Kra snodar ali, ako baš moraju, da koriste puteve na ,,novoj ru skoj teritoriji“. Ruski državni mediji objavili su nove detalje navodnog na pada na veliku branu hidroe lektrane Nova Kahovka. Ru si tvrde da je brana oštećena nakon napada HIMARS-ima. - Oružane snage Ukrajine ne odustaju od svojih pokušaja da unište branu hidroelektrane i stvore humanitarnu katastro

Ruske snage tvrde da su Ukra jinci raketama oštetili okupi ranu branu u Novoj Kahov koj, pišu danas ruske agencije. Agencija Tas prenosi izjavu hitnih službi da je brana po gođena i oštećena raketom iz HIMARS-a.

Velika brana Nova Kahovska blokira Dnjepar uzvodno od Hersona, grada prema kojem ukrajinske snage napreduju proteklih sedmica zbog čega je postala od ključne strateš ke važnosti.

Dvije strane se međusobno optužuju da planiraju uništiti branu eksplozivima. Taj bi po tez poplavio većinu nizvodnog područja, što bi dovelo do veli kog uništenja u regiji Hersona.

Redakciji Danasa stigle jezive prijetnje zbog izvještavanja o Crnoj Gori, Kosovu i Republici Srpskoj, pomenuti Nikola Samardžić i Dragan Bursać

„Letjeće salve metaka, završićete kao Šarli ebdo“

PODGORICA - Na službe nu mejl adresu glavnog i od govornog urednika srpskog medija Danas Dragoljuba Petrovića, u nedjelju ujutru stigao je mejl u kojem se prijeti novinarima, uredni cima i kolumnistima Dana sa „salvama metaka“ zbog, kako se navodi, naše uređi vačke politike, piše Danas. rs. Povod za prijetnju je, kako navode, izvještavanje Danasa o temama vezanim za Crnu Goru, Kosovo i Re publiku Srpsku.

– Kao glavnom i odgovornom uredniku dnevnog lista Danas, osjećam potrebu da vas obavi jestim da se vi i vaši novinari i kolumnisti nalazite u smrt noj opasnosti od strane poje dinih krajnje desno orijentisa nih struktura koje obitavaju iz sjenke, i tu pritom ne mislim na „mejnstrim“ desničare pod kontrolom SNS-a ili one de sničare koji su vas nedavno presreli na ulici kod fontane na

Slaviji prilikom davanja inter vjua za hrvatski odjeljak N1. Ti ljudi su mahom benigni, i naj gora stvar koju bi od njih dobi li je nanošenje lakših tjelesnih povreda – piše na početku tog pisma naslovljenog kao „Beo gradski Šarli ebdo“.

A povod za prijetnju je, kako navode, izvještavanje Dana sa o temama vezanim za Ko sovo, Republiku Srpsku i Cr nu Goru.

– Elem, imajući u vidu rastuće tenzije na okupiranoj teritori ji Autonomne pokrajine Koso va i Metohije, vi i vaše kolege iz N1 i Nova S ste se načinom na koji izvještavate javnost pod plaštom „objektivnog i nepri strasnog informisanja“, jasno i otvoreno stavili na stranu al banskih separatista, podrža vajući Aljbina Kurtija i ostale separatiste albanske nacional nosti iz opština Preševo i Buja novac o kojima govorite u su perlativima, a ponajviše vaša kolumnistkinja Snežana Čon gradin za koju se stiče utisak

da to radi strastveno. Da ne na pomenem i vrijeđanje srpskog stanovništva iz Republike Srp ske koje nazivate „genocidnim narodom“, a samu Republiku Srpsku genocidnom tvorevi nom“. Srbe u Crnoj Gori nazi vate krezubim četnicima, a Sr be pravoslavne vjeroispovijesti koji su organizovali litije uoči takozvanog „Europrajda“ na zivali „pravoslavnim talibani ma - stoji u mejlu.

U prijetnji se pominju i kolu mnisti Danasa, kako se navodi – „od kojih su u vrijeđanju sve ga srpskog najekstremniji go repomenuta individua, zatim Teofil Pančić, Aleksej Kišju has, Nikola Samardžić, Ne nad Kulačin, Marko Vidoj ković i ostali kolumnisti koji ne pišu za Danas poput Dra gana Bursaća, i radijskog vo ditelja Daška Milinovića koji su vaši istomišljenici vrijedni pomena“.

– Vi ćete i dalje nastaviti sa vašim načinom rada i uređi vačkom politikom i nikakve

prijetnje smrću od strane ano nimnih pojedinaca vas neće spriječiti da objektivno izvje štavate građane o aktuelnim dešavanjima u Srbiji, regionu i svijetu, jer ste hrabri novina ri koji ne posustaju pod prijet njama i znate kako da se opho dite sa individuama koje vam prijete jer ste žrtve progona od samog osnivanja – stoji u tek stu, uz dodatak da će „salva metaka krenuti da lomi pro zore redakcije“ kad se najma nje budemo nadali.

Redakcija Danasa je prijete ći mejl koji je poslat sa adrese threateningaccount@proton. me, u nedjelju poslije podne proslijedila odjeljenjima po licije i tužilaštva zaduženim za visokotehnološki kriminal. – Očekujemo da nadležni or gani reaguju u što kraćem ro ku i otkriju autora mejla koji je na ovaj način ugrozio bez bjednost svih zaposlenih u na šoj redakciji. Mi smo već navi kli da nam stižu prijetnje zbog naše uređivačke politike, ali ovako jeziva prijetnja da će naši novinari, urednici i ko lumnisti završiti kao kolege iz Šarli ebdoa nije nikada do sada – rekao je Dragoljub Petrović, glavni urednik Danasa.

Sjećanje na crnogorskog stvaraoca i patriotu Raduna Mićkovića

Radun Mićković

Detalj iz Hersona

Za 12 sati pao 121 litar kiše, Morača porasla pet metara

Nakon rekordno visokih temperatura za posljednja dva dana oktobra i prvi dan novembra (utorak), u petak i subotu u glavnom gradu pala je obilna količina kiše.

Ciklon Eva za vrlo kratko vrije me donio je obilnu kišu i nagli porast vodostaja. U Podgorici je za manje od dva dana palo 166 litara kiše po kvadratnom metru, a vodostaj Morače je porastao za 475 centimetara. Za 24 sata, do subote ujutru, kako ističe načelnik Odsje ka za analizu i prognozu vre mena u HMZCG Branko Mi cev, palo je 136 litara kiše što je dnevni rekord za 5. novem bar u posljednjih 70 godina. – Od petka popodne do nedje lje u sedam sati ujutro na po dručju Podgorice palo je 166 litara kiše po kvadratnom me

tru, a samo tokom noći petak na subotu (od 19 časova u pe tak do 7 sati u subotu) pao je 121 litar kiše – izjavio je za Po bjedu Micev. Obilne padavine u Podgori ci i okruženju uslovile su rast vodostaja na Morači od skoro pet metara.

– Vodostaj na Morači je u pe tak (prije kiše) bio na koti od 26 centimetara, a dok je u su botu dostigao nivo od 501 cen timetra – naveo je Micev. Narednih dana do vikenda, na

javio je on, očekuje toplije vri jeme, sa dužim sunčanim peri odima i temperaturom od 20 do 22 stepena Celzijusa. Podsjećamo, posljednja dva da na oktobra i prvi dan novembra, naša zemlja je bila pod uticajem tople vazdušne mase sa sjeve rozapada afričkog kontinen ta. Ta tri dana zabilježene su rekordne temperature za ovo doba godine. Kako je istakao Micev, 31. oktobra izmjeren je 28,1 stepen, što nije samo rekor dna temperatura za taj dan, već

i treću dekadu za taj mjesec u posljednjih 70 godina. I prvog novembra je postignut tempe raturni rekord, u 15 časova su izmjerena 27,4 stepena, što je za 1,3 stepena više nego prvog novembra 1999. godine kada je izmjeren rekordni 26,1 stepen u prethodnih 70 godina. Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kazao je da se od petka u glavnom gradu oče kuje kiša i pad temperature. I. MITROVIĆ

Sa izložbe povodom obilježavanja jubileja u Virpazaru

sljednika starog Društva Cr ne Gore za borbu protiv raka. Glavni događaj kojim je obi lježen ovaj jubilej je izložba u izložbenom prostoru Tvrđave – Besac Heritage retreat na Vi rpazaru u prisustvu Domagoja Žarkovića, sekretara CDPR-a, i Petra Kovačevića, predstav nika pokrovitelja Ministarstva kulture i medija.

– Na izložbi su prikazani po

steri koje je CDPR uradilo od osnivanja tokom svog rada po čev od prvog postera sa Osni vačke skupštine 5. novembra 2001. godine.

Za goste i posjetioce izložbe su tako predstavljeni svi posteri sa do sada održanih 12 crnogor skih konferencija o kontroli pušenja, a istovremeno su pri kazani i posteri koji podsjeća ju na „male“ jubileje rada CD PR-a i „velike“ jubileje 50 i 55 godina aktivnosti u borbi pro tiv raka u Crnoj Gori, tj. toli ko godina od nastanka starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka – navode iz CDPR-a Sastavni dio izložbe su i poste ri koji se odnose na prvi Zakon o ograničavanju upotrebe du vanskih proizvoda koji je stu pio na snagu prije više od 18 godina, kao i postojeći od 15. avgusta 2019. godine. Izloženi su i posteri Lige za nepušenje osnovane davne 2004. godi ne, kao i ostali koji su izrađe ni prethodnih godina u borbi protiv pušenja i, naravno, oni u borbi protiv raka. I. M.

Javna predškolska usta nova ,,Ljubica Popović“ organizovala je jesenju

Agencija

za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice poziva volontere Potrebna pomoć Rendžerskoj službi

Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Po dgorice u saradnji sa Parko vima Dinarida poziva sve zainteresovane građane da se prijave kao volonteri za očuvanje brda Gorice.

-Cilj poziva je formiranje ba ze volontera koja bi pomo gla Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Po dgorice u sprovođenju za štite i nadzora u područjima kojim upravlja. Volonteri bi prvenstveno pružali podršku – pomoć Rendžerskoj službi u sprovođenju neophodnih mjera i aktivnosti kako bi osigurali adekvatnu zaštitu u zaštićenim područjima na teritoriji glavnog grada –saopšteno je iz PG Biroa. Aktivnosti u kojima bi volon teri bili uključeni, dodaju, od nose se na jačanje kapaciteta volontera (obuke u sprovođe nju nadzora u zaštićenim po

dručjima, obuke o korišće nju protivpožarne opreme), istraživačke aktivnosti (od nose se na aktivnosti monito ringa biodiverziteta u zašti ćenim područjima Podgorice, prikupljanje podataka na te renu od strane korisnika za štićenih područja u cilju pri preme planova upravljanja i slično), kao i svakodnevne aktivnosti na održavanju za štićenih područja koje obav lja Rendžerska služba. Rok za prijave je do 15. novem bra.

-Svi zainteresovani građani mogu da se prijave na način što će ispuniti sljedeći for mular „Prijava za volontira nje“ i poslati na info@auzp. me i info@parksdinarides. com, sa naznakom „Prijava za volontiranje“.

Aktivnost se sprovodi u okvi ru projekta ,,Za očuvanu Goricu“, podr žanog kroz ReLOaD2. Nj. Ž.

zA čIStIJE šumE PODgOrICE: Rendžerska

svečanost u vrtiću ,,Simba“ u Bloku šest. Mališani su imali priliku da

nauče sve o jeseni. Koordina torka programa u vrtiću ,,Sim ba“ Dijana Bulajić kazala je da su učestvovala djeca svih šest vaspitnih grupa, a da su dvije starije grupe nosioci pro grama.

-Jesenju svečanost obilježa vamo tokom novembra, obra đujemo temu – jesen. Obrađu jemo sve što je važno i vezano za jesen, poput ptica stanari ca i selica, voća, povrća, vre menskih promjena – kazala je Bulajić.

Stariji mališani su u holu vr tića izveli razne koreografi je, skečeve, dramatizacije, re citacije.

-Ostala djeca su u radnim so bama učestvovala na radi onicima. Organizovali smo likovno-senzornu i govor no-jezičku – kazala je Bulajić.

Roditelji su prisustvovali sve čanosti, bodreći mališane.

Tokom ovog mjeseca jesenja svečanost će biti upriličena i u ostalim vaspitnim jedinici ma JPU ,,Ljubica Popović“.

POSLJEDICA CIKLONA EVA: Vodostaj na Morači prije i poslije kiše

Nakon

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka obilježilo jubilej

služba d.malidžan

Prezentacija sela i domaćih proizvoda

DaniloVGRaD - Into niranjem državne himne, uz srdačnu dobrodošlicu organizatora, juče je u Do njem Zagaraču nadomak Danilovgrada održana tra dicionalna, četvrta po redu manifestacija „Dani divljeg šipka“.

Na sportskom poligonu ispred OŠ „Blažo Mraković“ okupi lo se preko 30 izlagača iz ove i drugih crnogorskih sredina koji su mnogobrojnim posje tiocima na ovom svojevrsnom etno sajmu ponudili bogat asortiman domaćih proizvo da i na jedinstven i upečatljiv način realizovali jednu vrhun sku prezentaciju sela i njego vih blagodeti. U ime domaći na prisutnima se obratila Ana Janković ističući da se još ču je odjek prvog novembarskog druženja iz 2019. što, po nje nim riječima, samo govori ko liko ljudi vole ovaj događaj i ra duju mu se.

- Prije dvije godine manife stacija je imala humanitarni karakter i time je još značaj nija jer je omogućila da kvali tetni domaći proizvodi stignu do najugroženijih slojeva sta novništva, djece i starije popu lacije u teškim uslovima koje je diktirala epidemiološka situa cija. S tim u vezi veliku zahval nost dugujemo Crvenom krstu Danilovgrad koji je bio naš par tner i saradnik u tim izazovnim vremenima pandemije korone, a i danas su ovdje sa nama i ne sebično su nam pomogli u pri premanju raštana u velikoj ko ličini predviđenoj za besplatnu degustaciju našim dragim go stima i prijateljima. Treći po redu ,, Dani divljeg šipka“ odr žani su 13. novembra prošle go dine i podsjetili su na one prve. Sunčana subota, pregršt posje tilaca svih generacija, raskošni štandovi sa raznovrsnom po nudom domaćih proizvoda po kojima je ovaj kraj prepoznat ljiv, podsjetila je Janković na prethodne susrete i napome nula da u podnožju planine Ga rač, koji dominira svojom veli činom, izgledom i pozitivnom energijom nalazi se mjesto ko je upija njegove darove. -Zato ovdje rastu i medite ranske i kontinentalne biljke,

a žive uspješni, dostojanstve ni, pitomi, poznati i ugledni mještani. Među svim biljka ma izdvaja se divlji šipak. To je voće koja samo o sebi vodi ra čuna jer sam niče, sam se bori sa vjetrom, kišom i svim nepo godama. U toku proljeća kad se okiti crvenim cvjetovima pokaže svoju egzotiku koja je veoma rijetka u naizgled bez vodnom kršu. Bori se između suše, mraza, vjetrova, ali uvi jek opstaje dostojanstven, sa mostalan, plodan i snažan. U jesen se okiti plodovima ko ji su puni zdravlja. Čovjek o njemu nije vodio brigu, ali je on davao čovjeku zdravlje za to ovdje žive dugovječni ljudi, stogodišnjaci koji su uživali je dući zrno i pijući sok od divljeg šipka. Samo mjesto je zračilo energijom koju su ovi vitalni ljudi upijali. Ne sumnjam da ste primijetili da je ove godi ne Zagarač čistiji. Uklonje ne su deponije na Komunici, oko seoskog groblja kao i put ka školi. Za to je zaslužno na še Nevladino udruženje „Za napredak Zagarača“ koje rea lizuje projekat „Podrška u sa naciji ilegalnog otpada u selu Donji Zagarač i podizanje svi jesti o važnosti zaštiti životne sredine“ u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2, koji finansira EU, a implementira UNDP kao i opštinsko komu nalno preduzeće na čelu sa di rektorom Slobodanom Sta nišićem koji nam uvijek izađe u susret - dodala je Janković. Inače, ovu manifestaciju iz godine u godinu osmišlja va, organizuje i realizuje tim pragmatičnih entuzijasta Za garčana koji žele da na jedan prijemčiv način spajajući tra dicionalno i moderno pred stave dragulj Katunske na hije. Dobrodošlicu gostima i izlagačima poželjeli su i veli ki pregaoci iz ovog kraja Alek sa Janković i Bobo Ćupić te predsjednik opštine Branko Bošković koji je naglasio da se lokalna uprava ponosi ova kvim i sličnim druženjima ko ja afirmišu uzorne domaćine i proizvođače zdrave ekološ ke hrane te da će i ubuduće bi ti partner svima koji se vraća ju ognjištima. B.kaDić

Drugo ime života

Koji bi to svjetski pehar ili svjetska medalja mogli da stanu naspram košarkaških učinaka, za šezdeset godina, elektroinžinjera, šmekera, iz Stare varoši

kolašin - Utakmica Evro kupa Budućnost Volija i ne kog evropskog košarkaškog autoriteta – tu je. Crnogor ski derbi Budućnosti i Mor nara – tu je. SC Derbi igra važnu utakmicu ABA lige – tu je. Seniori Podgorice dočekuju seniore Lovćena – tu je. Memorijalni turnir ,,Ljubo Jovanović“ – tu je. Fajnal-for juniorskog pr venstva Crne Gore – tu je. Pionirska utakmica u nekoj školskoj sali – tu je. Kance larije Košarkaškog saveza Crne Gore – tu je. Kafa sa Željkom Obradovićem, Ve skom Barovićem, Danilom Mitrovićem – tu je...

Igor Popović s pravom zaslu žuje titulu i zvanje – duše cr nogorske košarke. I to da mu se zvanično dodijeli tokom ove godine kada obilježava šezdeset godina bavljenja ko šarkom. Svaki sport je sistem i proces i njega manje ,,drže“ oni koji osvoje tri prvenstva, dvije medalje, iskorače na pla netarna pobjednička postolja pa onda samo ljeti prošetaju sportskim prostorom odakle su počeli. Sport ,,drže“ oni ko ji decenije a time i život cijeli posvete određenom sportu na jednom prostoru. Koji bi to pe har ili medalja mogao da sta ne ,,prekoputa“ šezdeset godi na Igora Popovića u košarci… Igrač Budućnosti, kapiten, najbolji strijelac, ruka pobjed

ničkih koševa, trener kada je zatrebalo, predsjednik Buduć nosti, član uprave, tehniko, vo đa puta, predsjednik Skupšti ne kluba. Nijednog sekunda van Budućnosti. I moderne or ganizacije kluba sa privatnim ulaganjima i kapitalima shva tile su da Igor Popović mora da bude tu. Autoritet u Košar kaškom savezu Jugoslavije i naravno Košarkaškom savezu Crne Gore. Međunarodni de legat FIBE, vođa puta repre zentativnih selekcija kada je legendarni Duda Ivković pr vi put vodio neku ,,plavu“ se lekciju. Bio je sa pozicije KSJ i prvi čovjek ,,operacije Bor mio“ 1987. godine kad je Jugo slavija postala juniorski prvak svijeta sa generacijom koju će zapamtiti košarkaška planeta. I NBA i ovaj drugi, nama bliži dio, košarkaških parketa. Sve su to pratila i brojna društve na priznanja od kojih izdvaja zvanja zaslužnog sportskog radnika Crne Gore (2003) i Zlatnu plaketu grada Podgo rice (2015).

A sve je počelo prije 60 godi na. Otac Vojin se bavio fudba lom i svi su očekivali da će za

sport opredijeljeni Igor potr čati za fudbalskom loptom. Ipak, umjesto na stadion pod Goricom, došao je na poligon u Njegoševom parku. Pred njim je stajao odgovorni i posvećeni Kosta Vojinović, košarkaški ,,aktivista“ koji se borio u tim vremenima da košarke bude više, da se na što više mjesta ,,čuje“ košarkaška lopta. Jed no od tih mjesta koje će kasni je postati i ostati legendarna basket adresa bio je i Njego šev park. Dječaci u opremi za čas fizičkog. Bijela trik majica i crni šorts. I vježbe sa kojima se ulazi u svijet i tajne košar ke – košarkaški stav, dribling, dodavanje. Jedan od 14-godiš njaka koji nije propuštao ni jedan trening u Njegoševom parku bio je i Igor Popović… Seniorsku selekciju Budućno sti je ,,osjetio“ sa 16 godina na turniru povodom 19. decem bra - Dana opštine. Kapiten je juniorske reprezentacije Crne Gore koja učestvuje na tradi cionalnom turniru republika i pokrajina u Sarajevu. Košar kaška 1971. godina je zapam ćena po kvalifikacijama i pla smanu Budućnosti u Drugu

saveznu ligu. Teret plasmana u veći rang iznijela je petorka Kažić, Begović, Radonjić , Latković i Igor Popović ko ji je sa 136 koševa bio najbolji strijelac kvalifikacionog tur nira. Ova generacija je prvak Druge lige 1975. i 1976. i obje godine učestvuje u kvalifika cijama za Prvu ligu ali Igor Po pović Prvu jugoslovensku ko šarkašku ligu – tada najjaču ligu poslije NBA – dočekuje 1980. godine kao član uprave kluba nakon što je 1976. zavr šio igračku karijeru. Igor Po pović ,,raste“ i kao košarkaš ki radnik u mjeri u kojoj raste njegova Budućnost i njegova crnogorska košarka. Standar di tih dometa su najzahtjevniji – klupska Evroliga i Evrokup i evropska i svjetska prvenstva sa reprezentacijom Crne Go re koja je po posljednjoj rang listi FIBE 12. u Evropi a 18. u svijetu.

Šmek Stare varoši. Meka ruka ljevaka koja je ,,pomagala“ vi sini od 186 centimetara. Bistri na i inteligencija koje je tražila košarka i sve oko nje. Diploma elektroinžinjera za radno i sta tusno samopouzdanje. Poro dica – supruga Zorica, sin Ne manja, kćerka Bojana – kao trajna podrška za sve ono što je morao dati košarci. Svaka treća riječ pozajmljena ovom sportu. O rekordnih 57 koše va Primorju, preko pozajmlji vanja košarkaških konstrukci ja iz Berana za kvalifikacije za Drugu ligu u Titogradu do su sreta sa liderima Sjeverne Ko reje, kada je bio vođa puta žen ske košarkaške reprezentacije Jugoslavije… Đe ćeš, Igore?

Odoh u Košarkaški savez da me fotografišu Bojana ili Na taša i da ti pošalju fotografiju. Šezdeset godina košarke Igo ra Popovića…

Učinak kao povelja jednom sportu, jednoj lopti. I primjer kako se pripada nečemu što si odabrao da bude drugo ime ži vota. Dražen Drašković

U Donjem Zagaraču nadomak Danilovgrada održana tradicionalna manifestacija „Dani divljeg šipka“

Dodavanje lopte – jedan od prvih treninga

U dresu Budućnosti kada je postigao 57 koševa

U kancelariji KSCG, ispod svoje fotografije iz mlađih dana

Sa manifestacije u Donjem Zagaraču

PSŽ i Liverpul za izbjegavanje iz grupe nepovlašćenih

pe trebalo bi, makar na papiru, da imaju nešto lakši posao, a ne mogu da budu žrijebani protiv timova iz svoje zemlje i onih sa kojima su igrali tokom jeseni.

Među povlašćenim ekipama su Napoli, Porto, Bajern Minhen, Totenhem, Čelzi, Real Madrid, Mančester Siti i Benfika. Nepovlašćeni su Liverpul, Klub Briž, Inter, Ajntraht Frankfurt, Milan, Lajpcig, Dortmund, Pari Sen Žermen. Finale je zakazano za 10. jun na stadionu ,,Ataturk“ u Istanbulu.

Nakon žrijeba osmine finale Lige šampiona, u Nionu će biti izvučeni parovi nokaut faze Lige Evrope i Lige konferencija. D. K.

Šampion je Banjaja

Momak iz Torina titulu je potvrdio u posljednjoj trci u Valensiji. Startovao je kao osmi, bilo je dovoljno da završi me-

đu prvih 14 što je i uradio. Italijan je bez muke stigao do devete pozicije, dok je Kvartararo bio četvrti.

Pobijedio je Aleks Rins iz Suzukija, drugi je završio

Zlato za kata tim

PODGORICA - Crnogorski karatisti posljednjeg takmičarskog dana Balkanskog prvenstva za kadete, juniore i mlađe seniore osvojili su šest medalja - jednu zlatnu, tri srebrne i dvije bronzane.

Zlatnu medalju osvojio je muški kadetsko-juniorski kata tim u sastavu Benjamin Aljošević, Aleksa Janjić i Ajsel Geršvic.

Srebrni su bili ženski kadetsko-juniorski tim u katama (Katarina Vlahović, Tamara Klisić i Viktorija Raičević), muški kata tim mlađih seniora Filip Bakić, Kenan Nikočević i Rijad Mandić) i muški tim u borbama mlađih seniora Lazar Jovović, Filip Mijanović, Kristijan Božić, Dušan Bijelić, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović i Matija Bojić). Bronzane medalje osvojili su muški kadetski tim u borbama (Nenad Đuričić, Anes Arifaj, Filip Šoškić, Lazar Đurčević, Simon Simonović i Lazar Gardašević i muški juniorski tim u borbama (Balša Vojinović, Ognjen Bjelajac, Andrija Danilović, Lazar Potpara, Lado Vuković i Stevo Mrdak).

Crnogorski karatisti šampionat su završili kao drugoplasirani u generalnom plasmanu sa deset zlatnih, pet srebrnih i 14 bronzanih medalja. Zlatne medalje osvojili su i kadeti Nađa Boričić (preko 61), Jusuf Saljiu (do 52), Nenad Đuričić (do 63), Anes Arifaj (do 70), ženski kadetski tim u borbama (Sofija Mikulić, Jovana Damjanović, Ljubica Vlahović i Una Raković), junior Lazar Potpara (preko 76) i mlađi seniori Jovana Stojanović (do 68), Milena Jovanović (preko 68), Nemanja Mikulić (do 84) Srebrni su bili kadet Branko Lazović (do 52) i junior Lazar Sekulić u katama.

Sa bronzanim odličjem šampionat su završili kadetkinja Katarina Vlahović u katama, kadeti Benjamin Aljošević i Saša Petrić u katama, kadetkinje Una Raković (do 54) i Ljubica Vlahović (do 61), kadet Filip Šoškić (do 57), juniorke Mila Marković u katama i juniorka Helena Backović (do 63), juniori Balša Vojinović (do 55) i Ognjen Bjelajac (do 61) i mlađi seniori Filip Bakić u katama i Lazar Jovović u borbama (do 75). R. P.

POBJEDA PRIBLIŽAVA večeras igraju

,,Morača“ novu

Rudar pobijedio Mornar 7, Danilovgrad pred istupanjem

Rukometaši Rudara pobijedili su juče u Pljevljima barski Mornar 7 rezultatom 38:18 u šestom kolu SBBet Prve crnogorske lige. Pljevaljski tim upisao je peti trijumf ove sezone, dok je Mornar i poslije šestog kola bez pobjede, sa samo jednim osvojenim bodom.

kmica između Danilovgrada i Budućnost Podgorice.

Danilovgradski sastav nije imao novca za organizaciju utakmice i izgubiće službenim rezultatom. Malo je vjerovatno da će ekipa iz grada na Zeti nastaviti takmičenje.

PODGORICA – Prva dionica pređena je u sprintu, crnogorske ,,lavice“ protutnjale su pored španskih ,,ratnica“ koje su nemoćne gledale kako naše rukometašice jurišaju ka prvoj pobjedi na Evropskom prvenstvu.

Pobjede su juče ostvarili rukometaši Berana 1949 i Brskova. Berane je u Nikšiću savladalo Sutjesku 27:21 i upisalo četvrti trijumf ove sezone.

Bred

, a treći Horhe Martin koji je u trku krenuo sa prvog mjesta. Naredna sezona počinje 26. marta 2023. godine za Veliku nagradu Portugala. R. A.

Najefikasniji u ekipi Rudara bio je Nemanja Matović s 13 pogodaka, dok je Dejan Čolović imao 12 odbrana. Kod gostiju je najviše pogodaka dao Luka Bjelojević (4).

Duel Partizana 1949 i Jedinstva je odgođen nakon što su u petak veče kiša i vjetar načinili veliku štetu na krovu dvorane ,,Župa“, a nije odigrana ni uta-

Pobjedu manje ima Brskovo, koje je u Mojkovcu slavilo protiv Komova 27:24.

Duel Budvanske rivijere i Lovćena odgođen je za 30. novembar zbog obaveza koje je cetinjski tim imao u EHF Evropskom kupu. Ne. K.

U Zagrebu održan drugi turnir WABA lige do 15 godina

dok je Tatjana Jovović postigla dva. U utakmici protiv Zagreba, gdje Podgoričanke nijesu mogle da pariraju rivalu, najefikasnije bile su Lora Vukčević i Elena Begović, sa po 12 poena. Doprinos su dale još Vučković šest, Kostadinov pet, Anja Radulović tri, Dubljević i Jovana Radulović po dva, a zaigrale su još Sekulić, Lucija Baković, Jovović, Martina Terić i Nevena Pupović.

Polovičan učinak crnogorskih timova

PODGORICA – U Zagrebu je održan drugi turnir WABA lige za košarkašice do 15 godina. U konkurenciji 10 klubova Crnu Goru predstavljali su Budućnost Bemax iz Podgorice i Sea Stars iz Tivta, a koji su u Zagrebu ostvarili polovičan skor.

Male ,,vučice“ imaju pobjedu protiv Splita i Konjica, te poraz od Vodica, dok su u Zagrebu savladale mađar-

ski tim Kanjiže 64:57, ali su doživjele ubjedljiv poraz od domaćina, ekipe Zagreba – 68:42. U utakmici protiv Mađarica istakla se Elena Begović, koja je postigla 19 poena, a dvocifrena je bila još Nađa Dubljević (17), koja je imala još osam skokova i pet asistencija. U strijelce su se upisale još Anja Radulović osam, Anastasija Kostadinov šest, Lora Vukčević, Anđela Sekulić i Sofija Vučković po četiri,

Tivćanke su na skoru 4-1, a na ovom turniru savladale su Kanjižu 68:52 i upisale poraz od Zagreba 68:46.

Protiv Mađarica dominirale su Mia Bajo i Maša Praščević sa po 26 poena, Mila Kovačević postigla je devet, Danijela Kokotović četiri, Milica Radević dva i Lara Lašić jedan poen. Ali u drugom meču Tivćanke nijesu mogle da naprave iznenađenje. Praščević je postigla 14, Radević 13, Kovačević 11, Lašić i Bajo po četiri, a u timu su bile još Kristina Radulović, Anđela Petković, Sofija Stojanović, Jelena Vujić, Jovana Šparović i Jelena Nikolić. R. P.

Trijumf selekcije Bojane Popović od 30:23 odjeknuo je Starim kontinentom, derbi grupe D u Podgorici pretvorio se u čas rukometa domaće selekcije čija ,,eksplozija“ mora da ima produženo dejstvo. ,,Lavice“ večeras od 18 sati u ,,Morači“ igraju s Njemačkom, nova pobjeda izvjesno bi garantovala da će u glavnu rundu u Skoplju prenijeti maksimalan broj bodova, što bi im otvorilo put ka završnici u Ljubljani.

- Odigrale smo fantastičnu utakmicu sa Španijom, presrećna sam zbog veoma važne pobjede. U fenomenalnoj atmosferi pokazale smo da smo prave lavice – još pod utiskom važne pobjede kazala je Ivona Pavićević

- Vjerovale smo od početka u ono što radimo i oduzele im ono u čemu su najbolje – tranziciju i prolaz široko njihovih bekova. Pokazale smo im da ne mogu protiv nas tako lako. Ispoštovale smo svaki dogovor, nijesmo dozvolile lake golove i iz tako dobre odbrane prenijele pozitivan osjećaj u napad.

TEK JE POČETAK

Crna Gora je protiv ,,crvene furije“ povela 6:1, a onda suočena s promjenom odbrane gošći ušla u seriju grešaka u napadu. Prednost se istopila, ali je odgovor bio pravi.

- U tim momentima je

Nedim Selmanović, trener Rudara

Žrijeb osmine finala Lige šampiona biće održan danas u Nionu s početkom u 12 časova.

Prvi i jedini put u nokaut fazi, ekipe su podijeljene u dvije grupe – na povlašćene i nepovlašćene. Prvoplasirani iz gru-

Danas u Nionu (12 h) žrijeb osmine nala Lige šampiona

Vozač Dukatija Frančesko Banjaja novi je šampion kraljevske Moto GP klase - Italijan je sa trona skinuo Fabija Kvartarara na Jamahi!

Binder

Moto GP, Valensija potvrdila

Balkansko prvenstvo u karateu

SBbet Prva liga za rukometaše (6. kolo)

LJUBLJANI: Rukometašice Crne Gore Njemačkom u drugom kolu Evropskog prvenstva

,,Morača“ čeka novu rapsodiju

Selektor Njemačke Markus Gaugiš bio je impresioniran atmosferom na premijernom meču u ,,Morači“.

- Vidio sam početak utakmice Crne Gore protiv Španije, takvu atmosferu i entuzijazam nijesam doživio u ženskom rukometu. Ovo je bilo kao u muškoj Bundesligi. Lijepo je igrati u takvom ambijentu, poseban je osjećaj. Radujemo se utakmici iako znamo koliko će biti teško. Mladi stručnjak rekao je da je Crna Gora iskusniji tim.

- Želimo da izvršimo pritisak na njih, najvažnije je da zaustavimo Đurđinu Jauković

Njemačka snaga sa bekovskih pozicija

Najbolje rukometašice Njemačke su Emili Belk (lijevi bek), Alina Grijsels (srednji bek) i Ksenija Smits (srednji bek, po potrebi mijenja poziciju).

Milena Raičević ih je najbolje opisala: - Belk ide životom na gol, šutira iz daljine, Grijsels ima nezgodan udarac sa zemlje, a Smits je mnogo jaka. Grijsels je u pobjedi nad Poljskom (25:23) postigla osam pogodaka, Belk šest, a Smits jedan. Katarina Filter imala je 12 odbrana.

trebalo igrati sedam na šest u napadu i to smo uradile. Znale smo da je potreban presing i odradile smo ga na visokom nivou – dodala je Pavićević.

,,Morača“ nije bila puna na premijeri, zbog previsokih cijena karata za naš standard teško da će biti i večeras, ali je publika ,,nosila“ Pavićević i drugarice svih 60 minuta. Vidjela se prava hemija i glad za pobjedom u očima ,,lavica“. Pobjedom koja se čekala od 2012, kada su posljednji put savladale ,,ratnice“.

- Igrale smo kao da je finale, ,,ginule“ jedna za drugu i pokazale koliko možemo. Bile smo pravi tim, samo tako možemo da napravimo uspjeh. Uživam u svemu ovome. Ipak, tek je početak. Očekuje nas mnogo težak meč s Njemačkom, odličnom ekipom, ali daćemo sve od sebe kao protiv Španije. Gledale smo Njemice u pobjedi nad Poljskom (25:23), bila je mnogo teška utakmica, neizvjesna skoro do kraja – kazalo je lijevo krilo Budućnosti i crnogorske reprezentacije.

2puta je Crna Gora bila bolja od Njemačke na velikim takmičenjima (SP 2011 - 25:24, EP 2014 - 27:20), dok je ,,manša “ slavio na EP 2012. (27:20) kada su ,,lavice“ stigle do zlata

- Malo je vremena za pripremu, ali vjerujem da ćemo nastaviti u istom ritmu. Zahtjevan meč je iza nas, ali ne možemo izgubiti energiju u jednom danu. Sve zavisi od nas, ukoliko budemo imale stav i pokažemo veliko srce kao na premijeri, vjerujem da ćemo slaviti još jednu pobjedu – poručila je Ivona Pavićević.

DOBRI SIGNALI

Ema Alivodić priznala je da nije očekivala onakvu rapsodiju protiv Španije, polu-

Slovenija podbacila, prvi trijumf Hrvatske

je Hrvatska koja je u Ljubljani savladala Mađarsku 21:18.

Njemačka nije propustila nijedan od 15 nalnih turnira Evropskog prvenstva, Crna Gora je redovan učesnik od 2010. godine i večeras će igrati svoj 40. meč

finaliste minulog Svjetskog prvenstva.

- Prvi meč je uvijek najteži. Dugo smo čekale premijeru i mnogo je bitno što smo pobijedile. Ponosna sam na ekipu, igrale smo po planu. Iskreno, nijesam vjerovala da će biti onako ubjedljivo i da ćemo konstantno da vodimo. Očekivala sam dva, tri razlike na kraju, ali ,,plus sedam“ je za mnoge šokantno. Teško i zahtjevno je igrati sa Španijom jer su baš dobar tim – riječi su pivotkinje ĆSM Bukurešta.

- Znale smo da će napad da im traje dugo, morale smo da budemo veoma strpljive. Čekale smo i dočekale pravi trenutak da ,,uđemo“ u faul. Poštovale smo sve što smo spremale, to je dobar signal za nastavak prvenstva. Bojana Popović i igračice protiv ,,ratnica“ su pokazale taktičku raznovrsnost, a Alivodić i Tatjana Brnović da su među boljim tandemima

Trenerica njemačkih golmanki Klara Voltering četiri godine je igrala za Budućnost i dva puta osvojila Ligu šampiona (2012. i 2015)

pivotkinja na šampionatu. Snagu na crtu tokom prvenstva sigurno će dati i Ivana Godeč

- U jednom trenutku su počele su igraju odbranu 3-3, sa flasterom na bekove. Imale smo plan i za to jer smo očekivale tako nešto. Naša ideja se pokazala kao dobra i uspješno je sprovedena. Što se tiče Tanje i mene, dobro sarađujemo međusobno i sa bekovskom linijom. Raduje me sve to i optimista sam da ćemo tako nastaviti.

Njemačka, u čijom stručnom štabu je nekadašnja golmanka Budućnosti Klara Voltering, drugačija je selekcija od Španije, fizički sličnija našoj.

- Ne volim da pričam unaprijed, ali znam samo da će biti teško. Njemačka je jaka na svim pozicijama, moramo da budemo maksimalno spremne i fokusirane. Korak po korak, to je naš sistem – naglasila je Ema Alivodić, koja je u rukometnu orbitu ,,lansirana“ pod prezimenom Ramusović A. M – Ne. K.

KOLEKTIFFIMAGES

OPREZ PRED NJEMAČKU: Ema Alivodić

PRIBLIŽAVA

Dragan Adžić sa Slovenijom nije uspio da dođe do još jedne pobjede protiv skandinavske reprezentacije. Nakon startnog trijumfa nad Danskom, domaćin šampionata je u Celju poražen od Švedske 33:22. Prvu pobjedu na prvenstvu ostvarila

Budućnost je pobjedom nad Arsenalom (2:0) uljepšala feštu ,,varvara“ koji su pod Goricom proslavili 35. rođendan.

,,Plavi“ su zadržali bod prednosti na vrhu tabele ispred Sutjeske koja je do uspjeha u derbiju stigla preokretom protiv Dečića na Starom aerodromu (2:1). Petrovac je kao gost dobio Rudar (1:0), a Jedinstvo je nadigralo Iskru u Danilovgradu (3:1). Važnu pobjedu upisao je Mornar koji je na ,,Topolici“ savladao Jezero (1:0).

EMOTIVNO POD GORICOM

Noć puna emocija – najvatreniji navijači Budućnosti slavili su 35. rođendan pod Goricom, a sa terena je stigao poklon od fudbalera koji su pobjedu nad Arsenalom (2:0) posvetili ,,varvarima“. Ultrasi podgoričkog kluba napravili su feštu na stadionu, a atmosferu je dodatno zapalio Marko Bakić koji je u nadoknadi prvog poluvremena izveo minijaturu iz penala - ,,bocnuvši“ loptu pored nemoćnog golmana Nikića Još veću majstoriju priredio je stranac u redovima domaćina, argentinski internacionalac Lusero, koji je početkom nastavka spektakularnim udarcem iskosa sa desne strane pogodio za dva razlike u korist svog tima. Spektakl na tribinama, samo se čekalo da prorade fudbaleri Miodraga Džudovića koji nijesu ,,smjeli“ da omanu u posebnom meču 15. kola Meridianbet 1. CFL. Vođstvo je stiglo kao poručeni ,,bronhi“, a ubrzo je potpisana i kapitulacija Tivćana.

Nošena trenutkom i ambijentom, Budućnosti nije mnogo trebalo da se nametne na terenu. Prvu pravu akciju, iz koje se izrodila velika šansu, ,,plavi“ su priredili u 13. minutu –lijepo su kombinovali Bakić i Lusero, a potom je Đukanović izbio ispred golmana Nikića koji je odbranio udarac sa lijeve strane protivnika.

Mladi krilni napadač domaćeg tima imao je bolje rješenje od šuta iz daljine u sljedećem napadu, a sa distance je pokušao i Terzić

Nekoliko grešaka u predaji lopte i procjeni situacije napravili su igrači domaće ekipe, nestala je i nadahnost, a sa tim i konrekretnost prema naprijed. Dalo je to mogućnost fudbalerima Arsenala da uspostave balans i izađu više, pa i da pošalju bar bezopasnih udaraca ka mreži Dragojevića Nijesu ,,plavi“ imali baš tečan protok lopte, falilo je ideje, čini se i smirenosti, a u takvim okolnosti prekidi su uvijek alternativa da se uradi nešto više. Upravo je Budućnost mo-

gla da povede nakon kornera, ali je Đuričković glavom prebacio metu u 33. minutu. U finišu poluvremena meč je nakratko prekinut usljed dimne plavo-bijele ,,zavjese“ koja je bila dekor navijačkog slavlja na sjevernoj tribini. Četvrti sudija je pokazao pet minuta nadoknade, dovoljno da Podgoričani povedu prije odlaska na pauzu.

Mrvaljević je iznudio penal nakon vazdušnog duela, a odgovornost preuzeo Bakić. Iskusni vezista izveo je majstoriju i legendarnom ,,Panjenkom“ pogodio za 1:0 u drugom minutu dodatka. Erupcija oduševljenja na stadionu...

Početkom nastavka vatrogasci su doslovno gasili vatru ispod kopa ,,varvara“, a na drugoj strani buktinju je rasplamsao Lusero koji je postigao svjetski gol u 50. minutu. Bio je to napad Budućnosti koji nije mnogo obećavao nakon što je Đuričković osvojio 60 metara terena, a potom se Mrvaljević spetljao na ivici šesnaesterca. Ipak, lopta je ,,došetala“ do omalenog Argentinaca koji je izmislio idealno rješnje – iskosa, iz koljena, lijevom nogom uz unutrašnji efe naciljao je ,,devetku“ Nikićeve mreže. Dva gola prednosti, a na terenu kontrola – gazili su ,,plavi“ ka osmoj ligaškoj pobjedi, vrijednoj očuvanja liderske pozicije na tabeli.

Polako su mogli da se svode računi. Budućnost je spojila lijepo i korisno, a Tivćani nijesu imali snage da održe seriju koja je do gostovanja pod Goricom iznosila – pet posljednjih prvenstvenih duela bez poraza.

PREOKRET SUTJESKE

Sutjeska je golom Sahlija u samom finišu meča uspjela da savlada Dečić u Podgorici (2:1), čime je ostala na samo

bod zaostatka od Budućnosti. Istovremeno, šampion je produbio krizu Tuzana, koji su nakon četiri vezana remija doživjeli poraz i očigledno je da su u problemu.

Oba tima na Starom aerodromu nastupila su oslabljena –Sutjeska bez najboljeg strijelca Konrada, Dečić bez sjajnog Denkovića, ali je i pored toga viđeno dosta zanimljivih situacija. Istina, sam početak nije donio velike šanse, ali jeste veliku borbu na sredini, gdje se istakao Matanović, a upravo je vezista gostiju imao šansu u devetom minutu, ali je nakon njegovog udarca sa ivice šesnaesterca Sutjeska dobila samo korner. Nakon ubačene lopte iz ugla, Grivić je bio u prilici, ali je desni bek Nikšićana izblokiran.

Trgnuo se Dečić brzo, imao šanse preko Božovića i Ivanovića, a onda je u 18. minutu stigao i gol. Pomalo neobična situacija viđena je u tom trenutku, jer je Nikolić uposlio Tućija, a štoper Dečića poput veziste napravio pravi slalom, a onda sa 17 metara uspio da pravom ,,bombom“ pogodi gornji desni ugao Nikšićana – 1:0. Tuzani su djelovali dobro u tranziciji po osvojenoj lopti, imali šanse i da uvećaju prednost, posebno nakon dobrih prodora Đeljaja, ali je Cmiljanić bio neprecizan. Upravo zapaženi Đeljaj nije dobro reagovao u 29. minutu, kada je Eraković sjajno provukao loptu do Matanovića, koji je asistirao Vukoviću za izjednačenje – 1:1. Odmah na startu drugog dijela Dečić je mogao do vođstva, ali je Giljen odbranio udarac Cmiljaniću, kojeg je dobro proigrao Božović. Imala je Sutjeske svoje pokušaje, a najbolju šansu propustio je Eraković u 56. minutu, nakon dodavanja Vukovića, dok je odmah zatim Matanović pogodio prečku.

Dečić je pravio pritisak, pokušavao da stigne do vođstva, ali baš u trenucima kada su Tuzani bili bolji, Sutjeska je pogodila. Grivić je u 86. minutu dobro prošao po desnoj strani, ubacio loptu u kazneni prostor, a rezervista Sahli pogodio za preokret i važan brejk šampiona.

ISKRA ,,TONE“ Iskra ne nalazi lijek za krizu – novi razočaravaju rezultat, ,,crveno-bijeli“ su ostvarili na stadionu ,,Braće Velašević“ gdje su izgubili od Jedinstva (3:1). Utakmica je prelomljena u prvih 15 minuta kada su gosti poveli dva razlike preko Koraća i Hajrovića. Nadu domaćinu vratio je Pe-

rović koji je početkom nastavka realizovao najstrožu kaznu. Ipak, Iskra nije imala snage da dođe do boda, a u nastojanju da ugrabi remi – doživjela je hladan tuš na samom kraju kada je Krnić ,,spakovao“ treću loptu u mrežu Kordića Izabranici Aleksandra Nedovića sada su sami na dnu tabele, dok je Jedinstvo uplovilo u luku spasa.

Bjelopoljci su mjesto u zoni baraža prepustili Rudaru koji kod kuće izgubio od Petrovca. Drugi vezani trijumf ekipi sa Jadrana donio je Brazilac –Augusto, iz penala u 73. minutu (1:0).

Malu/veliku pobjedu slavio je Mornar koji je na ,,Topo-

Treća kruna za Brazil

U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, ko je počinje 20. novembra i traja će do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21. Domaćin Svjetskog prvenstva 1970. godine bio je Meksiko, a tur nir je obilježio Brazil koji je treći put postao šampion. Legendarni Pele ranije je odlučio da više ne igra na Mundijalu, ali se predo mislio i predvodio ,,karioke“ do nove titule.

Shodno zavjetu iz 1930, Brazilci su u trajno vlasništvo dobili tro fej nazvan po Žilu Rimeu, osni vaču SP.

,,Zlatna boginja“ je, kao i 1966. u Engleskoj, ukradena i u Brazilu, ali ovog puta nije pronađena, pa je FIFA trostrukim prvacima po slala kopiju legendarnog trofeja, koja se i danas nalazi u vitrina ma njihovog fudbalskog saveza.

PRVI PUT KARTONI

Deveto SP pamti se i kao prvo na kojem su sudije za opominjanje i isključivanje igrača mogli da ko riste žute i crvene kartone. Među tim, kako se u Meksiku igrao ko rektan fudbal, prvi crveni karton na mundijalima pokazan je tek četiri godine kasnije u Njemač koj, a dobio ga je Čileanac Kar los Kaselj

Pored toga, selektorima je prvi put omogućeno da tokom uta kmice izvrše dvije izmjene. Na snazi je ostao stari sistem takmi čenja, sa četiri grupe od po četiri tima, od kojih su po dva najbolja išla u četvrtfinale.

Meksiko je u trci za domaćin stvo pobijedio Argentinu, što je izazvalo negodovanje mnogih fudbalskih funkcionera, naroči to evropskih.

Razlog - velika nadmorska visina na kojoj su se nalazili stadioni i ra zrijeđen vazduh. Uz to, igrači su morali da se adaptiraju i na vru ćine, s obzirom na to da su mno ge utakmice počinjale već u 12 sa ti da bi evropska publika mogla da prati direktne TV prenose u po pularnim, večernjim terminima.

KRAH VELIKANA

Neuspjeh u kvalifikacijama doži vjele su mnoge tradicionalne sile

(Mađarska, Francuska, Argenti na...), kao i Portugal, osvajač tre ćeg mjesta na prethodnom Mu ndijalu. Maroko je postao prva afrička reprezentacije na SP na kon Drugog svjetskog rata, a debi su upisali još El Salvador i Izrael.

Uoči premijerne utakmice iz među domaćina i reprezentaci je SSSR (0:0) u vazduh je pušte no 50.000 raznobojnih balona i od tada je ceremonija svečanog otvaranja neizostavan segment svakog Mundijala.

Branioci trofeja, fudbaleri Engle ske, imali su mnogi problema to kom priprema, dominantno van terena - meksička štampa nazva la ih je ,,lopovima“ i ,,pijanicama“, a kapiten Bobi Mur u Kolumbi ji je uhapšen pod optužbom da je krao u jednoj prodavnici.

Najbolji defanzivac šampiona pu šten je na slobodu i na Mundija lu je igralo vrlo dobro. Međutim, poraz od Brazila u grupi (1:0) bio je nagovještaj smjene na svjet skom vrhu.

Na tom meču Gordon Benks je odbranio Peleov udarac glavom, što se smatra jednom od boljih golmanskih intervencija svih vre mena na šampionatima planete. Sve tri pobjede u prvoj fazi zabi lježili su Brazil i SR Njemačka, na čelu preostalih grupa bili su SSSR i Italija.

U reprizi finala sa stadiona ,,Vem bli“, Njemci su se osvetili Engle

zima i plasirali se u polufinale, ia ko je selekcija ,,tri lava“ početkom drugog poluvremena povela 2:0. Ser Alf Remzi potom je grubo po griješio i izvukao iz igre Bobija Čarltona i Njemci su preko Fran ca Bekenbauera i Uve Zelera iz borili produžetak, u kojem je gol odluke postigao Gerd Miler - 3:2. Među četiri najbolje ekipe ru tinski su se plasirali Brazil (4:2 protiv Perua) i Italija (4:1 protiv Meksika), dok je Urugvaj golom Esparaga tek u 116. minutu slo mio SSSR (1:0).

Za razliku od prvog polufinala, u kojom je Brazil dozvolio Urugva ju da povede, a onda ga porazio 3:1, meč Italija - SR Njemačka (4:3) spada u red klasika SP. Poslije 90 minuta bilo je 1:1, nakon što je Karl Hajnc Šnelinger u 90. minutu neutralisao rani pogodak Roberta Boninsenje U produžecima je prštalo na sve strane – Bekenbauer je nastavio da igra s iščašenim ramenom, Miler doveo Njemce u vođstvo, Tarsizio Burgnic i Điđi Riva preokrenuli na 3:2, a Miler u 110. minutu izjednačio. To nije bi lo sve jer je Đani Rivera 60 se kundi kasnije postigao gol za pr vo učešće ,,azura“ u finalu nakon 32 godine.

DOMINACIJA

Na stadionu ,,Asteka“ u Meksiko sitiju, 21. juna pred 107.412 gle

dalaca, odlučivalo se o tome ko će treći put u istoriji postati šam pion svijeta. Pele je pogodio u 18. minutu, a Boninsenja izjednačio u 37, pa je prvo poluvrijeme završeno neriješeno.

U nastavku je prevagnula kla sa Brazilaca, koji su golovima Žersona u 66, Žairzinja u 71.

i kapitena Karlosa Alberta u 86. minutu, ostvarili jedan od tri najubjedljivija trijumfa u finali ma SP - 4:1.

,,Zlatna kopačka“ turnira postao je Gerd Miler s 10 pogodaka, dok je drugoplasirani Žairzinjo (sedam) ušao u anale Mundijala tako što je u Meksiku postao je dini fudbaler do tada koji se na jednom turniru upisivao u stri jelce na svakoj utakmici.

BEZ JUGOSLAVIJE

Ni druge kvalifikacije po gru pnom sistemu nijesu bile uspješ ne za reprezentaciju Jugoslavije. U grupi sa Belgijom, Španijom i Finskom, ,,plavi“ su kao aktuel ni vicešampioni Evrope važi li za favorite, ali su poslije šest utakmica zauzeli drugu pozici ju sa sedam bodova, dva manje od Belgije, tako da su morali da se pomire sa još jednim propu štenim Mundijalom.

Najbolji strijelac Jugoslavije u kvalifikacijama bio je Dragan Džajić sa četiri pogotka. Ne. K.

Meksiko je organizovao Mundijal 1970. godine

Nemoćni protiv Mege

PODGORICA – SC Derbi se, ipak, prvi posrećio Megi, koja je upravo protiv ,,studenata“ upisala prvu pobjedu u sezoni ABA lige, nakon pet poraza na startu – Podgoričani su u Beogradu poraženi ubjedljivo 102:74, pa će na pauzu zbog Fibinog ,,prozora“ kvalifikacija sa dvije pobjede i četiri poraza.

SC Derbi je u prvih šest kola četiri puta bio gost pa bilans, možda, i nije toliko nezadovoljavajući, uz po pobjedu kod kuće (Cibona) i u gostima (Mornar). Ali jeste odnos u igri u nekoliko mečeva u gostima...

Izabranici Andreja Žakelja su pružili blijedu partiju u Beogradu, u oba pravca, imali su drugi najslabiji poenterski učinak u sezoni (manje poena su ubacili samo Zadru u prvom kolu – 67).

U prvoj dionici su dva tima imala identičan procenat šuta za dva poena (42,9 odsto), obje ekipe su ubacile po dvije trojke, skok je bio skoro izjednačen (8-7), bez ukradenih lopti sa obje strane, uz po dvije izgubljene lopte. Razliku od pet poena u korist domaćih (20:15) su napravila slobodna bacanja Mege (7-5), pošto SC Derbi nije pogodio nijedno (2-0).

A Podgoričani su imali odličan start, poveli su 7:1 a onda i 12:5 (Mega je prvi koš iz igre postigla nakon tri minuta i 20 sekundi), ali je onda uslijedila serija Beograđana od 11:0 za preokret (16:12), i to je bio nagovještaj onoga što će se događati u nastavku meča. Mega je u drugoj četvrtini u dva navrata imala po 10 poena prednosti (25:15, 33:23), ali je SC Derbi uspijevao da hvata priključak, najbliže na četiri razlike (36:32), nakon trojke Džeksona, ali je Kazalon donio do-

maćima šest poena prednosti na odmoru (38:32).

Interesantno, po osam igrača oba tima se upisalo u strijelce u prvom poluvremenu, kod domaćih niko više od devet poena (Rudan), kod gostiju najviše Džekson (osam) i Drežnjak (sedam).

Treća četvrtina je odlučila pobjednika, zapravo prvih četiri minuta i 17 sekundi, tokom kojih je Mega serijom 13:0 povela 51:32 i tu, praktično, prelomila meč. U trećoj dionici

Džekson 8 Megi 3

Pavlićević 3

Vučeljić 10 Slavković 4

Hadžibegović 2 Tasić 21

T. Ivišić 4 Z. Ivišić 2

Drežnjak 17 DoganTišma -

je prednost rasla do 24 razlike (70:46), nakon trojke Pljevljaka Andrije Grbovića (12 od 16 poena u ovoj četvrtini), a u posljednjem kvartalu je prednost ,,fabrike talenata“ dostizala maksimalnih 33 razlike u 36. minutu (89:56)…

Danilo Tasić je sa 21 poenom i osam skokova bio najbolji kod SC Derbija, Mateo Drežnjak je dodao 17 poena i pet skokova, a Zoran Vučeljić 10 poena i četiri uhvaćene lopte. Kod domaćih, Mateo Rudan

Andrej Žakelj, trener SC Derbija, bio je vidno utučen na konferenciji za novinare nakon utakmice u Beogradu, uz veoma kratak komentar meča. - Čestitam domaćinu. Mi smo krenuli kako treba i onda smo stali. Bili smo bez energije i ,,fajta“, bez faula, a mi jednostavno tako ne možemo da igramo – rekao je Žakelj.

je ubacio 20 poena, Danko Branković 17, a mladi crnogorski reprezentativac Andrija Grbović 16, uz pet skokova. SC Derbi u narednom kolu, 18. novembra, dočekuje Borac.S.J.

Injekcija samopouzdanja za čitav tim

PODGORICA – Košarkaši Mornara Barsko zlato će na kratku pauzu, zbog Fibinog ,,prozora“ kvalifikacija za Mundobasket, ipak, sa pobjedom i boljim raspoloženjem.

Seriju od tri poraza, izabranici Mihaila Pavićevića su prekinuli trijumfom u Skoplju protiv MZT-a (94:77), i nakon igre koja je podsjetila na prva dva kola (pobjede protiv Igokee i Zadra), pa i veći dio meča u trećem kolu protiv Cibone, kada su Barani ispustili pobjedu…

- Pobjeda u Skoplju je došla, možda, u najboljem trenutku za nas poslije tri vezana poraza. Nije bilo lako, ali smo nekako svi vjerovali u reakciju, duboko smo analizirali te poraze i uslijedila je prava pozitivna reakcija, što je rezultiralo na kraju

jednim ubjedljivim trijumfom na strani – kaže za Pobjedu bek Mornara Nemanja Vranješ Vranješ ističe da pobjeda nad MZT-om puno znači i na psihološkom planu i na planu samopouzdanja.

- Kao što znate, ove godine je ekipa podmlađena i sklona je usponima i padovima tokom igre, što je normalno. Zato mislim da je ova pobjeda jedna injekcija samopouzdanja za čitav tim, pogotovo kada se pobjeda zabilježi na gostujućem terenu – nastavlja Vranješ.

Prvi put u sezoni, Mornar je u Skoplju imao petoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom. Osim dvojice najboljih strijelaca, Vladimira Mihailovića (25 poena) i Fetsa Rasela (22), istakli su se Marko Pecarski 13 poena i sedam

skokova, Antonio Vranković 12 poena i šest skokova, te Vranješ 11 poena i četiri skoka.… - Nije tajna da se naša igra zasniva na njima dvojici. A kada se desi da pored njih dvojice iskoči još nekoliko igrača, mislim da je onda uspjeh zagantovan i da je tada jako teško igrati protiv nas. Mislim da je utakmica sa MZT-om pokazatelj za dalje kako bi trebala da izgleda naša igra, uz naravno još neke korekcije, jer ima prostora za napredak u oba pravca.

Mornar je sve tri pobjede u ABA ligi upisao sa 90 i više postignutih poena. Sa slabijim učinkom u napadu je gubio utakmice, što govori da je najviše oslonjen na napad, manje na učinak u odbrani.

- Svakako da je Mornar uvijek gajio napadačku košarku, tako

smo za sada orijentisani i ove godine, ali to nikako ne znači da smijemo da zanemarimo odbranu. Mislim da upravo tu ima najviše prostora za napredak u našoj ekipi i mislim da ćemo, ako taj segment uspijemo da podignemo na još veći nivo, kako prvenstvo bude odmicalo, biti sve jači i opasniji.

Mornar ne može da bude previše nezadovoljan sa učinkom od po tri pobjede i poraza u prvih šest kola, iako je moglo biti bolje, ali i gore.

Iako poslije prvih šest kola imamo polovičan učinak i sasvim pristojnu poziciju, nekako ne mogu da se otrgnem utisku da smo trebali makar još jednu pobjedu više da imamo.

Ali to je košarka, a mi nijesmo nezadovoljni – zaključio je Vranješ. S. J.

Ponovo oslabljeni pod košem

PODGORICA - Skoro dva mjeseca nakon odličnog nastupa na Evropskom prvenstvu (tri pobjede u pet mečeva u grupnoj fazi, a onda tijesan poraz u Berlinu od domaće Njemačke u osmini finala), košarkaši Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i početi mini-pripreme za drugi od tri ,,prozora“ druge runde kvalifikacija za Mundobasket, odnosno za mečeve sa Češkom u gostima (11. novembar) i Litvanijom kod kuće (14. novembar).

Četiri meča prije kraja kvalifikacija, izabranici Boška Radovića drže sudbinu plasmana na SP u svojim rukama, jer su trenutno treći na tabeli grupe K, sa pet pobjeda i tri poraza (računaju se i mečevi iz prve runde kvalifikacija), iza Litvanije (7-1) i Francuske (6-2), a ispred Bosne i Hercegovine, Mađarske (4-4) i Češke (3-5). Tri prvoplasirane selekcije izboriće plasman na Mundobasket u Indoneziji, Japanu i Filipinima. Pobjeda protiv Češke u Pardubicama bi mogla biti presudna, pa bi ,,crveni“ tri dana kasnije u ,,Morači“ mogli rasterećeno da napadnu i Litvaniju.

Tim za ovaj ,,prozor“ će, očekivano, biti drugačiji u odnosu na onaj koji je igrao prvi u avgustu (pobjeda protiv Bosne i Hecegovine kući, i poraz od Litva-

nije u gostima) i Evropsko prvenstvo. Nema centra Čikaga Marka Simonovića, niti centra Valensije Bojana Dubljevića, zbog odluke evroligaša da ne pušta ni španske igrače. To znači da će unutrašnju liniju činiti igrači iz julskog ,,prozora“, jedini centar Zoran Nikolić, te Nemanja Radović, Aleksa Ilić i Radosav Spasojević, a ovoga puta će se priključiti i bronzani mladi reprezentativac Andrija Grbović iz Mege. Zbog povrede skočnog zgloba na posljednjoj utakmici neće biti beka njemačkog Ulma Fedora Žugića (čeka ga pauza od nekoliko sedmica), Nikola Ivanović iz Crvene zvezde bi mogao da bude na raspolaganju tek za meč sa Litvanijom, a za Češku su na raspolaganju Kendrik Peri, Igor Drobnjak i Mašan Vrbica

U bekovskoj liniji su Vladimir Mihailović iz Mornara i naknadno pozvani Milutin Đukanović, a u ovoj akciji vjerovatno neće biti Petra Popovića iz Budućnosti.

Na krilnim pozicijama će selektor imati na raspolaganju

Dina Radončića, Željka Vučeljića i Bojana Tomaševića Pošto se spisak često mijenjao posljednjih dana, nije isključeno da bude i neko novo ime na spisku Radovića na današnjem podnevnom brifingu

ŽAKELJ:

Bez energije i borbe ne možemo da igramo

NAJEFIKASNIJI U PORAZU: Danilo Tasić na meču protiv Mege

PSIHOLOŠKI VAŽNA POBJEDA: Nemanja Vranješ na meču u Skoplju

sa novinarima… S. J.

Košarkaši Crne Gore danas se okupljaju za drugi ,,prozor“ kvali kacija za Mundobasket

Košarkaši Mornara pobjedom u Skoplju prekinuli seriju od tri poraza u ABA ligi, bek Nemanja Vranješ za Pobjedu ističe

Mnogi bi da zasjednu na upražnjeni vladičin tron

Pismo konfidenta vanrednom providuru iz Nikšića 5. jula 1692. godine: „Čuli smo da grčki Patrijarh do lazi ovamo, odnosno da je čuo da je cetinjski Vladika umro, pa da preuzme ovlašćenja i izabe re novog vladiku umjesto umr log. Vi prosudite da li može ta ko biti i može li on da presuđuje o podanicima Dužda, pošto do lazi iz otomanske zemlje. Ako to može tako biti, onda pošaljite vi nekoga po vašoj ocjeni, a koji bi bio dobar za to mjesto, pa neka ide u Komoran sa vašim pismi ma da bi bio tamo potvrđen. To vam pišemo kao u ispovjednoj tajni i neka vas Gospod povese li zdravljem. Amin”. ***

Vanredni providur piše Senatu 21. jula 1692. iz Kotora: „Poslije duge, prirodne bole sti umro je Preosvešteni Visa rion, Vladika cetinjski u Crnoj Gori, pa je ostavio upražnjeno mjesto na koje mnogi preten duju. Predviđam da se namjera oko izbora nasljednika svodi na dvije ličnosti. Jedan je, kao što to javlja jedan konfident pismom, čiju kopiju dostavljam Vašem Gospodstvu, onaj što je zami jenio Patrijarha u Peći, a koga su izabrali Turci da naslijedi sa dašnjeg Patrijarha, koji je otišao iz patrijaršije i živi u Komoranu u Austriji. Drugi je Preosvešteni Vladika beogradski, koji zajed no sa drugim grčkim vladikama živi na teritoriji Herceg Novog. Ima indicija da je njegova na mjera izazvana neopreznim i loše procijenjenim uplitanjem Guvernera Ivana Burovića iz tog okruga...” ***

Generalni providur Daniel Do lfin piše Senatu 27. jula 1692. „Pošto je umro Preosvešteni Vladika, Vladika cetinjski, me đu brojnim konkurentima u pr vi plan su izbila dvojica koji pre tenduju da imaju pravo da budu

„Pošto je umro Preosvešteni Vladika, Vladika cetinjski, među brojnim konkurentima u prvi plan su izbila dvojica koji pretenduju da imaju pravo da budu izabrani. Prvi je jedan koga su Turci postavili da bude Patrijarh u Peći, umjesto sadašnjeg Patrijarha, koji je napustio svoju rezidenciju i živi u Komoranu u Austriji”

Konfident javlja vanred nom providuru iz Nikšića 5. jula 1692. godine: Čuli smo da grčki Patrijarh do lazi ovamo, odnosno da je čuo da je cetinjski Vladika umro, pa da preuzme ovlašćenja i izabere novog vladiku umjesto umrlog. Vi prosudite da li može on da presuđuje o podanici ma Dužda, pošto dolazi iz otomanske zemlje

Donosimo izvode iz

knjige „Crna Gora - izvje štaji mletačkih providura 1687-1735“, koju je priredio Ferdinando Ongania, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanred nih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

izabrani. Prvi je jedan koga su Turci postavili da bude Patri jarh u Peći, umjesto sadašnjeg Patrijarha, koji je napustio svoju rezidenciju i živi u Komoranu u Austriji. Smatram da će ovaj za mjenik, na isti nezakonit i pro klet način, kojim je postavljen za Patrijarha, putem davanja novčane naknade za sticanje jurisdikcije patrijarha, i ovdje zahtijevati novčanu nagradu za prodaju vladičanstva. A to onda može da bude samo neko naklonjen neprijatelju, jer onaj koji traži postavljenje, priznaje vlast Porte. Drugi su Preosve šteni Vladika beogradski, zajed no sa drugim grčkim vladikama koji borave u hercegnovskom okrugu. Od njih se može oče kivati, pošto su se nastanili na teritoriji Vašeg Prevedrosti, da postupaju sa više pažnje pre ma pravednosti i imenuju ne koga ko će biti odan našoj dr žavi. U svakom slučaju, pošto je sada Cetinje u čvrstoj vlasti Va še Prevedrosti, pod našom po sadom, čini mi se razumnim da svaki korak bude učinjen po vo lji Preuzvišenog Senata i da ne može biti prihvaćen neko ko ne bi stekao Vašu poštovanu privo lu. Pri tome moje smjerno mi šljenje je da, pošto se radi o ta ko važnom mjestu, treba ostaviti otvorenim postavljanje bilo ko ga ko je predložen, ostavljajući upravu tog vladičanstva i dalje sadašnjem Opatu koji sada vrši tu upravu, a u mnogim izvješta jima mi pišu da je veoma naklo njen interesima Vaše Prevedro sti i da ga plemena vole”.

***

Senat piše generalnom providu ru 6. avgusta 1692. godine: „Razumijemo rivalstvo koje je nastalo među konkurentima za upražnjeno mjesto Vladike ce tinjskog, poslije nedavne smr ti Preosveštenog Visariona, a razmišljajući o vašim opreznim pretpostavkama, razumjeli smo da imate namjeru da prepustite upravu episkopijom sadašnjem Opatu koji ima sadašnju nadlež nost nad njom, sve dok se ne do đe do druge pozitivnije odluke, nastojeći da svojom vještinom učinite da on bude na tom mje stu bez stvaranja konfuzije da bi vremenom postao naklonje niji i privrženiji državnim in teresima”.

***

Ivan Antun Bolica piše van rednom providuru 19. septem bra 1692. sa Cetinja: „Upravo sam dobio pismo od

Kneza Mašana iz Crmnice u kome me obavještava da je pa ša krenuo iz Skadra i da će idu će subote biti u Crmnici, jer su juče čistili puteve kraj Zubaca i Tuđemila. Namjerava da idu će nedjelje bude u Borovica ma, na dva sata od ovog mjesta, pa postoji bojazan da sljedećeg ponedjeljka može napasti neg dje. Zato molim Vašu Ekselen ciju da pošalje pojačanje koje mi je potrebno da priteknem u pomoć tamo gdje bude bilo po trebno, a da istovremeno osta vim grad sa vojskom za odbra nu. Sjutra će vam stići trideset konja da ponesu hranu i muni ciju. Za kraj, ljubim vam poni zno skute”.

***

Vanredni Providur Nikola Eri co II, izvještava o savjetovanju sa mletačkim velikodostojnici ma i oficirima u logoru na Ce tinju 25. septembra 1692. go

dine. Pod njegov „šator” došli su plemić Silvestro Zane, Au gustin Loredano, nadinten dant Pijetro Perini, pukovnik konte Bartolomeo delji Odi, pukovnik Zorzi Maroli, dok tor Ivan Antun Bolica guverner Crne Gore, potpukovnik Au gustin Beninji, plaćeni služ benik Paolo Kominćoli i viši kapetan Vinćenco Peraćini. Njima je vanredni providur sa opštio sljedeće: „Pošto se danas najzad pojavio u ovoj ravnici Sulejman-paša od Albanije sa veoma brojnom vojskom, na čije veoma snažne napade su neustrašivo i hrabro odgovorila ostala gospoda, ofi ciri i vojnici, potrebno je sada da se razmisli o tome šta treba učiniti za odbranu ovog veoma važnog mjesta i radi očuvanja cijele Crne Gore. Zato pred va ma moram da procijenim nji hove snage, razloge i ciljeve da

biste vi mogli odvagati razloge i ciljeve koji se mogu razviti na korist javne službe. Mi vidimo da se nalazimo naspram vojske od više od osam hiljada boraca, pod komandom samog Sulej man-paše, a treba dodatno uze ti u obzir i pojačanja koja oče kuje svakog trenutka od bega, njegovog sina, koje on okuplja u Valoni, oko Ćimare i u onim krajevima. Snabdjeveni su do brom municijom, a prepozna je se po pripremama vidljivim u logoru da predviđa svoj smje štaj u ovoj ravnici i podiže teren da bi se utvrdio. Hrabra pleme na Kuča i Klimenta su sa njim, a prišle su mu čak i dvije nahije, Crmnica i Rijeka, pošto su po slije mnogo sati borbe shvatili da ne mogu da odole tako nagloj poplavi. Nepogrješivo se može shvatiti pašina namjera da po stavi opsadu ovog mjesta i zauz me ga pošto dobro zna njegovu važnost. Ja sam krenuo u boj sa ono malo snaga koje sam, zbog poznate oskudice u Provinciji, mogao da iz nje iscijedim. Uzeo sam i ono malo vojnika iz veo ma slabih posada i tako, rekao bih, zanemarujući dobra voj nička pravila, utvrđenja potpu no lišio posada, da bi sve dopri nijelo odbrani ovog izvanjskog mjesta. A za odbranu Kotora ostavio sam samo tobdžije. Pri kupio sam mještane zbog potre be da se brane granice Herceg Novog i Grahova u Hercego vini zbog prijetnji koje proisti ču iz priprema tamošnjeg paše i zbog prisustva njegovog Alaj bega u Trebinju. Zatim, morao sam da obezbijedim granicu Pa štrovića i najzad sam opremio sa pomorcima gradskih jurisdik cija pet galija, poslatih da vrše diverzije kod Bara, kao i tamo gdje se pokaže potrebnim. Iako galije do sada nijesu otišle dalje od Budve, zbog lošeg vremena, jasno se vidi da je domaće sta novništvo u paničnom strahu…” (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Ostaci prvobitnog cetinjskog manastira

Mletački vojnici i oficiri oko 1700. godine

Mitra mitropolita Visariona Borilovića

MALI OGLASI

NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Hercego vačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3

CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu pen thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih pred nosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 5

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 7

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

примамо у капели Доња Горица дана 7. новембра од 9 до 18 часова и 8. новембра од 9 до 12 часова, када са посмртним остацима крећемо за село Загора, гдје ће се у 14 часова обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга СТОЈАНКА, син СЛАВКО, ћерка СНЕЖАНА, браћа ИВАН, БОЖИДАР и ВЕЛИМИР, снахе НАДА, ВОЈКА, СЛАВИЦА и МАРИНА, братанићи, братаничне, браћа и сестре од стричева, браћа и сестре од тетака, брат од ујака, унучад и остала многобројна родбина 261

Posljednji pozdrav dragom kumu MIRU MARAŠU

Sve što je bilo plemenito i časno krasilo je tvoj lik. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru, kume.

Porodica KEKOVIĆ 255

Dana 6. novembra 2022. u 74. godini, posle duže bolesti, premi nula je naša draga

ANKA Radomirova ROĆENOVIĆ rođena Jovanović

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 7. novem bra od 11 do 16 časova i 8. novembra od 11 do 13 časova, kada se polazi za selo Dragovoljići gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćena porodica: suprug RADOMIR-DRAGAN, sin BORISLAV, kćerke RADA i BRANISLAVKA, sestra MILUŠA, snahe JELENA, DRAGICA i STANKA, đeveri RAJKO i ZDRAVKO, jetrve VESELINKA i SUZANA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina ROĆENOVIĆ i JOVANOVIĆ 260

Тужним срцем јављамо да је дана 5. новембра 2022. преминуо у 85. години наш драги ТОМИСЛАВ – МИШКО Михаилов КАЉЕВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 6. новембра од 11 до 16 часова и дана 7. новембра од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Никшићу. Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВАСИЉКА, синови АЛЕКСАНДАР И МИХАИЛО, снаха МИРЈАНА, унучад НИКОЛА, НЕВЕНА и остала бројна родбина КАЉЕВИЋ 247

DRAGIŠA pok. Ljuba LAKOVIĆ

Počivaj

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav našem

DRAGIŠI LAKOVIĆU

Ostaješ nam u dragoj i trajnoj uspomeni. Neka ti je vječna slava i laka ti tvoja sveta i voljena crno gorska zemlja!

Tvoji: sestra BORKA, ANA, NIKOLA i BOBO VUJOŠEVIĆ 256

Posljednji pozdrav dobrom komšiji

Dana 5. novembra 2022. tragično je nastradao u 57. godini života naš

DRAGIŠA – GILE Ljubov LAKOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 6. novembra od 13 do 15 časova i dana 7. novembra od 10 do 13 časova, kada se kreće za selo Lekići gdje će se obaviti sahrana na seoskom groblju u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ĐINA, ćerka KSENIJA, sin PETAR, sestre ZDENKA i BORKA, brat OBRAD, snaha DIJANA, bratanić, bratanična, sestrići i sestrične, ujčevina ĆIRIĆ i ostala rodbina 246

Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i prijatelju GILU

RAŠO ĐUROVIĆ i ILIJA KRIVOKAPIĆ 258

POMENI

DRAGIŠA – GILE Ljubov LAKOVIĆ

Porodice SIMONOVIĆ i MIRKOVIĆ 249

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju GILU

REFIK KRPULJEVIĆ sa porodicom 253

Posljednji pozdrav dragom GILU

Od porodice MIJA LEKOVIĆA

DRAGIŠA LAKOVIĆ

Dragom i voljenom bratu Dragiši, posljednji pozdrav.

ANDRO LAKOVIĆ sa porodicom 252

Posljednji pozdrav

VUKAŠIN Vuko RAIČKOVIĆ

Tata... dugo nisi sa nama... hladno je bez vas... Zauvijek nedosta ju tvoja pažnja, briga, milovanje, tvoj osmijeh. Htio si najbolje... hvala ti na svemu... Čuvaj našu mamu tamo...

Tvoji ZORAN, ZORICA, SANJA, PAVLE i PETAR

245

GIDRI

Čestitom, vrijednom, skromnom i nenametljivom čovjeku, mom velikom, nesebičnom i odanom prijatelju.

BATO SIMONOVIĆ sa porodicom 250

Posljednji pozdrav poštovanoj kumi

IN MEMORIAM

Navršava se tužnih 10 godina od kada nisi sa nama

STOJANKI MIRKOVIĆ

SLAVKO PETROVIĆ sa familijom 251

MIODRAG Vasov PLAMENAC

Utjehu nam daje misao da si sada na boljem i ljepšem mjestu, mjestu svijetlom, u mjestu spokoja i mjestu od mora, gdje nema bolesti, briga i uzdisaja, na mjestu be skrajnog blaženstva. A dok Ti se tamo ne pridružimo, ži vjećeš zajedno sa nama u našim srcima, mislima, uspomenama i djelima, koje si ostavio za sobom. Hvala Ti na dobroti, poštenju, hrabrosti i pregalaštvu ko jim si nas učio, ostavivši za sobom neizbrisiv trag, tako da se i danas, uzdignute glave i srcem ispunjenim ponosom što smo Te imali za supruga, oca i djedu, sjećamo Tvog plemenitog i dragog lika, koji sa godinama ne blijedi.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 7. novembra 2022. navršava se 15 godina od kada nas je napustio naš voljeni otac i deda