Dnevni list Pobjeda 08.11.2022.

Protest zbog ustavne, ekonomske i socijalne anarhije danas ispred Skupštine pod sloganom „Ima nas“

Milatović traži od Abazovića da razriješi Ivana Vukovića?!

Besmisleno je biti u institucijama ako Zakon postane dio pravnog poretka

Želimo da Zakon o predsjedniku bude van pravnog poretka Crne Gore, zato što je neustavan. Želimo inkluzivnu i odgovornu parlamentarnu i političku proceduru dijaloga za izglasavanje četiri sudije Ustavnog suda. I želimo da razgovaramo o uslovima i pripremi za vanredne parlamentarne izbore – istakao je na jučerašnjoj konferenciji za medije poslanik DPS-a Andrija Nikolić

STR. 2.

Otvorilo se pitanje očuvanja ustavnosti i pravne sigurnosti

Na razvalinama

Tekstom Milorada Popovića, koji će biti objavljen u tri broja, Pobjeda otvara stranice lista za mišljenja, rasprave i polemike crnogorskih intelektualaca o budućnosti crnogorske države, razvoju crnogorskog društva i vrijednostima na kojima moderna Crna Gora treba da se temelji

Manevar da Vlada razriješi Vukovića, kroz upitnu zakonsku proceduru, smišljen je da bi se što prije preuzela lokalna vlast u Podgorici i da se ne bi čekalo da se riješe žalbe pred nefunkcionalnim Ustavnim sudom jer bi to značilo da Vuković obavlja funkciju gradonačelnika još najmanje šest mjeseci. Konačni rezultati izbora mogu biti proglašeni tek kada se Ustavni sud odredi o žalbama

Vanrednim povećanjem minimalne penzije izjednačeni neki penzioneri koji imaju 40 godina staža sa onima koji imaju 15

boda u glavnoj fazi

Nikolić: Besmisleno je biti u institucijama ako Zakon postane dio pravnog poretka

PODGORICA – Protest

koji evropske i građanske snage, predstavnici civilnog sektora i građanski aktivisti organizuju pod sloganom „Ima nas“, a zbog „ustavne, ekonomske i socijalne anarhije“ održaće se danas ispred Skupštine Crne Gore od 18 sati.

Na protest su do danas pozvali brojni političari, građanski aktivisti, a iz Demokratske partije socijalista juče su saopštili i zahtjeve.

ZAHTJEVI

– Želimo da Zakon o predsjedniku bude van pravnog poretka Crne Gore, zato što je neustavan. Želimo inkluzivnu i odgovornu parlamentarnu i političku proceduru dijaloga za izglasavanje četiri sudije Ustavnog suda. I želimo da razgovaramo o uslovima i pripremi za vanredne parlamentarne izbore – istakao je na jučerašnjoj konferenciji za medije poslanik DPS-a Andrija Nikolić Kazao je i da je istekao rok koji su dali 41 poslaniku „stare“ većine da odustane od izmjena Zakona o predsjedniku, zbog čega i pozivaju građane na protest.

– Koliko će to postati model našeg djelovanja zavisiće od spremnosti parlamentarne većine da stvari vrati na početak, odnosno da pokrene dijalog o svim važnim pitanjima i odustane od rušenja pravnog poretka Crne Gore, jer ukoliko ovaj zakon postane sastavni dio pravnog poretka, onda je besmisleno boraviti u institucijama Crne Gore, jer se one pokušavaju srušiti iz predstavničkog doma – naglasio je Nikolić.

Nije primijetio, dodao je, da je bilo ko od političkih subjekata najavio da će u drugom krugu glasanja povući potpise ili da će glasati drugačije.

– Sve izgleda kao da su odlučni da nastave akciju rušenja institucija. Neki to rade po političkom nalogu, uporno i dugotrajno. Nekada su fizički nasrtali na institucije, a sada su čuvari institucija koji otvoreno ruše Ustav – kazao je Nikolić.

Zbog toga je, istakao je, protest koji organizuju protest za odbranu dostojanstva Crne Gore, za zaštitu njenih državnih institucija i za evropsku budućnost države.

- Postoje političke adrese koje su zainteresovane da Crna

Želimo da Zakon o predsjedniku bude van pravnog poretka Crne Gore, zato što je neustavan. Želimo inkluzivnu i odgovornu parlamentarnu i političku proceduru dijaloga za izglasavanje četiri sudije Ustavnog suda. I želimo da razgovaramo o uslovima i pripremi za vanredne parlamentarne izbore –istakao je na jučerašnjoj konferenciji za medije poslanik DPS-a Andrija Nikolić

Gora bude nefunkcionalna, da bude u problemima kako bi se njihovi regionalni problemi manje primjećivali u odnosu na probleme sa kojima se suočava Crna Gora – kazao je Nikolić.

I predsjednik države Milo Đukanović podržao je današnji protest, uz poruku da je njegov cilj „vraćanje kredibiliteta i legitimiteta institucijama i zaštita Crne Gore“.

- Nema opasnijeg podrivanja institucija nego kad se u parlamentu ne poštuje Ustav i ru-

ši ustavni poredak – upozorio je Đukanović.

Osim Đukanovića, na protest su juče pozvali i poslanici Socijaldemokrata Damir Šehović, Boris Mugoša, generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović , Predsjedništvo SDP-a i generalni sekretar te stranke Ivan Vujović, kao i Liberalna partija.

POZIVI

– Nema ćutanja na urušavanje sistema, ustavnog poretka i namjerno udaljavanje Crne

Gore sa njenog evropskog puta. Tome ćemo se suprotstaviti, građanski i dostojanstveno pokazaćemo da nas ima. SVI, mirno i demokratski – napisao je Bogdanović na Tviteru. Šehović je ocijenio da je vrijeme da Crna Gora zaštiti svoju građansku, sekularnu i evropsku orijentaciju. – Zato masovno, ali mirno i kulturno, kako nam i dolikuje, pokažimo da nas ima dovoljno da sačuvamo ustavni poredak, dostojanstvo države i civilizacijske vrijednosti

na kojima počiva – poručio je Šehović.

Mugoša je kazao da je siguran da u Crnoj Gori ima mnogo onih koji žele građansku, multietničku, sekularnu, antifašističku, progresivnu, emancipovanu i evropsku državu. – Trudim se da budem jedan od takvih. Mirno i dostojanstveno. Ima nas – istakao je Mugoša na Tviteru. Predsjedništvo SDP-a ocijenilo je da iza svih neustavnih poduhvata stoji Demokratski front, koji je, kako su na-

Policija će snimati protest

Uprava policije saopštila je da će snimati današnji protest u periodu od 16 do 21 sat.

– Shodno čl. 93 Zakona o unutrašnjim poslovima obavještavamo vas da će službenici Uprave policije vršiti snimanje. Snimanje će se vršiti navedenog datuma u vremenu od 16 do 21 čas – kazali su iz UP.

Dodali su i da snimanje po potrebi može biti i produženo.

veli, produžena ruka politike zvaničnog Beograda i Moskve.

– A čiji je dugoročni cilj da preoblikuje vrijednosti građanske i sekularne države i da Crnu Goru nepovratno skrenu sa EU puta, a naše NATO članstvo do kraja obesmisli i kompromituju – ocijenili su. Motive tih aktivnosti, istakli su, prozrela je cijela demokratska javnost i međunarodna zajednica koji su i pokazali stav oštrim negativnim reakcijama.

– Crna Gora mora reći odlučno ne antievropskoj, antigrađanskoj i anticrnogroskoj politici koju predstavlja proruski DF, a koju, nažalost, slijepo slijede neke partije nominalno građanske provenijencije, i to je jedini način da zemlja uđe u period neophodne stabilizacije – poručili su.

Vujović je na Tviteru poručio „beogradskim skutonošama“ da Crnogorci ne ljude lance.

- „Ne tuguj noćas gore glavu“... jer Ima nas! Bićemo Evropa, a ne mračna teokratija i tamni vilajet – istakao je Vujović.

Politički

da ne žele da se igraju sa svojom državom, kao i da neće njenu sudbinu prepuštiti u ruke onima koji vjekovima pokušavaju da je unište.

koju bi morali da dobijemo. One sitne ćemo kasnije lakše dobijati – rekao je Đonović.

pokušavaju da je unište.

On je kazao da danas niko ne smije ćutati i poručio da na protestu moraju biti svi koji su svjesni dešavanja.

– Mislim da je kucnuo posljednji čas i da je ovo najvažnija bitka

Ukazao je da u Crnoj Gori postoje subjekti koji „slušaju“ centre moći van Crne Gore, a koji žele našu državu da prikažu kao „državu haosa“.

- U ovom trenutku u Crnoj Gori napadnuta su sva ljudska prava, prava sloboda koja su Crnogorci umjeli da brane i ako to ne prepoznaju, kasnije će se sigurno dobro pokajati i teško vratiti

ono što su lako mogli da spasu, a što je spašeno 21. maja, a sada se tako lako prepušta ili ne vidi – ocijenio je Đonović. Smatra i da GP Ura neće povući podršku izmjenama Zakona o predsjedniku, ali nije bio siguran kako će postupiti Demokrate.

- Danas kad bih tipovao, prije bih rekao da je moguće da kod Demokrata proradi demokratski nerv, ili nerv za svoju državu, a što se Ure tiče u njih se ne nadam. Bilo bi uzaludno misliti da Ura može biti išta sem partija izdaje Crne Gore – naglasio je Đonović.

Iz Liberalne partije su ocijenili da je Crna Gora u teškom trenutku od čijeg će razrješenja zavisiti sudbina države i društva u narednim decenijama. Ukazali su i da je aktuelna većina svjesno „pregazila Ustav, otvoreno priznajući da to rade s namjerom, radi kratkoročnog partijskog interesa“. - U ovim prelomnim vremenima, zadnju riječ moraju imati građani Crne Gore i zato zahtijevamo hitne parlamentarne izbore na kojima će se izabrati legetimna i stabilna većina i vlada koja proizilazi iz volje građana – istakli su iz Liberalne partije.

Ž. ZVICER

Predsjednik OIK Podgorica ponovio da će konačni rezultati biti utvrđeni i objavljeni nakon što Ustavni sud odluči po žalbama

Vukčević: Pritisci da postupim suprotno Zakonu su nedjelotvorni

PODGORICA - Konačni rezultati lokalnih izbora u Podgorici će biti utvrđeni i objavljeni nakon što Ustav ni sud odluči po žalbama. Svako drugačije postupanje značilo bi kršenje Ustava i Zakona o izboru odbor nika i poslanika i izvršenje krivičnog djela, za što je Krivičnim zakonikom zaprijećena kazna do tri godine zatvora, kazao je predsjednik Izborne komi sije glavnog grada Veselin Vukčević

– Više sam nego siguran da su član komisije Nikola Terzić (Ura) i sekretar Vladimir Vu jović (DCG) svjesni toga, kao i da poznaju Zakon o izboru od bornika i poslanika i Poslov nik o radu komisije – poručio je Vukčević.

Podsjetio je da je odredbom člana 98 stav 1 zakona propi sano da opštinska izborna ko misija utvrđuje konačne re zultate izbora za odbornike u roku od 12 časova od konačno sti ili izvršnosti odluka Ustav nog suda donešenih po žalbi; - da je 14 podnosilaca prigovo ra iskoristilo svoje zakonsko pravo i podnijelo žalbe Ustav nom sudu Crne Gore, radi za štite biračkog prava kod tog suda; - da je Državna izborna komi sija, po pitanju utvrđivanja ko načnih rezultata izbora, u slu čaju kad je kod Ustavnog suda pokrenut postupak, mišljenjem broj 522/22 od 26. 10. 2022. go dine, zauzela jasan stav, da se konačni rezultati izbora ne mo gu proglasiti dok Ustavni sud ne odluči po žalbama; - da je odredbom člana 11 stav 1 Poslovnika o radu komisije propisano da sjednicu komi sije saziva i dnevni red predla že predsjednik komisije, kada postoji potreba za radom ko misije, po sopstvenoj inicija tivi ili na zahtjev najmanje tri člana stalnog sastava komisije; - da su zahtjev za sazivanje sjednice komisije, od 3. no vembra, od članova stalnog sa stava, potpisali samo dva člana stalnog sastava komisije; - da su zahtjevom tražili upo znavanje sa obavještenjima Ustavnog suda i - da su im mojim aktom broj 5946/22 od 4. 11. 2022. godine dostavljena tražena obavješte nja Ustavnog suda.

Predsjednik OIK Podgorica ističe da članovi komisije i se kretar znaju da se nijesu stekli uslovi za objavljivanje konač nih rezultata, te da ih je po trebno prethodno utvrditi na način propisan zakonom, kad Ustavni sud odluči po žalbama.

– Dakle, sve što rade, ne rade iz neznanja, već svjesni da krše zakon, sa očiglednom namje rom da komisiju i predsjedni

ka uvuku u njihove političke igre, čiji je cilj ostvarivanje tre nutnih političkih interesa poli tičkih subjekata kojima pripa daju. I ne samo to, toliko im je prešlo u naviku i postalo nor malno kršenje zakona, da sa čuđenjem gledaju na svakoga ko se tome odupire – ocijenio je Vukčević. Kazao je da su, pogrešno pro cjenjujući da im je on jedina prepreka koja im stoji na pu tu do realizacije njihovog ci lja, odlučili da svojim istupima u medijima i drugim koordini ranim aktivnostima izvrše pri tisak na njega kako bi ga nave li na nezakonito postupanje. - To posebno čudi od sekretara komisije, kao pravnika sa po zamašnim iskustvom, koji se čak usudio da u javnim istupi ma osnovanost podnijetih pri govora i žalbi kod Ustavnog su da cijeni kroz političku težinu njihovih podnosilaca. Sve me to upućuje na zaključak da je i kod njega, kao i kod člana ko misije Nikole Terzića preva gnuo trenutni politički interes, u odnosu na obavezu pošto vanja zakona. Ovakvim po stupanjima, medijskom haj kom i organizovanom akcijom podnošenja prigovora 10 dana nakon isteka zakonskog roka, opasno su se približili članu 192 Krivičnog zakonika - ista kao je on.

Vukčević očekuje da neće na staviti dalje i da će ostati istra jan u tome da ih sačuva od njih samih, poručujući da će mu na kraju zbog toga biti zahvalni.

- Zbog toga ih pozivam da odu stanu od pritiska na mene, ne samo zbog toga što je on ne djelotvoran, već i zbog toga što ne odgovara njihovom javnom zalaganju za pravnu državu, vladavinu prava i poštovanje zakona. Još uvijek su na vrije me - poručio je on.

Vukčević je kazao da se nada da su svjesni da se „između nji hove namjere da nezakonito utvrde i objave konačne rezul tate izbora i nesagledivih po sljedica koje mogu iz toga da nastanu po pravni poredak dr žave i po njih lično, nije isprije čio predsjednik komisije, već Ustav Crne Gore (član 149 stav 1 tačka 7), Zakon o izboru od bornika i poslanika (čl. 110 stav 2 i čl.98 stav 1) i Zakon o Ustav nom sudu (čl.97 do 104)“.

- Za moju odgovornost i sjed nicu neka ne brinu, biće sazva na u roku od 12 časova od ko načnosti ili izvršnosti odluka donešenih po žalbi, radi utvr đivanja konačnih rezultata, kako to propisuje zakon i na način propisan Poslovnikom.

I kod objavljivanja konačnih rezultata moraju pokazati str pljenje i volju za poštovanjem zakona, biće objavljeni odmah nakon utvrđivanja - zaključio je Vukčević. R. P.

STRATEGIJA: Odborničkoj većini koja je pobijedila na lokalnim izborima se žuri da što prije preuzme vlast u Podgorici

Milatović traži od Abazovića da razriješi Ivana Vukovića?!

PODGORICA - Nosilac

liste Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović pozvao je juče Vladu Dritana Abazo vića u tehničkom mandatu da razriješi Ivana Vukovića sa funkcije gradonačelnika Podgorice.

Prema nezvaničnim informa cijama Pobjede, Milatović je za svoj naum pozivajući se na Zakon o lokalnoj samoupravi tražio i dobio podršku lidera tri liste Jelene Borovinić-Bo jović, Danila Šaranovića i Luke Rakčevića, na sastan ku koji je juče održan u sjedi štu Nove u Podgorici.

TRGOVINA

Izvor Pobjede dodaje i da će Abazović biti ,,ohrabren“ da na sjednici Vlade donese tu odluku i zbog toga će Ura par ticipirati u lokalnoj vlasti u Po dgorici, iako im po rezultatima to ne pripada jer tri pokreta imaju većinu i bez njih. Da će tražiti odluku Vlade, najavio je sam Milatović uo či sastanka nazivajući Vuko vića ,,nezakonitim gradona čelnikom“.

– Iako je Upravni sud poni štio odluku Skupštine Glav nog grada Podgorica kojom je početkom jula za gradona čelnika izabran Ivan Vuković iz DPS-a, potpredsjednik po menute partije ne odustaje da neustavno i nezakonito sebi kupuje vrijeme, dok istovre meno poziva građane da bra ne njegovu i fotelju svog šefa – kazao je Milatović.

Zato, kako je kazao, nadležni organi treba da reaguju i raz vlaste ,,neustavnog i nezako nitog“ gradonačelnika Pod gorice, dok se ne riješi planski izazvana kriza, „kako bi se već jednom stalo sa zloupotrebom resursa glavnog grada u korist jedne partije i uskog kruga lju di oko nje“.

Manevar da Vlada razriješi

Manevar da Vlada razriješi Vukovića, kroz vrlo upitnu zakonsku proceduru, smišljen je da bi se što prije preuzela lokalna vlast u glavnom gradu i da se ne bi čekalo da se riješe žalbe pred nefunkcionalnim Ustavnim sudom jer bi to značilo da Vuković obavlja funkciju gradonačelnika još najmanje šest mjeseci. Konačni rezultati izbora mogu biti proglašeni tek kada se Ustavni sud odredi o žalbama

Vukovića, kroz vrlo upitnu za konsku proceduru, smišljen je da bi se što prije preuzela lo kalna vlast u glavnom gradu i da se ne bi čekalo da se riješe žalbe pred nefunkcionalnim Ustavnim sudom jer bi to zna čilo da Vuković obavlja funk ciju gradonačelnika još naj manje šest mjeseci. Konačni rezultati izbora mogu biti pro glašeni tek kada se Ustavni sud odredi o žalbama.

MANEVAR

Milatović je optužio predsjed nika Izborne komisije Glav

nog grada Veselina Vukče vića, navodeći da je ,,umislio da je njegova volja jača od vo lje 62 odsto građana Podgori ce koji su nedvosmisleno gla sali za smjenu vlasti“. Vukčević odbija da zakaže sjedniku OIK-a jer konačni rezultati mogu biti proglašeni tek nakon ustavnih žalbi. Sam DPS nije opstruirao izborni proces jer su njegovi predstav nici u OIK-u odbili prigovore. Po Zakonu o lokalnoj samo upravi, predsjedniku opštine prestaje mandat istekom vre mena na koje je izabran, razr

ješenjem od strane skupštine, razrješenjem od strane Vlade, podnošenjem ostavke i po si li zakona.

Pokret „Evropa sad“, Demokratski front i koalicije „Idemo ljudi“ i „Može Podgorica“ usaglasili su naredne korake pravne proce dure, koji će dovesti do utvrđivanja konač nih rezultata izbora i stvoriti pretpostavke za održavanje konstitutivne sjednice Skup štine Glavnog grada. U zajedničkom saopštenju tih političkih subjekata navodi se da su budući konsti tuenti vlasti u Podgorici razmotrili situaciju oko, kako su kazali, opstrukcije predsjedni ka Izborne komisije glavnog grada u vezi sa proglašenjem konačnih rezultata izbora.

Poručili su da građani glavnog grada mogu očekivati da, nakon objave konačnih rezul tata izbora, veoma brzo dođe do potpisiva nja koalicionog sporazuma o funkcionisa nju vlasti.

Oni su rekli da nema sumnje da su blokada

rada Ustavnog suda i posljednja dešavanja oko proglašenja konačnih rezultata kreaci ja gubitnika oktobarskih izbora, smišljena u partijskim kancelarijama Demokratske partije socijalista.

– Budući konstituenti su usaglasili sve naredne korake pravne procedure, koji će dovesti do utvrđivanja konačnih rezultata izbora i stvoriti pretpostavke za održavanje konstitutivne sjednice Skupštine glavnog grada i preuzimanje potpune odgovornosti za upravljanje gradom - kaže se u saopšte nju.

Kako je saopšteno, konstituenti buduće vla sti su se dogovorili da će svim dozvoljenim sredstvima braniti izbornu volju građana Podgorice i na taj način stvoriti uslove da nova vlast profunkcioniše što prije u punom kapacitetu.

– Vlada može razriješiti pred sjednika opštine ako predsjed nik opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši poslove iz svoje nadležnosti. Smatra se da predsjednik opštine ne vr ši poslove iz svoje nadležnosti ako ne obezbijedi izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata i sprovođenje strateškog plana razvoja opštine i drugih razvojnih planova i programa, kao i strateških dokumena ta od državnog značaja, čime se onemogućava ostvarivanje prava i obaveza građana. U slu čaju iz stava 1 ovog člana Vla da će upozoriti predsjednika opštine da u određenom roku preduzme mjere za vršenje poslova iz svoje nadležnosti i o tome obavijestiti skupštinu. Ako i nakon upozorenja pred sjednik opštine ne obezbijedi vršenje poslova iz svoje nad ležnosti, organ državne upra ve nadležan za poslove lokalne samouprave zatražiće pisano izjašnjenje od predsjednika opštine. Predsjednik opštine je dužan da se izjasni u roku od osam dana od dana dostav ljanja zahtjeva za izjašnjenjenavodi se u tom pravnom aktu što znači da je zakonski upitan potencijalni postupak za razr ješenje Vukovića.

Nenad ZEČEVIĆ

Jakov Milatović, Jelena Borovinić-Bojović i Luka Rakčević

,,Braniće izbornu volju svim dozvoljenim sredstvima“

Utorak, 8. novembar 2022.

PODGORICA - Predsjed nik Crne Gore Milo Đuka nović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o pred sjedniku, jer bi se, kako se ističe u obrazloženju, ,,usvajanjem Zakona ,,ne minovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države”.

Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i prav na pitanja Boris Bastijančić podsjetio je u saopštenju da je na trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasije danja u 2022. godini, održa noj 2. novembra, donešen Za kon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika, te da je Đukanoviću dostav ljen u četvrtak, 3. novembra u 13 sati.

Narednog dana, nakon što se upoznao sa formom i sa držinom Zakona, podrobno analizirajući njegova spor na rješenja, Đukanović je, sa glasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, vratio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.

- Dopis predsjednika Cr ne Gore dostavljen je danas predsjednici Skupštine, ko jim je ukazao da bi se poten cijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem predsjed nika Crne Gore saglasno nje govom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigur nosti u političkom i pravnom sistemu države, pod okriljem međuinstitucionalne nomo tehničke kontaminacije i kon fuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih orga na, koji zasnivaju svoj legi timitet vlasti na volji građa na iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u

Otvorilo se pitanje očuvanja ustavnosti i pravne sigurnosti

Potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države

određenim vremenskim in tervalima po ustanovljenim i pouzdanim proceduramapojasnio je Bastijančić. Dalje navodeći razloge vra ćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, Basti jančić kaže da je Đukanović konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpo

stavke za uništavanje ustav nog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kon troli, a ne na uzurpaciji jed nog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupšti ne Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih

aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo pred metnim zakonskim inženje ringom.

– Jednako tako, neosnovano bi se krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propi sa, uz direktnu refleksiju na po lje crnogorskog ustavnog siste

ma i postulata ustavnog prava uopšte, sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog uru šavanja državnopravnog po retka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijedno sti savremenih demokratskih sistema vlasti, na što proaktiv no, jasno i zabrinuto ukazuje

Predsjednica Skupštine pozvala na sastanak predsjednike parlamentarnih stranaka

PODGORICA – Predsjed nica Skupštine Danijela Đurović pozvala je pred sjednike parlamentarnih stranaka na sastanak koji je zakazala za srijedu u 12 sati, a na kojem bi se raz govaralo o prevazilaženju političke i društvene krize.

- Crna Gora se nalazi u du bokoj političkoj i društve noj krizi i smatrala sam da je potrebno pod hitno otvoriti politički dijalog u kojem će učestvovati svi predsjednici parlamentarnih partija u Cr noj Gori – pojasnila je Đuro vić na jučerašnjoj konferen ciji za medije.

Ukazala je da zbog nefunkci onalnosti Ustavnog suda po stoje problemi oko proglaše nja rezultata lokalnih izbora održanih 23. oktobra, dok, sa druge strane, ne postoji ade kvatna institucionalna in stanca koja će odgovoriti na

Đurović: I Zakon o predsjedniku bi trebalo da bude predmet razgovora

preispitivanje postupaka i zakonskih rješenja.

- Upravo je to razlog zašto sam ponovo apelovala da sjednemo i pokušamo da na đemo rješenje i kompromis u izazovnom trenutku. Najvi še me brine pitanje ugrožene bezbjednosti u Crnoj Gori.

Krajnji je trenutak da zajed no sjednemo i da nađemo rje šenje da izađemo iz ove situ

acije – poručila je Đurović. Upitana da pojasni na koji je način ugrožena bezbjed nost Crne Gore, predsjedni ca Skupštine je govorila o po litičkoj situaciji i najavljenim vaninstitucionalnim djelova njima, te ocijenila da to „tre ba da izazove budnu pažnju i zabrinutost za bezbjednost u zemlji“.

- U ovom trenutku kad ima

mo različita politička viđenja o određenim zakonskim ak tima i postupanjima, ako ci jenimo situaciju da je Vlada Crne Gore izgubila povjere nje 19. avgusta (od tada ona ispunjava minimum svojih obaveza), u situaciji kada po stoji želja za organizovanjem raznih vaninstitucionalnih djelovanja određenih poli tičkih grupacija, smatram

to predmetom koji kod sva kog treba da izazove budnu pažnju i zabrinutost za bez bjednost u državi – kazala je Đurović.

Komentarišući to što je pred sjednik države Milo Đuka nović vratio Skupštini Zakon

domaća stručna javnost, nevla din sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarod nih subjekata i partnera - ista kao je Bastijančić.

Dalje kaže da bi parlamen tarna organizacija vlasti, ko ja je na snazi u Crnoj Gori, kao jedan od klasifikovanih državnih oblika u ustavnoj i opštoj teoriji prava, te u prav noj i političkoj praksi, suštin ski skliznuo i faktički se tran sformisao u centralizovani skupštinski sistem, ,,i to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustav nu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normativnim zahva tom nepoznatom i neprihvat ljivom evropsko-kontinental nom sistemu prava – sistemu čije tekovine baštini i crno gorsko pravno podneblje“.

- Na kraju, predsjednik je stao na stanovište da, sagledano kroz prizmu vladavine pra va, sve to bi neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog am bijenta da se, zajedno sa dosa dašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine pre nebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlič ne strukture vlasti, zatim ne ophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvaja ju od onih koja to nijesu – za ključio je Bastijančić.

Izmjenama Zakona, za koje je glasao 41 poslanik, predvi đeno je da će se ukoliko pred sjednik ne izvrši dužnost po vodom postupka utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom, radi zaštite javnog interesa mandatarom se sma trati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini, a koja se utvrđuje potpisima u formi peticije. R.U.-I.

o predsjedniku na ponovno odlučivanje, Đurović je kaza la da je njena obaveza da taj akt stavi na dnevni red prve naredne sjednice, ali i istakla da bi o tom zakonskom rješe nju trebalo da razgovaraju na sastanku koji je inicirala. Ž. Z.

Milo Đukanović

Danijela Đurović

M. BABOVIĆ

Kovačević: Poslanici da izaberu sudije Ustavnog suda

U posljednjih godinu dana dobili smo niz neustavnih i nezakonitih koraka, počev od neustavnog odlaganja izbora i nelegalnih izbora predsjednika opština i lokalnih vlasti bez ikakvog legitimiteta, načina na koji je potpisan Temeljni ugovor sa SPC, sage o imenovanju mandatara, pokušaja oduzimanja ustavnih ovlašćenja predsjednika zakonima- konstatovala je programska direktorica CDT-a

PODGORICA - Pokušaj izlaska iz političke i insti tucionalne krize pravnim nasiljem, zaštita pravnog poretka kroz kršenje zako na ili Ustava, kreativnost u tumačenju i kreiranju pra vila, te pokušaj blokade le galno izabranih vlasti imaće dalekosežne posljedice na naše društvo i predstavlja siguran put u eskalaciju tenzija i nastavak političke i institucionalne nestabilno sti, poručila je programska direktorica Centra za de mokratsku tranziciju Milica Kovačević.

Zvuči gotovo nevjerovatno, ka že ona, da ni jedna parlamen tarna većina formirana u više prethodnih godina nije uspi jevala da se dogovori o legal nom putu za rješavanje nago milanih problema u društvu.

- Ali zato jeste o nelegalnim prečicama koje su nas na kra ju dovele do situacije u kojoj je smo - dodala je ona.

Kovačević je poručila da je je dini način koji može predupri

jediti neželjene scenarije jeste zakonit izbor sudija Ustavnog suda i sprovođenje izborne re forme.

- Zato društvena energija svih dobronamjernih pojedinaca/ ki, partija, udruženja, NVO, akademske zajednice mora bi ti usmjerena ka ostvarivanju ovoga cilja. Prečica ka demo kratiji nema i do sada nijesu iz mišljene - istakla je Kovačević.

Ona je kazala da odgovornost za situaciju u kojoj se nalazi mo snose 81 poslanik/ca „koji su svojim činjenjem i nečinje njem doveli društvo i državu u situaciju da su kršenje zako na, sumnjivi pravni poduhva ti, oduzimanja prava građana/ ki, nepoštovanje volje izražene na izborima postali prihvatlji vi načini za rješavanje među partijskih konflikata“.

- Svakodnevno opravdavanje ovakvog ponašanja, svakod nevni doprinosi podrivanju demokratije i demokratskih procesa kojima svjedočimo, legalizacija pravnog nasilja i „odbrane“ demokratije nede mokratskim metodama posta

lo je ozbiljna prepreka razvoju društva i našim integracionim stremljenjima - dodala je Ko vačević.

Prema njenim riječima, umje sto ovoga, društvo je dovedeno „u stanje povišenih tenzija ko je, ako pogledamo dešavanja u Šavniku tri sedmice zaredom, vrlo lako mogu preći i u fizič ke sukobe“.

- U posljednjih godinu dana dobili smo niz neustavnih i ne zakonitih koraka kojima je de mokratski ambijent dodatno narušen, počev od neustavnog

odlaganja izbora i nelegalnih izbora predsjednika opština i lokalnih vlasti bez ikakvog legi timiteta, načina na koji je pot pisan Temeljni ugovor sa SPC, zatim prekrajanja izbornih je dinica u toku izbornog proce sa, sage o imenovanju man datara, pokušaja oduzimanja ustavnih ovlašćenja predsjed nika zakonima. Sve ovo, i još mnogo drugih stvari, stavilo je Crnu Goru na mapu nesta bilnih društava koje predstav ljaju problem i sebi i drugimaistakla je Kovačević. R. P.

Policija je potpuno kompromitovana, kadar DF-a i SPC-a u UP ostaje zaštićen

PODGORICA - Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije pokazalo se doraslo izazovu rasvjetljavanja dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine, ocijenio je građanski aktivista i bivši predsjednik Savjeta za civil nu kontrolu policije Alek sandar Zeković.

javnosti daju jasan argument da to nije tako, policija sebi da je za pravo da ulazi u političke kvalifikacije onih koji kritikuju vlast! To je nedopustivo! Mislio sam da smo tu fazu razvoja po licije prevazišli, ali mi smo se, očigledno, vratili par decenija unazad - rekao je on.

PODGORICA - Nije mogao niko uraditi išta gore za svoju državu od onih koji su je, omotani crnogorskom zastavom, opljačkali do gole kože. Takođe, niko nije mo gao uraditi više protiv op stanka bivše većine, koja je promovisala sebe kao garant opstanka države, od samih njih, istakao je predsjednik Demokratskog saveza Alba naca Nikola Camaj.

– Niko ne spori pravo četrde set jednog poslanika, to jeste većine da punopravno odlu

čuje o donošenju zakona, ali donešeni zakoni ne bi smjeli derogirati ustavna ovlašćenja, koja su potvrđena dvotrećin skom većinom, jer bi to imalo obrise ustavnog puča – poru čio je Camaj.

On je poručio da kao predsjed nik DSA, ,,stranke koja je bila najglasnija i u praksi najaktiv nija među manjinama protiv bivšeg režima, koja nikada ni je koketirala sa vlašću, kao čo vjek koji je dao svoj doprinos od devedesetih u razbijanju stra ha i idolopoklonstvu prema nosiocima vlasti, a koji je svo

jevremeno izjavio da je bolje sa nacionalistima nego sa ko rumpiranima, kao čovjek koji je okusio pokušaje diciplino vanja kroz prijetnje (2016), a i kao autor više tekstova koji su propagirali potrebu da se jedna strana oslobodi tereta korupci je, a druga tereta kleronaciona lizma, kako bi se došlo do sta bilne vlasti, što misli i danas, ne može da oćuti posljednje kora ke aktuelne većine. – No, ovim povodom neću la mentirati niti plakati nad sud binom Crne Gore, jer ima ko, ako hoće, mada kao građaninu

koji je 2006, a i prije, dao svoj puni doprinos u osamostalje nju države, nije mi svejedno. Razočarenja, koja su umjesna, politikama koje je vodila pret hodna DPS većina, ne mogu biti razlog urušavanja pravnog po retka – zaključio je Camaj.R.P.

– Suočavali su se sa brojnim op strukcijama, ali na kraju su iz dali izvještaj koji u značajnoj mjeri potvrđuje sve ono na šta je ukazivala demokratska jav nost, na šta su ukazivali djelovi civilnog društva, koji su tvrdi li da smo na Cetinju svjedočili jednom od najozbiljnijih krše nja ljudskih prava u istoriji Cr ne Gore – kazao je Zeković je u „Drugačijoj radio vezi“. Zeković je pozdravio što je ODT pokrenulo istragu prema odre đenom broju policijskih služ benika, među kojima je i jedan policijski starješina, i to sma tra značajnim korakom u otkla njanju posljedica kršenja ljud skih prava. Naglašava da je van dometa istrage ostao sami po licijski vrh, počev od direkto ra Brđanina, preko pomoćni ka Gorovića, do načelnika CB Podgorica Jokića. Gost Antene M ukazuje da iz vještaj u nepotpunoj mjeri pri kazuje jedno od najbrutalnijih kršenja ljudskih prava, ali vje ruje da bi njegova upotrebna vrijednost, ipak, bila višestru ka, kada bismo bili demokrat skije društvo sa punim uvaža vanjem ljudskih prava. – Ne samo u krivičnom prav nom smislu, već mora ima ti i političku i profesionalnu upotrebnu vrijednost. Politič ku prije svega iz razloga što je ovo jasna poruka u kakvom je stanju policijska organizacija.

Izvještaj Unutrašnje kontro le svjedoči da je policija pot puno kompromitovana. Pored političke, dolazimo do profe sionalne odgovornosti, imamo činjenicu da policija afirmiše kulturu neodgovornosti i ću tanja – smatra Zeković. Kritikovao je neprimjerenim i neutemeljenim način komu nikacije policije sa javnošću. - Umjesto da saopšte činjenice i da odlučno demantuju odre đeni navod, ako hoće, tako što

Smatra da debata u parlamen tu može osigurati bolji rad po licije u budućnosti.

– Vjerujem da debata u par lamentu može doprinijeti da se proširi istraga i prema lici ma koja su nadređena osoba ma protiv kojih se vodi istraga – kazao je Zeković.

Kaže da je podnijet veliki broj pritužbi na rad policije, a da je, sa druge strane, policija poka zala da nema kapacitete ni pro fesionalnu volju da se sa tim nosi.

- Kadrovi za koje je intereso vanje pokazao DF i SPC u UP ostaju zaštićeni - ocijenio je Zeković.

Govoreći o opstrukcijama iz bornog procesa u Šavniku, Zeković kaže da ga zabrinja va ćutanje javnosti. Ističe i da je izostala preventivna uloga policije.

– Policija ne treba uvijek da dje luje represivno, njena je prije svega obaveza da, kada zna da će se desiti krivično djelo, učini sve da ne dođe do njegove reali zacije. Iskazujem sumnju da je dobar dio policijske organiza cije pod direktnim kadrovskim uticajem DF. U tom domenu se vidi da izostaje pravovremena, djelotvorna, efikasna reakci ja policije koja je mogla ovo da spriječi. Nema reakcije i pro sto svi čekamo da Šavnik pad ne – rekao je građanski aktivista i bivši predsjednik Savjeta za ci vilnu kontrolu policije.

Govoreći o protestu koji je na javljen za danas, Zeković kaže da političke partije moraju da preuzmu veću odgovornost i da moraju pokazati spremnost da vode proces i zaštite Ustav. – Moraju imati vidljiviji pristup i to je način da testiraju svoje demokratske kapacitete. DPS, kao vodeća opoziciona partija, na kvalitetniji način mora da preuzme kompletnu odgovor nost i na kvalitetniji način po stavi cjelokupan sistem – za ključio je Zeković. R. P.

Građanski aktivista i bivši predsjednik Savjeta za civilnu kontrolu policije povodom nalaza Unutrašnje kontrole

Zeković:

Programska direktorica CDT-a poručila da do demokratije nema prečica

Milica Kovačević

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca osudio donošenje Zakona o predsjedniku

Nikola Camaj

Revizori odustali od zahtjeva za rezervisanje miliona zbog sporova

Iz EKIP-a dostavili mišljenja svog advokata i pravne službe da nema šansi da izgube sporove vrijedne dvadesetak miliona eura, a da bi zbog rezervacija morali da se kreditno zaduže

PODGORICA – Nakon druge kontrole, Državna revizorska institucija (DRI) je utvrdila da je i dalje potrebno pratiti realizaciju osam preporuka iz finansijske i revizije pravilnosti poslovanja Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u kojoj su dobili uslovno, odnosno negativno mišljenje za 2020. godinu.

Inicijalno je dato 26 preporuka, od kojih je EKIP realizovao deset, a u drugom navratu još sedam preporuka. EKIP i dalje tvrdi da nema šanse da izgubi višemilionske sporove sa Poštom i operatorima, zbog čega ne žele da rezervišu sredstva, jer bi se zbog toga morali kreditno zadužiti. U prilog takvom stavu priložili su mišljenje advokata i svoje pravne službe, što je DRI uvažila i preporuku ocijenila neprimjenjivom.

Kolegijum DRI-ja kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Branislavom Radulovićem, dao je ovu preporuku jer je EKIP bio utužen za 17 miliona eura. Iako je Pošta pravosnažno izgubila spor vrijedan 11,2 miliona, iz DRI su podsjetili na vanredni pravni lijek. Presude po tužbama 16 zaposlenih u MANS-u zbog ukidanja korišćenja društvenih mreža tokom izbora 2016. koštalE su 66 hiljada eura umjesto planiranih 13,5 hiljada, a aktuelni su sporovi po tužbama Telenora i Telekoma zbog smanjenja cijena rominga u regionu. EKIP nije dostavio nove dokaze u vezi usklađivanja pravilnika o zaradama, DRI će nastaviti da prati preporuke koje se odnose na javne nabavke, imajući u vidu da određeni broj direktnih pogodbi nije iskazan u izvještaju za prošlu godinu. Djelimično su realizovane i preporuke koje se odnose na popis imovine, isplatu

sastanak ministra nansija sa predstavnicima IRF-a i EIB-a

Krediti biznisu za izlazak iz energetske krize

PODGORICA - Na onlajn sastanku ministra finansija Aleksandra Damjanovića sa direktoricom IRF-a Irenom Radović, potpredsjednicom Evropske investicione banke (EIB) Lilianom Pavlovom i šefom sektora za Zapadni Balkan i Tursku u okviru EIB Global Mateom Riveliniem, dogovoreno je dodatno snaženje strateškog partnerstva u zdravstvu, obrazovanju i putnoj infrastrukturi, kao i efikasnija upotreba sredstva EIB-a za mikro, mali i srednji biznis i ranjive kategorije u uslovima ekonomske i energetske krize.

Iz IRF-a su saopštili da je Radović ukazala na značaj zelene

tranzicije, dok je Pavlova navela da je EIB spremna da doprinese oblikovanju zajedničke energetske budućnosti u kontekstu milijarde eura koje je EU opredijelila zemljama Zapadnog Balkana za prevazilaženje energetske krize. Sastanak je održan onlajn, jer je Damjanović u dvodnevnoj posjeti Mađarskoj, koja nije bila ranije najavljena, a iz njegovog resora su saopštili da su ga pozvali mađarski kolege da raspravljaju o rekonstrukciji pruge Bar – Beograd sa mogućim nastavkom do Budimpešte, za bolju valorizaciju Luke Bar. Nezvanično, Damjanović će pregovarati sa vlasnicima OTP banke oko zajma za državni budžet. M. Lk.

varijabila na osnovu dokaza da su zaposleni ostvarili izuzetne rezultate te usklađivanje sa zakonom. EKIP je preduzeo aktivnosti da, kako je preporučeno, uspostavi unutrašnju reviziju u skladu sa zakonom, pa su revizori ocijenili da je u fazi realizacije.

EKIP je 2020. godine imao pet miliona eura prihoda, dok su rashodi bili 3,2 miliona. Revizori su utvrdili da više troškova nije evidentirano na odgovarajućim kontima, te da je sa biznis kartice, sa koje je za reprezentaciju potrošeno 11,6 hiljada eura, jedna hiljada podignuta u gotovini bez dokumentacije. Tadašnje slabo planiranje uticalo je da se na prevoz i zimnicu umjesto 99,6 hiljada potroši 123 hiljade, za donacije umjesto deset, skoro 40 hiljada, a za sindikalnu organizaciju 50 hiljada umjesto deset hiljada manje. Zakonska neusklađenost pravilnika o zaradama rezultirala je isplatom varijabli bez jasnih kriterijuma. M. Lk.

Vanrednim povećanjem minimalne penzije izjednačeni koji imaju 40 godina staža sa onima koji imaju 15

Minimalac sada i po puta više penzionera

Iz Fonda PIO su kazali da je prije vanrednog povećanja od 36 odsto minimalnu penziju primalo 16,6 hiljada ljudi, a sada 40 hiljada

PODGORICA - Vanrednim povećanjem minimalnih penzija od 36 odsto od septembra unaprijedio se status onih najugroženijih, što je bilo neophodno, smatraju sagovornici Pobjede. Međutim, upozoravaju iz najbrojnijeg Saveza udruženja penzionera, potrebno je dodatno uskladiti i penzije koje su ranije bile blizu 250 eura, a primaju ih korisnici sa 40 godina staža. Sličnog mišljenja je i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, koji je kazao Pobjedi da je trebalo da se uradi i vanredno usklađivanje penzija koje su veće od sadašnje minimalne penzije, kako bi i one bile obuhvaćene povećanjem mimo redovnog usklađivanja.

Ni predlagač (Demokrate) ni Ministarstvo finansija nijesu saopštavali koliko će to povećanje koštati budžet. Ni iz Fonda PIO nijesu odgovorili na pitanje Pobjede koliko to iznosi na nivou godine. Nezvanična računica pokazuje da se radi o 40 miliona eura godišnje.

USKLAĐIVANJE

– Ipak, ovo je zakonski usklađeno rješenje i iz ugla zakono-

D.MIJATOVIĆ

miliona eura najmanje će državni budžet koštati povećanje minimalca za 36 odsto

davstva mu se može prigovoriti – objašnjava Mulešković. On naglašava da je u vremenima krize, posebno u ovakvim situacijama bilo neophodno regulisati status kako penzionera tako i ostalih ugroženih kategorija.

- Iako je to dodatan teret za budžet države, to je moralo da se uradi i ovo je posljedica onoga što se uradilo sa finansijama i zaradama od januara ove godine. Drastično povećanje minimalne zarade početkom godine uticalo je na inflaciju, koju je dodatno pospješio rat u Ukrajini, pa je bilo neophodno zaštititi najugroženije kategorije, u koje spadaju i penzioneri - smatra Mulešković.

Tačno je, nastavlja, da je ovo, kao i povećanje minimalne zarade, dovelo do uravnilovke. – Moramo priznati da nije pravedno, iz ugla onih koji su, shodno zakonu, primali

penziju veću od nove minimalne. Ovakvim povećanjima su u istu situaciju dovedeni oni koji su zakonski dobili minimalne i oni koji su imali veće penzije - poručuje Mulešković i naglašava da je teško ocijeniti da li je trebalo postepeno povećavati penzije, kad svi znamo da su najugroženiji oni koji su primali minimalnu penziju.

– U narednom periodu se mora povesti računa o tome da shodno uvećanju minimalne zarade, raste i penzija. Iako se desilo uravnoteženje, mada nepravedno prema određenim kategorijama, moramo priznati da je ovo bilo neophodno i da se u narednom periodu treba voditi računa samo o održivo-

Činjenica je da se sa ovakvim povećanjima u istu situaciju dovode oni koji su zakonski dobili minimalne penzije i oni koji su imali veće penzije na osnovu više godina staža i većih uplaćenih doprinosa, poručuje Mulešković

PODGORICA - Od ponoći će u Crnoj Gori benzin biti skuplji 12 centi po litru, eurodizel će biti jeftiniji cent po litru, a pojeftiniće lož ulje šest centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).

Litar BMB 98 od ponoći će koštati 1,50 eura, a BMB 95 1,46 eura.

U narednih 15 dana litar lož ulja koštaće 1,77 eura, a eurodizela 1,65 eura. N. K.

Čabarkapa: Maksimalna penzija da bude hiljadu, a najmanja 400 eura

Predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa, koji zastupa uglavnom penzionere sa sjevera, kaže da su tamo najniže penzije i sa 40 godina radnog staža.

najniže se

- Nema neke razlike. Stradale su firme i niko se nije pitao kako su ti ljudi preživjeli i kako su prošli golgotu.

Neki su bili i na funkcijama, a ostali su na najnižu penziju. Nijesu se zapitali ovi sa 2.000 eura penzije kako je nama. Povećana je toliko koliko je povećana. Je li dao bog da su se povećale penzije - kaže Čabarkapa koji se pita otkuda penzije od 1.500 do 2.000 eura.

- Tražićemo da se penzije limitiraju na najviše hiljadu eura, a da najmanja bude 700 – poručio je Čabarkapa.

Ponovljena kontrola EKIP-a oko realizacije preporuka DRI-ja

Cijene goriva Benzin skuplji 12 centi, dizel jeftiniji cent

prima dva penzionera

Skupština raspravljala o izvještajima o radu CBCG u posljednje tri godine i o izmjenama Zakona o Centralnoj banci

PODGORICA – MMF ima negativan stav o predloženim izmjenama Zakona o Centralnoj banci, kojim se predlaže nova procedura za izbor guvernera, kazao je juče u parlamentu prvi čovjek CBCG Radoje Žugić i najavio da će to pismo dostaviti poslanicima.

– Oni traže princip dvostrukog veta, a ako skupštinsko tijelo i plenum imaju iste poslanike i većinu to može da bude korak unazad – rekao je Žugić, učestvujući u raspravi o prijedlozima izvještaja CBCG za 2019, 2020. i 2021. godinu.

U skupštinskoj proceduri su izmjene Zakona o CBCG kojima Dejan Đurović (DF) predlaže da guvernera više ne predlaže predsjednik države, već resorni skupštinski odbor. Žugić je najavio da će tužiti Đurovića i još dvije osobe koje su ga, kako je kazao, linčovale u jednoj TV emisiji, navodeći da je skoro devet godina na poziciji guvernera bez ijedne afere. Đurović je odgovorio da će svoje navode iz sporne emisije ponoviti na sudu.

- Ne razumijem zašto bi se neko nervirao u vezi izmjena zakona. Uvažavam stavove svih međunarodnih organizacija,

DF neće da čuje o dvostrukom vetu

Guverner rekao da MMF ima negativan stav o predloženim izmjenama zakona, Dejan Đurović poručio da to uvažava, ali da se pita skupštinska većina

ali sam za to da mi u Crnoj Gori odlučujemo šta ćemo raditikazao je Đurović, koji tvrdi da je CBCG politizovana. Žugić je kazao da sve ključne bilansne pozicije banaka u posljednje tri godine i tri kvartala ove godine bilježe rast.

- Bilansna suma banaka je povećana za 1,7 milijardi eura ili 38,5 odsto, kapital 19,6 odsto, krediti 25,2 odsto, a depoziti

Siromašnima struja besplatno, bogatima berzanska cijena

sti penzionog sistema. Jer preopterećenjem javnih finansija možemo doći u situaciju da se teže zadužujemo i da smanjujemo novac za kapitalne projekte – zaključio je Mulešković. Čelnik Saveza udruženja penzionera, koji broji blizu 100.000 penzionera, Branko Vešović pozdravlja odluku povećanja minimalnih penzija, ali smatra da je trebalo povećati penzije i onih koji su ranije imali 250 eura, a imaju 40 godina staža. – Sada su male razlike u penzijama onih koji imaju 15 i 40 godina staža – upozorio je Vešović i upozorio da to treba i ispraviti, jer je Fond PIO uspostavljen na principima cjeloživotne štednje.

Iz Fonda PIO su kazali da je, shodno Zakonu o PIO i odlukama Upravnog odbora, za sve korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja izvršeno redovno usklađivanje od 4,35 odsto, od 1. septembra tekuće godine.

BROJ KORISNIKA

– Takođe, u skladu sa Zakonom o PIO i Odlukom o vanrednom usklađivanju nominalnog iznosa najnižih penzija, izvršeno je njihovo vanredno usklađivanje za 36 odsto od 1. januara i deset odsto od 1. septembra ove godine, tako da najniža penzija sada

iznosi 253,61 eura – objašnjavaju iz Fonda PIO.

Dodaju da je broj korisnika minimalne penzije, nakon vanrednog uvećanja, porastao sa 16,6 na 40 hiljada ljudi, jer su do minimalne penzije od 253,61 euro povećane sve koje su bile niže.

- Visina penzije, shodno Zakonu o PIO, ne zavisi samo od dužine staža, već i od iznosa uplaćenih doprinosa, koji su osnov za izračun penzije. Prilikom donošenja rješenja o priznavanju prava na penziju, obračun iznosa ovog prava vrši se isključivo u skladu sa Zakonom o PIO, na propisan način - napominju iz ove institucije dodajući da prema zakonu o PIO, naredno redovno usklađivanje penzija i drugih prava iz PIO treba da bude 1. januara 2023. godine.

Skupština je krajem prošle godine, na prijedlog Demokrata, usvojila izmjenu zakona kojim se minimalne penzije, koje su tada iznosile 147 eura, od 1. septembra povećavaju za 36 odsto retroaktivno od 1. januara. U maju su sve penzije povećane 8,15 odsto, a u septembru 4,3 odsto. Sa trećim povećanjem od deset odsto minimalna penzija će biti povećana sa 147 na 277,9 eura.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Subvencionisanje svih potrošača struje nije adekvatan odgovor na globalne poremećaje na tržištu niti je pravedno, efikasno i održivo rješenje, smatra lider PzP Nebojša Medojević

Saopštio je da tarifna politika u uslovima krize treba da destimuliše visoku potrošnju, posebno ako neki potrošači prave ekstra profite, kao npr. oni koji ,,rudare“ kriptovalute. - Za veću potrošnju električne energije koja podrazumijeva lični komfor, luksuz ili visoko profitabilne poslove,

cijena treba da bude tržišna. Za ljude koji žive ispod linije siromaštva, EPCG u saradnji sa Vladom treba da obezbijedi besplatan minimalni paket električne energije dovoljan za pokrivanje elementarnih potreba porodice, bez grijanja – predlaže Medojević, koji tvrdi da manjinski akcionari EPCG mogu pokrenuti tužbe zbog odluka menadžmenta koje ugrožavaju njihove interese i smanjuju vrijednost kapitala društva i akcija. Ističe da se socijalna politika se vodi preko Vlade i opština, a ne preko EPCG. R. E.

1,5 milijardi, odnosno 43,6 odsto – naveo je Žugić i dodao da depoziti rastu zbog neinvestiranja u vrijeme krize. Ponovio je da su eksterni revizori dali pozitivne ocjene o radu CBCG bez bilo kakvih preporuka, te da je vrhovna monetarna institucija imala dobit za posljednje tri godine 13,2 od čega je polovina pošla u državni budžet, a ostatak u kapital

CBCG. Istakao je da je bankarski sistem najzdraviji dio ekonomije.

Branko Radulović (DF) tvrdi da se banke ponašaju zelenaški i po ko zna koji put traži osnivanje razvojne banke. Matični skupštinski odbor nije usvojio izvještaje o radu CBCG u posljednje tri godine. J. R.

Najviše korisnika na optičkoj mreži Raste broj internet

priključaka

PODGORICA – Ukupan broj ADSL priključaka na kraju septembra iznosio je 19.650, 342 manje nego u avgustu, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su saopštili da se od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju septembra 88,96 odsto odnosilo na građane. Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu je 87.910, WiFi priključaka bilo je 2.390, KDS 52.120, a VDSL 31.950.

Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju septembra, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, iznosio je 194.360,657 više nego u avgustu. N. K.

PODGORICA – Auto-putem Princeza Ksenija je od otvaranja polovinom jula prošlo 875.680 vozila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 30. oktobra do 6. novembra iznosio 38.870. Cestarina za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. R. E.

Sa jučerašnje sjednice parlamenta

Branko Vešović

Nebojša Medojević nezadovoljan što se preko EPCG vodi socijalna politika i predlaže

Suđenje mitropolitu SPC i osmorici sveštenika zbog kršenja zdravstvenih mjera 12. maja 2020. godine

Joanikije tvrdi da nije bila litija već „molitveni hod“

NIKŠIĆ - Suđenje mitro politu crnogorsko-primor skom Joanikuju i osmorici nikšićkih sveštenika zbog toga što se nijesu pridržava li propisanih zdravstvenih mjera 12. maja 2020. godine, kada je organizovana litija, nastavljeno je juče u Osnov nom sudu gdje je Joanikije poručio da tada nije održa na litija već molitveni hod.

Osim Joanikija, u sud su doš li da saopšte kako tog dana ni jesu pozivali sugrađane već da su ih upozoravali da moraju poštovati epidemiološke mje re, još sveštenici Slobodan Jokić, Dragan Krušić, Vasi lije Brborić, Danilo Ziroje

U optužnom prijedlogu se navodi da je sveštenstvo SPC postupalo suprotno naredbama Ministarstva zdravlja o sprečavanju širenja opasne bolesti i na Trgu Šaka Petrovića okupili se zajedno sa građanima, a zatim obavljali vjerski obred van vjerskog objekta – litiju ulicama grada

vić, Željko Rojević, Ostoja Knežević, Nikola Maroje vić i Mirko Vukotić

Mitropolit je na sudu ponovio da se tog dana nije dogodila li tija već, kako je naveo, moli tveni hod naroda koji se sa moinicijativno okupio ispred

Hrama Svetog Vasilija. - Služba je trajala sat, a oku pljanje naroda više od dva sa ta. Niko od nadležnih nije spri ječio narod da se okuplja, a Trg Šaka Petrovića nije u vlasniš tvu crkve, već je javno mje sto. Kad smo izašli i vidjeli oko

20.000 ljudi shvatili smo da nema drugoga načina da do prinesemo mirnom razilaže nju već da krenemo u moli tveni hod - kazao je Joanikije. Čulo se od sveštenstva SPC i da je molitveni hod obavljen skraćenom, a ne uobičajenom maršrutom. Sveštenik Slobodan Jokić tvrdi da su prije 12. maja 2020. godi ne uputili i molbu nadležnima da četiri sveštenika rano uju tro, uz poštovanje epidemio loških mjera, prođu ulicama Nikšića, ali da su od tadašnjeg načelnika CB Nikšić Tihomira Goranovića i komandira Dar ka Mađarića dobili odgovor da im se ne može izaći u susret. Sveštenici su ustvrdili i da se molitvena šetnja ne može sma trati litijom, te da je njihova obaveza da budu s narodom ko ji se samoinicijativno okupio. U optužnom prijedlogu se navodi da je sveštenstvo SPC postupa lo suprotno naredbama Mini starstva zdravlja o sprečavanju širenja opasne bolesti i na Trgu Šaka Petrovića okupili se zajed no sa građanima, a zatim obav ljali vjerski obred van vjerskog objekta – litiju ulicama garada. Joanikije, koji je tada bio epi skop budimljansko-nikšićki, i još neki sveštenici nakon liti je su zadržani 72 sata u nikšić kom CB, a u gradu i širom Cr ne Gore tada su organizovani protestni skupovi u znak po drške sveštenstvu.

Advokat Sava Kostić kaže da mu nije jasno zašto nije pro cesuiran veliki broj vjernika, ljudi iz javnog i političkog ži vota koji su tog dana bili na molitvenom hodu već samo vladika Joanikije i nekoliko sveštenika.

Branilac sveštenika kazao je i da će predložiti da se sasluša ju tadašnji čelnici nikšićke po licije, kao i brojni svjedoci, te da se pregledaju audio i video materijali koji svjedoče da Jo anikije i sveštenstvo nijesu po zivali sugrađane na litiju, te da samim tim i nijesu počinili kri vično djelo. Ra. P.

Očekivana učaurene

PODGORICA - Ranjeni ukrajinski civili i vojnici oporavljaće se u Institutu „Dr Simo Milošević“ u Iga lu, saopšteno je juče nakon sastanka predstavnika te institucije i Ambasade Ukrajine, kada je i potpisan memorandum o saradnji.

Prema riječima dr Sava Ma rića, rukovodstvo Instituta u Igalu je u proteklom periodu intenzivno radilo na uspostav ljanju novih stranih progra ma, što je rezultiralo i potpi sivanjem memoranduma sa diplomatskim predstavniš tvom Ukrajine.

– Imali smo ponudu od Amba sade Ukrajine i jedne humani tarne organizacije da povri jeđeni sa ratišta i civili dolaze

kod nas na rehabilitaciju. Već sredinom mjeseca ćemo dobi ti informacije kada će prvi pa cijenti doći u Institut – saop štio je dr Marić, prenosi portal rthn.co.me.

Trenutno je zatvorena Prva faza Insituta, a taj period će biti iskorišćen za poboljšanje krovne izolacije objekta. – To će nam kasnije omogućiti krečenje i sređivanje po spra

tovima, da bismo imali bolju ponudu za pacijente i goste u narednom periodu. Tako đe, klimatizovaćemo zgradu u cjelini – najavio je dr Marić. On je kazao i da će Druga faza Instituta biti zatvorena od 23. decembra do 23. januara, među tim ako bude postignut dogovor o dolasku ukrajinskih ranjeni ka, ti planovi će biti izmijenje ni, o čemu će odlučivati bord di rektora. On je juče portalu rthn. co.me kazao da ističe kolektivni ugovor i da je usaglašen sa pred stavnicima Sindikata Instituta, pa će biti dostavljen bordu di rektora na razmatranje.

- Posvetili smo pažnju svim tačkama u ugovoru, te vjeru jem da neće imati razloga da ugovor odbiju, ali ako budu imali sugestije mi ćemo ih pri hvatiti i korigovati dokument - rekao je Marić.

Zbog prispjeća presuda na osnovu tužbi radnika za ne adekvatno obračunate koe ficijente, račun Instituta „Dr Simo Milošević“ je prethod nih mjeseci više puta blokiran. R. d.

PODGORICA – Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao prijed log poslanice Branke Boš njak da se izmijeni Zakon o visokom obrazovanju na način da ubuduće rektora Univerziteta Crne Gore bira akademsko osoblje na neposrednim izbori ma, kao što se organizuju za predsjednika države.

Većina članova ovog tijela izjasnila se uzdržano, niko nije bio protiv.

Predložiće Skupštini da ne usvoji novine koje je Bošnjak aktivirala, a u skupštinskoj su proceduri od prije dvije go dine. Poslanici smatraju da je za ovu temu potrebna ši ra javna rasprava i da se sve svede pod krovni zakon, da se ne mijenja samo način iz bora rektora. Podsjetili su da Ministarstvo prosvjete pri prema novi zakon.

Ranije je Univerzitet Crne

Gore zatražio da se povuče inicijativa Bošnjak, jer sma traju da se narušava njihova autonomija koja im je garan tovana Ustavom i međuna rodnim aktima. Negodova li su što nijesu uključeni u proceduru.

– Očekivala sam takav stav od Univerziteta i učaurene sre dine, da im više odgovara da 15 ljudi u Upravnom odboru biraju rektora, a ne da uče stvuju svi – kazala je Bošnjak.

Različita sagledavanja

Ubjeđivala je poslanike da je njeno rješenje dobro, da je svojstveno pojedinim de mokratskim zemljama, po put Slovenije.

Poslanik Dragan Bojović (DF) joj je odgovorio da ne ma puno zemalja koje pri mjenjuju ovu praksu i sma tra da bi političke partije još više imale uticaja da plasira ju svoje kandidate i da to ni je potrebno.

Bošnjak je kazala da se na Univerzitetu favo rizuju ljudi, da postoji mlađi kadar, koji napre duje, ali ako nije podo ban, ili ako briljira, onda smeta profesorima i nikada se ne može naći u organima Univerzi teta. Istakla je i da se pod uticajem politike smjenjuju rektori

– Malo me plaši, kada se pro mijenila vlast mi koji smo po ovom pitanju mislili isto sada smo to promijenili, što znači da, ipak, politika postoji na UCG. Pokušava se sada sa čuvati status kvo – rekla je Bošnjak.

Kazala je da ako su profeso ri spremni da ih neko pot kupi, da tu ne mogu ništa... Ne vidi da će se nešto loše desiti ako kandidati u kam panji za rektora predstavlja ju program na fakultetima i ubjeđuju osoblje za koga će da se glasa.

– To nije politika – rekla je Bošnjak.

Matični skupštinski odbor nije podržao Božene Jelušić o izboru rektora, odnosno

Sa jučerašnje sjednice Odbora

Joanikije i sveštenici u nikšićkom Osnovnom sudu

podržao prijedloge poslanica Branke Bošnjak i odnosno direktora škola

Očekivana mišljenja učaurene sredine

nje ne razlikuje od mode la koji se primjenjuje na fa kultetima prilikom izbora dekana, predlažu ih profe sori, odnosno vijeća fakul teta. Rekla je da je funkcija rektora važna i da se svi za to otimaju oko nje.

– Sigurna sam da na Uni verzitetu mnogi priželjkuju ovakvo rješenje, oni koji ni jesu medijski eksponirani. Ostajem pri ovom prijedlo gu, neću ga povući – poruči la je Bošnjak.

Bez pOdršKe dA

KOMENTAR Apsurd – sekularna država finansira otvaranje vjerske škole

skulturnu salu sa pratećim prostorijama!

Da li je protagonistima ove sramne prevare poznato šta je sekularna dražava? Da li im je poznato da sekularna država kao i sve druge treba da garantuje slobodno vje roispovijedanje i osnivanje vjerskih škola, ali da ih seku larna država ne može ni osni vati ni finansirati. U javnim obrazovnim ustanovama koje se finansiraju novcem svih građana ne može biti vjeroispovijedanja ili učenja u religiji, vjeronauka.

Predsjednik Odbora Damir Šehović (SD) kazao je da je logičnije da se ovakve stva ri sistemski procesuiraju, da budu uključene sve strane, kako ne bi bili optuženi da su privatizovali proces. Smatra da je potrebno komunicira ti i sa državnim Univerzite tom. Rekao je i da svjedoči mo nestabilnom političkom ambijentu, da je Vlada izgu bila podršku u Skupštini i da nije siguran da je za ovo ve lika žurba, da treba sačekati stabilizaciju.

– Fakulteti ćute 30 godina, nijedan profesor nije rekao posebnu riječ i studenti su ćutali. Sada bismo ušli u fa zu - bum izbora. To bi ličilo na sve osim na izbore rekto ra. Kada zaživi demokratija u

Crnoj Gori, kada bi taj izbor bio izolovan od političkih iz bora, onda to rješenje može da se sprovodi – rekao je po slanik Dejan Đurović (DF).

Bošnjak je ponovila da aktu elni izbor rektora zavisi od 15 članova Upravnog odbora UCG i da je niko ne može ubi jediti da to rješenje nije ispo litizovano.

Rekla je da se na Univerzite tu favorizuju ljudi, da posto ji mlađi kadar, docenti, koji napreduju, ali ako nije podo ban, ili ako briljira, onda sme ta profesorima i nikada se ne može naći u organima Uni verziteta. Bošnjak je istakla da se pod uticajem politike smjenjuju rektori i da ne mo gu da se igraju tako. Kazala je da se njeno rješe

šKOlSKI OdBOrI BIrA ju dIreKtOre Članovi Odbora nijesu usvo jili ni prijedlog poslanice Božene Jelušić (Ura) da se izmijeni Opšti zakon o obra zovanju i vaspitanju i promi jeni način izbora direktora, da ga biraju školski odbori, a ne ministar. Njena inicija tiva, takođe, datira od ranije. Jelušić je pričala kako je ova praksa nekada bila svojstve na crnogorskom sistemu ob razovanja i da se tako može depolitizovati školstvo. – Negativno mišljenje Vlade je vrhunac cinizma. Potpisu je ga, nažalost, premijer. Sa opštiti da je ovo loše rješenje jer je pokazalo lošu praksu je potpuno nepoznavanje mate rije – rekla je ona. Članovi Odbora su komen tarisali da ovakve sistemske promjene treba da inicira Vlada, te da nemamo danas u školskim odborima struk turu koja bi mogla da bira di rektore na takav način, da ne ma zrelosti, odnosno da ne postoji demokratija. N. Đ.

Finansiraju vjerske škole, a javno školstvo nema uslova za rad

Odbor je uvažio prijedlog poslanice Božene Jelušić (Ura) da se organizuje konsulta tivno saslušanje ministra prosvjete Miomira Vojinovića povodom finansiranja dvije vjerske škole. Podsjetila je da je kroz sistem 2015. godine uvedeno prvo finansiranje vjerskih škola, kada je otvorena Medresa, koja je, kako je istakla, dobra škola. Kazala je da uporište u Zakonu mogu da nađu sve vjerske zajednice, da potencijalno javno školstvo može ogromna sredstva da plaća tim školama.

- Vjerske zajednice su dovoljno bogate da se time pozabave i ne opterećuju javno školstvo gdje nemamo osnovne preduslo ve za izvođenje nastave – rekla je Jelušić. Kazala je da želi da čuje od ministra kako se licenciraju škole, da li su predmeti prošli provjeru Nacionalnog savjeta, prati li se

njihovo poslovanje, da li je vršena kontrola kako se troši novac, kako će Ministarstvo ubuduće štititi interese javnog školstva u sekularnoj državi.

Rekla je da je potreba čovjeka za vjerskim poučavanjem jedno od temeljnih ljudskih prava, ali da ona ukazuje na sistem javnog školstva i procedure koje važe u sistemu. -Da li je školstvo dovoljno bogato da na ovaj način potencijalno finansira koliko god hoćemo vjerskih škola ili moramo imati određene regulative. Za vjerske škole je odvojeno 1.700.000 eura. To je značajan iznos i može biti daleko veći. Nama kleca cijeli školski sistem – rekla je ona. Šehović je rekao da je upitan proces dobija nja licenci za pojedine vjerske škole. Termin za konsultativno saslušanje ministra prosvjete biće naknadno određen.

Vlada je 2. novembra donije la odluku o dodjeli 900 hilja da eura vjerskoj školi ,,Sveti Sava“ u Podgorici. U ugo voru između Ministarstva prosvjete i Srednje vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava“ Podgorica se navodi razlog za dodjelu ovih sredstava: „Ugovorne strane su sagla sne da Ministarstvo Školi uplati iznos od 900.000 € (slovima: devet stotina hi ljada eura), na ime podrške Školi“. O ovome je Pobjeda podrobno pisala 5. novem bra.

Bilo je neophodno da znamo šta se konkretno podržava sa 900 hiljada eura s obzi rom na to da su to sredstva iz budžeta Crne Gore, sredstva svih građana. Posebno je po trebno objasniti zašto ate isti, agnostici i vjernici svih drugih konfesija, osim vjer nika SPC, finansiraju preko državnog budžeta ovu SPC privatnu vjersku školu? Odgovor Ministarstva pro svjete na pitanje Pobjede o namjeni dodijeljenih sred stava je bio: „Podrška vjer skim školama, prema Op štem zakonu o obrazovanju, podrazumijeva podršku za osnivanje ili rad škola. Odlu kom Vlade Crne Gore usvo jen je prijedlog da se da po drška za osnivanje, dok će naredne godine, ukoliko se ta stavka predvidi budže tom za narednu godinu, dobiti podršku za rad, a na osnovu broja upisane dje ce“.

U informaciji koja je dostav ljena Vladi za dodjelu na vedenih sredstava navodi se: „Prednje, imajući u vidu činjenicu da su navedena sredstva neophodna za osni vanje ustanove, što potvrđu je i Zakon o budžetu za 2022. godinu gdje se kao uvidom u raspoloživa sredstva potro šačke jedinice Ministarstvo prosvjete, nalazi i program „podrška vjerskim školama“. Dakle, sredstva se dodjeljuju za osnivanje vjerske škole! U Opštem zakonu o obra

zovanju i vaspitanju nigdje ne piše da se može finansi rati „osnivanje ustanove“. O finansiranju vjerskih ško la u Zakonu piše samo ovo: „Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obra zovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona“. Dakle, po zakonu se mogu finansirati škole koje rade - izvode pro grame tako da Ministarstvo ne može finansijski poma gati osnivanje privatne vjer ske škole. Apsurdno je da sekularna država Crna Gora daje nov čanu podršku za osnivanje vjerske škole i osim toga još apsurdnije je zato što je toj školi u ime države već potpi sana licenca za rad? Licen ca za rad školi se izdaje kada su ispunjeni svi uslovi pro pisani zakonom za početak rada škole. Ako škola, kao ova vjerska, koja bez odo brenja Nacionalnog savje ta treba da realizuje javno važeći obrazovni program traži sredstva iz budžeta, treba da ispunjava i uslove predviđene „Pravilnikom o normativima i standardi ma za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe“. Da li su članice komisije, nave dene u tekstu Pobjede, za li cenciranje škole provjerile i utvrdile da su ispunjeni svi propisani uslovi za rad škole kada su potpisale izvještaj i odobrile licenciranje? Evo šta piše u Pavilniku: „Povr šina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemlji šta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po uče niku, u jednoj smjeni“ i da li je „najmanja površina pro stora za nastavu po učeni ku u jednoj smjeni za: učio nicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smje ni“. Na ovo treba dodati i fi

Rješenje za finansiranje vjerskih škola je jednostav no. Osnivač vjerske škole treba da finansira njen rad. Zbog toga vjerske zajedni ce, ako su one osnivači, mo gu da formiraju fondove u koje sredstva uplaćuju i nji hovi vjernici, škole mogu da naplaćuju školarinu, ro diteljima učenika mogu da se obezbijede beneficirani krediti itd. U državi u kojoj su vjerske zajednice odvo jene od države, vjerske ško le se ne mogu finansirati iz budžeta.

Zbog toga na Ustavnom su du treba provjeriti ustavnost člana 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju ko jim se propisuje mogućnost finansiranja vjerskih škola. Sve ovo se dešava kada je Ministarstvo prosvjete nes posobno da obezbijedi osnovne uslove za rad jav nih obrazovnih ustanova: škole su nezagrijane, još nije su dobile lož ulje za grijanje, u mnogim gradovima djeca nemaju prevoz do škola, ško lama nedostaje računarska oprema, školama nedostaje namještaj-klupe i stolice, od laže se završetak izgradnje i opremanja novih škola, na stavnicima se ne plaća pre voz između gradova, neiz vjesno je povećanje plata itd. Prioritet je sada da Mini starstvo prosvjete kojim ru kovodi Vojinović usmje ri sredstva ne za navedene potrebe javnih obrazovnih ustanova nego za osnivanje SPC škole?

Na kraju, recimo da ne zna mo da je sve u vezi ovih škola nezakonito i da zabo ravimo da je Crna Gora se kularna država, mora se od govoriti na pitanje: zašto da Crna Gora finansira osniva nje SPC škole kada SPC ima novca da gradi stanove, ho tele, razvija vjerski biznis, bi znis sa imovinom, kada se u kripti Hrama u vrećama ču va novac, tj. nijesu siromaš ni i bez novca?

Slobodan BACKOVIĆ

Slobodan Backović

Milo Đukanović na Konferenciji UN o klimatskim promjenama COP27

Ne prihvataju zakon, ali ni tumačenje Ministarstva rada

godina obilježavanja Nje goševog dana rođenja kao državnog praznika, koji je ujedno i crnogorski praznik kulture, i pada u nedjelju 13. novembra, izazvala je pole miku zbog različitog čitanja norme budući da Zakon o državnim i drugim prazni cima ne predviđa da nerad ni dan bude 14. novembar.

Iako zakonska norma ne ostav lja velike dileme i definiše da Njegošev dan predstavlja izu zetak od pravila o prenoše nju praznovanja, sa tim se nije složio poslanički klub Demo krata, navodeći da se prvo obilježavanje praznika mo ra adekvatno proslaviti u po nedjeljak, koji treba da bude neradni dan i da protekne u znaku adekvatnih kulturnih manifestacija.

Skupština je krajem prošle go

dine usvojila izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima kojim se utvrdio novi praznik u Crnoj Gori i to 13. novembar - Njegošev dan, crnogorski praznik kulture. Ta da je za državni praznik progla šen i Dan ekološke države – 20. septembar, ali je za njega defi nisano da je, takođe izuzetak, koji se pritom praznuje radno. I pored eksplicitnih normi, u parlamentu je nastavljena praksa da se one dovode u pi tanje, traži ad hoc revizija, i tu mače kako kome politički od govara, što je demonstrirano juče u parlamentu. Poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović zatražio je zbog toga da Vlada hitno proglasi 14. novembar neradnim danom, pozivaju ći se pritom na član 3 Zakona o državnim i drugim prazni cima. Njegovo tumačenje za

konske norme stavom je podu prla i predsjednica Skupštine Danijela Đurović , koja je objasnila da je već dopisom obavijestila službu zakono davnog doma da je ponedje ljak – neradni dan. Nakon istupa u parlamentu, pojašnjenje je stiglo iz Mini starstva rada i socijalnog stara nja, koji su objasnili da je Nje gošev dan, shodno članu 3b Zakona o državnim i drugim praznicima, izuzet od pravila da, ukoliko pada u dane viken da, prvi radni proglašava se za neradni. I pored toga, Demo krate su ostale kod svog stava i tražili da predsjednica par lamenta zatraži zvanično tu mačenje od Vlade kroz obra ćanje premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću Iz tog resora su podsjetili da je članom 2 predmetnog zakona propisano da se državni i drugi

praznici praznuju dva dana, i to na dan praznika i narednog dana, a da se u članu 3 propisu je da su praznični dani nerad ni, te da ukoliko je praznik ne djelja, neradna su dva naredna dana i da ukoliko je drugi pra znični dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan. - Međutim, Zakonom o držav nim i drugim praznicima u čla nu 3b (Sl. list CG br. 145/21) propisan je izuzetak od pret hodno navedenog pravila ko ji glasi da izuzetno od člana 2 i člana 3 st. 2 i 3 citiranog za kona, praznik 13. novembar –Njegošev dan, crnogorski pra znik kulture, praznuje se jedan dan i to na dan praznika, te je shodno tome neradni dan ne djelja 13. novembar. Napomi njemo da se Ministarstvo rada i socijalnog staranja služi is ključivo zakonskim normama, te je shodno tome i dato pret hodno saopštenje, a u cilju pot punog informisanja javnosti i dokaza da je prethodno saop štenje dato ispravno, dostav ljamo izvod iz zakona koji je usvojen u Skupštini Crne Gore i objavljen u Službenom listu - pojasnili su u ovom resoru. Poslanik Demokrata Aleksa Bečić protumačio je da je nes porno da ponedjeljak treba da bude neradan dan za sve, te da treba da bude obilježen kultur nim manifestacijama. – Nije dobro da primjenu za počnemo ili da se obilježi u atmosferi i na način kako je navedeno u pojašnjenju Mini starstva. Mislim da je omaška. Ima eksperata da se istumači da je ponedjeljak neradan za sve - kazao je Bečić. I. P.

Crna Gora vjeruje da je smanjenje emisije od 40 odsto dostižan cilj

PODGORICA – Revizijom nacionalno utvrđenog do prinosa, Crna Gora je kao ciljnu vrijednost postavila smanjenje emisija od 35% do 2030. godine, a na Samitu u Glazgovu najavljena je ambicija smanjenja emisije od 40%, rekao je juče pred sjednik Crne Gore Milo Đukanović na Implementa cionom samitu o klimi. Konferencija UN o klimatskim promjenama COP27 održava se u Šarm El Šeiku u Arapskoj Republici Egipat, a predsjed nik Đukanović je u govoru pred svjetskim liderima kazao da je Crna Gora uvjerena da su ti ci ljevi dostižni na temelju mje ra utvrđenih u ključnim nacio nalnim, strateškim i razvojnim planovima.

PODGORICA – Glavni grad je juče uputio otvoreno pismo Javnom servi su zbog teksta objavljenog na portalu rtcg.me sa nadnaslovom „MANS pod nio“ i naslovom ,,Krivične prijave pro tiv Vukovića, Makrida i Toškovića“. Krivična prijava o kojoj je riječ je odbače na kao neosnovana, a iz Glavnog grada je saopšteno da je sadržajem ovog teksta na nesena šteta ličnom i profesionalnom ugle du dr Ivana Vukovića Sporni tekst je nakon objave uklonjen, a uredništvo portala rtcg.me je sinoć uz izvinjenje saopštilo da je greškom objav ljeno saopštenje za javnost MANS-a od 22. 09. 2020. godine. Ubrzo nakon što je tekst objavljen, on je i povučen sa portala, tvr de iz te medijske kuće.

U otvorenom pismu Glavnog grada se na vodi da je nadležni državni organ pomenu tu prijavu odbacio zato što dr Ivan Vuko

vić, ni kao fizičko lice, ni kao gradonačelnik Glavnog grada, nije učestvovao u proce duri odabira izvođača radova za izgrad nju prve faze sekundarne kanalizacione mreže u Podgorici, a samim tim ni u pot pisivanju predmetnog ugovora.

Iz Glavnog grada ističu da u prilog tvrdnji da je tekst objavljen s namjerom da se na nese šteta Vukoviću govori i činjenica da nije sadržao ni informaciju o tome da je on podnio krivičnu prijavu za lažno pri javljivanje. Istakli su da Javni servis treba da bude primjer u očuvanju ugleda novi narske profesije.

- Međutim, u konkretnom slučaju, budu ći da je ovu vijest u isto vrijeme objavio i portal borba.me, na koji ne treba poseb no trošiti riječi, vjerujemo da ste ovakvim odabirom informacija, bez prethodne pro vjere navoda, ugrozili i sopstveni ugled –piše u pismu.

Iz Glavnog grada je saopšteno da je tekst prije nego što je uklonjen sa portala, pre uzelo nekoliko medija, a isti je plasiran i na društvenim mrežama.

- Sigurni smo da ste svjesni posljedica ko je su nastale, pričinjavajući time direktnu štetu ličnom i profesionalnom ugledu dr Ivana Vukovića, ali i Glavnog grada kao in stitucije. Shodno navedenom, za ovakav postupak očekujemo javno izvinjenje –navodi se u otvorenom pismu.

Iz postala RTCG su sinoć saopštili da je propust tehničke prirode bez ikakve na mjere da se bilo kome pričini šteta.

- Zbog neprijatnosti, izvinjavamo se Ivanu Vukoviću, drugim osobama pomenutim u tekstu, Glavnom gradu, MANS-u i čitaoci ma, apsolutno uvjereni da Javni servis treba da bude primjer u očuvanju ugleda novinar ske profesije i neko ko postavlja standarde – piše u objavi portala rtcg.me.

- Aktivnosti na novoj revizi ji su u toku. Izrađena je Mapa puta za implementaciju i šema praćenja i evaluacije napretka. Ažuriran je popis emisija gaso va, u skladu sa novom meto dologijom međuvladinog pa nela – kazao je predsjednik u svom govoru. Istakao je da posljednji prora čuni upućuju na potencijalno dalje smanjenje nivoa emisi ja od 45%, te da za to postoje realna utemeljenja, ali i da su izazovi snažni i veoma skupi. – Naročito u sektorima ener getike i poljoprivrede imajući u vidu negativne efekte pan demije i poremećaje na glo balnom planu usljed agresije na Ukrajinu. Dodatno, traju ća unutrašnja politička nesta bilnost ograničava fokus na ra zvojna pitanja i kontinuirano unapređenje kapaciteta za pla niranje i sprovođenje klimatske politike i njenu inkorporaciju u sve sektore čime bi se stvarali preduslovi za postepeno sma njenje upotrebe uglja, dugo ročni niskokarbonski razvoj i, kao krajnji cilj, klimatsku neu tralnost – kazao je Đukanović. On je poručio da će i pored ma log učešća u globalnoj emisiji, Crna Gora nastaviti da predu zima sve neophodne korake u cilju poštovanja međunarod nih obaveza.

- Zelenu transformaciju vidi mo kao priliku da uđemo u pe riod dinamičnog i održivog ra zvoja koji će garantovati rast ekonomskih aktivnosti, a time i životnog standarda. Naš naj veći izazov biće kako obezbije diti pravednu tranziciju. Zato podrška razvojnih i finansij skih partnera i snažniji upliv inostranih investicija iz tehno loški najnaprednijih zemalja ostaju neophodni – kazao je on. Đukanović je kazao i da ne mamo izbora kada se postav lja pitanje da li smo spremni da u odlučujućoj dekadi ubr zamo klimatsku akciju i saču vamo planetu. - Odgovornost za implemen taciju obećanog i prihvaće nog je na svima nama. Ne sa mo na globalnom političkom liderstvu i partnerstvu izme đu razvijenog svijeta i zema lja u razvoju; ne samo na hit nosti usaglašenog i klimatski odgovornog djelovanja vla da, investitora i biznis sekto ra; nego na svakom građani nu pojedinačno. Svi možemo i moramo doprinijeti da cilje vi Pariskog sporazuma posta nu naša realnost. Vrijeme cu ri, a izazovi i problemi s kojima smo suočeni postaju sve kom pleksniji – rekao je Đukanović. Predsjednik se zahvalio pred sjedniku Al Sisiju i egipatskoj vladi na odličnoj organizaci ji i naznačio da je pred nama ključna dekada za transforma ciju i prelazak sa pregovora i planiranja na implementaciju. Predsjednik Đukanović na marginama Samita COP27 u Šarm el Šeiku imao je više bi lateralnih kontakata uobiča jenih za međunarodne skupo ve na visokom nivou. Sreo se sa premijerom Španije Pedrom Sančezom, Hrvatske Andre jom Plenkovićem, predsjed nicima Slovenije, Bugarske i Kipra, Borutom Pahorom, Rumenom Radevim i Niko som Anastasiadesom, pred sjednikom UAE šeikom Mo hamedom Al Nahjanom i državnim sekretarom Svete Stolice kardinalom Pjetrom Parolinom J. M.

PODGORICA – Prva

Predsjednik

Milo Đukanović na Implementacionom samitu o klimi

Sa privođenja Jovanića

Danas ističe rok za podizanje optužnice protiv Blaža Jovanića i njegove kriminalne grupe

PODGORICA – Specijal

nom tužilaštvu danas ističe rok od šest mjeseci u kojem mora podići optužnicu protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jo vanića kojeg sumnjiči da je, uz pomoć 11 pripadnika kri minalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio deset kompanija za iznos od 661.496 eura.

Jovanić je uhapšen 9. maja a li sice na ruke tada su stavljene i stečajnim upravnicima Saši Zejaku, Snežani Jović, Sanji Lješković, Ranku Radinovi ću, Sretenu Mrvaljeviću i vla snicima firmi za obezbjeđenje Paviću Globareviću i Darku Peroviću

Krivičnom prijavom su obu hvaćeni i procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnica firme za obezbjeđe nje Stana Čelebić, vlasnica kompanije ,,Ogimar“ Danije la Laković i kandidat za sudi ju u Privrednom sudu Vladan Nikolić ali je njima dopušteno da se brane a slobode.

Jovanić se sumnjiči da je tokom 2015. godine organizovao krimi nalnu organizaciju a čiji člano vi su postali Zejak, Jović, Lješ ković, Radinović, Mrvaljević, Globarević, Čelebić, Perović, Markišić, Golubović, Nikolić i Laković. U sklopu ove kriminal ne organizacije su i podgorič ke kompanije ,,Titan sekjuriti“, ,,Sekjuritas Montenegro“, ,,Ogi mar“ kao i nikšićka firma ,,Top fors sistem“ i više N. N. osoba.

SDT sumnjiči Jovanića da je, koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda kao i sudijsku funkciju, uz pomoć određenih stečajnih upravnika, nezakoni to uvećavao troškove stečajnog postupka na šetu stečajnih duž nika i povjerioca.

Tužilaštvo tereti Zolaka, Jović, Mrvaljevića da su po nalogu Jo vanića u situacijama kada su se pojavljivali kao stečajni uprav nici imali zadatak da odugo vlače stečajni postupak u cilju prouzrokovanja što većih troš kova tako što bi angažovali sa

radnike, advokate, te fizičko obezbjeđenje čak i u situacija ma kada je to bilo nepotrebno. Zolak se sumnjiči da, kada bi se u postupku pojavljivao kao procjenitelj, u dogovoru sa dru gim procjeniteljima, dogovarao je da ispostave fiktivne fakture kako bi svoju ponudu za stečaj nog dužnika predstavio kao najpovoljniju iako je njegova procjena višestruko prevazi lazila realne troškove procjene. U nekim od deset stečajnih po stupaka koji su za sada predmet pažnje Zolak i Lješković su se pojavljivali kao saradnici ste čajnog upravnika i koristeći ovu poziciju su fiktivnim procjena ma i inventarisanjem uvećava li troškove stečajnog postupka. Na osnovu fiktivno pruženih usluga oni su primali novčana sredstva sa računa stečajnog dužnika i po nalogu Jovanića taj novac transferisali u korist kriminalne organizacije. Globarević, Čelebić i Perović su u ime kompanija ,,Titan sek juriti“, ,,Top fors sistem“, ,,Sek juritas Montenegro“ imali za datak da neistinito fakturišu usluge fizičkog obezbjeđenja objekata stečajnih dužnika da bi uvećali troškove stečaj nog postupka na teret stečaj nih dužnika u korist kriminal ne organizacije.

Markišić i Golubović se sum njiče da su po zahtjevu Zejaka i Lješković dostavljali fiktivne ponude za procjenu imovine stečajnih dužnika u prethod no dogovorenim iznosima da bi ponude članova kriminal ne organizacije, koji učestvu ju u stečajnom postupku, bile najpovoljnije.

Nikolić se sumnjiči da je u ste čajnom postupku 553/15 pri mio iznos protivpravne imo vinske koristi za kriminalnu organizaciju dok je Danijela Laković imala zadatak da kao osnivač i izvršni direktor kom panije ,,Ogimar“ po nalogu Jo vanića registruje veb sajt koji će služiti za oglašavanje stečajnih postupaka. Na taj način faktu risale bi se usluge Privrednom sudu i sticala sredstva za krimi nalnu organizaciju koja bi Jo vanić raspoređivao. B. R.

PODGORICA – Odbrana

Olivere Ilinčić juče je u po dgoričkom Višem sudu za tražila obustavu krivičnog postupka protiv ove okriv ljene jer, kako su ustvrdili, Specijalno tužilaštvo ni u dorađenoj optužnici nije pružilo nijedan dokaz da je bila dio organizovane kri minalne grupe Svetozara Marovića, koja je na pre varni način novac 14 osoba iskoristila za pokrivanje kredita kompanije ,,Proper ti investments“ kod Prve banke.

Dokaze SDT-a za istovjet ne optužbe na račun Stevice Dragovića i Katarine Pekić komentarisaće i njihovi advo kati na ročištu za kontrolu op tužnice koje je zakazano za 18. novembar.

Tada će dokaze SDT-a cjeniti i advokati službenika budvan ske opštine Novke Baćović, Mila Klisića, Marka Vujo vića i Vesne Blagojević op tuženih da su kao pripadnici kriminalne organizacije sada osuđenog Svetozara Marovi ća, početkom 2009. godine, prihvatili neispravnu ponu du preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju puta do sela Kra pine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura.

Specijalni tužilac juče je kazao da su nakon prve provjere op tužnice po nalogu rješenja Vi šeg suda od marta ove godine sprovedene dodatne istražne radnje i da ne postoji više ni jedan razlog da optužnica ne bude potvrđena.

Branilac Ilinčić, advokat Mar ko Radović, kazao je da se ni u dorađenoj optužnici Spci jalnog tužilaštva situacija nije suštinski promijenila i da da lje ostaje pri stavu da se ovaj akt SDT-a ne treba potvrditi.

On je ukazao vanpretresnom krivičnom vijeću da se SDT i u dorađenoj optužnici bavi od nosima između zajmodavaca i optuženih koji potpadaju pod obligacione odnose.

Advokat Radović je podsjetio da je kompanija ,,Properti in vestments“ većini zajmodava ca vratila dug i da tu ne može biti krivičnog djela.

On je istakao da se SDT i u do rađenoj optužnici poziva na dopunu nalaza vještaka Ha mida Šabovića čiji je osnovni nalaz Viši sud stavio van snage.

- Vještak u dopuni nalaza pole miše sa Višim sudom oko rje šenja kojim je odbačen njegov

U Višem sudu, po drugi put, kontrolisani dokazi protiv Olivere Ilinčić i ostalih

Odbrana traži da se postupak obustavi, tužilaštvo da se optužnica potvrdi

investmenta“ (2007. godina) i oštećenja budžeta Opštine Budva zbog neizvedenih gra đevinskih radova (2010. godi na) – navodi se u rješenju Vi šeg suda.

PODGORICA – Ministar stvo pravde je odbilo da Cen tru za građansko obrazova nje da podatke koje osobe Crna Gora trenutno potra žuje od Srbije radi vođenja krivičnog postupka u Crnoj Gori, odnosno izvršenja pra vosnažne sudske presude.

- Ministarstvo pravde je odbi lo pristup traženim informa cijama, navodeći u svom rje

osnovni nalaz i to je dovoljan razlog da se ova optužnica od bije. Ako se potvrdi ova optuž nica, uvešće nas u postupak koji će trajati ko zna koliko. Gore od toga je što nećemo znati zbog čega se u ovom predmetu su di – kazao je advokat Radović. Vanraspravno vijeće sutkinje Vesne Pean je krajem marta SDT-u vratilo optužnicu pro tiv Ilinčić i ostalih sa nalogom da se precizira period u kojem je djelovala kriminalna organi zacija Svetozara Marovića ali i ulogu optuženih u organizaci ji u kojoj su označeni kao nje ni pripadnici. Vijeće sutkinje Pean je rješe njem o dopuni optužnice za tražilo da se pojasni poveza nost krivičnog djela prevare za koje se terete Ilinčić, Pekić i Dragović sa dijelom optužnice gdje se službenici budvanske opštine Novka Baćović, Mila Klisić, Marko Vujović i Vesna Blagojević terete da su zlou potrebom službenog položa ja, po nalogu Marovića, 2009. godine prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi ko merc“ za izgradnju seoskog puta do sela Krapine i na taj

način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura. U dispozitivu prvobitne op tužnice SDT-a se navodi da su optuženi pripadnici Ma rovićeve grupe djelovali od novembra 2007. do decembra 2010. godine a onda u obrazlo ženju da su radnje izvršenja krivičnog djela preduzimane početkom 2007. godine, de set mjeseci prije inkriminisa nog perioda. Viši sud ukazuje i da SDT osim tri radnje koje su Iličić, Pekić i Dragović preduzeli u decem bru 2008. godine nije poja snilo u aktu tužilaštva ulogu ovih optuženih u 2009. i 2010. godini.

Sudu nije bilo jasno kako je SDT povezalo zloupotrebu službenika budvanske opšti ne prilikom gradnje seoskog puta sa sticanjem nekretni ne preko kompanije ,,Proper ti investments“ koju je osno vala optužena Ilinčić. - Ne postoji bilo kakva uzroč no-posljedična povezanost između radnji prve i druge grupe optuženih, odnosno po sljedična veza između sticanja nekretnina u korist ,,Properti

Sudije su ukazale i na nepravil nosti (formalne) u jednom od dva nalaza ekonomske struke koji se nalaze u spisima pred meta. Pored problema sa ra zličitim datumima na prvoj i posljednjoj stranici jednog od nalaza vještaka Hamida Šabo vića sud je konstatovao i da taj dokument nije ovjeren peča tom i svojeručnim potpisom vještaka.

Prema navodima prvobitne optužnice, nekadašnja savjet nica Svetozara Marovića je prema stavu Specijalnog tu žilaštva, prihvatila nalog šefa kriminalne grupe da u Cr noj Gori osnuje kompaniju „Properti investments“, pre ko koje se zaduživala kod ba naka i kupovala nekretnine od mještana nadomak Sve tog Stefana. Grupa je, kako se osnovano sumnja, varala ban ke i porodice od kojih je uze la nekretnine. Ključnu ulogu imalo je preduzeće „Properti investments“ preko kojeg su se zaključivali kupoprodaj ni ugovori, a u tim poslovima Opština je oštećena jer su nje ni službenici koji su se našli na optužnici prihvatali neisprav ne ponude na tenderu.

Osim što je bila savjetnica Sve tozara Marovića za vrijeme njegovog službovanja u Be ogradu, Ilinčić je bila direk torica deviznog sektora Na rodne banke Jugoslavije, a u jednom periodu bila je direk torica firme „Futura plus“, ta da u vlasništvu srpskog bizni smena Stanka Subotića B.R.

šenju da su na osnovu uvida u službene evidencije utvrdi li da ne posjeduju dokumenta koja sadrže tražene podatke, odnosno da bi to predstavlja lo sačinjavanje nove informa cije - navodi CGO na Tviteru. Pojašnjeno je da se Centar za građansko obrazovanje obra tio Ministarstvu pravde za htjevom za slobodan pristup informacijama.

Ministarstvo pravde je, do daju, nadležno ministarstvo za međunarodnu pravnu po moć u krivičnim i građanskim stvarima i ekstradiciju. - CGO izražava zabrinutost da ovaj organ nema evidenciju zahtjeva za izručenje prema drugim državama, iako je jav nost upoznata da je takvih za htjeva bilo – poručuju iz CGO. C. H.

BIJELO POLJE - Milan Karović (21) iz Pljevalja osuđen je na 11 mjeseci za tvora jer je 5. aprila sugra đanki A. Č. prodao 1,9 gra ma amfetamina za 35 eura. Drogu su kod A. Č. pronašli policajci tokom pretresa. Presudu je donio sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak B. Č.

Osumnjičeni, nakon šest mjeseci izviđaja, čekaju dokaze

Olivera Ilinčić

STUDIJA: Izazovi za budućnost građanske države

Tekstom Milorada Popovića, koji će biti objavljen u tri broja, Pobjeda otvara stranice lista za mišljenja, rasprave i polemike crnogorskih intelektualaca o budućnosti crnogorske države, razvoju crnogorskog društva i vrijednostima na kojima moderna Crna Gora treba da se temelji. Smatramo da je za crnogorsko društvo od izuzetnog značaja da se otvori šira rasprava o izazovima pred kojima se nalazi država.

Na razvalinama crnogorske nacije i građanske Crne

Ukoliko se nastavi proces destruiranja i asimilacije crnogorske nacije, i Crna Gora promijeni nacionalni i politički karakter, izgubiće se smisao i elementarni odbrambeni mehanizmi koji su nužni za opstojnost države

Državna suverenost, crnogorska nacija i građanska Crna Gora sudbinski su povezane od obnove nezavisnosti 2006. godine. Jer, crnogorska nacija koju permanentno urušavaju i negiraju velikosrpski nacionalisti ne može preživjeti bez suverene Crne Gore, niti može dugoročno opstati nezavisna država bez samobitne crnogorske nacije.

Ukoliko se nastavi proces destruiranja i asimilacije crnogorske nacije, i Crna Gora promijeni nacionalni i politički karakter, izgubiće se smisao i elementarni odbrambeni mehanizmi koji su nužni za opstojnost države.

Ergo, bez obzira na to što Crna Gora ima dužu državnu tradiciju od svih južnoslovenskih istorijskih entiteta ona je danas, po svojoj unutrašnjoj strukturi, provizorijum, sličniji Bosni i Hercegovini nego Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji.

Njen specifičan kulturnoekonomski i politički razvoj u dvadesetom stoljeću, te permanentni pritisak izvana, kao i malobrojnost etničkih Crnogoraca bili su glavni razlozi da se ni danas, na početku novog milenijuma, nije dovr-

šio proces konstituisanja crnogorske nacije. Premda je u periodu od 1998. do 2020, u kojemu su dominantnu ulogu imale suverenističke stranke, bila stvorena velika prilika da se naprave ključni poslovi u izgradnji institucija koje su presudnog značenja za strukturiranje nacionalne i državotvorne svijesti. O razlozima zašto se barem nakon obnavljanja državnosti 2006. nije u dovoljnoj mjeri osnažila nacionalna i državotvorna svijest potrebni su cijeli tomovi i samo ću u nekoliko ključnih teza pokušati objasniti jedan fenomen koji je bio nepoznat u novovjekovnom kontekstu stvaranja modernih nacija: od Francuske revolucije do danas.

Naime, u potonja dva vijeka jedino u Crnoj Gori nakon konstituisanja nezavisne države, većinskom etnosu, po kojemu je i država dobila ime, nije rapidno osnažila nacionalna i državotvorna svijest.

Pronaći racionalna i održiva objašnjenja za ovaj istorijski i politički relikt, danas i ovdje, najvažniji je i najodgovorniji zadatak svakog kritičkog intelektualca i javnog djelatnika. Ne zbog intelektualnog častoljublja nego zato što ovo pitanje determiniše sve ostale kulturne, društvene i političke fenomene, pa i recentne događaje nakon 30. avgusta 2020. kada su vlast u Podgorici ponovo preuzele puke marionete Beograda i Moskve.

KLJUČNE IDEOLOŠKE

ZABLUDE

Doktrinarna zabluda protagonista političke strukture koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost je u tome što su vjerovali da će protok vremena, međunarodni subjektivitet Crne Gore i relativni ekonomski napredak, sam po sebi, pacifikovati ili barem omalomo-

Doktrinarna zabluda protagonista političke strukture koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost je u tome što su vjerovali da će protok vremena, međunarodni subjektivitet Crne Gore i relativni ekonomski napredak, sam po sebi, pacikovati ili barem omalomoćiti velikosrpski nacionalizam, koji je glavni istorijski neprijatelj crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta, još od sredine XIX stoljeća

ćiti velikosrpski nacionalizam, koji je glavni istorijski neprijatelj crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta, još od sredine XIX stoljeća.

Ova zabluda je determinisana činjenicom da se u nas nacionalnom pitanju pristupalo impresionistički, bez ozbiljnih analiza, postavljanja prioriteta i neophodnih znanja u građenju zamišljenog apstraktnog okvira koji je neophodan za stabilizovanje svake moderne nacije.

Tačnije, nije se ni pokušalo stvoriti cjeloviti, održivi nacionalni program, koji će kreativno povezati tradicijske i savremene kulturne i političke vrijednosti i svestrano obuhvatiti jezičke politike, reforme kulturnih i prosvjetnih institucija, medijske regulative, esnafska umjetnička udruženja, izgradnju funkcionalne mreže duhovno-kulturnih i naučnih institucija, prije svega državnog univerziteta, Crnogorske

akademije nauka i umjetnosti, Crnogorske pravoslavne crkve i Matice crnogorske. Ovim strateškim pitanjima pristupalo se nekompetentno, parcijalno, bez sposobnosti da se dijalektički sagleda cjelovita slika tog identiteta kojega su reciklirale, reinterpretirale ili osporavale velikosrpske, jugoslovenske i komunističke ideologije. Stoga su i nakon posljednjeg stvaranja nezavisne države 2006. odgovori suverenističkih

lidera agresiji i asimilaciji Beograda i Moskve bili konfuzni, neubjedljivi, ignorantski. Odbrambena politika suverenista bila bi možda dovoljno učinkovita da se crnogorska ideološka paradigma nije gradila na apstraktnim građanskim vrijednostima, bez jasnih nacionalno-kulturoloških uporišta – jer građansko društvo je posljedica nacionalnih emancipacija i ne egzistira uprkos nacijama – i na dvije propale ideologije: komunističkom antifašizmu i jugoslovenstvu.

Da paradoks bude veći, Crna Gora ima dužu istorijsku državnost nego sve ostale zemlje nastale iz Jugoslavije, koje su se ideološki i politički veoma jasno distancirale od jugoslovenstva i komunističke tradicije. Ova bizarnost, između ostaloga, temelji se na činjenici da su bezmalo svi važni akteri suverenističkog pokreta – Milo Đukanović, Svetozar Marović, Ranko Krivokapić, Ivan Brajović, Miodrag Vuković, Srđa Darmanović, Rade Bojović, Miodrag Vlahović, Slavko Perović – politički i svjetonazorski formirani u Savezu socijalističke omladine, u posljednjoj etapi komunističke Jugoslavije. Oni su u svom formativnom

Piše: Milorad POPOVIĆ

NAKON SLAVLJA BEZ STRATEGIJE: Pristalice suverenističkog bloka 21. maja 2006.

S. VASILJEVIĆ

crnogorske Crne Gore

periodu „ispekli politički zanat“, što će im itekako koristiti u vremenu raspada Jugoslavije, pa i u borbi za emancipaciju Crne Gore od Beograda, početkom dvijehiljaditih godina. Njihovo iskustvo i poznavanje političke tehnologije, kao i beskrajnih taktičkih nadgornjavanja – uz politički talenat i odlučnost Mila Đukanovića u kritičnim trenucima s kraja prošlog stoljeća – pokazaće se dragocjenim u periodu stvaranja nezavisne države.

CRNOGORSKI

HENDIKEP

No, taktička visprenost bez ideološke podloge koja je neophodna za stratešku dubinu i postojanost svakog ugroženog nacionalnog i državnog entiteta, uzrokovaće da ono što je bila komparativna prednost u doba bitke sa Miloševićem, postane veliki hendikep u vrijeme izgradnje institucija i ideologije nezavisne države. Jer, kompetentno i obrazovano političko vođstvo najozbiljnije bi se zauzelo za rješavanja naslijeđenih pretpolitičkih problema, prevashodno u sferi kulturnog i nacionalnog identiteta. U tom kontekstu nešto kompetentnija vlast napravila bi strateške prioritete, odredila njihove nosioce i taj posao bi koordinirao posebni odjel Vlade, iz sektora kulture, prosvjete i informisanja.

Istina, ključni kreatori unutrašnje i spoljne politike, iz DPS-a i SDP-a, neprestano su verbalizovali važnost očuvanja i izgradnje crnogorskog identiteta, ali nikad nijesu proučili ozbiljne i zamršene probleme koji su presudno određivali crnogorsku stvarnost, još od vremena Njegoša i

Crna Gora nakon 30. avgusta 2020. u mnogo čemu je nalik na latinoameričke i afričke banana-države, premda mi nije poznato da su i u jednoj nominalno suverenoj državi aktivisti stranih obavještajnih službi, biznismeni i kriminalci, koji su rezidenti u drugoj državi, dolazili s vrećama novca da ucjenjuju i potkupljuju birače na lokalnim izborima, kao što je to bio slučaj 2021. i 2022. godine u Nikšiću, Podgorici, Budvi i ostalim mjestima

knjaza Danila Zahvaljujući takvoj lakomislenosti i nekompetentnosti danas su pored Srpske pravoslavne crkve, koja je država u državi, Univerzitet Crne Gore i CANU, u rukama velikosrpskih i filoruskih kadrova. S druge strane, beznadno je marginalizovana Crnogorska pravoslavna crkva, dok je Matica crnogorska već dugo godina u stanju hibernacije. Fenomen je i to što se protagonisti crnogorskog suverenizma prevashodno oslanjaju na ljevičarsku tradiciju. Ovo ne bi bilo toliko problematično – premda je poželjno da je svaki nacionalni pokret ideološki pluralan –da ima borbenost izvornih crnogorskih komunista-idealista, Vukašina Markovića, Petka Miletića, Nikole Lekića... ili nacionalnih lidera-socijalista poput Nelsona Mandele, Davida Ben Guriona, Salvatora Aljendea, Jasera Arafata Ali savremena crnogorska pseudoljevica – koja je u stvari nekakav hibrid kriptokomunizma i neoliberalizma – ne baštini izvorni lijevi antiimperijalistički aktivizam, nego izvire iz treće generacije negativne komunističke selekcije „kumrovačkih đaka“, koja je na velika politička vrata stupila krajem osamdesetih godina. („Kumrovački duh“ je u znatnoj mjeri prenešen i mlađoj generaciji političara iz DPS, SDP, SD, koji su se na javnoj sceni pojavili nakon dvijehiljadite godine.)

Ovaj birokratski, kalkulantski, partitokratski duh kulminirao je u svom destruktivnom obliku 2013. godine, kad je nastao rascjep između DPS i SDP, u vezi sa izborom Filipa Vujanovića za kandidata za predsjednika Crne Gore, i kasnijeg priključenja SDP-a prosrpskoj opoziciji.

Istovremeno su se pojačali ataci iz Beograda i Moskve na Podgoricu, koji su aktivno učestvovali u pokušaju dva državna udara, 2015. i 2016, kao i logistici tzv. protestnih litija početkom 2020. koje su bile finalna priprema za instaliranje velikosrpske većine na neregularnim izborima srpsko-ruske strukture na vlast u Podgorici.

,,DRŽAVNI

Suverenisti su se nekako – sticajem srećnih okolnosti – othrvali pokušajima državnog udara 2015. i 2016. godine, ali su pokazali slabost i nedovoljnu odlučnost da otkriju i procesuiraju sve glavne učesnike zavjera, pogotovo onaj dio koji je bio pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Istraga i suđenje akterima pokušaja državnog udara 2016. bio je trenutak istine, koji je pokazao ubrzano truljenje suverenističkog bloka, koji personi kuje Milo Đukanović

voslavne crkve. Istraga i suđenje akterima pokušaja državnog udara 2016. bio je trenutak istine, koji je pokazao ubrzano truljenje suverenističkog bloka, koji personifikuje Milo Đukanović.

Pokušaji državnog udara više od svega ostaloga pokazali su stvarno stanje države, društvene i nacionalne svijesti: suđenje dijelu njenih aktera, koje je prenosila državna televizija, u jednoj neuglednoj prostoriji, pretvorio se u svojevrsnu lakrdiju, u kojoj su optuženi za terorizam izvodili svojevrsne performanse izrugujući se tužiocima i sudijama.

Suđenje akterima Bombaške zavjere – koja je takođe bila planirana na dan parlamentarnih izbora 1907 – održano u najvećoj prostoriji Biljarde, uz prisustvo stranih novinara, sa zaplijenjenim bombama i jevanđeljem na stolu ispred optuženih. Ukupni istražni postupak, suđenje, sudnica i presude, pokazali su da je Crna Gora bila mnogo više država u vrijeme knjaževine na početku 20. vijeka nego cijelo stoljeće kasnije, kao kandidat za EU. Zato je suđenje za pokušaj državnog udara 2016 – umjesto da natjera pokrovitelje i aktere zavjere na defanzivu, da stigmatizuje i zabrani rad njihovih političkih stranaka – još više ojačala različite vrste pobuna i destrukcije, poput tzv.

protestnih litija, što je neminovno vodilo prema promjeni vlasti i urušavanju prozapadne sekularne ideološko-političke paradigme.

POLITIČKE PROMJENE

2020.

Crna Gora nakon 30. avgusta 2020. u mnogo čemu je nalik na latinoameričke i afričke banana-države, premda mi nije poznato da su i u jednoj nominalno suverenoj državi aktivisti stranih obavještajnih službi, biznismeni i kriminalci, koji su rezidenti u drugoj državi, dolazili s vrećama novca da ucjenjuju i potkupljuju birače na lokalnim izborima kao što jer to bio slučaj 2021. i 2022. godine u Nikšiću, Podgorici, Budvi i ostalim mjestima. No, nijesu u pitanju bili samo anonimni aktivisti na terenu, već su i svi beogradski mediji bili dio aktivne propagandne kampanje, a pred izbore u Nikšiću, jedna prestižna televizijska kuća iz Srbije, s nacionalnom frekvencijom, svakodnevno je emitovala specijalni program koji je bio naslovljen „Bitka za Nikšić“!? Izbori u Nikšiću su bili još jedan test odlučnosti i instinkta samoodržanja: prilika za suverenističku opciju da pokaže je li sposobna odbraniti elementarno državno dostojanstvo i prava građana na slobodan izbor. Lideri suverenista implicitno su pristali na marionetski status Crne Gore, o čemu svjedoči i činjenica da se Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, predsjednici parlamen-

tarnih stranaka, članovi parlamenta, nijesu obratili međunarodnoj javnosti i saopštili im otvoreni nezakoniti hegemonistički i imperijalistički nasrtaj Beograda na jednu nezavisnu, međunarodno priznatu, evropsku državu. Jer, jedina primjerena reakcija suverenističkih stranaka bila je demarš zvaničnoj Srbiji, Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, drugim međunarodnim organizacijama, kao i bojkot izbora u Nikšiću. Zbog takve neodlučnosti opozicije ponovila se direktna umiješanost Srbije i na lokalnim izborima 23. oktobra 2022. Istina, nezakonite radnje Beograda ovoga puta bile su malo sofisticiranije zbog trenutnog nepovoljnog međunarodnog položaja Vučićeve Srbije koja implicitno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

BEZ ODGOVORA

Poslije svega, umjesno je postaviti pitanje: hoće li recentni porazi suverenističkog bloka natjerati njegove lidere da promijene taktiku i strategiju borbe za očuvanje temeljnih vrijednosti na kojima je Crna Gora konstituisana 2006. godine?

Ima li dovoljno svijesti o tome da se ne može – u situaciji kada trenutna većina želi da promijeni nacionalni karakter države i društva – na isti način djelovati u opoziciji kao dok su vršili vlast? Mogu li protagonisti koji su cijeli svoj politički život proveli u vlasti radikalno promijeniti svoj ra-

ison d’etre i prilagoditi se novim okolnostima?

Nakon svega, neproduktivno je i kontraproduktivno očajavati i tražiti krivce za neuspjehe, ali metodološki je ispravno sumnjati da li se sadašnja opozicija može revitalizovati sukladno Njegoševoj maksimi „Nove nužde rađu nove sile“.

Velika prilika parlamentarnih stranaka suverenista da preuzmu taktičku inicijativu bili su masovni protesti na Belvederu 5. septembra 2021. koji su imali značajan odjek i izvan Crne Gore. No, mjesto da podrže i razvijaju taj duh otpora, koji se vjekovima njegovao u crnogorskom biću, lideri suverenista nastavili su oportunističku politiku, iako su učestvovali u protestima 4. i 5. septembra, na Cetinju.

No, zbog nedostatka opozicionog instinkta ponovo su se zapleli u svoje taktičke kalkulacije – ne mogavši se osloboditi refleksa formiranih na vlasti – računajući da im aktivni vaninstitucionalni neće donijeti političke benefite. Štoviše, SDP je na Cetinju protest protiv poniženja Crne Gore i Crnogoraca, koji je završio nesrazmjernom upotrebom hemijskih sredstava protiv građana prijestonice, beskrupulozno iskoristio za stranačku konjukturu. Poslije samo nekoliko mjeseci od protesta na Belvederu ušli su u koaliciju s Joanikijevom i Abazovićevom strankom na Cetinju i na taj način zadali smrtni udarac jezgru pokreta otpora!

UDAR“

KAO PREKRETNICA

Suverenisti su se nekako – sticajem srećnih okolnosti – othrvali pokušajima državnog udara 2015. i 2016. godine, ali su pokazali slabost i nedovoljnu odlučnost da otkriju i procesuiraju sve glavne učesnike zavjera, pogotovo onaj dio koji je bio pod okriljem Srpske pra-

Isto empirijsko pravilo važi za sudbinu pojedinca i zajednice: u sukobu s većom silom možete preživjeti samo ukoliko ste posvećeniji, odlučniji, organizovaniji, inteligentniji. Uostalom, niko ovu lekciju istorijski nije toliko puta morao uvrđivati kao Crna Gora i Crnogorci. Zato da bismo preživjeli kao nacija i država, da bismo sačuvali međusobno povjerenje koje je izgrađivano od devedesetih godina između nacionalnih zajednica, prinuđeni smo da crnogorsko pitanje mnogo odlučnije i smislenije prezentujemo i našim saveznicima u Evropi i Americi.

(SJUTRA: Opasne zablude)

OBORENA PRESUDA VIŠEG SUDA: Lideri DF-a dolaze na ročište u procesu pokušaja terorizma 2016. godine

SUVERENISTI NIJESU ISKORISTILI ŠANSU: Nakon proglašenja Ustava 2006.

B. MIHAJLOVIĆ

Nikšić: Nastavljena rekonstrukcija zdanja Doma revolucije

Za zgradu RTV 1,8 miliona eura

NIKŠIĆ – Ozvaničen je po četak radova na još jednom dijelu nekadašnjeg Doma re volucije u Nikšiću, a prostor od oko 2.000 kvadrata kori stiće lokalna medijska kuća.

Predsjednik Opštine Marko Kovačević kazao je da su za počeli mnogo kapitalnih pro jekata, ali da je izgradnja doma za radio i televiziju jedan od najznačajnijih iz više razloga. – RTV Nikšić je dobila i na cionalnu frekvenciju, vrlo je značajna medijska kuća za naš grad, ali i Crnu Goru, a dobiće nov prostor mnogo komforniji i sadržajniji. Dakle, oplemeni ćemo još jedan dio Doma revo lucije i uljepšati centar grada –kazao je čelnik Nikšića.

Rekonstrukcija tog dijela zda nja, čija je gradnja počela prije više od četiri decenije, koštaće 1,8 miliona eura, a planirano je da radovi budu završeni za osam mjeseci. Izgradnja nove RTV Nikšić povjerena je firmi LD Gradnja.

– Nadam se da ćemo tokom na redne godine na opšte zadovolj stvo dobiti još jedan reprezen tativan objekat, te da će naši medijski poslenici imati čime da se ponose, da će imati dale ko bolje uslove za rad – istakao

je Kovačević.

Maja Delić iz Uprave za kapi talne projekte istakla je da se ra di o vrlo zahtjevnom poduhva tu, te da će biti rekonstruisano ukupno više od 2.000 kvadrat nih metara prostora. – Osim osnovnih sadržaja ne ophodnih novinarima tu će mo imati i kancelarije za admi nistraciju, tehničke prostorije, studio i sve što je neophodno za funkcionisaanje jedne medijske kuće. Vjerujem da ćemo rado ve završiti u planiranom roku –istakla je Delić.

Direktor RTV Nikšić Nikola Marković smatra da se do ovog događaja došlo zato što su ima li viziju, znali šta hoće, od koga da traže podršku...

– Ovaj projekat je svjedočan stvo zajedništva. Kada imate podršku onih koji su vas osno vali možete ostvariti san mno gih generacija nikšićkih novi nara. Mi smo kao medijska kuća za godinu napravili značajne rezultate, a osim što smo dobi li nacionalnu frekvenciju danas smo i jedan od medija koji ima ju najveću sopstvenu produkci ju u Crnoj Gori. Sad je naš pro gram bogatiji za 300 posto, a svi segmenti, poput našeg portala, bilježe rast od 200 posto. Takvi rezultati daju nam za pravo da vjerujemo da ćemo izgradnjom nove kuće postati još bolji, kva litetniji, efikasniji na zadovolj stvo svih Nikšićana – poručio je Marković.

Na redu amfiteatar

Gradnja Doma revolucije počela je davne 1977. godi ne, a radovi su obustavlje ni 12 godina kasnije. Prije nekoliko godina, kada je Nikšićem rukovodio Veselin Grbović, počela je adaptacija, pa su najpri je u jednom dijelu privred nici grada izgradili savre meni fitnes centar, drugi dio dugoročno je zakupio s obavezom da ga adapti ra drugi biznismen, i tu su već odavno butik sportske opreme i market, značajan prostor zakupila je i Indu strija mesa ,,Goranović“, a kompletan prostor oko zdanja, čija ukupna površi na premašuje 20.000 kva drat, a uređena je zelenim površinama i okružena parking prostorom. Pošto se završi rekonstrukcija dijela koji je namijenjen RTV Nikšić preostalo je jedino još da novo ruho dobije nekada ambiciozno zamišljeni amfitetar u srcu Doma revolucije.

Ni predsjednik SO Nemanja Vuković nije krio zadovoljstvo što će uskoro TV Nikšić dobiti novi krov nad glavom, ističući da je ovaj projekat budući ukras grada i simbol timskog rada. R. PEROŠEVIĆ

TivaT:

Akcija Komunalne

policije Ukloniće stara vozila sa javnih površina

TIVAT – Komunalna policija započela je akciju uklanjanja vozila, odnosno djelova vozila koji se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti, oštećenja, koja su bez re gistarskih tablica i neregistrovana, a ostavljena na javnoj površini duže od sedam dana.

– Na teritoriji opštine evidentirano je 16 takvih vozila na loka cijama u centru grada, Lepetanima, Radovićima i na Seljano vu. Na svako vozilo ostavljeno je pismeno naređenje ovlašće nog službenog lica vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni vozilo ili dio vozila sa javne površine. Ukoliko vlasnik vozila ne postupi po naređenju, komunalni inspektor donijeće rješenje kojim nalaže vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni ostav ljeno vozilo. Rješenje će biti vidno istaknuto na vozilu ili dije lu vozila koji je na javnoj površini, i biće objavljeno na oglasnoj tabli Opštine – saopšteno je iz Komunalne policije.

Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ističu da će, u slučaju da vlasnik ili korisnik ne ukloni vozilo ili dio vozi la, uklanjanje biti izvršeno putem trećeg lica, o trošku vlasni ka. C. G.

Maslinijada od 25. do 27. novembra

BAR – Jubilarna, dvadeseta, Maslinijada održaće se 25, 26. i 27. novembra u Baru i Starom Baru – najavili su organizatori te manife stacije NVO Maslinijada i NVO Udruženje maslinara Antivari.

Biče dodijeljene nagrade u ka tegorijama – najbolje održavani maslinjaci, najveći prinos u ovoj godini (minimum 50 stabala), te

najbolji mladi zasad. – Zbog dobrog i zdravog roda maslina, dodijeliće se pet na grada za najkvalitetnija ekstra djevičanska maslinova ulja, i to u dvije kategorije – monosort na i višesortna maslinova ulja (kupaž). Takođe, i u kategori ji najljepše uređenih izložbe nih štandova, u tradicionalnom stilu, dodijeliće se pet nagrada –kazali su organizatori. C. G.

Bar: Jubilarno izdanje popularne manifestacije

OPŠTINA

Planirani izgled RTV

Vujović, ,,buksovci“ i NVO Winner dobitnici priznanja

CETINJE – Dobitnici

Nagrade ,,13. novembar“, koja se dodjeljuje na dan oslobođenja prijestonice su Aleksandar Vujović (reditelj, multimedijalni umjetnik i producent), organizacija The Books Of Knjige i NVO Winner (ško la fudbala). Nagrada se dodjeljuje sva ke treće godine, kao poseban oblik javnog priznanja za naj bolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvara laštva koji su značajni za pri jestonicu.

Iz Prijestonice su saopštili da su u konkurenciji za najvi še priznanje grada ove godi ne bili: Čedomir Kapisoda, Aleksa Markuš, JU Centar za dnevni boravak đece sa smetnjama u razvoju i odra slih lica sa invaliditetom, Su zana Roganović, JU Centar za konzervaciju i arheologi ju Crne Gore, Boban Batri ćević, Novak Abramović, Branko Kaluđerović, Lu ka Radović i mr Radovan Papović

Nagrada ,,13. novembar“ do djeljuje se od 1970. godine.

Lani su je dobili paraolimpi jac Filip Radović i profesor i publicista dr Srđa Martino vić. Među ranijim dobitnici ma su Danilo Kiš, Dimitrije Popović, Slobodan - Puro Đurić, Jovo Kapičić, Pavle Đonović, princ Nikola Pe trović – Njegoš, Luka Laga tor, Petar Kapisoda, Boži dar Ivanišević, Aleksandar Čilikov, grupa ,,Perper“, ča sne sestre Franjevke, JPU „Zagorka Ivanović“, EI Obod, Bolnica ,,Danilo I“, Fudbalski klub ,,Lovćen“, KUD ,,Njegoš“ i mnogi drugi. I. R. Zgrada

Pripremiće novi raspored nastave

Prema postojećem rasporedu časovi počinju 16.45, zatim u 17 i 17.30 sati. Pojedinim danima učenici se iz škole vraćaju u 21.30 sati, a riječ je o djeci uzrasta od šest do 11 godina. Roditelji očekuju da se nastava u drugom polugodištu organizuje u novom objektu

Opština plaća usluge Dnevnog centra

MOJKOVAC – Opština će sufinansirati troškove pružanja usluge u JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ,,Mojkovac“. To je predviđeno odlukom koju je usvojio lokalni parlament.

Uprava javnih radova potpisala je u martu 2019. godine sa DOO Unipred ugovor o iz gradnji objekta osnov ne i škole za osnovno muzičko obrazovanje ,,Dušan Korać“. Vrijed nost radova procije njena je na 5,4 miliona eura, a rok za završetak izgradnje je bio 26 mjeseci

stara škola nije bezbjedna - ne zadovoljava osnovne funkcio nalne standarde.

PROJEKAT

Usluga košta 1.425 eura po korisniku. Dnevni centar je ustanova socijalne i dječje zaštite koju je Opština Mojkovac osnovala 2014. godine, a zvanično je počela sa radom u martu 2015. godine. Namijenjen je dnevnom smještaju djece i mladih sa smetnja ma i teškoćama u razvoju, ima kapacitet 15 korisnika. Oni te usluge mogu koristiti do navršene 27. godine. C. G.

BIJELO POLJE – Rodi

telji čija djeca pohađaju OŠ ,,Dušan Korać“ odu stali su od štrajka koji su najavili za juče jer će Ministarstvo prosvjeta do petka pripremiti novi prijedlog za održavanje nastave. Direktorica škole će organizovati sastanak svih predstav nika Vladinih institucija, u čijoj je to nadležnosti, Ministarstva, škole i izvođača radova, da bi se u što kraćem roku ispu nile obaveze i dogovorio precizan rok za završetak izgradnje novog objekta.

To je dogovoreno na sastan ku predstavnika Ministar stva prosvjete, uprave škole

PROTEST

Roditelji su za ponedjeljak na javili protest zbog toga što no va školaska zgrada još nije za vršena, pa djeca od prvog do šestog razreda nastavu po hađaju u druge dvije gradske škole u popodnevnim satima. Časovi traju 30 minuta a po činju u od 16.45, 17 i 17.30 sati. – Časovi traju od 17.30 do 20.30 sati, nekim danima i du že. Četvrtkom, na primjer, dje ca dolaze iz škole u 21.30 sati.

Kada njihovi vršnjaci idu na spavanje, naša djeca tada pi šu domaće jer većina nas radi i nijesmo u mogućnosti da ih propratimo prijepodne. To su samo neki od razloga zbog ko

jih tražimo da se raspored pro mijeni, a mislimo da je i to do voljno. Dakle, djeca uzrasta od šest do 11 godina polaze u ško lu po mraku, vraćaju se kasno uveče i ne viđaju roditelje, ko ji su zaposleni, po cijeli dan. Da ne pominjemo koliko je dale ko škola „Marko Miljanov“ i da dosta roditelja nije u moguć nosti da vozi svoju djecu, a do laze hladni dani i kiše – ispri čali su predstavnici roditelja. Dodaju kako su uvjereni da će od drugog polugodišta đaci nastaviti školovanje u novom objektu, čija izgradnja traje tri i po godine. Biće to dobra vi jest i za nastavnike jer neki od njih časove drže u dva objekta. Đaci od početka školske go dine nastavu pohađaju u dru gim objektima jer postojeći, tj.

U martu 2019. Uprava javnih radova i DOO Unipred iz Bi jelog Polja potpisali su ugo vor o izgradnji objekta osnov ne i škole za osnovno muzičko obrazovanje ,,Dušan Korać“. Ugovorena vrijednost rado va iznosila je blizu 5,4 milio na eura, a predviđeni rok za završetak izgradnje je bio 26 mjeseci. Škola se, prema pro jektu, prostire na oko 8.000 m², a gradi se po svim savremenim standardima, Krajem avgusta iz Ministar stva prosvjete je sapšteno da izvođač traži dodatna sredstva za okončanje projekat zbog ,,poremećaja na tržištu i po većanja cijena na koje je uti cala epidemija korona virusa i rat u Ukrajini“. Nije precizira no o kojem se iznosu radi. B.Č.

TIVAT – U okviru Nacionalnog programa ranog otkriva nja karcinoma grlića materice, u Domu zdravlja Tivat po novo se sprovodi skrining te maligne bolesti, nakon pauze uzrokovane pandemijom korona virusa. Kako su kazali iz Doma zdravlja, skrining karcinoma grlića ma terice je preventiva, multidisciplinarna, javno-zdravstvena ak tivnost koju inicira država. Od svih malignih tumora, karcinom grlića materice može najefikasnije da se kontroliše skriningom. – Cilj je očuvanje reproduktivnog zdravlja žena i smanjenje mortaliteta od ove maligne bolesti, kao i podizanje svijesti že na o značaju redovnih pregleda i ranog otkrivanja promjena. Karcinom grlića materice je u potpunosti izlječiv ako se otkri je na vrijeme – objasnili su iz Doma zdravlja.

Preventivnim programom obuhvaćene su žene starosne dobi između 30 i 50 godina.

administracije prijestonice

i Savjeta roditelja OŠ ,,Du šan Korać“.

Bijelo Polje: Dogovor Ministarstva prosvjete, uprave OŠ ,,Dušan Korać“ i Savjeta roditelja

RADoVi PRi KRAjU: Nova osnovna i muzička škola ,,Dušan Korać“

Moj KoVAC: Skupština usvojila odluku

oSnoVAn

DNEVNI CENTAR

t i VAt: Ponovo skrining malignih bolesti

Iskustva iz rata

PODGORICA – Manifesta cija ,,Dani mladih ukrajin skih talenata u Crnoj Gori“ počeće izložbom i promoci jom knjige Katerine Dere vinske „Ovo nije san“, danas u 17.30 sati u KIC-u ,,Budo Tomović“.

Knjiga je objavljena na ukra jinskom i crnogorskom jeziku. Svako dijete koje bude prisu stvovalo otvaranju manifesta cije dobiće poklon – knjigu Ka terine Derevinske ili suvenire Ministarstva kulture i informa cione politike Ukrajine. Pjesme su ilustrovane crtežima ukrajinske djece i omladine koji su inače dio izložbe ,,MAЛЮЙ. UA.WAR.“. Šesnaestogodišnja djevojka iz Kijeva provela je či tav rat u Ukrajini, a kroz pjesme je prenijela svoja iskustva i osje

ćanja iz rata. Katerina je napisala tekst i za jednu od pjesama koju će izvesti na koncertu zajedno sa svojom prijateljicom, sedamna estogodišnjom talentovanom pjevačicom Kristinom Bruti jan. Na koncertu, koji će poče ti u 18 sati, mlade umjetnice će hitove izvoditi na ukrajinskom i engleskom jeziku. Manifestacija se organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informacione politike Ukrajine. A. Đ.

Nema smisla uljepšavati svijet zato što je grozan

Sjajan ansambl, glumci iz Podgorice su svjesni dara koji posjeduju, vidi se da rade na sebi, artikulisani su, kanališu emociju na pravi način, umiju da okupe publiku. Predstava me vodila sa sobom sve vrijeme, napravila i sevdah i tugu, melanholiju – kazala je glumica Divna Marić

Iz Užica: Svetlana VIšNjIć

Iako se od vremena ne možemo sakriti i zaustaviti njegov tok, postoje prostori koji i dalje dišu ambijentom u kome su davno nastali. Jedan od takvih je i Narod no pozorište u Užicama, u kome je u nedjelju veče, u okviru 27. izdanja Jugo slovenskog festivala „Bez prevoda“ uspješno i sa ista knutom prijemčivošću kod publike izvedena predstava „Bez portfelja“, u režiji Branislava Mićunovića, u produkciji Gradskog pozo rišta iz Podgorice i Barskog ljetopisa.

Priznanje za ,,Tišinu 03“ Nedeljka Simanića

PODGORICA – Nagrada za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2022. godini pri pala je umjetniku Nedeljku Simaniću, za djelo „Tišina 03“, rađeno kombinovanom tehnikom na platnu.

Umjetnik je ovim radom po kazao iskorak i novootkrivenu energiju u odnosu na prethod ni likovni izražaj. Tako je ocije nio žiri koji su činili istoričarka umjetnosti Gordana Franović, dipl. grafički dizajner Radmila Beća Radulović i akademska slikarka Dijana Lazović Žiri je posebno pohvalio rad Va

silije Jovanović „Galeb Dobro te“, izveden u tehnici dobrotske čipke za izuzetan trud i njegova nje tradicije starih zanata. Žiri je donio odluku da na izlož bi ,,Kotorski vizuelni umjetnici 2022“ učestvuju 16 umjetnika –Eleonora Apolonio, Nedelj ko Simanić, Simon Vučković, Milodarka Milatović, Ružica Rebronja, Kristina Kusovac, Željka Jovićević, Lana Bokan, Petar Martinović, Milenko Premović, Daliborka Kordić, Dušica Ivetić, Bosiljka Bako čević, Dubravka

,,Rearhitektura“ u Podgorici

PODGORICA – Peti Crnogorski salon arhitekture, pod sloganom ,,Rearhitektura“, biće otvoren večeras u 19 sati u Modernoj galeriji. U Salonu će biti izloženo 67 radova. O nagradama (Gran pri Salona i nagrade po kategorijama), od lučivaće stručni žiri koji čine arhitekte Goran Andrejin (Cr na Gora), Milka Gnjato (Srbija), Kata Marunica (Hrvatska), Amir Vuk Zec (Bosna i Hercegovina) i Jurij Sadar (Sloveni ja). Učesnici su mogli prijaviti djela u sedam programskih ka tegorija.

Izvršni organizator Petog crnogorskog salona arhitekture je Savez arhitekata Crne Gore (SACG) u partnerstvu sa Strukov nom komorom arhitekata (SKA). A. Đ.

Mnogo je stvari koje u ovom gradu nose predznak, što ga u svom imenu ima i festival –jugoslovenski. I, nije to samo hotel Kane Radević, koji od Narodnog pozorišta razdvaja (ili spaja) Trg slobode. Takva je i unutrašnjost ovog teatra, od prostora u gledalištu do foajea, u kome su slike nekih od pred stava koje su obilježile prethod na izdanja ove manifestacije, na kojima je mjesto našla i „Zele na čoja Montenegra“, te i izlož ba posvećena Meši Selimovi

ću, kao dio pratećeg programa. Zbog toga je i prvo igranje pred stave „Bez portfelja“ van crno gorskih scena imalo sjajno upo rište na ovom festivalu. Ne samo zbog respektabilne selekcije, te matike koja, kako se potvrdilo, i te kako komunicira i sa regi onalnom publikom – uz smi jehom propraćene duhovite replike, te pronicljivo ćutanje

Publika kao ,,vjetar u leđa“

Igranjem predstave „Bez portfelja“ prvi put van crnogorskih scena, kao glumac i umjet nički direktor Gradskog pozoršta Dušan Kovačević je veoma zadovoljan. – Sagledavajući sam značaj igranja naše predstave na festivalu „Bez prevoda“, koji je jedan od najprestižnijih teatarskih mani festacija u ovom dijelu Evrope, moram da budem zadovoljan. Dragocjeno je da smo pred punom salom u Užicama imali nevjerovatne reakcije, od početka do kraja. Dali su nam ,,vjetar u leđa“ da kao glumci

i odobravanje u momentima koji i licima daju gorčinu. Gle daoci na festivalu su ansambl Gradskog pozorišta nagradili ocjenom 4,4, ali je zasigurno jači od toga bio višeminutni aplauz kojim je pozdravljeno igranje.

SOLIDARNOST

A, gotovo identične bile su i reakcije umjetničkog esnafa.

odigramo priče koje donosimo sa velikom strašću i energijom – kazao je Kovačević. U narednom periodu, kako je Kovačević najavio, predstava će prvo naredno igranje imati na Cetinju 30. novembra, potom na Ruta festivalu u Beogradskom dramskom pozorištu 5. decembra, te u Narodnom pozorištu u Nišu 6. decembra. U smiraju godine, 17. decembra, predstavu „Bez portfelja“ moći će da pogleda i sarajevska publika, na festivalu „Dani Jurislava Kore nića“.

Koselektor festivala, pozorišni kritičar i novinar Bojan Mu njin istakao je na okruglom stolu, koji je ispratilo gotovo puno predvorje pozorišta, da je ovo predstava o politici, ali nije politička predstava. – Kako mi je u jednom dav nom razgovoru kazao Ljuba Tadić, u pozorištu i životu uvijek se trudio da ne preigra va i ne radi nešto suvišno. Važ no je ne učiniti sebe velikim na bilo koji način, a s obzirom na to da se i mi na festivalu bavi mo pitanjem odgovornosti, ljudskim bolovima i slabosti ma. To radi pozorište i zato smo ovu predstavu i pozvali, a oni su igranjem učinili veli ku radost publici. U ovoj pred stavi postoji mnogo razloga za defetizam. Nema smisla uljepšavati ovaj svijet, nema smisla zato što je grozan. Na kraju priče nije slom naših sr ca, nego naše herojstvo – obja snio je Munjin.

Bjelopoljsko pozorište izvelo predstavu „Danilo“ na Repasaž festu na Ubu

Odnos pisca i njegovih junaka

PODGORICA – Predstava „Danilo“ Bjelopoljskog pozorišta, u režiji Dragana Koprivice, izvedena je na 14. Repasaž festu na Ubu kod Beograda. Na Repasaž festu, koji se završa va 10. novembra, biće prikaza no ukupno šest najboljih ama terskih predstava država eks-Ju prostora: iz Slovenije, Hrvatske,

BiH, Srbije, Crne Gore i Sjever ne Makedonije. Nakon izvođenja „Danila“, okrugli sto je upriličen na sa moj sceni, između kulisa bjelo poljske predstave, a razgovore je vodio predsjednik žirija, dram ski pisac i dramaturg Narod nog pozorišta u Beogradu, Želj ko Hubač. On je uputio brojne komplimente za izvedbu crno

gorske predstave, ističući da je glumac Bjelopoljskog pozorišta Predrag Vukojević sigurno je dan od najboljih dramskih ama tera na Balkanu. Pohvalio je cio ansambl, posebno Slađanu Bu banju Merdović, koja je i pro glašena za glumicu večeri, a tim povodom joj je uručena povelja i umjetnička slika autora Đor đa Nikolića

Autor teksta i režije Dragan Ko privica kazao je da bi tekst o Da nilu Kišu mogao odigrati ri jetko koji dramski amaterski ansambl u Crnoj Gori, ali da su bjelopoljski glumci svojim ra dom i dometima odavno zaslu žili da Bjelopoljsko pozorište napokon dobije zasluženi pro fesionalni status. Ukazao je da je tekst o velikanu Kišu pisao

Počinju ,,Dani mladih ukrajinskih talenata“

Završen konkurs „Kotorski vizuelni umjetnici“

Nagrađeni rad Nedeljka Simanića

Sa izvođenja u Užicama

uljepšavati grozan

Kritičar festivala Andrej Ča nji kao posebnu zanimljivost izdvojio je medijalnost u kojoj se ovakav žanr odigrava.

- U sali prepoznajemo te li kove i osjeća se jedna solidar nost. Ovakve predstave imaju jugoslovenski duh, zanemaru ju granice, aktuelne su u svim našim zemljama podjednako – kazao je on.

Sa posebnim uvažavanjem, prvakinja Narodnog pozori šta u Užicama Divna Marić osvrnula se na glumačku eki pu u predstavi.

- Sjajan ansambl, glumci iz Po dgorice su svjesni dara koji po sjeduju, vidi se da rade na sebi, artikulisani su, kanališu emo ciju na pravi način, umiju da okupe publiku. Predstava me vodila sa sobom sve vrijeme, napravila i sevdah i tugu, me lanholiju. Veoma dobra redi teljska rješenja, sve apsolutno do tančina uklopljeno. A Dub ravka Drakić je sigurno je dan od laureata za glavnu žen sku nagradu. Ona je pomjerila granice svega što je prikazano na festivalu – kazala je Marić.

Predstava „Bez portfelja“ osta vila je snažan utisak i na glu micu Narodnog pozorišta Bi ljanu Prokić - Tema je ovdašnja, svevre menska. Naročito mi se dopala glumački, a i tekst je sjajan. Sve nas, i kolege i publiku, mnogo je ovo dotaklo. Na žalost svih nas, ali na sreću po izvođenje – ispričala je Prokić.

Utiskom koji je predstava osta vila, zadovoljan je i autor tek sta i direktor Gradskog pozo rišta Stevan Koprivica, koji je objasnio je da je ovo vrije me koje ne trpi emotivne i me lodramske priče.

- Ovo je surovo vrijeme, u ko me ovako ispričane priče ima ju možda veći teatarski i druš tveni značaj. Priča o čovjeku po sredini, a ovo je rađeno u stalnoj sinergiji između redi telja Mićunovića i mene. Ka ko se potvrdilo i večeras, ovo je priča koja progovara regio nalno, o vremenu izdaja u ko

Surova istina

Bogatstvo predstave „Bez portfelja“, prema riječima jedne od gledateljki Sele ne Mićović, jedna je suro va istina koju donosi.

– Mnogo mi se dopala predstava, prikazuje jednu dugogodišnju realnu sliku, kako u Crnoj Gori, Srbiji, tako i svim okolnim zemlja ma – ispričala je ona.

Prijemčivost izvedbe crno gorskog ansambla, Bojan Cvijić vidi u duhovitosti kojom je tema iznesena. – Tema je aktuelna, bliska, oslikava današnje stanje ovdje u jednoj zanimljivoj formi. Mnogo mi je blizak i crnogorski humor, a to je jedna od stvari koje su mi se posebno svidjele, reći istine na takav način –kazao je on.

me vas i najbliži prodaju – re kao je Koprivica.

POREMEĆAJI

Glumački ansambl predstave predvođen Dubravkom Dra kić, čine Dušan Kovačević, Simo Trebješanin, Ivana Mr valjević / Vanja Jovićević , Jelena Nenezić-Rakočević, Miloš Pejović, Omar Bajram spahić, Ivona Čović-Jaćimo vić i Vahidin Prelić

Ova predstava, prema riječi ma Drakić, progovara o pri čama koje nas sve i svuda jed nako bole.

- Aspekat onoga što je nema ština, siromaštvo. Poremeća ji su duboko utkani u arhetip onoga čemu svjedočimo svi u sredinama kojima pripadamo. Na permanentno preispitiva nje, ko smo, zašto nam se de šavaju određene stvari, mora mo da mislimo neprekidno i u vaspitavanju naše djece. Kako da budemo bolji, na koji način da promijenimo neke urođe ne ili sistemske stvari – kaza la je Drakić.

Ostatak glumačke ekipe tako đe je zadovoljan prijemom u Užicama, te načinom na koji predstava komunicira i sa regi onalom publikom na velikom festivalu. Festival „Bez prevo da“ zatvoren je sinoć izvođe njem predstave „Rat i mir“, koju je u produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda na sce nu postavio Boris Liješević

Četiri montrealska koncerta u četiri dana

tara vrlo inteligentno pojačana, što omogućava izvrsnu ravno težu s orkestrom i jasno uočlji ve klavirske nijanse – navodi se u tekstu muzikologa Kristofa Hasa. Karadaglić je sa Metro politan orkestrom sarađivao i ranije, a ovogodišnjoj montre alskoj seriji koncerata pretho dili su njegovi nastupi u Nju jorku i na festivalu umjetnosti ,,Bravo Niagara“.

Karadaglić je 2. novembra bio i gost podkasta Toma Kridlan da, gdje je govorio o svom kon certu u Rojal Albert holu, ali i o povratku na scenu nakon pri nudne pauze, svojim počeci ma i o umjetnosti uopšte. Osvr nuo se i na činjenicu da ga nove tehnologije, a posebno druš tvene mreže opterećuju, te da zato i nije prisutan koliko jav nost očekuje.

u postmodernističkom ruhu, tj. na temelju stava da je u knji ževnosti već sve rečeno i da po stmoderna traži književne ko mentare i nove varijacije na već postojeće teme i ostvarenja. Ka ko je istakao, koristeći i princip citatnosti, na osnovu nekoliko izvoda iz romana „Bašta, pe peo“, uz neke likove Kišovog djela, napisao je svoju dram sku priču o snazi crnogorske porodice i njenoj moćnoj ko heziji, zbog čega i predstavlja okosnicu i garanciju opstanka sociuma. Dodao je i da je u svo

joj dramskoj priči, a što je nagla sio i Željko Hubač, akcenat sta vio na fantazmagorična stanja, udvajanje dva vremena i dva li ka Danila Kiša, uz storiju o od nosu pisca i njegovih junaka, sve do toga da ga oni na kraju negi raju na planu njegove slike nji hovih ličnosti.

U predstavi „Danilo“, pored Vu kojevića i Bubanje-Merdović, igraju i Jusuf Bajramspahić, Sanja Ćirović, Nela Terzić i mladi bjelopoljski glumci Sa ra Kurgaš, Mihailo Drobnjak i Milica Jeremić R. K.

lokacije. Orkestrom je dirigovala Kolumbijka Lina Gonza les-Granados.

Karadaglić je svoje utiske podi jelio na društvenim mrežama, ističući da srećan i zahvalan što je sarađivao sa Gonzales-Gra nados i što je u mladoj dirigent

kinji pronašao srodnu dušu u svakom smislu. – Takođe će mi nedostajati svi muzičari Metropolitan orke stra. Bili su tako otvoreni i to pli i učinili su da se svi osjeća mo kao kod kuće. Osjećam se blagoslovenim i privilegova nim što radim ono što radim i što imam priliku to raditi sa ta ko divnim ljudima – napisao je Karadaglić. Koncerti su bili dio kampa nje promovisanja dirigentki nja i kritika je istakla posebnu posvećenost i jasnoću vizije

Gonzales-Granados koja se oči tovala kroz raznolikost, repre zentativnost i uključenost. Re akcije na nastup, u okviru kog su izvođena već dobro usvira na djela Franka, Rodriga, De Falje, Markeza, kao i Alehan dre Odžers, bile su jednako i na njegov račun, ali i na račun di rigentkinje. Čuveni kanadski portal LeDevoir istakao je po sebno njihovo stapanje vizija u okviru Rodrigovog koncerta. – Miloš daje verziju ublaže nih kontura, svirajući suptil no, tim prije što je njegova gi

– Više nije uopšte toliko važno da si zaista sjajan u tome što ra diš, važnije je koliko si dobar u koordinisanju svojih društve nih mreža i klipova od 55 se kundi na Instagramu. Za tih 55 sekundi odsviraš nešto i po staješ gitarista, pijanista i to me izluđuje jer kako to može zami jeniti tradiciju, učenje, dubinu i istoriju, najveća dostignuća civilizacije tim „fast food“ pa ketom od 55 sekundi i lajkovi ma. A s druge strane – to je naša buduća publika – rekao je Ka radaglić i dodao da ako prava muzika nema šta da kaže, iz gubili smo je, makar imali mi lione pratilaca.

Karadaglić je nedavno potpi sao ugovor sa kućom ,,Soni Kla sikal“ i najavio album za sljede ću godinu koji će ga vratiti na trag klasičarskoj suštini i baro knim materijalima. D. E.

Romi i Egipćani i dalje na margini

PODGORICA – Prvi Festi val romske kulture u Crnoj Gori održan je minulog vikenda u KIC-u „Budo Tomović“. Publika je mogla da pogleda izložbu ,,Moj život“, koju su upotpunili premijerni nastup novog folklornog ansambla ,,Ama ro Chelipe/Naše igre“ i energičan koncert romske grupe ,,Kal“.

Na taj način je, kako prenosi Mediabiro, zaokružen jednod nevni program čiji fokus je bio usmjeren i ka stručnoj raspravi o ulasku romskog jezika u škol ski sistem naše zemlje. Ova ma nifestacija, između ostalog, ima za cilj i da podsjeti da je druš tveni status Roma i Egipćana i dalje marginalizovan, ne samo na prostoru Balkana, već i šire. Tokom otvaranja izložbe fo tografija najpoznatijih Roma iz svijeta umjetnosti, muzike i nauke, jedan od organizato ra i vođa beogradske džez i so ul grupe ,,Kal“, Dragan Ristić, istakao je da je upravo muzika najprepoznatljiviji elemenat romskog habitusa.

– Gitare i harmonike su naše zastave. Večerašnja postavka

predstavlja bogatu riznicu, ko ju nikada nijesmo iskoristili da bismo edukovali vas. Da bi vi kao većina shvatili da posto ji ona druga strana kod manji na, koja je mnogo daleka – ka zao je Ristić. Festivalu je prisustvovao i jedan od lidera pokreta Evropa sad Jakov Milatović, koji je kon statovao da su događaji poput ovog vrlo važni u cilju doprino

sa valorizaciji cjelokupne rom ske kulture.

– Moramo učiniti puno više u narednom periodu i sa nivoa Vlade i Glavnog grada. Moramo bolje integrisati Rome u zajed nicu, da više nemaju nedostat ke u kontekstu jednakih prava i prilika. To su neke stvari koje moramo ispravljati – poručio je Milatović, prenosi Mediabiro. Publiku je obradovao i gost kon

certa, crnogorski pjevač Nenad Knežević Knez, koji je izveo poznatu numeru ,,Opa-cupa“, legendarnog ,,kralja romske muzike“ Šabana Bajramovića Podsjećamo, manifestacija je održana kao dio projekta ,,Moj život“, u okviru kampanje Mi nistarstva ljudskih i manjinskih prava i Evropske unije, koju re alizuje P.R.A. agencija u 11 op ština u Crnoj Gori. R. K.

PODGORICA – Slavni crnogorski gitarista Miloš Karadaglić odsvirao je če tiri koncerta u Montrealu sa njihovim Metropolitan orkestrom na četiri atrak tivne koncertne

U KIC-u održan prvi Festival romske kulture u Crnoj Gori

Karadaglić i Gonzales-Granados

François Goupil

Tradicionalne igre Roma i Egipćana

Srbi na sjeveru Kosova podnijeli ostavke na sve funkcije u lokalnoj samoupravi, pravosuđu i policiji

Kurti: Beogradu ne smetaju tablice nego francusko-njemački plan

Proces povlačenja iz Osnovnog suda u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice završile su sve srpske sudije, dok su poslanici Srpske liste vratili poslaničke mandate Skupštini. Ministar unutrašnjih poslova Kosova potvrdio je i da je 578 policajaca već podnijelo ostavke

u subotu sastao sa ambasadori ma Rusije i Kine.

Ostavio je neizbrisivi koji će generacije

Kalezić je prijatno iznenađen priznanjima koje je dobio od PAM-a, Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore i KIC-a ,,Budo Tomović“ i svi su se usaglasili da je ove nagrade Zoran zaslužio odavno, svojim nevjerovatnim muzičkim opusom i rezultatima

BEOGRAD/PRIŠTINA –

Predstavnici Srba sa sjevera Kosova, kao što su prethod no najavili, juče su i formal no napustili institucije te države zbog odluke Vlade u Prištini da konačno počne sa promjenom registarskih oznaka na RKS.

Odluka o napuštanju kosovskih institucija donijeta je nakon sa stanka predsjednika Srpske li ste Gorana Rakića, četiri grado načelnika sjevernih kosovskih opština i predstavnika svih ko sovskih institucija sa sjevera Ko sova, uključujući i radnike suda, tužilaštva i policije.

Ministar unutrašnjih poslova u Prištini Đeljalj Svećlja potvr dio je juče da je 578 policajaca već podnijelo ostavke i najavio da će zbog odlaska policajaca postepe no pojačati redove policije na sje veru. Srpski mediji prenose kako su i sve srpske sudije završile pro ces povlačenja iz Osnovnog suda u sjevernom djelu Kosovske Mi trovice, dok su poslanici Srpske liste vratili poslaničke mandate Skupštini. Osim odustajanja od odluke o preregistraciji vozila, oni zahtijevaju i da Priština poč ne sa punom primjenom Brisel skog sporazuma i da formira Za jednicu srpskih opština.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je juče da srpski narod neće ostati bez podrške Srbije kojoj je, kako je rekao, važ no da Srbi sa Kosova budu sigur ni i svoji na svome. Bez ishitrenih poteza, uvijek uz svoj narod i za bolju buduć nost naše djece. To je politika ko ju vodimo i za šta se zalažemo na dnevnom nivou. Nastavljamo da čuvamo nacionalne interese, isto vremeno se boreći za svaku fa briku, za sve što može da donese dobrobit, da budemo sve jači, da budemo sve bolji. Uzdamo se u se be i vjerujem da ćemo uspjeti da sačuvamo mir i stabilnost, naš na rod i našu Srbiju - poručio je Vučić. U međuvremenu se oglasio i ko sovski premijer Aljbin Kurti na vodeći da se, bez obzira na deša vanja, rad institucija na sjeveru nastavlja.

- Institucije nastavljaju svoja an gažovanja na preregistraciji ta blica - kazao je Kurti. Naglasio je i da su posljednjih dana povećane prijetnje i napo ri Srbije i predsjednika Aleksan dra Vučića da destabilizuje situ aciju na Kosovu.

- Te prijetnje su uperene prije svega ka građanima naše zemlje kroz sijanje straha i panike - re kao je Kurti, te dodao da se Vučić

- Ono što se sada dešava najbo lje objašnjava napore Beograda da se suprotstavi francusko-nje mačkom planu. Ne radi se ni o tablicama, ni o zajednici. Radi se samo o odbijanju Srbije da prizna prijedlog Pariza i Berli na. Beograd je odbacio francu sko-njemački plan i sada pra vi dramu da maskira odbijanje - naglasio je kosovski premijer. On je Srbiju optužio da saboti ra dijalog i bilo kakav sporazum. - Ovo nije put mira, saradnje ni ti izgradnje dobrosusjedskih odnosa. Takvi napori biće ne uspješni, jer je naša država jaka i demokratska - rekao je Kurti i dodao da su pripadnici srpske zajednice u opasnosti od „Beo grada koji im pali vozila i kuće“. Iako detalji francusko-nje mačkog prijedloga nijesu jav no objavljeni, Srbija je saopštila da su Berlin i Pariz iznijeli pri jedlog da Srbija, u zamjenu za brzo članstvo u EU, dopusti ula zak Kosova u međunarodne in stitucije i organizacije, uključu jući i Ujedinjene nacije.

Mediji na Kosovu su takođe pre nijeli da prijedlog zasad ne pred viđa da Srbija prizna Kosovo, ali predviđa da kosovsku drža vu prizna preostalih pet člani ca EU koje to još nijesu uradile.

Kosovo do sada nijesu priznale Španija, Rumunija, Kipar, Grč ka i Slovačka. Predstavnici EU su prošle sedmice potvrdili da je prijedlog Francuske i Njemačke integrisan u proces dijaloga Be ograda i Prištine.

Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević ističe da je na Kosovu situacija napeta, ali da se nada da neće doći do eskalacije. Na veo je i da je KFOR sada bitan faktor, koji ne bi smio da dozvo li da Kurti pošalje albanske po licajce na sjever Kosova i tako, kako je naveo, praktično izvrše okupaciju četiri opštine.

- Pažljivo se prate i procjenjuju svi potezi Prištine, koja suprot no Briselskom sporazumu, pravi baze za specijalne policijske je dinice na teritoriji četiri opštine na sjeveru, sa srpskom većinom – rekao je Vučević.

Pumpa centralnog mlaza na popravci

Legenda crnogorske i ju goslovenske muzike Zoran Kalezić okupio je nedavno najbolje prijatelje u kući na Kosovom Lugu, gdje mu je prijatelj Šukrija Žuti Ser hatlić uručio u ime PAM-a Priznanje za izuzetan do prinos razvoju i afirmaciji muzičke umjetnosti Crne Gore.

Od kuće iz koje je ponikao, KIC-a ,,Budo Tomović“ (Dom omladine) dobio je Zahvalni cu za veliki doprinos razvoju ansambla i očuvanju tradici je Podgorice i Crne Gore, dok mu je koleginica Tanja Šeter u ime estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore uručila Nagradu za životno djelo, za izuzetne zasluge postignute u muzičkom stvaralaštvu Cr ne Gore.

PRIJATELJSTVO

Kako saopštava Milena Đer gović iz ,,Mika proarta“, dir ljivim okupljanjem najiskreni jih prijatelja koji su uz Zorana Kalezića bili od samih njego vih početaka, na kojem su pri sutni imali priliku da sasvim iskreno i neposredno ispri čaju dogodovštine iz veoma

MITROVIĆ

Fontana na Trgu Argentina ispred južne tribine Grad skog stadiona nije u funkciji već duže vrijeme.

Generalni

Aleksandra Vučića da se uzdrže od bilo kakve jednostra ne akcije koja može izazvati eskalaciju. On je na Tviteru naveo da je sa Vučićem i Kurtijem razgo varao o napetoj situaciji na sjeveru Kosova. - Pozvao sam oboje da se uzdrže od bilo kakve jednostra ne akcije koja može izazvati eskalaciju. Dijalog je jedini put naprijed. KFOR ostaje na oprezu - poručio je Stoltenberg.

Iz Euleksa je u međuvremenu saopšteno da ta misija nije pre uzela policijske nadležnosti na sjeveru, ali da je pojačala svoje izviđačke patrole u tom dijelu Kosova kako bi se stekao uvid u situaciju. Naveli su i da će Euleks biti angažovan samo na „izričit zahtjev kosovske policije“.

Iz preduzeća Vodovod i kanali zacija d.o.o. Podgorica poruču ju da je pumpa centralnog mla za na popravci, te da očekuju da će ove sedmice fontana bi ti u funkciji.

U nadležnosti ovog gradskog preduzeća je osam fontana u gradu i 52 javne česme, a za nji hovo održavanje utroši se oko 20.000 eura na godišnjem nivou. - Fontane koje su date na održa vanje Društvu nalaze se u parku kod Univerziteta, na Trgu neza

visnosti, Bulevaru Džordža Va šingtona (prekoputa kružnog toka), iza Dvorca kralja Nikole na Kruševcu, na Trgu Argenti na, zatim u parkovima Pobrež ju i Kraljevom i na Marezi – na vode iz Vodovoda.

Radnici Vodovoda svakodnevno obilaze česme i fontane.

– U sklopu održavanja gradskih fontana i javnih česama, za ko je se na godišnjem nivou utroši oko 20.000 eura, osim svakod nevnog obilaska sa površinskim čišćenjem od raznog ubačenog materijala, vršimo i generalno čišćenje koje podrazumijeva ispuštanje vode, čišćenje (ka

I.

Iz gradskog Vodovo da ističu da su javne česme i fontane često na meti vandala, pa bivaju išarane, lome se i kradu slavine, rešetke, mlaznice…

menca, algi), dopunu vode, kao i održavanje elektromašinske opreme – poručuju iz Vodovoda. Ističu da je gradski mobilijar če sto na udaru vandala.

- Nažalost, javne česme i fonta ne često su na meti vandala, pa bivaju išarane, lome se i kradu slavine, rešetke, mlaznice, sla vine budu ispunjene grančica ma i kompletno zapušene, lome se ploče i kamen česama – ističu iz Vodovoda.

Apeluju na građane da čuvaju mobilijar.

- Apelujemo na građane da po vedu računa o fontanama i če smama, koje ne samo što ukra šavaju Podgoricu, već pomažu kako građanima tako i našim gostima da se osvježe u toplim danima. Veliki gradovi se pre poznaju osim po uređenim par kovima i po lijepim fontanama –zaključuju iz Vodovoda.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Srpski policajci razdužuju opremu

sa uručenja nagrade: Zoran Kalezić sa Šukrijom Žutim Serhatlićem

sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je premijera Kosova Aljbina Kurtija i predsjednika Srbije

Stoltenberg poziva Vučića i Kurtija da se uzdrže od jednostranih akcija

Fontana na Trgu Argentina ne radi već duže, iz gradskog Vodovoda poručuju da će otkloniti kvar ove sedmice

Fontana na Trgu Argentina

neizbrisivi pečat generacije prenositi

sadržajnog života pjevača, ispunjena je jedna od njego vih posljednjih ličnih najve ćih želja.

Kalezić već godinu bije tešku bitku sa kancerom, pa nije že lio da ga bolest spriječi da oku pi sve ljude koji mu zaista zna če, da se međusobno prisjete nekih srećnijih vremena i da im zahvali na svemu. Među tim, kako se i očekivalo, pri sutni su njemu zahvaljivali na velikoj humanosti, požrtvova nosti, iskrenom prijateljstvu i nesebičluku, koje je demon strirao svaki put kada bi mu se ukazala prilika, pa čak ia ko je to bilo na njegovu štetu. Kalezić je prijatno iznenađen priznanjima koje je dobio od PAM-a, Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Go re i KIC-a ,,Budo Tomović“ i svi su se usaglasili da je ove nagrade Zoran zaslužio odav no, svojim nevjerovatnim mu zičkim opusom i rezultatima.

Tanja Šeter je prilikom uruče nja nagrade kazala da su joj ve like čast i privilegija što u ime Udruženja estradnih umjet nika i izvođača Crne Gore Zo ranu Kaleziću može da uruči Nagradu za životno djelo, za

izuzetne zasluge postignute u muzičkom stvaralaštvu Cr ne Gore.

– Znam i sigurna sam da je ova nagrada trebalo da dođe mno go ranije, jer preko 15 miliona prodatih nosača zvuka, pre ko 20 objavljenih albuma je za poštovanje i ne postoji niko u Crnoj Gori ko ima preče pravo od tebe danas da primi jednu ovakvu nagradu kao umjetnik – poručila je Šeter Kaleziću to kom uručenja.

VEDAR DUH

Šukrija Žuti Serhatlić, kao jedan od najboljih prijatelja Zorana Kalezića, uručivši pri znanja od PAM-a i KIC-a ,,Bu do Tomović“, podsjetio je na njegovu širinu i bratsku po dršku svim pjevačima iz rod ne zemje.

Za sve ono što si uradio za muzičku kulturu Crne Go re, Podgorice, tvog Danilov grada, Jugoslavije, hvala ti od srca. Nas, tvoje kolege si do čekivao u Beogradu, ja sam klinac bio kada si ti bio veliko ime, pa si znao nas 50 iz fol klornog ansambla sve da po vedeš na ručak, da se pojaviš na svakom koncertu, kako u

Pjesmu ,,Kari Šabanovi“ otpjevao najljepše od svih

Druženju sa Zoranom Kalezićem prisustvovao je i šahov ski velemajstor Božidar Bonja Ivanović, sin proslavlje nog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića On je Kaleziću poklonio knjigu ,,Kari Šabanovi“, uz posvetu: ,,Leso je napisao Kare, a ti si ih otpjevao najljepše od svih, da traju vječno kao i naše prijateljstvo. Zoranu sa poštova njem, Bonja Ivanović“.

Beogradu, tako i u Podgorici. Kad god bi te pozvali, ti bi do šao. Bez ikakvog honorara, sa toliko ljubavi i nikada nijesi za boravio gdje si počeo, odakle si ponikao. Za to ti veliko hva la. Ostavio si jedan pečat neiz brisivi, koji će generacije i ge neracije prenositi dugo godina – kazao je Serhatlić.

Iako vidno narušenog zdrav lja, vedar duh nadjačao je sve poteškoće, pa se Kalezić, u zagrljaju Žutog prisjetio nji hovih prvih susreta u Domu omladine i onih kasnije, kada je bio u Americi.

Nikako da se otmem utisku tvoje crvene hofnerice i tebe, malo većeg od nje. Tako je to nekako počelo, mi smo se luka vili, krali, vježbali, a ja kad sam prošao kroz onaj hodnik (Do ma omladine) i čuo bubnjeve Mirka Kusovca, gitaru Blaža Jankovića i Ima Abdovića, jednostavno sam postao nji hov. I od tada nikada nijesam bio van Podgorice, možda sam bio fizički odsutan, u Amster damu, Kopenhagenu, ali sam vazda bio u Podgorici – kazao je Zoran sa sjetom i ispričao

anegdotu koja govori o nji hovoj povezanosti, prijatelj stvu i ljubavi prema roditelji ma Serhatlića.

Nemojte da mislite da ovo pričam u svoju slavu, nemam ja vremena za to, ja sam sve re kao, možda je ostalo još malo, ali sjetim se Purka i Šefike Dođe Žuti i njegove kolege da me obiđu u jednoj čikaš koj kafani, gdje sam pjevao od muke da bih vratio kredit na Koniku. Uzeo kredit, što ću, vi svi mislite da ja imam, ne, ne mislite vi, vi biste doš li da tražite pare na zajam, a odakle vam. Ja sam onda fino pjevao u svim kafanama čikaš kim, a ponedjeljkom u jednoj kafani ,,Burbon“, kada dođo še Žuti i Maksim. Imam 300 dolara u džepu, tačno 300, no si se u džepu što se ima, ne kao vi, kartice, master, ja to sve u džep. I sada u čarapama imam nešto, ne daj, Bože, da mi ne ko zaviri u čarape. I ja kažem, Žuti, molim te ka brata, pošalji Šefiki i Purku, njoj neće treba ti za piće, ali Purku da popije, ponesi im po ovih 100 dolara – prisjeća se Kalezić. I. M.

Dok Glavni grad i skupštine stanara uljepšavaju fasade zgrada, one i dalje nekima predstavljaju izazov za ispisivanje parola i grafita

Ima ljepših načina da se

klubu

Dok Glavni grad i skupštine stanara uljepšavaju fasade zgrada, nekima ti čisti zidovi predstavljaju dodatni izazov za ispisivanje parola i grafita. Jedan od primjera za to je vojna zgrada u Ulici bratstva i jedinstva na kojoj su radnici Agen cije za stanovanje nedavno ofarbali fasadu, a na kojoj su nepoznati počinioci prethodnih dana ispisivali brojevima ,,35“ koji simboli zuje tri i po decenije od osnivanja navijačke grupe ,,varvari“. Ovakve i slične natpise, po put ,,Zvek“ svojstvenog ovoj navijačkoj grupi, ispisani su na fasadama zgrada širom grada koje su uredile ekipe Agencije za stanovanje u okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“. Stanari ovih zgrada i građani sa kojima smo razgovarali osuđuju one koji ispisuju ovakve natpise na zgradama, dok sa druge strane ne maju ništa protiv lijepo ocrtanih grafita, pa i onih svojstvenih navijačkoj grupi gradskog kluba ,,Budućnost“, a koji se u dogovori sa skupštinama etažnih vlasnika mogu ispisa ti ili nacrtati. Smatraju da ima dosta kreativ nijih i ljepših načina da se iskaže ljubav pre ma klubu od šaranja po zgradama. Pitaju se da li je uljepšavanje fasada zapravo uzalud na rabota, a ulaganje u to – bačene pare, te poručuju da je kaznena politika jedino rje šenje u suzbijanju ove pojave. Sličnog mišljenja je i direktor Agencije za sta novanje Vladimir Tomović. Kako je izjavio

za Pobjedu, prije desetak dana ovakve grafi te njihove ekipe su prekrečile na fasadama zgrada u Ulici Ivana Milutinovića (preko puta Sportskog centra ,,Morača“), da bi one prethodnih dana opet bile ispisane. Podsje ća da se ovakva praksa ponavljala i u drugim djelovima grada.

- Obaveza Skupštine etažnih vlasnika je da fasadu dovede u prethodno stanje. Me đutim, znajući da nijesu stanari krivi, mi u

kontinuitetu vršimo krečenje ovakvih nat pisa, što ćemo raditi i ubuduće. To nam uzi ma ogromno vrijeme, drugo je kada djelo ve fasade farbate više puta, ne može biti ista sa ostalim djelovima, a to sve i košta – za ključuje Tomović, uz napomenu da ekipe Agencije za stanovanje lijepo uređene gra fite, između ostalog i one svojstvene navi jačkoj grupi ,,varvari“, sačuvaju prilikom uređenja fasada. I. MITROVIĆ

Formirali drvored javorova u Ulici SKOJ-a

Ekipe preduzeća Zelenilo d.o.o. Podgorica nastavljaju pej zažno uređenje javnih zelenih površina na teritoriji grada. Kako saopštavaju iz ovog adskog preduzeća, njihove ekipe ju če su bile angažovane u Ulici SKOJ-a, gdje su u toku radovi na formiranju novog drvoreda javorova i pejzažnom uređenju dva kružna toka na potezu prema Marezi. - Duž zelenih traka formiran je novi drvored, dok će se sa oze lenjavanjem kružnih tokova nastaviti sjutra, a s obzirom na to da se radi o manjim površinama uređenje će biti izvedeno u skladu sa prostornim mogućnostima – navode iz Zelenila, uz napomenu da će i u narednom periodu nastaviti da redovno održava i uređuje javne površine. I. M.

Zahvaljujući Glavnom gradu i ICT klasteru Cortex crnogorski startapovi predstavljeni na najvećoj smotri u Lisabonu

Svoje

ideje predstavili

na

samitu tehnoloških inovacija

Tokom prethodne sedmice Lisabon je bio epicentar tehnoloških inovacija – više od 70 hiljada učesnika iz 161 države, 2.696 startapova, 1.050 govornika, 1.081 investitor okupili su se na najvećoj tehnološkoj konferenciji u Evro pi – Web Summit-u.

Direktor Centra za informacioni sistem Džemal Lekić ka zao je da su zahvaljujući podršci Glavnog grada, u saradnji sa ICT klasterom Cortex, crnogorski startapovi imali priliku da predstave svoje inovacije na ovom prestižnom IT događaju. Najveću pažnju, kako prenosi PG biro, privukao je startap ,,Spe ctro Solutions“ koji je predstavio inteligentan servis za detek ciju požara, a koji je ušao u uži krug 105 startapova, od ukupno 2.696 i predstavio se potencijalnim investitorima u okviru ,,Sie mens Pitching“ takmičenja. U okviru crnogorske startap delegacije, zapažen nastup imao je i ,,MedPack“, koji je razvio platformu sa ciljem povećenja pra vilnog pridržavanja terapije, a samim tim i dugoročnog kvali teta života pacijenta.

Pored toga, predstavio se i ,,Fintech startap Flash“ koji pove zuje banke, trgovce i klijente kroz jedinstvenu platformu, ko ja povećava efikasnost, a smanjuje troškove. Na Web Sum mit-u predstavljen je i startap ,,Guidi“ – platforma dizajnirana da omogući potpuno nov način obilaska znamenitih mjesta. Digitalni računovođa je još jedan crnogorski startap, koji u os novi ima rješenje za unapređenje poslovanja kroz digitalnu transformaciju administrativno-računovodstvenih poslov nih procesa u kompanijama.

Kada je u pitanju oblast zelene ekonomije startap ,,Prezla“ po svećen je podizanju svijesti o značaju smanjenja bacanja hra ne, a samim tim i zdravijoj sredini i humanijem društvu. Riječ je o aplikaciji koja posreduje između hotela, supermarketa i restorana i onih koji žele da kupe tu hranu za sebe ili da je do niraju drugima.

Kompanija ,,Oykos Development“ predstavila je na Web Sum mit-u svoj startap, ,,Dixi Digital“. Platforma Dixi digital je druš tvena mreža na kojoj svi korisnici zarađuju. Svi sadržaji, interak cije i vrijeme provedeno na ovoj društvenoj mreži su direktan izvor prihoda za korisnike – kako za kreatore, tako i za publiku. Startap ,,Flourish“ je drugi put na Web Summit-u, a riječ je o pametnom asistentu za razvoj emocionalne inteligencije za poslenih, softversko rješenje koje razvija i održava emocio nalnu inteligenciju kroz personalizovane edukativne vježbe. Pored startapova, crnogorsku delegaciju na Web Summit-u či nili su i predstavnici Glavnog grada i ICT klastera Cortex, koji su ostvarili konekciju sa svjetskim organizacijama i IT kompa nijama, koje će im biti od koristi za realizaciju planiranih ak tivnosti u cilju digitalne transformacije u Crnoj Gori. I. M.

Sadnice javorova u Ulici SKOJ-a

Aktivnosti Zelenila prema Marezi

Nastavak leta

To se broji, dva od dva, navijači, ali ni kapitenka Jovanka Radičević sa drugaricama, nijesu dozvolili da bude drugačije osim – NOVA POBJEDA U ,,MORAČI“.

Ipak, da bi u glavnu fazu prenijele sva četiri boda i odmarale do neđelje, našim najboljim rukometašicama je potrebna pobjeda protiv Poljske u srijedu u Morači. Važnost posljednjeg duela pred svojima navijačima, ,,lavicama“ je uzrokovala Poljska, koja je u meču velikih rezultatskih preokreta savladala Španiju sa 22:21.

PONOVO ODBRANA

Bilo je teško, bilo je naporno, Njemice su do kraja prijetile, podizale se nakon minusa od četiri gola u prvom poluvremenu i došle u 38. minutu do 17:17. To što je Ksenija Smits (glavna u odbrani) dva minuta ranije dobila crveni karton, nije obeshrabrilo njene saigračice da se drže zajedno i zaprijete. A onda je krenuo šou, od remija - ,,lavice“ su serijom 7:3 u 51. minutu stigle do ogromnih 24:20. Razigrala se u napadu Itana Grbić, pogađala je sa sedam i devet metara Đurđina Jauković, a Marta Batinović uspjela je kod 23:20 da odbrani zicer razigranoj nakon odmora Alini Grajsels (do odmora uputila dva šuta ka golu). Uporne rivalke, uglavnom preko Emili Belk držale su do šest minuta prije kraja korak, a onda je krenula mašinerijaod Tatjane Brnović - iznudila sedmerac, preko gola Jauković i Jovanke Radičević za 27:23 (u 57. minutu). I ponovo je Batinović u ovakvom ritmu umiješala prste. Od 58. minuta navijači su bili na nogama, Đurđina Malović je dala atraktivan gol (23:18)… - Bile smo kao jedna od prvog do posljednjeg minuta, s ovakvim navijačima ne može niko da nas pobijedi kod kuće. Prelijepo je igrati u ,,Morači“, krivo mi je što se sve utakmice ne igraju ovdje, pred najboljom publikom. Zanimaju nas samo pobjede, tako će biti i protiv Poljske i u svim narednim utakmicama. Nijesam se iznenadila igrom Njemica, znala sam da su dobre i da će biti teško. ,,Vukle“ smo jedna drugu, znale smo što želimo. Igrala neka tri ili pet minuta, nije bitno, znamo koji nam je posao. Mi smo tim i tako treba da ostane - kazala je Batinović.

VRAĆANJE

Selektorka Popović taktički je odlično vodila tim, kao sa Španijom i nadigrala u igri nerava kolegu sa druge strane. Dubokom zonom,

Crnogorske rukometašice visoko ,,lete“ na startu Evropskog prvenstva - Znale smo koliko će biti teško jer je Njemačka izuzetno zahtjevan rival. Igrale su dobro i tokom priprema. Uspjele smo da ih svedemo na 25 golova, što je bilo dovoljno da pobijedimo. Još jednom hvala navijačima,

odbranom ,,šest-nula“ i ,,šestjedan“, sa konstantnim faulovima, ,,lavice“ su usporile i često dezorijentisale bekove. Sa crte Njemice su dale samo dva gola, a iz brze igre sedam (četiri do odmora). Krila su u prvom poluvremenu iz kontri prijetila, a upravo je tranzicijom Njemačka u šestom minutu vodila 3:1. Iskoristile su rivalke možda i do tada neobuzdane emocije, a kada je sve leglo, kada je Milena Raičević utegla stvari na terenu, napad je bio sigurniji.

Strpljivom igrom, uz odličan učinak bekova, ,,lavice“ su u 11. minutu, serijom 5:0, nagovijestile krajnje domete.

Negdje od ovog perioda bolje su se vraćale, jer se odbrana mijenjala, u hodu su

bili su naš osmi igrač. Gurali su nas kad je bilo najpotrebnije – kazala je selektorka Bojana Popović Duel s Njemicama bio je teži nego na premijeri s Špankinjama. ,,Lavice“ su imale padova, ali ne toliko velikih da pobjedu dovedu u pitanje.

- To je sve prirodno, zato

se rješenja nalazila, a samim tim i bolje je raspoloženje bilo na terenu. Vodio je naš tim tri puta po četiri gola, a nastavak utakmice dočekao je sa razlikom od ,,plus tri“.

Njemice su bolje završile finiš prvog, a i bolje ušle u drugo poluvrijeme. Iskoristile su serije promašaja naših đevojaka, možda i mali umor, ali protiv klase u odbrani, nijesu mogle do kraja da izdrže i sačuvaju svježinu. Pogađale su rivalke u serijama, pogađao je i naš tim, ali odbrambeno su Jauković, Brnović i ostale nadmašile rivalke.

MALOVIĆ JE PLUS

Neke nove stvari u igri pokazale su izabranice Bojane

Nova pobjeda, veliko slavlje, Crna Gora savladala i Njemačku

POPOVIĆ: Zbog ovog volimo rukomet, da je jednostavno ne bi bilo zanimljivo

Tradicionalni partner i sponzor Rukometnog saveza Crne Gore - kompanija Bemax pripremila je specijalno iznenađenje za sve gledaoce na sinoćnjoj utakmici. Kompanija je navijačima podijelila 2.000 majica i 1.000 šalova. Navijanje u indeksu za deset. Navijači (3.406) su od prvog minuta, pjesmom, aplauzima, ,,histerijom“ nakon svakog gola, gurali ,,lavice“ do kraja. Bilo je najviše djece, rukomet je ,,u modi“…

VODILA CRNU GORU DO NOVE POBJEDE PRED SVOJIM NAVIJAČIMA: Milena

leta ,,lavica“

volimo rukomet, da je jednostavno ne bi bilo zanimljivo. Osjetio se pad, morale smo da tražimo rješenja u napadu, da nađemo pravi ritam. Milena Raičević i Itana Grbić su rješavale napadačke stvari, Tanja Brnović i Đina Jauković odbrambene. Napravile smo dobar miks. Djevojke su pod velikim pritiskom jer svi očekuju da kod kuće pobjeđujemo lako, ali nije tako jednostavno. Zahtjevno je, ne smijete da izgubite fokus ni sekund. Kad primi-

Popović - bilo je oscilacija, ali jaki mentalni sklop, kakav imaju iskusnije, ulaznica je za velike stvari na 15. šampionatu Evrope. Statistika nakon dva meča pokazuje da tim Bojane Popović ima visok procenat šuta (oko 60 odsto), a iz kontri je dato na dva meča 12 golova. ,,Lavice“ su odlično igrale brzog centra, a zanimljivo da je u ovom segmentu igre prednjačila pivotkinja Tatjana Brnović. Pokazao se, na premijeri, i da napad sa sedam igračica na terenu, uvijek rizičan, ali u modernom rukometu neophodan, leži našem timu. U koloni statistike Raičević prednjači po broju asistencija - i sinoć je protiv

mo gol poslije dva minuta branjenja, to je zbog pada koncentracije. Bitno je da se sačuvamo i što više osvježimo. U Skoplju nas čekaju tek izuzetni rivali, nemamo mnogo vremena za radovanje – kazala je Popović. Selektor Njemačke Markus Gaugiš bio je impresioniran ambijentom u ,,Morači“. - Nije lako boriti se u ovakvoj atmosferi, kakva se ne gleda svuda u svijetu. Mislim da je to bila jedna od ključnih stvari – naglasio je mladi stručnjak.

GRBIĆ I JAUKOVIĆ:

Niko nema što mi imamo

Četiri od četiri šutirala je Itana Grbić u pobjedi crnogorskih rukometašica nad Njemačkom. Svaki od tih pogodaka bio je efektan i postignut u prelomnim momentima.

- Ponosna sam na timski duh koji gradimo, nebitno je ko će upisati asistenciju ili gol, važno je da lopta završi u protivničkoj mreži. Presrećna sam i zahvalna publici koja nas je nosila kad god nijesmo imale rješenja. Nijesmo mogle da ih iznevjerimo – kazala je Grbić.

Crna Gora je u glavnoj rundi, izvjesno s maksimalna četiri boda.

- Želimo i protiv Poljske da odigramo maksimalno, da gradimo nešto za kasnije i publici priuštimo još jednu lijepu noć. Žao mi je što se takmičenje ne nastavlja u Podgorici jer mislim da se ovakva atmosfera neće nigdje ponoviti do finala.

I njena saigračica iz francuskog Bresta Đurđina Jauković bila je odlična – postigla je devet pogodaka i odradila veliki posao u odbrani.

- Zasluženo smo pobijedile, a najveću zahvalnost dugujemo navijačima. Neopisiv je osjećaj igrati u ovakvoj atmosferi. Ponosna sam na saigračice i stručni štab, znale smo koliko će biti težak meč i koliki značaj ima i za Njemačku. Pripremile smo se dobro, nijesu mogle da nas iznenade – kazala je Jauković.

Da li je ovo najbolja atmosfera u kojoj si igrala u Crnoj Gori?

- Ja sam lokal patriotkinja, pa ću reći i da je atmosfera u Nikšiću protiv Češke bila sjajna, ali sada je bilo više navijača – uz osmijeh je kazala Jauković.

Iz mog ugla

Iza svake pobjede stoji odbrana

- Šta reći, dva od dva, još jedna velika pobjeda je iza nas. Njemačka je ozbiljan tim, očekivala sam ovakvo izdanje od njih i zahtjevan meč. Reprezentativke Njemačke fizički su mnogo jake, visoke i već u startu se vidjelo da neće biti lako.

Ali mi za sve pronađemo rješenje, punih pet minuta nam je trebalo da ih osjetimo.

Naš tim specijalno ništa nije mijenjao u igri nakon Španije, taktički je ponovo bio na nivou, a sa energijom i borbom, po ko zna koji put, djevojke su dokazali da mogu puno. Mnoge zicer promašaje sa krila i pivota, uspjeli smo da prevaziđemo, ne gubeći samopouzdanje. Odbrana je ponovo bila na visokom nivou, a poznato je da iza svake pobjede stoji odbrana, a naša je i jaka i čvrsta. Itana Grbić je u pravom momentu dala veliki doprinos sa četiri gola sa bekovske pozicije. Kakve su tek bile Milenine asistencije, Martine odbrane, a onda su krila i pivoti pogađali kada je bilo najpotrebnije. Ponoviću - onakva agresivna odbrana mogla je jedino da dođe do onolikog broja ukradenih lopti. Bilo je teško čuvati gol od silovite bekovske linije, ali smo imali gustinu i kompaktnost.

Napomenula bih da je Đurđina Malović i na ovoj utakmici pokazala kvalitet, imala je veliki doprinos i to me raduje. Ohrabruje da su djevojke i nakon padova, promašaja, nastavljale dalje, ne sumnjajući u sposobnosti. Lijepo je vidjeti da ekipa nije ostala u prošlosti, već je išla dalje.

Poljska

Vjerovalo se da su rukometašice Crne Gore pobjedama nad Španijom i Njemačkom završile sav posao u D grupi prelimarne runde Evropskog prvenstva i da sjutrašnji duel s Poljskom neće imati takmičarski značaj.

Poljakinje su, međutim, napravile iznenađenje protiv ,,crvene furije“, slavile 22:21, pa će naša selekcija morati da ih pobijedi da bi u glavnu rundu prenijela maksimalna četiri boda. Španija je propustila veliku šansu jer je na startu 50. minuta vodila 20:16. Uslijedila je, međutim, serija Poljske od 6:0 i povratka za ,,ratnice“ nije bilo.

Španija će sjutra morati da savlada Njemačku kako bi izborila odlazak u Skoplje. Svaki drugi rezultat šalje je kući... Ukoliko Crna Gora izgubi od Poljske, selekcija Bojane Popović prenijeće dva boda u glavnu rundu. U slučaju remija, u glavni grad Sjeverne Makedonije ponijeće tri boda.

Njemačke bila dvocifrena. Odbrane golmanske su, takođe, na nivou, a ako se zadrži, u Skoplju bi i ovo moglo da naš tim približi finalnom turniru. Još neki detalji, kao rotacija, a sinoć je Popović u pravo vrijeme mijenjala i one bez kojih se bukvalno ne može zamisliti posebno odbrana, je plus za ono što slijedi. U pobjedama su svi isti ili sve iste ali se mora, jer je tako, napisati da

je Malović, kao jedini desni bek u timu, odigrala najbolja dva meča u reprezentaciji. Vjerovala je selektorka u igračicu koja je bila povrije-

đena, pa je dugo nije bilo u reprezentaciji, a Malović je to vratila. I ne samo napadački, već i odbrambeno. Kec iz rukava bila je Grbić,

kao i sa Španijom, razbudila je ekipu sa četiri gola… Puno je razloga za optimizam, a Bojana ne dozvoljava euforiju.

- Ne treba letjeti - poručila je, kada se stišalo slavlje poslije pobjede… A. MARKOVIĆ N. KOSTIĆ

Foto: D. MALIDŽAN

Njemačku – u srijedu protiv Poljske novi trijumf donosi četiri boda u glavnu fazu EP

savladala Španiju, posljednje kolo ipak važno

Radmila Petrović predsjednica ŽRK Budućnost Bemax

Milena Raičević

Njemački sistem bolji od ,,totalnog fudbala“

U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, dono simo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

Jubilarni, deseti Mundijal odr žan je u Zapadnoj Njemačkoj 1974. i označio je početak nove ere u istoriji svjetskih prvensta va. Budući da je ,,zlatna boginja“ četiri godine ranije otputovala u Brazil za sva vremena, uveden je novi pehar, nazvan FIFA Svjet ski kup, koji će biti aktuelan za ključno sa SP 2038. godine - dok na njemu bude bilo mjesta za gra viranje imena osvajača. Tadašnji novi predsjednik Fife Brazilac Žoao Avelanž stupio je na dužnost samo nekoliko dana prije početka Mundijala. Englez Ser Stenli Raus povukao se sa funkcije nakon 13 godina, a Ave lanž je postao prvi neevropski čel nik svjetske fudbalske porodice od kako je osnovana 1904. godine.

NOVI SISTEM

Poslije nekoliko turnira odigra nih po približno istom forma tu, ovog puta je umjesto nokaut okršaja u četvrtfinalu i polufinalu uvedena još jedna runda takmi čenja po grupama.

Osam najboljih timova iz prve runde preraspoređeno je u no ve dvije grupe od po četiri re prezentacije, čime je polovini učesnika SP bilo zagarantovano najmanje šest utakmica. Pobjed nici tih grupa sastali su se u fina lu, dok su drugoplasirani igrali za treće mjesto.

Za razliku od Mundijala u Meksi ku, gdje se igralo po visokim tem peraturama, u Zapadnoj Njemač koj su uglavnom padale obilne kiše. Uoči meča SR Njemačka –Poljska (1:0) u Frankfurtu, koji je odlučivao ko će se iz te grupe pla sirati u finale, gradske komunal ne službe angažovane su na isu šivanju terena „Vald stadiona“, ali nijesu imale mnogo uspjeha.

Na kraju je pobjednika više odlu čila sreća nego fudbalsko znanje. Od velikana svjetskog fudbala, u SR Njemačkoj nije bilo Engle za, Mađara, Francuza i Španaca, dok su debitovale Demokratska Republika Njemačka, Australija, Haiti i Zair (današnji DR Kongo). Istočni Njemci priredili su naj veće iznenađenje u prvoj rundi kada su u Hamburgu savladali tada omražene sunarodnike re zultatom 1:0.

Pričalo se da su Zapadni Njem ci namjerno izgubili kako bi u fi nalnoj rundi izbjegli Holandiju, Brazil i Argentinu, ali što god da je bilo Franc Bekenbauer je posli je tog poraza održao hitan sasta nak s ostalim reprezentativcima, a onda se putem televizije obra tio naciji kako bi spriječio aferu. Ispostavilo se da su budući prvaci svijeta sve vrijeme bili u svađi sa čelnicima saveza oko visine pre mija za eventualni uspjeh.

Sa Rinusom Mihelsom na klupi i asovima poput Johana Krojfa (proglašen za najboljeg igrača turnira), Johana Neskensa, Ro

bija Rensenbrinka i Džonija Repa, Holanđani su svijetu pred stavili čuveni ,,totalni fudbal“, ne što potpuno novo – igru u kojoj su učestvovali svi, bez dotadaš nje striktne podjele na napadače, vezne i odbrambene igrače. ,,La le“ su do finala stigle s pet pobje da i jednim remijem, savladav ši usput Argentinu (4:0) i Brazil (2:0), uz ukupnu gol-razliku 14:1. ,,DER BOMBER“

Finale je odigrano 7. jula na Olim pijskom stadionu u Minhenu, pred 75.200 gledalaca.

Krojf je već u prvom minutu fau liran u šesnaestercu domaćih i Neskens je sa ,,bijele tačke“ do nio Holandiji 1:0.

Paul Brajtner u 25. minutu je izjednačio, takođe iz penala, a konačan rezultat (2:1) već u 43. minutu je postavio Gerd Miler, popularni ,,Der Bomber“, kako su ga zvali u domovini. Miler se poslije osvojenog tro feja povukao iz nacionalnog ti ma sa učinkom od 68 pogodaka na 62 nastupa.

Reprezentacija Jugoslavije u kvalifikacijama se našla u sed moj grupi, a rivali su joj bili Špa nija i Grčka.

Jugoslavija je igrala baraž sa Špa nijom na „Vald stadionu“ u Fran kfurtu, 13. februara 1974. godine, pred 63.000 gledalaca. ,,Plavi“ su pogotkom Josipa Ka talinskog u 13. minutu slavili 1:0 i stekli pravo da poslije 12 godi na otputuju na smotru najboljih svjetskih reprezentacija.

Kao prilikom četiri od pret hodnih pet učešća na završnim turnirima, Jugoslavija je i u SR Njemačkoj uspjela da preskoči preliminarnu rundu. Na startu su ,,plavi“ remizirali sa branio cem titule, Brazilom (0:0), po tom pobijedili Zair 9:0 za izjed načavanje rekorda svjetskih šampionata, a onda upisali još jedan remi - 1:1 sa Škotskom. Tri reprezentacije završile su grupu sa po četiri boda, ali su Jugoslavi ja i Brazil na osnovu bolje gol-ra zlike prošli.

U grupi B finalne runde, Jugoslo veni su prvo u Diseldorfu izgu bili od domaćina 2:0, pa u Fran kfurtu od Poljske 2:1 i na kraju istim rezultatom od Švedske, opet u Diseldorfu.

Tako su ,,plavi“ završili nastup na Mundijalu. Ne. K.

JUGOSLAVIJA NA SP

Jubilarni, deseti, Mundijal održan je 1974. u Zapadnoj Njemačkoj

Utakmicu sa najviše golova odigrali su Jugoslavija i Zair 9:0 (prva faza)

Najbolji strijelac Mundijala bio je Gžegož Lato iz Poljske koji je postigao sedam pogodaka

ŽRIJEB OSMINE FINALA LIGE ŠAMPIONA: Liverpul protiv Reala, Italijani solidno prošli Repriza

finala iz 2022. i najteži rival za Bajern

PODGORICA - Repriza prošlosezonskog finala Lige šampiona u osmini finala aktuelnog izdanja – fudbaleri Liverpula igraće s aktuelnim prvakom Real Madridom za plasman u četvrtfinale elitnog takmičenja.

,,Redsi“ će biti domaćini u prvom meču. Ekipi Jirgena Klopa motiva ne može da nedostaje jer je od ,,kraljevskog kluba“ eliminisana u četvrtfinalu LŠ u sezoni 2020/21, a 2018. je izgubila još jedno finale. - Znam da smo igrali s Realom dva puta u finalu posljednjih godina, ali se nijesmo često susretali u eliminacionoj rundi na dva meča. Radujemo se što će se dogoditi ove sezone. Realov učinak u Evropi je nedodirljiv. Svjesni smo toga, ali svjesni smo i da naš nije loš. Prije svega, znamo da imamo ,,Enfild“, a svi su mogli da se uvjere što to znači – rekao je menadžer Liverpula Jirgen Klop

- Ovo je dobar, uzbudljiv ishod žrijeba. Nekoliko mjeseci je ostalo do mečeva, ali već možemo da zamislimo atmosferu u oba meča.

Real je u boljoj formi od Liverpula i kada bi se mečeve igrali sada – tim Zinedina Zidana bio bi favorit. Do februara, ipak, može mnogo toga da se promijeni.

- Liverpul je klub i tim pobjedničkog mentaliteta. Imaju nevjerovatnu podršku na svom stadionu. Savršeno znamo koliko će biti teško, ali mi smo Real Madrid i svi znaju što Liga šampiona znači za nas. Šampioni smo i pokušaćemo da uživamo u ovoj misiji što je duže moguće. Revanš je na našem stadionu, a i naši navijači daju ogroman podstrek. Vjerujemo u naše igrače – istakao je direktor Real Madrida Emilio Butragenjo Drugi ,,blokbaster“ osmine finala je okršaj Pari Sen Žermena i Bajerna iz Minhena, jednih od favorita za trofej. ,,Sveci“ su volšebno ostali bez prvog mjesta i potencijalno lakšeg žrijeba jer je Benfika u posljednjem minutu grupne runde postigla pogodak dovoljan da zbog više golova u gostima zauzme lidersko mjesto i mjesto među povlašćenima.

- Težak su rival, ali već smo imali jake protivnike u grupi. Nijesmo baš nagrađeni za perfektno odrađenu grupnu rundu. Slično važi i za PSŽ – sigurno se ne raduju što su dobili nas za rivala. Dugo je do osmine finala, uskoro će Svjetsko prvenstvo i još nekoliko mečeva prije nastavka Lige šampiona. PSŽ ima igrače svjetske klase, takva ekipa smo i mi: jednostavno, to je Liga šampiona – naveo je trener Bajerna Julijan Nagelsman

Mančester siti će se sastati s RB Lajpcigom, Čelzi će igrati s Borusijom iz Dortmunda prvi put u evropskim takmičenjima, a Totenhem će za rivala imati Milan.

Zahuktali Napoli za protivnika je dobio Ajntraht, Inter će biti favorit protiv Porta, dok je najmanje atraktivan par Briž – Benfika. Prvi mečevi igraće se 14, 15, 21. i 22. februara, revanši su 7, 8, 14. i 15. marta. Ne. K.

Sudbinu držimo u svojim rukama

PODGORICA – U prvom obraćanju medijima, na startu priprema za drugi ,,prozor“ druge runde kvalifikacija za Mundobasket, selektor košarkaša Crne Gore Boško Radović je podsjetio na put koji su ,,crveni“ prošli u proteklih godinu i po, od pretkvalifikacija, koša Drobnjaka u posljednjoj sekundi protiv Islanda, želje da se što duže ostane u kvalifikacijama i ostvari kontinuitet igara na najvećem nivou, do plasmana u drugi krug kvalifikacija i tri pobjede u posljednja četiri meča.

Taj put je doveo Crnu Goru na korak od drugog uzastopnog plasmana na Mundobasket, ali je selektor ,,crvenih“ podvukao: - Mi nijesmo na Svjetskom prvenstvu, mi smo trenutno daleko od SP. Mi smo samo u dobroj situaciji da držimo stvari u svojim rukama. Ne zavisimo od drugih rezultata. Kako god da prođe ovaj ,,prozor“, imamo još jedan (u februaru, prim.a), u kojem opet zavisimo od sebe – istakao je Boško Radović. Crna Gora u petak gostuje Češkoj, a tri dana kasnije dočekuje Litvaniju. Mnogo toga bi moglo da bude jasnije, čak i odlučeno nakon ovog dvomeča. Naravno, u slučaju pozitivnog skora u jednoj ili obje utakmice. Četiri meča prije kraja kvalifikacija (u posljednja dva Crna Gora gostuje Bosni i Hercegovini i dočekuje Češku), naši košarkaši su trenutno treći na tabeli grupe K, sa pet pobjeda i tri poraza (računaju se i mečevi iz prve runde kvalifikacija), iza Litvanije (7-1) i Francuske (6-2), a ispred Bosne i Hercegovine, Mađarske (4-4) i Češke (3-5). Tri prvoplasirane selekcije izboriće plasman na Mundobasket u Indoneziji, Japanu i Filipinima.

- Izuzimajući Litvaniju, koja je 99 odsto prošla na Svjetsko prvenstvo, jer, mislim, da im treba jedna pobjeda, možda nijedna, i Francusku koja je favorit, imamo grupu četiri tima koji se bore za to jedno mjesto - Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka. Iz tog nekog cilja da što duže igramo u kvalifikacijama, došli smo u situaciju da zavisimo samo od sebe da li ćemo ići na Svjetsko prvenstvo ili nećemo. Računica je prosta, a imamo tri utakmice sa direktnim protivnicima za to jedno mjesto koje vodi na SP. Trenutno smo svi kompletno fokusirani, počev od stručnog štaba i mene, na ono što je najvažnije, a to je utakmica sa Češkom – dodaje Radović.

IZOSTANCI I DEBITANTI

Radović je uvodno izlaganje, kako je kazao, podijelio u dva dijela, a nakon prvog, koji je govorio o takmičarskom dijelu u proteklih godinu i po, počeo je da govori

Momci zaslužuju podršku

Sve misli selektora Boška Radovića su usmjerene na prvi meč sa Češkom, o Litvaniji skoro da i ne razmišlja u ovom trenutku. - Iskreno, za mene je meč sa Litvanijom kao da se igra za mjesec. Ako već nešto moram da komentarišem, Litvanci u svojoj ligi i Evrokupu imaju puno igrača koji su bili na Evropskom prvenstvu. U kojem god sastavu da dođu, oni su ozbiljna ekipa, velesila. Ali već sam govorio o tome, s kim god da igramo mi se uvijek spremamo i pričamo o pobjedi, to znaju igrači, pričamo u pozitivnom smislu. Nije, međutim, svakog mjeseca lako dobijati nekog evropskog prvaka, Francusku, Litvaniju, itd… - kaže Radović. Selektor ,,crvenih“ ulogu favorita u tom meču prepušta Litvancima, ali se nada da će ,,Morača“ ponovo bti vjetar u leđa za novi podvig. - Nadam da su ovi momci, kroz igre svih ovih godina, a posebno nakon dva posljednja ,,prozora“ i EP, stvarno zaslužili da imaju punu podršku medija i javnosti, i da će ,,Morača“ 14. novembra da bude na nivou kako zna to da bude. Pozvao bih sve ljubitelje košarke i navijače Crne Gore da dođu i podrže ovaj tim, jer će nam podrška kući stvarno trebati. Uvijek su bili šesti igrač, nadam se da će tako biti i ovoga puta – dodao je Radović.

o manje lijepom dijelu. A to, tradicionalno, podrazumijeva roster, koji ni ovoga puta nije kompletan, što očekivano, što neočekivano. Izostanak kapitena Bojana Dubljevića nije iznenađenje, njegova Valensija koja igra Evroligu ne pušta ni španske reprezentativce za ove ,,prozore“. Očekivano nema ni NBA igrača Marka Simonovića. Ali nema ni dvojice bekova, Petra Popovića i Fedora Žugića - Popović je odlučio da povredu zgloba koju ,,vuče“ od Evropskog prvenstva sanira u ovom ,,prozoru“, u ovoj reprezentativnoj pauzi, tako da ne možemo računati na njega. Žugić je u posljednja dva mjeseca pokazao da može da igra košarku na najvećem nivou u svom klubu (Ulm), imao je sjajne partije, igrao, mogu reći, na baš ozbiljnom nivou i računali smo na njega da će imati značajnu minutažu i da će moći značajno da pomogne. Međutim, prošle nedjelje je pokidao ligamente skočnog zgloba i slijedi mu, kako mi je rekao, pauza od četiri-pet nedjelja – ističe selektor Crne Gore. Od igrača koji su odigrali prethodni ,,prozor“ kvalifikacija i uspješno septembarsko Evropsko prvenstvo, na spisku je njih osmorica - Kendrik Peri, Igor Drobnjak, Vladimir Mihailović,

Dino Radoničić Zoran Vučeljić, Aleksa Ilić, Zoran Nikolić i Nemanja Radović Radosav Spasojević je stalni član selekcije posljednjih godina, a Nikola Ivanović će biti na raspolaganju za drugi meč, sa Litvanijom. Debitanti su Andrija Grbović bronzani sa mladom selekcijom na ljetošnjem Evropskom prvenstvu, te krilo/krilni centar Borca iz Čačka Bojan Tomašević. U nacionalnom timu su ponovo i dvojica Cetinjana, Mašan Vrbica iz Sutjeske, te poslije dužeg vremena Milutin Đukanović, kapiten Lovćena.

- Kako smo deficitarni na bekovskim pozicijama, na poziciji ,,dva“, Đukanović je, gledajući sveukupno, bio rješenje za ovaj prozor. Malo smo drugačiji u odnosu na EP. Bili smo u gorim i boljim situacijama, navikli smo da se u pripremi ovih ,,prozora“ dešavaju stvari, povrede i neki otkazi, ne znam što sve ne, ali nijesmo kukali nikad. Nećemo ni sad da kukamo.

ČESI ZAHTJEVAN RIVAL

Češka je prvi protivnik, meč u Pardubicama je u petak. - Veoma zahtjevna utakmica. Češka dugo igra u aktuelnom sastavu, puno je tu iskusnih igrača, godinama igraju zajedno.

Radi se o reprezentaciji koja igra

Peri ostaje prva opcija

Kao u prethodnom ,,prozoru“ za Svjetsko prvenstvo, te na Evropskom prvenstvu, plej Kendrik Peri, koji je u potpunosti opravdao očekivanja ne samo igrama, nego i odnosom prema dresu reprezentacije, bio je izbor naturalizovanog stranca, ispred ,,dvojke“ Džone Radebaa, uz objašnjenje da je to uzrokovano nemogućnošću da Nikola Ivanović, zbog povrede, nastupi na tim mečevima. Ivanovića neće biti protiv Češke, trebalo bi da bude na raspolaganju za Litvaniju. Na pitanje da li bi u slučaju da je mogao da računa na Ivanovića na ovaj meča, a s obzirom na to da nema ,,dvojki“ Fedora Žugića i Petra Popovića, pozvao Radebaa ili bi izbor pao na Perija, Boško Radović je odgovorio: - Izbor stranca bi ostao isti. Kendrik je u prethodna dva prozora i na Evropskom prvenstvu pokazao kvalitete koje ima, pokazao je jedan ljudskih pristup ovome svemu. Čak je na posljednjoj konferenciji za štampu na EP, nakon meča sa Njemačkom, kazao, a to nikad nijesam čuo od nekog naturalizovanog igrača, da se zahvaljuje što je bio dio nečega, što je bio na EP, što je dio reprezentacije… Takođe, i Džona je izvanredan momak, koji je bio kratko s nama, kraće nego Kendrik, i na njega u budućnosti, svakako, računamo da će biti tu kad bude mogao i kad bude trebalo da pomogne. Ali za sada je Kendrik prva opcija – rekao je Radović.

brzu košarku, s puno posjeda, šuteva za tri poena, ima neki stil košarke koji nama baš i ne odgovara, nešto poput Velike Britanije. Lakše je pripremati utakmice protiv Francuske i Turske, nego protiv takvih protivnika.

Selektor košarkaša zna recept za uspjeh u Češkoj.

- Igračima sam to već rekao, ključ će biti naša odbrana ,,jedan na jedan“ za koju se moramo pripremiti maksimalno i imati fokus 40 minuta da bismo došli u situaciju da probamo da pobijedimo.

Igramo u gostima, a ono što ohrabruje, što sam uvijek govorio, a što sam i učio od starijih i velikih trenera, sa kojima sam sarađivao, jeste da mi nijesmo provincijalna ekipa. To smo dokazali pobjedama u gostima protiv Mađarske, Gruzije, Njemačke, pa i Portugala, protiv kojeg smo na papiru bili favorit, ali poslije pobjede sa Francuskom, to mogu da vam kažu i igrači, znamo koliko je bilo teško. A potrebna je velika energija da se pobijedi bilo ko u gostima. Mi znamo da i umijemo da igramo u gostima, tako da mislim da ćemo i ovoga puta biti spremni i na nivou onoga što se od nas očekuje, a to je da imamo dobru igru, dobar odnos, dobru atmosfera i dobro zalaganje – zaključio je Boško Radović.

S. JONČIĆ

Košarkaši Crne Gore počeli pripreme za drugi ,,prozor“ druge runde kvali kacija za SP i mečeve sa Češkom i Litvanijom, selektor Radović optimističan

Odbojkaški savez Crne Gore već šestu sezonu organizuje najmasovniji sportski projekat za djecu uz sponzorstvo kompanije Jugopetrol AD i podršku Ministarstva sporta i mladih, Evropske odbojkaške Konfederacije (CEV) i Glavnog grada.

Rezultati:

AKADEMIJA II: Sindik, Đinović, Buković, Đurišić, Zornija, M.Giljača, Majkić, L.Giljača, Radojičić. Trener: Popović.

NET I: Đošić, Terzić, Rudanović, Mugoša, Popadić, Pođanin, Kasalica, Janković. Trener: Radomirović.

Morača II 2

Top volley II 1

MORAČA II: Dedić, Joksimović, Mojašević, Vojinović, Perović, J.Perić, A.Perić, Mehmedović, Soro, Kosović. Trener: Bulatović.

TOP VOLLEY II: Nedović, Piletić, Spalević, M.Preradović, Đ.Preradović, Radulović, Tomković, Drobnjak, Radusinović, Popović. Trener: Popović.

Akademija II 2

Top volley II 1

AKADEMIJA II: Sindik, Đinović, Buković, Đurišić, Zornija, M.Giljača, Majkić, L.Giljača, Radojičić. Trener: Popović.

TOP VOLLEY II: Nedović, Piletić, Spalević, M.Preradović, Đ.Preradović, Radulović, Tomković, Drobnjak, Radusinović, Popović.

Trener: Popović.

Net I 1

Gorštak 2

NET I: Đošić, Terzić, Rudanović, Mugoša, Popadić, Pođanin, Kasalica, Janković.

Trener: Radomirović.

GORŠTAK: Mirović, J.Medenica, Popović, Abramović, Golubović, Vlahović, Vujisić, Ivanović, Lukovac, Bošković, Anđelić, Vuković, Marković, B.Medenica, Raketić, Rakočević, Dožić, Rovčanin, Bulatović. Trener: Obrenović.

Grčevita borba za svaki

Tempo I 2

Budućnost volley V 0

TEMPO I: Kovačević, Sunković, Tomić, Kruščić, Ćiraković, Zečević, Kovijanić. Trener: Vulanović.

BUDUĆNOST VOLLEY V: Kovačević, Malović, Ognjenović, Radević, Dušević, Adžić, Ivanović, Đurišić, Vučeljić, Brnović, Blagojević. Trener: Cimbaljević.

Morača V 2 Nikšić I 0

MORAČA V: Tomović, Došljak, Đakonović, Đurasović, Vlahović, Stanjević, Raičević, Ivanović, Mugoša, I.Popović, Marković, V.Popović, Novović.

Trener: Blagojević.

NIKŠIĆ I: Anja Nikčević, Roganović, Ana Nikčević, Milović, Kahrović, H.Mišković, M.Mišković, Popović, Kostić, Đonović. Trener: Bojić.

Gorštak 2

Top volley IV 1

GORŠTAK: Mirović, J.Medenica, Popović, Abramović, Golubović, Vlahović, Vujisić, Ivanović, Lukovac, Bošković, Anđelić, Vuković, Marković, B.Medenica, Raketić, Rakočević, Dožić, Rovčanin, Bulatović.

Trener: Obrenović.

TOP VOLLEY IV: Vojinović, Milunović, N.Perković, A.Perković, Cojić, Miličković, Bojović, Grujić, Kovačević, Bogdanović, Vujašković. Trener: Popović.

Tempo I 2

Nikšić I 1

TEMPO I: Kovačević, Sunković, Tomić, Kruščić, Ćiraković, Zečević, Kovijanić. Trener: Vulanović.

NIKŠIĆ I: Anja Nikčević, Roganović, Ana Nikčević, Milović, Kahrović, H.Mišković, M.Mišković, Popović, Kostić, Đonović. Trener: Bojić.

Budućnost volley III 1 Morača V 2

BUDUĆNOST VOLLEY III: Knežević, Memedović, Adžić, Đukić, Kosanović, Dautović, Osrajnih, Perković. Trener: Cimbaljević.

MORAČA V: Tomović, Došljak, Đakonović, Đurasović, Vlahović, Stanjević, Raičević, Ivanović, Mugoša, I.Popović, Marković, V.Popović, Novović. Trener: Blagojević.

Albatros II 2

Top volley IV 0

ALBATROS II: Aničić, Vujnović, Perović, Glušsac, Pehar, Todorović, Kuburović. Trener: Obradović.

TOP VOLLEY IV: Vojinović, Milunović, N.Perković, A.Perković, Cojić, Miličković, Bojović, Grujić, Kovačević, Bogdanović, Vujašković. Trener: Popović.

Gimnazijalac I 0

Mrkojevići I 2

GIMNAZIJALAC I: Smolović, Mjesečević, Ćorović, Vučković, Radusinović, Janović, Marić, Franović, Leković, Ercegovac. Trener: Marković.

MRKOJEVIĆI I: Ibrišimović, Vuković, Čobić, Iković, Kuč, Sijarić, Mujić, Kukalj. Trener: Bajramović.

Albatros I 2

Gimnazijalac II 1

ALBATROS I: Brđanin, Simović, Koprivica, Matijašević, Obradović, Pešić, Argurović, Kosić, Matković, Vukićević, Vuković. Trener: Obradović.

GIMNAZIJALAC II: Vasiljević, Stojaković, Lučić, Folić, Grbović, Vukšić, Krašovec, Šćekić. Trener: Marković.

Albatros II 0

Gimnazijalac I 2

ALBATROS II: Aničić, Vujnović, Perović, Glušsac, Pehar, Todorović, Kuburo-

vić. Trener: Obradović. GIMNAZIJALAC I: Smolović, Mjesečević, Ćorović, Vučković, Radusinović, Janović, Marić, Franović, Leković, Ercegovac. Trener: Marković.

Albatros I 2

Top volley V 1

ALBATROS I: Brđanin, Simović, Koprivica, Matijašević, Obradović, Pešić, Argurović, Kosić, Matković, Vukićević, Vuković. Trener: Obradović.

TOP VOLLEY V: Miranović, Marković, J.Pejović, Đikanović, Šaković, I.Pejović, U.Pejović, Riso, Fatić, Mugoša, Joksimović, Pavićević, Šegrt, Strugar. Trener: Tošković.

Akademija III 1

Budućnost volley VII 2

AKADEMIJA III: S.Milović, A. Milović, Mijić, Simanović, Samardžić, Baletina, L.Stjepčević, E.Stjepčević.

Trener: Marojević.

BUDUĆNOST VOLLEY VII: Nikčević, Ušćumlić, Lakić, Šiševićš, Radunović, Vuković, Popović, Peličić, Šabanadžović, Škrijelj, Lukovac, Rabrenović.

Trener: Giljen.

Budućnost volley I 1

Budućnost volley II 2

BUDUĆNOST VOLLEY I: Baletić, Hasani, Vukašinović, Dukić, Bulatović, Vujinović, Đurišić, Vukašinović, Šarančić. Trener: Šofranac.

BUDUĆNOST VOLLEY II: Antić, Milutinović, Nikolić, Milić, Milković, Vujičić, A.Šoškić, L.Šoškić, Radović. Trener: Šofranac.

Akademija III 1

Top volley I 2

AKADEMIJA III: S.Milović, A. Milović, Mijić, Simanović, Samardžić, Baletina, L.Stjepčević, E.Stjepčević.

Trener: Marojević.

TOP VOLLEY I: Pavlović,

Drobnjak, Vuksanović, Ćulafić, Mugoša, Razić, Kumro, Ljumić, Sekulić, Radonjić, Milanković, Kalezić, Milutinović.

Trener: Popović.

Budućnost volley VII 2 Morača I 1

BUDUĆNOST VOLLEY

VII: Nikčević, Ušćumlić, Lakić, Šišević, Radunović, Vuković, Popović, Peličić, Šabanadžović, Škrijelj, Lukovac, Rabrenović.

Trener: Giljen.

MORAČA I: Mićunović, Bulatović, Pelević, Bulatović, Leković, Stanković, Dragaš, Avramović.

Trener: Radusinović

Budućnost volley I 0 Mediteran II 2

BUDUĆNOST VOLLEY I: Baletić, Hasani, Vukašinović, Dukić, Bulatović, Vujinović, Đurišić, Vukašinović, Šarančić. Trener: Šofranac.

MEDITERAN II: Vlatković, Janković, K.Imširović, N.Imširović, Kuljanin, Fatić, Tučević.

Trener: Golubović.

Budućnost volley II 0 Mediteran I 2

BUDUĆNOST VOLLEY II: Antić, Milutinović, Nikolić, Milić, Milković, Vujičić, A.Šoškić, L.Šoškić, Radović. Trener: Šofranac.

MEDITERAN I: Ivanović, Gordović, Orašanin, Merdović, Tribilović, Božović, Kikić. Trener: Golubović.

Morača I 2

Top volley III 1

MORAČA I: Mićunović, Bulatović, Pelević, Bulatović, Leković, Stanković, Dragaš, Avramović. Trener: Radusinović

TOP VOLLEY III: Laković, Petričević, Koprivica, Pavićević,Jovanović, Vuković, Čabarkapa, Strugar, Vuković, Keković, Popović. Trener: Popović.

Gimnazijalac III 0

Barbana I 2

GIMNAZIJALAC III: Samardžić, Dončić, Hlushanok, Vukašinović, Kostadinović, Otašević, Blagojević. Trener Marković.

BARBANA I: B.Sulejmani, E.Sulejmani, Audi, M.Aljoši, Aloje, Mehmedi, Ceka, Kalaba, Niković, Veljić, Mehani, B.Aljoši. Trener Sinani.

Gimnazijalac II 0

Barbana II 2

GIMNAZIJALAC II: Vasiljević, Stojaković, Lučić, Folić, Grbović, Vukšić, Krašovec, Šćekić. Trener: Marković. BARBANA II: Maljuši, Čauši, Mehović, D.Nikezić, Đekić, Milić, B.Nikezić. Trener: Radošević.

Barbana II 0

Lovćen II 2

BARBANA II: Maljuši, Čauši, Mehović, D.Nikezić, Đekić, Milić, B.Nikezić. Trener: Radošević.

LOVĆEN II: Vujović, Tomašević, Vujović, Đuričković, Dapčević, Kaluđerović, Muratović, Ivanović. Trener: Latković.

Libero CT I 1

Barbana II 2

LIBERO CT I: Popović, Raičković, Milić, Kapa, Ivanišević, Andrić, Ivanović, Sjekloća. Trener: Radunović. BARBANA II: B.Sulejmani, E.Sulejmani, Audi, M.Aljoši, Aloje, Mehmedi, Ceka, Kalaba, Niković, Veljić, Mehani, B.Aljoši. Trener: Sinani.

Libero CT I 2 Lovćen II 0

LIBERO CT I: Popović, Raičković, Milić, Kapa, Ivanišević, Andrić, Ivanović, Sjekloća. Trener Radunović. LOVĆEN II: Vujović, Tomašević, Vujović, Đuričković, Dapčević, Kaluđerović, Muratović, Ivanović. Trener: Latković.

Minulog vikenda odigran je drugi vikend šeste sezone projekta ,,EKO mini odbojka“ u konkurenciji djevojčica 2010/2011.

svaki set

Mrkojevići I 0

Lovćen I 2

MRKOJEVIĆI I: Ibrišimović, Vuković, Čobić, Iković, Kuč, Sijarić, Mujić, Kukalj. Trener: Bajramović.

LOVĆEN I: Prlja, Jovanović, Dapčević, Vujović, Stojanović, Milošević, Marković, Zeković. Trener: Martinović.

Net II 2

Mrkojevići II 1

NET II: Brajović, Pejović, Kićović, Ostojić, Ćetković, Vukčević, Dragović, Maseranić, Mugoša, Jovanović. Trener: Bulatović.

MRKOJEVIĆI II: Aljošević, Brkanović, Đurđević, Međedović, Čobić, Dreković, Kadić, Čantić, Perazić, Kolović. Trener: Bajramović.

Mediteran II 1

Libero 2

MEDITERAN II: Vlatković, Janković, K.Imširović, N.Imširović, Kuljanin, Fatić, Tučević. Trener: Golubović.

LIBERO: Medigović, Šoljaga, O.Rakičević, Đedović, Vraneš, Medin, Gregović, A Rakičević. Trener: Đedović.

Mediteran I 0

Ivangrad 2011 2

MEDITERAN I: Ivanović, Gardović, Orašanin, Merdović, Pribilović, Božović, Kivić. Trener: Golubović.

IVANGRAD 2011: Mićović, Đeković, Lekić, Spalević, Kićović, Obradović, Dabetić, Pešić, Barjaktarević, Raičević. Trener: Vešović.

Budućnost volley V 2

Morača III 0

BUDUĆNOST VOLLEY

V: Kovačević, Malović, Ognjanović, Radević, Adžić, Ivanović, Đurišić, Vučeljić, Brnović, Blagojević.

Trener: Cimbaljević.

MORAČA III: Milutinović, Katurić, Milašević, Nastić, Pavićević, Jovanović, Raž-

natović, Peku. Trener Radusinović

Tempo III 2

Libero 0

TEMPO III: Backović, Lalatović, Knežević, Vulanović, Vujačić, Perović. Trener: Vulanović.

LIBERO: Medigović, Šoljaga, O.Rakičević, Đedović, Vraneš, Medin, Gregović, A Rakičević.

Trener: Đedović

Tempo II 1

Ivangrad 2011 2

TEMPO II: Šapurić, Ostojić, Baković, Backović, Gardašević, Vujković, Čupić. Trener: Vulanović IVANGRAD 2011: Mićović, Đeković, Lekić, Spalević, Kićović, Obradović, Dabetić, Pešić, Barjaktarević, Raičević. Trener: Vešović.

Tempo III 2

Budućnost volley III 0

TEMPO III: Backović, Lalatović, Knežević, Vulanović, Vujačić, Perović. Trener: Vulanović.

BUDUĆNOST VOLLEY III: Adžić, Đukić, Peković, Memedović, Osrajnih, Dabanović, Kosanović.

Trener: Cimbaljević

Morača IV 2

Nikšić II 0

MORAČA IV: Laković, K.Vuksanović, Krstajić, Jovićević, Građević, T.Knežević, H.Knežević, R.Vuksanović, Lalević, Janjušević, Bracanović, Ralević, Banjević, Marović, Kasalica.

Trener: Blagojević.

NIKŠIĆ II: Bogdanović, Vujačić, Tadić, Martinović, Adžić, Milićević, Janjušević, Krtolica, Kontić, Joković.

Trener: Bojić.

Tempo II 0

Budućnost volley IV 2

TEMPO II: Šapurić, Ostojić, Baković, Backović, Gardašević, Vujković, Čupić.

Trener: Vulanović BUDUĆNOST VOLLEY IV: Vukčević, Šarenac, J.Šćekić, Mugoša, Suljević, V.Franović, S.Franović, Bulatović, Radonjić, N.Šćekić, Gazivoda, Anđušić.

Trener: Cimbaljević.

Akademija IV 2

Nikšić II 1

AKADEMIJA IV: Vujisić, Manojlović, Baltić, Bešović, Martinović, Krugović.

Trener: Marković.

NIKŠIĆ II: Bogdanović, Vujačić, Tadić, Martinović, Adžić, Milićević, Janjušević, Krtolica, Kontić, Joković.

Trener: Bojić.

Libero CT II 0

Lovćen I 2

LIBERO CT II: Jaketić, Milošević, Palj, Ivančević, Milanović, Živković, Konatar, Martinović. Trener: Radunović.

LOVĆEN I: Prlja, Jovanović, Dapčević, Vujović, Stojanović, Milošević, Marković, Zeković. Trener: Martinović.

Libero CT II 2

Gimnazijalac III 0

LIBERO CT II: Jaketić, Milošević, Palj, Ivančević, Milanović, Živković, Konatar, Martinović. Trener: Radunović.

GIMNAZIJALAC III: Dončić, Hlushanok, Vukašinović, Otašević, Samardžić, Blagojević, Kostadinović. Trener: Čović.

Mrkojevići II 1

Top volley V 2

MRKOJEVIĆI II: Aljošević, Đurđević, Čobić, Međedović, Dreković, Kadić, Čantić, Perazić, Kolović, Brkanović. Trener: Bajramović.

TOP VOLLEY V: Mugoša, Šegrt, J.Pejović, I.Pejović, S.Pejović, Šaković, Strugar, Đikanović, Fatić, Miranović, Marković, Riso, Joksimović, Pavićević. Trener: Tošković.

Akademija IV 1

Budućnost volley VI 2

AKADEMIJA IV: Vujisić, Manojlović, Baltić, Bešović, Martinović, Krugović. Trener: Marković.

BUDUĆNOST VOLLEY VI: Đorđević, Barović, Lečić, Mugoša, Brnović, Vukčević, Popović. Trener: Cimbaljević.

protiv Ruiza,

PODGORICA - Crnogorski stonoteniser Filip Radović u osmini finala Svjetskog prvenstva igraće protiv Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa, dok je Indonežanin Komet Akbar rival Luke Bakića, odlučeno je žrijebom u Granadi. Radović i Bakić, trećeplasirani i petoplasirani igrač sa rang liste Svjetske para stoni tenis federacije, takmičiće se u kategoriji S10, a prvi nastup očekuje ih u četvrtak. Osvajač bronzanog odličja na Igrama u Tokiju dva puta je ove godine slavio protiv Rejesa - u polufinalu Otvorenog prvenstva Francuske i u uzbudljivom četvrtfinalnom duelu turnira u Laškom. U istoriji njihovih međusobnih duela ostaće upamćen meč iz danskog Vejlea 2015. godine, kada je Radović pobjedom u četvrtfinalu obezbijedio svoju i prvu evropsku medalju za crnogorski sport osoba sa invaliditetom.

Rival Bakića je nekadašnji prvak Azije, sa kojim se do sada nije sastajao. Akbar je dva puta bio rival Radoviću i izgubio oba meča, posljednji sredinom oktobra 2019. godine u finskom Pajulahtiju. Radović će, ukoliko eliminiše Rejesa, u četvrtfinalu igrati sa boljim iz duela Austrijanca Kristijana Gardoša i Abdelrahmana Abdelvahaba iz Egipta.

Bakića u četvrtfinalu, ako bu-

de bolji od Akbara, čeka bolji iz duela između Indonežanina Dejvida Džejkobsa i Poljaka Igora Mištala. U ostalim mečevima osmine finala sastaće se Poljak Patrik Čojnovski i Brazilac Klaudio Masad, Argentinac Dario Neira i Sian Jin Su iz Tajpeha, Čeh Tibor Šmela i Tajlanđanin Bunpot Silapakong i Njemac Mio Vagner i Francuz Mateo Bohas. Svi mečevi osmine finala u kategoriji S10 na programu su u četvrtak. Dan kasnije biće odigrani četvrtfinalni i polufinalni dueli, dok će prvak svijeta biti poznat u subotu. Crnogorski dvojac, predvođen trenerom Nikolaeom Lupuleskupom, boriće se za prvu svjetsku medalju, jedinu koja nedostaje crnogorskom paraolimpijskom pokretu. Rado-

viću će to biti drugi nastup na prvenstvu svijeta, nakon što je 2018. godine u Celju zaustavljen na korak od medalje, u četvrtfinalu. Osvajao je medalje na prvenstvima Evrope - bronzane u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebrnu u švedskom Helsingborgu 2019. godine. Nosilac je jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021. godine.

Bakić, koji će debitovati na Svjetskom prvenstvu, osvajač je ekipne bronzane medalje sa prvenstva Evrope u Helsingborgu 2019. godine, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.

Granada je poslije četiri godine okupila najbolje stonotenisere svijeta, a na jug Španije doputovala su 333 takmičara iz 51 države svijeta. R. P.

Vučević dobar u porazu

Sekston je dodao 22, Markanen 18 a Konli 17 poena. Ekipa ima odličan skor 8-3 i neočekivano je na drugom mjestu na Zapadu.

Klirpersi su ponovo igrali bez prve zvijezde Lenarda, trenutno imaju učinak 5-5 i na osmom mjestu su Zapada. Za pobjedu nije bio dovoljan razigrani Džordž koji je upisao 34 poena, a imao i osam skokova i četiri asistencije. Moris je postigao 18 a Vol 15 poena uz šest asistencija.

Baranin je meč završio sa 18 poena, 12 skokova i šest asistencija, a šutirao je odlično 13-8 iz igre. Prvi strijelac tima Derozan upisao je 20, a iskusni slovenački plejmejker Dragić 16 poena – nije bilo dovoljno da se zaprijeti kanadskom timu u završnici. Reptorse je predvodio bek Vanvlit sa 30 poena, 11 asisten-

cija i pet skokova. Anunobi i Berns du dodali po 19 poena za ekipu koja je dobro počela sezonu, sa učinkom 6-4 je peta na Istoku. Čikago je vezao dva poraza, sada ima skor 5-6 i na šestom je mjestu u Istočnoj konferenciji. U odličnom rezultatskom nizu je Juta, koja je u gostima pobijedila Los Anđeles Kliperse 110:102.

,,Džezeri“ postaju sinonim za timsku igru: Džordan Klarkson je u pobjedi upisao 23 poena uz pet asistencija,

Memfis je na svom terenu slomio Vašington u završnici za trijumf 103:97. Odlučujuću seriju 9:0 u finišu režirala je prva zvijezda ,,grizlija“ Dža Morent

Bek Morent meč je završio sa 23 poena uz devet skokova i šest asistencija. Bejn je bio najefikasniji u pobjedi sa 28 poena. U napadački neinspirisanom timu Vašingtona Moris je postigao 18 poena. Podbacio je krilni centar Porcingis, zaustavljen na svega deset poena i četiri skoka uz loš šut iz igre 13-3.

Memfis je vezao tri pobjede i treći je na Zapadu (7-3) dok je Vašington na diobi devetog mjesta Istoka (4-6). S. S.

NBA: Čikago zaustavljen u Torontu, slavlje ,,džezera“

Sulejman-paša: Opsijedaću vas i pola godine ako treba

(NASTAVAK IZVJEŠTAJA VANREDNOG PROVIDURA NIKOLE ERICA II O SAVJETOVANJU SA VELIKODOSTOJNICIMA I OFICIRIMA U LOGORU NA CETINJU 25. SEPTEMBRA 1692.)

„

Kad je turska vojska juče sišla u ravnicu, svi domaći stanovnici, stari i novi podanici jednako, čim su vidjeli Turke, napustili su mjesta koja su im bila određena da sa njih sprečavaju ulazak neprijatelja, da ga drže dalje od manastira i da obezbjeđuju da bude otvoren prolaz za dostavu municije iz Kotora preko Njeguša

… Kada je naređeno jednoj četi istih, sa največim brojem Rišnjana 23. ovog mjeseca, da postave zasjedu na pogodnom mjestu, da bi zaustavili napre dovanje Turaka, kada su čuli o dolasku neprijatelja u Vrela, na sat hoda od ove ravnice, nijesu se složili i odbili su da to urade. Iz toga je proizašlo da su, kad je turska vojska juče sišla u ravni cu, svi domaći stanovnici, stari i novi podanici jednako, čim su vidjeli Turke, napustili mjesta koja su im bila određena da sa njih sprečavaju ulazak neprija telja, da ga drže dalje od mana stira i da obezbjeđuju da bude otvoren prolaz za dostavu mu nicije iz Kotora preko Njeguša. Kukavički su se, dakle, povukli ne pokušavši da pruže ni naj manji otpor. Tako su Turci za uzeli polje i sve puteve za do stavu pomoći, pa smo odlučili da se sa ovo malo vojske bra nimo od trostrukog napada. U ovom trenutku neprijatelj pokušava, iako ga tučemo stal nom vatrom, da nas udalji od manastira. Svaka njegova ope racija podstaknuta je i bjek stvom spomenutih mještana među grebene koji ih skrivaju. Neprijateljska vojska ima, kao što vam je poznato, osam hilja da boraca, pored pojačanja ko ja očekuju da im dođu. Moram vam takođe ukazati na značaj kule i susjedne stražarske po staje (“Pandurice”), jer dok mi budemo držali u našim ruka ma ove objekte, u nas će čvrsto vjerovati svi Crnogorci. Oni di jelom štite i okrug Kotora, te ritoriju Budve i drugih opšti na kraj obale. Od Preuzvišenog Senata mi je stigla jedna pre poruka, posebno dukalom od 21. jula 1691. zapovijedajući mi da preduzmem sve što je mo guće da sačuvam ove položa je i da učinim više nego što je učinjeno, a što oni vide da mi nije bilo moguće. Molio sam pismima od 11. i 20. ovog mje seca Preuzvišenog Gospodina Prokuratora nadležnog za pro

vincije, kome je dobro pozna to u kakvoj je oskudici Alba nija (misli se na tzv. Mletačku Albaniju, prim. pr.), na šta sam mu ja više puta ukazivao, - za pojačanja i municiju a takođe i dvije galije sa jednom četom da bih vršio diverzije kod Ulcinja, ali još nijesam dobio odgovor, možda zbog loših vremenskih uslova. U takvoj situaciji sam žigosan, ali pošto mještani od bijaju da se bore, to daje pred nost neprijatelju. Neophodno je razmisliti šta u ovoj situaci ji treba učiniti da bi se odbra nilo ovo mjesto, koje je dobro snabdjeveno hranom i munici jom, a za koje ste čuli u kakvoj je opasnosti. Dakle, tražim Va še Sposobnosti da se izjasne o izloženim predlozima. Pošto su svi razmislili o govoru Nje gove Ekselencije i dobro shva tili važnost mjesta, namjerni da služe na najbolji način dr žavi, jednodušno su se složili da se Njegova Ekselencija sa svom vojskom sakupi u ma nastiru, pošto je nemoguće suprotstaviti se u ravnici ta ko nadmoćnom neprijatelju, posebno pošto su svi mještani pobjegli. Onaj ko ima prednost mjesta i prolaza da se održi pandurska kula, sa jednog bo ka, brani i sam manastir. Tur

Kratko vrijeme i stalne kiše nijesu do zvolili da se završe radovi na ojačanju kule, koje je započeo izvjesni Boneto, ali su i juče tu hrabro odbijena tri žestoka neprijateljska napada. Prethodne noći je neprijatelju stiglo pojačanje od 4 hiljade Turaka pod komandom Bega, sina Sulejman-paše, koje je sakupio u Valoni, Ćimari i obližnjim mjestima

cima spriječava snadbijevanje vodom i obezbjeđuje mjesto, jer bi tu bilo mnogo opasni je kada bi se pandurska kula napustila. U nju treba posla ti jednog kapetana sa trideset italijanskih pješaka, umjesto domaćih vojnika jer će opre znost Njegove Ekselencije i hrabrost veterana više pod staći na odbranu, koja dobija na snazi sa očekivanjem po moći iz Dalmacije, za koju se pretpostavlja da neće izosta ti. Za to vrijeme će se jasno sa gledati namjere neprijatelja i donijeti nove odluke smatra jući da je sada slobodan put do kule i time obezbijeđen put za povlačenje, dok se konjica može ponovo poslati u ravni cu kod Njeguša, jer se ovdje ne bi mogla održati bez veli kih gubitaka... ***

Sulejman-paša piše Ivanu Antunu Bolici 27. septembra 1692. godine:

„Čestiti Sulejman-paša zdrav lje Kavaliru Antunu Ivanu Bolici, a dalje znajte, da ste došli na teritoriju pod mojom jirisdikcijom gdje preobraća te i odvlačite moje podanike. Hvala Velikome Bogu, grad mi nijeste uzeli, niti privukli podanike. Hvala da je Bogu i sultanovom zdravlju, dok je Skadra na Bojani i ovih drug ih gradova, ako Bog da, ja vas u moju zemlju (neću) pustiti, ni ti mi možete spriječiti zahval jivanje Bogu. Meni naređuje Bog i čestiti Sultan ili da vas ot jeram odatle ili da moju glavu odnesu Sultanu. Ali pošto smo prijatelji, pišem vam pismo da napustite to mjesto na vjeru Gospoda Boga. Ako to nećete, ja ću vas opkoliti i opsijedaću vas i pola godine ako treba, jer drugačije ne mogu da po stupim. Odgovorite mi na ovo pismo da bih znao i u zdravlju mi ostajte”. ***

Istog dana, 27. septembra 1692. godine, na Cetinju je u pri sustvu vanrednog providu ra Nikole Erica II održan sa stanak na kome je donijeta odluka o predaji Cetinja Tur cima. Na sastanku u Manasti ru u prisustvu Nikole Erica II, Vanrednog Providura Kotora i Albanije bili su plemići, Au gustin Loredano, Silvestro Zane, Pijetro Perini, nadin tendant pukovnik konte Bar tolomeo delji Odi, pukovnik Zorzi Maroli, kavalir Ivan Antun Bolica, guverner Crne Gore, potpukovnik Augustin Beninji, Paolo Kominćoli, plaćeni službenik Vinćenco Peraćini, viši kapetan.

„Svima njima Njegova Ekse lencija ovako iznosi: Pošto je odlučeno na sastan ku od 25. ovog mjeseca da u ovaj manastir dođem sa vojs kom i oficirima da bih ga bra nio, to sam i uradio imajući u vidu njegov veliki značaj, prije

Konačno, jutros su izvr šili napad sa tri hiljade ljudi podijeljenih u tri jedinice. Napali su ne odstupajući ni koraka, iako ih je hrabri garni zon zasipao granatama, ručnim bombama i puščanom paljbom, pri čemu je nastradalo, koliko sam mogao sa znati, oko trista Turaka. Turci su silom zauzeli to mjesto, jer ih ono malo vojnika u tome nije moglo spriječiti

čega je u stražarsku kulu pre ma odlukama poslat kapetan sa trideset italijanskih vojni ka. Kratko vrijeme i stalne kiše nijesu dozvolili da se završe radovi na ojačanju kule, koje je započeo izvjesni Boneto, ali su i juče tu hrabro odbije na tri žestoka neprijateljska napada. Prethodne noći je neprijatelju stiglo pojačanje od 4 hiljade Turaka pod ko mandom Bega, sina Sulejmanpaše, koje je sakupio u Valoni, Ćimari i obližnjim mjestima. Konačno, jutros su izvršili napad sa tri hiljade ljudi po dijeljenih u tri jedinice. Na pali su ne odstupajući ni kora ka, iako ih je hrabri garnizon zasipao granatama, ručnim bombama i puščanom palj bom, pri čemu je nastrada lo, koliko sam mogao sazna ti, oko trista Turaka. Turci su silom zauzeli to mjesto, jer ih ono malo vojnika u tome nije moglo spriječiti. Sada je sva turska vojska raspoređena, kao što vidimo, za snažan na pad na ovo mjesto. Međutim, Sulejman-paša je prvo pos lao pismo, koje ću Vama Gos podo pročitati. On nas pozi va da predamo mjesto prema kome oni imaju jasne nam jere. Značaj donošenja odlu ke o ovom pitanju zahtijeva detaljno i tačno razmatranje sadašnjeg stanja stvari i uslova kojima se nalazi ovo mjesto, uvijek imajući na umu pot rebu da se ono održi, pa se, kako nalaže Preuzvišeni Se nat, mora učiniti sve za nje govu odbranu, za šta vidim da su svi spremni, kao i da su moral oficira i ovo malo vojs ke na visini, a na tome se zas niva moje vjerovanje u do bro izvršavanje veoma hitne državne službe...“

(Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Dvorska crkva na Ćipuru i ostaci prvobitnog Cetinjskog manastira

Grobnice sultana Ahmeda II, Sulejmana II i Sulejmana Veličanstvenog

Sultan Ahmed II (1691-1695)

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je OPŠTINA NIKŠIĆ- SEKRETARIJAT ZA INVESTICIJE I PROJEKTE; Njegoševa br.18; Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elabo rata za projekat izgradnje poslovnog objekta- vatrogasna stanica sa pratećim sadržajima, na katastarskim parcelama 4454/1, 4454/3, 4455/4 I 4576/2 KO Nikšić, na uglu Bulevara 13 jul I Ulice Trebješka, u obuhvatu PUP-GUR-a Nikšić, OpštinaNikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženupropisanudokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (ZgradeJP Komunalno Nikšić- prizemlje- kancelarija br.4; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostavitimišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

POSEBNO OBAVJEŠTENJE O NABAVCI ZAHTJEV ZA PONUDU

ROBA

(PROCES LICITACIJE U JEDNOJ KOVERTI)

Država: Crna Gora

Naziv projekta: Drugi projekat institucionalnog razvoj i jačanje poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II) – Grant podrška investicijama u sektoru ribarstva Naziv ugovora: Nabavka novog plovila sa ribolovnom opremom i elektronskim uređajima RFB Reference No.: WB-P1095765-11/22

1.Crna Gora je dobila finansiranje od Svjetske banke za troškove Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS II), i objavila je poziv za dodjelu grantova za crnogorsko ribarstvo. Program grant podrške sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Direktorat za ribarstvo). Ministarstvo je nadležno za praćenje programa grant podrške sa opštim ciljem – dalja ulaganja u sektoru ribarstva Crne Gore uvele kako bi se primjenile mjere održivog, isplativog i efikasnog ulova ribe i drugih morskih organizama, povećala tržišna konkurentnosti i dostigli evropski stan dardi u bezbjednosti hrane koja potiče iz ulova.

2.Aplikant „Garbo“ doo. iz Tivta je u decembru 2021. godine potpisao Ugov or o dodjeli bespovratnih sredstava podrške sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u sklopu gore pomenutog programa MIDAS II, i sada poziva sve kvalifikovane ponuđače da putem zatvorenih ponuda učestvuju u pozivu za dizajn, nabavku, isporuku, montažu i testiranje jednog novog plovila sa instaliranom i funkcionalnom opremom za ribolov i elektronskim uređajima, koje će biti isporučeno u Luku Kotor, Kotor, Crna Gora. Detaljna tehnička specifikacija za plovilo i odgovarajuću opremu data je u Ten derskoj dokumentaciji (koja će se dostaviti na pisani zahtev ponuđača).

3.Nadmetanje će se sprovesti putem procesa međunarodne konkurentske nabavke koristeći Zahtjev za ponude (RFB) kako je navedeno u „Propisi Sv jetske banke o nabavci za zajmoprimce u okviru IPF-a nabavke u finansiranju investicionih projekata roba, radova, ne-konsultantskih i konsultantskih usluga, jul 2016. godine, revidirano u novembru 2017 („Propisi o nabavkama”) i iste su otvorene za sve kvalifikovane ponuđače kako je definisano u Propisima o nabavkama.

4.Zainteresovani kvalifikovani ponuđači mogu dobiti dodatne informacije o tenderu od strane Montenegro Advisory and Services (MAS agencije), na email office@masagency.me.

5.Tenderski dokument na engleskom jeziku zainteresovani ponuđači koji is punjavaju uslove mogu da dobiju nakon podnošenja pismene prijave na email office@masagency.me. Kompletan set Tenderske dokumentacije će biti poslat emailom na zahtjev, na datu email adresu.

6.Ponude u zatvorenoj koverti moraju biti dostavljene na sledeću adresu: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora najkasnije do 19.12.2022. godine u 13:00 časova (po lokalnom vremenu). Elektronsko nadmetanje neće biti dozvoljeno. Zakašnjele ponude će biti odbijene. Ponude će biti javno otvorene u prisustvu ovlašćenih predstavnika ponuđača i svih koji odluče da prisustvuju otvaranju ponuda na dolje navedenoj adresi:

MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora dana 19.12.2022. godine u 13:05 časova (po lokalnom vremenu).

7.Sve ponude moraju biti dostavljene uz Izjavu o obezbjeđivanju ponude (Bid-Securing Declaration).

8.Adresa koja se navodi u dokumentu je sledeća: MAS – Montenegro Advisory and Services Ul. Moskovska 28, IV sprat, br. 17 81000 Podgorica Crna Gora Tel. + 382 69 363 414 Email: office@masagency.me

U saradnji sa Prijestonicom Cetinje NVO “Linija” raspisuje

KONKURS

Na temu promocije kulture i jezika Roma i Egipćana na teritoriji opštine Cetinje, u vidu autorskog teksta. Nagrade se raspodjeljuju u vidu prvog, drugog i trećeg mjesta u iznosu od: 300€ , 200€ i 100€

Tekstove slati isključivo elektronskim putem na email: nvo. linija@gmail.com

Konkurs je otvoren do 15. novembra.

Utorak,

Posljednji pozdrav našem dragom rođaku

GILU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

RAJO LAKOVIĆ sa porodicom 269

SJEĆANJE

ĐORĐIJE – ĐOKO LUBARDA

Nedostaješ sve više i više.

Ponosni smo što smo te takvog imali, a tužni što nisi bio sa nama u porodičnim radostima.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoja PORODICA

308

Посљедњи поздрав драгом супругу, оцу, свекру и ђеду

RAJKO Ljubov BOŽOVIĆ

РАЈКУ

Тешки су тренуци када се опраштамо од најмилијих. Не бисмо хтјели да ти реметимо мир који си сигурно нашао. Почивај у топлом загрљају својих родитеља.

ће се обавити сахрана у 15 часова. Ожалошћени: сестра САЊА, сестрићи ВУК и БОГДАН, сестричне СЛАЂАНА и ТАМАРА, унука КАТАЛЕЈА, зет НЕБОЈША – КОСТА СТАНКОВИЋ, брат од стрица МИЋА и остала многобројна родбина 284

Posljednji pozdrav dragom kumu VLADANU KOVAČEVIĆU

Dragi kume, hvala ti na iskrenom prijatelj stvu i kumstvu. Ostaje žal za tvojim neostvarenim potom stvom.

Tvoji MITROVIĆI MIRJANA, MITAR, NEMANJA i NIKOLA 309 ВЛАТКО КОВАЧЕВИЋ Јутрос чујемо тужну и најтужнију вијест да смо остали без нашег драгог, лијепог и предоброг

Bio si oličenje iskrenog rođaka i prijatelja. Slava ti i hvala.

Saučešće porodici i rođacima.

MARKO i JOVANA BOŽOVIĆ

300

Супруга СТОЈАНКА, син СЛАВКО, снаха НАДА, унучад МИА, УРОШ и ЈАКША

ти одлазиш у загрљај твојих угледних родитеља и чувених предака. Нека твоја добра душа, добри човјече, одмара у вјечном

310

Posljednji pozdrav

Посљедњи поздрав драгом ђеду РАЈКУ

DRAGIŠA – GILE LAKOVIĆ

Dragom prijatelju, drugu i kolegi.

MLADEN, ŽARKO i MARKO 290

Ђеде, тешко је доћи, а нема твог ведрог и насмијаног лица да нас дочека и испраћа. Волимо те, ђеде. Твоји: МИА, УРОШ и ЈАКША 301

Posljednji pozdrav mom drugu

DRAGIŠI – GILU LAKOVIĆU

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. Tvoja čast i poštenje živjeće dovijeka. Čuvaćemo tvoj veseo lik u našim srcima.

BUDO GRUPKOVIĆ sa porodicom

RAJKU BOŽOVIĆU

Posljednji pozdrav bratu

RAJKU LJ. BOŽOVIĆU

Teška je pomisao da te više nema. Otišao si tiho kao što si i živio. Hvala ti za svu bratsku ljubav koju si pružio, a ja ću te vjčeno čuvati od zaborava.

Brat BOŽIDAR, snaha SLAVICA, sinovci NIKOLA i IVAN sa porodicama

294

Posljednji pozdrav voljenom stricu

када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Доњим Црквицама. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, синови РАКО и МИЛОВАН, кћерка МИЛИЈАНА, брат СЛОБОДАН, сестра МИЛЕВА, снахе МАРИНА, АНА, СТАНКА и ЊЕГОСАВА, унучад, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричине и остала многобројна родбина 289

Posljednji pozdrav dragom stricu RAJKU BOŽOVIĆU

Suvišne su riječi koje mogu opisati bol za tobom. Nedostajaće nam svi susreti sa tobom, tvoj vedri osmijeh i iskrena ljubav koju si nesebično davao.

Hvala ti za sve lijepe trenutke koje si proveo sa nama. DEJAN i MAJA sa porodicama 277

на тебе

заједничке проведене тренутке чуваћемо у најљепшем сјећању. Никад нећемо заборавит колико си волио и поштовао нашу породицу. Почивај у миру у нашој Загори. МЛАДЕН и МИКИ БОЖОВИЋ 278

Dragom bratu, đeveru i stricu

RAJKU BOŽOVIĆU

Pisana riječ nije dovoljna da opiše sva lijepa sjećanja, dobro srce i plemenitu dušu, a mi naš bol za tobom.

Od BRANKA i ANKE sa porodicom

IVAN, VALENTINA, LUKA i BOŽENA

295

Posljednji pozdrav stricu

RAJKU

Tvoj osmijeh i plemenito srce ostaće uvijek u našem sjećanju. Čuvaćemo te od zaborava, neka ti je vječna slava! Počivaj u miru!

NIKOLA, JOVANKA, IVA i ANJA

Posljednji pozdrav

276

Posljednji pozdrav

RAJKU BOŽOVIĆU

Dragi kume, počivaj u miru. Nedostajaće nam tvoj vedar duh i uvijek brat ska ljubav.

SREĆKO i NATAŠA ĐURIŠIĆ sa porodicom 271

Posljednji pozdrav RAJKU

BOŽOVIĆU

Počivaj u miru, naš dragi brate. Braća i sestre od tetke RADUNOVIĆI 280

RAJKO BOŽOVIĆ

Raśa, naša zajednička druženja, slavlja i veselja neće biti kao kad si bio prisutan. Ne damo te zaboravu!

DRAGAN, RADMILA, DUŠAN i MILOŠ

275

RAJKU BOŽOVIĆU

Počivaj u miru, iskreni druže i saradniče.

Od VELIMIRA RADUNOVIĆA i MJESNE ZAJEDNICE GRADAC 279

RAJKU

СТОЈА, унучад МИЛОШ, СОЊА, НИКОЛА, ЛАЗАР, МАЈА, БАЛША и САРА, праунучад ЛАВ, МАША, НИНА

Са тугом и жалошћу јављамо да је преминуо 6. новембра 2022. у 73. години живота

ANDRIJA VUKOVIĆ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 7. новембра од 9 до 15 часова и дана 8. новембра од 9 до 12 часова када крећемо на мјесно гробље Бијела Рудина –Бандићи, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЉЕПОСАВА, синови МИРКО и МАРКО, кћерка МАРИНА са породицом, сестре ЈОВАНКА и МИЛЕНА, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне и остала родбина ВУКОВИЋ

Deda Andro, zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima i hvala ti na svemu.

Tvoji ćerka MARINA, zet PETAR, unučad VERA, IVA i JAKOV 274

265

Opraštamo se od našeg dragog prijatelja

ANDRIJE Vasovog VUKOVIĆA

Pamtićemo te kao uzornog supruga, oca i đeda, kao i divnog prijatelja.

MOMČILO i BILJANA POPOVIĆ sa porodicom 272

POMENI

Dana 9. novembra navršava se deset godina od smrti moje majke

Tužno sjećanje na našeg voljenog brata

ZLATE Savove VUKČEVIĆ

rođena Kovačević

Mila majko, otkako si otišla sve je drugačije. Tamo si našla supruga i kćerku Naju, a i Veljko, tvoj miljenik, ti se pridruži iznenada.

Nikada neću zaboraviti naše zajedničke trenutke. Počivajte u mitu, a ja ću vas čuvati od zaborava dok sam živa.

Tvoja kćerka

BELA

288

Dana 9. novembra navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naša majka

BOŽIDARA Veljkovog PEJAKOVIĆA 8. 11. 2020 – 8. 11. 2022.

Gubitak čvrste bratske uzdanice težak je trenutak u životu, ali ostaje sjećanje i ljubav na vrijeme koje smo bratski složno proveli. Počivaj u miru.

Zauvijek ožalošćeni sestra SONJA i brat PERO PEJAKOVIĆ

282

Danas se navršavaju četiri godine od kada nije sa nama naš vo ljeni

8. 11. 2011 – 8. 11. 2022.

RADMILA ĐUROVIĆ

rođena Međedović

Vrijeme prolazi, a bol ostaje, nedostaješ nam, ponosni što smo te takvu imali, a tužni što nijesi sa nama. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Hvala ti na svemu što si nam pružila, neka tvoja dobra i pleme nita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Dana 9. novembra u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Ćerke: VERA, ROSANDA i MIRJANA sa porodicama  287

MILORAD Markišin ĆERANIĆ

Godine prolaze, ali trag koji si ostavio nikad neće izblijeđeti. Ne zaboravljamo nijedan tvoj savjet, nijedan zagrljaj i nijedan naš zajednički trenutak. Sjećanja na tebe su mila i osvježavamo ih svakog dana. Bol u našim srcima ne prolazi, živimo sa njim.

Tvoji: supruga BOJANA i sinovi ZORAN, DRAGAN i MLADEN sa porodicama 273

SLOBODAN – ŠKURI STANKOVIĆ

Bio si, jesi i bit ćeš Naš ponos, zvijezda vodilja, bol u srcu, tuga u duši i suza u oku dok smo živi. Fališ Nam, debeli, za neke nove radosti u porodici. Postojiš dok mi trajemo.

Tvoji: sin IVAN, supruga SONJA, snaha BOJANA, unuke ANDREA i ANIKA

262

Pet tužnih godina od kada nas je napustio

MILEVA POPIVODA

Draga naša bako, navrši se sedam godina od kad te Bog uze da mu služiš u carstvima nebeskim. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Voljena naša Miśa.

Tvoji unuci DARKO i BALŠA MEĐEDOVIĆ 283

MLADEN KRIVOKAPIĆ

Počivaj u miru, voljeni brate.

Tvoji: ujna KOSE, sestra TANJA, braća JOCKO i SAŠA 281

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje KIĆU VUKOMANA 8. 11. 2000. 31. 3. 2005. GOGIĆ

Dani, mjeseci, godine... Bol... S ljubavlju, CICA, LJUBINKA, MILORAD i MILAN 267

NIKOLA Pavlov ŽARIĆ

Za ljubav, bol i nezaborav.

Supruga MAJA, sinovi IVAN i PETAR sa porodicom

263

Dana 8. novembra 2022. navršavaju se tri godine od kada nas je napuštio naš

TAKI

Iako znam da ću uvijek mariti Za ljude i stvari koje su prošle, I da ću često zastati i misliti o njima, U mom životu tebe volim više.

Zauvijek tvoji: MIRA, JAKOV, IVAN, ANA, JELENA, DORIS, DRAGO i BEKE sa porodicom 270

Utorak, 8. novembar 2022.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

CRNA GORA OPŠTINA KOLAŠIN Sekretarijat za finansije imovinu i ekonomski razvoj

Na osnovu člana 167 Zakona o lokalnoj samoupravi “Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22 i 84/22, ) i čla na 8 Odluke o načinu i postupku učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova (“Službeni list RCG”- opštinski prop isi, broj 12/12) Sekretarijat za finansije imovinu i ekonomski razvoj Opštine Kolašin daje sledeće

O B A V J E Š T E NJ E

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Predsjednik Opštine Kolašin je Zaključkom broj 02-6748 , od 07. 11.2022.godine utvrdio Nacrt odluke o budžetu Opštine Kolašin za 2023.godinu i navedeni Nacrt se stavlja na javnu raspravu.

Pozivaju se zainteresovani predstavnici mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, korisnici Budžeta Opštine i građani da uzmu učešća u razmatranju nacrta navedene odluke.

PROGRAM JAVNE RASPRAVE

1.Nacrt Odluke stavlja se na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, počev od 08.11.2022.godine do i sa 23.11.2022. godine.

2.Centralna javna rasprava održaće se u maloj sali Centra za kulturu u Kolašinu, dana 22.11. 2022. godine sa početkom u 10.00 časova.

3.Sa Nacrtom odluke zainteresovani učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za finansije imovinu i ekonomski razvoj - kancelarija broj 16, svakog radnog dana od 11.00 – 13.00 časova i na web sajtu Opštine: www.opstina kolasin.me

4.Primjedbe, predlozi i sugestije do isteka roka za javnu raspravu dostavljaju se u pisanoj formi Sekretarijatu za finan sije imovinu i ekonomski razvoj, na adresu Buda Tomovića bb, Kolašin ili na e-mail: kolasin.privreda@gmail.com

Opština Kolašin Sekretarijat za finansije imovinu i ekonomski razvoj

MALI OGLASI

NEKRETNINE

Iv.br.2225/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “MIKROMONT”, Kruševo bb, Bijelo Polje, koga zastupa adv. Milovan Nišavić , Slobode br. 2, Bijelo Polje, protiv izvršnog dužnika Mustafa Šahmanović, iz Plava, radi naplate novčanog potraživanja 86.365,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 07.11.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šahmanović Mustafe, sa zadnje poznatom adresom Plav bb, Vojno selo.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje zaključka o prodaji nepokretnosti od 31.10.2022. godine zapisnika od 21.10.2022. godine.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Maljević Đorđa iz Bara, Čeluga br. 44, na osnovu vjerodostojne isprave – izvršne isprave – založne izjave UZZ. Br. 286/2014 od 04.04.2014. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o prodaji od dana 24.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.11.2022. godine

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i par king mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Dujeva, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja. Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 –Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3

CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu penthaus 180m2) sa 8 pri vatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih prednosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 5

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 7

I. br. 1664/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Moskovska bb, (ranije „Societe Generale Montenegro banka“ AD ), protiv izvršnog dužnika Lekić Ksenija iz Bara, adresa : Komarno - Virpazar, na osnovu izvršne isprave – založna izjava Uzz.br. 62/2011. od 30.08.2011. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 07.11.2022. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika kao hipotekarnog dužnika Lekić Ksenije iz Bara, upisanih u LN broj 43 KO Komarno, kao katastarska parcela br. 1256, br. zgrade 1.,planskica 5/4, po načinu korišćenja - zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 94 m2, kat.parcela br. 1256, plan - skica 5/4, potes Komarno, po načinu korišćenja - dvorište površine 16 m2, kat. parcela br. 1282/1, plan skica 6/4, potes Razboj, po načinu korišćenja pašnjak 4 klase, površine 1105 m2, kat. parcela br. 1282/2, plan skica 6/4, potes Razboj, po načinu korišćenja - pašnjak 4 klase, površine 220 m2, kat.parcela br. 1283, plan - skica 6/4, potes Razboj, po načinu korišćenja - šume 4 klase, površine 3210 m2, kat. parcela br. 1287/1, plan - skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - voćnjak 3 klase, površine 316 m2, kat.parcela br. 1287/2, plan skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - njiva 5 klase, površine 225 m2, kat. parcela br. 1287/3, plan skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - njiva 5 klase, površine 75 m2, kat. parcela br. 1287/3, plan skica 5/4, potes Zgrada, po načinu korišćenja - pašnjak 5 klase, površine 241 m2, katastarska parcela br. 1256, br. zgrade 1. plan skica 5/4, po načinu korišćenja - porodična stambena zgrada, površine 90 m2, obimu prava svojine izvršnog dužnika kao hipotekarnog dužnika 1/1.

II Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 05.12.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, Bul. 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja I.br. 1664/15. od 16.10.2015. godine, radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 43 KO Komarno i to Hipoteka na iznos od 15.000,00 eura po založnoj izjavi Uzz br. 66/2011. od 30.08.2011. godine u korist izvršnog povjerioca, Zabrana otuđenja i opterećenja - izdavanja u zakup i opterećenja bez pisane saglanosti hip. povjerioca, zabilježba postupka - zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje po založnoj izjavi Uzz br. 62/2011. od 30.08.2011.godine, obavještenje o početku namirenja - zabrana raspolaganja nepokretnostima opterećenim hipotekom i zabilježba rješenja o izvršenju zabilježba rješenja o izvršenju I. br.1664/2015. od 16.10.2015. godine ovog Javnog izvršitelja u korist kao izvršnog povjerioca.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja I.br. 1664/15. od 14.03.2016. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 26.519,00 €

VI Na šestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 550 – 15753 - 63 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 2.651,90 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nad metanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 510-209758-05 kod “CKB” banke u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 07.11.2022. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r

Poslovni broj: I.br. 1602/2021 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Milić Rose iz Plužina, Plužine bb, koga zastupa advokat Mijanović Vera, ul. VI Crnogorske T-6, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika Radoičić (Spasoje) Radivoja, ul. Ilije Plamenca br.2/7, PODGORICA, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 4.125,00 eura, dana 07.11.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1602/2021 od 12.10.2022.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 888/19-16 od 09.03.2021. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se druga prodaja idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 54 KO Plužine PJ Plužine, i to: katastarska parcela broj 83, podbroj 3, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 46 m2- u obimu prava susvojine izvršnog dužnika ¼.

II Ročište za drugu prodaju idealnog dijela navedene nepokretnosti održaće se dana 05.12.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost idealnog dijela nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 6.497,50 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1602/2021 od 12.09.2022.godine.

IV Na drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem idealni dio nepokretnosti izvršnog dužnika se ne može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, odnosno ne ispod iznosa od 3.248,75 eura, shodno članu 173 stav 3 ZIO-a. Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovi ma takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 649,75 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetan ju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji evidentirana zabilježba spora pred Osnovnim sudom u Nikšiću P.br.1258/16 po zahtjevu advokata Mijanović Vere. Dana 07.11.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor