Dnevni list Pobjeda 09.03.2020.

Ponedjeljak, 9. mart 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19510 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Za dvije godine presječeno više lanaca krijumčarenja cigareta, prijave protiv 48 osoba i pet firmi

Budžet oštećen za više od 48 miliona eura

Prije 10 godina pripadnici Vojske Crne Gore započeli angažman u Avganistanu

Decenija misije kojoj se ne vidi kraj NATO duboko cijeni dugogodišnji doprinos koji je Crna Gora pružila našim naporima u Avganistanu svih ovih godina, kako bi se stvorili uslovi za trajni mir i spriječilo da zemlja ponovo postane sigurno utočište za međunarodne teroriste koji ugrožavaju našu zajedničku sigurnost – STR. 2. kazala je za Pobjedu portparolka Alijanse Oana Lungesku.

Demokratski front naprasno promijenio odluku o učešću na lokalnim izborima u primorskom gradu

Najveća akcija u sprečavanju krijumčarenja cigareta realizovana je u 2018. godini, kada je procesuirano 28 osoba i dvije kompanije zbog sumnje da su na STR. 6. i 7. organizovan način krijumčarili cigarete

DF ipak bojkotuje izbore u Tivtu

STR. 3.

Nakon izmirenog duga Plantaže na bijeloj listi

BALKANSKA RASKRŠĆA

Iz dana u dan sve veći je broj prosjaka na ulicama glavnog grada

Kako intelektualci vide budućnost regiona

Već viđeno

Uplatili 3,3 miliona eura poreskog duga

» Piše: Boro KONTIĆ

U reakcijama Srpske pravoslavne crkve na legalne i legitimne odluke crnogorske vlasti prepoznajem isti model koji je ruinirao i lomio bosanskohercegovačku vlast.

Sličnost otkrivam u bahatosti kojom ne priznaju nijednu odluku koja nije u potpunosti na liniji njihovog makar najsitnijeg interesa STR. 9.

Glad ne pita za obraz

Pisac Nikola Nikolić uoči večerašnje promocije romana „Sirene za uzbunu“

Na čitaoce misliš jedino ako na njih ne misliš

STR. 14.

STR. 16. i 17

STR. 5.

Statistika Ministarstva rada i socijalnog staranja

Lani sedmoro djece našlo novi dom, ove godine jedno

STR. 8.

2

Politika

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Prije 10 godina pripadnici Vojske Crne Gore započeli angažman u Avganistanu

Decenija misije kojoj se ne vidi kraj PODGORICA – Prije tačno deceniju, u NATO misiju ISAF u Avganistanu, upućen je prvi kontigent Vojske Crne Gore. Trideset jedan crnogorski vojnik predvođen komandantom Sašom Jovanovićem započeo je angažman na uspostavljanju mira i stabilnosti u ratom razorenom Avganistanu, a do danas misiju u ovoj zemlji iskusilo je 557 crnogorskih vojnika.

potrebno – zaključuje Rujević i dodaje da je učešće u ovoj misiji, dokaz da i mala Crna Gora može da da mnogo jednom tako velikom sistemu.

JEDAN DISCIPLINSKI POSTUPAK I 557 VOJNIKA

KAKO JE POČELO NATO je na zahtjev Ujedinjenih nacija i Vlade Avganistana preuzeo komandu nad ISAF misijom u avgustu 2003. godine.

ISAF misija bila je borbenog karaktera i imala cilj da uspostavi bezbjednost širom Avganistana i razvije nove avganistanske nacionalne snage bezbjednosti.

Crna Gora je 2010. godine odlučila da bude dio ove misije i u Avganistan uputila prvi kontigent naših vojnika.

Za četiri godine misije, procijenio je tada NATO, avganistanske nacionalne snage bezbjednosti dostigle su potreban nivo sposobnosti za samostalno očuvanje bezbjednosti na svojoj teritoriji.

Odluka Alijanse bila je da borbenu ISAF misiju transformiše u misiju neborbenog karaktera, čiji je cilj obuka, savjetovanje i asistencija avganistanskim nacionalnim snagama bezbjednosti.

A GDJE JE TU BILA CRNA GORA? Potpukovnik Nedžad Rujević bio je komandant crnogorske vojske u Avganistanu u vrijeme najvažnije tranzicije, iz ISAF u misiju „Odlučna podrška“ („Resolute Support“) Rujević je komandovao desetim kontigentom crnogorske vojske u ISAF misiji, odnosno prvim u novoj misiji „Resolute Support“.

U razgovoru za Pobjedu, Rujević koji je predvodio kontigent od 15 vojnika, kaže da je bila ogromna čast biti dio velike promjene koja je zadesila NATO, Avganistan, ali i crnogorske vojnike.

- Imao sam tu privilegiju da okončam uspješno angažovanje VCG u misiji ISAF i ujedno započnem komandovanje prvim kontigentom VCG u misiji „Resolute Support“. Ne moram ni da Vam kažem kolika je to bila čast za mene, biti dio jednog tako važnog momenta i jedne tako velike tranzicije. To je jedno neponovljivo iskustvo.

Ponosan sam na učešće i u jednoj i

Nedžad Rujević

Željko Peković

u drugoj misiji. Druga misija bila je novi početak, veća dinamika i samim tim i to je bio izazov – kaže Rujević za Pobjedu.

gdje god da se nalazite, ne možete reći da ste potpuno bezbjedni – ističe Rujević.

Navodi i da su u Avganistanu česte unutrašnje prijetnje, odnosno infiltracija pobunjenika u redovne aktivnosti koalicionih snaga. Nerijetko se dešavaju i samoubilački napadi, kao i upotreba ekplozivnih naprava na rutama i na linijama komunikacije koalicionih snaga.

Uprkos tome, dodaje Rujević, crnogorski vojnici, sve vrijeme tokom učešća u misijama u Avganistanu nijesu imali bliže susrete sa bezbjednosnim izazovima.

- Takvih situacija nije bilo, niti ugrožavanja pripadnika VCG za vrijeme našeg angažovanja. Bilo je u blizini, čak tri pokušaja infiltriranja, od toga su dva bila uspješno izvedena, ali naši vojnici nijesu bili direktno ugroženi – otkrio je Rujević.

Upitan sa kakvim znanjem crnogorski vojnici odu u Avganistan, a sa kakvim iskustvom se vrate, Rujević kaže da se samim učešćem u misiji, vojnici opredjeljuju da zajedno sa kolegama, sastavom i drugim koalicionim snagama dijele zajednička uvjerenja i ciljeve.

- Samim tim što su bili angažovani u zašiti savezničkih timova, koji su obučavali avganistanske snage, njihov doprinos je bio maksimalan.

Obezbjeđivali su instruktore koalicionih snaga u mjestu i pokretu deset godina bez indicenata, sa visokim stepenom ugroza, a angažovanje je proteklo bez problema. Samim tim doprinos i njih samih i vojske je ogroman, a tako je i cijenjen – rekao je Rujević, dodajući i da su vojnici pokazali visok nivo znanja po pitanju osposobljenosti.

- Imamo raspoložive snage, spremne da budu upotrijebljene u NATO misijama i operacijama u skladu sa odlukama države. Crnogorski vojnici su stekli ogromno iskustvo i mogu ga primijeniti gdje god bude

RAZLIKE Rujević objašnjava da je mandat misija bio različit, pa samim tim i zadaci crnogorske vojske.

- Mandat misije ISAF bio je primarno orijentisan ka uspostavljanju mira i stabilnosti u Avganistanu i sprečavanju da Avganistan bude stjecište međunarodnih radikalnih elemenata, a sve u cilju demokratizacije i obnove zemlje. Nasuprot misiji ISAF, mandat misije „Odlučna podrška“ usmjeren je prema pružanju pomoći avganistanskim nacionalnim snagama bezbjednosti da postanu samoodržive, funkcionalne i sposobne da samostalno obavljaju operacije i obezbijede sigurno okruženje i slobodu kretanja na cijeloj teritoriji Avganistana – objasnio je Rujević.

Postojale su dijametralne razlike u zadacima misija.

- Vojnici koji su bili angažovani u misiji ISAF bili su angažovani na zaštiti unutrašnjeg i spoljašnjeg prstena baza, dok su vojnici u misiji „Odlučna podrška“ bili primarno angažovani na zaštiti savezničkih timova za podršku, pomoć i mentorisanje avganistanskim snagama bezbjednosti – naveo je Rujević.

Njegovo i angažovanje desetog, odnosno prvog kontigenta, započeto je 15. septembra 2014. a završeno 15. marta 2015. Potpukovnik Rujević objašnjava da angažovanje i u jednoj i u drugoj misiji, zahtijeva pojačano psiho-fizičko naprezanje.

- Sa stanovišta angažovanja vojnika u misiji „Resolute Support“ imali smo pojačan intenzitet angažovanja, shodno širem aspektu zadataka.

Avganistan je takvo područje da

Kapetan fregate Željko Peković, načelnik Odsjeka za borbenu gotovost i misije u Odeljenju za operacije Generalštaba, kaže da je u misiji u Avganistanu učestvovalo 12 kontigenata, odnosno 557 pripadnika Vojske, što je, kako je objasnio 30 odsto kapaciteta crnogogorske vojske. Kaže i da za sve vrijeme učešća u misijama, nije bilo direktnog ugrožavanja bezbjednosti nijednog pripadnika VCG. - Učešćem u misijama svaki pojedinac ima priliku da boravi u međunarodnom okruženju i ima mogućnost da podigne ličnu osoposobljenost i interoperabilnosti svoje mogućnosti na najviši nivo. Kada se uzme u obzir procenat pripadnika VCG koji su učestvovali u misiji, onda je jasno koliko ona utiče na kvalitet vojske Crne Gore – rekao je Peković.

Kaže da je znanje koje crnogorski vojnici stiču u Avganistanu primjenljivo i u crnogorskim uslovima.

- Oni koji su bili u Avganistanu biraju se za instruktore u Centru za obuku, a onda podučavaju drugi kontigent koji se priprema da bude dio misije.

To je vid naučenih lekcija jer naučite zaista dosta, a onda imate mogućnost da to znanje i vještine koje ste stekli primijenite i samim tim razvijate operativne sposobnosti – navodi Peković.

Upitan da li je neki od 557 vojnika, koliko ih je učestvovalo u misiji, iz bilo kojih razloga odustao od participacije u Avganistanu, Peković je kazao da je samo jedan vojnik za 10 godina vraćen iz misije i to zbog nediscipline.

- U ovom periodu, za 10 godina, 12 kontigenata i 557 vojnika, samo jedan vojnik je vraćen zbog nediscipline. Imamo jasna pravila i etiku i ponašanje koje je definisano pravilima angažovanja u misiji i vojnik je dužan da ih poštuje od prvog do zadnjeg dana u misiji – naveo je naš sagovornik.

USLOVI Govoreći o uslovima za učešće u misiji, Peković naglašava da nijedan pripadnik VCG ne biva upućen u misiju da nije psihički i fizički spre-

Lungesku: NATO duboko cijeni crnogorski doprinos u Avganistanu NATO duboko cijeni dugogodišnji doprinos koji je Crna Gora pružila našim naporima u Avganistanu svih ovih godina, kako bi se stvorili uslovi za trajni mir i spriječilo da zemlja ponovo postane sigurno utočište za međunarodne teroriste koji ugrožavaju našu zajedničku sigurnost – kazala je za Pobjedu portparolka NATO Oana Lungesku. Članovi 10. kontigenta Vojske Crne Gore u misiji u Avganistanu

Prema njenim riječima, Crna Gora kroz učešće u misiji, značajno doprinosi obuci.

- Crna Gora nastavlja da podržava dalji razvoj avganistanskih snaga bezbjednosti učešćem svojih trupa, doprinosi našoj obuci u „Resolute Support“ misiji, kao i sredstvima koja uplaćuje Fondu nacionalne vojske Avganistana - zaključila je Lungesku.

Postigli smo cilj Kakva će biti budućnost misije, a samim tim i učešće crnogorskih vojnika u njoj, za naše sagovornike nije lako pitanje.

- Misija je održiva, ona ima svoj kontinuitet. Postigla je svoj cilj, avganistanske nacionalne snage su osposobljene da samostalno izvode operacije, ali činjenica je da nijesu sposobne da stvore sigurno okruženje, odnosno da kontrolištu cjelokupnu teritoriju Avganistana. Kako će se političko-vojni aspekti misije tretirati u svjetlu posljednjih dešavanja i pregovora SAD i Talibana, to ćemo vidjeti – navodi kapetan Peković.

Potpukovnik Rujević kaže da je jasno da do redukcije kapaciteta mora doći, usljed sporazuma koji su skopile SAD i talibanske snage.

- Moramo biti svjesni da mora doći do redukcije kapaciteta.

Sigurno crnogorski vojnici neće biti angažovani kao što su bili do sada, ali određeni segmenti moraju ostati. Da li će vojska prepoznati svoj doprinos u tim elementima, to je već nešto drugo, to se mora razmotriti i sagledati iz više uglova. Što se mene tiče, ja bih volio da nastavimo sa kontribucijom, ali siguran sam da to ne može biti kao što je bilo i kao što je sad – zaključio je Rujević. man za nju.

- To podrazumijeva zdravstvene pripreme, vakcine, psiho-fizičku spremnost. To je selektivna obuka, što znači da ako se javi 60 vojnika za misiju, 50 posto u toku obuke ne ispuni očekivanja i zbog raznih osnova bude eliminisan. To im je motiv da se opet prijave i da ne odustaju – objasnio je Peković, navodeći da za određene dužnosti vojnik mora da ispunjava propisane kriterijume.

- Neke dužnosti zahtijevaju npr. dobro poznavanje engleskog jezika, da bi mogao da izrvršava zadatke u štabu ili da komanduje kontigentom, dok druge ne zahtijevaju toliko dobro poznavanje jezika, ali zahtijevaju fizičku spremnost – navodi on.

HUMANOST Da misija u Avganistanu nema samo vojni karakter, već i humani, potvrđuju naši sagovornici.

- Ne možete biti ravnodušni kada vidite u kakvim uslovima živi narod u Avganistanu. Tek kad se vratite cijenite dobrobiti života u našoj zemlji – kaže Rujević. Navodi da se slike djece koja prvi put vide čokoladu, urežu za cijeli život.

- Svaki naš kontakt sa avganistanskim stanovništvom bio je dragocjen. Imali smo česte kontakte sa njima i trudili smo se da sva naša sledovanja sa njima podijelimo. To je neprocjenjivo iskustvo i nevjerovatan osjećaj. Oni prepoznaju crnogorskog vojnika i veoma znaju da cijene naš odnos prema njima – zaključio je Rujević.

Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Ponedjeljak, 9. mart 2019.

Demokratski front naprasno promijenio odluku o učešću na lokalnim izborima u primorskom gradu

3

Predsjednik u posjeti baltičkim državama

M. BABOVIĆ

DF ipak bojkotuje izbore u Tivtu

RUKOVODILI SE „OPŠTOM SITUACIJOM U ZEMLJI“: Milutin Đukanović

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede na odluku o promjeni stava uticala su tri faktora: stav lokalnih predstavnika SPC koji su zagovarali bojkot ukoliko nema zajedničke opozicione liste, istraživanja javnog mjenja koja su pokazivala laganu pobjedu DPS-a i njegovih saveznika kao i nesaglasje unutar tivatskog odbora DF-a PODGORICA - Demokratski front neće ipak učestvovati na lokalnim izborima u Tivtu, koji će biti održani 5. aprila, saopšteno je iz tog političkog saveza.

Predsjednik Kluba poslanika DF-a, Milutin Đukanović, kazao je sinoć da su tu odluku donijeli ,,uzimajući u obzir opštu situaciju u zemlji, da nema uslova za pošten i slobodan izborni proces i činjenicu da ima važnijih tema od lokalnih

izbora u ovom momentu“.

- Ne želeći da javno mnjenje u zemlji skrećemo sa onoga što je centralna tema u posljednjih par mjeseci i što će našu društvenu scenu opterećivati i u narednom periodu, DF je donio konačnu odluku da ne izlazi na lokalne izbore u Tivtu - naveo je Đukanović u saopštenju dostavljenom Pobjedi.

Odluka centrale DF-a predstavlja iznenađenje budući da je prije samo dvadesetak dana -14. februara iz tog političkog

I pored bojkota na pošle lokalne izbore izašlo 70 odsto građana Prošle lokalne Izbore u Tivtu su bojkotovale opozicine stranke koje imaju poslanike u državnom parlamentu: Demokratski front, Demokra-

te, Demos I Građanski pokret URA ali to nije smetalo da na njih izađe 70 odsto birača.

Odziv birača je znatno veći nego na pretprošlim izborima.

saveza saopštena suprotna odluka - o izlasku na izbore.

- Slijedeći želju građana Tivta i ukupni ambijent koji je na veličanstvenim litijama pokazao, njihovu ubjedljivu većinu, donijeli smo odluku da izađemo na izbore u toj opštini. Prije toga smo razgovarali sa svim potencijalnim partnerima, koji takođe hoće isto i hoće pobjedu. Gotovo je izvjesna zajednička lista opozicije u Tivtu, što DF snažno zagovara.

Posebnu snagu za ovu odluku DPS je na tim izborima osvojio 17 mandata, Socijaldemokrate četiri, Socijalistička narodna partija, Hrvatska građanska inicijativa, Socijaldemokratska partija i Tivatska akcija po dva, Bokeški forum, Demokratska srpska stranka i Arsenal za Tivat po jedan mandat.

dalo nam je raspoloženje iz naše najvažnije adrese - Srpske pravoslavne crkve koja zna i očekuje da ćemo uspjehom na ovim izborima doprinijeti odbrani svetinja, saopštio je DF u 14. februra.

Taj stav je sjutradan potkrijepljen tvrdnjom lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića koji je kazao da je DF za izlazak na izbore u Tivtu kroz jedinstvenu listu dobio blagoslov lično od mitropolita Amfilohija.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede na odluku o promjeni stava uticala su tri faktora: stav lokalnih predstavnika SPC koji su zagovarali bojkot ukoliko nema zajedničke opozicione liste, istraživanja javnog mjenja koja su pokazivala laganu pobjedu DPS-a i njegovih saveznika kao i nesaglasje unutar tivatskog odbora DF-a.

- Lokalni odbori Demokratske narodne partije i Pokreta za promjene su pod pritiskom lokalnih predstavnika SPC ali i Demokrata Alekse Bečića počeli da zagovaraju bojkot što je potencijalno prijetilo da izazove raskol jer je samo odbor Nove tvrdo insistirao na izlasku na izbore. Zbog toga je i centrala DF-a plašeći se raskola na državnom nivou morala donijeti odluku o bojkotu - saopštio je izvor Pobjede.

Sa druge strane Milutin Đukanović je saopštio da je na tu odluku dodatno uticao i način izbora novog predsjednika Državne izborne komisije čime je, kako je naveo, poslata jasna poruka da nema spremnosti za promjene izbornih uslova i da će se na izbornu utakmicu i ovoga puta izlaziti pod istim uslovima kao što je to i ranije bio slučaj.

- Ovom odlukom ni u kom slučaju ne želimo da utičemo na odluke ostalih opozicionih subjekata o načinu eventualnog učešća na lokalnim izborima u Tivtu, zaključuje se u saopštenju Đukanovića. Odluku o bojkotu juče je saopštio GP URA a očekuje se da to danas urade i Demokrate i SNP. N. ZEČEVIĆ

Sa svečanog dočeka na aerodromu

Đukanović doputovao u Litvaniju PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović doputovao je sinoć u Viljnus, gdje danas započinje trodnevnu zvaničnu posjetu baltičkim državama Litvaniji, Estoniji i Letoniji. Njega je uz vojne počasti dočekao ministar odbrane Litvanije Raimundas Karoblis i državni protokol. Đukanović će se danas u Viljnusu sastati sa predsjednikom Litvanije Gitanasom Nausedom. Đukanović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovarati i sa predsjednikom Vlade Litvanije Sauliusom Skvernelisom i predsjednikom parlamenta Viktorasom Pranckietisom.

Tokom posjete Litvaniji, Đukanović će položiti vijenac na Spomenik posvećen poginulima u borbi za nezavisnost Litvanije i održati predavanje na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke pri Univerzitetu u Viljnusu.

Navodi se da će drugog dana posjete baltičkom regionu u utorak Đukanović boraviti u zvaničnoj posjeti Estoniji i razgovarati sa predsjednicom te

države Kersti Kaljulaid i predsjednikom Vlade Juriom Ratasom. Đukanović će obići NATO Centar izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu i imati sastanke u e-Estonia Briefing Centru, kao i u Akademiji eUprave.

Crnogorski predsjednik trodnevni boravak baltičkim državama završiće zvaničnom posjetom Letoniji. Đukanović će razgovarati sa predsjednikom Letonije Egilsom Levitsom, premijerom Krisjanisom Karinsom i predsjednicom parlamenta Dagmara Beitnere-Le Galla. Đukanović će položiti cvijeće na Spomenik slobode i obići Muzej okupacije Letonije. Tokom posjete Đukanović će obići vojnu bazu Adaži gdje će razgovarati sa crnogorskim vojnicima koji su raspoređeni u okviru misije Ojačano prisustvo NATO-a na istoku.

- Posjeta baltičkim državama biće prilika da se kroz kontakte na najvišem nivou podstakne saradnja Crne Gore i zemalja ovog regiona i potvrdi savezništvo u okviru Alijanse - kazali su iz Đukanovićevog kabineta. S.P.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin razgovarao sa predstavnicima američkih organizacija civilnog društva

Uprkos miješanju Rusije i Srbije nastaviti putem kojim se krenulo

Sa sastanka u Ambasadi Crne Gore u Vašingtonu

PODGORICA - Ključno za građane Crne Gore je da nastave putem kojim su krenuli, uprkos miješanju Rusije i Srbije i ponašanju Srpske pravoslavne crkve,

saopštio je profesor na Univerzitetu Džon Hopkins Danijel Server u razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom.

Pažin je, kako je saopšte-

no iz njegovog kabineta, na kraju radne posjete Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Ambasadi Crne Gore u Vašingtonu razgovarao sa predstavnicima uglednih američkih organizacija civilnog društva.

- Tom prilikom razmijenjena su mišljenja o aktuelnim političkim i društvenim prilikama i izazovima i ukazano na značaj objedinjavanja progresivnih društvenih snaga u pravcu daljeg demokratskog razvoja Crne Gore i regiona - kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Server oci-

Marušić je ocijenio da je Crna Gora znatno više napredovala u odnosu na ostatak regiona, naročito na putu ka EU jenio da je ključno za građane Crne Gore da nastave putem kojim su krenuli.

- Krenuli su putem nezavisnosti, putem jednakih prava za sve građane i nadam se da će tim putem i nastaviti, uprkos miješanju Rusije i Srbije i uprkos ponašanju Srpske pravoslavne crkve - rekao je Server.

On smatra da sve to treba posmatrati u kontekstu garantovanja jednakih prava.

- I ako to možete da postignete, budućnost Crne Gore će biti osigurana - naglasio je Server.

Viši saradnik Atlantskog savjeta u Vašingtonu Damir Marušić saopštio je nakon susreta sa Pažinom da je za dalji napredak Crne Gore od presudne važnosti da ostane na putu evroatlantskih integracija, dodajući da svijet, SAD i Evropa prate situaciju u Crnoj Gori.

Marušić je ocijenio da je Crna

Gora znatno više napredovala u odnosu na ostatak regiona, naročito na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i veoma je važno da uspije na ovom putu, naročito nakon svih zastoja i prepreka koje su se pojavile sa evropske strane.

- Rekao bih da je, uprkos svemu što se dešava, uprkos tenzijama, od presudne važnosti da Crna Gora nastavljajući svoj napredak ukaže na mogućnosti i prokrči put ostalima u regionu da ostvare svoju konačnu sudbinu, rekao bih, u okviru porodice zapadnih država - zaključio je Marušić.

S. P.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Pripreme za unapređenje poslovnog ambijenta u dijelu PODGORICA - Počele su pripreme za elektronsku registraciju firmi preko portala eUprava uz jedinstvenu prijavu što bi skratilo proces na tri koraka - elektronsku prijavu, elektronsko plaćanje i odlazak u banku nakon registracije radi otvaranja tekućeg računa.

Planirano je da se kreira test aplikacija za registraciju DOO sa jednim članom, a da se nakon toga nastavi sa kompleksnijim rješenjima. To je navedeno u realizaciji Akcionog plana za unapređenje poslovnog ambijenta zaključno sa februarom, koji je Vlada usvojila u četvrtak.

- Osnivač pravno lice neće dostavljati dokumenta institucija koje su uključene u proces registracije - objašnjava se u dokumentu koji analizira stanje i mjere koje treba preduzeti da bi se pojednostavilo otpočinjanje biznisa, plaćanje poreza, dobijanje građevinske dozvole, registracija nepokretnosti…

Zakoni i akta

Da bi se uspostavila elektronska registracija a samim tim i pilot projekat na DOO neophodno je niz uslova koji su sistemskog karaktera.

- Preduslov za puštanje u funkciju ovog pilot projekta je usvajanje zakona, pravilnika, uspostavljanje Nacionalnog sistema za naplatu taksi i uvezivanje registara svih institucija - ocijenjeno je iz Vladinih resora.

Jedan od uslova je i donošenje podzakonskog akta kojim se određuje način plaćanja administrativnih taksi elektronskim putem.

Iz Ministarstva javne uprave objašnjavaju da je inoviran Nacrt uredbe o plaćanju ovih taksi.

- Primjena Zakona o elektronskoj upravi počinje 3. jula tekuće godine, a samim tim i uredbe. Do početka primjene Zakona o elektronskoj upravi prijedlog će biti unaprijeđen sugestijama iz bankarskog sektora i dostavljen Vladi na usva-

Tri koraka registracije Primjena Zakona o elektronskoj upravi treba da počne 3. jula tekuće godine i do tada sve pripreme treba da budu završene.

Neophodno uvezivanje baza podataka Poreske uprave, CBCG, katastra, ministarstava, registra, fondova… Vlada je pozvala da se ubrza dinamika kako bi se ispoštovali rokovi janje – objasnili su iz Ministarstva.

Komentarišući ocjenu da je neopodna snažna javna kampanja o uspostavljanju sistema elektronske registracije preduzeća iz Poreske uprave kažu da je to i započeto.

- Analiza o prednostima je predstavljena privrednim

Pojednostaviti priključak na elektro mrežu Do kraja marta Vlada bi trebalo, kako se navodi, da razmatra izmjene Zakona o energetici, kojim će se pojednostaviti dobijanje priključka. Nakon usvajanja moraće da se sve precizira podzakonskim aktima koje će pripremiti Ministarstvo ekonomije. Izmjene su, kako navode, upućene na mišljenje u Sekretarijat za zakonodavstvo.

Iz CEDIS-a su obavijestili da su donijeli inoviranu proceduru priključenja korisnika, kojom su se uprostili određeni djelovi.

- Za ostale izmjene procedure za priključenje, kojim bi se omogućio manji broj koraka, neophodni preduslov je izmjena zakonskih i podzakonskih propisa - kažu u CEDIS -u.

udruženjima kako u fazi izrade, tako i nakon usvajanja - podsjećaju iz Poreske uprave.

PU, CBCG, notari…

Pojednostavljene podrazumijeva i uvezivanje Poreske uprave sa Centralnom bankom i preuzimanje podataka o svim aktivnim računima - brisanje broja računa iz JPR obrasca kao i svih podataka koji su Poreskoj upravi već dostupni uvezivanjem sa ostalim institucijama, kako se ne bi unosili više puta.

Javni izvršitelji, kako se navodi, već ,,vuku“ ove podatke od CBCG, uz naknadu od jedan euro za svaki podatak.

Iz Poreske uprave na ovaj zahtjev kažu da su već sa predstavnicima Centralne banke održana tri sastanka kako bi pronašli rješenje za razmjenu podataka koji se odnose na broj žiro računa, blokade, podatke o izvršnim direktorima. Predložena su, kako navode, tri

Podaci Centra za zaštitu potrošača o žalbama potrošača od početka 202

Najčešće pritužbe na r PODGORICA - Potrošači su se od početka godine najčešće žalili na oblast pružanja usluga od javnog interesa, zastarjele dugove za struju, visoke račune za vodu, obračune potrošnje preko zajedničkih vodomjera, prevarne cijene i turističke usluge, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

- Oni su se žalili i na neispravnost tehničkih uređaja i mobilnih telefona u garantnom

roku, kao i loš kvalitet usluga i nemogućnost raskida ugovora sa kablovskim operaterima - re k l i s u p re d s t av n i c i CEZAP-a agenciji Mina biznis.

Iz CEZAP-a su saopštili da će primjena novih zakonskih odredbi, definisanih izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, početi 19. marta.

- Izmjene i dopune Zakona objavljene su u Službenom listu 11. decembra. Zakonom je predviđena odložena prim-

jena za tri mjeseca od stupanja na snagu, tako da još nije počela primjena novih zakonskih odredbi - objasnili su iz CEZAP-a.

Iz CEZAP-a su kazali da se izmjenama i dopunama Zakona crnogorsko zakonodavstvo usaglašava sa direktivama EU, tako da će prava potrošača biti bolje zaštićena nego do sada.

- Svakako najveći izazov će biti primjena novih zakonskih rješenja u praksi. Neke od najznačajnijih izmjena Zakona

Ekonomija

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

u otpočinjanja biznisa, plaćanja poreza…

5

Nakon izmirenog duga Plantaže na bijeloj listi

a do kompletne e preduzeća I M4 će ići elektronski Za poboljšanje poslovnog ambijentra traži se i elektronska razmjena podataka iz obrasca M4 iz Poreske uprave ka Fondu PIO, kako bi poslodavci bili oslobođeni obaveze njegovog podnošenja.

Iz Poreske uprave su kazali da je elektronska razmjena predviđena kroz projekat Modernizacija Poreske uprave i da je započet opis ,,funkcionalnih zahtjeva“.

funkcionalnosti - objašnjeno je u Vladinom dokumentu.

Ocijenjeno je da se kroz zakonsku regulativu precizno moraju propisati norme, pravila i procedure koje se odnose na rad notara.

- Ovo rješenje je u direktnoj vezi sa ispunjavanjem obaveza od strane notara - ocijenjeno je iz Ministarstva javne uprave.

Premjer i katastar

Naknada za registraciju smanjena sa 12 na tri eura Upravni odbor Službenog lista, donio je novi cjenovnik kojim je iznos naknade za objavljivanje registracije novoosnovanih preduzeća smanjen sa 12 na tri eura u tom glasilu.

Podsjetimo da je pretodno ocijenjeno da trošak od 12 eura nije realan naročito ako objava bude samo u elektronskom izdanju.

modela pruzimanja podataka.

Iz Centralne banke su objasnili da je na sastancima sa Poreskom upravom, Ministarstvom javne uprave i Sekretarijatom Savjeta za konkurentnost utvrđeno da neće biti potrebno uvezivanje sa sistemima banaka s obzirom da će se iz JPR obrasca izbaciti podatak o transakcionom računu pravnog lica koji će biti dostavljen Poreskoj upravi od strane CBCG. - Poreska uprava je podnijela zahtjev da se podaci učine dostupnim i CBCG je donijela

rješenje o ustupanju traženih podataka. U toku je definisanje tehničkog rješenja za preuzimanje podataka - kaže se u izvještaju.

Pripremljeno je testiranje softverskog uvezivanja notara i katastra koje bi pored efikasnije razmjene informacija omogućilo i da notari u ime stranke obavljaju registraciju.

- Za testiranje pripremljena je verzija web aplikacije, koja će do kraja marta tekuće godine biti dostupna notarskim kancelarijama. Ona će biti samo za testiranje i provjeru

Uprava za nekretnine je, kako kažu, pripremila prijedlog izmjena Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti koje se tiču njihovih obaveza za primjenu e-servisa. Notarskoj komori, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravde dostavili su informaciju o potrebama za izmjenu i druge zakonske regulative.

Traži se i ukidanje plaćanja naknade za komunalno opremanje objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje, kako bi nakon toga opštine mogle da prilagode lokalne propise. Iz Ministarstva turizma su saopštili da su izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u procedure ka Vladi.

- Donijeta je i odluka o izboru najboljeg ponuđača u postupku izrade softvera MORT-a za razmjenu podataka u izdavanju građevinske dozvole - kažu u Ministarstvu turizma.

Podsjetiumo da je Vlada pozvala sve institucije uključene u ovaj proces da ubrzaju realizaciju, kako bi prvobitno postavljeni rokovi bili ispoštovani. mira POPOViĆ-miLOViĆ

20. godine

Uplatili 3,3 miliona eura poreskog duga U budžet države i lokalne uprave, po raznim osnovama, u posljednjih deset godina uplaćeno je oko 93 miliona eura, dok je od početka 2008. godine do danas uplaćeno oko 110 miliona eura. U prosjeku, na godišnjem nivou to iznosi oko deset miliona eura - navedeno je iz Plantaža PODGORICA - Plantaže su uplatom 3,3 miliona eura, izmirile sve svoje poreske obaveze i na današnji dan nemaju dug prema Poreskoj upravi po bilo kom osnovu, saopšteno je iz ove kompanije.

- Na ovaj način izmirene su i obaveze proistekle iz reprograma poreskog duga, čime su Plantaže stekle pravo da se nađu na bijeloj listi poreskih obveznika – kaže se u saopštenju.

Navodi se da su sve poreske obaveze kompanije Plantaže izmirene iz tekućih sredstava poslovanja.

- Ovo je jasan odgovor svima koji su iz ličnih, partijskih i drugih interesa, prosto zlonamjerno, medijski špekulisali i pokušavali da relativizuju očigledne uspjehe Plantaža. Uspjehe Plantaža su relativizovali jednako oni iznutra i oni spolja, koji su izvjesno medijski mešetarili nad sudbinom ove kompanije koja je izgradila najveći crnogorski brend, snažno pozicioniran na svjetskom tržištu, na kojem ostvaruje izuzetne poslovne rezultate, kako kroz veličanstvenu žetvu preko 800 najvećih odličja i ocjena kvaliteta proizvoda osvojenim na prestižnim svjetskim takmičenjima, tako i kroz širenje prodajne mreže na tržištima preko 40 zemalja – poručerno je iz Plantaža.

kriza

račune za struju i vodu koje će sigurno imati veliku primjenu u praksi su one koje se tiču pružanja usluga od javnog interesa, kao što su distribucija električne energije i vode, održavanje čistoće, kao i komunalne i elektronske komunikacione usluge - rekli su predstavnici CEZAP-a.

Oni su podsjetili da je izmjenama Zakona utvrđena obaveza distributera usluga od javnog interesa da na računima iskazuju posebno dug stariji od dvije godine, kao i obračunatu kamatu i period

Podrum Šipčanik

na koji se ona odnosi.

- Trgovac neće imati pravo da nastavak isporuke, odnosno pružanje usluge i ponovno priključenje na distributivnu mrežu uslovljava plaćanjem dugova starijih od dvije godine - objasnili su iz CEZAP-a.

U oblasti usluga od javnog interesa predviđeno je, kako su naveli, da trgovac ne može isključiti potrošača sa distributivne mreže ako je potrošač pokrenuo upravni, sudski ili vansudski postupak kojim osporava iznos

računa, do okončanja tog postupka.

Kada je u pitanju garantni rok, izmjenama je izričito predviđeno da se u slučaju manje opravke proizvoda u zakonom garantovanom roku, odnosno u periodu od dvije godine od kupovine, taj rok produžava onoliko koliko je potrošač bio lišen upotrebe.

Zakonom je predviđena i obaveza trgovaca da vraćaju kusur u svim apoenima, kao i kaznene odredbe u slučaju kršenja te obaveze.

S. P.

Iz kompanije navode da je posljednjih desetak godina bilo ogromnih poslovnih problema, prije svega objektivne prirode, sa kojim su se Plantaže susrijetale i borile.

- Velika ekonomska kriza, koja je počela 2008. godine, je Plantažama donijela velike probleme, s obzirom da se radi o kompaniji koja globalno posluje i realizuje proizvode u preko 40 zemalja širom svijeta. Veliki udar na ovu kompaniju je bio i 2016. godine kada joj je zabranjen uvoz na tržiste Rusije, koje je bilo strateški važno i najperspektivnije tržište, na kojem se realizovalo godišnje i do pet miliona eura vrijednosti proizvoda – navodi se u saopštenju.

Podsjeća se da su čak dvije ber-

be, u posljednjih pet godina (2014 i 2019), znatno uticale na smanjenje ubranih količina vinskog i konzumnog grožđa kao i breskve.

Iz Plantaža saopštavaju i da je posljednjih godina značajno veća i agresivnija konkurencija u vinskom svijetu, koja je, kako se navodi, takođe značajno otežala poziciju Plantaža.

- I pored svih ovih ogromnih problema zahvaljujući spremnosti ukupnog kolektiva i upravljačkog menadžmenta mnogi problemi su prevaziđeni. Kompanija je uprkos svemu ostvarila veoma dobre rezultate, a svo ovo vrijeme redovno isplaćuje zaradu za, u prosjeku, 1.200 zaposlenih – ističe se u saopštenju.

Za ukupno sagledavanje poslovanja je, kako naglašavaju iz Plantaža, važno biti svjestan i činjenice da Plantaže ne ostvaruju ni jedan euro državnih subvencija ni po kom osnovu.

- U budžet države i lokalne uprave, po raznim osnovama, u posljednjih deset godina uplaćeno je oko 93 miliona eura, dok je od početka 2008. godine do danas uplaćeno oko 110 miliona eura. U prosjeku, na godišnjem nivou to iznosi oko deset miliona eura – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je od 2008. godine ubrano je 242,5 miliona kilograma vinskog i stonog grožđa, 14 miliona kg breskve, proizvedeno 183,4 miliona flaša vina i

rakija, podignuto 700 ha novih zasada vinograda i 47 ha voćnjaka i ostvareno 379 miliona eura prihoda.

inVesticije

Naglašeno je da je od krucijalnog značaja za kompaniju to što Plantaže značajna sredstva investiraju u proizvodno-prerađivačke kapacitete.

- Posljednjih deset godina uloženo je čak preko 40 miliona eura. Sve investicije su pažljivo planirane i odgovor su kako na svojevrsne zahtjeve tržišta, tako i na istinsku potrebu da se u narednom periodu jača liderska pozicija Plantaža, kako na crnogorskom tako i na regionalnim i drugim međunarodnim tržištima – navodi se u saopštenju.

Saopšteno je da se Plantaže zahvaljuju svim lojalnim članovima kompanije, kao i svim vjernim potrošačima i iskrenim prijateljima Plantaža koji su vjerovali ovoj kompaniji i pomogli da i danas Plantaže budu jedan od najvećih crnogorskih brendova sa kojim se Crna Gora može ponositi svugdje u svijetu.

- Poslovna politika kompanije Plantaže i u narednom periodu biće usmjerena na dugoročan stabilan rast i razvoj, ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata i učvršćivanje njenog liderskog položaja kao najglobalnije kompanije u Crnoj Gori -poručeno s.P. je iz Plantaža.

6

Hronika

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Epilog incidenta uoči vaterpolo meča u Budvi

Po potjernici Interpola uhapšen osumnjičeni za ubistvo Kotoranina Gorana Lenca

Mršiću lisice stavljene u Srbiji PODGORICA – Crnogorski državljanin Nikola Mršić (40) uhapšen je juče po potjernici Interpola Podgorica, zbog optužbi da je prije tri godine ubio Kotoranina Goran Lenca i pokušao da ubije Milana Jovićevića.

Tragovi huliganskog ispada u Budvi

Uhapšene 34 osobe, prijave protiv sedam maloljetnika BUDVA - Policija je u Budvi zbog incidenta koji se u subotu dogodio prije početka vaterpolo utakmice uhapsila 34 osobe, a protiv sedam maloljetnika je podnijela krivične prijave.

Iz Uprave policije su podsjetili da je u Budvi prije početka vaterpolo utakmice u okviru regionalne A1 lige između ,,Primorca“ iz Kotora i beogradskog ,,Partizana“ na bazenu ,,Dragan Trifunović“ došlo do narušavanja javnog reda i mira u kojem je učestvovalo, po procjeni policije, oko 120 navijača beogradskog kluba.

Nakon incidenta u službene prostorije privedena je 41 osoba, od kojih su sedam maloljetnici.

- Protiv sedam maloljetnika podnijete su krivične prijave u redovnom postupku zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo učestvovanje u grupi koja izvrši krivično djelo. Uhapšene su 34 punoljetne osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su počinila krivično djelo učestvovanje u grupi koja izvrši krivično djelo.

Od njih 34 sedam se tereti i za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti - dodaje se u saopštenju.

Takođe, kako su istakli, osam policajca je tokom incidenata zadobilo lake tjelesne povrede.

Kako navode iz policije, osumnjičeni su kamenicama oštetili po jedno službeno vozilo Upra-

Savjet provjerava postupanje policije Savjet za građansku kontrolu za postupanje policije saopštio je da provjeraju postupanje policije tokom incidenta, prenosi CdM. - Postupanje prema maloljetnicima je bilo profesionalno i uz upoznavanje nadležnih, po mjestu prebivališta, nadležnih državnih tužilaca za maloljetnike. Povrijeđena su dvojica starješina kao i pet policijskih službenika a Savjet nastavlja ispitivanje porijekla povreda kod sedmorice građana - saopšteno je Savjeta.

ve policije i Hitne medicinske pomoći. Oštećena je i infrastruktura objekta bazena, odnosno ulazna vrata prostorija i sale za treninge koja se nalazi u okviru objekta.

Za sada nepoznata osoba aktivirala je i ubacila suzavac unutar objekta.

- Policija preduzima aktivnosti na identifikovanju ostalih lica koja su učestvovala u navedenom incidentu kao i onih koji su aktivirali suzavac - zaključeM.L. no je u saopštenju.

Uprava policije je saopštila da je za Mršićem bila raspisana međunarodna potjerni-

Odluka Suda za prekršaje u Budvi

Kazna zatvora od 15 dana za vožnju sa 2,18 promila HERCEG NOVI - B. Đ. iz Herceg Novog kažnjen je sa 15 dana zatvora jer je 7. marta vozio sa 2,18 promila alkohola u krvi.

Odluku je donio sudija Suda za prekršaje u Budvi - Odjeljenja u Herceg Novom, Andrija Vojvodić.

Iz budvanskog Suda za prekr-

šaje je saopšteno da je B. Đ. u Herceg Novom, upravljao vozilom pod dejstvom alkohola.

- Pored kazne izrečena mu je zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda – navodi se u saopštenju.

M.L.

nalne organizacije, jer se sumnjiči da je kao član kriminalne organizacije imao zadatak da pruža pomoć i podršku u izvršenju planiranih krivičnih djela kriminalne organizacije, da djeluje kao izvšilac ovih djela, da prenosi uputstva i zadatke organizatora drugim pripadnicima kriminalne organizacije, te i da ostvaruje saradnju sa pripadnicima druge

kriminalne organizacije – saopštili su iz policije.

Mršić se potraživao na međunarodnom planu zbog teških krivičnih djela pa su službenici Sektora kriminalističke policije u odnosu na ovo lice sprovodili istragu ciljanog traganja u saradnji sa više država.

Zbog ubistva Lenca pred Višim sudom počelo je suđenje Nikoli Mršiću.

U prošloj i pretprošloj godini presječeno više lanaca krijumčarenja cigare Najveća akcija u sprečavanju krijumčarenja cigareta realizovana je u 2018. godini, kada je procesuirano 28 osoba i dvije kompanije zbog sumnje da su na organizovan način krijumčarili cigarete PODGORICA - Specijalno policijsko odjeljenje u prošloj i pretprošloj godini imalo je više akcija u kojima su zaplijenjene cigarete, a procijenjena šteta za budžet je 48 miliona i 620.000 eura.

Istražitelji su podnijeli prijave protiv 48 osoba i pet kompanija i zaplijenili su 272.272 šteke cigareta.

U odgovorima Specijalnog policijskog odjeljena na pitanja Pobjede navodi se da su u 2018. i 2019. u saradnji sa Upravom carina i Tužilaštvom zaključili četiri predmeta pod kodnim imenima „Kliker“, „Paleta“, „Zlatnik“ i „Rojal“, dok su u ovoj godini u toku dvije operacije.

U akcijama „Kliker“ i „Paleta“ na području Crne Gore zaplijenjen je 2.571 paket cigareta (128.550 šteka) bez akciznih markica.

PRIJAVE

Polomljeno policijsko vozilo poslije incidenta

ca na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici radi vođenja krivičnog postupka za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i jer se sumnjiči da je 16. septembra 2017. godine u Kotoru ubio Lenca i pokušao da ubije Jovićevića.

- N. M. se potražuje i na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela stvaranje krimi-

- Od juna 2018. godine u kriminalističkom istraživanju kodnog naziva „Kliker“ zaplijenjeno je 2.482 paketa cigareta (124.100 šteka) bez akciznih markica – navodi se u odgovorima Specijalnog policijskog odjeljenja. U tom slučaju, kako je pojašnjeno, podnijete su krivične prijave protiv dvije kompanije i 28 osoba, među kojima su i dva carinika. Istraga je trajala više mjeseci i grupa je procesuirana zbog osnovane sumnje da je počinila krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, zloupotreba službenog položaja putem podstrekivanja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, davanje mita, primanje mita, krijumčarenje i falsifikovanje. U ovim nezakonitim poslovima budžet je oštećen za 40.000.000 eura.

Akcija „Kliker“, kako objašnjavaju iz Specijalnog policij-

Prijave protiv 4 pet firmi, budže za više od 48 m

skog odjeljenja, je na godišnjoj konferenciji oficira za vezu Uprave poreza i carine Velike Britanije ocijenjena kao jedna od najefikasnijih međunarodnih operacija. Ovu akciju realizovalo je Specijalno državno tužilaštvo, Uprava polciije – Specijalno policijsko odjeljenje i nadležne institucije iz Velike Britanije.

PRETRESI MAGACINA

- Utvđeno je da su cigarete bez dokumentacije i bez plaćanja carine i poreza izvezene iz slobodne carinske zone Luke Bar. Četiri osobe su uhapšene u Sotonićima prilikom presijecanja krijumčarskog kanala i tada je zaplijenjeno 1.200 paketa, a u nastavku istrage utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je više osoba među kojima su i službenici Uprave carina i jedna kompanija odgovorni za izvršenje više krivičnih djela - navodi se u odgovorima Specijalnog policijskog odjeljenja.

Iz policijskog tima objašnjavaju da su u ovoj istrazi prikupljeni materijalni dokazi, među kojima su i tajno snimljeni razgovori, a takođe, do bitnih tragova došli su pretresima i popisom magacina, pri čemu su identifivokvani špediteri i dobavljači preko kojih je falsifikovana dokumentacija o navodnom pretovaru cigareta iz jednog u drugi magacin u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar - Početna saznanja u ovom predmetu potekla su iz operativnih podataka o pretovaru i krijumčarenju na evropsko tržište cigareta koje potiču iz Azije. Preduzete su mjere snimanja i praćenja svih izlazaka iz slobodne carinske zone Luke Bar teretnih vozila za koja je postojao osnov sumnje da učestvuju u krijumčarenju cigareta. Tokom jula i avgusta 2018. godine prikupljeni su podaci o kriminalnoj organizaciji koja je formirana radi prodaje cigareta na crnom tržištu Crne Gore i zemalja u okruženju – objašnjeno je iz Specijalnog tima.

Sa privođenja jednog od osumnjičenih 2018.

PROVJERA POSLOVANJA

U akciji „Paleta“ koja je bila usmjerena ka organizovanoj kriminalnoj grupi koja se bavila krijumčarenjem cigareta bez akciznih markica zaplijenjeno je 89 paketa cigareta koje su planirali da plasiraju na domaće sivo tržište. Krivične prijave, kako podsjećaju, podnijete su protiv četiri osobe i preduzeća zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, utaja poreza i doprinosa i krijumčarenje. U ovom nezakontom poslu istražitelji su utvrdili da je budžet oštećen za 2.000.000 eura.

Operacija je realizovana u saradnji sa inostranom partnerskom službom koja je pratila međunarodni transport cigareta, za koje se sumnjalo da su namijenjene ilegalnom tržištu zemalja Evropske unije. Inostrani partneri dostavili su našim

istražiteljima podatak da je pošiljka cigareta krenula od luke na Malti do luke u Baru.

- Na osnovu ovih informacija, Specijalno državno tužilšatvo je izdalo naloge za primjenu policijskih mjera i prikupljanje podataka o poslovanju povezanih firmi koje su otpremale, kupovale i skladištile cigarete u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar navodi se u odgovorima SPO. Podsjećaju da je tada na graničnom pojasu između Crne Gore i Srbije zaplijenjeno 70 paketa cigareta. Službenici Specijalog tima su u ovoj istrazi pretresli više lokacija i magacinskih skladišta preduzeća na sjeveru Crne Gore, kao i magacina u Slobodnoj carinskoj zoni. Među dokazima je i cjelokupna dokumentacija o poslovanju firmi iz Crne Gore, kao i dokument koji razotkriva nabavke cigareta u slobodnoj carinskoj zoni od pravnog lica u Delaveru.

Nikola Mršić

Protiv njega se takođe pred Višim sudom vodi postupak da je bio član kriminalne or-

ganizacije koju je osnovao Ranko Radulović, a koja je planirala više likvidacija.

Osim Radulovića, na optužnici su albanski državljanin Erogen Brajović, Kotorani Igor Vukotić koji je u bjekstvu, Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin Dedović, zatim Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović.

M. L.

eta, oduzete 272.272 šteke

48 osoba i et oštećen miliona U akciji kodnog naziva „Zlatnik“ donijeta je naredba i o pokretanju finansijske istrage u kojoj će biti provjereno porijeklo imovine osoba protiv kojih je pokrenuta krivična istraga

„ZLATNIK“ I „ROJAL“

U 2019. realizovana su dva predmeta - „Zlatnik“ i „Rojal“ i procesuirano je više osoba zbog optužbi da su se bavile švercom cigareta. Iz Specijalnog policijskog odjeljenja navode da su u predmetu „Zlatnik“ podnijeli prijave protiv pet osoba i kompanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvšili krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenja u pokušaju, krijumčarenje putem pomaganja, krijumčarenje u produženom trajanju, krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Materijalna šteta pričinjena budžetu ovim djelima iznosi 320.000 eura. U ovom slučaju je donijeta i naredba za pokretanje finansijske istrage. Inspektori Specijalnog tima u 2019. godini takođe su u saradnji sa carinicima na graničnom prelazu Ranče spriječili krijumčarenje 9.988 šteka cigareta inostranog porijekla bez akciznih markica

7

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

tržišne vrijednosti 200.000 eura. Tada su cigarete uz pomoć specijalizovane opreme otkrivene u cistijerni koja je bila namijenjena za prevoženje tečnog naftnog gasa. Tri osobe su uhapšene, dok se za dvije trage.

- U nastavku ove akcije u oktobru 2019. godine zaplijenjena su 2.674 paketa i 34 šteke (ukupno 133.734 šteke) krijumčarenih cigareta, a šteta za budžet je 2.500.000 eura – saopštili su nam iz Specijalnog tima. U ovom slučaju, zahvaljujući dobroj međuinstitucionalnoj i međunarodnoj saradnji uhapšena su i dva strana državljanina koja su pripadala organizovanoj grupi koja je krijumčarila cigarete.

U okviru kriminalističkog istraživanja „Rojal“ u decembru 2019. godine službenici Specijalnog policijskog odjeljenja podnijeli su krivične prijave protiv četiri osobe i jedne kompanije zbog stvaranja kriminalne organizacije koja se bavila krijumčarenjem i utajom poreza i doprinosa. U saradnji sa Upravom carina utvrđeno je da na kontejnerskom terminalu Port of Adria, Carinske zone Luke Bar, nedostaju četiri brodska kontejnera sa 4.454 paketa cigareta (222.700 šteka) bez akciznih markica. Cigarete su završile na sivom tržištu i za njih nijesu naplaćene carinske dažbine, što je oštetilo budžet Crne Gore za 3.800.000 eura.

M. Ž.

Počasni predsjednik SDP-a poručio da su crkve, hramovi i druga imovina uvijek bili državni

Krivokapić: SPC pokušava političkim pritiskom da slomi Crnu Goru PODGORICA - Srpska pravoslavna crkva zna da nema argumente u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti i zato pokušava političkim pritiskom da slomi Crnu Goru, ocijenio je počasni predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, gostujući u emisiji Intervju TVCG. Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti Krivokapić je, kako prenosi Portal RTCG, poručio da su crkve, hramovi i druga imovina uvijek bili državni, kad god je bilo države Crne Gore. On očekuje da razgovori ekspertskih timova Vlade i Mitropolije crnogorsko primorske mogu rezultirati dogovorom, uprkos suprotstavljenim stavovima.

U Zakonu o svojini već stoji da kulturno-istorijski spomenici ne mogu biti u vlasništvu stranaca, a Srpska pravoslavna crkva je stranac u Crnoj Gori, ističe Krivokapić. Toj crkvi je, kako

navodi, sporno da sada vrati ono što je nekad oteto.

- Nijesu nikad imali pravo na tu imovinu i oni to znaju, jer bi se žalili Ustavnom sudu. Pa bi Ustavni sud, koliko god bio dobar ili loš, odlučio, pa bi išli u Strazbur. Oni pokušavaju političkim pritiskom, događanjem naroda kao 1989, da slome Crnu Goru smatra Krivokapić.

Mitropolit crnogorsko primor-

Litije i molebani održani juče u više gradova

ski Amfilohije je, kako je naveo Krivokapić, tek sada nakon 30 godina poricanja priznao da je po Ustavu iz 1905. u Crnoj Gori bila autokefalna crkva. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako kaže, trebalo usvojiti odmah nakon obnove nezavisnosti.

- Sve što se desilo, a nije završeno nakon referenduma je bilo odlaganje i greška, zbog nesaglasnosti nas u vladajućoj koaliciji. SDP je tražio da to odmah radimo, pripremao sam to sa Venecijanskom komisijom - naglasio je Krivokapić.

On tvrdi da je Demokratska partija socijalista u tom periodu bila podijeljena oko tog pitanja.

- To je moralo ranije da se riješi, jer je u međuvremenu država gubila dio legitimiteta dobijenog na referendumu zbog lošeg vladanja DPS-a i nemanja vladavine prava smatra Krivokapić.

Poručio je da sada treba riješi-

ti, kako je naveo, zloupotrebe i zajedničke poslove DPS-a i SPC u periodu rata i nešto prije i poslije.

On je kazao da zna da ima puno nepravde u Crnoj Gori i da u suprotnom ne bi bilo toliko naroda na litijama.

Govoreći o SPC, Krivokapić je ocijenio da ta crkva insistira na konceptu zatiranja Crnogoraca i crnogorske države.

- Ko god bio tamo na vlasti, ta struktura ima svoj jasni nacionalni program od 180 godina, gdje Crnogorci nijesu tu i nemaju svoju istoriju - rekao je Krivokapić.

Sve ostalo je, kako navodi, promjena taktike i oružja.

Podsjetio je i da je iza protesta krajem osamdesetih prošlog vijeka, na kojima su bile jugoslovenske zastave i Titove slike, stojala tadašnja srpska država i crkva u namjeri da uništi tadašnju Jugoslaviju i stvori Veliku Srbiju.

S.P.

Snimak otkriva aktivnosti Srpske pravoslavne crkve

Od vjernika traže novac za farbanje trobojki Sa litije održane sinoć u Podgorici

Amfilohije: Bezakonje probudilo vjeru PODGORICA - Ovdje nema ni četnika ni partizana. Ovo su potomci i jednih i drugih, koji hoće da budu braća, na šta ih je prizvao Gospod, da se pomire jedni sa drugima, da oproste jedni drugima i to je ono što ovaj narod traži i od predsjednika i od Skupštine, da spasu Crnu Goru od izgubljenog obraza bezakonjem ovog zakona koji ugrožava biće ovog naroda, naveo je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sinoć u Podgorici.

To, kako je kazao, bezakonje probudilo je vjeru u ovom narodu što je, prema njegovim riječima, veliki dar i znak. Prethodno je u Sabornom Hramu Hristovog Vaskrsenja služen moleban.

- Narod koji se sabira na litijama je izvorni narod Crne Gore koji nastavlja djelo svojih predaka i čuva one svetinje koje su mu preci ostavili, a glas narod je glas božiji - ocijenio je Amfilohije, navedeno je u saopštenju MCP. Ovaj narod, kako je istakao, nije protiv države jer je, kako kaže, to njegova država bila i ostala i to treba svi da znaju, pa i oni koji sebe poistovjećuju sa državom.

- Država je naša, naši preci su ugrađeni u nju, njenu pravdu, istinu i dobrotu, u njenu kultu-

ru i u njenu vjeru prije svega i iznad svega. Zato ne treba niko da se boji od ove djece koja su sabrana oko ove svetinje poručio je Amfilohije.

Litija je juče održana i na Cetinju, a rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović poručio je da nije prekršena policijska zabrana, jer se litija nije kretala ulicama grada, već manastirskim imanjem. Policija je u subotu saopštila da je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj iz bezbjednosnih razloga zabranila da juče održi litiju na Cetinju.

Kako je saopšteno iz Mitropolije, ovogodišnji krsni hod je prošao od Cetinjskog manastira do Crkve Roždestva Presvete Bogorodice na Ćipuru i nazad.

Litiju je, nakon liturgije u Cetinjskom manastiru, predvodio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Perović je objasnio da to tradicionalna litija koja se svake godine obavlja u Nedjelji pravoslavlja, prvoj nedjelji Velikog i Časnog posta, i to u svim pravoslavnim prijestonicama svijeta, pa time i na Cetinju.

Litije i molebani održani su juče i u Baru, Nikšiću, Danilovgradu, Beranama, Bijelom Polju, Plužinama, Rožajama i Žabljaku. Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti litije se održavaju dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom. S. P.

Sveštenik Radomir Nikčević traži novac za trobojke

PODGORICA - Popovi i vladike Srpske pravoslavne crkve traže novac od naroda kako bi se kupila farba kojim će crtati trobojke u Crnoj Gori, prenosi portal CdM. Trobojke se iscrtavaju širom Crne Gore od kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji SPC traži da se povuče.

Ovo se vidi na snimku koji je objavio CdM, na jednom od skupova, gdje svešte nik Radomir Nikčević jasno traži novac za farbanje trobojki. Kako se u snimku pominje vladika Longin, reklo bi se da je riječ o skupu u SAD, gdje služi Longin.

- Moramo da obezbijedimo ovoj djeci pare za farbu. Dolaze kod mene svakoga dana, traže mi za 50 i 100 litara farbe, 100 litara farbe je 100

eura. Ta boja, crvena, plava i bijela je boja istorijske Crne Gore. To nije boja uvezena, to je naša zastava istorijska.

Moramo to da podržimo.

Mnogo ljudi je na ulici, imamo mnogo izdataka, zato je važno da ih podržimo. Svako koliko može. Taj novac ide preko vladike Longina, našem mitropolitu. Time ćete svi biti ugrađeni u borbu u Crnoj Gori - poručio je Nikčević na sastanku.

Protojerej stafrofor otac Radomir Nikčević je arhijerejski namjesnik SPC u Herceg Novom.

Dakle, vjernici se oporezuju za trobojke. Snimak je dokaz kako su Mitropolija crnogorsko-primorska i SPC uključeni u kampanju crtanja trobojki širom Crne Gore, koja traje mjesecima.

R. P.

8

Društvo

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Statistika Ministarstva rada i socijalnog staranja

Počela kampanja protiv ugovorenih brakova

Lani sedmoro djece našlo novi dom, ove godine jedno Svako dijete ima POČELA JAVNA RASPRAVA: Govornici na sesiji

- Crna Gora ima tradicionalno dobro razvijeno hraniteljstvo u okviru proširene porodice, pa se dodatno radilo na razvoju nesrodničkog hraniteljstva. Tako, na primjer, u nesrodničkim hraniteljskim porodicama je 2010. godine boravilo devetoro djece, a krajem 2019. godine 55, što predstavlja porast od 500 odsto - poručili su iz ovog Vladinog resora

pravo na bezbrižno djetinjstvo Drobnjak je ocijenila da su se u posljednjih 20 godina predstavnici institucija trudili da pomognu ljudima iz romske i egipćanske zajednice, koji su mijenjali sebe i svoju zajednicu i koji su spriječili nemali broj ranih ugovorenih brakova

Kemal Purišić

Lepa Žunjić

Janko Labović

PODGORICA - U Crnoj Gori je prošle godine novi dom pronašlo sedmoro djece, koliko ih je usvojeno, uzrasta od jedne do šest godina, a pretprošle ih je bilo troje, podaci su Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Iz resora Kemala Purišića kazali su za Pobjedu da su djeca usvojena iz hraniteljskih porodica. Direktor Dječjeg doma ,,Mladost“ u Bijeloj Janko Labović naveo je da lani nije usvojeno nijedno dijete iz te ustanove, u kojoj ne borave djeca ispod tri godine, ali se i ta statistika mijenja ove godine.

- U procesu je već jedno usvajanje – rekao je on, dodajući da u Domu živi 89 djece.

U hraniteljskim porodicama je, s druge strane, 367 djece, od čega u srodničkim 312 djece, a u nesrodničkim 55.

Iz Ministarstva rada kažu da se na evidenciji nalazi oko 20 porodica iz Crne Gore koje čekaju na usvajanje djeteta.

U skladu sa najboljim interesima djeteta, principom Konvencije o pravima djece, koju je potpisala i ratifikovala i Crna Gora, sva djeca i mladi, ističu iz resora Kemala Purišića, imaju pravo da žive u porodici. Kada biološka porodica nije u stanju da se brine o njima, podsjećaju oni, traži se alternativno rješenje, što je u praksi većine zemalja najčešće hraniteljska porodica.

- Hraniteljska porodica njeguje dijete, brine se o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, pružajući mu toplinu porodičnog doma, dok država obezbjeđuje naknadu za rad hranitelja i boravak djeteta u hraniteljskoj porodici – istakli su iz Ministarstva.

Ističu da bilježe porast djece u hraniteljskim porodicama, posebno nesrodničkim.

- Crna Gora ima tradicionalno dobro razvijeno hraniteljstvo u okviru proširene porodice, pa se dodatno radilo na razvoju nesrodničkog hraniteljstva. Tako, na primjer, u nesrodničkim hraniteljskim porodicama je 2010. godine boravilo devetoro djece, a krajem 2019. godine 55, što predstavlja porast od 500 odsto - rekli su oni.

Dodaju da Ministarstvo rada i socijalnog staranja već nekoliko godina sprovodi intenzivnu reformu sistema socijalne i dječije zaštite, a naročito u cilju inkluzije ugroženih, društveno isključenih grupa i unapređenja pristupa sveobuhvatnim, inkluzivnim i održivim uslugama koje se pružaju u porodici i zajednici.

- Veoma smo posvećeni procesu deinstitucionalizacije djece smještene u ustanovama dječije zaštite. U Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti definisana je obaveza svih koji rade na poslovima dječije zaštite da ulože maksimalne napore da pomognu ostanak djeteta u porodici kroz pružanje podrške porodici, a ako to nije moguće ili nije u najboljem interesu djeteta, kroz pružanje porodičnog smještaja -hraniteljstva. Ministarstvo rada u kontinuitetu radi na jačanju saradnje svih nadležnih sektora u cilju sprečavanja smještaja djece u ustanove, odnosno snaženju hraniteljstva – poručili su oni.

oblast posljednjih godina prošla kroz neka značajna unapređenja i očekuju da će se tako i nastaviti, ali i da će raditi na dodatnom poboljšanju koje je neophodno.

Ističe da su se Udruženju obraćali roditelji koji su prošli proces oko usvajanja, nalaze se na listi usvojilaca, ali, kako su naveli, rečeno im je da nema djece koju mogu usvojiti, jer njihovim roditeljima nijesu oduzeta roditeljska prava.

KRITIKA

Sagledavajući ovu statistiku Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji kaže da je ova

PROCEDURE

- S druge strane, činjenica je da imamo dosta djece u domu „Mladost“ koja su svakako bez roditeljske brige, ali iz nekog razloga se biološkim roditeljima ne oduzima roditeljsko pravo i usvojioci, pored toga što su prošli procedure, ne mogu usvojiti djecu – rekla je ona.

Pretpostavljaju, dodaje Žunjić, da je cijeli proces, u skladu sa težinom same teme i situacija s kojima se suočavaju stručni radnici, komplikovan, ali ,,se čini da je sam proces usvojenja na neki način zapostavljen i da se malo radi na promociji, ali i djelovanju“.

- Mada je dobro to što se, sudeći prema brojkama, ide u pozitivan trend. Iz podataka vidimo da je sa hraniteljstvom bolja situacija i da imamo više djece u hraniteljskim porodicama, što smatramo dobrim rješenjem za djecu koja, i kada ostanu bez biološke porodice, imaju šansu da žive u porodičnom okruženju – rekla je ona, dodajući da je u ovoj priči važno da nadležni posebno vode računa o kvalitetu usluga koje se pružaju u alternativnim smještajima. N. Đ.

PODGORICA - Svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo i sigurno odrastanje, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić u podgoričkom naselju Vrela Ribnička, gdje je označen početak javne kampanje protiv dječjih ugovorenih brakova. Kampanju sprovode ministarstva unutrašnjih poslova i rada i socijalnog staranja i Uprava policije, u saradnji sa nevladinom organizacijom Centar za romske inicijative, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

- Vjerujemo u društvo u kojem svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo i sigurno odrastanje, mogućnost da se školuje i razvija svoje potencijale i uvjeren sam da je ova kampanja korak bliže tom cilju - kazao je Nuhodžić.

On je, kako je saopšteno iz Vlade, istakao da djeca iz romske i egipćanske zajednice imaju prava kao sva ostala djeca.

- I obaveza je svih nas da ih u tome podržimo, ne samo kao predstavnika institucija, već kao građana i roditelja - naglasio je Nuhodžić.

Britanska ambasadorka Alison Kemp kazala je da problem dječjih ugovorenih brakova pogađa različite zajednice širom svijeta, uključujući i mlade u Ujedinjenom Kraljevstvu, dodajući da su promjene moguće i da će se one dogoditi.

- Čast mi je što smo i formalno preuzeli ulogu partnera u izradi ove kampanje. Svi dijelimo iste vrijednosti i zajednički cilj da izađemo na kraj sa preprekama, da kažemo da, bez obzira na porijeklo, rasu ili religiju, žene zaslužuju priliku da žive životom koji same odaberu - istakla je Kemp.

Prema njenim riječima, istraživanje sprovedeno za potrebe kampanje ukazalo je na jasan stav velikog broja predstavnika romske zajednice, naročito mlađih generacija, koji se protive ugovorenim brakovima.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak je ocijenila da su se u posljednjih 20 godina predstavnici institucija trudili da pomognu ljudima iz romske i egipćanske zajednice, koji su mijenjali sebe i svoju zajednicu i koji su spriječili ne mali broj ranih ugovorenih brakova.

- Ali mi ne možemo da budemo zadovoljni dok god se i jedan jedini brak ugovara, dok god jedno jedino dijete nema pravo da živi svoj život punim plućima rekla je Drobnjak.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke kazala je da Američka ambasada sa ponosom podržava rad u lokalnoj zajednici čiji je cilj da obezbijedi poštovanje prava djece.

- Nadamo se da će tokom ove kampanje mnogi razumjeti koliko je korisno dozvoliti djeci da prosto budu djeca, dozvoljavajući im da rastu, da se školuju i da izgrade uspješan život - poručila je Rajnke.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative Fana Delija naglasila je da su se hrabre aktivistkinje iz romske i egipćanske zajednice odlučile, da kroz učešće u kampanji, ličnim pozitivnim primjerom doprinesu svojoj zajednici u borbi protiv dječijeg ugovorenog braka.

S. P.

Centar za ženska prava organizovao šetnju povodom 8. marta

Marš protiv fašizma, nacionalizma i nejednakosti

PODGORICA - U organizaciji Centra za ženska prava održana je aktivistička šetnja - osmomartovski marš povodom Međunarodnog dana žena, prenosi Portal RTCG. Povorka je krenula sa podgoričkog Trga nezavisnosti, kroz Ulicu slobode, do spomenika Partizanuborcu na Gorici. Ove godine učesnice su marširale protiv fašizma, nacionalizma i bilo kog oblika nejednakosti. Poručile su da ima mnogo prostora da se unaprijedi polo-

žaj žena u društvu.

Osmomartovski marš ove godine održan je pod sloganom ,,Mrš fašizmu“. Poruka Centra za ženska prava je jasna i nedvosmislena, kako kažu, sa oblicima diskriminacije žena mora oštro da se postupa.

- Vi znate da 8. mart kao borbeni praznik žena uvijek temu crpi iz nečeg što se dešava oko nas. Ove godine svjedoci smo da se pojavljuju neke davno zaboravljene netrpeljivosti, fašizmi, nacizmi. To je nešto na šta mi odgovaramo ova-

Transparenti ovogodišnjeg marša

kvom porukom - rekla je direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.

Vrlo je važno da, kako je ocijenila, građani i građanke spoznaju koliki je značaj ženskog aktiviz-

ma i neophodnosti zalaganja za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i borbe protiv nasilja nad ženama, poručeno je na skupu.

- Moraju se sve akcije bazirati na tome da se popravi kvalitet života žena i da im se omoguću da ravnopravno učestvuju u javnim procesima, u procesima odlučivanja, da im se obezbijede dobri uslovi za rad, za zapošljavanje i ono što svake godine govorimo, a to je da se konačno izračuna koliko je siromašnih žena u Crnoj Gori istakla je Raičević.

Aktivistkinja Ivana Novković rekla je važno da se njihov glas čuje, kao i glasovi i drugih žena.

- To je jedini način da imamo balans kako bi imali jednaka prava, da imamo jednaku podlogu za sve što radimo i da samo zajedničkim snagama možemo nešto da postignemo - kazala je Novković.

Učesnice osmomartovskog marša skrenule su pažnju i na to da institucije još nemaju dovoljno razumijevanja za, kako kažu, svakodnevne probleme ženske populacije.

S. P.

Serijal Pobjede

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

9

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Već viđeno

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Piše: Boro KONTIĆ

Kad čujem da su Srbi ugroženi odmah obiđem podrum. Da provjerim uslove za duži boravak. Jedanput kad su Srbi bili ugroženi proveo sam s porodicom četiri godine pod njihovim granatama.

Par godina prije nego su vojskom i topovima zaokružili Sarajevo prvobitni razlog ljutnje u susjednoj Hrvatskoj bio je drugačiji. Zahtijevala se kulturna autonomija. Još uvijek pamtim onaj kadar domaćina u jednom selu iz okoline Knina koji dočekuje beogradsku TV ekipu obučen jednostavno, šorc - plava potkošulja i objašnjava zajapurenim gostima koliko je zakinut na kulturnom planu.

SRBI I SARAJEVO

U Sarajevu to nije moglo zbog previše očiglednosti. Vodeći dnevni list Oslobođenje izlazio je decenijama jedan dan na ćirilici drugi na latinici. Beogradska Politika imala je gotovo isti tiraž kao sarajevski listovi.

Tri najduže i centralne sarajevske ulice nosile su Titovo te imena srpskih vojvoda iz Prvog svjetskog rata, Radomira Putnika i Stepe Stepanovića. Nisi bili zaboravljeni ni Miloš Obilić (najduža baščaršijska ulica) niti Stevan Sinđelić. Baška književnici od Branimira Ćosića, Zmaj Jove, Đure Jakšića i Branka Radičevića. Zatim ulice Jovana Skerlića, Stevana Mokranjca, Jovana Cvijića i Đura Daničića.

Da ne zaboravimo ulice po srpskim gradovima: Beogradska, Paraćinska, Valjevska, Kruševačka, Novosadska, Užička. Ili Avalska, Sremska i Zlatiborska. Višestruko duža bila je lista značajnih imena bosanskih Srba i toponima iz bosanskosrpske prošlosti u nazivima ulica u Sarajevu.

Radovan Karadžić je od najveće strateške važnosti za srpski narod ocijenio koridor između Semberije i Krajine: „Jer nema Bosanske Krajine, nema srpske Krajine, nema Saveza srpskih zemalja ukoliko ne ostvarimo taj koridor“.

Ratko Mladić je strategiju skratio u dvije rečenice: „Šta je naš cilj? Da imamo koridor za Srbiju“

Crna Gora je izabrala da gradi građansko društvo i tu je njena najveća prednost.

Samo treba znati da nema sretnih zajednica. Samo onih koje se za sreću izbore ma tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi i ostali da odu. Ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić to objasniti svijetu.

To je ljudi genocid“.

VRIJEMA ZLA: Srpski vojnici iznad opsadiranog Sarajeva, decembar 1993.

U reakcijama Srpske pravoslavne crkve na legalne i legitimne odluke crnogorske vlasti prepoznajem isti model koji je ruinirao i lomio bosanskohercegovačku vlast. Sličnost otkrivam u bahatosti kojom ne priznaju nijednu odluku koja nije u potpunosti na liniji njihovog makar najsitnijeg interesa; u načinu na koji manipulišu i koriste mase; u odgovaranju na nepostavljena pitanja a zaobilaženju onog o čemu treba raspravljati; u nepogrešivoj spremnosti da blagosiljaju svakog ratnog zločinca koji je hodao ovim zemljama...

Srbi su bili, ako ne dominantni, ono sigurno veoma brojni u sarajevskim medijima, izdavačkim kućama, pozorištima, kinematografiji, književnosti, likovnoj umjetnosti, na Univerzitetu, u naučnim institucijama, zdravstvu, arhitekturi ili graditeljstvu. Sve je to bio nastavak viševjekovnog prisustva Srba u Sarajevu.

Oni su svojim trudom, umijećem, znanjem i trgovačkom sposobnošću stvorili zajednicu koja je svojim prihodima još u 18. vijeku izdržavala crkvu i vladičanske konake a kasnije otvarala škole, novinske kuće, pozorišta, muzeje i predstavljala nacionalni stub i stamenog partnera svakoj vlasti.

Opisujući srpske domaćine tog vremena u Sarajevu Predrag Palavestra navodi: „Sukobljavali su se sa svojim rasipnim vladikama koji su tražili raskoš, jahali pomamne konje, držali sluge i opštinari-

ma pravili velike troškove“.

Isti autor zaključuje: „Sarajevo nikada nije bilo pretežno srpski grad ali su mu pečat često davali njegovi srpski stanovnici“.

Trebala bi cijela jedna knjiga da se pomenu svi značajni Srbi koji su živjeli i stvarali u Sarajevu i koji su ga učinili poznatim i jedinstvenim.

I tako sve do 1990. kada su odlučili da su ugroženi.

GLASNIK IZ 1992.

Danas je brojnim dokazima, svjedočenjima žrtava, sačuvanim dokumentima i presudama Haškog suda i posljednjem jasno da je pitanje ugroženosti bilo samo golema maska za stari cilj. Realizaciju imperijalnog sna o srpskoj BiH. Samo deset dana od početka opsade Sarajeva ti ugroženi ljudi u Skupštini srpskog naroda u BiH donijeli su „Odluku o strateškim ciljevi-

ma srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“. Objavljeni 12. maja 1992. u Službenom glasniku Republike srpske ti su ciljevi taksativno poredani od 1. do 6.

Prvo, državno razgraničenje od druge dvije nacionalne zajednice (Hrvata i Muslimana). Zatim koridor između Semberije i Krajine te uspostavu koridora u dolini rijeke Drine odnosno eliminisanje Drine kao granice između srpskih država. Četvrti cilj je bio uspostava granica na rijekama Uni i Neretvi.

Peti cilj se odnosio na Sarajevo. U njemu se traži: Podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i uspostavljanje u svakom od dijelova efektivne državne vlasti. Završni, šesti cilj je predviđao: Izlaz Republike srpske na more.

Ništa manje interesantna nije bila ni diskusija koja se tog maja 1992. vodila na Palama.

STRATEGIJA ZLOČINA: Radovan Karadžić i Ratko Mladić, osuđeni ratni zločinci

Prema sačuvanom stenogramu Radovan Karadžić je od najveće strateške važnosti za srpski narod ocijenio koridor između Semberije i Krajine: „Jer nema Bosanske Krajine, nema srpske Krajine, nema Saveza srpskih zemalja ukoliko ne ostvarimo taj koridor“. Ratko Mladić je strategiju skratio u dvije rečenice: „Šta je naš cilj? Da imamo koridor za Srbiju“.

Ministar zdravstva Dragan Kalinić zadržao se u okvirima struke: „I odmah da vam kažem ako će Vojna bolnica (u Sarajevu) pasti u ruke neprijatelja onda sam ja za to da se Koševska bolnica uništi i da neprijatelj nema gdje da se liječi“.

Govoreći konkretno sa terena (Bosanska Krupa) Miroslav Vještica je podsjetio da u tom gradu ima samo 24 odsto Srba, tačnije 14.500 Srba i 47.000 Muslimana dodajući da su se oni godinu i po dana spremali za rat jer se više nije moglo živjeti od te drskosti: „Jedan je Srbin ostao bez posla u opštini. Nijedan profesor Srbin nije htio potpisati zakletvu lojalnosti kao i nijedan Srbin u opštini Bosanska Krupa. Zbog toga smo morali, gospodo da zaratimo“.

Potvrđujući svoje koautorstvo nad strateškim ciljevima Momčilo Krajišnik je kao najvažniji ocijenio tačku broj jedan, o razgraničenju naroda: „Mi ćemo se razdvojiti sa njima ako se Bosna i Hercegovina pocijepa na troje“.

General Mladić, ipak je na očiglednu činjenicu da se nabrojani strateški ciljevi ne mogu ostvariti bez dramatičnog premještanja naroda, izrazio tračak sumnje: „Pre-

PREPOZNAVANJE

Zašto ova duga hronologija?

Zato što u reakcijama Srpske pravoslavne crkve na legalne i legitimne odluke crnogorske vlasti prepoznajem isti model koji je ruinirao i lomio bosanskohercegovačku vlast. Kao onaj Rus koji se poslije decenija izgnanstva vraća u svoju zemlju i tronut od navale emocija, spušta kofere i podiže oči prema nebu jecajući: „Ne prepoznajem te majko, zemljo“. Kad spusti pogled i vidi da mu kofera više nema zakljući jednostavno: „Sad sam te prepoznao, majčice“.

Sličnost otkrivam u bahatosti kojom ne priznaju nijednu odluku koja nije u potpunosti na liniji njihovog makar najsitnijeg interesa. U načinu na koji manipulišu i koriste mase. U odgovaranju na nepostavljena pitanja a zaobilaženju onog o čemu treba raspravljati. U nepogrešivoj spremnosti da blagosiljaju svakog ratnog zločinca koji je hodao ovim zemljama. Upornosti da ponavljaju iste recepte rušenja socijalnog mira. Najviše u koordiniranoj lavini tekstova koje proizvodi beogradska novinska manufaktura...

Napravio sam svojedobno dokumentarac koji je govorio o novinarstvu 1990-ih. Propagandi koja nikad ne govori o realnom već samo o poželjnom. Tekstovima koji služe da pripreme javnost za prostor u kojem će svaki potez uključujući najgore zločine biti opravdan. Prateći te medije nije teško složiti se sa onim davnim Libermanovim opisom štampe u nacističkoj Njemačkoj: „Čovjek nije mogao toliko pojesti koliko je mogao povratiti“.

Crna Gora je izabrala da gradi građansko društvo i tu je njena najveća prednost. Samo treba znati da nema sretnih zajednica. Samo onih koje se za sreću izbore.

(Autor je novinar, nekadašnji glavni urednik Radija Sarajevo, producent više dokumentarnih filmova, osnivač i direktor Media centra Sarajevo)

10

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 9. mart 2019.

45 godina od smrti Veljka VlahoVića: U Kolašinu izložba sjećanja na narodnog heroja KOLAŠIN - Ovom izložbom koju otvaramo u Zavičajnom muzeju, na dan kada je prije 45 godina u Kantonalnoj bolnici u Ženevi, preminuo Veljko Vlahović, evociramo uspomene na njegov život i djelo.

Na put revolucionara, marksiste, španskog borca, narodnog heroja, Rovčanina, Crnogorca i Jugoslovena koji je završen u 61. godini. Kolašin je bio i biće grad koji se sa pijetetom sjeća Veljka Milinkovog Vlahovića, istakla je Draginja Kujović, kustos Zavičajnog muzeja u Kolašinu i autorka izložbe „Sjećanje na Veljka Vlahovića, narodnog heroja“.

Kujović je podsjetila da izložba sadrži brojne fotografije i dokumenta iz različitih perioda Veljkovog života. Tu su fotografije sa izložbe poznatog fotografa Petra Radojevića „Životni put Veljka Vlahovića“ koja je pratila Sedme susrete „Dani Veljka Vlahovića“, septembra 1989. godine.

Tu su i porodične fotografije koje su sabrane u fondu Istorijske zbirke Zavičajnog muzeja na kojima su pradjed, djed, otac, stric, majka, braća i sestra. Izložen je i album fotografija koji je uradio zagrebački „Vjesnik“ o posjeti Veljka Vlahovića rodnom Rovačkom selu Trmanje 1971. godine. Zatim fotografije iz Španskog građanskog, zanimljiva Veljkova dokumenta kao i govori i besjede koje su njemu posvećene - istakla je Kujović koja je mjesecima vrijedno radila na pripremi ove izložbe.

- Ljudske veličine kakav je bio Veljko se ne smiju i ne mogu zaboravljati, ni od savremenika, niti od budućih generacija. To su ljudu koji svjedoče o jednom vremenu

Lako je hodati po prošlosti, hrabrost je zaviriti u budućnost

Sa otvaranja izložbe posvećene Veljku Vlahoviću

Veljkove lirske, sociološke, političke, državotvorne i humanističke poruke i danas su aktuelne za sve one koji „neprekidno nose u sebi Crnu Goru i kao dar i kao prokletstvo“ i jednom narodu - istakao je Milija Šćepanović koji je bio član Jugoslovenskog koordinacionog odbora za obilježavanje lika i djela Veljka Vlahovića. Podsjetio je da potiče iz ugledne rovačke porodice čiji je otac Milinko bio komandant Crnogorske vojske i komandant Rovačkog bataljona u bitci na Mojkovcu, dok su dva brata, Dušan i Branko, poginuli u Drugom

Bista na kamenu sa Gradine Milija Šćepanović se prisjeća da je imao spisak od oko 40 imena subjekata koji su nosili Veljkovo ime a da je bilo i preko stotinu. Narod je, kako kaže, znao da nepogrešivo vrednuje ljude a inicijativu o susretima „Dani Veljka Vlahovića“ osmislili su Dragan Kostić i Dragoljub Ivanović iz Mjesne zajednice „Veljko Vlahović“ iz Beograda.

Spomenik Veljku Vlahoviću u Kolašinu

- Došli su do mene u Kolašin da me upoznaju sa tom idejom i željom da se Kolašin kao, Veljkov grad, ukljući.

Kasnije su me upoznali da u Hrvatskoj, u Belom Manastiru postoji škola sa imenom Veljka Vlahovića. Direktor škole, Stjepan Zlatarić, veliki je Jugosloven. Oni su napravili Veljkovu bistu ali traže od mene da im obez-

svjetskom ratu kao partizanski borci i komunisti.

- Veljko je mnogo volio Rovca i Crnu Goru. Posvetio joj je one najljepše stihove kada kaže „Crna Gora je i morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova“. I onaj čuveni zaključak – „nositi neprekidno u sebi Crnu Gori, znači i dar i prokletstvo“. bijedim kameno postolje iz Kolašina, da Veljko bude na kolašinskom kamenu.

Odmah smo se organizovali i kamenu gromadu sa kamenoloma Gradina, transportovali do Belog Manastira. Zvanično otvaranje biste je pratila i velika svečanost na kojoj je govorio Veselin Đuranović koji je tada bio predsjednik Predsjedništva SFRJ - prisjeća se Šćepanović.

Često je znao da godišnje odmore provodi u Kolašinu.

Volio je ribolov na Biogradskom jezeru, družio se sa kolašinskim ribolovcima, lovočuvarima, konobarima.

Bio je čovjek iz naroda, oku-

Dolores Ibaruri: Dali su nam sve...

Studentski i komunistički aktivista, španski borac, urednik radio stanice „Slobodna Jugoslavija“, jedan od najznačajnijih aktera stvaranja i građenja moderne i nesvrstane Jugoslavije sa autoritetom da jedini stane, razgovara i objasni studentima 1968. godine.

Milija Šćepanović je istakao da današnje generacije ne mogu da shvate i razumiju motive mladih intelektua-

pljao je kolašinsko rukovodstvo i sa njima pravio dogovore. Nakon njegove smrti, brojne institucije su dobile njegovo ime kao izraz poštovanja prema Veljku koji je govorio: „Lako je hodati po prošlosti, ali je hrabrost zaviriti u budućnost“. Ove Veljkove riječi danas posebno dobijaju na značaju, moramo ih sve više imati na laca koji su odlazili u tuđu zemlju da se bore i da ginu. (Veljko Vlahović je u španskom građanskom ratu, u bitkama oko Albasete, teško ranjen, izgubio je nogu). Dolores Ibaruri, legenda Komunističke partije Španije je ovako pisala o njima: Dali su nam sve, svu svoju mladost i svoju zrelost, svoje znanje i svoje iskustvo, svoju krv i svoj život, svoje nade i svoje čežnje...

I ništa nam nijesu tražili. Ili bolje rečeno, tražili su mjesto u borbi, željeli su da im pripadne čast da poginu za našu čast.

,,Bitke“ za Veljka Na kolašinskom Gornjem trgu i danas uspravno stoji spomenik Veljku Vlahoviću. Veljko se sa štapom uputio ka nekim svojim daljinama, neđe da se sretne sa darom i prokletstvom svoje Crne Gore. Autor spomenika je poznati vajar Oto Logo, podignut je 22. septembra 1989. godine, a na velikoj svečanosti je govorio Miloš Radulović, tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore.

Ni u vremenu ostrašćenog višestranačja koje se kasnije desilo, niko nije krenuo ka Veljkovom spomeniku da ga devastira ili nekim detaljem „omalovaži“. Veljko Vlahović je izugubio „bitku“ kada su u pitanju imena Univerziteta Crne Gore i Brodogradilišta u Bijeloj. Gojko Vlahović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, kaže da je mjesecima pokušavao da od Brodogradilišta dobije bistu Veljkovu koja je bila bačena u nekom magacinu.

Uspio sam da dođem do nje i da je postavim u kolašinskom parku gdje su biste i ostalih ovdašnjih narodnih heroja. Preko puta spomenika Palim borcima. Veljko Vlahović je bio čovjek koji se izdigao iznad svoga vremena, iznan ograničenih ideologija i smatram da nije bilo potrebe da se briše njegovo ime - kazao je Vlahović.

umu i zaviriti u budućnost istakao je Šćepanović.

Izložbu je otvorio Milosav Bulatović, predsjednik opštine, ističući da se sa protokom vremena sve više shvata koliko je Veljko Vlahović bio izuzetan čovjek.

- To su posebni ljudi čije djelo traje i nakon decenija njihove smrti. Kako smo odrastali i sazrijevali shvatali smo kako nas Veljko Vlahović prati i koliko nam je potreban, koliko nam i sada trebaju njegove riječi i misli.

Bio je i fizički gorostas ali i suptilna duša i čovjek izuzetnih literarnih sposobnosti koji je izuzetno poznavao našeg čovjeka i njegov život.

Imamo ponos što je Veljko naš ali i obavezu da čuvamo njegovu misao i pretvaramo je u djelo - kazao je Bulatović.

Dr. DRAŠKOVIĆ

BIJELO POLJE: Protest mještana nekoliko naselja u Potkrajcima

Protive se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda BIJELO POLJE - U Bjelopoljskom mjesnom centru Potkrajci juče je održan veliki protest građana protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na zacrtanoj lokaciji. Na brojnom skupu osim mještana Potkrajaca prisustvovali su i mještani susjednih naselja Strojtanica, Njegnjevo, Rasovo i Kisjele vode kao i građani iz ostalih opštinskih područja. Sa skupa je poručeno da se ni

po koju cijenu neće dozvoliti izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Potkrajcima.

Medijator skupa Izvršni direktor NVO „Zelena dolina“ Zihno Omerović, podsjetio je da 90 odsto građana Potkrajaca, živi od poljoprivrede.

- Naši poljoprivredni proizvodi po kvalitetu su prepoznati ne samo na lokalnom i državnom nivou nego i šire. Sa ovog područja može se kupiti i brendirana roba, koja je viso-

ko tražena i u onim najeksluzivnijim hotelima. Stoga ponovo apelujemo na nadležne, da imaju to u vidu, kakvu bi katastrofu napravili izgradnjom kolektora na zacrtanoj lokaciji. U slučaju, da oni ignorišu naše apele, mi građani Potkrajaca bićemo prinuđeni da pokrenemo peticiju za iseljavanjem, jer bi nam egzistencija bila dovedena u pitanje - poručio je Omerović.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Dževad Omerović u

ime mještana izrazio je zabrinutost za njihovu egzistenciju.

- Ovaj skup predstavlja našu borbu protiv lokacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kao predsjednik mjesne zajednice čitavu priču započeo sam još 2012. godine. Na svakoj javnoj raspravi uložili smo primjedbu na lokaciju gdje je planirana izgradnja postrojenja. Nije problem sama izgradnja postrojenja već lokacija na kojoj se planira. I ovaj posjećeni skup,

najbolje govori o ozbiljnosti situacije i bezbjednost od iste.

Očekujem da će naša lokalna samouprava naći razumijevanja da zajedno sa mještanima uđe u dijalog i riješi ovu problematiku i negodovanje, na obostrano zadovoljstvo - poručio je Dževad Omerović apelujući na nadležne da uzmu u obzir zabrinutost mještana.

Predsjednik mjesne zajednice Strojtanica - Njegnjevo, Đuro Tvrdišić, poručio je da ova sredina nije „korpa za smeće“.

- Ovdje se razvija poljoprivreda. Da podsjetim, 60-ih godina prošlog vijeka u Bijelo Polje je došao svjetski putopisac i kazao „Obišao sam čitav svijet ali ovakve prirodne ljepote još nijesam gledao“. Ova Limska dolina, poslije Drugog svjetskog rata bila je glavna žitnica sjevera Crne Gore. Poslije toga, došla je industrija, i to je u neku ruku „zlatno doba“ što se tiče građana Bijelog Polja. Ali, desilo se nešto što niko nije očekivao i niko ne može da se pomiri sa tim. Poslije toga došao je „prljavi kamataški kapital“ koji je razorio jugoslovensku privredu, i ni kamena nije ostalo.

Cilj tog kapitala je, da stavlja u ropstvo siromašne sredine, opštine. E to neće moći da prođe u ovoj varijanti - poručio je Tvrdišić.

Beća ČOKOVIĆ

Pogledi

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

11

LOŠI ĐACI: Istrajavanje Srbije na falsifikovanoj istoriji atak na čitavi region

Između onih koji šetaju ulicama i onih kojih su bili ispred parlamenta 2015-2016. i koji su tada htjeli nasilno preoteti državne institucije Crne Gore, mogao bi se u velikoj mjeri staviti znak jednakosti.

Nikako ne govorim i ne mislim da građani koji daju tome podršku nijesu časni ljudi, ali su svakako neznaveni i zahvaljujući tome prevareni, te nijesu u pravu za to što rade

Piše: Ranko ĐONOVIĆ Mnogo puta smo čuli kako je istorija „učiteljica života“. Ne da bi se u nju vraćali i ponavljali je, već da bi učinjene greške eliminisali. Taj pravilan odnos prema istoriji u državi Srbiji, nažalost, nije važio nikada, pa ni danas.

Kad je u pitanju naša država Crna Gora, u njoj „učiteljica života“ ima naravno svoje i najbolje i najslabije učenike. Najslabiji su oni koji svoju „učiteljicu“ vulgarno siluju kad god se sa njom sretnu. Da se samo malo potrude mogli bi i sa malim stepenom inteligencije razumjeti makar prethodni XX vijek i shvatiti sve žrtve i stradanja Crne Gore. Nažalost, Crna Gora je češće stradala za druge nego za sebe. Za druge, pa i kad tako nešto nije bilo potrebno, sem da naša Crna Gora naškodi sama sebi, odnosno poništi samu sebe.

POlItIka SRbIje

Mnogo toga danas podsjeća na specijalni, pa i konkretni rat protiv Crne Gore u prošlosti, no ipak danas je jedna mnogo važna stvar drastično drugačija.

Nikada Crna Gora u svojoj istoriji nije bila brojnija i jača za sebe, nego što je danas. Nikada nije imala brojnije i jače saveznike nego što ih ima danas. Nikada nije bilo više otkrivenih stranica do nedavno skrivene crnogorske istorije nego što ih ima danas. Nikada nije bila bliža vrijednostima evropske civilizacije nego što je danas.

No, i pored svega toga ne treba zaboraviti da i oni koji su neprijatelji državi Crnoj Gori i njenom evropskom putu nijesu zanemarljivi. Građani Crne Gore koji su protiv crnogorske državnosti po definiciji su unutrašnji neprijatelji (peta kolona), oni van Crne Gore su spoljašnji neprijatelji, a jedni i drugi su crnogorski državni neprijatelji. Tako se to uvijek zvalo, a tako se zove i danas.

Imamo i one koji se podsmijavaju ovakvoj klasifikaciji. Oni se zapravo podsmijavaju sami sebi i svojoj nakaradnoj logici.

Tako to uvijek biva kada čovjek u sebi nastani mržnju koja mu postane osnovno, profesionalno i jedino životno načelo, po-

Na kraju, poručićemo im aurelijskom porukom da ćemo im se osvetiti. Osvetićemo im se, u to mogu biti sigurni. Osvetićemo im se tako što nikad nećemo dozvoliti da ličimo na njih, mi njima nikada nećemo oduzeti ono što su oni nama oduzeli i što žele i dalje da nam oduzimaju

MI njIMA nIkAdA nećeMO OduzetI OnO ŠtO su OnI nAMA OduzeLI I ŠtO žeLe I dALje dA nAM OduzIMAju: Amfilohije i Onufrije

Protestne litije su politička prevara Treba srpske velikonacionaliste (Srbije i Crne Gore) podsjetiti na riječi velikog i pametnog čovjeka, Srbina Svetozara Markovića iz Zaječara (18461875), koji je u svojoj knjizi „Srbija na istoku“ istakao da je politika jake i velike Srbije suprotna interesima srpskog naroda u temelju, da ta politika nikad nije ništa dobro donijela srpskom narodu već mu štetila i stavljala ga u neprijateljski položaj prema okolnim bratskim narodima, a Srbija bi sa takvom politikom morala preuzeti ulogu osvajača stanu ljudi jedne ideje, i to one pogrešne.

Posljednjih 30 godina politiku Srbije determiniše velikonacionalistička politika loših vlada, tako da je ona postala glavni remetilački faktor ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Mogli bismo tu vrstu srpske politike vrlo konkretno i jasno prepoznati i više vjekova unazad.

Za početak, potrebno je podsjetiti da ne postoje dobri i loši narodi, već isključivo dobre i loše politike, odnosno vlade. Velikodržavne i velikonacionalne politike su loše politike i što su više takve, toliko su lošije. Ne može biti da navedeno nije tačno zato što to neko ne vidi, ili ne razumije, ili je dozvolio da bude predmet manipulacija starih i kvarnih političkih menadžera.

Evo samo jednog kratkog zaključka u preciznoj analizi iz srpskih izvora, koji može dovesti do potpunog urušavanja velikosrpskog projekta. Ovo pod uslovom da su činjenjice bitne, a falsifikati nebitni.

ČINjeNIce

Na ovim prostorima crkva je stvarala države (po Ristu Radoviću), a ovih dana Srpska pravoslavna crkva proslavila je 800 godina svog postojanja.

Ako znamo, a znamo, da je osmanska vlast u Srbiji trajala 500 godina i u tom vremenu u potpunosti kontrolisala svjetovnu i duhovnu vlast postavljajući na njihovom čelu one kojima je sultan vjerovao i koji su mu bili odani. Srpska država

kao slobodna država mogla bi proslaviti tek 300 godina svog života. Biće da je to razlog što Srpske pravoslavne crkve nema u katalogu pravoslavnih crkava tog vremena, dok Crnogorske ima pod brojem devet.

Očigledno, pravoslavlju nije odgovaralo ono što sultanu jeste. Pored crnogorske teritorije i izlaska na toplo more, za šta je Srbija patološki zainteresovana, ovakvim i prethodnim vlastima u Srbiji odgovaralo bi da preko Crne Gore, ako je ona srpska država, kako oni kažu, zakrpi ovu crnu rupu od 500 godina u svojoj istoriji, a istovremeno bi produžili postojanje države Srbije na 1.000 godina, koliko Crna Gora ima državotvornog minulog staža.

Zato je borba protiv Crnogorske pravoslavne crkve, obnovljene 1993, njima imperativ, kao i borba protiv svih drugih elemenata crnogorske državne nezavisnosti.

Odmah zatim postavićemo sebi i drugima dva pitanja: Prvo pitanje je za kanoniste Srpske pravoslavne crkve koji kažu da sve znaju, a ja bih dodao da ipak najbolje znaju da istinu prikriju i prećute, a sa poluistinama da manipulišu. Dakle, da nam odgovore zašto je Srpska pravoslavna crkva bila anatemisana – prokleta od Vaseljenske patrijaršije, koliko puta, zbog kršenja kojih kanona, i ko je tada bio na njenom čelu? (Sjetih se one narodne po kojoj niko tako glasno ne viče „držite lopova“ kao sam lopov).

I drugo pitanje:

Ako je Crnogorska pravoslavna crkva bila pod jurisdikcijom Pećke patrijaršije, kako je moguće da su crnogorski sveštenici i crnogorski narod odbili da izvrše nalog ruskog cara 1769, po kojem je trebalo da na čelo crnogorske autokefalne crkve bude postavljen navodno njima nadređeni pećki patrijarh Vasilije Brkić? Da su na tako nešto Crnogorci pristali, na čelu svoje crkve imali bi patrijarha, što bi promijenilo i sam status crkve, ali tada čelnik crnogorske crkve ne bi bio Crnogorac nego Srbin. Crnogorci su tada zvaničnom ruskom carskom izaslaniku Dolgorukovu i pećkom patrijarhu Vasiliju Brkiću pokazali put kojim će napuštiti Crnu Goru, što govori u kojoj mjeri su crnogorska država i crnogorska crkva bile nezavisne, a Crnogorci slobodan narod. (E tako se sloboda i nezavisnost svoje države brani i tako se svoje žilište žili).

cIljeVI

Danas je Crna Gora nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija, NATO-a, vrlo brzo će biti članica Evropske unije. Pored toga, oni i dalje, uporno ponižavajući crnogorsku državnost, vrijeđajući Crnogorce kao naciju, miješajući se u unutrašnja pitanja Crne Gore, prepravljajući crnogorsku kulturnu baštinu, falsifikujući crnogorsku istoriju, preko Srpske pravoslavne crkve sada pokušavaju da okupiraju – otmu i dobar dio crnogorske teritorije.

Imajući u vidu realno današnje

vrijeme i poziciju današnje Crne Gore, iz ugla nas koji smo se žestoko borili i borimo za ovakav pravac i smjer Crne Gore u međunarodnoj zajednici, njihov politički cilj izgleda nam kao nemoguća misija. Iz njihovog ugla i političkog cilja, koji podrazumijeva veliku Srbiju, realnost izgleda drugačije. Sve neosporne vrijednosti i crnogorska dostignuća zadnjih 15 godina oni smatraju tek ponekom izgubljenom političkom bitkom u specijalnom ratu koji se vodi na duže staze protiv Crne Gore. Iz svojih mračnih busija, primjerenih srednjem vijeku, svim sredstvima (slikovito rečeno sa kopna, mora i iz vazduha), ne biraju sredstva ka tom cilju. Time Crnoj Gori i čitavom okruženju, ali i sebi neosporno nanose štetu pretvarajući balkanski prostor u nestabilniji nego što jeste.

Možda je ipak u Srbiji od svega u političkim dešavanjima najgore to što su u njoj suprotstavljene dvije velikonacionalističke političke ideje. Za Crnu Goru i jedna i druga ideja potpuno su iste – što bi naš narod rekao – toliko su blizu jedna drugoj da im se ne bi valjalo uzimat. Građanska opcija gotovo izgleda zanemarljivo, ona se javlja pojedinačno – tek tu i tamo poneki novinarski tekst ili neke male istine krajnje korektne političke stranke. Sve skupa je bez bitnog uticaja na državnu politiku Srbije.

Treba srpske velikonacionaliste (Srbije i Crne Gore) podsjetiti na riječi velikog i pametnog

čovjeka, Srbina Svetozara Markovića iz Zaječara (18461875), koji je u svojoj knjizi „Srbija na istoku“ istakao da je politika jake i velike Srbije suprotna interesima srpskog naroda u temelju, da ta politika nikad nije ništa dobro donijela srpskom narodu već mu štetila i stavljala ga u neprijateljski položaj prema okolnim bratskim narodima, a Srbija bi sa takvom politikom morala preuzeti ulogu osvajača. Kada bi ovakvi pojedinci činili većinu u Srbiji, činili bi je velikom, dobrom i naprednom državom.

Nažalost, danas, kao i tada, oni su znatna manjina. I kao da srpski političari danas žele da okolnim narodima čine ono što su njima radili njihovi osvajači.

Litije koje se već treći mjesec održavaju kroz Crnu Goru i koje su uglavnom mirni politički protesti, trude se da vjerskom ikonografijom prikriju suštinu.

Malo upućeniji u političke prilike u Crnoj Gori prepoznaju da će isti, ako se za to ukažu potreba i prilika, prerasti u revolucionarne. Organizuje ih Srpska pravoslavna crkva koja zadnjih 30 godina djeluje kao politička organizacija, a tamo je inače prisutan vrlo mali broj vjernika koji su i sada prevareni kao i mnogo puta ranije. Između onih koji šetaju ulicama i onih kojih su bili ispred parlamenta 2015-2016. i koji su tada htjeli nasilno preoteti državne institucije Crne Gore, mogao bi se u velikoj mjeri staviti znak jednakosti. Nikako ne govorim i ne mislim da građani koji daju tome podršku nijesu časni ljudi, ali su svakako neznaveni i zahvaljujući tome prevareni, te nijesu u pravu za to što rade.

Dakle, njihovo neznanje je veliko, te ono dozvoljava da budu zloupotrijebljeni jer ne mogu da čuju ono što im se govori, pošto takvo nešto i ne razumiju.

Ne bi bilo teško i kad bi pročitali Zakon da shvate da im se ništa ne uzima. Njihovo neznanje postaje opasno za njih, njihove porodice, pa i u jednoj manjoj mjeri i za sve nas. To neznanje je toliko prisutno da ih je dovelo u situaciju koja pokazuje da nije kod njih odsustvo misli i kriza pameti već kraj pameti. Koliko je samo bolje proživjeti život bez cilja nego imati pogrešan cilj.

Na kraju, poručićemo im aurelijskom porukom da ćemo im se osvetiti. Osvetićemo im se, u to mogu biti sigurni. Osvetićemo im se tako što nikad nećemo dozvoliti da ličimo na njih, mi njima nikada nećemo oduzeti ono što su oni nama oduzeli i što žele i dalje da nam oduzimaju.

12

Stav

Ponedjeljak, 9. mart 2019.

Koji su motivi zloglasnih poruka vrhovnika Srpske crkve prema Crnoj Gori » Piše: Dragan B. PEROVIĆ Da razriješimo dilemu oko naslova, da neko ne pomisli, ne daj bože, da pišemo žitije Irinejevo. Ne samo što je čelni čovjek SPC daleko od sveca, nego što je po svom djelovanju, posebno kada je u pitanju Crna Gora, više agitator nekih političkih zlogukih gibanja, nego kanonu posvijećen duhovnik. Imajući sve to u vidu, nametnule su se neke stvari koje mogu pomoći da u pravom svijetlu vidimo „njegovu svetost“ i poruke koje šalje.

Hoždenije Irineja

TAJNI SPISI

Naslov je parafraza starog ruskog apokrifnog spisa „Hoždenie Bogorodici po mukam“ (ХОЖДЕНИЕ ОГОРОДИЦЫ ПО МУКАМ), nastalog na osnovu prijevoda sa grčkog.

Apokrifi predstavljaju nekanonske spise i knjige, sa biblijskim motivima, koje su bile zabranjivane od crkvenih vlasti. Zbog toga su najčešće šireni u tajnosti. U apokrifu „Hoždenie Bogorodici po mukam“ Majka Božja prikazana je kao zastupnica hrišćana, „spremna oprostiti im grijehe, moliti se za njihove grjehove pred oštrim i nepopustljivim Bogom“. Upravo je ta uloga Djevice Marije najvjerojatnije posebno privukla drevne ruske pisce (a kasnije i Dostojevskog, u romanu „Braća Karamazovi“), a zaplet apokrifa ogledao se u duhovnim stihovima.

Sada, kakve veze mogu imati Dostojevski i gospodin Gavrilović!? Formalno nikakve.

Moguće je da bi na ovo pitanje o vezi Irineja i Fjodora Mihailoviča mnogima asocijacija bila na neko drugo djelo, a ne na izuzetni roman „Braća Karamazovi“. Naime, apokrif „Hoždenie Bogorodici po mukam“ F. M. Dostojevski koristi u priči „Legenda o Velikom inkvizitoru“, koja je dio knjige „Braća Karamazovi“. „Legenda o Velikom inkvizitoru“ ima veliki značaj i u savremenom društvu i izaziva brojne filozofske rasprave o osnovama hrišćanstva, povratku Isusa, kojega „Veliki inkvizitor“ zatvara i raspravi koju vode o vjeri, slobodi... „Ljudi isto tako žude za moći.

Imaju volju kojoj moraju da

MISIJA PATRIJARHA IRIneJA: Sve je stara tlapnja o ugroženosti, nedavanju svetinja, nepostojanju Crnogoraca i Crne Gore

Zbog čega je g-din Irinej, bez imalo zazora, stanje vjerskih sloboda i građanskih prava u Crnoj Gori proglasio mnogo gorim nego što su bile u NDH? Prvo što nam pada na um su taktički razlozi: učenje i metanisanje iz preduzeća na čijem je čelu Irinej dobrim dijelom zasnovano je na izmišljenim i falsifikovanim mitovima... Stalnim ponavljanjem laži oni nastoje da im daju status istine se povinuju. Žude da se potčine višoj sili koja će dominirati nad njima. Nesposobni da se nose sa slobodom, kaže Veliki inkvizitor, ljudi su je predali crkvi, koja im daje uputstva kako da žive i djeluju.“ Ovo je ključni stav i kopča.

Jer, ako ste mislili da se „hožedenie po mukam“ odnosi

na Irinejevo traženje oprosta u molitvama i klanjanje bogu, prevarili ste se. Irinej i bratija propovijedaju tzv. „svetosavlje“, po svoj prilici od izvornog hrišćanstva otuđenu varijantu pravoslavlja. Njima nijesu potrebni slobodni, zdravomisleći ljudi, nego stado. Oni se u Crnoj Gori postavljaju kao

„veliki inkvizitori“ koji hoće da odrede način življenja, izbora, budućnost... Jednom riječju da ograniče slobodu.

USA, PATRIJARH I DOSTOJEVSKI

Mitomanskim izmišljanjem navodnih tradicija pokazuju totalno neshvatanje najvaž-

nijih crnogorskih postulata.

Bilo kakva saznanja o pravim, etičkim i istorijskim vrijednostima, o crnogorskom čojstvu i crnogorskom slobodarstvu, za gospodina Gavrilovića su čisti „zen budizam“.

Ovih dana čitali smo šturu novinsku vijest da se patrijarh SPC Irinej nalazi u „višednevnoj posjeti eparhijama SPC u Americi, zbog situacije u tim eparhijama“. Iskreno rečeno, „situacija“ nas ni malo ne interesuje, ali nas zanima što će ponovo iz USA Irinej s kamarilom lansirati glede Crne Gore, njihove „neprebolne rane“ (mada nema tu ništa novoga, sve je stara tlapnja o ugroženosti, nedavanju svetinja, nepostojanju



Da li je suština litija „odbrana svetinja“

Irinej i bratija propovijedaju tzv. „svetosavlje“, po svoj prilici od izvornog hrišćanstva otuđenu varijantu pravoslavlja. Njima nijesu potrebni slobodni, zdravomisleći ljudi, nego stado. Oni se u Crnoj Gori postavljaju kao „veliki inkvizitori“ koji hoće da odrede način življenja, izbora, budućnost...

Jednom riječju da ograniče slobodu

Crnogoraca i Crne Gore).

Zašto kažemo ponovo? Po svoj prilici promaklo je, ili se zaboravilo, da je upravo iz USA, poglavar SPC lansirao mantru, koju služitelji papagajski ponavljaju, da im je u Crnoj Gori gore nego u NDH! Precizno, prvi put ovo je izrekao prilikom pośete i razgovora sa vjernicima u San Francisku, 8. i 9. septembra 2015. godine.

Na tom susretu uvodno izlaganje podnio je g-din Bogoljub Šijaković, bivši ministar vera Republike Srbije (njegovi saradnici su snimali čitavu svečanost), a u pratnji je bio i arhimandrit Pavle (Radusinović) iz manastira Ostrog.

Tokom razgovora g-din Sveta Đurić pitao je kakvo je stanje u Crnoj Gori po pitanju crkve.

Patrijarh Irinej je odgovorio, a pop koji je prevodio dodavao je ponekad neka svoja objašnjenja (u zagradama): „Stvorili su crnogorsku crkvu na čijem je čelu jedan raščinjeni sveštenik koji je bio u Vaseljenskoj Patrijaršiji. Tamo se ogrešio o kanone i crkva ga je raščinila. I taj čovek želi da zameni sv. Petra, Njegoša i druge velikane crnogorske istorije. Sada sve čine da tu crkvu osnaže“.

Pa onda: ,,Ono što je radio režim u Hrvatskoj, ono što je Pavelić radio tokom rata, to sada čini vrh Crne Gore. Međutim veliki deo srpskog naroda u Crnoj Gori je protiv toga. Neće dozvoliti osamostaljene crkve, Amfilohije je napravio najveći posao. Jedan veliki deo srpskog naroda… mi zahvaljujući, na čijem se čelu nalazi mitropolit Amfilohije, koji je razvio život Crne Gore bolje nego što je ikad u istoriji. Mi se nadamo da taj pakleni plan neće uspeti. Mnogi veruju sa odlaskom današnje strukture državne da će stvar krenuti mnogo bolje.

Crkva koja je posle rata bila

Stav

Ponedjeljak, 9. mart 2019.

po mukah

Četnici, domobrani i ustaše zajedno nazdravljaju

takoreći potpuno zgažena, jer je najbolji deo tadašnje Crne Gore dične stradao u Sloveniji, narod obezglavljen (na eng. prevodilac pominje Joanikija Lipovca). Tako da je crkva sada živa, manastiri su oživeli sa brojnim monaštvom, mnoge parohije su pokrivene sa srpskim sveštenicima, tako da sadašnje stanje sada mnogo zabrinjava državni vrh. Tako da će crkva i narod srpski u Crnoj Gori opstati.“

SPC, OSMANLIJE, CRNA GORA

Ova izjava je kasnije, 2018. godine, na sajtu SPC malo dopunjena i modifikovana. Piše da je: „U Crnoj Gori Crkvi gore nego pod Osmanlijama, a Srbima nego u NDH“!

Stupidnost ovakvih izjava prilično je komentarisana u Srbiji, posebno izjava o NDH, kojom se na izvjestan način umanjuju ustaški zločini i ne pokazuje pijetet prema žrtvama pogroma. Sličnog je fona i intelektualnog dometa poređenje sa Osmanskom vlašću. Samo da podśetimo da su od Osmanlija - tačnije: Sultana - dobili zastavu i od njihova vakta i vladanja crkva im vuče kontinuitet (ništa „osam vekova“).

To se dobro vidi iz „Zakona o crkvama i verskim zajednicama“ Republike Srbije, član 11: Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi priznaje se kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (Odluka Narodne Skupštine Knjaževstva Srbskog od 21. maja 1836. godine) i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi (“Službene novine Kraljevine Jugoslavije”, broj 269/1929).

MI I RUSI

Da se kratko vratimo Americi, a onda glavnoj temi. Osim pljuvanja po Crnoj Gori što je prva stvar koju uradite kada, kao visoki crkveni dostojnik, dođete u USA? Naravno - to je zaklinjanje Rusiji na vječnu ljubav i služenje.

Tokom te svoje pośete Irinej je izjavio da su „su ruski i srpski narod dva jednokrvna naroda i da je nemoguće odvojiti Srbiju od Rusije“ i potom „upozorio da bi mnogi željeli da razore to pravoslavno bratstvo i da odvoje Srbiju od Rusije, ali da to nije moguće“.

Poglavnik Pavelić i prisega vlade

Godinu dana ranije, 2014, njegov namjesnik za Crnu Goru, mitropolit Amfilohije, takođe je pozvao na potčinjenje Rusiji. Njegovi „bogugodni“ iskazi vraćeni su nam ovih dana kroz dokumentarni film „Svjedok božje ljubav“: „Ko ne bio vjeran Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo, bio proklet 3.000 puta od mene...“ Zbog čega je g-din Irinej, bez imalo zazora, stanje vjerskih sloboda i građanskih prava u Crnoj Gori proglasio mnogo gorim nego što su bile u NDH? Prvo što nam pada na um su taktički razlozi. Svo učenje i metanisanje iz preduzeća na čijem je čelu Irinej dobrim dijelom zasnovano je na izmišljenim i falsifikovanim mitovima.

Stalnim ponavljanjem laži oni nastoje da im daju status istine. Dugo im to uspijeva i zašto bi onda mijenjali „taktiku koja im daje dobre rezultate“: po-

bjede nema, samo je u pitanju civilizacijski poraz. Drugo, poznato je da su nacional šovinisti dobri saradnici. Imamo i u Hrvatskoj i u Srbiji na sceni reviziju istorije Drugog svjetskog rata, đe se za sve probleme i zločine optužuju komunisti i Tito.

ČETNICI & USTAŠE

Kako je pisao Mirko Đorđević, vjerski analitičar i publicista: „Ne stidi se Srbija generala Mladića, ni sumanutog R. Karadžića, ali se stidi svoje antifašističke tradicije. Ne samo da se ta tradicija potiskuje, nego Srbija neće antifašizam.

Ona kao da hoće da u ikonostasu budu i Mladić i Karadžić.

Možda će i oni stići, njih slave kao heroje bez mane i straha. I

u državi i u Crkvi svi se zalažu za rehabilitaciju generala Nedića, kolaboracioniste i Hitlerovog sluge koji je pobio desetine hiljada Srba.“ A u Hrvatskoj se u pojedinim krugovima stiglo do tvrdnji da je Jasenovac bio od komunista organizovani lager ili u malo drugačijoj varijanti da je bio radni logor, sa bogatim kulturno-umjetničkim životom!?

Irinej i njegovi često prebrojavaju krvna zrnca u organima uprave u Crnoj Gori, ne shvatajući građanski koncept države. Nije valjda da mu za parametar služe podaci da su u NDH bila dva ministra koji su Srbi ( jedan je bio i među pet članova predsjedništva hrvatskog državnog sabora, osnovanog od Pavelića).

U vojsci NDH bilo je 13 generala srpskog porijekla, od kojih su neki bili na najvišim dužnostima i sa visokim odlikovanjima. Napr. Mihajlo Lukić dobio je titulu viteza „zbog velikih zasluga za izgradnju oružanih snaga NDH“ (komandovao domobranima i u bitkama na Neretvi i Sutjesci).

Još jedan od generala-vitezova komandovao je bojnom prilikom njemačko-ustaške ofanzive na Kozaru, poslije koje je preko 68 hiljada stanovnika Potkozarja odvedeno u Jasenovac! Vitez je bio i Danilo Gruić, „glavar glavnog stožera Hrvatskih oružanih snaga“, koji je bio osoba od Pavelićevog poverenja i pratio ga je prilikom pośete Hitleru 1944.

Dušan Palčić za svoje zasluge promovisan je u čin generala, sa titulom krilnik, što je bio najviši čin u vojsci NDH. Da se ne zaboravi, početkom 1942. godine potpisan je niz sporazuma četnika sa ustaškim vlastima i na tim osnovama četnici su prestali sa svim neprijateljstvima prema ustaškim snagama, te došli pod njihovu komandu. Povod je bio ulazak u zajedničku borbu protiv partizana i djejstva na Kozari, tokom juna 1942.

Koliko gođ pratili stanje u Crnoj Gori nikada nam nije palo na pamet da pitamo koliko napr. u vojsci Crne Gore ima Crnogoraca (po nacionalnom ośećanju), a koliko drugih; mada bi nas živo zanimalo koliko u vojsci, a posebno u sudstvu i drugim organima državne uprave ima pritajenih članova „sedmog bataljona“.

BRAĆA U ZLOČINU

Da se vratimo na poznate stvari o NDH i razmotrimo ima li tu kakvih preklapanja i povoda da li je nešto i kome gore ili bliže.



Za vrijeme polaganja prisege (ili po naški: zakletve), 10. travnja 1941. kod Pavelića, prilikom osnivanja NDH i poglavnik i svi učesnici pozdravljaju se sa tri raširena prsta.

Ispada da su to Srbi od njih pozajmili, pa mu to dođe kao srpska varijanta „za dom spremni“. Ipak, ni to nije baš originalani NDH izum, već su oni ovaj simbol preuzeli od njemačkih SS jedinica

SS jedinice koristile pozdrav sa tri prsta

Kada je o ustaškim zločinima riječ osnovno što se iz dokumenata i śedočenja može čuti jeste: „Bacanje u jame.., dočekivanje male đece na bajonete, kidanje dojki, stavljanje pacova u genitalije ili na stomak ispod užarenog sača i dok pacovi pokušavaju da pobjegnu razdiru utrobe nesretnih žrtava...“ To nekako zvuči poznato, izgleda nijesu ustaše samouci.

Od koga li su preuzeli te modele? Izgleda od „bratske“ soldateske koja je 1918. okupirala Crnu Goru.

Prije neki dan bilo je 96 godina otkako je crnogorski oficir Šćepan Mijušković umoren i bačen u jamu od strane žandarma Kraljevine SHS, koje je predvodio oficir Milan Kalabić. Uz mnoga druga nepočinstva, jedna od najgroznijih stvari bilo je mučenje žena, majki, supruga i sestara komita.

Pantelija Jovović, beogradski novinar, o zločinima srpske vojske u Crnoj Gori nakon 1918. piše: „1918. i 1919. godine Crna Gora je svedena na groblje. Zapaljeno je hiljade kuća i pobijeno na hiljade Crnogoraca... Žene, đeca i nemoćni starci bacani su živi u vatru; đeca koju su bacali sa prozora padala su na bajonete koji su ih spremni čekali. Nesrećnicima koji su davali znake života kidali su uši, jezik, nos... Žene su silovane; vezivali su im ispod suknje mačke koje su, podivljale zbog udaraca štapom, kidale tijela ovih nesrećnica“.

Učenici su nadmašili učitelje i pokazali su dodatnu dozu besprizornosti i odsustva humanosti (vađenje očiju, serijsko zatucanje maljevima itd).

Bratstvo u zločinstvu i jedinstvo u bestijalnosti.

,,TROPRSTAŠI“

Drugi model „preuzimanja“, sa obrnutim predznakom novijeg je doba. Kada je devedesetih godina XX vijeka krenula jugoslovenska bratska krvomutnja, počela su se podizati tri prsta uvis.

U početku je to zbunjivalo, da li je neka košarka i „trica“ u pitanju, ili su pokazane kokošje noge najava nekog kulinarskog specijaliteta. Ispostavilo se da je to novi simbol, kao znak „srbstva“ i pravoslavlja, upućen kao upozorenje i opomena svima koji to nijesu ili ne misle tako. Mnogi koji su se detaljnije time bavili nijesu mogli u periodu do Drugog svjetskog rata naći bilo kakav trag da se to koristilo kao znak, pozdrav ili bilo što slično u Srbiji ili uopšte kod

13

pravoslavnih. Ali, našlo se kod braće Hrvata.

Za vrijeme polaganja prisege (ili po naški: zakletve), 10. travnja 1941. kod Pavelića, prilikom osnivanja NDH i poglavnik i svi učesnici pozdravljaju se sa tri raširena prsta. Ispada da su to Srbi od njih pozajmili, pa mu to dođe kao srpska varijanta „za dom spremni“. Ipak, ni to nije baš originalani NDH izum, već su oni ovaj simbol preuzeli od njemačkih SS jedinica.

Da smo do kraja precizni, da naglasimo da izgleda da nije Hitler prvi nacista u Evropi, već je to sv. Sava, kako to tvrdi Nikolaj Velimirović, svetac, kolega popa Mace. Ne znamo da li je za sveca proglašen i ustaški general Milan Desović, Srbin iz Pljevalja kao i pop Maca (Desović je dobio i njemački „Gvozdeni krst“ u borbama na Istočnom frontu).

Velimirović je bio zadivljen Hitlerom: „Jer je poduzeo posao koji se priliči jedino svetitelju, geniju i heroju.“ Ipak, nije važno ko je prvi, sve ostaje u bliskom „rođačkom“, da ne kažemo koljačkom, krugu.

Toliko su bliski „da im se ne bi valjalo uzimati“.

Izgleda da je poslije dugo vremena i upozorenja na prve korisnike i autore „tri prsta“ konačno i Irinejevoj pastvi, narodski kazano stiglo iz Kačavendine oblasti u glavu“, pa su sada tri prsta sastavili i pokazuju ih skupljena. Kako je duhovoto primijetio jedan komentator u Srbiji, prilikom gledanja plivanja za krst na Adi Ciganliji, „da li ovo sole vodu“ ili su im se možda „od hladnoće skupili prsti“. Samo izgleda da pojedini zamuzenjaci koji litijaše po Crnoj Gori nijesu obaviješteni o tome, pa imamo šarolikost kojima bodu okolo – većina skupila prste (što bi u stvari značilo valjda sabornost), a drugi „nedavači svetinja“ šire tri prsta.

Znači i po tome su bliži sljedbenici SPC Pavelićevoj tvorevini, a sa Crnom Gorom nema nikakvog doticaja. Jesu postojali nekada crnogorski „ustaši“, kao veliki borci za slobodu, ali kako smo konstatovali, to je iz viših sfera spoznaje za jednosmjerne klirike.

ZLO POREĐENJE

Kako gođ, neuspjelo je Irinejevo poređenje i mantra o Crnoj Gori i NDH, čak i bez ovih podataka.

Mada, u Crnoj Gori za njhovo SPC preduzeće „muke Isusove“ su - đe naći toliku građevinsku operativu, preknjižiti nekretnine, uništavati spomenike, graditi hotele, apartmane, zgrade, poslovne prostore.

Nije lako, jer je vlast nakon godina dirljive i „kanonske“ simbioze sa SPC d.o.o., tolerišući im graditeljske i devastatorske poteze, konačno prelomila, zahtijevajući od inostrane crkve da svoje djelovanje uvede u legalne tokove, registruje se i plaća poreze. Prava Golgota, te su se gospoda iz SPC, koji nijesu božji ugodnici, već pretežno sadukeji ( jer im je politika preča od religije) i fariseji, uzmutili i krenuli u litijašenje i molebanisanje.

Pasivno agresivnim pristupom pokušavaju da se stave iznad države i odvedu je u „svijetlu prošlost“. Teško zemlji đe se za avangardu izdaju oni koji su zaođenuti srednjovjekovnim mrakom.

Da na kraju parafraziramo blaženopočivšeg patrijarha Pavla - budite ljudi iako ste vladike i popovi.

14

Kultura

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Pisac Nikola Nikolić za Pobjedu uoči večerašnje promocije romana „Sirene za uzbunu“

Na čitaoce misliš jedino ako na njih ne misliš PODGORICA - Nije lako biti hroničar jednog doba, posebno u romantizovanoj verziji događaja koji je većini čitalaca blizak bez obzira na distancu od dvije decenije. Proljeće 1999. godine u Podgorici je hronotop romana „Sirene za uzbunu“ Nikole Nikolića, jednog od najizrazitijih predstavnika nove generacije crnogorskih pisaca, a i njegova podloga za pisanje o odrastanju i sazrijevanju, odnosima među ljudima različitih vjera i nacija koji žive unutar malih zajednica, bolestima balkanskog društva koje nije zaobišlo ni njegove najmlađe. Na kraju, tu je i oda zemlji koja je ostavljena na čuvanje onima koji nijesu svjesni njene ljepote.

Večeras će ovaj roman, u sklopu Zimskog salona knjige, u 20 časova u TC Mall of Montenegro, biti prvi put zvanično predstavljen publici. Na promociji će govoriti književnica i lingvistkinja Slavica Perović i profesorica Jelena Krsmanović.

U intervjuu za Pobjedu, Nikolić govori o stvaralačkim zamkama, svojim likovima, reakcijama čitalaca i novim književnim izazovima.

POBJEDA: Da li Vas je plašilo da pišete o događaju koji je u svijesti naroda još svjež i svako ima svoju verziju istog?

NIKOLIĆ: U početku mi je padalo na pamet da ubacim kako stavovi likova ne odražavaju stavove autora. Za neki „svaki slučaj“, ne znam tačno kakav.

Ali u tome je bilo nečeg previše kalkulantskog. Za one koji razumiju književnost činjenica da je ova knjiga sasvim je dovoljna. Na vrijeme sam riješio sa sobom da nikakvih strahova ne smije biti, pa tek onda krenuo da pišem. I odmah je bilo lagodnije, jer bih u protivnom morao da mrcvarim tekst balansiranjem između krajnosti, da se kome slučajno ne zamjerim, a to je autocenzura.

To bi na kraju bila pseudostvarnost, umjesto stvarnosti koja se svojom žestinom utisnula u svijest svih nas koji je pamtimo. I čiji su noseći stubovi bile upravo ove ili one krajnosti. Ima ono čuveno pitanje, koje nikako da izumre – da li misliš na čitaoce dok pišeš? Čudno zvuči, ali misliš na njih jedino ako na njih ne misliš. Najbolji odnos prema čitaocu je ako ga istisneš iz glave i ponudiš mu autentičan „proizvod“, sto posto autorskog porijekla, od starta lišen (stvarnih ili umišljenih) očekivanja druge strane.

POBJEDA: Pisali ste iz ugla osnovnoškolca. Da li je infantilna tačka gledišta bila neophodna da biste na jednom mjestu suprotstavili nekoliko ideoloških tačaka gledišta koje jedna drugu negiraju?

NIKOLIĆ: Naratorska pozicija nije potpuno fiksirana za ti-

DOSTA VREMENA I VOLJE SAM POTROŠIO NA OVAJ ROMAN: Nikola Nikolić

Tih nekoliko mjeseci bombardovanja zaista je učinilo neke stvari naglijima nego što je to uobičajeno.

Vanredno stanje prenijelo se sa opšteg na lično, pa se s tom stalnom izloženošću svako nosio na svoj način.

Najmlađima se prvi put ukazala ranjivost svijeta nejdžera. Više je to neka kombinacija osobe u ranom i zrelijem dobu, pa se perspektiva mijenja zavisno od situacije. Polumaturant je tu onaj koji učestvuje, a odrasli čovjek onaj koji se prisjeća, rekonstruiše i tumači. Nijesam htio da se u cjelosti vežem samo za jednu tačku gledišta jer mi se činilo da će to zakinuti roman za neku važnu dimenziju. Na kraju krajeva, pisci znaju da upropaste dobru zamisao pokušavajući da po svaku cijenu grade priču iz ugla djeteta. To često ispadne trivijalno, neuvjerljivo. Polumaturant je najglasniji tamo gdje je to najprirodnije – u dijalozima, ali i nekoj vrsti telepatskih monologa upućenih pokojniku.

Kroz njih se najpouzdanije prelama tinejdžerska zbunjenost pred glupostima odraslih. Istovremeno se ukazuje na apsurdnost ideoloških sukobljavanja, budući da je ideologija svedena na ideolagiju.

Ima u djeci sačuvana neka jednostavna mudrost. Znaju da svedu stvari na pravu mjeru, da ih nazovu pravim imenom,

istresu im suštinu u dvije-tri riječi, pa i kad ih ne razumiju do kraja.

POBJEDA: Sabili ste odrastanje u kratak period, u jedva nekoliko mjeseci. Da li je proces odrastanja van romanesknog svijeta i za Vas tekao tako naglo?

NIKOLIĆ: Tih nekoliko mjeseci bombardovanja zaista je učinilo neke stvari naglijima nego što je to uobičajeno. Vanredno stanje prenijelo se sa opšteg na lično, pa se s tom stalnom izloženošću svako

nosio na svoj način. Najmlađima se prvi put ukazala ranjivost svijeta. Odjednom si sa igračaka prešao na ratnu terminologiju. Ne svojom voljom – rat se nakalemio na jezik.

Dio svakodnevnog govora postali su harijeri, migovi, kasetne bombe. Odrastanje po skraćenom postupku bio je naš čin otpora. Strahovi se ipak začinju unutar nas, tu su najosjetnija borbena djejstva.

POBJEDA: Čini se da je slika odnosa među likovima kreirana tako da podražava

stvarnost do najsitnijih detalja. Čega ste se morali čuvati u toku pisanja romana „Sirene za uzbunu“?

NIKOLIĆ: Dvije stvari su me kopkale od početka – da negdje ne ispliva moj vrijednosni sud i da ne narušim uvjerljivost atmosfere, imajući u vidu da je prošlo 20 godina. Ovo prvo ne zato što me je strah razotkrivanja vlastitog stava, već zato što više vjerujem književnosti koja ne sugeriše, koja ne navodi eksplicitno ni na jednu stranu. To je posao pamfleta. Književnost ne trpi očito autorsko prisustvo, ono je kao kamen u cipeli. Nekad prosto vidite autora kako se t i s ka i z m e đ u re č e n i c a . Štetnost vršnjačkog nasilja sugestivnije će se predstaviti kroz jednu dobro napisanu scenu, negoli čitave traktate dokazivanja. Najviše cijenim one knjige koje polažu na aktivnu ulogu čitaoca i vjeruju u njegovu sposobnost samostalnog prosuđivanja. Tu dolazimo i do druge bitne stvari – presađivanja 1999. u 2019. godinu. Da se usput nešto ne izgubi ili iskrivi, da oni koji čitaju ne nanjuše nešto ustajalo.

POBJEDA: Koliko god da ste kao autor bili u obavezi da se distancirate od likova da bi im omogućili samostalnost, osjeća se da ste pojedinima bili naklonjeni. Da li su ti i takvi likovi građeni po uzoru na neke stvarne osobe koje su u Vašem životu imale uticaj onakav kakav je David imao na Simona?

NIKOLIĆ: Ako mislite na Davida – tako je, osjećao sam izvjesnu naklonost, bez obzira na njegove problematične izbore. Mada, ajde, tačnije je reći kako sam malo pogurao naratora ka tim izlivima naklonosti prema ujaku. Javljala se kako je radnja odmicala, a lik sve više dobijao autonomna svojstva, kao da bilježim postupke bića iz stvarnog života. I desilo se to, postao mi je drag. Saosjećao sam sa njim zbog tragike s kojom se borio svim silama. Često pogrešnim metodama, najčešće protiv sebe i protivnika izabranih iz puke nužnosti, odnosno boraca na raznim ratištima. Mimo toga, on je čovjek koji se zdravom logikom odnosi prema svim dilemama, odupirući se ideološ-

Ništa gore od dosadne literature POBJEDA: Kakve ste komentare od čitalaca dobili na račun romana i koji segmenti su najčešće komentarisani?

NIKOLIĆ: Prvenstveno – da su brzo pročitali roman jer im je bio zanimljiv. To mi je možda i najvažnije, jer ništa gore od dosadne literature. Mahom ističu živopisne likove i dijaloge.

Bilo mi je drago čuti i da sam dobro uhvatio duh vremena, taj neki puls epohe koji se ponovo probudi u žilama (bez traumatičnih efekata, bilo bi poželjno). Jedan od najzanimljivijih komentara došao je od kolege -pisca,

regrutovanog za potrebe rata na Kosovu. U njemu su proradili duhovi prošlosti, ali u onoj mjeri koja ih svodi na ubjedljiv čitalački doživljaj. Ima u tome nekakvog prijatnog mazohizma, kakav samo umjetnost može da porodi. Takve knjige i sam posebno cijenim, jer spajaju naizgled nespojive utiske. Tematika crnja od černozema, identifikuješ se sa baksuznim sudbinama, a ništa da pomuti zadovoljstvo čitanja. To je jedan od književnih ideala kojem bih volio da sam se makar malo primakao.

kim kalupima gdje ga drugi svrstavaju po inerciji. Bilo je takvih u mom i bliskim životima, bilo je i biće onih što izgore u ime neke iluzorne pravde.

POBJEDA: Najimpresivnija ljubavna priča u romanu je ona između Davida i Crne Gore. Je li Vam bila namjera da zađete u lirsko da biste istakli kontrast između predivnog prostora i ljudi koji na tom prostoru nijesu svjesni ljepote koja im je poklonjena?

NIKOLIĆ: Dobro ste primijetili, mislim da je to nekakav usud koji nikad nećemo osvijestiti do kraja. Moguće da je i David svjestan toga, pa računa na Simonovu mladost, na razum neopterećen stečenim bagovima. Otud ona gotovo fantazmagorična scena upoznavanja s ljepotama skadarskog basena. David je čovjek od akcije, teoriju izvlači iz prakse, na licu mjesta. Kloni se praznih priča. Nije mu teško da u gluvo doba vozika crmničkim brdima ne bi li sestriću približio magiju noćnog života prirode. Svjestan je kako njena darežljivost, bez obzira na neprijateljsko postupanje ljudskog roda, nosi neku univerzalnu poruku, možda i božansku.

Na kraju krajeva, pitanje pomenutog kontrasta nije novo.

Postoji čitava struja koja intervencije u prirodi, počev od razvoja poljoprivrede, smatra izvorom raznoraznih kasnijih nevolja. Što bi rekao Džared Dajmond, jedna od perjanica ovakvog mišljenja: primorani da biramo između ograničavanja broja stanovnika i veće proizvodnje hrane, odabrali smo ovo drugo i završili sa gladovanjem, ratovima i tiranijom.

POBJEDA: Koja tema Vam je trenutno u fokusu? O čemu pišete ovih dana?

NIKOLIĆ: Slova književnog nijesam napisao ima pola godine. Dosta vremena i volje sam potrošio na ovaj roman i očigledno mi je trebala pauza.

Ono što me je čuvalo potpunog iskakanja iz forme su tekstovi koje sam pisao o drugim knjigama. Toliko je dobrih knjiga, čak i ako se ograničimo samo na region, da ti bude muka kad shvatiš kolika vrijednost ti mora ostati van domašaja. Zato sam se i prihvatio promovisanja autorki i autora na čiji rad treba češće podsjećati. Ali i to je užitak, kad tuđa knjiga progovara kroz tebe, želi da pređe na nove nosioce, tjera te da širiš glas. U narednim mjesecima vjerovatno ću da se vratim kratkim pričama.

Volim da variram teme, stilove i forme, to mi je kao da uvijek uranjam u nešto novo. Ovog puta biće nešto još novije. Cilj mi je da vidim koliko poslovično dosadne istorija i politika mogu oživjeti kroz kratku književnu formu.

Dragana ERJAVŠEK

Svijet

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

15

Turski predsjednik poručio Grčkoj da se postavi po uzoru na Ankaru

Erdogan: Otvorite granice, oslobodite se tereta ANKARA - Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pozvao je Grčku da otvori svoje granice i propusti migrante na putu ka evropskim zemljama.

- Ovi ljudi neće ostati, oni će ići u druge evropske zemlje. Zašto ne otvorite i svoja vrata, pustite ih da odu u druge zemlje i oslobodite se tog tereta - poručio je Erdogan Grcima.

On je u govoru u Istanbulu povodom Dana žena, istakao da su žene i djeca podnijeli najveći teret krize, prenosi AP. - Da li je srce Zapada slomljeno

zbog svega toga? Ne. Da li podiže svoj glas? Ne - rekao je Erdogan.

Grčka vlada, sa druge strane, sinoć je objavila snimak na kom se navodno vidi tursko oklopno vozilo kako uz pomoć konopca uništava ogradu na granici sa Grčkom.

To je, kako navode, prvi dokaz da Turci pomažu migrantima da pređu granicu i uđu u EU. Migranti nagomilani na granici Kastanjes već su napravili oštećenja na ogradi, pokušavajući da pređu na teritoriju Evropske unije, a grčke snage ih u tome sprečavaju.

Za sada se ne zna tačno koliko je migranata na grčko-turskoj granici, brojke se kreću od više stotina do više hiljada.

Prema posljednjim informacijama grčkih vlasti, više od 41.000 migranata pokušalo je da nelegalno pređe granicu, a uhapšene su 293 osobe.

Turska je odlučila da otvori vrata migrantima, koji su godinama zaglavljeni u toj zemlji, nakon pogibije 33 turska vojnika u Idlibu.

Procjenjuje se da na teritoriji Turske ima oko 3,7 miliona miganata.

Redovne slike od 28. februara kada je Turska otvorila granicu ka zemljama EU

Četvrtina italijanskog stanovništva u karantinu odlukom Vlade

Crni dan za planinare u austrijskim Alpima

Milano – pust grad RIM/MILANO - Više provincija na sjeveru Italije zatvoreno je kako bi se spriječilo širenje virusa korona.

Milano, srce sjevera zemlje, gotovo da je pust, a na ulicama jedva da ima ljudi.

Za stradale nije bilo spasa

U dvije lavine šest osoba poginulo

U karantinu je četvrtina stanovništva Italije, a veliki broj građana u panici se sinoć ukrcao u posljednje vozove koji vode iz Milana i drugih gradova Lombardije.

BEČ - Šest osoba je poginulo u dvije odvojene lavine u austrijskim Alpima, saopštile su vlasti te zemlje.

Kako prenosi austrijska novinska agencija APA, lavina se oko 9.30 juče ujutro obrušila na pet planinara u centralnoj Austriji, prenosi AP.

Brojke

Za 24 sata u tom dijelu zemlje broj preminulih od virusa korona skočio za 103, sa 154 na 257. Kratkotrajni karantin koji je propisan za regione na sjeveru Italije izazvao je saobraćajni haos time što je ograničeno kretanje četvrtine stanovništva Italije. Veliki broj Italijana u panici se sinoć ukrcao u posljednje vozove koji vode iz Milana i drugih gradova Lombardije, prenosi RTS pozivajući se na agencije.

Uredba koju je izdao italijanski premijer Đuzepe Konte malo poslije ponoći pogađa oko 16 miliona ljudi, uključujući region Lombardije i još najmanje 14 susjednih provincija.

Konte je objasnio da uredba predviđa zabranu ulaska u te regione i izlazak iz njih, a da će izuzeci biti odobravani samo u posebnim slučajevima.

Korijere dela Sera piše da je posljednji voz iz Milana, na-

Vlada u izolaciju stavila 16 miliona ljudi

pustio grad u 11.20 sa stanice Garibaldi.

Nakon te odluke veliki broj Italijana u panici se sinoć ukrcao u posljednje vozove koji vode iz Milana i drugih gradova Lombardije.

Na društvenim mrežama su objavljeni snimci koji pokazuju rijeke ljude kako trče po stanici da uhvate voz. Putnici su ušli u voz i bez kupljene karte, rekavši kontrolorima da su spremni i da prihvate kaznu, samo da ih ne izbacuju napolje.

Brojni studenti iz Padove požurili su prije nego što

uredba stupi na snagu ka željezničkim i autobuskim stanicama u želji da što prije stignu kući.

Sve otkazano…

Prema novoj deklaraciji, koju je usvojila Vlada, zatvaraju se fiskulturne sale, bazeni, muzeji i skijališta. Suspendovane su svadbe i sahrane i svi kulturni događaji, a sportska takmičenja zatvorena su za javnost. Razmatra se, takođe, suspenzija svih fudbalskih mečeva.

Regionalni zvaničnici bili su iznenađeni dekretom, pa je

Protest protiv migranata u Beogradu

Parole od izbjeglica do Kosova

BEOGRAD - Protest protiv migranata i izbjeglica na koji je pozvalo nekoliko desničarskih udruženja, među kojima su i učesnici takozvanih „narodnih patrola“ koje su presretale migrante u centru Beograda, završen je sinoć protestnom šetnjom koju su organizatori nazvali „masovnom narodnom patrolom“.

Skup, koji je počeo ispred Vlade Srbije gdje su organizatori u svojim govorima izrazili „zabrinutost zbog mogućeg naseljavanja migranata u Srbiji i vraćanja nazad onih koji su prošli kroz Srbiju“, završen je u Savamali, dijelu grada u kojem boravi najveći broj migranata pod vedrim nebom, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Organizovali i „masovne narodne patrole“

Učesnici su uzvikivali „Nećemo migrante“, „Srbija Srbima“, „Migrantima ograda, građanima sloboda“, ali i parole koje nemaju veze sa razlogom okupljanja, kao što su „Nema podjela Kosova. Kosovo je srce Srbije“ i „Ne damo svetinje“ što se odnosilo na litije protiv

crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prenosi RSE. Na protestu su bile vidljive zastave Srbije i Grčke, a učesnici su nosili četnička obilježja i b e d ž eve s a l i ko m R a t ka Mladića, prvostepeno osuđenog za ratne zločine na doživotnu kaznu zatvora.

tako predsjednik regiona Emilija Romanja Stefano Bonačini rekao da su djelovi uredbe zbunjujući, dok je gradonačelnik grada Asti u Pijemontu objavio video na Fejsbuku u kome je kritikovao Rim što nije zvanično obavijestio lokalne političare o tome već su vijest pročitali u novinama.

U subotu je u Italiji zabilježeno najveće dnevno povećanje novih slučajeva obolijevanja od virusa korona, kada je za 24 sata registrovano 1.247 oboljelih, čime je ukupan broj porastao na 5.883.

Nekoliko očevidaca je odmah pozvalo Hitnu pomoć, ali su planinari, za koje se vjeruje da su iz Češke, već bili mrtvi kada su spasioci stigli do njih.

Na jugozapadu Austrije je, takođe, stradao jedan policajac koji je bio na obuci na Alpima, kada ga je pogodila lavina.

Tači: U nečijem interesu da se poremeti sporazum Beograda i Prištine PRIŠTINA - Predsjednik privremenih prištinskih institucija Hašim Tači tvrdi da postoji ,,veliko interesovanje određenih ljudi“ da ometaju proces postizanja konačnog mirovnog sporazuma između Beograda i Prištine.

-Dozvolite mi da ponovim, jasno i glasno: Govorimo o okončanju vjekovnog sukoba, fokusiranju na ekonomski razvoj, boljem životu naših građana i međusobnom priznavanju. Ništa više i ništa manje - napisao je Hašim Tači na Tviteru, prenio je RTS. Tači je dodao da je ponovo neophodna uloga SAD i ocijenio da specijalni izaslanik predsjednika SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel radi odličan posao i da ima punu podršku specijalnog izaslanik SAD za Zapadni Balkan Metjua Palmera. Zahvalio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu što ,,radi za mir u svijetu“.

Hronika Podgorice

Do kraja godine nova cesta od Tuškog puta do mosta na Cijevni

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i proteklog petka odgovarao je sugrađanima na pitanja koja su mu postavljali putem Fejsbuk stranice - Glavni grad Podgorica.

Najavio je asfaltiranje Ulice Bracana Bracanovića u narednih nekoliko mjeseci, zatim raspisivanje tendera za izgradnju druge faze bulevara prema Tuzima - od Stočne pijace do Tuškog puta, kao i to da je Glavni grad ustupio parcelu od 100.000 kvadratnih metara za gradnju atletskog stadiona i sala za gimnastiku i borilačke sportove. Takođe, najavljeno je da će Glavni grad podržati otvaranje restorana brze hrane ,,Mekdonaldsa“, ukoliko bude interesovanja.

ASFALTIRANJE

Branko Bojić pitao je da li je u planu asfaltiranje kolovoza u Ulici Bracana Bracanovića prema Tuzima, gdje su ostale rupe prilikom postavljanja nove ulične rasvjete.

Gradonačelnik Vuković je istakao da je na toj lokaciji prije desetak dana rekonstruisana javna rasvjeta, na koju su građani čekali više decenija, te da je dobio informaciju da je trotoar saniran.

- Glavni grad je za rasvjetu opredjelio 70.000 eura i sada Ulica Bracana Bracanovića izgleda potpuno drugačije.

Nakon što su kolege iz Komunalnih usluga završile radove, ostalo je bilo da se sanira trotoarska površina. Ja sam razumio da je taj posao završen danas, da su ekipe Puteva bile na tom mjestu i da su odradile taj posao - kazao je Vuković.

Ulica Bracana Bracanovića,

Stubićima protiv nepropisnog parkiranja Sugrađanina Nenada Varagića interesovalo je mogu li se postaviti zaštitni stubići u Ulici kralja Nikole na Zabjelu, kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje na trotoarima.

Gradonačelnik Ivan Vuković je kazao da će nadležne u Putevima obavijestiti da postave stubiće što prije i naglasio da zbog nesavjesnih vozača koji parkiraju automobile gdje stignu, službe ne znaju gdje prije da intervenišu.

- Stubići će biti postavljeni i na drugim lokacijama, na taj način ćemo koliko-toliko spriječiti parkiranje po trotoarima – poručio je Vuković.

najavljuje on, dobiće novi asfalt u narednih nekoliko mjeseci.

- Ulica će biti kompletno presvučena novim asfaltom, tako da ćemo nakon više decenija neulaganja, dobiti jednu potpuno novu saobraćajnicu, jednako važnu za to naselje, kao i za cijelu Podgoricu - poručio je Vuković.

Esmu Hamzić interesovalo je da li će ulica prema Stočnoj pijaci biti asfaltirana.

Vuković je kazao da u ovoj godini nije planirana rekonstrukcija te ulice, te podsjetio da je u tom dijelu grada u toku izgradnja bulevara prema Tuzima.

- U narednih dva mjeseca raspisaćemo tender i za drugu fazu, odnosno za izgradnju bulevara od Stočne pijace do Tuškog puta. Do kraja godine dobićemo modernu saobraćajnicu koja će se prostirati od Podgorice do rijeke Cijevne najavio je gradonačelnik.

ULAGANJA

Mihailo Lučić pitao je kada će biti izgrađena sala za gimnastiku, ističući da u gradu ima veliki broj talenata, te da je tužno što ne postoje uslovi i za taj sport.

Odgovarajući na njegovo pitanje, gradonačelnik je kazao da će sale za gimnastiku i borilačke sportove, kao i atletski stadion biti moguće graditi u okviru jedne velike urbanističke parcele površine preko 100.000 kvadratnih metara, koju je Glavni grad ustupio za te namjene.

- O tome treba da odluči nadležni državni organ. Da li je to Ministarstvo sporta ili Sportski savez, nije na meni da cijenim. Ono što je bila obaveza Grada jeste da se stvore planske pretpostavke za izgradnju ovih objekata. Mi smo to uradili. Računamo na partnerstvo države, jer ovaj sadržaj je potreban i neophodan Podgorici - ocijenio je Vuković.

Nikola Uskoković pitao je kada će Podgorica dobiti restoran brze hrane ,,Mekdonalds“ i predložio da on bude u centru grada.

- Sjećamo se onog pokušaja da se to realizuje u centru grada i to je bilo interesantno. Mnogi će reći da to nije dobra ideja, da to nije zdrava hrana, drugi da bi to bilo dobro za imidž grada.

U svakom slučaju, ukoliko se javi interesovanje Glavni grad će to podržati, nama je svako novootvoreno radno mjesto značajno. Generalno pružamo svu moguću podrsku investitorima koji imaju namjeru da zaposle jedan broj naših sugrađana - kazao je Vuković.

Građani koji žele da postave pitanja gradonačelniku, mogu to učiniti ponedjeljkom do ponoći na Fejsbuk stranici Glavni grad Podgorica, a odgovore će dobiti u petak. Nj. B.

TEŠKE SUDBINE: Iz dana u dan sve veći je broj broj prosjaka na ulicama g

Glad ne pita za o Da je prosjačenje u glavnom gradu prepoznato kao veliki problem, saglasni su predstavnici Crvenog krsta, udruženja Roditelji i građani Podgorice O ozbiljnosti ovog problema, nažalost, dovoljno govori i naše iskustvo sa terena, jer nijesmo se nimalo namučili da nađemo sagovornike među onima kojima životna egzistencija zavisi od milostinje. Za manje od sata uspjeli smo u centru grada da uzmemo izjave od četvoro prosjaka, dok je mnogo veći bio broj onih koje smo sreli, a koje je bilo sram ili strah da govore o tome kakva ih je muka naćerala da proseći zarađuju za život. U Ulici slobode pedeset trogodišnji Ramadan Adrović tražio je milostinju. Na raskrsnici na Bulevaru Ivana Crnojevića ,,koji cent“ tražio nam je dvadeset petogodišnji Lazar Ilija, dok su nam braća E.B. (12) i F.B. (7) prišli na terasi kafića ispred Gradskog stadiona

EUro po EUro: Ramadan Adrović u Ulici Slobode

kako bi od nas iznudili milostinju. Sugrađani upozoravaju da je primjetan sve veći broj prosjaka širom grada - ispred prodavnica, pekara, banki, crkava, u kafićima i drugim prometnih mjesta.

MILOSTINJA

Ramadan Adrović koga smo sreli u Ulici slobode kaže da je prinuđen da prosi, jer je teško bolestan, pa ne može više da radi.

- Radio sam u beogradskom PKB-u 23 godine, ali nemam

Prihvatilište za djecu ulice naredne godine Iz Sekretarijata za socijalno stanje Glavnog grada Podgorica kažu da je prijedlogom lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječje zaštite 2020-2023. godine predviđeno, u dijelu koji se tiče djece i mladih, kontinuirano sprečavanje skitničenja i prosjačenja. Nosioc aktivnosti je, dodaju oni, Uprava policije, u saradnji sa Centrom za socijalni rad.

- Jedna od aktivnosti je i obezbjeđivanje usluge privremenog smještaja i formiranje „Prihvatilišta/Svratišta“ za djecu ulice. Vrijeme realizacije je 2021. godina, a nosioci aktivnosti su organizacije civilnog društva, u partner-

stvu sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Centrom za socijalni rad i Glavnim gradom – najavljuju iz Sekretarijata.

Nacrtom je, dodaju oni, predviđeno i kreiranje i operacionalizovanje posebne nacionalne Dječje kuće za djecu žrtve nasilja. Nosioci tih aktivnostisu MUP i MRSS, a partneri multisektorska saradnja u upravljanju Dječjom kućom – MP, MZ i NVO sektor.

U prijedlog Lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječje zaštite 20202023. godine, ističu iz Sekretarijata, integrisan je Akcioni plan za socijalnu inkluziju

Roma i Egipćana.

- U skladu sa Odlukom o pravima iz dječje i socijalne i dječje zaštite i Odlukom o rješavanju stambenih pitanja lica u stanju socijalne potrebe, Sekretarijat sprovodi sljedeća prava i usluge: stanovi za rješavanje stambenih pitanja lica u stanju socijalne potrebe, prava na pomoć i njegu u kući, na jednokratnu novčanu pomoć, besplatni dnevni obrok, poklon pakete za novorođenčad, zatim pravo na pomoć u školovanju, personalni asistenti za OSI, pomoć beskućnicima, socijalni servis ,,Mobilni timovi za OSI“, kao i stanovanje uz podršku – poručuju iz Sekretarjata za socijalno staranje.

penziju. Radio sam kao pekar i na građevini. Vazda sam se mučio u životu sam da zaradim, ali više ne mogu, bolestan sam, imam rak pluća – priča pedeset trogodišnji sugrađanin koji od milostinje zaradi, a se prehrani i plati stanarinu od 60 eura na Starom aerodromu, gdje živi.

Mogao bi, dodaje on, da radi kao stražar, jer nema snage za fizički posao.

- Imam šestoro djece - tri sina i tri ćerke. Oni žive sa majkom u Francuskoj. Ja sam ostao ovdje, jer mi je majka bila bolesna, pa da budem pored nje. Ženi i djeci sam završio da pođu Fancusku. Teška sudbina – priča naš sagovornik.

Navodeći da nema nikakvih primanja od džave, ali i da nikad nije ništa tražio, Ramadan kaže da dnevno uspije od milostinje da skupi po nekoliko eura.

- Pomažu mi ljudi, u ,,Sarajku“ mi daju da jedem i nikad mi ne traže pare. Ima ih još po gradu koji me znaju i daju mi za džebe da pojedem ili popijem kafu – priča naš sagovornik.

ANKETA I. BOŽOVIĆ

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković odgovorio građanima na pitanja postavljena putem Fejsbuka

Ponedjeljak, 9. mart 2019.

I. MITROVIĆ

16

Isidora Radulović: Prosjačenje je veliki problem u Podgorici. Najžalosnije je što je veliki broj RAE populacije prinuđen da odrasta u takvom ambijentu. Otkad se rode upućeni su na prosjačenje i navikavaju se na takav način života. Niko od nas ne zna da li se može naći u sličnoj situaciji. To je veliki sistemski problem, ali očito da se nadležni bave nečim za što smataraju da ima viši rang prioriteta. Potrebno je izboriti se sa tim problemom i omogućiti ljudima da mogu da zarade za svoj hljeb na normalan i dostojanstven način.

Dragan Kalezić: Ranije sam prosjacima davao novac, ali nikad više. Vidim da su jači od mene, da mogu da rade i zašto da im dajem pare. Neka rade nešto, najlakše je ispružiti ruku i tražiti milostinju.

Kad je berba grožđa i bresaka ja im kažem da idu i zarade, a oni mi odgovore: ,,ti svoj posa“. Nijesu ništa gori od njih oni koji čekaju posao kod Sat-kule i rade na nadnicu.

Za djecu koja prose krivi su roditelji, što prave toliko đece, a nemaju osnovne uslove za život. Treba mijenjati socijalnu politiku.

Marija Savović: Dam prosjacima novac, kad god imam.

Ali, njih je toliko i ne mogu svakoga ispoštovati. Kad uđem u pekaru oni me čekaju ispred, pođem do marketa oni su tamo, ispred Hrama, u kafiću, na ulici, u parku, svuda ih ima.

Nijesam pametna, ali nadam se da ima pametnijih od mene i da će riješiti taj problem, jer je prosjačenje baš uzelo maha.

Prije desetak minuta sam čekala drugaricu na autobuskom stajalištu. Prišla su mi dva starija čovjeka da traže novac.

Nijesu bili Romi. Čini mi se da je sve više ljudi koji prose.

Nikola Minić: Prosjacima udijelim milostinju ponekad.

Previše ih je, to je postalo čak i nevaspitano i vulgarno da ovaj grad čini gradom prosjaka. Mislim da bi država po tom pitanju trebalo nešto da uradi. Mora se mijenjati socijalna politika na neki način, da se zaposle ti ljudi, jer ovo je prevršilo svaku mjeru. Nema mjesta gdje nema prosjaka. U kafanu ne možete normalno da sjednete, a da vam u roku od pola sata ne priđe bar petoro da traže novac. Jednome i možete dati novac, ali nemate za svakoga od njih.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 9. mart 2019.

glavnog grada

I. BOŽOVIĆ

obraz

Ilija: Radio bih da ima posla

17

U MZ 19. decembar organizovano druženje povodom 8. marta

Praznik bio samo povod za druženje koje svima prija

Zakoni i propisi zabranjuju prosjačenje i propisuju kaznene i prekršajne mjere za one koji tjeraju djecu na prosjačenje, ali ne postoje servisi podrške za porodice i djecu

Braći E.B. i F.B. ispunjenu misiju predstavlja to kada se iz centra grada kući vrate sa ,,zarađena“ tri-četiri eura.

- Živimo sa starijim bratom i snahom. Brat skuplja sirovine po kontejnerima, a mi ovo što isprosimo nosimo njima kući. Zaradimo dva-tri eura, nekad pet – priča dvanaestogodišnji E.B., uz napomenu da im vozač autobusa ne naplaćuje prevoz od Konika do centra.

Za razliku od starijeg brata, sedmogodišnji F.B. pohađa školu.

Saznavši to, zahtijevali smo od njega da nam za dogovoreni sitniš obeća da će završiti školu, kako bi lakše došao do posla i da ne bi morao da prosi. Maleni F.B. je sa zadovoljstvom prihvatio ponudu.

Međutim, svjesni toga da bi sedmogodišnji, izgladnjeli dječak obećao i da će završiti i prestižni univerzitet samo da dođe do nešto novca, a iz razgovora sa nadležnima i građanima lako je prepoznati kolika je ozbiljnost ovog socijalnog problema, koji bi pod hitno trebalo rješavati.

POMOĆ

Navodeći da je prosjačenje prepoznato kao problem u Podgorici, ali i u ostalim opštinama u Crnoj Gori, predstavnica Crvenog krsta Crne Gore Milica Kovačević poručuje da oni aktivno pružaju podršku socijalno ugroženim porodicama i pojedincima.

- U Podgorici djeluje organizacija Crvenog krsta glavnog grada, koja redovnim podjelama humanitarne pomoći obuhvati više od 1.500 porodica. Humanitarnom i drugim vidovima podrške (psiho-socijalna, obezbjeđivanje prava iz socijalne i zdravstvene oblasti, pristup institucijama, edukativne aktivnosti), Crveni krst obuhvata i starija lica, romsku populaciju, migrante, osobe sa invaliditetom, beskućnike... među kojima je i veliki broj onih koji su socijalno ugroženi. Mi radimo sa ovim grupama nezavisno od toga koji je izvor njihovog preživaljavanja - prosjačenje ili nešto drugo – navodi Kovačević, uz napomenu da kroz svoje redovne aktivnosti i projekte i učešće u radnim grupama, u saradnji sa Glavnim gradom i njegovim službama rješavanju razne probleme.

Na temu prosjačenja, dodaje ona, razgovaraju intenzivno sa raznim partnerima.

- Čini nam se da nam je svima sličan zaključak - prosjačenje je kompleksan problem i njime se ne možemo baviti samo kaznenim mjerama, već i jačanjem pojedinaca i zajedni-

Lazar Ilija (25) gotovo svakodnevno prosi na raskrsnici na Bulevaru Ivana Crnojevića. Dvadeset petogodišnji sugrađanin kaže da polovinu ,,zarađenog“ novca nosi majci.

- Polovinu ostavim za sebe, da kupim nešto da jedem i garderobu. Nekad čistim šoferšajbne ili prodajem sredstva za čišćenje stakala.

Daju mi ljudi po 20-30 centi.

Zaradim ponešto. Ponesem majci i očuhu. Od toga plaćamo i stan na Zabjelu, 150 eura – priča Lazar, uz napomenu da su im pored ovoga

jedini prihod to što njegova majka njegova majka zaradi od prodaje sekundarnih sirovina koje skuplja po kontejnerima.

Navodeći da njegov stariji brat radi građevinske poslove u Beogradu, Ilija naglašava da ni on ne bježi od posla.

- Radio sam i ja na građevini, za dnevnicu. Radio bih i sad ako bi me ko zaposlio.

Mogu da utovaram i istovaram, imam snage. Mogu i na građevini da radim – poručuje ovaj dvadeset petogodišnjak.

Više od 2.500 građana tražilo pomoć Crvenog krsta Sekretar Crvenog krsta Podgorice Dragan Božović kaže da oni neprekidno obezbjeđuju pomoć za građane u stanju socijalne potrebe.

- Na našoj evidenciji je više od 2.500 građana, koji su nam se obratili za pomoć.

Svakodnevno pomažemo i građanima koji se nalaze na

ca koje se bave prosjačenjem, tako da oni imaju alternativu za sticanje prihoda, a da to nije prosjačenje. Posebno nas sve brine što je ova pojava prisutna među djecom, koju zloupotrebljavaju članovi porodice i druga lica i stiču navike i modele ponašanja, koje je vjerovatno prenijeti i na sljedeće generacije – ističe predstavnica Crvenog krsta i dodaje da je socijalna ugroženost procentualno najzastupljenija kod RE populacije, ali da je prisutna u različitim kategorijama stanovništva.

Navodeći da su na suzbijanju prosjačenja najviše usmjereni upravo na RE populaciju, predstavnica Crvenog krsta CG, ističe da je u toku i projekat formiranja biznis inkubatora, kroz koji će određeni broj pripadnika ove populacije proći obuke za razne zanate i dobiti podršku da počnu sopstvene biznise.

PRAVA

Upozoravajući da svakodnevno svjedočimo da na ulicama glavnog grada postoje djeca koja žive i rade na ulici, predstavnica Udruženja Roditelji Lepa Žunjić ističe da je to grubo kršenje njihovih prava koja su propisana, prije svega Konvencijom o pravima djeteta, a onda i našim zakonodavstvom i nizom zakona ( Krivični zakon Crne Gore, Porodični zakon Zakon o javnom redu i miru, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici).

- Još nema procjene broja djece koja žive na ulici, kao ni ažurirane studije o osnovnim uzrocima njihove situacije. Kao posljedica

evidenciji Centra za socijalni rad u Podgorici i Sekretarijata za socijano staranje.

Pomoć koju uručujemo građanima u stanju socijalne potrebe se sastoji od prehrambenih artikala, sredstava za higijenu, garderobe (nova i polovna odjeća), obuće, garderobe za djecu i bebe - navodi Božović.

toga, nije razvijena ni sveobuhvatna strategija za rješavanje ovog problema, koja bi uzela u obzir i preporuke izložene u Posebnom izvještaju o dječjem prosjačenju u Crnoj Gori (Zaštitnik ljudskih prava i sloboda) – kaže Žunjić, uz napomenu da još ne postoji ni mjesto gdje bi se smjestila djeca koja se nađu na ulici.

Zakoni i propisi, naglašava predstavnica udruženja Roditelji, zabranjuju prosjačenje i propisuju kaznene i prekršajne mjere za one koji tjeraju djecu na prosjačenje, ali ne postoje servisi podrške za porodice i djecu.

- Vjerujemo da je i za prosjačenje, kao i za druge probleme s kojim se suočavaju djeca, potrebno da postoje alternative, gdje smjestiti djecu koja su na ulici. Kaznena politika, pored toga što je neophodno da postoji i spriječi sve zloupotrebe djece, neće riješiti uzroke ni probleme s kojima se suočavaju djeca i porodice čija su djeca na ulici. Zato vjerujemo, a to smo i predložili Glavnom gradu da je potrebno da postoji svratište/prihvatilište za djecu koja žive i rade na ulici – poručuje Žunjić, uz napomenu da bi ovo trebao biti primjer dobre prakse i ostalim lokalnim upravavama kako bi djeca i svih opština imala servis podrške.

Djeca koja prosjače i koja žive u siromaštvu, zaključuje predstavnica udruženja Roditelji, nijesu samo pripadnici REA populacije, već je ovaj problem rasprostranjen i među domicilnim stanovništvom.

Igor MITROVIĆ

D. MALIDŽAN



ZA PRIMJER: Sa druženja u MZ 19. decembar

Da prostorije mjesenih zajednica nijesu samo mjesto za glasanje, sastančenja i rješavanja raznih problema građana, nego i kutak za lijepo druženje uvjerili smo se u subotu veče u MZ 19. decembar (prekoputa TC ,,Mol of Montenegro“), gdje je povodom 8. marta organizovano druženje za pripadnice ljepšeg pola sa prostora te mjesne zajednice.

Uz pomoć društveno odgovornih kompanija, prijatelja i komšija, predsjednica odbora povjerenika MZ 19. decembar Ljilja Simonović i sekretarka Zorica Krsmanović obezbijedile su raznovrsnu zakusku i piće, a da sve protekne u prazničnom duhu i lijepom raspoloženju doprinijeli su poznati podgorički harmonikaš Mujo Alković i stend ap komičar Igor Šuković, koji su se sa zadovoljstvom odazvali da uljepšaju druženje svojim komšnicama i sugrađankama.

DRUŽENJE

Predsjednica MZ 19. decembar Ljilja Simonović, koja je prije godinu i dva mjeseca došla na tu funkciju, navodi da su prije godinu renovirali i okrečili

prostorije mjesne zajednice, kako bi bile funkcionalne za sve građane. Podsjetivši da su proslavu organizovali i povodom 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice, kada su im pomogli organi lokalne uprave, ona najavljuje da će slične aktivnosti nastaviti i ubuduće.

- Ovoga puta druženje smo organizovali kako bi posvetili pažnju ženama iz naše mjesne zajednice, da se malo nasmijemo i proveselimo i obilježimo 8. mart – poručuje Simonović, uz napomenu da je sve organizovano uz pomoć privatnika i kompanija iz njihovog komšiluka mesara, ,,Plantaža“, kladionica, dok je cvijeće za gošće obezbijedilo gradsko ,,Zelenilo“.

UŽIVANJE

Uz kolače i piće i razne druge poslastice, stanarke iz MZ 19. decembar uživale su u zanimljivim pričama o muškoženskim odnosima nekad i sad, koje je na veoma duhovit način ispričao poznati stend ap komičar Igor Šuković. Pjesmama ,,Stara varoš“, ,,Ašik mahala“, ,,Oj vesela veselice“, ,,Milica“ i drugim dušu im je razgalio poznati podgorički harmon-

ikaš i njihov komšija Mujo Alković. Pjesmom ,,Šetajući pored Ljubovića“ evocirao je uspomene iz mladosti starijim komšinicama, koje su ga glasom pratile i zaigrale zajedno sa mlađim prijateljicama.

- Uživamo, preljepo nam je.

Ovo su sve moje drugarice i komšinice. Ovo nas na neki način vraća u mladost. Hvala im što su organizovale ovo druženje. Nadam se da će ih biti još – kazala je sedamdesetogodišnja Mila Čekić.

Ksenija Baošić (75) smatra da ovakva druženja treba organizovati u svim mjesnim zajednicama, makar svaka dva mjeseca.

- Telefoni su nas već dovoljno otuđili. Treba više da se gledamo i družimo – naglašava Baošić, sa kojom je saglasna i Ljilja Vujanović.

Jelena Vukoslavović (40) kaže da uživa u lijepoj atmosferi.

- Ovako lijepa druženja treba organizovati makar dva puta mjesečno. Ljudima fali lijepog druženja. Muzika je odlična, a stend ap komičar nas je baš nasmijao – kazala je Vukoslavović, sa kojom mišljenje dijeli i njena prijateljica Sanda Pavićević.

I.M

U Tuzima održan regionalni sajam rukotvorina

Svoje proizvode prestavilo više od 40 žena iz osam opština U saradnji sa Unijom albanskih opština u regiji, u Tuzima je juče prvi put organizovan sajam rukotvorina na kojem svoje proizvode izlaže više od 40 žena iz osam opština – saopšteno je iz Opštine Tuzi.

Prilikom otvaranja sajma, predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj iskazao je zadovoljstvo što može ugostiti žene izlagače i biti domaćin ove manifestacije, kojom zajednički promovišu zajedničku kulturu.

- Upravo danas je jedinstvena prilika da iskažemo poštovanje i brigu prema ženama i njihovoj nezamjenljivoj ulozi u razvoju društva... Zato smo upravo danas, na Međunarodni dan žena, uz postojeći sajam organizovali i panel diskusiju o učešću žene u političkom, privrednom i javnom životu u regiji – kazao je Đeljošaj i dodao da posebnu zahvalnost duguju Uniji albanskih opština regije za podršku i saradnju u organizovanju ove manifestacije, uz želju

PROMOCIJA KULTURE: Sa sajma rukotvorina

da i ubuduće nastave zajedničke aktivnosti na promovisanju i razvoju kulture.

Predsjednica opštine Tetovo Teuta Arifi zadovoljna je zbog organizovanja sajma u Tuzima.

- Kao potpredsjednica Unije, želim da se zahvalim predsjeniku Đeljošaju za njegov doprinos u formiranju i radu Unije. Naš cilj je da sarađujemo slično, kao što je danas u Tuzima – kazala je Arifi.

Manifestacija je nastavljena panel dikusijom ,,Uspješne žene u regiji“, u sali SO Tuzi, gdje je predsjednik Đeljošaj poručio da ovaj susret treba da doprinese boljem položaju žene u društvo.

- Tu smo da promovišemo uspješne žene i nikako da ih sažalijevamo, jer žene ne traže sažaljenje, one rade i doprinose cjelokupnom razvoju društva - zaključio je Đeljošaj. I. M.

18

Feljton

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

16.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

U novu jugoslovensku federaciju sa najzaostalijom privredom Kraljevina Jugoslavija bila je agrarna zemlja, jer je najveći broj njenih stanovnika živio od poljoprivrede.

Crna Gora, takođe, bila je poljoprivredna zemlja, čak i više nego Kraljevina Jugoslavija. U Jugoslaviji se 1921. godine 78,9 % stanovništva bavilo poljoprivredom, a u Crnoj Gori 85,3 %. U 1931. godini Jugoslavija je smanjila broj poljoprivrednog stanovništva za 2,4 % (76,5 %), Crna Gora za 6,2 % (79,1 %) » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ Ekonomske i socijalne karakteristike stanovništva Crne Gore u periodu između dva svjetska rata zavisile su od nivoa njenog ekonomskog razvitka. Pošto je ekonomski razvitak stagnirao ili je veoma malo napredovao, on je time direktno uticao na društvenu podjelu rada, na stvaranje dvije ekonomske grupacije stanovništva – one čije je stalno zanimanje poljoprivreda i one koja se bavila nepoljoprivrednim zanimanjima (industrija, zanatstvo, trgovina, saobraćaj, bankarstvo i dr.) i na brojnost aktivnog (zaposlenog) i izdržavanog (nezaposlenog) stanovništva. Kao što je poznato Kraljevina Jugoslavija bila je agrarna zemlja, jer je najveći broj njenih stanovnika živio od poljoprivrede. Crna Gora, takođe, bila je poljoprivredna zemlja, čak i više nego Kraljevina Jugoslavija.

Evo, kako je 1921. godine, po popisu stanovništva, izgledao taj odnos stanovništva koje je živjelo od ostvarene zarade u poljoprivredi u Jugoslaviji i Crnoj Gori. U Jugoslaviji se 78,9 % stanovništva bavilo poljoprivredom, a u Crnoj Gori 85,3 %. U 1931. godini Jugoslavija je smanjila broj stanovnika za 2,4 % (76,5 %), Crna Gora za 6,2 % (79,1 %). Odnos nepoljoprivrednog stanovništva (industrija i zanatstvo, trgovina, krediti, saobraćaj, javne službe, slobodne profesije, vojska, ostala zanimanja) prema poljoprivrednom je porastao u Crnoj Gori sa 14,7 % u 1921. godini na 20,9 % u 1931. godini. U Jugoslaviji je bio u 1921.

Podgorica, 1932. godina

godini 21,2 %, a u 1931. godini 23,5 %. Struktura stanovništva u nepoljoprivredi u Crnoj Gori bila je prema popisu u 1921. godini sljedeća: u industriji i zanatstvu zaradu je ostvarivalo 7.481 lice ili 4 %, trgovini, kreditu i saobraćaju 5.888 ili 3 %, u javnoj službi, slobodnoj profesiji i vojsci 11.988 ili 6 % i u drugim zanimanjima 3.955 ili 2 %.

Prema popisu stanovništva 1931. godine u Crnoj Gori u nepoljoprivrednim djelatnostima ostvarivalo je egzistenciju u industriji i zanatstvu 8.937 ili 5,4 % u trgovini, kreditima i saobraćaju 4.730 ili 2,9 %, u javnoj službi, slobodnoj profesiji i vojsci 12.427 ili 7,6 % i u ostalim nepoznatim djelatnostima 7,430 ili 4,5 %.

Kada uporedimo rezultate ova dva popisa vidimo da je broj stanovnika koje se bavilo poljoprivredom, šumarstvom i ribolovom po popisu 1931. godine smanjen u odnosu na stanje u 1921. godini za 38.996 lica ili 5,7 %. To „prelivanje“ iz jednog zani-

Stara Podgorica

manja u drugo u dekadi 19211931. godine najviše je bilo u ostalim, drugim nepoznatim zanimanjima za 3.475 lica ili 5,6 %, u industriji i zanatstvu za 1.456 lica ili 2,4 %, a u javnoj službi, vojsci i slobodnim profesijama za 439 lica ili 1,6 %, dok je u trgovini, kreditima i saobraćaju došlo do smanjenja zaposlenih u 1931. godini u odnosu na 1921. godinu za 1.158 lica ili 0,1 %.

Ako se podaci o učešću stanovništva u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu uporede za isti period sa stanjem u drugim djelovima Kraljevine Jugoslavije i u Jugoslaviji vidimo da je Crna Gora bila samo iza Bosne i Hercegovine 83,4 %, dok su od Crne Gore u procentima bile bolje Slovenija 60,3 %, Makedonija 73,9 %, Hrvatska 76,4 %, Jugoslavija 76,6 % i Srbija 77,4 %.

Kada se posmatra najvažnije pitanje koliko je bilo zaposlenih u industriji i zanatstvu vidi se da je bilo neznatno i nedovoljno u periodu 1921-

1931. godine. Međutim, ovakav trend razvoja ove djelatnosti dominiraće do kraja postojanja Kraljevine Jugoslavije i Crna Gora će ući u novu jugoslovensku federaciju 1945. godine kao republika sa najslabijom, najzaostalijom privredom.

Ekonomsko stanje Crne Gore u 22-godišnjem periodu u sastavu Kraljevine Jugoslavije nije se izmjenilo jer je u tu državnu zajednicu ušla kao najslabija ekonomski razvijena i sa tom karakteristikom izašla iz nje.

Navešćemo još jedan indikator koji ukazuje na stepen razvoja neke privrede, a to je odnos aktivnog i izdržavanog stanovništva. U ukupnom stanovništvu Crne Gore broj izdržavanog stanovništva bio je veći od aktivnog za više do 31.000 po popisu 1931. godine. Po ovom osnovu Crna Gora je zauzimala peto mjesto u Kraljevini Jugoslaviji pošto je 45,7 % aktivnog stanovništva izdržavalo 54,3 % neaktivnog.

U poljoprivredi, šumarstvu i

ribolovu aktivnog stanovništva je bilo 45,8 %, a izdržavanog 54,2 %, u industriji i zanatstvu taj odnos je bio 41,7 % aktivnog prema 58,3 % izdržavanog. Visok procenat izdržavanog stanovništva u poljoprivredi pokazuje njen ekstenzivan karakter. Od aktivnih lica u industriji i zanatstvu veći dio je bio zaposlen u zanatstvu koje je bilo na nivou proste reprodukcije.

Prema polnoj strukturi učešće u privrednim granama takođe se vidi velika ekonomska i kulturna zaostalost Crne Gore. Upoređivanjem podataka popisa 1921. sa popisom 1931. godine vidimo da je 1921. godine u poljoprivredi radilo 48,1 % muških i 59,1 % ženskih lica, dok je 1931. godine živjelo od prihoda iz poljoprivrede 48,0 % muškaraca i 52,0 % žena. U nepoljoprivredi 1921. bio je odnos muških 56,6 % prema 43,4 % ženskih. U industriji i zanatstvu taj odnos je bio 49,7 % muških i 50,3 % ženskih, u trgovini, kreditu i saobraćaju

Ekonomsko stanje Crne Gore u 22-godišnjem periodu u sastavu Kraljevine Jugoslavije nije se izmjenilo jer je u tu državnu zajednicu ušla kao najslabija ekonomski razvijena i sa tom karakteristikom izašla iz nje. U Kraljevini Jugoslaviji Crna Gora je bila primjer privredne zapostavljenosti

Podgoričanka, 1926. godina

Rijeka Crnojevića, 1923. godina

taj odnos je bio 53,0 % muških i 47,0 % ženskih. U javnoj službi, slobodnoj profesiji i vojsci 70,8 % muških prema 29,2 % ženskih i u ostalim zanimanjima 48,4 % muških i 51,6 % ženskih.

Socijalna obilježja stanovništva Crne Gore mogu se pratiti od popisa 1931. godine. Socijalna diferencijacija stanovništva Crne Gore počela je sa zakašnjenjem u poređenju sa drugim državama u okruženju i Evropi, tek krajem XIX i početkom XX vijeka. Do tada je sistem bratstveničko-plemenski bio dominantan koji se ispoljavao isticanjem plemenskih i vjerskih poglavara i nekih imućnijih posjednika prema sitnosopstvenicima, bezemljašima i sirotinji koja je činila drugu socijalnu grupu.

U Kraljevini Jugoslaviji Crna Gora je bila primjer privredne zapostavljenosti.

Popisom stanovništva 1931. godine izdvajaju se dvije socijalne grupe u Crnoj Gori: poljoprivredna i zanatsko-trgovinska, koje su izdržavale oko 82 % ukupnog izdržavanog stanovništva. Druge dvije grupe radnici i činovnici i namještenici učestvovali su u opštoj socijalnoj strukturi sa 5,9 %, odnosno sa 5,1 %, što „govori o niskom i malom obimu industrijske proizvodnje i nesrazmjerno velikom upravno-administrativnom aparatu, koji je bio tipičan izraz jedne inertne, nerazuđene privredne strukture“.

Zaposleni u grupaciji činovničko-namješteničkoj izdržavali su veći broj od onog kojeg su izdržavali radnici, nadničari, sluge i šegrti. Tako je 8756 službenika i namještenika izdržavalo 12.876 lica, dok je 15.205 radnika, nadničara, slugu i šegrta izdržavalo oko 9.500 osoba.

Struktura industrijskih radnika 1939. godine izgledala je ovako: od ukupno 1.386 industrijskih radnika 934 su bili nekvalifikovani, 183 kvalifikovani, 9 tehničko i 36 administrativno osoblje.

(Nastavlja se)

Drugi pišu

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Piše: Armin Aljović

Problematičnom su ocijenili eksperti izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika kako bi se ljudi na selima u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska mogli organizirati ukoliko Bosnu i Hercegovinu zahvati veći migrantski val, jer civili bez iskustva u obavljanju sigurnosnih poslova ne mogu se suprotstavljati ilegalnim migracijama u zemlji.

Deseci hiljada sirijskih i drugih migranta i izbjeglica krenuli su iz kampova u Turskoj prema Grčkoj i Bugarskoj granici, u nadi da će preći granicu Evropske unije nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da Turska više se može podnijeti teret skoro četiri miliona izbjeglica na svojoj teritoriji.

Problem novog vala migranata, koji bi, prema procjenama, mogao biti veći i od onog 2015. naročito bi mogao zadati problem zemljama Zapadnog Balkana zbog njihove krhke ekonomije i nemogućnosti vlada da adekvatno odgovore migrantskom valu, s čime naročito problema ima Bosna i Hercegovina uslijed unutrašnjih političkih tenzija.

Dok zemlje poput Grčke i Rumunije, koje su prve na udaru migranta iz Turske, na granice šalju policiju Dodik je najavio s a m o o rg a n i z i ra n j e s t a novništva po selima.

NEGATivNi PRiMjERi iZ SlovENijE i SRBijE

„Ono što ćemo ovaj put morati da učinimo, ukoliko dođe do većeg priliva migranata, da se

,,Seoske straže“, novi ,,biser“ Milorada Dodika Član Predsjedništva BiH ima ideju kako da se ljudi na selu u bh. entitetu Republika Srpska organizuju ukoliko stigne veći migrantski val organizuju ne samo naša policija i službe, nego da to učinimo kroz neki oblik organizovanja u selima, svim mjestima“, rekao je on, dodajući da je i dalje dominantna politika da migranti ne ostanu stacionirani u RS-u.

Nešto ranije je Narodna skupština RS-a odbila, po prijedlogu Dodika, saradnju između Bosne i Hercegovine i Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu - Frontex, koja bi mogla pomoći kod osiguranja bosanskohercegovačke granice. Dodik je odbio i da granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije, odakle migranti ulaze u zemlji ilegalnim kanalima, uz Graničnu policiju osiguravaju i Oružane snage Bosne i Hercegovine ili policija iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Metode samoorganiziranja uslijed migrantske krize, koje najavljuje Dodik, već su viđene u Sloveniji ali ih je slovenska Vlada ekspresno spriječila. Policija je krajem no-

vembra prošle godine u blizini Krškog razoružala više osoba, pripadnika takozvane štajerse straže, koji su vikendom patrolirali dijelovima granice s Hrvatskom tražeći ilegalne migrante dok je vođa te grupe, Mariborčanin Andrej Šiško, uhapšen početkom januara.

Tužilaštvo u Beogradu također provodi istragu o grupi mladića jer su zasretali migrante na ulicama glavnog grada Srbije i upozoravali ih da im je kretanje u ovoj zemlji zabranjeno u noćnim satima, kao i kretanje po danu u grupama većim od tri osobe.

Komentirajući najave Dodika da bi moglo doći do nekog oblika samoorganiziranja po selima uslijed migrantske krize

Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja iz Zagreba rekao je za Al Jazeeru da Dodik na taj način stavlja u opasnost i migrante i civile koji bi se eventualno upustili u takav projekat.

PoDSjEćA NA loŠE SCENE iZ DEvEDESETiH

„Ovo su pitanja kojima se treba baviti država“, kaže Milardović, koji je voditelj projekta „Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija: Refleksije na europska društva i države 21. stoljeća“. „Postoji nešto što se zove legalna sila, dakle policija. Ako Dodik na taj način ne može uspostaviti sustav, onda je to njegov poraz“, rekao je Milar-

Piše: Ante ToMić

ma, valja posegnuti za nasiljem, u jednoj razumnoj mjeri, odgurnuti ga prozirnim plastičnim štitom i odalamiti po tintari. Dapače, ako je veća grupa na granici, tisuću i više njih nasrću sa svih strana derući se, ne bi vam smetalo ni da snage reda upotrijebe suzavac i gumene metke, vodene topove da se zamazanci i smrdljivci, haha-ha, usput i operu.

A pravi meci, oprostite, moram vas i to pitati, da izbjeglice krenu preko granice u prestravljujućem broju, da ih dođe nezaustavljivo mnogo, nahrupe odjednom svi, i muškarci i žene i djeca, i njihov se juriš ne da zaustaviti bez upotrebe smrtonosne sile, odobravate li da se po njima ošine pljuskom olovnih zrna iz strojnica na oklopnim kolima? Bi li desničarski uglednici, konzervativni

dovoljne sigurnosne potencijale“, smatra Korajlić. „Ako je potrebno, može se primiti dodatni broj policajaca koji bi odgovorili na migrantsku krizu. Bilo bi dobro ako se može dobiti saglasnost da granicu osigurava vojska.

Konačno, ako dođe do nekih posebnih kriznih situacija, država može ugovor napraviti i sa zaštitarskim agencijama, jer su to ljudi koji imaju određena iskustva i mogu odgovoriti nekim sigurnosnim zadacima.“

KURZ vjERUjE ,,PRijATEljiMA“ SA ZAPADNoG BAlKANA

Gdje počinje Evropa...

Kad već govorimo o granicama Europe, što vi mislite, gdje je granica? Jutros su u novinama izašle tri linije obrane našeg kontinenta od izbjegličke najezde s istoka i ostalo je pomalo mutno, nerasvijetljeno, što se smije izgubiti, a što valja po svaku cijenu zaštititi, koja je linija ona zadnja, najvažnija, na kojoj zapravo počinje Europa?

Ali, nećemo o fizičkim, zemljopisnim granicama, o geopolitičkim činjenicama, o plavim zastavama s krugom žutih zvjezdica što se vijore iznad limenih kućica uz ceste u srijemskim ravnicama i klancima bosanskih planina, nego o granicama u vašim glavama. Što vi točno držite dopuštenim, a što nedopuštenim u obrani takozvanog europskog načina života?

Idemo polako, korak po korak.

Je li granica Europe prostor zatvoren bodljikavom žicom?

Očito, jest. Većina se ne buni da su podignute guste ograde od čeličnog trnja. Pa im ne bi vjerojatno smetalo ni da puste struju kroz žicu, da se odrpanci iz Sirije i Afganistana stresu i ustuknu psujući nešto na arapskom, to bi baš bilo smiješno gledati.

A pendrek, je li to Europa? Ajde, može i to, čujem vas kako govorite. Kad je tkogod baš tvrdoglav i ne da mu se dokazati da je nepoželjan ovdje među na-

19

komentatori i katolički aktivisti poslali svoje dijete da puca po izbjeglicama? Je li i to u granicama našeg načina života ili smo možda, povlačeći se polako, korak po korak u mrak, u nasilje, prešli neke linije koje nismo željeli prijeći, putem negdje zaboravili ljudske i kršćanske vrijednosti i izgubili onu Europu koju smo željeli obraniti.

Koji su zaista naši ciljevi, upitao sam se gledajući linije u novinama. Što mi točno branimo? Gdje počinje Europa, na otoku Lezbos u Egejskom moru, na graničnom prelazu Bosiljevo ili južno od terase zagrebačkog hotela Esplanade? Ako je Miroslav Škoro Europa, iskreno, ja se ne bih trudio. Ne vrijedi to žrtava.

Zanimljivo je gledati kako desničarski uglednici, konzer-

vativni komentatori i katolički aktivisti raspaljuju strah od izbjeglica, čitati po portalima vijesti, bez iznimke lažne, kako Sirijci i Afganistanci upadaju u kuće i dvorišta, plaše žene i djecu, kradu odjeću sa sušila i jaja iz kokošinjaca. Upitaju li se ikad pisci toga ksenofobnog smeća o smislu moralne panike u jednoj zemlji koja je moralno odavno uništena i upravo su je naši ljudi, najbolji Hrvati, po vlastitom priznanju autentični domoljubi, uništili? Zbilja, glupani, što bi vam nekakav Meho iz Damaska mogao ukrasti, a da vam hadezeovski ministri nisu već ukrali? Što je to što vas čini naprednijim, civilizacijski nadmoćnim arapskim izbjeglicama? Čime bi oni mogli ugroziti vašu, kako ste rekli, kršćansku kulturu i europske vrijednosti? Pogle-

dović, ističući da ga samoorganiziranje koje najavljuje član Predsjedništva Bosne i Hercegovine podsjeća na loše scene iz devedesetih, kada su razne paravojne formacije u zemljama nekadašnje Jugoslavije činile zločine nad civilima.

Ukoliko aktivna granična policija ne može dovoljno kvalitetno čuvati granicu od ilegalnih prelazaka, postoje drugi načini kako država može pomoći sebi, kaže za Al Jazeeru profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Nedžad Korajlić, ističući da to ni u kojem slučaju nije vaninstitucijonalno djelovanje. „Bosna i Hercegovina ima

... na otoku Lezbos u Egejskom moru, na graničnom prelazu Bosiljevo ili južno od terase zagrebačkog hotela Esplanade? Ako je Miroslav Škoro Evropa, iskreno, ja se ne bih trudio. Ne vrijedi to žrtava. I na koji bi tajanstveni način Sirijci i Avganistanci mogli napraviti gorom ovu pokradenu, raseljenu i obeshrabrenu zemlju? date li po zidovima išaranim šovinističkim gadostima, ili po zapaljenim kontejnerima za smeće, ili po upropaštenim tvornicama polupanih prozora, po školama bez djece, selima bez struje, poljoprivrednim imanjima koja se prodaju u bescjenje, cestama koje zarastaju u šikaru, na koji bi tajanstveni način Sirijci i Afganistanci mogli napraviti gorom ovu pokradenu, raseljenu i obeshrabrenu zemlju u kojoj se željeznicom od Splita do Zagreba putuje dulje nego prije stotinu godina?

Ima među njima svakakvih, kažete. Pa, bogami, ima ih i među nama. Nema baš nikakvog razloga da se smatrate

U svakom slučaju, kaže Korajlić, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu potrebno je prihvatiti u improvizirane migrantske centre kako bi ti ljudi bili pod kontrolom države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. „Mi više ne možemo govoriti o migrantskom valu koji ide prema Bosni i Hercegovini i regiji, već o cunamiju koji ostavlja prave posljedice“, rekao je Korajlić.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz u četvrtak je dao do znanja da računa na Zapadni Balkan kao na branu migrantima prema Evropskoj uniji.

Rekao je da postoji trostruka sigurnosna mreža u odbrani od ponavljanja migrantske krize iz 2015. godine, koja predviđa da će, ako migranti probiju grčku granicu, biti zaustavljeni na Zapadnom Balkanu. „Mi smo u tijesnom kontaktu s prijateljima na Zapadnom Balkanu. Oni su spremni, u slučaju proboja grčke granice, zaštititi svoju među i ne dozvoliti propuštanje migranata“, kazao je Kurz.

boljim ili gorim od ijednoga od onih koji se ovih dana u gumenim čamcima iskrcavaju na grčkim otocima ili sa zavežljajima u visoko podignutim rukama gaze rijeku na granici Grčke i Turske. Napokon, jednom su i naši preci tako gazili. Možete se identificirati s Arapima, jedan kroz jedan sve je jednako bilo.

Gledajući jutros mučnu agencijsku snimku kako se izbjeglice bore s blatnjavom Maricom, u misli mi je došla pjesma Lačnog Franza: „Kdo je tebe, Praslovan, plavati učil, Da si preplaval tisto rusko reko In se v mojih genih naselil?“ Sjetite se, ova zemlja što je danas zovemo svojom i sebično je ograđujemo, jednom je bila tuđa zemlja. Došli smo u nju prije trinaest stoljeća, bježeći od zla, gladniji, prljaviji i očajniji od Sirijaca i Afganistanaca.

Rimljani su iz svojih kula i palača zgađeno gledali mršave volove kako vuku rasklimane taljige slavenskih doseljenika.

Bili su, kao i mi danas, prestravljeni za europske vrijednosti i za svoje još mlado kršćanstvo od pogana koji su se klanjali duhovima i demonima šuma i močvara. Slali su mnoge legije da zaustave divljake i zamazance.

Ali, mi smo svejedno uspjeli.

Naselili smo se u ovim krajevima jer Rimljani, nažalost, nisu poznavali tehnologiju izrade bodljikave žice i nisu imali suzavac, gumene metke, vodene topove i oklopna kola. A i da su to imali, vjerojatno im ne bi pomoglo. Ljude zapravo ne možete zaustaviti. Na kraju, ovako ili onako, oni dođu tamo gdje su naumili. I zbog toga ne treba žaliti. Naprotiv, to je dobro i pravedno.

20

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

AGENCIJA ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA I SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Fond za zaštitu depozita, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Tel: 020/210-466

Tel.: 020-634-884/020-634-883 Email: azlp@t-com.me

Tel.: 020-875-510/020-875-225

Tel.: 020-210-466 Email: fzd@t-com.me

Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNIK/CA DIREKTORA/ ICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -poznavanje albanskog jezika -5 godina radnog iskustva u nastavi -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Raspisuje

JU OŠ ,,MILORAD MUSA BURZAN“

Vrši ispravku Javnog konkursa za imenovanje direktora/ice Agencije objavljenog u srijedu 04.03.2020. godine. Ispravka se odnosi na tačku 2 (da ima visoku stručnu spremu – društveni smjer) i glasi tačka 2 : da ima visoku stručnu spremu (u obimu od 240 kredita CSPK-a). Ostali uslovu Javnog konkursa ostaju nepromijenjeni.

FOND ZA ZAŠTITU DEPOZITA Adresa: MILJAN VUKOVA B.B.

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,MAHMUT LEKIĆ“ Adresa: TUZI B.B.

Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 147

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

KONKURS za imenovanje direktora Fonda za zaštitu depozita

Adresa: BOŽANE VUČINIĆ 44

I. Funkcija: DIREKTOR/ICA FONDA ZA ZAŠTITU DEPOZITA II. Poslovi koje obavlja direktor Fonda: Utvrđeni su Zakonom o zaštiti depozita („Sl. list CG“ br.72/19).

III. Uslovi za imenovanje: Za direktora Fonda može biti imenovano lice koje je državljanin Crne Gore, koje posjeduje opštu radnu sposobnost, ima VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje pet godina radnog iskustva stečenog u finansijskom sektom.

Za direktora Fonda ne može biti imenovano lice za koje postoji smetnja iz člana 28 stav 4 Zakona o zaštiti depozita.

Direktora Fonda imenuje Upravni odbor Fonda na period od 4 (četiri) godine.

IV. Kandidati dostavljaju: -prijavu na konkurs koja sadrži: ime i prezime, adresu, e-mail adresu i kontakt telefon; radnu biografija (CV), koja sadrži: kretanje u karijeri sa opisom poslova i nivoom odgovornosti; -diploma o visokoj školskoj spremi; -isprave kojima se dokazuje radno iskustvo; -izjavu kandidata da ne postoje smetnje za imenovanje kandidata iz člana 28 stav 4 tačke 1, 2, 3 i 5 Zakona o zaštiti depozita; -uvjerenje o državljanstvu ili ovjerenu fotokopiju biomertiske lične karte; -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; -uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Napomena: Uvjerenje od nadležnog ministarstva da kandidat nije osuđivan na bezuslovnu kaznu zatvora ili osuđivan za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije direktora Fonda pribaviće se po službenoj dužnosti.

V. Rok za dostavljanje prijava: Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u sredstvima javnog informisanja na pisarnici Fonda ili putem pošte. Prijave sa kompletnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za konkurs za direktora Fonda za zaštitu depozita“.

Napomena: Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

VI. Adresa na koju se dostavljaju prijave:

Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ITALIJANSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor italijanskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka nastavnika sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine; -za 10 časova nedeljne norme; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Tel.: 020-621-650 Email: os.musa.burzan@t-com.me

MAŠTAONICA PPU Adresa: BEOGRADSKA 29

Tel.: 068-387-387/067-521-448 Email: vrtic.mastaonica@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 10 dana

BAR TEL: 030/313-048

BONESA DOO Adresa: TRŽNI CENTAR BB

Tel.: 030/346-250 Email: bonesa@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. TRANSPORTNI/A RADNIK/ICA VOZAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za »B« kategoriju, Vozački ispit za »C« kategoriju Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: bonesa@t-com.me 2. KUVAR/ICA ZA PERSONAL, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u traja-

Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

nju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: bonesa@t-com.me JPU ,,VUKOSAVA IVANOVIĆ MAŠANOVIĆ“ BAR Adresa: BJELIŠI BB

Tel.: 030/302-100 Raspisuje se konkurs u trajanju od 15 dana za radno mjesto Pomoćnik/ce direktora/ke u JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ Bar na određeno vrijeme od 4 godine (48 mjeseci), 1 izvršilac/teljka, puno radno vrijeme.

Kandidati/kinje za popunu navedenog radnog mjesta treba da ispunjavaju sljedeće uslove, odnosno da imaju: • Stručnu spremu za nastavnika-vaspitača/icu ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) VI ili VII/1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija; • Položen stručni ispit za rad u obrazovno –vaspitnim ustanovama, odnosno licencu za rad, • pet godina radnog iskustva u nastavi • crnogorsko državljanstvo.

Osim navedenih dokaza kandidat/ kinja treba da dostavi i: • uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno da se ne vodi krivični postupak, • uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti.

3) Dokazi o ispunjavanju uslova za učešće na konkursu moraju biti priloženi u orginalu ili ovjerenoj kopiji.

4) Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana otvaranja.

5) Dokumenta se dostavljaju na adresu: JPU,,Vukosava Ivanović Mašanović“ Bar, Bjheliši bb, sa naznakom ZA KONKURS. 6) Sva obavještenja i dodatne informacije možete dobiti u Sekretarijatu Ustanove na gornjoj adresi ili na telefon 030/302-100, ili putem e-maila: jpuvim@t-com.me 7) Radno mjesto iz tačke 1., ove odluke biće prijavljena ZZZ CG-Biro rada Bar, saglasno važećim propisima.

8) Odluka stupa na snagu danom donošenja, a o njenom izvršenju stara se stručna služba.

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,BLAŽO JOKOV ORLANDIĆ“ Adresa: MILA BOŠKOVIĆA 3

Tel.: 030/312-347 Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNIK/ICA DIREKTORA/ ICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Defektolog, Pedagog, Profesor razredne nastave, Psiholog, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - Najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; - Pet godina radnog iskustva u nastavi; -Crnogorsko državljanstvo Izbor se vrši na period od četiri godine.

Prijave na konkurs dostavljaju se u roku od 15 dana od objavljivanja, na adresu JU OŠ »Blažo Jokov Orlnadić«, Mila Boškovića, br.3, Bar

BERANE TEL: 051/233-332

JU DOM UČENIKA I STUDENATA BERANE Adresa: ul.Miljana Tomičića bb

Tel.: 051/230-638 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Probni rad 1 mjesec Potrebno je radno iskustvo 12 mjeseci Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06 2020.godine.

Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DOO VODOVOD BISTRICA Adresa: UL MUHA DIZDAREVIĆA 8

Tel.: 050/ 432- 239 Raspisuje konkurs za: 1. MENADŽER/KA KVALITETA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani ekonomista, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: - završen ekonomski fakultet (VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja) -poznavanje poreskog prava -radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci iz oblasti računovodstva -položen stručni-pripravnički ispit JU OŠ ,,ŠUKRIJA MEĐEDOVIĆ“ Adresa: GODIJEVO

Tel.: 069-741-406 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme , a najduže do 30/06/2020 godine, za rad u matičnoj školi i dopunom norme u JU OŠ » Rifat Burdžović - Tršo« Uslovi: Dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), za predškolsko vaspitanje i obrazovanje; -završena obuka stručnog usavršavanja za rad u osnovnoj školi; -Potrebna licenca za rad i crnogorsko

21

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

državljanstvo.

2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Informatičar Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 30/06/2020 godine, za rad u matičnoj školi, sa 7 nastavnih časova.

Uslovi: Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan, odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom.

Potrebna licenca za rad i crnogorsko državljanstvo.

Napomena: Sa radnim iskustvom na parkiralištu »Pauku«.

Početak rada po ukazanoj potrebi do maja mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

5. POMOĆNIK/CA OPERATERA NAPLATE NA PARKIRALIŠTIMA I GARAŽAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 4 dana Napomena: Sa radnim iskustvom u »Parking servisu« Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

BUDVA

HTP VILE OLIVA DOO

TEL: 033/402-556

DOO PARKING SERVIS BUDVA UL. MEDITERANSKA BB, TQ PLAZA III SPRAT

Tel.: 033/402-492 Oglašava potrebu za: 1. OPERATER/KA NAPLATE NA PARKIRALIŠTIMA I GARAŽAMA, 9 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 4 dana Napomena: Sa radnim iskustvom na parkiralištima Početak rada po ukazanoj potrebi do maja mjeseca Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

2. TEHNIČAR/KA ZA UGRADNJU, ODRŽAVANJE, POPRAVKU OPREME NA PARKIRALIŠTIMA I GARAŽAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 4 dana Napomena: Sa radnim iskustvom na održavanju rampi i sl.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

3. OPERATER/KA ZA NAPLATU PAUK SLUŽBE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 4 dana Napomena: Sa radnim iskustvom na parkiralištu »Pauk« službe.

Početak rada po ukazanoj potrebi, najkasni do maja mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

4. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZILA PAUK, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, Vozački ispit za »C« kategoriju Trajanje oglasa: 4 dana

Adresa: PETROVAC N/M

Tel.: 033/461-214 Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 7 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Anđušić Dragana 068/063-183 2. SOBAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Kljajić Lidija 069/660-137 3. RADNIK/CA U VEŠERAJU, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Kljajić Lidija 069/660-137 4. HIGIJENIČAR/KA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Kljajić Lidija 069/660-137 5. KONOBAR/ICA NA BAZEN, LOUNGE BAR, 10 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Francuski početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Gardašević Nikola 069/017400 i 069/999-109 6. ŠANKER/ICA NA BAZEN, LOUNGE BAR, 15 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Francuski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Gardašević Nikola 069/017400 i 069/999-109 7. KONOBAR/ICA - RESTORAN, 15 izvršioca, sezonski rad, radno vrije-

me puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Konobar, Tehničar usluživanja , Francuski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo. Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Kovačević Vladenko 069/660-329 8. ŠANKER/ICA - RESTORAN, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Kovačević Vladenko 069/660-329 9. SERVIR/KA - RESTORAN, 20 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Kovačević Vladenko 069/660-329 10. RECEPCIONER/KA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV, Francuski - početni nivo, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: vilaoliva@t-com.me, kadrovi@vileoliva.com 11. LIFTBOY/ LONDINJER, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: vilaoliva@t-com.me, kadrovi@vileoliva.com 12. NOĆNI/A PORTIR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: vilaoliva@t-com.me, kadrovi@vileoliva.com 13. KUVAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 14. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 10 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 15. KUVAR/ICA - HLADNA KUHINJA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 16. POMOĆNI/A KUVAR/ICA ZA DORUČAK, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca,

provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 17. POMOĆNI/A RADNIK/CA ZA ŠVEDSKI STO, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 18. POMOĆNI/A KUVAR/ICA – ROŠTILJDŽIJA/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 19. POMOĆNI/A KUVAR/ICA - PALAČINKE, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 20. PEKAR/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 21. PICA MAJSTOR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 22. SLASTIČAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 23. POMOĆNI/A SLASTIČAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 24. MESAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV, Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 25. POMOĆNI/A KUHINJSKI/A RADNIK/CA - BIJELO SUĐE, 8 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 26. POMOĆNI/A KUHINJSKI/A RADNIK/CA - CRNO SUĐE, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne

spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 27. ODRŽAVANJE KUHINJE, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158 28. UTOVAR-ISTOVAR ROBE, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Kontakt: Marković Dragica 069/643-158

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

BAKE MONTENEGRO DOO Adresa: NARODNOG FRONTA 1

Tel.: 031/323-453, 067-314-683 Email: fitprohn@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 30 dana DŽOLI DOO Adresa: NIKOLE KOVAČEVIĆA 64

Tel.: 069/410-322 Email: zojica789lucic@icloud.com Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/ICA U VEŠERAJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Perač rublja Trajanje oglasa: 8 dana

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JAVNA PREDŠKOLSKA USTANOVA ,,SESTRE RADOVIĆ“ KOLAŠIN Adresa: 13 jul b.b.

Tel.: 860-111 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Kolašin Uslovi: Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Zaposleni se prima na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30.06.2020 godine probni rad u trajanju od 3 mjeseca-licenca za rad

KOTOR TEL: 032/325-732

CARINVEST DOO Adresa: LASTVA GRBALJSKA BB, KOTOR

Tel.: 069/339-139//033-463-700 Oglašava potrebu za: 1. MANIPULANT/KINJA U STOČARSTVU, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti

22

nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: Manipulant u stočarstvu Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Mjesto rada Krimovica.

PUTEX DOO Adresa: GLAVATI BB,KOTOR

Tel.: 032/336-115,069/087-298 Email: bokeljskidvor@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Prcanj Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Trajanje oglasa: 15 dana

PETNJICA JU OŠ ,,TUCANJE“ PETNJICA Adresa: Tucanje

Tel.: 051/248-022 Raspisuje konkurs za:

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tucanje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme sa sedmičnom normom od 16 nastavnih časova. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji ssu istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,. Potrebna licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

ČISTOĆE I KURIR POSLOVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Lagatori Uslovi: Čistac prostorija Trajanje oglasa: 2 dana

JU OŠ ,,MAHMUT ADROVIĆ“

Tel.: 069/490-680

JU OŠ«MAHMUT ADROVIĆ« PETNJICA 84312 PETNJICA

Tel.: 069/490-680 Obnavlja potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU

Napomena: RAD U PU-LAGATORE -RADNI ODNOS SE ZASNIVA NA ODREĐENO VRIJEME DO POVRATKA RADNICE SA BOLOVANJA A NAJDUŽE DO 30.06.2020 GODINE NA 1/2 NORME.

jeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Lagatori Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna škola) Trajanje oglasa: 8 dana

ROŽAJE TEL: 051/271-343

AD BISERNICA Adresa: ROŽAJE

Tel.: 067-400-185 Oglašava potrebu za:

JU OŠ ,,MAHMUT ADROVIĆ“ JU OŠ«MAHMUT ADROVIĆ« PETNJICA 84312 PETNJICA

Oglašava potrebu za: 1. ODRŽAVANJE HIGIJENE I KURIRSKIH POSLOVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vri-

1. RUKOVODILAC/TKINJA U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Kelner Trajanje oglasa: 1 dan

TIVAT TEL: 032/674-585

CENTAR ZA KULTURU JU Adresa: LUKE TOMANOVIĆA 4

Tel.: 032/674-590, 032/674-555 Email: kultart@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Stepen bachelor – Diplomirani profesor jezika i književnosti Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Kandidat mora dostaviti original ili ovjerenu kopiju dokumenata: Diplomu VI ili VII1. Dokaz o radnom iskustvu.

Dokaz o položenom stručnom ispitu na stručno zvanje Bibliotekarka.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Na osnovu Člana 36 Zakona o privrednim društvima („Službeni list RCG“ br. 6/02, „Službeni list CG“ br.17/07, 80/08, 40/10, 36/11 i 40/11), u ime i po Odluci Odbora direktora br. 01-15 od 04.03.2020. godine, obavještavaju se akcionari T.P „Vinopromet“ AD Herceg Novi da će se dana 10.04.2020. godine sa početkom u 11.00 časova u poslovnim prostorijama T.P „Vinopromet“ AD u Herceg Novom u ulici Save Kovačevića br.20, održati

XVI REDOVNA SJEDNICA SKUPŠTINE AKCIONARA T.P. „VINOPROMET“ AD HERCEG NOVI DNEVNI RED: 1.Usvajanje Izvještaja menadžmenta za 2019. godinu i Izvještaja o poslovanju za 2019.godinu; 2.Usvajanje Finansijskih iskaza za 2019. godinu i Izvještaja o reviziji Finansijskih iskaza T.P. „Vinopromet“ A.D. za 2019. godinu; 3.Odluka o raspoređivanju dobitka iz poslovanja u 2019. godini; 4.Odluka o Izboru revizora za 2020. godinu; 5.Odluka o isplati naknade članovima Odbora direktora 6.Imenovanje Odbora direktora Društva Materijal za skupštinu i uputstvo o pravima i načinu ostvarivanja prava akcionara da učestvuju i glasaju na istoj je na raspolaganju akcionarima počevši od 16.03.2020. godine, svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova u poslovnim prostorijama T.P. „Vinopromet“ AD u Herceg Novom u ulici Save Kovačevića br.20, ili upitom na e-mail adresu: vinopromet@t-com.me. Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na Skupštini akcionara dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih, na kojoj je iskazan broj akcija koji posjeduje svaki akcionar. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a identifikacija punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave.

Sekretar T.P. „Vinopromet“ AD Herceg Novi

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 1 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi.

Tel. 069/579-275 2 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 4

Restoranu Vuk potreban kuvar sa iskustvom internacionalne kuhinje.

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и комшије да је 8. марта 2020. преминуо наш

Sve informacije na tel:

067/122-551 ВАСО Перов КАЛУЂЕРОВИЋ

Restoranu Vuk potrebna pomoćna radnica za rad u kuhinji.

Sve informacije na tel:

067/122-551

1924-2020. Саучешће примамо 9. марта од 9 до 17 часова, и 10. марта од 9 до 13 часова у мјесној капели Фармаци. Сахрана ће се обавити 10. марта у 13 часова у Фармацима. Вијенци се не прилажу. Ожалошћени: син БОШКО - БИБА, ћерка МИЛИЈАНА, сестре ЗОРА, СТАНКА, ВЕЛИКА и ТАМАРА, снахе ШТЕФИЦА, ЗОРИЦА и СУЗАНА, унучад МАРКО, ДАНИЛО, АНА-МАРИЈА, МИЛИЦА и АНЂЕЛА и остале ожалошћене породице КАЛУЂЕРОВИЋ, БАНОВИЋ и ДАПЧЕВИЋ 458

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Dana 8. marta 2020. u 73. godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša draga

Tugujemo za našom voljenom majkom i taštom

25

Dana 8. marta 2020. umrla je naša voljena

ANĐELIJA – MANJA Stevanova PAVIĆEVIĆ rođena Vujičić

SAVKA Zarijina RADUNOVIĆ

SAVKOM RADUNOVIĆ

rođena Knežević Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad 9. marta od 10 do 16 časova i 10. marta od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu.

Cvijeće se ne prilaže.

Njenu ljubav, mudrost, dobrotu i osmijeh pamtićemo vječno.

Ožalošćeni: suprug STEVAN, sinovi NIKOLA i IVAN, brat RADOVAN, sestre RADUŠA-BETA i MIOLJKA-BUDA, snahe DEJANA, TIJANA i SENKA, đeveri STANKO i JANKO, zaove GOSPAVA i STANISLAVKA, jetrve ZORA, MARICA, SONJA i DOBRILA, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbina

456

SNEŽANA i PREDRAG BOJOVIĆ

463 Dragi moj

Saučešće primamo u seoskoj kapeli Farmaci 9. marta od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti selo Farmaci bb - Podgorica.

Ožalošćeni: sin VLADAN, ćerke SNEŽANA, SONjA i SVETLANA, brat VUK, sestre MILOSAVA i ĆANA, snaha DUBRAVKA, đever BRANKO, jetrve STANKA i JELICA, zaova DANICA, unučad ANDREJ, IVA, LANA, ALEKSANDRA, BORIS, TAMARA i ZARIJA, zetovi, sestričići, sestrične, đeveričići, đeverične, zaovičići, zaovične i ostala brojna rodbina RADUNOVIĆ i KNEŽEVIĆ

Opraštamo se od naše voljene bake

MILORADE STEVOVIĆU

459

Hvala ti za riječ što suze briše takav se brat ne rađa više.

Dok ja živim, živjećeš i ti.

Našoj voljenoj majci, babi i tašti

MILENA PRAVILOVIĆ sa porodicom 457

SAVKE RADUNOVIĆ

Dragom i jedinom bratu, ujaku i šuri

Ostaju nam sjećanja na predivno vrijeme provedeno sa tobom.

Nedostajaćeš.

SAVKI RADUNOVIĆ Tvoji: ANDREJ, IVA, LANA, ALEKSANDRA, BORIS, TAMARA i ZARIJA

IVU LAZOVIĆU

Hvala za svu ljubav i toplinu koju si nam nesebično pružala.

Zauvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima.

Kako dalje kroz život bez tebe? Znao si koliko smo se voljeli i vazda si me učio kako da idem dalje, ali me nijesi naučio kako ću dalje bez tebe.

464 VOLIMO TE

SONJA, IVA, LANA, BORIS i VESKO KLJAJEVIĆ Tvoji: sestra MARIJA, sestrić KRSTO i zet BRANKO STEVOVIĆ

Navršila se godina od smrti našeg voljenog

454

461

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

VOJISLAVA Radunog RADUNOVIĆA IVU LAZOVIĆU Hvala za nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam poklanjao u najtežim trenutcima.

ZORICA, ANĐELA, JOVANA, SNEŽANA i VUK LAKIĆEVIĆ 455

Beskrajno nam nedostaje tvoja dobrota, toplina i ljubav.

Hvala ti što si bio najbolji. Hvala ti za svu brigu, tople riječi i mudre savjete.

Bio si i ostao naš najveći ponos i snaga.

Tvoji: supruga VESELINKA, sin MARKO, ćerka IVANA, snaha TINA, unuci DANILO, VASILIJE, NIKOLA i BOGDAN

SAVKI RADUNOVIĆ

Zahvalni za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružala.

460

Ćerka SVETLANA, zet MITAR, unučad ANDREJ i ALEKSANDRA sa porodicama

e-mail: oglasno@t-com.me 462

26

Oglasi i obavještenja

Dragom i nikad prežaljenom bratu

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Voljeni Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 7. marta 2020. iznenada u 67. godini, preminuo naš dragi i nikad prežaljeni

IVU Radovom LAZOVIĆU

Dragi naš Ivo, otišao si mirno i dostojanstveno. Ostavio si prazninu u našim srcima. Čuvaćemo uspomenu na tvoj šaljivi, vedri duh i takvog ćemo te pamtiti.

Počivaj u miru.

IVO IVO Radov LAZOVIĆ Nemamo pravih riječi, dovoljno dobrih da opišu ono što si bio.

Ponosne na tvoju čestitost i dobrotu.

DRAGAN LAZOVIĆ, JULIJA, LAZAR, MARIJA i VANJA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi, 8. marta od 9 do 16 časova i 9. marta od 9 do 10.30 časova.

Sahrana će se obaviti 9. marta u 11 časova na groblju ispred Crkve Sv. Petke u Budvi.

Ožalošćeni: supruga MILEVA - MIRA, kćerka DIJANA, sin DEJAN, sestra MARIJA, snaha BOŽANA, unuka MIA, sestrić KRSTO i ostala mnogobrojna porodica LAZOVIĆ

Supruga MILEVA – MIRA, kćerka DIJANA

448 Dragom i nikad prežaljenom bratu, stricu i đedu 443

396

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem ocu, svekru i đedu

IVU Radovom LAZOVIĆU

IVU Radovom LAZOVIĆU

Dragi naš Ivo, dobar, uzdan, pravi brat, stric i đed ostavljaš nas da tugujemo za tvojom dobrotom, a mi ti obećavamo da te do kraja svojih života nećemo izgubiti iz naših sjećanja.

IVO

Časnome čovjeku, dobrome kumu i velikom prijatelju naše kuće.

JOVO, SAŠA, BALŠA i JASMINA sa porodicama MARKO MARIĆ sa porodicom

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru i da te anđeli čuvaju kao što si ti nas.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

449

438

Dragom striku i đedu

Posljednji pozdrav bratu od strica Tvoji: DEJAN, BOŽANA i MIA

442

IVU Radovom LAZOVIĆU

Zaslužio si da te volimo, cijenimo i poštujemo sa svim onim što si uradio da naša ljubav bude iskrena i nezaboravna prema tebi.

IVU LAZOVIĆU

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru

Sestre RAJKA, DANIJELA i SONJA sa porodicama

IRENA, SARA i STEVAN

IVU LAZOVIĆU Dragom prijatelju.

452

450 Posljednji pozdrav dragom đeveričiću

Porodica BAROVIĆ

Iznenada je umro naš dragi brat i đever

440 Voljenom bratu

IVU LAZOVIĆU

IVU Radovom LAZOVIĆU

IVO

Voljeni brate, počivaj u miru.

Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

Počivaj u miru.

Nedostajaće nam njegova dobrota i ljubav sa kojima nas je nesebično svakodnevno darivao.

DANICA LAZOVIĆ 441

Strina DARE LAZOVIĆ

BORO i NATALIJA sa djecom

e-mail: oglasno@t-com.me 451

453

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

27

Voljeni naš Dana 8. marta 2020. u 77. godini umrla je naša draga

NIKŠA

NIKŠA Prva naša radosti... Najsnažnija emocijo naša...

Svim svojim bićem i kratkim životom si nas naučio kako se beskrajno voli. Davao si nam snagu i u najtežim trenucima stiskom ruke i milosnim pogledom.

Nije nam se dalo...

Sad mirno spavaj i obasjaj nam put svojom anđeoskom svjetlošću.

Zauvijek sa Tobom, TATA, MAMA i BRAT 436

Počivaj u miru, mali anđele.

ZLATANA Milije ŽIVKOVIĆ rođena Mrvaljević

ZORAN i MARKO 445

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 8. marta od 11 do 16 časova i 9. marta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

Naš dragi

Ožalošćeni: sinovi RADE i ZDRAVKO, kćerke RAJKA i BRANKA, snahe SLAVICA i TANJA, jetrva MILENA, sinovci i sinovice, unučad i praunučad i ostala rodbina ŽIVKOVIĆ i MRVALJEVIĆ

Slomljenog srca opraštamo se od tebe, Anđele naš

410

NIKŠA

Dana 8. marta 2020. poslije kraće bolesti, u 83. godini preminula je

Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

NIKŠA Koliko srce je bilo u tvom malenom tijelu, koliko ljubavi u tvom pogledu i smiješku i koliko snage u tvojoj borbi bez suze i krika.

Koliko smo te željeli ne sluteći da ćemo dočekati ovaj dan.

Ti miruj, dječače naš, putuj tamo gdje će te imati ko dočekati i gdje ćeš bdjeti nad nama likom najljepšeg Anđela i onim tvojim smiješkom s kojim si živio i otišao.

TANJA, IVANA i NINA 417 Posljednji pozdrav voljenom

ZORKA - ZAGORKA KOKOTOVIĆ

Vole te tvoja baba CICA, tetke MILICA i MILENA RAJKOVIĆ 437

Saučešće se prima u gradskoj kapeli na Vrbice 9. marta od 10 do 13 i od 15 do 17 časova i 10. marta od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Vrbice - Dobrota.

Ostajemo bez našeg malog anđela, našeg miljenika

NIKŠI – NINU Porodica JOVETIĆ

419

Ožalošćeni: brat MIHAILO, sestričina MARGITA DABINOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina Anđele mali 418

NIKŠE – NINA TOMIĆA NIKŠA Borio si se sa svojom bolešću, a da si znao sa kakvim bolom ćemo se mi boriti još bi izdržao da budeš među nama.

Mnogo smo te voljeli i žalićemo te doživotno.

MAMINE TETKE 413

Duboko saosjećamo sa tvojima najmilijima zbog tvog preranog odlaska.

Neka tvoja nevina duša nađe mjesto među anđelima.

Tuguju za tobom komšije TATARI 434

JELENA ŠKATARIĆ

Опраштамо се од маленог и драгог Posljednji pozdrav malom Anđelu

Tvoj dragi lik će ostati urezan u našem sjećanju. Ćerka MILIJANA i zet BRACO ASANOVIĆ 439

НИКШЕ NIKŠI

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Нека твоја блага ДУША почива са АНђеЛИмА у вјечном РАЈУ. РАДмИЛА и ДИмО ГАЗИВОДА са породицом

Kum MARKO ROGANOVIĆ sa porodicom

447

DARI BOGOJEVIĆ Посљедњи тужни поздрав

Čuvat ćemo od zaborava tvoju dobrotu i ljubav prema ujčevini.

432 Brat od ujaka MILOVAN, snaha NJEGOSAVA sa porodicom Preselila se u vječnost jedna mala violina, naš

444

МИЛАНУ ТОШИЋУ Збогом, куме...

NINO S. TOMIĆ

Duboko me je potresla Milanova smrt.

Zauvijek ću pamtiti njegovu plemenitost i mnoga dobra djela koja je učinio za mene.

446 BATO, DARKA i ILIJA MARKOVIĆ

433

MILAN TOŠIĆ

НИКОЛА ПАЈОВИЋ са породицом

Tužan pozdrav,

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

NINA VUKČEVIĆ 425

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Dana 8. marta 2020. preminuo je u 64. godini naš dragi

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav kumu

Dana 8. marta 2020. poslije kraće bolesti u 62. godini umro je naš

DRAGU

SVETO Danilov BRAUNOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 8. marta od 14 do 19 časova i 9. marta od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Mojkovcu.

Ožalošćena porodica: supruga GORICA, sinovi MILOŠ i MILJAN, kćerke MILENA i MARIJANA, brat ŽARKO, sestra NATAŠA, bratanić, brataničine, sestrić, unučad, stric DUŠAN sa porodicom i porodice pokojnih stričeva MILANA i MOMČILA, tetke i ostala rodbina

Voljeni nikad ne umiru.

VESELIN Nikolin KOVAČEVIĆ 420

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 8. marta od 11 do 16 časova i 9. marta od 11 do 13 časova, kada se polazi za Viluse, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Počivaj u miru kume.

ČEDO sa porodicom

SRĐAN VUKOVIĆ sa porodicom 421

Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: majka DESA, supruga DUŠKA, sin NIKOLA, kćerke SNEŽANA i NAĐA, snaha MERI, unuci OGNJEN, VASILIJE i JAKOV i ostala rodbina KOVAČEVIĆ i BULAJIĆ

DRAGU LIPOVINI

411

430

DRAGANU DRAGU LIPOVINI

Posljednji pozdrav voljenoj babi Dana 7. marta 2020. u 83. godini preminula je naša draga

Od Draškove ,,ČETVORKE“

426

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom kumu

JELENI Aleksinoj ŠKATARIĆ DARINKA P. BOGOJEVIĆ

Unuke SANDRA i SLAVENA Saučešće primamo 8. marta od 10 do 15 časova i 9. marta od 9 do 13 časova na gradskom groblju Čepurci, a potom krećemo za rodno selo Staniseljići, gdje će se primati saučešće od 14 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

DRAGU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

427

STEVAN PERIŠIĆ sa porodicom

398 Posljednji pozdrav Posljednji pozdrav voljenoj babi

Ožalošćeni: brat MIRKO, bratanići SRETEN, MILENKO i MLADEN, bratanične MARINA, SVETLANA i MILANKA, snahe STANKA, SENKA, IVONA i IRENA i ostala rodbina BOGOJEVIĆ

DRAGU LIPOVINI

400

JELENI Aleksinoj ŠKATARIĆ

VELIMIR DRECUN sa porodicom 428

Snagom ljubavi i ljepotom uspomena čuvaćemo te od zaborava.

Sa bolom u duši obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da je naša draga

Unuka SANDRA, zet SAŠA i prijateljica NATAŠA KOSTIĆ

Posljednji pozdrav

399 Dragom bratu od strica

JELI ZORIĆ STANUŠA - STANKA Mirkova VUKSANOVIĆ

Draga tetka hvala za svu ljubav pažnju i dobrotu.

rođena Vujović

416

poslije duge i teške bolesti preminula u 65. godini.

Posmrti ostaci biće izloženi na mjesnom groblju u Donjoj Gorici 7. marta od 15 do 19 časova, 8. marta od 10 do 19 časova i 9. marta od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Donjoj Gorici.

Ožalošćeni: suprug MIRKO, sinovi MILOVAN, BOŠKO i MARKO, brat JOVAN, sestre VIDOSAVA, ZORKA i JELENA, snahe MIRA, TANJA, MIKA i MILANKA, zaova RADOJKA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina VUKSANOVIĆ i VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

POMENI

DRAGOMIRU BEGOVIĆU

Dragi S poštovanjem

IVANE KAPA

MIKO i ŽELJKA sa porodicom

401 Posljednji pozdrav dragoj kumi

Tvoji: MIŠO, VESNA, DEJAN i JASNA

Šampioni nikad ne Umiru jer ih Pamte i Poštuju oni Koji ih Vole.

Ja tebe nikad neću Zaboravit neprežaljeni druže moj.

412

NIKOLA CUCA MARKOVIĆ

Opraštamo se od nekadašnjeg sekretara našeg Odbora 424

STANKI Markovoj VUKSANOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

STANKI VUKSANOVIĆ Neka te u tišini vječnog mira prati ljubav jača od vremena i zaborava.

DRAGOMIRA GANETA BEGOVIĆA

Od DEJANA MUGOŠE sa porodicom

Tvoj odani, profesionalni i prijateljski odnos i dalje je pravilo kako treba vjerovati i raditi za interese Kolašina i Crne Gore.

Riječ i glas Ti traju kao i misija koju nastavljamo.

Pamtićemo Te...

Porodica DAJKOVIĆ 422

431

e-mail: oglasno@t-com.me

OPŠTINSKI ODBOR DPS-a KOLAŠINA 429

RADMILA M. LAKIĆ rođ. Boljević 9. 3. 1999 – 9. 3. 2020.

Majko naša, tužne smo ti i ovog 8. i ovog 9. marta i ...

397

Tvoje ĆERKE

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

29

Četiri godine su od kada nije sa nama naš

Četiri godine su od kada nije sa mnom moj unuk

Dana 9. marta 2020. navršavaju se dvije godine od prerane smrti naše voljene supruge, majke i babe

MILOŠ

MILOŠ

Moj Anđeo, moja želja.

NEVENKE STEVOVIĆ

Tvoja ponosna i neutješna

Čuvaćemo te vječno od zaborava.

Naša sreća, naš ponos, naš život.

TVOJI NAJMILIJI

baba MILENA 415

СЈЕЋАЊЕ 9. 3. 1993 - 9. 3. 2020.

406

Tvoji najmiliji: majka SNEŽANA, otac MIKAN, brat LAZAR sa porodicom

Četiri godine su od kada nije sa mnom moj dragi МИХАИЛО МАРИЋ ЉИЉА, ЗОРАН, РАДЕ, МАРИЈА

404

402

SJEĆANJE 9. 3. 2012 – 9. 3. 2020.

MILOŠ МИЛОШ ПАВИЋЕВИЋ Вријеме пролази ... сјећање траје...

Bio si i ostao moj ponos.

435

ТОМО и ВОЈО БРАЦАНОВИЋ

Danas je tvoj rođendan... mila naša

VELIZAR MIJAJLOVIĆ

Tvoj BORIŠA Uspomene na tebe čuva

RAŠO 405

tvoja PORODICA

Neizmjerno nedostaješ.

Dani prolaze, a tuga i osjećaj da više nijesi sa nama nikada neće proći.

Vole te tvoje Majka DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama 414

Našoj

Двије године су од смрти мог вољеног брата

409 Дана 11. марта 2020. године навршавају се двије године од смрти нашег драгог

MAGDALENI MINJONI MILIČKOVIĆ rođ. Uskoković Vrijeme neće umanjiti našu žal za tobom.

Pamtićemo te po dobroti i ljubavi koju si nam nesebično darivala.

Tvoji brat BRANISLAV sa porodicom i sestrić SAVA sa porodicom 403

e-mail: oglasno@t-com.me

СТЕВАНА Бутора БАТРИЋЕВИЋА

СТЕВАНА Бутора БАТРИЋЕВИЋА

Вољени брате, много ми недостајеш јер си био велика заштита и братска узданица.

Твоја племенита душа, частан и поштен живот заслужују поштовање и вјечно сјећање. Породица ће посјетити твоју вјечну кућу.

Брат БАТРИЋ

ТВОЈА ПОРОДИЦА

408

407

30

TV program

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

FILM

NOVA M 01:15

SERIJA

RTCG 1 21:20

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Ženski raj

Henrijev zločin

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno–obrazovni program 11:25 Mostovi, r.

12:05 Montenegro all in one, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Savore, r.

14:30 Dokumentarna emisija 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e.

17:30 Tihi heroji 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 NVO sektor 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Četiri godišnja doba u Havani, s.

00:05 Argumenti



   RTCG 2

06:00 Zapis, r.

06:30 Montenegro all in one, r.

07:00 Slonovi i tonovi 07:30 Fudbal: Budućnost – Zeta, CFL, snimak 09:00 Dnevna soba, r.

10:45 Više od ljubavi, s.

12:15 Istinite laži, film 14:10 Luda kuća, r.

15:15 Više od ljubavi, r.

17:00 Afera, r.

18:00 Luda kuća, r.

18:30 Fudbal fest 19:30 Dnevnik 2 20:00 Afera, s.

21:00 Dnevna soba, r.

22:30 Srećni princ, film 00:15 Glas Amerike 00:45 E sport, video igrice

PINK M

06:00 Zadruga, pregled dana 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Crveni mjesec, r.

10:00 Zakletva, r.

11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 12:05 Zadruga 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:05 Zadruga 15:30 Scena 16:05 Zadruga

18:30 19:10 19:30 20:00 21:00 22:15 23:00

Scena Zakletva, s.

Premijera Nemoguća ljubav, s.

Crveni mjesec, s.

Zadruga Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:45 22:40 23:00 23:30

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutro sa Iris Kuhinja, s.

150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Mame, s. Žurnal Slatke muke, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv, r.

Noćni žurnal Gospodar prstenova – Družina prstena, film 02:30 Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

06:10 06:40 07:05 08:25 08:45 08:50 09:25 09:50 11:00 11:30 11:50 13:00 13:17 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:15

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Mr. Kitchen, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Totalni obrt, r.

Mr. Kitchen, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, r.

Zauvijek susjedi, r.

Vijesti Azra, r.

Vijesti Azra, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Blic, film Henrijev zločin, film

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06

14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 20:55 22:00 22:15 22:30 00:00 00:55 02:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Posljednja ljubav gospodina Morgana, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana, e. Život sa morem, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni film Vijesti Sport Diplomatija, film Bez granica, r.

Vikend u Parizu, r.

Boje dana, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

777

21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Marketing

31

32

Magazin/Marketing

Ponedjeljak, 9. mart 2020.

Holandske organizatore brine širenje korona virusa

Alternativa za Eurosong?

Razmatra se mogućnost da pjevaju od kuće

ROTERDAM - Eurosong, najveće muzičko takmičenje na svijetu, ove godine bi trebalo da se održi u Roterdamu uz učešće takmičara iz 41 zemlje, ali holandske organizatore brine širenje korona virusa, zbog čega su već počeli da razmišljaju o alternativnim načinima održavanja.

U Holandiji su zabilježeni prvi smrtni slučajevi od posljedica korona virusa, što je dovelo do razmišljanja o tome kako bi se Pjesma Evrovizije održala na način koji ne bi širio virus.

Ovogodišnji Eurosong zajednički organizuju tri holandska

medijska servisa - NPO, AVROTROS i NOS, a NPO je saopštio da razmatra alternativne načine održavanja takmičenja koje bi trebalo da se održi u maju u Roterdamu.

Održavanje ovogodišnjeg takmičenja je predviđeno u „Ahoj areni“ u Roterdamu, gdje bi takmičenju trebalo da prisustvuje oko 16.000 gledalaca, a u ovoj sportskoj dvorani je 2007. godine održana Dječija pjesma Evrovizije.

Međutim, iako je „Ahoj arena“ već rezervisana, ukoliko se organizatori odluče da ne puste publiku u dvoranu, postoji

mogućnost da se, zbog troškova, festival prebaci u manji prostor u kojem bi nastupima takmičara mogle da prisustvuju samo prateće delegacije.

Uskraćivanje publici da prisustvuje direktnom prenosu i generalnim probama značajno bi pomoglo u sprečavanju širenja zaraze, pošto gledaoci dolaze iz raznih krajeva Evrope, a jedna delegacija iz Australije.

Međutim, širenje korona virusa time ne bi bilo u potpunosti spriječeno, budući da bi se na jednom mjestu svakako našli predstavnici delegacija iz 41 države. To predstavlja veliki ri-

zik za sve koji odu u Roterdam, ukoliko zaraza nastavi da se širim sadašnjim intenzitetom.

Kako bi se izbjeglo širenje korona virusa, Evropska radiodifuzna unija (EBU) bi mogla da pribjegne radikalnom rješenju i da maksimalno iskoristi satelitsku mrežu u kojoj su sve njene članice.

EBU ima tehničke mogućnosti da svi takmičari nastupe u svojim televizijskim studijima i da se svi nastupi uklope u direktan prenos koji bi, na isti način kao i dosad, pratila cijela Evropa.

Najveća razlika bi bila ta što takmičari ne bi bili na istom mjestu, što bi znatno doprinijelo zdravstvenoj bezbjednosti takmičara i članova delegacije. Mana ovakvog načina organizacije bi mogla da bude neujednačenost nastupa, odnosno to što takmičari nemaju istovjetne uslove što je uslov za Eurosong.

Prenos nastupa iz sopstvenog studija bio bi najbolja alternativa tradicionalnom održavanju takmičenja, pošto se ne bi izgubila čar direktnog prenosa, pa se takmičenje ne bi pretjerano razlikovalo od onoga na šta smo navikli.

Jedna od alternativa za bezbjedno održavanje Pjesme Evrovizije mogla bi da bude emitovanje unaprijed snimljenih nastupa učesnika putem evrovizijske mreže.

Međutim, ovo je opcija koja ima najmanje šanse da bude ostvarena, zbog toga što bi se izgubila čar direktnog televizijskog prenosa. Svakako postoji i mogućnost odlaganja festivala, što bi, sa druge strane, moglo da dovede do pomjeranja cjelokupnog kalendara takmičenja u organizaciji EBU. Eurosong 2020. najavZ.K. ljen od 12. do 16. maja.

Ana Rucner predstavila album ,,Croatian Heritage“

Prihod od prodaje u humanitarne svrhe

ZAGREB - Najpoznatija hrvatska violončelistkinja Ana Rucner objavila je album pod nazivom ,,Croatian Heritage“.

Njoj su podršku na albumu, između ostalih, pružili i Zagrebačka filharmonija, kvartet Rucner, Mario Rucner, Folklorni ansambl ,,Linđo“ i Tamburaški orkestar HRT-a.

- Ovdje su prisutne hrvatske kompozicije i hrvatski autori koji imaju svoju istoriju i tradiciju i mislim da je ovo prirodno trebalo da se dogodi, da završi na jednom lijepom nosaču zvuka i bude dostupno ljudima. Srećna sam zbog odlične saradnju s Croatia Recordsom, za koji sam do sada objavila tri albuma - rekla je Rucner.

Prihod od prodaje ovog albuma biće uplaćen u humanitarne svrhe, Fondaciji ,,Ivan Bulić“, a numere sa ovog nosača zvuka Rucner je trebalo da izvodi u maju na turneji u Kini, koja je otkazana zbog epidemije virusa korona.

- Desiće se, nadam se, nekad krajem godine, počeće opet sve da funkcioniše, ali što mi

to možemo planirati… Najiskrenije samo mogu poželjeti prijateljima u Kini da se paze - navela je Rucner.

Za njene koncerte se uvijek traži karta više, a njena pojava, kao i samo izvođenje izazivaju pažnju kako regionalne, tako i svjetske javnosti.

- Odrasla sam u porodici muzičara, moji su roditelji i brat muzičari i oduvijek sam okružena muzikom. Majka svira violončelo, a otac i brat viole, ali violončelo me je odmah privuklo i bilo moj odabir - rekla je Rucner jednom prilikom.

Smatra da ovaj instrumnet pruža nebrojene mogućnosti interpretacije, a ona svira na klasičnom i električnom violončelu, pa je i njen repertoar mnogo širi nego što bi bio da samo svira klasično čelo.

Priznala je i da se izvori inspiracije mijenjaju, ali da joj je oduvijek porodica bila beskrajna podrška i inspiracija.

- Inspirišu me i novi izazovi, sam čin stvaranja nečeg novog što ću podijeliti s ljudima - zaključila je Rucner.

Z.K.