Dnevni list Pobjeda 09.11.2022.

Moramo biti složni, jedinstveni i zajednički istrajavati na ostvarenju naših zahtjeva. Crnoj Gori trebaju izbori! Moramo povratiti red, moramo povratiti institucionalnu snagu, moramo se vratiti na evropski put i moramo učiniti Crnu Goru pristojnim domom za svakog ko u njoj želi da živi, uči, zasniva porodicu i vezuje svoju sudbinu – poručio je Danijel Živković

9. novembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20463 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Ministarstvo nansija poništilo rješenje kojim je Uprava za katastar zaobišla mještane Ljubotinja prilikom odlučivanja

SDT okončalo istragu protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda i pripadnika njegove kriminalne organizacije

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu i jedan od lidera DF-a predstavio dokumenta koja ukazuju na nezakonito postupanje Agencije za nacionalnu bezbjednost

VELIČANSTVENI SKUP U PODGORICI: Više od 17 hiljada građana ispred Skupštine stalo u odbranu Ustava Crne Gore i državnih institucija, zatražilo povlačenje Zakona o predsjedniku, vanredne izbore i dogovor o sudijama Ustavnog suda

PODGORICA – Sprečava nje rušenja ustavnog poret ka i povlačenje pučističkog Zakona o predsjedniku, dogovor o izboru sudija Ustavnog suda i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora – to su zahtjevi sa sinoćnjeg protestnog skupa u Podgorici, građanskom okupljanju pod sloganom ,,Ima nas“ na kojem se, prema procjenama organi zatora, okupilo više od 17 hiljada ljudi.

Skup je počeo i završio into niranjem crnogorske himne, a na mirnom i dostojanstve nom okupljanju, na kojem su se vijorile crnogorske, zasta ve Evropske unije, Ukrajine i SAD, građani su uglas pjevali crnogorske pjesme.

Nosili su transparente sa nat pisima: „Sa fašizmom nema relaksacije“, „Ima nas“, „Ne damo Ustav“, „Hoćemo iz bore“...

Skup na platou ispred Skupšti ne Crne Gore bilo je jedno od najvećih okupljanja građan ki i građana od vremena refe renduma.

PUT ČASTI I SLOBODE

Poručili su da je sinoćni skup zapravo skup odbrane Usta va Crne Gore i skup protiv na stavka srozavanja svih institu cija naše države.

Okupljenima su se obratili, ispred organizatora protesta, izvršni direktor foruma slo bodnih građana „Luča“ Ne bojša Mrvaljević, predstav nici političkih partija Danijel Živković, Adnan Striković, Jelena Marković, Nikola Zi rojević, građanska aktivistki nja Svetlana Pajović-Musić, predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić, politički ana litičar Danilo Kalezić, crno gorska odbojkaška reprezen tativka Tanja Bokan, i student Ilija Vujačić

Skup je protekao mirno i bez incidenata, a na samom po četku izvršni direktor foru ma slobodnih građana „Luča“ Nebojša Mrvaljević skrenuo je pažnju da se ne dozvole bi lo kakve provokacije i pozvao okupljene da dostojanstveno pokažu razliku između pri stojne Crne Gore i one druge koja ovih dana ruši institucije. Građanska aktivistkinja Sve tlana Pajović-Musić poručila je da je osnovna obaveza sva kog građanina Crne Gore da izađe i da se suprotstavi oku pacionoj Vladi i skupštinskoj većini koja je pogazila Ustav sopstvene države.

- Skupština je izgubila legiti mitet! Vlada vrši tiraniju, za kona više nema, institucija ne ma! Svaka ćutnja i nepružanje otpora u ovakvom istorijskom momentu je davanje legitimi teta onima koji predano ra de na rušenju crnogorske dr žave, ekonomije, zdravstva, privrede, i rušenju svih naci onalnih i državnih interesa –istakla je ona.

Naglasila je i da je Ustav se kularne države „njeno sveto pismo“ i upitala, kako kaže, rušitelje, da li znaju kako su nasilnici i tirjanstvo prolazi li u Crnoj Gori.

Bedem preko kojeg

- Nijeste snosili nikakve prav ne, niti političke posljedice za svoja nedjela, ali do danas. Ali, od danas – ništa više neće bi ti isto. Mogli ste što hoćete, ali nećete i dokle hoćete – kate gorična je Pajović-Musić. Ukazala je da postoje dva puta - put časti i slobode i put srama i izdaje i poručila i međuna rodnoj zajednici da su krojači svoje sudbine i da neće dozvo liti ruskim i srpskim agentima i plaćenicima da nas skrenu sa evropskog puta i da nam obe smisle državu.

Pitala je okupljene hoće li zaboraviti Belveder, 13. jul u Nikšiću, prodaju crnogorskih grobova Crkvi Srbije, povike „kukaju Turci, leleču bule“... Okupljeni su joj odgovorili uzvikujući: Ne! - Jezikom koji odlično razumi ju, riječima jednog od najoda nijih crnogorskih sinova šalje mo im poruku: „Ja sam svoju zaždio svijeću, da se predam ne mogu i neću“. Crna Go ro nema predaje – zajedno, ima nas – zaključila je Pajo vić-Musić.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković kazao je prisutnima da više nemamo

vremena za pojašnjenja i objašnjenja i istakao da su to činili pune dvije godine koje su, kako je rekao, „odvele državu na oltar izdaje i prodaje i udarili na temelje građanske evropske i moderne Crne Gore“.

SLOŽNI I JEDINSTVENI

- Nema više što da objašnja vamo i pojašnjavamo. Sada su se drznuli da udare na kičmu države, da udare na Ustav, na

zlatnog orla sa grba, na crve nu boju sa zastave, da udare na pretke koji su krv prolivali i na našu majku Crnu Goru koja ih je hranila ispod plavoga svoda – ukazao je Živković.

Udarili su, dodao je, kukavič ki i iza leđa, besprizorno, vje rujući da je stvar u Crnoj Go ri završena.

- Misleći da nemamo hrabro sti da im odgovorimo. Našu pristojnost i civilizovan od nos, našu toleranciju i uvaža vanje onoga koji misli druga čije tumačili su kao slabost. A nijesu bili svjesni da smo ih kao slabije od sebe čojski šti tili sve dok prije nekoliko dana nijesu prešli i posljednju liniju

koju smo im bili spremni isto lerisati – istakao je Živković. Poručio je i da su, vjerujući da je sve završeno, potcijeni li stamenu, slobodarsku Cr nu Goru.

- E pa evo ima nas, i ne da nije završeno, nego je tek počelo. Tek smo počeli i čuće nas i da nas i sjutra i svakog dana, čuće

JEDNO OD NAJMASOVNIJIH OKUPLJANJA OD REFERENDUMA: Podgorica sinoć

Skupštine stalo u odbranu Ustava Crne Gore izbore i dogovor o sudijama Ustavnog suda više neće proći

nas na svakom mjestu, na uli ci, na trgu, zgradi, svuđe će se vijoriti crvene zastave i pjeva ti majskoj zori, čuće nas nikad jače i nikad glasnije, jer od ve čeras ništa više neće biti isto –poručio je Živković.

Naglasio je i da „nema više bi jelih rukavica“, umivene reto rike, pristojnosti sa rušiteljima. -Udarili su na obraz i dosto janstvo, a kada se dostojanstvo brani u Crnoj Gori, zna se šta to znači. Zato sam im i vidio strah u očima. Zato što znaju da nema veće svetinje od od brane države koja je stvarana vjekovima – ocijenio je.

Naglasio je i da se više ne bore samo da bi sačuvali institucije, Ustav i pravni poredak, već da bi se i u „knjigama učilo o to me kako su dostojno stali na branik vrijednosti građanske i evropske Crne Gore“.

-I borimo se da nas neko ne upiše na dnu stranice kao propratne i blijede pojave ko je su samo nijemo stajale dok se rušio ustavni poredak i dok se rušila Crna Gora. Nećemo nijemo stajati, ovo je bedem preko kojeg više neće proći –poručio je Živković.

Moraju, dodao je, biti složni, jedinstveni i zajednički istra javati na ostvarenju zahtjeva. -Crnoj Gori trebaju izbori! Moramo povratiti red, mora mo povratiti institucionalnu snagu, moramo se vratiti na evropski put i moramo učini ti Crnu Goru pristojnim do mom za svakog ko u njoj želi za živi, uči, zasniva porodicu i vezuje svoju ličnu sudbinu –poručio je Živković.

Prisutnima se obratio i posla nik SDP-a Adnan Striković koji je kazao da je Crna Go ra kroz istoriju znala kako da se suprotstavi i poručio da se neće navići na primitivizam i sluganstvo.

- Nećete nas naviknuti na to da ova država ne pripada svi ma jednako. Nećete nas navi knuti da je normalno, uz cinič ne osmjehe, gaziti po Ustavu Crne Gore. Da je normalno da Jole Vučurović drži ča sove demokratije i štiti manje brojne narode. Vazda je basta lo Crnogorcima tiraninu stati nogom za vrat, basta i Bošnja cima, Albancima, Hrvatima ali i časnim Srbima – istakao je Striković.

Odustati, kako je rekao, neće – kadri su da istraju do konač

Eraković nakon protesta: Tek smo počeli, nema uzmicanja

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković oglasio se nakon sinoćnjeg pro testa održanog ispred Skupštine u Podgorici i poručio da nema uzmi canja.

On je nabrojao zahtjeve koji su i saopšteni. - I tek smo počeli: 1. Povlačenje izmjena Zakona o Predsjedniku; 2. Deblokada Ustavnog suda; 2. Hitno raspisiva nje vanrednih izbora. Nema uzmicanja - napi sao je Eraković u objavi na Tviteru.

ne pobjede građanske, multi vjerske, antifašističke, evrop ske, čojske i sojske Crne Gore.

NA PRAVOJ STRANI

Portparol SD-a Nikola Ziro jević istakao je da među oku pljenima nema ni trunke stra ha, jer znaju da su na pravoj strani i jer brane građansku Crnu Goru.

- Ne plaše Dritanovi suzavci i gumeni meci, ne plaši nas nje

Ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju, reče li pjesnik! Dosta smo „pjevali“. Dosta smo - liše Belvedera - gotovo ćutke posmatrali kako jeftina poli tička posluga Aleksandra Vučića sistematski uništava sve što su stvarali naši precinaši đedovi i prađedovi. Jedan je put kojim idemo – evropski i zapadni, a cilj Crne Gore je EU, a ne rusko-srpska gubernija – istakao je Danijel Kalezić

gova vika, dreka i prijetnje, jer da smo se takvih plašili, ove dr žave ne bi bilo, a mi bismo bi li nečije sluge, baš kao što je to danas Dritan Abazović – ka zao je Zirojević.

Prokomentarisao je i poziv za dogovor oko sudija Ustavnog suda i poručio da nema sje danja za isti sto sa rušitelji ma Ustava.

-Predsjednik Crne Gore ni je ime i prezime, predsjednik Crne Gore je državna institu cija. Ne smijemo dozvoliti da funkcija prvog čovjeka drža ve bude na ovaj način sroza na, ne zbog aktuelnog pred sjednika, nego i zbog njega, ali i zbog svakog sljedećeg – po ručio je Zirojević.

Okupljene je pozdravio i poli tički analitičar Danilo Kalezić koji je kazao da se dosta ćut ke posmatralo kako „politič ka posluga Aleksandra Vuči ća sistematski uništava ste što su stvarali crnogorski preci“. -Ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju, reče li pjesnik! Dosta smo „pjevali”. Dosta smo - liše Belvedera - gotovo ćutke po smatrali kako jeftina politič ka posluga Aleksandra Vuči ća sistematski uništava sve što su stvarali naši preci - na ši đedovi i prađedovi – istakao je Kalezić.

Jedan je put, dodao je, kojim idemo – evropski i zapadni, a cilj Crne Gore je EU, a ne ru sko-srpska gubernija. Obratio se i odlazećem pre mijeru Abazoviću i ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću i poručio im da ne će više gaziti i ponižavati Cr nu Goru.

ODBRANA DRŽAVNOG DOSTOJANSTVA

-U kobnom naumu Abazovi ća i Uru prati dvojac, kojim komanduje ruska agentura sa sjedištem u Crkvi Srbije. Oni su bili spremni da žrtvuju ži vote 10 Crnogoraca za jednog

- Jezikom koji odlično razumiju, riječima jed nog od najodanijih cr nogorskih sinova šalje mo im poruku: „Ja sam svoju zaždio svijeću, da se predam ne mogu i neću“. Crna Goro nema predaje – zajedno, ima nas – kazala je Svetlana Pajović-Musić

popa. Nećeš, Dritane, nećete Spajiću i Milatoviću – ista kao je Kalezić.

Crnogorska odbojkaška re prezentativka Tanja Bokan istakla je da je sinoćni pro test, protest svih građana koji

„21. maj“: Učesnici protesta izrezane gume na autu zbog isticanja

crnogorske zastave

Iz Građanske inicijative „21. maj“ je saopšteno da je sinoć automobilu hercegnovskih registarskih oznaka, na kojem je vidljivo bila istaknuta crnogorska državna zastava, neko izrezao gume.

- Građanka, čiji je identitet poznat Građanskoj inicijativi „21. maj“, učestvovala je na javnom okupljanju ispred Skupštine Crne Gore. Na zadnjem sjedištu svog vozila imala je vidljivo istaknutu crnogorsku državnu zastavu što je huligana ili više njih izgleda isprovociralo i natjera lo da joj izrežu i izbuše gume na vozilu koje je bilo par kirano u dijelu grada Preko Morače, uz Bulevar Svetog Petra Cetinjskog i u blizini ugostiteljskog objekta „Alpe bar“ - kazali su oni.

Iz GI „21. maj“ su poručili da osuđuju ovaj čin, te pozvali Upravu policije, kojoj je incident prijavljen, da identifiku je i procesuira počinioca zbog krivičnog djela oštećenje tuđe stvari.

Nikšićani napravili kolonu dugu 9,5 kilometara, kod Budoša čekali pola sata

Kolona od više stotina auta koja je na jučerašnji skup krenula iz Nikšića zaustavljena je ispred tunela Budoš. Građani su tamo zadržani otprilike pola sata, nakon čega su nastavili ka Podgorici.

Zajednički prevoz bio je organizovan iz više crnogorskih opština, a građani su u glavni grad stizali u kolonama.

brane institucije i državno do stojanstvo.

-I zato im sa ovoga skupa mo ramo poručiti – ima nas. Ima nas koji nećemo dozvoliti da od države naprave lakrdiju, da unište institucije! Ima nas koji ćemo braniti dostojanstvo Crne Gore svuda i na svakom mjestu. Timski, zajedno jer ponavljam -ima nas! Ne da mo te, Crna Goro – poručila je Bokan.

Student Ilija Vujačić kazao je da ovo nije prvi put da se sa kiljena države brani neza visnost.

-Udarali su ođe i veći i bolji od

šake petokolonaša. Isuviše su slabe prazne glave izdajnika i domaćih i stranih da bi udara le u tvrdi crnogorski krš. Zalud kuju okove i zvekeću lancima. Ne ljube lance Crnogorci, ni lance, ni tuđe skute, ni man tije zločinaca natopljene krv lju nedužnih i nemoćnih. Budi se mladosti crnogorska – po ručio je Vujačić.

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić podsjetio je na borbu koju vode u tom gradu u kojem njihovi politički pro tivnici misle da su toliko uru šili državu da mogu određiva ti biračko pravo građanima.

-Upravo njima želim da poru čim da je možda Šavnik ma li, ali je ljubav prema Šavni ku i Crnoj Gori i jača i veća od svake sile kojoj se suprotstav lja. Kap je prelila čašu, probu dite se usnule institucije, ne zainteresovana međunarodna zajednice, dok ne bude kasno – istakao je Jakić.

Prisutnima se obratila i pred sjednica Liberalne partije Nik šić Jelena Marković koja je ista kla da evropski put nije gaženje Ustava i ocijenila da je protest u interesu svakog građanina.

-Jer je Ustav ono što treba da nas drži na okupu i usmjera va u svakodnevnom životu i radu. Izdajnici hoće da Ustav prilagode sebi, interesima ne kih drugih država kako bi obe spravili i osiromašili još više ovaj narod i državu Crnu Goru – naglasila je Marković.

Ocijenila je da je Ustav urušen potpisivanjem takozvanog Te meljnog ugovora sa SPC, ali i usvajanjem izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ž. ZVICER foto: S. VASILJEVIĆ

GI

Crnogorska i ukrajinska zastava na protestu

ODBRANA USTAVA: Građanke i građani na platou ispred Skupštine

skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu i jedan od lidera DF-a predstavio dokumenta koja ukazuju na

Knežević: ANB za vrijeme Vukšića prisluškivala prostorije MUP-a, CBCG, DRI i zgradu gradonačelnika

Agencija za nacionalnu bezbjednost je, očigledno bez odluke suda, kontinuirano prisluškivala ne samo političke protivnike u liku DF-a, već je to radila i sa bliskim, a možda i najbližim saradnicima Mila Đukanovića. Evo, Ivan Vuković je potpredsjednik Demokratske partije socijalista – istakao je Knežević

PODGORICA – Predsjed nik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, jedan od lidera Demokrat skog fronta Milan Kne žević saopštio je juče da raspolaže podacima koji ukazuju na to da je Agenci ja za nacionalnu bezbjed nost, kada je na njenom čelu bio Dejan Vukšić, prisluškivala objekte Cen tralne banke Crne Gore, Državne revizorske insti tucije, Ministarstva unu trašnjih poslova i zgradu gradonačelnika Podgorice.

Od kada je utvrđeno da je ANB bez odluke Vrhovnog suda prisluškivala bivšeg specijal nog državnog tužioca Mili voja Katnića, prema riječima Kneževića, dobijeno je nekoli ko naredbi od SDT-a da se is pitaju eventualne zloupotrebe i potencijalna prisluškivanja. – Što znači da je ANB očigled no bez odluke suda kontinui rano prisluškivala ne samo po litičke protivnike u liku DF-a,

već je to radila i sa bliskim, a možda i najbližim saradnici ma Mila Đukanovića. Evo, Ivan Vuković je potpredsjed nik Demokratske partije soci jalista – istakao je Knežević. On je na konferenciji za me dije poručio da moraju da do biju odgovor na pitanje da li je ANB nezakonito prisluškiva la državne institucije, njihove čelnike i zepošljene. – Na tragu sam očigledno naj manje desetogodišnjeg pri sluškivanja koje je ANB spro vodila ili je mogla sprovoditi u jednom broju crnogorskih in

stitucija – naveo je Knežević. Medijima je predstavio izvje štaj vještaka koji su, kako je re kao, po naredbi specijalnog državnog tužioca Miroslava Turkovića iz oktobra 2021. godine, pravili analizu gdje

završavaju telekomunikacio ni vodovi, odnosno telekomu nikacioni pravac utičnice koja se nalazila u ormaru SDT-a, a koji je usmjeren ka Crnogor skom Telekomu.

- Ili da to narodski pojasnim,

ANB je imala logistiku za pri sluškivanje u zgradi Central ne banke Crne Gore, Državne revizorske institucije, Mini starstva unutrašnjih poslova i zgradi gradonačelnika Pod gorice – pojasnio je Knežević.

Kazao je da posjeduje dva za pisnika o pretresu prostorije ANB, koja se nalazila u zgra di Crnogorskog Telekoma, po naredbi Višeg suda iz 2021. godine.

– Pretresu je trebalo da prisu stvuje i tadašnji direktor ANB Dejan Vukšić, ali je on poslao svog predstavnika Mihaila Obradovića i u tom zapisni ku se jasno konstatuju odre đene anomalije koje govore o tome da je ANB, vjerovatno u kontinuitetu, prisluškivala ne samo Milana Kneževića, An driju Mandića ili mitropoli ta Amfilohija, već je to radila i sa visokim državnim funkci onerima – kazao je.

Posjeduje i zapisnik o pretre sanju prostorija MUP-a, gdje je bio pozvan da prisustvu je i tadašnji ministar Sergej Sekulović, ali koji je poslao predstavnika Mersada Mu jevića

Na jučerašnjoj konferenciji Knežević je saopštio i da je dobio anonimno pismo „od nekog čovjeka koji je vjerovatno zabrinut“ za njegovu bezbjednost, a u kojem se navodi da već duži vremenski period određena vozila kruže oko nje gove kuće.

Osoba koja mu je uputila pismo, kako je citirao, navela je i da je u jednom vozilu prepoznala vozača koji je bio u zatvoru u Bijelom Polju, službenika ANB-a, a koji je i, kako je kazao, u prijateljskim odno sima sa jednom tužiteljkom. – Da ne bih ogriješio dušu, jer ovih dana

otvaram ozbiljne bezbjednosne teme, ostavljam mogućnost ANB da provjeri moje navode, Upravi policije i SDT da provjere ovo što sam sada pročitao kao anonimno pismo, a odnosi se na moju ugroženu bezbjednost – istakao je Knežević.

Na pitanje naše redakcije hoće li tražiti procjenu bezbjednosti odgovorio je odrično, uz obrazloženje da nema povjerenje u bezbjednosni sistem.

– Imam dokumentaciju o fo tografisanju pretresanja cen trala T-coma, koje se nalazi u zgradi CBCG u Ulici Miljana Vukova, zgradi gradonačel nika Podgorice, koja se nala zi u Njegoševoj ulici, i u zgra di T-coma na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog od 16. okto bra 2021. godine – naveo je Knežević.

Na pitanje Pobjede da saopšti kako je došao do podataka koje je predočio javnosti Knežević je kazao da neće otkriti izvore, ali je i istakao da stoji na ras polaganju svim nadležnim dr žavnim organima za provjeru njegovih navoda. Ž. ZVICER

PODGORICA - Evropska unija je duboko zabrinuta glasanjem od 1. novembra u Skupštini Crne Gore, kojim se zapravo mijenjaju prero gativi predsjednika države usvaja njem zakona po hitnom postupku, saopštio je portparol visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku Peter Stano.

– Svi zakonodavni akti bi trebalo da budu u skladu sa Ustavom. Svi politič ki akteri bi trebalo da se uzdrže od bi lo kakvih akcija koje bi mogle dodat no produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije ze mlje – podvukao je Stano.

Kako bi okončala trenutni zastoj, on je rekao da EU poziva sve aktere da daju prioritet izgradnji konsenzusa

i hitnom imenovanju članova Ustav nog suda na sljedećem glasanju u par lamentu 22. novembra.

– Puna funkcionalnost Ustavnog su da je ključna za osiguranje legitimite ta demokratskih izbora, između osta lih važnih stvari. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju strateški je izbor ve like većine građana Crne Gore i jav no istaknut cilj velike većine crnogor skih političkih aktera – kazao je Stano.

On je ukazao na to da je Crna Gora prednjačila među zemljama kandi datima za EU.

– Kontinuirani napredak u pristupa nju EU zahtijeva od svih političkih aktera da podrže funkcionalnost de mokratskih institucija zemlje i ojača ju vladavinu prava - zaključio je Sta no. R. P.

PODGORICA - Predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić kaže da njihova politička konkurencija ne bira sredstva da dođe do cilja, kršeći grubo Ustav i ponaša jući se neprimjereno, pokušavajući da odlože izborni poraz kako bi, navodi on, svojim finansijerima i nalo godavcima što kasnije polagali račune.

– Ti izbori su davno prerasli lokalni značaj jer sva galama i buka koja se podigla oko najmanje crnogorske opštine, sa najmanje upisanih birača, govori jasno da je riječ o po litičkom inžinjeringu kako bi se osporila naša pobjeda –ocijenio je Jakić u emisiji „Znam da znaš“ Gradske RTV. Dodao je da su njihovi politički oponenti uprkos svim malverzacijama ostali ispod crte.

– Prostom analizom na određenim biračkim mjestima došlo je do uvećanja broja glasača koji su mahom prepo znati kao podržavaoci njihove politike. Međutim, glasa či koji dominantno žive u Šavniku su nama dali podršku i njihov plan da na tim mjestima postignu veći broj glaso va nije dao očekivani rezultat, pa su pribjegli drugom me

hanizmu – da na pojedinim mjestima prve nedjelje bra ne određenim osobama glasanje, te kad u međuvremenu raznim sredstvima dođu do cifre glasača koja im odgova ra, sljedeće nedjelje te osobe mogu nesmetano da glasa ju – objašnjava Jakić.

Ističe da su tokom izbornog procesa upozoravali nadležne institucije da politička konkurencija ne preza od najava kr šenja Ustava i Zakona, ali da u početku one nijesu reagovale.

– Ni nakon izvršavanja krivičnih djela i svega ovoga čemu smo svjedočili, nadležne institucije nijesu dale adekvatan odgovor, što ih je dodatno ohrabrilo te je došlo do ozbilj nijih incidenata – naglašava Jakić.

Očekuje da su nakon posljednjeg incidenta nadležni or gani shvatili ozbiljnost situacije, te da je krajnje vrijeme da se reaguje na pravi način.

Nemoć konkurencije, kako dodaje, ogleda se i u tome da nijesu mogli međusobno dogovoriti nosioce liste, niti lju de koji će se naći na njima, a ni nakon svih napora da do kažu da je lokalna vlast nesposobna nijesu uspjeli da do biju očekivani broj glasova. R. P.

Predsjednik

nezakonito postupanje Agencije za nacionalnu bezbjednost

Milan Knežević

Radulović: Crna

Gora je iza ,,crvene linije“, neophodan restart sistema

PODGORICA - Crna Gora je institucionalno iza „cr vene linije“ i neophodan je restart sistema, ocijenio je u „Drugačijoj radio vezi“ predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Brani slav Radulović.

On smatra da će sastanak na koji je lidere stranaka pozvala predsjednica parlamenta Da nijela Đurović dati odgovor na pitanje postoji li želja za do govorom i nekom vrstom kom promisa za konsolidaciju de mokratije. Radulović kaže da bi prvi korak u tom pravcu bilo neusvajanje izmjena Zakona o predsjedniku države, izbor makar jednog sudije Ustavnog suda i skraćenje mandata par lamentu. Brine ga, međutim, što vjeruje da urušavanje siste ma nije posljedica neznanja. Crna Gora je u ovom trenutku već iza „crvene linije“ kada je riječ o disfunkciji institucija, smatra Radulović.

nog postupanja, kakvo je, po njemu, usvajanje izmjena Za kona o predsjedniku države. Postavlja se pitanje spremno sti na kompromis, a odgovor ćemo, napominje Radulović, možda dobiti već danas, na sa stanku koji je zakazala pred sjednica parlamenta Danije la Đurović.

Predsjednik Izborne komisije glavnog grada odgovorio na zahtjev članova tog tijela

Vukčević: Nema uslova za utvrđivanje konačnih rezultata izbora u Podgorici

PODGORICA - Predsjednik Izborne komisije glavnog grada Veselin Vuk čević je u dopisu upućenom članovi ma te komisije saopštio da se nijesu stekli zakonski uslovi za utvrđivanje konačnih rezultata lokalnih izbora u Podgorici održanih 23. oktobra.

Članovi Izborne komisije glavnog grada Nikola Terzić, Radosav Jokić, Marko Mihailović, Željko Vujotić, Dragan Pe lević, Janko Odović, Ljiljana Jokić- Ka pa i sekretar Vladimir Vujović uputili su juče zahtjev Vukčeviću da sazove sjedni cu za prekjuče u 15 sati. Vukčević je u dopisu naveo i da zahtjev za sazivanje sjednice te komisije ne ispu njava uslove iz člana 11 stav 1 Poslovnika o radu komisije.

– Postavlja se pitanje da li je sistemski pristup da se insti tucije uvedu u takvo stanje, sa namjerom totalne institucio nalne disfunkcije države Cr ne Gore, sa svim namjerama i potrebama adresa van Crne Gore da se ona dovede u takvo stanje. Jer, već sada ne može mo govoriti o neznanju ili ne spremnosti dijela mlađih po litičkih struktura da učestvuju u procesu – rekao je Radulo vić i podsjetio da smo, dodu še, devedesetih imali ovacije mladima, lijepima i pametni ma, a uslijedile su rat i sankcije. Radulović smatra da je neop hodan restart sistema, a do nje ga se može doći samo ako se preduprijedi spirala neustav

– Prvi korak bi bilo saglasje da je neupitno da su izmjene Zakona o predsjedniku neu stavne. To bi otvorilo prostor da se vrlo brzo pristupi poli tičkom dogovoru o obezbje đivanju 49 ili 54 glasa u parla mentu za izbor makar jednog sudije Ustavnog suda. To bi pokazalo da postoji želja za kompromisom i političkim dogovaranjem i mislim da bi onda trebalo iskoristiti me hanizam iz člana 84 stav 4, a to je odluka o skraćenju man data parlamentu i odlazak na prijevremene parlamentarne izbore. To bi, kao jedan restart sistema, omogućilo da se koli ko-toliko obezbijedi prvo kon solidacija demokratije, a onda i konsolidacija institucija – ka že Radulović.

– Polazeći od navedene zakonske odred be, Državna izborna komisija je, po pita nju utvrđivanja konačnih rezultata izbora u slučaju kad je kod Ustavnog suda po krenut postupak, mišljenjem broj 522/22 od 26. oktobra 2022. godine, zauzela ja san stav da se konačni rezultati izbora ne mogu proglasiti dok Ustavni sud ne od luči po žalbama. Prema tome, obavješta vam članove Komisije da se nijesu stekli navedeni zakonski uslovi za utvrđivanje konačnih rezultata za izbor odbornika u Skupštini glavnog grada Podgorica odr žanih dana 23. oktobra 2022.g odine, ka ko je to traženo vašim zahtjevom od 7. novembra 2022. godine - navedeno je u dopisu Vukčevića.

Ukoliko je, međutim, namje ra da se dijalog samo simuli ra, Radulović kao dalji razvoj dešavanja vidi produbljiva nje krize.

– U tom slučaju mogu se desi ti dvije opasne situacije i da za nedjelju razgovaramo o krizi na krizu. To je da dio političke strukture ne vidi smisao funk cionisanja unutar parlamen ta, da se odluči za neku vrstu političkog bojkota, i onda mi slim da situaciju može riješiti samo neki oblik međunarod ne medijacije – ocijenio je Ra dulović. R. P.

Što se tiče zahtjeva za sazivanje sjednice, Vukčević je rekao da ne ispunjava uslove iz člana 11 stav 1 Poslovnika o radu Komisije. - Naime, navedenom odredbom je propi sano da sjednicu Komisije saziva i dnev ni red predlaže predsjednik Komisije, ka da postoji potreba za njenim radom, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev naj manje tri člana stalnog sastava Komisije. Kako su zahtjev za sazivanje sjednice od 7. novembra potpisala samo dva od uku pno pet članova stalnog sastava, dok su preostalih pet potpisnika opunomoćeni predstavnici podnosilaca izbornih lista, koji su u smislu člana 26 Zakona o izbo ru odbornika i poslanika, članovi prošire nog sastava, jasno je da nijesu ispunjeni uslovi iz Poslovnika za sazivanje sjedni ce – obrazložio je Vukčević. Prema njegovim riječima, osim što bi pro

Funkcioneri „Evrope sad“ Andrej Milović i Vasilije Čarapić podnijeli su Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv predsjednika Izborne komisije glavnog grada Veselina Vukčevića zbog, kako su naveli „krivičnog djela zloupotre

tivpravno utvrđivanje konačnih rezultata izbora prije donošenja konačnih ili izvrš nih odluka Ustavnog suda predstavljalo krivično djelo zloupotrebe službenog po ložaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Cr ne Gore, jasno je, ističe Vukčević, da je za htjev za sazivanje sjednice, sa tim ciljem, upućen radi podstrekavanja na izvršenje tog krivičnog djela. – Odredbom člana 24 stav 1 Krivičnog za konika je propisano da ko drugog sa umiš ljajem podstrekne da učini krivično djelo, kazniće se kao da ga je sam izvršio. Sta

ba službenog položaja jer je odbio zahtjev većine članova Izborne komi sije da sazove sjednicu“. Prekršio je, kako navode u krivičnoj prijavi, Ustav Crne Gore „u dijelu prava građana na lokalnu samoupravu, prava birača da biraju i budu birani“.

Pokret „Evropa sad“ podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv predsjednika Izborne komisije glavnog grada Pregovori

vom 2 istog člana propisano je da ko dru gog sa umišljajem podstrekava na izvrše nje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a djelo ne bude ni pokuša no, kazniće se kao za pokušaj krivičnog djela. Iz navedenog proizilazi da podno šenje navedenog zahtjeva predsjedniku Komisije da sazove sjednicu na kojoj bi se utvrdili konačni rezultati suprotno za konu, predstavlja dovoljan osnov za pod nošenje krivične prijave – zaključeno je u njegovom dopisu. R. P.

PODGORICA - Dajući

doprinos kulturi dijaloga i smatrajući da u interesu građana Tivta politički či nioci, pored svih razlika i neslaganja treba da razgo varaju, Hrvatska građan

ska inicijativa se odazvala pozivu koalicije „Narod pobjeđuje“ za službeni su sret. Nakon korektne raz mjene mišljenja i stavova, predstavnici Hrvatske građanske inicijative su se

zahvalili i nijesu prihvatili poziv koalicije „Narod pobjeđuje“ za koaliciju i učešće u budućoj tivatskoj vlasti, saopšteno je iz te partije.

Kako su naveli, HGI ostaje

dosljedna u sprovođenju svo jih programskih ciljeva i ide ologije, koji su joj važniji od bilo koje pozicije i funkcije. – Posljednja dešavanja na dr žavnoj, kao i na lokalnoj razi ni potvrđuju stav da Hrvat ska građanska inicijativa ne trči za foteljama, već ustraj no sprovodi programska na čela i konzistentno se vodi svojim ideološkim princi

pima. Činjenica što svi važ niji politički subjekti u Tivtu žele suradnju s nama je jedna od potvrda našeg renomea i društvenog ugleda, koji smo izgradili za više od 20 godina koliko već postojimo na poli tičkom polju Crne Gore – na vodi se u saopštenju. Iz te partije poručuju da će se i dalje voditi onim što su ideje Hrvatske građanske inicijati

ve, a one su ocjenjuju, na ko rist, ne samo Hrvata već svih građana Tivta i Crne Gore. – Osnaženi povjerenjem koji su nam ukazali Tivćani i za hvaljujući kojem smo tre ći po snazi politički subjekt u Tivtu, nastavljamo dalje u svojoj političkoj misiji, a za bolji Tivat i za bolju Crnu Goru – zaključuju iz HGI.

Predsjednik

Veselin Vukčević

M. BABOVIĆ

DRI i dalje kontroliše Plantaže zbog izvještaja za 2018. godinu koji je dobio duplo negativno mišljenje

Imovina procijenjena na 340 miliona eura

Plantaže posjeduju 40,8 miliona kvadrata, od čega je 38,6 miliona poljoprivredno zemljište, dva miliona kvadrata građevinsko, dok je 114,5 hiljada kvadrata klasifikovano kao ostalo. Sporno 61,5 hiljada kvadrata zemljišta

PODGORICA - Od 20 pre poruka koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala Plantažama na finan sijski izvještaj za 2018. go dinu, polovina i dalje čeka realizaciju.

DRI je kontrolnom revizijom utvrdio da su Plantaže u od nosu na njihove preporuke iz revizije sa duplim negativ nim mišljenjem na finansije i poslovanje iz 2018. godine, ostvarile značajne rezultate, ali da se i dalje registruje kr šenje propisa iz unutrašnje re vizije, zaštite zdravlja na radu, popisa imovine i blagajničkog poslovanja.

PrePorUke

Plantaže su, po preporuci re vizora, formirale tim i odredile lice odgovorno za unutrašnje kontrole, ali sistematizacijom nijesu predvidjeli obavezni sertifikat za internog revizo ra. Između ostalog, nije izra đen plan unapređenja uprav ljanja i kontrola, kao ni registar rizika, strateški plan, godišnji plan revizije, a Skupštini akci onara nijesu dostavljeni izvje

štaji o ovim pitanjima. Unu trašnja revizija tokom prošle godine nije planirala ni obav ljala pojedinačne revizije, niti pripremala izvještaj rukovod stvu. Iako su Plantaže po pre poruci u maju prošle godine formirale revizorski odbor od tri člana, DRI i dalje ovu pre poruku ocjenjuje djelimično realizovanom, jer odbor nije mogao da daje mišljenja niti da prati preporuke unutrašnje revizije, jer je nije ni bilo. I da lje nijesu poznati rizici rada u Plantažama, jer se još čeka na akt o procjeni rizika za svako radno mjesto zajedno sa mje rama za njihovo otklanjanje. Zbog neusklađenosti poda taka o imovini iz popisa i po slovnih knjiga, Plantaže su angažovale nezavisnog pro cjenitelja koji je vrijednost imovine procijenio na 339,6 miliona eura. Tako Plantaže posjeduju 40,8 miliona kva drata, od čega je 38,6 miliona poljoprivredno zemljište, ma lo preko dva miliona kvadrata građevinsko, dok je 114,5 hilja da kvadrata klasifikovano kao ostalo zemljište. Ipak, kako ni jesu donijete odluke o popisu

Naplaćen četvrti dio stambenih kredita

Plantaže su, po preporuci, počele da naplaćuju potraži vanja od zaposlenih, nakon što je DRI utvrdila da je jedan dio ostao nenaplaćen nakon prestanka radnog odnosa ili penzionisanja. U ranijem izjašnjenju su ukazali da od zaposlenih naplaćuju dugove, ali ne i za stambene kre dite, jer je bord direktora otplatu stopirao još prije deset godina. Tu odluku je, prije dvije godine, novo rukovod stvo stavilo van snage.

Revizori su utvrdili da su zaposleni u Plantažama po osnovu stambenih kredita dugovali 1,8 miliona eura. Tokom prošle i ove godine naplaćeno je ukupno 417 hiljada eura, od čega je sa 179 hiljada u potpunosti izmi reno 15 kredita. Plantaže su tužile radnike koji ni nakon opomene nijesu nastavili da otplaćuju kredit.

imovine niti su revizorima do stavljeni listovi nepokretnosti, ali i zbog razlike od 61,5 hilja da kvadrata zemljišta između evidencije procjenitelja i popi sne komisije, revizori su i ovu preporuku ocijenili djelimič no realizovanom. Istu ocjenu dobila je i preporuka koja se odnosi na adekvatno eviden tiranje promjena na imovini.

troŠkoVi

Plantaže su, suprotno prepo ruci DRI, nastavile sa isplatom akontacija u većem iznosu ne go što je za putovanje potreb no, a zaposleni su neutrošeni novac vraćali u roku od mje sec. Pojedine putne naloge pratili su detaljni podaci o po slu, dok je u nekim postojala samo informacija o sastanku, a troškovi značajnog broja na loga nijesu adekvatno pravda ni. I dalje nema posebne pro cedure o načinu i rokovima isplate dividende u zavisno sti od kategorije akcionara, kao i njihovom informisanju o raspodjeli. Prilikom zapo šljavanja i dalje nema provje re o ispunjavaju uslova iz sis tematizacije, slobodna radna mjesta nijesu oglašavana, već su pojedini zaposleni sporazu mno preuzimani, uglavnom iz agencija. Iz personalnih dosi jea nije se moglo utvrditi da li pojedini ispunjavaju uslove, a dokazi o stručnoj spremi i znanju engleskog jezika nije su dostavljeni revizorima, ia ko su to tražili. Kolegijum ko jim je upravljao senator Zoran Jelić sa predsjedavajućim Se natom Nikolom N. Kovače vićem uputiće ovaj izvještaj Vladi i ministarstvima finan sija i poljoprivrede, kao i nad ležnim skupštinskim odbori ma, a Plantažama je dato pola godine da realizuje preostale preporuke i o tome ih izvijesti. m. Lk.

Najveću zaradu u Crnoj Gori od početka godine primio zaposleni

Pet od deset najvećih mjesečnih zarada primili su bankari, dvije programeri, a jednu zaposleni u vazdušnom saobraćaju

PODGORICA – Najveća bruto mjesečna zarada isplaćena u Crnoj Gori od početka ove godine do kraja septembra iznosila je 116.796 eura, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina (UPC) dostavljeni Pobjedi.

Taj iznos, koji obuhvata po reze i doprinose na rad, ispla ćen je strancu zaposlenom u zabavnoj i rekreativnoj dje latnosti.

- U pitanju je prihod po osno vu zarade - kazali su iz UPC.

Programeri

To je 131 prosječna bruto za rada, koja se prema podacima Monstata od početka ove go dine kretala od 875 do 887 eu ra, koliko je iznosila u septem bru, ili 174 minimalca. Prema toj računici, crnogorskim gra đanima sa prosječnom bruto zaradom treba 11 godina da zarade taj iznos, odnosno 14,5 godina ako primaju minima lac od 671 euro bruto. Zaposleni iz oblasti kompju terskog programiranja pri mio je drugu najveću bruto

Stranac za zaradio 116.796

zaradu u Crnoj Gori od po četka godine. Njemu je u mar tu isplaćeno 115.250 eura. Da je programiranje u zamahu u našoj zemlji, potvrđuje to što je i četvrta najveća isplaćena mjesečna zarada pošla u ruke zaposlenom iz te oblasti koji je primio 98.704 eura bruto. Pretpostavlja se da nije riječ o

mjesečnoj plati, već o naknadi za neki projekat.

Bankari dominantni Bankari drže primat među naj plaćenijim radnicima u Crnoj Gori, pa je tako pet od deset najvećih mjesečnih primanja isplaćeno u oblasti monetar nog posredovanja. Zaposleni

ASP traži da se utvrdi da li je za bivši vojni kompleks u Meljinama

Izračunali da je Knežević bolnicu platio deset miliona

PODGORICA - Privatiza ciju nekadašnjeg vojnog kompleksa u Meljinama treba što prije preispitati kako bi se utvrdilo da li je za prodaju vrijedne lokacije plaćena tržišna cijena, što otvara prostor za povratak u državno vlasništvo, sa opšteno je iz Asocijacije za socijalnu pravdu (ASP).

Najavljeni letovi iz Mančestera

PODGORICA - Nacionalna turistička organizacija predstavila je crnogor sku turističku ponudu na Svjetskoj berzi putovanja u Londonu, sa čijeg tržišta se očekuje nastavak rasta turi stičkog prometa.

Delegaciju Crne Gore predvodi resor

ni ministar Goran Đurović, koji je oci jenio da su britanski turisti neophodni Crnoj Gori.

Štand Crne Gore posjetio je ministar tu rizma Saudijske Arabije Ahmed bin Akil al-Khateb, a tokom sajma, koji se završa va danas, održano je 50 sastanaka sa pred

stavnicima turoperatora, avio-kompani ja, medija i drugih relevantnih kompanija dominantno iz Velike Britanije, ali i i sa drugih tržišta. Avio-kompanija Jet2.com i turoperator Jet2holidays najavili su le tove iz Mančestera za Tivat dva puta ne djeljno od 1. maja do 30. oktobra. n. k.

U toj NVO smatraju da bi to otvorilo prostor da se bolnica vrati u državno vlasništvo, ka ko je to ranije učinjeno sa Ul cinjskom solanom.

Podsjetili su da je Atlas grupa u odštetnom zahtjevu arbi tražnom sudu u Hagu navela da se na bolnicu Meljine odno si 80 miliona eura, te da su je 2008. godine kupili za 25,1 mi

Predsjednik

lion eura nominalno, iako su je platili obveznicama restituci je, koje su kupovali za trećinu njihove vrijednosti na berzi.

- Prema raspoloživim javnim podacima, Atlas grupa, vla sništvo Duška Kneževića, za bolnicu je dala deset milionanavodi se u saopštenju ASP. r. e.

PODGORICA - Potpisiva njem Opšteg kolektivnog ugovora uvelo bi se uve ćanje zarade za prekovre

meni i dvokratni rad, kao i dnevnice od 80 odsto za rad nedjeljom za javni i privatni sektor, saopštio je

Upravna zgrada Plantaža

Danas završava Svjetska berza putovanja u Londonu

za mjesec 116.796 eura

to primanjem od 88.878 eura, što je sedma najveća plata. Na osmoj poziciji je zarada banka ra od 73.317 eura, a na devetom mjestu bruto primanje banka ra koje je iznosilo 69.690 eura. Šestu poziciju zauzeo je za posleni u oblasti vazdušnog prevoza putnika, odnosno radnik To Montenegra, Ae rodroma, Agencije za civilno vazduhoplovstvo ili SMAT SA-e. Njemu je u jednom mje secu isplaćeno 93.256 eura. Pretpostavlja se da je riječ o otpremnini ili bonusu. Desetu najveću bruto zaradu od januara do kraja septem bra imao je radnik u oblasti konsultantskih aktivnosti u vezi poslovanja. Taj konsul tant primio je 67.462 eura po osnovu naknade za rad i po reza i doprinosa.

PODGORICA - Crna Gora se mora izboriti da odbrani pravo na udio u Bilećkom jezeru i ne treba bježati od međunarodne arbitraže u tom slučaju, poručeno je juče u Skupštini tokom rasprave o stanju u energetskom sekto ru u posljednje tri godine.

- Udio sliva Crne Gore u Bile ćkom jezeru je 40 odsto. Stu dije su pokazale da Crnoj Gori treba da pripadne 448 gigava ta, što je četvrtina proizvodnje Pive i Perućice – rekao je Mo mo Koprivica (Demokrate), dodajući da je hidroelektra na na Bilećkom jezeru, koja strujom snabdijeva Hrvatsku i BiH, izgrađena bez saglasno sti naše države.

Arbitražom riješiti pravo na Bilećko jezero

Udio sliva Crne Gore u Bilećkom jezeru je 40 odsto, ali do danas nemamo ni novca ni struje od toga, kazao je Momo Koprivica

utvrđena dva krovna doku menta u sektoru energetikeOpšte smjernice energetske politike i Nacionalni klimat ski energetski plan.

- U ovakvim situacijama inve stitori špekulanti će nas iskori stiti kao plijen, a ozbiljni inve stitori će nas zaobići – poručio je Prelević.

u jednoj od 11 banaka koje po sluju na crnogorskom tržištu primio je treću najveću bruto zaradu od početka godine u iznosu od 99.400 eura. Hilja du eura manje primio je njegov kolega, čija je bruto zarada na petom mjestu i iznosi 98.321 euro. Nešto manje isplaćen je bankar sa mjesečnim bru

Zarade u Crnoj Gori poveća ne su od početka godine u pro sjeku 17 odsto kroz program „Evropa sad“. Njime su uki nuti doprinosi za zdravstvo koje su poslodavci plaćali dr žavi, pa je taj iznos preusmje ren radnicima.

Prema podacima Monstata, najplaćeniji radnici u Crnoj Gori su u djelatnostima finan sija i osiguranja. B.D.

plaćena tržišna cijena Prema podacima Ministarstva finansija

Državni dug četiri milijarde

- Crna Gora do danas nema ni novca ni energije od toga. Mo ramo se izboriti da odbranimo to pravo, vjerovatno će biti ne ophodno da se pristupi među narodno-pravnom rješavanju spora i ne treba bježati od to ga, samo se treba dobro pripre miti - istakao je Koprivica, na vodeći da se institucije moraju uključiti u rješavanje ovog pi tanja, dok je Branko Radulo vić (PZP) kazao da ne zna čiji su interesi koji ne shvataju da su vode zajedničke.

- Ne znam kako da sjednemo za sto i dogovorimo se oko Bi lećkog jezera. Ako ne, među

Sa jučerašnjeg plenuma

narodna arbitraža je rješenje - poručio je Radulović. Jučerašnjoj raspravi nijesu prisustvovali poslanici opozi cije. Predsjednik Odbora di rektora Regulatorne agencije za energetiku Branislav Pre lević poslanicima je predsta vio stanje u energetskom sek toru u posljednje tri godine, ukazujući da su 2020. i 2021. bile krizne godine kakve nije

su zabilježene u dosadašnjoj istoriji energetike.

- Gubici u distributivnom si stemu u 2020. bilježe pad u od nosu na 2019. Početkom 2021. konzum se oporavlja nakon kovida, dok je polovinom 2021. nova kriza u najavi, što rezul tira povećanjem cijena struje - naveo je Prelević. On je naglasio da u zakonskom roku do avgusta 2020. nijesu

Prodaja EPCG korupcionaški ili dobar posao

Na ocjenu Jovanke Bogavac (DF) da u Crnoj Gori u posljednjih 20 do 30 godina nije bilo investicija u energetskom sektoru reagovao je Prelević, ističući da je situacija drugačija u stvarnosti. - Samo u posljednjih deset godina ulože no je 380 miliona eura u CGES i CEDIS, kompanije koje su 2012. vrijedjele manje od tog iznosa. To su investicije u preno snu i distributivnu mrežu. Kada je riječ o investicijama u proizvodnju, dvije nove vjetroelektrane su puštene u rad u tom

periodu, kao i nekoliko malih hidroelektra na - dodao je Prelević. On smatra da je prodaja EPCG, koju je kritikovala Bogavac, dobar posao jer je to preduzeće prodato Italijanima za 420 miliona eura, a kasnije otkupljeno za 210 miliona. Bogavac je na to kazala da je greška što je EPCG uopšte stavljena na doboš, dok je Radulović poručio da je pro daja EPCG bio jedan od najvećih korupci onaških dilova Mila Đukanovića i Silvija

Poslanici DF-a hvalili su ruko vodstvo EPCG i njihovog kole gu Milutina Đukanovića, koji je na čelu borda državne ener getske kompanije, navodeći da je postigao značajne rezultate i popravio standard građanima, jer nije povećao cijenu struje. U pohvalama je prednjačio Jo van Vučurović, tvrdeći da bi građani da je DPS ostao na vla sti danas plaćali struju 400 do 500 eura mjesečno.

Lider DF-a Andrija Mandić ka zao je da je to što je uradila EP CG ne povećavajući cijenu stru je najveći doprinos koji je dala neka struktura u Crnoj Gori sva kom građaninu. To je, smatra, veća pomoć od povećanja pla ta kroz program ,,Evropa sad“. - Rukovodstvo EPCG je učini lo da 650 miliona eura ostane u vašim džepovima, a indirek tne uštede su mnogo veće. Da su cijene struje porasle, mora li biste da plaćate hljeb dva i po eura, inflacija bi bila izuzetno velika - rekao je Mandić, obra ćajući se građanima.

Prema njegovoj računici, da su povećane cijene struje oni ko jima je račun 30 eura plaćali bi 135, a oni koji plaćaju 100 eura plaćali bi 443.

- Desilo bi se čudo, urušio bi se potpuno ekonomski sitem da nije bilo kompanije koja treba da bude motor razvoja Crne Go re – zaključio je Mandić. B. D.

U toj NVO smatraju da bi ako nije plaćena tržišna cijena bolnica mogla da se vrati u državno vlasništvo

generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković Objasnio je da će oni koji ra de nedjeljom imati i pravo na zamjenski slobodan dan. On je Radiju CG kazao da se o OKU-u pregovara dvije go dine, te da je zapelo oko dije la koji se tiče uvećanja zarade za rad nedjeljom.

Keković je precizirao da nije

PODGORICA - Državni dug je u prvom polugodištu izno sio četiri milijarde eura, odno sno 75,6 odsto BDP-a. Ukoli ko se od duga oduzme 400 miliona eura državnih de pozita i zlata, što je 6,6 od sto BDP, procenat zaduženja pada na 69 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Iz Ministarstva su rekli da je tokom drugog kvartala otpla ćena glavnica državnog duga u ukupnom iznosu od 108,1 mi lion eura, od čega se 13,9 mili ona odnosilo na otplatu duga rezidentima, a 94,2 miliona nerezidentima. U istom peri odu otplaćeno je i 32,9 milio na eura kamate, od čega je 27 miliona ino kamata. R. E.

su za to da se radi svake nedje lje, nego samo u sezoni, kao i da imaju godinu pravo da te stiraju poslodavce da li će se poštovati obaveze. Naveo je da sada čekaju da Unija slobodnih poslodavaca prihvati dogovor koji su imali prije desetak dana, kako bi se na Vladi pokrenuo postupak da se OKU ozvaniči i zajed nički potpiše. R. E.

Tona peleta u EU košta 700 eura

PODGORICA – Zbog odlu ke Vlade da ograniči cijenu peleta, čitalac Pobjede (ime poznato redakciji) tvrdi da se to gorivo ne može naći u Podgorici po propisanoj cijeni od 269 eura kod proi zvođača, odnosno 320 eura u maloprodajama. Navodi da je uspio da kupi pelet u Nikšiću i to po cijeni od 360 eura po toni.

Predstavnik fabrike peleta Bekom sa Bioča Petar Kljajević kaže da ne zna za takve sluča jeve I naglašava da proizvođači peleta poštuju odluku Vlade I u skladu s njom isporučuju robu, ali zbog toga i negoduju. -Ako se nastavi ovako, razmiš ljamo da zatvorio proizvodnju. Sve ovo radimo ne bi li nam do zvolili da izvozimo u Evropu, jer jedino tamo možemo ne što da zaradimo, imajući u vidu da je cijena peleta između 500 i 700 eura po toni. Više ne mo

žemo izdržati, jer konstantno idemo u minus – kazao je Klja jević Pobjedi. Navodi da nestašice nema, te da je tržište dosta podmireno. Sva kodnevno se prodaju neke ko ličine, ali, kako je naveo, potra žanja se značajno smanjila, jer su se građani već obezbijedi li za zimu. Zato im, kako navo di, ništa ne znači i da se odluka o ograničenju cijene obustavi početkom godine. -Ništa nam ne znači taj rok, jer je ovo sezonski posao. Niko ne će kupovati pelet u januaru ili februaru. Poslije Nove godine ne moraju ništa ni puštati, jer ga mi tada nemamo kome pro dati – kazao je Kljajević. Prema preliminarnim podium Monstata, proizvodnja primar ne energije ogrijevnog drveta, drvnog ostatka i sječke u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 790,5 hiljada kubika, od čega je pelet činio 73,4 hiljade tona. Odluke Vlade da ograniči cije

ne ili zabrani izvoz bilo koje ro be, kako je ranije kazao Pobjedi ranije kazao istraživač u Insti tutu za strateške studije i pro jekcije dr Vojin Golubović, spa daju u trgovinske barijere koje onemogućavaju kompanije da se ponašaju u skladu sa svojim planovima. -Tržište je, po pravilu, najbo lji način organizovanja pri

vrednih aktivnosti. U tržišnoj privredi proizvođačima treba ostaviti odluku šta će i za koga proizvoditi. Ograničavanje ci jena i ograničavanje kretanja roba, kao što je ograničavanje ili zabrana izvora, imaju svoje mikro i makroekonomske im plikacije, ali i posljedice za bi zni, i to prije svega negativnekazao je Golubović. M.Lk.

U Skupštini raspravljano o stanju u energetskom sektoru u posljednje tri godine

Mikroskop i aparat ne daju iste rezultate od kojih zavisi da li treba terapija ili ne

PODGORICA – Labora torijska analiza uzoraka mokraće u Domu zdravlja Podgorica nekad može pokazati desetostruko veći broj bakterija nego ona ko ja se uradi u privatnim la boratorijama. Razilaženje u rezultatima dovodi do di leme u koji nalaz građani da imaju povjerenja, odnosno da li im, na osnovu rezulta ta, uopšte treba terapija.

Pobjedi je iz jedne privatne laboratorije rečeno da sva ki uzorak urina stavljaju pod mikroskop te da je to jedini siguran način da se dobije re zultat, dok u Domu zdravlja tvrde suprotno. Kažu da ima ju najsavremenije aparate, te da su sveli na minimum „su bjektivnu interpretaciju na laza, te potencijalne greške“.

Pacijenti zabrinuti Podgoričanka se požalila na šoj redakciji da je rezultat na kon što je njeno dijete dalo uzorak urina u Domu zdrav lja pokazao više od 2.000 bak terija, a kad su ga ponovili čak 4.000 bakterija.

Normalna referenca je manje od 1.200, što ih je navelo da na laz ponove u privatnoj labora toriji. Rezultat je pokazao da je sve u redu, zbog čega je na ša čitateljka pozvala redakciju i zatražila od nas da provjeri mo što se dešava, jer informa cije u Domu zdravlja nije mo gla da dobije.

– Medicinska sestra na šalteru mi je rekla da ne zna o čemu je riječ i da ne želi da se miješa u

Šefica Centra za laboratorijsku dijagnostiku prim. dr sc. med. Aleksandra Klisić Pobjedi je rekla da laboratorija Doma zdravlja raspolaže sa dva urinska automatizovana analizatora koja rade u punom kapacitetu i koja su dovoljna da isprate dnevne potrebe korisnika usluga, za razliku od privatnih laboratorija u Crnoj Gori koje, kako tvrdi, ne raspolažu automatizovanom opremom za kompletnu citohemijsku analizu urina

posao drugih, a zamalo mi ni jesu dali terapiju za potpuno zdravo dijete. To je stvarno ve liki problem – navodi naša sa govornica.

Ekipa Pobjede tim tragom tra žila je odgovore od nadležnih i ono što smo saznali je da pri vatne laboratorije pregled uri na rade mikroskopom, dok u Domu zdravlja taj posao obav lja aparat.

– Od 100 uzoraka urina ko je građani provjere kod nas, čak 99 njih pokaže da uopšte nemaju bakterije ili imaju vr lo malo. Ovo je nešto što ni je greška zaposlenih u Domu zdravlja i to je važno istaći, jer oni nalaze rade aparatom koji očigledno griješi – navodi la borantkinja u jednoj privat noj ustanovi.

Pojasnila je da privatna labo ratorija u kojoj je zaposlena radi uzorak urina tako što ta log urina laborant stavi pod mikroskop i to je, kako ističe, nepogrešiva i najstarija meto da analize.

– Tako ne može ništa da vam promakne. Vide se jasno eri trociti, leukociti, pločasti epi teli, bakterije i slično tome. Sa

druge strane, aparat može sit ne eritrocite da svrsta u bakte rije i tu se stvori zabuna, odno sno rezultat ne bude tačan, što je razlog odstupanja – pojaš njava naša sagovornica.

Ona ističe da zaposleni u Do mu zdravlja imaju dnevno toli ko pacijenata da nikad ne bi po stigli da obrade sve uzorke ako bi svaki stavljali pod mikroskop i zato taj posao radi mašina. – Ipak, ti aparati su sigurno sertifikovani, ali sam ubije đena da ništa nije pouzdano kao mikroskop – navela je ona.

Sertifikati

Da aparati imaju sertifika te, rečeno je Pobjedi iz Doma zdravlja Podgorica. Šefica Centra za laboratorij sku dijagnostiku, predstavnik Ustanove za kvalitet, subspe cijalista laboratorijske endo krinologije i specijalista kli ničke biohemije prim. dr sc. med. Aleksandra Klisić Po bjedi je rekla da je Centar za laboratorijsku dijagnostiku Dom zdravlja glavnog grada jedina akreditovana medicin sko-biohemijska laboratorija u Crnoj Gori po međunarod nom standardu MEST EN ISO 15189, te da im sertifikat važi od 2019. godine.

– Kao takva, naša laboratori ja prolazi kroz niz nadzornih ocjenjivanja od strane Akredi tacionog tijela Crne Gore, kao i redovnih i vanrednih inter nih provjera od strane među narodnih eksternih provjeri vača – ističe Klisić.

Pojašnjava da osim svakod nevne interne kontrole koja se sprovodi u dva nivoa (nor malni i patološki uzorak), ta kođe i referentna laboratorija u Bonu (Njemačka), kontroli še njihov rad, kada su u pitanju eksterni kontrolni materijali.

– O čemu svjedoče i certifikati o uspješno sprovedenoj kon troli koje laboratorija dobija svake godine – navodi Klisić.

Prema njenim riječima, pri likom citohemijskih naliza laboratorija Doma zdravlja raspolaže sa dva urinska au tomatizovana analizatora koja rade u punom kapacitetu i ko ja su sasvim dovoljna da ispra te dnevne potrebe korisnika, za razliku od privatnih labo ratorija u Crnoj Gori koje, ka ko tvrdi naša sagovornica, ne raspolažu automatizovanom opremom za kompletnu cito hemijsku analizu urina.

– Te se i metode određivanja znatno razlikuju, pa i same re ferentne vrijednosti, čime je naša laboratorija svela na mi nimum subjektivnu interpre taciju nalaza, te potencijalne greške koje bi proizašle iz iste – poručuje Klisić.

PriPrema

Ona kaže da ono što važi za sve korisnike usluga je da moraju biti adekvatno pripremljeni za analize koje se rade u labo ratoriji, a pisana uputstva su dostupna svim korisnicima na šalteru laboratorije.

- Kada je u pitanju citohemij ska analiza urina, to podrazu mijeva obaveznu toaletu prije sakupljanja urina, prvi jutarnji urin, srednji mlaz, sakupljen u sterilnu čašicu, dobro za tvorenu i jasno označenu po trebnim podacima korisnika usluge (ime, prezime, datum rođenja). Mora se poštovati i vrijeme dopremanja uzorka, ne duže od pola sata, kao i ču vanje na temperaturi frižidera (ukoliko se isti sakuplja van la boratorije i doprema do iste).

Svako odstupanje od navede nih uputstava može uznačaj no uticati na rezultat ispitiva nja - napominje Klisić. Ostaje pitanje kome građani da vjeruju - da li sertifikova nim analizatorima ili mikro skopu. U svakom slučaju, ra skorak u rezultatima na jedan te isti uzorak ne treba da ih za čudi. k. jankOViĆ

Udruženje za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom reagovalo na navode ministra zdravlja Dragoslava Šćekića Ministarstvo obavezno da obezbijedi djeci lijek kao što su to već uradile zemlje regiona

PODGORICA – Udruže nje za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom Crne Gore de mantovalo je juče nekoli ko izjava koje je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao medijima i pozvalo nadležne da nabave lijek trikafta koji bi pomogao osobama oboljelim od cistične fibroze, kojih je u našoj zemlji 38 među koji ma je 31 dijete.

Šćekić je, gostujuči juče u emisiji „Boje jutra“ na Televizji Vijesti, kazao da je upravo on sa svojim timom pokrenuo priču o tom lijeku te da je to za njih značajno pi tanje jer nije lako doći do tri kafte.

- Mi smo malo tržište, nema ju farmaceutske kompanije mnogo senzibiliteta za potre be naših pacijenata, oni gleda ju tržište. Mi smo ti koji treba da nađu način da nabavimo li jek, a našli smo ga. Treba ubr zo da se uveze jedan dio tri kafte i potpisan je ugovor sa kompanijom u Crnoj Gorinaveo je Šćekić.

On je rekao da u Sremskoj Ka menici postoji samo jedan lje kar koji je specijalizovan da liječi oboljele od cistične fi broze, a da kod nas u KCCG uskoro završava specijaliza ciju takođe jedan doktor.

- U ovom momentu struka ka že da je za šest pacijenata po trebno da prime trikaftu, a na mjesečnom nivou za jednog pacijenta taj lijek košta 16 i po hiljada eura. To nijesu ma la sredstva, ali nam je zdrav lje građana na prvom mjestu. Problem je zbog malog tržišta što tek za dvije godine može da se registruje lijek u Crnoj Gori, ali i u okruženju - kazao je Šćekić.

Iz Udruženja navode da ni je tačno da su Šćekić i njegov tim pokrenuli ovo pitanje već da se to udruženje bori za tri kaftu, od kako je lijek odobren od strane EMA.

-U posljednje dvije do tri go dine obraćali smo se više pu ta Ministarstvu zdravlja i iš li na razgovore, ali nije bilo konkretnih odgovora, samo obećanja. Što se tiče značaj nosti pitanja vezano za li jek, to ne morate naglašava

ti jer vam je to obaveza kao čovjeka koji je na čelu resor nog ministarstva, tj. obaveza da djeci obezbijedite lijek koji je dostupan u regionu, bez obzira na njegovu cijenu - ističu u saopštenju.

Kažu da nije tačno da je teško doći do tog lijeka.

- Naprotiv, veoma je lako, zna se ko je zastupnik tog lijeka u regionu, zna se kako ostale dr žave u regionu nabavljaju taj lijek, zna se na koji način se može uvesti u Crnu Goru (za početak interventni uvoz do registracije istog), zna se ci jena lijeka, zna se da će pro izvođač Vertex prodati lijek kao što je prodao lijek drža vama u okruženju, sve se zna. Samo je potreban novac, a to ste vi dužni da obezbijedite zajedno sa ministrom finan sija - navode iz Udruženja u reagovanju.

Tvrde da proizvođač ne pravi problem oko toga koliko ima pacijenata u nekoj državi.

- Pominjete potisan ugovor sa određenom farmaceutskom kompanijom, o kojoj kom paniji govorite pošto mi kao udruženje nijesmo upozna ti sa tim detaljima, kao ni sa čim što ste jutros izjavili, a ne ko smo ko se najviše založio da se pokrene priča o ovom lije ku i njegovom dolasku u Crnu Goru - navode u reagovanju. Nije im jasno ko je „struka“ ko ja kaže da je lijek potreban za šest pacijenata.

- A dobro je poznato da je CF nepredvidiva bolest i da se sta nje iste može pogoršati za ne koliko mjeseci, što se ne mo že predvidjeti, niti procijeniti, što „struka“ dobro zna. Tako đe vas nijesu dobro savjetova li, a ni upoznali da su doze li jeka različite u zavisnosti od godina djeteta, tjelesne težine i drugo, pa se lijek određenim pacijentima daje i u pola do ze, što smanjuje u startu cije nu, tj. količinu lijeka- navode, između ostalog, u reagovanju.

Iz Udruženja kažu da 26 pa cijenata trenutno ispunjava uslove za korišćenje trikaf te te da taj lijek daje nevjero vatne rezultate za jako kratko vrijeme, što se može potvrditi primjenom lijeka u Srbiji, gdje od 30 pacijenata koji ga kori ste niko nema nus pojava i svi se oporavljaju. k. j.

GRAĐANI U DILEMI KOME DA VJERUJU: Zašto se laboratorijski nalazi urina u javnom i privatnom zdravstvu znatno razlikuju

Nalaz iz Doma zdravlja koji pokazuje veliki broj bakterija

Katastar mora ponoviti postupak u kojem utvrđuje ko se pita čije su crkve i groblja

PODGORICA - Ministar stvo finansija kao drugoste peni organ prihvatilo je žal bu mještana Ljubotinja na rješenje Područne jedinice Uprave za katastar i držav nu imovinu na Cetinju koja je prethodno odbila da im prizna status pravno zainte resovane strane u postupku u kojem Srpska pravoslav na crkva traži da postane vlasnik dvije lokalne crkve (Svetog Dimitrija i Svetog Danila) i groblja u tom dije lu cetinjske opštine.

Drugostepeni organ je poni štio rješenje Uprave za kata star jer nije pravilno i potpu no utvrdila činjenično stanje. Zbog toga se Uprava za kata star upućuje da sve nepravil nosti otkloni u ponovljenom postupku i odlučivanju u ko jem će „savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza, upi sanog stanja i pozitivnih za konskih rješenja, utvrditi da li podnosioci zahtjeva imaju ak tivnu legitimaciju za učešće u upravnom postupku“.

Ministarstvo finansija je odlu čivalo po žalbi Ivana Banovi ća, Borisa Prlje, Željka i Mi lenka Markovića sa Cetinja na rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu – Područne jedinice Cetinje od 15. avgusta ove godine.

Uz obrazloženje da je neosno van, odnosno da nije podne sen od strane lica koja su ak tivno legitimisana, Uprava za katastar je prethodno odbaci la žalbu mještana Ljubotinja, podnijetu 4. avgusta, da budu stranke u postupku koji je po krenula Mitropolija crnogor sko-primorska. Spisi pred meta su, uz zabilježbu tereta žalbe, upućeni Ministarstvu finansija kao drugostepenom organu.

Teret zabilježbe žalbe, na za htjev mještana Ljubotinja, bio je upisan u G listu nepokretno sti br. 414 i 549 KO Ljubotinj I, na kojima se nalaze Sabor na crkva Svetog Dimitrija i Cr kva Svetog Danila (objekat ko ji Uprava za zaštitu kulturnih dobara vodi kao Crkvu Svetog Stefana) i pripadajuća groblja. Podsjetimo, područna jedini ca Uprave za katastar i držav nu imovinu nije sporila aktiv nu legitimaciju SPC, ali jeste zahtjev mještana koji su Po bjedi ranije naveli da imaju dokaze da su bogomolje gra dili njihovi preci uz podrš ku tadašnje knjaževine Crne Gore i da Mitropolija nika da nije imala crkve u svojini, niti to pravo može da dokaže kroz hronologiju upisa, sem što računa na novoutemeljene odredbe ugovora između dr žave i SPC kojim se precizira

prepis vlasništva za sve crkve „koje do sada nijesu upisane“. U članu 7 ugovora, koji su 3. av gusta potpisali premijer Dri tan Abazović i patrijarh srp ski Porfirije, navodi se da se „država obavezuje da, u skla du sa sopstvenim pravnim po retkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crno gorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Epar hije mileševske, Eparhije za humsko-hercegovačke i nji hovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju“. SPC, odnosno Mitropolija je od maja podnijela niz zahtje va za upis vjerskih objekata na njeno ime. Mnogi od ovih za htjeva nijesu dospjeli u fokus javnosti jer je riječ o seoskim crkvama i grobljima u mjesti ma koja nijesu gusto naselje na ili mještani nemaju podat

Poništeno je rješenje Područne jedinice Uprave za katastar i državnu imovinu kojim je odbijen zahtjev Ljubotinjana da budu stranka u postupku iako su ponudili dokaze da su bogomolje koje traži Mitropolija crnogorsko-primorska, zapravo, gradili njihovi preci uz podršku tadašnje knjaževine Crne Gore, odnosno crkve i seoska groblja da nikada nijesu bili u svojini SPC, niti ona to može da dokaže kroz hronologiju upisa

ke da su „na tapetu“ njihove lokalne bogomolje, građene od sredstava mještana i po moći Knjaževine Crne Gore. Mještani Ljubotinja su u žal bi na prvobitno rješenje Upra ve za katastar naveli da je taj organ povrijedio pravila po stupka, nepotpuno i nepravil no utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materi jalno pravo.

U žalbi se navodi da su nave dene crkve građene za potre be mještana Ljubotinja, da su na tom groblju sahranjeni nji hovi preci, pa su samim tim i Ljubotinjani, kao podnosioci žalbe, vlasnici grobova. Na glašava se da Mitropolija za htjev za upis svojine traži ne samo na objektima, već svim nepokretnostima (uključuju ći i groblje) pa time obrazlažu pravni interes da učestvuju kao stranka u postupku i ujed no insistiraju da učešće uzme i država, odnosno zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

U dopuni žalbe dostavljen je istorijat Saborne crkve Sve tog Dimitrija kojim se doka zuje osnovanost učešća u po stupku odlučivanja.

– U pitanju su naše crkve i groblja koja su vlasništvo na ših predaka, u kojima su slu žili i sahranjivani naši pre ci – kazao je ranije Pobjedi Milenko Mito Marković, predstavnik mjesne zajed nice Ljubotinj koji su ustali protiv zahtjeva SPC da se cr kve Svetog Dimitrija i Svetog Danila i seoska groblja upišu kao vlasništvo Srpske pravo slavne crkve.

U zahtjevu Mitropolije, koji je predat 24. maja ove godine Up ravi za katastar i državnu imo vinu, a u koji je Pobjeda ima la uvid, navodi se da su „crkve Sveti Danilo i Sveti Dimitrije organizovani dio Mitropolije crnogorsko-primorske“. MCP traži upis ne samo na objekti ma, već na svim nepokretno stima evidentiranim u LN br. 414 i LN br. 549. I. PERIĆ

PODGORICA – Prvi simp tomi fašizma se uvijek manifestuju u težnji da određene ideje, nacije i vje re uspostave kontrolu nad svim aspektima društva, ućutkaju i potčine one koji su različiti ili drugačije mi sle, saopštio je juče Centar za građansko obrazovanje povodom Dana antifašizma i antisemitizma koji se obi lježava danas.

CGO podsjeća da se fašizam u različitim vremenima pojav ljuje u različitim formama i da svako društvo mora biti spre mno i sposobno da prepozna prve simptome ove opasne društvene bolesti.

- Prije svega kroz zaštitu pra va ugroženih, obespravljenih i manjina, kao i prava na slo bodno izražavanje mišljenja bez bilo kakvih pokušaja dis kreditacije zbog toga – kažu iz te organizacije.

Međunarodni dan borbe pro tiv fašizma i antisemitizma obilježava se svakog 9. novem bra kao jedan od vidova sjeća nja na 1938. godinu kada je na „Kristalnu noć“ počeo progon

Jevreja i smatra se početkom holokausta. Tim povodom se oglasio i Cen tar za žensko i mirovno obra zovanje ANIMA koja će danas organizovati akciju „Kristalna noć pada, čujemo li?“ u 17 sa ti na Trgu od oružja u Kotoru. ANIMA upozorava da se Cr na Gora nalazi u stanju insti tucionalne i ustavne krize bez presedana, na ivici anomije (bezakonje, suspenzija ili nee

fikasnost društvenih normi, zakona, propisa) koja briše ka rakter pravne države. - Upozoravamo na to da su na vlasti političari koji nas bez ikakve odgovornosti dijele i naoružavaju, traže da se svr stamo u partijske, nacional ne i vjerske torove i da slobo du svedemo na izbor između „naših i njihovih“. Upozora vamo na to da ove i ovakve po litičke elite ugrožavaju mir u

Crnoj Gori - saopšteno je iz tog udruženja. Istakli su da politika mora da se temelji na solidarnosti i stvaranju mira.

- Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju anti fašističke vrijednosti i patnja koju bez prestanka i odgovor nosti proizvode političari - sa opšteno je iz ANIMA-e. Upozorili su da ni holoka ust nije počeo sa deportaci

jama i koncentracionim logo rima, nego se razvijao korak po korak.

- Nacistička propaganda, go vor mržnje protiv Jevreja i za koni koji su lišavali jevrejske građane njihovih prava su bi li prvi koraci koji su postepe no vodili do ubijanja miliona, ne samo Jevreja, već i drugih „neprijatelja države“ – homo seksualaca, kriminalaca i ,,aso cijalnih“ ljudi, članova raznih religijskih zajednica ljudi sa mentalnim poteškoćama, „po litičkih prestupnika“ poput komunista, anarhista ili so cijalista, kao i manjina poput romske - saopšteno je iz ANI MA-e.

Ministarstvo finansija poništilo rješenje kojim je Uprava za katastar zaobišla mještane Ljubotinja prilikom odlučivanja o vlasništvu nad bogomoljama

Rješenje Ministarstva finansija kojim se poništava prvostepeno rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu – Područna jedinica Cetinje

Crkva na Ljubotinju

Ministarstvo prosvjete ,,ne vidi“ profesore na Cetinju

PODGORICA – Akadem sko osoblje Fakulteta za crnogorski jezik i književ nost na Cetinju ne prima od 1. avgusta uvećane za rade kao njihove kolege na Univerzitetu Crne Gore. Svim docentima, vanred nim i redovnim profe sorima uvećane su plate za 65 odsto kroz izmjene Zakona o zaradama zapo slenih u javnom sektoru koje je inicirala poslanica Branka Bošnjak (PZP), ali ne i njima.

– Ministarstvo prosvjete nije dalo saglasnost da se isplate zarade. Rekli su da im ne pri pada, jer nijesu zaposleni na Univerzitetu Crne Gore – ka že advokat profesora Miloš Vukčević koji mirnim putem pokušava da riješi spor sa re sorom kojim rukovodi Mio mir Vojinović

Plate su i za FCJK

Inicijatorka Zakona, posla nica Bošnjak rekla je Pobje di da se akt odnosi i na zapo slene ovog fakulteta. Kaže da akademsko osoblje sa Ceti nja s pravom ukazuje na dis kriminaciju.

Advokat Vukčević najavlju je tužbu ako se ne dogovori sa Ministarstvom, jer smatra da su diskriminisani i da se kr ši Zakon. Kaže da profesori u Nikšiću za obavljanje istog posla primaju značajno veću platu, preko 65 odsto.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija, koje je obrađivač Zakona, koje je i jedino nadležno da daje mi šljenja i tumači Zakon, dalo je pozitivno mišljenje u dijelu usklađivanja propisa sa krov nim aktom, što je bila obaveza Fakulteta. Tada je, kako objaš njava, rečeno i da je opredi jeljen novac za isplatu njiho vih plata.

– Izmjenama i dopunama Za kona članom 22 utvrđuje se izmjena koeficijenta redov nog profesora na Univerzi tetu, vanrednog profesora na Univerzitetu i docenta na Uni verzitetu Crne Gore. Navede nim članom se doslovce ističe da se izmjene koeficijenta za rade odnose na zaposlene na Univerzitetu Crne Gore – re kli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

– To nigdje ne piše – kaže advokat Vukčević.

slobodno tumačenJe

Iz Ministarstva prosvjete da lje dodaju da - imajući u vi du činjenicu da Fakultet nije dio Univerziteta, već je samo stalna studijska jedinica ko ju je osnovala Vlada, obrati li su se Ministarstvu finansija za tumačenje odredaba člana 22 Zakona.

– Nakon pribavljenog tuma

Advokat profesora Miloš Vukčević kaže da je zatražio da mirnim putem riješe spor. Ukoliko resor kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović ostane pri stavu da nemaju pravo na veće plate – podnijeće tužbu

čenja, Ministarstvo prosvjete će u cjelosti postupiti po nje mu – glasi nastavak odgovora Ministarstva prosvjete koji je dostavljen Pobjedi.

Iz Ministarstva finansija Po bjedi još nijesu odgovorili na pitanja. Advokat Vukčević je izričit da Ministarstvo pro svjete griješi. Kaže da u Zako nu nigdje ne piše ,,zaposleni na Univerzitetu Crne Gore“, već se pominju akademska zvanja – docenti, vanredni, re dovni profesori na univerzite tu. To nijesu radna mjesta na UCG, već opšta univerzitetska zvanja. Univerzitet je napisan malim slovom, a ne velikim.

To znači da se ne odnosi kon kretno na Univerzitet Crne Gore, ističe Vukčević. Objaš njava da, na primjer, formula cija u Zakonu - redovni profe sor univerziteta, znači da je taj neko stekao zvanje na određe nom univerzitetu. Zaposle ni na Fakultetu za crnogorski jezik imaju zvanja, stekli su ih na univerzitetima u regionu ili u Crnoj Gori. Jasno je, do daje advokat, da se Zakon od nosi kako na Univerzitet Cr ne Gore, tako i na Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, jer su obje jedinice dio javnog sektora. – Da u Zakonu piše - zaposle ni na Univerzitetu Crne Gore, onda bi oni bili u pravu – kaže Vukčević.

bez odgovora

Advokat je istakao da mu iz Ministarstva prosvjete nije su odgovorili na zadati rok za mirno rješavanje spora, od de set dana. Ukoliko, kako kaže, i dalje budu istrajni u svom sta vu, u krajnjem, podnijeće tuž bu kojom će da traže da im se isplati razlika u zaradama. Poslanica Bošnjak kaže kao što je lično stava da je prirod no da Fakultet za crnogorski jezik treba da bude dio Uni

verziteta Crne Gore, kao je dinog državnog univerziteta u Crnoj Gori, jer se radi o fa kultetu koji se finansira iz dr žavnog budžeta, tako je mi šljenja da Zakon o zaradama u javnom sektoru treba da se odnosi i na zaposlene univer zitetske profesore na svim vi sokoškolskim institucijama koji se finansiraju iz državnog budžeta. Kaže da ,,ovaj nepri rodni status Fakulteta, koji je, nažalost, bio politički projekat u momentu otvaranja, doveo ih je sad u specifičnu situaci ju“. Postoje, navodi ona, odre đene stvari koje su oni defini sali svojim Statutom, a koje su ove profesore stavljali u po voljniju poziciju u odnosu na profesore na UCG, poput mo gućnosti da budu više od dva puta na mjestu dekana i to im je odgovaralo“. – Međutim, sad su se suoči li sa ovom vrlo nepovoljnom situacijom, pa usudiću se re ći i diskriminacijom, na ko ju s pravom ukazuju. Dakle, da zaključim, mišljenja sam da svi oni koji imaju izborna zvanja nastavna ili naučna na visokoškolskim institucijama koje se finansiraju iz budžeta treba da imaju zarade u skla du sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru jer su dio jav nog sektora. Ali sam, takođe, mišljenja da oni moraju biti dio UCG i da jednoj takvoj in stituciji jeste mjesto u prije stonici, ali u okviru UCG – re kla je Bošnjak.

Poslanica Bošnjak je podsjeti la da je bilo nužno da se kroz kolektivni ugovor, preko sin dikata, usklade koeficijenti akademskog osoblja i da je za to ostavljeno da Zakon počne da se primjenjuje pola godine nakon usvajanja.

Advokat Vukčević ponovio je da je taj fakultet uskladio na vrijeme sve propise sa Zako nom. n. Đ.

PODGORICA - Specijalno tu žilastvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jova nića zbog osnovane sumnje da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, me đu kojima su stečajni uprav nici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u ste čajnim postupcima, nezako nito oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura.

Pored Jovanića, zbog stvara nja kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotre be službenog položaja na op tužnici su stečajni upravnici Sa ša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, vlasnici fir mi za obezbjeđenje Pavić Glo barević, Stana Čelebić i Dar ko Perović, procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnici kompanije ,,Ogimar“ Danijela i Dušan Laković oPtuŽniCa Na optužnici su i kompanije „Titan security“ d.o.o. Podgo rica, ,,Securitas Montenegro“ d.o.o. Podgorica, ,,Top force system“ d.o.o. Nikšić i ,,Ogimar MNE“ d.o.o. Podgorica. Jovanić se tereti da je tokom 2015. godine organizovao kri minalnu organizaciju čiji su pripadnici postali naprijed na vedeni stečajni upravnici, pro cjenitelji i vlasnici kompanija za obezbjeđenje i više drugih, za sada nepoznatih lica, navo di se u saopštenju koje potpi suje specijalni tužilac Vukas Radonjić

Ova kriminalna organizacija je, prema dokazima SDT-a, djelo vala do aprila ove godine radi sticanja nezakonite dobiti uz pomoć privredne i poslovne strukture. Osim toga, iz SDT-a navode da je postojao i uticaj kriminalne organizacije na sud sku vlast i na druge važne druš tvene i ekonomske činioce. – Iz dokaza prikupljenih u izvi đaju i istrazi proizilazi osno vana sumnja da je ,,kriminalna organizacija imala i ostvariva

SDT okončalo istragu protiv bivšeg suda i pripadnika njegove kriminalne Podignuta protiv Blaža

Specijalno tužilaštvo istra žuje da li su Blažo Jovanić, Saša Zejak i Snežana Jović zloupotrebom polo žaja i uz pomoć kandidata za sudiju u Privrednom sudu Vladana Nikolića kao člana njihove kriminal ne organizacije u stečajnim postupcima oštetili stečajne dužnike „Radoje Dakić“ a.d. Podgorica, „Tehnostar“ d.o.o. Berane i ,,Trgošped“ d.o.o. Rožaje.

O rezultatima ove istrage, kako su kazali iz Specijal nog tužilaštva, javnost će biti blagovremeno obavije štena.

la svoj kriminalni plan da kroz zloupotrebe službenog položa ja okrivljenih koji su bili orga ni ili učesnici, odnosno navod ni učesnici stečajnog postupka, nad stečajnim dužnicima: „Eu romix Tours“ d.o.o. Budva, „So tto la Collina“ d.o.o. Podgori ca, „Nega Tours Montenegro“ d.o.o. Budva, „Bjelasica Rada“ a.d. Bijelo Polje, „Montri“ d.o.o. Igalo, „Princ & Co“ d.o.o. Kotor, „Montel“ - Motel Glava Zete d.o.o. Nikšić i „Jastreb“ d.o.o. Podgorica.

Jovanić se tereti da je kao pred

sjednik Privrednog suda uz pomoć ostalih okrivljenih pribavljao imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troškova stečajnih postupa ka, njihovim odugovlačenjem i nepotrebnim angažovanjem saradnika, advokata, procjeni telja i sudskih vještaka i kom panija za pružanje usluga fi zičkog obezbjeđenja imovine stečajnih dužnika.

Šteta

Nepotrebno angažovanim sa radnicima su na štetu Privred

Žalba SDT-a na odluku Višeg suda u Podgorici kojom je Miomir optužbe za zloupotrebu u slučaju prodaje gradskog zemljišta Tvrde da je oslobađajuća presuda na nevažećoj odluci iz 2002.

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo, kako sa znaje Pobjeda, u žalbi na pre sudu sutkinje Višeg suda u Podgorici Vesne Pean kojom je bivši gradonačelnik glav nog grada Miomir Mugoša oslobođen optužbi za zlou potrebu službenog položaja u slučaju prodaje gradskog ze mljišta firmi „Carine“, navodi da se sud u presudi, između ostalog, poziva na odluku o građevinskom zemljištu iz 2002, koja u vrijeme izvrše nja djela nije bila na snazi.

Mugoša je krajem maja oslo bođen optužbi Specijalnog državnog tužilaštva da je kao

U SDT-u tvrde da je u vrijeme izvršenja djela važila odluka o gradskom građevinskom zemljištu iz 2003. godine, koja ne propisuje mogućnost prenosa prava svojine putem neposredne pogodbe

gradonačelnik Podgorice isko rišćavanjem svog službenog po ložaja gradsku kasu oštetio za 6.723.194,85 eura prilikom pro daje gradskog zemljišta firmi Carine ispod tržišne cijene za 165 eura po metru kvadratnom.

-Nema dokaza da je u ovom slu čaju Miomir Mugoša postupao sa umišljajem da pričini štetu Glavnom gradu u korist kom panije „Carine“, a što je jedan od neophodnih uslova za krivično

djelo zloupotreba službenog po ložaja za šta ga je teretilo Speci jalno tužilaštvo – kazala je tada sutkinja Pean. Specijalno državno tužilaštvo, sa druge strane, u izjavljenoj žalbi navodi da je sud pogrešno i ne potpuno utvrdio činjenično sta nje i bitno povrijedio odredbe Zakona o krivičnom postupku, te da se u presudi, između osta log, poziva na odluku o građe vinskom zemljištu iz 2002. go

Profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju ne primaju od avgusta uvećanu zaradu kao njihove kolege na Univerzitetu Crne Gore

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Sa privođenja Blaža Jovanića

SDT nastavlja istragu protiv Jovanića, Zejaka i Jović

Kontrolisani dokazi protiv „kavčana“ odgovornih za likvidaciju Milete Radulovića, odbrana traži dopunu istrage

optužnica Blaža Jovanića

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Odbrana op tuženih za otmicu i likvida ciju Kotoranina Milete Ra dulovića, zvanog Kapetan, juče je u podgoričkom Višem sudu bila jednoglasna u stavu da ne mogu da se izjasne o optužnici Specijalnog tuži laštva s obzirom da u spisima predmeta nema naredbe na osnovu koje se može vidjeti po čijem nalogu i kako su pri bavljene kriptovane komu nikacije i fotografije preko Sky aplikacije - ključni dokaz Tužilaštva u ovom slučaju.

– Smatramo da se nijesu ste kli uslovi da se odbrana izja sni o optužnici. Predlažemo da sud vrati optužnicu na dopunu istrage ili da obustavi krivič ni postupak – kazao je advo kat Dragoljub Đukanović na ročištu za kontrolu optužnice. Sa druge strane, specijalni tuži lac Saša Čađenović ostao je u cjelosti pri navodima optužnice. Prema navodima optužnice SDT-a, srpski državljani Velj ko Belivuk, Marko Miljković, Nebojša Janković i Ratko Živ ković su 14. oktobra 2020. godi ne oteli Radulovića, a potom ga predali ostalim članovima ka vačke grupe koji su ga, po na logu Slobodana Kašćelana i Igora Božovića, dva mjeseca kasnije ubili.

Belivuk tvrdi da su dokazi montirani, Miljković da je Kapetan živ i zdrav

nog suda ili stečajne mase ste čajnog dužnika isplaćivane fiktivne i nedokumentova ne naknade i troškovi za uče šće ili navodno učešće i rad u spornim stečajnim postupci ma, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izra de procjena imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihva ćene ponude procjena imovi ne višestruko prevazilazile re alne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okriv ljeni Jovanić.

Osim toga, Jovanić se tereti da

je koristeći poziciju predsjed nika Privrednog suda, suprotno Zakonu o stečaju u martu 2016. godine, zaklju čio memorandum o sarad nji sa okrivljenom kompani jom „Ogimar MNE“ koja je po nalogu Jovanića registrovala vebsajt na kojem su oglašava ni stečajni postupci.

Na taj način nepotrebno je uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu ,,Ogimar MNE“ pribavio imovinsku korist. B. R.

zasnovana

dine, koja u vrijeme izvršenja djela nije bila na snazi, već je va žila odluka o gradskom građe vinskom zemljištu iz 2003. godi ne, koja ne propisuje mogućnost prenosa prava svojine putem ne posredne pogodbe.

Sud je cijenio da nije bilo umiš ljaja jer je „Mugoša sve činio da postupa pravilno i zakonito, što potvrđuje stavljanje van snage odluka koje je prethodno donio i raskid i ugovora“. Međutim, tu žilaštvo naglašava da raskidi ugo vora i druge radnje nijesu po sljedica njegovih odluka, već su uslijedile kao rezultat postupanja po odlukama nadležnih sudova. Što se tiče nalaza Komisije vještaka i nalaza Sanje Radović

koji su vršili procjenu vrijednosti zemljišta, tužilaštvo je tokom po stupka, ali i u žalbi, istaklo broj ne primjedbe koje, kako je nez vanično rečeno Pobjedi iz SDT-a, vještaci nijesu ni u jednom dijelu uspjeli da opovrgnu, niti se Komi sija vještaka uopšte izjasnila u di jelu nastupanja eventualne štete po Glavni grad i iznosa te štete. Mugoša je u aprilu u završnim riječima pred podgoričkim Vi šem sudom kazao da mu sud mo že izreći jedino oslobađajuću presudu, jer u sudskom postup ku tužilaštvo nije dokazalo da je prekršio zakon i nanio štetu Glavnom gradu prilikom proda je gradskog zemljišta kompaniji „Carine“. D. M.

Miloš Radonjić i Petar Đuro vić označeni su kao direktni iz vršioci ubistva Radulovića, koji se na meti ove kriminalne orga nizacije našao zbog sumnje da je učestvovao u planiranju ubi stva Radoja Zvicera u Ukrajini početkom 2020. godine. Na optužnici koju potpisuje specijalni tužilac Saša Čađe nović su i Radoje Zvicer, Ra doje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Duško Ro ganović i Vladimir Vučković Slobodan Kašćelan juče je pred vanraspravnim vijećem, kojim predsjedava sudija Boris Savić, ustvrdio da nema veze sa optuž bama SDT-a da je učestvovao u zločinu prema Raduloviću. – Nijesam kriv. Nevin ležim u zatvoru. Po stoti put to kažem Vijeću i čekam da me puste ku ći – kazao je optuženi Kašće lan koji se zajedno sa ostalim optuženima koji nijesu u bjek stvu saglasio sa stavom odbra ne da je optužnicu nemoguće komentarisati.

Potom je putem video linka us postavljena veza sa Višim sudom u Beogradu i kada se na ekranu pojavio optuženi Belivuk, Ka šćelan je sa optuženičke klupe uzviknuo ,,Živio Belivuk“. Belivuk je komentarišući optuž nicu kazao da je „oduševljen ak tom Specijalnog tužilaštva“ i oci jenio da su komunikacije preko Sky aplikacije a na kojima se ba zira optužnica SDT-a podmet nute, fotošopirane i montirane. – Netačno je da je Francuska otkrila Sky aplikaciju. Prvo su je otkrile Holandija i Belgija, a kasnije se uključila Francuska. Tužilaštvu Crne Gore i Srbije su puna usta Francuske – kazao je Belivuk i dodao da su prisluš kivanjem preko Sky aplikacije prekršeni svi zakoni.

On je istakao da ukoliko nema telefona, nema leša, nema DNK, optužnica je neodrživa. Optuženi Miljković je putem video linka osporio optužnicu SDT-a dodajući da je nerazu mljiva i nepotpuna.

On je kazao da nakon detaljne opservacije optužnice SDT-a nije mogao da uvidi kako su Ka šćelan, Zvicer i Božović organi zovali kriminalnu grupu. – Nikakav dokaz ne mogu na nađem, ja bez dokaza ništa ne vjerujem – kazao je on dodaju ći da SDT pokušava operativ na saznanja inostranih službi da predstavi kao dokaz.

On smatra da za ovaj krivični postupak nije ispunjen nijedan zakonski uslov, pojašnjavajući da i prema zakonima Crne Go re korišćenje kriptovane aplika cije nije krivično djelo. – Francuska je dostavila podat ke o masovnom prisluškivanju što je protivzakonito. Smatra se da Sky aplikaciju koriste kri minalci jer je skupa, a Sky kori ste i advokati, tužioci, novina ri, sudije, ljubavnici – kazao je Miljković.

On je ustvrdio da SDT nije pru žilo nijedan dokaz da su se on i Belivuk vidjeli sa Radulovićem, a kamoli da su ga držali deset da na. Osim toga, ukazao je da dr žavni organi Srbije tvrde da su u vrijeme navodne otmice Rau lovića, Belivuk i on bili u Srbiji, a crnogorsko tužilaštvo da su bo ravili u Spužu.

– To je naučna fantastika, ka ko u isto vrijeme na dva mjesta. U ovoj optužnici vidim gomilu pravnih pojmova u mješavini sa holivudskim filmovima – ocije nio je Miljković. On je ukazao da nema obduk cijskog nalaza da je Mileta Ra dulović mrtav.

– Ako je zaista mrtav, a smrt ne nasilna, biti mrtav nije krivič no djelo. Smrt se utvrđuje sa mo obdukcionim nalazom, mi to nemamo. Sudskomedicin ski vještak se izjašnjava samo na osnovu slike. Ovakvo po stupanje nije viđeno nigdje, ali jeste, nažalost, u Crnoj Go ri. Izjašnjava se vještak o ne koj slici, moram da kažem, fo tošopiranoj. Skandal – ustvrdio je Miljković.

On je naveo da je Radulović živ i zdrav.

– Tvrdim da je Mile Radulović živ i zdrav, sa tužilaštvom obma njuje sud – kazao je Miljković.

On je ponudio sudu da dostavi tri fotografije na kojima su Be livuku, Jankoviću i njemu od sječene glave.

– Pa isti taj vještak neka utvrdi da li smo mrtvi. Ako smo mrtvi, ne možete da nam sudite – po ručio je on.

Miljković dalje navodi da doka za o otmici Milete Radulovića, zvanog Kapetan, ima „isto koli ko i o ubistvu“.

– Gdje su Hodžić i Spahić ne stali, navedeno je da je došao sa njima, Mile se teleportovao... Hodžića i Spahića SDT nigdje više ne spominje. Nigdje ne piše na koji način su oni lišeni života – ukazao je Miljković.

Prema dokumentu Specijalnog tužilaštva, Belivukova grupa ko ju su činili Miljković, Janković i Ratko Živković, po prethodnom dogovoru sa Kašćelanom, Igo rom Božovićem i ostalim pri padnicima njihove kriminalne grupe, su 14. oktobra 2020. go dine ,,silom, prijetnjom i obma nom zadržali oštećenog Mile tu Radulovića duže od 10 dana i prema njemu postupali na svi rep način, u namjeri da od nje ga iznude novac i drugu imovin sku korist“. Radonjić i Đurović su dva mjeseca kasnije u kući koju je obezbijedio Roganović ugušili Radulovića električnim produžnim kablom.

Tijelo pokojnog Radulovića su potom na vrhu Babina glava na Cetinju zapalili na lomači na pravljenoj od 23 stare automo bilske gume i 50 kilograma ro štiljskog ćumura. B. R.

Viši sud

Veljko Belivuk

D. MIJATOVIĆ

STUDIJA: Izazovi za budućnost građanske države (2)

Tekstom Milorada Popovića, koji će biti objavljen u tri broja, Pobjeda otvara stranice lista za mišljenja, rasprave i polemike crnogorskih intelektualaca o budućnosti crnogorske države, razvoju crnogorskog društva i vrijednostima na kojima moderna Crna Gora treba da se temelji. Smatramo da je za crnogorsko društvo od izuzetnog značaja da se otvori šira rasprava o izazovima pred kojima se nalazi država.

Opasne zablude

U nekim krugovima provijava jedna opasna zabluda: da će saveznici iz NATO-a zaštititi Crnu Goru bez njene spremnosti da se suprotstavimo asimilaciji i novoj aneksiji.

U pitanju je elementarno nepoznavanje međunarodnih odnosa: Crna Gora nema naftu kao Kuvajt niti pravoslavni talibani iz Miholjskog zbora i sličnih organizacija ugrožavaju bezbjednost Amerike, kao što je to bio slučaj s avganistanskim ekstremistima. Dakle, ukoliko lokalni ekstremizam direktno ne ugrožava interese velikih zapadnih sila, njihova saveznička pomoć biće pragmatična, kalkulantska, uravnotežena.

Podsjetimo se na nedavnu agresiju Rusije na Ukrajinu, kad su Amerikanci ponudili predsjedniku Ukrajine Zelenskom evakuaciju iz Kijeva u inostranstvo. Zapad je, tek nakon što im je predsjednik Ukrajine odgovorio da mu treba oružje a ne prevoz, izdašno pomogao ukrajinsku odbranu.

O stanju duha i političke profilacije državotvornog bloka svjedoči i činjenica da se danas – iako suverenisti djeluju u okviru formalno suverene države, koja je i članica NATO

– s manje inventivnosti brane elementarna ljudska i nacionalna prava nego što je to bio slučaj starih crnogorskih indipendista poslije Versajske konferencije. Podsjetimo se da su prije sto godina bili formirani komiteti za odbranu Crne Gore, u Ženevi, Parizu, Rimu, Londonu, da se o crnogorskom pitanju raspravljalo u evropskim parlamentima, predstavničkim domovima Kanade, Japana, američkom Kongresu… Poskitani indipendisti, apatridi, poslije nestanka crnogorske države, obijali su od nemila do nedraga, pisali propagandne brošure, čak su snimili prvi igrani film s patriotskom tematikom. (Film Vladimira Popovića, Vaskrsenja ne biva bez smrti, prvi je igrani film jednog producenta sa južnoslovenskih prostora!) Danas, pak, u suverenističkom taboru prevladava duhovna lijenost, neborbenost, nedostatak instinkta za samoodržanje, pa prava istina o Crnoj Gori, kao i značaj njenog opstanka na prozapadnom, demokratskom kursu za širi regionalni kontekst, nije u potrebnoj mjeri prezentovana čak ni u zemljama susjedima, poput Hrvatske, članice EU i NATO, gdje barem osamdeset odsto javnog mnjenja podržava nezavisnu Crnu Goru s mediteranskom orijentacijom. Zato je presudno važno da svi koji su svoju ličnu sudbinu vezali za slobodu i nezavisnost Crne Gore, ravnopravnost svih njenih građana i nacija, moraju shvatiti da je za konsolidaciju otpora potrebno napraviti ozbiljnu analizu sopstvenih propusta i grešaka, ali i proučiti asimilatorske metode Beograda i njihovih marioneta u Crnoj Gori, čiji je krajnji cilj stvaranje pseudofederativne srpske etničke države, u trouglu Beograd – Banjaluka – Podgorica.

PRETVARANJE CRNE GORE U TREĆI SRPSKI ENTITET

Ideološki i propagandni štabovi u Beogradu, koji su se bavili destrukcijom crnogorske nacije i građanskog bića Crne Gore, dobro su proučili svoje greške, ali i brojne slabe tačke suverenističkog bloka. Naime, shvatili su da ne mogu strateški preokrenuti situaciju ukoliko ne uspiju dio no-

O stanju duha i političke pro lacije državotvornog bloka svjedoči i činjenica da se danas – iako suverenisti djeluju u okviru formalno suverene države, koja je i članica NATO – s manje inventivnosti brane elementarna ljudska i nacionalna prava nego što je to bio slučaj starih crnogorskih indipendista poslije Versajske konferencije. Podsjetimo se da su prije sto godina bili formirani komiteti za odbranu Crne Gore, u Ženevi, Parizu, Rimu, Londonu, da se o crnogorskom pitanju raspravljalo u evropskim parlamentima, predstavničkim domovima Kanade, Japana, američkom Kongresu…

minalnih suverenista pridobiti na svoju stranu.

Glavna operacija za strateško preoblikovanje i stvaranje velikosrpske većine počela je osnivanjem Foruma 2010, čiji su glavni pokretači bili Miodrag Perović, Željko Ivanović i Žarko Rakčević. Tako je Srbija, pored SPC, dobila drugi moćni političko-propagandni stub, čiji je glavni zadatak bio kriminalizovati sve viđenije zagovornike crnogorske nacionalne i državne emancipacije, premda su vlasnici koncerna Vijesti i Rakčević i sami pripadali uskoj grupi postkomunističkih tajkuna.

Strašću i upornošću tipičnoj za konvertite, zamjenom te-

Dvije naizgled šarlatanske vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića napravile su lavovski posao u destruiranju osnovnih atributa crnogorske nacije, građanskog i multikulturnog sklada, osnovnih resursa za funkcionisanje suverene i nezavisne Crne Gore. U međuvremenu su doveli i do potpune blokade vitalnih institucija, među kojima i Ustavnog suda, kako bi urušanjem legislative produbili haos i stvorili osjećaj straha i nesigurnosti kod građana. Za saniranje štete u političkom i ekonomskom smislu koje su učinjene u samo dvije godine najkompetentnijoj vlasti u budućnosti trebalo bi barem tri puta toliko vremena da sanira ova nepočinstva

za stavljali su znak jednakosti između novobogataša i ostalih indipendista koji su iz etičkih, ideoloških ili racionalnih razloga podržavali crnogorsku državnu nezavisnost, samobitnost crnogorske nacije i građansko ustrojstvo države.

VELIKOSRPSKA OBNOVA

Kad su konačno osvojili vlast 30. avgusta 2020. godine glavni velikosrpski štab, u koje-

mu su participirali političari, propagandisti, diplomate, kaluđeri i obavještajci, imao je spreman plan za potpunu ideološku, kulturno-prosvjetnu, medijsku, vanjskopolitičku preobrazbu Crne Gore.

Velikosrpsku obnovu simbolički je u Manastiru Ostrog inaugurisao mitropolit Amfilohije, velikosrpski guru, koji je uz Miodraga Perovića bio najuticajniji akter urušavanja suverene, sekularne, multikulturne Crne Gore. Ukoliko

ima života poslije smrti, kako je podučavao i Amfilohije, i susretnu se dva plemenika iz Morače među uzvišenim duhovima srpstva, jerej SPC i doktor matematike sa Lomonosova, biće ponosni na impresivna postignuća svojih sljedbenika.

Predugačak je spisak pregnuća „novih apostola“ i navešću samo ona najupečatljivija.

Poništen je Zakon o slobodi vjeroispovijesti i potpisan tzv. Temeljni ugovor, u kojemu je cjelokupna pravoslavna sakralna baština Crne Gore, stvarana u nezavisnoj Crnoj Gori do 1918. prepisana Beogradskoj patrijaršiji.

Na svim ključnim mjestima u kulturi i prosvjeti imenovani su radikalni srpski nacionalisti.

Za rektora Univerziteta Crne Gore izabran je vlasnik proruskog portala, jedan od glavnih ideologa velikosrpstva u Crnoj Gori.

Preuzeli su Radio-Televiziju Crne Gore, koja je postala dio beogradskog propagandnoga stroja. U međuvremenu, Beo-

Piše: Milorad POPOVIĆ

ZABLUDE VRHA SUVERENISTA: Predsjednik Milo Đukanović i Ranko Krivokapić

DVA VOJNIKA PO ŠABLONU IZ BEOGRADA: Bivši i sadašnji predsjednici Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović

grad je preuzeo potpunu dominaciju u medijskom prostoru, kupovinom i instaliranjem novih privatnih medija.

Velikosrpski kulturtregeri preuzeli su potpunu kontrolu nad nacionalnim kulturnim institucijama, umjetničkom produkcijom, festivalima, konkursima za umjetničko stvaralaštvo.

U gradovima gdje je velikosrpka koalicija na vlasti: Nikšiću, Budvi, Herceg Novom, Kotoru – uskoro će se isto dogoditi u Podgorici – stvaraocima crnogorske nacionalnosti onemogućeno je predstavljanje u javnom prostoru.

Državni budžet za kulturu umanjen je tri puta, a subjekti koji afirmišu crnogorsko stvaralaštvo na javnim konkursima Ministarstva kulture marginalizovani su i njihove organizacije su pred gašenjem.

Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika od 30. avgusta 2020. godine nijesu dobili nijedan euro iz državnog budžeta za redovne djelatnosti, književne prezentacije, izdavaštvo. S druge strane, srpskim književnim udruženjima novac se dodjeljuje iz budžetskih rezervi!

UBRZANA KLERIKALIZACIJA

Klerikalizacija i srbizacija javnog školstva sprovodi se i na taj način što je Ministarstvo prosvjete izdalo nezakonite dozvole za pokretanje dvije vjerske gimnazije pod patronatom Srpske pravoslavne crkve. Za svetosavsku gimnaziju u Podgorici država je izdvojila budžet koji pedeset puta premašuje potporu izdavačima za publikovanje recentne književnosti s crnogorskim nacionalnim predznakom.

Država Srbija milionskim iznosima finansira Srpsku kuću, koja se osim afirmisanja srpske kulture s jednakom pažnjom bavi anticrnogorskom kulturnom i političkom propagandom.

Pored satiranja duhovne i kulturne supstance Crne Gore i Crnogoraca, velikosrpska vlast planski uništava crno-

gorske privredne i ekonomske resurse, kako bi Beograd u situaciji potpunog egzistencijalnog beznađa – prema starom narativu da Crnu Goru Srbija hrani, a Rusija brani –uskočio sa nužnom pomoći u

elementarnim potrebama za preživljavanje stanovništva. Prema tom planu, likvidiran je Montenegro erlajnz, koji je bio od krucijalne važnosti za crnogorski turizam, otjerani su vlasnici Svetog Stefana, elitnog svjetskog turističkog brenda, izvršen je udar na Kombinat aluminijuma, koji je bio najveći privredni izvoznik, pred bankrotom je Elektroprivreda Crne Gore…

Glavna operacija za strateško preoblikovanje i stvaranje velikosrpske većine počela je osnivanjem Foruma 2010, čiji su glavni pokretači bili Miodrag Perović, Željko Ivanović i Žarko Rakčević. Tako je Srbija, pored SPC, dobila drugi moćni političko-propagandni stub, čiji je glavni zadatak bio kriminalizovati sve viđenije zagovornike crnogorske nacionalne i državne emancipacije, premda su vlasnici koncerna Vijesti i Rakčević i sami pripadali uskoj grupi postkomunističkih tajkuna

Dakle, dvije naizgled šarlatanske vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića napravile su lavovski posao u destruiranju osnovnih atributa crnogorske nacije, građanskog i multikulturnog sklada, osnovnih resursa za funkcionisanje suverene i nezavisne Crne Gore. U međuvremenu su doveli i do potpune blokade vitalnih institucija, među kojima i Ustavnog suda, kako bi urušanjem legislative produbili haos i stvorili osjećaj straha i nesigurnosti kod građana. Za saniranje šteta u političkom i ekonomskom smislu koje su učinjene u samo dvije godine najkompetentnijoj

STRATEŠKO PARTNERSTVO: Jedan od osnivača ,,Vijesti“ Miodrag Perović, Dritan Abazović i pop SPC Gojko Perović

mne radnje za tri najvažnija posla „srpskog sveta“: popis stanovništva, promjenu Ustava i izlazak iz NATO-a. Plan njihovih ideologa je da u međuvremenu, mimo postojećih političkih, kulturnih i duhovnih struktura, formalno ili neformalno, krenu u novu finalnu etapu ujedinjenja „srpskih zemalja“, čekajući povoljne međunarodne okolnosti, prema kojima bi, osim podjele Bosne i Hercegovine, bila napravljena i kompenzacija prisajedinjenja Crne Gore za gubitak Kosova. Njegoš u jednom pismu kaže da ljudima treba stalno govoriti o slobodi, a ne o ropstvu. Slobodarski duh koji su Crnogorci vjekovima gajili, mimo drugih naroda, u velikoj mjeri se ugušio u doba komunizma, koji je zadovoljavao socijalne, egzistencijalne i društvene ambicije većine siromašnih, ali pretencioznih i inteligentnih montanjara. Ovom mentalitetu koji se još i danas nerijetko odaziva na plemensku pripadnost, vlast je privlačna jednako iz lukrativnih razloga koliko zbog časti i glavarZato je od vremena knjaza Danila, kad se na Cetinju počela koristiti riječ „pulitika“, opozicija uvijek bila slaba ukoliko nije bila finansirana i vo-

đena iz Beograda i Moskve. I danas opozicija, u kojoj je mnogo iskusnih političara, djeluje smušeno, bez osjećaja za momentum iako se nakon nedavnog poraza na lokalnim izborima nedvosmisleno pokazuje da je svaki parcijalni, stranački odgovor, svako relativizovanje opasnosti od velikosrpskog i ruskog uticaja, u kratkoročnom i dugoročnom pogledu, gubitničko i vodi u potpunu marginalizaciju i beznađe. Zato treba pripremiti teren za akciono jedinstvo svih potencijala u zemlji i inostranstvu koji se zalažu za suverenu i prozapadnu Crnu Goru. U tom kontekstu potrebno je

realistički sagledati postojeći stranački mentalitet, navike, interese, naslijeđene zablude i oportunizam, kalkulanstvo pojedinih stranačkih čelnika, kao i razlike u mišljenju o taktici i strategiji među medijskim poslenicima i intelektualcima. Okvir za zajedničko djelovanje treba svesti na tri ključne vrijednosti: očuvanje multikulturnog građanskog karaktera države; prozapadnu i pronatovsku orijentaciju; uravnoteženu regionalnu politiku koja je okrenuta evropskim integracijama.

Odbrana ili nestanak)

(SJUTRA:

M.

Pored satiranja duhovne i kulturne supstance Crne Gore i Crnogoraca, velikosrpska vlast planski uništava crnogorske privredne i ekonomske resurse, kako bi Beograd u situaciji potpunog egzistencijalnog beznađa – prema starom narativu da Crnu Goru Srbija hrani, a Rusija brani – uskočio sa nužnom pomoći u elementarnim potrebama za preživljavanje stanovništva. Prema tom planu, likvidiran je Montenegro erlajnz, koji je bio od krucijalne važnosti za crnogorski turizam, otjerani su vlasnici Svetog Stefana, elitnog svjetskog turističkog brenda, izvršen je udar na Kombinat aluminijuma, koji je bio najveći privredni izvoznik, pred bankrotom je Elektroprivreda Crne Gore…

BIJELO POLJE – U po žaru koji je juče izbio u stanu na Trgu golootoč kih žrtava u Bijelom Po lju nije bilo povrijeđenih, pričinjena je velika mate rijalna šteta.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Milonja Rako njac saopštio je za Pobjedu da su dobili obavještenje od policije da kulja dim iz zgra de koja se nalazi u neposred noj blizini.

– Gorjelo je, u dva i po sata, u starijoj zgradi naspram Cen tra bezbjednosti. Primijeće

no je da gori patos na spratu, u gornjem dijelu zgrade. Kon centracija dima je bila velika i usljed toga jedno lice je bilo zarobljeno u stanu. Tu oso bu smo uspjeli da evakuiše mo i transportujemo do Služ be hitne pomoći – saopštio je Rakonjac.

Naveo je da su pored hodni ka gorjele i dvije sobe-ostave te da je požar gasilo pet vatro gasaca sa dva vozila.

Intervencija je trajala dva i po sata. Inače, zgrada je sta rije gradnje, nema betonsku ploču i podložna je požarima. B. Č.

Kamenari će 20 odsto vode dobijati iz Jošice

U Kamenarima ima 473, a u dijelu Bijele 1.014 potrošača. Ta dva naselja tokom ljeta iziskuju 10 odsto ukupne potrošnje vode u Herceg Novom, što je na godišnjem nivou oko 286.000 kubnih metara

gnovski vodovod je izradio idejno rješenje za izgradnju rezervoara u naselju Jošica u Kamenarima.

Direktorica preduzeća Vodo vod i kanalizacija Herceg No vi Olivera Doklestić kazala je za RTHN da su opštinskom odlukom o objektu od javnog interesa dobili zeleno svjetlo da krenu u izradu projektne dokumentacije, za izgradnju rezervoara.

– U toj zoni, naročito tokom

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 9. novembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom.

A NDRIJEVICA : od 8.30 do 14.30 h Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Po tok, Trešnjevik i katuni: Štav na, Rudo Brdo i Gradišnica.

BAR: od 10 do 13 h Čeluga i Mi lanovići ; od 7.30 do 18 h dio na selja Dubrava iznad magistra le od 106 ulice.

B ERANE: od 8.30 do 14.30 h Budimlja, Mašte, dio sela Go ražde i Zagrad.

B IJELO P OLJE : od 8 do 18 h Lješnica; od 8 do 15 h Rasovo; od 9 do 16 h Žurena, Bresto vik, Pašića polje, Laholo, Ka ševari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad, Srđevac, Poda, Bioča, Lozna, Trubina, Jagoče, Crniš, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe,

ljeta, imamo problem sa ne dovoljnim pritiscima, zbog čega je neophodno završi ti sistem u prvoj zoni sna bdijevanja vodom na 50 do 60 metara nadmorske vi sine. Kako bismo zadovo ljili potrebe Jošice i Kame nara, praktično, posljednje tačke naše opštine, važno je bilo naći lokaciju za rezer voar, do kojeg imaju dobar pristup sa glavnog čeličnog cjevovoda fi–500 – kazala je Doklestić.

Investicija je vrijedna od 50.000 do 100.000 eura. U Ka menarima ima 473, a u dijelu Bijele 1.014 potrošača. Ta dva naselja tokom ljeta iziskuju 10 odsto ukupne potrošnje u Herceg Novom, što je na go dišnjem nivou oko 286.000 kubnih metara.

– U julu i avgustu imamo pi kove, kao i u drugim djelovi ma opštine. Samo u avgustu potrošnja je bila oko 51.500 kubika vode. Postojeći rezer voar u Bijeloj je kapaciteta

500 kubika, trebalo bi da pod miruje i Bijelu i Kamenare, ja sno je da je u bilo kojem slu čaju kvarova i restriktivnog režima snabdijevanja vodom veliki problem. Otprilike 20 odsto dnevne potrošnje bi trebalo da bude obezbijeđe no rezerovarom – ocijenila je Doklestić.

Po njenim riječima tlo je izu zetno strmo, nepovoljno za druge građevinske radove, a nalazi se u koridoru koji pred viđa izgradnju brze saobraćaj nice, koja bi trebalo da prolazi preko mora za Verige i nastav lja ka južnim djelovima Crne Gore. Predvidjeli su da rezer voar bude montažni, što je, ka že, jeftinije i lakše za realiza ciju projekta. I. R.

BAR – Iz Ministarstva odbrane saopštili su da su inženjerci Vojske Crne Gore probili više od devet kilometara puta i poveza li sela Lunjići i Mikulići,

nakon devet mjeseci ra dova i boravka na terenu, uz upotrebu skoro četiri tone eksploziva i kori šćenje specijalizovanih mašina.

Predstavnici Generalštaba VCG i Opštine Bar obišli su novi put, đe su im vojni in ženjerci predstavili urađeno, objasnili koje su izazove sa vladali tokom radova i nagla sili odličnu saradnju sa lokal nim stanovništvom. I. R.

Crhalj, Kradenik, Godijevo, Sipanje, Ličine, Osmanbego vo Selo, Sušica, Goduša, Stu bo, Vrh, Negobratina, Lazovići, Čampari, Đalovići, Moravac, Dupljaci, Rakonje – Crnioni ca, Radulići, Njegnjevo i Fe mića Krš.

DANILOVGRAD: od 8 do 17 h Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Krušči ca, Ljututuk, Jama Žarića, Far ma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Ku la Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački, Polji ca, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Stu deno, dio Donjeg Zagarača i Donji Martinići-Kiro Radović.

HERCEG NOVI: od 8 so 16 h Ti jesni Klanac, Mojdež i Kulino vići; od 17 do 18 h Bijela i Ka menari.

KOLA š IN : 8 do 16 h Oćiba, Vladoš, Lugovi, Žirci, Crkvi ne, Pčinja, Moračka Bistrica, Dulovine, Šljivovica, Izlas ci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Dr ndari, Suva Gora i Vranještica; od 8 do 18 h Jasenova, Ocka gora, Međuriječje, Cerovi ca, Trešnjica, Liješnje, Bo gutov do, Mrtvo Duboko, Bu lje, Andrijevo, Smolice, RDC,

Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Ve lje Duboko i Trmanje; od 7.30 do 15 h Sjerogošte.

KOtOR: od 10 do 12 h Kosta njica i Verige; od 9 do 14 h Ra danovići (Popova ulica); od 9 do 12 h Dobrota (Kriva ulica); od 9 do 13 h Mečerov Brijeg, dio Tabačine prema Mečero vom Brijegu i područje iza TC Kamelija.

MOJKOVAC: od 9 do 15 h Žari, Razboj i Pobrsijevići; od 8 do 15 h Štitarica; od 8 do 17 h Uloše vina, Lojanice, Lepenac i Žari.

NIKšIć: od 8 do 15 h Vučji Do.

PEtNJICA: od 8.30 do 14.30 h dio grada i sela Petnjica, Go dočelje, Lagatori, Đuđ, Mu rovac, Javorovo, Radmanci, Lješnica, Tucanje, Orahovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Dašča Ri jeka i Kruščica.

PLAV: od 9 do 14.30 h Meteh, Jara, Babino Polje i dio sela Brezojevice.

PLJEVLJA: od 9 do 17 h Odžak, Alići i Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina i Maoče; od 9 do 18 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci i Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak i Višnjica; od 9 do 13 h Uremovići, Crnobori, Gornje Selo i Javorak.

PLužINE: od 8 do 18 h Unač i re petiror Unač, Trsa, Podmilo gora, Nedajno, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Bor kovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje i Mala Crna Gora; od 8 do 16 h Podprisoje, Gornja Bre zna, Lug, Donja Brezna, Pilana, Bajovo Polje, Potrk, Duba, Za borje, Polja Pejovića, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Seljane, Zakamen, Stolac, Smriječno, Muratovica, Zabrđe, Korlati, Kovači, Orah, Lisina, Miloševi

ći, Suvodo, Brljevo, Stabna, Ja sen, Stubica, Zukva, Krivodo, Podmramor, Miletići i Ravno; od 8 do 15 h Miloševići, Miljko vac, Goransko i Šume.

ROžAJE: od 9 do 14.30 h Njeguš.

tIVAt: od 8 do 14 h zgrade Se ljanovo SIZ.

uLCINJ: od 8 do 14.45 h Zoga nje, Darza, Briska Gora, Sve ti Đorđe, Ćurke, Sutjel i Br dela; od 8 do 14.30 h Ulica 28 Decembar.

ZEtA: od 9 do 15 h Bijelo Polje, Bistrice, Kurilo, Ponari, Regi onalni vodovod, Vukovci i Že ljeznička stanica – Zeta.

Žabljak: od 9 do 17 h Bukovi ca, Milović, Razvršje, Leko vić, Usijek, Kovačević, Bojba ša, Motički Gaj, Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić i Provalija. C. G.

HERCEG NOVI – Herce

ODREĐENA LOKACIJA ZA REZERVOAR: Jošica

RTHN

HERCEG NOVI: Vodovod izradio idejno rješenje, spriječiće nestašicu

Popisali 4.000 pasa u 20 mjesnih zajednica

NIKŠIĆ – U Nikšiću je u toku popis vlasničkih pasa. Evi dentiranje je započelo NVU „Korina“ sredinom avgusta i bilo je planirano da sav po sao bude završen do 5. no vembra, ali će potrajati još mjesec da bi bile obuhva ćene sve mjesne zajednice prostorno najveće opštine u Crnoj Gori.

Popis se realizuje u okviru programa javnog rada pod na zivom „Sprovođenje popisa kućnih ljubimaca (pasa) kao dio kontrole populacije pasa na teritoriji opštine Nikšić“, uz podršku lokalne uprave i drugih partnera.

Popisano je do sada oko 4.000 pasa u 20 od 32 mjesne zajed nice. Predviđeno je da vlasni ci, za svega pet eura, čipuju svog psa, registruju ga i do biju pasoš, ali i da ga vakci nišu. Inače, standardna cije na je veća za tri do pet eura. Ovom prilikom je tu moguć nost iskoristilo gotovo hilja du vlasnika.

Iz NVU ,,Korina“ pozivaju Nikšićane koji još nijesu iden tifikovali svoje pse da to učine i vakcinišu ih protiv bjesnila. Konačan cilj je da se obezbi jedi sveobuhvatna, kvalitet na i uporediva statistika da bi se lakše kreirala politika kon trole populacije pasa i izra dio lokalni plan koji je Opšti na Nikšić dužna da usvoji do kraja drugog kvartala nared ne godine.

Organizatori popisa objašnja vaju da je svaki vlasnik dužan da identifikuje (čipuje) kućnog ljubimca, a ovo je prvi popis te vrste u Crnoj Gori. Identifika

Predviđeno je da vlasnici, za svega pet eura, čipuju svog psa, registruju ga i dobiju pasoš, ali i da ga vakcinišu. Vlasnik je dužan da identifikuje ljubimca, najkasnije 90 dana od rođenja, odnosno prilikom prve vakcinacije protiv virusnih bolesti ili napuštanja legla

ciji podliježu svi psi koji se na laze na teritoriji Crne Gore i to najkasnije 90 dana od rođenja, odnosno prilikom prve vakci nacije protiv virusnih bolesti ili napuštanja legla. Moraju se identifikovati i uvezeni psi, ta kođe mikročipovima.

Novčana kazna za nepostupa nje po toj odredbi je 100 eura, a može biti i deset puta veća, u skladu sa Zakonom o vete rinarstvu.

Do 2019. godine u Crnoj Gori nije bilo pouzdanih podataka o broju pasa u vlasništvu i lu talica. Tada je sprovedeno is pitivanje u šest opština koje je pokazalo da 52 dsto ispitanika ima kućnog ljubimca, od čega 53,92 odsto pasa. Prema poda cima iz februara 2021.godine identifikovano – mikročipo vano 24.030 pasa.

U Registru odgajivača kućnih ljubimaca sa tri i više rasplod

BAR – U Baru je završena In ternacionalna konferencija ženskog preduzetništva. Or ganizatori su Udruženje pre duzetnica Crne Gore i Nefor malna balkanska mreža žena u saradnji sa njemačkom Za natskom komorom Koblenz i Organizacijom njemačke pri vrede SEQA. Projekat finan sira njemačko Savezno mi nistarstvo za međunarodnu saradnju i razvoj BMZ. Od 6. do 8. novembra konfe rencija čija je tema ,,Politike za žene preduzetnice“ okupila je 50 preduzetnica iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Srbije, Kosova, Bugar ske i Ukrajine.

Završnog dana konferenci je dodijeljene su nagrade. Na građena je Anita Radulović iz RACC d.o.o. Bar, direktori ca KIC-a ,,Budo Tomović“ Sne žana Burzan-Vuksanović, za tim Iskra Daskalova – ,,TIBI“ d.o.o. Plovdiv, Adisa Tufo –Asocijacija ,,PoduzetniceIN“

Sarajevo, Nemša Nelka Omer hodžić –

centar Mer kator-Internacional d.o.o. Bijelo Polje, Margita Maja Raičević –,,Margita“ d.o.o.

Lekić – ,,Alfa Ton Lekić“ d.o.o. Podgorica,

Naumoska –,,Izida“ d.o.o. Ohrid, Vesna Ste vanović – ,,Premium Properties“ d.o.o. Beograd i Edita Dauto vić – ,,Millennium Business Gro up“ d.o.o. Podgorica. – Nagrađene su preduzetnice, menadžerke koje daju doprinos razvoju ženskog preduzetniš tva, te onima koje u preduzeći ma podržavaju porodicu, kao i uspješnim ženama zastuplje nim u svim profesijama ličnog rada, stvaralaštva i razvoja – na veli su organizatori. Nagrade Power Women 2022. uručila je dr Evelina Parvano va, predstavnica njemačke Za natske komore Koblenc. B.Č.

nih ženki namijenjenih proda ji u komercijalne svrhe, koji vodi Uprava, upisane su samo četiri. Prema podacima Kino loškog saveza u Crnoj Gori po stoji 81 odgajivačnica koje su registrovane u Međunarodnoj kinološkoj federaciji (FCI-u), a od toga je aktivno 30. Uku pan broj legalno uzgojenih je diniki u 2017.godini iznosi 132 sa 583 štenca, a godinu kasni je 97 sa 401 štencem. Ra. P.

Prvo mjesto za ideju uzgoj

domaćih koza

PLJEVLJA – Nevladina organizacija Eko-tim je organizovala hakaton za srednjoškolce iz Pljevalja i studente Univerziteta Cr na Gora. Učestvovalo je 30 mladih a tema takmičenja bila je ,,Rješenja zasnova na na prirodi“ (Nature Ba sed Solutions).

Ideja „Goatmaster“ koja se zalaže za uzgoj domaćih, au tohtonih koza osvojila je prvo mjesto. Pored tradicionalnih aktivnosti proizvodnje sira i mlijeka, dodatna usluga te biznis ideje bila bi i održa vanje zelenih površina koje podrazumijeva iskorjenji vanje invazivnih vrsta i sma njenje potrebe za košenjem i paljenjem. Drugo i treće mjesto osvoji le su ideje „Forest Fruit Trea sure“ (organska proizvodnja šumskih jagoda, borovnica i kupina) odnosno „Biocom post“ (proizvodnja organ skog đubriva od ostataka hra ne iz ugostiteljskih objekata). Prvoplasirana ideja, nagra đena je regionalnim putova njem u Sofiju u okviru pro jekta, dok je NVO Eko-tim uz

Drugo i treće mjesto osvojile su ideje „Forest Fruit Treasure“ (organ ska proizvodnja šum skih jagoda, borovnica i kupina) odnosno „Bio compost“ (proizvodnja organskog đubriva od ostataka hrane iz ugo stiteljskih objekata)

pomoć Opštine Pljevlja obez bijedila i nagrade za druge dvije ideje u vidu bluetooth zvučnika i promotivnog ma terijala Turističke organiza cije Pljevlja.

Hakaton je dio regionalnog projekta ,,Panda Labs Juni or for Just Transition“, koji se realizuje uz podršku Evrop ske inicijative za klimu (EU KI) i Njemačkog saveznog ministarstva za životnu sre dinu, zaštitu prirode i nukle arnu bezbjednost (BMU). Projekat traje dvije godine. C.G.

Grafički

Podgorica, Sanja

Suzana

Nikšić: Udruženje „Korina“ nastavlja projekat evidentiranja ljubimaca

ODGOVORNO VLASNišTVO: Svaki pas treba da bude čipovan

,,ZeLeNe“ iDeje SU BUDUćNOST: Nagrađeni timovi

USPješNe U SVOjiM DjeLATNOSTiMA: Nagrađene učesnice

Otmenost, elegancija i dostojanstvenost

CETINJE – Otkrivanje spo menika princezi Kseniji Pe trović biće održano danas, u 13 sati, na platou ispred ku će Đukanovića u Njegoševoj ulici. Bronzana skulptura princeze Ksenije autorsko je djelo crnogorskog slikara i vajara Dimitrija Popovića. Spomenik će otkriti grado načelnik Cetinja Nikola Đu rašković i Marko Špadijer u ime Inicijativnog odbora za podizanje spomenika prince zi Kseniji. Podsjećamo, bronzana skul ptura princeze Ksenije pred stavlja žensku figuru koja sje di na klupi bez naslona. Lik je dat u realističkom maniru. Di

mitrije Popović je u nedavnom razgovoru za Pobjedu istakao da Cetinje ovom skulpturom izražava iskreno poštovanje i dirljivi sentiment prema prin cezi Kseniji. - Razmišljao sam kako u trodi menzionalnoj formi skulptu re izlivenoj u bronzi oblikova ti lik, a da se pritom izbjegne banalna naturalizacija, odno sno, pretjerano stilizirano ap strahiranje oblika. U tu sam svrhu koristio dva karakterna fotografska portreta princeze Ksenije u zrelim godinama. Karakter skulptorske forme odredila je kompleksnost lič nosti crnogorske princeze –rekao je Popović. A. Đ.

„Pod oba Sunca“ na sceni Dvorane Park

Svi znamo da se zaljubljenost dešava iz najveće zaljubljenosti, ali je ljubav nešto drugo. Svi smo mi Ane Karenjine u našim životima, bar ponekad. Svi prolazimo kroz faze kao ona, ali možda ne u ovako kratkom periodu – rekla je glumica Timea Filep

NIKŠIĆ – Adaptacije Tol stojove „Ane Karenjine“ ni jesu rijetke u teatarskoj, ali ni filmskoj umjetnosti. Me đutim, potrebna je posebna umješnost da bi se klasici da la nova nota, bez oglušenja o njenu suštinu. Jednu ta kvu uspješnu inscenaciju napravio je Dejan Projkov ski, a nikšićka publika imala je priliku da je pogleda u po nedjeljak veče, na otvaranju ovogodišnjeg izdanja među narodnog Festivala glumca.

Festival, koji ove godine slavi svoje punoljetstvo, trajaće do nedjelje, 13. novembra, a u tom periodu u Nikšiću će gosti biti neke od najboljih produkcija teatara iz Crne Gore i regiona.

LJUBAV

Predstavu „Ana Karenjina“, reditelj Projkovski radio je u produkciji Novosadskog po zorišta/Újvidéki Színház, a ako bi u sažetku mogla da se okarakteriše njegova vizija, onda bi to bila jedna priča liše na suvišnosti, metaforična i in dikativna. Jedan gabaritan ro man smješten je u radnju od tri sata, u dramatizaciji od svega

Važno je da budemo ljudi, za ostalo je

28 strana, pa barijeru ne pred stavlja ni titlovani tekst, budu ći da se predstava igra na ma đarskom jeziku. Funkcionalna i zanimljiva scenografija – či ja modernost ide pod ruku sa slikom tadašnje Rusije, kohe rentno služi funkciji glumač ke igre, koja je oslonjena na ra zličita sredstva. U krajnjem, predstava donosi sve ono što suštinski i ima jedan od naj poznatijih romana – indivi dualnu i kolektivnu nesreću u kojoj jedna drugu cementi ra za tlo, ženu koju ljubav čini suštinski živom, ali joj je uvi jek nedostaje u onom svesrd nom obliku. Priča o društvu u stegama sopstvenih grehova, koje guši sve ono što ruke oslo bađa zarđalog gvožđa – katar zična je oda slobodi koja često

ima nepravedno prevelik ceh. Uloge u predstavi tumače: Ti mea Filep/Marta Bereš, Ati la Nemet, Arpad Mesaroš, Zoltan Širmer, Gabriela Cr nković/Judit Laslo, Gabor Pongo, Dina Dedović To mić/Blanka Dieneš, Agota Ferenc, Robert Ožvar, Li via Banka, Terezia Figura i Adam Baji/Matin Bohocki. Suština priče koju predstava nosi, bar kroz lik glavne juna kinje, kako je Filep kazala na okrugom stolu nakon izvođe nja predstave, sažeta je u re čenici: „Želim ljubav, ali nje nema“.

- Jer, svi znamo da se zalju bljenost dešava iz najveće za ljubljenosti, ali je ljubav nešto drugo. Svi smo mi Ane Kare njine u našim životima, bar

ponekad. Svi prolazimo kroz faze kao ona, ali možda ne u ovako kratkom periodu – re kla je Filep.

Odgovarajući na pitanje Po bjede ko je to „Ana Karenji na“ danas, razapeta između sopstvenih nadanja i tuđih očekivanja, Filep smatra da nema razlike među muškar cima i ženama, samo sa unu trašnjošću koju je neophod no slijediti.

- Ja osjećam otpor, živjela sam onako kako sam ja htjela, u mjerama koje su postajale. Ni prije 21. vijeka, u prošlosti, ali i danas, svi mi moramo da po stavljamo svoje granice i ci ljeve. Važno je raditi ono što osjećamo. Rasijani smo na sve strane, društvenom okolnosti, a posljedice su svuda druga

hovac, Varja

Maša Labudović, Vule Mar ković, Goran Vujović, Jelica Vukčević i Jelena

.

20 sati, u Dvorani Park u Herceg Novom.

Prema istoimenom romanu Ognjena Spahića i dramatiza ciji Stele Mišković, predsta vu je režirao Boris Liješević, dok uloge tumače Srđan Gra

man „Pod oba sunca“ crnogor ski književnik Ognjen Spahić stvarao je po pozivu Kraljev skog pozorišta Zetski dom, a objavljen je 2020. godine. Ulaznice se mogu rezervisati putem telefona JUK Herceg Fest: 068/851-031. R. K.

„Cvijet u kosi“ u KIC-u

PODGORICA - Prva

zbirka poezije Snežane S. Bošković „Cvijet u kosi“ biće predstavljena sjutra veče, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O zbirci će, pored autorke, go voriti književnik i književni kritičar Veljko Veljović i knji ževnik Jovan Drašković. Sti hove iz zbirke će kazivati pje

snikinja

Puna sala za potvrđenog

BEOGRAD - Pijanista Ivo Pogorelić potvrdio je sta tus zvijezde nastupom u krcatoj Kolarčevoj zaduž bini u Beogradu 7. novem bra, u okviru 54. Beograd skih muzičkih svečanosti (Bemus).

Snežana S. Bošković je rođena 1989. godine u Bijelom Polju. Godine 2012. diplomirala je na Odsjeku za crnogorski je zik i književnost na Filozof skom fakultetu u Nikšiću. R. K.

Pogorelić je priredio izu zetan dvosatni program sa kompozicijama Frederika Šopena (Poloneza-fantazi ja u A duru, Sonata za klavir br. 3, Fantazija u ef molu, Ber seza u Des duru, Barkarola u Fis duru). Za Pogorelićev koncert danima unaprijed se tražila karta više, a nastu pu su prisustvovale i broj ne ličnosti iz svijeta kulture. Za koncertna izvođenja Po gorelića, kako prenosi por

tal SEEcult, „Njujork Tajms“ je ocijenio da su 200 godina ispred svog vremena. Rođen u Beogradu 1958. godine, Po gorelić je muzičko obrazo vanje i započeo u rodnom gradu, da bi kao izuzetan ta lenat školovanje nastavio u Moskvi, gdje je završio pre stižni Konzervatorijum „P. I. Čajkovski“. Presudan uti caj na Pogorelićev umjetnič ki razvoj, međutim, ostvarila je njegova potonja, dugogo dišnja saradnja sa istaknu tom gruzijskom pijanistki njom Alisom Kezeradze Pogorelić je pobjednik više internacionalnih pijanistič kih takmičenja, među kojima se ističu ona u Terniju (Ita lija, 1978) i Montrealu (Ka nada, 1980), ali je poseban

značaj u njegovoj biografi ji imalo učešće na prestiž nom Šopenovom konkur

Jadranka Deletić i Duška Bošković. Veče će mo derirati Ivana Knežević Mi nić. U okviru muzičkog dijela promocije nastupiće Vladana Todorović

su u Varšavi 1980. godine, kada je kao jedan od favori ta bio eliminisan pred final

Danas na Cetinju otkrivanje spomenika princezi Kseniji Petrović

Dimitrije Popović pored skulpture, koja je spremna za otkrivanje

PODGORICA - Predstava „Pod oba Sunca“, iz najno vije produkcije Kraljevskog pozorišta Zetski dom, biće izvedena večeras, u

Đukić, Marija

Laban

Ro

Scena iz predstave „Pod oba Sunca“

Scena iz predstave „Ana Karenjina“

Festivala glumca u Nikšiću

budemo je lako

čije. Važno je da budemo lju di, za ostalo je lako – istakla je ona.

Ničiji život, prema riječima Nemeta, nema prioritet u od nosu na bilo koga drugog, ne može biti manje ili više va žan. Zbog toga ni lik koji do nosi (Karenjin) ne posmatra kroz prizmu crno-bijelih slika. - Jeste, on u suštini mašina, ko ja se drži pravila. Takva je bi la ta cijela aristokratija u tom vremenu, pridržavala se tih normi. Ali, ima i on svoja ko lebanja i lomove, tanka je li nija između njegovih prela za. Kako smo i sa rediteljem pričali, nije on crno-bijeli lik, zao čovjek koji muči ženu. On pokušava, ali drama to ne do zvoljava, a dešava se nešto što je drama, zapravo naša pred stava – ispričao je on.

FATALNOST

Kao spona cijele priče, kako je rekao Mesaroš, sve vrijeme je prožeta fatalnost.

- Razgovarali smo šta je teže, šta više vrijedi za nas. Fatal nost je nešto što se pojavljuje tokom naše cijele priče – u lju bavi, raskidima, mržnji, sve mu. Moj Vronski, u našoj ver ziji, beskrajno voli Anu. Ali, u jednom momentu sve to po staje neizdržiljivo, a tu se pre kida naša zajednička priča. To je ta beskrajnost u ljubavi, ali i drugim odnosima – ispri čao je on.

U sklopu festivala, nikšićkoj publici sinoć se predstavio te atar „Exit“ iz Zagreba sa pred stavom „Realisti“, a večeras je na repertoaru predstava „Upo

Posveta glumcu i njegovoj igri

Ovogodišnje, 18. izdanje međunarodnog Festi vala glumca svečano je otvorio direktor Nikšić kog pozorišta Radinko Krulanović. Uz neos poran značaj teatra za čovjeka, kako je Krula nović rekao, specifičnst ovog festivala je posveta glumcu i njegovoj igri. - Festival u prvi plan postavlja glumca. Stoga, dragi prjatelji, hajde da postanemo bolji. Da do tog boljeg dođemo lije pim putem. Iznenadimo se poznatim, jer, kako je kazala Antigona, za ljubav, a ne za mržnju smo stvoreni. U Nikšić kom pozorištu su svi dobrodošli, hajde da se zajedno radujemo narednih dana, da ovo pozorište svi doživljava mo kao svoje – kazao je Krulanović. Prisutne je pozdravila i predsjednica žirija Tanja Bošković, a program otvaranja vodila je glu mica Nikšićkog pozorišta Maja Stojanović.

treba čoveka“, koju je Boris Liješević režirao u koproduk ciji Novog tvrđava teatra, No vosadskog pozorišta/Újvidéki Színház, festivala Grad tea tar Budva i East West Centra iz Sarajeva. O nagarađenima ove godine odlučuje žiri ko ji čine predsjednica, glumica Tanja Bošković, glumac Sla viša Čurović i Tanja Perišić iz Nikšićkog pozorišta. Mode rator okruglih stolova je Vanja Kovačević S. VIŠNJIĆ

PODGORICA - Manifesta cija ,,Dani mladih ukrajin skih talenata u Crnoj Gori“ počela je juče u KIC-u ,,Budo Tomović“ otvaranjem izlož be radova ukrajinske dje ce i omladine, promocijom knjige Katerine Derevin ske „Ovo nije san“ i koncer tom Derevinske i Kristine Brutijan. Sa umjetnicama iz Ukrajine nastupila je i Anja Jestrović iz Crne Gore koja je pročitala nekoliko poema Derevinske.

Uoči početka manifestacije u KIC-u je održana konferencija za novinare na kojoj je direk torica KIC-a Snežana Bur zan-Vuksanović podsjetila da je KIC četvrti put doma ćin ove manifestacije.

- Uprkos nemilim, ratnim zbi vanjima u Ukrajini, naši pri jatelji umjetnici su našli svoj put prkoseći kilometrima ko ji nas razdvajaju i emocijama koje nose u sebi zbog događa ja u svojoj domovini već sko ro deset mjeseci, dokazavši da nikada ne treba gubiti nadu –kazala je Burzan-Vuksanović.

RATNE PRIČE

Glavna organizatorka doga đaja, predsjednica ADRUM-a Tatiana Kolesnichenko ista kla je da je ovogodišnja ma nifestacija posvećena ratu u Ukrajini.

- Od kad je počeo rat, najviše su pogođena djeca. Projekat, koji će dijelom biti predstav ljen kroz ovu manifestaciju, svojevrsna je umjetnička te rapija – izražavanje emocija

kroz umjetnost – izložbu i pje smu. Na stotine radova koji su naslikani u bolnicama, skloni štima... satkano je od emocija djece koja preživljavaju užase rata, straha, tuge... Vjera u bo lje sjutra se takođe može pre poznati kroz ove radove. Po stavku čini 50 radova koje su naslikala djeca i omladina od pet do 25 godina. Svaki rad ima svoju priču. Na primjer, dje vojčica je kroz prozor gledala bombardovanje jedne zgra de i to je naslikala. Lične pri če i osjećaji su ono što prikazu ju ovi radovi. Knjiga ,,Ovo nije san“ objavljena je na ukrajin skom i crnogorskom jeziku. U knjizi se nalaze 32 rada sa izložbe koje oslikavaju pjesme koje je napisala Katerina – ka zala je Kolesnichenko. Šesnaestogodišnja djevojka iz Kijeva Katerina Derevinska provela je čitav rat u Ukrajini,

a kroz pjesme je prenijela svo ja iskustva i osjećanja iz rata. - Kada je počeo rat, roditelji su mene, mog brata i sestru odve li kod bake i djede na jedno si gurnije mjesto u Ukrajini. Dok sam tamo boravila, zajedno sa drugim rođacima, moji rodi telji su ostali u Kijevu koji je u tom momentu bio najnesi gurnije mjesto za život. Inspi racija za rad na knjizi proiste kla je iz osjećaja brige i straha za roditelje i prijatelje sa koji ma nijesam mogla da se čujem i vidim. Crpila sam inspiraciju iz tog osjećaja neizvjesnosti i straha koji sam u tom momen tu osjećala. Po povratku u Ki jev sam nastavila da radim na knjizi – kazala je Derevinska.

BUĐENJE UZ BOMBE

Katerina je napisala tekst i za jednu od pjesama koju je izve la na koncertu zajedno sa svo

jom prijateljicom, sedamnae stogodišnjom talentovanom pjevačicom Kristinom Bruti jan. Brutijan je podsjetila da je ovo drugi put da učestvuje na ovoj manifestaciji. - Razlika je u tome što ovoga puta dolazim iz područja u ko jem se svakoga jutra budite sa zvucima bombi. Prošle nedje lje sam se probudila sa djelovi ma bombi koji su došli do mo ga kupatila. Osjećaj straha je nešto što sam, bar u ovom tre nutku, ostavila tamo – kazala je Brutijan.

Pjesme su ilustrovane crteži ma ukrajinske djece i omla dine koji su inače dio izložbe ,,MAЛЮЙ.UA.WAR“. Pjesni kinja i spisateljica, prevodilac knjige ,,Ovo nije san“ na crno gorski jezik Velisava Seka Metđonaj kazala je da je knji gu prevela za malo više od ne djelju dana. A. Đ.

nom etapom takmičenja. Ta kontroverzna odluka dijela žirija uzrokovala je skandal i raskol u kojem je nekoliko članova iz protesta napusti lo takmičenje, dok je pijani stkinja Marta Argerič ličnu odluku o povlačenju iz žiri ja obrazložila tvrdnjom da je Pogorelić – genije!

Na talasu ogromnog inte resovanja koje je na Šope novom konkursu privukao zapanjujućom tehnikom i inovativnim pristupom u tu mačenju literature, Pogo relić je započeo intenzivnu karijeru nastupima na naj većim svjetskim muzičkim scenama, kao i sa renomira nim orkestrima, poput Beč ke i Berlinske filharmonije, Londonskim, Bostonskim i

Čikaškim simfonijskim or kestrom, Njujorškom i fil harmonijom Los Anđelesa, orkestrima Tonhale, Kon serthebau i brojnim drugim. Kao ekskluzivni umjetnik izdavačke kuće Deutsche Grammophon, Pogorelić je između 1981. i 1998. godine realizovao 14 albuma antolo gijske vrijednosti, objedinje nih u komplet izdanju koje je po objavljivanju 2015. go dine ovjenčano francuskom nagradom Diapason d’Or za ukupan doprinos diskogra fiji klasične muzike. Nakon više od 20 godina is ključive posvećenosti živom koncertiranju, Pogorelić se 2019. godine vratio studiju kao ekskluzivac diskograf ske kuće Sony Classical du go očekivanim albumom sa sonatama Betovena i Rah manjinova koji je iste godi ne bio nominovan za nagra du Gremi. R. K.

PODGORICA – Predstava „Eichmann u Jeruzalemu“ u režiji Jerneja Lorencija i produkciji Zagrebačkog ka zališta mladih, dobila je na gradu Ardalion za najbolju predstavu, na Jugosloven skom pozorišnom festivalu „Bez prevoda“, koji je održan od 1. do 7. novembra u Užicu.

Odluke o nagrađenima do nio je žiri u sastavu: arhitekta, predsjednik žirija Radivoje Dinulović, rediteljka Sneža na Trišić i teatrološkinja Ma rina Milivojević-Mađarev. Zagrebačka predstava nagra đena je, kako je navedeno u obrazloženju žirija, za hrabar i beskompromisan istraživački i analitički pristup i postupak. - Predstava nas dovodi do su očavanja sa dubokim posljedi cama Holokausta koje dosežu do današnjih dana. Posebnu

vrijednost čini sadržajna, stil ska i poetička cjelovitost svih segmenata predstave – nave deno je u obrazloženju. Predstava „Eichmann u Je ruzalemu“ ujedno je i naj nagrađenija predstava na 27. izdanju festivala – nagrada Ar dalion za najbolju režiju dodi jeljena je Jerneju Lorenciju, za najbolju žensku ulogu rav

nopravno Katarini Bistro vić-Darvaš, Miji Melcher i Luciji Šerbedžiji. Takođe, na grada za najbolju mušku ulogu dodijeljena je ravnopravno čla novima ansambla Dadu Ćosi ću, Franu Maškoviću, Pjeru Meničaninu, Rakanu Rus haidatu i Vedranu Živoliću Ardalion za najbolju sceno grafiju dodijeljen je Andreji

Rondović za predstavu „Me sec (dana) na selu“ u produk ciji Narodnog pozorišta iz Uži ca, a za najbolju kostimografiju Bojani Nikitović za predsta vu „Rat i mir“ u produkciji Na rodnog pozorišta iz Beograda. Najbolju epizodnu ulogu donio je Igor Borojević ulogom Isla jeva u predstavi „Mesec (dana) na selu“. Nagrada Ardalion za najboljeg mladog glumca i na grada Politike „Avdo Mujči nović“ dodijeljena je Teodo ru Vinčiću za ulogu Robota Šile u predstavi „Rolerkoster“ u produkciji Pozorišta Atelje 212. Specijalna nagrada dodi jeljena je Jeleni Mijović, tako đe za predstavu Narodnog po zorišta iz Užica.

Podsjetimo, crnogorsku pro dukciju na festivalu „Bez pre voda“ predstavljali su Gradsko pozorište iz Podgorice i festi val Barski ljetopis, koji su izve li predstavu „Bez portfelja“, u režiji Branislava Mićunovića Predstava je izvedena pretpo sljednjeg dana festivala, u ne djelju veče, uz odličan prijem i reakcije publike. S. V.

Predstavljanje projekta juče u KIC-u

Haradinaj napustio sastanak sa Kurtijem

Aktivisti SDP-a postavili su 17 američkih zastava ispred zgrade Vlade u Prištini kako bi zvaničnike podsjetili da Priština treba da djeluje u skladu sa zahtjevima Sjedinjenih Američkih Država koje su tražile da se odluka o preregistraciji vozila odloži

PRIŠTINA – Predstavnici Socijaldemokratske partije i civilnog društva juče su se simboličnim akcijama kod zgrade Vlade u Prištini usprotivili politici koju, vezano za situaciju na sje veru Kosova, vodi aktuelni premijer te zemlje Aljbin Kurti. Prethodno je lider Alijanse za budućnost Ko sova Ramuš Haradinaj na pustio sastanak koji je Kur ti priredio u zgradi Vlade sa predstavnicima opozicije.

Aktivisti Socijaldemokratske partije obojili su prozore na zgradi Vlade u crno kako bi ukazali na zatvorenost izvrš ne vlasti prema građanima i medijima, posebno po pita nju dijaloga sa Beogradom,

prenose prištinski mediji. Predsjednik Socijaldemokrat ske partije Dardan Moljićaj rekao je da Priština nikada nije imala netransparentniju vla du i da je današnja akcija spro vedena kako bi se pokazalo da su građani i mediji neinformi sani, navodi Gazeta ekspres. Aktivisti SDP-a postavili su 17 američkih zastava ispred zgra de Vlade kako bi zvaničnike podsjetili da Priština treba da djeluje u skladu sa zahtjevi ma Sjedinjenih Država koje su tražile da se odloži odluka o preregistraciji vozila za de set mjeseci, što je Kurti odbio. Aktivista SDP-a Arljin Ime ri je naglasio da je sporazum o osnivanju Zajednice srpskih opština ratifikovan u Skupšti ni i da ga podržava i Amerika.

Kurti je prethodno u zgradi Vlade, povodom situacije na sjeveru Kosova, održao sasta nak sa predstavnicima opo zicije koji je lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj napustio odmah na početku jer, kako je kasnije

Vučić razgovarao sa Stoltenbergom

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg juče je telefonom razgovarao sa predsjednicima Srbije i Kosova Aleksandrom Vučićem i Aljbinom Kurtijem i tom prilikom insistirao na tome da se sve

VAŠINGTON – Glasanje na međuizborima kojima se bira sastav Predstavnič kog doma i 35 od ukupno 100 članova Senata, 36 od 50 guvernera, kao i drugi zvaničnici na nivou save znih država, počelo je juče širom SAD.

Glavni ulog na ovim izborima je kontrola nad Kongresom, koju sada imaju demokrate. Očekuje se da republikanci osvoje Predstavnički dom, dok je trka za Senat, gdje obje par tije trenutno imaju po 50 mje sta, tijesna.

Novi sastav Kongresa stupi će na dužnost u januaru idu će godine.

SAD imaju decentralizovan sistem glasanja, što znači da se u saveznim državama glasa na različite načine. Negdje je moguće glasati poštom, neg dje se to mora uraditi uživo, dok neke države dozvoljava ju oba načina glasanja. Tako

strane u sporu uzdrže od jednostranih poteza i kora ka koji bi izazvali eskalaciju i ugrozili mir i stabilnost. - Razgovarao sam sa Aleksandrom Vučićem i Aljbinom Kurtijem o napetoj situaciji na sjeveru Kosova.

Pozvao sam obojicu da se uzdrže od bilo kakvih unilateralnih akcija koje bi mogle da izazovu eskalaci ju - napisao je Stoltenberg na svom Tviter nalogu uz poruku da je „dijalog jedini put naprijed“.

izjavio, Kurti nije želio da mu odgovori na pitanje zašto ni je prihvatio zahtjev SAD o od laganju roka za preregistraci ju vozila na RKS. Haradinaj je Kurtija optužio i da svjesno prekida odnose sa SAD. - Iako sam bio dio sastanka sa

Iz kabineta predsjednika Srbije je saopšteno kako je Vučić Stoltenbergu rekao da Priština jednostranim potezima brutalno krši Bri selski sporazum, ali i dodao da, uprkos tome, Srbija nastoji da održi mir i sta bilnost i da će tome ostati posvećena.

premijerom Kurtijem, bio sam primoran da napustim sasta nak, jer je Kurti držao preda vanja i nije nam objasnio zašto je prekinuo odnose sa Ameri kom i zašto se ne ispunjava nji hov zahtjev. Za mene je nepri hvatljivo da u tako osjetljivim slučajevima prekidamo od nose sa glavnim bezbjedno snim saveznikom - istakao je Haradinaj.

I lider Demokratske partije Kosova Memli Krasnići je na kon sastanka rekao kako nije dobio uvjeravanja da Vlada u Prištini zna kojim pravcima će ići kako bi situaciju na sjeveru držala pod kontrolom. - Iznio sam stav PDK-a da su Kosovu u ovom trenutku po

Širom Sjedinjenih Američkih Država počelo glasanje na međuizborima

Demokrate i republikanci u tijesnoj trci za Kongres

đe je moguće glasati i prije sa mog izbornog dana.

Više od 40 miliona Amerika naca je već glasalo na birač kom mjestu ili poštom. Različiti načini i tempo glasa nja znače da svi rezultati ne će biti poznati u izbornoj noći. Neke države, poput Pensilva nije i Viskonsina, ne dozvo ljavaju da se glasovi pristigli poštom broje prije izbornog dana, dok druge države daju grejs period i poslije izbornog dana da ti glasovi pristignu. Zbog takvog sistema glasa nja, u nekim saveznim dr žavama brojanje glasova će

trajati danima ili nedjeljama nakon izbornog dana. Ne postoji jedinstvena fede ralna agencija koja progla šava pobjednike izbora, već svaka država to čini za sebe i svojim tempom. Agencija Asošiejted pres, na osnovu svog reprezentativnog uzor ka, takođe, objavljuje rezulta te izbora.

Istraživanja pokazuju da bi de mokrate mogle da izgube Pred stavnički dom koji su osvoji le tokom mandata Donalda Trampa 2018. godine. Među tim, zbog tanke većine, repu blikancima za preuzimanje

kontrole treba svega šest mje sta više nego što ih sada imaju. To znači da će agenda demo kratskog predsjednika Džoa Bajdena biti blokirana, odno sno da predsjednik, za usvaja nje svojih zakonskih prijedlo ga, neće imati podršku kakvu je imao do sada. Bajden i dalje zadržava pravo veta na odlu ke Kongresa.

Trka za Senat, u kome obe par tije trenutno imaju po 50 mje sta, ali i u kome demokrate, zahvaljujući potpredsjedni ci Kamali Haris, imaju i glas više, je neizvjesnija i zavisiće od rezultata izbora u nekoli

ko ključnih država među ko jima su Pensilvanija, Džord žija, Arizona i Nevada.

Senat, između ostalog, potvr đuje predsjedničke nominaci je za visoke zvaničnike, sudije, ambasadore i može da ih blo kira ukoliko želi.

U 36 saveznih država održa vaju se i izbori za guvernera.

Iako su ove trke manje u fo kusu, mogu da imaju dugoroč ne posljedice na odluke o pita njima poput abortusa, oružja i prihvatanja ili poricanja re zultata nekih budućih izbora.

trebne odgovorne akcije. Što se tiče nastavka vršenja suve reniteta u četiri sjeverne op štine, Vlada mora da preduz me radnje koje joj pripadaju i za to će imati podršku PDK-a u bilo kojoj prilici koju imamo - rekao je Krasnići.

On je dodao i kako je Kosovo ušlo u situaciju koja se mo gla izbjeći.

- Čini se da su nezrelost u ne kim akcijama i nedostatak ko ordinacije sa glavnim savezni cima Kosova donijeli zamah koji se mogao izbjeći - rekao je Krasnići.

Predsjednik Demokratskog saveza Kosova Ljumir Ab didžiku, takođe, ističe da na sastanku sa Kurtijem nije vi dio plan za rješavanje pitanja sjevera.

- Ništa novije od premijero vih izjava nijesmo razumjeli. Nijesmo vidjeli plan za rješa vanje otvorenog pitanja. Ni jesmo vidjeli nikakav pokret za punu koordinaciju sa na šim saveznicima. Smatramo da je koordinacija sa Stejt de partmentom i institucijama u Vašingtonu i Briselu jedino rješenje za ovu situaciju - re kao je Abdidžiku.

On je dodao i da je Kosovu po treban sporazum sa Srbijom koji suštinski ima obostrano priznanje i koji čuva suvere nitet.

Premijer Kurti je, sa dru ge strane, nakon sastanka sa predstavnicima opozicije na veo da je posljednjih dana, zbog situacije na sjeveru Ko sova, pojačana koordinacija sa zemljama Kvinte, NATO-om, Kforom, SAD i Euleksom. Istakao je i da kritičari mo gu da rade „šta hoće u okviru zakona“ i dodao da je „Koso vo u ovoj fazi tenzija izabralo put mira“.

– Nije tačno da ne znamo ko jim putem idemo. Naš put je put mira. Plan djelovanja su naši organi bezbjednosti. Oni daju ocjene o našim akcijama i reakcijama. Sve se odvija po zakonu - zaključio je Kurti.

Demokrate se trude da zadr že mjesta guvernera u Pensi lvaniji, Viskonsinu, Mičigenu kako bi zadržali pravo veta, jer većinu u parlamentima tih sa veznih država imaju republi kanci, koji mogu da uvedu do datne restrikcije na pravo na abortus i slično.

Republikancima je stalo da po bjede u državama poput Ari zone, koje su važne za nared ne predsjedničke izbore 2024. godine. Ta stranka je u tim dr žavama kandidovala i one koji smatraju da su izbori 2020. po kradeni, što tvrdi i bivši pred sjednik Donald Tramp.

Republikanci trenutno imaju 28 guvernerskih mjesta, a de mokrate 22.

Prognoze su da bi demokra te od republikanaca mogle da preuzmu guvernerska mje sta u Merilendu i Masačuset su, dok su u ostalim državama trke prilično tijesne.

Zastave u dvorištu Vlade u Prištini

Socijaldemokratska partija Kosova i civilni aktivisti organizovali protest ispred zgrade Vlade u Prištini

U kompaniji M:tel uručeni su poklonili dobitnicima nagradne igre za penzione re „Postani M:tel korisnik uz gratis uređaj i 12 mjeseci gratis pretplate“, koja je organizovana u saradnji sa Pobjedom i Fondom PIO.

Predstavnica M:tela Persa Kažić i Danijela Jovović iz Fonda PIO uručile su vrijedne nagrade penzionerima. Stojanka Đurović iz Pod gorice je dobila TV JVC LT43VA3000 Ultra HD – uz pri padajuću gratis pretplatu na Box 2.1. Ona je poslala nekoli ko koverata sa kuponima. Ka že da se nadala nagradi.

- Jedva čekam da vidim kakva je ponuda kanala u TV pake tu, koji sam danas dobila – ka zala je Đurović, i zahvalila se organizatorima nagradne igre. Rade Bošković iz Nikšića je dobio telefon Realme GT Ma ster Edition 6/128 GB, uz pri padajuću gratis pretplatu na Senior Extra paket. Kako ističe, već 45 godina či ta Pobjedu, još od vremena kada je izlazila svega dva pu ta sedmično.

-Već kući imamo Boxc3.1, a Se nior Extra će mi naravno do bro doći – kazao je Bošković i poručio svima da učestvu ju u ovoj nagradnoj igri, da či taju Pobjedu i koriste uslu ge M:tela.

Devedesetogodišnji Ilija Marković sa Cetinja dobio je Tablet Samsung T225, uz pripadajuću pretplatu na Se nior Max paket. -Pretplatnički broj će vjero

vatno koristiti žena, a sin ta blet. A ja ću, naravno, nasta viti da igram i učestvujem u nagradnim igrama, što i osta lima preporučujem – kazao je Marković.

Sedmodnevni boravak za dvi je osobe u hotelu Fonda PIO osvojio je Slavko Jovetić iz Podgorice.

- Nijesam se nadao, jer ovo je prvi put da dobijem neku nagradu. Pobjedu čitam 50

godina, a već 30 godina sam penzioner – kazao je Jove tić i zahvalio se i Fondu PIO i ostalim organizatorima ove nagradne igre. Persa Kažić je istakla da su u M:telu ponosni na sve projek te za crnogorske penzionere i da su već prepoznati kao kom panija koja brine o najstarijoj populaciji, i to kroz internet radionice, najpovoljine pake te u mobilnoj i kablovskoj te

leviziji, kao i kroz nagradne igre, kakva se upravo realizuje. Danijela Jovović iz Fonda PIO pozdravila je učesnike nagradne igre, čestitala dobit nicima i podsjetila da Fond u kontinuitetu vodi brigu o naj starijoj populaciji. Poručila je penzionerima da nastave da učestvuju u ovoj nagrad noj igri, jer ih čekaju još dva izvlačenja. Ipak, svi koji ovog puta nijesu

dobili nagrade imaju još dvi je šanse. Naime, učesnik treba da sakupi samo četiri kupona, koja Pobjeda objavljuje na na slovnoj strani, završno sa 18. decembrom, i kuponom broj 70. Kupone treba poslati Po bjedi, i čekati šansu za nagra du u nekom od još dva izvlače nja. Sljedeće izvlačenje je 28. novembra, treće je 22. decem bra, a nekoliko dana nakon iz vlačenja biće uručivani, u sva kom kolu, po jedan televizor sa pretplatom Box 2.1; po jedan telefon sa pretplatom Senior Extra; po jedan tablet sa pret platom Senior Max; kao i po jedno sedmodnevno ljetova nje za dvije osobe.

Komplet od četiri kupona sa traženim podacima treba do staviti u zatvorenoj, jedno bojnoj koverti na adresu: No va Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti u sanduče u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 – južna tribio na stadiona – IV sprat), kao i u sanduče na adresi Bulevar re volucije 15, Podgorica – šalter Oglasnog odjeljenja Pobjede.

R. P.

-Najoštrije osuđujemo vanda lizam i apelujemo na naše su građane da ukoliko svjedoče ovakvom činu isti prijave Ko munalnoj policiji kako bi van dali bili adekvatno i sankcio nisani – zaključuju iz Zelenila. I posjetioci parka posvećenog Đorđu Balaševiću najoštri je osuđuju vandalizam poje dinaca i smatraju da on treba biti sankcionisan. Jedan od njih je Elvis Šah manović, koji je sa četvoro godišnjim sinom Hamzom juče uživao u parku posveće nom preminulom kantauto ru iz Novog Sada. On kaže da svi zajedno treba da čuvamo gradski mobilijar, jer nam svi ma koristi.

U prethodnom periodu re alizovan je sedmi konkurs Glavnog grada za podršku razvoju ženskom predu zetništvu, a u skladu sa tim juče je upriličeno potpisi vanje ugovora sa dobitnica ma podrške.

Iz gradske uprave sa pono som ističu da u kontinuitetu pružaju podršku projektima koji su značajni za društvenu

zajednicu, te je kroz ovaj vid podrške Glavnog grada više od 60 žena dobilo priliku da razvije ili unaprijedi svoju bi znis ideju. Glavni grad je, isti ču iz PG biroa, do sada za ove namjene, kroz šest konkur sa, obezbijedio 120.000 eura, dok su ovim konkursom opre dijeljena sredstva u iznosu od 20.000 eura.

Kroz ovaj konkurs podržan je

razvoj i unapređenje poslo vanja ženskog preduzetniš tva, sa sljedećim biznis ideja ma: Marija Raičević Love & bags MNE-handmade taš ne, Marijana Ćalić Gale rija umjetnina i autentičnih crnogorskih suvenira, Mire la Borović – Kreativna radi onica Džidža, Larisa Agović Razvoj postojećeg biznisa u Tehnolarapro, Margita Rai čević - Uvođenje novih uslu ga u modnom studiju „Margi ta“, Ana Šebek-Radunović

Uprkos brojnim realizova nim projektima u glavnom gradu i značajno unaprije đenom zelenom ambijentu, pojedinci ili grupe vandala i dalje sebi daju za pravo da uništavaju zajedničku imo vinu svih građana.

Naime, u parku posvećenom kantautoru Đorđu Balaševi ću prije dva dana polomljene su ljuljaške za odrasle. Od govarajući na naša pitanja, iz gradskog preduzeća Zeleni lo kazali su da je u pitanju čin vandalizma.

-Naše ekipe uklonile su polo mljene ljuljaške, te će u naj kraćem roku izvršiti njihovu popravku i zamjenu polomlje nih djelova i vratiti ih na loka ciju – poručuju iz Zelenila. Iskazujući nadu da se ova kve pojave ponašanja nesa

vjesnih pojedinaca neće do gađati ili bar da će se znatno smanjiti, iz gradskog predu zeća koje brine o održavanju javnih zelenih površina ističu da je stopa vandalizma u na šem glavnom gradu i dalje na visokom nivou.

- Posljednji takav primjer koji se dogodio u parku posveće nom kantautoru Đorđu Ba laševiću ne odaje utisak da se stanje svijesti, o važnosti ze lenih površina i sardžajima u njima, poboljšalo – poručuju iz Zelenila.

Ističu da novac koji Glavni grad ulaže u sanaciju poslje dica vandalizma može biti iskorišten mnogo pametni je i efektnije, a to je da se ulo ži u izgradnju novih igrališta, parkova, formiranje drvore da i slično.

-Neprimjereno ponašanje do lazi iz kuće. Uvijek skrenem pažnju sinu da ne baca smeće gdje stigne, ne gazi po ljuljaš kama, klackalicama i slično. Ako odrasle koji lome poku šate da opomenete možete imati problem zbog toga, a ro ditelji staju u zaštitu i nepri hvatljivog ponašanja svog dje teta, pa to dijete misli da je u pravu jer ima podršku rodite lja. S obzirom na to, presostaje samo da nadležne komunalne službe rješavaju ovakve pro bleme, što se ono kaže: ,,samo po džepu, pa da vidite kako će se čuvati zajednička imovina“ – poručuje Šahmanović. Podsjećamo da su nepozna ti počinioci, nedugo nakon otvaranja ovog parka, polo mili dio slova na mermernim pločama na kojima su ispisa ni stihovi pjesama Đorđa Ba laševića.

I. MITROVIĆ

Ekipe gradskog preduzeća Putevi izvode radove na sanaciji Ulice Sedme omladin ske brigade u Momišićima na dužini od oko 400 metara.

Radovi se, kako saopštavaju iz Puteva, izvode u dijelu struganja postojećeg asfaltnog kolo voza, mašinskog iskopa, profilisanja, tampo niranja, nakon čega slijedi izrada izravnavaju ćeg sloja i ugradnja asfaltne mase. -Uporedo s tim, u toku su radovi na sanaciji

Arte Belleza, Vanja Stanišić Analiza tržišta koncept stor radnji, Dijana Kanura – Flo ratoijum cvijeće, kafa i kroa san, Radmila Milonjić Pre voz putnika i organizovanje tura u NP „Skadarsko jeze ro“, Milena Radović – Novi program dvojezičnog krea tivnog centra za djecu Action Mama. I.M.

Ulice Gavra Vukovića (krak uz rijeku Moraču), koji takođe podrazumijevaju rezanje, mašin ski iskop, tamponiranje, te ugradnju asfaltne mase i obilježavanje horizontalne signalizaci je. Vrijednost radova na pomenutim saobraćaj nicama je 50.000 eura – navode iz ovog grad skog preduzeća, uz napomenu da će njihove ekipe nastaviti da unapređuju stanje putne in frastrukture, a time i kvalitet života u glavnom gradu.

Dobitnici nagrada sa organizatorima

Srijeda, 9. novembar

Od starta nametnuti ritam

ZAGREB – Sam pogled na tabelu i činjenica da igraju lider i ,,fenjeraš“ grupe, te vicešampion lige i debintat u takmičenju jasno govore ko je favorit u današnjem duelu Zagreba i Budućnost Bemaxa.

Podgoričke košarkašice savladale su Dugu, Montanu i Banoviće, dok je Zagreb od istih rivala poražen i još je na ,,nuli“, zbog čega je jasno da će hrvatski predstavnik upravo protiv Banovića juriti ,,plus 11“ kako bi izborio prolaz u drugu fazu, osim ako ne napravi neku senzaciju u naredna tri kola. Hrvatice su, istina, bile jako blizu toga u prošlom kolu kada su poražene tek u produžetku na gostovanju Montani. Ali, crnogorski šampion ne želi da se ,,kocka“, želi brejk danas u Zagrebu protiv istoimene ekipe pred bitan meč sa Dugom u Podgorici...

-Očekuje nas zahtjevna utakmica. Zagreb ima mladu ekipu, željnu dokazivanja, koja zna da bude neugodna na svom terenu. Od nedavno su i jače za Martu Ostojić, a da su podigle formu pokazao je meč u Montani gdje su odigrale stvarno

sjajno. Zbog toga smo prilično oprezne, svjesne da imamo ulogu favorita, ali to nikako ne znači da ćemo olako ući u meč – kazala je Višnja Stefanović, krilni centar Budućnost Bemaxa.

Pojačanje crnogorskog šampiona iz Art basketa podiglo je formu – nakon prve utakmice u Šapcu gdje je postigla sve tri poena, na prethodna dva duela bila je dvocifrena, dok je protiv Banovića imala i dabl dabl učinak, tako da već sada ima prosjek od 10,7 poena i 7 skokova.

ŽKK Obrov fabrikuje nove talente

-Bitno je da pobjeđujemo i da iz utakmice u utakmicu djelujemo sve bolje. Imamo dobru atmosferu, svaka igračica daje maksimum i naravno sve imaju veliku želju da daju svoj doprinos. Došla sam da napredujem i da istovremeno dam koliko mogu svoj doprinos ostvarivanju ciljeva, a nadam se da ću kako bude vrijeme odmicalo biti sve bolja. Odlično sam se uklopila u ovaj tim i vjerujem da zaista možemo mnogo. Sigurna sam da će i meč u Zagrebu pokazati da podižemo formu i ni-

Raspored

Danas

– Zagreb – Budućnost Bemax

– Banovići –

PODGORICA – U Bijelom

Polju odnedavno je ponovo ,,živnula“ ženska košarka, zahvaljujući osnivanju ŽKK Obrov, koji je filijala Ženskog košarkaškog kluba Budućnost Bemax.

Za kratko vrijeme nekadašnja košarkašica Sanja Knežević, koja je bila u sastavu crnogorske reprezentacije na prvom Evropskom prvenstvu, kada su ,,crvene“ ostvarile istorijski uspjeh (šesto mjesto), uspjela je da okupi blizu 50 djevojčica. Svakog dana djevojčice vrijedno treniraju u sali OŠ ,,Marko Miljanov“, gdje uče prve košarkaške lekcije.

Iako je sezona u jeku, a sve selekcije podgoričkog kluba imaju dosta obaveza, direktor Budućnost Bemaxa Zoran Vujičić odlučio je da posjeti novi klub i istakne posebno zadovoljstvo odzivu djevojčica, da im poželi puno uspjeha, ali i da donira opremu i rekvizite za trening, što je izazvalo pravo oduševljenje kod djece.

- Imamo filijalu u Podgorici i Nikšiću, imali smo je na Ceti-

nju, ali smo odlučili da poseban akcenat stavimo na Bijelo Polje, jer je to grad koji ima izuzetnu tradiciju kada je u pitanju ženska košarka. Baš zbog toga formiran je ŽKK Obrov, kako bi okupili djevojčice i krenuli od početka, a onda velikim radom vratili žensku košarku. Drago mi je što vas iz dana u dan ima sve više i nadam se da će i među vama biti igračica za Budućnost – rekao je Vujičić prilikom posjete ŽKK Obrov na treningu mlađe grupe, među kojima je 20 djevojčica. Obrov će ove sezone imati selekciju mini-basketa, a uskoro će djevojčice imati priliku i da kroz prijateljske mečeve dodatno zavole košarku.

- Veliku zahvalnost dugujemo Sanji Knežević koja je uspjela da prilično brzo animira dosta djevojčica. Lijepo ih je vidjeti nasmijane, zadovoljne i opčinjene košarkom, a nastojaćemo da im omogućimo sve da napreduju i zato se nadam da i među njima može biti igračica za Budućnost – objasnio je Vujičić. R. P.

vo igre – istakla je Stefanović. Kada je riječ o receptu za uspjehu, 21-godišnja Kraljevčkanka nema dilemu.

-Jako je bitno da dobro otvorimo meč. Nadam se da ćemo ispraviti neke greške sa prethodnog meča, kada smo loše djelovale u prvoj četvrtini. Bitno je da budemo u dobrom ritmu tokom svih 40 minuta, da držimo fokus na zadatke koje nam je dodijelio stručni štab, a samim tim rezultat neće izostati – jasna je Višnja Stefanović. R. P.

,,Morača“ je spremna za još jednu feštu, posljednju na 15. Evropskom prvenstvu za rukometašice –reprezentacija Crne Gore večeras (18) se oprašta od domaće publike i seli u Skoplje, gdje će igrati u glavnoj rundi. ,,Lavicama“ je potreban još jedan ambijent za pamćenje jer od ishoda utakmice s Poljskom zavisi koliki će bodova prenijeti u glavni grad Sjeverne Makedonije –maksimalna četiri, tri ili dva. - Bila sam akter velikih utakmica u „Morači“, i sada je tako, a sigurna sam da djevojke daju i ,,više od maksimuma“ jer svi mi volimo da igramo u fantastičnoj atmosferi. To nam daje krila, žao mi je što se samo još jedan meč igra ovdje – kazala je Maja Savić, asistenktinja selektorke Bojane Popović, i osvrnula se na prva dva izdanja u grupi D. - Španija je bila zahtjevna, bilo je bitno da se prva utakmica odigra što bolje, a duel sa Njemačkom je bio fizički iscrpljujući. Mnogo je teže igrati protiv nje jer je većina igračica u Ligi šampiona, a bio je i drugi meč, što je bilo dodatno isrpljujuće. Prošle smo i taj test, sad nas čeka Poljska i želimo da „Morača“ ostane neosvojiva.

Hvala publici, bez obzira na cijene karata – koje ne određujemo mi, nego EHF –bodri nas i nosi do pobjeda.

SAMO POLJSKA U FOKUSU

Održan UO Vaterpolo i plivačkog saveza Usvojen izvještaj o radu i nastupima A tima

Upravni odbora Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore usvojio je izvještaj o radu i nastupima seniorske reprezentacije u 2022. godini, kao i izvještaj o radu i nastupima mlađih reprezentacija.

Usvojen je izvještaj o organizaciji Evropskog prvenstva U19 u Podgorici i donijeta je odluka da dodatno finansijski podrži vaterpolo i plivačke klubove uz nastavak dosadašnje prakse finansiranja tehničkih troškova takmičenja. Usvojen je finansijski izvještaj sa projekcijom prihoda i rashoda do kraja kalendarske 2022. godine, a razmatran je nacrt budžeta za 2023. godinu. Ocijenjeno je da je naredna godina finansijski izazovna, s obzirom na veliki broj takmičenja koja očekuju naše vaterpolo i plivačke selekcije i daleke destinacije u kojima se održavaju.

UO VPSCG je informisan oko organizacije Skupštine VPSCG koja je zakazana za 15. novembar. R. A.

Bolja od Sabalenke u borbi za titulu

Garsija pobjednica WTA finala

Francuskinja Karolin Garsija (29) nova je šampionka WTA finala, završnog turnira sezone teniserki – u finalu je pobijedila Arinu Sabalenku 7:6 (4), 6:4. U uzbudljivom duelu za tron, šesta nositeljka pobijedila je sedmu i postala druga Francuskinja koja je osvojila ovaj turnir, nakon Ameli Morezmo 2005. godine. Takođe, Garsija je postala najstarija pobjednica WTA finala još od Serene Vilijams 2014. godine. Ovaj trijumf donijeće joj četvrto mjesto na planetarnoj WTA listi na kraju godine. R. A.

Da je Poljska u ponedjeljak izgubila od Španije, prvi meč večerašnjeg programa u Podgorici ne bi imao nikakav značaj i Crna Gora bi imala osigurana četiri boda za glavnu rundu.

Ipak, nekadašnja članica Budućnosti Kinga Ahruk i drugarice su nadoknadile ,,minus 4“ u finišu duela sa Španijom i duel s našom selekcijom učinile bitnim za oba tima.

Savić je kazala da ta činjenica pravi veliku razliku u pripremi meča.

- Želimo da pobijedimo u svakoj utakmici. To jeste iscrpljujuće, igra se svaki drugi dan, a i taktički se pripremamo, ali nas ne zanimaju neka dalja bodovanja, već samo šta će se večeras dešavati. Interesuje nas Poljska, znamo dosta njih. U Krimu fantastično igra mala Rosjak, tu je i Kinga Ahruk, koja je bila kod nas. U odbrani su izvanredne, golmanka brani na zavidnom nivou, ali kad izađemo na teren želimo samo pobjedu – istakla je olimpijska vicešampionka s Crnom Gorom iz 2012.

Poljakinje u napadu često igraju sedam na šest?

- Forsiraju igru sa dva pivota sa širokih pozicija, spremićemo se da to posložimo.

Svi sada to rade, pravila sa izmjenom golmana to omogućuju. Do sada smo to dobro branili, vjerujem

8pobjeda, iz devet međusobnih okršaja, upisale su ,,lavice“ protiv današnjeg rivala, koji je u posljednjem meču - na SP 2021 - bio bolji (33:28)

odbrana (po devet u oba meča) upisala je Poljakinja Adriana Plaček, članica francuskog Nanta

da ćemo i sada. Očekujem da će i protiv nas dosta da igraju sedam na šest, ali ćemo biti spremne – navela je Savić.

Pobjedom nad Poljskom naša reprezentacija prenijela bi četiri boda u glavnu rundu, a to znači da bi odlazak na završnicu u Ljubljani, gdje će se odlučivati o medaljama, postao realnost.

- Ne razmišljamo o tome, već samo o Poljskoj. Znamo ko nas kasnije čeka, ali da prvo završimo posao ovdje, pa ćemo kasnije razmišljati o plasmanu.

Savić je upozorila na pred-

Direktor Budućnost Bemaxa Zoran Vujičić posjetio lijalu ,,plavih“

Grupa A

Jokin posljednji ples u ,,Morači“

Krug se zatvara tamo gdje je sve krenulo. Jovanka Radičević je iz ,,Morače“ lansirana u rukometnu orbitu, na istom mjestu će večeras odigrati jedan od emotivnijih mečeva u karijeri. Završiće ga u suzama, kakav god ishod da bude.

Jedno od boljih desnih krila u istoriji svjetskog rukometa odlučilo je da nakon Evropskog prvenstva završi karijeru u dresu reprezentacije.

Popularna Joka nastaviće da igra na klupskom nivou, možda će je put u dresu Krima ili neke druge ekipe dovesti u Podgoricu, ali večerašnja utakmica s Poljskom biće posljednja koju će trideset šestogodišnjakinja iz Zete odigrati u najdražoj opremi, u dresu s državnim grbom, pred svojim navijačima.

Jovanka Radičević je legenda crnogorskog i svjetskog rukometa, evropska šampionka i olimpijska vicešampionka, djevojka čiji kvalitet, posvećenost, upornost i dugotrajnost niko ne može da ospori.

Njen posljednji ples u ,,Morači“, završni čin nastupa za nacionalni tim na svojoj teritoriji, zaslužuje da bude ispraćen ovacijama i – pobjedom.

Grupa B

Grupa C

Grupa D

AHRUK: Podgorica mi je u srcu, Crna

Gora

Kinga Ahruk je 2015. godine u dresu Budućnosti podigla trofej Lige šampiona. Ponovo je u Podgorici… - Baš volim što sam u Crnoj Gori, a Podgorica je u mom srcu. Provela sam lijepe četiri godine u Budućnosti i upoznala divne ljude. Srećna sam što sam se vratila i što ponovo igram u ,,Morači“ –kazala je Ahruk.

Nekadašnja igračica ,,plavih“ kaže da očekuje težak meč, a otežavajuća okolnost su vatreni navijači.

nost koju Poljska ima u odnosu na dosadašnje rivale Crne Gore.

- Ni Španija ni Njemačka na poziciji desnog beka nemaju igračicu koja bi mogla da nas jače napadne, Poljska ima i Kobilinsku i Nosek. Imaju na sve tri pozicije dobre bekove, ali mislim da će nam zahtjevniji zadatak biti u napadu, nego u odbrani.

Bitno je da smo kroz ove dvije utakmice imale dobar pristup, da su sve djevojke dale maksimum i da golmanke brane na zavidnom nivou – navela je Maja Savić.

Legendarno lijevo krilo zado-

kandidat za medalju

- Biće teško, Crna Gora igra fenomenalno, kandidat je za medalju. Navijači prave sjajnu atmosferu koja gura igračice i kada ponestane snage, to se ne vidi na terenu. Osmi igrač su, a to mnogo znači u ovakvim utakmicama. Znam dobro još iz Budućnosti kako se navija u ,,Morači“, a mislim da moj tim treba da se fokusira na svoju igru.

Poljska je odigrala odličan meč na premijeri sa Njemačkom, ali je izgubila, prije dva

voljno je igrama naših krila.

- U dobroj su formi i sigurna sam da će odraditi posao.

Ivona Pavićević protiv Njemačke nije bila na nivou iz ranijih utakmica i koji od nje očekujemo, ali znam kakva je, tako da neće biti problema. Jovanka Radičević je standardno dobra, na prvoj utakmici su obje bile fantastične – poručila je Maja Savić, ,,desna ruka“ selektorke Bojane Popović.

UZ NAVIJAČE SE ZABORAVLJA UMOR

Crna Gora je veliki favorit protiv Poljske nakon što je u

dana slavila je protiv Španije, iako se igrom nije proslavila. - Protiv Španije nijesmo igrali dobro, napravili smo 20 tehničkih grešaka, ali smo pobijedili. U drugom poluvremenu bila je žestoka borba karaktera. Pokazali smo srce i borili smo se za Poljsku. U prvoj utakmici sa Njemačkom igrali smo dobro, a izgubili. Pravili smo manje grešaka, ali nijesmo uspjeli – kazala je Ahruk, čija bi selekcija mogla da prođe i ako izgubi od Crne Gore.

Kineski zid

Ema Ramusović, Tatjana Brnović i Đurđina Jauković odbrambeno odskaču.

Trio ,,crvenih“ ukupno,

trijumfima nad ,,ratnicama“ (30:23) i Njemicama (29:25) pokazala veliki kvalitet na svim pozicijama, u oba pravca.

- Biće izuzetno teška utakmica, pokazala je Poljska kako igra, pogotovo na posljednjoj utakmici kada se vratila iz minusa od četiri

- Ima dosta varijanti, ali bi trebalo da se fokusiramo na to da odigramo najbolje što možemo.

Ako Poljska izgubi, a Španija

nakon dva odigrana kola, ima najviše faulova, blokova, a nakon njihovih reakcija Crna Gora je uglavnom dolazilla do lakih golova. I napadački su bile na nivou…

gola. Moramo da uđemo jako u utakmicu i mislim da ćemo nastaviti niz – kazala je Matea Pletikosić i nastavila da hvali Poljakinje. - Veoma su dobre igračice, i protiv Njemačke su vrlo dobro igrale. Imaju čvrstu odbranu, ali se nadam da

savlada Njemačku, stvoriće se trougao ekipa sa po dva boda. Njemačkoj i Poljskoj je dovoljan remi, ,,furija“ sigurno prolazi ako trijumfuje.

nas to neće omesti i da ćemo nastaviti da igramo našu igru. Naturalizovana Crnogorka nije imala veliku minutažu u dosadašnjem toku šampionata jer su prije svega Milena Raičević, kao i Itana Grbić, odradile sjajan posao na mjestu srednjeg beka. Matea bi u nastavku mogla da bude tajno oružje.

- Ne znam, ali sam stvarno srećna što sam dio svega ovoga i što su saigračice iznijele sve kako bi trebalo, pa nije bilo ni potrebe da ulazim. Milena igra na visokom nivou, veoma sam srećna zbog nje što se vratila u

Norveška u novoformiranu grupu 1, koja će se igrati u Ljubljani, prenosi četiri boda, dok će sa dva startovati četiri tima – Švedska, Danska, Hrvatska i Slovenija. Mađarska ne prenosi ni bod.

Sinoćnji derbi u kojem je Danska pobijedila Švedsku (25:23) sudile su Crnogorke Anđelina Kažanegra i Jelena Vujačić

punom sjaju. Teška je godina iza nje, nadam se da će ovako nastaviti i donijeti nam još mnogo srećnih momenata – istakla je Pletikosić, uz poruku da ogromni napori padaju lakše kad se igra u punoj ,,Morači“.

- Sigurno je teško i naporno, ali kad se uđe u dvoranu i izađe pred toliko navijača, u punu „Moraču“, ponese nas euforija i zaboravi se na umor i sve što nam je teško. To je najljepši osjećaj koji neko može da doživi, pogotovo kad igra pred svojim navijačima. Nadam se da će i večeras biti tako, srećne smo, ponosne i zahvalne što su došli da nas podrže u tolikom broju. Ne. K.

Ahruk u suzama proslavila prvu pobjedu Poljske na EP od 2014.

EHF

ŽELE POBJEDU NA OPROŠTAJU OD NAVIJAČA: Matea Pletikosić

S. VASILJEVIĆ

Prvi trofej za ,,gaučose“

U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

Argentina je 1978. godine organi zovala Svjetsko prvenstvo koje je ostalo upamćeno po brojnim kon troverzama na terenu i van njega.

U to vrijeme Argentinom je vla dao krvavi, totalitarni režim ge nerala Horhea Videle, zbog če ga je odluka Fife da domaćinstvo povjeri ovoj južnoameričkoj ze mlji loše prihvaćena kod mnogih nacionalnih asocijacija i ljubite lja fudbala.

Prijetio je opšti bojkot, a situa cija je kulminirala kada je pred sjednik organizacionog odbora SP Omar Aktis ubijen prilikom odlaska na sopstvenu konferen ciju za medije.

BEZ KROJFA I BRAJTNERA

Većina kvalifikovanih selekcija strahovala je za svoju bezbjed nost tokom turnira, ali vojna hun ta je obećala da tokom Mundijala neće biti nasilja, pa se priča o boj kotu svela na individualne odlu ke Holanđanina Johana Krojfa i Njemca Paula Brajtnera da ne putuju u Argentinu sa svojim na cionalnim timovima.

Franc Bekenbauer takođe nije došao, ali zato što se ranije opro stio od reprezentacije.

Kontroverze su se nastavile kada su sve utakmice domaće selekci je igrane kasnije od ostalih, kako bi oni mogli da kalkulišu znajući rezultate ostalih duela.

Isto se ponovilo i u Španiji če tiri godine kasnije, zbog čega je Fifa morala da promijeni pravi la i odredi da se posljednji meče vi u grupi igraju u istom terminu.

Problematični scenario viđen je i u drugoj rundi takmičenja kada je Argentini za prolaz bila potreb na pobjeda s više od četiri gola ra zlike, a protivnik je bio Peru. ,,Ga učosi“ su slavili 6:0, a sumnjalo se da je vojna diktatura Argenti ne odigrala ključnu ulogu, mada postoje i priče da su reprezenta tivci Perua podmićeni, bez ikak vih političkih uticaja. Kako god, Peru je do tog okršaja na pet me

čeva primio šest golova, a onda za 90 minuta isto toliko.

,,Neobičan“ je bio i finalni meč Ar gentine i Holandije, odigran 25. juna, jer su navodno domaći po kušali da saznaju taktiku gostiju prije meča i sve vrijeme su odu govlačili. Poveli su u finišu prvog dijela igre preko Marija Kempe sa, a zatim je Dik Naniga izjed načio u završnici meča.

U nadoknadi je Rob Rensem brink pogodio okvir gola. U pro dužecima je Argentina postigla još dva pogotka, preko Bertonija i Kempesa, i pobjedom od 3:1 stigla do prve titule šampiona svijeta. Holanđani su odbili da prisu stvuju ceremoniji proglašenja pobjednika.

,,Gaučosi“ su tako postali peta re prezentacija koja je kao domaćin osvojila titulu, poslije Urugvaja, Italije, Engleske i Zapadne Nje mačke.

KRAH ŠKOTSKE

Francuzi su se na prvenstvu po javili predvođeni Mišelom Pla tinijem i, uprkos tome što nijesu prošli u konkurenciji Italije i Ar gentine, najavili visoke domete u budućnosti.

Tragičari su bili Škoti, koji su u Ar gentini drugi put ostali bez dru

Najbolji strijelac Mundijala bio je ofanzivac Argenti ne Mario Kempes, koji je postigao šest golova

ge runde, a isto im se dogodilo i na naredna tri Mundijala. Takozvana ,,tartan armija“ stigla je u Argentinu s velikim ambici jama, međutim, u prva dva meča je izgubila od Perua (1:3) i remi zirala sa Iranom (1:1). U susretu sa Holandijom, za prolaz im je bila potrebna pobjeda od tri go la razlike i bili su nadomak cilja kada im je omaleni Arci Gemil u 68. minutu donio vođstvo od 3:1. Ali tri minuta kasnije pogodak je postigla Holandija (Džoni Rep) i ,,lale“ su uprkos porazu (3:2) otišle dalje zajedno s prvoplasi ranim Peruom.

„PLAVI“ BEZ MUNDIJALA Jugoslavije nije bilo na SP u Ar gentini.

Put do Argentine ,,plave“ je vodio preko selekcija Španije i Rumu nije. Uprkos porazima na startu kvalifikacija, Jugoslavija je ima la šansu da izbori odlazak na SP, ali je sve upropastila novim po razom od Španije, na stadionu

Svjetsko prven stvo ukupno je gledalo 1.546.151 osoba, odnosno 40.688 po utakmici

Crvene zvezde. ,,Furija“ je u Sevilji pobijedila 1:0, da bi Rumuni na zagrebačkom „Maksimiru“ lako slavili rezul tatom 2:0, poslije čega je selek tora Ivana Toplaka zamijenila selektorska komisija u sastavu Marko Valok, Stevan Vilotić i Gojko Zec

Debitovali su u čuvenoj pobjedi u Bukurešti od 6:4, nakon vođstva Rumuna od 3:2 na poluvremenu. Zahvaljujući pobjedi u Bukure štu, otvorila se mogućnost odla ska u Argentinu, pod uslovom da Španija u Beogradu bude savla dana najmanje dva gola razlike.

Na punom stadionu Zvezde go sti su, međutim, još jednom po bijedili (1:0) i plasirali se na Mu ndijal.

Pamti se scena s utakmice kada je as Real Madrida Huanito pri likom izmjene pokazao publici palac nadolje, a kao odgovor sa zapadne tribine stigla ,,džepna“ flašica rakija i razbila se o glavu španskog fudbalera. Ne. K.

Argentina 1978. organizovala i osvojila Mundijal

Budućnost u slavljeničkoj atmosferi pod Goricom savladala Arsenal i zadržala prvo mjesto na tabeli

Poklon navijačima

PODGORICA - Budućnost je spojila lijepo i korisno u 15. kolu Meridianbet 1.

CFL. U danu kada su najvatreniji navijači ,,plavih“ na tribini slavili rođendan, čestitka je stigla sa terena gdje su fudbaleri pobijedili Arsenal sa 2:0.

,,Varvari“ su se pobrinuli da naprave dobru zabavu pod Goricom, a utisak su kompletirali momci Miodraga Džudovića koji su osmim ligaškim trijumfom zadržali prvo mjesto na tabeli, uz bod prednosti u odnosu na drugoplasiranu Sutjesku. - Trenutak je bio poseban. Naši navijači su slavili rođendan i znali smo da je ovo bila utakmica u kojoj ne smijemo da kiksamo. Pritisak je učinio svoje u uvodnom dijelu, ali kada smo dali gol – sve je bilo lakše. Razvili smo igru, duplirali vođstvo početkom nastavka i kontrolisali meč. Ispalo je odlično – dobili smo i sačuvali prvo mjesto. Mislim da je to najljepši poklon ,,varvarima“ koji su napravili super atmosferu.

Bilo je zadovoljstvo igrati fudbal u onakvom ambijentu – za Pobjedu kaže vezista Miomir Đuričković

Važnost događaja iz sjevernog kopa, gdje se okupilo oko 1.000 ultrasa, negdje je ostavio traga na ekipu.

Igrači su bili u grču, svjesni da bi sve osim pobjede bio fijasko. Tražila je Budućnost načina da načne rivala koji je doputovao u Podgorici sa serijom pozitivnih rezultata.

Izgledalo je da će Tivćani odoljeti do poluvremena, ali petominutni produžetak, zbog dimne zavjese koja je bila dio navijačkog dekora, bio je taličan domaćinu.

Mrvaljević je poslije vazdušnog duela iznudio penal koji je Bakić majstorijom pretvorio u vođstvo.

Prednost je došla kao ,,bronhi“, ,,plavi“ su mogli lakše da dišu, a kada su početkom drugog dijela duplirali prednost – bilo je očigledno da će tim opravdati očekivanja.

Pogodak omalenog argentinskog veziste Lusera, iskosa

Luserov dodir klase

Marko Bakić je ,,Panjenkom“ iz penala pogodio za 1:0, a kada je Arijel Lusero dodirom klase poentirao za 2:0 bilo je jasno da će Budućnost pobijediti Arsenal. Omaleni Argentinac savladao je golmana Nikića nakon majstorskog udarca lijevom nogom iskosa sa desne strane. Lopta je dobila unutrašnju putanju i ušla u mrežu ispod mjesta gdje se spajaju prečka i stativa. Bio je to premijerni gol dvadeset trogodišnjeg ofanzivca u ,,plavo-bijelom“ dresu.

- Srećan sam što sam postigao svoj prvi gol u klubu, a još više zbog toga što se to desilo na proslavi navijača, kao i zbog pobjede tima. Pogodak mi mnogo znači i zbog truda koji svakodnevno ulažem kako bih opravdao očekivanja svih, a naravno i moje porodice koja je daleko od mene – rekao je Lusero za klupski sajt.

Ofanzivni vezista je stigao ljetos iz Druge

sa desne strane, lijevom nogom uz unutrašnji efe, je priča za sebe.

Zasluge za drugi gol pripadaju i Đuričkoviću koji je prethodno nosio loptu 60 metara, s tim što je izgledalo da će napad biti neuspješan poslije pasa ka Mrvaljeviću.

Ipak, jedan od dva stranca u postavi Podgoričana izmislio je idealno rješenje. - ,,Bocka“ Bakića i gol Lusera su bili fenomenalni. Mnogo nam znači pobjeda jer smo ostali ispred konkurenata. Šteta što je Sutjeska dobila Dečić na sa-

lige Argentine gdje je igrao u Ol Bojsima, prvi put se susreo sa promjenom sredine, a ističe da je u Podgorici prihvaćen na najbolji mogući način.

- Korak po korak i sve više se prilagođavam. Lično, adaptacija mi je bila malo teška, ali stičem samopouzdanje kako dani prolaze. Znam da mogu da dam mnogo više nego što sam do sada pružao, a kako klub, tako i navijači od mene mogu da očekuju mnogo dobrih stvari u utakmicama koje dolaze –poručio je Lusero.

Budućnost je prije 14 godina imala ,,gaučose“ – Gustava Lopeza i Dijega Haimea, a sada se njihov zemljak trudi da osvoji srca navijača.

- Atmosfera na stadionu je bila jako lijepa. Svi smo uživali. Navijači su uvijek naš 12. igrač, daju nam snagu da na samom terenu uradimo i više nego što možemo. Drago mi je što smo im pobjedom uljepšali slavlje - kazao je Lusero.

mom kraju, jer bismo imali tri boda prednosti na vrhu tabele. Liga je ujednačena, teško se dolazi do pobjeda, mnoge ekipe su se namjestile, svi imaju video-analize i spremno dočekuju utakmice. Svi su ekstra motivisani protiv nas. Moramo da se izborimo za svaki šut. Svjesni smo da nam igra još uvijek nije najbolja, ali najvažnije je da smo povezali nekoliko dobrih rezultata. Uradićemo sve da Budućnost bude lider na polusezoni, a i da osvojimo titulu na kraju – naglašava dvadeset petogodišnji univerza-

lac ,,plavih“. Budućnost narednog vikedna gostuje Jedinstvu... - Savladali smo Jedinstvo na domaćem terenu, ali u Bijelom Polju će biti mnogo teško. Naš sljedeći rival je podigrao formu, izašao iz opasne zone, pun je samopozdanja nakon pobjede u Danilovgradu, ali gledamo sebe. Uvijek idemo na pobjedu, a tako će biti i u Bijelom Polju. Kvalitet je na našoj strani i vjerujem da ćemo to još jednom dokazati – zaključio je Đuričković. D. KAŽIĆ

Dobra serija Jedinstva – za ljepši pogled na tabelu. Bjelopoljci su vezali tri ligaške pobjede, a na posljednjih pet utakmica u Meridianbet 1. CFL nijesu osjetili gorčinu poraza. Posljednji uspjeh u Danilovgradu, gdje su savladali Iskru sa 3:1, digao je momke Vuka Bogavca na šesto mjesto u prvoligaškom karavanu.

Mnogo je razloga za zadovoljstvo u taboru povratnika u elitni rang domaćeg fudbala.

- Stalno ponavljamo da zaslužujemo mjesto u najboljem društvu i da nas je manjak sreće koštao gubitka nekoliko bodova. Stvari su polako došle na svoje. Vjera u sopstveni kvalitet nikada nas nije napustila, a dobar rad i pozitivna atmosfera daju rezultat. Više nijesmo posljednji, nijesmo ni u zoni baraža, već na mjestu koje garantuje opstanak. Uradićemo sve da tu i ostanemo do kraja polusezone – za Pobjedu kaže vezista Orhan Hajrović Niz je krenuo od utakmice sa Arsenalom kod kuće (2:2), potom je osvojen bod u Petrovcu (1:1), pa spojene tri pobjede – protiv Jezera u Beranama (2:0), Mornara u Bijelom Polju (1:0) i Iskre na stadionu „Braće Velašević“ (3:1).

- Odigrali smo muški, disciplinovano i taktički zrelo. Sa dva brza gola uspostavili smo kontrolu meča. Domaćin je smanjio iz penala početkom nastavka, ali nas to nije poremetilo. Bili smo mirni i koncentrisani,

a u finišu i treći put zatresli mrežu protivnika. Zaslužena pobjeda koja nam mnogo znači u finišu jesenje polusezone – ističe dvadeset šestogodišnji prvotimac bjelopoljskog tima.

Prvo je pogodio iskusni napadač Žarko Korać, za njim i Hajrović, dok je treća egzekucija djelo Alije Krnića u 92. minutu.

- Srećan sam zbog novog gola, pogotovo što sam pomogao ekipi da ostvari cilj. Podigao sam formu, ide dobro, a znam da mogu još bolje. Kad god sam na terenu, trudiću se da opravdam očekivanja. Ipak, nikada nijesam bio opterećen ličnim brojkama i učinkom. Uvijek dajem maksimum, ali mi je najvažniji tim. Strijelac ili asistent može da bude bilo ko, samo da Jedinstvo ostvari ambicije – poručio je Hajrović.

Sprema se praznik fudbala u Bijelom Polju. Za vikend dolazi Budućnost, lider i pretendent na titulu.

- Nekada su duel isa ekipom Budućnosti privlačili ogromno interesovanje, a uvjeren sam da će i u subotu tribine našeg stadionu biti ispunjene. Imaćemo veliku podršku navijača i uradićemo sve da ostvarimo pozitivan epilog. Remi je prihvatljiv, ali ako se ukaže prilika pokušaćemo da stignemo i do sva tri boda. Biće teško, nedostaju nam četiri igrača, ali i pored toga sa velikim optimizmom dočekujemo Budućnost. Teško nas mogu dobiti ako ponovimo partije iz posljednjih utakmica –zaključio je Hajrović. D. K.

Direktnog konkurenta privremeno otpisali iz trke za titulu

NIKŠIĆ – Teško je Nikšićanima pao poraz od najvećeg rivala, tim prije što su bili mnogo bolji pogotovo u drugom poluvremenu, ali su utisak odmah popravili i to minulog vikenda, igrajući s Dečićem.

Slavili su „plavo-bijeli“ u gostima, potvrdili da imaju karakter, jer Tuzani su rano poveli, a Nenad Brnović je bio u

velikim problemima zbog toga što više od polovine njegovih prvotimaca je kažnjeno ili povrijeđeno.

Već u 18. minutu Tući je zatresao mrežu na Giljenovom golu, ali proradio je desetak minuta kasnije golgeterski nerv mladog Dušana Vukovića i Sutjeska je izjednačila. Na preokret se čekalo do finiša, a tada je bio precizan tamnoputi Sahli donoseći Nikšićanima

vrlo važnu pobjedu. Sada šampionski tim zauzima sigurnu drugu poziciju, privremeno je pobjegao Dečiću i Petrovcu koji imaju po tri boda manje, a na svega bod su zaostatka u odnosu na Podgoričane, iako imaju bolju gol razliku (+16). Novica Eraković se oporavio, nakon duže pauze minulog vikenda je ponovo zaigrao i dao značajan doprinos još jednom trijumfu svoje ekipe.

- Možda još nijesmo ni svjesni koliko nam je važna ova pobjeda. Nijesmo počeli kako treba, ali izjednačili smo na vrijeme, a na pauzi u svlačionici postigli čvrst dogovor da se bez maksimalnog učinka ne vraćamo u Nikšić. Bili smo bolji od Dečića i zasluženo smo slavili. Ostali smo u trci za titulu i to je vrlo važno, a da i ne govorim koliko ovi bodovi znače kada ih osvojite u

igri s direktnim konkurentom. Odmarali smo juče, a preostalih nekoliko dana ćemo maksimalno posvetiti našem sljedećem rivalu, a to je Rudar. Moramo dobiti i taj meč, a onda slijedi prvenstvena pauza koja nam dolazi u pravo vrijeme, jer imamo nekoliko povrijeđenih prvotimaca, pa i ja sam sam se tek zaliječio. Ipak, mislim da sam u dobroj formi i da imamo momke koji s klu-

pe uvijek mogu i te kako pomoći. Nakon pauze sve će biti lakše i vjerujem da ćemo ostavriti svoje ovosezonske željeporučuje optimistički fudbaler Sutjeske Novica Eraković. Narednog vikenda Nikšićani dočekuju Rudar, a onda slijedi prvenstvena pauza nakon koje će Nenad Brnović, vjerovatno, moći računati na više fudbalera i uspješniju završnicu jesenjeg dijela šampionata. Ra. P.

Jedinstvo

Miomir Đuričković zadovoljan i pobjedom i atmosferom na tribinama

Za nastavak dobrog ritma

PODGORICA – Nakon dva dana rada u Podgorici, a jednog u kompletnom sastavu (Dino Radončić i Kendrik Peri su stigli u poneđeljak veče), košarkaši Crne Gore već danas idu na put za Češku, gdje ih u petak veče (od 18.15 sati) u Pardubicama očekuje prvi od dva meča drugog „prozora“ druge runde kvalifikacija za Mundobasket.

Tri dana nakon toga izabranici Boška Radovića dočekuju Litvaniju u „Morači“, a jedna pobjeda u ta dva meča bi mogla da bude ključan korak ka Mundobasketu, dok bi dvije, vjerovatno, ovjerile plasman uoči posljednjeg, februarskog „prozora“.

Na četiri meča prije kraja kvalifikacija (u posljednja dva Crna Gora gostuje Bosni i Hercegovini i dočekuje Češku), naši košarkaši su trenutno treći na tabeli grupe K, sa pet pobjeda i tri poraza (računaju se i mečevi iz prve runde kvalifikacima), iza Litvanije (7-1) i Fran-

Nadam se punoj sali protiv Litvanije

porazom. - U kom god sastavu da dođe, Litvanija će biti vrlo tvrda, uigrana. To je ozbiljna ekipa, mi ćemo igrati kući tu utakmicu, nadam se pred punom salom, kao u prethodnim „prozorima“. Mnogo nam znači kada publika dođe u tolikom broju da nas podrži – kaže Nemanja Radović Na pitanje gdje je lakše upisati pobjedu, u gostima protiv Češke ili kod kuće sa Litvanijom, Radović je uz osmijeh odgovorio: - Ne znam koja je lakša utakmica, jer iz ovog ugla obje su teške. Vidjećemo.

cuske (6-2), a ispred Bosne i Hercegovine, Mađarske (44) i Češke (3-5). „Crveni“, dakle, sudbinu drže u svojim rukama, pa bi bilo dobro da tako ostane i nakon predstojećeg dvomeča...

- Očekuju nas dvije veoma izazovne utakmice protiv Češke i Litvanije. Obje su ekipe veoma kvalitetne, uigrane. Nadam se da ćemo nastaviti u do-

brom ritmu kao što smo igrali ove prethodne kvalifikacione „prozore“ i Evropsko prvenstvo i da ćemo uspjeti da odigramo dvije dobre utakmice – kaže krilni centar „crvenih“ Nemanja Radović Češka ima dvije pobjede manje od naše selekcije, a u ovom meču biće oslabljena neigranjem ponajboljeg igrača Jana Veselija

Čikagov revanš Torontu

Nikola Vučević ponovo je bio dominantna figura pod košem, a Čikago Bulsi pobijedili su Toronto Reptorse na svom terenu 111:97. ,,Bikovi“ su se revanširali kanadskoj ekipi za poraz dan ranije. Naš slavni centar Vučević je pored 15 poena imao odličnih 13 skokova i četiri asistencije, uz dobar šut iz igre 14-7 (trojke 4-1). Odigrao je nešto manje od 35 minuta na parketu, u meču u kom nije bilo ni potrebe da bude na terenu u završnici.

Za Bulse je napadački zablistao bek-krilo Lavin sa 30 poena uz pet asistencija, dok je Toronto predvodio plejmejker Vanvlit sa 27 poena i četiri asistencije. Skor Čikaga je 6-6, Vučevićev tim je na šestom mjestu Istočne konferencije, upravo iza Toronta (6-5).

Luka Dončić je nezaustavljiv, Dalas je pobijedio Bruklin 96:94 na svom terenu a mladi Slovenac je u pobjedi imao čak 36 poena.

Prva zvijezda Dalasa šutirala je 22-11 iz igre, uz po šest skokova i asistencija, a teksaški tim

imao je više svježine u završnici. Bruklinu nije bila dovoljna dobra partija prve zvijezde Djurenta (26 poena, po četiri skoka i asistencije). Sa skorom 6-3 Dalas je na odličnom petom mjestu Zapada, dok njujorški tim ima skroman skor 4-7. Denver je došao do treće uzastopne pobjede, u gostima San Antoniju 115:109. Briljantno je u pobjedi igrao centar Nikola Jokić: pored 26 poena (20-11 iz igre) imao je deset asistencija i osam skokova.

Porter je dodao 24 a sve bolji, oporavljeni Marej 19 poena u trijumfu tima koji sada ima učinak 7-3 i na diobi je drugog mjesta na Zapadu. Džonson je upisao 30 poena za San Antonio. Filadelfija je lakše nego što se očekivalo savladala Finiks 100:88, uz izuzetno izdanje centra Džoela Embida: 33 po-

ena, deset skokova i pet asistencija. Poraženi tim predvodio je bek-šuter Buker sa 28 poena, sedam skokova i pet asistencija. Finiks (7-3) je pao na drugo mjesto Zapada, dok su Siksersi (5-6) deveti na Istoku.

Šampion Golden Stejt prekinuo je seriju od četiri poraza slavljem protiv Sakramenta 116:113 na svom terenu.

Pamtiće se partija beka Stefona Karija: slavni šuter je pored čak 47 poena (24-17 iz igre, trojke 12-7) imao po osam skokova i asistencija. Vigins je dodao 25 poena uz deset skokova.

I pored takvog izdanja Karija ,,kraljevi“ su bili u igri do kraja za trijumf, Foks je postigao 28 a Sabonis 19 poena za poraženi tim. Skor Golden Stejta je skromnih 4-7 na startu sezone, a Sakramento ima po pobjedu i poraz manje. S. S.

- Ne bi trebalo da dođu igrači iz Evrolige, ali imaju igrače koji su stalno u timu, prvenstveno iz domaćeg prvenstva. Na centru je Balvin, jedan izuzetno visok i pokretan košarkaš sa velikim iskustvom. Igraju na svom terenu i biće vrlo teško za nas. Nastojaćemo da se pripremimo i da tražimo našu šansu – odgovorio je Radović na pitanje o rivalu i dodao: - Imaju par igrača koji su okosnica tima i uvijek su tu jer ne igraju Evroligu, tako da su vrlo uigrani. Vjerujem da će biti puna sala, tako da će biti teško. Standardno kad su ovi „prozo-

ri“u pitanju, i naša selekcija će igrati u izmijenjenom sastavu u odnosu na prethodi „prozor“ kvalifikacija i Evropsko prvenstvo. Nema Bojana Dubljevića, Marka Simonovića, Petra Popovića, zbog povrede ponovo nema Fedora Žugića, a u rosteru za utakmicu će se naći i neko od debitanata, Andrija Grbović ili Bojan Tomašević - Opet dosta nov sastav. Nepredvidivi su ovi „prozori“, uvijek se mijenjaju igrači. Ipak mislim da je osnov tu, od igrača koji su bili na Evropskom i u prošlim „prozorima“. Nadam se da ćemo nastaviti u tom

dobru ritmu, imamo dobru atmosferu, hemiju u ekipi, slažemo se, uigrani smo i daćemo sve od sebe to je sigurno.

Nemanja Radović vjeruje da će mlađim momcima biti lakše da dođu u ekipu koja je u dobrom raspoloženju nakon prethodnih akcija.

- Znam ja to dok sam bio mlađi, sigurno da je uvijek lakše bilo kad je dobra atmosfera i ekipa ima dosta samopouzdanja. Ipak, ovo je novi „prozor“, sa dosta izmijenjenim sastavom, ali treba biti optimističan i da vidimo šta možemo da izvučemo – zaključio je košarkaš španske Mursije. S. JONČIĆ

Mihailović MVP 6. kola

PODGORICA – Vladimir Mihailović je protiv MZT-a odigrao najbolji meč u sezoni i predvodio je Mornar Barsko zlato do pobjede u Skoplju protiv MZT-a (94:77).

Njegova partija je bila najbolja u 6. kolu, za šta je dobio MVP titulu.

Bek šuter Barana je za 34 minuta na terenu upisao 25 poena (šut za dva 8-6, za tri 6-2, sa linije slobodnih bacanja 7-7), pet skokova, tri asistencije i dvije ukradene lopte, uz indeks korisnosti 31. Mihailović je bio najbolji i poenter 6. kola. Luis Saliven iz Splita je sa 13 uhvaćenih lopti bio najbolji skakač, plej Crvene zvezde Luka Vildosa je imao najviše asistencija (11), dok je najviše ukradenih lopti upisao Šenon Šorter (5).

S. J.

Dvajt Hauard (36) nakon 18 sezona napušta NBA ligu, karijeru će nastaviti na ostrvu Tajvan (Kineski Tajpej). Potvrđeno je, da će slavni centar koji je čak tri pura biran za najboljeg defanzivca sezone u NBA, potpisati ugovor za Taojuan Leopardse. Posljednju NBA sezonu Hauard je igrao kao član slavnih Los Anđeles Lejkersa. Bilježio je 6,2 poena i 5,9 skokova po meču, na 60 nastupa. Jedinu šampionsku titulu karijere osvojio je kao član Lejkersa 2020. godine.

Kako se navodi, veteran iz Atlante i osmostruki učesnik Olstar utakmica i dalje ima ambiciju da nastupa u NBA. Čak pet puta biran je u prvi tim lige (od 2008. do 2012. godine), a pet puta bio je i najbolji skakač tokom sezone najjače lige svijeta. Nastupao je za sedam NBA klubova, a skor tokom karijere mu je 15,7 poena, 11,8 skokova i 1,8 blokada po utakmici.

Naši košarkaši u petak igraju prvi od dva meča novembarskog „prozora“ kvali kacija za SP

DOBRA ATMOSFERA I HEMIJA U TIMU: Nemanja Radović na treningu

Nakon gostovanja Češkoj, u „Moraču“ u goste stiže još jedna košarkaška velesila, Litvanija (14. novembar), trenutno prvoplasirana u grupi sa sedam pobjeda i

NBA: Novo odlično izdanje Vučevića pod obručem, magija Dončića

Bek šuter Mornara protiv MZT-a imao indeks 31

„

Neizbježna je predaja pred tolikom oružanom silom

(NASTAVAK IZVJEŠTAJA VANREDNOG PROVIDURA NIKOLE ERICA II OD 27. SEPTEMBRA 1692. GODINE SA SASTANKA U MANASTIRU NA KOME JE DONIJETA ODLUKA O PREDAJI CETINJA TURCIMA)

… Svi su potanko razmotrili stanje. Neprijatelj je moćan, posebno zbog dolaska poja čanja od 4 hiljade Turaka, sa kojima njihova vojska broji vi še od 12 hiljada ljudi, a i dalje lako može da ih regrutuje, jer ih može lako dovesti preko vo de na samo tri četvrti sata ho da odavde. Takođe imamo vi jesti da se svaki čas očekuju i druga pojačanja iz Žabljaka i Podgorice, odakle su pokre nuli topove da nas tuku, a po obavještenjima – oni su već na pola puta. Gubitak stražarske kule umanjuje mnogo izglede na odbranu ovog mjesta, gdje stalne kiše obrušavaju rovove, pa su skoro puni, jer je teren pjeskovit. Zato je stalno po trebno da se popravljaju osla bljena mjesta, a ponegdje tre ba i ogradu vezivati konopima pričvršćenim za zid manasti ra, koji je sasvim okružen ne prijateljem, a on se ukopao na daljini ne većoj od dometa pi štolja. Naravno, ako Paša na padne kao što mu je namjera, njegove čete će imati mnogo mrtvih, ali pošto je dotle do šao, žrtvovaće svoje borce da zauzme ovo mjesto. Neće se moći spriječiti gubitak mo rala i hrabrosti ovo malo na še vojske, koja je već umor na, jer već pet dana je stalno u vodi, na otvorenom, pod ne prestanim kišama, bez vina i mesa da povrati snagu. Za tim, ovi vojnici predstavlja ju snagu svih gradova u Alba niji, koji će ostati bez posada,

Gubitak stražarske kule umanjuje mnogo izglede na odbranu ovog mjesta, gdje stalne kiše obrušavaju rovove, pa su skoro puni, jer je teren pjeskovit. Zato je stalno potrebno da se popravljaju oslabljena mjesta, a ponegdje treba i ogradu vezivati konopima pričvršćenim za zid manastira, koji je sasvim okružen neprijateljem

ako ih ovdje žrtvujemo, a time nećemo odbraniti ovo mjesto. A uvijek postoji mogućnost da se ovo mjesto opet osvoji i odr ži kada bude bilo vojske, a ne sada kada je navalila tolika si la koja drži sve prolaze od ko jih sve zavisi, pogotovu što su nas mještani napustili. Nei zbježna je predaja pred toli kom oružanom silom, a onda će paša napasti neki od osla bljenih gradova i tako će doći u opasnost sva Albanija, a treba misliti na očuvanje onoga što je važnije, odnosno, na ličnost Njegove Ekselencije, i ovo ma lo snaga potrebnih cijeloj pro vinciji. Još više o tome treba razmisliti kada nema pomoći kojoj smo se nadali od Paštro vića, jer su Turci zauzeli pro laze, naročito za Njeguše, ko ji je jedini bio slobodan. Tako ne mogu da prođu ni glasnici, jer u vremenu o kome govo rim nijesam mogao da dobi jem iz Kotora ništa osim jed nog pisma. Mještani su nas kukavički napustili, uplaše ni od neprijatelja. Sve nahi je, čak i one u zaleđu mana stira. A takođe i domaći borci, uplašeni silom. Prošle noći su pobjegli četrdesetorica iz ro vova. Takođe nema nikakvih vijesti ni o pojačanju iz Dal macije, odakle jedino to tre ba očekivati. Najzad, pone staje i municije za neprekidnu paljbu koju održavamo, a po sebno ponestaju fitilji koji se i sve više vlaže da skoro nema načina da se ponovo tave (?). Neprijatelj je do sada pretr pio gubitke više od 500 ljudi u svim akcijama. Kad je sve ovo razmotreno i detaljno prodi skutovano od svakog prisut

nog, jednodušno je odlučeno: Pošto se smatra da je nemo guće odbraniti mjesto i pošto nema više nade da će pristi ći pomoć, mora se prihvati ti predlog Sulejman-paše na predaju, ali uz one široke, po voljne i časne ratne uslove ko ji će nakon toga biti dogovore ni, u cilju očuvanja onoga što je najvažnije, a to su Njegova Ekselencija, vojska i tvrđave, a što svi odanom revnošću pro cjenjuju da je najcjelishodnije za državu...

***

Odredbe o predaji Cetinja Turcima septembra 1692. go dine:

„Odredbe o predaji koje mo raju neopozivo da izvršavaju sve vojske, kako Turci i hrišća ni, kako čestiti Sulejman-pa

ša od Albanije tako i sva vojska Prevedre Republike Venecije koja se nalazi na Cetinju, uk ljučujući i sve vrste ljudi koji se nalaze na tom mjestu.

1. Da se mjesto Cetinje sruši, ostavljajući kaluđerima u mi ran posjed crkvu i manastir sa njihovim stvarima, kojima se dozvoljava da ostanu ili odu.

2. Slobodan izlaz i siguran pro laz svim osobama i oficirima, komandantima, njihovim po dređenima i vojnicima Re publike Svetog Marka, kao i svim podanicima koji su po slije ovoga i ranije postali po danici Republike.

3. Da naši ljudi mogu da iza đu, po želji, pješice ili na konju sa svim oružjem i prtljagom, sa svim razvijenim barjaci ma i stjegovima, uz udaranje

svih doboša i sviranje drugih instrumenata, sa kuglama u ustima (topova), sa svim fiti ljima sa obije strane i sa svom ratnom municijom i hranom. Sve spomenute trupe, munici ja, oružje, zastave i prtljag, tre ba da budu sigurno praćeni sve do Kotora, od turske vojske, naroda podanika i Crnogora ca, bilo hrišćana, bilo Turaka.

4. Mehmed-aga sa Žablja ka, Husein-aga, brat Vojvo de Ivana Nikovića i jedan glavar Klimenata, moraju da odu sjutra ujutru u Kotor kao taoci i da tu ostanu sve dok se ne ispune ovi uslovi za kapi tulaciju. Njima će se dati tvr da vjera da će, poslije dola ska svih naših ljudi, oružja, zastava, stjegova, prtljaga, ratne municije i hrane, biti

ispraćeni na siguran način, živi i zdravi, do onog mjesta u turskoj zemlji gdje oni bu du odredili.

5. Obezbijediti velike vreće za svu pomenutu robu sve do Kotora, koje će odmah po do lasku biti vraćene.

6. Pored talaca koji treba da budu poslati u Kotor treba po slati i dva komandanta koji tre ba da budu Turci da idu sa na šima, kako ne bi duž puta bilo nikakvog nereda, konfuzije ili izmjene ovih odredbi, a za naše ljude će se o svemu to me brinuti naši komandanti.

7. Da se večeras svi Turci, kao i hrišćani, povuku iznad Zagra bja kako ne bi došlo do miješa nja naših i drugih.

8. Da naša trojica talaca sa svo jom pratnjom, dan poslije na šeg dolaska u Kotor, budu bez bjedno odvedeni, živi i zdravi, u Petrovac (?), gdje će ih pri hvatiti naši, a vraćeni će biti njihovi taoci.

9. Ovaj dokument treba da bude pečatan pečatom Pre uzvišenog Gospodina Sulej man-paše od Albanije i svoje ručno potpisan sa obavezom davanja velike vjere od obje strane.

10. Da Paša pusti sve zaroblje ne hrišćane, ako postoje, jer to zaslužuje velika hrabrost ko ju su pokazali malobrojni duž devi vojnici protiv brojnog ne prijateljskog logora.

11. Da Paša podijeli oproštaj za bilo kakvu uvredu ili drugi akt neprijateljstva koji je učinjen u toku sadašnjeg rata, od bilo ko jeg Crnogorca u ovoj ravnici”. ***

Ako Paša napadne kao što mu je namjera, nje gove čete će imati mno go mrtvih, ali pošto je dotle došao, žrtvovaće svoje borce da zauzme ovo mjesto. Neće se moći spriječiti gubitak morala i hrabrosti ovo malo naše vojske, koja je već umorna, jer već pet dana je stalno u vodi, na otvorenom, pod neprestanim kišama

Izvještaj konfidenta od 30. septembra 1692. o predaji Cetinja: „Došao je kod Njegove Ekse lencije Vanrednog Providura Erica, a onda po njegovom na logu i u kancelariju, Vukosav Vučetin sa Cetinja koji je izlo žio sljedeće: Došao sam u ne djelju uveče ovdje u Kotor da bih Njegovoj Ekselenciji ja vio kakav je učinak imala mi na postavljena u manastiru na Cetinju, koja je eksplodirala u nedjelju oko dva sata popod ne. Ali, pošto je Njegova Ekse lencija željela precizniji izvje štaj od onoga nesređenog što sam ga podnio u ono vrijeme, naređeno mi je da se vratim i bolje izvidim učinak te mine. Dakle, otišao sam tamo, ali ni jesam rizikovao da lično odem do manastira, već sam tamo poslao mog strica Vuka Vu četina, koji, pošto je bio star i onemoćao, nije privlačio pa žnju niti izazivao sumnju kod Turaka kao što bi to bio slučaj sa mnom…” (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Rekonstrukcija izgleda Bogorodične crkve u prvobitnom Cetinjskom manastiru

Objekti u prvobitnom Manastiru na Ćipuru prema skici F. Barbierija

Ostaci crkve Sv. Petra

Srijeda, 9. novembar 2022.

I. broj 1540/17-76

Danilovgrad, 07.11.2022. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog po traživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE trinaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na trinaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% ut vrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vri jednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposred nom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretno sti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemst va ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trinaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.11.2022. godine, u 13.00 časo va, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Iv. broj 1545/20-32 Danilovgrad, 07.11.2022. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Đaletić Valentine, Glavica, Danilovgrad i Đaletić Milisava, Glavica, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 7.521,96 €, na osnovu vjerodostojne isprave - obracuna kamata od 19.11.2020. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE treća prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, djelova nepokretnosti u susvo jini izvršnih dužnika (u obimu prava 1/6 i 3/6), upisanih u listu nepokretnosti 944, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 1857/12, pašnjak 6. klase, površine 66 m²; kat. parcela 1857/12, dvorište, površine 500 m²; i kat. parcela 1857/12, porodična stambena zgrada, površine 140 m², sa pripadajućim PD 1, površine 13 m², PD 2, površine 140 m², PD 3, površine 82 m² i PD 4, površine 32 m².

Vrijednost suvlasničkih djelova nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 98.500,00 €.

Na trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 9.850,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su pred met prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Jav nog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Treće ročište za prodaju predmetnih djelova nepokretnosti održaće se dana 25.11.2022. godine, u 12.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

БОРИСЛАВ Душанов ВУКЧЕВИЋ 1947 – 2022.

преминуо је 5. новембра 2022. године. Сахрана ће се обавити у четвртак, 10. новембра у 13 часова на Новом гробљу у Београду. Опело почиње у 12.30 часова. Кућа жалости Ул. Молерова бр. 80

Ожалошћени: супруга МИРА, сестра ВЕРА, синови НИКОЛА, ЛАЗАР и ДУШАН, сестрић МИЛАН, снаја ВИОЛЕТА, унуци ВИКТОР и ЗОРИЦА 331

супруг

кћерка

унук

BOŽOVIĆU Porodica pokojnog DraGišE iVanOViĆa

strini

dobrota i plemenitost zauvijek će ostati u našim srcima. inDira, ESO, aMEla i DEniSa sa porodicama 330

ЖАНА, ђевер БРАНКО, заове СЛАВКА и МИЛИЦА и остала родбина КРИВОКАПИЋ и ВУЈОВИЋ 313 Dana 6. novembra 2022. godine umro je ĐORĐIJE – ĐOKO Gavrov ORLANDIĆ 1952 – 2022.

сестре СНЕЖАНА

у 15 часова на сеоском гробљу.

Ожалошћени: син СРЕТЕН, кћерке НАТАША и ВЕРА, сестра БРАНКА, снахе СНЕЖАНА и РАТКА, унучад, братанићи, братаничне, ђеверичић, ђеверична, сестрићи, сестричне, заовичићи, заовичне, праунучад и остала родбина ИВАНОВИЋ и СПАИЋ

320 Dana 7. novembra 2022. u 83. godini života, napustila nas je naša

Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Beogradu dana 10. no vembra od 09.30 do 10.15 časova, nakon čega će se obaviti kre macija. Ožalošćeni: supruga TaMara, kćerka JOVana, braća VlaDiMir – BuDO i raTkO, sinovac GOran, bratanične MiliCa , naTaša i anĐEla i ostala rodbina kuća žalosti: kostolačka 60/V, stan 26, Beograd

OLGA

Vladova MASONIČIĆ rođena Raspopović

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 8. novembra na Čepurcima u Podgorici.

MASONIČIĆ

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav prijatelju naše kuće

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragoj

Dana 9. novembra navršava se deset godina od smrti moje majke

PEROVIĆU DRAGAN I ĐURO RADONJIĆ 317

Posljednji pozdrav prijatelju kluba

velikom čovjeku i sportskom radniku, koji je utkao svoje ime i umijeće u istoriju našeg fudbalskog kluba. Živjećeš u našim srcima dok je našeg FK Bokelj. Vječno.

REMKI

Od Safetovog društva: ČAJO, ĆIMI, VESKO, SAVO, LAKO, VANJA i DŽIJO sa porodicama 326

POMENI

9. 11. 2011. – 9. 11. 2022.

Prerano, iznenada, napustio nas je naš dragi VLADAN KOVAČEVIĆ Sa poštovanjem i tugom, KOLEKTIV GRAWE OSIGURANJA A D PODGORICA

MARIJA Duškova SJEKLOĆA

Mare, godine idu a tuga tinja skrivena u nama a onda dođe jesen i žuto lišće kao iskra rasplamsa samo bolna sjećanja i neprolaznu ranu.

TVOJI NAJMILIJI 316

Danas se navršava godinu od smrti našeg dragog GANA ĆERIĆA

Tvoja dobrota i plemenitost zauvijek će ostati u našim srcima. Tvoja supruga TIDŽA 312

Sjećanje na MIJA VUJOVIĆA

1992 – 2022

Trideset godina nedostajanja i praznine. Tvoj sin VLADAN 323

Navršava se 5 godina od kada nije sa nama

MILOVAN – MIĆO KOVAČEVIĆ

Čuvamo te od zaborava.

SLOBODAN, VLADO, TIJANA, LANA i RELJA 321

MILOVAN – MIĆO KOVAČEVIĆ

Brate, vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ostaju. Sestra DANICA sa porodicom 322

ZLATE Savove VUKČEVIĆ rođene Kovačević

Mila majko, otkako si otišla sve je drugačije.

Tamo si našla supruga i kćerku Naju, a i Veljko, tvoj miljenik, ti se pridruži iznenada.

Nikada neću zaboraviti naše zajedničke trenutke.

Počivajte u miru, a ja ću vas čuvati od zaborava dok sam živa.

Tvoja kćerka BELA

328 Draga MARE

„Postoji svijetlo koje mi pružaš kada sam u sijenci, Osjećaj koji mi daješ, vječni sjaj Kao braća po krvi, sestre na putovanju“

Tvoja KJARA 327

Tužno sjećanje na moje

Sa tugom i bolom koje vrijeme ne liječi ja živim lišena najljepše i najiskrenije roditeljske, sestrinske i bratske ljubavi, podrške i razumijevanja.

Počivajte u miru a ja ću vas žaliti dok sam živa.

Vaša ćerka i sestra NOVKA sa porodicom 314

ĐURU

ĐURU PEROVIĆU

UPRAVA FK BOKELJ