Dnevni list Pobjeda 10.09.2023.

Građanima Podgorice zbog veće tržišne cijene stanova, ali i pogrešnih podataka o broju članova domaćinstva, obračunati nameti znatno viši

Z bog grešaka porez čak i trostruko veći

RAZGOVOR: Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za demokratski razvoj

Vučić se igra kako hoće sa novim rukovodstvom Crne Gore

Ta velika proevropska koalicija između PES i DPS bi imala kapacitet da vrati Crnu Goru na evropski i evroatlantski put, koji je prekinut avgusta 2020. godine. Samo takva većina bi mogla od Milojka Spajića da napravi premijera nezavisnog od Beograda –poručuje Božović

OSVRT

Nema hapšenja dok

Iz Glavnog grada se pravdaju da se podaci Uprave lokalnih javnih prihoda u velikoj mjeri oslanjaju i na podatke Uprave za katastar i državnu imovinu koji nijesu u dovoljnoj mjeri ažurirani, uz postojanje problema tzv. privremenih matičnih brojeva. Oni mole građane, odnosno poreske obveznike, da u slučaju bilo kakvih grešaka, nejasnoća u rješenjima, sve potrebne informacije mogu dobiti lično na adresi Uprave ili elektronskim putem i tvrde da je porez u glavnom gradu uvećan za 28 odsto. Međutim postavlja se logično pitanje kako su podaci o broju članova domaćinstava bili ažurirani prethodnih godina

UDRUŽENJE PRAVNIKA: Dodatan broj članova delegacije se mora obrazložiti uz speci kaciju potrošenih javnih sredstava

Na sjednici GS UN ne može biti više od pet predstavnika države

Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je da je premijer Abazović demonstrirao nepoštovanje zakona, procedura, institucija, dobrih praksi, međunarodnih partnera, te da svjesno potkopava poziciju Milatovića i urušava međunarodni ugled Crne Gore

STR. 3.

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Ma stvarno, hapšenje po naređenju vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Što znači, ako ćemo čitati kako je napisano, da crnogorski policajci ne bi hapsili kolege za kojima je raspisana potjernica, da im, lično, Nikola Terzić nije naredio? Policajci u Kotoru su bili dužni da uhapse odbjegle kolege i za to im nije bilo potrebno bilo kakvo naređenje vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Jer: policija hapsi po zakonu, ne po naređenju

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Milko Joksimović najavio mogućnost da rodno neutralna imunizacija protiv ljudskog papiloma virusa počne već naredne godine

STR. 8.

Skupština za avgust isplatila blizu 44 hiljade eura za 27 poslanika koji profesionalno obavljaju funkciju

Nijedan radni dan, a plata na vrijeme

Bivši poslanici su u avgustu gotovo 50 hiljada eura koštali parlament. Prema izvještaju o zaradama za jul, objavljenom na sajtu Skupštine, poslanici su za taj mjesec ukupno primili 126.129 eura, a 11 njih je primilo platu veću od 2.000 eura STR. 2.

Zemljotres magnitude 6,8 stepeni po Rihteru pogodio Maroko

Neđelja, 10. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20756 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Toplija zima sa Pobjedom!

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ najvjerovatnije sljedeće sedmice podnosi zahtjev za održavanje vanredne sjednice na kojoj će se birati novi predsjednik lokalnog parlamenta

U Zeti finalne konsultacije za Krstovićevog nasljednika, Demokrate pripremaju tužbu

PODGORICA - Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je za Pobjedu da će koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“ ovog vikenda obaviti finalne konsultacije o kandidatu za novog predsjednika lokalnog parlamenta, poručujući da će on biti izabran u zakonskom roku. U isto vrijeme, Demokrate pripremaju tužbu za, kako ocjenjuju, nezakonitu smjenu prethodnog predsjednika SO Zeta Luke Krstovića iz te partije.

Krstović je smijenjen 25. avgusta sa te funkcije glasovima većine odbornika, prije svih koalicije „Za budućnost Zete“, koji su i inicirali njegovo razrješenje, a njihov prijedlog podržao je i nezavisni odbornik Nikola Rajović, nekada član Demokrata.

ROK

Rok od mjesec za izbor Krstovićevog nasljednika uveliko teče, ali iz vladajuće koalicije obećavaju da će Zeta uskoro dobiti novog šefa parlamenta.

- Predsjednik Skupštine Opštine Zeta će biti izabran u skladu za zakonom. Rok je mjesec. Ovog vikenda treba da obavimo završne konsultacije o tome ko bi bio novi predsjednik lokalnog parlamenta i očekujem da će već sljedeće sedmice biti predat zahtjev službi SO za tu hitnu

U Zeti postoji stabilna većina. Građani su nas izabrali da ih predstavljamo, tako da nikakvih vanrednih izbora neće biti. Vidimo se na onim regularnim za tri i po godine – poručio je Asanović

Glavni grad bira komisiju za razgraničenje

Asanović je kazao i da je Glavni grad najavio da će na narednoj sjednici Skupštine biti izabrana komisija koja će se baviti pitanjem razgraničenja dvije opštine. - Imamo čvrsta obećanja da će to pitanje biti na prvoj narednoj sjednici Skupštine glavnog grada - saopštio je Asanović.

Organizacioni odbor za razgraničenje Zeta je formirala odmah nakon uspostavljanja vlasti u toj opštini. Opština Zeta osnovana je izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji je u Skupštini Crne Gore usvojen 16. avgusta prošle godine i stupio na snagu istog dana.

sjednicu - kazao je Asanović našem listu, napominjući da imaju zakonsku mogućnost da potpišu bilo koju odluku koju donesu na nivou opštine, a koja bi bila data na usvajanje na prvoj narednoj redovnoj sjednici lokalnog parlamenta. Nakon razrješenja Krstovića, na sjednici 25. avgusta je neopozivu ostavku podnio i potpredsjednik SO Zeta Novica Pejović, koji je poručio da odbornici Demokrata neće učestvovati u donošenju nijedne buduće odluke na lokalnom nivou dok se nadležni sud

ne izjasni o njihovoj inicijativi. Tužba još nije podnijeta ali Krstović je kratko za Pobjedu kazao da je u pripremi. Njegovom smjenom okončana je koalicija sa nekadašnjim Demokratskim frontom, a bez obzira na epilog višemjesečne političke krize konstituenata vlasti u Zeti, Asanović kaže da je stanje u Opštini stabilno i da sve funkcioniše u najboljem redu.

NIŠTA OD IZBORA

- Imamo nekoliko započetih projekata, neke završavamo,

Skupština za avgust isplatila blizu 44 hiljade eura za 27 poslanika koji profesionalno obavljaju funkciju

tako da sve funkcioniše u najboljem redu, osim onog dijela koji spada u rad službi Glavnog grada. Formirali smo i Komunalno preduzeće tako da više nećemo čekati na Podgoricu, nego ćemo se sami snalaziti - kazao je prvi čovjek Zete. Komentarišući navode Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) da su u najmlađoj crnogorskoj opštini potrebni vanredni lokalni izbori, Asanović poručuje da za tim nema potrebe jer, kako navodi, u Zeti

Nijedan radni dan, a plata na vrijeme

PODGORICA – Skupština Crne Gore isplatila je avgustovske zarade za 27 poslanika koji profesionalno obavljaju tu funkciju, u ukupnom iznosu od 43.893 eura. Tokom avgusta poslanici nijesu imali nijedan radni dan u parlamentu, a nije još završena ni konstitutivna sjednica koja je počela 27. jula.

Čak 26 poslanika primilo je naknadu zarade na koju imaju zakonsko pravo po prestanku funkcije. Isplaćeno im je ukupno 49.803 eura, a čak deset bivših poslanika primilo je iznad 2.000 eura. Bivša predsjednica parlamenta Danijela Đuro-

vić primila je 2.121 euro, zatim

Jovanka Laličić (DPS) - 2.293, Mevludin Nuhodžić (DPS) -

2.232, Petar Ivanović (DPS) –

2.170, Predrag Bošković (DPS)

– 2.017, Miomir Mugoša (DPS)

- 2.032, Vesna Pavićević (DPS)

- 2.155, Andrija Popović (LP) -

2.093, Predrag Sekulić (DPS) –

2.093, Suzana Pribilović (DPS)

– 2.001.

Poslanici koji obavljaju još jednu javnu djelatnost imali su zakonsku obavezu do 27. jula, mjesec od konstituisanja novog saziva, da podnesu ostavku na poslaničku funkciju. Prema izvještaju o zaradama za jul, objavljenim na sajtu Skup-

štine, poslanici su za taj mjesec ukupno primili 126.129 eura, a 11 njih je primilo platu višu od 2.000 eura. Najviše su za jul dobili tadašnja predsjednica Skupštine Danijela Đurović2.549 eura, zatim Ivan Brajović (SD) – 2.386, Branko Radulović (PzP) - 2.371, Slaven Radunović (DF) - 2.344, Branka Bošnjak (PzP) – 2.200, Miloš Konatar (Ura) – 2.123, Boris Bogdanović (Demokrate) – 2.123, Dragan Ivanović (SNP) - 2.103, Genci Nimanbegu (Forca)2.175, Kenana Strujić-Harbić (BS) - 2.102, Danijel Živković (DPS) - 2.070. Poslanicima koji ostvaruju pravo na razliku za-

rade ipslaćeno je u julu ukupno 1.704 eura, dok je jedan poslanik ostvario pravo na nadoknadu po prestanku funkcije – Suljo Mustafić (BS), i on je primio 1.833 eura. Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić primio je za avgust zaradu od 1.484 eura, dok je njegova julska plata bila 1.911 eura. Zamjenice generalnog sekretara Milena Vuković-Sekulović i Lidija Grdinić primile su za avgust 1.482, odnosno 1.491 euro, dok su za jul primile 1.909, odnosno 1.918 eura. Pomoćnik generalnog sekretara Vladimir Bulatović u avgustu je primio 1.210, a za jul 1.637 eura. I. K.

postoji stabilna većina. - Građani su nas izabrali da ih predstavljamo, tako da nikakvih izbora neće biti. Vidimo se na onim regularnim za tri i po godine - zaključio je Asanović.

Trzavice među lokalnim odborima koalicije ZBCG i Demokrata u Zeti nastale su sredinom maja zbog inicijative Demokratske narodne partije (DNP) kojom traže da na teritoriji opštine Zeta ne važi priznanje nezavisnosti Kosova. Iz koalicije ,,Za budućnost Zete“ su optužili Krstovića da nije postupio u skladu sa zakonom, Statutom i Poslovnikom Skupštine kada je u pitanju zakazivanje sjednice sa tom tačkom dnevnog reda.

Zbog toga su inicirali njegovu smjenu sa čela SO. Odbornici ZBCG sabotirali su nekoliko sjednica sa ovom tačkom dnevnog reda jer je iz vrha njihovih partija stigao zahtjev da ne glasaju za smjenu Krstovića zato što su ove stranke pregovarale o učešću u 44. vladi.

Kako je kasnije postalo izvjesno da za partije nekadašnjeg Demokratskog fronta neće biti mjesta u izvršnoj vlasti, zetski odbornici su očigledno dobili „zeleno svjetlo“ iz centrala da smijene Krstovića, a posljednju sjednicu obilježila je oštra rasprava i optužbe između dojučerašnjih partnera u lokalnoj vlasti.

Tamara KLIKOVAC

Predsjednik SNP-a poručio da je za njegovu partiju neprihvatljiva slaba izvršna vlast

Joković: Tražimo

vladu koju podržava

najmanje 49 poslanika

PODGORICA – Za Socijalističku narodnu partiju (SNP) nije prihvatljiva slaba vlada koju podržava 41 poslanik ili njih 43, kazao je lider te partije Vladimir Joković u izjavi za Politiku.

On je istakao da traže vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika - kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti.

- SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno oba-

vijestiti javnost - dodao je on. Prema ranijim saznanjima Pobjede, SNP je zbog uloge u formiranju većine od 41 poslanika za izbor nove vlade podigao sebi cijenu u pregovorima o formiranju vlasti. Inovirana ponuda Spajića saopštena krajem prošle sedmice za Jokovića je bila potpredsjedničko mjesto za regionalni razvoj i jedno jako ministarstvo da bi se trenutno baratalo sa potpredsjedničkim mjestom i dva resora od kojih je jedno fundamentalno. R. P.

Sa zasijedanja SO Zeta 25. avgusta

ARHIVA POBJEDE

BEOGRAD – Jedino većina sastavljena od PES, DPS, SD, BS i manjina garantovala bi vladu koju Vučić ne bi mogao da kontroliše. Svaka druga većina bi manje ili više zavisila od proruskog režima u Beogradu, ističe za Pobjedu Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za demokratski razvoj. Odgovarajući na naše pitanje kako će se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponašati prema Crnoj Gori ako ne bude kontrolisao njenu vladu Božović ističe da Crna Gora mora imati izvršnu vlast dovojno jaku da odbrani crnogorski suverenitet.

-Ta velika proevropska koalicija između PES i DPS bi imala kapacitet da vrati Crnu Goru na evropski i evroatlantski put, koji je prekinut avgusta 2020. godine.

RAZGOVOR: Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za demokratski razvoj

Vučić se igra kako hoće sa novim rukovodstvom Crne Gore

Ta velika proevropska koalicija između PES i DPS bi imala kapacitet da vrati Crnu Goru na evropski i evroatlantski put, koji je prekinut avgusta 2020. godine. Samo takva većina bi mogla od Milojka Spajića da napravi premijera nezavisnog od Beograda, ali i vladu dovoljno jaku da odbrani crnogorski suverenitet, koji se iz dana u dan sve više kruni pod nasrtajima velikodržavnog nacionalizma Aleksandra Vučića – poručuje Božović

Samo takva većina bi mogla od Milojka Spajića da napravi premijera nezavisnog od Beograda, ali i vladu dovoljno jaku da odbrani crnogorski suverenitet, koji se iz dana u dan sve više kruni pod nasrtajima velikodržavnog nacionalizma Aleksan-

dra Vučića, a sve uz svesrdnu pomoć novog i mladog rukovodstva Crne Gore sa kojim se Vučić igra kako hoće – kaže Božović. Naš sagovornik podsjeća da će Evropska unija do 2030. godine otvoriti vrata za jednu državu Zapadnog Balka-

na za punopravno članstvo. -Crna Gora ima tu jednu šansu i veoma malo vremena da uđe u taj voz. To jeste politika crnogorskog nacionalnog interesa. Ali takva politika nije u skladu sa Vučićevom vizijom „srpskog sveta“ gdje bi više volio Crnu Goru pri-

UDRUŽENJE PRAVNIKA: Dodatan broj članova delegacije se mora obrazložiti uz speci kaciju potrošenih javnih sredstava

Na sjednici GS UN ne može biti više od pet predstavnika države

PODGORICA – Povodom

opravdanih javnih reakcija i negodovanja na strukturu i brojnost crnogorske delegacije opredijeljene da putuje na zasijedanje Generalne

skupštine Ujedinjenih nacija, Udruženje pravnika Crne Gore upućuje na član 9 Povelje UN kojom se utvrđuje dozvoljeni broj članova –predstavnika na nivou jedne nacionalne delegacije na plenarnoj sjednici, koji ne može biti veći od pet, plus ambasador/stalni predstavnik pri UN, bez obzira na broj stanovnika države ili neki drugi kriterijum.

Kada je u pitanju dodatan broj članova delegacije koji će putovati uz šefa delegacije, kažu da to određuje svaka država ponaosob, u skladu sa sopstvenom politikom i potrebama.

- Na zahtjev javnosti, ostaje obaveza da se obrazloži zadatak i potreba za dodatnim članovima i priloži specifikacija potrošenih javnih sredstava – zaključili su u saopštenju.

Podsjećamo, Dritan Abazović je prošle godine kao premijer predvodio crnogorsku delegaciju, ali je i ove godine odlučio da prisustvuje ovom događaju, iako će Crnu Goru na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku predstavljati - predsjednik države Jakov Milatović sa svojom delegacijom. Do sada je u crnogorskoj diplomatiji važilo nepisano pravilo da

Ivanović: Zlonamjerno djelovanje Vlade

Direktorica CGO Daliborka Uljarević ocijenila je da je Abazović demonstrirao nepoštovanje zakona, institucija, dobrih praksi, međunarodnih partnera, te da svjesno potkopava poziciju Milatovića i urušava međunarodni ugled Crne Gore

Funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Filip Ivanović kazao je da Generalnoj skupštini UN-a nije ekskurzija, već ozbiljna obaveza, kojoj treba pristupiti s dužnom državničkom odgovornošću. U skladu s ustaljenom praksom, Crnu Goru naizmjenično predstavljaju predsjednik i premijer, što znači, ističe Ivanović, da je ovogodišnji šef crnogorske delegacije Jakov Milatović - Uobičajeno je da dio delegacije bude i ministar vanjskih poslova, ali u specifičnim okolnostima u kojima se Vlada trenutno nalazi, apsolutno je neprihvatljivo da našu državu predstavljaju de facto dvije delegacije, koje su samo formalno upakovane u jedinstvenu glomaznu delegaciju - ističe Ivanović.

Prisustvo diplomatskih pred-

stavnika Crne Gore u UN-u, kao i odgovarajućih diplomata iz MVP je neophodno i poželjno, ali gomilanje članova delegacije, uključujući i GSV, je više nego kontraproduktivno, ukazuje Ivanović i ističe da to dovodi u pitanje ozbiljnost crnogorskog predstavljanja u najvećoj međunarodnoj organizaciji na svijetu, naročito imajući u vidu ko je šef delegacije na ovogodišnjoj GS.

- Ovakve situacije su, nažalost, još jedan dokaz nužnosti što skorijeg formiranja nove vlade, u skladu sa rezultatima izbora od 11. juna, kako bi se dalje zlona mjerno ili, najblaže rečeno, nespretno djelovanje aktuelne vlade u tehničkom mandatu što prije spriječilo i prestalo sa narušavanjem imidža naše države u svijetu - zaključio je Ivanović.

našu zemlju jedne godine predstavlja premijer, a naredne predsjednik države. Međutim, Vlada u tehničkom mandatu donijela je odluku da Abazović, kao rukovodilac Ministarstva vanjskih poslova, ipak ode za SAD i sa sobom povede delegaciju koju će uglavnom činiti kompletan kabinet predsjednika Vlade. Apsurdnost odluke Vlade još je uočljivija kada se zna da je riječ o konferenciji šefova država ili vlada, što znači da iz jedne države nikada zajedno u Njujork ne idu i predsjednik i premijer.

Crna Gora će tako napraviti diplomatski presedan. Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da je premijer Abazović demonstrirao nepoštovanje zakona, procedura, institucija, dobrih praksi, međunarodnih partnera, te da svjesno potkopava poziciju Milatovića i urušava međunarodni ugled Crne Gore.

U tehničkom mandatu, imali smo mnoštvo primjera u kojima je Abazović demonstrirao nepoštovanje zakona, proce-

dura, institucija, dobrih praksi, međunarodnih partnera, kao i političkih saveznika, uz prateće najprizemnije etiketiranje svih kritičara i političkih oponenata, kazala je direktorica CGO nakon objavljivanja informacije da na zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku idu i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Dritan Abazović, kao i brojna delegacija. - Biće teško apstrahovati, protokom vremena, najkarakterističnije i najgrublje ilustrativne

izraze tog samovlašća i osionosti. No, vjerujem da će u te primjere zasigurno ući i način na koji je, u posljednjim danima svoje vladavine, kroz pokušaje pravljenja paralelnih zvaničnih delegacija za zasijedanje Generalne skupštine UN-a nanosio štetu ugledu države Crne Gore. Jer, ovim se njegovim potezom dodatno urušava međunarodni ugled Crne Gore, koji je ionako nizak a čemu je on značajno doprinio neodgovornim odnosom prema ključnim međunarodnim partnerima – kazala je Uljarević za Antenu M. Abazović, dodaje, ovim ne gazi samo ranije uspostavljenu praksu između kabineta predsjednika i premijera koji se godišnje rotiraju u vođenju državnih delegacija za ovaj skup. - On svjesno i direktno želi da potkopa poziciju predsjednika Jakova Milatovića, koji je za razliku od njega u punom mandatu i sa legitimitetom koji Aba-

zović nema ni sada, niti će ga sa ovim političkim pristupom ikada imati. Time potvrđuje i sopstveni imidž najnepouzdanijeg političkog saveznika akterima u Crnoj Gori, jer je spreman da svaku i dobru relaciju, ili političko savezništvo, žrtvuje zarad ličnih i partikularnih interesa. Sve ovo i građanima i građankama dodatno gadi političku scenu i povjerenje u partije i donosioce odluka, a dio dokaza za to smo dobili i kroz rekordno nisku izlaznost na parlamentarnim izborima 11. juna – zaključila je Uljarević.

I predsjednik Milatović ocijenio je da „odluka premijera u tehničkom mandatu da u funkciji koordinatora MVP, a de fakto u funkciji premijera – nastupa sa posebnom delegacijom na okupljanju državnika u Njujorku unosi zabunu i ne doprinosi ozbiljnosti diplomatskog predstavljanja Crne Gore“. R. P.

vezanu za Leskovac i Trebinje nego za EU – navodi Božović i zaključuje da je, ipak, na kraju na građanima Crne Gore je da odluče što misle da im je bolje. V. CVEJIĆ

Balša Božović

MALO IM JE NJUJORKA BILO PROŠLE GODINE: Abazović sa svojim timom

Piše: dr Dragan VESELINOV

Mi mislimo da bi novi izbori u Crnoj Gori bili odgovor na sadašnje mučno gubljenje vremena sa osnivanjem Spajićeve vlade. Pred njim su dva puta: prvi, da iz partije istera protivnike Brisela i opravda njeno ime ,,Europa zdaj“, i drugi, da iz partije on sam izađe i povede ,,svoje“ poslanike sa sobom, i sa novom partijom izađe na izbore. Ako ne učini ni jedno ni drugo, onda će verovatno morati u Beograd ili u svet. A čak i da sada uspe sa osnivanjem kabineta, njegovo samoodržavanje bi ga doživotno koštalo živaca. Specifičnost Crne Gore je u tome da, iako u njoj postoji volja za odlazak u Brisel, partije koje ga zastupaju nisu u stanju da se povežu i otpišu Beograd i Moskvu. Paradoks Podgorice je u tome što je njeno biračko telo zrelije od postojećih partija, jer narod hoće u Evropu dok su partije nesposobne da ga slede. Neverica u njih je pokazana na junskim izborima 2023. godine kada je na glasačke kutije izašlo svega 56 odsto birača. Gotovo polovina Crne Gore čeka na stvarnu promenu vlade, dok se zbog raspadanja ,,Europe zdaj“ taj broj izgleda i uvećava.

Nijedna velika crnogorska partija nije iznutra čista. Partija ,,Europa zdaj“ je nastala na lažnom beogradskom programu jedinstva Crne Gore sa Evropskom unijom i obmanula je svoje biračko telo napadajući proevropsko krilo DPS-a, dok se Demokratska partija

POGLED SA STRANE

Sluh naroda

Speci čnost Crne Gore je u tome da, iako u njoj postoji većinska volja za odlazak u Brisel, partije koje ga zastupaju nijesu u stanju da se povežu i otpišu Beograd i Moskvu. Postojeće crnogorske partije su ispod sluha naroda, i on ne želi da ih sluša u bilo kojoj antievropskoj međusobnoj savezničkoj kombinaciji. Apstinencija raste i narod čeka na spasioca i novu partiju. Ko će to biti, ima li ih, ko vidi mesiju?

ga nekoliko meseci. Ali ona to neće ostati, jer sada ponavlja impotenciju ,,pobedničkih“ partija od pre tri godine. Pocepala se na istovremenoj vernosti Beogradu i crnogorskom evropskom biračkom telu. Demokratska partija socijalista je tesnom većinom (tesnom u odnosu na pravilo 55:45) pobedila sa nacionalnim manjinama na referendumu o nezavisnosti 2006. godine.

Bez njih ne bi uspela. Već tada je trebalo da se otresa unutrašnjih optužbi sa nelegalnim sticanjem novca i kompromitovanja sudova. Od tada na ovamo, na svim parlamentarnim izborima topilo se njeno biračko telo – ali ne zbog odlučnog briselskog i atlantskog puta, kao i hrabrog preuzimanja eura za nacionalnu valutu, već zbog tihog odgovora za navodnu unutrašnju osionost i produžavanja navodnog internacionalnog saveza sa spoljnim isporučiocima neocarinjene robe.

Više nije mogla samostalno da vlada, a od 2020. godine to nije mogla ni sa manjinama. DPS ne mora umreti, jer ima najbolji program u Crnoj Gori i još uvek najbolju kadrovsku strukturu, ali na sledeće izbore mora izaći sa novom ekipom i čista obraza. U suprotnom, propašće, kao, recimo, i sve beogradske partije osnovane 90-ih godina prošlog veka.

socijalista još nije javno oprostila od navodnih grešaka u unutrašnjoj koruptivnoj i nasilnoj politici prethodne ekipe. Nema katarze u Crnoj Gori. A kad nje nema, onda je put izlaska iz krize dug. Zato ga prevremeni izbori skraćuju. Postojeće crnogorske partije su ispod sluha naroda, i on ne želi da ih sluša u bilo kojoj antievropskoj međusobnoj savezničkoj kombinaciji. Apsti-

nencija raste i narod čeka na spasioca i novu partiju. Ko će to biti, ima li ih, ko vidi mesiju?

STVARNI ISHOD

IZBORA 2023.

Na izborima od juna 2023. godine, sve su partije sa izbora iz 2020. godine izgubile birače. Nijedna nije pobedila, jer nijedna ne može ni samostalno niti u grupi sa drugima da

osnuje vladu. A sve su dobile manje glasova nego na prethodnim izborima, dok su novi ,,zdajci“ dobili manje nego što su očekivali. Njih je potopila kripto-afera sa Kvonom, Spajićev beogradski pasoš i šizmatičko obećanje biračima da po cenu sloma briselskog puta neće ući u istorijski savez sa DPS-om. To je amaterska politička greška kada se iz inata žrtvuje strateški

cilj. Osim toga, Spajić još nije dokazao da takva taktička greška nije greška već da je zamišljena da to i ne bude u beogradskom pravoslavnom ambijentu Velike Srbije, popovske države. Besmislena je tvrdnja nekih partija sa izbora iz 2020. godine da je ,,Europa zdaj“ dužna da poštuje ondašnju glasačku strukturu i da ne sme da se upusti u savez sa DPS-om, ili sa kim god hoće. Tada ,,Europa zdaj“ nije postojala. A upravo zbog nesposobnosti anti-đukanovićevske alijanse da od 2000. do 2023. godine dokaže da je sposobna da nezavisno od Beograda vodi državu i osigura joj privredni napredak – nastala je ,,Europa zdaj“ i postala najjača partija za sve-

Sve tadašnje partije su danas mrtve bilo zbog korupcije bilo zbog nesposobnosti da se odlučno odreknu Velike Srbije i otresu kosmetskog pitanja, dok ,,socijalistički“ naslednici Miloševića pod Dačićem žive od parazitizma na telu Šešeljevih potomaka kod Vučića

FRONT IZGUBIO SRPSKI LEGITIMITET

Najveći gubitnik junskih izbora 2023. godine u Crnoj Gori su atentatori i poznavaoci srpstva iz navodno ,,demokratskog“ fronta.

Oni su izgubili legitimitet da se predstavljaju kao ,,srpska stranka“. To je zato što su odbačeni padom broja glasača na izborima 2023. godine kada su pribavili svega 44,5 hiljada glasova. To je katastrofalan pad u odnosu na preko 132 hiljade glasova koliko su stekli 2020. godine.

DPS ne mora umrijeti, jer ima najbolji program u Crnoj Gori i još uvijek najbolju kadrovsku strukturu, ali na sljedeće izbore mora izaći sa novom ekipom i čista obraza. U suprotnom, propašće, kao, recimo, i sve beogradske partije osnovane devedesetih godina prošlog vijeka

To znači da ogromna većina srpskih Crnogoraca nije htela da spusti zastavu Crne Gore u korist šumadijske šajkače. Otuda tvrdnja Beograda da dubl Mandić-Knežević predstavlja 30 odsto celokupnog crnogorskog stanovništva srpskog etniciteta nije potkrepljena stvarnim raspoloženjem crnogorskih Srba.

Jer, čak i da pretpostavimo da crnogorskih Srba nema manje od oko 150 hiljada, onda je za ZBCG (,,Front“) glasalo samo njih 44,5 hiljada, što je samo oko 30 odsto od srpskih Crnogoraca. Ostalih 70 odsto Srba neće u autobus za Beograd. Voli Crnu Goru. Ovaj pad srbijanske verzije srp-

Apstinencija raste i narod čeka na spasioca i novu partiju

DPS ima najbolji program u Crnoj Gori i još uvijek najbolju kadrovsku strukturu

Besmislena je tvrdnja nekih partija sa izbora iz 2020. godine da je ,,Europa zdaj“ dužna da poštuje ondašnju glasačku strukturu i da ne smije da se upusti u savez sa DPS-om, ili sa kim god hoće. Tada ,,Europa zdaj“ nije postojala. A upravo zbog nesposobnosti anti-đukanovićevske alijanse da od 2000. do 2023. godine dokaže da je sposobna da nezavisno od Beograda vodi državu i osigura joj privredni napredak – nastala je ,,Europa zdaj“ i postala najjača partija za svega nekoliko mjeseci. Ali ona to neće ostati, jer sada ponavlja impotenciju ,,pobjedničkih“ partija od prije tri godine. Pocijepala se na istovremenoj vjernosti Beogradu i crnogorskom evropskom biračkom tijelu

stva u Crnoj Gorije je najveći pozitivni rezultat junskih izbora 2023. godine. On dokazuje da je politička inteligencija Crnogoraca veća od partijskih.

GDJE BEOGRAD

PODRŽAVA PODGORICU

Programski, gotovo da nema u Beogradu nijedne partije koja otvoreno ili skriveno ne želi slom Podgorice u korist obnove vlasti Srbije nad Crnom Gorom. To je podjednako, kako u partijama na vlasti, tako i u glavnim opozicionim partijama.

Međutim, budu li zaista u narednim mesecima proglašeni vanredni parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji, tamo se mesecima niko neće mnogo baviti Crnom Gorom. To zatišje daje šansu Crnogorcima da u mirnoj atmosferi stvore novu, stvarnu evropsku partiju ili da sklope atlantsku koaliciju bez međusobnog gađenja među sadašnjim partijama.

Ali neće Beograd tada potpuno utihnuti. Bude li Podgorica dala agreman penzioneru Nebojši Rodiću, bivšem Nikolićevom šefu srbijanske tajne službe posle 2012. godine i ministru odbrane 2013. godine, da bude novi ambasador Srbije u Crnoj Gori, nema sumnje šta će biti zadatak njegove ambasade. Biće širenje političke agenture Srbije u Crnoj Gori i podrivanje njene nezavisnosti. To će biti isto onako kako to u Srbiji čine Rusi preko svoje beogradske ambasade koju vodi agent KGB-a Bocan-Harčenko. Gledajte ,,Happy“ televiziju i videćete svu srbijansku aktiviranu rusku agenturu u Srbiji kako brani agresiju Rusije na Ukrajinu počev od onih iz Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, do naših otvorenih ,,analitičkih“ agenata Moskve, i nekih od probuđenih spavača. Nisu tu izašli na videlo baš svi njihovi špijuni i propagandisti.

Ostali su sakriveni još neki iza zavese, u rezervi su, u vojsci, policiji, tajnoj službi, u Vladi, u javnim preduzećima, na univerzitetu, u novinama. Nisu ih Rusi sve ispucali. A pominju oni i Crnu Goru…

ISTORIJSKI KONSENSUS

Istorijski konsensus partija nastaje onda kada one sve svoje ciljeve podređuju jednom, glavnom. Obično je to pred rat i kod globalnog geo-političkog svrstavanja.

To Crna Gora još ima-nema, jer je iznutra truli crv Fronta, Crkve, beogradske ambasa

de i dekadenti iz partije Momira Bulatovića. Tu su i probuđeni srpsko-ruski spavači u ,,Europi zdaj“. Iako je Crna Gora član NATO-a od 2017. godine, očigledno je da brojne snage unutar zemlje to ne žele i da stvarnog konsensusa u Podgorici nije bilo. On bi tek morao da nastane post festum. Sve snage u Crnoj Gori koje su protiv NATO-a i Brisela to nisu postale zbog odbijanja socijalnih i političkih standarda vojnog i civilnog Brisela, već zbog anti-socijalne idolatrije slovenskog bratstva sa Srbijom i Rusijom. Te snage su u pretpubertetskom političkom uzrastu.

U Crnoj Gori bi istorijski konsensus mogao biti svecrnogorski savez partija na putu za Brisel. Za vreme mira to nije lako postići. Nije bilo to lako čak ni Engleskoj posle Drugog svetskog rata iako je bilo jasno da Evropa i Amerika moraju zajedno. Mi, u Evropi, smo duhom jedna opšta kulturna, pravna, politička i ekonomska teritorija. I bolji smo od svih drugih, mada nismo savršeni. I nismo pristrasni.

PREVRTLJIVOST

KONSENSUSA - ENGLEZI

Za konsensus je ponekad potrebno više vremena, kao što je potrebno i više vremena za njegovo razvrgavanje.

Recimo, engleski laburisti su kočili ulazak Londona u koncept evropske ekonomske saradnje sve do 1973. godine, a potom su dugo branili član-

stvo u Evropskoj uniji , čak jače od konzervativaca.

Dve godine kasnije, pod laburistom Haroldom Vilsonom, Englezi su 1975. godine sa preko 67 odsto glasova potvrdili na referendumu svoju želju da ostanu u Briselu. Ali su 2017. godine izgubili bitku za opstanak u EU uprkos zalaganju njihovih Tonija Blera i Džemsa Gordona Brauna, zajedno sa brojniim konzervativcima poput Dejvida Kamerona, Tereze Mej i Džona Mejdžora

Duh još uvek tada žive Margarete Tačer je tukao pristalice Evropske unije a sledila ga je luckasta harizma Borisa Džonsona, čudaka Najdžela Faraža i Rišija Sunaka, sadašnjeg predsednika vlade Ujedinjenog kraljevstva. Margareta Tačer je ,,muški“ po -

bedila sa 52 odsto premoćnih glasova i 2020. godine isterala Brexitom Englesku iz Brisela. A pobedila je u suknji, na visokim štiklama – nikada nije obukla pantalone, sem jedanput u rudniku. Tako je Englezima za ulazak u EU bilo potrebno 28 godina, a za izlazak iz nje 47 godina od ulaska.

PREVRTLJIVOST JUGOSLOVENA

Nije bilo lako ni Jugoslaviji da odredi tačke saradnje sa atlantskim državama jer se jednopartijski monopol naših komunista i njihova široka budžetska potrošnja za socijalni mir –koja je bila veća od socijaldemokratske intervencije na Zapadu - nisu sjedinjavali sa tamošnjim višepartizmom, pravnom državom, individu-

alnim liberalizmom i trolisnom podelom vlasti. Pa ipak, uzeli smo ne manje novca od Amerikanaca za obnovu i razvoj zemlje nego što ga je dobila Zapadna Nemačka. I, Jugoslavija je bila jedan od osnivača OUN na načelima buduće Opšte deklaracije o ljudskim pravima Eleonore Ruzvelt. A Nemci, u vreme njene Deklaracije, 1948. godine, to nisu bili. I Jugoslaviji nije smetalo da posredno uđe u NATO savez iz 1949. godine preko sporazuma o zajedničkoj međusobnoj odbrani sa Turskom i Grčkom iz februara 1953. godine. Oh, kako je to Staljina razbesnelo! Umro je mesec dana kasnije, u martu te godine. Sigurno najmanje zbog jugoslovenskog samostalnog puta. U međuvremenu, Nemačka

Najveći gubitnik junskih izbora 2023. godine u Crnoj Gori su atentatori i poznavaoci srpstva iz navodno ,,demokratskog“ fronta. Oni su izgubili legitimitet da se predstavljaju kao ,,srpska stranka“. To je zato što su odbačeni padom broja glasača na izborima 2023. godine kada su pribavili svega 44,5 hiljada glasova. To je katastrofalan pad u odnosu na preko 132 hiljade glasova koliko su stekli 2020. godine. To znači da ogromna većina srpskih Crnogoraca nije htjela da spusti zastavu Crne Gore u korist šumadijske šajkače

je postala okosnica evropskog ujedinjavanja, a ne razaranja. Kakav prevrat! Danas, Srbija, pravna naslednica Jugoslavije, nije ni u Evropskoj uniji niti je u NATO-u. Ona nije nigde, sama je, iako u Partnerstvu za mir sa NATO-om, zajedno sa Rusijom i drugih spoljnih 15 država, koordinira svoj sistem odbrane sa briselskim.

Nije li to čudno, pogotovo za Rusiju? To, kod Srbije, nije samo na papiru, ali Beograd nerado o tome govori. To je stoga što Beograd nema jugoslovenskog integrativnog duha, već kolonijalističkog. On se boji internacionalnog života. Živi u svađalačkoj nadi da će zloupotrebom spoljnih Srba da črpne još koji srez van svojih granica za sebe i tako opravdati nesposobnost da se saživi sa svim ujedinjenim državama u Evropi.

U Srbiji nema nikakvog konsensusa, osim tog, neprijateljskog života sa susedima, sa sopstvenom braćom. U Srbiji postoji samo jedan konsenzus: idemo u rat za nove teritorije, pa šta bude.

CRNOGORSKI KONSENSUS

Put Crnogoraca ka istorijskom konsensusu jeste staza za regeneraciju volje ka Briselu kao prestonici Evropske unije i kao prestonici NATO saveza. Volje u Crnoj Gori ima, ali dovoljno partija za to nema.

Otuda, ona partija koja bude predložila referendum za ulazak u Evropsku uniju i za opstanak Crne Gore u NATO-u, biće srce izbavljene države. Nemojmo reći da sada nije vreme za to. A kada je to vreme? I zašto je propušteno? Crnogorci se tu jedino dele, sve je ostalo sporedno. Tvrdimo da bi Crnogorci izašli na referendum.

I tvrdimo da bi bili hrabriji u odnosu prema Beogradu i Moskvi, i razumniji od većine postojećih glavnih političkih snaga. Ne bojmo se, poslušajmo sluh naroda. Onda ćemo biti čiste savesti, ma šta narod bude kazao.

POCIJEPALA SE NA ISTOVREMENOJ VJERNOSTI BEOGRADU I CRNOGORSKOM EVROPSKOM BIRAČKOM TIJELU: ,,Europa zdaj“

KAO ,,SRPSKA STRANKA“: Predsjednik NSD-a Andrija Mandić

Građanima Podgorice zbog skupljih stanova, ali i pogrešnih podataka o broju članova domaćinstva,

Zbog grešaka porez obračunavaju čak i trostruko više

PODGORICA –Uprava

lokalnih prihoda Glavnog grada uputila je građanima rješenja za poreze na nepokretnosti obračunate i nekoliko puta više od prošlogodišnjih i to zbog sopstvenih grešaka. Brojni građani su se obratili našoj redakciji žaleći se na mnogo veće iznose poreza na imovinu u odnosu na prošlu godinu. Nekima čak u rješenju na osnovni stambeni prostor nije zabilježen ni broj članova porodice po kojem bi porez morao biti manji. Nadležni iz lokalnih samouprava su Pobjedi potvrdili da su porezi na nepokretnost ove godine veći zbog povećanja prosječne cijene kvadratnog metra novoizgrađenog stana, ali da oni ne bi trebalo da budu veći od 28 odsto u Podgorici, na primjer. Međutim, uvjerili smo se da su porezi na nepokretnosti pojedinim građanima ,,skočili“ čak više od duplo, jer umjesto tri člana domaćinstva, kako je bilo godinu ranije, na rješenju piše da je broj članova nula.

Svaka lokalna uprava donosi svoju odluku o porezu na nepokretnosti, u okviru koji određuje Zakon o porezu na nepokretnosti, kojom utvrđuje poreske stope, korektivne koeficijente, koeficijente lokacije, kvaliteta objekta, što znači da se iznos poreza na stan razlikuje od grada do grada.

PRIJAVITI GREŠKE

Glavni grad i Uprava lokalnih javnih prihoda pozivaju građane, odnosno poreske obveznike, da u slučaju bilo kakvih grešaka, nejasnoća u rješenjima, sve potrebne informacije mogu dobiti lično na adresi Uprave ili elektronskim putem.

Iz Glavnog grada se pravdaju da se podaci Uprave lokalnih javnih prihoda u velikoj mjeri oslanjaju i na podatke Uprave za katastar i državnu imovinu koji nijesu u dovoljnoj mjeri ažurirani, uz postojanje problema tzv. privremenih matičnih brojeva. Oni mole građane, odnosno poreske obveznike, da u slučaju bilo kakvih grešaka, nejasnoća u rješenjima, sve potrebne informacije mogu dobiti lično na adresi Uprave ili elektronskim putem i tvrde da je porez u glavnom gradu uvećan za 28 odsto. Međutim, postavlja se logično pitanje kako su podaci o broju članova domaćinstava bili ažurirani prethodnih godina

Iz Opštine Podgorica potvrdili su nam da su porezi na nepokretnost povećani zbog tržišne vrijednosti i objasnili da se porez na nepokretnost utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti i Odlukom o porezu na nepokretnosti. - Građani i javnost moraju biti svjesni i činjenice da se podaci Uprave lokalnih javnih prihoda u velikoj mjeri oslanjaju i na podatke Uprave za katastar i državnu imovinu koji nijesu u dovoljnoj mjeri ažurirani, uz postojanje problema tzv. privremenih matičnih brojeva. Dodatni problem lokalnoj administraciji stvara i to da je Uprava za katastar i državnu imovinu, shodno podacima iz izvještaja Državne revizorske institucije, obradila samo 1,5 odsto evidentiranih nepokretnosti - kazali su iz Glavnog grada. Dakle, kako lokalna administracija ne bi imala uočene probleme, u narednom periodu se očekuje značajnija saradnja državne i lokalne administracije, a koja se prije svega ogleda u efikasnijoj razmjeni ažuriranih podataka sa Upravom za katastar i državnu imovinu.

- Do rasta poreza za objekte u ovoj godini je došlo zbog povećanja jednog od elemenata za utvrđivanje poreza, a to je prosječna tržišna cijena metra kvadratnog stambenog objek-

Za svaku godinu porez manji jedan odsto

Iz Glavnog grada su objasnili da jedan od kriterijuma za utvrđivanje poreza je i starost objekta. - Po tom osnovu, tržišna vrijednost nepokretnosti, koja je osnova za utvrđivanje poreza, umanjuje se za jedan odsto za svaku godinu starosti objekta ili godinu od posljednje rekonstrukcije objekta, s tim da se tržišna vrijednost, po ovom osnovu, može umanjiti najviše do 60 odsto - kazali su iz Glavnog grada.

ta u novogradnji u Podgorici u 2022. godini, koja se uzima kao osnov za utvrđivanje poreza. Prosječna cijena stanova u novogradnji u Podgorici u 2022. godini, po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku, bila je 1.383 eura po metru kvadratnom, dok je za porez za 2022. godinu primijenjena cijena od 1.081 euro po metru kvadratnom, što znači da je primijenjena prosječna cijena metra kvadratnog za porez za 2023. godinu bila veća za 27,9 odsto u odnosu na cijenu primijenjenu za obračun poreza za prošlu godinu - objasnili su iz Glavnog grada. Napominju da je za utvrđivanje poreza za 2022. godinu iskorišćena mogućnost iz Zakona o porezu na nepokretnosti da se, u slučaju kad prosječna cijena bude za više od 20 odsto veća od prosječne cijene iz prethodne godine, donese odluka da se umjesto prosječne cijene za prethodnu godinu uzme prosjek prosječnih cijena za tri godine koje prethode godini za koje se

Nadležni iz lokalnih samouprava su Pobjedi potvrdili da su porezi na nepokretnost ove godine veći zbog povećanja prosječne cijene kvadratnog metra novoizgrađenog stana, ali da oni ne bi trebalo da budu veći od 28 odsto u Podgorici, na primjer. Međutim, uvjerili smo se da su porezi na nepokretnosti pojedinim građanima ,,skočili“ čak više od duplo, jer umjesto tri člana domaćinstva, kako je bilo godinu ranije, na rješenju piše da je broj članova nula

utvrđuje porez. - Po tom osnovu nije za utvrđivanje poreza za 2022. godinu uzeta prosječna tržišna cijena stanova u novogradnji iz 2021. godine, koja je iznosila 1.211 eura, već prosječna trogodišnja cijena od 1.081 euro po kvadratnom metru. Pored navedenog, iznos poreza za 2023. godinu je umanjen za jedan odsto po osnovu rasta starosti za jednu godinu u odnosu na porez za 2022. godinu - dodali su iz Opštine.

Dakle, oni tvrde da je do korekcije poreza za objekte došlo zbog povećanja prosječne

tržišne cijene metra kvadratnog stambenog objekta u novogradnji u Podgorici u prošloj godini, koja se uzima kao osnov za utvrđivanje poreza.

- Ona je veća za 27,9 odsto u odnosu na cijenu primijenjenu za obračun poreza za 2022. godinu - tvrde iz podgoričke opštine.

Iz Glavnog grada takođe objašnjavaju da sa stanovišta poreza na nepokretnosti razlikuju se dvije vrste stambenih objekata i stanova.

- Za stambeni objekat i stan u kojem stanuje poreski obveznik i članovi njegovog poro-

dičnog domaćinstva, kao i za jedini stambeni objekat i stan na teritoriji Crne Gore, tzv. objekat osnovnog stanovanja, poreska stopa iznosi 0,29 odsto, dok se stambeni objekti i stanovi koji nijesu prebivalište ili mjesto stalnog boravka poreskog obveznika smatraju sekundarnim stambenim objektima i za njih je poreska stopa 0,58 odsto. Takođe, i stambeni objekti i stanovi u vlasništvu pravnih lica smatraju se sekundarnim stambenim objektima. Osim razlike u poreskoj stopi za objekte osnovnog stanovanja uračunava se poreska olakšica od 20 odsto za poreskog obveznika i po 10 odsto za svakog člana njegovog porodičnog domaćinstva, s tim da umanjenje po ovom osnovu može da bude najviše do 50 odsto - objašnjavaju iz Opštine. Što se tiče opštine Kolašin koeficijenti i iznos poreza za zemljište nijesu bitnije mijenjani posljednjih godina. Iznos poreza za objekte je povećan usljed korektivnih koeficijenata i tržišne vrijednosti nekretnina koja je u trendu rasta po podacima Uprave za statistiku.

Ogromna razlika u visini poreza

Biće brojni prigovori na obračun poreza na nepokretnosti u Podgorici

obračunati nameti znatno povećani

Crna Gora u društvu zemalja sa srednjim poreskim

Vukićević nam je navela da poreske stope na nepokretnosti u Evropi variraju. - Na primjer, na Malti ne postoji ovakav porez, u Mađarskoj ne postoji godišnji porez na nepokretnost osim u ekskluzivnim turističkim centrima. U Bugarskoj je od 0,1 do 0,45 odsto, Njemačkoj od 1,5 do 2,3 odsto, u Grčkoj je progresivna stopa od nula do dva od-

sve je kategorisano. Za objekte za stanovanje svake godine uradimo više od 50.000 rješenja, a na jedno ime mogu biti izdata i dva rješenja – kazala je Dragana Pajović iz nikšićke Uprave lokalnih javnih prihoda.

U opštini Kotor u 2023. godini ukupno zaduženje po osnovu poreza na nepokretnosti iznosi 8.611.335 eura, a broj poreskih obveznika poreza na nepokretnosti je - fizičkih lica 20.159 i 452 pravna lica i taj broj nije konačan.

Iz PR službe Opštine Kotor pojašnjavaju da se svake godine porez na nepokretnosti utvrđuje i mijenja zavisno od cijene novoizgrađenog objekta na nivou države koju objavljuje Monstat za prethodnu godinu, a Zakonom o porezu na nepokretnosti propisano je da obaveza po osnovu poreza na nepokretnosti nastaje 1. januara godine za koju se porez utvrđuje.

opterećenjem

sto, u Italiji od 0,4 do 0,7 odsto. Danska je interesantna jer je državna poreska stopa na nepokretnosti do određenog nivoa osnovice jedan odsto, a nakon toga tri odsto, ali se pored ovoga plaća i opštinski porez na nepokretnost po stopi od 1,6 do 3,4 odsto u zavisnosti od lokacije. U Holandiji je 0,1 do 0,3 odsto. Belgija ima najvišu stopu u Evro-

pi za nekretnine od milion i više eura i iznosi 11,3 odsto. U Rusiji je progresivna poreska stopa i iznosi od 0,1 do dva odsto - kazala je Vukićević ističući da smo u društvu zemalja sa srednjim poreskim opterećenjem. - Ono u čemu smo prilično jeftiniji su inicijalni troškovi prilikom kupovine koji kod nas iznose oko pet odsto ukupno (porez na prenos vlasništva tri odsto plus notarski troškovi, advokat, prevodilac) dok u većini zemalja EU ovi troškovi su više od 10 odsto tržišne vrijednosti nekretnine - objasnila je Vukićević.

Podgoričani mogu na sajtu provjeriti koliki im je poreski dug

Iz Glavnog grada navode da se na njihovom sajtu nalazi aplikacija ,,Moji porezi“ gdje svako unosom svog JMBG ili PIB-a može preuzeti poreska rješenja i uvidjeti koliki mu je poreski dug. - Građani treba da provjere koji je JMBG upisan u poreskom rješenju jer kod određenog broja građana je u poreskom rješenju upisan privremeni matični broj, koji je preuzet iz baze podataka Uprave za katastar i državnu imovinu, tako da unosom tog broja se omogućava uvid

u bazu poreskih rješenja poreskog obveznika. Još uvijek nije dostupno elektronsko plaćanje obaveze preko navedene aplikacije, a razmatra se način da se isto obezbijedi u narednom periodu - kazali su iz Glavnog grada dodajući da će se u narednom periodu realizovati u saradnji sa Centrom za informacioni sistem Glavnog grada i Upravom lokalnih javnih prihoda „Digitalni kiosk“, gdje će svim zainteresovanim poreskim obveznicima biti omogućeno elektronsko plaća-

nje. Ova usluga za poreske obveznike je u fazi testiranja i u skorom roku će biti omogućena.

Takođe, u cilju digitalizacije javne uprave, Glavni grad radi i na modernizaciji sistema kako bi svim poreskim obveznicima bilo omogućeno elektronsko plaćanje i uvid u izvršene obaveze. Glavni grad sem ovih aktivnosti, kako su naveli, radi i na dodatnim servisima, koji će i javnoj upravi i građanima omogućiti korišćenje savremenih platformi.

- Ukupan broj obveznika je 17.182 i po osnovu poreza na nepokretnost „razrezano“ je 669.665 eura. Iznos poreza za objekat, stambeni prostor primarnog stanovanja, je uslovljen godinom izgradnje, kvalitetom gradnje, urbanističkoj zoni kojoj pripada i ostalim parametrima. Za uzorak se može uzeti stambeni prostor primarnog stanovanja u zoni dva (šire gradsko jezgro) sa površinom od 70 kvadrata gdje je iznos godišnjeg poreza 25,50 eura - kazali su iz Sekretarijata za finansije, imovinu i ekonomski razvoj Kolašin.

U NIKŠIĆU SKUPLJE

23 ODSTO

Nikšićani ove godine izdvajaju više za porez na nepokretnost nego lani za 23,3 odsto.

Ipak, u Upravi javnih lokalnih prihoda ne smatraju da je to neka velika stavka, jer kao osnovica za obračun uzeta je cijena od 746 eura po metru kvadratnom za stambeni prostor.

Dragana Pejović iz te službe podsjeća da se svake godine vrši usklađivanje cijena sa koeficijentom važećim na lokalnom nivou.

- Na tržištu znamo kolike su cijene stanova i one su sigurno veće od 746 eura po kvadratu, a mi smo kao osnovicu za obračun uzeli taj iznos. Cijene su iste za stanove i kuće i konačan iznos koji plaćaju naši sugrađani samo zavisi od starosti objekta, zone gdje se nalazi... Ako bi poredili sa prošlogodišnjim iznosom cijena je veća za 23,3 odsto, a podatke uzimamo iz katastra. Posebno se obračunavaju stambeni objekti, a posebno zemljište i

- Članom pet Zakona o porezu na nepokretnosti propisano je da je osnovica poreza na nepokretnosti tržišna vrijednost nepokretnosti. Uprava za statistiku Crne Gore (MONSTAT) je dopisom od 9. marta ove godine dostavila podatak da je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2022. godini iznosila 1.339 eura. U skladu sa navedenim, rješenjem nadležnog sekretarijata Opštine Kotor od 19. aprila ove godine. utvrđena je prosječna cijena metra kvadratnog građevinskog objekta za teritoriju opštine Kotor, i to stambenog objekta i stana - 1.339 po metru kvadratnom, poslovnog objekta, stambeno-poslovnog objekta i poslovnog prostora1.741 euro po metru kvadratnom; nestambenog prostora, garaže, garažnog mjesta, podruma i pomoćnog objekta937 eura; objekta u izgradnji

- 1.339 eura, nepokretnog privremenog objekta - 1.339 eura po metru kvadratnom - navode iz Opštine Kotor. Prosječna tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđuje se na način što se prosječna tržišna cijena metra kvadratnog objekta pomnoži sa površinom objekta upisanog u katastru nepokretnosti. Tako utvrđena prosječna tržišna vrijednost nepokretnosti, shodno odredbama šest, sedam, osam i 10 Odluke o porezu na nepokretnosti koriguje se, opštinskim koeficijentom 1,1, koeficijentima lokacije, koeficijentima kvaliteta objekta i starosti objekta.

ZONE I ODLUKE

- Članom sedam Odluke predviđeno je devet zona sa koeficijentima u rasponu od 0,25 do 1,45. Koeficijent kvaliteta je utvrđen shodno članu osam Odluke o porezu na nepokretnosti. Članom 10 Odluke tržišna vrijednost građevinskog objekta umanjuje se po osnovu starosti objekta

za jedan odsto za svaku godinu starosti objekta ili godinu od posljednje rekonstrukcije s tim da ukupno umanjenje može iznositi najviše 60 odsto vrijednosti objekta. Poreska stopa koja se primjenjuje na tako dobijenu osnovicu zavisi od namjene nepokretnosti, a poreske stope iz člana 11 Odluke o porezu na nepokretnosti su: stambeni objekat i stan - 0,27 odsto, sekundarni stambeni objekat, odnosno stan - 0,70 odsto, poslovni objekat, poslovne prostorije i stambeno poslovni objekat0,80 odsto, stovarišta, skladišta - 0,35 odsto, proizvodne hale - 0,30 odsto, garaže, pomoćni objekti, podrumi, garažna mjesta, ostali nestambeni prostor i drugi objekti - 0,25 odsto, objekat u izgradnji - 0,50 odsto, nepokretni privremeni objekat 0,80 odsto, bespravni objekat kojim se rješava stambeno pitanje0,45 odsto odnosno kojim se ne rješava stambeno pitanje - jedan odsto. Članom 12 Zakona o porezu na nepokretno-

Vukićević: Porez isti za strance i Crnogorce

Iz agencije Montenegro Prospects kazali su nam da je poreska stopa ista za strance koji kupe nekretninu u Crnoj Gori kao i za naše državljane. - Pored poreza na nepokretnost svi strani državljani koji posjeduju nekretninu u Crnoj Gori a nemaju stalni boravak plaćaju i takozvanu turističku taksu koja je u stvari porez na sekundarni stambeni objekat. Ovo ne treba miješati sa boravišnom taksom koju plaćaju turisti. Takođe i državljani Crne Gore plaćaju ovu taksu na

nekretnine koje posjeduju a nijesu osnovno mjesto stanovanja - kazala je Pobjedi direktorica prodaje ove agencije Ivana Vukićević

Objasnila nam je da se porez na nepokretnu imovinu u Crnoj Gori plaća po proporcionalnoj stopi (visina poreske stope ostaje ista za različite vrijednosti poreske osnovice) koja iznosi od 0,25 odsto do jedan odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti što je utvrđeno Zakonom o porezu na nepokretnosti. - Zakonom je ostavljena mo-

gućnost opštinama da shodno sopstvenim potrebama i strategijama uvećaju ovu stopu od 0,25 do čak 150 postokazala je Vukićević Ona dodaje da svaka opština ima svoj model izračunavanja poreske stope na nepokretnost i da je zajedničko da je teško razumljiv.

- Visina stope zavisi prevashodno od parametara kao što su tip nepokretnosti, lokacija, namjena, veličina, starost, kvalitet i drugi parametri koji utiču na tržišnu vrijednost nepokretnosti.

sti propisano je da se porez na nepokretnosti na stambenom objektu, odnosno stanu koji je prebivalište ili mjesto stalnog boravka poreskog obveznika, umanjuje za 20 odsto za poreskog obveznika i po 10 odsto za svakog člana njegovog domaćinstva, a najviše do 50 odsto poreske obaveze - objašnjavaju iz Opštine Kotor.

Iz Ministarstva finansija su objasnili da porez na nepokretnost uvode sve jedinice lokalne samouprave na nepokretnostima koje se nalaze na njihovoj teritoriji, te istima u potpunosti pripadaju prihodi od navedenog poreza. Takođe napominju da, kako je osnovica poreza na nepokretnosti tržišna vrijednost nepokretnosti, koja se određuje na osnovu osnovnih kriterijuma za utvrđivanje iste, te da svaka jedinica lokalne samouprave zasebno odlučuje o zakonski definisanom rasponu stopa, iznos obračunatog poreza razlikuje se u zavisnosti od jedinice lokalne samouprave u kojoj se navedena nepokretnost nalazi.

- Odredbama čl. 1-2 Zakona o porezu na nepokretnosti propisano je da porez na nepokretnosti uvodi jedinica lokalne samouprave svojim propisom, te da prihodi od poreza na nepokretnosti pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost. Članom pet, navedenog zakona, definisano je da je osnovica poreza na nepokretnosti tržišna vrijednost nepokretnosti, odnosno da ista predstavlja vrijednost te nepokretnosti na dan 1. januara godine za koju se porez utvrđuje - poručili su, na kraju, iz Ministarstva finansija. Ekipa Pobjede

Epidemiolog

Instituta za

javno zdravlje dr Milko Joksimović najavio mogućnost da rodno

neutralna imunizacija protiv ljudskog papiloma virusa počne već

naredne godine

Vakcinacija dječaka protiv HPV ima dvostruke benefite

Na razvijanju svijesti treba uporno raditi jer HPV vakcinacija dječaka ima puno smisla zbog toga što su tumori koji se u medicini nazivaju zajedničkim imenom tumori glave i vrata u velikom procentu, čak i do 50 odsto, povezani sa HPV-om. Takođe, vakcinacijom dječaka i povećanjem obuhvata dodatno ćemo zaštiti i djevojčice u pogledu transmisije visoko rizičnih HPV tipova – kazao je dr Joksimović u razgovoru za Pobjedu

PODGORICA – Vakcinacija dječaka protiv ljudskog papiloma virusa (HPV) ima dvostruke benefite što znači da, osim zaštite od tumora koji se dešavaju kod muškog pola, a izazvani su ovim virusom, kolektivnim imunitetom dodatno štitimo i ženski pol, kazao je u razgovoru za Pobjedu epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Milko Joksimović koji je izrazio nadu da bi ova vakcina već naredne godine mogla biti ponuđena i za dječake. Joksimović objašnjava da se uvijek, kada se radi planski HPV vakcinacija, prvo uvodi za djevojčice u određenoj uzrasnoj grupi, a da je sljedeći korak takozvana vakcinacija sustizanja.

- Zašto sustizanja? Zato što kada krenete sa uzrastom od devet, pa čak i od devet do 14 godina, vi ste propustili dobar dio djevojaka koje nikada u našoj državi nijesu imale priliku da budu vakcinisane. Država, onda, mora da uloži napore da u prvih godinu-dvije, pa i prije, ako može, napravi takozvanu vakcinaciju sustizanja, odnosno da obuhvati što starije djevojke, pa čak iako znamo da je vakcinacija kako se ide ka starijim grupama manje djelotvorna, ali i dalje sa efektima – kaže Joksimović.

Kako objašnjava, nakon što se ti ciljevi postignu, ide se na rodno neutralnu vakcinaciju, odnosno vakcinaciju i dječaka i djevojčica.

- Australija, na primjer, koja se smatra državom sa jednim od ponajboljih programa kontrole raka grlića materice u svijetu, je četiri godine nakon početka vakcinacije uvela HPV vakcinu i za dječake. Slovenija isto tako, poslije nekoliko godina – navodi on.

Pošto je Crna Gora krenula dosta kasnije, čak 15 godina, u odnosu na ove zemlje, a danas u svijetu postoje jako dobri dokazi da je vakcinacija dječaka vrlo djelotvorna, Joksimović ističe da je preporuka da mi ne treba da čekamo toliko, već bismo trebali što prije da ih obuhvatimo HPV vakcinacijom. - Tako da se ja nadam da bismo već naredne godine mogli ponuditi HPV vakcinu i za dječake. Vijdećemo za koje uzrasne grupe. Pri tome, moramo da budemo svjesni da

Uzročnik šest vrsta karcinoma

HPV može biti uzročnik šest vrsta karcinoma i to raka grlića materice, vagine i vulve kod žena, raka penisa kod muškaraca, te raka anusa i zadnjeg dijela grla, uključujući bazu jezika i krajnike kod oba pola. Osim karcinoma, HPV infekcije povezane su sa nastankom genitalnih bradavica i promjena na sluznici disajnih puteva, odnosno papiloma na grkljanu i dušniku.

čak i u najrazvijenijim državama, gdje imaju jako dobre obuhvate vakcinacije dječaka, ona uvijek ide nešto slabije od vakcinacije djevojčica, jer ljudi percipiraju opasnost mnogo manjom za dječake. To je zbog toga što od raka grlića materice, koji je najčešći, obolijevaju samo žene. Treba razvijati svijest. Pošto je dosta teško objasniti ljudima da treba da vakcinišu djevojčice, za dječake će to biti poseban izazov – navodi Joksimović.

On ističe da na razvijanju svijesti treba uporno raditi jer HPV vakcinacija dječaka ima puno smisla zbog toga što su tumori koji se u medicini nazivaju zajedničkim imenom tumori glave i vrata, a u suštini su tumori usne duplje, ždrijela, krajnika, grkljana... u velikom procentu, čak i do 50 odsto, povezani sa HPV-om. - Oni su sve češći u svijetu, pa su danas u Sjedinjenim Američkim Državama na godišnjem nivou pretekli rak grlića materice. Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu da ćemo vakcinacijom dječaka i povećanjem obuhvata dodatno zaštiti i djevojčice u pogledu transmisije visoko rizičnih HPV tipova. Dakle, dvostruka je korist od vakcinacije dječaka. Jedna je zaštita od tumora koji se dešavaju kod muškog pola, a izazvani su HPV-om, a drugi benefit je da kolektivnim imunitetom štitimo ženski pol. Takođe, treba da imamo u vidu i da, kada bismo dostigli vakcinaciju djevojčica u obuhvatu od 80 dosto i više, kolektivnim imunitetom među njima dobrim dijelom štitili bismo i muški pol, kada su u pitanju heteroseksualni odnosi – kaže Joksimović.

On navodi da je od 26. septembra prošle godine, kada je počela vakcinacija HPV vakcinom u Crnoj Gori, do početka septembra ove godine, vakcinisano preko 5.300 djevojčica, od čega je 5.000 uzrasta od devet do 14 godina, dok su ostale starijeg uzrasta.

Joksimović podsjeća da je vakcinacija krenula sa jednom uzrasnom grupom, odnosno djevojčicama od devet godina i ističe da je u toj grupi vakcinisano 30,5 odsto ukupne populacije za sada..

- Od 1. marta ove godine proširen je obuhvat i aktivno promovisanje vakcinacije i na uzrast do 14 godina. Kada se pogleda ukupan obuhvat u uzrastu od 9 do 14, on je 19,3 odsto – kazao je Joksimović objašnjavajući da aktivno promovišu vakcinaciju u uzrastu od devet do 14 godina jer se u toj dobi postižu najbolji rezultati.

On je ocijenio da je Crna Gora

HPV se prenosi direktnim kontaktom kože o kožu, kože o sluzokožu ili sluzoko-

za prvu godinu, kada se uporedimo sa Hrvatskom koja je počela vakcinaciju HPV vakcinom 2015. i Srbijom koja je počela nekoliko mjeseci prije nas, u primarnoj grupi, odnosno uzrastu od devet godina, prilično bolja u odnosu na njih.

- U Hrvatskoj je bilo potrebno nekoliko godina da dostignu obuhvat od oko 40 odsto. Kada govorimo o Srbiji, oni su krenuli odmah sa širokom vakcinacijom u uzrastima od devet do 19 godina i oni imaju praktično u svakoj grupi svega po nekoliko procenata vakcinisanih. U poređenju sa njima smo osjetno bolji, ali u poređenju sa visoko razvijenim državama ti rezultati su vrlo skromni – kazao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori najbolji pozitivni primjer je Slovenija.

že o sluzokožu, kao i svim vrstama seksualnog kontakta. Infekcija HPV-om se svrstava u polno prenosive bolesti ali seksualni odnos, u užem smislu, nije jedini način prenošenja. Zbog načina prenošenja upotreba preventivnih mjera, kakva je korišćenje kondoma, nije efikasna u sprečavanju prenosa HPV infekcije kao kod drugih polno prenosivih bolesti. Infekcija HPV-om može se dobiti i dalje prenositi i među osobama koje još nije-

- Oni vakcinišu negdje oko 60 odsto u njihovoj primarnoj grupi koja je od 12 do 13 godina. Takođe, Slovenija ima sjajne skrining programe raka grlića materice, pa su tim procentom vakcinacije jako zadovoljni. Visok procenat vakcinacije, plus dobar skrining program, garantuje vam da tu bolest prilično dobro kontrolišete – navodi on.

No, kako kaže, za HPV se smatra sjajnim obuhvatom vakcinacija od 80 odsto i više. Kada dostignete ove procente, navodi Joksimović, uz efekat kolektivnog imuniteta i skrining preglede tu ste već prezadovoljni.

- U Evropi su to države poput Norveške, Švedske, Velike Britanije, Malte, Mađarske... Postoje i druge države koje se često ne pominju, poput Tadžikistana ili Uzbeki-

su stupile u prve seksualne odnose.

Crna Gora je, prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, na čelu u regionu Evrope po učestalosti obolijevanja sa stopom od 26,2 i umiranja sa stopom 10,5. Prva vakcina u svijetu odobrena je 2006. godine. Istraživanja pokazuju da je rak grlića materice uzrokovan HPV-om iskorijenjen u periodu od 10 do 15 godina nakon primanja vakcine u svim zemljama koje su uvele vakcinaciju za djevojčice.

stana, koje imaju jako visoke obuhvate, ali kod njih je HPV vakcinacija obavezna i tu nema mnogo priče – kaže Joksimović.

Generalno, kako navodi, na prostoru bivše Jugoslavije Makedonci su krenuli takođe rano, 2008-2009. kada i Slovenija, ali su ostali na tom procentu od 30-40 odsto kada su ga dostigli i teško idu preko toga.

- Mi se nadamo da će i u regionu krenuti bolje, jer dok ne krene kod ostalih teško će krenuti i kod nas, zbog izloženosti propagandi i informacijama iz susjedstva i ljudi kod nas prate dosta njihove medije – kazao je Joksimović.

Govoreći o skriningu raka grlića materice koji je, kako navodi, izuzetno važan, ipak vakcinaciji daje određenu prednost jer se njome osim prevencije tog utiče i na druge oblike kancera poput tumora glave i vrata, anusa, vagine, penisa (kada se počne sa vakcinacijom dječaka).

- Skriningom se od nabrojanog može registrovati samo rak grlića materice i kada je skrining dobro organizovan, može se jako dobro iskontrolisati. Mi smo sa skriningom počeli, ako se ne varam, 2016. godine, ali je bio potpuno obustavljen tokom dvije i po godine pandemije. On je sada nastavljen. Ima nekih pomaka, ali je to i dalje na skromnom nivou, tako da moramo da forsiramo i skrining i vakcinaciju, pogotovo u narednih desetak godina, kako bismo imali opipljive rezultate – kazao je Joksimović.

D. MIHAILOVIĆ

Milko Joksimović

U Crnoj Gori, do početka septembra ove godine, vakcinisano preko 5.300 djevojčica

ILUSTRACIJA

Osvrt

Nema hapšenja dok Nikola ne naredi?!

Ma stvarno, hapšenje po naređenju vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Što znači, ako ćemo čitati kako je napisano, da crnogorski policajci ne bi hapsili kolege za kojima je raspisana potjernica, da im, lično, Nikola Terzić nije naredio? Policajci u Kotoru su bili dužni da uhapse odbjegle kolege i za to im nije bilo potrebno bilo kakvo naređenje vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Jer: policija hapsi po zakonu, ne po naređenju

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

U svakodnevnoj bujici različitih šokantno-stupidnih izjava crnogorskih političara na vlasti, bez ikakve reakcije javnosti je prošlo jedno zanimljivo sročeno saopštenje Uprave policije.

U petak je saopšteno da su kotorski policajci Slobodan

Vulanović i Marko Vučinić - za kojima je bila raspisana potjernica zbog sumnje da su, uz pomoć još tri osobe, pretukli 27. avgusta dvojicu turskih državljana na plaži

Ploče – uhapšeni u prostorijama Osnovnog suda u Kotoru.

Valjalo je samo pročitati naslove u novinama i na portalima: ,,Policajci uhapšeni po nalogu v. d. direktora

UP“, ,,Po naređenju Nikole

Terzića, uhapšena dvojica policajaca zbog nasilničkog ponašanja prema državljanima Turske“...

U saopštenju Uprave policije nije objašnjeno kako je

,,spektakularna“ akcija hapšenja policajaca-bjegunaca izvedena u zgradi Osnovnog suda, jer je logično pretpostaviti da se Vulanović i Vučinić nijesu baš sedam dana krili u prostorijama kotorskog suda. Logično je pretpostaviti da su se oni sami pojavili, pa su onda uhapšeni.

Na stranu sada to, samo saopštenje je još ,,spektakularnije“, jer se doslovno kaže da su Vulanović i Vučinić uhapšeni – ,,po naređenju v. d. direktora Uprave policije Nikole Terzića“. Ma stvarno, hapšenje po naređenju čelnika UP! Što znači, ako ćemo čitati kako je napisano, da crnogorski policajci ne bi hapsili kolege za kojima je raspisana potjernica, da im, lično Nikola Terzić nije naredio?

Nije poznato ko je iz UP smislio ovo obrazloženje, možda neki samouki pi-ar, moguće da je insistirao i sam Nikola Terzić, da bi, kako se kaže, malo poradio na svom rejtin-

Osumnjičeni da su pretukli turske državljane

gu, dramatično poljuljanom činjenicom da je mjesecima, nakon nezakonite smjene Zorana Brđanina, a po nalogu svog prijatelja ministra Filipa Adžića, pristao da bude nezakonito na čelu Uprave policije. Svejedno koje su namjere, saopštenje UP, u kojem se kaže da je lično Nikola Terzić naredio hapšenje Vulanovića i Vučinića, klasični je primjer nedoličnog a kontraproduktivnog samoreklamerstva. Ali i nepoznavanja zakona i policijske procedure. Prije svega, članom 77, stav 1, tačka 4 Zakona o unutrašnjim poslovima precizno je određeno ko, kako, kada i pod kojim uslovima raspisuje potjernicu ili raspis za potragu. Dakle: policajci za koje su sumnja da su se nasilnički ponašali i falsifikovali bolovanje bili su na listi osoba za koje je naloženo lišenje slobode. Osim toga, Pravilnik o načinu obavljanja određenih policijskih poslova jasno određuje

Policajcima zadržavanje do 72 sata zbog nasilničkog ponašanja

KOTOR – Službenicima

Odjeljenja bezbjednosti

Kotor Slobodanu Vulanoviću i Marku Vučiniću određeno je tužilačko zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da su pretukli dvojicu turskih državljana i maltretirali dvojicu njihovih rođaka.

Njima je postupajući tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru odredio zadržavanje nakon saslušanja, saopštila je portparolka ODT Kotor

Tijana Čelanović

Policijski službenici uhapšeni su po nalogu državnog tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru zbog sumnje da su bili dio grupe koja je, 27. avgusta,

na plaži Ploče, izvršila krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu turskih državljana.

- O samom događaju postupajući tužilac je obaviješten 31.avgusta 2023. godine, nakon čega je preduzeo brojne mjere i radnje na otkrivanju učinilaca navedenog krivičnog djela iz kojih je proistekla osnovana sumnja da da je gupa od pet lica (I. J, O. S, M. V, S. V. i M. V.), od kojih su dvojica policijski službenici, izvršila krivično djelo - nasilničko ponašanje. Dvojici osumnjičenih (I. J. i M. V.) ranije je na prijedlog postupajućeg državnog tužioca određen pritvor, dok se

O. S. nalazi u bjekstvu – saopšteno je iz kotorskog ODT. Iv. K.

ovlašćenja policajaca i primjenu njihovih ovlašćenja za hapšenje lica na koje se odnosi raspis o traganju. Što će reći: policajci su bili dužni da uhapse odbjegle kolege i za to im nije bilo potrebno bilo kakvo naređenje direktora ili vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Jer: policija hapsi po zakonu, ne po naređenju. To je jedino prihvatljivo ponašanje, sasvim suprotno onom

U suprotnom, ako ne bi bilo naređenja, ako bi direktor UP bio, ne-daj-bože bolestan, na dužem odmoru – što onda, ispada da policajci i ne bi imali obavezu da hapse?! Tragikomično. Ali i zakonomjerna posljedica dramatične nesposobnosti i besprizornosti ponašanja ministara u vladi Dritana Abazovića ali i svjesne namjere da se, zarad ličnih i partijskih interesa, ignorišu procedure i zakoni. ,,Nećemo robovati

zakonima“! Sjećate se, svakako, to su riječi turizmologa Filipa Adžića, aktuelnog dvoministra - unutrašnjih poslova i odbrane. Kroz tu izokrenutu logiku, onda saopštenje Uprave policije djeluje sasvim logično: Nema hapšenja sve dok direktor Nikola ne naredi! Da, to je ,,ona nova Crna Gora na koju se morate navići“, kako reče škaljarski brat Abaz. Dok, jednog dana, sve ne pukne.

BJEKOVIĆ ODBACIO OPTUŽBE ABAZOVIĆA: Ombudsman poručio da se ne mogu dovesti u pitanje nepristrasnost i nezavisnost u odlučivanju

Premijer bez kritičkog osvrta na pravnu argumentaciju

PODGORICA - Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković demantovao je navode premijera u tehničkom mandatu da radi pod pritiskom, poručujući da se njegova nepristrasnost i nezavisnost u odlučivanju ne mogu dovesti u pitanje.

Abazović je prethodnog dana, komentarišući to što ga je Bjeković, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi DOO Razvršje Podgorica i Petra Lazovića, pozvao da se suzdrži od kršenja prezumpcije nevinosti, rekao da zaštitnik ljudskih prava i sloboda radi pod pritiskom. Tim povodom reagovao je Bjeković odbacujući optužbe Abazovića.

- Prije svega, podsjećam na naš stav da naknadno ne komentarišemo data mišljenja i pojedinosti postupanja, iz razloga što je u njima data sva argumentacija vezana za konkretni akt. Međutim, važno je ukazati da javnost nije imala priliku da se upozna sa cjelokupnom sadržinom mišljenja koje je bilo povod reakcije premijera, jer ga je prije objave na našem saj-

tu punomoćnik stranke u postupku samo djelimično učinio javnim. Za sve koji žele da se informišu o tome, akt zaštitnika dostupan je na sajtu - naveo je Bjeković u reagovanju. Bjeković je rekao da reakcija premijera nije sadržala kritički osvrt na pravnu argumentaciju, zasnovanu na međunarodnim standardima i praksi, već je percipirao kao političku izjavu i pod pretpostavkom da nije imao uvid u akt koji mu je dostavljen prije više od mjesec.

- Tu privilegiju može imati politička ličnost i iznositi političke stavove o bilo kom pitanju, pa i o radu zaštitnika. Zaštitnik tu privilegiju nema, prvo - jer ne može da se bavi politikom, a drugo jer svoje mišljenje daje na institucionalno i Ustavom i zakonom uređen način. Međutim, ozbiljnost optužbe da radimo pod pritiskom, odnosno da se dovodi u pitanje nepristrasnost i nezavisnost u odlučivanju, zahtijeva odlučan i ozbiljan demanti. Da nije dugogodišnjeg poznanstva i međusobnog uvažavanja, pomislio bih da je i ovo jedna vrsta pritiska. Ali znam da nije - naveo je Bjeković u reagovanju.

On uvjerava javnost da nema potrebe za brigom u tom dijelu. - Ništa se nije promijenilo od vremena prije i nakon donošenja preporuke u karakternom i profesionalnom sklopu zaštitnika od onoga što nam prilično ujednačeno priznaju izvještaji i ocjene relevantnih domaćih i međunarodnih adresa. Pa i sam premijer, ako se uzme u obzir cjelina izjave. Pritisku o kojem se govori su izložene sve ombudsmanske institucije u svijetu, jer su na razmeđi između legitimnog očekivanja građana da zaštite njihova prava i javnih vlasti kad ne shvataju ili neće da razumiju ulogu ombudsmana. Ono što je važnije, a ostalo je nedorečeno u izjavi premijera: na ombudsmana niko nije ni pokušao da izvrši uticaj. I neće zbog toga što je rezultat unaprijed poznat svakome ko iole poznaje karakter i etiku ovog zaštitnika - naglasio je Bjeković. On je istakao da je za prosječnog građanina nedovoljno upućenog u nadležnosti zaštitnika, dužan da reaguje i na insinuaciju ili dilemu o ,,zaštiti pripadnika organizovanih kriminalnih grupa“.

- Odgovor je vrlo prost: nadležni smo da štitimo ljudska prava svakog građanina koji nam se obrati, kada se za to steknu zakonski uslovi. Ovu činjenicu razumije velika većina ili skoro svi građani u Crnoj Gori, uključujući sve one koje je premijer pobrojao - ako i kada smatraju da su im prava povrijeđena. I to nije stvar bilo čijeg izbora i ličnog odnosa, već vrlo jasno definisanih profesionalnih obaveza i standarda. A standardi pred ovom institucijom, pravosuđem u Crnoj Gori, Evropi, a posebno pred Evropskim sudom za ljudska prava su jasni, o čemu detaljno možete pročitati u mišljenju zaštitnika koje smo dostavili javnosti u (koliko je to bilo moguće) anonimiziranom obliku - napomenuo je Bjeković. R. P.

Siniša Bjeković

Plaža Ploče

Nikola Terzić i Filip Adžić

Društvo

PODGORICA – Korisnica

Doma za stare u Podgorici

Marta Tabak tri mjeseca ima novi ,,krov nad glavom“

i kaže da je presrećna, i da bi se kod kuće osjećala usamljeno, jer su joj djeca van Crne Gore…

- Ne da sam srećna, nego ne mogu da vjerujem kakav je ovo dom. Ovo je hotel sa pet zvjezdica. A najviše volim da igram društvenu igru ,,cicu“. Upoznala sam i prijatelje ovdje – kaže ona.

Tabak je jedna od 174 korisnika koji žive u Domu. Direktorica ove ustanove Jelena Šofranac rekla je Pobjedi da je na odjeljenju gerijatrije 99 ljudi, na odjeljenju demencije 18 i na odjeljenju palijativne njege 57. Ukupni kapaciteti

Doma su 274 i nijesu još uvijek popunjeni, jer se prijemi vrše postepeno kako bi se mogao organizovati rad i pratiti proces adaptacije korisnika na nove uslove života.

RAZLIČITI KARAKTERI, ALI SE LIJEPO SLAŽU

Šofranac kaže da svi korisnici Doma imaju različite životne priče, različito iskustvo, karakter, a opet svi funkcionišu zajedno.

- U Domu se sklapaju nova prijateljstva, a neki ljudi koji su se ranije znali sada su se sreli poslije mnogo godina. Lijepo je vidjeti kako jedni drugima pomažu, koliko brinu ako se, na primjer, neko od njihovih prijatelja ne pojavi na ručku, odmah odlaze do sobe da provjere kako se taj neko osjeća... Lijepo je slušati njihove priče od ranije, ali i vidjeti koje sve talente imaju. Neki

DOM ZA STARE U PODGORICI: Uz međusobnu podršku i druženje 174 korisnika zaboravljaju usamljenost

Utočište za treću dob

ća, odnosno dovoljna za pokrivanje cjelokupnih troškova smještaja, potpisuju direktno ugovor sa Domom, a cijena zavisi od njihovog zdravstvenog stanja i posebnih zahtjevajednokrevetna, dvokrevetna soba ili apartman. U tom slučaju cijene se kreću od 500 do 700 eura mjesečno.

- Za korisnike čija primanja nijesu dovoljna za pokrivanje troškova smještaja, kao i one koji nemaju imovinu sa kojom bi učestvovali u plaćanju, država obezbjeđuje nedostajući dio iznosa. Ovi korisnici pravo na uslugu ostvaruju putem nadležnih centara za socijalni rad. Troškovi usluga se mogu pokriti i potpisivanjem ugovora o doživotnom izdržavanju, ali još uvijek nijesmo imali takav slučaj – rekla je Šofranac. Nemaju korisnika koji su ustupili svoju imovinu u zamjenu za pokrivanje troškova usluge smještaja.

od njih pišu, neki slikaju, neki prave ručne radove, neki pjevaju, a najljepše je gledati ih kako se zajedno vesele – kaže Šofranac. Tabak priča da je oduševljena što joj je svaki dan lijepo ispunjen. Imaju tri obroka, dvije užine, na raspolaganju doktore, medicinsko osoblje. Voze ih, kaže ona, do bolnice kada treba neki pregled.

- Imamo salu za druženje, ogromna je. Idemo zajedno na izlete. Išli smo skoro da obiđe-

mo Dvorac kralja Nikole, Ivanova korita, Biogradsko jezero… Ne daj Bože da sam ostala kod kuće – kaže, uz osmijeh, Tabak.

Navodi da voli društvene igre i da imaju i karte, ,,Ne ljuti se čovječe“, te da za sve imaju društvo.

- Presrećna sam – rekla je ona. Šofranac kaže da se korisnici za Dom odlučuju iz različitih razloga. Najčešće navode da je u pitanju zdravstveno stanje, činjenica da ne mogu da

brinu sami o sebi, ne mogu samostalno da obavljaju svakodnevne aktivnosti ili strah da će uskoro doći u tu fazu. Takođe, kao čest razlog navodi se usamljenost.

- Ponekad su okolnosti te koje doprinose da se neko odluči za Dom, na primjer, ima korisnika koji nemaju bližih članova porodice ili čiji su članovi porodice u situaciji da ne mogu da brinu o njima. U svakom slučaju, svi korisnici svojom voljom ulaze u Dom, a sve češće čujemo da je u pitanju isključivo njihova odluka jer smatraju da će u Domu imati kvalitetan život i neophodnu podršku – rekla je ona.

Šofranac je, komentarišući cijene za boravak u Domu, rekla da korisnici i srodnici, koji su dužni da učestvuju u izdržavanju u skladu sa Porodičnim zakonom, učestvuju u plaćanju troškova usluge smještaja u Domu. Korisnici čija primanja nijesu dovoljna da pokriju cjelokupne troškove smještaja pravo na uslugu ostvaruju posredstvom nadležnih centara za socijalni rad. U tom slučaju, dodaje ona, cijena smještaja se kreće od 400 eura - za odjeljenje gerijatrije i psihogerijatrije do 550 eura - za odjeljenje palijativne njege i demencije. Korisnici čija su primanja ve-

Imaju tri obroka i dvije užine

- Za adekvatnu ishranu i pripremu tri obroka i dvije užine dnevno su zaduženi zaposleni u kuhinjskoj službi, dok se o bezbjednosti, higijeni i ispravnosti svih sistema i uređaja brinu zaposleni iz službe održavanja - rekla je direktorica Doma Šofranac. Svim korisnicima Doma pružaju se usluge vešeraja, kao i usluge frizera. Dodaje da su tu još i služba za finansijsko-računovodstvene poslove, kao i služba za opšte i pravne poslove.

Nezavisni sindikat policije najavio protest ispred MUP-a: Suočeni smo sa sve većim propadanjem i devastacijom službe

Policajci više ne mogu da ćute

Donošenje nezakonitih odluka, javno izrečen stav da zakoni za pojedince nijesu obavezujući, kršenje Ustava Crne Gore i otvorena, neskrivena diskriminacija, uvode čitavo društvo ne teren potpune pravne nesigurnosti i vode nas u anarhiju, poručuju iz Nezavisnog sindikata policije

PODGORICA – Nezavisni sindikat policije Crne Gore će 20. septembra, u minut do 12, organizovati protest ispred Ministarstva unutrašnjih poslova i poziva sve zapošljene u tom resoru, članove drugih sindikata, građanske aktiviste, NVO sektor i građane da se pridruže i da zajednički pošalju poruku da zakon mora biti isti za sve, da odgovornost za urađe-

no i rečeno mora da postoji i da država Crne Gora i njeni propisi moraju da se poštuju.

- Suočeni sa sve većim propadanjem i devastacijom službe koji su prouzrokovani nezakonitim odlukama, nepotizmom, nesnalaženjem tj. nestručnošću da se jedan ovako važan organ vodi na pravi način, policijski službenici više ne mogu da ćute. Ne možemo dozvoliti da propada ono

što su generacije prije nas stvarale mukotrpnim radom – saopšteno je iz Nezavisnog sindikata policije. Ističu da su namješteni javni oglasi na kojima se, kako navode, brutalno eliminišu policijski službenici sa dugogodišnjim iskustvom, a na njihova radna mjesta dovode partijski drugovi i rodbina visokih funkcionera, zapošljavanje bračnih drugova na najviše pozicije bez ikakvih ogla-

sa i procedura, odbijanje zapošljavanje mladih ljudi koji su se na policijskoj akademiji školovali za ovaj

Korisnici dobijaju usluge cjelodnevne brige i njege, što podrazumijeva: nadzor ljekara, medicinskih sestara/tehničara; pomoć njegovateljica prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti u skladu sa potrebama korisnika - presvlačenje, hranjenje, kupanje, pomoć pri kretanju; upućivanje i prevoz do zdravstvenih ustanova gdje se obavlja specijalistički pregled, intervencija ili operacija; dolazak ljekara specijalista i kontrola zdravstvenog stanja korisnika; usluge fizikalne terapije pružaju fizioterapeuti zaposleni u Domu, koji sa korisnicima sprovode individualne i grupne terapije uz savjetovanje sa doktorom –fizijatrom.

Služba za socijalni rad odgovorna je za pružanje psihosocijalne podrške, individualne i grupne aktivnosti koje za cilj imaju unapređenje kvaliteta života korisnika, njihovu uspješnu adaptaciju na domski smještaj i socijalnu uključenost. Služba se bavi odnosima sa porodicom i službama socijalne zaštite i drugim institucijama štiteći prava i interese korisnika. Služba takođe organizuje radno-okupacione, kulturno-zabavne, rekreativne i edukativne aktivnosti, navodi Šofranac.

N. ĐURĐEVAC

posao, samo dio problema sa kojima se suočavaju. - Donošenje nezakonitih odluka, javno izrečen stav da zakoni za pojedince nijesu obavezujući, kršenje Ustava Crne Gore i otvorena, neskrivena diskriminacija uvode čitavo društvo ne teren potpune pravne nesigurnosti i vode nas u anarhiju. Kršenje ratifikovanih međunarodnih konvencija koje je upravo na djelu bi, upozorava na to Svjetska konfederacija sindikata, moglo uticati na evropski put Crne Gore i pristupne pregovore za članstvo u Evropskoj uniji – naglašeno je u saopštenju.

U Nezavisnom sindikatu policije poručuju da ne mogu ostati nijemi na sve navedeno.

- Budućnost svih nas je u pitanju, generacije koje dolaze zaslužuju bolje i sigurnije društvo za život. Moramo im to omogućiti – zaključuje se u saopštenju. D. M.

Dom za stare na Starom aerodromu

Jelena Šofranac

Marta Tabak

CIJENE BORAVKA

Zemljotres magnitude 6,8 stepeni po Rihteru pogodio Maroko

Više od hiljadu mrtvih

RABAT – Potres magnitude

6,8 stepeni po Rihteru pogodio je Maroko, a prema informacijama koje je objavila marokanska vlada, broj mrtvih je prešao 1.030. Više od 1.200 je povrijeđenih. Marokanski geofizički centar saopštio je da se zemljotres dogodio u području Ighila u planinama Visokog Atlasa. Ighil, planinsko područje s malim poljoprivrednim selima, nalazi se oko 70 kilometara jugozapadno od Marakeša. U potresu je jako stradao grad Marakeš koji je pod zaštitom UNESCO-a. Uništen je jedan od simbola Marakeša – džamija Kutubija iz 12. vijeka, poznatija kao „krov gara“. Kako javljaju tamošnji mediji, oštećen je minaret ove znamenitosti, visok 69 metara. Za sada je poznato da su prilikom njegovog oštećenja povrijeđene najmanje dvije osobe, dok razmjera materijalne štete još nije utvrđena, prenosi AP.

Na stranici Euromediteranskog seizmološkog centra javljaju se oni koji su osjetili potres. Neki svjedoci kažu kako

je udar bio vrlo snažan i da je sve trajalo oko minut. Neke zgrade u starom dijelu Marakeša su se srušile pa su

Petsto šezdeset treći dan ruske invazije na Ukrajinu

KIJEV – Ruske snage juče su napale Hersonsku oblast.

Stradao je jedan civil. Kako su saopštili lokalni zvaničnici, poginuo je 48-godišnji muškarac u mjestu Sonijačne.

Jedna je osoba poginula, a druga je ranjena u ukrajinskom granatiranju grada Donjecka, rekao je Aleksej Kulemzin, gradonačelnik kojeg je postavila Rusija.

Ukrajinci su juče pustili u vazduh ukrajinsku zastavu iznad oblasti Donjeck pod ruskom okupacijom kako bi proslavili dan grada Avdivka.

Ukrajinci su zaplijenili još jedan ruski tenk T-90M ,,proboj“.

To je treći takav koji se našao u rukama Ukrajinaca od početka invazije. Taj je ruski tenk, inače najmoderniji kojeg je Moskva dokazano poslala na ratište (T14 ,,armata“ zapravo nikad nije pouzdano snimljen na frontu), ukrajinska vojska zaplijenila u regiji Zaporožja, objavio je Juri Misjagin

T-90M ,,proboj“ ima motor od 1.130 konjskih snaga i može postići brzinu do 70 km/h na putu ili 50 km/h na neravnom terenu. S punim rezervoarom može preći oko 550 kilometara.

Vlada Crne Gore ponudila pomoć

Vlada Crne Gore ponudila je Maroku pomoć u saniranju posljedica katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio tu zemlju i odnio više od hiljadu života. Vlada je izrazila saučešće prorodicama stradalih.

- Sa žaljenjem smo primili vijest o razornom zemljotresu koji je pogodio Maroko. Vlada Crne Gore izražava saučešće porodicama stradalih. U ovom teškom trenutku stojimo uz marokanski narod i na raspolaganju smo da, u skladu sa raspoloživim kapacitetima, pružimo svu potrebnu pomoć – poručeno je iz Vlade. Samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada i član Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković saopštio je da je pisao predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić - Bojović da pozove sve odbornike i odbornice (njih ukupno 58) da simbolički po jednu odborničku naknadu (150 eura) uplate za pomoć Maroku.

brojni stanovnici ostali na ulicama zbog opasnosti od novog potresa. Lokalni zvaničnik potvrdio je da se većina smrt-

nih slučajeva dogodila upravo u planinskim područjima do kojih je teško doći. Potres koji se dogodio između petka i subote najsmrtonosniji je koji je Maroko pretrpio od potresa u Al Hoceimi 2004. Dogodilo se to 24. februara u blizini grada na mediteranskoj obali. Imao je manju magnitudu, 6,3 u poređenju sa ovih od 6,8 po Rihteru. U zemljotresu 2004. poginulo je preko 600 ljudi, a više od 900 ih je bilo povrijeđeno.

Napadnuta Hersonska oblast, poginula jedna osoba

Tenk je naoružan topom kalibra 125 mm s dometom većim od tri km. Osim toga, T-90M je opremljen mitraljezima od 7,62 mm i 12,7 mm.

UN-ov kabinet za ljudska prava objavio je da je 851 obrazovni objekat oštećen ili uništen u ruskom ratu protiv Ukrajine. Nazvao je tu činjenicu zapanjujućom.

Djelovi nove bespilotne letilice, slične onima koje koristi ruska vojska, pronađeni su na rumunskom tlu, saopštilo je rumunsko ministarstvo odbrane, a predsjednik Klaus Iohanis rekao je da to ukazuje da je došlo do neprihvatljive povrede rumunskog vazdušnog prostora. U saopštenju, Iohanis je rekao da je obavijestio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga o djelovima drona - drugog koji se srušio na rumunskoj teritoriji ove sedmice - i da je Stoltenberg ponovio potpunu solidarnost saveza s Rumunijom.

- Identifikacija novih fragmenata drona na teritoriji Rumunije u blizini granice s Ukrajinom ukazuje na neprihvatljivu povredu vazdušnog prostora

Rumunije, države članice NATO-a, sa stvarnim rizicima za bezbjednost rumunskih građana u tom području - rekao je Iohanis.

Rusija je u posljednjih nekoliko dana više puta napala ukrajinske luke na Dunavu –Reni, Izmail i Kiliju. One se nalaze manje od 500 metara od rumunske

Skandal: Kineska operska pjevačica izvela

Kineska operska pjevačica Vang-Fan otpjevala je pjesmu ruskog vojnog marša „Katjuša“ na ruševinama dramskog pozorišta u Marijupolju, gdje je u ruskom vazdušnom napadu ubijeno više od 600 Ukrajinaca. Na društvenim mrežama se pojavio skandalozan snimak iz uništenog dramskog pozorišta

Podrška EU

Evropska unija spremna je da podrži Maroko nakon smrtonosnog potresa, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel - Moje misli su sa svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom i sa spasiocima koji su uključeni u operaciju potrage - napisao je na platformi društvenih medija X.

teritorije i u vidokrugu su stanovnika rumunskih gradova s druge strane rijeke.

G20 usvojile su juče deklaraciju kojom je izbjegnuta osuda Rusije zbog rata u Ukrajini, ali u kojoj se pozivaju zemlje da se suzdrže od upotrebe sile kako bi zauzimale teritorije, prenosi Tanjug.

Kako prenosi Rojters, nije bilo očekivano da zemlje postignu konsenzus, zbog velikih razlika po pitanju rata u Ukrajini. U tekstu deklaracije Moskva i Kijev se pozivaju da osiguraju nesmetane isporuke žita, prehrambenih proizvoda i đubriva iz Rusije i Ukrajine, uz naglašavanje važnosti održavanja prehrambene i energetske bezbjednosti. Zemlje se pozivaju na prekid vojnog razaranja ili drugih napada na infrastrukturu.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak odbacio je juče napore Katoličke crkve koji imaju za cilj posredovanje između Ukrajine i Rusije kazavši da je papa Franjo proruski orijentisan, u izjavi za TV 24.

u Marijupolju. Kineska operska pjevačica je stojeći na balkonu otpjevala rusku vojnu pjesmu „Katjuša“.

Dramsko pozorište u Marijupolju se koristilo kao sklonište od bombardovanja. Ruske snage su 16. marta 2022. godine bombardovale ovaj objekat u kojem se u trenutku napada, prema

okvirnim procjenama, moglo nalaziti oko hiljadu ljudi. Dok su ukrajinski zvaničnici naveli da je najmanje 300 ljudi poginulo u napadu, AP je rekao da je, u rekreaciji događaja na temelju izvještaja 23 preživjela, spasilaca i ljudi koji su blisko upoznati sa situacijom, ta brojka barem duplo veća.

Vatikan mjesecima pokušava pokrenuti pregovore između dvije zemlje uz pomoć posebnog savjetnika. Podoljak je govorio o papinom video-obraćanju mladim Rusima krajem avgusta u kojem je spomenuo „veliku majku Rusiju“ i bivše ruske careve Petra Velikog i Katarinu II, što je protumačeno kao veličanje ruskog imperijalizma.

Vatikan je imenovao kardinala Matea Zupija posebnim izaslanikom za rat u Ukrajini. On je posjetio i Kijev i Moskvu. Papa Franjo je ponovo pozivao na mirno rješenje rata u javnim istupima, no pritom ne označava Rusiju kao agresora, zbog čega ga Ukrajina kritikuje.

Porušene zgrade nakon razornog zemljotresa

„Katjušu“ na ruševinama pozorišta u Marijupolju

Kineska pjevačica izvodi „Katjušu“ na ruševinama pozorišta

Ukrajinci zaplijenili najmoderniji ruski tenk

Književnik i publicista Vojo Šindolić za Pobjedu o knjizi „Beat“ koju je nedavno objavio cetinjski

Mnoge sjajne stvari bi se dogodile da nije došlo do rata

Na moju radost, u posljednjih pet-šest godina nekoliko mladih ljudi diplomiralo je ili čak doktoriralo radovima o mojim prijevodima bitnika ili o uticaju njihove poetike na moju poeziju – rekao je Šindolić

PODGORICA – Niko nije posvetio toliko konkretne pažnje zvuku i ritmu, ali ne na štetu sadržaja, koliko autori bit (beat) generacije. Ovaj neformalni književni pokret kojem je svojstven bio otklon od standardnih narativnih vrijednosti i materijalizma kao i fokusiranje na spiritualno i eksperimentalno, bio je baza nekim od najvažnijih književnika na svijetu.

Pjesnik, prevodilac i publicista Vojo Šindolić bio je jugoslovenska veza sa ovim pokretom, njihov bratstvenik i saborac u namjerama da se glasovi čuju dalje i da se umreže po senzibilitetima i ideologijama.

Nedavno je OKF objavio Šindolićevu knjigu „BEAT - Antologija pjesnika Beat generacije“ koju je priredio i obogatio predgovorom i bilješkama. Ovaj medijator pokreta koji još uvijek diše među istinskim ljubiteljima ritmične poezije s dubokim moralnim poukama za Pobjedu je, između ostalog, govorio o svojim iskustvima, pjesmama koje su mu posvećene i o dubrovačkim susretima sa slavnim pjesnicima.

POBJEDA: Ovo nije prvi put da objavljujete knjigu u Crnoj Gori. Kako je došlo do saradnje sa cetinjskim izdavačem?

ŠINDOLIĆ: Kao i mnogo puta u životu, gotovo slučajno. Naime, davne 1985. na Cetinju sam dobio nagradu „Aleksan-

dar Leso Ivanović“ za zbirku poezije „Svakodnevica“ i sprijateljio se sa Slavkom Perovićem, Mijom Popovićem i pokojnim Mladenom Lomparom. Ubrzo sam bio vjenčani kum Slavku Peroviću, a nedugo potom smo osnovali književni časopis „Ars“. Nažalost nekoliko godina kasnije došlo je do rata i raspada Jugoslavije, a poslije rata sam se ponovo povezao sa Mijom Popovićem i OKF-om i sada već nekoliko zadnjih godina stalno sarađujem kako u časopisu, tako i u izdanjima knjiga i raznih edicija.

POBJEDA: Kako je moguće da je jedan neformalni pokret tako snažno odjeknuo svuda u svijetu, toliko da je i u jugoslovenskim krugovima ostavio traga, ostavio fantastične tekstove, proslavio autore, a da nikad nije izišao iz okvira svoje neformalnosti?

ŠINDOLIĆ: Po mojem mišljenju uticaj bitnika (beatnika) na jugoslovenske pisce isprva je (šezdesete i rane sedamdesete) bio prilično slab, a mislim da ni danas nije puno veći. U Hrvatskoj sam u zadnjih dvadesetak godina preveo i objavio nekoliko iznimno važnih proznih djela Džeka Keruaka i Vilijama

S. Barouza uz stalne napore da prevedem što više bitničkih pjesnika (Ferlingeti, Ginzberg, Gari Snajder, Gregori Korso, Majkl Meklur itd.). I prije rata, a i sada, postojalo je i postoji prilično veliko zanimanje za njiho -

va djela. Međutim, ono što je veoma zanimljivo – zanimanje za te pisce postojalo je u većoj mjeri jedino kod čitalaca, dok je uticaj bitnika na pisce i pjesnike iz bivše Jugoslavije, generalno govoreći, bio minoran. A tako je i danas. Nažalost, kada su sredinom i potkraj osamdesetih brojna i važna djela bitnika trebala biti prevedena i objavljena došlo je do političkih previranja, ubrzo potom dogodio se rat, a distrubucija knjiga se i doslovno raspala, tako da danas njihova pojedina djela dobijamo, u najboljem slučaju, sa zakašnjenjem od tridesetak i više godina. Na moju radost, u posljednjih pet-šest godina nekoliko mladih ljudi diplomiralo je ili čak doktoriralo radovima o mojim prijevodima bitnika ili o uticaju njihove poetike na moju poeziju.

POBJEDA: Je li ova knjiga bila dug prema poeziji o kojoj se među novim generacijama malo govori ili dug prema sebi, sabiranje nataloženih utisaka? Ili možda pomalo od oboje?

ŠINDOLIĆ: S obzirom na to da se duže od 45 godina bavim ,,bit“ književnošću, a i da sam se godinama, decenijama družio sa svima njima, zajedno sa njima nastupao širom Amerike i Evrope, iskreno vjerujem da je nedavno objavljena „Antologija pjesnika Beat generacije“ u izdanju cetinjskog OKF-a oblik moje svojevrsne zahvalnosti samim bit pjesnicima, našem druženju i njihovom uticaju

na moj život i književno stvaralaštvo – a isto tako, ako knjiga naiđe na dobar odjek kod mlađih čitalaca biću jednako zadovoljan.

POBJEDA: Posebno mi je zanimljiva, još od ranije, pjesma „Mir u Bosni i Hercegovini“ Alena Ginzberga. Kako je do njega doprla ta tuga i zabrinutost s naših prostora? Je li bit uvijek imao obavezu da bude aktivistički usmjeren?

ŠINDOLIĆ: Alen i ja bili smo uvijek u stalnoj vezi, telefonima, pismima, susrećući se na pjesničkim festivalima itd. Kad je 1993. u septembru doputovao u Beograd na svega par dana, dao je intervju u kojem je novinaru kazao: „Moj prijatelj i prevodilac Vojo Šindolić je rođen u Dubrovniku. Njegova majka je Hrvatica, a otac Crnogorac i on je sumirao cijelu tu stvar na nepoštovanju različitosti, naravno u simboličkom smislu. Za pjesmu ,,Ptičji mozak“ odavno se zna da je posvećena Voju, premda se sada može čitati i kao opis vlasti zaraćenih strana, jer kad jedna vlast dozvoli da se bombarduje grad kakav je Dubrovnik, onda je to, najblaže rečeno, potpuna ludost“. (Iz intervjua Zoranu Đaliću, književni časopis „Bagdala“, avgust–oktobar 1993.)

POBJEDA: Dubrovnik je na mapi bit autora bio nešto kao sabirni centar s ove strane okeana, rekla bih. Ulazio je u njihove pjesme kao pozorišna scena, ali i kao osjećaj pripadanja. Jeste li u vrijeme kad se to događalo imali osjećaj koliko je to važno?

ŠINDOLIĆ: Naravno da sam bio svega toga veoma svjestan.

Tako se i dogodilo da je Ginzberg krajem septembra 1980. proveo desetak dana u Dubrovniku, baš kao i Majkl Meklur u aprilu 1984. Ne sumnjam da bi se mnoge sjajne stvari zaista bile dogodile da nije došlo do rata, ali, nažalost, kad su se ratne i životne prilike počele smirivati Ginzberg je umro 1997., isto tako i Vilijam S. Barouz, a 2001. umro je i Gregori Korso, i nikad više.

POBJEDA: Pominjete Ginzbergove dnevnike u knjizi, neobjavljene. Hoće li ikad biti objavljeni?

ŠINDOLIĆ: Dio ranih dnevnika do sedamdesetih u međuvremenu je objavljen, a ostalo (uglavnom dnevnici od ranih sedamdesetih do Ginzbergove smrti 1997) biće objavljivano sukcesivno, ali moramo imati na umu da je tu riječ o deset opsežnih svezaka od kojih svaki broji između 300 i 500 stranica. Naravno, ja sam imao uvid u cjelokupni Ginzbergov arhiv, pa dobro znam koliko je sve to opsežno, značajno i važno.

POBJEDA: Koji od autora je i van svog pisanja zaista bio artistički tip? Recimo, iz životopisa Čarlsa Bukovskog se ne da naslutiti da je bio osjetljiv na sitnice, a poezija mu se davi u obzirima. Kakve ste osobenosti hvatali u njihovim stvarnim životima?

ŠINDOLIĆ: Bukovski je bio svijet za sebe. Pisao sam mu negdje oko 1976. i u pismu objasnio da mi se sviđa njegova poezija i da bih volio prevesti njegove pjesme i on mi je ubrzo odgovorio. Budući da smo se u to vrijeme prilično često viđali zbližili smo se, a poslije se čak i počeli družiti,

a to znači prilikom mojih dugih i kratkih boravaka u Kaliforniji. S njim sam ostao veliki prijatelj sve do njegove smrti u aprilu 1994. Svaki od njih bio je zaista izniman umjetnik. Recimo, i Bukovski i Vilijam S. Barouz i Ginzberg i Ferlingeti bavili su se slikarstvom i crtežom kao drugim oblikom umjetničkog izražavanja. Njihova djela i danas se izlažu na brojnim izložbama, a ona koja se pojave u prodaji dosežu jako velike cijene.

POBJEDA: Kako Vam se čini film o Ginzbergu sa Džejms Frenkom u nosećoj ulozi? Ako ste film gledali, naravno.

ŠINDOLIĆ: Jesam, gledao sam film „Urlik“ u kojemu lik Alena Ginzberga glumi Džejms Franko. Gledao sam i film „Na putu“ („On the Road“) snimljen po Kerouakovom istoimenom romanu, a u kojemu se osnovna radnja zasniva na likovima Keruaka, Nila Kesidija, Alena Ginzberga i Vilijama S. Barouza i njihovom druženju četrdesetih i pedesetih godina. Gledao sam i film Olivera Stouna o Džimu Morisonu i grupi „The Doors“ i svaki put bio jezivo razočaran. Nažalost, sve su to ružne i bljutave holivudske limunade u kojima se pojavljuju feminizirani, mekomudi i tetovirani holivudski glumci koji jedino znaju za lovu, luksuz i šampanjac na crvenom tepihu i koji baš ni po čemu i ni u čemu ne mogu otjelotvoriti žive i tako stvarne likove Keruaka, Ginzberga ili Džima Morisona, a još manje njihovu životnu borbu sa američkim sistemom vrijednosti. Puno radije gledao bih dokumentarne filmove o mo-

Vojo Šindolić, Alen Ginzberg i Piter Orlovski oktobra 1980.

GLEDAO BI FILMOVE O ĐURIĆU I TOŠKOVIĆU: Vojo Šindolić

Slavni američki pjesnici kao Šindolićevi prevodioci

POBJEDA: Vi ste imali svoj način poimanja poezije, išli ste tragom zvuka i ritma, ali suštine su se razlikovale. Kako su Vaše slavne kolege i prijatelji reagovali na Vaše pisanje?

ŠINDOLIĆ: Naravno, zanimalo ih je što pišem i kako pišem. Kad smo bili zajedno često smo zajednički nastupali, pa smo u takvim situacijama i prevodili moje pjesme na američki engleski jezik. U tim čudnim prevodima učestvovala su neka od najvećih imena savremene američke poezije i, ne treba to ni naglašavati, iznimno sam ponosan na to. Dio, tj. izbor tih prevoda mojih pjesama na američki engleski nedavno je objavljen u zbirci „Memory Scars“ (HDP, 2022.).

jima dragima i starima prijateljima, crnogorskim slikarima Dadu Đuriću i Urošu Toškoviću

POBJEDA: Imate nekoliko pjesama s posvetama. Koja Vam je najdraža od svih? Koji je od Vaših prijatelja pjesnika uspio da Vas najbolje upozna i posveti Vam pjesmu iza koje stojite svim svojim bićem?

ŠINDOLIĆ: Bilo bi nepravedno da ikoga izdvajam. Ali, moji stvarni životni i pjesnički učitelji, starija braća i voljeni prijatelji prije svih bili su Alen Ginzberg, Lorens Ferlingeti i Majkl Meklur. Osim pjesama koje su mi posvetili imam i desetine njihovih crteža i ulja, jednako s posvetama…

POBJEDA: Teme kojima su se bavili autori pedesetih i šezdesetih su antifašizam, pacifizam, seksualni tabui... Bezmalo, kao da se ponovo otvorio prostor za sve te autore i one koji razmišljaju kao oni. Vidite li danas takve potencijale među savremenim pjesnicima, ne samo američkim, već globalno?

ŠINDOLIĆ: Nažalost, ne vidim ih i to iz puno razloga, a prije svega zbog pogubnog uticaja globalizacije. Kao što to često naglašavam, čini mi se da djela književnika bit generacije nikad nisu bila aktuelnija nego danas, i to kao „antiamerički element“, jer oni su se još pedesetih i šezdesetih drznuli dirnuti u ono što je u samim temeljima tamošnjeg društva, kao i u ono što omogućuje ostvarenje američkog sna: kapitalizam, privatno vlasništvo, profit, globalizaciju. D. ERJAVŠEK

Izvođenjem predstave „Neprijatelj“ otvoren Festival internacionalnog alternativnog teatra

Kako se iz konflikta stvara mir

PODGORICA – Razbijene stvari, razorene duše i velika pustoš, a povrh toga želja za mirom – unutrašnjim i spoljašnjim. Krug rata koji se desi, a koji se u Evropi, čini se, konstantno ponavlja, bez najave i zaboravljajući na ljude. Na ovim elementima počiva i predstava „Neprijatelj (mirovna konferencija)“, koja je u petak veče u KIC-u „Budo Tomović“ otvorila 38. izdanje Festivala internacionalnog alternativnog teatra – FIAT.

Predstava „Neprijatelj (mirovna konferencija)“, nastala je po ideji Melodi Laselin i Sajmona Kapele, a u fokusu je preispitivanje pojma mira u odnosu na sadašnje i prošle sukobe u Evropi.

PUSTOŠ

Namjenski oslonjena na zvuk i pokret, predstava „Neprijatelj“ targetira različite generacije, posmatrače, sudionike –direktne i indirektne učesnike ratova. U različitoj simbolici, sa dominantnim elementom bijelih rukavica (implementiranih sa vojničkom uniformom, uz gradacije i promjene), sažeta je priča dobro znana, ali uvijek prisutna – jer čak i kada se ne dešava nama, tu je oko nas.

I uvijek, čini se, sve kreće identično – od prijateljstva do treptaja koji vodi u drugu krajnost, sirena upozorenja, laveži pasa, razaranja, te na kraju cvrkuta ptica. Mira, koji jednom dođe. Žrtava, koje u krajnjem, nemaju ime, prezime, naciju, vjeru, pa čak ni lice. Jer ih zauvijek veže jedan imenitelj – bol. U predstavi igraju Melodi Laselin i Lea Perat, a pored njih,

PODGORICA – Bjelopoljsko pozorište započelo je rad na drami „Nobelovci“

Obrada Nenezića, čija će premijera biti 30. septembra.

Ova duhovita drama je, još kad je napisana, prije dvadesetak godina, proglašavana prvom futurističkom duhovitom dramom kod nas. Tada je prevedena na slovenački i engleski jezik i objavljena u Sloveniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Imala je javna čitanja u Ljubljani na festivalu „Preglej na glas“ i na Sterijinom pozorju u Novom Sadu (tada pod nazivom „Lešinari“). Zapažena je bila inscenacija u Nikšićkom pozorištu sa mladom glumačkom postavom, te je njenom izvedbom otvorena i nova zgrada tog teatra.

Sadašnja postavka u režiji autora teksta Nenezića umnogome se razlikuje od prethodne. - Imaćemo priliku da uđemo u autistični svijet mladog genija, kojeg igra Omar Bajramspahić, a koji pravi androide i genoide kako bi pomogli ljudskom rodu. On zna da se uman čovjek

Večeras „Projekat Handke“

U okviru takmičarske selekcije FIAT-a, publika će večeras u 20 sati u KIC-u „Budo Tomović“ moći da pogleda predstavu „Projekat Handke (Ili pravda za Petrove gluposti)“.

Predstava okuplja panevropski ansambl pisaca, izvođača i kreativaca iz Kosova, Italije, Njemačke, Hrvatske, Srbije i ostale, od kojih svako donosi svoju jedinstvenu perspektivu ovom djelu.

gost u Podgorici bio je i reditelj Sajmon Kapele. Proces rada na predstavi, kako je objasnio, počeli su u februaru 2022. godine, kada je počeo i rat u Ukrajini. - Kao umjetnici, razmišljali smo o tome šta možemo da uradimo za Evropu, dok je ona u haosu, a čitav naš rad je zapravo baziran na događajima sa našeg kontinenta. Znali smo da ne možemo ništa u Ukrajini da riješimo, ali smo se vodili idejom da možda možemo da naučimo nešto iz istorije. Početna misao nam je bila pitanje šta se dešava nakon konflikta, odnosno kako od njega dolazimo do mira. Zbog toga smo prošlog ljeta posjetili sve balkanske zemlje, koje nijesu u Evropskoj uniji. Na putovanju smo upoznali mnogo ljudi koji su ujedinili svoje zajednice, stvorili mir. Tako smo odlučili da napravimo djelo bazirano na plesu, bez riječi, veoma

jednostavno. U krajnjem, željeli smo da napravimo nešto što će moći da bude izvođeno svuda – od teatra do ulice, a što će moći da razumije publika gdje god se nalazila – objasnio je on.

OTKRIĆE Nikad prije ovog procesa nije bio na Balkanu, a dolazak ovamo za Kapelea bilo je veliko otkriće o nečemu što se dešavalo kada je bio veoma mlad. - Rat u Jugoslaviji se desio kada sam bio klinac. Upoznao sam mnogo ljudi mojih godina, sa istim željama i interesima, ali i veliki broj starijih ljudi koji su bili dio tog rata. Kada smo se vratili u Francusku razgovarali smo sa vojnicima koji su bili u tom periodu u Jugoslaviji, kako bi uporedili njihove priče sa onim što smo čuli od ljudi koji su tamo živjeli – kako su se osjećali prije 30 godina, a kako se osjećaju sada. Naučili

smo mnogo o tome, o raznolikosti kulture, otkrili različite elemente, koje smo uvrstili u predstavu – ispričao je on. Kada rade neki projekat uvijek kreću od jedne riječi i njene interpretacije. - Ovog puta to je bila riječ „neprijatelj“. Nijesmo željeli da stavljamo polaritete na scenu, već da pokažemo kako se strane lako mijenjaju. Na primjer, glumice koje je publika imala priliku da vidi su najbolje prijateljice. Ali, na pozornici, a tako i u životu ne biramo kada će rat da se desi, on bukne i promijeni sve preko noći. Tako i najbolji prijatelji mogu u trenu da postanu neprijatelji. Ljudi se nađu na suprotnoj strani od svojih najbližih – prijatelja, rođaka... – ocijenio je Kapele. Ono što mu se posebno dopada na Balkanu, ali i u Crnoj Gori, jesu ljudi. - Ja, ali i cijela ekipa, na Balka-

U okviru pratećeg programa festivala, u 22 sata u Dodestu će biti izvedena predstava „Majka zemlja“, koju je u produkciji Dramskog studija Prazan prostor režirala Minja Novaković

nu smo doživjeli posebno iskustvo. Putovali smo dugo, upoznali mnogo ljudi. Takle su nas te različite priče i sudbine. Kada smo stigli juče, svi ljudi su bili prijateljski nastrojeni prema nama. Vi imate veoma jak karakter, ali iza njega se krije jedna mekša i toplija strana ličnosti. To je na nas ostavilo jak utisak, jer Francuzi nijesu uvijek tako otvoreni i gostoprimni – rekao je on. U okviru programa takmičarske selekcije, sinoć je u KIC-u izvedena predstava „GAIA“, iz Italije. S. VIŠNJIĆ

Prva futuristička duhovita drama

ne boji vještačke inteligencije, jer sve što je čovjek stvorio u humanom smislu ne može nauditi čovječanstvu više od samog čovjeka. Međutim, drugi tako ne misle ni o čovjeku ni o androidima. Prije svega njegova majka, koju igra Moamer Kasumović, koja sebi pripisuje sinov uspjeh što dovodi do niza komičnih situacija, te ovaj komad svrstava i u porodičnu komediju situacije i karaktera, kao i zabune – rekao je Nenezić za Pobjedu. Karaktere iz ovog komada ne interesuje nauka već profit koji stvara mladi naučnik kojeg holandska vlada nominuje za Nobelovu nagradu što privlači lešinare: Van Nistelvana koji vodi dvostruki život, a kojeg igra Jovan Dabović. - Tu je influenserka Margo M, takođe naše gore list koja zavodi neiskusnog naučnika, a koju igra Slađana Merdović, te naučnikov otac koji se pojavljuje poslije mnogo godina privučen slavom svog sina, a koga igra Petar Novaković – rekao

je autor teksta i reditelj. Scenografiju predstave „Nobelovci“ potpisuje Milivoje Kovačević, a originalnu muziku i izbor Slobodanka Bobana Dabović-Đurić. Producent pro-

jekta je Samir Zaimović, a direktor Jasmin Ćorović

Pored izuzetnog amaterskog djelanja čija je kruna Festival dramskih amatera, produkcijsko Bjelopoljsko pozorište

ovim projektom želi da uspostavi kontinuitet profesionalnih produkcija, te se u budućnosti etablira kao još jedno profesionalno pozorište u Crnoj Gori. D. ERJAVŠEK

Scena iz predstave „Neprijatelj“

Bjelopoljsko pozorište započelo rad na komadu „Nobelovci“ Obrada Nenezića

Glumci tokom prvih čitanja teksta u Centru za kulturu u Bijelom Polju

DRUGI PIŠU: Dnevni list Nova Makedonija o pjesmi Mila Jovovića koja je pozitivno

Dirljivo poetsko svjedočanstvo od prije 120 godina

Ove godine, kada se obilježava 120 godina Ilindenskog ustanka (1903–2023), lično nam je uručena pjesma „Maćedoniji (1903)“, koju je napisao začetnik crnogorske dječije poezije, Milo Jovović (Stari Bar, Crna Gora, 1866–1916). Pjesmu smo dobili od jednog od pjesnikovih potomaka, gospodina Ivana Jovovića, sadašnjeg predsjednika Matice crnogorske, koji nam je zajedno sa generalnim sekretarom Ivanom Ivanovićem poslao fotografiju kultne pjesme o Ilindenskoj Makedoniji 1903. godine.

Fotografiju sa pjesmom smo 2. avgusta ove godine objavili na našem Fejsbuk profilu kao čestitku za 120. godišnjicu Ilindenskog ustanka, što je izazvalo ogromno pozitivno interesovanje šire makedonske javnosti. Na društvenim mrežama pjesma je doživjela ogromna praćenja, komentare i dijeljenja, jer je preuzeta preko sajta Makedonska poezija i preko nekih od makedonskih elektronskih portala. Nekoliko hiljada pozitivnih prazničnih reakcija u Makedoniji objavili su crnogorski dnevni štampani i elektronski list Pobjeda (pobjeda.me od 11. 8. 2023), kao i Radio Bar (barinfo.me od istog datuma).

PJESNIK

Crnogorski pjesnik Milo Jovović poticao je iz stare poznate barske porodice, koja se vjekovima pominje u sačuvanim pisanim izvorima. Već 1881. godine, sa 15 godina, postao je jedan od najmlađih osnivača i članova Barske čitaonice, u kojoj su bila 63 Barana iz sve tri vjerske konfesije – rimokatolika, pravoslavaca i muslimana. Iskustva kao činovnik sticao je u Barskoj nadbiskupiji, što mu je omogućilo da se uzdigne u istaknutog intelektualca koji je govorio više jezika: francuski, italijanski, turski i južnoslovenski jezik. Pored književnih radova, bavio se i proučavanjem flore i faune u primorju, a bavio se i etnološkim istraživanjima tog dijela Crne Gore. Najveći dio svog književnog rada posvetio je mladoj čitalačkoj publici, kojoj je bio i humanitarno posvećen kao donator izgradnje dječije bolnice na Cetinju 1908. godine. Za istaknutu aktivnost odlikovan je Ordenom revnosti, a i sada u gradu Baru postoji ulica posvećena ovom pjesniku.

Naše objavljivanje ove kultne pjesme o Ilindenskoj Makedoniji od prije 120 godina u savremenoj makedonskoj kulturnoj javnosti predstaviće do sada neotkrivenu pjesničku zvijezdu, koja je u tekućoj 2023. godini uspjela da osvijetli jubilarnu svemakedonsku proslavu Ilindena

U posljednjoj deceniji 19. vijeka Milo Jovović je već bio poznat po pisanju didaktičke i rodoljubive poezije, kao odjek aktuelnih preporoditeljsko-prosvetiteljskih i romantičarskih nacionalnih tendencija primorja i šireg Balkana. Sa takvim nadahnućem pisao je i prigodne pjesme u čast posljednjeg crnogorskog kneza i kralja Nikole I Petrovića (knez 1860–1910; kralj 1910–1918), koji je bio i pjesnik. Objavljivao je u više listova i časopisa, među kojima su: „Golub“, „Bosanska vila“, „Omladine“, „Slavjanski svet“, „Gradina“, „Luča“, „Nevesinje“, „Književni list“ i dr. Ali uprkos tome, većina Jovovićevog djela ostala je neobjavljena u vidu rukopisne građe među nekim njegovim potomcima koji danas ne žive u Crnoj Gori.

Pjesma Mila Jovovića u rukopisu pod nazivom „Maćedoniji (1903)“ („O Makedoniji 1903. godine“) otkrio je novinar i publicista Željko Milović tokom svog istraživanja o obrazovnim ustanovama u gradu Baru, pri čemu ga je prvi put objavio u gradskom školskom listu „Primorac“ br. 2 za novembar 1978. Ali zbog objavljivanja u lokalnim novi-

nama gradske osnovne škole, ovo pjesničko delo nije izazvalo veće interesovanje čitalačke publike, pa je posljedično ostalo u zaboravu.

Upadljivo je da i nakon 120 godina otkako je Milo Jovović napisao poetsko djelo „Maćedoniji (1903)“ ono i dalje ima izuzetan značaj za makedonski kulturno-istorijski i nacionalni identitet, pa se čita i doživljava kao da je pisano i o savremenoj situaciji u Makedoniji. Starac iz Bara je pjesmu napisao 1903. godine kao inspiraciju za nedavni poraz Ilindenskog ustanka, šaljući pjesnički proglas savjesti Evrope da sačuva i zaštiti Makedoniju. Ovaj nesumnjivo veliki poštovalac Makedonije i Makedonaca poetski je izlio svoja najdublja emotivna osjećanja prema zemlji i narodu, koji je doživljavao kao veoma blizak Crnoj Gori i Crnogorcima. Videći Makedoniju bespomoćnu i prepuštenu samoj sebi poslije poraza narodnooslobodilačkog ustanka 1903. godine, crnogorski pjesnik je suptilno i elegično opjeva kao „tužnu“, „sirotu“, „jadnu“ i „bijednu“. Pored toga što je pjesmu o Makedoniji 1903. godine napisao crnogorski pjesnik, a ne ma-

kedonski, kao dirljivo svjedočanstvo o svom iskustvu, iz njene nadahnute strasti izbijaju iskrena bratska osjećanja prema stradalnom makedonskom narodu – koji je na pragu 20. vijeka, naslutio budućnost umjetničko-proročkim narativom svoje asimilacije i otuđenja. Treba istaći da pjesma predstavlja Mila Jovovića kao izuzetno iskusnog pjesnika za mlade sa zavidnim nivoom odrasle poetike, inspirativnog iskustva i vješte versifikacije.

PJESNIČKA ZVIJEZDA

Naše objavljivanje ove kultne pjesme o Ilindenskoj Makedoniji od prije 120 godina u savremenoj makedonskoj kulturnoj javnosti predstaviće do sada neotkrivenu pjesničku zvijezdu, koja je u tekućoj 2023. godini uspjela da osvijetli jubilarnu svemakedonsku proslavu Ilindena. Sačuvano djelo Mila Jovovića je dirljivo poetsko svjedočanstvo da je i kod naroda u balkanskim sredinama Ilindenski ustanak smatran makedonskim –i ništa drugo! Kao živi svjedok tog vremena, pjesnik prije 120 godina nije ni vidio ni osjetio bugarski revolucionarni ulog u Ilindenskoj Makedoniji –pa zato nadahnuto i bratski opjeva samo tešku makedonsku sudbinu.

Potresni poetski poziv crnogorskog pjesnika 1903. godine da se zaštiti postojanje Makedonije i da se sačuva sjećanje na revolucionarni ep Ilindena, kao originalno doživljeno svjedočanstvo prošlosti, na najdirektniji način suprotstavlja se današnjem bugarskom hegemonističkom diktatu - sa političkim terorom i cenzurisanom diktaturom da se falsifikuje i asimiluje makedonska nacionalna istorija i identitet. Istovremeno, nedavno smo bili svjedoci kako je čak i najviša državna hijerarhija u Bugarskoj na čelu sa predsjednikom pokušavala: političkim pritiscima da se dopuni bugarska nemoć da se pobijedi makedonska istoriografija i kulturna posebnost. Uz dozu nasilnih političkih demonstracija u Bugarskoj, 19. avgusta, na praznik Preobraženja Gospodnjeg, ponovljena je jubilarna kalendarska praznična „pro-

uzburkala makedonsku javnost

Нa македонија во 1903-та

(Мило Јововиќ, Стар Бар – Црна Гора, 1866–1916)

Црн облак над тебе се вие и крв човечка по потокот се лие, а некому зарем си должна и неважна, Македонијо тажна! Светот на неправдите божем се трогни, а ти безнадежно го повикуваш: Помогни од себе невербата да ја протерам банална Македонијо страдална!

Човештвото зарем и во дваесеттиот век за тебе ниту трошка не изнаоѓа лек, да ја угуши неправдата гадна Македонијо јадна!

Европа тајум и со спокој гледа, како твоите ти страдаат чеда во срцето она е смрзнато ледна, Македонијо бедна! Црн облак над тебе се вие и крв човечка по потокот се лие, а зарем некому си должна и неважна, Македонијо тажна! (Prepjev na makedonski jezik: Ilija Velev)

slava“ makedonskog Ilindenskog ustanka – i sa namjerom da se „opravda“ falsifikovana dopunska atribucija ustanka kao preobraženje (u smislu kao „bugarski“).

Apelujemo da na ovaj način makedonsku nacionalnu istoriju neće biti moguće „transformisati“ (asimilovati) u bugarsku, već će politički teror samo podstaći anahrone antagonizame među narodima u širem balkanskom regionu. Istovremeno, makedonski karakter Ilindenskog ustanka i samovažnost makedonskog istorijskog, duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta ne bi trebalo da se štiti političkim proklamacijama ili deklaracijama sa makedonske strane.

Uostalom, čemu bi služila makedonska politička deklaracija u parlamentu mjesec dana nakon proslave jubileja, kada u čast svečane nacionalne prilike nisu finansirani bilo kakvi oblici dostojnog obilježa-

vanja: centralni naučni skup, odgovarajuća monografija ili zbornik, dokumentarni film, izložbe itd. Već postaje krajnje alarmantno da se shvati: makedonska istoriografija i makedonska studija biće zaštićene, razvijane i međunarodno afirmisane samo kroz akademske, naučne i kulturne institucije, čija autonomija u stručnom radu neće biti ugrožena politički iznuđenim pritiscima, uticajima ili deklaracijama. U Makedoniji je konačno došlo vrijeme da diktat politike skine ruke sa istoriografije, nauke i kulture. Iz ovakvih beskrupuloznih razloga sve do danas pomenuto dirljivo poetsko svjedočanstvo o Ilindenskoj Makedoniji od prije 120 godina uznosi retoričke stihove: „A jesi li nekome dužna i nevažna, tužna Makedonijo!“

(Autor je redovni profesor na Institutu za makedonsku književnost, medijavist, panslavist i vizantolog)

Piše: Prof. dr Ilija VELEV

Fotogra ja sa pjesmom Mila Jovovića koja je oduševila Makedonce

Milo Jovović

PLUŽINE: Još traje takmičenje u izležavanju u Donjim Breznima (počelo 18. avgusta), organizatora iznenadila istrajnost učesnika

Blagojević: Oni ovako mogu do oktobra, razmišljam da im nađem mladoženje i nevjeste

Takmičenje je počelo prije 12 godina kao parodija na stereotip da su Crnogorci lijen narod. U međuvremenu je dobilo internacionalni karakter, broj ležača povećao se sa svega nekoliko na više od 20. Učesnici imaju pravo da na svakih osam sati provedu na nogama 15 minuta... Svi vjeruju da će baš oni pobijediti i osvojiti nagradu do 1.000 eura, a na internoj kladionici ocjenjuju da će posljednje (od)ustati predstavnice Cetinja i Podgorice

PLUŽINE – Šestoro učesnika iz Crne Gore i jedan iz Srbije od 18. avgusta bore se za nagradu od 1.000 eura i prvo mjesto na međunarodnom takmičenju u ležanju, koje se održava u etno-selu Montenegro u naselju Donja Brezna u Plužinama. Leže duže od 500 sati, rekord su davno oborili (prethodni je iznosio 117 sati) kažu da sad provjeravaju svoju izdržljivost i poručuju da neće odustati. Da im volje i snage za ležanje ne fali uvjerila se ekipa Pobjede prije dva dana.

UČESNICI

Dubravka Akšić (38) iz Podgorice, koja je 2021. godine postavila rekord od 117 sati, očekuje

da će ponovo postati šampionka.

– Ove sam se godine prijavila na nagovor prijatelja i porodice, jer su oni vjerovali da opet mogu da ostvarim uspjeh u takmičenju. Svi se osjećamo dobro, nema nikakvih zdravstvenih problema zasad. Organizatori nam ugađaju, daju nam sve što nam treba, hranu, piće i slatkiše, tako da nama preostaje samo da ležimo. Ne mogu reći da je lako ležati, jer je ovo sada postala psihološka igra – navela je Akšić.

Da je takmičenje preraslo u ,,igru živaca“ potvrdila je i Lidija Marković (23) iz Nikšića.

– Imali smo čak i tri psihologa koji nijesu mogli da izdrže sa nama, pa su što prije otišli. Više se ne radi o nagradi. Meni je

porodica dolazila i nudila 1.000 eura da ustanem, ali nijesam prihvatila. Lijepo se provodimo, uveče pravimo žurke i puštamo muziku – kazala je ona. Dodaje da se greške ne praštaju i navodi primjer takmičarke koja je diskvalifikovana zato što se uspravila da zaigra kada je krenula pjesma

Student iz Mojkovca Filip Knežević (23) je uvjeren u svoju pobjedu.

– Kada sam se prijavio nijesam očekivao da će ovoliko dugo trajati i upustio sam se u ovo kako bih ispitao svoje granice izdržljivosti. Ođe imamo sve što nam treba, društvo je dobro i vrijeme brzo prolazi. Ono što meni najteže pada jeste razdvojenost od porodice – kazao je on. U vještini izležavanja ove godine okušali su i brzo (od)ustal i učesnici iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Za nagradu se još bore i Vjera Perišić (41) sa Cetinja, Gordana Filipović (36) iz Nikšića, Petar Drinčić (32) iz Podgorice i Jovan Crnčanin (33) iz Kruševca.

PRAVILA

Takmičenje u izležavanju 12. put organizuje Radonja Blagojević, vlasnik prvog etno-sela u Crnoj Gori ,,Montenegro“.

Uz osmijeh kaže da je nadmeta-

Ležeći obišli svijet

Organizator takmičenja Radonja Blagojević ističe da nijesu očekivali medijsku pažnju koju dobijaju sa svih strana svijeta.

– Kada smo započeli s ovim nijesmo mislili da će dosegnuti svjetsku popularnost. Prošle godine je televizijska kuća iz Južne Koreje napravila prilog o našem takmičenju, a interesovanje je naročito poraslo ove godine. Turska televizija je prije nekoliko dana radila desetominutni prilog o onome što se ovdje dešava. Oko 500 domaćih i svjetskih televizijskih kuća uvrstilo nas je u svoje programe – kazao je on. Priču o nesvakidašnjem takmičenju prenijeli su i britanski Gardijan i Rojters, američki CNN, norveški Dagsavisen i katarski Al-Arabi.

nje nastalo kao šala koja je neočekivano prerasla u internacionalno nadmetanje. – Ideja za takmičenje u ležanju došla nam je kao parodija na stereotip da su Crnogorci lijen narod. Prije 12 godina, kada je ovo započelo, nijesmo očekivali da će dostići veliku popularnost kakvu ima danas. Pauzu smo napravili jedino 2020. godine zbog pandemije virusa korona – naveo je Blagojević. Pravila su tokom godina mijenjana, prilagođavali su ih i vremenskim prilikama.

– Do prije dvije godine smo imali pravilo da nema ustajanja, čak ni do toaleta, pa ko najduže izdrži. Od 2021. godine smo uveli novitet da na svakih osam sati mogu da naprave pauzu od po 15 minuta, kako bi otišli do toaleta. U tom periodu se istuširaju, operu zube i namjeste krevete. Pauze se prave oko 18 sati popodne, dva sata nakon ponoći i u 10 ujutro. Takmičari mogu da čitaju, koriste mobilne telefone i laptopove. Položaj ležanja nije bitan, mogu biti na leđima, stomaku ili boku, važno je samo da se ne uspravljaju. Imaju pravo na tri obroka u toku dana i pića po želji, ali ne

Memorijal „Mladen M. Brajović“ i ove godine okupio ribolovce iz regiona

Sutović najbolji pojedinačno, ekipno Pljevljaci

PODGORICA - Suad Sutović iz rožajskog „Ibra“ najuspješniji je takmičar memorijalnog turnira „Mladen M. Brajović“ u ribolovu udicom na plovak koji je 3. septembra održan na stazi Kanala Morače, u blizini Skadarskog jezera, dok je ekipa „Lipljena“ iz Pljevalja ostvarila najbolji timski plasman. Rezultate su ostvarili u konkurenciji 33 takmičara iz 12 timova iz Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Ujedno na najbolji mogući način predstavljao je

uvertiru u jadransko-podunavski kup koji se u istoj disciplini održava danas na stazi Kanala Morače.

Drugo mjesto na memorijalu pojedinačno pripalo je Almiru Mujahodžiću iz nikšićkog „Kastela“ dok je trećeplasirani bio Blagoje Naumovski, koji je branio boje „Crne reke“ iz Bitola, ujedno najuspješniji strani takmičar na memorijalu. U ekipnoj konkurenciji, iza prvoplasiranih Pljevljaka, slijedio je SRK „Nikšić“, a treće mjesto zauzeo je Ibar iz Rožaja. Najveću ribu na takmičenju ulo-

vio je Petar Kilibarda iz nikšićkog Kastela. S obzirom na pravila takmičenja u disciplini ribolov udicom na plovak, u ukupnom poretku računaju se prvaci sektora. To je način da se izbalansiraju lošije pozicije, odnosno da se reprezentativno prikažu uslovi i rezultati duž cijele staze. Po sektorima to je izgledalo ovako: C zona dala je najviše ribe, i tu je ulovljeno gotovo 28 kilograma. Suad Sutović je bio najuspješniji sa 11.390 grama, Lazar Vukčević iz SRK „Podgorica“ upisao je 8.240, dok je treći

bio Nikola Medojević sa 7.580.

U sektoru B, u kojem je riba najslabije grizla, najbolje se snašao Blagoje Naumovski sa ulovljenih 2.670 grama, drugi je bio Darko Deverdžić iz Pljevalja sa 1.370 a treće mjesto Zoran Jakovljević iz Čačka sa 1.140 grama.

U A sektoru Almir Mujahodžić koji nastupa za Kastel upisao je 3.260 grama, Vlado Perović iz Nikšića 2.030 a treći je bio Asad Talić iz Pljevalja sa 970 grama. - Memorijal je ispunio očekivanja domaćina, a nadam se i gostiju i nastavio da nas povezuje na

jedu puno jer nemaju fizičkih aktivnosti. Na početku takmičenja su ležali napolju, ispod drveta, ali su zbog kiše i zahlađenja morali da se premjeste unutra – ispričao je Blagojević. Sagovornik Pobjede ističe da je iznenađen istrajnošću ovogodišnjih takmičara. – Ranije je bilo oko desetak učesnika i sve bi se završilo kroz par dana. Postavljeni rekord je bio 117 sati. Oni su ga ove godine uveliko oborili, jer leže već 24 dana, odnosno preko 500 sati. Ne znam da li ih na to podstiče povećana nagrada. Oni ovdje mogu ležati i do oktobra, pa razmišljam o tome da im nađem mladoženje i nevjeste ne bi li ustali – kazao je Blagojević kroz šalu.

KLADIONICA

Osim ljubaznih domaćina koji su im obezbijedili hranu i piće, takmičari vrijeme prekrate tako što koriste pametne mobilne telefone, laptop računare, čitaju knjige... Dobro se, kažu zabavljaju ali priznaju kako su svjesni da su jedni drugima konkurencija. Ženski dio ekipe otkriva nam kako im je plan da eliminišu

To, navodi Blagojević, utiče i na širenje mreže takmičara.

– Ljudi se već raspituju i prijavljuju za sljedeću godinu. U posljednjih nekoliko dana smo dobili pozive iz Hrvatske i Slovenije – kazao je Blagojević.

mušku konkurenciju, pa da se onda za prvo mjesto bore među sobom. U međuvremenu smišljaju načine kako nekog natjerati da ustane. Prisustvovali smo takvom pokušaju – jedna učesnica bacila je drugoj kutiju napolitanki ali nije dobacila do nje već na pola puta. Ona je nastavila da leži – nije nasjela na provokaciju, sačekala je da joj neko od posjetilaca doda slatkiš.

Saznajemo da su organizovali internu kladionicu ali ne za pobjednika – već prognoziraju ko će sljedeći napustiti takmičenje, a tipuju da će to biti Mojkovčanin. Najveće šanse za pobjedu daju predstavnicama Cetinja i Podgorice.

Ivona RADONJIĆ

FOTO: Stevo VASILJEVIĆ

susretima gdje nijesu presudne pozicije već dobro druženje u ribolovačkim krugovima – kazao je Pobjedi organizator takmičenja Dragan Lili Brajović. On je zahvalio svima koji godi-

nama podržavaju organizaciju memorijalnog turnira i time doprinose da dobro druženje i neraskidive veze ribolovaca regiona traju i već odavno prerastaju u tradicionalno okupljanje. I. P.

Pogled na takmičarsku stazu

Takmičari

Radonja Blagojević

Istorijski trijumf debitanta, preokret Iskre

PODGORICA – Sjajan dan u Drugoj ligi donio je zanimljive mečeve i neočekivane rezultate.

Peto kolo pamtiće se po prvoj pobjedi Internacionala u ovom rangu – debitant je savladao nakon preokreta Grbalj

2:1. Gosti iz Radanovića su poveli u prvom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena preko Marka Đukanovića

Ali, u nastavku je viđen veliki preokret. Haruka Kimura je u 57. minutu iskoristio loše ispucavanje domaćih, presjekao pas i sa ivice šesnaesterca pogodio rašlje za 1:1. Igrao se 67. minut kada je Igor Vukčević dobro ispratio akciju svog ti-

ma i sa pet metera donio potpuni preokret nominalnim domaćinima. Preokret je režeran i u Ulcinju, gdje je Otrant ispustio dva gola prednosti protiv Iskre 3:2. Meč viner utakmice bio je Vlado Gajić, strijelac het-trika. Domaći su poveli već u šestom minutu. Marko Burzanović je ubacio loptu po zemlji, Anđelo Rudović šutirao, Radović odbio, a odbitak Miloš Mugoša zakucao u mrežu. Na 2:0 je u 23. minutu povisio Anđelo Rudović sa ivice šesnaesterca

Sudija Savo Vujović je u drugom poluvremenu dosudio dva jedanaesterca za Danilovgrađane. Oba je u gol pretvorio

Gajić u 48. i 62. minutu. Napadač Iskre je u 85. minutu iz kontranapada postigao treći gol i donio drugu vezanu pobjedu bivšem prvoligašu. Berane je ostvarilo prvu pobjedu savladavši Kom – 3:2. Golove za domaće postigli su Lončar, Magdelinić i Rudan, dok su za goste pogodilo Kažić i Ajković.

Bokelj je novi lider jer je savladao Igalo 2:1. Kotorani su poveli golom Mirkovića u 33. minutu, a nakon što su gosti uspjeli da stignu do izjednačenja preko u Stankovića u 55. minutu, činilo se da će derbi biti završen bez pobjednika. Ipak, Baba Musah Alhasan u finišu je pogodio za pobjedu i veliko slavlje Kotorana.

Bokelj je sada lider sa 11 bodova, dva manje ima Igalo, Otrant je treći sa 8, Kom ima 7, Grbalj i Iskra po 6, Internacional i Podgorica po 5, Lovćen i Berane po 4.

U narednom kolu (13. septembra) sastaju se: Igalo – Grbalj, Lovćen – Internacional, Iskra –Podgorica, Kom – Otrant i Bokelj – Berane. R. P.

Nastavak

Plan crnogorskih fudbalera o šest bodova iz dva septembarska meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo pao je u 94. minutu triler meča u Kaunasu.

,,Sokoli“ su u 89. minutu stigli do preokreta protiv Litvanije, u nadoknadi neobjašnjivo ostali bez pobjede (2:2), time vjerovatno i izgubili šansu da se nađu na završnoj smotri u Njemačkoj naredne godine.

KULA – Stadion ,,Milan Sredanović“. Sudija: Dejan Trifković (Srbija). Strijelci: Stanković u 44. (iz penala), Mijatović u 74. i Milošević u 90+2. minutu (iz penala). Žuti karton: Miranović (Crna Gora).

SRBIJA: Marinković, Vukićević (od 67. Vasiljević), Serafimović, Mladenović (od 64. Mirčetić), Stanković, Bubanja (od 64. Milošević), Šljivić (od 67. Petrović), Mijatović, Bukinac, Simić, Nedeljković.

CRNA GORA: Krijestarac, Lečić, Tomašević, Miranović (od 83. Medojević), Perović, Bulatović (od 83. Radojević), Golubović, Vukićević (od 46. Vračar), Bubanja (od 46. Maraš), Roganović (od 59. Tešović), Vračar (od 59. Mrvaljević).

Omladinska reprezentacija

Crne Gore poražena je od Srbije u drugoj rundi turnira ,,Stevan Ćele Vilotić“.

Domaćin turnira slavio je s rezultatom 3:0. U listu strijelaca upisali su se Aleksandar Stanković, Jovan Mijatović i Jovan Milošević Stanković i Milošević golove su postigli iz jedanaesteraca.

- Iako je rezultat visok, bila je ovo tvrda utakmica. Srbija je bila bolja u prvom poluvremenu, a povela je iz sumnjivog penala. U nastavku smo napravili neke izmjene i bili bolji u polju. Imali smo inicijativu, ali je falio završni pas za

nešto konkretno. Iz naše greške smo primili drugi gol, da bi Srbija zatim postigla gol iz još jednog penala. Idemo dalje, sada se spremamo za Mađarsku. Iza nas su dvije veoma teške utakmice, nadam se da ćemo uspjeti da se odmorimo i osvježimo – kazao je selektor Goran Perišić. Nakon dva kola, naša selekcija ima po pobjedu i poraz. U trećem kolu, 12. septembra od 15 časova, sastaju se Crna Gora i Mađarska. R. P.

Prilika za veleobrt, ipak, i dalje postoji. Minimalna je, nerealna ako se ,,primijeni“ crnogorski (balkanski) mentalitet po kojem se poslije razočaravajućeg rezultata sve sruši kao kula od karata, ali iz tabora ,,crvenih“ stiže uvjerenje da je ekipa spremna da se bori do kraja. Ima li Crna Gora čemu da se nada pred oktobarske i novembarske mečeve, biće jasno nakon današnjeg duela s Bugarskom pod Goricom (18 h). - Siguran sam da smo uspjeli da fizički i psihološki oporavimo ekipu nakon Kaunasa. Prvo poluvrijeme je bilo blijedo, u drugom su izmjene dale rezultat. Igrali smo sa četiri špica, morali smo da rizikujemo, sve smo uradili da pobijedimo. Nikome nije lako dati tri gola u jednom poluvremenu, a mi smo ih dali Litvaniji, s tim što je jedan poništen zbog ofsajda u začetku akcije. Srbija i Mađarska su im kod kuće dali po dva za cijeli meč – rekao je selektor Miodrag Radulović na konferenciji za medije.

TRENER JE UVIJEK KRIV, ALI LJUDSKI JE IMATI AMBICIJU Radulović je poslije meča u Kaunasu izjavio da ,,nijesmo takmičari“.

- Kad sam to rekao ni u jednom kontekstu nijesam sumnjao u kvalitet, za koji apsolutno vjerujem da postoji. Nijesmo imali dozu lukavosti da meč privedemo kraju. Nije smak svijeta, izvući ćemo pozitivne stvari.

Ne smijemo da uđemo u prvo poluvrijeme kao u Kaunasu, pokušaćemo od starta da nametnemo ritam. Biće promjena u sistemu igre, kao i četiri-pet novih igrača u startnih 11 – kazao je Radulović. ,,Sokoli“ svake kvalifikacije počinju uz velika očekivanja, a završavaju bolnim otrežnjenjima. Psihoški faktor pokazao se kao limitirajući za naše fudbalere, iz ciklusa u ciklus.

- Uvijek je trener kriv kad je nešto loše. Svjestan sam toga. Ne mogu da dođem ovdje i kažem da želim samo da igramo, ljudski je i sportski imati ambiciju. Radeći s ovom genera-

cijom igrača, a sa nekima se znam 15 godina, rekao sam da je ovo zenit ove generacije i da smo sve podredili ovim kvalifikacijama. Nijesam htio da namećem pritisak, već sam osjećao da možemo. Takođe, na ovo mjesto sam došao, a ne znam je li neko to uradio prije mene, kao neko ko je odveo jednu reprezentaciju na kontinentalno takmičenje (sa Libanom bio na Azijskom prvenstvu, prim. aut). Imam velika takmičenja iza sebe, a plasman sa Crnom Gorom bio bi kruna karijere. Znam da i igrači to osjećaju. Možda je prevelika želja ispred realnih mogućnosti, ali želimo

Zaigraj Aviator i pokreni zabavu! U periodu od 05. do 14. septembra poleti uz Aviator i osvoji izvanredne poklone!

Naši omladinci poraženi u drugom kolu turnira ,,Stevan Ćele Vilotić“

Ubjedljiv poraz ,,crvenih“

D. MIJATOVIĆ

Odigrana četiri meča 5. kola Druge lige

Miodrag Radulović na sinoćnjem treningu

Crna Gora dočekuje Bugarsku s uvjerenjem da može da ostane u trci za dva vodeća mjesta

ili kraj sna

JOVETIĆ: Navijači su nam sada najpotrebniji

Stevan Jovetić je poslije razočaravajućeg remija u Litvaniji dao izjavu koja je odjeknula u javnosti, rekavši da ,,treba da se kaže istina, a to je da nijesmo za to što mislimo da jesmo“.

Dva dana kasnije ponudio je ,,pojašnjenje“.

- Mislio sam na to da su očekivanja od nas kao da smo Španija ili Francuska, a realno to nijesmo. Ipak, ne smijemo da dozvolimo sebi luksuz da igramo samo 45 minuta, da oni diktiraju igru. Moramo da budemo koncentrisani sve vrijeme. Tvrdim da ova ekipa, kad pruži maksimum kao što to u većini slučajeva radimo, može da igra sa svakim, što smo pokazali protiv Srbije, Mađarske, Holandije… Ali samo ako smo pravi. U suprotnom, ne možemo ni sa kim – rekao je Jovetić.

Nerealna očekivanja i opsjednutost odlaskom na veliko takmičenje stvaraju kontraefekat ,,sokolima“ – i to ne samo ovoj generaciji.

- Jeste to imalo uticaja, ali svako ima očekivanja i sa tim mora da se nosi. Meni je to dugo vremena stvaralo ogroman pritisak, sad to posmatram drugačije, ne pravim dugoročne ciljeve, već idem meč po meč. Mislim da je to jedini pravi pristup. Kad god krenemo sa matematikom i kalkulacijom, ne završi se dobro.

i dalje – naveo je Radulović.

- Pritisak ,,čuči“ u svakom od nas, odzvanja nam to u glavama. A ove kvalifikacije su pokazale svu nepredvidivost fudbala. Nijesmo zaslužili da budemo kažnjeni od Srbije, trebalo je da pobijedimo Mađarsku, a u Litvaniji smo ostali bez trijumfa u 94. Ubijeđen sam da su naše igre, posebno u prva tri meča, bile mnogo bolje nego što tabela govori – dodao je Radulović.

NE SMIJEMO DA PREGORIMO U ŽELJI

Naša reprezentacija iz četiri meča ima pet bodova, dva ma-

nje od Srbije, pet od Mađarske. - Tri boda protiv Bugarske nas vraćaju u igru. Udaljio nas je remi u Kaunasu, ali grupa je ujednačena, Srbija se izvukla u Bugarskoj gdje smo mi pobijedili, Litvanci su nama uzeli bod, Srbija u Beogradu izgubila od Mađarske. Biće još iznenađenja. Imamo šanse da se borimo do kraja. Vjerujem da možemo, a prvo moramo da pobijedimo Bugarsku. Neće biti lako, bila je egal utakmica i u Razgradu. Treba da igramo kao drugo poluvrijeme u Kaunasu i vjerujem da možemo da osvojimo tri boda – istakao je Radulović.

Krstajić: Bugarska došla da pobijedi

Fudbaleri Bugarske doputovali su u Podgoricu dva dana poslije poraza od Irana u prijateljskom meču u Plovdivu (1:0) i sa najmanjim mogućim šansama da se uključe u borbu za plasman na Evropsko prvenstvo.

Tim Mladena Krstajića poslije četiri meča ima samo dva boda, tri manje od Crne Gore, pet od Srbije, osam od Mađarske... Sve to, ipak, ne znači da su gosti bez ambicija.

- Moramo biti koncentrisani, agresivni, maksimalno fo-

kusirani, protiv Irana to nijesmo bili u dovoljnoj mjeri. Ako to ne promijenimo i bude kao protiv Irana, bolje da ne izlazimo na utakmicu. Očekujem reakciju protiv Crne Gore, sigurno ćemo pokazati ono što znamo i nadam se pobjedi –rekao je Krstajić na konferenciji za medije.

Crna Gora je u martu na startu kvalifikacija slavila u Razgradu 1:0.

- Utakmica je bila egal, da smo pobijedili bilo bi zasluženo. Žao mi je što smo bez šanse pri-

Bugari su otpisani iz trke za Euro, nemaju toliki imperativ kao ,,sokoli“.

- To može da bude zamka. Rasterećeniji su, igraće ležernije. Pokazaćemo da je naša želja veća, ali ne smijemo u toj želji i motivu da pregorimo. Moramo da budemo strpljivi, da u svakom momentu znamo kako da se postavimo. Svakom smo napravili tri do pet šansi, realizacija je u Kaunasu bila bolja, ali imali smo prvi put probleme u defanzivi – naveo je Radulović.

- Osvježićemo ekipu, očekujem jak ritam utakmice. I Bugari su igrali bolje nego što

tabela pokazuje. Velika su fudbalska nacija, a imaju samo dva boda, pa nije tamo smak svijeta – prokomentarisao je Radulović.

DOĐITE NA STADION Selektor je pozvao publiku da bude uz reprezentaciju.

- Od onih koji dođu očekujem da budu prava podrška, ne znam koliki će to broj biti. Reprezentacija se voli, ne volite svoju državu ni što je najljepša, najjača ili najbogatija, nego što je vaša. To treba da im bude jedini motiv da dođu. Volite reprezentaciju, dođite na stadion, pomognite igračima da osvojimo tri boda i ostanemo u trci. Ovi momci to zaista zaslužuju – zaključio je Miodrag Radulović. N.

Jo-Jo je poručio da se ekipa oporavila od šokantnog remija u Litvaniji.

- Pobjedom bismo bili i dalje u igri, sve bi zavisilo od nas. Ovaj meč je mnogo bitan, ne treba samo da se pregori u želji, ne moramo u prvih 20 minuta da vodimo 3:0. Treba da krenemo strpljivo i poštujemo zahtjeve selektora. Nesporno je da imamo kvalitet, samo treba da damo sve od sebe – kazao je Jovetić.

Kapiten Crne Gore ima visoko mišljenje o Bugarima. - U prvom meču sam bio dosta iznenađen. Veoma su dobra ekipa, mlada. U tom trenutku imali su selektora na početku mandata, sad su se uigrali i mislim da nas očekuje vrlo teška utakmica. U Bugarskoj su oni u jednom dijelu bili bolji, bio je egal. Ozbiljna su ekipa i neće biti lako. Jovetić očekuje da publika ,,osjeti trenutak“ i dođe u velikom broju.

- Igramo pet puta godišnje kod kuće i smatram da stadion uvijek treba da bude pun. Voliš svoju zemlju i reprezentaciju i kad ima i kad nema dobrih rezultata. I kad ne budem više igrao, dolaziću s porodicom na stadion, kakvi god rezultati bili. Navijači posebno u teškim trenucima treba da stanu uz nas i da zajedno probamo da pobijedimo i vratimo se u igru – poručio je Jovetić.

mili gol, savladani smo iz kiksa pri povratnoj lopti, ali to je fudbal, dešava se. Očekujem još jednu tešku, čvrstu utakmicu. Bez obzira na to što je igrala 2:2 sa Litvanijom, Crna Gora sigurno ima pritisak, kao i mi. Uz dužno poštovanje prema Crnoj Gori, vjerujem u svoje igrače i nadam se pobjedi –

naveo je nekada odlični štoper. Pozicija na tabeli i način na koji je Crna Gora prokockala pobjedu u Kaunasu, ukazuje da će naša selekcija ipak biti pod većim pritiskom nego Bugarska. - Mi Balkanci, odnosno, ekipe iz bivše Jugoslavije i okruženja, svi smo pod istim pritiskom. Samo se gleda pobjeda i

ništa više. Možeš da igraš katastrofalno, ali ako pobijediš niko te ništa ne pita. Bili smo dominantni protiv Litvanije i igrali 1:1, bili odlični protiv Srbije i trebalo da pobijedimo da nijesmo primili gol pet sekundi prije kraja, i sve je bilo perfektno. U četvrtak smo izgubili od Irana i sad ništa ne valja. Niko od nas nema pravo na kikseve, igra se na život i smrt – naveo je Krstajić.

- Sportski je imati pritisak, ali nema smisla ići u krajnost. Preživio sam sve to kao igrač, nema nikakve razlike ni sad kad sam selektor, nekad u Srbiji, sada u Bugarskoj. Ne gleda se utakmica sa stručne strane, gledaju se samo bodovi. Naravno, svi mi treneri želimo u sva-

kom meču da pobijedimo, ali i da izgradimo prepoznatljivu igru.

Četrdeset devetogodišnji stručnjak iz Zenice vjeruje da će u G grupi biti uzbudljivo do kraja.

- Na žrijebu sam rekao i stojim iza toga da Srbija ima najjaču ekipu, ali nije naorganizovanija. To je Mađarska, što je pokazala u Beogradu. Crna Gora je iskusna i dobra ekipa, sa Savićem, Jovetićem, Marušićem... Mi smo ekipa u stvaranju, sa klincima iz bugarske lige koji ne igraju. Za sve treba vremena. Biće neočekivanih rezultata, nadam se da će Bugarska naći svoju šansu i isplivati na mjesto koje želimo – zaključio je Mladen Krstajić. Ne. K.

KOSTIĆ

Budućnost Bemaks na premijeri LŠ dočekuje Bitighajm od 14 sati u „Bemaks areni“, ulaz je slobodan

Napad dobija utakmicu

PODGORICA – Budućnost Bemaks danas (14 h, dvorana „Bemaks“) protiv Bitighajma, na premijeri

Lige šampiona, vidi šansu za bodove u strpljivom, sigurnom i disciplinovanom napadu. Složni su u našoj ekipi da će na otvaranju nove sezone do trijumfa doći pod uslovom ako u svim ofanzivnim varijantama budu na visokom nivou.

Zbog čega ovako razmišlja naš najtrofejniji klub i osvajač dva trofeja Lige šampiona, ako je ranijih godina kompletan fokus bio na odbranu?

Pojasnile su nam i trener Bojana Popović, kao i igračice –kapitenka Milena Raičević i lijevo krilo Ivona Pavićević

STOP ZA TRANZICIJU

- Bitighajm je ekipa koja dosta trči. Vjerovatno smo jedina ekipa u Ligi šampiona koja će, ako bude odigrala dobar napad, odigrati i dobru utakmicu. U pripremnim mečevima igrali smo dobro u odbrani, a napad je bio problematičan. Vjerujem da ćemo uspjeti da i to nadomjestimo. Naravno, pod uslovom da odigramo mirno jer svaka loša lopta je poklon za njemačku ekipu koja je do prošle godine i do 70 odsto golova postizala iz tranzicije - kazala je Raičević. ,,Plave“ će probati da dođu do većih ciljeva, a uslov je zdravstveni bilten, koji im za sada ne ide od ruke. Najzvučnija pojačanja, bekovi i internacionalke iz Francuske iz Mađarske –Niakate i Hafra, tek su se ove sedmice priključile ekipnim treninzima. Izuzetne igračice prošle su dug oporavak od povreda i kada su došle na okupljanje bilo je jasno, a o čemu je pričala Popović, da će preskočiti ogroman broj zajedničkih treninga. I bilo je tako, a, nažalost, nijesu uspjele da odigraju ni jedan, od ukupno tri turnira, u pripremnom periodu.

- Iza nas je težak pripremni period, sa dosta utakmica, a nijesmo imali ni preveliki broj igračica u rotaciji. Ali, mnoge djevojke su imale zapaženu ulogu. Očekujem da će nam igračice, koji se oporavljalju, a koje su nam izuzetno važne, makar pet minuta pomoći na terenu. Vjerujem da ćemo i uspjeti.

Milena je istakla da se kompletna ekipa raduje prvoj obavezi u elitnom takmičenju.

- Prošlo je dosta vremena od posljednje utakmice. Uželjele smo se Lige šampiona i sigurna sam da ćemo energiju i želju prenijeti na terenu. Znamo šta nas čeka, prva utakmica je uvijek teška, nama možda i najteža jer nijesmo imali toliko broj pripremnih utakmica kao naši rivali u grupi.

POPOVIĆ: Ako uspijemo da vratimo navijače u dvoranu možda će to biti veći uspjeh nego da dosegnemo cilj

- Izlazimo na teren sa onim što imamo, a prvo i osnovno želimo da spriječimo tranziciju, a ako to uradimo završićemo dobar posao. Ono što je meni bitno je da je ponovo u ekipi dosta domaćih igračica. Bez obzira na pojačanja, naše djevojke će iznijeti veliki teret - poručila je

Prije svega da gradimo formu i osjećaj između nas. Ali, kao i uvijek treningom ćemo i to da nadomjestimo.

Šta reći o njemačkom predstavniku, koji je prošle godine sa 21 golom razlike ispratio kući FTC finalistu Lige šampiona. Bitighajm je odlično krenuo u novu sezonu u domaćem takmičenju. Osvojio je Superkup, došao i do prvih bodova u domaćoj ligi... Ova ekipa je u sistemu brzih golova i igra po NBA principu – napad i samo napad, uz mnogo trčanja, gdje prednjače bukvalno sve igračice.

- Njemice su u prednosti. Dugo su na okupu i zajedno, a imaju i više igračica u rotaciji. Ali, naravno, nećemo se predati – poručila je Raičević.

IKS FAKTORI ARMEL, TOMOVA...

Srednji bek ,,plavih“ imaće oko sebe dosta novih igračica. U odnosu na prošlu sezonu ekipa je izmijenila bekovsku liniju, a i djevojke sa manjom minutažom mogle bi da vode glavnu riječ u predstojećim obavezama. Prije svega istakla se Bugarka Tomova Mari Plame-

Bojana Popović Prvi stručnjak ,,plavih“ očekuje podršku sa tribina.

- Voljela bih da osjetim podršku – prvo od vas medija, a onda i publike. Igračice-strankinje su upravo zbog pune ,,Morače“ i navijača dolazile u naš klub - i da vide i osjete takvu atmosferu. A ako

uspijemo da vratimo navijače u dvoranu možda će to biti veći uspjeh nego da dosegnemo cilj. Cilj u ovoj takmičarskoj sezoni je da se smanji broj tehničkih grešaka, samim tim iskaže veća preciznost, posebno na premijeri sa njemačkim predstavnikom. - Cilj je da se smanje greške

Lakši posao za sudije

Nova sezona u Ligi šampiona - nova tehnologiju za podršku sudijama i zvaničnicima. Najveća inovacija biće implementacija video

nova, sve bolja je bila Vanesa Agović, a polako je ritam hvatala pojačanje Tanja Ivanović - Ni prvi, a ni posljednji put su oko mene nove igračice. Sa ovolikim iskustvom ne bi trebalo da je to problem. Ja sam ta koja treba da se prilagodim. Imamo i dosta igračica od prošle sezone, a u kompletnoj priči je najvažnije povjerenje – jasna je kapitenka.

Sa krila je Anastasija Marsenić pokazala da se na nju može računati. I to već za prvi meč gdje bi mogla da bude ozbiljan adut u vraćanju i zaustavljanju opasnih krilnih igračica Bitighajma. Djevojka koja je stigla kao pojačanje i koja je potencijalna reprezentativka Crne Gore, u pripremnim utakmicama dobro je radila posao u odbrani. Budućnost može da igra i na kartu – pivotkinja – na crti je

repriza u svim dvoranama. Ovakav sistem daje sudijama mogućnost da odmah pogledaju situaciju na TV ekranu ako nijesu bili u mogućnosti

goropadna Ivana Godeč, a dosta posla mogla bi da završi Nikolina Vukčević. Najveći posao čeka u odbrani Andrijanu Popović, za koju je Bojana kazala da je komandant u defanzivi. I na kraju, iako je možda zaslužila da se prva spomene je golmanka Armel Atingre! Francuskinja je u top formi, preskočila je nekoliko treninga zbog lakše povrede, ali posljednji su pokazali da je sve to prošlost. Sjajna golmanka je, takođe, jedan od iks faktora za osvajanje prvih bodova u Podgorici. E sad, pitanje je, s obzirom na formu francuske golmanke, koliko će prostora na terenu uopšte imati pojačanje iz Njemačke Ane Katrin Gigerih. A i na spisku ,,plavih“ za Ligu šampiona je crnogorska reprezentativka Anstasija Babović!

Milenina 17. sezona u Ligi šampiona!

na minimum, posebno sa ovakvim ekipama. Utakmicu možemo napadom da dobijemo. Zato i moramo da budemo fokusirani, da znamo šta radimo, kako bismo imali veću mogućnost da se dobro vratimo. To je lanac ili puzla koja mora da se složi - jasna je Popović.

da vide kompletnu akciju na terenu ili ako žele da ponovo provjere prije nego što donesu konačnu odluku. Sudije će koristiti tablet računar za praćenje situacija sa različitih pozicija kamere.

ENERGIJA JE VAŽNA

Sve u svemu opreznost pred današnji duel nije na odmetu, ali ,,plave“, ako žele, a žele da prvo prođu grupu, ozbiljno moraju da razmišljaju o osvajanju bodova kod kuće jer su u grupi mnogo jače ekipe kao Đer, Brest, Bukurešt, Odenze... - Borbom, voljom i željom možemo do dobrih rezultata. Eto, na početku nas čeka jak rival, dobra ekipa, sa vrhunskim igračicama... Mislim da će rezultat zavisiti od napada. Ako odigramo stabilno, disciplinovano i sa što manje tehničkih grešaka, zaustavićemo im tranziciju koja im je najjači segmenat igre. U vraćanju moramo biti na nivou. Zaista, vjerujem u svoj tim, i sigurna sam da će svaka od nas pokazati ono najbolje što ima. Borbenost neće izostati. Svjedoci smo da nikada imena nije-

Milena Raičević nije rekorderka u nastupima u Ligi šampiona (Jovanka Radičević broji 20. sezonu), ali je jedinstven primjer da će 16. sezonu nositi plavi dres u elitnom takmičenju. Samo jednu sezonu (2021/22) u LŠ igrala je za turski klub Kastamonu. Srednji bek naše ekipe je dva puta podizala pehar Lige šampiona.

Nekadašnja kapitenka ,,lavica“ Radičević sa Krimom broji 20. sezonu i rekorderka je, a proslavljena golmanka Katrine Lunde (ima sedam trofeja LŠ) sa 43 godine upisaće 19 nastup u eliti i to u dresu šampiona Vajpersa.

su pobjeđivala već veća energija - kazala je Pavićević. Posljednji meč sa Krimom na turniru u Koprivnici pokazao je put do bodova na premijeri sa Bitighajmom. ,,Plave“ su u posljednjim trenucima primile gol za remi, ali su bile znatno bolje rivalke od jake ekipe koju predvodi trener Dragan Adžić, a za koju nastupaju ,,lavice“ Tatjana Brnović, Itana Grbić i nekadašnja reprezentativka Jovanka Radičević - Upravo je takva igra donijela veliki optimizam. A ako svaka od nas bude odradila zadatak kako treba i dala sto odsto, ne sumnjam da ćemo doći do bodova. Čeka nas odličan rival, ali samo onaj tim koji bude ima veću želju na kraju će slaviti. Sigurna sam da ćemo to biti mi - poručila je Pavićević. A. MARKOVIĆ

ZNAJU PUT DO POBJEDE: ŽRK Budućnost Bemaks

BITKA ZA VELIKU KRUNU: Srbija i Njemačka danas (14.40 h) u Manili igraju nale Mundobasketa

Dan odluke

PODGORICA – Došlo je vrijeme za konačan obračun – nakon 17 uzbudljivih dana Mundobasketa, brojnih iznenađenja, nevjerovatnih poteza i dobre košarke, ostalo je još da se preda svjetska kruna.

Veliko finale Svjetskog prvenstva za košarkaše igraju dvije evropske zemlje – Srbija i Njemača. Dvije selekcije igrale su sjajnu košarku prethodnih dana, a sada nakon eliminacije Amerike, Letonije, Slovenije i Litvanije, ostaje da odluče ko će biti na krovu svijeta… – Igramo protiv Njemačke, a vjerovatno to niko nije očekivao, ali mi smo očekivali. To je važno šta smo mi očekivali.

Očekivao sam Njemačku u finalu, ne zbog toga što su ostale ekipe slabije već zbog toga što je Njemačka na ovom prvenstvu pokazala do sada najviše sa nama. Oni nijesu izgubili nijednu utakmicu, imali su perfektno prvenstvo, to mene ne iznenađuje, jer ja znam tu ekipu, znam trenera, znam igrače, znam taj najveći kvalitet, a to je kontinuitet, oni igraju zajedno i pod rukovodstvom Redla koji je bio prije toga Bundes trener i selektor – rekao je selektor Srbije Svetislav Pešić i nastavio:

– Ako jedna ekipa dobije Ameriku i to od samog početka do kraja, mi to ne samo da poštujemo, nego i pripremamo se

Letonija peta, pobjeda

Slovenije za kraj

U meču za sedmo mjesto Slovenija je savladala Italiju (89:85). Tokom većeg dijela prve dionice u vođstvu su bili ,,azuri“, da bi Dončić i drugovi preuzeli prednost u drugoj četvrtini. Slovenci su najbolje odigrali treću dionicu u kojoj su imali i 15 poena prednosti u dva navrata. Činilo se da će slomiti otpor Italije lako, ali uporni ,,azuri“ su se vratili u meč. Ušlo se u neizvjesnu završnicu u kojoj su mnogo više koncentracije i smirenosti imali izabranici Aleksandra Sekulića

Treba napomenuti da je ovo bio posljednji meč u profesionalnoj karijeri Điđija Datomea

Sloveniju je do pobjede predvodio Luka Dončić koji je bio na ivici tripl-dabl učinka – 29 poena, 10 skokova i osam asistencija. Majk Tobi sa 12 i Zoran Dragić sa 10 poena bili su još dvocifreni kod pobjednika. U Italiji najefikasniji je bio Spisu sa 22 poena. U meču za petu poziciju košarkaši Letonije razbili su Litvaniju 98:63 (28:20, 21:18, 28:9, 21:16).

sa znanjem da će to biti jedan protivnik koji zahtijeva maksimalni pristup u pripremi. Ovo finale karakterišu dvije izuzetno jake timske ekipe.

- Tamo sam postao pravi trener, ali i oni su meni puno donijeli, svoj talenat sam pretvorio u kvalitet i iskustvo. Skauting postoji, istina da ja bolje poznajem njih, jer stalno sam sa njima, ali više se bavim mojim igračima, da se i mentalno i taktički pripreme, to će biti teška borba. Njemačka je borbena ekipa, kod njih nema predaje. Jasno je da će odbrana biti ključ finala.

- Pokazali smo da iz odbra-

ne možemo da kreiramo naše napade. Mislim da smo vodeća ekipa po poenima iz tranzicije. Nemamo mi tu visinu i fiziku kao Njemci, ali imamo kvalitet predviđanja situacija, dobro ih čitamo, ali bez borbenosti i zalaganja košarkaška inteligencija ne pomaže – zaključio je Pešić. Njemačka je napravila čudo, uspjela je da eliminiše Ameriku, a sada je došao trenutak odluke…

- Bili smo ubijeđeni da imamo svoju šansu protiv Sjedinjenih Američkih Država, a sada smo fokusirani na Srbiju. Gledamo sebe i razmišlja-

Kvali kacije za vaterpolo LŠ, treći poraz Kotorana

Primorac postigao samo gol u posljednje tri četvrtine

PODGORICA – Primorac je izgubio treći meč u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Kotorani su poraženi od Breše (11:3) crnogorskog reprezentativca Petra Tešanovića i danas (11 h) će se protiv Duizburga zvanično oprostiti od ovog takmičenja. Draško Brguljan sa saigračima nastaviće put po Evropi i to u drugom po kvalitetu takmičenju – Evrokupu. Vaterpolisti iz Kotora u posljednje tri četvrtine postigli su samo gol, a u prvih osam minuta dva i ovaj dio igre riješili su u

svoju korist (2:1). Italijani su u posljednje tri dionice djelovali moćno, a najubjedljiviji su bili u trećoj koju

Juniorsko prvenstvo u džudou

su riješili sa 5:1. Po gol u kotorskoj ekipi dali su Nikola Marković, Balša Vučković i Petar Ćetković A. M.

Bez medalja za Crnogorce

PODGORICA – Crnogorski džudisti bez medalje završili su nastup na juniorskom prvenstvu Evrope u Hagu, koje je okupilo 366 takmičara iz 43 države.

U kategoriji do 100 kilograma, Andrija Martinović je na star-

tu pobijedio Stefana Simića iz Srbije, dok je u drugom kolu izgubio od Francuza Matijasa Enžliona. Francuski borac se u nastavku turnira domogao finala, u kojem je poražen od Italijana Žana Karletija. U kategoriji preko 100 kilograma, Stefan

Kovinić je u prvom kolu bio slobodan, dok je u drugom izgubio od Čeha Tomasa Raške U prvom kolu zaustavljena je Jovana Mrvaljević, koja je u kategoriji preko 78 kilograma izgubila od Paule Pastiu iz Rumunije. R. P.

mo samo o svojoj igri. Imamo nevjerovatnu energiju, atmosferu od prvog dana, a sada je bitno da na krilima takvog am-

PODGORICA – Andrija

Slavković se pridružio ekipi nakon povratka iz Manile i za klupski sajt govorio je o Mundobasketu i povratku u KK Budućnost Voli.

- Sigurno je učešće na Mundobasketu bilo lijepo iskustvo za mene, prije svega jer sam bio među sjajnim igračima. Bila je čast dijeliti svlačionicu i teren sa igračimao kao što su oni. Utisak je da smo ostvarili jedan možda istorijski rezultat za crnogorski sport, ali ostaje žal za Litvanijom i Amerikom sa kojom smo veći dio utakmice bili u egalu.

Vrlo brzo Slavković se priključio podgoričkoj ekipi. U dobrom je raspoloženju.

- Ovdje nisam stranac, proveo sam par godina kroz mlađe kategorije, poslije sam bio priključen prvom timu, tako da se radujem ovom izazovu i mislim da će sve biti kako treba.

Opet u istom dresu sa Flečerom Megijem! - Pa očigledno da ne možemo da se mimoiđemo. Mislim da je jedan sjajan momak i izuzetan igrač,

bijenta dođemo do još jednog podviga. Od početka je bitno da igramo brzo i da tranziciono budemo ispred Srbije. Ove

utakmice su nešto posebno i ne treba posebna inspiracija – kazao je selektor Njemačke Gordon Herbert R.P.

Andrija Slavković priključio se ,,plavima“

radujem se što ću opet dijeliti svlačionicu sa njim.

A kakva su očekivanja od sezone?

- Očekujem prije svega dobar rad na treninzima.

Mislim da će treningom doći i sama igra. Nisam još upoznao dosta momaka,

ali sam čuo da su svi sjajni i veliki radnici, tako da očekujem dobru energiju. Što se tiče mene – ne volim da obećavam, ali ono što mogu da obećam to je 120 posto na treninzima i utakmicama – poručio je Slavković. R. A.

Srbija i Njemačka pokazali su najviše i boriće se za trofej

sprint, Banjaja pokazao klasu

Vozač Pramak Dukatija

Horhe Martin bio je najbolji u sprint trci za Veliku nagradu San Marina i Riminija.

Ništa od projektovanog nala US opena, ispao Karlos Alkaras

Novak Đoković i Danil Medvedev, u reprizi iz 2011. godine, sastaće se u finalu US opena, posljednjeg grend slem turnira u 2023. godini. U međusobnim duelima Đoković je bolji – 9:5! Najbolji teniser na svijetu pobijedio je Bena Šeltona 6:3, 6:2, 7:6 u polufinalu i deseti put u karijeri izborio je meč za titulu njujorškog turnira. A za veliko iznenađenje potrudio se ruski teniser trijumfom nad španskom i svjetskom zvijezdom Karlosom Alkarasom (7:6, 6:1, 3:6, 6:3). Medvedev se prvi put u ovoj godini plasirao u veliko finale, nakon što je na Australijan openu stigao do 3. kola, na Rolan Garosu eliminisan na startu, a na Vimbldonu u polufinalu zaustavljen upravo od Alkarasa.

Đoković i Medvedev za titulu

Španski teniser oprostio se od titule koju je prošle godine osvojio, a od projektovaog finala sa Đokovićem neće biti ništa. - Medvedev je igrač koji je možda malo zapostavljen ove godine zbog mojih mečeva sa Alkarasom. Osvojio je mnogo turnira i igrao je na izuzet-

no visokom nivou, osvojio je masters na šljaci. To ni sam nije očekivao, toliko napreduje, a čovjek je specijalista za beton. Poznajem njegovu igru jako dobro, trenirali smo i ovde prije turnira, pobijedio me je prije dvije godine, znam kako voli da igra na ovoj podlo-

zi. Igrao je finale 2019, 2020. polufinale, pa je osvojio 2021, stalno je tu u u završnici turnira, očigledno da mu nešto jako odgovara ovde – kaza je Đoković.

Đoković će sjutra (22 h) igrati za 24 grend slem titulu. Igraće i četvrto finala na četvrtom grend slemu ove godine. Ranije je trijumfovao u Melburnu i Parizu, a u londonskom finalu zaustavljen je od Alkarasa. Njegov rival je u odličnoj formi, specijalnost su mu brze podloge, a u Njujorku je dolazio do velikih rezultata.

- Izazov je da igraš sa čovjekom koji je osvojio 23 grend slema, a ja imam samo jedan. Kada sam ga pobijedio ovde, igrao sam bolje od svog maksimuma. Tako ću morati i sada – poručio je Medvedev. A. M.

Na stazi ,,Marko Simončeli“, na 12. ovogodišnjoj trci u Moto GP šampionatu, Španac je stigao do treću pobjedu u sprintu. Do drugog mjesta dopao je Marko Beceki iz VR46 tima, sa sedam sekundi zaostatka, a na podijumu je završio još aktuelni šampion Frančesko Banjaja, samo šest dana nakon udesa u Katalunji. Španac je od starta bio ubjedljiv, Banjaja i Beceki

malo su mu i zaprijetili, ali bez ideje kako da ga zaobiđu. Pedrosa je u Mizanu nastupa sa specijalnom pozivnicom i zaostao je za šampionom samo dvije desetinke. Iza njega je završio Bred Binder, šesti je bio vozač Aprilije Maverik Vinjales, a među deset završili su Luka Marinij, Aleš Espargar i braća Markes Banjaja je i dalje vodi u generalnom plasmanu sa 267 bodova, ispred Martina koji ima 45 manje, treći je Beceki sa 198... Velika nagrada San Marina i Riminija na programu je danas od 14 sati.

Novak Đoković

Danil Medvedev

Moto GP, VN San Marina i Riminija Martinu

DUKLJANSKA TRADICIJA (I-XVIII VIJEK)

Vojislav osamostalio Duklju od vizantijske dominacije

U srednjovjekovnom periodu na prostoru basena Skadarskog jezera i primorskih krajeva od Skadra do Kotora prostirala se država Duklja, koja je zabilježena u više istorijskih izvora. Zemlja je dobila naziv od rimskog grada Duklje, u arealu grada Podgorice, čije spominjanje se prati do početka VII vijeka. Pogodna geografska pozicija na sastavku rijeka Morače i Zete, gdje se kontrolisalo ravničarsko područje naslonjeno na Skadarsko jezero, pri ulasku u dinarski planinski masiv, bila je dovoljna da se ovdje organizuje urbs. Ovaj period je obilježilo u vjerskom smislu do 313. godine, kada je hrišćanstvo uvedeno kao zvanična priznata religija, rimsko mnogobožačko vjerovanje, kojem je prethodila grčka politeistička koncepcija, samo sa različitim nazivima za iste osobine i pojave. Glavna spoljnopolitička sila na području Balkana bila je Vizantija sa prijestonicom Carigrada, osnovanim od strane cara

Konstantina

Rimski grad Duklja počinje da egzistira od imperijalne dinastije Flavijevaca (69. -96. g,.n.e.), i zadobija svoj kasnoantički izraz. Na osnovu istorijskih izvora saznaje se istorijski razvoj jedne gradske cjeline kroz više vjekova postojanja. U širem smislu došlo je do simbioze ilirskih i rimskih društvenih slojeva, što je sve stvorilo novu realnost života na prostoru areala urbsa. Istraživanje grada prvi je vršio ruski istraživač Pavel Apolonovič Rovinski, zatim je na proučavanju radio J.A.R. Munro, da bi najviše uspjeha imao italijanski arheolog Pjero Stikoti, koji je o gradu napisao knjigu. Posebnu cjelinu predstavlja nasljeđe hrišćanskih bazilika, koje se dvije nalaze u samom gra-

Pomen dukljanskog biskupa Basusa se pronalazi u zapisu sa crkvenog sabora u Serdici 343. godine. Potpis dukljankog biskupa Evandera zabilježen je na Četvrtom vaseljenskom saboru u Halkedonu 451. godine. Uoči konačnog naseljavanja Slovena pominju se u Duklji 602. godine u jednom sporu biskupi Nemesion i Pavle

du, dok se jedna nalazi u Doljanima pokraj rimskog grada. Brojni su arheološki nalazi koji su se pronalazili na teritoriji grada, zahvaljujući marljivom istraživačkom radu. Tako se saznaje da je grad imao svoje nekropole, u kojima su pronađeni predmeti iz perioda egzistiranja urbsa. Ukupno je na grobljima pronađeno 339 grobnica. Još je Pjero Stikoti zabilježio da je u široj okolini grada pronašao puteve, mostove, nekropole i vodovod, dok je u užem dijelu grada evidentirao terme, hram boginje Dijane, forum, bedeme, baziliku i hrišćansku baziliku. Pomen dukljanskog biskupa Basusa se pronalazi u zapisu sa crkvenog sabora u Serdici 343. godine. Potpis dukljankog biskupa Evandera zabilježen je na Četvrtom vaseljenskom saboru u Halkedonu 451. godine. Uoči konačnog naseljavanja Slovena pominju se u Duklji 602. godine u jednom sporu biskupi Nemesion i Pavle. Nakon ovog podatka nema biskupa grada, jer područje brzo naseljavaju Sloveni, koji u početku djelimično prihvataju naslage rimskog kulturnog ambijenta, što se može definisati za dugotrajan proces. Početkom IX vijeka u Kotoru je nastala Andreacijeva povelja, na osnovu koje se uviđa postojanje sudske uprave. Naime, kćerka Petra, Teodora je htjela da se zamonaši, ali je

sudija iz Duklje pokušao da je otme. Tekst povelje je sačuvan na latinskom jeziku i predstavlja dragocjen izvor za istoriju i književnost. Car Konstantin Porfirogenit je oko 950. godine napisao djelo Spis o narodima, gdje je značajnim dijelom opisao prostornu i vremensku determinaciju država Južnih Slovena. Za Duklju je napisao: Duklja leži prema kastelima Drača, tj. do Lješa, Ulcinja i Bara i ide do Kotora, a planinskim stranama se graniči sa Srbijom. Za ovu oblast u 35. poglavlju svog djela, car je naveo da su u njoj živjeli Romani, a da je za vrijeme cara Iraklija naseljena Slovenima,

Dubrovački istoričari su zabilježili da je krajem X vijeka, usljed prodora vojske cara Samuila dukljanski nadbiskup Ivan prešao u Raguzu i da je upravo sa njim nastala titula dubrovačkog nadbiskupa

poslije pohoda Avara. Prema pisanju, u državi su postojala tri grada: Gradac, Novigrad i Lontodokla. Očigledno je da posljednji navedeni grad u sebi sadži naziv Duklja. Porfirogenit je u djelu Spisu o temama zabilježio postojanje arhonta Dukljana među drugim slovenskim zemljama, u pismu koje su poslali on i njegov sin Roman. Za vrijeme cara Mihaila Hrvati, Srbi, Zahumljani, Travunjani, Konavljani, Dukljani i Neretljani su se odvojili od vizantijske vlasti.

Upravo od ovog perioda počinju se pronalaziti pisani istorijski izvori za istoriju zemlje Duklje, koja se u latinskim i grčkim izvorima naziva Dioklija. Među staroslovenskim spisima, koristi se oblik Dioklitija. Oni nesumnjivo potvrđuju tradiciju iz kasnoantičkog vremena, kada je bila uspostavljena zajednička i

politička i crkvena jurisdikcija u carstvu. Dubrovački istoričari su zabilježili da je krajem X vijeka, usljed prodora vojske cara Samuila dukljanski nadbiskup Ivan prešao u Raguzu i da je upravo sa njim nastala titula dubrovačkog nadbiskupa. Na temelju više istorijskih izvora potvrđuje se ovo pisanje, odakle se naslućuje budući spor između crkvenih jurisdikcija na području primorja. Naime, sve do vremena sredine XIII vijeka je postojala nesuglasica između Dubrovačke i Barske nadbiskupije, oko nasljedstva zvanja dukljanskog nadbiskupa. Potvrda ove priče pronalazi se u tome, da je u vrijeme osvajanja hrvatskih ostrva od strane dužda Petra Orseola II 1000. godine njemu u susret krenuo dubrovački nadbiskup. Ovim periodom Dukljom je vladao Vladimir, koji je bio zarobljen u pohodu makedonskog cara Samuila. Samoproklamovani car je pustošio Kotor i Dubrovnik, da bi u povratku prošao kroz Bosnu i Rašku, kako navodi pisac Kraljevstva Slovena. U povelji lavre sv. Atanasija na Atosu, 993. godine se datira jedno srpsko poslanstvo bizantijskom caru Vasiliju II

Dukljanska tradicija je osim pisanih istorijskih izvora sačuvana u građi pečata, pa se prema njima može odrediti vrhovna socijalna nomenklatura. Na pečatu arhonta Petra, najvjerovatnije iz IX ili X vijeka sa jedne strane je na grčkom jeziku ispisana cjelo-

Car Konstantin Porrogenit je oko 950. godine za Duklju napisao: Duklja leži prema kastelima Drača, tj. do Lješa, Ulcinja i Bara i ide do Kotora, a planinskim stranama se graniči sa Srbijom. Za ovu oblast car je naveo da su u njoj živjeli Romani, a da je za vrijeme cara Iraklija naseljena Slovenima

kupna titula, dok se sa druge strane nalazi predstava Bogorodice. Iz XI vijeka je sačuvan pečat protosevasta i ekusijasta Duklje i Srbije, koji se zbog predstave sv. Teodora i sv. Đorđa određuje za grad Bar, dok se sam predmet pripisuje kralju Bodinu. Pečat je otkrio i publikovao francuski istoričar Žan-Klod Šene Prilikom pobune protiv vizantijske uprave u Dalmaciji u Stonu i Zeti vizantijski istoričar Kekavmen spominje Vojislava Dukljanina. Ovaj ustanak, koji je nedvosmisleno bio povezan sa ustankom Petra Deljana u Makedoniji, je opisan kod drugih carskih istoričara. Pobune su za posljedicu imale duboko uzdrmanu vlast na prostoru slovenskih zemalja, odnosno osamostaljivanje države Duklje od imperije u Konstantinopolju. (Nastavlja se)

Piše: Petar LEKIĆ, istoričar

Fragment sa kasnoantičke bazilike u Doljanima kod Podgorice Fragment na Duklji

Bazilika u Duklji tokom istraživanja krajem 19. stoljeća

Pečat dukljanskog arhonta Petra

Baviti se djelatnošću koja je usmjerena na oblikovanje i regulisanje društvenog života organizovanog pod kontrolom države, kakva je djelatnost politika, vrlo je ozbiljan i odgovoran posao i zahtijeva ljude od imena, znanja i poštenja. Te poslove treba da vode ljudi odabrani po osnovu nekih vrednosnih kriterija koji u prosjeku, a u popularnom značenju predstavljaju odabrane ljude. Takvih u Crnoj Gori nedostaje i zato sve aktivnosti vezane za sastav nove 44. vlade ogrnute su neiskrenim, lažnim oblandama i razgovorima bez završnice i bilo kakvog dogovora. I to tako traje danima, nedjeljama i mjesecima. Kad se ne zna put, lako se spotiče. Sporo se odlučuje zbog neznanja, neproučenosti i analiziranja varijanti kako doći do moderne, efikasne i autoritarne vlade. Najlakše je obećavati i pričinjavati radost budalama. Toga ima napretek posljednjih godina u Crnoj Gori.

Kakav treba da bude premijer

Premijer mora da posjeduje karakteristike da je: politički obrazovan, dobronamjeran, hrabar, demokratičan, agilan, patriotski iskren, pošten, istinoljubiv u nacionalni identitet svoga naroda, odan svojoj državi i svome narodu, čovjek koji vidi dublje i dalje, čovjek koji ne zna da mrzi onog koji drugačije misli

U ovom vremenu pobjedničke partije smatraju da su Crnu Goru oslobodile od diktature, širenja kriminala i korupcije, da stvaraju novu oslobođenu Crnu Goru - građansku, demokratsku, pomirenu. Smatraju da će brzim pokretom sve to dovesti u red i Crna Gora će postati „drugi Luksemburg“. Odluke se ne smiju donositi na brzinu. Svaka brzina dovodi do kajanja i grešaka koje kasnije generacije skupo plaćaju. Sva takva činjenja su u kompentenciji vlade. Zato je njena odgovornost najveća. Da bi se kako tako došlo do zadovoljavajućih rješenja potrebno je učiniti sljedeće: Uspješni iskoraci u razvoju ne izostaju ako najsloženije zadatke rasta i razvoja društva povjeravamo najboljima u svakom smislu te riječi.

Kada je u pitanju država, ne postoji jasniji razlog nego da se dobrim, hrabrim i ljudima uzvišenog duha, omogući da prihvate i obavljaju važne javne poslove u državi. U protivnom, ako te poslove preuzmu ili ih prepustimo ljudima s malo znanja, još manje iskustva, spremnih za razna nepočinstva (krađa, šverc, prevare i sl.), onda dopuštamo da nam se država urušava i uništava. Primjer za to su 42. i 43. Vlada Crne Gore u kojima su se dešavale i ovakve stvari da ministar unutrašnjih poslova i bezbjednosti bude mladić turizmolog bez dana iskustva i prakse. Uz to mu se još doda i ministarstvo odbrane - da nezamislivost bude još veća. Ministar poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, ribarstva je zanatlija - električar. Ministar eko-

nomskog razvoja, planiranja, DUP, ekologije saradnje sa EU je mlada politikološkinja koja se ovim pitanjima nikada nije bavila. Biti ministar zdravlja a nemati to obrazovanje i zdravstvom se nikada nije bavio i ta je funkcija za priču. Još više je za priču biti ministar vanjskih poslova, a nikada ne raditi u toj službi. To zaista izaziva smijeh. Ova priča bi se mogla odnositi na svakog ministra i 42. i 43. Vlade, posebno na one koje su nazivali „apostolska“ i „ekspertska“ koja faktički nije imala ni „a“ ni „e“ od tih imena. Zamislite vladu koja je bila toliko zatucana u vjeru da je vjerovala da „vjera može da pomjera planine“.

Ili zamislite vladu u kojoj njen funkcioner obavlja 13 funkcija, ili stranku koja sa samo četiri poslanika obavlja 50 odsto

funkcija u Vladi. Ministri obje vlade su ljudi bez nedovoljno znanja, iskustva i prakse. To su „vojnici“ njihovih partija koji umiju da slušaju svoje pretpostavljene, navijaju i bore se za svoje interese i interese svoje partije. Ovakva praksa ozbiljne stvari ne rješava, samo se upropašćava država i njene institucije. To su ubjedljivo pokazale 42. i 43. crnogorska vlada. Treba imati u vidu da je teško iskorijeniti mane koje su srasle sa ljudima. Ljudi širom svijeta imaju tri strasti: alkohol, kocku i vlast. Od prve i druge strasti ljudi se mogu nekako izliječiti, ali od treće nikad i nikako. Zato je mandatarov zadatak da nađe i odabere ljude za koje se pouzdano zna da će funkciju ministra obavljati iskreno, pošteno i dostojanstveno koje ta funkcija zahtijeva. Da bi to mogao da ostvari, da Vlada čini dobro za narod, sam premijer mora da posjeduje karakteristike da je: politički obrazovan, dobronamjeran, hrabar, demokratičan, agilan, patriotski iskren, pošten, istinoljubiv u nacionalni identitet svoga naroda, odan svojoj državi i svome narodu, čovjek koji vidi dublje i dalje, čovjek koji ne zna da mrzi onog koji drugačije misli. Ove karakteristike pokazuju da premijer u nekoj državi mora da bude vrhunski političar da bi odgovorio složenim zadacima i obavezama, što, nažalost, nije slučaj u Crnoj

Gori posljednjih godina, naročito od promjene vlasti. Svako nepočinstvo premijera treba mjeriti ozbiljnim mjerama i postupkom nego kad to čine druge manje važne ličnosti. Da bi mogao da dostojanstveno odgovara vremenu i zadacima premijer mora da posjeduje: modernističku organizovanost, narodnu saosjećajnost, elitističko rezonovanje, populističko osjećanje, urbano gospodstvo i ruralnu energiju. Tako razmišljaju o premijeru oni koji razumiju i znaju što je ta funkcija u državi i kakav treba da bude čovjek koji je obavlja.

Crnoj Gori ne trebaju premijeri koji su zatucani vjernici, koji mnogo obećavaju, koji lažu i priznaje da je lagao, koji ima nerazumnu strast, oni koji su u stanju da uvjere u besmislice, koji su u stanju da nas prevare i navedu na ružne stvari i ponašanja. Premijer treba da ima i motivacionu sposobnost. Kad tražiš saradnika za neku djelatnost, a pogotovo za vladu kao izvršnu vlast, možeš nekoga motivisati, ako si i sam motivisan, prenijeti mu energiju ako je i ti imaš, tražiti rad ako i ti to primjerom pokazuješ, zahtijevati tačnost ako si uvijek tačan, insistirati na odgovornosti ako si najodgovorniji u timu u kome radiš. Sve to je lijepo kazano, ali ga je teško naći! Žabljak, avgust 2023. godine

Piše: prof. dr Damjan ŠEĆKOVIĆ

Neđelja, 10. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 9. septembra 2023. preminula je u 79. godini života naša draga

SAVETA Jovana MUGOŠA rođena RADOJIČIĆ

Saučešće primamo u kapeli Donja Gorica 10. i 11. septembra 2023. godine od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Donja Gorica

Ožalošćeni: ćerke SANDRA i NADA, unučad JOVANA, PAVLE, UROŠ i JAKŠA, brat LABUD, sestre RADMILA i PERSA, zaove MIKA, SLAVKA i MARTA, snahe MILEVA i DRAGICA, đeveričići, đeverična, bratanići, bratanične, zaovičići, zaovične i ostala mnogobrojna rodbina MUGOŠA i RADOJIČIĆ

Дана септембра 2023. преминула је у 84. години

живота наша драга

МИЛИЦА Новице ДРОБЊАК рођена Лабовић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу септембра од 11 до 16 часова и 11. септембра од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на гробљу иза манастира. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: супруг НОВИЦА, син ЖЕЉКО, кћерке НЕВЕНКА и ТАТЈАНА, снаха ВЕРА, браћа ЈОВАН и ПАНТО, сестра МИЛОСАВА, снахе ВОЈКА, СУНЦЕ и МИЛКА, унучад, праунучад и остала мног обројна родбина ДРОБЊАК и ЛАБОВИЋ

476

Дана септембра 2023. преминуо је наш вољени

Дана 9. септембра 2023. преминуо је у 82. години живота наш драги

Глигора ДУБЉЕВИЋ

По жељи преминулог сахрана је обављена 9. сеп-

тембра на Новом гробљу под Требјесом у Никшићу, у присуству уже породице.

Ожалошћени: супруга СЕНКА, ћерке РАДМИЛА и БРАНКА, унуци ЛУКА и ЛАЗАР, братанићи, братаничне, сестрић, сестрична, снахе и остала родбина

Саучешће примамо у породичној кући у Дубљевићима – Пива дана 9 . и септембра када ће се обавити сахрана у 14:00 часова на мјесном гробљу у Дубљевићима.

Ожалошћена породица: супруга СТАНИЦА, синови ДРАГАН и ИВИЦА, ћерке ЉИЉАНА, ЉЕПОСАВА, ВЕРА и ИВКА, снахе СТАНКА и ЗОРКА, браћа ЉУБОМИР и БРАНКО, сестре МИЛОСАВА, КРСТИЊА, РОСА, СЛОБОДАНКА и МИЛА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина ДУБЉЕВИЋ

e kraće bolesti preminuo je u 84. godini naš

RADOVAN-BEĆO Vasov PEJOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 10. od 10 do 14 časova i 11. časova, kada se kreće za selo Dodoši gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni sinovi DARKO i SRĐAN, ćerka DANIJELA, bratanić IGOR, bratanične NADA, MIRA, VESNA, TANJA, NATAŠA i BILJANA, unučad BLAŽO, MARKO, KAĆA, NEVENA, VASO i PAVLE

Počivaj u miru

KRSTU GUDELJU

Tvoj časni i pošteni život nam je na ponos svima.

JELIĆ LJUBINKA, RADMILA i SAŠA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

487

Posljednji pozdrav našoj dragoj supruzi i majci

DANICI Vladovoj ČAVOR

Zahvalni za sve što si uradila za našu porodicu, za tvoju neizmjernu pažnju i iskrenost.

Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

DANICI Vladimira ČAVOR

Tužan je i bolan tvoj odlazak.

Imala si najljepše ljudske osobine, za svakog od nas ljubav i pažnju.

Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam pružala. Počivaj u miru.

Neđelja, 10. septembar 2023. Oglasi i obavještenja 455

483

DRAGAN DUDA ČAVOR sa

481

Posljednji pozdrav dragom komšiji

KRSTU GUDELJU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Porodica VLADA PEROVIĆA

Posljednji pozdrav našem dragom

VELIKA ĆOSOVIĆ

Nikad te neću zaboravit. PIŠKO

VELIKI Počivaj u miru. MIRKOVIĆ

KRSTU GUDELJU

S poštovanjem i tugom

MARKO ĐUKANOVIĆ

DANICI Radovoj ČAVOR

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji VLADIMIR, NIKOLA i SNEŽANA 484

DANICI ČAVOR

Draga strina, sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na Tvoji SAŠA i IGOR sa porodicama 478

DANICI

MIĆA i ZORAN sa porodicom

ednji pozdrav poštovanoj kumi

DANICI

466

Počivaj u miru.

465

GOJKO JANKOVIĆ s porodicom

Oglasi i obavještenja

ednji tužni pozdrav našem voljenom brataniću, đeveričiću i bratu

RAŠU VUJOŠEVIĆU

Ožalošćeni: stric BATO, strina BEBA, sestra MILENA, brat NIKOLA, snaha MARIJA i djeca

DANICI

Počivaj u miru. IVAN i MARIJA JANKOVIĆ

DANICI ČAVOR

JELENA ŠAKOVIĆ JOVANOVIĆ sa porodicom

DANICI Radovoj ČAVOR

Draga naša teta Danice, uvijek ćemo se sjećati lijepih i toplih tre-

Snežanine drugarice NATAŠA ADŽIĆ i NATAŠA BATRIĆEVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neđelja, 10. septembar 2023.

DANICI ČAVOR

Počivaj u miru.

450 10. 9. 2003 – 10. 9. 2023.

Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog

460

Uvijek u našim mislima i srcima.

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

žalošćeni –MILUŠA i MILIJANA –

nije sa nama naš voljeni otac, brat, đed i svekar

JELENA NIKEZIĆ

Martinović

fališ nam.

ZORAN

Dragi naš, Ne prođe ni jedan dan da te ne spomenemo, da te se ne sjetimo. Vrijeme prolazi, ali ono što neće proći je naša ljubav, tuga i sjećanje na tebe

DRAGICA MUGOŠA

Tetka, neka tvoja plemenita duša počiva među anđelima.

Tvoji: STANKA, ŽELJKO i PETAR

482

Markov MARKOVIĆ

ILINKA – KEKA BOJIĆ

rođ.

ANDRIJE Radosava RADOJIČIĆA

Neđelja, 10. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

VESKO Dragov DRAŠKOVIĆ

Sve dok živim žaliću što naše najsrećnije trenutke nijesmo mogli podijeliti sa tobom. budi spokojan na tom svijetu a mi te nikada zaboraviti nećemo.

451

Tvoja ćerka KSENIJA i zet MILOŠ BOŠKOVIĆ

486

Godinu dana od smrti našeg kuma

MARKO

Tužno sjećanje

MARKA – KIRA NOVAKOVIĆA

S ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanja na tebe. Ponosni smo što si nam bio kum, a neizmjerno tužni što te nema više sa nama. Nikada te neću zaboraviti.

UROŠ i NATAŠA sa porodicom

dana je prošlo od smrti moga brata RADA

nikad ne umiru dok ih vole oni koji su živi.

BANJO MAŠANOVIĆ sa porodicom

пролази, али остају успомене

твог мјеста у срцу нико не може надомјестити.

те заборавит нећу.

JELENA NIKEZIĆ rođ. Martinović

U sjećanjima punim ljubavi ostaćeš zauvijek sa nama.

JELENA NIKEZIĆ rođ. Martinović Puno nam nedostaješ

Oglasi i obavještenja

Četrdeset dana je od smrti našeg

LUKE Dušana DUMOVIĆA

S ponosom, ljubavlju, dostojanstvom, ali i prevelikim bolom trajno ćemo čuvati

Živjet ćeš u svakom danu kroz naša sjećanja.

445

Neđelja, 10. septembar 2023.

Dana 12. septembra 2023. navršava

BRANKA – LOLA ĐIKANOVIĆ

rođena Mićunović

Naš si ponos –Ali si i naša bol, neprebolna. Suštinski dio si naših bića, onaj neraskidivi.

Tužno sjećanje

VELJKA DESANKU 2003. 1990.

MIRANOVIĆ

Godine prolaze, ostaju sjećanja, ljubav i moja velika tuga.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Vaša VESNA

Sjećanje na oca

Najbliža porodica obići će njenu vječnu kuću, časova.

Tvoji najbliži

Braća BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ sa porodicama

Četrdeset je dana od odlaska naše voljene

DRAGICE – DRAGE MUGOŠA

Draga naša, sjećaćemo te se sa ljubavlju i čuvati od zaborava.

DRAGUTIN Markov ĐURIČANIN 1983 – 2023.

Tvoji: MIRO, sin, kćerke, snaha, zetovi, unučad i praunučad

Neđelja, 10. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

LOLA ĐIKANOVIĆ

PEĐA, NENO, ĐOLE i ANDREA

Dvije godine nije među nama

LOLA ĐIKANOVIĆ

Nedostaješ nam da se zajedno sa nama raduješ svemu što dolazi i djeci koja bi te sigurno obožavala. Znamo da nas negdje gdje si našla svoj mir gledaš i čuvaš, a mi tebe čuvamo od zaborava.

ĐORĐE, DANILO i ZORANA

475

Navršava

LOLA ĐIKANOVIĆ

Pokazala si nam šta je istinska plemenitost i utkala u naše živote – ono što je naj-

LOLA ĐIKANOVIĆ

Čuvam najljepše uspomene na tebe.

DRAGAN GRUJIČIĆ sa porodicom

JOVANA, ŽELJKO i SAVA GRBOVIĆ

VUJOVIĆ

ZORKA PETAR-PERIŠA 13. 9. 2022. 12. 6. 2013.

LOLA ĐIKANOVIĆ

Prošlo je dvije godine bez tebe. Uvijek si u našim srcima, najljepšem sjećanju.

SAVA VUJOVIĆ sa porodicom

BLAGOTA-BATO MARIJA DRAGAN 24. 3. 2003. 25. 11. 2011. 31. 5. 1997. kuće.

Odoše svi, ali ja ne dam da odu iz mog srca...

Ćerka, sestra i tetka ANGELINA MEĐEDOVIĆ sa porodicom

448

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASN O

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

MALI OGLASI

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

1

Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53m2, 750e. Tel. 067/821-067

2

PRODAJEM grožđe Vranac iz Beri, cijena po dogovoru. 067/860-225

3

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović

Tel. 067/579-709, 069/269-550

4

Potrebna žena za čuvanje djeteta od tri godine i pomoć u stanu u Budvi. Odlični uslovi, nedjelja slobodna.

Tel. 067/449-292

5