Dnevni list Pobjeda 11.11.2022.

Vuksanović-Stanković:

Nećemo pristati da nam

DF nameće rješenja

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, manevar lidera DF-a da odmah napuste sastanak zbog neprisustva Konjevića i Đukanovića je uslovljen strahom da neka od stranaka parlamentarne većine pod pritiskom ambasada Kvinte slučajno ne popusti i ipak ne glasa za Zakon o predsjedniku. Time bi ta politička grupacija potpuno ispala iz svih kombinatorika za rješenje političke krize u državi

Đukanović: I te kako nas ima, i biće Crne Gore i nas kad god treba

SASTANAK BEZ DOGOVORA: Opozicija ne odustaje od zahtjeva, većina traži podršku za svoje kandidate za Ustavni sud, lideri Demokratskog fronta napustili sastanak navodno nezadovoljni što nijesu došli Đukanović i Konjević

Reagovanja na patriotski protest ispred Skupštine Crne Gore pod sloganom ,,Ima nas“

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obratio se sinoć predsjednici Venecijanske komisije Kler Bazi Malori i zatražio da to tijelo dâ hitno mišljenje na Zakon o predsjedniku, koji je vratio Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje

Vuksanović-Stanković: Nećemo pristati da nam DF nameće rješenja

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, manevar lidera DF-a da odmah napuste sastanak zbog neprisustva Konjevića i Đukanovića je uslovljen strahom da neka od stranaka parlamentarne većine pod pritiskom ambasada Kvinte slučajno ne popusti i ipak ne glasa za Zakon o predsjedniku. Time bi ta politička grupacija potpuno ispala iz svih kombinatorika za rješenje političke krize u državi

PODGORICA – Predstav nici parlamentarnih partija na jučerašnjem sastanku koji je inicirala predsjednica Skupštine Danijela Đurović nijesu postigli nikakav do govor oko rješenja aktuelne političke krize, imenovanja sudija Ustavnog suda, a situacija je ostala nepromi jenjena i kada je u pitanju podrška većine izmjenama Zakona o predsjedniku.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Kne žević i Nebojša Medojević i predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić sastanak su napuštili odmah nakon 20 mi nuta zato što mu u ime Demo kratske partije socijalista nije prisustvovao njen predsjednik Milo Đukanović. Oni su saop štili i da će ostati dosljedni svim inicijativama koje su podnijeli. Pri tom stavu su ostali i predstav nici Ure i Demokrata.

Lideri dvije stranke Aleksa Be čić i Dritan Abazović po zavr šenom sastanku saopštili su da neće povući podršku izmjena ma Zakona o predsjedniku, a po zvali su da se glasa o kandidati ma za sudije Ustavnog suda, koje su opoziciji „nametnuli“ pregla savanjem na skupštinskom od boru, a kako bi, u krajnjem, taj organ odlučio o usaglašenosti akta sa Ustavom.

Sa druge strane, poslanica So cijaldemokratske partije Dra ginja Vuksanović-Stanković i poslanik Socijaldemokrata Bo ris Mugoša ukazali su da ostaju pri zahtjevima koji podrazumi jevaju da se odustane od izmje na Zakona o predsjedniku, pro ces izbora sudija Ustavnog suda vrati na početak i organizuju

vanredni parlamentarni izbo ri. To su kasnije tokom dana sa opštili i iz Demokratske partije socijalista.

FINGIRANI DIJALOG

Vuksanović-Stanković kazala je novinarima da na jučerašnjem sastanku nije bilo konstruktiv nog razgovora, jer je DF mini rao razgovor, a ostale kolege su ih „slijepo slijedile“.

- Kada se usaglašava većina, ne vodi se fingirani dijalog. Neće mo pristati da nam DF nameće rješenja – poručila je Vuksano vić-Stanković.

Podsjetila je da je partija Drita na Abazovića u junu blokirala iz bor sudija Ustavnog suda kada je njihova poslanica Suada Zoro njić bila uzdržana tokom glasa nja za sve kandidate na odboru. – Čekao se zadatak od Vučića, jer Abazović postupa na osno

vu naloga iz Beograda – ista kla je ona.

Jasno je, dodala je, da je Zakon o predsjedniku neustavan, a pod sjetila je i na stavove evropske zajednice čiji su predstavnici ukazivali na to.

Poručila je i da dogovor oko su dija Ustavnog suda podrazumi jeva dijalog koji bi značio da bu du dio pregovaračkog procesa.

Boris Mugoša je ukazao da je 22. novembar, kada je planirano da se održi sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da se glasa o su dijama, najraniji termin.

– Kolege prenebregavaju činje nicu da na prvoj sjednici pred sjednica Skupštine mora da stavi na dnevni red Zakon o pred sjedniku. To mora, to je obaveza predsjednice Skupštine, a tačku oko izbora sudija možemo imati i nakon 22. novembra – to je naj raniji datum – kazao je Mugoša.

Pozvao je kolege da na dnevni red sljedeće sjednice uvrste iz mjene Zakona o predsjedniku i poručio da će tada sve evropske partije biti na ispitu. – Čuli smo jasno poruke od par tnera. Svojim glasom evropske partije bi trebalo da stanu na put urušavanju poretka. Ako se to uradi, a ja duboko vjerujem da hoće, jer je evropski put prio ritet – potpuno ćemo drugačije razgovarati o sudijama Ustav nog suda – istakao je Mugoša. U ime DPS-a sastanku je prisu stvovao potpredsjednik stranke Ivan Vuković, ali on nije davao izjave po okončanom sastanku. Umjesto toga, ova partija je po slala saopštenje u kojem su ista kli da ostaju pri zahtjevima, ali i ocijenili da je sastanak pokazao dubinu krize sa kojom je drža va suočena.

Istakli su i da će insistirati na

skraćenju mandata Skupštini kako bi se stvorili uslovi za or ganizaciju vanrednih izbora. – Koji bi označili i definitivan kraj političke krize, nakon ko jih bi Crna Gora dobila odgovor nu, političku, stabilnu i evropsku vladu – naglasili su. Naveli su da će i u narednom pe riodu ostati posvećeni dijalogu, kako bi se u skladu sa stavovima evropskih partnera rješavala du boka kriza.

– Uz nadu da oni politički su bjekti, koji se makar deklarativ no izjašnjavaju kao građanski i evropski, neće dozvoliti sebi da budu dekor DF-a kojem je jedi ni cilj politika destrukcije pre ma institucijama kako bi Crnu Goru predstavili kao nefunkci onalnu državu čiji bi suvereni tet, shodno tome, trebalo prepu stiti regionalnim hegemonima – poručili su.

PODRŠKA ZAKONU

Sa druge strane, lider Ure Dri tan Abazović kazao je da će se 22. novembra, kada bi trebalo da se glasa o kandidatima za sudi je Ustavnog suda, vidjeti ko je za evropski put, a ko nije.

Ocijenio je i da situacija nije komplikovana, a da bi oni koji sumnjaju u ustavnost izmjena Zakona o predsjedniku, po izbo ru sudija, trebalo to da provjere pred Ustavnim sudom. - Ako sud kaže da nije po pravili ma, prihvatićemo, ako kaže da je po pravilima - prihvatićemo. Baš je jednostavno – rekao je Abazo vić i istakao da neće odustati od podrške zakonu.

I lider Demokrata Aleksa Bečić pozvao je da se 22. novembra izaberu sudije Ustavnog suda, pa da se nakon toga provjeri ustav nost Zakona o predsjedniku.

– Institucije su jedine mjerodav ne da daju sud u našem pravnom sistemu. Za ocjenu ustavnosti je mjerodavan Ustavni sud. Hoće li Crna Gora dobiti funkcionalan Ustavni sud, to zavisi od poslani ka. Mi nećemo povući podršku za izmjene Zakona o predsjed niku – istakao je Bečić.

Od Zakona, kako su saopštili li deri Medojević, Mandić i Kne žević, neće odustati ni Demo kratski front. Oni su sastanak napuštili poslije dvadesetak mi nuta zato što mu u ime DPS-a ni je prisustvovao Milo Đukanović, ali ni predsjednik SDP-a Raško Konjević.

- Mi u DF-u konstatujemo da je opozicija odbila politički dija log i da ima druge planove. Mi slimo da je to pogrešno, mi smo bili spremni, odgovorni, inicirali dijalog, ali to više nećemo raditi, jer očigledno nemamo partnera za mirno demokratsko rješenje – istakao je Medojević.

Prema nezvaničnim saznanji ma Pobjede, manevar DF-a da odmah napusti sastanak zbog neprisustva Konjevića i Đuka novića je uslovljen strahom da neka od stranaka parlamentar ne većine pod pritiskom amba sada Kvinte slučajno ne popusti i ipak ne glasa za Zakon o pred sjedniku. Time bi ta politička grupacija potpuno ispala iz svih kombinatorika za rješenje poli tičke krize u državi.

Odsustvo Đukanovića je i, prema riječima Andrije Mandića, do kaz da DPS ne želi kompromis. - Mi nastavljamo dalje, postoji većina. Izabraćemo, vjerujem, i novu vladu, a onda ćemo na izborima, vjerujem prvo pred sjedničkim, vidjeti koliki je pad DPS-a – kazao je Mandić.

Najavio je i da će u proceduru vratiti inicijativu za pokretanje postupka kojim bi trebalo da se utvrdi da li je Đukanović povri jedio Ustav, a siguran je bio, da će Ustavni sud, kada se njegovi članovi izaberu, utvrditi da jeste.

Milan Knežević je takođe oci jenio da je odsustvo Đukanovi ća poruka da ta stranka ne že li dijalog, a on je ustvrdio i da je to jasan znak međunarodnoj zajednici.

PODGORICA - Funkcioner

Pokreta „Evropa sad“ Vasili je Čarapić juče je Upravnom sudu podnio tužbu da se poništi ponovni izbor Ivana Vukovića za gradonačelnika Podgorice.

- Upravnom sudu Crne Gore smo predali tužbu radi ponište

nja odluke Skupštine Glavnog grada o izboru dr Ivana Vuko vića za gradonačelnika Podgo rice, koja je usvojena na nere gularnoj sjednici od 20. oktobra 2022. godine, svega tri dana pri je održavanja lokalnih izbora, a nakon prethodne odluke Uprav nog suda, kojim je utvrđena ne

zakonitost Vukovićevog ime novanja u julu - saopšteno je iz Pokreta „Evropa sad“.

Oni su kazali da ovim ispunja vaju obećanje dato građanima da će „svim dozvoljenim sred stvima braniti njihovu izbornu volju iskazanu na oktobarskim izborima“.

- Te činimo dodatni korak ka stvaranju uslova da nova vlast što prije profunkcioniše u pu nom kapacitetu - dodali su oni. Pokret „Evropa sad“ ocjenju je da je Skupština Glavnog gra da svjesno kršeći zakon iza brala Vukovića za njegov treći mandat na period neograniče

nog trajanja, „čime je prekršen član 55 Zakona o lokalnoj sa moupravi, kojim je eksplicit no propisano da se predsjed nik opštine bira na period od četiri godine“.

- Da je namjera Demokratske partije socijalista bila da Vuko vić zauvijek upravlja Glavnim

– Što se nas tiče ostajemo privr ženi potpisu 41 poslanika i činje nici da je potrebno da Lekić do bije mandat. Ostajemo dosljedni svi inicijativama koje smo pod nijeli uključujući i Zakon o pred sjedniku – zaključio je Knežević. Po izlasku lidera DF-a, sastanak su napuštili i lideri Prave i Uje dinjene Crne Gore Marko Mi lačić i Goran Danilović. Ž.

ZVICER

gradom pokazuje i ponašanje predsjednika Izborne komisije Glavnog grada Veselina Vukče vića, koji odbija da zakaže sjed nicu Izborne komisije na kojoj bi se proglasili rezultati izbora, a protiv koga smo juče podnije li krivičnu prijavu - smatraju u Pokretu „Evropa sad“. R. P.

SASTANAK BEZ DOGOVORA: Opozicija ne odustaje od zahtjeva, većina traži podršku za svoje kandidate za Ustavni sud, lideri Demokratskog fronta napustili sastanak navodno nezadovoljni što nijesu došli Đukanović i Konjević

Reagovanja na patriotski protest ispred Skupštine Crne Gore pod sloganom ,,Ima nas“

Đukanović: I te kako nas ima, i biće Crne Gore i nas kad god treba

PODGORICA – Crne Gore, slobodne, građanske, multietničke i nezavisne ima i biće je, poručio je predsjednik naše države Milo Đukanović.

On je to napisao na Tviteru povodom protesta građana koji je održan preksinoć ispred Skupštine Crne Gore pod sloganom ,,Ima nas“ na kojem se, prema procjenama organizatora, okupilo više od 17 hiljada ljudi u Podgorici.

– Ima nas, i te kako nas ima. I ima Crne Gore. Slobodne, građanske, multietničke, nezavisne. I biće Crne Gore. Evropske. I biće NAS. Kad god treba – poručio je Đukanović. Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović poručio je da je to bio miran, civilizovan, masovan, evropski skup.

– Jasno upozorenje sklepanoj većini da se vrate Ustavu, fer dogovoru oko pravosuđa i da građani na izborima daju svoj sud. Da shvate da je Crna Gora njihova država, da ne idu u

Beograd po mišljenje. Tada će biti sve lakše – poručio je Vujović na Tviteru.

Socijaldemokrate Crne Gore saopštile su da je protestni skup ispred Skupštine poka-

zao da građanska Crna Gora ima snage i kapaciteta da se brani i odbrani od nasrtaja kojima je izložena.

Ponosni su, kako su kazali, na preksinoćnje okupljanje gra-

Radulović: To je bilo lice civilizovane, normalne, evropske Crne Gore

Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović kazao je da je u Podgorici velikim protestom snagu pokazala građanska Crna Gora.

- To je bilo lice civilizova-

ne, pristojne, normalne, evropske Crne Gore - ocjenjuje za Danas Momčilo Radulović, predsjednik Evopskog pokreta u Crnoj Gori.

Dodaje da je to bio odgo-

vor na „konstantno rušenje države, institucija, pravnog i političkog poretka koje već dvije i po godine sprovodi tijesna većina sastavljena od proruskih i prosrpskih partija“.

đanki i građana kojima su zahvalili na dostojanstvenom i veličanstvenom skupu. – Vidjeli smo sliku prave Crne Gore u kojoj nema građanki i građana drugog reda. Pokazali smo da nas ima i da smo spremni da se borimo za našu jedinu domovinu, za zaštitu ustavnog i pravnog poretka i za Crnu Goru u kojoj nikome neće biti tijesno i neugodno, osim onima koji ne poštuju njene zakone i koji rade protiv države u kojoj žive. Od sinoćnjeg skupa pa ubuduće više ništa neće biti isto i toga naša politička konkurencija mora biti svjesna – saopšteno je iz Socijaldemokrata. R. P.

Bugajski: Ostaće nezavisna uprkos Beogradu i Moskvi

Američki politički analitičar, dobar poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu Januš Bugajski podijelio je na društvenim mrežama video zapis građanskog protesta u Podgorici.

-Crna Gora će ostati nezavisna uprkos Beogradu i Moskvi – kratko je komentarisao Bugajski, saradnik Fondacije Džejmstaun, sa sjedištem u Vašingtonu.

Među prvima koji su na društvenim mrežama komentarisali preksinoćni protest bio je nekadašnji premijer Albanije Sali Beriša

-Gigantski protest u Podgorici protiv Srbije i njenih intervencija! Čast crnogorskim patriotama demonstrantima koji brane nezavisnost svoje zemlje!

- istakao je Beriša.

Izvještaje sa protesta u Podgorici

prenijeli su i brojni mediji iz regiona, prevashodno iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Za ogromnu većinu medija u Srbiji, okupljanje građanki i građana, jedno od najmasovnijih od vremena crnogorskog referenduma – nije bila vijest.

Neki ovdašnji mediji, poput koncerna Vijesti ili portala Borba baratali su brojkom od pet hiljada okupljenih, pozivajući se na procjene Uprave policije. Međutim, crnogorska policija nije javno iznosila procjenu broja prisutnih, dok analiza posredstvom Gugl opservacije prostora ukazuje da su okupljeni zauzeli površinu od oko 10.000 kvadratnih metara, a upoređenjem gustine ljudi po kvadratnom

metru se potvrđuju procjene organizatora da je 7. novembra na platou ispred Skuštine bilo okupljeno oko 17 hiljada građanki i građana.

Policija izvela na ulice neregistrovana oklopna vozila

PODGORICA - Pala Vlada Dritana Abazovića angažovala je u utorak i oklopne transportere da čuvaju zgradu Vlade u Karađorđevoj ulici u Podgorici tokom građanskog protesta koji su podržale opozicione partije, a na kojem je bilo više od 17.000 građanki i građana iz svih krajeva Crne Gore. Ova vozila, kako je Pobjedi nezvanično potvrđeno u Upravi policije, nijesu registrovana, što znači da se nijesu smjela naći u saobraćaju – ali ipak su izvedena na ulice Podgorice?!

Dva takozvana „bova“ dovezena su ispred zgrade Vlade iz policijskog kampa na Zlatici i to u vrijeme saobraćajnog „špica“ – nešto poslije 16 sati. Krenuli su podgoričkim ulicama i bulevarima baš u trenutku kada su i organizovane kolone građanki i građana svojim vozilima počeli da „kruže“ gradom, vijoreći crnogorske državne zastave i krstaš barjake… Očigledno je trebalo da uplaše one koji su se pripremali za protest.

Međutim, makar je takav utisak, uplašio se odlazeći premijer Dritan Abazović, pa su oklopni transporteri, umjesto na platou ispred zgrade Skupštine, gdje je protest organizovan, parkirani ispred zgrade Vlade.

Kada je dobio informacije da je prema Podgorici krenulo hiljade automobila iz svih crnogorskih gradova, Abazović je, vjerovatno, zahtijevao da zgradu u kojoj stanuje njegova pala vlada štite „bovovi“.

- Oklopna vozila nijesu izvedena sa bilo kakvom ofanzivnom namjerom, bila su ispred zgrade Vlade isključivo kao štit za slučaj mogućih nereda. Vozila nijesu bila naoružana i jedini zadatak je bio da se rašire mreže koje su sastavni dio „bova“ i koje u situacijama demonstracija služe kao dodatna zaštitna ograda, prvenstveno za potiskivanje mase. Samo je to bio cilj –rekao je izvor Pobjede iz Uprave policije. Potvrdio je da transporteri nijesu registrovani i rekao da su do odredišta stigli u pratnji registro-

vanih policijskih vozila. Prema našim nezvaničnim informacijama, ova vozila nemaju nikakvu dokumentaciju i pitanje je da li su ikada i registrovana. Naš izvor nije želio da komentariše da li je Uprava policije puštanjem u saobraćaj neregistrovanih vozila prekršila zakon. Iz Uprave policije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im uputili povodom angažovanja transporetra.

Oklopna vozila angažuju se u situacijama kada se očekuju nemiri i nasilje. S obzirom na to da je skup uredno najavljen, da je organizator NVO „Luča“, odnosno njen čelnik Nebojša Mrvaljević, preuzeo punu odgovornost za dešavanja, da su postojali redari i da ni riječju nije najavljivano bilo kakvo nasilje te da su građanke i građani upozoravani da protest mora biti miran i dostojanstven – proizilazi da je Abazović namjeravao da uplaši one koji su namjeravali da dođu, ali da se onda sam prepao.

A policija je u utorak još od jutarnjih sati počela sa mjerama zastrašivanja. Na vrata mnogih građana pozvonile su patrole sa zahtjevom za takozvane informativne razgovore. Poslije burne reakcije javnosti odustali su od namjere privođenja targetiranih. U Nikšiću su, pošto nijesu imali nikakvu zakonsku mogućnost da zaustave ogromnu kolonu vozila koja su se zaputila ka Podgorici, odlučili da ih makar uspore. Policija je na izlazu iz ovog grada, ispred tunela Budoš, skoro pola sata držala „zarobljene“ stotine vozila. Nikšićanke i Nikšićani stigli su u Podgoricu sa malim zakašnjenjem.

U Budvi je bila zaustavljena kolona vozila koja je iz nekoliko primorskih gradova išla ka Podgorici…

Sve ovo nije iziritiralo građanke i građane koji su se našli na „udaru“ policije da revoltirani takvim ponašanjem čuvara javnog reda i mira izazovu bilo kakav incident. Skup je prošao mirno, dostojanstveno i sa jasnom porukom „Ima nas“ i da će građanska, proevropska Crna Gora stati u odbranu Ustava, institucija i države Crne Gore.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Abazovićevi čuvari javnog reda i mira u utorak uzaludno pokušali da zastraše građanke i građane i utiču na masovnost protesta pred zgradom Skupštine Crne Gore

Transporteri čuvali zgradu Vlade

S. VASILJEVIĆ

Sa protesta u Podgorici

Ponovno izglasavanje zakona bi urušilo ustavni poredak Crne Gore

PODGORICA - Pred sjednik Crne Gore Milo Đukanović obratio se sinoć predsjednici Venecijanske komisije Kler Bazi Malori i zatražio da to tijelo dâ hitno mišljenje na Zakon o predsjedniku, koji je vratio Skupštini Crne Gore na po novno odlučivanje.

Kako je saopštio savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pita nja Boris Bastijančić, Đuka nović se Malori obratio cije neći intenzivnu i sadržajnu saradnju Crne Gore i Vene cijanske komisije, u svjetlu izuzetnog doprinosa koji je Komisija dala prilikom izra de Ustava Crne Gore od 2007.

godine, pripremi i donoše nju amandmana na isti 2013. godine, kao i u procesu do nošenja zakona u oblastima izbornog zakonodavstva, pra vosuđa, ljudskih prava i slobo da i vladavine prava u cjelini. Đukanović je podsjetio da je duže od deceniju struk tura obraćanja Komisiji sa različitih državnih adresa, uz dominantno zajednički politički interes većine po litičkih subjekata u Crnoj Gori, vođena namjerom da se uvažavajući mišljenja Ve necijanske komisije dođe do pravnog, političkog i demo kratskog snaženja ukupnog institucionalnog okvira u Cr noj Gori, te da je sama de mokratska tranzicija vlasti,

nakon održanih parlamen tarnih izbora avgusta 2020. godine, u tom trenutku, bila jedan od dokaza dosegnutog visokog nivoa demokratske

zrelosti crnogorskog društva. - Međutim, dinamičan razvoj društveno-političkih događa ja i karakterističnih postupa nja institucija sistema, od ta

da do danas, nedvosmisleno ukazuju da su ključni držav ni organi, prevashodno zadu ženi za afirmisanje i očuva nje vladavine prava, suočeni sa sve izraženijim izazovima, takvim da je njihov rad u pu nom kapacitetu onemogućen ili je čak u cjelosti blokirannavodi se u saopštenju.

Predsjednik Crne Gore je, do daje Bastijančić, naročito pro blematizovao to što, i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda Crne Gore, određeni no sioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, reklo bi se, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom defi nisanih nadležnosti, za šta je najbolji primjer nedavno do nošenje Zakona o izmjenama

Trajni državni udar

Već dvije godine nova-stara parlamentarna većina namjerno uništava temeljne državne institucije. Pokazalo se da je njihovo „oslobođenje“ u stvari klerikalni bjelaško-četnički monstrum koji zatire Crnu Goru

i dopunama Zakona o Pred sjedniku Crne Gore, podrža no glasovima 41 poslanika. - Na kraju, naglašavajući da bi posljedica mogućeg ponov nog izglasavanja spornog Za kona o izmjenama i dopuna ma Zakona o Predsjedniku Crne Gore na skupštinskom plenumu, i njegovog stupa nja na snagu u vrlo kratkom roku, mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Go re i univerzalnih pravnih vri jednosti, šef države zatražio je da Venecijanska komisi ja dâ hitno mišljenje na ovaj zakon, koji je, kako je pozna to, vratio Skupštini Crne Go re na ponovno odlučivanjesaopštio je Bastijančić.

R. P.

gativnom mišljenju Venecijan ske komisije, izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu koje su pogoršale stanje u cijeloj tuži lačkoj organizaciji.

Nova-stara skupštinska veći na (DF, Ura i Demokrate) po kušala je da izmjenama Zako na o predsjedniku, odnosno pravnim nasiljem promijeni ustavno uređenje. Nakon što je predsjednik ovaj zakon vratio Skupštini na ponovno odluči vanje, ostaje da se vidi da li će pučisti ponoviti pokušaj nasil ne promjene Ustava. No, puč je kontinuitet njiho vog djelovanja. Ista družina je Ustav prekršila kada je na sastanku u manastiru 22. sep tembra 2020. godine mitro polit Amfilohije izdao direk tivu da predsjednik Skupštine bude Aleksa Bečić, a manda tar za sastav Vlade Zdravko Krivokapić. Time je prekr šen član 14 Ustava koji propi suje odvojenost države i vjer skih zajednica. Prva odluka Vlade je bila tajno i protivza konito zaduživanje od 750 mi liona eura.

Potom je parlamentarna ve

ćina nasilno izglasala izmje ne Zakona o slobodi vjerois povijesti 28. decembra 2020. godine. Tada je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić utvr dio kvorum iako je bilo pri sutno samo 40 poslanika, jer je poslanica DF-a Maja Vu kićević „prisustvovala“ pre ko onlajn aplikacije. To je su protno članu 90 Poslovnika Skupštine koji je tada pred viđao da se kvorum utvrđuje primjenom elektronskog si stema za glasanje. Bečić je on da za poslanicu proglasio Su adu Zoronjić, iako za to nije imao neophodni izvještaj Dr žavne izborne komisije. Tako su uz jednu poslovnički odsut nu i jednu protivzakonito pro glašenu poslanicu usvojene izmjene Zakona o slobodi vje roispovijesti čime je prekršen član 91 Ustava kojim je propi sano da Skupština ovakve za kone donosi većinom glasova svih poslanika na sjednici ko joj prisustvuje više od polovi ne svih poslanika. Sljedeće kršenje Ustava izveli su 31. marta 2021. godine kada je Vlada Zdravka Krivokapića Skupštini predložila Zakon o budžetu. U članu 110 Ustava je propisano da Vladi, izme đu ostalog, prestaje mandat ako ne predloži budžet do 31.

marta budžetske godine. Vla da je imala ustavni uslov, od nosno prekulzivni rok da do 30. marta u ponoć predloži budžet. Ona taj uslov, odnosno rok nije ispunila i po sili Ustava Vladi je prestao mandat. Skup štinska većina je to ignorisala. Vlada je izvršila državni udar tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine, jer je premijer nasilno preu zeo komandovanje policijom i protivustavno komandova nje vojskom i stavio ih u služ bu državnih i vjerskih intere sa Srbije. Zdravko Krivokapić je ignorisao ustavno uređenje kada je odbio da predloži ra zrešenje ministara: Radulo vića, Bratić i Stijovića iako im je Skupština 29. decembra 2021. godine izglasala inicija tive za interpelacije.

Krivokapić je na odluku Skup štine odgovorio: „Nijedan mi nistar neće biti razriješen za to što mislim da bi narod onda trebalo da odradi određenu in terpelaciju za neke poslanike“. Time je faktički objavio dikta turu jer je odlučio da vlada bez podrške Skupštine.

Potom je potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić u martu 2022. godine odbio da zakaže prvu sjednicu Skupšti ne u prvom redovnom zasije

danju. Time je prekršio član 90 Ustava kojim je, između osta log, propisano da prvo redov no zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu. Skup ština zasijeda, odnosno radi na sjednicama, tako da je od bijanje sazivanja sjednice re dovnog zasijedanja faktički bi la suspenzija Skupštine. Potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije pre mijer Abazović je ovoj crkvi dao nadustavna ovlašćenja i predao joj veliki dio crnogor ske kulturne, istorijske i du hovne baštine.

Nakon izglasavanja nepovje renja Vladi Dritana Abazovića nova-stara skupštinska većina je pokušala da se u roku od 30 dana dogovori o novom man dataru. Predsjedniku Crne Go re su obećali da će to učiniti do 19. septembra i da će mu kao dokaz za dogovor o mandata ru dostaviti potpis 41 poslani ka. Nijesu uspjeli da ispune ni jedan uslov. Krivicu su preba cili predsjedniku, a Skupštini su uputili incijativu da razri ješe predsjednika, bez neop hodnog mišljenja Ustavnog suda. Time su prekršili član 98 Ustava.

Od ove inicijative su odusta li jer su smislili razorniji plan - ukidanje i izmjenu ustavnih

ovlašćenja predsjednika, od nosno nasilnu promjena Us tava i ustavnog uređenja. Uz to, optužuju poslanike DPS-a da su krivi za nefunkcional nost Ustavnog suda jer u ok tobru nijesu podržali kandi date za sudije Ustavnog suda koje je nova-stara većina jed nostrano predložila Skupštini. Zaboravljaju da je izbor sudi ja Ustavnog suda trebalo oba viti u julu, ali je tada gospođa Zoronjić iznenada 18 puta bi la uzdržana.

Suštinsku destrukciju Ustav nog suda nova-stara skup štinska većina je izvela u junu 2021. godine kada je usvojila izmjene Zakona o radu koji ma je propisano da se u pen ziju mora sa 66 umjesto sa na vršenih 67 godina života. To je urađeno kako bi se što prije penzionisao glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Zbog toga su, kao kolateralna šteta, u 2022. godini u penziju mora le i sudije Ustavnog suda Dra goljub Drašković i Miodrag Iličković

Da nijesu usvojene izmjene Zakona o radu, Ustavni sud bi sada imao kvorum i mogao bi da odlučuje o pritužbama na lokalne izbore. Gotovo isto vremeno s izmjenama Zakona o radu usvojene su, uprkos ne

Već dvije godine nova-stara parlamentarna većina namjer no uništava temeljne državne institucije. Pokazalo se da je njihovo „oslobođenje“ u stva ri klerikalni bjelaško-četnički monstrum koji zatire Crnu Go ru. Posljednjim državnim uda rom konačno su izazvali reak ciju predstavnika Evropske unije. Vladimir Bilčik je po kušao da otvori oči našoj jav nosti. Kazao je da je zabrinut zbog situacije u zemlji „zato što vidim da je osjetljiva osno va vaše zemlje, ustavni temelj, politički temelj, ekonomski te melj, ugrožen i doveden u pita nje“. To znači da putino-vuči ćevska koalicija DF-a, Ure i Demokrata razara glavne dr žavne institucije, a da joj po dršku daje pokret mešetara Milatović-Spajić koji naro du razbacuju laki keš sa sku pom kamatom. Sada zovu DPS na dijalog.

Oni ruše, a nama nude lopate. Zato, da im jasno poručimo: za početak treba da odustanu od ponovnog izglasavanja iz mjena Zakona o predsjedni ku; potom je proceduru izbora sudija za Ustavni sud potreb no vratiti na početak i posti ći dogovor; nakon toga slijedi skraćenje mandata Skupštini jer je nemoguće izabrati novu ustavnu vladu. Zatim se mora ju organizovati vanredni par lamentarni izbori.

Ništa više, ni manje.

(Autor je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore)

Predsjednik

Piše: Dragutin PAPOVIĆ

Stav

Boris Bastijančić

Pregovaraju o detaljima kredita

PODGORICA - Konkretni

operativni detalji bilateral nog kreditnog aranžmana Crne Gore i mađarske OTP banke biće dogovoreni na rednih dana, saopšteno je na kon dvodnevne posjete mi nistra finansija Aleksandra Damjanovića Mađarskoj. Damjanović je u Budimpe šti razgovarao sa vlasnikom i izvršnim direktorom OTP grupe Šandorom Čanjijem o uslovima po kojim bi se drža va mogla zadužiti kod te finan sijske institucije do kraja ove godine. Rebalansom budže ta planirano je zaduženje do 350 miliona eura za pokriva nje obaveza države do kraja decembra i stvaranje depozi ta za narednu godinu.

– Zajednički je ocijenjeno da OTP grupa ostaje pouzdan partner Crnoj Gori u oblasti finansija i bankarstva. Uzaja mnom saradnjom Crna Gora i OTP grupa daju ključni do prinos održivosti i stabilnosti finansijskog sistema u Crnoj Gori – kazali su iz Ministar stva finansija, dodajući da je prepoznat obostran interes u sklapanju kreditnog aran žmana.

Pregovori sa OTP-om uslijedi li su jer domaće banke ne mo gu državi da pozajme više od 150 miliona eura. Ministar stvo je planiralo da emitova njem šestomjesečnih držav nih zapisa prikupi dodatnih 70 miliona na domaćem tržištu. Damjanović se u Budimpešti sastao i sa mađarskim mini

strima spoljnih poslova i eko nomskog razvoja Peterom Si jartom i Mortonom Nađom, sa kojima je razgovarao o ra zvoju bilateralnih ekonom skih odnosa, naročito u oblasti izgradnje saobraćajne i ener getske infrastrukture.

– Dogovoreni su dalji kora ci u konkretizaciji pojedinih projekata, sa naglaskom na mogućnost učešća mađarskih kompanija u izgradnji određe nih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori – naveli su iz Mi nistarstva.

Na zajedničkoj pres konferen ciji razgovarano je i o potrebi dostizanja energetske sigur nosti u kontekstu globalnih poremećaja na tržištu ener genata.

- Takođe je konstatovano da i Crna Gora i Mađarska iska zuju maksimalnu solidarnost prema građanima ratom za hvaćene Ukrajine, a naročito pružaju svu institucionalnu podršku onima koji su svoje utočište našli u Crnoj Gori i Mađarskoj - dodali su iz Mi nistarstva.

Na sastanku sa Nađom raz govarano je o konkretnim prijedlozima koje je Izvo zno-uvozna banka Mađar ske predstavila Crnoj Gori, a tiču se kreditnih aranžma na vezanih za postojeće i no ve infrastrukturne projekte u Crnoj Gori, sa naglaskom na projekte koji se nalaze na ko ridoru između Budimpešte i Bara i od obostranog su eko nomskog interesa. B. D.

Veliko interesovanje za Adriatic 42

PODGORICA - Otvaranje projekta Adriatic 42 i početak remonta superjahti izazvalo je veliko interesovanje svije ta nautike i medija, saopšteno je iz kompanije. Vijest o otvaranju Adriatic 42, jedinstvenog objekta za poprav ku i održavanje megajahti, objavili su strani mediji, između ostalih, najčitaniji mediji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima WAM, Dubaimedia office, Gulf News te specijalizovani por tali za jahting industriju Superyacht Times i OnBoard online. U tekstovima je navedeno da je konzorcijum koji čine PM Holdings LLC, odnosno kompanija Investment Corporation of Dubai i Drydocks World Dubai, kompanija DP World po krenuo objekat za remont i popravku najvećih jahti na svijetu. r. e.

U Crnoj Gori na kraju septembra bilo 79 milionera od kojih su 22 domaći građani

Ukrajinac u crnogorskim bankama drži 34,5 miliona

Nešto manje novca od Ukrajinca ima državljanin Indije, koji je na računima u Crnoj Gori deponovao 34,1 milion, kazali su Pobjedi iz CBCG

PODGORICA - U Crnoj

Gori je posljednjeg dana septembra bilo 79 milione ra, a najbogatiji među njima je Ukrajinac koji u crno gorskim bankama ima 34,5 miliona eura, saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke (CBCG).

Nešto manje novca od Ukra jinca ima državljanin Indije koji je na računima u Crnoj Gori deponovao 34,1 milion. To su trenutno dva najveća de pozita fizičkih lica u domaćim bankama.

Vrhovna monetarna instituci ja ne saopštava imena vlasni ka računa jer ih u tome spreča va član 84 Zakona o bankama, koji te podatke tretira kao po slovnu tajnu.

Struktura

Od 79 milionera 22 su držav ljani Crne Gore, dok prednja če stranci kojih je 57. Njih 79 na računima su na kraju sep tembra ukupno imali 280 mi liona eura.

– To je 12,3 odsto ukupnih de pozita stanovništva, koji su na kraju septembra iznosili 2,28 milijardi eura – istakli su iz CBCG.

Kada je riječ o strukturi milio nerskih depozita, svega četiri deponenta na računima ima ju više od deset miliona eura. - Njih 71 raspolaže depozitima između jedan do pet miliona eura, četvoro od pet do deset miliona i četiri deponenta ras polažu depozitima preko de set miliona eura - precizirali su iz CBCG.

Prema podacima koje su ban ke dostavile CBCG 30. sep tembra, 252 pravna lica imala su depozite veće od milion eu ra. Najveći pojedinačni depo zit imalo je preduzeće koje je raspolagalo sa 51,3 miliona eu ra. CBCG ne saopštava djelat

nost preduzeća sa milionskim depozitima.

Izvjesno je da je broj milionera u Crnoj Gori u porastu, budu ći da ih je u junu prošle godine bilo 58, što je 21 manje. Najve ći pojedinačni depozit fizičkog lica tada je bio 25,2 miliona eu ra i takođe je pripadao stran cu. Ni tada, kao ni danas, u Cr noj Gori nije bilo milijardera. Godinu ranije 63 građanina imala su štedni ulog veći od miliona, a najbogatiji među njima i tada je bio nerezident čiji je konto iznosio 9,7 miliona eura. Početkom 2019. bilo je 77 milionera, a 64 u 2018. godini.

Depoziti ra Stu

Depoziti u domaćim bankama već duže vrijeme su na istorij skom maksimumu, a na kraju septembra iznosili su skoro pet

milijardi eura. Od toga je šted nja građana bila 2,28 milijardi a preduzeća 2,64 milijarde eura. Za devet mjeseci ove godine ukupni depoziti porasli su za 765,1 milion eura ili 18,21 od sto. Domaći građani su od kra ja prošle godine uštedjeli 155,1 milion eura, dok su stranci po vukli dio svog novca, pa su nji hovi depoziti pali za 30,7 mili ona ili 4,14 odsto.

U isto vrijeme depoziti predu zeća porasli su za 625 miliona eura ili za trećinu.

Većina depozita u jednoj od 11 banaka u Crnoj Gori su tzv. depoziti po viđenju, koji se u svakom trenutku mogu povu ći. Njih je 3,88 milijardi eura, što je 78,2 odsto ukupnih. Oro čeno je 881,2 miliona eura, dok je na escrow računu 200 mili ona. B. D.

Po 500 eura

za tri najbolja studenta ETF

Borba protiv falsifikovanja novca

PODGORICA – Crna Gora, iako je kao atraktivna turi stička destinacija podložna uplivu određene količine falsifikovanog novca, nema sistemski problem krivo tvorenja eura, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku guvernera Radoja Žugića

i predstavnika italijanske Guardie di finanze Đakoma Karbonija i Gaetana Ma tresana.

Žugić je istakao da je crno gorski zakonski okvir u ovoj oblasti harmonizovan sa re gulativom EU, a da su zapo sleni CBCG prepoznati kao

eksperti u toj oblasti. Eksper ti Guardie di finanze su pre nijeli iskustva Italije u borbi protiv falsifikovanja i izrazi li zadovoljstvo zbog saradnje sa CBCG.

Ova je posjeta realizovana u sklopu programa Evropske komisije Pericles IV, kroz ko ji su obezbjeđena sredstva za jačanje administrativnih i teh ničkih kapaciteta crnogorskih institucija u borbi protiv falsi fikovanja eura. r.e.

PODGORICA - CBCG je na gradila tri najbolja studenta Elektrotehničkog fakulteta UCG Vladimira Novovića, Mitra Otaševića i Vuka Đu kanovića sa po 500 eura. – CBCG tradicionalno podrža va studente kroz godišnju na gradu koju od 2007. za najbolji diplomski, magistarski i dok torski rad bankarstva, mone tarne politike i terorije – naveo je guverner Radoje Žugić na sastanku sa dekanom ETF-a Sašom Mujovićem Mujović je kazao da je CBCG ovim činom pokazala društve nu odgovornost i vjeru u sop stvenu državu i kadar koji se u njoj školuje.

– Iz mog ugla to je patriotizam i pravi doprinos razvoju drža ve – rekao je Mujović. r. e.

Prema podacima koje su banke dostavile CBCG, 252 pravna lica imala su depozite veće od milion eura

Mađari zainteresovani da pozajme Crnoj Gori novac za budžet

Aleksandar Damjanović sa Šandorom Čanjijem

Eksperti Guardie di finanza u Centralnoj banci

Nakon otvaranja jahting projekta u Bijeloj

PODGORICA - Crnogor sko udruženje poslodavaca (CUP) apeluje da se sačeka sa najavljenim potpisiva njem Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) dok Mini starstvo rada i socijalnog staranja ne sprovede za konsku proceduru utvrđi vanja reprezentativnosti Unije poslodavaca u Soci jalnom savjetu.

Sekretarka CUP-a Željka Radak-Kukavičić kazala je Pobjedi da UPCG reprezen tativnost, a samim tim i legi timnost, nije zakonski doka zala 15 godina.

MN: Ispitati članstvo - Iz aktuelnih pregovora je izo stavljen CUP koji predstavlja kompanije sa prihodom od 2,3 milijarde eura ili 45 odsto BDP-a i zapošljavaju 20.000 radnika. Naše članstvo oče kuje da bude zastupljeno u socijalnom dijalogu – rekla je Radak- Kukavičić, dodajući da je iz UPCG u proteklih de vet mjeseci istupilo najma nje onoliko kompanija koliko je pristupilo njihovom udru ženju.

Podsjetila je da je OKU najvaž niji dokument kojim se regu lišu prava, obaveze i odgovor nosti iz radnog odnosa, a koji nije mijenjan od 2014. godine. - U procesu socijalnog dija loga sindikati su iskazali veći nivo participativnosti, dok na strani poslodavaca učestvuje samo jedna organizacija - isti če i pita kako neko drugi može da odlučuje u ime kompanija koje stvaraju polovinu BDP-a. – Ova i slična pitanja bi tre bala da budu predmet pažnje resornog ministarstva - nad ležnog za utvrđivanje repre

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Pokrenuli utvrđivanje reprezentativnosti, tvrde da UPCG nema legitimitet

Tvrde da ispunjavaju propisane uslove jer zapošljavaju 20 hiljada radnika i ostvaruju 45 odsto BDP-a, a UPCG 15 godina nije testirala svoju reprezentativnost

zentativnosti, a time i funk cionisanje Socijalnog savjeta - smatra Radak-Kukavičić. CUP je formiran početkom decembra prošle godine, a

Druga sjednica Komisije za kontrolu privatizacije zdravstvenog objekta u Meljinama Traže da Vlada bolnicu proglasi javnim interesom

PODGORICA – Skupštin ska komisija za kontrolu privatizacije pozvala je Vla du da proglasi javni interes nad bolnicom Meljine, uz uslov da prestane da pruža komercijalne usluge. Komisija traži i da je država privremeno uzme u zakup kroz javni zdravstveni sistem, te da se od Višeg suda zatraži odgovor da li je i dalje oprav dana privremena mjera ko jom je prije tri godine zabra njeno raspolaganje imovinom bolnice. To su zaključci sa dvi je sjednice posvećene bolnici u Meljinama, koje su izglasa le partije aktuelne parlamen tarne većine. Jedini prisutni predstavnici opozicije An drija Popović (LP) i Genci Nimanbegu (Forca) bili su uzdržani.

Predstavnik kompanije Duš ka Kneževića Atlas kapa, Mi lan Nikolić ovakve zaključke smatra nezakonitim.

Nezadovoljstvo što na juče rašnjoj sjednici nije bilo pred stavnika Ministarstva zdravlja iskazalo je više učesnika, na vodeći da bi ministar zdravlja Dragoslav Šćekić trebalo da

se pojavi na idućoj. Odborni ca hercegnovskog parlamen ta Tamara Vujović (Demo krate) je istakla da bi se na ovoj komisiji trebali baviti kako je neko za 25 miliona, što je tada vrijedilo trećinu te cijene, ku pio 50 hiljada kvadrata na pr voj liniji mora, obavezao se da uloži 119 miliona eura, a golim okom se može vidjeti koliko je uloženo, da bi kasnije vrijed nost bila procijenjena na 56 miliona.

Predsjednik Komisije Mak sim Vučinić najavio je da će se pridružiti idućem prote stu građana i opštine, poziva jući i poslanike, kao i da će se o ovoj privatizaciji i dalje ra spravljati.

– Pošto DPS nerado dolazi na ove sjednice, mislim da je pra vo vrijeme da se otvori parla mentarna istraga o više priva tizacija u toku mandata Igora Lukšića, Mila Đukanovića i Duška Markovića – kazao je Vučinić.

Prošlog vikenda je lokalna uprava sa građanima na pola sata zaustavila saobraćaj na graničnom prečlazu Debeli brijeg. M. Lk.

kako tvrdi Radak-Kukavičić proces ostvarenja reprezen tativnosti teče nedopustivo sporo, a plod je inertnosti si stema, konfliktne i diskrimi

natorne zakonske regulati ve kao i otpora promjenama. Podsjeća da se reprezenta tivnost utvrđuje Zakonom o radu, koji reprezentativnim smatra udruženje čiji člano vi zapošljavaju najmanje če tvrtinu upošljenih u privredi i ostvaruju najmanje četvr tinu BDP. Bliži kriterijumi propisani su pravilnikom iz 2005. godine, koji nije, a tre balo je da bude usklađen sa tri promjene Zakona o radu u tih 17 godina - objašnjava Ra dak-Kukavičić i naglašava da taj pravilnik ima konfliktne i diskriminatorne procedure utvrđivanja reprezentativno sti, što nesporno potvrđuje či njenicu da u ovom momentu UPCG nema legitimitet. - Procedura izmjene pravil nika je pokrenuta, pa je pita nje dana kada će i CUP postati legitimni predstavnik poslo davaca u Socijalnom savjetu. To će ujedno biti i trenutak

Rad nedjeljom

Radak-Kukavičić sma tra da je, što se tiče rada nedjeljom, najvažnije naći adekvatan odgovor za ekonomski napredak zemlje, stimulativni poslov ni ambijent i zadovoljenje potreba radnika.

- Neminovno je uvaži ti potrebu i sezonski karakter privrede, jer je to dobitna kombinacija za poslodavce, zaposle ne i državu - zaključuje Radak-Kukavičić i nagla šava da je jedan od ciljeva CUP-a promjena negativ

da se razgovara sa socijalnim partnerima o potpisivanju OKU na kvalitetnijoj i legi timnijoj osnovi - smatra Ra dak-Kukavičić.

Osim ovog, fokus njihovih

ne percepcije poslodavaca kao strane suprotstavljene zaposlenima.

- Poslovne ciljeve i opsta nak na tržištu poslodavci mogu ostvariti ukoliko imaju zadovoljne zaposle ne. Vodeći se interesima kompanija, poslodavci podrazumijevaju da rad nici moraju biti adekvatno plaćeni, a visinu naknade treba utvrditi konsen zusom pregovaračkih strana, što će reći na zado voljstvo svih - poručuje Radak-Kukavičić.

aktivnosti je i uspostavljanje saradnje sa međunarodnim udruženjima sličnog profila u želji da bolje odgovore potre bama privrede - naglašava Ra dak-Kukavičić.N. KOVAČEVIĆ

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović juče u Nikšiću razgovarao sa predstavnicima radnika željezare i rukovodstva EPCG

Željezarci najavili proteste

NIKŠIĆ – Voljeli bi da se ubrza procedura preuzi manja željezare, ali ona ne zavisi samo od nas, kazao je premijer u tehničkom man datu Dritan Abazović.

On se, prilikom posjete Nik šiću, sastao sa predstavnici ma radnika te fabrike, kojima je kazao da su „kolege iz EP CG u Istanbulu dali ponudu Tosčeliku“.

– Radi se o enormno vrijed noj imovini, ogromnom pro storu, fabrici koja ima dobru elektromrežu i uz dobru po slovnu logiku možemo napra viti odličan aranžman na po nos Nikšićanima i Crnoj Gori – rekao je Abazović.

Predsjednik borda EPCG Mi lutin Đukanović je najavio da imaju ozbiljne partnere zain teresovane za ulaganje u želje zaru, kao i da su uradili nacrt biznis plana.

Predstavnik radnika Ivan Vu jović kazao je da su odlučili da traže prijem u Ambasadi Tur ske, kako bi što prije dobili od

govor Tosčelika na ponudu. – Odgovor ćemo čekati do petka, a ukoliko ga ne dobije mo organizovaćemo proteste ispred turske ambasade – ka zao je Vujović.

Abazović je najavio da će do kraja godine potpisati ugovor za izgradnju vjetroelektrane Gvozd, koja bi trebalo da bu de završena do 2024. godine. Naveo je da su juče u Vladi bili

predstavnici američkih kom panija zainteresovanih za iz gradnju NLG terminala u Luci Bar za skladištenje prirodnog gasa, kao i za izgradnju gasne elektrane.

On je priznao da ga brine tre nutni minus EPCG, na šta je Milutin Đukanović ocijenio da je manje bitno da li će ima ti suficit do kraja ove ili u pr vom kvartalu naredne godine.

Častili građane 650 miliona

Građani moraju biti svjesni da su uštedjeli oko 650 miliona eura, zbog toga što EPCG nije povećavala cijenu stru je, iako je 12 puta plaćala skuplje uvezenu od one koju je prodavala doma ćinstvima, rekao je Abazović i istakao da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja Evrope koja nije podizala cijenu električne energije. – Svjesno smo se žrtvo vali, jer je EPCG vlasniš tvo građana i željeli smo pokazati da neko brine o njima – istakao je Aba zović.

– Najvažnije je da će EPCG biti stabilna i da će biti zama jac privrednog razvoja Crne Gore – istakao je Đukanović.

Željka Radak-Kukavičić

PODGORICA – Ministar

stvo prosvjete i Univerzitet Crne Gore nijesu usaglaše ni ko od te dvije ustanove ima obavezu da angažuje asistenta u nastavi na fa kultetima. Dok u suštini prebacuju ,,lopticu odgo vornosti“ sa jednih na dru ge – ombudsman će ,,presu diti“. Nedavno je formirao predmet o ovom slučaju, a nakon što je Pobjeda pisala da je jedan student, osoba sa invaliditetom, napustio studije, jer nije imao podrš ku asistenta.

Tada su studenti ukazivali da im je ova vrsta pomoći neop hodna. Primorani su da sami objavljuju oglase i zapošljava ju asistente, što ne može da iz drži njihov studentski budžet. Komentarisali su pojedini da se osjećaju diskriminisanim,

jer je asistent u nastavi obez bijeđen kroz sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja. Na fa kultetima ga nemaju. Govorili su da su neki od njih demotivi sani da upišu studije, te su na vodili da se dešava da roditelj iz drugog grada putuje sa stu dentom i na fakultetu ga čeka dok se ne završe predavanja.

- Univerzitet Crne Gore je otvoren za saradnju i spre man za rješavanje zahtjeva ove prirode. Međutim, kao što smo

Ministarstvo prosvjete i Univerzitet Crne Gore različito o obavezi angažovanja asistenata u nastavi za osobe sa invaliditetom

Ne zna se ko treba da zaposli asistente

Primorani su da sami objavljuju oglase i zapošljavaju asistente, što ne može da izdrži njihov studentski budžet. Komentarisali su pojedini da se osjećaju diskriminisanim, jer je asistent u nastavi obezbijeđen kroz sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja. Na fakultetima ga nemaju

već navodili, potrebne su ini cijative koje treba da se pokre nu od donosioca zakona i nad ležnih resornih ministarstava – rekao je Pobjedi prorektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin Mićanović

zahtjevi

U Ministarstvu prosvjete dru gačije sagledavaju problem. Sudeći prema njihovim navo dima – fakultet ima mogućno sti da angažuje asistenta. - Ustanova visokog obrazova nja se može osnovati i obavlja ti djelatnost, ako ima, između ostalog, obezbijeđene uslove i nesmetan pristup za lica sa invaliditetom. Shodno tome, studentu sa invaliditetom, u skladu sa Zakonom, treba da se prilagode uslovi nastave i polaganja ispita njegovim mo gućnostima u skladu sa statu

Kako ne postoji zakonski osnov na osnovu kojeg bi se mogli angažovati asi stenti u nastavi, kao tehnička pomoć u pogledu obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću osoba sa invaliditetom u visokoškolskom obrazova nju, potrebno je, kaže Mićanović, da postoji realna potreba i kontinuitet prisustva OSI na UCG

tom ustanove– rekli su oni. Pozivaju se na nacrt Strategi je visokog obrazovanja gdje je predloženo da se ostvari jed nakost, dostupnost i pravič nost inkluzivnog i kvalitet nog visokog obrazovanja za studente sa invaliditetom. U okviru nje se, kako kažu, iz među ostalog, kao aktivnost predviđa organizovanje uslu ge akademske podrške. Iz Ministarstva prosvjete ka žu da Statut ustanove visokog obrazovanja treba da predvidi i ove uslove, angažovanje asi stenta u nastavi. - Na Statut Univerziteta sa glasnost daje Vlada Crne Go re, a nadležni organi u državi, u postupku akreditacije i li cenciranja, cijene ispunjenost uslova za rad ustanove i reali zaciju nastavnog procesa, te Univerzitet nije adresa za pi tanja ove prirode – odgovara prorektor Mićanović. Prorektor navodi da do sada nijesu dobijali zahtjeve stu denata da se zaposli asistent. - Ali gledamo afirmativno na rješavanje ovog pitanja i kao institucija sa visokim stepe nom odgovornosti, otvoreni smo za saradnju i spremni za rješavanje zahtjeva ove priro

Tretiraju se kao javni funkcioneri i u obavezi su da podnesu izvještaj o prihodima i imovini

dala 64 člana

odbora

PODGORICA – Do sada su 64 člana školskih odbora koje imenuje Ministarstvo prosvjete podnijela ostav ke.

Ministarstvo prosvjete je lje tos dobilo mišljenje od Agen cije za sprečavanje korupcije da su članovi školskih odbo ra javni funkcioneri i da treba da dostave izvještaj o imovini i prihodima.

Školski odbori donose sve važ ne odluke koje se tiču funkcio nisanja jedne obrazovne usta nove. Angažovanje članova tog tijela nije plaćeno.

Iz Ministarstva prosvjete rekli su Pobjedi da su od 163 osnovne škole, u 30 ustano va, ukupno 46 članova pod nijeli ostavke. Do 18. oktobra ostavke je dalo i 18 predstav nika Ministarstva u školskim odborima srednjih škola. Ka

žu da funkcionisanje ovih ti jela nije ugroženo ostavkama, jer se član ne razrješava dok se ne imenuje novi na njegov mjesto. Upitani šta su članovi odbora naveli kao razlog, za što napuštaju te pozicije, iz re sora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović odgovara ju da su u obrazloženju istakli da je podnose iz ličnih razloga. – Najviše ostavki je tamo gdje je najviše srednjih škola, od nosno u Podgorici – rekli su oni.

Prema njihovim riječima, di rektori škola u kojima su čla novi podnijeli ostavke su za moljeni da dostave prijedloge novih članova, na osnovu ko jih su pripremljena rješenja o imenovanju novih članova.

– Za 10 članova (u šest srednjih škola) su izdata nova rješenja, a za novih osam podnijetih za

htjeva se čekaju prijedlozi di rektora škola – navode oni. Ministarstvo nema uvid u ostavke članova školskih od bora koji nijesu predstavnici ovog resora.

Broj članova školskog odbora propisan je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Iz Ministarstva podsjećaju da je propisano da školski odbor ustanove opšteg srednjeg ob razovanja čine: dva predstav nika Ministarstva, odnosno dva predstanvika opštine za ustanove čiji je osnivač opšti na, dva predstavnika zaposle nih i jedan predstavnik rodite lja. Školski odbor ustanove iz oblasti stručnog obrazovanja čine: dva predstavnika zapo slenih, tri predstavnika Mini starstva, odnosno tri predstav nika opštine za ustanove čiji je osnivač opština, jedan pred

stavnik socijalnih partnera i jedan predstavnik roditelja. Iz Ministarstva kažu da sva ka javna ustanova, gimnazija, ima u svom školskom odbo ru po dva predstavnika Mi nistarstva prosvjete, a javna ustanova srednja stručna ško la (ili srednja mješovita škola) ima u svom školskom odbo ru tri predstavnika Ministar stva prosvjete, što je ukupno 140 predstavnika Ministar stva u svim javnim ustanova ma, srednjim školama u Crnoj Gori

de – rekao je on. Kako ne postoji zakonski osnov na osnovu kojeg bi se mogli angažovati asistenti u nastavi, kao tehnička pomoć u pogledu obezbjeđivanja pri stupa obrazovanju i obrazov nom postignuću osoba sa in validitetom u visokoškolskom obrazovanju, potrebno je, ka že Mićanović, da postoji real na potreba i kontinuitet prisu stva OSI na UCG.

Podsjeća da Univerzitet Crne Gore podržava sve aktivnosti koje će poboljšati položaj oso ba sa invaliditetom. Trude se, navodi Mićanović, da daju svoj doprinos bilo kroz oslobađa nje od školarine ili realizaciju projektnih aktivnosti koje su usmjerene na osobe sa invali ditetom, te kontinuirano pri stupaju izradi infrastrukture u pogledu omogućavanja pri stupa prostorijama u kojima se realizuje nastava studentima s invaliditetom.

bez prava Udruženje mladih sa hendi kepom Crne Gore, koje se bori da se poboljša status ove popu lacije u društvu, 2020. godine tražilo je od sva četiri Univer ziteta u Crnoj Gori da se obez

bijede studentima asistenti u nastavi. Tada su se obraćali i Ministarstvu prosvjete. Pi sali su im i u decembru proš le godine.

Studentkinja treće godine Fa kulteta političkih nauka Iva Vujisić rekla je nedavno Po bjedi da je država u obavezi da obezbijedi asistente. Tada je ispričala da ona ima asisten ta koji joj pomaže na fakulte tu, a dobila je tu vrstu pomoći preko Crvenog krsta koji rea lizuje određeni projekat. Vuji sić, međutim, ističe da treba sistemski da se riješi trajno ovo pitanje, da se ne zavisi od projekata.

- Društvo hoće da bude na predno, idemo ka Evropskoj uniji, dajemo prava osobama sa invaliditetom, da budemo uključeni u sve, da bude što manje diskriminacije, hajde onda da im pomognemo. Ovo nije rješenje. Konstantno smo pod stresom hoćemo li imati asistenta ili ne – rekla je ona. U invalidskim je kolicima, ne piše, to za nju radi asistent. Ima i otežan vid.

- U prvom semestru nijesam imala asistenta. To je bilo ve oma naporno – rekla je ona. N. Đ.

Dr Nebojša Gulić najavio senzore za kontinuirano mjerenje nivoa šećera u krvi

Za djecu će biti na račun Fonda

PODGORICA – Crna Gora bi oko Nove godine mogla dobiti senzore za kontinui rano mjerenje nivoa šećera u krvi i najsavremeniju spe cijalnu pumpica za ubriz gavanje inzulina, tako da korisnici ove skupe uređaje više ne bi morali nabavljati u inostranstvu.

To je juče za Radio Kotor ka zao dr Nebojša Gulić, koji je i predsjednik Udruženja rodi telja djece sa dijabetesom Be ta, specijalista anesteziolog i reanimatolog u Opštoj bol nici Kotor.

- Godišnji trošak za senzore, koji se refundira preko Fonda zdravstva, a roditelji prethod no plaćaju, iznosi 1.680 eura (jedan senzor košta oko 60 eura i traje 14 dana). Insulin ske pumpe su izuzetno skupe. Jedna košta oko 4.000 eura, a

rok trajanja je oko četiri godi ne – rekao je dr Gulić.

On je za Radio Kotor kazao da su prije mjesec na sastanku u Fondu napravili veliki iskorak da konačno u Crnu Goru sti gne senzor za kontinuirano mjerenje šećera.

- Inače, svi senzori koji su na bavljeni išli su na teret Fon da, ali su ih roditelji morali prethodno sami nabavljati u inostranstvu. Međutim, tu se javljao problem što neki nije su imali načina da to nabave u inostranstvu. Nema svako ne koga u Njemačkoj i sl. gdje se to nabavlja, tako da bi bio ve liki korak kada bi dobili sen zor ovdje u Crnoj Gori – re kao je on.

Istakao je da taj uređaj traje od 7 do 14 dana, te da je prilično skup i za jednokratnu je upo trebu.

Iva Vujisić

Miomir Vojinović

Zakonodavni odbor nije dao podršku Prijedlogu zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola

Antifašizam za DF nije u skladu sa Ustavom

Prijedlog zakona o zabrani fašističkih organizacija i simbola je dobio samo jedan glas „za“, te Odbor nije utvrdio da je on u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom. Prijedlog tog zakona je u proceduri od oktobra 2020. i sada je prvi put uvršten u dnevni red Skupštine

PODGORICA - Zakono davni odbor na jučerašnjoj sjednici nije dao podršku Prijedlogu zakona o zabra ni fašističkih, neofašistič kih i vojnih nacionalistič kih organizacija i upotrebe njihovih simbola, koji je predložio lider Liberalne partije (LP) Andrija Po pović

Prijedlog tog zakona je u pro ceduri od oktobra 2020. i sada je prvi put uvršten u dnevni red Skupštine.

Popović je objasnio da je za kon predložen u cilju spreča vanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i ne trpeljivosti među građanima i etničkim grupama. Istakao je da bi se ovim zakonom za branio bilo koji oblik djelova nja i registrovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih nacio nalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofaši stičkih simbola u Crnoj Gori.

kritika

Njime se uređuje zabrana manifestacija, isticanja sim bola, obilježja ili bilo kakvog drugog djelovanja neonaci stičkih ili fašističkih udru ženja ili pojedinaca kojim se na bilo koji način povređuju ustavna prava i slobode gra đana i propisuju sankcije za povredu ovog zakona. Popović je naglasio da vje ruje da je zakon u skladu sa Ustavom i pravnim propisi ma Crne Gore.

Ostali članovi Odbora se nije su složili sa Popovićem. Poslanik Nove srpske demo kratije (NSD) Budimir Alek sić saopštio je da je prijedlog pravno-tehnički problema tičan i da je politički pamflet. – On je ideološki obojen, pot puno tendenciozan i njime se falsifikuje istorija. Krivotvore se nedvojbeno utvrđene isto rijske činjenice i promoviše se duh i slovo totalitarne ko munističke ideologije, njeno nasljeđe, logika, propaganda. Ovdje se pominju tri organi zacije kao neofašističke od kojih jedna nije fašistička, a druge dvije uopšte nijesu po stojale u Crnoj Gori. Ustaška organizacija je nastala tek u novije vrijeme, promoviše se po Cetinju na ovim skupovi ma takozvanih suverenista –rekao je Aleksić.

On je dodao da je „Handžar divizija bila u BiH“, a da se ne pominju one koje su, ka ko je naveo, „ovdje aktivno djelovale i velike zločine po činjele pod fašističkim oreo lom“ - „balisti“, „musliman

ska milicija“ i „crnogorski separatisti“.

– To su fašističke i nacistič ke organizacije koje su ovdje djelovale i one su izostavlje ne – kazao je Aleksić.

Poslanik Demokratske na rodne partije (DNP) Milun Zogović pitao je da li odbor nici imaju pravo da zakonom propisuju bez ikakve istorij ske potvrde.

– Da dajemo definiciju bilo kojih organizacija, bilo čet ničkih, bilo ustaških, na na čin na koji radimo a da pri tome ovaj zakon ne dotiče osvjedočene crnogorske fa šiste Sekulu Drljevića i Kr sta Zrnovog Popovića. Ako ko njeguje antifašističku tra diciju, to je onda moja famili ja i moje bratstvo. Meni se ne može spočitavati nikakva rav nogorska niti bilo koja druga ideologija. Ovo je jedan za kon koji nije u skladu sa prav nim sistemom i Ustavom Cr ne Gore – istakao je Zogović. Popović je dodao da ne zna zbog čega se tolika buka digla oko ovog prijedloga zakona.

Predlagač je lider Liberalne partije Andrija Popović koji je objasnio da je zakon predložen u cilju sprečava nja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima i etničkim grupama. Istakao je da bi se ovim zakonom zabranio bilo koji oblik djelovanja i registrovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih naci onalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofašističkih simbola u Crnoj Gori

- Čak je bilo i uvredljivih to nova od strane kolege Alek sića, pa i kolege Zogovića. Ne znam ko je to osvjedočen i ko ih je proglasio. Vi možete da djelujete na ovaj zakon aman dmanski. Sve što vam se ne sviđa postoji apsolutno dobra volja kod mene kao predlaga ča i kod LP da se ta neka spor na mjesta izostave. Mislim da ne bi trebali da te diobe crno gorske, koje su došle do tačke pucanja, da ih još više produ bljujemo sa takvim uvredlji vim tonovima. Ovaj zakon je dobra volja i tu su i kaznene odredbe koje su usklađene sa ostalim zakonima. Treba da se vratimo samom slovu zakona – ocijenio je Popović. Prijedlog zakona o zabrani fašističkih organizacija i sim bola je dobio samo jedan glas „za“, te Odbor nije utvrdio da je on u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom. Liberalna partija već dvije godine pokušava da taj za kon „dovede“ pred plenum. I 2021. godine su tražili od ta dašnjeg predsjednika Skup štine Alekse Bečića da ga konačno uvrsti u dnevni red. što piše u zakonu LP ističe da u Crnoj Gori ne postoji dovoljno definisan pravni način za krivično go njenje organizacija koje sto ga imaju slobodu da šire svoje diskriminatorske ideologije. Zakon predviđa zabranu faši stičkih simbola koji pokazu ju počinitelje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. LP je isticala i činjenicu da fašističke organizacije često koriste slike ratnih zločina ca u svrhu propagande i za strašivanja, čime se simboli zuje borba za prevlast jedne nacionalne, vjerske ili etnič ke grupe nad drugom. Ustavom Crne Gore zabra njeno je djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno ruše nje ustavnog poretka, naru šavanje teritorijalne cjelo kupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, ra sne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti, ali je zabranje no i osnivanje tajnih subver zivnih organizacija i neregu larnih vojski.

Bez obzira na to što je EU ra nije usvojila slična rješenja u Evropskom parlamentu, podsjećala je LP, crnogor ski poslanici, članovi Zako nodavnog odbora juče nije su dali svoj glas za zakon koji bi zabranio fašistička i naci onalistička djelovanja. J.M.

Orden Legije časti u rangu viteza za direktoricu IRF-a

Radović: Počast mojoj zemlji i meni

Žena uvijek ima pravo izbora, da pristane na ono što joj je namijenjeno u tradicionalnom društvu ili da se bori za nešto više, za sebe i za druge. Ja sam birala teži put. Onaj za koji duboko vjerujem da je jedini ispravan – kazala je Radović

PODGORICA – Izvršna direktorica Investicio no-razvojnog fonda (IRF) dr Irena Radović juče je odlikovana ordenom Legi je časti u rangu viteza.

Ovo najprestižnije francu sko odlikovanje joj je uručio ambasador Republike Fran cuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije Ambasador Timonije je prili kom dodjele istakao briljan tnu karijeru Radović, ali i ne prikosnovenu posvećenost svojoj zemlji i jačanju njenih odnosa sa Francuskom, uz odlučnost i snagu karakte ra koji je čine dostojnom sa putnicom Marije Anželike Dušmen, prve nositeljke or dena Legije časti u Francu skoj (1851).

Timonije je istakao njenu za slugu za promovisanje ob razovanja i ličnih zasluga u jednoj patrijarhalnoj tradi ciji koja ne ohrabruje niti že ne, niti one koje ne zavise od klanova ili partija.

- Ne možemo, takođe, da pre ćutimo Vašu krajnju posveće nost poštovanju opšteg inte resa i zakona, zbog čega ste, i pored uticajnih neistomi šljenika sa kojima ste se su očili, zavrijedili naše pošto vanje - istakao je ambasador Timonije.

Radović je naglasila da sa po nosom prima orden i da joj je čast što je prepoznato da je njena karijera doprinije la usponu francusko-crno gorskih odnosa, ali i borbi za jačanje demokratskih vri jednosti.

- Zahvalna sam i ponosna što se ovo najprestižnije francu sko odlikovanje uručuje prvi put crnogorskom državlja ninu/državljanki na terito riji Crne Gore, nakon obno

ve nezavisnosti. Čast je još veća što su ovo priznanje pri je mene, kroz istoriju dobijali članovi naše kraljevske poro dice: kralj Nikola, knjaz Da nilo, knjaz Mirko i potomak dinastije Petrovića – uvaže ni i dragi princ Nikola. Ovaj gest Francuske doživljavam kao počast mojoj zemlji i me ni. I kao snažnu reafirmaciju vrijednosti slobode, praved nosti, hrabrosti, marljivosti i upornosti koje su nas uje dinile danas ovdje – kazala je Radović prilikom obraćanja u čast dodjele ordena.

Istakla je da cijeni prijatelj stvo i odnos koji ambasador Timonije iskazuje prema Cr noj Gori, njegovu podršku i kvalitet saradnje u proteklom periodu.

- Žena uvijek ima pravo izbo ra, da pristane na ono što joj namijenjeno u tradicional nom društvu ili da se bori za nešto više, za sebe i za druge. Ja sam birala teži put. Onaj za koji duboko vjerujem da je je dini ispravan – kazala je ona u obraćanju.

Radović je istakla da pone kad nije prijatno, ni lako, ka da, obavljajući profesionalno i časno dužnost od interesa za svoju zemlju, „morate da rušite staklene plafone i su protstavljate se moćnim po jedinicima koji smatraju da su iznad zakona“.

Nacionalni orden Legije ča sti je najprestižnije francu sko odlikovanje koje je usta novio Napoleon Bonaparta 1802. godine. Orden Legije časti se dodjeljuje najzasluž nijim francuskim i stranim državljanima. Moto ordena je: „Čast i otadžbina“. Pred sjednik Republike Francuske Emanuel Makron nosilac je Legije časti u rangu velikog vođe. r. D.

Timonije i Radović prilikom uručenja priznanja

Sa sjednice Zakonodavnog odbora

PODGORICA – U Institutu za bolesti djece osnovna medicinska sredstva za rad, kao što su špricevi i gaze, dostavljaju se toj zdravstvenoj ustanovi, tvrdi Montefarm, ali očigledno ne u dovoljnoj mjeri jer, kako Pobjeda saznaje, tog materijala vrlo često fali.

Izvori tvrde da se događa da tog materijala jednog dana ima, a već drugog ne.

To zabrinjava pacijente, ali i medicinsko osoblje koje mora da „štedi“, kako su Pobjedi kazali izvori, osnovna sredstva za rad. Trenutno, kako nam je potvrđeno iz Montefarma, postoji zastoj u isporuci špriceva od 5 ml. Pitanje je da li će ih biti u narednim danima.

Situacija da špriceva, gaza i zavoja danas ima, a sjutra nema, nedopustiva je za zdravstveni sistem. To se ne odnosi samo na Dječiju bolnicu već i na sve ostale organizacione jedinice najveće zdravstvene ustanove u našoj zemlji. Međutim, iz Montefarma Pobjedi kažu da su samo u petak i ponedjeljak isporučili 17.000 špriceva KCCG. Demantuju da kod njih bilo što nedostaje od osnovnih sredstava za rad.

INFORMACIJE IZ

SISTEMA

I iz Kliničkog centra Crne Gore takođe navode da raspolažu „adekvatnim potrošnim medicinskim materijalom svih vrsta“.

– Deficita nema. Svi pacijenti Instituta za bolesti djece KCCG kontinuirano su adekvatno medicinski zbrinuti – piše u odgovorima Pobjedi. Ističu da je, u situacijama ka-

Zavoja i špriceva čas ima, čas nema

Iz Montefarma kažu da niti je bilo niti će biti nestašice medicinskog materijala osim u slučaju kada kasne ugovorene količine od samog dobavljača. Iz KCCG takođe navode da raspolažu „adekvatnim potrošnim medicinskim materijalom svih vrsta“. Ipak, Pobjedini izvori unutar sistema kažu da povremeno nemaju sredstava za rad

Iako se i ranije dešavalo da nekad fali materijala, pa i ljekova, mislim da nikad nije bilo ovako. Nekad nemamo određene vrste špriceva, ali to je nešto što varira na dnevnom nivou - naveo je izvor iz bolnice

da Montefarm usljed objektivnih okolnosti eventualno kasni sa isporukom ili kada jednoj klinici fali potrošni materijal, organizacija takva da se od kolega iz sistema, „a u roku od nekoliko minuta obezbjeđuje traženi potrošni medicinski materijal“.

IPAK FALI...

Ipak, od sagovornika koji rade u KCCG Pobjeda je dobila informacije da je situacija malo drugačija od zvaničnih odgovora. Ističu da je često neizvjesno hoće li imati dovoljno sredstava za rad ili ne. - Iako se i ranije dešavalo da nekad fali materijala, pa i ljekova, mislim da nikad nije bilo ovako. Nekad nemamo određene vrste špriceva, ali to je nešto što varira na dnevnom nivou - naveo je izvor iz bolnice.

Iz Montefarma kažu da špriceve, gaze i ostala medicinska sredstva redovno isporučuju KCCG.

- Samo od 4. novembra (petak) do 7. novembra (ponedjeljak) isporučeno je 17.000

špriceva (2ml, 5ml, 20 ml), zavoja 21 - 500 različitih dimenzija, dok su gaze (takođe više vrsta) isporučivane u količinama koje se redovno distribuiraju prema potrebama KCCG – kazali su

Bez osnovnih ljekova u pojedinim bolnicama

Pobjeda saznaje da pojedine bolnice u Crnoj Gori oskudijevaju sa osnovnim ljekovima kao što su dijazepam, longacef, controloc, klometol... Dobro obaviješteni izvori iz zdravstvenog sistema kažu da se dešava da u bolnici ne možete dobiti antibiotske masti i kapi za oči kao i kapi za širenje zenica. - Ovo se dešava ne tako rijetko i to znači da pacijenti moraju da kupuju ove medikamente - kazao je naš izvor.

Pobjeda je objavljivala niz tekstova o nedostatku jako važnih ljekova za život pacijenata koji boluju od najtežih bolesti kao što su zoladeks i zometa, a dešavalo se da sedmicama nema terapije u Institutu za onkologiju KCCG.

iz Montefarma za Pobjedu. Nijesu mogli da nam daju preciznu informaciju koliko je posebno špriceva od 2ml, 5ml i 20 ml isporučeno uz obrazloženje da je nemoguće izvući toliko podataka, te da je situacija ista sa gazama jer ima na desetine različitih vrsta gaza koje se dostavljaju bolnicama.

ZASTOJ

– Prethodnih dana su bile isporuke špriceva KCCG, međutim trenutno postoji zastoj kada je u pitanju špric od 5 ml, jer prvorangirani dobavljač nije u mogućnosti da isporuči ugovorene količine zbog problema u proizvodnji. Na ovakve i slične situacije naša ustanova ne može da utiče, naročito što nabavku ne vršimo direktno od proizvođača već posredstvom dobavljača, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama - pojašnjeno je iz Montefarma. Istakli su da Kliničkom centru svakodnevno isporučuju materijal za rad, nerijetko i više puta u toku jednog radnog dana.

- Apsolutno negiramo javno

PODGORICA - Ministar javne uprave u tehničkom mandatu Maraš Dukaj kazao je da će za desetak dana kompletan servis Vlade biti funkcionalan nakon posljednjeg sajber napada na informatičku infrastrukturu.

- Mi smo ono najznačajnije i najprimarnije završili. Crna Gora je doživjela nezapamćen napad na državnu infrastrukturu. Sajber ratovi su danas nešto što je najopasnije u svijetu. Ovaj napad nije planiran za mjesec, već više od pola godine. Po prvi put u istoriji napada, što je potvrdio stručnjak

U ministarstvima fali stručnog kadra

iz FBI, traženo je manje novca zbog dokumentacije nego što je koštao napad. Samo jedan Zerodate virus na crnom tržištu košta od šest do 10 miliona dolara. Na našu državnu infrastrukturu korišćeno je najmanje pet takvih virusa - rekao je Dukaj u „Bojama jutra“ na TV Vijesti. Nada se, kako kaže, da je izvučena pouka.

- Dva mjeseca prije nas Albanija je imala isti napad. Ne mogu se stvari kratkoročno završiti, a da bude uspješno. Pitanje je šta smo uradili posljednjih deset godina što se tiče informacione bezbjednosti i infrastrukture? Bukvalno ništa. Zakon koji pruža sve mogućnosti za digitalizaciju je u skupštinskoj proceduri. Ako radimo digitalizaciju, a upo-

redo ne radimo sajber bezbjednost - ništa nijesmo uradili i ti napadi će biti sve češći - istakao je Dukaj. Govoreći o reformi javne ciznošću ne može reći ko-

liko je viška, a koliko manjka zaposlenih.

- Imamo poseban tim formiran unutar Savjeta za reforme koji radi analizu u de-

talje i nadam se da ćemo veo-

tačnu analizu što se tiče viška zaposlekođe,

Maraš Dukaj

plasirane informacije o nedostatku medicinskih sredstava u ovoj ili bilo kojoj drugoj javnoj zdravstvenoj ustanovi - kazali su iz Montefarma. Nakon uplate sredstava, 28. oktobra, obezbijeđenih rebalansom budžeta, raspisali su postupke nabavke ljekova i medicinskih sredstava i time su tražene dodatne količine špriceva, gaza, zavoja, infuzionih setova i ostalih medicinskih sredstava.

Poslanik Boris Mugoša, koji je i član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kazao je na sjednici prije nekoliko dana da će zatražiti od Ministarstva zdravlja da ih obavijeste o „problematici nedostatka medicinske opreme koju, prema informacijama u medijima, pacijenti moraju sami da donose u zdravstvene ustanove kako bi dobili adekvatnu zdravstvenu uslugu“.

On je Pobjedi juče kazao da je cilj da Ministarstvo da informacije da li i u kojoj mjeri postoje problemi u ovom segmentu zdravstva i koje se mjere preduzimaju po tom pitanju.

K. JANKOVIĆ

radna grupa koja je formirana za detaljnu analizu lokalnih samouprava u Crnoj Gori daće ubrzo informacije i o situaciji na tom terenu - rekao je Dukaj.

starstvima fali stručnog ka-

stitucije. Ne smijemo dozvoliti nesigurnost i pritisak

- naveo je Dukaj.

Institut za bolesti djece

NEDOPUSTIVO: Institut za bolesti djece kuburi sa osnovnim sredstvima za rad, Montefarm tvrdi da isporuke ne kasne

D.MALIDŽAN

Ministar javne uprave Maraš Dukaj najavio da će za desetak dana profunkcionisati IT sistem oštećen hakerskim napadima

Sud naložio da se od kolumbijskih vlasti i kompanije MSC pribave podaci za Pavlovića

PODGORICA – Sutkinja Nada Rabrenović je na prijedlog odbrane Srđana Pavlovića naložila da se od vlasti Kolumbije pribavi podatak da li je ovaj optu ženi, bivši mornar, 24. janu ara 2019. godine sa broda „Manjifiko“ izlazio u luku Kartagena gdje je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, od dva Kolum bijca preuzeo 18 kilograma kokaina i prošvercovao ih u Crnu Goru.

Uvažen je i prijedlog branio ca Pavlovića, advokata Deja na Klikovca, da se putem me đunarodne pravne pomoći od nadležnih organa Kolumbije i kompanije MSC, u čijem je vlasništvu ,,Manjifiko“, zatra ži podatak koliko je puta ovaj brod uplovljavao u luku Kar tagena od 1. januara do 31. ma ja 2019. godine.

Pored Pavlovića, zbog učešća u švercu 18 kilograma koka ina na optužnici Specijalnog tužilaštva su odbjegli Danilo Đurović, označen kao orga nizator ove kriminalne grupe, Miloš Petrić, Đuro Perović, Miloš Perović, Toni Petko vić, Rade Samardžić i Brani mir Miletić koji je u bjekstvu. U optužnom aktu je navedeno da nijesu identifikovane osobe iz Kolumbije koje su učestvo vale u švercu kokaina.

Prethodni branilac Pavlovića, advokat Ratko Pantović, ka zao je za Pobjedu da je uz po moć advokata u Švajcarskoj, gdje se nalazi sjedište MSC-a,

došao do podatka da je brod „Manjifiko“ u prvoj polovini 2019. godine samo jednom (24. januara) uplovio u luku Karta gena u Kolumbiji i da tog dana Pavlović nije izlazio sa broda na tlo Kolumbije. -Direktor bezbjedonosnog sektora u kompaniji MSC či je se sjedište nalazi u Londo nu je odbrani Pavlovića saop štio da podatke može zvanično dostaviti samo na zahtjev suda – dodao je advokat Pantović. On je ukazao da su upravo ovi podaci do kojih je došla od brana Pavlovića u suprotno

sti sa navodima optužnice gdje se navodi da je ovaj optuženi, nakon što je njegov brod uplo vio u luku Kartagena, izašao sa broda i od dva nepoznata Ko lumbijca preuzeo drogu koju je prošvercovao do Crne Gore. Optuženi Pavlović je nakon hapšenja pred Višim sudom odbio prijedlog specijalnog tužilaštva da u predmetu ,,Ma njifiko“ dobije status svjedo ka saradnika.

Pavlović je obrazlažući odlu ku kazao da je u Specijalnom tužilaštvu pod pritiskom pri znao da je bio dio organizacije

Zapisnici o saslušanju izdvojeni iz spisa

Viši sud juče je na suđenju grupi Danila Đurovića za šverc 18 kilograma kokai na, na prijedlog advokata Dejana Klikovca, iz spisa predmeta izdvojio zapisni ke o saslušanju svjedoka u istrazi.

-Iz spisa predmeta se izdvajaju zapisnici saslu šanih svjedoka pred specijalnim tužiocem i oni se ne mogu koristiti u sudskom postupku iz razloga što tim sasluša njima nijesu prisustvovali branioci okrivljenih bez objašnjenja zašto nijesu pozvan – pojasnila je pred sjednica sudećeg vijeća Višeg suda, sutkinja Nada Rabrenović Osim toga sud je prihvatio i prijedloge odbrane da se Radu Samardžiću, Milošu Peroviću i Milo šu Petriću ukinu mjere zabrane napuštanja mje sta boravišta (Tivta) dok su na snazi ostale mjere – oduzimanje putne ispra ve i povremeno javljanje Upravi policije.

šverca kokaina iz Kolumbije u Crnu Goru i da iz tog razloga ne može prihvatiti ponuđeni status. B. R.

Apelacioni sud ukinuo presudu kojom je srpski državljanin osuđen na 14 godina zatvora za ubistvo Kristijana Ćorića u Budvi

Jasminu Nišiću će se ponovo suditi

Optuženi je, prema stavu tužilaštva, stolicom više puta izudarao Ćorića koji je pao. Potom ga je podigao za ramena i odvukao do parking prostora ispred zgrade, gdje je nastavio da ga udara, nanoseći mu teške povrede

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je presudu ko jom je srpski državljanin Jasmin Nišić osuđen na 14 godina zatvora za ubistvo Kristijana Ćorića u Budvi, u aprilu 2019. godine.

Prvostepenu presudu je po četkom aprila ove godine izre kla sutkinja Višeg suda u Pod gorici Vesna Kovačević Nišić u prvom navratu pred sudom nije želio da prizna da je na smrt pretukao Ćorića jer se, kako je tvrdio, ne sjeća svih činjenica.

Kasnije je u odbrani naveo da je u sukob sa Ćorićem došao zbog prijetnji koje mu je upu tio ispred stana djevojke Emi ne sa kojom je bio u povreme noj ljubavnoj vezi.

Dan prije ubistva, Nišić je ka zao da je sreo Ćorića koji mu je saopštio da je sjedio sa Emi nom i da jedva čeka ponoć ka ko bi vodio ljubav sa njom.

Kako je optuženi ustvrdio, zbog riječi koje je izgovorio Ćorić on je počeo da strahu je za Eminu.

Na telefonske poruke optuže nog, kojim je želio da provjeri da li Emina ima neprijatnosti, ona je u prvom navratu odgo vorila da je sve u redu.

Međutim, dva sata nakon po noći, kako je ispričao Nišić, Emina mu je poslala poruku u kojoj ga moli da dođe do nje. -,,Molim te, dođi do mene jer me je strah, Kristijan mi lu pa na vrata“. Znajući šta mi

je Kristijan rekao kad smo se sreli, pošao sam odmah prema Emininom stanu. Tamo sam zatekao Kristijana koji je lu pao i vikao. Rekao mi je da ho će da vodi ljubav sa Eminom pa makar i na silu – ustvrdio je na suđenju pred Višim sudom. Nišić je tada kazao i da mu je Kristijan zaprijetio riječima ,,nećeš dočekati svjetlost da na jer ću te ubiti“.

Prema navodima optužnice VDT-a, koju potpisuje tužitelj ka Tatjana Begović, Nišić je sa umišljajem ubio Ćorića oko 4.30 časa 14. aprila 2019. godi ne u Budvi.

Optuženi je, prema stavu tu žilaštva, plastičnom stolicom više puta udario po glavi i tije lu pokojnog Ćorića koji je od udaraca pao na stolicu na ko joj je prethodno sjedio.

- Potom ga je podigao za rame na i odvukao do parking pro stora ispred zgrade, gdje je nastavio oštećenog da udara nepoznatim sredstvom, kao i pesnicom po glavi i tijelu, na noseći mu teške povrede – na vodi se u optužnici.

Obdukcijom su kod Ćorića konstatovani prelom pijetlo ve kreste sitaste kosti i više struki prelomi kostiju lica –lijeve polovine donjovilične kosti, donjoviličnih zglobo va, nosnih kostiju, jagodičnih kostiju i očnih duplji.

Od siline udaraca Ćoriću su slomljena rebra, od kojih po vreda je kod oštećenog nastu pila smrt. B. R.

Jovanić i Jović ostaju u Istražnom zatvoru

PODGORICA – Bivši pred sjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i advokatica Snežana Jović ostaju do daljnjeg u spuškom Istraž nom zatvoru zbog opasno sti od bjekstva, kazala je za Pobjedu savjetnica za odno se sa javnošću Višeg suda u Podgorici Marija Raković

Protiv Jovanića, Jović i još 10 osoba u utorak je podignuta optužnica zbog zloupotrebe položaja u stečajnim postup cima gdje je osam kompani ja oštećeno za više stotina hi ljada eura.

Pored Jovanića i Jović, koja je u nekim stečajni postupcima bila stečajni sudija a u dru

gim advokatica, zbog stvara nja kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupo trebe službenog položaja, na optužnici su stečajni uprav nici Saša Zejak, Sanja Lješ ković , Ranko Radinović , Sreten Mrvaljević, vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević, Stana Čelebić i Darko Perović, procjenitelji Omer Markišić i Dejan Go lubović, vlasnici kompanije ,,Ogimar“ Danijela i Dušan Laković

Na optužnici su i kompanije „Titan security“ d.o.o. Podgo rica, ,,Securitas Montenegro“ d.o.o. Podgorica, ,,Top force system“ d.o.o. Nikšić i ,,Ogi mar MNE“ d.o.o. Podgorica.

Jovanić se tereti da je tokom 2015. godine organizovao kri minalnu organizaciju i preko pripadnika koji su okrivljeni u ovom predmetu pribavljao imovinsku korist, kroz neza konito uvećavanje troškova stečajnih postupaka, njiho vim odugovlačenjem i nepo trebnim angažovanjem sarad nika, advokata, procjenitelja i sudskih vještaka i kompanija za pružanje usluga fizičkog obezbjeđenja imovine stečaj nih dužnika.

Nepotrebno angažovanim saradnicima su na štetu Privrednog suda ili stečaj ne mase stečajnog dužnika isplaćivane fiktivne i nedo kumentovane naknade i troš

kovi za učešće ili navodno učešće i rad u spornim ste čajnim postupcima, odnosno za navodno date najpovoljni

je ponude za izrade procje na imovine stečajnih dužni ka, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine vi

šestruko prevazilazile real ne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okriv ljeni Jovanić.

Osim toga, Jovanić se tereti da je koristeći poziciju predsjed nika Privrednog suda, suprotno Zakonu o stečaju u martu 2016. godine, zaklju čio memorandum o sarad nji sa okrivljenom kompani jom „Ogimar MNE“ koja je po nalogu Jovanića registrovala vebsajt na kojem su oglašava ni stečajni postupci.

Na taj način nepotrebno je uve ćao troškove stečajnog postup ka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu ,,Ogimar MNE“ pribavio imovinsku korist. B. R.

Sa privođenja Blaža Jovanića

Na suđenju optuženima za šverc droge na brodu „Manjifiko“ usvojen zahtjev odbrane

Viši sud

Rusi se povlače iz Hersona

KIJEV/MOSKVA – U nale

tu ukrajinske kontraofanzi ve na Herson, ministar od brane Rusije Sergej Šojgu naredio je juče povlačenje ruskih trupa preko rijeke Dnjepar.

Komandant ruskih snaga, ge neral Sergej Surovikin obja snio je kako više nije moguće održavati snabdijevanje Her sona. U međuvremenu je javljeno i da je u Hersonu nastradao

zamjenik načelnika vojno-ci vilne administracije Herson ske oblasti Kiril Stremousov Stremousov je, kako je za ru ske medije rekao vršilac duž nosti načelnika administraci je Hersonske oblasti Vladimir Saldo, poginuo u saobraćaj noj nesreći.

Stremousov je juče prije pogi bije tvrdio da ukrajinske snage trpe velike gubitke na frontu i da je njihov pokušaj da probi ju odbranu kod Snigirjovke u Hersonskoj oblasti odbijen.

- Neonacistički Ukrajinci su pokušali da probiju odbra nu kod Snigirjovke, ali nijesu uspjeli. Neonacističke sna ge su pretrpjele velike gubit ke - napisao je na svom Tele gram nalogu sad već pokojni Stremousov.

U međuvremenu je i ukrajin ski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je situ acija na frontu teška, ali i po ručio da ukrajinske snage ne će posustati.

– Žestoke pozicione borbe se

nastavljaju, a posebno je teš ko u regionu Donjecka. Oku patori trpe ogromne gubitke, ali njihov cilj je doći do admi nistrativne granice Donjecke oblasti. Ne odričemo se nijed nog centimetra naše zemlje - naveo je Zelenski, a prenio Rojters.

Agencije javljaju i da je ame rički glumac i režiser Šon Pen, tokom posjete Kijevu, Zelen skom pozajmio svoju statuu Oskara.

- Kad pobijediš, vrati ga u Ma

iz Hersona

libu - rekao je Pen Zelenskom. Evropska komisija je pred ložila novi paket podrške za Ukrajinu u iznosu od 18 mili

jardi eura za 2023. godinu, a u pitanju su zajmovi koji će biti isplaćivani u redovnim rata ma u toku iduće godine.

Završeno glasanje na međuizborima širom Sjedinjenih Država

Republikanci na putu za preuzimanje Kongresa

Normalizacija odnosa kroz devet članova

BRISEL – Njemačko-fran cuski sporazum koji predviđa konačno rješenje odnosa između Beograda i Prištine i koji je procurio u javnost, između ostalog, predviđa da Srbija i Ko sovo međusobne odnose razvijaju na jednakim pravima.

Dokument se, kako je prenio portal Nova.rs, sastoji od uku pno devet članova i predviđa potpunu normalizaciju od nosa Kosova i Srbije.

U članu jedan stoji da će Ko sovo i Srbija razvijati normal ne, dobrosusjedske odnose međusobno zasnovane na jednakim pravima.

Član dva predviđa da će se Kosovo i Srbija rukovoditi za jedničkim težnjama ka član stvu u EU.

- U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji su potpisale obje strane, Kosovo i Srbija će sve sporove između sebe rješavati isklju čivo mirnim putem i suzdrža će se od prijetnje ili upotrebe sile. Oni ponovo potvrđuju nepovredivost granica koje postoje između njih i obave zuju se da će u potpunosti po štovati međusobni teritorijal ni integritet – stoji u članu tri. U članu četiri piše da „Ko sovo i Srbija polaze od pret postavke da nijedna od dvije

strane ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sfe ri niti djelovati u njeno ime“. Član pet kaže da će Kosovo i Srbija promovisati mirne od nose na Zapadnom Balkanu i doprinijeti regionalnoj bez bjednosti i saradnji u Evropi, a član šest da će Kosovo i Srbi ja da postupaju uz uzajamno poštovanje nadležnosti sva ke strane.

- Kosovo i Srbija izjavljuju spremnost da regulišu prak tična i humanitarna pitanja u procesu normalizacije svo jih odnosa. Oni će zaključiva ti sporazume u cilju razvoja i unapređenja na osnovu ovog Ugovora i na obostranu korist saradnje u oblasti ekonomi je, nauke i tehnologije, sao braćaja, pravosudnih odno sa, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, sporta, ži votne sredine i u drugim obla stima. Detalji su dogovoreni u Dopunskom protokolu – pi še u članu sedam sporazuma. Osmim članu se predviđa da će Kosovo i Srbija razmijeni ti stalne misije koje će se os novati u središtu odgovara jućih vlada, a članom devet da su Kosovo i Srbija sagla sni da ovaj Ugovor neće uti cati na bilateralne i multilate ralne međunarodne ugovore i sporazume koje su oni već za ključili ili se na njih odnose.

VAŠINGTON – Glasanje na međuizborima širom Sje dinjenih Američkih Država završeno je juče, a prema pr vim rezultatima republikan ci vode u trci za preuzimanje Kongresa, dok demokrate i dalje drže većinu u Senatu. Republikanci za sada u Kongre su vode sa 198 prema 173, dok im je za pobjedu potrebno 218 mjesta. Demokrate, sa druge strane, od ukupno sto mjesta u Senatu trenutno raspolažu sa njih 48, a republikanci sa 47. Za demokrate je značajna po bjeda za mjesto senatora u Nju Hempširu gdje je Megi Ha san nadjačala Dona Bolduka, inače penzionisanog generala sklonog teorijama zavjere i jed nog od najglasnijih pobornika teorije o izbornoj krađi koja je dovela na vlast predsjednika Džozefa Bajdena Republikanci su odlično prošli na Floridi gdje je guverner i mo gući budući predsjednički kan didat Ron Desantis odbranio svoje mjesto. Republikanci su, takođe, dobili još tri senatorska mjesta, tako da su im za većinu u Senatu potrebna još samo dva. Pobjedu za guvernera Džord žije ostvario je Brajan Kemp protiv zvijezde Demokratske stranke Stejsi Abrams, ali se u toj državi pomno prate i rezul tati za mjesto senatora za ko je se, na obje strane, bore i dva Afroamerikanca, Rafael Var nok i Heršela Voker

Demokrata Varnok tijesno vo di u trci protiv republikanca Vo kera, dok je uslov za pobjedu da jedan kandidat osvoji više od 50 odsto glasova. Ukoliko se to ne dogodi izbori se ponavljaju 6.

Republikanci za sada u Kongresu vode sa 198 prema 173, dok im je za pobjedu potrebno 218 mjesta. Demokrate, sa druge strane, od ukupno sto mjesta u Senatu trenutno raspolažu sa njih 48, a republikanci sa 47

decembra, a na njima učestvu ju samo dva kandidata sa najvi še glasova. Upravo tu razliku od dva odsto osvojio je lebertarija nac Čejs Oliver, čime je zakom plikovao ne samo borbu za mje sto senatora iz Džordžije, već i za ukupnu kontrolu Senata. Džej Di Vans zadržao je mjesto senatora u Ohaju, a repubikan ci su odnijeli pobjede i u Ajovi i Sjevernoj Karolini. Demokrate su stekle senatore u Nju Hempširu i Vašingtonu. Greg Abot zadržao je mjesto guvernera Teksasa, dok je Kej ti Hočul najvjerovatnije pobi jedila u Njujorku. Važnu pobjedu za mjesto se natora odnio je i Džon Feter man u Pensilvaniji nadjačavši

popularnog doktora Mehme ta Oza, televizijsku zvijezdu emisija o medicini. Ta pobje da je značajna jer su time de mokrate republikancima pre uzele jedno mjesto u Senatu. Demokrata Džoš Šapiro iza bran je za guvernera Pensilva nije pobijedivši republikanca Daga Mastrijana U Arkanzasu je za guvernera izabrana Sara Hakabi San ders, bivša sekretarka za štam pu Donalda Trampa Značajne pobjede na mjesti ma guvernera demokrate su odnijele i u Merilendu gdje je pobijedio Ves Mur, prvi crnac guverner ove države, dok je u Masačusetsu pobijedila Moj ra Hili, prva javno deklarisa

Građani Mičigena i Kalifornije se izborili za pravo na abortus

Građani države Mičigen su, osim na međuiz borima za članove Kongresa, glasali i na refe rendumu o pravu na abortus. Na osnovu 85 odsto prebrojanih glasova, za ustavom zašti ćeno pravo na abortus glasalo je 55,6 odsto birača, dok je protiv bilo njih 44,4 odsto.

I u Kaliforniji je, uz dosta ubjedljiviju veći nu, izglasano ustavom zaštićeno pravo na abortus. Za je glasalo 65,2 odsto, dok je protiv bilo 34,8 procenata birača. Pravo na abortus ubjedljivo je, sa 76 odsto glasova za, izglasano i u Vermontu.

na gej guvernerka. Osim bitke za Kongres i Senat, pomno se prati i kako prolaze kandidati bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Upravo zbog toga na ovim izborima izuzetno su važ na mjesta državnih sekretara u saveznim državama, budući da su izbori u njihovoj nadležnosti. Tramp očekuje pobjedu većeg broja kandidata koje je on po držao, među njima i nekih ko ji javno govore da ne bi prizna li rezultate iz 2020. godine da su tada bili na tim pozicijama. Zbog tijesnih izbora u odluču jućim američkim državama i produženog roka za brojanje glasova u nekim državama, mo guće je da će konačni rezultati izbora biti poznati tek za neko liko dana ili čak nedjelja.

Ove izbore, koji se u SAD odr žavaju na polovini predsjed ničkog mandata, je putem mi sije Parlamentarne skupštine OEBS-a posmatrao poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović, koji je bio raspo ređen u Vašingtonu i susjed noj Virdžiniji.

Detalj

Procurio njemačko-francuski plan za Kosovo i Srbiju

Tekstom Milorada Popovića, koji je objavljen u tri broja, Pobjeda otvara stranice lista za mišljenja, rasprave i polemike crnogorskih intelektualaca o budućnosti crnogorske države, razvoju crnogorskog društva i vrijednostima na kojima moderna Crna Gora treba da se temelji. Smatramo da je za crnogorsko društvo od izuzetnog značaja da se otvori šira rasprava o izazovima pred kojima se nalazi država.

Odbrana ili nestanak

Organizovani otpor podrazumijeva kontinuitet djelovanja, proaktivnost i jasno prepoznavanje novih izazova. U tom kontekstu potrebno je stvoriti posebne strukture, koje će se međusobno dopunjavati i koordinisati u tri koncentrična kruga. Uniju za evropsku Crnu Goru, političkih stranaka i pokreta, kulturnih i umjetničkih udruženja, nevladinih organizacija, čija je zajednička platforma suverena, građanska, proevropska i pronatovska Crna Gora; Crnogorski svjetski kongres, koji bi činili politički i kulturni subjekti iz Crne Gore, udruženja iz dijaspore, kao i ugledni pojedinci iz zemlje i inostranstva; nacionalnu fondaciju za potporu medijima, kulturnoj i umjetničkoj produkciji.

SNAGA SINERGIJE

Političko jedinstvo suverenističkog bloka koji je pobijedio na referendumu za državnu nezavisnost 2006. godine imalo bi višestruki sinergijski efekat, u moralnom, svjetonazorskom, na koncu i civilizacijskom smislu.

S obzirom na ozbiljnost prijetnji osnovnim nacionalnim i građanskim vrijednostima jedino racionalno rješenje je široka koalicija DPS-a, SDP-a, SD-a, stranaka nominalno socijalističke provenijencije, čiji bi neodvojivi dio bila Liberalna partija i Pokret „21. maj“, kao i stranke manjinskih naroda. Problem ovako širokih saveza su različite ambicije, surevnjivosti lidera, procjene pojedinačnih rejtinga, sve dok ne

shvate da su svi zajedno osuđeni na marginalizaciju i nestanak ukoliko se ne ujedine. Akciono i strateško jedinstvo ovih subjekata, između ostalog, imalo bi još dvije funkcije: da spriječi stvaranje lažne prozapadne građanske stranke – nalik Abazovićevoj – koja bi odigrala ulogu novog trojanskog konja, kao i da osujeti pokušaj Beograda da stranke nacionalnih manjina, tradicionalne saveznike prozapadnih Crnogoraca, okrene protiv Crne Gore, mameći ih novim fantazmima o promjeni granica, stvaranju „etnički čistih država“, koje nikad nijesu bile moguće bez novih ratova i ekonomskog, moralnog i civilizacijskog propadanja. Savez procrnogorskih stranaka svih nacionalnih varijeteta, koji je u procesu državnog osamostaljenja bio od presudnog značaja, prvi put je okrnjen uoči izbora 2020. godine, kada su štabovi za specijalni rat iz Beograda formirali jednu ad hok stranku sa hrvatskim nacionalnim predznakom, što je upravo bilo presudno da HGI, tradicionalni partner suverenista, ne uđe u parlament.

Na taj način „srpski blok“ dobije potrebnu većinu za formiranje vlasti.

MULTINACIONALNI SKLAD

Režim Aleksandra Vučića nije se zadržao samo na eliminisanju hrvatske nacionalne manjine iz parlamenta, nego je u potonjih par godina, paralelno kroz projekat „Otvoreni Balkan“, stvorio inovirani Balkanski pakt kralja Aleksandra iz 1934, s novom osovinom Beograd – Tirana. Jedan od glavnih preduslova za stvaranje tog novog saveza je distanciranje albanskih političkih stranaka od prozapadnih suverenista u Crnoj Gori.

U tome su A. Vučić i E. Rama, premijer Albanije, imali djelimičan uspjeh. Podsjetimo se da je prvi put, još od doba Petra Drugog Petrovića Njegoša – kada su Crnogorci zajedno s Hotima bili planirali osloboditi Podgoricu – neko uspio da okrene dio Albanaca iz Crne Gore protiv Crnogoraca. Naime, pojavile su se izvjesne iredentističke tendencije koje personifikuju Nik Đeljošaj i Dritan Abazović, politički nasljednici kralja Ahmeda Zogua, marionete Karađorđevića Javno iznesena ideja jednog beogradskog ideologa o po-

Veliki vojvoda Mirko Petrović Njegoš, u vrijeme Druge Omerpašine vojne, rekao je: „Ko izdrži pobijediće“. Usud Crne Gore je da je i početkom trećeg milenijuma prinuđena i dalje se boriti za goli opstanak. Danas imamo realno bolje izglede da preživimo nego 1918. i 1989, ali ćemo i dalje tonuti u velikosrpsku kaljugu, izgubiti prepoznatljivost i samopoštovanje, ukoliko se ne pokaže adekvatna odbrambena reakcija

djeli Crne Gore na srpsku i albansku sferu još je manjinska među crnogorskim Albancima, ali u slučaju daljeg rastakanja suverenističkog bloka može se očekivati da će se ova etnička zajednica sve više okretati Tirani. Pod snažnim pritiskom su i stranke nacionalnih Bošnjaka, prevashodno preko političkih i vjerskih struktura iz Novog Pazara, i poslije smrti Rafeta Husovića, koji je bio nepokolebljivo odan građanskoj Crnoj Gori, novi bošnjački lideri biće na velikom iskušenju da ne krenu stopama Muamera Zukorlića i zaigraju u velikosrpsko kolo.

U tom kontekstu treba se pripremiti za popis stanovništva, koji svim silama forsira odlazeća Abazovićeva vlada. Jer, velikosrpski štabovi pripremili su plan da kombinacijom falsifikata, ucjena i potkupljivanjem crnogor-

Danas je Crna Gora članica Atlantskog pakta, najmoćnije vojno-političke organizacije, ali za fokus velikih zapadnih sila nije dovoljna samo pripadnost NATO-u –osim u slučaju otvorene vojne agresije – da bi se u svakom pogledu zaštitili od nezakonitog i nasilnog uticaja trećih zemalja

skih državljana krivotvore nacionalnu strukturu u Crnoj Gori, s glavnim ciljem da Srba na popisu bude više od Crnogoraca.

Zato je potrebno napraviti kontrakampanju, obavijestiti međunarodne organizacije za ljudska prava i obezbijediti monitoring popisa, na taj način što će uz popisivače koje određuje vlast biti i kontrolori iz zemlje i inostranstva.

KONSTITUISANJE CSK

U novim okolnostima, Crnogorski svjetski kongres (CSK), kao krovna organizacija koja bi na neki način personifikovala unutrašnju i iseljenu Crnu Goru, svih vjera i nacija, može imati višestruku ulogu u širenju i snaženju prozapadnih demokratskih snaga, u političkom, ekonomskom i propagandnom smislu. Konstituisanje CSK izvjesno bi sinergijski objedinilo ra-

znorodne političke i kulturne subjekte u zemlji, pogotovo u inostranstvu, koji su slabo i nedjelatno među sobom povezani. Ovo bi nesumnjivo dalo efekat u propagiranju crnogorskog pitanja u Evropi i Americi, jer danas izvan Crne Gore ima barem još jedna Crna Gora, i među emigracijom je dosta školovanih i sposobnih ljudi koji su spremni da pomognu razumijevanju crno-

OTPOR NASTAVKU SROZAVANJA INSTITUCIJA: Sa skupa u Podgorici 8. novembra

Ceremonija podizanja crnogorske zastave u sjedištu NATO, 7 .jun 2017.

Piše: Milorad POPOVIĆ

nestanak

gorskog pitanja u važnim svjetskim centrima.

Istina, srpski lobisti u Vašingtonu i evropskim prijestonicama uvijek će biti brojno i finansijski nadmoćni, ali upornim i organizovanim radom moguće je efikasno parirati velikosrpskoj i ruskoj propagandi. Jer, ruska agresija na Ukrajinu, koja je po svom ideološko-političkom i nacionalnom narativu, geopolitičkim ciljevima i antizapadnom resantimanu, identična velikosrpskom hegemonizmu prema Crnoj Gori, umnogome će olakšati zapadnim specijalistima za Balkan i Istočnu Evropu razumijevanje i značaj, u širem geopolitičkom kontekstu, crnogorskog pitanja.

Fondacija za kulturu i medije od ključnog je značenja za preživljavanje nacionalnih vrijednosti koje su već pod sistematskim pritiskom velikosrpske propagande, državne administracije, režimskih medija.

Bez elementarnih materijalnih sredstava koja će omogućiti opstanak prozapadnih medija, kao i bez minimalne književno-umjetničke produkcije, te kulturne razmjene sa inostranstvom, nastaviće se ubrzana asimilacija crnogorske nacije, urušiće se posljednje organizacije koje su dosad davale kakve-takve znakove vitalnosti i održivosti.

Koliko su pobjednici na referendumu 2006. godine bili lakomisleni i nekompetentni u izgradnji nacionalne i državotvorne svijesti prije svega govori i to da 30. avgusta 2020. kad su otišli sa vlasti jedina kulturna ustanova na državnom budžetu s crnogorskim nacionalnim predznakom bila je Matica crnogorska, koja u više od dvije trećine Crne Gore nema kontinuiranu aktivnost. Da paradoks bude veći, u kulturnom sistemu, kroz fond za kulture manjinskih naroda, u kojemu participira i srpska nacionalna zajednica (!) – koja pored cjelokupnog sakralnog blaga pravoslavne provenijencije u Crnoj Gori ima Maticu srpsku i Srpsku kuću, još dvije institucije sa milionskim budžetom– jedino kulturnim djelatnicima s crnogorskim nacionalnim predznakom nijesu predviđena sredstva.

Zato su danas crnogorski slikari, pisci, filmski i muzički stvaraoci prepušteni sami sebi, segregirani na javnim konkurima, u diskrecionim odabirima umjetničkih programa, jubilarnih svečanosti itd. U gradovima koje drži velikosrpska struktura, Nikšiću, Budvi, Kotoru, Herceg Novom – uskoro će isti slučaj biti i u Podgorici – nacionalni Crnogorci su izopšteni iz kulturnih programa. U međuvremenu se dogodila i sječa svih kadrova u dr-

Kad jedan organizam napadne zloćudna bolest on reaguje na dva načina: upregne sve sile da se odbrani ili se preda i nestane. Gubitak izbora 2020. godine i ponovno potpadanje pod velikosrpsku vlast, koja želi da uništi sve atribute crnogorske nacionalnosti i državnosti, može imati samo dva scenarijaorganizovani nepokolebljivi otpor ili pristati na status folklorne grupe, poput Cincara ili Bunjevaca, koja će u dogledno vrijeme odumrijeti

žavnim i opštinskim kulturnim ustanovama koji nijesu moralno-politički podobni „srpskom svetu“. Riječju: nacionalni Crnogorci danas u Crnoj Gori, premda predstavljaju relativnu većinu na posljednjem popisu stanovništva, imaju manje kulturnih i nacionalnih prava od predstavnika brojčano najminornijih etničkih grupa u bilo kojoj demokratskoj zemlji Evrope. Ukoliko se brzo i organizovano ne odupremo velikosrpskoj kulturnoj i nacionalnoj asimilaciji uveliko će se sprovesti program „odvojenog razvoja Crnogoraca“ iliti aparthejda.

BORBA ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA

Velikosrpski nacionalizam ima prezir prema ljudskim pravima pripadnika drugih nacija, naročito u odnosu na Crnogorce, koje smatraju „komunističkim okotom“, „Brozovom i Đilasovom kopiladi“. Ovo pokazuju i na još nezavršenim lokalnim izborima u Šavniku, gdje ne dozvoljavaju svojim komšijama, bratstvenicima, plemenicima, da ostvare glasačko pravo. Medijski kerberi i političari srpskih stranaka ne govore više o „ugroženom srpstvu“ nego o tome da su u Crnoj Gori „Srbi svi i svuda“. Ova šovinistička kampanja podstiče netrpeljivost i nasilje, koje će neminovno eskalirati u bliskoj budućnosti, ne samo kao refleksija već stvorenog ambijenta nego kao programirano zastrašivanje i ucjenjivanje targetiranih pojedinaca i grupa. U širokom spektru nasrtaja na temeljne istorijske, kulturne, nacionalne vrijednosti, te na individualna i kolektivna ljudska prava nesrpskog stanovništva, koriste se otvoreni i manje vidljivi pritisci, koji u dužem periodu imaju efikasan učinak – iz istorije dvadesetog vijeka o ovome najbolje svjedoči primjer plemena Rovaca koje je 1918. listom ustalo protiv srpske okupacije, a poslije samo dvije decenije brutalne represije, ekonomskog satiranja i ucjena drastično preokrenulo svoje političko-nacionalne stavove – i zato se borba za ljudska prava mora voditi uporno, hrabro i kompetentno.

Danas je to, ipak, mnogo lakše nego prije pedeset ili sto godina, jer postkomunistička Evropa i Sjedinjene Američke Države imaju visoke standarde očuvanja individualnih i kolektivnih ljudskih prava.

Zato je još nužno osposobiti nevladine organizacije koje su dio međunarodnih mreža

ljudskih prava, prije svega Crnogorski PEN centar i Crnogorski helsinški odbor. Borba za ljudska prava, koja se bavi ukupnim stanjem demokratije u određenoj zemlji i u situacijama kad je opozicija slaba i pod nezakonitim pritiscima režima, postaje vidljiva u širem međunarodnom kontekstu ukoliko se animiraju srodne organizacije koje okupljaju jedan specifičan profil intelektualaca, novinara, parlamentaraca, entuzijasta i humanista, koje i na globalnom nivou uporno prate ovu problematiku, svejedno je li riječ o Hong Kongu, Bjelorusiji, Turskoj, Iranu, Mijanmaru... Zbog toga je veoma važno unutar Crne Gore stvoriti mrežu aktivista za ljudska prava koja će bilježiti specifične oblike pritisaka i diskriminacije zbog političke i nacionalne pripadnosti i praviti godišnje izvještaje. Osposobljavanje ovih organizacija ima najmanje dvostruku svrhu: umrežavanja sa međunarodnim organizacijama koje prave kontinuirani monitoring ljudskih prava i medijskih sloboda, te da se kroz ovaj aspekt jasnije sagleda ukupna situacija u Crnoj Gori sa geopolitičkim refleksijama. Dakle, ne treba imati iluzija – i da nije toliko moćna i efikasna propagandna djelatnost anticrnogorskog rusko-srpskog lobija – da su problemi jedne tako male zemlje od posebnoga interesa za velike svjetske centre koji određuju pravila igre. Jer velike države se ravnaju prema sebi sličnima, a mali im dolaze u fokus samo u specifičnim istorijskim trenucima. Crna Gora je takav cinizam svjetske politike mogla osjetiti i u vrijeme sukoba NATO sa Srbijom 1999. kad je bila saveznica Zapadne alijanse protiv Miloševićeva režima.

MI I ZAPAD

Đukanovićeva vlast je u to vrijeme imala potpunu potporu Amerike i njenih saveznica, do promjene vlasti u Srbiji 2000. godine. Ali poslije toga evroatlantskim krugovima prevladala su mišljenja da se Srbija treba na neki način zadovoljiti zbog gubitka Kosova. Ova škola mišljenja je presudila da je potrebno glasati za državnu nezavisnost 55% izašlih birača, što je univerzalni presedan u odnosu na sve dosadašnje referendume.

Danas je Crna Gora članica Atlantskog pakta, najmoćnije vojno-političke organizacije, ali za fokus velikih zapadnih sila nije dovoljna samo pripad-

nost NATO-u – osim u slučaju otvorene vojne agresije – da bi se u svakom pogledu zaštitili od nezakonitog i nasilnog uticaja trećih zemalja. Jer mehanizmi ovog multinacionalnog saveza – kao i EU – spori su i komplikovani, čak i kad imaju konsenzualno jedinstvo u vezi nekog aktuelnog problema. NATO se nakon nestanka Sovjetskog Saveza birokratizovao, izgubio nekadašnju mobilnost, što se vidjelo u prvim mjesecima rata u Ukrajini. Ali, upravo ukrajinski rat Sjevernoatlantski savez vraća u život, i nakon završetka ovog sukoba vjerovatno će proći izvjestan broj godina dok se sa nekom novom postputinovskom Rusijom nađu zajednički strateški ili saveznički interesi. Tromost NATO-a i vješta politika Beograda, koji još uvijek pokušava balansirati između Moskve i NATO-a, pored navedenih slabosti prozapadnih struktura u Podgorici, uslovili su da se još uvijek ne obraća dovoljno pažnje na crnogorsko pitanje. Zbog toga bilo bi racionalno –kad to već do sada nije učinjeno – poput starih crnogorskih vladara, tražiti strateškog partnera, pokrovitelja među velikim silama. (Opredjeljenje Petrovića Njegoša da traže pokrovitelja u carskoj Rusiji bio je racionalan, spasonosan, strateški plan, lišen romantizma kakav mu se pripisuje, kao i što je politika Petrograda bila u skladu s ruskim geostrateškim interesima.)

I danas je taj izbor za Crnu Goru dosta skučen: Italija je jedina velika susjedna država sa mnoštvom istorijskih i kulturnih veza sa Crnom Gorom, ali ova država nakon Drugog svjetskog rata nema profilisanu sopstvenu spoljnu politiku, već uglavnom slijedi SAD. Njemačka i Francuska imaju druge prioritete, a SAD je globalna sila, i nije realno očekivati da će Crna Gora stalno biti u američkom fokusu.

Dakle, Velika Britanija je jedina moćna država u Evropi, koja je kao stara imperija uvijek imala tradicionalni interes za male zemlje Mediterana: pored svog dominiona Gibratara, prije svega prema Malti i Kipru. S obzirom da je London izgubio svoj stari uticaj u Beogradu nakon raspada Jugoslavije, jer se Sr-

bija okrenula Moskvi, postoje racionalni razlozi – ukoliko bi postojala inicijativa iz Podgorice – da se Forin ofis više zainteresuje za još jednu malu primorsku, mediteransku zemlju. Drugi potencijalni strateški saveznik je Poljska, slovenska zemlja u usponu, koja vjekovima stiješenjena između velikoruskih i pangermanskih pretenzija, kroz inicijativu „Tri mora“, pokazuje interesovanje i za Crnu Goru. S obzirom da Varšava, zbog svog iskustva s komšijskim imperijalizmima ima povećanu senzibilnost za ugrožene nacije, bi mogla biti dobar posrednik, lobista, da skrene pažnju na crnogorsko pitanje koje permanentno zamućuju i marginalizuju srpsko-ruski lobisti i diplomate.

,,KO

pod velikosrpsku vlast koja želi da uništi sve atribute crnogorske nacionalnosti i državnosti može imati samo dva scenarija: organizovani nepokolebljivi otpor ili pristati na status folklorne grupe, poput Cincara ili Bunjevaca, koja će u dogledno vrijeme odumrijeti.

IZDRŽI POBIJEDIĆE“

Veliki vojvoda Mirko Petrović Njegoš, u vrijeme Druge Omer-pašine vojne, rekao je: „Ko izdrži pobijediće“. Usud Crne Gore je da je i početkom trećeg milenijuma prinuđena i dalje se boriti za goli opstanak. Danas imamo realno bolje izglede da preživimo nego 1918. i 1989, ali ćemo i dalje tonuti u velikosrpsku kaljugu, izgubiti prepoznatljivost i samopoštovanje, ukoliko se ne pokaže adekvatna odbrambena reakcija. S mnogo više strasti, pameti, upornosti. Jer, nepoznato je u istoriji civilizacije, osim kad su u pitanju slučajne neistorijske urođeničke zajednice, da s većom strašću kidišu hegemonisti koji hoće da unište jedan entitet od onih koji brane elementarno pravo na preživljavanje. Upravo vjekovni instinkt Crnogoraca za opstankom i slobodom bio je glavni agens opstojnosti u tim neravnopravnim borbama. Vjerujem da Crna Gora nije mogla potpuno izgubiti onaj raison d’etre koji je krasio još od ranog srednjeg vijeka, ali on se uspavao u vremenu raznih ideološko-političkih tranzicija, pritisnut u potonjem stoljeću – bez sopstvenog nacionalnog programa – ideologijama velikosrpstva, komunizma, jugoslovenstva.

Kad jedan organizam napadne zloćudna bolest on reaguje na dva načina: upregne sve sile da se odbrani ili se preda i nestane. Gubitak izbora 2020. godine, i ponovno potpadanje

Mjeseci i godine koje su pred Crnom Gorom krajnje su neizvjesni, ne zbog namjera onih koji danas vladaju u Podgorici, jer velikosrpska ideologija koja urušava Crnu Goru izazvala je četiri rata u potonje tri decenije. Dakle, njihove namjere i metodi su poznati, ali svako je zlo za neko dobro, pa bi gubitak parlamentarnih izbora 2020. i lokalnih dvije godine kasnije, mogao biti prilika za novu energiju s novom retorikom i novim ljudima. Politički protagonisti koji su se pojavili u Antibirokratskoj revoluciji ionako su pri kraju svojih karijera, u kojima su imali dobrih i loših strana.

Naredna generacija će se morati suočiti s jednim i drugim nasljeđem. Za stvaranje nove pobjedničke energije, koju će prepoznati građani, ali i naši vanjski partneri, nužno se odreći i ideoloških zabluda prethodnih generacija i uspostaviti drugačiji sistem vrijednosti i metode otpora, više kompetentnosti u razumijevanju tradicijskih i savremenih fenomena, što je od presudnog značenja za opstojnost Crne Gore.

Na jedan način, nehotice, odbrani nacionalnih i građanskih prava pomoći će i velikosrpski nacionalisti, koji su i u ove dvije godine pokazali da ne znaju vladati Crnom Gorom.

Stoga, crnogorski suverenisti, pripadnici svih političkih opcija, kulturnih, religijskih i nacionalnih varijeteta, trebaju biti spremni da se brzo vrate na državno kormilo, ali i da nastave djelovati u krajnje nepovoljnim okolnostima velikosrpske dominacije. To jest, u svakom slučaju glavni je zadatak sačuvati jezgra otpora, govoriti slobodno i djelovati svuda i na svakom mjestu, u zemlji i inostranstvu, jer dok god postoji samosvijest, nije moguće zatrijeti ideju crnogorske nacije i suverene i nezavisne Crne Gore.

,,Vječna zublja vječne pomrčine nit dogori niti svjetlost gubi.“

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Ne odustaju od zahtjeva - traže hitnu izradu DUP-a

je problem što nema naznaka kada će izmjene tog plana bi ti završene. U odgovoru je na vedeno da će rad na PUP-u biti intenziviran, ali ne vjeruje mo u to – objasnio je Grubišić.

PRIORITETI

TIVAT – Mještani Lepetana najavili su za danas u podne blokadu magistralnog puta na lokalitetu Luka Stevovi ća. To je drugi protest koji organizuju zbog toga što nije donijet detaljni urba nistički plana za tu mjesnu zajednicu.

Prvom protestu, 3. novembra, kada su na sat blokirali Jadran sku magistralu prisustvovalo je oko stotinak građana. Pred sjednik MZ Lepetane Đuro Grubišić kaže da će se okuplja

ti sve dok ne bude ispunjen za htjev – da počne izrada DUP-a. On objašnjava da bez tog plan skog dokumenta građani ne mogu da grade legalno, a Op ština je onemogućena da gra di infrastrukturne projekte.

OBEĆANJA U nekoliko navrata mještani su se obraćali se pisanim putem Ministarstvu ekologije, pro stornog planiranja i urbanizma ali nije bilo odgovora. Konačno je stigao ali nijesu zadovoljni. – U odgovoru se navodi da će

PODGORICA – Crnogorski elek trodistributivni sistem izvodi 10. novembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Gra čanica.

Bar: od 7.30 do 18 h dio Dubrave iznad magistrale od 106 ulice; od 9 do 14 h Ostros.

Berane: od 8.30 do 14.30 h Zaostro, Cr ljevine, Skakavac, Lukavica, Štitari, Bu banje, Rujišta, Rudeš i Talum.

Bijelo Polje: od 11.30 do 16.30 h Babi ća brijeg, Zaimovića livade, Rijeka, Ću kovac, Gornja Lipnica, Lješnica, Ba nje selo; od 8 do 12 h Ravna rijeka; od 8 do 15 h Rasovo; od 9 do 16 h Biokovac, Lješnica, Jabučina, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godi jevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo Selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobrati na, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampa ri, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Kru ševo, Jablanovo i Femića Krš; od 11 do 14 h Bioča.

problem rješavati kroz pro storni plan. Međutim, rok za izmjene tog planskog doku menta je bio godinu i nema naznaka kada će on biti zavr šen tako da taj odgovor nema nikakvog smisla, pa smo zato odlučili da nastavimo sa pro testima. Nijesu se udostoji li ni da odgovore Opštini na primjedbe. Izmjene i dopune prostorno-urbanističkog pla na, to je plan prvog reda, tako bi moglo da se riješi dosta pro blema, pa da se onda pristupi izradi DUP-a. Međutim, veliki

Po njegovim riječima Lepeta nima je prioritet prilazni put ka mjesnom groblju do koga se jednim dijelom može doći au tomobilom, a ostatak pješke –strmim stepeništem. – Neki od mještana su spremni da ustupe parcele ili njihov dio samo da bi se taj problem ri ješio. Ipak to nije izvodljivo. Zbog nedostataka tog plan skog dokumenta povećala se i nelegalna gradnja, a veoma bitan infrastrukturni objekat je i šetalište do Lepetana od Opatova, kao i izgradnja ka nalizacione mreže. Takođe i nedostatak parkinga, u Lepe tanima nemamo ni jedno par king mjesto – navodi Grubišić. Ministarka ekologije, prostor nog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović na javila je ove sedmice da će pro storni plan Crne Gore biti do nesen naredne godine. Lepetane sa okolinom je je dino naselje u Tivtu koje ne ma detaljni urbanistički plan. Dedatljni urbanisitčki plan bi trebalo da pokriva površinu od 20,24 hektara i obuhvata te ritoriju najsjevernijeg dijela opštine. Obuhvata prostor od krajnje sjeverne granice Le petana prema tjesnacu Veri ge do rta Opatovo na jugu. Is ključeno je područje kasarne (4,69 hektara), za koju je pri je nekoliko godina Skupština grada usvojila poseban urba nistički projekat. I. R.

Asfalt na putevima u MZ Potrk i Galica

BIJELO POLJE – U toku je asfaltiranje puteva u mjesnim zajednicama Potrk i Galica. Posao realizuje Opština, od nosno, Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj.

Čelnik tog sekretarijata Duško Ružić saopštio je za Pobjedu da su ti radovi značajni za mještane Vraneša.

– Ukupno će biti asfaltirano 750 metara. Od toga u Potrku 250 metara, a u Galici pola kilometra. Nastavljamo gdje smo stali i trudimo se da stignemo gotovo do svakog sela u opštini kako bi smo unaprijedili putnu infrastrukturu – kazao je Ružić.

Ukoliko vremenske prilike dozvole, prema Ružićevim riječima, u planu je sanacija puteva u Grabu, Kičavi i Koritima.

Protekle sedmice Opština je u saradnji sa IFAD-om asfaltirala je 500 metara dug put Jelah – Pašina voda u mjesnoj zajednici Kukulje, i 360 metara puta u Selakovićima i Grančarevu. B. Č.

Novi rok za javnu raspravu o Vrmcu

KOTOR - Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine obavijestio je javnost i vlasnike nepokretnosti na području budućeg zaštićenog područja da se javna rasprava o nacrtu odluke i studije o prijedlogu za proglašavanje parka prirode „Vrmac“ produžava do 11. novembra.

Brdo Vrmac se nalazi u unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zali va, ujedno predstavlja i gorski masiv i poluostrvo. Kotoru pripada 12.034.000 m² budućeg parka prirode a Tivtu 11.579.000 m². Lo kalne uprave Kotora i Tivta pripremile su nacrt odluke da Vrmac bude zaštićeno područje i dobije status park prirode.

Rok za javnu raspravu već je ranije produžen zbog velikog intere sovanja. Već su se čule kritike da je granica budućeg parka priro de postavljena široko te da se vlasnicima imanja na tom području stavljanjem pod zaštitu uskraćuje pravo korišćenja. I. R.

u 21 opštini

Budva: od 8.30 do 10 h Sotonići, Brče li, Bukovik, Podgor, Bijele Poljane; od 8.30 do 17 h Brčeli; od 9 do 14 h Maži ći, Duletići, Lapčići, Stanišići, Pobori, Gornji Pobori, Stanjevići i Brajići; od 15.30 do 17 h Sotonići, Brčeli, Bukovik, Podgor, Bijele Poljane.

Cetinje: od 9 do 16 h Očevići, Začir, Dubova, Strugari, Ceklin, tunel ,,Me kavac“, Dobrsko Selo i Ulići, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Štitari, Kosije ri, Orašani, Mikulići i Tomići.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Donje Selo, Donji Martinići, Prentina Glavica; od 8 do 16 h Lalevići; od 8 do 17 h Ždreba onik, Vučica, Međice, Gorica, Počijev ka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Ža rića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Laki ća, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolo vi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno.

Herceg Novi: od 7.30 do 14 h područ je oko Škvera – Golubijera. Kolašin: od 8 do 15 h Vozarine i Mio ska; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Pa dež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sun ga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Dr ndari, Suva Gora, Vranještica; od 8.30 do 10.30 h Manastir Morača, Jaseno va, Ocka gora, Andrijevo, Bogutov do, Međuriječje, Cerovica, Liješnje, Mr tvo Duboko, Smolice, Bulje, Trešnji ca, Gornja Rovca, Velje Duboko, Voč je, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Kru šev lug, Svrke, Dragovića Polje, Redi ce, Starče, Bojići, Ljevišta, Đuđevina, Bare, Petrova ravan, Prekobrđe, Po di, Raičevine, Sela, Ulica, Uljari, Vruj ca, Ravni, Crkvine; od 9 do 15 h Mujića Rečine; od 14 do 17 h Lug, Donji Pažanj.

Kotor: od 9 do 13 h Radanovići, Pobr đe, Ukropci, Popova Ulica, Paprati, Ši šići, Bućini, Lukavci, Markov Rt, Stoliv. Mojkovac: od 8 do 17 h Uloševina, Loj anice, Lepenac, Žari; od 9 do 13 h Donja Polja i Štitarica; od 9 do 15 h Siga, Kr stac, Slatina, Jakovići, Jokići, Pobrsije vići, Stevanovac, Gostilovina, Bistrica, Kaludra, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilo vina, Osredine, Zaboj, Crvena Lokva.

Nikšić: od 8 do 15 h Bršno, Velimlje, Dolovi, Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rva na Gora, Bratogošt, Bjelice, Vrbice, Cr kvice, Ubla, Gornja Somina.

Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Vrbica; od 8.30 do 14.30 h Vrševo, Azane, Lješni ca, Tucanje, Orahovo i Bare.

Plav: od 9 do 14.30 h dio sela Velika, Skić, Korita, Komarača, Meteh 1 i 2, Jara, Babino Polje, Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, Bogajiće, Voj no Selo, Hakanje, Gropa, Jasenica,

Hoti 1, Zabelj i Hoti 2.

Pljevlja: od 9 do 18 h Selo Odžak, Alići, Vilići; Zekavice, Jasen, Dubočica, Ra sno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče,Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šlju ke, Zahum, Meljak, Višnjica.

Plužine: od 8 do 15 h Bezuje, Goran sko i Šume; od 8 do 16 h Mratinje selo, Stolac, Smriječno, Muratovica, Zabr đe, Korlati, Kovači, Orah, Lisina, Milo ševići, Suvodo, Brljevo, Stabna, Jasen, Stubica, Zukva, Krivodo, Podmramor, Miletići, Ravno.

Rožaje: od 9 do 14.30 h Bać. Tivat: od 9 do 13 h Radovanići, Era ci (Luštica).

Tuzi: od 8 do 15 h Akšabanovići, Vule vići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Roga mi, Krševo, Gureč, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dinoša, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, okoli na Cijevne, Stanaj Adžaj i Ljuljanovići. Ulcinj: od 8 do 14.40 h Zoganje, Dar za, Briska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Brdela.

Žabljak: od 9 do 17 h Ponor. C. G.

Kotor: Proglašenje parka prirode

LIJEPo VrIJEME IDE IM NA rUKU: Radovi u Potrku

BIJELo PoLJE: Nastavljeni radovi u selima

tIVAt: Mještani Lepetana nezadovoljni odgovorom Ministarstva za danas najavili protest

Rečeno nam je da će se problem rješavati kroz prostorni plan. Međutim, rok za izmjene tog dokumenta je bio godinu i nema naznaka kada će biti završen tako da taj odgovor nema smisla, pa ćemo nastaviti proteste – kaže predsjednik MZ Lepetane Đuro Grubišić

U NASELJE DECENIJAMA NIJE ULAGANo: Lepetane

Uprava za kapitalne projekte o kašnjenju izgradnje OŠ ,,Dušan Korać“ u Bijelom Polju

Čekaju da Privredna komora pripremi smjernice za obračun uvećanih troškova izvođaču

DOO Unipred podnio je zahtjev za uvećanje ugovorene cijene usljed poremećaja na tržištu koji su nastali zbog epidemije korona virusa i rata u Ukrajini. Metodologija za obračun naknadnih troškova je donijeta, ali nedostaju smjernice za njenu primjenu. Bez toga nije moguće zaokružiti finansijsku konstrukciju i intenzivirati preostale radove – objasnili su iz Uprave za kapitalne projekte

PODGORICA – Đaci

Osnovne škole ,,Dušan Ko rać“ ni u drugom polugodi štu nastavu neće pohađati u novoj zgradi iako je veći dio radova na tom objektu za vršen. To proizlazi iz odgo vora koje je Pobjeda dobila od investitora Uprave za kapitalne projekte na čijem je čelu Esmin Bećović.

Za oko 800 učenika časovi se od septembra održavaju u pro storijama Pravnog fakulteta i školama „Marko Miljanov“ i „Risto Ratković“ jer stara ško la stara gotovo pola vijeka nije bezbjedna.

METODOLOGIJA

DOO Unipred iz Bijelog Po lja počeo je izgradnju objek ta osnovne i škole za osnov no muzičko obrazovanje u martu 2019. godine. Ugovo rena vrijednost radova izno sila je blizu 5,4 miliona eura, a predviđeni rok za završe tak izgradnje jun 2021.godine. Uoči početka ove školske godi ne iz Ministarstva prosvjete je saopšteno da izvođač traži do datna sredstva zbog ,,poreme ćaja na tržištu i povećanja cije na na koje je uticala epidemija korona virusa i rat u Ukrajini“. – Za završetak i stavljanje objekta u funkciju preosta li su završni građevinsko-za natski i instalaterski radovi, kao i opremanje, zatim ruše nje postojećeg objekta škole, priključenje na infrastruktu

ru (vodovod, kanalizacija, to plovod i rezervoar za gorivo ...) i uređenju terena gdje su pla nirani sportski tereni i osta li potreban mobilijar – kaza li su iz Uprave.

Izgradnja se, objašnjavaju, od vija usporenom dinamikom iz više razloga, a glavni zahtjev izvođača radova je za dodat nim sredstvima.

– Tehnička pitanja zbog ne usaglašenosti projektne do kumentacije rješava Uprava za kapitalne projekte, dok je osnovni razlog zbog kojeg je došlo do prolongiranja roka uslovljen zahtjevima izvođa ča radova za uvećanje ugovo renih cijena usljed poremeća ja cijena na tržištu. Kako je do danas od nadležnih instituci

Završetak dijela preostalih radova uslovljen je vremenskim uslovima, oslobađanjem postojeće škole od lica i stvari. Takođe, treba imati u vidu da će se rušenjem postojećih sadržaja, a samim tim i kotlarnice, privremeno obustaviti i grijanje obližnje Srednje stručne škole – naglasili su iz Uprave za kapitalne projekte

ja definisana metodologija, ali ne i smjernice za primjenu od strane Privredne komore, bez zaokružene finansijske kon strukcije se nije moglo pristu piti intenziviranju preostalih radova – objasnili su iz Upra ve za kapitalne projekte. Preciziraju kako je metodo logiju obračuna sačinilo Mi nistarstvo kapitalnih inve sticija, ali da je nije moguće primijeniti bez smjernica ko je treba da pripremi Privred na komora.

– Finansijsku konstrukciju, odnosno, procjenu koliko je potrebno za okončanje rado va je moguće definisati tek na kon donošenja i metodologi je i smjernica, a koju dokazuje

Novi raspored nastave?

Za danas je zakazan sastanak predstavnika Uprave za kapitalne projekte, uprave škole ,,Dušan Korać“ i Savjet roditelja. Povod je nezadovoljstvo roditelja zbog toga što nije završena izgradnja novog objekta, pa djeca nastavu pohađaju u popodnevnim satima (časovi počinju u 16.45, 17 i 17.30 sati), a pojedinim razredima časovi traju do 21 sat. Očekuje se da Ministarstvo danas predloži novi raspored. Direktorica škole Todora Popović objašnjava da rješenje nije lako naći jer se nastava odvija u tri objekta: prostorija ma Pravnog fakulteta i školama „Marko Miljanov“ i „Risto Ratković“.

– Dakle, da bi se promijenio raspored nastave potrebno je da te škole za svoje đake organizuju nastavu u drugim ter minima. Da, na primjer, nastava u tim škola umjesto u 13 h počne u 12 h, i na taj način učenici naše škole sat ranije idu na nastavu, odnosno, završavaju – kazala je ona.

Popović očekuje da će na današnjem sastanku Uprava za kapitalne pojekte saopštiti da li će obezbijediti sredstva izvođaču radova za završetak objekta nove škole.

izvođač – rekli su iz Uprave. Izvođač se, dodali su, izjasnio da mu je od trenutka kada bu de riješeno pitanje finansijske konstrukcije investicije (us lovljene definisanjem meto dologije i smjernica za primje nu), potrebno četiri mjeseca da završi sve preostale ugo vorene radove. – Napominjemo da je završe tak dijela preostalih radova (rušenje, toplovod, rezervoar za gorivo, priključenje objek ta na vodovodnu i kanalizacio nu mrežu, radovi na uređenje terena) uslovljen vremenskim uslovima, oslobađanjem po stojeće škole od lica i stvari. Takođe, treba imati u vidu da će se rušenjem postojećih sa držaja, a samim tim i kotlarni ce, privremeno obustaviti i gri janje obližnje Srednje stručne škole – istakli su iz Uprave za kapitalne projekte, te dodali kako će ,,u kapitalnom budže tu za 2023. godinu planirati potrebna sredstva za završe

Opštinama nedostaje kapacitet za povlačenje sredstava iz EU fondova

ULCINJ – U lokalnim upravama je evidentan nedostatak kapaciteta za povlačenje sredstava iz fondova Evropske unije. Mora se naći zajednički mo del kako bismo osposobili zaposlene da iskoriste zna

čajna sredstva koja su im na raspolaganju kako se ne bi zbog neiskorišćenosti vra ćala – poručila je potpred sjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović. Ona je u okviru projekta

„Evropski dan u tvom gradu“ boravila u Ulcinju. Marović je konstatovala da je Ministarka ekologije, prostor nog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović je poručila da je ponosna što se zajedno sa Ambasadom Repu

blike Njemačke, riješilo pitanje upravljačkog modela Solane, budući da će to ubrzati reali zaciju 19 aktivnosti iz Akcio nog plana za Poglavlje 27. Kako je navela, Ministarstvo u saradnji sa Vojskom, nastavi će nasipanje dina na Adi Boja

ni, kao nastavak kratkoročnih mjera za sprečavanje i kontroli sanje erozije, dok se ne usaglase prijedlozi dugoročnih rješenja. Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kazao je da je lokalna uprava prepozna la značaj ekologije i evropskih

tak objekta i da je u toku usa glašavanje sa Ministarstvom finansija“.

PROJEKAT

Kako je ranije saopšteno, obje kat je projektovan kao savre men i funkcionalan, pri če mu se vodilo računa ne samo o namjeni već i o ambijentu u kojem će se nalaziti. Objekat ima suteren, prizemlje i sprat na površini od oko 8.000 kva dratnih metara, a predviđen je za 1.200 učenika sa radom u dvije smjene. Sadržaće 20 učionica opšte namjene, šest kabineta za specijalne namje ne, prostorije za cjelodnevni boravak, biblioteku, salu za fizičko vaspitanje sa pratećim sadržajima, administrativne i ostale prostorije.

Za muzičku školu previđene su četiri učionice za grupnu i devet učionica za individual nu nastavu, četiri vježbaoni ce, prostorije za nastavnike, upravu i drugo osoblje. D. Š.

integracija, pa je formiran po seban Sekretarijat za ekologiju koji objedinjava te dvije oblasti. – Opštini Ulcinj je cilj da svoj imidž profiliše kao prva zele na destinacija u Crnoj Gori. Za kratko vrijeme postignut je značajan napredak u rješa vanju pitanja Solane i zaštite Valdanosa, dok će se u nared nom periodu, uz podršku Vla de, raditi na projektu izgradnje postrojenja za prećišćavanje otpadnih voda, kao i nalaženje prihvatljivog rješenja za loka ciju deponije za inerni otpad –poručio je Bajraktari. C. G.

OKONČANJE NEKIH RADOVA ZAVISI I OD VREMENSKIH USLOVA: Nova škola

Matica crnogorska objavila zbornik intervjua „Śednik četvrtkom 2020-2021“

Doprinos otporu

PODGORICA – Serijal tri bina pod nazivom „Śednik četvrtkom“, koju je pokre nula Matica crnogorska u oktobru 2020. godine, rezultirao je zbornikom in tervjua na 262 strane.

Radi se o razgovorima sa ista knutim intelektualcima, nauč nicima i kulturnim poslenicima o aktuelnim dešavanjima i pro blemima sa kojima se suočava ju crnogorsko društvo i kultura. - Namjera da s relevantnim sagovornicima otvoreno i ar gumentovano razgovaramo naišla je na dobar prijem jav nosti. Afirmišući javni govor kao izraz intelektualne slo bode, otvorenosti i građanske zrelosti društva, Matica crno gorska se odlučila da intervjue iz prve sezone 2020-2021. pri redi za štampu i objavi u for mi zbornika – navodi se u sa opštenju izdavača.

Predsjednik Matice crno gorske Dragan Radulović u predgovoru navodi da će ovaj zbornik „omogućiti zaintere sovanoj publici da se upozna s mišljenjem istaknutih crno gorskih intelektualaca o tema ma koje su u datom momentu relevantne za razumijevanje crnogorske društvene stvar nosti“. Radulović ističe kako je „Śednik četvrtkom“ prostor „slobodnog govora i argumen

tovane kritike društvenih i po litičkih anomalija, mjesto pri jedloga alternativnih rješenja za probleme koji nas srijeću“, kao i da intervjui predstav ljaju „primjer intelektualne hrabrosti i odgovornosti pre ma političkoj zajednici u kojoj djeluju i o čijoj dobrobiti bri nu, i pouzdano su svjedočan stvo jednog vremena“. Urednica izdanja Tanja Pavi ćević, koja je vodila sve razgo vore, u pogovoru zborniku ka že kako je ovaj serijal tribina „snažno doprinio intelektual nom i građanskom otporu cr nogorskog društva – nakon iz bora 30. avgusta 2020. godine – u prvom redu kao glas razuma koji s adrese Matice crnogorske postojano dopire do javnosti“. Gosti prve sezone tribine „Śed nik četvrtkom“ bili su: mr Ivan Jovović, dr Adnan Prekić, nedavno preminuli Bran ko Banjević, prof. dr Živko Andrijašević, Branko Luko vac, Marko Špadijer, Rade Bojović, prof. dr Radovan Ra donjić, prof. dr Nebojša Vuči nić, dr Meglena Plugčijeva, Dragan B. Perović, Draško Đuranović, prof. dr Ilija Vu jošević i Dragan Radulović Svi intervjui s tribina „Śednik četvrtkom 2021 2020“ dostu pni su i na Jutjub kanalu Ma tice crnogorske. D. E.

„Vojnici pjevaju bluz“ na Cetinju

CETINJE – Izložba pod nazivom „Vojnici pjevaju (floma ster) bluz“, kao retrospektivni pogled na stvaralavštvo prerano preminulog umjetnika Novice Kovača, biće otvo rena večeras u 19 sati, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, u organizaciji Narod nog muzeja Crne Gore.

Kovač je bio pasionirani crtač, grafičar i slikar, a posebno mjesto u njegovom vrlo produktivnom opusu zauzimaju kolaži i ilu stracije. Kovač (Nikšić, 1980 – Kotor, 2021) diplomirao je 2005. godine na FLU Cetinje, Odsjek grafika u klasi prof. Anke Burić Bavio se slikarstvom, crtanjem, ilustracijom i stripom. Radio je kao profesor likovne kulture u OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi. Imao je 14 samostalnih i više kolektivnih izložbi. A. Đ.

Njegoševoj ulici na Cetinju otkriven spomenik princezi Kseniji Petrović

CETINJE – Spomenik princezi Kseni ji Petrović otkriven je juče na platou ispred kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici. Bronzana skulptura princeze Ksenije, autorsko djelo crnogorskog slikara i vajara Dimitrija Popovića, predstavlja žensku figuru koja sjedi na klupi bez naslona, a lik je dat u rea lističkom maniru.

Otkrivanje spomenika, veliki broj građana koji je prisustvovao svečanosti pozdravio je višeminutnim aplauzom i ovacijama. Na svečanosti su govorili gradonačel nik Cetinja Nikola Đurašković i Mar ko Špadijer u ime Inicijativnog odbora za podizanje spomenika princezi Kseni ji, koji je juče spomenik predao u vlasniš tvo i na brigu Cetinju.

TRAJNO MJESTO

Đurašković je istakao da je princeza Kse nija jedna od ličnosti crnogorske istori je prema kojoj, posebno Cetinje, izraža va iskreno poštovanje i dirljivi sentiment, čiji patritozam i odanost domovini zaslu žuju poštovanje generacija.

- Princeza Ksenija Petrović je bila eman cipovana i ponosna Crnogorka čvrstog karaktera, duhovnog bogatstva i veli ka humanitarka. Ponosni smo što će kao takva dobiti trajno mjesto u prijestoni ci, njenom rodnom gradu za kojim je če znula u godinama izgnanstva – kazao je Đurašković.

Špadijer je rekao da nam Dimitrije Popo vić daruje konkretnu, modernu Crnogor ku, umnu i aktivnu, ženu ispred svog vre mena, gordu i dostojastvenu, koja će od danas živjeti među generacijama u svo joj bronzanoj eleganciji.

Žena ispred svog vremena

- Vjerujem da će je zavoljeti Cetinjanke i Cetinjani – rekao je Špadijer.

Prema njegovim riječima, formiranjem malog trga, vrta i pjacete sa spomeni kom princeze Ksenije otvara se vidik prema Vladinom domu i uspostavlja jedan od mnogih bliskih susreta Ceti nja sa istorijom.

- Postavljanjem sjedeće figure na ovom

Prefinjenost duha, otmenost u stavu

Dimitrije Popović je za Pobjedu kazao da je sa zadovoljstvom prihva tio da uradi skulpturu za spomen-obi lježje princezi Kseniji iz dva razloga. Jedan je profesionalni izazov kako oblikovati skulpturu koja će, osim karaktera lika koji predstavlja, izraža vati u umjetničkom smislu i senzibili tet našeg vremena.

- Dakle, spajanje klasične i moderne kiparske forme. Od realističnosti do apstrakcije. Kroz klasično modernu

formu skulpture želio sam izraziti, na simboličan način, ono što je činilo posebnost Ksenijinog karaktera; prefi njenost duha, otmenost u stavu, dosto janstvenost u držanju i neizbježna crta melanholičnosti. U tom smislu sam koncipirao i dvostepenasto postolje za skulpturu. Naime, iako princeza sjedi na klupi ona je istovremeno i bliska posjetiteljima, prisutna, ali i udaljena, kao da se u njenoj figuri osjeća eho samoće – istakao je Popović.

mjestu jedan zapušten prostor postaje urbani minjon, mjesto zaustavljanja še tača na korzou i plato za kulturna deša vanja – kazao je Špadijer.

IZRAZ POŠTOVNJA

Na Pobjedino pitanje šta za njega pred stavlja postavljanje spomenika prince ze Ksenije na Cetinju, izvršni direktor NVO Cetinje moj grad, sekretar ogran ka Matice crnogorske i inicijator i vođa ovog projekta Vesko Pejović je kazao da je to, prije svega, izraz dubokog poštova nja prema crnogorskoj princezi Kseniji. - Ispunjavanje njene posljednje želje da se ,,vrne“ kući, oplemenjivanje Njegoše ve ulice jer će nas svojim bronzanim, ali otmenim, stamenim i dostajanstvenim likom podsjećati na rodoljublje i patrio tizam prema Cetinju i Crnoj Gori, a ovaj projekat na primjer uspješne saradnje civilnog sektora i nadležnih instituci ja u cilju ohrabrenja građana da aktivno učestvuju u poboljšanju kulture sjećanja i razvijanju nesebičnog lokalpariotizma – kazao je Pejović. A. Đ.

NIKŠIĆ – Osvrnuti se na svoje, ali i mane društva u kom bitišemo često je naj efektnije, te i najsuptilnije kroz humor. Naravno, kada se na ovaj način progovara efektno i bez zalaženja u trivijalnosti. Jednu tako kvalitetno urađenu insce naciju na nikšićki Festival glumca donio je i Exit teatar iz Zagreba sa pred stavom „Realisti“, koja je izvedena u utorak veče.

„Realisti“ su nastali iz redi teljske vizije Matka Ragu ža, koji je radio po tekstu slo venačkog pisca Jure Karasa Kao rezultat nastala je gotovo kabare teatarska forma, ko ja je u potpunosti oslonjena na kompaktnu i snažnu glu mačku igru.

„Realisti“ su svojoj radnjom, povremeno interaktivnom, do nijeli različite stvari. Iako je sa lom gotovo sve vrijeme vladao smijeh, predstava ni u jednom

momentu nije zašla u površ nost. Od skeča do skeča, u la ganim prelazima, otvorena su pitanja muško-ženskih odno sa, intime, komšijskih veza, za visnosti od interneta, te ekolo gije... Ali i šovinizma, socijalne pravde i okolnosti sa kojima smo u neprekidnom sudaru. Sa određenom dozom gorči ne poslije svake šale, ostala su u zraku pitanja – ako smo svi zamjenjivi – zašto nas niko ne mijenja, te da li je naša priroda zaista takva da ako ne možemo da budemo bolji, radimo sve na tome da drugi budu gori od nas. Glumački ansambl predsta ve čini mlada ekipa: Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Ni kola Nedić, Rok Juričić i Fa bijan Komljenović U pozorištu, kako je Juri čić kazao na okruglom sto lu nakon izvođenja predsta ve, čovjek može postati šta god hoće, a taj fenomen nas iznova podsjeća da ne želi

mo da budemo to što jesmo. - Taj paralelizam između sreć ne površnosti i bolne stvar nosti je očit. Exit-ov reper toar jeste širok i raznovrstan, ali se insistira na tome da sce nografski predstave budu do voljno jednostavne, da poči vaju na glumačkoj vještini. Postavka da na isti način i sa istom ozbiljnošću tretiramo svakodnevne scene i ozbiljne

stvari, napravila je balans ko ji je u krajnjem zabavan – re kao je on.

Publiku, prema riječima Ko mljenovića, plijeni način na koji su teme iznesene.

- Mnogo je tema koje „šama raju“. Bili smo koncentrisani na to da napravimo predsta vu o problemima koji nas u su štini sve tište – objasnio je Ko mljenović. S. VIŠNJIĆ

Naslovnica zbornika „Śednik četvrtkom 2020-2021“

Retrospektivna izložba djela Novice Kovača

Otkrivanje spomenika juče na Cetinju

U

Jedan od radova Novice Kovača

Poboljšano napajanje strujom za više od 1.300 korisnika

Puštanjem u pogon tra fostanice 35/10 kV ,,Velje Brdo“ CEDIS je uspješno priveo kraju još jedan va žan projekat.

Izgradnjom objekta vrijednog više od milion eura, saopštava ju iz ovog preduzeća, stvoreni su uslovi za poboljšanje kvali teta u napajanju električnom energijom za oko 1.300 kori snika na području Rogama, Veljeg Brda, Vranjskih Njiva, Pipera i dijela Zagoriča.

Iz CEDIS-a ističu da kontinu irano rade na planiranju i ra zvoju distributivne mreže u cilju podizanja kvaliteta na pajanja za postojeće korisni ke i stvaranja uslova za priklju čenje novih.

- Upravo to i postižemo pu štanjem u pogon trafostani ce ,,Velje Brdo“. Uslovi napa janja postojećih korisnika su značajno poboljšani i obez bijeđena je infrastruktura za razvoj ovog područja, koje je atraktivno kako za izgradnju stambenih objekata, tako i za privredno poslovanje. Gleda no iz aspekta elektrodistri butivnog sistema, gradnjom ovog objekta riješen je pro blem preopterećenja daleko voda Danilovgrad, formira na nova napojna tačka i na taj

način ostvareno rasterećenje postojeće trafostanice 35/10 kV ,,Gorica-B“. Takođe, da lekovod Danilovgrad je reor ganizovan u tri nova, značaj no kraća 10 kilovoltna voda, čime je postignut viši nivo si gurnosti i kvaliteta u isporu ci električne energije za kori snike na području od Zagoriča do Veljeg Brda – kazao je ruko vodilac Direkcije za ICT i ra zvoj, investicije i pristup mre ži Boris Ostojić, na događaju upriličenom povodom pušta nja objekta u pogon. Projekat je podrazumijevao izgradnju novog objekta trafo stanice, ugradnju 35 kV i 10 kV vazduhom izolovanih postro jenja i transformatora (35/10 kV 2 x 2,5MVA), kao i uklapa nje trafostanice u 35 kV i 10 kV mrežu. Radove na izgradnji objekta izvodio je ,,Eminent“ d.o.o. Podgorica, sa podugova račima kompanijama ,,Euro zox“ i ,,Geotin MNE“. Aktiv nostima na realizaciji projekta je upravljala glavna inženjer ka u Sektoru za investicije CE DIS-a Vojislava Cerović. Iz CEDIS-a podsjećaju da su prethodnog mjeseca uložili 1,3 miliona eura u rekonstrukciju 10 kV postrojenja u trafostani ci 35/10 kV ,,Centar“ u Podgo rici. I. M.

Umjetnica Duletić pohvalila brzu reakciju Glavnog grada na vandalizam na Trgu Argentina

,,Moji ljudi“ jači i čvršći na starom mjestu

Zahvaljujući brzoj reakciji Glavnog grada, radnici Agencije za stanovanje oja čali su i juče vratili na svoje mjesto dvije od tri skulptu re na Trgu Argentina, koje je nepoznati počinilac prije sedam dana iskrivio.

Pohvalivši efikasnu reakciju Glavnog grada i Agencije za stanovanje, autorka ovog um jetničkog djela Dubravka Du da Duletić iskazala je nadu da se skulpture koje je poklonila Glavnom gradu, odnosno gra đanima, neće opet naći na me ti vandala. - Što se tiče Glavnog grada i Agencije za stanovanje, imam samo riječi hvale, ovo je re alizovano na najbolji način i u najkraćem mogućem roku. Majstori iz Agencije su ojačali kompletan donji dio skulptura u kojem su inače tanje, pa sa mim tim i najslabije. Nadam se da ih nakon ovih intervencija neko u tom dijelu neće moći ponovo iskriviti, jer prilikom njihovih izrada nijesam uzi mala u obzir procjenu napada vandala – izjavila je za Pobje du Duletić, uz podsjećanje da su dvije od tri skulpture osva nule iskrivljene 3. novembra, a da su ih majstori iz Agenci je za stanovanje, uz njene in strukcije, već 4. novembra od nijeli u radionicu na popravku. Iskazuje nadu da se skulpture, koje nose naziv ,,Moji ljudi“, neće opet naći na meti van dala.

- Moja očekivanja su ista, kao i onda kada su ove skulpture postavljene, da će ljudi prihva titi ,,Moje ljude“ i da će shvati ti da je to njihovo, jer te skul pture sam poklonila gradu, svim građanima. One pripa daju svima nama. Treba da ih čuvamo, da čuvamo naš grad,

Očekujem da će ljudi prihvatiti ,,Moje ljude“ i da će shvatiti da je to njihovo, jer te skulpture sam poklonila gradu, svim građanima. One pripadaju svima nama. Treba da ih čuvamo, da čuvamo naš grad, od najsitnijeg mobilijara do umjetničkih djela i svojevrsnog strit-arta koji predstavljaju i ove figure – poručila je autorka ovog umjetničkog djela Dubravka Duda Duletić

od najsitnijeg mobilijara do umjetničkih djela i svojevr snog strit-arta koji predstav ljaju i ove figure – poručila je Duletić.

Podsjećamo, nepoznati poči nilac je u noći 2. na 3. novem bar na Trgu Argentina iskrivio skulpture ,,Moji ljudi“ umjet nice Dubravke Dude Duletić, koje su postavljene u junu ove godine. Dvije od tri skulptu re sa srcolikim glavama, koje simbolično predstavljaju zna čajne žene iz istorije Crne Go re, iako napravljene od livenog

čelika, iskrivljene su, najvje rovatnije snažnim udarcima ili skakanjem po njima. Skul pture „Moji ljudi“ postavljene su na dvije lokacije u Podgorici – na Trgu Argentina i iznad Sa stavaka. Umjetnička djela sim bolički predstavljaju žene ko je su svojim emancipatorskim poduhvatima dale doprinos, ne samo društvenom kontek stu u kojem su živjele i stvara le već svojim nasljeđem obli kuju i savremeno društvo. Na svakoj skulpturi nalazi se QR kod, čijim skeniranjem posje

Nadmetanje u osam sportskih disciplina

Manifestacija ,,Srednjoš kolci Podgorici“, koju 13. put organizuje Sekretari jat za kulturu i sport Glav nog grada, počela je prije dva dana takmičenjem u plivanju na zatvorenom bazenu SC ,,Morača“.

- Takmičenja u osam sport skih disciplina (košarka, ba sket, rukomet, odbojka, fud bal, plivanje, stoni tenis i atletika), koja će trajati četr desetak dana i u kojima će se nadmetati učenici i učenice 11 podgoričkih srednjih ško la, započela su sportom koji se prvi put našao u programu manifestacije – plivanju slo

bodnim stilom na 33 metra –saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i sport.

U muškoj konkurenciji, u ka

tegoriji učenika koji pohađa ju prvi i drugi razred, najbo lje vrijeme (11,76 sekundi) ostvario je Marko Šuković

iz Gimnazije ,,Slobodan Ške rović'“, koji je osvojio zlatnu medalju. Njega su, sa iden tičnim rezultatom (13,51 se

kund) pratili Bogdan Jo vović (Gimnazija) i Aldin Strinić (Mašinska škola ,,Ivan Uskoković“), dok je tre će mjesto pripalo Ivanu Kri vokapiću, takođe gimnazi jalcu (13,54 sekunda).

U kategoriji učenika III i IV razreda na najviši stepenik pobjedničkog postolja po peo se Aleksa Vujošević (Gi mnazija), sa vremenom 11,54 sekunda, ispred Danila Pe trušića iz Elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ (12,25 s) i Stefana Pupovića (Gi mnazija – 13,23 s).

U konkurenciji djevojaka ta kmičenje je održano u jedin stvenoj kategoriji, a najbolja

tioci mogu da dobiju informa cije o markantnim ženama iz istorije Crne Gore. Skulptu re na Trgu Argentina bile su na meti vandala i krajem juna ove godine. Nakon posljed njeg vandalskog čina prije se dam dana, dan kasnije neko ih je vratio skoro u prvobitan po ložaj, na što je autorka Duda Duletić, iskazujući veliku za hvalnost poručila: ,,U svoj ovoj priči meni je to veoma važno, jer dokazuje da ima ljudi koji rade lijepe stvari, pružaju po dršku“. I. MITROVIĆ

je bila gimnazijalka Kristi na Pupović, koja je dužinu bazena isplivala za 15,25 se kundi. Drugu poziciju zaslu žila je Slađana Vukašinović iz Ekonomske škole ,,Mir ko Vešović“, dok je treća bila Anja Ivanović iz Medicin ske škole.

U ekipnoj konkurenciji pr vo mjesto osvojila je Gimna zija, druga je Mašinska ško la ,,Ivan Uskoković“, dok je bronza pripala Elektroteh ničkoj školi ,,Vaso Aligrudić“. - Sljedeći na programu ma nifestacije ,,Srednjoškolci Podgorici“ su muški i ženski turniri u košarci, koji će biti održani od 22. do 25. novem bra u sali Ekonomske škole –najavljuju iz Sekretarijata.

Radnici Agencije za stanovanje sa umjetnicom Duletić montiraju skulpture

PROJEKAT

GIMNAZIJALCI DOMINIRALI: Sa takmičenja na zatvorenom bazenu SC ,,Morača“

EP za rukometašice

100 posto ili 4.317 – posjeta na utakmici Crna Gora – Poljska u posljednjem kolu FOTO: D. MALIDŽAN/I. MANDIĆ

Rukometašice Crne Gore sa maksimalna četiri Savršen oproštaj

Samo je jedna Joka, majstor, klasa i tačka – kapitenka ,,lavica“, u posljednjem meču u dresu reprezentacije na domaćem terenu, vodila je Crnogorke do treće pobjede u grupi D i do priželjkivana četiri boda za glavnu rundu Evropskog šampionata.

Naš tim će 13. novembra u Skoplju sa Francuskom otvoriti pretposljednju rundu šampionata, dva dana kasnije igraće sa Rumunijom, a 16. novembra protivnik je Holandija. Najbolje dvije reprezentacije plasiraće se u polufinale EP. Bodovno su Ljubljani najbliži upravo naš i francuski tim…

IGRALE ,,LAVICE“, IGRALI I NAVIJAČI

Đukanović: Srcem za svoju državu do novih pobjeda 83,14 odsto prosječna popunjenost „Morače“ tokom tri takmičarska dana

Rukometašice Crne Gore sinoć su savladale Poljsku (26:23) u igri u kojoj je igrala sa 4.317 navijača protiv rivala koji je i prijetio i, ispostavilo se, bio najteži u preliminarnoj fazi prvenstva. ,,Lavice“ su do ključne prednosti, kada je i ,,Morača“ proključala, došle u 39. minutu (17:13), serijom 5:1 u kojoj je kapitenka postigla četiri gola, a Đurđina Malović stavila tačku nakon koje su Poljakinje izgubile ritam napada i snagu u odbrani. - Emotivna utakmica za sve nas jer je Jovanka Radičević odigrala posljednji meč pred našom publikom. Bile smo ponešene tim, što se vidjelo na startu utakmice jer nam je nedostajala prodornost. U nastavku smo uspjele da se vratimo i odigramo na nivou iz prethodna dva meča. Zadovoljne smo što smo ispunile cilj da prenesemo maksimalan broj bodova, ako nastavimo ovako imaćemo što da pokažemo i u daljem toku prvenstva – kazala je Milena Raičević

PROMJENA ODBRANE Mnogo je ključnih detalja presudilo u korist naše ekipe koju je ponovo odlično taktički vodila Bojana Popović. Konkretno, od trenutka kada je selektorka promijenila odbranu i kada su ,,lavice“ zaigrale dublju zonu, sa promjenama u ,,pet-jedan“, Poljska je postala nesigurna. Raspoloženi desni bek Kohavjak-Sala, nakon tri startna gola, uputila je još dva šuta do kraja utakmice, a najbolja – ljevoruka Monika Kobilnski već na prvi pokušaj, kroz dribling ili zalet (do situacije za šut), gubila je borbu. Takva odbrana, ispostavilo se, iscrpjela je mnoge naše bekove, pa otuda i nešto slabiji šut sa devet metara i iz situacija iz kojih su lako realizovali šanse u prva dva meča. Svjesno su ,,lavice“ možda i žrtvovale tečniju igru, sa manje grešaka, u napadu, zbog odbrambenih zadataka koji su im, ispostavilo

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitke „lavicama“ na stoprocentnom učinku u prva tri kola i plasmanu u glavnu rundu Evropskog prvenstva u rukometu.

- Vatrenim navijačima i svim građanima Crne Gore priredili ste spektakl za ponos i pamćenje. Srcem za svoju državu do novih pobjeda – naveo je Đukanović na Tviteru.

On je čestitao i zahvalio Jovanki Radičević

- Iskrene čestitke i zahvalnost Jovanki Radičević za briljantnu karijeru, uvijek primjeran odnos prema državi i reprezentaciji uz želju da svoju uspješnu karijeru kruniše još jednom titulom. Ponosna je Crna Gora na svoju lavicunaveo je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore čestitao je i Rukometnom savezu na uspješnoj organizaciji evropskog takmičenja u Podgorici.

I odlazeći premijer Dritan Abazović čestitao je crnogorskim rukometašicama pobjedu nad Poljskom.

se, već od 19. minuta (prvo vođstvo 8:7) i donijeli prednost. Već tada je rival polako počeo da gubi korak, pa je i stao, nakon tri laka gola, da pogađa iz tranzicije. Bez lakih golova, ali i šuteva sa devet metara, Poljska nije mogla da parira, ali je, ko-

ristila svaku, i najmanju grešku, da se rezultatski približi.

SITNICE SU ČUDO ,,Sitnice“ su donijele ,,lavicama“ velika četiri boda, a konkretno sinoć, u ritmu više toplo, nego hladno, uspjele su

Posao u Podgorici odrađen je perfektno – crnogorske rukometašice upisale su sve tri pobjede u preliminarnoj rundi Evropskog prvenstva. Sjajna predstava je iza ,,lavica“ – i zbog ispunjenog plana i zbog oproštaja Jovanke Radičević u dresu reprezentacije od domaće publike. - Još jedna fantastična noć, bilo je nemoguće u ovakvom ambijentu da djevojke ne upišu još jednu

pobjedu i prenesu maksimalan broj bodova u glavnu rundu – kazala je selektorka Bojana Popović

- Ponosna sam i srećna što je Jovanka imala sjajan oproštaj, bilo joj je teško da se pripremi, emocije su preplavile i nju i nas, najbitnije je da je ostala zdrava jer u ovakvim situacijama može da dođe do povreda. Odigrala je sjajno, postigla 12 pogodaka i vodila nas do velike pobjede.

,,Lavice“ na horizontu imaju završnicu u Ljubljani i borbu za medalje. Da bi do nje stigle moraće, ipak, da odigraju bolje nego protiv Poljske. - U prvom poluvremenu nijesmo bile one prave, radile smo stvari koje nijesmo očekivale. Morali smo to da zaboravimo, a u nastavku smo odigrali perfektnih 25 minuta. Generalno, napadački smo bile sporije i umornije, ali bilo je dovoljno da pobijedimo i ponosna sam na cijelu ekipu. Sada moramo da oporavimo djevojke do nedjelje – istakla je Popović.

Iz mog ugla

Puno srce

Presrećna sam i veoma ponosna na đevojke. Za ponos je kako su odradile ova tri meča i odnos koji su pokazale prema igri. Viđelo se da im je ovo treći meč, bile su umorne, a i Jovankin oproštaj ih je malo poremetio jer su bile dosta emotivne. Ipak, već nakon pet-deset minuta vratile su se u ritam i nametnule svoju igru, nijesu dozvolile da ih ponese euforija. Na kraju su pokazale zašto ih zovu – lavice.

Znala sam da će meč s Poljskom biti težak jer su zahtjevan protivnik. Bez obzira na nedostatak pogodaka s bekovskih pozicija uspjele smo da na drugi način dolazimo do rješenja. Ovo je dobar znak da u svakoj situaciji možemo da se snađemo, a najbitnije je da nas ništa nije remetilo i da su đevojke nastavile da rade posao kao i prije. Uprkos promašenim zicerima, raspoređivale su lopte đe je trebalo, dolazile u zicer situacije i šutirale ili iznuđivale penale. Odbrana je bila ključ, kao i u svakom meču.

Puno mi je srce, a još nijesmo pokazale što sve možemo. Đevojke imaju vremena da odmore do neđelje, sigurna sam da će ih i u Skoplju krasiti isti žar i borba, da će dati gas još jače.

Moram da pomenem atmosferu, nemoguće je izgubiti u onakvom ambijentu, uz onakvu emociju i naboj. Pokazali smo da ne damo na sebe. I u momentima kad smo padale publika je dizala ekipu. Vjerujem da će doći dosta naših ljudi i u Skoplje i nastaviti da podržava reprezentaciju.

Brnović:

sportiste

Radičević: Ovakav oproštaj je privilegija, mečevi za Crnu Goru su najljepši momenti moje karijere

Veliki oproštaj velike igračice – u najdražem dresu, u najdražoj dvorani, u najboljoj atmosferi.

Jovanka Radičević odigrala je posljednji meč za reprezentaciju Crne Gore na domaćem terenu.

Kakav je to posljednji ples bio – 12 pogodaka, pravo kapitenski, tipično za Joku.

Jedno od boljih desnih krila u istoriji rukometa nije moglo da sakrije suze – ni prije, ni tokom, a posebno nakon utakmice i pobjede nad Poljskom.

čak 11 puta iz kontre i brzog centra da dođu do lakih golova. Manji broj tehničkih grešaka, nakon odmora – samo tri (do odmora šest, a čak četiri do 9. minuta) pokazuje koliko su i u ovom segmentu napravile iskorak.

- Iza mene je teška noć i težak dan. Nije bilo lako potisnuti emocije i biti fokusiran samo na meč. Tužna sam i srećna u isto vrijeme, i veoma ponosna. Ipak je ovo najbolji momenat i privilegija na ovakav način završiti karijeru u reprezentaciji. Utakmice za Crnu Goru su najljepši momenti moje karijere. Hvala navijačima, nosili su nas od prvog do posljednjeg minuta u svim mečevima. Hvala Bojani Popović i njenom stručnom štabu, imala sam čast da igram s njom i čast mi je da sada sarađujemo

- Istrošile smo se jer su mečevi bili zahtjevni, a i imale smo veliku želju pred našom publikom. Hvala im na podršci, neopisiv je osjećaj igrati za svoju zemlju pred ovakvim navijačima.

Bek Budućnosti i protiv Polj-

kao selektorka i igračica – kazala je Radičević.

Crna Gora u glavnu rundu koju će igrati u Skoplju prenosi maksimalna četiri boda, imaće dobru šansu da ode na završnicu u Ljubljanu.

utiske o atmosferi u ,,Morači“.

- Ne mogu da pronađem riječi da se zahvalim svim ljudima koji su nas podržavali – i na tribinama i pored TV ekrana. Ovo je i njihov rezultat. Izvukle smo maksimum iz preliminarne runde, sada imamo još tri šanse da pokažemo ko smo i što smo, i kroz igre stavimo do znanja svima što nam je cilj. Dobro će nam doći tri dana pauze da se pripremimo za glavnu rundu – kazala je Brnović.

Oduševljena je i Ivona Pavićević

- Presrećna sam jer smo uspjele da ostvarimo cilj pred glavnu rundu, u nevjerovatnoj atmosferi. San svakog sportiste je da igra u punoj dvorani, do neba hvala navijačima, mnogo nam je značila podrška. Vjerujem u svoj tim i da ćemo nastaviti da se borimo kao prave lavice – kazalo je lijevo krilo Crne Gore.

ske je blistao u organizaciji igre. Kraljica asistencija bila je nerješiva enigma za protivnice, razigravala je saigračice na sve načine.

- Danas nije bio moj dan što se tiče golova, ali uspjela sam da to nadomjestim asistenci-

jama, što i jeste moj zadatak. Iz nekih posebnih razloga nijesam spremna za dobre šuteve, ali kad ima asistencija sve je dobro. Posao srednjeg beka je da kreira igru, to sam prihvatila i mislim da to radim na odličan način, ne sa-

mo na ovom prvenstvu, nego i na svim prethodnim takmičenjima. Ovo je ta Mika koju smo ,,pravili“ godinama –istakla je Raičević. Ovo je i ,,ta“ ženska rukometna reprezentacija na koju smo čekali godinama… Bila je hra-

bra, bila je pametnija od rivala… I sačuvala je ,,glavu“, nijesu je nosile emocije, ali je srce bilo veliko. I sa takvim nabojem su ,,lavice“ na oproštaju od navijača sinoć odigrale.

A. MARKOVIĆ N. KOSTIĆ

Popović: Bile smo umornije i sporije, ponosna sam zbog Jovanke

Tatjana Brnović još jednom je bila besprekorna u odbrani i dala je ogroman doprinos u pobjedi nad Poljskom. Pivotkinja ,,lavica“ prvo je podijelila

Ovo se ne može riječima opisati Pavićević: Ostvarenje sna svakog

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Svjetsko prvenstvo 1982. godine organizovala je Španija

U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

Španija je bila domaćin Svjetskog prvenstva 1982. godine, na ko jem je zablistao Paolo Rosi, ko ji je sa Italijom postao planetar ni šampion.

,,Azuri“ nijesu blistali u prelimi narnoj rundi budući da su sve tri utakmice, protiv Poljske, Perua i Kameruna, odigrali neriješeno i plasirali su se u narednu rundu samo zato što je njihova gol razli ka 2:2 bila bolja u odnosu na ka merunskih 1:1.

Ipak, kada je bilo najpotrebnije – u duelima s najjačim rivalima – Rosi je ,,prosipao magiju“ po španskim terenima i Italijani su došli do tre će svjetske titule.

PROŠIRENJE I MARADONA

Na kongresu Fife 1978. konačno je ozvaničena stara ideja predsjed nika svjetske ,,kuće fudbala“ sera Stenlija Rausa o povećanju broja učesnika Mundijala, pa su se po slije serije od sedam SP sa 16 uče snika u Španiji prvi put nadmetale 24 reprezentacije. Oformljeno je šest grupa od po četiri tima, a dru ga runda opet je igrana po grupa ma, ali ovog puta u četiri grupe od po tri selekcije, čiji su pobjednici išli u polufinale.

U skladu s novim sistemom kvali fikacija, Evropa je dobila 13 mjesta na završnom turniru, Južna Ame rika tri, a zone Azija/Okeanija, Sje verna/Srednja Amerika i Afrika po dva. Spisak učesnika kompletirali su domaćin Španija i svjetski pr vak Argentina.

Na otvaranju prvenstva, na stadi on „Nou Kamp“ u Barseloni došlo je 95 hiljada gledalaca sa željom da se upozna s kvalitetima tada mla dog Dijega Armanda Marado ne, budućeg fudbalera katalon skog kluba.

,,Gaučosi“ su, međutim, odigrali slabu utakmicu i poraženi su od Belgije rezultatom 1:0. To je bio prvi premijerni meč Mundijala koji nije završen rezultatom 0:0 još od Čilea 1962.

Najbolja utakmica na prvenstvu odigrana je u posljednjem kolu C grupe druge runde. Nakon što

Paolo Rosi vodio ,,azure“ do trona

Ukupna posje ta na SP bila je 2.109.723 gleda oca, odnosno 40.571 po meču. Najveću posjetu imao je meč između Argentine i Belgije - 95.000

su i jedni i drugi prethodno po bijedili Argentinu, koja nije bila ni blizu rezultata s domaćeg te rena iz 1978, Italija i Brazil sastali su se 5. jula u Barseloni, ali ne na „Nou Kampu“, već na mnogo ma njem stadionu – „Sarija“.

,,Kariokama“ je zbog bolje gol razlike odgovarao i remi, ali ta lentovana ekipa u kojoj su igrali virtuozni Ziko, Sokrates, Eder, Falkao i Seržinjo, nije umjela da kalkuliše i platila je skupu ci jenu toga.

Italijanski selektor Enco Bear coto bio je na udaru tamošnjih medija zbog bezgraničnog po vjerenja u Rosija, ali se pokaza lo da je bio u pravu.

Omaleni napadač, koji je prije Mundijala bio umiješan u skan dal vezan za namještanje mečeva Serije A, tri puta je šutnuo u okvir gola i to je bilo dovoljno za istorij sku pobjedu od 3:2. Prva dva nje

Najbolji strije lac Mundijala bio je reprezen tativac Italije Paolo Rosi, koji je postigao šest golova

gova pogotka, neutralisali su So krates i Falkao, ali poslije novog pogotka Rosija – u 74. minutu –,,azuri“ su uspjeli da zadrže vo đstvo i sačuvali dva boda za pla sman u polufinale.

Kada su eliminisali najtalentova niju selekciju svijeta, Italijani su lako došli do trofeja.

U polufinalu protiv Poljske, osla bljene suspenzijom Bonjeka, Ro si je s nova dva gola donio sigurnu pobjedu od 2:0, da bi u finalu, odi granom 11. jula na stadionu „San tjago Bernabeu“ u Madridu, pala i SR Njemačka – 3:1 (0:0). Čak i poslije jedanaesterca koji nije realizovao Antonio Kabri ni bilo je samo pitanje trenutka kada će popustiti odbrana Nje maca. Pogocima Rosija u 57, Ale sandra Altobelija u 69. i Marka Tardelija u 81. minutu, Bearcoto vi puleni su poveli zasluženih 3:0. Paul Brajtner dao je počasni gol za Njemce dva minuta kasnije.

Reprezentacija Jugoslavije je u kvalifikacionoj grupi 5 osvojila pr vo mjesto, ispred Italije, koja će se dam mjeseci kasnije postati šam pion planete.

Ekipa koju je s klupe vodio Miljan Miljanić bila je odlična na putu do SP. Osim poraza u Torinu od 2:0, za koji ,,plavi“ nijesu uspjeli da se re vanširaju na stadionu Crvene zvez de (1:1), preostalih šest mečeva za vršeno je pobjedama Jugoslavije koja je na SP ispraćena sa velikim očekivanjima. Ubjedljivo najbo lji strijelac u kvalifikacijama bio je Zlatko Vujović sa sedam golova. Miljanić je formirao tim od igrača iz domaćih klubova, poput Vla dimira Petrovića Pižona, Safe ta Sušića, Ivana Gudelja, Veli mira Zajeca, Zlatka Krmpotića, Vujovića, kao i ,,pečalbara“ koji su uglavnom nastupali u Francu skoj – golmana Dragana Panteli ća, Ivice Šurjaka, Edhema Šljiva, Vahida Halilhodžića ,,Plavi“ su bili selekcija za koju se računalo da bi mogla da zagorča život favoritima, ali je nastup za vršen već u grupi – upisan je remi sa Sjevernom Irskom (0:0), te po raz od Španije (2:1) i pobjeda nad Hondurasom (1:0). Ne. KOSTIĆ

FINALE PRIJE FINALA

RANI KRAJ ZA ,,PLAVE“

Fudbal nekadašnje Jugoslavije u Ulcinju

ULCINJ – Nikada u jednom gradu bivše Jugoslavije, neće biti toliko jugoslovenskih fudbalera. Nikada na jednom ravnom i sportskom prostoru neće biti toliko jugosloven skh fudbalskih asova. Nikada na jednoj gradskoj adresi koja pripada eks-Ju prostoru neće biti toliko sportske i životne priče, toliko nostalgije i sjeća nja, toliko obnovljenih ljudi u jednom danu...

Treba najprije predstaviti Pavla Pepđonovića koji je glavni „kri vac“ što je cijeli region, fudbal ski i sportski, zbunjen. Svi žele da budu u Ulcinju predstoječeg vikenda jer tamo se dešava sje ćanje, tamo se obnavljaju emo cije, tamo smo opet ono što smo nekada bili. Pavle je nekadašnji košarkaš, direktor KK Ulcinj, graditelj sportske infrastruk ture i sportskih prijateljstava, uspješan poslovan čovjek kao vlasnik preduzeća „Građa ko merc“. Od pokojnog oca Ljaka je puno toga dobrog naslijedio a, između ostalog, i da voli i na vija za Hajduk... -Pratim košarku i sport u cijelom regionu. Često sam u Dalmaci ji, družim se sa mojim nekadaš njim „hajdukovcima“. Tako sam razgovarajući sa Ivanom Gu deljom ljetos dogovorio da or ganizujemo promociju njegove knjige „Hajdučka priča“ u Ulci nju. Zakazali smo promciju za 11. novembar. Odlučio sam da pozo vem još nekoliko starih „hajdu kovaca“ s kojima sam imao ko munikaciju da dođu u Ulcinj, da prisustvuju promociji i da se to kom vikenda družimo. A onda je počelo da se dešava čudo, pri znaje Pavle Pepđonović... Čudo koje je potvrdilo snagu i moć riječi, ali i snagu i moć fudbala i sporta uopšte. Idem u novembru u Ulcinj, tamo se promoviše „Hajdučko srce“, ka zao je jedan „hajdukovac“ dru gome. Pa je Zoran Vulić rekao Dragu Čeliću, a Drago Branku Miljušu. Saznali su za to i Niki ca Cukrov i ostali „hajdukovci“ sa željom – i ja bi u Ulcinj. Onda je sve nadraslo jedan klub i jed

nu generaciju i proširilo se na jednu jugoslovensku fudbal sku epohu. Pavle Pepđonović je sav u transu...

-Saznao je za sve Stanislav Ka rasi, pričamo skoro 50 minu ta na telefon i pita može li do ći. Kako ne možeš – odgovaram a nijesam se bio ni rodio kada je dao onaj čuveni gol u Atini decembra 1973. godine. Prema sadašnjoj situaciji potvrdili su dolazak pored prethodno po menutih „hajdukovaca“ i Ivica Šurjak, Mehmed Baždarević, Miloš Šestić, Dževad Preka zi, Faruk Hadžibegić, Dragiša Binić, Stanisav Karasi, Husref Musemić, Predrag Pašić, Ivo Jerolimov, Miloš Bursać, Du šan Pešić, Rizah Mešković, Fu ad Mulahasanović, Dževad Šećerbegović, Bajro Župić, Mirza Kapetanović, Milan Ra dović, Jovica Nikolić, Vančo Balevski, Dragi Kantlarovski, Milan Petrović, Radmilo Mi hajlović, Miodrag Stojiljković, Ante i Janko Miročević, Dra gan Guzo Vujović, Žarko Vu kčević, Slavko Vlahović, Bra jan Nenezić, Mojaš Radonjić, Branislav Đukanović, Mio drag Kustudić iz Španije, Lju bomir Radanović iz Belgije, novinar Milojko Pantić, trener Ljupko Petrović. To je dio, biće još nezaboravnih imena... Cijeli Ulcinj je već nekoliko dana na nogama kako bi se ideja nji hovog originalnog sugrađani na Pavla Pepđonovića realizo vala na pravi način. Svi iz svojih djelatnosti i nadležnosti hoće da pomognu i to besplatno ka ko bi region zapamtio drugi no vembarski vikend 2022. godine. Planirano je da program počne u petak, u 11 sati, na Pristanu uz muziku, jelo, piće. Novinar Ne bojša Šofranac će od 14 sati kao moderator početi predstavljanje gostiju. Promocija filma i knji ge Ivana Gudelja biće u 18 sati u Domu kulture. Gudelj će na dva mjesta u gradu potpisivati svoje knjige a animiraće se i prikuplja nje pomoći nekadašnjem fudba leru Budućnosti i Crvene zvez de Zoranu Vorotoviću. Dr. DRAŠKOVIĆ

Lončar povratnik, Bakić debitant

PODGORICA - Selektor „A“ fudbalske reprezen tacije Crne Gore Miodrag Radulović objavio je spisak igrača za prijateljske uta kmice koje će naša selekcija odigrati ovog mjeseca pro tiv Slovačke i Slovenije.

Na spisku selektora Radulo vića nalaze se: Golmani – Milan Mijatović (Al Adalah, S. Arabija), Matija Šarkić (Vulverhempton, En gleska), Lazar Carević (Voj vodina, Srbija); Odbrambeni igrači – Stefan Savić (Atletiko Madrid, Špa nija), Žarko Tomašević (To bol, Kazahstan), Adam Ma rušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Karabag, Azerbej džan), Risto Radunović (FS CB, Rumunija), Igor Vuja čić (Partizan, Srbija), Nikola Šipčić (Tenerife, Španija), Andrija Vukčević (Rijeka, Hrvatska), Miloš Milović (Voždovac, Srbija); Vezni igrači – Nikola Vukče vić (Al Ahli, Katar), Vladimir Jovović (Jablonec, Češka), Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Aleksandar Šćekić (Diba, UAE), Sead Hakšabanović (Seltik, Škot ska), Vukan Savićević (Gire sunspor, Turska), Driton Ca maj (Kišvarda, Mađarska), Stefan Lončar (Novi Pazar, Srbija);

Napadači – Stevan Jovetić (Herta, Njemačka), Stefan Mugoša (Visel Kobe, Japan), Nikola Krstović (Dunajska Streda, Slovačka), Dušan Ba kić (Dinamo Minsk, Bjeloru sija).

- Posljednje dvije utakmice u ovoj godini pokušaćemo da iskoristimo kao priliku da do datno uigramo ekipu, ispro bamo neke nove ideje i pri premimo igrače za mečeve u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo koji nas očekuju naredne godine. Za protivni ke imamo dvije veoma dobre selekcije, sa različitim indivi dualnim i timskim karakteri stikama i različitim pristupom igri. Želimo da igramo na svoj način, da ponovimo igru koju smo prikazali u Ligi nacija, po gotovo u mečevima sa Rumu nijom. Nastojaćemo da kroz naš sistem i pristup igri odgo vorimo na dva različita stila koja gaje naši naredni protiv nici, Slovaci i Slovenci, kako bismo na što bolji način pri

premili ekipu za protivnike i izazove koji ih očekuju u me čevima kvalifikacija – rekao je selektor Radulović. Debitant na spisku je Dušan Bakić, napadač Dinama iz Minska, dok se nakon pauze u redove „sokola“ vraća Stefan Lončar, vezista Novog Pazara. - Pratimo sve igrače koji ima ju pravo nastupa za nacionalni tim i na osnovu analiza njiho vih igara i potreba reprezen tacije za ova dva meča, priliku da budu sa nama i pokažu ko liko mogu doprinijeti nacio nalnom timu dobili su Dušan Bakić, koji će po prvi put biti član seniorske reprezentaci je i Stefan Lončar, koji već ima iskustvo u seniorskoj selekci ji i dva upisana nastupa. Igra ju veoma dobro u klubovima,

standardni su prvotimci, daju izuzetan doprinos rezultatima koje ostvaruju njihovi klubo vi i želimo da na djelu vidimo koliko mogu da pomognu na cionalnom timu – dodao je se lektor „sokola“.

Okupljanje našeg nacional nog tima zakazano je za po neđeljak, 14. novembar 2022. godine. Istog dana „sokoli“ će od 17 časova na stadionu ,,DG arena“ u Podgorici odraditi prvi trening.

PODGORICA - Pep Gvar diola, menadžer Mančester sitija, poručio je da je ove sezone raspored Premijer lige i takmičenja na Ostrvu suludo osmišljen.

U subotu protiv Brentforda ,,građani“ će odigrati posljed nji meč uoči duge pauze klup skog fudbala, zbog održavanja šampionata svijeta. Siti će se zonu nastaviti 26. decembra, u zgusnutom prazničnom ras poredu. - Što da vam kažem, nego da je to suludo. U Njemačkoj se, na primjer, prvenstvo nastav lja 20. januara, a mi krećemo 26. decembra. Što je najgore, još ne znamo kada ćemo igrati zaostali meč sa Arsenalom, a u odnosu na druge države ima

mo jedno kup takmičenje vi še – rekao je Gvardiola. Na tabeli Premijer lige aktu elni šampion i favorit Siti ima dva boda manje od neočeki vanog lidera Arsenala. Slavni Španac je istakao da je i većini igrača primarno u glavi šam pionat svijeta i da je to u datim okolnostima razumljivo. R. A.

PODGORICA - Jirgen Klop, strateg Liverpula, javno je kazao da žali jer nije angažovao krilnog napadača Totenhema Son Hjong-mina kada je za to imao priliku. Menadžer ,,redsa“ izuzetno ci jeni tehničke kvalitete, požrtvo

Duel Crne Gore i Slovačke igra se 17. novembra 2022. godine na Gradskom stadionu u Po dgorici sa početkom u 18 sati. Tri dana kasnije, 20. novem bra, na stadionu ,,Stožice“ u Ljubljani, od 15 časova igra se duel Slovenija – Crna Gora. Ne.

K.

vanje i radnu etiku Korejca, naj boljeg azijskog fudbalera. - Jedna od mojih najvećih greša ka u životu je to što nijesam do veo Sona. On je fantastičan, si nonim za korejski fudbal i jedan od najboljih napadača svijeta –kazao je Njemac Klop.

Son se afirmisao u Bundesligi u Bajer Leverkuzenu, prije nego je postao zvijezda Premijer lige. Prošle sezone u PL bio je prvi strijelac. Trenutno se oporavlja od povrede, a nastup za Južnu Koreju na šampionatu svijeta je pod znakom pitanja. R. A.

Selektor Radulović sa pomoćnicima Kljajevićem i Vučinićem

D. MALIDŽAN

Kako je inicijativa Pavla Pepđonovića prerasla u regionalni sportski događaj

Pavle Pepđonović pored spomenika Franu Matošiću

ŠAH

Veliku ljubav i entuzijazam prema drevnoj igri, nekoliko prijatelja i kolega iz podgoričkih škola, prije sedam godina pretočili su u djelo i oživotvorili lijepu ideju o formiranju ŠK ,,Prosvjeta“, kluba koji je za kratko vrijeme prošao put od Druge crnogorske do najkvalitetnije Premijer lige, u kojoj je stabilan član društva najboljih već pune četiri godine.

Više desetina profesora i učitelja širom crnogorskih vaspitno-obrazovnih ustanova su članovi ovog uzornog šahovskog kolektiva, a mnogi od njih su u svojim školama i organizatori sekcija i šahovskog života od Plava, Berana, Pljevalja, preko Nikšića, Danilovgrada, Podgorice, do Bara i Kotora! Klub sa tek sedam godina „šahovskog života“, a ima se čime pohvaliti u onome što je njegova misija u sistemu obrazovanja i u takmičarskom smislu u šahovskoj zajednici Crne Gore; hroničari su pisali o ostvarenjima, aktivnostima i mogućnostima kluba u prethodnim godinama, a valja se osvrnuti na godinu koja je kalendarski na izmaku. -U novembru prošle godine klub je zajedno sa JU Stručna medicinska škola organizovao osmo Pojedinačno prvenstvo prosvjetnih radnika Crne Gore, na kojem je fišerovskim rezultatom trijumfovao prof. iz barske gimnazije i FIDE majstor Milinko Rabrenović, uz učešće dvadesetak kolega iz više crnogorskih škola i gradova. U martu mjesecu u Rektoratu Univerziteta naš klub je ostvario lijep uspjeh na ekipnom blic i rapid turniru, na kojem smo zauzeli peto, odnosno osmo mjesto od dvadesetak ekipa, igrajući na četiri table i sa dvije rezerve! Da bismo na ekipnom kupu Crne Gore, koji se igrao u maju u Herceg Novom, ostvarili svoj najveći uspjeh, dijeleći četvrto i peto mjesto među dvanaest ekipa, sa renomiranim timom Budućnosti! Ekipu sastavljenu od velemajstora, intermajstora i fide majstora, smo pobijedili u Premijer ligi

Podgorički ŠK „Prosvjeta“ sumira zavidne rezultate iz prethodnog perioda

Sve aktivnosti po planu i programu

Granada domaćin Svjetskog prvenstva

PODGORICA – Svjetsko prvenstvo u španskoj Granadi prilika je za prvu svjetsku medalju crnogorskog paraolimpijskog sporta, kazali su stonoteniseri, paraolimpijci Filip Radović i Luka Bakić. Trećeplasirani i petoplasirani igrač sa rang liste Svjetske para stoni tenis federacije, takmičiće se u kategoriji S10, a prvi nastup očekuje ih već danas.

Radović svjetsku

i time ispisali jednu od najljepših sportskih i šahovskih priča našega kluba! Obezbijedili, četvrtu godinu zaredom, opstanak u društvu najboljih, a u Portonovom obavili ulogu suorganizatora trećeg memorijalnog turnira ,,Trofej Hejdara Alijeva“ sa azerbejdžanskim prijateljima iz kulturno-ekonomskog centra, u prelijepom ambijentu i sa preko pedeset takmičara, na kojem je pobijedio naš najbolji igrač i aktuelni seniorski šampion Nikola Đukić Takođe, treba istaći zapažen uspjeh našeg člana Danila Nenezića i njegov plasman na diobi 3-4. mjesta na prestižnom vikend turniru u albanskom Draču. Predsjednik skupštine kluba, prof. Dragan Čađenović, osvrnuo se na minule aktivnosti i rezultate.

Prema njegovim riječima, u drugoj polovini novembra, klub i njegove članove očekuje puno posla i aktivnosti, kako na planu organizacije kluba i novih imenovanja na svim pozicijama, tako i organizacije dva takmičenja za učenike podgoričkih srednjih škola na kojima se, kako

Dobra saradnja ŠSCG i Pobjede

Generalni sekretar ŠSCG, intermajstor Boro Miljanić, bio je juče gost Pobjede. Kao zahvalnost za dobru dugogodišnju saranju, Miljanić je redakciji Arene poklonio garnituru i šahovski sat sa željom da se u pauzi od

novinarskog posla odmjere snage na 64 crno-bijela polja.

Razmijenjena su mišljenja i date nove ideje, kako bi se drevna igra još više afirmisala u medijima i kod šahovskog auditirijuma.

ističe, očekuje nastup preko trideset talentovanih đaka. - U prvoj sedmici decembra na programu je deveto Pojedinačno prvenstvo prosvjetnih radnika (šahista) Crne Gore. Ovo takmičenje će se realizovati pod krovom JU Stručna medicinska škola, koja nam je svih ovih godina toplo otvarala svoja vrata i bila uzoran domaćin, ne štedeći ni vrijeme ni materijalnu pomoć da uz podršku Sindikata prosvjete odradimo zacrtane aktivnosti. Vesela lica naših kolega i njihovi utisci kako im je bilo lijepo u našoj školi, satisfakcija su nam i za buduće susrete i šahovska druženja!

Vrijeme u kome radimo, nadmećemo se i susrijećemo, puno je izazova, ali uz pomoć dobrih ljudi i dama u našim školama, Ministarstvu prosvjete, Sindikatu, odskora i „Lovćen osiguranju“ kao sponzoru, vjerujemo da će budućnost ŠK „Prosvjeta“ i svega što rade njegovi članovi na polju popularizacije drevne igre biti na ponos svim institucijama i pojedincima koji daju svoj doprinos da šah dopre do mnogih učenika i ljubitelja

šaha, kao igra koja gimnasticira um i snaži voljni elemenat kod čovjeka, razvijajući i estetske vrijednosti! Kada smo početkom tekućeg mjeseca otvorili vrata šahovske sekcije za sadašnje i nove članove Stručne medicinske škole, a kojih je preko petnaest, najveća satisfakcija mi je bila radost i oduševljenje novih članova doživljenim i pokazanim na demonstracionoj tabli, na tom prvom času! Kad je učitelj postavio, nimalo lak. zadatak na tabli – da se nađe uvodni potez koji bijelog forsirano vodi ka dobitku... i Balšin odgovor (vrlo brzo) „Sh5“. Obostrano oduševljenje zavladalo je ,,šahovskim kutkom“ i uvjerenje da je Stručna medicinska škola dobila respektabilnog člana sekcije i takmičara na budućem turniru! A uz njega, u toj maloj ali odabranoj šahovskoj ,,četi“, su još i: Filip, Aleksa, Andrej, Radovan, Balša, Vladimir, Vuk, Boris, Vladana, Ksenija, Milica, Filip, Vuk, Nikolina – nije krio zadovoljstvo Čađenović koji pored nastavnih obaveza obavlja i ulogu rukovodioca i instruktora u ovoj sekciji.

Rival Radovića u osmini finala Svjetskog prvenstva biće Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes, dok će Bakić igrati sa Indonežaninom Kometom Akbarom. Osvajač bronzanog odličja na Igrama u Tokiju dva puta je ove godine slavio protiv Rejesa – u polufinalu Otvorenog prvenstva Francuske i u uzbudljivom četvrtfinalnom duelu turnira u Laškom. U istoriji njihovih međusobnih duela ostaće upamćen meč iz danskog Vejlea 2015. godine, kada je Radović pobjedom u četvrtfinalu obezbijedio svoju i prvu evropsku medalju za crnogorski sport osoba sa invaliditetom. Podsjećajući na taj dule, Radović je kazao da je njegova pobjeda bila tada veliko iznenađenje.

- Napravio sam tada u Vejleu veliko iznenađenje. Danas ćemo ponovo biti rivali, ovog puta na startu nokaut faze. Rejes je moj veliki rival i sigurno će biti jako teško doći do pobjede. Posebno, što će meni to biti prvi prvi meč na šampionatu u Granadi, dok su ostali odigrali makar po jedan u konkurenciji dublova. Na papiru sam fa-

vorit, ali neće mi biti lako da to opravdam – rekao je Radović. Rival Bakića je nekadašnji prvak Azije, sa kojim se do sada nije sastajao.

- Očekuje me iskusan protivnik. Vjerujem da sam u tom

Investitori spremni da kupe klub za 4,8 milijardi eura

Mega ponuda za Liverpul iz Dubaija

PODGORICA - Investicioni konzorcijum iz Dubaija (DIC) spreman je da plati oko 4,8 milijardi eura za kupovinu Liverpula, objavili su britanski mediji.

Vijest je stigla manje od dva dana nakon što su aktuelni vlasnici, američki konzorcijum Fenvej, objavili da su spremni da prodaju giganta Premijer lige. Kako se navodi, suma je značajno veća od one koju je konzorcijum Fenvej prvobitno planirao da zaradi. U maju ove godine klub je procijenjen na četiri milijarde eura, a potom su vlasnici zainteresovanim stranama tražili oko 4,6 milijardi. Samir al Ansari, osnivač državnog investicionog fonda Dubaija, od djetinjstva je navijač ,,redsa“, kao i članovi porodice koji trenutno vladaju tim emiratom.

Očekuje se i da drugi investitori i milijarderi, prije svega sa Bliskog istoka, budu uključeni u proces pregovora – koji bi trebao trajati makar nekoliko mjeseci. DIC je još 2007. pokušao da kupi Liverpul, za neuporedivo manju svotu od oko 350 miliona eura. U međuvremenu se marketinški profil kluba značajno unaprijedio, a rezultatski se u posljednjim godinama Liverpul pozicionirao kao jedan od najjačih klubova na kontinentu. R. A.

Priredio: B. KADIĆ

Polaznici šahovske sekcije ,,Prosvjete“

Generalni sekretar posjetio našu redakciju

REMI U PRVOJ PARTIJI: Intermajstor Boro Miljanić sa urednikom Arene Jovanom Terzićem

Radović i Bakić sa trenerom Lupuleskim

Radović i Bakić za svjetsku medalju



Neira i Sian Jin Su iz Tajpe ha, Čeh Tibor Šmela i Taj lanđanin B unpot Silapa kong i Njemac Mio Vagner i Francuz Mateo Bohas . Četvrtfinalni i polufinalni du eli biće odigrani u petak, dok će prvak svijeta biti poznat u subotu.

ZAGREB – Dvorana: „Boško Božić Pepsi“. Gledalaca: 100. Sudije: M. Majkić, D. Gajšek, Z. Pučko (svi iz Slovenije). Rezultat po četvrtinama: 11:27, 15:22, 14:24, 10:28.

ZAGREB: Terze 2, Ostojić 9, Miletić 12, Maršić 9, Jakšić 10, Vogrinc 3, Jurić 2, Narde li, Međugorac, Grgić, Jakelić, Budimir 3.

BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 16, Vučković 6, Ra donjić 15, Stefanović 4, Živko vić 14, Baošić 5, Ma. Bigović 4, Marković 8, Šćepanović 13, Leković 14.

meču favorit, ali to ne mora ništa da znači. Ti prvi meče vi su uvijek teški, posebno što su eliminacioni i što nema po pravnog. Osjećam se dobro, naporno smo trenirali. Na dam se dobroj igri i pobjedi –

rekao je Bakić. Akbar je dva puta bio rival Radoviću i izgubio oba me ča, posljednji sredinom oktobra 2019. godine u finskom Pajulahtiju. Radović će, uko liko eliminiše Rejesa, u četvrt finalu u petak igrati sa boljim iz duela Austrijanca Kristija na Gardoša i Abdelrahma na Abdelvahaba iz Egipta. Bakića u četvrtfinalu, ako s avlada Akbara, čeka bo lji iz duela između Indone žanina Dejvida Džejkob sa i Poljaka Igora Mištala U ostalim mečevima osmine finala sastaće se Poljak Patrik Čojnovski i Brazilac Klaudio Masad , Argentinac Dario

Crnogorski dvojac, predvo đen trenerom Nikolaeom Lupuleskupom, boriće se za prvu svjetsku medalju, jedinu koja nedostaje crno gorskom paraolimpijskom pokretu. Radoviću će to bi ti drugi nastup na prvenstvu svijeta, nakon š to je 2018. godine u Celju zaustavljen na korak od medalje, u če tvrtfinalu. Osvajao je meda lje na prvenstvima Evrope –bronzane u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebr nu u švedskom Helsingbor gu 2019. godine. Nosilac je jedine paraolimpijske me dalje za Crnu Goru, bron zane iz Tokija 2021. godine. Bakić, koji će debitovati na Svjetskom prvenstvu, osva jač je ekipne bronzane medalje sa prvenstva Evrope u Helsingborgu 2019. godine, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem R. A.

Košarkašice Budućnost Be maxa nastavile su pobjednič ki niz! „Vučice“ su u 5. kolu A grupe WABA lige slavile na go stovanju Zagrebu 101:50 i tako zadržale lidersku poziciju sa maksimalnim skorom. Za ra zliku od prethodnih mečeva, kada su „plave“ imale tokom utakmica rezultatsku neizvje snost u određenim periodima, ovog puta nije bilo nimalo dra me. Budućnost Bemax je domi nirala od starta, već u prvoj če tvrtini imala „plus 16“ (27:11), a u finišu prvog poluvremena bi lo je čak i 24 razlike. Evidentna razlika u kvalitetu uslovila je da to bude meč u jednom smjeru, koji je donio „vučicama“ prili ku da dodatno podignu formu uoči bitnog duela sa Dugom u Podgorici, koji se igra narednog četvrtka. Zagreb je bio ravnopravan samo u prvih sedam minuta (9:12), a sve nakon toga bilo je znaku Po dgoričanki. Domaće su bile čak 11 minuta bez koša iz igre, a cr nogorski tim je serijom 23:4 u tom periodu stigao do predno sti 35:15 (14. minut). Inače, Hr

vatice su pokušale nakon od brane gdje su igrale „čovjeka“ da zonom „2-3“ poremete „pla ve“, ali su Podgoričanke zonu riješile sjajno i prvo serijom 15:2 povele 27:11 na kraju prve dionice. Osim dobre i agresiv ne odbrane, gdje je prednjači la sjajna Zorana Radonjić (do poluvremena čak sedam ukra denih lopti), „vučice“ su zonu razbile i trojkama (dvije veza ne Drobnjak u 12. minutu), pa je razlika konstantno rasla, a sjaj no poluvrijeme zaključila je Ra donjić za 49:25… Već tada bilo je jasno da je izne nađenje isključeno, pa je Bu dućnost u laganom ritmu odra đivala posao i pravila sve veću razliku, koja je u četvrtom pe riodu išla i na „plus 40“, da bi sa

dvije vezane trojke Drobnjak na kraju „plave“ rivala ostavile za cijeli krug i prešle granicu 100…

Crnogorka sudila finale Svjetskog univerzitetskog kupa

PODGORICA

Prethodno, prošle godine Ir ving je propustio veliki broj mečeva zbog odbijanja da se vakciniše protiv korona viru sa. Koštao je tim dobrog plejof plasmana i narušio odnose sa čelnicima Netsa.

Amerikanac je trenutno sus pendovan na pet mečeva zbog javno iskazane podrške za film koji promoviše antisemitizam, a potom i odbijanja da se izvini zbog toga. Sastanak sa Silverom, prvim čovjekom NBA, američ ki mediji okarakterisali su kao pokušaj da se spasi karijera kon troverzne zvijezde.

Ukoliko se izvini i uspije da izgladi situaciju, Irving bi se mogao vratiti u ekipu Brukli na tokom serije četiri gostova nja turneje na Zapadnoj obali. Nekada prvi pik sa drafta i NBA šampion iz 2016. godine ove se zone bilježi 26,9 poena i po 5,1 skok i asistenciju u prosjeku. R. A.

Karolina je položila sve testove na kursu koji je organizovan u Istanbulu. Prvo je polagala te stove poznavanja pravila, za tim test engleskog jezika, na kon čega je uslijedila provjera na terenu. Kurs je organizovan tokom Svjetskog univerzitet skog kupa u 3x3 (to je praktič no Svjetsko prvenstvo za igrače do 23 godine), tako da su Karo lina i kolege praktično znanje prikazali na utakmicama. -Prva dva dana, utakmice su se odigrale na terenu istanbul skog tehničkog fakulteta, a u publici je, pored više hiljada studenata, bila prisutna i de legacija na čelu sa ministrom sporta i mladih Turske Meh metom Kasapogluom. Sama završnica prvenstva se odigra la na dan Republike Turske u Galata portu, novoj istanbul skoj luci gdje je bio usidren i

veliki kruzer sa kojeg je i broj na publika pratila utakmice, a svečano zatvaranje prvenstva je uveličano i spektakularnim vatrometom – priča Karolina i objašnjava kako je došla do situacije da sudi i veliko fina le ovog šampionata: -Nakon svake utakmice smo imali brifing sa instruktorom tokom kog smo sumirali sa mi tok utakmice, mišljenje o pojedinim sudijskim odluka ma i dobijali sugestije za da

lje. Moram istaći, možda malo neskromno, da sam od instruk tora dobijala samo pohvale i savjete da isprobam nešto no vo kako bi mogao da vidi kako bih to prihvatila. Sve je to re zultiralo dobijanjem prilike da budem sudija, prvo u po lufinalnom meču muškaraca – derbiju Južne Amerike iz među Argentine i Brazila, a za tim i samom finalu muškaraca gdje su se za zlato borili Brazil i Australija.

Karolina je već dugo sudija, a ovo joj je praktično kruna karijere. -Na košarkaškom parketu sam veoma dugo, prvo kao igračica, a 2006. sam odlučila da preki nem igračku karijeru i posta nem sudija, u to vrijeme kao prvi ženski sudija u Crnoj Go ri. Od 2012. sam stekla pravo da sudim i Prvu mušku crno gorsku ligu. Neko bi vjerovat no mogao pomisliti da bi jednoj košarkaškoj sutkinji sa velikim iskustvom kurs i turnir u košar ci 3x3 moglo lako da padne, ali moram reći da nije baš tako. Ko šarka 3x3 ima potpuno drugači ji sistem takmičenja i posebna pravila koja se umnogome ra zlikuju u odnosu na košarku ka kvu svi znamo i po kojoj je Crna Gora svjetski poznata. Imajući to u vidu, morali smo biti mak simalno fokusirani kako bi su đenje bilo na najvišem nivou –istakla je Karolina, a suđenje je

posao kod Radinovi ća, pošto je i Karolinina sestra

Karolina Radinović prva je sutkinja iz Crne Gore sa FI BA licencom u košarci 3x3.

porodični

Ivana FIBA sudija. R. P.

Rival Radovića u osmini finala Sv jetskog prvenstva biće Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes, dok će Bakić igrati sa Indonežaninom Kometom Akbarom

Karolina Radinović, prva sutkinja iz Crne Gore sa FIBA licencom u košarci 3x3

- Kajri Irving, proslavljeni NBA bek i sus pendovani košarkaš Bruklin Netsa, sastao se sa kome sarom NBA lige Adamom Silverom

Sulejman-paša se spasio jer je tek bio stupio u manastir

„ … Moj stric je otišao u sko ro sasvim uništen manastir i razgovarao sa mnogim Turci ma i hrišćanima, pa me je izvi jestio da, kada je paša ušao u manastir, gdje se već nalazila sva njegova pratnja i mnogo drugog svijeta, eksplodirala je mina koja je digla u vazduh skoro dvije trećine manasti ra, počev od ulaznih vrata sa lijeve strane pa sve do kalu đerske kuhinje, napunivši ro vove razvalinama i zemljom na istoj strani. Pod ruševina ma je zakopano mnogo ljudi, a među njima skoro svi oni sa najvišim činovima sa njego vog Dvora i to, posebno: Meh med-aga Šebalić iz Žabljaka, pašin blagajnik, sobari, paževi, četiri age iz Bara i razna dru ga gospoda sa činovima i nje mu odanijih ljudi. Niko se nije spasio, a i Pašu je jedan kamen pogodio u desno rame i desnu nogu, pa je zato nosio ruku povezanu oko vrata. Da je mi na samo tren kasnije eksplo dirala, i on bi ostao zakopan pod ruševinama. Spasao se, jer još nije bio ušao u manastir. Ostala je cijela crkva sa des nom stranom manastira gdje su se nalazile kaluđerske sobe. Međutim, šaputalo se da će i sve ostalo da poruše, jer se paša naljutio zbog događaja. Turci iz daljih djelova gornje Alba nije pošli su da skidaju olovo sa krova crkve, uprkos suprot stavljanju hrišćana koji su bili s njima u vojsci i molili da se pre kine s daljim rušenjem. Upitan da li zna tačan broj Tu raka, odgovorio je: Ja zaista to ne mogu sasvim tačno da kažem, ali mi je stric rekao da

Vukosav Vučetin izvještava: „Moj stric je otišao u skoro sasvim uništen manastir i razgovarao sa mnogim Turcima i hrišćanima, pa me je izvijestio da, kada je paša ušao u manastir, gdje se već nalazila sva njegova pratnja i mnogo drugog svijeta, eksplodirala je mina koja je digla u vazduh skoro dvije trećine manastira“

Vanredni providur je posta vio i uslov da Paša mora da pu sti sve hrišćanske zarobljeni ke iz svog logora i da da vjeru da će to učiniti kada se ispu ne svi ostali uslovi kapitulaci je. Pušten sam juče oko 23 sata i poslat ovamo u pratnji jednog Morlaka iz Crne Gore, a ovdje sam stigao maloprije. Na pitanje kakav je efekat ima la minau manastiru odgovorio je: Učinak je bio takav da je po red uništenja većeg dijela ma nastira, pod ruševinama ostalo mnogo neprijatelja, a posebno neki komandanti, pa se misli da je nastradalo, što mrtvih što osakaćenih, više od 350 ljudi, te je to izazvalo izvjesnu kon fuziju u neprijateljskoj vojsci, koja se spremala na skori od lazak, i vjerujem da je do sada sva napustila ravnicu“.

***

„Pod ruševinama je zakopano mnogo lju di, a među njima sko ro svi oni sa najvišim činovima sa njegovog Dvora i to, posebno: Mehmed-aga Šebalić iz Žabljaka, pašin bla gajnik, sobari, paževi, četiri age iz Bara i razna druga gospoda sa činovima i njemu odanijih ljudi. Niko se nije spasio, a i Pašu je jedan kamen pogo dio u desno rame i desnu nogu“

je poginulo više od 300 Tu raka. Tačno je da sam ja lično vidio i prebrojao sto trideset i sedam grobnih raka iskopa nih van manastira, odnosno na onoj strani gdje se sahran juju mrtvi, a moj stric mi je re kao da je vidio da ih sahranju ju po dva i po tri u jednu raku, kada je riječ o običnim vojnici ma, dok su oni na višem nivou, među kojima i Mehmed-aga iz Žabljaka, odneseni od pripad nika nahije Rijeke Crnojevića, ukrcani na barke i odvezeni u Žabljak i Podgoricu da ih ta mo sahrane. Za nošenje mrt vih do obala Rijeke, paša je pla tio za svaki lješ po dvadeset reala. Poslije tog događaja ni

je se čula svirka nijednog voj nog instrumenta zbog žalosti ne samo Paše, već cijelog logo ra. Paša ni sljedećeg dana ni je htio nikoga da primi, već se povukao pod svoj šator. Upitan je da li se vojska povu kla sa Cetinja. Odgovorio je: razne priče kruže o tome. Neki su govorili da će se danas vrati ti u Lješkopolje, neki da plani ra da ode u Grbalj, ali su se svi slagali da će pokret uslijedi ti danas, ako to ne omete kiša, koja je padala cijele noći. O to me ništa više ne mogu kazati“. ***

Izvještaj jednog vojnika o pre daji Cetinja, u Kotoru 1. okto bra 1692.

„Po nalogu Njegove Ekse lencije Vanrednog Providura Erica podnio je izvještaj: Đi rolamo Padeti, vojnik čete Potpukovnika Konta Barto lomea delji Odi, koji je upitan kako je ovdje došao, dao slje deći odgovor: Reći ću kako se to dogodilo. Dok smo bili u logoru na Ce tinju, ja sam bio u pandurskoj stražari („Pandurici“) koju je veliki broj neprijatelja na pao 27. ovog mjeseca (septem bra), a bilo ih je sigurno više od 300. Panduricu je brani lo nešto malo vojnika, koliko je to bilo u njihovoj moguć nosti, sa puškama, ručnim bombama i granatama. Iako je mnogo neprijatelja izgi nulo u tom napadu, mi nije smo imali vremena ni da pu nimo oružje, niti smo mogli više da se branimo od veli ke nadmoćnosti Turaka, oni su zauzeli to mjesto, sasjekli na komade ono malo vojnika koji su ga branili, a ja sam za robljen i odveden u logor Su lejman-paše. Pošto se Paša dogovorio za uslove kapitu lacije sa posadom u mana stiru, Preuzvišeni Gospodin

Generalni providur Daniel Dolfin piše Senatu 22. okto bra 1692. godine iz Splita: „Najzad su se planovi Sulej man-paše ostvarili na žestok način protiv plemena Crmni ce, Riječke nahije i drugih iz Crne Gore, kao i zauzimanjem Cetinja, o čemu me izvješta va Vanredni Providur Kotora u svom pismu od prvog ovog mjeseca. Sulejman-paša je krenuo u ovaj pohod razlju ćen odbijanjem tih plemena da mu plaćaju danak, uz na govaranje Turčina Mustafe, koji je htio da osveti paljevinu i pustošenje svoje kuće i ima nja u Rijeci prije dvije godine, a na to su ga primorala i dvoji ca kapidži-paše koje je posla la Porta sa naređenjem ili da se djeluje na tom području, ili da se pridruži vojsci u Ma đarskoj. Na pohod su ga navo dili lični interes i želja da opet potčini sultanu plemena koja su se otuđila, a koja nije mo gao da natjera pod svoju ko mandu bez primjene sile, a konačno je time izbjegao po hod u Mađarsku. Na prve zna ke prijetnje sa njegove strane Presvijetli Erico je preduzeo potrebne mjere predostrožno sti, na osnovu mojih instrukci ja, a pomognut i slanjem dvije galije iz Salamonićeve eska dre, koji je tamo otišao čim sam mu naredio da pritekne u pomoć Albaniji. Galije su stigle u pravi čas da ojačaju odbranu. Pošto je najzad po

Više od 300 Turaka napalo je Pan duricu koju je branilo nešto malo vojnika, koliko je to bilo u njihovoj mogućnosti, sa puškama, ručnim bombama i granatama. „Mi nijesmo imali vremena ni da punimo oružje, od velike nad moćnosti Turaka. Oni su zauzeli to mjesto i sasje kli na komade ono malo vojnika koji su ga branili“

stalo jasno da Paša namjera va da napada dvije pomenute nahije – Riječku i Crmničku, raspoređeno je dvjesta Crno goraca na obale jezera nasu prot prolazu nasuprot prola zu kroz koji bi trebalo da prođe neprijatelj i postavljene mno ge straže da prate njegovo kre tanje, kako ne bi priredio neko iznenađenje. Pošto su se sum nje u njegove namjere pojača le, preduzete su maksimalne mjere, moguće sa takvim sna gama i u tako kratkom vre menu. Dvjema nahijama je poslata pomoć sastavljena od domaćeg stanovništva, pod komandom Kavalira Ivana Antuna Bolice. Otišao je na tu granicu Presvijetli Erico sa plaćenicima koje je mogao da uzme iz garnizona, i sa do maćim borcima koji su mu se pridružili. On je izvidio naj bolje položaje koje je treba lo zauzeti da bi se zapriječio ulaz Turcima, a meni poslao obavještenje pismom od 20. septembra. Poslao sam tamo, bez oklijevanja, galiju „Veni jer“, sa tri odabrane čete iz ove posade, a istovremeno dao na log pukovniku Salamoniću da krene dalje sa svojom velikom galijom i 150 vojnika. Ali, ima jući u vidu dan kada je potpisa no pismo, kao i kasnije nevolje, Vaša Prevedrost će shvatiti da ma koliko da su putovali pismo sa obavještenjem i galija, uz najpovoljnije uslove, a ne, kao što je bilo, uz nepovoljni južni vjetar „široko“, svejedno ne bi stigli na vrijeme da predupri jede nevolje. Istovremeno, po što se javila sumnja da bi her cegovački Paša, koji se nalazio u blizini Herceg Novog, mogao da uskladi akciju sa Sulejma nom i upadne i na tu teritori ju, preduzeo sam sve mjere da to spriječim…“ (Nastavlja se)

(NASTAVAK IZVJEŠTAJA KONFINDENTA VUKOSA VA VUČETINA OD 30. SEP TEMBRA 1692. O PREDAJI CETINJA TURCIMA)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Ostaci prvobitnog Manastira na Ćipuru

Plan prvobitnog Cetinjskog manastira na Ćipuru

Ostaci Manastira na Ćipuru, crtež D. Milutinovića

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Poslovni broj: I.br. 1103/16

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Damjanović Vidosave, iz Nikšića, Kočani 84, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.078,55 eura, dana 09.11.2022. godine, polazeći od rješenja o iz vršenju I.br. 1103/16 od 07.07.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog Suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.13615/2006 dana 20.11.2006.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 74 KO Kočani, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 2, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 31m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 0, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja dvorište, površine 497m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 65m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 07.12.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 32.500,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1103/16 od 10.02.2017.godine.

IV Na dvadeset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijed nosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.250,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati dru gog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 15.000,00 eura, a na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja –obavještenje br.597 od 07.03.2013. godine, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, a na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 09.11.2022.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Iv.br.994/2019

Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, Podgorica, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika VELIMIRA IVANOVIĆA, adr. Gruda br. 32, Cetinje, JMBG: 2306961250020, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, u ponovnom postupku, donio je

ZAKLjUČAK

- o prodaji usmenim javnim nadmetanjem -

I Određuje se peta prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužnika koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1900 KO CETINJE I - PJ Cetinje , na kat.parceli broj 4040/2, broj zgrade 1, plan 22, skica 3, potes Donje selo, pomoćna zgrada, površine 34 m2.

II Peto javno nadmetanje za prodaju predmetne nepokretnosti održaće se dana 08.12.2022. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Navedena nepokretnost izvršnog dužnika iz stava I Zaključka, predmet je prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju posl.br. Iv-994/2019 od 08.07.2019.godine. Nepokretnost se prodaje radi namirenja glavnog duga u iznosu od 2.996,00€, koji se ima uvećati za zakonsku zateznu kamatu, počev od 24.06.2019.godine, pa do konačne isplate, te troškova izvršnog postupka do dana donošenja ovog Zaključka u iznosu od 1.250,19€.

III Nepokretnost navedena u stavu I ima evidentirane terete upisane u LN-u br. 1900 K.O. Cetin je I, po predmetnom rješenju o izvršenju.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijed nosti od 17.02.2022. godine, u smislu čl. 168. ZIO i ista iznosi 19.720,00€.

V Na petom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijed nosti, ali ne ispod visine potraživanja.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun jav nog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica i to u iznosu od 1.972,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti izvršnog dužnika.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokret nost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novina ma.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

U Cetinju, dana 09.11.2022.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

Četvrtak, 10. novembar 2022.

AD “SKI RESORT-KOLAŠIN 1450“ KOLAŠIN Kolašin, Jezerine bb O G L A S

Na osnovu člana 135 ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA (Službeni list Crne Gore“ br. 065/20 od 03.07.2020.godine) i člana 27. Stava 1. Statuta „AD “SKI RESORT-KOLAŠIN 1450”, Kolašin (u daljem tekstu: Društvo), Odbor direktora dana 04.11.2022. godine, donosi sledeću: ODLUKU

• Da se održi Redovna Skupština Akcionara „AD “SKI RESORT-KOLAŠIN 1450“ a.d. dana 12.12.2022. godine sa početkom u 12.00 časova u prostorijama drustva Jezerine bb, Kolašin, sa sledećim dnevnim redom:

• usvajnje zapisnika sa Redovne Skupštine Akconara društva održane 21.12.2021. godine

• usvajanje izvještaja o radu Izvršnog direktora društva

• usvajanje izvještaja o radu Odobora direktora društva

• usvajanje izvještaja Revizora društva za 2021. godinu

• izbor Revizora duštva za 2022. godinu

• Izbor članova odobora direktora drustva

• Akcionari imaju pravo da prisustvuju svim skupštinama akcionara i da glasaju, osim u slučajevi ma regulisanim Zakonom ili Statutom.

• Svaka akcija daje jedan glas na skupštini akcionara, osim ukoliko se radi o akcijama bez prava glasa, odnosno u slučajevima predviđenim Zakonom i Statutom drustva.

• Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova zastupljenih akcija, osim u slučajevima kada se za donošenje odluka zahtjeva druga većina. U smislu ove odredbe, ako su akcije zastu pljene putem punomoćnika, smatra se kao da su vlasnici tih akcija prisutni na skupštini.

• Svi zainteresovani akcionari Društva mogu da izvrše uvid u predloge odluka i dokumentaciju koje će biti predmet razmatranja na redovnoj skupštini, najmanje 20 dana prije održavan ja skupštine i to počev od 20.11.2022. godine u periodu od 09.00 časova do 14.00 časova svakog radnog dana u prostorijama drustva na adresi Kolašin, skijalište Jezerine,. AD “SKI RESORT-KOLAŠIN 1450“ i u oglas sa predlozenim dnevnim redom na internet stranici www. kolasin1450.com.

U Kolašinu, 04.11.2022. godine

AD “SKI RESORT-KOLAŠIN

1450“

Odbor direktora

Oglasi i obavještenja

Dana 9. novembra 2022. umrla je u 81. godini života naša draga

LJUBICA Mihailova PETRIČEVIĆ rođena BIGOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 10. novembra od 11 do 15 časova i dana 11. novembra od 11 do 13 časova kada povorka kreće za selo Meterizi gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi VESKO, BOŽIDAR i MILORAD, kćerke NADA, VERA i VESELINKA, sestre ZORKA i ILINKA, unučad, praunučad i porodice PETRIČEVIĆ i BIGOVIĆ

360

Posljednji pozdrav dragom BORU

Daljina ne znači da se gubitak ne osjeća.

Sinovi BLAGOTE Milovanovoga 362

Našoj dragoj i plemenitoj RENKI MANDIĆ

Hvala ti na svakom tvom iskrenom i toplom dočeku.

Jetrva ISMETA i đeveričić ENKO sa porodicom 367

Dana 10. novembra 2022. navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog MILANA STANOJEVIĆA

Tvoju dobrotu, plemenitost i ljubav koju si nesebično davao čuvaćemo od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI 365 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav bratu BORU

Sestra MILICA PEJKOVIĆ sa familijom 363

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Posljednji pozdrav BORU

Počivaj u vječnom miru, dragi brate.

RANKO i PERO sa porodicama 361

Posljednji pozdrav dragom stricu BORISLAVU VUKČEVIĆU

Od BOŠKA sa porodicom 336

Posljednji pozdrav voljenom BORU

Čuvaćemo od zaborava tvoju plemenitost i dobrotu. Strina SLAVKA sa porodicom

368

Posljednji pozdrav našem dragom ĐOKU

ORLANDIĆU

Zatekao nas je tvoj iznenadni i prerani odlazak. Ostajemo neizmjerno zahvalni za sve divne trenutke koje smo proveli zajedno. Sigurni smo da ćeš u duhu tradicije svoje porodice i u društvu anđela naći način da se boriš za dobro naše Crne Gore koju si toliko volio. Neka ti je vječna slava.

Tvoji: RADE, GOCA, MAJA i MILENA

366

Četrdeset je dana od smrti voljenog

ZOKIJA

Dani su teški. Nedostaješ sve više i više. Počivaj u miru.

Tvoja MIRA 369

Četrdeset je dana od kada nije sa mnom voljeni brat

ZORAN ĐURIČIĆ

Teški su i bolni dani bez tebe. Čuvaću te od zaborava dok postojim, plemeniti čovječe. Sestra GAJA – NATAŠA 370

Četrdeset je dana od smrti voljenog ujaka

ZOKIJA

Dani prolaze, uvijek će nam nedostajati tvoje tople riječi.

Čuvaćemo te od zaborava. Nedostaješ!

Tvoji KEKA i SAVO sa porodicama 371

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 10. новембра од 10 до 15 часова. Сахрана ће се обавити истога дана на гробљу у Толошима.

Ожалошћени: синови ЈОВАН и БРАНКО, унучад ДАНИЕЛ и АНАСТАСИЈА, братанићи ДРАГО, ГОРАН, ЗОРАН и ИЛИЈА, братанична НАДА, снахе, сестрићи, сестричне и многобројна родбина ВИДАКОВИЋ

338

Ostavio nas je poštovani i uvaženi kolega

Poštovanoj

OLGI MASONIČIĆ

Privilegija je bila imati te za prijatelja. Nedostajaćeš mi.

FADILJA RAMUSOVIĆ

Dana 8. novembra 2022, poslije kraće bolesti, u 86. godini života, preminula je naša draga

VLADAN KOVAČEVIĆ

Tvojom iznenadnom smrću Uprava prihoda i carina izgubila je izuzetnog čovjeka, istaknutog stručnjaka i cijenjenog kolegu.

Predanim radom u Upravi prihoda i carina ostavio si veliki dio sebe i time zaslužio da ne budeš zaboravljen.

348

Opraštamo se od naše drage kume

OLGE MASONIČIĆ

Zahvalni za iskren i prijateljski odnos u svim prilikama, i za poštovanje duge kumovske veze naših porodica.

GOJKO i DARKA KNEŽEVIĆ sa porodicom

364

Tužnim srcem javljamo da je 9. novembra 2022, u 77. godini života, preminuo naš dragi

DRAGINJA – DRAGE Blažova KNEŽEVIĆ rođena Lipovina

Sahrana je obavljena dana 9. novembra na Starom groblju na Cetinju, u krugu porodice, u 14 časova.

Ožalošćena porodica: sin JOVO, ćerke SENKA i NADA, sestra VELIKA, snahe RADMILA i DRAGICA, bratanići, bratanične, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina

339

Posljednji pozdrav dragoj majci DRAGI

Vječno ćeš živjeti u mom srcu.

Kćerka SENKA VUJOVIĆ 351

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGI

Unuk GORAN sa porodicom 349

UPRAVA PRIHODA I CARINA 332

Posljednji pozdrav našoj plemenitoj kumi

REMKI MANDIĆ

Neka tvoja nježna duša počiva u raju jer si to za života zaslužila.

BATO, DARKA i ILIJA MARKOVIĆ

RAJKO Savićev IČEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu dana 9. novembra od 13 do 16 časova i 10. novembra od 9 do 13 časova, a od 14 do 15 časova u kapeli u Zagaraču, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Zagaraču.

Ožalošćeni: sin VESELIN, kćerka LIDIJA, brat DRAGAN, sestre BRANKA, ANKA i VERICA, snahe BOJANA i OLGA, unuci LAZAR i JOVAN, unuka NENA, braća od strica ZORAN i BOBAN, sestre od strica BILJANA i ostala mnogobrojna rodbina IČEVIĆ i RAJKOVIĆ

343

DRAGE

Bako naš, uvijek ćeš biti sa nama kao što si uvijek bila uz nas. Najbolja baba na svijetu.

Unuke IRENA i MILENA, unuk PREDRAG, praunuka MIA 357

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGI

Od sestre VELIKE sa porodicom 346

Posljednji pozdrav voljenoj baki DRAGI

Od unuke IRENE VUKAŠINOVIĆ sa porodicom 356

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od unuke DIJANE MARINOVIĆ sa porodicom 350

POMENI

Voljenoj babi DRAGI

Draga baba, hvala za sve lijepe trenutke provedene sa tobom. Nedostajaćeš mi.

Unuk DEJAN sa porodicom 347

Prošlo je 40 dana od smrti našeg dragog oca i đeda

Godina dana je otkako smo ostali bez našeg voljenog

UROŠA GOLUBOVIĆA

Četvrtak, 10. novembar 2022.

СЈЕЋАЊЕ 10. 11. 2017 – 10. 11. 2022. ВЕСЕЛИНКА БАРОВИЋ

С тугом, љубављу, поносом и поштовањем чувамо Те од заборава. Вјечно захвални, Твоји НАЈМИЛИЈИ 335

SJEĆANJE

Godina tuge, bola, nedostajanja... godina bez tvoje ljubavi, tvojih osmijeha i poljubaca. Uvijek si u našim mislima i srcima, ljubavi naša.

ZORANA ĐURIČIĆA

Dani prolaze, a ljubav prema tebi vječno ostaje. Hvala za ljubav i pažnju koju si nam poklanjao. Ostaćeš u našim srcima uvijek voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: ćerka JELENA, unučad VASILIJE, MILICA i IVANA  344 Četrdeset je dana od kada nije sa nama

ZORAN

VESKO, OLGA i SLAVICA 345

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

Vole te: TATA, MAMA, BRAT i SESTRA

SLAVKA Božidarova TURČINOVIĆ 10. 11. 2020 – 10. 11. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja PORODICA 334

KRUTA Minje VASO

U subotu 12. novembra 2022. u krugu porodice obići ćemo njegovu vječnu kuću u selu Glavati – Grbalj, zaliti je suzama i okititi cvijećem.

Vječno ožalošćeni: sin RADE, braća ĐURO i VLADO, snahe LJILJA i BRANKA, unučad VLADAN, VESNA, TOMO i DANIJEL i ostala mnogobrojna rodbina 353

Godina dana je od smrti moga oca

359

Dana 10. novembra 2022. navršava se sedam godina od smrti našeg dragog ZDRAVKA RADOVIĆA

Živiš u svakoj našoj radosti i tuzi, zauvijek voljen i nezaboravljen.

Tvoji: supruga MIRJANA, sin NEMANJA, kćerka GORICA sa porodicom i ostala porodica RADOVIĆ

340

Danas je godina dana od smrti našeg velikog druga, prijatelja i čovjeka

Godinu dana je od smrti našeg voljenog SAVA

PETROVIĆA

Tvoj častan životni put, plemenitost i dobrota ostaju kao uspomena koju ćemo sa poštovanjem i ponosom čuvati u našim srcima.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Sin ACO sa porodicom 358

Prošle su dvije godine od kada nije sa nama naša draga

DESA DRAGIĆEVIĆ

Prolaze dani bez tvog toplog osmijeha, tvoje dobrote i ljubavi, ali ti živiš u našim sjećanjima i tu ćeš biti dok mi živimo.

Tvoji: LJUBO, NADA, MIKICA, VESKO, MAJA, JOVANA i NINA 341

KRUTA Minje VASO

Nedostaješ mi mnogo.

Voli te tvoj sin RADE 354

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455

“POBJEDA” 020 202 456

DRAGA Mihailovog MARTINOVIĆA

Ostavio si prazninu koju svi osjećamo. Neka tvoja duša nađe mir koji si zaslužio časnim životom. Tvoju dobrotu i plemenitost pamtićemo zauvijek. Hvala za sve trenutke koje smo proveli zajedno.

RAJKO, ZORICA, KSENIJA i NIKOLETA

Dvije godine prođoše bez tebe, dobra naša baba DESO

Nedostaje nam tvoja toplina, tvoja pažnja i tvoji dočeci sa osmijehom puni ljubavi.

Vrijeme te neće oteti našem sjećanju.

VESNA, RADE, ZORAN i IGOR 342

355

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

OPŠTINA DANILOVGRAD

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Javni konkurs se raspisuje za projekte iz oblasti kulturne djelatnosti, i to: 1. Likovna umjetnost i izložbena djelatnost; 2. Izdavačka djelatnost; 3. Književno prevođenje; 4. Muzička-muzičko scenska djelatnost. II

Ukupan iznos sredstava za raspodjelu iznosi 6.000,00€.

Pojedinačan projekat može se sufinansirati u iznosu najviše do 50% od ukupnog iznosa koji je potreban za njegovu realizaciju. Projekat koji je od izuzetnog značaja za Opštinu Tuzi može se sufinansirati u iznosu većem od 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.

Učesnik konkursa može konkurisati sa jednim ili više projekata, od kojih samo jedan moze biti sufinansiran.

Pod projektom se podrazumeva zaokružena programska cjelina ili dio cjeline (žanrovska i vremenska), kojom se doprino si ostvarivanju javnog interesa, u skladu sa zakonom.

III

Pravo učešća na Konkursu imaju fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Opštini Tuzi, odnosno sa teritorije Opštine Tuzi, koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.

Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo.

Pravo učešća nemaju nevladine organizacije, kao i javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Opštine, sredstvima planiranim za kulturu. IV

Projekti prijavljeni na konkursu vrednuju se po sljedećim kriterijumima:

1) umjetnički kvalitet i značaj za razvoj kulture Opštine Tuzi;

2) reference realizatora; 3) doprinos razvoju multinacionalnih i multikulturalnih vrijednosti; 4) doprinos podsticanju regionalnog dijaloga i stimulisanju razvoja partnerstva; 5) regionalna afirmacija kulture Opštine Tuzi;

6) doprinos očuvanju tradicije i tuške kulturne baštine;

7) afirmacija perspektivnih talenata;

8) doprinos afirmaciji stvaralaštva lica sa invaliditetom;

9) realnost budžeta projekta i obezbijeđenost uslova za njegovu realizaciju.

Nadležni organ može utvrditi i druge kriterijume za vrednovanje projekata iz određene oblasti kulture, u skladu sa zakonom i nacionalnim i lokalnim programom razvoja kulture.

V

Prijava na Konkurs podnosi se na odgovarajućem obrascu koji je dostupan na sajtu opštine Tuzi i neposredno u arhivi opštine.

Uz popunjeni obrazac, dostavlja se obavezna dokumentacija za fizička lica:

1)Uvjerenje o prebivalištu;

2)Fotokopija lične karte;

3)Biografija podnosioca prijave;

4)Za projekte koji se realizuju po pozivu ili na osnovu saradnje dostaviti pozivna pisma organizatora, pismo drugog partnera o namjerama i sl;

5)Izjava da prijavni projekat nije aktivnost ili dio aktivnosti neke nevladine organizacije.

Dodatna obavezna dokumentacija po oblastima

a)Likovna umjetnost i izložbena djelatnost:

1)preporuka stručnog lica;

2)fotografije likovnih djela ukoliko se izlažu;

3)predračun za štampanje kataloga ukoliko se štampa.

b)Izdavačku djelatnost

1)fotokopija gotovog i pripremljenog rukopisa za štampu novog književnog djela koji se objavljuje, odnosno publikacije;

2)tehnički podaci o književnom djelu odnosno publikaciji (format, tiraž, povez i sl.);

3)najmanje jedna recenzija;

4)predračun za štampanje rukopisa novog književnog djela koji se objavljuje.

c)Književno prevođenje

1)fotokopija rukopisa knjige ili knjiga koja se prevodi, odnosno, fotokopija literature koja se želi prevesti;

2)dokaz o regulisanju autorskih prava ukoliko knjiga ili literatura koja se prevodi podliježe autorskom pravu.

d)Muzička i muzičko-scenska djelatnost

1)partitura ili demo snimak;

2)tekst muzičkog djela;

3)preporuka stručnog lica;

4)Ugovor o zakupu muzičkog studija;

5)pozivno pismo organizatora festivala (ukoliko se radi o nastupu na festivalima).

Uz popunjeni obrazac, dostavlja se obavezna dokumentacija za pravna lica:

1.Rješenje o registraciji za obavljanje djelatnosti kulture;

2.Osnivački akt;

3.Za projekte koji se realizuju po pozivu ili na osnovu saradnje dostaviti pozivna pisma organizatora, pismo drugog partnera o namjerama i sl;

4.Izjava da prijavni projekat nije aktivnost ili dio aktivnosti neke nevladine oganizacije.

Dodatna obavezna dokumentacija po oblastima

a)Za likovnu umjetnost i izložbenu djelatnost

1)preporuka stručnog lica;

2)fotografije likovnih djela ukoliko se izlažu;

3)predračun za štampanje kataloga ukoliko se štampa.

b)Izdavačku djelatnost

1)fotokopija gotovog i pripremljenog rukopisa za štampu novog književnog djela koji se objavljuje, odnosno publikacije;

2)tehnički podaci o književnom djelu odnosno publikaciji (format, tiraž, povez i sl.);

3)najmanje jedna recenzija;

4)predračun za štampanje rukopisa novog književnog djela koji se objavljuje.

c)Književno prevođenje

1)fotokopija rukopisa knjige ili knjiga koja se prevodi, odnosno, fotokopija literature koja se želi prevesti;

2)dokaz o regulisanju autorskih prava ukoliko knjiga ili literatura koja se prevodi podliježe autorskom pravu.

d)Muzička i muzičko-scenska djelatnost:

1)partitura ili demo snimak;

2)tekst muzičkog djela;

3)preporuka stručnog lica;

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

4)Ugovor o zakupu muzičkog studija;

5)pozivno pismo organizatora festivala (ukoliko se radi o nastupu na festivalima).

Prijava sa dokumentacijom podnosi se u zatvorenoj koverti neposredno ili poštom na adresu: Opština Tuzi- Sekretarijat za lokalnu samoupravu Tuzi bb, sa naznakom »Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture (navesti oblast) za 2023.godinu«.: – u jednom štampanom primjerku, – i obavezno u elektronskoj formi (USB, CD ili DVD) u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku (prijava sa svim prilozima).

Dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon 020/875-167 ili putem e-maila tuzi@tuzi.org.me

Rok za podnošenje prijava sa dokumentacijom je 30 dana, od dana objavljivanja konkursa, zaključno sa 12. decembar 2022. godine. VI

Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati. Prijave napisane rukom nijesu prihvatljive. Konkursni materijal se ne vraća.

Vrednovanje projekata vrši stručna komisija koju obrazuje nadležni organ, od afirmisanih umjetnika i stručnjaka u kulturi.

Odluka o raspodjeli sredstava za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture biće objavljena na sajtu Opštine Tuzi najkasni je u roku od 40 dana od dana završetka konkursa.

Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu donosi Odluku o raspodjeli sredstava za sufinasiranje projekata iz oblasti kulture i zaključuje ugovore sa odabranim realizatorima u roku od nedelju dana od dana konačnosti odluke o sufinansiranju.

da je nosiocu projekta, “TEAM V&S“ d.o.o. Danilovgrad, Spuž bb, izdato Rješenje br. 06-322/22-239/2 od 08.11.2022. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Izgradnja i funkcionisanje samouslužne autoperionice“, na kat. parceli broj 216/2 KO Grbe, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunal no stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Da je Opština Žabljak kao nosilac projekta podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgrad nje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - II faza, Žabljak.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u Elaborat u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove, Trg durmitorskih ratnika (stara zgrada Opštine), kancelarija broj 8, radnim danima od 11 do 13 časova, kao i na web sajtu Opštine Žabljak.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stam bene poslove Opštine Žabljak i u elektronskoj formi na e-mail: stanojkave mic@zabljak.me je 12.12.2022.godine.

Javna tribina o Elaboratu održaće se 28.11.2022.godine sa početkom u 11 časova u sali Skupštine opštine Žabljak.

SEKRETAR, Sava Zeković

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na ima nju put, struja i voda. Vla sništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Herce govačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoli ko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3

CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna

zgrada 750m2 (na vrhu pen thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih pred nosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 5

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla.

Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 7

Na osnovu člana 3 Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti kulture (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br 47/22), Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi raspisuje

A V N I K O N K U R S ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA IZ OBLASTI KULTURE ZA 2023. GODINU

PORTAL POBJEDE

Četvrtak, 10. novembar 2022.

A cappella

CBB

Ova

skraćenica vam izgleda poznato?

Ili ne?

Ako ste nekada i pomislili da džez muzika u Crnoj Gori neće biti vidljiva koliko bi trebalo, prevarili ste se. Kao nikada prije, prvenstveno zahvaljujući projektu Made in New York Jazz Festival Montenegro koji se s velikim uspjehom održava već sedam godina u kontinuitetu, džez muzika dobija zasluženo mjesto u crnogorskom društvu i nevjerovatnom brzinom postavlja Crnu Goru na mapu evropskih kulturnih zbivanja. Da je tako, potvrđuje i nedavni poziv njemačkog saveznog ministarstva inostranih poslova gdje sam, kao direktor festivala, bio u prilici da se upoznam sa nekim džez entuzijastima iz svih krajeva svijeta i tokom sedmodnevnog boravka u Berlinu i Frankfurtu, s njima razmijenim iskustva i dogovorim saradnju na nekoliko nivoa. Džez jeste muzika budućnosti, ali bi trebalo raditi na mikroplanu godinama, pogotovo u Crnoj Gori. Da bi to bilo realno i da bi Crna Gora uspješno pratila ili se konačno priključila razvoju civilizacije, nije dovoljno imati samo jedan veliki džez festival. Potrebno je mnogo više.

To „više“ ogleda se prvenstveno u potrebi da se džez muzika institucionalizuje. Da bude prepoznata kao žanr kroz Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, dakle kroz sistem jasne podrške. Ne manje važno, potrebno je uvezati i Ministarstvo prosvjete, kako bi se u što skorijem roku pronašao model u kojem bi nekoliko desetina talentovane djece svake godine imalo priliku da razvija taj svoj talenat i definiše svoje buduće zanimanje ovdje, u Crnoj Gori. Kada napravimo model i krenemo u realizaciju, ostaje nam najteži, ali možda i najslađi dio posla – staviti to u funkciju.

Crna Gora bi trebalo da ima svoj nacionalni big bend, CBB – ,,Crnogorski big band“. Trebalo bi da broji dvadesetak članova i da ima još desetak ljudi u administrativnom smislu. Taj big bend trebalo bi da bude nacionalni ponos i dokaz da Crna Gora ima jasnu viziju razvoja u domenu kulture. Kada big bend profunkcioniše, treba li podsjećati kakve su nam

Crna Gora bi trebalo da ima svoj nacionalni big bend. Trebalo bi da broji dvadesetak članova i da ima još desetak ljudi u administrativnom smislu. Taj big bend trebalo bi da bude nacionalni ponos i dokaz da Crna Gora ima jasnu viziju razvoja u domenu kulture

mogućnosti na više nivoa – od državnog protokola, preko programa Javnog servisa, koncerata koji bi se održavali tokom godine u institucijama kulture... Pa gostovanja mnogih svjetskih velikana džeza koji bi pomogli promociji tog big benda, gostovanja na velikim džez festivalima po Evropi i svijetu i na kraju, velikog medijskog impakta i popularizacije kvaliteta koji je u ozbiljnom deficitu u crnogorskom medijskom prostoru.

Naravno, sve to treba planirati i izmjeriti finansijski. Gruba računica nameće da ova zemlja svakog mjeseca baci, pojede, spiska, đaoliše, kako vi gođ volja – godišnji budžet za CBB. Dakle, nemjerljiva korist za navjerovatno malo troška. Vidimo da je partijsko zapošljavanje ustanovljeno prethodnih decenija i dalje na snazi, iako se formalno promijenila vlast prije koju godinu. Ova zemlja ima makar 20 procenata viška zaposlenih i umjesto da formira troškove sa ciljem boljitka po svim osnovama, ona i dalje definiše sebe kao „majku“ koja je tu za potrebe namirivanja nesposobnih, ali nesposobnih s pravom glasa.

„Američki san“ u Crnoj Gori definisan je političkim agitovanjem i „traženjem“ rupa u zakonima, pod geslom patriotizma. Za to vrijeme, talentovana djeca iz Crne Gore, ukoliko pokažu talenat za džez muziku, primorana su da idu, jer ovdje, jednostavno nemaju opciju. To je pogrešno na toliko nivoa da je taj fenomen teško objasniti bilo kome van ovih prostora. Posljednjih godina, više i ne pokušavam. * * *

Ukoliko promijenimo kurs i odlučimo da ozdravljujemo ovo kulturološki posrnulo društvo, moraćemo ne samo da zasučemo rukave i radimo, već i da redefinišemo finansiranje kulture. Ovako, ne može, jer novac bacamo u bunar. Nije održivo. U tom smislu a ka tom cilju, osim Made in New York Jazz Festivala Montenegro, imamo i Džez klub ,,Sejdefa“ u centru Podgorice koji se na tržištu bori sa najezdom komercijalnih muzičkih programa. Imamo i nevladinu organizaciju Action For Art (AFA) koja se trudi da pomogne sve džez projekte i na kraju, narednih sedmica dobićemo i prvi crnogorski džez portal – www.jazzmne.com. Nezvanično, na tom portalu dobićemo i džez radio-stanicu koja će emitovati – jednostavno, dobru muziku. Možda jazzmne.com bude i na FM frekvencijama u Crnoj Gori, ali o tom-potom. U Crnoj Gori imamo sve više ljubitelja džez muzike, ali i sve više talentovane djece kojima džez muzika bude životno opredjeljenje. E pa zbog njih.

Piše: Vladimir MARAŠ

Četvrtak, 10. novembar 2022.

,,Gangs of London“: Druga sezona ultrakrvave britanske u fokusu

Haotična borba piona sanjaju da postanu

Krv bandi koje dominiraju britanskom prijestonicom i dalje neumorno teče njenim ulicama.

Nema nade za izlazak iz tog kruga kriminala i podzemlja za likove iz serije „Gangs of Lon don“ na televiziji „Sky Atlan tic“ režisera Korina Hardija koji je zamjenio Gareta Evan sa i snimatelja Meta Flanerija Nakon prve sezone, koju su voljeli i kritičari i publika, dru ga sezona od osam epizoda je izašla nakon skoro dvije godi ne. Gotovo je sve i dalje ,,sta tus quo“, jer se bande i još bore adrenalinski i na sirov način iz među opstanka i nadmoći, a zlo ne poznaje granice. Bukvalno - London gori, a bande uspijevaju biti nepred

Posljednji hitac nikad nije ispaljen jer niko nije siguran šta bi se moglo dogoditi, naročito autori, pošto priča ostaje otvorena, ali sa više gorčine nego u prvoj sezoni

vidive sa žanrom koji je danas jedan od najglednijih.

Osvetnički klinč

Oni koji su pesimisti mogli bi reći da je to samo još jedan ,,Peaky Blinders“ ili ,,Gomo ra“ klon i ne bi puno pogriješi li jer postoji puno poveznica.

Od prilično jednostavne priče u osnovi s uspješnim mafijaškim operacijama, preko osvetničke odiseje, do igre mačke i miša…. Ali, u isto vrijeme sa britanskim

potpisom i prikazom nasilja ko ji zaslužuje ovacije - što je čini drugačijom.

Nakon što je kralj Fin Valas ubi jen, stvoren je vakuum koji je odmah popunjen krvoprolićem u kojem su se pijuni počeli bo riti za tron i nisu stali. Druga se zona serije počinje godinu na kon šokantnih događaja u prvoj, gdje je Aleks Dumani (Papa Esiedu) naslijedio Šona Valasa (Džo Kol), Finovog sina, a koji se sada bori s teškim pokušajem

da zadrži svoju dominaciju nad trgovinom drogom i oružjem. Tu mu pomaže otac i Finova de sna ruka Ed Dumani (Lusijan Msamati), ali zlatni trenutak Dumanija završi se i prije nego što počne.

Sa Valasovim povratkom na scenu, sve je spremno za novi obračun. S druge strane, ,,un dercover“ policajac Eliot Finč (Sope Dirisu) se mora pokoriti svemu što Investitori, entitet ko ji ostaje obavijen aurom miste rije, traži od njega. Investitori, na koje se gleda kao na vrhov ne vođe, međutim, ne samo da koristi Eliota, već i zovu još ne koga da zaustavi haos koji guta njihov grad. Radnjom dominira osveta, dok dolazak Kobe (Va lid Zuaiter), beskrupuloznog

Ključni akteri brutalne mafijaške borbe u tami britanske prijestonice

serije ima više nasilja, ali manje smisla

piona koji postanu kraljevi

gruzijskog ubice, koji ima že lju da zapovijeda gradom, nai lazi na podršku s jedne, a otpor sa druge strane. On radi s nemi

losrdnim heroinskim baronom i vođom pakistanske mafije Asifom Afridijem (Asif Raza Mir).

Drugi favoriti prve sezone br zo se vraćaju u borbu, uključu jući alžirskog šefa Luana (Or li Šuka), Šenon (Pipa Benet Vorner), Edovu ćerku koja je u romansi s Eliotom, a tu su naravno, tu su i Finova udovi ca Merien (Mišel Ferli), njen drugi sin Bili (Brajan Vernel), kao i Lale ( Narges Rašidi ), vođa kurdske bande. Jedna od najljepših metropola na svijetu tako je opet pretvorena u mrač nu teritoriju, gdje se konzumi raju varvarstva koja nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, ali i is ključenim.

U fokusu druge sezone i dalje su spektakularno snimljene ak cione scene, nakon što su auto ri publiku navikli na pretjerano nasilje koje je postalo temeljni element serije.

Finalni hitac

Kamera prati akcione scene ka drovima u sekvencama, reži serskim trikovima i kamerom u ruci, ne ostavljajući detalje po strani. Masakri sa likovima koji se često sami bore protiv svih, elementi su koji ne nedostaju ni u jednoj epizodi serije. Sirovost nekih događaja dostiže maksi mum čak i u najpromišljenijim izborima i u često bezosjećajnoj unutrašnjosti onih koji su zaista spremni na sve.

Takve scene, iako odvratne, pri kazane su kroz umjetničke vje štine režisera koji bira da malo promijeni boje dajući im starin sku patinu ili da ih snimi u jed nom kadru. Ovo je način na ko je se serija iskupljuje čak i kada ostavlja logiku i psihologiju po strani. Najupečatljiviji trenuci su od četvrte do sedme epizode, a posebno u šestoj, u kojoj su do izražaja došla sjajna režiserska

Narges Rašidi iznosi dostojanstven patriotizam u ulozi Lale

vulture.com

Volasovi sjajno dekonstruišu koncept mafijaške porodice

Četvrtak, 10. novembar 2022.

rješenja nudeći pravi rolerkoster. Radnja je nasilna, krvava, oduzima dah, prekrasno smišljena i snimljena. Ovdje nema dobrog, nema etike i poštovanja, a ulice Londona sve više trule u mješavini korupcije, blata i krvi. Sa narativom punim neočekivanih događaja, uspona i padova, priča je ipak malo zapostavljena. Ovdje su epizode uronjene u tvrdu i hladnu tamu koja se pokazuje od uvodne scene, dok se sve vrijeme radi o borbi za moć, izdaji, porodici i osveti. Takva sadistička igra ima malo veze sa realizmom, ali je opet zabavna, jer njeni protagonisti nisu nedodirljivi i svaki lik je spreman da skoči, uzimajući sa sobom onoliko koliko može da dosegne. Oni ne evoluiraju i ne uče iz svojih grešaka, već su postali pijuni na šahovskoj tabli, koja je svojevrsna rezidencija kriminala, a u kojoj je kralj davno matiran, ali od igre i dalje ne odustaju.

U prvoj sezoni je postojala čvršća priča, o tipičnoj osveti na koju se Šon odlučio zbog ubistva oca, ali i zbog uključivanja i razvoja ostalih likova u priču. To je bila uzbudljiva vožnja koja je kombinovala raznoliku gangstersku politiku s besprijekorno koreografisanim pokoljem i gdje su podzapleti

i psihološke konstrukcije problematičnih likova bili više razrađeni. Ovdje nije to tako, a na kraju, posljednji hitac nikad nije ispaljen jer niko nije siguran šta bi se moglo dogoditi, naročito autori, pošto priča ostaje otvorena, ali sa više gorčine nego u prvoj sezoni.

Džoker Koba

Između haosa koji se dešava u svakoj epizodi, serija ne razbija kalup kada je u pitanju dramatično pripovijedanje i napredak radnje. Cilj je uglavnom stvaranje uslova za sukobe i saveze, ali postoje neki odlomci u priči na koje bi trebalo obratiti više pažnje, Nažalost, te važne narativne djelove karakterišu brzoplet razvoj događaja koji služe samo da izazovu još jedan oružani sukob. U slobodnom padu u ponor zločina koji sve čini ubicama i sve odgovornim za zločin koji se iz dana u dan širi, neke stvari su mogle i trebalo je da imaju logičniji završetak. Sope Dirisu nastavlja da portretiše Eliota kao velikog, ranjenog britanskog akcionog heroja, koji je primoran da uprlja ruke, ali koji uspije da zadrži dušu. U seriji u kojoj nedostaje bilo kakav privid morala, on je najbliži tome što možemo nazvati dobrim momkom. Tu je još i Narges

Rašidi kao Lale, za koju gledalac može da osjeća neke simpatije, zbog njenog patriotizma i borbe za vlastiti, kurdski narod. Koncept mafijaške porodice je sasvim dekonstruisan zahvaljujući Valasovima. Šon ne želi da njegova majka preuzme poziciju ,,pater familiasa“, dok je s druge strane opterećen kompleksom manje vrijednosti, željan da dostigne očev sjaj, mada nema te hrabrosti. Krhkost veza koje ujedinjuju članove, sve više dolazi do izražaja. Valid Zuaiter je odličan kao negativac i zasjenio je Džo Kola kao Šona u davanju ,,zlokobnih pogleda“. Kao džoker ove sezone, Koba užasnog modnog ukusa donosi neke odluke koje mijenjaju tok radnje. ,,Gangs of London“ su daleko od savršene serije. Ona nije mafijaški ep kakav smo vidjeli u Kopolinom ,,Kumu“ i ne blista po originalnosti mafijaške radnje, već po jednostavno spektakularno smišljenim i snimljenim scenama borbe, čime se ističe i zabavna je za praćenje. Međutim, nastavi li da se ovakvom radnjom poigrava sa živcima gledalaca kao na kraju druge sezone, neće zadugo biti zabavna.

Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 3.7/5

Specifičnost

ovogodišnjeg Zagreb film festivala je što smo u takmičarskoj konkurenciji imali čak četiri domaća filma, od kojih su svi debitantska ostvarenja.

SR Hrvatska, deo Jugoslavije, osamdesetih. Familija u kući, božićna dekoracija, ćurka se puši u rerni, ali atmosfera je još posebnija jer dolazi stric iz Nemačke. On dolazi u plavom ,,mercedesu 240 D“, omiljenom među gastarbajterima, i donosi poklone, „čuda tehnike“ sa Zapada, kao što su video-kamera i lovačka puška. Ton proslave je klerikalno-nacionalistički, ćurka je nedopečena, kolači su zagoreli.

Tragovi

Ana (Marija Škaričić) vodi uglavnom usamljen život. I kada se druži s prijateljicama, zapravo igra sporednu ulogu. Kod kuće se brine o umirućem ocu, a na poslu na antropološkom institutu opsesivno proučava simbole sa stećaka upotrebljavane za ritual „mirila“ u kojem se pokojniku pre konačnog ukopa uzima mera sa dva stećka za glavu i noge, dok se između njih postavljaju kamene ploče. Nakon očeve

Znakovita djetinja ,,igra“

sansebastianfestival.com

Koba (Valid Zuaiter) donosi ključne odluke koje mijenjaju tok radnje

metro.co.uk

kratki rezovi Stric

Onda zazvoni „smartfon“ pa nam postane jasno da je sve simulacija, a činjenica da su roditelji (Goran Bogdan i Ivana Roščić) po godinama bliži sinu (Roko Sikavica), nego li stricu (Miki Manojlović) postaje čudna, a do kraja filma ćemo otkriti razlog i poentu ove simulacije. Stric je dugometražni zajednički prvenac Andrije Mardešića i Davida Kapca, stilski blizak opusima Mihaela Hanekea i Jorgosa

Lantimosa, ali bez osvetljene hladnoće karakteristične za obojicu. Film funkcioniše savršeno kao demistifikacija „gastarbajterske“ kulture i klero-nacionalističkog diskursa i kao politička metafora. Kao triler ima omanjih problema u vidu pada u tempu u sredini između furioznog početka i kraja. Ali, makar imamo Mikija Manojlovića u jednoj od najboljih uloga recentno, ako ne i uopšte. M. S.

Ocjena: 4-

Garbura

Garbura ili karabit je materijal koji se koristi u brodogradnji, ali u Dalmaciji postoji tradicija upotrebe istog i za pirotehniku nižeg nivoa.

Klinci taj „zanat“ uče od očeva, a naši junaci Nikola i Antonio nisu u tom smislu različiti od svojih vršnjaka, mada im je veća fora da snime i na internet okače ono što dižu u vazduh i rasturaju, nego eksplozije i pucanje kao takvi. Štos je samo u tome što su njihove familije zavađene već

barem dve generacije. Trenutni povod za svađu je činjenica da se sliva iz Antoniove kuće prema Nikolinoj, a svađa rezultuje time da dve familije ne mogu da se dogovore ni oko bazičnih stvari kao što su asfalt i kanalizacija.

To je situacija iz debitantskog filma Josipa Žuvana. Prvi utisak o „Garburi“ može biti konstatacija da bi film možda bolje funkcionisao u kratkom formatu u kome bi apsurdno-humorni potencijal inicijalne

Tragovi

smrti, kada tragovi prošlih vremena sa stećaka krenu da se pojavljuju u Aninoj okolini, ona će morati da shvati kako dalje. ,,Tragovi“ su svakako film o „meri čoveka“, ali ipak u nekom prenesenom značenju. Osim Marije Škaričić koja se zbog relativnog odsustva dijaloga mora izražavati sredstvima mikro-glume, bitnu ulogu u prvencu montažerke i autorke nagrađivanih kratkometražnih filmova Dubravke

situacije došao do punog izražaja. U dugom metru, pak, Žuvan humor drži u nešto nižem registru, kombinujući ga s dramom koja targetira i odnose unutar familija, ali i društvo, kao i sa gotovo trilerskom tenzijom kako se svađa zakuvava, i to baš u praznično vreme kada su svi zatvoreni u svojim kućama. Takođe, videti Ljubomira Bandovića kao dalmatinsku sirovinu može biti prilika koja se ne propušta. M. S.

Ocjena: 4-

Ocjena: 4

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Sa snimanja famozne božićne večere

Turić igraju i „karava-

đovsko“ osvetljenje, muzika koja savršeno prati emociju i upadljivi dizajn zvuka. Struktura filma prilično je labava, pa se tu

zapravo više radi o jednoj meditaciji o životu i smrti i nošenju s gubitkom, kao i imperativu nastavljanja dalje. Nekim sitnim za-

merkama uprkos, ,,Tragovi“ su film koji savršeno pogađa emociju i raspoloženje. M. S.

Fantastičan kolorit u lmu Dubravke Turić

zerkalo

,,Weird: The Al Yankovic Story“: Ozbiljna

Zez

Komedija, a naročito pa rodija kao njen, kako to uvreženo mišljenje nalaže, najprizemniji deo, teži su za datak nego što se mnogima od nas čini. Naprosto, iza svega što se nama s pozicije gledala ca čini kao ludilo-zezanje stoji vrlo precizan i metodičan rad.

Komičarska persona Upravo od stepena shvatanja tog rada zavisi i percepcija fil ma ,,Weird: The Al Yankovic Story“, koji se upravo ukazao na „striming“ platformi ,,Roku“. Budimo iskreni, Al Janko vić proslavio se upravo paro dijom, onom najdirektnijom, premda biografski podaci na lažu da je sposoban i za druge stvari i u svom primarnom fa hu (kao muzičar-harmonikaš) i kao komičar. Opet, za razliku od njegove upadljive komičar ske persone koju gledamo u njegovim spotovima i nastupi ma, njegov privatni život odiše upadljivo normalnom notom. Zbog toga bi klasičan biograf ski film o njemu i njegovom ra du verovatno bio dosadan.

Srećom, Erik Epel na pozi ciji koscenariste i režisera fil ma dolazi iz krugova komedi ografa verziranih u različitm žanrovima uglavnom na tele viziji. Druga srećna okolnost je to da je pomoć imao i u for mi Jankovića na poziciji kos cenariste, epizodnog glumca, pa čak i vokaliste, na čije sti hove i melodije glavni glumac Danijel Redklif samo otvara usta. Treća srećna okolnost je sam Redklif kao vrlo ozbiljan glumac koji je jako posvećen komediji, što apsurdnijoj – to bolje. Uostalom, čovek je jed nom prilikom uspeo da ubed ljivo odigra leš koji prdi. Važno je napomenuti da ,,We ird“, lažna i parodična biogra fija majstora parodije, nije kao film pao iz vedra neba. Pre ne kih desetak godina, pojavio se

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Danijel Retklif hvata esenciju duha Ala Jankovića

theposterdb.com

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Ozbiljna komedija i bizarna ,,biografija“ slavnog komedijaša

atorska esencija

skeč, odnosno lažni trejler, ta kođe u Epelovoj režiji, s tom razlikom da je Aron Pol igrao Jankovića. Promena glumca je projektu samo godila, jer je sinergija Epela, Jankovića i Redklifa ubedila ,,Roku“ da fi nansira film. I to bez obzira na to što je fizička sličnost izme đu Jankovića i Redklifa gotovo nepostojeća (zapravo, svodi se na kovrdžavu kosu i naočare, dok se za brkove i havajske ko šulje mogu pobrinuti kostimo grafi i šminkeri). Redklif hvata onu zezatorsku esenciju Jan kovića.

Što se radnje filma tiče, ne ma je smisla prepričavati jer je potpuno bizarna i očigled no napunjena lažnim biograf skim podacima koji se slažu u elaborirane pozadinske priče Jankovićevih pesama i spoto va. Kada i iskrsne u njoj nešto istine, ona je ili apsolutno ne ophodna (primera radi da ra dijski di-džej Doktor Demen to promovisao Jankovića), ili apsolutno trivijalna i čudnija od nečega čega bi se ljudski um dosetio (recimo podatak da je Janković svoju prvu har

Promjena glumca projektu je samo godila, jer je sinergija Epela, Jankovića i Redklifa ubijedila ,,Roku“ da finansira film. I to bez obzira na to što je fizička sličnost između Jankovića i Redklifa gotovo nepostojeća, tj. svodi se na kovrdžavu kosu i naočare, dok se za brkove i havajske košulje mogu pobrinuti kostimografi i šminkeri

moniku kupio od trgovačkog putnika).

Od onoga što je tu sve izmi šljeno i natrpano, neka zeza nja funkcionišu kao distorzi ja stvarnosti. Recimo tretman Madone koju igra Evan Rej čel Vud u formi površne imi tacije, koja je od osobe koja je u jednoj konverzaciji predložila Jankoviću da ,,Like a Virgin“ premetne u ,,Like a Surgeon“ podignuta na nivo Jankoviće ve Joko Ono, pa onda i krimi nalne gospodarice sveta.

Akcioni heroj

A neke su druge stvari plod prilično uvrnute mašte (Jan ković kao akcioni heroj, nevo ljeno dete, alkoholičar i nar koman, provokator i Džim Morison za siromašne). Ja sno, to sve ima svoju funkciju,

ne samo da isparodira Janko vića, odnosno njegovu perso nu, ili muzičku scenu (što je zapravo i Jankovićevo poslan stvo na istoj), nego i klišee bi ografskih filmova, ali i neke druge stvari koje, čini se, ni sa Jankovićem, ni sa muzikom, ni sa biografskim filmovima ne maju očitih poveznica. Na kraju, reč je o jednoj vrlo ozbiljnoj komediji, što se vi di u svakom gegu i štosu, koja ipak ne počinje i ne završava se s ovim filmom, budući i da je promocija filma uglavnom sa činjena od zezalica, lažnih izja va i citata. Takođe, ,,Weird“ sa vršeno ispunjava primarni cilj da uhvati suštinsku nit Janko vićevog humora i parodije, uk ljučujući tu i neke nedostatke. Naravno, nema tu govora o sa vršenom filmu, što je opet sa

svim u skladu i sa Jankovićem i sa Epelom, a osnovni prigo vor se svodi na to da ovde za pravo imamo umnoženi skeč, odnosno seriju skečeva razvu čenih na tanko u formi dugo metražnog filma. Taj prigovor stoji, ,,Weird“ je i predugačak i inflatoran, ali ne treba zabo raviti i da obojica „kreativaca“ iza ovog projekta, Epel i Jan ković dolaze iz miljea kraćih komičarskih formi. Epelu je ovo možda debi, ali Jankoviću ipak nije: a sudbina njegovog prethodnog pokušaja, kome dije ,,UHF“ (1989) koji je od inicijalnog neuspeha kasnije dogurao do kultnog statusa, može poslužiti i kao putokaz. Za to, kako će ,,Weird: The Al Yankovic Story“ biti percipi ran u budućnosti.

Ocjena: 6.9/10

Evan Rejčel Vud distorzira stvarnost u ulozi Madone people.com

CELULOID

Jedan od kurioziteta bio skopske scene u Srbiji je taj da neki domaći naslovi znaju da ostanu na repertoaru meseci ma, čak i kad se radi o filmovi ma koji su zapravo izvučeni od televizijskih serija.

Udbaška igra U tom smislu, deluje pomalo čudno da jedan „film-film“ (od kojeg će se posle možda izvući serija), ,,Trag divljači“ Nenada Pavlovića, na repertoaru pro vede samo oko mesec, uz po vlačenje iz većine bioskopskih dvorana i ostanak tek u retkima i u malom broju termina. Možda je razlog za to sasvim prozaičan, da je takav dogovor postignut između produkcij ske i distributerske kuće, kao i prikazivačke mreže. Može bi ti i to da je ,,Trag divljači“, kao film za odrasliju i zreliju publi ku kojoj guste reference što na opus Nenadovog oca Živojina Pavlovića, što na Jugoslaviju, što na uvozne žanrovkse po stulate, ponešto i znače - odveć eluzivan za onu mlađu i neza

Nerazriješen sa naknadnom

Ostvarenje se vodi kao film nastao po motivima proze Živojina Pavlovića, ali su ti elementi prisutniji u okolini, nego u samom zapletu. Nenad Pavlović „gađa“, a ponekad i pogađa atmosferu iz pripovijedaka, novela i romana oca, to crnilo, beznađe, raspad, bolest psihičku i fizičku, kao i motiviku erosa i tanatosa

htevniju publiku, pa stoga ne isplativ. Opet, možda bi makar najviše u skladu s tonom filma, koji funkcioniše kao mešavina između porodične drame i kla novskog trilera bilo objašnjenje, da se ovde radi o nekoj zaveri ili podmetačini. Jugoslav Buca lo (Radivoje Bukvić, povrat

nik u domaću kinematografiju nakon karijere u Francuskoj) je novinar-njuškalo magazina Panorama koji je razvio opse siju jednim od uhapšenih vođa studentskih protesta 1968. go dine, Aljošom Jotićem (Miloš Timotijević koji je s Bukvićem igrao u seriji ,,Besa“), sinom vi

sokog oficira Udbe Blagoja Joti ća (Miki Manojlović). Njegov urednik se baš ne bi zamerao vlastima, ali na izbor tema ko je Jugoslav čini utiče i njegov izvor, zapravo takođe Udbaš Miloje (Dragan Bjelogrlić) s kojim sarađuje. Jugoslav ta ko dobija zadatak od uredni

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Miki Manojlović u centru raskošne glumačke postave

,,Trag divljači“ Nenada Pavlovića: Miks neo-noara,

Četvrtak, 10. novembar 2022. neo-noara, evropskog političkog trilera i balkanske porodične

Nerazriješen slučaj naknadnom pameću

ka da ode u gradić Vranovac u Istočnoj Srbiji i tamo ispita slu čaj samoubistva gimnazijskog profesora nakon prijave za zlo stavljanje maloletnica. Skoro istovremeno, Aljoša bi va uhapšen u istom tom Vra novcu zbog krivolova, pa u be gu slučajno policiju dovede do pećine u kojoj se skriva te lo mrtvog muškarca. Telo pri pada lokalnom obaveštajnom zapovedniku Vuku Babiću koji je s Jotićem starijim povezan i karijerno (zajedno su ratovali i zavodili red i u Vranovcu i u Beogradu) i rodbinski-privat no (Babić je bio suprug Jotićeve

kćeri Sonje, odigrala ju je Na da Šargin). Taj razvoj događaja dovodi Blagoja u Vranovac.

Fatalna udovica Dok Jugoslav vodi svoju istragu i polako otkriva šire klupko po vezanih događaja, uglavnom se oslanjajući na smer koji mu da je profesorova udovica Sibinka (Milena Pavlović, režiserova sestra, kao „MVP“ filma), ili lo kalni ambiciozni fotoreporter Bole Fotos ( Boris Milivoje vić), i zaljubljuje se u „fatalnu“ udovicu Sonju, Blagoje mora da se izbori sa strujama u Službi i u policiji kako bi zaštitio poro

dicu, dok ga istovremeno izda je zdravlje. Ne treba smetnuti s uma da igru igraju i lokalni agent Udbe u Vranovac poslat iz Slovenije, ambiciozni polica jac (Jovo Maksić), kao i šef su protstavljenog špijunskog kla na Drecun (crnogorski glumac Mirko Vlahović ), pa zaplet postaje izuzetno gust. ,,Trag divljači“ se vodi kao film nastao po motivima proze Ži vojina Pavlovića, ali su ti ele menti prisutniji u okolini, nego u samom zapletu. Nenad Pavlo vić „gađa“, a ponekad i pogađa atmosferu iz pripovedaka, no vela i romana oca, to crnilo, be znađe, raspad, bolest psihičku i fizičku, kao i motiviku erosa i tanatosa. Centralni deo sve ga toga je upravo samo mesto zbivanja, fiktivni gradić Vra novac u kojem se ukrštaju pu tevi raznih „jakih“ muškaraca s ratnim iskustvom (bilo iz po bedničke ili gubitničke vojske), zlostavljanih žena i dođoša tu poslatih po nekoj kazni, i u ko jem se sukobljavaju nagoni za preživljavanjem i za (samo)de strukcijom. Što se tiče filmskog traga koji je Živojin Pavlović ostavio u filmu sina, on je manje primetan od nekih drugih uticaja. Zapravo, ,,Trag divljači“ se može opisati kao miks pre svega američkih žanrova kao što su film-noar u svojoj osvetljenijoj neo-va rijanti iz sedamdesetih, para noidni politički triler iz istog istorijskog razdoblja, te ruralni „backwoods“ noar iz novog mi lenijuma sa temom odnosa mo ći u malom mestu, uz primese evropskog političkog trilera, balkanske porodične drame i sa tek laganim garnirungom procedurala. U svemu tome, mesta za poetiku srpskog i ju goslovenskog Crnog talasa ima samo u tragovima, a Nenad Pa vlović kao da nema petlje za ko ličinu crnila ili animalnosti po kojoj je bio poznat njegov otac, a da istovremeno želi da što vi še toga spakuje u jedan film. To inače treba razumeti, budući da je karijeru gradio pre svega kao kasting-direktor, a da je prilike da režira dobijao pre svega na televiziji, i to na čisto egzeku torskim pozicijama. Ta bogata smeša se još dobro drži pri početku u kojem pleni

svojim vizuelnim stilom „laž nih sedamdesetih“ pre svega kroz fotografiju Bojane An drić u zasićenim bojama, dok scenografija, kostim i rekvizita verno oslikavaju period kasnih sedamdesetih u koji je radnja smeštena, ali to ne rade na na padni način.

Takođe, glumačka postava ko ju Pavlović ima na raspolaganju je izvrsna, a svako od njih po naosob je sposoban da odigra i nadgradi bazičan, gotovo tipski lik koji ima. Konačno, Pavlović je i više nego sposoban da priču zaplete i vozi na nekoliko kolo seka.

Zasićene boje

Nažalost, film gubi momentum oko sredine, istraga postaje ma nje važna, trilerski podzapleti se po potrebi uvode i napuštaju, a porodična i društvena drama preuzimaju fokus, prebacuju ći ,,Tragove divljači“ na kolo sek nekih malo sofisticiranijih ,,Balkanskih pravila“. U toj tip skosti, prestaje da nas bude bri ga za likove i njihove motiva cije, dok sam slučaj, odnosno slučajevi ostaju nerazrešeni, a arbitrarno raspleteni kako bi se na dubljim slojevima zapra vo otkrila „naknadna pamet“ o temeljima socijalističke Jugo slavije (u koje su uzidani leševi poraženih vojnika, bivših dru gova koji su „zglajzali“ i neko operativnih civila). To nije ne ko naročito novo saznanje, kao i o njenoj sudbini da se raspadne (što je prilično lako izgovoriti s udobne distance od 30 godina od raspada zemlje).

Nenad Pavlović svakako ima potencijala i kao scenarista (pripomogli su mu Đorđe Mi losavljević i Dimitrije Voj nov) i kao režiser, ali čini se da mu je falilo malo vere u sebe, pa da ispriča jednu ili makar ko načni broj priča koje se mogu složiti zajedno. Ovako, čini se da nije uspeo da se othrve pori vu da u film stavi previše svega (likova, motiva, referenci, ide ja i zaključaka), što je teret ko ji malo filmova može da pone se. Dobro je da ,,Trag divljači“ postoji i idealno bi bilo kada bi film poslužio kao stepenica u razvoju i autora i kinematogra fije. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.9/5

Ni manje ni više od

theposterdb.com Recept za dobar antirat ni film: mora prikazivati realan užas bojnog polja. Re cept za uspješan moderni rat ni film: mora biti i užasavajuć i uzbudljiv u isti mah. Pitajte samo Spilberga i ,,Redova Ra jana“ (,,Saving Private Ryan“, 1998).

Ako je bilo što vrijednost ovo godišnjeg ,,All Quiet on the Western Front“ Edvarda Bergera, to je da na (taktič ko vojnom) planu strogo drži kurs i odstupnicu daleko od spektakla.

Stvaran užas Nema tu bilo što ushićujuće, epski uzbudljivo: jedan uče nik, tinejdžer Paul (Feliks Kamerer), zaluđen nacionalnom propagandom, u trećoj godini Prvog svjetskog rata zadužuje uniformu imperijalne njemač ke armije. I pravac ka rovovi ma Zapadnog fronta, u čijim su rovovima već milioni mladih već ostavili živote. Što suštin ski znači zatišje na ovom fron tu, i u kojoj je mjeri i strašnije od artiljerijske buke, Berger će istraživati do kraja filma. Dakle, u ovoj adaptaciji ču venog Remarkovog roma na (koji je i sam bio veteran sa istog tog fronta užasa na sje veru Francuske), ratni užas je stvaran; u filmu nema ništa ni više ni manje od toga. Tu do lazimo do ključne kvake i ro vovskog spoticanja Bergero vog filma: na frontu antiratne filmske priče ne nudi bilo ka kvo novo rješenje. Jednostav no, to je pristojan, iskren film za koji ćete imati utisak da ste ga već pogledali.

Ironično, film trpi mnogo od nasljeđa vanvremenskog ,,All Quiet on the Western Front“ (1930) Luisa Majlstona. Ako je Bergerov film nešto uspio – to je da skrene pažnju jedne nove generacije na Majlsto novo remek djelo vizuelnog pripovijedanja. Oskarom na građena antiratna genijalština (prva adaptacija nekog roma

Četvrtak, 10. novembar 2022.

,,All Quiet on the Western Front“:

Užas rovovskog rata u očima glavnog lika Paula (Feliks Kamerer)

od (anti)ratne teze

Ključne kvaka i rovovsko spoticanje filma Edvarda Bergera je to što na frontu antiratne filmske priče ne nudi novo rješenje. Jednostavno, to je pristojan, iskren film za koji ćete imati utisak da ste ga već pogledali

na koja je nagrađena Oskarom za najbolji film!) je zaista prvi flim koji je sniman sa uvjere njem da se mora snimati au tentična ratna realnost. Onaj stvarni užas. I zaista: kad bi lo ko, sada i u našem vreme nu, upali 92 godine star (ma, mlad!) Majlstonov film – osta će zapanjen, u kojoj mjeri je to, tada, jedan potpuno zaokru žen i raskošan filmski jezik užasavajuće stvarnosti. E, ovogodišnji, Bergerov ,,We stern Front“ prosto pati od svega onog što je na antirat nom planu snimljeno nakon Majlstonovog filma do sada.

Glad u rovu

Ono što mu (donekle) pruža autentičnost je dosljednost jednom, pa bezmalo drama tičnom minimalizmu u pripo vijedanju; kao da je to suštin ski autorski stav. Prosto je: to je jedan front, vojnik u rovu duže od godinu, koji gladuje, strepi od metka, gleda kako oko nje ga ginu manje ili više bliski ze mljaci i tuđini... I polako po staje, prvo, lišen bilo kakvog patriotizma. Pa onda i lišen humanosti.

Takođe, film insistira (vrlo ra no, pa potom to postane pri lično providno) na narativu o tome, u kojoj mjeri su njemač ki lideri, na svim nivoima, ne podnošljivo lako slali mladost

domovine na front smrti. Do sljedno, do samog kraja rata. I to su činili čak i u momentu kad je postalo jasno da je ratna igra izgubljena.

Naravno, sve je to prilično do sljedno Remarkovoj viziji. A posebno uvodna scena, u kojoj jedna ratna uniforma ,,putuje“ sa krvavog lika jedne ugaše ne mladosti u rovu – do nekog novog vojnika koji će je zadu žiti, pa opet... Uz opasku, da je sličan ,,put“ i alegorija jedne vojničke čizme i njenog puto vanja iz 92 godine starog Majl stonovog filma – ipak, za ko mad, efektnija.

Igra gladi, straha i bezadežne dehumanizacije se gradacijski pojačava do završnice; autor Berger tu znalački ,,pojačava“ i podiže ulog... I onda skače se bi u stomak: fokusirajući se na lik njemačkog vicekancelara Matijasa Ercbergera (tuma či ga Danijel Brul, poznata fa ca i mlađoj američkoj publici iz Marvelovog univerzuma) –koji hita na front da očajnički pokuša da što prije dogovori primirje, potom i kapitulaciju. I upravu tu film trpi, jer prosto

sebi nije dosljedan do kraja; u toj, blago romantizovanoj po stavci ,,nekoliko dobrih ljudi“, koji su ipak spremni da na je sen 1918. spasu ,,to što se spa siti može“.

Tragična ironija Naravno, takav izbor je potpu no ,,niz dlaku“, ne samo publi ci, na drugoj strani Atlantika – nego i onim umnim glavama koji će narednog proljeća po tencijalno odlučivati o Oska ru za najbolji strani film. A po prvim prognozama - ,,All Qui et on The Western Front“, još distribuiran na Netfliksovom servisu od 28. oktobra, je već viđen favorit. Ne treba mnogo klikera, da se shvati koji je razlog zbog kog bi Bergerov film, izvjesno nje mački kandidat za Oskara, bio favorit u odnosu na fenome nalni instant-klasik ,,Decision to Leave“ Park Čan-vuka. A to je, naravno, aktuelna global na realnost. U jeku rata u sred Evrope, Holivudu i Akademiji potrebna je upravo jedna ova kva angažovana priča - o svim gospodarima rata koji su spre

mni da žrtvuju hiljade mladih života, na frontu tamo negdje na Donbasu ili kod Hersona. A ova, njemačka priča iz Prvog svjetskog rata, još adaptacija klasika književnosti, tu per fektno ,,odrađuje posao“ za in dustriju koja želi da, filmskim jezikom, iskaže stav o užasu rata i ruskoj invaziji u Ukraji ni.

Bergerovom filmu ,,Western Front“ je prije svega (pristoj na) teza o tragičnoj ironiji ra ta - i to mu basta. Ono gdje trpi je izostanak suštinske drame u narativi; ovdje je drama prosto gomilanje mladih mrtvih tije la, tamo na frontu koji je nakon vijek i kusur već skoro svako i zaboravio. Daleko od toga da je i u konkurenciji za najbolji film o ratovanju u rovovima. To suvereno ostaje Kjubrikov ,,Paths of Glory“ (1957) – kao testament, da je za vanvre menski bitan antiratni film ipak potrebna dobra, raskoš na, dramatična priča. I nešto više od jedne rano postavlje ne teze i njene dvoiposatne ra zrade. ~ S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.3/5

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Suštinski istinitoj adaptaciji Remarkovog romana fali autentičnosti

Raskošno oslikana ratna realnost koja odbija da bude spektakl

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Mister No uvijek ispred Dilana Doga

Najkomplikovanije je bi ti jednostavan, tvrde oni koji ni uz najbolju volju i naj snažniji napor ne uspijevaju napisati pamtljivu, pjevljivu i u isto vrijeme inteligentnu pjesmu.

Nenadu Borgudanu takve pjesme kao da iskaču iz ruka va. Zato je njegov bend Detour uvijek na polovini puta izme đu mejnstrima i andergraun da, svima prijatan za uho, a po nekoga uštine i za dušu. Ovaj zagrebački bend, bez obzira na postavku, ima stabilnu slu šalačku bazu i u Podgorici, što su nedavno potvrdili na nastu pu u Podgorici.

Kompozitor, aranžer, muzi čar, ali i arhiteksta Borgudan za Objektiv je, izmeđi ostalog, izdvojio omiljeni momenat Springstinovog najčuvenijeg evropskog koncerta i objasnio zašto voli seriju „Crno-bijeli svijet“.

Čudo svjetske arhitekture: Muzej Poršea u Štutgartu ili ,,Dancing House“ u Pragu? - Obje kuće su sjajne, ali mi slim da bi to ipak bila „Dancing House“ ili ,,Ginger & Fred“ u Pragu. Poršeov muzej je iz građen u manje definiranom i manje zahtjevnom urbanom kontekstu. Imam dojam da je volumen muzeja mogao biti bilo kako oblikovan, a da i dalje dobro stoji u zadanom prosto ru. Naravno, muzej je riješen sjajno i vrlo atraktivno, a s okli nom komuncira na nivou sa

On je vrlo životan junak koji pilotira avionom, po čemu je vrlo specifičan u strip svijetu. Avion koji se stalno kvari je nešto poput ,,Millennium Falcona“, a on poput Han Sola u „Ratovima zvijezda“. Ranjiv je, nema super moći, nije najjači, nije velik ljubavnik, nesavršen je, a opet je pravi junak koji uglavnom na kraju pobjeđuje

mostalne skulpture smještene unutar mreža prometnica, ali to mi se čini relativno lak za datak, kao što sam spomenuo, teže je pogriješiti.

S druge strane, projektanti ku će „Dancing House“ imali su puno odgovorniji zadatak, pu no teži kontekst, staru grad sku jezgru Praga i to su, prema mom mišljenju, fantastično ri ješili isto tako skulpturalno, ali je zadatak bio puno odgovor niji. I iako nisam preveliki lju bitelj arhitektonske filozofije Frank Gerija, ova kuća mi je sjajna, a i zanimljivo mi je da uz njega kuću supotpisuje i ro đeni Zagrepčanin Vlado Mi lunić.

Najbolji momenat koncerta Brusa Springstina u Barseloni 2002: „Mary’s Place“ kad najavljuje bend ili „Spi rit in The Night“ kad zabo ravlja tekst?

- Na Springstinovom koncer tu sam bio upravo u Barselo ni 2016. I to je sigurno jedan od top tri koncerata koji sam imao prilike do sada doživjeti, stvarno čudesna energija. Što

se tiče ove dvije opcije, biram situaciju sa zaboravljenim tek stom. Iako je predstavljanje benda kao dio vođenja kon certa posebna koncertna dis ciplina u kojoj je Brus stvarno odličan, zaboravljeni tekst je vrlo životna i realna situacija koju su mnogi pjevači na po zornici iskusili i budući da je to neplanirana situacija, uvi jek je zanimljiva ta spontana reakcija pjevača koja je u ovom slučaju baš duhovita i prika zuje vrhunskog profesionalca, umjetnika i idola kao običnog čovjeka, što je neodoljivo. Album Majkla Kivanuke: „Love and Hate“ (2016) ili „Home Again“ (2012)?

- Kivanuku sam imao čast upo znati na koncertu u Šibeniku 2019. na tvrđavi Sv. Mihovila. I to je jedan od ona top tri spo menuta koncerta među koji ma je i Springstinov koncert u Barseloni. Veliki sam fan nje gove glazbe i zaista mi nema loše pjesme niti albuma. Al kad već biram, odlučit ću se za „Love and Hate“, jer sam pjesme s tog albuma puno vi

še slušao i kroz njega sam upo znao i zavolio Kivanukin rad.

Regionalni bend: Nipplepe ople ili Buč Kesidi?

- Volim glazbu oba benda, deč ke iz Buč Kesidija sam imo pri liku upoznati na jednoj tribini u Beogradu, gdje smo zajedno sudjelovali u jednoj panel dis kusiji i stekao sam dojam da su odlični dečki, znam neke pje sme ali nisam nikada bio na njihovom koncertu, a Nipple people su naši prijatelji koje sam više puta gledao uživo i s kojima smo ostvarili jedinu glazbenu suradnju u povijesti benda Detour, tako da ću se odlučit za Nipplepeople.

Superjunakinja: Won derwoman ili Catwoman?

- Stvarno teško pitanje, ali od lučit ću se za Catwoman. Sviđa mi se ambijent oko nje, atmos fera mračnog velegrada grada, noć, sjene, krovi... bliža mi je ta gradska atmosfera, a i noćna ptica sam.

Kantautorka: Nina Romić ili Sara Renar?

- Obje su sjajne autorice i ar tistice, Sara je moja kolegica ne samo po glazbi već i po zvanju arhitekta, cijenim njeno glaz beno neobičnije umjetnič ko izražavanje, ali način rada Nine Romić je ipak bliži mom shvaćanju i načinu skladanja glazbe. Tako da Nina Romić. Serije: „Bitange i princeze“ ili „Crno-bijeli svijet“? - „Crno-bijeli svijet“ iz razloga autentičnosti teme. „Bitange i

Nenad Borgudan, arhitekta

arhitekta i muzičar zagrebačkog benda Detour

princeze“ su ipak naslonjene na neke poznate američke sit kome, dok je „Crno-bijeli svi jet“ originalna serija o ovim prostorima, uglavnom o Za grebu, o nekom, gledano odav de, jednostavnijem i šarman tnijem vremenu kojem sam i osobno dijelom bio svjedok i prema kojem osjećam nostal giju. Naravno tu je i neizostav na novovalna glazbena pod loga koja „Crno-bijeli svijet“ stavlja ispred serije „Bitange i princeze“.

Glumac koji je igrao Elvisa Prislija: Džonatan R. Majers ili Ostin Batler?

- Film „Elvis“ s Ostinom Butle rom gledao sam nedavno i stvarno mi se svidio, iznena dio me u pozitivnom smislu. Seriju „Elvis“ s Mejersom ni sam gledao, vezano uz pitanje sam malo bacio oko i Mejers je zaista sjajan, ali ću ipak odgo voriti Ostin Butler, jer film ima neku začudnu, artističku, po malo Linčevsku atmosferu, pa tako i njegova uloga.

Uloga Dejvida Bouvija: Pon tije Pilat u „The Last Temp tation of Christ“ (Martin Skorseze, 1988) ili Nikola Tesla u „The Prestige“ (Kri stofer Nolan, 2006)?

- Nikola Tesla. U „The Pre stige“ je već bio u ozbiljnijim godinama i to mu sjajno stoji, atmosfera oko njega je čude sna, i on to podržava svojim neobičnim izgledom i energi jom. Sviđa mi se kako je prika zao Teslu kao nekakvog čarob njaka i mistika. Odličan mi je u toj ulozi.

Junak iz stripa: Dilan Dog ili Mister No?

- Mister No, iz razloga što sam njegove avanture puno više pratio nego one Dilana Do ga, a i Mister No mi je sigur no jedan od najdražih, ako ne i najdraži strip junak. Vrlo je životan junak koji pilotira avi onom, po čemu je vrlo specifi čan u strip svijetu. Avion koji se stalno kvari je nešto poput ,,Millennium Falcona“, a on poput Han Sola u „Ratovima zvijezda“. Ranjiv je, nema su permoći, nije najjači, nije velik ljubavnik, nesavršen je, a opet je pravi junak koji uglavnom na kraju pobjeđuje.

D. ERJAVŠEK

Luka Nižetić

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Nenad Borgudan: Nostalgičar i noćna ptica

serije

High School

San i java iz so

Svaki pristojan milenijalac je tamo neđe krajem osnovne ili u srednjoj školi obožavao seriju ,,Moj takozvani život“ (,,My So-Called Life“). Lansirala je karijere Kler Dejns i Džereda Leta, trasirala buduće alternativce u prvi grandžerski ili garažni dert... I ostala nedovršena, nakon 19 epizoda.

E, 27 godina kasnije dobili smo ,,High School“, koja je nešto najbliže nastavku. Milenijalcima ostaje samo, da nakon osam polučasovnih epizoda zaključe: ,,I dalje nas radi... Sve ovo“. A sve to, je jedna egzistencijalna čežnja satkana od susreta i rastanaka, koju najbolje znaju tinejdžeri. To je i suština muzike slavnog kanadskog dueta Tegan and Sara.

Rejv i grandž

Za one koji nemaju alternativni rok i pop u malom prstu: sestre bliznakinje Tegan i Sara Kvin su jedan od najpoznatijih kanadskih muzičkih proizvoda, možda i autorski najbitnijih od početka vijeka. Njihov jednostavni, svedeni pop-pank je svojevrstan katalog himni za milione malih čudaka i introverta, sve te (hiper)senzitivne duše koje su u muzici prepoznale senzibilitet, otprilike na početku srednje škole. Njima je muzika Sare i Tegan (koje su takođe i queer ikone, obje u sretnim istopolnim brakovima) potpuno stvarna – jer su to njih dvije do kraja i do kosti proživljavale. I sve to su, pored muzike, ,,spakovale“ u autobiografiju ,,High School“, po kojoj je serija rađena.

U seriji ,,High School“ pratićete put do njihove prve pjesme, prvih prepoznavanja i prihvatanja važnih emotivnih izbora,

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Mnogo više od priče o sazrijevanju

Rajli i Sizin Gililend - sjajne kao male introvertkinje Tegan i Sara

theposterdb.com

sazrijevanju slavnog kanadskog muzičkog dueta Tegan and Sara

be odrastanja

Ovo nije serija o odrastanju i ,,kaljenju“ nekih muzičkih zvijezda, nije ni serija o popularnoj muzici, pa ni tinejdžerskoj realnosti... Ne, ona se tiče samoće, konekcije i čežnje, to čini sa iskrenom i dirljivom empatijom i to joj je vrijednost i suština

suočavanja sa bliskošću i od lascima. Alternativski slado kusci će biti lansirani u njihove autentične sobe odrastanja, u svijet muzičkih i svih fascina cija, i sve je to stvarno i tako... Ali vjerujte, ne treba da znate bilo što u duetu i bendu Tegan and Sara, pa da bi uživali u ovoj seriji. Isto tako, ne mora zna čiti da ćete uopšte poželjeti da nakon ove prve sezone sluša te njihovu muziku – potpuno nebitno za utisak o tome, da li će vam se serija dopasti ili ne. A to zavisi isključivo od vašeg odrastanja.

Dakle, ovo nije serija o odra stanju i ,,kaljenju“ nekih mu zičkih zvijezda, nije ni seri ja o popularnoj muzici, pa ni tinejdžerskoj realnosti... Ne, ona se tiče samoće, konekcije i čežnje, to čini sa iskrenom i dirljivom empatijom i to joj je vrijednost i suština.

Debitantkinje Rajli i Sizin Gi lilend sasvim pristojno vas pozivaju u svijet odrastanja (jednojajčanih!) blizankinja, što je teren na kom se vrlo la ko spotaći. Autorka serije Klea Duval je vrlo elegantno rije šila, prije svega kroz suptilne karakterne razlike i vremen sku igru sa perspektivama ,,ni sioca“ radnje – da uvijek i od starta sigurno znamo što se tu tiče Tegan, a što Sare (vjerujte, bićete vrlo brzo svjesni koliko

je to vizuelnim pripovijeda njem bilo teško postići). Za tičemo ih usred devedesetih, neđe u smiraj grandžerske i u uzletu rejv kulture; dok istra žuju bliskost jedne ka drugoj, pa neka važna zaljubljivanja, prijateljstva... Do prve večeri sa gitarom u ruci, prve pjesme i nastupa.

Na sličan način kao i ,,Moj takozvani život“, ova serija proširuje narativni horizont uključujući perspektivu odra slih. I tu perfektnu rolu igra Kobi Smalders (znamo je, naravno, kao Robin u ,,How I Met Your Mother“) kao mama Simon, nakon razvoda i u ve zi sa Patrikom (takođe odličan Kajl Bornhajmer) – istražu jući što uopšte želi od roditelj stva, konekcije sa partnerom, ostvarenja na poslu... Suptilno štosna, jako karakterna Simon je možda i glavna karakterna vodilja serije; na način na ko ji je to mama za prave Tegan i Saru zaista jeste bila. Plejlistu serije nema potrebe,

niti smisla otkrivati, dovoljno je reći da je sasvim raskošna i nimalo na tragu opštih mome nata grandžerske ili garažne kulture sredine devedesetih.

Karakterna mama

Ono što je posebno delikatno oslikano je taj skučeni hori zont odrastanja u predgrađu milionskog Edmontona – gra da koji je, opet, stotinama ki lometara usamljen u sred ka nadskog bespuća... Dakle, jedan svijet koji je istovreme no i bezbrižno ušuškan i klau strofobično umrtljen. Ma, ide alno za sve tinejdžerske krize koje vam mogu na pamet pasti. Same Tegan i Sara bile su vr lo brižno uključene u proces ,,pakovanja“ prve sezone se rije: one su, prosto, željele da tu ispričaju sve, kompletnu istinu, njihove snove i njiho vu javu, vjerujući da će to dra maturški biti dovoljno sočno za širu tinejdžersku publiku. Utisak je da su bile potpuno u pravu – pa i sa saznanjem da

je finale sezone prošlo sasvim ,,antiklimaktički“. Na polovi ni prvog nastupa, na kom je djevojkama, od toga što one, tu i tada sviraju, naravno bi lo mnogo bitnije to da li će im se neka važna osoba te noći tu pojaviti.

,,Sporovozni“ start u uvodne dvije epizode će vam ipak ku piti pažnju, neodoljivom to plinom i srčanošću dvije in trovertne djevojke koje, onako slatko-samoživo kako to samo tinejdžeri umiju, uče, spotiču se o svoje želje, padaju, dižu se, rastu... I otkrivaju čudo od muzike. I opet, nije potrebno ni da znate što je to pop-pank ili indi-pop ili garažni rok, ni ti da vas pretjerano interesuju ili ,,voze“ queer teme... Ova če žnja, dekonstruisana pa slože na u divan mozaik osam epi zoda, mnogo je više od toga. Senzitivna i delikatna kao naj bolji od svih Tegan and Sara al buma, koje ćete, nakon ovoga, možda i zavrtjeti. S. S.

Ocjena: 4/5

10. novembar 2022.

Kobi Smolders briljira u vrhunski nijansiranoj ulozi majke

spoilertv.com

Među Nolanovim zvijezdama

FILM

Nažalost, sve manje imam vremena da se posvetim gledanju filmova i da mogu fino zabosti u ušukani krevet i svezati nekoliko filmova. Ali, preporučiću nekoliko naslova.

ZGRABI ZAOBIĐI

„Pusher“ (Nikolas Vajnding Refn, 1996) koji na najbolji način prikazuje život muškaraca koji upadnu u svijet dilovanja droge. Nekako mi se čini da taj film senzibilitetom, energijom i atmosferom najviše sličnosti ima sa ovim našim prostorima i na sjajan način objašnjava te teške živote, koji su često puni jada i safre i iz kojih je skoro nemoguće izaći kada se uđe u to.

„Sorcerer“ (Vilijam Fridkin, 1977) cijelim trajanjem drži tenziju i „znoji“ kako gledaoce, tako i glavne glumce. To je još jedan film kroz koji se prožimaju teške sudbine glavnih aktera, a ono što me oduševilo u tom ostvarenju su sama fotografija i kadrovi iz kojih se zaista može mnogo naučiti.

„Interstellar“ (Kristofer Nolan, 2014 ) je film koji mogu da gledam mnogo puta zaredom, a da mi nikada ne prestane oduševljavati. Kompletan ugođaj kako vizuelni, tako i muzika Hansa Cimera je remek djelo samo za sebe. Nolan i Metju Makonahej, kao i Kristijan Bejl su kombinacija koja ne može da omane!

TV

Ukoliko se i odlučim da gledam neku seriju, tražim da to bude ona kojoj epizode ne traju duže od 20 minuta. U posljednje vrijeme je to animirani format npr. „Rick and Morty“, „Love, Death and Robots“, „Family Guy“, „South Park“…uglavnom nešto uz što mogu odmoriti glavu.

MUZIKA

Muzikom liječim i podnosim svako svoje stanje i uvijek me prati (kao u onom skeču The Books of Knjige), ali sve mi teže je teže pronaći kvalitetnu novu muziku, da li je to zbog hiperprodukcije komercijale ili mog nedostatka vremena da se posvetim istraživanju novije muzike nisam

FILM

Mnogo je filmova za zaobići i to su obično nekih dvadesetak koji se vrte zadnjih deset godina na kablovskim operaterima. Ne bih nijedan izdvajao. Svako ko uhvati daljinski i krene da „vrti“ kanale pred spavanje, zna o čemu pričam.

TV

Zaobiđite čitav sijaset rijatilti/političko/ turbofolk sadržaja koji nam se servira za doručak, ručak i večeru. Bijeg od toga treba da bude okretanje sebi, razvijanju svojih talenata, hobija itd. Za mirnu glavu i kvalitetan san.

MUZIKA

Zaobiđite sve što sadrži autotjun.

Nebojša Nikolić

siguran. Ono što posljednjih dana najviše slušam: Tash Sultana, Random, Idles, Parampaščad, Nikola Vranjković

Četvrtak,

ČEDO ČIZMOVIĆ: Oduševljevaju ga kadrovi Fridkinovog lma ,,Sorcerer“

Životna drama Džona Rosa na novom albumu

U klinču sa kancerom i rastancima

Džon Ros uveliko pisao je pjesme za novi album, kada mu je ljekar saopštio dijagnozu kancera. Sa 34 godine čuo je kako mu lik u bijelom mantilu izgovara: ,,Bolje da nastaviš da pišeš tu muziku nego da razmišljaš o tumorima koji ti vise sa limfnih čvorova“.

Dvije operacije, gomilu terapija i sudbonosnih pregleda kasnije, Ros i njegova ekipa Wild Pink potpisuju album ,,ILYSM“. I sa njim cementiraju status i činjenicu: Wild Pink je najbitnii njujorški rok

bend ovog vremena. Njihov, ranije pomalo generički i skučeniji indi rok zvuk od prije deceniju i kusur zamijenjen je atmosferičnom, pa bezmalo psihodelijom – u stilu filadelfijske senzacije The War on Drugs. Čisto da znate na kom terenu vas Ros i ekipa čekaju; a suština se, naravno, krije u intimnom svjedočanstvu svega onog što je frontmen proživljavao nakon dijagnoze. Od starta Ros otkriva karte: sa jednim ,, It’s not how hard you try, it’s what you’re all about“ u uvodnoj baladi ,, Cahooting

the Multiverse“. Nema tu bilo kakvih emocionalnih kočnica, sve se na vas ruši poput vodopada od straha, tuge, pa zahvalnosti, mukom prekaljenih saznanja... A mekota Džonovog sanjivog glasa je u savršenom kontrastu sa raskošnom gitarskom orkestracijom. Ideja da se osjećaj beznađa nakon dijagnoze kancera uveže sa svjedočanstvom slomljenog srca nakon rastanka je donekle očekivana, ali i vrlo dostojanstveno iznijeta. Dokaz je životna sila u više od šest minuta naslovne ,,ILYSM“ (skraćeno od ,,I love you so much“). Kroz jednostavan opis Rosove supruge, koja izlazi na svjetlo dana, na ulicu, na svježinu, na-

kon noći kraj njegovog bolničkog kreveta. Od nečega takvog, u potpunom kontrastu, bolja je jedino završnica ,,ICLYM“, u kosmičkoj crvotočini od sintisajzera i u maršu prosto izgovorene ispovijesti. Toliko intimno da ipak ne treba otkrivati detalje i poruke - na kraju albuma koji je možda i pretjerano razvučen i sigurno ne bi tako dobro funkcionisao, da nije saznanja o Rosovoj ličnoj drami... Ali koji je, u ovom i ovakvom svijetu, savršen poziv da upoznate najbolji rok koji je Bruklin imao, još od vremena najjačeg sjaja zvijezde-padalice benda Interpol. S. S.

Ocjena: 79/100

Ploča gitariste grupe Let 3

Otkačena propovijed

Zamislite jednu svešteničku besjedu na kojoj je duhovnik, za promjenu, došao malo ciničan, svim i svačim zgađen – ali i sa namjerom da se tu, sa domaćima i sebi bliskima, pošteno zeza. To je otprilike kredo albuma ,,Rock je mrtav“. Bend Let 3 je iz gomile životnih razloga kao projekat ,,zakočio“, pa gitarista Dražen Baljak kanališe jedan rasplesan i bučan rok kroz projekat

Ministranti. Čvrst, ,,metalan“ vokal Roberta Šuše i znalački spakovana elektronika – ma sve je skockano za dobru zabavu ispod čije površine ima dovoljno pametnih i ozbiljnih tema.

Otprilike ćete duh albuma najbolje uhvatiti u paroli ,,Treba mi samo minuta, maksimalno pet“, koja sklizne niz soničnu gitaru u ,,Minuti“. Taj propo-

vjednik je ‘ladno spreman da, umjesto priče o žrtvi i predavanju, izvali jedno ,,Čini se previše dajem“ – i natjera vas na đusku. ,,Rock je mrtav“ je svakako album kojim će se Ministranti predstaviti klupskoj publici, a ciljna grupa su očigledno milenijalci i oni malo stariji. Razlog za to je forma, a ona sluti na regionalne (i pogotovo ri-

ječke) bendove koji su se na alternativnoj sceni pozicionirali tamo tokom devedesetih... S tom razlikom i sa tim utiskom da Dražen, Robert i ekipa to sve čine bolje, čvršće i zezatorski štosnije od svih silnih uzora.

Album je dovoljno raznovrstan, sporija ,,Čak i mi“ nudi odličan kontrast u odnosu na dominanan tempo materijala, a ,,Nigdjesvijet“ je očekivana, ali ipak precizna obdukcija sadašnjice, koja ploči ne oduzima ni mrvu otkačenog optimizma. A taj duh joj je i najjači adut. S. S.

Ocjena: 73/100

Nakon dvije operacije, gomile terapija i sudbonosnih pregleda, Džon Ros potpisuje album ,,ILYSM“. I sa njim cementira status, jasnu činjenicu: Wild Pink je najbitniji i najbolji njujorški rok bend ovog vremena

Rosov portret na mjesečini na omotu

wildpink.bandcamp.com

Otkačeni motiv u stripskom stilu

soundguardian.com

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Zidarsk o pivo Oliviju Kolman

f ilm

Film koji Vas čini srećnim?

- Svaki na koji slučajno naiđem na televiziji, a u njemu glumi Kameron Dijaz Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Dejvida Linča zbog filma „Mulholland Drive“ (2001), iz ljubavi ili očaja, potpuno nevažno.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Uglavnom neke kratke art filmove, čiji autori imaju cilj da u 20 minuta subverzivno i intelektualno objasne istoriju i budućnost civilizacije. Ili sam ih ipak prozrela?

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- One teme koje se tiču današnjeg trenutka i današnjih generacija. Čini mi se da se autorke i autori širom regiona bave svime osim svojim životima i svojim svjetovima.

Omiljeni filmski rivali?

- Džordž Kluni i Endi Garsija u „Ocean’s“ …

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Smrt Mufase u „The Lion King“ (1994). To je arhetipski trenutak.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Brzi Gonzales.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Koja su kola to bolja od moskviča“? iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- To je bio film „Neke ptice nikad ne polete“ (Petar Lalović, 1997). Vodili nas iz škole, plakala sam pola dana, a sama „The Mask of Zoro“ (Martin Kembel, 1998) i mislila sam da ne postoje zgodniji ljudi od Antonija Banderasa i Ketrin Zite-Džouns

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bio soundtrack iz filma „The Bodyguard“ ( Mik Džekson , 1992). Nedavno sam slučajno naišla na taj film na TV-u i gledala ga omađijana glasom Vitni Hjuston

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon filma „Youth“ (Paolo Sorentino, 2015) u Švajcarsku jer izgleda kao mjesto iz mojih snova, kakva god da je radnja sna.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Tomasa Vinterberga, Džesija Armstronga i Oliviju Kolman odvela bih u kafe „Budućnost“ kod Sahat-kule, gdje mi sjedimo i pijemo zidarsko pivo nakon probe. Mislim da bi im prijalo da razgovaraju sa nama iz Praznog prostora.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin

Tarantino režirao na Balkanu?

- Prvo bi se poklali balkanski filmski producenti ko će da uzme posao, onda bi se zvali u pomoć, pa bi se svi filmski centri dogovorili da podrže projekat koliko je moguće. Snimao bi se u Crnoj Gori jer je jeftina radna snaga i dobar je povrat od novca uloženog u snimanje. Mislim da bi glumio Momo Pićurić

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Aint No Sunshine“ Bila Vitersa na moju Milenu - vedri i oblači.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Nedavno sam čula prvi put i uživo okean, to je najsavršeniji zvuk!

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Sloboda mora stalno da se osvaja iznova i iznova, a do hedonizma se dolazi velikim naporima i teškim odlukama, tako da mi se čini da svako mora da komponuje svoju himnu. Ja često probam. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Moje ime je najviše puta opjevano u istoriji muzike jer je najčešće žensko ime na svijetu. Volim „Mariju“ (Zlatka

Jovovića ) u interpretaciji Milija Kneževića. Mislim da su moji uz tako nešto plesali u Domu JNA.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Ima li nade za nas?“ (Anđela Kolar i Dražen Zečić) ili „Ljubav po sebi je greh“ (Jelena i Miki Jevremović) - zavisi ko mi je partner.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrala bih Olivera Dragojevića, iako većina oko mene to ne shvata.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ništa u vezi sa Dinom Merlinom mi nije jasno, posebno zašto ima onog MC-a.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Bila sam mala kada je preminuo Rođa Raičević. Kod kuće su pričali da je umro od droge i da je to baš greota. Shvatila sam da treba da budeš tužan kad neko umre mlad ili iznenada. Kasnije me nisu potresale smrti muzičara, imam važnijih ljudi za čije se smrti pripremam. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Ajde, ajde, Jasmina“ Zdravka Čolića. Prosto ti ramena polete kad pomisliš na nju.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Ničiji, tad već nisam imala postere. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Moju babu Daru (90) neće. Za ostale ne garantujem.

za Kolman i producentkinja

Seri ja idealna za kišni vikend?

- „Succession“ - najbolji provod uz TV!

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Dinastija“, „Srećni ljudi“, „Bolji život“, „Melrose Place“… a onda niz latinoameričkih.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Fleabag“ - topla preporuka. Serija koju nikada nijeste završili?

- „Breaking Bad“, ne znam zašto.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Baš sam izgubila volju da gledam „The Handmaid’s Tale“. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Kapu iz „Peaky Blindersa“. Najdraži par iz serije?

- Benedikt Kamberbač i Martin Friman u seriji „Sherlock“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Criminal Minds“ - da pravimo psihološke profile kompleksnih patoloških ličnosti i da smo svi prepametni i prešarmantni. Mislim da ovo i imam u Praznom prostoru, upravo sam to shvatila! Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Zar je iko ikad navijao za Toma? M. ČAVIĆ

Marija Backović, dramska pedagoškinja, producentkinja i direktorica Dramskog studija Prazan prostor, može da bude ponosna na svoj i rad saradnika jer su iz tog okruženja kulture, borbe i aktivizma, potekli neki novi uspjesi. Što zbog istrajnosti u idejama i posvećenosti djeci na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu, koji uprkos nedaćama opstaje i raste poput „vragolastog kotorskog djeteta“, kao i zbog priznanja koje je „Ana Karenjina“, rađena u koprodukciji sa Zetskim domom, osvojila na međunarodnom festivalu MESS u Sarajevu. Ovog mjeseca predstava po Tolstojevom djelu biće izvedena na dva značajna internacionalna

festivala - MOT u Skoplju i Desire u Subotici. Nemoguće je ne pomenuti i golem poduhvat „Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud“ koji je Prazan prostor sa rediteljem Pakovićem ipak uspio da predstavi crnogorskoj publici. Marija i njena ekipa ovih dana pripremaju predstavu „Majka zemlja“, inspirisanu životom i djelom Eme Goldman, u režiji Minje Novaković, a u toku je projekat „Kad smo jednom išli na Dubrovnik“, koji je uvodna faza u proces rada na predstavi koju režira Petar Pejaković Čekajući nove predstave, ostavljamo vas da uživate u Marijinim „Obrtajima“. Pakujte se brzo, jer krećemo za sanjivu Švajcarsku, a možda se probudimo i pored okeana.

Ana Kašćelan

Marija Backović: Džordž Kluni i Endi Garsija omiljeni lmski rivali

Četvrtak, 10. novembar 2022.

kalendar Devedeseti rođendan holivudskog cinika

Pod sjenom bijele ajkule

Najvoljeniji slomljeni nos Holivuda: Roj Šajder je sa 14 godina postao bokser, velter kategorija, samo da bi smršao, bez neke želje da se bori. U drugoj borbi Majron Grinberg ga je patosirao: teh nički nokaut, nos u gipsu. I holivudska ironija – u najve ćim rolama Roj Šajder je bio u zapećku. U sjenci Džina Hek mana u ludačkoj detektivskoj jurnjavi (,,The French Conne ction“, Vilijam Fridkin, 1971); pa Dastina Hofmana u trile

Nijesu to bili heroji; prosto karakterni likovi koje je bilo lako voljeti. A najčešće detektivi, u nekoj nedorečenoj istrazi, koja i kad se ostvari, suštinski ne uspije da spasi ili promijeni svijet. Dovoljno da znate da je Šajder u svim tim rolama i filmovima bio prokleto stvaran

ru sa nacistima i dijamanti ma (,,Marathon Man“, Džon Šlesinger, 1976)... I konačno, pod sjenkom Brusa, zubate bi

jele ajkule, u Spilbergovom ,,Jaws“ (1975)!

Onako asketski mršav, sa gubi com punom nadrobljenog ci

nizma ispod kojeg se svila neka istinski humana toplina, Šajder je u Holivodu, posebno osam desetih i devedesetih, blistao u rolama ,,svakodnevnjaka“. Nijesu to bili heroji; prosto ka rakterni likovi koje je bilo lako voljeti. A najčešće detektivi, u nekoj nedorečenoj istrazi, ko ja i kad se ostvari – suštinski ne uspije da spasi ili promijeni svijet. Dovoljno da znate da je Šajder u svim tim rolama i fil movima bio prokleto stvaran. Prva uloga bila je pozorišna – i

Šajder u kultnoj ,,You’re gonna need a bigger boat!“ sceni Spilbergovog ,,Jaws“

cinika Roja Šajdera

sudbonosno mu odredila put. Merkucije, u ,,Romeu i Juliji“... Ponovo u tragičnom zapećku. Kada se osvijestio, ustao sa patosa u ringu i nakon nekoli ko sedmica skinuo onaj gips, Šajder je već bio žestoko mo tivisan bokser. Do kraja te ti nejdžerske karijere ostvario je skor 8-1 (šest pobjeda no kautom!). I usput se žestoko revanširao Grinbergu za onaj poraz.

Suštinski horor

Sin njemačkog protestanta i irske katolkinje, savršen ne bitnjaković iz predgrađa u Džersiju, uvijek je samo i is ključivo želio da pobjegne od tipskih rola. Na primjer: pro slavio se kao filmski policajac ili detektiv, pa nikako nije že lio imidž grubijana, da bi po stao ljekar u romantičnoj ko mediji ,,Dead and Living in New York“ (1975) koju skoro niko više ne pamti. Taj film skoro mu je uništio već sasvim ,,razrađenu“ karijeru i ostaje upamćen samo zato što je Šaj der u njemu želio – nešto dru gačije.

Još sudbinskih početaka: film ski debi bio je niskobudžetni horor ,,The Curse of the Li ving Corpse“ (Del Teni, 1964).

U njemu je sin ljubomoran na mrtvog oca, jer su svi oko njega obilježeni očevom navodnom kletvom... Potpisan kao Roj R. Šajder, u sasvim pristojnom filmu on je taj koji drži ključ onoga, što je tu suštinski ho ror i zlo.

Već u godinama kasnije postao je pristojan zavodnik holivud skog filma: pored Fej Dana vej kao njujorški biznismen u ,,Puzzle of a Downfall Child“ ( Džeri Šacberg, 1970) i kao bivši ljubavnik prostitutke ko ju je glumila savršeno putena i fatalna Džejn Fonda, u ,,Klu te“ (Alan Džej Pakula, 1971...).

I cijela ta karijera u jednom momentu morala se spašava ti – i Roj je morao ponovo biti policajac. Ovog puta, lakonski najnabrijaniji i najštosniji; u Spilbergovom ,,Jaws“...

I izgovara onu rečenicu ko ju zna svaki pristojan mimer i filmski zaljubljenik, ono su manuto i vickasto: ,,You're gonna need a bigger boat!“.

Ironično je što se, u toj silnoj jurnjavi i igri žmurke sa jed nom bijelom ajkulom, zabo ravlja koliko je Šajderova uloga u Spilbergovom hitu suptilna. Taj policijski šef Martin Brou di je, grnut u viteško ruho sar kazma, istovremeno i posve ćen porodični čovjek koji se istinski grozio i brodova i veli ke vode. Čak i kad je ponovio, u tančine, istu rolu u nastavku iz 1978, učinio je to da ne djeluje isprazno i potrošeno.

Čarobnjačka igra

Nebitno što je ,,koknut“ na pola puta u ,,The Marathon Man“; ta rola mu je utrla put, na kom će mnogo puta obući upeglano odijelo CIA agenta do kraja karijere. I krajem se damdesetih dostići vrhunac glumačke karijere: kao vladin agent koji se oporavlja od ner vnog sloma i koji pokušava da shvati ko mu to prijeti smrću u delikatnom ,,The Last Embra ce“ (1979) Džonatana Dema. U odnosu na tu, čak je i rola u ,,All That Jazz“ (1979), auto biografsko djelo Boba Fosija i veliki hit-mjuzikl, djelovala nedorečeno. Suštinski ključni film Šajde rove karijere ipak je šamanski fantastični ,,Sorcerer“ (1977); momenat kada mu se Fridkin odužio za onu Hekmanovu sjenku iz ,,The French Conne

ction“... U čarobnjačkoj igri briljantne postmoderne, Roj je i vozač obilježen prijetnjom smrću i u bijegu od mafije; i u dalekom bijegu sa novim identitetom, gdje od sudbine ipak ne može pobjeći. I tu je zapečaćen njegov status sa vršenog ,,običnjakovića“ – li ka koji svijetu suštinski nema što doprinijeti, samo želi da ga svijet ostavi na miru, ali mu ni to ne uspijeva.

Zbog upravo te role u ,,Sorce rer“ Šajder je doživio i da ga porede sa Hemfrijem Bogartom! Znate ono: lik koji se su štinski nema za što ni za koga uhvatiti, ali ipak ima dovoljno srčanosti, petlje i neke istin ske humanosti, da je spreman da se bori i žrtvuje. Šajderu je, prosto, bilo savršeno lako vje rovati; jer njegovi likovi nijesu imali bilo što drugo, sem svoju riječ i svoj integritet. Kraj osamdesetih pružio mu je raznovrsne role u kojima je bio savršeno prekaljen ka rakter: prvo kao Koen, geni jalni hitmen i lovac na ucije njene glave, u paru sa mlađim, plahovitim i čak violentnim Alekom Boldvinom u ,,Co hen and Tate“ (1988). Potom kao grešni diler droge Benvej u Kronenbergovom ,,The Naked Lunch“ (1991), što je objektivno bila i posljednja velika rola...

E da, najveći žal karijere: na vrhuncu slave imao je ugovor za kultni Ćiminov ,,The Deer Hunter“ (1978). Lov na jelene, vijetnamsku pustolovinu i ru ski rulet sa Vokenom i De Ni rom morao je otkazati samo dvije sedmice prije početka snimanja. Zbog ranije ugovo renog snimanja drugog dijela ,,Jaws“; ni on nije mogao mi mo pravila produkcije.

Pa opet, gledajući sve namet nute izbore i puteve, Šajder je birao sasvim osoben put. Bok ser sa diplomom istoričara, koji je od studija prava potom odustao zbog kratke karijere u armiji, krajem pedesetih... Odakle se vratio samo sa jed nim saznanjem, da mora po stati glumac.

Roj Šajder ovog novembra na punio bi 90. rođendan; njego va glumačka zvijezda gasnu la je još prije više od deceniju i po, dok je polako gubio bor bu sa kancerom. Preminuo je u februaru 2008, u jednoj film skoj i holivudskoj eri kojoj vi še nijesu pripadali takvi likovi. Na 90 godina od njegovog ro đenja, najlakše bi bilo primi jetiti da u našem vremenu fali takvih; da bi bilo mjesta za izu zetne role poput onih najvećih Roja Šajdera. Roj bi sigurno tu zadirkivački dodao: da to više govori o nama, nego o njemu.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 10. novembar 2022.

Partner Džina Hekmana u nezaboravnoj detektivskoj igri ,,The French Connection“

denofgeek.com

Četvrtak, 10. novembar 2022.

kalendar

U slavu principijelnosti

Djelo se umalo nije kompletiralo: dok je sa jedne strane Li imao probleme sa Islamskom nacijom, sa druge je nailazio na finansijske blokade, usljed ,,tematskog buđenja“. Ipak, filmsku fabulu o čovjeku, čija je hrabrost i elokvencija inspirisala mnoge potlačene zajednice širom svijeta, nije bilo lako zaustaviti

Serija

dvogodišnjih, izuzet no kompleksnih intervjua, novinara Aleksa Hejlija i jed ne od najznačajnjijih ličnosti 20. vijeka Malkolma Iksa, na stalih u između 1963. i 1965. godine, šokirala je tadašnje Amerikance.

Više od 50 intervjua sa kon troverznom figurom našlo se spakovano u ,,Autobiografiji

Malkolma Iksa“ i tiho čekalo filmsko buđenje.

Tri cjeline

Na koncu, i bez velikih izne nađenja, na desku Spajka Lija našla se fabula o afroame ričkom aktivisti, nakon što se režiser, kroz prethodnih pet ostvarenja, igrao sličnih, samo naizgled ,,neozbiljnih“ igara

oko neozabilaznih pitanja rase. Ostvarenje ,,Malcolm X“ iz novembra 1992. zgodno je po dijeljeno u tri cjeline – sa ra nih dana života Malog Mal kolma u Bostonu i Harlemu sa lakoćom prolazimo kroz vizuelnu transformaciju, koja se pogodno uklapa sa Malkol movim prihvatanjem islama, razvojem ličnosti kroz javni

aktivizam, kontroverznim od bijanje Islamske nacije... Kao i, ultimativno, njegovim ubi stvom u Harlemskoj dvorani. U jednom od njegovih najbo ljih performansa, Denzel Vošington adekvatno je odabran da prenese ovu kontroverznu ličnost na filmsko platno. I da nakon niza zahtjevnih uloga, uz uvijek simpatičnu Anđelu Beset, zaokruži ovu komplek snu fabulu.

cinapse.co

U filmu čak na trenutak mo žemo vidjeti i početke sed mogodišnjeg Džona Dejvida Vošingtona, Denzelovog si na, koji se našao u kratkoj ulozi učenika u Harlemu. I tako hva tajući prve glumachke dane, direktno inspirisane fabulom ali posebno očevim talentom. Pored inspirativne i očekivano kreativne Lijeve režije, uspjeh komada sigurno leži i u ruka ma maestralnog fotografa Er nesta Dikersona, sa kojim je Li sarađivao nekoliko puta. Ne treba zaboraviti ni kompozi tora Terensa Blančarda, ta kođe dugogodišnjeg Lijevog saradnika, a njegov vidljivi doprinos, koji uz fenomena lan soundtrack (uključuje ve liki broj muzičara koji su imali

,,Malcolm X“ Spajka Lija prikazan prije tri decenije

Maestralni Denzel Vošington u karakternoj roli slavnog aktiviste

Muzika - važan adut filma kao svjedočanstva ere i afroameričke kulture

principijelnosti

posebnu vezu sa Malkolmom) čini ovo filmsko djelo vanvre menskim.

Nepravda Akademije

No, djelo se umalo nije kom pletiralo – dok je s jedne strane Li imao probleme sa Islamskom nacijom, s druge je nailazio na finansijske blo kade, usljed ,,tematskog bu đenja“. Ipak, filmsku fabulu o čovjeku, čija je hrabrost i elo kvencija inspirisala mnoge po tlačene zajednice širom svije ta, nije bilo lako zaustaviti. Na koncu, dobili smo emotivnu vizualizaciju otpora princi pijelnosti koja je, zahvaljuju ći Lijevom sinematskom stilu, otvorila širom vrata za nova filmska istraživanja. Krajnje šokantno (čitaj: nije uopšte), ,,Malcolm X“ našao se na listi nominacija za Oskara u samo dvije kategorije – najbo lji kostim i glavna muška ulo ga. I dok kostimografkinja Rut Karter nije imala adekvatnog prostora da trijumfuje, imaju ći u vidu tematski miks ostva renja koja su bila nominova na u toj kategoriji, situacija u kategoriji glavne muške uloge bila je krajnje čudna. U tipič no ,,akademskom“ stilu, Oska rom je te godine nagrađen Al Paćino za ulogu u drami ,,Scent of a Woman“ Martina Bresta, nakon što se, od 1973. godine, našao na listi nomina cija čak sedam puta (!).

I dok ne treba dovoditi u pita nje Paćinov doprinos u ovom relativno uticajnom filmu, kao ni njegov talenat, ovo sasvim sigurno nije bila adekvatna godina da Akademija ,,isprav lja“ stare greške. Tako je Vo šington ostao bez, bez sum nje, ,,dobro zarađene“ statue u ovoj kategoriji (Denzel je nagrađen Oskarom u katego riji sporedne muške uloge tri godine ranije za ,,Glory“ Eda Cvika). Makar do 2002. godi ne i maestralne uloge u ,,Tra ining Day“ Antoana Fukue L. MURSELJEVIĆ

Ogledalo antisemitizma

Fenomenalna priča o novinaru koji se lažno predstavljao kao Jevrej radi temeljog istraživanja antisemitizma u Americi, jedva je ekranizovana. Većina filmskih studija u tom periodu nije marila što ih za produkciju moli ni manje ni više nego Deril Zanuk

Iako se koncept poslijeratnog antisemitizma u vizuelnoj holivudskoj produkciji počeo pojavljivati već sredinom če trdesetih, mnogi će se najprije sjetiti jedne specifične kasnije filmske scene, u kojoj razgovor oca i sina za doručkom otvara borbena vrata. Nevini mladi Tomi (Din Stokvel ) ispituje oca, novinara njujorškog magazina Filipa (Gregori Pek) o antisemitskim predrasudama: ,,To je ono kada neki ljudi ne vole druge ljude sa mo zato što su Jevreji? Da li su oni loši?“ ,,Neki jesu, drugi sigur no nijesu, kao i svi ostali ljudi“. Nemogućnost da objasni kako (i zašto) su Jevreji predstavlje ni u naizgled slobodnom ame ričkom društvu na taj način, do vodi iskusnog Filipa Grina pred čudnjikav čin: da bi adekvatno pisao o antisemitizmu, mora da prihvati jevrejski identitet i ta ko poljulja i svoj i život porodice. Saradnja legendarnog grč ko-američkog režisera Elije Kazana i nezaobilaznog Deri

la Zanuka, producenta iza kojeg stoje najveći filmski hitovi četr desetih, rezultirala je bučnim fil mom ,,Gentleman’s Agreement“ 1947. godine. Nekoliko mjeseci prije nego će fabula stići u ru ke popularnog pozorišnog sce nariste Mosa Harta, američko društvo dobilo je istoimeni ro man kontroverzne spisateljice Laure Hobson, koja je do deta lja ispitivala što je moglo zadesi ti jednu jevrejsku porodicu tih godina u ,,slobodnom“ društvu. Njen okidač bio je sada čuveni govor jednog od američkih se natora Džona Rankina, koji je u Kongresu zavrijedio ogroman aplauz nakon lavine antisemit skih komentara.

Fenomenalna priča o novinaru koji se lažno predstavljao kao Jevrej radi temeljog istraživanja antisemitizma u Americi, jedva je ekranizovana. Većina film skih studija u tom periodu nije marila što ih za produkciju mo li ni manje ni više nego Zanuk –popularni producent. Sa namje rom da ekranizuje ovaj roman

konstantno je odbijan iz straha da će istraživanje antisemitskih poruka dodatno zapaliti masu u Americi, kojoj nakon Drugog svjetskog rata, nije trebalo mno go inspiracije da reaguje. Na sli čan način su mnogi pokušali da spriječe i Peka, vjerujući da će mu ova uloga uništiti karijeru. Zanukov odgovor na sve ovo bio je legendaran i govori u prilog tome o kako se uticajnoj osobi u Holivudu radilo. Ne samo što je završio film, već je insistirao da se ubace scene koje će na pose ban način predstaviti ovu boja zan filmskog establišmenta! Film je stigao do osam nominaci ja za Oskara, uključujući katego rije najbolje muške, ženske i spo redne ženske uloge, scenarija i montaže. Ostvarenje se uspjelo ugurati na listu dobitnika, i to u kategorijama najboljeg filma i re žije, pobijedivši filmski hit godi ne ,,Great Expectations“ Dejvi da Lina. Selest Holm je takođe nagrađena u kategoriji sporedne ženske uloge, u kojoj nije ni mo glo biti iznenađenja. L. M.

Jubilej klasika ,,Gentleman’s Agreement“ Elije Kazana

Gregori Pek u jednoj od rola karijere

Šarmantan odnos oca i sina - jedan od aduta sjajne priče

kelleepratt.com

Četvrtak, 10. novembar 2022.

PODGORI č ARENJE

Bokeljski Magelani

Jedno od omiljenih bokeških rivalstava: koji je od njih bio prvi Južni Sloven koji je oplovio svijet, onaj iz Prčanja ili iz Grblja? Za kvadraturu jednog kruga oko zaliva.

I pitanje sa dva tačna odgovora. Generacije Jugoslovena učile su da je Ivo Vizin iz Prčanja prvi među njima koji je brodio sa kraja na kraj planete. Tačnije bi zvučalo ovako: Ivo je bio prvi južnoslovenski kapetan (i šesti kapetan na svijetu!) koji je na svom brodu krug oko svijeta uhvatio. Zvao se ,,Splendido“ (jer je Ivo, kažu, uzviknuo po italijanski ,,Splendido!“, kad je prvi put taj jedrenjak ugledao), a poduhvat pod habsburškom zastavom, dug devet godina i 100.000 nautičkih milja kompletirao je u Trstu, krajem avgusta 1859... I za to ga je i austrijski car Franjo Josip Prvi i odlikovao. U rodnom Prčanju Vizin je i preminuo, 1868. godine.

E sad, grbaljski adut: Stevan Vukotić put oko svijeta na

brodu kompletirao je trećinu vijeka, 33 godine ranije. Izdanak porodice pomoraca i ratnika, koji su već početkom 19. vijeka, u ratovima sa Napoleonom, Korčulu oslobađali. Bio je jedan od najmlađih nautičkih oficira svog vremena. Obrazovan u Rusiji, najbolji u klasi – i angažovan na istraživačkom brodu ,,Pretprijatije“, kao navigacioni oficir, u ekspediciji putovanja oko svijeta. Imao je tada samo 23 godine.

Dakle, sa jedne strane: Stevan za razliku od Iva nije bio kapetan, već dio posade od 140 članova i pet naučnika, na za to vrijeme najbolje opremljenom brodu koji je pripreman upravo za tu namjenu. Sa druge strane – posao navigatora je na takvoj ekspediciji bio i ključan. U vremenu kada su brojni nautički putevi još bili suštinski i neistraženi.

Put Grbljanina oko svijeta, u tri godine kompletiran, izgledao je ovako: od Kronštata (ostrvski grad u Finskom zalivu nedaleko od Sankt Peterbur-

Zaglavi se

ga), do Kopengahena, pa do Portsmuta na jugu Engleske, preko Atlantika sve do Rio de Žaneira... Pa pored rta Horn blizu Antarktika, duž čileansku obalu. Potom uzduž pro' Pacifika kroz arhipelag Tuamotu, sve do Kamčatke, pa nazad do Aljaske, pa dalje do San Franciska. Odatle – preko Havaja, do Filipina, pa u Indijski okean i Rta dobre nade – do ostrva Svete Jelene u Atlantiku. I potom opet do onog Portsmuta i konačno natrag u Kronštatu, 1826. godine! Apsolutno egzotična avantura iz sadašnje perspektive djeluje kao radosna pustolovina. Posada je na jedrenjaku imala za tri godine i sreću sa skoro isključivo povoljnim vjetrovima – a Stevan Vukotić je već tada, za poduhvat, pored odlikovanja dobio i trajnu naknadu za cijelo trajanje angažmana u ratnoj mornarici.

Priča ima i drugu stranu: te tri godine poduhvata i ogromne, svakodnevne odgovornosti

na tragu nepoznatog, Stevana Vukotića su iscrpile, i mentalno i fizički. Kapetan-lajtnant postao je u 31. godini; kao jedan od rijetkih koji su to postali prije 40. godine. Već narušenog zdravlja, morao je napustiti službu i posvetiti se ulozi predavača za kadete na kopnu. Preminuo je prerano, u 33. godini.

Elegantna, ponosita i mrka bista u prelijepom hladu, tik uz obalu u Prčanju, sjeća na Iva Vizina. Prepoznat i slavljen, sa pravom – tako i da jedna ulica u glavnom gradu, na Zabjelu, nosi njegovo ime.

Za Stevana Vukotića ni u Grblju, na primjer u njegovim Bratišićima, nema ni biste ni dostojnog spomena. Ostaje samo ono malo bokeško rivalstvo – ko je bio prvi, Ivo –kapetan na svom - ili Stevan – oficir na brodu jedne carske vojske... I odgovor: obojica su, na svoj način. Dvojica bokeljskih Magelana.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Kapetan Ivo Vizin

bokanews.me

Snaga antiportreta

Bijeg od gužvanjca na Ok sford stritu, koji ponekad ni Londonci ne mogu efikasno da izbjegnu, tokom sedmice za nama bio je za nijansu lakši. Uska ulica Ramilis koja poči nje tipičnim londonskim ste penicama vodila je prolaznike u fotografski svijet Kristija na Tompsona, australijskog umjetnika koji je odabran da započne novembarsku fabu lu u Fotografskom kvartu na Sohou. A sve zgodno smješte no pored Fotografske galeri je, jednog od najpopularnijih mjesta u prijestonici. Besplatna izložba ,,Being Hu man Human Being“ impresiv na je instalacija Tompsonovih

radova velikih razmjera koji na neki način podsjećaju na bane re, lijepo upakovane u vizuelne kulturne ekspresije i projektu ju specifičnu sliku umjetniko ve multidisciplinarne prakse. Umjetnik u radovima izlože nim u Sohou precizno istražu je ideju identiteta, seksualno sti, pola, kulturne hibridnosti i istorije. te ističe međusobne odnose ovih koncepata s okru ženjem. S obzirom na to da je sam pripadnik autohtonog na roda iz Australije, Tompson sa svim precizno koristi sopstve ni identitet i multikulturalnu pozadinu da ispita već uspo stavljenje sisteme u kojima preovladava ,,bijela“ figura.

Izloženi radovi na zidinama Sohoa, koje umjetnik simbo lično naziva ,,antiportretima“, uključuju stvaralaštvo iz serija la ,,King Billy“ iz 2010. godine i ,,Flower Walls“ koji je započeo 2018. godine. Prva je fokusirana na spajanje različitih elemena ta sa ciljem formiranja ,,nekon vencionalnog vizuelnog jezika“, referišući pritom na modnu fo tografiju, muziku. Drugom seri jom Tompson kreira živopisne kompozicije koristeći australij ske autohtone biljke. Na ,,cvjet nim“ radovima se mogu vidjeti i Tompsonove ruke, koje izgle daju kao da se istovremeno po javljuju i nestaju unutar aran žmana. U tipično londonskom i Soho stilu autor ovom izložbom i vi brantnim kompozicijama boje i tekstura još jednom ističe ra znovrsnost, čiju zastupljenost u Londonu s lakoćom reflektuju njegovi radovi. Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Australijanac Kristijan Tompson istražuje ideju identiteta, seksualnosti, pola, kulturne hibridnosti i istorije, te ističe međusobne odnose ovih koncepata s okruženjem

Radovi perfektno uklopljeni u okruženje Sohoa

Djela postavljena poput banera i bilborda

Precizno istraživanje (multi)kulturalne hibridnosti