Dnevni list Pobjeda 12.09.2021.

неђељом Neđelja, 12. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20049 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

POBJEDA OTKRIVA: Direktorica Uprave za statistiku Gordana Radojević obavijestila ministra Milojka Spajića

Popis nemoguće sprovesti, krše se domaća i evropska pravila

Američki diplomata i bivši ambasador pri NATO-u kaže da je velika greška što je uz duge cijevi ustoličen mitropolit na Cetinju

Volker: Zapad mora da shvati da Srpska crkva sprovodi politiku Beograda i Moskve

STR. 2.

INTERVJU: Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslanik

Zahtjev da se popis pripremi i realizuje u tako kratkom roku liči na mišljenje nadriljekara da pacijentkinja može roditi živo i zdravo dijete nakon tri mjeseca trudnoće, iako su poznati naučni dokazi i pravila struke da je za taj proces potrebno minimum šest do devet mjeseci, navela je direktorica MONSTAT-a u dopisu upućenom ministru STR. 5.

POVODI: Crna Gora 30 godina nakon proglašenja ekološkom državom

Dobra ideja ostala samo na papiru

STR. 6. i 7.

Slaba i posvađana Crna Gora lakši plijen za ,,srpski svet“

STR. 2. i 3.

Gradonačelnik Podgorice verbalno napadnut u Zeti, prijećeno mu smrću

Fizički napad na Vukovića spriječila Komunalna policija STR. 4.

SUROVA ZBILJA CETINJA 5. SEPTEMBRA: Građani i dalje Savjetu za građansku kontrolu rada policije i ombudsmanu dostavljaju pritužbe zbog brutalnog razbijanja protestnog skupa u prijestonici

Cetinje zatrovano, dvogodišnji dječak dobio alergijske reakcije STR. 9.

2

Politika

Neđelja, 12. septembar 2021.

Američki diplomata i bivši ambasador pri NATO-u kaže da je velika greška što je uz duge cijevi ustoličen mitropolit na Cetinju

Volker: Zapad mora da shvati da Srpska crkva sprovodi politiku Beograda i Moskve Jako mi je žao što se sve izdešavalo na takav način. SPC je trebalo drugačije da funkcioniše u Crnoj Gori i to ne samo sada na Cetinju, već i ranije da se registruje kao vjerska zajednica i da poštuje zakone nezavisne države. To bezakonje je predugo trajalo. Naravno kada se analiziraju ovi događaji ne može se poreći strani faktor kaže Voker PODGORICA - Beograd je namjerno na Cetinju organizovao ovako ustoličenje da promoviše regionalnu agendu Srbije i da dovede u pitanje crnogorsku nezavisnost - kaže u razgovoru za Pobjedu američki diplomata i bivši ambasador pri NATO-u Kurt Volker. Ističe da Vašington mora mijenjati politiku koju sprovodi u Crnoj Gori.

POBJEDA: Pratili ste dešavanja na Cetinju i nasilno ustoličenje mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru. Akciju je sprovela Vlada Crne Gore uz direktne inpute Beograda. Napad na članicu Alijanse - Crnu Goru je prošao uz potpuni muk Zapada? Zašto?

VOLKER: Meni je jako žao što se sve izdešavalo na takav način i Srpska crkva ovo ustoličenje nije trebalo da forsira na Cetinju. Trebalo je da drugačije funkcioniše u Crnoj Gori i to ne samo sad na Cetinju, već i ranije - da se registruje kao vjerska zajednica i da poštuje zakone nezavisne države. To bezakonje je predugo trajalo. Naravno kada se analiziraju ove stvari ne može se poreći strani faktor. Srpska i ruska crkva veoma su bliske i tu se vidi direktan uticaj Kremlja koji ima interes da destabilizuje ovo područje.

Pogotovo Crnu Goru koja je članica Alijanse i predvodnik je u integracijama u EU. Reći ću što je problem sa Zapadom, iako još nijesan pričao nisakim iz američke administracije o ovom pitanju, prosto ne znaju kako da se uključe jer se radi i o religijskom pitanju, a ne samo spoljno- političkom. Ali sam siguran da je Vašingtonu jasno da na ovo pitanje iz Srbije i Rusije gledaju kao na spoljnopolitičko pitanje. Mi moramo da pojačamo našu podršku crnogorskoj nezavisnosti, jačanju demokratije, a dijalog o religijskom problemu koji po-

stoji se mora otvoriti i zatvoriti u Crnoj Gori.

POBJEDA: Da li Vašington vidi da Srpska crkva sprovodi vanjsku politiku Beograda kroz koncept „srpskog sveta“. Ovo nije religijsko već spoljno- političko pitanje?

VOLKER: Shvatam vašu tezu i mislim da ste u pravu, to je ključni problem. Beograd je namjerno na Cetinju organizovao ovako ustoličenje da promovišu regionalnu agendu Srbije i da dovede u pitanje crnogorsku nezavisnost. Na Zapadu su crkva i država striktno odvojene i nikad se pitanje religije ne vezuje za spoljnu politiku. Na Zapadu crkve ne sprovode političke agende kao što to čine srpska i ruska crkva.

POBJEDA: U Crnoj Gori bi trebalo da bude imenovan novi američki ambasador?Aktuelna crnogorska Vlada ima punu podršku američke ambasade iako je izvela ovo nasilno ustoličenje na Cetinju? Da li od novog ambasadora možemo očekivati razumijevanje ovih problema i drugačiji pristup?

VOLKER: Posao ambasadora je da radi u interesu SAD, da se ne miješa u unutrašnja pitanja i ima dobre relacije sa svima. Uz to, ključno je da poštuje suverenost Crne Gore.

Vrlo je specifična situacija u Crnoj Gori jer su partije u vlasti pod uticajem Srpske crkve koja praktično ne priznaje crnogorsku nezavisnost, a ujedno je Crna Gora članica Alijanse i napreduje na putu ka EU. Naravno, ključno je da se podrže integracije, to je imperativ.

POBJEDA: Kako biste se Vi ponašali da ste ambasador u Crnoj Gori?

VOLKER: To je pitanje principa, ja bih bio principijelan. Ne bih tu govorio o individuama ili političkim partijama već samo o principima. Kao prvo poštovanje suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore, poštovanje

Kurt Volker

Crne Gore kao NATO partnera i poštovanje i puna podrška integracijama u EU. Posebno je važno da imamo odgovorne bezbjednosne službe, koje štite partnerske podatke. Sa tim je bilo problema u Crnoj Gori i to ne bi smjelo da se dešava.

Pojedini postupci ove vlasti su jako zabrinjavajući.

POBJEDA: Zašto NATO nije reagovao na činjenicu da je vojska jedne njene članice sprovela ovakvu akciju na Cetinju?

VOLKER: Alijansa ne izdaje naređenja vojskama svojih članica što da rade, ali je svakako trebalo izbjeći takav akt jer su dodatno podgrijani sukobi u društvu. Onakav način hirotonije sa dugim cijevima je dovoljan dokaz koliko je tu kontraverzi. To nije bila dobra odluka vojske Crne Gore.

POBJEDA: Mislite li da će SAD promijeniti pristup u Crnoj Gori?

VOLKER: Naravno da SAD i EU moraju biti aktivnije na Balkanu. Postoji mnogo otvorenih pitanja na kojima se zajednički mora raditi. SAD ima interes da Crna Gora ostane uspješna i stabilna, ne samo zbog toga što je članica NATO-a, već i zbog toga što je uzor drugim državama ove regije. Mora ostati stabilna multikonfesionalna i multinacionalna država.

POBJEDA: Da li, pored problema u Avganistanu i korona krize, Balkan može biti uopšte visoko na američkoj spoljno-političkoj agendi?

VOLKER: Morao bi da bude. Novi državni sekretar za Evropu će biti Karen Denfrid, samo je ostalo da ovo imenovanje potvrdi Senat.

Ona je bivša predsjednica Maršalovog fonda i mislim da jako dobro razumije probleme ovog regiona. Tu je i njen pomoćnik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. Mislim da će se zalagati za mnogo veće prisustvo SAD u ovoj regiji.

M. JOVIĆEVIĆ

INTERVJU:: Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslan PODGORICA – Što slabija i posvađana Crna Gora biće lakši ,,plijen“ i bolje će poslužiti imperijalnim interesima ,,srpskog sveta“. Razaranje građanskog bića Crne Gore čak više nije ni skrivena, već otvorena agenda najvećeg dijela vlasti – kazao je u intervjuu Pobjedi Raško Konjević, predsjednik SDP-a i poslanik.

Konjević je poručio da za dešavanja na Cetinju isključivo odgovornim smatra potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.

POBJEDA: Šta su pokazala dešavanja na Cetinju i ustoličenje uz jake policijske snage, spremnost i Joanikija i Vlade da se po svaku cijenu, pa makar se prolila krv, ono obavi u Cetinjskom manastiru? Kakve su posljedice?

KONJEVIĆ: Dešavanja na Cetinju su pokazala, prije svega, frapantnu neodgovornost dvojca Krivokapić - Abazović da, i pored negativnih bezbjednosnih procjena nadležnih agencija, i na tome zasnovanog prijedloga resornog ministra i direktora policije, da se zabrane svi skupovi, donesu političku odluku o ustoličenju na Cetinju.

To nam govori da Abazovića i Krivokapića nije bilo puno briga da li će neko možda toga dana stradati, budući da je, kako je ministar Sekulović naveo, bilo ekstrema s obje strane, već je samo bilo važno da se ispune zahtjevi Crkve Srbije.

Vlada nam je poslala poruku da je želja Crkve Srbije da se ustoličenje desi na Cetinju važnija od bezbjednosti građana i stabilnosti Crne Gore. I sve to uz protivljenje građana Cetinja, parlamenta prijestonice i velikog dijela javnosti.

POBJEDA: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je ustoličenje bilo prvobitno otkazano, pa je pohvalio Krivokapića što je ipak istrajao da ono bude na Cetinju, ali i poručio da on nije uticao na tu odluku. Predsjednik SPO Vuk Drašković izjavio je za TV N1 da iza nasilnog ustoličenja stoji Moskva. Ko je, po Vama, bio glavni igrač u tome, ko je rukovodio tom akcijom?

KONJEVIĆ: Nema nikakve sumnje da je Vučić bio duboko involviran u cijelu priču oko ustoličenja. Na kraju, on je to i priznao u nedjelju ujutru objašnjavajući da je Vlada, za njega druge države, mijenjala odluke.

A kako bi on to mogao da zna osim ako nije bio direktno involviran. Njegova ,,umiješanost“ nije bila samo u završnoj fazi kod donošenja odluke da se ono desi na onakav, rekao bih, nedostojan način, helikopterskim desantom, već od samog početka, a sve sa jasnim ciljem da se tim činom pokuša dodatno podijeliti i destabilizovati Crna Gora.

Većinski djelovi vlasti u Crnoj Gori su na istom zadatku, udalja-

Slaba i posvađana Crna Gora lakši plijen z ,,srpski svet“ Većinski djelovi vlasti u Crnoj Gori su na istom zadatku – udaljavanju od ključnih vrijednosti EU i NATO, promjeni građanskog koncepta, rušenju sekularizma i pretvaranju Crne Gore u jednu od provincija osmišljenog ,,srpskog sveta“. Cetinjska dešavanja su samo jedan u nizu događaja koji je usmjeren na realizaciju tih ciljeva – poručio je Raško Konjević vanja od ključnih vrijednosti EU i NATO, promjeni građanskog koncepta, rušenja sekularizma i pretvaranja Crne Gore u jednu od provincija osmišljenog ,,srpskog sveta“.

Cetinjska dešavanja su samo jedan u nizu događaja koji je usmjeren na realizaciju tih ciljeva.

POBJEDA: Kako je postupala policija na Cetinju? Premijer Krivokapić najavio je da će ,,u komandnom dijelu odgovornosti biti ispitan svaki čin pojedinca koji je djelovao ili nije djelovao, i niko neće biti pošteđen“. Međutim, Krivokapić je organizovao koktel za čelnike MUP-a i UP-a, i policajce, finansijski ih nagradio i istakao da su ,,osvjetlali obraz Crne Gore“. Kako to komentarišete? Hoće li biti smjena u bezbjednosnom sektoru?

KONJEVIĆ: Slika iz premijerove kancelarije odakle se ,,pratila“ policijska akcija, u kojoj su bili mnogi koji tu nijesu smjeli biti shodno važećim zakonima, dovoljno govori do koje mjere je srozana vlast, način na koji se odlučuje i postupa, posebno, u ovako osjetljivim stvarima.

Nakon svega pljušte optužbe, jedni druge optužuju za izdaju, za državni udar… Očigledno da se nije znalo, žargonski rečeno, ko pije, a ko plaća, kao uostalom i sve vrijeme otkako je formirana Vlada.

Popis na brzinu ispunjavanje na POBJEDA: Priča o popisu stanovništva aktuelizovana je nakon što je 7. septembra održana hitna elektronska sjednica Savjeta statističkog sistema, a članovima traženo da se u roku od 24 sata izjasne da li prihvataju Nacrt zakona o popisu. To se dešava 20-ak dana nakon što su Krivokapić i Abazović izjavili da popis najvjerovatnije neće biti održan ove godine zbog tehničkih razloga. Kako to komentarišete? Šta se desilo, čemu hitnost?

KONJEVIĆ: Namjera vlasti da na brzinu, mimo procedure i usred nezapamćene korona krize, organizuje popis stanovništva još jedan je u nizu

Imamo premijera koji se javno hvali da naređuje hapšenja što je najbolja ,,slika“ kako premijer poštuje Ustav, zakone, nadležnosti i kako doživljava princip podjele vlasti i vladavinu prava.

Zamislite da je to javno uradio neko od prethodnih premijera.

Službeni glasnik Vlade list Vijesti ,,čerečio“ bi ga sa pravom nedjeljama, a NVO bi, takođe, sa pravom ukazivale na autoritarni ambijent društva. Danas, Vijesti

Maltretiranje poslanika na granici znak slabosti, a ne demonstracija moći POBJEDA: Petoro crnogorskih političara je u prethodna dva mjeseca maltretirano na srpskoj granici. Počelo je sa maltretiranjem poslanice SDP-a Draginje Vuksanović-Stanković, a posljednji primjer je Dragica Sekulić iz DPS-a. Iz MVP-a kažu da su im zvanični organi Srbije odgovorili da su postupili u skladu sa propisanim procedurama i uz uvažavanje ličnog dostojanstva i integri-

teta svih lica. Kakav je Vaš komentar na sve to?

KONJEVIĆ: Ti slučajevi su pravi pokazatelj odnosa prema državi Crnoj Gori od vlasti u Srbiji. Teško da takva praksa ima presedan i zaista je indikator jednog sumornog stanja političke svijesti koji imamo kod vlasti u Beogradu. Na prvi pogled se čini kao sirova demonstracija moći, a suštinski je znak slabosti onih koji sve to protežiraju i primjenjuju.

Politička, a posebno medijska scena u Srbiji, prevazišla je po svojoj destruktivnosti i ratne devedesete. Miloševićeva vlast nije posezala za ovakvim aktivnostima prema tadašnjim nosiocima suverenističke politike. Mislim da upravo ovakve stvari najbolje definišu današnju vladajuću matricu u Srbiji i njihov doživljaj Crne Gore kao zemlje čiju nezavisnost nikada suštinski nijesu prihvatili.

Politika

Neđelja, 12. septembar 2021.

Predsjednik Crne Gore u intervjuu za Jutarnji list ocijenio da su mir i stabilnost regije ugroženi

nik

za “

Raško Konjević

u je poslušno aloga Beograda dokaza da ova vlast samo poslušno ispunjava političke naloge DF-a, odnosno zvaničnog Beograda.

Podsjećamo da je Abazović do prije samo 20 dana javno govorio da nema uslova da se popis održi do kraja godine, bez javne rasprave, mišljenja EU i odgovarajuće skupštinske procedure. Da li će Abazović ponovo obmanuti javnost da bi izašao u susret nalozima DF-a, ostaje da se vidi.

Nakon provokacije oko ustoličenja, najava održavanja popisa, mimo svih procedura, novi je potez kojim se pokušava destabilizovati Crna Gora.

Umjesto da se bavimo

stidljivo to pominju, ali javno hvale premijera da je položio ispit, a najveći broj NVO ćute. Vidjeli smo i dokazanu obmanu iz njegovog kabineta oko navodnog bacanja ,,molotovljevog koktela“, što je poslužilo kao navodni osnov za akciju policije prema okupljenim građanima.

Sve što se dešavalo pokazalo je još jednom nevjerovatnu nekompetentnost i neodgovornost ove vlasti koja je bila spremna da zemlju odvede u opasnu avanturu destabilizacije i sukoba. Šta god da se desi i u vezi sa mogućim smjenama siguran sam da neće biti plod realno utvrđene odgovornosti već partijskih trgovina i mešetarenja iza scene.

POBJEDA: Kakva je uloga Ure bila u svemu? Kako komentarišete oprečna mišljenja u vrhu te partije, dok je Abazović bio za ustoličenje na Cetinju, cetinjska Ura nije, kao ni Glavni odbor? Kako će to uticati na partiju?

KONJEVIĆ: Ponašanje Ure bilo je za rubriku vjerovali ili ne.

Predsjednik partije se od starta zalagao za ustoličenje na Cetinju, dok je njegova partija navodno bila protiv.

3

životnim temama i problemima građana usljed velike ekonomske i zdravstvene krize, usvajamo mjere pomoći države zbog ogromnog povećanja nezaposlenosti i ,,užasnog“ povećanja cijena.

Vlast, mimo svih principa i logike, nameće pitanja koja u ovakvom ambijentu samo dodatno dijele građane i stvaraju zapaljivu političku i društvenu klimu.

Godinu od izbora, ključna obećanja, zakoni za koje su najavili da ih imaju spremne, zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, lustraciji i otvaranju tajnih dosijea… i dalje toga nema. Rijetko je ko napravio veću obmanu od aktuelne većine. Sjetite se optužbi o 60 hiljada fantom birača u biračkom spisku. Za godinu nijesu našli nijednog, a ne 60 hiljada.

Abazović nosi posebnu odgovornost jer na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost nije podržao ministra unutrašnjih poslova i direktora policije koji su na osnovu bezbjednosnih procjena tražili zabranu svih skupova na Cetinju, što je bio racionalan prijedlog. Dakle, Abazović kao potpredsjednik Vlade za bezbjednosni sektor nije stao iza stava ljudi koje je sam izabrao nije stao iza negativne bezbjednosne procjene koje su dale nadležne službe. Dodatno, nije stao ni iza stava sopstvene partije oko ovog pitanja.

Teško da se racionalnim razlozima može objasniti ovakvo ponašanje Abazovića, zbog čega ga smatramo isključivo odgovornim za sva dešavanja na Cetinju.

POBJEDA: SDP je uputio Savjetu za građansku kontrolu rada policije prijavu zbog nanošenja tjelesne povrede počasnom predsjedniku te stranke Ranku Krivokapiću, tokom protesta na Cetinju. Navodite da je namjera napada bila da se Krivokapić ,,trajno onesposobi“. Zašto to mislite, zbog čega bi bila takva namjera? Šta očekujete od Savjeta?

KONJEVIĆ: Očekujemo od nadležnih organa da do kraja ispitaju ovaj kao i sve druge slučajeve u kojima postoji sumnja da je došlo do prekoračenja ovlašćenja policije. Oko ovog slučaja postoje i snimci, postoje već i svjedočenja očevidaca tako da će sve to, nadam se, olakšati da se dođe do pune istine. Podsjećam da je SDP formirao i advokatski tim koji se bavi slučajevima nanošenja štete građanima tokom protesta.

POBJEDA: Odbornici Skupštine Prijestonice u utorak će razmatrati građansku inicijativu za vraćanje Cetinjskog manastira Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Šta očekujete?

KONJEVIĆ: Radi se o građanskoj inicijativi o kojoj će raspravljati cetinjski parlament. Ne bih prejudicirao, vidjećemo do kakvih zaključaka će se doći.

POBJEDA: Je li zajednički ,,podvig“ zbližio Krivokapića i DF? Jesmo li se udaljili od vanrednih izbora ili je na sceni nova kriza vlasti – između Demokrata i Ure? KONJEVIĆ: Kao što rekoh, nakon cetinjskih dešavanja imamo novu dinamiku međusobnog optuživanja konstituenata vlasti.

Neki akteri su sklopili privremeno primirje, očigledno pod uticajem poznatih vanjskih adresa, dok se sukob rasplamsao među drugima.

Teško je bilo šta predvidjeti kada imate na sceni subjekte i pojedince koji su i do sada prelazili preko svakakvih optužbi i neprincipijelnosti samo da bi zadržali vlast.

Ova vlast je obesmislila svaku političku logiku i pravila funkcionisanja politike i političkog sistema.

Ona je odavno izgubila svaki kredibilitet i legitimitet. Ona, takva, je opasnost za građane i stabilnost zemlje. Teško je reći šta je opasnije - da li neznanje i nekompetentnost većine njih, uz to i bahatost ili neautonomnost, a u slučaju nekih i otvoren rad za tuđe adrese i interese.

POBJEDA: Podjele u Crnoj Gori nikad nijesu bile veće. Je li uopšte realno više govoriti o mogućnostima političkog dijaloga?

KONJEVIĆ: Imate najveći paradoks – vlast koja je obećala smanjenje podjela i famozno pomirenje proizvela je najveće moguće podjele. Podjele i loša atmosfera u društvu skoro da nijesu nikada bili na ovom nivou – usudio bih se reći, skoro pa ni ratnih 90-ih ili uoči samog referenduma o nezavisnosti.

Sve je to posljedica potpuno pogrešnog načina na koji su izvršene političke promjene. Nama u SDP-u je bilo od starta jasno kuda to vodi iako smo se i sami zalagali za diskontinuitet načina vladanja. Vlada je suštinski talac DF-a, a DF je, jasno je svima, realizator politike zvaničnog Beograda. Da ne govorim o uplivu Crkve Srbije i njenom uticaju na političke procese u dijelu nacionalističko-ideološke agende.

One, koji suštinski vuku konce, ne zanima stabilna Crna Gora koja će raditi na prevazilaženju podjela.

Oni imaju svoj kurs koji je potpuno suprotstavljen građanskoj, evropskoj i na kraju nezavisnoj Crnoj Gori. Zato i nameću teme koje dodatno dijele građane i udaljavaju je od evropskog puta. Što slabija i posvađanija Crna Gora biće lakši ,,plijen“ i bolje će poslužiti imperijalnim interesima ,,srpskog sveta“. Razaranje građanskog bića Crne Gore čak više nije ni skrivena već otvorena agenda najvećeg dijela vlasti. Prosto mi je nevjerovatno da makar pojedinci, tu prije svega mislim na mnoge iz GP Ura, ne vide kuda sve ovo vodi.

Ivana KOPRIVICA

Đukanović: Napadnut sekularni karakter države

Milo Đukanović

PODGORICA - Građanski i sekularni karakter Crne Gore su napadnuti, a samim tim i njena evropska perspektiva i sam opstanak države, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u intervjuu za zagrebački Jutarnji list.

- Crna Gora ne može opstati osim kao građanska država.

Očekivano, najprije se problematizuje crnogorski nacionalni identitet. Jer, ako nema Crnogoraca, nema ni potrebe za nezavisnom Crnom Gorom. A, kao što znate, po toj bezumnoj teoriji muslimani su izmišljeni narod. A Albanci će se valjda već nekako snaći u preraspodjelama među uvećanim, etnički i vjerski homogenim državama. Razlog je jednostavan: bez Crne Gore u „srpskom svetu“ projekat Velike Srbije zauvijek je mrtav. Postaraćemo se da tako i bude – poručio je Đukanović.

NACIONALIZAM

Komentarišući ustoličenje Joanikija u Cetinjskom manastiru, Đukanović ističe da je to jedna u nizu epizoda obnovljene ofanzive velikosrpskog nacionalizma na Crnu Goru.

- Ustoličenje Joanikija, mitropolita desantno-helikopterskog Crkve Srbije, jedna je u višegodišnjem nizu epizoda obnovljene ofanzive velikosrpskog nacionalizma na Crnu Goru. A sve u skladu sa neugaslom strategijom Garašaninovih Načertanija još od sredine 19. vijeka. Iako je i ova faza anticr-

nogorske agresije zasnovana na istim, lažnim premisama negiranja crnogorskog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, time logično i potrebe za nezavisnom Crnom Gorom, prioritetna meta je zapravo građanski i sekularni karakter naše države i njena evropska i evroatlantska orijentacija. Nasilnički velikosrpski nacionalizam, situiran u samom sjedištu državne politike Srbije, drsko pokušava nametnuti sliku o Crnoj Gori kao drugoj srpskoj državi, koja je greškom i nepažnjom ranijeg beogradskog državnog vrha ostvarila nezavisnost. I sada se ta „greška“ pokušava ispraviti militantno-političkim djelovanjem preostale prekogranične infrastrukture velike Srbije – Crkve Srbije, kvazivjerske zajednice odgovorne za većinu zločina koje je taj nacionalistički projekt počinio od 90-ih godina do danas – smatra Đukanović.

NA RUBU SUKOBA

On je ocijenio da su se političke litije, uz gromoglasnu podršku službenog Beograda, uspjele predstaviti kao odbrana ugroženih svetinja i vjerskih prava.

- Teokratska vlada Crne Gore, anticrnogorska i kvislinška, u službi je posrbljivanja svoje države koju osvajanjem Cetinja žele i simbolično baciti na koljena i poniziti, da je kao pokrajinu pripreme za život u projektiranom „srpskom svetu“, što je eufemizam za Veliku Srbiju. Ispostaviće se, vjerujem, da je to

Kabinet premijera: Izvjesni jedino predsjednički izbori Predsjednički izbori su jedini koji su u ovom momentu izvjesni u Crnoj Gori, poručili su iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića, reagujući na intervju Đukanovića Jutarnjem listu.

Iz Kabineta premijera su kazali da je Đukanović, koji najavljuje nove izbore, djelimično u pravu.

- Pošto je u toku skupštinska procedura za njegovo razrješnje zbog prekoračenja nadležnosti i kršenja principa sekularnosti, predsjednički izbori su jedini koji su u ovom momentu izvjesni – kaže se u reagovanju.

početak kraja te prljave prevare koja je lažnim prenemaganjem o navodno ugroženim pravima Srba u regiji, baš kao i ranih 90ih godina, uspjela paralizovati pažnju evropske, zapadne politike, budući da se istovremeno sprovodi platforma hibridnog rata Rusije protiv Evrope i NATO-a na Zapadnom Balkanu – kazao je Đukanović.

Saglasio se sa konstatacijom novinara da su dešavanja na Cetinju pokazala da smo na rubu sukoba, pa čak i građanskog rata.

- Bojim se da ste u pravu. Nije mali broj onih koji bi željeli gurnuti Crnu Goru u građanske sukobe. Ali, mi smo sačuvali mir i učvrstili multietnički sklad i u mnogo izazovnijim vremenima.

Uspjećemo i ovaj put. Ja sam svojevremeno figurativno rekao da ćemo braniti Crnu Goru ako treba i odlaskom u šumu.

Poslije najnovijih cetinjskih događaja još čvršće stojim iza tih riječi – naveo je Đukanović.

NESREĆNA VLADA

- Vladinu akciju na Cetinju, dodao je, nazvao sam Pirovom pobjedom već u prvom reagovanju poslije sramnog napada i hemijskog rata, dosad neviđenog na ovim prostorima, protiv golorukih građana okupljenih na mirnim cetinjskim protestima. Nesretna vlada, zapravo obična igračka u rukama beogradskih državnih, crkvenih i paradržavnih struktura, kao što su opet oni to isto u rukama Moskve, bila je spremna proliti krv tog dana samo da bi za to optužili crnogorske patriote, i u krajnjem mene, za njihova nepočinstva – kazao je.

Građani će na izborima, kazao je on, odlučiti koja će stranka i koji ljudi činiti novu vladu.

- Ljudi u Crnoj Gori sada imaju jasniju predstavu što je ponuda na političkoj sceni. Pa i kad su s pravom ljuti na prethodnu vlast, sad će realnije procijeniti kapacitete alternative. I, vjerujem, zauvijek odbaciti patološku mržnju kao pokretač promjena – rekao je Đukanović.

On je istakao kako mržnja i kompleksi ne vode nikuda, te da se iz toga ne rađa ništa dobro ni za državu, ni za građane.

- Birači će kazniti politički sulude ideje relativizovanja crnogorskog antifašizma kao najmarkantnije karike crnogorske hiljadugodišnje istorije. Kao i služenje tuđim umjesto svojim nacionalnim interesima – rekao je Đukanović.

On smatra da se Zdravko Krivokapić ne ponaša kao pravi premijer.

- Najtačnije je reći da on ništa drugo i ne radi nego saslužuje, kadi i prekađuje s popovima, kad mu oni to dozvole. Crna Gora mora u najskorije vrijeme dobiti nacionalno odgovornu vladu – poručio je Đukanović.

D.M.

Danas patriotski skup na Cetinju

PODGORICA - Na Dvorskom trgu na Cetinju, 12. septembra u 17 sati, održaće se građanski protest na kojem ćemo reći odlučno NE daljoj fašizaciji i klerikalizaciji crnogorskoga društva - poručuje grupa građana Cetinja.

- Pozivamo sve kojima je na srcu građanska, demokratska, slobodna, antifašistička i sekularna Crna Gora da se okupimo na Cetinju i iskažemo protest onima koji su nas prošle neđelje trovali suzavcima, tukli gumenim me-

cima, pendrecima, gađali šok bombama zato što ne pristajemo na veleizdaju ove vlasti -piše u pozivu.

Oni kažu da ne pristaju na status građana drugoga reda, na obespravljenost, na progon, na represiju.

- Pokažimo i međunarodnoj zajednici da smo mirni protestanti željni demokratije i slobode!

Svi na Cetinje, 12. septembra! SRCE ZA CETINJE! - poručuju građani.

R. P.

4

Politika

Neđelja, 12. septembar 2021.

Gradonačelnik Podgorice verbalno napadnut u Zeti, prijećeno mu smrću PODGORICA – Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković napadnut je juče u zetskom selu Balabani, gdje je obilazio novoizgrađeno igralište za djecu. Kako je Pobjedi potvrđeno, Vukovića je verbalno napao Momčilo Kukuličić, prijeteći mu smrću, ali je fizički incident spriječila Komunalna policija.

Vuković je sa saradnicima krenuo da napušta igralište kada se ispred njih parkirao automobil kojim je upravljao Kukuličić.

Kukuličić je krenuo u verbalni napad na gradonačelnika Podgorice, držeći kamen i prijeteći. Pokušao je da mu se približi, ali su ga u tome onemogućili službenici Komunalne policije.

Protiv Kukuličića biće podnijeta krivična prijava.

Podgorički odbor DPS-a saopštio je da „snažno osuđuje sraman i kukavički napad, kako navode, zetskoj i široj javnosti poznatog šoviniste i nasilnika, Momčila Kukuličića na gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića“.

Navodi se da su aktivisti i funkcioneri Demokratskog fronta još jednom pokazali svu nemoć pred rezultatima i odnosom koji Vuković i Glavni grad imaju prema Zeti od početka mandata.

- Ipak, pravu riječ i zahvalnost za impozantni kompleks u Balabanima, danas su izrazili civilizovani mještani kao i naši najmlađi sugrađani koji predstavljaju većinu u Zeti – naveli su iz DPS-a.

Dodaje se da će upravo ta pristojna, civilizovana i kulturna većina odnijeti ubjedljivu pobjedu nad primitivizmom i šovinizmom na izborima koji

Fizički napad na Vukovića spriječila Komunalna policija Napad osudili DPS, SDP, SD, BS, Građanska inicijativa „21. maj“, Nova ljevica se održavaju u maju naredne godine.

Napad na Vukovića osudila je i Socijaldemokratska partija.

- Nova vlast kreira ambijent linča političkih protivnika i za tuđe interese pokušava da destabilizuje Crnu Goru. Zahtijevamo hitnu istragu protiv aktera ovog napada – saopšteno je iz SDP-a.

Predsjednik Odbora SD -a Glavnog grada Marko Rakočević napisao je na Tviteru da najoštrije osuđuje „ovaj sramni i kukavički napad aktiviste DFa u Zeti na gradonačelnika Ivana Vukovića“.

- Ovo nije Crna Gora koju poznajemo i za koju smo se borili.

Nadam se da će nedležni državni organi preduzeti sve neophodne mjere kako bi se ovaj „junak“ adekvatno kaznio - napisao je Rakočević na Tviteru.

Ivan Vuković

Boris Mugoša (SD) napisao je na Tviteru da očekuje hitnu istragu napada na Vukovića.

- Puna podrška kolegi i drugu Ivanu. Očekujem od nadležnih organa da sprovedu hitnu istragu i adekvatno kazne počinioce ovog nedjela. Nažalost, iz

dana u dan Crna Gora je suštinski sve dalje i dalje od civilizovanog sistema vrijednosti - naveo je Mugoša.

Bošnjačka stranka najoštrije je osudila napad na Vukovića.

- Pozivamo nadležne organe da pokažu efikasnost i počinioca

ovog nedjela što prije zakonski procesuiraju - navodi se u saopštenju BS. Napad na Vukovića osudio je izvršni koordinator Građanske inicijative ,,21. maj“ Ljubomir Filipović.

- Očigledno je da neki ljudi mi-

Oprečne interpretacije incidenta u kojem su srpski policajci na sina premijera Zdravka Krivokapića repetirali pištolj

Vlada užasnuta, za Beograd rutinska procedura PODGORICA – Dok je zvanična Podgorica „užasnuta i zabrinuta“ postupanjem službenika MUP-a Srbije prema sinu predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, iz Beograda poručuju da nestrpljivo čekaju da vide revolucionarne procedure crnogorske policije po kojima se bez oružja prilazi naoružanim licima.

Vlada Crne Gore je saopštila juče da je užasnuta i zabrinuta zbog odnosa policije Srbije prema djeci premijera Zdravka Krivokapića koja su, kako je navedeno, iz bezbjednosnih razloga, tokom noći iz Beograda doputovala u Crnu Goru.

IncIdent

Iz Vlade Crne Gore su kazali da se u petak veče desio incident u Beogradu tokom kojeg su srpski policajci repetirali pištolj na Miloša Krivokapića, premijerovog sina.

- Pripadnici policije Srbije na grub i nedopustiv način atakovali su na sina Zdravka Krivokapića u trenutku kada se svojim automobilom parkirao ispred zgrade u kojoj, sa porodicom, živi jedna od kćerki premijera - kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u pratnji premijerovog sina, koji je štićena ličnost, bio policijski službenik Uprave policije Crne Gore.

- Policijski službenici Srbije, repetirajući pištolje, zatražili su od premijerovog sina, u trenutku kada je izlazio iz automobila, da stavi ruke na glavu, pa na krov automobila, pravdajući

svoj postupak naredbom koju su dobili, ne pokazavši pri tom nikakav pisani nalog - kaže se u saopštenju.

Navodi se da su se djeca i unuci Krivokapića, iz bezbjednosnih razloga, tokom noći iz Beograda doputovali u Crnu Goru.

- Užasnuti smo i zabrinuti zbog odnosa policije Srbije prema djeci crnogorskog premijera, posebno imajući u vidu da su zbog sličnih neprijatnosti kćerke premijera već jednom morale napustiti Beograd - kaže se u saopštenju.

Juče je i iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore „ukazano na neprimjereno postupanje policijskih službenika MUP-a Srbije prema sinu predsjednika Vlade, štićenoj ličnosti i njegovom pratiocu, čiji je dolazak blagovremeno, sa svim potrebnim podacima, najavljen nadležnim organima Republike Srbije“.

Po PRoceduRI

Pripadnici policije Srbije su, u slučaju sina Krivokapića, postupili onako kako nalažu procedure, u skladu sa procjenom situacije, saopšteno je iz MUPa Srbije, dodajući da je u pitanju bilo rutinsko postupanje.

- Kao što se u svom radu pridržava zakona i procedura, tako će MUP Srbije strpljivo još jednom objasniti cjelokupnoj javnosti, a posebno Vladi Crne Gore, šta se desilo u Beogradu, i ponavljaćemo objašnjenje koliko god bude bilo potrebno da se istina razumije i prihvati - kaže se u reagovanju.

Navodi se da su se, nakon pri-

Srpski policajci legitimišu Miloša Krivokapića (skrin šot)

mljenog obavještenja na sistemu 192 da se u vozilu marke „mercedes“ civilnih crnogorskih tablica nalaze osobe od kojih je najmanje jedna naoružana, pripadnici MUP-a Srbije dali u potragu za vozilom.

Kako su kazali iz MUP-a, u skladu sa procedurama sačekalo se da se vozilo zaustavi, iz razloga izbjegavanja mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju, usljed mogućnosti bjekstva ili upotrebe vatrenog oružja primijećenog u posjedu jednog od putnika.

- Kada se vozilo zaustavilo, postupajući policajci su, vodeći računa o sopstvenoj bezbjednosti, što jeste i mora biti prioritet u svakoj intervenciji policije, pokazali službeno oružje, identifikovali se i izvršili pretres - kaže se u reagovanju.

Iz MUP-a su naglasili da ne postoji policija na svijetu koja bi osobi za koju se sumnja da ima oružje prišla bez ličnog naoružanja.

- Nestrpljivo čekamo da vidimo revolucionarne procedure crnogorske policije po kojima se bez

oružja prilazi naoružanim licima - kazali su iz tog resora Srbije.

Kako su naveli, nakon legitimisanja osobe u pratnji sina premijera Crne Gore i njegovog predstavljanja kao pripadnika ličnog obezbjeđenja, intervencija je završena, a oružje ostavljeno u posjedu pripadnika crnogorskog MUP-a.

- Naši pripadnici umiju da povise i ton dok prilaze naoružanim licima i nadamo se da to nije mnogo uznemirilo legitimisanu gospodu - dodaje se u reagovanju.

Iz MUP-a Srbije su naglasili da pripadnici Policijske uprave za grad Beograd ne znaju, i ne treba da znaju, da li je na njihovoj teritoriji sin predsjednika vlade Crne Gore, niti da li ima obezbjeđenje.

- Nijedan pripadnik MUP-a Srbije, takođe, ne kontroliše kretanje članova porodice Krivokapić i njihovog obezbjeđenja. Niti imamo tu želju, niti imamo to pravo.

Da tako nešto radimo bez saglasnosti porodice Krivokapić, bili bismo optuženi da ih uhodimo i ometamo - kazali su iz MUP-a.

Prema njihovim riječima, pripadnici policije su postupili onako kako procedure nalažu, bez primjene sile i sredstava prinude, u skladu sa procjenom situacije.

- U pitanju je rutinsko postupanje koje je dokumentovano u skladu sa procedurama. Ovakvih intervencija dnevno imamo na desetine, i da akter nije lice iz porodice Krivokapić, ne bi zaslužilo ni najmanju pažnju - tvrde iz MUP-a Srbije.

Oni su podsjetili da je kćerkama premijera Krivokapića ponuđeno obezbjeđenje čim im je otac postao štićena ličnost, i da su one to odbile.

- Ukoliko su promijenili mišljenje, naše obezbjeđenje im je na raspolaganju. Ko hoće da čuje, sve mu je objašnjeno, ko neće, objasnićemo koliko god puta bude bilo potrebno - zaključuje se u reagovanju MUP-a Srbije.

dIPlomatIja

MVP Crne Gore je saopštilo da je policija Srbije ,,postupila na krajnje grub način“ prilikom pretresa Krivokapićevog sina, ,,iako je riječ o štićenoj ličnosti u pratnji pripadnika Uprave policije Crne Gore“.

Ministarstvo je poručilo da ,,nekorektna postupanja prema Crnoj Gori i njenim građanima moraju prestati“.

Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije saopštilo je da Podgorica nema razloga da sumnja u opis događaja u kojem je učestvovao sin premijera Krivokapića i da državljani Crne Gore u Srbiji treba da se osjećaju kao kod kuće. d. m.

,,Nikada neću prestati da se borim za pristojnu i građansku Crnu Goru“ - Zbog ovih mladih ljudi koji su učinili da, bez obzira na sve, i današnji dan u Zeti pamtim po lijepom, nikada neću prestati da se borim za normalnu, pristojnu, građansku Crnu Goru. Toliko sam im dužan – napisao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na svom Tviter nalogu.

- Hvala svima na podršci!

Idemo dalje… - napisao je Vuković.

sle da mogu da prijete, tuku i maltretiraju svakog ko nije dio ove vlasti jer upravo ta ista vlast ovakvo nasilničko ponašanje ohrabruje - naveo je Filipović na Tviteru.

Napad na Vukovića osudio je i predsjednik GP Nova ljevica Saša Mijović i pozvao Upravu policije da se aktivnije uključi i nadzire djelovanje ekstremnih pojedinaca.

Kukuličić, koji je napao Vukovića, je, kako su objavili mediji, višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela, a prošle godine je hapšen kada je pokušao čekićem da napadne policajca.

Kako pišu pojedini mediji, on je nekadašnji pripadnik Sedmog bataljona.

O napadu je obaviješten tužilac.

R. P.

Dodik se sastao sa Joanikijem

PODGORICA - Eparhija crnogorsko-primorska dio je jedinstvenog prostora duhovnog svijeta koji se zove Srpska pravoslavna crkva i treba je čuvati - poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tokom posjete Crnoj Gori.

Dodik se sastao sa mitropolitom Joanikijem u Manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada i čestitao mu ustoličenje.

- Došao sam ovdje da čestitam kao čovjek koji vjeruje u našu pravoslavnu crkvu, integrisanu, jedinstvenu, onu koja je osnovni element našeg identiteta. Crkvu, koja nikada nije poklekla, koja nikada nije kalkulisala i koja je uvijek istrajala - rekao je Dodik.

Mitropolit Joanikije kazao da su razgovarali o značaju Mitropolije crnogorsko-primorske u istoriji Crne Gore i srpskog naroda.

Susret Joanikija sa Dodikom u Manastiru Ždrebaonik, u OO DPS Danilovgrad vide kao, kako kažu, još jednu provokaciju.

Posjetu, za TVCG, prokomentarisao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

- Očito je da Dodik uzima aktivno učešće u projektu koji ima za cilj prekrajanje granica i destabilizaciju cijele regije. Aktivnosti koje SPC provodi u Crnoj Gori imaju politički karakter otuda i podrška tome. Već kroz određene najave vidimo namjeru da se takve aktivnosti prebace i u BiH, što nimalo ne iznenađuje i bilo je potpuno očekivano - rekao je on. R. P.

U fokusu

Neđelja, 12. septembar 2021.

5

POBJEDA OTKRIVA: Direktorica Uprave za statistiku obavijestila Spajića o nepravilnostima

MONSTAT: Popis u 2021. nemoguće sprovesti, krše se domaća i evropska pravila Zahtjev da se popis pripremi i realizuje u tako kratkom roku, liči na mišljenje nadriljekara da pacijentkinja može roditi živo i zdravo dijete nakon tri mjeseca trudnoće, iako su poznati naučni dokazi i pravila struke da je za taj proces potrebno minimum šest do devet mjeseci, navela je direktorica MONSTAT-a u dopisu upućenom ministru Spajiću PODGORICA - Uprava za statistiku (MONSTAT) obavijestila je ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da je način na koji se trenutno pokušavaju uraditi pripreme za popis stanovništva u ovoj godini u suprotnosti ne samo sa domaćim zakonodavstvom, već i važećim evropskim standardima.

To se navodi u zvaničnom dopisu koje je direktorica MONSTAT-a Gordana Radojević uputila Spajiću 6. septembra a u koji je portal Pobjede imao uvid.

- U skladu sa članom 11 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Crne Gore i Deklaraciji o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku koja je usvojena 22. februara 2018. godine, želim da Vas informišem da je način na koji državni sekretar Ministarstva finansija, rada i socijalnog staranja preuzima aktivnosti u vezi sa pripremom i realizacijom popisa stanovništva u Crnoj Gori u 2021. godini, u suprotnosti sa važećim nacionalnim zakonodavstvom, kao i važećim evropskim standardima kvaliteta zvanične statistike - navodi Radojević.

PRIPREMA POPISA BEZ ZAKONA

Podsjeća i da zakon o popisu stanovništva još nije usvojen što je, kako ocjenjuje, prva ključna pretpostavka, odnosno princip legaliteta za aktivnosti koje se žele sprovesti u pripremi popisa.

Inače, MONSTAT je dostavio Nacrt zakona o popisu stanovništva Spajićevom Ministarstvu 5. aprila 2021. godine.

- Ministarstvu finansija rada i socijalnog staranja je bilo potrebno pet mjeseci da organizuje jedan sastanak sa Upravom za statistiku (03. septembar 2021. godine), na kojem zahtijeva da sve aktivnosti Milojko Spajić pripre-

me i realizacije popisa stanovništva trebaju biti realizovane u roku od tri mjeseca, odnosno, do kraja 2021. godine. Druga ključna pretpostavka, odnosno princip dobre statističke metodologije nije ispunjen, jer nijesu ažurirane geografske jedinice popisa - popisni krugovi, niti u Crnoj Gori postoji registar kućnih adresa i brojeva, čime se dovodi u pitanje kvalitet popisa i objava rezultata u skladu sa granicama naselja usvojenih od strane organa lokalnih samouprava - navodi dalje Radojević.

Obavijestila je Spajića i da bi štampanje upitnika bez procesa javnih nabavki u internoj štampariji drugih organa, kako su najavili državni sekretari Ministarstva na nedavnom sastanku, predstavljalo grubo kršenje Zakona o javnim nabavkama Crne Gore, Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Crne Gore, kao i drugih nacionalnih zakona kojim se definišu nadležnosti i odgovornosti za obavljanje poslova državne uprave.

- Štampanje popisnih obrazaca, prije svega, popisnica, mora se sprovesti u transparentnom i javno otvorenom postupku, koji svim građanima Crne Gore garantuje zaštitu popisnog obrasca u skladu sa pravilima struke, principom statističke povjerljivosti, bezbjednosti i sigurnosti popisnog procesa u skladu sa zakonom. Ukoliko se štampanje želi izvršiti u štamparijama državnih organa, tada nabavka papira za štampu popisnica mora biti izvršena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Crne Gore, kao i drugim nacionalnim zako n i m a kojima se

Popis uslov DF-a za opstanak Vlade

Gordana Radojević

definišu nadležnosti i odgovornosti za obavljanje poslova državne uprave - precizirala je Radojević.

NEMOGUĆI ROKOVI

Iz MONSTAT-a su ocijenili da je procijenjeni period za pripremu i realizaciju popisa od tri mjeseca, odnosno, do kraja godine u suprotnosti sa više zakonskih akata kojima se reguliše pitanje zvanične statistike i rada državnih organa, kao i sa evropskim statističkim standardom kvaliteta.

- Najkraće, zahtjev da se popis pripremi i realizuje u tako kratkom roku, liči na mišljenje nadriljekara da pacijentkinja može roditi živo i zdravo dijete nakon tri mjeseca trudnoće, iako su poznati naučni dokazi i pravila struke da je za taj proces potrebno minimum šest do devet mjeseci.

Da ne bi došlo do neuspješnog ishoda u realizaciji jedne

značajne statističke i društvene akcije zbog zanemarivanja, zakonom definisanih procedura, kao i pravila struke i nauke, želim da Vas upoznam da pravila struke i zakonom definisane procedure, po procjeni stručnog tijela Uprave za statistiku iz jula 2021. godine zahtijevaju minimum šest mjeseci od stupanja Zakona o popisu na snagu kako bi Uprava za statistiku, 24 opštine i drugi

nosioci popisa, stvorili sve neophodne uslove za realizaciju te statističke akcije u skladu sa zakonom i evropskim konceptom kvaliteta navela je Radojević.

Prema njenim riječima, insistiranje da se odustane od poštovanja zakonom definisanih procedura i evropskog standarda kvaliteta kojima se reguliše unutrašnja organizacija Uprave za statistiku kada je u pitanju saradnja sa Ministarstvom, jasno ukazuje na namjeru državnog sekretara da želi urušiti profesionalnu samostalnost i nezavisnost MONSTAT-a, što je garantovano zakonom.

- Zakonska, stručna i lična odgovornost, kao direktorice Uprave za statistiku i rukovodioca pregovaračkog poglavlja 18 - Statistika, nalaže mi da štitim profesionalni kredibilitet zvanične statistike od neprofesionalnog uticaja bilo koje vrste, a koji je ispoljen činjenicom da se od Uprave za statistiku zahtijeva da u roku od tri mjeseca, odnosno, do kraja 2021. godine realizuje sve aktivnosti popisa stanovništva, a da pri tom još uvijek nijesu stvorene ključne pretpostavke: usvojena zakonska regulativa i ažuriran prostorni registar ili uspostavljen adresni registar u Crnoj Gori.

Prema ranije objavljenim saznanjima Pobjede, plan Vlade je da zakon o popisu u Skupštini bude usvojen do kraja septembra, i to bez javne rasprave, a Monstatu je naloženo da radi kao da je već usvojen kako bi popis bio obavljen u novembru.

Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica podnio je sredinom sedmice ostavku u Savjetu statističkog sistema na mjesto člana tog organa i uputio je ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću, nakon zakazivanja sjednice devet minuta prije njenog početka uz zahtjev da se o Nacrtu zakona o popisu izjasne u roku od 24 sata.

CDT je, nakon ostavke Koprivice, saopštio da je neprihvatljivo da se o veoma važnom zakonu izjašnjava elektronski te da je taj potez neprihvatljiv i ponižavajući jer ima veliki statistički i politički značaj, a koji može imati svoje implikacije i na već uzdrmanu društvenu stabilnost.

Iz Demokratskog fronta ranije su saopštili da je održavanje popisa ključni uslov tog saveza za podršku izvršnoj vlasti. Doduše, takav stav iz Fronta su saopštili prije ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, jer su nakon tog događaja po prvi put počeli da hvale premijera Zdravka Krivokapića.

Sigurna sam da nećete dozvoliti realizaciju popisa stanovništva na način na koji se to krenulo, suprotno važećim nacionalnim propisima i evropskom standardu kvaliteta, i da neću biti prinuđena da dalje tražim zaštitu institucije i struke pred nadležnim nacionalnim i međunarodnim institucijama - zaključuje Radojević.

Borislav VIŠNJIĆ

Srpska kuća zove na naučnu konferenciju Iako se i dalje, barem zvanično, ne zna kada će popis biti održan, Srpska kuća je već počela da upućuje poziv na naučnu konferenciju ,,Popis između politike i statistike“. Konferencija je, kako se navodi u pozivu upućenom Monstatu, planirana da se održi 23. oktobra u Srpskoj kući u Podgorici.

- Srpska kuća u Podgorici, krovna institucija kulture Srba iz Crne Gore, organizuje naučnu konferenciju na temu „Popis između politike i statistike“. Bila bi nam čast da na ovaj skup pošaljete predstavnika vašeg zavoda koji bi

učešćem u raspravi doprinio svestranom sagledavanju ove teme koja je u žiži javnosti, kako domaće tako i inostrane - navodi se u dopisu izvršnog direktora Srpske kuće Emila Labudovića u koji je portal Pobjede imao uvid.

Interesovanje za popis u Crnoj Gori više puta je iskazivao i zvanični Beograd koji je glavni izvor finansiranja Srpske kuće. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao da je zainteresovan za rezultate popisa u Crnoj Gori navodeći da je važno da se ne smanji broj Srba.

6

Društvo

Neđelja, 12. septembar 2021.

Crna Gora 30 godina nakon proglašenja ekološkom državom PODGORICA - Crna Gora 20. septembra slavi 30 godina ekološke države. Jedina smo država u svijetu koja je, po Ustavu, definisana kao ekološka. Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. Taj dokument je već naredne godine predstavljen na konferenciji UN o zaštiti životne sredine.

U Deklaraciji je bilo definisano strateško opredjeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Međutim, nekog velikog razloga za slavljenje ovog jubileja, kako tvrde sagovornici Pobjede i nema. Za projekat kažu da je bila dobra ideja, ali gledajući godinama unazad održavan je samo kroz različite aktivnosti, koje su bile nedovoljne, jer paralelno intenzitet pritisaka na prirodu je višestruko porastao. Izuzev sporadičnih kampanja koje su sprovođene, stanje u životnoj sredini je stagniralo ili je u velikoj mjeri pogoršano. Osim aktivnosti koje su inače bile zahtijevane usaglašavanjem sa evropskim zakonodavstvom u okviru poglavlja 27, drugih djelovanja nije bilo.

JUBILEJ

Ideja ekološke države prihvaćena je od fizičara i naučnika Dragana Hajduković, koji objavio knjigu ,,Put izlaska iz krize – Razvoj Crne Gore na osnovama projekta Ekološke države“ koja je objavljena 1991. godine. Engleska verzija je objavljena u inostranstvu dvije godine kasnije. U njoj je promovisao koncept Crne Gore kao ekološke države, međutim po njegovim riječima 30 godina kasnije ništa od toga nije ostvareno.

- Sve je moglo biti drugačije.

Te davne 1991. nijesam čak ni bio na Žabljaku na sjednici Skupštine kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom, niti sam dobio pozivnicu, jer sam počinio najveći smrtni grijeh toga vremena, bio sam Crnogorac. Kao što neću biti na Žabljaku ni za 30 godina nakon toga. Eto toliko se nešto promijenilo u Crnoj Gori - kazao je Hajduković.

Jedini trag da je on stvaralac ove ideje je, kako navodi, u knjizi Momira Bulatovića ,,Manje od igre - više od života“ u kojoj između ostalog piše: ,,Upravo u danima i mjesecima u kojim smo raspredali ove teške misli i grozničavo tražili načina da se oslobodimo more, i izvučemo iz bespuća i odredimo novi cilj, pojavila se spasonosna zamisao. Doktor Dragan Hajduković, fizičar sa zadivljujućom moći imaginacije, u dugačkim razgovorima iznosio je ideju i naznake programa da Crnu Goru proglasimo i učinimo prvom ekološkom državom na svijetu“.

Dobra ideja ostala samo na papiru Bolje ništa ne raditi nego pogrešno ulagati Po riječima Ikovića ako već godinama ulažemo milione eura u sisteme za prečišćavanje otpadnih voda koji su nefunkcionalni a pri tome imamo nagomilavanje problema onda je bolje ništa ne raditi nego pogrešno ulagati.

- Drugim riječima da bi imali zdravo rješenje prvo treba da postanemo svjesni problema i njihovih uzroka - kazao je Iković.

- To je jedini istorijski trag koji govori kako je do te skupštine na Žabljaku došlo. Bez mene te Skupštine na kojoj nijesam prisustvovao ne bi ni bilo. Međutim 30 godina ne samo da se nije krenulo putem ekološke države, nego je nanijeta neprocjenjiva šteta prirodi jer političari ni vlasti ni opozicije čak i da su htjeli nijesu uspijevali da shvate tu viziju - tvrdi Hajduković.

U njegovoj knjizi je objašnjen projekat ekološke države, ali kako ističe ,,od toga se nije ništa pokušalo, sem što je nanešena šteta divljačkim razaranjem šarma i ljepote crnogorske teritorije“.

- Nije urađeno ništa. Što se to danas proslavlja. Proslavlja se 30 propuštenih godina na Žabljaku u kojima apsulutno nije ništa urađeno. Tada su sa Žabljaka krenuli na Dubrovnik, a ja sam u znak protesta vratio Trinaestojulsku nagradu, koju sam dobilo 1985. godine. To je jedini bio način da objavim moj protest jer su mediji bili strogo kontrolisani - naglašava Hajduković.

Navodi i da su ga kasnije strani novinari pitali kako je dopustio da mu ukradu ideju.

- Rekao sam im da je ideja dobra za Crnu Gore, ne za mene, i kamo sreće da je nešto od nje napravljeno. Ideja je iz glave jednog Crnogorca kome je grijeh što je bio Crnogorac - naglašava Hajduković.

Da je proglašenje Crne Gore ekološkom državom predstavljalo jednu veliku ideju, oko koje treba da smo svi ujedinjeni smatra biolog dr

Kada presiječemo, jasno ćemo vidjeti da smo danas manje zdravi i više siromašni nego prije 30 godina. Ovo možemo potvrditi u gotovo svakoj oblasti u koju zavirimo. Tako na primjer u Crnoj Gori posljednjih 20 godina zbog zagađenja vazduha godišnje imamo i do 1.000 prijevremenih smrtnih slučajeva. Samo zbog zagađenja vazduha Pljevljacima je sa navršenih 30 godina, život kraći za tri i po godine - tvrdi Iković

Otpad na Ribnici

Bogić Gligorović, ali isto tako navodi da to podrazumijeva angažovanje cijelog društva u svim aspektima života.

- Bilo je potrebno promijeniti i ovom cilju prilagoditi i način razmišljanja i postupanja prema prirodi. Tokom posljednjih decenija ovaj projekat je održavan živim kroz različite aktivnosti, koje su bile nedovoljne, jer paralelno intenzitet pritisaka na prirodu je višestruko porastao. Dobro upravljanje u oblasti zaštite i očuvanja prirode nije funkcionisalo jer nivo svijesti o ovom nacionalnom interesu ni kod građana ni kod donosioca odluka nije dostigao odgovarajući nivo - kazao je Gligorović.

Po njegovim riječima po pitanju rezultata nije ostvaren napredak.

- Izuzev sporadičnih kampanja koje su sprovođene, stanje u životnoj sredini je stagniralo ili je u velikoj mjeri pogoršano. Sukob koji je aktuelan na globalnom nivou ne zaobilazi ni Crnu Goru. Nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa dovelo je do devastacije prirode u mnogim djelovima zemlje. Brojne antropogene aktivnosti poput urbanizacije i nerazvijenog sistema odlaganja otpada doveli su do degradacije prirode - kazao je Gligorović navodeći da su pored toga sve izraženije i posljedice klimatskih promjena, koje će u bliskoj budućnosti uticati sve intenzivnije na živi svijet i na nas.

- Zakonski okvir nije ispratio sve aspekte dobrog upravljanja prirodom, a takođe je i njegova primjena upitna.

Nizak nivo svijesti o značaju očuvanja prirode predstavlja kočnicu, a posljedica je dijelom i određenih nelogičnosti,

Pomak samo u usaglašavanju sa zakonima EU Što se tiče napretka u oblasti ekologije, to su, kako navodi Vuković, aktivnosti koje su realizovane u prethodnim godinama u okviru pregovaračkog poglavlja 27.

- Najveći pomak se odnosi na usaglašavanje sa zakonodavnim okvirom Evropske unije, te

poput smanjenja broja časova predmeta biologija u školama u ekološkoj državi, što ima značajne negativne posljedice na životnu sredinu i odnos prema njoj - kazao je Gligorović.

Kako ističe obaveze koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem međunarodnih konvencija nijesu ispunjene osim na papiru, tako da nijesmo dostigli ni standard evropskih država u ovoj oblasti.

- Sama ustavna odrednica ,,ekološka država“ trebalo bi da znači da smo korak ispred. Međutim ideja je živa i o njoj se često govori, što ipak predstavlja korak naprijed ka konačnom cilju, to jest istinskom uspostavljanju ekološke države - kazao je Gligorović.

POPRAVAK

O daljim aktivnostima i ,,popravljanju“ situacije govori da s obzirom na izuzetno bogatstvo biodiverziteta, prepoznato na globalnom nivou, izuzev djelova urbanih cjelina koje su u potpunosti degradirane, kompletna teritorija Crne Gora trebala bi da bude uključena u određene nivoe zaštite prirode.

- Ona treba da počiva na građanima, koji će znati da je predivna priroda naše nacionalno blago, koje treba da vole i čuvaju. Brendiranje „ekološke države“ trebalo bi

se u brojnim podoblastima pregovaračkog poglavlja postigao određeni rezultat. Međutim, ono što je sporno jeste primjena tih zakona ili podzakonskih akata te neusaglašenost onoga što su zakonske norme i što je stanje u stvarnosti - kazala je Vuković.

da bude prioritetna aktivnost. Neophodno je i što hitnije sprovesti aktivnosti koje će uticati na promjenu načina razmišljanja, kroz edukaciju.

Zakonska regulativa bi trebalo da se unaprijedi i striktno i neselektivno primjenjuje kazao je Gligorović naglašavajući da je neophodno hitno razvijanje mehanizama kao odgovora na klimatske promjene koje predstavljaju značajnu prijetnju.

- Za adekvatnu zaštitu i unapređenje stanja u prirodi potrebno je mobilisati i jačati sve kapacitete kojima naša zemlja raspolaže, kroz povećanje ulaganja u nauku i jačanje kapaciteta kako državnih institucija, tako i udruženja građana koje se bave zaštitom životne sredine. Potrebno je što prije postaviti državne standarde, uskladiti ih sa standardima u EU i sprovesti ostale obaveze koje je Crna Gora preuzela kao potpisnica drugih međunarodnih konvencija u oblasti zaštite prirode - naveo je Gligorivić.

Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković smatra da iako smo ekološka država imamo nagomilane i neriješene brojne probleme, bez vizije i plana kako ćemo ih riješiti.

- Godišnjicu dočekujemo bez prostornog plana Crne Gore koji treba da nam da opš-

ti strateški okvir za održivi prostorni razvoj, bez prostornih planova posebne namjene za neke nacionalne parkove, bez planova upravljanja za nacionalne parkove, bez definsanih upravljača brojnih zaštićenih područja, bez riješenog pitanja upravljanja otpadom, bez izgrađenih sistema za prečišćavanje otpadnih voda u mnogim opštinama, ali sa rijekama u kojima se direktno ispušta otpad i otpadne vode, sa šumama koje se neumorno eksploatišu, sa velikim brojem šumskih požara, nelegalnim ribolovom, krivolovom, sa rijekama u cijevima, sa Tarom koja je u ožiljcima, morem u kojem su u toku istraživanja nafte i gasa i brojnim drugim problemima navodi Vuković.

ZAKONI

Tako na primjer, po njenim riječima, Zakon o nacionalnim parkovima definiše da nacionalnim parkovima upravlja privredno društvo dok u praksi nacionalnim parkovima upravlja javno preduzeće.

- U Zakonu o upravljanju otpadom su definisani ciljevi za reciklažu koji apsolutno nijesu postignuti. U istom zakonu je definisana produžena odgovornost proizvođača otpada koja u praksi nije primjenjiva. Takvih slučaje-

Društvo

Neđelja, 12. septembar 2021.

7

Vuk Iković: Projekat ekološke države je značio da živimo od svoga rada, svojih resursa i svog znanja. Ali mi smo otišli u pravcu da prodamo svoje pirodne resurse, a pri tome smo fabrikovali, po pravilu niskokvalifikovane ljudske resurse – radnu snagu

Dragan Hajduković: Ne samo da se nije krenulo putem ekološke države, nego je nanijeta neprocjenjiva šteta prirodi, jer političari ni vlasti ni opozicije čak i da su htjeli nijesu uspijevali da shvate tu viziju Bogić Gligorović: Dobro upravljanje u oblasti zaštite i očuvanja prirode nije funkcionisalo jer nivo svijesti o ovom nacionalnom interesu ni kod građana ni kod donosioca odluka nije dostigao odgovarajući nivo

Azra Vuković: Crnoj Gori su potrebne čvrste odluke i suštinska implementacija aktivnosti koje će dovesti do rješenja problema u brojnim oblastima i približiti nas standardima Evropske unije va u ovoj oblasti je jako puno i oni govore o daljoj potrebi unapređenja zakonodavnog okvira, ali i primjene tih istih zakona kako bi se postigao željeni rezultat - kazala je Vuković koja smatra da još uvijek možemo popraviti stanje u oblasti životne sredine.

- Crnoj Gori su potrebne čvrste odluke i suštinska implementacija aktivnosti koje će dovesti do rješenja problema u brojnim oblastima i približiti nas standardima Evropske unije. Imamo velike potencijale i potrebno je adekvatno upravljanje kako bi Crna Gora bila u stanju da suštinski stekne epitet ekološke države - kazala je Vuković smatrajući da ,,ne možemo govoriti o ekološkoj državi, proslavljati 30 godina od proglašenja a istovremeno podržavati projekte poput izgradnje hidroelektrane Buk-Bijela bez transparentnih procedura i adekvatnog uključivanja javnosti, istraživanje nafte i gasa i brojne druge projekte koji su sa aspekta zaštite životne sredine problematični.

Biolog Vuk Iković iz organizacije KOD kaže da je vrlo jasno što smo propustili u zadnjih 30 godina.

- Kada jedan funkcioner pomene ekološku državu, najčešće izmami ironičan osmijeh na licu građanina. To se uvijek dešava kada neko uzme ideju, ne realizuje je, a potroši je, odnosno kada politikant obuče odijelo vizionara. Jedna zemlja koja ima razbacan otpad na svakom koraku, kojoj se fekalne vode ulivaju direktno u rijeku ili more, zemlja u kojoj građani imaju najmanju korist od svojih rijeka i šuma, gdje se plaže betoniraju i otuđuju, u kojoj možete ubiti ugroženu životinju i ne biti kažnjeni zbog toga, zemlja koja danas traži naftu u moru koje joj donosi najviše prihoda upravo jer je prirodno čisto i bogato, sama sebe odaljava od cilja koji je proklamovala i nazvala

Reciklira se samo jedan odsto plastike Kako navodi Iković ako pogledamo situaciju sa plastičnim flašama može nam biti dosta toga jasno.

- U Crnoj Gori je na primjer samo 2013. nastalo skoro 14.000 tona plastičnih flaša otpada. Zakon kaže da je potrebno ponovo upotrijebiti najmanje pola sakupljenog plastičnog otpada.

U ovom periodu, reciklirano je manje od jedan odsto. Kada bismo reciklirali sve plastične flaše godišnji pihod po tom osnovu bi iznosio najmanje 1.300.000 eura - toliko koštaju dva gradska parka od po 5.000 kvadrata - tvrdi Iković.

Ekološka država - ističe Iković.

Po njegovim riječima zajednica nije održiva ukoliko jedan preduzetnik ispušta u rijeku svakog dana oko 50.000 litara otpadne vode, a pri tome ima godišnji prihod oko 10 miliona eura.

- Kada presiječemo, jasno ćemo vidjeti da smo danas manje zdravi i više siromašni nego prije 30 godina. Ovo možemo potvrditi u gotovo svakoj oblasti u koju zavirimo.

Tako na primjer u Crnoj Gori posljednjih 20 godina zbog zagađenja vazduha godišnje imamo i do 1.000 prijevremenih smrtnih slučajeva. Samo zbog zagađenja vazduha Pljevljacima je sa navršenih 30 godina, život kraći za tri i po godine - tvrdi Iković.

Da smo stvarno ekološka država ne bi, kaže on, imali ovolike gubitke u požarima.

- Samo 2017. godine je izgorjelo duplo više šume nego u period od 1955. do 1985. godine.

Naravno nije sve do institucija, dosta toga je i do građanina jer okolinu mijenjamo tako što mijenjamo sebe i svojim primjerom utičemo na druge. Ako svaki deseti opušak završi u okolini, onda se u Crnoj Gori dnevno nepravilno odloži najmanje 200.000 opušaka.

Kada se samo jedan opušak rastvori u vodi, on učini 1.000 litara vode nepitkom - objašnjava Iković.

Po njegovim riječima uređene

države poput Holandije su to riješile povećanjem broja uličnih kanti za otpad, treniranjem vrana za sakupljanje opušaka sa ulica, te sprovođenjem javne kampanje o pravilnom odlaganju otpada.

KAZNE

- Zato je kaznena politika uobičajena u razvijenim zemljama. Crna Gora - ekološka država je trebalo da znači moralni, materijalni i nematerijalni preporod Crne Gore. Ta ideja je podrazumijevala obrazovni, zdravstveni, naučni, kulturni, peporod ljudskih prava, u krajnjem i ekonomski preporord.

Za to je bio potreban period od jedne generacije - od pelena do doktorata tj. 20 do 30 godina. Nažalost nijesmo otišli naprijed već nazad - smatra Iković.

Projekat ekološke država je, po njegovim riječima, značio da živimo od svoga rada, svojih resursa i svog znanja.

- Ali mi smo otišli u pravcu da prodamo svoje pirodne resurse, a pri tome smo fabrikovali, po pravilu niskokvalifikovane ljudske resurse – radnu snagu. Ideja ekološke države je podrazumijevala i formiranje Međunarodnog naučnog centra za razvoj u harmoniji sa prirodom. Ovo je trebao biti izvor znanja i projekata, samim tim i sredstava. Naučni centar je trebao biti pokretač novih ideja i pro-

jekata koji bi mogli do 2010. stvoriti novih oko 50.000 radnih mjesta sa platama sličnim kao u razvijenim zemljama Evrope - naglašava naš sagovornik.

Po njemu ekološka država je mogla da zaživi samo organizacijom i timskim radom.

- Međutim dozvolili smo da je povedu ljudi koji su se vodili principom – snađi se ili propani, zgrabi i pobjegni, dobij izbore i ,,lezi lebu da te jedem“. Stvari ne padaju sa neba, bogatstvo je moguće samo radom na sebi i prenošenjem i materijalizacijom znanja u korist zajednice tj. ka opštem dobru - kazao je Iković.

O ispravljanju grešaka govori da je potrebno da ih budemo svjesni i da naučimo što više iz njih.

- Treba da shvatimo da smo u velikom problemu i da moramo izaći iz začaranog kruga – veće potrošnje a sve manje dobiti. Naša Vlada jako žuri, a u stvari je jako spora. Ne prepoznaju ili ne žele prepoznati probleme. Kapital je poželjan i dobar ako nadograđuje ljudske i prirodne resurse. Bogati smo samo ako trošimo a pri tome se ne siromašimo. Novac postoji, tu je oko nas ali moramo imati plan potrošnje - smatra Iković.

Prva stvar koju treba da uradimo, po riječima Ikovića je potpuna, temeljna izmjena obrazovnog sistema, odnosno komplentog kurikuluma.

- Ovo može biti materijalizovano samo ukoliko učenik vlastitim očima vidi da se ono što uče u školi primjenjuje na ulici. Konkretno: treba promovisati sadnju stabala i reciklažu otpada djeci, koja su pri tome očevici funkcionera koji frljaka i pali otpad i siječe drvorede, a to je gubitnička kombinacija najmanje za jednu generaciju - smatra naš sagovornik.

Uz to, dodaje Iković, treba maksimalno uključiti savremenu psihologiju i tehnološke inovacije.

- Najbolji kadar treba da radi u školama i da postoji samo jedna fakultetska jedinica koja će stvarati samo učitelje, nastavnike i profesore, a upisati se mogu samo najbolji.

Tako će učenik znati što je po zanimanju dok je u učionici a ne tek nakon što pročita diplomu o završenom školovanju.

Obrazovni preporod treba biti praćen profesionalizacijom rada a sve treba biti ispraćeno medijima. Tako različiti djelovi jednog sistema nadopunjavaju jedan drugi i time se formira nezavisan građanin, odnosno samostalno – održivo društvo - kazao je Iković.

Dodaje i da će Ekološka država zaživjeti samo ukoliko mi kao građani to budemo tražili od institucija.

- To što budemo tražili to ćemo i dobiti zato je bitno da znamo što hoćemo. Uvijek treba tražiti više jer bolje je da institucije budu pod pritiskom nego građani. Naravno nije dovoljno niti je moguće da se samo institucije bave ekološkom državom. To je izvodljivo ako su i građani uključeni tj. ako žive i rade ekološki - kazao je Iković i poručio na kraju da ,,iako smo izgubili 30 godina zbog kojih će naše generacije ispaštati, ipak smo na vrijeme podvući crtu o okrenuti novu stranicu zbog onih koji tek stasavaju jer mi smo samo nit koja spaja, a ne karika koja N.KOVAČEVIĆ razdvaja“.

S.VASILJEVIĆ

CETINJE PAMTI

Zašto Belveder nije pao » Piše: Darko IVANOVIĆ

Tog dana sam bio na Kruševom ždrijelu đe se nije branilo nikome neđe da uđe - no se elementarno sprečavala kolektivna propast. Ironično, spas je tu bio u sukobu dva inata - jedan inat od sile a drugi od očaja njegove primjene, a oba su usahla u onom crnom dimu bijesa, i bijelom dimu hemije. A Crna Gora bi se u oba pogubila trajno da nijesam shvatio da će pasti i teška riječ, i suzavac i ona dekica od kevlara, ali: Belveder neće pasti U njemu sam studirao.

U njegovu se jednu Vilu zaljubio. Mrzio njegove kiše. Hladio se njegovim kamenom. Šutirao vrele suzavce njegovim ulicama.

I jedne noći, jednog jutra, u njemu - sazrio kao čovjek.

Cetinje.

Koliko god ga kao navijač provocirao godinama, u tim ludostima je bilo uvijek prikrivenog divljenja toj titanskoj, lijenoj čvrstini čudesne doline podno Lovćena. Sama činjenica da si rođen tamo je nekakva đavolja privilegija, pasoš za gordost i podsjetnik da i u hrabrosti ipak ima - prvih.

I zato sam znao, dolazeći u taj najstrašniji od mojih klanaca da Belveder neće pasti.

Dakle bila je ta noć, to jutro ne samo moja prečica da skapiram Cetinje već i razglednica mog odrastanja u čovjeka. Čovjeka koji je pokušao Cetinju da vrati djelić svega što mi je Grad - heroj dao. I zato sam sa sobom i drugovima, uličnim vitezovima, riješio: Belveder neće pasti.

Shvatiću danima kasnije: tek kada se u tangensi spajaju odbrana ideala slobode i neki inat prićeran do zida, onda se fajlovi prioriteta poslože potpuno novim redosljedom. I da je apsolutno moguće zaljubiti se u 15 žena koje su legle isped barikada.

U svaku.

Od tog Petog, od tog Belvedera, i tih par sati kada iščekuješ da iza one krivine krene Batina i Sila prioritet je postala zakletva koju smo pjevajući, smijući se, ćuteći - dali jedni drugima oko vatre u onom za nas najljepšem od svih klanaca: Belveder neće pasti.

Ateista sam i podjednako prezirem indoktrinaciju svake vrste a religija mi je prijemčiva jedino kao koncept očuvanja kulture i pismenosti kroz vjekove, ali sam tog dana bio na Kruševom ždrijelu đe se nije branilo nikome neđe da uđe - no se elementarno sprečavala kolektivna propast. Ironično, Spas je tu bio u sukobu dva inata - jedan inat od sile a drugi od očaja njegove primjene, a oba su usahla u onom crnom dimu bijesa, i bijelom dimu hemije. A Crna Gora bi se u oba pogubila trajno da nijesam shvatio da će pasti i teška riječ, i suzavac i ona dekica od kevlara, ali: Belveder neće pasti.

Vidio sam kroz te dimove Crnu Goru koja je poštenija, iskrenija i čojskija od one koja je zarobljena u dimu cigarilosa Gradske kafane, đe su ,,ekipe“ prebirale po imenicima pozivajući moć koju nemaju, i lažno od sebe pravile martire sukoba koji su izazvali 30 godina ranije. Oni koji su na klocnama ostavili Crnu Goru, napravili su od Gradske nekakav štab koji je nama koji smo bili između dimova - ličila na brlog zadriglih iz Orvelove farme, đe su śeđeli oni jednakiji od drugih. Čast izuzecima. I zato sam, zbog svih onih iskrenih koji su bili na liniji odbrane od Sile, zbog te ljubavi zadimljene - shvatio da je dim Belvedera i suzavca pobijedio onaj iz Gradske kafane i da zbog toga: Belveder. Nece. Pasti.

Više nema uzmicanja, kažu. Ovo je maraton, ne sprint, vele.

Nema pomirenja, nema nazad. Ali ja sam na Balvederu vidio braću koja Normalnom sa druge strane pružaju ruku, ali ne i ključ od kapije. Vidio sam, ne odbranu manastira, no golog opstanka. Kroz onaj dim sam i vrlo jasno vidio stražu koja ne dozvoljava da se ludilo prelije sa obje strane. Koliko god vam apsurdno bilo, vidio sam pomirenje i zbog te nade sam bio ubijeđen da: Belveder neće pasti.

P.S. Danima evo se pozdravljamo stisnutom pesnicom, i vidim belvederce - u restoranu, na rampi gradskog parkinga, na aerodromu, neki dostavljaju hranu, neki su na šalterima a drugi samo namignu u uniformi. Tek tada znam.

8

Društvo

Neđelja, 12. septembar 2021.

Obrađeno 4.563 uzorka na korona virus

Preminulo šest osoba, 628 pozitivnih

PODGORICA- Od posljedica infekcije virusom kovid-19 u Crnoj Gori preminulo je šest osoba, a u posljednja 24 sata registrovano je

još 628 novopozitivnih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navode da je obrađeno 4.563 uzorka na korona virus.

Kako je saopšteno iz IJZ, preminuli su bili iz Bara (tri), Nikšića, Rožaja i Ulcinja (po jedan). Najmlađi preminuli je imao 32, a najstariji 81 godinu.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.798.

-Uzimajući u obzir sve novootkrive-

ne slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 7.467. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 121.351 – navode iz IJZ. R.P.

Turistička inspekcija u ovoj godini izdala 175 prekršajnih naloga zbog nepoštovanja Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru

Zbog pušenja po lokalima kazne 55 hiljada eura PODGORICA – Turistički inspektori su, u toku ove godine, napisali kazne u iznosu od 54.750 eura zbog nepoštovanja Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda u zatvorenim prostorima, rečeno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.

Inspektori su do septembra ove godine utvrdili 133 nepravilnosti, izdali 175 prekršajnih naloga i podnijeli 14 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Kažu da se Zakon koji propisuje da se u zatvorenim prostorijama ne koriste cigarete slabije poštuje u zimskom periodu.

- Najveći problem predstavljaju zastakljene terase ugostiteljskih objekata. Ugostitelji imaju pokretne djelove terase, koje otvaraju i zatvaraju po potrebi, što otežava utvrđivanje stvarnog činjeničnog stanja i dokazni postupak - pojašnjavaju nam iz inspekcije.

Kazne

Kada je u pitanju prošla godina, tada su turistički inspektori napisali kazne u iznosu od 55.920 eura i podnijeli čak 42 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

IsPunjena očekIvanja

Nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana u Institutu za javno zdravlje dr Agima Ljaljević kaže da je Zakon u velikoj mjeri ispunio ono što se i na početku očekivalo od uvođenja strogih ograničenja upotrebe cigareta u ugostiteljskim i drugim zatvorenim objektima.

- Svjedoci smo da se u javnim zatvorenim prostorima, uglavnom ne koriste duvanski proizvodi, posebno kada je riječ o ugostiteljskim objektima u kojima se ljudi zadržavaju i sa djecom. Moglo bi se unaprijediti obilježavanje zatvorenih prostora prema zakonskim odredbama - jasno je definisano koji je prostor zatvoren i više povesti računa o korišćenju duvanskih proizvoda na radnim mjest i m a p re m a z a ko n s k i m odredbama - savjetuje ona.

Ljaljević kaže da je veoma važno da inspektori dosljedno ka-

ilustracija

Iz Turističke inspekcije podsjećaju da inspektori mogu da napišu kaznu od 30 eura građanima koji ne poštuju Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

Za pravno lice kazna je 500 eura, a preduzetnika kažnjavaju sa 150 eura. Kazna za odgovoro lice u zatvorenim prostorijama je 100 eura.

Kažnjavanje je bitna mjera kontrole upotrebe duvanskih proizvoda. Predlažemo da se i policijski organi uključe u monitoring korišćenja duvanskih proizvoda, jer su inspekcijski organi ograničenih kapaciteta - poručuje Agima Ljaljević Jedino visoka kazna može da motiviše građane da počnu poštovati Zakon - kaže Andrija Đukanović

Neophodno je raditi na što većoj promociji zabrane pušenja

Andrija Đukanović

žnjavaju one koji ne poštuju pravila, te da treba unaprijediti i kontrolu korišćenja na svim javnim mjestima.

- Kažnjavanje je bitna mjera kontrole upotrebe duvanskih proizvoda. Predlažemo da se i policijski organi uključe u monitoring korišćenja duvanskih proizvoda, jer su inspekcijski organi ograničenih kapaciteta - poručuje Ljaljević.

Agima Ljaljević

Ističe da je znanje o negativnim uticajima duvanskog dima unaprijeđeno, ali da nije značajno uticalo na promjene stavova i ponašanja generalno.

- Treba uzeti u obzir da je pušenje bolest zavisnosti, zbog čega prestanak nije lagan.

Neophodno je raditi na što većoj promociji nepušenja i uz sve ostale adekvatne mjere za smanjenje prevalencije

pušenja, a posebno vezano za odvikavanje od pušenja na stručan i korisniku prilagođen način - predlaže Ljaljević.

PRavIla

Sociolog Andrija Đukanović za Pobjedu kaže da nijesmo previše odgovorni kao društvo prema svom i zdravlju drugih.

- Naš mentalitet je takav da prosto ne volimo pravila. To je rezultat vaspitanja koje stičemo u porodici ali i u društvu uopšte koje nas uči da je prihvatljivo „hvatati krivine“. Otud proizilazi i problem koji imamo sa stopom korupcije koja je u osnovi preskakanje pravila i normi. Pa znamo za ono čuveno shvatanje da ako radimo negdje a nijesmo se okoristili o preduzeću onda nijesmo sposobni itd.. Tako se posmatraju i sasvim normalne stvari kao sto je zabrana pušenja u zatvorenim prostorijama i sl. Tada jedino visoka kazna moze da motiviše građane da počnu poštovati Zakon - kaže on.

Podsjeća da su neke zemlje, kao što su skandinavske, naprednije od naše, pa njihovi građani realnije i racionalnije posmatraju stvari.

- A i imaju veću svijest o dobrobiti cijelog društva. Tamo se poštovanje zakona uči od malih nogu, ne kroz sankcije nego kroz vaspitanje od osnovnih stvari i ponašanja u dječjem uzrastu. Sumnjam da

Manje pušača Na pitanje da li je situacija sada bolja u odnosu na onu od desetak godina unazad, Agima Ljaljević kaže da je prevalencija pušenja odrasle populacije iznosila 31 odsto (prema podacima LSMS iz 2012. godine), što je manje nego u prethodnom istraživanju (rađenom po istoj metodologiji iz 2008. godine), kada je prevalenca iznosila 32,8 odsto.

- Podaci iz 2000. godine ukazuju da je više od 40 odsto odrasle populacije u Crnoj Gori pušilo cigarete.

Znači, između 2000. i 2012. godine bilježena je tendencija pada, da bi 2017. godine, prevalencija iznosila 35,4 odsto odrasle populacije – kaže Ljaljević.

Ljaljević je navela da istraživanja GYTS (rađeno 2018. godine, među djecom između 12 i 15 godina) i ESPAD (rađeno među 16-godišnjacima) potvrđuju da je evidentna tendencija povećanja broja djece i mladih koji konzumiraju duvanske proizvode, kao i među odraslim stanovnicima Crne Gore (iznad 15 godina - ,,Istraživanje kvaliteta života, životnih stilova i zdravstvenih rizika“ koje je sproveo Institut za javno zdravlje u saradnji sa Evropskim centrom za monitoring droga i zavisnosti o drogama, rađeno 2017. godine).

bilo ko prihvata sva pravila sa oduševljenjem. Ipak postoji sistem vrijednosti koji su građani usvojili i koji je ne samo nametnut nego izgrađen u njima - navodi Đukanović.

Ističe da sistem vrijednosti koji podrazumijeva poštovanje zakona se dugo gradi i ugrađuje u svijest građana dok ne postane sastavni dio njihove ličnosti.

- Uostalom, u razvijenim zemljama društvena elita svojim primjerom utiče na javnost kroz pokazivanje odgovornosti za svoje postupke, dok kod nas ta elita često pokazuje neodgovornost i krši norme i to bez posljedica. Tada i građani primjenjuju takav model ponašanja - zaključuje Đukanović, dodajući da zakone često ne poštuju ni oni koji bi trebalo da kontrolišu njihovo sprovođenje. k. j.

Društvo

Neđelja, 12. septembar 2021.

9

SUROVA ZBILJA CETINJA 5. SEPTEMBRA: Građani i dalje Savjetu za građansku kontrolu rada policije i ombudsmanu dostavljaju pritužbe zbog brutalnog razbijanja protestnog skupa u prijestonici

Grad zatrovan, dvogodišnji dječak dobio alergijske reakcije igrajući se na trgu

Crnogorski građani danima dostavljaju ovom tijelu za kontrolu rada policije, ombudsmanu i Ministarstvu unutrašnjih poslova pritužbe zbog brutalne reakcije policije na Cetinju 5. septembra kada su ogromnim količinama suzavca, šok bombi, gumenim mecima zasuti ljudi koji su mirno, na Dvorskom trgu, iskazivali bunt zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. Građanima pomoć pruža građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković koji je prije nekoliko dana Pobjedi kazao da „u odnosu na 2020. tokom koje su se masovno događale litije pod motom 'Ne damo svetinje' policija je ovog puta imala potpuno drugačije postupanje“. Zeković je tada u svojstvu predsjednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije pratio postupanje organa reda u odnosu na građane koji su iskazivali podršku Crkvi Srbije.

Javne površine

Cetinjanka koja je Savjetu dostavila pritužbu zahtijeva da se utvrdi da li su javne površine na kojima je bačen suzavac 5. septembra bezbjedne.

U prijavi objašnjava da sina nije vodila kod ljekara, s obzirom na to da joj je sestra ljekarka, pa se konsultovala s njom kako da tretiraju probleme koje je kod njenog djeteta izazvao boravak na mjestu gdje je, očito, koncentracija suzavca, i dalje značajna.

Ona u pritužbi zahtijeva i da se provjeri postupanje policije tog dana na Cetinju, da li je došlo do prekoračenja ovlašćenja u pogledu korišćenja hemjskih sredstava, te da li je

Grad zasut ogromnim količinama suzavca

bezbjedno i da li treba naložiti detaljnije čišćenje javnih površina.

li je u skladu sa standardima policijskog postupanja da se na mirne demonstrante i jedan čitav grad ispali tolika količina različitih hemijskih sredstava.

UzalUd zatvoreni prozori

Pritužbu je podnijela i Cetinjanka Marina Ljiljanić (1985), preko aktivista Crnogorskog helsinškog odbora, tima kojim koordinira Zeković, ističući da je učestvovala na protestu 5. septembra, te da su na nju, oko devet sati ujutro, u razmaku od po 10 sekundi, bačene tri šok bombe.

- Sve su eksplodirale u mojoj neposrednoj blizini, jedna na manje od metra od mene.

Samo sam pokušavala do dođem do svoje kuće. Dim od suzavca nam je ulazio kroz prozore i svi smo, uključujući i troje maloljetnih ukućana, vezali krpe preko lica, ali nije nam puno pomoglo – istakla je ona.

Objašnjava da je hronična asmatičarka i da već danima, od neđelje, ima pogoršano zdravstveno stanje, zbog čega je zatražila i ljekarsku pomoć. Priložila je i medicinsku dokumentaciju.

- Tri dana nakon intervencije policije u Njegoševoj ulici ne možemo normalno disati – naglasila je Ljiljanić.

Zahtijeva da se provjeri da li je profesionalno i dozvoljeno da policajci na nju bace, u kratkom intervalu, na po deset sekundi, šok bombe iako je na protestu imala pristojno i zakonito ponašanje i nije ničim remetila javni red i mir. Traži i da se utvrdi da

pitanJe srednJoškolke

Srednjoškolka Milica Borozan (2003) sa Cetinja, takođe se obratila Zekoviću, i uz podršku Crnogorskog helsinškog odbora, obratila se Savjetu za građansku kontrolu rada policije iznoseći primjedbe na postupanje policije.

Naglasila je u pritužbi da je punoljetna „kako ne bi bilo što sporno oko mog učešća na demonstracijama, 5. sep-

tembra 2021. godine, ili povodom ove pritužbe“.

- Stajala sam na Trgu među grupom građana, mirno smo protestovali. U jednom momentu građani su počeli da aplaudiraju, iz razloga jer je policija navodno spuštila oružje. Nakon par trenutaka počeli su bez ikakvog povoda i razloga da nas gađaju suzavcima i gumenim mecima.

Jedna dimna bomba me pogodila u patiku i zbog pritiska bombe sam pala. Takođe me od suzavca uhvatilo i gušenje.

Bila sam jako uplašena i razočarana i dalje ne mogu da vjerujem da policija treba i smije da ima takav odnos prema građanima – napisala je ona.

Ona je zamolila Savjet da

S.vaSiljević

PODGORICA – Moj sin koji ima godinu i sedam mjeseci igrao se danas, 10. septembra 2021. godine, vrlo kratko, gotovo dva minuta, sa lopticom na gradskom trgu (Trg kralja Nikole). Stavio je u usta i počeo je da plače, da se crveni, suzi, kija… To stanje je trajalo 15 minuta. Ovo sve se dešava pet (5) dana nakon bačanja suzavca na toj lokaciji – napisala je Cetinjanka Zorka Zoja Vidova Ivanović (1989) u pritužbi Savjetu za građansku kontrolu rada policije.

S.vaSiljević

Pritužbu je podnijela i Cetinjanka Marina Ljiljanić (1985) ističući da je učestvovala na protestu, te da su na nju, oko devet sati ujutro, u razmaku od po 10 sekundi, bačene tri šok bombe. Samo sam, napisala je, pokušavala do dođem do svoje kuće. Dim od suzavca, kako je navela, ulazio je kroz prozore i svi su, uključujući i troje maloljetnih ukućana, vezali krpe preko lica, ali nije puno pomagalo

Akcija policije trajala je duže od četiri sata

Savjet: Vlada, o svom trošku da organizuje detaljno čišćenje i dekontaminaciju javnih površina Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije juče su saopštili da su postupajući po pritužbi građanke Zorke Zoje Vidove Ivanović razmotrili postupanje policijskih službenika na Cetinju, 5. septembra, i usvojili zaključak da je prilikom intervencija policije u prijestonici, na različitim lokacijama, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava.

Uputili su hitnu preporuku ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću da se u Vladi založi, da se o trošku Vlade, a u saradnji sa službama Prijestonice Cetinje, pristupi detaljnijem čišćenju i dekontaminaciji svih javnih površina, uključujući i zelene površine, a na kojima je, ili u njihovoj blizini, djelovala policija upotrebljavajući prekomjernu upotrebu CS gasa i drugih hemijskih sredstava.

- Savjet je uvjeren da će to biti prvi u nizu drugih ozbiljnih koraka koji su potrebni za smirivanje javnosti i povratak povjerenja – piše u saopštenju.

Konstatovali su da se prekomjerna upotreba hemijskih sredstava odrazila na zdravlje i redovan život i onih građana Cetinja koji nijesu uzeli učešća u javnim okupljanjima.

Prekomjerna upotreba hemijskih sredstava, kako su istakli, koju više gotovo ne spore ni visoki zvaničnici Vlade Crne Gore, ne može se opravdati višim ciljevima i predstavlja odsustvo humanosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.

- Savjet registruje da se prekomjerna upotreba hemijskih sredstava na Cetinju negativno odrazila i na zdravlje životinja, kako onih na farmama, vlasničkih kućnih ljubimaca i životinja koje su napuštene i na ulici, pri čemu je određeni broj njih usljed toga i uginuo – ističe se u saopštenju. Članovi Savjeta su advokat Zoran Čelebić, prof. dr Dražen Cerović, doc. dr Branislav Radulović, dr Aleksandar Mugoša i građanska aktivistkinja Aida Petrović.

provjeri postupanje policije prema njoj.

- Da li je to bilo u redu i da li je u redu da može da napadne narod koji mirno protestuje - navela je ova srednjoškola.

Uz pritužbu je priložila medicinsku dokumentaciju i fotografiju povrijeđenih koljena.

Zeković je Pobjedi kazao da je informisan da je Savjet zadužio svog člana dr Aleksandra Mugošu da se bavi ovim predmetom i od Uprave policije zatražio da se izjasni po

pitanju pritužbe i posebno da odgovori za razloge postupanja prema srednjoškolki i da je dovode u vezu sa izvršenjem nekog prekršajnog ili krivičnog djela.

Pobjeda je prije nekoliko dana objavila tvrdnje naših nezvaničnih izvora iz bezbjednosnog sektora koji su nam rekli da je na Cetinju 5. septembra policija ispalila blizu hiljadu patrona suzavca. Naši izvori kazali su i da je čak u tri navrata tražena dopuna zaduženja hemijskih sredstava.

Vladini i zvaničnici bezbjednosnog sektora danima već saopštavaju kontraverzne informacije ko je i zašto naložio da Prijestonica satima bude zasipana suzavcem i drugim hemijskim sredstvima. Do danas je nejasno i ko je rukovodio ovom akcijom. Premijer Zdravko Krivokapić na vanrednoj konferenciji za novinare saopštio je da su neki čelnici sektora bezbjednosti odbili da izdaju komandu da policija krene na građane. Ne eksplicitno, ali iz onoga što je rekao, jasno se da zaključiti da naređenje nije izdao direktor Uprave policije Zoran Brđanin ili ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, iako su naknadno iz Uprave policije saopštili da je komandnim lancem rukovodio Brđanin. kaćuša krsManoviĆ

10

Društvo / Hronika

Neđelja, 12. septembar 2021.

Institut alternativa upozorava na neovlašćeno otkrivanje identiteta i informacija o radnim mjestima učesnika protesta na Cetinju

Prekinuti stigmatizaciju učesnika javnih okupljanja

S.VASILJEVIĆ

Posebno zabrinjava činjenica da se na jednoj od objavljenih fotografija našlo i maloljetno lice, čiji integritet uživa posebnu zaštitu

Sa protesta na Cetinju

PODGORICA - Ciljano objavljivanje informacija o učesnicima okupljanja na Cetinju i njihovih fotografija na društvenim mrežama

podstiče njihovu stigmatizaciju i ugrožava temeljna prava građana i građanki da iskažu protest, upozorio je juče Institut alternativa.

Direktor kompanije Crnagorakop uhapšen zbog oružja PODGORICA- Izvršni direktor kompanije Crnagorakop, Danilovgrađanin N. B. (83), uhapšen je prekjuče, nakon što je policija pretresom u tom preduzeću pronašla više komada oružja u ilegalnom posjedu – tri pištolja, lovački karabin, kao i devet komada municije.

N. B. se sumnjiči da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

- Policija je, postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu, izvršila pretres prostorija privrednog društva Crnagorakop čiji je izvršni direktor N.B. (83) iz Danilovgrada. Pretresom su policijski službenici pronašli i oduzeli više komada oružja u ilegalnom posjedu i to tri pištolja i lovački karabin kao i devet komada municije – naveli su iz policije.

N. B. je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Danilovgradu, uhapšen i danas je priveden uz krivičnu prijavu tom tužiocu na dalju nadležnost.

R.P.

PODGORICA- Vakcinalni punkt u tržnom centru Delta siti je ugašen nakon donošenja novih mjera, kojima je ograničen ulazak u tržne centre osobama koje ne ispunjavaju uslove iz kovid potvrde, saopšteno je sinoć iz Doma zdravlja Podgorica.

Iz DZ Podgorica reaguju, nakon što se, kako navode, pojavila zlonamjerna informacija da punkt radi u punom kapacitetu.

-Uklanjanje vakcinalnog punkta zahtijeva prisustvo medicinskih radnika, jer se na

U saopštenju iz te nevladine organizicije, koje potpisuje Nikoleta Pavićević, navodi se da se dijeljenjem fotografija, identiteta i informacija o radnim

mjestima učesnika protesta na Cetinju na Fejsbuk stranici „Info 050“, uz propratne uvredljive komentare na ličnoj osnovi, podstiče stigmatizacija ovih lica i širenje mržnje, u uzavreloj društvenoj atmosferi.

Institut alternativa je prijavio navedene sadržaje kompaniji Fejsbuk, čiji standardi podrazumijevaju zaštitu privatnosti i uklanjanje neprimjerenog sadržaja.

- Podsjećamo da je Ustavom Crne Gore, zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima garantovana sloboda javnog okupljanja, kao i sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti. Osim što je neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg portreta i snimka, bez pristanka lica koje je prikazano, a čime se osjetno zadire u lični život lica, kažnjivo prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, ovakva praksa podstiče javni progon pojedinaca zbog izraženog mišljenja i političkog uvjerenja – navodi se u saopštenju.

Objavljivanje identiteta i ostalih učesnika protesta, uz najave da će se sa tim nastaviti uprkos navodnim prijetnjama, doprinosi stvaranju atmosfere zastrašivanja i odvraćanja građana i građanki od uživanja ustavnih prava, kao i povišenim tenzijama, naglašavaju u toj NVO. - Posebno zabrinjava činjenica da se na jednoj od objavljenih fotografija našlo i maloljetno lice, čiji integritet uživa posebnu zaštitu. Pridružujemo se apelima građana i građanki, koji su se našli na meti, ali i drugih društvenih aktera, da se utvrdi odgovornost za objavljivanje ovih sadržaja. Apelujemo i na administratore stranice da prestanu sa faktičkim progonom svojih sugrađana i sugrađanki – zaključuju u Institutu alternativa.

R.P.

Turistkinja iz Rumunije poginula na Svetom Stefanu

Redakciji Pobjede žalila se sugrađanka da ne može da dođe do termina za ultrazvuk u Domu zdravlja Podgorica

Snimanje štitne žlijezde tek u decembru PODGORICA – Ultrazvuk štitne žlijezde u Domu zdravlja Podgorica može se zakazati od 2. decembra, dok su termini za ultrazvuk dojke na šalteru Centra za rentgen i ultrazvučnu dijagnostiku otvoreni od 26. septembra - kazali su Pobjedi iz te zdravstvene ustanove.

Našoj redakciji požalila se sugrađanka da ne može doći do termina za ultrazvuk štitne i dojke, te da joj je izabrani doktor rekao da ne zna kada će biti otvoreni.

- Izabrani doktor mi je rekao da mi ne može pomoći, osim da ponovo dođem i da se interesujem da li je termin otvoren. Odavno imam problem sa štitnom žlijezdom i bilo je neophodno da kontrolu obavim u septembru, ali da bih zakazala kod specijaliste potrebno je da prvo odradim ultrazvuk – kazala je sugrađanka.

PODACI

Sa druge strane, u Domu zdravlja kažu da je Centar za RTG i ultrazvučnu dijagnostiku Doma zdravlja Podgorica samo u prošloj sedmici odradio 386 ultrazvučnih pregleda, pružio 729 usluga, uradio 486 rentgen pregleda, 13 mamografija i 207 kovid rentgen pregleda.

- Iz navedenih brojki se jasno vidi da naši ljekari i medicinsko osoblje obavljaju izvanredan posao. Što se konkretno tiče pregleda koje pominjete, provjerom u sistemu smo uvidjeli da za ultrazvuk štitne žlijezde ima otvoren elektronski termin od 2. decembra a za ultrazvuk dojke prvi otvoreni termin na šalteru Centra je već 15. septembra, pa sugrađankina izjava da ,,nedjeljama ne može da zakaže preglede“ se jednostavno ne pokazuje kao istinita – kazali su iz Doma zdravlja.

Zbog tačnosti informacije, kako su dodali, samo jedna sedmica bila je bez mogućnosti zakazivanja, i to tekuća, jer radiolog konsultant mora opravdano da odsustvuje iz zdravstvenih razloga, ali su svi pacijenti zakazani za vrijeme odsustva odrađeni sedmicu ranije.

- Prioritetni pregledi, kao i pregledi onkoloških pacijenata koji moraju biti ranije završeni zbog daljih procedura i liječenja, obavljaju se u kratkom roku u direktnom dogovoru sa radiologom, ne zauzimajući na taj način termine za ostale, ambulantne pacijente – kazali su iz Doma zdravlja.

A kada je u pitanju Klinički centar, direktor Poliklinike dr Rifat Međedović Pobjedi je rekao da je prvi slobodni termin u endokrinološkoj ambulanti 26. septembar, te da je trenutno slobodno 12 mjesta.

POLIKLINIKA

- Broj pregleda u endokrinološkoj ambulanti Poliklinike Kliničkog centra u avgustu je bio 870, dok je u septembru do 7. septembra obavljeno 136 pregleda – naveo je dr Međedović.

Pacijenti sa hroničnim oboljenjima, prema njegovim riječima, mogu pregled kod odgovarajućeg specijaliste ili užeg specijaliste zakazati kod izabranog ljekara, ili kada su na pregledu kod ljekara u Kliničkom centru takođe se može sa njegove strane zakazati kontrolni pregled.

- Ono što je važno naglasiti, na sajtu Kliničkog centra Crne Gore se svakodnevno može vidjeti ažurirana lista čekanja za sve ambulantne preglede i dijagnostičke procedure koje se obavljaju u Poliklinici Kliničkog centra. Time je uvid u pomenute termine dostupan i medijima, i svim građanima Crne Gore – podsjetio je dr Međedović.

Sl.R.

Sa mjesta nesreće

Stradala dok je pravila selfi BUDVA - Na pješačkoj stazi, na putu između vile ,,Miločer“ i Svetog Stefana, dogodila se tragedija u kojoj je stradala turistkinja iz Rumunije Roba Georgeta (64), saznaje CdM. - Ona je pala sa litice od 15 metara, na Paljem brdu, dok je na stijenama pravila selfi - saznaje CdM. Na lice mjesta stigla je i specijalna služba iz Bara.

R. P.

Saopštenje Doma zdravlja Podgorica

Vakcinalni punkt u Delti zatvoren punktu nalazi medicinska oprema za čije rukovanje je neophodno prisustvo obučenih ljudi. Kao što je javnosti poznato, vakcine se čuvaju u posebnim frižiderima, pa je njihovo premještanje na drugi vakcinalni punkt zahtijevalo logističku pripremu. Na kraju, dan nakon donošenja mjera, bio je radni

dan za tržne centre, pa smo morali sačekati, zbog redovnog rada zaposlenih u Delti da završe kako bismo bez uzurpiranja njihovog komoditeta završili pakovanje medicinske opreme – ponavljamo, medicinske opreme sa kojom mora rukovati obučena osoba – piše u saopštenju.

R.P.

Jedan od domova zdravlja u Podgorici

Svijet

Neđelja, 12. septembar 2021.

11

DvaDeset je goDina oD napaDa na saD: Rat protiv terorizma i njegove posljedice

Menhetn nakon napada

VAŠINGTON/KABUL - Prije 20 godina teroristi su izazvali svjetsku silu SAD. Ranjena nacija objavila je „rat terorizmu“ i izgubila moralni autoritet. Taj rat je trajao dvije decenije, a svijet će još dugo morati da se bori s njegovim posljedicama, piše Dojče vele.

Prošlo je 20 godina od napada 11. septembra. Tornjevi novog Svjetskog trgovinskog centra uzdižu se na „Nultoj tački“ (Ground Zero) u Njujorku, sa spomenikom koji podsjeća na gotovo 3.000 žrtava napada koji su tada pogodili Ameriku i svijet. Grad je ponovo stao na noge nakon šoka od napada, ima više stanovnika nego 2001, a do pandemije korone ekonomija je cvjetala. Ali ništa nije kao prije, a i kako bi moglo da bude? I to ne samo u SAD, gdje se komemorativnim manifestacijama obilježava dan koji nikada neće biti izbrisan iz sjećanja. Ništa nije isto ni u velikim djelovima Bliskog istoka, niti u Avganistanu. Tamo se, doduše, ponovo vijori talibanska zastava, baš kao i prije 20 godina.

Kada je u terorističkom napadu nedavno ubijeno oko 170 Avganistanaca i više od deset američkih vojnika tokom evakuacije na aerodromu u Kabulu, odgovornost je preuzeo lokalni ogranak „Islamske države“. Ta organizacija nije postojala prije 20 godina, u vrijeme kada je počeo „rat protiv terorizma“, ali njeno porijeklo usko je povezano s tim ratom i načinom na koji se vodio. „Vrlo dobro znamo da je uspon IS bio direktna posljedica pada Sadama Huseina 2003“, objašnjava Bernd Grajner.

Istoričar iz Hamburga za DW objašnjava da je veliki dio prve generacije boraca IS poticao iz vojske Sadama Huseina.

-Nju su SAD odmah rasformirale i na taj način je stotine hiljada mladića ostalo na ulici, bez izgleda za posao. To je bio svojevrsni „humus“ za njihovu radikalizaciju – kaže Grajner.

Užasavajuće posljedice terorističkog čina

Gotovo milion žrtava i utrošenih osam biliona dolara

Godine 2001. teroristi Al Kaide srušili su Svjetski trgovinski centar, simbol ekonomske moći SAD. Napali su Pentagon, centar vojne moći. Masovnim ubistvom izazvali su nacionalnu traumu, i sve to samo uz pomoć skalpela, kojima su putničke avione pretvorili u oružje. Njima je iz šatora u Avganistanu upravljao saudijski Arapin po imenu Osama bin Laden. Bilo je to neviđeno poniženje za zemlju koja je u to vrijeme bila možda na vrhuncu moći, koja se desetak godina nakon pobjede u Hladnom ratu i raspada Sovjetskog Saveza osjećala gotovo neranjivom, piše Matijas fon Hajn.

Početak rata

SAD su reagovale sa zaprepašćenjem i tugom. S njima se solidarisao čitav svijet. Amerikanci su tražili odmazdu – i naišli na razumijevanje. Policijska akcija ili akcija specijalnih jedinica, poput one deset godina kasnije, kada je u Pakistanu ubijen lider Al Kaide Osama bin Laden, 2001. za američku administraciju nije dolazila u obzir. U vojnoj akciji koju je Savjet bezbednosti UN ozakonio kao akciju samoodbrane, talibani u Avganistanu svrgnuti su sa vlasti u roku od nekoliko mjeseci.

Kada je Džordž V. Buš 2003. napao Irak, više nije imao legitimitet UN. Postojale su samo lažne tvrdnje o vezama Sadama Huseina s napadačima 11. septembra, kao i lažne tvrdnje da je irački diktator proizveo

Osama bin Laden

oružje za masovno ubijanje.

Mnogi američki političari su, nakon 11. septembra, vidjeli priliku da svijetu pokažu da su Sjedinjene Države „neophodna nacija“, kaže za DW američki istoričar Stiven Verthajm. „I tu ‘neophodnost’ demonstrirale su tako što su pokušale da redizajniraju čitavu jednu državu i jednu čitavu svjetsku regiju“, kaže Verthajm.

Bernd Grajner uočava još jedan motiv: „U svojoj nemoći pred takvom vrstom asimetričnih napada, SAD su željele da pokažu svijetu, a posebno arapskom, da će svako ko se sa njima u budućnosti sukobi, izgubiti svoje pravo na postojanje.“ Zaključak njemačkog istoričara glasi: „Bio je to u osnovi simbolički čin, kako u Avganistanu, tako i u Iraku.“ U prilog Grajnerovoj tezi govori sljedeće: samo nekoliko nedjelja nakon 11. septembra, Bijela kuća zatražila je od Pentagona da razvije scenario za rat protiv Iraka. Bob Vudvord je u svojoj knjizi „Buš u ratu“ (Bush at War)

Maroko dobio novog premijera RABAT - Marokanski kralj Mohamed VI imenovao je Aziza Ahanuša iz partije Nacionalni zbor nezavisnih (RNI) za novog premijera te zemlje i povjerio mu formiranje nove vlade.

Ahanuš je imenovan nakon što je Islamistička partija (PJD), koja je na čelu marokanske vlade bila jednu deceniju, pretrpjela spektakularan po-

raz na parlamentarnim izborima na kojima su dominirale liberalne partije smatrane bliskim kraljevskoj palati.

Prethodni premijer iz PJD bio je Sad Edin El Otmani.

Novi premijer je rekao nakon sastanka sa kraljem da će početi pregovore sa potencijalnim koalicionim partnerima za formiranje vlade. PJD neće biti uključena u pregovore.

napisao da je američki ministar obrane Donald Ramsfeld bio zabrinut, jer u Avganistanu nema dovoljno meta za američko visokotehnološko oružje. „Ne želimo da izgleda kao da udaramo čekićem po pijesku“, rekao je Ramsfeld. „Potrebno nam je nešto što možemo da pogodimo, a nema toliko Al Kaide da se gađa.“

Gotovo milion žrtava rata

„Rat protiv terorizma“ koji je proglasio predsednik Buš postao je rat bez granica. Rat „koji nije precizno definisan, ni vremenski, a ni geografski. On se vodi globalno“, kako objašnjava Johanes Tim, stručnjak za SAD u berlinskoj Fondaciji nauka i politika (SWP). Projekat „Troškovi rata“ (Cost of War) američkog Univerziteta Braun u Providensu u svom najnovijem spisku navodi da američka vlada čak u 85 zemalja sprovodi mjere protiv terorizma.

Naučni tim, u kojem ima više od 50 stručnjaka, pravnika, ali

i aktivista za ljudska prava, ima i neke druge zastrašujuće podatke, prema kojima je u „ratu protiv terorizma“ do sada ubijeno skoro 930.000 ljudi u direktnim borbama, a od toga je gotovo 400.000 civila.

Takvi podaci bacaju drugačije svjetlo na riječi američkog generala Stenlija A. Mekrista koje je on izrekao 2009. u svom uvodnom obraćanju kao komandat međunarodnih snaga ISAF u Avganistanu: „Vjerujem da je percepcija javnosti o ubijenim civilima jedan od najopasnijih neprijatelja s kojima se suočavamo.“ Posljedica takvog stava je to da je prljavo lice rata uglavnom postalo skriveno.

Svjetska javnost bila je zato šokirana kada je platforma Vikiliks 2010. otkrila pravo lice ratova u Iraku i Avganistanu, a objavljivanjem poznatog snimka „Kolateralno ubistvo“ (Collateral Murder) podastrti su drastični dokazi o ubistvu civila u Bagdadu.

Gubitak uGleda

Ugled SAD ionako je bio narušen, jer su se u svom ratovanju postavile iznad zakona.

U intervjuu za DW Johanes Tim podsjeća i da se tada prvi put spominje ponovno zvanično uvođenje mučenja: „S obzirom na to da je mučenje u stvari bilo potpuno kršenje zakona, postoji razlog zašto se ono ne naziva mučenjem, već ’poboljšanim tehnikama ispitivanja’ (enhanced interrogation techniques). Jer, mučenje je

nesumnjivo zabranjeno međunarodnim pravom.“ Dio toga su i višegodišnje robije osumnjičenih u potpuno nezakonitim prostorima, poput američke mornaričke baze Gvantanamo, ali prije svega ubijanje osumnjičenih za terorizam u napadima bespilotnim letjelicama. Kancelarija za istraživačko novinarstvo izbrojala je najmanje 14.000 napada bespilotnim letjelicama, a navodi se da je navodno ubijeno između 9.000 i 17.000 ljudi, uključujući i do 2.000 civila, među kojima su i stotine djece.

Johanes Tim zbog svega toga dolazi do poražavajuće procjene: „Čak iako to ne može empirijski da se dokaže, moj utisak je da je ciljano ubijanje bespilotnim letjelicama verovatno proizvelo više džihadista u Avganistanu, nego što ih je ubilo.“ I ne samo u Avganistanu. Politikolog Julijan Junk iz Fondacije za istraživanje mira i sukoba (PRIF) njemačke pokrajine Hesen, za DW kaže: „Možemo reći da su nelegalne metode u ’ratu protiv terorizma’ mobilisale salafiste, kao i njemačke džihadističke grupe.“

Greška od osam biliona dolara?

Prema „Troškovima rata“ dvadeset godina „rata protiv terorizma“ samo su SAD koštale nezamislivih osam biliona dolara. Tom sumom bi lako mogao da se plati infrastrukturni program Džozefa Bajdena, i to nekoliko puta. Zbog toga stručnjak za Ameriku Bernd Grajne, potpuno nezavisno od posljedica po ostatak svijeta, dolazi do zaključka: „SAD su pretrpjele ogromnu štetu od tih ludih troškova za ratove u Iraku i Avganistanu.“ „Umjesto što su destruktivno reagovale na napade 11. septembra“, kaže američki istoričar Verthajm, „Sjedinjene Države mogle su tako veliki broj ljudi i svoje ogromne resurse da usmjere na neke druge, vrijedne poduhvate.“

Hrvatima zvanično dozvola da prave eurokovanice

Aziz Ahanuš

Ahanuš je bivši ministar poljoprivrede i milijarder, jedan od najbogatijih ljudi u Maroku.

ZAGREB- Hrvatska je i zvanično dobila dozvolu da počne proizvodnju eurokovanica. Naime, u Brdu kod Kranja, u Sloveniji, potpisan je Memorandum o razumijevanju između Hrvatske, Evropske komisije i država članica Eurozone.

Potpisivanje Memoranduma važan je simbolični, ali i praktični korak na hrvatskom putu prema uvođenju eura. Pozdravljam odlučnost Hrvatske da se pridruži Eurozoni jer joj je tu i mjesto. Komisija će nastaviti da podržava Hrvatsku u njenim pripremama i naporima da ispuni konvergencijske kriterijume – izjavio je

Paolo Đentiloni. Memorandumom o razumijevanju pravno se pokrivaju svi elementi izrade posebnih „hrvatskih“ kovanica eura i eurocenti.

Naime, svaka zemlja članica Eurozone ima mogućnost stavljanja nekog nacionalnog motiva na jednu stranu eurokovanica. Nakon sprovedene javne rasprave, hrvatska Vlada još je objavila da će šahovnica biti podloga na svima, a da će na kovanici od dva eura stajati karta Hrvatske, na kovanici od jednog eura životinja kuna, Nikola Tesla na kovanicama od 50, 20 i 10 centi te glagoljica na kovanicama od 5, 2 i 1 centa.

12

Kultura

Neđelja, 12. septembar 2021.

Istoričar Adnan Prekić za Pobjedu o svojoj knjizi „Crvena ideja Crne Gore“

Politički pluralizam kao id način da bježimo od odgo Po mom sudu, aktuelne političke elite svojom retorikom i djelovanjem čine sve da „mase“ (namjerno koristim ovaj socijalistički termin) učine nevaspitanijim, kako bi njihova nekompetentnost i nedostatak vizije da promišljaju o ključnim problemima ovoga društva, bila manje primjetna – rekao je Prekić

Autor ove doktorske studije, istoričar Adnan Prekić, pod sintagmom iz naslova je objedinio svu simboliku ideološkog karaktera političkog sistema koji je četiri decenije bio dominantan u našoj državi, tada republici. Na jednom je mjestu sabrao brojne izvore, upoređivao, zaključivao jezikom pitkim do te mjere da bude razumljivo i čitaocima van struke.

S Prekićem smo razgovarali ne samo o godinama kojima je oivičen njegov obiman rad, već i o tome koliko su tadašnji potezi vladajućih struktura uticali na ono kako će Crna Gora funkcionisati danas, te koliko je sličnosti bilo u načinu na koji se „podmeću“ ideologije građanima jedne zemlje.

POBJEDA: Zašto danas idealizujemo period nakon Drugog svjetskog rata?

PREKIĆ: Nije teško idealizovati i poistovjetiti se sa periodom koji je u kolektivnoj memoriji prepoznat kao vrijeme blagostanja. I zaista, sve ono što se desilo nakon propasti socijalističke paradigme u Crnoj Gori, ostavlja prostor za idealizovanje tog vremena.

Paradoksalno, iz perspektive običnog čovjeka koji je živio u tom vremenu, nikada nećete čuti zamjerke o ugrožavanju osnovnih ljudskih prava, nedostatku političkog pluralizma i sličnim stvarima koje generiše jedan totalitarni sistem.

Naprotiv, prva asocijacija običnog čovjeka na to vrijeme je: jednakost, pravda, pravo na

Narativ o prevaziđenosti socijalističkih društvenih odnosa instaliran sa strane POBJEDA: Da li je u vrijeme uvjerenja da je komunizam jedini ispravan politički put, zapravo jedina ispravna „politička religija“, da se poslužim Vašom odrednicom, bilo dosljednih negiranja i naznaka da će potonuće ideje rezultirati sukobima kakvi su obilježili devedesete godine na samim ivicama Crne Gore?

PREKIĆ: Apsolutno ne. Sve do druge polovine 1988. godine, u crnogorskom javnom prostoru uopšte nemate ni jednu ozbiljniju raspravu kojom se osporava model i način funkcionisanja socijalističkog političkog sistema. Narativ o

rad i dostojan život. Rušenjem socijalističke paradigme, dobili smo ono što kolokvijalno nazivamo demokratijom, ali smo izgubili ono što čini suštinu zdravih odnosa u jednom društvu. Izgubili smo sistem vrijednosti koji je stvarao osjećaj pravde i pravednosti. Zbog toga iz današnje, posttranzicione perspektive, nije teško razumjeti zašto možemo sa pozitivnim emocijama da se identifikujemo sa tim vremenom.

POBJEDA: Najznačajnije promjene koje je uradila tadašnja (komunistička) vlast za crnogorsko društvo su modernizacija po više parametara, ravnopravnost, takođe na više nivoa, i socijalna pravda.

Ipak, trebalo je skoro pola vijeka da se do nekih promjena dovede, od 1900 do 1945. godine. Zašto niti jedan od ovih procesa nije doveden do kraja i da li zbog toga danas ponovo visimo na marginama postulata 18. vijeka?

PREKIĆ: Ne bih se složio sa tezom da smo ostali na marginama, jer bez obzira na ograničene domete nekih procesa, pravac kojim je crnogorsko društvo krenulo nakon Dru-

navodnoj prevaziđenosti socijalističkih društvenih odnosa u Crnoj Gori nije došao iznutra, već je instaliran sa strane, kroz teze o navodno otuđenim političkim elitama u Crnoj Gori. Ispostaviće se da su te optužbe bile samo izgovor za sve ono što će se desiti tokom AB revolucije i tokom 90-ih. To je bio običan populistički trik da se kroz zabrinutost za pravilno funkcionisanje socijalističkog sistema, zaštitu radničkih prava i niz drugih populističkih parola, izvrši smjena političkog rukovodstva Crne Gore koje nije prihvatilo velikodržavni koncept koji je zagovarala Srbija i njeno rukovodstvo.

Naslovnica knjige „Crvena ideja Crne Gore“

gog svjetskog rata ipak je definisao okvir za vrijednosni sistem u kome i danas funkcionišemo. Da li se moglo uraditi više i bolje, nemam sumnju – jeste. Ali ne možemo ignorisati činjenicu da je drušwww.mojacrnagora.com

PODGORICA – Studija „Crvena ideja Crne Gore“, koju je objavila Matica crnogorska, ne samo što rasvjetljava jedan od ključnih perioda Crne Gore, između 1945. i 1955. godine, doba cvjetanja samosvijesti, ravnopravnosti i socijalne pravde, već otkriva i pomalo tiransku stranu sistema koji su u ono doba nametali građanima naše zemlje.

Funkcija medija bila je da prenosi zvanične političke stavove sistema POBJEDA: U Vašoj studiji se bavite i medijima. Nekada je, u periodu naznačenom u „Crvenoj ideji Crne Gore“, bilo mnogo lakše ući u trag i izvorima i provjeriti istinitosti informacije. Da li su tada mediji (Pobjeda, radio i tek po koji TV prijemnik) imali snagu da naprave razliku, promijene mišljenja i sl?

PREKIĆ: Apsolutno ne, jer je osnovna funkcija tih medija bila da prenose zvanične političke stavove sistema, a ne da prave razliku u mišljenju. Ozbiljniji kritički angažman medija prema političkom sistemu registrujemo tek u drugoj polovini 70-ih, ali i tada je on bio ograničen isključivo na korekciju ili kritiku već postojećih rješenja.

Titograd, 1955. godine

tveni okvir u kome funkcionišemo naslonjen na vrijednosni sistem definisan nakon 1945. godine. Emancipatorski potencijal crnogorskog društva nakon Drugog svjetskog rata, posebno onaj sadržaj afirmisan od druge polovine 60-ih godina, u značajnoj mjeri je trasirao pravac razvoja crnogorskog društva. Tačno, mnogi započeti procesi nijesu dovedeni do kraja, neki traju i danas, ali moramo biti realni i svjesni ne samo prednosti i potencijala, već i realnih ograničenja crnogorskog društva.

POBJEDA: U kontekstu Vaše knjige, u ovom trenutku, najzanimljiviji je proces „vaspitanja masa“.

S današnje tačke gledišta, čini se ključnim da vaspitanje i nevaspitanje počinju da se izjednačavanju. Što nas je dovelo do toga da mahom poluobrazovan narod bude, a ovo ne mora da bude samo na nivou Crne Gore, prelomna karika u formiranju svih važnih odluka?

IZGUBILI SMO SISTEM VRIJEDNOSTI KOJI JE STVARAO OSJEĆAJ PRAVEDNOSTI: Adnan Prekić

PREKIĆ: Terminologija „vaspitavanja masa“ ima potpuno drugačije značenje od onoga što bi danas kategorisali kao vaspitanje ili nevaspitanje.

Kompletan politički sistem uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori bio je zasnovan na ideji o savršenosti socijalističkih društvenih odnosa i vrijednosti koje je on propagirao. U tom kontekstu, afirmisanje ideoloških i vrijednosnih sudova tog sistema oni doživljavaju kao vaspitavanje ili prevaspitavanje masa. Za jedan totalitarni sitem, to je potpuno opravdana aktivnost zbog činjenice da su oni sopstvene političke ideje sakralizovali i pretvorili ih u jednu vrstu sekularne religije, odnosno ideologije. U njihovoj percepciji, taj termin nema negativan prizvuk, naprotiv.

Zbog toga je i teško praviti paralele sa onim što se danas dešava, jer, po mom sudu, aktuelne političke elite svojom retorikom i djelovanjem čine sve da „mase“ (namjerno koristim ovaj socijalistički termin) učine nevaspitanijim, kako bi njihova nekompetentnost i nedostatak vizije da promišljaju o ključnim problemima ovoga društva, bila manje primjetna.

POBJEDA: Šta je to što je bratstvo, jedinstvo, narodnooslobodilačku borbu jednom davno stavilo ispred vjere i zašto danas od tih ideala svjesno odstupamo kao nacija?

PREKIĆ: Traganje za održivim rješenjem nacionalnog pitanja, kao jednog od najvećih izazova Versajske Jugoslavije, oblikovaće jednu od ključnih političkih ideja socijalističke vlasti – ideju bratstva i jedinstva. Ta ideja je bila pokušaj prevazilaženja dubokih vjerskih i nacionalnih podjela u Jugoslaviji, i ona je u značajnoj mjeri uspjela da ograniči brojne vjerske i nacionalne antagonizme u Jugoslaviji. Nažalost, izostanak održivog ekonomskog rješenja, doveo je do postepene rehabilitacije ovih antagonizama i ponovnog uvođenja nacionalizma u javni prostor sredinom 60-ih godina. Rehabilitacija nacionalizma u drugoj polovini 80-ih obrnula je procese. Politiku bratstva i jedinstva zamjenile su podjele na „naše“ i „njihove“, a ova ideja, ali i sam koncept Jugoslavije, postali su idealan neprijatelj, simbol oko koga su se mogli okupiti svi šovinisti, bez obzira na njihov nacionalni ili vjerski predznak. Koncept

Kultura

Neđelja, 12. septembar 2021.

13

U Kotoru otvorena izložba slovenačkog dizajna „The Future of Living“

dealan ovornosti

bratstva i jedinstva je odbačen, a umjesto njega ponuđen nam je koncept društva u kome se pojedinac želi svesti isključivo na vjerski ili nacionalni identitet.

POBJEDA: U čemu se u to vrijeme ogledaju privid ustavnosti i ograničenja vlasti i koliko to liči na ono što danas nazivamo demokratijom?

PREKIĆ: Nema nikakve sumnje da je politički sistem uspostavljen nakon 1945. godine imao mnoge elemente totalitarizma, i da je on u značajnom obimu ograničavao ono što mi danas percipiramo kao politički pluralizam, sloboda mišljenja i demokratija. Međutim, u razumijevanju ovog pitanja, moramo shvatiti i istorijski kontekst i okolnosti u kojima su komunisti preuzeli vlast 1945. godine. Crna Gora je u tom trenutku ruinirana zajednica po svim parametrima, u kojoj izuzev vjerskih zajednica ne postoji nijedna institucija koja oko sebe okuplja značajni broj ljudi. Crna Gora u tom trenutku nema političku elitu, intelektualce, tradiciju političkog pluralizma i demokratičnosti. Zbog toga je potpuno jasno da taj politički sistem nije zaustavio niti ograničio niti jedan demokratski proces iz prethodnog perioda.

Naprotiv, nakon sukoba sa zemljama IB-a i naknadnim procesima demokratizacije i decentralizacije društva, u Crnoj Gori započinje prvi ozbiljniji proces oblikovanja političkih elita, institucija i intelektualaca koji djeluju u javnom prostoru. Konačno, rezultati tih promjena biće uočljivi već sredinom 60-ih godina, kada dolazi do smjene generacija. Sta-

riju garnituru „partizanskih rukovodioca“, mijenja nova generacija političara koja se školovala i formirala u Crnoj Gori, i koja će u kasnijem periodu biti nosilac najznačajnijih državotvornih i emancipatorskih procesa u Crnoj Gori. Teze koje sporadično možemo čuti o nedemokratskom karakteru komunističkih vlasti, zbog toga nijesu ništa drugo osim pokušaja jeftinog istorijskog revizionizma, lišenog bilo kakve ozbiljne kontekstualizacije problema. Ponavljam, politički sistem uspostavljen u Crnoj Gori nakon 1945. godine imao je mnoge elemente totalitarizma koji se iz današnje perspektive mogu tumačiti kao ozbiljna kršenja ljudskih i političkih prava, ali istorijske procese ne možemo posmatrati izvan vremenskog konteksta u kome su se oni odvijali.

POBJEDA: Koje greške se ponavljaju kroz istoriju, ako današnjim prevratima u Crnoj Gori suprotstavimo desetljeće koje ste centrirali u Vašoj studiji?

PREKIĆ: Nedovršeni politički, ekonomski, socijalni i kulturološki procesi, po mom dubokom uvjerenju, generišu najveći broj tih „greški“. Za neke procese potrebno je vrijeme i kontinuitet, koji mi kao društvo često nijesmo imali.

Tako se desilo i u periodu socijalističke vlasti. Snažan ekonomski razvoj i obnova zemlje, započeti odmah nakon oslobođenja, značajno su usporeni već nakon dvadeset godina, a nedostatak adekvatnih ekonomskih reformi i ozbiljnije primjene tržišnih principa dovele su do ozbiljne ekonomske krize koja je kulminirala tokom 80-ih. Sa druge strane, ozbiljni državotvorni, kulturni i nacionalni programi emancipacije crnogorskog društva počinju da se afirmišu tek od sredine 60-ih godina, i oni realno nijesu mogli biti okončani za dvije decenije. Devedesete godine su napravile novi diskontinuitet, a uvođenje demokratije, političkog pluralizma i tržišne ekonomije samo su ogolili postojeće probleme. Ti procesi nijesu bili rezultat unutrašnje potrebe crnogorskog društva za demokratijom, već su bili oktroisani, uvedeni na talasu promjena koje su se dešavale u drugim jugoslovenskim republikama. Zbog toga je i naš doživljaj demokratije ostao autističan, zarobljen u zabludama i potrebi da demokratiju i politički pluralizam ne prihvatamo kao šansu da procese pomjeramo unaprijed, već kao idealan način da bježimo od odgovornosti. Zbog svega toga, mi kao društvo, mnoge procese percipiramo kao greške i ponavljanje istorije, nespremni da realno sagledamo stvari i da ih u kontinuitetu unaprijeđujemo.

D. ERJAVŠEK

Strast prema životu i prirodi Ovo je izložba koja je napravljena za vrijeme predsjedavanja Slovenije Evropskom unijom. Putujuća je izložba i biće predstavljena u najmanje 25 država širom svijeta – kazao je ambasador Gregor Presker

Posjetioci na izložbi dizajna u Kotoru

KOTOR – Izložba djela slovenačkog dizajna „The Future of Living“ otvorena je preksinoć u Crkvi Sv. Pavla u kotorskom Starom gradu.

Paleta 90 proizvoda, koji nose znak izvrsnosti „Made in Slovenia“, nastala je u posljednje dvije godine i predstavlja napore Centra za kreativnost, koji djeluje u sklopu Muzeja arhitekture i dizajna, da poveže, promoviše, podrži i razvija kulturni i kreativni sektor u Sloveniji.

raju budućnost življenja u kojoj nema više sirovih materijala u izobilju, u kojoj je potrebno racionalizovati metode proizvodnje i upotrebe ljudskih resursa, a proizvode prilagoditi novoj generaciji korisnika koji žele prilagođena rješenja. Ona se nalaze u tehnološki naprednoj i inovativnoj izradi koju proizvođači i dizajneri kombinuju sa svojom sveobuhvatnom ljubavlju prema životu i prirodi.

Proizvodi ističu priče malih robnih marki koje izražavaju funkcionalnost, strast prema životu i prirodi, inovativne načine primjene lokalnih materijala, te nove tehnike proizvodnje koje se nadovezuju na regionalno zanatstvo i napredne tehnike održive proizvodnje. Proizvodi prognozi-

Ambasador Republike Slovenije Gregor Presker istakao je kako mu mnogo znači što se Slovenija predstavlja upravo u Kotoru.

- Ovo je izložba koja je napravljena za vrijeme predsjedavanja Slovenije Evropskom unijom. Putujuća je izložba i biće predstavljena u najmanje 25

PUTUJUĆA IZLOŽBA

država širom svijeta – kazao je Presker.

Prema njegovim riječima, pored samog prikazivanja proizvoda slovenačke kreativne industrije, važno je naglasiti koliki značaj Slovenija daje kreativnoj industriji, odnosno spajanju kulture, privrede i nauke.

- Otvaranjem kreativnog haba u Kotoru, Crna Gora je takođe pružila veliki značaj razvoju kreativne industrije – ocijenio je Presker i dodao da ga raduje što će na ovogodišnjem Kreativnom forumu u Ljubljani učestvovati i predstavnici Crne Gore.

OPREDJELJENJE

Sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac kazala je kako je osamdesetih godina prošlog vijeka pohađala Školu za li-

Objavljen prvi broj novina „Protagonist“

Platforma za pozorište PODGORICA - Prvi broj pozorišnih novina „Protagonist“, Kraljevskog pozorišta Zetski dom, predstavljen je juče na veb stranici ove institucije. „Protagonist“ će, pored aktuelnih događaja vezanih za najstariji crnogorski državni teatar i njegove umjetničke domete, nuditi i osvrt na važan segment naše kulturne istorije, ali i otvoriti dodatni prostor za produkciju teatroloških tekstova u cilju sagledavanja različitih pojava i fenomena u pozorišnoj umjetnosti, najavio je direktor Ilija Subotić.

- Na ovaj način formira se još jedna platforma kojom će se pospješiti one kulturne i intelektualne aktivnosti koje su kod nas već duže vrijeme u regresiji, a to su kritička, teorijska i polemička problematizacija umjetničkih kretanja – kako na domaćoj, tako i na internacionalnoj sceni – rekao je Subotić.

Kako je istakao u uvodniku pod nazivom „Nova platforma za pozorišne i intelektualne aktivnosti“, težnja Zetskog doma je usmjerena ka tome da pozorišne novine vremenom postanu stručni časopis s međunarodnim predznakom – otvoren za sve uvide u nova istraživanja na polju scenskih umjetnosti, tim prije što dobar dio savremenog pozorišta ukida granice između različitih umjetničkih izraza.

Prvi broj donosi osvrt umjetničke direktorke Lidije Dedović o značaju formiranja glumačkog ansambla, dok o prostoru za glumačka istraživanja i dalji profesionalni razvoj za „Protagonist“ govore Vule Marković, Jelena Laban, Jelica Vukčević, Marija Labudović i Goran Vujović.

U časopisu se može pročitati i tekst „Karantinski eksperimenti“ prof. mr Janka Ljumovića o pozorištu u doba korona

virusa, potom presjek dosadašnjih i novih projekata Kraljevskog pozorišta u 2021. godini, a u rubrici „Arhivska bilježnica“ tekst „Kroz sjene prošlosti do katarze“, dramaturga Rajka Radulovića, o predstavi „Princeza Ksenija od Crne Gore“. „Protagonist“ će izlaziti dva puta godišnje u štampanoj i elektronskoj verziji, uz tendenciju njegovog koncepcijskog širenja, navodi se na sajtu Kraljevskog pozorišta. D. E.

kovno oblikovanje i dizajn.

- Godinu mature proveli smo šaleći se na sopstveni račun, odnosno zbog izbora koji smo napravili, jer, tada imati dizajn kao opredjeljenje, bilo je u najmanju ruku smiješno. Meni nedostaje lijepi broj godina do penzije, ali sam ipak dočekala da govorim na otvaranju izložbe dizajna, što je bilo potpuno nezamislivo u periodu kada sam završavala dizajnersku školu – kazala je Kriještorac.

Moderator otvaranja izložbe u ime OJU „Muzeji“ Kotor bila je Biserka Milić, menadžerka za programske politike i planiranje. Organizatori su Ambasada Republike Slovenije u Podgorici, Udruženje za odgovorni i održivi razvoj, Opština Kotor i Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor. Izložba će nakon Kotora biti organizovana u Podgorici.

B. B.

OMMA na terasi Muzičkog centra PODGORICA – Plesna predstava OMMA iz Francuske, za koju je koreografiju uradio Jozef Nađ, biće izvedena večeras u 20 sati na terasi Muzičkog centra Crne Gore.

Jozef Nađ je u ovom komadu okupio grupu od osam plesača, porijeklom iz Senegala, Malija, Obale Slonovače, Burkine Faso, Konga Brazavila i Demokratske Republike Kongo. OMMA se vraća korijenima plesa, pokret je njegova suština, a svemir kao horizont koji pokušava da demonstrira hipotezu Nađa: ples je rođen zajedno s čovječanstvom. OMMA istražuje našu sposobnost gledanja onoga što je ispred nas kako bismo mogli bolje da vidimo što se nalazi duboko u nama, u zajedničkoj sudbini.

Na terasi KIC-a „Budo Tomović“, u 22 sata, u okviru književnog programa biće predstavljena knjiga „Jefimija: ž e n a ko j a č e k a “ M i n j e Marđonović. To je ljubavni, putopisni i politički roman koji govori o mladoj feministkinji, glavnoj junakinji Jefimiji, i njenom životnom putovanju na kraj svijeta, na Bali, na koje i odlazi prvenstveno zbog najiskrenije potrebe da pobjegne iz sredine u kojoj se guši, i majke od koje zavisi. O djelu će govoriti dramaturškinja Lela Milošević i autorka.

R. K.

14

Feljton

Neđelja, 12. septembar 2021.

1.

SVETI MARTIN TURSKI – ZABORAVLJENI CRNOGORSKI KULT

Prikrivanje antičkih korijena samoniklosti i kontinuiteta » Piše: Vukota VUKOTIĆ, istoričar

UVOD

Istorija hrišćanstva na tlu Crne Gore još uvijek je nedovoljno proučena, iako je jedan od nezaobilaznih činilaca ukupne civilizacijske povijesti ovog prostora. Mada svako ozbiljnije proučavanje perioda antike, posebno u regionu Mediterana, ali i ukupno Starog Svijeta, čega je Crna Gora neodvojivi dio, skoro da nije zamislivo bez razvoja Crkve, naša istoriografija do sada je malo važnosti pridavala ovom pitanju.

Prema onome što je iznešeno na ovu temu, crkvena organizacija na tlu Crne Gore počela se razvijati tek od V vijeka, kada je episkop dukljanski Evander pronađen među potpisnicima IV vaseljenskog sabora u Halkedonu.

Nedostatak sačuvanih pisanih izvora uslovio je da se periodu kasne antike na našem prostoru prida mala pažnja.

Iako je cijela istočnojadranska obala smatrana Dalmacijom, istraživanja su se svela samo na okolinu Splita i obližnje Salone, kao nadbiskupskog sjedišta i nešto kasnije Zadra.

Brojni arheološki nalazi iz ovog perioda skoro da nijesu izvršili nikakav uticaj, pa je ovaj period ostao relativno neobrađen. Stvorila se slika da je hrišćanstvo u Crnoj Gori tek sporadična pojava, a da je crkvena organizacija nametnuta od strane imperijalnih vlasti.

Tome je doprinijela i jedna neobična činjenica, koja se može uzeti za specifikum ovog podneblja, a to je, da jedino na tlu Crne Gore nema zabilježenih mučenika za vjeru tokom prva tri stoljeća hrišćanstva. U tom svjetlu, mnogi artefakti koji su pronađeni, a definitivno su hrišćanske provinijencije, pali su u zapećak ili se njihovo porijeklo vještački pokušavalo uklopiti u druge periode.

Kako tvrdi arheolog Mladen Zagarčanin: „Godinama se istorijat crkve bazirao na nekoliko lokaliteta od kojih su neki istraženi i prije stotinak godina. Crkve A i B u Dokleji, barski trikonhos, bazilika u Budvi, i nekoliko manjih ostataka ranohrišćanskih lokaliteta, kreirali su jednu nepromjenjivu naučnu sliku u kojoj su crkve građene samo u vrijeme Justinijana“ (M. Zagarčanin, Ranohrišćanska crkva na Velikom pijesku, Bar, 2012).

Ovakvim načinom rada i koncipiranja problema izučavanja došlo se do toga da se zanemaruju istorijski izvori, arheološki nalazi, epigrafski ostaci i slično, sa rezultatom da se istorija hrišćanstva u Crnoj Gori limitira i svede na daleko manji obim. To je sve imalo za cilj da pokaže kako su tragovi civilizacije i pripadanja ovog prostora razvijenom rimskom, a kasnije i hrišćanskom svijetu, plitki i površni, a najranija veza sa njima nametnuta i ne seže dalje od pojave

Istorija hrišćanstva u Crnoj Gori je svedena na daleko manji obim. To je sve imalo za cilj da pokaže kako su tragovi civilizacije i pripadanja ovog prostora razvijenom rimskom, a kasnije i hrišćanskom svijetu, plitki i površni, a najranija veza sa njima nametnuta i ne seže dalje od pojave Slovena na ovom prostoru

Vaseljenski sabor u Halkedonu 451. godine



Kult Sv. Martina iz Tura jedan je od najpoštovanijih u Zapadnoj Evropi. Do skora o postojanju njegovog kulta na tlu Crne Gore nije se skoro ništa znalo, iako su neki toponimi ukazivali na mogućnost njegovog postojanja. Tek nedavna istraživanja su utvrdila nedvosmisleno postojanje ovog kulta kroz dosta brojne hagionime na našoj teritoriji

Ostaci antičke Duklje

Slovena na ovom prostoru.

Tako bi se crnogorska nacija lišila svojih antičkih korijena i premisa o svojoj samoniklosti i kontinuitetu koji obuhvata skoro dva milenijuma. Bez toga, naša prošlost mogla se lako uklapati u druge cjeline i biti svojatana od strane velikodržavnih projekata susjednih naroda. Upravo je proučavanje crkvene istorije na taj način bilo zanemareno, kako bi se pokazalo da je svaka crkvena organizacija na našem tlu importovana i dio neke druge cjeline, a potpuno se zanijekala svaka mogućnost da se i ovdje širi i samostalno razvija Hristova nauka. I pored dokaza, koji sežu do same Biblije i knjiga Novog zavjeta - da se riječ apostolska čula na ovom tlu od sredine I vijeka - postojanje crkve se odricalo, kao što smo vidjeli, sve do V vijeka.

Crnogorska prošlost time je uskraćena za cijelo stoljeće bitisanja crkvene hijerarhije.

Naime, kako pokazuju najnovija istraživanja, na osnovu pisanih podataka i arheoloških nalaza vezanih za crkveni kompleks u Doljanima kod Podgorice, episkop u Duklji se



Iako je cijela istočnojadranska obala smatrana Dalmacijom, istraživanja su se svela samo na okolinu Splita i obližnje Salone, kao nadbiskupskog sjedišta i nešto kasnije Zadra.

Brojni arheološki nalazi iz ovog perioda skoro da nijesu izvršili nikakav uticaj. Stvorila se slika da je hrišćanstvo u Crnoj Gori tek sporadična pojava

pojavljuje već u prvoj polovini IV vijeka, kada car Konstantin na taj položaj postavlja Basosa iz ugledne makedonske senatorske porodice. On je na toj dužnosti proveo više decenija, doživjevši duboku starost, a o njegovom ugledu u hrišćanskom svijetu toga doba, govori i to da mu je sveti Jovan Zlatousti posvetio jednu od svojih homilija. Tokom njegovog života Prevalis, a i cijeli Ilirik, bio je središte borbe koja je odlučivala sudbinu hrišćanskog svijeta. Veliki rad i trud je uložen, od strane i crkvenih otaca i episkopa „na terenu“, poput prevalitanskog Basosa, da se održe odluke Vaseljenskog sabora u Nikeji i suzbije širenje arijanske jeresi. Danas, o ovom periodu naše istorije znamo jako malo, na osnovu vrlo fragmentarnih istorijskih vrela, pa se dosadašnja nauka rijetko obazirala na njega. Time su značajne posljedice koje su proizašle iz ovih događaja ostale nerasvijetljene, a prostor Ilirika skoro pa izbrisan iz velikih sinteza o ranoj istoriji hrišćanstva.

(Najbolji primjer za to je monografija britanskog istoriča-

ra profesora emeritusa Pitera Brauna „Uspon hrišćanstva na Zapadu“, Clio, Beograd, 2010, u kojoj se pominju hrišćanske zajednice na zapadu drevne Kine, ali nijednom riječju crkvena istorija Ilirika, dok se Balkan upotrebljava kao pridjev i to u negativnom kontekstu.)

Upravo za IV vijek vezan je i rad svetog Martina Turskog (ili Martina iz Tura), jednog od najvećih svetaca katoličkog Zapada. Ovaj svetitelj, danas slavljen kao zaštitnik Francuske, od doba kasne antike bio je cijenjen širom Mediterana.

Njegov kult se vrlo rano uspostavlja nakon njegove smrti i biva širen kroz cijeli hrišćanski svijet u ranom srednjem vijeku. O životu, radu i uticaju svetog Martina, kasnije se mnogo pisalo i raspravljalo, kako u teologiji, tako i u nauci, i rasvijetljeni su brojni aspekti njegovog djela. Kao po običaju, o njegovom kultu na Balkanu govorilo se najmanje i tek od nedavno. Mada je jedan od prvih ranohrišćanskih kultova na istočnoj obali Jadrana, koji nije domicilno nastao, o njegovom značaju za uspo-

Ostaci monumentalne ranohrišćanske grobnice na Duklji

stavljanje hrišćanstva na ovim prostorima počelo se pisati u posljednjih dvadesetak godina skoro isključivo u hrvatskoj istoriografiji.

(O ovoj temi pogledati više radova hrvatskog istoričara Trpimira Vedriša, na koja ćemo se i mi u ovom radu oslanjati. Naročito rad: T. Vedriš, Frankish or Byzantin saint?

The origins of the cult of saint Martin in Dalmatia.)

Ova istraživanja su umnogome doprinijela tome da se kult sv. Martina nađe na onom mjestu koji mu zaista i pripada u crkvenoj istoriji Balkana, ali su se isključivo vezivala za područje današnje Dalmacije i prostora koji pripada Republici Hrvatskoj. Dalje širenje kulta ovog sveca u unutrašnjosti i duž istočnojadranske obale nije se razmatralo, pa smo ostali uskraćeni za ove važne podatke koji mogu da daju novi impuls istoriji hrišćanstva na ovom prostoru. Tek nedavno, nauka je obratila pažnju na postojanje kulta sv. Martina i na prostoru današnje Crne Gore, odnosno nekadašnje rimske provincije Prevalis i dalje u unutrašnjosti Balkana.

(Na ovu temu skrenuta je pažnja od strane istoričara Petra Lekića, koji se po prvi put u crnogorskoj istoriografiji ozbiljno i sveobuhvatno bavio hrišćanskim kultovima na tlu Crne Gore, a mi smo imali uvida u njegov još neobjavljen rad, na čemu mu se najsrdačnije zahvaljujemo.)

Ovim radom pokušaćemo da skrenemo pažnju na njegov doprinos i ulogu u pokrštavanju slovenskih plemena i njegov značaj za održanje Hristove riječi na prostoru Crne Gore.

KULT SVETOG MARTINA U ISTORIJSKOM KONTEKSTU

Još za života episkop grada Tura u Galiji, Martin, bio je poštovan, od strane pastve, kao podvižnik vjere, a njegovoj mudrosti i posvećenosti divili su se širom Rimskog carstva.

Značaj onoga što je uradio za širenje pravovjerja tokom svog života bio je toliki, da je odmah po njegovom upokojenju počeo rad na njegovoj beatifikaciji. Shodno tome, jedan od njegovih učenika, Sulpicije Sever (Sulpicius Severus), krajem IV ili početkom V stoljeća napisao je njegovo žitije, što je do danas primarni izvor o životu ovog sveca.

Tako se njegov kult vrlo rano širio po cijeloj hrišćanskoj ekumeni, ostavljajući tragove i mjesta poštovanja od Istoka do Zapada. S obzirom da je sv.

Martin rođen u gradu Sabariji, tadašnja provincija Panonija Prima (današnji Szombataly u Mađarskoj), dolina Dunava i cijelo Balkansko poluostrvo bili su regije na kojima se vrlo rano začeo njegov kult. Tadašnji rimski Ilirik i sv. Martin biće povezani brojnim vezama, još za života ovog sveca. Njegov kult i tradicija poštovanja ostaće duboko usađeni u korijene Hristove vjere na ovim prostorima. (Nastavlja se)

Neđelja, 12. septembar 2021.

Marketing

15

Arena

Telekom 1. CFL

Pobjeda ni iz čega PODGORICA - Devedeset minuta mučili su fudbaleri Podgorice i Rudara sebe i malobrojnu publiku, igrali bez ijedne situacije vrijedne pomena, bio je to vjerovatno najdosadniji meč u kratkoj istoriji fudbalskog zdanja na obali Morače...

Rezultat 0:0 bio je logičan epilog igre za zaborav, u kojoj je Podgorica za nijansu bila posvećenija ofanzivi, a na kraju je šokantno ostala bez ijednog boda. Rudar je odnio tri boda sa ,,DG arene“ pogotkom u trećem minutu nadoknade poslije očajne reakcije odbrane ,,žutih“.

Branimir Jočić je uputio pas pred šesnaesterac domaćih, a trojica rezervista kreirala akciju za pobjedu. Vuk Striković je ,,preglavao“ loptu do Ilije Vujovića, koji ju je primio, okrenuo

Premijernu nagradu za gol mjeseca u Telekom 1. CFL dobio je napadač Rudara Vuk Striković.

Akciju je uveo Fudbalski savez Crne Gore u saradnji sa Crnogorskim Telekomom, koji je mladom reprezentativcu poklonio telefon.

Strikovićev pogodak protiv Petrovca pod Malim brdom, u porazu Pljevljaka od 4:3, izabran je za najljepši u dosadašnjem dijelu prvenstva.

Brzonogi napadač napravio je dribling na ivici šesnaesterca, pa efektnim udarcem ,,spoljnom“ proparao mrežu domaćina.

U konkurenciji su bile još egzekucije Kristijana Vuljaja (Dečić) protiv Budućnosti, Viktora Đukanovića (Budućnost) u meču

BAR - Mornar ni nakon pet godina nije uspio da razbije lošu tradiciju. Barani su, poput meča sa Rudarom, imali inicijativu, bili bolji, imali više šansi, napadali, ali nijesu mogli ne do trijumfa, nego ni do boda...

Iskra je u finišu prvog dijela, nakon totalne dominacije Barane, te velikih šansi Ćetkovića, Škrijelja i Stevanovića, uspjela da nakon totalne konfuzije u posljednjoj liniji domaćih dođe do gola, a pogodak je na kraju pripasan štoperu Mornara Pajoviću, od kojeg je lopta završila u mreži nakon šuta Sekulića.

Do tog momenta Iskra je djelovala nezainteresovano da napadne rivala, već je nastojala da zaustavi kratke pasove Barana i da prilično popuni dio na sredini, kako bi Mornaru otežala posao. Istina, gosti su imali pokušaj Tučevića u 7. minutu iz prekida, a onda je uslijedila serija napada domaćih. Prvo je Ćetković u dva minuta imao dvije velike šanse - Škrijelj je u 15. minutu sve odlično odradio, ostavio loptu Ćetkoviću koji je pokušao sa ivice šesnaesterca, lopta zakačila Milojka i završila u korneru. Samo dva minuta kasnije Seratlić je poput ofan-

Sutjeska u derbiju pobijedila Budućnost, meč o

Iz penala do ,,plus 10“ Sa meča na „DG areni“

se i između dvojice defanzivaca Podgorice kroz peterac uputio na drugu stativu - na pravom mjestu bio je Ivan Bojović.

Velika pobjeda pljevaljskog tima, gotovo ni iz čega, ne može se reći zaslužena, ali druga uzastopna, i to poslije pet kola u kojima su sakupili bili dva boda.

Tim Zorana Govedarice lansiFSCG

Strikoviću uručen telefon za najljepši gol mjeseca

Neđelja, 12. septembar 2021.

ran je ka sredini tabele, sa samo bodom iza Budućnosti.

Podgorica, koja je u prvom poluvremenu imala kakvu-takvu šansu da povede preko Jovanovića, na diobi je pretposljednjeg mjesta, sa dva boda više od Zete.

Lješkopoljci imaju već trećeg trenera ove sezone, Nenada Vukčevića, čiji mandat nije počeo uspješno. Doskorašnjeg stratega Petrovca, s kojim se posljednje dvije sezone borio za opstanak, očigledno i na novoj poziciji čeka borba za očuvanje K. Ne. elitnog statusa.

Podgorica

0

sa Tuzanima, te Nikole Janjića (Sutjeska) u pobjedi nad Iskrom.

Na spisku su se našli i golovi Ivana Vukčevića (Zeta) pod Goricom, kao i Miloša Raičkovića (Budućnost) u istoj utakmici protiv Golubovčana.

O najljepšem pogotku odlučivao je žiri koji su činili selektor ,,A“ reprezentacije Crne Gore Miodrag Radulović i predstavnici šest novinarskih redakcija - Pobjeda, DN Vijesti, Dan, Dnevne novine, Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore.

Glasalo se po sistemu od jedan do šest bodova. D. K.

Rudar

0

1

0

Stadion: DG arena. Gledalaca: 130 Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Gol: 0:1 Bojović u 90.+3 Žuti kartoni: Adrović, Krivokapić (Podgorica), Vujanović, Striković (Rudar)

Podgorica

Rudar

Nikić Ukšanović Đajić (od 76. Pejović) Čelebić Suzuki Boljević Popović Maraš (od 79. A. Krivokapić) Jovanović (od 76. Bajović) Muharemović (od 79. Sentoku) Adrović (od 62. M. Krivokapić)

Agović Prenkočević Jočić M. Golubović Čavor Peličić (od 61. Kašćelan) A. Golubović Vujanović (od 61. Bojović) Gašević (od 89. Kasalica) Živković (od 81. Vujović) Suraka (od 61. Striković)

NIKŠIĆ - U najvećem crnogorskom derbiju, oba rivala igrala su u oslabljenim sastavima, ali primjetno je bilo da je ovom meču prethodila prvenstvena pauza, jer je ritam žestok bio sve do posljednjeg sudijskog zvižduka.

Sva tri boda pripisala je Sutjeska, pa sada ima čak deset više od Budućnosti koja ima za čim da žali, a prije svega zbog toga što sudija Šćepanović nije pokazao na bijelu tačku u osmom minutu nastavka, kada je Bubanja, u svom kaznenom prostoru, nepropisno zaustavio Ivanovića.

Ispostavilo se još da domaćin slavi upravo zahvaljujući šutu s jedanaest metara i pogotku Marka Vučića u 77. minutu, a prethodno je Vlahović, ispred svog gola, povukao Nikača i zbog toga zaradio drugi žuti karton i odlazak u svlačionicu.

Već na početku meča vidjelo se da će ovo biti okršaj bez kalkulacija, igrale su obje ekipe otvoreno, pa ipak, Budućnost je prva ,,pokazala zube“. Terzić je u 3. minutu odlično ubacio loptu iz ugla, a Ivanović šutirao glavom, ali preko gola. Na drugu priliku čekalo se više od pola sata, a

NEDOVIĆ: Zaslužili smo pobjedu Milija Savović, trener Sutjeske: Teška utakmica, ali takvu smo i očekivali.

Budućnost je morala da odreaguje, tim prije što je u zaostatku. Očekivali smo da odigraju najbolju utakmicu do sada. Derbiji su, inače, uvijek teški i obično mnogo ne znači ko je prvi na tabeli. Svakako mislim da smo mi imali zrele prilike, bar dvije, Markovićevu i Marušićevu kada je pogodio prečku. Istina, imali su i oni opasne akcije.

Posljednjih pola sata, svakako, pokazali smo da smo spremniji, bolje smo trčali nju su imali izabranici Milije Savovića. Aleksa Marušić, koji je tek zamijenio povrijeđenog Raičevića, prošao je po lijevoj strani nekoliko fudbalera Budućnosti, pomalo neočekivano odlučio se na šut sa ivice kaznenog prostora i pogodio prečku. Taj pokušaj kao da je ulio dodat-

Budućnost se pridružila humanitarnoj akciji Komletan prihod od ulaznica sa derbija, Sutjeska će uplatiti za liječenje teško oboljele sedmogodišnje Nikšićanke Sofije Šušić. No, nije samo nikšićki klub pokazao druš-

tvenu odgovornost, već se humanitarnoj akciji pridružila i Budućnost. Predsjednik podgoričkog kluba Veselin Mijač na račun Sofije Šušić uplatiće 2.000 eura, FK

Mornar

0

Iskra

0

1

1

Stadion: „Topolica“. Gledalaca: 300.

Sudija: Savo Vujović.

Gol: 0:1 Pajović u 42. (ag) Žuti kartoni: Ćetković (Mornar), Jamamoto, Milojko, Kumburović (Iskra).

zivca probio po lijevoj strani, ubacio loptu za Ćetkovića koji je sa sedam metara imao zicer, ali je šutirao preko gola. Napadali su Barani, često previše kombinovali, jer prilično defanzivna Iskra nije dozvoljavala da se napravi višak, ali je do-

maćin u 30. minutu imao još jednu dobru šansu, kada je nakon asistencije Počeka, Škrijelj pokušao, ali ,,žabica“ nije prevarila Kordića. Mnogo lopti išlo je na Grbića, koji je u 33. minutu izmislio pas za usamljenog Stevanovića, ali je de-

sni bek Barana pogodio samo spoljni dio mreže.

Nakon primljenog gola u finišu prvog dijela meča očekivala se totalna ofanziva Mornara u nastavku. Domaćin je imao posjed, ali ne i mnogo velikih situacija da izbjegne poraz.

i na kraju smo zbog toga slavili.

Aleksandar Nedović, trener Budućnosti: Neću da komentarišem suđenje, to nije moj posao. Želim samo reći da smo odigrali sjajnu utakmicu, da smo morali pobijediti, ali teško je napadati ih sa deset igrača.

Bili smo bolji u posjedu, u šansama, ali upravo je taj trenutak koji ne želim da komentarišem prelomio tok meča. Moji momci zaslužuju čestitke, jer su bili borbeni i zaslužili, ne poraz, ni bod, već sva tri. Zaslužuje pohvale i Sutjeska za fer plej igru. Veliki je zaostatak deset bodova, ali ako budemo igrali ovako ne plašim se, jer doći ćemo i u sutuaciju da stižemo, pogotovo kad budemo kompletni. no samopouzdanje Nikšićanima, pa je i Bubanja u 41. minutu imao sjajan solo prodor, takođe po lijevoj strani, zatim centrirao, a Marković s pet metara glavom šutirao, ali je Dragojević odbranio. Bila je to najbolja prilika u prvom dijelu meča.

U nastavku su tek ,,karte Budućnost 1.000 eura i svi njegovi fudbaleri izdvojiće po 50 eura. Ovaj gest burnim aplauzom pozdravili su svi ljubitelji fudbala koji su došli na jučerašnji derbi kraj Bistrice, jer je takav gest potvrda da bilo kakvog rivalstva nema kada je humanost na ispitu.

SMJENA NA ZAČELJU TABEL mjesto u Telekom 1. CFL nakon

Barani doživjeli drugi vezani poraz, Iskra slavila na ,,Topolici“

Tradicija se nastavlja

FK BUDUĆNOST

Rudar u 93. srušio Podgoricu u gostima

D. MIJATOVIĆ

16

Mornar

Iskra

Vukčević Stevanović Perišić Pajović Seratlić Kaluđerović Sekulović (od 84. Kacić) Ćetković (od 76. Pepić) Škrijelj (od 60. Guzina) Grbić Poček (od 76. Rolović)

Kordić Šahman Đurišić Obradović Jamamoto (od 89. Milić) Šaletić Bakrač Pavlović (od 65.

Pavlićević) Sekulić (od 76. Vuković) Tučević Milojko (od 76.

Kumburović)

Najbolju nije iskoristio Pajović u 72. minutu, na asistenciju Grbića, kada je sa svega par metara šutirao preko gola. U finišu, Mornar je prijetio, Pepić pokušao u 83. minutu iz slobodnjaka, ali je Kordić majstorski izvadio loptu koja je išla pod prečku…

R. P.

Prva rado GOLUBOVCI - Zeta je nakon 7. kola prvoligaškog karavana ostala jedini tim bez pobjede, a iz te grupe izašlo je Jezero koje je prvu radost osjetilo na ,,Trešnjici“ (2:1).

Derbi začelja režirao je i rotaciju na samom dnu tabele - Golubovčani od sinoć drže fenjer sa dva boda, dok su Plavljani sada pretposljednji, sa sakupljenih četiri poena.

Domaći tim je gubio od samog starta, uspio je da se vrati iz penela u nastavku, ali nije uspio da ostane makar neporažen. Gosti su odnijeli trijumf u finišu, a ključne su bile izmjene koje je napravio trener Mladen Lambulić.

Dva nova čovjeka na terenu režirali su pobjedu Jezera - Vlaisavljević je bio asistent, a strijelac Kontić u 80. minutu.

Utakmica se otvorila na najbolji mogući način za tim sa sjevera koji je imao gol pre-

Arena

ost Jezera dnosti već od četvrtog minuta.

Nakon lijepe akcije po lijevoj strani, Adžović je filigrantski pronašao Boškovića, koji je primio loptu, za korak se približio golmanu Karadžiću i sa ivice peterca pogodio sami ćošak mreže. Šokantan početak meča poremetio je Golubovčane koji su slabo branili prostor na svom desnom boku. Tako je Đurđević pobjegao čuvaru u 12. minutu, imao je boljih rješenja, ali je odabrao ono koje je bilo najbezbolnije za protivnika - ni šut, ni centaršut.

Od tog trenutka Zeta se konsolidovala i krenula naprijed.

Mogla je da izjednači nakon kiksa Radenovića kada je dva zicera propustio Krstović.

Kapiten domaćeg tima je u 18. minutu izašao na golmana Asanovića, ali je izgubio duel jedan na jedan, da bi potom došao u još bolju poziciju za šut, imao je otvoren put do

1:0

Petrovac - Dečić

3:2

Podgorica - Rudar

0:1

Zeta - Jezero

1:2

Mornar - Iskra

0:1

Tabela

1. Sutjeska

7

6 1 0 13:2 19

2. Iskra

7

4 1 2 10:6 13

3. Mornar

7

4 1 2

4. Petrovac

7

4 1 2 15:14 13

5. Dečić

7

3 3 1

8:5 13 11:6 12

Sutjeska

1

Budućnost

0

00

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 400.

Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica).

Gol: 1:0 Ma. Vučić (pen) u 77. Žuti kartoni: Jovović (Sutjeska), Raičković, Vlahović, Adžić (Budućnost) Crveni karton: Velimir Vlahović (Budućnost) u 76.

6. Budućnost 7

2 3 2 12:9 9

Sutjeska

Budućnost

7. Rudar

2 2 3 7:10 8

Giljen Drešković Augusto (od 73. Jovović) Eraković (od 55. Zoćević) Vlahović Drinčić Bubanja Marković (od 73. Nikač) D. Vuković (od 55. Janjić) Ma. Vučić Raičević (od 31. Marušić)

Dragojević Ražnatović Mirković (od 74. Đuričković) Ivanović Petrović (od 79. Perišić) Raičković Raspopović Vlahović Terzić Adžić Mrvaljević (od 66. Đukanović)

7

8. Podgorica 7

1 1 5 5:11

4

9. Jezero

7

1 1 5 4:10 4

10. Zeta

7

0 2 5 4:16 2

U narednom kolu (18. septembar) sastaće se: Budućnost - Jezero, Rudar Zeta, Iskra - Podgorica, Dečić - Mornar, Sutjeska - Petrovac.

i podrška Janjića u napadu dobro je došla domaćima.

Gostima je pogotovo teško bilo adekvatno odgovoriti zato što su sad već imali igrača manje na terenu, ali svakako su se lavovski borili i najavili da izlaze iz krize u kojoj su od početka šampionata. Desetak minuta prije kraja Đuričković je imao priliku za izjednači nakon slobodnog udarca koji je izveo Terzić, ali

PETROVAC - Fudbaleri Petrovca priredili su najljepši mogući debi treneru Vladimiru Jankoviću - ,,nebo-plavi“ su u 7. kolu Telekom 1.

CFL pobijedili Dečić (3:2).

Tim sa Primorja ove sezone igra utakmice koje su pune golova. Pod Malim brdom je sve riješeno u drugom poluvremenu kada je domaća ekipa stekla dva pogotka prednosti, a u finišu izdržala pritisak gostiju koji su upisali prvi poraz u ligi.

Meč je obilježio Marko Miličković koji se dva puta upisao u listu strijelaca, te postao najefikasniji igrač Petrovca sa četiri egzekucije.

Upravo je dvadeset trogodišnji ofanzivac krunisao početnu inicijativu ,,nebo-plavih“.

Krenuo je da teče 33. minut kada je pas na stranu krenuo za Miličkovića koji je napao prostor nakon što se Drešaj sapleo, a potom se lijepom varkom oslobodio Novovića, te prizemnim udarcem iz šesnaesterca poentirao za 1:0.

Domaći su nastavili da ugrožavaju gol Tuzana - Boričić je opalio snažno, ali ravno u golmana Popovića, da bi u 40. minutu Miličković kasnio sa asistencijom za usamljenog Vukčevića na desnom boku.

Pred odlazak na odmor zapri-

Petrovac

3

Dečić

1

2

1

Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: 200.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Miličković u 32, 1:1 Božović u 45, 2:1 Boričić u 48, 3:1 Miliković u 62, 3:2 Janketić u 67. Žuti kartoni: Živanović, Joksimović (Petrovac), Novović, R. Rudović (Dečić).

Petrovac

Dečić

Joksimović Mikijelj Marković Tačibana Divanović (od 64. Zvrko) Bašić (od 90. Vujačić) Boričić Vukčević Osmanović (od 80. Vojvodić) Živanović Miličković

Popović Krkanović (od 87. R. Rudović) Adžović Ljuljđuraj Vuljaj Drešaj An. Rudović Božanović (od 64. Đoljaj) Janketić Novović Božović

jetio je i Bašić koji je zatresao spoljni dio mreže.

Petrovčani nijesu bolju igru naplatili duplim vođstvom, a za to su kažnjeni u 45. minutu - do izražaja je došla klasa Draška Božovića, koji je bombom iz slobodnog udarca, iz teške pozicije iskosa sa lijeve strane, izmislio izjednačenje Dečića.

Miljan Vlaisavljević, asistent kod pobjedonosnog pogotka

Zeta

1

Jezero

0

2

1

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Bošković u 4, 1:1 I. Vukčević (pen) u 73, 1:2 Kontić u 80 Žuti kartoni: Tuzović, Ceklić (Zeta), S. Radenović, Vlaisavljević, Mendi, Đurđević (Jezero).

prazne mreže, s tim što ni sada nije poravnao rezultat.

Nije sastav sa ,,Trešnjice“ odustajao - u 25. minutu pukla je kontra tri na jedan, ali ni to nije bilo dovoljno da pogodi metu.

Meč je bio otvoren, dobar, pun

Tuzani su u prvom dijelu malo toga pokazali prema naprijed, a u nastavku još manje u odbrani.

Koban za njih je bio početak drugog dijela kada je Boričić u 48. pogodio za 2:1 u korist Petrovca.

Nijesu na tome stali ,,nebo-plavi“ koji su tražili treći pogodak kojim bi zatvorili utakmicu. To se dogodilo u 61. minutu, ponovo u režiji Miličkovića koji je pratio napad svog tima, te pravovremenom i tačnom reakcijom sa desetak metara, nakon odbijene lopte golmana Popovića, usmjerio svoju ekipu ka trijumfu.

Mogao je Bašić opet da se upiše u strijelce, ali ono što nije uradio on - jeste Janketić na kontra strani.

Dvadeset četvorogodišnji ofanzivac vratio je Tuzane u rezultatsku neizvjesnost u 67. minutu kada je dao gol sa ivice peterca nakon što je mu je Đoljaj asistirao glavom.

Imao je Dečić dosta vremena, bilo je dobrih pokušaja, zrelih situaicija, ali je Petrovac preživio sve.

I prestigao Tuzane na tabeli ,,nebo-plavi“ su sada četvrti sa 13 bodova, koliko ima i drugoplasirana Iskra, dok su momci Edisa Mulalića sklizniuli na K. D. petu poziciju.

i ova lopta je završila za malo pored stative.

Na kraju su Nikšićani više nego zadovoljni napustili teren, a kako i ne bi kad im se sreća osmijehnula u derbiju, baš u meču gdje svaki bod ima posebnu važnost. R. PEROŠEVIĆ

FSCG

LE: Zeta preuzela posljednje n poraza od Plavljana

Po notama Miličkovića

Rezultati Sutjeska - Budućnost

17

Petrovac savladao Dečić na debiju trenera Vladimira Jankovića

obilježio nedosuđen jedanaesterac za šampiona

otvorene“. Oba tima krasila su brze tranzicije, pokušavalo se iz kontri stići do golova, Budućnost je sve opasnija bila po lijevom boku, ali je Drinčić najčešće otklanjao sve opasnosti. Sporni trenutak dogodio se u 53. minutu, bila je velika gužva ispred Giljenovog gola, Ivanović je ostao da leži, bunili su se gosti, ali glavni arbitar je samo odmhnuo rukom i zbog prigovora pokazao žute kartone dvojici fudbalera.

Svega četiri minuta kasnije Terzić je ubacio još jednu lijepu loptu iz lijevog ugla, Drinčić izbio glavom, a onda Raičković poslao ,,topovsku“ sa više od 20 metara i za malo promašio okvir gola domaćih.

Tačno nakon sat igre i Bubanja se na drugoj strani terena oprobao, sa iste udaljenosti, ali ni on nije bio precizan.

Gol, ispostavilo se odlučujući, postigao je Marko Vučić. Sudija Šćepanović se ovog puta nije ni mogao dvoumiti, jer Vlahović je dobro ,,istegao“ dres Nikaču.

Nekoliko minuta prije nego je Sutjeska stigla do vođstva značajno je ubrzana igra, jer se Savović uz Nikača u ,,vatru“ ubacio i Jovovića, a

Telekom 1. CFL

FSCG

Neđelja, 12. septembar 2021.

ritma. Adžović je udarcem iz daljine pokazao da Plavljanima nije cilj da strogo čuvaju vođstvo, to je ponovio Mujeci na sličan način, pa i Račić u finišu prvog poluvremena.

Zeta je i nastavak ušla sa ofan-

zivnim stavom, a takav pristup donio je fudbalerima Dragoljuba Đuretića novu kolosalnu priliku u 62. minutu.

Sprintala su dva Vukčevića ka golu protivnika - Ivan je uposlio Đorđija koji se dodao po

Zeta

Jezero

Karadžić Krstović I. Vukčević Đurović Đinović Tuzović Đukić (od 31. Ceklić) Pupović (od 46. Šišević) Kukuličić (od 70.

Goranović) Đ. Vukčević Šimokava (od 88. Popović)

Asanović Đurković Muković Mujeci (od 64.

Vlaisavljević) Mendi (od 89. Lambulić) Adžović (od 89.

Redžepagić) Đurđević (od 75. S. Radenović) Vuković Račić Bošković (od 75. Kontić) V. Radenović

desnoj strani, ali i ovoga puta Asanović bio uspješniji.

Povukli su se momci Mladena

Lambulića i prepustili teren i inicijativu rivalu.

Trudili su se Golubovčani, napadali, više na silu, nego tečno, sa nekim redom, ali vjera u izjednačenje im se isplatila.

Krenuo je da teče 72. minut kada je sudija Miloš Bešović dosudio penal za Zetu nakon što je u kaznenom prostoru srušen japanski internacionalac - Šimokava.

Odgovornost je preuzeo Ivan Vukčević i poslao loptu u jednu, a Asanovića u drugu stranu.

Golubovčani su u 73. minutu stigli do 1:1, ali su od 80. opet bili u deficitu.

Jezero je reagovalo nakon izmjena, a upravo je odluka trenera Lambulića da u igru gurne Vlaisavljevića i Kontića bila profitabilna.

Prvi je probio po desnom krilu, dao povratni pas, a na pravom mjestu bio je Kontić koji sa desetak metara lijepim udarcem matirao Karadžića.

Nije Zeta više imala snage da se vrati - ni fizički, ni psihički.

Plavljani su priveli kraju utakmicu i ,,na ramenima“ iznijeli važne bodove.

D. K.

18

Arena

Fudbal

Neđelja, 12. septembar 2021.

Premijer (4. kolo): Minimalac Sitija, Ronaldo vodio Junajted do pobjede

Povratak iz snova na ,,Teatar snova“ Ne ide ,,staroj dami“

Napoli je preokretom riješio derbi sa Juventusom. U 3. kolu domaćin je slavio 2:1 i sačuvao je maksimalan učinak. Tim iz Torina ostao je na bod iz starta sezone sa Udinezeom.

Juventus je poveo u Napulju golom Alvara Morate u 10. minutu i sve je bilo dobro za goste do 57. minuta kada je Mateo Politano izjednačio. Veliku radost domaćim igračima i navijačima donio je defanzivac Kalidu Kulibali koji je u 85. minutu postigao prvi gol u Seriji A još od sezone 2018/19.

TWITTER/FCBAYERN

TWITTER/MANUTD

SERIJA A: Juve vodio, Napoli preokretom do 2:1

BUNDESLIGA (4. KOLO): Spektakularan meč u Leverkuzenu

Mančester junajted je odmah osjetio efekat povratka Kristijana Ronalda - portugalski velemajstor postigao je dva pogotka u pobjedi ,,crvenih đavola“ nad Njukaslom (1:0).

Ronaldo je na povratničkom debiju donio vođstvo domaćinu u drugom minutu nadoknade prvog poluvremena, udarcem iz peterca kada je golman Vudman poslije loše reakcije praktično već bio savladan. ,,Svrake“ su izjednačile u 56. preko Mankilja, da bi samo šest minuta kasnije prednost Junajtedu vratio Ronaldo.

Ovog puta nakon dobrog prijema, trka i šuta lijevom nogom.

Njegov sunarodnik Bruno

Rezultati Kristal Palas - Totenhem 3:0 (0:0) (Zaha u 75. (pen), Eduar u 84. i 90.+3) Arsenal - Norič 1:0 (0:0) (Obamejang u 66) Brentford - Brajton 0:1 (0:0) (Trosar u 90) Lester - Man. siti 0:1 (0:0) (Silva u 62) Man. junajted - Njukasl 4:1 (1:0) (Ronaldo u 45.+2 i 62, Fernandeš u 80, Lingard u 90.+2 - Mankiljo u 56) Sautempton - Vest Hem 0:0 Votford - Vulverhempton 0:1 (0:0) (Sijeralta u 74. (ag), Hvang u 83) Čelzi - Aston Vila 3:0 (1:0) (Lukaku u 15. i 90.+3, Kovačić u 49) Danas 17.30 - Lids - Liverpul Ponedjeljak 21.00 - Everton - Barnli

Fernandeš je u 80. povisio na 3:1, da bi efektnom akcijom povratnik sa pozajmice Džesi Lingard stavio tačku na meč - 4:1.

- Moj povratak na ,,Old Tra-

ford“ bio je samo kratak podsjetnik zašto je ovaj stadion poznat kao ,,Teatar snova“.

Za mene je to oduvijek bilo magično mjesto na kome možete da postignete sve što vam padne na pamet - poručio je Kristijano Ronaldo.

- Ponosan što sam se vratio u Mančester junajted i što ponovo igram u Premijer ligi, ali prije svega srećan samo što pomažem timu. Idemo, đavoli!

Junajted ima 10 bodova iz četiri kola, jedan više od Mančester sitija koji je golom Bernarda Silve slavio na gostovanju Lesteru.

- Posljednjih 11 golova postiglo je devet različitih igrača.

Nemamo pravog napadača, ali do golova dolazimo kao tim. Stvorili smo dosta prilika i u ovom meču. Zaslužili

smo ove bodove - izjavio je menadžer ,,građana“ Pep Gvardiola.

- Ovo je teško mjesto za igru i to smo znali. Lester je u sezonu ušao sa ambicijom da bude u vrhu. Odigrali smo izuzetno dobro, mnoge stvari smo radili kako treba. Kontrolisali smo loptu i natjerali ih da mnogo trče, dok smo u odbrani bili obazrivi na kontranapade znajući koliko su Džejmi Vardi i Harvi Barns opasni u tim situacijama.

Prvu pobjedu upisao je Arsenal, a jedini strijelac protiv Noriča bio je Pjer-Emerik Obamejang.

U posljednjem jučerašnjem meču, Čelzi je opravdao ulogu favorita protiv Aston Vile (3:0) i vratio se na diobu prvog mjesta sa Junajtedom. Ne. K.

Bajern lako sa RB Lajpcigom Iz RB Lajpciga su ovog ljeta u Bajern Minhen došla dva najbolja igrača (Upamekano i Zabicer) i trener Julijan Nagelsman.

Zbog toga ne čudi ishod njihovog prvog okršaja ove sezone Bavarci su na ,,Red Bul areni“ slavili 4:1.

Dežurni šampion Njemačke poveo je u 12. minutu pogotkom Levandovskog iz penala, da bi na startu drugog Musijala povisio na 2:0.

Samo sedam minuta kasnije Sane je povisio na 3:0, a gol Lajmera nije mogao da utiče na pitanje pobjednika. Šupo-Motin je u nadoknadi pogodio za 4:1.

Bajern iz četiri meča ima 10

ATLETICO DE MADRID.COM

DRUGA LIGA, 5. KOLO: Gradski derbi u Podgorici, lider u Budvi

Tivat u žiži Madriđani vjeruju našem asu

Savić kapiten Stefan Savić, crnogorski reprezentativac, dobio je veliko priznanje od strane kluba. Za sve ono što je uradio u posljednjih šest godina nagrađen je tako što je postao jedan od četiri kapitena šampiona Španije.

Atletiko iz Madrida objavio je da će u zavisnosti od utakmica i sastava traku, pored Savića, nositi još Koke, Jan Oblak, Hose Marija Himenes.

Savić je 2015. iz Fiorentine stigao u Atletiko, a bio je izbor čelnika i trenera za kapitensku traku.

Do sada je odigrao 205 utakmica, sa klubom je osvojio Ligu Evrope i UEFA Superkup 2018, a najveći uspjeh ostvario prošle sezone kada je postao prvak Španije. Sa Madriđanima je produžio ugovor do 2024.

Frajburg - Keln 1:1 (0:1) (Čihos u 89. (ag) - Modest u 34) Grojter Firt - Volfsburg 0:2 (0:1) (Nmeča u 10, Veghorst u 90.+1) Hofenhajm - Majnc 0:2 (0:1) (Burkart u 21, Ingvartsen u 77) Bajer L. - Borusija D. 3:4 (2:1) (Virc u 9, Šik u 45.+1, Dijabi u 55. - Haland u 37. i 77. (pen), Brant 49, Gereiro u 71) Union Berlin - Augsburg 0:0 RB Lajpcig - Bajern 1:3 (0:1) (Lajmer u 58. - Levandovski u 12, Musijala u 47, Sane u 54) Neđelja 15.30 - Ajntraht - Štutgart 17.30 - Bohum - Herta 19.30 - Borusija M. - Arminija

bodova, dva manje od maksimalnog Volfsburga, a jedan više od Borusije iz Dortmunda i Majnca.

Borusija je odigrala spektakularan meč sa Bajerom u Leverkuzena i pobijedila 4:3 iako je gubila tri puta.

Virc i Šik u prvom, te Dijabi na startu drugog poluvremena, donosili su prednost Bajeru, ali su ,,milioneri“ uvijek imali odgovor.

Haland je pogodio za 1:1, Brant za 2:2, Gereiro je iz slobodnog udarca pogodio za 3:3, a ,,ljepoticu“ od utakmice zaključio je Erling Haland iz jedanaesterca u 77. minutu.

Ne. K.

Raspored i tabela BUDVA: Cetinje - Bokelj RADANOVIĆI: Grbalj - Jedinstvo TIVAT: Arsenal - OFK Mladost DG PODGORICA: Kom - OFK Titograd BERANE: Berane - Igalo 1. Bokelj 2. Arsenal 3. Jedinstvo 4. Igalo 5. OFK Mladost DG 6. Berane 7. Cetinje 8. Kom 9. OFK Titograd 10. Grbalj

PODGORICA - Svih pet mečeva petog kola Druge lige biće odigrano danas u dva termina.

Najveću pažnju privlači duel Arsenala i Mladosti, dva tima koja su sa velikim ambicijama ušla u novu sezonu, pa meč u Tivtu može pokazati ko je u ovom trenutku spremniji da se bori za vrh.

Arsenal je bez poraza u dosadašnjem dijelu, dok je Mladost neočekivano poražena od Titograda, zbog čega Tivćani imaju određenu ulogu favorita i šansu da dodatno uvećaju razliku. Isti bodovni učinak kao Arsenal (10) ima Bokelj, koji je takođe bez poraza, uz samo je-

Rezultati

Sa meča Kom - Grbalj

dan primljeni gol. Kotorani danas gostuju, ali imaju znatno lakši posao, jer će na Lugovima igrati protiv Cetinja. Novi drugoligaš u dosadašnjem dijelu pokazao je da ima čvrstu ekipu, koja teško prima golove, ali Bokelj je među glavnim pretedentima za prvo mjesto, pa se očekuje da Kotorani bez problema odrade gostovanje u Budvi, na nekada čuvenim Lugovima.

Kada je u pitanju jug naše zemlje, igra se još jedan meč - Gr-

balj - Jedinstvo. Tim iz Radanovića pod vođstvom novog trenera Viktora Trenevskog traži izlaz iz krize, dok Jedinstvo želi da zadrži dobar ritam i ostane u gornjem dijelu. Zbog toga i ovaj duel može biti zanimljiv.

Gradski derbi igra se na Zlatici, gdje se sastaju nekadašnji prvoligaši Kom i Titograd. Za Kom se vjerovalo da će ove sezone biti u krugu timova za prvo mjesto, ali je opet krenuo

4 4 4 4 3 4 4 4 4 3

3 3 2 2 2 2 1 1 1 0

1 1 1 0 0 0 1 0 0 0

0 0 1 2 1 2 2 3 3 3

(17.00) (17.00) (17.00) (19.00) (19.00)

8:1 4:1 3:2 5:3 3:2 5:6 2:2 2:6 1:5 2:7

10 10 7 6 6 6 4 3 3 0

loše, pa ima učinak baš kao i podmlađeni Titograd 1-3. Zlatičani su favoriti i pod velikim pritiskom, jer bi ih svaki novi kiks dodatno već na startu sezone udaljio od borbe za nešto veliko, što iako je tek početak može donijeti velike probleme.

Identičan učinak u dosadašnjem dijelu imaju Berane i Igalo, koji se sastaju u Beranama i koji žele da naprave iskorak.

Berane igra dobro, a Igalo je ubjedljivim trijumfom protiv Koma u prošlom kolu pokazalo da ulazi u sve bolji ritam, što garantuje neizvjestan meč. R. P.

Arena

FACEBOOK/RCC BOXING PROMOTIONS

Neđelja, 12. septembar 2021.

Sportski miks

19

Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale ŽKA i bez poraza završile mini-pripreme po Srbiji

Pet od pet PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale su ekipu ŽKA 70:44 (17:9, 22:14, 22:7, 9:14), u posljednjoj provjeri tokom mini-priprema u Srbiji.

Crnogorski bokser izgubio od Zaura Abdulajeva u meču za WBC srebrnu titulu

Zlatičanin poražen na poene Crnogorski bokser Dejan Zlatičanin poražen je od Rusa Zaura Abdulajeva u Jekaterinburgu u meču za WBC silver (srebrnu) titulu.

Abdulajev je slavio jednoglasnom odlukom sudija i upisao 13. trijumf u karijeri, u kojoj je pretrpio jedan poraz.

Zlatičanin je upisao treći poraz, a ima 24 pobjede.

Nekadašnji šampion svijeta u lakoj kategoriji bio je bolji u prvoj i izjednačen sa rivalom u naredne dvije runde, gotovo sve ostale pripale su deset go-

dina mlađem i 12 centimetara višem Rusu, koji je ovom pobjedom ušao u uži krug kandidata za izazivača svjetskog WBC šampiona Devina Hejnija, koji mu je i nanio jedini poraz.

Zlatičanin je na startu držao sredinu ringa i bio aktivniji rival, da bi Abdulajev postepeno preuzimao inicijativu. ,,Dejo, čuvaj snagu“ - poručili su Zlatičaninu iz njegovog ugla uoči početka četvrte runde, u kojoj su rivali razmijenili nekoliko jačih udaraca.

Abdulajev je u tri naredne bio

mnogo bolji, diktirao je ritam borbe, vezao nekoliko dobrih kombinacija, a dužim rukama onemogućavao popularnog Dinamita da plasira svoj prepoznatljivi lijevi kroše. ,,Čista si mu meta, moraš više da se krećeš“ - sugerisao je Dejanu njegov stručni štab, ali je trideset sedmogodišnjem Podgoričaninu očigledno nedostajalo svježine da plasira udarac koji bi uzdrmao vrlo dobrog ruskog boksera.

Zlatičanin se stabilizovao do kraja borbe, pokazao da je dobro fizički pripremljen uprkos gotovo dvogodišnjoj pauzi, ali je samo nokaut mogao da mu donese trijumf.

Sudije poslije 12 rundi nijesu imale dilemu - Zaur Abdulajev zasluženo je pobijedio u glavnoj borbi revije ,,Noć zvijezda“.

- Prve četiri runde boksovao sam onako kako se traži, međutim, poslije toga se vidjelo da je pauza od skoro dvije godine učinila svoje. Žao mi je što nijesam ostvario pobjedu, na što sam vas navikao napisao je Zlatičanin na Fejsbuku.

Ne. K.

Podgoričanke su u petom kontrolnom meču za šest dana turneje po Srbiji upisale peti trijumf, a nakon Vrbasa, Art basteka, ,,Radivoj Koraća“ i Vojvodine, srpski ligaš iz Novog Sada bio je naslabijeg kvaliteta, pa je trener Vladan Radović dodatno forsirao najmlađe.

Baš zbog toga petorka ,,plavih“ na startu meča u „Spensu“ bila je prosjekom ispod 18 godina (Leković, Savković, Drobnjak, Šćepanović i Maja Bigović) u želji da ih

dodatno vidi na djelu. Međutim, domaćin je bolje otvorio meč, pa je nakon dva minuta na semaforu pisalo 7:0, ali su ,,plave“ serijom 10:0 početkom druge dionice prvi put imale dvocifrenu prednost - 19:9. Već nakon toga bilo je jasno da će se gledati meč u jednom smjeru - Radović je rotirao sve više, a već u prvih 20 minuta 11 igračica podgoričkog kluba upisalo se u strijelce. Bilo je period kada su Lazarević, Maja i Milena Bigović dokazale da imaju sve veću ulogu. Vrijeme je odmicalo, a razlika rasla, tako da je u finišu prvog poluvremena bilo +20 (37:17).

Bilo je jasno da mlada ekipa ŽKA ne može kvalitetom parirati rivalu, tako da je

upravo duel sa novosadskim timom bila idealna prilika za najmlađe, ali i još jedan trening da se isprobaju mnoge akcije i varijante, kako u fazi napada, tako i u odbrani.

Na 3:45 do kraja trećeg kvartala ,,plave“ su poslije poena Šćepanović ostavile rivala za ,,cijeli krug“ (50:25), pa bez obzira na sedam primljenih poena u prva dva minuta vidjelo se da će i ovo biti još jedan meč u kojem će crnogorski tim rivala zaustaviti na mali broj poena.

Najefikasnija još jednom bila je Marković (10), Maja Bigović postigla je osam, dok su po sedam dodale Leković i Đorđević, a Živković šest... Bajrović je pogodila dvije trojke, Milena Bigović postigla je pet poena, baš kao i Lazarević. Na četiri su zaustavljene Radonjić i Šćepanović, a po tri poena (po trojku) ubacile su Drobnjak i Savković.

R. P.

US OPEN

Prijateljski meč dva najbolja crnogorska tima

Bez pobjednika u Baru

DRAMA U PET SETOVA: Đoković bolji od Zvereva, čeka ga Medvedev u finalu US opena

Igraće za rekordnu 21. grend slem titulu Nesalomiv u mečevima na osvojena tri seta, Novak Đoković se revanširao olimpijskom šampionu Aleksandru Zverevu za poraz u Tokiju i savladao ga u polufinalu US opena - 4:6, 6:2, 6:4, 4:6, 6:2.

Večeras od 21.30 časova po našem vremenu, protiv Danjila Medvedeva, prvi teniser svijeta Đoković će igrati jedan od najbitnijih mečeva karijere; ima šansu da postane apsolutni rekorder sa 21 grend slem titulom. Ako ove godine dođe do četvrte titule u karijeri na US openu, kompletiraće i kalendarski slem - ima priliku da osvoji sva četiri grend slem turnira ove sezone. Posljednji put to je učinio Rod Lejver, još 1969. godine.

Protiv Zvereva šest puta napravio je brejk, a već četvrti put na

turniru u Njujorku ove godine izgubio je prvi set. Pokazao je izuzetan fokus nakon lošijih faza u igri, u petom setu brzo je stigao do prednosti 5:0 a meč zaključio brejkom.

Medvedev je rutinski došao do finala, pobjedom nad Feliksom Ože-Alijasimom 6:4, 7:5, 6:2. Đoković je uspio da zaustavi Zvereva koji je bio u izuzetnom nizu izdanja i rezultata - i biće spreman za veliko finale.

Njemca Zvereva savladao je nakon tri sata i 38 minuta borbe, imao je manji broj vinera (49:41) i neiznuđenu grešku manje. Igrao je bolje ključne poene, spasio je čak devet od 12 brejk-šansi rivala.

- Igraću taj meč protiv Medvedeva kao da je posljednji u mojoj karijeri. Srcem, glavom, daću sve za tu pobjedu - poručio je Đoković.

R. A.

Mornar Barsko zlato i Budućnost Voli odigrali su prijateljski meč u ,,Topolici“ koji je završen bez pobjednika - 83:83, a produžeci se nijesu igrali.

Utakmica dva najbolja košarkaška crnogorska tima bila je i zanimljiva i izjednačena, domaćin je najviše vodio osam poena, a gosti iz Podgorice

šest poena.

Vladimir Mihailović postigao je 21 poen i bio je najefikasniji u barskom timu, šest manje dao je Marko Jeremić, Lazić 10, a kod ,,plavih“ košgeterski su odskočili Dernis Džerom Sil (19), Vladimir Micov i Petar Popović brojali su do 13, Filip Barović završio je meč sa 11…

A. M.

MOTO GP: Rekord i pol na VN Aragona

Banjaja dvostruko slavio FORMULA 1: VN Italije

Botas najbrži, kreće posljednji Valteri Botas bio je najbrži u kvalifikacionoj sprint trci na stazi Monca (poslije 18 krugova), ali će vozač Mercedesa danas startovati posljednji zbog strateške odluke tima. Sa startne pozicije krenuće drugoplasirani Maks Ferstaspen iz Red Bula.

Bodove u sprint osvojili su treći Danijel Rikardo (Meklaren), a među deset su Lando Noris, Luis Hamilton, Šarl Lekler, Karlos Sainc, Antonio Đovinaci, Serhio Perez i Lens Strol.

Novi format sprint kvalifikacione trke debitovao je u julu na Silverstonu, a ovo je bila druga takva trka u istoriji F1.

Trka za VN Italije počinje danas u 15 sati.

R. A.

Frančesko Banjaja oborio je rekord staze star šest godina i osvojio pol-poziciju pred Veliku nagradu Aragona.

U najjačoj kategoriji osvojio je 50. pol u karijeri, drugi je bio Džek Miler, a treći Fabio Kvartararo. U drugom redu su Mark Markes, Horhe Martn i Aleš Espargaro.

Već na prvom izlasku na stazi su dominirali vozači Dukatija, a najbolji juče je prvi došao do rezultata ispod minut i 47 sekundi, ali se nije dugo čekalo na bolji rezultat koji je stigao od Martina. Probudio se i Kvartararo kojem je malo falilo da obori rekord staze, Francuz je postavio vrijeme 1:46.727.

Kako je vrijeme prolazilo, tako su favoriti bili sve brži - u drugom izlasku Banjaja je postavio rekord 1:46.322.

Najboljim motociklistima juče je saopšteno da se ni ove godine neće voziti VN Argentine koja je bila zakazana za 24. oktobar i na listi je trka koje su otkazane zbog korone u Finskoj, Tajlandu, Japa-

nu, Australiji i Maleziji.

Umjesto VN Argentine vozači će voziti po drugi put u Mizanu. Jasno je po kalendaru da će se najviše trka voziti po Evropi, tačnije jedina koja će se održati van evropskog kontinenta je zakazana sa 3. oktobar u Ostinu (VN Amerike).

R. A.

Arena

20 Rukomet/Vaterpolo

Neđelja, 12. septembar 2021.

Rukometašice Budućnost Bemaxa poražene u Koprivnici na startu Lige šampiona

Kasno buđenje ,,plavih“ Dvorana: ,,Fran Galović“ Gledalaca: 100

Podravka

29

Rukometašice Budućnost Bemaxa poražene su od Podravke u Koprivnici (29:22) na startu grupne faze Lige šampiona. Prvi dio meča ,,plave“ su završile minusom od 10 golova, a u nastavku su bile bolje od domaćina za tri gola (10:7)!

Nova, mlada, podgorička ekipa, sa najmanje iskustva u Ligi šampiona, prijetila je domaćinu do osmog minuta kada je posljednji put bila u egalu (5:5). Nako dva prestupa za ,,plus jedan“, domaćin je serijom 5:0, za manje od šest minuta, stigao do prednosti (10:5). Do odmora razlika je bila dvocifrena (22:12), a u ovom periodu igre 11 igračica Podravke postigle su golove. ,,Plave“ su bile veoma slabe u defanzivi, a uz to primile su sedam golova iz tranzicije.

Pokušavala je Bojana Popović čestim promjenama u odbrani (počela u defanzivi sa ,,pet-jedan“) da razbudi svoje igračice, bezuspješno, a Anastasija Babović i još mlađa Jovana Kadović bile su kao na ,,strelištu“. U ozbiljnim problemima bile su naše igračice od 16. do 19. minuta (prije gola sa sedam metara Matee Pletikosić) jer su domaće ponovo serijom 4:0 zaprijetile potopom (14:6). Do odmora je

POPOVIĆ: Nastavićemo da se borimo i nećemo se predavati

Bojana Popović smatra da su njene igračice u prvom poluvremenu bile u šoku.

- Podravka je odigrala dobar meč. Srećni smo što je poslije duže pauze za nas počela Liga šampiona. Mogla sam da očekujem ovakvo izdanje mojih igračica, jer nijesmo igrale sve mirisalo na katastrofu, ali do nje nije došlo.

U nastavku meča promijenile su kapitenka Tatjana Brnović i igračice ploču. Makar do prvih zicer-promašaja od 43. minuta. Čvršće su bile u defanzivi, što je rezultiralo da domaće u prvih deset i po minuta postignu samo gol (Podgoričanke su dale dva). ,,Plave“, nažalost, nijesu bile koncentrisane u šutevima iz čistih situacija, a od 43. do

dugo vremena, a uz to imamo i novi tim.

Prvo poluvrijeme je bilo užasno, djevojke jednostavno nijesu bile spremne za ono što se dešavalo na terenu, bile su u nekoj vrsti šoka.

Primili smo mnogo golova, nijesmo se dobro vraćali, pa je rezultat bio 22:12.

U nastavku je bilo bolje i sa samo sedam primljenih golova ,,plave“ mogu možda i već do prvih bodova u narednom kolu.

- Igrali smo dobro u odbrani i primili samo sedam golova, to je izdanje koje moramo da imamo u glavi pred naredne mečeve. To je način kako moramo da igramo u nastavku sezone. Tužna sam zbog poraza, a zadovoljna izdanjem u drugom poluvremenu. Ovo je tek početak Lige šampiona, imamo novi, mladi sastav, nastavićemo da se borimo i nećemo se predavati.

46. minuta, kada su mogle da smanje minus, dva puta bile su neprecizne sa sedam metara (plus zicer). Ipak, na pet i po minuta prije kraja Ivana Mitrović je sa dva gola smanjila prednost na pristojnih 28:21 (na isteku 56. minuta). Kod 29:22 ruska reprezentativka Valerija Maslova, najefikasnija u našem timu (osam golova), promašila je iz daljine za ,,minus šest“.

Buđenje šampionki Crne Gore

22

Sudije: Backović i Palacković (Slovenija) Sedmerci: Podravka 4-4, Budućnost 10-8 Isključenja: Podravka 14, Budućnost 6 minuta

Bud. Bemax

12

22

PODRAVKA

BUDUĆNOST BEMAX

Tucaković ....................................... Dumanska ...................................... ..........(10 odbrana i sedmerac) Zadravec ........................................ 1 Turk .................................................. 2 Kalaus .......................................6 (1) Kalovčan ........................................ 1 Popović ........................................... 1 Milošević ........................................ Milosavljević ........................ 6 (3) Mugoša .......................................... 3 Buljan................................................ Šenvald............................................ Iljina ................................................. 5 Milić .................................................. 1 Stelmakh ........................................ 1 Bazaliu ............................................ 2

Babović ..........(osam odbrana) J. Kadović ..... (jedna odbrana) Ćorović ............................................ Mitrović ................................... 3 (1) Pletikosić ............................... 4 (4) Zrnić .................................................. Marsenić-..........................................

Brnović ........................................... 5 Bulatović......................................... Maslova .................................. 8 (3) Anđušić ........................................... N. Kadović ...................................... Pavićević ....................................... 2 Vukčević ......................................... Krivokapić...................................... -

Trener: Neven Hrupec

Trener: Bojana Popović

Despotović debitovala za Đer, Grbić pogodila za remi Jelena Despotović debitovala je golom (dvije asistencije) u dresu Đera i to u pobjedi nad Vajpersom (35:29) na startu LŠ.

Naša reprezentativka maestralno je obavila posao u defanzivi, poput Đurđine Jauković koja je šest puta pogodila (iz 10 pokušaja) mrežu Rostova u porazu Bresta od 26:24.

Upravo su ova dva meča opravdala ulogu derbija obje grupe, a zanimljivo je bilo u Njemačkoj gdje su Dortmund i FTC odigrali 25:25. Upravo je Itana Grbić (stigla malo prije početka LŠ u mađarsku ekipu) postigla 25. gol za FTC i donijela svom timu veliki bod. Crnogorska reprezentativka završila je meč sa dva gola iz tri pokušaja.

Na teren će danas četiri ,,lavice“ u dresu Kastamona. Turski tim sa Milenom Raičević Raičević, Majdom Mehmedović, Jovankom Radičević i Marinom Rajčić dočekaće Odenze od 16 sati.

13

odnosi u ofanbilo je kasno zivi na djevoza potpuni jke koje, manje preokret, ali po godinama, mogao bi da tehničkih grešaka bude nagovješa više po stažu, napravile su ,,plave“ taj dobre priče sa su sinoć morale Borusijom u naredda pogode seriju čistih situacija. nom kolu.

Pod uslovom da iskažu veći - Srećne smo što je napokon počela Liga šampiona, jer stepen preciznosti iz čistih dugo nijesmo imale takmičarsituacija, ali i da sa povratkom ske mečeve. Poslije veoma Ilde Kepić, ispune barem pola od zadataka koje je tražio lošeg izdanja u prvih 30 minuta, u nastavku smo bile stručni štab. Posebno se ovo

mnogo bolje i to je ono što me raduje. U prvom poluvremenu vraćanje u odbranu nije bilo dobro, nedostajalo nam je i agresivnosti. U drugom poluvremenu smo primile samo sedam golova, bilo je to mnogo bolje izdanje u odnosu na ono u prvih 30 minuta.

Mi smo mlad tim koji nema mnogo iskustva i sigurna sam da ćemo da rastemo kako sezona bude odmicala - kazala je Maslova.

A. M.

Naša vaterpolo reprezentacija (U17) danas igra sa Ukrajinom na premijeri EP

Cilj je doći do četvrtfinala PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu do 17 godina odigraće danas (9 sati) premijerni meč sa Ukrajinom. U grupi A naši mladi vaterpolisti igraće još sa Holandijom i Italijom.

U grupi B su selekcije Španije, Hrvatske, Malte i Rumunije, u grupi C igraće Mađarska, Rusija, Njemačka i Bjelorusija, dok su u grupi D ekipe Srbije, Grčke, Gruzije i Turske.

Pobjednici grupa plasiraće se direktno u četvrtfinale, dok će drugoplasirane i trećeplasirane ekipe igrati osminu finala.

Trener Milan Ćirović za ovo takmičenje odabrao je 15 igrača, a to su: Andrija Bjelica, Danilo Dragović, Vladan Vukićević, Neđo Baštrica, Mlađan Janović, Pavle Krivokapić, Miloš Vukšić, Balša Vučković, Dušan Vuković, Lazar Vukićević, Dnilo Krivokapić, Marko Bošković, Krsto To-

mašević, Nemanja Moračanin i Meldin Hadžić.

- Odradili smo nekoliko sparing mečeva sa selekcijom Hrvatske, ali u dobrom raspoloženju čekamo start šampionata. Dobro je što na startu igramo, bar na papiru, sa lakšom selekcijom, to jest Ukrajinom. Da polako osjetimo bazen i pripremimo se za dva preostala meča.

Najbitniji biće sa Holandijom, gdje bi pobjedom osigurali lakšeg rivala u osmini finala, ukoli-

ko bi kao drugi završili takmičenje u grupi. Jer, Italija je jedan od favorita za medalju, ali

sigurno da sa dobrim pristupom i maksimalnim angažovanjem, možemo i tu do dobrog

rezultata. Glavni cilj je plasman u četvrtfinale, među osam najboljih - rekao je Ćirović. A. M.

Horoskop

Neđelja, 12. septembar 2021.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (13. 9 - 19. 9) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete. Izbjegavajte konfrontacije.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo

www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Kraj tranzita je u subotu u 11:56.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

22

Enigmatika

Neđelja, 12. septembar 2021.

Neđelja, 12. septembar 2021.

Enigmatika

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. septembar 2021.

25

Дана 11. септембра 2021, у 77. години, преминуо је наш драги супруг, отац, ђед Dana 11. septembra 2021. godine umro je naš dragi

БОЖИДАР Стевов РАЖНАТОВИЋ DRAGOMIR - PUJO Lazarev MIJATOVIĆ Сахрана ће се обавити 12. септембра у 13 часова у кругу породице, на сеоском гробљу, у селу Превлака.

Ожалошћени: супруга КОВИЉКА – БЕБА, синови АЛЕКСАНДАР и ДЕЈАН, кћерка АНА, снаха АЛЕКСАНДРА, унучад САРА, СТЕВАН и ИРИНА, браћа од стричева, браћа од тетака, сестре од стричева, сестре од ујака, сестре од тетака и остала многобројна родбина

Saučešće primamo u kapeli u Gornjem Polju 11. septembra od 11 do 14 časova i 12. septembra od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Ožalošćeni: majka MILEVA, sestre LJILJA i DRAGINJA, snahe VERICA i SONJA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i osala mnogobrojna rodbina MIJATOVIĆ i KILIBARDA

566

539

S tugom i bolom opraštamo se od našeg dragog

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

MIODRAGU IVANOVIĆU Ostaju nam sjećanja na njegovu dobrotu i čestitost.

BOŽIDARA RAŽNATOVIĆA

MILAN, VESNA, BOJANA i SAVA IVANOVIĆ 586 Posljednji oproštaj od voljene sestre i tetke

PAJA i ACO IVANOVIĆ sa porodicom

RADMILE – BELE MILOVIĆ rođene Kezunović

570

Seko, kako ću bez tebe, ti si mi bila cio rod, zašto me ostavi. U ovoj situaciji nismo mogli ni da te ispratimo. Svi smo te voljeli sestro mila, sestrične i sestrići. Tvoje mjesto ostaje u našim srcima dok smo živi.

Ti si to zaslužila.

Draga sejo, počivaj u miru, neka ti je laka crna zemlja.

Sestra ZORICA, SAŠA i BOBO PEJOVIĆ 587

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. septembar 2021.

Dana 9. septembra 2021. je preminuo u 75. godini naš dragi Дана 11. септембра 2021. у 51. години упокојио се у Господу наш драги

Dana 10. septembra 2021. iznenada je preminula, u 61. godini života

МИОДРАГ Младенов КОМНЕНИЋ

DANILO POPIVODA

RADMILA Draganova RADUNOVIĆ

Покојник ће бити изложен у капели у Пилатовцима 11. и 12. септембра до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena 10. septembra u 15 časova kod crkve Sv. Neđelje u Kamenarima.

Ožalošćeni: supruga METKA, sinovi BLAŽO i MILOŠ, ćerka TANJA, brat MOMČILO, sestra MILICA, sestričina NENA, unučad i ostala rodbina POPIVODA

Ожалошћени: отац МЛАДЕН, мајка РУЖА, сестра БИЉАНА, синови ДУКА, ГОРАН, ИВАН и МИЛОШ, снахе ТИЈАНА и ДРАГАНА, унуке РУЖИЦА и ДАНИЦА, сестрић РАДОВАН, сестрична МАРЈАНА, стрине ЈЕЛИЦА и ДОБРАНА, брат од стрица ГОЈКО, сестре од стрица НАДА и ЈОВАНКА, тетка ДРАГИЦА, ујаци, ујне, браћа, сестре од ујака, тетке, стричеви, стрине и остала многобројна родбина КОМНЕНИЋ и МИЉАНИЋ 540 Sa tugom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 11. septembra 2021, u 79. godini života, preminuo naš dragi i voljeni

564 Sa poštovanjem i tugom se opraštamo od našeg velikog druga

Sahrana je obavljena 11. septembra u krugu uže porodice, na mjesnom groblju u Progonovićima.

Ožalošćeni: suprug DRAGAN, kćerke DANIJELA i BOJANA, zetovi MILOŠ i MILOVAN, unučad i ostala rodbina RADUNOVIĆ i ŽIVKOVIĆ

581 Voljenoj majci, tašti i babi

MILOŠ Svetozarov DAVIDOVIĆ

MIODRAGA Božidarovog IVANOVIĆA Naše živote si obogatio sa Tvojim iskrenim prijateljstvom.

rođena Živković

RADMILI RADUNOVIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice, 12. septembra u 11 časova, na groblju manastira Gradište.

DRAGO i MARINA PETROVIĆ sa porodicom 560 Posljednji pozdrav dragom i voljenom zetu

Ožalošćeni: supruga MARIJANA, ćerka MELANI, brat SIMO, sestra ANKA, snahe MIRJANA, SENKA, MARIJA, DANICA i MINA, bratanići VUKO, ALEKSANDAR i STEVO, bratanična JELENA sa porodicom, sestrići MLADEN i MILENKO sa porodicom, sestrična VOJISLAVA sa porodicom i ostala rodbina

Kako ti reći zbogom kad si nam bila najveća radost, ljubav i sreća. Za nas rastanak ne postoji. Uvijek si bila i bićeš u našim srcima. Ovo nije zbogom, ovo je veliko hvala!

Tvoji: BOJANA, MILOVAN, PETRA i MIHA

580

OBRADU – BATU TIODOROVIĆU

Posljednji pozdrav 583

DRAGAN, SVETLANA, VIDO i MARIJA

Voljenoj babi

552

RADMILI

KSENIJI Dušanovoj ĐONOVIĆ

„Možda spava sa očima izvan svakog zla, Izvan stvari, iluzija, izvan života, I s njom spava, neviđena, njena lepota.

Možda živi i doći će posle ovog sna“.

OBRAD - BATO TIODOROVIĆ

Tvoji: PETRA, LUCIJA, KSENIJA, ĐORĐIJE i MIHA

Naš dragi prijatelj Bato, uspomena na tvoj lik i tvoju dobru dušu ostaće vječno u nama.

Počivaj u miru, dobri čovječe!

585

od KOLEKTIVA DOO „VODOVOD I KANALIZACIJA“ BAR

Porodica BAJZEK

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

541 Zatečeni smo viješću o iznenadnoj smrti dragog

RADMILI 579

584

Od RADE JOVOVIĆ

OBRADA –BATA TIODOROVIĆA Ostaje trajno sjećanje na iskreno druženje i prijateljstvo.

Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće.

RAJO, ZORICA i BALŠA 572

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. septembar 2021.

Umro je sin našeg prijatelja Veska

27

Dana 11. septembra 2021. u 81. godini umrla je naša draga

NEMANJA RAIČEVIĆ

KSENIJA - SENKA Veselinova VUKČEVIĆ rođena Popović

Stojimo u redu da budemo pružena ruka i ispuštena suza.

Da zagrljaj našeg prijateljstva razbistri bol i vrati snagu kojom morate čuvati sebe i sve Nemanjino.

Sahrana je obavljena na groblju u Goljemadima u krugu uže porodice.

Kuća žalosti: Barutana, Sinjac bb, Podgorica.

Kolašinski Prijatelji: VESO BAKIĆ, MIKAN VELIKI BULATOVIĆ, MIGO JOVANOVIĆ, MIKAN MALI BULATOVIĆ, RAŠO BULATOVIĆ, MUJO BULATOVIĆ, BATO BULATOVIĆ, BANETA BULATOVIĆ, DRAŽEN DRAŠKOVIĆ, SLAVEN DRAŠKOVIĆ, ARSEN POPOVIĆ, TOMICA ADŽIĆ

Ožalošćeni: sin ZORAN, kćerke ZORICA i VJERA, braća NIKOLA i DRAGO, unučad, praunučad i ostala rodbina

573

531

Tužnim srcem javljamo da je 11. septembra 2021. iznenada u 43. godini preminuo naš najmiliji

Posljednji pozdrav našem Dana 11. septembra 2021. nakon kraće bolesti, preminula je u 88. godini, naša draga

VELIKA Markova RADULOVIĆ

NEMANJA Veselinov RAIČEVIĆ

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti 12. septembra u 14 časova na mjesnom groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Ul. 4. jula 109/11, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga TATJANA, kćerka DANICA, otac VESELIN, majka KOVILJKA, sestra NEVENA, stričevi ZORAN i GORAN, strina SNEŽANA, braća od strica AVRAM i NIKOLA, sestra od strica BILJANA, zet VUČKO, sestrići PETAR i DUNJA i ostala mnogobrojna rodbina RAIČEVIĆ, ŠAROVIĆ i SREDOJEVIĆ

rođ. Radonjić

NEŠU

Sahrana će se obaviti u krugu porodice, zbog nastale epidemiološke situacije, 12. septembra u 15 časova, na groblju ispred crkve Sv. Spasa u Radovićima.

Nemam za čim da tugujem, životom i smrću trgujem, iako odem otići ću zauvijek.

Spavaj, spavaj!

We salute you!

Druže...

Ožalošćeni: suprug MARKO, sin ZDRAVKO – BAĆKO, ćerka DESA, snaha DANIJELA, zet DUŠKO PAVIĆEVIĆ, unučad MARKO, MIHAJLO, NIKOLA, IVANA i JOVANA, praunuk GORAN, bratanići, bratanične, sestrići i ostala rodbina RADONJIĆ i RADULOVIĆ 571 Опраштамо се од наше драге стрине

VEŠKE, TOMAŠ, BAKA, DELČA, VESNA, PAVIĆ, MIRA, LUJO, ANĐELIJA

543

СТЕФЕ ВУКАЈЛОВИЋ

562

NEŠO

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Čuvaćemo uspomene na tebe i na bezbrižno djetinjstvo koje smo proveli zajedno

Коју нијесмо одвајали од наше мајке, исто као што и она нас није одвајала од своје ђеце. Њену доброту, храброст, племенитост и срдачност чуваћемо у трајном сјећању. Нека је вјечни мир и спокој њеној благој души.

DADO i OGNJEN MITROVIĆ 561

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

МИЉА, ЉУБИНКА, СТАНКА и ОЛИВЕРА са породицама и породица пок. РАТКЕ

NEMANJI RAIČEVIĆU 582

Od porodica GORAŠEVIĆ i STJEPČEVIĆ

578

28

Oglasi i obavještenja

Dana 11. septembra 2021, u 85. godini, umrla je naša majka

Neđelja, 12. septembar 2021.

U nedjelju 12. septembra 2021. navršava se devet godina od kada nije sa nama naša sestra

Dragi tata, 40 dana je od kada nisi sa nama

MAŠAN MILIĆ ANA – ANKICA KALAČ

ZORKA - MARIJA KOVIJANIĆ rođena Marković

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice.

Voljeni tata, deda, taste... Nedostaješ!

Nemoćni smo promijeniti tužnu stvarnost ovu. Nisu suze najgore!

Najgore je ono u tebi, onaj bol i onaj osjećaj nemoći, onaj koji je u tebi, koji niko ne vidi.

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena.

Volimo te

Ožalošćeni: sin ERVIN, RAMO, kćerke JASNA i EMINA, snahe i unučad i mnogobrojna porodica KALAČ i MATIĆ

Ćerka OLJA sa porodicom

Uvijek si sa nama u našim mislima.

Tvoje: 565

567 Dragi tata, četrdeset je dana od kada nisi sa nama

JELICA STANIŠIĆ, ROSA MITROVIĆ, MILENA MARKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu 536

MAŠAN MILIĆ Čuješ li krik mog bola, dok jeca ćerka tvoja? Nije istina da sam jaka, razbijena sam na hiljade komada. Voljela bih da možeš čuti sve ono što se bojim izgovoriti glasno. Nema te kraj mene, al’ svrati mi u san noći ove. Nisam te mogla sačuvati od smrti, ali ću te sačuvati od zaborava! Hvala ti puno, moj dragi tata.

TUŽNO SJEĆANJE

BARU PAVIĆEVIĆU

Ćerka DIJANA sa porodicom

Počivaj u miru i odmori napaćenu dušu.

Tvoje sestre BEBA i SVETLANA – NJANJA 574

Tvoja PORODICA

576

Posljednji pozdrav dragom

568

VLADO LJ. PEJOVIĆ

Posljednji pozdrav najboljem ocu, dedi i svekru

Godina je dana od smrti našeg voljenog

MAŠANU MILIĆU Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

SAVU – BARU PAVIĆEVIĆU

569

BRANISLAVA – PUJE MARKOVIĆA

Sa ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru.

DARINKA, ŽARKO i PEĐA sa porodicom

Voli te tvoj sin DARKO sa porodicom

Двије године су како није са нама S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

559 Tvoji: MACE, NIKOLA, MILICA i VLADO sa familijama

POMENI

553

Четрдесет дана је од смрти наше драге сестре и тетке

РАТКО ПАВИЋЕВИЋ 12. 9. 2019 – 12. 9. 2021.

Godina dana od smrti moje drage tetke

Godina dana od smrti naše

Тешко је живјети без тебе, без твоје подршке, љубави и њежности којом си нас свакодневно обасипао. Неизмјерно тугује за тобом твоја породица, Супруга ЉУДМИЛА, син АНДРИЈА, ћерка ТАТЈАНА, снаха ИВАНА, зет ДЕЈАН, унуци БОГДАН, ФИЛИП и БАЛША

СТАНЕ Обренове КРУНИЋ Заувијек ћемо те носити у срцу и чувати од заборава. Сестра ЈОВАНА, сестрићи МИЛАН и ДРАГАН ПОПОВИЋ са породицом 577

JULKE

JULKE

Tuga se ne mjeri vremenom, ni riječima.

Ponos i sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a ljubav vječna.

Svakim danom nedostaješ sve više. Bila si mi i brat i sestra. Počivaj u miru.

Tvoja DADO sa porodicom

Brat JOLE sa porodicom

538

TUŽNO SJEĆANJE

532 Двије године је од како нема мог родитеља

537

12. 9. 2017 - 12. 9. 2021.

РАТКО М. ПАВИЋЕВИЋ 12. 9. 2019 – 12. 9. 2021. Јединствен у свакој особини која краси човјека. Неутјешно недостајеш, добри мој тата.

SLOBODANKE

i

ILIJE

FARUK PAČARIZ

Воли те и тугује за тобом, Твоја ћерка ТАТЈАНА

PETRIČEVIĆ Prolaze dani, a uspomene na Vas i Vašu roditeljsku toplinu ne blijede. Neka Vaša duša nađe vječni mir u Carstvu nebeskom.

Tugujemo za tobom do kraja života.

Neutješni BRAT i SESTRE

Vaša ćerka MAJA 575

542

533

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 12. septembar 2021.

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog sina, brata i strica

Otišao si tamo gdje si želio, a nas ostavio da vječno tugujemo.

Počivaj u miru.

Najuža porodica će posjetiti tvoj grob.

TVOJI NAJMILIJI 549

SLAVKO V. GVOZDENOVIĆ

VOJISLAV M. GVOZDENOVIĆ

1961-1994.

1934-1999.

Navršava se 27 godina od preseljenja našeg anđela u vječnost i 22 godine od kada očeva želja za sinom bi jača od želje za životom.

Godine prolaze, a bol i patnja nikad neće.

Tuguju za vama,

Četrdeset je dana od smrti

Prošla je godina dana

TUŽNO SJEĆANJE

IVICE Miloradovog RAIČEVIĆA

29

VAŠI NAJMILIJI

535

RADUN RADOVIĆ Ti ne možeš da nestaneš. Uvijek si bio i bićeš dio nas.

Neka ove riječi izblijede ali nikad sjećanje na tebe i tvoje ime, a tvoje riječi neka budu putokaz za dalji život.

Dok nam se duše ponovo ne sretnu, živi u nama.

Ožalošćena porodica: supruga RATKA, sin MILAN, ćerka MINA, sestre NEVENKA, VESNA i MARIJA sa porodicama 558

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Godina dana od smrti našeg brata

Četrdeset dana od smrti sestre od ujaka

RADUNA Miloševog RADOVIĆA

SLAVICE Đokove VUJOVIĆ

IVICE M. RAIČEVIĆA iz Ulcinja Jesi li znao da smrt ne postoji, ljudi umiru kada ih svi zaborave, a ti ćeš živjeti vječno jer si najvoljeniji. Otišao si u drugi dom, da se tvoja duša i misli odmore. Nek te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tetka NEVENKA, sestre TAMARA i ANĐELA sa porodicama 544

SLAVICE Đokove VUJOVIĆ

Četrdeset je dana od smrti

Sretoste se i nađoste, vjerujemo, tamo na nekom boljem i pravednijem mjestu. Pa zajedno sa Stojanom, majkom, tatom, Miškom pazite na našu Anu i Miloša.

Grlite ih čvrsto umjesto mene, umjesto nas.

IVICE Miloradovog RAIČEVIĆA

Draga Śake, dani prolaze ali uspomene ostaju.

Tvoju dobrotu, toplu dušu i veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas nikad nećemo zaboraviti.

Svi zajedno kroz uspomene čuvaćemo te od zaborava.

Žalimo za tobom i za tvojim iznenadnim odlaskom.

Tetka ĐINA i tetak ČEDO sa porodicom 545

557

TVOJI: VASE, MILENA, IVAN, IKE, RATKA, BILJANA, ANĐELA, DIJANA, SANDRA, BLAŽO, FILIP, ĐOKO, NENA, VESNA, MARIJA, KRSTO, SLOBO i porodica pokojnoga RADUNA RADOVIĆA – RATKA, MINA i MILAN

Četrdeset je dana od smrti

NENA,VESNA i MARIJA sa porodicama

Godina dana od smrti našeg dragog

IVICE Miloradovog RAIČEVIĆA U tišini vječnog mira neka te prati naša ljubav.

Tetka IVANKA sa porodicom 546

554

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Prođe tužna godina od smrti dragog đevera i strica

RADUNA M. RADOVIĆA Dragi naš Radune, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja ujčevina VUJOVIĆ 556

IVICE Miškovog RAIČEVIĆA U nevjerici smo da si nas ovako iznenada napustio. Ako je tvoj život morao stati, sjećanje na tebe i tvoje veliko srce neće nikada. Tvojoj duši nek je vječni mir.

Tuguju za tobom,

Ujak RANKO sa porodicom

NIKA KAPE Ostaje nam da se sjećamo tvog osmijeha i topline, tvoje dobrote i plemenitosti.

Tvoji: DANICA, MIODRAG, DRAGANA i LIDIJA 563

Ni slutiti ne možeš koliko bolna i teška godina

Godinu dana bez našeg voljenog

547

RALE

Četrdeset je dana od smrti

Ali ti živiš i živjećeš u srcu, u mislima, u svakoj našoj priči.

Zaborav ne postoji, voljeni ne umiru.

NENA,VESNA i MARIJA sa porodicama

SLOBODANA BOBA ARSOVIĆA

555

IVICE RAIČEVIĆA

Čuvaće te od zaborava, Tetka RADA i tetak BAGO sa porodicom 548 Dragi

Prolaze dani, a sjećanje na tvoj lik, glas i toplinu ne blijedi Tuga se ne mjeri riječima, ni vremenom. Trudimo se da oživimo plamen tvoje duše u svakom zajedničkom okupljanju.

Fališ nam u svakom trenutku.

Supruga SLAVICA sa ćerkama, zetovima i unucima

MILU ZUBER Teška je pomisao da već prođe pola godine, a ti nisi sa nama, tvoj glas, toplina nije tu, al’ jesi u našim srcima dok smo živi.

IĆO Sve što bi ti rekli bilo bi malo, ono što osjećamo su tuga i bol. Počivaj u miru.

Ujak RATKO sa porodicom 550

534

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Voljeni naš supruže, oče i đede, tvoji: supruga RADMILA, sin PREDRAG, ćerke BILJANA i DRAGANA sa porodicama 551

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 12. septembar 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 1 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €. Tel. 067/821-067 2

UslUgE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

RaZNo PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 5 PRODAJEM grožđe Vranac veća količina – Golubovci Tel.069/360-363 6 PRODAJEM grožđe VranacKratošija u Rvašima, ne nalivano, ekstra kvalitet, cijena 0,80 eura. Tel. 067/422-391 7

Neđelja, 12. septembar 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 12. septembar 2021.

Modna kreatorka Jelena Roganović priprema novu kolekciju PODGORICA - Modna kreatorka Jelena Roganović kazala je u razgovoru za Pobjedu da se u Crnoj Gori oduvijek prate trendovi, pa da je u skladu sa aktuelnim dešavanjima na modnoj sceni kreirala jesenju kolekciju.

- Jesenja kolekcija će uskoro biti kompletno završena. S obzirom na minimalan broj prilika za svečanosti i proslave, koji su se zbog situacije u svijetu sveli na minimum, bazirali smo se na nešto komercijalniju liniju. ,,JR Casual Wear“ kolekcija sadrži odjevne komade koji se mogu kombinovati uz poslovnu i sportsku odjeću - kazala je na početku razgovoru Jelena Roganović.

Dodala je da su svi modeli napravljeni od kvalitetnih baršunastih materijala.

- Možete biti sigurni da će vas ove jesenje kombinacije fino grijati u hladnim danima. U kolekciji će biti kompleta ženskih ali i muških, koji takođe u paru mogu izgledati sjajno.

Kada su boje u pitanju, mogu reći da će ovo biti jedna razigrana jesen s obzirom na to da se radi o oranž, roze, mint, lila bojama. A za one malo manje hrabre tu su uvijek i neutralnije nijanse kamel, sive i bež palete - istakla je naša sagovornica.

Istakla je da je u pripremi još jedna kolekcija zimska, a u fokusu će biti aksesoar.

- Vrijedno radim i na drugoj kolekciji, gdje će biti dosta

U fokusu nosivi modeli

U kolekciji će biti kompleta ženskih ali i muških, koji takođe u paru mogu izgledati sjajno. Kada su boje u pitanju, mogu reći da će ovo biti jedna razigrana jesen s obzirom na to da se radi o oranž, roze, mint, lila bojama. A za one malo manje hrabre tu su uvijek i neutralnije nijanse kamel, sive i bež palete istakla je naša sagovornica ručnog rada. U toj kolekciji preferiramo svilu i perle.

Takođe sadržaće kapute od tvida. Moda je neiscrpna inspiracija. A poznato je da žene i muškarci kod nas podjednako uživaju u modnim novitetima. Saradnja sa mojim klijentima uvijek je pravo zadovoljstvo - rekla je naša sagovornica.

Ljubitelje njenog rada, kako

Manekenka u kreaciji Jelene Roganović

nam je kazala, obradovaće vijest da će uskoro otvoriti novi modni studio u Podgorici.

- Spremamo za naše klijente razna iznenađenja. A pored Podgorice naši modeli su izloženi i u crnogorskoj prijestonici u Njegoševoj ulici u studiu ,,Per te“ gdje su već izloženi neki od noviteta - zaključila je Jelena Roganović.

B. P.

Kreatorka Jelena Roganović sa modelima

ABBA ponovo na vrhu top lista poslije gotovo 40 godina LOS ANĐELES- Legendarna švedska pop grupa ABBA vratila se, prvi put poslije gotovo 40 godina, na listu Top 10 singlova u Velikoj Britaniji sa numerom sa njihovog novog albuma ,,Voyage“, pokazuje objavljena lista.

Singl „Don’t Shut Me Down“, direktno je ušao na 9. mjesto britanske liste. Ta pjesma je druga najviše skidana u nedjelji i u strimingu je preuzeta 2,3 miliona puta, navelo je tijelo zaduženo za sastavljanje top lista.

To je prvi singl grupe ABBA na britanskoj Top 10 listi od numere „One of Us“ iz januara 1982. godine. To je takođe dvadeseti singl grupe koji se našao na britanskoj Top deset listi.

Drugi singl sa novog albuma „I Still Have Faith in You“ je stigao na 14. mjesto.

Dva singla su sa albuma „Voyage“, prvog studijskog albuma grupe ABBA od albuma „The Visitors“ iz 1981. godine. Grupa je objavila da izdaje dugo očekivani novi album prošle nedjelje u Lon-

Fil Kolins: Jedva mogu da držim bubnjarske palice, teško mi to pada

donu. Novi album zvanično izlazi 5. novembra. Švedski bend bio je aktivan od 1972. do 1982. Pored Bjorna Ulveus (76) i Benija Anderson (74) bend su činile Ani-Frid Lingstad (75) i Agneta Faltskog (71). Bend je najavio i turneju, ali virtuelnu sa

Majkl Kors održao prvu modnu reviju uživo od početka pandemije Dizajner Majkl Kors zauzeo je čuveni njujorški restoran ,,Tavern on the Green“ u Central parku u petak i priredio prvu reviju uživo od početka pandemije.

Iako mu je broj posjetilaca bio ograničen prema propisima zbog kovida-19, Kors je rekao da je okupljenima pružio intimnu atmosferu.

- Uzbuđen sam što mogu da priredim reviju uživo. Drago mi je da su ljudi mogli da uživo dožive modu - rekao je Kors.

Organizatori su zahtjevali da

hologramima članova. Sa pjesmom „Waterloo“ 1974.

ABBA je pobijedila na Evroviziji, a pamte je i po hitovima poput „Dancing Queen“, „SOS“, „Mamma Mia“, „Money, Money, Money“, „Take A Chance On Me“ i mnogim drugim. svi posjetioci budu vakcinisani sa dvije doze, a osoblje i novinari morali su da obave test na samom mjestu događaja prije ulaska.

Glumica Kejt Hadson, koja je Korsova prijateljica, bila je oduševljena što je bila na prvom takvom događaju nakon mnogo mjeseci.

- Tako sam uzbuđena. Revija je lijepa, mala, intimna, i mislim da će biti zaista divna.

Ali ovo nijesam radila već dugo, pa se osjećam pomalo čudno i divno u isto vrijeme dodala je.

Modeli, uključujući Điđi Hadid i Kendal Džener prodefilovali su vrtom na otvorenom, a uživo je nastupila zvijezda Brodveja Arijana De Bos.

LONDON- Britanski muzičar Fil Kolins je izjavio da zbog lošeg zdravlja jedva može da drži bubnjarske palice u ruci i da će od sada sjedjeti na pozornici.

Sedamdesetogodišnji bubnjar i pjevač rekao je da ga frustrira nemoć nakon što je 2009. i 2015 operisao leđa, a ima i dijabetes.

-Teško mi to pada, jako me frustrira, jer bih volio da mogu da stojim dok nastupam – izjavio je Kolins u intervjuu kojim je najavio povratničku turneju njegove rok grupe – Genesis, osnovane sedamdesetih.

-Jedva mogu da držim palice u rukama, dakle postoje određene zdravstvene teškoće koje mi to otežavaju – dodao je.

Osmostruki dobitnik Gremija rekao je da će njegov sin Nik svirati bubnjeve na turneji, prvoj u Sjevernoj Americi nakon 14 godina.

Kolins, koji je osamdesetih i devedesetih ostvario uspješnu solo karijeru sa hitovima poput „In the Air Tonight“ i „One More Night“, objavio je 2011. da prestaje da se bavi muzikom, ali se vratio na scenu 2017. serijom koncerata „Not Yet Dead: Live“.

Cetinje, 3 - 5. septembar 2021.

NepokoreNi grad

ta. a 21 od 20

r i d emba n t l ep

s ja ja, 12. i l ec eđe sp N

k

Belveder

S

koro dvadeset sati više hiljada ljudi stajalo je na Belvederu zaprečavajući put patrijarhu srpskom, mitropolitu i sveštenstvu Crkve Srbije da trijumfalno uđu na Cetinje, kao zavojevači uz pomoć domaćih pomagača, crnogorske vlasti Srbije.

Belveder 4. i 5. septembra, vrijeme građanskog bunta, otpora tihoj okupaciji i težnji za poništavanjem identiteta. Borba protiv ,,bratske hajke“, one iz Srbije i ove iznutra od crnogorske vlasti koju je okupila i kojom upravlja Crkva Srbije i zvanični Beograd.

Belveder, u noći. Ispred barikade od guma, živi štit, trostruki red crnogorskih žena, satima i satima, postojano kao i uvijek kada su crnogorske borbe i bune, na braniku svoje domovine. Nije hladno u hladnoj septembarskoj noći, kaže jedna od njih, kojoj su sin i kćerka tu iza, u masi koja u noći dežura.

Belveder noćas neće pasti, uzvikuje momak u crvenoj dukserici.

Neće pasti, kao zavjet se širi taj poklik građanskog otpora. Ovuda neće proći ni Porfirije ni Joanikije, ni policajci ni specijalci, ni domaći izvanjci.

Tokom noći neki mir, razgovori pored vatre, upoznavanja i lične priče. Studentkinja ogrnuta ćebetom koje joj je neko pozajmio, došla je iz Podgorice pješice. Negdje kod Buronja povezao je nepoznati mladić, sve do barikade. Priča nam da se poslije vratio i prevezao još nekoliko pješaka.

Osamdeset sedmogodišnjak, obučen u izlazno odijelo, nosi jarbol sa crnogorskom zastavom. I on je, kaže, došao pješke, od Trojice do Čekanja, odatle su ga prebacili do Cetinja. Hoću, kaže, da ovu zastavu okačim na Manastir, samo to, valjda je to dozvoljeno.

Nije. Na Cetinjskom manastiru nema crnogorske zastave. I dok je bila stara trodecenijska vlast, nema je ni sada.

Baš zato mnogo mladih, mnogo starijih, ateisti, agnostici, vjernici – izmiješani, a ujedinjeni u otporu, u želji da Crnogorci ne budu građani drugog reda. I ništa više, ali i ništa manje.

Belveder nije pao. Velikodostojnici Crkve Srbije, nalik latinoameričkim diktatorima ili narko-bosovima, slećeli su vojnim helikopterom, uz pratnju specijalaca srpskih i crnogorskih, uvašanih u pancire, obučenih kao da idu u gerilsku akciju.

Da, istorija se često ponavlja kao obična farsa. Prije 16 godina, u ono Đedovo vrijeme, helikopterom je na Rumiju spuštena limena skalamerija koju su nazvali crkvom, kao znak zapišavanja srpske Crne Gore. Juče su helikopterom Vojske Crne Gore, uz koordinaciju vrha crnogorske vlasti kojom upravlja država Srbija, izbačeni srpski patrijarh i srpski mitropolit kao instrument za širenje srpskog sveta i militantnog svetosavlja, mitropolit helikoptersko-desantski, baš farsa.

Ponekad se istorija ponovi kao simbolično obnavljanje slobodarske energije. Belveder 1936 – poziv na ustanak crnogorskog naroda, za slobodnu državu ravnopravnih. Belveder 2021 – poziv na okup onih koji žele da Crna Gora bude država svih.

To moraju znati svi oni koji se danas osjećaju poniženi, ne zbog imperijalne Srbije, već zbog sluganske Crne Gore.

Kao i uvijek, Cetinje je grad iz kojeg nastaje Crna Gora. Belveder nije samo simbol, on je putokaz. Zato nije pao.

Draško ĐURANOVIĆ Pobjeda, poneđeljak 6. septembar 2021.

4

Neđelja, 12. septembar 2021.

MANASTIRSKE PRIPREME: Ustoličenja (ne)će biti, dopremanje suncobrana i civili u porti

PETAK, 3. SEPTEMBAR Novinarska ekipa Pobjede u popodnevnim satima dolazi na Cetinje da na licu mjesta potraži smještaj jer je hotel „Grand“, gdje je imala rezervaciju, zatvoren prethodnog dana zbog nepravilnosti u fiskalizaciji dva računa, od dva

i četiri eura, i tog jutra definitivno ispražnjen.

• U 16:40 časova obilazimo Cetinjski manastir, još nema podignute ograde oko njega, ali su barijere naslagane oko zidina starog zdanja.

Nijesu od lokalne Komunalne policije dobili dozvolu za postavljanje, a sveštenstvo obavlja pripreme za najavljeno ustoličenje mitropolita

HAPŠENJE HOTELA : Policija ispred zatvorenog „Granda“

crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Joanikija. Ispred Cetinjskog manastira su parkirane dvije policijske „marice“.

Međutim, kako stvari stoje, pripreme ne obavlja samo sveštenstvo. Naša kamera u porti Manastira bilježi prisustvo „vjernog naroda“, kako vole da se nazivaju, u crnim majicama i širokih

5

Neđelja, 12. septembar 2021.

PRIJATELJ: Nenad Čanak u Njegoševoj

ramena. Kada su uočili da su snimljeni, jedan od njih izlazi i bahato, pred policijom, negoduje zbog fotografisanja i zahtijeva da vidi što smo zabilježili. Njegovi zahtjevi su odbijeni, a zahvaljujući intervenciji jednog policajca ekipa Pobjede biva ostavljena na miru.

Prijestonica se polako punila gostima iz drugih

U PRIPRAVNOSTI: Zatvoreni prolazi u gradu

crnogorskih gradova, ali i iz inostranstva. U pratnji dugogodišnjeg prijatelja iz studentskih dana na Cetinje je stigao i lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak.

U gradu je bilo primjetno pojačano prisustvo policije. Ekipa Pobjede je razgovarala sa pripadnicima policijskih jedinica iz Berana, Plje-

PRIVIDNI MIR: Cetinje, petak popodne

valja, Plava...

• Oko 20 sati, na Studentskom trgu, počeo je najavljeni Svenarodni crnogorski zbor. Glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Zoran Vujović je sa bine pozdravio okupljene građane Cetinja, ali i drugih crnogorskih gradova koji su već pristigli u prijestonicu.

6

Neđelja, 12. septembar 2021.

– Na ovom mjestu je nekada stajao brijest. Drvo svih boja i nacija, koje su vrijeme i okolnosti iščupale. Drvo koje je stajalo kao znak naše prirodne ukorijenjenosti u temelje naše države.

Toga drveta više nema, ali se ono razgranalo u svima nama. Mi smo danas grane. Mi smo danas žile toga korijena. Mi smo danas temelj

države i nema toga vjetra koji će ga iščupati. Mi smo hram vjere svoje i nema toga Boga, pored Boga živoga u nama, koji čvršće iza vjere svoje stoji, koji, dok je Lovćena i Durmitora, dok je Sunca i dok je Grahovca, nikom se ne klanja i nikoga se ne boji – poručio je Vujović.

Potom je cetinjski hor „Luča“ izveo revolucio-

narnu pjesmu „Po šumama i gorama“, a Cetinjem su gromoglasno odjekivali stihovi „... prije ćemo mi umrijeti, nego svoje zemlje dat…“ što je uz dirljivu emociju i onaj osjećaj ponosa od kojeg se ježi svaka dlaka, na neki način najavilo i, umalo, zlokoban rasplet događaja koji će uslijediti.

„CRNOGORSKI BRIJEST JE U NAMA“: Glumac CNP Zoran Vujović pred okupljenim građanima

7

Neđelja, 12. septembar 2021.

„ZATVORENI DVOR“: Ograda na Dvorskom trgu u ranim jutarnjim satima

SUBOTA, 4. SEPTEMBAR Subotnje jutro u prijestonici osvanulo je, kako je Pobjeda izvijestila oko 9:15 sati, sa visoko postavljenim ogradama u širokom prstenu oko Cetinjskog manastira – od velikog parkinga kod Ljetnje pozornice do Vladinog doma. Ona koja je najviše

„bola oči“ je bila visoka ograda na Dvorskom trgu ispred Dvora kralja Nikole.

• U 9:25 časova službenik Komunalne policije Cetinja kazao je Pobjedi da je policija ograde postavila u ranim jutarnjim satima na svoju ruku, bez njihove saglasnosti, što su u tom komunalnom preduzeću tumačili kao nelegalno ograniča-

Građani protestuju zbog „kaveza“ na Dvorskom tgu

vanje slobodnog kretanja građana.

Građani Cetinja negodovali su zbog blokada, poručujući policijskim službenicima da provjere ko je sve u Manastiru.

• U 9:46 časova, zbog visoko postavljenih barijera, ni grupa njemačkih i ruskih turista nije bila u mogućnosti da posjeti Dvor kralja Nikole i Ce-

8

Neđelja, 12. septembar 2021.

tinjski manastir, što je uobičajeno uključeno u turistički obilazak prijestonice.

• Oko 10 časova najavljen je dolazak gradonačelnika Cetinja Aleksandra Kašćelana i načelnika Komunalne policije Sava Jašovića, od kojih se očekivalo da pokušaju da riješe problem sa poli-

cijom u vezi sa postavljenim barijerama.

Desetak minuta kasnije na Dvorskom trgu pojavio se Nenad Čanak, koji je pozdravljen aplauzom iz, u tom trenutku, već dupke pune Gradske kafane i okolnih kafića.

– Ko je sijao litije, sada žanje ustoličenje. Litije su

bile imanentno političke, i to politički događaj koji je doveo do suštinskih nametanja Crnoj Gori strane ideologije – rekao je Čanak za Pobjedu.

On je tada istakao da je siguran da se na Cetinju ovih dana brani pravo na različitosti.

– Ko god kaže da je ovo nekakva crnogorska naci-

„PADAJ SILO I NEPRAVDO“: Građani Cetinja obaraju ogradu na Dvorskom trgu

9

Neđelja, 12. septembar 2021.

CRNOGORSKI GRAĐANSKI BUNT: Rasprava sa policijom

onalistička ili antisrpska stvar, nije istina. Ja sam živi dokaz da nije antisrpska, a da je antinacionalistička živi dokaz je da ja ovdje nijesam vidio nacionaliste, nego pet naroda, tri vjere, ateiste i sve ostale građane koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu – poručio je Čanak.

• U 10:19 sati okupljeni građani, u iščekivanju gradonačelnika i šefa Komunalne policije koji se nijesu pojavili, gube živce i dolazi do prvog incidenta na Cetinju. Ustaju iz okolnih ugostiteljskih objekata i uklanjaju postavljenu ogradu na Dvorskom trgu. Nakon uklanjanja ograde, skandiranja

„E viva Montenegro“ i prozivanja potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, građani se vraćaju u bašte kafića, a policija na mjestu gdje je bila barijera formira kordon. Situacija je mirna.

• 10:58 časova – Iako je u tom trenutku atmosfera na Dvorskom trgu potpuno mirna, odjednom na

NEMA OGRADA ZA OTPOR GRAĐANA: Cetinjski komunalni policajac (ne)interveniše

10

Neđelja, 12. septembar 2021.

TEŠKO PITANJE: Ko je izdao građane Crne Gore

Dvorski trg, iz pravca Cetinjskog manastira, dolaze policijske jedinice za razbijanje demonstracija, takozvane „kornjače“, redovni sastav policije se povlači, što su građani okupljeni na Cetinju, čiji se broj povećavao kako su pristizali iz drugih crnogorskih gradova, doživjeli kao provokaciju.

Novi incident je na pomolu. Građani prilaze dvostrukom policijskom kordonu „kornjača“, negoduju... skandira se „Izdaja, izdaja...!“ Dolazi do guranja sa policijom, a fizički obračun je zamalo izbjegnut.

Uz brojna negodovanja građana, konstataciju da

među pripadnicima policije ima i onih koji ne nose vidljive identifikacione oznake, što je preko aktiviste Aleksandra Saše Zekovića prijavljeno Savjetu za građansku kontrolu rada policije, situacija deeskalira.

U narednih sat na Cetinje počinju da pristižu ma-

11

Neđelja, 12. septembar 2021.

ŽIVI ZID: „Kornjače“ na Dvorskom tgu

nje, organizovane, kolone vozila iz drugih gradova Crne Gore sa podržavaocima protesta protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru.

• 12:19 časova – Policija pojačava kordon trećim redom „kornjača“ što izaziva revolt građana koji se opet okupljaju ispred kordona, skandiraju „Iz-

daja, izdaja...“ i „Uaaaaa...“ i povlače se nakon desetak minuta negodovanja. Naredni sati su mirni.

Nadrealna slika na Cetinju. Pune bašte lokala, pjesma, veselje... nasmijani ljudi... okruženi policijom.

• 14:13 časova – Pronosi se glas da je policija po-

stavila tri kordona na izlazu iz Cetinja ka kružnom toku. Protestanti se munjevitom brzinom mobilišu i upućuju ka raskrsnici Ivanbegove i Grahovske ulice.

• 14:17 časova – Prvi kordon u kojem je bio „redovni“ sastav policije probijen je kao kopljem,

12

Neđelja, 12. septembar 2021.

PRVA NA JURIŠ: Probijanje prve blokade na puta ka kružnom toku

a protestanti su se uputili ka drugom kordonu koji se nalazio neposredno prije Eko benzinske pumpe.

U pitanju je bio dvostruki kordon policajaca – „kornjača“.

• 14:25 časova – Nakon par detonacija šok bombi, protestanti probijaju i drugi kordon.

• 14:27 časova – policajci u trećem kordonu, neposredno prije kružnog toka, spuštaju štitove, sklanjaju se da propušte protestante. Bivaju nagrađeni aplauzima, usklicima „Bravo!“, zagrljajima i rukovanjem.

• 14:41 čas – demonstranti dolaze do Belvedera i dižu barikadu od automobilskih guma. Put se

DRUGA „NA FORU“: Probijanje druge blokade

blokira dodatno automobilima, stijenama, kako bi se spriječio prolaz ka Cetinju srpskom patrijarhu Porfiriju i mitropolitu Joanikiju.

• U 14:45 časova Pobjeda na svom portalu objavljuje naslov: ,,Građani probili još jednu blokadu, policija spustila štitove, na Belvederu „zid“ za Porfirija i Joanikija“.

D.M.

13

Neđelja, 12. septembar 2021.

TREĆA NA ZAGRLJAJ: Probijanje treće blokade

DALJE NEĆE MOĆI: Formiranje barikade na Belvederu

14

14

Neđelja, 12. septembar 2021.

Neđelja, 12. septembar 2021.

Neđelja, 12. septembar 2021.

15

16

Neđelja, 12. septembar 2021.

Belvederske

17

Neđelja, 12. septembar 2021.

priče

Neđelja, 12. septembar 2021.

17

18 Ne znam da li zahvaljujući udaru adrenalina ili predugom iščekivanju onoga što i kako će se dogoditi, taj dan – sve do hladnog belvederskog asfalta na kojemu smo śeđele čekajući nepoznato - prošao je kao magnovenje.

U tren je stalo spremanje kreveta za goste u koje gosti nijesu ni ušli, ispijanje kafe u kafiću, pjesma do prvih barikada, put do drugih barikada i duplog kordona policajaca naoružanih do zuba, pokušaj da ustanem sa ceste dok pored mene juri masa... U tren su stala i dva dobra čovjeka koja su me podigla pred udarom gomile ljudi, zaradivši od policije biber sprej... U tren su stale i slomljene naočare i izgubljeni kačket...

Sve je tog ranog popodneva bilo tren.

U realnost me vratio tek glas moje saborkinje Svetlane Pajović koji se prolomio okolnim brdima kad je, vjerovatno u želji da našu crnogorsku muku čuje čitav svijet, u suzama od enormne količine biber spreja kojim su je isprskala dva policajca, viknula: ,,Da se bojimo metaka ođe ne bi bili! Nećete nas zaplašiti! Izdajnici!“ Dugo su mi odzvanjale njene riječi, i svaki put bi mi oči zaiskrile kada bih ih se sjetila. Neku posebnu snagu sam crpila iz tih riječi crnogorske ćerke, sestre, majke, žene...

Zauzele smo pozicije, na hladnom asfaltu i čekale – neizvjesno. Na putu do mjesta đe je trebalo da śedimo mi žene, srela sam draga lica.

Nijesu mi sva poznata, ali su sva bila draga. Prepoznala sam u njihovim očima odlučnost i spremnost, da više nikad ne dođu kući ako treba. Ipak, svi su bili nasmijani i blagonakloni jedni prema drugima.

Belveder nas je primio sve. Obližnje kuće, te su večeri bile naše kuće, otvorile su vrata svima. Kad je već pala noć, drvljanici ispred kuća dobrih komšija, počeli su da se smanjuju... ,,Mogu li? – Slobodno!“ – odobravali su Cetinjani da naložimo njihova drva i da nam noć makar malo lakše padne.

Donosili su momci hranu od Barija, Vjere, Mace... Ljudi su nam kupovali sokove i vodu. Stizala su

Neđelja, 12. septembar 2021.

Srce na nebu

ćebad i roba.

Krš u želucu, bio je prisutan tek da nam ne da da zaspimo. Čekali smo. ,,Krenuli su... Policija... Popovi...

Nijesu krenuli... Idu specijalci...

Kod Kokota su... Ne, sad su kod kružnog... Nijesu... Preko Čeva će... “ I tako u nedogled. U želji da nas slome, doturali su nam dezinformacije. Nijesmo posustali. Nije bilo čak ni panike.

Mi smo se držale prvih redova.

Kao živi zid i opomena. Znale smo da se vicepremijer Abazović ne libi insinuacija, pa smo željele da svi jasno vide da želimo miran protest, da od oružja imamo samo trake za kosu, telefone i, ko je bio srećan da ih ne izgubi u padu, naočare.

Ako je i bio neko ko još uvijek nije shvatao kompleksnost situacije, sigurna sam da ga je prisustvo ogomnog broja novinara i reportera iz mnogih stranih i domaćih medijskih kuća osvijestio.

U jednom momentu pored mene je śeđela žena u crnini, a pored nje 82-godišnja starica. Žena je stari-

cu oslovljavala sa „tetka“. Rekla sam: „Molim Vas, zbog tetke i zbog Vas, bolje je da idete, ne znamo što nam spremaju“. „Ja sam ođe zbog moga sina od 33 godine koji je pod zemljom. Meni ništa više nije bitno. Odavde se ne mičem“ – zaiskriše se oči ponosne majke, ali i moje. „Izvinite, molim Vas, sve shvatam“, rekla sam, ośećajući stid.

Mislila sam na gospođu pored mene i na druge majke, na one koje su tu sa svim svojim što imaju, i na one čije je sve tu, a one ne mogu doći. Pomislila sam i na moju – i prvi put bila sam srećna što ne može znati đe sam. Ne bi bila mirna da zna da nastavljam tamo đe je ona stala, bolje je ovako.

U jednom momentu razgalila nas je pjesma lijepe Milice. Zaorila se naša stara Još ne sviće, nakon nje śetismo se i Kralja Nikole na umoru... Nije ni Milica mislila na sebe niti na svoje vjenčanje koje je zakazano za koji dan. Bila je s nama, i bila je naredna.

Imali smo u svojim redovima i jednu nježnu trudnicu. Molili

smo je da ide iza, da se čuva. Nije htjela, bila je emotivna ali i nepokolebljiva.

Tog dana i te večeri svi smo bili jednako spremni na sve što nam dolazi, ma koliko nepoznato. I žene i muškarci. Znali smo da je pravda na našoj strani i nijesmo se bojali.

U cik zore – śetih se Svetog Petra i one njegove ,,sve su sile slabe i ništavne za onoga koji pravo misli“.

U tom trenu, zavikaše moje saborkinje u glas: „Gledajte, gledajte, srce je na nebu“. I stvarno, kao u snoviđenju – oblaci su nam iscrtali srce.

Nebo nam je poslalo pozdrav, poslalo nam je znak života i znak ljubavi... Ili smo možda viđele ono što nosimo u sebi, što nas pokreće.

Malo poslije toga, začuo se glas naših momaka i uzvici – „Evo ih!“ Śeđele smo mirno, nijesmo mrdnule. Na nekih dvadesetak metara ispred nas, iza parkiranih kola, po cesti bijelile su se – slično kao u onoj narodnoj – niti sunce niti labudovi, niti šator Age Hasan Age – već kacige naše braće, policajaca, sugrađana, spremnih da pucaju svakog časa. Narednih da krenu na nas hemijom. Kako smo čuli na onom snimku „krenite vi na njih, možda nam nešto spremaju“, krenuli su na nas i ne mareći za to što, ipak, ništa ne spremamo.

Ne mareći za to što smo goloruki, što smo svoji na svome, što branimo đedovinu, što je pravda na našoj strani.

U tom momentu, druga ekipa momaka, od samo dvadesetak naših prijatelja, rođaka, na krivini prema Budvi kod kuće Adžića, herojski izdržava strahovite udare suzavca i gomile gumenih metaka.

Nakon čitave sile specijalaca i teške mašinerije Bata Carevića srušena je, bolje reći divljački oborena, ta herojska barikada.

Popovi su već „dostavljeni“ vojnim helikopterom, u sekularnoj državi, ispod pancir ćebeta i uz pratnju ljudi koji su na svojim tijelima

19

Neđelja, 12. septembar 2021.

imali više oružja nego što gledamo u holivudskim filmovima. „Ajteee, žene, nazad!“ – viknuo je neko.

Opet magnovenje... Vatra, potraga za doktorom, reanimacija trudnice iz naših prvih redova, traženje dragih lica kroz gužvu...

Rijeka ljudi koja se sliva prema gradu. Tiho i bez mnogo riječi.

Kod spomenika Vile dizala se ogromna magla od bačenih suzavaca. Ljudi su kašljali, plakali, bilo je i onih koji su povraćali krv.

Trebalo mi je vrijeme da se saberem, trebali su mi sati, trebali su mi razgovori i utisci drugih.

Svi smo se složili u jednom – ogolili smo bogohulnike iz Srpske pravoslavne crkve. Nijesu došli kao isposnici, nijesu Hristovi sljedbenici. Bili su spremni da gaze mrtve da bi uspjeli u svom naumu.

Ogolili smo Vladu Crne Gore kojom upravlja Vlada Srbije – napravili su mnogo zloupotreba, prekoračili su ovlašćenja, pogazili su Ustav, išli su na nenaoružane, mirne građane, na stare i na đecu, suzavcima sa isteklim rokom, gumenim mecima, a sve zarad interesa druge države i zarad para crkve Srbije.

Ne ide blagoslov Svetog Petra ni na oružje, ni na laži i spinove, ni na krvomutnju, ni na huškanje.

Nije ono Hrišćanin koji se sa balkona našeg Cetinjskog manastira veseli što su nas ućutali suzavci pa je umuklo „E viva!“ Nije umuklo „E viva“. Moje srce je koliko Cetinje od Lovćena do Belvedera kad znam da vam nijesmo omogućili da uživate u našoj krvi i kad znam da smo svi živi došli kućama. Da smo bili ujedinjeni, kao nikad do sad.

Nije bilo Srebrenice kojom ste nam prijetili i neće je biti više nikad!

Vidio je svijet slike kakve nije vidio do sad. Mi ih pamtimo. A i vi zapamtite, da su Crnogorci ‘tice, ni s neba ne bi dolećeli popovi okupatorske crkve!

Ne čikajte nas, da ne uzleti soko sa grba našega.

Belveder nije pao, pale su samo jagnjeće kože sa vas krvožednih vukova. I svi su viđeli.

Hajdana HUTER

Među okupljenima na Cetinju mogle su se čuti različite priče.

Prije svega o upornosti i odlučnosti da se probiju do crnogorske prijestonice uprkos opstrukcijama i čvrstim policijskim blokadama na Barutani kod Podgorice i na Očinićima, nadomak Cetinja. Mnogi su se vratili, a bilo je puno i onih koji su ostavili auta pored puta i nastavili pješke. Jedna takva grupa je u subotu 4. septembra, oko 18 časova, stigla sa Očinića na Dvorski trg na Cetinju. Na trg su stalno pristizale grupice koje su se probile na ovaj ili onaj način. Oko 20 časova do Cetinja se probila i grupa iz Berana s transparentom – ,,Vasojevići su uz Cetinje“ – što je propraćeno ovacijama.

Dok je novinar Pobjede iste večeri oko 22 sata punio bateriju mobilnog telefona u Gradskoj kafani, pored njega je śela đevojka iz Danilovgrada. Razgovor je potekao spontano. Rekla je da je došla da pazi brata.

- A đe ti je brat?

- Eto ga na barikadama na Belvederu.

- Pa ti za njim ka’ prava Crnogorka, je l’?

- Bogami jeste.

Ubrzo nakon toga prijatelji su joj

Odlučnost javili da su iz Danilovgrada krenuli prema Cetinju starim putem preko Čeva i da su gađani kršima dok su prolazili preko Markovine.

Stizale su i vijesti o manjim sukobima u Siti kvartu i Donjoj Gorici u Podgorici.

Po dolasku na Belveder, na barikadama nas je dočekalo stotine mladih i odlučnih ljudi, potpuno svjesnih zbog čega su tu. Među njima je bilo đevojaka koliko i momaka. Na svim stranama su gorjele logorske vatre. Zaputili smo se kroz barikade do kraja Belvedera đe su se prema tunelu nizali redovi stotina parkiranih automobila.

Pored magistrale je oko vatre śeđelo desetak mladih ljudi. Pridružili smo im se.

Noć je odmicala. Bivalo je sve hladnije. U okolini su se čuli govori sa svih strana Crne Gore. Svi su stigli na Belveder – Podgoričani, Novljani, Nikšićani, Danilovgrađani, Beranci…

- Odakle ste došli?

- Iz Herceg Novog.

- Koliko vas je stiglo?

- Oko pedeset.

Pored vatre su bile i dvije simpatične đevojke.

- Odakle ste došle vas dvije?

- Iz Mojkovca.

Probile su se, uprkos blokadi.

Policija ih je zaustavila u Donjim Kokotima, đe su ostavile auto i nastavile pješice. Bile su odlučne da se domognu Cetinja po svaku cijenu.

- I krenule ste pješice, je l’?!

- Jesmo!

- Pa kuda ste uopšte prošle?

- Krenule smo kroz neka imanja, preko međa. Preskočila sam jedan zid od dva metra, ni sama ne znam kako. Da se sad vratim tamo, ne bih ga sigurno mogla preskočiti.

- Pa jeste li prepješačile cijeli put?

- Nijesmo. Kod Rijeke Crnojevića je naišla novinarka Tamara Nikčević i primila nas u kola.

Tako smo stigle do Belvedera.

Bilo je na Belvederu te noći na stotine ovakvih priča.

Slobodan ČUKIĆ

PORED VATRE, ISPOD BARJAKA: Noć na barikadama

20

Neđelja, 12. septembar 2021.

„…Oh, Pavel, neman je pred vratima Pariz ti je dao sebe Dio neba zauvjek Što te muči na kraju puta Sjećaš li se Španije... “

Usjek slobode

Džoni Štulić – Azra Te noći veličanstveni patriotizam i antifašizam je pobijedio na Cetinju. Snaga se ne ogleda u bornim kolima, oklopima, bagerima, suzavcima, gumenim mecima... Nego u snazi patriotizma i otpora negiranju građanske Crne Gore i ljubavi prema domovini.

Ne mogu da ne pomenem Sarajevo 90-ih i neshvatljive scene, nadrealne, rušenje grada, rušenje multikulturalnog sklada, rušenje multinacionalnog, ubijanja civila i djece... fašizam na djelu.

I onda opet barikade, barikade na Belvederu protiv onih koji su rušili Dubrovnik, Vukovar, Sarajevo, genocid u Srebrenici...

Zamjena teza i percepcije desila se mnogo prije, zamjenom ,,Rock & Rolla“ za ,,Turbo folk“ čemu je zaslužan jedan ,,Novljanin“, (možda spretno, možda nespretno) i tako se nastavlja...

Nastavlja se niz, ali i otpor vraćanju u devedesete iz kojih nijesu nikad izašli.

Zatim, fotografija koju bi zbilja bi-

lo pretenciozno objašnjavati, ona, između ostalog, govori o našem prisustvu cijele noći i o otporu koji nije popustio.

Prošao sam vozeći se kroz taj

usjek toliko puta ne shvatajući da će to biti branik slobodarske Crne Gore.

I kako Zdravko reče: ,,…ako imaš vjere, pomjerićeš pla-

ninu s jednog na drugo mjesto…“ Ali ove Belvederske stijene te noći nijesu mogli pomjeriti i neće.

NO PASARAN! Roman ĐURANOVIĆ

Krenula tamo đe joj je mjesto

ZAJEDNO NA BARIKADI: Draga Rabrenović sa sinovima

Tog jutra, sinovi zatekoše majku spremnu za put. Đe si krenula, majko? Ja tamo đe mi je mjesto. A meni je mjesto pored vas sinovi i ove đece koja brane Crnu Goru i njenu čast. Starica se odavno nije plašila neizvjesnosti i bješe istrajna u namjeri da izvojeva još jednu životnu bitku. Ne za sebe. Sebe je davno pobijedila, prkoseći svemu što je život donosio. Već za njih. Za ljubav kojom su podizani. Za ljubav za koju je spremna umrijeti.

Ponosita Crnogorka, Draga Rabrenović, koja je za 81 godinu svjedočila velikim gubicima, porazima i pobjedama, zauzela je svoje mjesto između svojih sinova i kao simbol majčinske ljubavi obasjala Belveder. Kao podsjetnik svima nama đe nam je mjesto. Tamo đe je ljubav. Tamo đe su naša đeca.

Dragoslava JOVANOVIĆ

21

Neđelja, 12. septembar 2021.

SLIKA PRVA: Što je ovo bilo, mili Brato?

Praznina.

Primarni osjećaj u mojoj glavi dok mozak replicira stvari na koje bi trebalo trenutno da se fokusiram. Ne uspijeva mi. Kao da su se jutrošnje barikade apstrahovale i ne dozvoljavaju da prođe ništa drugo.

Barikade... Gume... Suzavac... Buum! Buum!

Zaglušujuća detonacija, pa opet Buum! Žena s maramom, koju sam još ranije primijetila na ćošku, daje mi rukom znak da priđem. Oči su joj crvene i natečene, ne znam da li od plača ili suzavca. ,,Nijesu još probili Belveder... Tamo su mi oba sina. Ne mogu da ih dobijem a čuju se kao neki topovi. Znaš li ti što?“ Odmahujem glavom jer i da znam ne mogu da pričam. I meni su dva brata baš onamo gdje su se maloprije čuli ti zvuci. Sestra ih je zvala, ali se ne javljaju.

Ostajem pored žene i pružam podršku gestikulacijom, pokušavajući da vlažnu masku navučem preko cijelog lica. Pridružuje nam se moja sestra i još dva starija čovjeka. U momentu dok smo se samo okrenule prema kordonu, pred nogama nam je eksplodirao suzavac... Pa još jedan...

Bježimo Bajovom, ali policajac je uporan i trči za nama. Htjela bih da ga pitam zašto to radi, ali dah ponestaje, grlo otiče, mislim da ću se ugušiti. Kroz suze ipak razaznajem teta-Anin lik. Njoj je unuk isto na Belvederu, bili smo cijeli prethodni dan i cijelu noć na istoj poziciji pored guma, odmah iza žena ,,stopanica“ - odbora za doček!

Buum! Teta Ana pada pored drveta, ja odmah pored nje. Pritrčava mladić i pruža maramu natopljenu sirćetom. Čistimo lice i lakše dišemo. Ustajemo i trkom se vraćamo na mjesto ispred kordona. Opet samo stojimo, ne priča-

Zemljo moja, rođena moja! mo ništa. Čekamo treću dozu otrova. Neki su se vraćali i po 7-8 puta...

Odjednom, snažna detonacija iz pravca gdje su moja braća. Žena i dalje plače i gleda u telefon.

Teta Ana... Teta Ana! Buum! Probili su blokadu! Krenuli su bagerima, ruše sve pred sobom.

Zemljo moja! Rođena moja! Trajaćemo dok je Lovćena! Dok je Sunca i dok je Grahovca!

Buuummm! Što je ovo, mili Brato!

SLIKA DRUGA: Barikade Stigli su političari, kao podrška. Došli, prošetali gradom (neki su se čak popeli i do barikada).

Podrška u pravom momentu znači mnogo.

Idemo bulevarom prema centru. Sa desne strane policija čuva svaki centimetar puta i prolaza. Čuva Cetinjski manastir od Cetinjana.

Razmišljam, žao mi je ove ljude, oni moraju da budu tu. Pokušavam da ih opravdam, pa čak i one što su okrenuli glavu od djevojčice koja im je ponudila ružu. U tome stiže obavijest na portalu da su neki policajci skinuli uniforme i napustili posao. Nijesu željeli da okupiraju sopstveni grad i sopstveni narod.

U portunu kod jedne kuće dvojica čuvaju stražu. Moja sestra se obraća jednom od njih: ,,Skinite makar taj grb sa uniforme ako ste spremni da pucate u nas“. On počinje pakosno da se smije, a zatim insinuirajući kao da će da nišani, kaže: ,,A ja sam živio za ovaj dan!“ Šokirane, ostajemo obje bez teksta i nijemo nastavljamo put. Tuga i razočaranje su govorili umjesto nas.

SLIKA TREĆA: Moja sestra, moja heroina Ako na tren zatvorim natečene oči i zanemarim (što je nemoguće) osjećaj kisjelosti koji mi razara kompletnu utrobu, pomisliću da sam

među oblacima. Jer, oko mene je samo bjelina, gusta kao ira, koja sprečava da učinim bilo kakav pokret i onemogućava da ispustim glas i udahnem vazduh, za koji se lavovski borim.

Suzavac je pobijedio grad.

Vidim ženu kako leži na putu, dok su se ostali povukli skroz gore iza cetinjske Vile. Daleko je i ne mogu da joj pomognem jer su mi noge otkazale poslušnost... Nazirem sestru kako teturajući prilazi i poliva je nekom tečnošću, zatim masira maramom koju je skinula sa sopstvenog lica, a onda je pridiže na sebe pokušavajući da je odvuče. Uspijeva joj, žena polako dolazi svijesti, ali gotovo istog trena juriša nazad, nerazumljivo mumlajući uzdignute pesnice, pa ponovo posrće dok je sestra vuče za majicu i ponovo odvlači nazad.

Posljednjim atomom snage pritrčavam poluonesviješćenoj sestri, grlim je, pa kao ranjenici sa fronta grabimo naprijed, u čist zrak, u slobodu.

Dok ovo pišem, ponovo proživljavam tu scenu i suze mi nezaustavljivo kreću. Je li moguće opravdati ove prizore Božijom voljom? Da li je Bog stvarno htio da ovako bude, te da njegovi izaslanici prouzrokuju ovoliko patnje nedužnog naroda? Pa, samo smo neistomišljenici koji koriste zakonsko pravo da izraze svoj stav. Čemu ovolika sila i nasilje?

I još nešto. Zaboravili su da smo i mi Božija pastva, da vjerujemo u istog Boga, uzdamo se u Božiju svjetlost i nadamo da će pomoći svima jednako. A ako su cijenili da je ustoličenje važnije od rizika po mir, onda im je svakako najveća nagrada Božije spasenje uz pomoć helikoptera. Aksios.

Danijela Nela JOVANOVIĆ (Portal Analitika)

22

Neđelja, 12. septembar 2021.

Mi, teroristi?!

S.J.

,,Bili su oktobri, januari, bili su i juli i februari… Bile su ‘91, ‘92, ‘93…

Bilo je i ostalo Cetinje.

I po četiri kontrole do Cetinja. I popisivanje. I kordoni.

U punoj opremi. I barikade. I uniforme razne. I laganje o nama.

I bilo je Cetinje. I ostalo.

Za slobodu.

Za čast.

Za pravo.

Za ponos.

Bićemo i sad. Isti mi. Za isto.

I za one koji će, kad pasaju ove godine, zaboraviti današnje izgovore i reći da su bili s nama. ,,Vidimo se na Cetinju“.

Ovako sam napisao i objavio 16. avgusta poslije najave ustoličenja Joanikija II u Cetinjskom manastiru i ,,svenarodnog okupljanja i radovanja“ onih kojima je u srcu svetosavska ideologija i (veliko)srpstvo.

Znao sam (znam to već 30 i kusur godina) da to što radi Crkva Srbije nema veze s vjerom. Nego s pokoravanjem. I Crne Gore i Cetinja. Ako već Vlada pristaje na sve, Cetinje neće. Ni Crna Gora. Ni ja.

Makar ne bez protivljenja.

Bez otpora klerikalizaciji društva i utapanja Crne Gore u, kako ga oni zovu, „srpski svet“.

Gandijevski. Uporan. Istrajan.

Na Cetinje sam stigao u petak. Tako je onaj koji je 90ih bio „zaveden“, „ustaša“, „tuđmanovac“… postao „zaveden“, „terorista“, ,,milogorac“, „branilac dilera kokaina“, čak i „pečurka koja će nestati“.

Priznajem, došao sam naoružan. Maskom iz apoteke koja košta 20 centi, par majica crvenih, jednom duksericom na kojoj je izvezen grb i ime države, jednom zastavom, cigaretama, upaljačem. Dobih

tamo majice koje su već bile hapšene. Tako naoružan sam prvog dana bio na Studentskom trgu i po cetinjskim kafanama pričao s drugim teroristima. Znam ih iz ranih devedesetih. I upoznao mnoge koji sad imaju godina koliko sam ja imao kad sam, iz istih razloga, dolazio na Cetinje.

U subotu mi se pridružio sin.

Poslije sedam sati probijanja od Podgorice do Cetinja. I on postade terorista. Priznajem i u njegovo ime.

Neću sad pisati o tome što smo sve proživjeli ili preživjeli toga dana, neću kanonadi suzavaca i topovskih udara iz svih pravaca (kažu i gumenih metaka), o hrabrim Cetinjankama svih generacija, o scenama solidarnosti, ponosa i prkosa… To su već uradili (i tek će) bolji reporteri od mene.

Dan prije 5. septembra objavio sam pitanje: ,,Zar im odgovara da to pokušaju uz podršku 1.800 policajaca, helikopterski desant i…“ Dobio sam (ne)očekivan odgovor nepunih 24 sata kasnije. I prije tog odgovora bilo mi je jasno da namjera Crkve da neustoličeni patrijarh na Cetinju ustoliči mitropolita nema veze s vjerom.

Da u Joanikiju i Porfiriju stanuje raspeti Hrist, ne bi naredili Vladi da ih isporuči na Cetinje. Po svaku cijenu.

Bez obzira na cijenu.

Uprkos njima, uprkos političarima koji pokušavaju da izvuku korist za sebe, Crna Gora će preživjeti. Kao što je svaki put dosad.

Ovaj 5. septembar, Cetinje, Belveder 2021. kao simbol, one žene i muškarci svih nacija i vjera koje žive u Crnoj Gori, oni obični ljudi svih generacija ostaće da se pamte.

Kao zalog, kao iskra.

Miodrag STRUGAR

23

Neđelja, 12. septembar 2021.

Ne dadoše mi na Cetinje!

Ne dadoše mi na Cetinje (poći) neki mladi uniformisani. Prođe mi kroz glavu misao – ovo smo ih mi obukli i opremili (šljemovi, panciri, uređaji za vezu, razna vozila, duge cijevi, suzavac, šok bombe, crevlje i ko zna što još)...

Mi, kojima ne dadoše put Cetinja obrnut.

Da me odvoje od Cetinja! A, tamo su moji prvi koraci, polazak u školu ,,Njegoš“. Tamo su moji najbolji mladalački dani, mladost sam tamo ćerdao. Prvu platu sam tamo zaradio i stekao prijatelje, osnovao porodicu, živio ,,punim plućima“.

Ne dadoše, tako im je naređeno. Đe ću sad – pomislih. I sporedne

staze su blokirali - kud ću sad?

Vrnuh se, morao sam. Naviru misli. Ovo sam sanjao, ovo ne može biti java. A onda odnekud riječi koje je izgovorio neki pop. Parafraziram: ,,Cetinje nije država, što ćete vi“.

Cetinje je Cetinje!

Bilo što drugo reći, bilo bi grešno.

Oni koji su kanili da ga unize ovija dana, uzdigli su ga, ako je moguće, još više. Pred očima cijelog svijeta, Cetinje je, kao i više od 500 godina unazad, što je dočekivalo osvajače, dočekalo i ove sadašnje: čojski i junački! Ovog puta goloruki protiv do zuba naoružanija.

Nema jačeg naoružanja od lju-

bavi prema posnom kršu crnogorskom. Priśetih se ovih dana riječi čuvenog Čevljanina Sima Vujovića – Kođošije i njegovih vitezova koji su prićerali tadašnje nasrtljivce sa Cetinja. Mletački vojskovođa došao je da ,,kupuje“ dukatima Crnogorce da prihvate okupaciju, a sve u odsustvu gospodara Svetog Petra. To se brzo pročulo i Simo je stigao na Cetinje. Raspalio je čibuk, sasuo ga mletačkom generalu za vrat i on se od bola raskrivio. Sima je taj jauk podśetio na kozu i rekao mu je ,,Tiri, generale“ što je način na

koji se ćeraju koze. Mletačkom vojskovođi nije preostalo ništa drugo nego da se sa silnom pratnjom pokupi i napušti Cetinje, mada je imao drukčije planove...

Ovih dana priśetih se i riječi velikoga Veljka Vlahovića da je ,,Crna Gora zemlja dubokog mraka i raskošne svjetlosti“.

Raskošna svjetlost je 5. septembra 2021. godine sa Cetinja obasjala cipancijelu Crnu Goru i ona će brzija dana razagnati duboki mrak koji se nadvio nad Crnom Gorom!

Radomir MRVALJEVIĆ, višedecenijski čitalac Pobjede

24

Neđelja, 12. septembar 2021.

Belveder noć U iščekivanju policijske intervencije, u noći između subote i neđelje, jedna od žena obavijestila je okupljene na barikadi o planu akcije, kada i ako policija krene u pokušaj „čišćenja“ Kruševog ždrijela na Belvederu.

Plan je bio da se pruži nenasilni otpor na način što će žene sjedjeti ispred barikade od guma i odbiti eventualnu naredbu da se sklone.

– Ne mogu nam ništa dok ne pružamo aktivni otpor. Mogu samo da nas nose jednu po jednu u ,,marice“. Na to smo sve spremne – poručila je hrabra Cetinjanka preko megafona.

Pola sata kasnije megafon je preuzeo muškarac i poručio da preko Belvedera Joanikije sa svitom neće moći ući na Cetinje i ponovio plan da će se pokušati nenasilan otpor.

– Ali, ako krenu da nas zasipaju suzavcem, nastupaju muškarci. Kada vidite

25

ćas neće pasti policiju da stavlja maske, stavite ih vi.

Belveder noćas neće pasti! – uzviknuo je.

Ispred same barikade, u pravcu Podgorice, bile su parkirane stotine automobila. Policijske jedinice pojavile su se oko 7:30 sati i dale rok od dva minuta okupljenima na barikadama da se raziđu. Od okupljenih na barikadi mogli su samo čuti gromoglasno „mrš!“.

Belveder nije pao!

Sat kasnije, nakon što je uz jake policijske snage vojnim helikopterom Joanikije dostavljen pred Cetinjski manastir, začula se snažna detonacija iza brda, uslijedilo je javljanje hicima u vazduh sa Kruševog ždrijela, barikada od auto-guma je zapaljena, a protestanti su se povukli prema Cetinju koje je već satima bilo zasipano suzavcem.

D.N.

S.J.

Neđelja, 12. septembar 2021.

26

26

Neđelja, 12. septembar 2021.

Neđelja, 12. septembar 2021.

Neđelja, 12. septembar 2021.

27

28

Neđelja, 12. septembar 2021.

Samo je htio crnogorski barjak da postavi na Manastir Raju Mišu Čelebiću, iz sela Štitari pokraj Cetinja, dugogodišnjem radniku Brodogradilišta u Bijeloj, nije bilo milo što na Cetinjskom manastiru nema nijednog crnogorskog barjaka.

Preci su mu ga čuvali i održavali i krenuo je u subotu popodne s barjakom u rukama. Nije namjeravao da učestvuje u protestima, da izlazi na barikade, da se svađa s bilo kim, a posebno ne sa policijom. Samo je htio da postavi barjak u Manastir, đe mu je i mjesto.

Policija ga je zaustavila na punktu na Sv. Trojici iznad Kotora i

objasnili mu da ne može da nastavi dalje. Nijesu uspjeli i krenuo je serpentinama pješke prema Njegušima. Rodbina sa Cetinja se čula sa njim i pored svih ubjeđivanja nijesu uspjeli da odgovore časnu starinu od njegovog nauma pa su poslali prijatelje da ga autom dovezu na Cetinje.

Kad je svanulo, krenuo je svojim poslom, ali su ga umjesto jutarnjih zraka sunca, u krošnjama cetinjskih lipa, sačekali oblaci suzavca, eksplozije i kordoni policije. Nije se pokolebao, išao je od ulice do ulice, od kordona

do kordona u pokušaju da urazumi policiju da mu dozvoli da ispoštuje đeda Sava Čelebića, jednog od organizatora Božićnog ustanka. Na kraju se obreo na Dvorskom trgu ne odstupajući ni milimetar. Dva policajca koji su pokušavali da ga spriječe, na kraju su dobili komandu da ga privedu.

Rekli su mu da pođe sa njima, da će ga sprovest do Manastira da postavi barjak, na čemu im se zahvaljivao do neba, objašnjavajući po ko zna koji put svoj naum.

Policajci su ga sproveli kroz tri

linije kordona, sve do Biljarde na kraju parka u kojem je spomenik Ivanu Crnojeviću. Tu su se zaustavili i praveći se da neobavezno razgovaraju sa njim dok čekaju dozvolu za prolaz, upisali sve podatke u telefon, poslali na dalju obradu i sjeli ga na klupu da sačeka. Rajo Mišo Čelebić iz Štitara nije znao da ga zapravo privode.

Sve i da jeste, malo je vjerovatno da bi mogao da shvati da je crnogorski barjak ,,grijeh“ - a nije ga puštio iz ruku ni kad je sjeo na klupu. Je li bilo potrebe za nečim ovakvim?

S. V.

Šok bombe S. N. iz Nikšića podnio je pritužbu Savjetu za građansku kontrolu rada policije, MUP-u i ombudsmanu zbog, kako je naveo, neprofesionalnog postupanja nepoznatog policijskog službenika i policijskog starješine koji je rukovodio primjenom prinude na Dvorskom trgu na Cetinju, u neđelju, 5. septembra oko šest sati, na mirnom protestu.

– Nalazio sam se na udaljenom prostoru, sa strane na trotoaru, ispred bašte Gradske kafane. Oko šest i 10 ura na trenutak je nastalo malo komešanje u dijelu policijskog kordona, nakon čega je odmah počeo plotun po narodu, sa suzavcima, fleš šok bombama po glavama ljudi, od kojih je jedna eksplodirala na mojem desnom ramenu, desetak

centimetara od očiju, desnog uva i lica. Oko mene su bile i starije žene i ljudi, a kanonada nije prestajala, mada su građani, pa i ja, bili okrenuti leđima u odlasku zbog hemijskih, zvučnih i svjetlosnih detonacija po našim glavama. Pucali su na nas iako su viđeli da svi napuštamo taj prostor – napisao je on.

Istakao je da ga policija nije upozorila da napušti skup. Dodao je i da nije mogao da pođe u Dom zdravlja, jer je bio dezorjentisan.

– Tačno pet sati nijesam ništa čuo. Ja sam bivši sportista, rukometaš, koji voli svoju zemlju i nijesam imao namjeru da učestvujem u bilo kakvim nemirima i da se to dogodilo prvi bih napuštio takav skup – zaključio je S. N.

29

Neđelja, 12. septembar 2021.

Moja djevojčica sada živi u strahu od nasilja Čak 15 godina trebalo je Cetinjanki Ani Đurović da napravi koliki-toliki napredak u razvoju svoje teško bolesne djevojčice – cerebralna paraliza i mentalne retardacije, ali čitav trud „pao je u vodu“ u neđelju, 5. septembra, nakon brutalne intervencije policije protiv građana koji su mirno, na Dvorskom trgu, iskazivali bunt zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru.

Njena kćer, navela je u pritužbi Savjetu za građansku kontrolu rada policije, od neđelje odbija da izađe iz kuće.

– Ona je bila prilično socijalizovana i voljela je da šeta, ali sada neće da izlazi i daje otpor na način što stavlja prste u uši – da neće ništa da čuje i nemoguće je pomjeriti sa mjesta. Moram da vam kažem, mislim da je ovaj događaj na nju uticao veoma loše, da smo napravili nekoliko koraka unazad i da sam se džaba trudila oko njenog napretka. Kako da njoj objasnim da se neće više ponoviti nasilje policije. Nama je trebalo 15 godina da uspijemo da razlikuje dan od noći – napisala je Đurović.

Uznemirili su je, kaže ona, pucnji, što joj je pogoršalo zdravstveno stanje.

– Imala je spazam i plakala je na svoj način. Pokušala sam, na svoju ruku, da je smirim na način što sam joj pojačala dozu redovne terapije – ispričala je ona, ukazujući da nije bilo moguće da je, zbog ogromnih količina suzavca koje je policija ispaljivala na građane, prevezu do bolnice, iako im je u komšiluku.

Ogorčena je i konstatuje da je njenoj kćerki, osobi s invaliditetom, uskraćeno pravo na sigurno okruženje.

– Bila sam u kući kad sam čula sam

NASILJE NA ULICAMA CETINJA: Šok bombe i suzavca na Studentskom trgu

rafale i pretpostavila sam da je počela intervencija policije. Kćerka se strašno uznemirila od zvukova.

Izašla sam ispred zgrade i viđela sam desetine osoba, različitog pola i starosti, kako bježe od policije.

Prišla sam koliko sam mogla do sredine trga da zamolim policajce da ostave omladinu i Cetinjane na miru, smatrajući da je bolje da stradamo mi stariji, a ne mladi.

Imala sam dobru namjeru i nijesam vrijeđala policiju. U tih par sekundi neki čovjek, ne mogu da se sjetim ko je, jer je već bilo nemoguće za gledati, rekao mi je: „Bježite, gospođo, gađaće i vas“.

Osjetila sam mučninu i povraćalo mi se. Kako nijesam mogla da gledam, pridržavala sam se uz zidove zgrada. Kad sam ušla u ulaz naše zgrade, tu je bilo već dosta osoba koje su se sklonile od suzavca – napisala je ona.

U ulazu je zatekla pet osoba starosti od 60 do 70 godina. Primila ih je u svoj dom. Jednoj starijoj gospođi bila je povrijeđena desna noga.

– Na desetak mjesta je imala rane, kao da je nešto probolo. Poslije smo viđeli da joj je povrijeđena i peta – navela je Đurović u pritužbi.

Dvojica momaka tu staricu poveli su ka Hitnoj, ali odmah pošto su izašli iz stana policija je ispalila suzavac.

– Policija je opet udarila suzavcem po našoj zgradi, automobilima i dvorištu. Toliko je bilo dima da nijesmo ništa viđeli i do dan-danas ne znam da li je gospođa uopšte i stigla do Hitne i što se sa njom desilo. Voljela bih da mi se javi ako je to ikako moguće, samo da znam da je dobro – poručila je ova Cetinjanka.

Spas u njenom stanu pronašla su i

dvojica mladića iz Risna i Herceg Novog. Jedan od njih je imao opekotinu na listu desne noge.

U dvorištu zgrade vidjela je i gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, s kojim su, kako je navela, bili „i sportista Janović, kao i Peđa Bošković koji su pomagali ljudima“.

Policija je, napisala je u prijavi, ispaljivala suzavac „do te mjere da nam učine život nepodnošljivim“.

– Posebno nijesam mogla da vjerujem da ispaljuju suzavce u tolikoj količini i u ulici koja vodi direktno ka bolnici, Ulici Vlada Kape. Policija je morala znati da je tu bolnica, a i natpis je dovoljno vidljiv. Gađali su i zgradu opštine i više puta zgradu Zetskog doma. Dok nije poletio helikopter sa sveštenstvom SPC-a, nijednog trenutka nije stalo ispaljivanje suzavca – opisala je svoje iskustvo Đurović.

K.K.

30

Neđelja, 12. septembar 2021.

Neđelja, 12. septembar 2021.

31

32

Neđelja, 12. septembar 2021.

Dostavlje » Piše:Milorad PUSTAHIJA Džoanikije, kapo crnogorskog ganga svetosavske bratije, dostavljen je helikopterom u manastir, s njim i Don Porfirije, kapo di tuti kapi pomenute bratije. Naravno, uz tešku oružanu pratnju uniformisanih maskiranih lica sumnjivog državljanstva i lica sumnjivih fizionomija u civilu.

Dostavljeni su sve sa pancir dekicom preko kamilavki da ih ne vidi snajper. A i da ne vidi Gospod kako prilaze svetinji i svetome obredu. Međutim, Gospod ih je vidio i spremao se da ih šine munjom, ali nije mogao da nanišani od oblaka suzavca iznad Cetinja. Kad se razbistrilo, bilo je kasno jer su bili pod zaštitom manastirskih gromobrana, a Gospod nije želio poslati potop ili zemljotres jer bi bilo nevinih žrtava. A i na čudo bi ostao od

one Pisonero, Pope, ambasadora Kvinte i crnogorskih NVO iz politprodakšn odjela medijskog koncerna Vijesti zbog tih neliberalnih i nedemokratskih poteza. Ali nije gotovo, Ruka Gospodnja nije Dritanova ruka, nezaustavljiva je.

I onda je počelo antikanonsko jeretičko služenije i Džoanikije je prišao Porfirogenetu i izgovorio zakletvu riječima „baćo tua mano Don Porfirije“ i ovaj ga je ustoličio. Na to je hor nekoliko desetina kriminalaca, Zvezdine navijačke bagre, svi iz Nikšića, Beograda i vascele Srbije i Hercegovine počeo da kliče: dostojan, dostojan! Jebeš to dostojanstvo, Džoanikije, kad si ga od njih dobio, jebeš duše kojima ste ti i Porfirije duhovnici, kad ste u svetinju dostavljeni onako kako je Eskobar dostavljao kokain i kako je kongoanski car Bokasa dostavljen na kruni-

33

Neđelja, 12. septembar 2021.

en, a ne dostojan sanje u Kinšasu.

U čast ustoličenja odjekivale su kanonade bacača suzavca i na Cetinju je nastupio Armagedon. Oslijepljeni ljudi su padali po ulicama i gušili se u smradu vaše sekte. A onda čujem izađe poslanica apostola Dritana : „Najvažnije je da je sačuvan mir i vjerska tolerancija“. U tom trenutku, onako rasplakan i ubalavljen od kašlja i šmrcanja od suzavca pomislio sam da nijesam na Cetinju, no na nekom ostrvu u Dalmaciji gdje su ona luda narkomanska partijanja.

Nije mi ni čudo, premijer nam je na prepečenici, Bečić na kovidu, Dritan na spidu i dvadeset jednom milionu, a šef cijele ove parade Picousti Pol Pot na ekstaziju i pravi Kambodžu od Crne Gore, a mi kolektivno na suzavcu. I onda, dok sam još šmrkljao, prikazuju na TV odlazak jahača apokalipse sa Ceti-

nja na svečani ručak u Podgoricu koja je sramno šapatom pala.

Premijer u delirijumu nešto cmizdri, žalovan što mu nijesu dali da poljubi helikopter.

No, nije ovo završeno, jadnici.

Gorski vuci Crnogorci znaju da, ako pristanu na kavez, postaju obične džukele. Belveder nije pao, pa neće pasti ni Cetinje. A Albanac koji pogazi besu postaje - politička biza, a oni koji slijede - politički kučići rase dodž (domaća obična džukela). Smetaju vam kriminalci DPS-a, a ne smetaju kriminalci SPC-a; hapsite Veljovića koji, kao i cijeli manekenski odred DPS-a, nije bio bitan na Cetinju. Bitni su oni buntovni građani. Da su mladost spremali profesionalci, strva vam se ne bi znalo od bježanije.

Ne hapsite pripadnike BIA i Kobri iz Srbije, koji su komandovali ovim ludilom i digli heli-

koptere koje smo dobili od NATO. Ko zna, možda imate i pravo: kad popovi ne poštuju ni Boga ni Sveto pismo ni kanone, što bi vi poštovali Ustav i zakone i Ugovor o pristupanju NATO. Ali ne bahatite se, čak i ako zapalite manastir, a ne samo oskrnavite, u slavu Gospodnju obnovićemo ga do zadnjeg kamička na vatrom raskuženim temeljima. I ponovo učiniti ovu zemlju građanskom, demokratskom, sekularnom i proevropskom uprkos amneziji EU birokratije i diplomatije. To će izvesti ova divna mladost sa barikada svih vjera i nacija.

Cetinje, hvala ti za sve. Za pobunu i divnu mladost, za prijateljstvo kojim ste nas dočekali. Za žene ispred barikada i one koje su po gradu iznosile ispred kuća lavore sa vodom i sirćetom da peremo oči od suzavca. Ne tuguj noćas, Cetinje, gore glavu,

ovo je samo prva pobjeda. Gorski vuci neće u kavez. Nastavak slijedi na zakazanoj sjednici Skupštine opštine Cetinje na kojoj je planirano donošenje odluke o ustupanju manastira, kao gradske svojine, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Slobodno zovite odmah Sergeja „nejakog“ i Rukoljuba „bez zemlje“.

I neka čuju: ,,Mi smo protiv ugnjetača/ I njihovih pomagača/ Legionara i fašista/ Aj Karmela/ Aj Karmela/ Legionara i fašista/ Aj Karmela/ Aj Karmela/ Želja nam je samo jedna/ Da fašista više nema/ Mi nemamo avione/ Tenkove ni kamione/ Aj Karmela/ Nestaje nam municije/ Hladan vjetar poljem brije/ Aj Karmela/ Ne mogu nam bombe ništa/ Ni oluja niti kiša/ Gdje se ova pjesma čuje/ Aj Karmela/ Aj Karmela/ Tamo srce pobjeđuje/ Aj Karmela/ Aj Karmela“.

34

Neđelja, 12. septembar 2021.

Hronologija brutalnih laži Sedam dana od dešavanja na Cetinju jedno je izvjesno: premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović javno su i drsko slagali navodeći razloge za upotrebu enormne količine suzavca, vjerovatno najvećeg hemijskog rata policije i vlasti protiv građana od početka višestranačja.

Prva priča o ,,molotovljevom koktelu“, koju je vlast pokušala da plasira preko medijske platforma koncerna ,,Vijesti, pokazala se kao brutalna obmana – suzavac je ispaljen, a da nije bilo bacanja eksplozivnih naprava na policijske kordone.

Druga priča o ,,pucanju na policiju“, vijest koju je ,,ispalila“ Radio Televizija Crne Gore u neđelju 5. septembra u 9 sati i 35 minuta, pokazala se kao lažna objava i opasna manipulacija koja je mogla da proizvede stravične posljedice u času kada su se građani gušili u dimu suzavca.

Treća priča, koju je plasirao u četvrtak vicepremijer Abazović – da je povod za naredbu o bacanju suzavca bio napad Veselina Veljovića na policijski kordon i da je tek tada izdat policiji nalog – takođe je brutalno spinovanje: napad jednog čovjeka, pa makar bio i savjetnik predsjednika države za bezbjednost, ne može, po policijskoj proceduri, biti validan razlog za upotrebu hemijskih sredstava.

Kratka analiza pokazuje kako je izgledala satnica brutalnog spinovanja.

NEĐELJA, 5. SEPTEMBAR

5:57 – Bačen prvi kontingent suzavca na Dvorskom trgu, u času kada okupljenih dvjesta do trista ljudi nijesu nasrtali na kordon policije, niti je čak bilo fizičkog kontakta i manjih grupa ljudi sa kordonom policije.

Pripadnici policije nose prazni kanister od suzavca ispred crkve na Ćipuru

6:15 – Iz kabineta predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića ,,Vijestima“ je saopšteno da je na policiju bačen ,,molotovljev koktel“ i da je policija napadnuta na više lokacija.

Premijerova objava bila je opravdanje za upotrebu enormnih količina hemijskih sredstava.

5:57 – 10:45 – Enormne količine suzavca bačene na mnogobrojne lokacije po Cetinju. Fotografija Pobjede dokazuje da je suzavac lansiran čak i sa velike udaljenosti, sa brda iznad Cetinjskog manastira, što je teško ogrješenje o policijske procedure i predstavlja ugrožavanje života građana. Fotografija našeg lista, snimljena u 8:45 pokazuje da su kapsule suzavca padale i na krovove zgrada. Oko 10 sati pripadnici MUP-a Crne Gore su u kuću u Ivanbegovoj br. 5 ubacili suzavac i zatvorili vrata. Po svjedočenju profesora dr Veselina Pavićevića u tom času su u kući bili tri žene, majka i dvije kćerke, otac i dva sina.

9:14 – U prilogu RTCG, u jednom kadru se, iza reportera u grupi ljudi koji trče ulicom u pravcu kamere, uočava momak u zelenoj majici koji pokazuje flašu u kojoj je vjerovatno benzin i koja je ,,začepljena“ krpom, takozvani ,,molotovljev koktel“.

9:35 – Na Prvom programu Javnog servisa emitovana je, dok su se crnogorski građani koji su došli da izraze protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija II gušili u suzavcu, vijest: ,,Kako je potvrđeno Televiziji Crne Gore, pucano je na policiju iz vatrenog oružja, ali bez posljedica“. Ni jedna druga medijska kuća, u Crnoj Gori ili regionu, nije objavila takvu informaciju koja govori o oružanom napadu na crnogorsku policiju.

18:56 – U dnevniku Televizije ,,Vijesti“ Dritan Abazović, u namjeri da opravdava Krivokapićeve navode o ,,molotovljevom koktelu“ kao neposrednom povodu za bacanje suzavca i šok bombi, objavljuje fotografiju za koju tvrdi da je dokaz o bacanju ,,molotovljevog koktela“ na policiju. Ispostavlja se da je navodni dokaz u stvari skrinšot sa priloga Javnog servisa, objavljenog u 9 sati i 14 minuta. Umjesto dokaza o zakonitoj akciji policije, Abazović je falsifikatom pokazao da je riječ o brutalnom spinovanju.

PONEĐELJAK, 6. SEPTEMBAR

19:15 – Premijer Krivokapić na pres konferenciji, na pitanje novinarke Pobjede, konstatuje da je fotogra-

fija o bacanju ,,molotovljevog koktela“ koju je pokazao Abazović dan ranije – možda i lažna. ,,Imamo fotografiju, da li je stara, lažna ili ne ja u tom trenutku nijesam provjerio“, kazao je premijer o sopstvenoj izjavi koja je poslužila kao nalog za bacanje suzavca!?

20:44 – Koncern ,,Vijesti“ objavlje da postoji snimak bacanja ,,molotovljevog koktela“ na policiju, čime se opravdava i nalog Krivokapića i upotreba suzavca. No, analiza snimka koju je objavio Digitalni foreznički centzar, pokazuje da je sukob policije i demonstranata uveliko u toku, te da bacanje ,,molotovljevog koktela“ sa snimka ne može biti dovedena u vezu sa saopštenjem iz kabineta premijera objavljenog na portalu ,,Vijesti“.

Događaj koji snimak koji su objavile ,,Vijesti“ prikazuje desio se između 9:15 i 9:30 sati. Puna tri sata nakon objave Krivokapića da su policajci napadnuti!

Te brutalne laži – koje je crnogorska vlast svjesno plasirala, sakrivajući istinu da im nije bilo stalo do života i zdravlja građana okupljenih na Cetinju - mogle su da dovedu do krvoprolića i nestabilnosti u Crnoj Gori.

Komisija Biroa za operativnu komunikaciju trebalo bi u narednih nekoliko dana da podnese izvještaj o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra; da precizno saopšti – da li je, ako jeste – ko je, prekršio zakone i Ustav Crne Gore. Neće to biti baš lak zadatak, ali teško da će moći da izbjegnu suočavanje sa istinom da su 4. i 5. septembra kršena ljudska prava, ne samo nezakonitim, usmenim, ograničavanjem kretanja, već i suspendovana ustavna prava slobode okupljanja i govora, naredbom za ispaljivanje ogromnih količina suzavca na građane.

Jer, Cetinje pamti.

D. Đ.

Izdavač „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

Direktor i glavni i odgovorni urednik: Draško Đuranović Urednik izdanja: Duško Mihailović Fotografija: Stevo Vasiljević Grafički dizajn: Miloš Rakočević

Saradnici: Kaćuša Krsmanović, Milorad Pustahija, Slobodan Čukić, Radmila Uskoković - Ivanović i Jovan Terzić Lektura: Ljiljana Kračković i Andrija Radović Ilustracija zaglavlja: Luka Bošković

Zahvaljujemo se građanima Cetinja i autorima koji su svoje priče podijelili sa nama

„ ...Prije ćemo mi umrijeti nego svoje zemlje dat...“