Vanraspravno vijeće juče ujutro je donijelo rješenje kojim se Medenici ukida pritvor a nekoliko sati kasnije, u 11.20 časova, ona je napustila spuški Istražni zatvor na čijoj kapiji su je dočekali porodica, prijatelji ali i brojni predstavnici medija
U EPCG 1.201 zaposleni prima u prosjeku 1.138 eura; u CEDIS-u prosječna plata za 1.639 radnika je 1241,8 eura, u CGES-u za 323 zaposlena 1.054 eura, u Rudniku uglja za 1.200 radnika 815,5 eura
energetske resurse Crne Gore.
Najavom podizanja cijene uglja za pedeset odsto, menadžment Rudnika uglja je suštinski priznao da je prvobitni ugovor štetan po energetske resurse Crne Gore. I pored značajnog povećanja cijene uglja, ona je i dalje upola niža od cijene u regionu, a čak 10 puta niža od one na svjetskom tržištu. Ostalo je i sporno pitanje neregulisanog duga između RUP i EPS-a koja posljednjih mjeseci nije plaćala rudu, navodno nezadovoljna kvalitetom isporučenog energenta
Rudnika uglja Pljevlja pred vođen izvršnim direktorom Milanom Lekićem potpisaće novi ugovor sa Elektropri vredom Srbije o isporuci uglja kojem će cijena sa 28,8 eura biti podignuta na 42 eura po toni bez uračunate cijene prevoza.
To su saopštila Pobjedi dva izvora iz te kompanije pozi vajući se na tajne razgovore članova Odbora direktora sa izvršnim direktorom.
– Posmatrajući cijene uglja u regionu kao i na svjetskom tržištu, došlo se do zaključka da je cijena od 28,8 po toni ni ska i da bi trebala da bude po dignuta. Čak je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić go vorio o trostruko većim cijena ma uglja koje kupuje iz Bosne i Hercegovine. Na svjetskom tržištu cijena je i do 400 eura po toni sa prevozom, što je 15 puta više od trenutne cijene – rekao je izvor Pobjede iz te kompanije.
Da će cijena biti podignuta no vim ugovorom potvrdio je u ponedjeljak u emisiji TV Vi jesti „Reflektor“ izvršni direk tor RUP Milan Lekić.
– Cijena će biti podignuta sa 32, odnosno sa 34 sa pre vozom na 42 eura – rekao je Lekić. On tvrdi i da je u pita nju povoljan posao po kom paniju jer se radi o niskoka loričnom uglju, kao i da je prodaja uglja poslovna stra tegija kompanije u 2024. go
Najavom podizanja cijene uglja za pedeset odsto menadžment Rudnika uglja je suštinski priznao da je prvobitni ugovor štetan po energetske resurse Crne Gore. I pored značajnog povećanja cijene uglja, ta cijena je i dalje upola niža od cijene u regionu, a čak 10 puta niža od one na svjetskom tržištu. Ostalo je i sporno pitanje neregulisanog duga između RUP i EPS-a koja posljednjih mjeseci nije plaćala rudu, navodno nezadovoljna kvalitetom isporučenog energenta
dini zbog ekološke rekon strukcije.
Međutim, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih inve stija Admir Šahmanović sa opštio je da je i njegov stav da je cijena kojom se isporučuje ugalj tri puta niža od tržišne. Izvor je dodao da je situacija opterećena i činjenicom da od juna EPS, navodno nezadovo ljan kvalitetom, ne plaća ugalj i da se dug nagomilao na goto vo pola miliona eura.
– Čitava operacija proda je uglja obavlja se tajno, vrlo mali broj ljudi je uključen, ta ko da je trenutna situacija da ugalj ili ne ide ili je smanjena isporuka, pa je ,,posao stolje ća“ zapeo. Osim toga, sve po slovne odluke donose se na tajnim telefonskim sjednica ma Odbora direktora – saop štio je izvor Pobjede dodajući da je razlog tajnosti i netran sparentnosti pisanje medija, i to mahom Pobjede o toj temi. Prema ugovoru, međutim, da bi se korigovala cijena potreb na je saglasnost obje strane. Najavom podizanja cijene uglja za pedeset odsto, me nadžment Rudnika uglja je suštinski priznao da je prvo bitni ugovor štetan po ener
getske resurse Crne Gore. I pored značajne povećane cije ne uglja, ta cijena je i dalje upo la niža od cijene u regionu, a 10 puta niža od one na svjetskom tržištu. Ostalo je i sporno pita nje neregulisanog duga izme đu RUP i EPS-a koja posljed njih mjeseci nije plaćala rudu navodno nezadovoljna kvali tetom isporučenog energenta. Kako je Pobjeda ranije obja vila, trenutni ugovor o kupo prodaji mrko-lignitnog uglja
između Elektroprivrede Sr bije i Rudnika uglja a.d. Pljev lja je katastrofalan i štetan po interese države Crne Gore jer je cijena uglja od 28,8 eura dva i po puta niža od one koju EPS plaća mrki ugalj Rudniku Ba novići iz Bosne i Hercegovine i gotovo 15 puta niža od one na svjetskom tržištu. Ugovor o prodaji mrkog uglja Rudnika Banovići sa EPS-om je poslovna tajna i nikada nije objavljen, dok je ugovor Rud
Prema zvaničnim podacima Rudnika uglja koje je objavio MANS, ta kom panija je kroz razne modele zaposlila najmanje 490 novih radnika. Među tim u izvještaju koji je predstavljen na Vladi taj broj je pao na 346. O tom izvještaju je raspravljano i na Vladi, kada je ministar kapitalnih investicija
Ervin Ibrahimović predstavio podat ke o preko 1.400 novozaposlenih u energetskim kompanijama, izrašivši nezadovoljstvo partijskim zapošljava njem ali i lošim poslovnim bilansima. – Niko ne vjeruje u zvaničan podatak o 491 zvanično novozaposlenom u RUP jer se informacije kreću od 600
pa do skoro 1.000. Noćima se, pogo tovo pred lokalne izbore, kucaju nova rješenja tako da tačan podatak zna samo vrh kompanije. Niko ne vjeruje da će menadžment dati Vladi pravu informaciju o stanju u kompaniji, posebno poslovne bilanse koji su katastrofalni – kaže izvor Pobjede.
nika uglja Pljevlja sa EPS-om Pobjeda ekskluzivno objavila.
ŠTETA
2013. godine, ali i fakturisanju i konačnom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih ra zloga, kao u kolonijalnim drža vama, mimo svake prakse, pre puštena Elektroprivredi Srbije. Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostori jama Elektroprivrede Srbije (?!) potpisali izvršni direktor RUP Milan Mijo Lekić, ina če predsjednik pljevaljskog Odbora Nove i vršilac dužno sti direktora EPS-a Miroslav Tomašević
Prosta matematička kalkula cija pokazuje da je ugovor sa EPS-om štetan i krajnje nepo voljan po državu Crnu Goru, da suštinski predstavlja rau bovanje energetskih resursa, slično ugovorima kolonijal nih sila sa afričkim državama i Indijom.
– Gubitak zbog takvog posla je gotovo 100 miliona eura –kaže izvor Pobjede.
Pobjeda je prošle sedmice objavila i da je zbog ugovo ra sa EPS-om, ali i zbog niza loših poslovnih odluka, RUP pred bankrotom.
U ugovoru, koji je objavila Po bjeda, nijesu u dovoljnoj mje ri ispoštovani interesi države i Rudnika, posebno kada je ri ječ o cijeni po toni, troškovi ma prevoza, koji su na nivou iz
Posao je, prema saznanjima Pobjede, dogovoren u trou glu između biznismena i funk cionera SNS-a Vladimira Mandića, izvršnog direkto ra Rudnika uglja Milana Le kića i tadašnjeg predsjedni ka Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića. Ovim ugovorom je predviđena is poruka prvih 40.000 tona od planirane ukupne količine od 300.000 tona uglja.
Transport dogovorene koli čine uglja na željezničku sta nicu u Prijepolju realizovaće RUP, dok će troškovi biti po kriveni od strane EPS-a, kao i troškovi utovara uglja u va gone u stanici Prijepolje, či ju uslugu je obezbijedio RUP nakon sprovedenog tender skog postupka.
Cijena prevoza uglja od Rud nika do utovarne stanice Pri jepolje iznosi devet eura bez PDV-a po toni, tako da je u ukupnom iznosu najviše do 360 hiljada eura bez PDV-a. Cijena utovara uglja u vago ne u stanici Prijepolje iznosi 1,85 eura bez PDV-a po toni, tako da je u ukupnom iznosu najviše do 74 hiljade eura bez PDV-a – navodi se u ugovoru.
N. ZEČEVIĆPODGORICA – Predsjed nik Crne Gore Milo Đuka nović pozvao je nadležne institucije da obezbijede građanima, koji imaju bi račko pravo u Šavniku, da u neđelju svoje ustavno pra vo i ostvare.
On je na Tviteru ocijenio da je četvrti pokušaj da se spro
vedu izbori u Šavniku, naj manje pitanje lokalne politi ke i odnosa broja odbornika. - To je svojevrsni ispit za dr žavu koji će pokazati da li po stoji imalo snage i volje unu tar institucija da garantuju zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ili su insti tucije nakon dvije godine sis
tematske razgradnje, potpu no nemoćne da vrše svoju osnovnu dužnost - da štite interese države i njenih gra đana – poručio je Đukanović. Podsjetimo, prošle neđelje u Šavniku je treći put ponovlje no glasanje na biračkim mje stima u selima Bijela i Kruše vice, kao i u zgradi Opštine
Šavnik. Međutim, glasanje u zgradi Opštine prekinuto je već oko 9 sati ujutro kada je član biračkog odbora iz koa licije „Za budućnost Šavnika“ Jadranko Ašanin onemogu ćio jednog građanina da glasa tvrdeći da je iz Nikšića. Aša nin je, takođe, uništio dio gla sačkih listića.
Incidenti su se dogodili i na biračkom mjestu u selu Kru ševice gdje je napadnut član biračkog odbora Radule La zović. Njega su napala četvo rica muškaraca koji su, kako je prenio RTNK, 15 minuta prije napada pokušali da gla saju što im nije dozvoljeno. Zbog incidenata policija je
u Šavniku podnijela krivič ne prijave protiv pet osoba zbog povrede prava glasanja, nanošenja lakih tjelesnih po vreda, napada na službeno li ce u vršenju službene dužno sti, uništavanja dokumenata o glasanju i sprečavanja odr žavanja glasanja.
PODGORICA – Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je juče da su obavještajne službe i naša policija prikupile obiman dokazni materijal koji je dostavljen glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, a koji upućuje da je organizovana kriminalna grupa, na čijem je čelu bio odlazeći premijer Dritan Abazović i koju čine funkcioneri Ure Rade Milošević, Filip Adžić i Zoran Mikić za prošvercovanih 20 šlepera cigareta, dobila tri miliona eura.
Medojević se oglasio nakon što je Abazović preksinoć na TV Adria kazao za njega da je glasnogovornik Bemaxa i da su mu čudne ozbiljne optužbe koje iznosi na njegov račun. - Pročitajte što Bemax propaganda piše i šta priča Medojević i ako nađete razliku ja sam spreman da kažem da to nije tačno – ustvrdio je Abazović. Medojević je ustvrdio da je Abazović u šverc cigareta, zajedno sa tadašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem i ministrom finansija Milojkom Spajićem ušao u prvoj polovini 2021. godine „kada su za samo jedan vikend iz skladišta u Luci Bar izvučena 92 šlepera cigareta“.
- O tome postoje konkretni dokazi u presretnutim komunikacijama preko „Skaj“ aplika-
cije i već podignute optužnice crnogorskog tužilaštva povodom te operacije – istakao je Medojević.
Takav šverc, „ogromnih razmjera“, dodao je, u kratkom periodu skrenuo je pažnju obavještajne službe jedne moćne zapadne NATO države, nakon čega su uslijedile mnogobrojne akcije da bi se izvršio pritisak na Krivokapića i Abazovića da kao čelni ljudi Vlade zaustave kriminalne aktivnosti.
- Sinhronizovanim akcijama naših i stranih obavještajnih službi locirane su kritične tačke za šverc i postavljena šema za praćenje tokova cigareta.
Kao rezultat operativnih mjera, obavještajne službe i naša policija prikupile su obiman dokazni materijal koji je dostavljen glavnom specijalnom tužiocu Novoviću, a koji predstavlja osnovanu sumnju da je na čelu organizovane kriminalne grupe bio Abazović i da je čine visoki funkcioneri Ure Milošević, Adžić i Mikić – ustvrdio je Medojević.
Kazao je i da je evidentiran i nestanak preko 20 hiljada paketa cigareta iz skladišta u Podgorici gdje su skladištene zaplijenjene ci-
garete iz Luke Bar, kao i da je dokazana operacija lažnog spaljivanja zaplijenjenih cigareta i odgovornost rukovodioca Uprave prihoda i carina i policije.
- Dokumentovani su i kontakti ove novoformirane kriminalne grupe sa starim etabliranim kriminalnim strukturama DPS-a i iznosi novca koji su išli ka vrhu Ure po šleperu. Abazović i grupa su tražili 300 hiljada eura, a dobili su 150 hiljada eura po šleperu. Za prošvercovanih 20 šlepe-
ra dobili su tri miliona eura –naglasio je Medojević. Razumije, kako kaže, nervozu Abazovića i njegove grupe, jer je istraga došla do kraja i svaki dan se širi spisak uhapšenih.
- Nije lako zaspati i čekati da vam u ranim časovima zakuca pravda na vrata, ali nije trebalo da ulaze u šverc i kriminal – naveo je. Jasno je, dodao je Medojević, zbog čega je Abazović insistirao na monopolu u sektoru bezbjednosti i zbog čega je sa „švercerskim partnerima“ učinio sve da on ne bi preuzeo koordinaciju službi bezbjednosti. - Abazović neka preuzme odgovornost za ono što čeka njega i njegovu kriminalnu švercersku grupu i neka ne optužuje mene za kriminal koji je on radio. Ja nijesam učestvovao u operativnim akcijama naših i stranih obavještajnih službi i istražnih organa koji su, prateći šverc cigareta, došli do njega i njegovih najbližih saradnika – istakao je Medojević. Pozvao je i Novovića da do kraja rasvijetli kriminalnu šemu i da ne podliježe političkim pritiscima, jer je, kako kaže, „šef ove kriminalne organizacije sami premijer Ž. Z.
PODGORICA - Izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović obavijestio je zaposlene da, povodom Njegoševog dana, koji se obilježava u nedjelju 13. novembra, neće raditi ni u ponedjeljak 14. novembra. Čađenović je tim gestom prekršio Zakon o državnim praznicima jer je po tumačenju Vlade državni praznik samo 13. novembar.
- U skladu sa Zakonom o državnim i drugim praznicima, a povodom 13. novembra državnog praznika - Njegošev dan, crnogorski dan kulture, koji se inače praznuje jedan dan, imajući u vidu da je ove godine 13. novembar nedjelja, obavještavamo vas da je ponedjeljak, 14. novembar 2022. godine neradni dan - navedeno je u dopisu koji je Čađenović proslijedio zaposlenima, a u koji je Pobjeda imala uvid. Čađenović u tom pismu podsjeća i kako se u nedjelju navršava ,,209 godina od rođenja Rada Tomovog, Petra II Petrovića Njegoša, mitropolita i gospodara Crne Gore“.
- Neka besmrtni, nebom osi-
jani stihovi onoga koga čine tri najveća ljudska lika - pjesnik, vladar i vladika, nadahnjuju svaki budući dan našeg života i rada. Pokoljenja djela sude, što je čije daju svjema - naveo je Čađenović u pismu zaposlenima. Prema nezvaničnim saznanjiam Pobjede identično pismo zuaposlenima uputio je i izvršni direkotor EPCG Nikola Rovčanin
Povodom različitih tumačenja oglasile su se i Demokrate čiji su kadrovi Čađenović i Rovčanin i ističu da je ,,skandalozno tumačenje Vlade Crne Gore po kome je ponedjeljak radan dan, iako 13. novembar pada ove godine u nedjelju koja je svakako neradan dan u Crnoj Gori“.
- Podsjećamo da ćemo zbog ovakvog postupanja Vlade Crne Gore početkom naredne nedjelje i zvanično predati u skupštinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima kojim ćemo predvidjeti ubuduće da se dan Njegoševog rođenja praznuje dva neradna dana kako je slučaj i sa drugim državnim i drugim praznicima u zemlji, zaključuju Demokrate u saopštenju. Đ. Ć.- N. Z.
Knežević je na pres konferenciji, u utorak, 8. novembra, ustvrdio da je ANB imao
logistiku za prisluškivanje u objektima više crnogorskih institucija i pokazao zapisnik koji je potpisao vještak Predrag Boljević. Boljević ističe da tvrdnje Kneževića nijesu istinite. - Što se tiče samih izjava gospodina Milana Kneževića, ono što mogu reći trenutno je da nijesu iz ovog zapisnika, koji je objavljen u medijima. Znači, nijedan ovaj njegov zaklju-
čak apsolutno ne stoji i nije mi jasno na osnovu čega je utvrdio sva ta postojanja logistike ANB-a na tim lokacijama i o prisluškivanju. Valjda je on kao poeta, malo tu u domenu proze zalutao, jer očigledno da je govorio neistinu, kazao je Boljević za za Gradsku TV Istakao je da postupak još nije okončan i da zbog toga ne može da iznosi detalje. Pojasnio je da se isključivo bazirao na
dio zapisnika koji je Knežević, kako je rekao, protivzakonito objavio – javno. - Iznenađen sam da je dio spisa predmeta došao u javnost, valjda bi neko trebao da vidi i da se zainteresuje kako, jer očigledno da je neko imao mogućnost da kopira. Znači, nije to dokument koji je snimljen telefonskim aparatom ili na neki drugi način, već je lagano stavljen u fotokopir aparat
i napravljene su vrlo kvalitetne kopije, objašnjava on. Boljević je istakao da je shodno članu 391 Krivičnog zakonika Crne Gore, Knežević neovlašenim kopiranjem tajnog dokumenta, prekršio zakon koji predviđa novčanu ili zatvorsku kaznu do jedne godine.
- Očekujem, tim povodom, reakciju nadležnih organa zaključio je Boljević.
PODGORICA – Državna izborna komisije dala je mišljenje i donijela uputstvo po zahtjevu nosioca izborne liste „Evropa sad“ u kojem su naveli da je predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Veselin Vukčević du žan da sazove sjednicu u slu čaju podnošenja prigovora. Uputili su i na mišljenja koja su dali izbornim komisijama Plav i Danilovgrad u kojima konstatuju da konačni re zultati izbora ne mogu biti proglašeni dok Ustavni sud ne odluči po žalbama.
- DIK je navela da Izborna ko misija Glavnog grada, kao kolek tivni organ, odlučuje na sjedni ci većinom glasova svih članova, a da je predsjednik IKGG u slu čaju podnošenja prigovora du žan sazvati sjednicu da bi ta ko misija donijela odgovarajući akt u skladu sa Zakonom – saopšte no je iz DIK-a. Odgovorili su i na zahtjev pred sjednika Izborne komisije Ve selina Vukčević za mišljenje u vezi proglašenja konačnih rezul tata izbora i uputili na uputstvo koje su, u odnosu na isto pitanje, dali izbornim komisijama Plav i Danilovgrad. U tim dokumen tima DIK je konstatovao da Op štinska izborna komisija ne mo že proglasiti konačne rezultate izbora zato što Ustavni sud ni je odlučio po dostavljenoj žalbi. - Te se isto ne smatra ni konač
nim, ni izvršnim dok Ustavni sud ne donese odluku u pred metnoj pravnoj stvari – navo di se u mišljenju dostavljenom OIK Plav. Nakon objavljivanja mišljenja oglasio se i Vukčević koji je ista kao da je DIK potvrdila njegov stav da utvrđivanja konačnih re zultata izbora nema dok Ustavni
sud ne odluči po žalbama. - Nadam se da će pojedini člano vi komisije prepoznati da je ova ko jasan stav i postupanje i u nji hovom interesu, ali i u interesu političkih subjekata koje pred stavljaju, iako u minulih nekoli ko dana nijesu birali sredstva da me navedu na izvršenje krivič nog djela – kazao je Vukčević.
Kada u tome nijesu uspjeli, do dao je, uslijedila je medijska haj ka i pritisak na njega i njegovu porodicu.
- Pogrešno su procijenili da im ja jedina prepreka do ostvari vanja njihovih nezakonitih na mjera. Međutim, bitno je da je uslijedila potvrda da je sve ura đeno u skladu sa zakonom, a njihovo nečasno postupanje će imati epilog kod nadležnih organa kad se sve ovo okonča –poručio je.
Kazao je i da će postupiti po uputstvu DIK-a i da će se komi sija izjasniti o tri neblagovreme na prigovora koji su podnijeti 4. novembra.
- Iako je jasno da je podnoše njem ovih prigovora, devet da na nakon isteka prekluzivnog roka propisanog zakonom, iz vršena očigledna zloupotreba procesnih prava, po nalogu poli tičkih subjekata kojima je nepo štovanje Ustava i zakona postala navika – zaključio je Vukčević. Ž. Z.
Predsjednik Crnogorskog PEN centra ocijenio izjavu poslanika DF-a Budimira Aleksića nacionalističkom i rasističkom uvredom Perović:
PODGORICA – Ništa se dru go nije ni moglo očekivati od čovjeka koji je od sebe kao časnog i čestitog Dur mitorca učinio ravnogorca svojim pozivom – ocijenio je predsjednik Crnogorskog PEN centra Milenko Perović komentarišući izjavu posla nika DF-a Budimira Aleksi ća koji je rekao da ,,ohrabru je Crnogorce i Egipćane da u novim oklonostima osnuju svoje nacionalne savjete“.
ji tako vrijeđao Crnogorce –to mu je prije ili kasnije izašlo na nos. Valjalo bi posavjetova ti Aleksića da malo porazmisli i da se izmakne sa puta nesre će na kom je krenuo – rekao je Milenko Perović.
Izjavu Aleksića prokomenta risao je i poslanik SD-a Boris Mugoša. On je ukazao da Alek sić sigurno zna da nacionalne savjete, shodno zakonu, mo gu osnovati samo manjinski narodi.
PODGORICA - Grupa građanskih aktivistkinja prijavila je juče Upravi policije govor mržnje i monstruozne prijetnje koje su dobili u Vajber grupi „Ima nas“.
Kako se navodi u prijavi, Vajber zajedni ca je napravljena u cilju razmjene infor macija među građanima koji su ujedinje ni u namjeri sprečavanja ustavnog puča i suprotstavljanja urušavanju suvereni teta Crne Gore.
Kako ističu, besprizorni govor mržnje i zastrašivanje usljed monstruoznih pri jetnji sadržani su u komentarima lica ko je se priključilo navedenoj grupi pod ini cijalima „Šć“.
- U prilogu ove prijave dostavljam skrin
šot komentara koji su izazvali osjećaj straha i zabrinutosti za bezbjednost, a naročito bezbjednost svoje djece jer su predmet ovog zastrašujućeg komentara upravo djeca crnogorske nacionalnosti kojoj se prijeti zvjerskim kasapljenjem, navodi se u prijavi.
Kako se može vidjeti na fotografijama, ovo lice je ostavilo poruke prijetnje - „Ima li ko da prodaje dijete na komade“, „Pi tajte Mila ima li za pet“…
U istoj grupi, dodaje se, komentare je objavilo i lice pod imenom „Stefan“ koje prijeti ubistvom Crnogoraca, dizanjem kuća u vazduh i bacanjem djece sa mo stova.
- Izražavam opravdanu sumnju da su na
vedena lica u vezi sa administratorima Fejsbuk stranice „Njegoš Superiorni“ na kojoj su otvoreno najavljeni „upadi u grupu“. Na istoj stranici se u kontinuite tu vrši raspirivanje i podsticanje mržnje, zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacio nalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina. Takođe, ova stranica se bavi personalnim etiketiranjem građana Crne Gore, kao vidom psihološkog i soci jalnog pritiska koje ima za cilj da umanji njihov građanski i politički aktivizam i da obeshrabri za javno iznošenje kritičkih stavova sve evropski orijentisane građane Crne Gore. Kao majka i kao građanka Cr ne Gore osjećam duboku uznemirenost i direktnu fizičku ugroženost usljed ova kvog slobodnog izražavanja krajnje sa dističkih namjera, a pogotovo usljed to lerantnog odnosa državnih organa koji bi po službenoj dužnosti trebalo da se bave utvrđivanjem bića krivičnih djela i daljim gonjenjem počinilaca. Stoga ovim putem zahtijevam hitno postupanje nadležnih organa u cilju zaštite elementarnih ljud skih prava - zaključuje se u prijavi. Z.D.
padni Balkan dio svijeta i Evrope koji ima velike šanse za razvoj u budućem periodu ako bude imao pametne i do bre odluke, kao i dobre dono sioce odluka.
-Njegovu izjavu kojom Crno gorce upućuje da u vlastitoj zemlji, koju su stvarali hilja du godina, postanu nacionalna manjina, smatram ne samo na cionalističkom nego i rasistič kom uvredom. Izjaviti nešto ta ko o Crnogorcima i uputiti ih na najciničniji način da u vlastitoj zemlji postanu nacionalna ma njina je apsolutni bezobrazluk jednog primitivnog dokazanog četnika. Iako taj četnik ima neki mrčeni magistrat i doktorat na uka, on je funkcionalno i men talno nepismen čovjek, to mogu da tvrdim iz prve ruke jer sam bio u prilici da se upoznam sa njegovim kvazinaučim rado vima, njegovim titulama magi stratima i doktoratima koje su mu poklanjali u Beogradu zato što je četnik – kazao je Perović za Antenu M. Perović kaže da to što se Alek sić osilio da u današnje vrijeme vrijeđa Crnogorce, očigledno počiva na njegovoj krajnje pro mašenoj ocjeni i ocjeni njego vih partijskih kompanjona da se sa Crnogorcima danas tako može postupati.
-Međutim, ko god je u istori
- Naravno, „ćutolozi“ i „žmu rolozi“ neće reagovati na ova kve vrlo svjesne suštinske izja ve predstavnika dominantne strukture u vlasti, nego će ih po oprobanom receptu preću tati ili relativizovati floskulama o prethodnom režimu i slično –napisao je Mugoša na Tviteru. Iz Crnogorskog helsinškog od bora za ljudska prava rekli su da je izjava poslanika Demokrat skog fronta Budimira Aleksića direktni izraz politike koja ne gira i vrijeđa crnogorski nacio nalni identitet.
- Ta izjava je direktno pove zana sa propagandnim djelo vanjem srpske države i crkve i svih onih političkih struktura koji su reprezenti i agenti veli kosrpske nacional-šovinistič ke politike u našoj zemlji. Ona, takođe, predstavlja logični na stavak djelovanja njegovih par tijskih kolega, uključujući onog koji se nalazi na mjestu pred sjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, koji se ističe ksenofobnim izjavama i besprizornim i negatorskim stavovima o ratnim zločinima i zločincima – navedeno je u sa opštenju. R.U–I.
PODGORICA - Veća mobil nost ljudi vodi pomirenju, a pomirenje ka ekonomskom progresu. Zapadni Balkan može mnogo da da Evrop skoj uniji i zato ne smijemo ostati van procesa - istakao je odlazeći predsjednik Vlade Crne Gore Dritan
Abazović tokom panel dis kusije na Pariskom mirov nom forumu.
Pored Abazovića, učestvova li su i premijer Albanije Edi Rama, potpredsjednik Soroš Fondacije za otvoreno druš tvo Aleksandar Soroš i di
rektorica programa Proširena Evropa u Evropskom savjetu za vanjske poslove (ECFR)
Mari Dimulen, a razgovaralo se na temu „Upravljati reper kusijama multikriza na popu laciju: osnažiti otpornost Ju goistočne Evrope“. Abazović je istakao da je Za
Govoreći o reperkusijama agresije Ruske Federacije na Crnu Goru, Abazović je ista kao da je globalna kriza ima la negativan uticaj, naročito, kako je rekao, kroz turizam i energetiku.
- Važno je da EU shvati da mi treba da oživimo proces proši renja. Ako ostanemo kao „cr na rupa“ u Evropi, otvoriće se
mogućnost da se stvara nega tivan uticaj, danas možda za Rusiju, sjutra za neku drugu stranu - naglasio je Abazović. On je naveo da je zajednič ka budućnost regiona u EU i da je na zemljama Zapadnog Balkana da završe svoj dio po sla, ukazujući da mora posto jati veći senzibilitet od strane Brisela i evropskih zemalja da se konačno oživi proces pro širenja.
- Sankcije protiv Ruske Fede racije smo podržali, ne zato što imamo nešto protiv njih, već zato što mi štitimo prin
cipe, internacionalno pravo, suverenitet Ukrajinaca, šti timo pravo i mogućnost lju di da biraju kako žele da žive i u kojoj organizaciji žele bi ti, naznačio je Abazović, isti čući da je relacija Crne Gore sa Ruskom Federacijom prije bila prilično dobra, a da sada ne postoji.
- Želimo biti partneri od po vjerenja, iako smo teritori jalno i brojčano mali. EU bez Zapadnog Balkana nije kom pletna, želim vidjeti zajednič ku budućnost u njoj, zaključio je on. R. P.
PODGORICA – Prema podacima, koje je dostavila Ministarstvu kapitalnih in vesticija, Elektroprivreda je prva dva kvartala ove go dine završila sa 57,6 miliona eura u minusu. Tako im je prihod za 105,1 milion eura manji od plana, a za 63,9 miliona manji nego u istom periodu 2021. godine. Kom panija je od izvoza struje naplatila 112,6 miliona eura, što je za 20,7 miliona više od plana, a za 67,6 mili ona više nego u istom peri odu prošle godine. Za uvoz struje su dali 164,9 miliona eura, što je 133,5 miliona više nego što su planirali i 119,3 miliona više nego lani u istom periodu.
Objasnili su da je to posljedi ca porasta cijena struje na ber zi, koju su za prva dva kvarta la u prosjeku plaćali 281,1 euro za megavatsat, dok je lani pro sječna cijena u istom periodu bila 77,8 eura za megavatsat. Naveli su da su za četvrtinu povećali broj zaposlenih u od nosu na 2020, sa 964 na 1.201 lice. Prosječna neto zarada u kompaniji je 1138,29 eura. Broj zaposlenih sa osnovnom ško
U EPCG 1.201 zaposleni prima u prosjeku 1.138 eura; u CEDIS-u prosječna plata za 1.639 radnika je 1241,8 eura, u CGES-u za 323 zaposlena 1.054 eura, u Rudniku uglja za 1.200 radnika 815,5 eura, a u BELEN-u za devet zaposlenih 1.071 euro
lom povećan je za dest na 29, a njihova procječna zarada je 825 eura. Sa srednjom školom imaju 532 zaposlena, koji pri maju u prosjeku 1.101 euro, sa višom školom imaju 25 ljudi čija je prosječna plata 1.384 eura, a fakultetski je obrazo vano 504 osoba, čija je neto plata 1.481 euro.
EPCG je ove godine promi jenila zahtjeve u odnosu na
povlašćene proizvođače. La ni su zahtijevali da povlašće ni proizvođači odmah izađu iz ugovora sa državom o po vlašćenoj cijeni, a sada traže da se spriječi njihov najavlje ni izlazak, jer je povlašćena ci jena znatno niža od trenutne berzanske. Objašnjavaju da im je neophodno da ovi proi zvođači ostanu u sistemu, jer su izračunali da će ih nared
EPCG je ove godine promijenila ploču i insistira da država zabrani povlašće nim proizvođačima da izađu iz ugovo ra sa državom o povlašćenoj cijeni
ne godine megavatsat za tu namjenu na berzi koštati 510 eura, odnosno ukupno 80 mi liona eura za CGES i 180 mili ona za CEDIS.
EPCG je lani osnovala firmu
Sasvim je drugačija slika sa Crnogor skim elektroprenosnim sistemom (CGES) koji je za osam mjeseci inkasirao 19,7 miliona eura profita. Ukupan prihod im je u tom periodu bio 89,9 miliona eura i veći je od godišnjih prihoda proš le i pretprošle godine za 13,5, odnosno 38,9 miliona eura. Kompanija je za dvije godine povećala broj zaposlenih za 21 na 323, a prosječna neto zarada im je 1.054 eura, mada imaju 131 zaposlenog sa fakultetom i 185 sa srednjom školom, pa su im troškovi zarada 4,7 miliona eura, neznatno veći nego protekle dvije godine.
Oni, međutim, strahuju od cijene koju će Regulatorna agencija za energetiku odrediti za nabavku struje za tehničke
gubitke u narednom trogodišnjem peri odu. Imaju informacije da se radi o 119,4 eura za megavatsat za sve tri godine i ukazuju da je procječna cijena fjučersa u prvih devet mjeseci ove godine bila 322 eura za megavatsat, za 2024. godinu 202 eura i 161,8 eura za 2025. Ko nije kupio fjučerse po toj cijeni, u trećem kvartalu će megavatsat plaćati 519,8 eura za iduću godinu, 300,3 za 2024. i 219,6 za 2025. godinu.
CGES navodi da je za ovu godinu kupio uglavnom svu potrebnu energiju za pokrivanje gubitaka i da predviđa da će im u naredne tri godine nedostajati za tu namjenu 120.000 megavatsati godišnje. Ako se struja nabavlja po dnevnoj ili mjesečnoj cijeni na berzi, onda to do
PODGORICA - Iz EPCG su, reaguju ći na raspravu na Vladi o njihovom poslovanju, ocijenili da se radi o ,,političkim napadima bez ikakvog utemeljenja“.
Navode da trenutno imaju 1.148 zapo slena, da imaju veliku fluktuaciju radne snage i da će im trebati još ljudi s obzi rom na planirane projekte. Kažu i da im na zarade ide 4,5 odsto ukupnih troškova, što je znatno ispod nivoa u drugim ener getskim kompanijama u Evropi. Ističu da EPCG nije 40 godina izgradila nijednu novu elektranu i da su tek sada krenuli
CEDIS nije platio EPCG nijednu fakturu za struju koju je nabavljao za pokrivanje gubitaka na distributivnoj mreži, što bi trebalo da košta ukupno 18,7 miliona
gubitaka, pa će u konačnom imati minus od 10,9 miliona eura. CEDIS, naime, nije pla tio nijednu fakturu EPCG za preuzetu struju za pokriva nje tehničkih gubitaka u mre ži. Ukupan prihod kompani je za osam mjeseci 2022. bio je 77 miliona eura, od čega je 20,2 miliona za zarade 1.639 zaposlenih, čija je prosječna neto plata 1241,8 eura, što je povećanje od 413 eura u pro sjeku, tako da su troškovi za rade od 20,2 miliona eura za dva kvartala, za pet miliona eura manji od tih troškova za cijelu godinu.
kraja godine košta 819,9 eura za MWh. IZ CGES-a predlažu da država omogući njima i CEDIS-u nabavku struje za pokri vanje gubitaka u mreži od EPCG, po definisanoj cijeni za sve tri godine. Nave li su i da su počeli pregovore sa IRF-om, EBRD-om i komercijalnim bankama u cilju prelaska sa varijabilne na fiksnu kamatnu stopu za uzete kredite, kao i o uslovima za pozajmljivanje još 70 mili ona eura, koliko će im biti potrebno da zaokruže planirane investicije. Ovakvo poslovno promišljanje i ponaša nje menadžmenta CGES-a je vjerovatno posljedica činjenice da u bordu sjede predstavnici 37 odsto kapitala koji pripada italijanskoj Terni i srpskoj Elek tromreži.
za ugradnju solarnih panela građanima i privredi u kojoj je zaposlila 553 radnika, od kojih je 498 sa srednjom školom, a 53 sa fakultetom. Od toga je 21 osoba dobila ugovor zastalno, a ostali na određeno. Prosječ na neto zarada u ovoj kompa niji je 733 eura. Firma je za go dinu rada napravila minus od 1,8 miliona eura. Na pitanje šta će sa ovim radnicima, kad ugrade solare svim zaintere sovanim, predsjednik bor da EPCG Milutin Đukano vić je kazao da su tako dobro obučeni da mogu naći posao u inostranstvu. Kompanija je, inače, do sada ugradila solare snage pet megavata. Crnogorski elektrodistribu tivni sistem (CGES) lani je go dinu završio u minusu 7,8 mi liona eura, a ove godine su za dva kvartala prikazali plus od 7,3 eura. Iz Ministarstva kapi talnih investicija su upozori li da ta kompanija nije iskaza la cijeli trošak za pokrivanje
Zanimljivo je da je prosječna plata u BELEN-u (berzi elek trične energije) 1.071 euro ne to, da je 145 eura niža nego pri je dvije godine i da ta firma zapošljava samo visokoobra zovani kadar. Ukupno ima de vet zaposlenih.
Rudnik uglja Pljevlja je pri javio 3,5 miliona eura profi ta za osam mjeseci, što je tri puta manje nego u 2021. i pet puta manje nego u 2020. go dini. Oni su prijavili da su u proteklih godinu i po zapo slili 334 nova radnika i sad ih imaju 1.200, a prosječna pla ta je 815,5 eura, što je troškve na ime zarada povećalo na 11,5 miliona eura za dva kvartala, što je za million eura više ne go lani i za 2,2 više nego 2020. godine.
I ova firma ima najviše sred njoškolaca – 782, koji u pro sjeku primaju 889 eura mje sečno. U Rudniku ljudi sa osnovnom školom imaju 752 eura neto platu, a visokoobra zovani 1.382 eura.
Iz Rudnika upozoravaju da imaju značajan problem sa naplatom potraživanja od EP CG i ističu da bi to moglo ugro ziti likvidnost firme. J.R.
Reagovanje SD-a na poslovne rezultate energetskih kompanija
u posao sa postavljanjem solarnih pane la zainteresovanim finansijerima građa nima i firmama. Ako bude interesa, od
tog projekta očekuju 45.000 megavat sati struje, što bi vlasnicima panela do nijelo 16 miliona eura. Istakli su da su za taj posao obučili i zaposlili 400 montera. - Valja ponavljati u svakoj prilici: to su prvi megavati još od 1982. godine – sa opštili su iz EPCG i naglasili da oni sno se kompletan teret energetske krize, jer su svjesni da postoje zbog građana i nji hove potrebe su im prioritet. - Što se tiče opaske o prekomjernoj do djeli donacija uoči izbora u Nikšiću, pod sjećamo da je aktuelno rukovodstvo pre uzelo upravljanje sa EPCG nakon tih izbora, tako da ne snosi odgovornost za eventualno prekomjerno doniranje nov ca u periodu kada je kompanijom uprav ljalo staro rukovodstvo – naveli su iz EP CG. R. E.
PODGORICA - Rukovodioci kompanija u sastavu EPCG grupe su uspje li da ,,isisaju“ svu energiju iz energetskog sektora, što bi rijetko kome pošlo za rukom, ocijenio je generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović Naveo je da su zaposlili 1.400 ljudi, a da je EPCG Solar u jednom trenut ku imao 300 novih radnika koji su uspjeli ugraditi jedan solarni panel. - Teško je zamisliti da monopolistička kompanija koja se bavi proi zvodnjom struje u godini kada cijena struje dostiže istorijske mak simume, može da ne ostvari milionske profite, a kamoli da bude u minusu 60 miliona. Ali eto, i za to imamo ljude. EPCG je uspio u na umu da bude direktni učesnik u gašenju KAP-a. Dao je KAP-u po nudu elekrične energije koja se ne može prihvatiti. Dok je željezara imala drugi tretman, iako spadaju u istu grupu potrošača - istakao je Čelanović. I naglasio da pored svega ,,ovi ljudi (u pomoć im je pri skočio i premijer - kao i uvijek kad je DF-u potrebna pomoć) poku šavaju objasniti kako su nam uštedjeli ni manje ni više nego 650 mi liona. E pa neće biti“. R. E.
PODGORICA - Minimalnu oktobarsku penziju u Cr noj Gori primilo je 40.202 penzionera, dok penziju od 253,61 do 400 eura prima 36.056, pokazuju podaci koje je Fond PIO dostavio Pobjedi.
To znači da dvije trećine pen zionera prima penziju do 400 eura.
Penziju od 400 do 500 eura prima 13.701 penzioner, od 500 do 1.000 eura 18.244 pen zionera, od 1.000 do 2.000 eu ra 1.089 penzionera, a ispla ćuju i četiri penzije veće od 2.000 eura.
Objasnili su da je najveći iznos penzije, shodno Zako nu o PIO, definisan limitira nom vrijednosti ličnog koe ficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri.
- Ovo znači da bi, na primjer, osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godi na penzijskog staža, primao 1237,20 eura. Zakonom nije ograničena dužina penzijskog staža, pa se prilikom obraču na uzima i duži od 40 godina - objašnjavaju iz Fonda PIO. Vanrednim povećanjem mi nimalnih penzija od 36 odsto od septembra unaprijedio se status onih najugroženijih, što je bilo neophodno, smatraju sagovornici Pobjede. Među tim, upozoravaju iz Saveza udruženja penzionera, po trebno je dodatno uskladiti i penzije koje su ranije bile bli zu 250 eura, a primaju ih kori snici sa 40 godina staža. Slič nog mišljenja je i ekonomski analitičar Mirza Muleško vić, koji je kazao Pobjedi da je trebalo da se uradi i vanred no usklađivanje penzija većih od minimalne, da bi i one bile obuhvaćene povećanjem mi
Penziju od 500 do 1.000 eura prima 18.244 penzionera, a od 1.000 do 2.000 eura 1.089 penzionera
Bivši radnici Rudnika boksita protestovali juče ispred tužilaštva
penzije su veće od dvije hiljade eura
mo redovnog usklađivanja. - Iako je to dodatan teret za budžet države, to je moralo da se uradi i ovo je posljedi ca onoga što se uradilo sa fi nansijama i zaradama od ja nuara ove godine. Drastično povećanje minimalne zara de početkom godine uticalo je na inflaciju, koju je dodat no pospiješio rat u Ukrajini, pa je bilo neophodno zašti titi najugroženije kategorije, u koje spadaju i penzionerikazao je Mulešković nedav no Pobjedi.
PoZdravljaju
Čelnik Saveza udruženja penzionera, koji broji blizu 100.000 penzionera, Bran ko Vešović pozdravlja odluku povećanja minimalnih penzi ja, ali ukazuje da su sada male razlike u penzijama onih ko ji imaju 15 i 40 godina staža i ističe da to treba ispraviti, jer je Fond PIO uspostavljen na prin cipima cjeloživotne štednje. Iz Fonda PIO su kazali da je za sve penzionere izvršeno redovno usklađivanje od 4,35 odsto 1. septembra ove godi ne, a da su najniže vanredno povećane za 36 odsto od 1. januara i de set odsto od 1. septembra, ta ko da najniža penzija sada iznosi 253,61 euro. Zbog to ga je broj korisnika minimal ne penzije porastao sa 16,6 na 40 hiljada ljudi. Podsjeća
ju i da će biti naredno redov no usklađivanje penzija 1. ja nuara 2023. godine.
Predsjednik Pokreta penzio nera Svetozar Čabarkapa, koji zastupa uglavnom penzi onere sa sjevera, kaže da su ta mo najniže penzije i sa 40 go dina radnog staža.
- Tražićemo da se penzije li mitiraju na najviše hiljadu eu ra, a da najmanja bude 700poručio je Čabarkapa. Skupština je krajem prošle go dine, na prijedlog Demokrata, usvojila izmjenu zakona ko jim se minimalne penzije, ko je su tada iznosile 147 eura, od 1. septembra povećavaju za 36 odsto retroaktivno od 1. janua ra. U maju su sve penzije pove ćane 8,15 odsto, a u septembru 4,3 odsto. Sa trećim poveća njem od deset odsto minimal na penzija će biti povećana sa 147 na 277,9 eura. n k
PODGORICA- Bivše rad nike Rudnika boksita juče je, nakon protesta, ispred zgrade primila rukovo diteljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica, od koje su tražili hitnu odluku o njihovoj pritužbi protiv nikšićkog tužilaštva zbog odbacivanja krivične prijave protiv stečajnih upravnika u vezi prodaje upravne zgrade.
Na sastanku je, kako je Pobje di kazao predstavnik radnika Rašo Čivović, bilo govora i o predmetu koji se odnosi na sindikalni plac, za koji izvi đaj kod specijalne tužitelj ke Lidije Mitrović traje šest godina.
- Danas smo se najviše okupili zbog nerada bivšeg SDT-a. U ovima papirima je preko 150 miliona eura. Sami rudnici su u stečaju sa 138 miliona, ja sa Rusima vodim spor od 23 mi liona eura, ukrali su nam plac od 18,6 hiljada kvadrata. Lidi ja Mitrović poslije šest godina
ne može da donese odluku –kazao je Čivović juče tokom protesta ispred zgrade u ko joj se nalazi više tužilaštava. Navodi da je bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stan ković prije dvije godine na ložio Mitrović da ubrza pro ces, a isto rješenje donijeto je i ove godine, ali izviđanje još traje. Čivović je kritike iznio i na račun zamjenice ombud smana Snežane Armenko kojoj se žalio zbog dugog pro cesa, ali ona mjesecima, kako je naveo, neće da da mišljenje o Mitrović.
- Ja njoj treba da pišem ustav nu žalbu, a da ona drži pre met u fioci - kazao je Čivović aludirajući na kandidovanje Armenko za mjesto u Ustav nom sudu.
Čivović će tražiti susret sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom No vovićem, navodeći da je biv ši GST sakrio dokumentaciju, te da nije siguran da Novović ima sve informacije u vezi si tuacije u rudnicima. M. lk.
PODGORICA - Predstavnici
Elektroprivrede i konzorci juma kojeg čini beogradski institut „Jaroslav Černi“, te švajcarska i srpska kompanija Gruner Stucky i Gruner Bal kans potpisali su juče u Beo gradu ugovor o izradi studije iskorišćenja hidropotencijala Pive nizvodno od HE „Piva“, sa softverskom platformom za izbor optimalne varijante, saopšteno je iz EPCG.
Objasnili su da se radi o budu ćoj HE Kruševo, da je vrijednost ugovorenog posla 219 hiljada eura, a rok za završetak 11. maj 2023. godine Izvršni direktor EPCG AD Nik šić Nikola Rovčanin kazao je da je ta planirana HE važan proje kat za kompaniju, kako u pogledu proširenja proizvodnog portfo lija, tako i u smislu nastavka ula ganja u obnovljive izvore ener gije. r.E.
PODGORICA – Apelacioni sud u Švedskoj presudio je u korist Crne Gore povodom zahtjeva ruskog tajkuna Ole ga Deripaske da se poništi arbitražna odluka iz 2019. godine u vezi privatizacije KAP-a i Rudnika boksita. Sud je naložio Deripaski da Crnoj Gori nadoknadi troškove postupka od 628.456 eura i 86.075 dolara – saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Deripaska je krajem 2016. go dine pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore na osnovu sporazu ma o stimulisanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između SRJ i Ruske Federacije (BIT). Tribu nal je 2019. godine odlučio da taj BIT nije primjenljiv na Crnu Go ru i dosudio da Deripaska plati sve troškove od 1,6 miliona eura.
Kako ih Deripaska nije izmirio, resorno ministarstvo je pokuša lo da ih naplati prinudno na nje govoj imovini, što je zaustavljeno zbog sankcija Rusiji.
- Ne prihvatajući obaveze koje su proistekle iz odluke Tribuna la Deripaska je 15. januara 2020. godine, u skladu sa odsjekom 36. švedskog Zakona o arbitra ži, podnio tamošnjem Apelacio nom sudu zahtjev za izmjenu ar bitražne odluke iz 2016. godine. Premijer u tehničkom manda tu Dritan Abazović ovim po vodom tvitnuo je i poručio da će braniti interese Crne Gore svug dje i na svakom mjestu.
- Nastojimo da ispravimo ne pravde i pobjeđujemo za našu državu. Danas smo korak bliže tom cilju - poručio je Abazović.
PODGORICA – Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je nakon šest i po mjeseci pritvora napustila Istražni zatvor u Spužu nakon što je Viši sud utvrdio da ne postoji opasnost da će se pobjeći. To je za Pobjedu kazao njen branilac, advokat Zdravko Begović.
Vanraspravno vijeće juče ujutro je donijelo rješenje kojim se Medenici ukida pritvor a nekoliko sati kasnije, u 11.20 časova, ona je napustila spuški Istražni zatvor na čijoj kapiji su je dočekali porodica, prijatelji ali i brojni predstavnici medija. Odluku o ukidanju pritvora juče je donijelo vanraspravno vijeće Višeg suda nakon žalbe odbrane Apelacionom sudu na prethodno rješenje kojim je bivšoj predsjednici Vrhovnog suda nakon podizanja optužnice bio produžen boravak u Istražnom zatvoru.
Za razliku od Vesne Medenice, njen sin Miloš Medenica, Marko Vučinić i Marjan Bevenja ostaju u pritvoru. Advokat Begović smatra
Vanraspravno vijeće juče ujutro je donijelo rješenje kojim se Medenici ukida pritvor a nekoliko sati kasnije, u 11.20 časova, ona je napustila spuški Istražni zatvor na čijoj kapiji su je dočekali porodica, prijatelji ali i brojni predstavnici medija
da je Vesna Medenica držana u pritvoru i više nego što je to bilo neophodno. - Odbrana je od samog početka, kada je Medenici prije šest i po meseci određen pritvor, smatrala da nema osnova za određivanje ove krajnje mjere obezbjeđenja a pogotovo nakon isteka tri mjeseca kada joj je Vrhovni sud produžio pritvor po novom
Ukidanje pritvora bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici izazvalo je reakciju ministra pravde Marka Kovača, ali i predstavnika NVO MANS koji smatraju da bi ovu odluku trebalo dobro analizirati.
Ministar Kovač je primijetio drugačije postupanje u odnosu na slične situacije koje su se ranije dešavale u pogledu određivanja pritvora, kao i nekih drugih krivičnih djela drugim pripadnicima kriminalnih organizacija.
M. BABOVIĆ
pritvorskom osnovu – opasnost od bjekstva. Odbrana je reagovala ulažući žalbu na ovo rješenje, kao i žalbom Ustavnom sudu koji je ustanovio da novi pritvorski osnov opasnost od bjekstva Vesne Medenice nije kvalitetno obrazložen. Zbog zastoja u radu Ustavnog suda i obimnog broja predmeta ta odluka je kasno urađena,
pa je krivično vijeće Višeg suda produžilo Medenici pritvor i nakon podignute optužnice –kazao je advokat Begović.
U prijedlogu SDT-a da se Medenica zadrži u Spužu, tada je navedeno da postoji opasnost da će se bivša predsjednica Vrhovnog
- Svakako će ovo biti za dalju analizu. Ozbiljno ćemo pristupiti tim slučajevima i svavako u komunikaciji sa nadležnim tužilaštvom informisati sve kako bi negdje poslali poruku da nećemo dozvoliti bilo kakve nezakonitosti i bilo kakvo izvrgavanje pravde i pokušaj da se mimo zakonskih procedura određene stvari riješe – zaključio je Kovač. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je preko svog Fejsbuk profila zatražila da se objave sve odluke sudova koje se odnose na bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu.
-Koje sudije su odlučivale o bivšoj šefici sudstva? Da li su u konfliktu interesa? Kako su procijenili da neće pobjeći, iako je već pokušala? Na osnovu čega su zaključili da neće uticati na svjedoke – navodi se u Fejsbuk objavi MANS-a.
suda dati u bjekstvo s obzirom na to da je uhapšena na aerodromu sa kartom u jednom pravcu. S druge strane, Medenica je u istrazi tvrdila da je 17. aprila uveče krenula u Beograd na liječenje sa uputom Kliničkog centra Crne Gore. -Osim toga, ona je kazala i da ju je u Beogradu, na Odjeljenju kardiovaskularne hirurgije, već čekala bolnička soba. Ona je tada kazala da nije kupovala povratnu kartu jer nije znala koliko će vremena provesti u bolnici. Uz žalbu Apelacionom sudu, odbrana je dostavila uput Kliničkog centra, ali i dokumentaciju iz beogradske bolnice kojim je potvrđena odbrana Medenice što je rezultiralo ukidanjem rješenja o produženju pritvora. Viši sud je uzeo u obzir ove okolnosti i donio po ocjeni odbrane pravu i ispravnu odluku – kazao je advokat Begović. On je istakao da je došlo do onoga što je odbrana tvrdila od po-
četka a to je da Medenica nije imala namjeru, bilo kakvu želju i plan da se da u bjekstvo i ne odaziva na pozive suda.
PODGORICA – Crnogorske vlasti odbile su da izruče Rusiji bivšeg čelnika ruske agencije za regulaciju tržišta alkohola Igora Čujana, koji je u svojoj zemlji optužen za prevaru tešku desetine milijardi rubalja, rekao je u petak za RIA Novosti izvor u ruskim agencijama za sprovođenje zakona.
– Crnogorske vlasti odbile su izručiti Čujana na zahtjev Ruske Federacije – rekao je izvor agencije RIA, koja navodi da zvanično još nije dobila potvrdu.
Godine 2018. sud u Moskvi naložio je hapšenje Čujana u odsustvu pod optužbom za nezakonito podizanje 30 milijardi rubalja (skoro 50 miliona eura) iz OFK banke koja je radila sa agencijom na čijem je čelu bio.
Navodni izvršitelj plana, u to vrijeme predsjed-
nik uprave OFK banke – Nikolaj Gordejev, sad čeka suđenje, pišu RIA novosti. Tokom prevare, navodi se u optužnici, sklapani su fiktivni ugovori s kontrolisanim društvima o ustupu prava potraživanja iz ugovora o fakturisanju.
Upravo je zbog ove šeme, prema istrazi, OFK banka čiji je Čujan bio akcionar, bankrotirala i izgubila licencu. To se dogodilo u periodu od 2016. do 2017. godine kada je Čujan još bio direktor regulatora. Na čelu „Rosalkogolregulirovanja“ bio je desetak godina, od trenutka njegovog osnivanja, a dao je ostavku neposredno prije nego što je stavljen na potjernicu. Kako je RIA Novosti izvijestila, Čujan je živio u Crnoj Gori s pasošem državljanina Ukrajine i drugim prezimenom. Čujan je uhapšen u Tivtu, u oktobru prošle godine. C. H.
PODGORICA – U akciji MUP-a Srbije, BIA i Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) u Srbiji je uhapšeno 17 osoba, navodnih pripadnika kriminalne grupe „Vračarci“ koja je sarađivala sa kavačkim klanom.
Kako je saopšteno iz srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova uhapšeni su L. C. (29), I. B. (24), D. M. (33), N. B. (31), B. M. (44), N. M. (35), S. M. (35), A. M. (22), N. K. (36), N. T. (52), M. T. (23), J. B. (25), Đ. K. (25), N. J. (34), A. N. (33), N. V. (25) i D. N. (35).
- Oni su, kako se sumnja, članovi organizovane kriminalne grupe, koja je najteža krivična djela vršila u Srbiji i inostranstvu. Prema saznanjima bezbjednosnih službi, vođa ove organizovane kriminalne grupe V. N, kao i ostali članovi N. M, N. F, M. P, R. J, R. B, I. B, J. S, M. A, R. T. i P. J. koji su u bjekstvu, nalaze se u Dominikanskoj Republici i Španiji – navode iz policije. Prilikom pretresa na više od 50 lokacija, kao i automobila, koje osumnjičeni koriste, policijski službenici oduzeli su veću količinu vatrenog oružja, novca, nekoliko
Prema navodima optužnice, bivša predsjednica Vrhovnog suda se tereti da je kao pripadnica kriminalne organizacije, koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko pojedinih sudija Vrhovnog, Privrednog i Osnovnog suda u Herceg Novom uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama. Medenica se tereti i da je, krajem 2018. i početkom 2019. godine, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, podstrekavala okrivljenu Milicu Vlahović-Milosvaljević, sutkinju Privrednog suda Crne Gore, da zloupotrijebi službeni položaj i u parnici, i suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donese privremenu mjeru u korst Rada Arsića, kuma okrivljene Vesne Medenice, i njegovog privrednog društva, čime su teže povrijeđena prava druge parnične stranke. SDT tereti Medenicu i da je u 2019. godini, koristeći položaj dok je bila na poziciji predsjednice Vrhovnog suda, ali i nakon odlaska sa te funkcije, koristeći pretpostavljeni uticaj, posredovala kod sudija Osnovnog suda u Herceg Novom, da izvrše službene radnje suprotno Zakonu o sudskom savjetu i sudijama, odnosno Zakonu o parničnom postupku, i donesu odluku u predmetu korist privrednog društva „Carine“. Medenica je uhapšena 17. aprila na aerodromu u Golubovcima odakle je trebala da otputuje za Beograd.
B. ROBOVIĆluksuznih putničkih vozila i kriptovane telefone. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Tužilaštvu za organizovani kriminal. Kako je objavio portal nova.rs osumnjičeni se terete za tri ubistva i pet teških ubistava u pokušaju. Prema pisanju Nove, uhapšeni su djelovali po nalogu „kavčana“, a neki od pripadnika „Vračaraca“ uhapšeni su u inostranstvu u prethodnom periodu.
Grupom „Vračarci“ rukovodi Nikola Vušović, poznatiji kao Džoni sa Vračara. C.H.
terete za tri ubistva i pet pokušaja likvidacijaBivša predsjednica Vrhovnog suda nakon šest i po mjeseci napustila Istražni zatvor Vesna Medenica nakon izlaska iz Istražnog zatvora Marko Kovač
Dragan Mitov Đurović
PODGORICA – Kada čovjek ili grupa ljudi ćuti o nečemu, oni govore o sebi. Biti pro tiv ovog zakona podrška je anarhiji koja je u Evropi i na Balkanu tri decenije na sceni, sa poznatim ratnim strahota ma – rekao je Pobjedi Dragan Mitov Đurović, generalni se kretar SUBNOR-a i antifaši sta Crne Gore, komentarišući činjenicu da prijedlog zakona o zabrani fašističkih, neofaši stičkih i vojnih nacionalistič kih organizacija i upotrebe njihovih simbola nije prošao na dva skupštinska odbora, pa o njemu neće ni raspravljati poslanici na plenumu.
Taj zakon već više od dvije godi ne čeka da se nađe u proceduri, a predlagač, lider Liberalne partije Andrija Popović uzaludno isti če da ga je neophodno usvojiti. On je podsjećao na ustavna rješe nja kojima se zabranjuje osniva nje tajnih subverzivnih organiza cija i istakao da smo ,,u obavezi da sačuvamo antifašističke vri jednosti“, te da je namjera zako na da zabrani promociju fašiz ma, što uključuje i objavljivanje simbola i slika ratnih zločinaca.
RušenJe deMokRatiJe Ipak, članovi Zakonodavnog od bora, kao i Odbora za politički si stem, pravosuđe i upravu nijesu podržali ovaj prijedlog. Na po ziv Popovića da reaguju aman dmanski na sve nepreciznosti koje ovaj prijedlog ima, poslani ci nijesu reagovali, već su članovi iz DF-a i Demokrata odgovorili ćutanjem. Za prijedlog su glasali poslanici Socijaldemokrata, CI VIS i sam predlagač.
Đurović, generalni sekretar SUNBOR-a, naglasio je da se pod plaštom demokratije, zapravo ruše njeni osnovni temelji, što se pokazalo sa uskraćivanjem pra va glasanja u opštini Šavnik, do rušenja Ustava.
- Da je Ustav Crne Gore, čiji je
temelj antifašizam, kojim sluča jem Sveto pismo bilo bi sadaš njom većinom prekrojeno – ka zao je Đurović. On je istakao da crnogorski antifašisti podugo ukazuju na opasne pojave neofa šizma, vjerskog fanatizma i pri mitivizma.
Ukazujemo na nacionalizam i na govor mržnje koji ozbiljno prije te multietičkom i multinacional nom skladu, a sigurni smo i miru, ali i budućnosti Crne Gore kao nezavisne države – kazao je on.
On je ponovio da u situaciji kada treba usvojiti zakon kojim se za branjuje isticanje fašističkih sim bola, stvaranje organizacija... biti uzdržan znači biti protiv.
Poslanik Demokratskog fron ta Dragan Bojović je na Odbo ru istakao da mu je sporno što se u prijedlogu zakona uz ustaše i handžar-diviziju, kao fašistič ka organizacija, pominje i čet nički pokret.
- Za njega je problematično reći da je fašistički – kazao je Bojo vić uz konstataciju da nije jedno stavno nekog proglasiti fašistom ili antifašistom, da bi nekoliko trenutaka kasnije, bez zadrške,
- Moramo da budemo svjesni da je riječ o prekrajanju istorije i normalno je da svima onima koji to podržavaju ne odgovaraju zakoni o zabrani fašističkih organizacija koje u Crnoj Gori, umivene pod plaštom demokratije, već odavno funkcionišu – kazao je Đurović
ekstremističkom označio jed nu medijsku kuću – Gradsku te leviziju.
Đurović je na pitanje Pobjede, da li Crna Gore ide putem Srbi je u kojoj su četnici i partizani izjednačeni odlukom tamošnje skupštine, kazao da je na sceni prekrajanje istorije na balkan skim prostorima, posebno u Sr biji i Crnoj Gori.
- Antifašisti su protiv. Nikada se ne mogu izjednačiti borci za slo bodu – partizani, sa onima koji su bili domaći izdajnici koji su ruku pod ruku bili sa okupatori ma – kazao je generalni sekretar SUBNOR-a.
On je podsjetio na riječi generala Stevana Mirkovića - svi Njem ci koje su četnici ubili mogu stati u jednu ,,fiću“.
- Moramo da budemo svjesni da je riječ o prekrajanju istori je i normalno je da svima onima koji to podržavaju ne odgovaraju zakoni o zabrani fašističkih orga nizacija koje u Crnoj Gori, umi vene pod plaštom demokratije, već odavno funkcionišu – kazao je Đurović. Istakao je da se sa ovim zako
nom svakako već uveliko kasni, jer da je postojao, a nephodan je, sve ove pojave kojima smo svje dočili, od rušenja spomenika do podrivanja temelja države - na išle bi na osudu.
- Ovako bez zakona se može malo što. To nije opravdanje ni za pre đašnju ni za ovu vlast. Naprotiv, na nacionalističke i fašističke po jave treba što hitnije i oštrije dje lovati, a ne kao kod nas u Crnoj Gori ovako blago – kazao je Đu rović odgovarajući na pitanje da li nam je ovaj zakon neophodan danas s obzirom na to da smo svjedoci veličanja ratnih zločina ca, Osmana Rastodera, Draže Mihailovića, do Ratka Mladića
Zakon predviđa zabranu fašistič kih simbola koji pokazuju poči nitelje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. LP je isticala i činjenicu da fašističke organi zacije često koriste slike ratnih zločinaca u svrhu propagande i zastrašivanja, čime se simboli zuje borba za prevlast jedne na cionalne, vjerske ili etničke gru pe nad drugom. Ustavom Crne Gore zabranjeno je djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog po retka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, krše nje zajemčenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpe ljivosti, ali je zabranjeno i osni vanje tajnih subverzivnih orga nizacija i neregularnih vojski. Bez obzira na to što je EU ranije usvojila slična rješenja u Evrop skom parlamentu, podsjećala je LP, crnogorski poslanici, člano vi odbora nijesu dali svoj glas za zakon koji bi zabranio fašistička i nacionalistička djelovanja. J.MaRtinoViĆ
PODGORICA - Uprava za katastar i državnu imo vinu - Područna jedinica Cetinje, odbila je kao neo snovan zahtjev Mitropolije crnogorske-primorske za upis prava svojine iz prava korišćenja na parcelama na kojima se nalaze Vlaška cr kva i pripadajuće groblje na Cetinju, odnosno crkve na Ljubotinju sa pripadajućim grobljima.
To je juče saopštila cetinjska je dinica Uprave za katastar i po jasnila da se odnosi na katastar ske parcele upisane u LN broj 3.593 KO Cetinje I i 413 KO Lju botinj I (Crkva Svetog Nikole, prema podacima sa e katastra.) Mitropolija crnogorsko-pri morska obratila se Upravi za katastar i državnu imovinu –Područna jedinica Cetinje 6. juna za upis prava svojine na tim parcelama.
Direkcija za imovinu i zašti tu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje je podne skom u avgustu jasno ukazala da Mitropolija crnogorsko-pri morska nije aktivno legitimi sana stranka u ovoj upravnoj stvari, da nije dostavila akt o registraciji i ukazala je na či njenicu da su u navedenim li stovima nepokretnosti eviden tirani spomenici kulture. Tada je Direkcija predložila je da se zahtjev odbije kao neosnovan. - Prijestonica Cetinje sma tra da je u ovoj pravnoj stva ri donešeno zakonito i pravič no rješenje i iskazuje nadu da će Uprava za katastar i držav nu imovinu – Područna jedini ca Cetinje i po osnovu drugih zahtjeva donijeti rješenja ko jima se odbijaju zahtjevi MCP kao neosnovani, budući da isti nemaju pravno logično, niti ži votno utemeljenje – saopšteno je iz Prijestonice.
Cetinjska Uprava za katastar i državnu imovinu je u septem bru donijela rješenje kojim se odbija zahtjev Mitropolije cr nogorsko-primorske za upis prava svojine iz prava korišće nja na groblju kod Crkve Sveta Petka u Čukovićima. Mitropolija crnogorsko-pri morska obratila se 24. maja ove godine Upravi za katastar i državnu imovinu – Područna
jedinica Cetinje zahtjevom za upis prava svojine na parceli koja, faktički, predstavlja gro blje u Čukovićima. Područ na jedinica Cetinje Uprave za katastar i državnu imovi nu, podnijeti zahtjev dostavi la je na izjašnjenje Prijestoni ci Cetinje, odnosno Direkciji za imovinu i zaštitu imovin sko pravnih interesa Prijesto nice Cetinje.
Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa . - Takođe, predmetna nepo kretnost se nalazi u NP „Ska darsko jezero“, koje je dobro od opšteg interesa. Shodno svemu tome Direkcija za imovinu i za štitu imovinsko pravnih intere sa Prijestonice Cetinje predlo žila je da se zahtjev odbije kao neosnovan - naglašeno je rani je u saopštenju.
Prof. dr Rade Ratković je prekjuče Pobjedi kazao, kao predstavnik bratstva Prekor nice, koji takođe štite svoje se oske crkve i groblja, da su skoro sve crkve tog tipa u Crnoj Gori bratstveničke ili plemenske, a narod je vlasnik crkava.
– Parafraziraću Njegoša ko ji je isticao da su crkve narod ne, a ne samo popova i vladika, i svako ko nosi mantije ima pra vo na nju kao i građanin – ka zao je Ratković.
On ističe da je uvijek država šti tila te crkve, pomagala obnovu, kao primjer knjaza, a potom i kralja Nikole
– Ali ni on, kao suveren, nije posezao i nametao državno vlasništvo, nego je poštovao komun i bratstveničku i ple mensku svojinu – kazao je sa govornik.
Danas je u Crnoj Gori u praksi drugačija situacija, upozora va Ratković.
– Sve su crkve napadnute ova kvim zahtjevima, osim onih koje je ranije SPC uspjela da prepiše na sebe, jer je aktivno radila na otimanju sakralnog i kulturnog blaga 30 godina.
I to vrlo uspješno, dok država ili nije znala koja je zadnja na mjera ili su znali pa su prećut kivali. A zadnja namjera SPC je da ovladaju tim nekretninama i da gospodare sadašnjim sta novnicima, ali i sjenima naših predaka.
PODGORICA - Građanska inicijativa ,,21. maj“ podni jela je državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv ministra prosvjete u Vladi Crne Gore Miomira Voji novića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog po ložaja, jer taj resor nije dao saglasnost da se uvećaju zarade profesorima na Fa kultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Njihove kolege na Univerzite tu Crne Gore od 1. avgusta pri maju uvećanu platu. Vojinovi ću na teret stavljaju i krivično djelo nesavjesni rad u služ bi po članu 417 i povrede rav nopravnosti po članu 159 Kri vičnog zakonika Crne Gore. Ministarstvo prosvjete je sta va da se uvećana plata odno si samo na zaposlene na Uni verzitetu Crne Gore.
- Pravljenje razlike između akademskog osoblja angažo vanog na FCJK u odnosu na isto osoblje angažovano na nekoj drugoj visokoškolskoj ustanovi u javnom sektoru je neopravdano i nepropisno zbog čega i postoji osnova na sumnja za izvršenje ovih krivičnih djela, uključujući i povredu ravnopravnosti (sa ostalima u akademskom jav nom sektoru) -saopštili su oni.
Kazna zbog KritiKa Osnovano sumnjaju da aktu elni ministar prosvjete razli ku u postupanju prema aka demskom osoblju FCJK pravi zbog njihove česte kritike, jav ne i oštre, prema vlastima i aktuelnoj vladi i da otvoreno tako uskraćuje i ograničava ljudska prava i slobode utvr đena Ustavom i zakonima. Kažu da su pokušali na razli čite načine, prije podnošenja krivične prijave, da doprinesu da ministar prosvjete obusta vi protivpravno iskorišćava nje svog službenog položa ja, prekine sa prekoračenjem službenog ovlašćenja i presta ne nanositi štetu i teže povre đivati prava akademskog oso blja FCJK.
Iz Ministarstva ljudskih i ma njinskih prava saopštili su da će se ministar Fatmir Đeka javno oglasiti narednih dana.
- Da se Zakon odnosi samo na Univerzitet Crne Gore, to bi u njemu bilo jasno i naznačeno. A Univerzitet Crne Gore se nig dje ne pominje na taj način, u usvojenom tekstu Zakona – re kli su iz Građanske inicijative.
PODGORICA – U osnovnim i srednjim školama jedan računar koristi u prosjeku 16 učenika. Skoro 70 odsto đaka ide u škole koje
Građanska inicijativa ,,21. maj“ traži
Osnovano sumnjaju da aktuelni ministar prosvjete razliku u postupanju prema akademskom osoblju FCJK pravi zbog njihove česte kritike, javne i oštre, prema vlastima i aktuelnoj vladi i da otvoreno tako uskraćuje i ograničava ljudska prava i slobode utvrđena Ustavom i zakonima
Ističu da javnom sektoru pri padaju sve ustanove koje su na budžetu, te da je i FCJK jed na od njih.
- Činjenica je da je Ministar stvo finansija izdvojilo sred stva za povećanje plata FCJK što ide u prilog tumačenju da se povećanje zarada odnosi i na akademsko osoblje FCJK. Međutim, ta sredstva su fak tički zarobljena zbog diskri minatornog i zlonamjernog tumačenja Ministarstva pro svjete – rekli su oni.
formirao predmet Zaštitnik ljudskih prava i slo boda formirao je predmet po vodom toga što profesori Fa kulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju od 1. avgusta ne primaju uveća nu zaradu kao njihove kole ge/inice na Univerzitetu Cr ne Gore.
Ta uvećanja su propisana iz mjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u jav nom sektoru, koje je inicirala
poslanica Branka Bošnjak (PzP). Pobjeda je ove sedmi ce pisala o ovom slučaju, ka ko je advokat Miloš Vukčević najavio da će pokrenuti sudski spor ukoliko mirnim putem sa Ministarstvom prosvjete ne riješi problem. Advokat je naveo da su profesori diskri minisani, jer za isti posao nji hove kolege u Nikšiću prima ju značajno veću platu, više od 65 odsto.
Građanska inicijativa ,,21. maj“ uputila je ombudsma nu pritužbu u kojoj je nave la da su profesori na Cetinju diskriminisani.
- Dobili smo pritužbu i for mirali predmet – rečeno je kratko Pobjedi iz instituci je Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Advokat Vukčević je stava da Ministarstvo prosvjete krši Zakon, jer nije dalo saglasnost da im se isplate plate. Mini starstvo finansija se, prema njegovim riječima, pozitivno odredilo u dijelu obaveze fa kulteta da uskladi propise sa
krovnim zakonom. Tada im je saopšteno da je opredijeljen novac i za njihove plate. Iako i inicijatorka izmjena Zako na poslanica Branka Bošnjak smatra da profesori na Ceti nju imaju pravo na uvećane plate i da sa pravom ukazuju na diskriminaciju, Ministar stvo prosvjete nije saglasno. - Izmjenama i dopunama Za kona članom 22 utvrđuje se iz mjena koeficijenta redovnog profesora na Univerzitetu, vanrednog profesora na Uni verzitetu i docenta na Univer zitetu Crne Gore. Navedenim članom se doslovce ističe da se izmjene koeficijenta za rade odnose na zaposlene na Univerzitetu Crne Gore - rekli su iz Ministarstva prosvjete. nema u zaKonu Advokat Vukčević je kazao da to nigdje ne piše u Zako nu. Iz Ministarstva prosvje te su poručili da su se obra tili Ministarstvu finansija da im protumači sporni član i da će ispoštovati njihovo mišlje
Odbijanje Ministarstva prosvjete Crne Gore da primijeni Zakon o zaradama zaposlenih u javnome sektoru samo u slučaju profesora FCJK još jedna je od potvrda sistemski sprovođene diskriminacije kojoj su izloženi građani koji ne pripadaju poželjnim nacionalnim, jezičkim ili vjerskim skupinama ili se ne uklapaju u željeni politički profil, ocije nili su iz Crnogorskog PEN centra.
Podsjetili su da su tokom protekle dvije godine vlast u Crnoj Gori obavljale dvije vlade, pri čemu je evidentno da su obje radile po diktatu sa strane, ispunjavajući umjesto agende evropskih integracija, platformu urušavanja druš tva i destabilizacije države za interes političkih moćnika u Moskvi i Beogradu.
- Zato su na konstantnom udaru vlasti protekle dvije godine bili prozapadno orijentisani građanski aktivisti, novinari, intelektualci, ali i ustanove koje nijesu podle gle političkome pritisku i prihvatile ulogu realizatora rusko-velikosrpske kulturne i naučne politike - ističu iz PEN-a.
Na meti ,,autokratskih vlada dritana abazovića“, kako podsjećaju, u kontinuitetu je FCJK, što je jedan od broj nih primjera gušenja kritičke misli, ugrožavanja slobode govora, ali i ataka na crnogorski nacionalni, jezički i kul turni identitet.
- Tokom 2021. za mandata ministarke Vesne bratić, Fakultet je u dva navrata bio izložen višemjesečnoj obu stavi tekućega finansiranja, a ovih dana smo svjedoci novih metoda pritiska i diskriminacije profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, ovoga puta u izvedbi ministra miomira Vojinovića – saopštio je PEN Centar.
nje. Advokat je istakao da re sor kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović nije u pra vu. Izričit je da nigdje ne piše u Zakonu da su zarade opredi jeljene samo za docente, van redne i redovne profesore na Univerzitetu Crne Gore, što je potvrdila i Bošnjak. Objasnio je da je u Zakonu napisana formulacija redovni profesor univerziteta, da je univerzitet napisan malim slovom, jer se odnosi na zvanja koja se stiču na visokoškolskim ustanova
ma. To nije radno mjesto na Univerzitetu Crne Gore. Ka zao je da profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književ nost imaju zvanja, stekli su ih na univerzitetima u Crnoj Gori i regionu. Najavio je da će da pokrene tužbu ukoliko Ministarstvo prosvjete ostane pri stavu da ovaj kadar nema pravo da prima uvećane plate. Podsjetio je da je Vlada osno vala Univerzitet Crne Gore i Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju. n. ĐurĐeVaC
Analizu će nadležni pred staviti u ponedjeljak u predstavništu UNICEF-a.
karakteriše nedovoljna infrastruktura, neki su od rezultata analize obrazovnog sistema UNICEF-a i Ministar stva prosvjete.
- Većina od preko 3.000 nastavnika obuhvaćenih anketom izjavila je da ni je zadovoljna svojim za radama (93 odsto), svojim statusom u društvu (85 odsto) i tehničkim uslo vima rada u školama (74 odsto) – saopšteno je iz UNICEF-a.
Dodali su da su nalazi po kazali i da siromašna dje ca u mnogo manjem broju
pohađaju vrtiće, osnovne i srednje škole. Cilj analize je da posluži kao osnova za razvoj vi šegodišnje, budžetirane strategije sektora obra zovanja u Crnoj Gori, koja će biti zasnovana na doka zima, da bi se obezbijedi lo kvalitetno i inkluzivno obrazovanje za sve. Stra tegija će jasno definisati izazove i formulisati mapu puta za dugoročne, koor dinisane i održive reform ske aktivnosti. n. Đ.
Ove godine upisano je 26 učenika od čega tri „prvaka“. Od nekada osam područnih odjeljenja aktivno je samo ono u Barama sa dva učenika – saopštio je direktor škole Nikola Baković podsjetivši da je to treća najstarija škola u Crnoj Gori
KOLAŠIN – Kulturnim i zabavnim programima, ko ji su bili posebna motivacija učenicima i nastavnicima, obilježen je dan OŠ ,,Mojsi je Stevanović“ u Manastiru Morača.
O školi, koja je luča moračkih vjekova i vidika, govorio je Ni kola Baković, direktor, pod sjetivši da je to treća najstari ja škola u Crnoj Gori.
– Obilježavamo 168 godina od njenog postojanja i sa pono som se sjećamo svih 17 dece nija škole koja je simbol znanja i progresa. Među najstarijim je školama u Crnoj Gori a do kraja Drugog svjetskog rata
je bila pri Manastiru Mora ča. Broj učenika od osamde setih godina prošlog vijeka je u konstantnom opadanju. Ove godine imamo 26 učeni ka, upisana su i tri prvaka. Od nekada osam područnih odje ljenja imamo samo jedno u Ba rama koje ima dva učenika. Sa ponosom možemo istaći da su kroz našu školu prošli mnogi uspješni ljudi iz svijeta knji ževnosti, nauke, politike, spor ta – kazao je Baković. Zgrada OŠ ,,Mojsije Stevano vić“ je jedna od najreprezen tativnijih seoskih škola na po dručju Crne Gore. Nalazi se pored Jadranske magistra
Kao i u većini seoskih škola, nastavnici koji rade u OŠ ,,Mojsije Stevanović“ su – putnici. Na nastavu dolaze iz Kolašina i Podgorice, te rade u više seoskih škola kako bi ispunili normu ali i zadovoljili potrebe nastave. Od svih nastavnika jedino ne putuje nastavnica engleskog Gori ca Danilović, koja živi u Kolašinu.
HERCEG NOVI – Institut „Dr Simo Milošević“ orga nizuje obilazak Titove vi le „Galeb“ uz pratnju vodi ča, svakog petka u 13 sati. Kako su obavijestili iz te ustanove, karte za obilazak po cijeni od tri eura moguće je kupiti na blagajni recepci je Druge faze Instituta, oda kle se i kreće u obilazak.
Vila „Galeb“, sagrađena 1976. godine, je dio istoi menog kompleksa koji je nekada pripadao doživot nom predsjedniku SFR Ju goslavije Josipu Brozu Titu. U njoj je Tito bora vio četiri puta u zvaničnoj posjeti.
Posjetioci su u mogućno sti da vide prostore u koji ma je Tito sa svojim sarad nicima i gostima održavao sastanke, gledao filmove, jedan od apartmana u koji ma su boravili njegovi bli ski saradnici, kao i njegov i apartman njegove supruge Jovanke, koji su ujedno i najekskluzivniji dio Vile. C. G.
ULCINJ – Ministarstvo sporta i mladih uplatiće Opštini Ulcinj 74.481 euro kao finansijsku podršku projektu izrade studije izvodljivosti potrebne za realizaciju sportske infra strukture, sportskog cen tra i stadiona.
Saglasnost Vlade dobijena je na sjednici u četvrtak. U obra zloženju odluke navodi se da Zakon o sportu propisuje da Ministarstvo sporta i mla dih može finansirati, odno sno, sufinansirati izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje sportskih objeka ta u vrijednosti do 10.000 eu ra, uz prethodnu saglasnost Vlade.
le i nekada je mogla da primi preko 300 učenika. Ipak vrije me čini svoje pa su neophod ne građevinske intervencije. – U matičnoj školi je neopod no promijeniti bravariju. Sta ra, drvena je dotrajala. Neop hodno je promijeniti i podove i uraditi fasadu na zgradi. Tre ba zaštiti i ogradu od propa danja. Sa svim tim radovima bi trebalo početi što prije jer je ova zgrada svojevrsni mu zej moračkog kraja – istakao je Nikola Baković, direktor OŠ ,,Mojsije Stevanović“.
D. DRAŠKOVIĆ
KOTOR – Danas, sa početkom u 19 h, u sali Kulturnog cen tra u Kotoru, održaće se Smotra dječjih folklornih ansam bala, u kojoj će učestvovati više od 200 mladih folkloraša. Publici će se predstaviti sedam ansambala, a učesnici su uzra sta do 12 godina. Grad domaćin predstavlja FA ,,Nikola Đurko vić“, iz Tivta dolazi KUD ,,Boka“, iz Herceg Novog KUD ,,Slo ga“ (Đenovići) i KUD ,,Bijela“ (Bijela). Iz Podgorice FA ,,Crna Gora“, KUD ,,Špiro Kaluđerović“ i KUD ,,Duga Montenegro“. Jedini predstavnik sa sjevera je KUD ,,Duga“ iz Berana.
Organizator smotre je Folklorni ansambl ,,Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Udruženje folklornih ansambala Cr ne Gore, a pokrovitelj Opština Kotor. Ulaz je slobodan. C. G.
BERANE – U pet mjesnih zajednica, kroz projekat ,,Razvoja klastera i transforma cije ruralnih područja (RCTP)“, u okvi ru IFAD-a (Međunarodni fond za poljo privredni razvoj), u mapiranim zonama dva klastera: sjemenskog krompira (Mje sne zajednice Štitare, Bubanje, Buče i Polica) i mesa (Zagorje, Petnjik i Dapsi će) ukupno je asfaltirano 3,96 km maka damskog puta.
Iz lokalne uprave saopšteno je da su aktiv nosti sprovedene prema aplikacijama koje su odobrene u 2022. godini.
U MZ Dapsiće – Kapela – Brdo Lutovaca i MZ Dapsiće Bućkovići – Klisura asfaltirano je po 400 metara puta, u MZ Polica Mašte 800, a u MZ Polica Goražde, Polica Tmuši ći i Zagorje – Nebokša po 500 metara. Žite lji MZ Buče Joksimovića dobili su 260, a MZ Štitari – Kokovići 600 metara asfalta. – Postavljanjem zemljanih bankina za za štitu ivica asfalta, koje će raditi izvođač ra dova ,,Tofi“ iz Rožaja, biće okončani svi ra dovi u okviru tog projekta – navedeno je u saopštenju.
U okviru petogodišnjeg IFAD projekta ,,Ra zvoj klastera i transformacije ruralnih pod ručja (RCTP)“, u Opštini Berane u šest mje
– Zakonom o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, kroz usvojeni poslanički aman dman, otvorena je posebna budžetska pozicija Ministar stva sporta i mladih – lzrada studije izvodljivosti potreb na za realizaciju sportske in frastrukture, sportskog cen tra i stadiona u opštini Ulcinj, gdje su opredijeljena sred stva u ukupnom iznosu od 74.481,96 eura. Ministarstvo će novac prenijeti na poseban podračun, koji će Opština Ul cinj otvoriti i koristiti isključi vo za potrebe realizacije ovog projekta – piše u odluci. C. G.
snih zajednica koje je obuhvatio projekat ,,RCTP“ za razvoj ruralnih područja, završno sa 2022. godinom, urađena su dva vodovoda i asfaltirano je 17,43 km seoskih puteva. C. G.
Položeno cvijeće na obnovljene spomenike u Crnom Kuku i Koprivicama
Banjani primjer kako se poštuju obilježja NOB-aNašoj organizaciji lokalna vlast nezakonito je ukinula budžetska sredstva koja su, između ostalog, korišćena za sanaciju spomenika pa ga UBNOR i antifašisti Nikšića nijesu mogli sami sanirati. Mještani nijesu dozvolili da spomenik propada pa su se samoorganizovali i dobrovoljnim prilozima skupili potrebna sredstva – ispričao je Slobodan Mirjačić
NIKŠIĆ – Mještani banj skih sela Miljanići, Koprivi ce i Podljut juče su položili cvijeće na Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Crnom Kuku, a to je bila prilika i da evociraju uspo mene na poginule u NOR-u iz ta tri nikšićka sela.
RADOVI
Čelnik UBNOR-a, koji je ta kođe podržao ovu akciju, Slo bodan Mirjačić govorio je
ČUvaTi TekOviNe aNTiFašiZMa: Nakon obilaska spomenika u Nikšiću
kajlović, te da je on svečano otkriven 1961. godine. – Na ovom spomeniku, koji je
Spomenik u Banjanima
u obliku trostrane piramide, nalaze se tri velike granitne ploče na kojima su uklesana 64 imena poginulih boraca i žrta va fašističkog terora. Zub vre mena je učino svoje pa je ploče trebalo restaurirati i obnoviti što je bila obaveza države, ali na sve naše zahtjeve i apele da se nešto preduzme nadležni organi ostali su gluvi. Kako su našoj organizaciji dolaskom nove vlasti u Nikšiću nezako nito ukinuta budžetska sred stva koja su opredijeljivana svake godine i koja su, između ostalog i korišćena za ovakve namjene, UBNOR i antifašisti Nikšića nijesu mogli izvršiti sanaciju. Mještani sa ovog po dručja nijesu dozvolili da spo menik dalje propada pa su se samoorganizovali i dobrovolj nim prilozima skupili potreb na sredstva. Od tih sredstava obnovljen je ovaj spomenik i
zamijenjena spomen-ploča koju su oštetili vandali u Ko privicama – Čista Vlaka po svećena bici koja se odigrala 1. juna 1942. godine kada su partizanske jedinice pod ko mandom Save Kovačevića razbile brojne četničko-itali janske snage i nanijele im teš ke gubitke. UBNOR i antifaši sti Nikšića izražavaju veliku zahvalnost svima koji su uče stvovali u sanaciji i obnavlja nju ovih spomen-obilježja, a sredstva je prikupilo 18 mje štana iz ovog kraja, a jedan dio je donirala i naša organizacija – podsjetio je Mirjačić.
ŽRTVE Čulo se od okupljenih boraca i da je uoči Drugog svjetskog rata banjska opština, koja je pripadala Nikšićkom srezu, brojala oko 5.000 stanovnika. Doprinos naroda ovoga kraja u konačnoj pobjedi nad fašiz mom je veliki i nemjerljiv. U toku NOR-a sa područja Ba njana poginula su 173 borca,
a bilo je i 25 žrtava fašističkog terora. Više od 90 odsto od ukupnog broja poginulih bilo je mlađe od 40 godina, a trojica su proglašeni i narodnim he rojima Jugoslavije. Ovakav do prinos naroda ovog kraja služi na ponos ne samo Banjanima već cijeloj Crnoj Gori i žrtva koju su podnijeli ne smije se nikad zaboraviti.
R. PEROŠEVIĆ
PLJEVLJA – Žiri za dodje lu nagrade ,,20. novembar“ donio je odluku da ovogo dišnje najviše opštinsko priznanje dobiju slikar Milika Mićko Marjanović i posthumno Đorđe Džuve rović, a u konkurenciji pravnih lica, dodijeljena je
Gradskom tamburaškom orkestru. Kako je navedeno u odluci, Milika Mićko Marjanović de cenijama živi i stvara u Fran cuskoj. Izabran je od 52 hilja de slikara iz cijelog svijeta na izložbi u Velikoj palati „Gran pare“ i dobio je dvije nagra
de, novčanu i medalju privat nih kolekcionara. Na izložbi u Pljevljima 2001. godine, koju je organizovala Međurepu blička zajednica, dobio je pr vu nagradu „Pivo Karamatije vić“ za jedan rad akrilik. Osim ovih, dobitnik je i drugih vri jednih priznanja i nagrada.
Đorđe Džuverović je bio du gogodišnji bivši direktor Rud nika Pljevlja, bivši poslanik u Skupštini Crne Gore i od 1997. godine, dugogodišnji pred sjednik DPS-a Pljevlja. Pre minuo je 13. maja ove godine u 81. godini. - Gradski tamburaški orkestar
R.
dobitnik je nagrada za orke starsko sviranje i za soliste –navodi se u odluci žirija. Nagrada se sastoji od diplo me i novčanog iznosa od 1.000 eura, a biće uručene na sveča noj sjednici povodom Dana opštine Pljevlja 20. novem bra. Pljevlja: Poznati dobitnici opštinske nagrade ,,20. novembar“
PODGORICA – Izložba
pod nazivom „Vojnici pje vaju (flomaster) bluz“, kao retrospektivni pogled na stvaralaštvo prerano pre minulog umjetnika Novice Kovača, otvorena je u Crno gorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, u organizaciji Na rodnog muzeja Crne Gore. Direktor Narodnog muzeja Jak ša Ćalasan kazao je da je Novica Kovač vojnik našeg doba, heroj svoje porodice i zajednice i nje gov dragi prijatelj.
- On je svojim osobenim i snaž nim izrazom, oštrinom, iskre nošću, temama kojima se bavio i sa kakvim žarom, uvrstio sebe među velike umjetnike. Novi ca je iz naše perspektive gleda no otišao prerano, ali nije ostao nedorečen. Gledajući sve ove cr teže vojnika, bitke, sva ova neba, mora, pejzaže, porodicu, samo ću reći – Novice, junački – re kao je Ćalasan.
Kustoskinja izložbe Ljiljana Karadžić kazala je da je Kovač bio pasionirani crtač, grafičar i slikar, a da posebno mjesto u njegovom vrlo produktivnom opusu zauzimaju kolaži i ilu stracije.
- Netipični formalni pristup, ba ziran na upotrebi jeftinih mate rijala, papira, flomastera, hemij skih olovaka i drvenih bojica, bilo da se radi o klasičnim ra
dovima, ili o složenim kolaži ma napravljenim od sopstvenih crteža, obilježio je cjelokupno njegovo djelo. Nesputana igra, sloboda kretanja između razli čitih žanrova i neopterećenost konvencijama čine, na prvi po gled Kovačev opus heteroge nim i stilski neuhvatljivim – re kla je Karadžić.
Ona je ukazala da pažljivom oku posmatrača neće promaći da su ovi nepretenciozni radovi, prot kani finim humorom odraz či ste emocije, ljubavi i zaintere sovanosti za život. Umjetnik je, prema njenim riječima, to kom vremena počeo ugrađiva ti u radove filozofski pogled na život, crtačka iskustva, a vojni ci su postajali višeznačne meta fore kako stanja u društvu, tako i ličnih bitaka.
Novica Kovač (Nikšić, 1980 –Kotor, 2021) diplomirao je na FLU Cetinje, Odsjek grafika u klasi prof. Anke Burić 2005. Bavio se slikarstvom, crtanjem, ilustracijom i stripom. Radio je kao profesor likovne kulture u OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi. Imao je 14 samostalnih i više kolektivnih izložbi. U sa radnji sa Veselinom Vlahovi ćem ilustrovao dvije bajke za djecu iz ciklusa „Doktor Ma čak“. Bio je koautor knjige za djecu „Vrtuljak“ koju je objavio zajedno sa suprugom Nikole tom Petrović Kovač R. K.
PODGORICA - Novo film
sko ostvarenje crnogorskog kompozitora i filmskog stvaraoca Miodraga Bola Boškovića, pedesetominut ni dokumentarac „Ja, Maria Gabriela, unuka kraljice Jelene Savojske“ nakon pre mijere na Cetinju prikazan je sinoć i u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
Radi se o autentičnoj priči o cr nogorskoj princezi i italijan skoj kraljici Jeleni Savojskoj, najvećim dijelom baziranoj na sjećanjima njene unuke Mari je Gabrijele, kćerke zadnjeg italijanskog kralja Umberta II i belgijske princeze Mari je Žoze
Film je realizovala ekipa u sa stavu: snimatelj i tehnički kon sultant Dejan Brzi Vlahović, prevodilac prof. dr Igor Lakić a tekst je čitala Ratka Pavlović. Za organizaciju je bio zadužen Đovani Stanislava Rondani ni, za grafička idejna rješenja Branko Gazdić, a muziku, sce nario i režiju potpisuje autor Miodrag Bole Bošković. Bošković je za Pobjedu, izme đu ostalog, govorio o tome šta je prepoznao od crnogorskog u unuci italijanske kraljice, gdje je našao inspiraciju za muzi ku inspirisanu Jelenom Savoj skom i koja su tri momenta bila ključna tokom cetinjske premi jere filma.
POBJEDA: Na koji način ste se povezali sa unukom naše slavne princeze?
BOŠKOVIĆ: Marija Gabrije la je članica organizacije koji se nazivaju ,,Leader-i“, izuzet no uticajnog društva čije je sje dište u Švajcarskoj, a koju čine političari, biznismeni, člano vi mnogih evropskih kraljev
skih dinastija i druge javne lič nosti. Uglavnom su iz Italije, Švajcarske, Francuske... U pi tanju je klasična crnogorska ra bota, koju mi danas nazivamo „preko veze“. Jedna moja prija teljica, koja želi da ostane ano nimna, povezala me je direktno sa Marijom Gabrijelom sa ko jom sam dogovorio snimanje još septembra 2020. godine. U dogovoru sa njenim „conselie rem“, gospodinom Đovanijem Stanislava Rondaninijem, ko ji je inače naše gore list (rođeni ujak mu je čuveni neuropsihi jatar i psihoanaliticar, akade mik dr Dušan Kosović), do bio sam termin od sat vremena. Na kraju, moj snimatelj Dejan Vlahović Brzi i ja smo ostali u društvu princeze i njenih pri jatelja preko tri sata. Razgovor je bio krajnje spontan, a glav na tema su bili njena baba, cr nogorska princeza i italijanska kraljica Jelena Savojska i njeni roditelji, Umberto II, posljed nji kralj Italije i majka, Marija
Žoze, belgijska princeza. Vri jeme koje je obilježila korona iskoristio sam za finalizaciju fil ma. Do sada smo bili četiri puta zajedno i uvijek lijepa, iskrena, emotivna priča, uvijek ushiće nje, uvijek prepričavanje bajki i legendi o dinastijama Petro vić i Savoja koje i danas caruju na prostranstvima između Ce tinja, Rima, Aleksandrije i Mon peljea pa sve do Pijemonta... POBJEDA: Što je Vama bila motivacija da na ovaj način, kroz film, predstavite unu ku Jelene Savojske?
BOŠKOVIĆ: Motivacija mi je bila činjenica da je Marija Ga brijela jedna od rijetkih živih unučadi Jelene Savojske koja je provela dosta vremena sa crno gorskom princezom i koja mo že autentično da priča i otkriva mnoge sakrivene strane života italijanske kraljevske familije. Recimo da je svaki dan kraljica Jelena od svog muža, italijan skog kralja Emanuela III, do bijala buket svježih ljubičica.
U Bijelom Polju otvorena izložba plakata Danijele Popović
PODGORICA – Crnogorski likovni salona „13. novembar“ biće otvoren večeras, u 19 sati, u Crnogorskoj galeriji umjet nosti ,,Miodrag Dado Đurić“. Na izložbi pod nazivom „Eko mitologije“ djela će predstaviti 16 umjetnika iz šest država. Govoriće gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, selektorka Salona Milica Bezmarević i istoričarka umjetnosti i predsjed nica žirija za dodjelu nagrada Svetlana Racanović Budući da je u posljednjih nekoliko godina Salon nanovo us postavljen kao internacionalan, dio ovogodišnje selekcije su i umjetnici Andrea Vamoš iz Francuske, Driton Selmani sa Ko sova, Nina Ivanović i Stevan Kojić iz Srbije, Emir Šehanović iz Bosne i Hercegovine, Vana Urošević iz Makedonije, kao i cr nogorski umjetnici Darko Vučković, Milena Mijović Duru tović, Nikolina Zuber, Teodora Nikčević, Jelena Pavićević, Ivana Radovanović, Siniša Radulović, Igor Rakčević, Maja Šofranac i Ivan Šuković. Stručni žiri na čelu sa predsjednicom žirija, dr Svetlanom Raca nović, i istoričarkama umjetnosti Anom Ivanović i Milicom Bez marević, dodijeliće Gran pri Salona i tri ravnopravne nagrade. Salon se realizuje u organizaciji Prijestonice Cetinje, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore i Udruženjem istoričara umjet nosti, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija. A. Đ.
POBJEDA: Ima li u Mariji Ga brijeli nečeg što Vas je navelo da pomislite da se vidi da ima crnogorske krvi?
BOŠKOVIĆ: Više ona ima cr nogorske krvi nego mnogi ko ji danas šetaju Crnom Gorom. I na neviđeno joj je gušća od mnogih beskičmenjaka koji su kao zadnje utočište našli politič ku deponiju. Više vrijede njene emocije i iskrenost kada priča o Crnoj Gori nego bespredmetne sage mnogih političara koji pod ponjavom navodno dobrona mjernih misli našoj državi, pla siraju skrivene partijske ili lič ne interese. Razgovarali smo baš mnogo na tu temu. A nego što nego ima! Vidjećete je samo kako izgleda u 81. godini života. Njena filozofija života, poima nje stvari se nikako ne uklapa ju u današnjicu. Nijesu joj jasne mnoge dogodovštine u okvi ru crnogorskog društva danas, ovo besudno vrijeme laži i pre vara, instant mnogo čega. Kon statovali smo da to nijesu baš
PODGORICA – Izlož ba radova pozorišnih i filmskih plakata grafičke dizajnerke Danijele Popo vić otvorena je u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu ,,Vojislav Bulato vić Strunjo“. Izložbu je otvorila glumica Crnogor skog narodnog pozorišta Žaklina Oštir.
Ona je Danijeline plakate, ka ko prenosi portal RTCG, smje stila u umjetnička djela, koji ma, kako je kazala, nažalost, nije posvećeno dovoljno pa žnje.
- Broj pozorišnih i filmskih plakata nikako nije zanemar ljiv, pogotovu kada se uzme u obzir nevelika produkcija, ali je svakako izuzetno značajan,
Otvaranje izložbe u Bijelom Polju
jer ih je u nevelikoj produkci ji radila umjetnica i u svaki od njih utkala ono što je potreb no da bi jedno djelo bilo vidlji
vije, a to su žanr, tema, radnja, glumci, odabir boja... – kaza la je Oštir.
Autorka plakata izrazila je za
dovoljstvo što je dobila mo gućnost da predstavi svoje plakate širokoj publici za šta, kako je navela, najveće zaslu ge pripadaju akademskom sli karu Milutinu Obradoviću. Danijela Popović je rođena 1973. godine u Njemačkoj. Osnovnu i srednju školu za vršila je u Podgorici, diplomi rala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Mileta Grozdani ća, Odsjek za grafički dizajn, na temu: ,,Bildbord“. Magi strand je Ekonomskog fakul teta u Podgorici na smjeru Marketing i biznis. Od 1999. godine zapošljena je u RTCG kao rediteljka.
Imala je dvije samostalne i učestvovala na više kolektiv nih izložbi. A. Đ.
karakteristike načela ponaša nja i življenja na kojima se gra dilo crnogorsko društvo nasih očeva i đedova. Da jeste, sigur no ne bi opstajali hiljadama go dina tu đe jesmo. Pa zahvaljujući njoj, preneseni su zemni ostaci kralja Emanuela III iz Aleksan drije i kraljice Jelene iz Monpe ljea u svetilište Pijemont. Riječi su šturo sredstvo kojim bih mo gao da Vam opišem moju tvrd nju o nesagledivoj povezanosti Marije Gabrijele sa Crnom Go rom. Ko ne vjeruje neka dođe i pogleda film.
POBJEDA: Kada je u pitanju muzika, koji su Vam bili „čvo rovi“ oko kojih ste gradili me lodije? Da li način na koji Ma rija Gabrijela govori ili ono o čemu govori, da budem ja snija?
BOŠKOVIĆ: Na zadnjem CD-u „Doclea i druge priče“, koji je izašao prošle godine, nalazi se dvadesetominutna kompozi cija „Jelena Savojska“. Punih dvadeset minuta semplovanih zvona sa Cetinjskog manastira, zvukova gusala Pavla Ivanovi ca iz Lalevića, munja i gromova sa vrha Lovćena, šumova mora pod Rumijom kod Bara, crkve nih orgulja iz rimske katedra le Santa Maria Mađore, tisane iz Panteona i huk vjetrova oko Pijemonta. To je moja instru mentalno-ambijentalna priča o životu Jelene Savojske. Me lodiju ne gradim. To ne umijem. Radim možda atipično školova nim kompozitorima, s obzirom na to da sam elektro-inžinjer i menadžer informatičar. Poku šavam da pretočim osjećaje u melodijske linije sa odgovara jućom atmosferom kroz ambi jentalne aranžmane. U filmu su korišćeni motivi iz kompozicije „Prevalis“ i već pomenute „Je
POBJEDA: Koja su to tri dijela filma tokom kojih je publika na premijeri u Kraljevskom pozoristu Zetski dom na Cetinju burno reagovala? Rekli ste da ste jako ponosni bili u tim trenucima.
BOŠKOVIĆ: Nego što! I više nego ponosan, jer sam uspio da prenesem autentičnu i iskrenu emo ciju gledalištu. Prvi aplauz je bio kada se Marija Gabrijela predstavila četvrtinom Crnogorka, drugi kada se pojavila naša zajednička fotografija, treći kada je Marija Gabri jela polagala buket ljubi čica na vječno počivaliste svoje babe u Pijemontu umjesto svog đeda i četvr ti ne računam, jer je bio za vrijeme dok je išla odjavna špica. Ali još više od toga mi je značilo kad mi je prisla čuvena Anđe Kapi čić i suznih očiju rekla „Rasplaka me, moj Bole“, ili Borislav Cimeša isto.
Komentari mnogih Ceti njana sa kojima sam još od početka devedesetih, ne prilaze baš često i ne daju laskave ocjene tako lako. Samo da se razumijemo, tu je najmanja moja zaslu ga. Ja sam samo komplet nu filmsku priču na sebi svojstven način uobličio. Zasluga je u veličini djela Jelene Savojske, emotiv noj priči Marije Gabrijele i nesebičnom radu kom pletne ekipe.
lena Savojska“. E tu se emocija priča Marije Gabrijele uklopila samo tako. To je taj ambijent i ta atmosfera. Da nema crnogorske krvi – to bi bila nemoguća misi ja. D. ERJAVŠEK
PODGORICA – Studenti Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice – Sofija Poleksić, Filip Ružić i Tripko Janjić nagrađeni su na 31. Međunarodnom salonu urbanizma u Čačku. U kategoriji 12 – Studentski radovi, priznanje su osvojili za rad CIVITAS – vertikalni grad za izbjeglice, pod mentorstvom prof. dr Svetlane Perović i saradnice u nastavi dr Sanje Savić, na predmetu treće godine (Urbani stičko projektovanje II).
Na Salonu urbanizma u Čačku, Arhitektonski fakultet Uni verziteta Crne Gore učestvovao je sa osam studentskih rado va, od kojih su tri prošli selekciju, te su dio izložbene postavke Salona, od 8. do 13. novembra. Osim nagrađenog rada, na izložbi Salona su predstavljeni ra dovi studenata Martine Vukotić, Ane Krivokapić, Anđe le Samardžić i Alekse Markovića, sa idejnim rješenjem ur banog bloka u Nikšiću, pod mentorstvom doc. dr Vladimira Bojkovića i saradnice MSc Jelene Bajić Šestović, kao i rad studenata Sare Savković, Marije Šutović i Alekse Todoro vića, pod nazivom ZIP-LINE, pod mentorstvom prof. dr Sve tislava Popovića i saradnica u nastavi: MSc Jelene Bajić-Še stović, dr Sanje Savić i dr Nevene Mašanović A. Đ.
PODGORICA - Vrhovni sud Crne Gore odbio je re viziju kao neosnovanu i po tvrdio presudu Višeg suda u Podgorici, u drugostepe nom postupku, u predmetu Đura Prijića protiv JU Gradski muzej „Mirko Ko mnenović“ i galerija „Josip Bepo Benković“. Sudski spor je vezan za Prijićevu smjenu sa mjesta direktora ove hercegnovske javne ustanove, nakon parlamen tarnih izbora u Herceg No vom 2017. godine.
Prijić je razriješen na sjedni ci Skupštine opštine Herceg Novi i pored konstatacije od bornika i vlasti i opozicije da je posao obavljao kvalitetno. U postizbornoj euforiji je tako sprovedena u djelo odluka ba zirana na jedinom komentaru vladajuće koalicije na sjedni ci Skupštine opštine prilikom Prijićeve smjene: „Priznajemo da je direktor radio dobro, ali će naš raditi bolje“. Nova vlast u Herceg Novom je, kako je objasnio Prijić, u djelo sprove la predizborno obećanje „de politizacije“ kroz smjenu svih rukovodilaca u javnim ustano vama i preduzećima bez obzi ra jesu li izabrani na konkursu ili ne i postavila svoje politič ke pulene. Po direktnom na ređenju ondašnjeg i sadašnjeg gradonačelnika Stevana Ka tića smijenjen je i Prijić ko ji je pokrenuo sudski proces i
ova presuda je njegov epilog. Presudom Osnovnog i potvr dom Višeg suda je utvrđeno da nijesu postojali opravdani profesionalni i zakonski ra zlozi za Prijićevu smjenu i da je tužena strana u obavezi da mu nadoknadi štetu predviđe nu ugovorom o radu. Prijić je izjavio da „nova skupštinska većina, ljudi bez ikakvog ličnog integriteta, po slušnih dizača ruku, u nedo statku valjanih argumenata je razlog za moju smjenu for malno našla u neusvajanju fi
nansijskog izvještaja JU, što navodi na zaključak da sam ra dio nešto nezakonito“. - Preko toga se, bar u mom svi jetu, ne prelazi olako. Ironič no je što je ovu, čisto političku odluku, po direktnom nalo gu tadašnjeg-sadašnjeg gra donačelnika donio, po Zako nu o kulturi, nezakonit savjet javne ustanove. I sve ovo uz prećutnu saglasnost tadaš njeg Ministarstva koje nijesu interesovale ovakve i slične nezakonitosti u sopstvenom resoru. Iako mi je zbog her
PODGORICA – Predstava „Majka Zemlja“, koju je u produkciji Dramskog studija Prazan prostor režirala mlada crnogorska rediteljka Minja Novaković, biće premijerno izvedena u nedjelju, 13. novembra u 20 sati, u Kolektoru.
Predstava je inspirisana živo tom i djelom Eme Goldman, a riječ je o provokativnoj pred stavi koja poziva publiku da promišlja o feminizmu i anar hizmu kao društvenin fenome nima koji u centar svog intere sovanja stavljaju ljudsko biće. Na konferenciji za medije, redi teljka Novaković je kazala da je u pitanju njena prva predstava. - Sami odabir teme pripada me ni kao mladoj autorki koja pre ferira angažovani teatar. Mladi autorski i izvođački tim je svje sna odluka da pravimo genera cijsku predstavu jer je to moć komunikacije u sadašnjem tre nutku sa mladom publikom. Željela bih da predstava ko municira na različitim nivoi
ma sa publikom, ali prije svega da otvori pitanja o kojima će pu blika razmišljati – kazala je ona. Predložak za prvu fazu rada, kako je objasnila dramaturški nja Milana Matejić, bila je au tobiografija Eme Goldman koja ima 800 strana, te je bilo važno da se unutar nje pronađu neke teme koje su mladim autorka ma važne i aktuelne za crno gorsko društvo.
- Ema Goldman se zalagala za anarhizam, položaj žene i broj ne političke i društveno-an
gažovane teme. Zato smo se odlučile za formu koja podra zumijeva bavljenje različitim temama, baš kao i časopis „Maj ka Zemlja“ koji je Ema uređiva la, pa je samim tim i dramatur gija predstave fragmentarna – ispričala je Matejić.
U predstavi igraju Jelena Đu kić, Mirjana Spajić i Maja Čampar Kostimografkinja predstave je Mia Đurović, a autori mu zike Ilija Gajević i Pavle Pre lević S. V.
cegnovske kulture drago da su poslije mene na čelo JU doš li „bolji“, čije su glavne refe rence osim učešća na litijama u prvim redovima bile slijepa partijska poslušnost i dodvor ništvo, kao i činjenica da do ta da u životu sa kulturom nijesu imali ama baš nikakvog dodi ra, nijesam mogao dopustiti da ova Guča-družina donosi ko načni sud o rezultatima mo ga rada kao i mom moralnom i profesionalnom liku. Nedo statak stila, jeftina demago gija, nezakonitost u radu, oči gledno urušavanje institucije javnog konkursa, kao i naše di jametralno suprotno shvata nje morala, profesionalizma i ličnog integriteta, moralo je dovesti do sudskog spora i ova presuda je svakako velika sa tisfakcija za mene. U svakom slučaju, čovjeku mora da čini čast da ga ove i ovakve struktu re „osvježivača“ kulture, naj bolje oličene u onome što je doskoro bilo ministarka, do življavaju kao nepoželjnog –kazao je Prijić.
Žalosno je, kako je istakao, sa mo što ovu bahatost donosio ci ovakvih odluka ne plaćaju iz svog džepa već iz budžeta gra da koji pune svi građani Her ceg Novog.
- Ali u gradu u kojem je jedan Palma iz Jagodine turistički guru sve je moguće, zar ne?
Ipak je Herceg Novi grad kul ture i umjetnosti – rekao je Prijić. A. Đ.
PODGORICA - Lutkarska predstava ,,Ružno pače“ (6+), koju je po tekstu Ivana Bojovi ća režirao Jaroslav Antoniuk, biće izvedena danas i sjutra u 12 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“.
U predstavi igraju: Branko Ilić, Katarina Krek, Dijana Dragojević, Pavle Ilić i Dejan Đonović.
- Milovan, junak iz adaptira ne Andersenove bajke, klovn, glumac – iznosi, vrlo intimno, svoju priču iz djetinjstva – to je priča o djetetu koje nije prihva ćeno od strane okoline i vršnja ka zbog prilično brzog sazrije vanja. Ko od nas nije doživio sličnu situaciju, koja je postala drama – navodi se u najavi Grad skog pozorišta.
Karte su dostupne na biletarni ci KIC-a ,,Budo Tomović’“. Kon takt telefon: 020/664-237. R. K.
U blizini Osnovne škole ,,Milan Vukotić“ u Golubov cima prije petnaestak dana dogodilo se vršnjačko nasi lje, u kojem je učenik osmog razreda napao učenika de vetog razreda.
Slučaj je prijavljen policiji, a Škola je kaznila učesnike tuče – ukorom direktora i trojkom iz vladanja. Povodom ovog in cidenta reagovao je i Zavod za školstvo. Iz Udruženja Rodite lji smatraju da ovo neće biti ni prvi ni posljednji slučaj nasilja ukoliko se budu nastavili sadaš nji trendovi. Kako ističu, samo tokom jučerašnjeg dana zvali su ih roditelji još troje djece iz tri škole u Crnoj Gori, čija dje ca trpe vršnjačko nasilje.
Direktorica OŠ ,,Milan Vuko tić“ Sonja Bjelobrković kaza la je da je slučaj prijavljen poli ciji, te da je sačinjen zapisnik. - Tuča se desila na velikom od moru, van školskog dvorišta, na parkingu marketa. Dječak koji je pretrpio nasilje je učenik de vetog razreda. Incident je pri javljen policiji, i navedeno je da su u tuči učestvovala četiri dje čaka. Međutim, poslije uzima nja izjava svih učesnika u tu či, prema izvještaju inspektora maloljetničke delinkvencije, dokazano je da je bio jedan iz vršilac i dva posmatrača – ka zala je Bjelobrković. Dodaje da je riječ o maloljetni cima, s tim što je jedan od njih mlađi maloljetnik.
- Sva djeca imaju dobro vlada nje. Dječak koji je napao druga imao je ukor odjeljenskog star ješine, ali samo zbog nekoliko neopravdanih izostanaka – ka zala je Bjelobrković.
Kaže da je prvo došlo do verbal nog kontakta, kada je dječak ko ji je pretrpio nasilje pokazao če kić i opsovao majku dječaku iz osmog razreda, koji je nedavno ostao bez majke. Tada mu je, na vodi direktorica škole, dječak udario dva šamara.
Škola je kaznila učesnike tuče – ukorom direktora i trojkom iz vladanja.
- Oni su ti koji treba da insistiraju na promjenama ponaša nja djeteta tako što će pomagati njihovim porodicama da utiču na to. Mora se i jasno definisati odgovornost roditelja. Policija je, takođe, važan faktor u nekim situacijama kako u postupanju tako i u razgovoru sa porodicama i djecom. Dakle, svi moramo da znamo šta su naše obaveze i odgo vornosti i šta će se desiti ako ne budemo postupali po tome. S druge strane, moramo da se zapitamo da li smo dobri primjeri djeci. Zabrinjavajuće je koliko mi u svakod nevnoj komunikaciji pokazujemo nerazumijevanje, nasilje i netoleranciju. Tako da se ne možemo nadati da će se djeca drugačije ponašati – poručuje Mihailović.
Kristina Mihailović iz Udru ženja Roditelji kazala je da ovo neće biti ni prvi ni posljednji slu čaj ukoliko se budu nastavili sa dašnji trendovi.
- Samo danas su nas pozvali ro ditelji još troje djece iz tri ško le u Crnoj Gori, čija djeca trpe vršnjačko nasilje. Sigurni smo na, osnovu dosadašnjeg isku stva, da u značajnom broju od 217 škola ovaj problem postoji u manjoj ili većoj mjeri. Situa cija je sve kompleksnija kada je riječ o vršnjačkom, ali i drugim vidovima nasilja. To će vam po tvrditi i roditelji, i škole, i centri za socijalni rad i policija – kaza la je Mihailović.
Škole, dodaje ona, imaju pravi la kojih treba da se pridržavaju. - Pitanje je da li to rade. Na osno vu onoga što kažu roditelji, pro cedure se ne znaju. Tačno se zna šta treba da se radi u slučajevima
vršnjačkog nasilja. Postoji uput stvo školama – podjela odgovor nosti i postupanje u slučajevima prevencije i u slučajevima po jave nasilja i vandalizma. Pod sjetiću i na jedan program koji je definisan 2019. godine u vezi sa ovom problematikom, koji se danas slabo primjenjuje. Većina mehanizama koji su njim pre cizirani je samo mrtvo slovo na papiru. Mi smo prethodne dvi je godine, od pojave korone, po kušavali od nadležnih – Mini starstva prosvjete da dobijemo
informacije kada će se nastavi ti sa primjenom svega što je ko načno dobijeno 2019. godine, a odnosi se na procedure i praće nje. Tada smo imali i konkretne rezultate svega što je počelo da se primjenjuje. Međutim, od govor nijesmo dobili. Ovih da na smo imali sastanak sa novim rukovodstvom Ministarstva i najavljeno je da će se pozabavi ti time. I Zavod za školstvo je od škola ovih dana tražio informa cije o vršnjačkom nasilju, tako da će ova tema biti u njihovom
fokusu – istakla je Mihailović. Škole, dodaje, nijesu jedina adresa.
- Ne može samo škola da se ba vi vršnjačkim nasiljem. Situaci ja je sada već takva da se može konstatovati da na nivou druš tva ima puno rupa u sistemu koje je potrebno hitno sanira ti. Počev od porodice do ško la i ostalih institucija. Mora da postoji sistem odgovornosti i podrške onim porodicama či ja su djeca žrtve, ali i onih čija se djeca neprimjereno ponaša
ju. Trenutno je nema, ni podrš ke ni kvalitetnog nadzora – ka zala je Mihailović.
Ona smatra da bi se spriječilo vršnjačko nasilje potrebno je početi sa primjenom onog što se pokazalo kao dobro.
Direktorica OŠ ,,Milan Vukotić“ ističe da je ovim povodom reagovao Zavod za škol stvo Crne Gore.
– Nakon ovog incidenta, Zavod za školstvo zatražio je od direktora svih osnovnih i
Povodom 11. novembra,
Ujedinjenog Kraljevstva,
Gore i Sjedinjenih Američkih Država položile su vijence na spomenik koji je u Tološima podignut 2009. godine u ime stradalih avionskih posada saveznika koje su dale život za slobodu u periodu od 1939. do 1945. godine.
Ovom prilikom, britanska am basadorka Karen Medoks je rekla da ovaj skup ima za cilj da se sjetimo, „kao što to sva ke godine radimo u Ujedinje nom Kraljevstvu, onih koji su dali svoje živote boreći se za mir i slobodu“. Ambasadorka Medoks je, kako prenose iz Bri tanske ambasade u Podgorici, podsjetila da je ovaj spomenik posvećen američkim i britan skim vazduhoplovnim snaga
ma koji su poginuli sa ciljem mira i slobode tokom Drugog svjetskog rata.
- Na današnji dan, takođe, sjeća mo se našeg naroda i naših save znika koji nastavljaju da se bore za mir i slobodu i danas – uklju čujući naše prijatelje iz Ukraji ne. Sjećamo se kako bi buduće generacije zapamtile i razumje le zbog čega je važno boriti se za mir – dodala je Medoks.
Otpravnik poslova u Ambasa di Sjedinjenih Američkih Dr žava Kris Karber je rekao da nas priznanja žrtvovanja vete rana naših zemalja podsjećaju na to da Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Ame
ričke Države snažno dijele vri jednosti slobode i nezavisnosti. - Zarad sjećanja na njih i zarad budućnosti naše djece, evrop ski i američki saveznici nika da neće ustuknuti u odbrani zajedničkog cilja, a to je Evro pa koja je jedinstvena, slobod na i u kojoj vlada mir – kazao je Karber.
Rukovodilac radom Ministar stva odbrane, ministar unutraš njih poslova Filip Adžić ista kao je da mu je čast biti na tom mjestu u danu posvećenom raz mišljanju i sjećanju na žrtve ko je su za slobodu podnijeli sa veznički piloti. On je kazao da je važno sa pijetetom se sjeća
srednjih škola da dostave podatke o formi ranju školskih timova za prevenciju i zaštitu učenika od nasilja i vandalizma i izvještaje o aktivnostima sprovedenim u prvom tro mjesečju – kazala je Sonja Bjelobrković
ti i stotina hiljada civila koji su nevini dali živote, kao i vojnika koji su se herojski borili u bit kama za odbranu i slobodu svo jih domovina u Prvom svjet skom ratu.
- Crna Gora, kao saveznička ze mlja, uvijek je bila posvećena odbrani slobode koju uživamo danas. Imajući u vidu globalno bezbjednosno okruženje, že lim da naglasim da je više nego ikad neophodno učiti na lekci jama iz istorije i zajednički radi ti na očuvanju svjetskog mira i stabilnosti. Na Dan sjećanja na še misli posvećene su ogromnoj cijeni rata i danku koji uzima, ne samo onima koji su pali za slo
bodu, već i onima koji su joj slu žili – kazao je Adžić. Delegaciju Ujedinjenog Kra ljevstva predvodili su Karen Medoks, britanska ambasa dorka u Crnoj Gori, potpukov nik Timoti Vajt-Bojkot, vojni ataše i major Imran Ahsan, za mjenik vojnog atašea. Na čelu delegacije Crne Gore bili su ru kovodilac radom Ministarstva
- Potrebno je početi sa postupa njem po predviđenim koracima unutar škole (formiranje tima za vršnjačko nasilje i predlaganje mjera koje sprovode nastavni ci i PP služba), vođenje eviden cija o slučajevima vršnjačkog nasilja u okviru MEIS sistema obrazovnih ustanova, ponov no uspostavljanje SOS linije za prijavu nasilja u Ministarstvu/ zavodu za školstvo, okuplja nje Nacionalnog komiteta za vršnjačko nasilje i vandalizam koji se bavi neriješenim kom pleksnim slučajevima koje škole nijesu mogle da riješe, ali i pra ti postupanje škola i reaguje na neodgovornost – zaključuje Mi hailović. Nj.
ŽIVANOVIĆodbrane, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, Krsto Pe rović, državni sekretar i potpu kovnik Željko Radulović, za mjenik načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, dok je na čelu delegacije SAD bio Kris Karber, otpravnik poslova u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država uz potpukovnika Alana Griske viča, vojnog atašea. I. M.
Formirati timove za prevenciju i zaštitu učenika od nasilja i vandalizmailustracija
Za osam mjeseci ćemo dobiti savremenu saobraćajnicu bulevarskog tipa, sa svom neophodnom infrastrukturom, uključujući i biciklističke staze – najavio je gradonačelnik
Podgorice Ivan VukovićIvan Vuković, sa saradnici ma, obišao je započete rado ve na izgradnji druge faze bulevara prema Tuzima, od Stočne pijace do kružnog to ka kod Poreske uprave CG, u dužini od dva i po kilometra.
Vuković je kazao da ćemo za osam mjeseci dobiti savreme nu saobraćajnicu bulevarskog tipa, sa svom neophodnom in frastrukturom, uključujući i biciklističke staze.
- Vrijednost projekta koji za jedno realizuju Uprava za sa obraćaj i Glavni grad je 6,5 miliona eura, od čega 20 od sto novca obezbjeđuje Glav ni grad. Investicija koja je na pragu onog našeg obećanja da će se u dogledno vrijeme u Podgoricu sa svih strana ula ziti modernim saobraćajnica ma bulevarskog tipa. Nešto što će značiti puno za ogroman broj ljudi koji svakodnevno putuje iz Podgorice ka Tuzi
ma i obratno, a važno je i zato jer je ovaj budući bulevar dio međunarodnog puta koji po vezuje Crnu Goru i Albaniju, tako da smo veoma zadovoljni zbog toga što su stvorene sve neophodne pretpostavke da Podgorica u dogledno vrijeme dobije još jednu lijepu saobra ćajnicu – istakao je Vuković. Gradonačelnik je tom pri likom zahvalio kolegama iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koji su dali veli ki doprinos na planu pripre
me dokumentacije, kao i di rektoru Uprave za saobraćaj Radomiru Vuksanoviću sa kojim je Glavni grad i u pret hodnom periodu imao izuzet nu saradnju.
Iz Glavnog grada podsjećaju da je završena prva faza magi strale koja povezuje Podgori cu i Tuzi, od stočne pijace do mosta na Cijevni u dužini od 1,6 kilometara, vrijedna 2,2 miliona eura. Uređene su če
Nakon što je Osnovnoj školi ,,Luka Simonović“ u Nikšiću donirala 15 računara, kom panija One je sa 15 laptopova opremila i računarsku salu OŠ ,,Vuk Karadžić“ u našem glavnom gradu.
tiri saobraćajne trake sa širo kim razdjelnim ostrvom, bici klističkim stazama i pratećim podzemnim instalacijama.
I. M.
Predsjednik Opštine Tu zi Nik Đeljošaj i sekretar za ekonomski razvoj Šefko Kurpejović primili su juče predstavnike građana ko ji su iskazali mirni protest ispred zgrade Opštine, ne zadovoljni zbog odustajanja dugogodišnjeg prevoznika Gradski saobraćaj Podgo rica od organizovanja pre voza na liniji 41–42.
Predstavnici građana upozna li su predsjednika i sekretara sa problemima koji su nastu pili odustajanjem od prevoza prevoznika Gradski saobra ćaj d.o.o i dostavili peticiju za ponovno uspostavljanje lini je 41–42, koju je potpisalo vi še od 400 korisnika ovog pre voza. Kako su kazali, peticija je dostavljena i kabinetu mi nistra kapitalnih investicija Ervinu Ibrahimoviću, kao i kabinetu premijera Crne Go
re Dritana Abazovića U prijateljskom razgovoru, kaže pi-ar menadžer Opštine Tuzi Albijana Dedvukaj, sa gledana je trenutna situacija i mogućnosti na prevazilaženju problema.
- Dogovoren je i niz koraka ko ji će se preduzeti u cilju rje šavanja problema koji će biti privremenog karaktera, odnosno, do momenta raspisiva nja javnog poziva za uspostavu gradskog prevoza na teritoriji opštine Tuzi, čime će se dugo ročnije rješavati ovo složeno pitanje – kazala je Dedvukaj. Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj kazao je da je Op ština Tuzi spremna na svaki vid podrške koji ima za cilj da se pomogne građanima da u ovome momentu prevaziđu probleme prevoza do glavnog grada zbog potreba obrazova nja, rada, liječenja itd. Nj. Ž.
Ekipe Agencije za stanovanje Glavnog grada izvode rado ve na uređenju i obnovi fasade na objektu Kulturno-infor mativnog centra ,,Budo Tomović“.
Dotrajala fasada, zgrade izgrađene šezdesetih godina proš log vijeka, kako saopštavaju iz KIC-a, u saradnji sa Službom glavnog gradskog arhitekte dobiće ljepši izgled, a izvorna bo ja biće sačuvana.
- Sigurni smo da se naši sugrađani, zajedno sa nama iz KIC-a, raduju novom licu srca kulture grada, a vjerujemo da će imati razumijevanja što će za koji dan nestati murali koji su se pret hodnih godina nalazili na dotrajaloj fasadi. Podsjećamo da smo prije sedam godina na poklon dobili mural ptice puzgavac, fran cuskog umjetnika Etjena Beržerea, kao i murale umjetnica iz podgoričkog NVO AUT, a prije nekoliko ljeta i grafite popu larnih „varvara“ – poručuju iz KIC-a . I. M.
Pored računara, saopštavaju iz kompanije One, ovoj školi obezbijedili su i internet, pa učenici i učenice na Zabjelu sada imaju preduslove da ne smetano stiču znanja zasno vana na digitalnoj tehnologiji. Iva Uščumlić , učenica OŠ ,,Vuk Karadžić“, kaže da je ova donacija značajna za školu, jer olakšava nastavu kako učeni cima tako i nastavnicima. - Neki od nas će konačno ima ti pristup naprednijoj nastavi, dok će mlađi učenici na vrije me moći da se izvješte i una prijede u korišćenju tehnolo gije. Učenje, kao i predavanje će biti ne samo znatno olakša no već i unaprijeđeno. Mnogi učenici će sa povećanim nivoom pažnje pratiti nastavu, dok će se neki i pronaći kao budući radnici u IT sektoru. Nastavnici će imati ljepši pri stup djeci tokom nastave što će im osjetno unaprijediti efek tivnost predavanja značajnih lekcija – kaže Milica.
Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević ističe da je donacijom računara upot punjen nastavni proces u školi. - Naši đaci će konačno, poslije dugo vremena, moći da se in formatički obrazuju na pravi način kroz praktični dio nasta ve. Hvala kompaniji One što je prepoznala značaj naše škole i ovom donacijom otvorila put
znanju naših đaka – kazao je Vukićević.
Direktor korporativnih po slova u kompaniji One Srđan Šišić kazao je da ga čini izu zetno ponosnim i srećnim ka da su u prilici da konkretnom podrškom pomognu razvoj djece.
- Donacijom računara i inter neta nastavljamo našu misiju
da učenje prilagodimo škola ma 21. vijeka. Razvoj tehno logije je veoma brz i dinami čan i naša je obaveza da kao društveno-odgovorna kom panija, kojoj je tehnologija u osnovi poslovanja, pružimo doprinos digitalnom razvo ju Crne Gore. A taj put je naj prirodnije započeti upravo u školama gdje se trudimo da djeci širom Crne Gore omo gućimo alate za edukaciju primjerenu digitalnom vre menu u kojem živimo – ka zao je Šišić.
Inicijativa za donaciju raču narske opreme potekla je od Savjeta roditelja OŠ ,,Vuk Ka radžić“.
- Želim da iskažem ogromnu zahvalnost kompaniji One, koja je na moju molbu o do naciji računara i računarske opreme za našu školu odrea govala u pozitivnom smislu i to u najkraćem mogućem ro ku – kazala je predstavnica Sa vjeta roditelja Tanja Banović Iz kompanije One su poručili da je ova donacija samo jed na u nizu, te da će se truditi da kroz brojne društveno-odgo vorne aktivnosti u narednom periodu olakšaju rad školama širom Crne Gore. I. M.
KIJEV/MOSKVA – Antonov ski most, koji povezuje grad Herson i istočnu obalu rije ke Dnjepar, srušen je nakon što se ruska vojska juče u pot punosti povukla iz tog grada. To je javila ukrajinska državna televizija, uz navode da je most miniran i dignut u vazduh. Sljedeći najbliži most, koji po vezuje istočnu i zapadnu oba lu Dnjepra, od Hersona je uda ljen više od 70 kilometara.
Antonijevski most bio je glav na logistička ruta za prebaciva nje opreme i municije ruskih snaga iz Hersona na istočnu obalu Dnjepra.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je juče da su svi ruski vojnici iz Hersona prešli na li jevu obalu Dnjepra.
- Na desnoj obali nije ostavljen ni jedan jedini komad vojne opreme i naoružanja. Forma cije i vojne jedinice oružanih snaga Rusije zauzele su od brambene linije na unaprijed pripremljenim položajimanavedeno je u saopštenju Mi nistarstva odbrane Rusije. Ubrzo potom su na društve nim mrežama objavljene fo tografije na kojima se na više mjesta u Hersonu vijore ukra jinske zastave.
Ruske trupe, međutim, ukra jinsku vojsku i dalje drže po tisnutu na udaljenosti od oko 40 kilometara od prelaza pre ko Dnjepra.
Igor Konašenkov naveo je na brifingu za medije u Moskvi, da ruske trupe koriste artilje riju, avijaciju i mine da bi za držale ukrajinske snage na trenutnom položaju. Medijima se juče obratio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je isključio bilo kakve promjene trenutno sta tusa Hersonske oblasti, koju je Rusija nedavno pripojila sebi.
- Hersonska oblast je subjekt Ruske Federacije i taj status je zakonski definisan i fiksiran.
Tu nema i ne može biti nika kvih promjena - rekao je Pe skov, a prenio Interfaks. Peskov nije želio da komenta
Na društvenim mrežama objavljene su juče fotografije na kojima se na više mjesta u Hersonu vijore ukrajinske zastave. Ruske trupe, međutim, ukrajinsku vojsku i dalje drže potisnutu na udaljenosti od oko 40 kilometara od prelaza preko Dnjepra
Danske vlasti dozvolile su juče kompaniji „Nord strim AG“ da počne istragu o havariji na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2. Dozvola je stigla mjesec nakon što je ta kom panija zatražila pristup uništenim cijevima gasovoda Sjeverni tok. Ruski brod „Nefrit“ u danskim teritorijalnim vodama već dvije
riše odluku Ministarstva od brane o povlačenju ruskih tru pa iz Hersona, navodeći da je to pitanje za taj resor.
- Nemam šta da dodam na ovu temu. Za to pitanje se obratite Ministarstvu odbrane - rekao je Peskov novinarima.
VAŠINGTON
Onaj ko pobijedi u obje drža ve osvojiće i većinu u Senatu, a američki mediji prenose da se ishod te trke još neće sazna ti i da bi prebrojavanje glasač kih listića u tim saveznim dr žavama moglo da potraje do iduće sedmice.
Sa druge strane, ukoliko iz borni rezultat u te dvije dr žave bude podijeljen, odnos snaga u gornjem domu ame ričkog Kongresa odlučivaće drugi krug izbora u Džordžiji 6. decembra, što je bio slučaj i prije dvije godine.
Republikanci su za sada sve bliži pobjedi u predstavnič kom domu i preuzimanju kon trole od demokrata, što bi im
omogučilo pravo veta nad za konima koje predlaže pred sjednik Džozef Bajden, ali i pokretanje istraga o njegovoj administraciji.
Uprkos Bajdenovom niskom rejtingu i dubokoj frustraciji birača zbog najviše stope in flacije u SAD u posljednjih 40 godina, dosadašnji rezul tati izbora ipak ukazuju da su republikanci daleko ispod ta
kozvanog crvenog talasa koji su očekivali.
Prema projekciji agencije Asošijeted pres, koja prati iz bore u Americi, republikanci su osvojili dodatna mjesta u Predstavničkom domu i sada ih imaju 211, dok demokrate raspolažu sa njih 192. Za ve ćinu je potrebno 218 mjesta. Kada je riječ o Senatu, demo krate trenutno vode u Arizo
nedjelje čeka početak istrage. Odvojene istrage, koje su već sproveli istražitelji iz Danske, Švedske i Njemačke, pokazale su da je havarija na gasovodu rezultat sabotaže. Rusija je već za oštećenje Sjevernog toka optužila Veliku Britaniju, ali iz zvaničnog Londona te tvrdnje negiraju.
Naglasio je, međutim, da se ruska „specijalna vojna ope racija“ u Ukrajini nastavlja jer Moskva kod vlasti u Kije vu ne primjećuje spremnost za pregovore.
- Sukob u Ukrajini može bi ti okončan nakon ostvariva
nja ranije zacrtanih ciljeva putem specijalne vojne ope racije ili postizanjem istih ci ljeva putem mirovnih prego vora. To je, takođe, moguće. Kijev ne želi pregovore i zato se specijalna vojna operacija nastavlja - zaključio je Peskov.
Vlasti u Kijevu su, sa druge strane, više puta isticale da su spremne za pregovore mirov ne, ali pod posebnim uslovi ma i uz promjenu ruskog ru kovodstva, a tim povodom se juče oglasio i ukrajinski pred sjednik Volodimir Zelenski
On je u intervjuu za CNN na veo kako nije „zalupio vrata“ potencijalnim mirovnim pre govorima sa Ruskom Federa cijom, ali i da za sada Moskva nije spremna da prihvati uslo ve Kijeva.
- Nijesam zalupio vrata pre govorima. Rekao sam da će mo biti spremni da razgo varamo sa Rusijom, ali sa drugom Rusijom. Onom ko ja je zaista spremna za mir i onom koja je spremna da prizna da su okupatori. Ali samo ako vrate sve. Zemlju, prava, slobodu, novac. I što je najvažnije, pravdu - naveo je Zelenski.
Borbe na drugim djelovima duž jugoistočnog fronta na stavljene su i juče. Ruske sna ge su granatirale južni grad Nikolajev i pogodile jednu pe tospratnicu prilikom čega je, prema navodima načelnika regionalne vojne uprave Vi talija Kima, nastradalo naj manje pet osoba.
Zbog novih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infra strukturu, u Kijevu su juče ponovo uvedena vanredna is ključenja električne energije. U glavnom gradu Ukrajine po sljednja tri dana primjenjiva na su samo planska isključe nja u cilju stabilizacije, a broj potrošača koji su bili isključe ni smanjivao se iz dana u dan. Tako je u utorak sa mreže bilo isključeno 904.000 potrošača, a u četvrtak njih 746.400, javio je Interfaks Ukrajina.
ni, a republikanci u Nevadi. Neki od najistaknutijih kandi data za guvernere bivšeg pred sjednika Donalda Trampa već su izgubili u nekoliko sa veznih država.
Takav ishod mogao bi pove ćati šanse da guverner Flori de Ron Desantis, koji je na iz borima u utorak porazio svog demokratskog rivala, odluči da Trampa izazove za pred sjedničku nominaciju 2024. godine.
Iako Tramp nije zvanično po krenuo novu trku za Bijelu ku ću, nekadašnji predsjednik je to nedavno nagovijestio u svo joj rezidenciji na Floridi. U Džordžiji, u kojoj nijedan kandidat nije osvojio više od 50 odsto glasova, ponovo će se glasati 6. decembra. Za se natorsko mjesto u toj državi takmiče se demokrata i aktu elni senator Rafael Vornok i republikanac i bivši igrač ame ričkog fudbala Heršel Volker, koga je podržao bivši pred sjednik Tramp. Prema do sada prebrojanim biračkim listići ma, njih dvojicu dijeli tek ne koliko hiljada glasova, uz bla gu prednost Vornoka.
BRISEL – Predsjednici Evropske komisije i Evrop skog savjeta Ursula fon der Lajen i Šarl Mišel nijesu u dobrim odnosima, a ko munikacija među njima ne postoji već duže vrijeme, navodi portal Politiko i do daje da se zato i ne očekuje da se zajedno pojave na sa mitu G20 u Indoneziji.
Briselski portal navodi da su nesuglasice između dvoje visokih zvaničnika EU toli ko ozbiljne da jedno drugom blokiraju sastanke sa stranim liderima, da se izbjegavaju i da ne putuju zajedno čak i ka da su pozvani na isti događaj.
Politiko navodi da će jedan od važnijih sastanaka na samitu G20 biti susret Mišela i kine skog lidera Si Đinpinga, koji bi trebalo da se održi na mar ginama samita, a da Ursula fon der Lajen nije pozvana pošto je odbila da Mišelu dozvoli da prisustvuje sastanku sa in dijskim premijerom Naren drom Modijem na sastanku
G7 u Njemačkoj u junu. Sukob između njih dvoje dos pio je u javnost za vrijeme nji hove posjete Turskoj kada na sastanku sa Erdoganom ni je bila predviđena fotelja za predsjednicu Evropske komi sije, a za Mišela jeste.
Ursula fon der Lajen je nekoli ko dana kasnije, u Evropskom parlamentu, rekla da je da „po vrijeđena“ tim incidentom ko ji je „odraz seksizma“.
Na krilima izdanja iz ljetošnjih „prozora“ kvalifikacija (tri pobjede u četiri meča) i na Evropskom prvenstvu (plasman u osminu finala, uz po tri pobjede i poraza), košarkaši Crne Gore su u Pardubicama savladali Češku 65:56 i napravili željeni i veliki korak naprijed ka drugom uzastopnom plasmanu na Mundobasket.
Ovom pobjedom „crveni“ su nakon prve polovine drugog „prozora“ sačuvali treće mjesto u grupi K, sa skorom 6-3, pa sudbinu plasmana na SP i dalje drže u svojim rukama.
Izabranici Boška Radovića su, praktično, iz trke za treće mjesto otpisali Čehe (3-6), a u poneđeljak u „Morači“ protiv Litvanije imaju veliku priliku da novim podvigom protiv košarkaške velesile naprave, možda, i definitivan korak za Mundobasket u Indoneziji, Japanu i Filipinima.
Pobjeda u Češkoj ostvarena je timskom igrom, i to bez prvog pleja Kendrika Perija, koji je zbog bolova u leđima, koje je osjetio prilikom šuta, morao van terena nakon tri i po minuta igre. U strijelce se upisalo devet igrača (nijesu jedino Peri i mladi Andrija Grbović i Bojan Tomašević, koji nijesu igrali), a najefikasniji je bio Nemanja Radović sa 15 poena i šest skokova, Vladimir Mihailović je dodao 14 poena, a Dino Radončić 11 poena i devet skokova. Zoran Nikolić je gospodario pod koševima sa 13 skokova, uz sedam poena. Domaće su predvodili Hruban sa 14 i Kizlink sa 13 poena...
ODBRANE U FOKUSU
Mnogo boljom igrom od domaćina u posljednjih skoro šest minuta druge četvrtine, Crna Gora je stekla devet poena prednosti nakon rijetko viđenog neefikasnog prvog poluvremena (33:24), u kojem su domaći iz igre šutirali 34,4 odsto,
Vladimir Mihailović je istakao da je pobjeda protiv Češke jako bitna.
– Ovo je veliki korak naprijed ka ostvarivanju našeg cilja. Utakmica je bila izuzetno fizički teška, sa puno kontakata, a već u uvodnim minutima smo ostali bez startnog plejmejkera i morali smo da se adaptiramo. Kada napad nije išao kako smo zamišljali, kroz defanzivne zadatke, veliku energiju i dobru koncentraciju mislim da smo napravili veliki korak – rekao je Mihailović. Naša reprezentacija se u subotu veče
a Crna Gora nešto bolje (41,2 odsto). Naša selekcija je prednost ostvarila boljom igrom u odbrani (rivalu dozvolila da ubaci svega devet poena), ali je i pogodila dvije trojke više od Čeha (4-2), i to iz četiri pokušaja manje (9-13), što je bilo veoma značajno u ovakvom poluvremenu, u kojem nijedna ekipa nije imala prednost u skoku (22-22).
Nakon prve četvrtine nijedan tim nije imao prednost (15:15), igralo se, praktično, koš za koš, pri čemu Česi nijesu vodili više od dva poena, dok je Crna Gora imala najviše „plus tri“, nakon što je Mihailović (sedam poena u ovoj četvr-
vraća u Crnu Goru, u poneđeljak je meč sa Litvanijom.
– Treba da se odmorimo i usmjerimo fokus na Litvaniju, koja jeste favorit u ovom meču, međutim, kao što smo i do sada pokazali pred našim navijačima, spremni smo da iznenadimo na papiru bolje ekipe od nas. Nećemo se, sigurno, predavati, želimo da odigramo jaku utakmicu i ako uspijemo da dođemo u situaciju da pobijedimo, zašto to da ne uradimo – dodao je Mihailović.
Selektor Crne Gore Boško Radović je čestitao timu na ,,velikoj i značajnoj pobjedi“.
– Veoma teška utakmica za nas. Došli smo sa dosta kadrovskih problema, u dosta izmijenjenom sastavu i sa dosta debitanata. Ali, to je iza nas, ono što je važno je da smo dobili utakmicu. Večeras nam na ruku nije išla povreda Kendrika Perija, poslije samo nekoliko minuta igre ostali smo, praktično, na jednom plejmejkeru, pa smo čitavu utakmicu, pored Drobnjaka, igrali i sa Mihailovićem i Đukanovićem na ,,jedinici“ – rekao je Radović.
Radović je istakao da je ključ pobjede bila odbrana. – Sveli smo ekipu Češke, koja igra na puno posjeda i ima izvanredne šutere za tri poena, na 56 poena. A nama je falilo igrača koji imaju poene u rukama, pa smo večeras pobijedili sa 65 poena. Čestitam momcima i svaka im čast na lavovskoj borbi, na odnosu – dodao je Radović.
tini) pogodio trojku za 11:8, nepuna četiri minuta prije kraja kvartala. Milutin Đukanović, povratnik u nacionalni tim poslije nekoliko godina, prvu četvrtinu je zaključio košem za našu selekciju (za vođstvo od 15:13), a onda
je drugu otvorio trojkom (18:15), i najavio lijepo veče na ličnom i kolektivnom planu. Do sredine četvrtine se nastavilo u ritmu iz prve dionice, Češka je dva puta vodila, posljednji put na pet minuta i 42 sekunde prije kraja kvartala, kada je Balvin zakucao za 24:23. Od tog trenutka naša selekcija nije više dozvolila domaćinu da se upiše, pa je serijom 10:0 (Đukanović trojka, koševi Dina Radončića, Zorana Vučeljića i Alekse Ilića, te jedno bacanje Radončića) stekla dobru prednost za nastavak meča. Osam igrača u našoj selekciji se upisalo u strijelce u prvom poluvremenu (kod Čeha samo petorica),
a predvodio ih je Đukanović sa osam poena...
ODLUKA U 3. ČETVRTINI
Crna Gora je pitanje pobjednika riješila, praktično, u trećoj četvrtini, u kojoj je u prvih sedam minuta primila samo sedam poena. Sve je krenulo trojkama Mihailovića i Radončića za nastavak serije od 16:0, koja je počela u finišu prvog poluvremena, za prvo dvocifreno vođstvo (39:24). Česi su pokušali da se primaknu jednocifrenom zaostatku (42:31), ali je onda Nemanja Radović ubacio pet uzastopnih poena (ukupno osam u ovoj dionici uz trojku nešto kasnije), a Zoran Nikolić koš nakon ofanzivnog skoka za maksimalnih 18
PODGORICA – Crnogorski stonoteniseri Filip Radović i Luka Bakić nijesu uspjeli da se plasiraju u polufinale Svjetskog prvenstva u španskoj Granadi. Radović je u četvrtfinalnom meču, kategorije S10, poražen od Austrijanca Kristijana Gardoša 3:1 (11:7, 11:9, 13:15 i 11:3). Gardoš, koji je dobio i meč za medalju na šampiona-
tu svijeta prije četiri godine u Celju, odigrao je jedan od najboljih mečeva posljednjih godina i iznenadio Radovića.
Iskusniji austrijski veteran taktički je nadigrao rivala, odvojio ga od stola i primorao na dužu razmjenu udaraca. U toj igri bolje se snašao, dobio je dva seta, a u trećem imao dvije meč lopte.
Radović je uspio da napravi preo-
kret i dobije treći set, ali je u četvrtom Gardoš poveo 4:0 i 8:1 i meč priveo kraju. Protivnik u meču za finale biće mu drugi igrač svijeta, Indonežanin Dejvid Džejkobs, koji je u četvrtfinalnom meču pobijedio Bakića 3:0 (11:3, 11:6 i 11:6). Džejkobs se juče provukao u osmini finala, protiv Bakića je pokazao zašto je drugi na rang listi najboljih igrača svi-
razlike (49:31), na dva minuta i 48 sekundi prije kraja četvrtine. Crna Gora je tu prednost imala u još dva navrata (52:34, 54:36)...
Da li zbog velike prednosti ili umora, tek naši košarkaši su malo dekoncentrisano ušli u posljednju četvrtinu, pa su Česi serijom 7:0 smanjili na jednocifreni zaostatak (54:45). Ipak, Mihailović je odličnim prodorom prekinuo košgeterski post „crvenih“, nakon nepuna tri minuta, a onda je Radončić pogodio koš, nakon njega Nikolić jedno od dva bacanja za 59:45, nešto više od šest minuta prije kraja, čime su „crveni“ odbili ovaj napad domaćih i rutinski priveli meč kraju... S. JONČIĆ
jeta. Bakić nije ponovio izdanje iz duela osmine finala, dozvolio je rivalu da vodi meč i to ga je koštalo jačeg otpora.
– Protivnici su danas, zaista, bili bolji. Iskusniji, više su pokazali od nas. Nijesu oni toliko bolji, pobjeđivali smo ih ranije, ali su danas više pokazali. Četvrtfinale je borba za medalju i najteži meč na bilo kojem turniru. Nijesmo imali sreće a i da budem iskren protivnici su odigrali bolje –rekao je Bakić.
U drugom polufinalu sastaće se Poljak Patrik Čojnovski i Francuz Mateo Bohas R. P.
Inat i vraćanje ,,dugova“ su čudo u sportu, posebno kod Balkanaca.
Zato, hajde da ogolimo istinu – Crnogorke u nedjelju žele pobjedu protiv Francuske i da konačno, od posljednjeg trijumfa 2012. u četvrtfinalu Olimpijskih igara, prekinu seriju od šest poraza na velikim takmičenjima!
A kako doći do bodova protiv glavnog favorita na EP? Da li je Francuska u odnosu na prošlu godinu, kada je osvojila zlatno odličje na OI, jača ili slabija?
– Mislim da smo mi mnogo bolji nego što smo bili na Olimpijskim igrama. Konačno osjećam da možemo svima da odgovorimo sa energijom i atmosferom koju nosimo iz ,,Morače“. Važno je kako ćemo otvoriti utakmicu – kazala je Marina Rajčić koja je tri sezone bila na golu Meca i odlično poznaje rivalke.
Francuska, sa dvije podjednako jake postave, pokazala je koliko može protiv Holandije u posljednjem kolu C grupe. ,,Lale“ su prijetile, ali, realno –protiv onakve bekovske linije, uz raspoložena krila, i sa gola standardnu Kleopatru Derlo, ekipa Pera Johansona nije imala prava rješenja. Ritam Francuske je ,,progutao“ Holanđanke.
– Igraju na isti način. Nedostaju im sa gola Lejno, Gloze, ali tu je Derlo i odlična je. Ova reprezentacija je disciplinovana i traži igru iz tranzicije. Sve su atlete i hrane se lakim golovima. Mislim da i mi možemo koliko i rivalke, a i konačno smo stasale uz rotaciju koja je ranije falila. Jedva čekamo nedjelju da pokažemo šta znamo i nastavimo kontinuitet.
Holandija je prijetila sa dubokom zonom, na trenutak i zaustavila bekove Kanor Minko, Zadi Spoljna linija je ponovo bila najopasnija i najkonkret-
Maja Savić je kao igračica u četvrtfinalu Olimpijskih igara 2012. osjetila kako je to biti bolji od Francuske, kao i mjesec ranije u kvalifikacijama za London. Sada, u ulozi prve saradnice selektorke Bojane Popović, vidi jaku Francusku, ali i jaku Crnu Goru, predviđa (očekivano) uzbudljiv meč u kojem će detalji odlučiti pobjednika. Vjeruje da su ,,lavice“ spremne i fizički i psihološki da odgovore olimpijskim šampionkama iz Japana. Vidi i jaču Crnu Goru u odnosu na 2021.
– Francuska je jedan od najozbiljnijih favorita za medalju i očekuje nas najteži duel u glavnoj fazi šampionata. Vidjeli smo da su sve utakmice, do posljednje sa Holandijom, dobijali sa ogromnom razlikom, čak i Rumuniju 35:21 sa jednom fantastičnom Kristinom Neagu. Tranziciono su jake, sa 16 igračica na vrhunskom nivou, samim tim mogu dosta stvari da odrade i promijene. U suštini, ako ne krene jednoj, krenuće drugoj. Imamo i neke dugove kada igramo sa ovakim rivalima – kazala je Savić.
asistencija u tri odigrana meča upisala je Milena Raičević
nija, bez obzira na odsustvo nekih igračica poput, crnogorskoj javnosti najbolje poznate, Alison Pino – Svježe nijesu, nijesmo ni mi. Glavnu ulogu igraće strpljenje i mirnija glava. Ne smijemo da trčimo sa njima, jer su u tranziciji nadmoćne. Smatram da možemo da im pariramo i sa rotacijom do kraja iznesemo sve obaveze.
Način pripreme za Francusku je isti kao što je bio za prethodna tri rivala. – Svaka ekipa je teška ako
Legenda svjetskog rukometa Indira Kastratović, crnogorska snaha – supruga nekadašnjeg selektora ,,lavova“ Zorana Kastratovića, juče je stigla u dvoranu da pozdravi Bojanu Maju i igračice. Kao i uvijek, tu je, navijaće za ,,lavice“. Još jedan od sigurnih navijača iz Sjeverne Makedonije.
im dozvolite da rade ono što najbolje znaju. Francuska je specifična. Sa kvalitetnim bekovima i jakim šutevima ova ekipa dolazi do cilja. Zadi smo na srednjem beku svi upoznali. Znamo kako igra i koliko im je bitna.
Marina vidi snažnog rivala, ali i snažnu Crnu Goru u mnogim segmentima.
– U igri šest na šest ne mogu da nas dobiju.
Svjesne su naše reprezentativke šanse da će ih sa pobjedom milimetri dijeliti od finalnog turnira. Zato su stišale emotivni naboj.
Malo i veliko iznenađenje na startu grupe 2 glavne runde Evropskog prvenstva za rukometašice i rezultati koji odgovaraju crnogorskoj reprezentaciji. Njemačka, koja iz preliminarne runde u Podgorici nije prenijela nijedan bod, savladala je blagog favorita Holandiju (38:26) i izjednačila se s ,,lalama“ na tabeli. Iznenađenje je priredila i Rumunija koja je slavila protiv Španije 28:27 golom BjankeBazaliu sa zvukom sirene, i to sa 14 metara. I
– Konačno smo spremne da počnemo i završimo meč hladne glave. Tako smo igrale u Podgorici iako je atmosfera bila vruća.
Nijesmo ponavljali greške iz ranijih takmičenja i gubile glavu kada protivnik vodi ili se rezultatski približi.
Na kraju, kaže Marina, kada se podvuče crta – zna se što dobija utakmicu.
– Na kraju se sve svodi na odbranu.
Mnoge igračice su se potrošile kroz prethodna tri meča, o čemu je poslije posljednjeg sa Poljskom govorila selektorka Bojana Popović. Umorni su bekovi, krila, umorne su Tanja Brnović, Ema Ramusović... Pitali smo djevojke da li je to problem, odgovorile su slično: kada počne utakmica na umor se zaboravi.
– Ovo su momenti za koje se živi. A mi smo opuštene. Osjeća se dobra energija što je dobro kada se stremi cilju –istakla je Nina Bulatović
Rumunke su stigle do dva boda.
Pobjeda Njemačke ide naruku našoj reprezentaciji budući da je istu selekciju savladala u grupi D u Podgorici, a ostala je na ,,plus 2“ u odnosu na Holandiju s kojom će igrati u posljednjem kolu, 16. novembra.
U grupi 2 sada samo Crna Gora i Francuska imaju po četiri boda.
Ako ,,lavice“ sjutra savladaju olimpijskog šampiona, 99 odsto biće u polufinalu EP.
– Ljetos i pred početak šampionata pitala sam se hoće li se napuniti ,,Morača“, jer su ulaznice bile preskupe. Iskreno, nijesam očekivala onako pune tribine. Poseban ambijent je bio u meču sa Poljskom, navijači su, prije svega, došli da podrže Joku. Tada se vidio pravi duh Crne Gore. Jedva čekam da se isto nekada ponovi – kazala je Rajčić
Najteži i najzahtjevniji dio meča čeka ,,lavice“ u nedjelju. Ulog je ogroman, samim tim, kaže Bulatović, i fokus veći.
– Mogla bih da pričam do sjutra o njihovom napadu i odbrani. Mogla bih da pričam i o tome da znamo kako možemo do pozitivnog ishoda, ali ono što želim da kažem i što je važnije jeste da samo kao jedno na terenu, uz sto posto davanja, možemo da dođemo do prave igre. Ova ekipa diše kao ekipa.
Desno krilo našeg tima pohvalila je fizioterapeute jer su 24 sata pored igračica, samim tim oporavak brže teče.
– Mnoge igračice su bile opterećene u grupnoj fazi, zato nam je ova pauza
dobro došla. Oporavak će biti potpun, a naše vrhunske igračice u odbrani, uz manju rotaciju, iznijeće teret najvažnijeg meča – u to sam sigurna. Uz to, skoro sve djevojke su manje-više prošle kroz velike mečeve i tenzije i znaće da iskontrolišu svaki naboj i osjećaj da je nešto veliko u igri.
Francuska krila Lasurs i Flipe su na vrhunskom nivou.
– Nastupaju u najjačim klubovima, strašne su igračice, ali nijesu samo one takve, već svaka iz francuskog tima. Ne možemo samo jednu da izdvojimo i kažemo – ova ima veći kvalitet – jasna je Bulatović.
ULCINJ - Jedna naizgled
obična ideja pokrenula je pravi ,,vulkan“, prelazeći najprije u megalomanski projekat, a potom u najči stiju, najemotivniju i do srži najiskreniju priču. Sumnji je možda bilo, ali je Ulcinj pokazao da može, da zna, da ima širinu, želju, odlučnost, veliko srce, dušu – i zato je ovih dana postao regionalni centar.
Najjužniji crnogorski grad okupio je najveća eks-Ju ime na koja su slavu najvažnije spo redne stvari pronosila stadio nima ondašnje lige, Evrope i svijeta. Nekad rivali, a nada sve prijatelji, ponovo su se sre li, ovoga puta van terena, na te ritoriji Ulcinja, svi zajedno na stotinjak metara kvadratnih postavljene bine pokraj šetali šta tik uz Malu plažu. Da budu viđeni i pozdravljeni, a istovre meno da pošalju poruku ljud skosti, jedinstva i jednakosti. Jezik sporta ne poznaje ni gra nice ni limite, a svjedok tome upravo je ono što je sada re alnost Ulcinja, sve ono što je prethodilo da zaživi jedan ova kav epski događaj.
Nekadašnji reprezentativci, vedete od glave do pete, a pri je svega ljudine, odazvali su se pozivu lokalnog privredni ka, entuzijaste i novinara Pa vla Pepđonovića koji je lje tos, nakon utakmice Hajduka i Viljareala na ,,Poljudu“, do šao na ideju da u svom gradu organizuje promociju knjige i filma o legendarnom Ivanu Gudelju
Dva i po mjeseca kasnije – Ul cinj se pretvorio u Jugoslavi ju u malom.
Fešta je krenula u četvrtak ve če kada su Meša i Faruk doče kani bakljadom, uz navijačke pjesme ,,Želje“ i Sarajeva. Iz Splita je doputovao jedan od najvećih igrača ,,bilih“ – Ivi ca Šurjak, iz Srbije – Šoškić i Karasi, iz Makedonije – Ka natlarovski, tu su Slovenci i nekadašnji igrači sa Kosova. Crnogorci su domaći – Vo jo i Žarko Vukčević, braća Bakrač i Miročević, Mojaš Radonjić, selektor reprezen tacije Miodrag Radulović, Anto Drobnjak, Zvonko Ka lezić, golmani Branimir Đu kanović i Dragoje Leković Predsjednik FSCG Dejan Sa vićević priključio se nešto ka snije. Nije lako pobrojati sve koji su došli.
Skup je privukao pažnju medi ja iz okruženja, pa o Ulcinju da nas piše ,,Slobodna Dalmacija“, ,,Avaz“, beogradski portali...
Centralna manifestacija bila je zakazana za petak. Od ranih jutarnjih sati feštalo se u Ulci nju. Pristanom se orila muzi ka, širila pozitivna energija i dobre vibracije, uz legendarne melodije Mladena Grdovića, Tife, pjesama posvećenih Bu dućnosti i mnogih tonova ko ji bude sjećanja na Ju-fudbal.
ikone stare Jugoslavije.
Na sceni koja je bila namijenjena bivšim igračima Haj duka, Sarajeva, Željezničara, Partizana, Crvene zvezde, Vardara, Budućnosti i Sutjeske, našao se i jedan vaterpolo velikan.
Ivica Tucak je aktuelni selektor Hrvatske, a ljetos je sa reprezentacijom osvojio zlatnu medalju u Splitu.
– Nijesam iz fudbala, već iz vaterpola, ali danas mi je čast da podijelim scenu sa ovakvim asovima. Ulcinj je napravio nešto nevjerovatno. Mnogo sam srećan što sam došao ovdje – rekao je Tucak.
Među publikom je bilo i ljudi iz ostalih sportova, ali i dru gih branši.
Jedan od onih koji je pratio skup na Pristanu kraj Male plaže je i Gavrilo Pajović, nekadašnji košarkaš, a sada funkcioner Budućnosti.
Program je počeo kultur no-muzičkim izvedbama i folklorom, dok je nešto iza 14 časova gradonačelnik Omer Bajraktari svečanim govo rom otvorio ceremoniju. Upravo je čelnik grada dao pu ni doprinos realizaciji priče, a posebno je zahvalio Pepđono viću, koji je pozdravljen apla uzom i transom sugrađana. A onda, jedan za drugim, na scenu su izlazili – ONI.
Prvi Ljubomir Radanović, bivši igrač Partizana, koji je dao istorijski gol za Jugosla viju protiv Bugara na ,,Polju du“ – za pobjedu i odlazak na Evropsko prvenstvo 1984. go dine.
– Hvala organizatorima, ogro man napor je uložen u sve ovo, hvala gradu Ulcinju. Dobro došli, dragi prijatelji, u Crnu Goru – rekao je Radanović.
Binu je zatim dotakao junak ,,Ulcinjske igre“ – Ivan Gudelj.
– Velike su emocije, toliko to ga smo prošli, toliko događaja.
Na ovakvom mjestu, u poseb nom gradu, toliko je emocija i ljubavi sa kojima ste nas do
čekali. Hvala ti, Pavle. Toliko sile i energije je uloženo da se sve ovo realizuje. Hvala svima, gradonačelniku Bajraktariju, svima koji su sve ovo organi zovali. Puno je strasti, mnogo sam srećan – istakao je Gudelj. Redom su izlazili Faruk Hadžibegić, Mehmed Me ša Baždarević, Ivica Šurjak, Miodrag Živaljević, Stani slav Karasi, Dževad Preka zi... Potom plejada crnogor skih asova.
Na bini su se dijelili pokloni...
Neki od fudbalera sreli su se poslije više od 30 godina. Ne ki se nijesu prepoznali. – Prošlo je mnogo godina. Sa mo sam lako prepoznao Mo jaša i ove moje iz Crne Gore –našalio se Žarko Vukčević, nekadašnji član Budućnosti. Mnogi su bili aktivni tokom sedamdesetih, osamdesetih ili devedesetih prošlog vijeka.
Još iz tog vremena pamte Ul cinj. Ima onih koji su na kraj nji jug Crne Gore dolazili na
pripreme ili na odmor.
– Sjećam se, osvojili smo titu lu ’85 i baš smo došli ovdje da proslavimo. Pamtim Ulcinj, a tek ću ga pamtiti po ovom ve ličanstvenom događaju. Vo lio bih da se ovo ponovi – po ručio je Mirza Kapetanović, nekadašnji fudbaler Sarajeva. Sa njim je tada u timu bio Hadžibegić, bivši selektor ,,hrabrih sokola“. – Ja sam ovdje kao u svojoj ku ći. Hvala ti, Pavle, hvala svi ma koji su pokrenuli sve ovo i omogućili nam da ponovo bu demo zajedno – riječi su po sljednjeg kapitena fudbalskog A tima Jugoslavije koji je igrao na Mundijalu u Italiji. Događaj je imao i humanitar ni karakter, jer su se novčana sredstva prikupljala za bivšeg igrača Sutjeske i Budućnosti Zorana Vorotovića, koji je 2001. godine doživio tešku sa obraćajnu nezgodu, a danas ži vi kao podstanar u Podgorici. Iako narušenog zdravlja, ne kada jedan od najboljih beko va, smogao je snage da dođe do Ulcinja.
Emocije su bujale, a sjećanja navirala. U idealan dan uklopile su se i vremenske prilike – sun cem umiven grad, temperatura iznad 20 stepeni Celzijusovih. Inspirativan je bio legendar ni komentator Milojko Pan tić koji se Ulcinjanima obra tio sa ,,Narode moj“, ističući srdačan i topao doček.
Društvo se od 18 časova pre selilo u Dom kulture, gdje je emitovan film posvećen Gu delju – ,,Ivanova igra“ u reži ji Tomislava Žaje, a promo visana je i knjiga ,,Ivan Gudelj – Hajdučka priča“, autora Bla ža Duplančića U filmu se pojavljuje sijaset asova, novinara, navijača – i svi govore o Gudelju. O Iva nu su pričali Predrag Mija tović, Zvonimir Boban, Vla dimir Pižon Petrović, Blaž Slišković
– Gudelj je bio jedan od naj boljih fudbalera stare Jugo slavije, jedan od lidera repre zentacije. Velika je šteta što ga je bolest spriječila da nastavi briljantnu karijeru. On je bio
jedan od mojih idola, iako je samo šest godina stariji od me ne. Sa 16 godina sam kao rezer va u Budućnosti sjeo na klupu da vidim izbliza legende kao što je Ivan i ostali ,,hajdukov ci“. Drago mi je što smo danas svi ovdje – kazao je Dejan Sa vićević na sceni Doma kulture.
Druga runda bakljade i di mne koreografije nastavljena je u sumraku – da sve izgleda još upečatljivije, originalnije, efektnije. Veselje se produži lo na gala večeri u restoranu ,,Primavera“, na Velikoj plaži. Ni tu, međutim, nije bio kraj divnom ulcinjskom danu, pu nom radosti i nostalgije. Za to se pobrinuo podgorički KIC pop hor koji je svojim izuzet nim, svevremenskim reper toarom (,,U ime svih nas” –Balaševića, ,,Odiseja” – Lea Martina, ,,Zemljo moja” –Ismeta…) razgalio srca gosti ju od Vardara do Triglava, od Đerdapa do Jadrana. Bravo za Ulcinj, bravo za sve... Čista desetka... Davor KAŽIĆ
U susret Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru, koje poči nje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, donosimo isto rijat Mundijala. Do sada je odigran 21.
Svjetsko prvenstvo 1990. orga nizovala je Italija, a osvojila Za padna Njemačka, što joj je bio po sljednji nastup pod tim imenom prije ujedinjenja s istočnim suna rodnicima.
Prvenstvo je obilježila defanziv na igra, s malo pogodaka, s izu zetkom selekcija koje su igrale dopadljivo, poput domaćina, Ka meruna, Brazila...
Argentina je na čelu s Dijegom Armandom Maradonom do fi nala došla sa svega dvije pobjede u regularnom toku i samo pet po stignutih pogodaka.
Zanimljivo, oba polufinala Argen tina – Italija i Zapadna Njemač ka – Engleska odlučena su jeda naestercima.
Mundijal 1990. pamti se i po tome što je prvi na kojem je neka afrič ka selekcija stigla do četvrtfinala.
Sami uvod u šampionat nije nago vještavao ništa dobro. Kvalifikaci je su bile skandalozne.
Utakmica Brazil – Čile prekinu ta je kada je golman gostiju Roas navodno pogođen bakljom. FIFA je prijetila trostrukom šampionu svijeta eliminacijom, ali je na kra ju Meksikanac priznao da se foli rao, a Brazil je stigao u Italiju.
Prosjek turnira bio je 2,21 gol po utakmici, ubjedljivo najslabiji u istoriji šampionata.
Sudije su podijelile čak 16 crve nih kartona, više nego na pret hodnim šampionatima u Špani ji i Meksiku.
U finalu na rimskom ,,Olimpiku“ Njemci – čijom igrom je dirigovao Lotar Mateus – strpljivo su čeka li na kiks Argentinaca i dočekali ga pet minuta prije kraja utakmi ce kada je Andreas Breme posti gao gol iz penala dosuđenog zbog faula Roberta Sensinija nad Ru dijem Felerom ,,Gaućosi“ su meč završili s de vetoricom igrača – Pedro Mon son dobio je crveni karton u 65. nakon prekršaja nad Jirgenom Klinsmanom, dok je u finišu is ključen Gustavo Desoti
Argentina je u četvrtfinalu elimi nisala SFR
odigrana 30. juna 1990. na stadi onu ,,Komunale“ (današnji ,,Ar temio Franki“) u Firenci bila je posljednja koju je selekcija naše nekadašnje države odigrala pod tim imenom na nekom velikom takmičenju.
Uskoro se Jugoslavija raspala u ratnom plamenu, a ostalo je pita nje da li bi ,,bratstvo i jedinstvo“ bilo sačuvano da penal rulet ni je otišao na stranu Maradone i drugova.
,,Plavi“ su u grupi izgubili od Za padne Njemačke (4:1), pobije dili Kolumbiju (1:0) i Ujedinje ne Arapske Emirate (4:1), da bi u osmini finala pogocima Dragana Stojkovića Piksija, nakon produ žetaka, eliminisali Španiju (2:1).
U četvrtfinalu je selektor Ivica Osim Tuzaninu Refiku Šabano džoviću povjerio zadatak da čuva najveću zvijezdu svjetskog fudba la, neponovljivog majstora Dijega Maradonu, ali je morao da mije nja plan nakon što je naš as dobio dva žuta kartona u roku od sedam minuta u prvom poluvremenu. Bio je to posljednji meč Šaba nadžovića u dresu Jugoslavije. Jugosloveni su se hrabro borili s igračem manje i stigli do produ žetaka. Stojković nije bio precizan u prvoj seriji, ali je rezultat izjed načen u trećoj kada je neprecizan
Njemci su u Ita liji osvojili treću svjetsku titulu i izjednačili se s Brazilcima i Italijanima
bio Maradona. Za ,,plave“ su pogađali najbolji mladi igrač prvenstva Robert Prosinečki i podgorički ,,Geni je“ Dejan Savićević, a neriješe no je ostalo i poslije četvrte seri je – mrežu nijesu zatresli Troljo i još jedan Crnogorac, Dragoljub Brnović
Odluka je pala u petoj – Desoti je savladao Tomislava Ivkovića, ali nekadašnji selektor Crne Go re Faruk Hadžibegić nije nad mudrio Serhija Gojkoćeu U sastavu Jugoslavije od crnogor skih igrača bio je i Dragoje Leko vić. Zajedno s njim, na klupi su bili asovi poput Darka Pančeva, Da vora Šukera, Alena Bokšića, Ro berta Jarnija Savićević je u četvrtfinalu ušao kao rezerva.
Šampionat u Italiji ,,rodio“ je no ve-stare zvijezde. Junak Mundi jala bio je Kamerunac Rože Mila, koji se iz penzije vratio da pred vodi nacionalni tim.
Napadač je u 39. godini postao najstariji strijelac u istoriji SP, ali se tu nije zaustavio, četiri godine kasnije u SAD popravio je rekord.
Mila je dao dva gola Rumunima, Kolumbijcima... Kamerun je sti gao do četvrtfinala, gdje ga je po slije produžetaka eliminisala En gleska (3:2).
Još jedna zvijezda šampionata bio je Salvatore Skilaći. Postao je najbolji strijelac Mundijala sa šest pogodaka i dobio nagradu za najboljeg igrača. Prvi gol je dao ušavši s klupe, a crtu je podvuk ao u posljednjem meču, za treće mjesto, kada je domaćinu donio slavlje (2:1) protiv Engleza. Sici lijanac, najmanje poznat među tadašnjim reprezentativcima, uradio je toliko dobrih stvari da je iza sebe ostavio do tada nedo dirljivog Vijalija. Nakon izdanja na Mundijalu, nikada više nije bio ni blizu forme i golgeterskih sposobnosti.
Golman Argentine Serhio Goj koćea našao se u startnih 11 samo zbog toga što se povrijedio Neri Alberto Pumpido
Za 600 minuta primio je samo tri pogotka. Bio je najbolji u osmini finala s Brazilom (1:0), a njegov kvalitet došao je do punog izra žaja u mečevima s Jugoslavijom i Italijom. N. KOSTIĆ
Pobjeda će do početka Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru (20. novembra) predstaviti grupe prvog zimskog mundijala u istoriji.
Krećemo s grupom A, u kojoj su Katar, Ekvador, Senegal i Holandija.
Holandija je veliki favorit grupe A, a na najveću scenu vraća se nakon debakla u kvalifikacijama za prethodni Mundijal i nepojavljivanja u Rusiji 2018. godine.
,,Narandžasti“ su najveća fudbalska sila koja nikad nije osvajala SP i sigurno najveću gubitnik jer nijedna druga selekcija nije igrala toliko finala (tri), a da nije prigrabila pehar.
Holanđani su gubili finala 1974. i 1978, u deceniji kad su svijetu predstavili ,,totalni fudbal“, kao i 2010.
Četiri godine kasnije u Brazilu bili su treći, a onda je krenuo pad i dva propuštena velika takmičenja – Euro 2016. i Mundijal 2018.
Poslije Ronalda Kumana i Franka de Bura, koji su ,,oporavili“ reprezentaciju, povjerenje je dato trenerskom vuku Luju van Galu ,,Lale“ su uspješno odradile kvalifikacije za SP u kojima su u pretposljednjem kolu u Podgorici prokockali vođstvo od 2:0 protiv Crne Gore (2:2).
U odlučujućem meču nijesu razočarali i Norveška je pobijeđena 2:0.
Holanđani su odličnu uvertiru za Mundijal napravili u Ligi nacija, gdje su u grupi sa Belgijom, Poljskom i Velsom ubjedljivo došli do prvog mjesta i plasmana na završni turnir.
Iako važe za selekciju koja gaji napadački fudbal, najveća zvijezda je defanzivac – Liverpulov štoper Virdžil van Dajk
U odbrani su i Matajs de Liht iz Bajerna, Denzel Damfris iz Intera...
U veznom redu i napadu nema toliko ,,velikih“ imena, a odskaču članovi Barselone Frenki de Jong i Memfis Depaj, koji nema zavidnu minutažu. Broj učešća na SP: 11 od 22. Najveći uspjeh na SP: finalista 1974, 1978, 2010.
Ekvador se prvi put na SP pojavio 2002. godine, četiri godine kasnije, u Njemačkoj, uspio je prvi put da prođu grupu (u osmini finala u Frankfurtu poražen od Engleske 2:0), a 2014. u Brazilu ostao je bez nokaut runde. ,,Trikolori“ se nijesu plasirali na Mundijal 2018, ali je to bio samo ,,trenutak“ slabosti jer su se Katara domogli kao četvrtoplasirani u južnoameričkim kvalifikacijama pod vođstvom novog selektora, Argentinca Gustava Hula Alfara U glavnom gradu Ekvadora, Kitu, na oko 2.800 metara nadmorske visine, bez pobjede su ostali i
Brazil i Argentina.
Prva zvijezda je 32-godišnji Ener Valensija, nekadašnji napadač Vest Hema i Evertona, koji već treću godinu predvodi napad turskog Fenerbahčea.
Aduti su i mlađe snage, dvojac iz Brajtona - 20-godišnji vezista Moises Kaisedo i 24-godišnji defanzivac Pervis Estupinjan Broj učešća na SP: 4 od 22. Najveći uspjeh na SP: osmina finala 2006.
,,Lavovi Terange“ su na SP debitovali 2002. u Japanu i Južnoj Koreji i na premijeri savladali Francuze, tada aktuelne prvake svijeta.
Nastup su završili u četvrtfinalu, da bi na naredni nastup na Mundijalu čekali 16 godina, do 2018. i prvenstva u Rusiji, gdje su ispali u grupi i to zato što su imali dva žuta kartona više od Japanaca. Pravilo fer-pleja je presudilo jer su dvije selekcije bile izjednačene po svim ostalim kriterijumima.
Senegal je ,,na papiru“ bio prvi kandidat da, uz Holandiju, prođe grupe, ali je onda stigla šokantna vijest o povredi Sadija Manea Napadač Bajerna povrijedio je koljeno 8. novembra, teško da će stići da se oporavi na vrijeme, ali je na spisku za Mundijal.
Senegal ima još aduta - golmana i defanzivca Čelzija Edoara Mendija i Kalidua Kulibalija, vezistu Evertona Idrizu Gaja Broj učešća na SP: 3 od 22.
Najveći uspjeh na SP: četvrtfinale 2002.
Katar, domaćin šampionata, na premijeri Mundijala 20. novembra debitovaće na svjetskim prvenstvima.
Azijska selekcija je autsajder u grupi A, a tokom protekle četiri godine pokušala je da kroz prijateljske utakmice s jačim rivalima stvori ekipu koja se makar neće obrukati na domaćem terenu – UEFA je dopustila da Katar ,,igra“ evropske kvalifikacije za Mundijal i bio je u grupi sa selekcijama Portugala, Srbije, Luksemburga, Republike Irske i Azerbejdžana. Zabilježio je tri trijumfa, dva remija i pet poraza Najveći uspjeh Katara je osvajanje Azijskog kupa 2019. godine. Pobijedio je u svih sedam utakmica, u finalu bio bolji od Japana (3:1).
Najbolji strijelac i igrač na tom turniru bio je Almoez Ali, koji je postigao devet pogodaka. Za najboljeg golmana proglašen je Sad Al-Šib
Selektor je Španac Feliks Sančes, a najveća zvijezda kapiten, krilni igrač Hasan Al Hajdos.
Cijeli igrački kadar nastupa u domovini, a fudbaleri sa šireg spiska su gotovo cijelu 2022. proveli na pripremama nacionalnog tima. Broj učešća na SP: 1 od 22. Najveći uspjeh na SP: debitant. Ne. K.
Svih pet mečeva 16. kola Meridianbet lige Crne Gore odigraće se danas, u pet termina. Centralni događaj biće gostovanje lidera, ekipe Budućnosti povratniku u prvoligaško društvo, timu Jedinstva, mada i ostali mečevi nose izuzetan rezultatski značaj, zbog čega se očekuje vrlo zanimljivo kolo.
Sutjeska je bez prava na kiks protiv Rudara, Jezero nakon odličnog starta kao da je u padu forme, zbog čega je na važnom ispitu protiv Iskre, koja je ,,zakovana“ za dno. Primorski derbi igraju Petrovac, koji je opet blizu vrha, i Mornar, koji je konačno u prošlom kolu nakon više od dva mjeseca prekinuo post, ali se meč igra u Golubovci, dok se u Podgorici sastaju Arsenal i Dečić. Tivćani su hit sezone, dok je Dečić već pet utakmica bez pobjede i čini se sa nikad većim imperativom…
Nakon sjajne ,,plavo-bijele“ atmosfere – prožete 35. rođendanom ,,varvara“ u kome je Podgorica uživala – krunisane pobjedom nad Arsenalom (2:0), vrijeme je za teško gostovanje u Bijelom Polju. Budućnost u 16. kolu domaćeg šampionata gostuje Jedinstvu.
– Čeka nas teška utakmica, to je sigurno – govori vezista Vasilije Terzić
Razlog je jasan – Bjelopoljci se nalaze u dobrom naletu, vezali su pet utakmica bez poraza u prvenstvu, čak tri pobjede uzastopno, imaju samo devet bodova manje od našeg tima koji je lider...
– Jedinstvo igra dobro, pogotovo na svom terenu i zbog toga znamo da neće biti lako. Međutim, fokusirani smo samo na nas, na našu igru i želimo da budemo pravi u Bijelom Polju. Nadam se da ćemo, sa maksimalnom koncentracijom na igru i zadatke, upisati nova tri boda –jasan je vezista ,,plavo-bijelih“. U najavi – praznik fudbala u Bijelom Polju.
Jedinstvo će nakon šest godina dočekati Budućnost u ligaškoj utakmici, ovoga puta sa optimizmom, u dobroj formi, nakon tri vezane pobjede i bijega iz opasne one.
– Protiv Budućnosti se ne igra svaki dan, pogotovo ne pred svojim navijačima koji će, vjerujem, ispuniti tribine i napraviti lijep ambijent. Uradićemo sve da im se na pravi način odužimo sa terena. Sve osim pobjede gostiju biće iznenađenje, a mi se spremamo za takav epilog – rekao je Bogavac. Iskusni strateg ima problema sa sastavom...
– Vlaović se nije oporavio, Krulanović i Dacić imaju kartone, Krnić i Đorđević su se tek vratili. Imamo još sitnijih povreda, ali siguran sam da će svako ko dobije šansu izvući najbolje iz sebe u cilju pozitivnog epiloga
– kazao je šef struke bjelopoljskog prvoligaša.
Sutjeska je nakon poraza od Budućnosti odreagovala na pravi način – slavila je protiv Dečića, a danas protiv Rudara, kojeg je eliminisala u Kupu, želi da započne niz, kako bi se vratila na prvo mjesto…
– Bez obzira na to što smo nedavno slavili protiv Rudara u Kupu svjesni smo da nas čeka težak zadatak. Igre u derbijima protiv Budućnosti i Dečića svakako da ohrabruju, a posebno pobjeda u prethodnom kolu protiv Tuzana, koja nam je donijela samopouzdanje. Rudar igra tvrde mečeve, tako da bi bila velika greška da ih potcijenimo zbog stanja na tabeli. Znamo da su kvalitetna ekipa, ali vjerujem da pred pauzu možemo ostvariti pobjedu – rekao je Nenad Brnović, trener Sutjeske. Arsenal je niz od pet mečeva bez poraza prekinuo u Podgorici protiv Budućnosti, a već danas Tivćane čeka još jedan težak meč i protiv Dečića. Dva
tima dijeli samo bod, tako da Arsenal ima šansu da blistavi početak sezone dodatno kruniše.
– Svjesni smo da je Dečić izuzetno jak, da je među kandidatima za oba trofeja, a iako je trenutno u rezultatskoj krizi sigurno da će biti izuzetno teško. Tuzani imaju sjajne pojedince i nije slučajno da ,,jurišaju“ na oba trofeja. Ali, moramo pokušati da se nakon poraza vratimo što pri-
je na pravi put, jer smo već dokazali da možemo da se nosimo sa svima – naglasio je Božo Marković, napadač Arsenala. R. P.
„
… Poslao sam ka Neretvi za povjednika galije, plemića Balbija sa dvije galije, a taj potez je bio koristan, jer se pa ša brzo spustio sa svojima na tu stranu. Pošto se tako, opet sakupila vojska, koja se, inače razdvajala, naredio sam da na ši upadnu u neprijateljsku ze mlju sa druge strane. Tako su oni stigli do predstraža Mo stara, sa kojima su se sukobi li. Naši su imali neznatne gu bitke, a Turci 40 mrtvih, dok smo neke i zarobili. Ali, po što su teške kiše razblatnja vile prostrana polja i umno gome ometale naše vojnike, dalje napredovanje nije bilo moguće, s tim što je glavni cilj već bio postignut, naime da se omete objedinjavanje tur skih snaga. Ali, u tom među vremenu, Sulejman-paša sa brojnom vojskom približio se dvijema nahijama, pa je Boli ca morao da popusti pred to likom silom i mnoštvom da se povuče. Pošto su plemena bila prepuštena na milost i nemi lost paše koji je uspješno na činio prvi korak, on može da zahvali za svoj dalji uspjeh vi še sretnim okolnostima u ve zi većih napada, uobičajenoj malodušnosti i sumnjivoj vjeri domaćeg stanovništva – nego vlastitoj snazi. Državna vojska nije bila dovoljna za otvore nu borbu, jer je bila neupore divo slabija od neprijateljske snage, za bilo kakav otvore ni sukob. Zato je sva nada po lagana u držanje uskih, ka menitih i planinskih prolaza koji vode u cetinjsku ravni cu. Prednost je takvih mje sta da slabiji može uspješno zadržavati jačeg. Ti prolazi su dati na čuvanje mještani ma, ali oni se nijesu dovoljno približavali prvim borbenim redovima, ili su bili koleblji vi u vjeri, ili ih je hvatao pani čan strah, tek napuštali su ih, svakako uz krajnji kukavičluk, ne pokušavajući čak ni da za podjenu prve čarke. Pošto bi oni pobjegli, neprijatelj je za uzimao te prolaze, pa pošto je
bez otpora prošao i kroz najja či mogući prostor za odbranu, istoga dana je sišao u cetinjsku ravnicu sa osam hiljada bora ca, a sljedećeg dana, odnosno 25. prošlog mjeseca, u ratnom rasporedu, napao je na malo brojnu pratnju Presvijetlog Vanrednog (Providura), koji se hrabro suprotstavio prvom naletu neprijatelja. Turci su postavili logor u polju izkazu jući odlučnost da zauzmu to mjesto (Cetinje) i time oduz mu nepokornim Crnogorci ma nadu da se tu mogu sklo niti. Pošto je bilo neophodno preduzeti protivmjere, a po što je bilo nemoguće suprot staviti se toliko jakim snagama u polju, trebalo je tražiti drugo rješenje. Svi oficiri koji su bi li s Gospodinom Providurom razmotrili su takvo stanje i od lučili da sve snage usmjere na odbranu Manastira, a da pla ćenici zaposjednu Panduricu, dok su konjicu vratili nazad. Jer, dok je ona u prvom suko bu u ravnicama Njeguša dobro odigrala ulogu, na Cetinju ni je mogla da djeluje bez velikih gubitaka, a sve to se može vi djeti u kopiji pisma koje prila žem. Tako je i učinjeno. Paša je 26. septembra napaš šan čeve oko Manastira i Pandu ricu, ali je bio hrabro odbijen na oba mjesta. Zato je opkolio oba mjesta približivši se samo
Donosimo izvode iz knjige „Crna Gora - izvještaji mletačkih providura 16871735“, koju je priredio Ferdinando Onga nia, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru
na domet pištolja. U toku no ći stigao mu je u pomoć nje gov sin Beg sa još 4000 ljudi, a snage Gospodina Providura su se smanjivale iz časa u čas jer su ga napustili svi mješta ni, novi i stari podanici. Paša je sljedećeg dana, 27. septem bra, obnovio napade, i to sa 3000 ljudi, na Panduricu ko ju je branio Kapetan Čezare Perego sa 36 italijanskih pje šadinaca, a za koje se prilikom donošenja pomenute odluke smatralo da su dovoljni. Ovi su se žestoko borili, pa neprija telj nije uspio da zauzme Pan duricu dok nijesu izginuli svi branioci koji su se velikoduš no žrtvovali , a samo jedan je preživio i zarobljen je. Ali oni su se proslavili, jer je u napadu izginulo oko 300 Turaka pod stalnom vatrom pušaka, gra nata, ručnih bombi i vještač kih vatri, i svim sredstvima ko ja su se u teškoj borbi mogla pokazati neophodnim upor
nim i hrabrim borcima. I haj duci su doprinijeli da nepri jatelj stekne prednost, jer su napustili grebene, smještene između Pandurice i Manasti ra, pa pošto su i to mjesto Tur ci zauzeli, prekinuta je komu nikacija odbrane, koja je tekla od jednog do drugog mjesta. Preostao je još samo manastir koji se Paša spremao da na padne svom silom, ali je prije toga uputio pismo, čiju kopi ju vam prilažem, sa pozivom na predaju.
Poziv je razmotren, procije njeno stanje odbrane i budu ći razvoj događaja. Branioci su se složili (dokumenat će bi ti dostavljen) da prihvate po ziv, prije nego što stanje bude još gore. Imali su i informaci ju o dovlačenju turskog topa. Naravno, poziv se prihvata sa mo ako im se omogući časna kapitulacija pod uslovima čiju kopiju vam prilažem. Branioci su istoga dana, 27. septembra,
Sulejman-paša je 27. septembra obnovio napade i to sa 3000 ljudi na Panduricu koju je branio kapetan Čezare Perego sa 36 italijanskih pješadinaca. Ovi su se žestoko borili, pa neprijatelj nije uspio da zauzme Panduricu dok nijesu izginuli svi branioci koji su se velikodušno žrtvovali, a samo jedan je preživio i zarobljen je
Sva nada polagana je u držanje uskih, kameni tih i planinskih prolaza koji vode u cetinjsku ravnicu. Ti prolazi su dati na čuvanje mještanima, ali oni se nijesu dovoljno pribli žavali prvim borbenim redovima, ili su bili kolebljivi u vjeri, ili ih je hvatao paničan strah, tek napuštali su ih, ne pokušavajući čak ni da zapodjenu prve čarke
napustili mjesto, uslovljeni ti me da manastir bude srušen. Ali, neprijatelju je pokvareno zadovoljstvo, jer sljedećeg ju tra, 28. septembra, dok je paša obilazio manastir, eksplodira la je jedna mina u manastiru uz izuzetan efekat, jer je pod ruševinama ostalo 300 Tura ka, među kojima su bili i na jugledniji oficiri i najbliži pa šini saradnici, a sam paša je ranjen u rame i u nogu, kao što to stoji u iskazu vojnika koji je bio zarobljen i pušten na slo bodu prema odredbama spo razuma o kapitulaciji … Ma lobrojna vojska i Komandant su činili i više nego što su mo
rali, pa bih rekao da su njiho vo veliko osjećanje dužnosti i prekomjerna hrabrost do prinijeli tome da odluče 25. septembra da brane mjesto, što naravno nije bila odluka u skladu sa njihovim mogućno stima, a i što se ispostavilo sa mo dva dana kasnije, kada su 27. septembra morali da na puste šančeve iskopane u ze mlji koji su se obrušili zbog kiše. Tome treba dodati i ne mogućnost pristizanja pomo ći, koja ma koliko da se iscijedi iz ovih oskudnih krajeva, bi la bi nedovoljna, jer su nepri jatelji zauzeli sve položaje od značaja. … Razlog za novu bri gu je bio stalni boravak paše i vojske na Cetinju, a da se ni je moglo saznati kakvi su mu planovi, odnosno namjerava li da krene ka teritoriji države Vaše Prevedrosti … Međutim, imam obavještenjaod Nadin tendanta Burovića da su pašu zadržale na Cetinju više dana kiše i bujice, pa nije mogao da pokrene nikakvu operaciju, a još više – potresen eksplozi jom mine, uništio je manastir i povukao se ka Crmnici radi povratka u svoju rezidenciju … Istina je da se do sada na to mjesto (Cetinje, prim. pr.) gle dalo samo kao na neko dobro došlo sklonište, podignuto ra di odbrane plemena koja su u podaništvu tražila sigurnost, pa su protekle nedaće primjer da treba preduzeti ozbiljnije mjere predostrožnosti, od nosno, izgraditi čvršće i jače utvrđenje. Za njihovu odbra nu treba da budu korišćeni i plaćenici, kao i za zaštitu pro laza da se onemogući pristup neprijatelja, pošto je zlokob no iskustvo već više puta uka zalo da ništa ne treba dovo diti u opasnost povjeravajući srcu ili rukama Morlaka. La ko bi bilo opet izgraditi Pan duricu, jer se tu radi o krugu ograđenom kamenom na ma lo uzdignutom terenu, ne ra di zadržavanja napada veli kih vojski, već jednostavno da bi se formirala granica i zbog isturenih straža nad imanji ma, preko kojih se otvara ulaz neprijateljima…”
(Nastavlja se)
za selo Dobrska Župa gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENA
supruga NEVENKA, kćer JELENA, sinovi NIKOLA i IVAN, braća MIODRAG, MILOŠ i MILUTIN, snahe ALEKSAN DRA, ESMINA, SLAVICA i MARIJA, unučad NIKOLA, KATARINA, STEFAN, ANASTASIJA, ANĐELA, VUKAN, VLADAN i JOVAN, sinovci, sinovične, braća i sestre od ujaka i tetaka i mnogobrojna porodica ĐURANOVIĆ 496
Prošlo je četrdeset tužnih dana od smrti naše drage
Dana 12. novembra navršava se 20 godina od smrti mog oca
Dragi tata, i ovog sumornog novembra sjećanje na tebe boli isto kao i onog dana kada sam ostala bez tebe. Dok ja trajem živjećeš u mom srcu voljen i nezaboravljen.
Ćerka DIJANA 495
Godinu od kada nas je napuštio naš voljeni suprug, otac, svekar i djed
Za sve što prošlo je i sve što dolazi, nedostaješ.
Teško je prihvatiti tvoj odlazak i pomiriti se sa tim da je to zauvijek, nastaviti dalje bez tvoje podrške, oslonca, nesebične ljubavi i požrtvovanja koje si uvijek imala za sve nas. Ostala je praznina koju ništa ne može nadomjestiti, ali zahvalni smo što smo te imali i sa ponosom ćemo te se sjećati i o tebi govoriti, da te naša ljubav čuva od zaborava.
Njenu vječnu kuću posjetićemo u nedjelju 13. novembra u 10 časova na mjesnom groblju Zagorič.
Tvoji NAJMILIJITvoji: supruga VESNA, kćerka SANJA, sin IVAN, snaja MILENA, unuk LAZAR 492
Navršava se godinu od smrti naše
IVKE VUJOVIĆ rođene Prelević
Vječno ćemo te nositi u srcima i čuvati od zaborava.
Od sestre VASILJKE – NANE sa porodicom 485
Navršava se godinu od smrti naše
IVKE
rođene Prelević
Dok živimo živjećeš i ti u našim srcima.
Od sestre KOSE sa porodicom 484
Subota, 12. novembar 2022.
Dana 14. novembra 2022. navršava se godina od kada nas je napustio
Teško je vjerovati da te nema, da nisi sa nama. Tvojim odlaskom ostala je velika praznina, a vrijeme ne liječi ni bol ni prazninu koju osjećamo. Bio si i jesi temelj, sigurnost i ponos naše porodice. Vječno ćemo pamtiti zajedničke dane, smijeh i suze, tvoju dobrotu, ljubav i požrtvovanost. Počivaj u miru, naš voljeni Dragane. Nedostaješ... nedostaješ….nedostaješ.
U subotu, 12. novembra 2022. u 11 časova ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću na Gvozden brijegu u Baru.
Vole te zauvijek tvoji: SANJA, IVANA i BOGDAN 490
Četrdeset je dana od kako nije sa nama naš voljeni sin i brat
Чепурци дана 12. новембра од 9 до 14 часова, када крећемо за село Лијешње – Барутана, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћени: синови ЗОРАН и МИЛОШ, браћа СЛОБОДАН и РАЈКО са породицама, ђевер СЛОБОДАН са породицом, заова ЈОВАНКА –БЕБА са породицом, снахе СЛАЂАНА и АНЂЕЛА, унучад МИЛИЦА, ЛУКА, АНА, ВЕЉКО и ТАЊА, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина УСКОКОВИЋ и МИРАНОВИЋ 477
Godina je od smrti našeg voljenog brata i ujaka
Tužna je i bolna godina za nama. Nedostaju nam zajednički porodični trenuci, tvoja pažnja, privrženost, ljubav, sigurnost koju si nam ulivao.
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Nosićemo te zauvijek u svojim srcima.
Vrijeme prolazi, ali za nas je stalo onog dana kada je prestalo da kuca tvoje hrabro srce. Ostaćeš vječna rana na našim srcima, koja će boljeti dok smo živi. Oprosti nam ako svojim suzama remetimo tvoj vječni mir, znamo da je tvoja nevina duša našla svoje mjesto u rajskom naselju gdje te više ništa ne boli.
491
Tvoj odlazak neće umanjiti ljubav i poštovanje prema tebi. Tvoje prisustvo će se uvijek osjećati, jer ćemo zajedno sa tvojom suprugom i djecom čuvati sjećanje na tebe.
Tvoja sestra FARIDA i zet OMER MUSTAFIĆ sa porodicom
Zauvijek će te voljeti i pamtiti tvoji
otac MARKO, majka EMINA i brat STRAHINJA 489
Godina prođe od kada nisi sa nama, moj ujače
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Nedostaješ mi.
Sestrična IVANA 483
Navršava se godina od smrti voljenog brata, šure i ujaka
Tužna je ova godina bez tebe, moj brate. Nedostaješ mnogo, dobra i plemenita dušo!
Sestra SENJA sa porodicom 481
OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456
Poslije duge i teške bolesti, u 79. godini, napustila nas je naša draga
BRANISLAVKA – BRANKA Milutinova RADINOVIĆ rođena Bulatović
Saučešće primamo u kapeli u Grbavcima dana 11. novembra 2022. godine od 10 do 19 časova i 12. novembra od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: suprug MILUTIN – MIĆO, sinovi MIROSLAV i ALEKSANDAR, kćerka TIJANA, brat MILIJA, sestra VOJISLAVKA, đeverična RAJKA, snahe ANA, DRAGICA i SLAVKA, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične, unučad VASILIJE, STEFAN, JOVAN, BOGDAN, TEODORA, LUKA, ALEKSANDRA, ANASTASIJA i ostala porodica RADINOVIĆ i BULATOVIĆ
445
Opraštamo se od naše drage prijateljice BRANKE Mićove RADINOVIĆ rođene Bulatović
Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo. MILADIN KRSMANOVIĆ sa porodicom 469
Umro je istaknuti član DANU
Njegova uloga u radu Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, od osnivanja do današnjih dana, ostaće trajno zapisana u dokumentima i memoriji svih članova DANU. Predsjedništvo DANU
Navršava se dvije godine otkad nisu sa nama
Посљедњи поздрав колеги РАЈУ ИЧЕВИЋУ
Поштовани
колега,
се физички са
искрено саучешће.
али сјећања остају.
Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 28. новембра 2022. у 76. години, преминуо наш драги НИКОЛА Тодоров ВУКЧЕВИЋ
Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 13. новембра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити истога дана у 14.30 часова на гробљу код цркве Св. Петка у Будви. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МОНИКА, ћерка ЛАВИНИА, унука ЛЕТИЦИА, снаха ВЕРА, братанић МИЛАН, братанична МИРЈАНА, сестрић МЛАДЕН и остала многобројна родбина
из Подгорице за родно мјесто Стожер – Бијело Поље гдје ћемо примати саучешће од 12 до 14 часова када ће се обавити сахрана.
Ожалошћени: супруга ЗАГОРКА, синови ПЕТАР и ДРАГАН, ћерке СВЕТЛАНА, ЉИЉАНА и ГОРДАНА, брат ДРАГИША, сестра ДРАГИЊА, снахе ЉУБИНКА, ЈЕЛА и НАДА, унучад, синовци, синовице и остала родбина 482
Posljednji pozdrav rođaku
Kako vrijeme odmiče, sve je teže. Boli sve što je bilo i ono što je moglo biti.
Smjenjuju se tuga, što smo ostali uskraćeni za bezrezervnu roditeljsku ljubav, i ponos što ste bili naši.
U nedjelju, u 9 časova ćemo posjetiti njihovu vječnu kuću.
NIKOLI VUKČEVIĆU
Dragi Niko, počivaj u miru u našoj Budvi.
Familija KRSTA i ŽELJKA NIKLANOVIĆA 459
Posljednji pozdrav dragom đeveru i đedu
468
Posljednji pozdrav drugu
Dok smo živi sa nama si. Naše zajedničko druženje se ne zaboravlja.
Tvoji drugovi: KRSTO, ŽELJKO, DRAGAN, DŽEMO, ŽELJKO i RADENKO
455
Posljednji pozdrav stricu i đedu
NIKOLI VUKČEVIĆU
VERICA i MILAN 486 e-mail: oglasno@pobjeda.me
MILAN, NADA, TODOR i DARIJA 487
Posljednji pozdrav dragom kumu
MUJU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Od SIMA PERIŠIĆA sa porodicom 453
Posljednji pozdrav dragom kumu MUJU
Počivaj u miru.
Od porodice pok. ĐURA Šakovog PAVLIĆEVIĆA 460
Dana 11. novembra 2022. umro je poslije kraće bolesti u 89. godini
Posljednji pozdrav dobrom komšiji MUJU
Porodica LIPOVINA 473
Posljednji pozdrav MUJU Od MILA KADIJE 474
Saučešće primamo dana 12. novembra od 12 do 15 časova u kapeli na Novom groblju na Cetinju kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Gipos II niz, I ulaz, stan 12.
OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga SLOBODANKA, kćer TANJA, snaha BILJANA, unuk BORIS i MIRKO, unuka TINA, praunučad i ostala porodica KOJIČIĆ
TUŽNO SJEĆANJE
1995 – 2022. 2001 – 2022.
12. 11. 2010 – 12. 11. 2022.
VOJO Jovanov MARIJA Vojova MARTINOVIĆ MARTINOVIĆ rođena Jugović 2009 – 2022. 2013 – 2022.
Moj brate, težak li je svaki dan na pomisao na tebe... Uvijek si sa mnom, voljen i nikad zaboravljen.
LJUBICA sa porodicom 479
Dana 12. novembra 2022. je pet godina od kako nije sa nama
Svakog dana u našim razgovorima, svakog časa u našim mislima, ponosno te čuvamo od zaborava.
ĐORĐIJE Vojov JOVAN Vojov MARTINOVIĆ MARTINOVIĆ
Uvijek u našim mislima. PORODICA 476
Godina je od smrti naših
Tvoje: NADA, IVANKA, MIRA, SVETLANA i DRAGANA 456 Tužno sjećanje bratu VANJI
Pet godina je prošlo, ali bol sestri ne prolazi, ostaje sjećanje na sve plemenito.
Ponos si cijele porodice bio i ostaješ.
Dobro koje si mi činio zaborava nema.
Zauvijek u mom srcu, voljeni brate.
Sestra ANĐELIJA TANOVIĆ 457
KRSTINJE – KIĆE i BRANKE Tomaša DRAŠKOVIĆ
Prolaze dani, a tuga i bol ostaju. Praznina koja je ostala vašim odlaskom je neizmjerna. Pamtićemo vas samo po dobru, i vječno vam biti zahvalni za sve sto ste nesebično radile za nas. U nedjelju, 13. novembra u 10 časova, posjetićemo vašu vječnu kuću.
VAŠI NAJMILIJI
478
Četrdeset je dana od smrti moje sestre
KOSE TOMIĆ-TODOROVIĆ
Neka tvoja plemenita duša pošiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Brat MIJO TODOROVIĆ sa porodicom 464
Draga moja
Vrijeme ne ublažava bol za tobom. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Počivaj u miru.
Suprug IVO 441
Draga naša
Tri godine si najljepša uspomena, jer nema dana koji će donijeti zaborav, niti postoji sjećanje u kojem tebe nema. Volimo te!
Uvijek si u našim srcima, mislima, našoj priči i najdivnijim uspomenama
Tvoji HANA i BOŠKO 442
Prošlo je 40 dana od smrti naše drage MAME
S ponosom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Nedostaješ. Počivaj u miru.
Tvoje MILKA i JELENA 443
U srijedu, 16. novembra 2022. godine navršava se godina od iznenadne smrti naše voljene LJILJANE SJEKLOĆE rođene Papan
Istina je teška, tuga velika, riječi premalo da kažemo koliko nam nedostaješ.
Dana 13. novembra, u nedjelju u 11 sati, posjetićemo tvoju vječnu kuću na groblju Sveta Ćekla – Sutomore, Brat ZORAN, sestra VESNA i sestra TANJA DOMAZETOVIĆ sa porodicom 471
U srijedu, 16. novembra 2022. navršava se godina od iznenadne smrti naše
Tvoji: LJILJANA, LUKA i NIKOLA 439
Dana 12. novembra 2022. godine navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena DANICA Ivova NIKOLIĆ rođena Radnjić
Pomen će se obaviti u krugu porodice na gradskom groblju u Škaljarima.
Ožalošćeni: suprug IVO, ćerke MILKA i JELENA, unuk BOŽIDAR, unuka HANA, zetovi RADOVAN i AVRAM i ostala rodbina
440
Prošlo je 40 tužnih dana od kada nije više sa nama naša draga tetka
Navršava se godina od smrti i 40 dana od smrti našeg dragog naše drage
LJILJANE SJEKLOĆE rođene Papan
Živiš u našim srcima i sjećanjima.
Sin FILIP, RANKA i PREDRAG SJEKLOĆA 472
Uvijek ćeš biti u našim srcima. Hvala za svaki majčinski savjet i razgovor. Ponosno ćemo čuvati divnu uspomenu i sjećanje na tebe.
PETAR i SAŠKA sa porodicama 444
Dani prolaze, ali sjećanje na vas ne blijedi. Porodica će 12. novembra 2022. posjetiti njihovu vječnu kuću.
Vaši: SAŠA, DIJANA, ANJA i IVANA
458 Dana 20. novembra navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke i babe
Svakog dana fališ sve više i više, ne prestaješ da boliš. U neđelju, 13. novembra, u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Tvoji NAJMILIJI452 Šesnaest godina nije sa mnom moj voljeni otac
I opet jesen... I opet novembar... Sjećam se i tugujem.
S ljubavlju, NEVENA 465
Vječno će nam nedostajati tvoj pogled, osmijeh i zagrljaj.
Porodica će u subotu, 12. novembra 2022. godine posjetiti njenu vječnu kuću, a u znak pomena priložićemo novčani prilog za mjesno groblje u selu Kopilje – Piperi.
se godina od smrti našeg dragog
Subota, 12. novembar 2022.
Navršava se godinu od smrti mog strica
Voljeni naš, beskrajno nedostaješ, ali živiš u našim pričama i lijepim uspomenama koje nas ispunjavaju toplinom, ljubavlju i ponosom.
Ostavio si tragove koji su neizbrisivi, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja.
Hvala ti za svu pažnju koju si nam poklanjao i za sve što si uradio za nas.
Čuvamo te u srcima zauvijek.
U subotu, 12. novembra, posjetićemo njegovu vječnu kuću.
Živio si tiho i dostojanstveno, a opet hrabro, u borbi sa svim teškoćama koje su te kroz život pratile.
Teško je opisati tvoj život. Veliki ljudi ne umiru, oni žive vječno.
Počivaj u miru pored tvojih najdražih.
Tvoja bratanična STANOJKA LJUMOVIĆ 446
Godina od smrti mog strica
454
Porodica ĆETKOVIĆ
450
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog RAJA
Čuvamo te u našim srcima i mislima.
Tvoji: MIODRAG, NATAŠA, MILICA i MARINA 451
Dana 12. novembra 2022. i 40 godina od navršava se godina od smrti prerane smrti moje snahe mog brata
Šušić
Draga moja Anka, hvala ti za svu ljubav, toplinu, raširene ruke i osmijeh koje si mi poklanjala kada sam dolazila u rodnu kuću. Hvala ti što si mi rodila brataniće Raša, Peđu i Danila i što si ih prepuštala da budu i moja đeca.
Brate Pero, moja vječna rano i tugo, rano si mi otišao. Počivajte u miru moje dobre duše u u Previškoj zemlji.
Tužna i nesrećna zaova i sestra NEVENKA TOMIĆ
Dana 12. novembra navršava se dvije tužne godine otkako nije sa nama naš
Tvoja dobrota, pažnja i ljubav će ostati zauvijek u nama.
Tvoja bratanična DRAGOSLAVA KOVAČEVIĆ sa porodicom 447
I dalje teško prihvatamo da te više nema pored nas. Ne zaboravljamo nijedan savjet, osmijeh, zagrljaj i zajednički trenutak.
Ostavio si pečat u vremenu koji je neizbrisiv, baš kao naša ljubav, ponos i sjećanje na tebe.
466
Dana 12. novembra 2022. navršava se godina od smrti moga brata
Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da ćemo u nedjelju, 13. novembra 2022. u 10 sati, na seoskom groblju u Seoštici, obilježiti godišnjicu od kada nas je napustio naš dragi Mano.
Porodica RADOŠEVIĆ
naše
Voljeni moj Rano, dani koji su prošli nijesu umanjli ni moju bol, ni tugu.
Osjećaj velike praznine u mom srcu svakim danom je sve veći.
Ničija zla misao, riječ ili djelo nije uspjelo da umanji moju najčistiju i bezgraničnu ljubav prema tebi.
Spone i bliskost među nama bile su i ostale neraskidive. Tvoja smrt ih je učinila samo jačim.
Tvoja sestra LJILJANA 467
TUŽNO SJEĆANJE JOCO MARTINOVIĆ 2013 – 2022.
Zauvijek u mojim mislima. Tvoja NADA 437
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
12. novembar 2022.
Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora održivi razvoj Glavnog grada Podgorica
Broj: 03-UPl-1284/9 Podgorica, 07.11.2022.godine Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75118) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
da je nosiocu projekta, Opština Zeta, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/22810 od 09.11.2022. godine, kojim je odlučeno da za projekat pijaca domaćih proizvoda u Mahali, koji će biti realizovan na dijelu urbanističke parcele UP 11 u zoni D u okviru DUP-a „Mahala“, koju čine katastarske parcele br: 9563/1, 9565/1, 9565/2, 9565/3, 9565/5, 9566/1, 9566/2, 9562/1, 15052/3, 15052/4 KO Golubovci, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.
da je Preduzeću, „BELLA ADRIA REAL ESTATE AND CONSTRUCTION DOO” iz Podgorice, donijeto Rješenje, broj: 03-UPl-1284/7 od 28.10.2022.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za kabliranje 0,4 kV i IO kV nadzemne mreže iznad KP 6714 KO Kum bor, Opštini Herceg Novi.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoi zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.
Dr Milan Gazdić DirektorPRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Dujeva, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1
PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2
CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Herce govačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoli ko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 6
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 7
TEPIH servis „Dražen“, pranje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 8
Ivm.br.39/2018
JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ATLAS BANKA AD PODGORICA u stečaju, ul.Vaka Đurovića bb, Podgorica, PIB: 02348772, protiv izvršnog dužnika VLADIMIRA RAKOČEVIĆA iz Bijelog Polja, Tomaševo bb, dana 10.11.2022.godine, donio je
I Određuje se dvadeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat. parcele br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira.
II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 382 KO SMAILAGIĆA POLJE.
III Dvadeseto usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 07.12.2022.godine u 11.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama zainteresovanim licima jeste poziv
IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm.br.39/2018 od 02.04.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, i to za: kat.parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 28.000,00 eura.
V Na dvadesetom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijed nosti stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđenje vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca.
VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 05.12.2022.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, i to za: kat. parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, iznos od 2.800,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva a ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti z kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prih vaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kup ca, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja.
X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
Javni izvršitelj Ivan Sekulić POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
TELEFON:
020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu penthaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih prednosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4
PRODAJEM poslovni prostor 150m2, ul Vasa Raičkovića, cijena 120.000e Tel.068/466-665 5
POTREBNA kuvarica u restoranu u Podgorici Tel.066/108-556 9
Ivm.br.1367/21
Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerio ca ”Hipotekarna banka” A.D.Podgorica, adresa sjedišta Ul.Josipa Broza Tita br.67, PIB:02085020, protiv izvršnog dužni ka, “INTER TREJD” DOO, iz Podgorice, ul.Neznanih junaka br.157, PIB:03001067, izvršnog dužnika Franić (Delić) Dijane iz Tivta, Donja Lastva, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 180.942,95 eura, dana 11.11.2022.godine, u skladu sa odredbama čl. 169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi ZAKLJUČAK
I Određuje se PRVO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 2859 KO BUDVA u svojini izvršnog dužnika Delić Dijane u obimu prava1/1 i to, kat.parcela broj 2290, broj zgrade 1, PD 1, poslovni prostor, površine 32m2, kat.parcela 2290, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD33, površine 37m2, nepokretnosti koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 2933 KO TOLOŠI u svojini izvršnog dužnika “INTER TREJD” DOO u obimu prava1/1 i to, kat.parcela broj 251, pašnjak 4. Klase, površine 512m2, kat.parcela 251, broj zgrade 1, zemljište ispod pomoćne zgrade, površine 119m2, kat.parcela 251, broj zgrade 2, zemljište ispod pomoćne zgrade, površine 63m2, kat.parcela 251. Broj zgrade 3, zemljište ispod pomoćne zgrade, površine 112m2, kat. parcela 255 podbroj 5, vinograd 2.klase, površine 42m2, kat.parcela 251, broj zgrade 1, pomoćna zgrada, PD0, površine 119m2, kat.parcela 251, broj zgrade 2, PD0, površine 63m2, kat.parcela, 251, broj zgrade 3, pomoćna zgrada, PD203, površine112m2.
II Ročište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 06.12.2022. godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).
III Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Ivm.br.1317/22 od 05.05.2022. godine, na osnovu procjene vještaka građevinske struke, I to nepokretnosti iz Lista nepokretnosti broj 2859 KO BUDVA u svojini izvršnog dužnika Delić Dijane u obimu prava1/1 , kat.parcela broj 2290, broj zgrade 1, PD 1, poslovni prostor, površine 32m2 na iznos od 51.200,00€, kat.parcela 2290, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD33, površine 37m2, na iznos od 59.200,00€; a nepokretnostima koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 2933 KO TOLOŠI u svojini izvršnog dužnika “INTER TREJD” DOO u obimu prava1/1 i na iznos od 112.066,00€.
IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.
V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijed nosti, s tim što se stranke I založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, I to za nepokretnost iz Lista nepokretnosti broj 2859 KO BUDVA , kat.parcela broj 2290, broj zgrade 1, PD 1, poslovni prostor, površine 32m2 na iznos od 5.120,00€, za kat, kat.parcela 2290, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD33, površine 37m2, iznos od 5.920,00€ I za nepokretnostima koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 2933 KO TOLOŠI iznos od 11.206,60€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti navedenih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču. VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.
VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.
IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
U Podgorici, dana 11.11.2022.godine
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.