Dnevni list Pobjeda 13,14.jul 2021.

13. i 14. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19989 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

CRNA GORA NEĆE SKRENUTI SA EVROPSKOG PUTA

U prazničnom broju Nikšićanka Vasiljka Lješković-Bojić, potomkinja porodica koje su položile ogromnu žrtvu u antifašističkom otporu okupatoru S. VASILJEVIĆ

CETINJE: Predsjednik Milo Đukanović priredio svečani prijem povodom 13. jula - Dana državnosti i 80 godina od Trinaestojulskog ustanka

Ne mogu se izjednačiti heroji i izdajnici STR. 12. i 13.

Stevan Milić, generalni direktor rizorta Portonovi

Ponosni smo što smo dio ultra luksuznog One&Only brenda STR. 6. i 7.

Mnogim kupalištima potrebna vještačka prihrana zbog erozije

» Ovo je vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla usred

veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa.

Uprkos svim izazovima, siguran sam da nema bojazni za njenu evropsku budućnost – poručio je Đukanović STR. 2. i 3.

KOMENTAR

Trinaestojulski teatar apsurda Piše: Draško ĐURANOVIĆ

STR. 3.

U dva dana dvije havarije na velikim poljoprivrednim dobrima u Nikšiću i Danilovgradu

Šteta na farmi Miljanića je 200.000 eura, u Agromontu uginulo 30.000 nosilja » Radivoju Miljaniću je vatra ,,progutala“ štalu sa oko 300 koza i jaradi i oko 1.500 bala sijena. » Farma ,,Martinići“ je i pored nezgode nastavila da proizvodi dnevno oko 160.000 jaja STR. 16.

Da se u Muzičkom centru obilježavao kolaboracionistički 12. jul 1941, kada je Joanikije Lipovac dočekivao i veličao okupatora Pircija Birolija – imalo bi smisla da sadašnji mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije Mićović zasjedne u prvi red.

Ovako, sve je tužni teatar apsurda

Policija istražuje napad na Istražni zatvor u Spužu

Kamenjem i lovačkom puškom pokušali da polome ometače za telefon STR. 11.

Sljedeći broj našeg lista izlazi 15. jula

Trinaesti jul, novi izazovi osam decenija poslije

Redizajnirani fašizam STR. 4.

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Nekontrolisana urbanizacija ugrozila crnogorske plaže STR. 8. i 9.

Predsjednik Odbora direktora M:tela i generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić

Uložili 300 miliona eura i zadržali lidersku poziciju STR. 5.

2

Politika

13. i 14. jul 2021.

CETINJE: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović priredio svečani prijem povodom 13. jula - Dana državnosti i 80 godina Tr CETINJE – Francuzi imaju Dan Bastilje, Amerikanci Dan nezavisnosti, Italijani i Njemci svoj dan ujedinjenja, Rusi Dan pobjede... A mi imamo Trinaesti jul...

Datum koji je kroz istoriju postao sinonim državnog bića i vječnosti Crne Gore – poručio je sinoć iz crnogorske prijestonice Cetinja predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Povodom 13. jula - Dana državnosti i 80 godina Trinaestojulskog ustanka Đukanović je u Plavom dvorcu priredio prijem za brojne zvanice, a u pozdravnoj riječi podsjetio je i da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine bio prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi.

– Događaj koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost, niti površina teritorije na kojoj živi. Koji je ulio nadu porobljenim narodima Evrope. O njemu su izvijestili i London, i Njujork, i Moskva. Kao da ga je Njegoš nagovijestio stihom: „Udar nađe iskru u kamenu“ – naglasio je on.

Crna Gora, kako je kazao, danas je pouzdan susjed, uvažena članica NATO i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. – Odnedavno u novoj fazi demokratskog razvoja, poslije prve promjene vlasti nakon uvođenja višestranačja. Ovo je vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla usred veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa. Uprkos svim izazovima, siguran sam da nema bojazni za njenu evropsku budućnost – poručio je Đukanović.

Naša zemlja, dodao je, „davno je prošla raskrsnicu na kojoj je izabrala svoj evropski put, s kojeg nema skretanja ni povratka, bez obzira na to što postoje i u Crnoj Gori, i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli“.

– Za to su garancija slobodarstvo i antifašizam kao trajne vrijednosti velikog Trinae-

Slobodarstvo i antifašizam garancija su opstanka i evropskog puta Crne Gore

PORUKE 13. JULA VAŽNE ZA BUDUĆNOST: Predsjednik Đukanović na prijemu

stog jula, koje baštinimo – naglasio je predsjednik države.

Podsjetio je i da je Crna Gora zvanično priznata i potvrđe-

na kao nezavisna država prvi put na Berlinskom kongresu, 13. jula, prije 143 godine.

– Time smo i formalno po-

stali dio civilizacijskog kruga evropskih naroda i država, u kojem svoje mjesto želimo da zauzmemo i u ovom vremenu.

Zgrada Skupštine u znaku Trinaestog jula Povodom obilježavanja osamdeset godina od jednog od najvećih istorijskih događaja u savremenoj Evropi - 13. jula 1941, zgrada Skupštine Crne Gore simbolično je u znaku prisjećanja na važan datum crnogorske istorije – saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

Zakonodavni dom, navodi se, koristi priliku da svim građankama i građanima čestita Dan državnosti.

Ovo je vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla usred veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa. Uprkos svim izazovima, siguran sam da nema bojazni za njenu evropsku budućnost – poručio je Milo Đukanović

I tada, krajem 19. vijeka, Crna Gora je stekla ugled države u kojoj se poštuju prava i slobode svih njenih državljana, posebno pripadnika manjinskih naroda. Iz tog vremena baštinimo međunacionalni sklad na koji je tako ponosna današnja, građanska Crna Gora – istakao je Đukanović.

Naglasio je da je „Trinaestojulski ustanak bio uvod u herojsku Narodnooslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda, kroz koju je Crna Gora povratila svoje nacionalno i državno ime, poniženo u prvoj Jugoslaviji“.

Podsjetio je da je Zemaljsko antifašističko vijeće Crne Gore i Boke na zasijedanju održanom od 13. do 15. jula 1944. preraslo u Crnogorsku antifašističku

Odlikovanja Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlikovao je povodom 13. jula, Dana državnosti, više istaknutih ličnosti za značajan doprinos u Narodnooslobodilačkoj borbi, kao i izgradnji i razvoju Crne Gore, obnovi njene nezavisnosti i afirmaciji u raznim periodima.

Ordenom crnogorske velike zvijezde odlikovan je Radivoje Brajović, Ordenom crnogorske zastave prvog stepena Vuko Dragašević, Zarija Vukašinović, Branko Banjević i posthumno Rafet Husović.

Orden crnogorske zastave drugog stepena biće uručen UBNOR-u i antifašistima Nikšića i posthumno Radoju Pajoviću.

Kako je saopšteno iz kabineta, predsjednik je odlikovao i admirala Branka Mamulu Ordenom crnogorske zastave prvog stepena, koji će mu biti naknadno uručen.

skupštinu narodnog oslobođenja, na kojoj je odlučeno da Crna Gora, kao ravnopravna republika, bude dio zajednice jugoslovenskih naroda.

– Bez ovih svijetlih datuma ne bi bilo ni velikog 21. maja 2006. godine kada je Crna Gora poslije gotovo jednog vijeka obnovila svoju nezavisnost i ponovo stekla međunarodno priznanje. Na demokratskom referendumu, organizovanom po najvišim standardima, crnogorski ratnički narod zamijenio je pušku olovkom i po prvi put na Balkanu stvorio jednu državu mirnim putem – kazao je Đukanović.

On je svim građanima Crne Gore čestitao Dan državnosti, uz, kako je rekao, želje da istorijske podjele ostavimo iza nas, da se okrenemo sebi i posvetimo našoj evropskoj budućnosti.

– Nek' je vječna Crna Gora – poručio je Đukanović.

Predsjedniku Đukanoviću povodom Dana državnosti stigle čestitke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i Kine

Bajden: Crna Gora poštovani saveznik i partner SAD

Džozef Bajden

PODGORICA – Sjedinjene Države stoje uz Crnu Goru dok produbljujemo naše bilateralne veze i zajedno se suočavamo sa novim izazovima, od pandemije do sajbernapada, gradeći našu otpornost

na vrijednostima koje dijelimo i na posvećenosti demokratiji – poručio je predsjednik SAD Džozef Bajden u čestitki predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i građanima naše zemlje, povodom Dana državnosti, Trinaestog jula.

Antifašizam temeljna vrijednost Građanima i građankama Crne Gore juče su Dan državnosti čestitali i šefovi nekoliko partija.

Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević poručio je da će „Crna Gora biti snažna i vječna u mjeri u kojoj bude spremna da brani antifašizam kao jednu od njenih najvećih vrijednosti“.

Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović istakao je da je 13. jul posebno značajan jer sublimira dva velika istorijska dostignuća naroda Crne Gore - borbu za državnu suverenost koju je potvrdila 1878. godine i borbu

protiv zla fašizma koju je slavno vojevala 1941. godine.

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u čestitki je naglasio da je uvjeren da Crna Gora, „uprkos svim izazovima sa kojima se danas suočava, nastavlja svoj put kao i 13. jula 1941. godine“.

Dan državnosti čestitali su i predsjednici opština Bar Dušan Raičević i Kotora Vladimir Jokić. Čestitka je stigla i iz Crnogorske nacionalne zajednice iz Beograda, kao i od Asocijacije kineskih kompanija u Crnoj Gori.

Naše zajedničke vrijednosti, posvećenost demokratskim institucijama i naše trajne veze kao porodice, prijatelja i saradnja, istakao je Bajden, čine Crnu Goru poštovanim saveznikom i partnerom Sjedinjenih Država.

– Sa radošću ćemo nastaviti da pružamo snažnu podršku na-

 Suočavajući se sa izazovima pandemije kovid-19, dvije države su podržavale jedna drugu na prevazilaženju poteškoća, što je živopisno pokazalo njihovo tradicionalno prijateljstvo – zaključio je Si Đinping

rodu Crne Gore u napretku na vašem euro-atlantskom putu i implementaciji reformi potrebnih za pristupanje Evropskoj uniji – piše u čestitki.

Predsjednik SAD ujedno je čestitao Đukanoviću i četvrtu godišnjicu članstva Crne Gore u NATO savezu.

– Prisustvo Crne Gore unapređuje interoperabilnost saveznika i jača regionalnu

Si Đinping

i globalnu bezbjednost, te je bilo važno čuti Vaše inpute tokom našeg nedavnog NATO samita u Briselu – naglasio je Bajden u čestitki Đukanoviću.

Dan državnosti Đukanoviću i crnogorskom narodu čestitao je i predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping ističući da pridaje veliki značaj razvoju odnosa između Kine i Crne Gore.

- Spreman sam da se zajedno sa Vama zalažem za konsolidaciju uzajamnog političkog povjerenja između dvije zemlje, produbljenje i proširenje praktične saradnje u raznim oblastima, i promovisanje stabilnog razvoja bila-

Politika

13. i 14. jul 2021.

rinaestojulskog ustanka

Premijer smatra da je put pomirenja u Crnoj Gori izjednačavanje svih žrtava „nezavisno od događaja“

Abazović: Da nas pobjede 13. jula inspirišu Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović čestitao je građanima i građankama Crne Gore 13. jul - Dan državnosti Crne Gore ističući da su „pred nama danas drugačiji, ali ne manje važni izazovi sa kojima se suočavamo“.

- Posvećeni smo evropskom putu Crne Gore, neophodnim unutrašnjim reformama, postavljanju zdravih osnova i novom pristupu vođenja države, drugačijem odnosu prema javnom dobru, očuvanju antifašističke tradicije kao jezgra multietničke, multivjerske i građanske Crne Gore. U to ime, želim da nas trinaestojulske pobjede inspirišu u ostvarivanju pobjeda koje tek treba da nastupe na našem evropskom putu – poručio je Abazović.

Povodom Dana državnosti predsjednik Crne Gore donio je naredbu da se izvrši počasna artiljerijska paljba s platoa brda Gorica u Podgorici sa 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa. Paljbu je juče izvršila Vojska Crne Gore.

Centralna proslava povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore i 80 godina od dana ustanka i početka borbe protiv fašizma biće organizovana danas u Virpazaru. Organizatori su Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Opština Bar. Na svečanosti će govoriti predsjednik Đukanović, koji će prethodno položiti vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici u Podgorici.

K.K.

Čestitka predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, povodom Dana državnosti, stigla je i od poglavara Rimokatoličke crkve pape Franja.

– Povodom Dana državnosti Crne Gore upućujem srdačne pozdrave Vašoj Ekselenciji i Vašem narodu. Uz molitve da svi u Crnoj Gori žive zauvijek u miru i blagostanju, prizivam beskrajne blagoslove svemogućeg Boga – napisao je on.

teralnih odnosa - navodi se u čestitki.

Podsjetio je da je nedavno telefonom razgovarao sa Đukanovićem i da su detaljno razmijenili mišljenja o bilateralnim odnosima i pitanjima od zajedničkog interesa i postigli široki konsenzus.

- Suočavajući se sa izazovima pandemije kovid-19, dvije države su podržavale jedna drugu na prevazilaženju poteškoća, što je živopisno pokazalo njihovo tradicionalno prijateljstvo – zaključio je Si Đinping.

K. K.

KOMENTAR

Trinaestojulski teatar apsurda Da se u Muzičkom centru obilježavao kolaboracioniostički 12. jul 1941, kada je Joanikije Lipovac dočekivao i veličao okupatora Pircija Birolija – imalo bi smisla da sadašnji mitropolit SPC u Crnoj Gori, Joanikije Mićović, zasjedne u prvi red.

Ovako, sve je tužni teatar apsurda ZA SAD BEZ DOGOVORA: Zdravko Krivokapić u Beogradskoj patrijaršiji

Krivokapić: Temeljni ugovor je usaglašen sa Ustavom i poslat SPC PODGORICA – Vlada je usaglasila temeljni ugovor sa Ustavom i zakonima i svoj prijedlog tog dokumenta poslala Srpskoj pravoslavnoj crkvi od koje još nije dobila odgovor – saopštio je sinoć premijer Zdravko Krivokapić.

Rekao je da ne žele da bilo koji član bude problematičan, jer bi neko mogao da se žali Ustavnom sudu.

– Mediji spekulišu da znaju kakav je stav patrijarha, još nijesam dobio takvu informaciju – naveo je Krivokapić u intervjuu Javnom servisu.

Na pitanje kakav je njegov stav o Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, Krivokapić je kazao da je vjernik SPC. – Ne možete upoređivati nešto što je kanonski priznato, a nešto što nije. Dajem pravo svim građanima da budu vjernici. Po novom zakonu vjersku zajednicu mogu da osnuju i tri

čovjeka – kazao je Krivokapić.

Upitan da li je moguće da se u Crnoj Gori izjednače partizanski i četnički pokret kao što je urađeno u Srbiji formiranjem Komisije za pomirenje, a slično tijelo najavio je i bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, odgovorio je da od septembra razmišljaju kako da podjele svedu na najmanju mjeru.

– Jedan od tih načina je nešto što je i bivši ministar iskazao.

Mislim da je najbolje da krenemo putem Španije koji su napravili spomenik svim žrtvama, nezavisno od događaja i uspostavili su simbol pomirenja. Takav simbol Crnoj Gori je neophodan. Nadam se da ćemo svi imati razumijevanja. Crna Gora ima isti broj stanovnika 1941. i danas, što vam najbolje govori da smo život davali uvijek za ono što je najvažnije, a to je ideja. Poređenje sa Srbijom nedovoljno razumijem, oni imaju svoj

način pristupa. Mi razmišljamo svojom glavom – kazao je Krivokapić.

Smatra i da vanredni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali nikome, da bi se na izborima gubila energija i da se ništa novo neće desiti.

– Volio bih da neko od tih 27 poslanika stavi na dnevni red pitanje povjerenja Vladi da se to provjeri. Tačno je da bi se na taj način pokazala možda neprincipijelna koalicija DF-a i opozicije koji bi u tom slučaju srušili Vladi – rekao je Krivokapić.

Komentarišući koliko je izvjesna rekonstrukcija Vlade i da li je realna opcija da se zamijene neki ministri drugim ljudima, Krivokapić je kazao da je prirodno da se neki ljudi mijenjaju.

– Moje opredjeljenje je ekspertska Vlada, ali i našim ugovorom je definisano da ekspert može biti i političar. Ekspertiza se dokazuje i to vrlo jasno – kazao je on.

B. V.

Bivši crnogorski premijer smatra da je Vlada već pala

Papa Franjo čestitao Dan državnosti

3

Marković: Ne vjerujem da će Lekić biti dio manipulacije DF-a PODGORICA – Ne vjerujem da će poslanik Miodrag Lekić kao iskusan političar prihvatiti da bude dio manipulativnog političkog inžinjeringa Demokratskog fronta - kazao je bivši premijer i poslanik Demokratske partije socijalista Duško Marković.

On je rekao da je Vlada suštinski već pala budući da nema podršku ni onih koji su je birali.

– Zaista proživljavamo ozbiljnu političku krizu. Rekao bih da nije samo politička, već da je i institucionalna i društve-

na i da praktično čitava Crna Gora u posljednjim mjesecima proživljava jedan politički fenomen. On se ogleda u tome da aktuelnu Vladu u ovom trenutku od 81 poslanika podržava samo 14 i to je činjenica koja ne zabrinjava niti predsjednika Vlade, niti samu Vladu da pokrene pitanje svog povjerenja u parlamentu. S druge strane, imamo 27 poslanika koji jasno i nedvosmisleno ne podržavaju ovu vladu koju su birali, a istovremeno ne pokreću inicijativu za izglasavanje povjerenja u parlamentu. Kada bi to uradila Vlada ili većina poslanika vladajuće koalicije,

protiv Vlade u parlamentu bi glasalo 67 poslanika. Dakle, imamo paradoksalnu situaciju da je na sceni i funkcioniše Vlada koja nema značajnu većinu u parlamentu, pa čak ni onih političkih stranaka koje su je birale – rekao je Marković za Novu M. On nije optimista da će se kriza prevazići vanrednim parlamentarnim izborima, već smatra da će doći do dogovora parlamentarne većine zbog ličnih interesa. Da se dese vanredni izbori, siguran je Marković, ova većina nikada više ne bi mogla da vlada Crnom Gorom.

R. P.

Iako je ,,osvježilo“ od 30. avgusta, malo je ko očekivao da će, prvi put u novijoj istoriji, mimo zakona, predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Vlade Crne Gore organizovati zajedničku proslavu crnogorskog 13. jula, naprasno spajajući dodjelu Trinaestojulske nagrade i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašističkog okupatora. I to četiri dana ranije, 9. jula; i to ne u Virpazaru đe je pukla prva ustanička puška, ne čak ni u rezidencijalnoj Vili Gorica đe su se nagrade do sada dodjeljivale, već u – Muzičkom centru.

Biće da je nova vlast htjela, i na ovaj način, da se distancira od prethodne, da ignorišu centralnu proslavu na Virpazaru đe govori predsjednik države Milo Đukanović, i naprave, nekoliko dana ranije, ,,svoju proslavu“. Da pokažu da više ništa neće biti kao prije.

I bili su u pravu. Ono što smo gledali i slušali u petak veče 9. jula, zaista još ovđe nije gledano. Nije to bila svečana dodjela Trinaestojulskih nagrada koje, po pravilu, obrazlaže predsjednik žirija. Organizatori su ga ovog puta poslali na balkon, što dalje od mikrofona. Niti je bilo dostojnog obilježavanja ustaničkog 13. jula. Sve je više ličilo na neki populistički kičigrokaz.

Kako drugačije tumačiti, osim kao tragikomediju apsurda, kada crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koji je javno tražio da se ne obilježava 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom i za koga je četnički terorista Nikola Kavaja ,,borac za slobodu“, ponosno pripovijeda o antifašizmu. Kako objasniti – kao neznanje ili lošu namjeru – da crnogorski premijer govori o ustanku crnogorskog naroda a da, niti jednom, ne pomene crnogorski narod?! U izvedbi istorije crnogorskog premijera Crnogoraca nema, postoji samo – ,,naš narod“.

Uspio je premijer, dosljedan u reinterpretiranju prošlosti, da ne pomene ni Komunističku partiju Jugoslavije, ni Pokrajinski komitet CK KPJ za Crnu Goru, ni partizane... Ali je zato obećao svijetlu budućnost, sad kada je vlast promijenjena: ,,Više nećemo dozvoliti da se Crnom Gorom vlada na bazi podjela, bratskog razdora i zloupotreba žrtvi“, poručio je Krivokapić.

Svijetlu budućnost je, govoreći o prošlosti, najavio i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

Istini za volju, za razliku od premijera, koji je svoj govor iščitao sa mukom i bez izliva emocija, prvi čovjek crnogorskog parlamenta je bio inspirisaniji i ushićeniji: priznao je da postoji crnogorska istorija, govorio je i o Narodnooslobodilačkoj borbi…

Međutim, čelnik koalicije ,,Mir je naša nacija“ nije, baš kao ni Krivokapić, pominjao ni partizane ni komuniste, u interpretaciji istorije predsjednika parlamenta ne postoje kaloboracionisti, nema ni riječi o izdaji i zločinima. Ne, u Bečićevom slikanju crnogorske prošlosti sve su boje vedre, sve je bilo kao u političkom sloganu njegove koalicije.

No, jedna je slika u direktnom prenosu, dala sasvim drugačiji prikaz crnogorske stvarnosti. Dok je prvi čovjek crnogorskog parlamenta govorio o antifašizmu, idealima slobode i pomirenju, nekoliko metara od govornice, dolje u prvom redu, sjedio je mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije Mićović. Baš onaj srpski mitropolit koji je, samo koji dan ranije – kada su građani Cetinja i Cuca tražili da Crnogorci imaju iskonsko pravo na svoje crkve – zloguko poručio da dolazi ,,dan kada će prestati crveni teror i biti obezglavljena crvena aždaja“.

I onda se – pojavio na obilježavanju dana koji simboliše upravo ta, za Srpsku crkvu, omrznuta crvena slobodarska zastava. Da, svečana zvanica na obilježavanju 13. jula, čovjek kojeg su posebno uvažili crnogorski premijer i predsjednik crnogorskog parlamenta, bio je dužnosnik Srpske pravoslavne crkve koja je, ne tako davno, za svece proglasila četničke koljače Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. Ljude koji su svojim rukama mučili, macom ubili ili kamom preklali, više desetina žena, partizanki i partizanskih majki.

I ko zna kako su Joanikuju pale na dušu pjesme koje su uslijedile nakon dva državna govornika; kako li mu je bilo toplo oko srca dok je slušao horsku izvedbu ,,Po šumama i gorama“, ,,Što to huči Sutjeska“ ili onu ,,Uz maršala Tita, junačkoga sina“…

Kako god bilo, to je njegov lični doživljaj. Ali opisana slika najbolje govori o prirodi vlasti i drskosti manipulisanja sa istorijskim istinama: u režiji nove vlasti počasno mjesto na proslavi Trinaestog jula zauzeo je predstavnik SPC koja je otvoreno podržavala fašizam u Drugom svjestkom ratu i koja, ni juče ni danas, ne priznaje postojanje crnogorske nacije.

Da se 9. jula 2021. godine u Muzičkom centru obilježavao kolaboracioniostički 12. jul 1941, kada je Joanikije Lipovac dočekivao i veličao okupatora Pircija Birolija – imalo bi smisla da sadašnji mitropolit SPC u Crnoj Gori zasjedne u prvi red. Ovako, Joanikije kao počasni gost države na proslavi Trinaestojulskog ustanka i slavljenju antifašističke borbe – to Draško ĐURANOVIĆ je otužni teatar apsurda?!

4

Politika

13. i 14. jul 2021.

Trinaesti jul, novi izazovi osam decenija poslije

Redizajnirani fašizam Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Ovogodišnje obilježavanje oružanog ustanka crnogorskih partizana protiv fašističkog okupatora 13. jula 1941. godine ima poseban značaj, jer se dešava u državi kojom trenutno upravljaju zagovornici teorija zavjere, ljubitelji ,,alternativnih činjenica“, ideološki sljedbenici velikosrpskih nacionalista i poštovaoci lika i djela eminentnih lokalnih i regionalnih kolaboracionista iz vremena Drugog svjetskog rata.

Današnje obilježavanje ustanka protiv okupatora se dešava dok nova vlast nastoji da prekomponuje dokumentovan i utemeljen narativ o antifašističkoj borbi koju su započeli, vodili i uspješno okončali crnogorski i jugoslovenski partizani.

OPASNO MORALNO JEDNAČENJE

Jedni tribuni sa pozicija moći prisvajaju antifašizam, kako bi od blata kolaboracije oprali ,,svoje“ heroje. Drugi stavljaju znak jednakosti između antijugoslovenskih kolaboracionističkih pokreta i antifašističke oružane borbe partizana koja je imala značajan emancipatorski karakter.

Treći promovišu zaborav kao vrlinu i pozivaju da se okrenemo budućnosti.

Vrijedi pomenuti da je povlačenje linije moralne jednakosti između ovih suprotnih i suprotstavljenih ideja, koncepata ili dešavanja, jedan od važnih strukturnih elemenata neofašizma.

Kao što je to slučaj širom Evrope, savremeni crnogorski eho fašističke ideologije i politike iz kasnih 1930-ih je nešto drugačiji od originala, ali je jednako opasan po društveno biće Crne Gore, njen politički sistem i njenu stabilnost.

Važno je iznova podsjetiti da već drugu godinu Crnom Gorom dominira naglašena klerikalizacija društva, nametanje nacionalizma kao jedinog legitimnog identitetskog okvira i izraza, ofanziva istorijskog negacionizma i revizionizma vođena iz institucija sistema, veličanje ratnih zločinaca, negiranje zločina genocida, premijersko klanjanje (između dvije ponoćke) pokojnim saradnicima okupatora iz Drugog svjetskog rata i radikalizacija identitetske politike.

Pošto Crna Gora ne opstaje u vakuumu, njena politička scena predstavlja mikrokosmos evropskih političkih trendova i problema. Politička dešavanja u Evropi i šire, kao i napori

da se prekomponuje model po kojem su do sada funkcionisali društveni odnosi, potvrđuju utemeljenost tvrdnje da era fašizma nije okončana sovjetskim oslobađanjem Berlina 1945. godine.

Kao što je to slučaj širom Evrope, savremeni crnogorski eho fašističke ideologije i politike iz kasnih 1930-ih je nešto drugačiji od originala, ali je jednako opasan po društveno biće Crne Gore, njen politički sistem i njenu stabilnost

VARIJACIJE NOVOG FAŠIZMA

života. Takođe, postaju nesposobni da prepoznaju razlike, a na ličnom i političkom nivou postaju fanatični sljedbenici svojih političkih ili vjerskih vođa.

Savremene ideološke varijacije tradicionalne ideologije fašizma pokazuju da ona ima darvinovsku sposobnost prilagođavanja svakojakim društvenim, ideološkim, političkim i ekonomskim zahtjevima i normama koje regulišu život u multietničkim društvima liberalne demokratije.

Uprkos onome u što nas žele uvjeriti brojni eksperti iz oblasti političkih nauka, smatram da je termin neofašizam sasvim adekvatan analitički okvir za savremena politička dešavanja na Balkanu, u Evropi, i šire. Vodeći se zaključcima Rodžera Grifina, ,,neo“ obilježava elemente i praksu koji nijesu bili karakteristični za ideologiju fašizma između dva svjetska rata. To je termin koji podrazumijeva istorijski kontinuitet, ali i sposobnost prilagođavanja novonastalim društvenim situacijama.

Radi se o formi fašizma čiji su elementi dizajnirani za dvedeset prvi vijek. Taj dizajn je kombinacija ekstremnih desničarskih ideologija, teorija zavjere i integralizma, odnosno, integralnog nacionalizma koji pokriva cijeli spektar idiosinkretskih desničarskih fundamentalizama. Zato se moderni elementi neofašizma mogu analizirati i kao ekstremističke manifestacije populizma.

Pod uticajem integralizma ljudi postaju netolerantni – traže jedan jedini kalauz da njime otključaju svaku životnu tajnu i nevolju, i postaju nesposobni da prepoznaju linije odvajanja između različitih nivoa stvarnosti. Oni žude za jedinstvom, pa stoga odbacuju činjenicu kompleksnosti

STRATEŠKO LAGANJE

Kao što je to slučaj i s izvornom ideologijom iz koje vuče svoje korijene, strateško laganje u političkom diskursu, promovisanje očiglednih laži i teorija zavjere su neki od temeljnih elemenata neofašizma, odnosno dizajnerskog fašizma dvadeset prvog vijeka. Činjenice se negiraju tako što im se suprotstavljaju ,,naše činjenice“ i ,,naše istine“.

Nije teško prepoznati - u Crnoj Gori, i drugdje u Evropi antiintelektualizam i promovisanje onoga što se u stručnoj literaturi naziva ,,arogancija neznanja“, kao snažno vezno tkivo ove savremene ideološke konstrukcije.

Značajan rast neofašizma širom svijeta tokom posljednjih tri decenije je kreirao (i nastavlja da kreira) distopijsku stvarnost za desetine miliona ljudi. Kreiranje takve stvarnosti je olakšano procesom medijske normalizacije neofašističkog diskursa.

NORMALIZACIJA NEOFAŠIZMA

Centralni elementi normalizacije neofašizma su politika provokacija, te duboko ukorijenjen i pažljivo kultivisan



osjećaj kolektivne viktimizacije. Iako je odnos medija i neofašista često antagonistički, neofašisti kreiraju atraktivne medijske sadržaje poput drame, kriza, emotivnih epizoda i šokantnih događaja. U okvirima savremenog medijskog poslovnog modela, ovakvi i slični sadržaji su neodoljiva poslastica za naslovne strane, portale i društvene mreže.

Kreira se međusobno profitabilno partnerstvo: neofašisti šire svoju političku bazu i animiraju nove glasače, a mediji finansijski profitiraju normalizujući neofašističke prakse na svojim stranicama.

U Crnoj Gori i šire se tokom zadnje tri decenije gotovo potpuno izgubio element moralne odgovornosti i obaveze medija da se bore protiv neofašizma i njegove normalizacije.

Svi politički akteri koji slijede neofašistički model dijele jednu značajnu osobinu: njihova antiprosvjetiteljska, antiintelektualna i antidemokratska viđenja svijeta su sve rjeđe otvorena i nedvosmislena. U velikom broju slučajeva, ove karakteristike se ne vide na prvi pogled, jer neofašisti nastoje da pažljivo biraju iz korpe demokratskih i prosvjetiteljskih vrijednosti, kako bi projektovali lažnu sliku o sebi.

Za početak, izborni slogani, obećanja i elementi izbornih platformi su fokusirani na ko-

rekciju neke istorijske, kulturne, vjerske ili ekonomske ,,nepravde“ koju trpi ciljna grupa glasača. Kao po pravilu, obećava se dekonstruisanje nepravednog sistema, ,,normalizacija“ društvenih odnosa i vraćanje stvari u njihov ,,davnašnji idealni“ okvir.

Nije na odmet podsjetiti se da je svako od značajnih izbornih dostignuća nacionalističkih i desničarskih partija u Crnoj Gori, na Balkanu i širom Evrope, kao i uspon Donalda Trampa u SAD i Bolsonara u Brazilu bilo marketinški upakovano i glasačima prodato kao ,,demokratsko“, ,,reformsko“, ,,oslobodilačko“, i ,,nehijerarhijsko“ rješenje njihovih specifičnih ekonomskih, političkih ili društvenih problema.

ZLOUPOTREBA SLOBODA

U stvarnosti, neofašisti sakrivaju svoj fundamentalizam, rasizam, nacionalizam, vjerski radikalizam, politički ekstremizam, zavjereničke paranoje o dubokoj državi, ideološku rigidnost, šovinizam, seksizam itd. iza sistemskog elementa koji čini jedan od temelja svakog demokratskog društva: pravo na slobodu govora.

Drugim riječima, oni koriste ideju i ideal slobode da negiraju i osporavaju demokratska i ljudska prava svima onima koje oni ne vide kao

Nije na odmet podsjetiti se da je svako od značajnih izbornih dostignuća nacionalističkih i desničarskih partija u Crnoj Gori, na Balkanu i širom Evrope, kao i uspon Donalda Trampa u SAD i Bolsonara u Brazilu, bilo marketinški upakovano i glasačima prodato kao ,,demokratsko“, ,,reformsko“, ,,oslobodilačko“, i ,,nehijerarhijsko“ rješenje njihovih specifičnih ekonomskih, političkih ili društvenih problema

Okupljanje neofašističkih grupa u Virdžiniji

pripadnike svojeg mitskog kolektiva (etničkog, nacionalnog, vjerskog, rasnog, ideološkog, političkog).

Iskustvo iz posljednje tri decenije pokazuje da neofašisti vrlo uspješno koriste mehanizme prava, sloboda i tolerancije na kojima počiva i koje građanima nudi demokratija, kako bi vodili borbu protiv demokratije. Istovremeno, demokratski sistem rijetko uspije da formuliše, uspostavi i održi efektne linije odbrane od ovih napada neofašista. To je ono što je Karl Poper nazivao ,,paradoksom tolerancije“.

Svoje pravo antidemokratsko lice neofašisti pokazuju onda kada demokratske vrijednosti, zakoni ili principi na kojima opstaje demokratsko društvo postanu prepreka njihovim nastojanjima. Tada se iz sve snage trude da delegitimišu nezavisna zakonodavna tijela u državi, rastoče vladavinu prava i obesmisle postojeće pravne norme.

Oni pokazuju svoje duboko nepoštovanje za ustavne forme, jer se o njih oglušuju kako bi promijenili pojedina zakonska rješenja, tvrdeći da se radi o rigidnim pravnim okvirima koji su dizajnirani da diskriminišu. Ovo su tačke u kojima se izborna obećanja ,,reformi“, ,,demokratizacije“, ,,oslobođenja“, ,,pomirenja“, ,,osvježenja“, i dekonstrukcije ,,monstruma duboke države“ pokazuju kao dio već pomenutog strateškog laganja u političkom diskursu.

Ovaj 13. jul bi možda mogao da bude i prilika da se podsjetimo o kakvim se to lažima radi, i kakvu cijenu ćemo platiti ako na te laži ne odgovorimo kroz glasačku kutiju. Bez obzira na emocije, snagu simbola i ponešenost lepršavim zastavama, odgovor kroz glasačku kutiju je jedini način da se započne generacijski proces pacifikovanja neofašizma.

5

Ekonomija

13. i 14. jul 2021.

Intervju: Predsjednik Odbora direktora M:tela i generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić

Uložili 300 miliona eura i zadržali lidersku poziciju M:tel već nekoliko godina drži lidersku poziciju na polju mobilne telefonije i kablovske televizije u Crnoj Gori.

Ostvarena neto dobit za prvih pet mjeseci ove godine veća je za 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine, naveo je predsjednik Odbora direktora M:tela Vladimir Lučić PODGORICA - Kompanija M:tel je za 14 godina svog poslovanja i ulaska na tržište Crne Gore realizovala više od 300 miliona eura investicija, saopštio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Odbora direktora M:tela i generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić.

- Najznačajnija ulaganja su naravno bila u mobilnu mrežu gdje smo za veoma kratak period obezbijedili pokrivenost gotovo cijele teritorije Crne Gore. Od 2015. godine smo ušli na tržište kablovskih usluga i kroz greenfield projekat uspjeli da pokrijemo preko 90 odsto stanovništva našom kablovskom mrežom. Značajne investicije opredjeljujemo i za digitalne servise i za razvoj potpuno novih usluga – kazao je Lučić Pobjedi.

P O B J E DA: G o s p o d i n e Lučiću, od 2012. godine ste vodili kompaniju M:tel, a u decembru prošle godine imenovani ste za generalnog direktora Telekoma Srbije. Sada ste predsjednik Odbora direktora M:tela, dok je od juna nova izvršna direktorica M:tela Tatjana Mandić. Kakva su Vaša očekivanja od gospođe Mandić i da li očekujete da će ih ona opravdati?

LUČIĆ: Tatjana Mandić je u potpunosti zasluženo imenovana na ovu funkciju iz više razloga. Pored njenog bogatog iskustva u telekomunikacijama od preko 30 godina, Tatjana je u timu M:tela od samog početka rada kompanije, a posljednjih pet godina bila je direktor sektora za ekonomske poslove, tako da je veoma dobro upoznata sa svakim segmentom kompanije i pratila je M:telov rast i razvoj od samog starta. Uvjeren sam da će sa velikom posvećenošću poslu, koja je odlikuje i efikasnim vođenjem cijelog tima, nastaviti rast i razvoj M:tela.

P O B J E DA: Ko m p a n i j a M:tel 14 godina posluje u Crnoj Gori. Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima u ovom periodu?

LUČIĆ: Podaci nadležne Agencije za telekomunikacije i poštansku djelatnoost pokazuju da M:tel već nekoliko godina drži lidersku poziciju na polju mobilne telefonije u Crnoj Gori, kao i kablovske televizije. Veoma smo ponosni na ovaj rezultat i mislim da smo prvi operator u Evropi koji je došao kao treći na tržište, a uspio da uzme prvo mjesto u ova dva bitna segmenta. Naravno, veliki je uspjeh biti lider u jakoj konkurenciji Telenora i Crnogorskog Telekoma.

POBJEDA: Kako ocjenju-

Vladimir Lučić

jete poslovanje kompanije M:tel u prvoj polovini ove godine?

LUČIĆ: Ostvarena neto dobit za prvih pet mjeseci 2021. godine je veća za 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Projekcije pokazuju da će rast neto dobiti u odnosu na prošlu godinu biti ostvaren i u drugom kvartalu.

POBJEDA: Kakve rezultate je kompanija M:tel ostvarila

Fokus na razvoj optičkog interneta i 4G i 5G mreže POBJEDA: Koji su glavni ciljevi kompanija M:tel i Telekom Srbija u narednom periodu?

LUČIĆ: Dalji razvoj M:tela i cijele naše Telekom grupe biće fokusiran na razvoju optičkog interneta i 4G i 5G mreže.

Takođe, transformišemo našu kompaniju kako bi se fokusirali na razvoj digitalnih servisa i sadržaja.

Novi pregovori advokata i Vlade

Ponovo o radnoj grupi za analizu Zakona o fiskalizaciji PODGORICA – Iako je Advokatska komora prošle nedjelje obavijestila Ministarstvo finansija da je 420 od 731 advokata glasalo na vanrednoj skupštini protiv sporazuma koji im je ovo ministarstvo ponudilo, na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Vlade ipak je dogovoreno formiranje paritetne radne grupe koja će do kraja godine analizirati Zakon o fiskalizaciji.

Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, sastanak je protekao u konstruktivnoj razmjeni mišljenja i obje strane su se saglasile oko budućih koraka.

-Radne grupe će napraviti analizu svih elemenata zakona, uključujući naziv, sadržinu i druga pravna rješenja, koja će u cjelosti

Zdravko Begović

uvažiti specifičnosti advokatske djelatnosti propisane članom 21 Ustava - navodi se u saopštenju MUP-a.

Predsjednik Komore Zdravko Begović je za Pobjedu ocijenio je da je ovo krupan korak ka zajedničkom rješenju i najavio da će

u prodaji svojih proizvodausluga u prvoj polovini godine?

LUČIĆ: I dalje raste udio M:tela na tržištu telekomunikacija pa na kraju maja 2021. godine market share iznosi u mobilnoj telefoniji 34,61 odsto, u internetu 42,5 odsto, a na tržištu TV usluga 36,84 odsto. Pored stalnog rasta broja korisnika u svim segmentima, ostvaren je i rast u prihodima

se i o novom dogovoru advokati izjašnjavati na elektronskoj vanrednoj skupštini.

-Očekujemo da će Ministarstvo do četvrtka dostaviti protokol sa dogovorenim pitanjima, koji će biti upućen advokatima na izjašnjenje. Tako bi ponovo trebalo da odlučuju da li su za takav sporazum i da li će odluka o obustavi rada biti suspendovana – kazao je Begović.

Prethodnim sporazumom, koji većina advokata nije prihvatila, takođe je bilo predviđeno formiranje zajedničke radne grupe koja je trebalo da sačini tekst izmjena zakona do kraja septembra. Prijedlog advokata da se taj rok pomjeri do kraja godine, Ministarstvo nije prihvatilo.

M. Lk.

PODGORICA-SDP će obnoviti zahtjev da predsjednik Skupštine Aleksa Bečić hitno zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi se razmatrao njen predlog o smanjenju akciza na gorivo za 15 odsto.

Predsjednik SDP-a Raško Konjević, kazao je da je predloženi zakon već skoro pola godine u proceduri, a da vladajuća koalicija o njemu ne želi

od korisnika za prvih pet mjeseci u odnosu na isti period prošle godine i to najznačajnije u prihodima od fiksne telefonije 15 odsto, prihodima od kablovskog interneta 14 odsto kao i prihodima od postpejd korisnika za šest odsto.

POBJEDA: Koje su to glavne investicije kompanije M:tel u ovoj godini?

LUČIĆ: Nastavićemo da ulažemo u infrastrukturu naše mobilne i kablovske mreže.

Iako smo posljednji ušli na tržište kablovskih usluga, pokrili smo preko 90 odsto stanovništva Crne Gore optičkom infrastrukturom. Takođe, nećemo mijenjati strategiju jer smo već nekoliko godina prepoznati kao firma koja ulaže i podstiče digitalni razvoj, pa planiramo investicije i u tom dijelu.

POBJEDA: Što očekujete od

S. PoPović

SDP traži hitnu sjednicu parlamenta

Hoće smanjenje akciza na gorivo da raspravlja ni na plenarnoj sjednici, ni na matičnom Odboru za ekonomiju.

-Proteklih mjeseci imali smo devet povećanja cijena goriva, a da se pritom niko iz Vlade, pogotovo

CBCG je osnovala svoj FinTech Hub

Platforma za inovacije PODGORICA – CBCG je osnovala svoj FinTech Hub – Regulatorni inovacijski centar, kao mjesto na kojem će FinTech sektor i poslovne banke moći da predstave svoje inovacije.

ljetnje turističke sezone?

Da li očekujete rast prihoda i prodaje u odnosu na prošlogodišnju turističku sezonu?

LUČIĆ: Raduje nas dobar početak ljetnje turističke sezone i veliki priliv turista. Prodaja našeg M:tel turist pripejd paketa pokazuje značajan skok i u odnosu na 2019. godinu, koja je bila, kao što je poznato, rekordna po broju turista. Ove godine u najavi je dobra turistička sezona, tako da očekujemo i veće prihode, naravno jer prošle godine iz poznatih razloga pandemije virusa kovid-19, turistička sezona je izostala. U Crnu Goru dolazi dosta turista i iz zemalja koje nijesu potpisnice sporazuma „roming kao kod kuće“ tako da očekujemo dobru prodaju naših turističkih pripejd paketa.

P O B J E DA: Ko m p a n i j a M:tel je prepoznata kao kompanija koja veliku pažnju posvećuje društveno odgovornom poslovanju.

Da li se i u narednom periodu može očekivati pojačana briga kompanije za širu društvenu zajednicu?

LUČIĆ: M:tel od samog osnivanja prati visoke profesionalne i etičke standarde i vodi brigu o zajednici, zbog čega je društveno odgovorno poslovanje veoma važan segment korporativne strategije. Kao odgovoran i aktivan član zajednice unutar koje posluje, M:tel je pomagao različite oblasti života značajne za crnogorsko društvo. Svake godine veliki dio sredstava, kako u novcu, tako i u proizvodima i uslugama odvajaju se za podršku kulturi, nauci, zdravstvu, sportu i drugim aktivnostima važnim za razvoj civilnog društva, a tako ćemo nastaviti i ubuduće, naravno.

To je, kako je objašnjeno, komunikativno-informativna platforma putem koje će CBCG odgovarati na upite, odnosno pružati informacije, razmjenjivati mišljenja i davati pojašn-

resornog Ministarstvo finansija, nije bavio tim problemom koji pogoršava, kako ekonomsko socijalni status građana, tako i uslove poslovanja za privredu - naveo je Konjević u saopštenju.

S.P. jenja u područjima FinTecha iz domena svoje nadležnosti. CBCG FinTech Hub je namijenjen svim poslovnim subjektima koji razvijaju ili su već razvili tehnološku inovaciju u pružanju bankarskih ili platnih usluga, bez obzira na to imaju li prethodno odobrenje CBCG za pružanje određene vrste usluga.

R. E.

Ministarstvo ekonomije produžilo rok za kandidovanje za Expo 2020.

Još sedam dana za prijavu za Dubai

PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja produžilo je za sedam dana javni poziv za kandidovanje proizvoda za prodaju u Paviljonu Crne Gore na Svjetskoj izlož-

bi Expo 2020. Dubai. Dokumentaciju je potrebno dostaviti elektronskim putem na mejl expo2020dubai@mek.gov.me.

R. E.

6

Ekonomija

13. i 14. jul 2021.

INTERVJU: Stevan Milić, generalni direktor rizorta Portonovi

Ponosni smo što s luksuznog One&O

Sa jučerašnjeg protesta

Poljoprivrednici i juče na traktorima ispred parlamenta

Ponovo najavili radikalizaciju protesta PODGORICA - Poljoprivrednici na traktorima i juče su protestovali ispred parlamenta. Poručili su da će, ukoliko ne dođe do razgovora sa predstavnicima vlasti, radikalizovati proteste.

To je treći protest poljoprivrednika, a drugi pred Skupštinom, dok je prvi bio ispred resornog ministarstva.

Budimir Mugoša (SDP), bivši ministar u prelaznoj vladi, poručio je da traže ozbiljan razgovor i najavio da će modifikovati zahtjeve upućene Vladi.

-Kažu da je za naše zahtjeve potrebno izdvojiti 3,6 miliona eura. Kažu da nam daju 11 centi za mlijeko, a da to košta nešto manje od tri miliona godišnje.

To je njihova matematika.

Tražimo da nam isplate 50 odsto bonusa u odnosu na premije

koje su nam isplatili od Nove godine - rekao je Mugoša.

Poljoprivrednici traže da Vlada povede razgovor i organizuje sastanak sa otkupljivačima mlijeka, prije svega mljekarama i optužuju resornog ministra Aleksandra Stijovića zbog ignorantskog odnosa prema njima.

-Ministar nijednom nije sjeo da sa nama razgovara - kazao je Mugoša.

Poljoprivrednici su prethodno zahtijevali da im se iz budžetske rezurve isplati pet centi po litru proizvedenog mlijeka od početka godine do stabilizacije tržišnih cijena; povraćaj akcize na gorivo po hektaru; otkup viškova sira, kako bi mogao da počne otkup kozjeg i ovčeg mlijeka; garanciju da će trgovine plasirati njihovu robu i smanjiti uvoz.

R. E.

U organizaciji nacionalne avio-kompanije i NTO

Predstavljen spot Air Montenegra PODGORICA – Ispunili smo što smo obećali u decembru prošle godine, rekao je ministar finansija Milojko Spajić na jučerašnjem presu na kojem je predstavljen promotivni spot Air Montenegra, novog nacionalnog avio brenda, urađen u saradnji sa NTO. Direktor Air Montenegra Predrag Todorović je kazao da su napravili presedan u avio industriji, jer su tri i po mjeseca od

osnivanja imali prvi let.

Režiser Nikola Vukčević je kazao da mu je bilo zadovoljstvo da radi ovaj spot, posebno sa umjetnikom kao što je Janko Nilović, koji je iskazao veliko zadovoljstvo što je prvi put profesionalno angažovan u Crnoj Gori, odakle je porijeklom. Nilović, renomirani kompozitor i muzički producent kojem je otac Crnogorac, a majka Grkinja, rođen je u Istanbulu, a živi i radi u Francuskoj.

R. E.

Iz kabineta Abazovića poručili da su raskinuli sve ugovore za mHE za koje su imali zakonski osnov

Traže rješenja koja neće ići na štetu države

PODGORICA - Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za ostale se traži rješenje koje neće ići na štetu države, poručili su iz kabineta potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića mještanima Kraljskih Bara.

- Inspekcija će, u saradnji sa geometrima, uskoro posjetiti

Bare Kranjske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata mHE, šta je preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora – navodi se u saopštenju kojim se odgovara na zahtjev mještana da Abazović potvrdi ili porekne svoja predizborna obećanja o moratorijumu na gradnju mHE. R. E.

PODGORICA - Vođeni ciljem da kreiramo najbolji projekat u svojoj klasi, u Portonovi smo uložili tri puta više nego što je prvobitno bilo ugovoreno i planirano. Naime, shodno ugovoru o dugoročnom zakupu, obavezna investicija za period od četiri godine iznosila je 52 miliona eura, odnosno 258 miliona ulaganja u roku od osam godina. Do danas smo uložili 791 milion eura sa PDV-om, dok je predviđena ukupna investicija za prvu fazu 828 miliona eura, rekao je u intervjuu Pobjedi Stevan Milić, generalni direktor rizorta Portonovi.

POBJEDA: Kakav je finansijski doprinos do sada imala država Crna Gora, ali i opština Herceg Novi od vaših investicija?

MILIĆ: Imajuć i u vidu našu ambiciju da sarađujemo sa što većim brojem crnogorskih kompanija, ukupno je ugovoreno i isplaćeno 468 miliona eura upravo kompanijama koje su registrovane u Crnoj Gori, što kroz direktne ugovore sa kompanijom Azmont Investments, što preko glavnog izvođača radova, renomirane italijanske kompanije Impressa Pizzarotti.

Period izgradnje bio je opsežan i zahtijevao je ogromnu radnu snagu i koordinaciju na nacionalnom i međunarodnom nivou. Tokom čitavog perioda gradnje zapošljavali smo dvije hiljade zaposlenih dnevno, što je naše gradilište učinilo jednim od najveć ih u regionu.

Osim radova na objektima rizorta Portonovi, rad na kompletnoj okolnoj infrastrukturi bio je od suštinske važnosti i išao je „od nule“. Od ukupnih investicija, 11 odsto je uloženo u infrastrukturu projekta koja predstavlja dugoročno ulaganje u opštinu i za građane Herceg Novog. Kao odgovorni korporativni građanin, komunalne takse koje su direktno plaćene Opštini Herceg Novi za izgradnju stambenih zgrada u našem rizortu iznosile su 6,5 miliona eura. Naše poslovanje se zasniva na jasnim korporativnim vrijednostima kompanije Azmont Investments – transparentnosti, efikasnosti i profesio n a l n o st i . K a o p o u z d a n partner, posvećen i stabilan poslodavac i stalni poreski obveznik, uvijek smo bili navedeni u „Bijeloj knjizi“ poreskih obveznika. Od 2012. godine ukupno smo platili 116 miliona eura PDV-a, dok smo dodatno

Biti zemlja u kojoj One&Only Portonovi otvara svoj prvi evropski hotel donosi bezbroj benefita. Primjera radi, svaki turista, nevezano od toga da li će biti gost ovog hotela ili našeg rizorta, sigurno će uzeti Crnu Goru u razmatranje za svoju narednu destinaciju nakon saznanja da je jedna ovakva ekskluzivna priča izabrala baš našu zemlju platili 12 miliona eura za poreze i doprinose za zarade zaposlenih.

Portonovi danas broji 450 zaposlenih. Istovremeno, u svim našim maloprodajnim radnjama i trgovinama koje se otvaraju, očekivani broj novozaposlenih je 350, što znači da u Portonovom direktno i indirektno stvaramo gotovo hiljadu radnih mjesta. Iz Crne Gore je 80 odsto zaposlenih, od kojih 70 odsto su iz Boke Kotorske i Herceg Novog.

POBJEDA: Portonovi, sa One and Only hotelom, je među najjačim brendovima u Crnoj Gori. Znajući crnogorski privredni ambijent, kao i brendove koji su ovdje već prisutni, kako gledate značaj prisustva vašeg globalnog brenda na našem tržištu?

MILIĆ: Azmont Investments je dio crnogorskog ugostiteljstva od 2012. godine i od prvog dana smo pokazali posvećenost da Crnu Goru promovišemo kao luksuznu i jedinstvenu destinaciju. Kada pomenemo One&Only Portonovi, prva stvar koju moramo naglasiti je da je cijeli brend kreiran za ultra-luksuzno tržište te da biti dio ove priče predstavlja nešto na šta smo izuzetno ponosni.

Međutim, istovremeno osjećamo i veliku odgovornost koja podrazumijeva postizanje i održavanje visokih standarda koji prate ovakav hotel u samom srcu našeg rizorta. Tako-

Centar zbivanja u Boki POBJEDA: Da li ste zadovoljni dosadašnjom prodajom Vaših kapaciteta i ko su kupci, odnosno korisnici Vaših usluga?

MILIĆ: Ako uzmemo u obzir da je rizort otvoren u godini koja je prethodila pandemiji, više smo nego zadovoljni. Interesovanje za rezidencije je veliko, ističu se zemlje regiona ali i Ukrajina i Rusija. Više od 90 odsto lokala u rizortu je zakupljeno, tako da je Portonovi postao centar zbivanja u Boki. Naravno, kako se situacija bude normalizovala, mjere ublažavale i međunarodni saobraćaj vraćao u normalnu, očekujemo da planovi vezani za ovaj dio portfolia krenu punom parom naprijed.

Projekat Solari plus

Ugradnja panela PODGORICA - Komisija za investicije u elektroenergetskom sektoru donijela je odluku o realizaciji projekta Solari 3000+.

Projekat će voditi komisija koju čine predstavnici EPCG, Mini-

đe, treba napomenuti da ovakvi globalni brendovi ubrzavaju globalno pozicioniranje Crne Gore i Portonovog, ali i potvrđuju našu privrženost ovoj zemlji i njenom budućem prosperitetu.

Biti zemlja u kojoj One&Only Portonovi otvara svoj prvi evropski hotel donosi bezbroj benefita. Primjera radi, svaki turista, nevezano od toga da li će biti gost ovog hotela ili našeg rizorta, sigurno će uzeti Crnu Goru u razmatranje za svoju narednu destinaciju nakon saznanja da je jedna ovakva ekskluzivna priča izabrala baš našu zemlju.

Ista stvar važi i za investitore – ništa ne daje veći kredibilitet nekoj destinaciji kao potencijalnom izboru za investiranje kao projekti koji su već prepoznati i uspješno se razvijaju.

POBJEDA: Kakve posredne efekte prepoznajete (i proizvodite), zbog prisustva i funkcionisanja vašeg cjelokupnog sistema – na okolno stanovništvo, dobavljače, podugovarače i ostale partnere sa kojima sarađujete?

MILIĆ: Portonovi je već prepoznat kao hub za privlačenje takozvanih mikro investitora, pažljivo biranih da korisničko iskustvo i uslugu podignu na naredni nivo. Takođe, svi zajedno podižemo stopu zaposlenosti i konkurentnost na tržištu, ali i omogućavamo kvalitetno obrazovanje i programe razvoja ljudskih resursa

starstva ekologije, CEDIS-a, CGES-a, Opštine Nikšić, Uprave za nekretnine i Eko fonda.

Riječ je o postavljanju solarnih panela na 3000 objekata za individualno stanovanje koji su p o g o d n i z a va l o r i z a c i j u

sunčeve energije. Iz EPCG su saopštili da je u toku priprema javnog poziva za finansiranje projekta i nabavku opreme, dok su studija izvodljivosti i idejno rešenje, koji pokazuju opravdanost projekta, već pripremljeni.

Maksimalna vrijednost ovog projekta je 30 miliona eura.

R. E.

Stevan Milić

za svakoga ko se priključi našoj priči koja svakodnevno raste.

Sve ovo je dugoročni benefit za razvoj na lokalnom – nivou Boke Kotorske, ali i za razvoj Crne Gore kao turističke destinacije.

Uvijek sa ponosom naglašavamo da je preko polovine naših kolega iz Herceg Novog i Boke, da je direktno ili preko podizvođača preko 1500 ljudi dobilo posao u Portonovom te da je u svaki segment našeg poslovanja implementirao visoke standarde poslovanja.

Nedavno je u rizortu otvorena klinika Ars Medica, sa planom da do 2022. preraste u savremeni medicinski centar. Na sve načine se trudimo da promovišemo lokalne brendove i prenesemo i naše internacionalno znanje i vještine zajednici. Sve ovo unapređuje životni standard, način na koji svi poslujemo, pa samim ti i kvalitet života za sve kategorije koje ste pomenuli.

POBJEDA: Visokoplatežni turizam počiva na visoko kvalifikovanoj i profesionalnoj radnoj snazi. Koliko ste zadovoljni obrazovanjem domaćeg kadra u turističkougostiteljskoj struci?

MILIĆ: Crna Gora je nedavno započela svoje pozicioniranje u luksuznom hotelijerstvu, tako da smo u tom kontekstu turistički nova destinacija. Međutim, brendovi poput One&Only i nekoliko sličnih projekata su ovu misiju prilično ubrzali. Sada su strogi i viso-

Ugovor HG Montenegro st

Kolašinski h PODGORICA - Hotels group Montenegro stars, koja upravlja hotelom ,,Splendid“, potpisala je ugovor o upravljanju hotelom ,,Montis by Splendid“, koji se gradi u Kolašinu.

Ekonomija

13. i 14. jul 2021.

7

smo dio ultra Only brenda Domaći delikatesi

Zaključci ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske

POBJEDA: Koliko se oslanjate, npr. na domaće poljoprivrednike u nabavci?

MILIĆ: Nismo direktni kupac, ali svi naši zakupci nude mnoge delikatese koji su proizvod rada i tradicije lokalnih poljoprivrednika. Tako gosti restorana koji posluju u okviru rizorta uživaju u domaćoj pašti, djevičanskom maslinovom ulju iz Ulcinja i mnogim sortama crnogorskih vina. Takođe, aktivno učestvujemo u promociji lokalnih brendova kada god je to moguće. Kao samo jedan od primjera, navešću bazar humanitarnog karaktera koji smo organizovali tokom maja. Tokom tri dana smo okupili 52 lokalna vinara, proizvođače slanih i slatkih delicija, zanatlije i male proizvođače preparata za ljepotu i njegu tijela i duha.

Promocija tradicije, kulture i gastronomskog naslijeđa Boke Kotorske su u samoj osnovi našeg poslovanja i jedan od načina ulaganja u zajednicu.

450

zaposlenih je sada u Portonovom, a još 350 će biti u svim našim maloprodajnim radnjama

ki standardi usluge imperativ i dio našeg svakodnevnog poslovanja. Uzročno-posljedično ovo je dovelo do velikog broja jako dobrih promjena u Crnoj Gori, počevši od reforme obrazovnog sistema u ugostiteljstvu, percepcije ove industrije od strane mladih ljudi i njihovog razumijevanja da mogu da se profesionalno razvijaju i napreduju kao dio svjetski poznatih brendova. Posebno smo ponosni na donaciju internacionalne franšize VATEL koja se implementira na Akademskim studijama za međunarodno hotelijerstvo i menadžment na Univerzitetu Donja Gorica. Pored finansijske podrške da iskustvo vodeće međunarodne škole u oblasti ugostiteljstva i menadžmenta u turizmu bude osnova za sticanje znanja naših studenata, podržavamo i veliki



broj mladih iz Boke Kotorske koji su zainteresovani za ugostiteljstvo.

Podijeliću sa vama i jedan kuriozitet na koji sam posebno ponosan – mnogo mladih profesionalaca nakon stažiranja i rada u inostranstvu za najpoznatije hotelske lance vraća se u Crnu Goru. To je izuzetno važna informacija, jer dobijamo zaposlene sa iskustvom, koji tečno komuniciraju na crnogorskom i nekoliko internacionalnih jezika i koji nijesu samo kadar koji treba zadržati i nadograđivati, već i sjajni mentori mlađim kolegama.

Jedini način da imamo održiv sistem ugostiteljstva na visokom nivou je da imamo generacije visoko kvalitetnog kadra.

POBJEDA: Korona kriza je omela planove svih turističkih poslenika i poremetila im rad u prošloj i u pripremi ovogodišnje sezone. Ipak, kako se stvari polako vraćaju u normalu, koja su vaša očekivanja od ovogodišnje sezone?

MILIĆ: Naravno, kao i svim drugim industrijama, pandemija je uzdrmala sve naše planove i strategije. Ali kako je epidemiološka situacija sada zadovoljavajuća, napredujemo i trudimo se da cijelu situaciju posmatramo iz neke nove perspektive. Nakon godinu dana „lockdowna“, nikada nije postojala veća potreba ljudi da dođu na odmor. Svima je potreban reset i mi dajemo sve od sebe da se gosti osjećaju bezbjedno i bezbrižno – ne morajući da brinu da li će sve epidemiološke mjere i standardi biti u potpunosti ispoštovani. Kako svako od nas ima individualnu odgovornost da situacija i osta-

Nijesu mogli da ocijene budžet Crne Gore zbog kašnjenja

ne na ovom nivou da bi svi mogli da radimo i živimo što je normalnije moguće, bezbjednost i zdravlje su postali važniji nego ikada. Svi smo se suočili sa novim značenjem „bezbjedno i gostoljubivo“, i cijela ova situacija nas je još jednom podsjetila koliko je važno da smo uvijek u pripravnosti i spremni da reagujemo u svakoj situaciji.

POBJEDA: Kako ste pozicionirani na inostranom tržištu?

MILIĆ: Pozicioniranje na inostranom tržištu je maraton, a ne sprint, tako da imamo razvijen strateški pristup i uspješno ispunjavamo postavljene ciljeve. Otvaranje hotela One&Only je samo još jedna stepenica našeg putovanja, ali i ohrabrenje i garancija kvaliteta za visoko platežnu klijentelu koja ima visoka očekivanja. Brendovi poput ovog imaju sopstvenu energiju i reputaciju koja privlači turiste, ali istovremeno garantuje određeni način život a i u s l u g a . Ko d b re n d a One&Only postoji zanimljivost i pri izboru lokacija - one moraju biti jedinstvene i nešto što gost vjerovatno ne može doživjeti nigdje drugo u svijetu. Ta činjenica puno govori o Crnoj Gori i našem rizortu, tako da ne vidim pozicioniranje kao izazov. Najljepši spoj kopna i mora koji nazivamo domom i sve avanture koje možemo ponuditi, razlozi su zašto je naša najveća dužnost njegovati i štititi, promovisati i slaviti Crnu Goru na svakom koraku, bez obzira gdje se nalazimo. Svi bismo trebali biti ambasadori ove jedinstvene zemlje, ne samo po opisu posla, već i ličnim izborom.

J. RABRENOVIĆ

Do sada smo uložili 791 milion eura u Portonovi, što je tri puta više od ugovorenog i isplatili 468 miliona eura crnogorskim kompanijama; uplatili 116 miliona eura PDV-a u budžet i 12 miliona doprinosa na zarade zaposlenih

tars i Montenegro Luxury Hotels and Resorts

hotel vodi „Splendid“ Ugovor na deset godina potpisali su izvršni direktori Montenegro Luxury Hotels and Resorts i Montenegro Stars Managementa Radoica Vuković i Dušan Radulović.

Projektom će, kako je najavljeno, biti otvoreno još 230 radnih mjesta.

Ovo je, ističe se u saopštenju, prvi put da strani investitori u Crnoj Gori angažuju crnogor-

sku kompaniju za upravljača hotelom. Hotel će imati 238 soba Ukupna investicija je 25 miliona eura, a do sada je u okviru prve faze uloženo sedam miliona eura. Ovaj objekat iz programa ekonomskog državljanstva trebalo bi da bude završen u ljeto 2024. godine.

R. E.

PODGORICA – Predstavnici članica EU, Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke, kao i zvaničnici centralnih banaka regiona i Turske sastali su se juče u Briselu na godišnjem dijalogu o ekonomskoj politici. Cilj dijaloga je priprema regiona i Turske za učešće u Evropskom semestru, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Konstatovano je da je nedostatak blagovremenog i sveobuhvatnog programa Crne Gore sa detaljnim informacijama o budžetu za 2021. godinu i srednjeročnoj fiskalnoj strategiji onemogućio detaljnu ocjenu

tog programa.

- Crna Gora je pozvana da, u kontekstu pandemije, obezbijedi ciljanu i privremenu fiskalnu podršku ranjivim domaćinstvima i preduzećima, dopuni budžet srednjoročnim planom fiskalne konsolidacije nakon što ekonomski oporavak počne da daje rezultate, pripremi novi plan optimizacije javne uprave u cilju ograničavanja udjela plata u javnom sektoru u BDP-u i unaprijedi sprovođenje programa ocjene upravljanja javnim investicijama – navodi se u saopštenju i dodaje da je Crna Gora ohrabrena da uspostavi savjet za fiskalni nadzor, razvije sveobuhvatan pregled poreskih izuzeća i podrži likvidnost

smanjujući dug javnog sektora.

- Od Crne Gore se očekuje da održi snažan regulatorni okvir finansijskog sektora, osigura zdravo upravljanje kreditnim rizikom i umanji prepreke za smanjenje nenaplativih kredita i putem modernizacije sistema nesolventnosti. Pozvana je da uradi analizu poslovnih procedura na nivou lokalne uprave i da prioritet digitalizaciji javnog sektora i razvoju elektronskih javnih usluga – navodi se u saopštenju i ističe da treba formirati radnu grupu za izradu plana primjene garancija za mlade; da dovrši mapu puta i započne sprovođenje reformi socijalne zaštite i reformiše sistem stručnog obraR. E. zovanja.

Grupacija proizvođača pekarskih proizvoda PKCG poručila

Hljeb mora poskupiti PODGORICA - Povećanje cijena hljeba neminovnost je koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, kao i razumijevanje i podršku trgovaca, ocijenjeno je na prvoj sjednici Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda, formirane pri PKCG. Kako je saopšteno iz PKCG, privrednici su ocijenili da su dugogodišnji problemi u pekarskoj industriji posljedica niske cijene osnovne vrste hljeba, koji čini 70 odsto ukupne pekarske proizvodnje, a kupci ga plaćaju 50 centi.

-Pekare osnovnu vrstu hljeba prodaju trgovcima po 37 centi sa PDV-om, a ta cijena datira iz aprila 2019. godine, mada je u međuvremenu došlo do rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala - tvrde iz PKCG. Tvrde i da su lani imali 11 miliona eura gubitka, jer nije bilo turističke sezone zbog pande-

mije, imali su neradnu nedjelju, zbog čega trgovine nijesu radile 65 dana, a porasla je cijena imputa – ulje 124 posto, šećer 57 odsto, ambalaža i folija 60, aditivi, smjese i ostalo 40, lož ulje 35 odsto, a dizel sa 1,03 na 1,21 euro.

Na sjednici je takođe bilo riječi o izmjenama Zakona o akcizama iz jula 2017. godine, koje se odnose na pravo povraćaja dijela plaćene akcize

na gasna ulja korišćena kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe.

- Potrebno je ponovo pokrenuti inicijativu za izmjenu zakona, u smislu da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za prehrambeniu proizvodnju vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod, kao i da se omogući povrat akcize – poR. E. ručili su iz PKCG.

Kursna lista 1.18520

GBP

0.85570

AUD

1.58880

JPY 130.55000

CHF

1.08520

CAD

1.48130

USD

8

Društvo

13. i 14. jul 2021.

Mitropolija crnogorsko-primorska SPC 18. juna podnijela zahtjev za konzervatorske uslove zbog radova u Cetinjskom manastiru

Doc. dr sc. Veljko Srzić sa Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geo

Nekontrolisana urb ugrozila crnogorsk PODGORICA - Mnogim plažama na Crnogorskom primorju potrebna je vještačka prihrana jer su ugrožene erozijom, odnosno njihova prirodna ravnoteža je poremećena zbog niza faktora, dominantno pretjerane urbanizacije i izgrađenosti, kazao je za Pobjedu docent dr sc. Veljko Srzić sa Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

Radovi u Manastiru koje je zatekla Uprava za inspekcijske poslove

Čeka se odluka Prijestonice o građevinskoj dozvoli PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve podnijela je 18. juna zahtjev za izdavanje konzervatorskih uslova za popravku sanitarnih čvorova u Cetinjskom manastiru. To je konstatovano u zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru Uprave za inspekcijske poslove, u koji je Pobjeda imala uvid.

Međutim, kako saznaje Pobjeda, konzervatorski uslovi ne mogu biti izdati dok se nadležni sekretarijat prijestonice Cetinje ne izjasni da li je za planirane radove potrebna građevinska dozvola.

- Obraćamo Vam se sa zahtjevom za izdavanje konzervatorskih uslova za obnovu sanitarnih čvorova u suterenskom prostoru Cetinjskog manastira, na mjestu gdje su se nalazili po projektu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1984. godine, kao i za popravku spoljnih kanalizacionih vodova od manastira do šahte, koji se nalaze ispod kamene podloge urađene prije petnaestak godina – navodi se u zahtjevu Mitropolije, koji je potpisao protojerej-stavrofor Obren Jovanović.

Podnošenjem ovog zahtjeva Mitropolija je ispunila naloženu mjeru Uprave za inspekcijske poslove – da u roku od jednog dana, nakon inspekcijskog pregleda 17. juna, podnese zahtjev Upravi za zaštitu kulturnih dobara i o tome obavijesti inspekcijski organ.

KONTROLA

To je zvanično i utvrdila Uprava za inspekcijske poslove koja je kontrolni nadzor obavila 25. juna u Cetinjskom manastiru, u prisustvu Obrena Jovanovića.

- Inspekcijskim nadzorom na licu mjesta konstatovano je da radovi nijesu nastavljani – navodi se u zapisniku o izvršenom kontrolnom pregledu.

Nakon što je Mitropolija podnijela zahtjev Upravi za zaštitu kulturnih dobara, iz ovog organa je 22. juna zvanično

odgovoreno da je prije izdavanja konzervatorskih uslova, imajući u vidu stanje na terenu, te vrstu radova, potrebno nadležnom sekretarijatu Prijestonice uputiti zahtjev sa detaljnim opisom planiranih intervencija, u cilju procjene da li je za planirane radove neophodna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola.

Prema nezvaničnim i pouzdanim saznanjima Pobjede, nadležni sekretarijat prijestonice Cetinje još se nije obratio Upravi ovim povodom.

Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, podsjetimo, priznala je 17. juna da nema odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara za radove na sanaciji toaleta u Cetinjskom manastiru. Građevinski radovi unutar ovog viševjekovnog kulturnog dobra Crne Gore izazvali su revolt građana Cetinja i stručne javnosti, koji su se u više navrata okupljali ispred kapije Manastira i zahtijevali hitnu obustavu radova dok inspekcijski organi ne utvrde činjenice.

NIJESU ZNALI

U zapisniku o inspekcijskom nadzoru Uprave za inspekcijske poslove od 17. juna, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je inspektorka za kulturna dobra Dragana BoškovićDrobnjak neposrednim uvidom konstatatovala da su u toku radovi na renoviranju već postojećeg toaleta u Cetinjskom manastiru. Prisutni Obren Jovanović izjavio je da su „radove otpočeli prije desetak dana na adaptaciji sanitarnog čvora, koji je na tom mjestu napravljen prema projektu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture od 15. juna 1984. godine, koji je revidovan i odobren od strane istog zavoda i potpisan od strane tadašnjeg direktora Ljubomira Kapisode.

- S obzirom na to da se radi o redovnom održavanju sanitarnog čvora, nijesmo bili upoznati da je potrebno obratiti se Upravi za zaštitu kulturnih dobara – izjavio je Jovanović.

J. N.

Srzić je učestvovao u izradi Bazne studije i idejnih rješenja za revitalizaciju plaža Mogren, Sutomore, Pržno i Petrovac koje je zahtijevalo Morsko dobro.

Prema njegovim riječima, erozija plaža i uopšte granuliranih površina u uskom obalnom području posljedica je istovremenog i dugotrajnog učinka više faktora.

(NE)RAVNOTEŽA

- Sve intenzivniji antropološki uticaj kroz urbanizaciju, pretjeranu izgrađenost u obalnom području, neodržavanje i parcijalno ili potpuno zatvaranje bujičnih potoka narušilo je prirodno prihranjivanje plaža što je dovelo do nepostojanja ravnoteže prihrane i odnosa materijala pod djelovanjem mora.

Ako dodamo tome i klimatske promjene koje, između ostalog, dovode do sve većih ekstrema u monitoringu meteoroloških i okeanografskih parametara, jednostavno se zaključuje da je prirodna prihrana drastično smanjena ili u potpunosti lokalno onemogućena - kazao je Srzić.

On je dodao da postoje istovremeno i uticaji koji rezultiraju intenziviranim, gibanjem sedimenta od kojih su plaže izgrađene.

- Za posljedicu se uočava narušena ravnoteža i prirodne plaže u tom režimu nemaju dugoročnu samoodrživost - kazao je sagovornik.

Ističe da je i porast nivoa mora nešto o čemu se intenzivno priča i na čemu svjetska naučna zajednica kontinuirano radi.

-Neupitno je da je globalan trend povećanja nivoa mora prisutan i logično je zaključiti da će se usljed toga dio obalnih područja naći pod morem u budućnosti. Na čovjeku i struci je da identifikuje, prepozna i riješi problem. Moramo biti svjesni kako živimo u izrazito dinamičnom okruženju koje je promjenjivo u vremenu i koje zahtijeva prilagođavanje - kazao je Srzić.

OČIGLEDNO ,,GUBLJENJE“ PLAŽE: Plaža Mogren nekad i sad

Pretjerana izgrađenost u obalnom području, neodržavanje i parcijalno ili potpuno zatvaranje bujičnih potoka narušilo je prirodno prihranjivanje plaža, što je dovelo do nepostojanja ravnoteže prihrane i odnosa materijala pod djelovanjem mora - kazao je prof. Srzić Po njegovim riječima, plaže će nestati ili će se održati, ali sve zavisi od čovjeka i struke.

- Ukoliko se bude radilo na monitoringu, analizama, istraživanjima i rješenjima, možemo očekivati dugoročan rezultat u kojem će izgled i visinski položaj plaža evoluirati i biti održiv uz određenu cijenu - kazao je Srzić.

SISTEMSKI PRISTUP

Govoreći o eroziji crnogorskih plaža istakao je da je rješenju trebalo pristupiti sistematski, a to nije moguće preko noći.

- Plaže nijesu ni nastale u jednoj godini, ali nijesu ni nestale u jednoj godini, isto kao što

Upravljanje obalnim područjem hitno potrebno Crnoj Gori Uzimajući u obzir činjenicu da turizam u Crnoj Gori kao tercijarna djelatnost značajno doprinosi bruto nacionalnom proizvodu, prof. Srzić je kate-

goričan da je hitno potrebno sistemsko planiranje strateških odrednica koje će uključiti i planove razvoja i upravljanja obalnim područjem.

U pogledu problema erozije plaže Ade Bojane prof. Srzić smatra da je jasno da je rijeka Drim svojim prirodnim režimom značajno definisala hidrološke uslove Bojane, barem do puštanja u pogon hidroelektrana.

- Poslije izgradnji brana, Drim je regulisan, a pronos nanosa je smanjen. Tome u prilog ide činjenica da hidrološka svojstva Bojane nijesu promijenjena kao u slučaju Drima, upravo iz razloga što je veli-

Ada Bojana specif koje zahtijeva deta kim dijelom toka u području uspora mora - kazao je Srzić.

On podsjeća da je Ada Bojana vrlo specifično područje koje zahtijeva detaljne analize s ciljem odabira najprikladnijeg načina usporavanja smanjenja širine „lica“ plaže i očuvanje tog područja.

- Nasipanje pijeska iz zapadne grane dotoka kojoj sam imao

Prirodni zakoni štite plažu Sagovornik objašnjava da je u prirodnoj ravnoteži plaža zaštićena i bude godinama ista ukoliko ljudski faktor, prije svega nekontrolisana urbanizacija to ne poremete.

- S jedne strane, radi se o prihrani plaže iz zaleđa koje, na području sliva koji gravitira plaži, generiše određenu količinu nanosa i na taj način putem površinskog oticanja nakon svake kiše donosi materijal. Sa druge strane, imamo djelovanje mora koje rezultira gibanjem nanosa i onim što se percipira kao nestajanje plaže - objasnio je Srzić prirodni proces.

problem nestajanja plaža nije detektovan unazad godinu. Prvo je trebalo obrazovati kadar koji će razviti kompetencije i odgovarajuće kvalifikacije za probleme obalnog inženjerstva s naglaskom na analize transporta sedimenta u morskom okruženju, oblikovanje, projektovanje i izvođenje plaža, planiranje i definiciju postupaka stabilizacije plaža tvrdi Srzić, smatrajući da stručni profili za rješavanje erozija plaža Crnoj Gori nedostaju.

Naglasio je da bi za formiranje studijskog programa obrazovanja stručnjaka i dovođenje prve generacije do kraja moralo proći barem pet godina, dok - Ovdje se primarno misli na plaže i uski obalni pojas u direktnom kontaktu s morem koji u području jugoistočne Europe i jesu sinonim turizma. Istovremeno treba raditi na monitoringu koji će osigurati baze podataka za analize procesa i definiciju problema lokalno, za pojedinu plažu, uvalu, područje - poručuje Srzić.

bi sticanje iskustva i znanja tokom radnog odnosa osobe tog profila zahtijevalo minimalno još pet godina.

S obzirom na projektne zadatke postavljene timu koji je radio na studijama revitalizacije i kreiranja tehničkih rješenja stabilizacije plaža u Crnoj Gori, Srzić ističe da je definisan skup profila stručnjaka koji pokrivaju komponente procesa i faktora koji definišu izgled, oblik i svojstva pojedine plaže.

- Tako je hidrolog bio angažovan na utvrđivanju svojstava površinskog oticanja, geoinformatičar na definiciji slivnog području i prostornim svojstvima koji utiču na oticanje, geomehaničari na identifikaciji granulometrijskih sastava sedimenta i procjeni podložnosti eroziji, hidrauličar za potrebe definicije režima tečenja u bujičnim koritima i procjeni nanosa kojim se plaže prihranjuju. Sve to sadržano je u predmetnim studijama i omogućilo je sprovođenje analiza dinamičkih svojstava obalne crte, kvantifikaciju uticaja vjetrom generisanih valova na plaže te na kraju i kreiranje prijedloga za revitalizaciju plaža - objašnjava sagovornik.

Društvo

13. i 14. jul 2021.

odezije Sveučilišta u Splitu

banizacija ke plaže

fično područje aljne analize prilike prisustvovati na licu mjesta, ukazuje na velike količine izvađenog materijala koji je prema izgledu pogodan za prihranu Ade Bojane. Međutim, uz izostanak prirodnog prihranjivanja Bojane sedimentom, jasno je kako je količina pijeska u zapadnoj grani dotoka ograničena - objašnjava Srzić.

STRUKA DA SE PITA

Srzić naglašava da prihranjivanje plaža šteti ekosistemu i pravi neravnotežu, pa je potrebno da te poslove obavlja struka uz adekvatan normativni okvir.

- Potrebno je da struka preuzme inicijativu, da sadržaj projektne dokumentacije bude usmjeren ka očuvanju morske okoline. Ukoliko zakonska regulativa ne prepoznaje isključivost u definiciji materijala za prihranu plaže, već se na nivou sugestije definiše maksimalni udio zemlje u materijalu za prihranu, kao što je praksa u Republici Hrvatskoj, onda će investitor biti taj koji će usmjeriti projektanta na korišćenje zemlje, građevinskog otpada i sl. uglavnom jeftinijih i nekvalitetnih materijala čije korišćenje utiče na kvalitet mora koje nudimo turisti - smatra Srzić.

On insistira na tome da je zbog zaštite mora potrebno insistirati na korišćenju kamenog materijala i definisati postupke njegove pripreme za ugradnju.

- Pod tim se podrazumijeva sijanje materijala do osiguranja željenih granulacija, ispiranje zemljane primjese sa granulata te korišćenje granulata istog postanka kao što je onaj na plaži koja se prihranjuje. Konkretno bi to značilo da se Ada Bojana prihranjuje isključivo nanosom Bojane, da se plaža u Petrovcu prihranjuje identičnim smeđe - crvenkastim granulatom i slično - poručuje prof. Srzić.

Tempo, odnosno intenzitet prihrane plaže, prema njegovim riječima, zavisi od toga da li se kreira nova plažna površina na lokaciji na kojoj plaža ne

Ostrva brane obale Srzić navodi da je hrvatska obala manje podložna eroziji od crnogorske.

- Hrvatska ima jako razvijenu obalnu crtu koja je vidljiva kroz preko 100 ostrva i hridi, a smjer ostrva u većoj mjeri koincidira sa smjerom pružanja obale te se na taj način osigurava zaštita obale i naselja na obali od velikih talasa. Crna Gora geografski je locirana bliže Otrantskim vratima što rezultira jako velikim privjetrištima, pa je djelovanje talasa na obalu puno intenzivnije - objasnio je Srzić.

Kako je naveo, u hrvatskom priobalju veći je uticaj plavljenja i izdizanja nivoa mora.

postoji u postojećem stanju ili se prihranjuje postojeća.

- U prvom slučaju, plažu osim nasipanja treba i zaštititi, odnosno stabilizovati njen sediment kako bi se spriječio nekontrolisani gubitak. To podrazumijeva planiranje napera, podvodnih pragova, betonskih elemenata za stabilizaciju i ostala tipska rješenja.

Ovakvi projekti, po pravilu, nešto su zahtjevniji od projekata prihrane postojeće plaže i iziskuju više vremena za sprovođenje do izvođenja radova kazao je Srzić.

PRIHRANA

Po njemu, važno je i da prihranu plaže strateški treba sprovoditi u proljeće, tokom marta i aprila, prije turističke sezone.

- Na taj način ostavlja se dovoljno vremena do početka sezone i pijesak će biti ispran pod djelovanjem talasa, a ujedno će se u slučaju primjene lomljenog kamena kao granulata za prihranu, pod djelovanjem mora u određenoj mjeri oblikovati oštre ivice granulata. Postupak procjene uticaja na životnu sredinu treba u pravoj mjeri da kvantifikuje eventualne uticaje intervencija u obalnom pojasu, definiše mjere zaštite i kontroliše njihovu implementaciju - smatra prof. Srzić.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA – Izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić predao je kandidaturu za generalnog direktora Radio-Televizije Crne Gore (RTCG), saznaje Pobjeda. Dokumenta će, kako nam je potvrđeno, u narednih nekoliko dana da preda i bivši zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Nikola Marković.

On je rekao Pobjedi da još uvijek nije predao dokumenta, ali će to učiniti uskoro, jer je rok za prijavu do 19. jula.

Raonić je za Pobjedu kazao da je u ponedjeljak podnio dokumenta za tu važnu funkciju. On je rekao da je uvjeren u to da može da doprinese „izgradnji Javnog servisa u punom svom značenju i pravoj instituciji u službi građana“.

- Uvjeren sam da je u RTCG većina zaposlenih koji će doprinijeti tom cilju, bez obzira ko bude izabran na mjesto generalnog direktora – rekao je Raonić Pobjedi.

Raonić je govoreći o onome na što bi se fokusirao kad bi došao na funkciju, kazao da mu je prvi cilj balansiranje i poštovanje profesionalnih standarda.

- Svi ostali problemi zahtijevaju više vremena - zaključio je on.

9

Izvršni direktor Građanske alijanse i bivši glavni urednik Dana u trci za funkciju generalnog direktora RTCG

Raonić tvrdi da nema riječi o konfliktu interesa Predsjednica Sudskog savjeta i profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer Pobjedi je rekla da nije sporno da se Boris Raonić kandiduje za generalnog direktora Javnog servisa, čak iako među članovima Savjeta RTCG ima onih koji su uključeni u NVO čiji je on direktor – Amina Murić i Bojan Baća, ali da se onda oni moraju izuzeti iz glasanja Drugi Pobjedin sagovornik, pravni ekspert, smatra da je pravno i etički, ali i moralno sporna Raonićeva kandidatura, jer su interesi tih osoba međusobno isprepletani

KONFLIKT INTERESA

Boris Raonić je trenutno i član Savjeta Agencije za elektronske medije. I uslovima konkursa i Zakonom o RTCG definisano je da javni funkcioner ne može da bude imenovan za generalnog direktora RTCG. Međutim, on je za Pobjedu rekao da nema riječi o konfliktu interesa jer bi, ukoliko ga imenuju za generalnog direktora, ostavku na tu funkciju dao u roku od 15 dana.

- U skladu sa članom 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa, javni funkcioner ne može biti predsjednik ili član organa upravljanja ili nadzornog organa, niti izvršni direktor ili član menadžmenta u privrednom društvu. Lice koje bude izabrano, imenovano ili postavljeno na javnu funkciju u smislu ovog zakona, dužno je da u roku od 15 dana, od dana izbora, postavljenja ili imenovanja, podnese ostavku na dužnosti, odnosno funkciju iz stava jedan ovog člana - kazao je Raonić.

PRAVNO TUMAČENJE

Članica Savjeta Javnog servisa Amina Murić radi u Građanskoj alijansi, čiji je Raonić izvršni direktor, ali i Inicijativi mladih za ljudska prava. To je partnerska organizacija GA, a Raonić je član njenog Upravnog odbora.

I Bojan Baća je i član Savjeta RTCG i Savjeta Građanske alijanse od maja ove godine - piše na sajtu ove NVO. Predsjednica Sudskog savjeta i profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer Pobjedi je rekla da nije sporno da se Raonić kandiduje za generalnog direktora Javnog servisa, čak iako među članovima Savjeta RTCG ima onih koji su uključeni u NVO čiji je on direktor, ali da se onda oni moraju izuzeti iz glasanja.

- Nema smetnje da se kandiduje, ali bi bilo neophodno da se onda ti članovi u slučaju glasanja za generalnog direktora RTCG izuzmu iz tog postupka. Imamo takve

Boris Raonić

odredbe u Sudskom savjetu i drugim tijelima gdje se odlučuje o nekom licu koje treba da dođe na ključnu poziciju da, gdje god postoji razlog za izuzeće, onda to i treba da se učini - pojasnila je SimovićZvicer.

Kazala je da ne mora da utiče na objektivnost u radu to što

njih troje dolaze iz iste NVO. - Pitanja sa kojima se Murić i Baća bave kao članovi Savjeta drugačija su u odnosu na ona kojima se bave u NVO sektoru. Bitno je da se izuzmu iz glasanja koja se tiču statusnih pitanja direktora Javnog servisa, ali kada su u pitanju tekući poslovi koji

Uslovi za prijavu Za poziciju generalnog direktora potrebno je radno iskustvo od najmanje 10 godina (120 mjeseci), kao i najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja.

Kandidat mora imati i crnogorsko državljanstvo, te uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, a koje nije starije od 6 mjeseci.

Za generalnog direktora RTCG ne mogu biti imenovani poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije, lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada, ali ni funkcioneri političkih stranaka (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri), za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije.

Ne mogu se prijaviti ni „lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su radno angažovana po drugom osnovu, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog lica u Savjetu moglo da dovede do konflikta interesa“.

- Lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđena za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude i lica koja su bračni drugovi lica navedenih u tačkama 1 do 5 ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbinin- navodi se u uslovima prijave.

proizilaze iz Zakona, tu ne vidim da bi bilo smetnje - navela je Simović-Zvicer.

Savjet Javnog servisa ima devet članova, a o izboru generalnog odlučuje većina u tom tijelu. Ukoliko se Baća i Murić izuzmu, sedam članova bi se izjašnjavalo o njegovoj kandidaturi.

UTICAJ

Pravni ekspert sa kojim je Pobjeda razgovarala smatra da je i pravno i etički, ali i moralno sporna Raonićeva kandidatura, jer su interesi tih osoba međusobno isprepletani.

- Raonić je morao imati, a može se reći da ima i dalje, uticaj na radni odnos Murić i Baće jer su u istoj NVO u kojoj je on izvršni direktor. Murić i Baća treba u Savjetu RTCG da glasaju o kandidaturi Raonića. Ukoliko on bude izabran, oni dalje treba da glasaju o raznim pitanjima koja se reflektuju na generalnog direktora RTCG, pa potencijalno i o njegovom razrješenju - navodi naš sagovornik.

Do izbora novog čelnog čovjeka, funkciju generalnog direktora RTCG obavlja Božidar Šundić.

Savjet Javnog servisa još se nije odlučio za modalitet za prekid radnog odnosa sa Šundićem, a za taj posao su odlučili da angažuju pravnu službu RTCG. Savjet Javnog servisa, na posljednjoj sjednici održanoj u junu, saglasio se da, ukoliko bude bilo potrebe, angažuju i nezavisne stručnjake van te kuće. K. J.

10

Društvo

13. i 14. jul 2021.

Ombudsman zatečen zahtjevima da se izvini zbog obraćanja na skupu „Dušom za Srebrenicu“

Bjeković: Neko se pokušava poigrati mojim ugledom Oni koji su primijetili ,,nedoličnost“ u djelovanju zaštitnika očito su zaboravili da je skup na koji je pozvan da govori posvećen genocidu u Srebrenici, pa riječi ,,ovaj zločin“ ne mogu imati drugo značenje, kazao je Bjeković PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković zatečen je pojedinim reagovanjima na njegov govor na skupu u Podgorici posvećenom obilježavanju ,,Evropskog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“ i ,,Dana sjećanja na žrtve civilnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine“.

Bošnjačka stranka (BS), član Bošnjačkog vijeća Adnan M u h ov i ć , č l a n S av j e t a Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković, ali i glavni imam za Podgoricu i Nikšić Džemo Redžematović pozvali su Bjekovića da se izvini što tokom javnog obraćanja na skupu „Dušom za Srebrenicu“ nijednom nije upotrijebio termin genocid.

Bjeković je ovakve tvrdnje okarakterisao kao spuštanje na nivo dnevne kolotečine tog, kako navodi, za njega nespornog događaja.

- Nažalost, kao što sam i u izlaganju rekao, kad neko hoće da zloupotrijebi svaku izgovorenu riječ - nije mu teško pronaći razloge za takvo nešto u našoj svakodnevici. Međutim, imam u vidu osjetljivost Srebrenice u kojoj se desio zločin genocida prema presuda-

ma međunarodnih i sudova iz regiona, što je jedina mjera i mjerilo za instituciju zaštitnika i mene lično, koji sasvim izvjesno nijesam svakome po volji, a što je i logika demokratije i slobode izražavanja i slobode mišljenja – saopštio je Bjeković.

On je kazao da svrstavanje zaštitnika u močvaru dnevne politike i zagovornika ideja suprotnih pomenutom stavu, apsurd je sam po sebi.

- Osim toga, napuštajući pomenuti skup primio sam čestitke i zahvalnost, koji zaista nijesu bili potrebni imajući u vidu moj duhovni i svjetonazorni profil, pojedinih predstavnika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koji su me i pozvali da govorim. Tim prije čudno zvuče pitanja na koja su odavno dati odgovori. Odgovor je jasan, kako u brojkama, tako i u činjenicama, i utvrđen pravosnažnim presudama, a na kraju potvrđen i od strane zaštitnika više puta u posljedn-

jih dva mjeseca, samo je nekima i to malo. Ili prate rad zaštitnika incidentalno i prema svojim potrebama – saopštio je Bjeković.

Prema njegovim riječima, oni koji su primijetili ,,nedoličnost“ u djelovanju zaštitnika očito su zaboravili da je skup na koji je pozvan da govori posvećen genocidu u Srebrenici, pa riječi ,,ovaj zločin“, kako kaže, ne mogu imati drugo značenje, pogotovo kad je pristao na tom i takvom skupu govoriti.

– Potpuno je ignorisana istina i

Rastoder: Ako je Bjeković negator genocida, onda smo i mi Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća Crne Gore Mirsad Rastoder kazao je da to vijeće „odbacuje tendenciozne izjave dušebrižnika sa sve Džemom Redžematovićem, glavnim imamom za Podgoricu i Nikšić“, kao neprimjerene i zasnovane na površnoj percepciji, a moguće i nekim interesnim sufliranjima advokata.

Rastoder je u saopštenju za medije kazao da je Redžematović, umjesto da blagosilja dostojanstven skup i pokaže zahvalnost prema čovjeku čiji su stavovi o genocidu u Srebrenici odavno poznati, potrčao da udari na prijatelja bez ikakve smislene potrebe.

- Kao da smo svi u Spomen-parku Pobrežje trebali da ponavljamo „geno-

cid, genocid...“ umjesto kultivisanih i dobronamjernih poruka koje su za buduće vrijeme. Ako je Bjeković negator genocida, onda smo i mi – navodi se u saopštenju.

Prema riječima Rastodera, Bjeković je pozvan od Bošnjačkog vijeća da se obrati u okviru obilježavanja Dana Srebrenice i Dana sjećanja na civilne žrtve pod nazivom ,,Dušom za Srebrenicu“.

- U tom kontekstu, sasvim opravdano, kao osvjedočeni pacifista devedesetih, istrajni borac za ljudska i manjinska prava i iskreni prijatelj bošnjačkog naroda i svih časnih ljudi u potpunosti se uklopio u koncept manifestacije sa koje je glavna poruka ,,Oprosti nam, Srebrenico“ – kazao je Rastoder.

procedura kod usvajanja Rezolucije i diskusija zaštitnika o tome na matičnom Odboru 1. juna ove godine, pa i saopštenja dostupna široj javnosti – kazao je Bjeković.

Na pomenutoj sjednici skupštinskog odbora, Bjeković je kazao da „sa stanovišta institucije zaštitnika, ja vam ne mogu poručiti da se u Srebrenici nije desio zločin genocida, iz prostog razloga jer je to utvrđeno u više presuda“.

Bjeković je kazao i da je u izlaganju srebreničke žrtve svjesno

On navodi da zbog toga niko od učesnika nije potencirao ,,mahanje genocidom“, pa ni Bjeković, čiji su stavovi o Srebrenici odavno poznati i potvrđeni u raspravama na skupštinskim odborima i drugim forumima, gdje je javno isticao ,,da se ne smije negirati genocid koji je potvrđen u više presuda“.

- Apelujemo na samoljubive lovce na funkcije da nađu druge povode preko kojih će se kandidovati, a nama neka ostave da dušom osjećamo boli stradalnika genocida i drugih zločina, da se sjećamo, pamtimo, i da prigrlimo svako čestito čeljade koje prisustvom pokaže saosjećanje. Bošnjački narod i drugi građani znaju da cijene prijateljstvo i zbog nekih sebičnjaka neće se odreći ponosa koji su osjetili na obilježavanju Dana Srebrenice u Podgorici. U protivnom, sve će nas ubiti ,,sjenke Srebrenice“ - poručio je Rastoder.

uzdigao na pijedestal iznad svih drugih žrtava, kao obavezu da sve žrtve budu ispoštovane, a ne ispolitizovane.

- Vraćajući se na sve moje izjave u vezi sa Srebrenicom, ostaje gorak ukus da se neko pokušava poigrati sa mojim ugledom i moralnim shvatanjima iz nepojmljivih razloga.

Na o s n o v u n av e d e n o g , obraćajući se Bošnjacima i svim drugim ljudima u Crnoj Gori, uvjeravam vas da nema nijedan razlog da nudim ostavku, ni da se izvinjavam za bilo šta što sam učinio povodom predmetnog izlaganja – kazao je Bjeković.

On je izrazio žaljenje što se događaji sa višim ciljem i sa tako ozbiljnom i tragičnom pozadinom, kao što je obilježavanje ,,Evropskog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“, uspiju dovesti u pitanje i skrenuti pažnja sa suštine.

Ombudsman je na kraju obraćanje završio porukom da je veoma važno da generacijskom nasljeđu ostavimo poruku da se nijedan zločin, a posebno zločin genocida utvrđen u pojedinačnim presudama Haškog tribunala, ne koristi za političko i drugo nadmetanje, te da ne licitirajući sa time danas ostavljamo generacijsko nasljeđe za sjutra.

D. M.

Zvanično okončan konkurs za izbor rektora UCG

Petrovdanska liturgija CPC u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju

Božović jedini kandidat

Ustoličenje pastira tuđe države neće biti dozvoljeno

PODGORICA - Vršilac dužnosti rektora prof. dr Vladimir Božović jedini je kandidat na konkursu za izbor rektora, potvrđeno je Pobjedi iz Rektorata.

Božović se prijavio za rektora u četvrtak, a do juče su se primale prijave putem Pošte, međutim – nijedna nije stigla.

Stručna javnost osporavala je ranije praksu što se poslednjih godina prijavljuje samo jedan kandidat za ovu funkciju. Smatrali su da se to dešava zbog toga što je centralizovan način izbora – u rukama je Upravnog odbora, unaprijed se zna ko će da bude izabran, zbog čega se drugi kandidati ne usuđuju da ulaze u unaprijed izgubljenu bitku.

Zato su inicirali da se izmijeni zakon o visokom obrazovanju i propiše novi model izbora – da kandidate za rektora na izborima, tajnim glasanjem, bira akademska zajednica, administracija, studenti, ili bi ih predlagala nastavnička vijeća, a potom izabralo najviše akademsko tijelo – Senat. Iz nekog razloga, prolongiralo se sa donošenjem tog akta, te će se novi rektor ponovo birati po starom modelu. Prema tim

Vladimir Božović

propisima, Upravni odbor bira prvog čovjeka Univerziteta, tijelo, koga čine predstavnici Vlade - osnivač i v i s o ko š ko l s ke u s t a n ove, akademskog osoblja, studenti...

Predsjednica UO je profesorica Filološkog fakulteta prof. dr Rajka Glušica iz Ure. I Božović je ranije, nakon što je u februaru razrješen sa te funkcije prof. dr Danila Nikolić, izričit bio da pri izboru rukovodilaca Univerziteta treba da se izbjegne sistem koji je neprimjeren – da sva vlast bude skoncentrisana u Upravnom odboru.

Rektoru traje mandat tri godine.

N.Đ.

CETINJE – Episkop ostroško-nikšićki Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Boris Bojović poručio je na liturgiji u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju, povodom Petrovdana, da neće dozvoliti ustoličenje, kako je kazao, pastira neke tuđe države na Cetinju i u Cetinjskom manastiru.

Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve kažu da su nezadovoljni što i ovaj praznik ne mogu da proslave u Manastiru Svetog Petra Cetinjskog, gdje su to činili i njihovi preci.

Episkop Bojović kazao je da su svi manastiri i crkve crnogorski, ali ne i sveštenstvo koje služi u njima. Zato je poručio da vjernici i CPC više neće ćutati.

- Otvoreno i jasno ćemo reći da na Cetinju nema ustoličenja, osim ako uđe sveštenstvo Crnogorske crkve u Cetinjski manastir. Molimo sve one koji su namjerili da bilo kada i bilo koga u Cetinjskom manastiru i našem svetom Cetinju postave da bude tobožnji pa-

Sa liturgije na Cetinju

stir neke tuđe države, da znaju da to neće biti dozvoljeno - kazao je Bojović.

Tog ustoličenja nema, poručio je Bojović, jer crkva strane države želeći da ukrade našu istoriju i duhovnost, želi da postavi nekoga koji ne priznaje cr-

nogorski narod i koji nas poništava u svakom mogućem smislu.

Bojović vjeruje da će kod svih preovladati ljubav, te da će se pitanje crkve u Crnoj Gori riješiti na zadovoljstvo svih vjernika.

R. D.

Hronika

13. i 14. jul 2021.

11

Policija istražuje napad na Istražni zatvor u Spužu

Kamenjem i lovačkom puškom pokušali da polome ometače za telefon PODGORICA – Policija ispituje ko su osobe koje su, u tri navrata u toku noći, prišle ogradi Istražnog zatvora i pokušale da polome ometače signala za mobilne telefone – saznaje Pobjeda.

Prema nezvaničnim saznanjima, nepoznate osobe prišle su Istražnom zatvoru i kamenjem gađale ometače koji se nalaze na zgradi u kojoj borave pritvorenici. Zatvorski policajci o tome su obavijestili policiju, koja je obavila uviđaj, ali nije uspjela da uđe u trag napadačima. Ubrzo nakon toga, opet tokom noći, nepoznate osobe su ponovo pokušale da polome ometače, ali ovog puta su, umjesto kamenicama, gađali iz lovačke

Istražni zatvor

puške. Ponovo su zatvorski policajci čuli buku i o tome obavijestili policiju koja je obavila uviđaj, ali ni ovog puta nije uspjela da dođe do traga koji bi doveli do identifikovanja osoba koje su pokušale da polome opremu koja je instalirana s ciljem da zatvorenici ne mogu da koriste telefone.

Strategija izvršenja krivičnih sankcija (2017 – 2021) predviđa unapređenje tehničke opremljenosti zatvora, a u to spadaju SMART ometači, video-nadzori i druga tehnička oprema. Nedavno je iz UIKS-a saopšteno da je kompletirana nabavka pomenutih ometača za Istražni zatvor Podgorica i započeti su radovi na postavljanju istih. Ambasada SAD, u saradnji sa Mini-

starstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava, podržala je kupovinu sistema za ometanje signala mobilnih telefona u Istražnom zatvoru u Spužu. Vlada je prethodno nabavila i instalirala dio opreme, a program Ambasade za vladavinu prava je finansirao kupovinu softvera i opreme koja omogućava, sa velikom preciznošću, ometanje signala mobilnih telefona.

Zatvorski policajci redovno su pretresali sobe pritvorenika i zatvorenika i zaplijenjivali i kriptovane telefone. U nekoliko predmeta Specijalnog državnog tužilaštva pominju se upravo osobe iz zatvora kao „aktivni“ organizatori likvidacija, a sve to dogovarali su mobilnim telefonima. R.H.

Detalji iz optužnice protiv Janka Vukadinovića i njegove petočlane grupe PODGORICA – Likvidacija Veljka Belivuka poznatog kao Velja Nevolja koju je pripremala grupa Janka Vukadinovića bila je jedini izlaz za opstanak škaljarskog klana, ispričao je crnogorskim tužiocima zaštićeni svjedok Kamenko Kuč.

Belivuk se našao visoko na listi za odstrel, jer kako je organizator njegove likvidacije, pripadnik škaljarskog klana Janko Vukadinović saopštio zaštićenom svjedoku, on je ubio 20 njegovih drugova.

Iskazom zaštićenog svjedoka potvrdilo se pisanje Pobjede od 22. novembra prošle godine da iza ubistava vođe škaljarskog klana Igora Dedovića (43) iz Kotora i njegovih saradnika Stevana Stamatovića (43) iz Podgorice, te Baranina Alana Kožara i njegovog prijatelja Damira Hadžića stoji nekolicina članova navijačke grupe FK Rad, koju pod kontrolom drži vođa navijača Partizana Veljko Belivuk, poznatiji kao Velja Nevolja.

Zbog počinjenih grijehova, Belivuk je morao da bude ubijen na tivatskom aerodromu na poziciji gdje nema puno policije, a po instrukcijama Vukadinovića, Kamenko Kuč je trebao da mu priđe i puca u glavu.

Zaštićeni svjedok je pojasnio da je u metu trebao da puca dok je čekala u redu za čekiranje karata i pojasnio da je to bilo izvodljivo jer prilikom ulaska u zgradu aerodroma nema skeniranja sve do prostora gdje se čekiraju karte.

Ubistvo Marka Miljkovića koji je 18. januara sa Belivukom došao u Crnu Goru na babine Radoju Zviceru vođi suprotstavljenog, kavačkog klana, nije bilo obavezno.

Kamenku Kuču je rečeno da ako bude mogao ubije i Miljkovića dok mu je podvučeno

Likvidacija Belivuka značila opstanak škaljarskog klana

Veljko Belivuk

da Belivuk ne smije živ napustiti Crnu Goru.

Za ubistvo Belivuka je nuđeno 500.000 eura, a za Miljkovića 300.000 eura.

Vukadinović je sve organiyovao iz Istražnog zatvora u Spužu. On je kriptovanim telefonom saopštio zaštićenom svjedoku da mete planiraju povratak u Beograd letom u 10 časova i predočio mu da je organizovano njegovo bjekstvo nakon likvidacije kao i da u slučaju da bude uhapšen, novac koji bi njemu pripao dobila bi njegova porodica.

To mu je kasnije potvrdio i svjedok saradnik Hasan Turković, koji mu je taksijem u Tivat poslao pancir i 100 eura.

Zaštićenog svjedoka je u Tivtu dočekao optuženi Jovano-

Stanišić se odlaskom u zatvor spasio likvidacije Bomba kojom je trebalo da bude ubijen jedan od visokopozicioniranih pripadnika kavačana Slobodan Kašćelan prilikom dolaska na suđenje u podgorički Viši sud bila je prvobitno namijenjena za likvidaciju vođe zagoričke grupe koju predvodi Rado-

slav Gile Stanišić.

Prema planu koji je osmislio Janko Vukadinović bomba sa magnetima je trebalo da se zakači na Stanišićev automobil ispred njegove kuće ili na semaforima.

Zadatak kačenja bombe imao je zaštićeni svjedok Kamenko

Radoslav Gile Stanišić

vić koji je imao i zadatak da ga poveze do tivatskog aerodroma gdje bi Kamenko Kuč presudio dvojici srpskih državljana dok je oružje za ovo ubistvo dobio od optuženog Radovana Stanišića.

Nakon izvršenog ubistva, Jovanović je trebao da zaštićenog svjedoka preveze do Jaza gdje bi se krio izvjesno vrijeme a potom preko Bosne i Hercegovine prebačen u Južnu Ameriku.

Vukadinović je prije likvidacije Belivuka i Miljkovića osmislio plan ubistva Slobodana Kašćelana ali kako je suđenje ovom visokopozicioniranom pripadnku kavačke grupe 22. januara odloženo odustao je od ove akcije.

Ubistvo Kašćelana trebalo je da bude plaćeno pola miliona Kuč dok bi motorom kojim se prevozio Kamenko Kuč i bomba upravljao Ivan Magovčević.

Likvidacija Stanišića, kako je ispričao zaštićeni svjedok, trebalo je da bude plaćena od 170.000 do 200.000 eura.

Kako je Magovčević u međuvremenu dospio u zatvor isto kao i Stanišić, od plana ove likvidacije se odustalo.

Slobodan Kašćelan

eura.

Ubrzo je, kako navodi Kamenko Kuč, Vukadinović dobio naređenje ili informaciju da u Crnu Goru dolazi Belivuk sa Miljkovićem zbog čega se momentalno prebacio na planiranje njihovog ubistva.

Osamnaestog januara saopštio je Kamenku Kuču da odustaju od Ubistva Kašćelana i da ide u Tivat.

Specijalno tužilaštvo podiglo je prije tri dana optužnicu protiv Janka Vukadinovića i njegove petočlane grupe za planiranje ubistva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu krajem januara odakle su poletjeli za Beograd poslije posjete vođi kavačkog klana Radoju Zviceru.

Pored Vukadinovića na optužnici su Radovan Stanišić, Mileta Jovanović, Almira Mujahodžić, Momčilo Milić i Dušan Ivanović.

Osoba sa kodnim imenom Kamenko Kuč u ovom predmetu dobila je status svjedoka saradnika i zaštićenog svjedoka.

Vukadinović se tereti da je zajedno sa NN osobom krajem 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju radi vršenja teških krivičnih djela.

Prema navodima optužnice

Jovanović i zaštićeni svjedok Kamenko Kuč su uz pomoć Stanišića 22. junuara u Tivtu pokušali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića.

Oni su dan prije planirane likvidacije došli u štek stan u Tivtu koji je za njih prethodno obezbijedio optuženi Stanišić. U tom stanu su ih čekala i dva pištolja ,,glok 26“ i ,,valter“ sa municijom.

Kako bi provjerio ispravnost oružja Kamenko Kuč je otišao u nenaseljini dio Tivta gdje je iz ,,gloka“ ispalio najmanje tri metka.

Nakon što je odradio probu oružja, on se vratio u štek stan gdje je uz pomoć Jovanovića sa oružja i metaka uklonio sve svoje tragove.

Istog dana su od Vukadinovića dobili informaciju da će Belivuk i Miljković u 10 sati narednog dana biti na tivatskom aerodromu i da na njih pucaju dok budu čekali u redu za čekiranje karata.

Kamenko Kuč i Jovanović su na automobil ,,opel zafira“ nakačili lažne tabilice i narednog dana, rano ujutro se uputili prema zgradi tivatskog aerodroma.

Međutim, njihov naum da likvidiraju Belivuka i Miljkovića nije uspio jer ih je na putu do aerodroma presrela policija i uhapsila.

R.H.

U udesu na putu Šavnik – Žabljak učestvovalo jedno vozilo

Poginuo Budvanin ŠAVNIK - Budvanin Žarko Praščević (41) stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče ujutro na putu Šavnik – Žabljak, u mjestu Grabovica, saopšteno je iz OKC Uprave policije.

Iz Operativno-komunikacionog centra su Pobjedi kazali da se saobraćajna nezgoda dogodila oko sedam sati, te da je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo.

Golf budvanskih tablica je, kako prenosi Antena M, udario u bankinu pored puta, a potom se prevrnuo.

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo je predmet povodom saobraćajne nezgode u kojoj je stradao Praščević.

Dežurna tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima Božidarka Gačević je obavila uviđaj kako bi se utvrdio uzrok saobraćajne nesreće.

- Takođe je izdata naredba za sudsko-medicinsko vještačenje – obdukciju tijela nastradalog i tehnički pregled vozila – saopšteno jeiz ODT-a Pljevlja.

A. R.

Sud za prekršaje u Budvi

Za samo pet dana primili 81 hitni predmet BUDVA - Od 5. do 11. jula sudije Suda za prekršaje u Budvi su zaprimile čak 81 prekršajni predmet u hitnom postupku.

- Pored ionako velikog broja redovnih predmeta u radu, broj hitnih predmeta u kojima su učesnici u postupku lica lišena slobode, ili strani državljani je u konstantnom porastu sa tendencijom daljeg porasta. Uz izazove koji su uzrokovani obustavom rada advokata, te još uvijek neregulisanim načinom isplate naknade zarade po osnovu dežurstva i pripravnosti za sudije i službenik e, d o d a t n o j e o t e ž a n o funkcionisanje suda. Sud za prekršaje u Budvi će i dalje nastaviti da obavještava javnost o radu i funkcionisanju suda – saopštio je portparol ovog suda Marko Đukanović.

C. H.

12

Ispovijest

13. i 14. jul 2021.

RAZGOVOR S POVODOM: Nikšićanka Vasiljka Lješković-Bojić, potomkinja porodica koje su položile ogrom

Ne može se izjednačiti onaj koji gine za svoju zemlju sa onim koji je jeo sa tuđeg vagana PODGORICA – Ne razumijem o kakvom pomirenju priča ova vlast. Ne znam kako mogu pomiriti kosti mojih stričeva koji su izginuli na pećinu (Budoška pećina) sa kostima onih koji su ih pobili. Ja to ne razumijem i ne prihvatam. I neću prihvatiti dok sam živa – poručuje nastavnica u penziji, Nikšićanka Vasiljka Bojić, čiji su stric i ujak - Nikola Lješković i Đorđije Premović među 46 narodnih heroja grada Nikšića čiji su roditelji, ali i čitava porodica i s očeve i s majčine strane, preživjeli golgotu od četnika.

Niko nema prava, kategorična je Bojić, da izjednačava žrtvu partizana i njihovih porodica sa četničkim pokretom.

- Ne može se izjednačiti onaj koji gine za svoju zemlju i slobodu, čija porodica se žrtvovala za svoju domovinu, sa onim koji je jeo sa tuđeg vagana. Otkad je svijeta i vijeka, onaj ko jede sa tuđeg vagana ima samo jedno ime – a to je izdajnik i ne može se on izjednačiti sa onim koji se bori za slobodu – naglašava Bojić.

TRAGEDIJE

Neprihvatljivo joj je da u Nikšiću, koji je dao 46 narodnih heroja, danas, kako kaže, predsjednik Opštine bude neko ko podržava četnike.

- Ja se sa tim ne mogu pomiriti – dodaje ona.

Njen otac jedini je od šestorice sinova Spasenije i Mašana Lješkovića koji je preživio Drugi svjetski rat, zajedno sa sestrom Gospavom.

Vasiljka je rođena 1946. godine, a odrasla je u ujčevini kod Premovića.

Njene dvije familije, priča ona, suočile su se tragedijama i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, ali su i u miru dočekali još jednu – Vasiljkin otac Radosav poginuo je u avionskoj nesreći 27. novembra 1947. godine, na povratku kući sa službenog puta iz Beograda.

Lješkovići i Premovići priča ona, bili su veoma bliske porodice i vezane kroz istoriju.

- Veliku žrtvu podnijeli su i u Prvom svjetskom ratu. Moj đed Mašan Lješković imao je brata Krsta koji je umro u logoru Austrougarske, a Krstovo četvoro đece umrlo je tada od gladi. Moj najstariji stric Jovan Lješković je kao mladić uhvaćen i poveden u logor u Mađarskoj. Kad se vratio, pošto je Austrougarska pala, treći dan je umro od posljedica logora. Moj đed Marko Premović imao je dva sina i tri ćerke. Jedan sin mu je umro od španjolice tokom Prvog rata...

Moja dva đeda porodične tragedije još više su zbližile – priča Vasiljka Bojić.

Nijesu Vasiljkini stradali od „bratske ruke“ samo u Drugom ratu. Njen đed Mašan

1920. ostao je bez dva sina zbog terora srpskih žandara.

- Moji stričevi Stevan i Ljubo čuvali su ovce kada su preko Budoša naišli žandarmi.

Stevan je imao 16-17 godina, a Ljubo 14-15. Tražili su od Stevana da kaže đe su komite, a on je rekao: „Šta su to komite, jede li se to?“ Oni su ga kundacima ubili, a Ljubo je od straha i grozote od toga što je vidio skočio u bunar. Tako su oba stradali od ruke „braće“ Srba – prisjeća se naša sagovornica porodične istorije.

BEZ DILEME

Pred početak Drugog svjetskog rata, ističe naša sagovornica, Lješkovići i Premovići nijesu imali dilemu na koju će stranu.

- Nikola, moj stric, rano se priključio komunistima. Učio je gimnaziju i zbog svojih naprednih ideja je išćeran. Uzor mu je bio moj ujak Đorđije koji je bio komunista i koji je 1937. bio spremio jednu malo veću grupu da idu u Španiju, ali su uhvaćeni i zarobljeni. Uz Nikolu i moji stričevi Ilija i Blažo su, takođe, prišli komunistima, kao i moj otac Radosav – kaže Vasiljka Bojić.

Njen ujak Đorđije Premović kada je, poslije neuspjelog pokušaja da dođe do Španije, pušten iz zatvora otišao je u Bosnu i Hercegovinu, gdje se u Zenici zaposlio u Željezari.

- Tamo je odmah formirao partijsku ćeliju i ispred Željezare i danas stoji njegova spomenbista, a i jedna škola u Zenici je nosila ime „Đorđije Premović“, kažu i jedna ulica – priča naša sagovornica, a njegova spomen-bista nalazi se i u dvorištu Nikšićke pivare.

Brzo se vratio u Crnu Goru. On i Vasiljkin stric Nikola Lješković bili su među organizatorima antifašističkog ustanka u pješivačkom kraju 1941.

- U partizane su pošla sva četiri brata Lješkovića - znači moji stričevi i otac i njihova sestra Gospava, ali i đed Mašan i baba Spasenija. Pošli su, naravno, za svojom đecom – kaže ona.

Njeni otac i majka već tada su bili u braku, vjenčali su se 1938.

Kada su partizani krenuli u Bosnu i Hercegovinu u Budoškoj pećini kod Nikšića, kao pozadinci, ostavljeni su Vasiljkin otac Radosav i njegova dva brata, a treći Nikola, sa roditeljima i sestrom Gospavom, otišao je dalje sa partizanima, kao i Premovići, predvođeni Đorđijem. Za partizanima je sa djecom pošla i Vasiljkina majka, ali su je, kao i mnoge vratili nazad zbog nejači.

- Vratila se sa svoje troje đece i sa dvoje od brata Đorđija. Četnici su je uhapsili, kao i njenog oca Marka Premovića. Kada su puštili đeda on je iz zatvora sa sobom poveo dvije unuke – moju sestru i jednu kćerku ujaka Đorđa. Moja majka ostala je sa troje đece, dvoje svoje i

PARTIZANI I ČETNICI NIJESU ISTO: Vasiljka Lješković-Bojić

jednim bratovim, zatvorena u školi u Straševini. Sve troje ih je dojila. Dvoje nije preživjelo, od gladi su umrle moja rođena sestra Slavka i sestra od ujaka Borka – priča Vasiljka. Četnici su joj dozvolili da sahrani djecu.

- Pričala mi je da dok je išla od škole u Straševini, gdje je bila zatočena, sve do groblja četnik je otpozadi gurao bajkonetom da ide brže. Smetalo mu je što je, slomljena, hodala polako – priča Vasiljka sa suzama u očima.

IŽIVLJAVANJE

Za to vrijeme njen otac je sa dvojicom braće i još 21 partizanom i partizankom bio u Budoškoj pećini.

- Četnici su je otkrili 14. janu-

ara 1943. Pisao je o tome Dušan Kostić – „Gluva pećina“, Mihailo Lalić – „Trag u snijegu“, Velizar Perunović – „Kazivanje iz kolone“. Našli su ih jednog jutra i opkolili pećinu.

Tražili su da se predaju. Odbili su Milena Baletić, Jagoš Kontić, Vojislav Nikčević i moja trojica Lješkovića. Moj otac Radosav tada je ranjen.

Metak mu je prošao kroz obje butine, a svi ostali su izginuli – priča Vasiljka.

Njena majka je koji dan ranije bila puštena iz zatvora i pošla je kod svojih na Bogetićima.

- Kad su na Bogetiće dognali naše mrtve iz Budoške pećine bacili su ih na neki trotoar.

Njih mrtve i ranjenog Radosava. Igrali su kolo oko njih i naslanjali puške na njihova

tijela, kao na peciva božićna. Šenlučili su. A dobri, pošteni Božo Nikčević, otac stradalog Vojislava Nikčevića, pitao je tada mog đeda: „Marko, vidiš li ti šta ovi rade?“, a on mu odgovara: „Vidim Božo, čega se pošten stidi, pogan se time diči“… - prenosi sjećanja svojih predaka Vasiljka.

Njena sestra od ujaka koja je preživjela rat, umrla je prije godinu i po, tada je imala četiri godine, stalno je, kaže Vasiljka, govorila: „Kad god zažmurim mogu da vidim noge kako igraju oko njih mrtvih“...

Poslije iživljavanja nad mrtvima, četnici su njenog oca poveli u Podgoricu, u bolnicu na Kruševcu da ga liječe.

- Moji Lješkovići bili su veliki majstori. Imali su radio koji su

sami napravili i oružje. Puška moga oca je do 1980. bila u muzeju u Ljubljani, pištolj moga strica Nikole bio je ovdje u muzeju u Nikšiću. Sve ručna izrada – kaže Vasiljka.

Zanatsko umijeće spasilo je život njenom ocu.

- On je sve vrijeme u bolnici izigravao da ne može uopšte da hoda i jednom stražaru je obećao da će mu napraviti tabakeru, ali da mu mora donijeti britvulin. Ovaj je to učinio. I moj otac je preko dana pravio tabakeru za četnika, a uveče je dubio vrata koja su vodila u dvorište. Tako je pobjegao, a sa sobom je poveo jednog od braće Vučinić koji je potom otišao za Bosnu. Radosava su partizani opet ostavili u Crnoj Gori da radi kao pozadinac – priča ona.

Poslije rata njen otac bio je i delegat u Kolašinu kao predstavnik nikšićkog kraja, radio je i u OZNI...

BABA SPASENIJA

Radosav Lješković, Vasiljkin otac

Od Vasiljkine familije koja je s partizanima otišla u Bosnu i Hercegovinu vratile su se samo njena baba Spasenija i tetka Gospava.

- Za vrijeme Četvrte ofanzive na Plani kod Bileće ranjen je i uhvaćen moj ujak Đorđije Premović. Ne znamo što su mu radili. Uglavnom, kad su moja majka, tetka i otac 1946. pošli po njegove kosti nijesu mu sve bile u cijelo. A bacili su ga u klačunar (rupa đe se gasi kreč)...

Moj stric Nikola Lješković poginuo je za vrijeme Pete ofanzive, kažu na pet metara od Save Kovačevića, a đed Mašan na Zelengori. Ostale su žive od bosanske strane baba Spasenija i tetka Gospava. Kažu da je Gospava bila izuzetno hrabra, a Velizar Perunović piše da se

Ispovijest

13. i 14. jul 2021.

mnu žrtvu u antifašističkom otporu okupatoru

Spomenik na Bogetićima Nakon avionske nesreće u kojoj je stradao Vasiljkin otac njena majka Kosa polovinu novca koji je dobila od osiguranja uložila je u gradnju kuće u Nikšiću, a od ostatka je podigla jedinstven spomenik na groblju u Bogetićima.

Jedno krilo spomenika posvećeno je njenim Lješkovićima, a drugo njenim Premovićima

stradalim u Drugom ratu.

- Na spomeniku je pisalo: „Ovaj spomenik podiže svome rodu i domu Kosa sa djecom“.

Taj spomenik otvoren je 1950, da bi ga moj bratanić koji se isto zove Radosav kao moj otac, obnovio prije sedam-osam godina.

Oba krila spomenika i Lješkovići i Premovići imaju narodnog heroja – kaže Vasiljka.

Među 46 narodnih heroja grada Nikšića su Nikola Lješković i Đorđije Premović, stric i ujak Vasiljke Lješković

borila sa Njemcem prsa u prsa, goloruka te da je uspjela i njega da spasi. Poslije Sutjeske vraćena je za Crnu Goru. Baba Spasenija se razboljela i ostavljena je u jednom selu kod Doboja u kući oca Krsta Babića.

Oni su je njegovali i izliječili, pa se ona krajem 1944. vratila u Crnu Goru – priča Vasiljka.

Spasenijin put ka Crnoj Gori, kaže, bio je težak.

- Svi putevi za Nikšić vodili su od Dubrovnika, drugog puta nije bilo. Kad je došla u Dubrovnik pitala je ima li ko da ide za Nikšić. Jedan je rekao: „Idemo mi baba, ali smo mi vojna muzika“. Kaže ona: „Pa šta ako ste vojna muzika?“, a oni joj je odgovorio da sa njima ne mogu civili. Na to im ona odbrusi: „Pa i ja sam vojnik, možda veći no vi“. I ona sjedne sa njima u kamion, nije bilo tada autobusa, ni kola. I u priči tokom puta - ko si, što si - ona im kaže da je Spasenija Mašana Lješkovića. Jedan joj na to veli: „A tebi, baba, ostade samo Radosav“.

Ona je malo prećutala, pa se okrenula put njega: „A zar mi je i Nikola poginuo?“. Eto tako je saznala da joj je poginuo još jedan sin – priča Vasiljka.

Na Sutjesci je, dodaje naša sagovornica, baba Spasenija „od zarobljenog četnika saznala da su joj poginuli Blažo i Ilija“.

- Uvijek je govorila da joj je strašno teško palo što je to sa-

znala od četnika – prisjeća se Vasiljka.

Godinama su članovi vojnog ansambla, koji su babu Spaseniju prevezli od Dubrovnika do Nikšića, prepričavali njenu hrabrost. Pričali su da je u kamionu nastao muk kada su shvatili da nije znala za Nikolinu smrt.

- Svi su bili jadni i žalosni kada su shvatili da je od njih saznala da joj je poginuo šesti sin...

U međuvremenu su stigli do Nudola. Ona ih je pitala đe su, a oni joj odgovore da su više Nudola. „Pa što ćutite, što ne pjevate? Odavde je Sava“, rekla im je ona... Specifična je bila po svemu. Rodom iz Morače, od Baošića. Bila je jedna posebna figura – prisjeća se Vasiljka.

Po povratku u Nikšić nije mogla ništa da sazna o jedinom sinu koji joj je ostao.

- Tetka Gospava je čula da je Srbiji, pa je išla za njim. Nije ga našla. Pa je čula da je stigao u Bugarsku i stizala do Sofije u potrazi za jedinim preživjelim bratom... – priča naša sagovornica.

Nikšić je oslobođen 1944. godine. Babi Spaseniji od šest sinova ostao je jedan, ali je sudbina htjela da preživi još jednu tragediju i izgubi i njega.

- Baba je, kad su joj kazali da je poginuo, 12 dana bila u komi.

Ko god je znao molio se Bogu da umre. Preživjela je, da bi kad se moj brat ženio ona prva za-

pjevala. To govori kakva je ličnost bila. Umrla je 1974. Imala je 96 godina – kaže Vasiljka...

Poražavajuće je da u Crnoj Gori u 21. vijeku, ističe naša sagovornica, raspravljamo o podršci četničkoj ideologiji i izjednačavanju četnika i partizana.

- To ne može biti. Ne, nikako – kategorična je ona.

Za ovu Nikšićanku Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je ideal, ali poslije raspada te zemlje, kako kaže, druge domovine mimo Crne Gore ne može imati.

Učestvovala je u obnovi i izgradnji SFRJ, bila na omladinskim akcijama, život je posvetila i pokretu izviđača. Svaki crnogorski izviđač čuo je za Vasiljku Bojić.

- Poslije rata u mom komšiluku je bilo djece poginulih četnika, bilo ih je u izviđačima. I nije se pravila razlika između nas partizanske djece i njih. Ovo što se danas dešava je nezamislivo.

Ogroman je uticaj Srpske crkve. Ta crkva je oduvijek bila četničko leglo. I prije Drugog svjetskog rata. Sada je dočekala svoje vrijeme. Građanska, antifašistička Crna Gora mora pobijediti. Nema nam druge, ili ćemo nestati kao narod i nacija. Utrijeće nam ime – kategorična je Vasiljka Bojić uz poruku da je „antifašizam temelj Crne Gore i to će vazda i biti“.

Tekst: Kaćuša KRSMANOVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

13

14

Marketing

13. i 14. jul 2021.

Svijet

13. i 14. jul 2021.

15

Uhapšen osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija

Ljekar Kristijan Emanuel Sanon naručio atentat na Moiza da bi se domogao vlasti PORT O PRENS- Policija Haitija saopštila je da je uhapšen jedan od osumnjičenih organizatora ubistva predsjednika Žovanela Moiza, a radi se o Haićaninu koga vlasti sumnjiče da je angažovao plaćenika da izvedu atentat i da je imao namjeru da zamijeni Moiza na mjestu šefa države.

Moiz je ubijen u srijedu u predsjedničkoj rezidenciji u glavnom gradu Port o Prensu, a vlasti navode da je u atentatu učestvovalo 26 Kolumbijaca i dvojica Amerikanaca porijeklom sa Haitija,

Direktor policije Leon Šarl

podsjeća Rojters.

Direktor policije Leon Šarl izjavio je na konferenciji za novinare da je uhapšen ljekar Kristijan Emanuel Sanon (63), koji je došao na Haiti privatnim avionom početkom juna, u pratnji unajmljenog obezbjeđenja, i želio je da postane predsjednik.

Direktor nije ulazio detaljno u Sanonove motive, osim što je rekao da su politički motivisani, dodavši da ga je jedan od ranije uhapšenih za učešće u atentatu kontaktirao nakon privođena.

-Cilj napadača je prvobitno bio da se

Masovni protesti na Kubi, hiljade demonstranata na ulicama

osigura bezbjednost Emanuela Sanona, ali je kasnije misija promijenjena, pa su jednom od neposrednih izvršilaca pokazali nalog za hapšenje predsjednika Republik – dodao je Šarl.

Javni podaci pokazuju da je muškarac koji se zove i preziva isto kao Sanon radio kao doktor na Floridi, ali nije još jasno da li je riječ o istom čovjeku.

Vašington je odbio zahtev Haitija da im pošalju trupe, iako je visoki američki zvaničnik rekao u nedjelju da će poslati tehnički tim da procijeni situaciju.

Zbog nepoštovanja sporazuma iz Minska

Pobuna zbog nestašice hrane EU produžila i visokih cijena ekonomske

sankcije Rusiji

BETA(AP)

HAVANA- Na hiljade Kubanaca u nedjelju izašlo je na ulice kubanskih gradova od Havane do Santiaga, u rijetko viđenim protestima, izražavajući nezadovoljstvo zbog ekonomskih uslova, brzine vakcinacije protiv kovida-19 i, kako govore, drugih problema koje vlada zanemaruje.

Predsjednik Migel Diaz-Kanel, koji je i na čelu Komunističke partije, optužio je Sjedinjene Države za nemire u govoru u nedjelju popodne na nacionalnoj televiziji.

Džipovi specijalnih snaga, naoružani mitraljezima, viđeni su u glavnom gradu Havani, a Diaz-Kanel pozvao je pristalice da se suprotstave „provokacijama“.

Hiljade ljudi okupilo se u centru Havane i duž djelova mora, usred jakog policijskog prisustva. Bilo je nekoliko hapšenja i prepirki.

Protesti su izbili u opštini San Antonio de los Banos u pokrajini Artemisa, koja se graniči sa Havanom. Društvenim mrežama kružio je video-zapis na kojem se vidi kako stotine stanovnika skandiraju antivladine slogane i zahtjevaju sve, od vakcina protiv korona virusa do okončanja svakodnevnih isključenja električne energije.

Bunili su se i zbog nestašice hrane i visokih cijena.

Diaz-Kanel rekao je da su mnogi demonstranti bili iskreni, ali da su njima manipulisale američke kampanje na društvenim mrežama i plaćenici na terenu i upozorio da se dalje „provokacije“ neće tolerisati.

Kasnije, u nedjelju, bilo je protesta na stotine kilometara dalje, u Palma Sorijanu,

BRISEL – Savjet EU juče je odlučio da produži sankcije usmjerene na određene ekonomske sektore Ruske Federacije za još šest mjeseci, do 31. januara 2022. godine, objavljeno je u Briselu.

Protesti širom Kube

Santiago de Kuba. Na video-snimku iz tog grada, objavljenom na društvenim mrežama, vidi kako stotine marširaju ulicama, što je opet potvrdio lokalni stanovnik.

Komunistička zemlja već dvije godine proživljava sve goru ekonomsku krizu, za koju vlada uglavnom krivi američke sankcije i pandemiju, dok njeni protivnici navode nesposobnost vlasti i jednopartijski sistem sovjetskog stila.

SAD su obećale da će se boriti za ljudska prava širom svijeta Kombinacija sankcija, lokalne neefikasnosti i pandemije zaustavila je turizam i

usporila druge tokove stranih prihoda u zemlji koja je od njih zavisna tako što uvozi glavninu svoje hrane, goriva i sirovina za poljoprivredu i proizvodnju.

Privreda je prošle godine imala pad od 10,9 odsto, a do juna ove godine manja je za dva odsto.

Ove godine zabilježen je nagli porast slučajeva kovida-19 i smrtnih slučajeva, sa rekordnih 6.900 zaraženih i 47 umrlih prijavljenih u subotu.

Kuba ima dvije vakcine i započela je masovnu kampanju vakcinacije, a do danas je vakcinisano 1,7 od 11,2 miliona stanovnika.

Građani nijesu podržali promjene Zakona o vodama LJUBLJANA - Slovenačka opozicija smatra da je referendum na kojem su glasači u nedjelju ubjedljivo odbacili promjenu Zakona o vodama izraz velikog nepovjerenja javnosti prema vladi, koja bi zbog toga trebalo da podnese ostavku.

Uz iznenađujuće veliku izlaznost birača kada je riječ o referendumima, 675.000 je glasalo protiv vladinog zakona, a samo 105.000 za njegovu potvrdu, tako da neće biti sproveden, što je

Opozicija traži Janšinu ostavku zbog poraza na referendumu veliki simboličan poraz za vladajuću koaliciju.

Opoziciona predsjednica Socijaldemokrata (SD) Tanja Fajon rekla je da je vladin poraz na referendumu znak da birači žele promjene, prenijela je danas agencija Hina.

- Nepovjerenje u ovu vladu je

izuzetno, premijer Janša bi trebalo da podnese ostavku, a ako ne, opozicija bi mogla tražiti glasanje o povjerenju vladi predlažući svog kandidata za novog premijera – rekla je Fajon.

Predsjednik Lijeve stranke Luka Mesec ocijenio je da je

rezultat referenduma znak da se „Slovenija politički budi“ i želi da se prijevremeni parlamentarni izbori što prije organizuju.

Samo nekoliko vladinih političara branilo je kontroverzni zakon u kampanji prije referenduma, dok su svi ostali bili

Ekonomske sankcije EU prvi put su uvedene 31. jula 2014. godine kao odgovor na ruske akcije koje su destabilizovale situaciju u Ukrajini.

Sankcije su pojačane u septembru 2014. godine, a u martu 2015.

Evropski savjet se složio da njihovo trajanje poveže sa potpunom primjenom sporazuma iz Minska.

Na junskom sastanku u Briselu, lideri EU su ocijenili da Rusija ne ispunjava u potpunosti dogovor iz Minska, pozvali je da to učini i donijeli odluku o produžetku ekonomskih sankcija na još šest mjeseci.

Sankcije ograničavaju pristup određenim ruskim bankama i kompanijama na tržištu kapitala EU i zabranjuju finansijsku pomoć i posredovanja prema ruskim finansijskim institucijama, prenosi Tanjug.

Mjere zabranjuju direktan ili indirektan uvoz, izvoz ili prenos cjelokupnog odbrambenog materijala i uspostavljaju zabranu robe dvostruke namjene za vojnu upotrebu ili vojne krajnje korisnike u Rusiji.

Sankcije dalje ograničavaju pristup Rusije određenim osjetljivim tehnologijama koje se mogu koristiti u ruskom energetskom sektoru, na primjer u proizvodnji i istraživanju nafte.

Pored ekonomskih sankcija, EU je uvela i različite vrste mjera kao odgovor na „rusku ilegalnu aneksiju Krima i grada Sevastopolja i namjernu destabilizaciju Ukrajine“.

Tu spadaju: diplomatske mere, pojedinačne restriktivne mere (zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja) i posebna ograničenja ekonomskih odnosa sa Krimom i Sevastopoljem. na suprotnoj strani – civilno društvo, struka, aktivisti i opozicija, rekao je Mesec i dodao da vjeruje da će Janšina vlada ubjedljivo izgubiti na izborima.

Odbijene izmjene predviđale su mogućnost izgradnje manjih objekata u prirodi van naselja, uz obale rijeka, jezera i morske obale. Referendum su pokrenula udruženja za zaštitu životne sredine okupljena u inicijativi „Za pijaću vodu“ i uz podršku opozicionih partija, sa tezom da bi takva izgradnja, pod pritiskom investitora i lokalnih interesa, ugrozila buna-

re i prirodne resurse.

Suprotno tome, vlada je tvrdila da je cilj bio dobiti dodatno finansiranje koncesijama za održavanje vodenih tijela i kanala i da će zakon koristiti manjim lokalnim zajednicama.

Premijer Janša je već u nedjelju na Tviteru objavio da neće biti „drame“ zbog rezultata, jer gubitak referenduma u prethodnim slučajevima nikada nije doveo do pada vlade. Kritikovao je one glasače koji su favorizovali vladu i ostali kod kuće i nijesu izašli na referendum.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

16

Crnom Gorom

13. i 14. jul 2021.

Nikšić: Čelnici Opštine i predstavnici Ministarstva poljoprivrede posjetili stočara Radivoja Miljanića kome je u požaru stradalo oko 300 koza

DECENiJE TRUDA NESTALE ZA NEkOLikO MiNUTA: Štala nakon požara

Od štale ostalo zgarište, šteta najmanje 200.000 Objekat je od drveta, pa ga nijesam mogao osigurati, a plaćam zakup jer nije na mojoj zemlji. Sertifikovan sam kao organski proizvođač, dobio sam i izvoznički broj i baš kad sam trebao koliko-toliko da odahnem evo šta me snašlo – priča u nevjerici Miljanić

NIKŠIĆ – Farmera Radivoja Miljanića kojem je vatra prije dva dana progutala štalu sa oko 300 koza i jaradi i oko 1.500 bala sijena posjetili su juče predstavnici Ministarstva poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede.

- Kazali su da će upoznati ministra Aleksandra Stijovića i da će nastojati da mi pomognu koliko mogu. Preksinoć je dolazio i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević sa saradnicima, obećao je i on pomoć, ali vidjećemo šta će biti od svega. Nije mala stvar, 40 kooperanata što kozjeg što kravljeg mlijeka, 12 zaposlenih i njihove porodice, tako

Radivoje Miljanić

da očekujem da ni država ni Opština ne ostanu nijeme… Šteta je ogromna, možda i do 200.000 eura - procjenjuje Miljanić.

I dalje u nevjerici kako je toliko životinja ,,u sekundi nastradalo“.

- Prekjuče je bilo grmljavine...

Došlo je do udara, zapalila se

strujna tabla i počelo da gori na 10 - 15 mjesta. Vatra se brzo proširila jer je unutra bila suva građa i sijeno, dim je kuljao… Kad je požar izbio otvorio sam vrata od štale kako bih puštio koze napolje, ali cijelo krdo već je bilo mrtvo.... Čekam da dođe tužilac, vještak,

da se sačini zapisnik, a onda ću morati sve uginule životinje da zakopam... Godine i godine rada a ostalo samo zgarište – priča Miljanić i dodaje kako je prizor bio stravičan.

Farmu u selu Podbožur na 20 kilometara od Nikšića Miljanić je osnovao 2012. godine na

zakupljenom imanju. Radila je i stvarala čitava porodica.

- Objekat je od drveta, pa ga nijesam mogao osigurati, a plaćam zakup jer to nije na mojoj zemlji. Sertifikovan sam kao organski proizvođač, dobio sam i izvoznički broj i baš kad sam trebao koliko-toliko da odahnem evo šta me snašlo– priča Miljanić.

On je u Gornjem Polju izgradio savremenu siraru i godinama ima dobru saradnju sa 40-ak kooperanata tako da je njegov sir „Lider“ prepoznat na tržištu. Na Sajmu u Novom Sadu nagrađen je zlatnim medaljama, te proglašen najboljim u regionu.

I ostali proizvodi od kozjeg i kravljeg mlijeka prepoznati su po kvalitetu.

Na pitanje što dalje Miljanić odgovara da mu nema druge nega da krene iz početka.

- Preostalo mi je da ponovo krdim. A kako smoći snage?

Samo ja znam s koliko sam muke godinama stvarao farmu – kaže nemoćno Miljanić.

Ra. PeRošević

S.VASILJEVIĆ

Obezbijedili DANiLOvgRAD: Predstavnik firme Agromont o posljedicama kvara na smo novo jato električnim instalacijama u farmi ,,Martinići“ od 40.000 koka nosilja koje će biti useljene nakon pripreme objekta III u kome se nezgoda dogodila.

Kompanija je sposobna da nadoknadi Farma ,,Martinići“ gubitke, ali je je i pored nezgode pomoć države nastavila da proizvodi dobrodošla – oko 160.000 svježih kaže Luka Jokić jaja na dnevnom nivou

Jokić: Uginulo 30.000 koka nosilja, tržište neće trpjeti  – kaže Jokić

DANILOVGRAD – U Agromontu u Martinićima uginulo je oko 30.000 koka nosilja, što je 15 odsto od ukupno 240.000 koliki je kapacitet farme kokošaka – rekao je Pobjedi predstavnik firme Luka Jokić.

On je objasnio da je to utvrđeno internom kontrolom a da je do uginuća došlo u petak usljed kvara na električnim instalacijama rashladnog sistema jednog od šest objekata za uzgoj koka nosilja.

Jokić kaže da se radi na detaljnom utvrđivanju uzroka kvara, te da se uginula živina tretira u

OBJEkTi FARME OSigURANi, kOkE NOSiLJE NiJESU: Agromont

skladu sa sanitarnim propisima. U toku je sanitarno čišćenje objekta koji će biti stavljeni u upotrebu za sedam dana.

Iz Agromonta ne očekuju da će to uticati na proizvodnju

jaja i snabdijevanje tržišta.

- Obezbijedili smo novo jato od 40.000 koka nosilja koje će biti useljene nakon završenih procedura pripreme objekta III u kome se nezgoda dogo-

dila. Želimo da poručimo potrošačima da nijednog trenutka nije, niti će doći do zastoja snabdijevanja tržišta svježim jajima sa farme „Martinići“, koja je i pored ove nezgode

nastavila da proizvodi oko 160.000 svježih jaja na dnevnom nivou - istakao je Jokić.

On je zahvalio marketima sa kojima sarađuju, kao i partnerima ,,koji su promptno reagovali i pomogli da se problem riješi u par dana“.

U saniranju posljedica pomoglo im je to što, kako dodaje, farma ima savremenu opremu.

Jokić je pojasnio da su objekti farme osigurani, ali da koke nosilje nijesu. Ističe da je kompanija sposobna da iz sopstvenih resursa nadoknadi gubitke živine, ali i da je svaka pomoć države dobrodošla.

Luka Jokić

Po njegovim riječima nije tačna informacija objavljena u nekim medijima da je šteta zbog uginuća milion eura jer ,,ne može biti tolika“.

Farma u Martinićima se prostire na 105.000 kvadratnih metara, sa 15.000 kvadratnih metara objekata, magacinskim prostorima, radionicom, agregatnom stanicom, labaratorijom, komorom za gotov proizvod i prostorom za pakovanje jaja. e. MUSTAFić

Crnom Gorom

13. i 14. jul 2021.

17

INTErVJU: Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan

Skretanje udesno pogubno je po građanski karakter Crne Gore CETINJE - Crna Gora, čini mi se, u nikad izazovnijem trenutku obilježava Dan državnosti. Sve su glasniji negatori antifašističke tradicije Crne Gore, a takve glasove i aktivnosti potpiruju i neke treće strane koje žele da ojačaju svoj uticaj i interes, da vrate državu niz istorijske stranputice, u vrijeme kada su o njenoj sudbini odlučivali drugi.

Nažalost, retrogradne poruke dolaze i sa najviših državnih adresa nove izvršne vlasti. Žao mi je što umjesto da se posvetimo razvoju i saniranju katastrofalnih posljedica pandemije korona virusa, moramo svakodnevno da radimo na očuvanju vrijednosti i tradicije antifašizma za koje su naši preci ginuli i zbog kojih danas obilježavamo Dan državnosti – kazao je u intervjuu Pobjedi gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan.

No, konstatuje on, Crna Gora ima i uvijek je imala snagu da se odupre svim iskušenjima.

- Naši preci su ginuli za pravo, čast i slobodu Crne Gore, za njenu ravnopravnost i pravo na postojanje. Svako skretanje u desno, u političkom smislu, pogubno je po građanski karakter naše države, po tekovine antifašizma na koje se svi pozivamo iako ih, to je očigledno, jednako ne tumačimo. Revizionizam prošlosti, u kojem se izjednačavaju žrtve i dželati, ne može i ne smije proći i tu je nužan odlučan odgovor države i građanski orijentisanog dijela javnosti. Antifašizam nema alternativu – poručuje gradonačelnik Prijestonice.

POBJEDA: Prijestonica će podići spomen-obilježje porodici Zvicer. Imaju li Prijestonica i Crna Gora još takvih ,,dugova“?

KAŠĆELAN: Nažalost, naša prošlost bilježi brojne primjere gdje su u pomračenju ljudskog uma, iz mržnje ili naslade, stradali civili. Kao čovjeka, uvijek me uznemire ti primjeri, jer ne razumijem potrebu da se neko tlači,

Žao mi je što umjesto da se posvetimo razvoju i saniranju katastrofalnih posljedica pandemije, moramo da radimo na očuvanju vrijednosti i tradicije antifašizma za koje su naši preci ginuli i zbog kojih danas obilježavamo Dan državnosti.

Revizionizam prošlosti, u kojem se izjednačavaju žrtve i dželati, ne može i ne smije proći i tu je nužan odlučan odgovor države i građanski orijentisanog dijela javnosti - kazao Aleksandar Kašćelan zlostavlja ili ubije zbog vjerskog ili političkog ubjeđenja, seksualne orijentacije, ljubavi prema domovini ili bilo kod drugog razloga. Posebno sam osjetljiv na civilne žrtve rata, a takvih je nažalost bilo i u posljednjim dešavanjima na prostoru bivše Jugoslavije. Suočavanje sa prošlošću je dobro za ozdravljenje društva i za oslobađanje od kobne zaostavštine ćutanja, nepriznavanja i odsustva javne osude zločina.

Ono je ljekovito i zbog toga što se zločinci indentifikuju, a narodi oslobađaju kolektivne krivice.

Ćutanje Agencije za konkurenciju plaćaju privrednici POBJEDA: Kako Prijestonica pomaže privredniciam da prevaziću probleme nastale pandemijom korona virusa?

KAŠĆELAN: Prijestonica je donijela tri paketa mjera pomoći za sanaciju posljedica pandemije korona virusa. Nažalost, realizovali smo samo prvi zbog ćutanja Agencije za konkurenciju od koje još nijesmo dobili mišljenje za predložene mjere.

Aleksandar Kašćelan

Vjerujem da svaka žrtva zaslužuje dostojanstven pomen i spomen, ne samo zbog kulture pamćenja, nego i zbog naše budućnosti koja mora biti bolja od naše prošlosti. Smatram i da je vrijeme da Cetinje i Crna Gora odaju adekvatnu počast kapetanu crnogorske vojske i jednom od organizatora Božićnog ustanka Đuru Draškoviću, kao i znamenitom crnogorskom generalu, ljekaru i ambasadoru Antu Gvozdenoviću.

POBJEDA: Nedavno ste predstavili kapitalni budžet i najavili 2,5 miliona eura ulaganja u grad. Što je prioritet za investiranje?

KAŠĆELAN: Zakon o Prijestonici omogućio nam je da plani-

ramo i realizujemo kapitalne projekte, prateći potrebe i želje građana. Veoma sam zadovoljan što je realizacija godišnjih programa razvoja Prijestonice ostvarena u iznosu većem od 90 odsto opredijeljenih sredstava, te što se, bez obzira na mnoge poteškoće sa kojima smo se susretali, vide rezultati. Dugo smo se, zbog toga što državni budžet nije bio usvojen šest mjeseci, spremali za realizaciju Programa razvoja za 2021. godinu, iako smo još krajem 2020. pripremili tendere za objavljivanje. Za projekte ove godine na raspolaganju nam je oko šest miliona eura. Planiramo da u putnu infrastrukturu uložimo 1,7 miliona eura, a gotovo 750.000 za

Čevo pogodno za postavljanje solarnih panela POBJEDA: Crna Gora se prije nekoliko godina okrenula obnovljivim izvorima enerije. Prema dokumentima Čevo ima potencijala za investicije u toj oblasti.

KAŠĆELAN: Prema podacima iz Prostornourbanističkog plana Cetinja, kao i Studije valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, pozicija Čeva pogodna je za postavljanje solarnih panela.

Prema dostupnoj dokumentaciji, Solarna elektrana Čevo trebalo bi da ima instalisanu snagu od 1,2 MW. Osim ove lokacije, koja je podesna zbog svoje slobodne površine i pozicije, izgradnja solarne elektrane moguća je i u južnom dijelu Prijestonice, na lokalitetu Mijele, u Riječkoj nahiji. Već postoji interesovanje stranih investitora, a Prijestonica razmatra najbolji model za to ulaganje.

unapređenje komunalne infrastrukture. Za unapređenje ukupne društvene infrastrukture, planirano je oko dva miliona eura, od čega bi 860.000 eura trebalo u ovoj godini da bude realizovano. Posebno nam je važna izgradnja zgrade za socijalno stanovanje u kojoj je planirano oko 30 stanova. Za gradnju gradskog stadiona predviđeno je 2,1 milion eura, a za izgradnju svlačionica i adaptaciju pomoćnog fudbalskog terena oko 186,8 hiljada eura. Vjerujem da ćemo, bez obzira na kasno raspisivanje tendera zbog neusvajanja državnog budžeta, uspjeti da obezbijedimo maksimalan nivo realizacije projekata.

POBJEDA: Kako ocjenjujete iskorišćenost potencijala u turizmu i poljoprivredi?

KAŠĆELAN: Sa Cetinja na crnogorske i regionalne trpeze dolaze jedinstveni proizvodi prepoznatljivi po kvalitetu. Ponosan sam na naše proizvođače i njihove proizvode. Prostora za napredak i razvoj ima, pa je u tom smislu značajan projekat vrijedan skoro 400.000 eura za investicije u oblasti poljoprivrede koji je Prijestonica dobila od Evropske unije. Takođe, kroz

IPARD II za unapređenje ruralnog turizma opredijeljena su sredstva podrške za investicije od 10.000 do 150.000 eura, uz bespovratnu podršku do 65 odsto. Ovo je dobra šansa koju treba iskoristiti, pa smo stavili na raspolaganje službe Prijestonice zainteresovanima kako bi im pomogli da pripreme aplikaciju.

POBJEDA: Iz Vaših javnih nastupa zaključuje se da su vam mladi u fokusu. Na koji način ih konkretno podržavate?

KAŠĆELAN: Ove godine ćemo implementirati projekte za mlade vrijedne skoro 200.000 eura.

Uložićemo još 80.000 eura u postavljanje novih i obnovu postojećih dječjih igrališta. Nabavićemo kombi vozilo za prevoz đaka vrijedno više od 36.000 eura. Još 100.000 eura potrošićemo na različite aktivnosti za naše najmlađe sugrađane. Želim da pomenem i da se zahvalim Unicefu na programima, kakvi su na primjer Škola roditeljstva ili Laboratorija za inovacije Kreaktivator UpShift, koje podržava i realizuje na Cetinju. Očekujemo ponovno otvaranje Omladinskog centra, koji je nova državna administracija zatvorila.

D. Š.

Bar: Fondacija ,,Bratstvo Lekića“ obnovila spomenik u Crmnici

Počast i zahvalnost precima Spomenik ćemo obići 13. jula, a javnosti ćemo ga predstaviti na ceremoniji 17. jula u prisustvu predstavnika SUBNORA, UBNORA Bar, bratstvenika Lekića kao i prijatelja i poštovalaca svijetle tradicije naših predaka koji su bili rodoljubi i antifašisti, uvijek na pravoj strani istorije – kaže Jovan Lekić BAR - Završena je restauracija spomenika u Crmnici koji je 1961. godine podiglo bratstvo Lekić precima oslobodiocima i herojima koji su stradali u ratovima od 1876. do 1945. godine.

Jovan Lekić KULTrURNO DOBrO OD 1966. GODINE: Spomenik u Crmnici

Predsjednik Udruženja Crmničana Jovan Lekić kaže kako je inicijativu da se spomenik obnovi pokrenuo predsjednik Fondacije ,,Bratstvo Lekića“ Branislav Baćko Lekić koji je ,,uložio najviše energije da se posao uspješno okonča“.

- Na spomeniku su uklesana imena Lekića, učesnika Oslobodilačkog rata (18761878), Balkanskog rata (1912–1913), Prvog svjetskog rata (1914–1918) i Drugog svjetskog rata (1941-1945). Pored ostalih tu su

imena Rista Lekića i Nikole Lekića sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak – kaže ponosno Jovan Lekić.

Smjernice za obnovu spomenika Lekići su dobili od Centra za arheologiju i konzervaciju sa Cetinja koji su i učestvovali u njegovoj restauraciji jer spomenik u Donjim Seocima od 1966. godine ima status kulturnog dobra.

Obnovljeni spomenik Lekići će obići na Dan državnosti, 13. jula a javnosti će ga predstaviti četiri dana kasnije.

- Na ceremoniji 17. jula, sa početkom u 20 sati, biće prisutni predstavnici SUBNORA Crne Gore, UBNORA Bar, bratstvenici Lekići kao i prijatelji i poštovaoci svijetle tradicije naših predaka koji su bili rodoljubi i antifašisti, uvijek na pravoj strani istorije. Činom obnove spomenika, sadašnje generacije bratstva Lekić odaju počast i zahvalnost precima koji su živote ostavili za svoju zemlju, našu slobodu i bolju budućnost – poručio je Jovan Lekić.

D.Š.

18

Kultura

13. i 14. jul 2021.

Darko Nikčević i Srđan Bulatović o Trinaestojulskoj nagradi i onome što to priznanje nosi sa sobom

PODGORICA - Gitarski duo Darko Nikčević i Srđan Bulatović preko četvrt vijeka kontinuirano radi na promociji specifičnog crnogorskog muzičkog nasljeđa u kombinaciji sa klasičnom muzikom i time su zaslužili Trinaestojulsku nagradu za doprinos promociji i očuvanju kulturne baštine Crne Gore.

Nikčević i Bulatović ne kriju zadovoljstvo što je žiri najvećeg državnog priznanja prepoznao njihov trud, njihovu misiju i iznad svega kvalitet koji ih decenijama održava ne samo na domaćoj sceni već i na velikim međunarodnim pozornicama.

IZNENAĐENI I PONOSNI

Bulatović je na vijest o dobijanju Trinaestojulske nagrade bio prijatno iznenađen, počastvovan i neizmjerno srećan.

- Za mene ona ima veliku vrijednost, podstrek ali i obavezu da nastavim i dalje pisati i promovisati našu muziku. Naša muzička djela povezala su nas sa mnogim značajnim koncertnim dvoranama u svijetu, velikim izdavačem klasične muzike i značajnim svjetskim časopisima koji se bave isključivo pisanjem recenzija za nova izdanja – rekao je Bulatović za Pobjedu.

Kod Nikčevića je prevladao ponos zbog časti koja im je ukazana kao promoterima žanra i promoterima jedne zemlje.

- Ona je veliko priznanje jer smo dobili, na neki način, potvrdu od države da neko razmišlja i promišlja o našim rezultatima, o ostvarenjima koja smo postigli, o međunarodnim umjetničkim dostignućima koja smo realizovali, a umnogome nam daje i obavezu da kao i do sada, na najbolji mogući način kao umjetnici i kao stvaraoci, nastavimo da promovišemo našu zemlju gdje god to budemo mogli na svaki način koji nam je dostupan i koji je izvodljiv – rekao je Nikčević Obaveze prema nagradi su ve-

Trinaestojulska nagrada je veliko priznanje jer smo dobili, na neki način, potvrdu od države da neko razmišlja i promišlja o našim rezultatima, o ostvarenjima koja smo postigli, o međunarodnim umjetničkim dostignućima koja smo realizovali – rekao je Nikčević like, ali nova motivacija će učiniti da ovo priznanje nastave da opravdavaju i u narednom periodu.

- Obaveza je ne samo da nastavimo da svoju zemlju na što je moguće bolji način predstavljamo i promovišemo, već i da u svojim umjetničkim djelima koja ćemo nastaviti da stvaramo pokušamo da još čvršće i još dublje umetnemo tu inspiraciju koju već decenijama nalazimo u svojoj zemlji i svemu što nas okružuje i da kvalitet tih djela podignemo na još veći nivo i da još više pažnje skrećemo na naš duo gitara i na Crnu Goru – rekao je Nikčević.

Ideja da se prijave na konkurs rodila se, kako je rekao Bulatović, upravo na temelju uspjeha koje su imali u godini koja je za nama. Izašao je CD „Peninsula“ za jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća u svijetu – „Naxos Records“. Na njemu se nalazi 17 kompozicija od kojih su tri inspirisane tradicional-

J. MANDIĆ

Djela povezana sa svijetom

Srđan Bulatović i Darko Nikčević

nom muzikom Crne Gore. Album su pratile izuzetne kritike u značajnim svjetskim časopisima („Ritmo“ iz Španije, „American Record Guide“ iz SAD-a i internet WebMusic International portal) i priznanje urednika prestižne internet platforme „Apple music“ te urednika radio stanica širom svijeta koje u svom fokusu imaju klasičnu muziku, uključujući i BBC. Kada su u pitanju digitalne platforme, statistika kaže da su kompozicije dua Nikčević i Bulatović preslušane preko pola miliona puta, najviše u SAD-u, Japanu i Kanadi.

Naslovnica albuma ,,Peninsula“



Bulatović je na vijest o dobijanju Trinaestojulske nagrade bio prijatno iznenađen, počastvovan i neizmjerno srećan

NOVI ALBUM

Žiri je u svom obrazloženju istakao da su od izuzetnog značaja i nastojanja Bulatovića i Nikčevića da održe svoju koncertnu djelatnost i u periodu pandemije tokom 2020. godine izvođenjem kompozicija sa CD-a „Peninsula“, čime su promovisali crnogorsku kulturu u zemlji i inostranstvu sa pet solističkih koncerata.

- U toj godini imali smo koncerte u Štutgartu, Cetinju, KotorArt-u, Ulcinjskom kulturnom ljetu, Festivalu nauke (Dani istraživača), kao i na Barutani na proslavi Dana državnosti. Veliki izazov predstavljali su koncerti pred publikom. Održavali su se uz poštovanje svih mjera, sa mnogo manje publike nego što je bilo uobičajeno na koncertima prije pandemije. Onlajn koncerte smo otkazivali jer su nam bili nezanimljivi, a sa zadovoljstvom nastupali na svim koncertima pred ograničenim brojem publike – rekao je Bulatović.

Nikčević je istakao da je prošla godina bila jedna od najčudnijih godina naših života i da su neznanje i nerazumijevanje uticali na to da se koncertne djelatnosti zabrane. Mnogi njihovi kolege su pokušali da onlajn koncertima održe prisustvo u javnosti, ali se oni u tome nijesu prepoznali.

- Nas dvojica, obzirom da puno volimo da koncertriramo i kod nas i u inostranstvu i živimo na neki način od odziva publike, za nas ta atmosfera koja se ostvari na koncertu nije samo jednosmjerna komunikacija u kojoj mi publici prezentujemo, izvodimo muziku, već i njihov čujni ili nečujni, osjetljivi ili neosjetljivi odgovor na ovu muziku. Nama su puno značili koncerti koji su održani prošle godine, ne samo zbog kontinuiteta, već su nas na neki način podstakli da CD koji je izašao prošle godine doživi uspjeh koji je na neki način i doveo do ove Trinaestojulske nagrade.

Mi smo tu tešku godinu i tih nekoliko koncerata koje smo imali, atmosferu koju smo proživljavali i na tim koncertima koji su morali biti slabo posjećeni, ali i sve ono vrijeme koje smo provodili u kućama pokušali da iskoristimo kao inspiraciju da nas pobudi da napišemo nove kompozicije – rekao je Nikčević.

NOVI UGOVOR

Bulatović i Nikčević na koncertu u Karnegi holu

Rad na novom, desetom albumu ovog proslavljenog

Sve naše kompozicije su svježe i zanimljive publici Album „Peninsula“ je i godinu dana nakon objavljivanja svjež, nedovoljno puta odsviran uživo, ali kontinuirano i s posebnom pažnjom preslušavan i od strane kritičara i od strane fanova. Poseban po tome što odgovara već ustaljenom obrascu dua Nikčević i Bulatović, da oživljava u dosluhu žanrova, a ipak svojom suštinskom postavkom stabilno funkcioniše u okvirima klasike.

- Naša muzika je svrstana u klasičnu muziku od strane našeg izdavača, a imajući spoznanju da smo svirali u Karnegi holu koji njeguje klasičnu muziku, onda možemo slobodno reći da pripadamo tom žanru muzike koji nije toliko interesantan među generalnom publikom ni kod nas, nešto više u svijetu, ali ni tamo onoliko koliko klasična muzika kao umjetnička muzika zaslužuje. S obzirom na to da se radi o umjetničkoj muzici, ona je uvijek svježa, uvijek interesantna i to je ono što nas čini zaista zadovoljnim, činjenica da smo uspjeli da dostignemo takav nivo da sve naše kompozicije, a ima preko 80 onih koje smo komponovali Srđan i ja, imaju taj kvalitet da su uvijek svježe i zanimljive publici – rekao je Nikčević.

gitarskog dvojca pod nazivom „Feel the moment“ je u finalnoj fazi. Četrnaest kompozicija je, sad već tradicionalno, snimljeno u studiju RTV Crne Gore, a Darko Nikčević potpisuje kompletnu produkciju. Čeka se još samo završnica ugovornog procesa s izdavačem s kojim sarađuju već treći put.

- Upravo smo u procesu potpisivanja najnovijeg ugovora sa izdavačkom kućom „Naxos Records“, s kojom planiramo da pojačamo saradnju. Napisana su potpuno nova djela koja će se naći na najnovijem izdanju, a novina će biti izdavanje partitura (notnih izdanja) istoimenih kompozicija i najnovijeg albuma – najavio je Bulatović.

Na albumu „Feel the moment“ su promijenili metod komponovanja, ali će zadržati svoj prepoznatljivi izraz. Prema riječima Nikčevića, album će biti intimniji, ličniji i emotivniji od svega što su radili do sada, sa dosta uticaja koji su na njih tokom svih ovih decenija ostavili džez, world music, filmska i tradicionalna muzika.

Dragana ERJAVŠEK

Kultura

13. i 14. jul 2021.

19

INTERVJU: Likovni umjetnik Tomo Pavićević, dobitnik Trinaestojulske nagrade

Sa Tomom smo se sreli u njegovom ateljeu u Podgorici. Srdačno nas je dočekao na kapiji. Na putu do ateljea, u dvorištu, pokazao nam je malog psa. Naše oduševljenje brzo je presjekao riječima: ,,To? To je najgrđi pas koji postoji. Znate li kako ga zovem? Ljiga!“.

U Tomovom ateljeu razgovarali smo okruženi radovima koji pripadaju njegovom višedecenisjkom opusu. Tu su djela iz različitih ciklusa – ,,Ratnici“, ,,Pukovniku nema ko da piše“, ,,Male kućne čarolije“… Pregršt osebujnih likova na Tomovim platnima, među kojima su vojnici, ljubavnici... predstavljaju nepobitan dokaz o tome koliko je njegova umjetnost inteligenta, provokativna i ironična.

POBJEDA: Vratimo se, na kratko, na početke Vašeg bavljenja umjetnošću. Kako je sve počelo? Kako ste ušli u svijet umjetnosti?

PAVIĆEVIĆ: U osnovnoj školi sam crtao. Sjećam se da sam crtao komšijama. Ja dobijem trojku, a oni peticu. Sve je profesorica govorila: ,,To vi njemu crtate“. Moj pokojni otac bio je učitelj. Njemu je važnije bilo da mu opalam loze, nego da crtam. Govorio mi je: ,,Ajde umjetniče ove loze da opalaš“.

Ja onda uzmem dvadeset velikih radova, izbucam ih i zapalim. Upisao sam tehničku školu pa su me istjerali, onda sam upisao ekonomsku pa su me i tu istjerali. Onda sam otišao u vojsku, pa iz vojske na Pedagošku. Od profesora bili su tu Nikola Gvozdenović, Luka Berberović, Bato Pravilović…

POBJEDA: Od samog početka ostali ste vjerni crtežu.

Kako doživljavate crtež – da li je za Vas to prva (za)misao, ideja, rukopis ili pak način otkrivanja i tumačenja svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Crtež je jednostavna tehnika. Dobar crtač je i dobar slikar. Crtež je najvažniji i odgovara mi. Neke stvari na slici ne možeš da objasniš kao što možeš kroz crtež. Dođu kod mene mlađi umjetnici pa pričamo. Kažem im da je vrhunac slikarstva bila renesansa – Mikelanđelo, Leonardo, a sad je individualizam. Impresioni-

Iz ateljea Toma Pavićevića

Ne može fukara biti dobar slikar Generalno, inspiracija je sami život – izađi na ulicu pa ćeš svašta vidjeti.

Toga na Balkanu ne fali. Inspiracija je ovdje bilo i biće, jedino treba da se radi. Nema inspiracije onaj u Švedskoj, gdje je mirno. Ovdje ne prođe dugo, evo neko zlo – kazao je Pavićević za Pobjedu

zam je sudar istoka i zapada – discipline i prljavštine. To je prožimanje kulture. Minimalizam je pećinsko slikarstvo. To je opasan crtež, imali su ljudi duha. Sada je vrijeme individualizma.

POBJEDA: Likovi na Vašim platnima opominju i zastrašuju. Centralna tema posvećena je beznađu i strahu nad užasom smrti. Koliko je teško na platnima prikazivati nimalo laskavu predstavu o društvu, sa dozom humora?

PAVIĆEVIĆ: Volim južnoameričke pisce. Uzmem da čitam Markesa, Ljosu… Volim našeg Miodraga Bulatovića i njegovo djelo ,,Heroj na magarcu“. Ranije, kada osjetim prazninu, da ne mogu da radim, uzmem dobar roman i pročitam. Odmah ti se sve otvori. Ti se družiš sa tim književnikom.

Mene su zanimali nobelovci.

Recimo, Hese i njegov ,,Stepski vuk“. Nijesmo mi duhovno napredovali ništa, jeste tehnika, a mi smo još grđi. Kuda sve ovo ide ne znam. Napravio sam jednu sliku – ,,Mutna ih voda ponijela“ – s leđa debeli ljudi u velikoj baruštini. Generalno, inspiracija je sami život – izađi na ulicu pa ćeš svašta vidjeti.

Toga na Balkanu ne fali. Inspiracija je ovdje bilo i biće, jedino treba da se radi. Nema inspira-

Teško je biti slobodan umjetnik

I. MANDIĆ

PODGORICA - Originalan, neposredan i svoj. To je slikar Tomo Pavićević. I u umjetnosti i u životu. Krajem prošle nedjelje mu je uručena Trinaestojulska nagrada. Kaže da se lijepo osjećao kada su mu javili da je dobitnik ovog najvećeg državnog priznanja. Smatra da je svako priznanje dobro jer predstavlja satisfakciju za minuli rad.

VOLIO BIH DA MI JE ŽIVOT BIO LAKŠI: Tomo Pavićević

cije onaj u Švedskoj, gdje je mirno. Ovdje ne prođe dugo, evo neko zlo.

POBJEDA: Kažete da su Vas na početku zvali ,,mrak mrakova“ jer su Vam sve slike bile crne. Šta ste onda uradili?

PAVIĆEVIĆ: Onda sam prešao na erotiku. Ima jedan ciklus, zove se ,,Male kućne čarolije“.

Tu su mali gobleni na kojima sam radio erotiku. Gobleni su čisti kič. Kad se tu stavi erotika, eto ti dupli kič.

POBJEDA: Zašto je kič Vaša velika tema?

PAVIĆEVIĆ: Kič je i život, sve je kič. Sve više idemo ka kiču.

Sve se vrijednosti urušavaju.

POBJEDA: Na platna lijepite papir, medicinske zavoje… Često ističete da umjetnici treba da se služe svim materijalima kako bi došli do cilja.

Volite li da eksperimentišete?

PAVIĆEVIĆ: Nema bez eksperimenta, ali ne može to silom.

To je promišljanje. Kad ti praviš instalaciju tačno treba da vidiš gdje, što i kako ide. Pogotovo kada je mlađi umetnik, on treba da ispituje tehnike, boje…

Ovdje je jedna slika na kojoj sam spojio kreč i bijelu farbu.

Sve su mi govorili: ,,Ovo će da otpadne“. Evo je – krampom se ne može odvojiti od platna.

POBJEDA: Kako onda gledate na savremenu umjetnost i

savremene tehnike izražavanja?

PAVIĆEVIĆ: Sve je to dobro.

Mlađe kolege me često pitaju i ja im kažem da je svaki pravac dobar ako je pošteno odrađen i ako je umjetnik unio sebe. Nema tu ovaj pravac valja, a ovaj ne valja. Sve ima svoje. To je do onoga koji radi. Meni često književnici kažu: ,,Tebi Bog vodi ruku“. Ja im na to odgovorim: ,,Jeste, ja spavam i meni Bog vodi ruku, ja se probudim i evo slika“. To je misaoni proces. Budala ne može napraviti sliku. On može da kopira, ali da je uradi ne može. Mozgom se prave slike. Ruka služi da bi se nešto uradilo, ali u mozgu se sve odigrava.

POBJEDA: Vaše stvaralaštvo nas ogoljava i razotkriva.

Kazali ste jednom prilikom da ste imali namjeru da provicirate publiku – da ona preko Vaših radova vidi sebe.

Kako ona reaguje?

PAVIĆEVIĆ: To je sve povezano. To je pravi život. Evo, na

ovoj slici je ovaj obješeni. Nije se objesio što mu je fino, nego ga je neka muka natjerala. A kažu mi: ,,Ne bi ovo na zid stavio“.

Ja im odgovorim: ,,I nećeš ni viđet“. Govorili su mi često: ,,Što ne slikaš nešto fino – cvijeće ili jabuku?“ Važno je da gledalac osjeti nešto gledajući sliku, pa makar to bilo i negativno.

To znači da si kao umjetnik postigao cilj. Komentari publike me nijesu doticali. Ima neko ko je sujetan. Ja se našalim.

POBJEDA: Koliko je teško doći do trenutka kada je autor zadovoljan djelom?

PAVIĆEVIĆ: Teško je. Dokle god i dalje radiš znači da nije to sve u redu. Gledao sam u jednoj emisiji Pikasa kad radi – krenuo da nacrta mačku, a ispala je na kraju kokoška. Vuklo ga je nešto. To je um. Pikasu su inspiracija maske iz Afrike samo što ih je on pojednostavio pa je došlo do kubizma.

POBJEDA: Nakon toliko godina karijere, da li ste bliži definiciji slikarstva?

POBJEDA: Vi imate status slobodnog umjetnika. Šta to znači u stvarnom životu?

PAVIĆEVIĆ: Kad sam davao krv pitala me doktorica šta sam po profesiji. Ja joj kažem slobodni umjetnik. Ona me pita: ,,Šta dođe to?“. Ja joj kažem: ,,Uličar“. Tako i gledaju na to. Teško je biti slobodan umjetnik. To je monaški život. Ljudi mi govore: ,,Da sam ja slikar, vozio bih strašna kola…“ A ja ih pitam: ,,A kad bi radili?“. Ovdje se pred devedesete za umjetnost interesovala srednja klasa.

Oni su bili obrazovani, bilo je para i kupovali su djela.

Poslije se sve promijenilo.

Država je otkupljivala djela, pa jaka preduzeća – Drvoimpeks, Željezara.…

Ima dobrih mladih umjetnika, ali o njima treba voditi računa. Sad je Njemačka najjača što se tiče umjetnosti. Zašto? Zato što se u nju ulaže.

PAVIĆEVIĆ: Nema tu definicije. To je ispoljavanje – u književnosti je to riječima, slovima, a u slikarstvu bojom, crtežom.

Ne volim performans. Najbolji performans je pravila Vanja Ćalović. Vodio me je kolega na performans jednog francuskog umjetnika. Kad se završio rekao sam mu: ,,Ne bi ti dao moje ‘buksovce’ za ovoga nikad“. Slikarstvo će ostati i tu će biti eksperimentisanja. Slika je slika.

POBJEDA: Da li ovdje u ateljeu postoji neka slika koja je samo Vaša?

PAVIĆEVIĆ: Tu su dvije velike slike koje sam izlagao u Umjetničkom paviljonu 1985. godine.

Petar Ćuković je oduševljen njima. Nedjelju dana je dolazio i sjedio ispred njih. To su ,,Sveti ratnici“. Ima tu još slika. Sve su mi govorili: ,,Što gledaš sliku, što ne radiš?“ Ja na to kažem: ,,.Ne mogu, moram da je gledam, lovim greške“. Zato mlađima kažem da više posmatraju slike nego da rade. Samo gledanje je isto rad.

POBJEDA: Koliko je danas teško mladim umjetnicima da se ostvare u svijetu u kojem se suočavaju se brojnim egzistencijalnim izazovima?

PAVIĆEVIĆ: Ima jako puno talenata. Ima djece koja su talentovana, ali nemaju moć. Luskuz je baviti se umjetnošću.

Ne mogu da shvatim moje vršnjake koji neće da dozvole mlađima da izlažu. Kad bih imao para sve bih išao kod mladih umjetnika i pošteno im plaćao i od njih kupovao slike. Pomagao bih im i tako im davao podstrek da rade.

POBJEDA: Nije rijedak slučaj da su umjetnici u nedovoljnoj mjeri shvaćeni. Vi ste se sa tim izborili i kanalisali svoju različitost na kreativan način. Kada se osvrnete unazad da li biste nešto promijenili?

PAVIĆEVIĆ: Volio bih da mi je život bio lakši. Ne može fukara biti dobar slikar. On ima fukarski pogled na život i na slikarstvo i na sve. Ako pošteno priđeš svemu, ti ćeš nešto i učinjet.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

20

Kultura

13. i 14. jul 2021.

NAŠA TEMA: Koliko je Trinaestojulski ustanak atraktivan za crnogorsku kinematografiju

Ratni film nije ispričana priča PODGORICA – Iako su kroz nekadašnju jugoslovensku kinematografiju istorijski važni događaji bili tema mnogih ostvarenja, pa neki čak i više puta, o Trinaestojulskom u Crnoj Gori napravljen je samo jedan film. Tako se i sama od sebe nameću pitanja – da li je jedan film dovoljan za obradu ovako važne teme i da li istorijske teme mogu i danas da budu zanimljive za gledaoce.

Na tu temu za Pobjedu govore reditelji Draško Đurović, Veljko Bulajić, Ivan Marinović i reditelj i direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović.

JEDAN FILM

Film „13. jul“ iz 1982. godine Radomira Šaranovića je, prema riječima Martinovića, u neku ruku državni projekat, jedino ostvarenje koje se bavi ovim izuzetnim trenutkom naše istorije na koji smo sa razlogom ponosni.

- Uistinu, treba pomenuti i jednu rekonstrukciju događaja koja je upriličena i zabilježena na filmu 1951. godine, prilikom obilježavanja desetogodišnjice ustanka. Igrani film „13. jul“ je svojevrsna freska koja prikazuje okolnosti pod kojima je donijeta odluka da se podigne ustanak protiv okupacije i sam početak duge ratne epopeje koja će ishodovati velikom pobjedom i stvaranjem nove jugoslovenske zajednice, te povratkom crnogorskog imena i samobitnosti. Premda film u vrijeme kada se pojavio nije imao najbolji odjek kod kritike, čini mi se da se danas ipak prepoznaju određeni sinematički kvaliteti, kao i izuzetna glumačka ostvarenja – kazao je on i dodao da jedan film ne može sam odgovoriti na složene istorijske teme, a nova vremena iziskuju i drugačije promišljanje u estetskom, ali i u smislu aktuelizacije određenih značenja.

Da jedan film nije dovoljan za obradu teme, smatra i Đurović.

- Crnogorski komunisti su sakrili Crnu Goru od filma, „13. jul“ su morali da urade, a „U ime naroda“ im je promakao, zato je Živko Nikolić imao onoliko problema oko samog filma. Da nije bilo nekadašnjeg urednika Pobjede Marka Špadijera, ko zna kako bi sve to završilo. Film „13. jul“ počela su da rade dva moja profesora – Radomir Bajo Šaranović i Milo Đukanović, čak sam bio na snimanju tri dana kao volonter, dovoljno da

Sa snimanja filma „13. jul“, u režiji Radomira Baja Šaranovića

Andro Martinović

shvatim da imaju različite poglede na istu temu. Do zajedničke ideje nikad nijesu došli – ispričao je Đurović.

Odlični glumci, kao i scenaristi Borislav Pekić, Mirko Kovač i Ratko Đurović nijesu mogli pomoći.

- Milo je otišao sa snimanja, a za njim direktor fotografije Tomislav Pinter, nekoliko su se dana prepucavali po novinama, a posle deset godina su se pomirili.

Film je ispao široka slika bez emotivnih punktova, produkcijski dobro odrađen i prilično vizuelan. Uz toliko očiju koje su ga nadgledale to je bilo normalno, ali ima svoj datum i ostaće zauvijek – kazao je Đurović.

TEŠKA DISCIPLINA

Film je teška disciplina u Crnoj Gori, podsjeća Marinović, i filmskim stvaraocima ne pljušte ponude često, pa svaki odgovor na pitanje da li bi mladim auto-

Bulajić: Berlinski kongres takođe zanimljiva filmska tema Reditelj Veljko Bulajić koji se, između ostalog, proslavio partizanskim filmom „Bitka na Neretvi“, kazao je za Pobjedu da Crna Gora, pored izuzetno dobrih dokumentarnih filmova o prelomnim trenucima u istoriji Crne Gore, nažalost ima samo jedan igrani film na temu Trinaestojulskog ustanka.

- Da bi se jedna zemlja, jedna nacija, mogla upoznati šire, izvan svojih granica, u današnjem savremenom svijetu, bitni su kinematografija i televizija.

To ukazuje na potrebu realizacije igranih filmova, a jedna od tema, izuzetno zanimljivih, jeste film o Trinaestojulskom

ustanku, koji bi imao dva snažna obilježja – borba protiv okupatora za slobodu i odbacivanje nenarodnog režima Kraljevine Jugoslavije – rekao je Bulajić.

On je ocijenio da bi za crnogorsku kinematografiju izuzetno zanimljiv bio i film o priznanju Crne Gore kao nezavisne države na Berlinskom kongresu, 1878. godine.

- Zanimljivi su i likovi u tom istorijskom događaju, kao što su Bizmark, kralj Nikola i mnogi drugi, kao i opisi velikog oduševljenja i poleta u Crnoj Gori poslije tog priznanja –

Ivan Marinović

Draško Đurović

Veći budžet bi donio veće produkcije Činjenica je da su filmovi sa ratnim tematikama i produkciono i finansijski zahtjevni. Kod nas je to slučaj, kako je rekao Ivan Marinović, i kada su u pitanju filmovi sa mnogo manjim produkcijskim prohtjevima.

- I to vam govorim kao neko ko priprema koprodukciju koja je izuzetno uspješna na regionalnim i evropskim fondovima. Film koji pripremam od 2018-te „Živi i zdravi“ su savremena priča, koja je koprodukcija pet zemalja, dobitnik više

rima bilo zanimljivo da se bave ovom temom lako ulazi u zonu besmisla.

- Pošto sam i scenarista i reditelj, a iz neophodnosti sam postao i producent – mogu vam dati odgovor iz ta tri ugla. Kao producentu mi je ideja veoma neprivlačna jer filmovi epohe zahtijevaju ogroman broj aktera, statista, kostima, scenografije i slično. Onoliko aktera koliko rekao je Bulajić.

Današnja prezentacija svih velikih istorijskih tema, prema njegovim riječima, morala bi da obuhvati i aktuelno vrijeme, odnosno ponovno oživljavanje fašističkih ideja, međunacionalne mržnje itd.

- Lično mislim da bi svi ti događaji u Crnoj Gori bili kroz film izuzetno zanimljivi i za jednog evropskog i svjetskog gledaoca – kazao je Bulajić.

Veljko Bulajić

nagrada i dobitnik podrške Medije, Eurimaža i slično. I opet se i dalje borimo sa budžetiranjem, pregovaramo sa partnerima i odlažemo snimanje kako bismo obezbjedili normalan rad ekipe i kako bismo bili sigurni da nećemo nikome ostati dužni na kraju procesa. Vaše pitanje se odnosi na nešto što bi bilo barem tri puta skuplje i komplikovanije – kazao je on i dodao da je Filmski Centar Crne Gore postigao čudesne rezultate sa izuzetno skromnim budžetom sa kojim rade.

vidite ispred kamere, toliko ih otprilike i mora biti iza kamere.

Možete onda zamisliti obimnost, kompleksnost i trošak koji tako veliki projekti iziskuju.

Dakle produkcijski je to obim posla i pritisak koji se na kraju plati i zdravljem – objasnio je on.

Iz ugla scenariste, kako je rekao Marinović, bavljenje ozbiljnim istorijskim događajima zahtijeva opsežno, dugogodišnje istraživanje, da bi ta epoha postala stvaralačka zona komfora.

- Opet, nije nemoguće, ali razvoj takvog projekta traži vrijeme što traži malo veće finansije i na tom planu. Ako za „običan“ film treba pet-šest godina rada da bi se došlo do premijere, onda računajte da za kompleksan istorijski film treba i više vremena i više ljudi u fazi razvoja. Kao reditelj – morao bih da dobijem izuzetan scenario u ruke, koji je relevantan, uzbudljiv a iznad svega – morao bih u tom scenariju da prepoznam prostor gdje bih lično mogao da doprinesem i svojom vizijom. A to bi značilo da je neko već proveo više godina radeći na scenariju i priči, i da je sve iz prethodna dva odgovora postignuto.

Hipotetičko pitanje može dobiti samo hipotetički odgovor, koji ima više slojeva. Idealan svijet u

kome bi neko meni kao reditelju rekao, evo vrhunski scenario, i evo ga budžet koji omogućava profesionalne uslove i nužne standarde produkcije, za film koji se bavi Crnom Gorom u bilo kom kontekstu – ne postoji – kazao je Marinović.

Ratni film kao tema u Crnoj Gori, prema riječima Đurovića, nije ispričana priča.

- Ali mene bi interesovla epizoda sa Ljubinog groba, koja počinje kad kurir dolazi kod ranjenog Tita, koji se sprema za fotografiju sa zavijenom rukom i mrtvim psom Reksom, i kaže: „Dok čujete pucnjeve – Njemci neće proći.

Kad to prestane, znači da na Ljubinom grobu nema živih.“ Taj Leonida moment nije niodkud iskopiran, niti je fraza a ni foliranje, to je tačka u kojoj se sažima sve dobro što smo ikad čuli o Crnoj Gori i nije laž, tu su ljudi pokazali od kakvog su materijla kad više ni puška ni bomba ništa ne pomaže, nego samo nož, jedan na jedan sa Njemcima. To nije legenda o Termopilu, to je original – kazao je Đurović.

MOĆAN MEDIJ

Na pitanje koliko današnje vrijeme traži i da li je pogodno za takve istorijske teme, naši sagovornici gledaju na svoj način.

Marinović ističe da bi svakako

bilo dobro da imamo filmove koji se temeljno bave istorijom, jer je film moćan medij koji može snažno da vrši uticaj na kolektivnu svijest.

- Međutim, ako za kvalitetan film treba pet-sedam godina (otprilike), to znači da vi vašim djelom ne možete da reagujete na instant problem savremenog trenutka, nego morate da razmišljate unaprijed i da radite priču koja nosi univerzalnu vrijednost koja se ne tiče samo momenta u kojem se nalazimo. Takođe – istorijski filmovi mnogo više govore o trenutku u kojem se stvaraju, nego o predmetnoj istoriji kojom žele da se bave.

Oni govore o savremenom odnosu ka toj temi, više nego što vjerodostojno mogu da opišu neki događaj. Oni će za neke istoričare u budućnosti biti važniji za analizu godina u kojima su snimani, nego za teme kojima žele da se bave – kazao je Marinović.

Mnoge teme iz naše prošlosti, kako je rekao Martinović, čekaju na šansu da dobiju filmsku i televizijsku interpretaciju, a šteta je što nemamo povoljnije finansijske uslove da se jedan aspekt naše produkcije posveti nizu značajnih događaja i ličnosti.

- Da ne problematizujemo ovim povodom određeno preispitivanje vrijednosti na kojima počiva savremeno građansko društvo, podsjetimo se samo sljedećeg: u ustanku 13. jula su učestvovali svi zajedno, bez obzira na ideološke podjele koje su, ne treba u to da sumnjamo, postojale i ranije. To je bio tipičan crnogorski refleks: ujediniti se pred spoljnim neprijateljem. Mogu sa zadovoljstvom da najavim dokumentarnu seriju o Drugom svjetskom ratu na kojoj radi Branko Baletić, u koju će biti uključeni dragocjeni arhivski materijali, a u kojoj je jedna cjelokupna epizoda posvećena 13. julu – kazao je Martinović.

KOREKTNOST

Tranzicija, podsjeća Đurović, donosi takođe ratne teme.

- Rat kriminalaca na ulici na koji smo navikli i smatramo ga normalnim koliko i jutarnji odlazak u samoposlugu. Partizni su izumrli i nove generacije su od novih poluplastificiranih materijala. Njih bi zanimao ratni film iz te epohe, koji bi bio pun nasilja, vise nego bilo koji Antoni Fukuin film s Denzelom Vašingtonom. Ali, oni ne bi ukapirali zašto žena sa dvoje male djece radije ulijeće u zapaljenu kuću da živi izgore nego da je Njemci više ponižavaju. Bilo bi ono – ja nju ne razumijem, s dvoje male djece u vatru? Ima li ona pravo da odluči u njihovo ime? – kazao je on.

Svjestan je da bi takve filmske priče bilo jako teško snimiti.

- Skupljate pare, a u Savjetu vam sjedi jedan koji kaže – šta će nam ovo, okrenimo se budućnosti. I jedna iz NVO koja kaže – molim Vas, snimite borbu na Ljubinom grobu poštujući političku korektnost. Nema političke korektnosti na Ljubinom grobu i nema je kad partizanski oficir dolazi kod majke na večeru i pita je – mati, kriješ li popa Todora na tavanu? A ona krije jednog sina od drugog. Zato mladim generacijma koje se lože i pozivaju na rat po Fejsbuku i Jutjubu – samo i sekund rata je pakao. Pun – kazao je Đurović.

Svetlana VIŠNJIĆ

Hronika Podgorice

13. i 14. jul 2021.

DOMOVI ZDRAVLJA - Izabrani doktori za odrasle (Blok pet, Nova varoš i Konik) - od 7 do 21 sat - Izabrani doktori za djecu – Nova varoš, 24 sata dnevno; - Tuzi i Zeta - od 7 do 15 sati; - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet - od 7 do 21 sat; - Jedinica za patronažnu radiće po ustaljenom rasporedu – nalozi će se primati u zdravstvenim objektima Konik i Blok pet – od 7 do 19 sati;

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta izašlo u susret Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“

Odobren upis još dva dvojezična odjeljenja Gimnazija ,,Slobodan Škerović“

APOTEKE - Montefarm, Ulica slobode – od 7 do 22 sata

PIJACE I TRGOVINE 13. i 14. jul Zelene pijace: od 6 do 15 sati Mješovite pijace: 8 do 15 sati Kamionska pijaca: uobičajno radno vrijeme 24 sata Stočna pijaca – neradni dani Voli 13. i 14. jul – neradni dani Aroma 13. i 14. jul - neradni dani TC Pobrežje 13. i 14. jul - neradni dani TC Bazar 13. i 14. jul – neradni dani TC Delta 13. i 14. jul – neradni dani AUTOBUSKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje ŽELJEZNIČKA STANICA Ubičajeno radno vrijeme i red vožnje PARKING SERVIS 13. i 14. jul - besplatno parkiranje u zoniranim djelovima grada Naplaćivaće se na parkinzima: - Miljana Vukova (iza TC Ražnatović, u centru) - Vaka Đurovića (kod Fonda PIO) CEDIS Cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije.

Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: - Podgorica: 020/622-773, 067/240-018 - Golubovci: 020/873-327 - Tuzi: 020/875-415

Proširenje i u Srednjoj ekonomskoj školi?

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta odobrilo je dodatni upis još dva odjeljenja i u Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“.

Zvaničnu potvrdu ove odluke juče do zaključenja lista nijesmo mogli dobiti od nadležnih iz te srednje škole stručnog usmjerenja.

POŠTA CG 13. jul: Poslovnice ,,Podgorica“ u Ulici slobode od osam do 15 sati Služba telegrama i Express pošta će korisnicima biti na raspolaganju od osam do 15 sati 14. jul: Poslovnica ,,Podgorica“ u Ulici slobode - od osam do 15 sati Poštin kol centar 19895 korisnicima je na raspolaganju od osam do 15 sati BANKE Univerzal kapital banka 13. i 14. jul – neradni dani za sve poslovnice Prva banka 13. i 14. jul – neradni dani za sve poslovnice NLB banka 13. i 14. jul - neradni dani za sve poslovnice Kontakt centar će za dane praznika raditi po redovnom rasporedu, puno radno vrijeme od osam do 22 sata, subotom od osam do 18 sati CKB banka: 13. i 14. jul - neradni dani za sve poslovnice

D. MALIDŽAN

Dežurne ustanove i službe za Dan državnosti

21

Zoja Bojanić-Lalović

Dobili smo odobrenje da upišemo još dva odjeljenja dvojezičnog usmjerenja i još po četiri učenika u svakom odjeljenju. Zadovoljni smo ovakvom odlukom i očekujemo da će sve biti realizovano na zadovoljstvo učenika, roditelja, ali i škole – kazala je direktorica Gimnazije Zoja Bojanić-Lalović

Odlukom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ je nakon završetka prvog upisnog roka odobren upis još dva odjeljenja dvojezičnog usmjerenja, kao i proširenje od po četiri učenika u svakom odjeljenju pojedinačno.

Direktorica te obrazovne ustanove Zoja Bojanić-Lalović kazala je za Pobjedu da su u Gimnaziji zadovoljni ovakvom odlukom nadležnog resora.

- Dobili smo odobrenje da upišemo još dva odjeljenja dvojezičnog usmjerenja i

još po četiri učenika u svakom odjeljenju. Zadovoljni smo ovakvom odlukom i očekujemo da će sve biti realizovano na zadovoljstvo učenika, roditelja, ali i škole – kazala je direktorica Gimnazije.

Za upis u Gimnaziju ,,Slobodan Škerović“, koja je ove godine upisivala 448 učenika, u junskom ispitnom roku prijavilo se 580 svršenih osnovaca, od čega su 302 učenika bili nosioci diplome ,,Luča“.

Tako je na opštem smjeru upisano 376 učenika, na usmjerenju za specijalističku matematičku gimnaziju 26 (koliko je i konkurisalo), dok je za upis u dvojezič-

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice okončala još jedan projekat

Završena rekonstrukcija Bregalničke ulice u Momišićima Završetkom rekonstrukcije Bregalničke ulice u Momišićima nastavljena je realizacija projekta koji podrazumijeva sanaciju gradskih saobraćajnica. Riječ je o važnoj saobraćajnici za taj dio grada koja je dugo bila u nezadovoljavajućem stanju. Zahvaljujući Agenciji za izgradnju i razvoj stanovnici Momišića konačno su dobili ulicu sa kompletnom infrastrukturom, s obzirom na to da je pored obnovljene kolovozne konstrukcije, urađena nova hidrotehnička i elektroenergetska instalacija, saobraćajna signalizacija i javna rasvjeta.

H. P.

Šalter u TC Delta 13. i 14. jul - neradni dani AGENCIJA ZA STANOVANJE Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati Kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663 VODOVOD - Dežurne službe pružaće usluge 24 časa Kontakt telefon 020/440-388 ČISTOĆA - Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

Reciklažna dvorišta (Ulica Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat.

Nj. B. Bregalnička ulica

no i sportsko odjeljenje bilo znatno više prijavljenih od broja koji Gimanzija upisuje na ovim usmjerenjima. Za upis u dvojezično odjeljenje prijavilo se 79 učenika, a upisna politika predviđa upis 56, dok su za 28 mjesta na sportskom usmjerenju konkurisala čak 64 učenika. Nakon završetka prvog upisnog roka, a prije odluke Ministarstva da poveća upisne kapacitete, mjesta je u avgustu moglo biti samo za buduće filologe – u junu je upisano svega sedam učenika, od mogućih 28, a od prijavljenih kandidata, 19 nije ispunjavalo tražene uslove.

I. Kr.

Donacija Agencije TIKA Opštini Tuzi

Primopredaja komunalnog vozila u Tuzima

Dobili na poklon komunalno vozilo Ambasadorka Turske Songul Ozan svečano je juče predala predsjedniku Opštine Tuzi Niku Đeljošaju ključeve komunalnog vozila za potrebe gradskog preduzeća Komunalno.

Riječ je o realizaciji protokola o saradnji sa Turskom agencijom za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), u okviru projekta ,,Uređenje okoline i uklanjanje otpada u opštini Tuzi“. Čestitajući predsjedniku Opštine Tuzi na uspješnom radu i organizaciji opštine, ambasadorka Ozan kazala je da je vozilo donirano za podršku građanima Tuzi i da će saradnja biti nastavljena u drugim oblastima od zajedničkog interesa.

- Veoma sam zahvalan ambasadorki i koordinatoru Agencije TIKA na donaciji. Ovaj velikodušni gest za našu opštinu je još jedan pozitivan korak u odnosima između Republike Turske i Opštine Tuzi i siguran sam da će bilateralna saradnja biti nastavljena - istakao je Đeljošaj.

Predsjednik Opštine Tuzi dodijelio je zahvalnicu koordinatoru Agencije TIKA Abdurahmanu S. Topraku, dok je potpredsjednik Opštine Haris Ramović gostima poklonio knjigu ,,Tuzi i Tuzani kroz sliku i vrijeme“.

Primopredaji vozila prisustvovali su i predsjednik Skupštine Fadil Kajošaj, potpredsjednik Opštine Ivan Ivanaj i direktor opštinskog preduzeća ,,Komunalno“ Nikola Camaj.

H. P.

22

Sportski miks

Arena

Nikada ne treba potcijeniti moć snova

13. i 14. jul 2021.

Danka, Đuro i Dejan zbog povreda odustali od Tokija, ali vratiće se jači za Pariz 2024.

Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić, umjesto priprema za Tokio, sprema se za povratak u trenažni proces

Tijelo nije spremno da idem u Tokio

Nikada ne stavljajte rok trajanja na svoje snove, potpisala je slavna plivačica Dara Tores, koja je u 41. godini u Pekingu osvojila tri medalje! Četiri godine kasnije nije uspjela kroz kvalifikacije da dođe do Londona. Uplakana je završila karijeru - žena koja je učestvovala na pet OI, osvojila 12 medalja, a nikad zlatnu!

I to je sport, proizvod najčistijih emocija i lijepih i ružnih. Borba za snove kroz razne lekcije života.

Raspolažemo sa milion primjera đe velike zvijezde nikada nijesu bile ni blizu da zakucaju ili odškrinu vrata Olimpijskih igara. Imamo i primjere đe su sportisti bukvalno iz aviona iz raznoraznih razloga bili spriječeni da odu na Igre. U našem jeziku postoje termini za to: baksuz ili maler.

Potjerao je maler i naše sportiste. Danka Kovinić, Dejan Lazović i Đuro Radović zbog povreda odustali su od Igara u Tokiju. Naša teniserka se pripremala za drugi nastup (izboren na osnovu plasmana), a jak ,,dvojac“ iz vaterpola za debitantski.

Snovi raspršeni, ali... Nikad, ali baš nikad, ne treba potcijeniti moć snova i snagu želje. Jer, oni i dalje vjeruju u sebe i nove izazove.

Njihova tijela su istrenirana, a um će, uvjereni su u to, pronaći žar i upaliti vatru koja će osvijetliti put do Pariza - 2024. godine.

Dejan Lazović, uzdanica vaterpolo tima, zbog povrede šake propustiće OI u Tokiju

Mnogo mi je teško

Đuro Radović teško i opravdano prihvata činjenicu da ne ide na OI

Dejan Lazović propustiće Olimpijske igre u Tokiju. Do posljednjeg dana bio je u igri za najveći sportski događaj, ali problemi sa šakom desne ruke bili su jači od svega.

Golman našeg vaterpolo tima trenutno je u Beogradu, primio je blokadu i moraće nekoliko sedmica da miruje. Ruka ga boli, ali više propuštena šansa da ode u Japan.

- Ne znam šta pametno da kažem. Sport je takav, dešavaju se ovakve stvari kada najmanje očekuješ. Probao sam, trenirao sam, međutim protiv više sile nijesam mogao. Bol se vratila, a sa ovom povredom ne bih mogao biti na maksimumu na Olimpijskim igrama. Mnogo je teško, spremao sam se sve vrijeme i sve je bilo dobro do tog trenutka. Gledam sada da zaliječim povredu i da nastavim sa vaterpolom. Moraću sve ovo da prevaziđem i nastavim dalje.

Nema mi druge - kazao je naš reprezentativac.

Od 2016. godine bio je jedan od momaka koji je vodio tim kroz razne faze sazrijevanja. Od smjene generacije jedna je od uzdanica selektora Vladimira

Gojkovića. Prošao je bukvalno sve i vjeruje da će imati i snage i dovoljno jake ambicije da uđe u novi olimpijski ciklus za Pariz.

- Tako to ide - strpljenje je najvažnije. Imao sam najveću ambiciju za Tokio, a kada vratim film ovo je, maltene, drugi olimpijski ciklus koji sam prošao, a mogao sam da računam još jedan za London, ali tada nijesam imao šansu.

Znači, 11 godina čekam Olimpijske igre... Kad sam sve to prošao mogu sačekati i još dvije, tri godine.

Bodriće saigrače, vidi priliku za velike stvari u Tokiju.

- Iskreno bih volio da se osvoji medalja, zaslužili su je radom, a pokazali smo posljednjih godina da možemo da igramo protiv svih, čak i sa ekipama koje su bolje na papiru. U ovoj godini bukvalno nijesmo izgubili jednu utakmicu, što daje za pravo da se nadamo dobrom rezultatu, a neće biti lako.

Znam da su momci spremni, a mi koji nijesmo sa njima navijaćemo srcem da naprave što bolji rezultat - poručio je A. M. Lazović.

Nije baš lako i jednostavno gledati naprijed Pred put u Gruziju na zavšni turnir vaterpolo Svjetske lige ljevoruki Đuro Radović je stao sa radom.

Signali iz Italije nijesu bili dobri. Zbog bolova u leđima je propustio turnir, kaže da je polako i ispao iz forme, a neminovnost da ne ide u Tokio, boli svaki dan.

Crna Gora će bez Đura na OI, a kako mladi, novi član giganta Olimpijakosa, živi dane sa saznanjem da će propustiti najveći planetarni događaj?

- Kao prvo, leđa me više ne bole, treniram, ali nažalost neću na OI. Meni je najteže - ne znam šta bih rekao više. Prve Olimpijske igre gledaću na TV-u. Ali moram ići naprijed, jer ova godina je bila takva kako nijesam očekivao. Prvo povreda ramena, sada leđa, užas!

Kako namjestiti glavu, bodriti

se i nadati najboljem i vjerovati u novi, stari pokušaj za Pariz 2024?

- Možda još nijesam svjestan da ne idem u Tokio. Prvih nekoliko dana bilo je teško.

Pokušavao sam da zaboravim, ali... Pakao. Nije baš lako i jednostavno gledati naprijed.

Snovi su počeli da se ruše od priprema sa Italijanima.

- Tamo sam se ukočio, bez treninga bio 20 dana, ispao iz forme i nije postajala šansa da odem.

Mada sada radim, sa Vladom imam dogovor ako se nešto neplanirano desi da uskočim.

Biće najveći najvijač vaterpolo tima. Vjeruje u lijepu priču.

- Čeka nas jak olimpijski turnir.

Samo zdravi da ostanemo i vjerujem da ćemo se boriti za visok plasman. Mislim čak da je i bolje što je grupa teška, jer će možda u nokaut fazi da nas sačeka donekle lakši rival.

A. M.

Početkom aprila Danka Kovinić zadivila je naciju - na turniru u Čarlstonu, jednom od najcjenjenijih, koji su osvajale legende tenisa poput Kris Evert, Štefi Graf, Serene Vilijams, Martine Higins, Žistin Enan, Danka je igrala možda tenis života, stigla do finala i pokazala da je bez dileme spremna i za najbolji rejting u karijeri.

Uslijedio je skok na WTA listi (60. mjesto) i osigurana viza za Olimpijske igre u Tokiju. A, već krajem aprila neočekivano su krenuli problemi. Na WTA turniru u Beogradu Danka je doživjela povredu lista, nakon čega je povrijeđena nastupila na Rolan Garosu. Kada je 30. jula bila prinuđena da otkaže nastup na Vimbldonu, bilo je jasno da i nastup na Olimpijskim igrama može biti pod znakom pitanja za Danku Kovinić. I, desetak dana kasnije, ono što se sumnjalo da se može dogoditi dobilo je i zvaničnu potvrdu - najbolja crnogorska teniserka zbog povrede neće učestvovati na Olimpijskim igrama u Tokiju.

- Već dugo se mučim sa povredom. Zapravo od turnira u Beogradu glavni problem pravila je pukotina lista, a onda se na sve to desi da me tri dana prije početka Vimbldona ukoče leđa. Nevjerovatno, ali baš se nanizalo povreda nakon Čarlstona. Jednostavno tijelo nije spremno da idem u Tokio, svjesna sam da ni igrački ni fizički ne mogu da odigram kako treba i moralo je doći do odluke da otkažem nastup - iskrena je u razgovoru za Pobjedu Danka Kovinić.

Novljanka je 30. juna bila prinuđena da otkaže nastup na Vimbldonu i to nakon što je imala dosta sreće na žrijebu - Kovinić je na startu trebala da igra protiv 29-godišnje Čehinje Kristine Pliškove, koja je u tom momentu bila na 107. mjestu na WTA listi.

Idealnu situaciju da prvi put u karijeri stigne u 2. kolo najvećeg turnira na svijetu, ostala je neiskorišćena.

Posljednji turnir na kojem je igrala održan je sredinom juna u njemačkom Bad Homburgu. Na rang listi objavljenoj 14. juna popravila je plasman i stigla do 60. mjesta, čime je i zvanično potvrdila vizu za Tokio. Na osnovu plasmana na WTA listi, plasman na Olimpijske igre izboriće 56 teniserki, ali najviše po četiri iz jedne zemlje. Ispred Danke je devet

Amerikanki, sedam Čehinja i pet Ruskinja.

- Kada sam odustala od Vimbldona postojala je nada da u tom kratkom intervalu može da se desi nešto i da ću moći da idem u Tokio.

Radila sam sve pretrage u Londonu, ali jednostavno mi je savjetovano da treba da se napravi duža pauza. Igrala sam povrijeđena od kraja aprila, odnosno od turnira u Beogradu. Vrijeme je prolazilo, to se nije saniralo i ovo je posljednji trenutak bio da se to konačno zaliječi i da napravim pauzu. Da sam otišla na Igre, ne bih bila spremna, a oporavak bih prekinula, što bi značilo da ne bih bila spremna ni za turnire američke turneje, odmah nakon Olimpijskih igara. Nije lako, ali očigledno je moralo tako da bude - objasnila je Danka.

Kovinić je, inače, igrala drugo kolo Rolan Garosa, prvi put nakon šest godina, gdje je poražena od Paule Badose 6:2, 6:0. Ali otkriva i detalje neposredno pred nastup.

- Trenutno sam u Beogradu, radim terapije, nadam se da ću od 15. jula početi da treniram. Do sada sam samo radila kondiciju, ono što se mora, ono najosnovnije, a to su trbušnjaci. Iskreno, ne pamtim kada sam potrčala sprint ili intervale. Pa čak sam na Rolan Garos otišla sa tri treninga - ističe Danka.

Kovinić je učestvovala na Olimpijskim igrama u Riju, prije pet godina, a u prvom kolu je poražena od Medison Kiz. Sada je najavila da će biti uz naše sportiste.

- Baš kada sam pružila podršku ostalima i nakon osigurane vize napisala na društvenim mrežama da je naša sportska porodica jača za još jednog člana, desilo se ovo. Šteta, Igre su nešto posebno. Imam prelijepe uspomene iz Rija, druženje, biti sa timom, predstavljati svoju zemlju, to je nešto posebno. Ali pomirila sam se već sa tim i bodriću naravno naše sportiste kraj malih ekrana - istakla je Kovinić.

Već u avgustu Danka se sprema za nove pobjede.

- Prvi turnir je 9. avgusta, zatim slijedi američka turneja, a kraj mjeseca je US open.

Vidjećemo kako će krenuti prvi, kako će tijelo odreagovati, ali u najgorem slučaju prvi možda ako preskočim, vjerujem da ću za ostale biti spremna. Međutim, nastojaćemo da već 9. avgusta budem na terenu - optimistički je poručiR. P. la Danka Kovinić.

Arena

13. i 14. jul 2021.

Fudbal

23

OD DNA 2017. DO VRHA 2021: Kako je Italija pod vođstvom Roberta Manćinija doživjela preporod

Renesansa sa plavom nijansom Trinaestog novembra 2017. godine Italija nije mogla da postigne gol u dvomeču sa Švedskom i poslije tačno 60 godina nije se našla na Svjetskom prvenstvu.

Fotografija na kojoj se vidi uplakani Đanluiđi Bufon završila je na gotovo svim naslovnicima u italijanskoj sportskoj štampi.

Eliminacija ,,azura“ u zemlji koja obožava fudbal doživljena je kao apokalipsa. Na naslovnici Gazete delo Sport naslov je bio jednostavan: ,,Kraj“.

Bila je to najniža tačka u padu svjetske velesile. Te noći na ,,San Siru“ izviždan je selektor Đampjero Ventura, fudbaleri su stavljeni na stub srama, italijanski Savez bio na meti žestokih kritika.

- Apokalipsa ima plavu nijansu - napisala je Republika, aludirajući na boju dresova svoje reprezentacije.

Italiji je poslije pada na dno trebao ,,restart“. Pitanje svih pitanja bilo je: S kim krenuti u takav projekat?

Karlo Anćeloti bio je čovjek kojeg su svi željeli, Roberto Manćini je bio onaj koga su dobili, podsjeća BBC. Popularni Manćo bio je odličan fudbaler, dokazan i kao trener nakon što je osvajao trofeje u Italiji i Engleskoj, ali nije imao punu podršku javnosti kad je odlučio da se prvi put oproba u ulozi selektora.

- Nećemo otići ni na Evropsko prvenstvo - glasio je jedan od komentara na intervju koji je Gazeta delo Sport uradila sa Manćinijem o očekivanjima za Mundijal 2018, prije nego je iskusni stručnjak promovisan za selektora Italije.

Tri godine kasnije, Italija ne samo da se pojavila na Euru, već ga je i osvojila.

Đanluka Viali i Roberto Manćini



,,Mi smo jedan od najmlađih timova i zbog toga jedna godina pravi veliku razliku.

Tokom ovog perioda poboljšaćemo se u smislu iskustva, ali i taktički i tehnički.

Imamo jaku ekipu koja će se boriti za titulu. Osvojiti Evropsko prvenstvo prvi put poslije 1968. godine bilo bi veličanstveno. Imamo kvalitet za to. Možemo da podignemo pehar“, govorio je Manćini u intervjuu za Sportmediaset aprila 2020, nakon što je EP zbog korona virusa pomjereno za godinu

34 250

utakmice Italija ne zna za poraz, još od septembra 2018.

NADAHNUĆE IZ 1988.

,,Azuri“ su prije dvije noći na ,,Vembliju“ slomili engleska srca i poslije serije penala, koju su preživjeli i u polufinalu sa Španijom, stigli do druge titule na EP, prve nakon 1968. godine.

Manćini je bio dio italijanskog tima koji je na EP 1988. stigao do polufinala. Selekciju je vodio Azeljo Vićini, koji je težio napadačkoj igri, primamljivoj za publiku.

Možda nadahnut time, Manćo je odlučio da izgradi nešto slično, da traži zabavan fudbal i vjeruje u pronicljivost mladih igrača, napisao je novinar Mina Rzuki. Čak 35 igrača debitovalo je za reprezentaciju kod Manćinija, fudbaleri iz novog talasa (Donaruma, Kjeza, Lokateli, Barela...) dali su Italiji novi šmek, a ,,senatori“ poput neprelaznih Kjelinija i Bonućija (kao štoperski tandem Italije nijesu izgubili meč od 2015!) bili ,,kamen temeljac“ projekta.

hiljada eura dobiće svaki italijanski reprezentativac za osvajanje titule

MANĆO I VIJALI

Samo je fudbal mogao u toj mjeri da vrati radost zemlji koja je prošla kroz socijalni i ekonomski očaj zbog korona virusa.

- Kucnuo je čas da se udružimo - glasi dio italijanske himne.

Italija je sa Manćinijem rasla, reprezentacija se oporavljala, a cijela država vratila vjeru u nacionalni tim.

Mediji na Apeninima jednoglasni su u ocjeni da su ,,azuri“ na tek završenom Euru bili pravi tim, počev od stručnog štaba kojim ,,predsjedavaju“ Manćini i Đanluka Vijali, nekadašnji saigrači, a sada saradnici.

Bili su zajedno u mnogim bitkama, među njima i onom najizazovnijom, kada se Vijali borio sa kancerom.

Njihov zagrljaj poslije gola Kjeze protiv Austrije u osmini finala natjerao je mnoge da puste suzu, ne samo Italijane.

- Taj trenutak čovječnosti podsjetio je Italiju sa koliko su

se toga suočili u novije vrijeme i koliko je duša izgubljeno u pandemiji čiji je epicentar bila njihova zemlja - navodi Rzuki.

SUJEVJERJE Oni koji su pisali o ,,kraju“ italijanskog fudbala, sad pišu stranice i stranice tekstova u kojima ,,azure“ dižu u oblake.

Takav je fudbal, takav je život.

Rolerkoster emocija.

Italijanski novinari podsjećaju na prepreke s kojima su se članovi nove zlatne generacije suočavali u mladosti, u slavu njihovom trnovitom i uspješnom putu donose svjedočenja njihovih majki.

Korijere dela Sera kontaktirala je majku Roberta Manćinija, koji je napustio dom sa 13 godina da bi uspio u fudbalu.

- Zvao je kući 10 puta dnev-

no. Je li mu što trebalo? ,,Ne, majko, moram samo da ti čujem glas, da znam kako si“ ispričala je.

Majka Leonarda Spinacole, koji zbog povrede nije igrao završnicu Eura, prisjetila se kako je njen sin zadobio povredu kad je imao 14 godina i samo je želio da se vrati kući.

- Razmisli o tome - rekla mu je majka.

Poslušao ju je - i sad je prvak Evrope.

Tamošnji mediji donose priču i o sujevjerju Italijana, uvijek stilski ,,skockanih“, ali na terenu atipično atraktivnih ovog ljeta.

Franćesko Aćerbi, koji se dva puta borio sa kancerom, prvi mora da uđe u autobus na dan utakmice. Golman Đanluiđi Donaruma, najbolji igrač

Eura, mora posljednji.

Na putu do ,,Olimpika“ na meč sa Turskom na otvaranju EP, autobus je otišao bez Đanluke Vijalija, što je ekipa shvatila nekoliko trenutaka kasnije.

Autobus se zaustavio i šofer omogućio Vijaliju da ih stigne.

Od tada, isti ,,postupak“ ponavljali se prije svake utakmice i postao je ritual, navode novinari koji prate ,,azure“.

Od 11. juna do 11. jula, koliko je trajalo Evropsko prvenstvo, od prve do posljednje utakmice ,,azura“, Italija je živjela za fudbal.

Bila je to njena socijalna i fudbalska renesansa. Put od očaja do sjaja.

- Bog, porodica i fudbal. To je sveto trojstvo - prenio je BBC izjavu jednog italijanskog navijača na ,,Vembliju“.

Ne. K.

Sautgejt preuzeo krivicu, mediji brane igrače, trio tragičara na meti rasista Engleska opet tuguje, kao da 55 godina čekanja na veliki trofej nije bilo dovoljno.

Selekcija ,,tri lava“ imala je istorijsku šansu, igrala na svom ,,Vembliju“, ali je doživjela novi šok. Englezi su poraženi nakon penala (3:2) i serije u kojoj su tragičari bili oni najmlađi.

Rašford i Sančo ušli su samo da bi izveli jedanaesterac i obojica su bili neprecizni, kao i devetnaestogodišnji Saka koji je u petoj seriji mogao da vrati egal.

- Sve je na meni. Ja sam kriv, ,,razapnite“ mene. Odlučio sam se za izvođače penala na osnovu onog što smo radili na treningu. Pobjeđivali smo zajedno kao tim, a što se penala tiče to je moj zadatak i u potpunosti je na meni. Saka je promašio posljednji penal, sjajan je momak. Veoma je popularan u reprezentaciji. Imao je nevjerovatan turnir i postao je zvijez-

da. I dalje će biti zvijezda. I u finalu je igrao odlično. Moramo da mu pružimo podršku i da mu pomognemo – poručio je selektor Garet Sautgejt.

- Pratili smo ono što su ti igrači radili sa klubovima tokom dužeg vremens-

kog perioda i ono što su pokazali na treningu. To je proces koji nam je uspio u Rusiji na Svjetskom prvenstvu i u Ligi nacija, ali sada to nije uspjelo.

Engleski mediji uglavnom su stali u odbranu igrača, a žestoke reakcija

izazvale su rasističke uvrede upućene igračima koji nijesu bili uspješni u penal seriji.

U cijeloj situaciji, morao je da se oglasi i premijer Velike Britanije Boris Džonson.

- Engleski tim zaslužuje da se smatra herojima, a ne da ih zlostavljaju na rasnoj osnovi na društvenim mrežama. Oni odgovorni za ovakvo zlostavljanje treba da se stide sebe – poručio je premijer Džonson.

Temperamentni Irac Roj Kin, nekadašnji kapiten Mančester junajteda, oštro je kritikovao Džeka Griliša i Rahima Sterlinga, rekavši kako su morali da preuzmu odgovornost, umjesto što su gledali kako najmlađi igrači izvode odlučujuće penale.

Griliš je odgovorio poručivši da je selektoru Garetu Sautgejtu rekao da želi da šutira.

- Rekao sam da sam želio da šutnem penal! Selektor je donio mnogo ispravnih odluka tokom cijelog prvenstva, kao i na finalu. Ali ne želim da ljudi pričaju kako nijesam želio da šutnem penal, kada sam rekao da želim – poručio je Griliš na Tviteru.

24

Arena

Fudbal

13. i 14. jul 2021.

Nikšićani se pripremaju za revanš s gruzijskom Gagrom

Budućnost večeras

Očekuju tvrdu utakmicu i novu pobjedu NIKŠIĆ – Nikšićani se pripremaju za revanš sa Gagrom. Očekuju težak meč i reklo bi se da su već zanemarili tu minimalnu prednost. Žele ponovo pobjedu, a još je neizvjesno s kojim će timom Milija Savović izaći na megdan predstavniku Gruzije.

- Juče smo trenirali dva puta, danas i sjutra po jednom i odradićemo na njihovom terenu jedan trening uoči utakmice. Vjerujem da do meča možemo popraviti neke stvari, ali ne znamo još koji će sastav izaći na teren. Bojović, definitivno, neće igrati, jer je zadobio težu povredu, a Janjić je u kombinaciji za startnu postavu iako je morao napustiti teren u Podgorici. Istina, riječ je o fudbaleru koji se već žalio prije tog meča, ali dobro je što

smo uspjeli da ga sačuvamo. Šta da kažem? Gagra je potvrdila da je ozbiljna ekipa, vidjelo se da su svježiji da su orniji, što ne čudi s obzirom na to da su u jeku šampionata. To je njihova prednost, ali ćemo, valjda, i mi napredovati za sedmicu. Moramo napraviti veliki napor za pobjedu i prolaz u narednu rundu - kaže šef stručnog štaba FK Sutjeska Milija Savović.

U Gruziji je slična klima, temperatura je nekolika stepena niža, ali je veća vlažnost vazduha. No, Savović, ipak, očekuje da odigraju dobro, da njegov tim bude na nivou...

- U suštini, očekujemo utakmicu sličnu prvoj, a kad to kažem mislim da će biti tvrda igra. Biće borba za svaku loptu i nadam se da ćemo biti uspješniji. Značilo bi to Sutjesci, Nik-

Stigli Zoćević i Drešković Kraj Bistrice juče su stigla još dva pojačanja. Marko Zoćević, koji ima 28 godina, a igra na poziciji zadnjeg veznog.

Ponikao u čačanskom Borcu, a nastupao za Vojvodinu, Mladost i Voždovac, ali i u Uzbekistanu. U Sutjesku stiže

šiću i svima nama - kazao je kratko strateg „plavo-bijelih“ Milija Savović.

U srijedu ujutro će „plavo-bijela“ ekspedicija krenuti ka Tbilisiju, čarter letom iz Podgorice.

U startnoj postavi trebao bi da se nađe i Marko Vučić. On se kasnije priključio ovom sastavu, Savović je čekao da se uklo-

pi, mada je ovaj vezista godinama igrao s većinom prvotimaca Sutjeske i za očekivati je da dobro prihvati svoje obaveze. Optimista je i Vučić uoči meča s Gagrom.

- Uvijek su te prve utakmice teže. Dakle, očekujem bolju igru našeg tima u revanšu i prolaz u narednu rundu takmičenja. Imamo dosta novih

iz Metalca.

U redove Sutjeske došao je i Meldin Drešković iz Jezera.

Nastupao je za sve reprezentativne selekcije, a minule sezone nosio je kapitensku traku plavskog kluba.

Podg Nije

igrača, ali nekoliko treninga smo odradili nakon te utakmice i logično je da budemo sigurniji, efikasniji... Sad znamo i koje su im mane, gdje nam vreba opasnost. Naravno, ne očekujemo lak zadatak, sigurno i oni imaju svoje adute, igraju pred svojom publikom, ali Sutjeska zaslužuje prolaz riječi su Marka Vučića. Ra. P.

Podgorica se sprema za revanš protiv Ljačija

Lješkopoljci neće braniti zalihu

PODGORICA - Fudbaleri Podgorice uspjeli su u prvom meču protiv Ljačija da ostvare minimalnu pobjedu, pa će u četvrtak u Elbasanu igrati za prolaz u drugu rundu kvalifikacija za Ligu konferencija.

Fudbaleri Dečića spremaju se za revanš meč sa Dritom

Motiv do neba Tuzane lansira put Holandije PODGORICA - Dečić je ispisao istoriju u Prištini - Tuzani su minulog četvrtka na gostovanju Driti u prvom meču prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija odigrali prvu evropsku utakmicu.

Ipak, već u četvrtak pod Goricom Dečić ima priliku da ispiše novu stranicu istorije - da pobjedom protiv vicešampiona Kosova stigne do drugog kola novoformiranog takmičenja, čime bi zaista napravio veliki uspjeh. Dečić je u Prištini poražen (2:1), ali je pokazao i igrom i odnosom da može da se suprostavi rivalu i da nije slučajno stigao do evropske scene, pa Tuzani ne žele tek tako da se oproste od borbe za drugo kolo.

- Odigrali smo dobar meč. Nije bilo lako, poslije napornih priprema, a osim toga igrali smo protiv rivala koji ima dosta kvalitetnih i iskusnih igrača, ali smo pokazali da možemo da igramo sa njima. Opšti utisak je da imamo šansi za prolaz nakon te prve utakmice u Prištini - kristalno

jasan bio je Anđelo Rudović, vezista Tuzana.

Sjajni ofanzivac, koji imao maestralne partije u dresu Dečića, u prvom meču u Prištini, imao je novu ulogu - umjesto na poziciji krila, povjerena mu je uloga na sredini terena, ali na mjestu zadnjeg veznog. Sjajni Ulcinjanin odgovorio je izazovu i pokazao koliko je bitan šraf za tim iz Tuzi.

-Tu sam da odigram sve što treba, sve za ekipu. Želimo da svi damo svoj doprinos da bi ekipa napravila što bolji rezultat. Nije bilo mnogo vremena između dva meča, ali spremni smo za revanš. Sada rivala još bolje poznajemo, znamo šta nas čeka i svjesni smo da moramo biti na najvećem nivou da bi napravili podvig. Drita je ozbiljna ekipa, sa odličnim pojedincima, biće veoma zanimljivo, ali sigurno da će naš motiv do neba biti presudan - objasnio je Rudović, koji se nada putu u Holandiji, gdje bi Dečić igrao protiv Fejnorda, a zanimljivo je da je Ulcinjanin bio član slavnog PSV-a.

R. P.

Debitant u evropskom takmičenju imao je šanse da ostvari i ubjedljiviji trijumf, ali je albanski tim u posljednjem minutu imao penal, koji nije realizovao zahvaljujući sjajnoj odbrani Nikole Ivezića. Zbog toga je i minimalna prednost donijela zadovoljstvo u taboru Lješkopoljaca.

- Minimalna, ali važna pobjeda za nas.

Ekipa je, kao što je poznata, dosta promijenjena, nije bilo mnogo vremena, tako da smo ono glavno ispunili. Pokazalo se da je rival iz Albanije, koji ima dosta internacionalaca, veoma kvalitetan, tako da smo svjesni da je ovo tek pola puta i da nas do druge runde čeka još dosta posla. Ali pobjeda znači, do-

nosi i dodatno samopouzdanje i motivaciju i vjerujem da ćemo u revanšu djelovati još bolje - kazao je Admir Adrović.

Iskusni napadač pokazao je koliko će biti važan za igru Podgorice, da su Lješkopoljci našli odličnu zamjenu nakon odlazaka Šalete Kordića i Balše Sekulića. Adrović vjeruje da se i u revanšu može ići na pobjedu, odnosno da se ne pomišlja braniti stečena zaliha.

- Ne idemo u Albaniju da branimo 1:0, već da napadnemo rivala i da pokažemo da imamo kvalitet i da nijesmo slučajno na evropskoj mapi. Neće biti lako, ali sada poznajemo rivala još bolje, imali smo dodatni period da se spremimo za njih, tako da idemo da napravimo dobar rezultat. Svjesni smo da neće biti lako, ali nećemo se braniti.

Znamo da ništa nije gotovo, ali vjerujem da možemo do naredne runde R. P. naglasio je Adrović.

PODGORICA - Teška, ne i nemoguća, misija čeka fudbalere Budućnosti na Dan državnosti - ulog je put u drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona. ,,Plavi“ u revanš protiv Helsinkija ulaze sa dva gola minusa (3:1), ali i sa ubjeđenjem da loše izdanje na ,,Bolt areni“ nije odraz razlike u kvalitetu dva tima - već slab dan crnogorskog prvaka.

Podgoričani su imali sedam dana da se konsoliduju uoči večerašnje odluke pod Goricom (20.30 h), a kroz treninge, analize i razgovore došli su do zaključka: Možemo i moramo bolje.

Poruke nade na pres konferenciji poslali su trener Mladen Milinković i kapiten Petar Grbić.

- Očekivanja su najveća moguća. Pokušaćemo da anuliramo prednost Helsinkija iz prve utakmice. I ne samo to - potrudićemo se da popravimo utisak koji smo ostavili u Finskoj. Svjesni smo da je javnost očekivala mnogo više od nas, kao i da nijesmo pokazali dobru igru. Ni rezultat nije pozitivan, ali daje nam šansu u revanšu. Ne gubimo vjeru

Doskorašnji desni bek Zete nasta

Milić u Kukešiju PODGORICA - Kukeši je prije petnaestak dana angažovao Aliju Krnića, a sada još jednog crnogorskog fudbalera - dvogodišnji ugovor sa albanskim prvoligašem potpisao je desni bek Aleksandar Milić.

Doskorašnji prvotimac Zete bio je slobodan u izboru nove

13. i 14. jul 2021.

Arena

Fudbal

25

u revanšu pod Goricom (20.30 h) juri dva gola minusa protiv Helsinkija za ostanak u kvalifikacijama za LŠ

dgoričani uglas: sve izgubljeno Budućnost

Helsinki

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000.

Sudija: D. Draganov (Bugarska).

Pomoćnici: M. Venev i H. Hadžijski (oba iz Bugarske). Početak: 20.30 časova.

Dragojević

Đuričković

Adžić

Babić Terzić

Mirković

Ražnatović

Đuričković

Ivanović

Mijović

Grbić

Valenčić

Riski

Braun

Tanaka

Žair Lingman

O’šaugnesi

Saksela Tenho

Moren

Tanander

Trener Mladen Milinković



Zbog epidemioloških (korona virus) mjera, kapacitet stadiona pod Goricom smanjen je na 30 odsto. Očekuje se da na tribinama bude oko 2.000 navijača

u drugo kolo - rekao je Milinković.

Slično razmišlja i krilni napadač: - Ne možemo da obećamo prolaz, ali možemo da ćemo od prvog minuta biti ofanzivni, pa ko što ponese. Ovaj dres obavezuje da budeš na maksimumu. Brzi gol bi nam otvorio vrata drugog kola - ističe Grbić.

Strateg crnogorskog prvaka nije bio preveliki opstimista neposredno nakon izdanja na ,,Bolt areni“. Partija za zaborav, poraz od dva razlike, još nekoliko zicera koje domaćin nije iskoristio - sve je to izazvalo inicijalni šok po završetku duela u Finskoj.

Stručni štab i igrači su se u međuvremenu psihološki digli.

Novi meč - nova priča. Milinković razmišlja sportski.

- Kada ne odigrate onako kako možete, kada znate da vaši igrači mogu neuporedivo bolje, a uz to još i izgubite 3:1 - budete razočarani poslije utakmice. Napravili smo analizu, gledali meč i utisak

avlja karijeru u Albaniji

je da Helsinki nije bio toliko dominantan, koliko smo mi bili jako, jako loši. Vjerujem da ćemo sada pokazati drugo, neuporedivo bolje lice. Vidim i da igrači osjećaju neku grižu savjesti. Svjesni su da su podbacali. Dobro je što imamo još jednu priliku da se ispravimo.

Ubijeđen sam da taktički, tehnički i trkački možemo znatno bolje. Dva gola zaostatka nije nedostižno. Probaćemo da riješemo u regularnom toku ili da odvedemo meč u produžetke. U opticaju su i penali.

Kako god - samo da ostvarimo uspjeh. Danas sam mnogo veći opstimista nego poslije utakmice u Finskoj - ističe pedeset trogodišnji Lozničanin.

Budućnost je u Finskoj bila oslabljena neigranjem dvojice ponajboljih igrača - Draška Božovića i Igora Ivanovića.

Sada su velike šanse da krilni napadač počne revanš.

- Bili smo dosta hendikepirani neigranjem Božovića i Ivanovića. Za Draška smo znali da ga nećemo imati, ali Igorov

sredine, a prihvatio je ponudu kluba koji je prošle sezone bio šesti u Albaniji, dok je 2017. godine osvojio titulu.

Milić u avgustu puni 23. godine i kako trenutno stvari stoje biće najmlađi u novoj ekipi.

Brzonogi defanzivac je tokom karijere nastupao za Kom, Grbalj i Petrovac.

- Presrećan sam zbog dolaska u Kukeši. Zadovoljstvo je veliko nakon što sam postao dio ovog kluba. Prvi utisci su odlični. Nadam se da ću opravdati očekivanja uprave, stručnog štaba i navijača. Svom bivšem klubu, Zeti, želim puno sreće u budućnosti - rekao je Milić.

D. K.

izostanak nas je mnogo poremetio. Ipak, ne tražimo u tome alibi. Imali smo četiri-pet iskusnih igrača u timu. Nadam se da će svi oni biti bolji i priključiti se golmanu Dragojeviću i Grbiću koji su bili na evropskom nivou. U Helsinkiju nijesmo željeli da se branimo. Plan je bio skroz drugačiji. To je prošlo. Imamo novi meč. Kao tim možemo bolje. Utakmica će pokazati da li sam u pravu - ističe Milinković, koji je pojasnio situaciju sa Ivanovićem.

- Ivanović trenira sa ekipom i trebalo bi da bude spreman.

Pitanje je koliko će moći jer je imao pauzu od desetak dana.

Znajući ga, znajući njegov karakter, ne sumnjam da će pokušati da odigra čitavu utakmicu - ističe kormilar ,,plavih“.

Utakmica na ,,Bolt areni“ riješena je u prvih 13 minuta kada je Budućnost primila tri gola. Što je razlog onakve smušenosti na startu?

- To niko ne zna - umiješio se kapiten Grbić, koji je sjedio pored Milinkovića na pres konferenciji.

Potom je nastavio kormilar ,,plavih“: - Voljeli bismo da znamo. To bi nam pomoglo za dalju pri-

Trener Toni Koskela

premu. Tražili smo od igrača da ne budu uplašeni, da nam se ne ponovi Ludogorec od prošle godine, ali desilo nam se još gora stvar. Primili smo tri brza gola. Od 20. minuta smo pronašli neki svoj ritam, ali nijesmo napravili kontinuitet do kraja utakmice. Dali smo, doduše, gol, a poslije toga sam očekivao da se podignemo.

Helsinki rijetko prima golove, ali kada se to desi - obično ima problem. Nijesmo iskoristili momentum. Da je bio drugi penal za nas, možda bi to bila željena kapisla, ali to se nije desilo - kaže Milinković.

I u porazu treba da se nešto nauči…

- Pouke treba da se izvuku i kada se izgubi, a i kada se pobijedi. Znamo zašto smo izgubili prvu utakmicu i trudićemo se da u revanšu ne ponovimo greške. Helsinki je u punom takmičarskom ritmu i trkački teško možemo da ih iznenadimo. Ali možemo u nekim drugim segmentima. Mi znamo kojim. Spremni smo da preuzmemo rizik. Sa ove tačke gledišta nemamo šta da izgubimo. Već smo u minusu od 3:1 i ulazimo u meč sa ciljem da to anuliramo.

Budućnost je uoči puta za

GRBIĆ: Gubimo 3:1, nema kalkulacija Trudio se Petar Grbić na ,,Bolt areni“, vukao ekipu, izborio penal iz kojeg je Budućnost smanjila na 3:1, mogao da iznudi još jedan, ali generalno - nije imao pravu podršku saigrača iz ofanzive.

Svjestan je kapiten ,,plavih“ da je ekipa podbacila u prvoj utakmici protiv Helsinkija, ali uoči revanša pod Goricom najavljuje mnogo bolju partiju crnogorskog prvaka.

Ne mogu Podgoričani da obećaju prolaz u drugo kola kvalifikacija za Ligu šampiona, ali će se potruditi da Helsinki zadrhti.

- Bili smo na niskom nivou u prvom meču. Možemo sada da tražimo razloge, ali tako ćemo napraviti dodatnu konfuziju pred novu utakmicu. Želimo da se prikažemo u mnogo boljem svijetlu. Prvo ja kao kapiten, a tako i svi ostali. Hoćemo da pokažemo da nije tolika razlika u kvalitetu dva tima. Gubimo 3:1 i nema kalkulacija. Svaka kalkulacija bi nas uvukla u dodatni problem. Vidjeli smo i sami, kada protiv njih staneš u nisku zonu, koja nije ni tražena od nas, a desila se svjesno ili nesvjesno, ne bude kako treba. Htjeli smo da ih napadnemo, da osjete neki naš odgovor, ali utakmica je krenula u drugom smjeru. Vidjeli ste na šta je to ličilo u prvih 15 minuta.

Poslije toga smo se izvukli i ostvarili odličan rezultat kako smo igrali. Nemamo se što lagati - iskreno priča Grbić, koji nastavlja: - Od tada smo imali mnogo analiza i razgovora. Znamo gdje smo griješili i to ne želimo da ponovimo. Kako smo loše izgledali - to u nama budi motiv da crnogorskoj javnosti, našim navijačima i svima pokažemo da je to bio slab dan, a ne odraz kvaliteta. Svi očekujemo bolju Budućnost - ističe krilni napadač ,,plavih“.

Pobjeda od dva razlike nije dovoljna za prolaz. Jeste li spremni za produžetke ili penale?

- Ako bude 2:0 pokušaćemo da bude i više od toga. Nijesmo pesimisti nijednog trenutka. Prepoznajem rad i elan koji smo imali pred odlazak u Kazahstan, gdje smo prošlog ljeta pobijedili Astanu. Vjerujem da ćemo pružiti mnogo bolju partiju pod Goricom protiv Helsinkija. Nije nam milo kada pročitamo: E, ovo je Crna Gora, samo ovdje mogu da budu superiorni. Vjerujte, svaka liga je teška i niko nije za potcjenjivanje. Krivo je možda i meni što nijesmo doveli pojačanja, zbog širine rostera, konkurencije, da u tome ne nalazimo pretpostavke što bi bilo da su došli neki novi momci. Sve to sada na stranu, daćemo sve od sebe da opravdamo renome Budućnosti - naglašava Grbić.

Finsku angažovala štopere - Amira Muzurovića i Jovana Baošića, koji nijesu bili u startnoj postavi. Između dva duela sa Helsinkijem doveden je napadač Šaleta Kordić.

Milinkovića je sačekalo i pitanje u vezi prelaznog roka.

Zašto klub do prve evropske utakmice nije doveo nijedno pojačanje prema naprijed?

- Poslije bitke svi su generali - kazao je Milinković, a zatim nastavio: - Evropski mečevi ponekad ponude odgovore i daju smjernice. Samo Estonci i mi smo bili bez ijednog stranca u prvoj utakmici kvalifikacija za Ligu šampiona. I oni i mi smo izašli sa mladom ekipom. Što se nas tiče - i sjutra veče ćemo izaći sa mladim timom. Naš roster je takav. Mladi igrači moraju da prođu kroz sve to.

Ne treba da ih opterećujemo dodatno. Strah treba da otklone, a pozitivna trema je normalna. Politika kluba je takva da se pruži prostor mladima. Da li će se nešto

nadalje promijeniti - nije na meni da odlučujem. Ja sam trener, a klub vode predsjednik i rukovodstvo. Poslije druge utakmice sa Helsinkijem napravićemo sastanak, analizirati što je bilo iza nas, da li smo možda negdje napravili grešku. Ni velika pojačanja ne garantuju prolaz. Sa druge strane - da budemo iskreni, pravog igrača je jako teško dovesti u crnogorsku ligu.

Da se ne lažemo, pravi igrač mjesečno košta oka 15 hiljada eura, a tu su stan, hrana, automobil. Pitanje je i da li će njemu biti interesatno da igra na stadionima kakve mi imamo.

Vrlo je teško privući veliko ime koje ima kvalitet. Nudilo se mnogo igrača koji imaju neki ,,CV“, ali nemaju po dvije-tri utakmice po sezoni. Uzimali su novac na osnovu imena.

Srećom, nijesmo upali u tu vrstu zamke. Jedan dio naše krivice možda postoji, ali nije sve do nas. Teško je dovesti pravog igrača - naglašava na kraju Milinković.

D. KAŽIĆ

STOPAMA OCA I STRICA: Talentovani napadač nastavlja karijeru u beogradskom klubu

Marko Brnović u Partizanu PODGORICA - Stopama oca Branka i strica Dragoljuba Marko Brnović potpisao je ugovor sa Partizanom.

Sin legendarnog fudbalera Budućnosti, Partizana i Espanjola, te bivšeg selektora Crne Gore, obavezao se na trogodišnju vjernost ,,crno-bijelima“.

Marko je ponikao u Budućnos-

ti, a u narednoj polusezoni biće pozajmljen filijali Partizana Teleoptiku, koji sa klupe predvodi nekadašnji Brankov saigrač iz Humske 1 - Albert Nađ.

- Mladi talentovani napadač Marko Brnović (2003) potpisao je trogodišnji profesionalni ugovor sa FK Partizan. Brnović

je ponikao u FK Budućnost iz Podgorice, dok će karijeru nastaviti u FK Teleoptik kod trenera Alberta Nađa - saopštili su ,,crno-bijeli“.

Marko će biti peti Brnović u re-

dovima Partizana. Dres beogradskog kluba prethodno su nosili braća Dragoljub i Branko, kao i Bojan i Nenad Brnović, koji je sada trener omladinaca ,,crno-bijelih“.

D. K.

26

Arena

Sportski miks

Fudbalski superstar govorio nakon osvajanja Kopa Amerike

LIONEL MESI: Titula za Maradonu i Argentinu Selekcija Argentine stigla je u domovinu nakon osvajanja Kopa Amerike u Brazilu, a prva zvijezda ,,gaučosa“ i modernog fudbala Lionel Mesi govorio je ponosno pred licem nacije.

Argentinci su pobijedili Brazil 1:0 za prvi veliki trofej od 1993. godine, na terenu najvećeg rivala – stadionu ,,Marakana“ u Rio de Žaneiru.

- Ovo je titula za sve Argentince i naravno Dijega Maradonu, koji nas je sigurno podržavao, gdje god se sada nalazi.

Hvala mojoj porodici, koja me uvijek gurala naprijed, prijateljima koje mnogo volim i svim ljudima, koji su vjerovali u nas.

Znam da bi svi voljeli da sada slavimo, ali moramo budemo oprezni. Dug je put do povratka u normalnost u doba pandemije. Nadam se da će ova

NBA: Baksi na svom terenu smanjili na 2:1 u

Janis i Milvoki uzvratili udarac Milvoki je ponovo u igri za NBA titulu, Baksi su u velikom stilu pobijedili Finiks Sanse 120:100 na svom terenu i smanjili skor na 2:1 u pobjedama u finalnoj seriji.

pobjeda i sreća koju osjećamo pomoći da zajedno pobijedimo virus – poručio je Mesi.

Argentina je teško pogođena korona virusom u prethodnim mjesecima. Više od četiri miliona osoba je zaraženo od početka pandemije u ovoj zemlji Južne Amerike, koja ima nešto

manje od 45 miliona stanovnika. Preko 98 hiljada Argentinaca do sada je izgubilo život od posljedica kovid-19 infekcije.

Za Mesija je ovo, nakon osvajanja Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine, prvi trofej sa nacionalnim timom. R. A.

13. i 14. jul 2021.

Pamtiće se partija Janisa Adetokumba: grčki superstar je, oporavljen od povrede, meč završio sa 41 poenom uz čak 13 skokova i šest asistencija. Najbolji igrač ,,jelena“ je pogodio 14 od 23 šuta iz igre i bio najzaslužniji što je ekipa iz Viskonsina sačuvala nade za borbu za šampionski prsten.

Janisov tim je ekspresno poveo 16:3, a u startnoj seriji 9:0 Adetokumbo je postigao sedam poena. Finiks je uzvratio sredinom treće dionice, prišao na 74:70, ali nije imao

energije za potpuni obrt i neizvjesnu završnicu.

Interesantno, tek je drugi igrač u NBA istoriji, koji je u dva uzastopna meča finala imao makar 40 poena i deset skokova, nakon Šekila o'Nila u dresu Lejkersa 2000. godine.

Adetokumbo je na pola puta da dostigne rekord Majkla Džordana, koji je na četiri uzastopne finalne utakmice postigao makar 40 poena...

- Samo pokušavam da uživam u igri, pokušavam da igram, da se dovedem u dobru poziciju da budem uspješan. To činim svaki put kad dobijem loptu, i nijesam Majkl Džordan – poručio je Adetokumbo nakon meča u Milvokiju.

Holidej je dodao 21 poen uz devet asistencija, a Midlton 18

poena, sedam skokova i šest asistencija u, konačno, odličnom napadačkom izdanju Baksa. Portis i Lopez dodali su po 11 poena za inspirisani tim.

Sansi su bili napadački sputani, a veteran, slavni plejmejker Kris Pol, bio je najbolji u ekipi iz Arizone sa 19 poena i devet asistencija. Ejton i Krauder ubacili su po 18 poena. Najbolji strijelac, bek Buker, bio je potpuno zaustavljen. Sveden je na svega deset poena uz očajan šut 14-3 iz igre.

U noći između srijede i četvrtka, u tri sata po našem vremenu, na programu će biti četvrti meč finalne serije, takođe u Milvokiju. Finale se igra na četiri pobjede, a u slučaju majstorice, Finiks bi bio domaćin. R. A.

Doskorašnji evroligaš ostao bez finansiranja

Himki istupio iz ruske lige Proslavljeni ruski klub Himki, do proljeća ove godine član Evrolige, istupio je iz ruske VTB lige.

Ova vijest je zvanično potvr-

đena. Klub iz Podmoskovlja je dugoročno u finansijskim problemima, a košarkaška javnost kontinenta spekuliše da je Himki pred gašenjem.

Svečanost u Opštini Bar Barani poraženi u pripremnom meču na Zlatiboru od ekipe iz Sjeverne Makedonije

Dva gola iz dvije greške PODGORICA - Fudbaleri Mornara nastavili su sa odigravanjem kontrolnih mečeva na pripremama na Zlatiboru.

Barani su u petom meču tokom boravka na srpskoj planini poraženi od Bregalnice (2:0) člana Prve lige Sjeverne Makedonije.

Oba gola za Bregalnicu postigao je Andrej Kudijan, poslije grešaka odbrambene linije Barana.

U pravoj takmičarskoj utakmici rival iz Sjeverne Makedonije je iskoristio dva kiksa odbrane Barana. Veliki umor, žestoki dueli i na momente nervoza su obilježili ovaj duel, što je u

neku ruku i logično, jer svi prvotimci žele da se nametnu svojim trenerima uoči početka sezone.

Mornar je meč počeo u sastavu: Baltić, Stevanović, Seratlić, Pajović, Perišić, Sekulović, Kaluđerović, Ćetković, Poček, Guzina, Pepić, dok su u nastavku zaigrali još: Vukčević, Kajević, Merdović, Marinković, Bugarin, Kacić, Soni, Marveđo, Radović, Vukmarković, Gazivoda.

- Bila je ovo još jedna dobra provjera za moju ekipu. Ali očigledan je veliki umor, jer svakog dana su treninzi i utakmice. Protiv ekipe iz Sjeverne Makedonije smo oba gola primili iz grešaka, bukvalno su

bez šuta postigli oba gola. Neke stvari nijesu bile dobre, naročito nervoza kod pojedinih igrača, vjerovatno zbog umora i teških priprema. Ali to svakako nije i neće biti alibi, jer meni trebaju igrači koji su fokusirani i kad je teško - istakao je trener Mornara Slavoljub Bubanja.

Barani su u dosadašnjem dijelu priprema savladali Novi Pazar 4:1, remizirali sa Spartakom iz Subotice 2:2 i Mladosti iz Lučana 0:0, dok su poraženi od Radnika iz Surdulice 2:0.

Barani će na Zlatiboru odigrati još dva meča - Mornar očekuje još meč sa danilovgradskom Iskrom, dok će za kraj boravka na Zlatiboru igrati protiv Inđije.

R. P.

Drugoligaš dobio novog kormilara

Jovanović preuzeo Berane PODGORICA - Goran Jovanović novi je trener Berana.

Drugoligaš, koji je već počeo pripreme i odigrao jedan kontrolni meč, odlučio je da imenuje novog šefa stručnog štaba, a predsjednik kluba Nebojša Ćulafić sa svojim saradnicima iz uprave odlučio je da se povjerenje ukaže Jovanoviću.

Jovanović je vodio Jedinstvo, Jezero, Iskru, Ibar, a minule sezone bio je na klupi Arsenala, sa kojim je dugo bio lider, a na kraju igrao baraž u kojem je za plasman u Prvu ligu eliminisan od Petrovca nakon penala.

R. P.

Dostigao cijenu od 300 eura u akciji ,,Dresovi za šampione“

Vučevićev dres prodat na dobrotvornoj licitaciji Dres Čikago Bulsa, našeg proslavljenog NBA centra Nikole Vučevića, prodat je na dobrotvornoj licitaciji ,,Dresovi za šampione“ za 300 eura.

Ovu licitaciju organizovao je Sportsko-rekreativni centar Bar, a dres je kupila agencija Alegra iz Bara.

- Crnogorsi as, jedan od najboljih igrača Orlando Medžika, a sada dio ekipe legendarnog Čikago Bulsa, naš sugrađanin, prvi je crnogorski košarkaš koji se pojavio na Ol-Star meču.

Ko ga prati godinama, zna zašto se za njegov dres kaže „magija devetke“.

Njegova snaga je upravo u najvećoj i najiskrenijoj želji da poboljša uslove života za čitav kolektiv i tako, poput pravog malog superheroja, spasi svijet – saopšteno je iz Sportsko-rekreativnog centra.

Napominje se da je akcija pokrenuta 17. juna, kada je licitiran dres našeg rukometaša Nebojše Simovića.

Početna cijena Vučevićevog dresa bila je 20 eura.

Sav prihod od licitacija ,,Dresovi za šampione“ biće uplaćen na račun fondacije ,,Budi human“.

R. A.

Prijem za Jelenu Pantović BAR - Predsjednica Skupštine opštine Bar mr Milena Božović upriličila je prijem za Jelenu Pantović, prvu Baranku i Crnogorku, koja će se na Olimpijskim igrama u Tokiju takmiči u streljaštvu.

Prijemu je prisustvovala i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i mlade Opštine Bar mr Irina Dabović. To je bio povod da se u razgovoru sa Je-

lenom upoznaju o njenim počecima bavljenja streljaštvom, nakon čega je mlada Baranka pričala o impresivnim rezultatima, zahvaljujući kojima je i zavrijedila pažnju i stigla do vajld karte i Olimpijskih igara.

Jelena, koja je ispisala istoriju sporta u Baru, ali i crnogorskog streljaštva, istakla je da je poziv da predstavlja Crnu Goru na Olimpijskim igrama posebna čast i san svakog sportiste. R. P.

F1: Potencijalno će zamijeniti otkazani spektakl u Australiji

Još jedna trka u Silverstonu na jesen Organizatori Velike nagrade Britanije u šampionatu Formule 1 najavili su još jednu trku u Silverstonu ove godine.

U kalendaru ,,najbržeg cirkusa“ tokom vikenda pred nama biće vožena trka na čuvenoj stazi u Silverstonu. Očkeuje se da tokom jeseni ova staza ugosti još jednom karavan F1, kao zamjena za trku u Australiji, koja je otkazana zbog kovid-19 protokola.

- Ako je potrebno da se vozi još

jedna trka u Silverstonu tokom ove sezone, to ćemo sa zadovoljstvom prihvati. Moram da kažem da je Formula 1 i tokom prošle godine uradila nevjerovatan posao kada je održano 17 trka u izuzetno teškim uslovima. Vjerujem da će i sada kalendar biti kompletiran – rekao je Stjuart Pringl, direktor trke u Silverstonu.

Ove sezone planirane su 23 trke, a do sada je održano devet.

R. A.

Arena

13. i 14. jul 2021.

Sportski miks

27

Iskusni plejmejker ostaje u redovima novog člana ABA lige

u finalnoj seriji protiv Finiksa

Nikola Pavlićević produžio ugovor sa Studentskim centrom Još jedan košarkaš Budućnost Volija nastavlja karijeru u drugom klubu

Apić potpisao za Zjelonu Goru PODGORICA – Dragan Apić je šesti igrač Budućnost Volija koji će naredne sezone nastupati u nekom drugom timu – doskorašnji centar ,,plavih“ novi je član poljske Zjelone Gore, koja se takmiči u VTB ligi.

Od 2006. godine Himki je bio čak 12 puta vicešampion Rusije. VTB ligu osvojio je 2011. godine, a Evrokup 2012. i 2015. godine. U Evroligi klub je nastupao osam puta.

Očekuje se da niz zvijezda, poput slavnog ruskog beka Alekseja Šveda, uskoro pronađu nove klubove.

R. A.

Apić je jedini od igrača Budućnost Volija koji je otišao a da je imao ugovor za narednu sezonu, koji je, očigledno, sporazumno raskinut.

- Veoma sam srećan što sam potpisao ugovor sa Zjelonom Gorom. Čuo sam puno lijepih stvari o klubu, gradu i, naravno, navijačima. Nadam da će sljedeće sezone navijačima biti dozvoljeno da budu u dvorani i da ćemo zajedno uživati u ovom sjajnom sportu – poručio je Apić.

Apić je prošle sezone prvo potpisao za Igokeu, ali je prije

početka takmičenja, napustio klub iz Laktaša i stigao u Budućnost. Imao je veću minutažu kod Petra Mijovića, dok je dolaskom Dejana Milojevića šansu dobijao na ,,kašičicu“, sve do povrede Vilija Rida, u finišu sezone, kada je opet više vremena provodio na parketu. U ABA ligi je prosječno bilježio 5,2 poena i dva skoka po meču.

Prije Apića, Budućnost su napustili Nikola Ivanović, Luka Mitrović (Crvena zvezda), Fedor Žugić (Ulm), Melvin Edžim (Cedevita Olimpija), Amedeo dela Vale (Breša), a ugovor je istekao i Viliju Ridu.

U redove vicešampiona ABA lige su Edin Atić, Marko Jagodić-Kuridža, Džejkob Vajli i Igor Drobnjak, dok je Aleksandar Džikić na klupi naslijedio Milojevića.

S. J.

PODGORICA – Startni plemejker Nikola Pavlićević produžio je ugovor sa Studentskim centrom na još godinu, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

- On je došao u naše redove prošle sezone kao veliko pojačanje i neko ko može da pogađa u nizu, ali i da bude mentor našim mladim snagama - navodi se u saopštenju ,,studenata“.

Pavlićević je bio jedan od najboljih igrača Studentskog centra na putu do plasmana u ABA ligu. Prosječno je po meču u ABA 2 ligi bilježio 7,8 poe-

na i 4,7 asistencija.

Pavlićević je u Studentski centar stigao iz Sutjeske.

Pavlićević je karijeru počeo u nikšićkom IBON-u, a potom je igrao za Lovćen, bečki Cepter, ljubljansku Olimpiju, mađarski Solnok i skopski MZT, prije nego što je 2018. drugi put obukao dres Sutjeske, čiji je član bio i u sezoni 2012/2013.

U Studentski centar su stigli Kenan Kamenjaš iz Sparsa i Boris Tišma iz Reala, dok je novi trener postao Andrej Žakelj.

U redove ,,starijeg brata“, ekipu Budućnosti, otišao je Igor Drobnjak.

S. J.

Ni ove godine nema zvaničnih takmičenja za ovu uzrasnu kategoriju košarkaša

Kadeti na okupu u Tivtu, sparingovaće sa Srbijom PODGORICA - Selektor muške kadetske košarkaške reprezentacije Rajko Krivokapić odabrao je 20 kadeta za kamp u Tivtu, gdje će kadeti boraviti do 3. avgusta, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Kako se navodi, šansu će dobiti i sedam dječaka koji su 2006. godište što znači da će i narednog ljeta imati pravo nastupa u kadetskoj konkurenciji.

- Situacija se nije promijenila ni ove godine, krovna organizacija (FIBA) je odlučila da nema zvaničnog takmičenja, Evropskog prvenstva za mlađe kategorije. Tako smo odlučili da se okupimo i vidimo stanje igrača nakon ove teške godine, posebno za mlađe kategorije. Odigraćemo utakmice sa reprezentacijom Srbije koja je u samom vrhu u svim godištima i

mislim da će to biti prava provjera da vidimo gdje je ova generacija i da imamo smjernice za njihov razvoj,

rad i napredak - istakao je selektor Krivokapić.

Na spisku su Vasilije Todorović, Mi-

lorad Brajović, Vladimir Sudar, Lazar Mirotić, Matija Đaletić, Igor Gardašević, Mitar Radulović, Pe-

tar Kosović, Aleksa Janičić, Andrija Šutović, Andrija Ćetković, Jovan Šoć, Danilo Stanković, David Mirković, Luka Đurović, Maruan Čičić, Aleksa Ašanin, Marko Radunović, Petar Pinter, Bodin Radulović.

- Ne možemo dati konačnu ocjenu generacije jer jednostavno nije bilo takmičenja. Ono što je definitivno da ima nadarenih dječaka. Oni imaju 16 godina, još dvije do seniorskog staža i te dvije godine moraju da se iskoriste na pravi način, da se dobro isprate, da napreduju i da se što više njih nastavi baviti košarkom u seniorskom stažu i nadamo se nekoliko bude dio seniorske reprezentacije. To je naš cilj – dodao je selektor kadeta.

Košarkaški savez je već organizovao dva kampa za pionire, a u toku su i pripreme juniorske reprezentacije. S. J.

28

Marketing

13. i 14. jul 2021.

Feljton

13. i 14. jul 2021.

80 GODINA OD POČETKA ORUŽANOG USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA

29

14.

Izborena je ravnopravnost svih naroda i manjina » Piše: Slobodan SIMOVIĆ

USTANAK U BOSNI I HERCEGOVINI

Međunacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini u uslovima ustanka i okupacije još više su se zaoštrili. Zapadna Hercegovina bila je snažno ustaško uporište, „dok je malo pismeno muslimansko stanovništvo imalo pasivan odnos prema počecima NOB-a. KP u Bosni i Hercegovini je ulagala napore da borba srpskih ustanika ne postane obračun s pripadnicima hrvatskog i muslimanskog naroda. Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu uputio je svoje članove u one oblasti đe su postojali uslovi za organizovanje oružanih akcija. Đuro Pucar je otišao u Bosansku Krajinu, Uglješa Danilović u Tuzlansku oblast, Avdo Humo u Hercegovinu, dok su u Sarajevskoj oblasti djelovali Svetozar Vukomanović-Tempo, Iso Jovanović i dr.

Ustanak je započeo 27. jula 1941. godine napadom gerilskih odreda na Drvar. Talas ustanka zahvatio je skoro cijelu Bosansku Krajinu, Kozaru, Bosanski Petrovac. Ustaška država (NDH), suočila se sa snažnim ustancima koji su je sve jače potresali. Krajem jula 1941. ustanak je zahvatio Romaniju, rejon Birča, Ozrena i drugih mjesta širom Bosne i Hercegovine.

Slobodna teritorija istočne Bosne (graničila se sa zapadnom Srbijom), pa je bila pod snažnim uticajem tog ustaničkog žarišta).

Dolaskom Prve proleterske brigade na teren Istočne Bosne, ustanak je dobio u jačini, ali samo za kratko vrijeme.

Ustaše nijesu slomile ustanak u Bosni, ali su zato Italijani zauzeli Drvar i u jesen 1941. ponovo okupirali oslobođenu teritoriju. Odluke savjetovanja u Stolicama (26. septembra 1941), imale su pozitivan odjek i na ovo područje, pa su se u istočnoj i centralnoj Bosni formirali: Romanijski, Kalinovski, „Zvijezda“, Birčanski, Ozrenski i Majevički odred.

Tokom 1941. raznorodne ustaničke snage su reorganizovane u Bosanskoj Krajini, radi stvaranja krupnijih partizanskih odreda. Partizanski odred na području Podgrmeča imao je oko 800 boraca.

Ustanak u Bosni započeo je 27. jula 1941. godine napadom gerilskih odreda na Drvar. Talas ustanka zahvatio je skoro cijelu Bosansku Krajinu, Kozaru, Bosanski Petrovac. Ustaška država (NDH), suočila se sa snažnim ustancima koji su je sve jače potresali. Krajem jula 1941. ustanak je zahvatio Romaniju, rejon Birča, Ozrena i drugih mjesta

Drugo zasijedanje AVNOJ 1943. u Jajcu



AVNOJ je na svom Drugom zasijedanju u Jajcu 29-30. novembra 1943. proglašen za najviši organ vlasti jugoslovenske federacije. Drugo zasijedanje AVNOJ-a ozakonilo je prethodni razvitak. Federativni princip nove Jugoslavije obezbeđivao je ravnopravnost svih federalnih jedinica (republika). Oboren je državni i nacionalni unitarizam, jedan od stubova stare države

Formirano je još nekoliko snažnih partizanskih odreda.

USTANAK U MAKEDONIJI

Razvitak makedonske partijske organizacije je onemogućilo destruktivno djelovanje Metodija Šatorova (sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Mekedoniju) koji je makedonsku partijsku organizaciju vezivao za bugarsku radničku partiju (komunista). Šatorov je smijenjen, a Pokrajinski komitet suspendovan. Tako su stvoreni uslovi za pripreme i početak oružane borbe u Makedoniji.

Kominterna je zauzela stav da partijska organizacija Makedonije ostane u okviru KPJ i da se izabere novo pokrajinsko rukovodstvo sa Lazarom Koliševskim na čelu. Novo pokrajinsko rukovodstvo ubrzalo je pripreme za početak oružane borbe koja se razvijala u uslovima bugarske okupacije.

Miladin Popović (lijevo, stoji) i Dušan Mugoša (lijevo, čuči) sa albanskim rukovodiocima

Od avgusta do oktobra 1941. formirano je nekoliko manjih partizanskih odreda: Skopski, Prilepski, Kumanovski.

U septembru 1941. formiran je Pokrajinski štab za Makedoniju. Datum 11. oktobra 1941, kada je Prilepski partizanski odred napao okupatora uzima se za početak borbe makedonskog naroda za slobodu i ravnopravnost u okviru Jugoslavije. Kad je ustanak počeo da se širi, dolazi do hapšenja Lazara Koliševskog, a time do slabljenja kursa KPJ na širenju ustanka u Makedoniji. Osim toga, Pokrajinski komitet nije imao redovne veze sa CK KPJ. Značajnu ulogu u širenju i usponu NOP, u Makedoniji imao je Svetozar Vukmano-



vić-Tempo (delegat CK KPJ i VŠ).

USTANAK U VOJVODINI

Borba je vođena na ravničarskom terenu. Mađarsko stanovništvo je prihvatilo okupaciju, stvorena je po zlu poznata njemačka divizija „Princ Eugen“. Pokrajinski komitet (sekretar Žarko Zrenjanin uputio je krajem juna 1941. proglas narodima Vojvodine za početak oružane borbe protiv okupatora. Obrazovano je nekoliko partizanskih odreda.

U septembru 1941. u Sremu je obrazovan Fruškogorski i Podunavski partizanski odred.

Za dalji razvoj ustanka od značaja je bjekstvo 32 komunista iz Sremske Mitrovice – koji su prešli na oslobođenu teri-

Josip Broz Tito

toriju Srbije. Dok je u Bačkoj i Banatu ustanak zapao u krizu, u Sremu je dobijao snagu i širenje. Srem je u toku NOB-e, partizanskim snagama u Bosni upućivao znatne količine hrane. Srem se u Jugoslaviji ubraja u red oblasti sa najmanjim brojem četnika.

NOB NA KOSOVU I METOHIJI

Odvijala se u teškim i složenim uslovima. Stvaranjem Velike Albanije pojačao se pritisak većinskog albanskog stanovništva na sprsko i crnogorsko.

Italijanski okupator je vodio nacionalističku politiku, radi zavade naroda u ovoj oblasti.

U svijesti albanskih masa bila je živa mržnja na predratnu kraljevsku Jugoslaviju. Srbi

Razvitak makedonske partijske organizacije je onemogućilo destruktivno djelovanje Metodija Šatarova (sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju) koji je makedonsku partijsku organizaciju vezivao za bugarsku radničku partiju (komunista). Šatarov je smijenjen, a Pokrajinski komitet suspendovan

Svetozar Vukmanović Tempo u NOB-u

Metodije Šatorov, policijski snimak 1928. godina

i Crnogorci su protjerivani s Kosova i Metohije. Oblasni komitet za Kosovo i Metohiju, u kojem je bio mali broj Albanaca, plašio se da u datoj situaciji pokretanje NOB-e ne dovede do sukoba na nacionalnoj osnovi. Kod Prištine je u oktobru 1941. obrazovan Kosovski narodnooslobodilački odred.

Krajem 1941. formirani su Narodnooslobodilački odbori u Peći, Vitomirici, Kosovskoj Mitrovici, održavana je veza CKPJ i KP Albanije, koju su u avgustu 1941. uspostavili delegati Oblasnog komiteta: Dušan Mugoša i Fadilj Hodža, a kasnije održavao Miladin Popović, sekretar Oblasnog komiteta i delegat CJ KPJ. Krajem 1941. i početkom 1942, u Jugoslaviji su se, pored manjih partizanskih grupa, borili 43 partizanska odreda, 10 bataljona i jedna brigada, sa oko 80.000 boraca ukupno, koji su vezivali neprijateljske snage od 17 italijanskih, 5 njemačkih i 5 bugarskih divizija, djelove 3 mađarske brigade, oružane snage NDH, snage Nedića i dr. kvislinge, ukupne jačine oko 600.000 vojnika.

AVNOJ je na svom Drugom zasijedanju u Jajcu 29-30. novembra 1943. proglašen za najviši organ vlasti jugoslovenske federacije. Drugo zasijedanje AVNOJ-a ozakonilo je prethodni razvitak. Federativni princip nove Jugoslavije obezbeđivao je ravnopravnost svih naroda i manjina u Jugoslaviji, svih federalnih jedinica (republika). Oboren je državni i nacionalni unitarizam, jedan od stubova stare države.

(Kraj)

30

Marketing

13. i 14. jul 2021.

31

13. i 14. jul 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

GAZELA LUX DOO Adresa: TRG NEZAVISNOSTI 54,PODGORICA

Tel.: 067-062-821 Email: gazelalux@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

LOB COMMPANY DOO PODGORICA Adresa: CETINJSKI PUT 36 PODGORICA

Tel.: 069/236-055 Email: lob.posao@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA OPERATERA/ KE NA RAČUNARU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 9 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor

BAR

radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Šljuke Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana

PETROL CRNE GORE MNE, PJ BIJELO POLJE Adresa: Ul. Industrijska bb

Tel.: 020-246-504 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV, VKV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -stručna osposobljenost za rukovanje opasnim i zapaljivim materijama.

BUDVA TEL: 033/402-556

ELEKTROJUG DOO

GAZELA LUX DOO Adresa: TRG NEZAVISNOSTI 54,PODGORICA

Tel.: 067-062-821 Email: gazelalux@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

VUKČEVIĆ TRADE DOO Adresa: Zeleni pojas 35

Tel.: 069/330-023 Oglašava potrebu za: 1. TOČIOC/LJA GORIVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

DEFACTO CONSULTANCY DOO Adresa: 8.MARTA 55

Tel.: 067-226-392 Email: office@defacto.me Oglašava potrebu za: 1. ANKETAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

DOO DISPEČERSKI CENTAR ROLER TAXI Adresa: Živka Žižića bb

Tel.: 067-632-434 Oglašava potrebu za: 1. TAXI VOZAČ/ICA - DISPEČER/ KA, 15 izvršioca, na određeno vrijeme,

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Adresa: TRG SUNCA B.B.

Tel.: 069/420-181 Email: info@hotelgrbalj.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana

OLIMPIA R DOO Adresa: Slovenska obala bb

Tel.: 069/333-595 068/771-895 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

OPŠTINA BUDVA TEL: 030/313-048

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

Adresa: TRG SUNCA 3

Tel.: 033/451-743 Poništava se oglas objavljen dana 05.07.2021. godine u dnevnim novinama “Pobjeda” za radano mjeseto VIŠI/A SAVJETNIK/CA II -KONOBAR/ICA.

OPŠTINA BUDVA Adresa: TRG SUNCA 3

Tel.: 033/451-743 Poništava se oglas objavljen dana 05.07.2021. godine u dnevnim novinama “Pobjeda” za radano mjeseto SAMOSTALNI/A REFERENT /KINJA ZA TREZOR I JAVNE NABAVKE

OPŠTINA BUDVA Adresa: TRG SUNCA 3

Tel.: 033/451-743 Poništava se oglas objavljen dana 05.07.2021. godine u dnevnim novinama “Pobjeda” za radano mjeseto SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA - MATIČAR/KA

PETROL CRNA GORA MNE DOO Adresa: JOSIPA BROZA TITA 19

Tel.: 020-246-586 Email: bojana.boskovic@petrol.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, VKV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: stručna osposobljenost za rukovanje opasnim i zapaljivim materijama

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

SPENCER HILL TEAM DOO Adresa: MEDITERANSKA 23

Tel.: 033/689-378; 068/845-400 Email: kadrovska@mediteran.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Biografije slati na mail kadrovska@ mediteran.me 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Biografije slati na mail kadrovska@ mediteran.me

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO“ I Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B.

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 5 dana 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 5 dana 3. RTG TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Operativni radiolog, Rentgenski - radiološki tehničar Rok za prijavljivanje: 5 dana

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO“ I Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B.

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Raspisuje JAVNI KONKURS za dodjelu specijalizacije za potrebe ZU OB “Danilo I” Cetinje 1) EPIDEMIOLOGIJE, 1 specijalizacije

Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji ispunjavaju sljedeće uslove: - Završen Medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa okvira kvalifikacije; - Položen stručni ispit.

- Najmanje jedna godina radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita - Opstu zdravstvenu sposobnost.

Kandidati su dužni dostaviti sljedeća dokumenta: - Prijavu na Javni konkurs ; - Dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu ili nostrifikovanu diplomu stečenu na stranom fakultetu, VII nivo kvalifikacije ; - Dokaz o položenom stručnom ispitu; - Dokaz o dužini radnog odnosa (minimum jedna godina) - Licencu za rad - Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; - Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; - Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija; - Dokaz o dužini studiranja; - Dokaz o poznavanju stranog jezika (engleski,ruski, francuski, njemački, italijanski) o čemu se dostavlja dokaz nadležne visokoškolske ustanove ; - Dokaz o crnogorskom državljanstvu; - Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsusutvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza( Rješenje Fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu) Rok za prijavu na konkurs je 15. dana od dana objavljivanja.

Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl.list CG br.22/16).

Odlukaće se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove, i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke.

Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani moguizvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke o odobravanju specijalizacije.

Odluku o odobravanju specijalizacije saglasno Zakonu donosi Direktor , u roku od sedam (7) dana od dana prijema Rang liste kandidata, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi.

Prijave sa dokazima dostaviti na adresu:

JZU OB DANILO I ul , Vuka Mićunovića bb.

81250 CETINE ili neposredno na arhivi sa naznakom prijava na konkurs za specijalizaciju Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO

Tel.: 067/232-076 Email: suzana.petrovic@palmonbayspa.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. SPASILAC/TELJKA NA VODI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Kupališni spasilac Rok za prijavljivanje: 8 dana

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Adresa: Radoja Dakića bb

Tel.: 040/204-656 Oglašava potrebu za: 1. SEKRETAR/ICA DIREKTORA/ ICE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

ZETATRANS ADPOSLOVNICA PLJEVLJA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 2

Tel.: 321-502 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA - DISPONENT/KINJA U POSLOVNICI PLJEVLJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijave na oglas slati na E-mail radoje. cmiljanic@zetatrans.com

32

Oglasi i obavještenja

13. i 14. jul 2021.

Ivm.br.656/2019 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca INVESTICIONO - RAZVOJNI FOND CRNE GORE A.D., Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.126/I, Podgorica, PIB: 02217937, protiv solidarnih izvršnih dužnika 1. D.O.O. “N-S CO” ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT - BIJELO POLJE, Bistrica bb, Bijelo Polje, PIB: 03106667, 2. ENESA PILICE iz Bijelog Polja, Bistrica bb ( selo Mirojeviće ) i 3. MULAZA PILICE iz Bijelog Polja, Bistrica bb ( selo Mirojeviće ), dana 12.07.2021. godine, donio je

Konkur važi od 09. 07. 2021 godine.

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA OPŠTA BOLNICA BERANE BR: 4684 BERANE,08.07.2021.GODINE Jzu Opšta bolnica Berane, shodno odredbama člana 104 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (‘’Sl.list CG’’ br. 03/16, 39/16, 02/17, 44/18, 24/19, 82/20 i 08/21), saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore , objavljuje

KONKURS Za dodjelu : - Dvije specijalizacije iz oblasti radiologije - Jedne specijalizacije iz oblasti ginekologije i akušerstva - Jedne specijalizacije iz oblasti infektologije - Jedne specijalizacije iz oblasti epidemiologije - Jedne specijalizacije iz oblasti patologije Učesnici Konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. Da ima završen medicinski fakultet; 3. Da ima položen stručni ispit.

4. Da je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu.

Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1.Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2.Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3.Dužina studiranja; 4.Poznavanje stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski); 5.Rezultat usmenog intervjua; Uz prijavu na Konkurs kandidati su dužni da prilože sledeća dokumenta, kao dokaze da ispunjavaju uslove za odobravanje specijalizacija: 1.Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte; 2.Diplomu o završenom Medicinskom fakultetu i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori 3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 4.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 5.Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 6.Dokaz o dužini studiranja; 7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visokoškolske ustanove; 8.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; 9.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

10. Dokaz o radnom odnosu i dužini radnog staža nakon položenog stučnog ispita.

Svi dokazi se prilažu u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom zbog opravdanih razloga (usljed korišćenja roditeljskog odsustva, duže bolesti ili upućivanja na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao), bodovi se neće oduzimati, uz obavezu dostavljanja odgovarajućeg ovjerenog dokaza.

Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi ( „Sl.list CG“ br.22/2016).

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata po Konkursu izvršiće se u zakonom predviđenom roku.

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se peta prodaja nepokretnosti solidarnih izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat.parcele broj 1249 po načinu korišćenja šume 5.klase površine 10916 m2 i kat. parcele broj 1254/2 po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, livada 6.klase, površine 12655 m2, porodične stambene zgrade, površine 58 m2, broj zgrade 1, porodične stambene zgrade, površine 62 m2, broj zgrade 2, pomoćne zgrade, površine 12 m2, broj zgrade 3 i pomoćne zgrade, površine 78 m2, broj zgrade 4, ukupne površine 24281 m2, koje nepokretnosti su upisane u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 PILICA JAKUP MULAZA, te porodične stambene zgrade spratnosti 1P, površine 58 m2, broj zgrade 1, nestambenog prostora PD1, spratnosti 1P, površine 30 m2, broj zgrade 1, stambenog prostora PD2, spratnosti P, površine 39 m2, broj zgrade 1, porodične stambene zgrade, spratnosti 1P, površine 62 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD1, spratnosti 1P, površine 50 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD2, spratnosti P površine 50 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD 3, spratnosti P1, površine 50 m2, broj zgrade 2 i pomoćne zgrade, spratnosti P površine 12 m2, broj zgrade 3, koje nepokretnosti se nalaze na kat.parceli broj 1254/2 upisane u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 PILICA JAKUP MULAZA i pomoćne zgrade spratnosti P, površine 78 m2, broj zgrade 4, na kat.parceli br.1254/2 koja nepokretnost je upisana u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 DOO N-S CO BISTRICA. II Na nepokretnostima navedenim u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA. III Peto usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 30.07.2021.godine u 13:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

IV Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm. br.656/2019 od 01.02.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 141.439,80 eura.

V Na petom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 28.07.2021.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, u iznosu od 14.143,98 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti uplati na poseban račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na usmenom javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja.

X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti .

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Berane, Ul.Svetosavska br. 33. Berane.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

13. i 14. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

33

34

Oglasi i obavještenja

Umrla je 12. jula 2021. godine naša draga

13. i 14. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i prababi

MILOSAVA Krcunova KOPRIVICA

ZORKI ĐUROVIĆ

rođena Bjelica

ŽARKU Radovanovom

Kćerka MIRJANA i unuk IVAN sa porodicom

Posmrtni ostaci drage nam pokojnice biće izloženi u kapeli kod Crkve Svetog Nikole u selu Šake – Renovac, 13. jula do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u skladu sa epidemiološkim mjerama.

Ožalošćeni: sin RATKO, kćerke ZORKA, STANA, JELICA i VASA, sestre SOFIJA i VIŠNJA, snahe LOLA i ANIKA, unučad, praunučad, čukununuče, porodice od braće, sestara, đevera, zaova i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom

PRAŠČEVIĆU 611 Sa velikom tugom i dubokim poštovanjem opraštam se od naše plemenite i drage teta

Bio si oličenje rada, dobrote, poštenja, drugarstva i svojstva koje si održavao sa porodicom i svim prijateljima, ali si iznenada otišao u vječni počinak.

627 Posljednji pozdrav našem dobrom

Od MEDENICE MILANA, LJUBICE i ŽELJKA sa porodicom

ZORKE MAJA MINIĆ-ĆULAFIĆ

MIŠELU Tužni zbog tvog odlaska.

Uvijek ćemo te po dobru pamtiti.

612

628

Sa dubokom tugom opraštam se od moje voljene majke Dragi naš deda

Porodica pokojnog SLOBA NIKOLIĆA 618

ZORKE ĐUROVIĆ

BORO

Zahvalna za nesebičnu ljubav i dobrotu.

MICA ĐUROVIĆ

613 S tugom se opraštamo od našeg dragog zeta, pašenoga i tetka

Više ne možemo čuti tvoj mili glas, osjetiti tvoj zagrljaj, dijeliti igru sa tobom, slušati tvoje priče.

Upisivao si, ostavio na jednom mjestu, ovjekovječio i oteo od zaborava naše postupke i priče koji su tebe i ostale oduševljavali tokom našeg odrastanja.

Sada je samo tišina oko nas kada poželimo da te vidimo. Živjećeš u našim uspomenama na srećne zajedničke trenutke.

Tvoje unuke ELENA, LANA, LARA, snaha DIJANA, sin NEBOJŠA LAKIĆ

596

TAHIRA TUZOVIĆA Oproštaj od dragog supruga i životnog saputnika

Za sve koji su ga znali bio je oličenje plemenitosti i poštenja, beskrajno odan i privržen porodici, prijateljima i vrijednostima i uzorima na kojima je odgajan.

Zauvijek će živjeti u našim mislima i srcima.

IRFAN, NERMA, AMIRA, JASNA i LIAM

BACA

622 Posljednji pozdrav dragom prijatelju, velikom čovjeku i gospodinu

Teška je istina da poslije 60 godina zajedničkog srećnog života, punog ljubavi, sklada i povjerenja, nijesmo više zajedno.

Ostaje samo bol i tuga.

Tvoja ZLATA

IDU MALJEVIĆU 606

SLOBODAN KOVAČEVIĆ Vršac

597

Oglasi i obavještenja

13. i 14. jul 2021.

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

ŽARKU

Zatekla nas je vijest o tvojoj preranoj smrti. Sa porodicom dijelimo neizmjernu tugu i bol.

Sjećaćemo se sa poštovanjem svih lijepih trenutaka provedenih sa tobom.

KOLEKTIV KOMPANIJE „HOTELS GROUP MONTENEGRO STARS DOO“ BUDVA

620 Obavještavamo rodbinu, kumove i poznanike da je tragično u 41. godini života preminuo

Dragi

ŽARKO Radovanov PRAŠČEVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, dana 13. jula 2021. godine, od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Sveti Vrači – Slatina u 14 časova.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

ŽARE

Sudbina je tako htjela da te danas ispraćamo na vječni put, a sinoć si na svom radnom mjestu sa lakoćom, uvijek nasmijan obavljao svoj posao. Danas plače Hotel Montenegro, radnici i gosti koje si služio juče. Plačemo svi koji smo te znali.

Dragi Žare, bila mi je čast i zadovoljstvo što smo radili zajedno. Pamtim te nasmijanog i tako će ostati zauvijek, ništa ti nije bilo teško. Takav si bio i za porodicu i za drugove. Bio si čovjek.

Ožalošćeni: supruga OLIVERA, sin PETAR, ćerka ANJA, majka STANISLAVA – BEBA, otac RADOVAN, braća IGOR i ŽELJKO, stric NIKOLA, snaha JANA, bratanić PAVLE, bratanična ANASTASIJA, tetke VUKA, SLAVKA i SAVETA i ostala mnogobrojna rodbina PRAŠČEVIĆ, JOVANOVIĆ i BUJIŠIĆ 619 Dana 11. jula 2021. preminuo je u 71. godini života poslije kraće i teške bolesti naš dragi

Dragi Žare, počivaj u miru.

MILORAD – MIŠO Krstov ANDRIJAŠEVIĆ

Posljednji pozdrav, od ŽARKA RADULOVIĆA sa porodicom

Saučešće primamo dana 12. jula od 10 do 16 časova u kapeli u Kočanima. Sahrana je obavljena dana 12. jula na starom groblju u Kočanima

Ožalošćeni: majka SAVETA, sin GORAN, unuci FILIP i MATIJA, snaha BILJANA i porodica pokojnog mu brata RADOMIRA – RAJA i ostala brojna rodbina

621

609

35

36

Oglasi i obavještenja

13. i 14. jul 2021.

Najljepša naša bako, majko i svekrvo

Danas se navršava godina dana od smrti naše voljene

ŽELJKA JOVANOVIĆ

ŽELJKE – SEKE JOVANOVIĆ

Istina da te nema je teška, praznina velika, a riječi malo da kažu koliko nam nedostaješ.

Živimo sa ljubavlju prema tebi koju smrt ne prekida, ali i tugom koju vrijeme ne liječi.

Tvoje postojanje je bilo naša snaga, a tvoje ime veliki ponos.

Nedostaješ zauvijek.

Porodica je 10. jula obišla njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Tvoji najdraži: ANASTASIJA, MIROSLAV i BILJANA

630

629

Umrla je 12. jula 2021. u 89. godini života

Najdraža moja

MITRANA – BULA Đokina ĐUKANOVIĆ rođena Delibašić

Porodica će primati saučešće dana 12. jula od 16 do 19 časova u gradskoj kapeli u Danilovgradu, a 13. jula od 11 do 13 časova na mjesnom groblju na Čevu, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

Ožalošćeni: sestra DRAGICA ČOLAKOVIĆ, sinovi BRANISLAV, SLOBODAN, SRETEN i DRAGOMIR, ćerke MILKA SAVIĆEVIĆ i ANKA BEGOVIĆ, snahe NADA, OLGA, RAJKA i DRAGANA, unučad, praunučad, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverična, zaovična i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 13. jula 2021. godine navršava se 6 tužnih mjeseci od kada nas je napuštila naša majka

ŽELJKA S ponosom i sa najljepšim uspomenama čuvaću sjećanje na tebe, tvoj lik i častan život.

Počivaj u miru.

Tvoja BILJČE 631 Navršava se godina dana od smrti naše drage prijateljice

VASILJKA – KOKE Milova BOŽOVIĆ rođena Vušurović Majko, nedostaješ nam... Tvoja ljubav, pažnja, plemenitost, blagi osmijeh dobrodošlice, mudri savjeti.

Fizički si otišla, ali živiš u našim dušama. Ostavila si neizbrisiv trag u nama.

Tvojim odlaskom izgubili smo stožer porodičnog okupljanja. Nastavićemo majko onako kako si nas naučila i slijediti tvoje savjete i želje.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

Hvala ti za časni i dostojanstveni životni put posvećen nama, porodici i bližnjima.

Draga majko, počivaj u miru pored našeg voljenog oca.

Tvoje ĆERKE 610

617

ŽELJKE – SEKE JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini

Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote, ljubavi i razumijevanja koje si nam pružila kada nam je to bilo najpotrebnije.

S poštovanjem,

MARIJA i DUŠAN RASPOPOVIĆ

MARGITA R. ĆERANIĆ

632

MITRANI

Posljednji pozdrav dragoj strini

Pamtićemo tvoj uvijek vedri lik koji nas je dočekivao blago, časno i dobronamjerno.

2015 – 2021.

Godine prolaze, ali majčina ljubav i sjećanja nikada. Sa poštovanjem čuvamo te u našim srcima.

Tvoji: RADA, MILORAD, FILIP, MILENA i STEFAN 607

NENA i ZORAN sa porodicom 625

MITRANI Tvoja plemenitost i dobrota se ne mogu nikad zaboraviti.

Počivaj u miru. ŽARKO ĐUKANOVIĆ 626

MARGITA R. ĆERANIĆ 2015 – 2021.

Draga majko, voljena i nikada zaboravljena. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Tvoji NADA i MILOŠ 608

Oglasi i obavještenja

13. i 14. jul 2021.

На данашњи дан, прије 11 година, напустио нас је наш драги

Godina je dana od smrti mog voljenog đeda

37

SJEĆANJE 13. jul 2011 – 13. jul 2021.

SIMA

СРЂАН Мирков РАДЕВИЋ

RATOMIRKA – RATKA Miloradova USKOKOVIĆ

Kad kiša pada, znaj nebo plače u mome oku suza se sprema tek pravim bolom boli samoća, kad nekog voliš a njega nema...

rođena Cerović

Unuk FILIP RADULOVIĆ sa porodicom

Sa nama si uvijek i u svemu.

TVOJA PORODICA

Године пролазе, а ти нам сваког дана све више недостајеш. Вријеме никад неће избрисати траг који си оставио. Иако те живот неправедно и прерано одвојио од нас, ми никад нећемо заборавити тебе, твој осмијех и доброту. Срећни и поносни што смо те имали.

615

614 Prošla je godina od smrti naše drage

IN MEMORIAM 28. 6. 1941 – 15. 7. 2017.

Супруга ЗОРИЦА, сестра САНДРА и сестрић ВАЊА

LJILJANE pok. Mitra ZENOVIĆ rođene Pavlek

MIRJANA Slobodanova PAVLIČIĆ

Vrijeme ne donosi zaborav, već budi svaki trenutak proveden sa tobom. Hvala ti, naša tetka, na svemu.

rođena Vujović

Tvoj brat ŽELJKO sa porodicom

623

Četiri su godine tužnog sjećanja od kada sa nama nije naša voljena i plemenita mama.

Nedostaje nam, i njene tople riječi i bezrezervna podrška, a bezgranična majčinska ljubav nastavlja da nas vodi kroz život.

Vole te i čuvaju od zaborava,

601 Duga godina bez naše voljene babe

PREDRAG, NATALIJA i TAMARA

SJEĆANJE na naše voljene

604

LJILJANE pok. Mitra ZENOVIĆ rođene Pavlek

Godina dana je od odlaska moje voljene sestre

Teško je prihvatiti da nisi tu, ni godina nije dovoljna za to. Ne brojimo dane, mnogo su teški, a sjećamo se samo tvog osmijeha, jer si sada negdje gdje tuga ne postoji.

STANA

DUŠAN

PAVLE

602

Tvoj unuk LAZAR sa mamom i tatom

LJILJANE pok. Mitra ZENOVIĆ

IN MEMORIAM 13. 7. 2007 – 13. 7. 2021.

DEJAN

LJUMOVIĆ

rođene Pavlek Draga sestro, Godinu dana pokušavam da prihvatim da si tamo negdje daleko gdje ne čuješ naše uzdahe i ne osjećaš bol koju si nam nanijela svojim odlaskom. Volimo te, pamtimo te po najljepšim uspomenama i nosimo te u svojim srcima.

Mnogo, mnogo boli tvoj odlazak.

VOJISLAVA

Voli te tvoja sestra MIRA sa porodicom

TANA

i

ANDRIJA

Vaša kćerka i sestra

598 Prolazi godina bez naše voljene majke

BUDISLAVA ĆETKOVIĆ sa porodicom

Vrijeme prolazi, a bol i tuga nikako...

603

Neutješne DRAGICA i RANKA

LJILJANE pok. Mitra ZENOVIĆ

Šest mjeseci nije sa nama naš

rođene Pavlek 605

Prerano si nam i ti otišla, a bila si nam ČITAV SVIJET. 14. 7. 1991 – 14. 7. 2021.

Tvoje MARIJANA i IVANA 599 Prošla je godina od smrti naše drage

BOBO DRAGAN – DRAGO ĐURIČKOVIĆ

Ponosni na Tebe.

Uvijek si u našim mislima, srcima i sjećanjima.

Tvoji NAJMILIJI 624

LJILJANE pok. Mitra ZENOVIĆ rođene Pavlek

Tvoji NAJMILIJI

Život bez tebe više nije isti. Nedostaješ na svakom koraku, putovanju i uvijek ćeš biti na posebnom mjestu u srcu. Počivaj u miru.

616

Vole te MILORAD i RAJKA 600

38

Oglasi i obavještenja

13. i 14. jul 2021.

Dnevni list

UNIVERZITET CRNE GORE FILOZOFSKI FAKULTET Na osnovu člana 104 stav 3 Statuta Univrziteta Crne Gore, dekan Filozofskog fakulteta

Raspisuje KONKURS Za izbor saradnika u nastavi na određeno vrijeme od 1-5 godina, saglasno članu 75 Zakona o Visokom obrazovanju (Sl. list CG br. 44/14) za sljedeću oblast: Pedagogija..........................................................................................................4 izvršioca Geografija............................................................................................................2 izvršioca Psihologija............................................................................................................2 izvršioca Istorija...................................................................................................................3 izvršioca Filozofija...............................................................................................................2 izvršioca Obrazovanje učitelja ............................................................................................1 izvršilac Sociologiuja..........................................................................................................3 izvršioca Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku..........................................................1 izvršilac Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti dokaz o ispunjavanju uslova iz člana 75 Zakona o visokom obrazovanju i člana 105 Statuta Univerziteta Crne Gore.

Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu Filozofski fakultet, ul. Danila Bojovića bb, Nikšić u roku od 8 dana od dana objavljivanja.

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

NEKRETNINE

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

PRODAJEM ili mijenjam za Podgoricu, studio - apartman iznad hotela Splendid – Bečići.

Tel: 069 885 - 416 1

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

RAZNO Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 2

020-202-455, 020-202-456.

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Direktorica marketinga:

MALI OGLASI

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

13. i 14. jul 2021.

Marketing

39

40 Magazin

13. i 14. jul 2021.

Nikšićanka Ivana Čupić okitila se lentom na svjetskom takmičenju ljepote u Atini

Miss Fashion model kao kruna dugogodišnjeg rada u modelingu Ovo takmičenje bilo je prelijepo iskustvo, koje ću pored profesionalne organizacije događaja, pamtiti i po ljepotama Grčke koje sam za kratko vrijeme uspjela da upoznam - rekla je Čupić Nikšićanka Ivana Čupić na takmičenju ljepote ,,Miss Tourism Planet“ koje je nedavno održano u Atini osvojila je laskavu titulu Miss Fashion model 2021, u konkurenciji 40 djevojaka iz raznih zemalja svijeta.

Kako je ispričala za Pobjedu, za nju je ovo takmičenje bilo prelijepo iskustvo, koje će pored profesionalne organizacije događaja, pamtiti i po ljepotama Grčke koje je za kratko vrijeme uspjela da upozna.

- Titulu, Mis Fashion model 2021, sam sticala godinama, tako da me nije iznenadila. Ona ne može nastati odjednom niti preko noći, već je potreban veliki broj angažmana i godina rada u modelingu i na pisti. Ali ova nagrada posebno mi je draga jer u suštini se bavim manekenstvom, dok su izbori za mis za mene uvijek predstavljali više vid zabave nego posla - rekla je Čupić.

Dodala je da je ovo takmičenje koje će pamtiti po višečasovnim snimanjima za kataloge, reklame i sponzore takmičenja.

- Veliku poteškoću je predstavljala veoma visoka temperatura koja je dostizala čak 50 stepeni tokom svakoga dana. Ali svaka od nas ima

Ivana Čupić

dugogodišnje iskustvo u svijetu mode pa nam to nije predstavljalo prepreku do cilja - rekla je Čupić.

Ističe da je konkurencija na takmičenju bila veoma jaka, kao i na svakoj vrsti takmičenja svjetskoga ranga.

- Nikada nijesam gledala na koleginice a ni na ljude, generalno, kao na konkurenciju. Uporno slijedim svoj pravac na kom pružam svoj maksimum i pokušavam da na putu do cilja ne ošetetim nekoga.

Tako je bilo i ovoga puta. Poseban sjaj su mi dale i prelijepe kreacije naše poznate modne kreatorke Lidije Burić, koja ručno izrađuje svoja modna remek djela - ispričala je naša sagovornica.

Takođe, smatra da su takmičenja ljepote savršena mjesta za sticanje novih poznanstava i upoznavanje novih kultura i običaja.

- Boravile smo u Grčkoj dvadeset dana prije finala, pa smo imale mogućnost da posjetimo razne djelove Grčke, počevši od Mikonosa, pa do Leutrakija, Kardice i Soluna.

- Takođe, nakon rada smo odmarale na bazenima i njihovim prelijepim plažama, od kojih bih izvojila Mandalu, koja je obilovala raznim programom dnevnih žurki

Međutim, ono što je razočaralo neke fanove je odsustvo

Kim Katral koja je glumila Samantu, koja je odbila da bude dio ekipe i nastavi sa snimanjem serije.

Mnogi smatraju da je upravo ona igrala lik koji je davao seriji smisao i smatraju da bez nje, neće biti isto.

Prve fotografije sa snimanja oduševile su ljubiteljke mode koje već analiziraju odjevne kombinacije omiljenih likova.

uz prateći orkestar sa violinama.

Poseban utisak na mene je ostavila i botanička bašta u Kardici, Limni plastira, gdje smo imale priliku da sadimo cvijeće i uživamo u prelijepim cvjetnim predjelima. Jedan od sponzora takmičenja su bili saloni za njegu lica i tijela kao i saloni za sve vrste masaža, gdje smo se opuštali - prenijela je utiske iz Grčke Ivana Čupić.

Ona će ostatak ljeta provesti u Crnoj Gori.

- Nije isključeno da ću opet otputovati. Za septembar planiram povratak u Istanbul, ako sve bude kako treba ili možda u neki drugi kraj svijeta i nastavak rada u modelingu, naravno u saradnji sa svojim višegodišnjim menadžerom, Robertom Gramtikovim - zaključila je naša sagovornica.

B. PRELEVIĆ

Drejk zakupio cijeli stadion u Los Anđelesu za romantičnu večeru sa djevojkom

Objavljene prve fotke sa snimanja serije ,,Seks i grad“ NJUJORK - Sara Džesika Parker je prije nekoliko nedjelja najavila početak snimanja nove sezone serije ,,Seks i grad“. Fanovi su ovu vijest dočekali sa radošću, nakon što je Parkerova objavila fotografiju sa koleginicama Sintijom Nikson i Kristin Dejvis.

Veliku poteškoću je predstavljala veoma visoka temperatura koja je dostizala čak 50 stepeni tokom svakoga dana. Ali svaka od nas ima dugogodišnje iskustvo u svijetu mode pa nam to nije predstavljalo prepreku do cilja rekla je Čupić

Igi Pop će biti narator dokumentarnog filma o Tutankamonu LOS ANĐELES - Igi Pop će biti narator u dokumentarnom filmu koji će biti posvećen arheološkim otkrićima vezanim za egipatskog faraona Tutankamona.

Kako prenosi NME, film pod nazivom „Tutankamon: Posljednja izložba“ djelo je produkcijske kuće Nexo Digital i italijanske agencije za kulturu Laboratoriorosso.

Dokumentarac prati otkriće Tutankamonove grobnice 1922. i putujuće izložbe „Kralj Tutankamon: Blaga Zlatnog

faraona“, koja je započela u Los Anđelesu 2019. Film je trebalo da bude objavljen ove godine, ali je zbog pandemije premijera odložena za 2022.

Rozela Giofre iz kompanije Nexus Digital je rekla da su za naratora tražili nekog ko će moći da da „drugačiji naglasak na naraciju filma“. „Odmah smo se sjetili Igija Popa i on je prihvatio“, istakla je.

Dodali su da, kada je slavni muzičar pročitao tekst za film, bio je veoma uzbuđen što će raditi na tom projektu.

LOS ANĐELES - Kanadski reper Drejk, koga su tokom godina povezivali s brojnim poznatim djevojkama, oko je bacio na, javnosti nepoznatu, Džoanu Leju. Kako bi joj pružio vanserijsko iskustvo romantičnog izlaska, on je iznajmio stadion bejzbol kluba LA Dodgers.

Kako prenosi Nova.rs, javnost o ovom romantičnom potezu repera (39) ne bi ni doznala da ih iz vazduha sasvim slučajno nije snimio reporter losanđeleske televizi-

je Kris Kristi, koji je o svemu javnost potom obavijestio putem Tvitera.

- Slučajno sam preletio preko ovog para koji je ugodno večerao na praznom stadionu Dodgersa - napisao je Kristi u svojoj Tviter objavi, podijelivši zumirane fotografije Drejka i njegove nove izabranice Džoane Leje.

Kako je vidljivo iz priloženih fotografija reportera, par je uživao u romantičnoj večeri sa cvijećem i svijećama, dok ih je posluživao konobar.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

I

II

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

III

IV

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

V

VI

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

VII

VIII

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

IX

X

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XI

XII

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XIII

XIV

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XV

XVI

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XVII

XVIII Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XIX

XX

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XXI

XXII

Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XXIII

XXIV Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XXV

XXVI Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XXVII

XXVIII Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XXIX

XXX Marketing

13. i 14. jul 2021.

13. i 14. jul 2021.

Marketing

XXXI

XXXII Marketing

13. i 14. jul 2021.